j

)

~
:

. \

/

/

R£C£NZEKTl: Prof. dr Ism'.'l DZaizda~cVi(\Spa;:lj~I~.~nje, Asim SuvahJ:i, va. 7.3 z -. Ljerka Yarlitek - L.aJln~r, SuraJevO I pdgoyorni 'Zrinka Tehoicki Fikret Lektor urednik Vranic uredoik Sarajevo

KOJE ZA NIMA NJE IZABRA TI?
Izbor pozivs je jedna velike zivotns diieme. Previlen izbor znuci Iicnu srecu i drustveni tizpredak. Osjecsn]c izgubljenosii, Irajno nezedovoljss vo i los drustveni staIUS obicno proizilazi iz pogresnog izbora pozivs. Rad tuk vih ticnosti nikad ne daje tnoguce i ieljene etek:«, rijetko kad uspiju da uspOSI;1\c burmonicae odnose sa drugim. Struutjcnjc broja protnsscnih zanimanja je illll'eTa!i. ek onornskog i drustvetiog razvoja. Povecenjc produktivnosti moguce je occt.iv ,III sarno II onitn uslovitne u kojima sveki pojedinac rsdi ono 510 ieli, SIOmoie i sto zn.i. [.' it" idc.J/ kojem svsko progresivno dtustvo teii. Zato je i razumljivd 510 se problcmu izbora poziva posvecu]e duina ps injs. Potrebno je svskom covjeku. a osobito mladom covjeku, omoguciti da izebere zanimanje koje ce aejvise odgovsrsti njcgovitn psibickim i Iizlckim sposobnostima i sklonostime. Mladom covjeku Ireba potnocl u svim fazama protesionelne orijentscije - od tecnih informacija 0 kersktctu svakog zanimanja do njegove semostelne kotiscne odluke. Nsucno provjercnc informacije 0 svemu onom sto cini jedan sloien proces»proces profesionalnog savjeeovanja - siguma je garancija pravilnog izbora pozive. Knjiga »Proiesloaslas orijeatscijs u skoli« dolazi u prevo vrijeme. 0 on om 5to trebe znetl 0 izbotu zanimanja vrlo se malo zna u sirojjsvaosti. Malo se zna, a nuino je da se zna. Malo zna ne samo one] koji bira poziv vee i roditelj k ojije zeinteresoven da njegovo dijete uspije u iivotu. Mada je zsinteresoven da njego vo dijesc izsbere poziv u kome C"e nejvise uspjcti, ipak ne cini ono 510 bi trebso ciniti da Sf? (0 ina najbolji nacin ostvsri. Mladi !judi osjecsju da odrssli, osobito roditelji nisu rsvriodusni. Nsstoje ds SIO vise sudjeluju u njihoviai odlukama. Potrebno je da sudjeluju, ali moraju uvais vati sklonosti i sposobnosti svogs djetcts i.morsju dobro.poztie vsti prirodu zanima.nje. Neki roditelji uopste ne uvaiavaju ono sto se i nsucno i drustveno smstrs veznim. Drugi razgovaraju sa djecom 0 njihovim zcljeme, ali te zclje malo respcktuju. Zele da njihova dijete 116 ono sto sc smstre »postovenitnc iIi »uaosnim«, ili, psk, iele da uci ono sto su oni ietjeli da uce, a nisu mogli utili. Koliko su sposobni za ncki poziv, a pogotovo koliko je to dtustvetio i ckotiomski oprevdsno - to tijims, izglede, da je najmanje vezno. Nije bitno sto ce neko biti los inicnjer, a mogao je biti izvrstsn brevet. Vaino je upisati skolu koja se »cijeni«, a vrlo je malo vazno da li ce njegovo dijete u toj skoll stvsrno dobro utili ida Ii uopce ono ieli da uci ono SIOse t smo uti. Knjiga pruia i veliki bro] drugih naucno vetillkovenib informacija 0 opstitn i posebnim aspektima profesivnalne orijcntscije omladine. Autori su nestojeti, au come su i uspjeli, da na pregledan i ilustretiven necin prczentujuseznen]e vazna za svekog mladog covjeks koji se sada nalazi pred izborom pozivs, za njegovog roditelja koji rezmis !ja 0 buducaosti svoga djetete, za nastavnika koji se osjecs pozvanim i duinim da poI mogtic svom uceniku u pravilnom izboru poziva. U knjizi citslscmoze nsci mnogo korisnog, jer su autori ukaza!i na aeucnu i drustvenu osnovu protesionslne orijeotscijc, pokezsli nejoprzvdsnije-puteve u procesu izbora poziva j prezentirsli konkretne iator-i macije 0 strukcurama skole i zanimanja u Bosni i Hercegovini. Knjigs govori i 0 onom sto nije jasno u njoj data. Govori 0 potrebi sevjetovsaje u pracesu izbors, ali i upozorsve na opasnost pogresnog ssvjetovsnjs. Govori 0 vainosti uskladivanja ze!ja i spasobnosti pojedinscs i zshtjeve ~iz:;anj'!z alitaj odnos aiksd ac posmatra steticki, vee u jednom razvojnom kontiauumu. ovori 0 respektu neucnih procedure ispitivanja sposobnosti i osobina Iicnosti, ali konecnu odluku ipsk prepuste onom koji bire poziv. Sadriaj knjige je duboko utksn u ciljeve samoupravne transformacije. 0 izboru , poziva se ne govoti samo jczikom selekcijc, vee jezikom profesionalne orijentecije. 'Problem se deleko sire shvata... Izbot pozivs se, naime, 'ne posmatra samo kao izbor as]pogodnije lictiosti za ovo ili ono zsnitnstt]c, vee se naglaSava da je to ptoces trajno~

Dautavic

Ljiljana Jokic - Bilanovic

Koreklor Zrinka Vranic

Naslo'l'11a strallll

[vica Cavar
G!1Iflkooi Mira Gogic

l;rdavac dib 'k i »SYJETLOST« - OOU.R Zavod za u em e
nastavna sredstva, Sarajevo

'La izdavaea
Savo Zirajevic

rrrai 10 000 prinljeraka Stampa 'La Stampa.riju graf, info Petar Skert

;1
;!
'1

.' . . "1 i rila '(1(i;,' .i':/" .;. )f{).'." i.:J!>rJnom pozivu. Aurori riJ pnprcrr1anja, 05{Jo~obljavanj~ocfdurf izborn pozil';] ne »sesio]! samo u .davent» vall(~' jcdllOfIJ mtcst u Istl(~.~a SC Pn'c£OI'im s{Josobnoslima. in(crcsovanjima I crTam~ /rcn05: nih rn[ormaclja kan I r~(c'~i;anog rsnimsnje«, I'e<' [c pOlrcbno de Sf: polazlod »~/~ (i.. keo 10 osobenosilm ,p. an'a mi'c~ia i du [e zbot: (oga, p otrcbno llcnost pnprCmli! ll'je1l1ce da se s(ru/;wra zurum 'J ,J. s , .,. b de U proCC5U5\'Og .. redu, ,'{I'(JI')('lzOI"'nj'a S(I'aralackl sktuetizir» ~ ,.,,' ' '1" i lIe'IIl/It)" sposo: lI?m " -ili i h r3 vee i s.unouprs vno posrarlja nove CI.jCI'C I sehe. Licnost nc 1'(5' suus o nt z ;;z:Jo'~ abo 'aeu;e svoju Iicnost «. Od licnos(/ se nc skiivno 111 oslviiruJe I U 10m prOUd' J 'j. o' e I'z.jrf.,'" c ida odlucuic a s vrrn ",(;31. ' 06a,'/;:.1 0 rc CIlC'r.1 n "",. '. .. fi Ir"11 .<amodil U5p}CSno '. d dru ih Po 'cdin»: it uS{Jjc(i dJ odpol'on WO.l'm pro c-. nun piliJnjlfTIa _<I-'o/C.a rada I re a .. /C..' .I'n ,lima <lko 'c. u procesu irboru pozll'a I siallalnim ODiJ vczarne I samoub{Jr;n /lIm. Om' ouptu vno~ socij'olis(ickog ,,-hl'i/rall_ra re. '. oznao o~o IIOS! nasc£ sa . '. I' d o.~[Ja-'(JblJi1 '3nJd. sP. 1 .'. '. ~ ,I,ii';e zuvisi n 'egol'a liena srcca I Jr:o jC: u ud3. aka jc 51ckiJo u\)eren~a ": °te~j:I~~n~l i-,po~ial';n) Sll'aralae'kih spo~obnos(J nctne Imll sl·~)jed/lcn_~:(J.iaf~~~f{;llOSI ;nogo cc dopritiijcti i sebi i svom drustvu. nilpre(ha rus vs, DIZD .REVIC • lsmet ",

:ru

II~::;

,,~.c

=:

1) OSNOVNI CILJEVI I ZADACI PROFESIONALNE ORIJENTACIJE MLADIH U SVJETLU DRUSTVENIH PROMJENA I PROMJENA SISTEMA OBRAZOV ANJA

1.1. Drusrvenl razvoj i zadaci obrazovanja
I:osljednjih).Q_g~je intenzivl!ILfazv.oj .drustveno-ekonornskih.odnosa u nasa) zemlji - <!~~i}t;_~lUe radikalne prQ.I;Ilie.n.e proizvo.dnjiiJ:aspocljeli,-Ohlicu:ng pmi'OsD.je;<:!rustVenom i ma~alnof stan~~LLkultllre i bdtu.mil:L..P.otreba 1judi';lmapredivargrrmmrzovrm sistema 1 pndizanju..obrazovnog.nivoa veliko~ tjlJl:h. Ovomesu,oez sumnje, doprinjjele.revolucioname dro$ty_e_n.e__promjene...kojeu s temeljenenauceJlJlma klash marksmna.:nauCnai..tehniCka-ciOOignuCa.,koja.s1LlLIlJ)viill-uslovima doZi~jela zapaienJlspon, razvoj pr.oizvodnih-snaga-i-OOn063.-u-proizvodnJ!,l5Ootr.rnjtiivo nog standarda itd.:_Tako su stvoreni uslovi da se demokratizuju odiI-ostu:aruStVUJaca vIast radru6ke klase, da radnicka klasa i radni ljudi postanu nosioci prosirene reprodukcije kao i svih drugih drustvenih akcija, Zakon 0 udruzenom radu i delegatski sistern.pod uslovom da se dosljedno primjenjuju, jesu drusrveno-normativna garancija da radnicka klasa i radni ljudi odlucuju na svim nivoima i u svim oblastirna drustvenog zivota. , . . .. Osrvarivanje nove pozicije i odlucujuce uloge radnog covjeka je bitna pretpostavka osrvarivanja Ijudske slobode, materijalna i drustvena osnova slobode Covjeka uopste. »Sloboda covjeka nije sarno u njegovom pravu da slobodno izrazava svoje misljenje i teznje. Istinska slobodaje, prije svega, u pravu i mogucnostima da covjek suvereno odlucujeo svim prtanjnna svoga zivota. TIme se radikalno prosiruju i granice Ijudske slobode uopste«.') S~da se ogleda 11 tome da c.oyjek stvaralacki oblikuJe...s:.ijet oko ~b.e,..da.kr~~Stvene odnose za sebe i da styaralackim radom mijenja-&vljeL ~K0Se5e i tako stvara drustvene odnose za sebe, stvaralacki razvija samoga_sehe •.9.9_u::" gacuje i razvija granice hudskos1l... , Ekonom""Skd,drustveni i kulturni razvoj na!ie zemlje je bitaD Cinilac koji uslovli't:_. va da seViiS§.j~anjU posfuv "". steaD i slabodan razyoj lic!!Q?ti~eno osposobljavan ~eza 0 re epJ!.R-ro(esiju, pnpremanje..za.saUlQupralllj~lno opste, stro ltaD e. . ~~oj li~osti bitna je pretpostavka da ona realuo shvata i korektno tumaCi svljet %0 iee, da shvatalogiku drustvenih odnosa i svoj polozaj u drustvu, da se koristi civilizacijskimi kultumim tekovinama rovjeCanstva, da aktivno ucestvuje u njihovom euvanju i obogaeivanju, da uz pomoc toga shvatasvoju drustvenu ulogu, stvaralacki se ukljueuje u drustvci zalaze se za njegov J!1ZVQj. Svestran razvoj je znaeajan iSnilac u podsticanju ljudskih potreba za stalnim obrazovaniem, za razvijanjem kreativnih sposobnosti i temje da rovjek ieovjeCanstvo .bildu bolji, humaniji.
)J

vesW

- ._< ~;::'_:' ':
') XI kongres SKJ -, Referat
o •

~~:::+i~:··~·r~r~:;· .-'..: .
rljec •.Sarajevo,
:<"~'.{._'"

':-;. rezoluc:ije-:-:-,za~11;I1

1978, strana 8.

.brie savlada\ e fO ome:-o cnusn::za va u nCI. originaln?st"mventr-:nost). Sve ova ids:__u Drilog ideji 0 pennanentnom ob'razovanj~~ koje podrazumi'eva-stiam e znan'a eitav: _. -. sve vece ucesce ljudskog fakrora (posebno obrazovanih Ijudi) u proizvodnji i drusrvenim djelatnostirn u odnosu na kapaciret i sredstva rada. vjestina i navika.. . " ':'.IDO emlrn . da nastoji da i sam svojim radom doprinosi unapredivanjuproizvodnog i drustvenog rada.jer . pro eSl?nalnom I .. traZi od covjeka da se kontinuirano obrazuje i na taj nacin prati one lito se ostvaruje. fZl £i-rad.obavljanje. ~u ~e daj:d~e ob=lillj~. Ob~uto. sadrzaji i oblici rada u vaspitno-obrazovnim organizacijarna. jer nase drustvo zeli da mladi ljudi. upravljanju i samoupravljanju. da se po potrebi brze osposoblJavaJu:z.') Zahvaljujuci njoj rnoguce je prikupiti informacije..trans ortrum sre irna.ki~emt._~ se ko~!h.. koji svasrari i koji se »u sve razum. vee iza samoupravljanje.<ia :i.0 . koji se obrazuju i vaspitavaju u nasem skolskom sistemu i drustvu.'. Posebno se mora radiri na promjeni stavova prema zanimanjima i profesionalnom osposobljavanju za njihovo.lnikacijama.citirano djelo.. ljudskiji zivot i drustvene odnose. koji pomazu covjeku da manje zavisi od prirodne sredine kao sirovinske baze.. kao vaspitni zadatak svih predrneta i svih podrucja vaspitno-obrazovne djelatnosti i kao drusrveni odnos U kome ucestvuju nastavnici. '". .ampu ravnom socijaIistickom drustvu od Cov'eka Sl! ocekuje"d~ ak-. ' " ':' ". ovladavajuci postojecim. broj.:': ' . noveposlove ida podvrgavaju svojim ljudskim potrebama naucna i teh"noloska dostignuea. korektan)e u ~ed. ". f::' /:':.i. koie 6eliIrpOmOCi da se na konstruktivan naCin suoCavaju sa Zivot~ rum pro~leIIlIID." "..'.". Ijudski f~kt~r postaje sve znacajniji i primarniji. 13. da se snalaze u drustvu naglih promjena. uprav. oJoza((:oYjek kOJ.. meduljudskim odnosima unutar proizvodnih i sirih drustvenih odnosa.anih_m. istrafivanjern) za kontrolu bioloskih procesa. strana 3-6. trazi osposobljavanje za planiranje.:z:~0suQ.~'.IJe«.. donosenje odluka.z.:a~to sU. strana 17-22.se. feb nike.e ') .tska ~astn~.<.-mtcie alni.: ' ~~.IZID'enU...: sfere ~ivota: )}Promjene nastaju u predrnetu rada.') Miroslav Pecujlic smatra da prodori naucno-tehnoloske revolucije radikalno uticu da se lI_lijenjajusv. Stalni razvoj drustvenih odnosa. fluorescentnog osvjetljenja.strana 14.9imaljudske dielatnostrl. medurnetala .9_.a.a..posebno -automatizacija-elek .I.' .:r?~kontrolu I upravlja proizvodnim procesima«.irersa~!~- Zl~latima 5yoje djelamos[i sliCe ~alefljillna90bfai~rustvenr na~aos'mlsao ZIVOlau stvara a om._us_ '?vljava da se radikalno uklanja 'u barijere medu razni~sJru.ON u skoli u :adnom m'estu 1 PUl.i.od~WOSo5riOsTlL.'. snazno se razvija hernijska industrija i posebno proizvodnja sintetickih materijaJ~.jih=ih sklonosi! 1 §Posob~Oll!l.o~. cesto se su kobljava s Ijudirna I nemamo se odnosi pr~ma zajednick oj irnovini. do 1966. proizvodnji. organizacija sistema vaspitanja i obrazovanja..' " .a za bavljenje odredenim djelatnostima.:.. povecanje broja intelektualnih radnika (srnatra se da j. sintericki proizvedenih rnaterijala otpornih ~a veoma ~so~e temperature itd. uc~st\'uJe u organizaclJluiii'~ iI. rad. godine za deset puta).' " ' . Beograd. ~.:i~:.i~. stvaraju novo.upr.. .lJ~~ 'ne~~~_i. Ospo~_obljenost za?arnoupravljanje Ie sasl~!O opste drustvene I proteslOnalne kulture o'edi~Vaspitanjeza samouprav JanJE rea lZUJe se U vasjiitno-obrazovnitn organizacijarna kao princip cJe1okupnog pedagoskog rada.7~."'.' tivno !Janu(samou p poluprov~d!1i~. rukovodenje itd.ui1()\'fI:l dobra za scbc i drugen '). pored sticanja znanja. -rcanike. znatnije povecanje spoznajnih moci Covjeka upotrebom radara elektronskih mikroskopa i kompjutera.mlade.') .raspo Jell. proizvodnom i kulturnom Zivotu ' vee da.e. "~ . .. j. Beograd. razvoja sposobnosti i sl.2~ Zabtjevi nauCuo-tehnoloSkerevolucije .l e J lJ s. str. ravl]anJu..:zallisno-od--t.adenje-kompjuterizoy.Na ovaj nacin' moguce je osposobljavati mlade za stvara ac drustveOl rad.. . »D~k !dasi<~na~aSina prerad~je matenju 1 ener&IJ. co~. kao i nauke i 'tehnologije.nte!ektualnih radnika povecan od 1926.potI?unij::~~~endja~ covjeb.dnoSlma 1 odgo~oran u cuvanju drustvene irnovme. ..en za stvaralacki rad. jer su ovo neke od djelatnosti kojimace se svaki Covjek baviti u okviru svojih profesionalnih i drustvenih aktivnosti u samoupravnom drustvu.' p~vecanc rnogucnosti za izrnjenu svojstva rnaterije. doprinosi razvoJu druslva I da s~_fu.--')-}-o-si-p ~l~':&~ek u uvjetima ZDanstVen:o-tehnitke'revolucije i sarnoupravnog so~jalizma. vece rnogucnc. kreativnog rada 1 mteresovanja 1 sposobnosti za samoobrazovanje.drustyenom ra?u r~man je u svojim zahtjevirna pr:ma ?ruslvu. ' . ') Miroslav Peeujlic: BuduCnost koja je polela. cia mijenjaju svijet imajuci u vidu svoje ljudske potrebe i sire drustvene potrebei da izgraduju bolji. d?nijeti najrealniju o?luku i na toj osnovi sigumijeupravljati odredenirn proizvodnim idrustvenim procesnna.··.i. pored toga ~bra<!uJe m~onnaClJ~ POID?Cuko~ih samoslfllnovrSllst~.. .lllateDJlilii~roizvodnja. Stoga se u nasem vaspitanju. e za . .". l~a pretjerane zahtJe: ve teznju da iskoriscava rad drugih.i1ehnologije. nego sada proizvoditi lautomatel.-. a'slstem komum aClJa omo u6uje rzu vezu medul'udima..aSina.. ') islo djelo. .a... Sve 0VO upucuje nato da mijenjamo nase predstave 0 karakteru rada.nJe Vls~ zavisi od pn!D-Jene nauke nego od kolicine ulozenog rada i primijenjenih proizvodnih s. ljudskim sposobnostima. -....}ek koji ruje osposo~lj..istraiu]tIT"I'3Z'/ljajti-i}p5te-HpeGija1ue.!IJudskim o. 1969. povecanje broja naucnih radnika (neki smatraju da u nasem vijeku ima '90% naucnih radnika i inzenjera svih vremena). » Rwroj llaulre-i-tehnoJogije_a_p.::. • ') Isto djelo.da u l!~eID vr~rr:enu nauka postaje direktna proizvodna snaga (razvoj proizvod. .. Zato nas .' "r 1..@.optlmaln~h _usloya. ovladavanje novim prostorirna 1 svernirorn. reC!.u.polfl:Qs.. predvidanje.~uan:.ifu: .. polozaj ucenika i nastavnika u vaspitno-obrazovnom procesu i kriterijumi vrednovanja procesa i rezultata pedagoskog rada. 1975. Ekonomika ~ola.'ojim rad~~. nal~ke. a da sinteticki proizvedene materijale koristi u razrie svrhe.. ". " "' ') MiroslavPeCuj1ic.olj:lviisvoJje ljudslc. ucenici i ostali radnici. amranju..sve.ed~tava)... srnanjivanje vremeria od naucnog dostignuca do njegove prakticne prirnjene u proizvodnji i drusrvenorn zivotu (na pocetku naseg vijcka smatra se da je trebalo od vremena naucnog otkrica do vremena njegove prakticne primjene oko 30 go dina. kornuniciranje sa drugirn ljudirna. strana'::15. jer.sposobnos P<'J ma~a~rofesi~?~lno-o?taz~je. .... a danas je to vrijeme u nekim oblastimasvedeno na dvije do tri godine).« v'O eDjem e e on ce 1 ernetlke javljaju se potpuno automatizovane-fiibi&e" i tendencijaj: d~~? kraja ovoga vijeka b??e veliki broj takvih fabrika i fabrika kojece oeup~:e~lvo Jef~Je.lll pooaClft. brisu se tradi~lOnalne granl~ lZill~du umnog! fizickog rada.covjek.-~~.da :?<ldov. Stoga se s pravorn moze. za aktivno ucesce u proizvodnji i raspodjeli.'.:anJe .-ooluCi:_ ~e.rad..Razyoj..l1Z0van.. budu ne sarno osposobljeni za aktivno ucesce u postojecem drustvenom.'. bitnim ~kam.:Fa ~m9. razrnotriti raspolozive alte!llative .razri~ostt (Ileksibilnost. pored 05talog...' '~. a rust a konkr:tno nc: ra~lI... Trendovi razvoja socijalistickog samoupravnog drustva nalaiu da se temeljito mijenja koncept savremenog obrazovanja.skolskisistemne priprema salI19_. raste potreba za svestranijim i potpunijl~ obraz?vanjem svi}t_ gradana 1 posebno za ran:ijanjem sposobnosti kritickog misljenja. On vise povrsnim efektirna nego radom pokusava da ostvari o no st o zeli. (stvorene » Y!_dne romjene desile su se u transportu i k9JIl1.

kOJI l~a pravo da 09jenjuje funkcionalno. ':. kao ~za p~rrnanentno ob:azovanje radnih ljudi za rad i sarnoupravljanje.1.ravn: lI!tere..e funk:~a ob. podstice ga da stvaralacki misli i saraduje 5 njim u njegovirn nastojanjirna da se svestrano razvija i sticeodgovarajucu profesionalnu kulturu) i . .>dnu k razmjenu rada.rillZYD..oizvodn'ui dru d'elatnost odvi"a se u rocesu r~e r astaYe. obrazovanja osposobljavaju za jednostavna.'::~?. .I:ID'i. :.sne zajedOlC:~.I.eden sf?!~ rad ina. manjc slozena. .). strueno-teorijskih znanja i teorijsldh i praktiCnfu zoanja i aktivnoSti iz praktiene nastave osposobi mlade i odrasle za odredeni. drustvenorn i kulturnorn napretku.sa -opstekultnrnog.%.00:ladaju reprod~kcljom k~drova da ani utvrduju dio dohotka koji se daje obrazovanju I d31se .aka orgamza9j<l: udruz. .!_jeratnosti.kadrova .donosl programe strucnog ... sadrzajem i rezu1ta~a koje p<. '. koja bi trebala da objektivno stavlja u bolji materijalni polozaj radnike u obrazovanju.da se u..elatnos~-nad 'lIjria:ci~~~. profeslonalno se osposobljava za poslove 1 zadatke koje voli 1 koje ce uspjesno obavljati kad se ukljuci na radno mjesto.l. kulturne Ijude.. Sarajevo. unosi vise realiteta u programiranje mvoa.'.:.. ..po~ a po-rfe5na je za sve vrste proliVoaiie<. srednje slozena. Oni zajednicki planiraju djelatnost.:..Jjlga i u~a vodi racuna da se__S'laki.d • . ucenja i medusobriih odnosa..~1 .sv!m drii-gim. I . . pa tako i rezultati rada.&.. " t~ -'. tinilac unapredivanja proizvodnje I l?_rod~lvnos~ ra4a put i natin kako se ostvaruje druStvena repr.a. za uk!jUClva~je urad onih kOJI zavrse skolovanje na razrum ruvoima usrnjere?o~ obrazovanja..ho:.kao sto smo nije naglasili.. kOj3 Je pretpQ~4!. stavlja u objekt.u_« ') Zat? bi s. a nastavnika da organizuje rad ucenika.1ct kao 1 drugim objektima ~o~enj3 na. zajednicki odlucuju 0 bitnirn pitanjirna rada..zla njegQ.:?a ~orala da irna planove obrazovanja I osposobljavanja kad:ova kOJI bi polazlli .l obrazovanja sustinski.i opcenitofivor covjeka.?PStu.ja <JD SbcanJeopste kUltureodvija se realizovagjem.. <la stdml! ~Ilodno _n_ .'Ovimpmem '. Znacajha je sustinsk a promjena u tome sto .ob!19. Ovaj vid osposobljavanja odvija se u ucionicama.0 nJ.anJe profeslonalne !g!ltnre. odbranu i drusrvenu sarnozastitu i upravljanje vlastirirn zivotom.osobnas~a (bira vrstu skole _koja odgovara njegovim int.ima odgovornost za obrazovanje i vaspitanje.ovlada strutn.st). obe~~JeduJe strucno obrazovanje kadrova koji su potrebni udruzenom .nI]e samo korisnik cije kadrovske potrebe su osnova za planiraDJe.. licnosti koje su pripremljene za odredcnu profcsionalnu djelatnost.p..oii p se~.om zaposljavanju i stalnom struenom osposoblj~vanjuv uz ~d l. ~) Sticanje praktienih zoan~a struke.spi~o-<!brazovn?g rada. slozena i slozenija zanimanja). .obrazovanjaizaintereso~jeC:la sek:Valitetno obavi.y.ereso:V:lUjirna 1 sposobnostima.m__Q]. rvenih djelatnosti i obrazovanja. mora povla~tl 1 odgovornost svih njenih cinilaca prema udruienom ~d..~!U~.>vanj3 ~o osnove za sl?b<.J:m~\!'!!1 p Ina_pr~~~vod. d@stveno-ekonomskog. J:.oSto udruiem rad :PlaruraobrazovanJe kadrova. da se ispolje kao stvaralacke licnosti u drustvenorn radu i slobodnim aktivnostima.uCenikj-pol~ pr~.90~f!no~I.0 osposobe za iiadatkeJrojeee .3. koriscenjem sadrzaja !¥. varajuee organiiicije'udniZenog' mas: kojesuplaDicile pnpi:enianje jecInogiliYiSe pro- !i2JSI~Ys =~~Cni rada materhiliieproiz- 8 seobezbjeduje dasepniktiCiii:i .anje~ org~~a~a lid~enog rada.".vrednuju .lozaj. " .. _ .E8L~!(Qn 0 y9t.st strucnih programa uporedujuci Ih s pr?fili~a kOJe sam u~r~uje nego subjekat ._P9yezane.Qroc~. . za stvaralacko .rezullatJ vaspitr. razmislja.":. na ekskurzijarna.>bz!rol!l na to da se obavlja drustvenim sredstvima.9st.na taj naCin sto one svojom organizacijom... sprernne i sposobne da stvaralacki prilaze poslovirna i zadacima koje obavljaju.. ~)1tan C!nila~ <?~Iobo: denja lienosti i razvijanja njenih stvaralaCldh spo~bnosti.9nu 09gcvornost za politi~u v~sp. 5 <. Samour. kOJI su nuzn~ u procesu realizovanja programa razv?Ja .-.. .:stri:ICno obrazovarije".no.se dosli~_d.-.-.>od~a~J~a ra?a. masovnog uticaja i sl.Jz~nom .taJe fakt~r sves: I tranog i slobodnog razvoja lienosti.!~~a. em se u 11 .lZ rada... mod. UspjeSna realizacija ove nastave pretpostavlja solidnu tehnicku opremljenost va.vaspltanja.. realizuju je svaki u svorne dornenu. ::''> Dom(f~~ rad ~or~a~i~~j~a:udruz~og vodnje i e je e se s. ..~ovanJ?.' . .a. prilikom posjeta kulturnim orgamzacijama. . Polozaj nastavnika i ucenika bitno se rnijenja.>brazovanja.osnOYni. Radnirn povezivanjem na istim zada~a otvaraju se I!erspektive za razvoj daljih sarnoupravnih odnosa i utvrdivanje rea1ne ~ene <?b:az<.~oJe radni lj~~ u vaspitno-obrazovnoj dj:l~tnosti postizu mogu biti re__ai!1a o~. radionicama.-Q9redene struke 111 proleslOnalne djelatnostt. udruzeni rad materijalne proizvodnje i drugih d!'llstvenih dje_Ia~nos. on se brineZatooa:odgo. vrcdnovan)e r~zullata va$plll~o-o...'>.~du.I:a.. strucnorn i rustvenom obrazovanju i vaspi~_T1ju_p_olaznika(irna seuvra:u u procesu realizacije-l'<!.l]ja. stave.anJem.s~o~pravn.zadrustveni rad. S promjenom polozaja mijenja se 1 obogacuJ.nilic. .ob...ka-Z<l usv~?c!1Jesa~~-. _D~glm njecI~a. a to stavlja ucenika u poziciju da istrazuje.eh 0 ~ r~(ta.pore~ ~stalog.. premaju.~~ja:k. Sustinske promjene u poloza]u i funkciji obrazovanja . razvijaju sposobnosti potrebne za o·dr. Slo.r~ovanja I.§rt. Zato unaJU pravo 0?I pe~a~oZ1 kOJIse zalafu da obrazovanje u praksi bude faktor drustvenog p. Prema tome. . slui.osposobljavanje mJadih i c:idraslih Za konkretan rad u xadri6jorg~ciji. . cdgovara na njegova pitanja.sf crarnau d ruz. drus.'. razvoju proizvodnih snaga 1 sarnoupravlja:ri~~Pokole~ljivo je opredjeljcnje X kongresa S~ da ra?nici 11 udruz~nom radu matcrijalne proizvodnje i drugih drustvenih djelatnosti ..i polaznika da stalno produbljujui pr<:slruJ~s'{oJ~..:"anJa. flJakadrovabuMnastavrie .pl5stlze se putem ~pe S~9!ili.e da pomognu dogovaranje? sporazum1j~vanJe 1 solidarnos~.:principi.2!!lJ~reIlQg~p_IazovanJa reallzuJe_yaspitno-obrazovnu dJeratiiOsnice1if!. Opsta kultura se pretezn~ stice u ~Cio1?. »Udruzeni rad k_aocJe1m~ ~ora preuzetl neposre. . / .idrugi.da se obezbjeduju uslovi da .!\l:::~US.u.htetmJe .od I?jlho_vihpotreba i potreba dru~a kao cjelfne.:'!?s.__..: ~" ") Rezolucija X kongresa SKJ.:.>jektimaizvodenja praktiene nastave.lcor!s~en)~sl~?o~()g'1~~#I.'_ r:vs~"e_rlL91.lm~anJlma. . 9 .·1?i#. da se stvaralaeki prilagodava prornjenama.. da se kvalitetnije osposobi za poslove l:radnezadatke.o-obrazoync djelatnosti prema lome koliko ona dopn.rt~)~Sposo~ljavanje ucetlik. ~I~rru i op~ drustveni standard pojedinca i druStva. Ql) Sticanje slruene opste kulture.ivn~b~IJI matenja_lm p<..om ko'as ell skoIskixp laboratonlumlma.e!1og r. da se brze 6sp~soblj~vii Za~?u'piavlj. svj~t<?._ -mlliipravnou·st·rojstvo· doprinesefunkcionalnom i sus~insko~ povezivanju sg . Ovaj vid obrazovno-vaspitne djelatnostiima cilj da na osIiovu steeene opstekulture.:.elima prirodnim objektima provjeravaju ono sto su naucili. _~. za osposobljavanje za profesionaln6 dJelatnosr. .:~.ospn'illbIjavanje ia obavljanJe odredenih SiniCnih poslova i zadataka i za ru~a rada koja su potrebna za rakticnu r.rnijenja.~~s~c:noJ reprodukciji. . .itanja i <. profil Zanimanja imajuCi u vidu prihvaeeDu . osposobIjene za sarnoupravljanje.lCno::te?DJsK:QL!L""li..strana 4.'. kabinetima i laboratorijumima.~pltna dJe1atnos~.0brazov~!1Ja.. --0vakoimrrcipitan-SkolsE slstem srednJ~gY. Obrazovno.odu~CIJ~ podlZe m~tenjalni.QbratOvnihorganizacija kojeteprof"tlet'ri.I"azV1. .nosl produkliVn?Sli rada.p.u~ruzeni rad preuz. pmodno-mateni~izvodno-tehnifrog. . humamzovanJa pOjedmca 1 druStva. brine se .<::.t. obezbjeduje praksu 1 sl. vrsta 1 kvahteta obrazo. Opsta kulturapomaze ~VJ(!ku. .>lozaJradnike ~ obrazoyanj~.U:aIi su da searuslvenipol()ZaJ. pita. ..obavljati poslijc: za~nog Sia?lovanja.>stiZe!os. Novi ~.s~~!i9IQ§h.d_aJaspitanje i obrazovanjc udovoJjj_im.eH!ivima naseg vrernena u opstcm.radui~odluk~ X! X!~k~~gresa_~KJ.. ovladavaju zakonitostima pojediillh oblasti.i~k..rogresa.. 1974. .1 sarnoupravnim dogovaranjem organizacija udruien?g rada mat~nJa!ne proizvodnje.reaJizato_r v~Pltno-obr3lZovnog rada (obezbjeduje svoje strucnjake za izvodenje nastave.spitrio-o1Jra:tov-rte-djelafiiostrdil nase drustvo treba svrestrano obrazovane licnosti.Ii '...~ to se ostvaruje dugoro~m plam. 9d~ctSfiCU 0 opsta znanja stroke. .brazovnog rada vrsi se u procesu slobodnc razrnjcne rada. pomaze mu.~.iu u tzv: stD. haze vaspitn(}:.S :a. uci. .i. '.nijeJ:ealizuju.g skolskog SiSrema(jeillilstVeit<!s.anJ~ovog ma~enJa1n~¥ I samoupra':'ll0g po.

@iorganizacije udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih ~j~latno~ti o... stvaralacko ·uceSceu -socijalistickorn s.vremenu opremu.na.' 'q. S!ufueni list -----'--:-."". f ~ilSpitinjJ!.. u nasim uslovima poneki nastavnici jos uvijek vise vode racuna 0 svom predrnetu. ~ se osposobi i da sam bude nosilac drustvenih promJ~ 1 promjena uJ?fOIZV9dnjl. .i. zahtijevaju one sto je od njih za vrijeme skolovanja trazeno da znaju kad su zavrsavali srednju skolu. 0 samouRravnog drust~. bratstvo ije.!~nQ__Q... • ") Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju broJ 20/79.. Na OV~Jnacin s. /).sl~ve 1 zadatke ~oJe ce obavljati na radnom mjestu..-=-faZvijanje osjecanja IjubavLp.. '. .'" . broj 20179. nastav7 s proizvodnim radom.> .radorn u sko.'.'" . vlastitim predstavama 0 tome sta bi ucenici trebalo da znaju na odreder nom stupnju skolovanja i.LJIljeriJJJ drustvenog-:i:ekoi:J.J).g rada sred_njeg usmjerenog obraz.azyijanjezdravihi human.. II.~9na!nll djelatnost za koj1. Veomaje znacajno sto se ciljevima i zadacima srednjeg usmjerenog cbrazovanja ne traii sarno iIi pretezno osposobljavanje ucenika i polaznika za odredenu profesiju vee i njihovo sire opste i drustveno obrazovanje.i .". I vaspitanja.9~laYi.-".?_obrazovanJem 1.aspita~ja.Lkritickog -du ha ·saradmm.. . ocijalisticko] J_1.. .: .l .<~:~:.. vaspitanje licncsti. .. Nastavnik bi trebalo da ima u vidu ci1jeve i zadatke vaspitanja i obrazovanja kad planira." 0sredDjeniu. ") Zakon 0 srednjem usmjeren~m~b~ovanju.:' ""::'. koje l. Ciijevi i zadacl srednjeg usmjerenog obrazovanja i vaspltanja Imajuei u vidu trendove razv~ja ~aSeg samoupravnog s?cijalis~ick?g drustya. :.:.koJlma se ornogucuje ucenicima i polaznicirna sucanje prakticnog znanja I iskustva. .)979. realizator dijela programa praktl~ne.. .en.i~~. Zakonom se predvida da se usvoje norrnativi na51avnih sredstava i druge opreme k?ja je potrebna sa:. . _. Na i.graditelja-so .dr~enom stup.'.:ajednicke osnove struke.' . skim radionicama.'. ' . SlilZbeni list SR BiH..?vanj~ i :.~':::~\: ::. ~~ _serealno sl!~va.:. a ostvaruje se u medusobno povezanom sistemu koji Cine drustveno verifikovani programi.'·~jevo. "I~ '... ~~oji: »Prakticn a nastava s~ I?ro[~. Zak~~~~~j~"~~j~renom~~razovanj~ '.omS'kog-polozaja-covjeka: .yodmm radom orgarnzuje ~e.samostalncg .:.. ':-". strana 7..dX:UJle uslove .Y\:':::~!~~:.~iliie zav~enog sko19_yarija .:'.al~t1tlh sposo~ v !J!l~r=~ sovanja:ofu_(0.ovanju 1. Stan 5. . '.. ' i razvijanje trajnih potreba za sticanjern fizicke 1.._ .. strucno-teorijskih sadrzaja I ~adrzaJa praktlcn~ nastav~ s prol~' vodnim radom irnajuci u vidu ciljeve i zadatke vaspitno-obrazovne djelatnosti orgaruzacija 1!druz~no.remenom pra~t1cnom osposobljavanju kadrova za r::zne. ~. J Zak:an 10 ..Sto.skolovaQE.nezavisnost. uSPJeSn? obavljati postavIJ. I kOju-ceohavljati p.~. laboratorijama i kabinetima. '.sa..'?~~~oy~~a rrego-su i znaeajlf:iosii_2va koj~_o_mQg\lcavaAa u~!!i1.::ruihQuadlza.. \}'?~:. :. ase.ima. Po pravilu.~{~~:i.:_-'.eba ?rgamzacija udruzenog rada.(hl}realIZUJe osposobljavanje kadro.. drustveno-obrazovanje. cesto.~~:?~~. c~ljevi i zadaci srednjeg usmjerenog obrazovanja 1 vaspitanja su konkretno definisani.~~ 29•.Jene.emtet i l~ntonJaIru mtegritet zemlje«'O) -. ------tj:: razvijanje odgovornog _9dn9Sa _prema . . ~last nrorucke.se.«. . e v...~a~oob:azoyanJeJ)l.Yr1JednostrrrevoluC1onarne-reli:ovlOe.. t . .aJ.' . Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju SR BiH ovako definise U clanu 4.~janje potreba ~d<lHi.'-'. ({).!!2.ihodnosa m.lOtere~ov~Ja ucenika 1 polaznika..kao naucnog pogledana svijer-Ideologijei revoluciongjne prakse_i:adititke-kl~.: .." .e mu poslove i radne zadatke. '.Jko!QY.:".... ' '---s--=tu: u druslve..J£.·-3-:=-·usvajanje_i!!l!r~izma.l. .:'.. cilj: »Cilj srednjeg obrazovanj.~.-:::: 'sprem_. <...' fizickih sposobnosti .@) udruzeni rad pojavljuje kaokrea~or plan~va obrazovanja kad~ova. .poslove_1 zadatke. nornenklature zarumanja 1 opisa profiIa zanunanja koja su potrebna udruzenom radu.rad i. ' . ~ SR BiB.vrijednosti .radu ..Za nast~vnika onLzn~~_Qs~?vr:u .=jerenom . .o~qcijalisticko~jedni. Znacajno bi bilo imati u vidu Cinjenicu da ciljevi i zadaci vaspitanja sluze kao osnova za izgradivanje kriterijuma na temelju kojih ce se donositi programi vaspitnoobrazovnog rada i odvijati slobodna razmjena rada izmedu organizacija udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih djelatnosti i organizacija udruienog rada u obrazo~a. u organrzacijama udruzenog ra?a.:.~.. stepenu poznavanja osnovnih sadrzaja vlastite stroke.-. ooogaceno~tick:im vrije<inost. odnosno steel neophodno radno isksutvo u realnim radnim uslovima. .Styo.naroda-i-narodnosti-SocijalistiCke-R. ~~~L0.~>'::"·:·:··::/\:" .."'<:. .a._: ..~...00jentacijllu ostvanvanJu vaspitno-obrazovne 4J~I. koje ce P!l~oCi CoV]eku.!v~Jl.ost.~ehl1lc~ ko-tehnoloska sredstva.' -.. esietskim i kuliiirriirnnavikama i -osobinarna: ····C. I -. razumijeva i prihvata drustvene promjene I promjene u te~OIOgIJI I P~OlZVO~JI.'. mada neosnovano. .nog rada IZ podru~p obra70vanja. pored ostalog.da..~ .".arr..da se stvaralackl ukljuCi u drustveni ZlVOtsredine u kOJoJ zivt...-moralmrn.kQlskisistem je I~lOraobili . samoupravljac i potencijalni rukovodilac. Cini}~c koji se ~rine 0 zaposljavanju za':cSc:nih u~m~a lpolaz:01~a i faktor koji S organizacijama udx:uzenog rada u obraz.. .. koji ce ?mog1!citi l_lliadom co~je~u da po _zaVrSdku skolovanja maze odmah zauzeti radno mjesto I.pravilan.kao.lOupravqanju. .. .'...sposobe da budu nastavne baze organizacija udruienog rada u obrazo\:anJu I vaspn~nJu kako bi mogle osposobiri ucenike i polaznike za konkretne po.~~pltanJu orgamzuje raznevrste pennanentnog opsteg I strucnog obrazovanja uz rad I 1Z rada.<-~) ostVjln un clOna na veza ~m~du zaj:d_ni.-su¥er.'..« ) Da bi se uspjesno organizovala prakticna nastava s proizvodni. 0 tome u Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju stoji: »Srednje obrazovanje omogucava ucenicima i poIaznicima sticanje znanja." Zasto se u riasem vremenu mijenja predstava 0 profesionalnom osposobljavanju? Zato jer ono ne obuhvata samo praktieao osposoblj~vanj: za poslove .edu mladirna .i2:bor zanimanja i .anja.Gesu.:. Novi skolski sislem srednjeg USn1Jereno obrazovan a z v' se: . 'e formiranje slobodno . . _ . stvaralac struCnog dijela nastavnog programa. ~'' ' ' i:~~i~1~~A.razvitak - .Y.obavlja u realnim zivomim uslovim.-.: -. .J.ep~!F-ge.dinstv.El!lje~~g_~.st!Dsk~s~ rjesava problem cvrsce veze orgaruzacija udruz~nog rad~ malenjalne. ..4. .ni .ema~. .-'.. sto bi bila jedna od garancija da ce se u skoli ostvariti one sto udruzeni rad ocekuje od vaspitno-obrazovnih Ofganizacija u obrazovanju i vaspitanju.. vjestina i navika za rad u odredenim zanimanjima. _.e ."..:sl?itno-ob_razovne'-osnove..z:alare::Kad~s·e3ionp.mQlIT'r~v.ii s i postovanje~preroasViin-naroaima svijeta. 0 tome u Zakonu 0 srednjem ~smJer~nom obrazovanJu : vasitanju.l_G. osposobIjavanje za socijalisticko samoupravljanje i nastavak redovnog obrazovanja i obrazovanja uz rad i putem rada.:!!1Ja_!1~~samo drustven i zahtjevi vas£itn_2-q2~g9'y_1l0j_organizacijj~nj~g ]l.i zad!ltke na radnommjestu vee i odgovaraju.vaspitanjei osposobljavanje-za zastitui-unapredivanje ZIVOlnesredine . kadrove o~go_vara)uClh z~U1manJa.o. ..«") _ Ciljevi i. p:olZYO?nJ~ I drugih djelatnosti i organizacija udruze.va u~ u~azayanje: lskazam~ pot!.' '.se_pnpremaxLu_pro.maJu.:n)e _L9~p(Jsob!javanje za _9Pstenarodnu_odbranu J drustvcnu sarnozastjClJC kulture: ". 5v'e no fizicki SP~ i stvaiaIaCkl usmJerenog ...' .f~l!. ..:-. da se ukljuei u radnu organizaciju kao proizvodac.' '. _.si-Konacna odlil:tc:ifOil&rukovQj_osposobljen05ti. .~t~~_ odnosno onjentaciju ~~~ da ·traZi --oauceiiiICaka(rvre]iilliji.:::'. ..zadaci -srednJeg usrnjerenog obrazovanja lxaSp!t. 1J " .E.. i vaspitanju. .Jzvoru.':":' obrazoyanju ... realizuje i verifikuje vaspitno-obrazovnu djelatnost. i~perative naucao-tehnoloske revolucije 1 potreb7 l.promijenjen zbog toga 5tO je pretefno tratlO da Se kod mlastrana 7.: . oblici i vaspitno-obrazovne organizacije.~...m . 1.!liu..ceg~ne j So¢jalis~icke~~~l~eJugosl~~pre~nog da rEd! 1 Dram SYDJ~dQmovtIlu.

49. str.adcmskc "f'ciS'..i. " •• ~. Novi skolski sistem ornogucuje svim mladim Ijudima da se obrazuju u prirodnim uslovirna. da otkrivaju sebe u svijetu rada i u vremenu ka? su sig~rni Sla zele. pnje svega razvijanjem . da se stvar alacki ukljucuje u drusivo i proizvodne odnose..dih Ijudi razvijaju I:. Razvoj nauke. Ciljevi i zadaci rofesionalne orijentacije l. a (I:oliko je to u nJq. »Novi sistem odgoja i obrazovanja morae bi biti usredotocen na prevladavanje jaza izrncdu fizickog i umno£. da odaberu zanirnanje za koje ce se p:avovremeno pnprernan. bira profesiju prcrna tome zasto najvise ispolji sposobnosti. rada. ' '1:5 Stipe Suvar.a akadcrnska zvanja) iii pretezno prakricne zanatske sposobnosti (razvijanc su ked one kaiegorije ucenika koji su se pripremali za tzv. elektronike i kibernetikc. strana 12. da se dalje obrazuje i sarnoobrazuje i da se ovim ukine prethodna selek cija u skolskorn sistemu po kojoj je neko od pocetka ucio da bude »intelektualac«. tehnike i te. Naravno.1_nteJektuaJnlh sposo~nostl svih koii su obrazovanjern obuhvaceni.:V.>dredeno zanimanje i da se tim podize akadernska kuJtura radnika I radno vaspitanje intelektualaca i postepeno ali sigurno i trajno prevazide jaz izmedu fizickog i umnog rada. -0 - '-'" ••• .1 1.Jt?nOSii i vaspitanju odnosi se na onc koji su se priprernali z. X kongresa 810. obrazovanju ~ '\ "l Zakon 0 srednjem usmjerenom i vaspitanju. Sluibecl list " ~WB H. iekuceg ljudskog rada. radnicka zanirnanja). i to prve nstveno na dva uacina: da potice inielektualizaciju.5.tI 1 oSpOsobl. koje uslovljavaju intelektualizaciju rada i zanirnanja koji su nekada bili iskljucivo rnanuelni iIi pretezno manuelni. 21\Og.ovoj rnoci) do~ida manuelizaciju rada uopcc I s:'akog konkret: nag.se 1:a <. maksirnalno razvija svoj kreativni potencijal. 150. str. ovorn doprinosi razvoj nauke. I ! { I J' f EJ Rezolucija broj 20/79. sve do grantee njihove prirodne obdarcnosri prirodno i flzicki datih predispozicija . Skola i tvornica. koliko je rnoguce VISC. a drugi da bude »radnik«. sta mogu.«") Suvar trazi da se covjek razvija prerna svojirn sposobnostirna i intcresovanjirna. razvrje sposo~nos. ~..hnologije i d~stvei1~~ odnosa u n?-~em vrem~nu nalaze da svaki radni covjck stekne sire obrazovanje. Zagreb 1977. . .

:obtarovafijIi-:-:fra=taauJu-sarrroupravljan_fiA-.'.ufue determinante izbora zaniman'a' ituacione.u }~~~i~.Ill run a dYl"-~[ll~i_'.Q_~a_0jaJLuajyi:...moguCe.~Ll..danasnjem stupnju razvop i~i1j:l.. i r.od-esnovnilrzadetaka..n e . o~cij ce ~i.\(6)) Profcsio nalna .Hl.. Q_ve_oIa1.u. ---iz-polaznih osiiova koncepcije moze se vidjeti drustveni okvir i znacaj profesionalne orijentacije.§~..J?i_oiz::od.na. s edne strane san a a etmmn.g~ta i_raz:vgJ!!u~nik.7.mjes.:e.eaiUcu na njegovcrn .i_](Ojlma_Ce. zdravstvene 3.i.elji_ll~_g!!b.atno p i 0. 1 . L~ detenninante su one oc:l_Qiih zaVlSIcovJek~h---u-e<l~ --niIIl pOS[OVlffi2..je. ..l:.~~oonosunrn::t:ze.()gucnostlma-:-:a ~-~- vaca pomoc'--.nal~~IJu.-profesionalne. znanja.f!l...='" cia otkriv<' sebe na radnom !!!J~oje..~spelja\l3Ilja.Q}ll_[l·ihoyo :Qie..mja.ne-oail().hira bli(iuce zaruma.0.u:l~~raCe~rg. -.<5je·QiJiai:a:s_porr~~a!D!9-_rl!. prp- vezana sodi9. c::nikuai' . I:blik'4~(..irn-usIO¥ima osposob~ ~nglJ]I GiG..eksibilno pos~vljene. f~a--ljlldi. koji je sastavni dio cjcIokupne vaspitno-obrazovne djelatnosti....-0'Zaci_~~?~_j)r<2Ces_i~l1al neorije_~t?cj~e jecda=F'odgi~~~adrova. U p!:Qgesu.9.Dicima da shvate. ~ ·EJ:o.J~7enim UjS:- su kao bitne ove determinante izbora zanimanja i skolskim uslovima: U na- ~ I @spOsobnosti: psiho-fizioloske ~.' .__ ---. ~ \~ Pre~~rouCeoe sim danali'..-psiliodIZioloskihzah(jeva rada Izanimarna.QQ!. njen znacaj za svestran i slobodan razvoj licnosti.-.orijt:nwcij3 .cl:I.alo_da.sposobn_o_su_.ipDlaznika kad..pri" slova -j -iaollqikilJ9je u profesionalnoj orijentacijitreba da obavljaju.~.i9 treba ~a_J. p_ciir.-da ·oni-rod-istimili-prib!iinim-:usiCiJZi:..u: iradom ·org..pmfes-iOn e orijentaClj novnoJ oli LSIe JeID.be an9~s~iI.~a. ·~-maouabTra lJl_pro1l:SiJU~ a . za njeno adekvat00 profesionalno osposobljavanje i zaposljavanje na poslove i zadatke koje Ce uspjesno i sa zadovoljsrvom obavljati. odsustvovanja s posIa.-usmjererrom-obrazovanju-i-vaspita- !J.naCin-lille-donese-OOluku4-izboru Z3oim...tinL.' .1jiUiIa Ld~.! .~¥miitj· najvise _~?pje-!@.~~.. d a..drustvo i druslv"ne g_dnose.~oYnih programa. osnove.funkcije pedagosko-psiholoskeslufbeu protesionalnoj orijentaciji i za odredivanje. .~rvj:-:bQrQ_m di uspje snijc obavljaju povjerene irn poslove i zadatke.__ .su 40\'01j~veobuhv.koje Ie:eii:'lrCIrustvena sredlD~ porodlcn. __...l}f.-Profesionalna orij~nta"i.._JIet~buh- ~e_<!wr1r~~<~ai'~~t:~~t:'~j:~e:::~~~._e_je.axn' ~_rudi razf~uju'.wruge-strane.njihoyib sklcnosti i ~osol::in~stl.gje mladi i o9_ras '._toj'"_£~.dpo_ rnjestojafirmaciju strucnih i9r:t!gih .:o~dgoju~.drustvena htlJe ~"d¥e:uj~m.:"y---------· -..oae.ino~obr..i_t.. cuvaju sredstva rada.'elfuaatJ<eUkqji. metoda i postupaka rrjegove realizacijeczaodredivarije . to moguce. " __ .I:iem .mI~?_9_ZiYj)J?l>rofesionalna orijentacija pomaze... --: ?~. i!~ 1::~..realno cpr ·c llVa. ~ sposobnosti: '..nastavnjgi. --..m. raziiCitim_pQ!.i zavisno od njih birati buduce zanimanje.. sklonosti. zavisno-od -profesionaJnlUiprerJe.ogu&iosti s~J1.til_ G. vo doprinosi da radni ljuO e:kr~. sastavni dio rada u organizacijama udruzenog rada i bitan Cinilac koji pornaze uceniku i polazniku u svim fazama njegovog profesionalnog razvoja. nezaposlenost i nepotrebno rnijenjanje profesionalne djelatnosti.da .ellOl>r~'.tn_radQm profesionalna . rasporedivanje na.iabcra-zanimanja.t>Jra koj..nju.da _:n0gu_ sluziti zasastavljanje prograrna profesiorialne onjentacrje u osnovnim Isrednjim skola--ma'.JfQIrl!lhlkoli j \llJ. Dragan Tar.3a.na.. .c_!T<Js~ijl.pribliZn.tom...poznavanju :p:oj~din.J_ •• (.:P01Q~j.pGmegne-uCenicima i polaznicima da shvate cia razhCita ~!. poslova.el?ii~a~adr6vlniiJ.-zaposlenjei.. sposobnosti. Determinanfe izbora zauirnan]a U nasem vremenu postoje brojna istrazivanja kod nas i u svijetu 0 tome sta srvarno determini~e izbor profesije iii sta je presudno u procesu njenog izbora.L u pr\.cjelokuJ1Ilom:odgCijriQ~O\)r!izovl1()m-i-profeslOn:Ul1oUF-pmfr . ~.mcgu.. usloYi Skolaiianj3.v_<. dase smanje povrede na poslu.a.Cudruz.dne regije i 51 a k i hitoQ mien na ucenika.. n~ dOV®!1. pnvredni i 1:ultumi~VOl le.i(e~ ")Pro eSlOna mrorijenTacija treba da se iemelji na dubljernpoznavanju drustvenih ciIjevnazV§J<l.. moze. fluktuacija radne snage.5e.lj~!i~!i~k.nt.azovu.Tadnih zadataka) i odgojno-ob_ra. '--(f>.detesauaante.njego~i.9_Qll$_penod r.anizacij.im radornskolc 4J. U~lizacije--pm1c@ne-Basta>J~mizYO... n:..r~b. .'Profesi9Jlalll:i u njcutucija nlor'!J? /_.Dro[esije. aspiracijei motive.~vj~il:-ll ¥imouJ?!~viJoiilCSO<.e.nl"-. adaptaciju na .. njihovo adekvatno _o~posobJ. Posebno je znacajno sto se profesionalna orijentacija tretira kao kontinuiran proces.naJlI O¥ara. .prornatranju razlicitih oblika DjlhoVlh djelatnost~_I·._9-FOjimSlZickim 4~QP_l!stI__kp~eJSpo _ pr~!lla odredenol y!t~~l~tt::. ponaS:inje u procesu rada i ucenja..dJelatnQ?~ Zadatak pro1eslOnalne-erijentacijeje4i'f.dobijaju.P<:>!1~s~y.dn...51~}.1a\'anje. mogucnosti obrazovanja i zapQWava:rija:«.LJlSIOvi.po '-1Stun-lIt..Qnaln_g_QQjentacija_b._.doprino si .:. ~') navodi:. podizu produktivnost rada.d.. .fes.-j_~~~nfanjezal'U510..:u_~l~~~i~~ ~ psiho-l-lZio\osKih Q~o~inaj sklqn~li i_isPQljeE-ill_~sposobnostiosposoblja. ~ interesi: profesionalni t ..-t:WdIIJ.imaoja traie o4r~~oSobnosti iIi vjestine i da je nuino procjenjivati sebe usvijeturada lmaJuel u\ 'tIte PSiliO-tlZlOlosKe osobine.YiSllt):::QcI~vJ)jih L (. nepotrebna 9010vanja.-:ili-utvrdivanje principa.om~dril~-_ lyu lJlQ~gQDO uQ[uzenom_f~ (kao proizvodaca 1 sarnoupravljacaji {:~.oJLPostrtu.. .pomogne.lL~Jifa¢one spad%ill sxe. s onirn sto zeli.Tnteresovanja.je..Drijenla. ------. javaju n.kglika.t:ilSj')Jeh:J:.. Opste je poznato da dobro profesionalno obrazovani Ijudi i adekvatno rasporedeni na radna mjesta sa zadovoljstvom obavIjaju svoje poslove i zadatke.JJW!.---. ' 1-1_ .=~~~~~~·t.i.. Veliki bi uspjeh u Zivotu svakog Covjeka bio kad bi mogao da uskladi one lito on jeste~._ sc -Z:iGovorJ~_!~i.. da se ucenici i polaznici osposobljavaju za samoupravljanje.'ill:_ayania i afmnacijeJl'U:l!9J.fo.. korektno se ponasaju prerna drugim Ijudima s kojima rade i aktivnije ucesrvuju u sarnoupral.odgovarajllcarana rnjesta.J)nka:n~----.se. 1.

'isto 2 . '.)svije~ rad~: zarumanja svijet rada: zaposleni svijet rada:.nastavnici e) nolaznici skole: rOJ upisanih polaznici ~kole' broj koji Ce se upisati ~ci sko!e: '~ broj ucenika koji zavrsavaju II'hl lamici skole: 'V uktuaClJa ~ (propa!i. ~.= ""!"'-'.TarouK.. --:.i~:. ~ .: ..: ~ . (J..:: . ~.:..: . ~~lu . 'D) iskustvo: \2._ .<~. navike remperamenta iskustvo : znanJa vjestinc iskustvo: dob @ j~"l\'lli rne d. t!)!stavovi i shvacanja .:.H.~ ~) Situacione 0 determinante pojam sebi 'I i'I LiCne determinante Izbora' zanimanja Iobraz~)'~. J-: . -" Proies. nastavni planovi @ obrazovanje: ~ opremljenost 1 F: uvjeti rada ftc!) obrazovanje . . .. e~onomskl status ® "r:' ~) svijet rada: i (3 v 0:J svijet tehnicko-tehnoloski rada: rnobilnost fizikalni uvjeti status j izbora zanimanja. !....~i~2i~~j~~&j~J:~~~ii{ '. 1• -I ~ tradicija skole: status u drustvu tradicija skole: »odgaja majstore zanata« .:~:. ® ~~t ! I . ponavljaju.!. ..'. tradicija skole: »odgaja za fivot« obitelj.ji ~:.anje: . .": ' '. .' . . -. ogrami i njihovi zahtjevi --~-~ obrazovanje: . -~.'. ':. prirodne i drustvenc") 1'-< (!. fa. " -:.:·l~..). t 0 crte 5.. ~ ® \..:"tt}~." 16 .1"\ .. 5) AI.itelj:~ kulturni status '. .r: .:~. -t) ~e~~~\~~l!e: .:.. djelo. prolaze) ) 1···:···1'·· •.i I r i ( .. status --r ekonomski status obitelj: obrazovni status ob."·!}-I~::':~'~~.l spol ~~ . ·. . "")Dragan.: ·r .

. o~va g U\II9 ptepan1Cl.ostl. pn cemu se voairaCtinaoTlcmm osobinama pOJedmca u vezi s mogucn~a zaposlenja.odilo s ci. go dine ukazuje na potrebu koristenja profesionalne orijentacije pri rehabilitaciji osoba s umanjenom radnom sposobnoscu. kojom su obuhvacene 73 zemlje sa svih kontinenata i svih nastavnib sistema.ovise .B. GRAFOS.~cije. a 1962. Ota a u' se ova problematika tretira na vise strucnih medunarodnib sastanaka I konferencija. ~) Profesionalna orijentacija U osnovnoj skoli (priruCnik za nastavnike) Jugoslovenski zavod za proucavanje skolskih i prosvjetnih pitanja..'&Probkm~lnom-erijerrtacijoffi b2-VIO UNESCO i Medunarodni biro za va~pjtanie i obrazav3nie se (Bureau-Intemati:ona!-d'o/~on . Vodeci racuna i 0 bendikepiranim osobarna.' . Nai-m-e-. orii Ju oslovens ruzenia ad I . godine _gokvil1!. . IsEitivanje f~o~a Covi.Je da: »sluzba proteslOnatne-on: _j. Rezultati ove ankete omogucili su uvid u sistem profesionaIne orijentacijesvih zemalja.a_sej_sye pafnje pgsvec~e vise CQvjeku. . cioSIa se oQSaZnaIlJail. nlen r VOlsu a 0 e Uticali ekonomski razlozi.a_j)rganiza. k<!Q.cija rada .e produktivn. (1 naredni podaci su koristeni iz ove knjige.puhlika. gdje se u posebnom poglavlju govori 0 »mjerama za profesionalnu orijentaciju i selekciju«. . do 1960.u. MOR 1954. Jedan. -.i.atlni~j~w. . godine donosi »Preporuku 0 strucnorn obrazovanju«.' .9_nalnoj orijentaciji.p. :'i.lJem otkrivanja sposob~osti kojima bi o? to vise dopnmo proizvodnosti bilo je u to vnjerne 'poznato pod naztvom »psihotehnika«.klilJ.: ~ .mfusj. god ine.:.MOR (Bureatri:rrcematlonal du. decembra 1962._!).koje s~ p...:rT938. International Labour Organisation .zasjedanjll 11 Zenevi ----¥.. Beograd 1966. gQQi=izaSla. Od 1934..na I"azvoj pro eSlOnalne oruentacus.ILO) izdala je 1935.f4~.o_J'Q_yjeku.LT.l.m_faktoruproizvodnji.". Iste godine organizovanaje medunarodna anketa 0 organizaciji skolske i profesionalne orijentacije.knjiga--»-Problemi--'runlaeffie-.rov.tfffiCt najbolje naane ziJiovecan. ravail .P-omoc izboru zanimanja u iii napredovanja u zanimanju.Na. teram en u e se ermi -esienaIB!H)fiJenta ta: VIm naziyom se tada odrazumi'evala racionalna raspodjela ra ne snage I p agodavanje ra a cove u 1 U okviru vaspitno-obrazovne problematike i prakse profesionalna orijentacija se javlja nesto kasnije. edunarodno udruzenie psihotehnieara osnovano ie 1920.bljam profesionaLne orijentacije ") definisanje kao l..· . 2· 19 «» . Generalna skupstina UNESCO-a usvojila je ovu preporulru 11. '.ggQme MaR je donij~ru~.je.. UP' 1.) -.utepenprodu vnosti.mera-biti-prilagodeoo-pGtt=ebama syake 6emlje«..i i " Na Ii razvo· nauke i tehnologije pocetkom dvadeseto storeea e.B T E~unaro_dD.C:no. g~sebnu.. njegovom razvaju i obrazovanju.ciju-koja"e-bavi:llrproblemima profesionalee-erijenraclje. .ek. a u skladu s drustvemm potreba:rmrza4rndrovima«.

U prOteSionalnoj orijentaciji se 1! stvari polazi od Cinjenice::da5ei liciiO'sri~nrkturlrzanimanja mijenjaju i da je zbog toga potrebno Iicnost priprerniti i uciniti je sposobnom da u procesu svoga profesionalnog rada ili obrazcvanja stvaralacki aktuelizira sebe. i <!j!!~_mi~O:)1tiI'-remanje.lljegmim . 1Dteresovanjil!!._jca.o.osobe_I!Q§. ali je. Ono se ne.1' pracenje razvoja. Ovakav pristup je sigurno tezi i kompleksniji.izabranom zanima. aktivno sudjeluje u cjelokupnom zivotu skole i kojistvaralacki usvaja i primjenjuje znanje._samo _dav. . najopravdaniji zbog toga sto' je humaniji. pa makar i s niiom ocjenom zavrsavao skolu.-d? U savreffienorn shvatanju pojma »profesionalna__Q[ije_madja«_sadrianoje trajrro...anifestnih rnogucnosti kandidata ®.1i... Uspjesan kandidat nijescroo onaj koji polaze ispite S dobrim ocjenama odnosno koji se dobro prilagodava ocekivanjima nastavnika vee je dobar i onaj kandidat koji..-ospe30b!ja vaaje i'Pi11agooavanje Iicnosti .. proces mora inkorporirati: '{].pristup profesioiialnoj orijentaciji u potpunosti odgovara ci· ljevima._§_ag_oji. u procesu svog profesionalnog osposboljavanja. . U stvari.1I.3.u sposobnostiiiia.. i to danas i sutra. ekonomski pozeljniji i drustveno opravdaniji.. mjerenje i procjenjivanje svih potencijalnih i rn.a.~~maJicnosti.-':~ 3.tima_preferiranog zanima:nja-ra~n-donOSenfanreg<?~<:~?-lUOstalne~luke-o-Prihv4tljivDsti_toga~ianlmaii~ vecimrliri znacaJ. ZnaCeoje Izrazasprofeslenalna orijentaclja« .oi. P~DAG05KI ZNACAJ PROFESIONALNE ORIJENTACIJE :')j.1.-kaHdidatu. . nju").. a ne parcijalno.slozenost kriterijuma uspjesnosti. u vreroenu u kome mi zivlmo.titi static no i jednostrano (ne treba ga vezati samo za veci ili manji uspjeh u ucenju).'!' .: . vee kao proces stalnograzvijanja potencijalnih moguCnosti kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije srednjeg usmje~lOg obrazovanja.Y.. Profesionalna orijentacija mora da se prilagodi novom trendu shvatanja uloge Iicnosti usopsrveuom profesionalnom osposobljavanju..profesionalnog usmjeravanjaucenikaosnovnih i srednjihskolaiBrze tehnoloske promjerieTvelilaiekSpanzijaznanj:i'rriodernog vremena nuzno pretpostavljaju da proces profesionalnog usmjeravanja -ne trebashv:i. Ovakav dinamicni .Licnost ne vrsi sarno niznovihizbora vee samostalno postavlja nove ciljeve.iaktivno ih ostvaruje i u tome procesurazvija i obogacuje sebe .dnihinformacija. jer vrijednost covjeka treba gledati u cjelini..!iY.

na osnovu kojih ce se mo ci utvrditi da Ii je odredeni kandidat sposoban za upis u skolu iii na fakultet..dJten ta ciju imalaje. 1961).ll. Stvarnu vrijednost dosadasnjih nacina ispitivanja daka prije upisa u skolu kod nas tesko je urvrditi.: visckoskolskirn organizacijarna se odvijao neravnomjerno.\-t\ nM. Rezultate u praksi primijenjenih procedura nije moguce naucno analizirati. kao selektivnim postupcima.) Komisija SAD za ispitivanje efikasnosti zavrlavanja kole&autvrdila j~ da na to ntitu bitn~ .7'i .. Nastala je prava »moda« da svaka skola iii fakultet konstruise testove znanja iz odredenih predrneta. • .YiSj:_karal.il. mali. konstatovati da je proceduralni postupak i neekonomican i da rezultate nije moguce naucno uopstavati. najbolji test znanja mjeri stepen informisanosti u odredenom podrueju.•. skolske.2.ocjene. . . 'l. a najcesce bez strucne konsultacije.. Pracenjern razvoja ucenika dobila bi se jasnija slika 0 nasim zabludama. nije postignuto one sto se ocekivalo. »KlasiCni« pslholoski pristnp 7 ~ z.. ~ .M>MQb. takode. 5 vise iii manje povjerenja u vrijednost onoga sto cine. . rijetko i s manje sisternaticnosti... r-.. / 27 #. Univerziteti....jer su pristupi vrlo heterogeni. .. mozemo. - h~' 0 3. ..interesO:za visokoskolski studi] dopun e m _difikovan j (iIi) zamijenjellVsiho•• eno int _.i (Halsey A.. :./~ . sarna po sebi.!1i~u a<i!!b:Y'!rno.e{J.zaklju.. New York... Veliki broj nastavnika i admiaistrativnog osoblja se svake godine angazuje u proceduri ispitivanja kandidata. '. Proces profesionalnog \lSmje. .o.' .nici..:bila je n_~e_Is. Kada analizirarno iskustvene kriterijume profesionalne orijentacije kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije. . .t.. ..:~'l.I ~{h.i.-rer-oe e clje-nego. Education. . i to pretezno oejene iz glavnih predrneta.~ ne mislimo da je selekeija naucno vrsena. ..3.Q_gomiC__ -na:I5'Dillje omogueavalg.. inteligencija.J. i inventara Iicnosti ei '. !:Lrazvoj_~rofesionalne 3.oa naCin mjerenja i procjenjivanj. ~eka doSadaSnjaJskustva Razvoj profesionalne orijentacije.. /9 /. jer ima vrlo malo pouzdanih pokazatelja 0 tome.Vd "tr .J • ij"J . a 'za dosadasn'e rakse otkriva nekoliko bit' '~_iUl[(lfesionalnoj. Ali je isto tako moguce pretpostaviti da su izabrani kandidari na »elitnirn« skolama uspjeli. ali su naucno neprihvatljivi... ski status.&'_. Vrsena je na osnovi kriterijurna koji su.c'. . Moguce je samo na osnovi oskudnog iskustva i teorijskih saznanja pretpostaviti da je prognosticka vrijednost do sad a praktikovanih postupaka vrlo mala.. odnosno pojedini fakulteti (a nekada je dolazila inicijativa ad odsjeka iIi katedara) su sami. S druge strane.nosti.. / '.. Nije potrebno sire govoriti 0 onom sto svi dobro znarno : da nestrucno konstruisani testovi znanja i sarno iz odredenih predmeta imaju vrlo malu iii skoro nikakvu prognosticku vrijednost.II ravanja kandidata za obrazovanje ..:L. Izgubi se mnogo vremena i ulozi dosta truda.. slabo argurnentovani.~. socijalno-ekonom. Korak dalje je ucinjen kada su skolske ocjene dopunjene »objektivnijirn« mjerilima . i srnijesna.. Kandidati su pronalazili vise nacina da zadovolje na testovima znanja.'.. i sarad. pokazuje da je ona bila najvise koncentrisana na povremeno profesionalno usmjeravanje uCenika 0Stl0vnill skola i savjetovanje pri zaposljavanju.YE!ill· Ka'da da je irnala ... Economy and Society.(ill'l. ali to bez empirijskih dokaza ne mozemo sa sigurnoscu tvrditi. . geografski poloZaj i drugi auioci koji nisu dovoljno i. iskustveno dobri.---"sefe'ktlvnlyaiaku!i:.. Testovima znanja. a rezultati su relativno . a bez nje se ne moze vrsiti adekvatna naucna KaZemo i strucna verifikacija..ci.h..straien..znanja.'/( C·. Vjerovatno je da bi i ani koji nisu primljeni mogli postici zadovoljavajuci uspjeh ako bi radili u istim uslovima.{)fjj entadJcGlJbila je jednostrana <)rezuilali . Uspjeh je nuino rezultirao iz proeesa prirodne selekcije i visokog selekcionog kriterijuma.. ovi Onioa: felja za studiranjem. pol. neprecizno evidentirani i proceduralno nekonzistentni.testovima znanja. -._v'!EQirani. mozda._naucnollopstavanjej.I -vanja1aUiiliaata v • prijedkada je lskustveni nosti Qriientaciji. a to nije dovoljno za predikciju uspjeha u skoli." '. a naroCito u nasoj republici. .!'. vrsili poslove u domenu profesionalne orijentacije. Dominirao je faktor skolske ocjene. •. a pogotovo naucno uopstavati.u nasoj zemlji. Stanje je ovakvo' zbog toga sto sve one sto se radi nema dovoljnu naucnu i struenu osnovu. porodiCni milje. 0- r 0\ . Velika konspiracija oko njih postala je. ~ e c.srednjoskolaca--uCinjen-je-znaCajluW:orak.

. PSIHOLOSKO-TEORETSKE ORIJENTACIJE OSNOVE PROFESIONALNE 'v / .. usta i koz. .'.• (sposobnost uoCavanja detaIja na razlieitim daljinama)je "do vazna za 0 ~anja u saobraeaju (piloti aviona."~~'f"~:.~...·ieljeznica i. ve sposribnosti aju veliki..::. biljei:enjc j analiziranje podataka iz kurnulativnog kartona pornocice prili.eozorne os vezanesu za ~d osjetnih organa (Q§. u tr. poslovakod kojih se. profesionalniin interesovanjima.'. .' " . pazljivo opserviranje.' ' .e'ne'·' ".:y" '. '. kao Sto su poslovi u hemijskoj i foto-industriji.s.'>..esnovuboje kontroliranjihov rad...vjetlin.ndai-rutkoji-. .'?>:': ::/~~~1:T'. onima koji ih ukljucuju u rad i onima koji 'ih prirnaju na posao i po rnazu im da savladaju pocetnicke teskoce. .::<. karakteristika. .: '.korn ukljucivanja mladih u proces priprernanja Z3 prof'esiju i njihovorn samostalnorn i pr avi lnom izboru buduccg zanirnanja..' '.... su u svakodnevnomzivotu kodkojih se na. ~ ~_~~otn~ ii~ljiY~ za svjetlo vazna je za obavljanje onih poslova koji se v= 51 oifimmmaIno osvjetljenje.'.: ".'..:.· v . .'i ~ . naj~ ispituju:. . iivnog i:azlikovanja nijaitsi boja i svjetla. 4. podrucjima angazovanja i stcpcnu aktivnosti u slobodnom vrernenu. .%~3::" ".eOnih.o.' broj Ijudi. tekstilnoj iriduStriji.znacaj za neka podruCja primijenjene psihologIJe..ljanj. vozaCi autobusa.va.) .-.Ispitivanje j·t vida vazoo je zbog' toga jer je za obavljanje velikog brojaposlova i zanimarija potrebna .'~ .r.' U!ko\i'.o-.a b... •. To su zanimanja u . '. rezultatirna prijcrnnih i drugih ispita.< -. . tramvaja. . razvoju intciigeneije. !ill. Nairne. ponasanju ucenika.~ja .orlry.ja u saobraeajucrukovanje tehniekim aparatima ~OY8Dffl bor!o !:razvijenostneJcihvidnih 32 '.!.. _Difeiencija1na OS~ivost.Yelikl '. . ju sing8hrlBISteIOlU ~ama (zanimai:J..""""___"'.ni os -. vazno je za ObaV.' kojih rafilthl iIl\1§r j)ii. od e a .. 3 -PrO[csi~naI~. '/:~.':.tibPt. za obaVljimjepoi. prihvatljivi kao zadovoljavajuci.' .boja i josnekim graiiaIna kemijskeindUstrije. .~ .:'. prirnarnih efta Iicnosti i ispoljavanju talenta. specijalnih sposobnosti.. razvoju primamih tehnickih sposobnosti.k.1e i.:.p. koje moraju biti razvijeneiznad sfu.iiidristiiji .. '. .. ' .:':~\f:\. Podaci iz kumulativnog kartoria bili bi dragocjena pornoc onirna koji ih profesionalno osposobljavaju. nos... uspjehu u pojedinim predmetima. ".eblja. mjcrenjc. koje jc ucenik polagao.je .':\. in·a..: .-. ' '.sliCno).lova.

U zivotu se. kozrnetickoj i nekim drugim industrijarna) i~ (zanimanja u prehrambenoj industriji i ugostite ljstvu). na poslu. Po• motu inteligencije nastoje sakritisvoju. Ako je pravilno iskoriste to je veliki dobitak za njih i za drusrvenu zajednicu. gOIOvo svi takvi pojedinci postizu veoma dobre rezultate u toku skolovanja i na radnom ja (zvucni Osirn ispitivanja sposobnosti vida i sluha za obavljanje odredenih poslova ispituju se jos i ~posobnosti njuha (neka zanirnanja u hernijskoj. lnteli enc"a se ocinje razvijati od r 'a a do zrelosti .. tekstilna industrija' i sl.j" U slueajcvima kada se visoka inteligericija poveze sa velikom marljivoscu. Pored' jacine i brzine. nakon postizanja pune zrelOstl. kao sto su industrija satova.. A strakt a mteh. u Kojima rnuzika predst avlja jedan .iznad prosjeka a rnanji od 0.cesto susrecemo sa 5njenicama da ljudi zloupotrebljavaju svoju in. ' . In e a ana opadati do 6 go me_ Poslije toga dolazi do nag ad an a intelel1:ual s 1. kao SIO vrl_onadaren! pojedinci mogu ostati neiskoristeni. ponck ad uvjetovaue nedostacirna vida.-. ruku.~. od kojih se vecina moze lako korigirau. " rnjestu.. >: " .ma. Po misl'enju nekih psihologa posti nuti niv razvoja inteli.10 postizu oni. telektualnu..?d v~nijih p'redmfta. No.:.'.te.'" . . Mali broj Ijudi ima inteIigenciju razvijenu iznad prosjeka.~Y. Ove dvije karakteristike inteligencije ne moraju uvijek ici zajedno..:'fY~::. vee v ~utLda_p.teSke probleme osoba mozeJ. manji broj ljudi ima inteligenciju razvijenu ispod prosjeka. ali mu je zato potrebno dugo vremena i obmuto.90 postiiu oni cija je inteligencija ispod prosjeka. ISIO tako ispitivanje karakteristika ~luh~ . StQ . okulomotorna koordiu:J-eija. koja se zavrsava oko . Netko je u staliju da rijesi najteze probleme.ja sVoje intelektualile bpa~te. Nepismen covje!( moze biti izranto mtehgentari. Spretnost ruku je pretpostavka za uspjesno obavljanje poslova kod kojih je potrebno upravljanje raznim alatirna i strojevima. .I S .kOJIsu se u toku zrvota pretezno bavili poslovima.. 0 pojediuaca ova sposobnost maze nedostajati u manjem iii vecem obimu.: .:". koji su po svojoj inteligenciji. Tako se ios ovori 0 no' konkretnoi i sociialnoi mteli encin. 34- .~~~~~. '.9dnoSno liCnid()hodak. :-.je pojedinac inteligentniji to ce brze i la~e shvatitinovo gradivo i bolje ~se njime.itd).". postavlja se pitanje.se pojedinac nalazi.. a isto tako i VISO oobrazovan moze imati skromnu inteligenciju.i porodici.:'!~'.~~-T.rurwu:Ja skole i radna mjesta.razdrazljivosli j sl. Isto tako.lrie i lakse usvciii~ZI!?Dja (tj.. u velikom broju. ~ntelig&lcijGm-mai~_l. Rezultati svih dosadasnjih istrazivanja pokazuju da je inteli nci'a odrei:lena rvenstveno nasl'ednim [ala ~Okoln~ [a~.. ... JO .!!iu imaju ogranieen utica]. U takvim slucajevima govorimo 0 raznim oblicima tuposti iIi Cak slaboumnosti. " pro~d~O~lazUl~da treba rijeSiti _~~~~~~~~~~~~~. a ad hIZinekoliko je yremena potrebno da rueSI Deld problem. sprernost . signali i govor).:::~::. ona ima poseban znacaj u .kril.OJIzaht~}e\'aJu slozene. . o ~a: ge Ja.lijenost.za. u druS~.'. \TIo brzo doIazl do opadanja mtelektualnih spos. 0 sposobnost dolazi do izrazaja u gotovo svimsituacijama u koji.\ . jer pojedirici sa skromnom mtelIg.. U praksi se najcesce ispituje ~relnosl prstiju.zi~~jt~~tt~~~i. . Ako je inteligencija toliko vain a u iivotu covjeka lao pojedinca iii clana druseva. Za njih je »inteligentan« onaj koji je zavrsio odredene visoke skole i fakultete Hi pak onaj koji mnogo zna.i. igtelige~a se mJen a svrha uti mJerenp Je ubor po~ za POledina .it!hll%ti.~:/... koja je karakteristicna za rnisljenje odraslih ljudi. brzina rencksijeJlabilnost (mlrnoca) ruke~ Spretnost prstiju vazna je za uSPJefi u mnogim poslovima gdje je potrebno sastavljanje sitnih uredaja i baratanje sitnim predmetima.. Nivo razvoja rnteligencije neke osot>e izrazava se brojem rijesenih zadataka u testovima kojima se mjeri inteligencija ili takozvanim kvocijentorn inteligencije (1Q). (grpsihomotorne sposobngsti su vezane za vrsenje raznih jednostavnih i slozenih pokreta. ~d~ ~e u pita~ju ni~o d? kog~ se mo~e r~_iti ~nteligencija. Kod nekih osoba. elektronska. kao sto su zanimanja.?. visine.::i. d~k d~gi i u dubokoj starosti ostaju sposobni da obavljaju poslove k.osobine.:.~.ia "II svim akti~'BostiIBa covjeka a narQ:_ Cito onda kada usvajamo nova znanja i v'dtine.. ridskoristavaju do. ~voje osobite vaZnosti u Zivotu uopste a posebno u pral. (c)JMentalne sposobnostl dolaze do iwza.:.'~~ '~" ~· <·i. lakse uciti) ali ona nie Jedini fal"tor od ko a zaYisLus: . bolova.~·. suvremena psihologija zastupa stanoviste da pna posjeduje i neke druge.. savladavaju oooliko skolskog gradiya(ili:zadataka:na r:adnom' ~jl!s~) kc:ilikoimje do-' _voljno da dobijuprolainu ocjen~. " Slikovitije to je prikazano na sljedece dvije krivulje: . . boje i ritrna zvucnih valoVa) vazria je za izucavanje zanimanja u muzickirn i drugirn skolarna. Slika I.hoi inaCeuZiyotu.cijaI¥a. U svakodnevnom zivotu !judi ne razliJU mte rgenciju 0 znanja I 0 razovanja.i_~.'.Ja[aZVi]eno'S1:i psihornotornih sposobriosti.industrija. u glavi.ill1Q~~jne indiVl ua ne i profesionalne razlike__1lleduIjudima. . neka zahtijevaju da se problem rijesi brzo..~:':.. Kao posebna mentalna sposobnost i teli enci alma nel ' tike kod kojih su najvainiji_iacina i b~na intelig~me t pena inteligencije ovisi kako . lito utjece na nju i kako se ona razvija. . Prosjecni pojedinci postiiu [Q od 090-1 10' Kvocijent veci od 1. . -:~:-f:~{"~i·: .~-f:·E. kao opcih karakteristik:a intcligencije. dok ked' drugih vrijeme nije vazno.Ostrtua-sleha (rnogucnost razlikovanja intenz itcta.:.bno~ti.p_Qj~. Istinaju[<l. cesce se nalaze . !..enclJom mogu usvojiti mnoga znanja. Neuskladcnost karakteristika vida sa zahtjevirna posla dovodi do prevelikog naprezanja. Za inteUgenciju mozemo reci da je to sr snalazenja unovim situaciia ' i nepoznatlmJj"r:Qhlemjma (J kra'n'o'lim I n os e IvOSt za r bleme ko'a se moze razviti do vrhuDske styaralaCke spasobnosti. .:·j·:. vazno je za sva 000 zarurnanja u kojirna se posao obavlja pornocu zvucnih kornunikacii' .mtelektualne napore.:C_L.:tienim Ziv~tnim situa.~:.nego·sa :dalekq-manjezalaganja . ' " svih vrsra industrije. procesu uCenja utoku ~olovanjai kod stjecanja novihznanja u toku atavogfivQta. 'SlO ima za posljedicu srnanjenu produktivnost i nesigumost na poslu. 40 .'. zna da su razlicite poresk oce na kOJL C :.::'. Kako smo vee naglasili. gencija je sposobnos aZl 0 U avanJu aps 1 teorers roc em 0 e • teligencija manifestira U sltuaCljama u o]ima treba rieSava... koji zahtijevaju stalne i razlieite inrelektualne na pore. pa u tom slucaju govorimo 0 odredenom stepenu mentalne zaostalnosti..gencije zadriava se do 30 godina iivota..superiornost i toonda kada trebauesto da nauCe. IJU?I. sluziti.Dni uce manje nego Sto biiriogli. ako nernaju radnih navika i zelja da nesto nauce III urade. ako se na vrijeme uoci nedostatak. zadani u ~~2in~t~e~li~en~Clf·~· komuDikacija integracija .'.1 _ U toku razvoja a 0 se moze uociti razlika IZme~ nosti i nepovezanosti djecijeg misljenja i logicke sisteruaticnosti.' Sto se tiCe zanimanja i poslova.. Ovo ne treba djelovati 0 es ra rujuce./ t1J c.. t1 probleme ko rirode (rukovanje predmetima i sadrzajima koji SJl.. treba naglasiti da vecina ljudi ima prosjecnu inteligenciju.OYelikom broju zaniri11ii1jiil:Ispjetrnrvisi-prvenstvenoOG stupn. Medu ovim posljednjim.

Ucenje na ova] nacin je dugotrajnije (neekonomicno).za sticanje vjestina i znanja jesu J2.Y.i:!uirngekoje meo redenepokietel onda sa~ POKusav'Y~ ~9kre:e'.~.kubja I po~ IIDltaCIJe til oponasanJa I na osnovu rnisaone anallze odredene SltuacIJe iSa<IfZljja. on pokusava slucajno doci do cilja. tacno i uspjcsno izradi neku alqiY.informacijaiteqretskih-rnanja0i-usVajanje" si"iiio61icke grade zahtijeva sticanje odredenih vjestina i ~ika.' nje interesantno je za sve ncs. . . ormlranje navika.ipak.x• onavIjanjem stecena.oJe su .~ ~vo kojesrno utili nece postati dio naseg znanja onda. Sto'e otrebno da.~.dAlianjem.a otreb~'~-~b~vr~:e~ ~ivnosti (CitaIoYem~!San em rnz .g:.'. instruktor .l e iosmatr1!. precizno I ekonomicno a znanja u re~rodu kcij! u I?r_:p.broja .su rilikorno . ako snit' U stanju da ga sarno mehanicki reproduciramo (ponovimo). to jest rijesiti zadatak iii obaviti neku novu do tada nepoznatu radnju. dok JC zn~tnO manj] broj onih Ko)i su slab]]]..~ .~sto':i u~~~~n. hm )aJeusp]eSDI]aako..lholos~~g st<l119.:nt ]otellgenClj". . 2rbsjcC~1 ~c:.ijil.e ~Hk~ L ______ ----stlcahJe vJestma uvijek Je pr~ceIl9.:P~t?i~ veIik boo). Ucer:lle napamet. ak{l !. Sa.!la prostorno Ivrernenslci odyo]ene diJelovi} ..je poznat cilj te aktivnos .0 50 60 70 80 90 tod1ne tjvola Slika 2. . Ono postaje sastavni dionaseg znanja samo onda.. '. koji se inaee mogu rijesiti na osnovu istih misaonihprincipa. fizike i hemije. .. . i.. (a ntJe I us esm e 0 av a ne'u fa n u .0Gavljale ?ruge:os~7nu stvova!i visi·niisiiOni·~ocesl npr.. hemije i biologije i sl. k.·uclj"n..-- s e: v. e stekJo odredeno znan'c i viestina? Odgovor naovo pita-' . treba da budu ispunjena najmaiije--4uvjC -.. (nervna transfera)._.e._ st.~_r~g.ui (pokreta) za koje jeVazno da se odvlJajU brzo.. .l.9.:___ ~~P[' k?G uC~lIJa v0211Je~~. . d~je nekoliko ~ogucih odgoyora i zadrzava onaj koji je ispravan. .).9°!u)dima Aka na apscisu nanesemc~ veiicinu b.kandidatu daje niz informacija 0 ino!Oru.~ ge.'.. ~NajslozenlJi_iefrklisrJji nacih ucenja jena osnoyu misaone anallzc »dredene situacije 1 sad~ .?zn_~v~_r:!j_u. o~ k~e-spo~~nu[i ucenje na osnov~-.alDim~\'liaDjem stecena ra~Qia' omo~ va Co~jeku da 5 mml~almm utroskom e~_Qrzo.cC~L!. re ada. ~ayjka ie autornatizovan1!. pra~:u voznje 1 ~(rca]u polozaja volana na njega i slicno.hl5. bio. .i?c. !..' .• aCi' kako da dode do to Treba a .. grupisanjem sadrzaja prema njihovom smislu i logickim poveziyanjem razlicitih dijelova Iz vise predmeta. '. Ueenje. a pose no za nas vnike. na osnovu misaone analize odredene situacije i sadrzaja. lmi "akaooblikucenja dolazi doizraza'a kodusvajanja navikaiv' estina.nom obavJjanju odredenin moiornih rad. • okreta:nadnJI.. sadriaja Oailli u pisariom obliku.ps. Prcmda se vjestine ocituju u uspjd.~ka ~oje.-V·rni . cilia.I:QIlliene o kOllh dolazl u centralnom nervnom srsrermr S~vjdlina_j d zoal!J3 u· ~k~a se f!a nekoJi~<? nacina.. Da bi dijete pristupilD lIsvajanjn Dauh' znanja i vjeStina.s. utvrdivanjem uporisnih tocaka.IDO u mogucnosti daga smisleno povezemo sa pnje naucenim j usvojenim sadrzajirna iz istog i srodnih predmeta (npr. j 1 ~ to t I 25 20 15 10 20 50 .s1.1f1ldig.usv2jaju.IS_tE. dolazi brzo do zaboravljanja pa se ni nacin rjesavanja zadataka ne moze uspjesno primijeniti na nove sadriaje i zadatke.iiriitacijorn..u. 0 nosno olJi 00 prosjck.. uce eT roditelje..cncijc dobiccmo o~e ~dno-. sihomotorna s osobnost kola omocucuje co -e. lakse. . ----Kada se pojedinac nade u novoj situaciji u kojoj treba nauciti novo gradivo iii nove vjestine. I?ijete.nc:nvK~dnj'e~~ tr~~a~'~'.).medu njima_ne_post~je_bjLCJ. Osobe koje uCe nove nS:. mu. vrsl se natkrivanjem bitnih veza i odnosa u gradivu.J.J?:::9~~oV . . . . ~ro]U _bfZlDa.odredeDog .bi jedan ad pnmlera lrnuactje na- ~"~~' . ana:lZa a 'voasti nitb~nte Tanallza _Q_<:lkreta_. povezivanjem gradiva iz fizike i rnatematike.sl. All 0 e vJestine ne rnoze se vjezbanjern forrnirati navika .' .

' mterese mozerno razlikovati prema trajanju nad?~Qtra.:stan~nu (stal~u) ps~holos~osobmu pojedinca.. glumica. U zavisnosti ?d opse~ psihofi~ic~og razvoja samog ~Jcte:~%ezultali dobivcni na.. nerijetko. Tr~ba re_C1 a u neJ?m ~ slucajevima mladi ne mogu birati one sto ze1e III ono 5tOmogu. J a}vA-?-0] ! kao i prcmazlastuim.:..csobic. . zI!acaJ'!o se rmjenja. '_'---'-l\1e<t1'1:i. vee ono sto lffi sredina u kojoj se skoluju omogucava. vezane za en e te 'i vezane alazen e novcg. Mi cesto zauzirnarno odredeni stav prema nekorne i necernu.o~. oni ~aCaJOl za obavlpnJe sVlh~~s~~:~Qsebno erese t..!c~u iskustva 1 eksperirnentalnih istrazivanja pokazuju da . O<"<""7oitCjjU(.""-1' _-' r C}/' si.· '.-l. sekretarica. Tako npr.... lake ne predstavljaju .. ._:::::. Nisu rijetki primjeri da roditelji prenose-negativan stay prerna nekim zanimanjima i posiovima na dijete. .. o?.interese vezanc"za.na-!kUvn~ I 'pasivne (na primjer dijete moze voljeti da Slusa-rntizlkU..--:.?C0-'~' vezane za ra sa zivctin'!lma. ' . Broj i vrsta interesa u toku zlvota. O~taje cmjenica da ~ ~oz Citav Evot .mo~ena vnjeme za~lt~ odredenu skolu..iiilStl). pa i za forrniranje stavova. . U er. a da zato nemamo nikakvih iIi vrlo malo konkretnih cinjenica.' . a da mi toga nismo uopce svjesni. Bez ob4ira.na ~. 5 avm nau 1 s ikeri i sl. .stom~tolog.mzmjCf idrugo..~yl~ sposobnostima i drugim licnim oscbmama.omat~ka spontanost. To isto. a 0 njernu zna vrlo malo iii gorovo nista._.jem roditelja ili zbog drugih razloga.su I ali one zavise od svrhe.~ob:a.javl {)I /J ' je ' :st kod d~ece aju ~. spiker. : \ . '{~¥. resi se mogu podijeliti na : liT rnierese vezane za r '. ko~ naJv:ceg bro~aIJud~.. .na.l." .azne: Prerna intenzitetu .. .djeeaGi7-m. 1 toposebno profesionalnih .v~splta~l. Za <!j. Forrniranje stavova kao i interesa.zani. 4. lnle" si redS(3vJjaju ielju r '1~ < / \. S cbzirom na profesionalnu upotrebu.:. J~ e 'a a . .. ~~nik moze i~ati zadovoljavajuce sposobnosti Z. kao I rC?lt71JI ~SVI~~I kOJ~rade sa djecom moraju truditi da kod njih raZvlj u drustveno ~c:::IJne I _pozlll.moratI obavljati posao koji ne voli. ~adu sa ostaJim o~ininih covjeJ>a.'avc. Slave' enc.: .. Uz o dredeni stavaozlv javarno ugodu j neugodu koje se vrlo cesto orrruraju I pojavljuju.':lnm.edu interesa.~ postoji-nikakva aU. teh_nicar.~e<i \'[<'1:1inle(e~ S obzirorn 'ama V .Y€. Starori '~'.obo en._ J. Porodica je jedan od znacajnih faktora cjelokupnog razvoja licnosti djeteta. ili je to ~eIJ!i rodi~elJ~.) .>Ja01 . all ne voli dasvira ru Jedatnn=s·trument).. . ideiama LPmrnp. :asniji~u~astimtim~~e. .-a. _ To znaci da ruje ispravna kQ!1ccpcl)a da ~nte_resetr~ba l?ed~&os~1Is~on~~1lI onda kada se sponrario J. ali tonije sve..s. I I\'r ~ . . . . Pod utjeca.clDj&nlcu-5t~. onda je normaino ocekivati da ce izbjegavati ta. "V . ucenik izjavljuje da zeli izuca vati odredeno zanimanje jer ga voli.dot~ga n~slaganJa doI~ zboi? tOi?a sto mladici i djevojke biraju on~ zalllma~Ja za k<.<.~'~~~: 'Z.. "c'le0~c&01 ~~i.aml'pretpostavIJ~Ju da Im~Ju ? potrebne preduvjete. ' ' i »loseg« zanimanja. . emocionalno .LI~teresi_. vee se nas~aVni_ci~. Drugim rijecirna stavovi su ponekad pod neznatnim utjecajem neposrednog iskustva.Z<.t. J.sl imaju bitan znacaj za obavljanje velikog broja aktivnosti. IdTmmahsticki InS ektor. cine i vrsnjaci._~ slabe povrSne.<?JlJe razhkova~ na opste drustveno i I OZOS 0 ~nacenJe.profescr.u. osim ako slucajno u toku skolovanja 1 radane.mterese f.~arm¥el!t.si_po~iu_ realniji i _<.:'odg~v~rajuca zanimanja i odlicne ..' v klasifikaci...3.<:'.a ~~J a. nama. ffiorep ovac. drugacije se odnosi prema njemu od onoga koga posao ne interesira i za koga on predstavija teret. kao i njima slicna zanirnanja.a. .. najpriviacnija su zanimanja vezana za velike i nenad~zbudl Ive dogadaJe (detekuv.:.u1.-u-velilillm-broju-shiSajeva ne PCStOJIdovoljno slag~nJe Izm.':1 __ ll:J_I~. U ..ecumladeg uzrasta do puberteta..anje. Covjek koji je zainteresiran i voli svoj posao. Ispitivanja pokazuju da djevojcice osnovno-skolskog uzrasta naJv~se vo~e zarnmanja: daktilograf. ·)·:LI _If - " :.III erese Iota'o .eha~i':'r. i s.2. novmar.nje-\'Jse'sp()ntano.:Qj~JC { o'edinca za ob ' .lnler .7r~\:oju in(e~csa n..i." . Ako dijete ima negativan stay prema jed nom iii vecern broju zanimanja.' \ \ '~/ .ko.ne interese. znacajno utjece na nase ponasnje i odnos prerna Ijudima i poslu. ' Interesi i stavovi vazni su prije svega jer predstavljaju motivacioni faktor u privatnorn i profesionainom zivotu pojedinca. .lX. )l<l '51 kvalifikaci'a' :.fila f ~ . " .~~ UVl.ljecaizraZavaju zelju za onirn zammanjima kOJa~vlse odgoV_~~J. mte.. vezane za roizvo 5 no. I hlmsk:iteZlser..yojna.uJ.ocjene. . mtere. U ovorn periodifCfJeca ne UZlmaJU lLQ Ir v e s 050 nosh.l.:.. 'If ' 4.III druge kvalifikacije. ... \:. postoji malo vjerojatnosti da ce sa zadovoljavajucimuspjehom za~~t~ skolovanje.))e~ar."Hmii. pr~ma a~vnosu.. . ali ako ne voli skolu iii zanimanje koje ~ o~av~jati ua~on zavrsenog skoklvanja..y -/--:..l..(!j (/ 1(.Calna zafi!?1anp.-': : . Moguce .1 r:meIllil. Posto'j vrsta in ..ITlil.3. a..'H..).G. . 38 -. ro?~)!ne I prijatelja. '> " . sposobnostii znanja za od'redeno .zavoli ono ~o radi. a..Jne Iprol.uli_cjogadajima. ?ro1c.

).~araucu. Polazeci od svoga neuspjeha i nezadovoljstva ~ vrle?Ju p~ofesl~naIOlh aktlvn~st~. do besPQs..poZlva sljedeCi: roditelji.:<:~i?~:\?)" .Yis. i.. posjeduju Ii v . U slucajevirna najjednostavnijeg i najtezeg fizickog rada (npr. Nasu rot navedenim postupcima roditeIja vezanim za izbor oziva niihove djece... nastavnici i dr. . .S druge strane i nekadasnji cisto intelektualni.). '..~vIJuJe se sl0onost da !D~jenja profesionalne zelje.oze postiCi tako da roditelji sa__$!_oje rllQgu_ce.0 .~nika.instrumentima i strojevima koji cesto zahtijevaju odredeni fizicki naper.li u sv?me ~nim~nju. ciscenje ulica. postupaju jer su neupuceni iii ihjednostavno nije briga. .I' nevnorn zivotu priznatija.Zbog toga se u nasem drustvu ne bi smjela praviti razlika izmedu intelektualnog i fizickograda.":: ' . 'Iama od te {]a ne tzabere n I ov~ zanimanje.-. u ri'etki ni oni rodite!"' ko" ..>.n emu.- najeesce nisu u·skiadusa ieljama i spOsobnostii:nadjeteta.do¥od~dje~tcjenjivania vaZnosti izbora zanunanra.poeeti 510ranije ~a pripremom djeteta za buduce zarumanJe:J:CL~.-:::diiJi_~pJ:ru .. potpada pod utjeeaj veteg broja pojedinaca iz njegove bliZe i dalje okoline Je m. Zatim kojeposlove izvan i u kuCi.visesrnaf!)uje razlika ii:ri1e.. jerjesvaki lid potreban. .nastavnici .. a kao rezultat toga poj.rada. e don zvoljavajuci im duze skolovanje cak i onda kada je zensko dijete izrazito sposobno. Ucenici prepusteni sami sebi razlicito se odnose prema izboru zanimanja. na sebe i drustvenu zajednicu. Prepustaju slueaju i vremenu izbor govoreci: »Ima vremena da se opameti i izabere nesto lito ce zavrsiti.. nego obavezno i rukama iglavom.'.. an De mali bro· roditeI"a . Posebno ne proejenjuju objektivno one sto oni zele j 000 sto djeca stvarno mogu. Ovdje spa<.: :". ate razvo i svo a dieteta j nasto ie sto e rno uce 0 e uvnije. Mnogi nastoje nametnuti djeci ana zanimanja.Dstrument~m i ~ uzorku is~e populacije . ne roditel"i ogt filS e a lID na taJ na m po.t. Poz' ivan ut"eca' ro. dok drugi tako . znanja j da I~ ~.:. . a ne da ih zastrasuju poslovima koji se pretezno fizicki obavljsju..kOJI zbogzastarjelih shvatanjazenskoj djeci dozvoljavaju izueavanje sa~~ tzv.mazu aJUCiim slobodu. dok drugi zahtijevaju pretezno fizicke aktivnosti..". Istina je da neki poslovi zahtijevaju pretezno intelektualne sposobnosti. < • crY . Oni . pa ucenik bira skolu i1i zanimanje koju je izabrao njegov drug.laJu I 001 rO~lteIJI. pa stoga lako niogu uoeiti njegove izrazite sklonosti i sposobnosti za obavljanje odredenih poslova. rodaci.du intelektualnogifizickog.s 0 U_ilLz!l_niman'eJ:vte"dutim.. Na primjeru u vlastitoj kuci djeci treba pokazati da se podjednako cijeni svaka vrsta rada.1. o »vrijednostirna« jednog premadrugom radu (fizickom prema intelektualnom). . ."..9_i~ili~_!Jje se u tome ~to neki rod' ..se. 4. a i prije toga.\L¢Lopcenito epravilnJl.i 51.moguenostima.b!oju ~luea~eva ~ni rO~lt~IJI! OJIlZ? je tlym I subjektivnih razloga nisu uspjeli IZUCltlzanimanje. . ...:"'. Mnogo je veci broj onih roditelja ciji se utjecaj negativno odrazava na izbor zanirnanja djece. u. .·. . ~ika. koja su po njihovorrrmisljenju ??Ija.. A bolje bi bilo ako vidi da djetetu skola »ne ide« 0 tome realno razmisli i Ii Sara~ji i dogovoru sa struenjacima i djetetom pokuSa naCi naJbolje ijesenje.«Za~lII11anJa.. c. Covjek koji se bavi izrazito urnnim radom moraistovremeno biti i fizicki aktivan. .. kako izabrati j upotrijebiti alat. struCnjaci koji obavljaju odredena zanimanJa. DJeca koja vee imaju formirane radne navlke 1 pravilan odnos prema radu. rodact. sYt.lZbora . nego i 0 objektivnom vrednovanju odredene djelatnosti u drusrvu. eta zele ostvariti vlastite neis u-· ~ne zelie i Jeve.. Primjenom sve savrsenljih tehnickih dostignucasmanjuje se broj izrazito fizickih poslova.. ioterese.. .--_ . 40 .. primjer metalurgija i rudarstvo... informira se 0 vrsti zanimanja i 0 uvjetima upisa u pojedine skole. oci emu n _ ve m ~cn sti i U sHad oITlQcu:m. Iako dijete. a to sve zahtijeva umni rad koji se odvija ujedinstvu s fizickim.<:. '~'" -.. jer djeca u ovakvim slucajevima ostaju prepusrena sama sebi i nepozeljnim utjeeajima iz neposredne okoline. dol: najveCi broj ovih ucenika potpada pod utjecaj skolskih drugova i bira zanimanje za koje nema stvarnog interesovanja i sposobnosti.kada je u pitanju izbor zaniinanJa njihove djece: - (skolski drugovi. za koje se djeea najmanje opredjeljuju.'·:C. vee zaslijepljeru tom ljubavi smatraju dijete sposobmJlm nego sto Jeste. poznanici. . znanja i sve ostalo sto Je I?ot:-ebn.. neodgov 0 se odnose rema radnim obavezam<l_!!!!!ll.rijetki !iii-talvi roditelji OJIna mogucnosti svoje jece g e aju rea no i rustveno pozeljno. Zeljeroditelja dijete da2avrSi ono sto senjimaCirii da je »najbolje(d.. Roditelji treba kod svoje djece da razvijaju pozitivne stavoveprema svakoj vrsti rada.. Nauka i iskustvo za to daju ruz 4:7kaza.· ." . n juCeTeZUltate na svom mdnom mjestu. dijete nairadije i najeesee obavlja. .o za ~Je~ovo ~~ucavanJe I o?a_v. .. . Roditeljima se pruza mogucnost da prate kako se njihovo dijete ponasa u gotovo svim Zivotnim i radnim situaeijama. a av 0 nos· re 'ra<iu od strane roaiteba. posobnosti.. Trebalci bi da pokusaju sto objektivnije upoznati svoje dijeteipotraZiti pomoe dru~·· truenjakainastavnika. Neka pokusa jos koju godinu da i ponavlja/pa cu tek onda odlueiti«.poslovipostepeno zahtijevaju sve visefizickihnapora (upotrebakompjuteracnekih tehnickihstrojeva i sl.... $ve to utjec~ ~a dijete. uvjereru. . kako najbolje organizirati rad. ipak su roditeljiI1aj~sCi savjeto- davci prilikom izbora zanimanja svoje djece. :njednija i u ~cx. u tri naSe republike utvrdeno Je da Je rang savJetodava~ prilikon. 0 su u n~jv:?em . .Prema to~e. " Neki rodi 'i z Ie I nasto d eea nash ede n Ihovo zaOl de cuDa 0 tome.. ljanje poslova koje one zahtijeva. rucnu spretnost i dr. posobr:ost~ i druge osobine."' 41 " . . kopanje zemlje i sl. ..~. a granlca Izmedu nJih ie neodredena. Roditelji treba da od najranijih dana vode iacvna 0 tome koje vrste igre djeca najvise vole i u kojima od njih postiZu najvise uspjeha. ako se valjano obav1ja.e_sistematicnosti rate razvoj_jje·_ teta J da ga usmJerava u u drustveno i o'edinacno ozel"nom ravcu. da mona nece uspjeu. .. <: Pozeljno bi biIo. Postupci roditelja u pogledu izbora skole iii zanirnanja njihov~ djece ponekad su razumni ali su neki tako cesti i istovrerneni da ih susrccerno U svirn ekonornsko-obrazovnirn s'redinarna... " a radu 0 cenito. istovremeno u istoj osobi.-:~:::. \ slobodnose moze reCi da·se ne moze uspjesno raditi samo »rukama« ilisamo »glavom«. )}ze~skih. a da oni toga nisu ni svj~sni. u trenurku izbora poziva. . pa bizbog toga svaki rad morae bid priznat i eastan.. i koristan. trazi Iaksi posao .. nama. ~ onog kO]1nema pravdan odnos I hubav prema radu takav posao se ne moze m proDaci.. I jedni i drugi grijese u odnosu na djecu. Ovakav odnos prema izboru zanimanJ3 svoje dlece ~al1:1 O~l!m~ltelJI k~lJ!su lISjcino izabrali svo'e zaniman'e vole . Zbog p'revelike Ijubavi prema svojoj djeci roditelji objektivnone zapaZaju djeCiJ. ~kolski drugOVl. nekriticno odvracaju i svoju djecu od toga zarumanja.. a poznato je daje u proteklom periodu licui dohodak radnika U ovim djelatnostima bib ispod licnih dohodaka u ostalim gra. ieleujeriti . Medutim ovdje se mora priznati da se ne radi samo 0 subjektivnim shvatanjima.4.rnall)e potrebne sposobnosti.oi:leo:. imaju mnogo manje problema kad se treba opredijeliti za buduce zanimanje. leao sto Je izneseno u rarujrm poglavljima..osnovne s~o~ Ie. E~ mjern:kako roditelji najeesCe reagiraju.. . U toku skolovanja stvaraju se evrsta prijateljstva.-Ekrleinje-za lakond brzQID zaradom oa nedozvoli na' do izb'egavanja fizick .koje su zelJeh.:. Jedan dio njih puno razmislja 0 nastavku skolovanja. Ljudski rad predstaylja jedinstvo umnih i fizickih aktivnosti. bar koliko je to u funkciji rukovanja priborom za rad . ne vodeci racuna ~ tome rmaju II 1p1djeca za to z~ru.a povecava potreba za intelektualnom aktivnoscu u njihovorn obavljanju. izbor zanirnanja je pod utjecajcrn roditelja. . ne zeleci vrsiti pnusa 1 nametati svoiu volju. Najeesee ovako reagiraju ro~itelji koji nisu uspje. esto·se aagada a susre emo pOJe me roditelje kon pOEd svaiih sp. :~. tako a s a rad dozivljava kao pritisak i prisilu.. ne vodeci racuna 0 tome da Ii su zahtjevi u skladu sa njegovim sklonostima. U jednom istraZivanju koje je istovreme-· n9 provedeno sa istim i. ~v~ea~~radu n i zanimaniima.Q§QbnQsti e pastiiu za ov .) treba misliti kako se moze ostvariti postavljeni cilj. J~.... . Porodica kao faktor izbora zaniman]a Kod najvcceg broja djece i ornladine.liCareIl:ia. U socijalistickorn drustvu neprihvatljivo je shvacanje 0 strogoj podjeli i razlicitom vrednovanju fizicko_g i umnog rada.

radlO. da je najnorrnalnije da sin nastavi zapoceti posao.~0_C!E.la je prvi razred. ali se pojavio novi problem.-~--:-.~ roditelja .. porodice.. Osim toga u meduvremenu dosla su jos dva mlada pravnika. SluZbeni list S~iH broj 16/1979~.4.-" . njegova radionica sve ~~ tesce bila zatvorena. _~-::. Roditclji misle da je ~atcrija!no :lanje p~rodi~e osno. Ponavlja. pogotovo nije u skladu sa nJlhovlm. jer 5U rna se za uslugu obracali ljudi iz tog mjesta i okolnih sela. u znacajno manjem broju mijenjaju radno mjesto.tu 4>omocm pos. Praksa je pokazala sto je vece slaganje izmedu zahtjeva nekog zanimanja i potrebnih sposobnosti.:.ma. To je bila Zelja roditelja. Vratio se u svoje mjesto i nasao zaposlenje.+(lditr. .1': ako su I sposobnosti I zeljc djeteta garancija da ce usWtkOdilelji ~u ce~to ~el?ovj~'~:.1h:lijete sa..:--pn3'oi5tjaV: '.cvJelao. kod osobe koja bira zanimanje.. vee ga je posebno interesirala kemija.-. uspijevaju je upisati u srednju ekonomsku skolu.lovl ~ lab?ratonJu). Za .. . ani koji su bili testirani j kojirna je na osnovu razvijenosti pojedinih sposobnosti preporuceno koje zanimanje da izaberu.pripremi svoga djeteta za lZhor zammanJa rodltelJI bl trebah: .. Ie sto da rnu preporuce .: .'. 42···· 4.. v . sto ga je primoralo da zatvori radnju.!'.' Trebalo bi saslusati nastavnika I zajednicki pronaci rjesenja. Primjer 3• Ucenica VIII razreda. '. Aka irnaju moguc~osll rnaterijalneprirode.Isto~e).. a on u susjednoj kavani. da .fonnirati radne navlke kod dJeteta (pocevsi od osnovnih higijenskih pa do radnih na~ika vezaruh za obavlJanJe odredenih poslova u kuci i izvan nje) u skladu sa djetetovim fizii':i-irn i 'psihii':kim moguCnostima. to je veca garancija da ce pojedinac postici bolji uspjeh u odredenom zvanju iIi skoli. . U navedenom slucaju roditelji su pogrijesili jer nisu vodili dovoljno raeuna 0 tome ima Ii dijete potrebnesposobnosti. .J n.. sto je potrebnoza rad sudije. udruzenog ra?a. ako uno .an m~jst?r i~~a svoju ~~ll~-limarsku radnju. Za kratko v~jeme sagradio je kucu. taka da mu se gotovo nitko nije obracao za uslugu. dJece razvijati svijest 0 druS1venoJ vnJednostt i medusobnO! poyezanosl! rada i zanimanJa. U jednozu mjestu u unutrasnjosti radio je vrlc sposoban sudija.na daktilografski tecaj iako je ona pokazivala smisao za pravljenje predmeta od gipsa.. ".?vanJe.nanja. ~~-llciJedliosti po~loy~ !..sta trebalo bi izdvojiti one za cije je uspjesno obavljanje dovoljno osno~no ob~ovanJe.. . zatim drugi. pa je i posla bilo manje negoprije. .drustverum potrebama zaodreder.avanJu . osnovno ~brazovanje. . Planovi i zelje roditelja vezani za visok ugled i primanja nisu se na :lalost ostvarili. oni su zeljeli da nastavr posao koji je zapoceo otac. ciji su roditelji intelektualci. Roditeljiu prvom slucaju ne vode racuna 0 znanju i radnim navikama djeteta.j. p~t d~1te k 0(1- FrtIng 2..mlslIo . koji nisu imali u vidu i':injenicu da uspjeh postignut u skoli negarantira i uspjeb na fakultetu: .!__nli~~.2. -'.. sto bolje i objek... :. . :. i stvarne zelje za obavljanje posla sudije..jiVip:em~.:~dnje sa nastavnicima i drugirn strucnjacirna. Uz sve to. . Djevojcica je zavrsila upisani tecaj. Imao je dosta posla. Na evidenciji sluzbe za zaposljavanje bilo je kandidata njene struke.ikada je bio sarno jedan sudija.prehrarnbenoj tndl!stnJI. subjektivno su zadovoljniji i po misljenju pretpostavljenih postizu bolje rezultate u poslu. ali ne i djeteta. pa je po njegovoj zelji izueio zanimanje aUlo-lll~ard.-dJ... k~munalnoj djelatnosti (radnici na odt..1 o~ekl~a~JI. koji vee nekoliko godina cekaju na zaposlenje. Nije uspio u to uvjeriti oca. Buduci da nije pokazivao poseban interes ni za jedan fakultet lako su ga-nagovorili da se upise na pravni fakultet.~_ bezJ)r~. I u ovorn slucaju roditelji nisu vodili racuna 0 interesima i sposobnostima dJete: tao Iako je ono pokazivalo izrazit smisao za jedno zanimanje..svoga posla. Na osnovu analize poslova nekih radnih mJe. Treb?l.Olcu I jednorn rijecju posao mu Je .. Otac Je . . Sposoban i vrij:d... .Itel}st~ 1 tunzrnu (p~moeniei u priprerni hranej. Skola kao faktor izbora zanimanja U) Zakon 0 osnovnom obrazovanju i vaspitanju. na lijecenje od alkoholizma. pa su ga i':esto uzimali za primjer svome sinu.upozD:av3." . Ambicioznim roditeljima jednog mladica svidio se polozaj sudije. da ra~· )iii krajjJ__moie~_ozaklju~iti..im zanirnanjima... pa se postepeno to pocelo od. ali kada je poceo sam da radi. nema pravilnog I potpunog profeslonaTnogo.. (pnp~e~~ n..··---lJo-sadarremamo iskustva na osnovu kojih bismo rnogli nesto korisnije reci 0 IZbomoj nastavi u funkciji osposobljavanja za jednostavnija zanimanja. upoznavati djecu sa vrstama i zahtjevima pojedinih zani_tnJl.. pa su vrlo lako nadmasili osrednjeg strucnjaka.. a u drugom slucaju ne vade racuna 0 sposobnostirna ni o drustvenim potrebama za kadrovima. . Ljudi su ga cijenili i trazili njegovu pomoc i savjet bez obzlra na cijenu. Klasicna teorija a izboru zanimanja polazi od zahtjevazanimanja s jedne. Rezultati prakticcih istrazivanja su pokazali da su balji uspjeh postigli oni kandidati koji su seprije izbora poziva posavjetovali sa strucnjacima (psiholozima. Njihovljubimac nikada nije pokazivao posebne sposobnosti za verbalno i pismeno izrazavariie. i razvijenosti pojedinih sposobnosti. gline i dr.malenj31no ~~anJe bude faktor napredovanja sarno '1\19. a i nacin apstraktnog misljenja nije bio naroeito izrazen. tjeraju dijete da ponavlja dok ne izgubi pravo na Skol. . SIZ-a za zaposljavanje.i »tefih« predmeta). pedagozima.~ada se rnoze reci da tu spadaju neki poslovi u: zd~vs. a u trecern je vise izostajala sa nastave nego sto je bila iJnsu~na. ~ ~ .arnlrm~a za preradu) I drugi..~. ugost. iako nije pokaziva~ ?o. '. Priinjer 1.~. '. a on se preselio u svoju omiljenu kavanu. Ijekarima i dr) u vezi sa izborom zivotnog poziva.nja. 1-~toil ~ '. Preko »veza« koje roditelji imaju. pa mu je pored rada i finansijka situacija bila na zavidnom nivou. prosIno. Ispisali su je iz skole i upisali . ani koji savjet nisu poslusali pokazuju bitno razlicite i gotovo suprotne rezultate od prvih._ ... zelJama. Tako je broj »rnusrerija« bio sve manji. ' .e~an mte~es za njega. nije bilo ni zadovoljstva kod obavljanja toga posla.o. Uz to su ova dvojica bila sposobnija i okretnija za obavljanje . Da b~ se ova zamisao ostvarila potrebna je suradnja i medusobna povezanost skole.+..TreDJI .:i) .. rnisljenju nastavnika.. mje:ne :o:ajednice i dru: gih zainteresiranih faktora. Mislio je da ce postau inzmjer kernije. Ook ~e radio uz oea jos je nekako islo. jedva sa vrlo-dobrirn uspjehom zavrsava razred (i to uz instrukeije iz »vaznijih. Mladic je jedva obavljao i rutinske poslove iz svoje struke.cgucnosti djerctu. "'.e_:. sto se ubrzo odrazilo i na nezadovoljstvo nvotom uopce...1iynije ulNznati i procijeniti osobine svoga djeteta! .~.~ni fakt~r ~a.upise studije. Sa dosta truda i sa nekoliko ponavljanih godina uspio je zavrsiti upisani fakultet. --y. Sin ~u Je upravo zavrsavao osnovnu skolu I trebalo je da izabere buduce zamrnanje. i.i. koji se upravo spremao da. '1. Jednog dana iz nje su ga odveli u bolnicu.. 5 druge strane. SIZ za .zanit. Tek tada su roditelji shvatili da moraju nesto uraditi rnirno svoje zelje.. bl.raZavati i na njegovo zdravstveno stanje.-n<4?re~ovJnje u anirnanju i \J skolovanju.

profesional~ ~?seb!i<L1rijeStO.. Zato je potrebna i Duinasaradn'a rad ' .4.ll! .za radnike mnog_Q_prije_njib. omladmske orgaruzaClJ? 1 S&VeZpionira. ~r rjesavanje-problema U rjeS~_I1je _ _sluCajev<l. kao i ostalim pitanjima koja sa znacajna za rad porodice i skole ria profesionalnorn usmjeravariju ucenika. ~ f l.. '. Novasistemska rjesenja.1()_~.Ji0C!l~rit:rrSa:_f_~<.koje_ina lJ_e_lLozel o m re oru IVOiznosltl avno n aru~im roditeljima i nastavnicifllil.ni..5J. i zahtjeva radnog mjesta.(_SSRN).mogu pomoci skoli a ostvan za a 'e na pro eSlonalnoj orijentaciji. vj9.ne'pri1ike.i sub.u upoznavanju pojedinih n:ola i zanimanja._i!_0-&.ia udruzenograda ii:cjeiinina svimovim zadacima. . .odluciti .!~. Danas se zaposljavanje nastoji obaviti sto struCnije..[!.. Pored radasa odraslim licima koja traze " zaposlenje iIi prekvalifikaciju za druga zaninianja i radna mjesta.. .radni-i..+ suradnja skole sa porodicom u vezi sa priprC. Ovdje treba istaci da se zaposljavanje danas ne svodi na admlnistrativni postupak koji se sastoji u tome da se sarno posalju evidencije nezaposlenih radnika Cija formalna kvalifikacija odgovara onome 510 oni traie.lQ[1ItC. a to podrazumijeva upoznavanje sposoonOsti._osobioa_pojeQ_iJlca dolazi -cIo_zratID~JQ~norn I miest~-zti~~=t_o:ga_2. skoli i ucenicima zajednice za zaposljavanje mogu pomoci u: . ne._f~J:!9!:I~a~~tlJern upoznalanJa sa krat roenmrh:lugoTo-cnlh1<1nISIVenim potrebarfia za pojedinim vrstarna kadrova.g_Q_blik_<!_Lii'atjn.naJ:od2.zanirn:mje-koje-xahtijeve-boljHk-{)ivezanih 73 materijaffie---t-druge.'srednjemusmjerenomobtaZovanju su pretpostavka za efikaSnije djelovanje orgari.QS. I1 i p~ SVQiQj~lozi i djeloi<mgj/rada zairitcresirane 51! za__sy~i za izbor ~.9I_ga?izac!je_1. koji mogu utjecati na cjelokupni razvoj i napredak djeteta u skoli.'c~'Q·n.5.anjlL. . ~.a omladine.skoleokoizbome.pfocjeni. I' e-) _ kritickog odnosa ucenij<S. " (?f..i_QIJ!giJl. privrernenih kriza neuspjeha. koje se ticu njegovih mana i vrlina. strucno i prvorazredno savjetovanje kod izbora konkretnog zanirnanja i pravilno struma osposobljavanje u toku vaspitno-obrazovnog proeesa.i_(izicke oa n ro_QJ~ma._To su sve one informaeije. upoznavanjem sa cdredenom literaturorn i sl. 5 jed-. ~ravanje mental no retardirane.' . .d. 4.dijete.~vanju infQnnacija i podataka 0 wm vah'ijim pitanjima rada Hzhora zani.Qv.00 IvanJu po 0 ama ene za' ed te 0 moguCtiostima zapos javanja._ __slfi'lJonp sa ostaiIm drustl'eno·poiIt!~~..zelinekoliko . koji'-HnaJu za CIlJ priprernanje utemKa za pravilan izbor zanirnanja. U licnom kontaktu roditelji i nastavnik treba da razrnotre i analizira J._a. pa in.pOiobljava*. . slucaju kada s~.4. kadase opredJelJuJu za oareaenazammanja. a sve to mozemo dobiti jedino na izvoru. L41ll<ll. Orgaoizacija udruzenog rada 1 Konkretna prirnjena sposobnosti. znanja i drugih osobina onog koji traii zaposlenje.problerne. /'.iu omladine..~az\'ijan~t.hob!it~_Ta~_?~ . zajednice za zaposIjavanje bave se i poslovima profesionalne orijentacije omladine. jer i jedni i drugi mogu dati dra oe-e CI ._!__1l.pD~ljavanle.· ~ .z_a~a.redene.ima~d. ~ . To su prvenstveno licni kontakti roditelja sa razrednim starjesinom i ostalirn nastavnicirna u skoli..~u~ zainler~Lane_za-profCSlonalou__omeJ).samoupmvno sporazumiJevanje sa. -z : '. . koje se lieu djeteta I no injlhovo iznosenje pred skuporn ne predstavlja pomoc ostalim roditeljirna za rad sa njihovom djecorn. 5 druge strane. .. skola mora ostvariti najtjesnju suradnju sa roditcljima. Buduci da roditelji do nose kouacuu odluku 0 izboru zanirnanja djeteta. i roditeljski sastanci sa raznim ternatskirn predavanjima i diskusijama.4.. -prvorazred.kada .l!.t.Rad sk o!e na profesionalnoJ l'!:lcr!_l_.dijete.usmjeravariJelZiizctno.lP. ..ekQIi_J. ju speciCiene osobine djeteta. udruzenimradom osnovne .organizacije moraju bid zainteresjrane. .m~~.Inpg.tvariv.ieli.Ilje!!g_l1l... -+-1. viru lih zarumanja. .oZJl_kJiu9vrutia_u.iia?-. . ueestvuju u profesionalriom usmie . Da bl se u okviru rada na profesionalnoj orijentaciji ucenicima mogla Pruziti pomoc u izboru zanimanja. Suradnju sa porodieom skola ostvaruje svirn onim nacinirna i oblicima rada koji se i inace provode sa svrhorn da se unaprijedi vaspitno-obrazovni proces u skoli. Radnim organizacfu!~su potrebni Ijudi odre"_euih_stIJlkUk'YajiJ:-~KOJe mogu dobiti samo onda ako se vodi racuna 0 tome da se izvrsi dobra pripre-rna za izbor zanirnanja...suradnja skole sa Z~dll1£~_Il)~. .nastave -i-vannastavnih aktivnosti.. roditelje treba upoznati sa opcim problemima vas pi.nadarene--i-t-alentiran~jc-c:e.kada-.3.Q$.tilll!. u obliku predavanja 0 pojedinim temama.mozc . Radi ilustrilcijC.. mogu se obraditi na razlicite nacine.ntvstvene. _ Licni kontakti roditel'a i nastavnika imaju prednost. tarija i obrazovanja sa stanovista profesionalne orijentacije.oJihvlastitih sposobnosti.. Npr... pedagog i siholo 0 i roditel'i koji svojim radom._t.--jektskapozicijaudruierlog radau.uP9_znava~e u&!nika sa vrstarna zaIlimanJaj_-poslol/~ma koji se obavljaju u ok- "~j • I --~ za jedDO _G rjes~n'e 'A~ kada dijete irna slab skolski Ilspjeh..':I_r~doVllC u .z._!l__!Q_fl]_uccnika za ukljucivanje u svijc! kada. Nosioci rada._Q~IVa. Stoga radne . Tad na razvijanju '\1- 4.diece.-.se..' Navedena i ostala pitanja. RoditeIjima. na roditeljskim sastancima.Svaka od ovih olga-ruzaClJa moze dopnruJetl unapredenJu rada na profesionalnoj orijentaciji na dva nacina: ~-. zau:nmaJJ.na ~lnoj orijentaciji u skoli treba da bJJ~ direkt~mOfuik.. ~90r0jnih drustveno-~olitickih organizacijo . 4.J__r_ealjzaejic programa rada ~kolc na proteslOn~. potrebno je raspolagati pouzdanim podacima 0 zanimanjima i 0 potrebama za odredenim kadrovima.!}.lllj" Hie . 0 ovanja i strucnog usavrsavanja u pojedinim oblastirna proizvodnje.:_ijj_lILQze sc oslvarili na vise nacina. .:" ' ' bilo ~~~~~J~roblema u slu~ievima kada je dijete potPun~. znanja.~e~-:-mte~esir~O za 44 . izbor zanirnanja. nastave.~ noj orijentacijic-v+.'@_Ilj~-!-m_<..porodic. sa znacajern i principima na kojima se zasniva pravilan izbor zanimanja._~~j..zclje-Hxlitelja--i-djece.a_!:l.. DrustveD<r-politiCke"~~a~i~cije .4. ' .~9.znaCaj.if. .. sa raznim zanimanjima i nacinu os po> sobljavanja za njih.. diskusija i rasprava 0 po~edinim problemima.ptQizvodgj_pr~a sudj~Jyju u pripremi kadrova ~. Zajednice za zaposljavaaje kao faktor izbora zanimanja ucenika Ove institucije se brinu 0 zaposljavanju radne snage. ': ._l_f_lJU_9..'!.- 5-. ci'a sa svima onima ko ii ..'. .U. i' Na roditeljskim sastancima. sindikalne orgaillZaClJe. i -~ ski u~jen..

f. kada se pojedinac upucuje na izucavanje odredenog zanimanja. . tima. u pogledu govomih sposobnosti profesor i nastavnik imaju vise zajednickog sa sluibenikom na salteru (u banci. -~ /.. Npr. postoji oko lOa zanirnanja: u okviru medicinske (zdravstvene) struke postoji 22 zanimanja itd. ali isto tako i zanirnanja koja se izucavaju u njezinu okviru. struke-. I rmacije za odredena zaniman'a ' iestamogu se dobiti na osnovu analize radnogiiijesta 0 nosno zammanja). isro tako 7 vlja jedan od natina za dobivanje podataka 0 njima. r Izdraianle onih koii zadovoliavaiu i onih n: pre resto . zapravo. To suoni pojedinci koji se bave odiedemm zannnanjem i oni koji me nadZor nad radom vece grope ljudi zaposlenih na vecem broju radnih mjesta.pc--.:ujc treb~i Ir1i:ada -~lLPreporuCuje-da-izabere-pedrutje-svog-pwfe:Hon!!!io_g_.i:::Mnimanjlla!_-'Okl4m=je. Najprije treba poznavati». ... t/'3 + ·c. Glavna metoda za prikupljanje informacija je-£i obavlja odredem posao 1 re stract'a radnih 0 10 e IV posao obavlja.. iii kao patronazna sestra). -. Informacije 0 podruc]u rada "1.)..~~t~9maiy:neke zaj~d. postoji opravdana tendencija da se vlastiti rad precjenjuje. .1. Post~~f. posti i dr.5.vljati uvjez ano lice koje je u stanju <fa razttkuJe one sto je bitno od onog 510 je slucajno i nebitno. 5. -:=e1tdl~~. ~. -<::".ounacija.) nego sa administrativnim radnikom u SIZ za obrazovanje.:o -r-.sy~~t r~cIa. jer oni koji ih daju imaju nepotpune i povrsne sudove 0 radnim zadacima.e c__. '~' . raditi na nekoliko radnih mjesta (npr.0. ali se po neld!? zahtjevlffi-a: ifovatl nego razlicite struke. metalac i dr... 2.podruCja-rada-n.. Kod analize podataka dobivenih na ovaj nacin treba biti oprezan. IZBOR METODA I OBLlKA RADA U PROFESIONALNOJ ORIJENTACIJI r. u okviru metalopreradiva e 5 rtlfe. ic~d~ /' rc. . a kod na. u operacionoj sali.vodenja teSkota i neugodnosti pretjeruje.. u pogledu PSIhomotorne . okulomotome spretnosti poslovi kirurga i nekih proizvodnih zanimanja (urar.rW<-X·. . farmaceut koji radi u apoteci i trgovac imaju vise zajednickog u pogledu manipulativne spretnosti i sposobnosti komuniciranja sa strankama nego Ii sa farmaceutom koji radi u laboratoriju. medicinska sestra moze raditi na prijemu bolesnika.--<--.!(tj.-f1' ~~ ~ "'] ( .nitke osnove. Prema tome.c. Kod ove analize treba._..rada._ zo< l~c:tU:_ k:c.d__ne-stnr_ke~.. ka .. sobine s e u tom JI nelffitiko naCimi 1 <10 ill nja..i. ili veceg broja radnika na istom ill slicnim radnim mjestima. _ Pored toga..u (razgovor) sa onima koji_dobw po<maju radao mjesto i zanimanie...~i:)·1-. dobiti podatke 0 tom~ .u. 47 . Pojedinci koji se osposobe za odredeno zanimanje mogu . Ovaj posa .) su slicniji nego Ii hirurga i lijecnika opce prakse . treba dobro poznavati struku i njezine zajednicke osnove.O(QJ-<. ..-51ffiI6"iia nivou srednJeg usmjettnug ob1'aZovanja u SRBiH..rprofesionalnojlJrijenla:<:ijii.

' . a i K:asnIJe.. uot van e malt raz I au 0 IClma pre meta. sl~h. Npr. 0 mo a$ ~e.:'~rilr.. a da ipak ne urilije SVlratl m na jednom mstrumentu: drugo moze imati razvijenu sposobnost za rjesava~ M . kriticno i inventivno misljenje I r.rakticnih ro erna. JentacilepmlIJIll.-za. om . crtda i 51.• vanje ravnoteZe i balansiranje tijela (zanimanj~ u gradevinarstvu._s: 0 a 0 . izlera I u drugur: aktiv n~stJma I ~lt~.no da n~stoji jedinstve~sih~moto.g I IZ pojediriihpredrnejj.latentne moguenosti ISpOljl I lSk?nsti. za ritam i dobro pameenje riIelodija. u. sobnost (brzo i tocno izvodenje jednostavnih maternatickih operacija.osti.VIseuspjeha.1.cen. sposobnosti za rjesavanje tehnickih problema kod drugog djetcta takoder bi se razvile i usavrsile.lhpostl.. .naglasiti da su visoko razvijen~neke sposobnosti neophodne za uspjeSno obav1ja.~ ocjena re~ultat priy~emeno?! znanja (ucenje sarno za ocjenu).~ Podaci dobi\'eni na osnovu.:.Ja u ~iliorogljhtrp~a-4a V0!1~L(l edm motormm-s sobMS~!!l1a:{spfetnost-QrstlJU..nunul e~u.Qje_QQjektivna':#k rezultat ne z:lY. Qydjeje v3zno. . N~taj n._ njima se rov'erava ko!" 'na znan'a ko'a 'e ucenik u toku . dokzarieke.. Stabilnost tijela i oqriavanje ravnoteie vaino je za uspjeSno obavljanje poslova koji zahtijevaju odria. .illng_zapaianja 0 uceniku u toku sk _ ~a. ali prije odredenog skolovanja oije u stanjupopraviti motor (npr. -~ 1 i ~ l' ?r.. Za potrebe profesiona_In.al~.:ko'e su -i~ristiCne za te stru e 1 zamrnanja.ltlaca ~ekcIJa k_oJerade u skoli i R~gistraciju ovih podataka treba obavljati od polaska d eleta u skolu pa do opredJelJenJa za lZul:avan'e zaniman'a.e_Qiii_!!ntacije najCesc.. paznja. masinski i elekro-inzenjer i dr.ton. .n.tej~tespOsob- 48 "~'~'''''Ori"""j.f1kJ?pecifienih psihomotornih'sposobnosti. radio-aparat). roditelja.terisrt. analiza i sinteza. 5. automobilski.I.DOVl!. bolJe :ezu1tate. . Kako iz ovih prirnjera vidimo.sP.~Iuze za ispitivanje sposobnosti koje su vezane za funkciju osjetnilfiiIgalla (~id. Takvo dijete ~~ba p.'nain~Ori..s osobndst ueenika za '. 2.psihomot~mu-SposohnostJe-kar.Jki .je nekihposJdVa. za. m.5 u ') da ucenikima dobre ocjene iz jennog predmeia ~!i je. da je popravljalo i upoznavalo se sa razlicitom vrstom aparat~.ko~. nas(<l:vnICII roditelji mogu prirnijetiti za koja podrucJa ~. vee zato 5to su njegove mogu6.' .. predpostavljeni na poslu n~ znanje steceno u toku studija I 5.jako su dr~gocJene.!:~m~ akllvnostlma. saobraeaju i dr.3 ucem '3.to. vee su najbolji onj~testQv' ko'j su sastavljeni na osnOVIl prouCavanja konkretne stroke ili_zanirna_lJia~i 1. sposobnosti rezoniranja. dijete moze imati razvijenu diferenqjalnll osjetljivost za vi~inu . : :'k<: ". da je dijeie sviralo neki instrument. . ali je njihovuspje ispod onoga sto ona mogu.jer su-p acainim subjektivnim utjecalem onoga tko dlJete pratt.o'. Neka zanimanja. Testovi za ispitivanje psihomotorikeobicno sukonstruirani U obliku razlieitih uredaja u kojima ispitanik treba izvrsiti odredene operacije. . estoVI iiiehanickih sposobnosti imaju vrijednost kod utvrdivanja sposobnosf jeteta za izucavanje zanimanja u kojima se upotrebljavaju razliciti alati i strojeviiopcerrito tehnicki uredaji.se-ID~lt !' . koje dolaze do izrazaja u obavljanju specificnih poslova.) obinsniii iii dati upuistva: osjctijivc i nt>r:. i nastavnih oblasti). Spretnost ruke vaina je za uspjeh u poslovima gdje se mkuje sa razlicitim strojevima i alatirna (zanimanja u metalnoj industriji.Q_Gnp. ' s:Q_osobnosti.ze naJ.. Za uspjesno obavljanje razlicitih tehnickih zanimanja vaznije je shvacanje mehanickih principa i razumijevanje tehnickih struktura nego Ii psihomotorna spretnost.). extravertiranost i sl.i 51._1. . J a osnovu P':_~f!l_'!!_~PJa J~~eta ~ razr:o~..ftzUltat sjX:C1fi§loitre~Rezultati u testovima mtehgenclk.l 5to veeoj mjen is itu'u one 0 I':! rneh2.nosa ograrueene.. a) Senzqrni testo. radnI!? navlk~ma.I:Jju KOI1[.kuce. cije poznavanje je neophodno za profesionainu onjentactju. sposobnosti postoje i onda kada pojedinac nije u mogucnosti da se bavi odredenirn specificnirn aktiv. muzicke sposobnosti bi se jos vise razvile i usavrSiIe ili.. Rezultati dobiveni na 'osnovu primjene odredenih testova mogu seuzeti U obzir sarno kao dopuna rezultatima koji su dobiveni na 'osnovu drugih ispitivanja) dobivenih podataka 0 osobinama ueenika. sU6J mterprefuclJu od objektivnih cinjenica.M- Informacije dob_ive~e pracenjern ucenika u duiem vremenskorn periodu.ov~.u u svrhu ofes"t.ak.~f~iOf .et zvuka._QaID§njl: ( 1~({ _ ::.9stoii . . nnCl a I za esavan'e tehnicko.enj'!ia!$ffit~ll)ih~ njima se ispituju one osobine d.dal1~0 tome e su latentne mo ost! u . ne_zato sto se dovolJno ne zalafe. Ponekad ni uz najbolju volju on D1Jeu s .Ispiruje. . Posloji vile naona kako se mogu pn~u!2!l1I sredlU pgdaa 0 {. u em u koji su vazni u pro es..~ za ove specificne podatke.spretaost ~~il(a za el!J!Ul!: aICtivnost . 3.s~ na zoanja_iz srednje ~kole.osoII! _Q_a. 0 ea mentalna spoob hvatanje bitnih odnosa. ms~kto~a sportskih i drugih drustava. To znaCi da nU.~~J~JJJp. I OSla l 0 I.. sposobnost sp§cijalnOg predotavanj_a (zamisljanje I pre ocavanje raspo. ' ~ ~ovi %Jil:IitiYrulle:E&hQmot~mih~bnosti . '~<H ." nje tchnickih pro?lerna..:rcf1!:' . nostirna (poslovima) i one znacajno utjecu na uspjeh u obavljanju tih aktivnosti. o U omotorna koordinacija i 51. Konstrukcija testova je vrlo slozen I struean posao kOJI mogu obavljati za to osposobljeni strucnjaci. za zanirnanje nastavnika u podjednakoj rnjeri treba da budu razvijene verbalne sposobnosti. u kojirna uspJefi zavisi 0 razvijenosu ovin sposo nosu su: me.:[.. ako je dijete u njih ukIJucen. ernocionalna stabilnost. ~. I drugim v~IUm osobinarna. ~e rij . Ovakve infonnacije rnogu se dobiti od nastavni~a.~rsl~k~datke~van. sk>var.. S druge strane lmamo dlJete koje ne po_ strze. Pored 120dajaka 0 u¢eniku koji se dobjju na W.pra¢enja-u~u. U »dosjeirna za ucenike« treba da se pre?vlde r:!bnke."~. tekstilna industrija i dr. u ?astavnici..reda i odnosa povrsina i pre meta u dvije iii tri prostorne dirnenzije): numericka spo.a iz pojedinih predmeta kOJI su r~!evantni za nspjeh u toj skoli. kines~etick:_!osjeti). 10t~esfl..rukovoc.. gradevinarstvu..?~satip'!nteresirati za sk?lu (moti. Ovdje treba napornenuti da je za uspjeh u odredenom zanirnanju potrebna razvijenost veceg broja sposobnosti..pomocu.. nJu?1 ok~s. ~nkuplJ3nJa I obl\·~n. vee J?ostoie testoyj (preciznije receno test-aparati) za rujere.a~lgdo_ .2.).6n vremens -om pen0du.' uom.k:oja~~olazIOdo-tzr~aja -u-svim-!!ituacij_ama-u -kojima'&e-{)(i.e i do tog niyo~. iti. na putovanju.Po oeu ko'ih se is itu'e.:nolabilnc osobe tone ~ojc sc brzo uzbucluju) nc mogu uspjesno oba\'!J311 p_oslovc koji zahtijcvaju strpljcnjc l rad ~ IJudima (npr.jl' ka ndidatirna za zanirnanjc . lako Je svaka sposobnost pod utjecajem aktivnosti (opr. 'tal' ' testov koiirna se is ituiu razlicite sposobnosti koie su otrebne ~eh u odredeoorn zanimanju i radnom mjestu.im teS'tOVirnamoze se ispitati: eree tivna s a to Je brza I tocna IdenlIukaclJa 65111<a.aka 0. Spretnost prstiju vaina je za uspjeh u poslovima koji zahtijevaju sastavljanje sitnih uredaja (industrija satova.~U dlJe~e sisternatski pokazuje najvise smisla i interesa i u kojrrna o~ OJ.n jih se. gdje treba k o ntaktirati sa bolesmma i iznemoglim.~. elektricar.aru>menuti da nematesta za mjerenjeopee (generalne) mehani~ ke sposobnog!..i'. Ima vr 0 sposo ne djece...1.O$a konsno poslui:ltJ za profesionalno usmjeravanje u6enAa. jer ano st~ je nau~ CIOD1Jepostalo njegova traJ?<l:svojma..veCiha teAova koji seoanl'is pnnijen \i. zatim rijeci koje se odnose na neku tema(slm cjelinu). Ijudima.iJ..ebno njima baviti.9s~bl_lsm.acIJa:n'a. kOJe ne zahtijevaju poseban intelektualni napor). b) Men~J ::-sluze za ISpltlVanJe slozemh funkclJa kOle su vezane za nase . treba ~etJ sa tzyJesnom rezervom. nezadovoljni znanjern ucenika IZ osnovne skole nastavnici na fakultetu i.-Spl:e1no. gd_ie i:n trch:l .o. Medutirn. jer sposobnost moze postojati.Z. Iz naveden ih prirnjera Iogicki pro~zilazi da pored zahtjeva zanirnanja (iii pojedi~lh poslova I zadataka) tre?3 poz~avat~ I osob!T!c onega koji cc ih obavljati. Npr. .)QKOincimakoj ~l!Pll~j_l!_!1~ ~'al1le oekor zantm~oJ3' N~ vazmJll u naslm Ul' etl111a oa rimien'j\'iji su: aci dobiven: na ?snol'U pra. <Jragoc)eni su S~CIKOii se dobijuti::imienqro t'2§tova koii rnjere ?dredene6SITOihe. Treba. verbaIna sposobnost (pronalazenje razlicitih rijeci istog smisla.eteta. le¢ijih sposobnostl.a_sposo.uC-eBik-a~ da o~9_J_J.intenzit. .r:n. _.: se pnm~u: r+r:» . Podaci 0 j ..sko:al).:. opticka industrija. ..la podat. radio televizijska industrija. iz skola srednjeg usmjeres nog obrazovanja.._yec od samog uceri! a. ariicar. u sudu gdje se prirn aj u tuzbe I zalbc . a~~olsk~g usp}e~a (opee. n~ .!. parncenje.). i jos neke osobine licnosti kao sto su: socijabilnost.g tko isoituje iii korigira refu!ta1e_t~ta. StOg~ ovdje neeemo pas. Npr.koh. to ne postoji test kojim se mogu lspitatl pSlnomotome sposobnosti uopce. ueenje) ipak treba razlikovati sposobnosti od znanja...ooalnoi'oni~nt:f . elektroindustriji i dr_). vasl?ltaea.). a da specllieno znanje nije usyojeno.slru -e.~irati) i pomo6i m~ da te. mehanlckih s ~_~!!.icstova anketorn inter. Ce_sto. .udske ?}elatz.bnost. ~. !i. ~v~ka skola sredn~~g usrnjerenog obrazovanja treba da odredi minimum znanj. i.

pitanje.radnike (~avedi smjer) visa struma sprema . ' "e skole I zamman a su oznat' lClma 1 roditellma.i oni koji znaju i mogu da odgovore... Pri tome treba voditi racuna 0 tome da Ii oni (roditelji..1 f. iii njegovi roditeljiJ ' .. Kada si poceo-la da razrnisljas kuda CcS' nakon osnovne skole (podvuci jedan odgovor) a) prije 2-3 mjeseca .!!.'UpisuJ~~potreba koje Una privreda.-."j' ""elfa.-i' 4· 51 .'. . Npr. nastavnici. Pored pOS(O]1 mz zdravstvenih I drugih osobina (slab vid.. Navedi tri nastavna predrneta koja 5.!?~oggpredjell~nJ<U niz~~KetOrn se vrlo lako ffiQZeispi!austouceniIC zellili ne zeli... visoko razvijcue inrclcktualne spu.-nastavnicii drugillllS!e. . ali ne zele odgovoriti ria postavljena pitanja u anketi. . nisam jos uopste razmisljao-la II._(.-. Ako imas brace iii sestara navedi skolu u koju oni idu. U dosadasnjem skolovanju uglavnom si bio-la: (podvuci odgovor) a) dovoljan dak b) dobar dak c) vrlo debar dak . . -------~--------2..f--I i .i~.' .m 1 u\. jer za vecinu znaei i prihvatanje 'posli kojim ce.se baviti utoku Zivota:Do sada je uocen nesklad izmedu zeljaueenika. 0 hneLp~e Pol: muski. skola u kojes~. d) niza strucna sprerna ... Radi ilustracije.ako bismo . pa' f ..s ..: .. 4." b)s majkom : '. Broj clanova porodice (napisi broj racunajuci i sebe) .tindiL_. 1. Skim si razgovarao-la . pcsla .--------. kao sto s u s kro rnnc 5i>0sobnosti.moze i vise odgovora): a) ni sa kim . 3. ' 8. U obzir ne doIaze odgovori onih koji pripadaju kategorijama C i B (to su oni ispitanici koji zele cdgovoriti ali ne znaju. 10. dene ~kole a u skladu sa potr ebnma naseg drusrva.' ~j\nketa I..:\jn~: oscbinc). b) prije godinu dana c) prije viSe od godinu dana d) 0 tome razmisljam od malena e). . Motimo te da na svako pitanje od~ovoris p~emauputarna datiru UZ. Vk~lIko na neko pitanje nikako ne rnozes da odgovons.. Ovo je vaino zbog toga. _-----. " ··. 3.c: I1lZ $VISc. ali je teze utvrditi da Ii ce se ucenik stvarno tako i ponasati u korikretnoj situaciji (da Ii ce stvarno izabrati skolu koju je naveo on.) Ako su nam odgovori ovih ispitanika potrebni. u skoli volio. Zanimanje oca (naziv 1. ~~ ~ __ __'__ _ --~----------'---__'_ ~_-----~-----. 1. _ ___ osmogodisnja skola Mogu (znaju) A C odgovoriti 'Ne mogu ' (ne znaju) B D 2ele (hoce) odgovoriti odgovoriti Ne zele (nece) . _._-ne-primijeniti"-anketu-pa"iek onda uty:@lviit1Sfli~~_'ii!!.----7. Tabelamo prikazano to izgleda ovako: odgovoriti a) nepismen b) nepotpuna osmogodi~nja skola c) potpuna osrnogodisnja skola. CENTAR 9.' e) srednja strucna sprcma . .j9CnO utvrditi cilj koji zelimo postici anketira-njem... kvalifik?vaoe.k.. Osim toga lako je dobiti odgovor na postavljena pitanja. n_~I~2:e_u osnovi njih. k<~nt~aindi~acija z~ slozerie i kreaiivne poslove.~~L_rJ.: l:r:. .g!ioruX..::.. ovaj nesklad bio SlO ma nji.§likjtQ_SYim_yainirnl~ n~ziflz50r zanrmanl~_treba"d6biti podatke na osnoyu ankete od roditel~~ tome treoa VOdlUraCuna 0 opsegu loolIku wete.polukvalifikovana radmca.:' · "~::.·--iik(i·emisledabiun·emuus 'eli koliko oznaJuzani.." su koruraiudikacija ZJ repetitivne i vrlo jednostavne poslovc...) koji su kontraindikacija za odrederie struke i zanirnanja.skola za kvalifikovane radruke (navedi smjer) f) visa sprema . jer lose sastavljena pitanja i mogucnost kontroIe odgovora mogu znacajno iskriviti pravo stanje stvari.. Navedi'lri nastavna predrneta lio: koja su ti tokom skolovanja bila teza.anketaseupotrebljava. . c): 5 ocem d) saba roditelja e) sdrugovima .23ilrn 'siCi\JEenike imere. treba pokusati da se dobiju na neki drugi nacin.visokokvalifikovani ~admk (navedi srnjer) g) visoka strucna sprema (navesti fakultet IIIvisoku skolu) ----------------------3.. od toga djece (racunajuCiiseb~~----~----------------------------------------------6.::.Sta ()dabrati u daljem ~\::alo~~ju1··· Odluka je znacajna. nize dajemo primjer dva anketna upitnika. u sko li i dr. h. (jed an za ucenike i jedan za nastavnike) koje je nedavno koristio PAlRC Sarajevo " PROSVJETNO-PEDAGOSKl PEDAGOSKO-ANDRAGOSKl ZAVOD SARAJEVO ISTR..50 ".sto ueenici roditeri..em ika o s iajao bez. sto-i1i.polukvalifikovani radnik _ potpuna osmogodisnja skola . tjelesna konstrukcija.za prikupljanje-nekih -pOOataka koji suvazni P profesionalno . .. odnosno koje big nisi vo- • L 2. fensIci (podvoci) ~ovna~ola(nariv) Mjesto i .skola za.'osnovu d obivefiifi podataka ffioi:e"}}izvuti(~ko se zelia(iQijD._ .' v . 3. . odnosno koja su I. oa'itsu~upni sarno odredenom ogranicenom broju iii veci broj ljudi ima uvida u rezu ltate ankete. Prije nego Ii se anketa primijeni i konstruir~treb. a privredaoe: .!llriI.. dopisi ispod pitanja razlog zasto to ne mozes.. C ) limo te da svojirn iskreniru odgovorima porncgnes da stcknerno u:'ld u zclje I ~19gucnosl~u c~~~ zu dalje ~kolovanje.ti:::i_~Ji.ij?I:oj~:zeIe j_<:~'~ai..'.ih mogli_upor~ditisa zahtJcvlma ko!~ trazi udr:uient rad: " 'rna SvoJlm 0 d govon pornoci cd da se I generactje koje dolaze iza tebe usrnjere pravilnije u odre .. ~kolska sprema majke: (podvuci odgovor) a) b) c) nepismena nepotpuna d) nifa strucna sprerna .cpodvuci . d) odlican dak .ALIVACKO-RAZVOJNI UPITNlK PPN -79. ._9.~ .. e) f) posla kojirn se bavi) (podvUCIodgovor) ' .amman a•._. »Isla od ruke«: L_-----2.. Zanimanje majke (naziv posla kojim se bavi) 4. Skolska sprerna oca: U_profcsionalno j. __ svom buducem pozivu?.j'. ~ .orijentaciji . .~nke!om se obicno zele do· bitipodaci 0 tome. Tvoja generaeija ove godine zavrsava 6snovnu~olu.visokokvalifikovani radni~ (n~vedi smjer) -----------------------g) visoka strucna sprerna (navesti falrultet) ili visoku skolu 5.. odnosno ako su zavrsili.9.f?ln!!..usmjeravanje ucenika. aTije :--te1£lspil3ti·stvame zapreke i intenzitet izraiene zelje.::. ucenici) znaju i zele iskreno odgovoriti na postavljeno pitanje. D:.slab uspjeh pSlholoskIh n o st i prt~'-. koju su skolu (odnosno fakultet) zavrsili I.~'ednjastrucna spre'!la :.

: •. uvjeti rada i 51. manju hi najvikdosle Qoiz~jau~nikove ·. 4. Mislite li da bi ueenik imao vise uspjeha u ~koli u koju bi se zelia upisati kada bi imao rnogucnosti (pitanje 15.·.. :-'~'>. U koju skolu se narnjeravas upisati PPN . . Sta mistis.·79 ZA NASTAVhlKE Up u t s t v o a) navcdi naziv skol e b) pokusacu se zaposliti e) ostacu kod kuce d) nisam jos odlucio-la 13..u . b) ne odgovcra mu jer je za njega preteska. zasto ucenici izbjegavaju ta zanimanja? 18.. _ 16.'j.~koli I::oje namjeravas izucavati .--. Sto rnisls da je u sadasnjoj odgovor) 2) zelja ucenika situaciji presudno za ucenika da se upise u neku skolu? (podvuci uteni~ je:~odvucitejedanOdgavOr) b\ c) d) e) ielja roditelja uspjeh ucenika rr. u upitniku koji je popunio ucenik): a) da. :. kerarnicar. Zasto aI b) c) dj du ne budes prirnljen-a si se odlucio-Ia za i:eljenu skolu? u naprijcd navedenu skolu. .~-. 3.. e) jer roditelji nemaju materija1nih mogueaosti za drugu Skolu. 2... Dati ucenicima upitnike sa oznakorn PPN . da CeS uspjeti u skoli u koju imaS namjeru da se upises'1 ~ : a) sigumo cu uspjeti b) nekako Cu se provuci c)ne=arn ..:\<.odgovar& ucenikovim mogucnostima. .anja pod brojem 0 i 9 treba ispuniti sarno na jed nom prirnjerku. ima skola u kojima ima dovoljno mjesta i nakon kojih se gotovo odmah moze dobiti zaposlenje. d) jer nema druge skole u mjestn (u bIizini mjesta).. Sta ZIlaS 0 zanimanju . ~-' .ucenik se aamjerava u navedenu skolu upisati (podvucite odgovor): ne bi zelio ni pod kojim uslovima izucavati: . godinu dana.'·- ~"'..upisati? (mogucnost zaposlenja.Y'f~': '~. zanimanju . Sta rnislite da li skola u koju se ucenik narnje- 5.79 da ih sarnostairio ispune. galvanizer. .' .. gdje ces se tada upisati ? (podvuci odgovor) skolu _ '" Svirna je poznato da ucenici koji zavrsavajuosnovnu skolu. . .·8_ Postoje 1.:.. tesar.'79« i nastavnik »Upitnik PPN -'19 za nastavnike«.~. Nakon... _ 'II . ali ih ucenici izbjegavaju..__. b)-dosta dobro. Pri~datraii:iA:. irnaju izvjesnih poteskoca.-' .. . dvije godine. rava upisati (podvucite jedan odgovor): a).. jer se za svakog ucenika ponavljaju.:Cl.. Irne i prezirne nastavnika: Predrnet koji predajete u mom mjestu (u blizoj okolini) nisarn posrigao-Ia odgovarajuci uspjeh za drugu roditelji me ne mogu skolovati roditelji su tako odlucili nema druge -------------------------~ _ ___. .f) ~ nasravni . U slucaju 14.:eraciji.:. b) ne.:.~ ::. odnosno dopisi) a) sve mi je poznato b) znam ponesto c) znam vrlo malo d) ne znam gotovo nista e) navedi sta bi jo~ zelio znati 0 tom zanimanju 22.edi sve $10 misliS da bi trebali mati) -:- mo- . (podvnci. ... c) jer nel::o odnjegovih drugova ide u tu ~kolu. vise od dvije godine. a) po svojoj vlastitojzelji. Da bi se rnogla pruziti odredena pornoc ovogodisnjoj I narcdnirn generacrjama.. ·. Kada bi se ti rnorao-la da se opredijelis za jedno od ovin zanimanja (napisi) 19... ::.--.. pa bi ponavljanje u svirn prirnjercirna predstavljalo suvisan naper. dohodak. SIO mislis da bi ueenici trebali znati 0 odredenom (nav. .. Pit.. 21. f) jer nema odgovarajuCi uspjeb da bi se upisao u drugu ~kolu. a) ispod prosjeka u s':ojoj ge. 6_ Prema vasem misljenju . b) pod pritiskom roditelja.79 za nastavnike«. kornpletan materijal dostaviti lieu koje bude zaduieno za prikupljanje rnaterijala. . sto ucenik popuni »Upitnik PPN .•. .-. Prema svoji~ opstimsposobnostima . :.----'----"-----.f.'. cjslabo. S druge strane...' 52 . \. ~: • . .. . Za svakog ucenika treba da vi ispunite upitnik sa oznakom »Upitnik PPN .• prije nego se odluee za njega -. .1._ ._---- _ e) nakon zavrsetka te f} zvanje koje se stice g) posao za koji se u h) idu i moji drugovi I) nesto drugo (navedi skote lakse se nade posao nakon zavrsetka te skole je cijenjeno u drustvu toj skoli osposobljava dobro je placen u tu skolu sta) Radni staz u nastavi Podaci za ucenika (ime i prezime) I. Koje od naprijed 20. Ucenika poznajem: podvueite adgovar) a) b) c) d~ rnanje od godinu dana.:j:Z~fn~~:~t:{~o~ pieprbb.:..>"""" .:. c) ne odgovara mu jer je za njega prelaka.·. ....:' i" :. . .. kao vecina ucenika njeg sve generactje... mehanicar elektrienih kola.. koju bi tada skolu zelio da upises? a) navedi ~kolu i smjer b) ne znam 2.~::::e:~. ?·:. b) prosjecan. Mislim da utenikii po~'i1aj~m: (podvucite odg"ov~r) a) dobro.--'--.... g) iz nekog drugog razloga (navedite kojeg) -'-. Kada bi imao-la sve us love (da je 'kola blizu. .:>.:. usmjcrenog obrazovanja. c) izr-ad prosjeka svoje generacije.aterijalne mogucnosti roditelja nesto drugo (navedi sta) . 4. (Poglcdajre 17. ncophodno je da dobijerno odredene podatke. ... To su skole koje dajn sljedeca zanirnanja: elektricar.\{dDosn~ u koj1i1i~v sposobnosti? (Ii.{53:. . tapetar.·. d) ne mogu dati odgovor.avemte pribIiino zaniinanje)e'·::··'·c ." .priupisa u ~kale srednjeg. 3. .. gucnost napredovanja.. Iimar.~ zanimanja._ a .nastavnikom g) sa strucnirn sluzbarua .::Dl . zavarivac i zidar..te.. rudarski mebanicar.. Vas je zadatak sljedeCi: I. koj~}ikoli. kozar.)..-. .~j~gavaju. da imas obezbijedeno zaposlenje nakon zavrsene skole i ostalo). c) nisam siguran. lifui. Ucenici se cesro upisuju u odredenu skolu mada znaju da ce tesko naci posao. MislisIi navedenih zanimanja za koje bi se opredijelio: _ za koju skolu se ucenik opredijelio).! ~ ? _ __'___ __ I likorn UPITNIK h) s Ijudima koji rade te poslove e) i nekirn drugim (napisi s kim) 12..im.i. da roditelji imaju dovoljno novaca.k~j~f... _ 15.~ \ ':.

. upotrebit cerno standardizirani intervju.upotnje I~I0 a ..na neke njegove reakcije I izjave koje ~u.tr~ 1" . !( 4. Treba imati u vidu da je ap.rv. povrsan i nestrucan takav isti stay i ponasanje zauzet ce i oni koji popunjavaju anketni upitnik. vee nakon dobijenog odgovora treba-da prede na sljedece P!tanje. K.· .)A3iljcieoje odgovora dobijenih. Vrlo cesta upotreba ankete i nestrucna primjena dovodi do negativnog stava prema vrijednosti ove rnetode. Istovremeno biljezenje odgovora ima niz ne ostata 1 prednosti.!'!P.' \.). Ako to mogucnosti dozvoljavaju najbolje je zakap_tnterroin koji odgovara i 'voditelju i ispitaniku.raeuna.. 0J'tre e profesionalne orijentacije ucen!k.Tz=r}i. Predno~~ so 0 ~~§ In~ervjua j~. .eta posrupak koji proJazi nekoliko faza: forrnulacija Eroblema i cilja koji se isprtuiii. .vazrie.. lunar. d kQJen!~ kom slucaju ne smije odstupi!.Onaj cd koga voditelj inte:viua ieli d~biti ?odatke tre~a .i: tstovremeno dok se vodl ID~e . kcramiqar.) dale odgovore koji se ticu ~je~~vi~ zelja.' .!.:' Ako je odnos ispitivaca (anketara) prema ispitivanju (anketiranju) neozbiljan.~"'y'od. • .vati i ka~o c~ te. namjere. oajveea prednost istovremenog biljezenja odgovo~a je u tome sto otpada opasnost oe- J~ 55 . . prekinuti svoje izlaganje kako bi omogu¢io ispitivacu da sve zabiIjez~ a to oteillva Citav posao. odgovori su realniji i objektivniji (istinitiji). . koje zeli POSllCImtervjuorn. c) nedovoljno su placeria." 1': ski rnehanicar. On treba steci dojam I uvjerenje da mu se ze. koja ga revoltiraju. Prividna jednostavnost ovog postupka navodi mnoge (i nestrucne osobe) da konstruiraju anketne upitnike. Vrijednost tih zakljucaka i preporuka adekvatna je vrijednosti samo ankete.!li s~ ~ odgovori odn~s~ na probleme drugih ljudi I njegovo poznavanje nekih situacrja. Praktienu i teoretsku vrijednost imaju. t fiiJ Posebnu paznju treba obratiti i na osobe koje ce vrsiti ispitivanje (prirn ijeniti anke[u). . nepovjerenja I neorgamzrrano.I. cinjenica. roditelju. av " uzi una n ed odr~denom S emom.' vnjed~ jedno pravi10: ako zelimo dobiti onjentacione podatke 0 nekoj pojavi (zeIJ~.Veoma 'e v· akav. ~ ~(usmena lit pismena) treba da budu formultrana tako da su Jasn3..osnovu dobivenih rezultata donose zakljucke . I: . Da bi odaci dobi"eni metod om interv·ua_biliJlP9. rezultati koji su dobiveni pomocu strucno sastavljenih i primijenjenih anketnih upitnika. toku intervjua takoder veOI~a y~o.. kada se daju odgovori koji se ne odnose na njih direktno.(ili n. ~o.. g) nesto drugo (navedite sta) _ 9. Ako su pitanja preteskai zahtijevaju odreden stupanj obrazovanja.i. 0 ra a t analiza 0 went 0 ataka. f) post oje predrasude prerna tim zanimanjirna u odnosu na »intelektualna« zanimanja. .e~n~ po. Nadalje. provode anketiranje i na .i!!.o. . .'.l"1e~u~lm. donosenje zaklju a I axwje r_r~porUKaz~ po uzlman~. ruder- '. nastavmku I dr.. (1(Y~jellJ." Me du njirna su: e lcktricar. h Kod landardizirao(W. pridrzava ncke unaprijcd prip!emljene ~l:eme. ..l. a kod pojedinacnog ispitrvanja slobodni. naJb'oiJeje da se voditelj ne upusta u opsirnije diskusije._S u'e vn erne IS Itlvan a I obrade podataka. j. roditelj 1 dr.... a slobodni intervju.sebna p~moc.lema.. • £}. S12 rnisf ite ~ta bi ucenici trebali znati 0 odredenom zanimanju prije nego sto se za njega odluce (Na vedite sve sto mislite da bi bilo pozeljno) _ f . Ija.X u. ::ko zelimo ispitati ~ve! iii veci ?roJ ~cen. Postoje dvije mogucnosti kako da se to urad. a najcesce problernaticna. tupetar. b) posao se obavlja pod nepovoljnim higijenskim okolnostirna.~ obicnorn razgovoru po iumc S10 se \'oJ.da zna . onda su pretjerano obazrivi. mehanicur eicktricnih kola. r~direijem i dmgim osobama. izbor onih na koieCt:l5itt nmijen 'ena (uzorak III populli8j~prodo<!_enjeankeiiranja. . m. \. Bez obzira rul svrhu rulvedene teskoee i opasnosti. Nema snu:}. onda je 10 anketa). Sla rn is lite. voditelj ce u takvim slucajevima sugovornika utjesiti oa taj nacin sto ce mu reci da i drugi ljudi ne rnogu nista iIi vrlo malo . da bi anketa imala potrebne metrijske karakteristike. y09~telj inte:._ za In.akav ce stay sugovomik zauzeti prema voditelju zaYIsi i kakve ce odgovore da. ealizacija svake odovih f~a treba biti zasnovana n.-i:!aupitnika.·e rvi kontakt uno tko vodi int~rv'u sa uce~· . " /75) Ako se dogodi da ispitanik mora cdgovoriti na pitanja. zavarivac i zidar. a naruSava i tok razgovora. dogadaja I dr. Ako se to obavlJa istovremeno. k oznr. valjanost i pouzdanost. Doaj '.e~~jainter:vJIl~~ode[ Je veoma vawo.. vjua (iii anketar) treba voditi racuna 0 tome da I! ispitanik (ucenik. pcgotovo ako se ispituju r?~itelji kojima je potr.ti sam razgovor.tnacelmm postavlciima pSlholo~ko-soclOloske metodologije. diti. onda je ispitanik viSe rezerviran prema voditelju. Medutirn.i daju preporuke za poduzimanje konkretnih akcija. stalno biljezeoje odgovora smanjuje pafnju ispitivaea (voditelja). tko odgovara eesio mora. nepovjerljivi i neodlucni. U skolskoj pr~ksi. kao sro su objektivnost.!!t<l_. 0 to~eci i sl.yelikiP l!1!eri 91l1?gu¢ava lednostavnIju 06radu do ata a .a. vee sarno to da ih on osrvaruje U slobodnom i za sugovomika nevezanom razgovoru.I!pom?~1 u '1Jesayanju njegovih eventualnih problema ili prosirenju njegove informiranosti lZ oblasti u okvi?:>~o~e s~ vodi intervju. . pr~p. U slucajevima kada ucenici iii roditelji daju odgovore vezane za rjesenje njihovih problema i problema njihove djece.Ipa mtervjua i njihove kornbinacije (p. . .nja i ~rob.ika i rodit~.imasYQJu p~4nost bas u tome 510 Je ~tandardlZlran pa olaEav"~osa(tvQ(lite(u intervj). ~~gu se .ya . reagirajuCi pravovremeno . _.rek~ vezane za profesionalnu orijentaciju ucenika) onda se upotrebljava standardizira ni intervju (ako ga damo u pisano~ obliku i ako na pitanja i~pitani~i odgovaraju pis~e: no.. opredjelje.n OI:n.nlg:~tnih akcija.i . I razu~ (uceniku.. d) roditclji ne ze!e takvo zanirnanje za svoje dijete. zbog ~eg" ucenici tesar. u 0°ine S[O onJogu6:. i to ~i u kern slucaju ne z_n:!LI a d on nerna svoj plan I cilj. . izbjegavaju ta zanimanja? a) nisu dovoljno priznata u drustvu. onaj koji ih ne"nl'zumije zapada u stanje frustracije i njegove najcesce reakcije su agresivne prirode.'-::. . e) za njihovo obavljanje potrebni su veliki fizicki napori." .olusta_ndardlZlram mtervj~). galvanizer. Ako se ra~govor v<?dl ~ arrnosferi velike napetosti. ako zelimo dobiti detaljne pod atke 0 pojavi koju ispitujemo.ikl.n'ju fT.la.ltlga kada su ueenici umorm i neraspolozeru (oakon nastave ih u slobodno vrijeme] III s rodlteljima pnje i nakon roditeljskog sastanka. . u. Standardizirani il!1e. Ako se takva pitanja ipak moraju postaviti.a~It:ti) cilj I svdiu razgovora. onda su tako dobiveni ocdaci sumnjive vrijednosti.lva 'voditeljuda:-<1Qi1"ei:!Onek!h dubljih (d~t~l~n!jlh) m~OrrnaClj_a0 uceniku.

'.kako sam sada varna rekao«.iznernog- Uy_osljednje vrijerne problem bilj. nastavnici.) na osnovu metoda koje su navedene.ipletenje. sIikanje. onda odgoj i obrazovanje postaju sami sebi svrha. roditelji i dr.. ~~teresi q:_nteresi SI. . vezani za literamo izrazavanje (citanje. geografije. . oblikovanje. gledanje televizijskog pro·gram~uSanje. /-. rad u vrtu). pisanje j 51. Lnominantno podrucje interesa za svakog ucenika rnoze se dobiti na osnovu podataka koje daju roditelji.eienja P?dataka po. da bi se smanjila pogreska parncenja. Zabiljcskc treba izvrsrn neposredno nakon obavljenog intervjua. Ostali oblici prikupljanja podataka Rad na profesionaInoj orijentaciji ucenika treba da bude sastavni dio odgojnoobrazovnog procesa. Da bi se postigao pravi cilj potrebno je da svaki nastavnik u toku obrade gradiva iz svoga predrneta. druge obaveze prema skoll 1 skol-. !9Interesi vezani za likovno izrazavanje (crtanje.. aktivnosti (sviranje.. pjevanje u horovinIaICUD.. posebnu paznju treba posvetiti prirnjedbarna voditelja intervjua.. rukovodioci sportskih i kulturno-urnjet. . konstruiranj . tapiserije I~~ ..' 5.. [ i { :..radija)? . »Cesto izmedu redova« ispitanikovih odgovora iii procjene onega sto narn nije rckao.)'iVOtereSi . . odeliranje). ':. novca. vezaoi za sportske aktivnosti (bavljenje pojediniro vrstama sporta). b iljczi odgovore (jj.. stvaranje. : . ako su roditelji nepismeni. kao i u drugim slucajevima). kao i drugih podataka dobijenih od osta1ih faktora (strucnjaci. na ispitanika to mozedjelovati zbunjujuce i zbog toga postaje nepovjerljiv..":'/ . ~. ~ '/12.. Dogada se da ispitanik nakon zavrsenog intervjua sam kaze: »Pa znate. ako se dijete bavi aktivno sportom iIi ucesrvuje u radu nekog kulturno-umjetnickog drustva. . .'lnteresi vezani Z'\ druge aktivnosti. .ku~ava s~ rijdi~i pornocu snirnanja na magnetofonsku trakiLJako Je to dobitak za voditelja.:. .'. nickih drustava. 57 . . . dinirn slucajevirna on je jedini nacin da dobijemo zeljene informacije (npr. . Bez obzira na poteskoce (na koje se nailazi u primjeni intervjua) i vrijerne koje je relativno duze nego kod nekih drugih metoda prikupljanja podataka 0 uceniku. spreroanje. . sivenje. iz SH. '.. nekad su vazniji podaci uego njegove »ciste« izjave.. pa cu kod kuce na rniru svc to srediti i zabiljcziri«. . Zato voditelj treba iznijeti svoje primjedbe i utiske o najvaznijim aspektima odrzanog intervjua. Ne postoji gotovo nijedan predmet u kome se ne mogu uz pojedine . teresi vezani za kolekcionarstvo (skupljanje maraka. rnakramea i .' . teresi vezani za tehnieke aktivnosti (popravljanje aparata i strojeva.. Ako se izgubi iz vida taj cilj. ' . ..5. Ponekad se na osnovu nekih nedosljednosti u samim odgovorirna mogu donijeti odredeni zakljucci. . Da bi se olaksalo svrstavanje ucenika prema dorninantnim interesima i podruejima kao primjer cemo navesti sljedece kategorije: .. ~tg~i vezani za pasivnu zabavu (slusanje muzike. nije to bas sve tako.). skim odl3n~ S6 m~~~i za muzicke vezani koncerte). U tom slucaju njegove pribiljeske predstavljace zbrku podataka koji ce se pornijesati i nccc imati neku znacajnu vrijednost.. obraditi i sadrzaji vezani za profesionaInu orijentaciju. kao i drugih predrneta).. Najvazniji od tih aspekata jest pitanje iskrenosti ucenikovih odgovora.: nteresi vezani za pomoc u kuci (kuhanje.". drugovi. tematske cjeline. vodi racuna 0 tome koji aspekti profesionalne orijentacije se mogu realizirati.. kada osjetimo da ucenik ima posebnih teskoca u vezi sa izborom zanimanja iii skole. :. izrada goblena. .. Krajnji ciIj sveukupnog odgoja i obrazovanja jeste priprema i osposobIjavanje roladog Covjeka za uspjesno ukljucivanje u radni proces. U svakorn slucaju.' .1. u poje. Na osnovu podataka prikupljenih u toku savladavanja gradiva iz pojedinih predmeta i nastavnih oblasti.tocne rcprodukcijc pajedinih ":\" . istovrerneno iii magnetofonski). pornoc starijim i.. preporucljivo je da nastavnici pojedinih predmeta (ako to prograrnski sadrzaji dozvoljavaju) u toku skolske godine daju skolske zadatke na ternu iz profesionalne orijentacije (npr. Mcdutim. razglednica.. ako okolnosti nalazu da se odgovori ipak moraju naknadn<_JbiljeZ~t~ onda {rcb~ poy?vati pravilo: s biljei:enje~ odgovora nc smije sc odugovlaciti. moze se zakljuciti sto ucenika najvise interesira i u kojim aktivnostima ima najvise uspjeha." . . Najopasnije je u svernu tome ako voditelj intervjua rezonira ovako: »Najprije cu zavrsiti svc predvidcne intervjue. ukoliko to sadrzaji dozvo!javaju.. muzickog.Intere51vezaDl za skolske obaveze (ucenje. vezani za rucni rad (vez.' . na- rod' sn'i) . a ponekad i iz reakcija i gestova na pojedina pitanja.\ .i:· ""F colazi onda kada ispitivac naknadno dobijene intcrvjuorn.' . lntercsi I'm) I vezani 703 pornoc ljudirna (cuvanje djece. Iikovnog. bilo kako se vrs: biljezenje podataka (neposredno nakon intervjua. Da bi se dobila sto svestranija slika 0 ucenikovim osobinarna i drugim vaznirn faktorima. .

potrebno urvrditi minimalan sadrzaj zakonske regulative u obrazovanju. 'gdje se pod racionalnom raspodjelorn smatra utvrdivanje najboljeg moguceg skJada izmedu interesa i sposobnosti pojedinog covjeka i interesa i rnogucnosti drusrva. prije svega. . Pravilan izbor zanimanja ne postaje sarno pravo. potrebama-zakac!rovIma.") ·. Ako prihvatimo'ovu -osnovurondamoramo priznati. u okviru Odsjeka pedagogija-psihologija. kako je to receno tl Koncepciji profes~o~~qe_ OIJJ~!lraC1Je1 socljaltstlckoDl 1 S1flrioupravnOrii"drustvu-. str." :.. Ovakvo stanje i savremena drustveno-politicka kretanja u nasoj zemlji sigurno su utieala da je Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju dao na javnu raspravu »koncepciju profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drustvu«. razvoja. .~1 .. Savez udrufenja za profesionalnu orijcntaciju. zahvaljujuci uvodenju pedagoske sluzbe. Poseban otisak iz biltena Saveza drustava za profesionalnu orijentaciju Hrvatska. a samoupravnim sporazumima utvrditi dufnosti i obaveze razlicitih subjekata. nego i obaveza svakog clana drusrva. 15~16/80:. izvan nastavnih prcgrama .. broj 15-16/80..profesionalne orijentacije temetih.zg\eda da doprinesu razvoju drustva. U) Koncepcija profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. Intcres je drustva da svaki subjekt razvije one svoje potencijale koji imaju najvise i. poslq_va. profesi6naJnom oiij~mll<:i15m.selekcija . 59. da je posljednjih godina profesionalna orijenracija uspjela da se probije u osnovnim skolama.dorninira. U skladu s tim i sloboda izbora zanirnanja i rada ima svoje ogranicenje. Stoga je drustvenim dogovorom .l_d_DlstvU koncepcija .. <~oguenosli obrazova~ i zapoSljavaoja..17. da smo jos daleko od toga da mozemo tvrditi da ked nas postoji profesionalna orijentacija kao program iran i razraden sistem koji se primjenjuje u praksi..' n) Koncepcijaprofesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. u naseTI. doduse. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA DANAS Za razliku od kapitalistickog drustv~gjtlr_9i~sjonalna. Savjetovanja za sve one koji se bave profesionalnom orijentacijom postala su redovan oblik strucnog usavrsavanja.nad. ! 6. No ill to nece biti dovoljno ukoliko ostane sarno u okviru vaspitno-obrazovnih organizacija. prihvatili smo i stav da profesionalna orijentacija irna osim individualnog i veliko ekonomsko. strucnoj i profesionalnoj (institucionaliziranoj djelatnosti. institueija i organizacija u profesionalnoj orijentaciji kao drustvenoj. poseban otisak iz Biltena Saveza drustava profesionalne ~~le~tacijeHrvatske. a radi se i na njenom znatnijem provodenju u prvim razredima srednjeg usmjerenog obrazovanja.. jer one vee sada imaju teskoca oko nacina finansiranja ove djelatnosti i obezbjedenja kadfa posebno za nju. Vee srno govorili kako je tekac razvoj profesionalne orijentaeije u Bosni i Hercegovini.psihofizioloski ' da (zanirnanja. " . drustveno i politicko znacenje. Prihvatajuci da izgradnja sarnoupravnog socijalistickog drustva u nasoj zemlji pretpostavlja raeionalnu raspodjelu kadrova. uveden je i kolegij profesionalne orijentacije..el1~ts1jedecjrrrp61liZnIm <:?~n_9_va:m. i vas uno'.. U okviru visokoskolskih ustanova.. . Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju prilog Biltenu.'!_:~dubliem poznavanju drustvenih cilieva. ~adni~zadat!l~a. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.fna kako dobro pojedini aspekti profesionalne orijentacije bili teoretski razradeni.-ii1coJojje vise rijeci bilo u prvom dijelu ove knjige. pa sarno da jos dodamo. zaposljavanju u udruienom radu.

a. SaraJevo.. admum iz. Sigurno da ce se i ova zanirnanja jos razvijau..~j.SSR-u Je vise od trideset miliona zaposlenih moralo steel proizvodnu kvalifikaciju I sl..~~a· nizacijafiiaIidrirzcnog rada rnaterijalne proizvodnje I drugirn.... licioci (moleri) i instalateri grijanja.o\'anj_eu ~1d1du5 potrebama~druzenog rada.og Vidljivojeda uskladivanjeupisa')l&nikas potrebania lidroZenog r. jer tendencija je da vaspitno-obrazovne ustanove mogu osposobljavati ucenika sarno za ona zanirnanja za koja postoje poslovi u udruzenom radu. elektricari.-4dn(}5nG--ZajedniceJ. U skolskoj godini [980/81.. . To je pojava u citavom svijetu. izradu projckta i konstrukcije proizvodnje i organizaciju proizvodnje.J.sarno kod nas u Jugoslaviji.' Iste osnovevec suprije ugradeneLu neke.az.. di~:lzborzammanJa re~je. "~i~ pre~~~~~i~~[~\'!)r:1}. . godine Sarnoupravni sporazurn 0 udruzivanju sredstava za stipendiranje i kreditiranje uccnika usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitamih zanirnanja gradevinske struke..~~acij~_bil. ali i specijalista za kompleks ljudskog faktora: 50ciolozi. '. kadrovi za oblast kulture i umjetnosri i dr. razvo}a . radne organizacije: GRO Vranica _ Sarajevo.je.... VIse 1 VlSO 0 0 razovanje. . vozaci ~upravljaci . .. rukovaoci gradevinskom mehanizacijom i dr.':"j::·'.))usldadivarije sistema usnljerenog 0 razovan1l!3. Zagreb.~Ju )avIJaJ_~~e ! nova zanunanja: rno_nte.d.: _. Na taj nacin su gradevinari poceli provoditi u djelo stavove idejno-politicke osnove drustveno-ekonomskog razvoja SRBiH do 1985.:"'.jelovanju svih cinilaca_9.~Ogga °jdY)nja RSlZ za zapo~ljavanje. struenog osposobljavanja.. m~kase spaJa~u.. RO GeoinZenjering Sarajevo.~peCljalizovanim strojevima i ~redaj~a.odrucju . RO GrK Hidr~gradnja Sarajevo..odat..« ") POW] proizvodno-izvrsne uloge kadrovi u nasern ulogu.:L.J<j. u pripremu proizvodnje.. monteri centralnog gnjanja. _ »Polazeci od znaCaJa usldadlvanj3 obrazova.lz?laClJ~."'" . Slicno su ueinile i neke druge radneorganizacije.nih kurseva za odredeno zanimanje: busacica. .. : :.1 o?razovaflJe.o':iaposrav~·u . GRO Igrnan Illdza.<·. dnika dnie. ..~ skela.drustvene dogovore i samoupravne sporazume.~~t. »Promjenom i poboljsanjem teh~?logije ja. ".Cl i . gdje je istaknuta potreba da se »obezbijedi organsko i funkcionalno povezivanje svih stupnjeva obrazovanja i sa materijalnorn proizvodnjom i veci kvalitet cjelokupnog nastavno-obrazovnog ina. sto zahtijeva visi nivo naucnosti i sposobnosti.«") Navodimo i slucaj zanimanja vezanih za elektronsku obradu podataka..)blj1LUYal!l..Q.. potrebama. u gradnJ!.a_dr_q:!..da su se svrseni u~m'?l srednjih skola. . ucesnICi su duzru ramjati profesionalnlUlrijentaciju (podvukli autori) i pruzatf strUcnu r/il0moc: . U unapredenom tradicionalnom grade. Kadrovi su se pribavljali na taj naein . o:(:>ntazen. koje su uzele kornpletan nadzor i brigu 0 ucenicima od njihovog upisa uskolu dozaposljavanja...o·.. prp. montaien specijalnih instalacija.. .. Ova tendencija vee je vidljiva U osarndesetoj godini.hrazovnog-pr~4fgaBizacija_ udruZei10g rada.?~atsku ~bradu podataka... pa cemo ga u potpunosti navesti: .infornpsu ?mladfuu i ~ge...adnika-'Z!i~fednj~.organizacijama u "ezi sa izborom radnika radi zasnivanja radnog odnosa.r:no~t~en ms~~lacIJa. GRO Put Sarajevo. drustvu imaju i upravljacku Brze prornjene u tehnologiji zahtijevaju brze promJe~e'u ~trukt~ri i profilu ~a~. Ix svega o . _ ~..orijenta.. D!IDas. .dllo. Neka zanimanja nestaju.Tako.._Jer ce jedna oso~a u to~u radnog vijeka sigumo prornijeniti zanimanje.n()va Z<l:~.Wbr..usioVlIDa I moguenosttma skolovanJa I .ir3l.c'\~"1.i. GRO Granit Visegrad.bradc p. monteri oplata. auto~ats~e obrade podataka. radne lj~d~ o razv9jnim.. tehnologije i nauke uopste. godine. pa i struku.godine) .i: -61.-~~jem rjesavati U saradnji sa' i".njem. kontrolor uiazn<>:-izlaznih poda~ (stepen III). vise l?uta (4). prekvattIlkaClje 1 obrazovanjau.·:'.jom i. U prilog ilustracije razvoja zanimanja navescemo primjer iz g~~devinarstva.risoko_ ob1"aZOVll1l. stavno-naucnog rada na osnovu konkretnih i dugorocnih potreba udruzenog rada«. :osnovniIIi :iajednicama"odnosno · 2ajedniCOm..lie5a_QlL se-reffieIji n?J. potpisali su marta 1979. .L". nog rada. . inzcnjcra i ekonornista svih profila.jer zarumanja B1SU static. tekuCim kadrovskim. navedene potpisnice raspisale su konkurs za dodjelu 654 stipendije redovnirn ucenicirna usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitarnih zanimanja gradevinske struke. ..!ld~ptacIJ~na prornjenljive uslove rada i ornogucilo dogradnju odredenih speClJalizacIJa. druga n~taJu.zaJl:ailiO:vl~U(1~~~o:e ~tt:n~ s~~.~~::. 60 .. . u:' " .>:~je je osnovana Samou ray mteresna' za edruca zazapos ]avafl[e. GrK Zvijezda Yisoko.1'fiVednekomore. Za prol>lematikU koja se ovdje tretira najznacajniji je clan 14.)rganizator-programer.. masmisn na pumpmm postrojenjirna.. ZatC!..i ~. krovopokrivaei. GRO Grbavica Sarajevo.1s. ucenici se usmJeI?-vaJ.Yl'. na poslovima uredivanja i ciscenja terena i zgrada.l.()_a mq~ajupj~dl\i£k..prekv~aci. To su: diplornirani inzenjer za racunare i diplornirani . "Zi\'i rad se prernjesta u sferu naucnog istrazivanja. . GKRO Standard Rogatica.za 5:7.polititk:ili zaJednica«..:.. odnosno za koje udruzeni rad iskaie potrebe. ) Kada se danas govori 0 zanimanju onda se 0 njemu iskljucivo govori kao 0 dinamickoj kategoriji. nastavnicki kadar. arrniraci.cijLugy_oj~"p'!j. rnedicinski kadar. vodoinstalateri. zbog sl?eClJahzacije tehnologije nastaje vise zanimanla. _ radni~rilikom izbo. KRO Visocica Visoko.godinaJto mati 'da obrazovanje kasnizatajperiod. .1. tesari. _ --.000 radnika i po ostvarenom ukupnorn pnhodu nalazi se na prvom mjestu u nasoj privredi. razvoj obrazovanja i kadrova do 1985. rova.. Prije: 10-15 godina kod nas nije bilo Skola za zanimanja vezana ~ aut. To n!Je slucaj . zasnovano na dugoiri6ioi.druSty~n. te da bi ova grana privrede sebi obezbijedila kadar (sada deficitaran).wis ". manja i-montazeri osnovnih konstru~C1Ja. u~~ lavnom zbog toga sto gradevinarstvo i industrija gradevinskog mate~Jala u Jug~slavlJI danas zaposljava oko 740.. . ~IStem:~uCar 1 51... __ ..obrazoyaqjestalnc mora prilag-odiiv3Iirii:voju tehnike.~dlma treba biti dovoljno siroko i terneljito. a na taj razvoj uticace zahtjevi i potrebe udruzenog rada. na..I. ..Lu.". .Za. U tradicionalnom nacinu gradenja. .. se obavezuju da eepitarijau yezi sa profesionaInom ori.o__kog n~v.' ..ra~nskog osposobljavanja i trazenja odgovarajuceg zaposten]a. GRO Bosna Sarajevo.. ov. prcma. toku rada. k b' _ organizacijama za struCnQ.toku obrazovanja. struCnog-usposobiJavanJa.v~C u srednjem usmjerenom obrazovanju.:_itt:~e u gra~evinars~ 1 .. organizatori i koordinatori ucesruka.obraz.bQ1ll:. 1978: (Dragan Tarluh. GIRO Drin a _ GoraZde.. Tak~~e pre~a ~ekirn poda~m~_u Francuskoj za pet godina zanirnanje prom!jeni~o oko 2 mtil?na lj~dl! u ?. GKRO Sretno Breza. I ~a nivou stepena VI imamo predvidena dva zanimanja iz ove stroke: infeojer orgarnzaCIJe automatskc o. GRO Ingrap Hadzici. operator za autornatsku obradu podataka (stepen IV) I programer spect~alist (stepen V). ma. . da 1JIobez1J!Je. Politike i tehnolo~kog . operator pripreme podataka (5tepen II). maj 1980. oblike Ipostupke struenog rada na profesionalnoj orijenta~jii da blagovremeno .Prcrna prognozarna Saveznog izvrsnog vijeca iz 1971. a ~ nekih. dok ce ucesce nekvalifikovanih radnika bit! svedeno na mmimum. kao i moguenostima zapo§ljavanja«. . ) "Mr Milo~ Delat: MeduruirOdna zavisnost kadfovske gradevinarstvu (referat na Savjetovanjuu Zagrebu._adrru'a-Sa~t~:..6. Razvoj zanimanja Vaspitno-obruzovne organi.Ui..~oJe se daJ: rnl.-Strucni3ci 'procjenjuju da tehnologija ide ispred ~~~~~\. osnovna grupa struenih radmka su zidari.·'npr.a-stmCno. GRO ZGP Sarajevo.' . rnontaieri zavrsnih radova. ~.anje.hom gimnazije.?q~anizator. godine pretrpio bi izmjene u srnislu povecailj~ ucesca strucnjaka.ede i druStvenllHi5effitOO&ti.'·i. ... ':i:.: . Da bi ucenici koji su se opredijeiili za zanirnanja iz podrucja gradevinarstva bili sto blize privredi i u toku skolovanja.i:llmanja_prije. GRO Bosna-putevi Sarajevo..d.!p'3-mer. jentacijom. Ueesnici su duZni da staino razvijaju metode. GRO Sedrenik Sarajevo.~:DruStvenom ~o oyorU. op~tor. ucesnici se avezujuna. Mr ecc Komnen KneZevic i'Miodrag Milenovi6: »Znataj-b~va U 1!druieriom I 0 radu« •.. . Na nivou stepena VII takode irnarno predvidena dva zammanja. psiholozi.« (Dr Stevan Bezdano v. .. i svrseni studenti obrazovali uz ~d putem.!~<i ::s Osnov~ profesionaine orijentacije u poIXtnom ~pnju srednJ~g us!I'J. godine. osnovnih zajednica.k1adenom.iodnosno da se i. _'.. .u ~jedno od zammanJa. U clanu 15. obrazova. uzirnajuci U obzir sposobn s I I sldonosti pojedinaca.!J.e ra za sre nje.potrel?ama. »Utesnici..

32 2.04odsto 6. masinski inzenjeri.". stvena struka.39 3....: . PIT shuk~/~~tro-j. ekolofro-higijeDl~kll:.t~~l.·:.PK i NSS radnici: 9160 (zena 68.:/'1 " /. mUZl~astruka. od cega je po prvi put zaposlenje trazilo 108.9 OdSIOKV 1 VKV radnika.61 odsto).. '.4 odsto). slgurl!~ . od eega 17376 traZi posao prvi put.93 4.<l1matU_!l. _ .45 2. Kj.6_2.'.. po prvi put 28056. g.. npr.131. rudarski radnici.odinu. ': ': .10.54 0.<.. i zanirnanja a posebno jt: IV srepena godini prcdviden struka u sljedecirn je u pis u I [J i IV procentima: 16. . .d!ln~~ ~~a_! a__~!Ce ih.:....59 odsto). skolskoj godini zastupljenost pojedinih struka u srednjem usmjerenom obrazovanju na podrucju iste SIZ.62 odsto) jos nema trideset godina.13 3. pornocni monteri itd.900dslO 4.950dsto 2.67 7.-~~:' su..69 1. . ..680dsto 2.99 ...' . Zatim slijede s~ pro~ntom od Opdo 0.V-radnika.: s~ Neke razJike vide se vee na prvi pogled i u nazivima struka i u broju predvidenom za upis. diplomirani pravnici..iom.'+i:~.. godine sacini nomenklatura zanimanja na nivou Jugoslavije.' I) Bilten Saveza SIZ za zaposljavanje SRBiH za septembar 1980.-. ..u kategoriji KV i VKV radnici: zidari. .. _' __ _ ..30 3.~~.kIh kadrova k?.61 9.. 10. : .bl[l'prubIC'ITI~Prob1ema.83 2.: . ne bi bll? pro1J1e_ma~1t1 ~a s~fi~ta~~I~~I.97 1.ruienOg-rada~m-~~I1~le-dn. '.80 4.68 odsto 6.7 OdSIO l/~S r~dnika.poljoprivredna . Uskladivanje upisa s potrebama udruienog rada Prema dosadasnjirn iskustvirna.. godine. kada se broj (planirani:i~isan~nika mO' redi sa pOll a2:!:!.48 4. prvi put 5490._. '. radnici: 1993 (zena 56. .i!IQst. ukljucujuci i inostranstvo.u kategoriji VSS radnika: ekonomisti. njihova struktura je sljedeca: .09 1. lake se brojnezaposlenih mijenja.18 OdS10 Ukupni III IV - - 20.61 8.9ii:bl-ii~oi:e_pqlrebe uskJadile.735 radnika.":ima odrede~e kvalifikacije (pre: rna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici): 39.KV i VKV radnici: 29552 (zena 33. kojih na podrucju SRBiH nema predvidenih. godine u sarnoupravnim interesnirn zajednicarna za zaposljavanja SR Bosne i Hercegovine ') zaposlenje je trazilo 143.rnasinska :ol< u!'lura)c izracun~la prcma u ku pnorn broju pl:Jllir. ~ ne zaStite. . rang zanimanja mahomostaje isti.:Q~. Tako..t~onema. .~.hemijsko-rehnoloska 8. po prvi put 1796.16 -2. To su potrebe.isk~~~ne.struka Javnoginfonrusanja. govori i podatak da medu onima koji trenutno traze posao putem SIZ za zaposijavanje 118761 (82.24odsto 2. med~II?' Ima: .llP P!Q!Jkll!£. ipak njih 5354 primili bi zaposlenje bilo gdje u Jugoslaviji. :. Prerna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici.:~. . admlnistrativni tehnicari-birotehnicari elektrotehnicari jake struje .4 OdSIOSSS radnika I 3.!<. u svim kvaJifikacijama.:·.30 (9. _ ..u kategoriji SSS radnika: masinski teunicari.:-ni1:isen'c uPI~uj~ U~~~JlQlr~.. prema konkursu za upis u skole srednjeg usmjerenog obrazovanja. a 3863 bilo gdje./iitl dat pr o cenai kOJIse odnosi na zanimanja III slepena slozenosti ucenika. arhivska .3 odsto).9~_ 4.SSS radnici: 30567 (zena 67.37 1._ .Yls. fnzersko-kOZ!TIetI-. iako se i tu vee javljaju tendencije da se ovi programi usklade.a!edmh _:::f...96 7... pored podataka da vecina nezaposlenih traii zaposlenje po prvi put.. bar sto se tice nivoa znanja u pojedinim stepenima slozenosti. tekstilna struka prosvjetna struka prevodilacka i arhivsko muzejska saobracajna struka 10.77 2.' ~ >:::~}.vss . u kategoriji NSS i PK-sumski radnici.!. geodetski inzenjeri. . "...' earSka.H<Y.24 0. '.::. na podrucju SIZ za zaposljavanje Sarajevo za 1980. zub()zd. izraieno u procentima.::~ struka.27 10.40 . staklarsko-opticarska struka.00odsto 5...¥~X{.08 1. . Radi uporedenja.58 1. po prvi put 22108.22 5. Mada je navederio stanje trenutaCni presjek.t1 sa d. u istoj skolskoj razred srednjeg usmjerenog obrazovanja pojedinih .gasna struka. navodimo i CeSea zanimanja radnika u pojedinim kvalifikacijama. primijenjemi umjetnost.odin..Tstovrerneno u 1980/81.radnici bez kvalifikacije: 70288 (zena 59. npr.887 radnika.85 4.:._.48. _.'':".82 29...n~la_n. reci da su i programi za pojedina ista zanimanja razliciti u razlicitim republikama i da za sada nisu predvideni nacini objedinjavanja programa i izmjene iskustva. prvi put trazi zaposlenje 50129..ra.e_tJUJ~b.24 odsto). .... .4 odsto VSS radnika. __ ..62 OdSIO .28 5.' " . u SRBiH nema prosvjetne struke (nije predvidena Nomenklaturom zanimanja).veterinarska struka.! .54 17. .Da semahom radi 0 mladim radnicima..:.99 1.t . tesari izvlacioci iice i pro fila. a" ~ .'!Jc. gradevinski inienjeri itd.4 odsto ~K I NSS radnika 17 I OdSIONK radnika 10..48 3. Medu njirna je 80313 onih koji posao traZe po prvi put.Ojl privreda ~!!rnoze a~' sorbiratlS 'dru-ge-st@~"m:.48 3. .VSS radnici: 2175 (zena 60..97 1. .62 __ . .95) 8.0.94ods10 5. '~:._:.:~~\. nazalost.280dst'o 3..__ . . u SR Srbiji. " .. :.struka 1 struka ~.>' ... diplomirani gradevinski inienje_ri _itd.240dsto 3. .:-.u kategoriji VSS radnika: diplomiraru ekonomisti.··:' .27odsto 2.:.' . • ... u septembru 1980.::·~.. '.00 odsto prirodno-tehnicka struka ekonomsko-komercijalna str.650dslO 4. . sto JOSvise stvara privid nezaposlenosti.. stvara se.30 1.. geodetskastruka. Istovremeno.39 £1 5." :t!h. koji na podruqjti SR BiR eekaju zaposlenje. 1.44 4.... rudarska struka informaticka struka sumarska struka poljoprivredna struka metalurska struka prehrambena straka procenat sloienosti u datoj struci. Treba.4 odsto). Stoga je Drusrvenim dogovorom predvideno da se do 1982. je sljedeca: ' Stepeni Struka metalska struka ekcnomska struka elektrotehnicka struka drvopreradivacka struka gradevinska struka medicinsko-zdravstvena struka adrninisrrativno-upravna struka saobracajna slruka' ugostile1jskO-lUrislicka struka tekstilna struka ' trgovinska struka jezicko-prevodilacka struka bemijsko-tehnoloska str.. preko polovina onih koji trale zaposlenje su iene-radnice.i!n:talld.e~~r~~.21:inJicka.' .96 3.oJ stran~ stva.R. sljcdece potrebe za kadro. zatim hidrometeoroloske i dr.geoloska~~ kOzarska su:uka._ " _ _.alo.' :: . Do 18 godina starosti ima 18133 neza'poslena radnika (12...39 2.. . Najkarakteristitnija zanimanja U navedenirn kvalifikacijama su: .48 1. .! .93 -. pravnici._'.45 6.efiCitamim kadroviIT!~ . . po prvi put 1308. ~ 'potraznJ~ za ~jlma)e veil. .10 4. gradevinski radnici...~"~-:. zdrastvena struka matematicko-tehnitka struka elektrotehnicka pravna i birotehnicka gradevinska kultura i informisanje ugosliteljsko-turislicka str.98 4. Mada vecina onihkoji traze zapcislenje ne zeli napustiti mjesto stanovanja. .050dslO 3.{.. izuzev KV i VK. a javljaju se i neke struke. .~ '.75 0. .73 0.47 3....c. ~. zavarivaci itd.k a. Kako se vidi. 20. kulturna djela!D-~~_bi1:)liotekars~ struka.. diplomirani masmski mzenjeri. prema dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici.99 2.18 odsto).itd._ . itd. .t.ajuSliT!cilaml k~rovl_poJe~tnlh zanimanja._. 2.

nastavnici matematike . .rednjoskolaca.1926.elekrrotehnicari slabe struje . oblikovaea keramike .70 . ali nastave redovno studirati i ne odjavljuju se. .29% su zene. Stanje zabiljezeno u septembru mozda i nije odraz pravog stanja. _ stolari _ 420 (249).646 (606) .ratarski tehnicari . ali i prevazilazenje nekih predrasuda.68%. .agradi po d atak 0 tome koliko ih zaposlenje IraZI po prvi put.30%."l:I1. -.ekonornisti .122 (108) . .906 (625). . medu k<.210 (192) . _ frizeri za zene _ 676 (427). _ instalateri vodovoda . . Najcesca zanirnanja medu SSS radnicima koji cekaju zaposlenje su: . ~10:~ biti I odrazyel?-utnog _nenalaz~nja zaposlenja odmah nakon zavrletka skolovanJa. _ konobari ... 10 stolara. neki se prijavljuju tek kada De uspiju upisati fakultet iii visu skolu. 4 molera itd. . .. kroJa~ mus~. da su upravo zato nezaposlene sto su zene.auto-lakireri .256 (250) .. . .197 (147). 5 vozaca. bez obzira da Ii ce nastaviti studij iii nece.306 (230) _ zidari . . _ RTV mehanicari _ 373 (315). . . jer se ili slabije prima rena radnica.anJ~. da 1i se mazda radi a tome.. 30 bravara i masinbravara.. _ auto-rnehanicari .146 (122) . ne moze da podrniri poriudu rotadih kadrova. pojava ~a s~ svako ipak radije zadriava u mjestu stanovanja ill mjestu skolovanja znatno doprinosi ova. I ovdje su kod svih zanimanja viSe od polovine nezaposlenih zene.188 (153)· .duci sn.kvom stanju.tesarl. ZapasJenje reb i 62 zene strugan. bravari . hemijskih laboranata 94.hemijski tehnicari _ 963 (882) _ elektrotehnicari jake struje . ovi podaci mogu nam (u nedostatku podataka 0 tome koliko uopste ima u pojedinim zanimanjima zaposlenih zena) posluzlti kao indikator da se i u nekada tradicionalna »rnuska« zanimanja sve viSe javljaju zene. III eestog odbijanja radnih orgamzacija da prihvate radnika kaji nije regulisao v<..jllja me du KV i VKV-radnicima koji Ceka~u na po.da sc radi 0 svrsenim uccnicirna SSS..koMekcionan _ 697 (613). Takode se moze raditi i 0 tome da preduzeca teze primaju pripravnike..obavezu. . Cakiu zanirnanju rudarski tehnicar (140 zen a i 116 muskaraca).22%.fizike . buduCida su podaci iz septembra.1211 (741).156 (133) . . medu nezaposlenim obucarima 69% (167) su zene. .88%..limari . Najcesca zanimanja medu.299 (237) . rnoze se nazrijeti dio.. .1847 (1539).stalnog boravka. ' Izuzev ianirnanja masinski tehnicar. _ preradivaCi vjestackih masa _ 128 (107).154 .socijalni radnici . . Takode ima ne mali broj slucajeva da se svrseni ucenici prijave zajednici. _ oblikovaei kcramike . daktilografi '11 0 (97) itd. 75 RTV mehanieara.tehnicari za drurnski saobraca j _ 345 (310) .sanitarni tehnicari .440 (414) .1299 (1137). _ pogonski elektricari _ 445 (363). Osim toga.255 (96) . odijela 9006%.36(45).115 (121). .1234 (971).grad~vi~ski tehnicari za visokogradnju .122 (80). _ vozaci teretnih vozila .145 (63) . .1424 (1190). . ~~o daje pravo cIa posumnjamo da je i ovo izvjesna prividna n~poslenost. _ elektroinstalateri _ 338 (269) _ auto-elektricari . . _ alatnicari . Me~utlm. ogromna vecina su zene .masinski tkaci _ 178 (155).' .administrativni. 14 autornehanicara. nezaposlenih. _ k d U nekim zanimanjima u skladu s tradicijom.840 (801) . _ industrijski TT-mehaniCari . kao sto se vidi.730 (539). i~t_ineda je mobilnost radnI~a mala.konfekcijski tehniCaIi:~:'<l ~4{104)~·>~:··· . _ krojaci zenskih odijela . kuhara 76.261 (232)...4V~ !td. gdje je udio fizickog rada.ucitelji _ 222 (63) .hemijski laboranti _ 247 (212). .203 (133) _ saobracajno-transportni tehnicari .. sada znatno smanjen.58 itd. dajcrno Uz najccsc<! Z.nastavnici predskolskog vaspitanja . najcesea su sljedeca zanitnanja: .289 (63).. I u ovom nazovimo visku odredenih zanimanja na trzistu.kuhari . VSS kvalifikadja. _ ta petari .62.. vSS i VSS r adnike. kao I kas~JlJe za lJ z.rnasinski tehnicari . . teretnih vozila.ekcnomisti-finansisti . glo daca i i~duslrijskih IT mehanicara. .115 (85) .moleri _ 144 (68). .525 (495) .383 (333) .sumarski tehnicari .sao.nastavnici razredne nastave . ·=~~~~=i~6~~~~~BiR~g~:'\/~:{~~:2. _ gloda6 (frezaci) .33%. buduci da se vecina s.rudarski tehnicari . od ~ezaposl:~hfn::era 98. tap eta ra.lu: .213 (181) .metalurski tehniea. 26 pogonskih elektricara. . . Mada negativni.3962 (2754)..2156 (1929) _ rnedicinski tehnicari . .140 (115) .gradevinski tehnicari .242 (196).ekonornski tehnicari _ 6880 (6424) . elektrotehniear jake i slabe struje tehnicar ~ drurnski saobracaj isaobracajno transportni tehnicar.(99).maturanti girnnazije ..pravnici . _ zavarivaci .babice .. . Medu nezaposlenim koji su zavrsili neku od visih skola. 30. .. tako da septembar u tom pogiedu maze biti nesto frekventnjji nego ostali mjeseci. 64 '5 .medicinske sestre .: Tako npr. nekad najvece prepreke za opredjeljenje iena za odredeno zanimanje. jer za nekim zanimanjima je izrazena potreba mnogo veca nego sto irna prijavljenih nezaposlenih. iIi se zene teZe odlucuju ~ napuste mJesto.335 (282).102 (82) ltd. _ auto-limari _ 245 (210). konf:ekcionara 93. _ bravari .. . Mada je potraznja za visokostruCnim kadrovima velika. ··~~t!!~J. odmah prijavljuje zajednici za zaposljavanje.obucari . _ krojaci muskih odijela . .>jima ima ~k i deficitarnih (zidari.nezaposlenimakoji su zavrsili fakultet ilivisokusko- . b~.. tesari . _ metalostrugari i strugari . po 7 zavarivaca. irna i medu onirna koji su zavrsili neku od visih ili visokih skola iii fakulteta.2499 (2016).finansijski tehnicari _ 366 (344) .Htt -r: ".:dnJcg usrnjercnog obrazov. . .2919 (2738) . u svim ostaiim zanirnanjirna vise od 50 odsto nezaposlenih suzene. _ elektromehanieari .zubotehnicari . To je omogueilo razvitak tehnologije. _ prodavaci .administrativni tehnicari .. Zakonska obaveza od 3 ods to. masinskih tkaea 89.170 (108) . Postavlja se pitanje.nastavnici srpskohrvatskog-hrvatskosrpskog . mada..Profesionalna orijentacija u skoli 65 .2752 (2290). Iimari).8850 (8210) .tehnicari. .123 _ (102).ri-1200 15) ••.1.1767 (1585) .ekonomisti-komercijalisti .106 (87). Ta ? 0 1234 nezaposlena krojaca zenskib odjela 98. 103 (89) .laboratorijski tehnicari ... _ masinski mehanicari.tehnicari za preradu drveta . '. . crm zavrsi skolu.>j_nu .

Sizurno kako smo naprijed :i?jeli.66: "0:0< obrazovanJa. galvanizer. . od 22.?no¥okadrova za koje nema slobodnih radnih mjesta. 9. je standard a ueenika (stipendije. ...3. Drugirn rijecirna.147 (133) .dati nastavmCl. " or:' . .: posao ~e flZlCki teZ~.deticitarn<! . I vasPitno=-obrazovne organizacije mogu s..potrebnih kacroxa. -'. godine) traii zaposlenje 143.: Pre .' .?braz()vne pot reb.. ~--=ObrazQy_n~_pot~~~druzcnQg rada iskazane hOI prekvalifikaciju i strucno usav~a~!'.>'. (Izvor Ekonornska poliiika. zidar..vremm... ~eusm~o o". ]~b..1~ ~::. odnosno najrJe~e IZahra?o bilo je tesar. . dolaz iri nov priliv onih koji po prvi put traze zaposlenje i ostaju duze vrijeme nezaposleni.: udruzenog rada iskazanc po s{e~niI1lil_~t[Ucnos{i'..::::"~j'.'. ~ anketi su navedena neka deficitarna zanimanja.:':~~~m." ... zada~ SK!~_~pcijalis: t1ck0tUS<m10tI1J?:..' ~~m?razvoJa pcivre?e-.' ". l:.o ?eii~i!~ma zaItiruanja uzeto je prvih jedanxest zanirnanja na trenutnoj region.~. Beograd.govore za koje od navedenih zanimanja bi se opredijelili kada ne bi mogli n~gdJe. od Slfane osriovnih or£~izacija udruzenp.'JlogIada. viarn S~I meh~mcar.:.'". Razlika izm~u ueenika I nastavruka U odgovorU na ovo pitanje statistiCki je znaeajna."".L~y"a.Posljavanja i nl:zapoSljavanja sVrSel..S·':':::":·":·' "::':. to su njihovi odgovori uporedeni..i. postaju realna os nova njihovog samoupravnog polozaja. . " 'Stedn" '. niko kod nas ne pravi pro racune.g9Je se kaze: »P.' dO~I]e~O Je IllZ zanmllJlvlh odgovora.. u Bosni i Hercegovini. .000. ne bude Ii se vodilo racuna.~ "sam.. mehanicar elektricnih kolica i elektricar. ".YQnmaJzme4u vaspitno-p.. ' '. » _ mjest~rIU'obrizovne organizacije u zadovoljavanju potreba udruzenog rat:taZa kadrovima.63 (51) itd.9g sociolozi . :cntra Sar?-J~va.:}:}::.funti s!~r~in.:ammaOJa. prekvalifikacija.r<. pa zidar.. .735 radnika. '" _ suficitarnosti j deficitamosti ucenika j polaznikakoji se obrazuju u skGli"prerna tokovima zapoS1javanJa.~ . . Drugim pi~anJem..~: "'.to. " . duze vrijerne a tome jos treba dodati da ce i svake godine.]os uvijek velik broj osnovnih organizll<e. barern po prikazu nepopunje~ih rnjesta koje prijavljuju orgamzacije udruzenog rada.·:.:~. :'.a . uc(ffi:ic i 180 nastavnik.uane vaspitno-obrazovnih orga'iltZ3cIJa.e ucenika osrnih razreda o~no.Ali SIOvrijedi~.o.?sti sku po. :.ql1Qp~Je"iies@rlU do y.oDrazovanje IZ raaa... oup~vnomp~~~.azovanju i zapoSijavanju sa organizacijama udruienog rada za ~bljavaju kadrovi.Y9je.'..'. ""'.§!r3!-_lle aaj~?ine dosta~naravno. ----Danas.brnut'!_navedenomredu.< . ljayaju rtadfovuna. X'kongres SKJ Izdavaai centar»KomUlUSt«. " '.") Svoje odgovore dalo je 1051. 1974.zagradi) odgovora koje su dali ueenici i odgovora koje su .J?e~u[jrn. Pl aniranjc potrebnih kadrova . rnoze se saciniti i prognoza dalje rnogu cnosti zapo~ljavanja za pojedina zanirnanja. "b' 'van" ma ""-.JllJ'dZ(j'<i' nje uz rad.no·Q~g. 1'~~ plt":fi.I ... PedagoSko-andcagoSki istrafivackoPI .n <...- . '.lru!tti.~.i'.o.drugdje da se upisu.daci....:"stizll u procesu vaspitanja i ~ obrazovanja.em.bti!io:vnih. Kako je naprijed navedeno.. Na taj nacin se" onipovezuju 5 tim organizacijamajos prije stupanja ria posao za koji se spremaju i izjednacavaju se sa radnicima koji se iz radnog odnosa vracaju u obrazovanje.. odllosno..'!I_za . ." ' dn··:"'''. 6.ivisokim' ~kolam* u regionima. .aperar. mnogo je slobodnih rnjesra za koje nema odgovarajucih kadr?va I ._I!_e. godini.« ") . gutava mnogo efikasnije rjesavanje problema zaposljavanja rnladih. a koja je primijenjena na podrucju SIZ '!lsmJ~renog obrazovanja ! \'asplta~Ja Sarajevo (u organizaciji Pedagosko-andragoskog IstrazIvacko-r~zv... To su tesar.se ne bi opredijelili ni pod kojim uslovima. .:.O\.. 88 C? I) .LoS:J!_~_!_llX9. Po trenutnoj kursnoj listi od oko 6700 dinara za funtu to je surna od 335. dr TlliomirRadovanoVic..a prusa.. .e-uSTo_v~ L~a4.dCJUlbr. Iz ppdataka 0 tome da vecina nezaposlenih trazi zaposlenje po prvi put.'.autori konstru~u i tabeluukoju treba da se unesu podaci 0 braju ueeriika i polaznika koji su se po zavdet1ru obra1:ovanja zaposIili ibroj u~enika koji .«"'j -.ai. . """)J!doi~cijao zadacir:~ s~~. ..PJ... trenutno (septernbar 1980. U~ruCl De 2:11: ta zarumanJa).vnih organizacije--Medtrrim. da.( . za~im slijede rudars'ki meha?ica~ (s najCes..'</razovanja i vaspitanja Sarajevo u ~k:01skoj 1978/79.mm:.adt sa pokazateljima Cije se potrebe zadovc1. .e src ~OlV"'UOg razvoJa u ()r~Jamaza.navedenih zanimanja.ZQyanJa>.".'dnigih ~_rus~~njh djelatp.profesori srpskohrva{skog~~rvatskosrpsk.otganizacija.J o . razvoj~ centar. • " .'.. traieno je da proClJene zasto..''"-:':\~'':''':':~'':'}>'' ": i.<:C~>ii:':. .ria je realno planiranje."<' "''. Koristenje prava za obrazovanje mora povlaciti drustvenu i materijalnu odgovornost prema onima koji obezbjeduju sredstva za obrazovanje..:.iji!.. J.'.Q~!b. . P?r~d niza pitanja.nastavili obrazovanje na viSim .!zap rsIja ._ stimulati' .:'~.jrazeno je od ucenika da navedu Z2 koje cd.. (redovna n. bila upra~o o. kojl su grubo sVTStaniu pet kategcriJ3. broj 1486.mr RadovanBlaZi¢imr LukaMihalJICl'.o .te .~p!. postoje plariirani poslovi i radni zadaci bar za polovinu njih .. proracunali da svaki nezaposlen] u Engleskoj predstavlja »dodarno zaduzenje javnog sektora od 5000 ...._dostavlja svoje _ planove potreoi1illlCaor~va." . 0:l'p.Ijekari .tim.. . godine (interno).19si su usloyj rada. _ strukturi organizacije udrnienog. o~Jasnj~njem (ta je »rad PO? zemljom«)..cl longl~udlDalnog istrazivanja kojim su ispitane zelje i profesicnalne namjer. .EJ.na nau~~ nom istrazrvanju raua.'''i'... zanimanje je nedovoljno priznato u drustvu.d ila~edenih za~manja. .~'An' "'Iiza'· ' ' ~ • aInih '.'::. rna I zanllmrn~ . Opredjeijen)a 5'. _ .oji_~~g.~odj~. _." _. '<. ._ Kolik? je stvaranje s~ficitam.udru±cu9g rada.1 _ Uvezi s tim.nih sk?Ia. zav~nva~ ltd.g _i frekvencije (u.. .i.. .~.Iihucenika. koje pojedinci p.':") Mr Munir Lasic. U ovcrn slucaiu »titulu« najnepopu!amiHg ponio je zidar sa 25. zavarivac. .'>'. 1. strucno usavrsavanje i drugo).u de(ICHamo:ll.t.' 5" '. .-k._C!blikc__':'~p. .prilog broJ 8ll " '.1980). _ rezultatima .!:.:obr~CJ.. sU.je!~ta ~I~! ~sto se ueeniCl ~e opredjeljuju za ov.'} a prOleSlOn namJera u~ika osnovnih frola s podrutaa SIZ USIDJcrcnogob'. .!~o..00 diuara godisnje po nezaposlenorn. u Savezu zajednica za zaposljavanje SR BiH.. postoje predrasude prema zanimaDju i. godine bilo je u drustyenom sektoru zaposleno ukupno 5. :3a.." . : j. pa koZar.92 (72) -.L obaveze potaznika usmjerenog obrazovanJa. lirnar.jos jeanOID ukazuju na. _ oolicima saradl. broj 1486).p. Najnepczeljnije zanimanje.l sek:tonma udru2enog rada. lima.6U~~PitaIlJ.83 (b7) _ diplomirani inzenjeri arhitekture . a trebalo je d~ u~emcI od. (Sarno 7 od njih 1051 vee je bilo navelo neko od deficitarnih zanimanja kao zanimanje koje rl~mjerava upisati).~". -.'---' _'.iJe2aposlemh . EngleZl sou. krediti i drugi ob Cl « (9)..dno o.a. .oZa.. na lZuca\'a~. nazilos!..' " . . .. Bu~duCida . . ' Poda.~uto~ takode trafe da orgariiZaCije Sii:dnjeg usmjerenog obniZovanja svoj' :~~~:l:" plan unesu 1 obrazovne potrebe udruienog rada ito: ". Oko 5 odsto ucenizs ni pod kOJ~muslc~:l1Ila s~ De bi opred. To orne.ga godisnje« (Ekonomska politika.poslove . U jednoj od anketa ukazuju na neke momcnte i razIoge opredjeljenja III necpredjeljenja ucenika za odredeno zanimanje.t_a.·.'~c. . ..>.s.-pod }!yj~~9m da imaji1-<ibeZbijedei.) lsto " '. I dalje: »Dugorocno sagled~~Ej~kadrovskih iobrazovnih potreba-mora se s':~. Niie je pn~azan ran.&_raaa"kao4-Dd.::... riemlriovn02~:-"--. Sarajevo. I =: . . jer sigumo je da ce se ova rezerva vue. ul.' .oJ~og. . ·. . keramicar.."...tre~.£<Sa..r. ..vno.''..Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku krajem juna 1980. tesar. isti . JQj_e ~ak'b 5mo·Y1c!jellnaglaSenOi-~~ezOluCij[X1i:51-n~resa:SKJ. .' .aID"J hs.c':::_®:Lazovn"'i1i . galvanizer itd.f<ldnika~') . ·:"tF". '.org~::~aci~~~5.>~::..8% odgovora.':: .ganizaeija+-z:ajednica obrazovama. -~rupa aurora predlaze da organizacije srednjeg usmjerenog obrazovanja prate tokove zapcsljavanja ucenika i to take da se daju ocjeneo: . =J. . Izuzev sociologa i ovdje su vecina nezaposlcnih zene. .j~lilo nit~ z~je. kojim se zeljelo potvruru opredjeljenje.:. TIme rad irezultaii rada.a.s~ n~ ~vq pitanj~ od~ovarali i nastavnici (naravno.-"~{'':." ':~~:'. .diplornirani _ diplomirani inzenjeri hernijske tehnoiogije .~~p!:e_Q_~~aJ~_v~~_~!. limar. . ueeruka I studenata trebajf!Ue-ZasflIvaju na drustvemm dog9.667. ." . )) . 1979. ne zele roditelji.'" """ .. . .ka?a nemaju ona zanimanja koja se traze na tim nepopunJ~m~ poslovlm~..000 radnika.

o ji kao da je potpuno zapusten.. 'kaonedovoljnikapaciteti.:. ..kakv~ llslnvi ~)C?nJe.koje je navrsilo 15 godina i ima opstu zdravsrvenu sposobnost i koje ispunjava uslove koje radnici u osnovnoj organizaciji utvrde prema potrebarna procesa rada. od ceg~ oko 153 .duCn:~~~?=-~~J~gO).kOJi se os -. a da IStovremeno lIDaJu 1 J . radi brieg razvoja poljoprivrede. . miv~denih ciljeva ucesnici ce preduzlmatl nizmjera medu kojimai: ?)uskladivarijeql5iilzo"3.1~=:~{£!~::"~. kojima se CestO~red_nJeskovlastite egztstenClJe..~' :".Sil osposobljena za menje odreaenih poslova odnosnoza izvrSavanje odredenih zadataka. . > _ . . . ~gnn nJeCim ee' redmetima koji ih ne zarumaJu« molovanje ~.upiSu YISU~ VlSO _ 0 ~ . '" d "ki '1' t . 69 '-"..510 ukazuje ne sarno na nedovoljnu " inforrnisanost . ~~o!ovanja. . .~. nego se.303 urenika obuhvaeerta liu spCcljafuim srednjim nsmjerenim obrazovanjem. ~~~~~Jd~~V:~ ds:n~re~~s~ ~as~J za nastav~ sko_l~vanj.rst~m u kateg0.~~nOll. : Kom~letna ova problematika. al.:.000.v.--n~taVn:-progra:?)' ! virna kcie ce raditi .ipak ovome dobririIdijeloin doprinosesubjektivnirilzlozi..' _ .~?ju ~u!~s~~e~~fis~~~~ ~o!~bn~~c. svoje ~vih djelimieno povadenih podataka mo~e se vidjeti sU:0ka podl. U oblasti !iCllOgrada angai:ovaee se oko 10 000 radnika iIi prosjecno 2 000 radnikagodiSnje.u 11: c~Jesta'a u z." arede.za. . . .'..I:n :"'-". vanja.4 odsto skoro rnsta.gr upa o dgovo ra uceriici nedovoljno priznato 1 posao 2 (260) 4 tczak prcdrasude uslovi lo~i nc ide roditelji 5 (4) (276) 3 (J8S) 1 (81) 4 (82) 5 (16) ca za zaposljavanje moupravnom sporuzurnu 0 osnovama plana Saveza samoupravnih SR BiH za period od 1981-1985. . »stid me je«. .S.:. od cega 105000 kumulisane nezaposlenosti iZJJroslog perioda.anJa. ".:. Ovo je vee ucinjeno priIikom upisa prvih razreda u srednje usmjereno obrazova nje skolske godine 1980181: kada je udruieni rad ucestvovao u utvrdivanju planova upisa i izradi Prograrna zajednickih osnova struka. .<<_.l. Mada Za to postoje i objektivnirazlozi.'..ms~ populama u n?rod U«. n 'ima a takode imaju' sve sanse da ."sfhnuiisanje brzeg i veceg zaposljavanja uprivrei:In6'n'~d6voljnohUyijenim pbdi:ucjifuaRepublikc. .1. nastavnici na prvo rnjesto .~u.« (cl.. . sirn i viso rn S 0 ama 1 po . k 1 .~::~'t-~c·..ladihsin... . • 0.. "_. reCi. te stvaranje uslova za obrazovanje i strucno osposobljavanje radnika za zanimanja u oblasti poljoprivrede. ~.sUp_e. Invalidna lica koja . . gu b osti i mogucnosti za uspjesno obavljanje poslova odredenog zanirnanja. . .. • • moze Ii se nakon srednjeg usmjerenog obrazovanJa nastavIU s~olovanJe na Yl::. . Zaposlenost na podrucju Republike ce rasti po 5(0pi od ok03. poslovima i radnim zadacima u toj organizaciji u skladu sa samoupravnlm opstim aktom i zakonom .1I '.. (sta se radi kako pod koobavl a u u tom zanimanju " jim uslovlma .--=X:~ kv eI. .~e svuna.. a ucenici da jc zamrna!1Jc nedov~~Jno pnznat~ I da ~e posao..aspltno:o~r~ovolm ~:~~: U svakom slllcajll trebalo bl da ucelllCl pOle opr~Je]Jenja... smatra se da imaju zdravstvenu sposobnost za menje tih poslova..'Cestosu to roditelji koji ner. odnosno prosjecno godisnje u drustvenom sektoru ce se zaposljavar] oko 38 500 radnika.I.. Ovoj 6njenici s~ ~os ~vi~c::~~j~/o~~~~J":~~:U~'.. od kojih 60000 strucnih.. l~e 1..:i:.. ~1edj ucenicima 6ji su odgovori sy.o . odnospo zadataka..~..SaraJev?f.(~~~ti" otrebe _usavrsavanja u _struci .a~ ti·a:. -k od ovora ucenika na pitanje sta znaju 0 zarumanju za koje su se ~pr~.:se zaI11l1laI1Ja stepena ureruCl. 'ednake sanse za nastavak be za samostalno zaradlvanJe.. .. dugackim 1 P01?-c:kad ?pt.. lIS_ u-_ '.. nego I na potrebu veceg njegovanja U [8 ra a.. -.. po zavrset o . • '-:.j.-posljaVanje·ri1. .. NaZa. . . »rugace mi se drugovi«. ~ ~~'e III stepena.1ost. . 168).fikva o.ry:~id_.:. ·:'::Y..7 9 odsto vrlo malo.. taz("= Je mogucnot ~'p§!la\__ aOla na"-0' -Ii-z~avRie'J.BiHObtihvaceno je6.1.P.. . Sigurnost da mo~ na- ~c: ill. . __ . "-"'_____ i __ -..ere. di kr dita _. »to su ianati a ne skola.a.t. . ..~O~ novih :adnika. . >:>-:·::·::::·'. »ta zammanJa. mogufup~hU. Vodeci raeuna i 0 djeci ometenoj u razvoju.i6iih kadrova oosebno kroz dosljedno provodenje piopisa. .u~lS.J:r lI!ahk:5k~1 ::a~Jda pjije startuJu u obezbje~v~Dju pnje.log :p. godine ") interesnih zajed ni- riastavnici 3 (26) (20) 2 (47) Kako se vidi.J...':.1 U nasiav u sk . 510je to do sada bio slvCaJ. 'ea' Ci. po.. wog svoJe ozbllJnostI..oga.~a zaruman_}a.'llu:la-?~la pos.u~J!!~:. . r: .~ljav3f1je.~~~:~~v~~~~i 68 . . ° ° SS~Jfz ' nja 0 njiliiaZilaju sljedeee:.Cemo.Ido za ZapO~ljavanje ~R BiI._..nesto i 0 moguenosti njihovog skolovanja.da i{dilIs~au cjeliniimoghCi1ostimazap6sljavanja ~ organizovanoisiStei:Iiatsko'Za..liii'pii]"erllli'pripiavniki..!!Q!J~~_!-L.«i~. i O a je In fornusanost uc '. ~ J .. Radi ostVarivalJjil.. d djece koo [orne sta se radi U korn zanirnanju.koji se vaspitno-<Jbrazovol pr~gram mo~ sava ElLha_J. »Radni odnos moze da zasnuje svako Iice. 50.~tre a za ?raVl 'edinstvenim osnovama za klasifikaClJu zammanJa 1 PltanJU 1 Drustveru d~govor 0 J. a 2. . perspektive za~imanja.hlve su mogutnasu~oblJanJa.9 odsto s glovanJa..:.nato« javI' a se citav spektar odgovora tipa »potcijenjeno «. mogucnost nastavka skolovan_Ja. »pom~avaJ~ee<:. ~..000 r~dn!ka u drustvenom sektoru privredf... .as: .odnjih sarno 1.~kt~~~)980..( rno5""'~. a zn.704 ucenika. 6.!!Qg _sJl'pena_ obrazos. odluce lasni d za odredeno zarn"a • '.dpfatiiran._ zna » onesto.. a arnbiciozni uCenici. b .~ >-". • ... (smje_!.tj~kadrovapQz~niman:jima i stepenu strucne sprerne S3 potrebamat1<:lNzei. ko'i ima'u Zel"u ill potrebu da se Sto prije ospostruene spreme dao velike.~981-1985.' " . tretIrana Je I u Sa- = :. . uslovima l"<Ida. dii IT . ost ucenika 0 zarumanjirna nedovoljna I nepotpuna \1 I se I IZ . ku--b' '<'all:la (zdravstveni.: :..'d" .drrZiWi sk{)lov.."'.zakuen:i~ n :i~- UCesn'icismatraju'»d~Zaj~dni~' u-smjerenogobrazovanja i vaspieanja u saradnji sa nadleinirn zajednicamaza zaposljavanje i privrednirn komorama.4.-uslovi:za-. Obrazo~e djece'ometene II psihorIZin.1'. Prerna Zakonu 0 udruzenom radu. :~'t!avanje.uaspodJcl 0 aJ..l!itUskOg-n~pre?"'Oyanja..koje uslove mora osoW~J!.l._. . ..L. oboljelih od misicne distrofijei djece ometene u psihofizickom i fizickorn razvoju. Kako se pod ovo mogu podvesti i djeca na bilo koji naCin hendikepirana u svomrazvoju. isle da bi trebali da znaju prije ..... .:i~' P~~st ~~oslenja.stavljaju predrasude (v~eroj~[no roditei zeliu roditelja. ':'. a po osno\'1 pnrodne zamjene oko 40. .'.l za.SpecljaiDini obiaz()vruijem:'i ~aspitanjem ii SR. -=--::... te1ak.5 odsto. ucesnici su se obavezali da iniciraju zakljucivanje dogovora iii sporazuma 0 zaposljavanj« slijepih. III .tJu »nedovoljno pnz.p . ~o i u ~~rtu za .. P"T pltanJe ~tam. »Potpisnici se obavezuju na stvaranjs uslova i iznalazenje stimulativnih mjera za vecu teritorijalnu pokretljivost kadrova u podrucja u kojima su potrebni.~a saCinjavanje programa profesionaln<: orijenta~~e u ...L.YI).' . 0 zamm . angazovanje na boljoj organizaciji unutrasnjih migracija i unapredivanja oblika i metoda posredovanja pri zaposljavanju.pnJe.". psihofizicki I drug(~ro. :'_' .': . -'.I. »nISU rnodema« I' drugo '.!! ._". ". . I dati _rl __ A 0 zanimanie . na principima dogovaranja urvrduju planove upisa u skole srednjegusmjerenog obrazovanja..r:··:<· -'>. blranJuNzabanJ~ neg?ti da je novi Zakon 0 srednjem usmjeren~m ob~ovaI}Ju 1 .« Sporazumom se predvida da ce se na podrueju Republike zaposliti oko 193. .. .« U odnosu na sadasnje stanje u zaposljavanju »ucesnici ocjenjuju da ce u narednom planskorn periodu prosjecno godisnje traziti zaposlenje oko 150000 radnika. Takode se obavezuju da ce uskladivati obrazovanje kadrova sa potrebarna udruzenog rada i drustva u cjelini radi eHkasnijeg rjesavanja problernatike zapos!javaoja i potpunijeg zadovoljavanja potreba udruienog rada za kadrovima. ~_ .(!?). j I d~ts~~~~~O~~}:tzi~frja~:j:~~bit·da ima zoaeajnijeg udjela u oda. ._. . posebno strccnih kadrova «. .. . '. .' d stenog odgovora »sve« nastavnici I ucenici su sag asrn a tre .. Iiske Ucesnici Sporazuma obavezuju se da ce stvarati 'uslove mogucnosti za zaposljavanje cjelokupnog prirodnog prirastaja radno sposobnog stanovnistva. ...:~d~~o~~. irnanju sve zna 346 cdsto ucenika (prema vlastitoj izjavi)..

odnos pre: rna r'ldu. ~c zanimanja: bravar. ternatskog rijeci u vezi s tim. i preixvodrro=renm¢ke sadrZaje sa P~kom.· ..ti.. reci cemo naJbimije.pmmjene~trukturi-rada-u o~novmm zammanjlma..eno. (~~. a~og~h~~. die -a osposobljavari za o dredena jednosravna I knjizi pregled IDJeS.. auto·lakirer.smjerenog . Prerna up . ~_ ~c.pe.Qs:s. sa ~~~jem socijalisti<::kih-samoupravnih drusJYenih odnosa _ i j savremenim dostigl}uci.. "".~. manje slozena zarurnanja."" 6.illiLk..:De_djelatnosri . . prema sloienosti poslova i radnih zadataka. 6. Djecaostecenog sluha habilit~~ij~~f~h~~e~~~~ jalnoj osnoVD~j skoli slusno °bstecene ~ Ba~tdJ~~~I~OgU se osposobiti za odredena U srednjern usrnjerenorn 0 razovanju 0 zanirnania U sljedecirn sko)ama:. .2.\.pJ..lI.aJ1SYLclUi: oei vaspitanja i obrazO\'anja treba dajedinstveno ~-<>l&tematski.~ sre?nJel!!l u. lefoni"-t'Lill~:. moler..:. kOJa obuhvata oQstekuItume dmstv.Y. odnosno studiranje.-prir<n:!rnHnatematicke. Djeca ostecenog vida . lipa: .»svi nivoi i oblici obrazovanja poslije osnovnog. ~ __ ~p~s~~h~~thl~f~1i centar. .ll.Q-I.~e. edn iirn usrnjerenirn obrazovanjern odno: Vecina djece o~JU~yacene 5pe~..4.n~Cl'LaILSistern-sadriajl!r rraJa!!l~ I org~e oQrazo~.n.druStvu.e~t ') Rezolucija obrazovao. rezultat~a Cov~anJl\'anJe. koji je potpisan 20. ovi stavovi.lJadj_da raz\'ijaJl.a41a-. metalo~trugar.orijemacijmn_ Na tu. Skola za tercijal~~ zanimanja Banja Luka.poJ.tilio.djeluju izmedu 9. . -Skola ~&'nika u privtean:mjesovita) Mostar.!.tiCar..U nadogradi!ie ~~u:!~ren i el~ic.. S~ra~~vu.Ueditisvima. Ovim Drustvenim dogovorom ucesnici utvrduju') » _ osnove nomenklature zanimanja.« . kao i onemogucavanje dase neko skoluje u srtdnjem usmjerenom obrazovanju iskljucivo za nastavak obrazovanja._ ... :.il$pitno-obra_ _ . Nomenklatura zanimanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiH i dr.. Sluzbeni list SR BiH broj 20/79.: .z..iu prevazi!aienje socijalnih razlika u pogledu skolovanja. Nova klasifikacija strucne sprerne djeca Pri vecini osnovnih skola u SR BiH postoje specijalna odjeljenj.~~ 0 zadacima SKJ u socijalistickom samoupravnom preobraiajuvaspitanja i SKJ. .da obezbjed_ujlLda. za zanimanja: m t.n. u nekoli~o . .zajedniCku vaspit:lo.<:'_I. Jniz zanirnanja On! mogu ospOSO I J za . stepena strucne spreme rllZVrstavase po obiljeijima obrazovanja . 1974. Struma spremarazvrstava se u stepenu...«razvrstavanje strucne spreme prema slozenosti ciljeva i sadriaja . '.~I~ls~0~~ku {nol8!. . Isto tako potencira se stvaralacki odnos prema radu. za zanimanje: auto-lirnar autQ-Iakiwr. Lako mentalno retardirana razovni .i!::ka rada." ivredi ktienom obukom »Branko Lazic« Sarajevo.·bude-idejna zovne djelai.cjeI~~upl!. sposobnostima i radni. ...~~~ ~Qgu nastaviti..1.Jutastavnim-planarima. zajednicki odgoj.~.."u djecu. . osnova.:o6iazovnliosnovu. Mostaru. .fot_LdruStvene-potrebe-za:-pe-rtnanemnim_obrazova_ njernx ~ d!llje'..9. 6. .tehno10gije. . Za 9jec~ ostecenog vida.:!?JI.gramima treba na pocmu . Prijedoru..v .. = ~re~~ i~~~~~f~~~)r~::~f~. .« --------sto se !lee usmlerenog obrazoY$l. .. Nijedna skola ru oblik obrazovanJa ne mogu pripremati mlade iskljucivo za studije.'. .J g '. krojac zenske odjeCe~·..S.1. nasli su i u Drusrvenom dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za klasifikaciju zanimanja i strucne spreme. kao 1 11.~~~~ ~~~afe~~oid~...a::a v:~B~~n~'~~: rad 5 lako mentalno retardi. 6...3.Ladjt: se mogu 0\ a J C g .5.s !Jepl 1 .ecar~~o~r~J'eX:°~~ ~ienici se mogu osposobiti za zanimanJa:~ zaposljavanje.. tapetat:.. U skladu s ovim stavovima Izvrsene su i bitnepromjene nastavnih planova i programa u srednjem usmjerenom obrazovanju..?SnO~~~c~k?~~~~~~:U0)~~~~~~~o~~~d~::V~~tf:~ ~.. . na visim ivisokim skola~ . salju svoju JCcu ub'l.oQ. preC1ZDI meha . ~~~~~. .i.uskladuju sa_ .. ucenici obuceI?i za jed~ostaVmJ\zarllma~J~' u Centru za profesionalnu rehabilit~ciju i .kao i zanimanjima.-ekonomske. mada se sve detaljno 0 preobrazaju obrazovanja moze naci u nizu dokumcnata (Zakon 0 srednjern usmjerenorn obrazovanju i vaspiianju.. za ----:-. mada se . Skola za osnovno I usmjereno ~ raz ... Svoie mjesto. .m vjeiitinama potrebnim za njihovo .marksi7-am.") . tako i za dalje permanentno obrazovanje.da osposobljavaju mlade i odrasle_~'. Zanimanja se razvrstavaju po kriterijumima. b ovanje »Radmilo Stefanovic« Prijedor.Skola ucenika u pnvre ~sa pra _ knii ovezac opticar krojac.. ole kfiligove. kako ~ uklJucl\'anJe u p~oces rada. .ge..i_dalje skolovanje ~~lku QdiDema ne-retar tram .LSlVaralaCki.--.vj Prema Rezoluciji ovog kongre:..neJednakostl-u.. uz Iladine koji je uglavnorn injevu postoji i Zavod za specijalno obrazovanje jece J om . Stavovi iz ove Rezoiueije pretpostal'lja. sposobnostima.~anom djeco. _daSadr1i!i~. .i<I.!q}ui rnetode vaspitno~. treba da obrazuju.azava ZaIilJeve+. Na .kriterijume za razvrstavanjezanimanja prema slozenosti poslova pojedinih zanimanja. godinu dar je u. u specijalna cdjcljenja.shmIJ.-.lJlrure. auto-Ijmar auto-Iabrer.. --_ da cjelovito i efikasno oSlyaruju_. obavljanje.o. .~ cu u Sarajevu I ~ Zav_od~ zau SLIJ:p~ Jn akon skolovanja i rehab ilitacije mogu zaposliti sljednjern POStO]1radionica ~?JoJ s~ . godine..l1U'I:denisu dalji pravci samoupravnog socijalistickog preobrazaja vaspiranja i obrazovanjs. za _..uslove t. Unutar pojedinib. SIje(leclm pravcllna.kriterijume za potrebnog obrazovanja. potrebnih zanimanja. odnomo vrstama rada.r~q".4. P~ed/o:!:J~tl°t. . zanimanje: auto-limar.etJJmJ:Ollgl'esH-SKJ-.) . U Saranovrie skole uBrckorn.U!9_P~njivaniu ll~~aj~QCij~j_hj_d~gih nejedn'l. prilogu ovoj 51 se upravo na o.bJlm1[~ .obrazrumnja obe_:ill.~~~kU. ".n.koocepcija-permane!1lnog obrazovanja.. maja 1980. ncr-:ub~~ovnu ~sno. d' ..na. krojac lake kpnfekoje.J. ".. ciialne osnovne skole oduosno koja 'im mogu obezbijediti egzistenciju. Buduci da je nova kJasifikacija strucne sprerne jos novina z'a mno.!.I.]. .ri]. Rezolucija X kongresa SKJ: Drustveni dogovor 0 jedinstvenim osnovarna za klasifikaciju zanimanja i srrucne spreme.4.kosti. Izdavacki centar »Komlinist«..radnim vjeSt:inama i navikama za njihovq obavljanje_ Unutar kategorija razvrstavaju se prema saddaj\l po strukama.. Beograd. prema slozenosti ci1jeva i sadrzajima potrebnog obrazovanja i osposobljenosti radnika i radnih ljudi za rad i samoupravljanje.nauke i .. konfekciie..ja X .

og organizmai svak a talrva funI::IJa..:araoja ilPQta:~.] ..obI!ka~jcI~nog .. .::~. slozeria (stepen IV) i slozenija (stepcn V) zanirnanja. IOI~~kog. . Pn'ih pti stepena . . UI?~lll\m.J~. ~l~lca.o svoj~_jje ~IlSt¥ trosenje Ijudskog moz.l_2:. . kao i za I iII step en.:. .obavljanje _posl.) Buduci da ucenici jedne struke imaju slicne poslove. a po zavrsetku se uz osnovno zanimanje najcesce dodaje: specijalist (bravar specijalist.r. a sta profesionalna selekcij..senasrcdnje usrnjereno obrazovanje i vaspitanje..sa zavn:eDlm srednje ~Ioienim i sloienim zaoimanjem (stepeo III i IV).ja i odgovarajiJce-sroze.. prom zarumanja.-ad.YI.. privrednih i drugih djelatnosti. Neki opsti pojrnovi vezani za rad .: udruie 0 ad ki • ih .J.~~.e.:~ .ntaclJe.. obavljanje poslova i radnih zadataka odredene vrste zanimanja s obzirom na sro dnost sadrnja rada (struke).tome.':':' -<-~..{.gledlsta.putem1<!zli0t~ h .9dgo\'_arajlJc~gz.·:~. obavezan je da pristupi provjeri znanj'!.:ekonOlDSkO podmge' . Siicanje stepena strucne spreme za jednostavna zanimanja... neke pojrnove koje susrecerno baveci se OVOID problematlkom od koiih se neki (X t .lavaju··se"1ios·.~::. je nesto specifieniji.r~uia. 0 tim pojmovima ovdje nije mjesto..-.6.se za. ..slOn~lne onJe. za koje je potrebno obrazovanje na nivou stepena V. . manje s lozcna (stepen II). vee je sJ?o naprijed objasnili.. a prema usvojenoj nomcnklaturi zanirnanju.. .. Stepen V.Prevazilaw:! narnetn~~u podJ.S. 66 iRa:dU'. .:..prograrn a. . odnosno. kao i takvi.o~ ..tcCill~rn_oobraz_o~l!!lj~~ s tim dapojedinac. . ne ?PStl pojrnova upotrebtienth u okviru problematike profesionalne on~~ntaclJ.Vaspitno-obrazcvna djclatnosr u srcdnjern usrnjerenom obrazovanju organizuje se Z2 sticanje stcpcria strucne sprcrr:c i r.. Znaci. se vrlo brzo osposobljavsju za citav spektar zanimanja.ah_J..'!:_. podru~~: .~ovn<?g . . .nosti.!II ra .vno da sudjeluje u nasoj samoupravnoj drustvenoj praksi. Ucenici koji su se osposobili za jedno zanimanje u vremenu kracem od gcdinu dana. jer ce lakse poloziti pnjemni ispit odnosno ispuniti uslove kriterija za UplS pa 1 savladati program studija. Na ~vom rnjestu neophodno je da se. da Je rad sv}~sna aktlvnost 11. traje najvise do godinu dana nakon zavrsene obavezne osnovne (u osmogodisnjem trajanju) skole.:.« CuvJek moze neuu djelatr. vot i rad. 72 ". jer on zahtijeva obrazovanje do dvije godine nakon steeenog obrazovanja u stepenu III iii stepenu IV i najmanje dvije go dine odgovarajuceg radnog iskustva.'~-.a r. Marks je jos otkriQ. odnosno uzrad..a~. " ' : .r~d.': .ova. SVI ~cenlc~.-gan:zacija i1i sa:mostalnim pripremuniem i polaganjem ispita.YJ ..'. goste turno podruge: ..:"~::~.c.a n~.:.'Ui zinimanje imaju zajedniclru vaspitno-<lbrazovnu osno~ i izbo~o podrucje koje se ostvaruje kao zajednicke osnove stroke i stUCno obrazovanje. konkoriSu za npis na sraku visu Skolu iIi fakultet 0 Bosni da I ercego\'In1 bez obzira koju so struku "1' N .uslove z_a.. r~dno ~Jesto. U r:1 .j ZajedniCke vas itno-obrazovne osn. organizuje sc ~a za~tJe} ~r¥amzaC!J.veC:iii~sno od toga s kog' asp~ktik2:g16JiL potrebe pr.druzenog rada. . U velikom broju zanirnanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju u SR BiH postoje svi siepeni slozenosti. ~j. I j vITI sicpcn navise .~~gorijeslozcncsri za jednosravna (srcpen l ).~i da.:!Ziolosku sustinu a.cki.tematiCko ~ matematika . marksisticki orijentiranu i osposobljenu za drustveni :li. .:. iii nernaju neki od stepena. omogucuje im se u okviru struke de. ~~:.~r:G~. posioje takvi poslovi za koje je potrebno jednos.POd~¢je· osnovi ~ehnike i pr~izvod?je brazovanje za s!?zemJa_zammanja (stepen y). .::.i.l~l.se na njih osvrnun salIlo utolI~o.I .Stepen se moie:. .ija I ID2rlcsizam i samoupravIjanje istorija-povijest geogra.o!uJe zanirnanja i one struke za koju su se pre ...me. odnosi .~~~2:~' .'~-.. jer prije opredjeIjenja za 'odr~deno Za£!lmanJ..·_:. J. zanimanje. I?-amaeeo!~i dovoljno da kazemo. To znaci cia niko ne moze sa stepena 1 odmah preci u stepen III.m·grupa. Za s!re dlS~SlJe.: '. icu emuno ogrje u n..~~._ . ' • . Medutim..tr~balo .mora da dokaze-da je-ovladao-bitnim znanjima i ospasobio.. ada prethodno nije savladao stepen II.bar rninimalno osvrnemo no.._ _ -_.. druhveno. )~Makoh.« o dgo v~ uci s_!SJenstrucl)_c_s'p'r~rn.Q.__ i visok o obrazovanjc. kcliko je toneophodnoza problem profesionalne orijentacije. Razlika sc moze savladati putem pripremne nastave koju urganizuje vaspitno-obrazov..rada.hlctivilosti.{1·. svakome bude jasno sta koji od tihpojrno.. : :~:.. .. .MarksO\'oj definiciji.~.:~..L . .'. 6.t koji s~.e u.animar. a za sloiena do cetiri godine.i osposobljenosti Z3. S~~ profesionalna orijentacija.l~t~tski-hrvatskosrpski jezik i knjiZevnost pStekoona odbrana i dncltvena samoZastita umjetnost (likovna i muziCka) IZiCko i idravstveno vaspitanje @) biologija ~6>fizika \ ~~izvodno"lehnickQ . : hi1~m?-i:igo:?:finicij~riida. rad 'e rezultat aI'<taiovanja Cov'ekovih fizic IZV a~ ai vna 0 r a sebe i za druge . ga! Zlv. ".. str3. Prema tc.ko.. posao.koJeJSpunJ::lv::lJu .::?:l:. ®hemija-kem.'-.fija • . . '. . S'v1 ueenici bez..:. c.::.. . slozenija zanimanja. osjetnih organa itd.vapredstavIJa u praksi.. ~Hogu pod J~oakim US~O\lma.: -. bilansist-specijalist i sl. nomenklaturazammanJa.~-. te CeIDO .. ImajuCi na umu da je odgojno obrazovni cilj u naSoj zamlji da f0nI1ira cjelovito i savremeno obrazovanu liCnost. tavno (stepen I).. podrazumijeva obrazovanje iz rada.~lik p.:.. ima i nekih zanirnanja koja pocinju cd stepena II iii stepena III.-::.k: kreativni .e.za t odno opr~dIJehh..'.~afav ~lO I?-Jensa~j i o.Qf~~'y~l)j~i vaspiran_la u orgamzaclJama.t? suou svakom slucaju funkcije ljudsi. .:. -.··( .: .of~._ aravno de. • ~vrsll.·..9~ V . alI Je sustma CovJekovog rada ipa. 5t~ je rad. programa u saradnjis ostalimsamRu'p~aYl1im()rganizacijama i zajednic.~~. Ovdje bismo rekli nesto 0 ...:. koja ee molS samostalno i a1.'' ~::~.-To znaci.. srednje slozeria (stepen III). za srednje slozena do tri.?lJ"y.~::::. s fi..::gdenJe_!! b.li. mogu nastaviti obrazovanje na visem stepenu uz preihodno savladanu razliku u sadrzajima zajednicke vaspitno-obrazovne osnove. ~ .sc za vrsa vanjem ..udruienog . . @PE!9dnD-m3.:~ razitCltlbllipo]::diOl Ob}ic!kon~?o& rada iii proizVodne. u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiB ti pnOID i drugcm razredu za srednje sloiena i slozena zanimanja. ce VIse uspjeha imati ako °hdaberu V1SU ~.e~u.~~._-. . '. Za rnanje slozena zanimanja do dvije godine.5va zanirnanja i strucne·spreme rw. obzira na strul.ost obavljati i rutinski.ll f~kulte. Ilia.stice.odredcnogyerjfiko vac nog va5p_~~_r~." .

paje zanimanja moguee grupisati po njihovoj srodnosti u veee skupove. du~ine. zatrpava zernlju ~a nabijanje.... Radno mjesto v' ~ Vise zanimanja koja imaju zajednicke clemente cine struku..: . Po-mot'1i zidar (siepen II) obavlja manjc slozene poslove i radne zadatkc u zidanju.. navodimo primjer zanirnanja iste struke. U vezi s radnim mj estom dobro je znati i razliku :iz..-kao i na uporediv2nju obirna i. Kao sto se vidi.~ . raspored radnika 1 .eu alara. . ." . . malt~ri~anju zidov.. Da bise-saCinio prom zanimanja treba snimiti podatke i to: . priprerna podlogu za patose i izraduje izvo denje jednostavnije vrste izolacija.•.. rrofil zaniman]a Prom zanimanja je. U odnosu na zanirnanje.-..ijednosti tih crnjenica posmatra.. za?kruzenog znanja. ili samo pripreme sistema.. .1~~ ~ an~m radnih m]esta:-PrOC]enjlVanje tadnihmJesta polazi od vee ut.uk cu gradevi nskoj djclarnost i...-'.". neposr~m rukovodenju i kontroli poslova i radnih zadataka nagrad!!is: tu.a i stropova i njihovorn oblaganju drugirn materijalirna.dni . .podloga ia pro~llje ~driaja. urnjetnicki liv i dr.sa. vrdi objek:tivne Cinjenice 0 radu i da iz tih Cinjenica izvede zakljueak 0 zahtjevima rada.si provjer. gvozda.. ilisamo obrade... Taj sistem je analiticki kontni plan OOUR-a_« Kako se vidi. prilikom zidanja. RadDa rn~~~~~:n~kl31SifIkovana iii ~stematizovaDa 11 odredeoe gDllle' (siste. Poslovi i ni. celika i obojenih metaJa..-~denih CinjeI?ca 1 na osnovu d?¥ovorenih krite~ja "!.... Zidar (stcpen lll) obavlja srednje slozene poslove i radne zadatke prilikom zidanja opeKom.ysrfjCllfihSttuaclja... trenutne politike stimulisanja _' ~ist7matizacija radnih mj~ ~ '.evidenticar (stepen. . . koja s'e vodi po unaprijed zakonom urvrdenorn i dogovorenom sistemu evidencije.«·· .. imaju zadatke organizacije kontrole i povecane odgovomosti. .g9~·QmQs_\__1..najlroJli:av_anju. . ----------1'osao se moze sastojati od jednog iii vise istih iIi slicnih radnih zadataka koji se obavljaju na isti ili slican naCin..::nedunekih pojmova koji se u radnom procesu vefu za radno mjesto. ugradivanja gradevinske stolarije 1 bravarije i montaie i demontaie gradevinske konstrukcije.'. Vodi evidenciju 0 radu i utrosku gradevinskog materijala.. .rucno i pomo.zadaCi u nekini srodnim zanimanjima obavljaju se uz koristenje velikog.' ...oja je osposobljena za ovo zanirnanje. unosi podatke u sistem i vrsi njihovu knjigovodsrvenu obradu.!. . speCihcna znanja)... pored osnovnog posla.Obi ikoy..istib iii slienih el... Vrsi manipulaciju sirovina poluproizvoda i proizvoda u svim fazama proizvodnje« ' . sto moze biti cjelokupan sadrzaj odredenog radnog mjesta.ja. manju ~ga 0 zahtijeva ~ (praktieno profesionaino _IDllDje.u pripremljene dokumentacije za knjizenje. . ~ . pj-e~~j:QJv. utovar a i slaz e gr adevinski marerijal i alat. izborJ~udi. . radno mjesto je sarno jedno od mogucih konkremih podrucja rada u udruzenorn radu.napnjed odredeno~ postupku. Radni zadaiak rnoze da se sastoji od sarno [edne operacije iIi vise sloi:enih radnih operacija.. eiji je zadatak da ut .. . •.no po~lo~.neka~ ID.'t>flIZ0vnili ..« Svaki od navedenih poslova moze sacinjavati sadrzaj jednog radnog rnjesta. 0 analizi radnih mjesta. '.. »Knjigo~oda na sistemu lcnjigovodstvene obrade obavlja: srednje slozene poslove I zadatke pnpreme.1Z\-':sila~ vrsi po~ao kontrole..~ '_'. dok posao knjigovode moze bid rasporeden na vise radnih mjesta: np_r. .. malterisanja zidova i stropova. . 6. ... rukuje rnasinarna za pravljenje odlivaka od obojenih metaia.podjel i-rada. vjeStina i sposobnosti.sadriaja i. .. »Livac kaluper obavlja srednje sloiene poslove u procesu priprcme i Ii\'en.. . potrebna znan' stnleno radnes oso .organizaciju i usmjeravanje strUCnog usav. za za kadrovsko p~o~je. malterise zidove i stropove i obraduje razne spojnice. . '.. ..or¥anizaciono-tehnicko i sadriajno zaokruzena cjelina odredemh poslovtioJe_oballlja jedan-iIWtiS. Rad_no mjesto ie ?snovna..•. .. r radu r :'. og. Prom zarrlmanja.6. (:is1I objekte od raznog gradevinskog materijala. . k a mena I berona. . srodna zanimaIi. nih sa~OV1~ kadrovske politike radne orgaruzaCl~e. IznOSI. . jednostavni poslovi uglavnom se odnose na jednostavne priprernne zadatke.. sposobnosti i vjestina > • --··-·SIO""LCflOS!z~ni. .. Prerna Drustvenorn dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za kJasifikaciju zanimanja i strucne spreme. radne zadatke poslovno knjigovodstvene evidencije. .« U istoj struci. vee je nesto reeeno naprijed..) ..' . .:. Sio se po_ :·. ne iskljucuje mogucnost da sva tri posla radi jedna osoba. za koje se onda mogu izradivati i zajednieke osnove obrazovnih planova i programa. manje sloreni na pornoc u obavljanju osnovnogposla.:~ .e.~dna mj~ ". anahz~mradO!b mjesta lltVT(ff. .lla·rlJa ddimse se U odnosu na raznovrsno_g__poslov_~.. lz nornenklature zanirnanja koja se sticu u srednjern usmjerenom obrazovanju I vaspiranju u SR BiH. Spravlja malter I zidaru dodaje materijal prilikom zidanja. gvozda i celika i vrsi kontrolu u procesu Jive.a: Isti iIi sliCni elementI se u a sadrla' posla. tekstilna: tkac.""Nazlv zarurnanja I llk"Tatko Izrazava susiinu sadrzaja i slozenost zammanj~DIlI sto kraci. Cesto s~ v~ i izraz an~il:i. odnosnc obavljanje usluga i sticanje dohotka. . nja.. rnetalski strugar.': . .. sto.J1a sl9...broja zajedniekih znanja. . ukoliko su poslovi manjeg obima iii je radna organizacija manja.' '0 '.4. cija slozenost poslova pripada prvom stepenu. da se vidi na koliko raznovrsnih poslova moze raditi osoba k... opisa jasno se vidi koja slozenost ima vise podrucja rada i koji su poslovi raznovrsmji... __ .poslovi pomocnog knjigovode svode se uglavnorn na unosenje podatakapo u." . bez obzira na granu djelatnosti (el.jedan ._l1l[\imanjalemclji..: ' . .. ~ar speclialista (stepen V) obavlja slozenije poslove i radne zadatke na organizaciji ra a.3. a slozeniji poslovi.. . Moze da se specijalizira za masinski liv..anic. izvodenje armature za jezgra . skupina Zanimilnja. <:.mefila osnovu. >• rSavanja. pod zanirnanjem se podrazurnijeva: odredeni poslovi. Sterna zidove od I opcka.. masinski tehnicar itd. 6..: ••. Montira i demontira gradevinsku konstrukciju. prelac i sl." "'... stepen slozenosti III (prema Nornenklaturi).nib. . naravno.•. '~' .. pustanja urad i kontrole rada sistema knjigovodstvene obrade. . sto ujedno znaell da.2eno~L sredsta\--ariia~~Q. kontr~le.. Za.• . pa i pojedinac u jednoj struci rnoze obavljati vise zanimanja (metalska struka: bravar. ' ... Uzeeen.--. Obicno je to knjigovodsrvena evidencija u osnovnoj orcanizaciji udruienog rada.eka procjeI!a ~nih injesta. •.. ali razlicitog stepena Zidarski pomocnik (step en 1) obavlja jcdnosiavne poslove i radne zadatke u prenosu grade_Vlnskog m~lc~ijala i alata horizontalno i v~nikalno. osposobljava se da »obavlja jednostavne poslove u procesu priprerne kalupiranja i livenja gvozda..dliajn~g •dijeJa n05U na olre na znal!i~osobnosti i navike.' ..sa. kamenom i elemcntima nosivih i pregradnih zidova.. II) -osposobljava se za rad na sljedecim poslovirna: »obavlja rnanje slozene poslove ..:. Iz ova dv~.. u sIva ..teoretska profesionaIna znanja. Talevih konkretnih podrucja u praksi ima vise za slozena zanirnanja nego za rnanje slozena. marlerTs<lilju. Montira i ugraduje stolariju i bravariju. J.•: .slozenosti.:. . drugi unosenja. Oblaze zidove raznim materijalirna.to primjc: opisa z~nimanja liva~ kaluper. je. zovfj~) 0 . odnosno radni zadaci koje pojedinac obavlja radi proizvodnje materijalnih i drugih dobara. srednje slozeni !l sarncrn obavljanju odredenog osnovnogposla.0 zanimanjima (defmicija. celika i obojenih metala: rukuje pecirna za topljenje rnetala: vrsi poslove ruenog kalupovanja masinskog liva .izvrSilaca.. Navodimo joil jedan primjer opisa zanimanja III stepena. U istoj struci livacko kaluperski pornocnik.oolaganju i ugradivanju svih vrsta zid?va. . '. pobzuje podatke koji su odpresudnog znaeaja za za.:.dr.'.. stav slozeriosti. naCin obra-.!_ra(N. a treci pripreme sistema.:': .. . Obavlja i druge jednostavne poslove i radne zad. . Kop a ze rnlju za _Iemcl_le raz~e k~nale. V. • . '. c..6. . '. pomocni knjigovoda . ..

go dini bilo u . dok se procjenjivanje radnih rnjesta bavi relativnorn vrijednoscu te cinjenicc.pro~Jena u tehnologiji i nauci.radn!q 76 . Grupe zanirnanja ::iie su n~vedcne ~pe zanirnanja i osnovna zanimanja u grupama koja se mo¥u s~eci u srednjern usmje!en0lIl: obrazovanjn u SR BiR.) To znaci da ni dva radnika koji obavljaju potpuno iste poslove.:~ka ~ !~'u~~oJa ie usvojena maj<l. a zaposlio se i duze vrijeme radi u aurornatskoj obradi podataka ::::0 operator. prerna drugim radnim mjestirna.tekstilna oko 42. go me 0 uhvatila . ako je neko po svozn osnovnorn zanimanju bravar. ad . =~~:n~~st~~1. : .n step~I! slozenosti koji se moze steti u odredencm zanimanju PolJopnvredruCl: _ • . I-IV) . .ovar. Od-: govarajuCiorgani su U toku 1951. todo.aniranje kadrova i obr81. " " k ' ' m zarurnanja I oprsima za 0 02500 zanirnanja radnika u pnvre diI. Rezultati ovih radova predstavljali su prve opise zanimanja u ...l979. iii odrcdcnc katcgorije kadr ova. a OJI se uz ~o radi duze vnJeme!'~ . Prema Drustvenom dogovoru 0 jcdinstvenirn osnovama za klasifikaciju zanimanja i struc_?e ~premele0d zanimanj~m 0n!h koji nisu zaposleni.000 radnika u 50 radnih or anizacii ' .drvopreradlvaeka oko 44. .kadro va. iskustva i \j6lina.000 radnika. a time i grupa poslova.~()rqJgdj7 u pO..utvrduje vrijednost pojedinog radnog rnjesta. koji su jednako pro cijenjeni..") ' Nomenklatura zanimanja iz'1962 . opise zanimanja u pojedinim strukturama i utvrde raspored poslova u grupe za svako ' zanimanje. a 5 ciljern sticanja sredstava za zivot duze vrijerne vee radi kao instalater vodovoda. godine utvrdili zanimanja i razradili raspored poslova u grope za 28 struka. " ' . P ataka 0 tome koliko je u 1979. proizvodaCi stoene hrane.700 zaposlenih u 22000UR. . ncdavno. ukupno preko 400 individualnih u 20 struka. . 1961. i ova nomenklatura ce se stain g d stepena ?b~~oya~j~ u pojedinoj njari I zanirnanja u skladu . 7. 'IJustracije radi. koja mogu obavljati samosta1ni radnici.a . . analiza radnih mjesla i sisternatizacija radnih rnjesta bavi se npr.rivredni tehniear. a uvode sc i poscbne nagrade. pojmom stepena strucnosti (po(n:bnog znanja). objavljen je Prirucnik 0 zsnunaniima nomen a urom I aSI IkacIJo . odnosno samog posla.500 radnika za 051 ih II • .. U prakSl.~anJa u sre dnjem usmjerenom obrazovanju i 149 zanimanja u visern obrazovanju ~ 164 zanimanja u visokom obrazovanju. kojije Ministarstvo rada izdao 1950. Tako npr. Konkrerno u praksi lo mati da radniei u jednoj radnoj organizaeiji rnogu dogovorom uivrditi da odredene poslove bez obzira na jednakc nivoe slozenosti potrebnog znanja. smatr<l. jer obavijajuci taj posao stvara dohodak i stice osnovna srcdstva za zivot..g?di~ imala samo '48. . Slicno se desava i sa nckirn deficitamim zanimanjirna (zavarivaci.osko~ prirucniku: »S~mo~pravno pl.oou~.kao i najniie godine starosti neophodnih za izutavanje odredenih zaninianja..k1~tu.IS poslova kojise obavljaju u tom step~nu tog Zla~ltr1anja. ". :. ne moraju irnati ista primanja.inici (Poljop. Uredbom 0 stru~om osposobljavanju i zvanjima radnika.prehrambena oko 11. sa osnovnim zanimanjem ekonomski tehnicar. . nego u centrirna. steceno tokom vaspitno-obrazovnog procesa. kao utvrdenom p otrcbnorn 6njenicom. jer dosta dugo nije bilo razjasnjeno sta je radno mjesto.. neko je zavrsio srednju ekonomsku skolu.. posebno ukoliko nerna kvantitativno mjerljivih elernenata (kao npr.257 ucenika ove stroke itd. II. ali nerna znacaja za izbor izvrsilaca za te poslove.samo stepen III) . Ocjenjivanje ovog doprinosa spada u vrlo slozena rnjerenja. IV) / .rib~ i lovci (III) RadniCl u !umarstvu:" u~go~u i zaStitl ~uma i loviSta (I-V) -:-radni~ulskorutavanju~uma (I-V) " 6. godine. Nom!!l1.200 . odnosno poslova. zbog deficitarnosti kadra odredenog zaui m a nja iii svojih perspektivnih planova. trebalo da posluii za planiranje rada i kadrova. .ruei: Naravno. procijene kao vrijednije. gradski 2. Takode se za ova zanimanja ponegdje daje vise stipendija i u vecirn iznosima. godine. . Takvi p oslovi mogu biti vise vrednovani u praviJniklJ 0 raspodjcli licnih dohodaka. sta je zanimanje i kako se po zanimanju tretiraju oni koji u toku radnog vijeka vise puta mijenjaju ne sarno zanimanje nego i struku.7. Vlada FNRJ je odredila da nadlefui organi propiSu zanimanja unutar pojedinih struka. . 0 opu~. Nomenklatura zanimanja Nomenklature zanimanja novijeg su datuma.. a ?na IZ 197~: oko nomenklatura slozen os~o~n~_manJa zbog ~rzlb.ja· 19'80.st0Ca? Ziym3? tsrodni (I-IV) . dok uskladenost ponude i potrainje ne bude rnaksimalna. Iste' go dine. pojedinoj struci zaposlenih u SR BiH. ali njom su bila obuhvaeena sarno zanimanja kvalifikovanih i priueenih radnika. dajemo n~zk~if~~m~d u t~hnologljI" o~gan!zaciji i naue! ~opste. 1. mjerljivi kvalitet proizvoda. odredeI_1og s~ep)_e~aslozen(}. III. njegovo zanirnani.aCeIloJe~zanlmaI1Ja od r do V stepena slozenosti Prema me.!! U U v~s~ltno-o~razovnim organizacijaizvaden je i nize naveden pregle~n. Razlog takvih promjena je brza zastarjelo t anla. Prcrna tome. a u zagradama rimskim brojem Je oZl!aee. zbog deficitarnosti rnasinskih inzenjera. 1980. testo se 05novno zanirnanje. .. je z~nlm~nja iz svih pod1090 zarurnanja.Clja. '.~avatl I rrnjenjau. .0g~~4~~~n~nlk~. \:1i. .ugostitelj~~a~ tu~s~eka oko 28.ekonomska struka oko 24.. ali niti jedna nije bila dugo u upotrebi.800 zaposlenih . medutim.. za koje ima dovoljno potencijalnih izvrsilaca. .200 zaposlenihu 68 OOUR-a ' ' ".' . IV i V) . odnosno pcs lovirna radne organizacije..Ian (II~ . .zemljoradnici (I-V. Samom analitickorn procjenorn radnog mjesta. kovaci i 51. jer ce se rrnjeS .' . ~od. prije svega. drumsJci25. bilo odluceno da sc poslovi rnasinskih inzenjera u unutrasnjosf i \'i~c vrednuju..ga. Ovakvih slucajeva bice sve dot le. .. Iii npr. razvojne poli ti ke i 51.100. Uredbom je utvrdeno devet stepeni strutnosti.5 prodavaonica. .)u nekirn radnim organizacijama koje pcslove ovih zanimanja vise vrednuju od nekih drugih poslova isle iii slicne slozenosti.~d6he n~r. daju . p ern u . broj proizvedenih komada nekog proizvoda..900. 7.trgovmskastruka oko 63. ': . S jaugllSlavijki'1esct g?kldin~fiiza Dr l?. razlikuje od zanirnanja kojirn se neko bavi. 0 om. U Makedoniji _ienpr.mom materijalu pored naziva zanimani a i je . onda je njegcvo zanirnanje instalater vodcvoda. :.sto znaci svi stepeni I. odreduje vrijeme u&nja u 1irivredi za svako zanimanje. pr~. ' .000 radnika~ .dvlda se pored. Lieni dohodak radnika zavisi od radnikovog doprinosa i postignutih rezultata na odrwenim poslovima.saobracaj ze1Jczmtki 18. godine.' .se osposobljenost za vrsenje odre enih poslova 1 radnih zadataka.osta1i poljopnvr«.ine! st. godin~«.. ne rnoze sc odrediti konacni licni dohodak radnika.vmetalska5~r:uka:~u '.iednosl radnog rnjesta je znacajna za rcguiisanje odnosa lJ raspodjeli licnih dohodaka i 51. . Bolja primanja imace onaj koji bude vise i kvalitetnije radio. Prva privremena nomenklatura zanimanja datira iz 1941. .voCan. Ona je.zdravstven~ stritkaoko 32. Pravilnik 0 strukama i zanimanjima sa nomcnklaturom zanimanja.je operator za automatsku obradu podataka.:' 6. ' lza drugog svjetskog rata bilo je kod nas nekoliko pokuSaja izrade nomenklature zanirnanja.~ldat I kr~C:i 0P.. 1 ~cgr~<. 'e' ' rna srednjeg usmjerenog obrazov ' u S se S. rucja j irnala je oko 7000 zanimani di obu zanirnanja") k . .veterinarski radnici (III. i sl.

. materijala (I. proizvodaCi sariitetskihsredstava) opreme(l-V)... " '..sesirdzije (II-IIi).~ \ i-V) '. .: >':((. . kranovi i pokretne stepenice (Il.krovopokrivaci (III-V. .oblikovaci metala (I-V) · _ osrali oblikovaci i preradivaci metala (I-V.ta."~!i}. bez IV) _ me ha nicari i rnonteri industrijskih instalacija i uredaja (II-V.'.p:eradlv~Ci duvana (I-V) ...fotografi (III-V. ..._prelci i motaci . \ r • . ..slovoslagaci (I-V) .fu.obradiyaCi. :::' . ' . . .V).elektroinstalateri (II-V)...:.":':':'.pro~odac~ celuloze (I-V) . termicke i klima uredaje (II-V.valjaci metal a (I-V) .-.mlinan 1 srodni radnici (lI-V bez IV) .' -'.:.. bez IV) .2f.obradivaci stakla (II-V).ce!Den...juveliri. r .pruzni radnici (II-IV) Proizvodaci . ..:.. Pro~o~~ prehrambenih proizvoda: .. .zidari (I-V.. :". Gradevinski radnici: ' .elektronicari rnehanicari za industrijske masine i uredaje (III-V.kOlli'ekciofli'fi ld.~:..rodni..i".. =.preradivaCi nafte i naftinih derivata (III-V).i: .' mjeriQI-::y. bez IV). ". ····.~..~tampars~ masinisti (I-V. bez IV) . Co'':. Hemijsko-tehnoloski radnici: '" radnici na termicko-hemijskoj obradi (I-V).Rudarski radnici: . bez IV) ." . bez IV) .c. signale i usmjeravajuce uredaje (III-V)._ proizvodaci lijekova (I-V).radnici na hemijsko-tehnoloskim procesima i operacijama (I-V).pI.. arrniraci I teraceri (II."".rnehanicari i monteri vozila (I-V) .):.i. bez IV).:'>~-{ .ostali preradivaci kana (I-V bez IV) Obucari: (I-V) " Gumari i preradivaci plasticnih masa: ..duvaoa (I-V. .tj~teninari (II-V) '.. bez IV) . . . -e.g~~~'!!l.prom:odaCi secera (I-V) . opekari i staklari: .farbari metalnih konstrukcija (II-V) .~~tzaCina (III) .hemijska kontroia procesa.V bez IV) .elektronicari rnehanicari za telekomunikacione uredaje (II-V). kreca i gipsa: . :..ostali gradevinski i geodetski radnici (II-V) . . .. .preradivaci plasticnih rnasa (I-III) Obradivaei kamena: (II-V. bez IV) .stamparski graven (IV) . bez III) ._ '\~. bez IV).... .mdustt:tJs~proizvodaCi poslastica (II-V. .V) . .proizvodaci keramike (I-V). bez IV) .krznari (I-V. radnici na termieko-hemijskoj . bez IV) Prerad_ivaa pap ira: (I-V.(I-IV)..' .obradivaei optickog stakla (II-V). .mljekari (I-V) . rnasina i mehanickih uredaja: .h!~ro i. bez IV) _ elektrornehanicari za transportna sredstva (II-V.•.i_. bez IV)' ... ~.".~zrad~vaC!gradevinskih elemenata U industrijskoj proizvodnji (II) .lakireri drveta (II-III) .elektrornehanicari za rashladne.ostali radnici prehrambene stroke (mikrobloloski tehniear IV) ..n!ci (l 1.pro~odaC! ~estIvih ulja 1 biljnihinaSti(PV) ":" .~.preradivaCi voca i povrca (I-Ill) .proizvodaci viskoznih. bez IV). ..proizvodaci kozmetike i sredstava za pranje (l-V). . .>. bez IV) .proizvodaci papira (I-V) Stampari knjigovesci: .precizni rnehanicari (II-V) _ radnici na povrsinskom kopu (I-V) ... . . .". . ..·_.". 79 __.b.. . Obradivaci koze i krzna: .i":" '.~_.pro~z~odaCi .oruzari (lI-V. .::.~llw. bez fV) .proizvodaci ekspIoziva i ekspIozivnih sredstava (I-V).~ ~~.. . bez IV) .gradevinski farbari (II. bez IV) . .~.F~~~i~~6~~i!r)!~:-i?t.obradi drveta.. bez IV) Me hanicari i monieri motora.izradivaci i sastavljaci elektricnih i elektronskihaparata i dijelova (I-V).pre:adlva~l.' . bez IV) Instalateri i radnici na metalnim konstrukcijama: . IV) .rukovaoci ~asin~lnl~ za proizvodnju predmeta od kaucuka i gume (I-V) . bez IV) _ elektromehanicari za dizaia (liftovi. . Obradivaci i preradivaCi duvana: ' . izolacionog materijala (III) Radnici ?a z~Stl!1 o~Jekata 1 predrneta bojom i Iakom: .. -r- .li.n.gradev~nsk~.izradivaci bruseva (UI) . .tehnicki obradivaCi rnetala (II-V) _ ostali obradivaCi metal a (II-lIT) Oblikovaci i preradivaci metala : . .i s..··'··:':~~'~-'~:~.tapetari (II-V. .prrpremaClslrovma (I-III) . . . sirovina iproizvoda (I-V). (II-V. . bez IV) .V. bez IV).proizvcdaci vatrostalnog materijaia (III-V.. \. .:. ~~~~:~~\:::a:~(r:\i~r::.izola!eri (II-V.' · ~ p-0jaCipo .mesan (I-V)' .me hanicari masina (I-V. ." ·Obradivaci drveta::}~.?bra~iva~i sirovina (II-III) .V bez IV) .elektronicari rnehanicari za racunsku tehniku. ' .:~ · .. '. rad.' .ostali farbari (III) . bel...moIen..:.' . zlatari i bizuteri: (II-III) Elektromehanicari.repro-fotografi i kopisti (IV-V) . Keramicari.dubinski busaci (II-V) _ oplernenjivaci ru~a (I~V) Proizvodaci i obradivaci rnetala: _ proizvodaci i topioci metal a (I-V) . termo.oblagaci zidova i pod ova (II-V. ~~.f'. .o. ...krojaci kozc i izradivati koine odjece (1.grpsan 1 fasaderi (1I-V bez IV) .e:z:IV). ProizvodaCi ceIuIoze i papira: .instalateri ejevovoda (II-V. .' tekStiIi:iihvwrnna(I~V).jamski radnici (I-V) . proizvodaCi stakla (II I)."':..pekari ~. bez IV).~zrad~vaC!azbestno cementnih proizvoda (II-III) .V.%~~~l'.it~.tes ari .knJlgovesci (II-V.proizvodaci opekarskih proizvoda (I-V. elektricari i elektroinstalateri: _ elektromehanicari za instrurnente i autornatiku (II-V.betonirci.

Pr o iz vod aci pica: .' .radnici na..~ ... . u nasoj republici moze se skolovati 1 U vojrum sred:·· .' Radnici na cne rgetskim postrojcnjirna i uredajima: Kao sto se vidi.pro izvodaci z.. informacija a rnogu~lm zam~anJlma nece b. radnici na odriavanju preventive i higijene u starnbenim objektirna i poslovnim orcsrorima (I-III) . odnosno duiine trajanja skolovanja. jer treba voditi racuna I 0 vlastitirn mogucnostima ~ sklonostirna....radnici organa unutrasnjih poslova (IV) · . bcz JV) .. priprerni i gotovljenju poslastica (I-V) . opsta orijeruacija na brzem povecanju ~l:esca. Naravno.· . ucenici se cesto moraju opredl~elItl za s~olu koja rm stojr na raspolaganju.. Buduci da Je u. r~. bez IV) . pranja i peglat. posebno u deficitarnirn zanimanjima. koje osposobljavaju za nix zaoimanja i imajusvoje posebneprograme 1 . bez I V) .rukovaoci plovnih objekata u unutrasnjoj i pomorskoj plovidbi (1I-V) Rukovaoci dizalica: (II-V.toJ~nJe odr~d~mh skola u nekom rnjestu.radnici na prufanju P1T nsluga i regulisanja PIT saobracaja (II-IV. godine.. Nairne. bez IV) . to znaci da se svaki ucenik nakon osnovne ~kole II_Ioraopredijeliti za jedno od mogucih zanimanja.radnici na prijemu i obradi informacija i obavjestenja (I-IV) .-. '.njim skolama. kao 1 0 SVIID drugim faktorima a kojirna je naprijed bilo rijeci.radnici na poslovirna vuce vozova i kontrole vucnih sredstava (lI-I Y) . njegovo opredjeljenje.V.vozaci kontrolori motomih vozila (1. kad~ova do 1985.cslokih pica i sokova (lIJ.V) . '.radnici na knjigevodstveno-analitickim poslovima (II-V) Radnici na regulisanju saobracaja i veza: ._ . bcz IV) . racionaln. .:: . administrativnim i srodnim poslovima: .n<_>.V) .racinici protivpoiame zastite (IJ-IV) Radnici na upravnim.r adriici na mororirna 5 unuir asnjim sagorije\'anjcm (I-V.tl~b!tzo~ok~hcl postoje sve skole. .radnici u prodaji i posrednistvu roborn (II-V) .ra dnici na clektroenergetskirn postrojcnjirna (1-\/) Rukovaoci gradevinskih rnasina: (I-V." ~ .radnici na dimovodnim i ventilaciouim obiektima i uredajirna (III-V.iti d<_>voljnaza. .radnici na zastiti coviekove okoline (I-V) .ijem koristenju »visih« nlvoa znanja I srnanjrvanju u~sea ne~~a!10ko~anog-rada (10).vinari (III-IV) . _. u_sklad~vanje potreba udruzenog rada i ponuda. bez IV) Radnici na odriavanju higijene i objekata: -.. bez IV) . . .". bez IV) .pi vari (I-V. a drusrvo nije u mogucnosti. sigurno nece jos dugo ~rernena ~>1I1.radnici na pripremi i gotovljenju jela (I-V) ..enog rada (II-IV) .. odnosno studentske domove te davanJ~ kredita i stipendija..' ' . ~!ruke I upogledu slozenosti poslova.ia (Il=V. . bez IV) Radnici na poslovima drustvene samozastite: . Pored navedenih zanimanja..radnici na prepisivanju i umnoZavanju informacija i dokumentacije (II-IV) -mdnici na statistiekoj obradi podataka (IV) Radnici na komercijaInim.raduici neposredne zastiteu organizacijama udrui. niti ima potrebe da u svak0t. ~ .v.r a dnici na rashladnim i klima urcdajirna (I-V.radnici na uspostavljanju i realizaciji poslovnih odnosa (IV) ..radnici na uskladistenju i manipulaciji robe (I-V) · Ug ostiteljski radnici j radnici turisticke djelatnosti: ..Jc:r e moze se zaneID~riti rnaterijalni faktor roditelja i postojanje ~ I ~e~~s. . bez.izradivaci i o pravljaci rnuzickih instrumcnata (Ill) ... bcz IV) Rukovaoci tr ansportnili sredstava: .. uslove.. .priprernaci goriva za TE postrojenja (I-V) .radnici na regulisanju drumskog saobracajaIfl-V) ~ radnici na regulisanju vazduSnog saobracaja (I-IV) '..~nallJa srednjeg nlvo~ slozenosti.. pohtlcl. .radnici na uslugarna u srnjestajnim objektima(II.nJeseno. bcz IV) Ostali industrijski i zanatski radnici : . 81 . bez IV) Trgovinski radnici: .. . . Stoga se i ovdje treba traziti izlaz u mogucnosu srnjestaja djece I studenata u dacke..3 Pot~u.radnicina automatskoj obradi podataka (II-IV) .pneumo i gasoenergeticari (1. . . -. jer roditelji nisu u mogucnosti da ih skoIUJu van mjesta ~tal~_o& boray~a.'. .radnici na turistickim uslugama (IV) Radnici za njegu lica itijela: (IIl-V.. racunovodstvenim i blagajnickim poslovima: . posro]e zaista raznovrsne mcgucnosti za svakcga i u pcg'.razvoJa.hidrcenergeticari (I-V.... na sto se i sada sve cesee ide.III) · Zdravstveni radnici: (I-V) Radnici u oblasti kulture: (III-IV) Umjetnici i umjetnieki saradnici: (IV) .radnici na poslovima hemijsko g cis':enja..korpari (·II-V. "'. a posebno 0 drustenim potrebarna i rnogucnostima zapo~ljavanJa. .:· ".ra dnici na postrojcnjirna i urcdajirna tretrnan veda (I-V) . =saobracajno transportni radnici u Zeljemi~kom saobraCaju (I-IV) " . . .I mjestu .

-mora ju_]ipznava:ti -i:net"ode-i:ieliiii~e::Jiro"ff--sio1fiflilog ~yj~IOYifiijill""mroi:TIu. rnada bi najna boIje bilo kada bi svi ucenici imali jedinstven program i dobijali bar minimum zajednickih znanja 0 najbitnijim problemima usrujeravanja i zaposljavanja. 0 zaspitao-ebrazcvDim ustanov~za osposobljavaoje za odredeDQ zanimarije.Q_£O. treba pcci od cilja profcsionalnog prosvjecivanja i informisanja.-ul&!liiyanje nll pnsustvo aG.razy6ju I Tunkcijam a:-covjek:i. vjeStina j oavika koje ti-ebil-da posjeduje poiedinac za odredenQ zaniwzuje.I_~_an. Diplo'riii(~is-oTe::sli:olske~p. ~ . ~..''''~' .. Svrha ovog prijedioga je da podstak:ne kornisije pri osnovnim skol~rna da daju svoje prijedloge i to u O(!:lOSU njihovu konkretnu situaciju.--. bilo da se radi 0 ucenicima iii vee zaposlenima..rem"e1teba-dabi_lde osnovni zahrjev za ucestvovanje u strucnomtUTIukojiradi na.i dr~lKQ. 0 potrehama dmWr2 7a odredenimzammanJima i strukama' . -. ..-. --Pokusacemo ovdje dati prijedlog modela jcdnog takvog programa koji bi.. uz malo dobre vclje.fzah"iijeva o. koji bi radili na profesionalooj orijentaciji.srvaranje ~rebnog ~ol~i dovoli!le mmivira!J. MODEL PROGRAMA RADA SKOLE NA PROFESIONALNOJ ORIJENTAClJI UC:ENIKA Osnovno oko cega se treba _l?obrinu(i u cilju efikasnijeg provodenja profesionalne oriienlacije je osposobljm'anje srruenih-kaCli'oya#·rad u.. 83 . Da bi se predlozio bilo kakav model.l? ana] i_ze zaii!=" j !_!i_~ --irianjas-obzirom n?_potrebna.d3. strukama.. • ~.p=J . iskustvo u radu s kandidatima.(.Qsje_d_ovati i izraiene spo~cij~) Buduci da se za sada niti u jednoj visokoskolskoj organizaciji udruieoog rada ne osposobljavaju kadrovi koji su izvorno orijentisani i obrazovani za ovu djelatnost.o~iiri1a o obrazo:vanja. vjestine •.mqraju_bjti_p$Q_Q~Obljenj_~ rad-na--anaIi~_yjekaj_~a_l_gi_r_a_da.informisanje ucenika i roditeija OJlstanovama 11 kojima mogU~Wu porno' pO IZtiOtUzanjmanja.... vjerovatno je uticao da se ni programi rada skole na profesionainoj orijeotaciji ucenika..!>Eobavijesteni ()_moIDi¢_p.-:_·.eka......!lllprcdov. cima i roditeljima.. -----Kadrovi u profesionalnoj orijentaciji moraju posjedovati znanja 0 fizickom i psihickom-ra:Sfti-. t 'J.radneuvjete i sve drugo 5(0 -prolesij..·zapolliiiVania. 1illUID::n~oznavanje ucenika s osnovnim dj~toostinia.. ne ostvaruju prema tim prograrnima. uglavnom. _.:sii~f~O~Orije~~j~ 1 u~~VIloj drustvu..informjsanje ul'Pnika i mditelja 0 zabtjevima zanimanja. Navodimo sarno "eke vamije cilj~ . froR Priro~~ ~vnike~Graf~ .M~~ biti dO. . trebalo bi biti obavezno. '. Koncepclja profesionalne ~rijentacije u socijalistii!kom samoupravnom ~ ... .G . ... .--... ..ri. Nedostatak strucnih kadrova.~. rna koliko bili dobro teorijski obrazlozeni i prograrnirani..' . zanirnanjima i dobrim i manje dohrim smlDama odredenog-zanimany..r. bez pretenzija da je to najbolji i jedino moguc program.Beo&Ta<l. .. . _....saoJaJ--ao..dsl'sWo·odredenjb osobjna.profesionalnoj orijentacjji. _ ..aoJa-ll-radu.znanja..v . .iii)anja.Savcz·udrufCnja za profesionaInuorijentaciju. Ovi kadrovi moraj_lLP.QstLzlUllZInisIjanje 0 iz· b~oJe. _bj!!_sp'Q_So. sposobnosti. mogao s lakccem da se provede..profeslonaIiiOjorijen(aciji.-¥JstoJi-problemizb_9.7. ..

'Jl.:. sumarstvu (cuvar suma). orijentacije 8) Nastamici predrnerne nastave ·-"--Tre.9L.druge.osi!_a_£ realizacije naiveupoznaju rfidne.rr._ 1" · .je DB temu: ~ •.S(llIrn. ----- .oslnjeJ.¢!.i. ° zan)rni!. .~ora saciniti svoj godisnji program na profesiunalnoi3:frljeiltaajr..:~AnketifaJlj~_:_if~~~YII.. ali da sami izaberu teo "J.(iC~2g_s. "Bioiogija takode ima neogranicene mogucnosti za upoznavanje pojedinih zani.pornaze u pravljenju programa rada Da profesionalnoj orijentaciji Z2 svakog kornparirajuci nekadasnji nacin rada.~~ti.. da ostvaruje i sljedece zadatke (PAR br. ._. · latnosti.1 c!P.ati. .e_ oTIjihovom'Tadrr.. .kter njihovih profesionalnih i!!Jiaj da. ..llcenis::ima 0 odre<temnrzanlfnanjim3. UeeruCl bl mogli do:@lJUpuCivanje. Koordinira njihov rad kako bi bilo obuhvacenosto vise razlitoriji prilikom nastavne terne vezane za gradnju piramide. .· . .uce~je. matsku.zab. .~:.' . '.gboznll) SVOjeID.aj~ i_?:_podrucja profeslOnalne onjentacije m_~~e. u okviru rnogucnosti svog nastavnog predmeta..lnoLQIjj!!.@)'~sjeta ueenika: VII razreda jednoj ili vise rildnih organizacija.LzanimanJa ~ ". ---Xomisija organizuje i realizuje: rada na pOjedmlm radnun !ID~tuna. _.QgUCnosU (Svako je sposoban za nesto.. u geografiji prilikom ucenja 0 rna.-::::":" .ne. .1"'. " 85 .SkO[[ ~ .. mora provoditi ovu djelatnost.o. '.ucenikej_xodi.(J~obn~~_t!ma_. pri ~-V~ll odredenih zanimanja. balerine.wjehlfiia. .::.ojih. ukujifInfastavrnmcjelinama ce nastavnik oastojati da upozna ucenika s pojediUJ zs nasta~epr!!d~etiJeDaStave ..~kolovanja i rad na izbornoj riastav.j& . podatuka. :~U·nastaV1 tehnickog vaspitanja rad na profesionalnoj orijentaciji praktiCki se moze:odvijati svaki {:as..ll_PIOceSll.:':'~". '1: rrx: ': .. . :. raz re dn ik jc osoba k oja ima u tom podrucju najistaknutiju ulogu.-. k~ usI~)Vima. Stoga svaki nasiavnik. cvjecar). radi _usmj~ravanja za nastavljanje . rnada posioji zakonska obaveza provodenja profesionalne osnovnoj skoli. ---. . takode se moze uporediti eitih tema.:J4poga zanimanja danas se mogu prezentirati i u nastavi matematike.. 332): . .ll-profesiOna.. : :':.!i: p~~~. sa danasnjirn.znaCaJ.~:..!a na sto ristu arniji i ne.e. ' . sa. .Wit.suma .!ni: ka2'aoar-meho~nin'ianye I na razrednim ~~§... .ta~1Je-~Ce_njka. zanimanjem i radom poznatih naucnika na ovom podrucju.~:.predavanjeuatemutNastava i sIobodne aktivnosti i profesionalna orijentacija nufakturama moze se vrlo lijepo uklopiti predavanje 0 razvoju zanata i zanatskih dje" ucenika .tih znanjaupoj~. zammanja vezaruh za zdravstvo.. (kao preasjooniklCoIDISI]e). bu~uti da ce biti odredeni okvimi programi za niz predmeta i oblasti.. nirn.-razfe'aiii 'starj dina iifia-9liznost:aa praii .nJ. .ggavD1k razrednog Vljeea od V do VIII razre---=o'jrtmcaVaIIIYO ucenickih sposoJmosti..u..J..pnmjene ..1 ogucnostjrna m ukazivanje na posljedlce.~' 84 . .koji .. Zanimanja vezana za umjetnost danas su medu . njc " ra.lj~sk. .j~.. · ... U 1ra a. · biti i po jedan prakrifui rad izcjelokupnog nastamog gradiva.animanju.w.zivoeom. cjelinu. dok rad u izbornoj nastavi za prosirivanje znanja iz pojedinih nastavnih oblasti predstavlja pocetni rad na profesionalnoj orijentaciji.J!!.'~QJ~ deieglla J2ionirska_.aucemKefS~~Qm::CollJdci-l-IIlogucno.Zelje.. Poseban zadatak i svoj razradcn i usvojen program treba da irna komisija za profesionalnu orijentaciju. gla:vrub"?fitnosti iz obavezne literature. do analiza zanimanja razovne moguenosti u uZoj i siroj sredini .t..?1i mjeiien!j.anja u poljoprivredi (vocar. u okviru redovne nastave. (-Posjeta u~nikavrn razredajednoj iIi vise srednjih skola u blizini..----U _ _9rganizo\'anje ucenika .'. ?.-.~~_prik~'p\ja~jllra. '~" nekada3nJi'rad u gradenju sa danasnjim.kar. ~a 'pro'gram!·'P~oXesIODa!n·e~o·rij~_~.2.podrucja tehnike i na neka savremena zanimanja vezana za aumatsku obradu '!t podataka:..OIodice. te zanimanja vezana direktno za operativna istrazivanja iii upozuavanje .'obradus ciljem profesionalne orijentaqje. s~~illJavarUpeaagogskole Nju su relevanmeza uspje u budJl~m. Nc bi trebalo da ucenici osianu sarno pasivni posrnatraci iIi primaoci odrcdenih inferrnacija neg o se moraju i sami aktivno ukljuciti urad na profesionalnoj orijentaciji prije sve ga u vannastavnirn aktivnostima..a~!ln()g IzQO_~?1. ~ ~anja. u pojedinim zanimanjima. -'i:Ja upoznaje ueenike sa organizacijom_rada.njenu prakticnu primjenu u pojedinim zanimanjima.J..~_. ~ ~ativna predav..u. Prema tome.':::akO~Obraaunemam~t~~s: •. DjlIOa~Ijama. niko za sve) " ottai~'i§inej od pismenih sastava vezanihza izbor zanimanja.znacaj profesionalne orijentacije . ' . t i easu po1 ::i '. Predav~a koj~l1Y. Pokusacerno dati prirnjer prograrna rada za svakog od ovih cinilaca.d zanim.' : •..:::·ij~llj~.:~. Npr._o_9interesovafija.".!j. intekk1ualnei. doti 1 d? p0!razate!ja 0 . :. da ncrna predrneta U okviru koga postoji planirana nastavna jedinica .. sposbMiost1ma I skloDostuna POjedinih uCenika za ovo podruCje. navodeci neka konkretna zanimanja i 51.-sldonusti!p~. s. .' 11 · Svaki nastvnik predmetne nastave od V-VIII razreda duzan je.uOOiikairiastruenu. kao prirnjer.b~- Naravno. prosiruju znaI nap'~.animanJa. . .sljedeCe sadriaje: ~}.Q~.).'. dva predstaVriika rod@.. Uz svakucjelinu mogu se ucenici upoznati ~ ~m gdje se taj .. da . =...i upo~ritiu~e ~ sve dobre i los~ strane.:U~_!!~£.Q!?Y. .~.el!~ P.tancima_dalUllformacij.~~d_tgg~}~o_s.."" .. 7-8 str.---. ovo sta je navedeno je sarno orijentaciono...ko~ zanim~ju. " · dva vna predmeta mogu naci primjeri kako je za afirmaciju neophodan stalan i '.:'.. . mogu oro jeg 0 razovanjaj. ::~oguCnosti u nastavi srpskohrvatskog .a:J(h-:!l_ps~<!s'y!y_nj)qi_u~m!.Qjll-£ili_c!. a.c<sCe_slJ_c. glumice i sl. Medu nastavnicirna.hrvatskosrpskog jezika su prakticki ne. nastave u VII i VIII razredu osnovne skole povecava se uloga I odgovomost nastavnika.u Vezl sa:tzborom·zarumanJ3. b) Razrednik ..pr. Q!U!l2. slikari.iiiva~tad..mogucUosti I sposobnosti ulenika. U hispredmetnog nastavnika.: . .l:'ostavnije zanimanje. ·c·· .lA. pa se upravo u ova radom 1 razgovor 0 nekoIikO t.. '--.3. vanje IIlljednom: iii-praktiCOOmradu i razgovor ojednom zanimanju iii viSe zani-manja.. ' ':' t.. sr:.z. pored vee klasicne priskole~ni~a.. '.:.Y.-.:<.'. :".lizanimanja ....i. .iece.zanijnanjima.'!9rt.. skretanjem . rad na izbornoj nastavi.. -Mogucnosti zaposlJavan a u uZo' i siro sredini (deficitarna i suficitarna zani:i .---:-. kvalitet radnih nayjka i sl. t· tr. . .llsloYiJDa .-pO')eaan .: . . " ma~j8.aprc::na_v..bin. .-----. dok svaki nastavnik moze potpuno kreativno prici ovorn poslu.nalnu orijentaciju je k~()I!'!!!1!llQX1E.~~~s ._l1e. rnetalurgiji. trebaprepustiti nastavniku.dio •.1radi osposoblJa~anJa za)ed..p'~redniji nacin ukazut:.12i.. ~~~~~n~st teorijskih c) Komisija za profesionalnu orijentaciju znanja .. Uvodenjern izborne. oja prenost lJ. nosno om:riiaiiiSf~-organlZacij_a~omisjia. d~~st¥a~nim. ~azre?nik je~..-.\ltemaokete-prikupiti..Ds. U -hemiji i fmci gO(OVO nema nastavne cjeline u koju se nc bi mogao ukJopiti osvrt na isZa roditelje I. rudarstvu i sl. pa do =-W0g'!E>(fi@ilCsiJ:<:-p.zlifilj~ .profesionalna orijentacija.~1f!iU nastavi likovnog i muzickog vaspitanja mnogo se moZe utSniti na rea1nom manja.' . .ziIDl!!!~_njima..Komi~ja za profesio. upoznavanje s mI dosta popularna (pjevaei. . .'!.ciljemprikupljanjapodatak..njuna.i. predstav\jaju i direktno ukljucivanje urad na profesionalnoj orijentaciji u njenoj zavrsnoj fazi. 0 interesovaposl~~di. ali ujedno i olaksava rad na profesionalnoj orijentaciji.y~lopi(i u realizacjjuprograma vaspiuiog Iacra odjeljenske zaje'tlnice. prisustvo· napoi\!1rad. ..~..l..:. statistiku i dr. rustvenc:Jlotrebe i pro(I. )~.Tu se mme.. ...(piedavanja bi trebala poceti najkasnije u VII razredu osnovne .. kao i konkretnihzanirnanja u rnetalskoj industriji. putern sckcija i dr..2:~_P.

..~aJa. ik a rada orgamzovati iz.u cjelovit sistern obrazovanja i vaspitanja i drustvene prakse. :1i:. kojih nerna .Republicki kornitet za obrazovanje. . rnreza usmjerenog obrazovanja prestaje da budemreza skola.. po. «:-. isticu se po odredbama Zakona 0 srednjem obrazovanju: . l:. pravilu. raniji zakon zasniva se na principu subordinacije i ne postavlja ultimativnu potrebu drustvenog dogovaranja i samoupravncg sporazumijevanja..!em ~brazovan]u.r. Sa _-__ - ' star~!UUIl_lh . orgamz~ koi to zanimanja gdjese trazi takva sposo nost 1 '·. Kao cvorni subjekti u ovoj staroj mrezi..:~rn ~anirna~~ du mi t osvojili nagradu na nekom od takmi .~(!llh. -nrkom'konaCno IDl>JenJe 0 \l e . ipak je jos uvijek bio dosta slab njegov utjecaj na cjelokupnu politiku usmjerenog obrazovanja. Iako se vee u torn zakonu osrvaruje veza sa udruzenim radom. 81 .~enih -S~~fl'0va.~~~os~o~l~ak~~z:U zanirnanja koja's~ff.. govoriti 0 njihovim zanimanjima.~i!l~ktiy. skole nemaju sve sekcij~: k . ~~~~ijetakode mogu pronaci Ijude koji su uspjeli u s.~'~ ·.sub~ta. ..k lpj:~nJ~ ' pOddl. " ' U~e_~itke ~~kcEijevousSak.:Jsnovne skole . ~ogu'Y~r0\'a ne sarno uc e . J.' '~'/J<ifoli takode moze postojati kutic profesi~maln~ ?rij~ntacIJe u cijem . zasnovanorn na novorn Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju....i}o. daktilografi sl. samoupravnih sporazuma.se bave . planova razvoja i programa obrazovanja.nured~~e u-vod~~ju dosijea ill k umulauvnog kanona i Iorinira 1-. . '--.~~~~j/i~S~ajb'olji odredenog zaniopis . . MREZA SREDNJEG USMJERENOG OBRAZOVANJA Prirnjena Zakona 0 srednjern u.aJ o.. kulnirn j fizic.j'l)cenici '-orialne putem vaDDasta!.:' 0 uccmKu.aJedmce obrazo ' S upstlna ' ne organizacije. s napornenorn oja su '. 3•.lIU . ne obuhvataju cjelovite pos!ove vee sarno pojedine njegove strane.l'~.zidnih u njihovom mjestu najcesca. ganizacije.Repubhcki omitet za rad i zaposljavanje. odgovarajueiiastiruti i 51.~spirnQ-obrazovne organizaciis.usmjerenom obrazovanju i . 'x._spretl!·oSt~i((i.:!OZ~i!·:~t~~ari ~~~~~i elektro. "< .. pom'.smjerel.~J. ~o~!~~~e_godiDe pQdDosi !~jeSt. " d' irnania n [egove dobre 1 rnanje dobre ~rane..na.~" ti mo ucenici VlI i VIII neeo 1 ucenici svih razreda osnov ne s 0 e. promjenljiva struktura. novina i s1. Nairne.I? '~r . . rnreza srednjeg obrazovanja identifikovala se kao mre~a skola u radijalnoj povezancsti S izvororn finansiranja regionalnom Samoupravnom mteresnorn zajednicorn srednjeg obrazovanja. za svaku vaspimo-obrazovnu aktivnost u njenoj posebnosti i konkretnosti nuzno se srvara funkcionalna mikromreza veceg broja sarnoupravnih subjekata po odredbama Zakona koji su rnedusobno povezani raznolikim i uzajarnnim vezama..~ orrjentacije- ~~f~~~~ n:e~~~~:k~~j~. ! :".:hl1l. Izmedu takvih funkcionalnih mikrornreza sa svojirn specificnim cvornim subjektirna i mnogobrojnirn uzajamnirn vezama uspostavljaju se samoupravna povezivanja ... kaza:tl. Po pravilu. Specificna povezivanja definiSu tada mrezu srednjeg usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja.:~r~! '..k~killtJ. drustvenih dogovora. nauku. '.~~ .. gra e "(~prk. ... .. tako da mreza ostaje jednostavna i povezanost u si-.eenJ'e u brzini izrade nekih pred~eta 1~1 spretn~~t1 s~tav JanJba0 reo .l~a- sa. gradevinske iii neke ?ruge rehnicke se~cij~ rn~g~ '. .) i putem intervjua pn_V!US _' ro.enja ". . organizacije udruzenog rada i drusrveno-politicke zajednice uz istrazivac~ko-razvojne organizacije (pedagoska sluzba. rem srnislu ostaje nerijesena._esme.-~:..'zovanih literarnih veceri rnoze na pristupa can na\~in~i~eri~~~j~~f~l~o~ p~znuatf~~j~~i.. a isto tako prati razvojne tokove dmstveno-politickih zajednica.?::t~·f " . povodom.nos1i. k .o srednjem.za<:IJl p~ograma.) koje ... Zakon. problemima obrazovanjaI vaspitanja.. . koja se prilagodava dugorocnim i trenutnim potrebarna udruzenog rada u cjelini.. Po pravilu. zasnovanom na Zakonu 0 sred~.~ dosotauprrOa'sZpV~~. i putem skolskog lista. ..:.-prosvJetno-~edagoSE zavodi-. teskocarna i ). hove pj. U savremenorn konceptu.'.. Orgariizaciona strnktura oove mreze sredojeg usmjereoog obrazovaoja i vaspitaoja Za njenu cjelovitu sintezu u ovom trenutku nedostaju bitne pretpostavke u vidu podzakonskih dokumenata. Glavna znacajka ove mreze je njena struktura. .~Danas klm. " ti razgovor s njirna i kroz nJIpjesni ka cija su osno~na zanirnanja razII~~la I ~r~~nJZ(:na ika slikara i df.oz.d- - -.Pnvredna kornora Bosne i Her:g_e_g_oYine. . 1a-ll 0 \'1 ove se cije m g manja itdT . U ranijem organizacionom koncepru. ."~'utakm. 0 dV\I '- • 1 " '- '~ I ' L. ..lspje~i~a" k" primjer za svoju Iiterarnu vece dovesti d\"a-~ri CIa-nC'\"l literarne se cije mogu na. ..ZI' C niku na osnovu prikupljenih podataka.ure~ke~Ju .~av~ prekretnicu u organizacionoj struktun srednjeg obrazovanja U citavoj Socijalistickoj Republici Bosni i Hercegovini.) . Za svaki trenutni ili utvrdeni dugorocni obrazovni zadatak: obliknje se mikrornreia od zainteresovanih 6vornih..npr. to su vaspitno-obrazovne or. ".. da prikupi prez~'~i:~~~~~.raZF". C4. .\Isokoskolske or aniz cije_ veno-po ItI 'e ZqjedniJ::e l. ~ . ".:: .(c) ~~(ifesio1E-~ne_onJentac_lj.."Zani 'a danas i kako Ih zarnisljam sutra IS. p~1 l ...e .zarum J. ~..Ovnasekcija moze..Sv'&'!1oJedmostl odre enog. ito.r~~iil~~br'~~~t~r~o~a~r~u~~rnehanicari.lOm obrazovanju i ~aspi~anju .Vo~ia:v: ~. Veze u rnrefi su po tom zakonu jednostrane i jednostavne.i: .:\_.. <.'.aI:rn{~g~~~j:~~f~~I~ pS~i~l~~~oz~ 8. ali uVIJek u radijalnoj sprezi.

" 89 .za o. vee su nastaIe mnoge mikrornreze pn rjesavanju konkrctnih zadataka u srednjem usrnjerenorn obrazova_n]u. koji se jos nisu opredijelili niti za jedno zanimanje..sc u razl...e~ ulazi ka? ..relativ~o kratkorn vrernenu prirnjene Zakona. . .\1 " t" \ '\ :> .... Prerna rnjestu u komezele pohadati nastavu. koja zanimanja.enja roditelja i ucenika u naredna dva priloga prikazane su sve vaspitnoobrazovne usianove srednjeg usmjerenog obrazovanja i zanirnanja koja se u njima sricu.romreia. jer brzo dobijaju informaciju 0 mogucim zanimanjima u SRBiH te 0 zanimanjima koja se mogu izucavati u njihovorn gradu. zasnivala sc na stv~ran]u slicnih rnikrornreza zainteresovanih. a takode i kadrovci u udruzenom radu mogu brzo prikupiti podatke 0 tome koje struke se izucavaju na njihovorn podrueju.. jer cak i letirnicnirn pogledorn IDOgU vidjeti kome (u korn mjestu) se mogu obratiti u potrazi za kadrovima koji im nedostaju. Podaci su prikupljeni zahvaljujuci susretljivosti regionalnih prosvjetno-pedagoskih U prvorn prilogu dat je po regijarna pregled struka....tlma 54 razlicita subjekta ko~.=1t '.razrede srednjih skola... dosad~sn]eJ?. U kom mjestu i u kojoj vaspitno obrazovnoj organizaciji.:. .n. ' Za one koji su se vee opredijelili za odredeno zanirnanje.i• fh. .f.brazovanje u pirotehnickoj struci (UN[S). ~'::':"'... a saIT_'a rnlkro~r. cvorrn :" subJ.. pogodan je i za one ucenike i roditelje. . mogu se pobrinuti za vlastiti kadar... cvornih subjekata. mlkromr~za za. mikromrez..~'::.ekll povezuJ'! d.r I .}. Buduci da je uskladivanjem sistema obrazovanja i vaspitanja prerna Zakonu 0 srednjem usrnjerenorn obrazovanju doslo do znatne izrnjene u rnrezi skola SRBiH.. dugorocni veliki projekt kadrovskog razvoja velikog sistema UNIS u :netalskoJ struCl. u~aze u ~:czu sre_dn]eg u. te jos u toku skolovanja..a kao r_ljeni cvorni subjckti..~"~~-. I'\1 .s~~tavnl ~10 u c]e_lovltu.!.~. mlk. '. " ':' ) "J l ~ ) 1.~::':. .: :""!-"" • -''--\.' .. kreditiranja i sl...k~ drv~opreradivacke struke za nove pogone SIPAD-a.. Tako se pr~ma El~boratu Pedagoskog zavoda u Sarajevu") formirala mikrornreza Z<! obrazovanje ~adnr.rekt~lm uzajarnnirn vczarna bez posrednika.. I ~.' .. u sk olskoj 1980/81.. ' r~..'. . Abecedni spisak. Ovaj spisak pogo dan je i za kadrovike u udruienorn radu.o\'~nJa ~. Dajcrno sernu povezivanja subjekata na izradi opisa profile zanirnanja i strucnih prog:ariia prerna materijalu Kompleksnog istrazivacko-razvojn og zadatka Elaboriranje sadrzaja ob~a1.....\kti'.~I. 1 va~pitanju de!:ni.. . Na taj...•. Vecina aktivnosti na planiranju i realizaciji uprsa _ucc~lk~ u I . zavoda. rnrezu srednjeg usrnjercnog o?r~ovanJa na regiji Jl~ u RepublrCI ili u nckrm drugirn teritorijalnirn iii funkcionainirn cjelinarna.-' :. U svak?~ mrkromrcz. .. lako ce iz prvog pregleda naci ustanovu kojoj se trebaju obratiti ..iCitim vaspimo-obrazovnim .nacin svaki ucenik i roditelj.. mjesta i skola u mjestima u kojima se moze osposobljavati zaodredeno zanimanje u datoj struci.a za. putem stipendiranja.u inforrnatickoj struci i druge.....bra~ovanj. godini.. _ . ..obr~ovan]e.radenog u Prosvjetno-pedagoskorn zavodu Sarajevo i Pedagosko-andragoskom istrazivacko-r azvojnorn centru. radi lakseg snalai.:~. abecedni spisak zanimanja u drugorn prilogu pomoci ce da vrlo brzo saznaju ukorn rnjestu se sve rnoze izucavati odredeno zanimanje.sm]~renog o. SIZ l! Usmjerenog obrazovanja ivaspitnja ...

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful