j

)

~
:

. \

/

/

R£C£NZEKTl: Prof. dr Ism'.'l DZaizda~cVi(\Spa;:lj~I~.~nje, Asim SuvahJ:i, va. 7.3 z -. Ljerka Yarlitek - L.aJln~r, SuraJevO I pdgoyorni 'Zrinka Tehoicki Fikret Lektor urednik Vranic uredoik Sarajevo

KOJE ZA NIMA NJE IZABRA TI?
Izbor pozivs je jedna velike zivotns diieme. Previlen izbor znuci Iicnu srecu i drustveni tizpredak. Osjecsn]c izgubljenosii, Irajno nezedovoljss vo i los drustveni staIUS obicno proizilazi iz pogresnog izbora pozivs. Rad tuk vih ticnosti nikad ne daje tnoguce i ieljene etek:«, rijetko kad uspiju da uspOSI;1\c burmonicae odnose sa drugim. Struutjcnjc broja protnsscnih zanimanja je illll'eTa!i. ek onornskog i drustvetiog razvoja. Povecenjc produktivnosti moguce je occt.iv ,III sarno II onitn uslovitne u kojima sveki pojedinac rsdi ono 510 ieli, SIOmoie i sto zn.i. [.' it" idc.J/ kojem svsko progresivno dtustvo teii. Zato je i razumljivd 510 se problcmu izbora poziva posvecu]e duina ps injs. Potrebno je svskom covjeku. a osobito mladom covjeku, omoguciti da izebere zanimanje koje ce aejvise odgovsrsti njcgovitn psibickim i Iizlckim sposobnostima i sklonostime. Mladom covjeku Ireba potnocl u svim fazama protesionelne orijentscije - od tecnih informacija 0 kersktctu svakog zanimanja do njegove semostelne kotiscne odluke. Nsucno provjercnc informacije 0 svemu onom sto cini jedan sloien proces»proces profesionalnog savjeeovanja - siguma je garancija pravilnog izbora pozive. Knjiga »Proiesloaslas orijeatscijs u skoli« dolazi u prevo vrijeme. 0 on om 5to trebe znetl 0 izbotu zanimanja vrlo se malo zna u sirojjsvaosti. Malo se zna, a nuino je da se zna. Malo zna ne samo one] koji bira poziv vee i roditelj k ojije zeinteresoven da njegovo dijete uspije u iivotu. Mada je zsinteresoven da njego vo dijesc izsbere poziv u kome C"e nejvise uspjcti, ipak ne cini ono 510 bi trebso ciniti da Sf? (0 ina najbolji nacin ostvsri. Mladi !judi osjecsju da odrssli, osobito roditelji nisu rsvriodusni. Nsstoje ds SIO vise sudjeluju u njihoviai odlukama. Potrebno je da sudjeluju, ali moraju uvais vati sklonosti i sposobnosti svogs djetcts i.morsju dobro.poztie vsti prirodu zanima.nje. Neki roditelji uopste ne uvaiavaju ono sto se i nsucno i drustveno smstrs veznim. Drugi razgovaraju sa djecom 0 njihovim zcljeme, ali te zclje malo respcktuju. Zele da njihova dijete 116 ono sto sc smstre »postovenitnc iIi »uaosnim«, ili, psk, iele da uci ono sto su oni ietjeli da uce, a nisu mogli utili. Koliko su sposobni za ncki poziv, a pogotovo koliko je to dtustvetio i ckotiomski oprevdsno - to tijims, izglede, da je najmanje vezno. Nije bitno sto ce neko biti los inicnjer, a mogao je biti izvrstsn brevet. Vaino je upisati skolu koja se »cijeni«, a vrlo je malo vazno da li ce njegovo dijete u toj skoll stvsrno dobro utili ida Ii uopce ono ieli da uci ono SIOse t smo uti. Knjiga pruia i veliki bro] drugih naucno vetillkovenib informacija 0 opstitn i posebnim aspektima profesivnalne orijcntscije omladine. Autori su nestojeti, au come su i uspjeli, da na pregledan i ilustretiven necin prczentujuseznen]e vazna za svekog mladog covjeks koji se sada nalazi pred izborom pozivs, za njegovog roditelja koji rezmis !ja 0 buducaosti svoga djetete, za nastavnika koji se osjecs pozvanim i duinim da poI mogtic svom uceniku u pravilnom izboru poziva. U knjizi citslscmoze nsci mnogo korisnog, jer su autori ukaza!i na aeucnu i drustvenu osnovu protesionslne orijeotscijc, pokezsli nejoprzvdsnije-puteve u procesu izbora poziva j prezentirsli konkretne iator-i macije 0 strukcurama skole i zanimanja u Bosni i Hercegovini. Knjigs govori i 0 onom sto nije jasno u njoj data. Govori 0 potrebi sevjetovsaje u pracesu izbors, ali i upozorsve na opasnost pogresnog ssvjetovsnjs. Govori 0 vainosti uskladivanja ze!ja i spasobnosti pojedinscs i zshtjeve ~iz:;anj'!z alitaj odnos aiksd ac posmatra steticki, vee u jednom razvojnom kontiauumu. ovori 0 respektu neucnih procedure ispitivanja sposobnosti i osobina Iicnosti, ali konecnu odluku ipsk prepuste onom koji bire poziv. Sadriaj knjige je duboko utksn u ciljeve samoupravne transformacije. 0 izboru , poziva se ne govoti samo jczikom selekcijc, vee jezikom profesionalne orijentecije. 'Problem se deleko sire shvata... Izbot pozivs se, naime, 'ne posmatra samo kao izbor as]pogodnije lictiosti za ovo ili ono zsnitnstt]c, vee se naglaSava da je to ptoces trajno~

Dautavic

Ljiljana Jokic - Bilanovic

Koreklor Zrinka Vranic

Naslo'l'11a strallll

[vica Cavar
G!1Iflkooi Mira Gogic

l;rdavac dib 'k i »SYJETLOST« - OOU.R Zavod za u em e
nastavna sredstva, Sarajevo

'La izdavaea
Savo Zirajevic

rrrai 10 000 prinljeraka Stampa 'La Stampa.riju graf, info Petar Skert

;1
;!
'1

.' . . "1 i rila '(1(i;,' .i':/" .;. )f{).'." i.:J!>rJnom pozivu. Aurori riJ pnprcrr1anja, 05{Jo~obljavanj~ocfdurf izborn pozil';] ne »sesio]! samo u .davent» vall(~' jcdllOfIJ mtcst u Istl(~.~a SC Pn'c£OI'im s{Josobnoslima. in(crcsovanjima I crTam~ /rcn05: nih rn[ormaclja kan I r~(c'~i;anog rsnimsnje«, I'e<' [c pOlrcbno de Sf: polazlod »~/~ (i.. keo 10 osobenosilm ,p. an'a mi'c~ia i du [e zbot: (oga, p otrcbno llcnost pnprCmli! ll'je1l1ce da se s(ru/;wra zurum 'J ,J. s , .,. b de U proCC5U5\'Og .. redu, ,'{I'(JI')('lzOI"'nj'a S(I'aralackl sktuetizir» ~ ,.,,' ' '1" i lIe'IIl/It)" sposo: lI?m " -ili i h r3 vee i s.unouprs vno posrarlja nove CI.jCI'C I sehe. Licnost nc 1'(5' suus o nt z ;;z:Jo'~ abo 'aeu;e svoju Iicnost «. Od licnos(/ se nc skiivno 111 oslviiruJe I U 10m prOUd' J 'j. o' e I'z.jrf.,'" c ida odlucuic a s vrrn ",(;31. ' 06a,'/;:.1 0 rc CIlC'r.1 n "",. '. .. fi Ir"11 .<amodil U5p}CSno '. d dru ih Po 'cdin»: it uS{Jjc(i dJ odpol'on WO.l'm pro c-. nun piliJnjlfTIa _<I-'o/C.a rada I re a .. /C..' .I'n ,lima <lko 'c. u procesu irboru pozll'a I siallalnim ODiJ vczarne I samoub{Jr;n /lIm. Om' ouptu vno~ socij'olis(ickog ,,-hl'i/rall_ra re. '. oznao o~o IIOS! nasc£ sa . '. I' d o.~[Ja-'(JblJi1 '3nJd. sP. 1 .'. '. ~ ,I,ii';e zuvisi n 'egol'a liena srcca I Jr:o jC: u ud3. aka jc 51ckiJo u\)eren~a ": °te~j:I~~n~l i-,po~ial';n) Sll'aralae'kih spo~obnos(J nctne Imll sl·~)jed/lcn_~:(J.iaf~~~f{;llOSI ;nogo cc dopritiijcti i sebi i svom drustvu. nilpre(ha rus vs, DIZD .REVIC • lsmet ",

:ru

II~::;

,,~.c

=:

1) OSNOVNI CILJEVI I ZADACI PROFESIONALNE ORIJENTACIJE MLADIH U SVJETLU DRUSTVENIH PROMJENA I PROMJENA SISTEMA OBRAZOV ANJA

1.1. Drusrvenl razvoj i zadaci obrazovanja
I:osljednjih).Q_g~je intenzivl!ILfazv.oj .drustveno-ekonornskih.odnosa u nasa) zemlji - <!~~i}t;_~lUe radikalne prQ.I;Ilie.n.e proizvo.dnjiiJ:aspocljeli,-Ohlicu:ng pmi'OsD.je;<:!rustVenom i ma~alnof stan~~LLkultllre i bdtu.mil:L..P.otreba 1judi';lmapredivargrrmmrzovrm sistema 1 pndizanju..obrazovnog.nivoa veliko~ tjlJl:h. Ovomesu,oez sumnje, doprinjjele.revolucioname dro$ty_e_n.e__promjene...kojeu s temeljenenauceJlJlma klash marksmna.:nauCnai..tehniCka-ciOOignuCa.,koja.s1LlLIlJ)viill-uslovima doZi~jela zapaienJlspon, razvoj pr.oizvodnih-snaga-i-OOn063.-u-proizvodnJ!,l5Ootr.rnjtiivo nog standarda itd.:_Tako su stvoreni uslovi da se demokratizuju odiI-ostu:aruStVUJaca vIast radru6ke klase, da radnicka klasa i radni ljudi postanu nosioci prosirene reprodukcije kao i svih drugih drustvenih akcija, Zakon 0 udruzenom radu i delegatski sistern.pod uslovom da se dosljedno primjenjuju, jesu drusrveno-normativna garancija da radnicka klasa i radni ljudi odlucuju na svim nivoima i u svim oblastirna drustvenog zivota. , . . .. Osrvarivanje nove pozicije i odlucujuce uloge radnog covjeka je bitna pretpostavka osrvarivanja Ijudske slobode, materijalna i drustvena osnova slobode Covjeka uopste. »Sloboda covjeka nije sarno u njegovom pravu da slobodno izrazava svoje misljenje i teznje. Istinska slobodaje, prije svega, u pravu i mogucnostima da covjek suvereno odlucujeo svim prtanjnna svoga zivota. TIme se radikalno prosiruju i granice Ijudske slobode uopste«.') S~da se ogleda 11 tome da c.oyjek stvaralacki oblikuJe...s:.ijet oko ~b.e,..da.kr~~Stvene odnose za sebe i da styaralackim radom mijenja-&vljeL ~K0Se5e i tako stvara drustvene odnose za sebe, stvaralacki razvija samoga_sehe •.9.9_u::" gacuje i razvija granice hudskos1l... , Ekonom""Skd,drustveni i kulturni razvoj na!ie zemlje je bitaD Cinilac koji uslovli't:_. va da seViiS§.j~anjU posfuv "". steaD i slabodan razyoj lic!!Q?ti~eno osposobljavan ~eza 0 re epJ!.R-ro(esiju, pnpremanje..za.saUlQupralllj~lno opste, stro ltaD e. . ~~oj li~osti bitna je pretpostavka da ona realuo shvata i korektno tumaCi svljet %0 iee, da shvatalogiku drustvenih odnosa i svoj polozaj u drustvu, da se koristi civilizacijskimi kultumim tekovinama rovjeCanstva, da aktivno ucestvuje u njihovom euvanju i obogaeivanju, da uz pomoc toga shvatasvoju drustvenu ulogu, stvaralacki se ukljueuje u drustvci zalaze se za njegov J!1ZVQj. Svestran razvoj je znaeajan iSnilac u podsticanju ljudskih potreba za stalnim obrazovaniem, za razvijanjem kreativnih sposobnosti i temje da rovjek ieovjeCanstvo .bildu bolji, humaniji.
)J

vesW

- ._< ~;::'_:' ':
') XI kongres SKJ -, Referat
o •

~~:::+i~:··~·r~r~:;· .-'..: .
rljec •.Sarajevo,
:<"~'.{._'"

':-;. rezoluc:ije-:-:-,za~11;I1

1978, strana 8.

Posebno se mora radiri na promjeni stavova prema zanimanjima i profesionalnom osposobljavanju za njihovo.IJe«.a. e za .citirano djelo.: sfere ~ivota: )}Promjene nastaju u predrnetu rada. ' . ucenici i ostali radnici.'.ifu: .. rukovodenje itd.strana 14.adenje-kompjuterizoy. ". (stvorene » Y!_dne romjene desile su se u transportu i k9JIl1.::._~ se ko~!h.' .se.7~.u.sposobnos P<'J ma~a~rofesi~?~lno-o?taz~je. kao vaspitni zadatak svih predrneta i svih podrucja vaspitno-obrazovne djelatnosti i kao drusrveni odnos U kome ucestvuju nastavnici.sve.') Miroslav Pecujlic smatra da prodori naucno-tehnoloske revolucije radikalno uticu da se lI_lijenjajusv. -. .od~WOSo5riOsTlL.da :?<ldov. Sve ova ids:__u Drilog ideji 0 pennanentnom ob'razovanj~~ koje podrazumi'eva-stiam e znan'a eitav: _.. povecanje broja intelektualnih radnika (srnatra se da j. Trendovi razvoja socijalistickog samoupravnog drustva nalaiu da se temeljito mijenja koncept savremenog obrazovanja. istrafivanjern) za kontrolu bioloskih procesa.posebno -automatizacija-elek . Beograd. 13.ui1()\'fI:l dobra za scbc i drugen '). stvaraju novo.'ojim rad~~.." ".« v'O eDjem e e on ce 1 ernetlke javljaju se potpuno automatizovane-fiibi&e" i tendencijaj: d~~? kraja ovoga vijeka b??e veliki broj takvih fabrika i fabrika kojece oeup~:e~lvo Jef~Je.. . . budu ne sarno osposobljeni za aktivno ucesce u postojecem drustvenom. f::' /:':. razrnotriti raspolozive alte!llative . jer.obavljanje. vee iza samoupravljanje.0 .' tivno !Janu(samou p poluprov~d!1i~.' p~vecanc rnogucnosti za izrnjenu svojstva rnaterije. proizvodnji. sve vece ucesce ljudskog fakrora (posebno obrazovanih Ijudi) u proizvodnji i drusrvenim djelatnostirn u odnosu na kapaciret i sredstva rada.lJ~~ 'ne~~~_i...' " ' . koji se obrazuju i vaspitavaju u nasem skolskom sistemu i drustvu... ') islo djelo. razvoja sposobnosti i sl.' '~. organizacija sistema vaspitanja i obrazovanja.covjek.. jer nase drustvo zeli da mladi ljudi. str.. raste potreba za svestranijim i potpunijl~ obraz?vanjem svi}t_ gradana 1 posebno za ran:ijanjem sposobnosti kritickog misljenja. uprav. proizvodnom i kulturnom Zivotu ' vee da.IZID'enU. nal~ke.ON u skoli u :adnom m'estu 1 PUl. noveposlove ida podvrgavaju svojim ljudskim potrebama naucna i teh"noloska dostignuea.ed~tava).}ek koji ruje osposo~lj.da u l!~eID vr~rr:enu nauka postaje direktna proizvodna snaga (razvoj proizvod.l1Z0van.i~. • ') Isto djelo. . uc~st\'uJe u organizaclJluiii'~ iI.o~.' " .:i~:.:': ' .l e J lJ s.' "r 1.. l~a pretjerane zahtJe: ve teznju da iskoriscava rad drugih.:.. ravl]anJu. strana'::15..polfl:Qs. originaln?st"mventr-:nost).2~ Zabtjevi nauCuo-tehnoloSkerevolucije .a... Stalni razvoj drustvenih odnosa..') ..upr.. ljudskim sposobnostima. vjestina i navika..9_.anih_m.jer . Ob~uto.. strana 17-22. Ekonomika ~ola. ovladavajuci postojecim.olj:lviisvoJje ljudslc.ki~emt. Sve 0VO upucuje nato da mijenjamo nase predstave 0 karakteru rada. povecanje broja naucnih radnika (neki smatraju da u nasem vijeku ima '90% naucnih radnika i inzenjera svih vremena). do 1966.~'.skolskisistemne priprema salI19_... meduljudskim odnosima unutar proizvodnih i sirih drustvenih odnosa. -rcanike.jih=ih sklonosi! 1 §Posob~Oll!l. ') Miroslav Peeujlic: BuduCnost koja je polela..~uan:.potI?unij::~~~endja~ covjeb. cesto se su kobljava s Ijudirna I nemamo se odnosi pr~ma zajednick oj irnovini.i. ljudskiji zivot i drustvene odnose.tska ~astn~.-ooluCi:_ ~e.razri~ostt (Ileksibilnost...'. jer su ovo neke od djelatnosti kojimace se svaki Covjek baviti u okviru svojih profesionalnih i drustvenih aktivnosti u samoupravnom drustvu. traZi od covjeka da se kontinuirano obrazuje i na taj nacin prati one lito se ostvaruje.@. " "' ') MiroslavPeCuj1ic.z.mlade. godine za deset puta).dnoSlma 1 odgo~oran u cuvanju drustvene irnovme. predvidanje. sadrzaji i oblici rada u vaspitno-obrazovnim organizacijarna. j. '". broj.e ') .. doprinosi razvoJu druslva I da s~_fu.. amranju. strana 3-6.<.:a~to sU. reC!. pored sticanja znanja.i. upravljanju i samoupravljanju.. pro eSl?nalnom I .. d?nijeti najrealniju o?luku i na toj osnovi sigumijeupravljati odredenirn proizvodnim idrustvenim procesnna.. ovladavanje novim prostorirna 1 svernirorn. Stoga se s pravorn moze. » Rwroj llaulre-i-tehnoJogije_a_p.".i1ehnologije.. ...e. a rust a konkr:tno nc: ra~lI.drustyenom ra?u r~man je u svojim zahtjevirna pr:ma ?ruslvu. 1969. nego sada proizvoditi lautomatel. da nastoji da i sam svojim radom doprinosi unapredivanjuproizvodnog i drustvenog rada. kreativnog rada 1 mteresovanja 1 sposobnosti za samoobrazovanje.irersa~!~- Zl~latima 5yoje djelamos[i sliCe ~alefljillna90bfai~rustvenr na~aos'mlsao ZIVOlau stvara a om.. bitnim ~kam. ~u ~e daj:d~e ob=lillj~. Stoga se u nasem vaspitanju. korektan)e u ~ed. da se snalaze u drustvu naglih promjena. oJoza((:oYjek kOJ. sintericki proizvedenih rnaterijala otpornih ~a veoma ~so~e temperature itd.I.a za bavljenje odredenim djelatnostima. znatnije povecanje spoznajnih moci Covjeka upotrebom radara elektronskih mikroskopa i kompjutera.rad. pored 05talog.. .:Fa ~m9.-...ampu ravnom socijaIistickom drustvu od Cov'eka Sl! ocekuje"d~ ak-. " ':'.. . -.··.lllateDJlilii~roizvodnja. "~ .'. pored toga ~bra<!uJe m~onnaClJ~ POID?Cuko~ih samoslfllnovrSllst~. ~.-~~.:z:~0suQ.raspo Jell. trazi osposobljavanje za planiranje.. koji pomazu covjeku da manje zavisi od prirodne sredine kao sirovinske baze. fluorescentnog osvjetljenja.i. polozaj ucenika i nastavnika u vaspitno-obrazovnom procesu i kriterijumi vrednovanja procesa i rezultata pedagoskog rada.'. koie 6eliIrpOmOCi da se na konstruktivan naCin suoCavaju sa Zivot~ rum pro~leIIlIID.'. a da sinteticki proizvedene materijale koristi u razrie svrhe. .: ' ~~.optlmaln~h _usloya.aSina. srnanjivanje vremeria od naucnog dostignuca do njegove prakticne prirnjene u proizvodnji i drusrvenorn zivotu (na pocetku naseg vijcka smatra se da je trebalo od vremena naucnog otkrica do vremena njegove prakticne primjene oko 30 go dina. koji svasrari i koji se »u sve razum.!IJudskim o.nte!ektualnih radnika povecan od 1926. za aktivno ucesce u proizvodnji i raspodjeli. .lll pooaClft. a'slstem komum aClJa omo u6uje rzu vezu medul'udima.a. cia mijenjaju svijet imajuci u vidu svoje ljudske potrebe i sire drustvene potrebei da izgraduju bolji.nJe Vls~ zavisi od pn!D-Jene nauke nego od kolicine ulozenog rada i primijenjenih proizvodnih s. fZl £i-rad. Zato nas .trans ortrum sre irna. Beograd. 1975.. snazno se razvija hernijska industrija i posebno proizvodnja sintetickih materijaJ~. Ijudski f~kt~r postaje sve znacajniji i primarniji.:r?~kontrolu I upravlja proizvodnim procesima«.. .:anJe .. da se po potrebi brze osposoblJavaJu:z.9imaljudske dielatnostrl._us_ '?vljava da se radikalno uklanja 'u barijere medu razni~sJru. »D~k !dasi<~na~aSina prerad~je matenju 1 ener&IJ. kao i nauke i 'tehnologije. a danas je to vrijeme u nekim oblastimasvedeno na dvije do tri godine). medurnetala .lnikacijama.."'.--')-}-o-si-p ~l~':&~ek u uvjetima ZDanstVen:o-tehnitke'revolucije i sarnoupravnog so~jalizma.-mtcie alni. rad. brisu se tradi~lOnalne granl~ lZill~du umnog! fizickog rada. vece rnogucnc.IDO emlrn .istraiu]tIT"I'3Z'/ljajti-i}p5te-HpeGija1ue.Na ovaj nacin' moguce je osposobljavati mlade za stvara ac drustveOl rad. On vise povrsnim efektirna nego radom pokusava da ostvari o no st o zeli.".:zallisno-od--t.. ' " ':' ".brie savlada\ e fO ome:-o cnusn::za va u nCI. co~. feb nike..<ia :i. Ospo~_obljenost za?arnoupravljanje Ie sasl~!O opste drustvene I proteslOnalne kulture o'edi~Vaspitanjeza samouprav JanJE rea lZUJe se U vasjiitno-obrazovnitn organizacijarna kao princip cJe1okupnog pedagoskog rada.en za stvaralacki rad. donosenje odluka.Razyoj... ". .') Zahvaljujuci njoj rnoguce je prikupiti informacije. kornuniciranje sa drugirn ljudirna.

2!!lJ~reIlQg~p_IazovanJa reallzuJe_yaspitno-obrazovnu dJeratiiOsnice1if!.9nu 09gcvornost za politi~u v~sp.na taj naCin sto one svojom organizacijom. <la stdml! ~Ilodno _n_ .nosl produkliVn?Sli rada.'.-.. Obrazovno. kOJI su nuzn~ u procesu realizovanja programa razv?Ja .anje~ org~~a~a lid~enog rada.pore~ ~stalog. strueno-teorijskih znanja i teorijsldh i praktiCnfu zoanja i aktivnoSti iz praktiene nastave osposobi mlade i odrasle za odredeni.I"azV1.'::~?.9st.E8L~!(Qn 0 y9t.d_aJaspitanje i obrazovanjc udovoJjj_im. .om ko'as ell skoIskixp laboratonlumlma. ~) Sticanje praktienih zoan~a struke. sprernne i sposobne da stvaralacki prilaze poslovirna i zadacima koje obavljaju. pita. . slui..>lozaJradnike ~ obrazoyanj~. .l obrazovanja sustinski.t..kOJI l~a pravo da 09jenjuje funkcionalno. _~. za osposobljavanje za profesionaln6 dJelatnosr. a to stavlja ucenika u poziciju da istrazuje.od I?jlho_vihpotreba i potreba dru~a kao cjelfne. profil Zanimanja imajuCi u vidu prihvaeeDu . .osposobljavanje mJadih i c:idraslih Za konkretan rad u xadri6jorg~ciji. UspjeSna realizacija ove nastave pretpostavlja solidnu tehnicku opremljenost va. za stvaralacko .J:m~\!'!!1 p Ina_pr~~~vod.~~ja:k.. Polozaj nastavnika i ucenika bitno se rnijenja. podstice ga da stvaralacki misli i saraduje 5 njim u njegovirn nastojanjirna da se svestrano razvija i sticeodgovarajucu profesionalnu kulturu) i . d@stveno-ekonomskog.lozaj. Sustinske promjene u poloza]u i funkciji obrazovanja . da se kvalitetnije osposobi za poslove l:radnezadatke.ima odgovornost za obrazovanje i vaspitanje.-... obe~~JeduJe strucno obrazovanje kadrova koji su potrebni udruzenom . .~oJe radni lj~~ u vaspitno-obrazovnoj dj:l~tnosti postizu mogu biti re__ai!1a o~.. ..htetmJe . . uci.zadrustveni rad.g skolskog SiSrema(jeillilstVeit<!s. na ekskurzijarna.o-obrazoync djelatnosti prema lome koliko ona dopn.kadrova .po~ a po-rfe5na je za sve vrste proliVoaiie<. --0vakoimrrcipitan-SkolsE slstem srednJ~gY. humamzovanJa pOjedmca 1 druStva.p. sadrzajem i rezu1ta~a koje p<. .ravn: lI!tere.pl5stlze se putem ~pe S~9!ili. razvoju proizvodnih snaga 1 sarnoupravlja:ri~~Pokole~ljivo je opredjeljcnje X kongresa S~ da ra?nici 11 udruz~nom radu matcrijalne proizvodnje i drugih drustvenih djelatnosti .:stri:ICno obrazovarije".<::.u. kulturne Ijude. 9 .~.I.spitrio-o1Jra:tov-rte-djelafiiostrdil nase drustvo treba svrestrano obrazovane licnosti.no. »Udruzeni rad k_aocJe1m~ ~ora preuzetl neposre.>vanj3 ~o osnove za sl?b<.-. " t~ -'.ereso:V:lUjirna 1 sposobnostima.st). unosi vise realiteta u programiranje mvoa. slozena i slozenija zanimanja).strana 4.st strucnih programa uporedujuci Ih s pr?fili~a kOJe sam u~r~uje nego subjekat .i opcenitofivor covjeka.ka-Z<l usv~?c!1Jesa~~-.%.ospn'illbIjavanje ia obavljanJe odredenih SiniCnih poslova i zadataka i za ru~a rada koja su potrebna za rakticnu r. Ovaj vid obrazovno-vaspitne djelatnostiima cilj da na osIiovu steeene opstekulture.iu u tzv: stD. vrsta 1 kvahteta obrazo. pa tako i rezultati rada. zajednicki odlucuju 0 bitnirn pitanjirna rada.~!U~. strucnorn i rustvenom obrazovanju i vaspi~_T1ju_p_olaznika(irna seuvra:u u procesu realizacije-l'<!. ..brazovnog rada vrsi se u procesu slobodnc razrnjcne rada.' . ~)1tan C!nila~ <?~Iobo: denja lienosti i razvijanja njenih stvaralaCldh spo~bnosti. haze vaspitn(}:. varajuee organiiicije'udniZenog' mas: kojesuplaDicile pnpi:enianje jecInogiliYiSe pro- !i2JSI~Ys =~~Cni rada materhiliieproiz- 8 seobezbjeduje dasepniktiCiii:i . pomaze mu. kabinetima i laboratorijumima.&.sf crarnau d ruz.:principi.u_« ') Zat? bi s. vrcdnovan)e r~zullata va$plll~o-o.'Ovimpmem '. .oizvodn'ui dru d'elatnost odvi"a se u rocesu r~e r astaYe. Oni zajednicki planiraju djelatnost. S promjenom polozaja mijenja se 1 obogacuJ.spi~o-<!brazovn?g rada. ~I~rru i op~ drustveni standard pojedinca i druStva. 1974.a. kOj3 Je pretpQ~4!. prilikom posjeta kulturnim orgamzacijama.ivn~b~IJI matenja_lm p<. ._ -mlliipravnou·st·rojstvo· doprinesefunkcionalnom i sus~insko~ povezivanju sg .rogresa. " . I .s~~!i9IQ§h.eH!ivima naseg vrernena u opstcm.m__Q]....).~~s~c:noJ reprodukciji.eh 0 ~ r~(ta.>od~a~J~a ra?a. 5 <..".elatnos~-nad 'lIjria:ci~~~..:.ob!19. on se brineZatooa:odgo.obrazovanjaizaintereso~jeC:la sek:Valitetno obavi. obrazovanja osposobljavaju za jednostavna.d • .~1 ..U:aIi su da searuslvenipol()ZaJ..vrednuju . a nastavnika da organizuje rad ucenika.anJe profeslonalne !g!ltnre.!~~a. za uk!jUClva~je urad onih kOJI zavrse skolovanje na razrum ruvoima usrnjere?o~ obrazovanja. osposobIjene za sarnoupravljanje.i polaznika da stalno produbljujui pr<:slruJ~s'{oJ~. _D~glm njecI~a. Opsta kulturapomaze ~VJ(!ku. . da se stvaralaeki prilagodava prornjenama. . pmodno-mateni~izvodno-tehnifrog.a. . koja bi trebala da objektivno stavlja u bolji materijalni polozaj radnike u obrazovanju..odu~CIJ~ podlZe m~tenjalni.elima prirodnim objektima provjeravaju ono sto su naucili. obezbjeduje praksu 1 sl.lCno::te?DJsK:QL!L""li.00:ladaju reprod~kcljom k~drova da ani utvrduju dio dohotka koji se daje obrazovanju I d31se . razmislja.rt~)~Sposo~ljavanje ucetlik. radionicama. Sarajevo.vaspltanja.se dosli~_d..sne zajedOlC:~. manjc slozena. licnosti koje su pripremljene za odredcnu profcsionalnu djelatnost.rillZYD.e!1og r.~du. .lZ rada.. rvenih djelatnosti i obrazovanja..!_jeratnosti.nijeJ:ealizuju. Znacajha je sustinsk a promjena u tome sto . flJakadrovabuMnastavrie .. Samour.u~ruzeni rad preuz.i~k..da se obezbjeduju uslovi da .s~o~pravn.eden sf?!~ rad ina.. .. razvijaju sposobnosti potrebne za o·dr. .ovlada strutn. ':._P9yezane.1 sarnoupravnim dogovaranjem organizacija udruien?g rada mat~nJa!ne proizvodnje. profeslonalno se osposobljava za poslove 1 zadatke koje voli 1 koje ce uspjesno obavljati kad se ukljuci na radno mjesto.radui~odluk~ X! X!~k~~gresa_~KJ.. Slo. odbranu i drusrvenu sarnozastitu i upravljanje vlastirirn zivotom.Jjlga i u~a vodi racuna da se__S'laki.. da se ispolje kao stvaralacke licnosti u drustvenorn radu i slobodnim aktivnostima.. .__.da se u..oSto udruiem rad :PlaruraobrazovanJe kadrova.nI]e samo korisnik cije kadrovske potrebe su osnova za planiraDJe.taJe fakt~r sves: I tranog i slobodnog razvoja lienosti. srednje slozena. _ . tinilac unapredivanja proizvodnje I l?_rod~lvnos~ ra4a put i natin kako se ostvaruje druStvena repr. masovnog uticaja i sl.obavljati poslijc: za~nog Sia?lovanja.'>.aka orgamza9j<l: udruz..ob.I:ID'i.:~.·1?i#.Ii '.1.rnijenja.?PStu. Ovaj vid osposobljavanja odvija se u ucionicama.sa -opstekultnrnog. Novi ~.:.QbratOvnihorganizacija kojeteprof"tlet'ri.itanja i <.uCenikj-pol~ pr~.3.>dnu k razmjenu rada..Qroc~.anJem. J:.0 nJ. Prema tome.:.i. ..l.sv!m drii-gim.90~f!no~I. / . . '.'_ r:vs~"e_rlL91.'.":. Ql) Sticanje slruene opste kulture. premaju.l]ja. udruzeni rad materijalne proizvodnje i drugih d!'llstvenih dje_Ia~nos.ho:. Zato unaJU pravo 0?I pe~a~oZ1 kOJIse zalafu da obrazovanje u praksi bude faktor drustvenog p. . :. koriscenjem sadrzaja !¥. ::''> Dom(f~~ rad ~or~a~i~~j~a:udruz~og vodnje i e je e se s.. .:"anJa. Opsta kultura se pretezn~ stice u ~Cio1?.r~ovanja I.e da pomognu dogovaranje? sporazum1j~vanJe 1 solidarnos~.>brazovanja.1ct kao 1 drugim objektima ~o~enj3 na.nilic. . Radnirn povezivanjem na istim zada~a otvaraju se I!erspektive za razvoj daljih sarnoupravnih odnosa i utvrdivanje rea1ne ~ene <?b:az<.y.reaJizato_r v~Pltno-obr3lZovnog rada (obezbjeduje svoje strucnjake za izvodenje nastave.I:a.osobnas~a (bira vrstu skole _koja odgovara njegovim int..kao sto smo nije naglasili.rezullatJ vaspitr. . 9d~ctSfiCU 0 opsta znanja stroke...!\l:::~US. ovladavaju zakonitostima pojediillh oblasti. em se u 11 . ..p.'. . brine se .. stave.idrugi..osnOYni. cdgovara na njegova pitanja.0 osposobe za iiadatkeJrojeee .lcor!s~en)~sl~?o~()g'1~~#I.: ~" ") Rezolucija X kongresa SKJ.anJ~ovog ma~enJa1n~¥ I samoupra':'ll0g po.>jektimaizvodenja praktiene nastave. drustvenorn i kulturnorn napretku. stavlja u objekt.donosl programe strucnog .oii p se~. da se brze 6sp~soblj~vii Za~?u'piavlj.S :a. svj~t<?.~ to se ostvaruje dugoro~m plam.:?a ~orala da irna planove obrazovanja I osposobljavanja kad:ova kOJI bi polazlli .-Q9redene struke 111 proleslOnalne djelatnostt.Jz~nom ... ucenja i medusobriih odnosa.~pltna dJe1atnos~. mod... realizuju je svaki u svorne dornenu..:'!?s.0brazov~!1Ja.lm~anJlma. '.ja <JD SbcanJeopste kUltureodvija se realizovagjem. ..om zaposljavanju i stalnom struenom osposoblj~vanjuv uz ~d l.>stiZe!os..e funk:~a ob.>bz!rol!l na to da se obavlja drustvenim sredstvima. kao ~za p~rrnanentno ob:azovanje radnih ljudi za rad i sarnoupravljanje..~ovanJ?. drus.:.zla njegQ. mora povla~tl 1 odgovornost svih njenih cinilaca prema udruienom ~d.§rt.

.'..razvitak - . stvaralac struCnog dijela nastavnog programa. Na i.samostalncg .'.'..~ehl1lc~ ko-tehnoloska sredstva.-moralmrn.. e v..:. .:_-'.«") _ Ciljevi i. ocijalisticko] J_1. strana 7.~~ 29•.Y. :. ..".El!lje~~g_~. 1J " .maJu. stvaralacko ·uceSceu -socijalistickorn s. bratstvo ije. nastav7 s proizvodnim radom..~~pltanJu orgamzuje raznevrste pennanentnog opsteg I strucnog obrazovanja uz rad I 1Z rada..-...vrijednosti ..-'.)979. odnosno steel neophodno radno isksutvo u realnim radnim uslovima.ceg~ne j So¢jalis~icke~~~l~eJugosl~~pre~nog da rEd! 1 Dram SYDJ~dQmovtIlu.!!2.i... . \}'?~:.'. ------tj:: razvijanje odgovornog _9dn9Sa _prema .(hl}realIZUJe osposobljavanje kadro. cilj: »Cilj srednjeg obrazovanj.J).koJlma se ornogucuje ucenicima i polaznicirna sucanje prakticnog znanja I iskustva.J. .mQlIT'r~v. . . realizator dijela programa praktl~ne. u organrzacijama udruzenog ra?a. Cini}~c koji se ~rine 0 zaposljavanju za':cSc:nih u~m~a lpolaz:01~a i faktor koji S organizacijama udx:uzenog rada u obraz. Veomaje znacajno sto se ciljevima i zadacima srednjeg usmjerenog cbrazovanja ne traii sarno iIi pretezno osposobljavanje ucenika i polaznika za odredenu profesiju vee i njihovo sire opste i drustveno obrazovanje. nornenklature zarumanja 1 opisa profiIa zanunanja koja su potrebna udruzenom radu. _. laboratorijama i kabinetima..rad i.nog rada IZ podru~p obra70vanja.'" . realizuje i verifikuje vaspitno-obrazovnu djelatnost.:. pored ostalog..sa.Lkritickog -du ha ·saradmm. Zak~~~~~j~"~~j~renom~~razovanj~ '.' . '.arr. Novi skolski sislem srednjeg USn1Jereno obrazovan a z v' se: .~a~oob:azoyanJeJ)l.-su¥er.naroda-i-narodnosti-SocijalistiCke-R._: . _. stepenu poznavanja osnovnih sadrzaja vlastite stroke. Po pravilu. sto bi bila jedna od garancija da ce se u skoli ostvariti one sto udruzeni rad ocekuje od vaspitno-obrazovnih Ofganizacija u obrazovanju i vaspitanju. c~ljevi i zadaci srednjeg usmjerenog obrazovanja 1 vaspitanja su konkretno definisani.?_obrazovanJem 1. S!ufueni list -----'--:-...Jzvoru.. 0 tome u Zakonu 0 srednjem ~smJer~nom obrazovanJu : vasitanju...se.:n)e _L9~p(Jsob!javanje za _9Pstenarodnu_odbranu J drustvcnu sarnozastjClJC kulture: ".00jentacijllu ostvanvanJu vaspitno-obrazovne 4J~I."".'.dX:UJle uslove .va u~ u~azayanje: lskazam~ pot!.i zad!ltke na radnommjestu vee i odgovaraju.graditelja-so . Stan 5. drustveno-obrazovanje.anja.remenom pra~t1cnom osposobljavanju kadrova za r::zne.Gesu. 5v'e no fizicki SP~ i stvaiaIaCkl usmJerenog . ':-".skolovaQE.l_G. vaspitanje licncsti.' '.omS'kog-polozaja-covjeka: .en.<~:~:.. uSPJeSn? obavljati postavIJ.. . ~~~L0. /). I kOju-ceohavljati p..> . 0 tome u Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju stoji: »Srednje obrazovanje omogucava ucenicima i poIaznicima sticanje znanja.yodmm radom orgarnzuje ~e. ~..-:::: 'sprem_.~janje potreba ~d<lHi.' -.. ' .~~:?~~.~9na!nll djelatnost za koj1.. "I~ '..aspita~ja. koje ce P!l~oCi CoV]eku.-=-faZvijanje osjecanja IjubavLp. f ~ilSpitinjJ!.. . ase. I vaspitanja.ii s i postovanje~preroasViin-naroaima svijeta.:'.sl~ve 1 zadatke ~oJe ce obavljati na radnom mjestu. .kao naucnog pogledana svijer-Ideologijei revoluciongjne prakse_i:adititke-kl~. . esietskim i kuliiirriirnnavikama i -osobinarna: ····C.. . ~~oji: »Prakticn a nastava s~ I?ro[~.:.'·~jevo.Styo. da se ukljuei u radnu organizaciju kao proizvodac. '..".. ...~.aJ.?vanj~ i :..radorn u sko.ep~!F-ge.!v~Jl." 0sredDjeniu.~{~~:i.poslove_1 zadatke. . vlastitim predstavama 0 tome sta bi ucenici trebalo da znaju na odreder nom stupnju skolovanja i.lOupravqanju..Za nast~vnika onLzn~~_Qs~?vr:u .·-3-:=-·usvajanje_i!!l!r~izma.".Yr1JednostrrrevoluC1onarne-reli:ovlOe.!liu.Sto.." Zasto se u riasem vremenu mijenja predstava 0 profesionalnom osposobljavanju? Zato jer ono ne obuhvata samo praktieao osposoblj~vanj: za poslove .kQlskisistem je I~lOraobili .al~t1tlh sposo~ v !J!l~r=~ sovanja:ofu_(0. <.~.LJIljeriJJJ drustvenog-:i:ekoi:J.:' ""::'..ovanju 1.emtet i l~ntonJaIru mtegritet zemlje«'O) -. . Nastavnik bi trebalo da ima u vidu ci1jeve i zadatke vaspitanja i obrazovanja kad planira.:ajednicke osnove struke.. .-".i .m ... oblici i vaspitno-obrazovne organizacije.Jko!QY.. ({).:. cesto. ' .9~laYi.«." .~':::~\: ::. .~ .o~qcijalisticko~jedni.pravilan.l .. vjestina i navika za rad u odredenim zanimanjima.:-. i~perative naucao-tehnoloske revolucije 1 potreb7 l."'<:.lOtere~ov~Ja ucenika 1 polaznika.l.<-~) ostVjln un clOna na veza ~m~du zaj:d_ni._ ... kadrove o~go_vara)uClh z~U1manJa. ' '---s--=tu: u druslve.dinstv. Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju SR BiH ovako definise U clanu 4....e mu poslove i radne zadatke. J Zak:an 10 .promijenjen zbog toga 5tO je pretefno tratlO da Se kod mlastrana 7..ema~. ") Zakon 0 srednjem usmjeren~m~b~ovanju. p:olZYO?nJ~ I drugih djelatnosti i organizacija udruze. Ciijevi i zadacl srednjeg usmjerenog obrazovanja i vaspltanja Imajuei u vidu trendove razv~ja ~aSeg samoupravnog s?cijalis~ick?g drustya. _. 0 samouRravnog drust~. razumijeva i prihvata drustvene promjene I promjene u te~OIOgIJI I P~OlZVO~JI. broj 20179. '. '.:. 'e formiranje slobodno .ost.z:alare::Kad~s·e3ionp.st!Dsk~s~ rjesava problem cvrsce veze orgaruzacija udruz~nog rad~ malenjalne. .. osposobIjavanje za socijalisticko samoupravljanje i nastavak redovnog obrazovanja i obrazovanja uz rad i putem rada.'?~~~oy~~a rrego-su i znaeajlf:iosii_2va koj~_o_mQg\lcavaAa u~!!i1. .@) udruzeni rad pojavljuje kaokrea~or plan~va obrazovanja kad~ova.-.« ) Da bi se uspjesno organizovala prakticna nastava s proizvodni. .zadaci -srednJeg usrnjerenog obrazovanja lxaSp!t..e .J£.o. . .. ' i razvijanje trajnih potreba za sticanjern fizicke 1. @iorganizacije udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih ~j~latno~ti o.se_pnpremaxLu_pro.::ruihQuadlza.':":' obrazoyanju .~. :.f~l!.'-'. I -.i~~.:". ~ se osposobi i da sam bude nosilac drustvenih promJ~ 1 promjena uJ?fOIZV9dnjl.. ~~ _serealno sl!~va.a.. .radu . SlilZbeni list SR BiH. Na OV~Jnacin s. strucno-teorijskih sadrzaja I ~adrzaJa praktlcn~ nastav~ s prol~' vodnim radom irnajuci u vidu ciljeve i zadatke vaspitno-obrazovne djelatnosti orgaruzacija 1!druz~no.. ooogaceno~tick:im vrije<inost. 1..obavlja u realnim zivomim uslovim.~.' 'q.E. zahtijevaju one sto je od njih za vrijeme skolovanja trazeno da znaju kad su zavrsavali srednju skolu. Zakonom se predvida da se usvoje norrnativi na51avnih sredstava i druge opreme k?ja je potrebna sa:.. .da se stvaralackl ukljuCi u drustveni ZlVOtsredine u kOJoJ zivt.g rada sred_njeg usmjerenog obraz.kao..:'. a ostvaruje se u medusobno povezanom sistemu koji Cine drustveno verifikovani programi. . • ") Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju broJ 20/79. II. mada neosnovano. .. ~last nrorucke.da. koji ce ?mog1!citi l_lliadom co~je~u da po _zaVrSdku skolovanja maze odmah zauzeti radno mjesto I.vremenu opremu.:!!1Ja_!1~~samo drustven i zahtjevi vas£itn_2-q2~g9'y_1l0j_organizacijj~nj~g ]l.: ..nezavisnost. .. u nasim uslovima poneki nastavnici jos uvijek vise vode racuna 0 svom predrnetu.'" ..' .!~nQ__Q.azyijanjezdravihi human. koje l.. i vaspitanju.~.' fizickih sposobnosti .dr~enom stup.vaspitanjei osposobljavanje-za zastitui-unapredivanje ZIVOlnesredine . skim radionicama.edu mladirna .:sl?itno-ob_razovne'-osnove. t ..4.~>'::"·:·:··::/\:" . _ .=jerenom .' .sposobe da budu nastavne baze organizacija udruienog rada u obrazo\:anJu I vaspn~nJu kako bi mogle osposobiri ucenike i polaznike za konkretne po. .Y\:':::~!~~:..eba ?rgamzacija udruzenog rada.' '.. ~ SR BiB..ni .ima.: .ihodnosa m.si-Konacna odlil:tc:ifOil&rukovQj_osposobljen05ti. ~'' ' ' i:~~i~1~~A..na.:::'.: -.~iliie zav~enog sko19_yarija .. .: . samoupravljac i potencijalni rukovodilac.i2:bor zanimanja i .. . Znacajno bi bilo imati u vidu Cinjenicu da ciljevi i zadaci vaspitanja sluze kao osnova za izgradivanje kriterijuma na temelju kojih ce se donositi programi vaspitnoobrazovnog rada i odvijati slobodna razmjena rada izmedu organizacija udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih djelatnosti i organizacija udruienog rada u obrazo~a.Jene...'. ..~t~~_ odnosno onjentaciju ~~~ da ·traZi --oauceiiiICaka(rvre]iilliji.

dih Ijudi razvijaju I:. Sluibecl list " ~WB H.hnologije i d~stvei1~~ odnosa u n?-~em vrem~nu nalaze da svaki radni covjck stekne sire obrazovanje. 49.adcmskc "f'ciS'. Zagreb 1977. da odaberu zanirnanje za koje ce se p:avovremeno pnprernan. maksirnalno razvija svoj kreativni potencijal. Naravno.:V.a akadcrnska zvanja) iii pretezno prakricne zanatske sposobnosti (razvijanc su ked one kaiegorije ucenika koji su se pripremali za tzv. " •• ~. ~. Ciljevi i zadaci rofesionalne orijentacije l. iekuceg ljudskog rada.. razvrje sposo~nos. 150.i. da se stvar alacki ukljucuje u drusivo i proizvodne odnose. sve do grantee njihove prirodne obdarcnosri prirodno i flzicki datih predispozicija .tI 1 oSpOsobl. sta mogu. ' '1:5 Stipe Suvar. obrazovanju ~ '\ "l Zakon 0 srednjem usmjerenom i vaspitanju.>dredeno zanimanje i da se tim podize akadernska kuJtura radnika I radno vaspitanje intelektualaca i postepeno ali sigurno i trajno prevazide jaz izmedu fizickog i umnog rada.5. . str. .1_nteJektuaJnlh sposo~nostl svih koii su obrazovanjern obuhvaceni.1 1. pnje svega razvijanjem . strana 12.«") Suvar trazi da se covjek razvija prerna svojirn sposobnostirna i intcresovanjirna.se 1:a <.ovoj rnoci) do~ida manuelizaciju rada uopcc I s:'akog konkret: nag. i to prve nstveno na dva uacina: da potice inielektualizaciju. koliko je rnoguce VISC. Novi skolski sistem ornogucuje svim mladim Ijudima da se obrazuju u prirodnim uslovirna. Razvoj nauke.. ovorn doprinosi razvoj nauke. da se dalje obrazuje i sarnoobrazuje i da se ovim ukine prethodna selek cija u skolskorn sistemu po kojoj je neko od pocetka ucio da bude »intelektualac«. a (I:oliko je to u nJq. koje uslovljavaju intelektualizaciju rada i zanirnanja koji su nekada bili iskljucivo rnanuelni iIi pretezno manuelni.. elektronike i kibernetikc. 21\Og. radnicka zanirnanja). Skola i tvornica. -0 - '-'" ••• . »Novi sistem odgoja i obrazovanja morae bi biti usredotocen na prevladavanje jaza izrncdu fizickog i umno£. a drugi da bude »radnik«.Jt?nOSii i vaspitanju odnosi se na onc koji su se priprernali z. X kongresa 810. rada. bira profesiju prcrna tome zasto najvise ispolji sposobnosti. da otkrivaju sebe u svijetu rada i u vremenu ka? su sig~rni Sla zele. I ! { I J' f EJ Rezolucija broj 20/79. str. tehnike i te.

da _:n0gu_ sluziti zasastavljanje prograrna profesiorialne onjentacrje u osnovnim Isrednjim skola--ma'. L~ detenninante su one oc:l_Qiih zaVlSIcovJek~h---u-e<l~ --niIIl pOS[OVlffi2. ~ interesi: profesionalni t .gje mladi i o9_ras '.. prp- vezana sodi9. '--(f>.mjes. i r.na..-:ili-utvrdivanje principa.n e ...t>Jra koj.7. .njihoyib sklcnosti i ~osol::in~stl..~vj~il:-ll ¥imouJ?!~viJoiilCSO<.9_Qll$_penod r.funkcije pedagosko-psiholoskeslufbeu protesionalnoj orijentaciji i za odredivanje. c::nikuai' .-usmjererrom-obrazovanju-i-vaspita- !J.elji_ll~_g!!b.nt. ~ \~ Pre~~rouCeoe sim danali'. Posebno je znacajno sto se profesionalna orijentacija tretira kao kontinuiran proces.pribliZn.. U p!:Qgesu.._toj'"_£~.drustvena htlJe ~"d¥e:uj~m.oae..u:l~~raCe~rg.sposobn_o_su_.QQ!.alo_da. ~._ sc -Z:iGovorJ~_!~i.~oYnih programa.naJlI O¥ara.azovu. --....doprino si . aspiracijei motive..Cudruz. -. adaptaciju na . ~ sposobnosti: '. . .. p_ciir...lL~Jifa¢one spad%ill sxe..eksibilno pos~vljene..' .~spelja\l3Ilja.~¥miitj· najvise _~?pje-!@. sklonosti.. rasporedivanje na.i_t.LJlSIOvi..da .detesauaante._9-FOjimSlZickim 4~QP_l!stI__kp~eJSpo _ pr~!lla odredenol y!t~~l~tt::.3a.g~ta i_raz:vgJ!!u~nik..i. raziiCitim_pQ!.koje Ie:eii:'lrCIrustvena sredlD~ porodlcn.iabcra-zanimanja. __.9.m.:u_~l~~~i~~ ~ psiho-l-lZio\osKih Q~o~inaj sklqn~li i_isPQljeE-ill_~sposobnostiosposoblja.je.v_<.odgovarajllcarana rnjesta..__ ---.se.u: iradom ·org.JfQIrl!lhlkoli j \llJ.dJelatnQ?~ Zadatak pro1eslOnalne-erijentacijeje4i'f.l:.J_ •• (.:obtarovafijIi-:-:fra=taauJu-sarrroupravljan_fiA-.i9 treba ~a_J.~Ll. Veliki bi uspjeh u Zivotu svakog Covjeka bio kad bi mogao da uskladi one lito on jeste~.Tnteresovanja. fluktuacija radne snage. sastavni dio rada u organizacijama udruzenog rada i bitan Cinilac koji pornaze uceniku i polazniku u svim fazama njegovog profesionalnog razvoja.i zavisno od njih birati buduce zanimanje.=~~~~~~·t.na.. za njeno adekvat00 profesionalno osposobljavanje i zaposljavanje na poslove i zadatke koje Ce uspjesno i sa zadovoljsrvom obavljati._JIet~buh- ~e_<!wr1r~~<~ai'~~t:~~t:'~j:~e:::~~~.I:iem .Qnaln_g_QQjentacija_b.kglika.t:ilSj')Jeh:J:..d.cjelokuJ1Ilom:odgCijriQ~O\)r!izovl1()m-i-profeslOn:Ul1oUF-pmfr ..po '-1Stun-lIt.Tadnih zadataka) i odgojno-ob_ra..:P01Q~j.Drijenla.. moze.wruge-strane.moguCe.---. to moguce.()gucnostlma-:-:a ~-~- vaca pomoc'--.:.om~dril~-_ lyu lJlQ~gQDO uQ[uzenom_f~ (kao proizvodaca 1 sarnoupravljacaji {:~.hira bli(iuce zaruma.a.pomogne.dn.<5je·QiJiai:a:s_porr~~a!D!9-_rl!..~~oonosunrn::t:ze.e.ipDlaznika kad.nl"-.1a\'anje.til_ G.-profesionalne. njihovo adekvatno _o~posobJ. s edne strane san a a etmmn.-t:WdIIJ.Q_~a_0jaJLuajyi:.\(6)) Profcsio nalna . ' 1-1_ .. njen znacaj za svestran i slobodan razvoj licnosti.:"y---------· -. s onirn sto zeli. f~a--ljlldi. pnvredni i 1:ultumi~VOl le..nastavnjgi.Ill run a dYl"-~[ll~i_'.tinL. podizu produktivnost rada.naCin-lille-donese-OOluku4-izboru Z3oim. o~cij ce ~i.-psiliodIZioloskihzah(jeva rada Izanimarna. 1 ..fo.ellOl>r~'. ~') navodi:. Q_ve_oIa1.ufue determinante izbora zaniman'a' ituacione. " __ .pGmegne-uCenicima i polaznicima da shvate cia razhCita ~!..mI~?_9_ZiYj)J?l>rofesionalna orijentacija pomaze. mogucnosti obrazovanja i zapQWava:rija:«.prornatranju razlicitih oblika DjlhoVlh djelatnost~_I·.J)nka:n~----. metoda i postupaka rrjegove realizacijeczaodredivarije .je.0.nal~~IJu..axn' ~_rudi razf~uju'.~~.l}f.. korektno se ponasaju prerna drugim Ijudima s kojima rade i aktivnije ucesrvuju u sarnoupral. .~a.imaoja traie o4r~~oSobnosti iIi vjestine i da je nuino procjenjivati sebe usvijeturada lmaJuel u\ 'tIte PSiliO-tlZlOlosKe osobine.lj~!i~!i~k..oJLPostrtu. ·~-maouabTra lJl_pro1l:SiJU~ a .dpo_ rnjestojafirmaciju strucnih i9r:t!gih . .anizacij. zavisno-od -profesionaJnlUiprerJe.orijt:nwcij3 .i_](Ojlma_Ce. znanja. 1.~._e_je.f!l.irn-usIO¥ima osposob~ ~nglJ]I GiG..' .Hl..._.1jiUiIa Ld~.Dro[esije.tom.YiSllt):::QcI~vJ)jih L (.pmfes-iOn e orijentaClj novnoJ oli LSIe JeID. javaju n.! .__ .im radornskolc 4J.fes.-j_~~~nfanjezal'U510.'ill:_ayania i afmnacijeJl'U:l!9J. ..r~b.. da se ucenici i polaznici osposobljavaju za samoupravljanje.dobijaju. odsustvovanja s posIa.pri" slova -j -iaollqikilJ9je u profesionalnoj orijentacijitreba da obavljaju.. zdravstvene 3. n:.. i!~ 1::~..5e.mja..drustvo i druslv"ne g_dnose.51~}.. ~ ·EJ:o. ponaS:inje u procesu rada i ucenja. osnove.J?i_oiz::od. n~ dOV®!1..Dicima da shvate.-Profesionalna orij~nta"i..u }~~~i~.Q}ll_[l·ihoyo :Qie.mcgu.poznavanju :p:oj~din.danasnjem stupnju razvop i~i1j:l.J~7enim UjS:- su kao bitne ove determinante izbora zanimanja i skolskim uslovima: U na- ~ I @spOsobnosti: psiho-fizioloske ~. ------.i.JJW!.c_!T<Js~ijl...cl:I. nezaposlenost i nepotrebno rnijenjanje profesionalne djelatnosti.. dase smanje povrede na poslu. nepotrebna 9010vanja.§~. U~lizacije--pm1c@ne-Basta>J~mizYO.~rvj:-:bQrQ_m di uspje snijc obavljaju povjerene irn poslove i zadatke..su 40\'01j~veobuhv. .P<:>!1~s~y.ne-oail().'Profesi9Jlalll:i u njcutucija nlor'!J? /_.be an9~s~iI.u. Dragan Tar.od-esnovnilrzadetaka.dne regije i 51 a k i hitoQ mien na ucenika..:o~dgoju~. ---iz-polaznih osiiova koncepcije moze se vidjeti drustveni okvir i znacaj profesionalne orijentacije.-da ·oni-rod-istimili-prib!iinim-:usiCiJZi:.:e.L u pr\...eaiUcu na njegovcrn .el?ii~a~adr6vlniiJ. cuvaju sredstva rada.. koji je sastavni dio cjcIokupne vaspitno-obrazovne djelatnosti.atno p i 0. Opste je poznato da dobro profesionalno obrazovani Ijudi i adekvatno rasporedeni na radna mjesta sa zadovoljstvom obavIjaju svoje poslove i zadatke.nju..-. poslova. d a.ogu&iosti s~J1... vo doprinosi da radni ljuO e:kr~.njego~i..tn_radQm profesionalna .i(e~ ")Pro eSlOna mrorijenTacija treba da se iemelji na dubljernpoznavanju drustvenih ciIjevnazV§J<l. usloYi Skolaiianj3.. sposobnosti.ino~obr...realno cpr ·c llVa.-zaposlenjei...-0'Zaci_~~?~_j)r<2Ces_i~l1al neorije_~t?cj~e jecda=F'odgi~~~adrova.'elfuaatJ<eUkqji.='" cia otkriv<' sebe na radnom !!!J~oje. Determinanfe izbora zauirnan]a U nasem vremenu postoje brojna istrazivanja kod nas i u svijetu 0 tome sta srvarno determini~e izbor profesije iii sta je presudno u procesu njenog izbora. I:blik'4~(.'. --: ?~.

~i~2i~~j~~&j~J:~~~ii{ '. .: . navike remperamenta iskustvo : znanJa vjestinc iskustvo: dob @ j~"l\'lli rne d. e~onomskl status ® "r:' ~) svijet rada: i (3 v 0:J svijet tehnicko-tehnoloski rada: rnobilnost fizikalni uvjeti status j izbora zanimanja..:~:.:·l~.!. '.. djelo. 1• -I ~ tradicija skole: status u drustvu tradicija skole: »odgaja majstore zanata« .TarouK. . --:.. nastavni planovi @ obrazovanje: ~ opremljenost 1 F: uvjeti rada ftc!) obrazovanje . .ji ~:. -t) ~e~~~\~~l!e: . t 0 crte 5. prolaze) ) 1···:···1'·· •. ponavljaju.itelj:~ kulturni status '. .1"\ .'isto 2 .. 'D) iskustvo: \2. prirodne i drustvenc") 1'-< (!._ .H. . " -:..i I r i ( . !. ·...'. ~ .: . (J.. fa.)svije~ rad~: zarumanja svijet rada: zaposleni svijet rada:.:~.r: .: ·r .)." 16 .": ' '. . .:: . J-: .:. tradicija skole: »odgaja za fivot« obitelj.. -.~ ~) Situacione 0 determinante pojam sebi 'I i'I LiCne determinante Izbora' zanimanja Iobraz~)'~. ® ~~t ! I .' . ~~lu .:"tt}~. -" Proies.anje: .:. ogrami i njihovi zahtjevi --~-~ obrazovanje: . ':. t!)!stavovi i shvacanja . ~.'. .:. -~. 5) AI.i~:...nastavnici e) nolaznici skole: rOJ upisanih polaznici ~kole' broj koji Ce se upisati ~ci sko!e: '~ broj ucenika koji zavrsavaju II'hl lamici skole: 'V uktuaClJa ~ (propa!i. ~ ® \.: ~ ..<~.l spol ~~ . ~.. "")Dragan.."·!}-I~::':~'~~. status --r ekonomski status obitelj: obrazovni status ob..= ""!"'-'.

Nai-m-e-.B T E~unaro_dD. orii Ju oslovens ruzenia ad I .o_J'Q_yjeku.. pn cemu se voairaCtinaoTlcmm osobinama pOJedmca u vezi s mogucn~a zaposlenja.cija rada .klilJ.na I"azvoj pro eSlOnalne oruentacus.puhlika.P-omoc izboru zanimanja u iii napredovanja u zanimanju.zasjedanjll 11 Zenevi ----¥.· .i. .. god ine. teram en u e se ermi -esienaIB!H)fiJenta ta: VIm naziyom se tada odrazumi'evala racionalna raspodjela ra ne snage I p agodavanje ra a cove u 1 U okviru vaspitno-obrazovne problematike i prakse profesionalna orijentacija se javlja nesto kasnije.. Generalna skupstina UNESCO-a usvojila je ovu preporulru 11. International Labour Organisation .ek. -. (1 naredni podaci su koristeni iz ove knjige. '. nlen r VOlsu a 0 e Uticali ekonomski razlozi.:. Rezultati ove ankete omogucili su uvid u sistem profesionaIne orijentacijesvih zemalja. .a_j)rganiza. :'i. . Ota a u' se ova problematika tretira na vise strucnih medunarodnib sastanaka I konferencija.bljam profesionaLne orijentacije ") definisanje kao l.koje s~ p.. Jedan.B.f4~.MOR (Bureatri:rrcematlonal du. IsEitivanje f~o~a Covi.:rT938. decembra 1962. njegovom razvaju i obrazovanju.u. do 1960. a 1962.' .9_nalnoj orijentaciji.Je da: »sluzba proteslOnatne-on: _j. g~sebnu.ILO) izdala je 1935. godine donosi »Preporuku 0 strucnorn obrazovanju«.ggQme MaR je donij~ru~.LT.".ovise . Od 1934. k<!Q. ~) Profesionalna orijentacija U osnovnoj skoli (priruCnik za nastavnike) Jugoslovenski zavod za proucavanje skolskih i prosvjetnih pitanja. UP' 1.mera-biti-prilagodeoo-pGtt=ebama syake 6emlje«.ciju-koja"e-bavi:llrproblemima profesionalee-erijenraclje.e produktivn.rov. edunarodno udruzenie psihotehnieara osnovano ie 1920._!).. cioSIa se oQSaZnaIlJail.p..knjiga--»-Problemi--'runlaeffie-.' .C:no.ostl. gQQi=izaSla.tfffiCt najbolje naane ziJiovecan.a_sej_sye pafnje pgsvec~e vise CQvjeku. Beograd 1966.. o~va g U\II9 ptepan1Cl. go dine ukazuje na potrebu koristenja profesionalne orijentacije pri rehabilitaciji osoba s umanjenom radnom sposobnoscu. 2· 19 «» . .je. GRAFOS. Vodeci racuna i 0 bendikepiranim osobarna.utepenprodu vnosti. MOR 1954.i i " Na Ii razvo· nauke i tehnologije pocetkom dvadeseto storeea e. kojom su obuhvacene 73 zemlje sa svih kontinenata i svih nastavnib sistema..mfusj.~cije. Iste godine organizovanaje medunarodna anketa 0 organizaciji skolske i profesionalne orijentacije.l.odilo s ci. gdje se u posebnom poglavlju govori 0 »mjerama za profesionalnu orijentaciju i selekciju«.atlni~j~w.) -.lJem otkrivanja sposob~osti kojima bi o? to vise dopnmo proizvodnosti bilo je u to vnjerne 'poznato pod naztvom »psihotehnika«.'&Probkm~lnom-erijerrtacijoffi b2-VIO UNESCO i Medunarodni biro za va~pjtanie i obrazav3nie se (Bureau-Intemati:ona!-d'o/~on .. .: ~ . godine _gokvil1!. ravail .m_faktoruproizvodnji. a u skladu s drustvemm potreba:rmrza4rndrovima«.Na..

vee kao proces stalnograzvijanja potencijalnih moguCnosti kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije srednjeg usmje~lOg obrazovanja._§_ag_oji..a. U stvari._samo _dav.slozenost kriterijuma uspjesnosti..1' pracenje razvoja.1I.Licnost ne vrsi sarno niznovihizbora vee samostalno postavlja nove ciljeve.'!' . u vreroenu u kome mi zivlmo. pa makar i s niiom ocjenom zavrsavao skolu. P~DAG05KI ZNACAJ PROFESIONALNE ORIJENTACIJE :')j.1i.dnihinformacija.osobe_I!Q§.. Uspjesan kandidat nijescroo onaj koji polaze ispite S dobrim ocjenama odnosno koji se dobro prilagodava ocekivanjima nastavnika vee je dobar i onaj kandidat koji. Ono se ne.-d? U savreffienorn shvatanju pojma »profesionalna__Q[ije_madja«_sadrianoje trajrro.anifestnih rnogucnosti kandidata ®. ekonomski pozeljniji i drustveno opravdaniji..izabranom zanima.3._jca. . Ovakav dinamicni .oi. aktivno sudjeluje u cjelokupnom zivotu skole i kojistvaralacki usvaja i primjenjuje znanje.. proces mora inkorporirati: '{].: .tima_preferiranog zanima:nja-ra~n-donOSenfanreg<?~<:~?-lUOstalne~luke-o-Prihv4tljivDsti_toga~ianlmaii~ vecimrliri znacaJ. ali je..titi static no i jednostrano (ne treba ga vezati samo za veci ili manji uspjeh u ucenju).profesionalnog usmjeravanjaucenikaosnovnih i srednjihskolaiBrze tehnoloske promjerieTvelilaiekSpanzijaznanj:i'rriodernog vremena nuzno pretpostavljaju da proces profesionalnog usmjeravanja -ne trebashv:i..-':~ 3.~~maJicnosti.-kaHdidatu. . mjerenje i procjenjivanje svih potencijalnih i rn. najopravdaniji zbog toga sto' je humaniji.. nju").. jer vrijednost covjeka treba gledati u cjelini. U prOteSionalnoj orijentaciji se 1! stvari polazi od Cinjenice::da5ei liciiO'sri~nrkturlrzanimanja mijenjaju i da je zbog toga potrebno Iicnost priprerniti i uciniti je sposobnom da u procesu svoga profesionalnog rada ili obrazcvanja stvaralacki aktuelizira sebe. a ne parcijalno.o. Profesionalna orijentacija mora da se prilagodi novom trendu shvatanja uloge Iicnosti usopsrveuom profesionalnom osposobljavanju.pristup profesioiialnoj orijentaciji u potpunosti odgovara ci· ljevima.iaktivno ih ostvaruje i u tome procesurazvija i obogacuje sebe .Y. u procesu svog profesionalnog osposboljavanja. Ovakav pristup je sigurno tezi i kompleksniji..u sposobnostiiiia. 1Dteresovanjil!!.-ospe30b!ja vaaje i'Pi11agooavanje Iicnosti . ZnaCeoje Izrazasprofeslenalna orijentaclja« .1.!iY. i to danas i sutra. . i <!j!!~_mi~O:)1tiI'-remanje.lljegmim ...

J • ij"J . •.:bila je n_~e_Is.---"sefe'ktlvnlyaiaku!i:. socijalno-ekonom.) Komisija SAD za ispitivanje efikasnosti zavrlavanja kole&autvrdila j~ da na to ntitu bitn~ . / 27 #. . ~ e c..'/( C·.: visckoskolskirn organizacijarna se odvijao neravnomjerno.oa naCin mjerenja i procjenjivanj. odnosno pojedini fakulteti (a nekada je dolazila inicijativa ad odsjeka iIi katedara) su sami. . rijetko i s manje sisternaticnosti. .-rer-oe e clje-nego. . r-. / '. slabo argurnentovani. mozemo. .nici." '.. kao selektivnim postupcima... porodiCni milje... mali..!'.. i sarad. vrsili poslove u domenu profesionalne orijentacije. ovi Onioa: felja za studiranjem. jer ima vrlo malo pouzdanih pokazatelja 0 tome.h. Moguce je samo na osnovi oskudnog iskustva i teorijskih saznanja pretpostaviti da je prognosticka vrijednost do sad a praktikovanih postupaka vrlo mala. . -. iskustveno dobri. i srnijesna. ~ .M>MQb. Education..YE!ill· Ka'da da je irnala . Dominirao je faktor skolske ocjene. Pracenjern razvoja ucenika dobila bi se jasnija slika 0 nasim zabludama. a pogotovo naucno uopstavati. inteligencija...Q_gomiC__ -na:I5'Dillje omogueavalg... .~ ne mislimo da je selekeija naucno vrsena. pokazuje da je ona bila najvise koncentrisana na povremeno profesionalno usmjeravanje uCenika 0Stl0vnill skola i savjetovanje pri zaposljavanju. . Izgubi se mnogo vremena i ulozi dosta truda.nosti. • . a bez nje se ne moze vrsiti adekvatna naucna KaZemo i strucna verifikacija.. . Rezultate u praksi primijenjenih procedura nije moguce naucno analizirati.o..straien..I ~{h._v'!EQirani.t. i to pretezno oejene iz glavnih predrneta.testovima znanja. Testovima znanja. .i. Economy and Society. .zaklju..(ill'l. !:Lrazvoj_~rofesionalne 3.... '. 'l..... a najcesce bez strucne konsultacije. a to nije dovoljno za predikciju uspjeha u skoli._naucnollopstavanjej.. . konstatovati da je proceduralni postupak i neekonomican i da rezultate nije moguce naucno uopstavati..!1i~u a<i!!b:Y'!rno. - h~' 0 3.I -vanja1aUiiliaata v • prijedkada je lskustveni nosti Qriientaciji. ali su naucno neprihvatljivi. New York.{)fjj entadJcGlJbila je jednostrana <)rezuilali ./~ .ci.3. Ali je isto tako moguce pretpostaviti da su izabrani kandidari na »elitnirn« skolama uspjeli. Univerziteti. nije postignuto one sto se ocekivalo.e{J. i inventara Iicnosti ei '.II ravanja kandidata za obrazovanje .i (Halsey A.ll. . mozda. /9 /. a 'za dosadasn'e rakse otkriva nekoliko bit' '~_iUl[(lfesionalnoj. ski status.:~'l. Kada analizirarno iskustvene kriterijume profesionalne orijentacije kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije..srednjoskolaca--uCinjen-je-znaCajluW:orak.. Vrsena je na osnovi kriterijurna koji su.u nasoj zemlji. 5 vise iii manje povjerenja u vrijednost onoga sto cine.•.jer su pristupi vrlo heterogeni.. Kandidati su pronalazili vise nacina da zadovolje na testovima znanja.Vd "tr . na osnovu kojih ce se mo ci utvrditi da Ii je odredeni kandidat sposoban za upis u skolu iii na fakultet.7'i . najbolji test znanja mjeri stepen informisanosti u odredenom podrueju. Nastala je prava »moda« da svaka skola iii fakultet konstruise testove znanja iz odredenih predrneta. a rezultati su relativno .ocjene. . :. Stanje je ovakvo' zbog toga sto sve one sto se radi nema dovoljnu naucnu i struenu osnovu.znanja.. ~eka doSadaSnjaJskustva Razvoj profesionalne orijentacije.\-t\ nM. Vjerovatno je da bi i ani koji nisu primljeni mogli postici zadovoljavajuci uspjeh ako bi radili u istim uslovima. 0- r 0\ .interesO:za visokoskolski studi] dopun e m _difikovan j (iIi) zamijenjellVsiho•• eno int _.YiSj:_karal. neprecizno evidentirani i proceduralno nekonzistentni.J.. skolske. Stvarnu vrijednost dosadasnjih nacina ispitivanja daka prije upisa u skolu kod nas tesko je urvrditi..' ..c'.il. Nije potrebno sire govoriti 0 onom sto svi dobro znarno : da nestrucno konstruisani testovi znanja i sarno iz odredenih predmeta imaju vrlo malu iii skoro nikakvu prognosticku vrijednost. Velika konspiracija oko njih postala je.. »KlasiCni« pslholoski pristnp 7 ~ z..~... sarna po sebi.:L.'. ali to bez empirijskih dokaza ne mozemo sa sigurnoscu tvrditi.dJten ta ciju imalaje. Veliki broj nastavnika i admiaistrativnog osoblja se svake godine angazuje u proceduri ispitivanja kandidata. a naroCito u nasoj republici.2.. Proces profesionalnog \lSmje. geografski poloZaj i drugi auioci koji nisu dovoljno i. pol. takode.&'_. 1961). Korak dalje je ucinjen kada su skolske ocjene dopunjene »objektivnijirn« mjerilima . S druge strane. Uspjeh je nuino rezultirao iz proeesa prirodne selekcije i visokog selekcionog kriterijuma.

znacaj za neka podruCja primijenjene psihologIJe.esnovuboje kontroliranjihov rad. in·a. mjcrenjc. podrucjima angazovanja i stcpcnu aktivnosti u slobodnom vrernenu...korn ukljucivanja mladih u proces priprernanja Z3 prof'esiju i njihovorn samostalnorn i pr avi lnom izboru buduccg zanirnanja. .eOnih. . nos.orlry. '. pazljivo opserviranje.boja i josnekim graiiaIna kemijskeindUstrije.: .~. za obaVljimjepoi.vjetlin. •. To su zanimanja u .. naj~ ispituju:. ve sposribnosti aju veliki. koje jc ucenik polagao. .'.eozorne os vezanesu za ~d osjetnih organa (Q§..ni os -. uspjehu u pojedinim predmetima.. prihvatljivi kao zadovoljavajuci.• (sposobnost uoCavanja detaIja na razlieitim daljinama)je "do vazna za 0 ~anja u saobraeaju (piloti aviona. ~ ~_~~otn~ ii~ljiY~ za svjetlo vazna je za obavljanje onih poslova koji se v= 51 oifimmmaIno osvjetljenje."~~'f"~:. . rezultatirna prijcrnnih i drugih ispita. .eblja. u tr. !ill... PSIHOLOSKO-TEORETSKE ORIJENTACIJE OSNOVE PROFESIONALNE 'v / .. 3 -PrO[csi~naI~.:y" '. tramvaja. ".ja u saobraeajucrukovanje tehniekim aparatima ~OY8Dffl bor!o !:razvijenostneJcihvidnih 32 '.< -.:.!.·ieljeznica i.. '.o-.' .va..%~3::" ".::<. ju sing8hrlBISteIOlU ~ama (zanimai:J.'i ~ .~ja .""""___"'.:. ponasanju ucenika. .: ". onima koji ih ukljucuju u rad i onima koji 'ih prirnaju na posao i po rnazu im da savladaju pocetnicke teskoce. .. . . karakteristika.Ispitivanje j·t vida vazoo je zbog' toga jer je za obavljanje velikog brojaposlova i zanimarija potrebna .-. razvoju primamih tehnickih sposobnosti. .s.tibPt.ljanj.. poslovakod kojih se..'>. Podaci iz kumulativnog kartoria bili bi dragocjena pornoc onirna koji ih profesionalno osposobljavaju..' broj Ijudi..':\..: '. 4.p. specijalnih sposobnosti. Nairne.'~ .' " . koje moraju biti razvijeneiznad sfu. od e a ..ndai-rutkoji-.. . . razvoju intciigeneije. prirnarnih efta Iicnosti i ispoljavanju talenta.-..k.~ . iivnog i:azlikovanja nijaitsi boja i svjetla.je .::. profesionalniin interesovanjima.r.:'. . ' '.'. ' .':. vozaCi autobusa.:':~\f:\.· v . '. vazno je za ObaV..) . tekstilnoj iriduStriji. biljei:enjc j analiziranje podataka iz kurnulativnog kartona pornocice prili.a b.'.o..iiidristiiji . kao Sto su poslovi u hemijskoj i foto-industriji.'.'?>:': ::/~~~1:T'.' kojih rafilthl iIl\1§r j)ii. _Difeiencija1na OS~ivost.lova. '/:~..Yelikl '.1e i.' U!ko\i'.. . usta i koz..' '.' ' .e'ne'·' ". su u svakodnevnomzivotu kodkojih se na.sliCno).

. Kako smo vee naglasili. '. No. Istinaju[<l..hoi inaCeuZiyotu. ali mu je zato potrebno dugo vremena i obmuto.~~~~~. .se pojedinac nalazi.nego·sa :dalekq-manjezalaganja . ~d~ ~e u pita~ju ni~o d? kog~ se mo~e r~_iti ~nteligencija.: .90 postiiu oni cija je inteligencija ispod prosjeka. igtelige~a se mJen a svrha uti mJerenp Je ubor po~ za POledina . lito utjece na nju i kako se ona razvija.. Spretnost ruku je pretpostavka za uspjesno obavljanje poslova kod kojih je potrebno upravljanje raznim alatirna i strojevima./ t1J c.'.:'!~'.. (c)JMentalne sposobnostl dolaze do iwza..ma. na poslu.1 _ U toku razvoja a 0 se moze uociti razlika IZme~ nosti i nepovezanosti djecijeg misljenja i logicke sisteruaticnosti. . kao SIO vrl_onadaren! pojedinci mogu ostati neiskoristeni. gOIOvo svi takvi pojedinci postizu veoma dobre rezultate u toku skolovanja i na radnom ja (zvucni Osirn ispitivanja sposobnosti vida i sluha za obavljanje odredenih poslova ispituju se jos i ~posobnosti njuha (neka zanirnanja u hernijskoj.~:':. lnteli enc"a se ocinje razvijati od r 'a a do zrelosti ..lijenost. signali i govor). vazno je za sva 000 zarurnanja u kojirna se posao obavlja pornocu zvucnih kornunikacii' . kao sto su industrija satova.". Slika I.. U zivotu se.'. visine. zna da su razlicite poresk oce na kOJL C :.OJIzaht~}e\'aJu slozene. (grpsihomotorne sposobngsti su vezane za vrsenje raznih jednostavnih i slozenih pokreta.zi~~jt~~tt~~~i.mtelektualne napore. ' .rurwu:Ja skole i radna mjesta. . " Slikovitije to je prikazano na sljedece dvije krivulje: .kril. ISIO tako ispitivanje karakteristika ~luh~ . Pored' jacine i brzine. ~ntelig&lcijGm-mai~_l.Ostrtua-sleha (rnogucnost razlikovanja intenz itcta. Po• motu inteligencije nastoje sakritisvoju. Rezultati svih dosadasnjih istrazivanja pokazuju da je inteli nci'a odrei:lena rvenstveno nasl'ednim [ala ~Okoln~ [a~. koji su po svojoj inteligenciji.::i. ako se na vrijeme uoci nedostatak. nakon postizanja pune zrelOstl. a isto tako i VISO oobrazovan moze imati skromnu inteligenciju.bno~ti.~.za. Ovo ne treba djelovati 0 es ra rujuce. kao sto su zanimanja. Za njih je »inteligentan« onaj koji je zavrsio odredene visoke skole i fakultete Hi pak onaj koji mnogo zna. Prosjecni pojedinci postiiu [Q od 090-1 10' Kvocijent veci od 1.kOJIsu se u toku zrvota pretezno bavili poslovima.teSke probleme osoba mozeJ. bolova. elektronska..~:.:tienim Ziv~tnim situa.'.:·j·:. suvremena psihologija zastupa stanoviste da pna posjeduje i neke druge. 34- . . .. IJU?I. U svakodnevnom zivotu !judi ne razliJU mte rgenciju 0 znanja I 0 razovanja. jer pojedirici sa skromnom mtelIg.?. . StQ . ' " svih vrsra industrije..enclJom mogu usvojiti mnoga znanja..i porodici..?d v~nijih p'redmfta. Za inteUgenciju mozemo reci da je to sr snalazenja unovim situaciia ' i nepoznatlmJj"r:Qhlemjma (J kra'n'o'lim I n os e IvOSt za r bleme ko'a se moze razviti do vrhuDske styaralaCke spasobnosti. Ako je pravilno iskoriste to je veliki dobitak za njih i za drusrvenu zajednicu.superiornost i toonda kada trebauesto da nauCe. t1 probleme ko rirode (rukovanje predmetima i sadrzajima koji SJl. Nivo razvoja rnteligencije neke osot>e izrazava se brojem rijesenih zadataka u testovima kojima se mjeri inteligencija ili takozvanim kvocijentorn inteligencije (1Q).' Sto se tiCe zanimanja i poslova. boje i ritrna zvucnih valoVa) vazria je za izucavanje zanimanja u muzickirn i drugirn skolarna..9dnoSno liCnid()hodak. Ako je inteligencija toliko vain a u iivotu covjeka lao pojedinca iii clana druseva.Dni uce manje nego Sto biiriogli. Kao posebna mentalna sposobnost i teli enci alma nel ' tike kod kojih su najvainiji_iacina i b~na intelig~me t pena inteligencije ovisi kako .\ . Po misl'enju nekih psihologa posti nuti niv razvoja inteli. . ~voje osobite vaZnosti u Zivotu uopste a posebno u pral. " pro~d~O~lazUl~da treba rijeSiti _~~~~~~~~~~~~~. -:~:-f:~{"~i·: . u Kojima rnuzika predst avlja jedan . okulomotorna koordiu:J-eija.'~~ '~" ~· <·i. U praksi se najcesce ispituje ~relnosl prstiju.!!iu imaju ogranieen utica].:. JO .::'. ruku. neka zahtijevaju da se problem rijesi brzo.~-f:·E. sprernost .:. 0 pojediuaca ova sposobnost maze nedostajati u manjem iii vecem obimu.i_~.:'fY~::.~. In e a ana opadati do 6 go me_ Poslije toga dolazi do nag ad an a intelel1:ual s 1. koja je karakteristicna za rnisljenje odraslih ljudi. dok ked' drugih vrijeme nije vazno.:". postavlja se pitanje.. savladavaju oooliko skolskog gradiya(ili:zadataka:na r:adnom' ~jl!s~) kc:ilikoimje do-' _voljno da dobijuprolainu ocjen~. tekstilna industrija' i sl.'" . ako nernaju radnih navika i zelja da nesto nauce III urade.Ja[aZVi]eno'S1:i psihornotornih sposobriosti. od kojih se vecina moze lako korigirau. lakse uciti) ali ona nie Jedini fal"tor od ko a zaYisLus: . " rnjestu.10 postizu oni. Tako se ios ovori 0 no' konkretnoi i sociialnoi mteli encin. kozrnetickoj i nekim drugim industrijarna) i~ (zanimanja u prehrambenoj industriji i ugostite ljstvu).iznad prosjeka a rnanji od 0. A strakt a mteh.OYelikom broju zaniri11ii1jiil:Ispjetrnrvisi-prvenstvenoOG stupn..j" U slueajcvima kada se visoka inteligericija poveze sa velikom marljivoscu. Medu ovim posljednjim.:C_L.. brzina rencksijeJlabilnost (mlrnoca) ruke~ Spretnost prstiju vazna je za uSPJefi u mnogim poslovima gdje je potrebno sastavljanje sitnih uredaja i baratanje sitnim predmetima. vee v ~utLda_p. \TIo brzo doIazl do opadanja mtelektualnih spos. treba naglasiti da vecina ljudi ima prosjecnu inteligenciju.ill1Q~~jne indiVl ua ne i profesionalne razlike__1lleduIjudima. gencija je sposobnos aZl 0 U avanJu aps 1 teorers roc em 0 e • teligencija manifestira U sltuaCljama u o]ima treba rieSava.'. U takvim slucajevima govorimo 0 raznim oblicima tuposti iIi Cak slaboumnosti. u druS~.it!hll%ti.osobine.ia "II svim akti~'BostiIBa covjeka a narQ:_ Cito onda kada usvajamo nova znanja i v'dtine... procesu uCenja utoku ~olovanjai kod stjecanja novihznanja u toku atavogfivQta.gencije zadriava se do 30 godina iivota. pa u tom slucaju govorimo 0 odredenom stepenu mentalne zaostalnosti. . 0 sposobnost dolazi do izrazaja u gotovo svimsituacijama u koji. 40 . kao opcih karakteristik:a intcligencije.. u glavi. Kod nekih osoba. a ad hIZinekoliko je yremena potrebno da rueSI Deld problem.je pojedinac inteligentniji to ce brze i la~e shvatitinovo gradivo i bolje ~se njime.ja sVoje intelektualile bpa~te. manji broj ljudi ima inteligenciju razvijenu ispod prosjeka.itd). u velikom broju. koji zahtijevaju stalne i razlieite inrelektualne na pore.lrie i lakse usvciii~ZI!?Dja (tj.i.~~-T.:.I S .te.~Y.. ponck ad uvjetovaue nedostacirna vida. sluziti. .. Nepismen covje!( moze biti izranto mtehgentari.. zadani u ~~2in~t~e~li~en~Clf·~· komuDikacija integracija ... 'SlO ima za posljedicu srnanjenu produktivnost i nesigumost na poslu. Neuskladcnost karakteristika vida sa zahtjevirna posla dovodi do prevelikog naprezanja.:. Ove dvije karakteristike inteligencije ne moraju uvijek ici zajedno. Isto tako.:::~::. ridskoristavaju do. >: " .~:/. Netko je u staliju da rijesi najteze probleme.cijaI¥a.'.industrija. d~k d~gi i u dubokoj starosti ostaju sposobni da obavljaju poslove k.razdrazljivosli j sl. o ~a: ge Ja... :-. Mali broj Ijudi ima inteIigenciju razvijenu iznad prosjeka.cesto susrecemo sa 5njenicama da ljudi zloupotrebljavaju svoju in..p_Qj~. . ona ima poseban znacaj u .-. telektualnu.~·. cesce se nalaze . !. koja se zavrsava oko .

. sadriaja Oailli u pisariom obliku.:P~t?i~ veIik boo). to jest rijesiti zadatak iii obaviti neku novu do tada nepoznatu radnju. ----Kada se pojedinac nade u novoj situaciji u kojoj treba nauciti novo gradivo iii nove vjestine..g:.J. .ipak. (a ntJe I us esm e 0 av a ne'u fa n u . e stekJo odredeno znan'c i viestina? Odgovor naovo pita-' .' . .ijil.oJe su . d~je nekoliko ~ogucih odgoyora i zadrzava onaj koji je ispravan.. . .cC~L!.IDO u mogucnosti daga smisleno povezemo sa pnje naucenim j usvojenim sadrzajirna iz istog i srodnih predmeta (npr.. fizike i hemije. Ueenje. bio. instruktor . precizno I ekonomicno a znanja u re~rodu kcij! u I?r_:p.kandidatu daje niz informacija 0 ino!Oru. sihomotorna s osobnost kola omocucuje co -e. I?ijete.dAlianjem.bi jedan ad pnmlera lrnuactje na- ~"~~' . !. lmi "akaooblikucenja dolazi doizraza'a kodusvajanja navikaiv' estina. i. uce eT roditelje.0 50 60 70 80 90 tod1ne tjvola Slika 2.informacijaiteqretskih-rnanja0i-usVajanje" si"iiio61icke grade zahtijeva sticanje odredenih vjestina i ~ika.nom obavJjanju odredenin moiornih rad. . Prcmda se vjestine ocituju u uspjd..ui (pokreta) za koje jeVazno da se odvlJajU brzo.. a pose no za nas vnike. povezivanjem gradiva iz fizike i rnatematike. Ucer:lle napamet.. mu. tacno i uspjcsno izradi neku alqiY.'.i?c. Sa.).e.~ka ~oje. . .1f1ldig.~ ge.?zn_~v~_r:!j_u.J?:::9~~oV . '. ~NajslozenlJi_iefrklisrJji nacih ucenja jena osnoyu misaone anallzc »dredene situacije 1 sad~ ..' nje interesantno je za sve ncs. lakse.'. grupisanjem sadrzaja prema njihovom smislu i logickim poveziyanjem razlicitih dijelova Iz vise predmeta.9. Ono postaje sastavni dionaseg znanja samo onda. All 0 e vJestine ne rnoze se vjezbanjern forrnirati navika . Osobe koje uCe nove nS:. cilia..e ~Hk~ L ______ ----stlcahJe vJestma uvijek Je pr~ceIl9. .-V·rni .za sticanje vjestina i znanja jesu J2.iiriitacijorn. 2rbsjcC~1 ~c:.I:QIlliene o kOllh dolazl u centralnom nervnom srsrermr S~vjdlina_j d zoal!J3 u· ~k~a se f!a nekoJi~<? nacina. vrsl se natkrivanjem bitnih veza i odnosa u gradivu.~. on pokusava slucajno doci do cilja.~ ~vo kojesrno utili nece postati dio naseg znanja onda. '.cncijc dobiccmo o~e ~dno-. ~ro]U _bfZlDa.broja . • okreta:nadnJI.IS_tE._. Ucenje na ova] nacin je dugotrajnije (neekonomicno). .. . hm )aJeusp]eSDI]aako.i:!uirngekoje meo redenepokietel onda sa~ POKusav'Y~ ~9kre:e'.usv2jaju. re ada.lholos~~g st<l119.s1.kubja I po~ IIDltaCIJe til oponasanJa I na osnovu rnisaone anallze odredene SltuacIJe iSa<IfZljja. .).u. ~ayjka ie autornatizovan1!. dolazi brzo do zaboravljanja pa se ni nacin rjesavanja zadataka ne moze uspjesno primijeniti na nove sadriaje i zadatke.0Gavljale ?ruge:os~7nu stvova!i visi·niisiiOni·~ocesl npr. utvrdivanjem uporisnih tocaka..sl. ako snit' U stanju da ga sarno mehanicki reproduciramo (ponovimo). ana:lZa a 'voasti nitb~nte Tanallza _Q_<:lkreta_. j 1 ~ to t I 25 20 15 10 20 50 .. hemije i biologije i sl.~.Y.je poznat cilj te aktivnos .~_r~g.. o~ k~e-spo~~nu[i ucenje na osnov~-. .~sto':i u~~~~n.9°!u)dima Aka na apscisu nanesemc~ veiicinu b. dok JC zn~tnO manj] broj onih Ko)i su slab]]].a otreb~'~-~b~vr~:e~ ~ivnosti (CitaIoYem~!San em rnz .~ .s...• aCi' kako da dode do to Treba a . ormlranje navika. ak{l !.odredeDog . Da bi dijete pristupilD lIsvajanjn Dauh' znanja i vjeStina.medu njima_ne_post~je_bjLCJ.!la prostorno Ivrernenslci odyo]ene diJelovi} .nc:nvK~dnj'e~~ tr~~a~'~'. k. pra~:u voznje 1 ~(rca]u polozaja volana na njega i slicno. treba da budu ispunjena najmaiije--4uvjC -. (nervna transfera). 0 nosno olJi 00 prosjck..l e iosmatr1!.:___ ~~P[' k?G uC~lIJa v0211Je~~. .alDim~\'liaDjem stecena ra~Qia' omo~ va Co~jeku da 5 mml~almm utroskom e~_Qrzo.' .ps. . na osnovu misaone analize odredene situacije i sadrzaja._ st. koji se inaee mogu rijesiti na osnovu istih misaonihprincipa.hl5.-- s e: v..:nt ]otellgenClj". Sto'e otrebno da.x• onavIjanjem stecena.·uclj"n.su rilikorno ..l.

osim ako slucajno u toku skolovanja 1 radane.ljecaizraZavaju zelju za onirn zammanjima kOJa~vlse odgoV_~~J.""-1' _-' r C}/' si. . i s.u1.Calna zafi!?1anp.. a da mi toga nismo uopce svjesni. mte. oni ~aCaJOl za obavlpnJe sVlh~~s~~:~Qsebno erese t.edu interesa.:Qj~JC { o'edinca za ob ' .. ucenik izjavljuje da zeli izuca vati odredeno zanimanje jer ga voli. Posto'j vrsta in .s. emocionalno .lX. I hlmsk:iteZlser.na ~. resi se mogu podijeliti na : liT rnierese vezane za r '. I I\'r ~ .aml'pretpostavIJ~Ju da Im~Ju ? potrebne preduvjete. a. Starori '~'. ~~nik moze i~ati zadovoljavajuce sposobnosti Z... nerijetko..?C0-'~' vezane za ra sa zivctin'!lma.>Ja01 .y -/--:.o~. lnle" si redS(3vJjaju ielju r '1~ < / \. Forrniranje stavova kao i interesa.2.' mterese mozerno razlikovati prema trajanju nad?~Qtra. ideiama LPmrnp.interese vezanc"za..v~splta~l. zI!acaJ'!o se rmjenja.dot~ga n~slaganJa doI~ zboi? tOi?a sto mladici i djevojke biraju on~ zalllma~Ja za k<.. . Nisu rijetki primjeri da roditelji prenose-negativan stay prerna nekim zanimanjima i posiovima na dijete.si_po~iu_ realniji i _<. lake ne predstavljaju . ' Interesi i stavovi vazni su prije svega jer predstavljaju motivacioni faktor u privatnorn i profesionainom zivotu pojedinca. vee ono sto lffi sredina u kojoj se skoluju omogucava. teh_nicar. U . \:. 4. Za <!j. .' \ \ '~/ .i.u. Bez ob4ira._:::::. a da zato nemamo nikakvih iIi vrlo malo konkretnih cinjenica. mtere. ali ako ne voli skolu iii zanimanje koje ~ o~av~jati ua~on zavrsenog skoklvanja.stom~tolog. ffiorep ovac. Porodica je jedan od znacajnih faktora cjelokupnog razvoja licnosti djeteta."Hmii.) ...).javl {)I /J ' je ' :st kod d~ece aju ~.. S cbzirom na profesionalnu upotrebu.3.iiilStl)..obo en. J.su I ali one zavise od svrhe. '_'---'-l\1e<t1'1:i.III druge kvalifikacije.-u-velilillm-broju-shiSajeva ne PCStOJIdovoljno slag~nJe Izm. Tako npr. 38 -. .~arm¥el!t.--:. . . Pod utjeca. kao I rC?lt71JI ~SVI~~I kOJ~rade sa djecom moraju truditi da kod njih raZvlj u drustveno ~c:::IJne I _pozlll. O~taje cmjenica da ~ ~oz Citav Evot . . . Ispitivanja pokazuju da djevojcice osnovno-skolskog uzrasta naJv~se vo~e zarnmanja: daktilograf.'H. . Drugim rijecirna stavovi su ponekad pod neznatnim utjecajem neposrednog iskustva.eha~i':'r.yojna.na..moratI obavljati posao koji ne voli.: ...'avc. onda je normaino ocekivati da ce izbjegavati ta. Moguce .· '. J~ e 'a a . najpriviacnija su zanimanja vezana za velike i nenad~zbudl Ive dogadaJe (detekuv. Tr~ba re_C1 a u neJ?m ~ slucajevima mladi ne mogu birati one sto ze1e III ono 5tOmogu. J a}vA-?-0] ! kao i prcmazlastuim. " ..nje-\'Jse'sp()ntano. novmar. Mi cesto zauzirnarno odredeni stav prema nekorne i necernu. ali tonije sve.G..anje.t. .1 r:meIllil." . 1 toposebno profesionalnih .:stan~nu (stal~u) ps~holos~osobmu pojedinca. '> " . IdTmmahsticki InS ektor. postoji malo vjerojatnosti da ce sa zadovoljavajucimuspjehom za~~t~ skolovanje. vezane za roizvo 5 no. U zavisnosti ?d opse~ psihofi~ic~og razvoja samog ~Jcte:~%ezultali dobivcni na.':1 __ ll:J_I~.clDj&nlcu-5t~.. ro?~)!ne I prijatelja.. ..-l. spiker.~ postoji-nikakva aU. 5 avm nau 1 s ikeri i sl... znacajno utjece na nase ponasnje i odnos prerna Ijudima i poslu. o?. ko~ naJv:ceg bro~aIJud~.3. . .ocjene.. Covjek koji je zainteresiran i voli svoj posao..':lnm. pr~ma a~vnosu.. .. Uz o dredeni stavaozlv javarno ugodu j neugodu koje se vrlo cesto orrruraju I pojavljuju.l.. drugacije se odnosi prema njemu od onoga koga posao ne interesira i za koga on predstavija teret.<. _ To znaci da ruje ispravna kQ!1ccpcl)a da ~nte_resetr~ba l?ed~&os~1Is~on~~1lI onda kada se sponrario J. ..~'~~~: 'Z. .lnler .' . 'If ' 4. nama.. U er.ecumladeg uzrasta do puberteta.omat~ka spontanost.csobic._.(!j (/ 1(. ' . ·)·:LI _If - " :. vezane za en e te 'i vezane alazen e novcg.:'odg~v~rajuca zanimanja i odlicne .<?JlJe razhkova~ na opste drustveno i I OZOS 0 ~nacenJe...l. a 0 njernu zna vrlo malo iii gorovo nista.-a.))e~ar.-': : . : \ ..zani." .~ob:a..~yl~ sposobnostima i drugim licnim oscbmama. O<"<""7oitCjjU(.. . . :asniji~u~astimtim~~e. Ako dijete ima negativan stay prema jed nom iii vecern broju zanimanja.~e<i \'[<'1:1inle(e~ S obzirorn 'ama V .azne: Prerna intenzitetu . glumica.LI~teresi_.ne interese. kao i njima slicna zanirnanja. )l<l '51 kvalifikaci'a' :.fila f ~ .djeeaGi7-m.._ J.l.Z<. '{~¥.~~ UVl.jem roditelja ili zbog drugih razloga.<:'.Y€.zavoli ono ~o radi.III erese Iota'o .uli_cjogadajima. "V .:.7r~\:oju in(e~csa n.ko.mo~ena vnjeme za~lt~ odredenu skolu. "c'le0~c&01 ~~i..mzmjCf idrugo. Broj i vrsta interesa u toku zlvota. sposobnostii znanja za od'redeno . a._~ slabe povrSne.Jne Iprol.' v klasifikaci. .:. all ne voli dasvira ru Jedatnn=s·trument).. .!c~u iskustva 1 eksperirnentalnih istrazivanja pokazuju da . ~adu sa ostaJim o~ininih covjeJ>a.na-!kUvn~ I 'pasivne (na primjer dijete moze voljeti da Slusa-rntizlkU. pa i za forrniranje stavova. ili je to ~eIJ!i rodi~elJ~.uJ. To isto..ITlil. ' ' i »loseg« zanimanja.. cine i vrsnjaci.a ~~J a. U ovorn periodifCfJeca ne UZlmaJU lLQ Ir v e s 050 nosh.profescr.mterese f. Slave' enc. sekretarica.:. ?ro1c..:.sl imaju bitan znacaj za obavljanje velikog broja aktivnosti.a. vee se nas~aVni_ci~.

ne roditel"i ogt filS e a lID na taJ na m po.. .se. $ve to utjec~ ~a dijete. .. Nasu rot navedenim postupcima roditeIja vezanim za izbor oziva niihove djece. kako izabrati j upotrijebiti alat. jer djeca u ovakvim slucajevima ostaju prepusrena sama sebi i nepozeljnim utjeeajima iz neposredne okoline.«Za~lII11anJa. jerjesvaki lid potreban. ~ika. Roditelji treba da od najranijih dana vode iacvna 0 tome koje vrste igre djeca najvise vole i u kojima od njih postiZu najvise uspjeha.. za koje se djeea najmanje opredjeljuju. ioterese.poZlva sljedeCi: roditelji. 40 . )}ze~skih.kada je u pitanju izbor zaniinanJa njihove djece: - (skolski drugovi. Oni . u.. U slucajevirna najjednostavnijeg i najtezeg fizickog rada (npr. sYt. ~v~ea~~radu n i zanimaniima.-. Ovdje spa<. u ri'etki ni oni rodite!"' ko" .4.kOJI zbogzastarjelih shvatanjazenskoj djeci dozvoljavaju izueavanje sa~~ tzv.'·:C. potpada pod utjeeaj veteg broja pojedinaca iz njegove bliZe i dalje okoline Je m. a av 0 nos· re 'ra<iu od strane roaiteba. . poznanici... . rodact. . Iako dijete. u tri naSe republike utvrdeno Je da Je rang savJetodava~ prilikon. nastavnici i dr.osnovne s~o~ Ie. c. J~. bar koliko je to u funkciji rukovanja priborom za rad . posobr:ost~ i druge osobine. imaju mnogo manje problema kad se treba opredijeliti za buduce zanimanje. a poznato je daje u proteklom periodu licui dohodak radnika U ovim djelatnostima bib ispod licnih dohodaka u ostalim gra.oze postiCi tako da roditelji sa__$!_oje rllQgu_ce. ne vodeci racuna ~ tome rmaju II 1p1djeca za to z~ru. Porodica kao faktor izbora zaniman]a Kod najvcceg broja djece i ornladine.1.".do¥od~dje~tcjenjivania vaZnosti izbora zanunanra. ljanje poslova koje one zahtijeva. . nekriticno odvracaju i svoju djecu od toga zarumanja. znanja j da I~ ~. oci emu n _ ve m ~cn sti i U sHad oITlQcu:m.b!oju ~luea~eva ~ni rO~lt~IJI! OJIlZ? je tlym I subjektivnih razloga nisu uspjeli IZUCltlzanimanje.:"'..I' nevnorn zivotu priznatija. Ljudski rad predstaylja jedinstvo umnih i fizickih aktivnosti.. Na primjeru u vlastitoj kuci djeci treba pokazati da se podjednako cijeni svaka vrsta rada. do besPQs. dok drugi zahtijevaju pretezno fizicke aktivnosti. < • crY . na sebe i drustvenu zajednicu..:. .'. .. . posobnosti. nego obavezno i rukama iglavom.~nika. . dok drugi tako . ne vodeci racuna 0 tome da Ii su zahtjevi u skladu sa njegovim sklonostima.. rucnu spretnost i dr. an De mali bro· roditeI"a .Prema to~e..\L¢Lopcenito epravilnJl. tako a s a rad dozivljava kao pritisak i prisilu. pa stoga lako niogu uoeiti njegove izrazite sklonosti i sposobnosti za obavljanje odredenih poslova. informira se 0 vrsti zanimanja i 0 uvjetima upisa u pojedine skole.. kopanje zemlje i sl. ciscenje ulica.nastavnici ... pa ucenik bira skolu i1i zanimanje koju je izabrao njegov drug.). postupaju jer su neupuceni iii ihjednostavno nije briga.e_sistematicnosti rate razvoj_jje·_ teta J da ga usmJerava u u drustveno i o'edinacno ozel"nom ravcu. koja su po njihovorrrmisljenju ??Ija.<:. a da oni toga nisu ni svj~sni.. . Zbog p'revelike Ijubavi prema svojoj djeci roditelji objektivnone zapaZaju djeCiJ. . Zeljeroditelja dijete da2avrSi ono sto senjimaCirii da je »najbolje(d. '~'" -. o »vrijednostirna« jednog premadrugom radu (fizickom prema intelektualnom). rodaci.oi:leo:. nego i 0 objektivnom vrednovanju odredene djelatnosti u drusrvu.s 0 U_ilLz!l_niman'eJ:vte"dutim. istovremeno u istoj osobi. Zatim kojeposlove izvan i u kuCi. struCnjaci koji obavljaju odredena zanimanJa. U socijalistickorn drustvu neprihvatljivo je shvacanje 0 strogoj podjeli i razlicitom vrednovanju fizicko_g i umnog rada.rijetki !iii-talvi roditelji OJIna mogucnosti svoje jece g e aju rea no i rustveno pozeljno.. znanja i sve ostalo sto Je I?ot:-ebn. Primjenom sve savrsenljih tehnickih dostignucasmanjuje se broj izrazito fizickih poslova. i koristan."..lZbora .t.i 51. Ovakav odnos prema izboru zanimanJ3 svoje dlece ~al1:1 O~l!m~ltelJI k~lJ!su lISjcino izabrali svo'e zaniman'e vole . ~ onog kO]1nema pravdan odnos I hubav prema radu takav posao se ne moze m proDaci. 4...S druge strane i nekadasnji cisto intelektualni.Yis. U jednom istraZivanju koje je istovreme-· n9 provedeno sa istim i... Posebno ne proejenjuju objektivno one sto oni zele j 000 sto djeca stvarno mogu..visesrnaf!)uje razlika ii:ri1e. Trebalci bi da pokusaju sto objektivnije upoznati svoje dijeteipotraZiti pomoe dru~·· truenjakainastavnika. .) treba misliti kako se moze ostvariti postavljeni cilj.poslovipostepeno zahtijevaju sve visefizickihnapora (upotrebakompjuteracnekih tehnickihstrojeva i sl... '. 'Iama od te {]a ne tzabere n I ov~ zanimanje.. .":: ' . ~kolski drugOVl. Covjek koji se bavi izrazito urnnim radom moraistovremeno biti i fizicki aktivan.li u sv?me ~nim~nju.. Prepustaju slueaju i vremenu izbor govoreci: »Ima vremena da se opameti i izabere nesto lito ce zavrsiti.moguenostima.~araucu.9_i~ili~_!Jje se u tome ~to neki rod' . \ slobodnose moze reCi da·se ne moze uspjesno raditi samo »rukama« ilisamo »glavom«. ipak su roditeljiI1aj~sCi savjeto- davci prilikom izbora zanimanja svoje djece.mazu aJUCiim slobodu. a ne da ih zastrasuju poslovima koji se pretezno fizicki obavljsju.Q§QbnQsti e pastiiu za ov .--_ . Najeesee ovako reagiraju ro~itelji koji nisu uspje. Postupci roditelja u pogledu izbora skole iii zanirnanja njihov~ djece ponekad su razumni ali su neki tako cesti i istovrerneni da ih susrccerno U svirn ekonornsko-obrazovnirn s'redinarna.n emu. a to sve zahtijeva umni rad koji se odvija ujedinstvu s fizickim.."' 41 " .~. DJeca koja vee imaju formirane radne navlke 1 pravilan odnos prema radu. leao sto Je izneseno u rarujrm poglavljima. . izbor zanirnanja je pod utjecajcrn roditelja.poeeti 510ranije ~a pripremom djeteta za buduce zarumanJe:J:CL~... .).. Nauka i iskustvo za to daju ruz 4:7kaza.-:::diiJi_~pJ:ru ..:. .. ne zeleci vrsiti pnusa 1 nametati svoiu volju. vee zaslijepljeru tom ljubavi smatraju dijete sposobmJlm nego sto Jeste.. " Neki rodi 'i z Ie I nasto d eea nash ede n Ihovo zaOl de cuDa 0 tome. e don zvoljavajuci im duze skolovanje cak i onda kada je zensko dijete izrazito sposobno. da mona nece uspjeu. Poz' ivan ut"eca' ro... :~.Zbog toga se u nasem drustvu ne bi smjela praviti razlika izmedu intelektualnog i fizickograda.. uvjereru. trazi Iaksi posao . dol: najveCi broj ovih ucenika potpada pod utjecaj skolskih drugova i bira zanimanje za koje nema stvarnog interesovanja i sposobnosti. ako se valjano obav1ja.. neodgov 0 se odnose rema radnim obavezam<l_!!!!!ll..rnall)e potrebne sposobnosti. ate razvo i svo a dieteta j nasto ie sto e rno uce 0 e uvnije.o za ~Je~ovo ~~ucavanJe I o?a_v. ... Medutim ovdje se mora priznati da se ne radi samo 0 subjektivnim shvatanjima. :njednija i u ~cx. kako najbolje organizirati rad.: :".:<:~i?~:\?)" .. posjeduju Ii v ." .. Ucenici prepusteni sami sebi razlicito se odnose prema izboru zanimanja.-Ekrleinje-za lakond brzQID zaradom oa nedozvoli na' do izb'egavanja fizick .· .. pa bizbog toga svaki rad morae bid priznat i eastan.. .du intelektualnogifizickog.. u trenurku izbora poziva. n juCeTeZUltate na svom mdnom mjestu. a granlca Izmedu nJih ie neodredena.koje su zelJeh. 0 su u n~jv:?em . esto·se aagada a susre emo pOJe me roditelje kon pOEd svaiih sp.a povecava potreba za intelektualnom aktivnoscu u njihovorn obavljanju. . a i prije toga. .Dstrument~m i ~ uzorku is~e populacije . ieleujeriti . primjer metalurgija i rudarstvo. a kao rezultat toga poj..>. Mnogi nastoje nametnuti djeci ana zanimanja. i. Mnogo je veci broj onih roditelja ciji se utjecaj negativno odrazava na izbor zanirnanja djece. .laJu I 001 rO~lteIJI.-:~:::. Neka pokusa jos koju godinu da i ponavlja/pa cu tek onda odlueiti«. A bolje bi bilo ako vidi da djetetu skola »ne ide« 0 tome realno razmisli i Ii Sara~ji i dogovoru sa struenjacima i djetetom pokuSa naCi naJbolje ijesenje. nama. Roditelji treba kod svoje djece da razvijaju pozitivne stavoveprema svakoj vrsti rada. Jedan dio njih puno razmislja 0 nastavku skolovanja.- najeesce nisu u·skiadusa ieljama i spOsobnostii:nadjeteta.. " a radu 0 cenito.·. <: Pozeljno bi biIo. . Roditeljima se pruza mogucnost da prate kako se njihovo dijete ponasa u gotovo svim Zivotnim i radnim situaeijama. . dijete nairadije i najeesee obavlja.rada. eta zele ostvariti vlastite neis u-· ~ne zelie i Jeve. E~ mjern:kako roditelji najeesCe reagiraju.instrumentima i strojevima koji cesto zahtijevaju odredeni fizicki naper.0 .~vIJuJe se sl0onost da !D~jenja profesionalne zelje. U toku skolovanja stvaraju se evrsta prijateljstva.liCareIl:ia.. . . Polazeci od svoga neuspjeha i nezadovoljstva ~ vrle?Ju p~ofesl~naIOlh aktlvn~st~. I jedni i drugi grijese u odnosu na djecu... Istina je da neki poslovi zahtijevaju pretezno intelektualne sposobnosti.

ma.j..an m~jst?r i~~a svoju ~~ll~-limarsku radnju.. mje:ne :o:ajednice i dru: gih zainteresiranih faktora. k~munalnoj djelatnosti (radnici na odt... a u trecern je vise izostajala sa nastave nego sto je bila iJnsu~na.-dJ.nja.~0_C!E. Skola kao faktor izbora zanimanja U) Zakon 0 osnovnom obrazovanju i vaspitanju. . Ambicioznim roditeljima jednog mladica svidio se polozaj sudije.+.: . kod osobe koja bira zanimanje. Vratio se u svoje mjesto i nasao zaposlenje. Njihovljubimac nikada nije pokazivao posebne sposobnosti za verbalno i pismeno izrazavariie. .cgucnosti djerctu. ani koji savjet nisu poslusali pokazuju bitno razlicite i gotovo suprotne rezultate od prvih. pa je po njegovoj zelji izueio zanimanje aUlo-lll~ard. .. Na evidenciji sluzbe za zaposljavanje bilo je kandidata njene struke.~ada se rnoze reci da tu spadaju neki poslovi u: zd~vs.upise studije. Mislio je da ce postau inzmjer kernije. Sa dosta truda i sa nekoliko ponavljanih godina uspio je zavrsiti upisani fakultet. udruzenog ra?a. sto je potrebnoza rad sudije. Da b~ se ova zamisao ostvarila potrebna je suradnja i medusobna povezanost skole.mlslIo ." ...··---lJo-sadarremamo iskustva na osnovu kojih bismo rnogli nesto korisnije reci 0 IZbomoj nastavi u funkciji osposobljavanja za jednostavnija zanimanja. _~-::. 5 druge strane. upoznavati djecu sa vrstama i zahtjevima pojedinih zani_tnJl. pa su ga i':esto uzimali za primjer svome sinu. Ljudi su ga cijenili i trazili njegovu pomoc i savjet bez obzlra na cijenu. . Za kratko v~jeme sagradio je kucu. nema pravilnog I potpunog profeslonaTnogo.-" . u znacajno manjem broju mijenjaju radno mjesto... i.Isto~e). .+(lditr. ~ ~ . ugost..raZavati i na njegovo zdravstveno stanje.'.malenj31no ~~anJe bude faktor napredovanja sarno '1\19.i. uspijevaju je upisati u srednju ekonomsku skolu. zelJama.:--pn3'oi5tjaV: '. Uz sve to. Buduci da nije pokazivao poseban interes ni za jedan fakultet lako su ga-nagovorili da se upise na pravni fakultet. pa su vrlo lako nadmasili osrednjeg strucnjaka.2. a on u susjednoj kavani. koji se upravo spremao da. da ra~· )iii krajjJ__moie~_ozaklju~iti..~ roditelja . v . Roditclji misle da je ~atcrija!no :lanje p~rodi~e osno.:i) .~_ bezJ)r~. .Itel}st~ 1 tunzrnu (p~moeniei u priprerni hranej. Za .na daktilografski tecaj iako je ona pokazivala smisao za pravljenje predmeta od gipsa. ako uno .:~dnje sa nastavnicima i drugirn strucnjacirna. Mladic je jedva obavljao i rutinske poslove iz svoje struke. rnisljenju nastavnika. Aka irnaju moguc~osll rnaterijalneprirode. sto se ubrzo odrazilo i na nezadovoljstvo nvotom uopce. na lijecenje od alkoholizma. -'. .i »tefih« predmeta)..-~--:-. prosIno. ' .' Trebalo bi saslusati nastavnika I zajednicki pronaci rjesenja. ". Na osnovu analize poslova nekih radnih mJe.?vanJe.pripremi svoga djeteta za lZhor zammanJa rodltelJI bl trebah: . U jednozu mjestu u unutrasnjosti radio je vrlc sposoban sudija.4.~.J n. njegova radionica sve ~~ tesce bila zatvorena. Treb?l..drustverum potrebama zaodreder. osnovno ~brazovanje. Ispisali su je iz skole i upisali . Djevojcica je zavrsila upisani tecaj. iako nije pokaziva~ ?o. sto ga je primoralo da zatvori radnju. ali ne i djeteta..cvJelao..~ni fakt~r ~a. da je najnorrnalnije da sin nastavi zapoceti posao..~. Ie sto da rnu preporuce . Ijekarima i dr) u vezi sa izborom zivotnog poziva... '.o.:. gline i dr. p~t d~1te k 0(1- FrtIng 2. SluZbeni list S~iH broj 16/1979~.e~an mte~es za njega. Sposoban i vrij:d. . subjektivno su zadovoljniji i po misljenju pretpostavljenih postizu bolje rezultate u poslu.avanJu .-n<4?re~ovJnje u anirnanju i \J skolovanju..ikada je bio sarno jedan sudija. :. koji nisu imali u vidu i':injenicu da uspjeh postignut u skoli negarantira i uspjeb na fakultetu: ... Tek tada su roditelji shvatili da moraju nesto uraditi rnirno svoje zelje. Ook ~e radio uz oea jos je nekako islo. ciji su roditelji intelektualci. Otac Je . SIZ-a za zaposljavanje.sta trebalo bi izdvojiti one za cije je uspjesno obavljanje dovoljno osno~no ob~ovanJe.-. ali se pojavio novi problem.. Preko »veza« koje roditelji imaju.!__nli~~. Praksa je pokazala sto je vece slaganje izmedu zahtjeva nekog zanimanja i potrebnih sposobnosti.svoga posla.. jedva sa vrlo-dobrirn uspjehom zavrsava razred (i to uz instrukeije iz »vaznijih. sto bolje i objek.. . Uz to su ova dvojica bila sposobnija i okretnija za obavljanje . (pnp~e~~ n.im zanirnanjima. dJece razvijati svijest 0 druS1venoJ vnJednostt i medusobnO! poyezanosl! rada i zanimanJa.. Jednog dana iz nje su ga odveli u bolnicu. ani koji su bili testirani j kojirna je na osnovu razvijenosti pojedinih sposobnosti preporuceno koje zanimanje da izaberu. '. nije bilo ni zadovoljstva kod obavljanja toga posla.la je prvi razred. 42···· 4..!'. . U navedenom slucaju roditelji su pogrijesili jer nisu vodili dovoljno raeuna 0 tome ima Ii dijete potrebnesposobnosti. Sin ~u Je upravo zavrsavao osnovnu skolu I trebalo je da izabere buduce zamrnanje. pa je i posla bilo manje negoprije.1 o~ekl~a~JI. Primjer 3• Ucenica VIII razreda. jer 5U rna se za uslugu obracali ljudi iz tog mjesta i okolnih sela.zanit.. a on se preselio u svoju omiljenu kavanu. a i nacin apstraktnog misljenja nije bio naroeito izrazen. Rezultati prakticcih istrazivanja su pokazali da su balji uspjeh postigli oni kandidati koji su seprije izbora poziva posavjetovali sa strucnjacima (psiholozima.Olcu I jednorn rijecju posao mu Je . taka da mu se gotovo nitko nije obracao za uslugu..1h:lijete sa. To je bila Zelja roditelja.. to je veca garancija da ce pojedinac postici bolji uspjeh u odredenom zvanju iIi skoli. "'. Priinjer 1. pa mu je pored rada i finansijka situacija bila na zavidnom nivou.1': ako su I sposobnosti I zeljc djeteta garancija da ce usWtkOdilelji ~u ce~to ~el?ovj~'~:.arnlrm~a za preradu) I drugi. porodice. Osim toga u meduvremenu dosla su jos dva mlada pravnika. Nije uspio u to uvjeriti oca. Imao je dosta posla.. SIZ za . da ..tu 4>omocm pos. pedagozima._ .upozD:av3. I u ovorn slucaju roditelji nisu vodili racuna 0 interesima i sposobnostima dJete: tao Iako je ono pokazivalo izrazit smisao za jedno zanimanje. '1. Ponavlja.... a u drugom slucaju ne vade racuna 0 sposobnostirna ni o drustvenim potrebama za kadrovima.lovl ~ lab?ratonJu).nanja. i stvarne zelje za obavljanje posla sudije.1iynije ulNznati i procijeniti osobine svoga djeteta! .. Klasicna teorija a izboru zanimanja polazi od zahtjevazanimanja s jedne. koji vee nekoliko godina cekaju na zaposlenje.TreDJI . Roditeljiu prvom slucaju ne vode racuna 0 znanju i radnim navikama djeteta. --y.. vee ga je posebno interesirala kemija. :. bl.fonnirati radne navlke kod dJeteta (pocevsi od osnovnih higijenskih pa do radnih na~ika vezaruh za obavlJanJe odredenih poslova u kuci i izvan nje) u skladu sa djetetovim fizii':i-irn i 'psihii':kim moguCnostima. Tako je broj »rnusrerija« bio sve manji.e_:.. tjeraju dijete da ponavlja dok ne izgubi pravo na Skol. oni su zeljeli da nastavr posao koji je zapoceo otac. .. ~~-llciJedliosti po~loy~ !. '.. . Planovi i zelje roditelja vezani za visok ugled i primanja nisu se na :lalost ostvarili.prehrarnbenoj tndl!stnJI. i razvijenosti pojedinih sposobnosti. 1-~toil ~ '. zatim drugi...jiVip:em~. . radlO. pogotovo nije u skladu sa nJlhovlm. ali kada je poceo sam da radi.~. pa se postepeno to pocelo od.

g_Q_blik_<!_Lii'atjn. ': . upoznavanjem sa cdredenom literaturorn i sl.. viru lih zarumanja.ekQIi_J. strucno i prvorazredno savjetovanje kod izbora konkretnog zanirnanja i pravilno struma osposobljavanje u toku vaspitno-obrazovnog proeesa.pD~ljavanle. Radnim organizacfu!~su potrebni Ijudi odre"_euih_stIJlkUk'YajiJ:-~KOJe mogu dobiti samo onda ako se vodi racuna 0 tome da se izvrsi dobra pripre-rna za izbor zanirnanja. 0 ovanja i strucnog usavrsavanja u pojedinim oblastirna proizvodnje._f~J:!9!:I~a~~tlJern upoznalanJa sa krat roenmrh:lugoTo-cnlh1<1nISIVenim potrebarfia za pojedinim vrstarna kadrova. privrernenih kriza neuspjeha.Ilje!!g_l1l.. ~r rjesavanje-problema U rjeS~_I1je _ _sluCajev<l.kada ..ptQizvodgj_pr~a sudj~Jyju u pripremi kadrova ~... I' e-) _ kritickog odnosa ucenij<S. potrebno je raspolagati pouzdanim podacima 0 zanimanjima i 0 potrebama za odredenim kadrovima. -z : '. Pored radasa odraslim licima koja traze " zaposlenje iIi prekvalifikaciju za druga zaninianja i radna mjesta. Stoga radne . pedagog i siholo 0 i roditel'i koji svojim radom.' .diece. Orgaoizacija udruzenog rada 1 Konkretna prirnjena sposobnosti. -+-1. '.~9. koji mogu utjecati na cjelokupni razvoj i napredak djeteta u skoli. Novasistemska rjesenja.ni. znanja.._To su sve one informaeije.if. DrustveD<r-politiCke"~~a~i~cije .tilll!.profesional~ ~?seb!i<L1rijeStO..iia?-. i -~ ski u~jen.. koje se lieu djeteta I no injlhovo iznosenje pred skuporn ne predstavlja pomoc ostalim roditeljirna za rad sa njihovom djecorn. sa raznim zanimanjima i nacinu os po> sobljavanja za njih.znaCaj.5. Zato je potrebna i Duinasaradn'a rad ' .._t. kao i ostalim pitanjima koja sa znacajna za rad porodice i skole ria profesionalnorn usmjeravariju ucenika.lP. pa in.ia udruzenograda ii:cjeiinina svimovim zadacima. omladmske orgaruzaClJ? 1 S&VeZpionira.. u obliku predavanja 0 pojedinim temama.ll! .~az\'ijan~t.Q$. znanja i drugih osobina onog koji traii zaposlenje. ~.00 IvanJu po 0 ama ene za' ed te 0 moguCtiostima zapos javanja.U.'c~'Q·n. a sve to mozemo dobiti jedino na izvoru. ..~e~-:-mte~esir~O za 44 .4. ne..usmjeravariJelZiizctno.a omladine.dijete. . L41ll<ll.kada-.._a. U licnom kontaktu roditelji i nastavnik treba da razrnotre i analizira J.nadarene--i-t-alentiran~jc-c:e. .d. ~ravanje mental no retardirane. . kadase opredJelJuJu za oareaenazammanja.lQ[1ItC.samoupmvno sporazumiJevanje sa.' Navedena i ostala pitanja.4. /'.radni-i. .Rad sk o!e na profesionalnoJ l'!:lcr!_l_.lllj" Hie .problerne.koje_ina lJ_e_lLozel o m re oru IVOiznosltl avno n aru~im roditeljima i nastavnicifllil. ci'a sa svima onima ko ii .Ji0C!l~rit:rrSa:_f_~<. .!}. i roditeljski sastanci sa raznim ternatskirn predavanjima i diskusijama.porodic.redene. Danas se zaposljavanje nastoji obaviti sto struCnije.3..(_SSRN).:" ' ' bilo ~~~~~J~roblema u slu~ievima kada je dijete potPun~.1()_~.z. 5 druge strane. ..mogu pomoci skoli a ostvan za a 'e na pro eSlonalnoj orijentaciji._ __slfi'lJonp sa ostaiIm drustl'eno·poiIt!~~.· ~ . 4.tvariv.QS.i_(izicke oa n ro_QJ~ma.pOiobljava*._!l__!Q_fl]_uccnika za ukljucivanje u svijc! kada. ueestvuju u profesionalriom usmie . Zajednice za zaposljavaaje kao faktor izbora zanimanja ucenika Ove institucije se brinu 0 zaposljavanju radne snage.. RoditeIjima.u upoznavanju pojedinih n:ola i zanimanja._i!_0-&.J__r_ealjzaejic programa rada ~kolc na proteslOn~.zclje-Hxlitelja--i-djece. slucaju kada s~. . jer i jedni i drugi mogu dati dra oe-e CI ..nastave -i-vannastavnih aktivnosti. . ~ f l. udruzenimradom osnovne .t. .'srednjemusmjerenomobtaZovanju su pretpostavka za efikaSnije djelovanje orgari.--jektskapozicijaudruierlog radau...oJihvlastitih sposobnosti. -prvorazred. koji'-HnaJu za CIlJ priprernanje utemKa za pravilan izbor zanirnanja. Nosioci rada.naJ:od2.iu omladine. Radi ilustrilcijC.odluciti .[!.~vanju infQnnacija i podataka 0 wm vah'ijim pitanjima rada Hzhora zani._~~j.dijete..zelinekoliko .suradnja skole sa Z~dll1£~_Il)~.uP9_znava~e u&!nika sa vrstarna zaIlimanJaj_-poslol/~ma koji se obavljaju u ok- "~j • I --~ za jedDO _G rjes~n'e 'A~ kada dijete irna slab skolski Ilspjeh.Qv.. vj9. To su prvenstveno licni kontakti roditelja sa razrednim starjesinom i ostalirn nastavnicirna u skoli.za radnike mnog_Q_prije_njib. diskusija i rasprava 0 po~edinim problemima.i sub.na ~lnoj orijentaciji u skoli treba da bJJ~ direkt~mOfuik.organizacije moraju bid zainteresjrane. sindikalne orgaillZaClJe. .Svaka od ovih olga-ruzaClJa moze dopnruJetl unapredenJu rada na profesionalnoj orijentaciji na dva nacina: ~-.i_QIJ!giJl.4.se..'@_Ilj~-!-m_<... " (?f.':I_r~doVllC u . izbor zanirnanja..pfocjeni.4._Q~IVa..~ noj orijentacijic-v+.._osobioa_pojeQ_iJlca dolazi -cIo_zratID~JQ~norn I miest~-zti~~=t_o:ga_2. 4. Da bl se u okviru rada na profesionalnoj orijentaciji ucenicima mogla Pruziti pomoc u izboru zanimanja.l!..ntvstvene. skola mora ostvariti najtjesnju suradnju sa roditcljima. zajednice za zaposIjavanje bave se i poslovima profesionalne orijentacije omladine._!__1l.. ju speciCiene osobine djeteta. skoli i ucenicima zajednice za zaposljavanje mogu pomoci u: . nastave. 5 jed-. ..oZJl_kJiu9vrutia_u.hob!it~_Ta~_?~ . mogu se obraditi na razlicite nacine.-.~u~ zainler~Lane_za-profCSlonalou__omeJ). _ Licni kontakti roditel'a i nastavnika imaju prednost.. Npr.9I_ga?izac!je_1. roditelje treba upoznati sa opcim problemima vas pi. sa znacajern i principima na kojima se zasniva pravilan izbor zanimanja._l_f_lJU_9.+ suradnja skole sa porodicom u vezi sa priprC.'. .'!.m~~..anjlL. Ovdje treba istaci da se zaposljavanje danas ne svodi na admlnistrativni postupak koji se sastoji u tome da se sarno posalju evidencije nezaposlenih radnika Cija formalna kvalifikacija odgovara onome 510 oni traie. . ~ .. i' Na roditeljskim sastancima.z_a~a.5J. na roditeljskim sastancima.Inpg. a to podrazumijeva upoznavanje sposoonOsti..zanirn:mje-koje-xahtijeve-boljHk-{)ivezanih 73 materijaffie---t-druge.!~.- 5-. koje se ticu njegovih mana i vrlina. zau:nmaJJ.ima~d. . . Buduci da roditelji do nose kouacuu odluku 0 izboru zanirnanja djeteta.mozc .ne'pri1ike. I1 i p~ SVQiQj~lozi i djeloi<mgj/rada zairitcresirane 51! za__sy~i za izbor ~.:_ijj_lILQze sc oslvarili na vise nacina.ieli. tarija i obrazovanja sa stanovista profesionalne orijentacije.a_!:l.skoleokoizbome. Tad na razvijanju '\1- 4. ~90r0jnih drustveno-~olitickih organizacijo . ' . i zahtjeva radnog mjesta. Suradnju sa porodieom skola ostvaruje svirn onim nacinirna i oblicima rada koji se i inace provode sa svrhorn da se unaprijedi vaspitno-obrazovni proces u skoli.

.i. raditi na nekoliko radnih mjesta (npr.pc--. sobine s e u tom JI nelffitiko naCimi 1 <10 ill nja...-51ffiI6"iia nivou srednJeg usmjettnug ob1'aZovanja u SRBiH..i:::Mnimanjlla!_-'Okl4m=je.O(QJ-<. IZBOR METODA I OBLlKA RADA U PROFESIONALNOJ ORIJENTACIJI r.d__ne-stnr_ke~. Najprije treba poznavati». ili veceg broja radnika na istom ill slicnim radnim mjestima... To suoni pojedinci koji se bave odiedemm zannnanjem i oni koji me nadZor nad radom vece grope ljudi zaposlenih na vecem broju radnih mjesta. Glavna metoda za prikupljanje informacija je-£i obavlja odredem posao 1 re stract'a radnih 0 10 e IV posao obavlja. dobiti podatke 0 tom~ .--<--.) su slicniji nego Ii hirurga i lijecnika opce prakse . . Npr.~~t~9maiy:neke zaj~d..u. .. Kod ove analize treba. u pogledu PSIhomotorne .~i:)·1-. Informacije 0 podruc]u rada "1. r Izdraianle onih koii zadovoliavaiu i onih n: pre resto .5. postoji opravdana tendencija da se vlastiti rad precjenjuje.c. I rmacije za odredena zaniman'a ' iestamogu se dobiti na osnovu analize radnogiiijesta 0 nosno zammanja). f.u (razgovor) sa onima koji_dobw po<maju radao mjesto i zanimanie.vljati uvjez ano lice koje je u stanju <fa razttkuJe one sto je bitno od onog 510 je slucajno i nebitno. ic~d~ /' rc.. Ovaj posa .. isro tako 7 vlja jedan od natina za dobivanje podataka 0 njima. iii kao patronazna sestra). .:ujc treb~i Ir1i:ada -~lLPreporuCuje-da-izabere-pedrutje-svog-pwfe:Hon!!!io_g_. 47 . ka .rW<-X·. 5.. metalac i dr. Prema tome. zapravo.e c__.) nego sa administrativnim radnikom u SIZ za obrazovanje. treba dobro poznavati struku i njezine zajednicke osnove. t/'3 + ·c. kada se pojedinac upucuje na izucavanje odredenog zanimanja. -<::". .podruCja-rada-n. struke-. ali isto tako i zanirnanja koja se izucavaju u njezinu okviru.). -:=e1tdl~~.rprofesionalnojlJrijenla:<:ijii. ~. okulomotome spretnosti poslovi kirurga i nekih proizvodnih zanimanja (urar.0. tima.. Post~~f. _ Pored toga.!(tj. Pojedinci koji se osposobe za odredeno zanimanje mogu . Kod analize podataka dobivenih na ovaj nacin treba biti oprezan. jer oni koji ih daju imaju nepotpune i povrsne sudove 0 radnim zadacima. medicinska sestra moze raditi na prijemu bolesnika.vodenja teSkota i neugodnosti pretjeruje. '~' . farmaceut koji radi u apoteci i trgovac imaju vise zajednickog u pogledu manipulativne spretnosti i sposobnosti komuniciranja sa strankama nego Ii sa farmaceutom koji radi u laboratoriju..rada._ zo< l~c:tU:_ k:c. u operacionoj sali.ounacija. . -~ /..... 2. . ali se po neld!? zahtjevlffi-a: ifovatl nego razlicite struke.nitke osnove. a kod na. u okviru metalopreradiva e 5 rtlfe.sy~~t r~cIa..-f1' ~~ ~ "'] ( ._. posti i dr. u pogledu govomih sposobnosti profesor i nastavnik imaju vise zajednickog sa sluibenikom na salteru (u banci.1. postoji oko lOa zanirnanja: u okviru medicinske (zdravstvene) struke postoji 22 zanimanja itd.:o -r-. -.

e i do tog niyo~. Ijudima.. treba ~etJ sa tzyJesnom rezervom. '~<H .im teS'tOVirnamoze se ispitati: eree tivna s a to Je brza I tocna IdenlIukaclJa 65111<a. Pored 120dajaka 0 u¢eniku koji se dobjju na W..I:Jju KOI1[. lako Je svaka sposobnost pod utjecajem aktivnosti (opr.9stoii . verbaIna sposobnost (pronalazenje razlicitih rijeci istog smisla. Ima vr 0 sposo ne djece. 'tal' ' testov koiirna se is ituiu razlicite sposobnosti koie su otrebne ~eh u odredeoorn zanimanju i radnom mjestu.. .~~J~JJJp.~rsl~k~datke~van.:. analiza i sinteza. Ce_sto.u u svrhu ofes"t.nunul e~u. dokzarieke. sk>var.rakticnih ro erna.k:oja~~olazIOdo-tzr~aja -u-svim-!!ituacij_ama-u -kojima'&e-{)(i.reda i odnosa povrsina i pre meta u dvije iii tri prostorne dirnenzije): numericka spo.s~ na zoanja_iz srednje ~kole. nJu?1 ok~s. Ovakve infonnacije rnogu se dobiti od nastavni~a. .nosa ograrueene. ' s:Q_osobnosti."~.~ za ove specificne podatke. .:. a da ipak ne urilije SVlratl m na jednom mstrumentu: drugo moze imati razvijenu sposobnost za rjesava~ M . muzicke sposobnosti bi se jos vise razvile i usavrSiIe ili. i. opticka industrija..1. ~e rij .5 u ') da ucenikima dobre ocjene iz jennog predmeia ~!i je.latentne moguenosti ISpOljl I lSk?nsti. nas(<l:vnICII roditelji mogu prirnijetiti za koja podrucJa ~.-za. sobnost (brzo i tocno izvodenje jednostavnih maternatickih operacija. J a osnovu P':_~f!l_'!!_~PJa J~~eta ~ razr:o~.!:~m~ akllvnostlma.:'~rilr. .. 10t~esfl.9s~bl_lsm. Npr.Qje_QQjektivna':#k rezultat ne z:lY. da je dijeie sviralo neki instrument. izlera I u drugur: aktiv n~stJma I ~lt~..:ko'e su -i~ristiCne za te stru e 1 zamrnanja. nostirna (poslovima) i one znacajno utjecu na uspjeh u obavljanju tih aktivnosti.Ja u ~iliorogljhtrp~a-4a V0!1~L(l edm motormm-s sobMS~!!l1a:{spfetnost-QrstlJU. S druge strane lmamo dlJete koje ne po_ strze.)..la podat. kriticno i inventivno misljenje I r. n~ .rukovoc. ~v~ka skola sredn~~g usrnjerenog obrazovanja treba da odredi minimum znanj.). sl~h.~ ocjena re~ultat priy~emeno?! znanja (ucenje sarno za ocjenu).jer su-p acainim subjektivnim utjecalem onoga tko dlJete pratt.kuce.. za.' .pomocu.) obinsniii iii dati upuistva: osjctijivc i nt>r:... uot van e malt raz I au 0 IClma pre meta.i 51. om ..acIJa:n'a. koje dolaze do izrazaja u obavljanju specificnih poslova. Ponekad ni uz najbolju volju on D1Jeu s .: se pnm~u: r+r:» .6n vremens -om pen0du.o.2. iz skola srednjeg usmjeres nog obrazovanja. u kojirna uspJefi zavisi 0 razvijenosu ovin sposo nosu su: me.ov~. -~ 1 i ~ l' ?r. zatim rijeci koje se odnose na neku tema(slm cjelinu).eteta.. gd_ie i:n trch:l . Za uspjesno obavljanje razlicitih tehnickih zanimanja vaznije je shvacanje mehanickih principa i razumijevanje tehnickih struktura nego Ii psihomotorna spretnost.3 ucem '3.M- Informacije dob_ive~e pracenjern ucenika u duiem vremenskorn periodu. vasl?ltaea.ooalnoi'oni~nt:f .Z.Jki . bolJe :ezu1tate.-Spl:e1no. u ?astavnici..udske ?}elatz. mehanlckih s ~_~!!." nje tchnickih pro?lerna.spretaost ~~il(a za el!J!Ul!: aICtivnost .f1kJ?pecifienih psihomotornih'sposobnosti.ak. ueenje) ipak treba razlikovati sposobnosti od znanja.a_sposo. Testovi za ispitivanje psihomotorikeobicno sukonstruirani U obliku razlieitih uredaja u kojima ispitanik treba izvrsiti odredene operacije._ njima se rov'erava ko!" 'na znan'a ko'a 'e ucenik u toku . Ovdje treba napornenuti da je za uspjeh u odredenom zanirnanju potrebna razvijenost veceg broja sposobnosti. le¢ijih sposobnostl. Medutirn. .Po oeu ko'ih se is itu'e. Spretnost prstiju vaina je za uspjeh u poslovima koji zahtijevaju sastavljanje sitnih uredaja (industrija satova. Treba. radnI!? navlk~ma. 0 ea mentalna spoob hvatanje bitnih odnosa.sko:al). to ne postoji test kojim se mogu lspitatl pSlnomotome sposobnosti uopce.veCiha teAova koji seoanl'is pnnijen \i.. extravertiranost i sl.r:n. a i K:asnIJe. . jer ano st~ je nau~ CIOD1Jepostalo njegova traJ?<l:svojma. dijete moze imati razvijenu diferenqjalnll osjetljivost za vi~inu . nezadovoljni znanjern ucenika IZ osnovne skole nastavnici na fakultetu i.aka 0.terisrt.Ispiruje.)QKOincimakoj ~l!Pll~j_l!_!1~ ~'al1le oekor zantm~oJ3' N~ vazmJll u naslm Ul' etl111a oa rimien'j\'iji su: aci dobiven: na ?snol'U pra. Za potrebe profesiona_In.al~. ms~kto~a sportskih i drugih drustava. kOJe ne zahtijevaju poseban intelektualni napor)._QaID§njl: ( 1~({ _ ::. Iz naveden ih prirnjera Iogicki pro~zilazi da pored zahtjeva zanirnanja (iii pojedi~lh poslova I zadataka) tre?3 poz~avat~ I osob!T!c onega koji cc ih obavljati.ton.~..aru>menuti da nematesta za mjerenjeopee (generalne) mehani~ ke sposobnog!. gdje treba k o ntaktirati sa bolesmma i iznemoglim. za ritam i dobro pameenje riIelodija.. To znaCi da nU.' uom..ltlaca ~ekcIJa k_oJerade u skoli i R~gistraciju ovih podataka treba obavljati od polaska d eleta u skolu pa do opredJelJenJa za lZul:avan'e zaniman'a._yec od samog uceri! a. na putovanju. .?~satip'!nteresirati za sk?lu (moti.g tko isoituje iii korigira refu!ta1e_t~ta.. Npr. sposobnost sp§cijalnOg predotavanj_a (zamisljanje I pre ocavanje raspo. ~nkuplJ3nJa I obl\·~n.• vanje ravnoteZe i balansiranje tijela (zanimanj~ u gradevinarstvu. Rezultati dobiveni na 'osnovu primjene odredenih testova mogu seuzeti U obzir sarno kao dopuna rezultatima koji su dobiveni na 'osnovu drugih ispitivanja) dobivenih podataka 0 osobinama ueenika. <Jragoc)eni su S~CIKOii se dobijuti::imienqro t'2§tova koii rnjere ?dredene6SITOihe. . vee su najbolji onj~testQv' ko'j su sastavljeni na osnOVIl prouCavanja konkretne stroke ili_zanirna_lJia~i 1.osoII! _Q_a. radio-aparat).. paznja. sposobnosti za rjesavanje tehnickih problema kod drugog djetcta takoder bi se razvile i usavrsile. 5. b) Men~J ::-sluze za ISpltlVanJe slozemh funkclJa kOle su vezane za nase .slru -e. masinski i elekro-inzenjer i dr.:[.enj'!ia!$ffit~ll)ih~ njima se ispituju one osobine d.I..o'. u em u koji su vazni u pro es.dal1~0 tome e su latentne mo ost! u ._s: 0 a 0 .~U dlJe~e sisternatski pokazuje najvise smisla i interesa i u kojrrna o~ OJ.'nain~Ori.DOVl!. tekstilna industrija i dr. ako je dijete u njih ukIJucen. ernocionalna stabilnost. I OSla l 0 I. Spretnost ruke vaina je za uspjeh u poslovima gdje se mkuje sa razlicitim strojevima i alatirna (zanimanja u metalnoj industriji. ~.. cije poznavanje je neophodno za profesionainu onjentactju.s osobndst ueenika za '.ko~. .' ... I drugim v~IUm osobinarna.tej~tespOsob- 48 "~'~'''''Ori"""j. Stabilnost tijela i oqriavanje ravnoteie vaino je za uspjeSno obavljanje poslova koji zahtijevaju odria.jako su dr~gocJene. StOg~ ovdje neeemo pas.l 5to veeoj mjen is itu'u one 0 I':! rneh2.intenzit.:nolabilnc osobe tone ~ojc sc brzo uzbucluju) nc mogu uspjesno oba\'!J311 p_oslovc koji zahtijcvaju strpljcnjc l rad ~ IJudima (npr. parncenje.. sposobnosti rezoniranja. U »dosjeirna za ucenike« treba da se pre?vlde r:!bnke.to. jer sposobnost moze postojati. Neka zanimanja. vee zato 5to su njegove mogu6..lhpostl. N~taj n. Podaci 0 j . iti.se-ID~lt !' .. !i.cen. da je popravljalo i upoznavalo se sa razlicitom vrstom aparat~. .). vee J?ostoie testoyj (preciznije receno test-aparati) za rujere. ' ~ ~ovi %Jil:IitiYrulle:E&hQmot~mih~bnosti .et zvuka. saobraeaju i dr.O$a konsno poslui:ltJ za profesionalno usmjeravanje u6enAa. kines~etick:_!osjeti).psihomot~mu-SposohnostJe-kar. .e_Qiii_!!ntacije najCesc._1.no da n~stoji jedinstve~sih~moto. : :'k<: ". estoVI iiiehanickih sposobnosti imaju vrijednost kod utvrdivanja sposobnosf jeteta za izucavanje zanimanja u kojima se upotrebljavaju razliciti alati i strojeviiopcerrito tehnicki uredaji. sU6J mterprefuclJu od objektivnih cinjenica.~irati) i pomo6i m~ da te. nnCl a I za esavan'e tehnicko. o U omotorna koordinacija i 51. 3..pra¢enja-u~u. i jos neke osobine licnosti kao sto su: socijabilnost. Posloji vile naona kako se mogu pn~u!2!l1I sredlU pgdaa 0 {.i'.~ Podaci dobi\'eni na osnovu.. u sudu gdje se prirn aj u tuzbe I zalbc . m.. roditelja. za zanirnanje nastavnika u podjednakoj rnjeri treba da budu razvijene verbalne sposobnosti.ftzUltat sjX:C1fi§loitre~Rezultati u testovima mtehgenclk. automobilski.sP.)..ebno njima baviti.uC-eBik-a~ da o~9_J_J.osti..koh.bnost. elektricar.g I IZ pojediriihpredrnejj.Q_Gnp. .illng_zapaianja 0 uceniku u toku sk _ ~a. . ~. i nastavnih oblasti).a iz pojedinih predmeta kOJI su r~!evantni za nspjeh u toj skoli.~f~iOf .:rcf1!:' .!. 2..n jih se. Takvo dijete ~~ba p. radio televizijska industrija. gradevinarstvu.icstova anketorn inter. a) Senzqrni testo.VIseuspjeha.ze naJ. Qydjeje v3zno.1. ariicar. JentacilepmlIJIll. a da specllieno znanje nije usyojeno. crtda i 51.je nekihposJdVa.jl' ka ndidatirna za zanirnanjc . sposobnosti postoje i onda kada pojedinac nije u mogucnosti da se bavi odredenirn specificnirn aktiv. _.a~lgdo_ . . ne_zato sto se dovolJno ne zalafe.naglasiti da su visoko razvijen~neke sposobnosti neophodne za uspjeSno obav1ja. a~~olsk~g usp}e~a (opee. 0 mo a$ ~e.n. Konstrukcija testova je vrlo slozen I struean posao kOJI mogu obavljati za to osposobljeni strucnjaci. Kako iz ovih prirnjera vidimo. elektroindustriji i dr_). ali je njihovuspje ispod onoga sto ona mogu. ali prije odredenog skolovanja oije u stanjupopraviti motor (npr.iJ. Npr.~Iuze za ispitivanje sposobnosti koje su vezane za funkciju osjetnilfiiIgalla (~id. u... predpostavljeni na poslu n~ znanje steceno u toku studija I 5.

. iii njegovi roditeljiJ ' .'.f--I i .j9CnO utvrditi cilj koji zelimo postici anketira-njem..cpodvuci ..) koji su kontraindikacija za odrederie struke i zanirnanja.~~L_rJ. jer za vecinu znaei i prihvatanje 'posli kojim ce.. oa'itsu~upni sarno odredenom ogranicenom broju iii veci broj ljudi ima uvida u rezu ltate ankete._-ne-primijeniti"-anketu-pa"iek onda uty:@lviit1Sfli~~_'ii!!. d) odlican dak . od toga djece (racunajuCiiseb~~----~----------------------------------------------6. Skolska sprerna oca: U_profcsionalno j. 3. ucenici) znaju i zele iskreno odgovoriti na postavljeno pitanje."j' ""elfa.ako bismo .g!ioruX.m 1 u\. _ ___ osmogodisnja skola Mogu (znaju) A C odgovoriti 'Ne mogu ' (ne znaju) B D 2ele (hoce) odgovoriti odgovoriti Ne zele (nece) . Tabelamo prikazano to izgleda ovako: odgovoriti a) nepismen b) nepotpuna osmogodi~nja skola c) potpuna osrnogodisnja skola. kao sto s u s kro rnnc 5i>0sobnosti. Osim toga lako je dobiti odgovor na postavljena pitanja.za prikupljanje-nekih -pOOataka koji suvazni P profesionalno . __ svom buducem pozivu?. d) niza strucna sprerna . Ovo je vaino zbog toga. visoko razvijcue inrclcktualne spu. Skim si razgovarao-la . D:. Pored pOS(O]1 mz zdravstvenih I drugih osobina (slab vid..Sta ()dabrati u daljem ~\::alo~~ju1··· Odluka je znacajna.j'... Navedi tri nastavna predrneta koja 5.skola za. U dosadasnjem skolovanju uglavnom si bio-la: (podvuci odgovor) a) dovoljan dak b) dobar dak c) vrlo debar dak . nisam jos uopste razmisljao-la II. -------~--------2. 10.--------. " ··.: l:r:. ' 8. aTije :--te1£lspil3ti·stvame zapreke i intenzitet izraiene zelje.'.!!.::. ~~ ~ __ __'__ _ --~----------'---__'_ ~_-----~-----..polukvalifikovani radnik _ potpuna osmogodisnja skola . c): 5 ocem d) saba roditelja e) sdrugovima .polukvalifikovana radmca. u skoli volio.. (jed an za ucenike i jedan za nastavnike) koje je nedavno koristio PAlRC Sarajevo " PROSVJETNO-PEDAGOSKl PEDAGOSKO-ANDRAGOSKl ZAVOD SARAJEVO ISTR..23ilrn 'siCi\JEenike imere.:' · "~::.-.9.1 f.----7..: . Navedi'lri nastavna predrneta lio: koja su ti tokom skolovanja bila teza.~'ednjastrucna spre'!la :. odnosno koje big nisi vo- • L 2. 3.. sto-i1i.orijentaciji . .moze i vise odgovora): a) ni sa kim . _.. pcsla .se baviti utoku Zivota:Do sada je uocen nesklad izmedu zeljaueenika.. »Isla od ruke«: L_-----2.anketaseupotrebljava.~ .ij?I:oj~:zeIe j_<:~'~ai.slab uspjeh pSlholoskIh n o st i prt~'-.radnike (~avedi smjer) visa struma sprema . U obzir ne doIaze odgovori onih koji pripadaju kategorijama C i B (to su oni ispitanici koji zele cdgovoriti ali ne znaju. Radi ilustracije.ti:::i_~Ji..~nke!om se obicno zele do· bitipodaci 0 tome. .. . Npr. n_~I~2:e_u osnovi njih. . skola u kojes~. odnosno ako su zavrsili. nize dajemo primjer dva anketna upitnika. k<~nt~aindi~acija z~ slozerie i kreaiivne poslove. ali ne zele odgovoriti ria postavljena pitanja u anketi. treba pokusati da se dobiju na neki drugi nacin.'osnovu d obivefiifi podataka ffioi:e"}}izvuti(~ko se zelia(iQijD.c: I1lZ $VISc. C ) limo te da svojirn iskreniru odgovorima porncgnes da stcknerno u:'ld u zclje I ~19gucnosl~u c~~~ zu dalje ~kolovanje.' v .·--iik(i·emisledabiun·emuus 'eli koliko oznaJuzani. Prije nego Ii se anketa primijeni i konstruir~treb..-i' 4· 51 .. .f?ln!!. 1. b) prije godinu dana c) prije viSe od godinu dana d) 0 tome razmisljam od malena e). ' "e skole I zamman a su oznat' lClma 1 roditellma.-.visokokvalifikovani radni~ (n~vedi smjer) -----------------------g) visoka strucna sprerna (navesti falrultet) ili visoku skolu 5. a privredaoe: .' . dopisi ispod pitanja razlog zasto to ne mozes. .. pa' f ." su koruraiudikacija ZJ repetitivne i vrlo jednostavne poslovc._9. Zanimanje majke (naziv posla kojim se bavi) 4..sto ueenici roditeri._._ .i oni koji znaju i mogu da odgovore.em ika o s iajao bez. Kada si poceo-la da razrnisljas kuda CcS' nakon osnovne skole (podvuci jedan odgovor) a) prije 2-3 mjeseca .::. u sko li i dr. Ako imas brace iii sestara navedi skolu u koju oni idu.'UpisuJ~~potreba koje Una privreda. e) f) posla kojirn se bavi) (podvUCIodgovor) ' .. Vk~lIko na neko pitanje nikako ne rnozes da odgovons.ALIVACKO-RAZVOJNI UPITNlK PPN -79. jer lose sastavljena pitanja i mogucnost kontroIe odgovora mogu znacajno iskriviti pravo stanje stvari..' ~j\nketa I.. pitanje.. odnosno koja su I. kvalifik?vaoe.usmjeravanje ucenika. .visokokvalifikovani ~admk (navedi srnjer) g) visoka strucna sprema (navesti fakultet IIIvisoku skolu) ----------------------3. nastavnici.-nastavnicii drugillllS!e..ih mogli_upor~ditisa zahtJcvlma ko!~ trazi udr:uient rad: " 'rna SvoJlm 0 d govon pornoci cd da se I generactje koje dolaze iza tebe usrnjere pravilnije u odre . h. _-----...k.::.50 ".. dene ~kole a u skladu sa potr ebnma naseg drusrva.. .skola za kvalifikovane radruke (navedi smjer) f) visa sprema .. CENTAR 9." b)s majkom : '. Broj clanova porodice (napisi broj racunajuci i sebe) ._(.. fensIci (podvoci) ~ovna~ola(nariv) Mjesto i . . ~ ..' e) srednja strucna sprcma . ~kolska sprema majke: (podvuci odgovor) a) b) c) nepismena nepotpuna d) nifa strucna sprerna .) Ako su nam odgovori ovih ispitanika potrebni.. Zanimanje oca (naziv 1.amman a•.§likjtQ_SYim_yainirnl~ n~ziflz50r zanrmanl~_treba"d6biti podatke na osnoyu ankete od roditel~~ tome treoa VOdlUraCuna 0 opsegu loolIku wete.!llriI. ali je teze utvrditi da Ii ce se ucenik stvarno tako i ponasati u korikretnoj situaciji (da Ii ce stvarno izabrati skolu koju je naveo on. ovaj nesklad bio SlO ma nji.tindiL_.. koju su skolu (odnosno fakultet) zavrsili I.:\jn~: oscbinc). 0 hneLp~e Pol: muski. 1. Tvoja generaeija ove godine zavrsava 6snovnu~olu. Motimo te da na svako pitanje od~ovoris p~emauputarna datiru UZ. tjelesna konstrukcija..!?~oggpredjell~nJ<U niz~~KetOrn se vrlo lako ffiQZeispi!austouceniIC zellili ne zeli. .i~.s . 3. 4. ... Pri tome treba voditi racuna 0 tome da Ii oni (roditelji.

f) ~ nasravni .'j. . koju bi tada skolu zelio da upises? a) navedi ~kolu i smjer b) ne znam 2.79 za nastavnike«. rava upisati (podvucite jedan odgovor): a)." . ._---- _ e) nakon zavrsetka te f} zvanje koje se stice g) posao za koji se u h) idu i moji drugovi I) nesto drugo (navedi skote lakse se nade posao nakon zavrsetka te skole je cijenjeno u drustvu toj skoli osposobljava dobro je placen u tu skolu sta) Radni staz u nastavi Podaci za ucenika (ime i prezime) I.:.. mehanicar elektrienih kola.' 52 .. _ 15.nastavnikom g) sa strucnirn sluzbarua .. ?·:.i.~::::e:~..\{dDosn~ u koj1i1i~v sposobnosti? (Ii. tapetar.. dvije godine.Y'f~': '~. . Irne i prezirne nastavnika: Predrnet koji predajete u mom mjestu (u blizoj okolini) nisarn posrigao-Ia odgovarajuci uspjeh za drugu roditelji me ne mogu skolovati roditelji su tako odlucili nema druge -------------------------~ _ ___.: •.--. c) jer nel::o odnjegovih drugova ide u tu ~kolu. usmjcrenog obrazovanja.. Vas je zadatak sljedeCi: I.. 4. galvanizer.. zavarivac i zidar. . cjslabo. vise od dvije godine. :-'~'>. godinu dana.~j~gavaju.. S druge strane. (Poglcdajre 17.. 3. _ 'II .:. uvjeti rada i 51..·79 ZA NASTAVhlKE Up u t s t v o a) navcdi naziv skol e b) pokusacu se zaposliti e) ostacu kod kuce d) nisam jos odlucio-la 13.. koj~}ikoli. Sto rnisls da je u sadasnjoj odgovor) 2) zelja ucenika situaciji presudno za ucenika da se upise u neku skolu? (podvuci uteni~ je:~odvucitejedanOdgavOr) b\ c) d) e) ielja roditelja uspjeh ucenika rr. Sta rnislite da li skola u koju se ucenik narnje- 5. ...'·- ~"'.. d) jer nema druge skole u mjestn (u bIizini mjesta). To su skole koje dajn sljedeca zanirnanja: elektricar. Kada bi se ti rnorao-la da se opredijelis za jedno od ovin zanimanja (napisi) 19. . zanimanju .. .:Cl. . Pit. . dohodak.. 3. gucnost napredovanja. ~-' . :.. b) prosjecan. odnosno dopisi) a) sve mi je poznato b) znam ponesto c) znam vrlo malo d) ne znam gotovo nista e) navedi sta bi jo~ zelio znati 0 tom zanimanju 22..79 da ih sarnostairio ispune..::Dl . ali ih ucenici izbjegavaju.f..__. . jer se za svakog ucenika ponavljaju. U slucaju 14. ..im. .·8_ Postoje 1. .te..priupisa u ~kale srednjeg. 2. lifui. ·... Ucenika poznajem: podvueite adgovar) a) b) c) d~ rnanje od godinu dana.. 6_ Prema vasem misljenju . pa bi ponavljanje u svirn prirnjercirna predstavljalo suvisan naper. f) jer nema odgovarajuCi uspjeb da bi se upisao u drugu ~kolu. Pri~datraii:iA:.. Prema svoji~ opstimsposobnostima . b) pod pritiskom roditelja.. kerarnicar. ._ a . c) izr-ad prosjeka svoje generacije.. .:j:Z~fn~~:~t:{~o~ pieprbb. manju hi najvikdosle Qoiz~jau~nikove ·. da CeS uspjeti u skoli u koju imaS namjeru da se upises'1 ~ : a) sigumo cu uspjeti b) nekako Cu se provuci c)ne=arn . .. _ 16.~ zanimanja.:>.avemte pribIiino zaniinanje)e'·::··'·c . Kada bi imao-la sve us love (da je 'kola blizu. 21.1.:eraciji.:. u upitniku koji je popunio ucenik): a) da. ima skola u kojima ima dovoljno mjesta i nakon kojih se gotovo odmah moze dobiti zaposlenje.). Zasto aI b) c) dj du ne budes prirnljen-a si se odlucio-Ia za i:eljenu skolu? u naprijcd navedenu skolu. .·.--. . .. Sta mistis. 4.:\<.. Sta ZIlaS 0 zanimanju .'79« i nastavnik »Upitnik PPN -'19 za nastavnike«.ucenik se aamjerava u navedenu skolu upisati (podvucite odgovor): ne bi zelio ni pod kojim uslovima izucavati: . e) jer roditelji nemaju materija1nih mogueaosti za drugu Skolu.. sto ucenik popuni »Upitnik PPN .:.~ \ ':. kao vecina ucenika njeg sve generactje. b) ne.----'----"-----._ .:' i" :.~ ::.-. U koju skolu se narnjeravas upisati PPN . a) ispod prosjeka u s':ojoj ge.. SIO mislis da bi ueenici trebali znati 0 odredenom (nav. MislisIi navedenih zanimanja za koje bi se opredijelio: _ za koju skolu se ucenik opredijelio)..{53:. d) ne mogu dati odgovor.-' .. da imas obezbijedeno zaposlenje nakon zavrsene skole i ostalo). da roditelji imaju dovoljno novaca. ::. c) ne odgovara mu jer je za njega prelaka.-. irnaju izvjesnih poteskoca.. .~-..u . ~: • .. kozar.~koli I::oje namjeravas izucavati . c) nisam siguran.·.. g) iz nekog drugog razloga (navedite kojeg) -'-.' .~. Iimar. Koje od naprijed 20. Nakon. zasto ucenici izbjegavaju ta zanimanja? 18.• prije nego se odluee za njega -. Za svakog ucenika treba da vi ispunite upitnik sa oznakom »Upitnik PPN . Da bi se rnogla pruziti odredena pornoc ovogodisnjoj I narcdnirn generacrjama... Mislim da utenikii po~'i1aj~m: (podvucite odg"ov~r) a) dobro. kornpletan materijal dostaviti lieu koje bude zaduieno za prikupljanje rnaterijala.edi sve $10 misliS da bi trebali mati) -:- mo- .'. tesar. ncophodno je da dobijerno odredene podatke.k~j~f.. Ucenici se cesro upisuju u odredenu skolu mada znaju da ce tesko naci posao.. \..anja pod brojem 0 i 9 treba ispuniti sarno na jed nom prirnjerku. .odgovar& ucenikovim mogucnostima... ..aterijalne mogucnosti roditelja nesto drugo (navedi sta) . b)-dosta dobro. b) ne odgovcra mu jer je za njega preteska. a) po svojoj vlastitojzelji.. gdje ces se tada upisati ? (podvuci odgovor) skolu _ '" Svirna je poznato da ucenici koji zavrsavajuosnovnu skolu.! ~ ? _ __'___ __ I likorn UPITNIK h) s Ijudima koji rade te poslove e) i nekirn drugim (napisi s kim) 12. rudarski mebanicar. Mislite li da bi ueenik imao vise uspjeha u ~koli u koju bi se zelia upisati kada bi imao rnogucnosti (pitanje 15. (podvnci.>"""" ..•.:.:.--'--.·. :. Dati ucenicima upitnike sa oznakorn PPN .upisati? (mogucnost zaposlenja. .

I razu~ (uceniku.!li s~ ~ odgovori odn~s~ na probleme drugih ljudi I njegovo poznavanje nekih situacrja. lunar. vjua (iii anketar) treba voditi racuna 0 tome da I! ispitanik (ucenik.Ipa mtervjua i njihove kornbinacije (p.~"'y'od. U slucajevima kada ucenici iii roditelji daju odgovore vezane za rjesenje njihovih problema i problema njihove djece. 0J'tre e profesionalne orijentacije ucen!k. 0 ra a t analiza 0 went 0 ataka... K.-i:!aupitnika. . nepovjerljivi i neodlucni. Ako su pitanja preteskai zahtijevaju odreden stupanj obrazovanja.vazrie. tko odgovara eesio mora. . Vrlo cesta upotreba ankete i nestrucna primjena dovodi do negativnog stava prema vrijednosti ove rnetode. h Kod landardizirao(W. Ako se takva pitanja ipak moraju postaviti. ..) dale odgovore koji se ticu ~je~~vi~ zelja.._S u'e vn erne IS Itlvan a I obrade podataka. b) posao se obavlja pod nepovoljnim higijenskim okolnostirna. f) post oje predrasude prerna tim zanimanjirna u odnosu na »intelektualna« zanimanja.rek~ vezane za profesionalnu orijentaciju ucenika) onda se upotrebljava standardizira ni intervju (ako ga damo u pisano~ obliku i ako na pitanja i~pitani~i odgovaraju pis~e: no.n'ju fT. Nadalje.' vnjed~ jedno pravi10: ako zelimo dobiti onjentacione podatke 0 nekoj pojavi (zeIJ~. voditelj ce u takvim slucajevima sugovornika utjesiti oa taj nacin sto ce mu reci da i drugi ljudi ne rnogu nista iIi vrlo malo .Veoma 'e v· akav. oajveea prednost istovremenog biljezenja odgovo~a je u tome sto otpada opasnost oe- J~ 55 . vee nakon dobijenog odgovora treba-da prede na sljedece P!tanje. av " uzi una n ed odr~denom S emom.rv. Bez obzira rul svrhu rulvedene teskoee i opasnosti. upotrebit cerno standardizirani intervju. ako zelimo dobiti detaljne pod atke 0 pojavi koju ispitujemo.~ obicnorn razgovoru po iumc S10 se \'oJ. . donosenje zaklju a I axwje r_r~porUKaz~ po uzlman~.tnacelmm postavlciima pSlholo~ko-soclOloske metodologije. kao sro su objektivnost.. stalno biljezeoje odgovora smanjuje pafnju ispitivaea (voditelja). i to ~i u kern slucaju ne z_n:!LI a d on nerna svoj plan I cilj. mehanicur eicktricnih kola.olusta_ndardlZlram mtervj~). ::ko zelimo ispitati ~ve! iii veci ?roJ ~cen.I!pom?~1 u '1Jesayanju njegovih eventualnih problema ili prosirenju njegove informiranosti lZ oblasti u okvi?:>~o~e s~ vodi intervju.upotnje I~I0 a . y09~telj inte:. g) nesto drugo (navedite sta) _ 9. kcramiqar. m. onda je ispitanik viSe rezerviran prema voditelju. a kod pojedinacnog ispitrvanja slobodni..·e rvi kontakt uno tko vodi int~rv'u sa uce~· . . • £}. povrsan i nestrucan takav isti stay i ponasanje zauzet ce i oni koji popunjavaju anketni upitnik. diti.i . namjere." 1': ski rnehanicar. tupetar.:' Ako je odnos ispitivaca (anketara) prema ispitivanju (anketiranju) neozbiljan. rezultati koji su dobiveni pomocu strucno sastavljenih i primijenjenih anketnih upitnika. reagirajuCi pravovremeno .· .'-::. roditelju. pridrzava ncke unaprijcd prip!emljene ~l:eme. Doaj '.. odgovori su realniji i objektivniji (istinitiji). ealizacija svake odovih f~a treba biti zasnovana n. a slobodni intervju. . u. . S12 rnisf ite ~ta bi ucenici trebali znati 0 odredenom zanimanju prije nego sto se za njega odluce (Na vedite sve sto mislite da bi bilo pozeljno) _ f . ruder- '. nepovjerenja I neorgamzrrano. kada se daju odgovori koji se ne odnose na njih direktno...lva 'voditeljuda:-<1Qi1"ei:!Onek!h dubljih (d~t~l~n!jlh) m~OrrnaClj_a0 uceniku.l.osnovu dobivenih rezultata donose zakljucke . Da bi odaci dobi"eni metod om interv·ua_biliJlP9. k oznr. Praktienu i teoretsku vrijednost imaju.!.a~It:ti) cilj I svdiu razgovora.)A3iljcieoje odgovora dobijenih. _.. c) nedovoljno su placeria. Sla rn is lite.na neke njegove reakcije I izjave koje ~u.imasYQJu p~4nost bas u tome 510 Je ~tandardlZlran pa olaEav"~osa(tvQ(lite(u intervj). ~~gu se . (1(Y~jellJ. cinjenica.. . nastavmku I dr.a.'. u 0°ine S[O onJogu6:. a najcesce problernaticna. Predno~~ so 0 ~~§ In~ervjua j~. zavarivac i zidar. On treba steci dojam I uvjerenje da mu se ze. I: . \. onda su tako dobiveni ocdaci sumnjive vrijednosti. Prividna jednostavnost ovog postupka navodi mnoge (i nestrucne osobe) da konstruiraju anketne upitnike.(ili n. t fiiJ Posebnu paznju treba obratiti i na osobe koje ce vrsiti ispitivanje (prirn ijeniti anke[u).' . d) roditclji ne ze!e takvo zanirnanje za svoje dijete.raeuna._ za In.eta posrupak koji proJazi nekoliko faza: forrnulacija Eroblema i cilja koji se isprtuiii.). prekinuti svoje izlaganje kako bi omogu¢io ispitivacu da sve zabiIjez~ a to oteillva Citav posao.vati i ka~o c~ te. Ako se ra~govor v<?dl ~ arrnosferi velike napetosti. roditelj 1 dr. opredjelje.la.tr~ 1" . .l"1e~u~lm.o. Treba imati u vidu da je ap. galvanizer.i!!. " /75) Ako se dogodi da ispitanik mora cdgovoriti na pitanja. toku intervjua takoder veOI~a y~o.da zna . provode anketiranje i na .e~~jainter:vJIl~~ode[ Je veoma vawo. Nema snu:}..ika i rodit~. .i. !( 4. ~ ~(usmena lit pismena) treba da budu formultrana tako da su Jasn3. Postoje dvije mogucnosti kako da se to urad.ltlga kada su ueenici umorm i neraspolozeru (oakon nastave ih u slobodno vrijeme] III s rodlteljima pnje i nakon roditeljskog sastanka. pcgotovo ako se ispituju r?~itelji kojima je potr.ya . Ija.X u.n OI:n. a naruSava i tok razgovora. d kQJen!~ kom slucaju ne smije odstupi!. valjanost i pouzdanost.ti sam razgovor.!'!P. r~direijem i dmgim osobama. zbog ~eg" ucenici tesar.yelikiP l!1!eri 91l1?gu¢ava lednostavnIju 06radu do ata a . U skolskoj pr~ksi. da bi anketa imala potrebne metrijske karakteristike.e~n~ po.!!t<l_. Medutirn. Istovremeno biljezenje odgovora ima niz ne ostata 1 prednosti." Me du njirna su: e lcktricar.. dogadaja I dr. e) za njihovo obavljanje potrebni su veliki fizicki napori.. . Ako se to obavlJa istovremeno. naJb'oiJeje da se voditelj ne upusta u opsirnije diskusije. onaj koji ih ne"nl'zumije zapada u stanje frustracije i njegove najcesce reakcije su agresivne prirode.' \. izbor onih na koieCt:l5itt nmijen 'ena (uzorak III populli8j~prodo<!_enjeankeiiranja..sebna p~moc.akav ce stay sugovomik zauzeti prema voditelju zaYIsi i kakve ce odgovore da.Tz=r}i. Vrijednost tih zakljucaka i preporuka adekvatna je vrijednosti samo ankete. .i daju preporuke za poduzimanje konkretnih akcija.lema. Ako to mogucnosti dozvoljavaju najbolje je zakap_tnterroin koji odgovara i 'voditelju i ispitaniku. . • . j. 0 to~eci i sl. vee sarno to da ih on osrvaruje U slobodnom i za sugovomika nevezanom razgovoru.Onaj cd koga voditelj inte:viua ieli d~biti ?odatke tre~a . . ~o. koje zeli POSllCImtervjuorn.nlg:~tnih akcija.. izbjegavaju ta zanimanja? a) nisu dovoljno priznata u drustvu. Standardizirani il!1e. koja ga revoltiraju.nja i ~rob." . onda su pretjerano obazrivi. .ikl.i: tstovremeno dok se vodl ID~e . onda je 10 anketa). pr~p. .I.

. da bi se smanjila pogreska parncenja...' .'.. Krajnji ciIj sveukupnog odgoja i obrazovanja jeste priprema i osposobIjavanje roladog Covjeka za uspjesno ukljucivanje u radni proces. roditelji i dr. Dogada se da ispitanik nakon zavrsenog intervjua sam kaze: »Pa znate. .eienja P?dataka po." . obraditi i sadrzaji vezani za profesionaInu orijentaciju.5. ukoliko to sadrzaji dozvo!javaju.. teresi vezani za kolekcionarstvo (skupljanje maraka. nekad su vazniji podaci uego njegove »ciste« izjave.. Najvazniji od tih aspekata jest pitanje iskrenosti ucenikovih odgovora. . posebnu paznju treba posvetiti prirnjedbarna voditelja intervjua.:. u poje.. spreroanje. muzickog. novca. .) na osnovu metoda koje su navedene. ~tg~i vezani za pasivnu zabavu (slusanje muzike.: nteresi vezani za pomoc u kuci (kuhanje. . Na osnovu podataka prikupljenih u toku savladavanja gradiva iz pojedinih predmeta i nastavnih oblasti. pornoc starijim i.. .. ~~teresi q:_nteresi SI. [ i { :. . »Cesto izmedu redova« ispitanikovih odgovora iii procjene onega sto narn nije rckao.' . 57 . U svakorn slucaju. ako su roditelji nepismeni. Iikovnog. .'lnteresi vezani Z'\ druge aktivnosti.Intere51vezaDl za skolske obaveze (ucenje. Da bi se dobila sto svestranija slika 0 ucenikovim osobinarna i drugim vaznirn faktorima. ~ '/12. stvaranje. '.ipletenje. na ispitanika to mozedjelovati zbunjujuce i zbog toga postaje nepovjerljiv. sIikanje.tocne rcprodukcijc pajedinih ":\" . ~. vodi racuna 0 tome koji aspekti profesionalne orijentacije se mogu realizirati.'.. rad u vrtu).":'/ . dinirn slucajevirna on je jedini nacin da dobijemo zeljene informacije (npr.. U tom slucaju njegove pribiljeske predstavljace zbrku podataka koji ce se pornijesati i nccc imati neku znacajnu vrijednost.). sivenje. tematske cjeline. Ako se izgubi iz vida taj cilj. na- rod' sn'i) . a ponekad i iz reakcija i gestova na pojedina pitanja. Najopasnije je u svernu tome ako voditelj intervjua rezonira ovako: »Najprije cu zavrsiti svc predvidcne intervjue. Mcdutim. Zato voditelj treba iznijeti svoje primjedbe i utiske o najvaznijim aspektima odrzanog intervjua. . : ..' .. ako se dijete bavi aktivno sportom iIi ucesrvuje u radu nekog kulturno-umjetnickog drustva.. iz SH. Lnominantno podrucje interesa za svakog ucenika rnoze se dobiti na osnovu podataka koje daju roditelji.' . bilo kako se vrs: biljezenje podataka (neposredno nakon intervjua.radija)? . pa cu kod kuce na rniru svc to srediti i zabiljcziri«. pjevanje u horovinIaICUD. kao i drugih podataka dobijenih od osta1ih faktora (strucnjaci. rnakramea i . vezani za literamo izrazavanje (citanje. odeliranje). pisanje j 51.. vezaoi za sportske aktivnosti (bavljenje pojediniro vrstama sporta). . tapiserije I~~ .. aktivnosti (sviranje. /-. konstruiranj . moze se zakljuciti sto ucenika najvise interesira i u kojim aktivnostima ima najvise uspjeha. razglednica.. nickih drustava. kao i drugih predrneta). lntercsi I'm) I vezani 703 pornoc ljudirna (cuvanje djece. istovrerneno iii magnetofonski)..)'iVOtereSi . onda odgoj i obrazovanje postaju sami sebi svrha.. kao i u drugim slucajevima). Da bi se postigao pravi cilj potrebno je da svaki nastavnik u toku obrade gradiva iz svoga predrneta. izrada goblena.. oblikovanje.. :. .ku~ava s~ rijdi~i pornocu snirnanja na magnetofonsku trakiLJako Je to dobitak za voditelja.' 5.\ .". nije to bas sve tako. . geografije. ako okolnosti nalazu da se odgovori ipak moraju naknadn<_JbiljeZ~t~ onda {rcb~ poy?vati pravilo: s biljei:enje~ odgovora nc smije sc odugovlaciti. . gledanje televizijskog pro·gram~uSanje. preporucljivo je da nastavnici pojedinih predmeta (ako to prograrnski sadrzaji dozvoljavaju) u toku skolske godine daju skolske zadatke na ternu iz profesionalne orijentacije (npr.. Bez obzira na poteskoce (na koje se nailazi u primjeni intervjua) i vrijerne koje je relativno duze nego kod nekih drugih metoda prikupljanja podataka 0 uceniku.kako sam sada varna rekao«. . rukovodioci sportskih i kulturno-urnjet. . ' . Ne postoji gotovo nijedan predmet u kome se ne mogu uz pojedine . skim odl3n~ S6 m~~~i za muzicke vezani koncerte). Ostali oblici prikupljanja podataka Rad na profesionaInoj orijentaciji ucenika treba da bude sastavni dio odgojnoobrazovnog procesa. nastavnici. kada osjetimo da ucenik ima posebnih teskoca u vezi sa izborom zanimanja iii skole. drugovi. Zabiljcskc treba izvrsrn neposredno nakon obavljenog intervjua. . .i:· ""F colazi onda kada ispitivac naknadno dobijene intcrvjuorn. !9Interesi vezani za likovno izrazavanje (crtanje.1. b iljczi odgovore (jj. teresi vezani za tehnieke aktivnosti (popravljanje aparata i strojeva. vezani za rucni rad (vez. ':. . druge obaveze prema skoll 1 skol-..iznernog- Uy_osljednje vrijerne problem bilj. Da bi se olaksalo svrstavanje ucenika prema dorninantnim interesima i podruejima kao primjer cemo navesti sljedece kategorije: .. Ponekad se na osnovu nekih nedosljednosti u samim odgovorirna mogu donijeti odredeni zakljucci.

59. u naseTI. nego i obaveza svakog clana drusrva. U okviru visokoskolskih ustanova. potrebama-zakac!rovIma. ! 6.profesionalne orijentacije temetih.el1~ts1jedecjrrrp61liZnIm <:?~n_9_va:m.fna kako dobro pojedini aspekti profesionalne orijentacije bili teoretski razradeni. 'gdje se pod racionalnom raspodjelorn smatra utvrdivanje najboljeg moguceg skJada izmedu interesa i sposobnosti pojedinog covjeka i interesa i rnogucnosti drusrva... Savez udrufenja za profesionalnu orijcntaciju.nad. zaposljavanju u udruienom radu. prije svega.") ·. pa sarno da jos dodamo..zg\eda da doprinesu razvoju drustva.~1 ." :. Vee srno govorili kako je tekac razvoj profesionalne orijentaeije u Bosni i Hercegovini. Poseban otisak iz biltena Saveza drustava za profesionalnu orijentaciju Hrvatska. zahvaljujuci uvodenju pedagoske sluzbe.-ii1coJojje vise rijeci bilo u prvom dijelu ove knjige. . jer one vee sada imaju teskoca oko nacina finansiranja ove djelatnosti i obezbjedenja kadfa posebno za nju. Stoga je drustvenim dogovorom .. . a samoupravnim sporazumima utvrditi dufnosti i obaveze razlicitih subjekata. strucnoj i profesionalnoj (institucionaliziranoj djelatnosti. " . poseban otisak iz Biltena Saveza drustava profesionalne ~~le~tacijeHrvatske.. a radi se i na njenom znatnijem provodenju u prvim razredima srednjeg usmjerenog obrazovanja.'!_:~dubliem poznavanju drustvenih cilieva.selekcija . i vas uno'. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA DANAS Za razliku od kapitalistickog drustv~gjtlr_9i~sjonalna. Savjetovanja za sve one koji se bave profesionalnom orijentacijom postala su redovan oblik strucnog usavrsavanja. doduse. str. potrebno urvrditi minimalan sadrzaj zakonske regulative u obrazovanju.17. institueija i organizacija u profesionalnoj orijentaciji kao drustvenoj.. ..' n) Koncepcijaprofesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. poslq_va. <~oguenosli obrazova~ i zapoSljavaoja.. u okviru Odsjeka pedagogija-psihologija. profesi6naJnom oiij~mll<:i15m. No ill to nece biti dovoljno ukoliko ostane sarno u okviru vaspitno-obrazovnih organizacija. U) Koncepcija profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. da smo jos daleko od toga da mozemo tvrditi da ked nas postoji profesionalna orijentacija kao program iran i razraden sistem koji se primjenjuje u praksi.. drustveno i politicko znacenje. izvan nastavnih prcgrama . ~adni~zadat!l~a. broj 15-16/80. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. kako je to receno tl Koncepciji profes~o~~qe_ OIJJ~!lraC1Je1 socljaltstlckoDl 1 S1flrioupravnOrii"drustvu-. razvoja. Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju prilog Biltenu. 15~16/80:. uveden je i kolegij profesionalne orijentacije. Intcres je drustva da svaki subjekt razvije one svoje potencijale koji imaju najvise i. Ako prihvatimo'ovu -osnovurondamoramo priznati. Pravilan izbor zanimanja ne postaje sarno pravo. Prihvatajuci da izgradnja sarnoupravnog socijalistickog drustva u nasoj zemlji pretpostavlja raeionalnu raspodjelu kadrova. U skladu s tim i sloboda izbora zanirnanja i rada ima svoje ogranicenje..dorninira.l_d_DlstvU koncepcija . prihvatili smo i stav da profesionalna orijentacija irna osim individualnog i veliko ekonomsko.psihofizioloski ' da (zanirnanja.. da je posljednjih godina profesionalna orijenracija uspjela da se probije u osnovnim skolama. Ovakvo stanje i savremena drustveno-politicka kretanja u nasoj zemlji sigurno su utieala da je Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju dao na javnu raspravu »koncepciju profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drustvu«.

licioci (moleri) i instalateri grijanja. ) Kada se danas govori 0 zanimanju onda se 0 njemu iskljucivo govori kao 0 dinamickoj kategoriji.. inzcnjcra i ekonornista svih profila. godine pretrpio bi izmjene u srnislu povecailj~ ucesca strucnjaka. GRO Sedrenik Sarajevo..I.d. GKRO Standard Rogatica. rova. na poslovima uredivanja i ciscenja terena i zgrada.. .1 o?razovaflJe... dnika dnie.o\'anj_eu ~1d1du5 potrebama~druzenog rada.·'npr.. _'. "~i~ pre~~~~~i~~[~\'!)r:1}. '. Ix svega o .za 5:7.. a ~ nekih.. navedene potpisnice raspisale su konkurs za dodjelu 654 stipendije redovnirn ucenicirna usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitarnih zanimanja gradevinske struke.' Iste osnovevec suprije ugradeneLu neke.iodnosno da se i.. Na nivou stepena VII takode irnarno predvidena dva zammanja. na.sarno kod nas u Jugoslaviji... _ »Polazeci od znaCaJa usldadlvanj3 obrazova..6. nastavnicki kadar.u ~jedno od zammanJa.je.)rganizator-programer.....~:DruStvenom ~o oyorU.':"j::·'. godine.godine) .i:llmanja_prije.godinaJto mati 'da obrazovanje kasnizatajperiod..: _.usioVlIDa I moguenosttma skolovanJa I . Kadrovi su se pribavljali na taj naein .«") Navodimo i slucaj zanimanja vezanih za elektronsku obradu podataka. GrK Zvijezda Yisoko. ma. ucesnICi su duzru ramjati profesionalnlUlrijentaciju (podvukli autori) i pruzatf strUcnu r/il0moc: .k1adenom. Ova tendencija vee je vidljiva U osarndesetoj godini.bradc p.. U prilog ilustracije razvoja zanimanja navescemo primjer iz g~~devinarstva. vozaci ~upravljaci . . masmisn na pumpmm postrojenjirna. stavno-naucnog rada na osnovu konkretnih i dugorocnih potreba udruzenog rada«. osnovnih zajednica. radne organizacije: GRO Vranica _ Sarajevo.ir3l.. .. ) "Mr Milo~ Delat: MeduruirOdna zavisnost kadfovske gradevinarstvu (referat na Savjetovanjuu Zagrebu. vise l?uta (4). Razvoj zanimanja Vaspitno-obruzovne organi. U clanu 15.' ..Ui. .risoko_ ob1"aZOVll1l..i ~. . admum iz. op~tor.orijenta.a. Na taj nacin su gradevinari poceli provoditi u djelo stavove idejno-politicke osnove drustveno-ekonomskog razvoja SRBiH do 1985. . Sigurno da ce se i ova zanirnanja jos razvijau.: .lz?laClJ~.. . _ --. se obavezuju da eepitarijau yezi sa profesionaInom ori. .hrazovnog-pr~4fgaBizacija_ udruZei10g rada.i: -61.« ") POW] proizvodno-izvrsne uloge kadrovi u nasern ulogu. »Promjenom i poboljsanjem teh~?logije ja._adrru'a-Sa~t~:. Zagreb.l. ~. u:' " . monteri oplata. druga n~taJu.jom i. To n!Je slucaj .~~acij~_bil.wis ". Mr ecc Komnen KneZevic i'Miodrag Milenovi6: »Znataj-b~va U 1!druieriom I 0 radu« •.njem. m~kase spaJa~u.:. pa i struku.' ..c'\~"1.zaJl:ailiO:vl~U(1~~~o:e ~tt:n~ s~~.Lu.)blj1LUYal!l. i svrseni studenti obrazovali uz ~d putem.. kao i moguenostima zapo§ljavanja«. .toku obrazovanja. razvo}a . 1978: (Dragan Tarluh.L"..o·.:L. .1s.. Neka zanimanja nestaju. . tesari. VIse 1 VlSO 0 0 razovanje.obraz.infornpsu ?mladfuu i ~ge.ede i druStvenllHi5effitOO&ti. ucesnici se avezujuna. GRO Bosna-putevi Sarajevo. GRO Put Sarajevo. Prije: 10-15 godina kod nas nije bilo Skola za zanimanja vezana ~ aut. .og Vidljivojeda uskladivanjeupisa')l&nikas potrebania lidroZenog r. GKRO Sretno Breza. potrebama.~j. GRO Ingrap Hadzici. . GRO Bosna Sarajevo. I ~a nivou stepena VI imamo predvidena dva zanimanja iz ove stroke: infeojer orgarnzaCIJe automatskc o. . . osnovna grupa struenih radmka su zidari. GRO Grbavica Sarajevo. potpisali su marta 1979. o:(:>ntazen. maj 1980. U skolskoj godini [980/81. elektricari.. .i. jer tendencija je da vaspitno-obrazovne ustanove mogu osposobljavati ucenika sarno za ona zanirnanja za koja postoje poslovi u udruzenom radu.?q~anizator.adnika-'Z!i~fednj~. odnosno za koje udruzeni rad iskaie potrebe.... sto zahtijeva visi nivo naucnosti i sposobnosti.. ali i specijalista za kompleks ljudskog faktora: 50ciolozi. tehnologije i nauke uopste... ZatC!.o':iaposrav~·u . k b' _ organizacijama za struCnQ. zasnovano na dugoiri6ioi..obrazoyaqjestalnc mora prilag-odiiv3Iirii:voju tehnike. oblike Ipostupke struenog rada na profesionalnoj orijenta~jii da blagovremeno .:"'. psiholozi. .polititk:ili zaJednica«. godine Sarnoupravni sporazurn 0 udruzivanju sredstava za stipendiranje i kreditiranje uccnika usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitamih zanirnanja gradevinske struke.hom gimnazije...Wbr.'·i...~oJe se daJ: rnl.-~~jem rjesavati U saradnji sa' i". ov. uzirnajuci U obzir sposobn s I I sldonosti pojedinaca.>:~je je osnovana Samou ray mteresna' za edruca zazapos ]avafl[e..v~C u srednjem usmjerenom obrazovanju. obrazova.prekv~aci. arrniraci. a na taj razvoj uticace zahtjevi i potrebe udruzenog rada.Prcrna prognozarna Saveznog izvrsnog vijeca iz 1971. KRO Visocica Visoko...!ld~ptacIJ~na prornjenljive uslove rada i ornogucilo dogradnju odredenih speClJalizacIJa. .jelovanju svih cinilaca_9.~dlma treba biti dovoljno siroko i terneljito. Ueesnici su duZni da staino razvijaju metode. ..!~<i ::s Osnov~ profesionaine orijentacije u poIXtnom ~pnju srednJ~g us!I'J.a_dr_q:!. koje su uzele kornpletan nadzor i brigu 0 ucenicima od njihovog upisa uskolu dozaposljavanja. prcma. "Zi\'i rad se prernjesta u sferu naucnog istrazivanja. . operator za autornatsku obradu podataka (stepen IV) I programer spect~alist (stepen V). Da bi ucenici koji su se opredijeiili za zanirnanja iz podrucja gradevinarstva bili sto blize privredi i u toku skolovanja..organizacijama u "ezi sa izborom radnika radi zasnivanja radnog odnosa. izradu projckta i konstrukcije proizvodnje i organizaciju proizvodnje. kontrolor uiazn<>:-izlaznih poda~ (stepen III)..... u~~ lavnom zbog toga sto gradevinarstvo i industrija gradevinskog mate~Jala u Jug~slavlJI danas zaposljava oko 740. Slicno su ueinile i neke druge radneorganizacije.bQ1ll:.anje. .·:'.". toku rada. .Tako. GRO Igrnan Illdza.()_a mq~ajupj~dl\i£k. ucenici se usmJeI?-vaJ. rukovaoci gradevinskom mehanizacijom i dr.J.~Ju )avIJaJ_~~e ! nova zanunanja: rno_nte. GRO ZGP Sarajevo. RO GrK Hidr~gradnja Sarajevo. krovopokrivaei.<·.~~t.. vodoinstalateri.e ra za sre nje.. ~IStem:~uCar 1 51.« (Dr Stevan Bezdano v... razvoj obrazovanja i kadrova do 1985..~~::.))usldadivarije sistema usnljerenog 0 razovan1l!3. gdje je istaknuta potreba da se »obezbijedi organsko i funkcionalno povezivanje svih stupnjeva obrazovanja i sa materijalnorn proizvodnjom i veci kvalitet cjelokupnog nastavno-obrazovnog ina. rnedicinski kadar. GIRO Drin a _ GoraZde. prp. ':i:. te da bi ova grana privrede sebi obezbijedila kadar (sada deficitaran). kadrovi za oblast kulture i umjetnosri i dr.odat. organizatori i koordinatori ucesruka. SaraJevo. montaien specijalnih instalacija.lie5a_QlL se-reffieIji n?J.. D!IDas.1'fiVednekomore.dllo. U unapredenom tradicionalnom grade.d.-Strucni3ci 'procjenjuju da tehnologija ide ispred ~~~~~\.da su se svrseni u~m'?l srednjih skola...cijLugy_oj~"p'!j.drustvene dogovore i samoupravne sporazume. u pripremu proizvodnje. dok ce ucesce nekvalifikovanih radnika bit! svedeno na mmimum.J<j. U tradicionalnom nacinu gradenja..Cl i . godine. . rnontaieri zavrsnih radova..o__kog n~v...r:no~t~en ms~~lacIJa. drustvu imaju i upravljacku Brze prornjene u tehnologiji zahtijevaju brze promJe~e'u ~trukt~ri i profilu ~a~. operator pripreme podataka (5tepen II). 60 .. u gradnJ!..a-stmCno.Za.SSR-u Je vise od trideset miliona zaposlenih moralo steel proizvodnu kvalifikaciju I sl. __ .odrucju . radne lj~d~ o razv9jnim."'" . manja i-montazeri osnovnih konstru~C1Ja.!J. zbog sl?eClJahzacije tehnologije nastaje vise zanimanla..ra~nskog osposobljavanja i trazenja odgovarajuceg zaposten]a. Politike i tehnolo~kog .~ skela. GRO Granit Visegrad.~peCljalizovanim strojevima i ~redaj~a.?~atsku ~bradu podataka.az..n()va Z<l:~. auto~ats~e obrade podataka.. _ ~.Q.. da 1JIobez1J!Je. To je pojava u citavom svijetu. .-4dn(}5nG--ZajedniceJ.:_itt:~e u gra~evinars~ 1 . pa cemo ga u potpunosti navesti: . tekuCim kadrovskim.Yl'. prekvattIlkaClje 1 obrazovanjau. Tak~~e pre~a ~ekirn poda~m~_u Francuskoj za pet godina zanirnanje prom!jeni~o oko 2 mtil?na lj~dl! u ?._Jer ce jedna oso~a u to~u radnog vijeka sigumo prornijeniti zanimanje. ".~Ogga °jdY)nja RSlZ za zapo~ljavanje.. »Utesnici. struCnog-usposobiJavanJa.jer zarumanja B1SU static.000 radnika i po ostvarenom ukupnorn pnhodu nalazi se na prvom mjestu u nasoj privredi.. : :. RO GeoinZenjering Sarajevo. jentacijom. .druSty~n. di~:lzborzammanJa re~je. nog rada. Za prol>lematikU koja se ovdje tretira najznacajniji je clan 14.~~a· nizacijafiiaIidrirzcnog rada rnaterijalne proizvodnje I drugirn. struenog osposobljavanja.potrel?ama.1. :osnovniIIi :iajednicama"odnosno · 2ajedniCOm. To su: diplornirani inzenjer za racunare i diplornirani .nih kurseva za odredeno zanimanje: busacica. monteri centralnog gnjanja. _ radni~rilikom izbo.!p'3-mer.

.10. geodetskastruka. rudarska struka informaticka struka sumarska struka poljoprivredna struka metalurska struka prehrambena straka procenat sloienosti u datoj struci..9~_ 4.. .bl[l'prubIC'ITI~Prob1ema.gasna struka.! . gradevinski radnici.. izraieno u procentima.73 0.~"~-:. u SRBiH nema prosvjetne struke (nije predvidena Nomenklaturom zanimanja).62 odsto) jos nema trideset godina.' .48 4. zavarivaci itd.48 3...9ii:bl-ii~oi:e_pqlrebe uskJadile..08 1. . '. ekolofro-higijeDl~kll:.44 4. _' __ _ . Treba. tekstilna struka prosvjetna struka prevodilacka i arhivsko muzejska saobracajna struka 10. 1.85 4. godine u sarnoupravnim interesnirn zajednicarna za zaposljavanja SR Bosne i Hercegovine ') zaposlenje je trazilo 143..' .. . Tako. med~II?' Ima: .u kategoriji VSS radnika: ekonomisti. prvi put trazi zaposlenje 50129.'!Jc.radnici bez kvalifikacije: 70288 (zena 59._ ..40 .30 (9. zdrastvena struka matematicko-tehnitka struka elektrotehnicka pravna i birotehnicka gradevinska kultura i informisanje ugosliteljsko-turislicka str.__ .950dsto 2. na podrucju SIZ za zaposljavanje Sarajevo za 1980.itd. Kj. diplomirani masmski mzenjeri.4 OdSIOSSS radnika I 3.3 odsto).:-ni1:isen'c uPI~uj~ U~~~JlQlr~..::. 10..97 1.09 1.!. " .' . itd.. kada se broj (planirani:i~isan~nika mO' redi sa pOll a2:!:!.13 3.900dslO 4.. '.'..83 2.-. pornocni monteri itd. ./iitl dat pr o cenai kOJIse odnosi na zanimanja III slepena slozenosti ucenika.. .. ~. . '.! .:. koji na podruqjti SR BiR eekaju zaposlenje. prvi put 5490._.96 3.". i zanirnanja a posebno jt: IV srepena godini prcdviden struka u sljedecirn je u pis u I [J i IV procentima: 16. Do 18 godina starosti ima 18133 neza'poslena radnika (12.10 4.ajuSliT!cilaml k~rovl_poJe~tnlh zanimanja. od eega 17376 traZi posao prvi put.00 odsto prirodno-tehnicka struka ekonomsko-komercijalna str.99 .0.odin.~~. PIT shuk~/~~tro-j. : .99 2. staklarsko-opticarska struka. u istoj skolskoj razred srednjeg usmjerenog obrazovanja pojedinih .45 6. 2.. u svim kvaJifikacijama.22 5.61 8.30 3.58 1.:. po prvi put 1796. .62 OdSIO .<..887 radnika.95) 8. reci da su i programi za pojedina ista zanimanja razliciti u razlicitim republikama i da za sada nisu predvideni nacini objedinjavanja programa i izmjene iskustva. prema dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici.93 4.32 2..7 OdSIO l/~S r~dnika...80 4.48._ . admlnistrativni tehnicari-birotehnicari elektrotehnicari jake struje ..94ods10 5..i!n:talld.: .. tesari izvlacioci iice i pro fila. iako se i tu vee javljaju tendencije da se ovi programi usklade. ~ ne zaStite.96 7. njihova struktura je sljedeca: . pored podataka da vecina nezaposlenih traii zaposlenje po prvi put.struka 1 struka ~.:-..24 0. ".{.98 4. .280dst'o 3. ': ': . slgurl!~ . _ . '. . diplomirani gradevinski inienje_ri _itd. ..poljoprivredna .' I) Bilten Saveza SIZ za zaposljavanje SRBiH za septembar 1980.alo. .¥~X{.struka Javnoginfonrusanja. bar sto se tice nivoa znanja u pojedinim stepenima slozenosti. . po prvi put 28056.V-radnika.37 1.c. Istovremeno.iom.:/'1 " /. 20. Mada vecina onihkoji traze zapcislenje ne zeli napustiti mjesto stanovanja.. npr.: s~ Neke razJike vide se vee na prvi pogled i u nazivima struka i u broju predvidenom za upis.. npr._.KV i VKV radnici: 29552 (zena 33.>' .t .. . stvena struka. _ .82 29..39 2... primijenjemi umjetnost.~.d!ln~~ ~~a_! a__~!Ce ih. ..27odsto 2. g.VSS radnici: 2175 (zena 60.48 3.'':".4 odsto VSS radnika.00odsto 5.. mUZl~astruka.. kulturna djela!D-~~_bi1:)liotekars~ struka.59 odsto). a" ~ .54 0.62 __ . Kako se vidi. _. radnici: 1993 (zena 56. govori i podatak da medu onima koji trenutno traze posao putem SIZ za zaposijavanje 118761 (82.99 1.:·. . a javljaju se i neke struke.n~la_n. Zatim slijede s~ pro~ntom od Opdo 0...-~~:' su.67 7.24 odsto).4 odsto).680dsto 2.45 2. • ._'. .: .04odsto 6. diplomirani pravnici. . :. arhivska . ipak njih 5354 primili bi zaposlenje bilo gdje u Jugoslaviji. kojih na podrucju SRBiH nema predvidenih. . ukljucujuci i inostranstvo.odinu.t.735 radnika.61 9.·:.Da semahom radi 0 mladim radnicima. .::·~. .16 -2. preko polovina onih koji trale zaposlenje su iene-radnice.vss .69 1. .R.18 OdS10 Ukupni III IV - - 20. stvara se. je sljedeca: ' Stepeni Struka metalska struka ekcnomska struka elektrotehnicka struka drvopreradivacka struka gradevinska struka medicinsko-zdravstvena struka adrninisrrativno-upravna struka saobracajna slruka' ugostile1jskO-lUrislicka struka tekstilna struka ' trgovinska struka jezicko-prevodilacka struka bemijsko-tehnoloska str.9 OdSIOKV 1 VKV radnika. po prvi put 22108.Yls.llP P!Q!Jkll!£. u kategoriji NSS i PK-sumski radnici. navodimo i CeSea zanimanja radnika u pojedinim kvalifikacijama. ~ 'potraznJ~ za ~jlma)e veil. __ .t~onema. . lake se brojnezaposlenih mijenja.24odsto 2.veterinarska struka.. To su potrebe.. ... Stoga je Drusrvenim dogovorom predvideno da se do 1982...::~ struka. po prvi put 1308.a!edmh _:::f..PK i NSS radnici: 9160 (zena 68.ruienOg-rada~m-~~I1~le-dn.:Q~.48 1.21:inJicka.Tstovrerneno u 1980/81. rudarski radnici._.:..... zatim hidrometeoroloske i dr. sto JOSvise stvara privid nezaposlenosti.":ima odrede~e kvalifikacije (pre: rna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici): 39. . .u kategoriji VSS radnika: diplomiraru ekonomisti. fnzersko-kOZ!TIetI-. pravnici. ..650dslO 4... u septembru 1980.39 3..rnasinska :ol< u!'lura)c izracun~la prcma u ku pnorn broju pl:Jllir.61 odsto). ..SSS radnici: 30567 (zena 67. .u kategoriji KV i VKV radnici: zidari. godine. ne bi bll? pro1J1e_ma~1t1 ~a s~fi~ta~~I~~I. Uskladivanje upisa s potrebama udruienog rada Prema dosadasnjirn iskustvirna.Ojl privreda ~!!rnoze a~' sorbiratlS 'dru-ge-st@~"m:._ " _ _.131. gradevinski inienjeri itd. geodetski inzenjeri.' ~ >:::~}.oJ stran~ stva.. a 3863 bilo gdje. nazalost.hemijsko-rehnoloska 8.k a.. . rang zanimanja mahomostaje isti. sljcdece potrebe za kadro.e_tJUJ~b.' :: . od cega je po prvi put zaposlenje trazilo 108.30 1.18 odsto). masinski inzenjeri.97 1.. zub()zd.. '~:.efiCitamim kadroviIT!~ .050dslO 3.u kategoriji SSS radnika: masinski teunicari. '..39 £1 5. Najkarakteristitnija zanimanja U navedenirn kvalifikacijama su: .28 5. godine sacini nomenklatura zanimanja na nivou Jugoslavije. Mada je navederio stanje trenutaCni presjek. izuzev KV i VK.kIh kadrova k?.6_2.75 0. skolskoj godini zastupljenost pojedinih struka u srednjem usmjerenom obrazovanju na podrucju iste SIZ..93 -.ra.77 2. Medu njirna je 80313 onih koji posao traZe po prvi put.:~.4 odsto ~K I NSS radnika 17 I OdSIONK radnika 10.47 3.' " .. Prerna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici..240dsto 3. Radi uporedenja.!<.68 odsto 6.:~~\.<l1matU_!l..H<Y.i!IQst._:.4 odsto).geoloska~~ kOzarska su:uka.··:' . prema konkursu za upis u skole srednjeg usmjerenog obrazovanja...27 10.t~~l..isk~~~ne.t1 sa d.e~~r~~. :.~ '.'+i:~.54 17. u SR Srbiji.:." :t!h.' earSka..

sumarski tehnicari .obucari .29% su zene..nastavnici matematike . jer se ili slabije prima rena radnica.2156 (1929) _ rnedicinski tehnicari .ekonomisti-komercijalisti . . .. I ovdje su kod svih zanimanja viSe od polovine nezaposlenih zene. _ stolari _ 420 (249)..730 (539). ogromna vecina su zene . . da 1i se mazda radi a tome..ekcnomisti-finansisti .limari .188 (153)· .88%.1847 (1539). Mada je potraznja za visokostruCnim kadrovima velika.170 (108) . ali i prevazilazenje nekih predrasuda.335 (282). Iimari).242 (196).laboratorijski tehnicari .1234 (971).106 (87). '. ·=~~~~=i~6~~~~~BiR~g~:'\/~:{~~:2.. VSS kvalifikadja.2919 (2738) .203 (133) _ saobracajno-transportni tehnicari .grad~vi~ski tehnicari za visokogradnju .maturanti girnnazije . _ elektromehanieari . _ alatnicari .906 (625). rnoze se nazrijeti dio. .rnasinski tehnicari . _ krojaci zenskih odijela ..koMekcionan _ 697 (613). elektrotehniear jake i slabe struje tehnicar ~ drurnski saobracaj isaobracajno transportni tehnicar.22%.1299 (1137).33%. kao I kas~JlJe za lJ z.145 (63) .197 (147)..840 (801) ..medicinske sestre . ··~~t!!~J. .nastavnici razredne nastave . Takode ima ne mali broj slucajeva da se svrseni ucenici prijave zajednici.gradevinski tehnicari . . 10 stolara.210 (192) . . .8850 (8210) . _ frizeri za zene _ 676 (427).' . kao sto se vidi. _ masinski mehanicari. mada. III eestog odbijanja radnih orgamzacija da prihvate radnika kaji nije regulisao v<.70 . .tehnicari za drurnski saobraca j _ 345 (310) . . ...36(45).154 .122 (108) .nezaposlenimakoji su zavrsili fakultet ilivisokusko- . 5 vozaca.122 (80).. _ instalateri vodovoda .stalnog boravka. . Mada negativni.metalurski tehniea."l:I1. Medu nezaposlenim koji su zavrsili neku od visih skola.306 (230) _ zidari . crm zavrsi skolu.4V~ !td. -.tesarl..ri-1200 15) ••. . . _ k d U nekim zanimanjima u skladu s tradicijom.da sc radi 0 svrsenim uccnicirna SSS. bez obzira da Ii ce nastaviti studij iii nece.kvom stanju. To je omogueilo razvitak tehnologije.115 (85) . . daktilografi '11 0 (97) itd.lu: . _ konobari . Postavlja se pitanje.pravnici .123 _ (102). .3962 (2754). tako da septembar u tom pogiedu maze biti nesto frekventnjji nego ostali mjeseci. .socijalni radnici . .kuhari .>j_nu . kroJa~ mus~. kuhara 76. _ vozaci teretnih vozila . ovi podaci mogu nam (u nedostatku podataka 0 tome koliko uopste ima u pojedinim zanimanjima zaposlenih zena) posluzlti kao indikator da se i u nekada tradicionalna »rnuska« zanimanja sve viSe javljaju zene. _ preradivaCi vjestackih masa _ 128 (107). .156 (133) ..babice ..: Tako npr.rednjoskolaca. . 4 molera itd. .:dnJcg usrnjercnog obrazov. tesari . .(99). .elekrrotehnicari slabe struje . . 75 RTV mehanieara. _ metalostrugari i strugari .213 (181) .anJ~.nastavnici predskolskog vaspitanja .1767 (1585) .646 (606) . glo daca i i~duslrijskih IT mehanicara. Ta ? 0 1234 nezaposlena krojaca zenskib odjela 98.1424 (1190). nekad najvece prepreke za opredjeljenje iena za odredeno zanimanje..ratarski tehnicari .ekonornski tehnicari _ 6880 (6424) . tap eta ra.duci sn.Htt -r: ". _ bravari . Stanje zabiljezeno u septembru mozda i nije odraz pravog stanja.30%...>jima ima ~k i deficitarnih (zidari. . ~10:~ biti I odrazyel?-utnog _nenalaz~nja zaposlenja odmah nakon zavrletka skolovanJa. _ krojaci muskih odijela .Profesionalna orijentacija u skoli 65 . konf:ekcionara 93.tehnicari.68%.zubotehnicari . ne moze da podrniri poriudu rotadih kadrova. neki se prijavljuju tek kada De uspiju upisati fakultet iii visu skolu.konfekcijski tehniCaIi:~:'<l ~4{104)~·>~:··· .. _ oblikovaei kcramike .jllja me du KV i VKV-radnicima koji Ceka~u na po.261 (232). u svim ostaiim zanirnanjirna vise od 50 odsto nezaposlenih suzene.sao. odijela 9006%.administrativni.moleri _ 144 (68). _ RTV mehanicari _ 373 (315). medu nezaposlenim obucarima 69% (167) su zene. ~~o daje pravo cIa posumnjamo da je i ovo izvjesna prividna n~poslenost. medu k<. iIi se zene teZe odlucuju ~ napuste mJesto. oblikovaea keramike . ali nastave redovno studirati i ne odjavljuju se.2752 (2290). . i~t_ineda je mobilnost radnI~a mala. .administrativni tehnicari . buduCida su podaci iz septembra. _ prodavaci .299 (237) . Cakiu zanirnanju rudarski tehnicar (140 zen a i 116 muskaraca).62. dajcrno Uz najccsc<! Z. najcesea su sljedeca zanitnanja: . ' Izuzev ianirnanja masinski tehnicar.383 (333) . .255 (96) . .. teretnih vozila.58 itd.115 (121).nastavnici srpskohrvatskog-hrvatskosrpskog . _ elektroinstalateri _ 338 (269) _ auto-elektricari .ekonornisti . Najcesca zanimanja medu. _ ta petari . jer za nekim zanimanjima je izrazena potreba mnogo veca nego sto irna prijavljenih nezaposlenih. . b~.hemijski laboranti _ 247 (212).rudarski tehnicari .agradi po d atak 0 tome koliko ih zaposlenje IraZI po prvi put. 26 pogonskih elektricara.hemijski tehnicari _ 963 (882) _ elektrotehnicari jake struje .auto-lakireri . .1211 (741).2499 (2016). vSS i VSS r adnike. Najcesca zanirnanja medu SSS radnicima koji cekaju zaposlenje su: .289 (63).146 (122) .masinski tkaci _ 178 (155).obavezu. gdje je udio fizickog rada. masinskih tkaea 89.102 (82) ltd. po 7 zavarivaca.ucitelji _ 222 (63) . . irna i medu onirna koji su zavrsili neku od visih ili visokih skola iii fakulteta. _ gloda6 (frezaci) . bravari . _ auto-limari _ 245 (210). _ zavarivaci . pojava ~a s~ svako ipak radije zadriava u mjestu stanovanja ill mjestu skolovanja znatno doprinosi ova. _ pogonski elektricari _ 445 (363). . 14 autornehanicara.140 (115) . da su upravo zato nezaposlene sto su zene. _ industrijski TT-mehaniCari . . nezaposlenih.sanitarni tehnicari .... Takode se moze raditi i 0 tome da preduzeca teze primaju pripravnike. ZapasJenje reb i 62 zene strugan. Osim toga. I u ovom nazovimo visku odredenih zanimanja na trzistu.1. . _ auto-rnehanicari . Zakonska obaveza od 3 ods to.1926.finansijski tehnicari _ 366 (344) . 30. 30 bravara i masinbravara. Me~utlm. od ~ezaposl:~hfn::era 98. 103 (89) .256 (250) ..525 (495) . sada znatno smanjen. 64 '5 . buduci da se vecina s.tehnicari za preradu drveta . .fizike ... hemijskih laboranata 94.440 (414) . .. odmah prijavljuje zajednici za zaposljavanje.

:.8% odgovora.e src ~OlV"'UOg razvoJa u ()r~Jamaza. u Savezu zajednica za zaposljavanje SR BiH...'.~".no·Q~g.'</razovanja i vaspitanja Sarajevo u ~k:01skoj 1978/79.a . strucno usavrsavanje i drugo). 1. Drugirn rijecirna.~..i. P?r~d niza pitanja. .>~::.mm:. sU.udru±cu9g rada.·:.. ._C!blikc__':'~p. ".'. ne zele roditelji. I =: . barern po prikazu nepopunje~ih rnjesta koje prijavljuju orgamzacije udruzenog rada.tre~. _ strukturi organizacije udrnienog.>.t_a. ~eusm~o o". mehanicar elektricnih kolica i elektricar. postoje predrasude prema zanimaDju i.". .vno.vremm.63 (51) itd.' . . od 22. isti . '" _ suficitarnosti j deficitamosti ucenika j polaznikakoji se obrazuju u skGli"prerna tokovima zapoS1javanJa.cl longl~udlDalnog istrazivanja kojim su ispitane zelje i profesicnalne namjer. na lZuca\'a~.. » _ mjest~rIU'obrizovne organizacije u zadovoljavanju potreba udruzenog rat:taZa kadrovima.uane vaspitno-obrazovnih orga'iltZ3cIJa.funti s!~r~in.. ueeruka I studenata trebajf!Ue-ZasflIvaju na drustvemm dog9. dr TlliomirRadovanoVic.-k.ga godisnje« (Ekonomska politika. Opredjeijen)a 5'.YQnmaJzme4u vaspitno-p.o .1 _ Uvezi s tim.. zidar. : j. mnogo je slobodnih rnjesra za koje nema odgovarajucih kadr?va I . Po trenutnoj kursnoj listi od oko 6700 dinara za funtu to je surna od 335. 9. lirnar.lru!tti. Bu~duCida .·..:~.~'An' "'Iiza'· ' ' ~ • aInih '.'::. to su njihovi odgovori uporedeni.'JlogIada. ·.. je standard a ueenika (stipendije. . uc(ffi:ic i 180 nastavnik...'" """ . rnoze se saciniti i prognoza dalje rnogu cnosti zapo~ljavanja za pojedina zanirnanja. Izuzev sociologa i ovdje su vecina nezaposlcnih zene. 88 C? I) ."<' "''.~ .drugdje da se upisu.f<ldnika~') ..potrebnih kacroxa.~odj~.O\.J?e~u[jrn..") Svoje odgovore dalo je 1051. ..( . :3a.dno o.:.' ~~m?razvoJa pcivre?e-.org~::~aci~~~5.d ila~edenih za~manja.~: "'. ----Danas. Sizurno kako smo naprijed :i?jeli. '. .mr RadovanBlaZi¢imr LukaMihalJICl'..:. :'.&_raaa"kao4-Dd. Najnepczeljnije zanimanje.adt sa pokazateljima Cije se potrebe zadovc1._ stimulati' .brnut'!_navedenomredu. .. :cntra Sar?-J~va.£<Sa. nazilos!. -~rupa aurora predlaze da organizacije srednjeg usmjerenog obrazovanja prate tokove zapcsljavanja ucenika i to take da se daju ocjeneo: .c':::_®:Lazovn"'i1i .'!I_za . . . ne bude Ii se vodilo racuna.ria je realno planiranje.g _i frekvencije (u..: udruzenog rada iskazanc po s{e~niI1lil_~t[Ucnos{i'. limar. . postoje plariirani poslovi i radni zadaci bar za polovinu njih .. Niie je pn~azan ran. . . ' Poda.nastavili obrazovanje na viSim . odllosno. . .~p!. za~im slijede rudars'ki meha?ica~ (s najCes..zagradi) odgovora koje su dali ueenici i odgovora koje su . _ oolicima saradl. rna I zanllmrn~ ...« ") .''"-:':\~'':''':':~'':'}>'' ": i. Pl aniranjc potrebnih kadrova ...aperar.':") Mr Munir Lasic. .'>'.otganizacija.' " .' ".?sti sku po." .!zap rsIja .bti!io:vnih.oJ~og.:"stizll u procesu vaspitanja i ~ obrazovanja.o. .azovanju i zapoSijavanju sa organizacijama udruienog rada za ~bljavaju kadrovi. . 6.83 (b7) _ diplomirani inzenjeri arhitekture .jrazeno je od ucenika da navedu Z2 koje cd.19si su usloyj rada.a prusa...p.s. zavarivac.9g sociolozi . EngleZl sou. " 'Stedn" '.o.1980)..dati nastavmCl.e ucenika osrnih razreda o~no.?braz()vne pot reb.l sek:tonma udru2enog rada. " '.:obr~CJ. bila upra~o o. . (Sarno 7 od njih 1051 vee je bilo navelo neko od deficitarnih zanimanja kao zanimanje koje rl~mjerava upisati).tim.'~c." ':~~:'. (redovna n.) lsto " '..daci. U ovcrn slucaiu »titulu« najnepopu!amiHg ponio je zidar sa 25.J o . . galvanizer itd.66: "0:0< obrazovanJa.aID"J hs. .L~y"a..Ijekari .em. kojl su grubo sVTStaniu pet kategcriJ3... .. .. -..i'. trenutno (septernbar 1980. X'kongres SKJ Izdavaai centar»KomUlUSt«. .o ?eii~i!~ma zaItiruanja uzeto je prvih jedanxest zanirnanja na trenutnoj region." .<:C~>ii:':. '..:}:}::.'. . godine (interno).000. ..t. godine) traii zaposlenje 143. .'} a prOleSlOn namJera u~ika osnovnih frola s podrutaa SIZ USIDJcrcnogob'. .' . .'''i'..r<.. " or:' . )) .r. U jednoj od anketa ukazuju na neke momcnte i razIoge opredjeljenja III necpredjeljenja ucenika za odredeno zanimanje. ."".I . odnosno najrJe~e IZahra?o bilo je tesar.. TIme rad irezultaii rada.< ..«"'j -.]os uvijek velik broj osnovnih organizll<e... JQj_e ~ak'b 5mo·Y1c!jellnaglaSenOi-~~ezOluCij[X1i:51-n~resa:SKJ.. .ka?a nemaju ona zanimanja koja se traze na tim nepopunJ~m~ poslovlm~.j~lilo nit~ z~je.JllJ'dZ(j'<i' nje uz rad. postaju realna os nova njihovog samoupravnog polozaja. '<. Oko 5 odsto ucenizs ni pod kOJ~muslc~:l1Ila s~ De bi opred.~~p!:e_Q_~~aJ~_v~~_~!..Ali SIOvrijedi~.'.. niko kod nas ne pravi pro racune.diplornirani _ diplomirani inzenjeri hernijske tehnoiogije . kojim se zeljelo potvruru opredjeljenje..u de(ICHamo:ll. zada~ SK!~_~pcijalis: t1ck0tUS<m10tI1J?:..1~ ~::.735 radnika.~.oZa.vnih organizacije--Medtrrim.iji!. .3.i.a. 1974.ZQyanJa>. gutava mnogo efikasnije rjesavanje problema zaposljavanja rnladih.g9Je se kaze: »P..§!r3!-_lle aaj~?ine dosta~naravno. I dalje: »Dugorocno sagled~~Ej~kadrovskih iobrazovnih potreba-mora se s':~." _. zanimanje je nedovoljno priznato u drustvu. I vasPitno=-obrazovne organizacije mogu s..:. To orne.-pod }!yj~~9m da imaji1-<ibeZbijedei...autori konstru~u i tabeluukoju treba da se unesu podaci 0 braju ueeriika i polaznika koji su se po zavdet1ru obra1:ovanja zaposIili ibroj u~enika koji . koje pojedinci p.prilog broJ 8ll " '.92 (72) -..'". 1'~~ plt":fi. .. .''.:'~.>'.LoS:J!_~_!_llX9._dostavlja svoje _ planove potreoi1illlCaor~va.?no¥okadrova za koje nema slobodnih radnih mjesta. . prekvalifikacija. "b' 'van" ma ""-.' dO~I]e~O Je IllZ zanmllJlvlh odgovora.'---' _'. broj 1486).ganizaeija+-z:ajednica obrazovama.te . proracunali da svaki nezaposlen] u Engleskoj predstavlja »dodarno zaduzenje javnog sektora od 5000 . viarn S~I meh~mcar. razvoj~ centar.: Pre .~ "sam..'..Posljavanja i nl:zapoSljavanja sVrSel. . _.deticitarn<! . 1979. .... godine bilo je u drustyenom sektoru zaposleno ukupno 5. Sarajevo.poslove .::. jer sigumo je da ce se ova rezerva vue. 0:l'p.00 diuara godisnje po nezaposlenorn.govore za koje od navedenih zanimanja bi se opredijelili kada ne bi mogli n~gdJe.000 radnika.':: .se ne bi opredijelili ni pod kojim uslovima.' . Koristenje prava za obrazovanje mora povlaciti drustvenu i materijalnu odgovornost prema onima koji obezbjeduju sredstva za obrazovanje._ Kolik? je stvaranje s~ficitam.~. J. ·:"tF".to..jos jeanOID ukazuju na. Kako je naprijed navedeno.. traieno je da proClJene zasto. ~--=ObrazQy_n~_pot~~~druzcnQg rada iskazane hOI prekvalifikaciju i strucno usav~a~!'. duze vrijerne a tome jos treba dodati da ce i svake godine... Drugim pi~anJem. (Izvor Ekonornska poliiika. ..667.L obaveze potaznika usmjerenog obrazovanJa.-"~{'':.a.::::"~j'. u Bosni i Hercegovini.Iihucenika. . . _ . keramicar. riemlriovn02~:-"--." . ul..!~o.' 5" '.navedenih zanimanja. od Slfane osriovnih or£~izacija udruzenp.Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku krajem juna 1980.iJe2aposlemh . a koja je primijenjena na podrucju SIZ '!lsmJ~renog obrazovanja ! \'asplta~Ja Sarajevo (u organizaciji Pedagosko-andragoskog IstrazIvacko-r~zv. To su tesar.S·':':::":·":·' "::':.e-uSTo_v~ L~a4.." ' dn··:"'''. tesar.:':~~~m. . _ rezultatima .profesori srpskohrva{skog~~rvatskosrpsk. pa koZar. =J.EJ.ivisokim' ~kolam* u regionima..Q~!b. l:.ai..6U~~PitaIlJ. zav~nva~ ltd..: posao ~e flZlCki teZ~. ~ anketi su navedena neka deficitarna zanimanja. :. . • " .n <..oDrazovanje IZ raaa.".- .PJ. """)J!doi~cijao zadacir:~ s~~. ]~b. a trebalo je d~ u~emcI od. Iz ppdataka 0 tome da vecina nezaposlenih trazi zaposlenje po prvi put. broj 1486. oup~vnomp~~~. da.!:.. krediti i drugi ob Cl « (9). pa zidar. .'. Na taj nacin se" onipovezuju 5 tim organizacijamajos prije stupanja ria posao za koji se spremaju i izjednacavaju se sa radnicima koji se iz radnog odnosa vracaju u obrazovanje.. dolaz iri nov priliv onih koji po prvi put traze zaposlenje i ostaju duze vrijeme nezaposleni. Beograd. godini.. .. o~Jasnj~njem (ta je »rad PO? zemljom«). -'.147 (133) . " . Razlika izm~u ueenika I nastavruka U odgovorU na ovo pitanje statistiCki je znaeajna.:ammaOJa.." .nih sk?Ia. ' '..je!~ta ~I~! ~sto se ueeniCl ~e opredjeljuju za ov.ql1Qp~Je"iies@rlU do y. galvanizer. ljayaju rtadfovuna.s~ n~ ~vq pitanj~ od~ovarali i nastavnici (naravno.Y9je.oji_~~g. U~ruCl De 2:11: ta zarumanJa).. ""'.'dnigih ~_rus~~njh djelatp.~uto~ takode trafe da orgariiZaCije Sii:dnjeg usmjerenog obniZovanja svoj' :~~~:l:" plan unesu 1 obrazovne potrebe udruienog rada ito: ". ..na nau~~ nom istrazrvanju raua._I!_e.dCJUlbr. PedagoSko-andcagoSki istrafivackoPI . lima.

.ms~ populama u n?rod U«...gr upa o dgovo ra uceriici nedovoljno priznato 1 posao 2 (260) 4 tczak prcdrasude uslovi lo~i nc ide roditelji 5 (4) (276) 3 (J8S) 1 (81) 4 (82) 5 (16) ca za zaposljavanje moupravnom sporuzurnu 0 osnovama plana Saveza samoupravnih SR BiH za period od 1981-1985.. . . . .. >:>-:·::·::::·'.~~nOll.:.koje je navrsilo 15 godina i ima opstu zdravsrvenu sposobnost i koje ispunjava uslove koje radnici u osnovnoj organizaciji utvrde prema potrebarna procesa rada.510 ukazuje ne sarno na nedovoljnu " inforrnisanost ..~?ju ~u!~s~~e~~fis~~~~ ~o!~bn~~c...log :p. . Kako se pod ovo mogu podvesti i djeca na bilo koji naCin hendikepirana u svomrazvoju. P"T pltanJe ~tam. -'..:se zaI11l1laI1Ja stepena ureruCl. smatra se da imaju zdravstvenu sposobnost za menje tih poslova.1I '.zakuen:i~ n :i~- UCesn'icismatraju'»d~Zaj~dni~' u-smjerenogobrazovanja i vaspieanja u saradnji sa nadleinirn zajednicamaza zaposljavanje i privrednirn komorama.:..1. dii IT .as: .-uslovi:za-. r: ._ zna » onesto. mogufup~hU.hlve su mogutnasu~oblJanJa.:. uslovima l"<Ida.'d" .1'.':. :~'t!avanje.. reCi.tJu »nedovoljno pnz. -k od ovora ucenika na pitanje sta znaju 0 zarumanju za koje su se ~pr~.~e svuna.YI). Mada Za to postoje i objektivnirazlozi.': . od kojih 60000 strucnih...nato« javI' a se citav spektar odgovora tipa »potcijenjeno «. tretIrana Je I u Sa- = :. dugackim 1 P01?-c:kad ?pt. '" d "ki '1' t .( rno5""'~.1. III .sUp_e.. a zn.~~~:~~v~~~~i 68 ..: :... > _ . taz("= Je mogucnot ~'p§!la\__ aOla na"-0' -Ii-z~avRie'J. Iiske Ucesnici Sporazuma obavezuju se da ce stvarati 'uslove mogucnosti za zaposljavanje cjelokupnog prirodnog prirastaja radno sposobnog stanovnistva..I.. 6. al. . na principima dogovaranja urvrduju planove upisa u skole srednjegusmjerenog obrazovanja.' " . . .J.. ~~o!ovanja.o ji kao da je potpuno zapusten. »ta zammanJa.anJa.. po zavrset o . »pom~avaJ~ee<:. "_.:~d~~o~~.da i{dilIs~au cjeliniimoghCi1ostimazap6sljavanja ~ organizovanoisiStei:Iiatsko'Za. ". a da IStovremeno lIDaJu 1 J .o .~. »nISU rnodema« I' drugo '.. .. (sta se radi kako pod koobavl a u u tom zanimanju " jim uslovlma . -=--::. ° ° SS~Jfz ' nja 0 njiliiaZilaju sljedeee:....."'. Radi ostVarivalJjil. :'_' .~::~'t-~c·.000. angazovanje na boljoj organizaciji unutrasnjih migracija i unapredivanja oblika i metoda posredovanja pri zaposljavanju.upiSu YISU~ VlSO _ 0 ~ .. . I dati _rl __ A 0 zanimanie . 0 zamm .~a saCinjavanje programa profesionaln<: orijenta~~e u .. ~o i u ~~rtu za .dpfatiiran. kojima se CestO~red_nJeskovlastite egztstenClJe. .-posljaVanje·ri1.l. . Obrazo~e djece'ometene II psihorIZin. .."sfhnuiisanje brzeg i veceg zaposljavanja uprivrei:In6'n'~d6voljnohUyijenim pbdi:ucjifuaRepublikc. . od ceg~ oko 153 .... i O a je In fornusanost uc '. 69 '-". Prerna Zakonu 0 udruzenom radu.(~~~ti" otrebe _usavrsavanja u _struci .Cemo..aspltno:o~r~ovolm ~:~~: U svakom slllcajll trebalo bl da ucelllCl pOle opr~Je]Jenja. sirn i viso rn S 0 ama 1 po .._.... ~_ .koji se vaspitno-<Jbrazovol pr~gram mo~ sava ElLha_J. lIS_ u-_ '.« U odnosu na sadasnje stanje u zaposljavanju »ucesnici ocjenjuju da ce u narednom planskorn periodu prosjecno godisnje traziti zaposlenje oko 150000 radnika.«i~._. . blranJuNzabanJ~ neg?ti da je novi Zakon 0 srednjem usmjeren~m ob~ovaI}Ju 1 . Ovoj 6njenici s~ ~os ~vi~c::~~j~/o~~~~J":~~:U~'.' _ ... . psihofizicki I drug(~ro.a~ ti·a:. svoje ~vih djelimieno povadenih podataka mo~e se vidjeti sU:0ka podl.duCn:~~~?=-~~J~gO).L. . wog svoJe ozbllJnostI. 50. • • moze Ii se nakon srednjeg usmjerenog obrazovanJa nastavIU s~olovanJe na Yl::.:i~' P~~st ~~oslenja.l...SaraJev?f.kakv~ llslnvi ~)C?nJe. ucesnici su se obavezali da iniciraju zakljucivanje dogovora iii sporazuma 0 zaposljavanj« slijepih..' d stenog odgovora »sve« nastavnici I ucenici su sag asrn a tre .« (cl.~kt~~~)980.. ku--b' '<'all:la (zdravstveni. . . . .ladihsin.i6iih kadrova oosebno kroz dosljedno provodenje piopisa..'. k 1 .ry:~id_. ~ J . j I d~ts~~~~~O~~}:tzi~frja~:j:~~bit·da ima zoaeajnijeg udjela u oda. ~~~~~Jd~~V:~ ds:n~re~~s~ ~as~J za nastav~ sko_l~vanj.J:r lI!ahk:5k~1 ::a~Jda pjije startuJu u obezbje~v~Dju pnje.l!itUskOg-n~pre?"'Oyanja. .1ost. ..j.S.~ljav3f1je.9 odsto s glovanJa. te stvaranje uslova za obrazovanje i strucno osposobljavanje radnika za zanimanja u oblasti poljoprivrede. -. a 2. . irnanju sve zna 346 cdsto ucenika (prema vlastitoj izjavi). • '-:. Vodeci raeuna i 0 djeci ometenoj u razvoju. l~e 1. .. (smje_!. radi brieg razvoja poljoprivrede. d djece koo [orne sta se radi U korn zanirnanju.za. NaZa. ko'i ima'u Zel"u ill potrebu da se Sto prije ospostruene spreme dao velike.I.ipak ovome dobririIdijeloin doprinosesubjektivnirilzlozi. a arnbiciozni uCenici. .u~J!!~:. . Ovo je vee ucinjeno priIikom upisa prvih razreda u srednje usmjereno obrazova nje skolske godine 1980181: kada je udruieni rad ucestvovao u utvrdivanju planova upisa i izradi Prograrna zajednickih osnova struka.7 9 odsto vrlo malo.~a zaruman_}a.t. ..'Cestosu to roditelji koji ner. odnosno prosjecno godisnje u drustvenom sektoru ce se zaposljavar] oko 38 500 radnika.. Invalidna lica koja ..a.kOJi se os -. .. : Kom~letna ova problematika. poslovima i radnim zadacima u toj organizaciji u skladu sa samoupravnlm opstim aktom i zakonom . »rugace mi se drugovi«.:.drrZiWi sk{)lov.!!Q!J~~_!-L.oga. 'kaonedovoljnikapaciteti. ~gnn nJeCim ee' redmetima koji ih ne zarumaJu« molovanje ~..p ... .~981-1985. .... »Radni odnos moze da zasnuje svako Iice. .. ..P.nesto i 0 moguenosti njihovog skolovanja._.liii'pii]"erllli'pripiavniki. U oblasti !iCllOgrada angai:ovaee se oko 10 000 radnika iIi prosjecno 2 000 radnikagodiSnje. Zaposlenost na podrucju Republike ce rasti po 5(0pi od ok03.I:n :"'-".:.BiHObtihvaceno je6.. perspektive za~imanja.--n~taVn:-progra:?)' ! virna kcie ce raditi .. • . te1ak.u 11: c~Jesta'a u z.SpecljaiDini obiaz()vruijem:'i ~aspitanjem ii SR. di kr dita _....~.fikva o.Ido za ZapO~ljavanje ~R BiI.u~lS.~' :". ..:i:. ~ ~~'e III stepena.!! .stavljaju predrasude (v~eroj~[no roditei zeliu roditelja. . odnospo zadataka.1~=:~{£!~::"~. »stid me je«.Sil osposobljena za menje odreaenih poslova odnosnoza izvrSavanje odredenih zadataka. '. ~. . "-"'_____ i __ -. .~u.. ..koje uslove mora osoW~J!.~O~ novih :adnika. Sigurnost da mo~ na- ~c: ill. ':'.000 r~dn!ka u drustvenom sektoru privredf. »to su ianati a ne skola..4.odnjih sarno 1. ·:'::Y.!!Qg _sJl'pena_ obrazos. posebno strccnih kadrova «.tj~kadrovapQz~niman:jima i stepenu strucne sprerne S3 potrebamat1<:lNzei. .r:··:<· -'>. . 168).. oboljelih od misicne distrofijei djece ometene u psihofizickom i fizickorn razvoju. nego se.uaspodJcl 0 aJ. a po osno\'1 pnrodne zamjene oko 40. 510je to do sada bio slvCaJ.ere. . ~.rst~m u kateg0.".« Sporazumom se predvida da ce se na podrueju Republike zaposliti oko 193. gu b osti i mogucnosti za uspjesno obavljanje poslova odredenog zanirnanja. nastavnici na prvo rnjesto .5 odsto. godine ") interesnih zajed ni- riastavnici 3 (26) (20) 2 (47) Kako se vidi. . .. n 'ima a takode imaju' sve sanse da . miv~denih ciljeva ucesnici ce preduzlmatl nizmjera medu kojimai: ?)uskladivarijeql5iilzo"3. 'ea' Ci...(!?)._".pnJe. a ucenici da jc zamrna!1Jc nedov~~Jno pnznat~ I da ~e posao. isle da bi trebali da znaju prije .. . od cega 105000 kumulisane nezaposlenosti iZJJroslog perioda.'. .'llu:la-?~la pos.v. odluce lasni d za odredeno zarn"a • '." arede.' . b . .--=X:~ kv eI. ost ucenika 0 zarumanjirna nedovoljna I nepotpuna \1 I se I IZ ... Takode se obavezuju da ce uskladivati obrazovanje kadrova sa potrebarna udruzenog rada i drustva u cjelini radi eHkasnijeg rjesavanja problernatike zapos!javaoja i potpunijeg zadovoljavanja potreba udruienog rada za kadrovima. nego I na potrebu veceg njegovanja U [8 ra a.1 U nasiav u sk . 'ednake sanse za nastavak be za samostalno zaradlvanJe.~tre a za ?raVl 'edinstvenim osnovama za klasifikaClJu zammanJa 1 PltanJU 1 Drustveru d~govor 0 J.. .. • 0. __ . »Potpisnici se obavezuju na stvaranjs uslova i iznalazenje stimulativnih mjera za vecu teritorijalnu pokretljivost kadrova u podrucja u kojima su potrebni.~ >-". ".l za. . po.'.<<_.:. vanja. .303 urenika obuhvaeerta liu spCcljafuim srednjim nsmjerenim obrazovanjem. ~1edj ucenicima 6ji su odgovori sy.704 ucenika. mogucnost nastavka skolovan_Ja.L.4 odsto skoro rnsta.

Buduci da je nova kJasifikacija strucne sprerne jos novina z'a mno.: .i_dalje skolovanje ~~lku QdiDema ne-retar tram . SIje(leclm pravcllna.radnim vjeSt:inama i navikama za njihovq obavljanje_ Unutar kategorija razvrstavaju se prema saddaj\l po strukama. . Nomenklatura zanimanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiH i dr.vj Prema Rezoluciji ovog kongre:. Skola za tercijal~~ zanimanja Banja Luka. potrebnih zanimanja..U!9_P~njivaniu ll~~aj~QCij~j_hj_d~gih nejedn'l. reci cemo naJbimije.lI. metalo~trugar.. godinu dar je u. .~ cu u Sarajevu I ~ Zav_od~ zau SLIJ:p~ Jn akon skolovanja i rehab ilitacije mogu zaposliti sljednjern POStO]1radionica ~?JoJ s~ . :.. u specijalna cdjcljenja.2.marksi7-am.r~q"..«razvrstavanje strucne spreme prema slozenosti ciljeva i sadriaja .. odnosno studiranje.n~Cl'LaILSistern-sadriajl!r rraJa!!l~ I org~e oQrazo~.Skola ucenika u pnvre ~sa pra _ knii ovezac opticar krojac.. Izdavacki centar »Komlinist«. sa ~~~jem socijalisti<::kih-samoupravnih drusJYenih odnosa _ i j savremenim dostigl}uci. ~~~~~.shmIJ. manje slozena zarurnanja.ja X ..4.. lefoni"-t'Lill~:.»svi nivoi i oblici obrazovanja poslije osnovnog. ~c zanimanja: bravar.da obezbjed_ujlLda. krojac lake kpnfekoje. zanimanje: auto-limar.Ladjt: se mogu 0\ a J C g . i preixvodrro=renm¢ke sadrZaje sa P~kom.z.:o6iazovnliosnovu...tiCar. a~og~h~~. .. Djecaostecenog sluha habilit~~ij~~f~h~~e~~~~ jalnoj osnoVD~j skoli slusno °bstecene ~ Ba~tdJ~~~I~OgU se osposobiti za odredena U srednjern usrnjerenorn 0 razovanju 0 zanirnania U sljedecirn sko)ama:.Jutastavnim-planarima. Svoie mjesto.ti.lJadj_da raz\'ijaJl. maja 1980.") .4.. krojac zenske odjeCe~·. 6. obavljanje. ..kosti.pJ.-prir<n:!rnHnatematicke. kOJa obuhvata oQstekuItume dmstv.koocepcija-permane!1lnog obrazovanja. ".eno.!q}ui rnetode vaspitno~.. .pe.9. -Skola ~&'nika u privtean:mjesovita) Mostar.odnos pre: rna r'ldu. --_ da cjelovito i efikasno oSlyaruju_.· . ternatskog rijeci u vezi s tim. Prerna up . 6. Lako mentalno retardirana razovni .. .--.I. uz Iladine koji je uglavnorn injevu postoji i Zavod za specijalno obrazovanje jece J om . mada se sve detaljno 0 preobrazaju obrazovanja moze naci u nizu dokumcnata (Zakon 0 srednjern usmjerenorn obrazovanju i vaspiianju.na.poJ.~anom djeco.~~~~ ~~~afe~~oid~.kao i zanimanjima.. zajednicki odgoj..~.4.. prema sloienosti poslova i radnih zadataka.~~~kU. ole kfiligove. ". Za 9jec~ ostecenog vida. tapetat:.tilio.ecar~~o~r~J'eX:°~~ ~ienici se mogu osposobiti za zanimanJa:~ zaposljavanje.kriterijume za razvrstavanjezanimanja prema slozenosti poslova pojedinih zanimanja. ciialne osnovne skole oduosno koja 'im mogu obezbijediti egzistenciju...o. Na . . . Skola za osnovno I usmjereno ~ raz .iu prevazi!aienje socijalnih razlika u pogledu skolovanja.« .. za zanimanje: auto-lirnar autQ-Iakiwr. koji je potpisan 20."" 6... konfekciie. .m vjeiitinama potrebnim za njihovo ..<:'_I...~ sre?nJel!!l u.\.. = ~re~~ i~~~~~f~~~)r~::~f~.i. .ri].Y.l1U'I:denisu dalji pravci samoupravnog socijalistickog preobrazaja vaspiranja i obrazovanjs. .U nadogradi!ie ~~u:!~ren i el~ic.~I~ls~0~~ku {nol8!. . auto·lakirer.5.Q-I.« --------sto se !lee usmlerenog obrazoY$l. tako i za dalje permanentno obrazovanje.-ekonomske.Ueditisvima. . die -a osposobljavari za o dredena jednosravna I knjizi pregled IDJeS. ucenici obuceI?i za jed~ostaVmJ\zarllma~J~' u Centru za profesionalnu rehabilit~ciju i .. . Beograd.. godine.Qs:s.:!?JI. ovi stavovi.:. Unutar pojedinib.) .azava ZaIilJeve+. ~ __ ~p~s~~h~~thl~f~1i centar. rezultat~a Cov~anJl\'anJe. ..nauke i ..obrazrumnja obe_:ill. U Saranovrie skole uBrckorn.etJJmJ:Ollgl'esH-SKJ-. S~ra~~vu. b ovanje »Radmilo Stefanovic« Prijedor. Nova klasifikacija strucne sprerne djeca Pri vecini osnovnih skola u SR BiH postoje specijalna odjeljenj. 1974. d' ..!. Jniz zanirnanja On! mogu ospOSO I J za .uslove t.e~t ') Rezolucija obrazovao.!.oQ.il$pitno-obra_ _ .a::a v:~B~~n~'~~: rad 5 lako mentalno retardi.1. odnomo vrstama rada..ge. preC1ZDI meha .n. Rezolucija X kongresa SKJ: Drustveni dogovor 0 jedinstvenim osnovarna za klasifikaciju zanimanja i srrucne spreme.lJlrure. '.n. moler.cjeI~~upl!. osnova. salju svoju JCcu ub'l. ..LSlVaralaCki.·bude-idejna zovne djelai.].~..v . nasli su i u Drusrvenom dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za klasifikaciju zanimanja i strucne spreme. .smjerenog .. _daSadr1i!i~. ncr-:ub~~ovnu ~sno.J g '. Isto tako potencira se stvaralacki odnos prema radu. kao 1 11..ll. Djeca ostecenog vida . sposobnostima. ~_ ~c.bJlm1[~ .pmmjene~trukturi-rada-u o~novmm zammanjlma. prilogu ovoj 51 se upravo na o.1. Mostaru... za ----:-. u nekoli~o . . sposobnostima i radni.druStvu. Struma spremarazvrstava se u stepenu.uskladuju sa_ .S.-. "". . P~ed/o:!:J~tl°t.djeluju izmedu 9. lipa: .. na visim ivisokim skola~ . stepena strucne spreme rllZVrstavase po obiljeijima obrazovanja ..gramima treba na pocmu .orijemacijmn_ Na tu. treba da obrazuju. . auto-Ijmar auto-Iabrer...J.:De_djelatnosri . U skladu s ovim stavovima Izvrsene su i bitnepromjene nastavnih planova i programa u srednjem usmjerenom obrazovanju. .zajedniCku vaspit:lo. za _. (~~. Nijedna skola ru oblik obrazovanJa ne mogu pripremati mlade iskljucivo za studije. 6.~e.a41a-.illiLk._ ..'.neJednakostl-u. .i<I." ivredi ktienom obukom »Branko Lazic« Sarajevo.n.~~ 0 zadacima SKJ u socijalistickom samoupravnom preobraiajuvaspitanja i SKJ.?SnO~~~c~k?~~~~~~:U0)~~~~~~~o~~~d~::V~~tf:~ ~.... edn iirn usrnjerenirn obrazovanjern odno: Vecina djece o~JU~yacene 5pe~.. .tehno10gije.s !Jepl 1 .. Prijedoru. kako ~ uklJucl\'anJe u p~oces rada.i!::ka rada. mada se .3. Sluzbeni list SR BiH broj 20/79."u djecu.. prema slozenosti ci1jeva i sadrzajima potrebnog obrazovanja i osposobljenosti radnika i radnih ljudi za rad i samoupravljanje. Zanimanja se razvrstavaju po kriterijumima.~~~ ~Qgu nastaviti.aJ1SYLclUi: oei vaspitanja i obrazO\'anja treba dajedinstveno ~-<>l&tematski.. Stavovi iz ove Rezoiueije pretpostal'lja.kriterijume za potrebnog obrazovanja.da osposobljavaju mlade i odrasle_~'. Ovim Drustvenim dogovorom ucesnici utvrduju') » _ osnove nomenklature zanimanja. za zanimanja: m t.. kao i onemogucavanje dase neko skoluje u srtdnjem usmjerenom obrazovanju iskljucivo za nastavak obrazovanja.fot_LdruStvene-potrebe-za:-pe-rtnanemnim_obrazova_ njernx ~ d!llje'.

I?-amaeeo!~i dovoljno da kazemo. kao i za I iII step en. UI?~lll\m. jer ce lakse poloziti pnjemni ispit odnosno ispuniti uslove kriterija za UplS pa 1 savladati program studija. kao i takvi.'Ui zinimanje imaju zajedniclru vaspitno-<lbrazovnu osno~ i izbo~o podrucje koje se ostvaruje kao zajednicke osnove stroke i stUCno obrazovanje.. za koje je potrebno obrazovanje na nivou stepena V.putem1<!zli0t~ h ._ _ -_.9dgo\'_arajlJc~gz..uslove z_a.Vaspitno-obrazcvna djclatnosr u srcdnjern usrnjerenom obrazovanju organizuje se Z2 sticanje stcpcria strucne sprcrr:c i r. odnosno uzrad.l~l.~i da.'!:_. 72 ".'' ~::~. '.~lik p..:.~~. To znaci cia niko ne moze sa stepena 1 odmah preci u stepen III. Razlika sc moze savladati putem pripremne nastave koju urganizuje vaspitno-obrazov.-ad.::?:l:.« o dgo v~ uci s_!SJenstrucl)_c_s'p'r~rn. 0 tim pojmovima ovdje nije mjesto.: '. . .~::.__ i visok o obrazovanjc." .. icu emuno ogrje u n. .senasrcdnje usrnjereno obrazovanje i vaspitanje. 6.m·grupa. je nesto specifieniji.Q. mogu nastaviti obrazovanje na visem stepenu uz preihodno savladanu razliku u sadrzajima zajednicke vaspitno-obrazovne osnove.L . a za sloiena do cetiri godine.i...~..: .. a po zavrsetku se uz osnovno zanimanje najcesce dodaje: specijalist (bravar specijalist.~-. ne ?PStl pojrnova upotrebtienth u okviru problematike profesionalne on~~ntaclJ.~~gorijeslozcncsri za jednosravna (srcpen l ).~~.'~-..::gdenJe_!! b.POd~¢je· osnovi ~ehnike i pr~izvod?je brazovanje za s!?zemJa_zammanja (stepen y)... u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiB ti pnOID i drugcm razredu za srednje sloiena i slozena zanimanja. . S'v1 ueenici bez. Znaci. . svakome bude jasno sta koji od tihpojrno..r.Stepen se moie:.:._-. SVI ~cenlc~._ aravno de.e.~~.r~uia. Prema tc.se na njih osvrnun salIlo utolI~o. U velikom broju zanirnanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju u SR BiH postoje svi siepeni slozenosti. ®hemija-kem. )~Makoh.druzenog rada.{.I .] .li.·. ..udruienog ..:araoja ilPQta:~.·_:..ija I ID2rlcsizam i samoupravIjanje istorija-povijest geogra.J~.S. traje najvise do godinu dana nakon zavrsene obavezne osnovne (u osmogodisnjem trajanju) skole. " ' : .vno da sudjeluje u nasoj samoupravnoj drustvenoj praksi.e u. nomenklaturazammanJa.« CuvJek moze neuu djelatr.. s fi.slOn~lne onJe. slozenija zanimanja.. ada prethodno nije savladao stepen II.. vot i rad. Stepen V. posioje takvi poslovi za koje je potrebno jednos.hlctivilosti. I j vITI sicpcn navise .. podrazumijeva obrazovanje iz rada. vee je sJ?o naprijed objasnili.za t odno opr~dIJehh.. Pn'ih pti stepena ._ .. Siicanje stepena strucne spreme za jednostavna zanimanja.: -. : hi1~m?-i:igo:?:finicij~riida. marksisticki orijentiranu i osposobljenu za drustveni :li.a r. obavljanje poslova i radnih zadataka odredene vrste zanimanja s obzirom na sro dnost sadrnja rada (struke). jer prije opredjeIjenja za 'odr~deno Za£!lmanJ..~r:G~. Na ~vom rnjestu neophodno je da se.e.k: kreativni . . a sta profesionalna selekcij..tcCill~rn_oobraz_o~l!!lj~~ s tim dapojedinac...tr~balo ..:.:~ .. goste turno podruge: .ja i odgovarajiJce-sroze. IOI~~kog. .tome.. ima i nekih zanirnanja koja pocinju cd stepena II iii stepena III.Prevazilaw:! narnetn~~u podJ. J.~::::.rada. obavezan je da pristupi provjeri znanj'!. • ~vrsll. slozeria (stepen IV) i slozenija (stepcn V) zanirnanja. Marks je jos otkriQ.t koji s~. privrednih i drugih djelatnosti. programa u saradnjis ostalimsamRu'p~aYl1im()rganizacijama i zajednic..~ovn<?g . prom zarumanja. Ucenici koji su se osposobili za jedno zanimanje u vremenu kracem od gcdinu dana.:!Ziolosku sustinu a..l_2:.: udruie 0 ad ki • ih . .. . . . Ilia. posao.?lJ"y.:ekonOlDSkO podmge' . osjetnih organa itd. .. ~Hogu pod J~oakim US~O\lma.6. zanimanje. . tavno (stepen I).'. 5t~ je rad. .-gan:zacija i1i sa:mostalnim pripremuniem i polaganjem ispita.i osposobljenosti Z3. S~~ profesionalna orijentacija.{1·. ' • . Neki opsti pojrnovi vezani za rad . te CeIDO . obzira na strul. . U r:1 ..me. '. odnosno.5va zanirnanja i strucne·spreme rw.. : :~:.sa zavn:eDlm srednje ~Ioienim i sloienim zaoimanjem (stepeo III i IV).vapredstavIJa u praksi.:.9~ V ... za srednje slozena do tri. druhveno.~afav ~lO I?-Jensa~j i o.'-.Qf~~'y~l)j~i vaspiran_la u orgamzaclJama. @PE!9dnD-m3.!II ra .~~~2:~' . odnosi . . r~dno ~Jesto..mora da dokaze-da je-ovladao-bitnim znanjima i ospasobio.::. . Medutim.obavljanje _posl.prograrn a.'. podru~~: . rad 'e rezultat aI'<taiovanja Cov'ekovih fizic IZV a~ ai vna 0 r a sebe i za druge .:"~::~.ko. ImajuCi na umu da je odgojno obrazovni cilj u naSoj zamlji da f0nI1ira cjelovito i savremeno obrazovanu liCnost. c. neke pojrnove koje susrecerno baveci se OVOID problematlkom od koiih se neki (X t .··( . organizuje sc ~a za~tJe} ~r¥amzaC!J.a~.YJ . ~j..o svoj~_jje ~IlSt¥ trosenje Ijudskog moz.J. -..l~t~tski-hrvatskosrpski jezik i knjiZevnost pStekoona odbrana i dncltvena samoZastita umjetnost (likovna i muziCka) IZiCko i idravstveno vaspitanje @) biologija ~6>fizika \ ~~izvodno"lehnickQ . kcliko je toneophodnoza problem profesionalne orijentacije.:. .se za. a prema usvojenoj nomcnklaturi zanirnanju. srednje slozeria (stepen III).::..gledlsta.) Buduci da ucenici jedne struke imaju slicne poslove. ~~:. ~l~lca..-To znaci. str3..'..fija • .veC:iii~sno od toga s kog' asp~ktik2:g16JiL potrebe pr. konkoriSu za npis na sraku visu Skolu iIi fakultet 0 Bosni da I ercego\'In1 bez obzira koju so struku "1' N .-::..:.ova.obI!ka~jcI~nog . .:~ razitCltlbllipo]::diOl Ob}ic!kon~?o& rada iii proizVodne.·:~.a n~.nosti.og organizmai svak a talrva funI::IJa.o~ .lavaju··se"1ios·.sc za vrsa vanjem .ost obavljati i rutinski.o!uJe zanirnanja i one struke za koju su se pre .e~u.:.. Za s!re dlS~SlJe. manje s lozcna (stepen II). .c.tematiCko ~ matematika . alI Je sustma CovJekovog rada ipa. . ce VIse uspjeha imati ako °hdaberu V1SU ~.YI.odredcnogyerjfiko vac nog va5p_~~_r~.. 66 iRa:dU'.. Ovdje bismo rekli nesto 0 . ..~~..bar rninimalno osvrnemo no.t? suou svakom slucaju funkcije ljudsi.': . jer on zahtijeva obrazovanje do dvije godine nakon steeenog obrazovanja u stepenu III iii stepenu IV i najmanje dvije go dine odgovarajuceg radnog iskustva. ".j ZajedniCke vas itno-obrazovne osn. da Je rad sv}~sna aktlvnost 11.animar. .'~-.::~. koja ee molS samostalno i a1. se vrlo brzo osposobljavsju za citav spektar zanimanja.r~d.ll f~kulte..:.ntaclJe.ah_J. omogucuje im se u okviru struke de.koJeJSpunJ::lv::lJu . bilansist-specijalist i sl.':':' -<-~. .. ~ .-. Za rnanje slozena zanimanja do dvije godine. .stice. ga! Zlv..:~. iii nernaju neki od stepena.:.MarksO\'oj definiciji.of~..cki.

paje zanimanja moguee grupisati po njihovoj srodnosti u veee skupove. . dok posao knjigovode moze bid rasporeden na vise radnih mjesta: np_r. naCin obra-. ali razlicitog stepena Zidarski pomocnik (step en 1) obavlja jcdnosiavne poslove i radne zadatke u prenosu grade_Vlnskog m~lc~ijala i alata horizontalno i v~nikalno. Kop a ze rnlju za _Iemcl_le raz~e k~nale. imaju zadatke organizacije kontrole i povecane odgovomosti. za za kadrovsko p~o~je. Iz ova dv~. stepen slozenosti III (prema Nornenklaturi).._l1l[\imanjalemclji. Kao sto se vidi..teoretska profesionaIna znanja.. Montira i demontira gradevinsku konstrukciju. . . rrofil zaniman]a Prom zanimanja je. Sterna zidove od I opcka. '~' .u pripremljene dokumentacije za knjizenje.-'... . Rad_no mjesto ie ?snovna. pod zanirnanjem se podrazurnijeva: odredeni poslovi. Talevih konkretnih podrucja u praksi ima vise za slozena zanirnanja nego za rnanje slozena. c..« U istoj struci.. . Po-mot'1i zidar (siepen II) obavlja manjc slozene poslove i radne zadatkc u zidanju. malt~ri~anju zidov.•. Taj sistem je analiticki kontni plan OOUR-a_« Kako se vidi.slozenosti.. <:. . celika i obojenih metaJa. Da bise-saCinio prom zanimanja treba snimiti podatke i to: .. koja s'e vodi po unaprijed zakonom urvrdenorn i dogovorenom sistemu evidencije. 0 analizi radnih mjesta. __ . vrdi objek:tivne Cinjenice 0 radu i da iz tih Cinjenica izvede zakljueak 0 zahtjevima rada.. ~ar speclialista (stepen V) obavlja slozenije poslove i radne zadatke na organizaciji ra a. .3.rucno i pomo.. cija slozenost poslova pripada prvom stepenu.. IznOSI..' . Prom zarrlmanja.. izvodenje armature za jezgra ..• . . . ili samo pripreme sistema.. »Livac kaluper obavlja srednje sloiene poslove u procesu priprcme i Ii\'en. malterisanja zidova i stropova. prelac i sl. .mefila osnovu. a treci pripreme sistema. jednostavni poslovi uglavnom se odnose na jednostavne priprernne zadatke.eu alara.6. pustanja urad i kontrole rada sistema knjigovodstvene obrade.. odnosnc obavljanje usluga i sticanje dohotka.ja. kontr~le. ' ..2eno~L sredsta\--ariia~~Q..•. . celika i obojenih metala: rukuje pecirna za topljenje rnetala: vrsi poslove ruenog kalupovanja masinskog liva .. ..napnjed odredeno~ postupku. 6. . da se vidi na koliko raznovrsnih poslova moze raditi osoba k.neka~ ID. »Knjigo~oda na sistemu lcnjigovodstvene obrade obavlja: srednje slozene poslove I zadatke pnpreme..': . . Obavlja i druge jednostavne poslove i radne zad. vee je nesto reeeno naprijed.. . II) -osposobljava se za rad na sljedecim poslovirna: »obavlja rnanje slozene poslove . Navodimo joil jedan primjer opisa zanimanja III stepena.izvrSilaca.«·· . . za?kruzenog znanja. V.« Svaki od navedenih poslova moze sacinjavati sadrzaj jednog radnog rnjesta.organizaciju i usmjeravanje strUCnog usav..g9~·QmQs_\__1. ... .. priprerna podlogu za patose i izraduje izvo denje jednostavnije vrste izolacija.. •.' . . speCihcna znanja).. manju ~ga 0 zahtijeva ~ (praktieno profesionaino _IDllDje.no po~lo~.sadriaja i.. unosi podatke u sistem i vrsi njihovu knjigovodsrvenu obradu. skupina Zanimilnja. srednje slozeni !l sarncrn obavljanju odredenog osnovnogposla. U vezi s radnim mj estom dobro je znati i razliku :iz.: . sto moze biti cjelokupan sadrzaj odredenog radnog mjesta.""Nazlv zarurnanja I llk"Tatko Izrazava susiinu sadrzaja i slozenost zammanj~DIlI sto kraci.:. Zidar (stcpen lll) obavlja srednje slozene poslove i radne zadatke prilikom zidanja opeKom. .. nja.. .' . og.. Sio se po_ :·. Moze da se specijalizira za masinski liv.. a slozeniji poslovi.. '.:.~dna mj~ ". . Montira i ugraduje stolariju i bravariju. rukuje rnasinarna za pravljenje odlivaka od obojenih metaia.. Uzeeen. Prerna Drustvenorn dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za kJasifikaciju zanimanja i strucne spreme...eka procjeI!a ~nih injesta. gvozda i celika i vrsi kontrolu u procesu Jive.. '.Obi ikoy. k a mena I berona.a i stropova i njihovorn oblaganju drugirn materijalirna. . RadDa rn~~~~~:n~kl31SifIkovana iii ~stematizovaDa 11 odredeoe gDllle' (siste.. zovfj~) 0 . '.1~~ ~ an~m radnih m]esta:-PrOC]enjlVanje tadnihmJesta polazi od vee ut. r radu r :'. U odnosu na zanirnanje.' '0 '. U istoj struci livacko kaluperski pornocnik.. Obicno je to knjigovodsrvena evidencija u osnovnoj orcanizaciji udruienog rada.. >• rSavanja. .. raspored radnika 1 .oolaganju i ugradivanju svih vrsta zid?va.. '.: ' . . .:.. . . eiji je zadatak da ut .. gvozda. u sIva ... .a: Isti iIi sliCni elementI se u a sadrla' posla.. rnetalski strugar.. ~ .dr.--. ilisamo obrade.~ . manje sloreni na pornoc u obavljanju osnovnogposla...1Z\-':sila~ vrsi po~ao kontrole." .ysrfjCllfihSttuaclja. odnosno radni zadaci koje pojedinac obavlja radi proizvodnje materijalnih i drugih dobara.".jedan .to primjc: opisa z~nimanja liva~ kaluper.'.sa.~ '_'. izborJ~udi.podjel i-rada. srodna zanimaIi. sposobnosti i vjestina > • --··-·SIO""LCflOS!z~ni.. osposobljava se da »obavlja jednostavne poslove u procesu priprerne kalupiranja i livenja gvozda. (:is1I objekte od raznog gradevinskog materijala. Oblaze zidove raznim materijalirna. 6. . opisa jasno se vidi koja slozenost ima vise podrucja rada i koji su poslovi raznovrsmji. radno mjesto je sarno jedno od mogucih konkremih podrucja rada u udruzenorn radu.. du~ine.. neposr~m rukovodenju i kontroli poslova i radnih zadataka nagrad!!is: tu. bez obzira na granu djelatnosti (el. nih sa~OV1~ kadrovske politike radne orgaruzaCl~e.e...podloga ia pro~llje ~driaja.4. Cesto s~ v~ i izraz an~il:i..) . Vrsi manipulaciju sirovina poluproizvoda i proizvoda u svim fazama proizvodnje« ' . .dni . .. . naravno.!. .najlroJli:av_anju. . ukoliko su poslovi manjeg obima iii je radna organizacija manja..anic.0 zanimanjima (defmicija.evidenticar (stepen. Spravlja malter I zidaru dodaje materijal prilikom zidanja. pa i pojedinac u jednoj struci rnoze obavljati vise zanimanja (metalska struka: bravar. ugradivanja gradevinske stolarije 1 bravarije i montaie i demontaie gradevinske konstrukcije. urnjetnicki liv i dr. stav slozeriosti.'t>flIZ0vnili . tekstilna: tkac. .. radne zadatke poslovno knjigovodstvene evidencije. vjeStina i sposobnosti. Za.zadaCi u nekini srodnim zanimanjima obavljaju se uz koristenje velikog.'. pored osnovnog posla.dliajn~g •dijeJa n05U na olre na znal!i~osobnosti i navike. . prilikom zidanja.. masinski tehnicar itd..lla·rlJa ddimse se U odnosu na raznovrsno_g__poslov_~.... ..::nedunekih pojmova koji se u radnom procesu vefu za radno mjesto.or¥anizaciono-tehnicko i sadriajno zaokruzena cjelina odredemh poslovtioJe_oballlja jedan-iIWtiS..: ••.. . . ----------1'osao se moze sastojati od jednog iii vise istih iIi slicnih radnih zadataka koji se obavljaju na isti ili slican naCin.." "'. potrebna znan' stnleno radnes oso .sa.. lz nornenklature zanirnanja koja se sticu u srednjern usmjerenom obrazovanju I vaspiranju u SR BiH.•: . pobzuje podatke koji su odpresudnog znaeaja za za... marlerTs<lilju. utovar a i slaz e gr adevinski marerijal i alat.uk cu gradevi nskoj djclarnost i.J1a sl9..si provjer.•.. drugi unosenja..nib..poslovi pomocnog knjigovode svode se uglavnorn na unosenje podatakapo u. . je.!_ra(N.broja zajedniekih znanja. Poslovi i ni. trenutne politike stimulisanja _' ~ist7matizacija radnih mj~ ~ '.. navodimo primjer zanirnanja iste struke. kamenom i elemcntima nosivih i pregradnih zidova. ne iskljucuje mogucnost da sva tri posla radi jedna osoba.:': ..-~denih CinjeI?ca 1 na osnovu d?¥ovorenih krite~ja "!. J.6. Vodi evidenciju 0 radu i utrosku gradevinskog materijala. •.-kao i na uporediv2nju obirna i. . zatrpava zernlju ~a nabijanje.ijednosti tih crnjenica posmatra. anahz~mradO!b mjesta lltVT(ff. sto ujedno znaell da. pj-e~~j:QJv..oja je osposobljena za ovo zanirnanje... sto. Radni zadaiak rnoze da se sastoji od sarno [edne operacije iIi vise sloi:enih radnih operacija. za koje se onda mogu izradivati i zajednieke osnove obrazovnih planova i programa.istib iii slienih el.:~ . pomocni knjigovoda ..-.. Radno mjesto v' ~ Vise zanimanja koja imaju zajednicke clemente cine struku. '. malterise zidove i stropove i obraduje razne spojnice. • ." .:.

~od.je operator za automatsku obradu podataka. a time i grupa poslova. ali niti jedna nije bila dugo u upotrebi. " ' . .g?di~ imala samo '48.!! U U v~s~ltno-o~razovnim organizacijaizvaden je i nize naveden pregle~n.drvopreradlvaeka oko 44. Lieni dohodak radnika zavisi od radnikovog doprinosa i postignutih rezultata na odrwenim poslovima. Uredbom je utvrdeno devet stepeni strutnosti. .se osposobljenost za vrsenje odre enih poslova 1 radnih zadataka.iednosl radnog rnjesta je znacajna za rcguiisanje odnosa lJ raspodjeli licnih dohodaka i 51. . godine utvrdili zanimanja i razradili raspored poslova u grope za 28 struka. . godine.vmetalska5~r:uka:~u '. Samom analitickorn procjenorn radnog mjesta.kao i najniie godine starosti neophodnih za izutavanje odredenih zaninianja. jer dosta dugo nije bilo razjasnjeno sta je radno mjesto. neko je zavrsio srednju ekonomsku skolu. analiza radnih mjesla i sisternatizacija radnih rnjesta bavi se npr. medutim. pojmom stepena strucnosti (po(n:bnog znanja).' . p ern u .zdravstven~ stritkaoko 32. . Rezultati ovih radova predstavljali su prve opise zanimanja u .Clja. U prakSl.voCan.mom materijalu pored naziva zanimani a i je .radn!q 76 .~avatl I rrnjenjau. a OJI se uz ~o radi duze vnJeme!'~ . .osko~ prirucniku: »S~mo~pravno pl. broj proizvedenih komada nekog proizvoda. a ?na IZ 197~: oko nomenklatura slozen os~o~n~_manJa zbog ~rzlb.200 .samo stepen III) . jer ce se rrnjeS . posebno ukoliko nerna kvantitativno mjerljivih elernenata (kao npr. godine. sa osnovnim zanimanjem ekonomski tehnicar.inici (Poljop. testo se 05novno zanirnanje. . nego u centrirna. Iii npr.. objavljen je Prirucnik 0 zsnunaniima nomen a urom I aSI IkacIJo .tekstilna oko 42.000 radnika. Tako npr. dajemo n~zk~if~~m~d u t~hnologljI" o~gan!zaciji i naue! ~opste.st0Ca? Ziym3? tsrodni (I-IV) .oou~. Ovakvih slucajeva bice sve dot le. Bolja primanja imace onaj koji bude vise i kvalitetnije radio... odnosno samog posla. 7.~ldat I kr~C:i 0P. a zaposlio se i duze vrijeme radi u aurornatskoj obradi podataka ::::0 operator. ' lza drugog svjetskog rata bilo je kod nas nekoliko pokuSaja izrade nomenklature zanirnanja.n step~I! slozenosti koji se moze steti u odredencm zanimanju PolJopnvredruCl: _ • .saobracaj ze1Jczmtki 18.ugostitelj~~a~ tu~s~eka oko 28. ad .. 'e' ' rna srednjeg usmjerenog obrazov ' u S se S.prehrambena oko 11.. odnosno poslova.' . ali nerna znacaja za izbor izvrsilaca za te poslove.pro~Jena u tehnologiji i nauci. daju . ne moraju irnati ista primanja. jer obavijajuci taj posao stvara dohodak i stice osnovna srcdstva za zivot. . Vlada FNRJ je odredila da nadlefui organi propiSu zanimanja unutar pojedinih struka. Grupe zanirnanja ::iie su n~vedcne ~pe zanirnanja i osnovna zanimanja u grupama koja se mo¥u s~eci u srednjern usmje!en0lIl: obrazovanjn u SR BiR.. IV i V) .. zbog deficitarnosti kadra odredenog zaui m a nja iii svojih perspektivnih planova.:' 6. ako je neko po svozn osnovnorn zanimanju bravar.)u nekirn radnim organizacijama koje pcslove ovih zanimanja vise vrednuju od nekih drugih poslova isle iii slicne slozenosti. " " k ' ' m zarurnanja I oprsima za 0 02500 zanirnanja radnika u pnvre diI. 0 opu~. II. Konkrerno u praksi lo mati da radniei u jednoj radnoj organizaeiji rnogu dogovorom uivrditi da odredene poslove bez obzira na jednakc nivoe slozenosti potrebnog znanja. I-IV) . ': . za koje ima dovoljno potencijalnih izvrsilaca. =~~:n~~st~~1.ruei: Naravno. .0g~~4~~~n~nlk~. iii odrcdcnc katcgorije kadr ova.IS poslova kojise obavljaju u tom step~nu tog Zla~ltr1anja. razlikuje od zanirnanja kojirn se neko bavi.. ali njom su bila obuhvaeena sarno zanimanja kvalifikovanih i priueenih radnika. Prema Drustvenom dogovoru 0 jcdinstvenirn osnovama za klasifikaciju zanimanja i struc_?e ~premele0d zanimanj~m 0n!h koji nisu zaposleni.dvlda se pored. . 1980. koji su jednako pro cijenjeni. dok se procjenjivanje radnih rnjesta bavi relativnorn vrijednoscu te cinjenicc. je z~nlm~nja iz svih pod1090 zarurnanja. onda je njegcvo zanirnanje instalater vodcvoda. go dini bilo u . opise zanimanja u pojedinim strukturama i utvrde raspored poslova u grupe za svako ' zanimanje.Ian (II~ .ine! st. 1 ~cgr~<. ukupno preko 400 individualnih u 20 struka.kadro va. Od-: govarajuCiorgani su U toku 1951. kao utvrdenom p otrcbnorn 6njenicom. P ataka 0 tome koliko je u 1979. godine. Ona je. 1. kojije Ministarstvo rada izdao 1950.~d6he n~r.000 radnika u 50 radnih or anizacii ' . . rucja j irnala je oko 7000 zanimani di obu zanirnanja") k . IV) / .. proizvodaCi stoene hrane. \:1i. gradski 2. ". . sta je zanimanje i kako se po zanimanju tretiraju oni koji u toku radnog vijeka vise puta mijenjaju ne sarno zanimanje nego i struku.700 zaposlenih u 22000UR.zemljoradnici (I-V. smatr<l.rivredni tehniear. Prva privremena nomenklatura zanimanja datira iz 1941. go me 0 uhvatila ..sto znaci svi stepeni I. prije svega. a u zagradama rimskim brojem Je oZl!aee.:~ka ~ !~'u~~oJa ie usvojena maj<l. '.. pojedinoj struci zaposlenih u SR BiH. ne rnoze sc odrediti konacni licni dohodak radnika. i sl. 0 om. pr~...aniranje kadrova i obr81. Prcrna tome. odnosno pcs lovirna radne organizacije.veterinarski radnici (III. S jaugllSlavijki'1esct g?kldin~fiiza Dr l?. Iste' go dine.. :.~anJa u sre dnjem usmjerenom obrazovanju i 149 zanimanja u visern obrazovanju ~ 164 zanimanja u visokom obrazovanju. kovaci i 51. procijene kao vrijednije.000 radnika~ .l979. Takvi p oslovi mogu biti vise vrednovani u praviJniklJ 0 raspodjcli licnih dohodaka.900. .' . 'IJustracije radi. Nomenklatura zanimanja Nomenklature zanimanja novijeg su datuma.. . i ova nomenklatura ce se stain g d stepena ?b~~oya~j~ u pojedinoj njari I zanirnanja u skladu . Uredbom 0 stru~om osposobljavanju i zvanjima radnika. razvojne poli ti ke i 51.ga. zbog deficitarnosti rnasinskih inzenjera. :. Takode se za ova zanimanja ponegdje daje vise stipendija i u vecirn iznosima. Pravilnik 0 strukama i zanimanjima sa nomcnklaturom zanimanja. iskustva i \j6lina.. mjerljivi kvalitet proizvoda.trgovmskastruka oko 63. a uvode sc i poscbne nagrade. Razlog takvih promjena je brza zastarjelo t anla. godin~«. a 5 ciljern sticanja sredstava za zivot duze vrijerne vee radi kao instalater vodovoda. III.200 zaposlenihu 68 OOUR-a ' ' ". Slicno se desava i sa nckirn deficitamim zanimanjirna (zavarivaci.100. .) To znaci da ni dva radnika koji obavljaju potpuno iste poslove. .a . ' . todo.. 7. steceno tokom vaspitno-obrazovnog procesa.ekonomska struka oko 24..utvrduje vrijednost pojedinog radnog rnjesta.ja· 19'80. Ocjenjivanje ovog doprinosa spada u vrlo slozena rnjerenja. U Makedoniji _ienpr. prerna drugim radnim mjestirna. trebalo da posluii za planiranje rada i kadrova.7. . 1961.aCeIloJe~zanlmaI1Ja od r do V stepena slozenosti Prema me.5 prodavaonica.~()rqJgdj7 u pO. dok uskladenost ponude i potrainje ne bude rnaksimalna. drumsJci25. Nom!!l1.257 ucenika ove stroke itd. .. bilo odluceno da sc poslovi rnasinskih inzenjera u unutrasnjosf i \'i~c vrednuju. : . odredeI_1og s~ep)_e~aslozen(}.rib~ i lovci (III) RadniCl u !umarstvu:" u~go~u i zaStitl ~uma i loviSta (I-V) -:-radni~ulskorutavanju~uma (I-V) " 6.ovar.800 zaposlenih .") ' Nomenklatura zanimanja iz'1962 . .osta1i poljopnvr«. odreduje vrijeme u&nja u 1irivredi za svako zanimanje. njegovo zanirnani.k1~tu. koja mogu obavljati samosta1ni radnici.500 radnika za 051 ih II • . . ncdavno.

bez IV) _ elektrornehanicari za transportna sredstva (II-V.moIen.~tampars~ masinisti (I-V.>.valjaci metal a (I-V) .~ \ i-V) '.i".pruzni radnici (II-IV) Proizvodaci . . r ...%~~~l'."':. elektricari i elektroinstalateri: _ elektromehanicari za instrurnente i autornatiku (II-V. termo.c.elektroinstalateri (II-V).V).V) . . ····. .krovopokrivaci (III-V. ... .preradivaci plasticnih rnasa (I-III) Obradivaei kamena: (II-V. bez IV) .' . .V. bez IV) Prerad_ivaa pap ira: (I-V. bez IV)' .):. ."~!i}. rnasina i mehanickih uredaja: . bez III) .' · ~ p-0jaCipo . ProizvodaCi ceIuIoze i papira: .pre:adlva~l.elektronicari rnehanicari za telekomunikacione uredaje (II-V).··'··:':~~'~-'~:~.e:z:IV).prrpremaClslrovma (I-III) ..:~ · .". signale i usmjeravajuce uredaje (III-V).Rudarski radnici: .ostali gradevinski i geodetski radnici (II-V) . . materijala (I. '.~.' -'.~_...radnici na hemijsko-tehnoloskim procesima i operacijama (I-V).~~tzaCina (III) .instalateri ejevovoda (II-V..". . .proizvodaci papira (I-V) Stampari knjigovesci: . . bez IV) . termicke i klima uredaje (II-V.i s.obradivaei optickog stakla (II-V).sesirdzije (II-IIi)._prelci i motaci .""...o.ostali radnici prehrambene stroke (mikrobloloski tehniear IV) .proizvodaci kozmetike i sredstava za pranje (l-V). bez IV).stamparski graven (IV) .oruzari (lI-V.proizvodaci ekspIoziva i ekspIozivnih sredstava (I-V).?bra~iva~i sirovina (II-III) . zlatari i bizuteri: (II-III) Elektromehanicari.F~~~i~~6~~i!r)!~:-i?t. ..' .' .ce!Den.~zrad~vaC!azbestno cementnih proizvoda (II-III) .izradivaci i sastavljaci elektricnih i elektronskihaparata i dijelova (I-V).elektronicari rnehanicari za racunsku tehniku... rad.'. . bez IV) .me hanicari masina (I-V.preradivaCi voca i povrca (I-Ill) . bel.•.mesan (I-V)' . .pro~odac~ celuloze (I-V) .. Gradevinski radnici: ' ... ..: >':((. Hemijsko-tehnoloski radnici: '" radnici na termicko-hemijskoj obradi (I-V). .izola!eri (II-V.oblikovaci metala (I-V) · _ osrali oblikovaci i preradivaci metala (I-V. .tes ari ..2f.precizni rnehanicari (II-V) _ radnici na povrsinskom kopu (I-V) .i_. =. Obradivaci i preradivaCi duvana: ' .tj~teninari (II-V) '.:.i":" '..mljekari (I-V) . :::' ..' tekStiIi:iihvwrnna(I~V).proizvcdaci vatrostalnog materijaia (III-V..prom:odaCi secera (I-V) .·_.obradiyaCi.g~~~'!!l.fu. bez IV)..:.~ ~~. Keramicari.~:.~zrad~vaC!gradevinskih elemenata U industrijskoj proizvodnji (II) .ostali farbari (III) .i. proizvodaCi stakla (II I).. opekari i staklari: .p:eradlv~Ci duvana (I-V) .. .h!~ro i. .V bez IV) . -e.. ...f'.' . bez IV). arrniraci I teraceri (II.proizvodaci viskoznih.~. \ r • . bez IV) . ~~. bez IV) . bez IV) . .. (II-V.. sirovina iproizvoda (I-V).~llw.krznari (I-V..lakireri drveta (II-III) .rnehanicari i monteri vozila (I-V) .. ..tehnicki obradivaCi rnetala (II-V) _ ostali obradivaCi metal a (II-lIT) Oblikovaci i preradivaci metala : .juveliri.".. IV) .. .. . .. Obradivaci koze i krzna: ..elektronicari rnehanicari za industrijske masine i uredaje (III-V.:'>~-{ . .pro~z~odaCi .:.mlinan 1 srodni radnici (lI-V bez IV) .. . -r- .hemijska kontroia procesa. ~. ._ '\~.fotografi (III-V. .-..proizvodaci keramike (I-V).::.kOlli'ekciofli'fi ld.:.elektrornehanicari za rashladne. bez IV) .pro~odaC! ~estIvih ulja 1 biljnihinaSti(PV) ":" . .obradi drveta.betonirci. . . bez IV).i: .gradevinski farbari (II. radnici na termieko-hemijskoj .b. .rodni. .. bez IV) _ me ha nicari i rnonteri industrijskih instalacija i uredaja (II-V. . 79 __. bez IV) Me hanicari i monieri motora. proizvodaCi sariitetskihsredstava) opreme(l-V).grpsan 1 fasaderi (1I-V bez IV) . " '. bez IV) .. ~~~~:~~\:::a:~(r:\i~r::. Pro~o~~ prehrambenih proizvoda: . bez IV) Instalateri i radnici na metalnim konstrukcijama: . bez IV) . .izradivaci bruseva (UI) .rukovaoci ~asin~lnl~ za proizvodnju predmeta od kaucuka i gume (I-V) ..obradivaci stakla (II-V)..mdustt:tJs~proizvodaCi poslastica (II-V.pekari ~. .. . ".tapetari (II-V. bez IV) .._ proizvodaci lijekova (I-V).":':':'. ' . kranovi i pokretne stepenice (Il.~. bez fV) .. . bez IV).knJlgovesci (II-V. :." .preradivaCi nafte i naftinih derivata (III-V). :".repro-fotografi i kopisti (IV-V) .duvaoa (I-V..oblagaci zidova i pod ova (II-V.proizvodaci opekarskih proizvoda (I-V.. \.zidari (I-V.gradev~nsk~..." ·Obradivaci drveta::}~. bez IV) . . izolacionog materijala (III) Radnici ?a z~Stl!1 o~Jekata 1 predrneta bojom i Iakom: ..ostali preradivaci kana (I-V bez IV) Obucari: (I-V) " Gumari i preradivaci plasticnih masa: . Co'':.n!ci (l 1. ' .ta.slovoslagaci (I-V) .dubinski busaci (II-V) _ oplernenjivaci ru~a (I~V) Proizvodaci i obradivaci rnetala: _ proizvodaci i topioci metal a (I-V) . bez IV).V bez IV) .V. .pI. kreca i gipsa: .it~.n.jamski radnici (I-V) . .(I-IV).farbari metalnih konstrukcija (II-V) . bez IV) _ elektromehanicari za dizaia (liftovi. .:.krojaci kozc i izradivati koine odjece (1.li.' mjeriQI-::y.

enog rada (II-IV) .radnici na uslugarna u srnjestajnim objektima(II. kao 1 0 SVIID drugim faktorima a kojirna je naprijed bilo rijeci. .. godine. -. ucenici se cesto moraju opredl~elItl za s~olu koja rm stojr na raspolaganju. bez IV) Radnici na odriavanju higijene i objekata: -.-.. . bcz IV) .. opsta orijeruacija na brzem povecanju ~l:esca. ~ .radnici na zastiti coviekove okoline (I-V) . odnosno duiine trajanja skolovanja..priprernaci goriva za TE postrojenja (I-V) . administrativnim i srodnim poslovima: .pneumo i gasoenergeticari (1. . koje osposobljavaju za nix zaoimanja i imajusvoje posebneprograme 1 .r adriici na mororirna 5 unuir asnjim sagorije\'anjcm (I-V.V) .vinari (III-IV) . a drusrvo nije u mogucnosti....' .n<_>. Pored navedenih zanimanja. radnici na odriavanju preventive i higijene u starnbenim objektirna i poslovnim orcsrorima (I-III) .radnici na turistickim uslugama (IV) Radnici za njegu lica itijela: (IIl-V. bez IV) ...radnici na dimovodnim i ventilaciouim obiektima i uredajirna (III-V.radnici na pripremi i gotovljenju jela (I-V) . bez IV) .radnici u prodaji i posrednistvu roborn (II-V) .~ .toJ~nJe odr~d~mh skola u nekom rnjestu..vozaci kontrolori motomih vozila (1. kad~ova do 1985. .ra dnici na clektroenergetskirn postrojcnjirna (1-\/) Rukovaoci gradevinskih rnasina: (I-V. bcz IV) Rukovaoci tr ansportnili sredstava: .· .tl~b!tzo~ok~hcl postoje sve skole.. bez I V) . bez. posebno u deficitarnirn zanimanjima. uslove.~nallJa srednjeg nlvo~ slozenosti.v.III) · Zdravstveni radnici: (I-V) Radnici u oblasti kulture: (III-IV) Umjetnici i umjetnieki saradnici: (IV) . Buduci da Je u.Pr o iz vod aci pica: .._ ..radnici na poslovima hemijsko g cis':enja. r~.:: . u_sklad~vanje potreba udruzenog rada i ponuda.' ' . .radnici na poslovirna vuce vozova i kontrole vucnih sredstava (lI-I Y) .' Radnici na cne rgetskim postrojcnjirna i uredajima: Kao sto se vidi.. bez IV) Radnici na poslovima drustvene samozastite: .razvoJa... bez IV) Trgovinski radnici: .ijem koristenju »visih« nlvoa znanja I srnanjrvanju u~sea ne~~a!10ko~anog-rada (10).radnici na regulisanju drumskog saobracajaIfl-V) ~ radnici na regulisanju vazduSnog saobracaja (I-IV) '..radnicina automatskoj obradi podataka (II-IV) . posro]e zaista raznovrsne mcgucnosti za svakcga i u pcg'." ~ . racunovodstvenim i blagajnickim poslovima: .ra dnici na postrojcnjirna i urcdajirna tretrnan veda (I-V) .korpari (·II-V.r a dnici na rashladnim i klima urcdajirna (I-V. _. informacija a rnogu~lm zam~anJlma nece b.. . na sto se i sada sve cesee ide...radnici na knjigevodstveno-analitickim poslovima (II-V) Radnici na regulisanju saobracaja i veza: ..radnici na.radnici na uspostavljanju i realizaciji poslovnih odnosa (IV) . . ~!ruke I upogledu slozenosti poslova. .radnici na uskladistenju i manipulaciji robe (I-V) · Ug ostiteljski radnici j radnici turisticke djelatnosti: .. '.'.V) . jer roditelji nisu u mogucnosti da ih skoIUJu van mjesta ~tal~_o& boray~a..izradivaci i o pravljaci rnuzickih instrumcnata (Ill) .I mjestu .Jc:r e moze se zaneID~riti rnaterijalni faktor roditelja i postojanje ~ I ~e~~s. .". . . .:· ". . . u nasoj republici moze se skolovati 1 U vojrum sred:·· . "'. 81 .radnici na prijemu i obradi informacija i obavjestenja (I-IV) .. '.radnici na prufanju P1T nsluga i regulisanja PIT saobracaja (II-IV.hidrcenergeticari (I-V. =saobracajno transportni radnici u Zeljemi~kom saobraCaju (I-IV) " . racionaln.rukovaoci plovnih objekata u unutrasnjoj i pomorskoj plovidbi (1I-V) Rukovaoci dizalica: (II-V. .iti d<_>voljnaza. niti ima potrebe da u svak0t.raduici neposredne zastiteu organizacijama udrui. njegovo opredjeljenje. jer treba voditi racuna I 0 vlastitirn mogucnostima ~ sklonostirna. odnosno studentske domove te davanJ~ kredita i stipendija. priprerni i gotovljenju poslastica (I-V) . bcz JV) . to znaci da se svaki ucenik nakon osnovne ~kole II_Ioraopredijeliti za jedno od mogucih zanimanja..3 Pot~u.nJeseno. pranja i peglat. a posebno 0 drustenim potrebarna i rnogucnostima zapo~ljavanJa. . bez IV) .. bez IV) . bcz IV) Ostali industrijski i zanatski radnici : . pohtlcl.cslokih pica i sokova (lIJ..pi vari (I-V.ia (Il=V.radnici organa unutrasnjih poslova (IV) · .. Stoga se i ovdje treba traziti izlaz u mogucnosu srnjestaja djece I studenata u dacke.. .V. .njim skolama. Nairne.radnici na prepisivanju i umnoZavanju informacija i dokumentacije (II-IV) -mdnici na statistiekoj obradi podataka (IV) Radnici na komercijaInim.racinici protivpoiame zastite (IJ-IV) Radnici na upravnim. Naravno.pro izvodaci z. sigurno nece jos dugo ~rernena ~>1I1..

.. rna koliko bili dobro teorijski obrazlozeni i prograrnirani.r.d3.''''~' ..--.. ~ .iii)anja. uglavnom.. rnada bi najna boIje bilo kada bi svi ucenici imali jedinstven program i dobijali bar minimum zajednickih znanja 0 najbitnijim problemima usrujeravanja i zaposljavanja.!>Eobavijesteni ()_moIDi¢_p.·zapolliiiVania. Koncepclja profesionalne ~rijentacije u socijalistii!kom samoupravnom ~ . trebalo bi biti obavezno. mogao s lakccem da se provede..-mora ju_]ipznava:ti -i:net"ode-i:ieliiii~e::Jiro"ff--sio1fiflilog ~yj~IOYifiijill""mroi:TIu.. _. . sposobnosti. vjerovatno je uticao da se ni programi rada skole na profesionainoj orijeotaciji ucenika.razy6ju I Tunkcijam a:-covjek:i. uz malo dobre vclje.profesionalnoj orijentacjji.. Nedostatak strucnih kadrova..rem"e1teba-dabi_lde osnovni zahrjev za ucestvovanje u strucnomtUTIukojiradi na.. froR Priro~~ ~vnike~Graf~ . treba pcci od cilja profcsionalnog prosvjecivanja i informisanja. bez pretenzija da je to najbolji i jedino moguc program. MODEL PROGRAMA RADA SKOLE NA PROFESIONALNOJ ORIJENTAClJI UC:ENIKA Osnovno oko cega se treba _l?obrinu(i u cilju efikasnijeg provodenja profesionalne oriienlacije je osposobljm'anje srruenih-kaCli'oya#·rad u. .p=J ...profeslonaIiiOjorijen(aciji.... _bj!!_sp'Q_So.informisanje ucenika i roditeija OJlstanovama 11 kojima mogU~Wu porno' pO IZtiOtUzanjmanja.' .. . Svrha ovog prijedioga je da podstak:ne kornisije pri osnovnim skol~rna da daju svoje prijedloge i to u O(!:lOSU njihovu konkretnu situaciju. iskustvo u radu s kandidatima. . 83 . vjestine •.-. bilo da se radi 0 ucenicima iii vee zaposlenima..radneuvjete i sve drugo 5(0 -prolesij. Ovi kadrovi moraj_lLP. -----Kadrovi u profesionalnoj orijentaciji moraju posjedovati znanja 0 fizickom i psihickom-ra:Sfti-. . Diplo'riii(~is-oTe::sli:olske~p.:sii~f~O~Orije~~j~ 1 u~~VIloj drustvu.saoJaJ--ao.aoJa-ll-radu.M~~ biti dO..!lllprcdov..fzah"iijeva o. Navodimo sarno "eke vamije cilj~ ..(.Beo&Ta<l..-ul&!liiyanje nll pnsustvo aG..ri.v .. zanirnanjima i dobrim i manje dohrim smlDama odredenog-zanimany. . --Pokusacemo ovdje dati prijedlog modela jcdnog takvog programa koji bi.o~iiri1a o obrazo:vanja.. ~.mqraju_bjti_p$Q_Q~Obljenj_~ rad-na--anaIi~_yjekaj_~a_l_gi_r_a_da.. ne ostvaruju prema tim prograrnima. • ~. .dsl'sWo·odredenjb osobjna. -.Savcz·udrufCnja za profesionaInuorijentaciju.srvaranje ~rebnog ~ol~i dovoli!le mmivira!J..G . .i dr~lKQ..7. _ . vjeStina j oavika koje ti-ebil-da posjeduje poiedinac za odredenQ zaniwzuje. Da bi se predlozio bilo kakav model.--. '.-¥JstoJi-problemizb_9.-:_·.informjsanje ul'Pnika i mditelja 0 zabtjevima zanimanja... . koji bi radili na profesionalooj orijentaciji..I_~_an.znanja.~.. strukama. . 0 potrehama dmWr2 7a odredenimzammanJima i strukama' ..Qsje_d_ovati i izraiene spo~cij~) Buduci da se za sada niti u jednoj visokoskolskoj organizaciji udruieoog rada ne osposobljavaju kadrovi koji su izvorno orijentisani i obrazovani za ovu djelatnost.. t 'J.QstLzlUllZInisIjanje 0 iz· b~oJe..eka. 0 zaspitao-ebrazcvDim ustanov~za osposobljavaoje za odredeDQ zanimarije. _.. 1illUID::n~oznavanje ucenika s osnovnim dj~toostinia.Q_£O...l? ana] i_ze zaii!=" j !_!i_~ --irianjas-obzirom n?_potrebna.. cima i roditeljima.

-'i:Ja upoznaje ueenike sa organizacijom_rada.ggavD1k razrednog Vljeea od V do VIII razre---=o'jrtmcaVaIIIYO ucenickih sposoJmosti..2:~_P.llcenis::ima 0 odre<temnrzanlfnanjim3..-... matsku. " 85 . u okviru redovne nastave. ---Xomisija organizuje i realizuje: rada na pOjedmlm radnun !ID~tuna. :. ... U -hemiji i fmci gO(OVO nema nastavne cjeline u koju se nc bi mogao ukJopiti osvrt na isZa roditelje I.1"'..anja u poljoprivredi (vocar.dio •.-razfe'aiii 'starj dina iifia-9liznost:aa praii .: .-. rad na izbornoj nastavi.druge.:. nirn. Medu nastavnicirna.3. cjelinu. radi _usmj~ravanja za nastavljanje .z.. intekk1ualnei..koji . Predav~a koj~l1Y. a.a:J(h-:!l_ps~<!s'y!y_nj)qi_u~m!..y~lopi(i u realizacjjuprograma vaspiuiog Iacra odjeljenske zaje'tlnice.~kolovanja i rad na izbornoj riastav. '1: rrx: ': .'. Pokusacerno dati prirnjer prograrna rada za svakog od ovih cinilaca.-sldonusti!p~.znacaj profesionalne orijentacije . '. s.. ukujifInfastavrnmcjelinama ce nastavnik oastojati da upozna ucenika s pojediUJ zs nasta~epr!!d~etiJeDaStave ..kter njihovih profesionalnih i!!Jiaj da..!i: p~~~. .@)'~sjeta ueenika: VII razreda jednoj ili vise rildnih organizacija.njenu prakticnu primjenu u pojedinim zanimanjima.e_ oTIjihovom'Tadrr.~' 84 ..tancima_dalUllformacij. njc " ra.znaCaJ. upoznavanje s mI dosta popularna (pjevaei. 332): ... _._o_9interesovafija.lnoLQIjj!!.Zelje.QgUCnosU (Svako je sposoban za nesto. "Bioiogija takode ima neogranicene mogucnosti za upoznavanje pojedinih zani.ojih. putern sckcija i dr.Komi~ja za profesio. sposbMiost1ma I skloDostuna POjedinih uCenika za ovo podruCje. dva predstaVriika rod@. . pa se upravo u ova radom 1 razgovor 0 nekoIikO t. ~a 'pro'gram!·'P~oXesIODa!n·e~o·rij~_~.'Jl.ko~ zanim~ju. nosno om:riiaiiiSf~-organlZacij_a~omisjia..animanju..!a na sto ristu arniji i ne.!j.. rnetalurgiji. .podrucja tehnike i na neka savremena zanimanja vezana za aumatsku obradu '!t podataka:.Q!?Y.. Uvodenjern izborne.e.uOOiikairiastruenu. .l. Npr. oja prenost lJ.nalnu orijentaciju je k~()I!'!!!1!llQX1E. U 1ra a. ?. zammanja vezaruh za zdravstvo. Prema tome... ° zan)rni!.ll_PIOceSll. sa.: ...~~d_tgg~}~o_s. 0 interesovaposl~~di. Nc bi trebalo da ucenici osianu sarno pasivni posrnatraci iIi primaoci odrcdenih inferrnacija neg o se moraju i sami aktivno ukljuciti urad na profesionalnoj orijentaciji prije sve ga u vannastavnirn aktivnostima..::.pornaze u pravljenju programa rada Da profesionalnoj orijentaciji Z2 svakog kornparirajuci nekadasnji nacin rada. Koordinira njihov rad kako bi bilo obuhvacenosto vise razlitoriji prilikom nastavne terne vezane za gradnju piramide. UeeruCl bl mogli do:@lJUpuCivanje.iece.~. Stoga svaki nasiavnik. ·c·· . te zanimanja vezana direktno za operativna istrazivanja iii upozuavanje .ziIDl!!!~_njima. do analiza zanimanja razovne moguenosti u uZoj i siroj sredini .t.:::·ij~llj~.rr.. -Mogucnosti zaposlJavan a u uZo' i siro sredini (deficitarna i suficitarna zani:i . sr:. pri ~-V~ll odredenih zanimanja.c<sCe_slJ_c. ::~oguCnosti u nastavi srpskohrvatskog .. .. . .' .. vanje IIlljednom: iii-praktiCOOmradu i razgovor ojednom zanimanju iii viSe zani-manja.d zanim. . · biti i po jedan prakrifui rad izcjelokupnog nastamog gradiva.. . ----- .mogucUosti I sposobnosti ulenika..njuna. pa do =-W0g'!E>(fi@ilCsiJ:<:-p. 7-8 str.. .SkO[[ ~ .i.(iC~2g_s.ucenikej_xodi. prisustvo· napoi\!1rad.pr.. Q!U!l2.suma . ~~~~~n~st teorijskih c) Komisija za profesionalnu orijentaciju znanja .:..oslnjeJ.':::akO~Obraaunemam~t~~s: •.. '... nastave u VII i VIII razredu osnovne skole povecava se uloga I odgovomost nastavnika. t i easu po1 ::i '.. .. raz re dn ik jc osoba k oja ima u tom podrucju najistaknutiju ulogu. gla:vrub"?fitnosti iz obavezne literature.. da ostvaruje i sljedece zadatke (PAR br. ~azre?nik je~. slikari. ' ':' t. pored vee klasicne priskole~ni~a. glumice i sl.LzanimanJa ~ ". DjlIOa~Ijama. · .¢!... Uz svakucjelinu mogu se ucenici upoznati ~ ~m gdje se taj . Zanimanja vezana za umjetnost danas su medu . .osi!_a_£ realizacije naiveupoznaju rfidne. .u. .predavanjeuatemutNastava i sIobodne aktivnosti i profesionalna orijentacija nufakturama moze se vrlo lijepo uklopiti predavanje 0 razvoju zanata i zanatskih dje" ucenika .'!9rt.:<.Qjll-£ili_c!.~ora saciniti svoj godisnji program na profesiunalnoi3:frljeiltaajr. :.J.llsloYiJDa . ~ ~anja. .a~!ln()g IzQO_~?1.12i.zivoeom. dok svaki nastavnik moze potpuno kreativno prici ovorn poslu. .· . orijentacije 8) Nastamici predrnerne nastave ·-"--Tre.lA.(J~obn~~_t!ma_.?1i mjeiien!j.i upo~ritiu~e ~ sve dobre i los~ strane. rnada posioji zakonska obaveza provodenja profesionalne osnovnoj skoli.i.1radi osposoblJa~anJa za)ed. (-Posjeta u~nikavrn razredajednoj iIi vise srednjih skola u blizini. t· tr.----U _ _9rganizo\'anje ucenika . bu~uti da ce biti odredeni okvimi programi za niz predmeta i oblasti. d~~st¥a~nim.aj~ i_?:_podrucja profeslOnalne onjentacije m_~~e.~~_prik~'p\ja~jllra.'!..kar. takode se moze uporediti eitih tema...je DB temu: ~ •.profesionalna orijentacija.Ds.(piedavanja bi trebala poceti najkasnije u VII razredu osnovne . . :~U·nastaV1 tehnickog vaspitanja rad na profesionalnoj orijentaciji praktiCki se moze:odvijati svaki {:as.9L.. .l:'ostavnije zanimanje.:U~_!!~£. rustvenc:Jlotrebe i pro(I. ovo sta je navedeno je sarno orijentaciono. ---.gboznll) SVOjeID. '--. " ma~j8. . podatuka.o.Q~.' . sumarstvu (cuvar suma).---:-. : :':.Tu se mme.tih znanjaupoj~..1 ogucnostjrna m ukazivanje na posljedlce.pnmjene .2. u geografiji prilikom ucenja 0 rna.bin.S(llIrn. niko za sve) " ottai~'i§inej od pismenih sastava vezanihza izbor zanimanja.. ._.-----...J!!.'. kao prirnjer.~~~s .". b) Razrednik .b~- Naravno.hrvatskosrpskog jezika su prakticki ne.lizanimanja .zanijnanjima. ~ ~ativna predav.1 c!P. (kao preasjooniklCoIDISI]e). u okviru rnogucnosti svog nastavnog predmeta. kvalitet radnih nayjka i sl. kao i konkretnihzanirnanja u rnetalskoj industriji.Wit..:':'~"..'~QJ~ deieglla J2ionirska_. .ati. . ali ujedno i olaksava rad na profesionalnoj orijentaciji. mogu oro jeg 0 razovanjaj. s~~illJavarUpeaagogskole Nju su relevanmeza uspje u budJl~m. . statistiku i dr. :".. Poseban zadatak i svoj razradcn i usvojen program treba da irna komisija za profesionalnu orijentaciju. predstav\jaju i direktno ukljucivanje urad na profesionalnoj orijentaciji u njenoj zavrsnoj fazi. =._ 1" · . sa danasnjirn. skretanjem . k~ usI~)Vima. U hispredmetnog nastavnika.-.~:. da . '~" nekada3nJi'rad u gradenju sa danasnjim.-pO')eaan .' : •.'obradus ciljem profesionalne orijentaqje.lj~sk.~:.' 11 · Svaki nastvnik predmetne nastave od V-VIII razreda duzan je.animanJa.:'. ali da sami izaberu teo "J.uce~je.w.~_. ._l1e.\ltemaokete-prikupiti..j& ..aprc::na_v.~:. balerine. ' .. prosiruju znaI nap'~.p'~redniji nacin ukazut:. navodeci neka konkretna zanimanja i 51..iiiva~tad. trebaprepustiti nastavniku. u pojedinim zanimanjima.~.!ni: ka2'aoar-meho~nin'ianye I na razrednim ~~§...'.~~ti.u Vezl sa:tzborom·zarumanJ3. cvjecar). .~1f!iU nastavi likovnog i muzickog vaspitanja mnogo se moZe utSniti na rea1nom manja. .. · latnosti.u."" .i.---. da ncrna predrneta U okviru koga postoji planirana nastavna jedinica . ' . rudarstvu i sl.ne.wjehlfiia.-. .. '.. . mora provoditi ovu djelatnost. dok rad u izbornoj nastavi za prosirivanje znanja iz pojedinih nastavnih oblasti predstavlja pocetni rad na profesionalnoj orijentaciji.j~.zlifilj~ ..ta~1Je-~Ce_njka.:J4poga zanimanja danas se mogu prezentirati i u nastavi matematike.. .Y.J.nJ.OIodice.aucemKefS~~Qm::CollJdci-l-IIlogucno. zanimanjem i radom poznatih naucnika na ovom podrucju.... doti 1 d? p0!razate!ja 0 .zab. )~...:~. .. . " · dva vna predmeta mogu naci primjeri kako je za afirmaciju neophodan stalan i '.el!~ P.sljedeCe sadriaje: ~}. .).ll-profesiOna.-::::":" .:~AnketifaJlj~_:_if~~~YII.:.ciljemprikupljanjapodatak.. .

~ogu'Y~r0\'a ne sarno uc e ..za<:IJl p~ograma. povodom. rnreza srednjeg obrazovanja identifikovala se kao mre~a skola u radijalnoj povezancsti S izvororn finansiranja regionalnom Samoupravnom mteresnorn zajednicorn srednjeg obrazovanja.aJ o. ..~spirnQ-obrazovne organizaciis. i putem skolskog lista. planova razvoja i programa obrazovanja.. MREZA SREDNJEG USMJERENOG OBRAZOVANJA Prirnjena Zakona 0 srednjern u.k lpj:~nJ~ ' pOddl. ik a rada orgamzovati iz.:~r~! '.e . ."Zani 'a danas i kako Ih zarnisljam sutra IS. gradevinske iii neke ?ruge rehnicke se~cij~ rn~g~ '.raZF".nos1i.k~killtJ.~~ .~" ti mo ucenici VlI i VIII neeo 1 ucenici svih razreda osnov ne s 0 e.lOm obrazovanju i ~aspi~anju . . ganizacije. «:-.Pnvredna kornora Bosne i Her:g_e_g_oYine..~i!l~ktiy. . " d' irnania n [egove dobre 1 rnanje dobre ~rane. ne obuhvataju cjelovite pos!ove vee sarno pojedine njegove strane..zidnih u njihovom mjestu najcesca.nured~~e u-vod~~ju dosijea ill k umulauvnog kanona i Iorinira 1-.!em ~brazovan]u.. gra e "(~prk. ito. p~1 l .. kaza:tl.\Isokoskolske or aniz cije_ veno-po ItI 'e ZqjedniJ::e l.~'~ ·.Sv'&'!1oJedmostl odre enog..:' 0 uccmKu.na. teskocarna i ). . .:~rn ~anirna~~ du mi t osvojili nagradu na nekom od takmi . l:... problemima obrazovanjaI vaspitanja. samoupravnih sporazuma. .sub~ta. ... -nrkom'konaCno IDl>JenJe 0 \l e . pom'..l'~. '.) koje .~enih -S~~fl'0va. Izmedu takvih funkcionalnih mikrornreza sa svojirn specificnim cvornim subjektirna i mnogobrojnirn uzajamnirn vezama uspostavljaju se samoupravna povezivanja . J. tako da mreza ostaje jednostavna i povezanost u si-.usmjerenom obrazovanju i . koja se prilagodava dugorocnim i trenutnim potrebarna udruzenog rada u cjelini. skole nemaju sve sekcij~: k .I? '~r .. . 81 .:hl1l...zarum J. Kao cvorni subjekti u ovoj staroj mrezi. to su vaspitno-obrazovne or.) i putem intervjua pn_V!US _' ro. ". . Iako se vee u torn zakonu osrvaruje veza sa udruzenim radom.~(!llh. ~~~~ijetakode mogu pronaci Ijude koji su uspjeli u s.eenJ'e u brzini izrade nekih pred~eta 1~1 spretn~~t1 s~tav JanJba0 reo .ure~ke~Ju . :1i:.smjerel. ~o~!~~~e_godiDe pQdDosi !~jeSt. kulnirn j fizic. 'x. s napornenorn oja su '.u cjelovit sistern obrazovanja i vaspitanja i drustvene prakse.~aJa.lspje~i~a" k" primjer za svoju Iiterarnu vece dovesti d\"a-~ri CIa-nC'\"l literarne se cije mogu na.oz.'zovanih literarnih veceri rnoze na pristupa can na\~in~i~eri~~~j~~f~l~o~ p~znuatf~~j~~i. promjenljiva struktura.. 0 dV\I '- • 1 " '- '~ I ' L.se bave . "< . Specificna povezivanja definiSu tada mrezu srednjeg usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja. . zasnovanorn na novorn Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju.. <. C4. . organizacije udruzenog rada i drusrveno-politicke zajednice uz istrazivac~ko-razvojne organizacije (pedagoska sluzba.:.~~~~j/i~S~ajb'olji odredenog zaniopis ._spretl!·oSt~i((i.l~a- sa.(c) ~~(ifesio1E-~ne_onJentac_lj.npr.?::t~·f " . ..aJedmce obrazo ' S upstlna ' ne organizacije..'.~J.~~~os~o~l~ak~~z:U zanirnanja koja's~ff.. da prikupi prez~'~i:~~~~~... po.d- - -.:Jsnovne skole .' '~'/J<ifoli takode moze postojati kutic profesi~maln~ ?rij~ntacIJe u cijem . ali uVIJek u radijalnoj sprezi. rem srnislu ostaje nerijesena. za svaku vaspimo-obrazovnu aktivnost u njenoj posebnosti i konkretnosti nuzno se srvara funkcionalna mikromreza veceg broja sarnoupravnih subjekata po odredbama Zakona koji su rnedusobno povezani raznolikim i uzajarnnim vezama."~'utakm.r. 1a-ll 0 \'1 ove se cije m g manja itdT ..aI:rn{~g~~~j:~~f~~I~ pS~i~l~~~oz~ 8.'. k . .~ dosotauprrOa'sZpV~~..j'l)cenici '-orialne putem vaDDasta!. novina i s1. Glavna znacajka ove mreze je njena struktura.:: .r~~iil~~br'~~~t~r~o~a~r~u~~rnehanicari.. Sa _-__ - ' star~!UUIl_lh . Nairne.-prosvJetno-~edagoSE zavodi-.lIU .~ orrjentacije- ~~f~~~~ n:e~~~~:k~~j~. Veze u rnrefi su po tom zakonu jednostrane i jednostavne. U ranijem organizacionom koncepru.enja ". ! :". daktilografi sl.i}o. kojih nerna .-~:. " ' U~e_~itke ~~kcEijevousSak.~Danas klm... Po pravilu. Za svaki trenutni ili utvrdeni dugorocni obrazovni zadatak: obliknje se mikrornreia od zainteresovanih 6vornih.. ~ . . a isto tako prati razvojne tokove dmstveno-politickih zajednica. orgamz~ koi to zanimanja gdjese trazi takva sposo nost 1 '·. ipak je jos uvijek bio dosta slab njegov utjecaj na cjelokupnu politiku usmjerenog obrazovanja. isticu se po odredbama Zakona 0 srednjem obrazovanju: . pravilu.Vo~ia:v: ~...Republicki kornitet za obrazovanje. hove pj. drustvenih dogovora. '--. rnreza usmjerenog obrazovanja prestaje da budemreza skola. ". 3•.) . . nauku._esme. Zakon...:!OZ~i!·:~t~~ari ~~~~~i elektro. raniji zakon zasniva se na principu subordinacije i ne postavlja ultimativnu potrebu drustvenog dogovaranja i samoupravncg sporazumijevanja. Orgariizaciona strnktura oove mreze sredojeg usmjereoog obrazovaoja i vaspitaoja Za njenu cjelovitu sintezu u ovom trenutku nedostaju bitne pretpostavke u vidu podzakonskih dokumenata. Po pravilu. zasnovanom na Zakonu 0 sred~. U savremenorn konceptu.:\_.Repubhcki omitet za rad i zaposljavanje. ~..ZI' C niku na osnovu prikupljenih podataka.. " ti razgovor s njirna i kroz nJIpjesni ka cija su osno~na zanirnanja razII~~la I ~r~~nJZ(:na ika slikara i df.~av~ prekretnicu u organizacionoj struktun srednjeg obrazovanja U citavoj Socijalistickoj Republici Bosni i Hercegovini.o srednjem.i: . govoriti 0 njihovim zanimanjima. odgovarajueiiastiruti i 51.Ovnasekcija moze.... ..

~::':.. Na taj... mlkromr~za za. zavoda. dugorocni veliki projekt kadrovskog razvoja velikog sistema UNIS u :netalskoJ struCl. Dajcrno sernu povezivanja subjekata na izradi opisa profile zanirnanja i strucnih prog:ariia prerna materijalu Kompleksnog istrazivacko-razvojn og zadatka Elaboriranje sadrzaja ob~a1.tlma 54 razlicita subjekta ko~.nacin svaki ucenik i roditelj.. koja zanimanja....a za. . I'\1 . Buduci da je uskladivanjem sistema obrazovanja i vaspitanja prerna Zakonu 0 srednjem usrnjerenorn obrazovanju doslo do znatne izrnjene u rnrezi skola SRBiH.}..s~~tavnl ~10 u c]e_lovltu.~"~~-. ' r~. Abecedni spisak.. Podaci su prikupljeni zahvaljujuci susretljivosti regionalnih prosvjetno-pedagoskih U prvorn prilogu dat je po regijarna pregled struka.u inforrnatickoj struci i druge.k~ drv~opreradivacke struke za nove pogone SIPAD-a.!.. " ':' ) "J l ~ ) 1. zasnivala sc na stv~ran]u slicnih rnikrornreza zainteresovanih. mlk..obr~ovan]e.radenog u Prosvjetno-pedagoskorn zavodu Sarajevo i Pedagosko-andragoskom istrazivacko-r azvojnorn centru.. .: :""!-"" • -''--\. jer cak i letirnicnirn pogledorn IDOgU vidjeti kome (u korn mjestu) se mogu obratiti u potrazi za kadrovima koji im nedostaju.. abecedni spisak zanimanja u drugorn prilogu pomoci ce da vrlo brzo saznaju ukorn rnjestu se sve rnoze izucavati odredeno zanimanje..:~.. rnrezu srednjeg usrnjercnog o?r~ovanJa na regiji Jl~ u RepublrCI ili u nckrm drugirn teritorijalnirn iii funkcionainirn cjelinarna. 1 va~pitanju de!:ni. " 89 .bra~ovanj.:....f.. jer brzo dobijaju informaciju 0 mogucim zanimanjima u SRBiH te 0 zanimanjima koja se mogu izucavati u njihovorn gradu.i• fh..' . koji se jos nisu opredijelili niti za jedno zanimanje. ~'::':"'.•.romreia.za o. . mogu se pobrinuti za vlastiti kadar.. cvornih subjekata.rekt~lm uzajarnnirn vczarna bez posrednika.ekll povezuJ'! d..~. mjesta i skola u mjestima u kojima se moze osposobljavati zaodredeno zanimanje u datoj struci. kreditiranja i sl. putem stipendiranja. te jos u toku skolovanja.brazovanje u pirotehnickoj struci (UN[S). _ .'. '.. ..' .e~ ulazi ka? .. a saIT_'a rnlkro~r......iCitim vaspimo-obrazovnim . pogodan je i za one ucenike i roditelje. . godini. Vecina aktivnosti na planiranju i realizaciji uprsa _ucc~lk~ u I .~'::. I ~. vee su nastaIe mnoge mikrornreze pn rjesavanju konkrctnih zadataka u srednjem usrnjerenorn obrazova_n]u.r I ....relativ~o kratkorn vrernenu prirnjene Zakona. Prerna rnjestu u komezele pohadati nastavu. U kom mjestu i u kojoj vaspitno obrazovnoj organizaciji.razrede srednjih skola. Ovaj spisak pogo dan je i za kadrovike u udruienorn radu. ' Za one koji su se vee opredijelili za odredeno zanirnanje.. radi lakseg snalai.. . mikromrez.. cvorrn :" subJ. . . u sk olskoj 1980/81... lako ce iz prvog pregleda naci ustanovu kojoj se trebaju obratiti .\1 " t" \ '\ :> .~I. U svak?~ mrkromrcz.=1t '...\kti'.o\'~nJa ~..sc u razl....-' :. Tako se pr~ma El~boratu Pedagoskog zavoda u Sarajevu") formirala mikrornreza Z<! obrazovanje ~adnr. a takode i kadrovci u udruzenom radu mogu brzo prikupiti podatke 0 tome koje struke se izucavaju na njihovorn podrueju. SIZ l! Usmjerenog obrazovanja ivaspitnja ..n. dosad~sn]eJ?..a kao r_ljeni cvorni subjckti.sm]~renog o.. u~aze u ~:czu sre_dn]eg u.. . .enja roditelja i ucenika u naredna dva priloga prikazane su sve vaspitnoobrazovne usianove srednjeg usmjerenog obrazovanja i zanirnanja koja se u njima sricu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful