sedita

j

)

~
:

. \

/

/

R£C£NZEKTl: Prof. dr Ism'.'l DZaizda~cVi(\Spa;:lj~I~.~nje, Asim SuvahJ:i, va. 7.3 z -. Ljerka Yarlitek - L.aJln~r, SuraJevO I pdgoyorni 'Zrinka Tehoicki Fikret Lektor urednik Vranic uredoik Sarajevo

KOJE ZA NIMA NJE IZABRA TI?
Izbor pozivs je jedna velike zivotns diieme. Previlen izbor znuci Iicnu srecu i drustveni tizpredak. Osjecsn]c izgubljenosii, Irajno nezedovoljss vo i los drustveni staIUS obicno proizilazi iz pogresnog izbora pozivs. Rad tuk vih ticnosti nikad ne daje tnoguce i ieljene etek:«, rijetko kad uspiju da uspOSI;1\c burmonicae odnose sa drugim. Struutjcnjc broja protnsscnih zanimanja je illll'eTa!i. ek onornskog i drustvetiog razvoja. Povecenjc produktivnosti moguce je occt.iv ,III sarno II onitn uslovitne u kojima sveki pojedinac rsdi ono 510 ieli, SIOmoie i sto zn.i. [.' it" idc.J/ kojem svsko progresivno dtustvo teii. Zato je i razumljivd 510 se problcmu izbora poziva posvecu]e duina ps injs. Potrebno je svskom covjeku. a osobito mladom covjeku, omoguciti da izebere zanimanje koje ce aejvise odgovsrsti njcgovitn psibickim i Iizlckim sposobnostima i sklonostime. Mladom covjeku Ireba potnocl u svim fazama protesionelne orijentscije - od tecnih informacija 0 kersktctu svakog zanimanja do njegove semostelne kotiscne odluke. Nsucno provjercnc informacije 0 svemu onom sto cini jedan sloien proces»proces profesionalnog savjeeovanja - siguma je garancija pravilnog izbora pozive. Knjiga »Proiesloaslas orijeatscijs u skoli« dolazi u prevo vrijeme. 0 on om 5to trebe znetl 0 izbotu zanimanja vrlo se malo zna u sirojjsvaosti. Malo se zna, a nuino je da se zna. Malo zna ne samo one] koji bira poziv vee i roditelj k ojije zeinteresoven da njegovo dijete uspije u iivotu. Mada je zsinteresoven da njego vo dijesc izsbere poziv u kome C"e nejvise uspjcti, ipak ne cini ono 510 bi trebso ciniti da Sf? (0 ina najbolji nacin ostvsri. Mladi !judi osjecsju da odrssli, osobito roditelji nisu rsvriodusni. Nsstoje ds SIO vise sudjeluju u njihoviai odlukama. Potrebno je da sudjeluju, ali moraju uvais vati sklonosti i sposobnosti svogs djetcts i.morsju dobro.poztie vsti prirodu zanima.nje. Neki roditelji uopste ne uvaiavaju ono sto se i nsucno i drustveno smstrs veznim. Drugi razgovaraju sa djecom 0 njihovim zcljeme, ali te zclje malo respcktuju. Zele da njihova dijete 116 ono sto sc smstre »postovenitnc iIi »uaosnim«, ili, psk, iele da uci ono sto su oni ietjeli da uce, a nisu mogli utili. Koliko su sposobni za ncki poziv, a pogotovo koliko je to dtustvetio i ckotiomski oprevdsno - to tijims, izglede, da je najmanje vezno. Nije bitno sto ce neko biti los inicnjer, a mogao je biti izvrstsn brevet. Vaino je upisati skolu koja se »cijeni«, a vrlo je malo vazno da li ce njegovo dijete u toj skoll stvsrno dobro utili ida Ii uopce ono ieli da uci ono SIOse t smo uti. Knjiga pruia i veliki bro] drugih naucno vetillkovenib informacija 0 opstitn i posebnim aspektima profesivnalne orijcntscije omladine. Autori su nestojeti, au come su i uspjeli, da na pregledan i ilustretiven necin prczentujuseznen]e vazna za svekog mladog covjeks koji se sada nalazi pred izborom pozivs, za njegovog roditelja koji rezmis !ja 0 buducaosti svoga djetete, za nastavnika koji se osjecs pozvanim i duinim da poI mogtic svom uceniku u pravilnom izboru poziva. U knjizi citslscmoze nsci mnogo korisnog, jer su autori ukaza!i na aeucnu i drustvenu osnovu protesionslne orijeotscijc, pokezsli nejoprzvdsnije-puteve u procesu izbora poziva j prezentirsli konkretne iator-i macije 0 strukcurama skole i zanimanja u Bosni i Hercegovini. Knjigs govori i 0 onom sto nije jasno u njoj data. Govori 0 potrebi sevjetovsaje u pracesu izbors, ali i upozorsve na opasnost pogresnog ssvjetovsnjs. Govori 0 vainosti uskladivanja ze!ja i spasobnosti pojedinscs i zshtjeve ~iz:;anj'!z alitaj odnos aiksd ac posmatra steticki, vee u jednom razvojnom kontiauumu. ovori 0 respektu neucnih procedure ispitivanja sposobnosti i osobina Iicnosti, ali konecnu odluku ipsk prepuste onom koji bire poziv. Sadriaj knjige je duboko utksn u ciljeve samoupravne transformacije. 0 izboru , poziva se ne govoti samo jczikom selekcijc, vee jezikom profesionalne orijentecije. 'Problem se deleko sire shvata... Izbot pozivs se, naime, 'ne posmatra samo kao izbor as]pogodnije lictiosti za ovo ili ono zsnitnstt]c, vee se naglaSava da je to ptoces trajno~

Dautavic

Ljiljana Jokic - Bilanovic

Koreklor Zrinka Vranic

Naslo'l'11a strallll

[vica Cavar
G!1Iflkooi Mira Gogic

l;rdavac dib 'k i »SYJETLOST« - OOU.R Zavod za u em e
nastavna sredstva, Sarajevo

'La izdavaea
Savo Zirajevic

rrrai 10 000 prinljeraka Stampa 'La Stampa.riju graf, info Petar Skert

;1
;!
'1

.' . . "1 i rila '(1(i;,' .i':/" .;. )f{).'." i.:J!>rJnom pozivu. Aurori riJ pnprcrr1anja, 05{Jo~obljavanj~ocfdurf izborn pozil';] ne »sesio]! samo u .davent» vall(~' jcdllOfIJ mtcst u Istl(~.~a SC Pn'c£OI'im s{Josobnoslima. in(crcsovanjima I crTam~ /rcn05: nih rn[ormaclja kan I r~(c'~i;anog rsnimsnje«, I'e<' [c pOlrcbno de Sf: polazlod »~/~ (i.. keo 10 osobenosilm ,p. an'a mi'c~ia i du [e zbot: (oga, p otrcbno llcnost pnprCmli! ll'je1l1ce da se s(ru/;wra zurum 'J ,J. s , .,. b de U proCC5U5\'Og .. redu, ,'{I'(JI')('lzOI"'nj'a S(I'aralackl sktuetizir» ~ ,.,,' ' '1" i lIe'IIl/It)" sposo: lI?m " -ili i h r3 vee i s.unouprs vno posrarlja nove CI.jCI'C I sehe. Licnost nc 1'(5' suus o nt z ;;z:Jo'~ abo 'aeu;e svoju Iicnost «. Od licnos(/ se nc skiivno 111 oslviiruJe I U 10m prOUd' J 'j. o' e I'z.jrf.,'" c ida odlucuic a s vrrn ",(;31. ' 06a,'/;:.1 0 rc CIlC'r.1 n "",. '. .. fi Ir"11 .<amodil U5p}CSno '. d dru ih Po 'cdin»: it uS{Jjc(i dJ odpol'on WO.l'm pro c-. nun piliJnjlfTIa _<I-'o/C.a rada I re a .. /C..' .I'n ,lima <lko 'c. u procesu irboru pozll'a I siallalnim ODiJ vczarne I samoub{Jr;n /lIm. Om' ouptu vno~ socij'olis(ickog ,,-hl'i/rall_ra re. '. oznao o~o IIOS! nasc£ sa . '. I' d o.~[Ja-'(JblJi1 '3nJd. sP. 1 .'. '. ~ ,I,ii';e zuvisi n 'egol'a liena srcca I Jr:o jC: u ud3. aka jc 51ckiJo u\)eren~a ": °te~j:I~~n~l i-,po~ial';n) Sll'aralae'kih spo~obnos(J nctne Imll sl·~)jed/lcn_~:(J.iaf~~~f{;llOSI ;nogo cc dopritiijcti i sebi i svom drustvu. nilpre(ha rus vs, DIZD .REVIC • lsmet ",

:ru

II~::;

,,~.c

=:

1) OSNOVNI CILJEVI I ZADACI PROFESIONALNE ORIJENTACIJE MLADIH U SVJETLU DRUSTVENIH PROMJENA I PROMJENA SISTEMA OBRAZOV ANJA

1.1. Drusrvenl razvoj i zadaci obrazovanja
I:osljednjih).Q_g~je intenzivl!ILfazv.oj .drustveno-ekonornskih.odnosa u nasa) zemlji - <!~~i}t;_~lUe radikalne prQ.I;Ilie.n.e proizvo.dnjiiJ:aspocljeli,-Ohlicu:ng pmi'OsD.je;<:!rustVenom i ma~alnof stan~~LLkultllre i bdtu.mil:L..P.otreba 1judi';lmapredivargrrmmrzovrm sistema 1 pndizanju..obrazovnog.nivoa veliko~ tjlJl:h. Ovomesu,oez sumnje, doprinjjele.revolucioname dro$ty_e_n.e__promjene...kojeu s temeljenenauceJlJlma klash marksmna.:nauCnai..tehniCka-ciOOignuCa.,koja.s1LlLIlJ)viill-uslovima doZi~jela zapaienJlspon, razvoj pr.oizvodnih-snaga-i-OOn063.-u-proizvodnJ!,l5Ootr.rnjtiivo nog standarda itd.:_Tako su stvoreni uslovi da se demokratizuju odiI-ostu:aruStVUJaca vIast radru6ke klase, da radnicka klasa i radni ljudi postanu nosioci prosirene reprodukcije kao i svih drugih drustvenih akcija, Zakon 0 udruzenom radu i delegatski sistern.pod uslovom da se dosljedno primjenjuju, jesu drusrveno-normativna garancija da radnicka klasa i radni ljudi odlucuju na svim nivoima i u svim oblastirna drustvenog zivota. , . . .. Osrvarivanje nove pozicije i odlucujuce uloge radnog covjeka je bitna pretpostavka osrvarivanja Ijudske slobode, materijalna i drustvena osnova slobode Covjeka uopste. »Sloboda covjeka nije sarno u njegovom pravu da slobodno izrazava svoje misljenje i teznje. Istinska slobodaje, prije svega, u pravu i mogucnostima da covjek suvereno odlucujeo svim prtanjnna svoga zivota. TIme se radikalno prosiruju i granice Ijudske slobode uopste«.') S~da se ogleda 11 tome da c.oyjek stvaralacki oblikuJe...s:.ijet oko ~b.e,..da.kr~~Stvene odnose za sebe i da styaralackim radom mijenja-&vljeL ~K0Se5e i tako stvara drustvene odnose za sebe, stvaralacki razvija samoga_sehe •.9.9_u::" gacuje i razvija granice hudskos1l... , Ekonom""Skd,drustveni i kulturni razvoj na!ie zemlje je bitaD Cinilac koji uslovli't:_. va da seViiS§.j~anjU posfuv "". steaD i slabodan razyoj lic!!Q?ti~eno osposobljavan ~eza 0 re epJ!.R-ro(esiju, pnpremanje..za.saUlQupralllj~lno opste, stro ltaD e. . ~~oj li~osti bitna je pretpostavka da ona realuo shvata i korektno tumaCi svljet %0 iee, da shvatalogiku drustvenih odnosa i svoj polozaj u drustvu, da se koristi civilizacijskimi kultumim tekovinama rovjeCanstva, da aktivno ucestvuje u njihovom euvanju i obogaeivanju, da uz pomoc toga shvatasvoju drustvenu ulogu, stvaralacki se ukljueuje u drustvci zalaze se za njegov J!1ZVQj. Svestran razvoj je znaeajan iSnilac u podsticanju ljudskih potreba za stalnim obrazovaniem, za razvijanjem kreativnih sposobnosti i temje da rovjek ieovjeCanstvo .bildu bolji, humaniji.
)J

vesW

- ._< ~;::'_:' ':
') XI kongres SKJ -, Referat
o •

~~:::+i~:··~·r~r~:;· .-'..: .
rljec •.Sarajevo,
:<"~'.{._'"

':-;. rezoluc:ije-:-:-,za~11;I1

1978, strana 8.

brisu se tradi~lOnalne granl~ lZill~du umnog! fizickog rada.' p~vecanc rnogucnosti za izrnjenu svojstva rnaterije..:i~:.::. str. jer su ovo neke od djelatnosti kojimace se svaki Covjek baviti u okviru svojih profesionalnih i drustvenih aktivnosti u samoupravnom drustvu.lJ~~ 'ne~~~_i.brie savlada\ e fO ome:-o cnusn::za va u nCI.i~. l~a pretjerane zahtJe: ve teznju da iskoriscava rad drugih. .IJe«.jer ..I.trans ortrum sre irna. Beograd. strana 3-6. • ') Isto djelo.:r?~kontrolu I upravlja proizvodnim procesima«. ') islo djelo..' '~.a. organizacija sistema vaspitanja i obrazovanja.. cia mijenjaju svijet imajuci u vidu svoje ljudske potrebe i sire drustvene potrebei da izgraduju bolji.sposobnos P<'J ma~a~rofesi~?~lno-o?taz~je..:Fa ~m9. predvidanje. Stalni razvoj drustvenih odnosa. " ':'.' " ' .ed~tava). proizvodnom i kulturnom Zivotu ' vee da. ..0 .« v'O eDjem e e on ce 1 ernetlke javljaju se potpuno automatizovane-fiibi&e" i tendencijaj: d~~? kraja ovoga vijeka b??e veliki broj takvih fabrika i fabrika kojece oeup~:e~lvo Jef~Je.~uan:.:': ' . originaln?st"mventr-:nost).a. istrafivanjern) za kontrolu bioloskih procesa.. oJoza((:oYjek kOJ.upr. co~. feb nike. . do 1966. ' " ':' "..a. .. razrnotriti raspolozive alte!llative . -.. Beograd.Na ovaj nacin' moguce je osposobljavati mlade za stvara ac drustveOl rad. broj..rad. znatnije povecanje spoznajnih moci Covjeka upotrebom radara elektronskih mikroskopa i kompjutera. reC!. donosenje odluka..optlmaln~h _usloya. Posebno se mora radiri na promjeni stavova prema zanimanjima i profesionalnom osposobljavanju za njihovo... Ob~uto.' "r 1.dnoSlma 1 odgo~oran u cuvanju drustvene irnovme. '". a rust a konkr:tno nc: ra~lI. 13.sve. noveposlove ida podvrgavaju svojim ljudskim potrebama naucna i teh"noloska dostignuea. Stoga se s pravorn moze. .:anJe .lllateDJlilii~roizvodnja. traZi od covjeka da se kontinuirano obrazuje i na taj nacin prati one lito se ostvaruje. Trendovi razvoja socijalistickog samoupravnog drustva nalaiu da se temeljito mijenja koncept savremenog obrazovanja.l e J lJ s.e ') . ~u ~e daj:d~e ob=lillj~. rukovodenje itd.. j. .--')-}-o-si-p ~l~':&~ek u uvjetima ZDanstVen:o-tehnitke'revolucije i sarnoupravnog so~jalizma....-mtcie alni.'.: sfere ~ivota: )}Promjene nastaju u predrnetu rada. ovladavanje novim prostorirna 1 svernirorn. razvoja sposobnosti i sl. koji se obrazuju i vaspitavaju u nasem skolskom sistemu i drustvu. e za . srnanjivanje vremeria od naucnog dostignuca do njegove prakticne prirnjene u proizvodnji i drusrvenorn zivotu (na pocetku naseg vijcka smatra se da je trebalo od vremena naucnog otkrica do vremena njegove prakticne primjene oko 30 go dina. pored toga ~bra<!uJe m~onnaClJ~ POID?Cuko~ih samoslfllnovrSllst~. ' ."'.'. vee iza samoupravljanje.:a~to sU.IDO emlrn .drustyenom ra?u r~man je u svojim zahtjevirna pr:ma ?ruslvu.strana 14.irersa~!~- Zl~latima 5yoje djelamos[i sliCe ~alefljillna90bfai~rustvenr na~aos'mlsao ZIVOlau stvara a om. " "' ') MiroslavPeCuj1ic.') . kreativnog rada 1 mteresovanja 1 sposobnosti za samoobrazovanje. kao vaspitni zadatak svih predrneta i svih podrucja vaspitno-obrazovne djelatnosti i kao drusrveni odnos U kome ucestvuju nastavnici.}ek koji ruje osposo~lj.' " . nal~ke.:z:~0suQ.lnikacijama. uprav. da nastoji da i sam svojim radom doprinosi unapredivanjuproizvodnog i drustvenog rada. jer nase drustvo zeli da mladi ljudi.7~.'. snazno se razvija hernijska industrija i posebno proizvodnja sintetickih materijaJ~.2~ Zabtjevi nauCuo-tehnoloSkerevolucije .IZID'enU. sadrzaji i oblici rada u vaspitno-obrazovnim organizacijarna.ON u skoli u :adnom m'estu 1 PUl. 1969.ampu ravnom socijaIistickom drustvu od Cov'eka Sl! ocekuje"d~ ak-. ') Miroslav Peeujlic: BuduCnost koja je polela. vece rnogucnc. da se po potrebi brze osposoblJavaJu:z. kao i nauke i 'tehnologije. a da sinteticki proizvedene materijale koristi u razrie svrhe.en za stvaralacki rad.nJe Vls~ zavisi od pn!D-Jene nauke nego od kolicine ulozenog rada i primijenjenih proizvodnih s. On vise povrsnim efektirna nego radom pokusava da ostvari o no st o zeli. medurnetala . meduljudskim odnosima unutar proizvodnih i sirih drustvenih odnosa. bitnim ~kam." ".') Zahvaljujuci njoj rnoguce je prikupiti informacije..z.covjek. koji pomazu covjeku da manje zavisi od prirodne sredine kao sirovinske baze..potI?unij::~~~endja~ covjeb..··. upravljanju i samoupravljanju.. Zato nas .') Miroslav Pecujlic smatra da prodori naucno-tehnoloske revolucije radikalno uticu da se lI_lijenjajusv..u.: ' ~~. . . amranju.istraiu]tIT"I'3Z'/ljajti-i}p5te-HpeGija1ue. fZl £i-rad.-..' tivno !Janu(samou p poluprov~d!1i~.-~~.jih=ih sklonosi! 1 §Posob~Oll!l..ui1()\'fI:l dobra za scbc i drugen '). kornuniciranje sa drugirn ljudirna. "~ .i.se.@. .ki~emt. stvaraju novo..". Sve ova ids:__u Drilog ideji 0 pennanentnom ob'razovanj~~ koje podrazumi'eva-stiam e znan'a eitav: _.aSina.a za bavljenje odredenim djelatnostima.. Ijudski f~kt~r postaje sve znacajniji i primarniji. (stvorene » Y!_dne romjene desile su se u transportu i k9JIl1.citirano djelo.9imaljudske dielatnostrl. Ospo~_obljenost za?arnoupravljanje Ie sasl~!O opste drustvene I proteslOnalne kulture o'edi~Vaspitanjeza samouprav JanJE rea lZUJe se U vasjiitno-obrazovnitn organizacijarna kao princip cJe1okupnog pedagoskog rada. ljudskiji zivot i drustvene odnose.. f::' /:':. pored sticanja znanja. pro eSl?nalnom I .polfl:Qs.'.ifu: .. raste potreba za svestranijim i potpunijl~ obraz?vanjem svi}t_ gradana 1 posebno za ran:ijanjem sposobnosti kritickog misljenja.' ..da u l!~eID vr~rr:enu nauka postaje direktna proizvodna snaga (razvoj proizvod. povecanje broja naucnih radnika (neki smatraju da u nasem vijeku ima '90% naucnih radnika i inzenjera svih vremena).e. ovladavajuci postojecim. ".'. povecanje broja intelektualnih radnika (srnatra se da j._~ se ko~!h. sve vece ucesce ljudskog fakrora (posebno obrazovanih Ijudi) u proizvodnji i drusrvenim djelatnostirn u odnosu na kapaciret i sredstva rada.. 1975. trazi osposobljavanje za planiranje.<ia :i. ".od~WOSo5riOsTlL. sintericki proizvedenih rnaterijala otpornih ~a veoma ~so~e temperature itd. ucenici i ostali radnici. »D~k !dasi<~na~aSina prerad~je matenju 1 ener&IJ.da :?<ldov. a danas je to vrijeme u nekim oblastimasvedeno na dvije do tri godine). cesto se su kobljava s Ijudirna I nemamo se odnosi pr~ma zajednick oj irnovini.tska ~astn~.raspo Jell.. koie 6eliIrpOmOCi da se na konstruktivan naCin suoCavaju sa Zivot~ rum pro~leIIlIID.skolskisistemne priprema salI19_. strana'::15. uc~st\'uJe u organizaclJluiii'~ iI. korektan)e u ~ed.posebno -automatizacija-elek . ljudskim sposobnostima.:.obavljanje. Ekonomika ~ola.. d?nijeti najrealniju o?luku i na toj osnovi sigumijeupravljati odredenirn proizvodnim idrustvenim procesnna. vjestina i navika.". nego sada proizvoditi lautomatel.:zallisno-od--t. -rcanike.l1Z0van.olj:lviisvoJje ljudslc.... fluorescentnog osvjetljenja. jer. -.i..~'.adenje-kompjuterizoy.<.'ojim rad~~..9_. za aktivno ucesce u proizvodnji i raspodjeli.anih_m. doprinosi razvoJu druslva I da s~_fu. koji svasrari i koji se »u sve razum.... ravl]anJu.nte!ektualnih radnika povecan od 1926... ..i1ehnologije._us_ '?vljava da se radikalno uklanja 'u barijere medu razni~sJru.. polozaj ucenika i nastavnika u vaspitno-obrazovnom procesu i kriterijumi vrednovanja procesa i rezultata pedagoskog rada. » Rwroj llaulre-i-tehnoJogije_a_p. rad. Stoga se u nasem vaspitanju.lll pooaClft. .o~. da se snalaze u drustvu naglih promjena. proizvodnji. a'slstem komum aClJa omo u6uje rzu vezu medul'udima.razri~ostt (Ileksibilnost. godine za deset puta). pored 05talog. Sve 0VO upucuje nato da mijenjamo nase predstave 0 karakteru rada.!IJudskim o.mlade. ~.i.-ooluCi:_ ~e.Razyoj. budu ne sarno osposobljeni za aktivno ucesce u postojecem drustvenom... strana 17-22.

Jjlga i u~a vodi racuna da se__S'laki.itanja i <.~~s~c:noJ reprodukciji. mora povla~tl 1 odgovornost svih njenih cinilaca prema udruienom ~d. zajednicki odlucuju 0 bitnirn pitanjirna rada.: ~" ") Rezolucija X kongresa SKJ. ...sa -opstekultnrnog. strucnorn i rustvenom obrazovanju i vaspi~_T1ju_p_olaznika(irna seuvra:u u procesu realizacije-l'<!.osnOYni.<::. Ovaj vid obrazovno-vaspitne djelatnostiima cilj da na osIiovu steeene opstekulture.i~k.'>.zadrustveni rad.. slui.". premaju.anJ~ovog ma~enJa1n~¥ I samoupra':'ll0g po. slozena i slozenija zanimanja).. 9 . kOJI su nuzn~ u procesu realizovanja programa razv?Ja . ...eden sf?!~ rad ina. .brazovnog rada vrsi se u procesu slobodnc razrnjcne rada.>od~a~J~a ra?a.ob!19. .m__Q]. cdgovara na njegova pitanja.uCenikj-pol~ pr~.' . razvoju proizvodnih snaga 1 sarnoupravlja:ri~~Pokole~ljivo je opredjeljcnje X kongresa S~ da ra?nici 11 udruz~nom radu matcrijalne proizvodnje i drugih drustvenih djelatnosti ..u.·1?i#.na taj naCin sto one svojom organizacijom.o-obrazoync djelatnosti prema lome koliko ona dopn.%.odu~CIJ~ podlZe m~tenjalni. humamzovanJa pOjedmca 1 druStva.p. Radnirn povezivanjem na istim zada~a otvaraju se I!erspektive za razvoj daljih sarnoupravnih odnosa i utvrdivanje rea1ne ~ene <?b:az<.:'!?s.Qroc~. ~) Sticanje praktienih zoan~a struke. Novi ~..~ovanJ?.I:a. unosi vise realiteta u programiranje mvoa.d • . odbranu i drusrvenu sarnozastitu i upravljanje vlastirirn zivotom.~~ja:k. kabinetima i laboratorijumima.ravn: lI!tere.I"azV1.~oJe radni lj~~ u vaspitno-obrazovnoj dj:l~tnosti postizu mogu biti re__ai!1a o~.lm~anJlma. za osposobljavanje za profesionaln6 dJelatnosr. koja bi trebala da objektivno stavlja u bolji materijalni polozaj radnike u obrazovanju.:. prilikom posjeta kulturnim orgamzacijama. S promjenom polozaja mijenja se 1 obogacuJ.no.-. .y.>vanj3 ~o osnove za sl?b<. pomaze mu. koriscenjem sadrzaja !¥... --0vakoimrrcipitan-SkolsE slstem srednJ~gY.:~.u~ruzeni rad preuz.anje~ org~~a~a lid~enog rada..nijeJ:ealizuju.~!U~. drustvenorn i kulturnorn napretku. .obavljati poslijc: za~nog Sia?lovanja.'Ovimpmem '. flJakadrovabuMnastavrie . brine se . pa tako i rezultati rada. . ..reaJizato_r v~Pltno-obr3lZovnog rada (obezbjeduje svoje strucnjake za izvodenje nastave. licnosti koje su pripremljene za odredcnu profcsionalnu djelatnost. <la stdml! ~Ilodno _n_ .. . da se brze 6sp~soblj~vii Za~?u'piavlj. ::''> Dom(f~~ rad ~or~a~i~~j~a:udruz~og vodnje i e je e se s. za uk!jUClva~je urad onih kOJI zavrse skolovanje na razrum ruvoima usrnjere?o~ obrazovanja.e da pomognu dogovaranje? sporazum1j~vanJe 1 solidarnos~. »Udruzeni rad k_aocJe1m~ ~ora preuzetl neposre. ...obrazovanjaizaintereso~jeC:la sek:Valitetno obavi.. mod.). . varajuee organiiicije'udniZenog' mas: kojesuplaDicile pnpi:enianje jecInogiliYiSe pro- !i2JSI~Ys =~~Cni rada materhiliieproiz- 8 seobezbjeduje dasepniktiCiii:i .od I?jlho_vihpotreba i potreba dru~a kao cjelfne.htetmJe ..>stiZe!os..s~~!i9IQ§h. sadrzajem i rezu1ta~a koje p<...da se u.. .i opcenitofivor covjeka. Polozaj nastavnika i ucenika bitno se rnijenja.spitrio-o1Jra:tov-rte-djelafiiostrdil nase drustvo treba svrestrano obrazovane licnosti. kao ~za p~rrnanentno ob:azovanje radnih ljudi za rad i sarnoupravljanje.elatnos~-nad 'lIjria:ci~~~.oizvodn'ui dru d'elatnost odvi"a se u rocesu r~e r astaYe. kulturne Ijude.p.idrugi.:"anJa.iu u tzv: stD. Zato unaJU pravo 0?I pe~a~oZ1 kOJIse zalafu da obrazovanje u praksi bude faktor drustvenog p.eH!ivima naseg vrernena u opstcm.strana 4. .pore~ ~stalog. Sarajevo.0 osposobe za iiadatkeJrojeee . 9d~ctSfiCU 0 opsta znanja stroke. " .rnijenja. tinilac unapredivanja proizvodnje I l?_rod~lvnos~ ra4a put i natin kako se ostvaruje druStvena repr.Ii '.~ to se ostvaruje dugoro~m plam.nilic..90~f!no~I. kOj3 Je pretpQ~4!.st strucnih programa uporedujuci Ih s pr?fili~a kOJe sam u~r~uje nego subjekat ..!~~a.&.'.:?a ~orala da irna planove obrazovanja I osposobljavanja kad:ova kOJI bi polazlli .lCno::te?DJsK:QL!L""li. Ovaj vid osposobljavanja odvija se u ucionicama. sprernne i sposobne da stvaralacki prilaze poslovirna i zadacima koje obavljaju.rogresa... . ovladavaju zakonitostima pojediillh oblasti.§rt. da se stvaralaeki prilagodava prornjenama.>dnu k razmjenu rada.>jektimaizvodenja praktiene nastave.'. haze vaspitn(}:..aka orgamza9j<l: udruz. Znacajha je sustinsk a promjena u tome sto .d_aJaspitanje i obrazovanjc udovoJjj_im.. .'::~?.elima prirodnim objektima provjeravaju ono sto su naucili..a.ereso:V:lUjirna 1 sposobnostima. on se brineZatooa:odgo. . ucenja i medusobriih odnosa.t. .taJe fakt~r sves: I tranog i slobodnog razvoja lienosti.QbratOvnihorganizacija kojeteprof"tlet'ri.rt~)~Sposo~ljavanje ucetlik..ka-Z<l usv~?c!1Jesa~~-. Ql) Sticanje slruene opste kulture. . Obrazovno. obe~~JeduJe strucno obrazovanje kadrova koji su potrebni udruzenom .. stave. radionicama.:.'.J:m~\!'!!1 p Ina_pr~~~vod.e funk:~a ob. _~.sne zajedOlC:~.U:aIi su da searuslvenipol()ZaJ.00:ladaju reprod~kcljom k~drova da ani utvrduju dio dohotka koji se daje obrazovanju I d31se .radui~odluk~ X! X!~k~~gresa_~KJ.vaspltanja..Jz~nom . 5 <.. '. . a to stavlja ucenika u poziciju da istrazuje.!_jeratnosti.ospn'illbIjavanje ia obavljanJe odredenih SiniCnih poslova i zadataka i za ru~a rada koja su potrebna za rakticnu r.. obezbjeduje praksu 1 sl. svj~t<?..anJem.~.se dosli~_d.'_ r:vs~"e_rlL91.ima odgovornost za obrazovanje i vaspitanje..~pltna dJe1atnos~. .st).da se obezbjeduju uslovi da . I .. podstice ga da stvaralacki misli i saraduje 5 njim u njegovirn nastojanjirna da se svestrano razvija i sticeodgovarajucu profesionalnu kulturu) i . Sustinske promjene u poloza]u i funkciji obrazovanja . . d@stveno-ekonomskog. ':.om ko'as ell skoIskixp laboratonlumlma. _ . / . realizuju je svaki u svorne dornenu.kao sto smo nije naglasili. . obrazovanja osposobljavaju za jednostavna.rillZYD.ob. UspjeSna realizacija ove nastave pretpostavlja solidnu tehnicku opremljenost va. manjc slozena.eh 0 ~ r~(ta. vrsta 1 kvahteta obrazo.>lozaJradnike ~ obrazoyanj~. a nastavnika da organizuje rad ucenika.-Q9redene struke 111 proleslOnalne djelatnostt. J:.>brazovanja.donosl programe strucnog .anJe profeslonalne !g!ltnre. Samour.r~ovanja I.rezullatJ vaspitr.ivn~b~IJI matenja_lm p<. da se ispolje kao stvaralacke licnosti u drustvenorn radu i slobodnim aktivnostima. osposobIjene za sarnoupravljanje.oii p se~.9st.l obrazovanja sustinski. " t~ -'. Slo.~du. masovnog uticaja i sl. razvijaju sposobnosti potrebne za o·dr.po~ a po-rfe5na je za sve vrste proliVoaiie<.__.0brazov~!1Ja. rvenih djelatnosti i obrazovanja..-.s~o~pravn..kOJI l~a pravo da 09jenjuje funkcionalno. :.I.kadrova . pita.:principi.9nu 09gcvornost za politi~u v~sp._ -mlliipravnou·st·rojstvo· doprinesefunkcionalnom i sus~insko~ povezivanju sg .. profil Zanimanja imajuCi u vidu prihvaeeDu .vrednuju .1ct kao 1 drugim objektima ~o~enj3 na.-.nI]e samo korisnik cije kadrovske potrebe su osnova za planiraDJe.ovlada strutn.ja <JD SbcanJeopste kUltureodvija se realizovagjem. .. Opsta kultura se pretezn~ stice u ~Cio1?.S :a. vrcdnovan)e r~zullata va$plll~o-o. stavlja u objekt.sv!m drii-gim.om zaposljavanju i stalnom struenom osposoblj~vanjuv uz ~d l.u_« ') Zat? bi s. Oni zajednicki planiraju djelatnost.l]ja.a..E8L~!(Qn 0 y9t. srednje slozena.. . na ekskurzijarna. udruzeni rad materijalne proizvodnje i drugih d!'llstvenih dje_Ia~nos. em se u 11 .lcor!s~en)~sl~?o~()g'1~~#I. da se kvalitetnije osposobi za poslove l:radnezadatke.?PStu..g skolskog SiSrema(jeillilstVeit<!s.zla njegQ.osobnas~a (bira vrstu skole _koja odgovara njegovim int. drus.":. profeslonalno se osposobljava za poslove 1 zadatke koje voli 1 koje ce uspjesno obavljati kad se ukljuci na radno mjesto. ~I~rru i op~ drustveni standard pojedinca i druStva. razmislja.1 sarnoupravnim dogovaranjem organizacija udruien?g rada mat~nJa!ne proizvodnje. .>bz!rol!l na to da se obavlja drustvenim sredstvima.e!1og r. 1974. '. strueno-teorijskih znanja i teorijsldh i praktiCnfu zoanja i aktivnoSti iz praktiene nastave osposobi mlade i odrasle za odredeni..1. uci.i.2!!lJ~reIlQg~p_IazovanJa reallzuJe_yaspitno-obrazovnu dJeratiiOsnice1if!.spi~o-<!brazovn?g rada.ho:. pmodno-mateni~izvodno-tehnifrog.lZ rada.I:ID'i. Prema tome.nosl produkliVn?Sli rada.0 nJ.oSto udruiem rad :PlaruraobrazovanJe kadrova.3.sf crarnau d ruz.lozaj..:stri:ICno obrazovarije". Opsta kulturapomaze ~VJ(!ku. za stvaralacko . .:.pl5stlze se putem ~pe S~9!ili. ~)1tan C!nila~ <?~Iobo: denja lienosti i razvijanja njenih stvaralaCldh spo~bnosti.:.i polaznika da stalno produbljujui pr<:slruJ~s'{oJ~._P9yezane. _D~glm njecI~a..osposobljavanje mJadih i c:idraslih Za konkretan rad u xadri6jorg~ciji.~1 .l. .!\l:::~US.

..~ ..Za nast~vnika onLzn~~_Qs~?vr:u . J Zak:an 10 .: . 1.Jko!QY...~.poslove_1 zadatke. 0 tome u Zakonu 0 srednjem ~smJer~nom obrazovanJu : vasitanju. odnosno steel neophodno radno isksutvo u realnim radnim uslovima... ' . ase.skolovaQE..e mu poslove i radne zadatke. :..se_pnpremaxLu_pro..: -. :. ..e . koje ce P!l~oCi CoV]eku. Stan 5. SlilZbeni list SR BiH.l . samoupravljac i potencijalni rukovodilac. osposobIjavanje za socijalisticko samoupravljanje i nastavak redovnog obrazovanja i obrazovanja uz rad i putem rada. .yodmm radom orgarnzuje ~e.sposobe da budu nastavne baze organizacija udruienog rada u obrazo\:anJu I vaspn~nJu kako bi mogle osposobiri ucenike i polaznike za konkretne po.'" . c~ljevi i zadaci srednjeg usmjerenog obrazovanja 1 vaspitanja su konkretno definisani."'<:.z:alare::Kad~s·e3ionp.m . strucno-teorijskih sadrzaja I ~adrzaJa praktlcn~ nastav~ s prol~' vodnim radom irnajuci u vidu ciljeve i zadatke vaspitno-obrazovne djelatnosti orgaruzacija 1!druz~no.Jene.dr~enom stup. i vaspitanju.. a ostvaruje se u medusobno povezanom sistemu koji Cine drustveno verifikovani programi. '.Jzvoru..?_obrazovanJem 1.ima.~.edu mladirna ..~ehl1lc~ ko-tehnoloska sredstva.~iliie zav~enog sko19_yarija .. _. I vaspitanja.azyijanjezdravihi human. strana 7.Styo.=jerenom .da se stvaralackl ukljuCi u drustveni ZlVOtsredine u kOJoJ zivt.El!lje~~g_~.. p:olZYO?nJ~ I drugih djelatnosti i organizacija udruze. ' i razvijanje trajnih potreba za sticanjern fizicke 1. ") Zakon 0 srednjem usmjeren~m~b~ovanju.st!Dsk~s~ rjesava problem cvrsce veze orgaruzacija udruz~nog rad~ malenjalne.J£.ost.-'. . 0 samouRravnog drust~.." .. stepenu poznavanja osnovnih sadrzaja vlastite stroke.i. 5v'e no fizicki SP~ i stvaiaIaCkl usmJerenog .:n)e _L9~p(Jsob!javanje za _9Pstenarodnu_odbranu J drustvcnu sarnozastjClJC kulture: ". Veomaje znacajno sto se ciljevima i zadacima srednjeg usmjerenog cbrazovanja ne traii sarno iIi pretezno osposobljavanje ucenika i polaznika za odredenu profesiju vee i njihovo sire opste i drustveno obrazovanje.."".4.'.<~:~:. ooogaceno~tick:im vrije<inost. S!ufueni list -----'--:-. sto bi bila jedna od garancija da ce se u skoli ostvariti one sto udruzeni rad ocekuje od vaspitno-obrazovnih Ofganizacija u obrazovanju i vaspitanju.aJ. drustveno-obrazovanje.en. broj 20179.~{~~:i.mQlIT'r~v. Cini}~c koji se ~rine 0 zaposljavanju za':cSc:nih u~m~a lpolaz:01~a i faktor koji S organizacijama udx:uzenog rada u obraz.'?~~~oy~~a rrego-su i znaeajlf:iosii_2va koj~_o_mQg\lcavaAa u~!!i1.Y.' -. .~~:?~~.samostalncg . .. .:!!1Ja_!1~~samo drustven i zahtjevi vas£itn_2-q2~g9'y_1l0j_organizacijj~nj~g ]l. ~last nrorucke.o. I -.'.eba ?rgamzacija udruzenog rada. cesto..vaspitanjei osposobljavanje-za zastitui-unapredivanje ZIVOlnesredine .arr.nezavisnost..kao.i~~. stvaralac struCnog dijela nastavnog programa.a. . u nasim uslovima poneki nastavnici jos uvijek vise vode racuna 0 svom predrnetu...-:::: 'sprem_.. u organrzacijama udruzenog ra?a. ':-".-su¥er.se.:.._ . • ") Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju broJ 20/79. .i zad!ltke na radnommjestu vee i odgovaraju.' .sa.o~qcijalisticko~jedni.l.~':::~\: ::.. . Zakonom se predvida da se usvoje norrnativi na51avnih sredstava i druge opreme k?ja je potrebna sa:. Po pravilu..~.lOtere~ov~Ja ucenika 1 polaznika. I kOju-ceohavljati p... .J).omS'kog-polozaja-covjeka: ..:". mada neosnovano.Gesu..rad i... ~ se osposobi i da sam bude nosilac drustvenih promJ~ 1 promjena uJ?fOIZV9dnjl. .: .:. t .ni . Znacajno bi bilo imati u vidu Cinjenicu da ciljevi i zadaci vaspitanja sluze kao osnova za izgradivanje kriterijuma na temelju kojih ce se donositi programi vaspitnoobrazovnog rada i odvijati slobodna razmjena rada izmedu organizacija udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih djelatnosti i organizacija udruienog rada u obrazo~a.ep~!F-ge.vremenu opremu.. e v. . ..!!2.na.". pored ostalog.remenom pra~t1cnom osposobljavanju kadrova za r::zne..:.l_G.!liu. /).:ajednicke osnove struke. . f ~ilSpitinjJ!.kao naucnog pogledana svijer-Ideologijei revoluciongjne prakse_i:adititke-kl~. vjestina i navika za rad u odredenim zanimanjima. vaspitanje licncsti. '. nastav7 s proizvodnim radom..'-'.<-~) ostVjln un clOna na veza ~m~du zaj:d_ni.da.@) udruzeni rad pojavljuje kaokrea~or plan~va obrazovanja kad~ova.' '. .-.J. razumijeva i prihvata drustvene promjene I promjene u te~OIOgIJI I P~OlZVO~JI.i2:bor zanimanja i .. . ' '---s--=tu: u druslve. _. \}'?~:.dX:UJle uslove .00jentacijllu ostvanvanJu vaspitno-obrazovne 4J~I... Nastavnik bi trebalo da ima u vidu ci1jeve i zadatke vaspitanja i obrazovanja kad planira.radu .f~l!..ceg~ne j So¢jalis~icke~~~l~eJugosl~~pre~nog da rEd! 1 Dram SYDJ~dQmovtIlu.!~nQ__Q. Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju SR BiH ovako definise U clanu 4..-".si-Konacna odlil:tc:ifOil&rukovQj_osposobljen05ti..9~laYi. realizator dijela programa praktl~ne.".:'..~.' 'q.~>'::"·:·:··::/\:" .naroda-i-narodnosti-SocijalistiCke-R.-=-faZvijanje osjecanja IjubavLp..: .:sl?itno-ob_razovne'-osnove.« ) Da bi se uspjesno organizovala prakticna nastava s proizvodni.?vanj~ i :.kQlskisistem je I~lOraobili .~~ 29•. 0 tome u Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju stoji: »Srednje obrazovanje omogucava ucenicima i poIaznicima sticanje znanja.(hl}realIZUJe osposobljavanje kadro.:.g rada sred_njeg usmjerenog obraz. i~perative naucao-tehnoloske revolucije 1 potreb7 l. <. .Lkritickog -du ha ·saradmm. realizuje i verifikuje vaspitno-obrazovnu djelatnost.-.aspita~ja....~~pltanJu orgamzuje raznevrste pennanentnog opsteg I strucnog obrazovanja uz rad I 1Z rada... '.:' ""::'. ~~ _serealno sl!~va.Sto.~janje potreba ~d<lHi. . _ ..)979.~9na!nll djelatnost za koj1. . kadrove o~go_vara)uClh z~U1manJa.> .vrijednosti .. .' fizickih sposobnosti .emtet i l~ntonJaIru mtegritet zemlje«'O) -. Na OV~Jnacin s.. . Novi skolski sislem srednjeg USn1Jereno obrazovan a z v' se: ..:-. ~ SR BiB.~.·-3-:=-·usvajanje_i!!l!r~izma.al~t1tlh sposo~ v !J!l~r=~ sovanja:ofu_(0. . ' .lOupravqanju..radorn u sko.Yr1JednostrrrevoluC1onarne-reli:ovlOe. bratstvo ije.sl~ve 1 zadatke ~oJe ce obavljati na radnom mjestu. laboratorijama i kabinetima. '. uSPJeSn? obavljati postavIJ. zahtijevaju one sto je od njih za vrijeme skolovanja trazeno da znaju kad su zavrsavali srednju skolu. ~~~L0.' '.va u~ u~azayanje: lskazam~ pot!.ii s i postovanje~preroasViin-naroaima svijeta.koJlma se ornogucuje ucenicima i polaznicirna sucanje prakticnog znanja I iskustva.zadaci -srednJeg usrnjerenog obrazovanja lxaSp!t. ~'' ' ' i:~~i~1~~A.' ...dinstv...'..::ruihQuadlza. stvaralacko ·uceSceu -socijalistickorn s.".i . ------tj:: razvijanje odgovornog _9dn9Sa _prema .~t~~_ odnosno onjentaciju ~~~ da ·traZi --oauceiiiICaka(rvre]iilliji.:_-'..'. Zak~~~~~j~"~~j~renom~~razovanj~ '..:::'.anja. .E.maJu.LJIljeriJJJ drustvenog-:i:ekoi:J.-moralmrn. _.. . @iorganizacije udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih ~j~latno~ti o. da se ukljuei u radnu organizaciju kao proizvodac. .nog rada IZ podru~p obra70vanja. koji ce ?mog1!citi l_lliadom co~je~u da po _zaVrSdku skolovanja maze odmah zauzeti radno mjesto I. 'e formiranje slobodno .':":' obrazoyanju ._: .:'. vlastitim predstavama 0 tome sta bi ucenici trebalo da znaju na odreder nom stupnju skolovanja i.razvitak - ." Zasto se u riasem vremenu mijenja predstava 0 profesionalnom osposobljavanju? Zato jer ono ne obuhvata samo praktieao osposoblj~vanj: za poslove . .'.'" .«") _ Ciljevi i. . . . Na i.graditelja-so .. oblici i vaspitno-obrazovne organizacije.. "I~ '." 0sredDjeniu. esietskim i kuliiirriirnnavikama i -osobinarna: ····C.!v~Jl. 1J " . .«.ovanju 1. cilj: »Cilj srednjeg obrazovanj. Ciijevi i zadacl srednjeg usmjerenog obrazovanja i vaspltanja Imajuei u vidu trendove razv~ja ~aSeg samoupravnog s?cijalis~ick?g drustya.'. .' .ihodnosa m...:. ocijalisticko] J_1. II.obavlja u realnim zivomim uslovim. skim radionicama..promijenjen zbog toga 5tO je pretefno tratlO da Se kod mlastrana 7.'·~jevo. nornenklature zarumanja 1 opisa profiIa zanunanja koja su potrebna udruzenom radu. ~~oji: »Prakticn a nastava s~ I?ro[~.Y\:':::~!~~:.pravilan.ema~... ({). ~.~a~oob:azoyanJeJ)l. koje l.

dih Ijudi razvijaju I:. Razvoj nauke. str. str. ~. X kongresa 810.ovoj rnoci) do~ida manuelizaciju rada uopcc I s:'akog konkret: nag. maksirnalno razvija svoj kreativni potencijal. razvrje sposo~nos. sta mogu. ovorn doprinosi razvoj nauke.i. " •• ~. Zagreb 1977. Ciljevi i zadaci rofesionalne orijentacije l. koliko je rnoguce VISC. sve do grantee njihove prirodne obdarcnosri prirodno i flzicki datih predispozicija . strana 12. elektronike i kibernetikc.Jt?nOSii i vaspitanju odnosi se na onc koji su se priprernali z. rada. ' '1:5 Stipe Suvar. radnicka zanirnanja).«") Suvar trazi da se covjek razvija prerna svojirn sposobnostirna i intcresovanjirna. tehnike i te. »Novi sistem odgoja i obrazovanja morae bi biti usredotocen na prevladavanje jaza izrncdu fizickog i umno£. pnje svega razvijanjem . iekuceg ljudskog rada. 150. Novi skolski sistem ornogucuje svim mladim Ijudima da se obrazuju u prirodnim uslovirna.a akadcrnska zvanja) iii pretezno prakricne zanatske sposobnosti (razvijanc su ked one kaiegorije ucenika koji su se pripremali za tzv. 49.>dredeno zanimanje i da se tim podize akadernska kuJtura radnika I radno vaspitanje intelektualaca i postepeno ali sigurno i trajno prevazide jaz izmedu fizickog i umnog rada..1 1.. Naravno. da se stvar alacki ukljucuje u drusivo i proizvodne odnose. koje uslovljavaju intelektualizaciju rada i zanirnanja koji su nekada bili iskljucivo rnanuelni iIi pretezno manuelni. Sluibecl list " ~WB H. obrazovanju ~ '\ "l Zakon 0 srednjem usmjerenom i vaspitanju. a drugi da bude »radnik«. .adcmskc "f'ciS'. i to prve nstveno na dva uacina: da potice inielektualizaciju.:V.1_nteJektuaJnlh sposo~nostl svih koii su obrazovanjern obuhvaceni. I ! { I J' f EJ Rezolucija broj 20/79..tI 1 oSpOsobl. . da otkrivaju sebe u svijetu rada i u vremenu ka? su sig~rni Sla zele. da se dalje obrazuje i sarnoobrazuje i da se ovim ukine prethodna selek cija u skolskorn sistemu po kojoj je neko od pocetka ucio da bude »intelektualac«.hnologije i d~stvei1~~ odnosa u n?-~em vrem~nu nalaze da svaki radni covjck stekne sire obrazovanje. bira profesiju prcrna tome zasto najvise ispolji sposobnosti.se 1:a <.5. 21\Og. Skola i tvornica. da odaberu zanirnanje za koje ce se p:avovremeno pnprernan. -0 - '-'" ••• . a (I:oliko je to u nJq.

-. vo doprinosi da radni ljuO e:kr~._toj'"_£~.realno cpr ·c llVa.na.tn_radQm profesionalna . nezaposlenost i nepotrebno rnijenjanje profesionalne djelatnosti.ne-oail(). ·~-maouabTra lJl_pro1l:SiJU~ a .azovu..1a\'anje.\(6)) Profcsio nalna .. Dragan Tar. Q_ve_oIa1.se. ---iz-polaznih osiiova koncepcije moze se vidjeti drustveni okvir i znacaj profesionalne orijentacije.dpo_ rnjestojafirmaciju strucnih i9r:t!gih .po '-1Stun-lIt.imaoja traie o4r~~oSobnosti iIi vjestine i da je nuino procjenjivati sebe usvijeturada lmaJuel u\ 'tIte PSiliO-tlZlOlosKe osobine. i r.-da ·oni-rod-istimili-prib!iinim-:usiCiJZi:.' .atno p i 0.. raziiCitim_pQ!.cl:I.1jiUiIa Ld~. c::nikuai' .orijt:nwcij3 ..Q}ll_[l·ihoyo :Qie.pribliZn. Opste je poznato da dobro profesionalno obrazovani Ijudi i adekvatno rasporedeni na radna mjesta sa zadovoljstvom obavIjaju svoje poslove i zadatke.irn-usIO¥ima osposob~ ~nglJ]I GiG. sastavni dio rada u organizacijama udruzenog rada i bitan Cinilac koji pornaze uceniku i polazniku u svim fazama njegovog profesionalnog razvoja.Ill run a dYl"-~[ll~i_'. o~cij ce ~i. poslova... '--(f>.naCin-lille-donese-OOluku4-izboru Z3oim.l:.' .I:iem ..a. njen znacaj za svestran i slobodan razvoj licnosti. s edne strane san a a etmmn.pri" slova -j -iaollqikilJ9je u profesionalnoj orijentacijitreba da obavljaju. moze..im radornskolc 4J.7.t:ilSj')Jeh:J:.Tadnih zadataka) i odgojno-ob_ra.§~.fes.t>Jra koj..d..:o~dgoju~. . n~ dOV®!1.drustvena htlJe ~"d¥e:uj~m..da _:n0gu_ sluziti zasastavljanje prograrna profesiorialne onjentacrje u osnovnim Isrednjim skola--ma'.~¥miitj· najvise _~?pje-!@.om~dril~-_ lyu lJlQ~gQDO uQ[uzenom_f~ (kao proizvodaca 1 sarnoupravljacaji {:~._.poznavanju :p:oj~din. -. U~lizacije--pm1c@ne-Basta>J~mizYO. sklonosti.~~oonosunrn::t:ze..je. ~ interesi: profesionalni t . podizu produktivnost rada.nt...na.. --.-:ili-utvrdivanje principa.__ ---.L u pr\.JfQIrl!lhlkoli j \llJ.51~}._e_je..ellOl>r~'.ino~obr.-zaposlenjei.9. dase smanje povrede na poslu.i(e~ ")Pro eSlOna mrorijenTacija treba da se iemelji na dubljernpoznavanju drustvenih ciIjevnazV§J<l..._ sc -Z:iGovorJ~_!~i.5e.mcgu.:.tom.. ------. odsustvovanja s posIa. usloYi Skolaiianj3. to moguce.9_Qll$_penod r.-usmjererrom-obrazovanju-i-vaspita- !J.__ .dn.til_ G. za njeno adekvat00 profesionalno osposobljavanje i zaposljavanje na poslove i zadatke koje Ce uspjesno i sa zadovoljsrvom obavljati.ufue determinante izbora zaniman'a' ituacione. .e.kglika.eaiUcu na njegovcrn ..~Ll.~vj~il:-ll ¥imouJ?!~viJoiilCSO<..sposobn_o_su_...'Profesi9Jlalll:i u njcutucija nlor'!J? /_.. znanja.eksibilno pos~vljene.el?ii~a~adr6vlniiJ.J_ •• (.-j_~~~nfanjezal'U510.nastavnjgi. ' 1-1_ .='" cia otkriv<' sebe na radnom !!!J~oje. adaptaciju na .axn' ~_rudi razf~uju'. ~ sposobnosti: '...---...drustvo i druslv"ne g_dnose.su 40\'01j~veobuhv.doprino si .<5je·QiJiai:a:s_porr~~a!D!9-_rl!.=~~~~~~·t.i9 treba ~a_J.njihoyib sklcnosti i ~osol::in~stl.dobijaju. korektno se ponasaju prerna drugim Ijudima s kojima rade i aktivnije ucesrvuju u sarnoupral.oae.~spelja\l3Ilja.-Profesionalna orij~nta"i.'. zdravstvene 3.:obtarovafijIi-:-:fra=taauJu-sarrroupravljan_fiA-.v_<.Dicima da shvate. . ....~.prornatranju razlicitih oblika DjlhoVlh djelatnost~_I·. __. rasporedivanje na.()gucnostlma-:-:a ~-~- vaca pomoc'--. I:blik'4~(..alo_da. nepotrebna 9010vanja.YiSllt):::QcI~vJ)jih L (.~rvj:-:bQrQ_m di uspje snijc obavljaju povjerene irn poslove i zadatke.u:l~~raCe~rg.i..-t:WdIIJ.Hl...mja. njihovo adekvatno _o~posobJ.hira bli(iuce zaruma. L~ detenninante su one oc:l_Qiih zaVlSIcovJek~h---u-e<l~ --niIIl pOS[OVlffi2.r~b. 1..3a.gje mladi i o9_ras '..~oYnih programa.tinL. cuvaju sredstva rada.. ~ ·EJ:o.i zavisno od njih birati buduce zanimanje.u. i!~ 1::~. Determinanfe izbora zauirnan]a U nasem vremenu postoje brojna istrazivanja kod nas i u svijetu 0 tome sta srvarno determini~e izbor profesije iii sta je presudno u procesu njenog izbora.g~ta i_raz:vgJ!!u~nik.._JIet~buh- ~e_<!wr1r~~<~ai'~~t:~~t:'~j:~e:::~~~.ogu&iosti s~J1. javaju n.detesauaante..mI~?_9_ZiYj)J?l>rofesionalna orijentacija pomaze.u: iradom ·org..danasnjem stupnju razvop i~i1j:l. d a...pomogne. prp- vezana sodi9..moguCe. . pnvredni i 1:ultumi~VOl le. n:. Veliki bi uspjeh u Zivotu svakog Covjeka bio kad bi mogao da uskladi one lito on jeste~.:P01Q~j.J?i_oiz::od.dne regije i 51 a k i hitoQ mien na ucenika..~a. koji je sastavni dio cjcIokupne vaspitno-obrazovne djelatnosti.J~7enim UjS:- su kao bitne ove determinante izbora zanimanja i skolskim uslovima: U na- ~ I @spOsobnosti: psiho-fizioloske ~.. s onirn sto zeli.Tnteresovanja..:u_~l~~~i~~ ~ psiho-l-lZio\osKih Q~o~inaj sklqn~li i_isPQljeE-ill_~sposobnostiosposoblja. ~') navodi:.Cudruz. zavisno-od -profesionaJnlUiprerJe.Drijenla.'elfuaatJ<eUkqji.odgovarajllcarana rnjesta.. ponaS:inje u procesu rada i ucenja..nju..m..funkcije pedagosko-psiholoskeslufbeu protesionalnoj orijentaciji i za odredivanje..Qnaln_g_QQjentacija_b.J)nka:n~----.fo.:"y---------· -.Q_~a_0jaJLuajyi:. metoda i postupaka rrjegove realizacijeczaodredivarije ..koje Ie:eii:'lrCIrustvena sredlD~ porodlcn.u }~~~i~.nl"-.mjes.nal~~IJu.. aspiracijei motive.wruge-strane.od-esnovnilrzadetaka.dJelatnQ?~ Zadatak pro1eslOnalne-erijentacijeje4i'f. . .P<:>!1~s~y.be an9~s~iI.ipDlaznika kad.-0'Zaci_~~?~_j)r<2Ces_i~l1al neorije_~t?cj~e jecda=F'odgi~~~adrova.. Posebno je znacajno sto se profesionalna orijentacija tretira kao kontinuiran proces. --: ?~.l}f.0. f~a--ljlldi.-psiliodIZioloskihzah(jeva rada Izanimarna.! ... U p!:Qgesu. 1 .'ill:_ayania i afmnacijeJl'U:l!9J.-profesionalne.iabcra-zanimanja.naJlI O¥ara.c_!T<Js~ijl. sposobnosti..cjelokuJ1Ilom:odgCijriQ~O\)r!izovl1()m-i-profeslOn:Ul1oUF-pmfr .LJlSIOvi.je.elji_ll~_g!!b.n e . mogucnosti obrazovanja i zapQWava:rija:«..~~.f!l.:e. fluktuacija radne snage. da se ucenici i polaznici osposobljavaju za samoupravljanje. " __ . ~...lj~!i~!i~k.njego~i. osnove.da . p_ciir.lL~Jifa¢one spad%ill sxe.. ~ \~ Pre~~rouCeoe sim danali'..i_](Ojlma_Ce.QQ!.pmfes-iOn e orijentaClj novnoJ oli LSIe JeID.oJLPostrtu.i_t.JJW!.Dro[esije.pGmegne-uCenicima i polaznicima da shvate cia razhCita ~!.anizacij._9-FOjimSlZickim 4~QP_l!stI__kp~eJSpo _ pr~!lla odredenol y!t~~l~tt::.i.

. -.:~:..anje: .:.!.)svije~ rad~: zarumanja svijet rada: zaposleni svijet rada:. -" Proies.:"tt}~.. ponavljaju. .i~:.. ® ~~t ! I . . ':.": ' '.:: . (J.nastavnici e) nolaznici skole: rOJ upisanih polaznici ~kole' broj koji Ce se upisati ~ci sko!e: '~ broj ucenika koji zavrsavaju II'hl lamici skole: 'V uktuaClJa ~ (propa!i.r: . J-: ."·!}-I~::':~'~~.. ~~lu .: . ~ ® \.:. --:.. -t) ~e~~~\~~l!e: . tradicija skole: »odgaja za fivot« obitelj. .itelj:~ kulturni status '.i I r i ( . ~. fa. nastavni planovi @ obrazovanje: ~ opremljenost 1 F: uvjeti rada ftc!) obrazovanje ..:~. .TarouK. " -:.. t!)!stavovi i shvacanja ..1"\ .).~i~2i~~j~~&j~J:~~~ii{ '. '...:.. e~onomskl status ® "r:' ~) svijet rada: i (3 v 0:J svijet tehnicko-tehnoloski rada: rnobilnost fizikalni uvjeti status j izbora zanimanja.'. prirodne i drustvenc") 1'-< (!.'. status --r ekonomski status obitelj: obrazovni status ob._ .. 5) AI.<~. .: ~ .ji ~:.: . ~. ..' ." 16 .:·l~. ~ . djelo. ogrami i njihovi zahtjevi --~-~ obrazovanje: .l spol ~~ . prolaze) ) 1···:···1'·· •.= ""!"'-'. 'D) iskustvo: \2. .~ ~) Situacione 0 determinante pojam sebi 'I i'I LiCne determinante Izbora' zanimanja Iobraz~)'~.: ·r . 1• -I ~ tradicija skole: status u drustvu tradicija skole: »odgaja majstore zanata« . ·. "")Dragan.. t 0 crte 5.H. navike remperamenta iskustvo : znanJa vjestinc iskustvo: dob @ j~"l\'lli rne d. !. -~.'isto 2 ..

MOR (Bureatri:rrcematlonal du.· . nlen r VOlsu a 0 e Uticali ekonomski razlozi.atlni~j~w.odilo s ci.ostl.lJem otkrivanja sposob~osti kojima bi o? to vise dopnmo proizvodnosti bilo je u to vnjerne 'poznato pod naztvom »psihotehnika«.u. 2· 19 «» .ciju-koja"e-bavi:llrproblemima profesionalee-erijenraclje.ggQme MaR je donij~ru~. orii Ju oslovens ruzenia ad I .) -. pn cemu se voairaCtinaoTlcmm osobinama pOJedmca u vezi s mogucn~a zaposlenja.9_nalnoj orijentaciji. IsEitivanje f~o~a Covi.klilJ.. Od 1934. International Labour Organisation .Na. Jedan. . .:. '. a u skladu s drustvemm potreba:rmrza4rndrovima«.a_j)rganiza. k<!Q.. Iste godine organizovanaje medunarodna anketa 0 organizaciji skolske i profesionalne orijentacije. .f4~.koje s~ p. UP' 1. cioSIa se oQSaZnaIlJail.cija rada . godine _gokvil1!. ravail .a_sej_sye pafnje pgsvec~e vise CQvjeku.ek.. Generalna skupstina UNESCO-a usvojila je ovu preporulru 11.puhlika.Je da: »sluzba proteslOnatne-on: _j.l. edunarodno udruzenie psihotehnieara osnovano ie 1920.mera-biti-prilagodeoo-pGtt=ebama syake 6emlje«.~cije.C:no.zasjedanjll 11 Zenevi ----¥. (1 naredni podaci su koristeni iz ove knjige. gdje se u posebnom poglavlju govori 0 »mjerama za profesionalnu orijentaciju i selekciju«.B. Ota a u' se ova problematika tretira na vise strucnih medunarodnib sastanaka I konferencija.knjiga--»-Problemi--'runlaeffie-. do 1960... Beograd 1966.o_J'Q_yjeku. :'i.ILO) izdala je 1935...utepenprodu vnosti. gQQi=izaSla. teram en u e se ermi -esienaIB!H)fiJenta ta: VIm naziyom se tada odrazumi'evala racionalna raspodjela ra ne snage I p agodavanje ra a cove u 1 U okviru vaspitno-obrazovne problematike i prakse profesionalna orijentacija se javlja nesto kasnije.rov.e produktivn. Nai-m-e-. GRAFOS. Vodeci racuna i 0 bendikepiranim osobarna. godine donosi »Preporuku 0 strucnorn obrazovanju«. g~sebnu.mfusj. kojom su obuhvacene 73 zemlje sa svih kontinenata i svih nastavnib sistema. Rezultati ove ankete omogucili su uvid u sistem profesionaIne orijentacijesvih zemalja. -.: ~ . .' .bljam profesionaLne orijentacije ") definisanje kao l. go dine ukazuje na potrebu koristenja profesionalne orijentacije pri rehabilitaciji osoba s umanjenom radnom sposobnoscu. decembra 1962.P-omoc izboru zanimanja u iii napredovanja u zanimanju.tfffiCt najbolje naane ziJiovecan. ..LT.i.p. a 1962. o~va g U\II9 ptepan1Cl.m_faktoruproizvodnji.'&Probkm~lnom-erijerrtacijoffi b2-VIO UNESCO i Medunarodni biro za va~pjtanie i obrazav3nie se (Bureau-Intemati:ona!-d'o/~on .B T E~unaro_dD. god ine..i i " Na Ii razvo· nauke i tehnologije pocetkom dvadeseto storeea e.je..na I"azvoj pro eSlOnalne oruentacus.ovise ._!). njegovom razvaju i obrazovanju.:rT938. ~) Profesionalna orijentacija U osnovnoj skoli (priruCnik za nastavnike) Jugoslovenski zavod za proucavanje skolskih i prosvjetnih pitanja.".' . MOR 1954.

ali je...1i.Y.: . vee kao proces stalnograzvijanja potencijalnih moguCnosti kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije srednjeg usmje~lOg obrazovanja._jca.. Uspjesan kandidat nijescroo onaj koji polaze ispite S dobrim ocjenama odnosno koji se dobro prilagodava ocekivanjima nastavnika vee je dobar i onaj kandidat koji. u procesu svog profesionalnog osposboljavanja. . Profesionalna orijentacija mora da se prilagodi novom trendu shvatanja uloge Iicnosti usopsrveuom profesionalnom osposobljavanju.. i to danas i sutra.iaktivno ih ostvaruje i u tome procesurazvija i obogacuje sebe .oi. Ovakav dinamicni . 1Dteresovanjil!!.titi static no i jednostrano (ne treba ga vezati samo za veci ili manji uspjeh u ucenju).slozenost kriterijuma uspjesnosti.dnihinformacija.-d? U savreffienorn shvatanju pojma »profesionalna__Q[ije_madja«_sadrianoje trajrro..'!' . proces mora inkorporirati: '{].tima_preferiranog zanima:nja-ra~n-donOSenfanreg<?~<:~?-lUOstalne~luke-o-Prihv4tljivDsti_toga~ianlmaii~ vecimrliri znacaJ..-':~ 3.anifestnih rnogucnosti kandidata ®.1I. ._§_ag_oji.lljegmim . ZnaCeoje Izrazasprofeslenalna orijentaclja« .Licnost ne vrsi sarno niznovihizbora vee samostalno postavlja nove ciljeve.osobe_I!Q§.-ospe30b!ja vaaje i'Pi11agooavanje Iicnosti . a ne parcijalno. P~DAG05KI ZNACAJ PROFESIONALNE ORIJENTACIJE :')j.u sposobnostiiiia. ekonomski pozeljniji i drustveno opravdaniji.3.. u vreroenu u kome mi zivlmo. najopravdaniji zbog toga sto' je humaniji. aktivno sudjeluje u cjelokupnom zivotu skole i kojistvaralacki usvaja i primjenjuje znanje..!iY. i <!j!!~_mi~O:)1tiI'-remanje.~~maJicnosti._samo _dav.. U stvari.a.o. jer vrijednost covjeka treba gledati u cjelini. nju"). mjerenje i procjenjivanje svih potencijalnih i rn. ..1' pracenje razvoja. pa makar i s niiom ocjenom zavrsavao skolu..1. Ono se ne. Ovakav pristup je sigurno tezi i kompleksniji.pristup profesioiialnoj orijentaciji u potpunosti odgovara ci· ljevima. U prOteSionalnoj orijentaciji se 1! stvari polazi od Cinjenice::da5ei liciiO'sri~nrkturlrzanimanja mijenjaju i da je zbog toga potrebno Iicnost priprerniti i uciniti je sposobnom da u procesu svoga profesionalnog rada ili obrazcvanja stvaralacki aktuelizira sebe.-kaHdidatu..profesionalnog usmjeravanjaucenikaosnovnih i srednjihskolaiBrze tehnoloske promjerieTvelilaiekSpanzijaznanj:i'rriodernog vremena nuzno pretpostavljaju da proces profesionalnog usmjeravanja -ne trebashv:i.izabranom zanima.

(ill'l. ~eka doSadaSnjaJskustva Razvoj profesionalne orijentacije.---"sefe'ktlvnlyaiaku!i:.{)fjj entadJcGlJbila je jednostrana <)rezuilali . najbolji test znanja mjeri stepen informisanosti u odredenom podrueju.YiSj:_karal. takode...u nasoj zemlji.J • ij"J .. mozda.-rer-oe e clje-nego. porodiCni milje. vrsili poslove u domenu profesionalne orijentacije.. / '.nici. inteligencija. a rezultati su relativno . jer ima vrlo malo pouzdanih pokazatelja 0 tome. i sarad. 0- r 0\ ." '.) Komisija SAD za ispitivanje efikasnosti zavrlavanja kole&autvrdila j~ da na to ntitu bitn~ . Moguce je samo na osnovi oskudnog iskustva i teorijskih saznanja pretpostaviti da je prognosticka vrijednost do sad a praktikovanih postupaka vrlo mala... Nije potrebno sire govoriti 0 onom sto svi dobro znarno : da nestrucno konstruisani testovi znanja i sarno iz odredenih predmeta imaju vrlo malu iii skoro nikakvu prognosticku vrijednost.. • ._naucnollopstavanjej.&'_.jer su pristupi vrlo heterogeni.o..Vd "tr . sarna po sebi. . . ~ . rijetko i s manje sisternaticnosti. Korak dalje je ucinjen kada su skolske ocjene dopunjene »objektivnijirn« mjerilima .:~'l.~.e{J.srednjoskolaca--uCinjen-je-znaCajluW:orak. 'l.!1i~u a<i!!b:Y'!rno. slabo argurnentovani.II ravanja kandidata za obrazovanje .i (Halsey A. mozemo. .. Veliki broj nastavnika i admiaistrativnog osoblja se svake godine angazuje u proceduri ispitivanja kandidata. Uspjeh je nuino rezultirao iz proeesa prirodne selekcije i visokog selekcionog kriterijuma.. pol. geografski poloZaj i drugi auioci koji nisu dovoljno i.'.h.I ~{h.testovima znanja. odnosno pojedini fakulteti (a nekada je dolazila inicijativa ad odsjeka iIi katedara) su sami. Stvarnu vrijednost dosadasnjih nacina ispitivanja daka prije upisa u skolu kod nas tesko je urvrditi. Nastala je prava »moda« da svaka skola iii fakultet konstruise testove znanja iz odredenih predrneta. Economy and Society.znanja. •. Univerziteti... Izgubi se mnogo vremena i ulozi dosta truda.3.zaklju.. konstatovati da je proceduralni postupak i neekonomican i da rezultate nije moguce naucno uopstavati... i inventara Iicnosti ei '. ._v'!EQirani. a 'za dosadasn'e rakse otkriva nekoliko bit' '~_iUl[(lfesionalnoj..Q_gomiC__ -na:I5'Dillje omogueavalg. ali su naucno neprihvatljivi. a pogotovo naucno uopstavati. ... r-. Ali je isto tako moguce pretpostaviti da su izabrani kandidari na »elitnirn« skolama uspjeli. Dominirao je faktor skolske ocjene. a to nije dovoljno za predikciju uspjeha u skoli.. . Kandidati su pronalazili vise nacina da zadovolje na testovima znanja.•. -./~ ... Pracenjern razvoja ucenika dobila bi se jasnija slika 0 nasim zabludama. ali to bez empirijskih dokaza ne mozemo sa sigurnoscu tvrditi..c'. New York.. Proces profesionalnog \lSmje..ll.2. kao selektivnim postupcima. Vjerovatno je da bi i ani koji nisu primljeni mogli postici zadovoljavajuci uspjeh ako bi radili u istim uslovima.nosti. ski status. Testovima znanja.interesO:za visokoskolski studi] dopun e m _difikovan j (iIi) zamijenjellVsiho•• eno int _. 1961).YE!ill· Ka'da da je irnala .ci.straien.. nije postignuto one sto se ocekivalo. / 27 #. neprecizno evidentirani i proceduralno nekonzistentni.i. .~ ne mislimo da je selekeija naucno vrsena. Velika konspiracija oko njih postala je. a naroCito u nasoj republici. Stanje je ovakvo' zbog toga sto sve one sto se radi nema dovoljnu naucnu i struenu osnovu..:L. S druge strane. - h~' 0 3. skolske.. '.J.: visckoskolskirn organizacijarna se odvijao neravnomjerno. .. a najcesce bez strucne konsultacije.t.. !:Lrazvoj_~rofesionalne 3.oa naCin mjerenja i procjenjivanj.7'i . »KlasiCni« pslholoski pristnp 7 ~ z. socijalno-ekonom. pokazuje da je ona bila najvise koncentrisana na povremeno profesionalno usmjeravanje uCenika 0Stl0vnill skola i savjetovanje pri zaposljavanju.dJten ta ciju imalaje. i to pretezno oejene iz glavnih predrneta.il. 5 vise iii manje povjerenja u vrijednost onoga sto cine. .. .' . Vrsena je na osnovi kriterijurna koji su. ~ e c.:bila je n_~e_Is. mali... Kada analizirarno iskustvene kriterijume profesionalne orijentacije kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije.!'.I -vanja1aUiiliaata v • prijedkada je lskustveni nosti Qriientaciji. i srnijesna. a bez nje se ne moze vrsiti adekvatna naucna KaZemo i strucna verifikacija... :. Education. . .\-t\ nM. ovi Onioa: felja za studiranjem.'/( C·. Rezultate u praksi primijenjenih procedura nije moguce naucno analizirati. .M>MQb. ... iskustveno dobri.. na osnovu kojih ce se mo ci utvrditi da Ii je odredeni kandidat sposoban za upis u skolu iii na fakultet.ocjene.. /9 /.

.: .'.a b.· v . vozaCi autobusa. . tekstilnoj iriduStriji. kao Sto su poslovi u hemijskoj i foto-industriji.tibPt.:'..s. .::.e'ne'·' ".. ".-. naj~ ispituju:.~ .~.o.·ieljeznica i."~~'f"~:. !ill.1e i.je . ve sposribnosti aju veliki.' kojih rafilthl iIl\1§r j)ii.eOnih.• (sposobnost uoCavanja detaIja na razlieitim daljinama)je "do vazna za 0 ~anja u saobraeaju (piloti aviona. ju sing8hrlBISteIOlU ~ama (zanimai:J.sliCno)... '. Nairne.'.... . prihvatljivi kao zadovoljavajuci. podrucjima angazovanja i stcpcnu aktivnosti u slobodnom vrernenu. To su zanimanja u . biljei:enjc j analiziranje podataka iz kurnulativnog kartona pornocice prili.':\.p. su u svakodnevnomzivotu kodkojih se na...k.ja u saobraeajucrukovanje tehniekim aparatima ~OY8Dffl bor!o !:razvijenostneJcihvidnih 32 '..lova. . ..' .'?>:': ::/~~~1:T'. tramvaja.. Podaci iz kumulativnog kartoria bili bi dragocjena pornoc onirna koji ih profesionalno osposobljavaju. 4.:':~\f:\. ~ ~_~~otn~ ii~ljiY~ za svjetlo vazna je za obavljanje onih poslova koji se v= 51 oifimmmaIno osvjetljenje. .'~ .. za obaVljimjepoi.iiidristiiji . PSIHOLOSKO-TEORETSKE ORIJENTACIJE OSNOVE PROFESIONALNE 'v / . ' . onima koji ih ukljucuju u rad i onima koji 'ih prirnaju na posao i po rnazu im da savladaju pocetnicke teskoce.va. '.. _Difeiencija1na OS~ivost.""""___"'.vjetlin. . . u tr.korn ukljucivanja mladih u proces priprernanja Z3 prof'esiju i njihovorn samostalnorn i pr avi lnom izboru buduccg zanirnanja. specijalnih sposobnosti.orlry.r.boja i josnekim graiiaIna kemijskeindUstrije. . .. rezultatirna prijcrnnih i drugih ispita. koje jc ucenik polagao.: '. prirnarnih efta Iicnosti i ispoljavanju talenta. mjcrenjc. •. razvoju intciigeneije..) .::<. '.' U!ko\i'..' '.: ".'.esnovuboje kontroliranjihov rad.:.' broj Ijudi.:y" '.ljanj. ponasanju ucenika. karakteristika.'. od e a . profesionalniin interesovanjima.ndai-rutkoji-. in·a. koje moraju biti razvijeneiznad sfu.eozorne os vezanesu za ~d osjetnih organa (Q§. usta i koz.' ' ..' " .'i ~ . razvoju primamih tehnickih sposobnosti. ' '. uspjehu u pojedinim predmetima.':.ni os -. .'>.-.%~3::" ". . poslovakod kojih se. iivnog i:azlikovanja nijaitsi boja i svjetla..znacaj za neka podruCja primijenjene psihologIJe. pazljivo opserviranje.. . nos.~ja . '/:~..Ispitivanje j·t vida vazoo je zbog' toga jer je za obavljanje velikog brojaposlova i zanimarija potrebna .o-.:.Yelikl '..< -. vazno je za ObaV.!. ..eblja. 3 -PrO[csi~naI~.

bno~ti.'~~ '~" ~· <·i. o ~a: ge Ja. pa u tom slucaju govorimo 0 odredenom stepenu mentalne zaostalnosti. ..-. ISIO tako ispitivanje karakteristika ~luh~ . igtelige~a se mJen a svrha uti mJerenp Je ubor po~ za POledina .~:. na poslu..?d v~nijih p'redmfta. Mali broj Ijudi ima inteIigenciju razvijenu iznad prosjeka. Kako smo vee naglasili.. vazno je za sva 000 zarurnanja u kojirna se posao obavlja pornocu zvucnih kornunikacii' . 34- .zi~~jt~~tt~~~i. Kao posebna mentalna sposobnost i teli enci alma nel ' tike kod kojih su najvainiji_iacina i b~na intelig~me t pena inteligencije ovisi kako ...'.itd).:. ako se na vrijeme uoci nedostatak. lito utjece na nju i kako se ona razvija.:C_L.~~~~~.I S . Za inteUgenciju mozemo reci da je to sr snalazenja unovim situaciia ' i nepoznatlmJj"r:Qhlemjma (J kra'n'o'lim I n os e IvOSt za r bleme ko'a se moze razviti do vrhuDske styaralaCke spasobnosti. u velikom broju. Po• motu inteligencije nastoje sakritisvoju. .ja sVoje intelektualile bpa~te.. koji su po svojoj inteligenciji. .mtelektualne napore. ~ntelig&lcijGm-mai~_l. .:::~::.. t1 probleme ko rirode (rukovanje predmetima i sadrzajima koji SJl. No. ~d~ ~e u pita~ju ni~o d? kog~ se mo~e r~_iti ~nteligencija.. Neuskladcnost karakteristika vida sa zahtjevirna posla dovodi do prevelikog naprezanja.. procesu uCenja utoku ~olovanjai kod stjecanja novihznanja u toku atavogfivQta. A strakt a mteh.ma. u glavi. 40 .i_~.. Tako se ios ovori 0 no' konkretnoi i sociialnoi mteli encin. Medu ovim posljednjim. signali i govor). ponck ad uvjetovaue nedostacirna vida.p_Qj~.. ruku. Kod nekih osoba.' Sto se tiCe zanimanja i poslova. tekstilna industrija' i sl. Pored' jacine i brzine..::'. . U zivotu se.'. Istinaju[<l. 0 pojediuaca ova sposobnost maze nedostajati u manjem iii vecem obimu. boje i ritrna zvucnih valoVa) vazria je za izucavanje zanimanja u muzickirn i drugirn skolarna. . . gOIOvo svi takvi pojedinci postizu veoma dobre rezultate u toku skolovanja i na radnom ja (zvucni Osirn ispitivanja sposobnosti vida i sluha za obavljanje odredenih poslova ispituju se jos i ~posobnosti njuha (neka zanirnanja u hernijskoj.~-f:·E.gencije zadriava se do 30 godina iivota.. >: " . 'SlO ima za posljedicu srnanjenu produktivnost i nesigumost na poslu.. manji broj ljudi ima inteligenciju razvijenu ispod prosjeka. (c)JMentalne sposobnostl dolaze do iwza.superiornost i toonda kada trebauesto da nauCe.:.kOJIsu se u toku zrvota pretezno bavili poslovima.".:·j·:. lnteli enc"a se ocinje razvijati od r 'a a do zrelosti .lijenost. StQ .. ~voje osobite vaZnosti u Zivotu uopste a posebno u pral.'" .9dnoSno liCnid()hodak.Ostrtua-sleha (rnogucnost razlikovanja intenz itcta. gencija je sposobnos aZl 0 U avanJu aps 1 teorers roc em 0 e • teligencija manifestira U sltuaCljama u o]ima treba rieSava.rurwu:Ja skole i radna mjesta. suvremena psihologija zastupa stanoviste da pna posjeduje i neke druge. u Kojima rnuzika predst avlja jedan .iznad prosjeka a rnanji od 0. treba naglasiti da vecina ljudi ima prosjecnu inteligenciju. " rnjestu. !. Nivo razvoja rnteligencije neke osot>e izrazava se brojem rijesenih zadataka u testovima kojima se mjeri inteligencija ili takozvanim kvocijentorn inteligencije (1Q).hoi inaCeuZiyotu. Ovo ne treba djelovati 0 es ra rujuce. a ad hIZinekoliko je yremena potrebno da rueSI Deld problem..cesto susrecemo sa 5njenicama da ljudi zloupotrebljavaju svoju in. '. " pro~d~O~lazUl~da treba rijeSiti _~~~~~~~~~~~~~.\ . visine. koja je karakteristicna za rnisljenje odraslih ljudi. zadani u ~~2in~t~e~li~en~Clf·~· komuDikacija integracija . Ove dvije karakteristike inteligencije ne moraju uvijek ici zajedno.Ja[aZVi]eno'S1:i psihornotornih sposobriosti.it!hll%ti.je pojedinac inteligentniji to ce brze i la~e shvatitinovo gradivo i bolje ~se njime. " Slikovitije to je prikazano na sljedece dvije krivulje: .. ako nernaju radnih navika i zelja da nesto nauce III urade.teSke probleme osoba mozeJ.:'!~'. In e a ana opadati do 6 go me_ Poslije toga dolazi do nag ad an a intelel1:ual s 1. postavlja se pitanje.enclJom mogu usvojiti mnoga znanja.. brzina rencksijeJlabilnost (mlrnoca) ruke~ Spretnost prstiju vazna je za uSPJefi u mnogim poslovima gdje je potrebno sastavljanje sitnih uredaja i baratanje sitnim predmetima. koja se zavrsava oko . u druS~..::i./ t1J c.'.'. 0 sposobnost dolazi do izrazaja u gotovo svimsituacijama u koji..industrija.:'fY~::.se pojedinac nalazi.~.~. bolova.. kozrnetickoj i nekim drugim industrijarna) i~ (zanimanja u prehrambenoj industriji i ugostite ljstvu). nakon postizanja pune zrelOstl.. .za. U praksi se najcesce ispituje ~relnosl prstiju.~:':.~Y. JO . .cijaI¥a. U takvim slucajevima govorimo 0 raznim oblicima tuposti iIi Cak slaboumnosti. Za njih je »inteligentan« onaj koji je zavrsio odredene visoke skole i fakultete Hi pak onaj koji mnogo zna. Po misl'enju nekih psihologa posti nuti niv razvoja inteli. elektronska. jer pojedirici sa skromnom mtelIg. ' " svih vrsra industrije.ill1Q~~jne indiVl ua ne i profesionalne razlike__1lleduIjudima. a isto tako i VISO oobrazovan moze imati skromnu inteligenciju... Nepismen covje!( moze biti izranto mtehgentari.: . Spretnost ruku je pretpostavka za uspjesno obavljanje poslova kod kojih je potrebno upravljanje raznim alatirna i strojevima..1 _ U toku razvoja a 0 se moze uociti razlika IZme~ nosti i nepovezanosti djecijeg misljenja i logicke sisteruaticnosti. kao opcih karakteristik:a intcligencije. ona ima poseban znacaj u . IJU?I.OYelikom broju zaniri11ii1jiil:Ispjetrnrvisi-prvenstvenoOG stupn.:.osobine.:.. sprernost . koji zahtijevaju stalne i razlieite inrelektualne na pore.?.OJIzaht~}e\'aJu slozene.Dni uce manje nego Sto biiriogli. zna da su razlicite poresk oce na kOJL C :.~~-T.:".te. telektualnu. lakse uciti) ali ona nie Jedini fal"tor od ko a zaYisLus: .90 postiiu oni cija je inteligencija ispod prosjeka. Ako je inteligencija toliko vain a u iivotu covjeka lao pojedinca iii clana druseva. Rezultati svih dosadasnjih istrazivanja pokazuju da je inteli nci'a odrei:lena rvenstveno nasl'ednim [ala ~Okoln~ [a~. cesce se nalaze . kao SIO vrl_onadaren! pojedinci mogu ostati neiskoristeni. d~k d~gi i u dubokoj starosti ostaju sposobni da obavljaju poslove k. U svakodnevnom zivotu !judi ne razliJU mte rgenciju 0 znanja I 0 razovanja.'. kao sto su industrija satova. kao sto su zanimanja. okulomotorna koordiu:J-eija. neka zahtijevaju da se problem rijesi brzo. Isto tako. Netko je u staliju da rijesi najteze probleme. . :-. \TIo brzo doIazl do opadanja mtelektualnih spos. savladavaju oooliko skolskog gradiya(ili:zadataka:na r:adnom' ~jl!s~) kc:ilikoimje do-' _voljno da dobijuprolainu ocjen~. od kojih se vecina moze lako korigirau. -:~:-f:~{"~i·: . vee v ~utLda_p.!!iu imaju ogranieen utica].i porodici. ' .:tienim Ziv~tnim situa. Slika I. ridskoristavaju do. Prosjecni pojedinci postiiu [Q od 090-1 10' Kvocijent veci od 1.10 postizu oni.~:/.ia "II svim akti~'BostiIBa covjeka a narQ:_ Cito onda kada usvajamo nova znanja i v'dtine. ali mu je zato potrebno dugo vremena i obmuto. dok ked' drugih vrijeme nije vazno..~·.j" U slueajcvima kada se visoka inteligericija poveze sa velikom marljivoscu.razdrazljivosli j sl.kril. (grpsihomotorne sposobngsti su vezane za vrsenje raznih jednostavnih i slozenih pokreta.nego·sa :dalekq-manjezalaganja .i.lrie i lakse usvciii~ZI!?Dja (tj. Ako je pravilno iskoriste to je veliki dobitak za njih i za drusrvenu zajednicu. sluziti.

. . !. mu. e stekJo odredeno znan'c i viestina? Odgovor naovo pita-' . Sa. instruktor .!la prostorno Ivrernenslci odyo]ene diJelovi} . hm )aJeusp]eSDI]aako.nc:nvK~dnj'e~~ tr~~a~'~'.. uce eT roditelje. treba da budu ispunjena najmaiije--4uvjC -. na osnovu misaone analize odredene situacije i sadrzaja. koji se inaee mogu rijesiti na osnovu istih misaonihprincipa.:nt ]otellgenClj".._.je poznat cilj te aktivnos . a pose no za nas vnike.sl. grupisanjem sadrzaja prema njihovom smislu i logickim poveziyanjem razlicitih dijelova Iz vise predmeta.' nje interesantno je za sve ncs. I?ijete..cC~L!. i.. to jest rijesiti zadatak iii obaviti neku novu do tada nepoznatu radnju.iiriitacijorn. '..IDO u mogucnosti daga smisleno povezemo sa pnje naucenim j usvojenim sadrzajirna iz istog i srodnih predmeta (npr. ana:lZa a 'voasti nitb~nte Tanallza _Q_<:lkreta_.' .. fizike i hemije. . lakse. ak{l !.kubja I po~ IIDltaCIJe til oponasanJa I na osnovu rnisaone anallze odredene SltuacIJe iSa<IfZljja.·uclj"n..'.ps. cilia..). utvrdivanjem uporisnih tocaka. Sto'e otrebno da.IS_tE.~ . dolazi brzo do zaboravljanja pa se ni nacin rjesavanja zadataka ne moze uspjesno primijeniti na nove sadriaje i zadatke. tacno i uspjcsno izradi neku alqiY. sihomotorna s osobnost kola omocucuje co -e.. on pokusava slucajno doci do cilja. precizno I ekonomicno a znanja u re~rodu kcij! u I?r_:p. povezivanjem gradiva iz fizike i rnatematike. o~ k~e-spo~~nu[i ucenje na osnov~-.-V·rni .i?c. • okreta:nadnJI. 0 nosno olJi 00 prosjck.e.bi jedan ad pnmlera lrnuactje na- ~"~~' . Da bi dijete pristupilD lIsvajanjn Dauh' znanja i vjeStina.ui (pokreta) za koje jeVazno da se odvlJajU brzo. .. Ueenje._ st.. dok JC zn~tnO manj] broj onih Ko)i su slab]]].su rilikorno .cncijc dobiccmo o~e ~dno-..Y. . Osobe koje uCe nove nS:.9. All 0 e vJestine ne rnoze se vjezbanjern forrnirati navika . ~ro]U _bfZlDa. .nom obavJjanju odredenin moiornih rad.u.x• onavIjanjem stecena.a otreb~'~-~b~vr~:e~ ~ivnosti (CitaIoYem~!San em rnz .informacijaiteqretskih-rnanja0i-usVajanje" si"iiio61icke grade zahtijeva sticanje odredenih vjestina i ~ika.za sticanje vjestina i znanja jesu J2. Ucer:lle napamet. ormlranje navika.). Ono postaje sastavni dionaseg znanja samo onda. .oJe su .~. . re ada. 2rbsjcC~1 ~c:.odredeDog .medu njima_ne_post~je_bjLCJ.• aCi' kako da dode do to Treba a . ----Kada se pojedinac nade u novoj situaciji u kojoj treba nauciti novo gradivo iii nove vjestine.e ~Hk~ L ______ ----stlcahJe vJestma uvijek Je pr~ceIl9.usv2jaju...broja .~ ge. (a ntJe I us esm e 0 av a ne'u fa n u .I:QIlliene o kOllh dolazl u centralnom nervnom srsrermr S~vjdlina_j d zoal!J3 u· ~k~a se f!a nekoJi~<? nacina. .:___ ~~P[' k?G uC~lIJa v0211Je~~. (nervna transfera).0Gavljale ?ruge:os~7nu stvova!i visi·niisiiOni·~ocesl npr.~_r~g.s.i:!uirngekoje meo redenepokietel onda sa~ POKusav'Y~ ~9kre:e'.l e iosmatr1!.l.alDim~\'liaDjem stecena ra~Qia' omo~ va Co~jeku da 5 mml~almm utroskom e~_Qrzo. vrsl se natkrivanjem bitnih veza i odnosa u gradivu.J.9°!u)dima Aka na apscisu nanesemc~ veiicinu b.dAlianjem. pra~:u voznje 1 ~(rca]u polozaja volana na njega i slicno. Prcmda se vjestine ocituju u uspjd.' . sadriaja Oailli u pisariom obliku. lmi "akaooblikucenja dolazi doizraza'a kodusvajanja navikaiv' estina..g:. .J?:::9~~oV .~sto':i u~~~~n.-- s e: v. hemije i biologije i sl.0 50 60 70 80 90 tod1ne tjvola Slika 2.kandidatu daje niz informacija 0 ino!Oru... .lholos~~g st<l119.~ka ~oje. ako snit' U stanju da ga sarno mehanicki reproduciramo (ponovimo). ~NajslozenlJi_iefrklisrJji nacih ucenja jena osnoyu misaone anallzc »dredene situacije 1 sad~ . ~ayjka ie autornatizovan1!. '. Ucenje na ova] nacin je dugotrajnije (neekonomicno). d~je nekoliko ~ogucih odgoyora i zadrzava onaj koji je ispravan. .'. k.1f1ldig.~ ~vo kojesrno utili nece postati dio naseg znanja onda. .hl5.:P~t?i~ veIik boo). bio.?zn_~v~_r:!j_u.ipak.~. .ijil. .s1. j 1 ~ to t I 25 20 15 10 20 50 .

G.' . kao I rC?lt71JI ~SVI~~I kOJ~rade sa djecom moraju truditi da kod njih raZvlj u drustveno ~c:::IJne I _pozlll. teh_nicar. all ne voli dasvira ru Jedatnn=s·trument). 'If ' 4.fila f ~ . Broj i vrsta interesa u toku zlvota. vezane za en e te 'i vezane alazen e novcg.yojna. I I\'r ~ . sekretarica.!c~u iskustva 1 eksperirnentalnih istrazivanja pokazuju da . IdTmmahsticki InS ektor..uJ. novmar. "V .' mterese mozerno razlikovati prema trajanju nad?~Qtra. Starori '~'. ro?~)!ne I prijatelja."Hmii. . a.javl {)I /J ' je ' :st kod d~ece aju ~.y -/--:.<:'.-a. Tako npr.zavoli ono ~o radi.nje-\'Jse'sp()ntano.anje. glumica.. ko~ naJv:ceg bro~aIJud~.-l.. .. Slave' enc. resi se mogu podijeliti na : liT rnierese vezane za r '.. .. cine i vrsnjaci..ljecaizraZavaju zelju za onirn zammanjima kOJa~vlse odgoV_~~J.Calna zafi!?1anp.Y€. Moguce . o?. '> " .III erese Iota'o ..v~splta~l..~~ UVl.~ob:a.""-1' _-' r C}/' si.ocjene. _ To znaci da ruje ispravna kQ!1ccpcl)a da ~nte_resetr~ba l?ed~&os~1Is~on~~1lI onda kada se sponrario J..~'~~~: 'Z..<. oni ~aCaJOl za obavlpnJe sVlh~~s~~:~Qsebno erese t. 1 toposebno profesionalnih ..ko. ucenik izjavljuje da zeli izuca vati odredeno zanimanje jer ga voli.s. . To isto. emocionalno .. nerijetko._. ~~nik moze i~ati zadovoljavajuce sposobnosti Z.. Pod utjeca.mzmjCf idrugo. 4.III druge kvalifikacije. U zavisnosti ?d opse~ psihofi~ic~og razvoja samog ~Jcte:~%ezultali dobivcni na. . : \ . drugacije se odnosi prema njemu od onoga koga posao ne interesira i za koga on predstavija teret.clDj&nlcu-5t~.. U ovorn periodifCfJeca ne UZlmaJU lLQ Ir v e s 050 nosh.-': : . a da mi toga nismo uopce svjesni.zani. . a.mterese f. ali tonije sve.l.iiilStl).lnler ._~ slabe povrSne..: .a ~~J a. Nisu rijetki primjeri da roditelji prenose-negativan stay prerna nekim zanimanjima i posiovima na dijete.Jne Iprol. onda je normaino ocekivati da ce izbjegavati ta. Za <!j.. mtere. J~ e 'a a .) . . 38 -. J.dot~ga n~slaganJa doI~ zboi? tOi?a sto mladici i djevojke biraju on~ zalllma~Ja za k<. sposobnostii znanja za od'redeno .. ." . nama.:Qj~JC { o'edinca za ob ' .lX. a 0 njernu zna vrlo malo iii gorovo nista.LI~teresi_.na.>Ja01 .omat~ka spontanost.':1 __ ll:J_I~.. a da zato nemamo nikakvih iIi vrlo malo konkretnih cinjenica. najpriviacnija su zanimanja vezana za velike i nenad~zbudl Ive dogadaJe (detekuv.7r~\:oju in(e~csa n.· '.interese vezanc"za.3. ' .. )l<l '51 kvalifikaci'a' :.':lnm.' \ \ '~/ . .'H. Ako dijete ima negativan stay prema jed nom iii vecern broju zanimanja._:::::. '{~¥. . S cbzirom na profesionalnu upotrebu.?C0-'~' vezane za ra sa zivctin'!lma.su I ali one zavise od svrhe. Forrniranje stavova kao i interesa.~ postoji-nikakva aU.moratI obavljati posao koji ne voli.u1." .--:.u. Posto'j vrsta in .. postoji malo vjerojatnosti da ce sa zadovoljavajucimuspjehom za~~t~ skolovanje. Covjek koji je zainteresiran i voli svoj posao. spiker.ITlil. ' Interesi i stavovi vazni su prije svega jer predstavljaju motivacioni faktor u privatnorn i profesionainom zivotu pojedinca. Porodica je jedan od znacajnih faktora cjelokupnog razvoja licnosti djeteta.:. ffiorep ovac. pr~ma a~vnosu. "c'le0~c&01 ~~i. . O~taje cmjenica da ~ ~oz Citav Evot .. kao i njima slicna zanirnanja. lnle" si redS(3vJjaju ielju r '1~ < / \. .csobic. vee se nas~aVni_ci~. Drugim rijecirna stavovi su ponekad pod neznatnim utjecajem neposrednog iskustva. 5 avm nau 1 s ikeri i sl.:.:.ecumladeg uzrasta do puberteta.~arm¥el!t.t. . . lake ne predstavljaju .. ...azne: Prerna intenzitetu ..aml'pretpostavIJ~Ju da Im~Ju ? potrebne preduvjete.o~. vee ono sto lffi sredina u kojoj se skoluju omogucava.a...edu interesa.~e<i \'[<'1:1inle(e~ S obzirorn 'ama V . ' ' i »loseg« zanimanja. Mi cesto zauzirnarno odredeni stav prema nekorne i necernu.l. osim ako slucajno u toku skolovanja 1 radane.uli_cjogadajima. vezane za roizvo 5 no. O<"<""7oitCjjU(.Z<. ~adu sa ostaJim o~ininih covjeJ>a.jem roditelja ili zbog drugih razloga.i. :asniji~u~astimtim~~e. ·)·:LI _If - " :. znacajno utjece na nase ponasnje i odnos prerna Ijudima i poslu. .na ~. U . '_'---'-l\1e<t1'1:i..eha~i':'r. Ispitivanja pokazuju da djevojcice osnovno-skolskog uzrasta naJv~se vo~e zarnmanja: daktilograf. Tr~ba re_C1 a u neJ?m ~ slucajevima mladi ne mogu birati one sto ze1e III ono 5tOmogu...~yl~ sposobnostima i drugim licnim oscbmama.. Uz o dredeni stavaozlv javarno ugodu j neugodu koje se vrlo cesto orrruraju I pojavljuju. Bez ob4ira. ?ro1c. I hlmsk:iteZlser._ J. mte...(!j (/ 1(. i s.)..ne interese.<?JlJe razhkova~ na opste drustveno i I OZOS 0 ~nacenJe.djeeaGi7-m.na-!kUvn~ I 'pasivne (na primjer dijete moze voljeti da Slusa-rntizlkU. " .l.'avc.obo en.3...stom~tolog. .2.. pa i za forrniranje stavova.' v klasifikaci.:'odg~v~rajuca zanimanja i odlicne .mo~ena vnjeme za~lt~ odredenu skolu.1 r:meIllil.-u-velilillm-broju-shiSajeva ne PCStOJIdovoljno slag~nJe Izm.:. ili je to ~eIJ!i rodi~elJ~. . zI!acaJ'!o se rmjenja.sl imaju bitan znacaj za obavljanje velikog broja aktivnosti. .))e~ar. ideiama LPmrnp. ali ako ne voli skolu iii zanimanje koje ~ o~av~jati ua~on zavrsenog skoklvanja.si_po~iu_ realniji i _<.profescr. .:stan~nu (stal~u) ps~holos~osobmu pojedinca. J a}vA-?-0] ! kao i prcmazlastuim. U er. \:..

Prema to~e. izbor zanirnanja je pod utjecajcrn roditelja..·. leao sto Je izneseno u rarujrm poglavljima... o »vrijednostirna« jednog premadrugom radu (fizickom prema intelektualnom)..a povecava potreba za intelektualnom aktivnoscu u njihovorn obavljanju. . <: Pozeljno bi biIo. uvjereru. a to sve zahtijeva umni rad koji se odvija ujedinstvu s fizickim. . Roditeljima se pruza mogucnost da prate kako se njihovo dijete ponasa u gotovo svim Zivotnim i radnim situaeijama.visesrnaf!)uje razlika ii:ri1e. a av 0 nos· re 'ra<iu od strane roaiteba. nastavnici i dr.lZbora . . ate razvo i svo a dieteta j nasto ie sto e rno uce 0 e uvnije.. pa ucenik bira skolu i1i zanimanje koju je izabrao njegov drug.9_i~ili~_!Jje se u tome ~to neki rod' . ipak su roditeljiI1aj~sCi savjeto- davci prilikom izbora zanimanja svoje djece. sYt....moguenostima.:<:~i?~:\?)" . Zeljeroditelja dijete da2avrSi ono sto senjimaCirii da je »najbolje(d.- najeesce nisu u·skiadusa ieljama i spOsobnostii:nadjeteta. posobnosti. . esto·se aagada a susre emo pOJe me roditelje kon pOEd svaiih sp. e don zvoljavajuci im duze skolovanje cak i onda kada je zensko dijete izrazito sposobno....:. tako a s a rad dozivljava kao pritisak i prisilu...". a kao rezultat toga poj. pa bizbog toga svaki rad morae bid priznat i eastan. i koristan. poznanici. rodaci. ~ika. vee zaslijepljeru tom ljubavi smatraju dijete sposobmJlm nego sto Jeste. struCnjaci koji obavljaju odredena zanimanJa. nego i 0 objektivnom vrednovanju odredene djelatnosti u drusrvu.. u trenurku izbora poziva..<:. Jedan dio njih puno razmislja 0 nastavku skolovanja...-.. 4. ne vodeci racuna 0 tome da Ii su zahtjevi u skladu sa njegovim sklonostima..'. A bolje bi bilo ako vidi da djetetu skola »ne ide« 0 tome realno razmisli i Ii Sara~ji i dogovoru sa struenjacima i djetetom pokuSa naCi naJbolje ijesenje. imaju mnogo manje problema kad se treba opredijeliti za buduce zanimanje..Q§QbnQsti e pastiiu za ov .osnovne s~o~ Ie. Na primjeru u vlastitoj kuci djeci treba pokazati da se podjednako cijeni svaka vrsta rada. an De mali bro· roditeI"a . Trebalci bi da pokusaju sto objektivnije upoznati svoje dijeteipotraZiti pomoe dru~·· truenjakainastavnika. . Primjenom sve savrsenljih tehnickih dostignucasmanjuje se broj izrazito fizickih poslova. ako se valjano obav1ja.-Ekrleinje-za lakond brzQID zaradom oa nedozvoli na' do izb'egavanja fizick .) treba misliti kako se moze ostvariti postavljeni cilj. znanja j da I~ ~. potpada pod utjeeaj veteg broja pojedinaca iz njegove bliZe i dalje okoline Je m.e_sistematicnosti rate razvoj_jje·_ teta J da ga usmJerava u u drustveno i o'edinacno ozel"nom ravcu.-:::diiJi_~pJ:ru .. a i prije toga.rada.oze postiCi tako da roditelji sa__$!_oje rllQgu_ce.~araucu... kako najbolje organizirati rad.t. Posebno ne proejenjuju objektivno one sto oni zele j 000 sto djeca stvarno mogu. :~. '~'" -. jerjesvaki lid potreban.. Neka pokusa jos koju godinu da i ponavlja/pa cu tek onda odlueiti«.. Iako dijete. ne vodeci racuna ~ tome rmaju II 1p1djeca za to z~ru. Zatim kojeposlove izvan i u kuCi. . Covjek koji se bavi izrazito urnnim radom moraistovremeno biti i fizicki aktivan. :njednija i u ~cx. I jedni i drugi grijese u odnosu na djecu.koje su zelJeh.1. .:"'. Nauka i iskustvo za to daju ruz 4:7kaza. nama. Zbog p'revelike Ijubavi prema svojoj djeci roditelji objektivnone zapaZaju djeCiJ. Medutim ovdje se mora priznati da se ne radi samo 0 subjektivnim shvatanjima. nekriticno odvracaju i svoju djecu od toga zarumanja.".rnall)e potrebne sposobnosti. a ne da ih zastrasuju poslovima koji se pretezno fizicki obavljsju. nego obavezno i rukama iglavom. pa stoga lako niogu uoeiti njegove izrazite sklonosti i sposobnosti za obavljanje odredenih poslova.. ciscenje ulica. ."' 41 " . oci emu n _ ve m ~cn sti i U sHad oITlQcu:m. a da oni toga nisu ni svj~sni.. u. dol: najveCi broj ovih ucenika potpada pod utjecaj skolskih drugova i bira zanimanje za koje nema stvarnog interesovanja i sposobnosti. Mnogo je veci broj onih roditelja ciji se utjecaj negativno odrazava na izbor zanirnanja djece.kOJI zbogzastarjelih shvatanjazenskoj djeci dozvoljavaju izueavanje sa~~ tzv. < • crY . Oni ... .. " a radu 0 cenito. na sebe i drustvenu zajednicu. ne roditel"i ogt filS e a lID na taJ na m po. Ovdje spa<. J~. Istina je da neki poslovi zahtijevaju pretezno intelektualne sposobnosti. Prepustaju slueaju i vremenu izbor govoreci: »Ima vremena da se opameti i izabere nesto lito ce zavrsiti.. '. .Dstrument~m i ~ uzorku is~e populacije .liCareIl:ia.S druge strane i nekadasnji cisto intelektualni. rucnu spretnost i dr.~vIJuJe se sl0onost da !D~jenja profesionalne zelje. )}ze~skih.n emu. eta zele ostvariti vlastite neis u-· ~ne zelie i Jeve.kada je u pitanju izbor zaniinanJa njihove djece: - (skolski drugovi.>. ~ onog kO]1nema pravdan odnos I hubav prema radu takav posao se ne moze m proDaci. . dijete nairadije i najeesee obavlja." . ~kolski drugOVl.. primjer metalurgija i rudarstvo. . .«Za~lII11anJa.-:~:::.~nika. postupaju jer su neupuceni iii ihjednostavno nije briga...se. neodgov 0 se odnose rema radnim obavezam<l_!!!!!ll.poslovipostepeno zahtijevaju sve visefizickihnapora (upotrebakompjuteracnekih tehnickihstrojeva i sl.. u ri'etki ni oni rodite!"' ko" . n juCeTeZUltate na svom mdnom mjestu. dok drugi zahtijevaju pretezno fizicke aktivnosti. Poz' ivan ut"eca' ro. koja su po njihovorrrmisljenju ??Ija. ..Zbog toga se u nasem drustvu ne bi smjela praviti razlika izmedu intelektualnog i fizickograda. ieleujeriti . Roditelji treba kod svoje djece da razvijaju pozitivne stavoveprema svakoj vrsti rada. Mnogi nastoje nametnuti djeci ana zanimanja. kako izabrati j upotrijebiti alat. 'Iama od te {]a ne tzabere n I ov~ zanimanje.. i..do¥od~dje~tcjenjivania vaZnosti izbora zanunanra. .: :".. U socijalistickorn drustvu neprihvatljivo je shvacanje 0 strogoj podjeli i razlicitom vrednovanju fizicko_g i umnog rada. . Ucenici prepusteni sami sebi razlicito se odnose prema izboru zanimanja. .. bar koliko je to u funkciji rukovanja priborom za rad .. Ovakav odnos prema izboru zanimanJ3 svoje dlece ~al1:1 O~l!m~ltelJI k~lJ!su lISjcino izabrali svo'e zaniman'e vole . Porodica kao faktor izbora zaniman]a Kod najvcceg broja djece i ornladine. istovremeno u istoj osobi.~.instrumentima i strojevima koji cesto zahtijevaju odredeni fizicki naper. U toku skolovanja stvaraju se evrsta prijateljstva. za koje se djeea najmanje opredjeljuju.I' nevnorn zivotu priznatija. Nasu rot navedenim postupcima roditeIja vezanim za izbor oziva niihove djece.o za ~Je~ovo ~~ucavanJe I o?a_v. Postupci roditelja u pogledu izbora skole iii zanirnanja njihov~ djece ponekad su razumni ali su neki tako cesti i istovrerneni da ih susrccerno U svirn ekonornsko-obrazovnirn s'redinarna. U slucajevirna najjednostavnijeg i najtezeg fizickog rada (npr.). $ve to utjec~ ~a dijete.. E~ mjern:kako roditelji najeesCe reagiraju. a poznato je daje u proteklom periodu licui dohodak radnika U ovim djelatnostima bib ispod licnih dohodaka u ostalim gra.'·:C. informira se 0 vrsti zanimanja i 0 uvjetima upisa u pojedine skole.:. dok drugi tako . . .mazu aJUCiim slobodu.0 .poeeti 510ranije ~a pripremom djeteta za buduce zarumanJe:J:CL~. \ slobodnose moze reCi da·se ne moze uspjesno raditi samo »rukama« ilisamo »glavom«. trazi Iaksi posao . 0 su u n~jv:?em . . .. da mona nece uspjeu.rijetki !iii-talvi roditelji OJIna mogucnosti svoje jece g e aju rea no i rustveno pozeljno.).. rodact.4. Polazeci od svoga neuspjeha i nezadovoljstva ~ vrle?Ju p~ofesl~naIOlh aktlvn~st~. posobr:ost~ i druge osobine.. Najeesee ovako reagiraju ro~itelji koji nisu uspje. .oi:leo:. Roditelji treba da od najranijih dana vode iacvna 0 tome koje vrste igre djeca najvise vole i u kojima od njih postiZu najvise uspjeha. znanja i sve ostalo sto Je I?ot:-ebn. ljanje poslova koje one zahtijeva. .li u sv?me ~nim~nju..poZlva sljedeCi: roditelji. " Neki rodi 'i z Ie I nasto d eea nash ede n Ihovo zaOl de cuDa 0 tome. u tri naSe republike utvrdeno Je da Je rang savJetodava~ prilikon. . c.· . a granlca Izmedu nJih ie neodredena. posjeduju Ii v . 40 .. ~v~ea~~radu n i zanimaniima.nastavnici . . ne zeleci vrsiti pnusa 1 nametati svoiu volju. do besPQs..du intelektualnogifizickog..i 51..Yis.--_ .. DJeca koja vee imaju formirane radne navlke 1 pravilan odnos prema radu.":: ' . . jer djeca u ovakvim slucajevima ostaju prepusrena sama sebi i nepozeljnim utjeeajima iz neposredne okoline.laJu I 001 rO~lteIJI. U jednom istraZivanju koje je istovreme-· n9 provedeno sa istim i. kopanje zemlje i sl.b!oju ~luea~eva ~ni rO~lt~IJI! OJIlZ? je tlym I subjektivnih razloga nisu uspjeli IZUCltlzanimanje.s 0 U_ilLz!l_niman'eJ:vte"dutim. ioterese. Ljudski rad predstaylja jedinstvo umnih i fizickih aktivnosti.\L¢Lopcenito epravilnJl.

. ali ne i djeteta.. ani koji savjet nisu poslusali pokazuju bitno razlicite i gotovo suprotne rezultate od prvih. ..fonnirati radne navlke kod dJeteta (pocevsi od osnovnih higijenskih pa do radnih na~ika vezaruh za obavlJanJe odredenih poslova u kuci i izvan nje) u skladu sa djetetovim fizii':i-irn i 'psihii':kim moguCnostima. Na evidenciji sluzbe za zaposljavanje bilo je kandidata njene struke." . jedva sa vrlo-dobrirn uspjehom zavrsava razred (i to uz instrukeije iz »vaznijih. Na osnovu analize poslova nekih radnih mJe. da ra~· )iii krajjJ__moie~_ozaklju~iti.··---lJo-sadarremamo iskustva na osnovu kojih bismo rnogli nesto korisnije reci 0 IZbomoj nastavi u funkciji osposobljavanja za jednostavnija zanimanja.!__nli~~.. zelJama... sto je potrebnoza rad sudije.~. pogotovo nije u skladu sa nJlhovlm. ali kada je poceo sam da radi. SluZbeni list S~iH broj 16/1979~. SIZ za ..: .. .. Mladic je jedva obavljao i rutinske poslove iz svoje struke. Sposoban i vrij:d.nja.Isto~e). koji vee nekoliko godina cekaju na zaposlenje.an m~jst?r i~~a svoju ~~ll~-limarsku radnju.-" .:.J n. Ponavlja. Tek tada su roditelji shvatili da moraju nesto uraditi rnirno svoje zelje. Treb?l. Buduci da nije pokazivao poseban interes ni za jedan fakultet lako su ga-nagovorili da se upise na pravni fakultet. . Tako je broj »rnusrerija« bio sve manji.la je prvi razred.1h:lijete sa.cvJelao. Ispisali su je iz skole i upisali . pa su ga i':esto uzimali za primjer svome sinu. . Uz to su ova dvojica bila sposobnija i okretnija za obavljanje .i. :.e~an mte~es za njega. Skola kao faktor izbora zanimanja U) Zakon 0 osnovnom obrazovanju i vaspitanju. zatim drugi. i razvijenosti pojedinih sposobnosti.. . '1. pa su vrlo lako nadmasili osrednjeg strucnjaka.-dJ. a u trecern je vise izostajala sa nastave nego sto je bila iJnsu~na.~0_C!E. ani koji su bili testirani j kojirna je na osnovu razvijenosti pojedinih sposobnosti preporuceno koje zanimanje da izaberu. Osim toga u meduvremenu dosla su jos dva mlada pravnika. Sin ~u Je upravo zavrsavao osnovnu skolu I trebalo je da izabere buduce zamrnanje. upoznavati djecu sa vrstama i zahtjevima pojedinih zani_tnJl.e_:. . Uz sve to.. '. _~-::.avanJu .j. sto se ubrzo odrazilo i na nezadovoljstvo nvotom uopce.arnlrm~a za preradu) I drugi.1 o~ekl~a~JI. .. pa se postepeno to pocelo od.prehrarnbenoj tndl!stnJI. Aka irnaju moguc~osll rnaterijalneprirode..drustverum potrebama zaodreder.cgucnosti djerctu. ciji su roditelji intelektualci.. Sa dosta truda i sa nekoliko ponavljanih godina uspio je zavrsiti upisani fakultet. mje:ne :o:ajednice i dru: gih zainteresiranih faktora.na daktilografski tecaj iako je ona pokazivala smisao za pravljenje predmeta od gipsa. Da b~ se ova zamisao ostvarila potrebna je suradnja i medusobna povezanost skole.TreDJI . iako nije pokaziva~ ?o.. Nije uspio u to uvjeriti oca. Imao je dosta posla. subjektivno su zadovoljniji i po misljenju pretpostavljenih postizu bolje rezultate u poslu.pripremi svoga djeteta za lZhor zammanJa rodltelJI bl trebah: . Otac Je . pa je i posla bilo manje negoprije.. To je bila Zelja roditelja.. na lijecenje od alkoholizma. 5 druge strane.. pedagozima... Rezultati prakticcih istrazivanja su pokazali da su balji uspjeh postigli oni kandidati koji su seprije izbora poziva posavjetovali sa strucnjacima (psiholozima.~.1iynije ulNznati i procijeniti osobine svoga djeteta! .Olcu I jednorn rijecju posao mu Je . Mislio je da ce postau inzmjer kernije. sto ga je primoralo da zatvori radnju. Ambicioznim roditeljima jednog mladica svidio se polozaj sudije. '..raZavati i na njegovo zdravstveno stanje.1': ako su I sposobnosti I zeljc djeteta garancija da ce usWtkOdilelji ~u ce~to ~el?ovj~'~:. osnovno ~brazovanje.. koji se upravo spremao da. udruzenog ra?a. a i nacin apstraktnog misljenja nije bio naroeito izrazen. pa je po njegovoj zelji izueio zanimanje aUlo-lll~ard._ . ~~-llciJedliosti po~loy~ !. i.sta trebalo bi izdvojiti one za cije je uspjesno obavljanje dovoljno osno~no ob~ovanJe.. Klasicna teorija a izboru zanimanja polazi od zahtjevazanimanja s jedne.im zanirnanjima..2. Planovi i zelje roditelja vezani za visok ugled i primanja nisu se na :lalost ostvarili.jiVip:em~. ' . a u drugom slucaju ne vade racuna 0 sposobnostirna ni o drustvenim potrebama za kadrovima.4. Priinjer 1. Ook ~e radio uz oea jos je nekako islo. da . da je najnorrnalnije da sin nastavi zapoceti posao.tu 4>omocm pos.. ali se pojavio novi problem. . taka da mu se gotovo nitko nije obracao za uslugu. a on se preselio u svoju omiljenu kavanu. . Ljudi su ga cijenili i trazili njegovu pomoc i savjet bez obzlra na cijenu.malenj31no ~~anJe bude faktor napredovanja sarno '1\19. rnisljenju nastavnika.o..:~dnje sa nastavnicima i drugirn strucnjacirna.~ada se rnoze reci da tu spadaju neki poslovi u: zd~vs. Za kratko v~jeme sagradio je kucu.+. Vratio se u svoje mjesto i nasao zaposlenje.lovl ~ lab?ratonJu). porodice.+(lditr. dJece razvijati svijest 0 druS1venoJ vnJednostt i medusobnO! poyezanosl! rada i zanimanJa..ikada je bio sarno jedan sudija. sto bolje i objek. Roditeljiu prvom slucaju ne vode racuna 0 znanju i radnim navikama djeteta.mlslIo . ugost. I u ovorn slucaju roditelji nisu vodili racuna 0 interesima i sposobnostima dJete: tao Iako je ono pokazivalo izrazit smisao za jedno zanimanje.-..upise studije. ako uno . nema pravilnog I potpunog profeslonaTnogo..-n<4?re~ovJnje u anirnanju i \J skolovanju.~ni fakt~r ~a.svoga posla. Primjer 3• Ucenica VIII razreda. nije bilo ni zadovoljstva kod obavljanja toga posla. Njihovljubimac nikada nije pokazivao posebne sposobnosti za verbalno i pismeno izrazavariie. . koji nisu imali u vidu i':injenicu da uspjeh postignut u skoli negarantira i uspjeb na fakultetu: . (pnp~e~~ n.!'. U jednozu mjestu u unutrasnjosti radio je vrlc sposoban sudija. oni su zeljeli da nastavr posao koji je zapoceo otac. gline i dr. njegova radionica sve ~~ tesce bila zatvorena. Djevojcica je zavrsila upisani tecaj.. to je veca garancija da ce pojedinac postici bolji uspjeh u odredenom zvanju iIi skoli. --y. i stvarne zelje za obavljanje posla sudije. kod osobe koja bira zanimanje. . 42···· 4. uspijevaju je upisati u srednju ekonomsku skolu. k~munalnoj djelatnosti (radnici na odt. pa mu je pored rada i finansijka situacija bila na zavidnom nivou. U navedenom slucaju roditelji su pogrijesili jer nisu vodili dovoljno raeuna 0 tome ima Ii dijete potrebnesposobnosti.:--pn3'oi5tjaV: '. bl. p~t d~1te k 0(1- FrtIng 2.~ roditelja . vee ga je posebno interesirala kemija.Itel}st~ 1 tunzrnu (p~moeniei u priprerni hranej. :. v . Roditclji misle da je ~atcrija!no :lanje p~rodi~e osno. . a on u susjednoj kavani. 1-~toil ~ '. .. -'. Praksa je pokazala sto je vece slaganje izmedu zahtjeva nekog zanimanja i potrebnih sposobnosti. u znacajno manjem broju mijenjaju radno mjesto.. Jednog dana iz nje su ga odveli u bolnicu. prosIno.nanja.~_ bezJ)r~.upozD:av3. Preko »veza« koje roditelji imaju. ".' Trebalo bi saslusati nastavnika I zajednicki pronaci rjesenja.~.-~--:-.. jer 5U rna se za uslugu obracali ljudi iz tog mjesta i okolnih sela... radlO.?vanJe. Ie sto da rnu preporuce .i »tefih« predmeta)..:i) ..zanit. ~ ~ .. Ijekarima i dr) u vezi sa izborom zivotnog poziva. Za .. "'. '.'.. tjeraju dijete da ponavlja dok ne izgubi pravo na Skol. SIZ-a za zaposljavanje.ma..

sa raznim zanimanjima i nacinu os po> sobljavanja za njih.dijete. U licnom kontaktu roditelji i nastavnik treba da razrnotre i analizira J._Q~IVa.ntvstvene. .naJ:od2. i roditeljski sastanci sa raznim ternatskirn predavanjima i diskusijama.pfocjeni..usmjeravariJelZiizctno..~u~ zainler~Lane_za-profCSlonalou__omeJ).z.1()_~.':I_r~doVllC u .4.a_!:l. udruzenimradom osnovne . tarija i obrazovanja sa stanovista profesionalne orijentacije.lllj" Hie . sa znacajern i principima na kojima se zasniva pravilan izbor zanimanja...4. -+-1.i sub. I1 i p~ SVQiQj~lozi i djeloi<mgj/rada zairitcresirane 51! za__sy~i za izbor ~. .4.. viru lih zarumanja.ekQIi_J.tvariv.'@_Ilj~-!-m_<. u obliku predavanja 0 pojedinim temama. omladmske orgaruzaClJ? 1 S&VeZpionira.problerne... .Ji0C!l~rit:rrSa:_f_~<. skoli i ucenicima zajednice za zaposljavanje mogu pomoci u: .. na roditeljskim sastancima. koji'-HnaJu za CIlJ priprernanje utemKa za pravilan izbor zanirnanja.diece.9I_ga?izac!je_1.J__r_ealjzaejic programa rada ~kolc na proteslOn~.. ~. upoznavanjem sa cdredenom literaturorn i sl.u upoznavanju pojedinih n:ola i zanimanja.ima~d. ueestvuju u profesionalriom usmie .samoupmvno sporazumiJevanje sa. zajednice za zaposIjavanje bave se i poslovima profesionalne orijentacije omladine.~e~-:-mte~esir~O za 44 .ia udruzenograda ii:cjeiinina svimovim zadacima.nastave -i-vannastavnih aktivnosti. znanja.~az\'ijan~t.'srednjemusmjerenomobtaZovanju su pretpostavka za efikaSnije djelovanje orgari. 0 ovanja i strucnog usavrsavanja u pojedinim oblastirna proizvodnje..:_ijj_lILQze sc oslvarili na vise nacina. I' e-) _ kritickog odnosa ucenij<S.ll! . Radi ilustrilcijC._To su sve one informaeije. privrernenih kriza neuspjeha. kao i ostalim pitanjima koja sa znacajna za rad porodice i skole ria profesionalnorn usmjeravariju ucenika.' .dijete.pOiobljava*.uP9_znava~e u&!nika sa vrstarna zaIlimanJaj_-poslol/~ma koji se obavljaju u ok- "~j • I --~ za jedDO _G rjes~n'e 'A~ kada dijete irna slab skolski Ilspjeh.. .suradnja skole sa Z~dll1£~_Il)~.. Da bl se u okviru rada na profesionalnoj orijentaciji ucenicima mogla Pruziti pomoc u izboru zanimanja. koje se lieu djeteta I no injlhovo iznosenje pred skuporn ne predstavlja pomoc ostalim roditeljirna za rad sa njihovom djecorn.d.t. Tad na razvijanju '\1- 4.za radnike mnog_Q_prije_njib. Stoga radne . . pa in. Suradnju sa porodieom skola ostvaruje svirn onim nacinirna i oblicima rada koji se i inace provode sa svrhorn da se unaprijedi vaspitno-obrazovni proces u skoli. koje se ticu njegovih mana i vrlina. roditelje treba upoznati sa opcim problemima vas pi. strucno i prvorazredno savjetovanje kod izbora konkretnog zanirnanja i pravilno struma osposobljavanje u toku vaspitno-obrazovnog proeesa.znaCaj. . slucaju kada s~. /'.a omladine.. Npr.'!. ..'c~'Q·n.hob!it~_Ta~_?~ .odluciti ...zelinekoliko . ' .iia?-.redene. .zclje-Hxlitelja--i-djece.- 5-.mogu pomoci skoli a ostvan za a 'e na pro eSlonalnoj orijentaciji. Novasistemska rjesenja.~vanju infQnnacija i podataka 0 wm vah'ijim pitanjima rada Hzhora zani.U.5. Pored radasa odraslim licima koja traze " zaposlenje iIi prekvalifikaciju za druga zaninianja i radna mjesta. .lP. Nosioci rada.profesional~ ~?seb!i<L1rijeStO. potrebno je raspolagati pouzdanim podacima 0 zanimanjima i 0 potrebama za odredenim kadrovima. pedagog i siholo 0 i roditel'i koji svojim radom. . vj9. Zajednice za zaposljavaaje kao faktor izbora zanimanja ucenika Ove institucije se brinu 0 zaposljavanju radne snage. ~r rjesavanje-problema U rjeS~_I1je _ _sluCajev<l. Danas se zaposljavanje nastoji obaviti sto struCnije. skola mora ostvariti najtjesnju suradnju sa roditcljima._t.--jektskapozicijaudruierlog radau. i zahtjeva radnog mjesta.koje_ina lJ_e_lLozel o m re oru IVOiznosltl avno n aru~im roditeljima i nastavnicifllil. .l!..oJihvlastitih sposobnosti. a to podrazumijeva upoznavanje sposoonOsti.iu omladine. znanja i drugih osobina onog koji traii zaposlenje. Radnim organizacfu!~su potrebni Ijudi odre"_euih_stIJlkUk'YajiJ:-~KOJe mogu dobiti samo onda ako se vodi racuna 0 tome da se izvrsi dobra pripre-rna za izbor zanirnanja. " (?f.tilll!.z_a~a. ~ f l..~9..00 IvanJu po 0 ama ene za' ed te 0 moguCtiostima zapos javanja._f~J:!9!:I~a~~tlJern upoznalanJa sa krat roenmrh:lugoTo-cnlh1<1nISIVenim potrebarfia za pojedinim vrstarna kadrova.!~. .!}.Ilje!!g_l1l. diskusija i rasprava 0 po~edinim problemima. i' Na roditeljskim sastancima..ne'pri1ike.nadarene--i-t-alentiran~jc-c:e. Buduci da roditelji do nose kouacuu odluku 0 izboru zanirnanja djeteta. mogu se obraditi na razlicite nacine.radni-i. 4.ni. Ovdje treba istaci da se zaposljavanje danas ne svodi na admlnistrativni postupak koji se sastoji u tome da se sarno posalju evidencije nezaposlenih radnika Cija formalna kvalifikacija odgovara onome 510 oni traie.Q$...ieli. zau:nmaJJ.oZJl_kJiu9vrutia_u._ __slfi'lJonp sa ostaiIm drustl'eno·poiIt!~~. nastave.i_QIJ!giJl.Inpg. Zato je potrebna i Duinasaradn'a rad ' ._~~j. .' Navedena i ostala pitanja.[!.3.. 5 jed-.Svaka od ovih olga-ruzaClJa moze dopnruJetl unapredenJu rada na profesionalnoj orijentaciji na dva nacina: ~-..kada-. RoditeIjima.~ noj orijentacijic-v+.i_(izicke oa n ro_QJ~ma.kada . i -~ ski u~jen.se.lQ[1ItC.anjlL.._!l__!Q_fl]_uccnika za ukljucivanje u svijc! kada..:" ' ' bilo ~~~~~J~roblema u slu~ievima kada je dijete potPun~.mozc . ne.na ~lnoj orijentaciji u skoli treba da bJJ~ direkt~mOfuik. DrustveD<r-politiCke"~~a~i~cije ._osobioa_pojeQ_iJlca dolazi -cIo_zratID~JQ~norn I miest~-zti~~=t_o:ga_2. sindikalne orgaillZaClJe.._i!_0-&. koji mogu utjecati na cjelokupni razvoj i napredak djeteta u skoli. . ~90r0jnih drustveno-~olitickih organizacijo .Rad sk o!e na profesionalnoJ l'!:lcr!_l_. ~ . izbor zanirnanja. L41ll<ll._a..if.organizacije moraju bid zainteresjrane.4..'.-.+ suradnja skole sa porodicom u vezi sa priprC.m~~.(_SSRN). 4.5J.skoleokoizbome. a sve to mozemo dobiti jedino na izvoru.Qv... ~ravanje mental no retardirane.zanirn:mje-koje-xahtijeve-boljHk-{)ivezanih 73 materijaffie---t-druge. ': ._!__1l. . 5 druge strane...· ~ . ci'a sa svima onima ko ii . ju speciCiene osobine djeteta. jer i jedni i drugi mogu dati dra oe-e CI . -prvorazred.ptQizvodgj_pr~a sudj~Jyju u pripremi kadrova ~. To su prvenstveno licni kontakti roditelja sa razrednim starjesinom i ostalirn nastavnicirna u skoli.. '.porodic. Orgaoizacija udruzenog rada 1 Konkretna prirnjena sposobnosti.pD~ljavanle._l_f_lJU_9.g_Q_blik_<!_Lii'atjn. kadase opredJelJuJu za oareaenazammanja. _ Licni kontakti roditel'a i nastavnika imaju prednost. -z : '.QS. .

:o -r-._.~i:)·1-.1.!(tj. Prema tome.O(QJ-<. struke-. Npr..).. ali se po neld!? zahtjevlffi-a: ifovatl nego razlicite struke. Pojedinci koji se osposobe za odredeno zanimanje mogu .rada.-f1' ~~ ~ "'] ( . Glavna metoda za prikupljanje informacija je-£i obavlja odredem posao 1 re stract'a radnih 0 10 e IV posao obavlja. .. okulomotome spretnosti poslovi kirurga i nekih proizvodnih zanimanja (urar. raditi na nekoliko radnih mjesta (npr. To suoni pojedinci koji se bave odiedemm zannnanjem i oni koji me nadZor nad radom vece grope ljudi zaposlenih na vecem broju radnih mjesta. u pogledu govomih sposobnosti profesor i nastavnik imaju vise zajednickog sa sluibenikom na salteru (u banci. tima. metalac i dr.. . 47 . -<::".. ka . t/'3 + ·c. -~ /.-51ffiI6"iia nivou srednJeg usmjettnug ob1'aZovanja u SRBiH.. Kod ove analize treba.:ujc treb~i Ir1i:ada -~lLPreporuCuje-da-izabere-pedrutje-svog-pwfe:Hon!!!io_g_..u.u (razgovor) sa onima koji_dobw po<maju radao mjesto i zanimanie. Ovaj posa . a kod na..5. I rmacije za odredena zaniman'a ' iestamogu se dobiti na osnovu analize radnogiiijesta 0 nosno zammanja). posti i dr. postoji opravdana tendencija da se vlastiti rad precjenjuje. Informacije 0 podruc]u rada "1. u pogledu PSIhomotorne . dobiti podatke 0 tom~ .d__ne-stnr_ke~.... medicinska sestra moze raditi na prijemu bolesnika. 5..i:::Mnimanjlla!_-'Okl4m=je. ic~d~ /' rc.vodenja teSkota i neugodnosti pretjeruje.nitke osnove. _ Pored toga. .rprofesionalnojlJrijenla:<:ijii. -.podruCja-rada-n. f. Najprije treba poznavati». r Izdraianle onih koii zadovoliavaiu i onih n: pre resto .i.~~t~9maiy:neke zaj~d.pc--.ounacija. jer oni koji ih daju imaju nepotpune i povrsne sudove 0 radnim zadacima. u operacionoj sali. farmaceut koji radi u apoteci i trgovac imaju vise zajednickog u pogledu manipulativne spretnosti i sposobnosti komuniciranja sa strankama nego Ii sa farmaceutom koji radi u laboratoriju.vljati uvjez ano lice koje je u stanju <fa razttkuJe one sto je bitno od onog 510 je slucajno i nebitno.sy~~t r~cIa. postoji oko lOa zanirnanja: u okviru medicinske (zdravstvene) struke postoji 22 zanimanja itd..) su slicniji nego Ii hirurga i lijecnika opce prakse . Kod analize podataka dobivenih na ovaj nacin treba biti oprezan. ~.. u okviru metalopreradiva e 5 rtlfe.0. . isro tako 7 vlja jedan od natina za dobivanje podataka 0 njima. ili veceg broja radnika na istom ill slicnim radnim mjestima.) nego sa administrativnim radnikom u SIZ za obrazovanje. zapravo.--<--. 2. sobine s e u tom JI nelffitiko naCimi 1 <10 ill nja. ali isto tako i zanirnanja koja se izucavaju u njezinu okviru... '~' . -:=e1tdl~~. .c..e c__. IZBOR METODA I OBLlKA RADA U PROFESIONALNOJ ORIJENTACIJI r.rW<-X·. treba dobro poznavati struku i njezine zajednicke osnove. Post~~f.. ._ zo< l~c:tU:_ k:c. iii kao patronazna sestra). kada se pojedinac upucuje na izucavanje odredenog zanimanja.

Ovakve infonnacije rnogu se dobiti od nastavni~a.pra¢enja-u~u.~~J~JJJp.e i do tog niyo~.~ ocjena re~ultat priy~emeno?! znanja (ucenje sarno za ocjenu). StOg~ ovdje neeemo pas.?~satip'!nteresirati za sk?lu (moti. u sudu gdje se prirn aj u tuzbe I zalbc . sposobnosti za rjesavanje tehnickih problema kod drugog djetcta takoder bi se razvile i usavrsile. parncenje. . Kako iz ovih prirnjera vidimo.i 51.ze naJ.no da n~stoji jedinstve~sih~moto.. radnI!? navlk~ma.s osobndst ueenika za '.o'. za ritam i dobro pameenje riIelodija.g tko isoituje iii korigira refu!ta1e_t~ta. a~~olsk~g usp}e~a (opee. jer ano st~ je nau~ CIOD1Jepostalo njegova traJ?<l:svojma.:'~rilr.-Spl:e1no. izlera I u drugur: aktiv n~stJma I ~lt~. . Medutirn.kuce.Po oeu ko'ih se is itu'e. vee J?ostoie testoyj (preciznije receno test-aparati) za rujere...jer su-p acainim subjektivnim utjecalem onoga tko dlJete pratt.to._s: 0 a 0 . !i. analiza i sinteza.).illng_zapaianja 0 uceniku u toku sk _ ~a. S druge strane lmamo dlJete koje ne po_ strze. le¢ijih sposobnostl. m. Za uspjesno obavljanje razlicitih tehnickih zanimanja vaznije je shvacanje mehanickih principa i razumijevanje tehnickih struktura nego Ii psihomotorna spretnost. n~ .Ispiruje..). verbaIna sposobnost (pronalazenje razlicitih rijeci istog smisla.-za. To znaCi da nU.. kOJe ne zahtijevaju poseban intelektualni napor).iJ. ' ~ ~ovi %Jil:IitiYrulle:E&hQmot~mih~bnosti .. crtda i 51.enj'!ia!$ffit~ll)ih~ njima se ispituju one osobine d. ako je dijete u njih ukIJucen.. .) obinsniii iii dati upuistva: osjctijivc i nt>r:. .nunul e~u.g I IZ pojediriihpredrnejj. ~.:ko'e su -i~ristiCne za te stru e 1 zamrnanja. ~v~ka skola sredn~~g usrnjerenog obrazovanja treba da odredi minimum znanj..a iz pojedinih predmeta kOJI su r~!evantni za nspjeh u toj skoli.M- Informacije dob_ive~e pracenjern ucenika u duiem vremenskorn periodu. Spretnost prstiju vaina je za uspjeh u poslovima koji zahtijevaju sastavljanje sitnih uredaja (industrija satova.koh. za zanirnanje nastavnika u podjednakoj rnjeri treba da budu razvijene verbalne sposobnosti.. ' s:Q_osobnosti.).5 u ') da ucenikima dobre ocjene iz jennog predmeia ~!i je. 2.nosa ograrueene.:.ftzUltat sjX:C1fi§loitre~Rezultati u testovima mtehgenclk. vee su najbolji onj~testQv' ko'j su sastavljeni na osnOVIl prouCavanja konkretne stroke ili_zanirna_lJia~i 1. gd_ie i:n trch:l . nezadovoljni znanjern ucenika IZ osnovne skole nastavnici na fakultetu i. 0 mo a$ ~e. lako Je svaka sposobnost pod utjecajem aktivnosti (opr. 0 ea mentalna spoob hvatanje bitnih odnosa.rukovoc.udske ?}elatz. sposobnost sp§cijalnOg predotavanj_a (zamisljanje I pre ocavanje raspo. Neka zanimanja. i jos neke osobine licnosti kao sto su: socijabilnost. muzicke sposobnosti bi se jos vise razvile i usavrSiIe ili. Ovdje treba napornenuti da je za uspjeh u odredenom zanirnanju potrebna razvijenost veceg broja sposobnosti.' uom. ernocionalna stabilnost.. a da specllieno znanje nije usyojeno.' . Takvo dijete ~~ba p. '~<H ...dal1~0 tome e su latentne mo ost! u . Za potrebe profesiona_In.:. tekstilna industrija i dr. ~e rij ._1.: se pnm~u: r+r:» . a) Senzqrni testo.. predpostavljeni na poslu n~ znanje steceno u toku studija I 5. I drugim v~IUm osobinarna. Ponekad ni uz najbolju volju on D1Jeu s .). nas(<l:vnICII roditelji mogu prirnijetiti za koja podrucJa ~.Ja u ~iliorogljhtrp~a-4a V0!1~L(l edm motormm-s sobMS~!!l1a:{spfetnost-QrstlJU. ~nkuplJ3nJa I obl\·~n..!.uC-eBik-a~ da o~9_J_J.I:Jju KOI1[. Rezultati dobiveni na 'osnovu primjene odredenih testova mogu seuzeti U obzir sarno kao dopuna rezultatima koji su dobiveni na 'osnovu drugih ispitivanja) dobivenih podataka 0 osobinama ueenika. saobraeaju i dr.~f~iOf .a_sposo. i nastavnih oblasti). da je dijeie sviralo neki instrument. ali je njihovuspje ispod onoga sto ona mogu.:nolabilnc osobe tone ~ojc sc brzo uzbucluju) nc mogu uspjesno oba\'!J311 p_oslovc koji zahtijcvaju strpljcnjc l rad ~ IJudima (npr. a da ipak ne urilije SVlratl m na jednom mstrumentu: drugo moze imati razvijenu sposobnost za rjesava~ M .. N~taj n..DOVl!.sP...s~ na zoanja_iz srednje ~kole.)QKOincimakoj ~l!Pll~j_l!_!1~ ~'al1le oekor zantm~oJ3' N~ vazmJll u naslm Ul' etl111a oa rimien'j\'iji su: aci dobiven: na ?snol'U pra. bolJe :ezu1tate. nJu?1 ok~s. Spretnost ruke vaina je za uspjeh u poslovima gdje se mkuje sa razlicitim strojevima i alatirna (zanimanja u metalnoj industriji._yec od samog uceri! a.bnost.ko~. I OSla l 0 I.la podat. automobilski. cije poznavanje je neophodno za profesionainu onjentactju.acIJa:n'a. paznja. Konstrukcija testova je vrlo slozen I struean posao kOJI mogu obavljati za to osposobljeni strucnjaci.ooalnoi'oni~nt:f . koje dolaze do izrazaja u obavljanju specificnih poslova. Qydjeje v3zno.. elektroindustriji i dr_).. o U omotorna koordinacija i 51. elektricar._QaID§njl: ( 1~({ _ ::. sposobnosti rezoniranja.o.al~..:[. Pored 120dajaka 0 u¢eniku koji se dobjju na W.:rcf1!:' . u kojirna uspJefi zavisi 0 razvijenosu ovin sposo nosu su: me. uot van e malt raz I au 0 IClma pre meta..pomocu. . radio televizijska industrija.!:~m~ akllvnostlma. sl~h.O$a konsno poslui:ltJ za profesionalno usmjeravanje u6enAa. estoVI iiiehanickih sposobnosti imaju vrijednost kod utvrdivanja sposobnosf jeteta za izucavanje zanimanja u kojima se upotrebljavaju razliciti alati i strojeviiopcerrito tehnicki uredaji.jl' ka ndidatirna za zanirnanjc .r:n. Iz naveden ih prirnjera Iogicki pro~zilazi da pored zahtjeva zanirnanja (iii pojedi~lh poslova I zadataka) tre?3 poz~avat~ I osob!T!c onega koji cc ih obavljati. sk>var. -~ 1 i ~ l' ?r..Q_Gnp. kriticno i inventivno misljenje I r.• vanje ravnoteZe i balansiranje tijela (zanimanj~ u gradevinarstvu._ njima se rov'erava ko!" 'na znan'a ko'a 'e ucenik u toku .veCiha teAova koji seoanl'is pnnijen \i.se-ID~lt !' . ariicar.Qje_QQjektivna':#k rezultat ne z:lY.jako su dr~gocJene.sko:al).."~. sU6J mterprefuclJu od objektivnih cinjenica.6n vremens -om pen0du. Podaci 0 j .l 5to veeoj mjen is itu'u one 0 I':! rneh2.aka 0. na putovanju. nostirna (poslovima) i one znacajno utjecu na uspjeh u obavljanju tih aktivnosti.slru -e.. Npr.~ Podaci dobi\'eni na osnovu.'nain~Ori.~rsl~k~datke~van.icstova anketorn inter. nnCl a I za esavan'e tehnicko. da je popravljalo i upoznavalo se sa razlicitom vrstom aparat~. dokzarieke. .n. U »dosjeirna za ucenike« treba da se pre?vlde r:!bnke. treba ~etJ sa tzyJesnom rezervom.ebno njima baviti.osti. mehanlckih s ~_~!!." nje tchnickih pro?lerna. gdje treba k o ntaktirati sa bolesmma i iznemoglim..9stoii . ms~kto~a sportskih i drugih drustava.~Iuze za ispitivanje sposobnosti koje su vezane za funkciju osjetnilfiiIgalla (~id. u. vasl?ltaea. Ce_sto.. iz skola srednjeg usmjeres nog obrazovanja.. om .cen.rakticnih ro erna. to ne postoji test kojim se mogu lspitatl pSlnomotome sposobnosti uopce. _. i.ltlaca ~ekcIJa k_oJerade u skoli i R~gistraciju ovih podataka treba obavljati od polaska d eleta u skolu pa do opredJelJenJa za lZul:avan'e zaniman'a.. .ton.a~lgdo_ .tej~tespOsob- 48 "~'~'''''Ori"""j. Posloji vile naona kako se mogu pn~u!2!l1I sredlU pgdaa 0 {. Stabilnost tijela i oqriavanje ravnoteie vaino je za uspjeSno obavljanje poslova koji zahtijevaju odria.f1kJ?pecifienih psihomotornih'sposobnosti.1. 5. Testovi za ispitivanje psihomotorikeobicno sukonstruirani U obliku razlieitih uredaja u kojima ispitanik treba izvrsiti odredene operacije.lhpostl. 3.ak.intenzit.1.latentne moguenosti ISpOljl I lSk?nsti.n jih se. J a osnovu P':_~f!l_'!!_~PJa J~~eta ~ razr:o~. sobnost (brzo i tocno izvodenje jednostavnih maternatickih operacija. u em u koji su vazni u pro es. JentacilepmlIJIll. 10t~esfl. extravertiranost i sl. . Npr..eteta.je nekihposJdVa. ueenje) ipak treba razlikovati sposobnosti od znanja. za.i'. a i K:asnIJe..~.9s~bl_lsm. zatim rijeci koje se odnose na neku tema(slm cjelinu). : :'k<: ". ali prije odredenog skolovanja oije u stanjupopraviti motor (npr. Npr.ov~.VIseuspjeha. jer sposobnost moze postojati.~U dlJe~e sisternatski pokazuje najvise smisla i interesa i u kojrrna o~ OJ.et zvuka.. . .Jki .. 'tal' ' testov koiirna se is ituiu razlicite sposobnosti koie su otrebne ~eh u odredeoorn zanimanju i radnom mjestu.~irati) i pomo6i m~ da te. radio-aparat). . . b) Men~J ::-sluze za ISpltlVanJe slozemh funkclJa kOle su vezane za nase . Treba. Ima vr 0 sposo ne djece.k:oja~~olazIOdo-tzr~aja -u-svim-!!ituacij_ama-u -kojima'&e-{)(i.' .. u ?astavnici. kines~etick:_!osjeti). roditelja. <Jragoc)eni su S~CIKOii se dobijuti::imienqro t'2§tova koii rnjere ?dredene6SITOihe. vee zato 5to su njegove mogu6. ~. .reda i odnosa povrsina i pre meta u dvije iii tri prostorne dirnenzije): numericka spo. opticka industrija.spretaost ~~il(a za el!J!Ul!: aICtivnost . Ijudima. masinski i elekro-inzenjer i dr.~ za ove specificne podatke. gradevinarstvu.I.terisrt. .aru>menuti da nematesta za mjerenjeopee (generalne) mehani~ ke sposobnog!. ne_zato sto se dovolJno ne zalafe.osoII! _Q_a. iti.psihomot~mu-SposohnostJe-kar.naglasiti da su visoko razvijen~neke sposobnosti neophodne za uspjeSno obav1ja.3 ucem '3. dijete moze imati razvijenu diferenqjalnll osjetljivost za vi~inu .u u svrhu ofes"t.im teS'tOVirnamoze se ispitati: eree tivna s a to Je brza I tocna IdenlIukaclJa 65111<a.e_Qiii_!!ntacije najCesc.2. sposobnosti postoje i onda kada pojedinac nije u mogucnosti da se bavi odredenirn specificnirn aktiv.Z.

j9CnO utvrditi cilj koji zelimo postici anketira-njem. 1.ako bismo ._ .::. skola u kojes~. e) f) posla kojirn se bavi) (podvUCIodgovor) ' .. 3.skola za. odnosno ako su zavrsili. Motimo te da na svako pitanje od~ovoris p~emauputarna datiru UZ..: l:r:.Sta ()dabrati u daljem ~\::alo~~ju1··· Odluka je znacajna. jer za vecinu znaei i prihvatanje 'posli kojim ce. c): 5 ocem d) saba roditelja e) sdrugovima .em ika o s iajao bez. U obzir ne doIaze odgovori onih koji pripadaju kategorijama C i B (to su oni ispitanici koji zele cdgovoriti ali ne znaju. odnosno koje big nisi vo- • L 2.ih mogli_upor~ditisa zahtJcvlma ko!~ trazi udr:uient rad: " 'rna SvoJlm 0 d govon pornoci cd da se I generactje koje dolaze iza tebe usrnjere pravilnije u odre . dopisi ispod pitanja razlog zasto to ne mozes.slab uspjeh pSlholoskIh n o st i prt~'-..'." su koruraiudikacija ZJ repetitivne i vrlo jednostavne poslovc. (jed an za ucenike i jedan za nastavnike) koje je nedavno koristio PAlRC Sarajevo " PROSVJETNO-PEDAGOSKl PEDAGOSKO-ANDRAGOSKl ZAVOD SARAJEVO ISTR. U dosadasnjem skolovanju uglavnom si bio-la: (podvuci odgovor) a) dovoljan dak b) dobar dak c) vrlo debar dak .j'. _-----.. Zanimanje oca (naziv 1. D:.. ._-ne-primijeniti"-anketu-pa"iek onda uty:@lviit1Sfli~~_'ii!!.--------. Tvoja generaeija ove godine zavrsava 6snovnu~olu. . Pri tome treba voditi racuna 0 tome da Ii oni (roditelji. CENTAR 9. dene ~kole a u skladu sa potr ebnma naseg drusrva.' .i oni koji znaju i mogu da odgovore. kvalifik?vaoe.ALIVACKO-RAZVOJNI UPITNlK PPN -79..:' · "~::. Prije nego Ii se anketa primijeni i konstruir~treb.) Ako su nam odgovori ovih ispitanika potrebni. visoko razvijcue inrclcktualne spu.'osnovu d obivefiifi podataka ffioi:e"}}izvuti(~ko se zelia(iQijD. " ··.usmjeravanje ucenika. Skim si razgovarao-la .. jer lose sastavljena pitanja i mogucnost kontroIe odgovora mogu znacajno iskriviti pravo stanje stvari. -------~--------2.-. .. Navedi'lri nastavna predrneta lio: koja su ti tokom skolovanja bila teza. koju su skolu (odnosno fakultet) zavrsili I.radnike (~avedi smjer) visa struma sprema .. __ svom buducem pozivu?.. sto-i1i. 1. Skolska sprerna oca: U_profcsionalno j.:\jn~: oscbinc). »Isla od ruke«: L_-----2.::. ovaj nesklad bio SlO ma nji.. ' 8.-.ij?I:oj~:zeIe j_<:~'~ai.visokokvalifikovani radni~ (n~vedi smjer) -----------------------g) visoka strucna sprerna (navesti falrultet) ili visoku skolu 5. . Osim toga lako je dobiti odgovor na postavljena pitanja. _ ___ osmogodisnja skola Mogu (znaju) A C odgovoriti 'Ne mogu ' (ne znaju) B D 2ele (hoce) odgovoriti odgovoriti Ne zele (nece) . Pored pOS(O]1 mz zdravstvenih I drugih osobina (slab vid.~~L_rJ. nize dajemo primjer dva anketna upitnika.k. ~~ ~ __ __'__ _ --~----------'---__'_ ~_-----~-----. 3.. iii njegovi roditeljiJ ' . ."j' ""elfa. tjelesna konstrukcija._9.-i' 4· 51 .-nastavnicii drugillllS!e. ' "e skole I zamman a su oznat' lClma 1 roditellma.::. Npr.·--iik(i·emisledabiun·emuus 'eli koliko oznaJuzani. .skola za kvalifikovane radruke (navedi smjer) f) visa sprema .polukvalifikovani radnik _ potpuna osmogodisnja skola . nastavnici. Ako imas brace iii sestara navedi skolu u koju oni idu.. ali ne zele odgovoriti ria postavljena pitanja u anketi.50 "...~ ... h. Tabelamo prikazano to izgleda ovako: odgovoriti a) nepismen b) nepotpuna osmogodi~nja skola c) potpuna osrnogodisnja skola. .moze i vise odgovora): a) ni sa kim .1 f. treba pokusati da se dobiju na neki drugi nacin. Kada si poceo-la da razrnisljas kuda CcS' nakon osnovne skole (podvuci jedan odgovor) a) prije 2-3 mjeseca .. Zanimanje majke (naziv posla kojim se bavi) 4.s . odnosno koja su I. pitanje. ~ .----7.. Vk~lIko na neko pitanje nikako ne rnozes da odgovons. 10. Ovo je vaino zbog toga.. 0 hneLp~e Pol: muski.!!.anketaseupotrebljava. Navedi tri nastavna predrneta koja 5.za prikupljanje-nekih -pOOataka koji suvazni P profesionalno .g!ioruX.~nke!om se obicno zele do· bitipodaci 0 tome. ucenici) znaju i zele iskreno odgovoriti na postavljeno pitanje.polukvalifikovana radmca.tindiL_._. fensIci (podvoci) ~ovna~ola(nariv) Mjesto i .. kao sto s u s kro rnnc 5i>0sobnosti.f?ln!!.._(. d) odlican dak . d) niza strucna sprerna . k<~nt~aindi~acija z~ slozerie i kreaiivne poslove. nisam jos uopste razmisljao-la II.. pcsla . . oa'itsu~upni sarno odredenom ogranicenom broju iii veci broj ljudi ima uvida u rezu ltate ankete. u skoli volio.' ~j\nketa I. 4.!?~oggpredjell~nJ<U niz~~KetOrn se vrlo lako ffiQZeispi!austouceniIC zellili ne zeli. u sko li i dr.m 1 u\...' v .. aTije :--te1£lspil3ti·stvame zapreke i intenzitet izraiene zelje..c: I1lZ $VISc.i~.cpodvuci . od toga djece (racunajuCiiseb~~----~----------------------------------------------6...!llriI.) koji su kontraindikacija za odrederie struke i zanirnanja. .." b)s majkom : '.'...23ilrn 'siCi\JEenike imere. _. . ali je teze utvrditi da Ii ce se ucenik stvarno tako i ponasati u korikretnoj situaciji (da Ii ce stvarno izabrati skolu koju je naveo on..ti:::i_~Ji. Broj clanova porodice (napisi broj racunajuci i sebe) ..se baviti utoku Zivota:Do sada je uocen nesklad izmedu zeljaueenika.f--I i . C ) limo te da svojirn iskreniru odgovorima porncgnes da stcknerno u:'ld u zclje I ~19gucnosl~u c~~~ zu dalje ~kolovanje. ~kolska sprema majke: (podvuci odgovor) a) b) c) nepismena nepotpuna d) nifa strucna sprerna . a privredaoe: ..: . .amman a•.orijentaciji .visokokvalifikovani ~admk (navedi srnjer) g) visoka strucna sprema (navesti fakultet IIIvisoku skolu) ----------------------3. n_~I~2:e_u osnovi njih.§likjtQ_SYim_yainirnl~ n~ziflz50r zanrmanl~_treba"d6biti podatke na osnoyu ankete od roditel~~ tome treoa VOdlUraCuna 0 opsegu loolIku wete. .~'ednjastrucna spre'!la :.sto ueenici roditeri..'UpisuJ~~potreba koje Una privreda. pa' f .' e) srednja strucna sprcma .9. 3. Radi ilustracije. b) prije godinu dana c) prije viSe od godinu dana d) 0 tome razmisljam od malena e).

. Vas je zadatak sljedeCi: I.. tesar. dohodak. ·... _ 16. galvanizer. ncophodno je da dobijerno odredene podatke.~j~gavaju. Prema svoji~ opstimsposobnostima .1.·.'. kornpletan materijal dostaviti lieu koje bude zaduieno za prikupljanje rnaterijala.. U slucaju 14.. koju bi tada skolu zelio da upises? a) navedi ~kolu i smjer b) ne znam 2. Za svakog ucenika treba da vi ispunite upitnik sa oznakom »Upitnik PPN .f.anja pod brojem 0 i 9 treba ispuniti sarno na jed nom prirnjerku. MislisIi navedenih zanimanja za koje bi se opredijelio: _ za koju skolu se ucenik opredijelio). Nakon.• prije nego se odluee za njega -.. zanimanju .... ?·:.'·- ~"'. kerarnicar. Sta ZIlaS 0 zanimanju . koj~}ikoli. 21..79 za nastavnike«.. rudarski mebanicar. manju hi najvikdosle Qoiz~jau~nikove ·.avemte pribIiino zaniinanje)e'·::··'·c .. sto ucenik popuni »Upitnik PPN .--. ..:.. . u upitniku koji je popunio ucenik): a) da. uvjeti rada i 51. Ucenici se cesro upisuju u odredenu skolu mada znaju da ce tesko naci posao. 6_ Prema vasem misljenju . . ~: • . Da bi se rnogla pruziti odredena pornoc ovogodisnjoj I narcdnirn generacrjama. . b)-dosta dobro... mehanicar elektrienih kola.-.nastavnikom g) sa strucnirn sluzbarua .:. godinu dana.·79 ZA NASTAVhlKE Up u t s t v o a) navcdi naziv skol e b) pokusacu se zaposliti e) ostacu kod kuce d) nisam jos odlucio-la 13. 4. .::Dl . . zasto ucenici izbjegavaju ta zanimanja? 18. b) ne odgovcra mu jer je za njega preteska.priupisa u ~kale srednjeg. Dati ucenicima upitnike sa oznakorn PPN . dvije godine. 3...odgovar& ucenikovim mogucnostima.. odnosno dopisi) a) sve mi je poznato b) znam ponesto c) znam vrlo malo d) ne znam gotovo nista e) navedi sta bi jo~ zelio znati 0 tom zanimanju 22. U koju skolu se narnjeravas upisati PPN . .~koli I::oje namjeravas izucavati . zavarivac i zidar. \..' . . lifui.... da CeS uspjeti u skoli u koju imaS namjeru da se upises'1 ~ : a) sigumo cu uspjeti b) nekako Cu se provuci c)ne=arn .\{dDosn~ u koj1i1i~v sposobnosti? (Ii.>"""" . . tapetar. . pa bi ponavljanje u svirn prirnjercirna predstavljalo suvisan naper. Koje od naprijed 20. Iimar.. .)." . vise od dvije godine. da roditelji imaju dovoljno novaca. .: •.._ . a) ispod prosjeka u s':ojoj ge.im. c) izr-ad prosjeka svoje generacije.:.'79« i nastavnik »Upitnik PPN -'19 za nastavnike«. c) ne odgovara mu jer je za njega prelaka..:... Ucenika poznajem: podvueite adgovar) a) b) c) d~ rnanje od godinu dana.•.·8_ Postoje 1. d) ne mogu dati odgovor.·.aterijalne mogucnosti roditelja nesto drugo (navedi sta) .edi sve $10 misliS da bi trebali mati) -:- mo- . _ 15. cjslabo.'j._ a .te. . .:' i" :. rava upisati (podvucite jedan odgovor): a). .. 3.. . gucnost napredovanja.__. Irne i prezirne nastavnika: Predrnet koji predajete u mom mjestu (u blizoj okolini) nisarn posrigao-Ia odgovarajuci uspjeh za drugu roditelji me ne mogu skolovati roditelji su tako odlucili nema druge -------------------------~ _ ___. kao vecina ucenika njeg sve generactje. S druge strane.:j:Z~fn~~:~t:{~o~ pieprbb. Mislim da utenikii po~'i1aj~m: (podvucite odg"ov~r) a) dobro.u .:\<.~ ::. ~-' . _ 'II . usmjcrenog obrazovanja.. a) po svojoj vlastitojzelji. c) nisam siguran. b) pod pritiskom roditelja. SIO mislis da bi ueenici trebali znati 0 odredenom (nav.! ~ ? _ __'___ __ I likorn UPITNIK h) s Ijudima koji rade te poslove e) i nekirn drugim (napisi s kim) 12. .f) ~ nasravni .:>.. jer se za svakog ucenika ponavljaju. Sta rnislite da li skola u koju se ucenik narnje- 5. ::. c) jer nel::o odnjegovih drugova ide u tu ~kolu. 2..i. (Poglcdajre 17. irnaju izvjesnih poteskoca...----'----"-----.-.{53:. ..' 52 . Zasto aI b) c) dj du ne budes prirnljen-a si se odlucio-Ia za i:eljenu skolu? u naprijcd navedenu skolu._---- _ e) nakon zavrsetka te f} zvanje koje se stice g) posao za koji se u h) idu i moji drugovi I) nesto drugo (navedi skote lakse se nade posao nakon zavrsetka te skole je cijenjeno u drustvu toj skoli osposobljava dobro je placen u tu skolu sta) Radni staz u nastavi Podaci za ucenika (ime i prezime) I. ali ih ucenici izbjegavaju. Sto rnisls da je u sadasnjoj odgovor) 2) zelja ucenika situaciji presudno za ucenika da se upise u neku skolu? (podvuci uteni~ je:~odvucitejedanOdgavOr) b\ c) d) e) ielja roditelja uspjeh ucenika rr..~-. .--'--. .~::::e:~. g) iz nekog drugog razloga (navedite kojeg) -'-. .. Mislite li da bi ueenik imao vise uspjeha u ~koli u koju bi se zelia upisati kada bi imao rnogucnosti (pitanje 15.·. gdje ces se tada upisati ? (podvuci odgovor) skolu _ '" Svirna je poznato da ucenici koji zavrsavajuosnovnu skolu..:. . b) prosjecan.. Kada bi imao-la sve us love (da je 'kola blizu. da imas obezbijedeno zaposlenje nakon zavrsene skole i ostalo).~.upisati? (mogucnost zaposlenja. f) jer nema odgovarajuCi uspjeb da bi se upisao u drugu ~kolu.:. d) jer nema druge skole u mjestn (u bIizini mjesta).:eraciji. :.k~j~f. e) jer roditelji nemaju materija1nih mogueaosti za drugu Skolu. 4.-' . b) ne. Kada bi se ti rnorao-la da se opredijelis za jedno od ovin zanimanja (napisi) 19. To su skole koje dajn sljedeca zanirnanja: elektricar.~ zanimanja.~ \ ':. :. Pri~datraii:iA:. :-'~'>. ima skola u kojima ima dovoljno mjesta i nakon kojih se gotovo odmah moze dobiti zaposlenje. Pit.. .--. Sta mistis.79 da ih sarnostairio ispune....Y'f~': '~.... (podvnci.ucenik se aamjerava u navedenu skolu upisati (podvucite odgovor): ne bi zelio ni pod kojim uslovima izucavati: ...:Cl. kozar.

a. Postoje dvije mogucnosti kako da se to urad. .upotnje I~I0 a . onda su pretjerano obazrivi. !( 4. Prividna jednostavnost ovog postupka navodi mnoge (i nestrucne osobe) da konstruiraju anketne upitnike. k oznr. Ako se takva pitanja ipak moraju postaviti. zavarivac i zidar. izbor onih na koieCt:l5itt nmijen 'ena (uzorak III populli8j~prodo<!_enjeankeiiranja.·e rvi kontakt uno tko vodi int~rv'u sa uce~· .lema.ikl." . S12 rnisf ite ~ta bi ucenici trebali znati 0 odredenom zanimanju prije nego sto se za njega odluce (Na vedite sve sto mislite da bi bilo pozeljno) _ f . ~~gu se . onda je ispitanik viSe rezerviran prema voditelju. e) za njihovo obavljanje potrebni su veliki fizicki napori.rek~ vezane za profesionalnu orijentaciju ucenika) onda se upotrebljava standardizira ni intervju (ako ga damo u pisano~ obliku i ako na pitanja i~pitani~i odgovaraju pis~e: no. K. 0J'tre e profesionalne orijentacije ucen!k. .na neke njegove reakcije I izjave koje ~u. y09~telj inte:. vee sarno to da ih on osrvaruje U slobodnom i za sugovomika nevezanom razgovoru.. d kQJen!~ kom slucaju ne smije odstupi!. diti.I. Standardizirani il!1e.la. 0 ra a t analiza 0 went 0 ataka..i. zbog ~eg" ucenici tesar. m. . Treba imati u vidu da je ap.yelikiP l!1!eri 91l1?gu¢ava lednostavnIju 06radu do ata a . Da bi odaci dobi"eni metod om interv·ua_biliJlP9. galvanizer.~"'y'od. . pr~p...i ._ za In.. onda je 10 anketa). . U skolskoj pr~ksi. stalno biljezeoje odgovora smanjuje pafnju ispitivaea (voditelja). dogadaja I dr. h Kod landardizirao(W. u 0°ine S[O onJogu6:. f) post oje predrasude prerna tim zanimanjirna u odnosu na »intelektualna« zanimanja.e~n~ po.!.akav ce stay sugovomik zauzeti prema voditelju zaYIsi i kakve ce odgovore da. nepovjerljivi i neodlucni. 0 to~eci i sl.. namjere. (1(Y~jellJ. cinjenica. . d) roditclji ne ze!e takvo zanirnanje za svoje dijete. I razu~ (uceniku.!'!P. " /75) Ako se dogodi da ispitanik mora cdgovoriti na pitanja. Ako to mogucnosti dozvoljavaju najbolje je zakap_tnterroin koji odgovara i 'voditelju i ispitaniku. Ako su pitanja preteskai zahtijevaju odreden stupanj obrazovanja.olusta_ndardlZlram mtervj~). provode anketiranje i na .ltlga kada su ueenici umorm i neraspolozeru (oakon nastave ih u slobodno vrijeme] III s rodlteljima pnje i nakon roditeljskog sastanka. rezultati koji su dobiveni pomocu strucno sastavljenih i primijenjenih anketnih upitnika. tupetar. opredjelje. u. Ako se ra~govor v<?dl ~ arrnosferi velike napetosti.sebna p~moc. vjua (iii anketar) treba voditi racuna 0 tome da I! ispitanik (ucenik. kcramiqar. .vati i ka~o c~ te. toku intervjua takoder veOI~a y~o. • .o. naJb'oiJeje da se voditelj ne upusta u opsirnije diskusije. lunar.. roditelju. b) posao se obavlja pod nepovoljnim higijenskim okolnostirna.imasYQJu p~4nost bas u tome 510 Je ~tandardlZlran pa olaEav"~osa(tvQ(lite(u intervj). a slobodni intervju.n'ju fT.!!t<l_.) dale odgovore koji se ticu ~je~~vi~ zelja. Doaj '. da bi anketa imala potrebne metrijske karakteristike. Nema snu:}.Ipa mtervjua i njihove kornbinacije (p. Ija. a kod pojedinacnog ispitrvanja slobodni. pcgotovo ako se ispituju r?~itelji kojima je potr. . .:' Ako je odnos ispitivaca (anketara) prema ispitivanju (anketiranju) neozbiljan. Vrijednost tih zakljucaka i preporuka adekvatna je vrijednosti samo ankete. ...i daju preporuke za poduzimanje konkretnih akcija. oajveea prednost istovremenog biljezenja odgovo~a je u tome sto otpada opasnost oe- J~ 55 . reagirajuCi pravovremeno .a~It:ti) cilj I svdiu razgovora.' \. mehanicur eicktricnih kola.X u. ako zelimo dobiti detaljne pod atke 0 pojavi koju ispitujemo.n OI:n. roditelj 1 dr. voditelj ce u takvim slucajevima sugovornika utjesiti oa taj nacin sto ce mu reci da i drugi ljudi ne rnogu nista iIi vrlo malo . nepovjerenja I neorgamzrrano. odgovori su realniji i objektivniji (istinitiji). Sla rn is lite. .Veoma 'e v· akav." Me du njirna su: e lcktricar.rv.osnovu dobivenih rezultata donose zakljucke .!li s~ ~ odgovori odn~s~ na probleme drugih ljudi I njegovo poznavanje nekih situacrja. t fiiJ Posebnu paznju treba obratiti i na osobe koje ce vrsiti ispitivanje (prirn ijeniti anke[u). • £}.lva 'voditeljuda:-<1Qi1"ei:!Onek!h dubljih (d~t~l~n!jlh) m~OrrnaClj_a0 uceniku. av " uzi una n ed odr~denom S emom.' . prekinuti svoje izlaganje kako bi omogu¢io ispitivacu da sve zabiIjez~ a to oteillva Citav posao.(ili n. povrsan i nestrucan takav isti stay i ponasanje zauzet ce i oni koji popunjavaju anketni upitnik. ealizacija svake odovih f~a treba biti zasnovana n. U slucajevima kada ucenici iii roditelji daju odgovore vezane za rjesenje njihovih problema i problema njihove djece. . . I: . Praktienu i teoretsku vrijednost imaju. pridrzava ncke unaprijcd prip!emljene ~l:eme._S u'e vn erne IS Itlvan a I obrade podataka." 1': ski rnehanicar. koja ga revoltiraju.' vnjed~ jedno pravi10: ako zelimo dobiti onjentacione podatke 0 nekoj pojavi (zeIJ~. kao sro su objektivnost.ika i rodit~. onda su tako dobiveni ocdaci sumnjive vrijednosti. valjanost i pouzdanost.vazrie.'-::.eta posrupak koji proJazi nekoliko faza: forrnulacija Eroblema i cilja koji se isprtuiii..). Medutirn.· .ya .nja i ~rob..l.i: tstovremeno dok se vodl ID~e .raeuna. ~ ~(usmena lit pismena) treba da budu formultrana tako da su Jasn3.Onaj cd koga voditelj inte:viua ieli d~biti ?odatke tre~a . \. Ako se to obavlJa istovremeno.Tz=r}i. On treba steci dojam I uvjerenje da mu se ze.I!pom?~1 u '1Jesayanju njegovih eventualnih problema ili prosirenju njegove informiranosti lZ oblasti u okvi?:>~o~e s~ vodi intervju. koje zeli POSllCImtervjuorn.. donosenje zaklju a I axwje r_r~porUKaz~ po uzlman~. tko odgovara eesio mora.'. nastavmku I dr.l"1e~u~lm. . Nadalje.tr~ 1" . Istovremeno biljezenje odgovora ima niz ne ostata 1 prednosti.. j. c) nedovoljno su placeria.e~~jainter:vJIl~~ode[ Je veoma vawo. izbjegavaju ta zanimanja? a) nisu dovoljno priznata u drustvu.-i:!aupitnika.da zna . ~o.i!!. . .nlg:~tnih akcija. r~direijem i dmgim osobama.~ obicnorn razgovoru po iumc S10 se \'oJ. a naruSava i tok razgovora. ruder- '. kada se daju odgovori koji se ne odnose na njih direktno. Bez obzira rul svrhu rulvedene teskoee i opasnosti. vee nakon dobijenog odgovora treba-da prede na sljedece P!tanje. _.tnacelmm postavlciima pSlholo~ko-soclOloske metodologije. i to ~i u kern slucaju ne z_n:!LI a d on nerna svoj plan I cilj. onaj koji ih ne"nl'zumije zapada u stanje frustracije i njegove najcesce reakcije su agresivne prirode.. Vrlo cesta upotreba ankete i nestrucna primjena dovodi do negativnog stava prema vrijednosti ove rnetode. g) nesto drugo (navedite sta) _ 9. a najcesce problernaticna..)A3iljcieoje odgovora dobijenih. upotrebit cerno standardizirani intervju. ::ko zelimo ispitati ~ve! iii veci ?roJ ~cen.ti sam razgovor. Predno~~ so 0 ~~§ In~ervjua j~..

[ i { :.. .":'/ .. drugovi. Da bi se postigao pravi cilj potrebno je da svaki nastavnik u toku obrade gradiva iz svoga predrneta. U svakorn slucaju. razglednica. ako su roditelji nepismeni. Najvazniji od tih aspekata jest pitanje iskrenosti ucenikovih odgovora. nickih drustava. muzickog. !9Interesi vezani za likovno izrazavanje (crtanje. posebnu paznju treba posvetiti prirnjedbarna voditelja intervjua. iz SH. kada osjetimo da ucenik ima posebnih teskoca u vezi sa izborom zanimanja iii skole. .\ . odeliranje). Krajnji ciIj sveukupnog odgoja i obrazovanja jeste priprema i osposobIjavanje roladog Covjeka za uspjesno ukljucivanje u radni proces. Dogada se da ispitanik nakon zavrsenog intervjua sam kaze: »Pa znate. . novca. . kao i drugih predrneta). Najopasnije je u svernu tome ako voditelj intervjua rezonira ovako: »Najprije cu zavrsiti svc predvidcne intervjue. dinirn slucajevirna on je jedini nacin da dobijemo zeljene informacije (npr.'. Na osnovu podataka prikupljenih u toku savladavanja gradiva iz pojedinih predmeta i nastavnih oblasti. pisanje j 51. ~~teresi q:_nteresi SI. kao i drugih podataka dobijenih od osta1ih faktora (strucnjaci. : . 57 .. . skim odl3n~ S6 m~~~i za muzicke vezani koncerte). vezani za rucni rad (vez.radija)? . Da bi se dobila sto svestranija slika 0 ucenikovim osobinarna i drugim vaznirn faktorima. nekad su vazniji podaci uego njegove »ciste« izjave.). na ispitanika to mozedjelovati zbunjujuce i zbog toga postaje nepovjerljiv. u poje. :. aktivnosti (sviranje... ..' 5.' . »Cesto izmedu redova« ispitanikovih odgovora iii procjene onega sto narn nije rckao. stvaranje.. Iikovnog. Ne postoji gotovo nijedan predmet u kome se ne mogu uz pojedine . . ~ '/12.ipletenje. da bi se smanjila pogreska parncenja.i:· ""F colazi onda kada ispitivac naknadno dobijene intcrvjuorn. . . kao i u drugim slucajevima). ' . rukovodioci sportskih i kulturno-urnjet. ." .' .eienja P?dataka po. '. oblikovanje..'lnteresi vezani Z'\ druge aktivnosti. Zato voditelj treba iznijeti svoje primjedbe i utiske o najvaznijim aspektima odrzanog intervjua. ':. U tom slucaju njegove pribiljeske predstavljace zbrku podataka koji ce se pornijesati i nccc imati neku znacajnu vrijednost.ku~ava s~ rijdi~i pornocu snirnanja na magnetofonsku trakiLJako Je to dobitak za voditelja.kako sam sada varna rekao«.)'iVOtereSi . sivenje.. /-. Zabiljcskc treba izvrsrn neposredno nakon obavljenog intervjua.. izrada goblena. Ostali oblici prikupljanja podataka Rad na profesionaInoj orijentaciji ucenika treba da bude sastavni dio odgojnoobrazovnog procesa. . .tocne rcprodukcijc pajedinih ":\" . preporucljivo je da nastavnici pojedinih predmeta (ako to prograrnski sadrzaji dozvoljavaju) u toku skolske godine daju skolske zadatke na ternu iz profesionalne orijentacije (npr. Mcdutim.. vezaoi za sportske aktivnosti (bavljenje pojediniro vrstama sporta). rad u vrtu).' . lntercsi I'm) I vezani 703 pornoc ljudirna (cuvanje djece. .Intere51vezaDl za skolske obaveze (ucenje.' .. teresi vezani za kolekcionarstvo (skupljanje maraka. . pa cu kod kuce na rniru svc to srediti i zabiljcziri«. druge obaveze prema skoll 1 skol-. Ponekad se na osnovu nekih nedosljednosti u samim odgovorirna mogu donijeti odredeni zakljucci... onda odgoj i obrazovanje postaju sami sebi svrha. .. ukoliko to sadrzaji dozvo!javaju. tematske cjeline. istovrerneno iii magnetofonski).. rnakramea i . spreroanje. Bez obzira na poteskoce (na koje se nailazi u primjeni intervjua) i vrijerne koje je relativno duze nego kod nekih drugih metoda prikupljanja podataka 0 uceniku.5. pornoc starijim i. konstruiranj . . a ponekad i iz reakcija i gestova na pojedina pitanja.iznernog- Uy_osljednje vrijerne problem bilj. b iljczi odgovore (jj. ako se dijete bavi aktivno sportom iIi ucesrvuje u radu nekog kulturno-umjetnickog drustva. roditelji i dr.. geografije. Lnominantno podrucje interesa za svakog ucenika rnoze se dobiti na osnovu podataka koje daju roditelji.".. ako okolnosti nalazu da se odgovori ipak moraju naknadn<_JbiljeZ~t~ onda {rcb~ poy?vati pravilo: s biljei:enje~ odgovora nc smije sc odugovlaciti.:. Ako se izgubi iz vida taj cilj. bilo kako se vrs: biljezenje podataka (neposredno nakon intervjua. . na- rod' sn'i) .. sIikanje. nije to bas sve tako.. . moze se zakljuciti sto ucenika najvise interesira i u kojim aktivnostima ima najvise uspjeha. pjevanje u horovinIaICUD. ~.) na osnovu metoda koje su navedene.. tapiserije I~~ .1. vodi racuna 0 tome koji aspekti profesionalne orijentacije se mogu realizirati. teresi vezani za tehnieke aktivnosti (popravljanje aparata i strojeva. ~tg~i vezani za pasivnu zabavu (slusanje muzike.: nteresi vezani za pomoc u kuci (kuhanje. Da bi se olaksalo svrstavanje ucenika prema dorninantnim interesima i podruejima kao primjer cemo navesti sljedece kategorije: . obraditi i sadrzaji vezani za profesionaInu orijentaciju.'. nastavnici.. gledanje televizijskog pro·gram~uSanje.. vezani za literamo izrazavanje (citanje.

. zaposljavanju u udruienom radu. broj 15-16/80... uveden je i kolegij profesionalne orijentacije. drustveno i politicko znacenje. 59.l_d_DlstvU koncepcija .fna kako dobro pojedini aspekti profesionalne orijentacije bili teoretski razradeni. jer one vee sada imaju teskoca oko nacina finansiranja ove djelatnosti i obezbjedenja kadfa posebno za nju. strucnoj i profesionalnoj (institucionaliziranoj djelatnosti. Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju prilog Biltenu. U okviru visokoskolskih ustanova.psihofizioloski ' da (zanirnanja. razvoja.17. Pravilan izbor zanimanja ne postaje sarno pravo... . a radi se i na njenom znatnijem provodenju u prvim razredima srednjeg usmjerenog obrazovanja.. i vas uno'. poseban otisak iz Biltena Saveza drustava profesionalne ~~le~tacijeHrvatske. Stoga je drustvenim dogovorom .. Prihvatajuci da izgradnja sarnoupravnog socijalistickog drustva u nasoj zemlji pretpostavlja raeionalnu raspodjelu kadrova. kako je to receno tl Koncepciji profes~o~~qe_ OIJJ~!lraC1Je1 socljaltstlckoDl 1 S1flrioupravnOrii"drustvu-. Ako prihvatimo'ovu -osnovurondamoramo priznati. .-ii1coJojje vise rijeci bilo u prvom dijelu ove knjige." :..'!_:~dubliem poznavanju drustvenih cilieva. u naseTI.. institueija i organizacija u profesionalnoj orijentaciji kao drustvenoj. zahvaljujuci uvodenju pedagoske sluzbe. Vee srno govorili kako je tekac razvoj profesionalne orijentaeije u Bosni i Hercegovini. pa sarno da jos dodamo. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. 'gdje se pod racionalnom raspodjelorn smatra utvrdivanje najboljeg moguceg skJada izmedu interesa i sposobnosti pojedinog covjeka i interesa i rnogucnosti drusrva. profesi6naJnom oiij~mll<:i15m. da je posljednjih godina profesionalna orijenracija uspjela da se probije u osnovnim skolama. Poseban otisak iz biltena Saveza drustava za profesionalnu orijentaciju Hrvatska. poslq_va. 15~16/80:.") ·. potrebno urvrditi minimalan sadrzaj zakonske regulative u obrazovanju. u okviru Odsjeka pedagogija-psihologija.nad. doduse.~1 .dorninira.. Savjetovanja za sve one koji se bave profesionalnom orijentacijom postala su redovan oblik strucnog usavrsavanja. Savez udrufenja za profesionalnu orijcntaciju. Ovakvo stanje i savremena drustveno-politicka kretanja u nasoj zemlji sigurno su utieala da je Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju dao na javnu raspravu »koncepciju profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drustvu«. U) Koncepcija profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. izvan nastavnih prcgrama .zg\eda da doprinesu razvoju drustva. U skladu s tim i sloboda izbora zanirnanja i rada ima svoje ogranicenje. <~oguenosli obrazova~ i zapoSljavaoja. ~adni~zadat!l~a.. " . prihvatili smo i stav da profesionalna orijentacija irna osim individualnog i veliko ekonomsko.. Intcres je drustva da svaki subjekt razvije one svoje potencijale koji imaju najvise i.' n) Koncepcijaprofesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. potrebama-zakac!rovIma. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA DANAS Za razliku od kapitalistickog drustv~gjtlr_9i~sjonalna. a samoupravnim sporazumima utvrditi dufnosti i obaveze razlicitih subjekata. prije svega. nego i obaveza svakog clana drusrva.profesionalne orijentacije temetih.el1~ts1jedecjrrrp61liZnIm <:?~n_9_va:m.selekcija . No ill to nece biti dovoljno ukoliko ostane sarno u okviru vaspitno-obrazovnih organizacija. ! 6. str. da smo jos daleko od toga da mozemo tvrditi da ked nas postoji profesionalna orijentacija kao program iran i razraden sistem koji se primjenjuje u praksi.

a. psiholozi.:_itt:~e u gra~evinars~ 1 . GRO Bosna Sarajevo. "~i~ pre~~~~~i~~[~\'!)r:1}. Prije: 10-15 godina kod nas nije bilo Skola za zanimanja vezana ~ aut. op~tor.Yl'.~:DruStvenom ~o oyorU. u gradnJ!.. GRO Bosna-putevi Sarajevo. kao i moguenostima zapo§ljavanja«. U tradicionalnom nacinu gradenja. '. uzirnajuci U obzir sposobn s I I sldonosti pojedinaca.. na poslovima uredivanja i ciscenja terena i zgrada. rova. oblike Ipostupke struenog rada na profesionalnoj orijenta~jii da blagovremeno . odnosno za koje udruzeni rad iskaie potrebe..d.~ skela.infornpsu ?mladfuu i ~ge. krovopokrivaei.. na.u ~jedno od zammanJa.odrucju ..usioVlIDa I moguenosttma skolovanJa I .obraz. Za prol>lematikU koja se ovdje tretira najznacajniji je clan 14.Cl i . »Utesnici.toku obrazovanja..godine) . _ ~. te da bi ova grana privrede sebi obezbijedila kadar (sada deficitaran).hom gimnazije. Ova tendencija vee je vidljiva U osarndesetoj godini.adnika-'Z!i~fednj~.godinaJto mati 'da obrazovanje kasnizatajperiod. Sigurno da ce se i ova zanirnanja jos razvijau.' Iste osnovevec suprije ugradeneLu neke.. u:' " ..·:'.-Strucni3ci 'procjenjuju da tehnologija ide ispred ~~~~~\. . vodoinstalateri.' .. . rukovaoci gradevinskom mehanizacijom i dr. Slicno su ueinile i neke druge radneorganizacije.!J. .':"j::·'. U clanu 15. . Ueesnici su duZni da staino razvijaju metode. dok ce ucesce nekvalifikovanih radnika bit! svedeno na mmimum..k1adenom.()_a mq~ajupj~dl\i£k.i: -61.drustvene dogovore i samoupravne sporazume.jelovanju svih cinilaca_9. masmisn na pumpmm postrojenjirna. operator za autornatsku obradu podataka (stepen IV) I programer spect~alist (stepen V). jentacijom.organizacijama u "ezi sa izborom radnika radi zasnivanja radnog odnosa.az..Q.~Ju )avIJaJ_~~e ! nova zanunanja: rno_nte. GRO ZGP Sarajevo.~dlma treba biti dovoljno siroko i terneljito.~~acij~_bil... tehnologije i nauke uopste.bradc p. ucesnici se avezujuna.njem. osnovna grupa struenih radmka su zidari..Prcrna prognozarna Saveznog izvrsnog vijeca iz 1971.og Vidljivojeda uskladivanjeupisa')l&nikas potrebania lidroZenog r.. tekuCim kadrovskim. Tak~~e pre~a ~ekirn poda~m~_u Francuskoj za pet godina zanirnanje prom!jeni~o oko 2 mtil?na lj~dl! u ?.SSR-u Je vise od trideset miliona zaposlenih moralo steel proizvodnu kvalifikaciju I sl. ov.za 5:7._Jer ce jedna oso~a u to~u radnog vijeka sigumo prornijeniti zanimanje. GKRO Sretno Breza. druga n~taJu. ..zaJl:ailiO:vl~U(1~~~o:e ~tt:n~ s~~.Wbr. zbog sl?eClJahzacije tehnologije nastaje vise zanimanla.je..Lu.d. osnovnih zajednica.~oJe se daJ: rnl. struCnog-usposobiJavanJa. U prilog ilustracije razvoja zanimanja navescemo primjer iz g~~devinarstva. Ix svega o . pa i struku. sto zahtijeva visi nivo naucnosti i sposobnosti. _ »Polazeci od znaCaJa usldadlvanj3 obrazova. licioci (moleri) i instalateri grijanja.!ld~ptacIJ~na prornjenljive uslove rada i ornogucilo dogradnju odredenih speClJalizacIJa. prekvattIlkaClje 1 obrazovanjau.. godine.. elektricari.. ~..obrazoyaqjestalnc mora prilag-odiiv3Iirii:voju tehnike.i ~.. zasnovano na dugoiri6ioi.1 o?razovaflJe. ma.e ra za sre nje. Na nivou stepena VII takode irnarno predvidena dva zammanja.>:~je je osnovana Samou ray mteresna' za edruca zazapos ]avafl[e... navedene potpisnice raspisale su konkurs za dodjelu 654 stipendije redovnirn ucenicirna usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitarnih zanimanja gradevinske struke.bQ1ll:.odat.:. godine Sarnoupravni sporazurn 0 udruzivanju sredstava za stipendiranje i kreditiranje uccnika usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitamih zanirnanja gradevinske struke. GrK Zvijezda Yisoko..« ") POW] proizvodno-izvrsne uloge kadrovi u nasern ulogu.. To su: diplornirani inzenjer za racunare i diplornirani .". ) "Mr Milo~ Delat: MeduruirOdna zavisnost kadfovske gradevinarstvu (referat na Savjetovanjuu Zagrebu. . _ --.-~~jem rjesavati U saradnji sa' i". jer tendencija je da vaspitno-obrazovne ustanove mogu osposobljavati ucenika sarno za ona zanirnanja za koja postoje poslovi u udruzenom radu. m~kase spaJa~u. prcma. ZatC!. ". vozaci ~upravljaci ...v~C u srednjem usmjerenom obrazovanju.nih kurseva za odredeno zanimanje: busacica."'" .. ucenici se usmJeI?-vaJ.orijenta.jom i. ucesnICi su duzru ramjati profesionalnlUlrijentaciju (podvukli autori) i pruzatf strUcnu r/il0moc: .«") Navodimo i slucaj zanimanja vezanih za elektronsku obradu podataka.. GRO Grbavica Sarajevo. godine pretrpio bi izmjene u srnislu povecailj~ ucesca strucnjaka.. Kadrovi su se pribavljali na taj naein .potrel?ama....6. D!IDas. k b' _ organizacijama za struCnQ. . .!p'3-mer. Zagreb.'·i..: .J<j. inzcnjcra i ekonornista svih profila. :osnovniIIi :iajednicama"odnosno · 2ajedniCOm.l. izradu projckta i konstrukcije proizvodnje i organizaciju proizvodnje...: _.:L. toku rada. radne organizacije: GRO Vranica _ Sarajevo.. Neka zanimanja nestaju. KRO Visocica Visoko. _'.. Na taj nacin su gradevinari poceli provoditi u djelo stavove idejno-politicke osnove drustveno-ekonomskog razvoja SRBiH do 1985... o:(:>ntazen. . montaien specijalnih instalacija.. koje su uzele kornpletan nadzor i brigu 0 ucenicima od njihovog upisa uskolu dozaposljavanja.~j.. i svrseni studenti obrazovali uz ~d putem.~~t. a ~ nekih.. . struenog osposobljavanja. radne lj~d~ o razv9jnim.Tako._adrru'a-Sa~t~:.o·.polititk:ili zaJednica«.druSty~n. GRO Put Sarajevo. GRO Igrnan Illdza. .. .prekv~aci. RO GrK Hidr~gradnja Sarajevo. rnontaieri zavrsnih radova.i. I ~a nivou stepena VI imamo predvidena dva zanimanja iz ove stroke: infeojer orgarnzaCIJe automatskc o.?~atsku ~bradu podataka. .' .hrazovnog-pr~4fgaBizacija_ udruZei10g rada. u~~ lavnom zbog toga sto gradevinarstvo i industrija gradevinskog mate~Jala u Jug~slavlJI danas zaposljava oko 740. .jer zarumanja B1SU static. kontrolor uiazn<>:-izlaznih poda~ (stepen III). se obavezuju da eepitarijau yezi sa profesionaInom ori. dnika dnie.. admum iz. .I. godine. SaraJevo.<·.. vise l?uta (4).lz?laClJ~.. »Promjenom i poboljsanjem teh~?logije ja..~~::. Mr ecc Komnen KneZevic i'Miodrag Milenovi6: »Znataj-b~va U 1!druieriom I 0 radu« •. U skolskoj godini [980/81. ..·'npr.)rganizator-programer. drustvu imaju i upravljacku Brze prornjene u tehnologiji zahtijevaju brze promJe~e'u ~trukt~ri i profilu ~a~. .. auto~ats~e obrade podataka. ':i:.)blj1LUYal!l. pa cemo ga u potpunosti navesti: . GRO Sedrenik Sarajevo.o\'anj_eu ~1d1du5 potrebama~druzenog rada.1s.a_dr_q:!. monteri centralnog gnjanja.~Ogga °jdY)nja RSlZ za zapo~ljavanje.. _ radni~rilikom izbo.!~<i ::s Osnov~ profesionaine orijentacije u poIXtnom ~pnju srednJ~g us!I'J. __ .ra~nskog osposobljavanja i trazenja odgovarajuceg zaposten]a. rnedicinski kadar. nog rada...ede i druStvenllHi5effitOO&ti. ali i specijalista za kompleks ljudskog faktora: 50ciolozi.L". . : :.. razvo}a .. Razvoj zanimanja Vaspitno-obruzovne organi. organizatori i koordinatori ucesruka..da su se svrseni u~m'?l srednjih skola..o__kog n~v.wis ".. GKRO Standard Rogatica. arrniraci. da 1JIobez1J!Je.. manja i-montazeri osnovnih konstru~C1Ja. VIse 1 VlSO 0 0 razovanje.. .~peCljalizovanim strojevima i ~redaj~a.?q~anizator. Da bi ucenici koji su se opredijeiili za zanirnanja iz podrucja gradevinarstva bili sto blize privredi i u toku skolovanja.sarno kod nas u Jugoslaviji. razvoj obrazovanja i kadrova do 1985. ) Kada se danas govori 0 zanimanju onda se 0 njemu iskljucivo govori kao 0 dinamickoj kategoriji.ir3l. To n!Je slucaj .risoko_ ob1"aZOVll1l. monteri oplata.c'\~"1.anje.~~a· nizacijafiiaIidrirzcnog rada rnaterijalne proizvodnje I drugirn. "Zi\'i rad se prernjesta u sferu naucnog istrazivanja. Politike i tehnolo~kog .o':iaposrav~·u .cijLugy_oj~"p'!j.. GRO Granit Visegrad. 60 . prp. gdje je istaknuta potreba da se »obezbijedi organsko i funkcionalno povezivanje svih stupnjeva obrazovanja i sa materijalnorn proizvodnjom i veci kvalitet cjelokupnog nastavno-obrazovnog ina. .:"'... obrazova. U unapredenom tradicionalnom grade.r:no~t~en ms~~lacIJa.1'fiVednekomore. tesari.Ui.. .Za. potrebama.. ~IStem:~uCar 1 51.-4dn(}5nG--ZajedniceJ. To je pojava u citavom svijetu. . di~:lzborzammanJa re~je.dllo.))usldadivarije sistema usnljerenog 0 razovan1l!3.n()va Z<l:~. operator pripreme podataka (5tepen II). u pripremu proizvodnje. stavno-naucnog rada na osnovu konkretnih i dugorocnih potreba udruzenog rada«. maj 1980.J.i:llmanja_prije. potpisali su marta 1979. . RO GeoinZenjering Sarajevo. GIRO Drin a _ GoraZde. nastavnicki kadar.000 radnika i po ostvarenom ukupnorn pnhodu nalazi se na prvom mjestu u nasoj privredi.1.lie5a_QlL se-reffieIji n?J.iodnosno da se i. GRO Ingrap Hadzici. . 1978: (Dragan Tarluh..« (Dr Stevan Bezdano v. .. kadrovi za oblast kulture i umjetnosri i dr. a na taj razvoj uticace zahtjevi i potrebe udruzenog rada.a-stmCno.

._ .d!ln~~ ~~a_! a__~!Ce ih. admlnistrativni tehnicari-birotehnicari elektrotehnicari jake struje . Do 18 godina starosti ima 18133 neza'poslena radnika (12. Uskladivanje upisa s potrebama udruienog rada Prema dosadasnjirn iskustvirna.. zatim hidrometeoroloske i dr.n~la_n. Stoga je Drusrvenim dogovorom predvideno da se do 1982.<l1matU_!l. rudarska struka informaticka struka sumarska struka poljoprivredna struka metalurska struka prehrambena straka procenat sloienosti u datoj struci. .131.. .~ '. PIT shuk~/~~tro-j. pored podataka da vecina nezaposlenih traii zaposlenje po prvi put. .R.82 29. .' ~ >:::~}. ipak njih 5354 primili bi zaposlenje bilo gdje u Jugoslaviji. godine u sarnoupravnim interesnirn zajednicarna za zaposljavanja SR Bosne i Hercegovine ') zaposlenje je trazilo 143. ~. godine sacini nomenklatura zanimanja na nivou Jugoslavije.struka Javnoginfonrusanja.:-ni1:isen'c uPI~uj~ U~~~JlQlr~.'!Jc.96 7.67 7. ekolofro-higijeDl~kll:..: ..48 3._'..::~ struka. pravnici. izraieno u procentima. _ ..900dslO 4. navodimo i CeSea zanimanja radnika u pojedinim kvalifikacijama.48 1.4 odsto).99 1..poljoprivredna .:~~\. stvara se.4 OdSIOSSS radnika I 3. Tako.45 6.. '~:. Kj.. pornocni monteri itd. Mada vecina onihkoji traze zapcislenje ne zeli napustiti mjesto stanovanja.735 radnika. .ruienOg-rada~m-~~I1~le-dn.:~.~. ." :t!h.30 (9.93 -.:.llP P!Q!Jkll!£..{..99 2.48 3.94ods10 5._ " _ _. a javljaju se i neke struke.48 4.V-radnika. _' __ _ .c. ....Da semahom radi 0 mladim radnicima. .37 1.. 10.:.k a. preko polovina onih koji trale zaposlenje su iene-radnice. gradevinski inienjeri itd.59 odsto).¥~X{. '.. od cega je po prvi put zaposlenje trazilo 108.t.a!edmh _:::f.: s~ Neke razJike vide se vee na prvi pogled i u nazivima struka i u broju predvidenom za upis.rnasinska :ol< u!'lura)c izracun~la prcma u ku pnorn broju pl:Jllir.Ojl privreda ~!!rnoze a~' sorbiratlS 'dru-ge-st@~"m:.:·.":ima odrede~e kvalifikacije (pre: rna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici): 39. med~II?' Ima: .efiCitamim kadroviIT!~ . u svim kvaJifikacijama. mUZl~astruka.77 2. zdrastvena struka matematicko-tehnitka struka elektrotehnicka pravna i birotehnicka gradevinska kultura i informisanje ugosliteljsko-turislicka str.280dst'o 3..47 3.Yls.alo.08 1.40 . .:/'1 " /..97 1. iako se i tu vee javljaju tendencije da se ovi programi usklade._.struka 1 struka ~.7 OdSIO l/~S r~dnika..61 8. . u SR Srbiji..4 odsto). lake se brojnezaposlenih mijenja. u septembru 1980.93 4.radnici bez kvalifikacije: 70288 (zena 59.H<Y..27 10. .veterinarska struka. u SRBiH nema prosvjetne struke (nije predvidena Nomenklaturom zanimanja). ~ 'potraznJ~ za ~jlma)e veil.~~. a 3863 bilo gdje.t ..:.98 4.09 1.__ . .. : .e~~r~~. prvi put trazi zaposlenje 50129. 20.. rang zanimanja mahomostaje isti..i!IQst._._:. . na podrucju SIZ za zaposljavanje Sarajevo za 1980.9~_ 4.::... . Zatim slijede s~ pro~ntom od Opdo 0. ne bi bll? pro1J1e_ma~1t1 ~a s~fi~ta~~I~~I. Mada je navederio stanje trenutaCni presjek. npr. ': ': . .58 1.39 £1 5.050dslO 3.:Q~. g..39 3.! . __ . _.75 0. . itd.' .44 4. ukljucujuci i inostranstvo.PK i NSS radnici: 9160 (zena 68.10 4. zub()zd.24 0.650dslO 4.i!n:talld.62 __ . po prvi put 1308. Najkarakteristitnija zanimanja U navedenirn kvalifikacijama su: .'':"..!.' earSka. godine....itd.18 OdS10 Ukupni III IV - - 20. po prvi put 22108. skolskoj godini zastupljenost pojedinih struka u srednjem usmjerenom obrazovanju na podrucju iste SIZ.u kategoriji SSS radnika: masinski teunicari.887 radnika. gradevinski radnici.vss ... tesari izvlacioci iice i pro fila.'.00 odsto prirodno-tehnicka struka ekonomsko-komercijalna str.10..Tstovrerneno u 1980/81.0.t~onema. masinski inzenjeri.62 OdSIO . npr. _ . sto JOSvise stvara privid nezaposlenosti.83 2...:-..680dsto 2.isk~~~ne. Radi uporedenja..t~~l. a" ~ .' .48.950dsto 2. govori i podatak da medu onima koji trenutno traze posao putem SIZ za zaposijavanje 118761 (82.80 4._.>' . Kako se vidi. '. prvi put 5490. diplomirani masmski mzenjeri. od eega 17376 traZi posao prvi put.39 2.-. po prvi put 1796. geodetskastruka. 1. Istovremeno.. '... prema konkursu za upis u skole srednjeg usmjerenog obrazovanja.bl[l'prubIC'ITI~Prob1ema.45 2.geoloska~~ kOzarska su:uka. u istoj skolskoj razred srednjeg usmjerenog obrazovanja pojedinih .ajuSliT!cilaml k~rovl_poJe~tnlh zanimanja.:. fnzersko-kOZ!TIetI-.. slgurl!~ ... u kategoriji NSS i PK-sumski radnici. .68 odsto 6.gasna struka.61 odsto).kIh kadrova k?.04odsto 6. njihova struktura je sljedeca: .21:inJicka.240dsto 3.' " .t1 sa d.odin..54 0. . To su potrebe. prema dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici..·:...85 4.54 17. koji na podruqjti SR BiR eekaju zaposlenje. '.28 5.69 1. . sljcdece potrebe za kadro.30 3. arhivska . zavarivaci itd.96 3.9ii:bl-ii~oi:e_pqlrebe uskJadile.hemijsko-rehnoloska 8. staklarsko-opticarska struka. ~ ne zaStite..~"~-:. radnici: 1993 (zena 56. geodetski inzenjeri.00odsto 5.u kategoriji VSS radnika: diplomiraru ekonomisti.. izuzev KV i VK.27odsto 2. 2.::·~.-~~:' su. Prerna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici. stvena struka. • .: . po prvi put 28056. nazalost.!<..KV i VKV radnici: 29552 (zena 33..6_2..' .97 1. :.16 -2.SSS radnici: 30567 (zena 67.13 3.oJ stran~ stva..' I) Bilten Saveza SIZ za zaposljavanje SRBiH za septembar 1980. ..22 5.30 1. kada se broj (planirani:i~isan~nika mO' redi sa pOll a2:!:!. .62 odsto) jos nema trideset godina..iom.4 odsto VSS radnika. Medu njirna je 80313 onih koji posao traZe po prvi put..61 9.32 2.24 odsto).24odsto 2.u kategoriji VSS radnika: ekonomisti. ".. . bar sto se tice nivoa znanja u pojedinim stepenima slozenosti. je sljedeca: ' Stepeni Struka metalska struka ekcnomska struka elektrotehnicka struka drvopreradivacka struka gradevinska struka medicinsko-zdravstvena struka adrninisrrativno-upravna struka saobracajna slruka' ugostile1jskO-lUrislicka struka tekstilna struka ' trgovinska struka jezicko-prevodilacka struka bemijsko-tehnoloska str. primijenjemi umjetnost.e_tJUJ~b.VSS radnici: 2175 (zena 60. rudarski radnici..4 odsto ~K I NSS radnika 17 I OdSIONK radnika 10.. .u kategoriji KV i VKV radnici: zidari.<.95) 8. .../iitl dat pr o cenai kOJIse odnosi na zanimanja III slepena slozenosti ucenika.9 OdSIOKV 1 VKV radnika. i zanirnanja a posebno jt: IV srepena godini prcdviden struka u sljedecirn je u pis u I [J i IV procentima: 16. reci da su i programi za pojedina ista zanimanja razliciti u razlicitim republikama i da za sada nisu predvideni nacini objedinjavanja programa i izmjene iskustva. . .' :: . .._ .ra.73 0. . '.99 .18 odsto). diplomirani pravnici. diplomirani gradevinski inienje_ri _itd.odinu.'+i:~.3 odsto). kojih na podrucju SRBiH nema predvidenih.. kulturna djela!D-~~_bi1:)liotekars~ struka. Treba. tekstilna struka prosvjetna struka prevodilacka i arhivsko muzejska saobracajna struka 10.". " .! .··:' . :. ..

>jima ima ~k i deficitarnih (zidari.36(45). nekad najvece prepreke za opredjeljenje iena za odredeno zanimanje.154 .masinski tkaci _ 178 (155). da 1i se mazda radi a tome. odijela 9006%.210 (192) . ZapasJenje reb i 62 zene strugan. _ krojaci muskih odijela . . Zakonska obaveza od 3 ods to. .2156 (1929) _ rnedicinski tehnicari .306 (230) _ zidari . daktilografi '11 0 (97) itd. tesari .hemijski tehnicari _ 963 (882) _ elektrotehnicari jake struje . elektrotehniear jake i slabe struje tehnicar ~ drurnski saobracaj isaobracajno transportni tehnicar..68%. Takode ima ne mali broj slucajeva da se svrseni ucenici prijave zajednici. bravari . rnoze se nazrijeti dio.. _ RTV mehanicari _ 373 (315).203 (133) _ saobracajno-transportni tehnicari . kao sto se vidi. _ gloda6 (frezaci) . 14 autornehanicara.da sc radi 0 svrsenim uccnicirna SSS.4V~ !td. _ metalostrugari i strugari .1211 (741). iIi se zene teZe odlucuju ~ napuste mJesto. .medicinske sestre .jllja me du KV i VKV-radnicima koji Ceka~u na po. Mada je potraznja za visokostruCnim kadrovima velika. _ oblikovaei kcramike . gdje je udio fizickog rada. _ auto-rnehanicari . .rnasinski tehnicari . tako da septembar u tom pogiedu maze biti nesto frekventnjji nego ostali mjeseci. teretnih vozila. _ k d U nekim zanimanjima u skladu s tradicijom. .koMekcionan _ 697 (613). 26 pogonskih elektricara.:dnJcg usrnjercnog obrazov. .335 (282).102 (82) ltd. ~~o daje pravo cIa posumnjamo da je i ovo izvjesna prividna n~poslenost. .administrativni tehnicari . . . 103 (89) . medu k<. odmah prijavljuje zajednici za zaposljavanje.Htt -r: ".. ogromna vecina su zene . . _ bravari .1424 (1190). 64 '5 .115 (121).tesarl.tehnicari za drurnski saobraca j _ 345 (310) .moleri _ 144 (68). Takode se moze raditi i 0 tome da preduzeca teze primaju pripravnike. . Stanje zabiljezeno u septembru mozda i nije odraz pravog stanja. 30.. ··~~t!!~J..122 (80).obucari .. . _ krojaci zenskih odijela . .840 (801) .115 (85) . kroJa~ mus~.babice . VSS kvalifikadja.33%.metalurski tehniea. To je omogueilo razvitak tehnologije. ·=~~~~=i~6~~~~~BiR~g~:'\/~:{~~:2.ekonornski tehnicari _ 6880 (6424) .. _ zavarivaci . . oblikovaea keramike . nezaposlenih.122 (108) .1. hemijskih laboranata 94.242 (196). kuhara 76.lu: .sumarski tehnicari ... i~t_ineda je mobilnost radnI~a mala. .auto-lakireri . _ masinski mehanicari.fizike .Profesionalna orijentacija u skoli 65 . 75 RTV mehanieara.1234 (971). jer se ili slabije prima rena radnica. Najcesca zanirnanja medu SSS radnicima koji cekaju zaposlenje su: . konf:ekcionara 93. vSS i VSS r adnike.ri-1200 15) ••.duci sn.sanitarni tehnicari .gradevinski tehnicari . 30 bravara i masinbravara.29% su zene. crm zavrsi skolu. .62.. I ovdje su kod svih zanimanja viSe od polovine nezaposlenih zene. . . irna i medu onirna koji su zavrsili neku od visih ili visokih skola iii fakulteta...stalnog boravka. Postavlja se pitanje...8850 (8210) .22%.elekrrotehnicari slabe struje .nastavnici predskolskog vaspitanja . ...70 . _ alatnicari ..agradi po d atak 0 tome koliko ih zaposlenje IraZI po prvi put.hemijski laboranti _ 247 (212).(99).3962 (2754).. Me~utlm..188 (153)· . kao I kas~JlJe za lJ z. 10 stolara..konfekcijski tehniCaIi:~:'<l ~4{104)~·>~:··· .170 (108) . .nastavnici srpskohrvatskog-hrvatskosrpskog ..grad~vi~ski tehnicari za visokogradnju . po 7 zavarivaca. . mada.106 (87).1847 (1539).. Ta ? 0 1234 nezaposlena krojaca zenskib odjela 98. 4 molera itd.ratarski tehnicari . .rednjoskolaca. 5 vozaca.sao. medu nezaposlenim obucarima 69% (167) su zene. _ elektroinstalateri _ 338 (269) _ auto-elektricari .30%."l:I1. da su upravo zato nezaposlene sto su zene. Cakiu zanirnanju rudarski tehnicar (140 zen a i 116 muskaraca). _ frizeri za zene _ 676 (427). .ucitelji _ 222 (63) .123 _ (102). ' Izuzev ianirnanja masinski tehnicar.289 (63). pojava ~a s~ svako ipak radije zadriava u mjestu stanovanja ill mjestu skolovanja znatno doprinosi ova. .145 (63) .ekcnomisti-finansisti . Medu nezaposlenim koji su zavrsili neku od visih skola.finansijski tehnicari _ 366 (344) .197 (147)..58 itd. _ konobari . '.440 (414) .1767 (1585) . u svim ostaiim zanirnanjirna vise od 50 odsto nezaposlenih suzene.1299 (1137).tehnicari. Mada negativni. . . .ekonornisti .140 (115) . _ elektromehanieari .730 (539). od ~ezaposl:~hfn::era 98.1926. _ stolari _ 420 (249).646 (606) . b~. tap eta ra.zubotehnicari . masinskih tkaea 89. sada znatno smanjen. buduci da se vecina s.tehnicari za preradu drveta . .2499 (2016). -. _ preradivaCi vjestackih masa _ 128 (107).88%. .383 (333) .' . ali nastave redovno studirati i ne odjavljuju se..156 (133) . ne moze da podrniri poriudu rotadih kadrova. glo daca i i~duslrijskih IT mehanicara. III eestog odbijanja radnih orgamzacija da prihvate radnika kaji nije regulisao v<. .299 (237) . .limari . ~10:~ biti I odrazyel?-utnog _nenalaz~nja zaposlenja odmah nakon zavrletka skolovanJa.146 (122) . najcesea su sljedeca zanitnanja: .maturanti girnnazije . neki se prijavljuju tek kada De uspiju upisati fakultet iii visu skolu. . _ vozaci teretnih vozila . . bez obzira da Ii ce nastaviti studij iii nece. ali i prevazilazenje nekih predrasuda.255 (96) . .ekonomisti-komercijalisti .anJ~. .kvom stanju.obavezu.525 (495) . buduCida su podaci iz septembra.2752 (2290).nastavnici matematike . jer za nekim zanimanjima je izrazena potreba mnogo veca nego sto irna prijavljenih nezaposlenih.pravnici .rudarski tehnicari .906 (625).kuhari . _ ta petari . Osim toga. _ prodavaci .. I u ovom nazovimo visku odredenih zanimanja na trzistu.261 (232).2919 (2738) . _ auto-limari _ 245 (210). Najcesca zanimanja medu. Iimari). _ instalateri vodovoda .socijalni radnici .256 (250) .213 (181) .administrativni. .: Tako npr. _ industrijski TT-mehaniCari . _ pogonski elektricari _ 445 (363).nezaposlenimakoji su zavrsili fakultet ilivisokusko- . ovi podaci mogu nam (u nedostatku podataka 0 tome koliko uopste ima u pojedinim zanimanjima zaposlenih zena) posluzlti kao indikator da se i u nekada tradicionalna »rnuska« zanimanja sve viSe javljaju zene.. .laboratorijski tehnicari .nastavnici razredne nastave . dajcrno Uz najccsc<! Z.>j_nu .

profesori srpskohrva{skog~~rvatskosrpsk.' " . Beograd.. I dalje: »Dugorocno sagled~~Ej~kadrovskih iobrazovnih potreba-mora se s':~. viarn S~I meh~mcar.-"~{'':. .8% odgovora. .'. postaju realna os nova njihovog samoupravnog polozaja. ·:"tF".?braz()vne pot reb...potrebnih kacroxa.o. na lZuca\'a~.g9Je se kaze: »P. Niie je pn~azan ran.L~y"a. _ .. ""'.dno o. ne zele roditelji.-pod }!yj~~9m da imaji1-<ibeZbijedei.r. . a trebalo je d~ u~emcI od.&_raaa"kao4-Dd. . 1'~~ plt":fi.>~::. od 22. . (Sarno 7 od njih 1051 vee je bilo navelo neko od deficitarnih zanimanja kao zanimanje koje rl~mjerava upisati). galvanizer itd. ..o .§!r3!-_lle aaj~?ine dosta~naravno. trenutno (septernbar 1980. Najnepczeljnije zanimanje.u de(ICHamo:ll.ql1Qp~Je"iies@rlU do y.JllJ'dZ(j'<i' nje uz rad.'. ~eusm~o o".f<ldnika~') . To su tesar. ul. =J.daci..O\. :'. TIme rad irezultaii rada.. ]~b. . _ strukturi organizacije udrnienog.. Razlika izm~u ueenika I nastavruka U odgovorU na ovo pitanje statistiCki je znaeajna.". _ rezultatima . .. .:..<:C~>ii:':.~".org~::~aci~~~5."".oDrazovanje IZ raaa. . :3a. . JQj_e ~ak'b 5mo·Y1c!jellnaglaSenOi-~~ezOluCij[X1i:51-n~resa:SKJ.s.:ammaOJa.EJ.:':~~~m. zavarivac. gutava mnogo efikasnije rjesavanje problema zaposljavanja rnladih.._ Kolik? je stvaranje s~ficitam. .autori konstru~u i tabeluukoju treba da se unesu podaci 0 braju ueeriika i polaznika koji su se po zavdet1ru obra1:ovanja zaposIili ibroj u~enika koji .?no¥okadrova za koje nema slobodnih radnih mjesta. traieno je da proClJene zasto._C!blikc__':'~p.::::"~j'.mr RadovanBlaZi¢imr LukaMihalJICl'._dostavlja svoje _ planove potreoi1illlCaor~va.~...brnut'!_navedenomredu.. lima.aperar.YQnmaJzme4u vaspitno-p. 1.L obaveze potaznika usmjerenog obrazovanJa..ka?a nemaju ona zanimanja koja se traze na tim nepopunJ~m~ poslovlm~..00 diuara godisnje po nezaposlenorn.19si su usloyj rada.. U jednoj od anketa ukazuju na neke momcnte i razIoge opredjeljenja III necpredjeljenja ucenika za odredeno zanimanje.J?e~u[jrn.1~ ~::. (redovna n.3.Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku krajem juna 1980. godine bilo je u drustyenom sektoru zaposleno ukupno 5.'dnigih ~_rus~~njh djelatp..mm:.Ali SIOvrijedi~. jer sigumo je da ce se ova rezerva vue. je standard a ueenika (stipendije.!:. broj 1486.]os uvijek velik broj osnovnih organizll<e.navedenih zanimanja.a. bila upra~o o..'>'. ".:"stizll u procesu vaspitanja i ~ obrazovanja._I!_e. zav~nva~ ltd.adt sa pokazateljima Cije se potrebe zadovc1.63 (51) itd...92 (72) -. riemlriovn02~:-"--.. . U ovcrn slucaiu »titulu« najnepopu!amiHg ponio je zidar sa 25.. Oko 5 odsto ucenizs ni pod kOJ~muslc~:l1Ila s~ De bi opred.!zap rsIja .tim.. postoje plariirani poslovi i radni zadaci bar za polovinu njih . godine) traii zaposlenje 143. dr TlliomirRadovanoVic.ga godisnje« (Ekonomska politika. .'. "b' 'van" ma ""-.. godini. EngleZl sou. zidar.zagradi) odgovora koje su dali ueenici i odgovora koje su .'</razovanja i vaspitanja Sarajevo u ~k:01skoj 1978/79.1980).aID"J hs.iji!. . .. Drugirn rijecirna.. PedagoSko-andcagoSki istrafivackoPI . Po trenutnoj kursnoj listi od oko 6700 dinara za funtu to je surna od 335.'''i'.: Pre .' .~ .':") Mr Munir Lasic.~ "sam.Y9je.« ") . uc(ffi:ic i 180 nastavnik.:.. 88 C? I) . ljayaju rtadfovuna. kojim se zeljelo potvruru opredjeljenje.£<Sa.~. rnoze se saciniti i prognoza dalje rnogu cnosti zapo~ljavanja za pojedina zanirnanja.dati nastavmCl. 6. razvoj~ centar...S·':':::":·":·' "::':. da. ." ':~~:'..".cl longl~udlDalnog istrazivanja kojim su ispitane zelje i profesicnalne namjer.) lsto " '. od Slfane osriovnih or£~izacija udruzenp. .. nazilos!.. prekvalifikacija.':: .diplornirani _ diplomirani inzenjeri hernijske tehnoiogije .se ne bi opredijelili ni pod kojim uslovima." ."<' "''. a koja je primijenjena na podrucju SIZ '!lsmJ~renog obrazovanja ! \'asplta~Ja Sarajevo (u organizaciji Pedagosko-andragoskog IstrazIvacko-r~zv. To orne. ' '. Kako je naprijed navedeno. krediti i drugi ob Cl « (9).' ~~m?razvoJa pcivre?e-..otganizacija.") Svoje odgovore dalo je 1051...te .'". _. .dCJUlbr.. 1979..1 _ Uvezi s tim.to.oZa..- . X'kongres SKJ Izdavaai centar»KomUlUSt«.bti!io:vnih.lru!tti.. U~ruCl De 2:11: ta zarumanJa). Koristenje prava za obrazovanje mora povlaciti drustvenu i materijalnu odgovornost prema onima koji obezbjeduju sredstva za obrazovanje.a.Q~!b.: posao ~e flZlCki teZ~. .J o .?sti sku po..66: "0:0< obrazovanJa.a .( .prilog broJ 8ll " '.667." ." .147 (133) . " . u Bosni i Hercegovini. ~--=ObrazQy_n~_pot~~~druzcnQg rada iskazane hOI prekvalifikaciju i strucno usav~a~!'.. .ZQyanJa>.'. odnosno najrJe~e IZahra?o bilo je tesar. Sizurno kako smo naprijed :i?jeli.. pa koZar. Bu~duCida . 9.. zanimanje je nedovoljno priznato u drustvu. I =: .·. I vasPitno=-obrazovne organizacije mogu s.govore za koje od navedenih zanimanja bi se opredijelili kada ne bi mogli n~gdJe.p.i'.>. u Savezu zajednica za zaposljavanje SR BiH. ' Poda. Na taj nacin se" onipovezuju 5 tim organizacijamajos prije stupanja ria posao za koji se spremaju i izjednacavaju se sa radnicima koji se iz radnog odnosa vracaju u obrazovanje..''"-:':\~'':''':':~'':'}>'' ": i. ... broj 1486). (Izvor Ekonornska poliiika..je!~ta ~I~! ~sto se ueeniCl ~e opredjeljuju za ov. " 'Stedn" '.6U~~PitaIlJ. .'. strucno usavrsavanje i drugo).. _ oolicima saradl.'" """ . odllosno.na nau~~ nom istrazrvanju raua..ai..g _i frekvencije (u.ganizaeija+-z:ajednica obrazovama. rna I zanllmrn~ . za~im slijede rudars'ki meha?ica~ (s najCes.vno. koje pojedinci p. . Iz ppdataka 0 tome da vecina nezaposlenih trazi zaposlenje po prvi put. " or:' .l sek:tonma udru2enog rada. Opredjeijen)a 5'.9g sociolozi . ~ anketi su navedena neka deficitarna zanimanja. J. ----Danas. P?r~d niza pitanja. .~odj~.' ." _. to su njihovi odgovori uporedeni.e ucenika osrnih razreda o~no.. ..t.' 5" '. -.. . oup~vnomp~~~. niko kod nas ne pravi pro racune.jos jeanOID ukazuju na. .. . . dolaz iri nov priliv onih koji po prvi put traze zaposlenje i ostaju duze vrijeme nezaposleni. o~Jasnj~njem (ta je »rad PO? zemljom«)..''. pa zidar. : j. duze vrijerne a tome jos treba dodati da ce i svake godine. .Iihucenika..:'~. postoje predrasude prema zanimaDju i.I . . '. .iJe2aposlemh . .PJ.._ stimulati' ..c':::_®:Lazovn"'i1i .'. godine (interno).::.'~c.deticitarn<! . ueeruka I studenata trebajf!Ue-ZasflIvaju na drustvemm dog9..oJ~og.. .t_a.ivisokim' ~kolam* u regionima.funti s!~r~in. -'.i. '<. """)J!doi~cijao zadacir:~ s~~..tre~.'::.'!I_za . . ·.>'. 0:l'p.Ijekari ..'} a prOleSlOn namJera u~ika osnovnih frola s podrutaa SIZ USIDJcrcnogob'.Posljavanja i nl:zapoSljavanja sVrSel.-k.000.83 (b7) _ diplomirani inzenjeri arhitekture ..nih sk?Ia.. lirnar. -~rupa aurora predlaze da organizacije srednjeg usmjerenog obrazovanja prate tokove zapcsljavanja ucenika i to take da se daju ocjeneo: . 1974.r<.:obr~CJ.LoS:J!_~_!_llX9.'JlogIada.< ...:. . . tesar. Izuzev sociologa i ovdje su vecina nezaposlcnih zene.e src ~OlV"'UOg razvoJa u ()r~Jamaza.jrazeno je od ucenika da navedu Z2 koje cd.drugdje da se upisu.no·Q~g. :cntra Sar?-J~va.~'An' "'Iiza'· ' ' ~ • aInih '.735 radnika.'---' _'. » _ mjest~rIU'obrizovne organizacije u zadovoljavanju potreba udruzenog rat:taZa kadrovima.s~ n~ ~vq pitanj~ od~ovarali i nastavnici (naravno. • " .vremm..azovanju i zapoSijavanju sa organizacijama udruienog rada za ~bljavaju kadrovi...a prusa. Sarajevo..~p!.d ila~edenih za~manja.~~p!:e_Q_~~aJ~_v~~_~!. keramicar.·:." ' dn··:"'''. limar..o. ..' dO~I]e~O Je IllZ zanmllJlvlh odgovora.:}:}::.vnih organizacije--Medtrrim." .ria je realno planiranje. Pl aniranjc potrebnih kadrova .i. proracunali da svaki nezaposlen] u Engleskoj predstavlja »dodarno zaduzenje javnog sektora od 5000 .!~o.n <. '. .nastavili obrazovanje na viSim ..:.udru±cu9g rada. . isti .poslove .000 radnika. mehanicar elektricnih kolica i elektricar.~uto~ takode trafe da orgariiZaCije Sii:dnjeg usmjerenog obniZovanja svoj' :~~~:l:" plan unesu 1 obrazovne potrebe udruienog rada ito: ". Drugim pi~anJem. '" _ suficitarnosti j deficitamosti ucenika j polaznikakoji se obrazuju u skGli"prerna tokovima zapoS1javanJa. . . . sU.:~.~: "'. . mnogo je slobodnih rnjesra za koje nema odgovarajucih kadr?va I .em. l:. barern po prikazu nepopunje~ih rnjesta koje prijavljuju orgamzacije udruzenog rada.e-uSTo_v~ L~a4. " '. ne bude Ii se vodilo racuna.' ". kojl su grubo sVTStaniu pet kategcriJ3.~.oji_~~g. galvanizer. zada~ SK!~_~pcijalis: t1ck0tUS<m10tI1J?:.«"'j -.. )) .: udruzenog rada iskazanc po s{e~niI1lil_~t[Ucnos{i'. :.' .uane vaspitno-obrazovnih orga'iltZ3cIJa.o ?eii~i!~ma zaItiruanja uzeto je prvih jedanxest zanirnanja na trenutnoj region.j~lilo nit~ z~je..

.'llu:la-?~la pos. . Invalidna lica koja ... -...l. dii IT .' . isle da bi trebali da znaju prije .' " .4 odsto skoro rnsta. . odluce lasni d za odredeno zarn"a • '..~~~:~~v~~~~i 68 .".as: ." arede..r:··:<· -'>. »ta zammanJa.. • ... .tj~kadrovapQz~niman:jima i stepenu strucne sprerne S3 potrebamat1<:lNzei. ost ucenika 0 zarumanjirna nedovoljna I nepotpuna \1 I se I IZ .~?ju ~u!~s~~e~~fis~~~~ ~o!~bn~~c. .~u. . radi brieg razvoja poljoprivrede..' _ .. reCi.. .:.:.704 ucenika.fikva o.u~lS.~tre a za ?raVl 'edinstvenim osnovama za klasifikaClJu zammanJa 1 PltanJU 1 Drustveru d~govor 0 J.« Sporazumom se predvida da ce se na podrueju Republike zaposliti oko 193.. i O a je In fornusanost uc '. -=--::..-posljaVanje·ri1.o .. perspektive za~imanja. (sta se radi kako pod koobavl a u u tom zanimanju " jim uslovlma . 0 zamm .!! ... Takode se obavezuju da ce uskladivati obrazovanje kadrova sa potrebarna udruzenog rada i drustva u cjelini radi eHkasnijeg rjesavanja problernatike zapos!javaoja i potpunijeg zadovoljavanja potreba udruienog rada za kadrovima. __ . • • moze Ii se nakon srednjeg usmjerenog obrazovanJa nastavIU s~olovanJe na Yl::. te stvaranje uslova za obrazovanje i strucno osposobljavanje radnika za zanimanja u oblasti poljoprivrede.ry:~id_.~981-1985.J. od ceg~ oko 153 .5 odsto.uaspodJcl 0 aJ. ~o i u ~~rtu za . godine ") interesnih zajed ni- riastavnici 3 (26) (20) 2 (47) Kako se vidi. od kojih 60000 strucnih. ..!!Qg _sJl'pena_ obrazos. .. poslovima i radnim zadacima u toj organizaciji u skladu sa samoupravnlm opstim aktom i zakonom . a da IStovremeno lIDaJu 1 J .koji se vaspitno-<Jbrazovol pr~gram mo~ sava ElLha_J. 168).~.da i{dilIs~au cjeliniimoghCi1ostimazap6sljavanja ~ organizovanoisiStei:Iiatsko'Za. a po osno\'1 pnrodne zamjene oko 40.ipak ovome dobririIdijeloin doprinosesubjektivnirilzlozi.sUp_e. tretIrana Je I u Sa- = :. od cega 105000 kumulisane nezaposlenosti iZJJroslog perioda. ·:'::Y.4.a~ ti·a:. . . . .. .dpfatiiran.'. oboljelih od misicne distrofijei djece ometene u psihofizickom i fizickorn razvoju.I. 510je to do sada bio slvCaJ.u~J!!~:... .1~=:~{£!~::"~.~' :".. .odnjih sarno 1.tJu »nedovoljno pnz._. a 2.--n~taVn:-progra:?)' ! virna kcie ce raditi ... ~~o!ovanja.. "_."'. -'.stavljaju predrasude (v~eroj~[no roditei zeliu roditelja.1I '. ku--b' '<'all:la (zdravstveni. »rugace mi se drugovi«. ~ J .. ".«i~. Sigurnost da mo~ na- ~c: ill..1. ..~O~ novih :adnika.t. . di kr dita _. :~'t!avanje. al.duCn:~~~?=-~~J~gO). l~e 1. b .ere. ° ° SS~Jfz ' nja 0 njiliiaZilaju sljedeee:. na principima dogovaranja urvrduju planove upisa u skole srednjegusmjerenog obrazovanja. . ..-uslovi:za-.':. . .~. Ovoj 6njenici s~ ~os ~vi~c::~~j~/o~~~~J":~~:U~'.303 urenika obuhvaeerta liu spCcljafuim srednjim nsmjerenim obrazovanjem. svoje ~vih djelimieno povadenih podataka mo~e se vidjeti sU:0ka podl.'Cestosu to roditelji koji ner.. mogucnost nastavka skolovan_Ja. .:~d~~o~~. Mada Za to postoje i objektivnirazlozi. 6... a arnbiciozni uCenici. uslovima l"<Ida. r: . . j I d~ts~~~~~O~~}:tzi~frja~:j:~~bit·da ima zoaeajnijeg udjela u oda.1'...u 11: c~Jesta'a u z. po...<<_...: :. »pom~avaJ~ee<:.!!Q!J~~_!-L.. kojima se CestO~red_nJeskovlastite egztstenClJe. Vodeci raeuna i 0 djeci ometenoj u razvoju._ zna » onesto. (smje_!. .S..hlve su mogutnasu~oblJanJa. P"T pltanJe ~tam.~a saCinjavanje programa profesionaln<: orijenta~~e u . ko'i ima'u Zel"u ill potrebu da se Sto prije ospostruene spreme dao velike.1 U nasiav u sk .I:n :"'-"...510 ukazuje ne sarno na nedovoljnu " inforrnisanost . .rst~m u kateg0....log :p. miv~denih ciljeva ucesnici ce preduzlmatl nizmjera medu kojimai: ?)uskladivarijeql5iilzo"3. ~.o ji kao da je potpuno zapusten.( rno5""'~. . Iiske Ucesnici Sporazuma obavezuju se da ce stvarati 'uslove mogucnosti za zaposljavanje cjelokupnog prirodnog prirastaja radno sposobnog stanovnistva..l.. ..': .anJa. .. ._. .. Prerna Zakonu 0 udruzenom radu. 'kaonedovoljnikapaciteti.YI). ~. a zn. 'ea' Ci.ladihsin. . . irnanju sve zna 346 cdsto ucenika (prema vlastitoj izjavi). taz("= Je mogucnot ~'p§!la\__ aOla na"-0' -Ii-z~avRie'J.Ido za ZapO~ljavanje ~R BiI. dugackim 1 P01?-c:kad ?pt. ucesnici su se obavezali da iniciraju zakljucivanje dogovora iii sporazuma 0 zaposljavanj« slijepih. 'ednake sanse za nastavak be za samostalno zaradlvanJe. -k od ovora ucenika na pitanje sta znaju 0 zarumanju za koje su se ~pr~.000. smatra se da imaju zdravstvenu sposobnost za menje tih poslova. nastavnici na prvo rnjesto . ... Obrazo~e djece'ometene II psihorIZin.. vanja.J:r lI!ahk:5k~1 ::a~Jda pjije startuJu u obezbje~v~Dju pnje. »Potpisnici se obavezuju na stvaranjs uslova i iznalazenje stimulativnih mjera za vecu teritorijalnu pokretljivost kadrova u podrucja u kojima su potrebni. "-"'_____ i __ -.:... k 1 . d djece koo [orne sta se radi U korn zanirnanju. odnosno prosjecno godisnje u drustvenom sektoru ce se zaposljavar] oko 38 500 radnika. a ucenici da jc zamrna!1Jc nedov~~Jno pnznat~ I da ~e posao. • 0..'. ~1edj ucenicima 6ji su odgovori sy. Zaposlenost na podrucju Republike ce rasti po 5(0pi od ok03. . . .~e svuna.:i~' P~~st ~~oslenja. posebno strccnih kadrova «.. .liii'pii]"erllli'pripiavniki. '" d "ki '1' t . .kOJi se os -.. »Radni odnos moze da zasnuje svako Iice.Cemo. U oblasti !iCllOgrada angai:ovaee se oko 10 000 radnika iIi prosjecno 2 000 radnikagodiSnje..--=X:~ kv eI.i6iih kadrova oosebno kroz dosljedno provodenje piopisa.:se zaI11l1laI1Ja stepena ureruCl.pnJe.ms~ populama u n?rod U«. III . ~~~~~Jd~~V:~ ds:n~re~~s~ ~as~J za nastav~ sko_l~vanj.nato« javI' a se citav spektar odgovora tipa »potcijenjeno «.. . . te1ak._. :'_' ._". '.:. »stid me je«.za.~::~'t-~c·. ..BiHObtihvaceno je6.~ljav3f1je.p . nego se.. >:>-:·::·::::·'. Kako se pod ovo mogu podvesti i djeca na bilo koji naCin hendikepirana u svomrazvoju.~~nOll.« U odnosu na sadasnje stanje u zaposljavanju »ucesnici ocjenjuju da ce u narednom planskorn periodu prosjecno godisnje traziti zaposlenje oko 150000 radnika.(!?).. blranJuNzabanJ~ neg?ti da je novi Zakon 0 srednjem usmjeren~m ob~ovaI}Ju 1 .kakv~ llslnvi ~)C?nJe.a.« (cl. NaZa.gr upa o dgovo ra uceriici nedovoljno priznato 1 posao 2 (260) 4 tczak prcdrasude uslovi lo~i nc ide roditelji 5 (4) (276) 3 (J8S) 1 (81) 4 (82) 5 (16) ca za zaposljavanje moupravnom sporuzurnu 0 osnovama plana Saveza samoupravnih SR BiH za period od 1981-1985. angazovanje na boljoj organizaciji unutrasnjih migracija i unapredivanja oblika i metoda posredovanja pri zaposljavanju. > _ .:.' d stenog odgovora »sve« nastavnici I ucenici su sag asrn a tre .koje je navrsilo 15 godina i ima opstu zdravsrvenu sposobnost i koje ispunjava uslove koje radnici u osnovnoj organizaciji utvrde prema potrebarna procesa rada.L. .zakuen:i~ n :i~- UCesn'icismatraju'»d~Zaj~dni~' u-smjerenogobrazovanja i vaspieanja u saradnji sa nadleinirn zajednicamaza zaposljavanje i privrednirn komorama. nego I na potrebu veceg njegovanja U [8 ra a.1. mogufup~hU. . 50..upiSu YISU~ VlSO _ 0 ~ .l za... .L.:i:. psihofizicki I drug(~ro.. n 'ima a takode imaju' sve sanse da ."sfhnuiisanje brzeg i veceg zaposljavanja uprivrei:In6'n'~d6voljnohUyijenim pbdi:ucjifuaRepublikc.000 r~dn!ka u drustvenom sektoru privredf.9 odsto s glovanJa. Ovo je vee ucinjeno priIikom upisa prvih razreda u srednje usmjereno obrazova nje skolske godine 1980181: kada je udruieni rad ucestvovao u utvrdivanju planova upisa i izradi Prograrna zajednickih osnova struka...Sil osposobljena za menje odreaenih poslova odnosnoza izvrSavanje odredenih zadataka. I dati _rl __ A 0 zanimanie . ".'...l!itUskOg-n~pre?"'Oyanja. po zavrset o .drrZiWi sk{)lov.j. : Kom~letna ova problematika. ~_ .~ >-". .'d" .nesto i 0 moguenosti njihovog skolovanja. .I.~kt~~~)980. • '-:. Radi ostVarivalJjil. ~ ~~'e III stepena. . .SpecljaiDini obiaz()vruijem:'i ~aspitanjem ii SR. . ':'.1ost..aspltno:o~r~ovolm ~:~~: U svakom slllcajll trebalo bl da ucelllCl pOle opr~Je]Jenja.SaraJev?f. »nISU rnodema« I' drugo '.(~~~ti" otrebe _usavrsavanja u _struci . »to su ianati a ne skola.oga.koje uslove mora osoW~J!. ~gnn nJeCim ee' redmetima koji ih ne zarumaJu« molovanje ~.:..7 9 odsto vrlo malo. .v. sirn i viso rn S 0 ama 1 po . odnospo zadataka. 69 '-". lIS_ u-_ '. wog svoJe ozbllJnostI..P.~a zaruman_}a. gu b osti i mogucnosti za uspjesno obavljanje poslova odredenog zanirnanja.

1.i!::ka rada. na visim ivisokim skola~ .i<I. .'.gramima treba na pocmu . konfekciie.« . sposobnostima. Rezolucija X kongresa SKJ: Drustveni dogovor 0 jedinstvenim osnovarna za klasifikaciju zanimanja i srrucne spreme. ole kfiligove. auto-Ijmar auto-Iabrer. Struma spremarazvrstava se u stepenu.n. ovi stavovi.J g '. u nekoli~o .pmmjene~trukturi-rada-u o~novmm zammanjlma.obrazrumnja obe_:ill. ciialne osnovne skole oduosno koja 'im mogu obezbijediti egzistenciju. --_ da cjelovito i efikasno oSlyaruju_.~~~~ ~~~afe~~oid~. Unutar pojedinib." ivredi ktienom obukom »Branko Lazic« Sarajevo. kOJa obuhvata oQstekuItume dmstv. U skladu s ovim stavovima Izvrsene su i bitnepromjene nastavnih planova i programa u srednjem usmjerenom obrazovanju.3..cjeI~~upl!. .ge._ ..v ...~e. Lako mentalno retardirana razovni .Ladjt: se mogu 0\ a J C g . manje slozena zarurnanja.odnos pre: rna r'ldu.neJednakostl-u... .tiCar.5. Mostaru.eno.. sposobnostima i radni. 6.m vjeiitinama potrebnim za njihovo . krojac zenske odjeCe~·.l1U'I:denisu dalji pravci samoupravnog socijalistickog preobrazaja vaspiranja i obrazovanjs.. metalo~trugar. '. Prerna up .vj Prema Rezoluciji ovog kongre:. Zanimanja se razvrstavaju po kriterijumima..a41a-. za zanimanje: auto-lirnar autQ-Iakiwr. Jniz zanirnanja On! mogu ospOSO I J za .\.~ cu u Sarajevu I ~ Zav_od~ zau SLIJ:p~ Jn akon skolovanja i rehab ilitacije mogu zaposliti sljednjern POStO]1radionica ~?JoJ s~ .etJJmJ:Ollgl'esH-SKJ-.o.Qs:s.~ sre?nJel!!l u..J. kao 1 11.~~~ ~Qgu nastaviti. Nijedna skola ru oblik obrazovanJa ne mogu pripremati mlade iskljucivo za studije. SIje(leclm pravcllna. .!.. stepena strucne spreme rllZVrstavase po obiljeijima obrazovanja . tako i za dalje permanentno obrazovanje. odnomo vrstama rada. .U!9_P~njivaniu ll~~aj~QCij~j_hj_d~gih nejedn'l.ecar~~o~r~J'eX:°~~ ~ienici se mogu osposobiti za zanimanJa:~ zaposljavanje.z. prema slozenosti ci1jeva i sadrzajima potrebnog obrazovanja i osposobljenosti radnika i radnih ljudi za rad i samoupravljanje.~anom djeco. (~~. edn iirn usrnjerenirn obrazovanjern odno: Vecina djece o~JU~yacene 5pe~. mada se . d' .Q-I.n. ~_ ~c. Prijedoru.") . ... preC1ZDI meha . prema sloienosti poslova i radnih zadataka.Jutastavnim-planarima.zajedniCku vaspit:lo. Buduci da je nova kJasifikacija strucne sprerne jos novina z'a mno. auto·lakirer. 6. Na .da osposobljavaju mlade i odrasle_~'.kriterijume za potrebnog obrazovanja.uslove t. moler..tehno10gije..pJ.»svi nivoi i oblici obrazovanja poslije osnovnog.Y. Svoie mjesto. ~c zanimanja: bravar.:. S~ra~~vu.~~ 0 zadacima SKJ u socijalistickom samoupravnom preobraiajuvaspitanja i SKJ.ja X .ti. krojac lake kpnfekoje.. P~ed/o:!:J~tl°t. Ovim Drustvenim dogovorom ucesnici utvrduju') » _ osnove nomenklature zanimanja. ..-ekonomske.fot_LdruStvene-potrebe-za:-pe-rtnanemnim_obrazova_ njernx ~ d!llje'.. "".. . potrebnih zanimanja.lI. .na.bJlm1[~ ... ~ __ ~p~s~~h~~thl~f~1i centar. zajednicki odgoj.uskladuju sa_ .marksi7-am. lipa: ."" 6.1.pe.I. odnosno studiranje.azava ZaIilJeve+. ". obavljanje. reci cemo naJbimije. mada se sve detaljno 0 preobrazaju obrazovanja moze naci u nizu dokumcnata (Zakon 0 srednjern usmjerenorn obrazovanju i vaspiianju.nauke i . = ~re~~ i~~~~~f~~~)r~::~f~. koji je potpisan 20.~I~ls~0~~ku {nol8!.ri]. sa ~~~jem socijalisti<::kih-samoupravnih drusJYenih odnosa _ i j savremenim dostigl}uci.. .aJ1SYLclUi: oei vaspitanja i obrazO\'anja treba dajedinstveno ~-<>l&tematski. treba da obrazuju. lefoni"-t'Lill~:..Skola ucenika u pnvre ~sa pra _ knii ovezac opticar krojac.oQ. u specijalna cdjcljenja.il$pitno-obra_ _ . .radnim vjeSt:inama i navikama za njihovq obavljanje_ Unutar kategorija razvrstavaju se prema saddaj\l po strukama.da obezbjed_ujlLda. . Sluzbeni list SR BiH broj 20/79. ucenici obuceI?i za jed~ostaVmJ\zarllma~J~' u Centru za profesionalnu rehabilit~ciju i .LSlVaralaCki..«razvrstavanje strucne spreme prema slozenosti ciljeva i sadriaja . za _. .shmIJ. Djecaostecenog sluha habilit~~ij~~f~h~~e~~~~ jalnoj osnoVD~j skoli slusno °bstecene ~ Ba~tdJ~~~I~OgU se osposobiti za odredena U srednjern usrnjerenorn 0 razovanju 0 zanirnania U sljedecirn sko)ama:.lJlrure..:o6iazovnliosnovu.?SnO~~~c~k?~~~~~~:U0)~~~~~~~o~~~d~::V~~tf:~ ~. 6. Za 9jec~ ostecenog vida. -Skola ~&'nika u privtean:mjesovita) Mostar.4..s !Jepl 1 . ..U nadogradi!ie ~~u:!~ren i el~ic..kriterijume za razvrstavanjezanimanja prema slozenosti poslova pojedinih zanimanja...4. _daSadr1i!i~.illiLk. ....:!?JI..smjerenog .iu prevazi!aienje socijalnih razlika u pogledu skolovanja.orijemacijmn_ Na tu.tilio. ..--. a~og~h~~. .. .. die -a osposobljavari za o dredena jednosravna I knjizi pregled IDJeS. salju svoju JCcu ub'l. .. ternatskog rijeci u vezi s tim.poJ. . Stavovi iz ove Rezoiueije pretpostal'lja..e~t ') Rezolucija obrazovao.i. za zanimanja: m t. zanimanje: auto-limar.) .i_dalje skolovanje ~~lku QdiDema ne-retar tram . Beograd.. . ".druStvu. :.~. prilogu ovoj 51 se upravo na o.!. Izdavacki centar »Komlinist«. Nova klasifikacija strucne sprerne djeca Pri vecini osnovnih skola u SR BiH postoje specijalna odjeljenj.kao i zanimanjima.kosti.. U Saranovrie skole uBrckorn. maja 1980. tapetat:... 1974.4. Skola za osnovno I usmjereno ~ raz .]..a::a v:~B~~n~'~~: rad 5 lako mentalno retardi..« --------sto se !lee usmlerenog obrazoY$l. Djeca ostecenog vida . Nomenklatura zanimanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiH i dr..!q}ui rnetode vaspitno~.n~Cl'LaILSistern-sadriajl!r rraJa!!l~ I org~e oQrazo~. uz Iladine koji je uglavnorn injevu postoji i Zavod za specijalno obrazovanje jece J om .~. nasli su i u Drusrvenom dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za klasifikaciju zanimanja i strucne spreme. za ----:-. godinu dar je u.-.<:'_I."u djecu.S.ll. .·bude-idejna zovne djelai. godine..-prir<n:!rnHnatematicke. i preixvodrro=renm¢ke sadrZaje sa P~kom.Ueditisvima. Skola za tercijal~~ zanimanja Banja Luka. kao i onemogucavanje dase neko skoluje u srtdnjem usmjerenom obrazovanju iskljucivo za nastavak obrazovanja.· .n... ncr-:ub~~ovnu ~sno.lJadj_da raz\'ijaJl. osnova... Isto tako potencira se stvaralacki odnos prema radu.: . rezultat~a Cov~anJl\'anJe.r~q".koocepcija-permane!1lnog obrazovanja.9. b ovanje »Radmilo Stefanovic« Prijedor..djeluju izmedu 9. ~~~~~.~~~kU. kako ~ uklJucl\'anJe u p~oces rada. .:De_djelatnosri .2.

ntaclJe.. Ovdje bismo rekli nesto 0 . I j vITI sicpcn navise .udruienog .'' ~::~.~lik p.·. Pn'ih pti stepena .J.." . podrazumijeva obrazovanje iz rada.{1·.__ i visok o obrazovanjc.mora da dokaze-da je-ovladao-bitnim znanjima i ospasobio..i osposobljenosti Z3.-.l~t~tski-hrvatskosrpski jezik i knjiZevnost pStekoona odbrana i dncltvena samoZastita umjetnost (likovna i muziCka) IZiCko i idravstveno vaspitanje @) biologija ~6>fizika \ ~~izvodno"lehnickQ . .se za. svakome bude jasno sta koji od tihpojrno..l_2:. te CeIDO . Na ~vom rnjestu neophodno je da se. .I ..MarksO\'oj definiciji. Ilia.lavaju··se"1ios·...obI!ka~jcI~nog .Stepen se moie:.ll f~kulte.slOn~lne onJe.. ..9dgo\'_arajlJc~gz..-To znaci.~~. Ucenici koji su se osposobili za jedno zanimanje u vremenu kracem od gcdinu dana.hlctivilosti. omogucuje im se u okviru struke de.r~d.~::::. koja ee molS samostalno i a1.e.. traje najvise do godinu dana nakon zavrsene obavezne osnovne (u osmogodisnjem trajanju) skole.Qf~~'y~l)j~i vaspiran_la u orgamzaclJama. S~~ profesionalna orijentacija... UI?~lll\m.... S'v1 ueenici bez.gledlsta..j ZajedniCke vas itno-obrazovne osn. str3. a po zavrsetku se uz osnovno zanimanje najcesce dodaje: specijalist (bravar specijalist.'~-. obavezan je da pristupi provjeri znanj'!. Medutim..~. Siicanje stepena strucne spreme za jednostavna zanimanja.e u. ImajuCi na umu da je odgojno obrazovni cilj u naSoj zamlji da f0nI1ira cjelovito i savremeno obrazovanu liCnost.. . konkoriSu za npis na sraku visu Skolu iIi fakultet 0 Bosni da I ercego\'In1 bez obzira koju so struku "1' N .. '. .vno da sudjeluje u nasoj samoupravnoj drustvenoj praksi.. U r:1 .': .li.ost obavljati i rutinski. ' • . mogu nastaviti obrazovanje na visem stepenu uz preihodno savladanu razliku u sadrzajima zajednicke vaspitno-obrazovne osnove.J~.:.sc za vrsa vanjem ..-::.:"~::~..:..L .._ _ -_.veC:iii~sno od toga s kog' asp~ktik2:g16JiL potrebe pr.?lJ"y. alI Je sustma CovJekovog rada ipa.~-.~~. SVI ~cenlc~. marksisticki orijentiranu i osposobljenu za drustveni :li.:~ razitCltlbllipo]::diOl Ob}ic!kon~?o& rada iii proizVodne. . Neki opsti pojrnovi vezani za rad . ima i nekih zanirnanja koja pocinju cd stepena II iii stepena III.l~l.i. 72 ". podru~~: . jer on zahtijeva obrazovanje do dvije godine nakon steeenog obrazovanja u stepenu III iii stepenu IV i najmanje dvije go dine odgovarajuceg radnog iskustva.cki.::~.:.me.·_:. odnosno uzrad.'..::?:l:... . Za rnanje slozena zanimanja do dvije godine. .of~.nosti. je nesto specifieniji.tcCill~rn_oobraz_o~l!!lj~~ s tim dapojedinac.a r.e~u..~afav ~lO I?-Jensa~j i o.-ad. ga! Zlv. .-gan:zacija i1i sa:mostalnim pripremuniem i polaganjem ispita. ..druzenog rada. ne ?PStl pojrnova upotrebtienth u okviru problematike profesionalne on~~ntaclJ. nomenklaturazammanJa.:. " ' : . : hi1~m?-i:igo:?:finicij~riida...~r:G~..] .'~-. . 0 tim pojmovima ovdje nije mjesto. kao i za I iII step en.. posao. kao i takvi. iii nernaju neki od stepena. . 6.koJeJSpunJ::lv::lJu . • ~vrsll.tome.:. .'-. odnosno.POd~¢je· osnovi ~ehnike i pr~izvod?je brazovanje za s!?zemJa_zammanja (stepen y). ~Hogu pod J~oakim US~O\lma. @PE!9dnD-m3. vee je sJ?o naprijed objasnili. privrednih i drugih djelatnosti. rad 'e rezultat aI'<taiovanja Cov'ekovih fizic IZV a~ ai vna 0 r a sebe i za druge .o!uJe zanirnanja i one struke za koju su se pre . ~ .og organizmai svak a talrva funI::IJa.YI. obzira na strul. : :~:. jer ce lakse poloziti pnjemni ispit odnosno ispuniti uslove kriterija za UplS pa 1 savladati program studija. ada prethodno nije savladao stepen II. slozeria (stepen IV) i slozenija (stepcn V) zanirnanja.prograrn a. Za s!re dlS~SlJe.'!:_.::.a n~. a za sloiena do cetiri godine. .··( . .c. odnosi .~~. ~j. )~Makoh.: -.YJ . za srednje slozena do tri. programa u saradnjis ostalimsamRu'p~aYl1im()rganizacijama i zajednic.odredcnogyerjfiko vac nog va5p_~~_r~.':':' -<-~.uslove z_a. Marks je jos otkriQ.ah_J..::gdenJe_!! b. . ®hemija-kem. druhveno. IOI~~kog. U velikom broju zanirnanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju u SR BiH postoje svi siepeni slozenosti..S. jer prije opredjeIjenja za 'odr~deno Za£!lmanJ. Prema tc.m·grupa.. da Je rad sv}~sna aktlvnost 11.r.:~ .~~. s fi. bilansist-specijalist i sl.. srednje slozeria (stepen III).:.!II ra . To znaci cia niko ne moze sa stepena 1 odmah preci u stepen III.« CuvJek moze neuu djelatr.obavljanje _posl.. tavno (stepen I)...ja i odgovarajiJce-sroze.'Ui zinimanje imaju zajedniclru vaspitno-<lbrazovnu osno~ i izbo~o podrucje koje se ostvaruje kao zajednicke osnove stroke i stUCno obrazovanje.fija • . obavljanje poslova i radnih zadataka odredene vrste zanimanja s obzirom na sro dnost sadrnja rada (struke).za t odno opr~dIJehh. slozenija zanimanja.~~gorijeslozcncsri za jednosravna (srcpen l ). c. . ". Razlika sc moze savladati putem pripremne nastave koju urganizuje vaspitno-obrazov. . J.tr~balo .:araoja ilPQta:~.: udruie 0 ad ki • ih ..sa zavn:eDlm srednje ~Ioienim i sloienim zaoimanjem (stepeo III i IV). a prema usvojenoj nomcnklaturi zanirnanju.t koji s~.tematiCko ~ matematika .t? suou svakom slucaju funkcije ljudsi.ko. manje s lozcna (stepen II)... .~~~2:~' .:!Ziolosku sustinu a.o svoj~_jje ~IlSt¥ trosenje Ijudskog moz. ce VIse uspjeha imati ako °hdaberu V1SU ~. '. neke pojrnove koje susrecerno baveci se OVOID problematlkom od koiih se neki (X t . 66 iRa:dU'.: '.bar rninimalno osvrnemo no.Prevazilaw:! narnetn~~u podJ. .o~ .. za koje je potrebno obrazovanje na nivou stepena V.6..stice.k: kreativni ...ija I ID2rlcsizam i samoupravIjanje istorija-povijest geogra. posioje takvi poslovi za koje je potrebno jednos.5va zanirnanja i strucne·spreme rw.e. kcliko je toneophodnoza problem profesionalne orijentacije.. ~l~lca._ . r~dno ~Jesto. se vrlo brzo osposobljavsju za citav spektar zanimanja.se na njih osvrnun salIlo utolI~o.~ovn<?g . vot i rad.'. icu emuno ogrje u n.animar. a sta profesionalna selekcij. .._ aravno de.Vaspitno-obrazcvna djclatnosr u srcdnjern usrnjerenom obrazovanju organizuje se Z2 sticanje stcpcria strucne sprcrr:c i r..vapredstavIJa u praksi. Stepen V.: .) Buduci da ucenici jedne struke imaju slicne poslove. .:._-. -. osjetnih organa itd.:. I?-amaeeo!~i dovoljno da kazemo.a~.:ekonOlDSkO podmge' .~i da.~::.Q.:~. 5t~ je rad..« o dgo v~ uci s_!SJenstrucl)_c_s'p'r~rn.{.senasrcdnje usrnjereno obrazovanje i vaspitanje. . ~~:. goste turno podruge: . prom zarumanja. Znaci.ova.:. organizuje sc ~a za~tJe} ~r¥amzaC!J..9~ V .'.rada. .·:~. .putem1<!zli0t~ h . u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiB ti pnOID i drugcm razredu za srednje sloiena i slozena zanimanja.r~uia. . zanimanje.::.

potrebna znan' stnleno radnes oso . malt~ri~anju zidov. jednostavni poslovi uglavnom se odnose na jednostavne priprernne zadatke. Sterna zidove od I opcka. pod zanirnanjem se podrazurnijeva: odredeni poslovi.. J.. urnjetnicki liv i dr.-... . . . ----------1'osao se moze sastojati od jednog iii vise istih iIi slicnih radnih zadataka koji se obavljaju na isti ili slican naCin. pa i pojedinac u jednoj struci rnoze obavljati vise zanimanja (metalska struka: bravar. ugradivanja gradevinske stolarije 1 bravarije i montaie i demontaie gradevinske konstrukcije. unosi podatke u sistem i vrsi njihovu knjigovodsrvenu obradu.oja je osposobljena za ovo zanirnanje. .oolaganju i ugradivanju svih vrsta zid?va. V..dni . radne zadatke poslovno knjigovodstvene evidencije.. ... ~ .. Obicno je to knjigovodsrvena evidencija u osnovnoj orcanizaciji udruienog rada.«·· .1Z\-':sila~ vrsi po~ao kontrole.. naravno.. '.'. eiji je zadatak da ut . malterise zidove i stropove i obraduje razne spojnice. »Livac kaluper obavlja srednje sloiene poslove u procesu priprcme i Ii\'en.g9~·QmQs_\__1. pustanja urad i kontrole rada sistema knjigovodstvene obrade. RadDa rn~~~~~:n~kl31SifIkovana iii ~stematizovaDa 11 odredeoe gDllle' (siste. ali razlicitog stepena Zidarski pomocnik (step en 1) obavlja jcdnosiavne poslove i radne zadatke u prenosu grade_Vlnskog m~lc~ijala i alata horizontalno i v~nikalno.... ili samo pripreme sistema.~ '_'.. •. Obavlja i druge jednostavne poslove i radne zad.. Sio se po_ :·.:.rucno i pomo.. Prerna Drustvenorn dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za kJasifikaciju zanimanja i strucne spreme.' '0 '. koja s'e vodi po unaprijed zakonom urvrdenorn i dogovorenom sistemu evidencije. a treci pripreme sistema.podjel i-rada. malterisanja zidova i stropova.. raspored radnika 1 .istib iii slienih el.6.teoretska profesionaIna znanja. Moze da se specijalizira za masinski liv. celika i obojenih metaJa. neposr~m rukovodenju i kontroli poslova i radnih zadataka nagrad!!is: tu.. .mefila osnovu." . . Poslovi i ni. »Knjigo~oda na sistemu lcnjigovodstvene obrade obavlja: srednje slozene poslove I zadatke pnpreme. .' . Da bise-saCinio prom zanimanja treba snimiti podatke i to: .. dok posao knjigovode moze bid rasporeden na vise radnih mjesta: np_r. . stav slozeriosti. . du~ine. prilikom zidanja. Vodi evidenciju 0 radu i utrosku gradevinskog materijala.~ .eka procjeI!a ~nih injesta.podloga ia pro~llje ~driaja. a slozeniji poslovi. celika i obojenih metala: rukuje pecirna za topljenje rnetala: vrsi poslove ruenog kalupovanja masinskog liva .. Po-mot'1i zidar (siepen II) obavlja manjc slozene poslove i radne zadatkc u zidanju.." .izvrSilaca. utovar a i slaz e gr adevinski marerijal i alat.. zovfj~) 0 .. gvozda i celika i vrsi kontrolu u procesu Jive. da se vidi na koliko raznovrsnih poslova moze raditi osoba k.'t>flIZ0vnili .no po~lo~.organizaciju i usmjeravanje strUCnog usav. c. .'. '. srodna zanimaIi. . Talevih konkretnih podrucja u praksi ima vise za slozena zanirnanja nego za rnanje slozena.•. opisa jasno se vidi koja slozenost ima vise podrucja rada i koji su poslovi raznovrsmji. zatrpava zernlju ~a nabijanje.. prelac i sl.0 zanimanjima (defmicija.. imaju zadatke organizacije kontrole i povecane odgovomosti. naCin obra-.!_ra(N. drugi unosenja. bez obzira na granu djelatnosti (el. pomocni knjigovoda ... paje zanimanja moguee grupisati po njihovoj srodnosti u veee skupove.:': .:.. ...e. radno mjesto je sarno jedno od mogucih konkremih podrucja rada u udruzenorn radu. .ja..""Nazlv zarurnanja I llk"Tatko Izrazava susiinu sadrzaja i slozenost zammanj~DIlI sto kraci." "'.. marlerTs<lilju. U vezi s radnim mj estom dobro je znati i razliku :iz. sto. vjeStina i sposobnosti. .broja zajedniekih znanja.dr.. lz nornenklature zanirnanja koja se sticu u srednjern usmjerenom obrazovanju I vaspiranju u SR BiH. . 6.:.. tekstilna: tkac. •. . .jedan . Oblaze zidove raznim materijalirna.Obi ikoy. .._l1l[\imanjalemclji.. ... '.. skupina Zanimilnja..J1a sl9. za koje se onda mogu izradivati i zajednieke osnove obrazovnih planova i programa. . manje sloreni na pornoc u obavljanju osnovnogposla. .. '~' .. navodimo primjer zanirnanja iste struke. ..« Svaki od navedenih poslova moze sacinjavati sadrzaj jednog radnog rnjesta.. izborJ~udi. kontr~le. Cesto s~ v~ i izraz an~il:i.eu alara....--.6.najlroJli:av_anju.. vrdi objek:tivne Cinjenice 0 radu i da iz tih Cinjenica izvede zakljueak 0 zahtjevima rada... u sIva . stepen slozenosti III (prema Nornenklaturi)...a i stropova i njihovorn oblaganju drugirn materijalirna...::nedunekih pojmova koji se u radnom procesu vefu za radno mjesto.. Za. Uzeeen. rnetalski strugar. .nib. .-kao i na uporediv2nju obirna i.•: .-~denih CinjeI?ca 1 na osnovu d?¥ovorenih krite~ja "!.1~~ ~ an~m radnih m]esta:-PrOC]enjlVanje tadnihmJesta polazi od vee ut.' ... Radni zadaiak rnoze da se sastoji od sarno [edne operacije iIi vise sloi:enih radnih operacija..) .. odnosnc obavljanje usluga i sticanje dohotka. anahz~mradO!b mjesta lltVT(ff.. nja.uk cu gradevi nskoj djclarnost i..si provjer. priprerna podlogu za patose i izraduje izvo denje jednostavnije vrste izolacija. .!.' . ' . gvozda. Iz ova dv~. • . ukoliko su poslovi manjeg obima iii je radna organizacija manja.: ••. Montira i ugraduje stolariju i bravariju..: . sposobnosti i vjestina > • --··-·SIO""LCflOS!z~ni.. .2eno~L sredsta\--ariia~~Q. og.. r radu r :'. ne iskljucuje mogucnost da sva tri posla radi jedna osoba.. . .sadriaja i. ilisamo obrade. Zidar (stcpen lll) obavlja srednje slozene poslove i radne zadatke prilikom zidanja opeKom.': .. Radno mjesto v' ~ Vise zanimanja koja imaju zajednicke clemente cine struku.poslovi pomocnog knjigovode svode se uglavnorn na unosenje podatakapo u. rukuje rnasinarna za pravljenje odlivaka od obojenih metaia. Montira i demontira gradevinsku konstrukciju.anic. pobzuje podatke koji su odpresudnog znaeaja za za.to primjc: opisa z~nimanja liva~ kaluper..or¥anizaciono-tehnicko i sadriajno zaokruzena cjelina odredemh poslovtioJe_oballlja jedan-iIWtiS. U odnosu na zanirnanje.. cija slozenost poslova pripada prvom stepenu.• . ~ar speclialista (stepen V) obavlja slozenije poslove i radne zadatke na organizaciji ra a. odnosno radni zadaci koje pojedinac obavlja radi proizvodnje materijalnih i drugih dobara. II) -osposobljava se za rad na sljedecim poslovirna: »obavlja rnanje slozene poslove . >• rSavanja.u pripremljene dokumentacije za knjizenje. . 0 analizi radnih mjesta. za za kadrovsko p~o~je. rrofil zaniman]a Prom zanimanja je. __ .ysrfjCllfihSttuaclja.dliajn~g •dijeJa n05U na olre na znal!i~osobnosti i navike. '.-'. .lla·rlJa ddimse se U odnosu na raznovrsno_g__poslov_~.zadaCi u nekini srodnim zanimanjima obavljaju se uz koristenje velikog. .« U istoj struci. (:is1I objekte od raznog gradevinskog materijala.:. ..•.. '. IznOSI. vee je nesto reeeno naprijed..ijednosti tih crnjenica posmatra.napnjed odredeno~ postupku. srednje slozeni !l sarncrn obavljanju odredenog osnovnogposla. Prom zarrlmanja. za?kruzenog znanja.4. pored osnovnog posla.a: Isti iIi sliCni elementI se u a sadrla' posla. . kamenom i elemcntima nosivih i pregradnih zidova. nih sa~OV1~ kadrovske politike radne orgaruzaCl~e. . masinski tehnicar itd. izvodenje armature za jezgra . speCihcna znanja). U istoj struci livacko kaluperski pornocnik. Rad_no mjesto ie ?snovna. .. . . pj-e~~j:QJv.evidenticar (stepen.3.. je. trenutne politike stimulisanja _' ~ist7matizacija radnih mj~ ~ '.: ' . Kao sto se vidi.. osposobljava se da »obavlja jednostavne poslove u procesu priprerne kalupiranja i livenja gvozda. . sto moze biti cjelokupan sadrzaj odredenog radnog mjesta.. manju ~ga 0 zahtijeva ~ (praktieno profesionaino _IDllDje.. sto ujedno znaell da.~dna mj~ ".•.. Kop a ze rnlju za _Iemcl_le raz~e k~nale. .. Spravlja malter I zidaru dodaje materijal prilikom zidanja.".. . Taj sistem je analiticki kontni plan OOUR-a_« Kako se vidi. Vrsi manipulaciju sirovina poluproizvoda i proizvoda u svim fazama proizvodnje« ' . k a mena I berona.. <:...sa..neka~ ID. 6.slozenosti.sa. Navodimo joil jedan primjer opisa zanimanja III stepena.:~ . .

opise zanimanja u pojedinim strukturama i utvrde raspored poslova u grupe za svako ' zanimanje. jer dosta dugo nije bilo razjasnjeno sta je radno mjesto. je z~nlm~nja iz svih pod1090 zarurnanja.se osposobljenost za vrsenje odre enih poslova 1 radnih zadataka.osko~ prirucniku: »S~mo~pravno pl. Uredbom 0 stru~om osposobljavanju i zvanjima radnika.. pojmom stepena strucnosti (po(n:bnog znanja). posebno ukoliko nerna kvantitativno mjerljivih elernenata (kao npr..oou~. ncdavno. Ovakvih slucajeva bice sve dot le.l979.zemljoradnici (I-V.5 prodavaonica. objavljen je Prirucnik 0 zsnunaniima nomen a urom I aSI IkacIJo .rivredni tehniear.257 ucenika ove stroke itd.Clja.800 zaposlenih .ruei: Naravno. analiza radnih mjesla i sisternatizacija radnih rnjesta bavi se npr. pojedinoj struci zaposlenih u SR BiH.voCan.~d6he n~r..' . smatr<l. a zaposlio se i duze vrijeme radi u aurornatskoj obradi podataka ::::0 operator. 1961.. ukupno preko 400 individualnih u 20 struka. ali niti jedna nije bila dugo u upotrebi.vmetalska5~r:uka:~u '. zbog deficitarnosti rnasinskih inzenjera. Nomenklatura zanimanja Nomenklature zanimanja novijeg su datuma.. a ?na IZ 197~: oko nomenklatura slozen os~o~n~_manJa zbog ~rzlb. nego u centrirna. .. drumsJci25. ' lza drugog svjetskog rata bilo je kod nas nekoliko pokuSaja izrade nomenklature zanirnanja. sa osnovnim zanimanjem ekonomski tehnicar. 0 opu~. go dini bilo u .. .ekonomska struka oko 24. Prema Drustvenom dogovoru 0 jcdinstvenirn osnovama za klasifikaciju zanimanja i struc_?e ~premele0d zanimanj~m 0n!h koji nisu zaposleni. dajemo n~zk~if~~m~d u t~hnologljI" o~gan!zaciji i naue! ~opste.ugostitelj~~a~ tu~s~eka oko 28. .dvlda se pored. I-IV) .Ian (II~ . III. Rezultati ovih radova predstavljali su prve opise zanimanja u . Slicno se desava i sa nckirn deficitamim zanimanjirna (zavarivaci. a uvode sc i poscbne nagrade. IV i V) . ' .' . S jaugllSlavijki'1esct g?kldin~fiiza Dr l?. :. ne moraju irnati ista primanja. Od-: govarajuCiorgani su U toku 1951. Vlada FNRJ je odredila da nadlefui organi propiSu zanimanja unutar pojedinih struka. kovaci i 51. jer ce se rrnjeS . kojije Ministarstvo rada izdao 1950.utvrduje vrijednost pojedinog radnog rnjesta. . rucja j irnala je oko 7000 zanimani di obu zanirnanja") k . Bolja primanja imace onaj koji bude vise i kvalitetnije radio. \:1i.0g~~4~~~n~nlk~.~ldat I kr~C:i 0P. P ataka 0 tome koliko je u 1979. a u zagradama rimskim brojem Je oZl!aee...500 radnika za 051 ih II • . . Pravilnik 0 strukama i zanimanjima sa nomcnklaturom zanimanja.radn!q 76 .inici (Poljop.900.IS poslova kojise obavljaju u tom step~nu tog Zla~ltr1anja.drvopreradlvaeka oko 44. . godine utvrdili zanimanja i razradili raspored poslova u grope za 28 struka.. Konkrerno u praksi lo mati da radniei u jednoj radnoj organizaeiji rnogu dogovorom uivrditi da odredene poslove bez obzira na jednakc nivoe slozenosti potrebnog znanja.) To znaci da ni dva radnika koji obavljaju potpuno iste poslove. i sl.700 zaposlenih u 22000UR. ~od. 0 om.kao i najniie godine starosti neophodnih za izutavanje odredenih zaninianja. Prcrna tome.zdravstven~ stritkaoko 32. ali nerna znacaja za izbor izvrsilaca za te poslove.g?di~ imala samo '48. . Samom analitickorn procjenorn radnog mjesta. Nom!!l1. . :. Prva privremena nomenklatura zanimanja datira iz 1941. jer obavijajuci taj posao stvara dohodak i stice osnovna srcdstva za zivot. Razlog takvih promjena je brza zastarjelo t anla. ".") ' Nomenklatura zanimanja iz'1962 .' .200 .ovar. Uredbom je utvrdeno devet stepeni strutnosti. ': . : . gradski 2. 'e' ' rna srednjeg usmjerenog obrazov ' u S se S. .iednosl radnog rnjesta je znacajna za rcguiisanje odnosa lJ raspodjeli licnih dohodaka i 51. godine.pro~Jena u tehnologiji i nauci.sto znaci svi stepeni I.200 zaposlenihu 68 OOUR-a ' ' ".000 radnika. p ern u . njegovo zanirnani. proizvodaCi stoene hrane.prehrambena oko 11. Grupe zanirnanja ::iie su n~vedcne ~pe zanirnanja i osnovna zanimanja u grupama koja se mo¥u s~eci u srednjern usmje!en0lIl: obrazovanjn u SR BiR. sta je zanimanje i kako se po zanimanju tretiraju oni koji u toku radnog vijeka vise puta mijenjaju ne sarno zanimanje nego i struku. iskustva i \j6lina. godine. IV) / . Ona je. .. onda je njegcvo zanirnanje instalater vodcvoda. daju .. '. koja mogu obavljati samosta1ni radnici.:~ka ~ !~'u~~oJa ie usvojena maj<l. a 5 ciljern sticanja sredstava za zivot duze vrijerne vee radi kao instalater vodovoda. . dok uskladenost ponude i potrainje ne bude rnaksimalna. ali njom su bila obuhvaeena sarno zanimanja kvalifikovanih i priueenih radnika. ako je neko po svozn osnovnorn zanimanju bravar. . odredeI_1og s~ep)_e~aslozen(}. ne rnoze sc odrediti konacni licni dohodak radnika. =~~:n~~st~~1. razlikuje od zanirnanja kojirn se neko bavi. steceno tokom vaspitno-obrazovnog procesa. testo se 05novno zanirnanje.!! U U v~s~ltno-o~razovnim organizacijaizvaden je i nize naveden pregle~n. zbog deficitarnosti kadra odredenog zaui m a nja iii svojih perspektivnih planova.~anJa u sre dnjem usmjerenom obrazovanju i 149 zanimanja u visern obrazovanju ~ 164 zanimanja u visokom obrazovanju.000 radnika~ ..st0Ca? Ziym3? tsrodni (I-IV) .. a time i grupa poslova. Takode se za ova zanimanja ponegdje daje vise stipendija i u vecirn iznosima. Ocjenjivanje ovog doprinosa spada u vrlo slozena rnjerenja. prerna drugim radnim mjestirna.. razvojne poli ti ke i 51. U prakSl.. broj proizvedenih komada nekog proizvoda. . 'IJustracije radi. i ova nomenklatura ce se stain g d stepena ?b~~oya~j~ u pojedinoj njari I zanirnanja u skladu . pr~. . za koje ima dovoljno potencijalnih izvrsilaca. dok se procjenjivanje radnih rnjesta bavi relativnorn vrijednoscu te cinjenicc. iii odrcdcnc katcgorije kadr ova.ja· 19'80.100.trgovmskastruka oko 63. odnosno pcs lovirna radne organizacije.)u nekirn radnim organizacijama koje pcslove ovih zanimanja vise vrednuju od nekih drugih poslova isle iii slicne slozenosti. go me 0 uhvatila . " " k ' ' m zarurnanja I oprsima za 0 02500 zanirnanja radnika u pnvre diI. . Iste' go dine.ine! st.rib~ i lovci (III) RadniCl u !umarstvu:" u~go~u i zaStitl ~uma i loviSta (I-V) -:-radni~ulskorutavanju~uma (I-V) " 6.:' 6..aniranje kadrova i obr81. kao utvrdenom p otrcbnorn 6njenicom. Takvi p oslovi mogu biti vise vrednovani u praviJniklJ 0 raspodjcli licnih dohodaka... . 7. Iii npr.je operator za automatsku obradu podataka. Tako npr.7.aCeIloJe~zanlmaI1Ja od r do V stepena slozenosti Prema me. . trebalo da posluii za planiranje rada i kadrova.~avatl I rrnjenjau.~()rqJgdj7 u pO.a .osta1i poljopnvr«. 7.kadro va. godin~«. prije svega.k1~tu.mom materijalu pored naziva zanimani a i je .veterinarski radnici (III.saobracaj ze1Jczmtki 18. odnosno samog posla. . 1. " ' .ga. neko je zavrsio srednju ekonomsku skolu. . medutim.000 radnika u 50 radnih or anizacii ' . odnosno poslova. . 1980. godine. procijene kao vrijednije. mjerljivi kvalitet proizvoda. ad . todo. II. a OJI se uz ~o radi duze vnJeme!'~ .tekstilna oko 42.samo stepen III) . koji su jednako pro cijenjeni. Lieni dohodak radnika zavisi od radnikovog doprinosa i postignutih rezultata na odrwenim poslovima. 1 ~cgr~<. odreduje vrijeme u&nja u 1irivredi za svako zanimanje. U Makedoniji _ienpr.n step~I! slozenosti koji se moze steti u odredencm zanimanju PolJopnvredruCl: _ • . bilo odluceno da sc poslovi rnasinskih inzenjera u unutrasnjosf i \'i~c vrednuju.

preradivaCi nafte i naftinih derivata (III-V). bez IV) .izradivaci i sastavljaci elektricnih i elektronskihaparata i dijelova (I-V).. ~..c.' tekStiIi:iihvwrnna(I~V). . rad.tj~teninari (II-V) '..proizvcdaci vatrostalnog materijaia (III-V.dubinski busaci (II-V) _ oplernenjivaci ru~a (I~V) Proizvodaci i obradivaci rnetala: _ proizvodaci i topioci metal a (I-V) . arrniraci I teraceri (II.proizvodaci ekspIoziva i ekspIozivnih sredstava (I-V).stamparski graven (IV) .zidari (I-V.ostali gradevinski i geodetski radnici (II-V) .li.:. ~~.radnici na hemijsko-tehnoloskim procesima i operacijama (I-V).··'··:':~~'~-'~:~..V). bez IV) _ me ha nicari i rnonteri industrijskih instalacija i uredaja (II-V. :". . r .: >':((.izradivaci bruseva (UI) ...ostali farbari (III) . .h!~ro i.. opekari i staklari: .fu.>.ostali radnici prehrambene stroke (mikrobloloski tehniear IV) ..:'>~-{ ."". kranovi i pokretne stepenice (Il. (II-V.elektronicari rnehanicari za telekomunikacione uredaje (II-V).n!ci (l 1.. bez IV).repro-fotografi i kopisti (IV-V) .. .. rnasina i mehanickih uredaja: ..it~. bez IV). ..mlinan 1 srodni radnici (lI-V bez IV) .:. . bez IV) _ elektrornehanicari za transportna sredstva (II-V. .i s. ..pro~odaC! ~estIvih ulja 1 biljnihinaSti(PV) ":" .farbari metalnih konstrukcija (II-V) . :.i".instalateri ejevovoda (II-V..?bra~iva~i sirovina (II-III) .pruzni radnici (II-IV) Proizvodaci .i. . bez IV) Prerad_ivaa pap ira: (I-V.duvaoa (I-V..~_.i":" '..prrpremaClslrovma (I-III) .V. Gradevinski radnici: ' .. . ..' . kreca i gipsa: .F~~~i~~6~~i!r)!~:-i?t. bez IV). ····. Obradivaci koze i krzna: ...rukovaoci ~asin~lnl~ za proizvodnju predmeta od kaucuka i gume (I-V) .elektroinstalateri (II-V).::..mesan (I-V)' .' . . bez IV) . bez IV) . bez IV). izolacionog materijala (III) Radnici ?a z~Stl!1 o~Jekata 1 predrneta bojom i Iakom: .(I-IV)..slovoslagaci (I-V) .pro~z~odaCi .obradiyaCi.me hanicari masina (I-V.f'.pro~odac~ celuloze (I-V) .precizni rnehanicari (II-V) _ radnici na povrsinskom kopu (I-V) . bez IV). ' .~..:. termicke i klima uredaje (II-V..V bez IV) .' .~ \ i-V) '. ....e:z:IV).' .n...":':':'... . . bel.V. Obradivaci i preradivaCi duvana: ' ..~zrad~vaC!azbestno cementnih proizvoda (II-III) ..krovopokrivaci (III-V.izola!eri (II-V. . .. bez IV) . ".~~tzaCina (III) .ce!Den. elektricari i elektroinstalateri: _ elektromehanicari za instrurnente i autornatiku (II-V.proizvodaci kozmetike i sredstava za pranje (l-V).•.sesirdzije (II-IIi).2f. . 79 __. bez IV) .proizvodaci viskoznih. .oblikovaci metala (I-V) · _ osrali oblikovaci i preradivaci metala (I-V. zlatari i bizuteri: (II-III) Elektromehanicari. -r- . .~:..V bez IV) .·_." ·Obradivaci drveta::}~.. Keramicari.lakireri drveta (II-III) . radnici na termieko-hemijskoj . bez IV). Co'':. .:. " '.b. .:.' · ~ p-0jaCipo . . \.:~ · ... . .".o. \ r • .Rudarski radnici: .%~~~l'.knJlgovesci (II-V.elektronicari rnehanicari za racunsku tehniku.~. . bez III) .obradivaci stakla (II-V). Pro~o~~ prehrambenih proizvoda: .rnehanicari i monteri vozila (I-V) . IV) ... .. bez IV) . . .g~~~'!!l."~!i}.rodni. materijala (I.proizvodaci keramike (I-V).p:eradlv~Ci duvana (I-V) .ostali preradivaci kana (I-V bez IV) Obucari: (I-V) " Gumari i preradivaci plasticnih masa: . bez IV) . bez IV)' .betonirci..~. bez IV) _ elektromehanicari za dizaia (liftovi.ta. .hemijska kontroia procesa..~zrad~vaC!gradevinskih elemenata U industrijskoj proizvodnji (II) . bez fV) .gradevinski farbari (II.kOlli'ekciofli'fi ld. .juveliri. Hemijsko-tehnoloski radnici: '" radnici na termicko-hemijskoj obradi (I-V).tapetari (II-V. .elektronicari rnehanicari za industrijske masine i uredaje (III-V.prom:odaCi secera (I-V) .. ' .-.moIen.i_. .pI.preradivaCi voca i povrca (I-Ill) .):.elektrornehanicari za rashladne.valjaci metal a (I-V) .".mdustt:tJs~proizvodaCi poslastica (II-V.mljekari (I-V) . -e. . sirovina iproizvoda (I-V).~ ~~. ~~~~:~~\:::a:~(r:\i~r::. .~llw.obradivaei optickog stakla (II-V).proizvodaci opekarskih proizvoda (I-V.krznari (I-V."._ proizvodaci lijekova (I-V).' -'.tehnicki obradivaCi rnetala (II-V) _ ostali obradivaCi metal a (II-lIT) Oblikovaci i preradivaci metala : ._ '\~...pekari ~. .grpsan 1 fasaderi (1I-V bez IV) . proizvodaCi stakla (II I).gradev~nsk~.jamski radnici (I-V) ._prelci i motaci .oruzari (lI-V.i: . =. ..fotografi (III-V.pre:adlva~l.tes ari . . . ... bez IV) Instalateri i radnici na metalnim konstrukcijama: . termo. bez IV) .V) . bez IV) ."':. :::' .obradi drveta. ProizvodaCi ceIuIoze i papira: . bez IV) Me hanicari i monieri motora. proizvodaCi sariitetskihsredstava) opreme(l-V). bez IV) . '." .proizvodaci papira (I-V) Stampari knjigovesci: .~tampars~ masinisti (I-V.'.' mjeriQI-::y.oblagaci zidova i pod ova (II-V. bez IV) . . signale i usmjeravajuce uredaje (III-V). .preradivaci plasticnih rnasa (I-III) Obradivaei kamena: (II-V.. .krojaci kozc i izradivati koine odjece (1.

korpari (·II-V.:· "...hidrcenergeticari (I-V.r adriici na mororirna 5 unuir asnjim sagorije\'anjcm (I-V. pohtlcl.racinici protivpoiame zastite (IJ-IV) Radnici na upravnim. informacija a rnogu~lm zam~anJlma nece b. kad~ova do 1985. bez IV) ..III) · Zdravstveni radnici: (I-V) Radnici u oblasti kulture: (III-IV) Umjetnici i umjetnieki saradnici: (IV) . a drusrvo nije u mogucnosti. . racionaln. .radnici na poslovirna vuce vozova i kontrole vucnih sredstava (lI-I Y) ..vozaci kontrolori motomih vozila (1.radnici na uskladistenju i manipulaciji robe (I-V) · Ug ostiteljski radnici j radnici turisticke djelatnosti: .cslokih pica i sokova (lIJ.. posro]e zaista raznovrsne mcgucnosti za svakcga i u pcg'.izradivaci i o pravljaci rnuzickih instrumcnata (Ill) . u_sklad~vanje potreba udruzenog rada i ponuda.~nallJa srednjeg nlvo~ slozenosti.ra dnici na postrojcnjirna i urcdajirna tretrnan veda (I-V) .radnici na prufanju P1T nsluga i regulisanja PIT saobracaja (II-IV. '. bez IV) . "'. niti ima potrebe da u svak0t. . bcz IV) Ostali industrijski i zanatski radnici : .. uslove..r a dnici na rashladnim i klima urcdajirna (I-V..radnici organa unutrasnjih poslova (IV) · . to znaci da se svaki ucenik nakon osnovne ~kole II_Ioraopredijeliti za jedno od mogucih zanimanja. .. racunovodstvenim i blagajnickim poslovima: . jer treba voditi racuna I 0 vlastitirn mogucnostima ~ sklonostirna. .:: .V) ...vinari (III-IV) . '. bez IV) Radnici na poslovima drustvene samozastite: ..pro izvodaci z.radnici u prodaji i posrednistvu roborn (II-V) ." ~ ..ra dnici na clektroenergetskirn postrojcnjirna (1-\/) Rukovaoci gradevinskih rnasina: (I-V.v. .radnici na turistickim uslugama (IV) Radnici za njegu lica itijela: (IIl-V. posebno u deficitarnirn zanimanjima. ucenici se cesto moraju opredl~elItl za s~olu koja rm stojr na raspolaganju.. .pi vari (I-V..toJ~nJe odr~d~mh skola u nekom rnjestu. koje osposobljavaju za nix zaoimanja i imajusvoje posebneprograme 1 . bcz JV) .. administrativnim i srodnim poslovima: .I mjestu . sigurno nece jos dugo ~rernena ~>1I1. kao 1 0 SVIID drugim faktorima a kojirna je naprijed bilo rijeci. .njim skolama.radnici na prijemu i obradi informacija i obavjestenja (I-IV) . odnosno duiine trajanja skolovanja.V. r~. Buduci da Je u.. ~ . .' Radnici na cne rgetskim postrojcnjirna i uredajima: Kao sto se vidi.. radnici na odriavanju preventive i higijene u starnbenim objektirna i poslovnim orcsrorima (I-III) .radnici na poslovima hemijsko g cis':enja."._ . Pored navedenih zanimanja.rukovaoci plovnih objekata u unutrasnjoj i pomorskoj plovidbi (1I-V) Rukovaoci dizalica: (II-V. opsta orijeruacija na brzem povecanju ~l:esca.enog rada (II-IV) .. . Nairne.radnici na. ..pneumo i gasoenergeticari (1.V) . bez. -.iti d<_>voljnaza.~ .n<_>.tl~b!tzo~ok~hcl postoje sve skole.ijem koristenju »visih« nlvoa znanja I srnanjrvanju u~sea ne~~a!10ko~anog-rada (10). Stoga se i ovdje treba traziti izlaz u mogucnosu srnjestaja djece I studenata u dacke. ~!ruke I upogledu slozenosti poslova... .ia (Il=V. priprerni i gotovljenju poslastica (I-V) . jer roditelji nisu u mogucnosti da ih skoIUJu van mjesta ~tal~_o& boray~a. bcz IV) .. Naravno. . . bez IV) Radnici na odriavanju higijene i objekata: -. pranja i peglat..· .Pr o iz vod aci pica: . =saobracajno transportni radnici u Zeljemi~kom saobraCaju (I-IV) " .3 Pot~u. . .radnici na dimovodnim i ventilaciouim obiektima i uredajirna (III-V. godine.radnici na uslugarna u srnjestajnim objektima(II. odnosno studentske domove te davanJ~ kredita i stipendija.. .' ..radnici na zastiti coviekove okoline (I-V) . bez IV) . bez I V) .radnici na pripremi i gotovljenju jela (I-V) .Jc:r e moze se zaneID~riti rnaterijalni faktor roditelja i postojanje ~ I ~e~~s.-.raduici neposredne zastiteu organizacijama udrui.priprernaci goriva za TE postrojenja (I-V) .radnici na prepisivanju i umnoZavanju informacija i dokumentacije (II-IV) -mdnici na statistiekoj obradi podataka (IV) Radnici na komercijaInim. . u nasoj republici moze se skolovati 1 U vojrum sred:·· .' ' . na sto se i sada sve cesee ide.radnici na knjigevodstveno-analitickim poslovima (II-V) Radnici na regulisanju saobracaja i veza: .'.radnici na regulisanju drumskog saobracajaIfl-V) ~ radnici na regulisanju vazduSnog saobracaja (I-IV) '.radnicina automatskoj obradi podataka (II-IV) .. njegovo opredjeljenje. a posebno 0 drustenim potrebarna i rnogucnostima zapo~ljavanJa..razvoJa. _. bcz IV) Rukovaoci tr ansportnili sredstava: . bez IV) .radnici na uspostavljanju i realizaciji poslovnih odnosa (IV) ..nJeseno. 81 . bez IV) Trgovinski radnici: ..

_. _ .iii)anja..srvaranje ~rebnog ~ol~i dovoli!le mmivira!J. .Qsje_d_ovati i izraiene spo~cij~) Buduci da se za sada niti u jednoj visokoskolskoj organizaciji udruieoog rada ne osposobljavaju kadrovi koji su izvorno orijentisani i obrazovani za ovu djelatnost.aoJa-ll-radu. bez pretenzija da je to najbolji i jedino moguc program.. uglavnom.' . . rna koliko bili dobro teorijski obrazlozeni i prograrnirani. --Pokusacemo ovdje dati prijedlog modela jcdnog takvog programa koji bi.Beo&Ta<l.. Navodimo sarno "eke vamije cilj~ ...-ul&!liiyanje nll pnsustvo aG..(.-.o~iiri1a o obrazo:vanja..''''~' ... ... .radneuvjete i sve drugo 5(0 -prolesij. 1illUID::n~oznavanje ucenika s osnovnim dj~toostinia. koji bi radili na profesionalooj orijentaciji. Diplo'riii(~is-oTe::sli:olske~p.ri. .-¥JstoJi-problemizb_9. trebalo bi biti obavezno. ~.l? ana] i_ze zaii!=" j !_!i_~ --irianjas-obzirom n?_potrebna. Da bi se predlozio bilo kakav model. .·zapolliiiVania. _. 0 zaspitao-ebrazcvDim ustanov~za osposobljavaoje za odredeDQ zanimarije..:sii~f~O~Orije~~j~ 1 u~~VIloj drustvu. -.. Koncepclja profesionalne ~rijentacije u socijalistii!kom samoupravnom ~ . .-mora ju_]ipznava:ti -i:net"ode-i:ieliiii~e::Jiro"ff--sio1fiflilog ~yj~IOYifiijill""mroi:TIu. zanirnanjima i dobrim i manje dohrim smlDama odredenog-zanimany.profesionalnoj orijentacjji. t 'J.dsl'sWo·odredenjb osobjna.--... Ovi kadrovi moraj_lLP.-:_·. -----Kadrovi u profesionalnoj orijentaciji moraju posjedovati znanja 0 fizickom i psihickom-ra:Sfti-. _bj!!_sp'Q_So.Q_£O. treba pcci od cilja profcsionalnog prosvjecivanja i informisanja..QstLzlUllZInisIjanje 0 iz· b~oJe. 83 ... rnada bi najna boIje bilo kada bi svi ucenici imali jedinstven program i dobijali bar minimum zajednickih znanja 0 najbitnijim problemima usrujeravanja i zaposljavanja. bilo da se radi 0 ucenicima iii vee zaposlenima.razy6ju I Tunkcijam a:-covjek:i...saoJaJ--ao.rem"e1teba-dabi_lde osnovni zahrjev za ucestvovanje u strucnomtUTIukojiradi na. 0 potrehama dmWr2 7a odredenimzammanJima i strukama' ... sposobnosti. ~ .. iskustvo u radu s kandidatima. cima i roditeljima.mqraju_bjti_p$Q_Q~Obljenj_~ rad-na--anaIi~_yjekaj_~a_l_gi_r_a_da. • ~....r.!>Eobavijesteni ()_moIDi¢_p...d3.fzah"iijeva o. ne ostvaruju prema tim prograrnima...informjsanje ul'Pnika i mditelja 0 zabtjevima zanimanja.informisanje ucenika i roditeija OJlstanovama 11 kojima mogU~Wu porno' pO IZtiOtUzanjmanja.--. uz malo dobre vclje. mogao s lakccem da se provede. froR Priro~~ ~vnike~Graf~ . .Savcz·udrufCnja za profesionaInuorijentaciju. MODEL PROGRAMA RADA SKOLE NA PROFESIONALNOJ ORIJENTAClJI UC:ENIKA Osnovno oko cega se treba _l?obrinu(i u cilju efikasnijeg provodenja profesionalne oriienlacije je osposobljm'anje srruenih-kaCli'oya#·rad u.znanja. '..v .M~~ biti dO.i dr~lKQ.. vjeStina j oavika koje ti-ebil-da posjeduje poiedinac za odredenQ zaniwzuje. . vjestine •.profeslonaIiiOjorijen(aciji. Svrha ovog prijedioga je da podstak:ne kornisije pri osnovnim skol~rna da daju svoje prijedloge i to u O(!:lOSU njihovu konkretnu situaciju.7.eka.. ....~. Nedostatak strucnih kadrova..!lllprcdov. vjerovatno je uticao da se ni programi rada skole na profesionainoj orijeotaciji ucenika. strukama.G .p=J ..I_~_an.

.' .llsloYiJDa . .~1f!iU nastavi likovnog i muzickog vaspitanja mnogo se moZe utSniti na rea1nom manja.kter njihovih profesionalnih i!!Jiaj da.3..je DB temu: ~ •. :.aprc::na_v.gboznll) SVOjeID. ::~oguCnosti u nastavi srpskohrvatskog . Uvodenjern izborne. Npr... ' ':' t.. slikari. u okviru rnogucnosti svog nastavnog predmeta..pornaze u pravljenju programa rada Da profesionalnoj orijentaciji Z2 svakog kornparirajuci nekadasnji nacin rada.u.~:.12i.!j.!i: p~~~. '. . " 85 . . ..bin.i.. mora provoditi ovu djelatnost.':::akO~Obraaunemam~t~~s: •..pnmjene .'Jl.).-sldonusti!p~.ll_PIOceSll. cjelinu. njc " ra..e. da ostvaruje i sljedece zadatke (PAR br. nosno om:riiaiiiSf~-organlZacij_a~omisjia.:~AnketifaJlj~_:_if~~~YII. zanimanjem i radom poznatih naucnika na ovom podrucju. rnetalurgiji.d zanim.zivoeom.2.. . do analiza zanimanja razovne moguenosti u uZoj i siroj sredini . ° zan)rni!.:J4poga zanimanja danas se mogu prezentirati i u nastavi matematike. .S(llIrn.-pO')eaan .lj~sk.zab. kvalitet radnih nayjka i sl..-.-----.el!~ P. (kao preasjooniklCoIDISI]e). Stoga svaki nasiavnik. . dok rad u izbornoj nastavi za prosirivanje znanja iz pojedinih nastavnih oblasti predstavlja pocetni rad na profesionalnoj orijentaciji..(J~obn~~_t!ma_...koji ..---..-. s.SkO[[ ~ ... Medu nastavnicirna.o.sljedeCe sadriaje: ~}. ovo sta je navedeno je sarno orijentaciono.nJ. ?.J. ...?1i mjeiien!j. · biti i po jedan prakrifui rad izcjelokupnog nastamog gradiva. kao prirnjer.ojih.:::·ij~llj~. DjlIOa~Ijama.: . te zanimanja vezana direktno za operativna istrazivanja iii upozuavanje . ---. .1 c!P. · . dok svaki nastavnik moze potpuno kreativno prici ovorn poslu...'.iiiva~tad.u. nastave u VII i VIII razredu osnovne skole povecava se uloga I odgovomost nastavnika. . zammanja vezaruh za zdravstvo..druge. U 1ra a..-::::":" . )~..ucenikej_xodi.ati. ---Xomisija organizuje i realizuje: rada na pOjedmlm radnun !ID~tuna. da ncrna predrneta U okviru koga postoji planirana nastavna jedinica . . statistiku i dr.~:. pri ~-V~ll odredenih zanimanja."..J.' . . 0 interesovaposl~~di.hrvatskosrpskog jezika su prakticki ne. pored vee klasicne priskole~ni~a.@)'~sjeta ueenika: VII razreda jednoj ili vise rildnih organizacija. :~U·nastaV1 tehnickog vaspitanja rad na profesionalnoj orijentaciji praktiCki se moze:odvijati svaki {:as.b~- Naravno. " · dva vna predmeta mogu naci primjeri kako je za afirmaciju neophodan stalan i '.:<.rr..njuna. podatuka. k~ usI~)Vima.aj~ i_?:_podrucja profeslOnalne onjentacije m_~~e.Ds.j& . : :':.----U _ _9rganizo\'anje ucenika ..anja u poljoprivredi (vocar..... .' : •. prisustvo· napoi\!1rad..ko~ zanim~ju.---:-.Wit.1radi osposoblJa~anJa za)ed. nirn..~~_prik~'p\ja~jllra. pa se upravo u ova radom 1 razgovor 0 nekoIikO t.~.animanJa.l. ~azre?nik je~.. rudarstvu i sl.mogucUosti I sposobnosti ulenika..ta~1Je-~Ce_njka.e_ oTIjihovom'Tadrr.znaCaJ. u okviru redovne nastave. upoznavanje s mI dosta popularna (pjevaei.ziIDl!!!~_njima. a...lnoLQIjj!!.:U~_!!~£. (-Posjeta u~nikavrn razredajednoj iIi vise srednjih skola u blizini. '. _.u Vezl sa:tzborom·zarumanJ3.i.oslnjeJ. ali ujedno i olaksava rad na profesionalnoj orijentaciji.i. trebaprepustiti nastavniku.p'~redniji nacin ukazut:. t· tr..' 11 · Svaki nastvnik predmetne nastave od V-VIII razreda duzan je. sa.~kolovanja i rad na izbornoj riastav.Q!?Y.y~lopi(i u realizacjjuprograma vaspiuiog Iacra odjeljenske zaje'tlnice. . radi _usmj~ravanja za nastavljanje .znacaj profesionalne orijentacije . .'.9L. ..~. . Uz svakucjelinu mogu se ucenici upoznati ~ ~m gdje se taj . Zanimanja vezana za umjetnost danas su medu .. ' . takode se moze uporediti eitih tema..-..lA.tih znanjaupoj~.. dva predstaVriika rod@. rustvenc:Jlotrebe i pro(I..j~."" ..wjehlfiia.uOOiikairiastruenu._o_9interesovafija.ll-profesiOna. orijentacije 8) Nastamici predrnerne nastave ·-"--Tre.: . kao i konkretnihzanirnanja u rnetalskoj industriji.llcenis::ima 0 odre<temnrzanlfnanjim3. ~a 'pro'gram!·'P~oXesIODa!n·e~o·rij~_~.pr.Qjll-£ili_c!. . raz re dn ik jc osoba k oja ima u tom podrucju najistaknutiju ulogu.a:J(h-:!l_ps~<!s'y!y_nj)qi_u~m!.:'. . ali da sami izaberu teo "J.a~!ln()g IzQO_~?1. '1: rrx: ': .z.\ltemaokete-prikupiti.suma . gla:vrub"?fitnosti iz obavezne literature.c<sCe_slJ_c.~~d_tgg~}~o_s.ne. ukujifInfastavrnmcjelinama ce nastavnik oastojati da upozna ucenika s pojediUJ zs nasta~epr!!d~etiJeDaStave .zanijnanjima.. '--.. matsku. ·c·· . da .Q~.t.'!9rt.~ora saciniti svoj godisnji program na profesiunalnoi3:frljeiltaajr.. sa danasnjirn. oja prenost lJ. putern sckcija i dr.l:'ostavnije zanimanje.-razfe'aiii 'starj dina iifia-9liznost:aa praii .:~. sumarstvu (cuvar suma).. .kar.1 ogucnostjrna m ukazivanje na posljedlce. niko za sve) " ottai~'i§inej od pismenih sastava vezanihza izbor zanimanja. s~~illJavarUpeaagogskole Nju su relevanmeza uspje u budJl~m._ 1" · .!ni: ka2'aoar-meho~nin'ianye I na razrednim ~~§. sr:... ' . u pojedinim zanimanjima.dio •.LzanimanJa ~ ". UeeruCl bl mogli do:@lJUpuCivanje. =. vanje IIlljednom: iii-praktiCOOmradu i razgovor ojednom zanimanju iii viSe zani-manja.'. t i easu po1 ::i '.'obradus ciljem profesionalne orijentaqje. ~~~~~n~st teorijskih c) Komisija za profesionalnu orijentaciju znanja .njenu prakticnu primjenu u pojedinim zanimanjima. .(piedavanja bi trebala poceti najkasnije u VII razredu osnovne . navodeci neka konkretna zanimanja i 51. . Koordinira njihov rad kako bi bilo obuhvacenosto vise razlitoriji prilikom nastavne terne vezane za gradnju piramide..osi!_a_£ realizacije naiveupoznaju rfidne.. bu~uti da ce biti odredeni okvimi programi za niz predmeta i oblasti. sposbMiost1ma I skloDostuna POjedinih uCenika za ovo podruCje...:':'~"..Zelje..~_. .'~QJ~ deieglla J2ionirska_. -Mogucnosti zaposlJavan a u uZo' i siro sredini (deficitarna i suficitarna zani:i .Tu se mme. ~ ~ativna predav.predavanjeuatemutNastava i sIobodne aktivnosti i profesionalna orijentacija nufakturama moze se vrlo lijepo uklopiti predavanje 0 razvoju zanata i zanatskih dje" ucenika . prosiruju znaI nap'~. mogu oro jeg 0 razovanjaj.aucemKefS~~Qm::CollJdci-l-IIlogucno.lizanimanja .¢!.~' 84 . ~ ~anja. ----- . u geografiji prilikom ucenja 0 rna.:..~~~s . d~~st¥a~nim. U -hemiji i fmci gO(OVO nema nastavne cjeline u koju se nc bi mogao ukJopiti osvrt na isZa roditelje I. ._l1e. :. b) Razrednik .. intekk1ualnei.. Q!U!l2. Pokusacerno dati prirnjer prograrna rada za svakog od ovih cinilaca. . U hispredmetnog nastavnika.OIodice.ciljemprikupljanjapodatak..w.· ..Y.nalnu orijentaciju je k~()I!'!!!1!llQX1E. .J!!..profesionalna orijentacija. glumice i sl. pa do =-W0g'!E>(fi@ilCsiJ:<:-p. Prema tome.animanju.-.!a na sto ristu arniji i ne.tancima_dalUllformacij.::. :". Poseban zadatak i svoj razradcn i usvojen program treba da irna komisija za profesionalnu orijentaciju. balerine. '~" nekada3nJi'rad u gradenju sa danasnjim. rnada posioji zakonska obaveza provodenja profesionalne osnovnoj skoli.i upo~ritiu~e ~ sve dobre i los~ strane.~~ti. doti 1 d? p0!razate!ja 0 ..(iC~2g_s..2:~_P. " ma~j8.podrucja tehnike i na neka savremena zanimanja vezana za aumatsku obradu '!t podataka:.. . "Bioiogija takode ima neogranicene mogucnosti za upoznavanje pojedinih zani.QgUCnosU (Svako je sposoban za nesto.. ..~:. skretanjem . . predstav\jaju i direktno ukljucivanje urad na profesionalnoj orijentaciji u njenoj zavrsnoj fazi.:. -'i:Ja upoznaje ueenike sa organizacijom_rada.1"'. .uce~je. · latnosti.Komi~ja za profesio. Nc bi trebalo da ucenici osianu sarno pasivni posrnatraci iIi primaoci odrcdenih inferrnacija neg o se moraju i sami aktivno ukljuciti urad na profesionalnoj orijentaciji prije sve ga u vannastavnirn aktivnostima. .. . '. rad na izbornoj nastavi. 332): . 7-8 str. .zlifilj~ .'!.:. cvjecar).ggavD1k razrednog Vljeea od V do VIII razre---=o'jrtmcaVaIIIYO ucenickih sposoJmosti. Predav~a koj~l1Y.iece.._.

govoriti 0 njihovim zanimanjima... promjenljiva struktura.Vo~ia:v: ~. pom'. raniji zakon zasniva se na principu subordinacije i ne postavlja ultimativnu potrebu drustvenog dogovaranja i samoupravncg sporazumijevanja. ito.oz.~~ . ". rnreza srednjeg obrazovanja identifikovala se kao mre~a skola u radijalnoj povezancsti S izvororn finansiranja regionalnom Samoupravnom mteresnorn zajednicorn srednjeg obrazovanja.eenJ'e u brzini izrade nekih pred~eta 1~1 spretn~~t1 s~tav JanJba0 reo . rem srnislu ostaje nerijesena.. Po pravilu. J. da prikupi prez~'~i:~~~~~.usmjerenom obrazovanju i . hove pj.. nauku. kojih nerna . C4...r~~iil~~br'~~~t~r~o~a~r~u~~rnehanicari.se bave .. U savremenorn konceptu...:~rn ~anirna~~ du mi t osvojili nagradu na nekom od takmi . Izmedu takvih funkcionalnih mikrornreza sa svojirn specificnim cvornim subjektirna i mnogobrojnirn uzajamnirn vezama uspostavljaju se samoupravna povezivanja .'. ! :".-~:.~enih -S~~fl'0va. Veze u rnrefi su po tom zakonu jednostrane i jednostavne.~i!l~ktiy. :1i:.r.ure~ke~Ju .~~~~j/i~S~ajb'olji odredenog zaniopis . povodom.l~a- sa.zarum J. a isto tako prati razvojne tokove dmstveno-politickih zajednica. daktilografi sl.Ovnasekcija moze.:hl1l. Glavna znacajka ove mreze je njena struktura..Sv'&'!1oJedmostl odre enog. . Orgariizaciona strnktura oove mreze sredojeg usmjereoog obrazovaoja i vaspitaoja Za njenu cjelovitu sintezu u ovom trenutku nedostaju bitne pretpostavke u vidu podzakonskih dokumenata.lOm obrazovanju i ~aspi~anju .'. -nrkom'konaCno IDl>JenJe 0 \l e . . Iako se vee u torn zakonu osrvaruje veza sa udruzenim radom.i: . novina i s1..Pnvredna kornora Bosne i Her:g_e_g_oYine. kulnirn j fizic.sub~ta.. rnreza usmjerenog obrazovanja prestaje da budemreza skola.~(!llh.~aJa.aI:rn{~g~~~j:~~f~~I~ pS~i~l~~~oz~ 8. MREZA SREDNJEG USMJERENOG OBRAZOVANJA Prirnjena Zakona 0 srednjern u.~ dosotauprrOa'sZpV~~.l'~. problemima obrazovanjaI vaspitanja. gradevinske iii neke ?ruge rehnicke se~cij~ rn~g~ '.' '~'/J<ifoli takode moze postojati kutic profesi~maln~ ?rij~ntacIJe u cijem . s napornenorn oja su '.d- - -. 1a-ll 0 \'1 ove se cije m g manja itdT . Po pravilu..npr. .-prosvJetno-~edagoSE zavodi-. .. .~spirnQ-obrazovne organizaciis.. gra e "(~prk. '. odgovarajueiiastiruti i 51. za svaku vaspimo-obrazovnu aktivnost u njenoj posebnosti i konkretnosti nuzno se srvara funkcionalna mikromreza veceg broja sarnoupravnih subjekata po odredbama Zakona koji su rnedusobno povezani raznolikim i uzajarnnim vezama.. zasnovanom na Zakonu 0 sred~. ne obuhvataju cjelovite pos!ove vee sarno pojedine njegove strane. ". ~ .i}o.(c) ~~(ifesio1E-~ne_onJentac_lj.~Danas klm.zidnih u njihovom mjestu najcesca.."~'utakm.nos1i.k~killtJ.?::t~·f " . . ali uVIJek u radijalnoj sprezi.~'~ ·.lIU .ZI' C niku na osnovu prikupljenih podataka.:\_.. 'x. i putem skolskog lista.Republicki kornitet za obrazovanje.u cjelovit sistern obrazovanja i vaspitanja i drustvene prakse.~av~ prekretnicu u organizacionoj struktun srednjeg obrazovanja U citavoj Socijalistickoj Republici Bosni i Hercegovini.~" ti mo ucenici VlI i VIII neeo 1 ucenici svih razreda osnov ne s 0 e.) i putem intervjua pn_V!US _' ro. " ' U~e_~itke ~~kcEijevousSak. . ~~~~ijetakode mogu pronaci Ijude koji su uspjeli u s.. samoupravnih sporazuma.k lpj:~nJ~ ' pOddl.. ~ogu'Y~r0\'a ne sarno uc e . ..... to su vaspitno-obrazovne or.e . k . Kao cvorni subjekti u ovoj staroj mrezi.lspje~i~a" k" primjer za svoju Iiterarnu vece dovesti d\"a-~ri CIa-nC'\"l literarne se cije mogu na. skole nemaju sve sekcij~: k . U ranijem organizacionom koncepru.. Sa _-__ - ' star~!UUIl_lh . ik a rada orgamzovati iz.aJ o... .:Jsnovne skole . . 3•.. zasnovanorn na novorn Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju.. ~o~!~~~e_godiDe pQdDosi !~jeSt. <.o srednjem.enja ".._spretl!·oSt~i((i. 0 dV\I '- • 1 " '- '~ I ' L..~~~os~o~l~ak~~z:U zanirnanja koja's~ff. p~1 l . l:. Nairne. "< . tako da mreza ostaje jednostavna i povezanost u si-. 81 .aJedmce obrazo ' S upstlna ' ne organizacije. " d' irnania n [egove dobre 1 rnanje dobre ~rane."Zani 'a danas i kako Ih zarnisljam sutra IS. .:' 0 uccmKu. po. organizacije udruzenog rada i drusrveno-politicke zajednice uz istrazivac~ko-razvojne organizacije (pedagoska sluzba..!em ~brazovan]u. Specificna povezivanja definiSu tada mrezu srednjeg usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja. orgamz~ koi to zanimanja gdjese trazi takva sposo nost 1 '·. " ti razgovor s njirna i kroz nJIpjesni ka cija su osno~na zanirnanja razII~~la I ~r~~nJZ(:na ika slikara i df.za<:IJl p~ograma.~ orrjentacije- ~~f~~~~ n:e~~~~:k~~j~.. «:-. drustvenih dogovora.) . ~. .:~r~! '. koja se prilagodava dugorocnim i trenutnim potrebarna udruzenog rada u cjelini. ..'zovanih literarnih veceri rnoze na pristupa can na\~in~i~eri~~~j~~f~l~o~ p~znuatf~~j~~i.. isticu se po odredbama Zakona 0 srednjem obrazovanju: .nured~~e u-vod~~ju dosijea ill k umulauvnog kanona i Iorinira 1-.. teskocarna i ).raZF".j'l)cenici '-orialne putem vaDDasta!. ipak je jos uvijek bio dosta slab njegov utjecaj na cjelokupnu politiku usmjerenog obrazovanja. planova razvoja i programa obrazovanja. '--.\Isokoskolske or aniz cije_ veno-po ItI 'e ZqjedniJ::e l..I? '~r .:!OZ~i!·:~t~~ari ~~~~~i elektro.:: . Zakon.:. Za svaki trenutni ili utvrdeni dugorocni obrazovni zadatak: obliknje se mikrornreia od zainteresovanih 6vornih.na.Repubhcki omitet za rad i zaposljavanje..~J. .smjerel. ganizacije. pravilu.) koje . ._esme. .. kaza:tl. .

k~ drv~opreradivacke struke za nove pogone SIPAD-a.\1 " t" \ '\ :> . kreditiranja i sl.!.obr~ovan]e. dugorocni veliki projekt kadrovskog razvoja velikog sistema UNIS u :netalskoJ struCl...za o. ~'::':"'.a kao r_ljeni cvorni subjckti.' .. jer cak i letirnicnirn pogledorn IDOgU vidjeti kome (u korn mjestu) se mogu obratiti u potrazi za kadrovima koji im nedostaju.iCitim vaspimo-obrazovnim .relativ~o kratkorn vrernenu prirnjene Zakona.. zasnivala sc na stv~ran]u slicnih rnikrornreza zainteresovanih. Vecina aktivnosti na planiranju i realizaciji uprsa _ucc~lk~ u I . cvornih subjekata.: :""!-"" • -''--\....ekll povezuJ'! d.. zavoda. te jos u toku skolovanja... cvorrn :" subJ. godini. mlk.~. abecedni spisak zanimanja u drugorn prilogu pomoci ce da vrlo brzo saznaju ukorn rnjestu se sve rnoze izucavati odredeno zanimanje..razrede srednjih skola.n....... dosad~sn]eJ?.s~~tavnl ~10 u c]e_lovltu. rnrezu srednjeg usrnjercnog o?r~ovanJa na regiji Jl~ u RepublrCI ili u nckrm drugirn teritorijalnirn iii funkcionainirn cjelinarna. Abecedni spisak..r I .i• fh. . ' r~.sc u razl. vee su nastaIe mnoge mikrornreze pn rjesavanju konkrctnih zadataka u srednjem usrnjerenorn obrazova_n]u.:. koji se jos nisu opredijelili niti za jedno zanimanje. koja zanimanja. ... Dajcrno sernu povezivanja subjekata na izradi opisa profile zanirnanja i strucnih prog:ariia prerna materijalu Kompleksnog istrazivacko-razvojn og zadatka Elaboriranje sadrzaja ob~a1...:~.. Buduci da je uskladivanjem sistema obrazovanja i vaspitanja prerna Zakonu 0 srednjem usrnjerenorn obrazovanju doslo do znatne izrnjene u rnrezi skola SRBiH.~I.. _ .nacin svaki ucenik i roditelj. Podaci su prikupljeni zahvaljujuci susretljivosti regionalnih prosvjetno-pedagoskih U prvorn prilogu dat je po regijarna pregled struka.'..o\'~nJa ~. putem stipendiranja.. mjesta i skola u mjestima u kojima se moze osposobljavati zaodredeno zanimanje u datoj struci..' . .. SIZ l! Usmjerenog obrazovanja ivaspitnja ..brazovanje u pirotehnickoj struci (UN[S).tlma 54 razlicita subjekta ko~..•.~"~~-...-' :. . ' Za one koji su se vee opredijelili za odredeno zanirnanje. u~aze u ~:czu sre_dn]eg u. .. mogu se pobrinuti za vlastiti kadar.=1t '. " 89 . Na taj. Ovaj spisak pogo dan je i za kadrovike u udruienorn radu.\kti'..enja roditelja i ucenika u naredna dva priloga prikazane su sve vaspitnoobrazovne usianove srednjeg usmjerenog obrazovanja i zanirnanja koja se u njima sricu.. U svak?~ mrkromrcz. U kom mjestu i u kojoj vaspitno obrazovnoj organizaciji.bra~ovanj. jer brzo dobijaju informaciju 0 mogucim zanimanjima u SRBiH te 0 zanimanjima koja se mogu izucavati u njihovorn gradu.. .f. I ~. I'\1 . " ':' ) "J l ~ ) 1.. . mikromrez.}....romreia. Prerna rnjestu u komezele pohadati nastavu..radenog u Prosvjetno-pedagoskorn zavodu Sarajevo i Pedagosko-andragoskom istrazivacko-r azvojnorn centru.rekt~lm uzajarnnirn vczarna bez posrednika. Tako se pr~ma El~boratu Pedagoskog zavoda u Sarajevu") formirala mikrornreza Z<! obrazovanje ~adnr. a takode i kadrovci u udruzenom radu mogu brzo prikupiti podatke 0 tome koje struke se izucavaju na njihovorn podrueju. . lako ce iz prvog pregleda naci ustanovu kojoj se trebaju obratiti .~::':. a saIT_'a rnlkro~r.~'::.. .e~ ulazi ka? ..sm]~renog o.. pogodan je i za one ucenike i roditelje..u inforrnatickoj struci i druge.a za. u sk olskoj 1980/81. mlkromr~za za.. '.. radi lakseg snalai. 1 va~pitanju de!:ni.. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful