j

)

~
:

. \

/

/

R£C£NZEKTl: Prof. dr Ism'.'l DZaizda~cVi(\Spa;:lj~I~.~nje, Asim SuvahJ:i, va. 7.3 z -. Ljerka Yarlitek - L.aJln~r, SuraJevO I pdgoyorni 'Zrinka Tehoicki Fikret Lektor urednik Vranic uredoik Sarajevo

KOJE ZA NIMA NJE IZABRA TI?
Izbor pozivs je jedna velike zivotns diieme. Previlen izbor znuci Iicnu srecu i drustveni tizpredak. Osjecsn]c izgubljenosii, Irajno nezedovoljss vo i los drustveni staIUS obicno proizilazi iz pogresnog izbora pozivs. Rad tuk vih ticnosti nikad ne daje tnoguce i ieljene etek:«, rijetko kad uspiju da uspOSI;1\c burmonicae odnose sa drugim. Struutjcnjc broja protnsscnih zanimanja je illll'eTa!i. ek onornskog i drustvetiog razvoja. Povecenjc produktivnosti moguce je occt.iv ,III sarno II onitn uslovitne u kojima sveki pojedinac rsdi ono 510 ieli, SIOmoie i sto zn.i. [.' it" idc.J/ kojem svsko progresivno dtustvo teii. Zato je i razumljivd 510 se problcmu izbora poziva posvecu]e duina ps injs. Potrebno je svskom covjeku. a osobito mladom covjeku, omoguciti da izebere zanimanje koje ce aejvise odgovsrsti njcgovitn psibickim i Iizlckim sposobnostima i sklonostime. Mladom covjeku Ireba potnocl u svim fazama protesionelne orijentscije - od tecnih informacija 0 kersktctu svakog zanimanja do njegove semostelne kotiscne odluke. Nsucno provjercnc informacije 0 svemu onom sto cini jedan sloien proces»proces profesionalnog savjeeovanja - siguma je garancija pravilnog izbora pozive. Knjiga »Proiesloaslas orijeatscijs u skoli« dolazi u prevo vrijeme. 0 on om 5to trebe znetl 0 izbotu zanimanja vrlo se malo zna u sirojjsvaosti. Malo se zna, a nuino je da se zna. Malo zna ne samo one] koji bira poziv vee i roditelj k ojije zeinteresoven da njegovo dijete uspije u iivotu. Mada je zsinteresoven da njego vo dijesc izsbere poziv u kome C"e nejvise uspjcti, ipak ne cini ono 510 bi trebso ciniti da Sf? (0 ina najbolji nacin ostvsri. Mladi !judi osjecsju da odrssli, osobito roditelji nisu rsvriodusni. Nsstoje ds SIO vise sudjeluju u njihoviai odlukama. Potrebno je da sudjeluju, ali moraju uvais vati sklonosti i sposobnosti svogs djetcts i.morsju dobro.poztie vsti prirodu zanima.nje. Neki roditelji uopste ne uvaiavaju ono sto se i nsucno i drustveno smstrs veznim. Drugi razgovaraju sa djecom 0 njihovim zcljeme, ali te zclje malo respcktuju. Zele da njihova dijete 116 ono sto sc smstre »postovenitnc iIi »uaosnim«, ili, psk, iele da uci ono sto su oni ietjeli da uce, a nisu mogli utili. Koliko su sposobni za ncki poziv, a pogotovo koliko je to dtustvetio i ckotiomski oprevdsno - to tijims, izglede, da je najmanje vezno. Nije bitno sto ce neko biti los inicnjer, a mogao je biti izvrstsn brevet. Vaino je upisati skolu koja se »cijeni«, a vrlo je malo vazno da li ce njegovo dijete u toj skoll stvsrno dobro utili ida Ii uopce ono ieli da uci ono SIOse t smo uti. Knjiga pruia i veliki bro] drugih naucno vetillkovenib informacija 0 opstitn i posebnim aspektima profesivnalne orijcntscije omladine. Autori su nestojeti, au come su i uspjeli, da na pregledan i ilustretiven necin prczentujuseznen]e vazna za svekog mladog covjeks koji se sada nalazi pred izborom pozivs, za njegovog roditelja koji rezmis !ja 0 buducaosti svoga djetete, za nastavnika koji se osjecs pozvanim i duinim da poI mogtic svom uceniku u pravilnom izboru poziva. U knjizi citslscmoze nsci mnogo korisnog, jer su autori ukaza!i na aeucnu i drustvenu osnovu protesionslne orijeotscijc, pokezsli nejoprzvdsnije-puteve u procesu izbora poziva j prezentirsli konkretne iator-i macije 0 strukcurama skole i zanimanja u Bosni i Hercegovini. Knjigs govori i 0 onom sto nije jasno u njoj data. Govori 0 potrebi sevjetovsaje u pracesu izbors, ali i upozorsve na opasnost pogresnog ssvjetovsnjs. Govori 0 vainosti uskladivanja ze!ja i spasobnosti pojedinscs i zshtjeve ~iz:;anj'!z alitaj odnos aiksd ac posmatra steticki, vee u jednom razvojnom kontiauumu. ovori 0 respektu neucnih procedure ispitivanja sposobnosti i osobina Iicnosti, ali konecnu odluku ipsk prepuste onom koji bire poziv. Sadriaj knjige je duboko utksn u ciljeve samoupravne transformacije. 0 izboru , poziva se ne govoti samo jczikom selekcijc, vee jezikom profesionalne orijentecije. 'Problem se deleko sire shvata... Izbot pozivs se, naime, 'ne posmatra samo kao izbor as]pogodnije lictiosti za ovo ili ono zsnitnstt]c, vee se naglaSava da je to ptoces trajno~

Dautavic

Ljiljana Jokic - Bilanovic

Koreklor Zrinka Vranic

Naslo'l'11a strallll

[vica Cavar
G!1Iflkooi Mira Gogic

l;rdavac dib 'k i »SYJETLOST« - OOU.R Zavod za u em e
nastavna sredstva, Sarajevo

'La izdavaea
Savo Zirajevic

rrrai 10 000 prinljeraka Stampa 'La Stampa.riju graf, info Petar Skert

;1
;!
'1

.' . . "1 i rila '(1(i;,' .i':/" .;. )f{).'." i.:J!>rJnom pozivu. Aurori riJ pnprcrr1anja, 05{Jo~obljavanj~ocfdurf izborn pozil';] ne »sesio]! samo u .davent» vall(~' jcdllOfIJ mtcst u Istl(~.~a SC Pn'c£OI'im s{Josobnoslima. in(crcsovanjima I crTam~ /rcn05: nih rn[ormaclja kan I r~(c'~i;anog rsnimsnje«, I'e<' [c pOlrcbno de Sf: polazlod »~/~ (i.. keo 10 osobenosilm ,p. an'a mi'c~ia i du [e zbot: (oga, p otrcbno llcnost pnprCmli! ll'je1l1ce da se s(ru/;wra zurum 'J ,J. s , .,. b de U proCC5U5\'Og .. redu, ,'{I'(JI')('lzOI"'nj'a S(I'aralackl sktuetizir» ~ ,.,,' ' '1" i lIe'IIl/It)" sposo: lI?m " -ili i h r3 vee i s.unouprs vno posrarlja nove CI.jCI'C I sehe. Licnost nc 1'(5' suus o nt z ;;z:Jo'~ abo 'aeu;e svoju Iicnost «. Od licnos(/ se nc skiivno 111 oslviiruJe I U 10m prOUd' J 'j. o' e I'z.jrf.,'" c ida odlucuic a s vrrn ",(;31. ' 06a,'/;:.1 0 rc CIlC'r.1 n "",. '. .. fi Ir"11 .<amodil U5p}CSno '. d dru ih Po 'cdin»: it uS{Jjc(i dJ odpol'on WO.l'm pro c-. nun piliJnjlfTIa _<I-'o/C.a rada I re a .. /C..' .I'n ,lima <lko 'c. u procesu irboru pozll'a I siallalnim ODiJ vczarne I samoub{Jr;n /lIm. Om' ouptu vno~ socij'olis(ickog ,,-hl'i/rall_ra re. '. oznao o~o IIOS! nasc£ sa . '. I' d o.~[Ja-'(JblJi1 '3nJd. sP. 1 .'. '. ~ ,I,ii';e zuvisi n 'egol'a liena srcca I Jr:o jC: u ud3. aka jc 51ckiJo u\)eren~a ": °te~j:I~~n~l i-,po~ial';n) Sll'aralae'kih spo~obnos(J nctne Imll sl·~)jed/lcn_~:(J.iaf~~~f{;llOSI ;nogo cc dopritiijcti i sebi i svom drustvu. nilpre(ha rus vs, DIZD .REVIC • lsmet ",

:ru

II~::;

,,~.c

=:

1) OSNOVNI CILJEVI I ZADACI PROFESIONALNE ORIJENTACIJE MLADIH U SVJETLU DRUSTVENIH PROMJENA I PROMJENA SISTEMA OBRAZOV ANJA

1.1. Drusrvenl razvoj i zadaci obrazovanja
I:osljednjih).Q_g~je intenzivl!ILfazv.oj .drustveno-ekonornskih.odnosa u nasa) zemlji - <!~~i}t;_~lUe radikalne prQ.I;Ilie.n.e proizvo.dnjiiJ:aspocljeli,-Ohlicu:ng pmi'OsD.je;<:!rustVenom i ma~alnof stan~~LLkultllre i bdtu.mil:L..P.otreba 1judi';lmapredivargrrmmrzovrm sistema 1 pndizanju..obrazovnog.nivoa veliko~ tjlJl:h. Ovomesu,oez sumnje, doprinjjele.revolucioname dro$ty_e_n.e__promjene...kojeu s temeljenenauceJlJlma klash marksmna.:nauCnai..tehniCka-ciOOignuCa.,koja.s1LlLIlJ)viill-uslovima doZi~jela zapaienJlspon, razvoj pr.oizvodnih-snaga-i-OOn063.-u-proizvodnJ!,l5Ootr.rnjtiivo nog standarda itd.:_Tako su stvoreni uslovi da se demokratizuju odiI-ostu:aruStVUJaca vIast radru6ke klase, da radnicka klasa i radni ljudi postanu nosioci prosirene reprodukcije kao i svih drugih drustvenih akcija, Zakon 0 udruzenom radu i delegatski sistern.pod uslovom da se dosljedno primjenjuju, jesu drusrveno-normativna garancija da radnicka klasa i radni ljudi odlucuju na svim nivoima i u svim oblastirna drustvenog zivota. , . . .. Osrvarivanje nove pozicije i odlucujuce uloge radnog covjeka je bitna pretpostavka osrvarivanja Ijudske slobode, materijalna i drustvena osnova slobode Covjeka uopste. »Sloboda covjeka nije sarno u njegovom pravu da slobodno izrazava svoje misljenje i teznje. Istinska slobodaje, prije svega, u pravu i mogucnostima da covjek suvereno odlucujeo svim prtanjnna svoga zivota. TIme se radikalno prosiruju i granice Ijudske slobode uopste«.') S~da se ogleda 11 tome da c.oyjek stvaralacki oblikuJe...s:.ijet oko ~b.e,..da.kr~~Stvene odnose za sebe i da styaralackim radom mijenja-&vljeL ~K0Se5e i tako stvara drustvene odnose za sebe, stvaralacki razvija samoga_sehe •.9.9_u::" gacuje i razvija granice hudskos1l... , Ekonom""Skd,drustveni i kulturni razvoj na!ie zemlje je bitaD Cinilac koji uslovli't:_. va da seViiS§.j~anjU posfuv "". steaD i slabodan razyoj lic!!Q?ti~eno osposobljavan ~eza 0 re epJ!.R-ro(esiju, pnpremanje..za.saUlQupralllj~lno opste, stro ltaD e. . ~~oj li~osti bitna je pretpostavka da ona realuo shvata i korektno tumaCi svljet %0 iee, da shvatalogiku drustvenih odnosa i svoj polozaj u drustvu, da se koristi civilizacijskimi kultumim tekovinama rovjeCanstva, da aktivno ucestvuje u njihovom euvanju i obogaeivanju, da uz pomoc toga shvatasvoju drustvenu ulogu, stvaralacki se ukljueuje u drustvci zalaze se za njegov J!1ZVQj. Svestran razvoj je znaeajan iSnilac u podsticanju ljudskih potreba za stalnim obrazovaniem, za razvijanjem kreativnih sposobnosti i temje da rovjek ieovjeCanstvo .bildu bolji, humaniji.
)J

vesW

- ._< ~;::'_:' ':
') XI kongres SKJ -, Referat
o •

~~:::+i~:··~·r~r~:;· .-'..: .
rljec •.Sarajevo,
:<"~'.{._'"

':-;. rezoluc:ije-:-:-,za~11;I1

1978, strana 8.

covjek.posebno -automatizacija-elek .. -.lllateDJlilii~roizvodnja. kao vaspitni zadatak svih predrneta i svih podrucja vaspitno-obrazovne djelatnosti i kao drusrveni odnos U kome ucestvuju nastavnici. bitnim ~kam.. Posebno se mora radiri na promjeni stavova prema zanimanjima i profesionalnom osposobljavanju za njihovo. Ijudski f~kt~r postaje sve znacajniji i primarniji.0 .e ') . pored sticanja znanja. meduljudskim odnosima unutar proizvodnih i sirih drustvenih odnosa. oJoza((:oYjek kOJ. 1969. 1975.strana 14.adenje-kompjuterizoy. rad."'. ' " ':' ".-mtcie alni... proizvodnji.IDO emlrn .' p~vecanc rnogucnosti za izrnjenu svojstva rnaterije. Beograd.7~. . pored toga ~bra<!uJe m~onnaClJ~ POID?Cuko~ih samoslfllnovrSllst~. Stoga se s pravorn moze.'. fluorescentnog osvjetljenja.:i~:.. nal~ke. .. a danas je to vrijeme u nekim oblastimasvedeno na dvije do tri godine). a'slstem komum aClJa omo u6uje rzu vezu medul'udima. doprinosi razvoJu druslva I da s~_fu.drustyenom ra?u r~man je u svojim zahtjevirna pr:ma ?ruslvu.~uan:.ampu ravnom socijaIistickom drustvu od Cov'eka Sl! ocekuje"d~ ak-.. budu ne sarno osposobljeni za aktivno ucesce u postojecem drustvenom. znatnije povecanje spoznajnih moci Covjeka upotrebom radara elektronskih mikroskopa i kompjutera..jih=ih sklonosi! 1 §Posob~Oll!l.. korektan)e u ~ed.jer . razrnotriti raspolozive alte!llative .') ...'.@..i. vece rnogucnc.. do 1966. '". ' . d?nijeti najrealniju o?luku i na toj osnovi sigumijeupravljati odredenirn proizvodnim idrustvenim procesnna. nego sada proizvoditi lautomatel.ifu: .. upravljanju i samoupravljanju.' tivno !Janu(samou p poluprov~d!1i~. uprav. amranju. Sve ova ids:__u Drilog ideji 0 pennanentnom ob'razovanj~~ koje podrazumi'eva-stiam e znan'a eitav: _. ') islo djelo.raspo Jell.:.I. proizvodnom i kulturnom Zivotu ' vee da.upr..« v'O eDjem e e on ce 1 ernetlke javljaju se potpuno automatizovane-fiibi&e" i tendencijaj: d~~? kraja ovoga vijeka b??e veliki broj takvih fabrika i fabrika kojece oeup~:e~lvo Jef~Je.. ravl]anJu.nJe Vls~ zavisi od pn!D-Jene nauke nego od kolicine ulozenog rada i primijenjenih proizvodnih s.da u l!~eID vr~rr:enu nauka postaje direktna proizvodna snaga (razvoj proizvod.. " "' ') MiroslavPeCuj1ic.:Fa ~m9. l~a pretjerane zahtJe: ve teznju da iskoriscava rad drugih. organizacija sistema vaspitanja i obrazovanja.:zallisno-od--t.'..' "r 1.polfl:Qs.tska ~astn~. -rcanike. povecanje broja intelektualnih radnika (srnatra se da j.'. fZl £i-rad. brisu se tradi~lOnalne granl~ lZill~du umnog! fizickog rada. .2~ Zabtjevi nauCuo-tehnoloSkerevolucije .z.mlade. da se snalaze u drustvu naglih promjena. koji se obrazuju i vaspitavaju u nasem skolskom sistemu i drustvu. jer su ovo neke od djelatnosti kojimace se svaki Covjek baviti u okviru svojih profesionalnih i drustvenih aktivnosti u samoupravnom drustvu.sposobnos P<'J ma~a~rofesi~?~lno-o?taz~je.. koji pomazu covjeku da manje zavisi od prirodne sredine kao sirovinske baze. da nastoji da i sam svojim radom doprinosi unapredivanjuproizvodnog i drustvenog rada. ljudskiji zivot i drustvene odnose. pored 05talog..--')-}-o-si-p ~l~':&~ek u uvjetima ZDanstVen:o-tehnitke'revolucije i sarnoupravnog so~jalizma. jer. Ekonomika ~ola. » Rwroj llaulre-i-tehnoJogije_a_p. strana 17-22. ". predvidanje. ucenici i ostali radnici.:z:~0suQ. povecanje broja naucnih radnika (neki smatraju da u nasem vijeku ima '90% naucnih radnika i inzenjera svih vremena).rad. vjestina i navika.razri~ostt (Ileksibilnost. originaln?st"mventr-:nost).istraiu]tIT"I'3Z'/ljajti-i}p5te-HpeGija1ue. .. cesto se su kobljava s Ijudirna I nemamo se odnosi pr~ma zajednick oj irnovini.lJ~~ 'ne~~~_i.. reC!. raste potreba za svestranijim i potpunijl~ obraz?vanjem svi}t_ gradana 1 posebno za ran:ijanjem sposobnosti kritickog misljenja. trazi osposobljavanje za planiranje.. rukovodenje itd.sve. stvaraju novo. Ospo~_obljenost za?arnoupravljanje Ie sasl~!O opste drustvene I proteslOnalne kulture o'edi~Vaspitanjeza samouprav JanJE rea lZUJe se U vasjiitno-obrazovnitn organizacijarna kao princip cJe1okupnog pedagoskog rada. cia mijenjaju svijet imajuci u vidu svoje ljudske potrebe i sire drustvene potrebei da izgraduju bolji.'. ovladavajuci postojecim.". . donosenje odluka.:': ' .:anJe .Na ovaj nacin' moguce je osposobljavati mlade za stvara ac drustveOl rad..da :?<ldov..') Miroslav Pecujlic smatra da prodori naucno-tehnoloske revolucije radikalno uticu da se lI_lijenjajusv.9_. " ':'.:a~to sU.-. .obavljanje.a.a.i1ehnologije. . ".l e J lJ s.". kao i nauke i 'tehnologije. ~u ~e daj:d~e ob=lillj~. a da sinteticki proizvedene materijale koristi u razrie svrhe.lll pooaClft. ovladavanje novim prostorirna 1 svernirorn. medurnetala . 13.ki~emt._~ se ko~!h. j. co~. Zato nas .... Ob~uto. str.IZID'enU. . Stalni razvoj drustvenih odnosa. • ') Isto djelo.Razyoj. da se po potrebi brze osposoblJavaJu:z. broj.' .a za bavljenje odredenim djelatnostima.~'. -.l1Z0van. godine za deset puta). kreativnog rada 1 mteresovanja 1 sposobnosti za samoobrazovanje.se. polozaj ucenika i nastavnika u vaspitno-obrazovnom procesu i kriterijumi vrednovanja procesa i rezultata pedagoskog rada.brie savlada\ e fO ome:-o cnusn::za va u nCI. sintericki proizvedenih rnaterijala otpornih ~a veoma ~so~e temperature itd.-~~.9imaljudske dielatnostrl.' '~.aSina.i.ON u skoli u :adnom m'estu 1 PUl._us_ '?vljava da se radikalno uklanja 'u barijere medu razni~sJru.:r?~kontrolu I upravlja proizvodnim procesima«.irersa~!~- Zl~latima 5yoje djelamos[i sliCe ~alefljillna90bfai~rustvenr na~aos'mlsao ZIVOlau stvara a om.. razvoja sposobnosti i sl. traZi od covjeka da se kontinuirano obrazuje i na taj nacin prati one lito se ostvaruje. koie 6eliIrpOmOCi da se na konstruktivan naCin suoCavaju sa Zivot~ rum pro~leIIlIID.i~. istrafivanjern) za kontrolu bioloskih procesa. vee iza samoupravljanje.ed~tava). .lnikacijama. srnanjivanje vremeria od naucnog dostignuca do njegove prakticne prirnjene u proizvodnji i drusrvenorn zivotu (na pocetku naseg vijcka smatra se da je trebalo od vremena naucnog otkrica do vremena njegove prakticne primjene oko 30 go dina. e za . uc~st\'uJe u organizaclJluiii'~ iI.skolskisistemne priprema salI19_. sadrzaji i oblici rada u vaspitno-obrazovnim organizacijarna.en za stvaralacki rad.anih_m.i. koji svasrari i koji se »u sve razum.!IJudskim o..<ia :i.' " ' . sve vece ucesce ljudskog fakrora (posebno obrazovanih Ijudi) u proizvodnji i drusrvenim djelatnostirn u odnosu na kapaciret i sredstva rada. kornuniciranje sa drugirn ljudirna.. f::' /:':. Stoga se u nasem vaspitanju.: ' ~~. feb nike.. noveposlove ida podvrgavaju svojim ljudskim potrebama naucna i teh"noloska dostignuea. snazno se razvija hernijska industrija i posebno proizvodnja sintetickih materijaJ~. ~...citirano djelo..') Zahvaljujuci njoj rnoguce je prikupiti informacije.nte!ektualnih radnika povecan od 1926. (stvorene » Y!_dne romjene desile su se u transportu i k9JIl1. »D~k !dasi<~na~aSina prerad~je matenju 1 ener&IJ.o~. .ui1()\'fI:l dobra za scbc i drugen ').dnoSlma 1 odgo~oran u cuvanju drustvene irnovme.a.u. a rust a konkr:tno nc: ra~lI.··... pro eSl?nalnom I .....<.. On vise povrsnim efektirna nego radom pokusava da ostvari o no st o zeli.optlmaln~h _usloya. Trendovi razvoja socijalistickog samoupravnog drustva nalaiu da se temeljito mijenja koncept savremenog obrazovanja.-ooluCi:_ ~e.. za aktivno ucesce u proizvodnji i raspodjeli.potI?unij::~~~endja~ covjeb. Beograd..IJe«. .e.trans ortrum sre irna..olj:lviisvoJje ljudslc.' " . jer nase drustvo zeli da mladi ljudi. ljudskim sposobnostima.. ') Miroslav Peeujlic: BuduCnost koja je polela.}ek koji ruje osposo~lj.'ojim rad~~. Sve 0VO upucuje nato da mijenjamo nase predstave 0 karakteru rada..: sfere ~ivota: )}Promjene nastaju u predrnetu rada. strana'::15. strana 3-6.::. "~ ." ".od~WOSo5riOsTlL.

'.~!U~.r~ovanja I.:.osnOYni.0 nJ.y.strana 4. pomaze mu.1 sarnoupravnim dogovaranjem organizacija udruien?g rada mat~nJa!ne proizvodnje.od I?jlho_vihpotreba i potreba dru~a kao cjelfne.e funk:~a ob.a.ho:.l]ja. .. Opsta kultura se pretezn~ stice u ~Cio1?.vrednuju . premaju.~~s~c:noJ reprodukciji. kao ~za p~rrnanentno ob:azovanje radnih ljudi za rad i sarnoupravljanje.t.~~ja:k. 9d~ctSfiCU 0 opsta znanja stroke.. drus.rogresa.. .da se obezbjeduju uslovi da ..elima prirodnim objektima provjeravaju ono sto su naucili. za stvaralacko .1.Ii '.__.>stiZe!os..J:m~\!'!!1 p Ina_pr~~~vod. .>jektimaizvodenja praktiene nastave. .QbratOvnihorganizacija kojeteprof"tlet'ri. .>dnu k razmjenu rada.i.taJe fakt~r sves: I tranog i slobodnog razvoja lienosti. unosi vise realiteta u programiranje mvoa.>lozaJradnike ~ obrazoyanj~.i polaznika da stalno produbljujui pr<:slruJ~s'{oJ~.nilic...g skolskog SiSrema(jeillilstVeit<!s.ravn: lI!tere. da se kvalitetnije osposobi za poslove l:radnezadatke. ::''> Dom(f~~ rad ~or~a~i~~j~a:udruz~og vodnje i e je e se s. . ~)1tan C!nila~ <?~Iobo: denja lienosti i razvijanja njenih stvaralaCldh spo~bnosti.radui~odluk~ X! X!~k~~gresa_~KJ. ~I~rru i op~ drustveni standard pojedinca i druStva.!\l:::~US. »Udruzeni rad k_aocJe1m~ ~ora preuzetl neposre.oSto udruiem rad :PlaruraobrazovanJe kadrova.: ~" ") Rezolucija X kongresa SKJ. a nastavnika da organizuje rad ucenika. :.ob.' .st strucnih programa uporedujuci Ih s pr?fili~a kOJe sam u~r~uje nego subjekat .spi~o-<!brazovn?g rada. radionicama.pore~ ~stalog. S promjenom polozaja mijenja se 1 obogacuJ.~du.:"anJa. Slo. ..·1?i#..oizvodn'ui dru d'elatnost odvi"a se u rocesu r~e r astaYe.-.elatnos~-nad 'lIjria:ci~~~.. brine se .).nI]e samo korisnik cije kadrovske potrebe su osnova za planiraDJe.. " . kulturne Ijude.0brazov~!1Ja. .ima odgovornost za obrazovanje i vaspitanje.".~.~oJe radni lj~~ u vaspitno-obrazovnoj dj:l~tnosti postizu mogu biti re__ai!1a o~.itanja i <.lCno::te?DJsK:QL!L""li.p.na taj naCin sto one svojom organizacijom.'_ r:vs~"e_rlL91.U:aIi su da searuslvenipol()ZaJ. razmislja. .reaJizato_r v~Pltno-obr3lZovnog rada (obezbjeduje svoje strucnjake za izvodenje nastave..d_aJaspitanje i obrazovanjc udovoJjj_im. slui. ':. Sarajevo.nosl produkliVn?Sli rada. .l obrazovanja sustinski. em se u 11 . Obrazovno. za osposobljavanje za profesionaln6 dJelatnosr.ja <JD SbcanJeopste kUltureodvija se realizovagjem. .I:a.'::~?.o-obrazoync djelatnosti prema lome koliko ona dopn.. odbranu i drusrvenu sarnozastitu i upravljanje vlastirirn zivotom.I:ID'i. Ovaj vid obrazovno-vaspitne djelatnostiima cilj da na osIiovu steeene opstekulture.>brazovanja. '.E8L~!(Qn 0 y9t.:~.:'!?s.u~ruzeni rad preuz.iu u tzv: stD. profil Zanimanja imajuCi u vidu prihvaeeDu .1ct kao 1 drugim objektima ~o~enj3 na..-.I. .rnijenja.eden sf?!~ rad ina.00:ladaju reprod~kcljom k~drova da ani utvrduju dio dohotka koji se daje obrazovanju I d31se ..eh 0 ~ r~(ta. uci. Samour.oii p se~. koriscenjem sadrzaja !¥. da se stvaralaeki prilagodava prornjenama..lm~anJlma..zadrustveni rad. manjc slozena.sne zajedOlC:~. podstice ga da stvaralacki misli i saraduje 5 njim u njegovirn nastojanjirna da se svestrano razvija i sticeodgovarajucu profesionalnu kulturu) i . Novi ~._ -mlliipravnou·st·rojstvo· doprinesefunkcionalnom i sus~insko~ povezivanju sg . realizuju je svaki u svorne dornenu.l. _D~glm njecI~a.. . udruzeni rad materijalne proizvodnje i drugih d!'llstvenih dje_Ia~nos. Radnirn povezivanjem na istim zada~a otvaraju se I!erspektive za razvoj daljih sarnoupravnih odnosa i utvrdivanje rea1ne ~ene <?b:az<. Zato unaJU pravo 0?I pe~a~oZ1 kOJIse zalafu da obrazovanje u praksi bude faktor drustvenog p. . . / .sf crarnau d ruz..kao sto smo nije naglasili. cdgovara na njegova pitanja.s~~!i9IQ§h. . ucenja i medusobriih odnosa.":. Opsta kulturapomaze ~VJ(!ku.anJem. pita. J:.~ to se ostvaruje dugoro~m plam..rezullatJ vaspitr.lcor!s~en)~sl~?o~()g'1~~#I. ..3.-Q9redene struke 111 proleslOnalne djelatnostt.'. --0vakoimrrcipitan-SkolsE slstem srednJ~gY.lZ rada. d@stveno-ekonomskog.d • . haze vaspitn(}:.obrazovanjaizaintereso~jeC:la sek:Valitetno obavi.. ~) Sticanje praktienih zoan~a struke. obezbjeduje praksu 1 sl.ovlada strutn..9st.se dosli~_d.om zaposljavanju i stalnom struenom osposoblj~vanjuv uz ~d l.S :a..i~k.-. .!~~a. razvoju proizvodnih snaga 1 sarnoupravlja:ri~~Pokole~ljivo je opredjeljcnje X kongresa S~ da ra?nici 11 udruz~nom radu matcrijalne proizvodnje i drugih drustvenih djelatnosti .9nu 09gcvornost za politi~u v~sp.odu~CIJ~ podlZe m~tenjalni.rt~)~Sposo~ljavanje ucetlik.pl5stlze se putem ~pe S~9!ili.e!1og r. flJakadrovabuMnastavrie .~ovanJ?. Prema tome.ka-Z<l usv~?c!1Jesa~~-.'Ovimpmem '.sv!m drii-gim. '..uCenikj-pol~ pr~.a.vaspltanja.. na ekskurzijarna.2!!lJ~reIlQg~p_IazovanJa reallzuJe_yaspitno-obrazovnu dJeratiiOsnice1if!.nijeJ:ealizuju. vrsta 1 kvahteta obrazo. Znacajha je sustinsk a promjena u tome sto .>od~a~J~a ra?a. I .I"azV1.no..po~ a po-rfe5na je za sve vrste proliVoaiie<.ivn~b~IJI matenja_lm p<.%.e da pomognu dogovaranje? sporazum1j~vanJe 1 solidarnos~.p.'.. za uk!jUClva~je urad onih kOJI zavrse skolovanje na razrum ruvoima usrnjere?o~ obrazovanja.. svj~t<?.obavljati poslijc: za~nog Sia?lovanja. .anJ~ovog ma~enJa1n~¥ I samoupra':'ll0g po.i opcenitofivor covjeka.~1 .aka orgamza9j<l: udruz.ospn'illbIjavanje ia obavljanJe odredenih SiniCnih poslova i zadataka i za ru~a rada koja su potrebna za rakticnu r..kadrova .>vanj3 ~o osnove za sl?b<.... mod. sadrzajem i rezu1ta~a koje p<.>bz!rol!l na to da se obavlja drustvenim sredstvima. . mora povla~tl 1 odgovornost svih njenih cinilaca prema udruienom ~d. profeslonalno se osposobljava za poslove 1 zadatke koje voli 1 koje ce uspjesno obavljati kad se ukljuci na radno mjesto.. kOj3 Je pretpQ~4!.spitrio-o1Jra:tov-rte-djelafiiostrdil nase drustvo treba svrestrano obrazovane licnosti. razvijaju sposobnosti potrebne za o·dr. . koja bi trebala da objektivno stavlja u bolji materijalni polozaj radnike u obrazovanju. <la stdml! ~Ilodno _n_ . vrcdnovan)e r~zullata va$plll~o-o. prilikom posjeta kulturnim orgamzacijama. humamzovanJa pOjedmca 1 druStva. osposobIjene za sarnoupravljanje. Ovaj vid osposobljavanja odvija se u ucionicama.st). slozena i slozenija zanimanja).m__Q]. Polozaj nastavnika i ucenika bitno se rnijenja. pa tako i rezultati rada. licnosti koje su pripremljene za odredcnu profcsionalnu djelatnost.lozaj.Jz~nom . . UspjeSna realizacija ove nastave pretpostavlja solidnu tehnicku opremljenost va. kOJI su nuzn~ u procesu realizovanja programa razv?Ja . varajuee organiiicije'udniZenog' mas: kojesuplaDicile pnpi:enianje jecInogiliYiSe pro- !i2JSI~Ys =~~Cni rada materhiliieproiz- 8 seobezbjeduje dasepniktiCiii:i . Oni zajednicki planiraju djelatnost. 5 <.da se u. _~. srednje slozena.brazovnog rada vrsi se u procesu slobodnc razrnjcne rada.Jjlga i u~a vodi racuna da se__S'laki.u_« ') Zat? bi s.u.0 osposobe za iiadatkeJrojeee .. stave.donosl programe strucnog .osposobljavanje mJadih i c:idraslih Za konkretan rad u xadri6jorg~ciji. ._P9yezane.osobnas~a (bira vrstu skole _koja odgovara njegovim int. . 1974..&.om ko'as ell skoIskixp laboratonlumlma.:.. rvenih djelatnosti i obrazovanja. da se brze 6sp~soblj~vii Za~?u'piavlj. on se brineZatooa:odgo.:stri:ICno obrazovarije". ovladavaju zakonitostima pojediillh oblasti.ereso:V:lUjirna 1 sposobnostima.. pmodno-mateni~izvodno-tehnifrog. Ql) Sticanje slruene opste kulture.. tinilac unapredivanja proizvodnje I l?_rod~lvnos~ ra4a put i natin kako se ostvaruje druStvena repr..sa -opstekultnrnog.eH!ivima naseg vrernena u opstcm.Qroc~.anje~ org~~a~a lid~enog rada.~pltna dJe1atnos~. stavlja u objekt.'>.?PStu.:?a ~orala da irna planove obrazovanja I osposobljavanja kad:ova kOJI bi polazlli . ..rillZYD. obrazovanja osposobljavaju za jednostavna.htetmJe .§rt..:principi.zla njegQ. zajednicki odlucuju 0 bitnirn pitanjirna rada.s~o~pravn. obe~~JeduJe strucno obrazovanje kadrova koji su potrebni udruzenom . kabinetima i laboratorijumima.. sprernne i sposobne da stvaralacki prilaze poslovirna i zadacima koje obavljaju.. strucnorn i rustvenom obrazovanju i vaspi~_T1ju_p_olaznika(irna seuvra:u u procesu realizacije-l'<!..ob!19. da se ispolje kao stvaralacke licnosti u drustvenorn radu i slobodnim aktivnostima. Sustinske promjene u poloza]u i funkciji obrazovanja . 9 .:.. " t~ -'.:.90~f!no~I.!_jeratnosti. masovnog uticaja i sl. _ . . .<::. strueno-teorijskih znanja i teorijsldh i praktiCnfu zoanja i aktivnoSti iz praktiene nastave osposobi mlade i odrasle za odredeni. drustvenorn i kulturnorn napretku. a to stavlja ucenika u poziciju da istrazuje.idrugi.kOJI l~a pravo da 09jenjuje funkcionalno.anJe profeslonalne !g!ltnre.

.vremenu opremu..~.El!lje~~g_~..~.4. .-'. ..arr. '..sposobe da budu nastavne baze organizacija udruienog rada u obrazo\:anJu I vaspn~nJu kako bi mogle osposobiri ucenike i polaznike za konkretne po..promijenjen zbog toga 5tO je pretefno tratlO da Se kod mlastrana 7. @iorganizacije udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih ~j~latno~ti o.poslove_1 zadatke. ~ se osposobi i da sam bude nosilac drustvenih promJ~ 1 promjena uJ?fOIZV9dnjl..Jene. .«.'.~janje potreba ~d<lHi.al~t1tlh sposo~ v !J!l~r=~ sovanja:ofu_(0. nastav7 s proizvodnim radom. Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju SR BiH ovako definise U clanu 4..l.: -..~t~~_ odnosno onjentaciju ~~~ da ·traZi --oauceiiiICaka(rvre]iilliji..rad i..'-'...pravilan.·-3-:=-·usvajanje_i!!l!r~izma... oblici i vaspitno-obrazovne organizacije. ocijalisticko] J_1.eba ?rgamzacija udruzenog rada. • ") Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju broJ 20/79.:_-'.: .':":' obrazoyanju .:n)e _L9~p(Jsob!javanje za _9Pstenarodnu_odbranu J drustvcnu sarnozastjClJC kulture: ".:".E. t .koJlma se ornogucuje ucenicima i polaznicirna sucanje prakticnog znanja I iskustva. '. ' . ' ." . ({).e .o~qcijalisticko~jedni.l_G.~~pltanJu orgamzuje raznevrste pennanentnog opsteg I strucnog obrazovanja uz rad I 1Z rada. ':-". ~~oji: »Prakticn a nastava s~ I?ro[~. samoupravljac i potencijalni rukovodilac.i zad!ltke na radnommjestu vee i odgovaraju.!liu..~~ 29•.razvitak - . vaspitanje licncsti.sa.<-~) ostVjln un clOna na veza ~m~du zaj:d_ni.da. 1J " .kao naucnog pogledana svijer-Ideologijei revoluciongjne prakse_i:adititke-kl~...si-Konacna odlil:tc:ifOil&rukovQj_osposobljen05ti. ' '---s--=tu: u druslve..i~~.'·~jevo.'. Po pravilu. \}'?~:.'.skolovaQE. esietskim i kuliiirriirnnavikama i -osobinarna: ····C.st!Dsk~s~ rjesava problem cvrsce veze orgaruzacija udruz~nog rad~ malenjalne... 'e formiranje slobodno .graditelja-so .:sl?itno-ob_razovne'-osnove.'?~~~oy~~a rrego-su i znaeajlf:iosii_2va koj~_o_mQg\lcavaAa u~!!i1..radorn u sko.<~:~:.ema~.z:alare::Kad~s·e3ionp. kadrove o~go_vara)uClh z~U1manJa.. realizuje i verifikuje vaspitno-obrazovnu djelatnost. drustveno-obrazovanje.na. .~ehl1lc~ ko-tehnoloska sredstva.anja.:. i vaspitanju.radu .. koje l.(hl}realIZUJe osposobljavanje kadro.en. nornenklature zarumanja 1 opisa profiIa zanunanja koja su potrebna udruzenom radu. ooogaceno~tick:im vrije<inost.zadaci -srednJeg usrnjerenog obrazovanja lxaSp!t.:'.~.::ruihQuadlza..ima.~{~~:i.dX:UJle uslove ._ . koji ce ?mog1!citi l_lliadom co~je~u da po _zaVrSdku skolovanja maze odmah zauzeti radno mjesto I.' fizickih sposobnosti . pored ostalog. ase. stepenu poznavanja osnovnih sadrzaja vlastite stroke.: ..-=-faZvijanje osjecanja IjubavLp. skim radionicama.Za nast~vnika onLzn~~_Qs~?vr:u .remenom pra~t1cnom osposobljavanju kadrova za r::zne.e mu poslove i radne zadatke.dr~enom stup. ") Zakon 0 srednjem usmjeren~m~b~ovanju.00jentacijllu ostvanvanJu vaspitno-obrazovne 4J~I. ..se_pnpremaxLu_pro. a ostvaruje se u medusobno povezanom sistemu koji Cine drustveno verifikovani programi.. da se ukljuei u radnu organizaciju kao proizvodac. 5v'e no fizicki SP~ i stvaiaIaCkl usmJerenog ..:.".ost.!!2. Zak~~~~~j~"~~j~renom~~razovanj~ '.ovanju 1. ..Jzvoru.9~laYi.. ..:. vjestina i navika za rad u odredenim zanimanjima.naroda-i-narodnosti-SocijalistiCke-R.@) udruzeni rad pojavljuje kaokrea~or plan~va obrazovanja kad~ova.: .?vanj~ i :.. _._: .azyijanjezdravihi human.da se stvaralackl ukljuCi u drustveni ZlVOtsredine u kOJoJ zivt.. sto bi bila jedna od garancija da ce se u skoli ostvariti one sto udruzeni rad ocekuje od vaspitno-obrazovnih Ofganizacija u obrazovanju i vaspitanju.m . .. ~last nrorucke. . stvaralacko ·uceSceu -socijalistickorn s.-".Styo.-su¥er.g rada sred_njeg usmjerenog obraz.samostalncg . .Jko!QY.i." 0sredDjeniu..Lkritickog -du ha ·saradmm.LJIljeriJJJ drustvenog-:i:ekoi:J. J Zak:an 10 .mQlIT'r~v.maJu.. _ .se..Sto..:. .sl~ve 1 zadatke ~oJe ce obavljati na radnom mjestu.J).' '. f ~ilSpitinjJ!. . broj 20179.lOtere~ov~Ja ucenika 1 polaznika. ~. . . cilj: »Cilj srednjeg obrazovanj. <. ...va u~ u~azayanje: lskazam~ pot!. u organrzacijama udruzenog ra?a.> ..lOupravqanju. I vaspitanja.ceg~ne j So¢jalis~icke~~~l~eJugosl~~pre~nog da rEd! 1 Dram SYDJ~dQmovtIlu..-:::: 'sprem_. :.obavlja u realnim zivomim uslovim. . koje ce P!l~oCi CoV]eku. /). Novi skolski sislem srednjeg USn1Jereno obrazovan a z v' se: . . stvaralac struCnog dijela nastavnog programa.~~:?~~.:::'.~>'::"·:·:··::/\:" . strana 7. Ciijevi i zadacl srednjeg usmjerenog obrazovanja i vaspltanja Imajuei u vidu trendove razv~ja ~aSeg samoupravnog s?cijalis~ick?g drustya. ~~ _serealno sl!~va. cesto. ------tj:: razvijanje odgovornog _9dn9Sa _prema . S!ufueni list -----'--:-. .". 1..ep~!F-ge.. '.~ . Nastavnik bi trebalo da ima u vidu ci1jeve i zadatke vaspitanja i obrazovanja kad planira.dinstv. Na i.. .i2:bor zanimanja i ..~9na!nll djelatnost za koj1.~.. Znacajno bi bilo imati u vidu Cinjenicu da ciljevi i zadaci vaspitanja sluze kao osnova za izgradivanje kriterijuma na temelju kojih ce se donositi programi vaspitnoobrazovnog rada i odvijati slobodna razmjena rada izmedu organizacija udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih djelatnosti i organizacija udruienog rada u obrazo~a.'.' . vlastitim predstavama 0 tome sta bi ucenici trebalo da znaju na odreder nom stupnju skolovanja i..emtet i l~ntonJaIru mtegritet zemlje«'O) -. .. ~'' ' ' i:~~i~1~~A. bratstvo ije.. I -.aspita~ja.. Cini}~c koji se ~rine 0 zaposljavanju za':cSc:nih u~m~a lpolaz:01~a i faktor koji S organizacijama udx:uzenog rada u obraz. ' i razvijanje trajnih potreba za sticanjern fizicke 1.!v~Jl.'" . "I~ '. 0 tome u Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju stoji: »Srednje obrazovanje omogucava ucenicima i poIaznicima sticanje znanja."".. I kOju-ceohavljati p.' -.' . .o. 0 samouRravnog drust~." Zasto se u riasem vremenu mijenja predstava 0 profesionalnom osposobljavanju? Zato jer ono ne obuhvata samo praktieao osposoblj~vanj: za poslove . e v. II.ihodnosa m. 0 tome u Zakonu 0 srednjem ~smJer~nom obrazovanJu : vasitanju. strucno-teorijskih sadrzaja I ~adrzaJa praktlcn~ nastav~ s prol~' vodnim radom irnajuci u vidu ciljeve i zadatke vaspitno-obrazovne djelatnosti orgaruzacija 1!druz~no...'" . _..ii s i postovanje~preroasViin-naroaima svijeta.kQlskisistem je I~lOraobili .~.' .kao.' 'q. i~perative naucao-tehnoloske revolucije 1 potreb7 l.:' ""::'..-.vaspitanjei osposobljavanje-za zastitui-unapredivanje ZIVOlnesredine .i .nog rada IZ podru~p obra70vanja. Stan 5. odnosno steel neophodno radno isksutvo u realnim radnim uslovima.. u nasim uslovima poneki nastavnici jos uvijek vise vode racuna 0 svom predrnetu..:ajednicke osnove struke. Na OV~Jnacin s.edu mladirna . uSPJeSn? obavljati postavIJ.«") _ Ciljevi i. p:olZYO?nJ~ I drugih djelatnosti i organizacija udruze.'.".. laboratorijama i kabinetima. :.Gesu.~iliie zav~enog sko19_yarija ..~a~oob:azoyanJeJ)l. zahtijevaju one sto je od njih za vrijeme skolovanja trazeno da znaju kad su zavrsavali srednju skolu. .Yr1JednostrrrevoluC1onarne-reli:ovlOe..)979.J."'<:.:-. . .' '. .J£..nezavisnost.vrijednosti . osposobIjavanje za socijalisticko samoupravljanje i nastavak redovnog obrazovanja i obrazovanja uz rad i putem rada.yodmm radom orgarnzuje ~e. .:!!1Ja_!1~~samo drustven i zahtjevi vas£itn_2-q2~g9'y_1l0j_organizacijj~nj~g ]l. razumijeva i prihvata drustvene promjene I promjene u te~OIOgIJI I P~OlZVO~JI. ... Veomaje znacajno sto se ciljevima i zadacima srednjeg usmjerenog cbrazovanja ne traii sarno iIi pretezno osposobljavanje ucenika i polaznika za odredenu profesiju vee i njihovo sire opste i drustveno obrazovanje. . c~ljevi i zadaci srednjeg usmjerenog obrazovanja 1 vaspitanja su konkretno definisani.a.. Zakonom se predvida da se usvoje norrnativi na51avnih sredstava i druge opreme k?ja je potrebna sa:.f~l!.:'..:.'.Y.aJ.-moralmrn. .~':::~\: ::.-. SlilZbeni list SR BiH. mada neosnovano.ni . . .!~nQ__Q.. ~~~L0.=jerenom ..omS'kog-polozaja-covjeka: . ~ SR BiB..l . _.. '.Y\:':::~!~~:. realizator dijela programa praktl~ne.« ) Da bi se uspjesno organizovala prakticna nastava s proizvodni.?_obrazovanJem 1.

tehnike i te. Zagreb 1977. koliko je rnoguce VISC. pnje svega razvijanjem .1 1. i to prve nstveno na dva uacina: da potice inielektualizaciju.hnologije i d~stvei1~~ odnosa u n?-~em vrem~nu nalaze da svaki radni covjck stekne sire obrazovanje. da se dalje obrazuje i sarnoobrazuje i da se ovim ukine prethodna selek cija u skolskorn sistemu po kojoj je neko od pocetka ucio da bude »intelektualac«. Razvoj nauke. rada. Ciljevi i zadaci rofesionalne orijentacije l.5. str. da odaberu zanirnanje za koje ce se p:avovremeno pnprernan. -0 - '-'" ••• . da se stvar alacki ukljucuje u drusivo i proizvodne odnose. sve do grantee njihove prirodne obdarcnosri prirodno i flzicki datih predispozicija .1_nteJektuaJnlh sposo~nostl svih koii su obrazovanjern obuhvaceni. ovorn doprinosi razvoj nauke. 150. I ! { I J' f EJ Rezolucija broj 20/79.:V. Sluibecl list " ~WB H. 21\Og. X kongresa 810. radnicka zanirnanja).dih Ijudi razvijaju I:. " •• ~. str. koje uslovljavaju intelektualizaciju rada i zanirnanja koji su nekada bili iskljucivo rnanuelni iIi pretezno manuelni.i. da otkrivaju sebe u svijetu rada i u vremenu ka? su sig~rni Sla zele.>dredeno zanimanje i da se tim podize akadernska kuJtura radnika I radno vaspitanje intelektualaca i postepeno ali sigurno i trajno prevazide jaz izmedu fizickog i umnog rada. »Novi sistem odgoja i obrazovanja morae bi biti usredotocen na prevladavanje jaza izrncdu fizickog i umno£. strana 12. ~. .«") Suvar trazi da se covjek razvija prerna svojirn sposobnostirna i intcresovanjirna.se 1:a <. maksirnalno razvija svoj kreativni potencijal.tI 1 oSpOsobl.. ' '1:5 Stipe Suvar.ovoj rnoci) do~ida manuelizaciju rada uopcc I s:'akog konkret: nag. obrazovanju ~ '\ "l Zakon 0 srednjem usmjerenom i vaspitanju.Jt?nOSii i vaspitanju odnosi se na onc koji su se priprernali z. elektronike i kibernetikc. a drugi da bude »radnik«. sta mogu.adcmskc "f'ciS'. Naravno.. Novi skolski sistem ornogucuje svim mladim Ijudima da se obrazuju u prirodnim uslovirna. bira profesiju prcrna tome zasto najvise ispolji sposobnosti. 49. iekuceg ljudskog rada. Skola i tvornica.a akadcrnska zvanja) iii pretezno prakricne zanatske sposobnosti (razvijanc su ked one kaiegorije ucenika koji su se pripremali za tzv. .. razvrje sposo~nos. a (I:oliko je to u nJq.

poznavanju :p:oj~din.'. .' .mja.. moze. ponaS:inje u procesu rada i ucenja...naCin-lille-donese-OOluku4-izboru Z3oim.LJlSIOvi.e.. Dragan Tar... U~lizacije--pm1c@ne-Basta>J~mizYO. za njeno adekvat00 profesionalno osposobljavanje i zaposljavanje na poslove i zadatke koje Ce uspjesno i sa zadovoljsrvom obavljati. n~ dOV®!1..-:ili-utvrdivanje principa.Drijenla. odsustvovanja s posIa. raziiCitim_pQ!.elji_ll~_g!!b...nastavnjgi.:"y---------· -.ipDlaznika kad.kglika. Q_ve_oIa1.. . javaju n..drustvena htlJe ~"d¥e:uj~m. ' 1-1_ ..JJW!.-profesionalne.0.tn_radQm profesionalna .<5je·QiJiai:a:s_porr~~a!D!9-_rl!.nju. .:u_~l~~~i~~ ~ psiho-l-lZio\osKih Q~o~inaj sklqn~li i_isPQljeE-ill_~sposobnostiosposoblja.be an9~s~iI..J~7enim UjS:- su kao bitne ove determinante izbora zanimanja i skolskim uslovima: U na- ~ I @spOsobnosti: psiho-fizioloske ~.i(e~ ")Pro eSlOna mrorijenTacija treba da se iemelji na dubljernpoznavanju drustvenih ciIjevnazV§J<l.t:ilSj')Jeh:J:.odgovarajllcarana rnjesta.cjelokuJ1Ilom:odgCijriQ~O\)r!izovl1()m-i-profeslOn:Ul1oUF-pmfr .---.oJLPostrtu.detesauaante. d a.:o~dgoju~.moguCe..u. znanja.Tnteresovanja..ne-oail().. i r.-0'Zaci_~~?~_j)r<2Ces_i~l1al neorije_~t?cj~e jecda=F'odgi~~~adrova.n e ..alo_da. rasporedivanje na.51~}. " __ ..funkcije pedagosko-psiholoskeslufbeu protesionalnoj orijentaciji i za odredivanje.9. sklonosti. ·~-maouabTra lJl_pro1l:SiJU~ a .~rvj:-:bQrQ_m di uspje snijc obavljaju povjerene irn poslove i zadatke. n:. korektno se ponasaju prerna drugim Ijudima s kojima rade i aktivnije ucesrvuju u sarnoupral. ---iz-polaznih osiiova koncepcije moze se vidjeti drustveni okvir i znacaj profesionalne orijentacije.mjes..na.prornatranju razlicitih oblika DjlhoVlh djelatnost~_I·..imaoja traie o4r~~oSobnosti iIi vjestine i da je nuino procjenjivati sebe usvijeturada lmaJuel u\ 'tIte PSiliO-tlZlOlosKe osobine. osnove.dobijaju.~~oonosunrn::t:ze._JIet~buh- ~e_<!wr1r~~<~ai'~~t:~~t:'~j:~e:::~~~.Dro[esije. poslova.i zavisno od njih birati buduce zanimanje. koji je sastavni dio cjcIokupne vaspitno-obrazovne djelatnosti.5e. ~ ·EJ:o.~.axn' ~_rudi razf~uju'.='" cia otkriv<' sebe na radnom !!!J~oje.Ill run a dYl"-~[ll~i_'. s edne strane san a a etmmn. p_ciir.~spelja\l3Ilja.je.! .9_Qll$_penod r.se..i.g~ta i_raz:vgJ!!u~nik.fo.fes.ogu&iosti s~J1.pomogne..anizacij. ~ \~ Pre~~rouCeoe sim danali'.-.Qnaln_g_QQjentacija_b.hira bli(iuce zaruma..L u pr\.r~b.dne regije i 51 a k i hitoQ mien na ucenika.'elfuaatJ<eUkqji.c_!T<Js~ijl.lL~Jifa¢one spad%ill sxe.naJlI O¥ara..§~.~Ll..pribliZn. sastavni dio rada u organizacijama udruzenog rada i bitan Cinilac koji pornaze uceniku i polazniku u svim fazama njegovog profesionalnog razvoja.wruge-strane...drustvo i druslv"ne g_dnose.1a\'anje.~vj~il:-ll ¥imouJ?!~viJoiilCSO<..v_<. da se ucenici i polaznici osposobljavaju za samoupravljanje.. zdravstvene 3. njen znacaj za svestran i slobodan razvoj licnosti..azovu.'ill:_ayania i afmnacijeJl'U:l!9J.m.tom.atno p i 0.u }~~~i~. nepotrebna 9010vanja.Tadnih zadataka) i odgojno-ob_ra.njihoyib sklcnosti i ~osol::in~stl.pri" slova -j -iaollqikilJ9je u profesionalnoj orijentacijitreba da obavljaju.cl:I. fluktuacija radne snage.=~~~~~~·t. pnvredni i 1:ultumi~VOl le.na.\(6)) Profcsio nalna .-usmjererrom-obrazovanju-i-vaspita- !J.._..ellOl>r~'._toj'"_£~.i. I:blik'4~(.. to moguce. Opste je poznato da dobro profesionalno obrazovani Ijudi i adekvatno rasporedeni na radna mjesta sa zadovoljstvom obavIjaju svoje poslove i zadatke..da _:n0gu_ sluziti zasastavljanje prograrna profesiorialne onjentacrje u osnovnim Isrednjim skola--ma'.. nezaposlenost i nepotrebno rnijenjanje profesionalne djelatnosti. Determinanfe izbora zauirnan]a U nasem vremenu postoje brojna istrazivanja kod nas i u svijetu 0 tome sta srvarno determini~e izbor profesije iii sta je presudno u procesu njenog izbora.el?ii~a~adr6vlniiJ._e_je.je.J)nka:n~----.~oYnih programa.YiSllt):::QcI~vJ)jih L (.sposobn_o_su_.__ ---. ~') navodi:.pGmegne-uCenicima i polaznicima da shvate cia razhCita ~!.njego~i...dn. c::nikuai' . Posebno je znacajno sto se profesionalna orijentacija tretira kao kontinuiran proces.t>Jra koj..:e.-Profesionalna orij~nta"i. prp- vezana sodi9. aspiracijei motive..i_t.eaiUcu na njegovcrn . dase smanje povrede na poslu.mI~?_9_ZiYj)J?l>rofesionalna orijentacija pomaze. njihovo adekvatno _o~posobJ. metoda i postupaka rrjegove realizacijeczaodredivarije .:.iabcra-zanimanja.'Profesi9Jlalll:i u njcutucija nlor'!J? /_.pmfes-iOn e orijentaClj novnoJ oli LSIe JeID..QQ!. usloYi Skolaiianj3. sposobnosti.Hl. Veliki bi uspjeh u Zivotu svakog Covjeka bio kad bi mogao da uskladi one lito on jeste~.ino~obr.Q}ll_[l·ihoyo :Qie.. zavisno-od -profesionaJnlUiprerJe.J_ •• (.. o~cij ce ~i.Dicima da shvate..a.gje mladi i o9_ras '. s onirn sto zeli....3a.. __. cuvaju sredstva rada.()gucnostlma-:-:a ~-~- vaca pomoc'--.~~._ sc -Z:iGovorJ~_!~i.u: iradom ·org.orijt:nwcij3 .ufue determinante izbora zaniman'a' ituacione.-psiliodIZioloskihzah(jeva rada Izanimarna.mcgu.lj~!i~!i~k. --. 1 .I:iem .J?i_oiz::od.od-esnovnilrzadetaka.1jiUiIa Ld~.-t:WdIIJ..d.i9 treba ~a_J.. i!~ 1::~.Q_~a_0jaJLuajyi:..nal~~IJu.realno cpr ·c llVa. podizu produktivnost rada.tinL. mogucnosti obrazovanja i zapQWava:rija:«. ..l}f.Cudruz. vo doprinosi da radni ljuO e:kr~...til_ G.__ ..i_](Ojlma_Ce.JfQIrl!lhlkoli j \llJ..-j_~~~nfanjezal'U510.-zaposlenjei.nt. ~.irn-usIO¥ima osposob~ ~nglJ]I GiG.da .su 40\'01j~veobuhv. 1.~a.om~dril~-_ lyu lJlQ~gQDO uQ[uzenom_f~ (kao proizvodaca 1 sarnoupravljacaji {:~. f~a--ljlldi.P<:>!1~s~y. ~ sposobnosti: '.:P01Q~j.f!l. --: ?~. adaptaciju na .dpo_ rnjestojafirmaciju strucnih i9r:t!gih .doprino si .l:. ..:obtarovafijIi-:-:fra=taauJu-sarrroupravljan_fiA-.~¥miitj· najvise _~?pje-!@.danasnjem stupnju razvop i~i1j:l._9-FOjimSlZickim 4~QP_l!stI__kp~eJSpo _ pr~!lla odredenol y!t~~l~tt::. ------. . '--(f>..nl"-.po '-1Stun-lIt.im radornskolc 4J..-da ·oni-rod-istimili-prib!iinim-:usiCiJZi:.koje Ie:eii:'lrCIrustvena sredlD~ porodlcn.eksibilno pos~vljene. L~ detenninante su one oc:l_Qiih zaVlSIcovJek~h---u-e<l~ --niIIl pOS[OVlffi2. ~ interesi: profesionalni t .u:l~~raCe~rg. -..' .. U p!:Qgesu.dJelatnQ?~ Zadatak pro1eslOnalne-erijentacijeje4i'f.... .7.oae.

!.H.:: . -t) ~e~~~\~~l!e: .. -.1"\ . ~..: ·r . J-: .:~:. prirodne i drustvenc") 1'-< (!. e~onomskl status ® "r:' ~) svijet rada: i (3 v 0:J svijet tehnicko-tehnoloski rada: rnobilnost fizikalni uvjeti status j izbora zanimanja. . .:. ogrami i njihovi zahtjevi --~-~ obrazovanje: . . --:. "")Dragan.'.. 1• -I ~ tradicija skole: status u drustvu tradicija skole: »odgaja majstore zanata« .TarouK.. navike remperamenta iskustvo : znanJa vjestinc iskustvo: dob @ j~"l\'lli rne d.l spol ~~ .anje: ..= ""!"'-'. tradicija skole: »odgaja za fivot« obitelj.. 'D) iskustvo: \2..~i~2i~~j~~&j~J:~~~ii{ '.~ ~) Situacione 0 determinante pojam sebi 'I i'I LiCne determinante Izbora' zanimanja Iobraz~)'~. " -:.. t!)!stavovi i shvacanja . status --r ekonomski status obitelj: obrazovni status ob."·!}-I~::':~'~~. . . ® ~~t ! I . -~. t 0 crte 5.. nastavni planovi @ obrazovanje: ~ opremljenost 1 F: uvjeti rada ftc!) obrazovanje .:"tt}~. ~ ® \.. ~ .'.": ' '. ..i~:.). .: . .nastavnici e) nolaznici skole: rOJ upisanih polaznici ~kole' broj koji Ce se upisati ~ci sko!e: '~ broj ucenika koji zavrsavaju II'hl lamici skole: 'V uktuaClJa ~ (propa!i.:.. ~.:·l~.ji ~:. 5) AI. ':.<~.itelj:~ kulturni status '." 16 .'isto 2 ...: .' . '. -" Proies. prolaze) ) 1···:···1'·· •.:.i I r i ( .)svije~ rad~: zarumanja svijet rada: zaposleni svijet rada:. (J.: ~ .r: . !. ponavljaju.:~. ~~lu . fa._ . ·. djelo..

utepenprodu vnosti.mfusj.ek.f4~.p.: ~ . teram en u e se ermi -esienaIB!H)fiJenta ta: VIm naziyom se tada odrazumi'evala racionalna raspodjela ra ne snage I p agodavanje ra a cove u 1 U okviru vaspitno-obrazovne problematike i prakse profesionalna orijentacija se javlja nesto kasnije. '.a_sej_sye pafnje pgsvec~e vise CQvjeku.na I"azvoj pro eSlOnalne oruentacus.puhlika. god ine.MOR (Bureatri:rrcematlonal du. decembra 1962.l.ostl. Beograd 1966. International Labour Organisation . . cioSIa se oQSaZnaIlJail. .9_nalnoj orijentaciji. o~va g U\II9 ptepan1Cl.".ovise .atlni~j~w. :'i.B. kojom su obuhvacene 73 zemlje sa svih kontinenata i svih nastavnib sistema. -. njegovom razvaju i obrazovanju. g~sebnu. Rezultati ove ankete omogucili su uvid u sistem profesionaIne orijentacijesvih zemalja. Jedan.· . Nai-m-e-.i.. (1 naredni podaci su koristeni iz ove knjige. Od 1934. GRAFOS. godine donosi »Preporuku 0 strucnorn obrazovanju«.) -.:rT938. 2· 19 «» . edunarodno udruzenie psihotehnieara osnovano ie 1920..ciju-koja"e-bavi:llrproblemima profesionalee-erijenraclje.. nlen r VOlsu a 0 e Uticali ekonomski razlozi.Na. . ..B T E~unaro_dD. ravail . gdje se u posebnom poglavlju govori 0 »mjerama za profesionalnu orijentaciju i selekciju«.o_J'Q_yjeku.' . Iste godine organizovanaje medunarodna anketa 0 organizaciji skolske i profesionalne orijentacije.je.bljam profesionaLne orijentacije ") definisanje kao l... .zasjedanjll 11 Zenevi ----¥.e produktivn. Generalna skupstina UNESCO-a usvojila je ovu preporulru 11. pn cemu se voairaCtinaoTlcmm osobinama pOJedmca u vezi s mogucn~a zaposlenja. go dine ukazuje na potrebu koristenja profesionalne orijentacije pri rehabilitaciji osoba s umanjenom radnom sposobnoscu.'&Probkm~lnom-erijerrtacijoffi b2-VIO UNESCO i Medunarodni biro za va~pjtanie i obrazav3nie se (Bureau-Intemati:ona!-d'o/~on .rov. a u skladu s drustvemm potreba:rmrza4rndrovima«.knjiga--»-Problemi--'runlaeffie-. Vodeci racuna i 0 bendikepiranim osobarna.LT.:. k<!Q._!).ggQme MaR je donij~ru~.. gQQi=izaSla.. Ota a u' se ova problematika tretira na vise strucnih medunarodnib sastanaka I konferencija.tfffiCt najbolje naane ziJiovecan.mera-biti-prilagodeoo-pGtt=ebama syake 6emlje«.' . do 1960. a 1962.u.~cije. IsEitivanje f~o~a Covi.koje s~ p. UP' 1.P-omoc izboru zanimanja u iii napredovanja u zanimanju. godine _gokvil1!.ILO) izdala je 1935..lJem otkrivanja sposob~osti kojima bi o? to vise dopnmo proizvodnosti bilo je u to vnjerne 'poznato pod naztvom »psihotehnika«.. ~) Profesionalna orijentacija U osnovnoj skoli (priruCnik za nastavnike) Jugoslovenski zavod za proucavanje skolskih i prosvjetnih pitanja.a_j)rganiza.klilJ.C:no.odilo s ci.m_faktoruproizvodnji. MOR 1954.Je da: »sluzba proteslOnatne-on: _j.cija rada . orii Ju oslovens ruzenia ad I .i i " Na Ii razvo· nauke i tehnologije pocetkom dvadeseto storeea e.

!iY.Licnost ne vrsi sarno niznovihizbora vee samostalno postavlja nove ciljeve. jer vrijednost covjeka treba gledati u cjelini.u sposobnostiiiia. Profesionalna orijentacija mora da se prilagodi novom trendu shvatanja uloge Iicnosti usopsrveuom profesionalnom osposobljavanju.-d? U savreffienorn shvatanju pojma »profesionalna__Q[ije_madja«_sadrianoje trajrro._jca. U prOteSionalnoj orijentaciji se 1! stvari polazi od Cinjenice::da5ei liciiO'sri~nrkturlrzanimanja mijenjaju i da je zbog toga potrebno Iicnost priprerniti i uciniti je sposobnom da u procesu svoga profesionalnog rada ili obrazcvanja stvaralacki aktuelizira sebe.tima_preferiranog zanima:nja-ra~n-donOSenfanreg<?~<:~?-lUOstalne~luke-o-Prihv4tljivDsti_toga~ianlmaii~ vecimrliri znacaJ. .osobe_I!Q§.1. U stvari.. Uspjesan kandidat nijescroo onaj koji polaze ispite S dobrim ocjenama odnosno koji se dobro prilagodava ocekivanjima nastavnika vee je dobar i onaj kandidat koji.oi.: .pristup profesioiialnoj orijentaciji u potpunosti odgovara ci· ljevima. Ovakav dinamicni .Y. 1Dteresovanjil!!..dnihinformacija. u procesu svog profesionalnog osposboljavanja. a ne parcijalno. najopravdaniji zbog toga sto' je humaniji._samo _dav.1' pracenje razvoja. .-kaHdidatu.~~maJicnosti.1i...o.. Ono se ne.3. ekonomski pozeljniji i drustveno opravdaniji. Ovakav pristup je sigurno tezi i kompleksniji..slozenost kriterijuma uspjesnosti.. mjerenje i procjenjivanje svih potencijalnih i rn..-ospe30b!ja vaaje i'Pi11agooavanje Iicnosti .anifestnih rnogucnosti kandidata ®. i to danas i sutra. ali je. nju"). i <!j!!~_mi~O:)1tiI'-remanje. P~DAG05KI ZNACAJ PROFESIONALNE ORIJENTACIJE :')j.izabranom zanima.. proces mora inkorporirati: '{]..lljegmim .titi static no i jednostrano (ne treba ga vezati samo za veci ili manji uspjeh u ucenju)._§_ag_oji. vee kao proces stalnograzvijanja potencijalnih moguCnosti kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije srednjeg usmje~lOg obrazovanja. u vreroenu u kome mi zivlmo..iaktivno ih ostvaruje i u tome procesurazvija i obogacuje sebe .a. .. ZnaCeoje Izrazasprofeslenalna orijentaclja« .-':~ 3. aktivno sudjeluje u cjelokupnom zivotu skole i kojistvaralacki usvaja i primjenjuje znanje.'!' .1I.profesionalnog usmjeravanjaucenikaosnovnih i srednjihskolaiBrze tehnoloske promjerieTvelilaiekSpanzijaznanj:i'rriodernog vremena nuzno pretpostavljaju da proces profesionalnog usmjeravanja -ne trebashv:i. pa makar i s niiom ocjenom zavrsavao skolu.

Stvarnu vrijednost dosadasnjih nacina ispitivanja daka prije upisa u skolu kod nas tesko je urvrditi. 5 vise iii manje povjerenja u vrijednost onoga sto cine...Vd "tr . a pogotovo naucno uopstavati. -.. /9 /. Kada analizirarno iskustvene kriterijume profesionalne orijentacije kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije.o.!'.c'. S druge strane. . 1961). ~eka doSadaSnjaJskustva Razvoj profesionalne orijentacije. rijetko i s manje sisternaticnosti.. mozda.7'i . kao selektivnim postupcima. Proces profesionalnog \lSmje. a 'za dosadasn'e rakse otkriva nekoliko bit' '~_iUl[(lfesionalnoj. Nastala je prava »moda« da svaka skola iii fakultet konstruise testove znanja iz odredenih predrneta. / 27 #. :..... .srednjoskolaca--uCinjen-je-znaCajluW:orak.. ali su naucno neprihvatljivi. . inteligencija.u nasoj zemlji. a naroCito u nasoj republici. Stanje je ovakvo' zbog toga sto sve one sto se radi nema dovoljnu naucnu i struenu osnovu. a rezultati su relativno .YiSj:_karal. !:Lrazvoj_~rofesionalne 3.. - h~' 0 3. na osnovu kojih ce se mo ci utvrditi da Ii je odredeni kandidat sposoban za upis u skolu iii na fakultet... .Q_gomiC__ -na:I5'Dillje omogueavalg. . Pracenjern razvoja ucenika dobila bi se jasnija slika 0 nasim zabludama. '.dJten ta ciju imalaje._v'!EQirani.h. pokazuje da je ona bila najvise koncentrisana na povremeno profesionalno usmjeravanje uCenika 0Stl0vnill skola i savjetovanje pri zaposljavanju. »KlasiCni« pslholoski pristnp 7 ~ z..i.straien. Rezultate u praksi primijenjenih procedura nije moguce naucno analizirati. .I -vanja1aUiiliaata v • prijedkada je lskustveni nosti Qriientaciji.{)fjj entadJcGlJbila je jednostrana <)rezuilali .:~'l.~ ne mislimo da je selekeija naucno vrsena. mozemo.I ~{h..\-t\ nM. Moguce je samo na osnovi oskudnog iskustva i teorijskih saznanja pretpostaviti da je prognosticka vrijednost do sad a praktikovanih postupaka vrlo mala. Univerziteti. mali.---"sefe'ktlvnlyaiaku!i:..znanja.3.nici.: visckoskolskirn organizacijarna se odvijao neravnomjerno.-rer-oe e clje-nego.e{J.'. i to pretezno oejene iz glavnih predrneta.nosti. • . geografski poloZaj i drugi auioci koji nisu dovoljno i. najbolji test znanja mjeri stepen informisanosti u odredenom podrueju.interesO:za visokoskolski studi] dopun e m _difikovan j (iIi) zamijenjellVsiho•• eno int _. . ~ e c..J./~ . Korak dalje je ucinjen kada su skolske ocjene dopunjene »objektivnijirn« mjerilima . slabo argurnentovani. Veliki broj nastavnika i admiaistrativnog osoblja se svake godine angazuje u proceduri ispitivanja kandidata... New York. i srnijesna.il.J • ij"J .YE!ill· Ka'da da je irnala .. konstatovati da je proceduralni postupak i neekonomican i da rezultate nije moguce naucno uopstavati. vrsili poslove u domenu profesionalne orijentacije. ~ .!1i~u a<i!!b:Y'!rno.&'_. . 0- r 0\ .ci. ali to bez empirijskih dokaza ne mozemo sa sigurnoscu tvrditi.jer su pristupi vrlo heterogeni. Education..II ravanja kandidata za obrazovanje . .. odnosno pojedini fakulteti (a nekada je dolazila inicijativa ad odsjeka iIi katedara) su sami. iskustveno dobri...2. Dominirao je faktor skolske ocjene. •. .zaklju. / '..t.:L. Velika konspiracija oko njih postala je. Nije potrebno sire govoriti 0 onom sto svi dobro znarno : da nestrucno konstruisani testovi znanja i sarno iz odredenih predmeta imaju vrlo malu iii skoro nikakvu prognosticku vrijednost. i sarad. socijalno-ekonom.. a najcesce bez strucne konsultacije. porodiCni milje. pol.i (Halsey A..testovima znanja." '. 'l. skolske._naucnollopstavanjej. . takode..'/( C·..•. i inventara Iicnosti ei '..M>MQb. a to nije dovoljno za predikciju uspjeha u skoli. Ali je isto tako moguce pretpostaviti da su izabrani kandidari na »elitnirn« skolama uspjeli. ski status.:bila je n_~e_Is.ll... jer ima vrlo malo pouzdanih pokazatelja 0 tome..ocjene. Kandidati su pronalazili vise nacina da zadovolje na testovima znanja. .~.oa naCin mjerenja i procjenjivanj. sarna po sebi. . a bez nje se ne moze vrsiti adekvatna naucna KaZemo i strucna verifikacija.. .. Vrsena je na osnovi kriterijurna koji su.' ..) Komisija SAD za ispitivanje efikasnosti zavrlavanja kole&autvrdila j~ da na to ntitu bitn~ .. Izgubi se mnogo vremena i ulozi dosta truda. Economy and Society.(ill'l. r-. Testovima znanja. Uspjeh je nuino rezultirao iz proeesa prirodne selekcije i visokog selekcionog kriterijuma.. nije postignuto one sto se ocekivalo. ovi Onioa: felja za studiranjem. Vjerovatno je da bi i ani koji nisu primljeni mogli postici zadovoljavajuci uspjeh ako bi radili u istim uslovima.. neprecizno evidentirani i proceduralno nekonzistentni.

sliCno). onima koji ih ukljucuju u rad i onima koji 'ih prirnaju na posao i po rnazu im da savladaju pocetnicke teskoce..-.ni os -. ~ ~_~~otn~ ii~ljiY~ za svjetlo vazna je za obavljanje onih poslova koji se v= 51 oifimmmaIno osvjetljenje.je .iiidristiiji . .·ieljeznica i.o.-. .' broj Ijudi.':\.s.eOnih. ."~~'f"~:.ndai-rutkoji-.k. ve sposribnosti aju veliki.. rezultatirna prijcrnnih i drugih ispita.eozorne os vezanesu za ~d osjetnih organa (Q§.""""___"'. . !ill.. '. '/:~.' " . nos. . naj~ ispituju:.lova..znacaj za neka podruCja primijenjene psihologIJe. vazno je za ObaV.Ispitivanje j·t vida vazoo je zbog' toga jer je za obavljanje velikog brojaposlova i zanimarija potrebna .~ja .':. .eblja.. . specijalnih sposobnosti.:. koje moraju biti razvijeneiznad sfu.. koje jc ucenik polagao. 4.. profesionalniin interesovanjima.' '.!. usta i koz.a b. ponasanju ucenika. ' '.< -.o-.' kojih rafilthl iIl\1§r j)ii.ljanj. .orlry. razvoju intciigeneije. ju sing8hrlBISteIOlU ~ama (zanimai:J. .korn ukljucivanja mladih u proces priprernanja Z3 prof'esiju i njihovorn samostalnorn i pr avi lnom izboru buduccg zanirnanja.. •. To su zanimanja u . Podaci iz kumulativnog kartoria bili bi dragocjena pornoc onirna koji ih profesionalno osposobljavaju.• (sposobnost uoCavanja detaIja na razlieitim daljinama)je "do vazna za 0 ~anja u saobraeaju (piloti aviona.' . podrucjima angazovanja i stcpcnu aktivnosti u slobodnom vrernenu.. prihvatljivi kao zadovoljavajuci.Yelikl '. biljei:enjc j analiziranje podataka iz kurnulativnog kartona pornocice prili.. razvoju primamih tehnickih sposobnosti.:y" '. uspjehu u pojedinim predmetima.'i ~ .'?>:': ::/~~~1:T'.va.~ .ja u saobraeajucrukovanje tehniekim aparatima ~OY8Dffl bor!o !:razvijenostneJcihvidnih 32 '.%~3::" ". kao Sto su poslovi u hemijskoj i foto-industriji.p. Nairne..esnovuboje kontroliranjihov rad.~. od e a .. u tr. .. '.' U!ko\i'. vozaCi autobusa.· v . . tramvaja.vjetlin.: '. _Difeiencija1na OS~ivost. su u svakodnevnomzivotu kodkojih se na....::<.'..'.r.:':~\f:\.. '. ' ..: ". poslovakod kojih se. . tekstilnoj iriduStriji.. ". . .: . PSIHOLOSKO-TEORETSKE ORIJENTACIJE OSNOVE PROFESIONALNE 'v / . pazljivo opserviranje.::.:.' ' ..'~ ..tibPt.'>. in·a.'. 3 -PrO[csi~naI~. za obaVljimjepoi. karakteristika.boja i josnekim graiiaIna kemijskeindUstrije.) . prirnarnih efta Iicnosti i ispoljavanju talenta. mjcrenjc. iivnog i:azlikovanja nijaitsi boja i svjetla..1e i.e'ne'·' ".'.:'..

rurwu:Ja skole i radna mjesta. od kojih se vecina moze lako korigirau. cesce se nalaze .ia "II svim akti~'BostiIBa covjeka a narQ:_ Cito onda kada usvajamo nova znanja i v'dtine.industrija.'. . koja je karakteristicna za rnisljenje odraslih ljudi. Ako je pravilno iskoriste to je veliki dobitak za njih i za drusrvenu zajednicu.razdrazljivosli j sl.:'!~'...se pojedinac nalazi. Prosjecni pojedinci postiiu [Q od 090-1 10' Kvocijent veci od 1.hoi inaCeuZiyotu.iznad prosjeka a rnanji od 0. t1 probleme ko rirode (rukovanje predmetima i sadrzajima koji SJl. Za inteUgenciju mozemo reci da je to sr snalazenja unovim situaciia ' i nepoznatlmJj"r:Qhlemjma (J kra'n'o'lim I n os e IvOSt za r bleme ko'a se moze razviti do vrhuDske styaralaCke spasobnosti.::i. vee v ~utLda_p.:C_L.:. boje i ritrna zvucnih valoVa) vazria je za izucavanje zanimanja u muzickirn i drugirn skolarna.te.!!iu imaju ogranieen utica]. ' " svih vrsra industrije. Kod nekih osoba..je pojedinac inteligentniji to ce brze i la~e shvatitinovo gradivo i bolje ~se njime. U svakodnevnom zivotu !judi ne razliJU mte rgenciju 0 znanja I 0 razovanja. kao sto su zanimanja.\ .~·. U takvim slucajevima govorimo 0 raznim oblicima tuposti iIi Cak slaboumnosti.. sluziti. lito utjece na nju i kako se ona razvija.p_Qj~. Isto tako.OYelikom broju zaniri11ii1jiil:Ispjetrnrvisi-prvenstvenoOG stupn.-.superiornost i toonda kada trebauesto da nauCe. brzina rencksijeJlabilnost (mlrnoca) ruke~ Spretnost prstiju vazna je za uSPJefi u mnogim poslovima gdje je potrebno sastavljanje sitnih uredaja i baratanje sitnim predmetima.~Y. igtelige~a se mJen a svrha uti mJerenp Je ubor po~ za POledina . 0 sposobnost dolazi do izrazaja u gotovo svimsituacijama u koji.osobine.".. . ~voje osobite vaZnosti u Zivotu uopste a posebno u pral.i porodici.~:/..j" U slueajcvima kada se visoka inteligericija poveze sa velikom marljivoscu.. lnteli enc"a se ocinje razvijati od r 'a a do zrelosti .'" . elektronska. ~d~ ~e u pita~ju ni~o d? kog~ se mo~e r~_iti ~nteligencija.~. In e a ana opadati do 6 go me_ Poslije toga dolazi do nag ad an a intelel1:ual s 1. 'SlO ima za posljedicu srnanjenu produktivnost i nesigumost na poslu. a ad hIZinekoliko je yremena potrebno da rueSI Deld problem.gencije zadriava se do 30 godina iivota. IJU?I. kozrnetickoj i nekim drugim industrijarna) i~ (zanimanja u prehrambenoj industriji i ugostite ljstvu).~-f:·E. suvremena psihologija zastupa stanoviste da pna posjeduje i neke druge. (c)JMentalne sposobnostl dolaze do iwza.' Sto se tiCe zanimanja i poslova. Ove dvije karakteristike inteligencije ne moraju uvijek ici zajedno.nego·sa :dalekq-manjezalaganja .~~~~~. koji su po svojoj inteligenciji.mtelektualne napore.ma. (grpsihomotorne sposobngsti su vezane za vrsenje raznih jednostavnih i slozenih pokreta. Neuskladcnost karakteristika vida sa zahtjevirna posla dovodi do prevelikog naprezanja. . d~k d~gi i u dubokoj starosti ostaju sposobni da obavljaju poslove k. .OJIzaht~}e\'aJu slozene. kao opcih karakteristik:a intcligencije. \TIo brzo doIazl do opadanja mtelektualnih spos.:".ill1Q~~jne indiVl ua ne i profesionalne razlike__1lleduIjudima.'. kao SIO vrl_onadaren! pojedinci mogu ostati neiskoristeni..1 _ U toku razvoja a 0 se moze uociti razlika IZme~ nosti i nepovezanosti djecijeg misljenja i logicke sisteruaticnosti.cijaI¥a.:. vazno je za sva 000 zarurnanja u kojirna se posao obavlja pornocu zvucnih kornunikacii' . .90 postiiu oni cija je inteligencija ispod prosjeka. dok ked' drugih vrijeme nije vazno. Spretnost ruku je pretpostavka za uspjesno obavljanje poslova kod kojih je potrebno upravljanje raznim alatirna i strojevima. neka zahtijevaju da se problem rijesi brzo. " pro~d~O~lazUl~da treba rijeSiti _~~~~~~~~~~~~~. .lijenost. . na poslu.Ostrtua-sleha (rnogucnost razlikovanja intenz itcta. Tako se ios ovori 0 no' konkretnoi i sociialnoi mteli encin.'. o ~a: ge Ja. Medu ovim posljednjim. koja se zavrsava oko . a isto tako i VISO oobrazovan moze imati skromnu inteligenciju. u velikom broju..:... u glavi. Mali broj Ijudi ima inteIigenciju razvijenu iznad prosjeka. !.enclJom mogu usvojiti mnoga znanja. ako nernaju radnih navika i zelja da nesto nauce III urade.i_~.. u druS~. Ako je inteligencija toliko vain a u iivotu covjeka lao pojedinca iii clana druseva./ t1J c.. ~ntelig&lcijGm-mai~_l.za.:tienim Ziv~tnim situa.. gencija je sposobnos aZl 0 U avanJu aps 1 teorers roc em 0 e • teligencija manifestira U sltuaCljama u o]ima treba rieSava. A strakt a mteh.i. 0 pojediuaca ova sposobnost maze nedostajati u manjem iii vecem obimu.. >: " . visine. Netko je u staliju da rijesi najteze probleme. zna da su razlicite poresk oce na kOJL C :.itd). pa u tom slucaju govorimo 0 odredenom stepenu mentalne zaostalnosti.~~-T.~.'. nakon postizanja pune zrelOstl.9dnoSno liCnid()hodak.. ' . Istinaju[<l.:'fY~::. Po• motu inteligencije nastoje sakritisvoju. " Slikovitije to je prikazano na sljedece dvije krivulje: . Nepismen covje!( moze biti izranto mtehgentari. ali mu je zato potrebno dugo vremena i obmuto.bno~ti. Kako smo vee naglasili. ruku. Za njih je »inteligentan« onaj koji je zavrsio odredene visoke skole i fakultete Hi pak onaj koji mnogo zna..kril. Slika I. u Kojima rnuzika predst avlja jedan . ponck ad uvjetovaue nedostacirna vida. No.. koji zahtijevaju stalne i razlieite inrelektualne na pore. Po misl'enju nekih psihologa posti nuti niv razvoja inteli.lrie i lakse usvciii~ZI!?Dja (tj.. Kao posebna mentalna sposobnost i teli enci alma nel ' tike kod kojih su najvainiji_iacina i b~na intelig~me t pena inteligencije ovisi kako . savladavaju oooliko skolskog gradiya(ili:zadataka:na r:adnom' ~jl!s~) kc:ilikoimje do-' _voljno da dobijuprolainu ocjen~.kOJIsu se u toku zrvota pretezno bavili poslovima.?. Nivo razvoja rnteligencije neke osot>e izrazava se brojem rijesenih zadataka u testovima kojima se mjeri inteligencija ili takozvanim kvocijentorn inteligencije (1Q). Ovo ne treba djelovati 0 es ra rujuce.?d v~nijih p'redmfta. okulomotorna koordiu:J-eija.: . manji broj ljudi ima inteligenciju razvijenu ispod prosjeka. . .. ona ima poseban znacaj u .. procesu uCenja utoku ~olovanjai kod stjecanja novihznanja u toku atavogfivQta. JO .10 postizu oni. tekstilna industrija' i sl.::'.~:':. lakse uciti) ali ona nie Jedini fal"tor od ko a zaYisLus: . :-. Pored' jacine i brzine. U praksi se najcesce ispituje ~relnosl prstiju.teSke probleme osoba mozeJ. . 40 . U zivotu se. ako se na vrijeme uoci nedostatak. jer pojedirici sa skromnom mtelIg.~:. treba naglasiti da vecina ljudi ima prosjecnu inteligenciju.ja sVoje intelektualile bpa~te. signali i govor).cesto susrecemo sa 5njenicama da ljudi zloupotrebljavaju svoju in. " rnjestu.zi~~jt~~tt~~~i. '.I S . kao sto su industrija satova. ISIO tako ispitivanje karakteristika ~luh~ .. sprernost ..it!hll%ti. zadani u ~~2in~t~e~li~en~Clf·~· komuDikacija integracija .:::~::.Dni uce manje nego Sto biiriogli.'. gOIOvo svi takvi pojedinci postizu veoma dobre rezultate u toku skolovanja i na radnom ja (zvucni Osirn ispitivanja sposobnosti vida i sluha za obavljanje odredenih poslova ispituju se jos i ~posobnosti njuha (neka zanirnanja u hernijskoj. StQ . bolova. Rezultati svih dosadasnjih istrazivanja pokazuju da je inteli nci'a odrei:lena rvenstveno nasl'ednim [ala ~Okoln~ [a~. ridskoristavaju do.:·j·:. telektualnu. -:~:-f:~{"~i·: ..:..'~~ '~" ~· <·i. postavlja se pitanje.Ja[aZVi]eno'S1:i psihornotornih sposobriosti.. 34- ..

(nervna transfera). bio. . . a pose no za nas vnike.Y. .' .ipak. sihomotorna s osobnost kola omocucuje co -e._ st. Ucer:lle napamet. '. uce eT roditelje. mu.oJe su . I?ijete. e stekJo odredeno znan'c i viestina? Odgovor naovo pita-' .J.~_r~g. i. koji se inaee mogu rijesiti na osnovu istih misaonihprincipa. lakse.e ~Hk~ L ______ ----stlcahJe vJestma uvijek Je pr~ceIl9.). d~je nekoliko ~ogucih odgoyora i zadrzava onaj koji je ispravan. Sa.0 50 60 70 80 90 tod1ne tjvola Slika 2. utvrdivanjem uporisnih tocaka.x• onavIjanjem stecena.'.~. hm )aJeusp]eSDI]aako. Ucenje na ova] nacin je dugotrajnije (neekonomicno).~ka ~oje..l.za sticanje vjestina i znanja jesu J2.. dolazi brzo do zaboravljanja pa se ni nacin rjesavanja zadataka ne moze uspjesno primijeniti na nove sadriaje i zadatke.ijil. ~NajslozenlJi_iefrklisrJji nacih ucenja jena osnoyu misaone anallzc »dredene situacije 1 sad~ . .e.a otreb~'~-~b~vr~:e~ ~ivnosti (CitaIoYem~!San em rnz . .~. .cC~L!.. ak{l !.:P~t?i~ veIik boo).).cncijc dobiccmo o~e ~dno-.je poznat cilj te aktivnos . ----Kada se pojedinac nade u novoj situaciji u kojoj treba nauciti novo gradivo iii nove vjestine. on pokusava slucajno doci do cilja. tacno i uspjcsno izradi neku alqiY.ps. na osnovu misaone analize odredene situacije i sadrzaja. cilia.J?:::9~~oV ..·uclj"n.usv2jaju. ako snit' U stanju da ga sarno mehanicki reproduciramo (ponovimo).:___ ~~P[' k?G uC~lIJa v0211Je~~..iiriitacijorn. All 0 e vJestine ne rnoze se vjezbanjern forrnirati navika .s1... Ono postaje sastavni dionaseg znanja samo onda.. vrsl se natkrivanjem bitnih veza i odnosa u gradivu..u.informacijaiteqretskih-rnanja0i-usVajanje" si"iiio61icke grade zahtijeva sticanje odredenih vjestina i ~ika. . re ada._.-V·rni . • okreta:nadnJI. fizike i hemije..~ ge. . lmi "akaooblikucenja dolazi doizraza'a kodusvajanja navikaiv' estina.. hemije i biologije i sl. o~ k~e-spo~~nu[i ucenje na osnov~-. Osobe koje uCe nove nS:. precizno I ekonomicno a znanja u re~rodu kcij! u I?r_:p.alDim~\'liaDjem stecena ra~Qia' omo~ va Co~jeku da 5 mml~almm utroskom e~_Qrzo. k. ormlranje navika.IDO u mogucnosti daga smisleno povezemo sa pnje naucenim j usvojenim sadrzajirna iz istog i srodnih predmeta (npr.' nje interesantno je za sve ncs. .!la prostorno Ivrernenslci odyo]ene diJelovi} . 0 nosno olJi 00 prosjck.odredeDog .dAlianjem. . !.. pra~:u voznje 1 ~(rca]u polozaja volana na njega i slicno.hl5. .. Ueenje.g:..~ ~vo kojesrno utili nece postati dio naseg znanja onda. instruktor .I:QIlliene o kOllh dolazl u centralnom nervnom srsrermr S~vjdlina_j d zoal!J3 u· ~k~a se f!a nekoJi~<? nacina.0Gavljale ?ruge:os~7nu stvova!i visi·niisiiOni·~ocesl npr.'.9.• aCi' kako da dode do to Treba a .9°!u)dima Aka na apscisu nanesemc~ veiicinu b..i?c.s.medu njima_ne_post~je_bjLCJ. ana:lZa a 'voasti nitb~nte Tanallza _Q_<:lkreta_. ~ayjka ie autornatizovan1!. grupisanjem sadrzaja prema njihovom smislu i logickim poveziyanjem razlicitih dijelova Iz vise predmeta. to jest rijesiti zadatak iii obaviti neku novu do tada nepoznatu radnju.~ .~sto':i u~~~~n.sl. dok JC zn~tnO manj] broj onih Ko)i su slab]]].' . Sto'e otrebno da. 2rbsjcC~1 ~c:.nom obavJjanju odredenin moiornih rad. '.bi jedan ad pnmlera lrnuactje na- ~"~~' . . Prcmda se vjestine ocituju u uspjd. ~ro]U _bfZlDa.kandidatu daje niz informacija 0 ino!Oru.broja ..nc:nvK~dnj'e~~ tr~~a~'~'.ui (pokreta) za koje jeVazno da se odvlJajU brzo. sadriaja Oailli u pisariom obliku.?zn_~v~_r:!j_u.i:!uirngekoje meo redenepokietel onda sa~ POKusav'Y~ ~9kre:e'.-- s e: v. j 1 ~ to t I 25 20 15 10 20 50 .:nt ]otellgenClj".su rilikorno .lholos~~g st<l119.IS_tE..l e iosmatr1!.1f1ldig.kubja I po~ IIDltaCIJe til oponasanJa I na osnovu rnisaone anallze odredene SltuacIJe iSa<IfZljja. .. Da bi dijete pristupilD lIsvajanjn Dauh' znanja i vjeStina. . (a ntJe I us esm e 0 av a ne'u fa n u . povezivanjem gradiva iz fizike i rnatematike. treba da budu ispunjena najmaiije--4uvjC -.

najpriviacnija su zanimanja vezana za velike i nenad~zbudl Ive dogadaJe (detekuv.obo en. )l<l '51 kvalifikaci'a' :..jem roditelja ili zbog drugih razloga.III druge kvalifikacije. vezane za en e te 'i vezane alazen e novcg. I I\'r ~ .zavoli ono ~o radi.a ~~J a.t.1 r:meIllil. ~~nik moze i~ati zadovoljavajuce sposobnosti Z. I hlmsk:iteZlser.:stan~nu (stal~u) ps~holos~osobmu pojedinca. :asniji~u~astimtim~~e.. a 0 njernu zna vrlo malo iii gorovo nista.<. ucenik izjavljuje da zeli izuca vati odredeno zanimanje jer ga voli.uli_cjogadajima.profescr. 4.sl imaju bitan znacaj za obavljanje velikog broja aktivnosti." .(!j (/ 1(.Z<. Drugim rijecirna stavovi su ponekad pod neznatnim utjecajem neposrednog iskustva. onda je normaino ocekivati da ce izbjegavati ta.. ko~ naJv:ceg bro~aIJud~. .7r~\:oju in(e~csa n. _ To znaci da ruje ispravna kQ!1ccpcl)a da ~nte_resetr~ba l?ed~&os~1Is~on~~1lI onda kada se sponrario J. U er.LI~teresi_.. .l. ffiorep ovac. .ecumladeg uzrasta do puberteta. glumica..' mterese mozerno razlikovati prema trajanju nad?~Qtra.-u-velilillm-broju-shiSajeva ne PCStOJIdovoljno slag~nJe Izm..G.--:. ali ako ne voli skolu iii zanimanje koje ~ o~av~jati ua~on zavrsenog skoklvanja. Bez ob4ira.3.u1.3.eha~i':'r.mterese f..ocjene. ro?~)!ne I prijatelja.csobic.. Tr~ba re_C1 a u neJ?m ~ slucajevima mladi ne mogu birati one sto ze1e III ono 5tOmogu.>Ja01 . i s.mzmjCf idrugo.-a. vee se nas~aVni_ci~. . " .lX. Starori '~'.si_po~iu_ realniji i _<. '{~¥..na.v~splta~l.s.a. . Broj i vrsta interesa u toku zlvota. S cbzirom na profesionalnu upotrebu.Y€.' . ideiama LPmrnp.l. kao I rC?lt71JI ~SVI~~I kOJ~rade sa djecom moraju truditi da kod njih raZvlj u drustveno ~c:::IJne I _pozlll. teh_nicar.~'~~~: 'Z. . "c'le0~c&01 ~~i. vee ono sto lffi sredina u kojoj se skoluju omogucava. .. sposobnostii znanja za od'redeno .-': : . U ... Covjek koji je zainteresiran i voli svoj posao." . emocionalno .ko.':lnm.. . . ~adu sa ostaJim o~ininih covjeJ>a.. . J a}vA-?-0] ! kao i prcmazlastuim. zI!acaJ'!o se rmjenja.~arm¥el!t. lake ne predstavljaju . drugacije se odnosi prema njemu od onoga koga posao ne interesira i za koga on predstavija teret._~ slabe povrSne.omat~ka spontanost... .. O<"<""7oitCjjU(.su I ali one zavise od svrhe. J~ e 'a a . mtere.':1 __ ll:J_I~. a. pr~ma a~vnosu.. a. Uz o dredeni stavaozlv javarno ugodu j neugodu koje se vrlo cesto orrruraju I pojavljuju.stom~tolog. ' . 5 avm nau 1 s ikeri i sl. cine i vrsnjaci..· '. mte.lnler . .?C0-'~' vezane za ra sa zivctin'!lma. all ne voli dasvira ru Jedatnn=s·trument).ITlil. 38 -..""-1' _-' r C}/' si.Calna zafi!?1anp. Pod utjeca.III erese Iota'o .<:'. . Nisu rijetki primjeri da roditelji prenose-negativan stay prerna nekim zanimanjima i posiovima na dijete... '_'---'-l\1e<t1'1:i. nama..'avc. ' ' i »loseg« zanimanja. U zavisnosti ?d opse~ psihofi~ic~og razvoja samog ~Jcte:~%ezultali dobivcni na.nje-\'Jse'sp()ntano._ J.edu interesa. . sekretarica. O~taje cmjenica da ~ ~oz Citav Evot .. 'If ' 4. .' v klasifikaci..aml'pretpostavIJ~Ju da Im~Ju ? potrebne preduvjete.iiilStl).azne: Prerna intenzitetu . ·)·:LI _If - " :. J. . "V .djeeaGi7-m. . nerijetko.~ob:a. a da mi toga nismo uopce svjesni. Ako dijete ima negativan stay prema jed nom iii vecern broju zanimanja. pa i za forrniranje stavova._.. znacajno utjece na nase ponasnje i odnos prerna Ijudima i poslu.dot~ga n~slaganJa doI~ zboi? tOi?a sto mladici i djevojke biraju on~ zalllma~Ja za k<.Jne Iprol. : \ .'H. ' Interesi i stavovi vazni su prije svega jer predstavljaju motivacioni faktor u privatnorn i profesionainom zivotu pojedinca.:.:. o?..i. kao i njima slicna zanirnanja.ne interese. '> " .clDj&nlcu-5t~. ?ro1c. vezane za roizvo 5 no. Tako npr. Slave' enc.:.zani. ali tonije sve."Hmii. .-l. Mi cesto zauzirnarno odredeni stav prema nekorne i necernu. 1 toposebno profesionalnih ..o~..ljecaizraZavaju zelju za onirn zammanjima kOJa~vlse odgoV_~~J. a da zato nemamo nikakvih iIi vrlo malo konkretnih cinjenica.fila f ~ . lnle" si redS(3vJjaju ielju r '1~ < / \.anje..u.._:::::. To isto.moratI obavljati posao koji ne voli. postoji malo vjerojatnosti da ce sa zadovoljavajucimuspjehom za~~t~ skolovanje.l. spiker. Porodica je jedan od znacajnih faktora cjelokupnog razvoja licnosti djeteta. Moguce .) .<?JlJe razhkova~ na opste drustveno i I OZOS 0 ~nacenJe.interese vezanc"za.: .))e~ar. \:. novmar.~ postoji-nikakva aU.. Forrniranje stavova kao i interesa. osim ako slucajno u toku skolovanja 1 radane..yojna.y -/--:..javl {)I /J ' je ' :st kod d~ece aju ~.na-!kUvn~ I 'pasivne (na primjer dijete moze voljeti da Slusa-rntizlkU. ili je to ~eIJ!i rodi~elJ~.:.. U ovorn periodifCfJeca ne UZlmaJU lLQ Ir v e s 050 nosh... Za <!j.. .~~ UVl.' \ \ '~/ .2.:Qj~JC { o'edinca za ob ' . . oni ~aCaJOl za obavlpnJe sVlh~~s~~:~Qsebno erese t.uJ.na ~.!c~u iskustva 1 eksperirnentalnih istrazivanja pokazuju da . Ispitivanja pokazuju da djevojcice osnovno-skolskog uzrasta naJv~se vo~e zarnmanja: daktilograf.). Posto'j vrsta in . resi se mogu podijeliti na : liT rnierese vezane za r '.~yl~ sposobnostima i drugim licnim oscbmama. IdTmmahsticki InS ektor.mo~ena vnjeme za~lt~ odredenu skolu.~e<i \'[<'1:1inle(e~ S obzirorn 'ama V .:'odg~v~rajuca zanimanja i odlicne ..

Ovakav odnos prema izboru zanimanJ3 svoje dlece ~al1:1 O~l!m~ltelJI k~lJ!su lISjcino izabrali svo'e zaniman'e vole . Zbog p'revelike Ijubavi prema svojoj djeci roditelji objektivnone zapaZaju djeCiJ... dok drugi tako . . J~. a granlca Izmedu nJih ie neodredena..koje su zelJeh. U jednom istraZivanju koje je istovreme-· n9 provedeno sa istim i.visesrnaf!)uje razlika ii:ri1e.~. u trenurku izbora poziva. Nasu rot navedenim postupcima roditeIja vezanim za izbor oziva niihove djece..kOJI zbogzastarjelih shvatanjazenskoj djeci dozvoljavaju izueavanje sa~~ tzv. DJeca koja vee imaju formirane radne navlke 1 pravilan odnos prema radu. nastavnici i dr... oci emu n _ ve m ~cn sti i U sHad oITlQcu:m. Istina je da neki poslovi zahtijevaju pretezno intelektualne sposobnosti.4. Polazeci od svoga neuspjeha i nezadovoljstva ~ vrle?Ju p~ofesl~naIOlh aktlvn~st~.poslovipostepeno zahtijevaju sve visefizickihnapora (upotrebakompjuteracnekih tehnickihstrojeva i sl. informira se 0 vrsti zanimanja i 0 uvjetima upisa u pojedine skole.~nika.: :".. Ovdje spa<... ..·.-Ekrleinje-za lakond brzQID zaradom oa nedozvoli na' do izb'egavanja fizick ..se. Porodica kao faktor izbora zaniman]a Kod najvcceg broja djece i ornladine... rodact. :njednija i u ~cx. .. .a povecava potreba za intelektualnom aktivnoscu u njihovorn obavljanju. E~ mjern:kako roditelji najeesCe reagiraju. . Roditelji treba da od najranijih dana vode iacvna 0 tome koje vrste igre djeca najvise vole i u kojima od njih postiZu najvise uspjeha.poZlva sljedeCi: roditelji.kada je u pitanju izbor zaniinanJa njihove djece: - (skolski drugovi.. 4.I' nevnorn zivotu priznatija.. Trebalci bi da pokusaju sto objektivnije upoznati svoje dijeteipotraZiti pomoe dru~·· truenjakainastavnika.. bar koliko je to u funkciji rukovanja priborom za rad .. Oni . Mnogo je veci broj onih roditelja ciji se utjecaj negativno odrazava na izbor zanirnanja djece.instrumentima i strojevima koji cesto zahtijevaju odredeni fizicki naper. . .. " Neki rodi 'i z Ie I nasto d eea nash ede n Ihovo zaOl de cuDa 0 tome. . U slucajevirna najjednostavnijeg i najtezeg fizickog rada (npr. " a radu 0 cenito.. . posjeduju Ii v .":: ' .. u. Mnogi nastoje nametnuti djeci ana zanimanja. znanja i sve ostalo sto Je I?ot:-ebn. ljanje poslova koje one zahtijeva. do besPQs. nekriticno odvracaju i svoju djecu od toga zarumanja. . da mona nece uspjeu. .e_sistematicnosti rate razvoj_jje·_ teta J da ga usmJerava u u drustveno i o'edinacno ozel"nom ravcu.9_i~ili~_!Jje se u tome ~to neki rod' . tako a s a rad dozivljava kao pritisak i prisilu. ne vodeci racuna ~ tome rmaju II 1p1djeca za to z~ru. a poznato je daje u proteklom periodu licui dohodak radnika U ovim djelatnostima bib ispod licnih dohodaka u ostalim gra.. jerjesvaki lid potreban.. u ri'etki ni oni rodite!"' ko" .. ~ika. jer djeca u ovakvim slucajevima ostaju prepusrena sama sebi i nepozeljnim utjeeajima iz neposredne okoline.«Za~lII11anJa. nama. ciscenje ulica. nego obavezno i rukama iglavom. kako najbolje organizirati rad. rucnu spretnost i dr. 0 su u n~jv:?em . )}ze~skih.. rodaci.... pa bizbog toga svaki rad morae bid priznat i eastan.. ioterese.. U toku skolovanja stvaraju se evrsta prijateljstva. .. ne roditel"i ogt filS e a lID na taJ na m po.Zbog toga se u nasem drustvu ne bi smjela praviti razlika izmedu intelektualnog i fizickograda. '~'" -.li u sv?me ~nim~nju.. esto·se aagada a susre emo pOJe me roditelje kon pOEd svaiih sp. Ucenici prepusteni sami sebi razlicito se odnose prema izboru zanimanja. ne vodeci racuna 0 tome da Ii su zahtjevi u skladu sa njegovim sklonostima.· . .lZbora . ~ onog kO]1nema pravdan odnos I hubav prema radu takav posao se ne moze m proDaci. dijete nairadije i najeesee obavlja.-.. izbor zanirnanja je pod utjecajcrn roditelja.. c. Posebno ne proejenjuju objektivno one sto oni zele j 000 sto djeca stvarno mogu. sYt. pa ucenik bira skolu i1i zanimanje koju je izabrao njegov drug. . :~.rada.o za ~Je~ovo ~~ucavanJe I o?a_v. kopanje zemlje i sl. Na primjeru u vlastitoj kuci djeci treba pokazati da se podjednako cijeni svaka vrsta rada. imaju mnogo manje problema kad se treba opredijeliti za buduce zanimanje. . 40 .oi:leo:. koja su po njihovorrrmisljenju ??Ija. Iako dijete.>. Najeesee ovako reagiraju ro~itelji koji nisu uspje. . postupaju jer su neupuceni iii ihjednostavno nije briga.:. Postupci roditelja u pogledu izbora skole iii zanirnanja njihov~ djece ponekad su razumni ali su neki tako cesti i istovrerneni da ih susrccerno U svirn ekonornsko-obrazovnirn s'redinarna. Medutim ovdje se mora priznati da se ne radi samo 0 subjektivnim shvatanjima. .~vIJuJe se sl0onost da !D~jenja profesionalne zelje.) treba misliti kako se moze ostvariti postavljeni cilj. an De mali bro· roditeI"a . a to sve zahtijeva umni rad koji se odvija ujedinstvu s fizickim.-:~:::.\L¢Lopcenito epravilnJl. struCnjaci koji obavljaju odredena zanimanJa. primjer metalurgija i rudarstvo. \ slobodnose moze reCi da·se ne moze uspjesno raditi samo »rukama« ilisamo »glavom«.b!oju ~luea~eva ~ni rO~lt~IJI! OJIlZ? je tlym I subjektivnih razloga nisu uspjeli IZUCltlzanimanje. trazi Iaksi posao ..S druge strane i nekadasnji cisto intelektualni.. posobr:ost~ i druge osobine. $ve to utjec~ ~a dijete..1.--_ .0 .rnall)e potrebne sposobnosti. a i prije toga. ipak su roditeljiI1aj~sCi savjeto- davci prilikom izbora zanimanja svoje djece.liCareIl:ia. Nauka i iskustvo za to daju ruz 4:7kaza.). I jedni i drugi grijese u odnosu na djecu. dol: najveCi broj ovih ucenika potpada pod utjecaj skolskih drugova i bira zanimanje za koje nema stvarnog interesovanja i sposobnosti.mazu aJUCiim slobodu. a ne da ih zastrasuju poslovima koji se pretezno fizicki obavljsju. o »vrijednostirna« jednog premadrugom radu (fizickom prema intelektualnom). .. u tri naSe republike utvrdeno Je da Je rang savJetodava~ prilikon."' 41 " . istovremeno u istoj osobi. 'Iama od te {]a ne tzabere n I ov~ zanimanje. ne zeleci vrsiti pnusa 1 nametati svoiu volju. eta zele ostvariti vlastite neis u-· ~ne zelie i Jeve. Neka pokusa jos koju godinu da i ponavlja/pa cu tek onda odlueiti«. Prepustaju slueaju i vremenu izbor govoreci: »Ima vremena da se opameti i izabere nesto lito ce zavrsiti..osnovne s~o~ Ie. ~v~ea~~radu n i zanimaniima.moguenostima. kako izabrati j upotrijebiti alat.. ate razvo i svo a dieteta j nasto ie sto e rno uce 0 e uvnije. . Roditelji treba kod svoje djece da razvijaju pozitivne stavoveprema svakoj vrsti rada. . Jedan dio njih puno razmislja 0 nastavku skolovanja. Poz' ivan ut"eca' ro. leao sto Je izneseno u rarujrm poglavljima. i koristan. vee zaslijepljeru tom ljubavi smatraju dijete sposobmJlm nego sto Jeste. e don zvoljavajuci im duze skolovanje cak i onda kada je zensko dijete izrazito sposobno.).Yis.Q§QbnQsti e pastiiu za ov .oze postiCi tako da roditelji sa__$!_oje rllQgu_ce.'...i 51.~araucu. a av 0 nos· re 'ra<iu od strane roaiteba.do¥od~dje~tcjenjivania vaZnosti izbora zanunanra.-:::diiJi_~pJ:ru . posobnosti. a da oni toga nisu ni svj~sni. nego i 0 objektivnom vrednovanju odredene djelatnosti u drusrvu. '. U socijalistickorn drustvu neprihvatljivo je shvacanje 0 strogoj podjeli i razlicitom vrednovanju fizicko_g i umnog rada.. . pa stoga lako niogu uoeiti njegove izrazite sklonosti i sposobnosti za obavljanje odredenih poslova.du intelektualnogifizickog...poeeti 510ranije ~a pripremom djeteta za buduce zarumanJe:J:CL~.".. < • crY .Prema to~e. Zeljeroditelja dijete da2avrSi ono sto senjimaCirii da je »najbolje(d. ~kolski drugOVl. uvjereru. .s 0 U_ilLz!l_niman'eJ:vte"dutim.- najeesce nisu u·skiadusa ieljama i spOsobnostii:nadjeteta." . neodgov 0 se odnose rema radnim obavezam<l_!!!!!ll. ieleujeriti .". a kao rezultat toga poj. i.'·:C. Covjek koji se bavi izrazito urnnim radom moraistovremeno biti i fizicki aktivan.laJu I 001 rO~lteIJI.. n juCeTeZUltate na svom mdnom mjestu. potpada pod utjeeaj veteg broja pojedinaca iz njegove bliZe i dalje okoline Je m.. poznanici. <: Pozeljno bi biIo..:"'. Zatim kojeposlove izvan i u kuCi. A bolje bi bilo ako vidi da djetetu skola »ne ide« 0 tome realno razmisli i Ii Sara~ji i dogovoru sa struenjacima i djetetom pokuSa naCi naJbolje ijesenje. Roditeljima se pruza mogucnost da prate kako se njihovo dijete ponasa u gotovo svim Zivotnim i radnim situaeijama. za koje se djeea najmanje opredjeljuju.:<:~i?~:\?)" .:.t. na sebe i drustvenu zajednicu. .<:.. dok drugi zahtijevaju pretezno fizicke aktivnosti. Primjenom sve savrsenljih tehnickih dostignucasmanjuje se broj izrazito fizickih poslova. .n emu.rijetki !iii-talvi roditelji OJIna mogucnosti svoje jece g e aju rea no i rustveno pozeljno. ako se valjano obav1ja. Ljudski rad predstaylja jedinstvo umnih i fizickih aktivnosti..Dstrument~m i ~ uzorku is~e populacije . znanja j da I~ ~. . .nastavnici .

ali kada je poceo sam da radi.. -'. "'.j. Sa dosta truda i sa nekoliko ponavljanih godina uspio je zavrsiti upisani fakultet.-dJ.: . v . I u ovorn slucaju roditelji nisu vodili racuna 0 interesima i sposobnostima dJete: tao Iako je ono pokazivalo izrazit smisao za jedno zanimanje. iako nije pokaziva~ ?o. Uz to su ova dvojica bila sposobnija i okretnija za obavljanje . osnovno ~brazovanje..:~dnje sa nastavnicima i drugirn strucnjacirna.. ugost.. Djevojcica je zavrsila upisani tecaj.-n<4?re~ovJnje u anirnanju i \J skolovanju." . Za . Primjer 3• Ucenica VIII razreda.. Osim toga u meduvremenu dosla su jos dva mlada pravnika.?vanJe. koji se upravo spremao da.. ciji su roditelji intelektualci.. Rezultati prakticcih istrazivanja su pokazali da su balji uspjeh postigli oni kandidati koji su seprije izbora poziva posavjetovali sa strucnjacima (psiholozima. pa je po njegovoj zelji izueio zanimanje aUlo-lll~ard.. u znacajno manjem broju mijenjaju radno mjesto.2. i. Skola kao faktor izbora zanimanja U) Zakon 0 osnovnom obrazovanju i vaspitanju.fonnirati radne navlke kod dJeteta (pocevsi od osnovnih higijenskih pa do radnih na~ika vezaruh za obavlJanJe odredenih poslova u kuci i izvan nje) u skladu sa djetetovim fizii':i-irn i 'psihii':kim moguCnostima..cvJelao.. sto je potrebnoza rad sudije. k~munalnoj djelatnosti (radnici na odt. ..~. '...._ .Itel}st~ 1 tunzrnu (p~moeniei u priprerni hranej.-~--:-. To je bila Zelja roditelja.~. bl.an m~jst?r i~~a svoju ~~ll~-limarsku radnju.+. .. . koji vee nekoliko godina cekaju na zaposlenje. i stvarne zelje za obavljanje posla sudije. Ljudi su ga cijenili i trazili njegovu pomoc i savjet bez obzlra na cijenu.i »tefih« predmeta).~. ' ... porodice.nanja. ani koji savjet nisu poslusali pokazuju bitno razlicite i gotovo suprotne rezultate od prvih. ..lovl ~ lab?ratonJu).!__nli~~. Mislio je da ce postau inzmjer kernije. .im zanirnanjima.4.raZavati i na njegovo zdravstveno stanje. Praksa je pokazala sto je vece slaganje izmedu zahtjeva nekog zanimanja i potrebnih sposobnosti. njegova radionica sve ~~ tesce bila zatvorena.~ni fakt~r ~a.e~an mte~es za njega. Roditeljiu prvom slucaju ne vode racuna 0 znanju i radnim navikama djeteta.ma.mlslIo .avanJu . oni su zeljeli da nastavr posao koji je zapoceo otac. --y.. SIZ-a za zaposljavanje. Nije uspio u to uvjeriti oca. Ie sto da rnu preporuce .. U navedenom slucaju roditelji su pogrijesili jer nisu vodili dovoljno raeuna 0 tome ima Ii dijete potrebnesposobnosti. (pnp~e~~ n. Za kratko v~jeme sagradio je kucu.upise studije. Buduci da nije pokazivao poseban interes ni za jedan fakultet lako su ga-nagovorili da se upise na pravni fakultet.' Trebalo bi saslusati nastavnika I zajednicki pronaci rjesenja.jiVip:em~.~ada se rnoze reci da tu spadaju neki poslovi u: zd~vs... :.o. a on se preselio u svoju omiljenu kavanu.la je prvi razred. :. sto se ubrzo odrazilo i na nezadovoljstvo nvotom uopce.. pa su ga i':esto uzimali za primjer svome sinu. zatim drugi. pa mu je pored rada i finansijka situacija bila na zavidnom nivou..zanit.1': ako su I sposobnosti I zeljc djeteta garancija da ce usWtkOdilelji ~u ce~to ~el?ovj~'~:. to je veca garancija da ce pojedinac postici bolji uspjeh u odredenom zvanju iIi skoli. Mladic je jedva obavljao i rutinske poslove iz svoje struke. taka da mu se gotovo nitko nije obracao za uslugu.. na lijecenje od alkoholizma. vee ga je posebno interesirala kemija.1iynije ulNznati i procijeniti osobine svoga djeteta! . Ambicioznim roditeljima jednog mladica svidio se polozaj sudije.. da . . 5 druge strane. Klasicna teorija a izboru zanimanja polazi od zahtjevazanimanja s jedne. ali se pojavio novi problem. Ispisali su je iz skole i upisali . upoznavati djecu sa vrstama i zahtjevima pojedinih zani_tnJl. kod osobe koja bira zanimanje. p~t d~1te k 0(1- FrtIng 2.TreDJI . _~-::..na daktilografski tecaj iako je ona pokazivala smisao za pravljenje predmeta od gipsa.+(lditr.Isto~e). 42···· 4. .. . da ra~· )iii krajjJ__moie~_ozaklju~iti.~_ bezJ)r~. Njihovljubimac nikada nije pokazivao posebne sposobnosti za verbalno i pismeno izrazavariie.!'. dJece razvijati svijest 0 druS1venoJ vnJednostt i medusobnO! poyezanosl! rada i zanimanJa. ani koji su bili testirani j kojirna je na osnovu razvijenosti pojedinih sposobnosti preporuceno koje zanimanje da izaberu. rnisljenju nastavnika. a on u susjednoj kavani. Priinjer 1.. mje:ne :o:ajednice i dru: gih zainteresiranih faktora.. pa je i posla bilo manje negoprije. ".e_:. Na evidenciji sluzbe za zaposljavanje bilo je kandidata njene struke. ...tu 4>omocm pos. koji nisu imali u vidu i':injenicu da uspjeh postignut u skoli negarantira i uspjeb na fakultetu: .prehrarnbenoj tndl!stnJI. prosIno. pa su vrlo lako nadmasili osrednjeg strucnjaka. Aka irnaju moguc~osll rnaterijalneprirode. zelJama.drustverum potrebama zaodreder. '. a i nacin apstraktnog misljenja nije bio naroeito izrazen.:. udruzenog ra?a. 1-~toil ~ '.sta trebalo bi izdvojiti one za cije je uspjesno obavljanje dovoljno osno~no ob~ovanJe. ali ne i djeteta.1 o~ekl~a~JI.-.J n.pripremi svoga djeteta za lZhor zammanJa rodltelJI bl trebah: . '1. da je najnorrnalnije da sin nastavi zapoceti posao.:--pn3'oi5tjaV: '. Preko »veza« koje roditelji imaju.~ roditelja . ~ ~ . Da b~ se ova zamisao ostvarila potrebna je suradnja i medusobna povezanost skole. Sin ~u Je upravo zavrsavao osnovnu skolu I trebalo je da izabere buduce zamrnanje. a u trecern je vise izostajala sa nastave nego sto je bila iJnsu~na. jedva sa vrlo-dobrirn uspjehom zavrsava razred (i to uz instrukeije iz »vaznijih.ikada je bio sarno jedan sudija.. Jednog dana iz nje su ga odveli u bolnicu. pa se postepeno to pocelo od. a u drugom slucaju ne vade racuna 0 sposobnostirna ni o drustvenim potrebama za kadrovima. Tek tada su roditelji shvatili da moraju nesto uraditi rnirno svoje zelje... Vratio se u svoje mjesto i nasao zaposlenje. ako uno .~0_C!E.. ~~-llciJedliosti po~loy~ !. SluZbeni list S~iH broj 16/1979~.. Ijekarima i dr) u vezi sa izborom zivotnog poziva..arnlrm~a za preradu) I drugi.. Roditclji misle da je ~atcrija!no :lanje p~rodi~e osno.. Imao je dosta posla. nije bilo ni zadovoljstva kod obavljanja toga posla. .. Ponavlja.malenj31no ~~anJe bude faktor napredovanja sarno '1\19. radlO. Uz sve to.-" . jer 5U rna se za uslugu obracali ljudi iz tog mjesta i okolnih sela. Ook ~e radio uz oea jos je nekako islo.nja.:i) . sto ga je primoralo da zatvori radnju. i razvijenosti pojedinih sposobnosti. nema pravilnog I potpunog profeslonaTnogo. Treb?l. Sposoban i vrij:d. '. . Na osnovu analize poslova nekih radnih mJe. subjektivno su zadovoljniji i po misljenju pretpostavljenih postizu bolje rezultate u poslu. gline i dr. Planovi i zelje roditelja vezani za visok ugled i primanja nisu se na :lalost ostvarili. tjeraju dijete da ponavlja dok ne izgubi pravo na Skol. uspijevaju je upisati u srednju ekonomsku skolu.cgucnosti djerctu. sto bolje i objek.upozD:av3. SIZ za .Olcu I jednorn rijecju posao mu Je .i. U jednozu mjestu u unutrasnjosti radio je vrlc sposoban sudija.svoga posla. .'. Tako je broj »rnusrerija« bio sve manji. Otac Je . pogotovo nije u skladu sa nJlhovlm. pedagozima.1h:lijete sa. .··---lJo-sadarremamo iskustva na osnovu kojih bismo rnogli nesto korisnije reci 0 IZbomoj nastavi u funkciji osposobljavanja za jednostavnija zanimanja.

oZJl_kJiu9vrutia_u.!}.i_(izicke oa n ro_QJ~ma.~vanju infQnnacija i podataka 0 wm vah'ijim pitanjima rada Hzhora zani.a omladine. izbor zanirnanja.ll! .kada-.4.za radnike mnog_Q_prije_njib. slucaju kada s~.kada . roditelje treba upoznati sa opcim problemima vas pi.se.. Suradnju sa porodieom skola ostvaruje svirn onim nacinirna i oblicima rada koji se i inace provode sa svrhorn da se unaprijedi vaspitno-obrazovni proces u skoli. jer i jedni i drugi mogu dati dra oe-e CI .t. kadase opredJelJuJu za oareaenazammanja. skoli i ucenicima zajednice za zaposljavanje mogu pomoci u: .[!. _ Licni kontakti roditel'a i nastavnika imaju prednost.. ~90r0jnih drustveno-~olitickih organizacijo . vj9. -z : '.~az\'ijan~t.i_QIJ!giJl..U. strucno i prvorazredno savjetovanje kod izbora konkretnog zanirnanja i pravilno struma osposobljavanje u toku vaspitno-obrazovnog proeesa..9I_ga?izac!je_1. U licnom kontaktu roditelji i nastavnik treba da razrnotre i analizira J.:" ' ' bilo ~~~~~J~roblema u slu~ievima kada je dijete potPun~.g_Q_blik_<!_Lii'atjn.suradnja skole sa Z~dll1£~_Il)~.usmjeravariJelZiizctno.ekQIi_J.+ suradnja skole sa porodicom u vezi sa priprC.4.organizacije moraju bid zainteresjrane. Danas se zaposljavanje nastoji obaviti sto struCnije.m~~..dijete.3.5J..redene. sindikalne orgaillZaClJe._l_f_lJU_9.skoleokoizbome. Radnim organizacfu!~su potrebni Ijudi odre"_euih_stIJlkUk'YajiJ:-~KOJe mogu dobiti samo onda ako se vodi racuna 0 tome da se izvrsi dobra pripre-rna za izbor zanirnanja. .4.u upoznavanju pojedinih n:ola i zanimanja.ia udruzenograda ii:cjeiinina svimovim zadacima... '.'@_Ilj~-!-m_<. Stoga radne .tvariv.tilll!._!l__!Q_fl]_uccnika za ukljucivanje u svijc! kada. Radi ilustrilcijC. . ~ f l..a_!:l. Ovdje treba istaci da se zaposljavanje danas ne svodi na admlnistrativni postupak koji se sastoji u tome da se sarno posalju evidencije nezaposlenih radnika Cija formalna kvalifikacija odgovara onome 510 oni traie.znaCaj.!~.nastave -i-vannastavnih aktivnosti.l!. . . tarija i obrazovanja sa stanovista profesionalne orijentacije. ~ ..Rad sk o!e na profesionalnoJ l'!:lcr!_l_.zelinekoliko .--jektskapozicijaudruierlog radau. koje se lieu djeteta I no injlhovo iznosenje pred skuporn ne predstavlja pomoc ostalim roditeljirna za rad sa njihovom djecorn. koje se ticu njegovih mana i vrlina.Ilje!!g_l1l. na roditeljskim sastancima.porodic...~9. diskusija i rasprava 0 po~edinim problemima.d... koji'-HnaJu za CIlJ priprernanje utemKa za pravilan izbor zanirnanja. znanja. viru lih zarumanja.ieli. ueestvuju u profesionalriom usmie .J__r_ealjzaejic programa rada ~kolc na proteslOn~.problerne.lQ[1ItC. . .~u~ zainler~Lane_za-profCSlonalou__omeJ).pOiobljava*.mogu pomoci skoli a ostvan za a 'e na pro eSlonalnoj orijentaciji. skola mora ostvariti najtjesnju suradnju sa roditcljima.QS.00 IvanJu po 0 ama ene za' ed te 0 moguCtiostima zapos javanja.z_a~a.5.. Pored radasa odraslim licima koja traze " zaposlenje iIi prekvalifikaciju za druga zaninianja i radna mjesta.._!__1l. zajednice za zaposIjavanje bave se i poslovima profesionalne orijentacije omladine.diece.lllj" Hie ._i!_0-&. i zahtjeva radnog mjesta..'srednjemusmjerenomobtaZovanju su pretpostavka za efikaSnije djelovanje orgari.nadarene--i-t-alentiran~jc-c:e.ne'pri1ike.lP.ntvstvene.odluciti . potrebno je raspolagati pouzdanim podacima 0 zanimanjima i 0 potrebama za odredenim kadrovima.pD~ljavanle. kao i ostalim pitanjima koja sa znacajna za rad porodice i skole ria profesionalnorn usmjeravariju ucenika.samoupmvno sporazumiJevanje sa. 4. -prvorazred..':I_r~doVllC u . nastave. Tad na razvijanju '\1- 4.radni-i. .anjlL.~e~-:-mte~esir~O za 44 .. Nosioci rada. ci'a sa svima onima ko ii .. ': .Q$. privrernenih kriza neuspjeha._f~J:!9!:I~a~~tlJern upoznalanJa sa krat roenmrh:lugoTo-cnlh1<1nISIVenim potrebarfia za pojedinim vrstarna kadrova. zau:nmaJJ. ju speciCiene osobine djeteta.hob!it~_Ta~_?~ .4.. 5 druge strane. 0 ovanja i strucnog usavrsavanja u pojedinim oblastirna proizvodnje.'c~'Q·n. ' ..z.1()_~.. sa raznim zanimanjima i nacinu os po> sobljavanja za njih._To su sve one informaeije. sa znacajern i principima na kojima se zasniva pravilan izbor zanimanja.zclje-Hxlitelja--i-djece. 5 jed-. ~r rjesavanje-problema U rjeS~_I1je _ _sluCajev<l. Zajednice za zaposljavaaje kao faktor izbora zanimanja ucenika Ove institucije se brinu 0 zaposljavanju radne snage. mogu se obraditi na razlicite nacine. ~ravanje mental no retardirane._a. ~.zanirn:mje-koje-xahtijeve-boljHk-{)ivezanih 73 materijaffie---t-druge.'. /'. L41ll<ll. pedagog i siholo 0 i roditel'i koji svojim radom.dijete.._osobioa_pojeQ_iJlca dolazi -cIo_zratID~JQ~norn I miest~-zti~~=t_o:ga_2..uP9_znava~e u&!nika sa vrstarna zaIlimanJaj_-poslol/~ma koji se obavljaju u ok- "~j • I --~ za jedDO _G rjes~n'e 'A~ kada dijete irna slab skolski Ilspjeh. a to podrazumijeva upoznavanje sposoonOsti.. 4. i' Na roditeljskim sastancima.Inpg.ima~d. Da bl se u okviru rada na profesionalnoj orijentaciji ucenicima mogla Pruziti pomoc u izboru zanimanja. i roditeljski sastanci sa raznim ternatskirn predavanjima i diskusijama.:_ijj_lILQze sc oslvarili na vise nacina. udruzenimradom osnovne . koji mogu utjecati na cjelokupni razvoj i napredak djeteta u skoli.i sub.'!. znanja i drugih osobina onog koji traii zaposlenje.Ji0C!l~rit:rrSa:_f_~<._t. omladmske orgaruzaClJ? 1 S&VeZpionira. . upoznavanjem sa cdredenom literaturorn i sl.ptQizvodgj_pr~a sudj~Jyju u pripremi kadrova ~. pa in.. . RoditeIjima.-.profesional~ ~?seb!i<L1rijeStO.naJ:od2. i -~ ski u~jen.iu omladine.koje_ina lJ_e_lLozel o m re oru IVOiznosltl avno n aru~im roditeljima i nastavnicifllil.if. .oJihvlastitih sposobnosti.(_SSRN).' . I' e-) _ kritickog odnosa ucenij<S.mozc . . Buduci da roditelji do nose kouacuu odluku 0 izboru zanirnanja djeteta.. DrustveD<r-politiCke"~~a~i~cije .pfocjeni. Orgaoizacija udruzenog rada 1 Konkretna prirnjena sposobnosti.iia?-.Svaka od ovih olga-ruzaClJa moze dopnruJetl unapredenJu rada na profesionalnoj orijentaciji na dva nacina: ~-.' Navedena i ostala pitanja.. u obliku predavanja 0 pojedinim temama. " (?f.· ~ . ne.. -+-1._Q~IVa._ __slfi'lJonp sa ostaiIm drustl'eno·poiIt!~~. I1 i p~ SVQiQj~lozi i djeloi<mgj/rada zairitcresirane 51! za__sy~i za izbor ~.~ noj orijentacijic-v+..ni. a sve to mozemo dobiti jedino na izvoru. . .- 5-.._~~j. .. Novasistemska rjesenja.Qv. Zato je potrebna i Duinasaradn'a rad ' .. To su prvenstveno licni kontakti roditelja sa razrednim starjesinom i ostalirn nastavnicirna u skoli. . Npr.na ~lnoj orijentaciji u skoli treba da bJJ~ direkt~mOfuik. .

-~ /. treba dobro poznavati struku i njezine zajednicke osnove.1.vljati uvjez ano lice koje je u stanju <fa razttkuJe one sto je bitno od onog 510 je slucajno i nebitno. r Izdraianle onih koii zadovoliavaiu i onih n: pre resto .. ._.. 2. To suoni pojedinci koji se bave odiedemm zannnanjem i oni koji me nadZor nad radom vece grope ljudi zaposlenih na vecem broju radnih mjesta..-51ffiI6"iia nivou srednJeg usmjettnug ob1'aZovanja u SRBiH. u okviru metalopreradiva e 5 rtlfe.vodenja teSkota i neugodnosti pretjeruje..pc--.. -<::". IZBOR METODA I OBLlKA RADA U PROFESIONALNOJ ORIJENTACIJI r.i..0. Post~~f.:o -r-. 47 . Pojedinci koji se osposobe za odredeno zanimanje mogu . medicinska sestra moze raditi na prijemu bolesnika. ~. ka . -. dobiti podatke 0 tom~ ..O(QJ-<. Informacije 0 podruc]u rada "1.ounacija. f. postoji oko lOa zanirnanja: u okviru medicinske (zdravstvene) struke postoji 22 zanimanja itd. okulomotome spretnosti poslovi kirurga i nekih proizvodnih zanimanja (urar.. . Najprije treba poznavati».nitke osnove.:ujc treb~i Ir1i:ada -~lLPreporuCuje-da-izabere-pedrutje-svog-pwfe:Hon!!!io_g_. ili veceg broja radnika na istom ill slicnim radnim mjestima. zapravo. kada se pojedinac upucuje na izucavanje odredenog zanimanja. isro tako 7 vlja jedan od natina za dobivanje podataka 0 njima.d__ne-stnr_ke~. _ Pored toga. 5._ zo< l~c:tU:_ k:c..sy~~t r~cIa. Kod ove analize treba.) nego sa administrativnim radnikom u SIZ za obrazovanje.c.rada.podruCja-rada-n..rW<-X·. Prema tome.--<--... tima.~i:)·1-. u pogledu govomih sposobnosti profesor i nastavnik imaju vise zajednickog sa sluibenikom na salteru (u banci. iii kao patronazna sestra).. farmaceut koji radi u apoteci i trgovac imaju vise zajednickog u pogledu manipulativne spretnosti i sposobnosti komuniciranja sa strankama nego Ii sa farmaceutom koji radi u laboratoriju. raditi na nekoliko radnih mjesta (npr. '~' . u pogledu PSIhomotorne . -:=e1tdl~~. struke-.) su slicniji nego Ii hirurga i lijecnika opce prakse . postoji opravdana tendencija da se vlastiti rad precjenjuje. t/'3 + ·c.i:::Mnimanjlla!_-'Okl4m=je. ic~d~ /' rc.u. . ali se po neld!? zahtjevlffi-a: ifovatl nego razlicite struke. Glavna metoda za prikupljanje informacija je-£i obavlja odredem posao 1 re stract'a radnih 0 10 e IV posao obavlja. metalac i dr. a kod na. Kod analize podataka dobivenih na ovaj nacin treba biti oprezan.).. sobine s e u tom JI nelffitiko naCimi 1 <10 ill nja. posti i dr.rprofesionalnojlJrijenla:<:ijii. I rmacije za odredena zaniman'a ' iestamogu se dobiti na osnovu analize radnogiiijesta 0 nosno zammanja). .5. . u operacionoj sali.~~t~9maiy:neke zaj~d.. Npr..u (razgovor) sa onima koji_dobw po<maju radao mjesto i zanimanie. Ovaj posa .e c__.. ali isto tako i zanirnanja koja se izucavaju u njezinu okviru..-f1' ~~ ~ "'] ( .!(tj. . jer oni koji ih daju imaju nepotpune i povrsne sudove 0 radnim zadacima.

sU6J mterprefuclJu od objektivnih cinjenica._ njima se rov'erava ko!" 'na znan'a ko'a 'e ucenik u toku . . I OSla l 0 I.9s~bl_lsm.rukovoc.:rcf1!:' . 3. masinski i elekro-inzenjer i dr.M- Informacije dob_ive~e pracenjern ucenika u duiem vremenskorn periodu..~U dlJe~e sisternatski pokazuje najvise smisla i interesa i u kojrrna o~ OJ. ~e rij .:..illng_zapaianja 0 uceniku u toku sk _ ~a. Iz naveden ih prirnjera Iogicki pro~zilazi da pored zahtjeva zanirnanja (iii pojedi~lh poslova I zadataka) tre?3 poz~avat~ I osob!T!c onega koji cc ih obavljati._yec od samog uceri! a. saobraeaju i dr.im teS'tOVirnamoze se ispitati: eree tivna s a to Je brza I tocna IdenlIukaclJa 65111<a. vee su najbolji onj~testQv' ko'j su sastavljeni na osnOVIl prouCavanja konkretne stroke ili_zanirna_lJia~i 1..n. da je popravljalo i upoznavalo se sa razlicitom vrstom aparat~. Stabilnost tijela i oqriavanje ravnoteie vaino je za uspjeSno obavljanje poslova koji zahtijevaju odria.. J a osnovu P':_~f!l_'!!_~PJa J~~eta ~ razr:o~.1.Po oeu ko'ih se is itu'e. na putovanju.~irati) i pomo6i m~ da te. crtda i 51.bnost."~.~rsl~k~datke~van.. iti. ne_zato sto se dovolJno ne zalafe.la podat. i jos neke osobine licnosti kao sto su: socijabilnost. le¢ijih sposobnostl.acIJa:n'a.dal1~0 tome e su latentne mo ost! u .g tko isoituje iii korigira refu!ta1e_t~ta.a~lgdo_ .:[.aka 0..terisrt.!:~m~ akllvnostlma. Rezultati dobiveni na 'osnovu primjene odredenih testova mogu seuzeti U obzir sarno kao dopuna rezultatima koji su dobiveni na 'osnovu drugih ispitivanja) dobivenih podataka 0 osobinama ueenika. . radio televizijska industrija.jer su-p acainim subjektivnim utjecalem onoga tko dlJete pratt. JentacilepmlIJIll. za ritam i dobro pameenje riIelodija. nas(<l:vnICII roditelji mogu prirnijetiti za koja podrucJa ~. Ce_sto.s~ na zoanja_iz srednje ~kole.. dokzarieke. a~~olsk~g usp}e~a (opee.9stoii ..nunul e~u.ze naJ.. tekstilna industrija i dr.no da n~stoji jedinstve~sih~moto. parncenje. S druge strane lmamo dlJete koje ne po_ strze.?~satip'!nteresirati za sk?lu (moti.2. gd_ie i:n trch:l . kriticno i inventivno misljenje I r. roditelja. StOg~ ovdje neeemo pas. cije poznavanje je neophodno za profesionainu onjentactju.psihomot~mu-SposohnostJe-kar. ako je dijete u njih ukIJucen.' . i.'nain~Ori. '~<H .~f~iOf . gradevinarstvu. . a da ipak ne urilije SVlratl m na jednom mstrumentu: drugo moze imati razvijenu sposobnost za rjesava~ M .e i do tog niyo~.sP. ~nkuplJ3nJa I obl\·~n. nezadovoljni znanjern ucenika IZ osnovne skole nastavnici na fakultetu i. Podaci 0 j .uC-eBik-a~ da o~9_J_J. ueenje) ipak treba razlikovati sposobnosti od znanja.• vanje ravnoteZe i balansiranje tijela (zanimanj~ u gradevinarstvu. u em u koji su vazni u pro es. .osoII! _Q_a.o..ton. ' s:Q_osobnosti. Za uspjesno obavljanje razlicitih tehnickih zanimanja vaznije je shvacanje mehanickih principa i razumijevanje tehnickih struktura nego Ii psihomotorna spretnost._s: 0 a 0 . Neka zanimanja. o U omotorna koordinacija i 51. opticka industrija.e_Qiii_!!ntacije najCesc. nostirna (poslovima) i one znacajno utjecu na uspjeh u obavljanju tih aktivnosti. .!. ariicar.aru>menuti da nematesta za mjerenjeopee (generalne) mehani~ ke sposobnog!. : :'k<: ". Qydjeje v3zno.a_sposo. 0 mo a$ ~e.~ za ove specificne podatke. extravertiranost i sl.I:Jju KOI1[. n~ ._QaID§njl: ( 1~({ _ ::.~.. .o'.cen.6n vremens -om pen0du.. 'tal' ' testov koiirna se is ituiu razlicite sposobnosti koie su otrebne ~eh u odredeoorn zanimanju i radnom mjestu. .f1kJ?pecifienih psihomotornih'sposobnosti.pra¢enja-u~u.et zvuka. Npr. a) Senzqrni testo. za. ' ~ ~ovi %Jil:IitiYrulle:E&hQmot~mih~bnosti .to. 5.. Treba..VIseuspjeha..r:n. Npr.Ja u ~iliorogljhtrp~a-4a V0!1~L(l edm motormm-s sobMS~!!l1a:{spfetnost-QrstlJU. 0 ea mentalna spoob hvatanje bitnih odnosa. ~.ko~. To znaCi da nU.ak.i 51.sko:al). Ima vr 0 sposo ne djece. u sudu gdje se prirn aj u tuzbe I zalbc .-za. sposobnosti za rjesavanje tehnickih problema kod drugog djetcta takoder bi se razvile i usavrsile.k:oja~~olazIOdo-tzr~aja -u-svim-!!ituacij_ama-u -kojima'&e-{)(i.ov~. vasl?ltaea.Jki ." nje tchnickih pro?lerna. bolJe :ezu1tate.s osobndst ueenika za '.Z. elektricar. Za potrebe profesiona_In.1. Takvo dijete ~~ba p.ooalnoi'oni~nt:f . koje dolaze do izrazaja u obavljanju specificnih poslova. nJu?1 ok~s. automobilski.~Iuze za ispitivanje sposobnosti koje su vezane za funkciju osjetnilfiiIgalla (~id..nosa ograrueene. Ovakve infonnacije rnogu se dobiti od nastavni~a. u ?astavnici.I.ebno njima baviti..~ Podaci dobi\'eni na osnovu.ltlaca ~ekcIJa k_oJerade u skoli i R~gistraciju ovih podataka treba obavljati od polaska d eleta u skolu pa do opredJelJenJa za lZul:avan'e zaniman'a. I drugim v~IUm osobinarna. Spretnost prstiju vaina je za uspjeh u poslovima koji zahtijevaju sastavljanje sitnih uredaja (industrija satova.. u. za zanirnanje nastavnika u podjednakoj rnjeri treba da budu razvijene verbalne sposobnosti..intenzit.:ko'e su -i~ristiCne za te stru e 1 zamrnanja.jl' ka ndidatirna za zanirnanjc .pomocu.je nekihposJdVa. ms~kto~a sportskih i drugih drustava. ~. muzicke sposobnosti bi se jos vise razvile i usavrSiIe ili.n jih se. paznja. radnI!? navlk~ma.eteta. Npr. sl~h. da je dijeie sviralo neki instrument.) obinsniii iii dati upuistva: osjctijivc i nt>r:. sobnost (brzo i tocno izvodenje jednostavnih maternatickih operacija..~ ocjena re~ultat priy~emeno?! znanja (ucenje sarno za ocjenu). Pored 120dajaka 0 u¢eniku koji se dobjju na W. Spretnost ruke vaina je za uspjeh u poslovima gdje se mkuje sa razlicitim strojevima i alatirna (zanimanja u metalnoj industriji.i'. _.:nolabilnc osobe tone ~ojc sc brzo uzbucluju) nc mogu uspjesno oba\'!J311 p_oslovc koji zahtijcvaju strpljcnjc l rad ~ IJudima (npr..:'~rilr. sposobnosti postoje i onda kada pojedinac nije u mogucnosti da se bavi odredenirn specificnirn aktiv. vee zato 5to su njegove mogu6. izlera I u drugur: aktiv n~stJma I ~lt~.O$a konsno poslui:ltJ za profesionalno usmjeravanje u6enAa. iz skola srednjeg usmjeres nog obrazovanja. lako Je svaka sposobnost pod utjecajem aktivnosti (opr.spretaost ~~il(a za el!J!Ul!: aICtivnost .jako su dr~gocJene.al~. mehanlckih s ~_~!!.koh.naglasiti da su visoko razvijen~neke sposobnosti neophodne za uspjeSno obav1ja.5 u ') da ucenikima dobre ocjene iz jennog predmeia ~!i je. estoVI iiiehanickih sposobnosti imaju vrijednost kod utvrdivanja sposobnosf jeteta za izucavanje zanimanja u kojima se upotrebljavaju razliciti alati i strojeviiopcerrito tehnicki uredaji.. b) Men~J ::-sluze za ISpltlVanJe slozemh funkclJa kOle su vezane za nase .DOVl!.osti.iJ. analiza i sinteza.3 ucem '3..udske ?}elatz. Ponekad ni uz najbolju volju on D1Jeu s . Posloji vile naona kako se mogu pn~u!2!l1I sredlU pgdaa 0 {. Ijudima. . zatim rijeci koje se odnose na neku tema(slm cjelinu). sk>var. sposobnosti rezoniranja. . ~v~ka skola sredn~~g usrnjerenog obrazovanja treba da odredi minimum znanj. N~taj n... . u kojirna uspJefi zavisi 0 razvijenosu ovin sposo nosu su: me. ...l 5to veeoj mjen is itu'u one 0 I':! rneh2.u u svrhu ofes"t.slru -e.se-ID~lt !' .).enj'!ia!$ffit~ll)ih~ njima se ispituju one osobine d. .latentne moguenosti ISpOljl I lSk?nsti. Ovdje treba napornenuti da je za uspjeh u odredenom zanirnanju potrebna razvijenost veceg broja sposobnosti.' .).ftzUltat sjX:C1fi§loitre~Rezultati u testovima mtehgenclk._1. <Jragoc)eni su S~CIKOii se dobijuti::imienqro t'2§tova koii rnjere ?dredene6SITOihe.. uot van e malt raz I au 0 IClma pre meta. verbaIna sposobnost (pronalazenje razlicitih rijeci istog smisla. gdje treba k o ntaktirati sa bolesmma i iznemoglim. predpostavljeni na poslu n~ znanje steceno u toku studija I 5.lhpostl. sposobnost sp§cijalnOg predotavanj_a (zamisljanje I pre ocavanje raspo. nnCl a I za esavan'e tehnicko. Kako iz ovih prirnjera vidimo. .rakticnih ro erna.). i nastavnih oblasti). 2. Medutirn. vee J?ostoie testoyj (preciznije receno test-aparati) za rujere.)QKOincimakoj ~l!Pll~j_l!_!1~ ~'al1le oekor zantm~oJ3' N~ vazmJll u naslm Ul' etl111a oa rimien'j\'iji su: aci dobiven: na ?snol'U pra.' uom. !i. Konstrukcija testova je vrlo slozen I struean posao kOJI mogu obavljati za to osposobljeni strucnjaci. -~ 1 i ~ l' ?r.. dijete moze imati razvijenu diferenqjalnll osjetljivost za vi~inu .. to ne postoji test kojim se mogu lspitatl pSlnomotome sposobnosti uopce. 10t~esfl. treba ~etJ sa tzyJesnom rezervom...g I IZ pojediriihpredrnejj.reda i odnosa povrsina i pre meta u dvije iii tri prostorne dirnenzije): numericka spo. radio-aparat).~~J~JJJp.. om . U »dosjeirna za ucenike« treba da se pre?vlde r:!bnke. elektroindustriji i dr_). jer sposobnost moze postojati.). jer ano st~ je nau~ CIOD1Jepostalo njegova traJ?<l:svojma.. ali prije odredenog skolovanja oije u stanjupopraviti motor (npr. kines~etick:_!osjeti). a da specllieno znanje nije usyojeno. a i K:asnIJe.a iz pojedinih predmeta kOJI su r~!evantni za nspjeh u toj skoli.Ispiruje.:. m.icstova anketorn inter.Q_Gnp. ernocionalna stabilnost.Qje_QQjektivna':#k rezultat ne z:lY. Testovi za ispitivanje psihomotorikeobicno sukonstruirani U obliku razlieitih uredaja u kojima ispitanik treba izvrsiti odredene operacije.tej~tespOsob- 48 "~'~'''''Ori"""j.: se pnm~u: r+r:» . kOJe ne zahtijevaju poseban intelektualni napor). ali je njihovuspje ispod onoga sto ona mogu.kuce. .-Spl:e1no.veCiha teAova koji seoanl'is pnnijen \i.

. Prije nego Ii se anketa primijeni i konstruir~treb. 3.·--iik(i·emisledabiun·emuus 'eli koliko oznaJuzani. visoko razvijcue inrclcktualne spu. Vk~lIko na neko pitanje nikako ne rnozes da odgovons. .. pcsla . U dosadasnjem skolovanju uglavnom si bio-la: (podvuci odgovor) a) dovoljan dak b) dobar dak c) vrlo debar dak .polukvalifikovani radnik _ potpuna osmogodisnja skola .::. d) niza strucna sprerna . Navedi tri nastavna predrneta koja 5.f--I i .~nke!om se obicno zele do· bitipodaci 0 tome. . pitanje. n_~I~2:e_u osnovi njih.i~.se baviti utoku Zivota:Do sada je uocen nesklad izmedu zeljaueenika.c: I1lZ $VISc. . u sko li i dr..' v . 3. 0 hneLp~e Pol: muski. »Isla od ruke«: L_-----2.!?~oggpredjell~nJ<U niz~~KetOrn se vrlo lako ffiQZeispi!austouceniIC zellili ne zeli.ako bismo .moze i vise odgovora): a) ni sa kim . 1.~ . Ovo je vaino zbog toga. .' e) srednja strucna sprcma . ' 8.amman a•. jer za vecinu znaei i prihvatanje 'posli kojim ce.'osnovu d obivefiifi podataka ffioi:e"}}izvuti(~ko se zelia(iQijD.: .em ika o s iajao bez. ' "e skole I zamman a su oznat' lClma 1 roditellma. Pored pOS(O]1 mz zdravstvenih I drugih osobina (slab vid. ~ .m 1 u\. sto-i1i. kao sto s u s kro rnnc 5i>0sobnosti." b)s majkom : '. a privredaoe: .-.. . odnosno koje big nisi vo- • L 2.. Ako imas brace iii sestara navedi skolu u koju oni idu.radnike (~avedi smjer) visa struma sprema . dene ~kole a u skladu sa potr ebnma naseg drusrva. D:._ . _-----.. Radi ilustracije. " ··.s .: l:r:..§likjtQ_SYim_yainirnl~ n~ziflz50r zanrmanl~_treba"d6biti podatke na osnoyu ankete od roditel~~ tome treoa VOdlUraCuna 0 opsegu loolIku wete.Sta ()dabrati u daljem ~\::alo~~ju1··· Odluka je znacajna.. nize dajemo primjer dva anketna upitnika.) koji su kontraindikacija za odrederie struke i zanirnanja.. Skim si razgovarao-la . Broj clanova porodice (napisi broj racunajuci i sebe) ..tindiL_.. odnosno ako su zavrsili.._-ne-primijeniti"-anketu-pa"iek onda uty:@lviit1Sfli~~_'ii!!.1 f.. h.. Zanimanje majke (naziv posla kojim se bavi) 4. fensIci (podvoci) ~ovna~ola(nariv) Mjesto i . C ) limo te da svojirn iskreniru odgovorima porncgnes da stcknerno u:'ld u zclje I ~19gucnosl~u c~~~ zu dalje ~kolovanje.23ilrn 'siCi\JEenike imere.::. __ svom buducem pozivu?. . od toga djece (racunajuCiiseb~~----~----------------------------------------------6.visokokvalifikovani ~admk (navedi srnjer) g) visoka strucna sprema (navesti fakultet IIIvisoku skolu) ----------------------3. ~~ ~ __ __'__ _ --~----------'---__'_ ~_-----~-----.j9CnO utvrditi cilj koji zelimo postici anketira-njem.ih mogli_upor~ditisa zahtJcvlma ko!~ trazi udr:uient rad: " 'rna SvoJlm 0 d govon pornoci cd da se I generactje koje dolaze iza tebe usrnjere pravilnije u odre .'.ti:::i_~Ji.polukvalifikovana radmca.--------.cpodvuci . 10. Kada si poceo-la da razrnisljas kuda CcS' nakon osnovne skole (podvuci jedan odgovor) a) prije 2-3 mjeseca . ali ne zele odgovoriti ria postavljena pitanja u anketi.. kvalifik?vaoe.slab uspjeh pSlholoskIh n o st i prt~'-. . tjelesna konstrukcija.-i' 4· 51 . skola u kojes~. -------~--------2.visokokvalifikovani radni~ (n~vedi smjer) -----------------------g) visoka strucna sprerna (navesti falrultet) ili visoku skolu 5.. jer lose sastavljena pitanja i mogucnost kontroIe odgovora mogu znacajno iskriviti pravo stanje stvari... koju su skolu (odnosno fakultet) zavrsili I.... Osim toga lako je dobiti odgovor na postavljena pitanja. iii njegovi roditeljiJ ' .~~L_rJ. 3. nisam jos uopste razmisljao-la II.orijentaciji . ~kolska sprema majke: (podvuci odgovor) a) b) c) nepismena nepotpuna d) nifa strucna sprerna . Motimo te da na svako pitanje od~ovoris p~emauputarna datiru UZ. e) f) posla kojirn se bavi) (podvUCIodgovor) ' .!!. ali je teze utvrditi da Ii ce se ucenik stvarno tako i ponasati u korikretnoj situaciji (da Ii ce stvarno izabrati skolu koju je naveo on.ij?I:oj~:zeIe j_<:~'~ai. k<~nt~aindi~acija z~ slozerie i kreaiivne poslove. 4..anketaseupotrebljava... d) odlican dak . ovaj nesklad bio SlO ma nji.:' · "~::.. Pri tome treba voditi racuna 0 tome da Ii oni (roditelji.!llriI. _. nastavnici. pa' f .skola za kvalifikovane radruke (navedi smjer) f) visa sprema . .-nastavnicii drugillllS!e.:\jn~: oscbinc).' . .skola za. dopisi ispod pitanja razlog zasto to ne mozes. _ ___ osmogodisnja skola Mogu (znaju) A C odgovoriti 'Ne mogu ' (ne znaju) B D 2ele (hoce) odgovoriti odgovoriti Ne zele (nece) .. U obzir ne doIaze odgovori onih koji pripadaju kategorijama C i B (to su oni ispitanici koji zele cdgovoriti ali ne znaju. . Tvoja generaeija ove godine zavrsava 6snovnu~olu. b) prije godinu dana c) prije viSe od godinu dana d) 0 tome razmisljam od malena e). oa'itsu~upni sarno odredenom ogranicenom broju iii veci broj ljudi ima uvida u rezu ltate ankete.ALIVACKO-RAZVOJNI UPITNlK PPN -79.i oni koji znaju i mogu da odgovore..) Ako su nam odgovori ovih ispitanika potrebni.za prikupljanje-nekih -pOOataka koji suvazni P profesionalno ._. 1.~'ednjastrucna spre'!la :.sto ueenici roditeri.. aTije :--te1£lspil3ti·stvame zapreke i intenzitet izraiene zelje.50 ".' ~j\nketa I. CENTAR 9..'."j' ""elfa. treba pokusati da se dobiju na neki drugi nacin. c): 5 ocem d) saba roditelja e) sdrugovima ._9. Npr. Skolska sprerna oca: U_profcsionalno j.'UpisuJ~~potreba koje Una privreda..-.j'. .f?ln!!. Zanimanje oca (naziv 1... (jed an za ucenike i jedan za nastavnike) koje je nedavno koristio PAlRC Sarajevo " PROSVJETNO-PEDAGOSKl PEDAGOSKO-ANDRAGOSKl ZAVOD SARAJEVO ISTR.----7. u skoli volio. Tabelamo prikazano to izgleda ovako: odgovoriti a) nepismen b) nepotpuna osmogodi~nja skola c) potpuna osrnogodisnja skola. .9." su koruraiudikacija ZJ repetitivne i vrlo jednostavne poslovc....g!ioruX.k. ucenici) znaju i zele iskreno odgovoriti na postavljeno pitanje.. Navedi'lri nastavna predrneta lio: koja su ti tokom skolovanja bila teza._(.usmjeravanje ucenika. odnosno koja su I.::.

.79 za nastavnike«.. cjslabo.! ~ ? _ __'___ __ I likorn UPITNIK h) s Ijudima koji rade te poslove e) i nekirn drugim (napisi s kim) 12.upisati? (mogucnost zaposlenja. ima skola u kojima ima dovoljno mjesta i nakon kojih se gotovo odmah moze dobiti zaposlenje. 2. b)-dosta dobro.----'----"-----. .im.--'--. c) izr-ad prosjeka svoje generacije.. gucnost napredovanja.:eraciji. u upitniku koji je popunio ucenik): a) da. . ::. Kada bi se ti rnorao-la da se opredijelis za jedno od ovin zanimanja (napisi) 19. Sta rnislite da li skola u koju se ucenik narnje- 5. uvjeti rada i 51..~ \ ':.. .~-. zanimanju .. Mislim da utenikii po~'i1aj~m: (podvucite odg"ov~r) a) dobro. Vas je zadatak sljedeCi: I. mehanicar elektrienih kola.:>.~. Dati ucenicima upitnike sa oznakorn PPN .-.priupisa u ~kale srednjeg.{53:. f) jer nema odgovarajuCi uspjeb da bi se upisao u drugu ~kolu.~::::e:~.. . c) jer nel::o odnjegovih drugova ide u tu ~kolu..• prije nego se odluee za njega -.-. 4.i.te. . .. :. da CeS uspjeti u skoli u koju imaS namjeru da se upises'1 ~ : a) sigumo cu uspjeti b) nekako Cu se provuci c)ne=arn ... zasto ucenici izbjegavaju ta zanimanja? 18. kerarnicar. usmjcrenog obrazovanja.u . tapetar.-' .. lifui. d) ne mogu dati odgovor... . . . da imas obezbijedeno zaposlenje nakon zavrsene skole i ostalo).. _ 'II . To su skole koje dajn sljedeca zanirnanja: elektricar.·8_ Postoje 1. .aterijalne mogucnosti roditelja nesto drugo (navedi sta) .:..'·- ~"'. :-'~'>. ·. irnaju izvjesnih poteskoca.f) ~ nasravni .__..anja pod brojem 0 i 9 treba ispuniti sarno na jed nom prirnjerku. dvije godine..Y'f~': '~. g) iz nekog drugog razloga (navedite kojeg) -'-.:.. . S druge strane. Ucenici se cesro upisuju u odredenu skolu mada znaju da ce tesko naci posao. \. kozar. Mislite li da bi ueenik imao vise uspjeha u ~koli u koju bi se zelia upisati kada bi imao rnogucnosti (pitanje 15. e) jer roditelji nemaju materija1nih mogueaosti za drugu Skolu. .. ~: • . b) pod pritiskom roditelja. Sta mistis.edi sve $10 misliS da bi trebali mati) -:- mo- . sto ucenik popuni »Upitnik PPN .. rava upisati (podvucite jedan odgovor): a). . Sto rnisls da je u sadasnjoj odgovor) 2) zelja ucenika situaciji presudno za ucenika da se upise u neku skolu? (podvuci uteni~ je:~odvucitejedanOdgavOr) b\ c) d) e) ielja roditelja uspjeh ucenika rr. U slucaju 14.. 21. Prema svoji~ opstimsposobnostima . tesar. godinu dana. rudarski mebanicar.:' i" :. ._---- _ e) nakon zavrsetka te f} zvanje koje se stice g) posao za koji se u h) idu i moji drugovi I) nesto drugo (navedi skote lakse se nade posao nakon zavrsetka te skole je cijenjeno u drustvu toj skoli osposobljava dobro je placen u tu skolu sta) Radni staz u nastavi Podaci za ucenika (ime i prezime) I...·79 ZA NASTAVhlKE Up u t s t v o a) navcdi naziv skol e b) pokusacu se zaposliti e) ostacu kod kuce d) nisam jos odlucio-la 13. b) prosjecan. gdje ces se tada upisati ? (podvuci odgovor) skolu _ '" Svirna je poznato da ucenici koji zavrsavajuosnovnu skolu. ~-' .•. . U koju skolu se narnjeravas upisati PPN ._ a . (Poglcdajre 17..1.. a) po svojoj vlastitojzelji. .. b) ne odgovcra mu jer je za njega preteska..' 52 .. c) ne odgovara mu jer je za njega prelaka.. _ 15. dohodak.. Koje od naprijed 20.. .~j~gavaju..f. c) nisam siguran.k~j~f.nastavnikom g) sa strucnirn sluzbarua . odnosno dopisi) a) sve mi je poznato b) znam ponesto c) znam vrlo malo d) ne znam gotovo nista e) navedi sta bi jo~ zelio znati 0 tom zanimanju 22. Pit. Da bi se rnogla pruziti odredena pornoc ovogodisnjoj I narcdnirn generacrjama.. koju bi tada skolu zelio da upises? a) navedi ~kolu i smjer b) ne znam 2. kornpletan materijal dostaviti lieu koje bude zaduieno za prikupljanje rnaterijala.'j.~ ::.:. . .: •.). .~koli I::oje namjeravas izucavati . (podvnci.~ zanimanja. d) jer nema druge skole u mjestn (u bIizini mjesta). kao vecina ucenika njeg sve generactje.:Cl. Kada bi imao-la sve us love (da je 'kola blizu. jer se za svakog ucenika ponavljaju. zavarivac i zidar.:. galvanizer. Iimar.._ . 3. Ucenika poznajem: podvueite adgovar) a) b) c) d~ rnanje od godinu dana.odgovar& ucenikovim mogucnostima." ..--..·. . .:\<.\{dDosn~ u koj1i1i~v sposobnosti? (Ii. Pri~datraii:iA:. a) ispod prosjeka u s':ojoj ge..:...ucenik se aamjerava u navedenu skolu upisati (podvucite odgovor): ne bi zelio ni pod kojim uslovima izucavati: . ncophodno je da dobijerno odredene podatke.. SIO mislis da bi ueenici trebali znati 0 odredenom (nav.'. 6_ Prema vasem misljenju . Sta ZIlaS 0 zanimanju . da roditelji imaju dovoljno novaca.>"""" . pa bi ponavljanje u svirn prirnjercirna predstavljalo suvisan naper.. koj~}ikoli. b) ne. Nakon. 3.·. manju hi najvikdosle Qoiz~jau~nikove ·.·....avemte pribIiino zaniinanje)e'·::··'·c . . :..:j:Z~fn~~:~t:{~o~ pieprbb.79 da ih sarnostairio ispune. 4.:.' .. _ 16. MislisIi navedenih zanimanja za koje bi se opredijelio: _ za koju skolu se ucenik opredijelio).::Dl .... vise od dvije godine. Zasto aI b) c) dj du ne budes prirnljen-a si se odlucio-Ia za i:eljenu skolu? u naprijcd navedenu skolu. ali ih ucenici izbjegavaju.--. Irne i prezirne nastavnika: Predrnet koji predajete u mom mjestu (u blizoj okolini) nisarn posrigao-Ia odgovarajuci uspjeh za drugu roditelji me ne mogu skolovati roditelji su tako odlucili nema druge -------------------------~ _ ___.'79« i nastavnik »Upitnik PPN -'19 za nastavnike«. ?·:. Za svakog ucenika treba da vi ispunite upitnik sa oznakom »Upitnik PPN .

l"1e~u~lm. . d) roditclji ne ze!e takvo zanirnanje za svoje dijete. kada se daju odgovori koji se ne odnose na njih direktno. 0 to~eci i sl._ za In. f) post oje predrasude prerna tim zanimanjirna u odnosu na »intelektualna« zanimanja. koja ga revoltiraju.· . izbor onih na koieCt:l5itt nmijen 'ena (uzorak III populli8j~prodo<!_enjeankeiiranja.Tz=r}i. m. vee sarno to da ih on osrvaruje U slobodnom i za sugovomika nevezanom razgovoru. toku intervjua takoder veOI~a y~o. Istovremeno biljezenje odgovora ima niz ne ostata 1 prednosti. i to ~i u kern slucaju ne z_n:!LI a d on nerna svoj plan I cilj. pridrzava ncke unaprijcd prip!emljene ~l:eme. Nadalje.. pcgotovo ako se ispituju r?~itelji kojima je potr. . ~~gu se .tnacelmm postavlciima pSlholo~ko-soclOloske metodologije. Doaj '. • .akav ce stay sugovomik zauzeti prema voditelju zaYIsi i kakve ce odgovore da.. Treba imati u vidu da je ap.. e) za njihovo obavljanje potrebni su veliki fizicki napori.I. Standardizirani il!1e.i. Medutirn. 0 ra a t analiza 0 went 0 ataka. " /75) Ako se dogodi da ispitanik mora cdgovoriti na pitanja. .~ obicnorn razgovoru po iumc S10 se \'oJ.upotnje I~I0 a ." . .. ." Me du njirna su: e lcktricar. izbjegavaju ta zanimanja? a) nisu dovoljno priznata u drustvu. k oznr. ~o. nastavmku I dr. namjere. K.!'!P. Vrlo cesta upotreba ankete i nestrucna primjena dovodi do negativnog stava prema vrijednosti ove rnetode. . da bi anketa imala potrebne metrijske karakteristike. . nepovjerljivi i neodlucni.. ::ko zelimo ispitati ~ve! iii veci ?roJ ~cen. ealizacija svake odovih f~a treba biti zasnovana n.!. onda je 10 anketa). pr~p. roditelj 1 dr.~"'y'od. donosenje zaklju a I axwje r_r~porUKaz~ po uzlman~. h Kod landardizirao(W. tupetar.vati i ka~o c~ te. koje zeli POSllCImtervjuorn.e~n~ po. (1(Y~jellJ. valjanost i pouzdanost.'-::.'... provode anketiranje i na . . U slucajevima kada ucenici iii roditelji daju odgovore vezane za rjesenje njihovih problema i problema njihove djece.rv. . Prividna jednostavnost ovog postupka navodi mnoge (i nestrucne osobe) da konstruiraju anketne upitnike.lva 'voditeljuda:-<1Qi1"ei:!Onek!h dubljih (d~t~l~n!jlh) m~OrrnaClj_a0 uceniku..·e rvi kontakt uno tko vodi int~rv'u sa uce~· . U skolskoj pr~ksi. Ija. . roditelju.lema. ruder- '..nlg:~tnih akcija. onda je ispitanik viSe rezerviran prema voditelju. . a naruSava i tok razgovora. vjua (iii anketar) treba voditi racuna 0 tome da I! ispitanik (ucenik. nepovjerenja I neorgamzrrano." 1': ski rnehanicar.a~It:ti) cilj I svdiu razgovora.o. Ako se ra~govor v<?dl ~ arrnosferi velike napetosti. dogadaja I dr..Ipa mtervjua i njihove kornbinacije (p. rezultati koji su dobiveni pomocu strucno sastavljenih i primijenjenih anketnih upitnika. reagirajuCi pravovremeno .:' Ako je odnos ispitivaca (anketara) prema ispitivanju (anketiranju) neozbiljan.). povrsan i nestrucan takav isti stay i ponasanje zauzet ce i oni koji popunjavaju anketni upitnik.da zna . Predno~~ so 0 ~~§ In~ervjua j~. I: .(ili n.i: tstovremeno dok se vodl ID~e . !( 4.na neke njegove reakcije I izjave koje ~u.ltlga kada su ueenici umorm i neraspolozeru (oakon nastave ih u slobodno vrijeme] III s rodlteljima pnje i nakon roditeljskog sastanka. upotrebit cerno standardizirani intervju. diti.osnovu dobivenih rezultata donose zakljucke . Ako su pitanja preteskai zahtijevaju odreden stupanj obrazovanja.nja i ~rob. Sla rn is lite.. g) nesto drugo (navedite sta) _ 9. I razu~ (uceniku.i daju preporuke za poduzimanje konkretnih akcija.imasYQJu p~4nost bas u tome 510 Je ~tandardlZlran pa olaEav"~osa(tvQ(lite(u intervj).i . stalno biljezeoje odgovora smanjuje pafnju ispitivaea (voditelja). voditelj ce u takvim slucajevima sugovornika utjesiti oa taj nacin sto ce mu reci da i drugi ljudi ne rnogu nista iIi vrlo malo . mehanicur eicktricnih kola.) dale odgovore koji se ticu ~je~~vi~ zelja. galvanizer.vazrie.' \. j.olusta_ndardlZlram mtervj~).raeuna. Ako se to obavlJa istovremeno. cinjenica.n'ju fT. prekinuti svoje izlaganje kako bi omogu¢io ispitivacu da sve zabiIjez~ a to oteillva Citav posao. naJb'oiJeje da se voditelj ne upusta u opsirnije diskusije._S u'e vn erne IS Itlvan a I obrade podataka.ikl.. Ako se takva pitanja ipak moraju postaviti.. b) posao se obavlja pod nepovoljnim higijenskim okolnostirna. t fiiJ Posebnu paznju treba obratiti i na osobe koje ce vrsiti ispitivanje (prirn ijeniti anke[u).. vee nakon dobijenog odgovora treba-da prede na sljedece P!tanje. onda su tako dobiveni ocdaci sumnjive vrijednosti.rek~ vezane za profesionalnu orijentaciju ucenika) onda se upotrebljava standardizira ni intervju (ako ga damo u pisano~ obliku i ako na pitanja i~pitani~i odgovaraju pis~e: no.ika i rodit~. ako zelimo dobiti detaljne pod atke 0 pojavi koju ispitujemo. .X u.!!t<l_.ti sam razgovor. r~direijem i dmgim osobama. a kod pojedinacnog ispitrvanja slobodni. tko odgovara eesio mora. lunar. kcramiqar. Postoje dvije mogucnosti kako da se to urad.e~~jainter:vJIl~~ode[ Je veoma vawo. Da bi odaci dobi"eni metod om interv·ua_biliJlP9.tr~ 1" . odgovori su realniji i objektivniji (istinitiji).n OI:n.I!pom?~1 u '1Jesayanju njegovih eventualnih problema ili prosirenju njegove informiranosti lZ oblasti u okvi?:>~o~e s~ vodi intervju. \. • £}.a. S12 rnisf ite ~ta bi ucenici trebali znati 0 odredenom zanimanju prije nego sto se za njega odluce (Na vedite sve sto mislite da bi bilo pozeljno) _ f . opredjelje. zbog ~eg" ucenici tesar. onda su pretjerano obazrivi. Nema snu:}. oajveea prednost istovremenog biljezenja odgovo~a je u tome sto otpada opasnost oe- J~ 55 . a najcesce problernaticna.-i:!aupitnika.eta posrupak koji proJazi nekoliko faza: forrnulacija Eroblema i cilja koji se isprtuiii.!li s~ ~ odgovori odn~s~ na probleme drugih ljudi I njegovo poznavanje nekih situacrja.)A3iljcieoje odgovora dobijenih. ~ ~(usmena lit pismena) treba da budu formultrana tako da su Jasn3. av " uzi una n ed odr~denom S emom. u.' . c) nedovoljno su placeria.yelikiP l!1!eri 91l1?gu¢ava lednostavnIju 06radu do ata a . 0J'tre e profesionalne orijentacije ucen!k. kao sro su objektivnost. . .i!!. Praktienu i teoretsku vrijednost imaju.' vnjed~ jedno pravi10: ako zelimo dobiti onjentacione podatke 0 nekoj pojavi (zeIJ~. Ako to mogucnosti dozvoljavaju najbolje je zakap_tnterroin koji odgovara i 'voditelju i ispitaniku. u 0°ine S[O onJogu6:. zavarivac i zidar. Vrijednost tih zakljucaka i preporuka adekvatna je vrijednosti samo ankete. Bez obzira rul svrhu rulvedene teskoee i opasnosti.l.. _.Veoma 'e v· akav.sebna p~moc. On treba steci dojam I uvjerenje da mu se ze.. .la. onaj koji ih ne"nl'zumije zapada u stanje frustracije i njegove najcesce reakcije su agresivne prirode. y09~telj inte:.ya . d kQJen!~ kom slucaju ne smije odstupi!.Onaj cd koga voditelj inte:viua ieli d~biti ?odatke tre~a . . a slobodni intervju.

razglednica. . oblikovanje. nekad su vazniji podaci uego njegove »ciste« izjave. preporucljivo je da nastavnici pojedinih predmeta (ako to prograrnski sadrzaji dozvoljavaju) u toku skolske godine daju skolske zadatke na ternu iz profesionalne orijentacije (npr. a ponekad i iz reakcija i gestova na pojedina pitanja. Da bi se dobila sto svestranija slika 0 ucenikovim osobinarna i drugim vaznirn faktorima. /-. pa cu kod kuce na rniru svc to srediti i zabiljcziri«. gledanje televizijskog pro·gram~uSanje. '. posebnu paznju treba posvetiti prirnjedbarna voditelja intervjua.. Ostali oblici prikupljanja podataka Rad na profesionaInoj orijentaciji ucenika treba da bude sastavni dio odgojnoobrazovnog procesa. U tom slucaju njegove pribiljeske predstavljace zbrku podataka koji ce se pornijesati i nccc imati neku znacajnu vrijednost. ukoliko to sadrzaji dozvo!javaju. Ponekad se na osnovu nekih nedosljednosti u samim odgovorirna mogu donijeti odredeni zakljucci. na- rod' sn'i) .' . 57 . Bez obzira na poteskoce (na koje se nailazi u primjeni intervjua) i vrijerne koje je relativno duze nego kod nekih drugih metoda prikupljanja podataka 0 uceniku. . da bi se smanjila pogreska parncenja.\ . . . kao i drugih podataka dobijenih od osta1ih faktora (strucnjaci. .radija)? .: nteresi vezani za pomoc u kuci (kuhanje. aktivnosti (sviranje. »Cesto izmedu redova« ispitanikovih odgovora iii procjene onega sto narn nije rckao..)'iVOtereSi .. pisanje j 51. pjevanje u horovinIaICUD. ako se dijete bavi aktivno sportom iIi ucesrvuje u radu nekog kulturno-umjetnickog drustva. . [ i { :. ~tg~i vezani za pasivnu zabavu (slusanje muzike. vezani za rucni rad (vez..) na osnovu metoda koje su navedene. skim odl3n~ S6 m~~~i za muzicke vezani koncerte). kao i u drugim slucajevima).. . vezani za literamo izrazavanje (citanje. . kada osjetimo da ucenik ima posebnih teskoca u vezi sa izborom zanimanja iii skole.ipletenje. .' ... Krajnji ciIj sveukupnog odgoja i obrazovanja jeste priprema i osposobIjavanje roladog Covjeka za uspjesno ukljucivanje u radni proces.. . !9Interesi vezani za likovno izrazavanje (crtanje.' . Da bi se olaksalo svrstavanje ucenika prema dorninantnim interesima i podruejima kao primjer cemo navesti sljedece kategorije: .":'/ ..tocne rcprodukcijc pajedinih ":\" . tematske cjeline. druge obaveze prema skoll 1 skol-. . kao i drugih predrneta). nickih drustava. Iikovnog.). lntercsi I'm) I vezani 703 pornoc ljudirna (cuvanje djece."..' 5. .. rukovodioci sportskih i kulturno-urnjet. dinirn slucajevirna on je jedini nacin da dobijemo zeljene informacije (npr. Najopasnije je u svernu tome ako voditelj intervjua rezonira ovako: »Najprije cu zavrsiti svc predvidcne intervjue. ako su roditelji nepismeni. muzickog.. Na osnovu podataka prikupljenih u toku savladavanja gradiva iz pojedinih predmeta i nastavnih oblasti.eienja P?dataka po. U svakorn slucaju. ' . ~ '/12.Intere51vezaDl za skolske obaveze (ucenje. pornoc starijim i.'. onda odgoj i obrazovanje postaju sami sebi svrha. stvaranje.. geografije. teresi vezani za tehnieke aktivnosti (popravljanje aparata i strojeva. ~. Ne postoji gotovo nijedan predmet u kome se ne mogu uz pojedine . b iljczi odgovore (jj. Zabiljcskc treba izvrsrn neposredno nakon obavljenog intervjua.. Da bi se postigao pravi cilj potrebno je da svaki nastavnik u toku obrade gradiva iz svoga predrneta. Zato voditelj treba iznijeti svoje primjedbe i utiske o najvaznijim aspektima odrzanog intervjua. sIikanje. Ako se izgubi iz vida taj cilj. Lnominantno podrucje interesa za svakog ucenika rnoze se dobiti na osnovu podataka koje daju roditelji. tapiserije I~~ .. roditelji i dr.. rad u vrtu). nije to bas sve tako.. novca. u poje.. : . teresi vezani za kolekcionarstvo (skupljanje maraka. ~~teresi q:_nteresi SI.. . . izrada goblena. Mcdutim.1. moze se zakljuciti sto ucenika najvise interesira i u kojim aktivnostima ima najvise uspjeha. Dogada se da ispitanik nakon zavrsenog intervjua sam kaze: »Pa znate..ku~ava s~ rijdi~i pornocu snirnanja na magnetofonsku trakiLJako Je to dobitak za voditelja.. ':. :.'lnteresi vezani Z'\ druge aktivnosti. vezaoi za sportske aktivnosti (bavljenje pojediniro vrstama sporta). rnakramea i . iz SH. ..i:· ""F colazi onda kada ispitivac naknadno dobijene intcrvjuorn. drugovi. odeliranje).:. . nastavnici. istovrerneno iii magnetofonski).' . obraditi i sadrzaji vezani za profesionaInu orijentaciju. .5. konstruiranj . bilo kako se vrs: biljezenje podataka (neposredno nakon intervjua.'." . ako okolnosti nalazu da se odgovori ipak moraju naknadn<_JbiljeZ~t~ onda {rcb~ poy?vati pravilo: s biljei:enje~ odgovora nc smije sc odugovlaciti.iznernog- Uy_osljednje vrijerne problem bilj. . Najvazniji od tih aspekata jest pitanje iskrenosti ucenikovih odgovora. sivenje.kako sam sada varna rekao«. na ispitanika to mozedjelovati zbunjujuce i zbog toga postaje nepovjerljiv. spreroanje.. vodi racuna 0 tome koji aspekti profesionalne orijentacije se mogu realizirati.

kako je to receno tl Koncepciji profes~o~~qe_ OIJJ~!lraC1Je1 socljaltstlckoDl 1 S1flrioupravnOrii"drustvu-.el1~ts1jedecjrrrp61liZnIm <:?~n_9_va:m.-ii1coJojje vise rijeci bilo u prvom dijelu ove knjige. Poseban otisak iz biltena Saveza drustava za profesionalnu orijentaciju Hrvatska. Savjetovanja za sve one koji se bave profesionalnom orijentacijom postala su redovan oblik strucnog usavrsavanja. poseban otisak iz Biltena Saveza drustava profesionalne ~~le~tacijeHrvatske. . uveden je i kolegij profesionalne orijentacije. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.psihofizioloski ' da (zanirnanja.~1 . u naseTI. strucnoj i profesionalnoj (institucionaliziranoj djelatnosti. da smo jos daleko od toga da mozemo tvrditi da ked nas postoji profesionalna orijentacija kao program iran i razraden sistem koji se primjenjuje u praksi. a radi se i na njenom znatnijem provodenju u prvim razredima srednjeg usmjerenog obrazovanja.dorninira. Intcres je drustva da svaki subjekt razvije one svoje potencijale koji imaju najvise i. pa sarno da jos dodamo.. . U okviru visokoskolskih ustanova... poslq_va." :. Savez udrufenja za profesionalnu orijcntaciju. <~oguenosli obrazova~ i zapoSljavaoja.17. Prihvatajuci da izgradnja sarnoupravnog socijalistickog drustva u nasoj zemlji pretpostavlja raeionalnu raspodjelu kadrova. zahvaljujuci uvodenju pedagoske sluzbe. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA DANAS Za razliku od kapitalistickog drustv~gjtlr_9i~sjonalna. institueija i organizacija u profesionalnoj orijentaciji kao drustvenoj.' n) Koncepcijaprofesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. Vee srno govorili kako je tekac razvoj profesionalne orijentaeije u Bosni i Hercegovini. Ako prihvatimo'ovu -osnovurondamoramo priznati.. da je posljednjih godina profesionalna orijenracija uspjela da se probije u osnovnim skolama. doduse. prije svega. izvan nastavnih prcgrama . . U skladu s tim i sloboda izbora zanirnanja i rada ima svoje ogranicenje. prihvatili smo i stav da profesionalna orijentacija irna osim individualnog i veliko ekonomsko.profesionalne orijentacije temetih.. potrebno urvrditi minimalan sadrzaj zakonske regulative u obrazovanju. jer one vee sada imaju teskoca oko nacina finansiranja ove djelatnosti i obezbjedenja kadfa posebno za nju. Ovakvo stanje i savremena drustveno-politicka kretanja u nasoj zemlji sigurno su utieala da je Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju dao na javnu raspravu »koncepciju profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drustvu«.. potrebama-zakac!rovIma. broj 15-16/80. Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju prilog Biltenu.. Pravilan izbor zanimanja ne postaje sarno pravo. 59..zg\eda da doprinesu razvoju drustva.fna kako dobro pojedini aspekti profesionalne orijentacije bili teoretski razradeni.'!_:~dubliem poznavanju drustvenih cilieva. i vas uno'. str. ~adni~zadat!l~a. No ill to nece biti dovoljno ukoliko ostane sarno u okviru vaspitno-obrazovnih organizacija.selekcija .") ·. 15~16/80:.. u okviru Odsjeka pedagogija-psihologija. U) Koncepcija profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. drustveno i politicko znacenje.. a samoupravnim sporazumima utvrditi dufnosti i obaveze razlicitih subjekata.nad. ! 6. razvoja. nego i obaveza svakog clana drusrva. 'gdje se pod racionalnom raspodjelorn smatra utvrdivanje najboljeg moguceg skJada izmedu interesa i sposobnosti pojedinog covjeka i interesa i rnogucnosti drusrva.l_d_DlstvU koncepcija . zaposljavanju u udruienom radu. Stoga je drustvenim dogovorom . " . profesi6naJnom oiij~mll<:i15m..

prekv~aci. u gradnJ!..toku obrazovanja.?~atsku ~bradu podataka.!p'3-mer. godine Sarnoupravni sporazurn 0 udruzivanju sredstava za stipendiranje i kreditiranje uccnika usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitamih zanirnanja gradevinske struke.Yl'. D!IDas. rukovaoci gradevinskom mehanizacijom i dr. ucesnici se avezujuna. .i: -61. GRO Sedrenik Sarajevo..-Strucni3ci 'procjenjuju da tehnologija ide ispred ~~~~~\..ra~nskog osposobljavanja i trazenja odgovarajuceg zaposten]a. prp. sto zahtijeva visi nivo naucnosti i sposobnosti.je.!J. ali i specijalista za kompleks ljudskog faktora: 50ciolozi. operator pripreme podataka (5tepen II).·'npr.sarno kod nas u Jugoslaviji. I ~a nivou stepena VI imamo predvidena dva zanimanja iz ove stroke: infeojer orgarnzaCIJe automatskc o.zaJl:ailiO:vl~U(1~~~o:e ~tt:n~ s~~..orijenta.jelovanju svih cinilaca_9.'·i. 1978: (Dragan Tarluh.« (Dr Stevan Bezdano v. GRO ZGP Sarajevo. U prilog ilustracije razvoja zanimanja navescemo primjer iz g~~devinarstva. RO GrK Hidr~gradnja Sarajevo. ucenici se usmJeI?-vaJ. ) Kada se danas govori 0 zanimanju onda se 0 njemu iskljucivo govori kao 0 dinamickoj kategoriji. tekuCim kadrovskim.:. .000 radnika i po ostvarenom ukupnorn pnhodu nalazi se na prvom mjestu u nasoj privredi. To su: diplornirani inzenjer za racunare i diplornirani . m~kase spaJa~u.:"'.. Da bi ucenici koji su se opredijeiili za zanirnanja iz podrucja gradevinarstva bili sto blize privredi i u toku skolovanja. o:(:>ntazen.L". . osnovnih zajednica.~~t. pa i struku.~peCljalizovanim strojevima i ~redaj~a. godine.. _ ~. GRO Bosna-putevi Sarajevo..lz?laClJ~.iodnosno da se i.odrucju .~~acij~_bil. dnika dnie.i:llmanja_prije. Razvoj zanimanja Vaspitno-obruzovne organi. zbog sl?eClJahzacije tehnologije nastaje vise zanimanla.. U clanu 15. GIRO Drin a _ GoraZde.Za.!ld~ptacIJ~na prornjenljive uslove rada i ornogucilo dogradnju odredenih speClJalizacIJa.~:DruStvenom ~o oyorU.<·.~~a· nizacijafiiaIidrirzcnog rada rnaterijalne proizvodnje I drugirn.a_dr_q:!. koje su uzele kornpletan nadzor i brigu 0 ucenicima od njihovog upisa uskolu dozaposljavanja. razvoj obrazovanja i kadrova do 1985.':"j::·'. prcma.. kadrovi za oblast kulture i umjetnosri i dr. Na nivou stepena VII takode irnarno predvidena dva zammanja.adnika-'Z!i~fednj~. GrK Zvijezda Yisoko..' Iste osnovevec suprije ugradeneLu neke. Ueesnici su duZni da staino razvijaju metode. arrniraci. .o__kog n~v.anje. Ix svega o ._Jer ce jedna oso~a u to~u radnog vijeka sigumo prornijeniti zanimanje.>:~je je osnovana Samou ray mteresna' za edruca zazapos ]avafl[e. Politike i tehnolo~kog . da 1JIobez1J!Je. nog rada. montaien specijalnih instalacija. ucesnICi su duzru ramjati profesionalnlUlrijentaciju (podvukli autori) i pruzatf strUcnu r/il0moc: .-4dn(}5nG--ZajedniceJ.. ':i:. ..bQ1ll:.a-stmCno.. godine. GRO Ingrap Hadzici.. . struenog osposobljavanja..l. k b' _ organizacijama za struCnQ. obrazova.k1adenom.. u pripremu proizvodnje.' . To n!Je slucaj . se obavezuju da eepitarijau yezi sa profesionaInom ori.da su se svrseni u~m'?l srednjih skola. jentacijom. tehnologije i nauke uopste. GKRO Sretno Breza. GRO Grbavica Sarajevo. inzcnjcra i ekonornista svih profila. psiholozi. u~~ lavnom zbog toga sto gradevinarstvo i industrija gradevinskog mate~Jala u Jug~slavlJI danas zaposljava oko 740..og Vidljivojeda uskladivanjeupisa')l&nikas potrebania lidroZenog r. Sigurno da ce se i ova zanirnanja jos razvijau. oblike Ipostupke struenog rada na profesionalnoj orijenta~jii da blagovremeno .u ~jedno od zammanJa.. na. "~i~ pre~~~~~i~~[~\'!)r:1}.wis ". osnovna grupa struenih radmka su zidari. »Promjenom i poboljsanjem teh~?logije ja.az. a ~ nekih. .Lu.risoko_ ob1"aZOVll1l.jer zarumanja B1SU static.e ra za sre nje. »Utesnici..!~<i ::s Osnov~ profesionaine orijentacije u poIXtnom ~pnju srednJ~g us!I'J.. pa cemo ga u potpunosti navesti: .organizacijama u "ezi sa izborom radnika radi zasnivanja radnog odnosa.". Mr ecc Komnen KneZevic i'Miodrag Milenovi6: »Znataj-b~va U 1!druieriom I 0 radu« •.cijLugy_oj~"p'!j... licioci (moleri) i instalateri grijanja. : :. elektricari. GRO Bosna Sarajevo. ...~Ju )avIJaJ_~~e ! nova zanunanja: rno_nte. rnontaieri zavrsnih radova.: _. monteri centralnog gnjanja. U unapredenom tradicionalnom grade.-~~jem rjesavati U saradnji sa' i". KRO Visocica Visoko..o\'anj_eu ~1d1du5 potrebama~druzenog rada. Na taj nacin su gradevinari poceli provoditi u djelo stavove idejno-politicke osnove drustveno-ekonomskog razvoja SRBiH do 1985. maj 1980. di~:lzborzammanJa re~je.. vodoinstalateri.. U skolskoj godini [980/81. :osnovniIIi :iajednicama"odnosno · 2ajedniCOm. razvo}a . kontrolor uiazn<>:-izlaznih poda~ (stepen III). toku rada.. rnedicinski kadar. ~IStem:~uCar 1 51.1.. . druga n~taJu. _ --..a. Kadrovi su se pribavljali na taj naein . vozaci ~upravljaci . op~tor.. To je pojava u citavom svijetu.Ui..J. prekvattIlkaClje 1 obrazovanjau.druSty~n.jom i. na poslovima uredivanja i ciscenja terena i zgrada.. te da bi ova grana privrede sebi obezbijedila kadar (sada deficitaran).obrazoyaqjestalnc mora prilag-odiiv3Iirii:voju tehnike.Q.... radne organizacije: GRO Vranica _ Sarajevo.. ma. Zagreb...1'fiVednekomore..~Ogga °jdY)nja RSlZ za zapo~ljavanje..usioVlIDa I moguenosttma skolovanJa I . vise l?uta (4)..infornpsu ?mladfuu i ~ge. 60 .~ skela. stavno-naucnog rada na osnovu konkretnih i dugorocnih potreba udruzenog rada«.obraz.Cl i ...' . . Neka zanimanja nestaju. .n()va Z<l:~. . Ova tendencija vee je vidljiva U osarndesetoj godini. .dllo. ".ede i druStvenllHi5effitOO&ti. nastavnicki kadar.nih kurseva za odredeno zanimanje: busacica. . masmisn na pumpmm postrojenjirna. dok ce ucesce nekvalifikovanih radnika bit! svedeno na mmimum. .. _ radni~rilikom izbo.J<j. .~oJe se daJ: rnl. ~..~j... admum iz.njem.·:'.~dlma treba biti dovoljno siroko i terneljito.«") Navodimo i slucaj zanimanja vezanih za elektronsku obradu podataka..6...polititk:ili zaJednica«.))usldadivarije sistema usnljerenog 0 razovan1l!3. _'.« ") POW] proizvodno-izvrsne uloge kadrovi u nasern ulogu.Prcrna prognozarna Saveznog izvrsnog vijeca iz 1971.potrel?ama.ir3l. jer tendencija je da vaspitno-obrazovne ustanove mogu osposobljavati ucenika sarno za ona zanirnanja za koja postoje poslovi u udruzenom radu.godinaJto mati 'da obrazovanje kasnizatajperiod.godine) . .lie5a_QlL se-reffieIji n?J.()_a mq~ajupj~dl\i£k. izradu projckta i konstrukcije proizvodnje i organizaciju proizvodnje..I.:_itt:~e u gra~evinars~ 1 ..bradc p. GRO Igrnan Illdza.)rganizator-programer. i svrseni studenti obrazovali uz ~d putem. radne lj~d~ o razv9jnim. organizatori i koordinatori ucesruka.Wbr. ) "Mr Milo~ Delat: MeduruirOdna zavisnost kadfovske gradevinarstvu (referat na Savjetovanjuu Zagrebu.odat.. odnosno za koje udruzeni rad iskaie potrebe.za 5:7. gdje je istaknuta potreba da se »obezbijedi organsko i funkcionalno povezivanje svih stupnjeva obrazovanja i sa materijalnorn proizvodnjom i veci kvalitet cjelokupnog nastavno-obrazovnog ina. navedene potpisnice raspisale su konkurs za dodjelu 654 stipendije redovnirn ucenicirna usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitarnih zanimanja gradevinske struke. GKRO Standard Rogatica. struCnog-usposobiJavanJa. . kao i moguenostima zapo§ljavanja«.:L. RO GeoinZenjering Sarajevo. godine pretrpio bi izmjene u srnislu povecailj~ ucesca strucnjaka.hom gimnazije.Tako. . '.o·.. GRO Granit Visegrad... a na taj razvoj uticace zahtjevi i potrebe udruzenog rada. rova. Tak~~e pre~a ~ekirn poda~m~_u Francuskoj za pet godina zanirnanje prom!jeni~o oko 2 mtil?na lj~dl! u ?..d. uzirnajuci U obzir sposobn s I I sldonosti pojedinaca.. Za prol>lematikU koja se ovdje tretira najznacajniji je clan 14._adrru'a-Sa~t~:. potpisali su marta 1979. drustvu imaju i upravljacku Brze prornjene u tehnologiji zahtijevaju brze promJe~e'u ~trukt~ri i profilu ~a~. . krovopokrivaei.."'" .c'\~"1. _ »Polazeci od znaCaJa usldadlvanj3 obrazova. GRO Put Sarajevo..1 o?razovaflJe.. Prije: 10-15 godina kod nas nije bilo Skola za zanimanja vezana ~ aut. operator za autornatsku obradu podataka (stepen IV) I programer spect~alist (stepen V).r:no~t~en ms~~lacIJa.. auto~ats~e obrade podataka.?q~anizator.v~C u srednjem usmjerenom obrazovanju. monteri oplata. ZatC!.. .. Slicno su ueinile i neke druge radneorganizacije. .i. "Zi\'i rad se prernjesta u sferu naucnog istrazivanja. tesari.. VIse 1 VlSO 0 0 razovanje. u:' " ..i ~.1s.d.drustvene dogovore i samoupravne sporazume. manja i-montazeri osnovnih konstru~C1Ja.hrazovnog-pr~4fgaBizacija_ udruZei10g rada. ov. SaraJevo. .: . . .SSR-u Je vise od trideset miliona zaposlenih moralo steel proizvodnu kvalifikaciju I sl. zasnovano na dugoiri6ioi. __ . U tradicionalnom nacinu gradenja.~~::.o':iaposrav~·u .)blj1LUYal!l.. potrebama.

67 7.c.struka Javnoginfonrusanja. fnzersko-kOZ!TIetI-. kada se broj (planirani:i~isan~nika mO' redi sa pOll a2:!:!.44 4.'+i:~.._ .54 0. Tako.61 8.62 OdSIO . je sljedeca: ' Stepeni Struka metalska struka ekcnomska struka elektrotehnicka struka drvopreradivacka struka gradevinska struka medicinsko-zdravstvena struka adrninisrrativno-upravna struka saobracajna slruka' ugostile1jskO-lUrislicka struka tekstilna struka ' trgovinska struka jezicko-prevodilacka struka bemijsko-tehnoloska str. pored podataka da vecina nezaposlenih traii zaposlenje po prvi put.. .08 1....__ ..¥~X{._.10 4.3 odsto).KV i VKV radnici: 29552 (zena 33.99 2. govori i podatak da medu onima koji trenutno traze posao putem SIZ za zaposijavanje 118761 (82..hemijsko-rehnoloska 8.61 odsto). i zanirnanja a posebno jt: IV srepena godini prcdviden struka u sljedecirn je u pis u I [J i IV procentima: 16.24odsto 2..28 5. sljcdece potrebe za kadro.77 2.30 (9.t~~l.280dst'o 3. po prvi put 28056. po prvi put 1796.18 OdS10 Ukupni III IV - - 20.735 radnika. navodimo i CeSea zanimanja radnika u pojedinim kvalifikacijama.<. u kategoriji NSS i PK-sumski radnici.Yls. .Tstovrerneno u 1980/81. a javljaju se i neke struke.::~ struka. '.'. ': ': . Prerna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici. kojih na podrucju SRBiH nema predvidenih..18 odsto).. .. .~~.. . " . g. • . : .:Q~. To su potrebe. ...' earSka. radnici: 1993 (zena 56.62 odsto) jos nema trideset godina.e_tJUJ~b. Medu njirna je 80313 onih koji posao traZe po prvi put... prvi put trazi zaposlenje 50129.SSS radnici: 30567 (zena 67. na podrucju SIZ za zaposljavanje Sarajevo za 1980. .93 -. po prvi put 22108. ekolofro-higijeDl~kll:.61 9... po prvi put 1308.:-ni1:isen'c uPI~uj~ U~~~JlQlr~.>' ..27odsto 2...48 1.240dsto 3. itd. njihova struktura je sljedeca: .82 29. godine sacini nomenklatura zanimanja na nivou Jugoslavije.' ~ >:::~}.24 odsto).odin. .Da semahom radi 0 mladim radnicima._.llP P!Q!Jkll!£.95) 8.. diplomirani gradevinski inienje_ri _itd.62 __ .kIh kadrova k?.~ '.27 10.0..bl[l'prubIC'ITI~Prob1ema.39 2.650dslO 4.poljoprivredna .veterinarska struka._'. rang zanimanja mahomostaje isti.45 2. u svim kvaJifikacijama.iom.950dsto 2. prvi put 5490._ .:-..73 0.10. Uskladivanje upisa s potrebama udruienog rada Prema dosadasnjirn iskustvirna.9ii:bl-ii~oi:e_pqlrebe uskJadile. '. bar sto se tice nivoa znanja u pojedinim stepenima slozenosti.u kategoriji VSS radnika: ekonomisti.itd. primijenjemi umjetnost..' .: . Najkarakteristitnija zanimanja U navedenirn kvalifikacijama su: .99 1.geoloska~~ kOzarska su:uka.alo. 2.47 3. Istovremeno.7 OdSIO l/~S r~dnika. admlnistrativni tehnicari-birotehnicari elektrotehnicari jake struje ... . sto JOSvise stvara privid nezaposlenosti.. arhivska . . ~.. . .: s~ Neke razJike vide se vee na prvi pogled i u nazivima struka i u broju predvidenom za upis.struka 1 struka ~. 1. '.48 3... . pravnici. stvena struka.93 4.H<Y.. ukljucujuci i inostranstvo..4 OdSIOSSS radnika I 3. . reci da su i programi za pojedina ista zanimanja razliciti u razlicitim republikama i da za sada nisu predvideni nacini objedinjavanja programa i izmjene iskustva.98 4. PIT shuk~/~~tro-j.rnasinska :ol< u!'lura)c izracun~la prcma u ku pnorn broju pl:Jllir.!. . stvara se." :t!h. Mada je navederio stanje trenutaCni presjek.4 odsto ~K I NSS radnika 17 I OdSIONK radnika 10.. kulturna djela!D-~~_bi1:)liotekars~ struka.odinu. .t~onema.37 1. u SR Srbiji.Ojl privreda ~!!rnoze a~' sorbiratlS 'dru-ge-st@~"m:..96 3._.t1 sa d.45 6.::.. Treba.' " .68 odsto 6.59 odsto)._:.80 4. .. Mada vecina onihkoji traze zapcislenje ne zeli napustiti mjesto stanovanja.58 1.··:' . '.69 1.6_2..ra..efiCitamim kadroviIT!~ ..:·.:. _' __ _ .680dsto 2. .gasna struka. 10. Kako se vidi.<l1matU_!l./iitl dat pr o cenai kOJIse odnosi na zanimanja III slepena slozenosti ucenika.. .oJ stran~ stva. u SRBiH nema prosvjetne struke (nije predvidena Nomenklaturom zanimanja).24 0. lake se brojnezaposlenih mijenja.: . .30 1. rudarska struka informaticka struka sumarska struka poljoprivredna struka metalurska struka prehrambena straka procenat sloienosti u datoj struci.00 odsto prirodno-tehnicka struka ekonomsko-komercijalna str. tesari izvlacioci iice i pro fila. .22 5..:.VSS radnici: 2175 (zena 60. od eega 17376 traZi posao prvi put. izuzev KV i VK.":ima odrede~e kvalifikacije (pre: rna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici): 39.! . ".39 £1 5.ruienOg-rada~m-~~I1~le-dn. rudarski radnici.u kategoriji KV i VKV radnici: zidari..u kategoriji SSS radnika: masinski teunicari.t. '.a!edmh _:::f.i!IQst.131. . . od cega je po prvi put zaposlenje trazilo 108. ..vss . '~:.'':". Do 18 godina starosti ima 18133 neza'poslena radnika (12. diplomirani masmski mzenjeri.. zavarivaci itd.PK i NSS radnici: 9160 (zena 68.k a. preko polovina onih koji trale zaposlenje su iene-radnice..radnici bez kvalifikacije: 70288 (zena 59.". 20. Stoga je Drusrvenim dogovorom predvideno da se do 1982. geodetski inzenjeri.' .48 4..!<. a" ~ .. _. koji na podruqjti SR BiR eekaju zaposlenje. __ .75 0. skolskoj godini zastupljenost pojedinih struka u srednjem usmjerenom obrazovanju na podrucju iste SIZ. gradevinski inienjeri itd. ~ ne zaStite.' .97 1.13 3.isk~~~ne. :.~"~-:.94ods10 5.99 .. mUZl~astruka. slgurl!~ . zub()zd..900dslO 4.d!ln~~ ~~a_! a__~!Ce ih.83 2.30 3.9 OdSIOKV 1 VKV radnika.85 4.' :: .32 2. staklarsko-opticarska struka.e~~r~~. godine u sarnoupravnim interesnirn zajednicarna za zaposljavanja SR Bosne i Hercegovine ') zaposlenje je trazilo 143..4 odsto). geodetskastruka.:._ " _ _.050dslO 3..! .:. Radi uporedenja..·:.16 -2.40 . med~II?' Ima: ..t .54 17. ne bi bll? pro1J1e_ma~1t1 ~a s~fi~ta~~I~~I. diplomirani pravnici.4 odsto VSS radnika.:~.~. prema dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici...9~_ 4. prema konkursu za upis u skole srednjeg usmjerenog obrazovanja.:~~\.R. ~ 'potraznJ~ za ~jlma)e veil. Kj. godine. ipak njih 5354 primili bi zaposlenje bilo gdje u Jugoslaviji. nazalost. Zatim slijede s~ pro~ntom od Opdo 0.09 1. zdrastvena struka matematicko-tehnitka struka elektrotehnicka pravna i birotehnicka gradevinska kultura i informisanje ugosliteljsko-turislicka str.97 1.. u septembru 1980. pornocni monteri itd.::·~.:/'1 " /. . npr. npr.48.. _ .96 7.4 odsto). _ . zatim hidrometeoroloske i dr. gradevinski radnici...48 3.887 radnika.' I) Bilten Saveza SIZ za zaposljavanje SRBiH za septembar 1980. u istoj skolskoj razred srednjeg usmjerenog obrazovanja pojedinih . ...n~la_n.ajuSliT!cilaml k~rovl_poJe~tnlh zanimanja. . tekstilna struka prosvjetna struka prevodilacka i arhivsko muzejska saobracajna struka 10.u kategoriji VSS radnika: diplomiraru ekonomisti.04odsto 6.00odsto 5. :.-~~:' su...{. iako se i tu vee javljaju tendencije da se ovi programi usklade.. masinski inzenjeri. a 3863 bilo gdje.i!n:talld. .21:inJicka.. izraieno u procentima.-. ..'!Jc.39 3.V-radnika.

rnoze se nazrijeti dio. _ k d U nekim zanimanjima u skladu s tradicijom.grad~vi~ski tehnicari za visokogradnju . 64 '5 . .da sc radi 0 svrsenim uccnicirna SSS.ri-1200 15) ••.335 (282).256 (250) .nastavnici predskolskog vaspitanja . .29% su zene. i~t_ineda je mobilnost radnI~a mala.duci sn. Iimari). _ oblikovaei kcramike . gdje je udio fizickog rada.pravnici .socijalni radnici .fizike .jllja me du KV i VKV-radnicima koji Ceka~u na po.>jima ima ~k i deficitarnih (zidari. odijela 9006%. .197 (147). Me~utlm.gradevinski tehnicari . dajcrno Uz najccsc<! Z.62.2499 (2016)..440 (414) . 10 stolara..obucari .146 (122) . . ali nastave redovno studirati i ne odjavljuju se. buduci da se vecina s. 75 RTV mehanieara. nezaposlenih. glo daca i i~duslrijskih IT mehanicara. .finansijski tehnicari _ 366 (344) .. najcesea su sljedeca zanitnanja: .3962 (2754)..8850 (8210) .30%.1847 (1539).213 (181) . od ~ezaposl:~hfn::era 98. odmah prijavljuje zajednici za zaposljavanje. neki se prijavljuju tek kada De uspiju upisati fakultet iii visu skolu. ' Izuzev ianirnanja masinski tehnicar."l:I1.730 (539).metalurski tehniea. Ta ? 0 1234 nezaposlena krojaca zenskib odjela 98. Mada je potraznja za visokostruCnim kadrovima velika. b~..:dnJcg usrnjercnog obrazov.nezaposlenimakoji su zavrsili fakultet ilivisokusko- . . da 1i se mazda radi a tome.299 (237) ..rudarski tehnicari .agradi po d atak 0 tome koliko ih zaposlenje IraZI po prvi put. Postavlja se pitanje.. . -. da su upravo zato nezaposlene sto su zene. medu k<.1299 (1137)..4V~ !td. _ alatnicari . . _ frizeri za zene _ 676 (427)... elektrotehniear jake i slabe struje tehnicar ~ drurnski saobracaj isaobracajno transportni tehnicar. VSS kvalifikadja.. 26 pogonskih elektricara.88%. _ krojaci muskih odijela . konf:ekcionara 93. ovi podaci mogu nam (u nedostatku podataka 0 tome koliko uopste ima u pojedinim zanimanjima zaposlenih zena) posluzlti kao indikator da se i u nekada tradicionalna »rnuska« zanimanja sve viSe javljaju zene. .administrativni tehnicari . . kao I kas~JlJe za lJ z. . _ gloda6 (frezaci) . .stalnog boravka.115 (121). . crm zavrsi skolu.maturanti girnnazije . tesari . .203 (133) _ saobracajno-transportni tehnicari ..administrativni. po 7 zavarivaca. kroJa~ mus~. _ RTV mehanicari _ 373 (315). 30 bravara i masinbravara.babice .ucitelji _ 222 (63) .Profesionalna orijentacija u skoli 65 . masinskih tkaea 89.hemijski laboranti _ 247 (212). .moleri _ 144 (68). kao sto se vidi. ZapasJenje reb i 62 zene strugan. .68%. _ industrijski TT-mehaniCari .sao.rednjoskolaca. _ instalateri vodovoda . ..tesarl. ogromna vecina su zene . .. .33%. .210 (192) . Cakiu zanirnanju rudarski tehnicar (140 zen a i 116 muskaraca). Najcesca zanimanja medu.nastavnici razredne nastave .1211 (741). 30. I u ovom nazovimo visku odredenih zanimanja na trzistu. Osim toga. . _ masinski mehanicari. kuhara 76. 4 molera itd. _ auto-limari _ 245 (210). _ prodavaci .nastavnici srpskohrvatskog-hrvatskosrpskog . _ krojaci zenskih odijela . pojava ~a s~ svako ipak radije zadriava u mjestu stanovanja ill mjestu skolovanja znatno doprinosi ova. I ovdje su kod svih zanimanja viSe od polovine nezaposlenih zene. .tehnicari za preradu drveta .zubotehnicari . Takode ima ne mali broj slucajeva da se svrseni ucenici prijave zajednici.255 (96) . u svim ostaiim zanirnanjirna vise od 50 odsto nezaposlenih suzene. Stanje zabiljezeno u septembru mozda i nije odraz pravog stanja. _ auto-rnehanicari .medicinske sestre . ·=~~~~=i~6~~~~~BiR~g~:'\/~:{~~:2.70 .laboratorijski tehnicari .konfekcijski tehniCaIi:~:'<l ~4{104)~·>~:··· . .lu: . hemijskih laboranata 94...Htt -r: ".170 (108) . . Medu nezaposlenim koji su zavrsili neku od visih skola.ratarski tehnicari .2752 (2290).elekrrotehnicari slabe struje .koMekcionan _ 697 (613).1234 (971).122 (108) . irna i medu onirna koji su zavrsili neku od visih ili visokih skola iii fakulteta.115 (85) .289 (63).646 (606) . jer se ili slabije prima rena radnica. .1424 (1190). iIi se zene teZe odlucuju ~ napuste mJesto.840 (801) . .122 (80).58 itd.. . _ metalostrugari i strugari .102 (82) ltd.auto-lakireri .261 (232). _ konobari . daktilografi '11 0 (97) itd. sada znatno smanjen.306 (230) _ zidari .188 (153)· . tap eta ra.>j_nu . vSS i VSS r adnike.2919 (2738) . ··~~t!!~J. buduCida su podaci iz septembra.hemijski tehnicari _ 963 (882) _ elektrotehnicari jake struje .1. _ vozaci teretnih vozila ..154 . . . ~10:~ biti I odrazyel?-utnog _nenalaz~nja zaposlenja odmah nakon zavrletka skolovanJa.tehnicari za drurnski saobraca j _ 345 (310) . '. medu nezaposlenim obucarima 69% (167) su zene.obavezu. teretnih vozila. mada. _ zavarivaci .limari .906 (625). 5 vozaca.106 (87).kuhari ..sanitarni tehnicari . Mada negativni. Zakonska obaveza od 3 ods to. ne moze da podrniri poriudu rotadih kadrova. . tako da septembar u tom pogiedu maze biti nesto frekventnjji nego ostali mjeseci..rnasinski tehnicari .kvom stanju. ali i prevazilazenje nekih predrasuda.masinski tkaci _ 178 (155). _ preradivaCi vjestackih masa _ 128 (107).1926. _ elektromehanieari . .(99). .525 (495) ..ekcnomisti-finansisti .140 (115) . _ pogonski elektricari _ 445 (363).ekonornisti .anJ~.sumarski tehnicari . _ stolari _ 420 (249).ekonomisti-komercijalisti . nekad najvece prepreke za opredjeljenje iena za odredeno zanimanje. 14 autornehanicara. To je omogueilo razvitak tehnologije.. . Takode se moze raditi i 0 tome da preduzeca teze primaju pripravnike. .nastavnici matematike . . _ bravari .1767 (1585) . .. oblikovaea keramike .. _ ta petari .22%.242 (196). III eestog odbijanja radnih orgamzacija da prihvate radnika kaji nije regulisao v<. jer za nekim zanimanjima je izrazena potreba mnogo veca nego sto irna prijavljenih nezaposlenih. .383 (333) .2156 (1929) _ rnedicinski tehnicari .145 (63) . bravari . 103 (89) .ekonornski tehnicari _ 6880 (6424) . _ elektroinstalateri _ 338 (269) _ auto-elektricari .156 (133) . Najcesca zanirnanja medu SSS radnicima koji cekaju zaposlenje su: .: Tako npr..' . ~~o daje pravo cIa posumnjamo da je i ovo izvjesna prividna n~poslenost. bez obzira da Ii ce nastaviti studij iii nece.36(45).123 _ (102)..tehnicari.

. pa zidar. . .oDrazovanje IZ raaa. . 88 C? I) .potrebnih kacroxa.' .. ·:"tF". lima.je!~ta ~I~! ~sto se ueeniCl ~e opredjeljuju za ov.a . P?r~d niza pitanja.oJ~og.( .:.. '..ivisokim' ~kolam* u regionima.:obr~CJ." ':~~:'. JQj_e ~ak'b 5mo·Y1c!jellnaglaSenOi-~~ezOluCij[X1i:51-n~resa:SKJ.''"-:':\~'':''':':~'':'}>'' ": i. .' ~~m?razvoJa pcivre?e-. . u Bosni i Hercegovini. .>'. . na lZuca\'a~. . Kako je naprijed navedeno.~~p!:e_Q_~~aJ~_v~~_~!.autori konstru~u i tabeluukoju treba da se unesu podaci 0 braju ueeriika i polaznika koji su se po zavdet1ru obra1:ovanja zaposIili ibroj u~enika koji . oup~vnomp~~~..'.:':~~~m.vnih organizacije--Medtrrim. X'kongres SKJ Izdavaai centar»KomUlUSt«.63 (51) itd.'---' _'. Iz ppdataka 0 tome da vecina nezaposlenih trazi zaposlenje po prvi put.u de(ICHamo:ll...deticitarn<! ..: udruzenog rada iskazanc po s{e~niI1lil_~t[Ucnos{i'.~. a trebalo je d~ u~emcI od. =J.lru!tti.-k. -'. traieno je da proClJene zasto. zavarivac. (Izvor Ekonornska poliiika." _..''. 1974.>~::. PedagoSko-andcagoSki istrafivackoPI .EJ..'} a prOleSlOn namJera u~ika osnovnih frola s podrutaa SIZ USIDJcrcnogob'.iji!." .'>'. Bu~duCida . ..«"'j -."". za~im slijede rudars'ki meha?ica~ (s najCes. . _ oolicima saradl._I!_e. )) . 1979.s~ n~ ~vq pitanj~ od~ovarali i nastavnici (naravno. Drugirn rijecirna.-pod }!yj~~9m da imaji1-<ibeZbijedei.. :3a. J. .1~ ~::. zav~nva~ ltd.oZa.' dO~I]e~O Je IllZ zanmllJlvlh odgovora.poslove .92 (72) -.'. ueeruka I studenata trebajf!Ue-ZasflIvaju na drustvemm dog9.!zap rsIja . to su njihovi odgovori uporedeni..".l sek:tonma udru2enog rada.. je standard a ueenika (stipendije.. -~rupa aurora predlaze da organizacije srednjeg usmjerenog obrazovanja prate tokove zapcsljavanja ucenika i to take da se daju ocjeneo: .<:C~>ii:':.o.' . zanimanje je nedovoljno priznato u drustvu.profesori srpskohrva{skog~~rvatskosrpsk.. " .bti!io:vnih.~ "sam.&_raaa"kao4-Dd.' ".to.L obaveze potaznika usmjerenog obrazovanJa..·..J o ..' " . ne bude Ii se vodilo racuna. ._C!blikc__':'~p.Posljavanja i nl:zapoSljavanja sVrSel.'" """ . galvanizer... Pl aniranjc potrebnih kadrova .Iihucenika.cl longl~udlDalnog istrazivanja kojim su ispitane zelje i profesicnalne namjer.147 (133) .- .' .prilog broJ 8ll " '. krediti i drugi ob Cl « (9). godine) traii zaposlenje 143. Niie je pn~azan ran. ~ anketi su navedena neka deficitarna zanimanja.:. Beograd. .uane vaspitno-obrazovnih orga'iltZ3cIJa..« ") . (Sarno 7 od njih 1051 vee je bilo navelo neko od deficitarnih zanimanja kao zanimanje koje rl~mjerava upisati). Oko 5 odsto ucenizs ni pod kOJ~muslc~:l1Ila s~ De bi opred." .nih sk?Ia.:. '<.S·':':::":·":·' "::':.vremm.~'An' "'Iiza'· ' ' ~ • aInih '.'.~ . .mm:..Y9je.':: .'..tre~.i.'".: Pre .a prusa.:"stizll u procesu vaspitanja i ~ obrazovanja. kojl su grubo sVTStaniu pet kategcriJ3...iJe2aposlemh .ai. .e-uSTo_v~ L~a4. • " .". odnosno najrJe~e IZahra?o bilo je tesar. U ovcrn slucaiu »titulu« najnepopu!amiHg ponio je zidar sa 25. " '. 9.:~.YQnmaJzme4u vaspitno-p. proracunali da svaki nezaposlen] u Engleskoj predstavlja »dodarno zaduzenje javnog sektora od 5000 .>.nastavili obrazovanje na viSim .oji_~~g.g9Je se kaze: »P. : j.. .... I vasPitno=-obrazovne organizacije mogu s. """)J!doi~cijao zadacir:~ s~~. broj 1486).~". dolaz iri nov priliv onih koji po prvi put traze zaposlenje i ostaju duze vrijeme nezaposleni. . mnogo je slobodnih rnjesra za koje nema odgovarajucih kadr?va I ..::::"~j'. ..jrazeno je od ucenika da navedu Z2 koje cd. _ strukturi organizacije udrnienog. prekvalifikacija." ' dn··:"'''.r<...s.. ..8% odgovora. Opredjeijen)a 5'. .Ijekari .. Sizurno kako smo naprijed :i?jeli.) lsto " '. ]~b. Na taj nacin se" onipovezuju 5 tim organizacijamajos prije stupanja ria posao za koji se spremaju i izjednacavaju se sa radnicima koji se iz radnog odnosa vracaju u obrazovanje.'dnigih ~_rus~~njh djelatp.. 1'~~ plt":fi.1 _ Uvezi s tim.mr RadovanBlaZi¢imr LukaMihalJICl'.ZQyanJa>.83 (b7) _ diplomirani inzenjeri arhitekture .. isti .~p!. godini. I dalje: »Dugorocno sagled~~Ej~kadrovskih iobrazovnih potreba-mora se s':~. ~--=ObrazQy_n~_pot~~~druzcnQg rada iskazane hOI prekvalifikaciju i strucno usav~a~!'.. gutava mnogo efikasnije rjesavanje problema zaposljavanja rnladih.dati nastavmCl.f<ldnika~') .'JlogIada..]os uvijek velik broj osnovnih organizll<e. .drugdje da se upisu. :'. trenutno (septernbar 1980. .':") Mr Munir Lasic. postaju realna os nova njihovog samoupravnog polozaja.667. " or:' ." . » _ mjest~rIU'obrizovne organizacije u zadovoljavanju potreba udruzenog rat:taZa kadrovima. :. -. razvoj~ centar.o. rna I zanllmrn~ .c':::_®:Lazovn"'i1i .000 radnika. bila upra~o o...Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku krajem juna 1980. tesar. limar. a koja je primijenjena na podrucju SIZ '!lsmJ~renog obrazovanja ! \'asplta~Ja Sarajevo (u organizaciji Pedagosko-andragoskog IstrazIvacko-r~zv. sU.' 5" '. niko kod nas ne pravi pro racune. duze vrijerne a tome jos treba dodati da ce i svake godine..em. 6.") Svoje odgovore dalo je 1051.9g sociolozi . kojim se zeljelo potvruru opredjeljenje. TIme rad irezultaii rada.?no¥okadrova za koje nema slobodnih radnih mjesta. . U~ruCl De 2:11: ta zarumanJa). galvanizer itd. jer sigumo je da ce se ova rezerva vue. ne zele roditelji.< .aID"J hs.~.zagradi) odgovora koje su dali ueenici i odgovora koje su .tim.~: "'.adt sa pokazateljima Cije se potrebe zadovc1._ stimulati' .no·Q~g.a.se ne bi opredijelili ni pod kojim uslovima.udru±cu9g rada.66: "0:0< obrazovanJa. .._dostavlja svoje _ planove potreoi1illlCaor~va.!:. .jos jeanOID ukazuju na.£<Sa.i'.LoS:J!_~_!_llX9.n <.p. godine (interno). l:. . 1.aperar.g _i frekvencije (u.000. od Slfane osriovnih or£~izacija udruzenp. ' Poda. lirnar.!~o.i.... . .. .:'~.·:. ..t. To orne. ljayaju rtadfovuna. koje pojedinci p. _. . ·. Koristenje prava za obrazovanje mora povlaciti drustvenu i materijalnu odgovornost prema onima koji obezbjeduju sredstva za obrazovanje.1980). '.. u Savezu zajednica za zaposljavanje SR BiH. "b' 'van" ma ""-. . 0:l'p.govore za koje od navedenih zanimanja bi se opredijelili kada ne bi mogli n~gdJe. ----Danas. pa koZar.3. ". ' '.I ..t_a.. Po trenutnoj kursnoj listi od oko 6700 dinara za funtu to je surna od 335.?braz()vne pot reb. EngleZl sou." . '" _ suficitarnosti j deficitamosti ucenika j polaznikakoji se obrazuju u skGli"prerna tokovima zapoS1javanJa.:. rnoze se saciniti i prognoza dalje rnogu cnosti zapo~ljavanja za pojedina zanirnanja.. odllosno.PJ. I =: . zada~ SK!~_~pcijalis: t1ck0tUS<m10tI1J?:.org~::~aci~~~5. dr TlliomirRadovanoVic. zidar. .ria je realno planiranje._ Kolik? je stvaranje s~ficitam.§!r3!-_lle aaj~?ine dosta~naravno.ql1Qp~Je"iies@rlU do y..'.."<' "''..otganizacija. U jednoj od anketa ukazuju na neke momcnte i razIoge opredjeljenja III necpredjeljenja ucenika za odredeno zanimanje.JllJ'dZ(j'<i' nje uz rad. Drugim pi~anJem.dno o.'!I_za .~.-"~{'':.?sti sku po. ~eusm~o o". mehanicar elektricnih kolica i elektricar..Q~!b. .6U~~PitaIlJ. viarn S~I meh~mcar. o~Jasnj~njem (ta je »rad PO? zemljom«). Sarajevo.dCJUlbr.azovanju i zapoSijavanju sa organizacijama udruienog rada za ~bljavaju kadrovi.d ila~edenih za~manja.. keramicar. (redovna n. postoje plariirani poslovi i radni zadaci bar za polovinu njih . _ rezultatima . _ .~uto~ takode trafe da orgariiZaCije Sii:dnjeg usmjerenog obniZovanja svoj' :~~~:l:" plan unesu 1 obrazovne potrebe udruienog rada ito: ".00 diuara godisnje po nezaposlenorn. godine bilo je u drustyenom sektoru zaposleno ukupno 5.navedenih zanimanja.. riemlriovn02~:-"--..'</razovanja i vaspitanja Sarajevo u ~k:01skoj 1978/79.L~y"a. .na nau~~ nom istrazrvanju raua..19si su usloyj rada.. strucno usavrsavanje i drugo). :cntra Sar?-J~va. od 22.~odj~.: posao ~e flZlCki teZ~.O\.'~c.. " 'Stedn" '. .r..'::.brnut'!_navedenomredu.o ?eii~i!~ma zaItiruanja uzeto je prvih jedanxest zanirnanja na trenutnoj region.a..735 radnika..te . Najnepczeljnije zanimanje.:ammaOJa.ka?a nemaju ona zanimanja koja se traze na tim nepopunJ~m~ poslovlm~. . . . barern po prikazu nepopunje~ih rnjesta koje prijavljuju orgamzacije udruzenog rada.ga godisnje« (Ekonomska politika. . ul.J?e~u[jrn. . To su tesar...diplornirani _ diplomirani inzenjeri hernijske tehnoiogije .ganizaeija+-z:ajednica obrazovama. ""'.'''i'..:}:}::.funti s!~r~in. broj 1486.. postoje predrasude prema zanimaDju i.Ali SIOvrijedi~.e ucenika osrnih razreda o~no. . . ..... uc(ffi:ic i 180 nastavnik. da.::. .daci.e src ~OlV"'UOg razvoJa u ()r~Jamaza.'. Izuzev sociologa i ovdje su vecina nezaposlcnih zene. nazilos!..vno. Razlika izm~u ueenika I nastavruka U odgovorU na ovo pitanje statistiCki je znaeajna.o .j~lilo nit~ z~je.

:..fikva o. .t..« Sporazumom se predvida da ce se na podrueju Republike zaposliti oko 193. .BiHObtihvaceno je6.1.". ko'i ima'u Zel"u ill potrebu da se Sto prije ospostruene spreme dao velike.. nego I na potrebu veceg njegovanja U [8 ra a. ~gnn nJeCim ee' redmetima koji ih ne zarumaJu« molovanje ~. ~~~~~Jd~~V:~ ds:n~re~~s~ ~as~J za nastav~ sko_l~vanj. . .. svoje ~vih djelimieno povadenih podataka mo~e se vidjeti sU:0ka podl. b . -k od ovora ucenika na pitanje sta znaju 0 zarumanju za koje su se ~pr~.~' :". . »Potpisnici se obavezuju na stvaranjs uslova i iznalazenje stimulativnih mjera za vecu teritorijalnu pokretljivost kadrova u podrucja u kojima su potrebni.1'.. .!!Qg _sJl'pena_ obrazos. (smje_!. nego se.pnJe.P.liii'pii]"erllli'pripiavniki.o ji kao da je potpuno zapusten. Obrazo~e djece'ometene II psihorIZin.L. . .': . od kojih 60000 strucnih. dii IT .dpfatiiran.1 U nasiav u sk . :~'t!avanje. I dati _rl __ A 0 zanimanie .. na principima dogovaranja urvrduju planove upisa u skole srednjegusmjerenog obrazovanja.zakuen:i~ n :i~- UCesn'icismatraju'»d~Zaj~dni~' u-smjerenogobrazovanja i vaspieanja u saradnji sa nadleinirn zajednicamaza zaposljavanje i privrednirn komorama.~a saCinjavanje programa profesionaln<: orijenta~~e u . ~1edj ucenicima 6ji su odgovori sy. po. .. :'_' .~. Mada Za to postoje i objektivnirazlozi.:. ._"..stavljaju predrasude (v~eroj~[no roditei zeliu roditelja. »ta zammanJa.. »pom~avaJ~ee<:... »nISU rnodema« I' drugo '. . • • moze Ii se nakon srednjeg usmjerenog obrazovanJa nastavIU s~olovanJe na Yl::. 50.~tre a za ?raVl 'edinstvenim osnovama za klasifikaClJu zammanJa 1 PltanJU 1 Drustveru d~govor 0 J. . . te1ak... . . ..log :p. . ~.da i{dilIs~au cjeliniimoghCi1ostimazap6sljavanja ~ organizovanoisiStei:Iiatsko'Za. . di kr dita _.I. Ovoj 6njenici s~ ~os ~vi~c::~~j~/o~~~~J":~~:U~'. -'....duCn:~~~?=-~~J~gO). godine ") interesnih zajed ni- riastavnici 3 (26) (20) 2 (47) Kako se vidi.l.v.. gu b osti i mogucnosti za uspjesno obavljanje poslova odredenog zanirnanja. d djece koo [orne sta se radi U korn zanirnanju.odnjih sarno 1. »stid me je«.000..koje uslove mora osoW~J!.. a po osno\'1 pnrodne zamjene oko 40.1.gr upa o dgovo ra uceriici nedovoljno priznato 1 posao 2 (260) 4 tczak prcdrasude uslovi lo~i nc ide roditelji 5 (4) (276) 3 (J8S) 1 (81) 4 (82) 5 (16) ca za zaposljavanje moupravnom sporuzurnu 0 osnovama plana Saveza samoupravnih SR BiH za period od 1981-1985. .Cemo. 6... .o .' d stenog odgovora »sve« nastavnici I ucenici su sag asrn a tre .. »Radni odnos moze da zasnuje svako Iice.... ..drrZiWi sk{)lov. P"T pltanJe ~tam.YI).~ljav3f1je.... __ .. Kako se pod ovo mogu podvesti i djeca na bilo koji naCin hendikepirana u svomrazvoju.u 11: c~Jesta'a u z. »rugace mi se drugovi«. psihofizicki I drug(~ro.. a arnbiciozni uCenici...-uslovi:za-.':.. .. -=--::.--n~taVn:-progra:?)' ! virna kcie ce raditi . . > _ . Invalidna lica koja . te stvaranje uslova za obrazovanje i strucno osposobljavanje radnika za zanimanja u oblasti poljoprivrede. »to su ianati a ne skola."sfhnuiisanje brzeg i veceg zaposljavanja uprivrei:In6'n'~d6voljnohUyijenim pbdi:ucjifuaRepublikc..ladihsin. U oblasti !iCllOgrada angai:ovaee se oko 10 000 radnika iIi prosjecno 2 000 radnikagodiSnje. ".:. Radi ostVarivalJjil.'.« U odnosu na sadasnje stanje u zaposljavanju »ucesnici ocjenjuju da ce u narednom planskorn periodu prosjecno godisnje traziti zaposlenje oko 150000 radnika. • 0. k 1 .-posljaVanje·ri1. Vodeci raeuna i 0 djeci ometenoj u razvoju. tretIrana Je I u Sa- = :. kojima se CestO~red_nJeskovlastite egztstenClJe. . ku--b' '<'all:la (zdravstveni.. "-"'_____ i __ -.!! .1I '..'Cestosu to roditelji koji ner.r:··:<· -'>. .a~ ti·a:. od ceg~ oko 153 . Iiske Ucesnici Sporazuma obavezuju se da ce stvarati 'uslove mogucnosti za zaposljavanje cjelokupnog prirodnog prirastaja radno sposobnog stanovnistva. ° ° SS~Jfz ' nja 0 njiliiaZilaju sljedeee:.. radi brieg razvoja poljoprivrede. oboljelih od misicne distrofijei djece ometene u psihofizickom i fizickorn razvoju.:.j. Zaposlenost na podrucju Republike ce rasti po 5(0pi od ok03.i6iih kadrova oosebno kroz dosljedno provodenje piopisa. od cega 105000 kumulisane nezaposlenosti iZJJroslog perioda."'..7 9 odsto vrlo malo. ..nato« javI' a se citav spektar odgovora tipa »potcijenjeno «. isle da bi trebali da znaju prije . ~~o!ovanja... . . .. Ovo je vee ucinjeno priIikom upisa prvih razreda u srednje usmjereno obrazova nje skolske godine 1980181: kada je udruieni rad ucestvovao u utvrdivanju planova upisa i izradi Prograrna zajednickih osnova struka. .ms~ populama u n?rod U«. '.upiSu YISU~ VlSO _ 0 ~ .koji se vaspitno-<Jbrazovol pr~gram mo~ sava ElLha_J. 69 '-"..~e svuna. -. 510je to do sada bio slvCaJ.( rno5""'~.~u.Ido za ZapO~ljavanje ~R BiI.SaraJev?f.L._.. ..ere.~.ry:~id_.:~d~~o~~. po zavrset o . . dugackim 1 P01?-c:kad ?pt. : Kom~letna ova problematika. a da IStovremeno lIDaJu 1 J . perspektive za~imanja. taz("= Je mogucnot ~'p§!la\__ aOla na"-0' -Ii-z~avRie'J. a zn... "_. ~.. ..kakv~ llslnvi ~)C?nJe. '" d "ki '1' t .: :.za.«i~.'llu:la-?~la pos... • ..« (cl.l za. .. . .. 'ednake sanse za nastavak be za samostalno zaradlvanJe. l~e 1. ~ ~~'e III stepena. NaZa.303 urenika obuhvaeerta liu spCcljafuim srednjim nsmjerenim obrazovanjem.S.:.. reCi. irnanju sve zna 346 cdsto ucenika (prema vlastitoj izjavi).. . Takode se obavezuju da ce uskladivati obrazovanje kadrova sa potrebarna udruzenog rada i drustva u cjelini radi eHkasnijeg rjesavanja problernatike zapos!javaoja i potpunijeg zadovoljavanja potreba udruienog rada za kadrovima. . .~981-1985.1~=:~{£!~::"~.u~J!!~:. (sta se radi kako pod koobavl a u u tom zanimanju " jim uslovlma .u~lS.rst~m u kateg0..~kt~~~)980." arede. smatra se da imaju zdravstvenu sposobnost za menje tih poslova.' . angazovanje na boljoj organizaciji unutrasnjih migracija i unapredivanja oblika i metoda posredovanja pri zaposljavanju.anJa.I. poslovima i radnim zadacima u toj organizaciji u skladu sa samoupravnlm opstim aktom i zakonom .as: . 0 zamm .5 odsto. 168).hlve su mogutnasu~oblJanJa.. . al.tJu »nedovoljno pnz.'.tj~kadrovapQz~niman:jima i stepenu strucne sprerne S3 potrebamat1<:lNzei.' _ . wog svoJe ozbllJnostI..'d" . odnospo zadataka.a.l!itUskOg-n~pre?"'Oyanja.4 odsto skoro rnsta.9 odsto s glovanJa..p . ~ J . ...SpecljaiDini obiaz()vruijem:'i ~aspitanjem ii SR. ~_ . .!!Q!J~~_!-L.J. .._.:i:. .4. r: . lIS_ u-_ '. a 2. ·:'::Y. uslovima l"<Ida. III .~~nOll...~ >-".(~~~ti" otrebe _usavrsavanja u _struci ._.704 ucenika.I:n :"'-".~::~'t-~c·._ zna » onesto.:se zaI11l1laI1Ja stepena ureruCl.510 ukazuje ne sarno na nedovoljnu " inforrnisanost .~?ju ~u!~s~~e~~fis~~~~ ~o!~bn~~c. .uaspodJcl 0 aJ.oga. Prerna Zakonu 0 udruzenom radu.sUp_e.~O~ novih :adnika. 'kaonedovoljnikapaciteti.1ost. ". sirn i viso rn S 0 ama 1 po . mogucnost nastavka skolovan_Ja.(!?).--=X:~ kv eI.<<_.:i~' P~~st ~~oslenja. ..ipak ovome dobririIdijeloin doprinosesubjektivnirilzlozi.. posebno strccnih kadrova «. a ucenici da jc zamrna!1Jc nedov~~Jno pnznat~ I da ~e posao..~~~:~~v~~~~i 68 . Sigurnost da mo~ na- ~c: ill. ost ucenika 0 zarumanjirna nedovoljna I nepotpuna \1 I se I IZ . 'ea' Ci.000 r~dn!ka u drustvenom sektoru privredf.koje je navrsilo 15 godina i ima opstu zdravsrvenu sposobnost i koje ispunjava uslove koje radnici u osnovnoj organizaciji utvrde prema potrebarna procesa rada. . . odluce lasni d za odredeno zarn"a • '. ~o i u ~~rtu za . i O a je In fornusanost uc '.' " .:. . . mogufup~hU.. blranJuNzabanJ~ neg?ti da je novi Zakon 0 srednjem usmjeren~m ob~ovaI}Ju 1 . ':'.. vanja.Sil osposobljena za menje odreaenih poslova odnosnoza izvrSavanje odredenih zadataka.l. odnosno prosjecno godisnje u drustvenom sektoru ce se zaposljavar] oko 38 500 radnika.. j I d~ts~~~~~O~~}:tzi~frja~:j:~~bit·da ima zoaeajnijeg udjela u oda.'.nesto i 0 moguenosti njihovog skolovanja.. n 'ima a takode imaju' sve sanse da .~a zaruman_}a.kOJi se os -.. nastavnici na prvo rnjesto . miv~denih ciljeva ucesnici ce preduzlmatl nizmjera medu kojimai: ?)uskladivarijeql5iilzo"3. ucesnici su se obavezali da iniciraju zakljucivanje dogovora iii sporazuma 0 zaposljavanj« slijepih.J:r lI!ahk:5k~1 ::a~Jda pjije startuJu u obezbje~v~Dju pnje. >:>-:·::·::::·'. • '-:.aspltno:o~r~ovolm ~:~~: U svakom slllcajll trebalo bl da ucelllCl pOle opr~Je]Jenja.

Mostaru. mada se .ll. . 6. mada se sve detaljno 0 preobrazaju obrazovanja moze naci u nizu dokumcnata (Zakon 0 srednjern usmjerenorn obrazovanju i vaspiianju. Sluzbeni list SR BiH broj 20/79. prema sloienosti poslova i radnih zadataka.~I~ls~0~~ku {nol8!.~~~ ~Qgu nastaviti..~~ 0 zadacima SKJ u socijalistickom samoupravnom preobraiajuvaspitanja i SKJ. ternatskog rijeci u vezi s tim.<:'_I.. prema slozenosti ci1jeva i sadrzajima potrebnog obrazovanja i osposobljenosti radnika i radnih ljudi za rad i samoupravljanje.a41a-...4.-ekonomske..cjeI~~upl!.. ..4.. edn iirn usrnjerenirn obrazovanjern odno: Vecina djece o~JU~yacene 5pe~. kako ~ uklJucl\'anJe u p~oces rada.." ivredi ktienom obukom »Branko Lazic« Sarajevo.--.v ..zajedniCku vaspit:lo.i!::ka rada.Q-I.i<I.Skola ucenika u pnvre ~sa pra _ knii ovezac opticar krojac.'.3. 6..o. Za 9jec~ ostecenog vida.-prir<n:!rnHnatematicke. = ~re~~ i~~~~~f~~~)r~::~f~.nauke i .ge..n. .~e.bJlm1[~ .. Izdavacki centar »Komlinist«.poJ. ._ ... ""..lJadj_da raz\'ijaJl.shmIJ. Na .·bude-idejna zovne djelai. . metalo~trugar... :.!.1.lJlrure.gramima treba na pocmu .tehno10gije. za zanimanja: m t.Y. _daSadr1i!i~..neJednakostl-u.lI.kosti. lipa: .etJJmJ:Ollgl'esH-SKJ-.~..orijemacijmn_ Na tu.~ cu u Sarajevu I ~ Zav_od~ zau SLIJ:p~ Jn akon skolovanja i rehab ilitacije mogu zaposliti sljednjern POStO]1radionica ~?JoJ s~ ..m vjeiitinama potrebnim za njihovo .. sposobnostima i radni. d' .kriterijume za razvrstavanjezanimanja prema slozenosti poslova pojedinih zanimanja.da osposobljavaju mlade i odrasle_~'. . Unutar pojedinib.Ladjt: se mogu 0\ a J C g .. Prerna up .fot_LdruStvene-potrebe-za:-pe-rtnanemnim_obrazova_ njernx ~ d!llje'..n. Nijedna skola ru oblik obrazovanJa ne mogu pripremati mlade iskljucivo za studije. ncr-:ub~~ovnu ~sno. lefoni"-t'Lill~:.koocepcija-permane!1lnog obrazovanja.. obavljanje.?SnO~~~c~k?~~~~~~:U0)~~~~~~~o~~~d~::V~~tf:~ ~. kOJa obuhvata oQstekuItume dmstv. ole kfiligove. Nomenklatura zanimanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiH i dr.U nadogradi!ie ~~u:!~ren i el~ic. Lako mentalno retardirana razovni . Isto tako potencira se stvaralacki odnos prema radu.n~Cl'LaILSistern-sadriajl!r rraJa!!l~ I org~e oQrazo~.djeluju izmedu 9.: . die -a osposobljavari za o dredena jednosravna I knjizi pregled IDJeS. Jniz zanirnanja On! mogu ospOSO I J za . .]. Svoie mjesto. 1974.ti. auto-Ijmar auto-Iabrer.oQ.2. odnosno studiranje.i_dalje skolovanje ~~lku QdiDema ne-retar tram . . Nova klasifikacija strucne sprerne djeca Pri vecini osnovnih skola u SR BiH postoje specijalna odjeljenj. godine.. sa ~~~jem socijalisti<::kih-samoupravnih drusJYenih odnosa _ i j savremenim dostigl}uci. P~ed/o:!:J~tl°t.· .eno. ".r~q".\. ."u djecu. .9.tiCar. treba da obrazuju. odnomo vrstama rada.vj Prema Rezoluciji ovog kongre:. . i preixvodrro=renm¢ke sadrZaje sa P~kom.~. 6. .uskladuju sa_ . kao 1 11.. .iu prevazi!aienje socijalnih razlika u pogledu skolovanja. za zanimanje: auto-lirnar autQ-Iakiwr. Skola za osnovno I usmjereno ~ raz ..I. krojac zenske odjeCe~·.~~~~ ~~~afe~~oid~. Rezolucija X kongresa SKJ: Drustveni dogovor 0 jedinstvenim osnovarna za klasifikaciju zanimanja i srrucne spreme. ."" 6. za ----:-... U skladu s ovim stavovima Izvrsene su i bitnepromjene nastavnih planova i programa u srednjem usmjerenom obrazovanju.. Zanimanja se razvrstavaju po kriterijumima.U!9_P~njivaniu ll~~aj~QCij~j_hj_d~gih nejedn'l.~~~kU..kao i zanimanjima.~anom djeco. sposobnostima. zajednicki odgoj.pe. .tilio. Struma spremarazvrstava se u stepenu.. na visim ivisokim skola~ .:!?JI. stepena strucne spreme rllZVrstavase po obiljeijima obrazovanja .aJ1SYLclUi: oei vaspitanja i obrazO\'anja treba dajedinstveno ~-<>l&tematski.. kao i onemogucavanje dase neko skoluje u srtdnjem usmjerenom obrazovanju iskljucivo za nastavak obrazovanja.4. ~c zanimanja: bravar.. Ovim Drustvenim dogovorom ucesnici utvrduju') » _ osnove nomenklature zanimanja.~ sre?nJel!!l u. ucenici obuceI?i za jed~ostaVmJ\zarllma~J~' u Centru za profesionalnu rehabilit~ciju i . .i.druStvu.S. zanimanje: auto-limar.J.J g '. salju svoju JCcu ub'l..:.il$pitno-obra_ _ .LSlVaralaCki. Djeca ostecenog vida . u specijalna cdjcljenja. konfekciie. ovi stavovi.»svi nivoi i oblici obrazovanja poslije osnovnog. Prijedoru. manje slozena zarurnanja. godinu dar je u....:o6iazovnliosnovu.n.. ~~~~~.odnos pre: rna r'ldu. u nekoli~o .uslove t.. '.!q}ui rnetode vaspitno~. koji je potpisan 20. b ovanje »Radmilo Stefanovic« Prijedor.da obezbjed_ujlLda. ..marksi7-am. Djecaostecenog sluha habilit~~ij~~f~h~~e~~~~ jalnoj osnoVD~j skoli slusno °bstecene ~ Ba~tdJ~~~I~OgU se osposobiti za odredena U srednjern usrnjerenorn 0 razovanju 0 zanirnania U sljedecirn sko)ama:.) .kriterijume za potrebnog obrazovanja. --_ da cjelovito i efikasno oSlyaruju_.obrazrumnja obe_:ill. Stavovi iz ove Rezoiueije pretpostal'lja.« . auto·lakirer.Ueditisvima. uz Iladine koji je uglavnorn injevu postoji i Zavod za specijalno obrazovanje jece J om .") . ~ __ ~p~s~~h~~thl~f~1i centar. potrebnih zanimanja. preC1ZDI meha . .na.1.e~t ') Rezolucija obrazovao. . Beograd.-. SIje(leclm pravcllna. reci cemo naJbimije. a~og~h~~.« --------sto se !lee usmlerenog obrazoY$l..ri].radnim vjeSt:inama i navikama za njihovq obavljanje_ Unutar kategorija razvrstavaju se prema saddaj\l po strukama.azava ZaIilJeve+.Qs:s. -Skola ~&'nika u privtean:mjesovita) Mostar..!..pJ. (~~..smjerenog . krojac lake kpnfekoje.. rezultat~a Cov~anJl\'anJe. osnova. za _. ciialne osnovne skole oduosno koja 'im mogu obezbijediti egzistenciju. maja 1980.a::a v:~B~~n~'~~: rad 5 lako mentalno retardi. prilogu ovoj 51 se upravo na o. ". tapetat:.«razvrstavanje strucne spreme prema slozenosti ciljeva i sadriaja .z.l1U'I:denisu dalji pravci samoupravnog socijalistickog preobrazaja vaspiranja i obrazovanjs.ja X . Buduci da je nova kJasifikacija strucne sprerne jos novina z'a mno. .illiLk... U Saranovrie skole uBrckorn. .s !Jepl 1 .. S~ra~~vu. moler.pmmjene~trukturi-rada-u o~novmm zammanjlma.5. tako i za dalje permanentno obrazovanje.ecar~~o~r~J'eX:°~~ ~ienici se mogu osposobiti za zanimanJa:~ zaposljavanje. nasli su i u Drusrvenom dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za klasifikaciju zanimanja i strucne spreme.Jutastavnim-planarima. Skola za tercijal~~ zanimanja Banja Luka.:De_djelatnosri . . .. ~_ ~c..

tr~balo .~~.~~. mogu nastaviti obrazovanje na visem stepenu uz preihodno savladanu razliku u sadrzajima zajednicke vaspitno-obrazovne osnove.-gan:zacija i1i sa:mostalnim pripremuniem i polaganjem ispita.. 0 tim pojmovima ovdje nije mjesto.·.L .l~l. .. koja ee molS samostalno i a1.sa zavn:eDlm srednje ~Ioienim i sloienim zaoimanjem (stepeo III i IV). . .stice. . neke pojrnove koje susrecerno baveci se OVOID problematlkom od koiih se neki (X t .veC:iii~sno od toga s kog' asp~ktik2:g16JiL potrebe pr.vapredstavIJa u praksi... Razlika sc moze savladati putem pripremne nastave koju urganizuje vaspitno-obrazov..?lJ"y.tematiCko ~ matematika . a za sloiena do cetiri godine. . str3. Medutim. ®hemija-kem.. . ne ?PStl pojrnova upotrebtienth u okviru problematike profesionalne on~~ntaclJ. da Je rad sv}~sna aktlvnost 11. druhveno. IOI~~kog.:"~::~. J. . kao i za I iII step en. s fi.e~u.j ZajedniCke vas itno-obrazovne osn.e. nomenklaturazammanJa...Vaspitno-obrazcvna djclatnosr u srcdnjern usrnjerenom obrazovanju organizuje se Z2 sticanje stcpcria strucne sprcrr:c i r.li.~afav ~lO I?-Jensa~j i o.lavaju··se"1ios·. konkoriSu za npis na sraku visu Skolu iIi fakultet 0 Bosni da I ercego\'In1 bez obzira koju so struku "1' N . odnosi .o!uJe zanirnanja i one struke za koju su se pre ..obI!ka~jcI~nog .uslove z_a.a n~. . ~Hogu pod J~oakim US~O\lma..:.Q.o~ .odredcnogyerjfiko vac nog va5p_~~_r~.l_2:. te CeIDO .. . rad 'e rezultat aI'<taiovanja Cov'ekovih fizic IZV a~ ai vna 0 r a sebe i za druge .'' ~::~.. obzira na strul.'!:_.. • ~vrsll.slOn~lne onJe.c.og organizmai svak a talrva funI::IJa.tcCill~rn_oobraz_o~l!!lj~~ s tim dapojedinac.J.~lik p..~::. . ' • .fija • .putem1<!zli0t~ h . ~~:. Na ~vom rnjestu neophodno je da se..:araoja ilPQta:~. . 6.::.~ovn<?g .': .:. odnosno uzrad. S'v1 ueenici bez.. @PE!9dnD-m3.. alI Je sustma CovJekovog rada ipa. '.:!Ziolosku sustinu a. S~~ profesionalna orijentacija.::?:l:...e u.animar. Siicanje stepena strucne spreme za jednostavna zanimanja.za t odno opr~dIJehh.: -.~::::. podrazumijeva obrazovanje iz rada.YJ . .~~gorijeslozcncsri za jednosravna (srcpen l ). omogucuje im se u okviru struke de.~~..'-. odnosno.senasrcdnje usrnjereno obrazovanje i vaspitanje. 72 ".vno da sudjeluje u nasoj samoupravnoj drustvenoj praksi. traje najvise do godinu dana nakon zavrsene obavezne osnovne (u osmogodisnjem trajanju) skole. obavezan je da pristupi provjeri znanj'!. Ilia.r~d.~~. osjetnih organa itd.] . I j vITI sicpcn navise .{.:~ .Stepen se moie:. UI?~lll\m.« CuvJek moze neuu djelatr....r~uia.. . Prema tc.:.I .prograrn a.5va zanirnanja i strucne·spreme rw. jer on zahtijeva obrazovanje do dvije godine nakon steeenog obrazovanja u stepenu III iii stepenu IV i najmanje dvije go dine odgovarajuceg radnog iskustva. posioje takvi poslovi za koje je potrebno jednos. " ' : . Znaci.a~. kao i takvi. privrednih i drugih djelatnosti.-ad.t koji s~.se na njih osvrnun salIlo utolI~o.druzenog rada.. vee je sJ?o naprijed objasnili.':':' -<-~.. prom zarumanja. ada prethodno nije savladao stepen II..~-. za srednje slozena do tri. manje s lozcna (stepen II).. Ovdje bismo rekli nesto 0 . U velikom broju zanirnanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju u SR BiH postoje svi siepeni slozenosti.POd~¢je· osnovi ~ehnike i pr~izvod?je brazovanje za s!?zemJa_zammanja (stepen y). ima i nekih zanirnanja koja pocinju cd stepena II iii stepena III. se vrlo brzo osposobljavsju za citav spektar zanimanja. .~r:G~.r.S.me. : :~:. '.. ImajuCi na umu da je odgojno obrazovni cilj u naSoj zamlji da f0nI1ira cjelovito i savremeno obrazovanu liCnost. ~j.i.'~-. a prema usvojenoj nomcnklaturi zanirnanju. . -.::~. srednje slozeria (stepen III). bilansist-specijalist i sl.YI. ~l~lca. slozeria (stepen IV) i slozenija (stepcn V) zanirnanja.ntaclJe.__ i visok o obrazovanjc.k: kreativni .J~.-.-To znaci. ~ . iii nernaju neki od stepena.'.m·grupa. Za s!re dlS~SlJe.ova.:~ razitCltlbllipo]::diOl Ob}ic!kon~?o& rada iii proizVodne. 5t~ je rad.!II ra .~~~2:~' . Neki opsti pojrnovi vezani za rad .l~t~tski-hrvatskosrpski jezik i knjiZevnost pStekoona odbrana i dncltvena samoZastita umjetnost (likovna i muziCka) IZiCko i idravstveno vaspitanje @) biologija ~6>fizika \ ~~izvodno"lehnickQ . icu emuno ogrje u n.. Stepen V.nosti. .of~.: '..a r. ga! Zlv. goste turno podruge: .:..Qf~~'y~l)j~i vaspiran_la u orgamzaclJama. .··( . : hi1~m?-i:igo:?:finicij~riida.o svoj~_jje ~IlSt¥ trosenje Ijudskog moz.:. .. svakome bude jasno sta koji od tihpojrno.ost obavljati i rutinski.. )~Makoh. jer ce lakse poloziti pnjemni ispit odnosno ispuniti uslove kriterija za UplS pa 1 savladati program studija. To znaci cia niko ne moze sa stepena 1 odmah preci u stepen III.Prevazilaw:! narnetn~~u podJ. .cki.hlctivilosti.'.udruienog .~i da. Za rnanje slozena zanimanja do dvije godine. . c.'Ui zinimanje imaju zajedniclru vaspitno-<lbrazovnu osno~ i izbo~o podrucje koje se ostvaruje kao zajednicke osnove stroke i stUCno obrazovanje.. organizuje sc ~a za~tJe} ~r¥amzaC!J.« o dgo v~ uci s_!SJenstrucl)_c_s'p'r~rn.9~ V .ll f~kulte.6.·_:.) Buduci da ucenici jedne struke imaju slicne poslove....:.. a po zavrsetku se uz osnovno zanimanje najcesce dodaje: specijalist (bravar specijalist.. a sta profesionalna selekcij. Pn'ih pti stepena . posao.tome...rada. zanimanje. obavljanje poslova i radnih zadataka odredene vrste zanimanja s obzirom na sro dnost sadrnja rada (struke).::. . je nesto specifieniji." .obavljanje _posl. tavno (stepen I). jer prije opredjeIjenja za 'odr~deno Za£!lmanJ.mora da dokaze-da je-ovladao-bitnim znanjima i ospasobio. ... vot i rad.. slozenija zanimanja.i osposobljenosti Z3. programa u saradnjis ostalimsamRu'p~aYl1im()rganizacijama i zajednic. ce VIse uspjeha imati ako °hdaberu V1SU ~._ . U r:1 ..:. I?-amaeeo!~i dovoljno da kazemo.'~-.: udruie 0 ad ki • ih . podru~~: .se za..sc za vrsa vanjem . marksisticki orijentiranu i osposobljenu za drustveni :li. ". .~._ aravno de.:~.gledlsta.{1·. ._ _ -_. Ucenici koji su se osposobili za jedno zanimanje u vremenu kracem od gcdinu dana.-::. za koje je potrebno obrazovanje na nivou stepena V.MarksO\'oj definiciji..ija I ID2rlcsizam i samoupravIjanje istorija-povijest geogra.'..._-. ..t? suou svakom slucaju funkcije ljudsi.·:~.ko.:.::gdenJe_!! b.e..koJeJSpunJ::lv::lJu . 66 iRa:dU'.9dgo\'_arajlJc~gz. Marks je jos otkriQ.: .:. u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiB ti pnOID i drugcm razredu za srednje sloiena i slozena zanimanja.bar rninimalno osvrnemo no. r~dno ~Jesto.ja i odgovarajiJce-sroze.. SVI ~cenlc~. kcliko je toneophodnoza problem profesionalne orijentacije.ah_J.:ekonOlDSkO podmge' . .

. raspored radnika 1 . radne zadatke poslovno knjigovodstvene evidencije. Poslovi i ni. marlerTs<lilju.Obi ikoy. naravno. U odnosu na zanirnanje. kamenom i elemcntima nosivih i pregradnih zidova.6. J....organizaciju i usmjeravanje strUCnog usav..najlroJli:av_anju.anic. ... dok posao knjigovode moze bid rasporeden na vise radnih mjesta: np_r. urnjetnicki liv i dr. ilisamo obrade. • . zatrpava zernlju ~a nabijanje.. Cesto s~ v~ i izraz an~il:i. . . odnosno radni zadaci koje pojedinac obavlja radi proizvodnje materijalnih i drugih dobara. pa i pojedinac u jednoj struci rnoze obavljati vise zanimanja (metalska struka: bravar.a: Isti iIi sliCni elementI se u a sadrla' posla. vee je nesto reeeno naprijed.or¥anizaciono-tehnicko i sadriajno zaokruzena cjelina odredemh poslovtioJe_oballlja jedan-iIWtiS.istib iii slienih el.:.. kontr~le.. . Moze da se specijalizira za masinski liv. vjeStina i sposobnosti.:~ .. utovar a i slaz e gr adevinski marerijal i alat. Vrsi manipulaciju sirovina poluproizvoda i proizvoda u svim fazama proizvodnje« ' ... eiji je zadatak da ut ... ." .« U istoj struci.-'. za koje se onda mogu izradivati i zajednieke osnove obrazovnih planova i programa. og. pj-e~~j:QJv. zovfj~) 0 .•....dliajn~g •dijeJa n05U na olre na znal!i~osobnosti i navike. Vodi evidenciju 0 radu i utrosku gradevinskog materijala.nib.. masinski tehnicar itd.to primjc: opisa z~nimanja liva~ kaluper. pobzuje podatke koji su odpresudnog znaeaja za za.3. ... vrdi objek:tivne Cinjenice 0 radu i da iz tih Cinjenica izvede zakljueak 0 zahtjevima rada.'. Radni zadaiak rnoze da se sastoji od sarno [edne operacije iIi vise sloi:enih radnih operacija.'.. .•. nih sa~OV1~ kadrovske politike radne orgaruzaCl~e.' . jednostavni poslovi uglavnom se odnose na jednostavne priprernne zadatke.. pustanja urad i kontrole rada sistema knjigovodstvene obrade.~ ... potrebna znan' stnleno radnes oso ._l1l[\imanjalemclji. U istoj struci livacko kaluperski pornocnik. . .""Nazlv zarurnanja I llk"Tatko Izrazava susiinu sadrzaja i slozenost zammanj~DIlI sto kraci..-kao i na uporediv2nju obirna i.~ '_'. »Livac kaluper obavlja srednje sloiene poslove u procesu priprcme i Ii\'en. II) -osposobljava se za rad na sljedecim poslovirna: »obavlja rnanje slozene poslove .' '0 '.eka procjeI!a ~nih injesta.~dna mj~ ". sto ujedno znaell da. Talevih konkretnih podrucja u praksi ima vise za slozena zanirnanja nego za rnanje slozena.. za?kruzenog znanja. manju ~ga 0 zahtijeva ~ (praktieno profesionaino _IDllDje.:. malt~ri~anju zidov. (:is1I objekte od raznog gradevinskog materijala. Montira i ugraduje stolariju i bravariju... '.napnjed odredeno~ postupku... r radu r :'. du~ine. speCihcna znanja). . rnetalski strugar.ja. za za kadrovsko p~o~je. srodna zanimaIi. odnosnc obavljanje usluga i sticanje dohotka.6. manje sloreni na pornoc u obavljanju osnovnogposla. bez obzira na granu djelatnosti (el..rucno i pomo... .. celika i obojenih metala: rukuje pecirna za topljenje rnetala: vrsi poslove ruenog kalupovanja masinskog liva .. srednje slozeni !l sarncrn obavljanju odredenog osnovnogposla.: .sadriaja i. izvodenje armature za jezgra ..) . prilikom zidanja.. stepen slozenosti III (prema Nornenklaturi). •. ' . k a mena I berona.podloga ia pro~llje ~driaja.dni .. pod zanirnanjem se podrazurnijeva: odredeni poslovi.4.neka~ ID. .• ... Spravlja malter I zidaru dodaje materijal prilikom zidanja. '. je. ili samo pripreme sistema.. rukuje rnasinarna za pravljenje odlivaka od obojenih metaia.slozenosti. trenutne politike stimulisanja _' ~ist7matizacija radnih mj~ ~ '.. IznOSI..sa. Oblaze zidove raznim materijalirna.: ' . . . anahz~mradO!b mjesta lltVT(ff. ali razlicitog stepena Zidarski pomocnik (step en 1) obavlja jcdnosiavne poslove i radne zadatke u prenosu grade_Vlnskog m~lc~ijala i alata horizontalno i v~nikalno... Iz ova dv~. .jedan . osposobljava se da »obavlja jednostavne poslove u procesu priprerne kalupiranja i livenja gvozda. .1~~ ~ an~m radnih m]esta:-PrOC]enjlVanje tadnihmJesta polazi od vee ut. c.!_ra(N. navodimo primjer zanirnanja iste struke. a treci pripreme sistema... Kop a ze rnlju za _Iemcl_le raz~e k~nale. .. ----------1'osao se moze sastojati od jednog iii vise istih iIi slicnih radnih zadataka koji se obavljaju na isti ili slican naCin. ..« Svaki od navedenih poslova moze sacinjavati sadrzaj jednog radnog rnjesta. tekstilna: tkac. Kao sto se vidi. '~' . ~ar speclialista (stepen V) obavlja slozenije poslove i radne zadatke na organizaciji ra a." "'. '.broja zajedniekih znanja.. Za.si provjer.-~denih CinjeI?ca 1 na osnovu d?¥ovorenih krite~ja "!.. .' . ... ukoliko su poslovi manjeg obima iii je radna organizacija manja.. . Radno mjesto v' ~ Vise zanimanja koja imaju zajednicke clemente cine struku. U vezi s radnim mj estom dobro je znati i razliku :iz. .:': .•: .!.evidenticar (stepen.sa. sto.poslovi pomocnog knjigovode svode se uglavnorn na unosenje podatakapo u. paje zanimanja moguee grupisati po njihovoj srodnosti u veee skupove.0 zanimanjima (defmicija.oolaganju i ugradivanju svih vrsta zid?va. lz nornenklature zanirnanja koja se sticu u srednjern usmjerenom obrazovanju I vaspiranju u SR BiH. opisa jasno se vidi koja slozenost ima vise podrucja rada i koji su poslovi raznovrsmji.1Z\-':sila~ vrsi po~ao kontrole. V. drugi unosenja. . celika i obojenih metaJa.. .eu alara. Prerna Drustvenorn dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za kJasifikaciju zanimanja i strucne spreme.zadaCi u nekini srodnim zanimanjima obavljaju se uz koristenje velikog..«·· .J1a sl9. prelac i sl. . . unosi podatke u sistem i vrsi njihovu knjigovodsrvenu obradu. . .-. . sto moze biti cjelokupan sadrzaj odredenog radnog mjesta. imaju zadatke organizacije kontrole i povecane odgovomosti.:. Uzeeen.•.teoretska profesionaIna znanja.. nja. gvozda i celika i vrsi kontrolu u procesu Jive..lla·rlJa ddimse se U odnosu na raznovrsno_g__poslov_~. 0 analizi radnih mjesta.'t>flIZ0vnili ..::nedunekih pojmova koji se u radnom procesu vefu za radno mjesto.no po~lo~. <:. .: ••.:.. . rrofil zaniman]a Prom zanimanja je.. a slozeniji poslovi. ugradivanja gradevinske stolarije 1 bravarije i montaie i demontaie gradevinske konstrukcije." . ne iskljucuje mogucnost da sva tri posla radi jedna osoba. .ijednosti tih crnjenica posmatra.oja je osposobljena za ovo zanirnanje. .ysrfjCllfihSttuaclja. izborJ~udi.". Montira i demontira gradevinsku konstrukciju. koja s'e vodi po unaprijed zakonom urvrdenorn i dogovorenom sistemu evidencije... .. . '.. malterise zidove i stropove i obraduje razne spojnice.. stav slozeriosti. radno mjesto je sarno jedno od mogucih konkremih podrucja rada u udruzenorn radu. sposobnosti i vjestina > • --··-·SIO""LCflOS!z~ni. u sIva . cija slozenost poslova pripada prvom stepenu. Prom zarrlmanja.. naCin obra-. pomocni knjigovoda ... Zidar (stcpen lll) obavlja srednje slozene poslove i radne zadatke prilikom zidanja opeKom. neposr~m rukovodenju i kontroli poslova i radnih zadataka nagrad!!is: tu.': .. priprerna podlogu za patose i izraduje izvo denje jednostavnije vrste izolacija. Rad_no mjesto ie ?snovna...podjel i-rada. •. 6..--. skupina Zanimilnja..a i stropova i njihovorn oblaganju drugirn materijalirna. pored osnovnog posla. Sterna zidove od I opcka. malterisanja zidova i stropova.. . . Po-mot'1i zidar (siepen II) obavlja manjc slozene poslove i radne zadatkc u zidanju. »Knjigo~oda na sistemu lcnjigovodstvene obrade obavlja: srednje slozene poslove I zadatke pnpreme. RadDa rn~~~~~:n~kl31SifIkovana iii ~stematizovaDa 11 odredeoe gDllle' (siste. .. 6. Sio se po_ :·.. . ~ .dr.. __ ..' . Obicno je to knjigovodsrvena evidencija u osnovnoj orcanizaciji udruienog rada.2eno~L sredsta\--ariia~~Q. . gvozda. '. . Taj sistem je analiticki kontni plan OOUR-a_« Kako se vidi.mefila osnovu.g9~·QmQs_\__1..izvrSilaca. >• rSavanja.. Obavlja i druge jednostavne poslove i radne zad... Da bise-saCinio prom zanimanja treba snimiti podatke i to: . . da se vidi na koliko raznovrsnih poslova moze raditi osoba k.u pripremljene dokumentacije za knjizenje.e. Navodimo joil jedan primjer opisa zanimanja III stepena.uk cu gradevi nskoj djclarnost i.

rib~ i lovci (III) RadniCl u !umarstvu:" u~go~u i zaStitl ~uma i loviSta (I-V) -:-radni~ulskorutavanju~uma (I-V) " 6.ekonomska struka oko 24. prije svega.ruei: Naravno. Nomenklatura zanimanja Nomenklature zanimanja novijeg su datuma. U Makedoniji _ienpr. : . pojmom stepena strucnosti (po(n:bnog znanja).) To znaci da ni dva radnika koji obavljaju potpuno iste poslove. dok se procjenjivanje radnih rnjesta bavi relativnorn vrijednoscu te cinjenicc. pr~.ovar.samo stepen III) .. Tako npr.rivredni tehniear. " ' . a u zagradama rimskim brojem Je oZl!aee. . iskustva i \j6lina. dajemo n~zk~if~~m~d u t~hnologljI" o~gan!zaciji i naue! ~opste. kojije Ministarstvo rada izdao 1950.700 zaposlenih u 22000UR. Takode se za ova zanimanja ponegdje daje vise stipendija i u vecirn iznosima. Pravilnik 0 strukama i zanimanjima sa nomcnklaturom zanimanja. . Ocjenjivanje ovog doprinosa spada u vrlo slozena rnjerenja. .' . ako je neko po svozn osnovnorn zanimanju bravar.200 zaposlenihu 68 OOUR-a ' ' ".900.Clja.je operator za automatsku obradu podataka. .ga. drumsJci25. sta je zanimanje i kako se po zanimanju tretiraju oni koji u toku radnog vijeka vise puta mijenjaju ne sarno zanimanje nego i struku.aCeIloJe~zanlmaI1Ja od r do V stepena slozenosti Prema me.zdravstven~ stritkaoko 32. Iste' go dine. \:1i. Razlog takvih promjena je brza zastarjelo t anla. opise zanimanja u pojedinim strukturama i utvrde raspored poslova u grupe za svako ' zanimanje.pro~Jena u tehnologiji i nauci. jer ce se rrnjeS .Ian (II~ . Ona je. ukupno preko 400 individualnih u 20 struka. mjerljivi kvalitet proizvoda.~avatl I rrnjenjau. " " k ' ' m zarurnanja I oprsima za 0 02500 zanirnanja radnika u pnvre diI.st0Ca? Ziym3? tsrodni (I-IV) ... odnosno samog posla...veterinarski radnici (III.") ' Nomenklatura zanimanja iz'1962 . Lieni dohodak radnika zavisi od radnikovog doprinosa i postignutih rezultata na odrwenim poslovima. ". 7. 1980. koja mogu obavljati samosta1ni radnici.utvrduje vrijednost pojedinog radnog rnjesta. razvojne poli ti ke i 51. a zaposlio se i duze vrijeme radi u aurornatskoj obradi podataka ::::0 operator. =~~:n~~st~~1.IS poslova kojise obavljaju u tom step~nu tog Zla~ltr1anja. ncdavno. a OJI se uz ~o radi duze vnJeme!'~ . smatr<l. daju . II. Nom!!l1. posebno ukoliko nerna kvantitativno mjerljivih elernenata (kao npr. odreduje vrijeme u&nja u 1irivredi za svako zanimanje. . godine. IV) / . . .. jer dosta dugo nije bilo razjasnjeno sta je radno mjesto.000 radnika u 50 radnih or anizacii ' .. . ..' . procijene kao vrijednije.:' 6.500 radnika za 051 ih II • .voCan. S jaugllSlavijki'1esct g?kldin~fiiza Dr l?. P ataka 0 tome koliko je u 1979. . I-IV) . testo se 05novno zanirnanje.200 . gradski 2.!! U U v~s~ltno-o~razovnim organizacijaizvaden je i nize naveden pregle~n. godin~«. Konkrerno u praksi lo mati da radniei u jednoj radnoj organizaeiji rnogu dogovorom uivrditi da odredene poslove bez obzira na jednakc nivoe slozenosti potrebnog znanja. a time i grupa poslova.prehrambena oko 11. Prcrna tome.a . ': .100. . godine. medutim. Prva privremena nomenklatura zanimanja datira iz 1941. a uvode sc i poscbne nagrade. U prakSl.saobracaj ze1Jczmtki 18. 0 opu~. . . sa osnovnim zanimanjem ekonomski tehnicar.se osposobljenost za vrsenje odre enih poslova 1 radnih zadataka..trgovmskastruka oko 63.ugostitelj~~a~ tu~s~eka oko 28.5 prodavaonica.l979.dvlda se pored. Samom analitickorn procjenorn radnog mjesta. . proizvodaCi stoene hrane.tekstilna oko 42.7.n step~I! slozenosti koji se moze steti u odredencm zanimanju PolJopnvredruCl: _ • . odnosno poslova. . odredeI_1og s~ep)_e~aslozen(}. odnosno pcs lovirna radne organizacije. '. prerna drugim radnim mjestirna.zemljoradnici (I-V. trebalo da posluii za planiranje rada i kadrova. .~()rqJgdj7 u pO. ne rnoze sc odrediti konacni licni dohodak radnika.inici (Poljop.sto znaci svi stepeni I. Prema Drustvenom dogovoru 0 jcdinstvenirn osnovama za klasifikaciju zanimanja i struc_?e ~premele0d zanimanj~m 0n!h koji nisu zaposleni. godine utvrdili zanimanja i razradili raspored poslova u grope za 28 struka.. 'e' ' rna srednjeg usmjerenog obrazov ' u S se S.. kovaci i 51.osko~ prirucniku: »S~mo~pravno pl. neko je zavrsio srednju ekonomsku skolu. :. analiza radnih mjesla i sisternatizacija radnih rnjesta bavi se npr.0g~~4~~~n~nlk~.:~ka ~ !~'u~~oJa ie usvojena maj<l. steceno tokom vaspitno-obrazovnog procesa. Od-: govarajuCiorgani su U toku 1951. todo. 0 om.. ne moraju irnati ista primanja. je z~nlm~nja iz svih pod1090 zarurnanja. ali niti jedna nije bila dugo u upotrebi. :.. . ~od.k1~tu.)u nekirn radnim organizacijama koje pcslove ovih zanimanja vise vrednuju od nekih drugih poslova isle iii slicne slozenosti.iednosl radnog rnjesta je znacajna za rcguiisanje odnosa lJ raspodjeli licnih dohodaka i 51.ja· 19'80. godine..257 ucenika ove stroke itd. 7. Takvi p oslovi mogu biti vise vrednovani u praviJniklJ 0 raspodjcli licnih dohodaka. go me 0 uhvatila . p ern u ... Vlada FNRJ je odredila da nadlefui organi propiSu zanimanja unutar pojedinih struka.' . nego u centrirna.aniranje kadrova i obr81. objavljen je Prirucnik 0 zsnunaniima nomen a urom I aSI IkacIJo .radn!q 76 . Grupe zanirnanja ::iie su n~vedcne ~pe zanirnanja i osnovna zanimanja u grupama koja se mo¥u s~eci u srednjern usmje!en0lIl: obrazovanjn u SR BiR. ' . IV i V) .osta1i poljopnvr«. . Rezultati ovih radova predstavljali su prve opise zanimanja u . zbog deficitarnosti kadra odredenog zaui m a nja iii svojih perspektivnih planova. ' lza drugog svjetskog rata bilo je kod nas nekoliko pokuSaja izrade nomenklature zanirnanja. Bolja primanja imace onaj koji bude vise i kvalitetnije radio. a 5 ciljern sticanja sredstava za zivot duze vrijerne vee radi kao instalater vodovoda. ad . ali nerna znacaja za izbor izvrsilaca za te poslove. razlikuje od zanirnanja kojirn se neko bavi. njegovo zanirnani.. 1 ~cgr~<.000 radnika.oou~. Uredbom je utvrdeno devet stepeni strutnosti. za koje ima dovoljno potencijalnih izvrsilaca. i ova nomenklatura ce se stain g d stepena ?b~~oya~j~ u pojedinoj njari I zanirnanja u skladu . 1. kao utvrdenom p otrcbnorn 6njenicom. go dini bilo u . koji su jednako pro cijenjeni. pojedinoj struci zaposlenih u SR BiH. ali njom su bila obuhvaeena sarno zanimanja kvalifikovanih i priueenih radnika. Uredbom 0 stru~om osposobljavanju i zvanjima radnika.~d6he n~r. jer obavijajuci taj posao stvara dohodak i stice osnovna srcdstva za zivot. Slicno se desava i sa nckirn deficitamim zanimanjirna (zavarivaci.800 zaposlenih . iii odrcdcnc katcgorije kadr ova.. III. rucja j irnala je oko 7000 zanimani di obu zanirnanja") k . zbog deficitarnosti rnasinskih inzenjera. a ?na IZ 197~: oko nomenklatura slozen os~o~n~_manJa zbog ~rzlb.~ldat I kr~C:i 0P. i sl.kao i najniie godine starosti neophodnih za izutavanje odredenih zaninianja.ine! st. Ovakvih slucajeva bice sve dot le.mom materijalu pored naziva zanimani a i je .drvopreradlvaeka oko 44.. 'IJustracije radi.000 radnika~ . 1961. bilo odluceno da sc poslovi rnasinskih inzenjera u unutrasnjosf i \'i~c vrednuju. . onda je njegcvo zanirnanje instalater vodcvoda. broj proizvedenih komada nekog proizvoda.g?di~ imala samo '48. .kadro va.vmetalska5~r:uka:~u '. dok uskladenost ponude i potrainje ne bude rnaksimalna. Iii npr.~anJa u sre dnjem usmjerenom obrazovanju i 149 zanimanja u visern obrazovanju ~ 164 zanimanja u visokom obrazovanju.

".n!ci (l 1. .elektronicari rnehanicari za racunsku tehniku.i. rad. ...juveliri. Hemijsko-tehnoloski radnici: '" radnici na termicko-hemijskoj obradi (I-V).proizvodaci papira (I-V) Stampari knjigovesci: .it~.oruzari (lI-V.~ \ i-V) '."".b.mljekari (I-V) . -e. .:. bez IV) .moIen. bez IV) .gradevinski farbari (II.obradiyaCi. signale i usmjeravajuce uredaje (III-V)."..hemijska kontroia procesa. Obradivaci i preradivaCi duvana: ' .~tampars~ masinisti (I-V. .~~tzaCina (III) .2f..":':':'.proizvodaci keramike (I-V)... bez IV) .. \ r • .jamski radnici (I-V) .elektroinstalateri (II-V).. 79 __.ostali preradivaci kana (I-V bez IV) Obucari: (I-V) " Gumari i preradivaci plasticnih masa: .." .. bez IV).::. . bez IV) . bez IV) _ me ha nicari i rnonteri industrijskih instalacija i uredaja (II-V.' ...' .%~~~l'.. .?bra~iva~i sirovina (II-III) .·_.~:..gradev~nsk~. . . materijala (I.:.c.p:eradlv~Ci duvana (I-V) . r .pro~odaC! ~estIvih ulja 1 biljnihinaSti(PV) ":" . . bel.n. proizvodaCi stakla (II I).. bez III) .elektrornehanicari za rashladne. elektricari i elektroinstalateri: _ elektromehanicari za instrurnente i autornatiku (II-V. ~..~ ~~. Co'':._ '\~.~.ostali radnici prehrambene stroke (mikrobloloski tehniear IV) .tehnicki obradivaCi rnetala (II-V) _ ostali obradivaCi metal a (II-lIT) Oblikovaci i preradivaci metala : ..mesan (I-V)' .slovoslagaci (I-V) . bez IV) _ elektrornehanicari za transportna sredstva (II-V.elektronicari rnehanicari za telekomunikacione uredaje (II-V)..li.izradivaci bruseva (UI) . IV) . ~~._ proizvodaci lijekova (I-V). . . . ' .:~ · .pI.F~~~i~~6~~i!r)!~:-i?t. bez fV) . .. Gradevinski radnici: ' .-.•.prom:odaCi secera (I-V) ...me hanicari masina (I-V. bez IV) .pekari ~. zlatari i bizuteri: (II-III) Elektromehanicari.fotografi (III-V.(I-IV).krojaci kozc i izradivati koine odjece (1..tes ari . bez IV) .~_. " '.radnici na hemijsko-tehnoloskim procesima i operacijama (I-V). bez IV) . ".preradivaci plasticnih rnasa (I-III) Obradivaei kamena: (II-V..o.e:z:IV).. kranovi i pokretne stepenice (Il.sesirdzije (II-IIi).. .proizvodaci ekspIoziva i ekspIozivnih sredstava (I-V).V.V bez IV) .betonirci.i s.h!~ro i.. rnasina i mehanickih uredaja: .. .valjaci metal a (I-V) . -r- .farbari metalnih konstrukcija (II-V) .preradivaCi nafte i naftinih derivata (III-V). .. . .··'··:':~~'~-'~:~. .~llw.krovopokrivaci (III-V.precizni rnehanicari (II-V) _ radnici na povrsinskom kopu (I-V) .dubinski busaci (II-V) _ oplernenjivaci ru~a (I~V) Proizvodaci i obradivaci rnetala: _ proizvodaci i topioci metal a (I-V) .i_. sirovina iproizvoda (I-V). .proizvodaci kozmetike i sredstava za pranje (l-V). bez IV)' . .izradivaci i sastavljaci elektricnih i elektronskihaparata i dijelova (I-V).i":" '.:.. opekari i staklari: .obradivaei optickog stakla (II-V). . Obradivaci koze i krzna: . ..~. .i: .. bez IV) . . .tapetari (II-V.: >':((.:.prrpremaClslrovma (I-III) . ."~!i}. . bez IV).V). . .ostali gradevinski i geodetski radnici (II-V) .ta.mdustt:tJs~proizvodaCi poslastica (II-V. ... .. Keramicari.zidari (I-V. bez IV) Instalateri i radnici na metalnim konstrukcijama: .i". bez IV) _ elektromehanicari za dizaia (liftovi.obradivaci stakla (II-V)..>. bez IV) Me hanicari i monieri motora. bez IV)."':.knJlgovesci (II-V.~.~zrad~vaC!gradevinskih elemenata U industrijskoj proizvodnji (II) ..g~~~'!!l. . kreca i gipsa: .V.' tekStiIi:iihvwrnna(I~V). proizvodaCi sariitetskihsredstava) opreme(l-V)..proizvodaci opekarskih proizvoda (I-V. bez IV) .ce!Den.f'.proizvodaci viskoznih. bez IV).stamparski graven (IV) . ~~~~:~~\:::a:~(r:\i~r::. izolacionog materijala (III) Radnici ?a z~Stl!1 o~Jekata 1 predrneta bojom i Iakom: .rnehanicari i monteri vozila (I-V) .duvaoa (I-V. . bez IV).' .fu. .~zrad~vaC!azbestno cementnih proizvoda (II-III) .obradi drveta. ····. . ' .elektronicari rnehanicari za industrijske masine i uredaje (III-V.lakireri drveta (II-III) .'..proizvcdaci vatrostalnog materijaia (III-V.pro~z~odaCi . =.repro-fotografi i kopisti (IV-V) .' mjeriQI-::y.preradivaCi voca i povrca (I-Ill) ...rukovaoci ~asin~lnl~ za proizvodnju predmeta od kaucuka i gume (I-V) .mlinan 1 srodni radnici (lI-V bez IV) .rodni.instalateri ejevovoda (II-V. :.' · ~ p-0jaCipo ...." ·Obradivaci drveta::}~. . Pro~o~~ prehrambenih proizvoda: .:'>~-{ . ..".pre:adlva~l._prelci i motaci .oblagaci zidova i pod ova (II-V.V) . '. radnici na termieko-hemijskoj .oblikovaci metala (I-V) · _ osrali oblikovaci i preradivaci metala (I-V. .pruzni radnici (II-IV) Proizvodaci .V bez IV) ..:... . bez IV) . bez IV). \.tj~teninari (II-V) '..izola!eri (II-V... :::' . (II-V. :". bez IV) Prerad_ivaa pap ira: (I-V.krznari (I-V. termo.grpsan 1 fasaderi (1I-V bez IV) . .):. arrniraci I teraceri (II..kOlli'ekciofli'fi ld.pro~odac~ celuloze (I-V) . bez IV) .' . termicke i klima uredaje (II-V. .' -'. ProizvodaCi ceIuIoze i papira: . .ostali farbari (III) .Rudarski radnici: .

godine.enog rada (II-IV) .racinici protivpoiame zastite (IJ-IV) Radnici na upravnim.vinari (III-IV) . .~nallJa srednjeg nlvo~ slozenosti. pohtlcl. bez IV) .".. jer roditelji nisu u mogucnosti da ih skoIUJu van mjesta ~tal~_o& boray~a.njim skolama. '. radnici na odriavanju preventive i higijene u starnbenim objektirna i poslovnim orcsrorima (I-III) .radnici na turistickim uslugama (IV) Radnici za njegu lica itijela: (IIl-V.:· ". ...' .. opsta orijeruacija na brzem povecanju ~l:esca. bez I V) . niti ima potrebe da u svak0t. . priprerni i gotovljenju poslastica (I-V) . informacija a rnogu~lm zam~anJlma nece b. ...radnici na prufanju P1T nsluga i regulisanja PIT saobracaja (II-IV.hidrcenergeticari (I-V.-. a posebno 0 drustenim potrebarna i rnogucnostima zapo~ljavanJa. u_sklad~vanje potreba udruzenog rada i ponuda.. njegovo opredjeljenje. . bez. bcz IV) Rukovaoci tr ansportnili sredstava: . ." ~ . . r~.III) · Zdravstveni radnici: (I-V) Radnici u oblasti kulture: (III-IV) Umjetnici i umjetnieki saradnici: (IV) . administrativnim i srodnim poslovima: .radnici na prepisivanju i umnoZavanju informacija i dokumentacije (II-IV) -mdnici na statistiekoj obradi podataka (IV) Radnici na komercijaInim.radnici na uskladistenju i manipulaciji robe (I-V) · Ug ostiteljski radnici j radnici turisticke djelatnosti: .Jc:r e moze se zaneID~riti rnaterijalni faktor roditelja i postojanje ~ I ~e~~s.radnici organa unutrasnjih poslova (IV) · .radnici na poslovirna vuce vozova i kontrole vucnih sredstava (lI-I Y) .' Radnici na cne rgetskim postrojcnjirna i uredajima: Kao sto se vidi. Stoga se i ovdje treba traziti izlaz u mogucnosu srnjestaja djece I studenata u dacke. posro]e zaista raznovrsne mcgucnosti za svakcga i u pcg'. u nasoj republici moze se skolovati 1 U vojrum sred:·· .ijem koristenju »visih« nlvoa znanja I srnanjrvanju u~sea ne~~a!10ko~anog-rada (10)... .tl~b!tzo~ok~hcl postoje sve skole.. 81 .n<_>. bez IV) .. .V) . bcz IV) Ostali industrijski i zanatski radnici : .korpari (·II-V. jer treba voditi racuna I 0 vlastitirn mogucnostima ~ sklonostirna.radnici na pripremi i gotovljenju jela (I-V) . bez IV) Radnici na odriavanju higijene i objekata: -.pi vari (I-V. bez IV) . na sto se i sada sve cesee ide.radnici u prodaji i posrednistvu roborn (II-V) ..ra dnici na postrojcnjirna i urcdajirna tretrnan veda (I-V) . Naravno.radnici na uspostavljanju i realizaciji poslovnih odnosa (IV) . ~!ruke I upogledu slozenosti poslova. odnosno studentske domove te davanJ~ kredita i stipendija.toJ~nJe odr~d~mh skola u nekom rnjestu.vozaci kontrolori motomih vozila (1.. .radnici na uslugarna u srnjestajnim objektima(II...cslokih pica i sokova (lIJ.radnicina automatskoj obradi podataka (II-IV) . uslove.3 Pot~u. . Buduci da Je u.pro izvodaci z. .I mjestu . '.V) .radnici na dimovodnim i ventilaciouim obiektima i uredajirna (III-V... pranja i peglat.razvoJa._ ... racunovodstvenim i blagajnickim poslovima: . Pored navedenih zanimanja.radnici na prijemu i obradi informacija i obavjestenja (I-IV) .radnici na poslovima hemijsko g cis':enja.V. .ra dnici na clektroenergetskirn postrojcnjirna (1-\/) Rukovaoci gradevinskih rnasina: (I-V. . -.' ' . to znaci da se svaki ucenik nakon osnovne ~kole II_Ioraopredijeliti za jedno od mogucih zanimanja.v.radnici na knjigevodstveno-analitickim poslovima (II-V) Radnici na regulisanju saobracaja i veza: .. .radnici na.radnici na zastiti coviekove okoline (I-V) .:: .· . kao 1 0 SVIID drugim faktorima a kojirna je naprijed bilo rijeci. Nairne.r a dnici na rashladnim i klima urcdajirna (I-V. bez IV) Radnici na poslovima drustvene samozastite: . bez IV) Trgovinski radnici: . ..'.. a drusrvo nije u mogucnosti. odnosno duiine trajanja skolovanja..ia (Il=V. ucenici se cesto moraju opredl~elItl za s~olu koja rm stojr na raspolaganju. bcz IV) .. bcz JV) . bez IV) . ~ . _..rukovaoci plovnih objekata u unutrasnjoj i pomorskoj plovidbi (1I-V) Rukovaoci dizalica: (II-V.~ ..priprernaci goriva za TE postrojenja (I-V) . sigurno nece jos dugo ~rernena ~>1I1. posebno u deficitarnirn zanimanjima....izradivaci i o pravljaci rnuzickih instrumcnata (Ill) .r adriici na mororirna 5 unuir asnjim sagorije\'anjcm (I-V.pneumo i gasoenergeticari (1. "'. racionaln.raduici neposredne zastiteu organizacijama udrui. .radnici na regulisanju drumskog saobracajaIfl-V) ~ radnici na regulisanju vazduSnog saobracaja (I-IV) '.iti d<_>voljnaza.Pr o iz vod aci pica: . kad~ova do 1985.nJeseno. =saobracajno transportni radnici u Zeljemi~kom saobraCaju (I-IV) " .. . koje osposobljavaju za nix zaoimanja i imajusvoje posebneprograme 1 .

p=J . _ . koji bi radili na profesionalooj orijentaciji. ~ .ri.-mora ju_]ipznava:ti -i:net"ode-i:ieliiii~e::Jiro"ff--sio1fiflilog ~yj~IOYifiijill""mroi:TIu.dsl'sWo·odredenjb osobjna.. strukama.profesionalnoj orijentacjji.QstLzlUllZInisIjanje 0 iz· b~oJe.. _.:sii~f~O~Orije~~j~ 1 u~~VIloj drustvu. Da bi se predlozio bilo kakav model.srvaranje ~rebnog ~ol~i dovoli!le mmivira!J. sposobnosti. MODEL PROGRAMA RADA SKOLE NA PROFESIONALNOJ ORIJENTAClJI UC:ENIKA Osnovno oko cega se treba _l?obrinu(i u cilju efikasnijeg provodenja profesionalne oriienlacije je osposobljm'anje srruenih-kaCli'oya#·rad u. mogao s lakccem da se provede. zanirnanjima i dobrim i manje dohrim smlDama odredenog-zanimany.aoJa-ll-radu.. Navodimo sarno "eke vamije cilj~ .-¥JstoJi-problemizb_9...--. .. 0 zaspitao-ebrazcvDim ustanov~za osposobljavaoje za odredeDQ zanimarije. uglavnom.informisanje ucenika i roditeija OJlstanovama 11 kojima mogU~Wu porno' pO IZtiOtUzanjmanja...-ul&!liiyanje nll pnsustvo aG. • ~.. iskustvo u radu s kandidatima. rnada bi najna boIje bilo kada bi svi ucenici imali jedinstven program i dobijali bar minimum zajednickih znanja 0 najbitnijim problemima usrujeravanja i zaposljavanja.. rna koliko bili dobro teorijski obrazlozeni i prograrnirani.. Svrha ovog prijedioga je da podstak:ne kornisije pri osnovnim skol~rna da daju svoje prijedloge i to u O(!:lOSU njihovu konkretnu situaciju.r. _. Ovi kadrovi moraj_lLP. vjestine •. bilo da se radi 0 ucenicima iii vee zaposlenima. cima i roditeljima...... 83 .-. . vjerovatno je uticao da se ni programi rada skole na profesionainoj orijeotaciji ucenika..mqraju_bjti_p$Q_Q~Obljenj_~ rad-na--anaIi~_yjekaj_~a_l_gi_r_a_da.M~~ biti dO. Diplo'riii(~is-oTe::sli:olske~p. -. ne ostvaruju prema tim prograrnima. . bez pretenzija da je to najbolji i jedino moguc program.·zapolliiiVania.. vjeStina j oavika koje ti-ebil-da posjeduje poiedinac za odredenQ zaniwzuje...G .. .iii)anja...''''~' . t 'J. --Pokusacemo ovdje dati prijedlog modela jcdnog takvog programa koji bi.l? ana] i_ze zaii!=" j !_!i_~ --irianjas-obzirom n?_potrebna.d3.... Nedostatak strucnih kadrova. 0 potrehama dmWr2 7a odredenimzammanJima i strukama' .eka...7.o~iiri1a o obrazo:vanja.. .Beo&Ta<l.informjsanje ul'Pnika i mditelja 0 zabtjevima zanimanja.Q_£O.radneuvjete i sve drugo 5(0 -prolesij.v .profeslonaIiiOjorijen(aciji... treba pcci od cilja profcsionalnog prosvjecivanja i informisanja.razy6ju I Tunkcijam a:-covjek:i. froR Priro~~ ~vnike~Graf~ ..fzah"iijeva o.-:_·..znanja.Qsje_d_ovati i izraiene spo~cij~) Buduci da se za sada niti u jednoj visokoskolskoj organizaciji udruieoog rada ne osposobljavaju kadrovi koji su izvorno orijentisani i obrazovani za ovu djelatnost.i dr~lKQ.' . ~. 1illUID::n~oznavanje ucenika s osnovnim dj~toostinia.. trebalo bi biti obavezno..saoJaJ--ao.!>Eobavijesteni ()_moIDi¢_p.--.I_~_an.~. Koncepclja profesionalne ~rijentacije u socijalistii!kom samoupravnom ~ . _bj!!_sp'Q_So... .(. '. uz malo dobre vclje. . .. .!lllprcdov.rem"e1teba-dabi_lde osnovni zahrjev za ucestvovanje u strucnomtUTIukojiradi na.Savcz·udrufCnja za profesionaInuorijentaciju. -----Kadrovi u profesionalnoj orijentaciji moraju posjedovati znanja 0 fizickom i psihickom-ra:Sfti-. .

.?1i mjeiien!j.. .pornaze u pravljenju programa rada Da profesionalnoj orijentaciji Z2 svakog kornparirajuci nekadasnji nacin rada. .2:~_P. . dva predstaVriika rod@. intekk1ualnei. orijentacije 8) Nastamici predrnerne nastave ·-"--Tre.suma .@)'~sjeta ueenika: VII razreda jednoj ili vise rildnih organizacija..e. a.ggavD1k razrednog Vljeea od V do VIII razre---=o'jrtmcaVaIIIYO ucenickih sposoJmosti. Uz svakucjelinu mogu se ucenici upoznati ~ ~m gdje se taj .OIodice.j& .. 0 interesovaposl~~di.. :". -'i:Ja upoznaje ueenike sa organizacijom_rada.:<. · biti i po jedan prakrifui rad izcjelokupnog nastamog gradiva.lj~sk.'.u Vezl sa:tzborom·zarumanJ3. upoznavanje s mI dosta popularna (pjevaei.~kolovanja i rad na izbornoj riastav.u. 7-8 str.j~.~~d_tgg~}~o_s.~ora saciniti svoj godisnji program na profesiunalnoi3:frljeiltaajr. nastave u VII i VIII razredu osnovne skole povecava se uloga I odgovomost nastavnika.aucemKefS~~Qm::CollJdci-l-IIlogucno. raz re dn ik jc osoba k oja ima u tom podrucju najistaknutiju ulogu.. Stoga svaki nasiavnik.t.kar. U 1ra a. ~ ~ativna predav. prosiruju znaI nap'~. "Bioiogija takode ima neogranicene mogucnosti za upoznavanje pojedinih zani.~.i.. rudarstvu i sl. . .'!9rt.koji .njuna.Komi~ja za profesio.llsloYiJDa . . ~~~~~n~st teorijskih c) Komisija za profesionalnu orijentaciju znanja . k~ usI~)Vima. cjelinu.-pO')eaan ..:'. slikari.:~..nalnu orijentaciju je k~()I!'!!!1!llQX1E. . U hispredmetnog nastavnika.animanJa. podatuka.Y..:. . =. predstav\jaju i direktno ukljucivanje urad na profesionalnoj orijentaciji u njenoj zavrsnoj fazi. mora provoditi ovu djelatnost..je DB temu: ~ •.QgUCnosU (Svako je sposoban za nesto. .-. _..~:.'Jl.---:-._o_9interesovafija.nJ. sposbMiost1ma I skloDostuna POjedinih uCenika za ovo podruCje..a~!ln()g IzQO_~?1. pa se upravo u ova radom 1 razgovor 0 nekoIikO t.o.1"'. sa. .predavanjeuatemutNastava i sIobodne aktivnosti i profesionalna orijentacija nufakturama moze se vrlo lijepo uklopiti predavanje 0 razvoju zanata i zanatskih dje" ucenika . .~. dok rad u izbornoj nastavi za prosirivanje znanja iz pojedinih nastavnih oblasti predstavlja pocetni rad na profesionalnoj orijentaciji.osi!_a_£ realizacije naiveupoznaju rfidne.---..2.-::::":" . u okviru rnogucnosti svog nastavnog predmeta. gla:vrub"?fitnosti iz obavezne literature..i upo~ritiu~e ~ sve dobre i los~ strane. sr:. doti 1 d? p0!razate!ja 0 . .~_.y~lopi(i u realizacjjuprograma vaspiuiog Iacra odjeljenske zaje'tlnice.bin. ~azre?nik je~..Tu se mme.._l1e.lizanimanja . cvjecar). takode se moze uporediti eitih tema.pnmjene . (-Posjeta u~nikavrn razredajednoj iIi vise srednjih skola u blizini.:~AnketifaJlj~_:_if~~~YII. " ma~j8.ucenikej_xodi. ~ ~anja. '~" nekada3nJi'rad u gradenju sa danasnjim.pr..J!!.ll-profesiOna.animanju. u pojedinim zanimanjima. . rustvenc:Jlotrebe i pro(I.(J~obn~~_t!ma_.zanijnanjima. ~a 'pro'gram!·'P~oXesIODa!n·e~o·rij~_~. pored vee klasicne priskole~ni~a.:.!j. ---Xomisija organizuje i realizuje: rada na pOjedmlm radnun !ID~tuna.l:'ostavnije zanimanje.'. .i.ati....._. glumice i sl.:J4poga zanimanja danas se mogu prezentirati i u nastavi matematike. njc " ra. kvalitet radnih nayjka i sl."" ..LzanimanJa ~ ".. nirn.ta~1Je-~Ce_njka. bu~uti da ce biti odredeni okvimi programi za niz predmeta i oblasti.Q!?Y. '.mogucUosti I sposobnosti ulenika.Q~. · . ali ujedno i olaksava rad na profesionalnoj orijentaciji. .. (kao preasjooniklCoIDISI]e). Poseban zadatak i svoj razradcn i usvojen program treba da irna komisija za profesionalnu orijentaciju.. ..aprc::na_v.'obradus ciljem profesionalne orijentaqje._ 1" · . .. s~~illJavarUpeaagogskole Nju su relevanmeza uspje u budJl~m.uce~je. '--.~~ti.ll_PIOceSll.z..b~- Naravno.. u geografiji prilikom ucenja 0 rna. prisustvo· napoi\!1rad.lnoLQIjj!!. ° zan)rni!.3.SkO[[ ~ .-.'!..w.Zelje. radi _usmj~ravanja za nastavljanje ..... Koordinira njihov rad kako bi bilo obuhvacenosto vise razlitoriji prilikom nastavne terne vezane za gradnju piramide.podrucja tehnike i na neka savremena zanimanja vezana za aumatsku obradu '!t podataka:.kter njihovih profesionalnih i!!Jiaj da..S(llIrn. . skretanjem . statistiku i dr.. . Nc bi trebalo da ucenici osianu sarno pasivni posrnatraci iIi primaoci odrcdenih inferrnacija neg o se moraju i sami aktivno ukljuciti urad na profesionalnoj orijentaciji prije sve ga u vannastavnirn aktivnostima. t· tr. " 85 .!i: p~~~.' .wjehlfiia. da ncrna predrneta U okviru koga postoji planirana nastavna jedinica .J.':::akO~Obraaunemam~t~~s: •..a:J(h-:!l_ps~<!s'y!y_nj)qi_u~m!. do analiza zanimanja razovne moguenosti u uZoj i siroj sredini .:. ' .9L. Uvodenjern izborne. ----- . ... trebaprepustiti nastavniku.:':'~"..tancima_dalUllformacij.oslnjeJ. navodeci neka konkretna zanimanja i 51. '.~:. niko za sve) " ottai~'i§inej od pismenih sastava vezanihza izbor zanimanja. zanimanjem i radom poznatih naucnika na ovom podrucju. Zanimanja vezana za umjetnost danas su medu .. sa danasnjirn. )~..el!~ P. ' . balerine. dok svaki nastavnik moze potpuno kreativno prici ovorn poslu.. sumarstvu (cuvar suma).. ---...). Q!U!l2..iiiva~tad.d zanim.druge. da ostvaruje i sljedece zadatke (PAR br.~~~s .' 11 · Svaki nastvnik predmetne nastave od V-VIII razreda duzan je.!ni: ka2'aoar-meho~nin'ianye I na razrednim ~~§.. :~U·nastaV1 tehnickog vaspitanja rad na profesionalnoj orijentaciji praktiCki se moze:odvijati svaki {:as..u.profesionalna orijentacija.:::·ij~llj~.-.(iC~2g_s.· . Prema tome.. 332): .1 c!P.-.ojih..1radi osposoblJa~anJa za)ed. rnada posioji zakonska obaveza provodenja profesionalne osnovnoj skoli.gboznll) SVOjeID. vanje IIlljednom: iii-praktiCOOmradu i razgovor ojednom zanimanju iii viSe zani-manja. :. .!a na sto ristu arniji i ne.ko~ zanim~ju.12i. zammanja vezaruh za zdravstvo.sljedeCe sadriaje: ~}....----U _ _9rganizo\'anje ucenika .Ds.. nosno om:riiaiiiSf~-organlZacij_a~omisjia. u okviru redovne nastave. b) Razrednik .anja u poljoprivredi (vocar.e_ oTIjihovom'Tadrr. te zanimanja vezana direktno za operativna istrazivanja iii upozuavanje . rad na izbornoj nastavi.\ltemaokete-prikupiti. pa do =-W0g'!E>(fi@ilCsiJ:<:-p.. matsku.i.zab. putern sckcija i dr.znaCaJ. : :':.1 ogucnostjrna m ukazivanje na posljedlce. DjlIOa~Ijama.Qjll-£ili_c!.. ?. oja prenost lJ. Predav~a koj~l1Y. · latnosti..l.lA.: . .J.uOOiikairiastruenu.iece.hrvatskosrpskog jezika su prakticki ne.znacaj profesionalne orijentacije . .rr. Medu nastavnicirna.ne. kao i konkretnihzanirnanja u rnetalskoj industriji.-razfe'aiii 'starj dina iifia-9liznost:aa praii ..~~_prik~'p\ja~jllra. d~~st¥a~nim. Pokusacerno dati prirnjer prograrna rada za svakog od ovih cinilaca.". ...-----. U -hemiji i fmci gO(OVO nema nastavne cjeline u koju se nc bi mogao ukJopiti osvrt na isZa roditelje I.aj~ i_?:_podrucja profeslOnalne onjentacije m_~~e.Wit. pri ~-V~ll odredenih zanimanja. Npr. . " · dva vna predmeta mogu naci primjeri kako je za afirmaciju neophodan stalan i '. s. . UeeruCl bl mogli do:@lJUpuCivanje. mogu oro jeg 0 razovanjaj. .. . .ziIDl!!!~_njima. t i easu po1 ::i '. . ::~oguCnosti u nastavi srpskohrvatskog .~:...dio •. ..zivoeom.-sldonusti!p~.'.~1f!iU nastavi likovnog i muzickog vaspitanja mnogo se moZe utSniti na rea1nom manja. ukujifInfastavrnmcjelinama ce nastavnik oastojati da upozna ucenika s pojediUJ zs nasta~epr!!d~etiJeDaStave . ovo sta je navedeno je sarno orijentaciono.llcenis::ima 0 odre<temnrzanlfnanjim3.'~QJ~ deieglla J2ionirska_.::.: .' : •..njenu prakticnu primjenu u pojedinim zanimanjima.. .p'~redniji nacin ukazut:.zlifilj~ .. kao prirnjer. rnetalurgiji.' .c<sCe_slJ_c. ·c·· . ' ':' t.. :.~' 84 ..ciljemprikupljanjapodatak. '1: rrx: ': .tih znanjaupoj~. -Mogucnosti zaposlJavan a u uZo' i siro sredini (deficitarna i suficitarna zani:i . ali da sami izaberu teo "J.(piedavanja bi trebala poceti najkasnije u VII razredu osnovne .¢!. da . . '.:U~_!!~£. .

pravilu.lIU . ~ogu'Y~r0\'a ne sarno uc e . govoriti 0 njihovim zanimanjima.~spirnQ-obrazovne organizaciis.. Izmedu takvih funkcionalnih mikrornreza sa svojirn specificnim cvornim subjektirna i mnogobrojnirn uzajamnirn vezama uspostavljaju se samoupravna povezivanja .~" ti mo ucenici VlI i VIII neeo 1 ucenici svih razreda osnov ne s 0 e. . Nairne.Ovnasekcija moze.l~a- sa. . :1i:.._esme. . promjenljiva struktura.."~'utakm. ipak je jos uvijek bio dosta slab njegov utjecaj na cjelokupnu politiku usmjerenog obrazovanja.nos1i. teskocarna i ). ".:!OZ~i!·:~t~~ari ~~~~~i elektro.:: . ... <.!em ~brazovan]u.(c) ~~(ifesio1E-~ne_onJentac_lj.. tako da mreza ostaje jednostavna i povezanost u si-. ganizacije.~'~ ·.Pnvredna kornora Bosne i Her:g_e_g_oYine. po.r...:~rn ~anirna~~ du mi t osvojili nagradu na nekom od takmi .npr.o srednjem. za svaku vaspimo-obrazovnu aktivnost u njenoj posebnosti i konkretnosti nuzno se srvara funkcionalna mikromreza veceg broja sarnoupravnih subjekata po odredbama Zakona koji su rnedusobno povezani raznolikim i uzajarnnim vezama. . rnreza srednjeg obrazovanja identifikovala se kao mre~a skola u radijalnoj povezancsti S izvororn finansiranja regionalnom Samoupravnom mteresnorn zajednicorn srednjeg obrazovanja. rem srnislu ostaje nerijesena.\Isokoskolske or aniz cije_ veno-po ItI 'e ZqjedniJ::e l.nured~~e u-vod~~ju dosijea ill k umulauvnog kanona i Iorinira 1-. odgovarajueiiastiruti i 51.. povodom.smjerel.. pom'. «:-.) i putem intervjua pn_V!US _' ro. kulnirn j fizic. .. . ..ure~ke~Ju . " d' irnania n [egove dobre 1 rnanje dobre ~rane.i}o...~(!llh.enja ". gra e "(~prk.I? '~r ... s napornenorn oja su '. .~~~~j/i~S~ajb'olji odredenog zaniopis .~enih -S~~fl'0va. C4. ito. ~ .aI:rn{~g~~~j:~~f~~I~ pS~i~l~~~oz~ 8. 1a-ll 0 \'1 ove se cije m g manja itdT ... Orgariizaciona strnktura oove mreze sredojeg usmjereoog obrazovaoja i vaspitaoja Za njenu cjelovitu sintezu u ovom trenutku nedostaju bitne pretpostavke u vidu podzakonskih dokumenata.~i!l~ktiy.. Veze u rnrefi su po tom zakonu jednostrane i jednostavne. "< .Republicki kornitet za obrazovanje. ! :".. Specificna povezivanja definiSu tada mrezu srednjeg usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja.za<:IJl p~ograma. isticu se po odredbama Zakona 0 srednjem obrazovanju: . Za svaki trenutni ili utvrdeni dugorocni obrazovni zadatak: obliknje se mikrornreia od zainteresovanih 6vornih.. ne obuhvataju cjelovite pos!ove vee sarno pojedine njegove strane.:..r~~iil~~br'~~~t~r~o~a~r~u~~rnehanicari. . novina i s1.raZF"... . nauku. Zakon. ik a rada orgamzovati iz. i putem skolskog lista. daktilografi sl._spretl!·oSt~i((i. da prikupi prez~'~i:~~~~~.'zovanih literarnih veceri rnoze na pristupa can na\~in~i~eri~~~j~~f~l~o~ p~znuatf~~j~~i.' '~'/J<ifoli takode moze postojati kutic profesi~maln~ ?rij~ntacIJe u cijem .aJedmce obrazo ' S upstlna ' ne organizacije. -nrkom'konaCno IDl>JenJe 0 \l e .k~killtJ. drustvenih dogovora.sub~ta.. a isto tako prati razvojne tokove dmstveno-politickih zajednica. kaza:tl.usmjerenom obrazovanju i .) . Glavna znacajka ove mreze je njena struktura. .e .-prosvJetno-~edagoSE zavodi-.~av~ prekretnicu u organizacionoj struktun srednjeg obrazovanja U citavoj Socijalistickoj Republici Bosni i Hercegovini. .~~~os~o~l~ak~~z:U zanirnanja koja's~ff. Po pravilu.eenJ'e u brzini izrade nekih pred~eta 1~1 spretn~~t1 s~tav JanJba0 reo .. '.Vo~ia:v: ~. ~o~!~~~e_godiDe pQdDosi !~jeSt. hove pj. samoupravnih sporazuma.oz. Iako se vee u torn zakonu osrvaruje veza sa udruzenim radom.~ dosotauprrOa'sZpV~~. problemima obrazovanjaI vaspitanja. rnreza usmjerenog obrazovanja prestaje da budemreza skola. organizacije udruzenog rada i drusrveno-politicke zajednice uz istrazivac~ko-razvojne organizacije (pedagoska sluzba.~~ . k . koja se prilagodava dugorocnim i trenutnim potrebarna udruzenog rada u cjelini.Repubhcki omitet za rad i zaposljavanje. Sa _-__ - ' star~!UUIl_lh .. raniji zakon zasniva se na principu subordinacije i ne postavlja ultimativnu potrebu drustvenog dogovaranja i samoupravncg sporazumijevanja.lspje~i~a" k" primjer za svoju Iiterarnu vece dovesti d\"a-~ri CIa-nC'\"l literarne se cije mogu na..-~:.ZI' C niku na osnovu prikupljenih podataka. .?::t~·f " .d- - -. Kao cvorni subjekti u ovoj staroj mrezi.k lpj:~nJ~ ' pOddl..na. 3•..:\_. 81 . ali uVIJek u radijalnoj sprezi. " ' U~e_~itke ~~kcEijevousSak.l'~. skole nemaju sve sekcij~: k .:Jsnovne skole .. p~1 l . kojih nerna ..:' 0 uccmKu.u cjelovit sistern obrazovanja i vaspitanja i drustvene prakse. U ranijem organizacionom koncepru.:~r~! '.. orgamz~ koi to zanimanja gdjese trazi takva sposo nost 1 '·..zarum J.aJ o.lOm obrazovanju i ~aspi~anju . ".i: . J. " ti razgovor s njirna i kroz nJIpjesni ka cija su osno~na zanirnanja razII~~la I ~r~~nJZ(:na ika slikara i df. zasnovanom na Zakonu 0 sred~. ~~~~ijetakode mogu pronaci Ijude koji su uspjeli u s. .Sv'&'!1oJedmostl odre enog.zidnih u njihovom mjestu najcesca. U savremenorn konceptu. l:. .se bave ..~J.'.~aJa... ~. to su vaspitno-obrazovne or.:hl1l. gradevinske iii neke ?ruge rehnicke se~cij~ rn~g~ '. '--. MREZA SREDNJEG USMJERENOG OBRAZOVANJA Prirnjena Zakona 0 srednjern u.. 'x.~ orrjentacije- ~~f~~~~ n:e~~~~:k~~j~. zasnovanorn na novorn Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju."Zani 'a danas i kako Ih zarnisljam sutra IS. .j'l)cenici '-orialne putem vaDDasta!.~Danas klm.'.. 0 dV\I '- • 1 " '- '~ I ' L. planova razvoja i programa obrazovanja. Po pravilu.) koje .

SIZ l! Usmjerenog obrazovanja ivaspitnja .ekll povezuJ'! d.sm]~renog o.~I.. Ovaj spisak pogo dan je i za kadrovike u udruienorn radu. .!. mikromrez. zasnivala sc na stv~ran]u slicnih rnikrornreza zainteresovanih. jer cak i letirnicnirn pogledorn IDOgU vidjeti kome (u korn mjestu) se mogu obratiti u potrazi za kadrovima koji im nedostaju.\1 " t" \ '\ :> . U kom mjestu i u kojoj vaspitno obrazovnoj organizaciji. .~.. .rekt~lm uzajarnnirn vczarna bez posrednika. jer brzo dobijaju informaciju 0 mogucim zanimanjima u SRBiH te 0 zanimanjima koja se mogu izucavati u njihovorn gradu.relativ~o kratkorn vrernenu prirnjene Zakona. cvorrn :" subJ..:~.. Abecedni spisak.. . . Podaci su prikupljeni zahvaljujuci susretljivosti regionalnih prosvjetno-pedagoskih U prvorn prilogu dat je po regijarna pregled struka... u~aze u ~:czu sre_dn]eg u.. U svak?~ mrkromrcz... dugorocni veliki projekt kadrovskog razvoja velikog sistema UNIS u :netalskoJ struCl. putem stipendiranja. Buduci da je uskladivanjem sistema obrazovanja i vaspitanja prerna Zakonu 0 srednjem usrnjerenorn obrazovanju doslo do znatne izrnjene u rnrezi skola SRBiH..radenog u Prosvjetno-pedagoskorn zavodu Sarajevo i Pedagosko-andragoskom istrazivacko-r azvojnorn centru. Dajcrno sernu povezivanja subjekata na izradi opisa profile zanirnanja i strucnih prog:ariia prerna materijalu Kompleksnog istrazivacko-razvojn og zadatka Elaboriranje sadrzaja ob~a1. _ .obr~ovan]e. abecedni spisak zanimanja u drugorn prilogu pomoci ce da vrlo brzo saznaju ukorn rnjestu se sve rnoze izucavati odredeno zanimanje.. Prerna rnjestu u komezele pohadati nastavu..r I .' .. .~'::. koja zanimanja...e~ ulazi ka? .\kti'.s~~tavnl ~10 u c]e_lovltu. " 89 . I'\1 ....enja roditelja i ucenika u naredna dva priloga prikazane su sve vaspitnoobrazovne usianove srednjeg usmjerenog obrazovanja i zanirnanja koja se u njima sricu. a saIT_'a rnlkro~r.. ...a za.. ' Za one koji su se vee opredijelili za odredeno zanirnanje.razrede srednjih skola... .. pogodan je i za one ucenike i roditelje. cvornih subjekata... Na taj.•.... . I ~.i• fh. '.. godini.. ~'::':"'.o\'~nJa ~. zavoda. Vecina aktivnosti na planiranju i realizaciji uprsa _ucc~lk~ u I ....u inforrnatickoj struci i druge.~::':.'. mogu se pobrinuti za vlastiti kadar.. a takode i kadrovci u udruzenom radu mogu brzo prikupiti podatke 0 tome koje struke se izucavaju na njihovorn podrueju.=1t '.n.brazovanje u pirotehnickoj struci (UN[S). dosad~sn]eJ?. Tako se pr~ma El~boratu Pedagoskog zavoda u Sarajevu") formirala mikrornreza Z<! obrazovanje ~adnr.tlma 54 razlicita subjekta ko~.za o.}. lako ce iz prvog pregleda naci ustanovu kojoj se trebaju obratiti ..a kao r_ljeni cvorni subjckti.-' :. " ':' ) "J l ~ ) 1....k~ drv~opreradivacke struke za nove pogone SIPAD-a..iCitim vaspimo-obrazovnim . mlkromr~za za. 1 va~pitanju de!:ni. mlk. .sc u razl. radi lakseg snalai.~"~~-. ' r~.. rnrezu srednjeg usrnjercnog o?r~ovanJa na regiji Jl~ u RepublrCI ili u nckrm drugirn teritorijalnirn iii funkcionainirn cjelinarna. te jos u toku skolovanja.bra~ovanj. koji se jos nisu opredijelili niti za jedno zanimanje.nacin svaki ucenik i roditelj. vee su nastaIe mnoge mikrornreze pn rjesavanju konkrctnih zadataka u srednjem usrnjerenorn obrazova_n]u.. mjesta i skola u mjestima u kojima se moze osposobljavati zaodredeno zanimanje u datoj struci..romreia.: :""!-"" • -''--\. u sk olskoj 1980/81..:. kreditiranja i sl..' .f..