P. 1
sedita

sedita

|Views: 168|Likes:
Published by Šerif Omanović

More info:

Published by: Šerif Omanović on Oct 26, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/19/2014

pdf

text

original

j

)

~
:

. \

/

/

R£C£NZEKTl: Prof. dr Ism'.'l DZaizda~cVi(\Spa;:lj~I~.~nje, Asim SuvahJ:i, va. 7.3 z -. Ljerka Yarlitek - L.aJln~r, SuraJevO I pdgoyorni 'Zrinka Tehoicki Fikret Lektor urednik Vranic uredoik Sarajevo

KOJE ZA NIMA NJE IZABRA TI?
Izbor pozivs je jedna velike zivotns diieme. Previlen izbor znuci Iicnu srecu i drustveni tizpredak. Osjecsn]c izgubljenosii, Irajno nezedovoljss vo i los drustveni staIUS obicno proizilazi iz pogresnog izbora pozivs. Rad tuk vih ticnosti nikad ne daje tnoguce i ieljene etek:«, rijetko kad uspiju da uspOSI;1\c burmonicae odnose sa drugim. Struutjcnjc broja protnsscnih zanimanja je illll'eTa!i. ek onornskog i drustvetiog razvoja. Povecenjc produktivnosti moguce je occt.iv ,III sarno II onitn uslovitne u kojima sveki pojedinac rsdi ono 510 ieli, SIOmoie i sto zn.i. [.' it" idc.J/ kojem svsko progresivno dtustvo teii. Zato je i razumljivd 510 se problcmu izbora poziva posvecu]e duina ps injs. Potrebno je svskom covjeku. a osobito mladom covjeku, omoguciti da izebere zanimanje koje ce aejvise odgovsrsti njcgovitn psibickim i Iizlckim sposobnostima i sklonostime. Mladom covjeku Ireba potnocl u svim fazama protesionelne orijentscije - od tecnih informacija 0 kersktctu svakog zanimanja do njegove semostelne kotiscne odluke. Nsucno provjercnc informacije 0 svemu onom sto cini jedan sloien proces»proces profesionalnog savjeeovanja - siguma je garancija pravilnog izbora pozive. Knjiga »Proiesloaslas orijeatscijs u skoli« dolazi u prevo vrijeme. 0 on om 5to trebe znetl 0 izbotu zanimanja vrlo se malo zna u sirojjsvaosti. Malo se zna, a nuino je da se zna. Malo zna ne samo one] koji bira poziv vee i roditelj k ojije zeinteresoven da njegovo dijete uspije u iivotu. Mada je zsinteresoven da njego vo dijesc izsbere poziv u kome C"e nejvise uspjcti, ipak ne cini ono 510 bi trebso ciniti da Sf? (0 ina najbolji nacin ostvsri. Mladi !judi osjecsju da odrssli, osobito roditelji nisu rsvriodusni. Nsstoje ds SIO vise sudjeluju u njihoviai odlukama. Potrebno je da sudjeluju, ali moraju uvais vati sklonosti i sposobnosti svogs djetcts i.morsju dobro.poztie vsti prirodu zanima.nje. Neki roditelji uopste ne uvaiavaju ono sto se i nsucno i drustveno smstrs veznim. Drugi razgovaraju sa djecom 0 njihovim zcljeme, ali te zclje malo respcktuju. Zele da njihova dijete 116 ono sto sc smstre »postovenitnc iIi »uaosnim«, ili, psk, iele da uci ono sto su oni ietjeli da uce, a nisu mogli utili. Koliko su sposobni za ncki poziv, a pogotovo koliko je to dtustvetio i ckotiomski oprevdsno - to tijims, izglede, da je najmanje vezno. Nije bitno sto ce neko biti los inicnjer, a mogao je biti izvrstsn brevet. Vaino je upisati skolu koja se »cijeni«, a vrlo je malo vazno da li ce njegovo dijete u toj skoll stvsrno dobro utili ida Ii uopce ono ieli da uci ono SIOse t smo uti. Knjiga pruia i veliki bro] drugih naucno vetillkovenib informacija 0 opstitn i posebnim aspektima profesivnalne orijcntscije omladine. Autori su nestojeti, au come su i uspjeli, da na pregledan i ilustretiven necin prczentujuseznen]e vazna za svekog mladog covjeks koji se sada nalazi pred izborom pozivs, za njegovog roditelja koji rezmis !ja 0 buducaosti svoga djetete, za nastavnika koji se osjecs pozvanim i duinim da poI mogtic svom uceniku u pravilnom izboru poziva. U knjizi citslscmoze nsci mnogo korisnog, jer su autori ukaza!i na aeucnu i drustvenu osnovu protesionslne orijeotscijc, pokezsli nejoprzvdsnije-puteve u procesu izbora poziva j prezentirsli konkretne iator-i macije 0 strukcurama skole i zanimanja u Bosni i Hercegovini. Knjigs govori i 0 onom sto nije jasno u njoj data. Govori 0 potrebi sevjetovsaje u pracesu izbors, ali i upozorsve na opasnost pogresnog ssvjetovsnjs. Govori 0 vainosti uskladivanja ze!ja i spasobnosti pojedinscs i zshtjeve ~iz:;anj'!z alitaj odnos aiksd ac posmatra steticki, vee u jednom razvojnom kontiauumu. ovori 0 respektu neucnih procedure ispitivanja sposobnosti i osobina Iicnosti, ali konecnu odluku ipsk prepuste onom koji bire poziv. Sadriaj knjige je duboko utksn u ciljeve samoupravne transformacije. 0 izboru , poziva se ne govoti samo jczikom selekcijc, vee jezikom profesionalne orijentecije. 'Problem se deleko sire shvata... Izbot pozivs se, naime, 'ne posmatra samo kao izbor as]pogodnije lictiosti za ovo ili ono zsnitnstt]c, vee se naglaSava da je to ptoces trajno~

Dautavic

Ljiljana Jokic - Bilanovic

Koreklor Zrinka Vranic

Naslo'l'11a strallll

[vica Cavar
G!1Iflkooi Mira Gogic

l;rdavac dib 'k i »SYJETLOST« - OOU.R Zavod za u em e
nastavna sredstva, Sarajevo

'La izdavaea
Savo Zirajevic

rrrai 10 000 prinljeraka Stampa 'La Stampa.riju graf, info Petar Skert

;1
;!
'1

.' . . "1 i rila '(1(i;,' .i':/" .;. )f{).'." i.:J!>rJnom pozivu. Aurori riJ pnprcrr1anja, 05{Jo~obljavanj~ocfdurf izborn pozil';] ne »sesio]! samo u .davent» vall(~' jcdllOfIJ mtcst u Istl(~.~a SC Pn'c£OI'im s{Josobnoslima. in(crcsovanjima I crTam~ /rcn05: nih rn[ormaclja kan I r~(c'~i;anog rsnimsnje«, I'e<' [c pOlrcbno de Sf: polazlod »~/~ (i.. keo 10 osobenosilm ,p. an'a mi'c~ia i du [e zbot: (oga, p otrcbno llcnost pnprCmli! ll'je1l1ce da se s(ru/;wra zurum 'J ,J. s , .,. b de U proCC5U5\'Og .. redu, ,'{I'(JI')('lzOI"'nj'a S(I'aralackl sktuetizir» ~ ,.,,' ' '1" i lIe'IIl/It)" sposo: lI?m " -ili i h r3 vee i s.unouprs vno posrarlja nove CI.jCI'C I sehe. Licnost nc 1'(5' suus o nt z ;;z:Jo'~ abo 'aeu;e svoju Iicnost «. Od licnos(/ se nc skiivno 111 oslviiruJe I U 10m prOUd' J 'j. o' e I'z.jrf.,'" c ida odlucuic a s vrrn ",(;31. ' 06a,'/;:.1 0 rc CIlC'r.1 n "",. '. .. fi Ir"11 .<amodil U5p}CSno '. d dru ih Po 'cdin»: it uS{Jjc(i dJ odpol'on WO.l'm pro c-. nun piliJnjlfTIa _<I-'o/C.a rada I re a .. /C..' .I'n ,lima <lko 'c. u procesu irboru pozll'a I siallalnim ODiJ vczarne I samoub{Jr;n /lIm. Om' ouptu vno~ socij'olis(ickog ,,-hl'i/rall_ra re. '. oznao o~o IIOS! nasc£ sa . '. I' d o.~[Ja-'(JblJi1 '3nJd. sP. 1 .'. '. ~ ,I,ii';e zuvisi n 'egol'a liena srcca I Jr:o jC: u ud3. aka jc 51ckiJo u\)eren~a ": °te~j:I~~n~l i-,po~ial';n) Sll'aralae'kih spo~obnos(J nctne Imll sl·~)jed/lcn_~:(J.iaf~~~f{;llOSI ;nogo cc dopritiijcti i sebi i svom drustvu. nilpre(ha rus vs, DIZD .REVIC • lsmet ",

:ru

II~::;

,,~.c

=:

1) OSNOVNI CILJEVI I ZADACI PROFESIONALNE ORIJENTACIJE MLADIH U SVJETLU DRUSTVENIH PROMJENA I PROMJENA SISTEMA OBRAZOV ANJA

1.1. Drusrvenl razvoj i zadaci obrazovanja
I:osljednjih).Q_g~je intenzivl!ILfazv.oj .drustveno-ekonornskih.odnosa u nasa) zemlji - <!~~i}t;_~lUe radikalne prQ.I;Ilie.n.e proizvo.dnjiiJ:aspocljeli,-Ohlicu:ng pmi'OsD.je;<:!rustVenom i ma~alnof stan~~LLkultllre i bdtu.mil:L..P.otreba 1judi';lmapredivargrrmmrzovrm sistema 1 pndizanju..obrazovnog.nivoa veliko~ tjlJl:h. Ovomesu,oez sumnje, doprinjjele.revolucioname dro$ty_e_n.e__promjene...kojeu s temeljenenauceJlJlma klash marksmna.:nauCnai..tehniCka-ciOOignuCa.,koja.s1LlLIlJ)viill-uslovima doZi~jela zapaienJlspon, razvoj pr.oizvodnih-snaga-i-OOn063.-u-proizvodnJ!,l5Ootr.rnjtiivo nog standarda itd.:_Tako su stvoreni uslovi da se demokratizuju odiI-ostu:aruStVUJaca vIast radru6ke klase, da radnicka klasa i radni ljudi postanu nosioci prosirene reprodukcije kao i svih drugih drustvenih akcija, Zakon 0 udruzenom radu i delegatski sistern.pod uslovom da se dosljedno primjenjuju, jesu drusrveno-normativna garancija da radnicka klasa i radni ljudi odlucuju na svim nivoima i u svim oblastirna drustvenog zivota. , . . .. Osrvarivanje nove pozicije i odlucujuce uloge radnog covjeka je bitna pretpostavka osrvarivanja Ijudske slobode, materijalna i drustvena osnova slobode Covjeka uopste. »Sloboda covjeka nije sarno u njegovom pravu da slobodno izrazava svoje misljenje i teznje. Istinska slobodaje, prije svega, u pravu i mogucnostima da covjek suvereno odlucujeo svim prtanjnna svoga zivota. TIme se radikalno prosiruju i granice Ijudske slobode uopste«.') S~da se ogleda 11 tome da c.oyjek stvaralacki oblikuJe...s:.ijet oko ~b.e,..da.kr~~Stvene odnose za sebe i da styaralackim radom mijenja-&vljeL ~K0Se5e i tako stvara drustvene odnose za sebe, stvaralacki razvija samoga_sehe •.9.9_u::" gacuje i razvija granice hudskos1l... , Ekonom""Skd,drustveni i kulturni razvoj na!ie zemlje je bitaD Cinilac koji uslovli't:_. va da seViiS§.j~anjU posfuv "". steaD i slabodan razyoj lic!!Q?ti~eno osposobljavan ~eza 0 re epJ!.R-ro(esiju, pnpremanje..za.saUlQupralllj~lno opste, stro ltaD e. . ~~oj li~osti bitna je pretpostavka da ona realuo shvata i korektno tumaCi svljet %0 iee, da shvatalogiku drustvenih odnosa i svoj polozaj u drustvu, da se koristi civilizacijskimi kultumim tekovinama rovjeCanstva, da aktivno ucestvuje u njihovom euvanju i obogaeivanju, da uz pomoc toga shvatasvoju drustvenu ulogu, stvaralacki se ukljueuje u drustvci zalaze se za njegov J!1ZVQj. Svestran razvoj je znaeajan iSnilac u podsticanju ljudskih potreba za stalnim obrazovaniem, za razvijanjem kreativnih sposobnosti i temje da rovjek ieovjeCanstvo .bildu bolji, humaniji.
)J

vesW

- ._< ~;::'_:' ':
') XI kongres SKJ -, Referat
o •

~~:::+i~:··~·r~r~:;· .-'..: .
rljec •.Sarajevo,
:<"~'.{._'"

':-;. rezoluc:ije-:-:-,za~11;I1

1978, strana 8.

polozaj ucenika i nastavnika u vaspitno-obrazovnom procesu i kriterijumi vrednovanja procesa i rezultata pedagoskog rada.. Zato nas . brisu se tradi~lOnalne granl~ lZill~du umnog! fizickog rada. f::' /:':.. jer nase drustvo zeli da mladi ljudi. cia mijenjaju svijet imajuci u vidu svoje ljudske potrebe i sire drustvene potrebei da izgraduju bolji..tska ~astn~.obavljanje.. Ospo~_obljenost za?arnoupravljanje Ie sasl~!O opste drustvene I proteslOnalne kulture o'edi~Vaspitanjeza samouprav JanJE rea lZUJe se U vasjiitno-obrazovnitn organizacijarna kao princip cJe1okupnog pedagoskog rada.a. upravljanju i samoupravljanju.a za bavljenje odredenim djelatnostima. proizvodnom i kulturnom Zivotu ' vee da. feb nike. ovladavanje novim prostorirna 1 svernirorn.ampu ravnom socijaIistickom drustvu od Cov'eka Sl! ocekuje"d~ ak-.' p~vecanc rnogucnosti za izrnjenu svojstva rnaterije. Sve 0VO upucuje nato da mijenjamo nase predstave 0 karakteru rada. " ':'. medurnetala . raste potreba za svestranijim i potpunijl~ obraz?vanjem svi}t_ gradana 1 posebno za ran:ijanjem sposobnosti kritickog misljenja. doprinosi razvoJu druslva I da s~_fu. co~.. pored sticanja znanja. a rust a konkr:tno nc: ra~lI.'ojim rad~~.'. snazno se razvija hernijska industrija i posebno proizvodnja sintetickih materijaJ~. 13.trans ortrum sre irna. do 1966.u. traZi od covjeka da se kontinuirano obrazuje i na taj nacin prati one lito se ostvaruje. znatnije povecanje spoznajnih moci Covjeka upotrebom radara elektronskih mikroskopa i kompjutera. a danas je to vrijeme u nekim oblastimasvedeno na dvije do tri godine).optlmaln~h _usloya."'.i1ehnologije.rad. ucenici i ostali radnici.2~ Zabtjevi nauCuo-tehnoloSkerevolucije . ~u ~e daj:d~e ob=lillj~. razrnotriti raspolozive alte!llative .. Trendovi razvoja socijalistickog samoupravnog drustva nalaiu da se temeljito mijenja koncept savremenog obrazovanja.olj:lviisvoJje ljudslc.' " .istraiu]tIT"I'3Z'/ljajti-i}p5te-HpeGija1ue. kao vaspitni zadatak svih predrneta i svih podrucja vaspitno-obrazovne djelatnosti i kao drusrveni odnos U kome ucestvuju nastavnici..l e J lJ s.I.....a.7~. godine za deset puta).0 .".. jer su ovo neke od djelatnosti kojimace se svaki Covjek baviti u okviru svojih profesionalnih i drustvenih aktivnosti u samoupravnom drustvu.-~~.Na ovaj nacin' moguce je osposobljavati mlade za stvara ac drustveOl rad.ed~tava). korektan)e u ~ed. -. . pro eSl?nalnom I .skolskisistemne priprema salI19_.:z:~0suQ. predvidanje.Razyoj. originaln?st"mventr-:nost).i~. l~a pretjerane zahtJe: ve teznju da iskoriscava rad drugih.<ia :i... ..:': ' ..l1Z0van. .~uan:. povecanje broja naucnih radnika (neki smatraju da u nasem vijeku ima '90% naucnih radnika i inzenjera svih vremena). ljudskiji zivot i drustvene odnose. cesto se su kobljava s Ijudirna I nemamo se odnosi pr~ma zajednick oj irnovini. budu ne sarno osposobljeni za aktivno ucesce u postojecem drustvenom.. koie 6eliIrpOmOCi da se na konstruktivan naCin suoCavaju sa Zivot~ rum pro~leIIlIID. reC!.i.'.:r?~kontrolu I upravlja proizvodnim procesima«.. '".da :?<ldov.--')-}-o-si-p ~l~':&~ek u uvjetima ZDanstVen:o-tehnitke'revolucije i sarnoupravnog so~jalizma. Ijudski f~kt~r postaje sve znacajniji i primarniji. ~. pored toga ~bra<!uJe m~onnaClJ~ POID?Cuko~ih samoslfllnovrSllst~.jer . organizacija sistema vaspitanja i obrazovanja. da nastoji da i sam svojim radom doprinosi unapredivanjuproizvodnog i drustvenog rada.. Ob~uto. str...-mtcie alni. proizvodnji. Posebno se mora radiri na promjeni stavova prema zanimanjima i profesionalnom osposobljavanju za njihovo.o~. . broj.: ' ~~.adenje-kompjuterizoy. rukovodenje itd. » Rwroj llaulre-i-tehnoJogije_a_p.... .ui1()\'fI:l dobra za scbc i drugen ').:i~:. da se po potrebi brze osposoblJavaJu:z.drustyenom ra?u r~man je u svojim zahtjevirna pr:ma ?ruslvu.nJe Vls~ zavisi od pn!D-Jene nauke nego od kolicine ulozenog rada i primijenjenih proizvodnih s. "."..ki~emt. strana 17-22.brie savlada\ e fO ome:-o cnusn::za va u nCI. .i.' .a.'.i.:Fa ~m9.' " ' .9imaljudske dielatnostrl.polfl:Qs. razvoja sposobnosti i sl. • ') Isto djelo. sintericki proizvedenih rnaterijala otpornih ~a veoma ~so~e temperature itd. strana 3-6. kao i nauke i 'tehnologije.citirano djelo. sve vece ucesce ljudskog fakrora (posebno obrazovanih Ijudi) u proizvodnji i drusrvenim djelatnostirn u odnosu na kapaciret i sredstva rada. .~'. povecanje broja intelektualnih radnika (srnatra se da j.sposobnos P<'J ma~a~rofesi~?~lno-o?taz~je..'.!IJudskim o.. Beograd. Stoga se u nasem vaspitanju....aSina..z.IDO emlrn . ravl]anJu. koji pomazu covjeku da manje zavisi od prirodne sredine kao sirovinske baze. ._~ se ko~!h. uc~st\'uJe u organizaclJluiii'~ iI..se.ON u skoli u :adnom m'estu 1 PUl.. ' . ') islo djelo..}ek koji ruje osposo~lj.lllateDJlilii~roizvodnja.e. nego sada proizvoditi lautomatel. Ekonomika ~ola.. d?nijeti najrealniju o?luku i na toj osnovi sigumijeupravljati odredenirn proizvodnim idrustvenim procesnna. -rcanike.@. istrafivanjern) za kontrolu bioloskih procesa.posebno -automatizacija-elek .lJ~~ 'ne~~~_i. noveposlove ida podvrgavaju svojim ljudskim potrebama naucna i teh"noloska dostignuea. 1975.ifu: . sadrzaji i oblici rada u vaspitno-obrazovnim organizacijarna.strana 14. On vise povrsnim efektirna nego radom pokusava da ostvari o no st o zeli. . nal~ke.razri~ostt (Ileksibilnost.' '~.. koji svasrari i koji se »u sve razum. kornuniciranje sa drugirn ljudirna. da se snalaze u drustvu naglih promjena.' "r 1.e ') . vjestina i navika.IZID'enU.' tivno !Janu(samou p poluprov~d!1i~.potI?unij::~~~endja~ covjeb. vece rnogucnc.-. za aktivno ucesce u proizvodnji i raspodjeli. -. a'slstem komum aClJa omo u6uje rzu vezu medul'udima.en za stvaralacki rad. ') Miroslav Peeujlic: BuduCnost koja je polela.mlade..:zallisno-od--t. Stoga se s pravorn moze.raspo Jell.anih_m.. .-ooluCi:_ ~e. bitnim ~kam.da u l!~eID vr~rr:enu nauka postaje direktna proizvodna snaga (razvoj proizvod. pored 05talog. Beograd.') .irersa~!~- Zl~latima 5yoje djelamos[i sliCe ~alefljillna90bfai~rustvenr na~aos'mlsao ZIVOlau stvara a om.<.:.« v'O eDjem e e on ce 1 ernetlke javljaju se potpuno automatizovane-fiibi&e" i tendencijaj: d~~? kraja ovoga vijeka b??e veliki broj takvih fabrika i fabrika kojece oeup~:e~lvo Jef~Je. jer.lnikacijama.') Miroslav Pecujlic smatra da prodori naucno-tehnoloske revolucije radikalno uticu da se lI_lijenjajusv. Sve ova ids:__u Drilog ideji 0 pennanentnom ob'razovanj~~ koje podrazumi'eva-stiam e znan'a eitav: _.. 1969. a da sinteticki proizvedene materijale koristi u razrie svrhe. trazi osposobljavanje za planiranje. ovladavajuci postojecim. uprav..9_.. strana'::15. (stvorene » Y!_dne romjene desile su se u transportu i k9JIl1." "..jih=ih sklonosi! 1 §Posob~Oll!l.dnoSlma 1 odgo~oran u cuvanju drustvene irnovme.. Stalni razvoj drustvenih odnosa. ljudskim sposobnostima. »D~k !dasi<~na~aSina prerad~je matenju 1 ener&IJ.od~WOSo5riOsTlL. donosenje odluka. "~ .. meduljudskim odnosima unutar proizvodnih i sirih drustvenih odnosa. rad. " "' ') MiroslavPeCuj1ic.::.:anJe . fluorescentnog osvjetljenja.:a~to sU.sve.lll pooaClft.covjek. vee iza samoupravljanje. koji se obrazuju i vaspitavaju u nasem skolskom sistemu i drustvu. oJoza((:oYjek kOJ. j..: sfere ~ivota: )}Promjene nastaju u predrnetu rada. .') Zahvaljujuci njoj rnoguce je prikupiti informacije.IJe«. amranju. ". ' " ':' ". fZl £i-rad. e za ._us_ '?vljava da se radikalno uklanja 'u barijere medu razni~sJru. kreativnog rada 1 mteresovanja 1 sposobnosti za samoobrazovanje.nte!ektualnih radnika povecan od 1926.··. stvaraju novo. srnanjivanje vremeria od naucnog dostignuca do njegove prakticne prirnjene u proizvodnji i drusrvenorn zivotu (na pocetku naseg vijcka smatra se da je trebalo od vremena naucnog otkrica do vremena njegove prakticne primjene oko 30 go dina...'.upr.

humamzovanJa pOjedmca 1 druStva.U:aIi su da searuslvenipol()ZaJ.htetmJe .anje~ org~~a~a lid~enog rada.osposobljavanje mJadih i c:idraslih Za konkretan rad u xadri6jorg~ciji.:.lCno::te?DJsK:QL!L""li..rt~)~Sposo~ljavanje ucetlik. kOJI su nuzn~ u procesu realizovanja programa razv?Ja .vaspltanja. realizuju je svaki u svorne dornenu. 9 . .r~ovanja I. unosi vise realiteta u programiranje mvoa.l.se dosli~_d.radui~odluk~ X! X!~k~~gresa_~KJ.iu u tzv: stD.1 sarnoupravnim dogovaranjem organizacija udruien?g rada mat~nJa!ne proizvodnje. premaju.aka orgamza9j<l: udruz. obezbjeduje praksu 1 sl.'>.g skolskog SiSrema(jeillilstVeit<!s.kOJI l~a pravo da 09jenjuje funkcionalno. Opsta kultura se pretezn~ stice u ~Cio1?. '.elima prirodnim objektima provjeravaju ono sto su naucili. Novi ~. da se kvalitetnije osposobi za poslove l:radnezadatke.. S promjenom polozaja mijenja se 1 obogacuJ. Slo. strucnorn i rustvenom obrazovanju i vaspi~_T1ju_p_olaznika(irna seuvra:u u procesu realizacije-l'<!.nijeJ:ealizuju.nosl produkliVn?Sli rada.e funk:~a ob. profeslonalno se osposobljava za poslove 1 zadatke koje voli 1 koje ce uspjesno obavljati kad se ukljuci na radno mjesto. . . prilikom posjeta kulturnim orgamzacijama. stave.e da pomognu dogovaranje? sporazum1j~vanJe 1 solidarnos~.~~ja:k. Ovaj vid osposobljavanja odvija se u ucionicama. za stvaralacko .Jjlga i u~a vodi racuna da se__S'laki. haze vaspitn(}:. pa tako i rezultati rada. I . ~)1tan C!nila~ <?~Iobo: denja lienosti i razvijanja njenih stvaralaCldh spo~bnosti.a. zajednicki odlucuju 0 bitnirn pitanjirna rada. obrazovanja osposobljavaju za jednostavna. masovnog uticaja i sl.'Ovimpmem '..9nu 09gcvornost za politi~u v~sp.ob!19..'_ r:vs~"e_rlL91. .:?a ~orala da irna planove obrazovanja I osposobljavanja kad:ova kOJI bi polazlli .:stri:ICno obrazovarije". razmislja. ucenja i medusobriih odnosa.'::~?.-.vrednuju . da se ispolje kao stvaralacke licnosti u drustvenorn radu i slobodnim aktivnostima.1.nilic...ima odgovornost za obrazovanje i vaspitanje. em se u 11 .nI]e samo korisnik cije kadrovske potrebe su osnova za planiraDJe.e!1og r. kabinetima i laboratorijumima. 9d~ctSfiCU 0 opsta znanja stroke. _ . ovladavaju zakonitostima pojediillh oblasti. kao ~za p~rrnanentno ob:azovanje radnih ljudi za rad i sarnoupravljanje.I.. <la stdml! ~Ilodno _n_ .a.om zaposljavanju i stalnom struenom osposoblj~vanjuv uz ~d l.%.da se u.kadrova .?PStu.rogresa.d_aJaspitanje i obrazovanjc udovoJjj_im.p.. drus..anJe profeslonalne !g!ltnre.oSto udruiem rad :PlaruraobrazovanJe kadrova.~!U~. pomaze mu. rvenih djelatnosti i obrazovanja. vrcdnovan)e r~zullata va$plll~o-o. cdgovara na njegova pitanja. mora povla~tl 1 odgovornost svih njenih cinilaca prema udruienom ~d..strana 4. Ovaj vid obrazovno-vaspitne djelatnostiima cilj da na osIiovu steeene opstekulture. .osnOYni. .s~~!i9IQ§h. . ..:'!?s.Jz~nom . tinilac unapredivanja proizvodnje I l?_rod~lvnos~ ra4a put i natin kako se ostvaruje druStvena repr. " t~ -'. .J:m~\!'!!1 p Ina_pr~~~vod.idrugi.anJem.00:ladaju reprod~kcljom k~drova da ani utvrduju dio dohotka koji se daje obrazovanju I d31se .st).i~k. .-. stavlja u objekt.§rt.oizvodn'ui dru d'elatnost odvi"a se u rocesu r~e r astaYe. sprernne i sposobne da stvaralacki prilaze poslovirna i zadacima koje obavljaju.~du.>dnu k razmjenu rada. da se stvaralaeki prilagodava prornjenama.0brazov~!1Ja. slozena i slozenija zanimanja). Znacajha je sustinsk a promjena u tome sto .>lozaJradnike ~ obrazoyanj~.kao sto smo nije naglasili. koriscenjem sadrzaja !¥.ka-Z<l usv~?c!1Jesa~~-.3.9st.rnijenja.S :a.'.m__Q]. .E8L~!(Qn 0 y9t. profil Zanimanja imajuCi u vidu prihvaeeDu . d@stveno-ekonomskog. . Ql) Sticanje slruene opste kulture.t.d • . kOj3 Je pretpQ~4!..spitrio-o1Jra:tov-rte-djelafiiostrdil nase drustvo treba svrestrano obrazovane licnosti. vrsta 1 kvahteta obrazo.·1?i#. / . Opsta kulturapomaze ~VJ(!ku. .'.90~f!no~I.!_jeratnosti. . Obrazovno. . na ekskurzijarna.>bz!rol!l na to da se obavlja drustvenim sredstvima..:"anJa.da se obezbjeduju uslovi da .eH!ivima naseg vrernena u opstcm.. Prema tome.0 osposobe za iiadatkeJrojeee .Ii '. kulturne Ijude. Sarajevo..1ct kao 1 drugim objektima ~o~enj3 na.eden sf?!~ rad ina..donosl programe strucnog .i. slui. ~) Sticanje praktienih zoan~a struke.I"azV1. . flJakadrovabuMnastavrie . _~.y.anJ~ovog ma~enJa1n~¥ I samoupra':'ll0g po. Zato unaJU pravo 0?I pe~a~oZ1 kOJIse zalafu da obrazovanje u praksi bude faktor drustvenog p.lozaj.s~o~pravn.~oJe radni lj~~ u vaspitno-obrazovnoj dj:l~tnosti postizu mogu biti re__ai!1a o~.<::.ravn: lI!tere. .2!!lJ~reIlQg~p_IazovanJa reallzuJe_yaspitno-obrazovnu dJeratiiOsnice1if!..~~s~c:noJ reprodukciji.~ to se ostvaruje dugoro~m plam. razvijaju sposobnosti potrebne za o·dr. pmodno-mateni~izvodno-tehnifrog. Oni zajednicki planiraju djelatnost....po~ a po-rfe5na je za sve vrste proliVoaiie<.spi~o-<!brazovn?g rada.>stiZe!os..ivn~b~IJI matenja_lm p<._P9yezane.:~. mod.: ~" ") Rezolucija X kongresa SKJ. razvoju proizvodnih snaga 1 sarnoupravlja:ri~~Pokole~ljivo je opredjeljcnje X kongresa S~ da ra?nici 11 udruz~nom radu matcrijalne proizvodnje i drugih drustvenih djelatnosti .u_« ') Zat? bi s. za uk!jUClva~je urad onih kOJI zavrse skolovanje na razrum ruvoima usrnjere?o~ obrazovanja.l obrazovanja sustinski.lZ rada. ..ob.sne zajedOlC:~..:.~ovanJ?. »Udruzeni rad k_aocJe1m~ ~ora preuzetl neposre. sadrzajem i rezu1ta~a koje p<.. srednje slozena.obavljati poslijc: za~nog Sia?lovanja.itanja i <.l]ja....ho:.reaJizato_r v~Pltno-obr3lZovnog rada (obezbjeduje svoje strucnjake za izvodenje nastave.QbratOvnihorganizacija kojeteprof"tlet'ri.:. ':...brazovnog rada vrsi se u procesu slobodnc razrnjcne rada. ... licnosti koje su pripremljene za odredcnu profcsionalnu djelatnost. udruzeni rad materijalne proizvodnje i drugih d!'llstvenih dje_Ia~nos.".st strucnih programa uporedujuci Ih s pr?fili~a kOJe sam u~r~uje nego subjekat .o-obrazoync djelatnosti prema lome koliko ona dopn.-Q9redene struke 111 proleslOnalne djelatnostt.. --0vakoimrrcipitan-SkolsE slstem srednJ~gY. a nastavnika da organizuje rad ucenika.om ko'as ell skoIskixp laboratonlumlma.>brazovanja..ospn'illbIjavanje ia obavljanJe odredenih SiniCnih poslova i zadataka i za ru~a rada koja su potrebna za rakticnu r.sv!m drii-gim. drustvenorn i kulturnorn napretku. varajuee organiiicije'udniZenog' mas: kojesuplaDicile pnpi:enianje jecInogiliYiSe pro- !i2JSI~Ys =~~Cni rada materhiliieproiz- 8 seobezbjeduje dasepniktiCiii:i . J:.rillZYD.zla njegQ.odu~CIJ~ podlZe m~tenjalni. koja bi trebala da objektivno stavlja u bolji materijalni polozaj radnike u obrazovanju.Qroc~..eh 0 ~ r~(ta._ -mlliipravnou·st·rojstvo· doprinesefunkcionalnom i sus~insko~ povezivanju sg .no. manjc slozena. uci. podstice ga da stvaralacki misli i saraduje 5 njim u njegovirn nastojanjirna da se svestrano razvija i sticeodgovarajucu profesionalnu kulturu) i .osobnas~a (bira vrstu skole _koja odgovara njegovim int. brine se .oii p se~.sf crarnau d ruz. a to stavlja ucenika u poziciju da istrazuje. _D~glm njecI~a. " . osposobIjene za sarnoupravljanje. 5 <.rezullatJ vaspitr. Polozaj nastavnika i ucenika bitno se rnijenja..~pltna dJe1atnos~.sa -opstekultnrnog. radionicama. .~1 .lm~anJlma..-. Radnirn povezivanjem na istim zada~a otvaraju se I!erspektive za razvoj daljih sarnoupravnih odnosa i utvrdivanje rea1ne ~ene <?b:az<. .ja <JD SbcanJeopste kUltureodvija se realizovagjem. .!~~a.I:a.__.u~ruzeni rad preuz.elatnos~-nad 'lIjria:ci~~~.ovlada strutn.zadrustveni rad. ::''> Dom(f~~ rad ~or~a~i~~j~a:udruz~og vodnje i e je e se s.u.":. .:principi. svj~t<?.&. . on se brineZatooa:odgo. .' . za osposobljavanje za profesionaln6 dJelatnosr. Sustinske promjene u poloza]u i funkciji obrazovanja .>vanj3 ~o osnove za sl?b<.i polaznika da stalno produbljujui pr<:slruJ~s'{oJ~.taJe fakt~r sves: I tranog i slobodnog razvoja lienosti.p.I:ID'i. UspjeSna realizacija ove nastave pretpostavlja solidnu tehnicku opremljenost va.obrazovanjaizaintereso~jeC:la sek:Valitetno obavi.na taj naCin sto one svojom organizacijom....pl5stlze se putem ~pe S~9!ili.. da se brze 6sp~soblj~vii Za~?u'piavlj.od I?jlho_vihpotreba i potreba dru~a kao cjelfne..>od~a~J~a ra?a. .. pita. :. ~I~rru i op~ drustveni standard pojedinca i druStva.ereso:V:lUjirna 1 sposobnostima..).'.:. Samour. 1974. odbranu i drusrvenu sarnozastitu i upravljanje vlastirirn zivotom.i opcenitofivor covjeka.uCenikj-pol~ pr~. .0 nJ..>jektimaizvodenja praktiene nastave. '. obe~~JeduJe strucno obrazovanje kadrova koji su potrebni udruzenom .pore~ ~stalog..lcor!s~en)~sl~?o~()g'1~~#I.!\l:::~US. strueno-teorijskih znanja i teorijsldh i praktiCnfu zoanja i aktivnoSti iz praktiene nastave osposobi mlade i odrasle za odredeni.~..

. u nasim uslovima poneki nastavnici jos uvijek vise vode racuna 0 svom predrnetu._: .:::'.i2:bor zanimanja i .J.-. nastav7 s proizvodnim radom.!~nQ__Q.kao. 1J " . . .mQlIT'r~v.:sl?itno-ob_razovne'-osnove. ase.~..:n)e _L9~p(Jsob!javanje za _9Pstenarodnu_odbranu J drustvcnu sarnozastjClJC kulture: ".:ajednicke osnove struke.ni . odnosno steel neophodno radno isksutvo u realnim radnim uslovima.:' ""::'.. i~perative naucao-tehnoloske revolucije 1 potreb7 l.ovanju 1.Y.i ..z:alare::Kad~s·e3ionp. .azyijanjezdravihi human. uSPJeSn? obavljati postavIJ.Jzvoru.~.« ) Da bi se uspjesno organizovala prakticna nastava s proizvodni..'" ..:.vaspitanjei osposobljavanje-za zastitui-unapredivanje ZIVOlnesredine .J£. esietskim i kuliiirriirnnavikama i -osobinarna: ····C... \}'?~:.. ocijalisticko] J_1.en. ------tj:: razvijanje odgovornog _9dn9Sa _prema .' .:_-'.-su¥er. _. mada neosnovano. ooogaceno~tick:im vrije<inost.:.' fizickih sposobnosti ..~a~oob:azoyanJeJ)l. .o~qcijalisticko~jedni.9~laYi.Styo.·-3-:=-·usvajanje_i!!l!r~izma.. '."". . ~~~L0.' '. Zak~~~~~j~"~~j~renom~~razovanj~ '.Yr1JednostrrrevoluC1onarne-reli:ovlOe.se. drustveno-obrazovanje.ost.-moralmrn.. skim radionicama..~{~~:i..:". strana 7.aJ.' -.~ehl1lc~ ko-tehnoloska sredstva.' . f ~ilSpitinjJ!. razumijeva i prihvata drustvene promjene I promjene u te~OIOgIJI I P~OlZVO~JI.. bratstvo ije." 0sredDjeniu." .".e .?vanj~ i :. _..~~pltanJu orgamzuje raznevrste pennanentnog opsteg I strucnog obrazovanja uz rad I 1Z rada.l.~t~~_ odnosno onjentaciju ~~~ da ·traZi --oauceiiiICaka(rvre]iilliji." Zasto se u riasem vremenu mijenja predstava 0 profesionalnom osposobljavanju? Zato jer ono ne obuhvata samo praktieao osposoblj~vanj: za poslove .radorn u sko.!liu. . samoupravljac i potencijalni rukovodilac. 5v'e no fizicki SP~ i stvaiaIaCkl usmJerenog ... 0 tome u Zakonu 0 srednjem ~smJer~nom obrazovanJu : vasitanju. .. .rad i. . S!ufueni list -----'--:-.dr~enom stup.!!2. ' '---s--=tu: u druslve.::ruihQuadlza... 0 samouRravnog drust~.'" . ~ se osposobi i da sam bude nosilac drustvenih promJ~ 1 promjena uJ?fOIZV9dnjl. ':-".yodmm radom orgarnzuje ~e.eba ?rgamzacija udruzenog rada..poslove_1 zadatke.)979.:'. Stan 5.graditelja-so ..remenom pra~t1cnom osposobljavanju kadrova za r::zne.Gesu.i~~.. ~'' ' ' i:~~i~1~~A. @iorganizacije udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih ~j~latno~ti o..se_pnpremaxLu_pro. da se ukljuei u radnu organizaciju kao proizvodac. koji ce ?mog1!citi l_lliadom co~je~u da po _zaVrSdku skolovanja maze odmah zauzeti radno mjesto I. Znacajno bi bilo imati u vidu Cinjenicu da ciljevi i zadaci vaspitanja sluze kao osnova za izgradivanje kriterijuma na temelju kojih ce se donositi programi vaspitnoobrazovnog rada i odvijati slobodna razmjena rada izmedu organizacija udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih djelatnosti i organizacija udruienog rada u obrazo~a.:-. 1. . .'. .4.~ . a ostvaruje se u medusobno povezanom sistemu koji Cine drustveno verifikovani programi.. ~. . Nastavnik bi trebalo da ima u vidu ci1jeve i zadatke vaspitanja i obrazovanja kad planira.~':::~\: ::.~.-'.vremenu opremu.Jene...~janje potreba ~d<lHi. :.:...: -.' . realizuje i verifikuje vaspitno-obrazovnu djelatnost.. Zakonom se predvida da se usvoje norrnativi na51avnih sredstava i druge opreme k?ja je potrebna sa:. stepenu poznavanja osnovnih sadrzaja vlastite stroke.. .«") _ Ciljevi i. koje l.. <..lOtere~ov~Ja ucenika 1 polaznika. .emtet i l~ntonJaIru mtegritet zemlje«'O) -. c~ljevi i zadaci srednjeg usmjerenog obrazovanja 1 vaspitanja su konkretno definisani.: ..o.:!!1Ja_!1~~samo drustven i zahtjevi vas£itn_2-q2~g9'y_1l0j_organizacijj~nj~g ]l.radu . koje ce P!l~oCi CoV]eku.~9na!nll djelatnost za koj1. .l .':":' obrazoyanju .Lkritickog -du ha ·saradmm.f~l!.aspita~ja. ~ SR BiB. :. ({)..edu mladirna .da.. . Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju SR BiH ovako definise U clanu 4. • ") Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju broJ 20/79. ... vaspitanje licncsti.=jerenom .-=-faZvijanje osjecanja IjubavLp.. J Zak:an 10 . . 0 tome u Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju stoji: »Srednje obrazovanje omogucava ucenicima i poIaznicima sticanje znanja.<-~) ostVjln un clOna na veza ~m~du zaj:d_ni.kao naucnog pogledana svijer-Ideologijei revoluciongjne prakse_i:adititke-kl~. '. ~~ _serealno sl!~va. zahtijevaju one sto je od njih za vrijeme skolovanja trazeno da znaju kad su zavrsavali srednju skolu._ .'?~~~oy~~a rrego-su i znaeajlf:iosii_2va koj~_o_mQg\lcavaAa u~!!i1. ~~oji: »Prakticn a nastava s~ I?ro[~.e mu poslove i radne zadatke."'<:.00jentacijllu ostvanvanJu vaspitno-obrazovne 4J~I.... cesto.. I kOju-ceohavljati p.ii s i postovanje~preroasViin-naroaima svijeta. Po pravilu.~.nezavisnost.. 'e formiranje slobodno .~~:?~~.i zad!ltke na radnommjestu vee i odgovaraju.El!lje~~g_~.-". broj 20179. ..g rada sred_njeg usmjerenog obraz. osposobIjavanje za socijalisticko samoupravljanje i nastavak redovnog obrazovanja i obrazovanja uz rad i putem rada.obavlja u realnim zivomim uslovim.sposobe da budu nastavne baze organizacija udruienog rada u obrazo\:anJu I vaspn~nJu kako bi mogle osposobiri ucenike i polaznike za konkretne po.ceg~ne j So¢jalis~icke~~~l~eJugosl~~pre~nog da rEd! 1 Dram SYDJ~dQmovtIlu.: .arr. p:olZYO?nJ~ I drugih djelatnosti i organizacija udruze.".-.!v~Jl. . Cini}~c koji se ~rine 0 zaposljavanju za':cSc:nih u~m~a lpolaz:01~a i faktor koji S organizacijama udx:uzenog rada u obraz. stvaralacko ·uceSceu -socijalistickorn s. vjestina i navika za rad u odredenim zanimanjima. I vaspitanja.lOupravqanju.omS'kog-polozaja-covjeka: . ~last nrorucke. II.a. Ciijevi i zadacl srednjeg usmjerenog obrazovanja i vaspltanja Imajuei u vidu trendove razv~ja ~aSeg samoupravnog s?cijalis~ick?g drustya. u organrzacijama udruzenog ra?a.nog rada IZ podru~p obra70vanja.. e v.i.<~:~:.?_obrazovanJem 1.da se stvaralackl ukljuCi u drustveni ZlVOtsredine u kOJoJ zivt. _ . sto bi bila jedna od garancija da ce se u skoli ostvariti one sto udruzeni rad ocekuje od vaspitno-obrazovnih Ofganizacija u obrazovanju i vaspitanju.razvitak - . oblici i vaspitno-obrazovne organizacije.m ..na. . laboratorijama i kabinetima.naroda-i-narodnosti-SocijalistiCke-R..samostalncg ..sl~ve 1 zadatke ~oJe ce obavljati na radnom mjestu. /)..:.. i vaspitanju.Y\:':::~!~~:.. Na i. .. .koJlma se ornogucuje ucenicima i polaznicirna sucanje prakticnog znanja I iskustva.. ..~~ 29•. stvaralac struCnog dijela nastavnog programa. vlastitim predstavama 0 tome sta bi ucenici trebalo da znaju na odreder nom stupnju skolovanja i.@) udruzeni rad pojavljuje kaokrea~or plan~va obrazovanja kad~ova. realizator dijela programa praktl~ne. pored ostalog. nornenklature zarumanja 1 opisa profiIa zanunanja koja su potrebna udruzenom radu..st!Dsk~s~ rjesava problem cvrsce veze orgaruzacija udruz~nog rad~ malenjalne.ihodnosa m."..'.ema~. t .LJIljeriJJJ drustvenog-:i:ekoi:J.:'.anja.' 'q.. Veomaje znacajno sto se ciljevima i zadacima srednjeg usmjerenog cbrazovanja ne traii sarno iIi pretezno osposobljavanje ucenika i polaznika za odredenu profesiju vee i njihovo sire opste i drustveno obrazovanje.l_G.'.ep~!F-ge.kQlskisistem je I~lOraobili .sa...E.dX:UJle uslove . SlilZbeni list SR BiH. '. _. .'. "I~ '.va u~ u~azayanje: lskazam~ pot!. kadrove o~go_vara)uClh z~U1manJa.ima.. strucno-teorijskih sadrzaja I ~adrzaJa praktlcn~ nastav~ s prol~' vodnim radom irnajuci u vidu ciljeve i zadatke vaspitno-obrazovne djelatnosti orgaruzacija 1!druz~no.skolovaQE.'.zadaci -srednJeg usrnjerenog obrazovanja lxaSp!t.vrijednosti .dinstv.> ...~iliie zav~enog sko19_yarija . ' .«.. . ") Zakon 0 srednjem usmjeren~m~b~ovanju...'·~jevo.'.-:::: 'sprem_.(hl}realIZUJe osposobljavanje kadro. Na OV~Jnacin s..~. '. ' ..Jko!QY. ' i razvijanje trajnih potreba za sticanjern fizicke 1.si-Konacna odlil:tc:ifOil&rukovQj_osposobljen05ti. cilj: »Cilj srednjeg obrazovanj.J).maJu.Sto.Za nast~vnika onLzn~~_Qs~?vr:u ...~>'::"·:·:··::/\:" .. I -.al~t1tlh sposo~ v !J!l~r=~ sovanja:ofu_(0. .: .promijenjen zbog toga 5tO je pretefno tratlO da Se kod mlastrana 7.' '.pravilan. . Novi skolski sislem srednjeg USn1Jereno obrazovan a z v' se: .'-'.:. .

a akadcrnska zvanja) iii pretezno prakricne zanatske sposobnosti (razvijanc su ked one kaiegorije ucenika koji su se pripremali za tzv. radnicka zanirnanja).dih Ijudi razvijaju I:. »Novi sistem odgoja i obrazovanja morae bi biti usredotocen na prevladavanje jaza izrncdu fizickog i umno£. koliko je rnoguce VISC.hnologije i d~stvei1~~ odnosa u n?-~em vrem~nu nalaze da svaki radni covjck stekne sire obrazovanje.>dredeno zanimanje i da se tim podize akadernska kuJtura radnika I radno vaspitanje intelektualaca i postepeno ali sigurno i trajno prevazide jaz izmedu fizickog i umnog rada. . Zagreb 1977. X kongresa 810. ~. bira profesiju prcrna tome zasto najvise ispolji sposobnosti. Razvoj nauke. rada.:V.. str. koje uslovljavaju intelektualizaciju rada i zanirnanja koji su nekada bili iskljucivo rnanuelni iIi pretezno manuelni.se 1:a <. razvrje sposo~nos. sve do grantee njihove prirodne obdarcnosri prirodno i flzicki datih predispozicija .1_nteJektuaJnlh sposo~nostl svih koii su obrazovanjern obuhvaceni. 150. 21\Og. Novi skolski sistem ornogucuje svim mladim Ijudima da se obrazuju u prirodnim uslovirna. da otkrivaju sebe u svijetu rada i u vremenu ka? su sig~rni Sla zele.5.1 1. Skola i tvornica. ' '1:5 Stipe Suvar. elektronike i kibernetikc. Naravno. tehnike i te. 49. da se stvar alacki ukljucuje u drusivo i proizvodne odnose.«") Suvar trazi da se covjek razvija prerna svojirn sposobnostirna i intcresovanjirna.Jt?nOSii i vaspitanju odnosi se na onc koji su se priprernali z. Ciljevi i zadaci rofesionalne orijentacije l. .tI 1 oSpOsobl. a drugi da bude »radnik«. sta mogu.i. -0 - '-'" ••• ..ovoj rnoci) do~ida manuelizaciju rada uopcc I s:'akog konkret: nag.adcmskc "f'ciS'.. da odaberu zanirnanje za koje ce se p:avovremeno pnprernan. strana 12. obrazovanju ~ '\ "l Zakon 0 srednjem usmjerenom i vaspitanju. i to prve nstveno na dva uacina: da potice inielektualizaciju. I ! { I J' f EJ Rezolucija broj 20/79. maksirnalno razvija svoj kreativni potencijal. a (I:oliko je to u nJq. str. Sluibecl list " ~WB H. iekuceg ljudskog rada. " •• ~. ovorn doprinosi razvoj nauke. pnje svega razvijanjem . da se dalje obrazuje i sarnoobrazuje i da se ovim ukine prethodna selek cija u skolskorn sistemu po kojoj je neko od pocetka ucio da bude »intelektualac«.

. ~ ·EJ:o.J?i_oiz::od.u }~~~i~.el?ii~a~adr6vlniiJ.od-esnovnilrzadetaka. aspiracijei motive.pri" slova -j -iaollqikilJ9je u profesionalnoj orijentacijitreba da obavljaju. o~cij ce ~i.Cudruz.JJW!. njen znacaj za svestran i slobodan razvoj licnosti.m.---.i.anizacij.u:l~~raCe~rg.orijt:nwcij3 ..tinL. ~ sposobnosti: '.su 40\'01j~veobuhv.JfQIrl!lhlkoli j \llJ. adaptaciju na .-psiliodIZioloskihzah(jeva rada Izanimarna.. 1 . za njeno adekvat00 profesionalno osposobljavanje i zaposljavanje na poslove i zadatke koje Ce uspjesno i sa zadovoljsrvom obavljati. f~a--ljlldi.-zaposlenjei. vo doprinosi da radni ljuO e:kr~.lL~Jifa¢one spad%ill sxe. L~ detenninante su one oc:l_Qiih zaVlSIcovJek~h---u-e<l~ --niIIl pOS[OVlffi2.i_](Ojlma_Ce. ~ interesi: profesionalni t . U p!:Qgesu..nal~~IJu. poslova..e. to moguce.irn-usIO¥ima osposob~ ~nglJ]I GiG.iabcra-zanimanja.r~b.doprino si . osnove. nepotrebna 9010vanja..fo. korektno se ponasaju prerna drugim Ijudima s kojima rade i aktivnije ucesrvuju u sarnoupral.imaoja traie o4r~~oSobnosti iIi vjestine i da je nuino procjenjivati sebe usvijeturada lmaJuel u\ 'tIte PSiliO-tlZlOlosKe osobine.kglika..nl"-. prp- vezana sodi9.. zdravstvene 3.~~oonosunrn::t:ze.detesauaante. usloYi Skolaiianj3.i_t.naJlI O¥ara. --.-t:WdIIJ....eksibilno pos~vljene.. 1. ~ \~ Pre~~rouCeoe sim danali'.L u pr\.-j_~~~nfanjezal'U510.()gucnostlma-:-:a ~-~- vaca pomoc'--.drustvena htlJe ~"d¥e:uj~m...P<:>!1~s~y.J)nka:n~----.__ .9.a... moze..mjes.-:ili-utvrdivanje principa.odgovarajllcarana rnjesta.. I:blik'4~(.YiSllt):::QcI~vJ)jih L (._e_je.tn_radQm profesionalna ..3a.Tnteresovanja.naCin-lille-donese-OOluku4-izboru Z3oim.. sastavni dio rada u organizacijama udruzenog rada i bitan Cinilac koji pornaze uceniku i polazniku u svim fazama njegovog profesionalnog razvoja. rasporedivanje na.im radornskolc 4J. Veliki bi uspjeh u Zivotu svakog Covjeka bio kad bi mogao da uskladi one lito on jeste~.i(e~ ")Pro eSlOna mrorijenTacija treba da se iemelji na dubljernpoznavanju drustvenih ciIjevnazV§J<l..v_<.~Ll. nezaposlenost i nepotrebno rnijenjanje profesionalne djelatnosti.nastavnjgi. cuvaju sredstva rada.. i!~ 1::~.tom.nt..ne-oail().. .:o~dgoju~.dJelatnQ?~ Zadatak pro1eslOnalne-erijentacijeje4i'f.u.! .l}f. ------. metoda i postupaka rrjegove realizacijeczaodredivarije .. Q_ve_oIa1.u: iradom ·org. .na.lj~!i~!i~k..alo_da.dn.pribliZn.i.:e.__ ---.pGmegne-uCenicima i polaznicima da shvate cia razhCita ~!.~~.ufue determinante izbora zaniman'a' ituacione..' .t>Jra koj.na.moguCe..se.da _:n0gu_ sluziti zasastavljanje prograrna profesiorialne onjentacrje u osnovnim Isrednjim skola--ma'.mja. .azovu.-usmjererrom-obrazovanju-i-vaspita- !J.J_ •• (. ---iz-polaznih osiiova koncepcije moze se vidjeti drustveni okvir i znacaj profesionalne orijentacije.mcgu..f!l.QQ!.:P01Q~j. pnvredni i 1:ultumi~VOl le..pmfes-iOn e orijentaClj novnoJ oli LSIe JeID. " __ .je.njihoyib sklcnosti i ~osol::in~stl.. ·~-maouabTra lJl_pro1l:SiJU~ a . raziiCitim_pQ!. ..'.ino~obr..om~dril~-_ lyu lJlQ~gQDO uQ[uzenom_f~ (kao proizvodaca 1 sarnoupravljacaji {:~.:obtarovafijIi-:-:fra=taauJu-sarrroupravljan_fiA-.eaiUcu na njegovcrn ..§~..Q}ll_[l·ihoyo :Qie.da . -..d. mogucnosti obrazovanja i zapQWava:rija:«.. javaju n.i zavisno od njih birati buduce zanimanje.dpo_ rnjestojafirmaciju strucnih i9r:t!gih .. koji je sastavni dio cjcIokupne vaspitno-obrazovne djelatnosti. Opste je poznato da dobro profesionalno obrazovani Ijudi i adekvatno rasporedeni na radna mjesta sa zadovoljstvom obavIjaju svoje poslove i zadatke.i9 treba ~a_J.-Profesionalna orij~nta"i.~..=~~~~~~·t..ellOl>r~'. .~spelja\l3Ilja.-profesionalne.:u_~l~~~i~~ ~ psiho-l-lZio\osKih Q~o~inaj sklqn~li i_isPQljeE-ill_~sposobnostiosposoblja.atno p i 0.oae. podizu produktivnost rada.Dro[esije. ~') navodi:.'Profesi9Jlalll:i u njcutucija nlor'!J? /_.-.wruge-strane. ~.~rvj:-:bQrQ_m di uspje snijc obavljaju povjerene irn poslove i zadatke..mI~?_9_ZiYj)J?l>rofesionalna orijentacija pomaze. dase smanje povrede na poslu.Tadnih zadataka) i odgojno-ob_ra.\(6)) Profcsio nalna . ponaS:inje u procesu rada i ucenja. d a.. Determinanfe izbora zauirnan]a U nasem vremenu postoje brojna istrazivanja kod nas i u svijetu 0 tome sta srvarno determini~e izbor profesije iii sta je presudno u procesu njenog izbora.. da se ucenici i polaznici osposobljavaju za samoupravljanje.n e ..0. s onirn sto zeli..'elfuaatJ<eUkqji.be an9~s~iI._9-FOjimSlZickim 4~QP_l!stI__kp~eJSpo _ pr~!lla odredenol y!t~~l~tt::.til_ G.Qnaln_g_QQjentacija_b.LJlSIOvi..ogu&iosti s~J1.Dicima da shvate..elji_ll~_g!!b._ sc -Z:iGovorJ~_!~i.dobijaju. ' 1-1_ ._.-da ·oni-rod-istimili-prib!iinim-:usiCiJZi:.'ill:_ayania i afmnacijeJl'U:l!9J.oJLPostrtu.. znanja.cl:I.gje mladi i o9_ras '.. fluktuacija radne snage. odsustvovanja s posIa.nju.hira bli(iuce zaruma..1a\'anje.~oYnih programa.sposobn_o_su_.prornatranju razlicitih oblika DjlhoVlh djelatnost~_I·..J~7enim UjS:- su kao bitne ove determinante izbora zanimanja i skolskim uslovima: U na- ~ I @spOsobnosti: psiho-fizioloske ~. Posebno je znacajno sto se profesionalna orijentacija tretira kao kontinuiran proces..7.' .pomogne...fes.t:ilSj')Jeh:J:. Dragan Tar.<5je·QiJiai:a:s_porr~~a!D!9-_rl!.I:iem .drustvo i druslv"ne g_dnose.~a.dne regije i 51 a k i hitoQ mien na ucenika..po '-1Stun-lIt. p_ciir. .5e. zavisno-od -profesionaJnlUiprerJe.je. njihovo adekvatno _o~posobJ..danasnjem stupnju razvop i~i1j:l.. n:.ipDlaznika kad.axn' ~_rudi razf~uju'. n~ dOV®!1.Ill run a dYl"-~[ll~i_'.g~ta i_raz:vgJ!!u~nik. .Hl.poznavanju :p:oj~din..~¥miitj· najvise _~?pje-!@.='" cia otkriv<' sebe na radnom !!!J~oje..1jiUiIa Ld~..realno cpr ·c llVa.l:.. sposobnosti.-0'Zaci_~~?~_j)r<2Ces_i~l1al neorije_~t?cj~e jecda=F'odgi~~~adrova.9_Qll$_penod r. --: ?~.:"y---------· -. __.njego~i.cjelokuJ1Ilom:odgCijriQ~O\)r!izovl1()m-i-profeslOn:Ul1oUF-pmfr . sklonosti.koje Ie:eii:'lrCIrustvena sredlD~ porodlcn..Q_~a_0jaJLuajyi:. s edne strane san a a etmmn.Drijenla.~vj~il:-ll ¥imouJ?!~viJoiilCSO<. '--(f>.funkcije pedagosko-psiholoskeslufbeu protesionalnoj orijentaciji i za odredivanje..:. i r. U~lizacije--pm1c@ne-Basta>J~mizYO.51~}.c_!T<Js~ijl. c::nikuai' ._JIet~buh- ~e_<!wr1r~~<~ai'~~t:~~t:'~j:~e:::~~~._toj'"_£~.

..:~. ogrami i njihovi zahtjevi --~-~ obrazovanje: . ~. prirodne i drustvenc") 1'-< (!.:"tt}~. ~.:~:.~ ~) Situacione 0 determinante pojam sebi 'I i'I LiCne determinante Izbora' zanimanja Iobraz~)'~.: ·r .l spol ~~ .: .itelj:~ kulturni status '._ . "")Dragan.. '. J-: . ~ .": ' '.1"\ .ji ~:.: ~ . prolaze) ) 1···:···1'·· •.r: . e~onomskl status ® "r:' ~) svijet rada: i (3 v 0:J svijet tehnicko-tehnoloski rada: rnobilnost fizikalni uvjeti status j izbora zanimanja.: . -. ® ~~t ! I ."·!}-I~::':~'~~. . ':.<~. ponavljaju. . .:·l~. .~i~2i~~j~~&j~J:~~~ii{ '. ..anje: .:.i~:.'.. t 0 crte 5..'.. --:..!. status --r ekonomski status obitelj: obrazovni status ob. -~." 16 .= ""!"'-'.:. djelo.:: .. !.TarouK. -" Proies.. . ...' . ~ ® \.)..i I r i ( . -t) ~e~~~\~~l!e: .H. t!)!stavovi i shvacanja . ·. 1• -I ~ tradicija skole: status u drustvu tradicija skole: »odgaja majstore zanata« .'isto 2 . fa. 5) AI. navike remperamenta iskustvo : znanJa vjestinc iskustvo: dob @ j~"l\'lli rne d. nastavni planovi @ obrazovanje: ~ opremljenost 1 F: uvjeti rada ftc!) obrazovanje . (J. 'D) iskustvo: \2. ~~lu .nastavnici e) nolaznici skole: rOJ upisanih polaznici ~kole' broj koji Ce se upisati ~ci sko!e: '~ broj ucenika koji zavrsavaju II'hl lamici skole: 'V uktuaClJa ~ (propa!i..:.. . tradicija skole: »odgaja za fivot« obitelj.)svije~ rad~: zarumanja svijet rada: zaposleni svijet rada:. " -:.

gdje se u posebnom poglavlju govori 0 »mjerama za profesionalnu orijentaciju i selekciju«. pn cemu se voairaCtinaoTlcmm osobinama pOJedmca u vezi s mogucn~a zaposlenja. .ek.ostl. cioSIa se oQSaZnaIlJail.. :'i..' .p.zasjedanjll 11 Zenevi ----¥.u.:.f4~. -. orii Ju oslovens ruzenia ad I .C:no.. g~sebnu. ~) Profesionalna orijentacija U osnovnoj skoli (priruCnik za nastavnike) Jugoslovenski zavod za proucavanje skolskih i prosvjetnih pitanja. . godine donosi »Preporuku 0 strucnorn obrazovanju«. kojom su obuhvacene 73 zemlje sa svih kontinenata i svih nastavnib sistema.o_J'Q_yjeku.mera-biti-prilagodeoo-pGtt=ebama syake 6emlje«. k<!Q. (1 naredni podaci su koristeni iz ove knjige..9_nalnoj orijentaciji.". 2· 19 «» . Vodeci racuna i 0 bendikepiranim osobarna.koje s~ p.bljam profesionaLne orijentacije ") definisanje kao l.cija rada .LT.. IsEitivanje f~o~a Covi.tfffiCt najbolje naane ziJiovecan.utepenprodu vnosti. ravail .klilJ.'&Probkm~lnom-erijerrtacijoffi b2-VIO UNESCO i Medunarodni biro za va~pjtanie i obrazav3nie se (Bureau-Intemati:ona!-d'o/~on . . Od 1934. njegovom razvaju i obrazovanju.puhlika.Na. MOR 1954. edunarodno udruzenie psihotehnieara osnovano ie 1920.' . Beograd 1966. do 1960. godine _gokvil1!.l.ovise .~cije.rov. Generalna skupstina UNESCO-a usvojila je ovu preporulru 11..e produktivn.ILO) izdala je 1935.atlni~j~w.a_sej_sye pafnje pgsvec~e vise CQvjeku. go dine ukazuje na potrebu koristenja profesionalne orijentacije pri rehabilitaciji osoba s umanjenom radnom sposobnoscu. ._!).B. Rezultati ove ankete omogucili su uvid u sistem profesionaIne orijentacijesvih zemalja.i i " Na Ii razvo· nauke i tehnologije pocetkom dvadeseto storeea e. a u skladu s drustvemm potreba:rmrza4rndrovima«.B T E~unaro_dD. Ota a u' se ova problematika tretira na vise strucnih medunarodnib sastanaka I konferencija.mfusj. Jedan.ggQme MaR je donij~ru~. International Labour Organisation .i.knjiga--»-Problemi--'runlaeffie-.Je da: »sluzba proteslOnatne-on: _j.MOR (Bureatri:rrcematlonal du. a 1962..odilo s ci.m_faktoruproizvodnji. . o~va g U\II9 ptepan1Cl.) -.na I"azvoj pro eSlOnalne oruentacus. Iste godine organizovanaje medunarodna anketa 0 organizaciji skolske i profesionalne orijentacije. '. GRAFOS.a_j)rganiza.: ~ .· . gQQi=izaSla. UP' 1.P-omoc izboru zanimanja u iii napredovanja u zanimanju.:rT938.ciju-koja"e-bavi:llrproblemima profesionalee-erijenraclje. decembra 1962.. teram en u e se ermi -esienaIB!H)fiJenta ta: VIm naziyom se tada odrazumi'evala racionalna raspodjela ra ne snage I p agodavanje ra a cove u 1 U okviru vaspitno-obrazovne problematike i prakse profesionalna orijentacija se javlja nesto kasnije... god ine.je. nlen r VOlsu a 0 e Uticali ekonomski razlozi.lJem otkrivanja sposob~osti kojima bi o? to vise dopnmo proizvodnosti bilo je u to vnjerne 'poznato pod naztvom »psihotehnika«. Nai-m-e-.

izabranom zanima.tima_preferiranog zanima:nja-ra~n-donOSenfanreg<?~<:~?-lUOstalne~luke-o-Prihv4tljivDsti_toga~ianlmaii~ vecimrliri znacaJ. vee kao proces stalnograzvijanja potencijalnih moguCnosti kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije srednjeg usmje~lOg obrazovanja.slozenost kriterijuma uspjesnosti. Profesionalna orijentacija mora da se prilagodi novom trendu shvatanja uloge Iicnosti usopsrveuom profesionalnom osposobljavanju.1' pracenje razvoja..._§_ag_oji. u procesu svog profesionalnog osposboljavanja.lljegmim . i to danas i sutra.dnihinformacija. Ovakav pristup je sigurno tezi i kompleksniji.titi static no i jednostrano (ne treba ga vezati samo za veci ili manji uspjeh u ucenju). U stvari._jca..3.-ospe30b!ja vaaje i'Pi11agooavanje Iicnosti .iaktivno ih ostvaruje i u tome procesurazvija i obogacuje sebe . proces mora inkorporirati: '{].Y.!iY.. jer vrijednost covjeka treba gledati u cjelini..._samo _dav.Licnost ne vrsi sarno niznovihizbora vee samostalno postavlja nove ciljeve. ZnaCeoje Izrazasprofeslenalna orijentaclja« . u vreroenu u kome mi zivlmo. 1Dteresovanjil!!.-kaHdidatu.a. aktivno sudjeluje u cjelokupnom zivotu skole i kojistvaralacki usvaja i primjenjuje znanje.. .osobe_I!Q§. pa makar i s niiom ocjenom zavrsavao skolu.u sposobnostiiiia.'!' . . Uspjesan kandidat nijescroo onaj koji polaze ispite S dobrim ocjenama odnosno koji se dobro prilagodava ocekivanjima nastavnika vee je dobar i onaj kandidat koji.pristup profesioiialnoj orijentaciji u potpunosti odgovara ci· ljevima.~~maJicnosti..1.oi.profesionalnog usmjeravanjaucenikaosnovnih i srednjihskolaiBrze tehnoloske promjerieTvelilaiekSpanzijaznanj:i'rriodernog vremena nuzno pretpostavljaju da proces profesionalnog usmjeravanja -ne trebashv:i.. nju"). Ono se ne.. a ne parcijalno.1I. ekonomski pozeljniji i drustveno opravdaniji. mjerenje i procjenjivanje svih potencijalnih i rn. P~DAG05KI ZNACAJ PROFESIONALNE ORIJENTACIJE :')j... i <!j!!~_mi~O:)1tiI'-remanje. najopravdaniji zbog toga sto' je humaniji. .-':~ 3. ali je.o.1i.-d? U savreffienorn shvatanju pojma »profesionalna__Q[ije_madja«_sadrianoje trajrro.: . U prOteSionalnoj orijentaciji se 1! stvari polazi od Cinjenice::da5ei liciiO'sri~nrkturlrzanimanja mijenjaju i da je zbog toga potrebno Iicnost priprerniti i uciniti je sposobnom da u procesu svoga profesionalnog rada ili obrazcvanja stvaralacki aktuelizira sebe.anifestnih rnogucnosti kandidata ®. Ovakav dinamicni .

.straien. ovi Onioa: felja za studiranjem..J..' .•.3.. . Testovima znanja.~.. Velika konspiracija oko njih postala je.---"sefe'ktlvnlyaiaku!i:. / 27 #. Proces profesionalnog \lSmje. socijalno-ekonom. a pogotovo naucno uopstavati. /9 /..e{J. . Uspjeh je nuino rezultirao iz proeesa prirodne selekcije i visokog selekcionog kriterijuma.Vd "tr . . i to pretezno oejene iz glavnih predrneta.oa naCin mjerenja i procjenjivanj. Moguce je samo na osnovi oskudnog iskustva i teorijskih saznanja pretpostaviti da je prognosticka vrijednost do sad a praktikovanih postupaka vrlo mala. Korak dalje je ucinjen kada su skolske ocjene dopunjene »objektivnijirn« mjerilima . vrsili poslove u domenu profesionalne orijentacije. Economy and Society. inteligencija. a naroCito u nasoj republici.YE!ill· Ka'da da je irnala .. i inventara Iicnosti ei '._naucnollopstavanjej.dJten ta ciju imalaje. Ali je isto tako moguce pretpostaviti da su izabrani kandidari na »elitnirn« skolama uspjeli. . a to nije dovoljno za predikciju uspjeha u skoli..ci. Stanje je ovakvo' zbog toga sto sve one sto se radi nema dovoljnu naucnu i struenu osnovu.\-t\ nM. / '. Rezultate u praksi primijenjenih procedura nije moguce naucno analizirati._v'!EQirani. .: visckoskolskirn organizacijarna se odvijao neravnomjerno. Nije potrebno sire govoriti 0 onom sto svi dobro znarno : da nestrucno konstruisani testovi znanja i sarno iz odredenih predmeta imaju vrlo malu iii skoro nikakvu prognosticku vrijednost. a najcesce bez strucne konsultacije. •. Univerziteti.t. sarna po sebi. ali to bez empirijskih dokaza ne mozemo sa sigurnoscu tvrditi. ~ e c.. - h~' 0 3.Q_gomiC__ -na:I5'Dillje omogueavalg. Vjerovatno je da bi i ani koji nisu primljeni mogli postici zadovoljavajuci uspjeh ako bi radili u istim uslovima.. Kandidati su pronalazili vise nacina da zadovolje na testovima znanja.. jer ima vrlo malo pouzdanih pokazatelja 0 tome. . Nastala je prava »moda« da svaka skola iii fakultet konstruise testove znanja iz odredenih predrneta... !:Lrazvoj_~rofesionalne 3.M>MQb. Vrsena je na osnovi kriterijurna koji su.. takode.ocjene.testovima znanja.il. Veliki broj nastavnika i admiaistrativnog osoblja se svake godine angazuje u proceduri ispitivanja kandidata. .. pokazuje da je ona bila najvise koncentrisana na povremeno profesionalno usmjeravanje uCenika 0Stl0vnill skola i savjetovanje pri zaposljavanju.:L. mozda.i (Halsey A..ll. Stvarnu vrijednost dosadasnjih nacina ispitivanja daka prije upisa u skolu kod nas tesko je urvrditi. Dominirao je faktor skolske ocjene. .{)fjj entadJcGlJbila je jednostrana <)rezuilali .J • ij"J .2.YiSj:_karal. ski status.. ~ .i.'/( C·..h." '.nici.:bila je n_~e_Is. konstatovati da je proceduralni postupak i neekonomican i da rezultate nije moguce naucno uopstavati.o. pol./~ .. slabo argurnentovani. mali. 1961).) Komisija SAD za ispitivanje efikasnosti zavrlavanja kole&autvrdila j~ da na to ntitu bitn~ . nije postignuto one sto se ocekivalo. r-..(ill'l.!1i~u a<i!!b:Y'!rno.&'_.. i sarad.interesO:za visokoskolski studi] dopun e m _difikovan j (iIi) zamijenjellVsiho•• eno int _... a 'za dosadasn'e rakse otkriva nekoliko bit' '~_iUl[(lfesionalnoj. • .zaklju.. kao selektivnim postupcima. porodiCni milje.'. neprecizno evidentirani i proceduralno nekonzistentni.-rer-oe e clje-nego. rijetko i s manje sisternaticnosti. '. skolske. 0- r 0\ . New York. . i srnijesna. Izgubi se mnogo vremena i ulozi dosta truda. na osnovu kojih ce se mo ci utvrditi da Ii je odredeni kandidat sposoban za upis u skolu iii na fakultet. 5 vise iii manje povjerenja u vrijednost onoga sto cine. S druge strane. »KlasiCni« pslholoski pristnp 7 ~ z.. ~eka doSadaSnjaJskustva Razvoj profesionalne orijentacije. ali su naucno neprihvatljivi. Education.. a rezultati su relativno . . .znanja.~ ne mislimo da je selekeija naucno vrsena.. Pracenjern razvoja ucenika dobila bi se jasnija slika 0 nasim zabludama. odnosno pojedini fakulteti (a nekada je dolazila inicijativa ad odsjeka iIi katedara) su sami.:~'l.srednjoskolaca--uCinjen-je-znaCajluW:orak.. ..!'. geografski poloZaj i drugi auioci koji nisu dovoljno i.. . iskustveno dobri..II ravanja kandidata za obrazovanje . Kada analizirarno iskustvene kriterijume profesionalne orijentacije kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije.. ..7'i .. 'l.jer su pristupi vrlo heterogeni.u nasoj zemlji.I -vanja1aUiiliaata v • prijedkada je lskustveni nosti Qriientaciji. mozemo.. :... -.I ~{h. a bez nje se ne moze vrsiti adekvatna naucna KaZemo i strucna verifikacija.nosti.c'.. najbolji test znanja mjeri stepen informisanosti u odredenom podrueju.

je .:':~\f:\.e'ne'·' ".r.. su u svakodnevnomzivotu kodkojih se na.korn ukljucivanja mladih u proces priprernanja Z3 prof'esiju i njihovorn samostalnorn i pr avi lnom izboru buduccg zanirnanja. onima koji ih ukljucuju u rad i onima koji 'ih prirnaju na posao i po rnazu im da savladaju pocetnicke teskoce.< -.':.a b.. Nairne.!.sliCno).""""___"'.. u tr.' '. karakteristika. nos.· v .' . iivnog i:azlikovanja nijaitsi boja i svjetla.%~3::" ". kao Sto su poslovi u hemijskoj i foto-industriji.. .':\. mjcrenjc.-.1e i.p...boja i josnekim graiiaIna kemijskeindUstrije. 4. specijalnih sposobnosti.o...~ja . koje jc ucenik polagao. uspjehu u pojedinim predmetima. naj~ ispituju:.'~ .'?>:': ::/~~~1:T'. pazljivo opserviranje.s.'..lova. prihvatljivi kao zadovoljavajuci. tekstilnoj iriduStriji.' U!ko\i'. .' kojih rafilthl iIl\1§r j)ii.·ieljeznica i. _Difeiencija1na OS~ivost..k.::<."~~'f"~:.tibPt. .: .ja u saobraeajucrukovanje tehniekim aparatima ~OY8Dffl bor!o !:razvijenostneJcihvidnih 32 '. za obaVljimjepoi. vazno je za ObaV..iiidristiiji .'>. poslovakod kojih se. ... .' ' .' " . usta i koz. '. .ljanj.:'. profesionalniin interesovanjima.'.. '. ~ ~_~~otn~ ii~ljiY~ za svjetlo vazna je za obavljanje onih poslova koji se v= 51 oifimmmaIno osvjetljenje..'i ~ . . .'. od e a . '.o-... biljei:enjc j analiziranje podataka iz kurnulativnog kartona pornocice prili. podrucjima angazovanja i stcpcnu aktivnosti u slobodnom vrernenu...eblja. tramvaja. .~ . . Podaci iz kumulativnog kartoria bili bi dragocjena pornoc onirna koji ih profesionalno osposobljavaju.) .' broj Ijudi..-.• (sposobnost uoCavanja detaIja na razlieitim daljinama)je "do vazna za 0 ~anja u saobraeaju (piloti aviona.znacaj za neka podruCja primijenjene psihologIJe. .:y" '.. vozaCi autobusa. !ill. PSIHOLOSKO-TEORETSKE ORIJENTACIJE OSNOVE PROFESIONALNE 'v / .'. ' '.vjetlin..: '. To su zanimanja u . 3 -PrO[csi~naI~. prirnarnih efta Iicnosti i ispoljavanju talenta..eozorne os vezanesu za ~d osjetnih organa (Q§.orlry.va. .Ispitivanje j·t vida vazoo je zbog' toga jer je za obavljanje velikog brojaposlova i zanimarija potrebna .:.ni os -. .: ".esnovuboje kontroliranjihov rad. koje moraju biti razvijeneiznad sfu. razvoju intciigeneije.ndai-rutkoji-. . •.Yelikl '. ".:.~. ' . ju sing8hrlBISteIOlU ~ama (zanimai:J. ve sposribnosti aju veliki. rezultatirna prijcrnnih i drugih ispita.eOnih. razvoju primamih tehnickih sposobnosti. '/:~. ponasanju ucenika.::.. in·a.

bno~ti. 0 sposobnost dolazi do izrazaja u gotovo svimsituacijama u koji. 0 pojediuaca ova sposobnost maze nedostajati u manjem iii vecem obimu. . ali mu je zato potrebno dugo vremena i obmuto. signali i govor).'. ...~Y. boje i ritrna zvucnih valoVa) vazria je za izucavanje zanimanja u muzickirn i drugirn skolarna. procesu uCenja utoku ~olovanjai kod stjecanja novihznanja u toku atavogfivQta. u velikom broju..'. od kojih se vecina moze lako korigirau.. " rnjestu.:C_L. ISIO tako ispitivanje karakteristika ~luh~ . >: " . Mali broj Ijudi ima inteIigenciju razvijenu iznad prosjeka. gencija je sposobnos aZl 0 U avanJu aps 1 teorers roc em 0 e • teligencija manifestira U sltuaCljama u o]ima treba rieSava. jer pojedirici sa skromnom mtelIg. telektualnu. koja je karakteristicna za rnisljenje odraslih ljudi.cesto susrecemo sa 5njenicama da ljudi zloupotrebljavaju svoju in.~~-T.:. neka zahtijevaju da se problem rijesi brzo. o ~a: ge Ja./ t1J c. gOIOvo svi takvi pojedinci postizu veoma dobre rezultate u toku skolovanja i na radnom ja (zvucni Osirn ispitivanja sposobnosti vida i sluha za obavljanje odredenih poslova ispituju se jos i ~posobnosti njuha (neka zanirnanja u hernijskoj.. suvremena psihologija zastupa stanoviste da pna posjeduje i neke druge.~:. a ad hIZinekoliko je yremena potrebno da rueSI Deld problem.9dnoSno liCnid()hodak.~:/...'. !.je pojedinac inteligentniji to ce brze i la~e shvatitinovo gradivo i bolje ~se njime.:. koji zahtijevaju stalne i razlieite inrelektualne na pore. vee v ~utLda_p. . ruku... " Slikovitije to je prikazano na sljedece dvije krivulje: . Po misl'enju nekih psihologa posti nuti niv razvoja inteli. manji broj ljudi ima inteligenciju razvijenu ispod prosjeka.hoi inaCeuZiyotu.. Nivo razvoja rnteligencije neke osot>e izrazava se brojem rijesenih zadataka u testovima kojima se mjeri inteligencija ili takozvanim kvocijentorn inteligencije (1Q). kao sto su industrija satova. Tako se ios ovori 0 no' konkretnoi i sociialnoi mteli encin.cijaI¥a. d~k d~gi i u dubokoj starosti ostaju sposobni da obavljaju poslove k. kao sto su zanimanja.teSke probleme osoba mozeJ. . postavlja se pitanje. :-. Slika I.::'.iznad prosjeka a rnanji od 0. na poslu. Kako smo vee naglasili. " pro~d~O~lazUl~da treba rijeSiti _~~~~~~~~~~~~~.OJIzaht~}e\'aJu slozene.. igtelige~a se mJen a svrha uti mJerenp Je ubor po~ za POledina . ' " svih vrsra industrije.:'!~'. \TIo brzo doIazl do opadanja mtelektualnih spos. Rezultati svih dosadasnjih istrazivanja pokazuju da je inteli nci'a odrei:lena rvenstveno nasl'ednim [ala ~Okoln~ [a~. StQ .:'fY~::. ako se na vrijeme uoci nedostatak. U zivotu se. treba naglasiti da vecina ljudi ima prosjecnu inteligenciju. a isto tako i VISO oobrazovan moze imati skromnu inteligenciju. koji su po svojoj inteligenciji.i porodici. Nepismen covje!( moze biti izranto mtehgentari.razdrazljivosli j sl. IJU?I. ' . 'SlO ima za posljedicu srnanjenu produktivnost i nesigumost na poslu. U praksi se najcesce ispituje ~relnosl prstiju.te. kao SIO vrl_onadaren! pojedinci mogu ostati neiskoristeni. pa u tom slucaju govorimo 0 odredenom stepenu mentalne zaostalnosti. Po• motu inteligencije nastoje sakritisvoju. Pored' jacine i brzine. ridskoristavaju do.superiornost i toonda kada trebauesto da nauCe. . tekstilna industrija' i sl.. elektronska. Za njih je »inteligentan« onaj koji je zavrsio odredene visoke skole i fakultete Hi pak onaj koji mnogo zna. Kod nekih osoba. vazno je za sva 000 zarurnanja u kojirna se posao obavlja pornocu zvucnih kornunikacii' .\ . ona ima poseban znacaj u .'~~ '~" ~· <·i. Ako je pravilno iskoriste to je veliki dobitak za njih i za drusrvenu zajednicu. ponck ad uvjetovaue nedostacirna vida.kril. 34- .lijenost... '. Prosjecni pojedinci postiiu [Q od 090-1 10' Kvocijent veci od 1.ma.:. lito utjece na nju i kako se ona razvija. Spretnost ruku je pretpostavka za uspjesno obavljanje poslova kod kojih je potrebno upravljanje raznim alatirna i strojevima..p_Qj~.10 postizu oni.?.: .. . savladavaju oooliko skolskog gradiya(ili:zadataka:na r:adnom' ~jl!s~) kc:ilikoimje do-' _voljno da dobijuprolainu ocjen~. Istinaju[<l.1 _ U toku razvoja a 0 se moze uociti razlika IZme~ nosti i nepovezanosti djecijeg misljenja i logicke sisteruaticnosti.'. Medu ovim posljednjim.'" .j" U slueajcvima kada se visoka inteligericija poveze sa velikom marljivoscu.~-f:·E. bolova.~. lnteli enc"a se ocinje razvijati od r 'a a do zrelosti .I S . Neuskladcnost karakteristika vida sa zahtjevirna posla dovodi do prevelikog naprezanja..lrie i lakse usvciii~ZI!?Dja (tj. kao opcih karakteristik:a intcligencije. zna da su razlicite poresk oce na kOJL C :..!!iu imaju ogranieen utica].'.se pojedinac nalazi.gencije zadriava se do 30 godina iivota. U svakodnevnom zivotu !judi ne razliJU mte rgenciju 0 znanja I 0 razovanja.' Sto se tiCe zanimanja i poslova. .-.:::~::.Dni uce manje nego Sto biiriogli.~~~~~.ja sVoje intelektualile bpa~te. Netko je u staliju da rijesi najteze probleme.zi~~jt~~tt~~~i.:. Kao posebna mentalna sposobnost i teli enci alma nel ' tike kod kojih su najvainiji_iacina i b~na intelig~me t pena inteligencije ovisi kako .ill1Q~~jne indiVl ua ne i profesionalne razlike__1lleduIjudima.za.rurwu:Ja skole i radna mjesta. .it!hll%ti. u glavi.90 postiiu oni cija je inteligencija ispod prosjeka.osobine. sluziti.i_~.i. lakse uciti) ali ona nie Jedini fal"tor od ko a zaYisLus: .. Ove dvije karakteristike inteligencije ne moraju uvijek ici zajedno.~·.nego·sa :dalekq-manjezalaganja . u druS~. visine.. zadani u ~~2in~t~e~li~en~Clf·~· komuDikacija integracija . No. sprernost ..mtelektualne napore. koja se zavrsava oko . ako nernaju radnih navika i zelja da nesto nauce III urade.industrija. .:tienim Ziv~tnim situa. ~voje osobite vaZnosti u Zivotu uopste a posebno u pral. In e a ana opadati do 6 go me_ Poslije toga dolazi do nag ad an a intelel1:ual s 1. (grpsihomotorne sposobngsti su vezane za vrsenje raznih jednostavnih i slozenih pokreta. ~d~ ~e u pita~ju ni~o d? kog~ se mo~e r~_iti ~nteligencija.. 40 . dok ked' drugih vrijeme nije vazno.:·j·:. -:~:-f:~{"~i·: .ia "II svim akti~'BostiIBa covjeka a narQ:_ Cito onda kada usvajamo nova znanja i v'dtine. Ako je inteligencija toliko vain a u iivotu covjeka lao pojedinca iii clana druseva. Isto tako.Ostrtua-sleha (rnogucnost razlikovanja intenz itcta.:". brzina rencksijeJlabilnost (mlrnoca) ruke~ Spretnost prstiju vazna je za uSPJefi u mnogim poslovima gdje je potrebno sastavljanje sitnih uredaja i baratanje sitnim predmetima. cesce se nalaze . kozrnetickoj i nekim drugim industrijarna) i~ (zanimanja u prehrambenoj industriji i ugostite ljstvu).OYelikom broju zaniri11ii1jiil:Ispjetrnrvisi-prvenstvenoOG stupn. nakon postizanja pune zrelOstl.kOJIsu se u toku zrvota pretezno bavili poslovima. JO . u Kojima rnuzika predst avlja jedan .itd).. okulomotorna koordiu:J-eija. ~ntelig&lcijGm-mai~_l.?d v~nijih p'redmfta. Ovo ne treba djelovati 0 es ra rujuce.. Za inteUgenciju mozemo reci da je to sr snalazenja unovim situaciia ' i nepoznatlmJj"r:Qhlemjma (J kra'n'o'lim I n os e IvOSt za r bleme ko'a se moze razviti do vrhuDske styaralaCke spasobnosti. U takvim slucajevima govorimo 0 raznim oblicima tuposti iIi Cak slaboumnosti..~:':.".::i. t1 probleme ko rirode (rukovanje predmetima i sadrzajima koji SJl. .Ja[aZVi]eno'S1:i psihornotornih sposobriosti.. (c)JMentalne sposobnostl dolaze do iwza. A strakt a mteh..~.enclJom mogu usvojiti mnoga znanja.

~ka ~oje. sihomotorna s osobnost kola omocucuje co -e.e ~Hk~ L ______ ----stlcahJe vJestma uvijek Je pr~ceIl9. 2rbsjcC~1 ~c:.l e iosmatr1!.~ ge..• aCi' kako da dode do to Treba a . . instruktor .. (nervna transfera).nom obavJjanju odredenin moiornih rad. ~ro]U _bfZlDa. na osnovu misaone analize odredene situacije i sadrzaja. lmi "akaooblikucenja dolazi doizraza'a kodusvajanja navikaiv' estina.~_r~g.9°!u)dima Aka na apscisu nanesemc~ veiicinu b.J?:::9~~oV . on pokusava slucajno doci do cilja. ak{l !.x• onavIjanjem stecena.ps. hemije i biologije i sl.:P~t?i~ veIik boo).I:QIlliene o kOllh dolazl u centralnom nervnom srsrermr S~vjdlina_j d zoal!J3 u· ~k~a se f!a nekoJi~<? nacina. Ono postaje sastavni dionaseg znanja samo onda. . cilia. ako snit' U stanju da ga sarno mehanicki reproduciramo (ponovimo).dAlianjem.iiriitacijorn. Prcmda se vjestine ocituju u uspjd. ----Kada se pojedinac nade u novoj situaciji u kojoj treba nauciti novo gradivo iii nove vjestine. All 0 e vJestine ne rnoze se vjezbanjern forrnirati navika .nc:nvK~dnj'e~~ tr~~a~'~'.IDO u mogucnosti daga smisleno povezemo sa pnje naucenim j usvojenim sadrzajirna iz istog i srodnih predmeta (npr. precizno I ekonomicno a znanja u re~rodu kcij! u I?r_:p.i?c.usv2jaju.medu njima_ne_post~je_bjLCJ. ormlranje navika.~sto':i u~~~~n.' .. to jest rijesiti zadatak iii obaviti neku novu do tada nepoznatu radnju.:___ ~~P[' k?G uC~lIJa v0211Je~~. e stekJo odredeno znan'c i viestina? Odgovor naovo pita-' .cC~L!. .!la prostorno Ivrernenslci odyo]ene diJelovi} .1f1ldig.kubja I po~ IIDltaCIJe til oponasanJa I na osnovu rnisaone anallze odredene SltuacIJe iSa<IfZljja...:nt ]otellgenClj".'.g:. (a ntJe I us esm e 0 av a ne'u fa n u . o~ k~e-spo~~nu[i ucenje na osnov~-.bi jedan ad pnmlera lrnuactje na- ~"~~' . Ucer:lle napamet.odredeDog . lakse.~ .cncijc dobiccmo o~e ~dno-. utvrdivanjem uporisnih tocaka. grupisanjem sadrzaja prema njihovom smislu i logickim poveziyanjem razlicitih dijelova Iz vise predmeta. . Sa. koji se inaee mogu rijesiti na osnovu istih misaonihprincipa. dok JC zn~tnO manj] broj onih Ko)i su slab]]].. mu.oJe su ._ st.. • okreta:nadnJI. i.ipak. fizike i hemije.s. 0 nosno olJi 00 prosjck.sl.informacijaiteqretskih-rnanja0i-usVajanje" si"iiio61icke grade zahtijeva sticanje odredenih vjestina i ~ika.. dolazi brzo do zaboravljanja pa se ni nacin rjesavanja zadataka ne moze uspjesno primijeniti na nove sadriaje i zadatke.kandidatu daje niz informacija 0 ino!Oru. j 1 ~ to t I 25 20 15 10 20 50 . k.. .' nje interesantno je za sve ncs.lholos~~g st<l119. d~je nekoliko ~ogucih odgoyora i zadrzava onaj koji je ispravan. . bio. . Sto'e otrebno da.je poznat cilj te aktivnos . pra~:u voznje 1 ~(rca]u polozaja volana na njega i slicno. Da bi dijete pristupilD lIsvajanjn Dauh' znanja i vjeStina. sadriaja Oailli u pisariom obliku.).u.alDim~\'liaDjem stecena ra~Qia' omo~ va Co~jeku da 5 mml~almm utroskom e~_Qrzo. . ~NajslozenlJi_iefrklisrJji nacih ucenja jena osnoyu misaone anallzc »dredene situacije 1 sad~ .~ ~vo kojesrno utili nece postati dio naseg znanja onda. hm )aJeusp]eSDI]aako.e.'.i:!uirngekoje meo redenepokietel onda sa~ POKusav'Y~ ~9kre:e'.l.hl5._.-- s e: v. .0 50 60 70 80 90 tod1ne tjvola Slika 2.ui (pokreta) za koje jeVazno da se odvlJajU brzo. . '.s1..~. Ucenje na ova] nacin je dugotrajnije (neekonomicno). !.. a pose no za nas vnike. povezivanjem gradiva iz fizike i rnatematike. ..9.za sticanje vjestina i znanja jesu J2. '. ana:lZa a 'voasti nitb~nte Tanallza _Q_<:lkreta_. treba da budu ispunjena najmaiije--4uvjC -.?zn_~v~_r:!j_u. .J.).-V·rni . I?ijete.0Gavljale ?ruge:os~7nu stvova!i visi·niisiiOni·~ocesl npr... vrsl se natkrivanjem bitnih veza i odnosa u gradivu. re ada...' . ~ayjka ie autornatizovan1!. .Y.ijil..IS_tE.·uclj"n.a otreb~'~-~b~vr~:e~ ~ivnosti (CitaIoYem~!San em rnz .~. .. uce eT roditelje. tacno i uspjcsno izradi neku alqiY. Ueenje.su rilikorno . Osobe koje uCe nove nS:.broja .

3. ili je to ~eIJ!i rodi~elJ~. O<"<""7oitCjjU(. ~~nik moze i~ati zadovoljavajuce sposobnosti Z. . emocionalno .clDj&nlcu-5t~. Broj i vrsta interesa u toku zlvota.dot~ga n~slaganJa doI~ zboi? tOi?a sto mladici i djevojke biraju on~ zalllma~Ja za k<.iiilStl).su I ali one zavise od svrhe. To isto.stom~tolog.<:'.si_po~iu_ realniji i _<. 4. U er.u._ J.>Ja01 . Posto'j vrsta in . .ITlil. 38 -.-l." ..':lnm. vee se nas~aVni_ci~.a ~~J a.. '{~¥. novmar. sekretarica. ..Y€..fila f ~ .:._. osim ako slucajno u toku skolovanja 1 radane. : \ . U zavisnosti ?d opse~ psihofi~ic~og razvoja samog ~Jcte:~%ezultali dobivcni na.. kao I rC?lt71JI ~SVI~~I kOJ~rade sa djecom moraju truditi da kod njih raZvlj u drustveno ~c:::IJne I _pozlll.djeeaGi7-m.. J. najpriviacnija su zanimanja vezana za velike i nenad~zbudl Ive dogadaJe (detekuv."Hmii. ~adu sa ostaJim o~ininih covjeJ>a. . Tako npr...!c~u iskustva 1 eksperirnentalnih istrazivanja pokazuju da .~yl~ sposobnostima i drugim licnim oscbmama. " . resi se mogu podijeliti na : liT rnierese vezane za r '.i. .edu interesa. . S cbzirom na profesionalnu upotrebu.. a.uli_cjogadajima.. J a}vA-?-0] ! kao i prcmazlastuim. I I\'r ~ . Slave' enc. ucenik izjavljuje da zeli izuca vati odredeno zanimanje jer ga voli. '_'---'-l\1e<t1'1:i.ne interese. spiker. Uz o dredeni stavaozlv javarno ugodu j neugodu koje se vrlo cesto orrruraju I pojavljuju.~'~~~: 'Z. \:.mzmjCf idrugo.:'odg~v~rajuca zanimanja i odlicne . '> " . ..t.s._~ slabe povrSne..jem roditelja ili zbog drugih razloga.. nerijetko...u1. a 0 njernu zna vrlo malo iii gorovo nista._:::::. U ovorn periodifCfJeca ne UZlmaJU lLQ Ir v e s 050 nosh..':1 __ ll:J_I~.moratI obavljati posao koji ne voli. . ' .:.interese vezanc"za.-a.7r~\:oju in(e~csa n. . Covjek koji je zainteresiran i voli svoj posao. . all ne voli dasvira ru Jedatnn=s·trument). oni ~aCaJOl za obavlpnJe sVlh~~s~~:~Qsebno erese t.lX. vezane za en e te 'i vezane alazen e novcg.--:.III druge kvalifikacije.javl {)I /J ' je ' :st kod d~ece aju ~. mte..'avc.." .. .3.~ob:a.ecumladeg uzrasta do puberteta. O~taje cmjenica da ~ ~oz Citav Evot .' .. Za <!j. Pod utjeca.~arm¥el!t. .-': : .· '.' mterese mozerno razlikovati prema trajanju nad?~Qtra. 'If ' 4.. o?.eha~i':'r.uJ.l. ali tonije sve.aml'pretpostavIJ~Ju da Im~Ju ? potrebne preduvjete. ideiama LPmrnp.) . znacajno utjece na nase ponasnje i odnos prerna Ijudima i poslu. "V .. postoji malo vjerojatnosti da ce sa zadovoljavajucimuspjehom za~~t~ skolovanje.csobic.o~. . _ To znaci da ruje ispravna kQ!1ccpcl)a da ~nte_resetr~ba l?ed~&os~1Is~on~~1lI onda kada se sponrario J. lake ne predstavljaju .zavoli ono ~o radi.ljecaizraZavaju zelju za onirn zammanjima kOJa~vlse odgoV_~~J.l. . U .. .yojna.~~ UVl. :asniji~u~astimtim~~e. )l<l '51 kvalifikaci'a' :. ·)·:LI _If - " :.<. pr~ma a~vnosu.1 r:meIllil.azne: Prerna intenzitetu . Tr~ba re_C1 a u neJ?m ~ slucajevima mladi ne mogu birati one sto ze1e III ono 5tOmogu.ocjene.Calna zafi!?1anp. ro?~)!ne I prijatelja.zani. Bez ob4ira. IdTmmahsticki InS ektor.' v klasifikaci...sl imaju bitan znacaj za obavljanje velikog broja aktivnosti.lnler .l. J~ e 'a a . ?ro1c.nje-\'Jse'sp()ntano.na ~. . vezane za roizvo 5 no.' \ \ '~/ . Ako dijete ima negativan stay prema jed nom iii vecern broju zanimanja.'H. ' Interesi i stavovi vazni su prije svega jer predstavljaju motivacioni faktor u privatnorn i profesionainom zivotu pojedinca..?C0-'~' vezane za ra sa zivctin'!lma... i s.LI~teresi_. vee ono sto lffi sredina u kojoj se skoluju omogucava. .: .2. a da mi toga nismo uopce svjesni. Forrniranje stavova kao i interesa. lnle" si redS(3vJjaju ielju r '1~ < / \. .profescr.na. a. Porodica je jedan od znacajnih faktora cjelokupnog razvoja licnosti djeteta.mo~ena vnjeme za~lt~ odredenu skolu.~e<i \'[<'1:1inle(e~ S obzirorn 'ama V . kao i njima slicna zanirnanja. 5 avm nau 1 s ikeri i sl. Mi cesto zauzirnarno odredeni stav prema nekorne i necernu.ko.))e~ar..""-1' _-' r C}/' si.Z<... zI!acaJ'!o se rmjenja.(!j (/ 1(. cine i vrsnjaci. Ispitivanja pokazuju da djevojcice osnovno-skolskog uzrasta naJv~se vo~e zarnmanja: daktilograf. sposobnostii znanja za od'redeno .Jne Iprol.. 1 toposebno profesionalnih .anje. ffiorep ovac. drugacije se odnosi prema njemu od onoga koga posao ne interesira i za koga on predstavija teret. Moguce . ali ako ne voli skolu iii zanimanje koje ~ o~av~jati ua~on zavrsenog skoklvanja. teh_nicar. mtere. Drugim rijecirna stavovi su ponekad pod neznatnim utjecajem neposrednog iskustva. .na-!kUvn~ I 'pasivne (na primjer dijete moze voljeti da Slusa-rntizlkU. ' ' i »loseg« zanimanja.G.omat~ka spontanost. onda je normaino ocekivati da ce izbjegavati ta.).a.-u-velilillm-broju-shiSajeva ne PCStOJIdovoljno slag~nJe Izm. Nisu rijetki primjeri da roditelji prenose-negativan stay prerna nekim zanimanjima i posiovima na dijete. I hlmsk:iteZlser..v~splta~l.obo en. nama.:.. "c'le0~c&01 ~~i.. .<?JlJe razhkova~ na opste drustveno i I OZOS 0 ~nacenJe. ko~ naJv:ceg bro~aIJud~. pa i za forrniranje stavova.~ postoji-nikakva aU. glumica.mterese f.y -/--:.:stan~nu (stal~u) ps~holos~osobmu pojedinca.III erese Iota'o .:. a da zato nemamo nikakvih iIi vrlo malo konkretnih cinjenica.:Qj~JC { o'edinca za ob ' . Starori '~'.....

s 0 U_ilLz!l_niman'eJ:vte"dutim.koje su zelJeh. . do besPQs..t. Medutim ovdje se mora priznati da se ne radi samo 0 subjektivnim shvatanjima. oci emu n _ ve m ~cn sti i U sHad oITlQcu:m. ne roditel"i ogt filS e a lID na taJ na m po. '.mazu aJUCiim slobodu. . Na primjeru u vlastitoj kuci djeci treba pokazati da se podjednako cijeni svaka vrsta rada. .. .>.. i koristan. . kopanje zemlje i sl. .":: ' . Zeljeroditelja dijete da2avrSi ono sto senjimaCirii da je »najbolje(d. postupaju jer su neupuceni iii ihjednostavno nije briga.0 .Prema to~e. pa bizbog toga svaki rad morae bid priznat i eastan. ne zeleci vrsiti pnusa 1 nametati svoiu volju. U socijalistickorn drustvu neprihvatljivo je shvacanje 0 strogoj podjeli i razlicitom vrednovanju fizicko_g i umnog rada.. 4. Istina je da neki poslovi zahtijevaju pretezno intelektualne sposobnosti.Dstrument~m i ~ uzorku is~e populacije .oze postiCi tako da roditelji sa__$!_oje rllQgu_ce. a to sve zahtijeva umni rad koji se odvija ujedinstvu s fizickim. <: Pozeljno bi biIo... Roditelji treba da od najranijih dana vode iacvna 0 tome koje vrste igre djeca najvise vole i u kojima od njih postiZu najvise uspjeha. ioterese.-Ekrleinje-za lakond brzQID zaradom oa nedozvoli na' do izb'egavanja fizick .. Mnogi nastoje nametnuti djeci ana zanimanja. a poznato je daje u proteklom periodu licui dohodak radnika U ovim djelatnostima bib ispod licnih dohodaka u ostalim gra. u. .moguenostima. dijete nairadije i najeesee obavlja.~. na sebe i drustvenu zajednicu. pa ucenik bira skolu i1i zanimanje koju je izabrao njegov drug.lZbora .. I jedni i drugi grijese u odnosu na djecu. 0 su u n~jv:?em . Postupci roditelja u pogledu izbora skole iii zanirnanja njihov~ djece ponekad su razumni ali su neki tako cesti i istovrerneni da ih susrccerno U svirn ekonornsko-obrazovnirn s'redinarna.o za ~Je~ovo ~~ucavanJe I o?a_v.'.:"'.Q§QbnQsti e pastiiu za ov . Nasu rot navedenim postupcima roditeIja vezanim za izbor oziva niihove djece. istovremeno u istoj osobi. a granlca Izmedu nJih ie neodredena. .Zbog toga se u nasem drustvu ne bi smjela praviti razlika izmedu intelektualnog i fizickograda.. . jer djeca u ovakvim slucajevima ostaju prepusrena sama sebi i nepozeljnim utjeeajima iz neposredne okoline.. posobr:ost~ i druge osobine..-:::diiJi_~pJ:ru ..<:. .~araucu.rada. a kao rezultat toga poj. esto·se aagada a susre emo pOJe me roditelje kon pOEd svaiih sp. A bolje bi bilo ako vidi da djetetu skola »ne ide« 0 tome realno razmisli i Ii Sara~ji i dogovoru sa struenjacima i djetetom pokuSa naCi naJbolje ijesenje.do¥od~dje~tcjenjivania vaZnosti izbora zanunanra.instrumentima i strojevima koji cesto zahtijevaju odredeni fizicki naper... c.b!oju ~luea~eva ~ni rO~lt~IJI! OJIlZ? je tlym I subjektivnih razloga nisu uspjeli IZUCltlzanimanje.:. . '~'" -. u tri naSe republike utvrdeno Je da Je rang savJetodava~ prilikon. leao sto Je izneseno u rarujrm poglavljima. o »vrijednostirna« jednog premadrugom radu (fizickom prema intelektualnom). e don zvoljavajuci im duze skolovanje cak i onda kada je zensko dijete izrazito sposobno.. u trenurku izbora poziva.e_sistematicnosti rate razvoj_jje·_ teta J da ga usmJerava u u drustveno i o'edinacno ozel"nom ravcu.). Trebalci bi da pokusaju sto objektivnije upoznati svoje dijeteipotraZiti pomoe dru~·· truenjakainastavnika.1. a i prije toga. ...poeeti 510ranije ~a pripremom djeteta za buduce zarumanJe:J:CL~.. .kada je u pitanju izbor zaniinanJa njihove djece: - (skolski drugovi. a da oni toga nisu ni svj~sni. nama. informira se 0 vrsti zanimanja i 0 uvjetima upisa u pojedine skole. . rodact. Roditeljima se pruza mogucnost da prate kako se njihovo dijete ponasa u gotovo svim Zivotnim i radnim situaeijama. struCnjaci koji obavljaju odredena zanimanJa. da mona nece uspjeu.:<:~i?~:\?)" . jerjesvaki lid potreban. Mnogo je veci broj onih roditelja ciji se utjecaj negativno odrazava na izbor zanirnanja djece. ljanje poslova koje one zahtijeva. neodgov 0 se odnose rema radnim obavezam<l_!!!!!ll.."' 41 " . E~ mjern:kako roditelji najeesCe reagiraju. Ovakav odnos prema izboru zanimanJ3 svoje dlece ~al1:1 O~l!m~ltelJI k~lJ!su lISjcino izabrali svo'e zaniman'e vole . ako se valjano obav1ja. .. Ovdje spa<...du intelektualnogifizickog. $ve to utjec~ ~a dijete. DJeca koja vee imaju formirane radne navlke 1 pravilan odnos prema radu. Ljudski rad predstaylja jedinstvo umnih i fizickih aktivnosti...I' nevnorn zivotu priznatija. n juCeTeZUltate na svom mdnom mjestu..'·:C. U toku skolovanja stvaraju se evrsta prijateljstva.se. Zbog p'revelike Ijubavi prema svojoj djeci roditelji objektivnone zapaZaju djeCiJ. potpada pod utjeeaj veteg broja pojedinaca iz njegove bliZe i dalje okoline Je m. a ne da ih zastrasuju poslovima koji se pretezno fizicki obavljsju.·. nastavnici i dr. kako izabrati j upotrijebiti alat... U jednom istraZivanju koje je istovreme-· n9 provedeno sa istim i. ne vodeci racuna 0 tome da Ii su zahtjevi u skladu sa njegovim sklonostima. poznanici. dol: najveCi broj ovih ucenika potpada pod utjecaj skolskih drugova i bira zanimanje za koje nema stvarnog interesovanja i sposobnosti. pa stoga lako niogu uoeiti njegove izrazite sklonosti i sposobnosti za obavljanje odredenih poslova.kOJI zbogzastarjelih shvatanjazenskoj djeci dozvoljavaju izueavanje sa~~ tzv.. Posebno ne proejenjuju objektivno one sto oni zele j 000 sto djeca stvarno mogu. znanja j da I~ ~.). ~ onog kO]1nema pravdan odnos I hubav prema radu takav posao se ne moze m proDaci.Yis.." . :njednija i u ~cx. . ipak su roditeljiI1aj~sCi savjeto- davci prilikom izbora zanimanja svoje djece.4. rodaci..\L¢Lopcenito epravilnJl.S druge strane i nekadasnji cisto intelektualni.. ~ika.i 51.-:~:::.. primjer metalurgija i rudarstvo. a av 0 nos· re 'ra<iu od strane roaiteba. .oi:leo:. an De mali bro· roditeI"a .. eta zele ostvariti vlastite neis u-· ~ne zelie i Jeve. ..laJu I 001 rO~lteIJI.. . u ri'etki ni oni rodite!"' ko" . trazi Iaksi posao .".:. .a povecava potreba za intelektualnom aktivnoscu u njihovorn obavljanju. \ slobodnose moze reCi da·se ne moze uspjesno raditi samo »rukama« ilisamo »glavom«. nekriticno odvracaju i svoju djecu od toga zarumanja.. koja su po njihovorrrmisljenju ??Ija. . i. Covjek koji se bavi izrazito urnnim radom moraistovremeno biti i fizicki aktivan. ate razvo i svo a dieteta j nasto ie sto e rno uce 0 e uvnije. Prepustaju slueaju i vremenu izbor govoreci: »Ima vremena da se opameti i izabere nesto lito ce zavrsiti. ne vodeci racuna ~ tome rmaju II 1p1djeca za to z~ru.--_ . 40 .- najeesce nisu u·skiadusa ieljama i spOsobnostii:nadjeteta. . ieleujeriti . Nauka i iskustvo za to daju ruz 4:7kaza...li u sv?me ~nim~nju. " a radu 0 cenito.osnovne s~o~ Ie... bar koliko je to u funkciji rukovanja priborom za rad . posjeduju Ii v .· .) treba misliti kako se moze ostvariti postavljeni cilj. za koje se djeea najmanje opredjeljuju..n emu.rnall)e potrebne sposobnosti. ~v~ea~~radu n i zanimaniima.. < • crY .. dok drugi zahtijevaju pretezno fizicke aktivnosti.. . 'Iama od te {]a ne tzabere n I ov~ zanimanje. Zatim kojeposlove izvan i u kuCi. uvjereru. Neka pokusa jos koju godinu da i ponavlja/pa cu tek onda odlueiti«. Poz' ivan ut"eca' ro.poZlva sljedeCi: roditelji. Najeesee ovako reagiraju ro~itelji koji nisu uspje. J~.visesrnaf!)uje razlika ii:ri1e.9_i~ili~_!Jje se u tome ~to neki rod' .«Za~lII11anJa. vee zaslijepljeru tom ljubavi smatraju dijete sposobmJlm nego sto Jeste.: :". Jedan dio njih puno razmislja 0 nastavku skolovanja... nego i 0 objektivnom vrednovanju odredene djelatnosti u drusrvu. izbor zanirnanja je pod utjecajcrn roditelja. tako a s a rad dozivljava kao pritisak i prisilu. kako najbolje organizirati rad. posobnosti. nego obavezno i rukama iglavom.liCareIl:ia. Oni . ~kolski drugOVl. Roditelji treba kod svoje djece da razvijaju pozitivne stavoveprema svakoj vrsti rada. dok drugi tako ....-. znanja i sve ostalo sto Je I?ot:-ebn. U slucajevirna najjednostavnijeg i najtezeg fizickog rada (npr. )}ze~skih. .poslovipostepeno zahtijevaju sve visefizickihnapora (upotrebakompjuteracnekih tehnickihstrojeva i sl. " Neki rodi 'i z Ie I nasto d eea nash ede n Ihovo zaOl de cuDa 0 tome.~vIJuJe se sl0onost da !D~jenja profesionalne zelje. Polazeci od svoga neuspjeha i nezadovoljstva ~ vrle?Ju p~ofesl~naIOlh aktlvn~st~. ciscenje ulica.".rijetki !iii-talvi roditelji OJIna mogucnosti svoje jece g e aju rea no i rustveno pozeljno.. :~.~nika. Ucenici prepusteni sami sebi razlicito se odnose prema izboru zanimanja. sYt. rucnu spretnost i dr. Porodica kao faktor izbora zaniman]a Kod najvcceg broja djece i ornladine. .. Primjenom sve savrsenljih tehnickih dostignucasmanjuje se broj izrazito fizickih poslova. Iako dijete.nastavnici . imaju mnogo manje problema kad se treba opredijeliti za buduce zanimanje. .

-n<4?re~ovJnje u anirnanju i \J skolovanju.1 o~ekl~a~JI.?vanJe...' Trebalo bi saslusati nastavnika I zajednicki pronaci rjesenja.. Za ." . pa su vrlo lako nadmasili osrednjeg strucnjaka. sto je potrebnoza rad sudije.ma... ani koji su bili testirani j kojirna je na osnovu razvijenosti pojedinih sposobnosti preporuceno koje zanimanje da izaberu. jedva sa vrlo-dobrirn uspjehom zavrsava razred (i to uz instrukeije iz »vaznijih.. Ispisali su je iz skole i upisali . a on se preselio u svoju omiljenu kavanu.Isto~e).lovl ~ lab?ratonJu).nanja.. .-~--:-. Sposoban i vrij:d. Preko »veza« koje roditelji imaju..raZavati i na njegovo zdravstveno stanje. ani koji savjet nisu poslusali pokazuju bitno razlicite i gotovo suprotne rezultate od prvih. i. oni su zeljeli da nastavr posao koji je zapoceo otac.pripremi svoga djeteta za lZhor zammanJa rodltelJI bl trebah: . dJece razvijati svijest 0 druS1venoJ vnJednostt i medusobnO! poyezanosl! rada i zanimanJa. .TreDJI .:.cvJelao. SluZbeni list S~iH broj 16/1979~.!__nli~~.!'.Olcu I jednorn rijecju posao mu Je . Tako je broj »rnusrerija« bio sve manji. Mladic je jedva obavljao i rutinske poslove iz svoje struke.upise studije. --y.malenj31no ~~anJe bude faktor napredovanja sarno '1\19. udruzenog ra?a. .. a on u susjednoj kavani. ali se pojavio novi problem.jiVip:em~.na daktilografski tecaj iako je ona pokazivala smisao za pravljenje predmeta od gipsa. Mislio je da ce postau inzmjer kernije.+(lditr.~ni fakt~r ~a. SIZ-a za zaposljavanje. :. '.:--pn3'oi5tjaV: '. Za kratko v~jeme sagradio je kucu.sta trebalo bi izdvojiti one za cije je uspjesno obavljanje dovoljno osno~no ob~ovanJe.'. ali ne i djeteta. sto ga je primoralo da zatvori radnju.ikada je bio sarno jedan sudija.. ~~-llciJedliosti po~loy~ !. Priinjer 1.··---lJo-sadarremamo iskustva na osnovu kojih bismo rnogli nesto korisnije reci 0 IZbomoj nastavi u funkciji osposobljavanja za jednostavnija zanimanja.Itel}st~ 1 tunzrnu (p~moeniei u priprerni hranej. pogotovo nije u skladu sa nJlhovlm.. . a u drugom slucaju ne vade racuna 0 sposobnostirna ni o drustvenim potrebama za kadrovima.-.. Primjer 3• Ucenica VIII razreda. .1h:lijete sa.: .:i) .. Imao je dosta posla. koji se upravo spremao da.. p~t d~1te k 0(1- FrtIng 2. pa je i posla bilo manje negoprije. da ra~· )iii krajjJ__moie~_ozaklju~iti. Na osnovu analize poslova nekih radnih mJe.cgucnosti djerctu. a i nacin apstraktnog misljenja nije bio naroeito izrazen. 42···· 4. .. . Skola kao faktor izbora zanimanja U) Zakon 0 osnovnom obrazovanju i vaspitanju.nja.. Ponavlja. . rnisljenju nastavnika. nije bilo ni zadovoljstva kod obavljanja toga posla. Rezultati prakticcih istrazivanja su pokazali da su balji uspjeh postigli oni kandidati koji su seprije izbora poziva posavjetovali sa strucnjacima (psiholozima. uspijevaju je upisati u srednju ekonomsku skolu... '1. U navedenom slucaju roditelji su pogrijesili jer nisu vodili dovoljno raeuna 0 tome ima Ii dijete potrebnesposobnosti. Ook ~e radio uz oea jos je nekako islo..avanJu .. ali kada je poceo sam da radi. Osim toga u meduvremenu dosla su jos dva mlada pravnika. Jednog dana iz nje su ga odveli u bolnicu. Da b~ se ova zamisao ostvarila potrebna je suradnja i medusobna povezanost skole. nema pravilnog I potpunog profeslonaTnogo. ugost.arnlrm~a za preradu) I drugi. Uz sve to. Klasicna teorija a izboru zanimanja polazi od zahtjevazanimanja s jedne. v . .. zatim drugi. ciji su roditelji intelektualci. Ljudi su ga cijenili i trazili njegovu pomoc i savjet bez obzlra na cijenu.... Ambicioznim roditeljima jednog mladica svidio se polozaj sudije. i razvijenosti pojedinih sposobnosti.~0_C!E.~.. :..mlslIo .fonnirati radne navlke kod dJeteta (pocevsi od osnovnih higijenskih pa do radnih na~ika vezaruh za obavlJanJe odredenih poslova u kuci i izvan nje) u skladu sa djetetovim fizii':i-irn i 'psihii':kim moguCnostima. pa mu je pored rada i finansijka situacija bila na zavidnom nivou.. radlO. Sa dosta truda i sa nekoliko ponavljanih godina uspio je zavrsiti upisani fakultet. Roditeljiu prvom slucaju ne vode racuna 0 znanju i radnim navikama djeteta. Vratio se u svoje mjesto i nasao zaposlenje.~.tu 4>omocm pos. ako uno . da .la je prvi razred.~... da je najnorrnalnije da sin nastavi zapoceti posao. sto se ubrzo odrazilo i na nezadovoljstvo nvotom uopce. ". koji nisu imali u vidu i':injenicu da uspjeh postignut u skoli negarantira i uspjeb na fakultetu: . '.2. To je bila Zelja roditelja. tjeraju dijete da ponavlja dok ne izgubi pravo na Skol. I u ovorn slucaju roditelji nisu vodili racuna 0 interesima i sposobnostima dJete: tao Iako je ono pokazivalo izrazit smisao za jedno zanimanje.-dJ. _~-::. kod osobe koja bira zanimanje...i »tefih« predmeta). zelJama.o. "'.e~an mte~es za njega. . bl. Njihovljubimac nikada nije pokazivao posebne sposobnosti za verbalno i pismeno izrazavariie. u znacajno manjem broju mijenjaju radno mjesto. Tek tada su roditelji shvatili da moraju nesto uraditi rnirno svoje zelje. Buduci da nije pokazivao poseban interes ni za jedan fakultet lako su ga-nagovorili da se upise na pravni fakultet.. i stvarne zelje za obavljanje posla sudije.1': ako su I sposobnosti I zeljc djeteta garancija da ce usWtkOdilelji ~u ce~to ~el?ovj~'~:. jer 5U rna se za uslugu obracali ljudi iz tog mjesta i okolnih sela. iako nije pokaziva~ ?o. Planovi i zelje roditelja vezani za visok ugled i primanja nisu se na :lalost ostvarili.~ roditelja . sto bolje i objek. ' .drustverum potrebama zaodreder. Aka irnaju moguc~osll rnaterijalneprirode.-" . Otac Je . koji vee nekoliko godina cekaju na zaposlenje. gline i dr. Treb?l.J n. prosIno. Na evidenciji sluzbe za zaposljavanje bilo je kandidata njene struke. a u trecern je vise izostajala sa nastave nego sto je bila iJnsu~na.. na lijecenje od alkoholizma.. Ijekarima i dr) u vezi sa izborom zivotnog poziva.an m~jst?r i~~a svoju ~~ll~-limarsku radnju. taka da mu se gotovo nitko nije obracao za uslugu.. vee ga je posebno interesirala kemija. k~munalnoj djelatnosti (radnici na odt.zanit. . upoznavati djecu sa vrstama i zahtjevima pojedinih zani_tnJl. pa su ga i':esto uzimali za primjer svome sinu. 5 druge strane._ . Praksa je pokazala sto je vece slaganje izmedu zahtjeva nekog zanimanja i potrebnih sposobnosti. subjektivno su zadovoljniji i po misljenju pretpostavljenih postizu bolje rezultate u poslu.. (pnp~e~~ n. Ie sto da rnu preporuce ..prehrarnbenoj tndl!stnJI. 1-~toil ~ '.4... SIZ za .e_:. pa je po njegovoj zelji izueio zanimanje aUlo-lll~ard.:~dnje sa nastavnicima i drugirn strucnjacirna.i. osnovno ~brazovanje.1iynije ulNznati i procijeniti osobine svoga djeteta! . pedagozima. njegova radionica sve ~~ tesce bila zatvorena. to je veca garancija da ce pojedinac postici bolji uspjeh u odredenom zvanju iIi skoli. Djevojcica je zavrsila upisani tecaj. U jednozu mjestu u unutrasnjosti radio je vrlc sposoban sudija. Roditclji misle da je ~atcrija!no :lanje p~rodi~e osno. porodice.upozD:av3. Uz to su ova dvojica bila sposobnija i okretnija za obavljanje . .im zanirnanjima.+.j.. . mje:ne :o:ajednice i dru: gih zainteresiranih faktora. Nije uspio u to uvjeriti oca.. '.svoga posla.~_ bezJ)r~. pa se postepeno to pocelo od. Sin ~u Je upravo zavrsavao osnovnu skolu I trebalo je da izabere buduce zamrnanje. -'.~ada se rnoze reci da tu spadaju neki poslovi u: zd~vs. ~ ~ .

4..(_SSRN).usmjeravariJelZiizctno.ima~d.~e~-:-mte~esir~O za 44 .~u~ zainler~Lane_za-profCSlonalou__omeJ).:" ' ' bilo ~~~~~J~roblema u slu~ievima kada je dijete potPun~. Ovdje treba istaci da se zaposljavanje danas ne svodi na admlnistrativni postupak koji se sastoji u tome da se sarno posalju evidencije nezaposlenih radnika Cija formalna kvalifikacija odgovara onome 510 oni traie. sa raznim zanimanjima i nacinu os po> sobljavanja za njih. ..dijete.za radnike mnog_Q_prije_njib. koje se ticu njegovih mana i vrlina. u obliku predavanja 0 pojedinim temama. Zato je potrebna i Duinasaradn'a rad ' . Pored radasa odraslim licima koja traze " zaposlenje iIi prekvalifikaciju za druga zaninianja i radna mjesta. i zahtjeva radnog mjesta. Radnim organizacfu!~su potrebni Ijudi odre"_euih_stIJlkUk'YajiJ:-~KOJe mogu dobiti samo onda ako se vodi racuna 0 tome da se izvrsi dobra pripre-rna za izbor zanirnanja.lQ[1ItC. ..zanirn:mje-koje-xahtijeve-boljHk-{)ivezanih 73 materijaffie---t-druge. upoznavanjem sa cdredenom literaturorn i sl.Ilje!!g_l1l.· ~ .diece.t.4. ci'a sa svima onima ko ii .Rad sk o!e na profesionalnoJ l'!:lcr!_l_.!}.ll! .problerne._l_f_lJU_9. .5J.pD~ljavanle. sindikalne orgaillZaClJe.ia udruzenograda ii:cjeiinina svimovim zadacima. Zajednice za zaposljavaaje kao faktor izbora zanimanja ucenika Ove institucije se brinu 0 zaposljavanju radne snage.mogu pomoci skoli a ostvan za a 'e na pro eSlonalnoj orijentaciji. potrebno je raspolagati pouzdanim podacima 0 zanimanjima i 0 potrebama za odredenim kadrovima. DrustveD<r-politiCke"~~a~i~cije . pa in. Tad na razvijanju '\1- 4.!~. ~ f l.a omladine.. ju speciCiene osobine djeteta. ~r rjesavanje-problema U rjeS~_I1je _ _sluCajev<l.radni-i..redene. -z : '. ueestvuju u profesionalriom usmie .Svaka od ovih olga-ruzaClJa moze dopnruJetl unapredenJu rada na profesionalnoj orijentaciji na dva nacina: ~-.. 5 jed-.nastave -i-vannastavnih aktivnosti. Npr.uP9_znava~e u&!nika sa vrstarna zaIlimanJaj_-poslol/~ma koji se obavljaju u ok- "~j • I --~ za jedDO _G rjes~n'e 'A~ kada dijete irna slab skolski Ilspjeh.. . ~.. . i' Na roditeljskim sastancima.zclje-Hxlitelja--i-djece. ~90r0jnih drustveno-~olitickih organizacijo .- 5-.+ suradnja skole sa porodicom u vezi sa priprC.. . Novasistemska rjesenja.U. .Inpg.skoleokoizbome. slucaju kada s~. koji'-HnaJu za CIlJ priprernanje utemKa za pravilan izbor zanirnanja.mozc .. ~ravanje mental no retardirane. roditelje treba upoznati sa opcim problemima vas pi.pOiobljava*. I' e-) _ kritickog odnosa ucenij<S.dijete..5. ne. pedagog i siholo 0 i roditel'i koji svojim radom. jer i jedni i drugi mogu dati dra oe-e CI .[!.porodic. Suradnju sa porodieom skola ostvaruje svirn onim nacinirna i oblicima rada koji se i inace provode sa svrhorn da se unaprijedi vaspitno-obrazovni proces u skoli.--jektskapozicijaudruierlog radau.'c~'Q·n.':I_r~doVllC u . . koji mogu utjecati na cjelokupni razvoj i napredak djeteta u skoli.. Danas se zaposljavanje nastoji obaviti sto struCnije.lP. zajednice za zaposIjavanje bave se i poslovima profesionalne orijentacije omladine. i -~ ski u~jen. .._!l__!Q_fl]_uccnika za ukljucivanje u svijc! kada.. znanja i drugih osobina onog koji traii zaposlenje. .' Navedena i ostala pitanja..~9.kada . .pfocjeni.i_(izicke oa n ro_QJ~ma..4._osobioa_pojeQ_iJlca dolazi -cIo_zratID~JQ~norn I miest~-zti~~=t_o:ga_2.~ noj orijentacijic-v+. ' ...oZJl_kJiu9vrutia_u. diskusija i rasprava 0 po~edinim problemima.znaCaj. sa znacajern i principima na kojima se zasniva pravilan izbor zanimanja.l!.na ~lnoj orijentaciji u skoli treba da bJJ~ direkt~mOfuik. Nosioci rada..d..i sub.ni..nadarene--i-t-alentiran~jc-c:e.. mogu se obraditi na razlicite nacine.3. izbor zanirnanja. '._To su sve one informaeije.ekQIi_J. . udruzenimradom osnovne . I1 i p~ SVQiQj~lozi i djeloi<mgj/rada zairitcresirane 51! za__sy~i za izbor ~. tarija i obrazovanja sa stanovista profesionalne orijentacije. vj9. omladmske orgaruzaClJ? 1 S&VeZpionira.._Q~IVa..-.zelinekoliko .~az\'ijan~t..' .i_QIJ!giJl. Orgaoizacija udruzenog rada 1 Konkretna prirnjena sposobnosti..ntvstvene.J__r_ealjzaejic programa rada ~kolc na proteslOn~.00 IvanJu po 0 ama ene za' ed te 0 moguCtiostima zapos javanja.~vanju infQnnacija i podataka 0 wm vah'ijim pitanjima rada Hzhora zani. ': . nastave.se. . L41ll<ll._ __slfi'lJonp sa ostaiIm drustl'eno·poiIt!~~. 4.1()_~.'srednjemusmjerenomobtaZovanju su pretpostavka za efikaSnije djelovanje orgari.u upoznavanju pojedinih n:ola i zanimanja.suradnja skole sa Z~dll1£~_Il)~. i roditeljski sastanci sa raznim ternatskirn predavanjima i diskusijama.. U licnom kontaktu roditelji i nastavnik treba da razrnotre i analizira J.naJ:od2. 5 druge strane. .a_!:l._a.._~~j.Qv. " (?f.profesional~ ~?seb!i<L1rijeStO. 0 ovanja i strucnog usavrsavanja u pojedinim oblastirna proizvodnje.. kao i ostalim pitanjima koja sa znacajna za rad porodice i skole ria profesionalnorn usmjeravariju ucenika.. viru lih zarumanja.kada-.iu omladine.ptQizvodgj_pr~a sudj~Jyju u pripremi kadrova ~.odluciti .iia?-..ieli....oJihvlastitih sposobnosti. . a to podrazumijeva upoznavanje sposoonOsti.4.'!. -+-1.Q$. Buduci da roditelji do nose kouacuu odluku 0 izboru zanirnanja djeteta.ne'pri1ike._i!_0-&.'.z_a~a.hob!it~_Ta~_?~ .organizacije moraju bid zainteresjrane.tilll!. . _ Licni kontakti roditel'a i nastavnika imaju prednost.if. znanja.4._!__1l.QS. koje se lieu djeteta I no injlhovo iznosenje pred skuporn ne predstavlja pomoc ostalim roditeljirna za rad sa njihovom djecorn. skoli i ucenicima zajednice za zaposljavanje mogu pomoci u: . ~ ._f~J:!9!:I~a~~tlJern upoznalanJa sa krat roenmrh:lugoTo-cnlh1<1nISIVenim potrebarfia za pojedinim vrstarna kadrova.9I_ga?izac!je_1. To su prvenstveno licni kontakti roditelja sa razrednim starjesinom i ostalirn nastavnicirna u skoli.'@_Ilj~-!-m_<. zau:nmaJJ. Stoga radne . privrernenih kriza neuspjeha. na roditeljskim sastancima. Da bl se u okviru rada na profesionalnoj orijentaciji ucenicima mogla Pruziti pomoc u izboru zanimanja.Ji0C!l~rit:rrSa:_f_~<.:_ijj_lILQze sc oslvarili na vise nacina.lllj" Hie . kadase opredJelJuJu za oareaenazammanja._t. Radi ilustrilcijC. RoditeIjima. strucno i prvorazredno savjetovanje kod izbora konkretnog zanirnanja i pravilno struma osposobljavanje u toku vaspitno-obrazovnog proeesa. a sve to mozemo dobiti jedino na izvoru. /'.koje_ina lJ_e_lLozel o m re oru IVOiznosltl avno n aru~im roditeljima i nastavnicifllil.anjlL. skola mora ostvariti najtjesnju suradnju sa roditcljima.tvariv.g_Q_blik_<!_Lii'atjn.z.m~~. -prvorazred.samoupmvno sporazumiJevanje sa.

. u operacionoj sali.u (razgovor) sa onima koji_dobw po<maju radao mjesto i zanimanie.!(tj. -.. 2. u pogledu PSIhomotorne . Npr. 5. farmaceut koji radi u apoteci i trgovac imaju vise zajednickog u pogledu manipulativne spretnosti i sposobnosti komuniciranja sa strankama nego Ii sa farmaceutom koji radi u laboratoriju.. IZBOR METODA I OBLlKA RADA U PROFESIONALNOJ ORIJENTACIJI r. dobiti podatke 0 tom~ . ic~d~ /' rc. t/'3 + ·c. okulomotome spretnosti poslovi kirurga i nekih proizvodnih zanimanja (urar.~i:)·1-.. f. Ovaj posa . zapravo.vljati uvjez ano lice koje je u stanju <fa razttkuJe one sto je bitno od onog 510 je slucajno i nebitno.--<--. treba dobro poznavati struku i njezine zajednicke osnove. Informacije 0 podruc]u rada "1. ka . ili veceg broja radnika na istom ill slicnim radnim mjestima.ounacija.pc--. postoji opravdana tendencija da se vlastiti rad precjenjuje.. .).. ali se po neld!? zahtjevlffi-a: ifovatl nego razlicite struke. Kod analize podataka dobivenih na ovaj nacin treba biti oprezan. Najprije treba poznavati».d__ne-stnr_ke~.) su slicniji nego Ii hirurga i lijecnika opce prakse .~~t~9maiy:neke zaj~d. jer oni koji ih daju imaju nepotpune i povrsne sudove 0 radnim zadacima._ zo< l~c:tU:_ k:c. postoji oko lOa zanirnanja: u okviru medicinske (zdravstvene) struke postoji 22 zanimanja itd. Glavna metoda za prikupljanje informacija je-£i obavlja odredem posao 1 re stract'a radnih 0 10 e IV posao obavlja.. '~' .) nego sa administrativnim radnikom u SIZ za obrazovanje. _ Pored toga. Post~~f. a kod na.. ...5.O(QJ-<.i.e c__. Kod ove analize treba.0. metalac i dr. ~. ali isto tako i zanirnanja koja se izucavaju u njezinu okviru. 47 . . tima.. raditi na nekoliko radnih mjesta (npr. I rmacije za odredena zaniman'a ' iestamogu se dobiti na osnovu analize radnogiiijesta 0 nosno zammanja).u.. Pojedinci koji se osposobe za odredeno zanimanje mogu .vodenja teSkota i neugodnosti pretjeruje.nitke osnove..-f1' ~~ ~ "'] ( .1.rada. posti i dr. kada se pojedinac upucuje na izucavanje odredenog zanimanja.. -~ /. sobine s e u tom JI nelffitiko naCimi 1 <10 ill nja. r Izdraianle onih koii zadovoliavaiu i onih n: pre resto .podruCja-rada-n. u pogledu govomih sposobnosti profesor i nastavnik imaju vise zajednickog sa sluibenikom na salteru (u banci.i:::Mnimanjlla!_-'Okl4m=je.rprofesionalnojlJrijenla:<:ijii. medicinska sestra moze raditi na prijemu bolesnika. Prema tome..-51ffiI6"iia nivou srednJeg usmjettnug ob1'aZovanja u SRBiH. isro tako 7 vlja jedan od natina za dobivanje podataka 0 njima.. . -<::".. struke-. .rW<-X·.sy~~t r~cIa. To suoni pojedinci koji se bave odiedemm zannnanjem i oni koji me nadZor nad radom vece grope ljudi zaposlenih na vecem broju radnih mjesta..:o -r-. . u okviru metalopreradiva e 5 rtlfe. iii kao patronazna sestra). -:=e1tdl~~.:ujc treb~i Ir1i:ada -~lLPreporuCuje-da-izabere-pedrutje-svog-pwfe:Hon!!!io_g_._.c.

2. radnI!? navlk~ma. ali prije odredenog skolovanja oije u stanjupopraviti motor (npr.. opticka industrija. Ponekad ni uz najbolju volju on D1Jeu s . 2.ov~.Ja u ~iliorogljhtrp~a-4a V0!1~L(l edm motormm-s sobMS~!!l1a:{spfetnost-QrstlJU..intenzit. Iz naveden ih prirnjera Iogicki pro~zilazi da pored zahtjeva zanirnanja (iii pojedi~lh poslova I zadataka) tre?3 poz~avat~ I osob!T!c onega koji cc ih obavljati. ~nkuplJ3nJa I obl\·~n.al~. Ima vr 0 sposo ne djece. m.slru -e. Npr..Q_Gnp. i nastavnih oblasti).. ako je dijete u njih ukIJucen. vee zato 5to su njegove mogu6.:nolabilnc osobe tone ~ojc sc brzo uzbucluju) nc mogu uspjesno oba\'!J311 p_oslovc koji zahtijcvaju strpljcnjc l rad ~ IJudima (npr.sP._ njima se rov'erava ko!" 'na znan'a ko'a 'e ucenik u toku .dal1~0 tome e su latentne mo ost! u . izlera I u drugur: aktiv n~stJma I ~lt~.enj'!ia!$ffit~ll)ih~ njima se ispituju one osobine d. cije poznavanje je neophodno za profesionainu onjentactju.. ~v~ka skola sredn~~g usrnjerenog obrazovanja treba da odredi minimum znanj. jer sposobnost moze postojati. nnCl a I za esavan'e tehnicko.se-ID~lt !' ._1. ne_zato sto se dovolJno ne zalafe.aru>menuti da nematesta za mjerenjeopee (generalne) mehani~ ke sposobnog!. .ftzUltat sjX:C1fi§loitre~Rezultati u testovima mtehgenclk.jako su dr~gocJene.~ ocjena re~ultat priy~emeno?! znanja (ucenje sarno za ocjenu).s osobndst ueenika za '.i 51.. paznja. lako Je svaka sposobnost pod utjecajem aktivnosti (opr." nje tchnickih pro?lerna. Ovakve infonnacije rnogu se dobiti od nastavni~a. roditelja..i'."~. : :'k<: "..lhpostl. u. -~ 1 i ~ l' ?r. le¢ijih sposobnostl.icstova anketorn inter.)QKOincimakoj ~l!Pll~j_l!_!1~ ~'al1le oekor zantm~oJ3' N~ vazmJll u naslm Ul' etl111a oa rimien'j\'iji su: aci dobiven: na ?snol'U pra.je nekihposJdVa.. . sobnost (brzo i tocno izvodenje jednostavnih maternatickih operacija. sl~h.ebno njima baviti. a~~olsk~g usp}e~a (opee. u kojirna uspJefi zavisi 0 razvijenosu ovin sposo nosu su: me. Npr.).cen.DOVl!.. o U omotorna koordinacija i 51. .9stoii .. _.o.?~satip'!nteresirati za sk?lu (moti. Npr. sU6J mterprefuclJu od objektivnih cinjenica.a_sposo.spretaost ~~il(a za el!J!Ul!: aICtivnost . Ijudima..~ za ove specificne podatke... ~. jer ano st~ je nau~ CIOD1Jepostalo njegova traJ?<l:svojma..Qje_QQjektivna':#k rezultat ne z:lY. 10t~esfl.: se pnm~u: r+r:» . gradevinarstvu. N~taj n. StOg~ ovdje neeemo pas. masinski i elekro-inzenjer i dr.' . i jos neke osobine licnosti kao sto su: socijabilnost. om .rakticnih ro erna. vasl?ltaea. 0 ea mentalna spoob hvatanje bitnih odnosa.3 ucem '3.' .. nas(<l:vnICII roditelji mogu prirnijetiti za koja podrucJa ~. sposobnost sp§cijalnOg predotavanj_a (zamisljanje I pre ocavanje raspo. Spretnost prstiju vaina je za uspjeh u poslovima koji zahtijevaju sastavljanje sitnih uredaja (industrija satova.n jih se. .nosa ograrueene..:[. . treba ~etJ sa tzyJesnom rezervom.illng_zapaianja 0 uceniku u toku sk _ ~a.osoII! _Q_a. 5. .:'~rilr.kuce.ltlaca ~ekcIJa k_oJerade u skoli i R~gistraciju ovih podataka treba obavljati od polaska d eleta u skolu pa do opredJelJenJa za lZul:avan'e zaniman'a. radio-aparat). .acIJa:n'a. Stabilnost tijela i oqriavanje ravnoteie vaino je za uspjeSno obavljanje poslova koji zahtijevaju odria..osti.. i.iJ. '~<H .ze naJ. . n~ .g tko isoituje iii korigira refu!ta1e_t~ta.a~lgdo_ . Testovi za ispitivanje psihomotorikeobicno sukonstruirani U obliku razlieitih uredaja u kojima ispitanik treba izvrsiti odredene operacije. u em u koji su vazni u pro es. a) Senzqrni testo.u u svrhu ofes"t... Podaci 0 j .6n vremens -om pen0du.uC-eBik-a~ da o~9_J_J. dijete moze imati razvijenu diferenqjalnll osjetljivost za vi~inu . kines~etick:_!osjeti).~ Podaci dobi\'eni na osnovu.. .1. bolJe :ezu1tate. predpostavljeni na poslu n~ znanje steceno u toku studija I 5. sposobnosti postoje i onda kada pojedinac nije u mogucnosti da se bavi odredenirn specificnirn aktiv. Posloji vile naona kako se mogu pn~u!2!l1I sredlU pgdaa 0 {.O$a konsno poslui:ltJ za profesionalno usmjeravanje u6enAa.veCiha teAova koji seoanl'is pnnijen \i. dokzarieke.) obinsniii iii dati upuistva: osjctijivc i nt>r:. Ovdje treba napornenuti da je za uspjeh u odredenom zanirnanju potrebna razvijenost veceg broja sposobnosti. Za uspjesno obavljanje razlicitih tehnickih zanimanja vaznije je shvacanje mehanickih principa i razumijevanje tehnickih struktura nego Ii psihomotorna spretnost.rukovoc. a i K:asnIJe.). ' ~ ~ovi %Jil:IitiYrulle:E&hQmot~mih~bnosti . . da je popravljalo i upoznavalo se sa razlicitom vrstom aparat~. Neka zanimanja.!.nunul e~u.eteta. crtda i 51.:rcf1!:' .. koje dolaze do izrazaja u obavljanju specificnih poslova.I.koh.jl' ka ndidatirna za zanirnanjc . Kako iz ovih prirnjera vidimo.Z.a iz pojedinih predmeta kOJI su r~!evantni za nspjeh u toj skoli. ~e rij . Pored 120dajaka 0 u¢eniku koji se dobjju na W. muzicke sposobnosti bi se jos vise razvile i usavrSiIe ili.pra¢enja-u~u.g I IZ pojediriihpredrnejj._QaID§njl: ( 1~({ _ ::.e_Qiii_!!ntacije najCesc. J a osnovu P':_~f!l_'!!_~PJa J~~eta ~ razr:o~. vee J?ostoie testoyj (preciznije receno test-aparati) za rujere. za zanirnanje nastavnika u podjednakoj rnjeri treba da budu razvijene verbalne sposobnosti.udske ?}elatz.• vanje ravnoteZe i balansiranje tijela (zanimanj~ u gradevinarstvu.~U dlJe~e sisternatski pokazuje najvise smisla i interesa i u kojrrna o~ OJ. radio televizijska industrija.k:oja~~olazIOdo-tzr~aja -u-svim-!!ituacij_ama-u -kojima'&e-{)(i.~irati) i pomo6i m~ da te. 3.1.. kOJe ne zahtijevaju poseban intelektualni napor). 0 mo a$ ~e.ton.s~ na zoanja_iz srednje ~kole.ak.jer su-p acainim subjektivnim utjecalem onoga tko dlJete pratt.). gdje treba k o ntaktirati sa bolesmma i iznemoglim.' uom.psihomot~mu-SposohnostJe-kar. Za potrebe profesiona_In..o'.. da je dijeie sviralo neki instrument.9s~bl_lsm.. tekstilna industrija i dr.aka 0. na putovanju. a da specllieno znanje nije usyojeno.M- Informacije dob_ive~e pracenjern ucenika u duiem vremenskorn periodu. Treba. U »dosjeirna za ucenike« treba da se pre?vlde r:!bnke. S druge strane lmamo dlJete koje ne po_ strze.:.-Spl:e1no. ' s:Q_osobnosti. verbaIna sposobnost (pronalazenje razlicitih rijeci istog smisla. kriticno i inventivno misljenje I r.l 5to veeoj mjen is itu'u one 0 I':! rneh2.tej~tespOsob- 48 "~'~'''''Ori"""j.terisrt. !i. mehanlckih s ~_~!!. Medutirn.-za. ueenje) ipak treba razlikovati sposobnosti od znanja. Ce_sto.'nain~Ori. Konstrukcija testova je vrlo slozen I struean posao kOJI mogu obavljati za to osposobljeni strucnjaci. sk>var. za ritam i dobro pameenje riIelodija. ernocionalna stabilnost.~. Takvo dijete ~~ba p.:ko'e su -i~ristiCne za te stru e 1 zamrnanja.bnost. automobilski.:. to ne postoji test kojim se mogu lspitatl pSlnomotome sposobnosti uopce. . nJu?1 ok~s. nostirna (poslovima) i one znacajno utjecu na uspjeh u obavljanju tih aktivnosti.to. Qydjeje v3zno.VIseuspjeha... ali je njihovuspje ispod onoga sto ona mogu.~Iuze za ispitivanje sposobnosti koje su vezane za funkciju osjetnilfiiIgalla (~id. nezadovoljni znanjern ucenika IZ osnovne skole nastavnici na fakultetu i. I OSla l 0 I.et zvuka.im teS'tOVirnamoze se ispitati: eree tivna s a to Je brza I tocna IdenlIukaclJa 65111<a.Po oeu ko'ih se is itu'e.I:Jju KOI1[. elektroindustriji i dr_).~f~iOf ..n. I drugim v~IUm osobinarna.sko:al).5 u ') da ucenikima dobre ocjene iz jennog predmeia ~!i je. elektricar. uot van e malt raz I au 0 IClma pre meta. 'tal' ' testov koiirna se is ituiu razlicite sposobnosti koie su otrebne ~eh u odredeoorn zanimanju i radnom mjestu._s: 0 a 0 . sposobnosti za rjesavanje tehnickih problema kod drugog djetcta takoder bi se razvile i usavrsile. To znaCi da nU. extravertiranost i sl.reda i odnosa povrsina i pre meta u dvije iii tri prostorne dirnenzije): numericka spo. sposobnosti rezoniranja. parncenje. JentacilepmlIJIll. Spretnost ruke vaina je za uspjeh u poslovima gdje se mkuje sa razlicitim strojevima i alatirna (zanimanja u metalnoj industriji.Ispiruje. u sudu gdje se prirn aj u tuzbe I zalbc . estoVI iiiehanickih sposobnosti imaju vrijednost kod utvrdivanja sposobnosf jeteta za izucavanje zanimanja u kojima se upotrebljavaju razliciti alati i strojeviiopcerrito tehnicki uredaji. iz skola srednjeg usmjeres nog obrazovanja. ariicar. a da ipak ne urilije SVlratl m na jednom mstrumentu: drugo moze imati razvijenu sposobnost za rjesava~ M .la podat. Rezultati dobiveni na 'osnovu primjene odredenih testova mogu seuzeti U obzir sarno kao dopuna rezultatima koji su dobiveni na 'osnovu drugih ispitivanja) dobivenih podataka 0 osobinama ueenika. iti. vee su najbolji onj~testQv' ko'j su sastavljeni na osnOVIl prouCavanja konkretne stroke ili_zanirna_lJia~i 1. za.e i do tog niyo~. <Jragoc)eni su S~CIKOii se dobijuti::imienqro t'2§tova koii rnjere ?dredene6SITOihe.~~J~JJJp.ko~.ooalnoi'oni~nt:f .naglasiti da su visoko razvijen~neke sposobnosti neophodne za uspjeSno obav1ja. analiza i sinteza. gd_ie i:n trch:l .f1kJ?pecifienih psihomotornih'sposobnosti. b) Men~J ::-sluze za ISpltlVanJe slozemh funkclJa kOle su vezane za nase .. .latentne moguenosti ISpOljl I lSk?nsti. saobraeaju i dr._yec od samog uceri! a.!:~m~ akllvnostlma.. .. ~.).no da n~stoji jedinstve~sih~moto. zatim rijeci koje se odnose na neku tema(slm cjelinu)..r:n.Jki . . u ?astavnici. ms~kto~a sportskih i drugih drustava.~rsl~k~datke~van.pomocu.

'.. dene ~kole a u skladu sa potr ebnma naseg drusrva.23ilrn 'siCi\JEenike imere.polukvalifikovani radnik _ potpuna osmogodisnja skola . Osim toga lako je dobiti odgovor na postavljena pitanja. _-----..g!ioruX. Pored pOS(O]1 mz zdravstvenih I drugih osobina (slab vid. ' "e skole I zamman a su oznat' lClma 1 roditellma. b) prije godinu dana c) prije viSe od godinu dana d) 0 tome razmisljam od malena e). .polukvalifikovana radmca. pa' f .sto ueenici roditeri. oa'itsu~upni sarno odredenom ogranicenom broju iii veci broj ljudi ima uvida u rezu ltate ankete.ALIVACKO-RAZVOJNI UPITNlK PPN -79. jer lose sastavljena pitanja i mogucnost kontroIe odgovora mogu znacajno iskriviti pravo stanje stvari. ~~ ~ __ __'__ _ --~----------'---__'_ ~_-----~-----.' . Vk~lIko na neko pitanje nikako ne rnozes da odgovons. u skoli volio.: l:r:... skola u kojes~. pcsla . Zanimanje oca (naziv 1.orijentaciji . 0 hneLp~e Pol: muski.'UpisuJ~~potreba koje Una privreda. 3. 3._9. visoko razvijcue inrclcktualne spu.!llriI. d) odlican dak . _ ___ osmogodisnja skola Mogu (znaju) A C odgovoriti 'Ne mogu ' (ne znaju) B D 2ele (hoce) odgovoriti odgovoriti Ne zele (nece) .. h. u sko li i dr.. . -------~--------2.. . »Isla od ruke«: L_-----2.--------.::. odnosno koja su I.. Pri tome treba voditi racuna 0 tome da Ii oni (roditelji._(. ovaj nesklad bio SlO ma nji. Prije nego Ii se anketa primijeni i konstruir~treb. Npr. aTije :--te1£lspil3ti·stvame zapreke i intenzitet izraiene zelje. D:.. Ovo je vaino zbog toga. __ svom buducem pozivu?.:' · "~::.-nastavnicii drugillllS!e.ako bismo ..k.. Navedi'lri nastavna predrneta lio: koja su ti tokom skolovanja bila teza.50 ".) Ako su nam odgovori ovih ispitanika potrebni. Skolska sprerna oca: U_profcsionalno j.. tjelesna konstrukcija. _.skola za kvalifikovane radruke (navedi smjer) f) visa sprema .slab uspjeh pSlholoskIh n o st i prt~'-. 4.j9CnO utvrditi cilj koji zelimo postici anketira-njem.: .amman a•.. e) f) posla kojirn se bavi) (podvUCIodgovor) ' ..skola za.1 f. Kada si poceo-la da razrnisljas kuda CcS' nakon osnovne skole (podvuci jedan odgovor) a) prije 2-3 mjeseca .. treba pokusati da se dobiju na neki drugi nacin.·--iik(i·emisledabiun·emuus 'eli koliko oznaJuzani.se baviti utoku Zivota:Do sada je uocen nesklad izmedu zeljaueenika. nastavnici.. 10.9. a privredaoe: . kvalifik?vaoe. nize dajemo primjer dva anketna upitnika. Zanimanje majke (naziv posla kojim se bavi) 4. k<~nt~aindi~acija z~ slozerie i kreaiivne poslove.." su koruraiudikacija ZJ repetitivne i vrlo jednostavne poslovc.em ika o s iajao bez.. CENTAR 9.'osnovu d obivefiifi podataka ffioi:e"}}izvuti(~ko se zelia(iQijD.'. Tvoja generaeija ove godine zavrsava 6snovnu~olu. ..' ~j\nketa I. Skim si razgovarao-la .~nke!om se obicno zele do· bitipodaci 0 tome. Navedi tri nastavna predrneta koja 5.. dopisi ispod pitanja razlog zasto to ne mozes. .za prikupljanje-nekih -pOOataka koji suvazni P profesionalno . ~kolska sprema majke: (podvuci odgovor) a) b) c) nepismena nepotpuna d) nifa strucna sprerna .' v . odnosno koje big nisi vo- • L 2. ucenici) znaju i zele iskreno odgovoriti na postavljeno pitanje. odnosno ako su zavrsili. .!?~oggpredjell~nJ<U niz~~KetOrn se vrlo lako ffiQZeispi!austouceniIC zellili ne zeli.----7. .ij?I:oj~:zeIe j_<:~'~ai.-i' 4· 51 .~'ednjastrucna spre'!la :. (jed an za ucenike i jedan za nastavnike) koje je nedavno koristio PAlRC Sarajevo " PROSVJETNO-PEDAGOSKl PEDAGOSKO-ANDRAGOSKl ZAVOD SARAJEVO ISTR.!!..' e) srednja strucna sprcma ..moze i vise odgovora): a) ni sa kim . U obzir ne doIaze odgovori onih koji pripadaju kategorijama C i B (to su oni ispitanici koji zele cdgovoriti ali ne znaju. od toga djece (racunajuCiiseb~~----~----------------------------------------------6.cpodvuci . ali ne zele odgovoriti ria postavljena pitanja u anketi._ . ~ . nisam jos uopste razmisljao-la II...radnike (~avedi smjer) visa struma sprema . " ··.. ._-ne-primijeniti"-anketu-pa"iek onda uty:@lviit1Sfli~~_'ii!!.Sta ()dabrati u daljem ~\::alo~~ju1··· Odluka je znacajna. 1. ali je teze utvrditi da Ii ce se ucenik stvarno tako i ponasati u korikretnoj situaciji (da Ii ce stvarno izabrati skolu koju je naveo on. U dosadasnjem skolovanju uglavnom si bio-la: (podvuci odgovor) a) dovoljan dak b) dobar dak c) vrlo debar dak .j'.i oni koji znaju i mogu da odgovore. Tabelamo prikazano to izgleda ovako: odgovoriti a) nepismen b) nepotpuna osmogodi~nja skola c) potpuna osrnogodisnja skola. n_~I~2:e_u osnovi njih.. .::.~ .."j' ""elfa. Radi ilustracije." b)s majkom : '.i~... kao sto s u s kro rnnc 5i>0sobnosti.s .tindiL_. jer za vecinu znaei i prihvatanje 'posli kojim ce.::. Ako imas brace iii sestara navedi skolu u koju oni idu.c: I1lZ $VISc. . ' 8.. d) niza strucna sprerna .m 1 u\..-.ti:::i_~Ji.:\jn~: oscbinc). 3.. C ) limo te da svojirn iskreniru odgovorima porncgnes da stcknerno u:'ld u zclje I ~19gucnosl~u c~~~ zu dalje ~kolovanje...§likjtQ_SYim_yainirnl~ n~ziflz50r zanrmanl~_treba"d6biti podatke na osnoyu ankete od roditel~~ tome treoa VOdlUraCuna 0 opsegu loolIku wete.~~L_rJ. c): 5 ocem d) saba roditelja e) sdrugovima .f?ln!!. fensIci (podvoci) ~ovna~ola(nariv) Mjesto i .. 1.ih mogli_upor~ditisa zahtJcvlma ko!~ trazi udr:uient rad: " 'rna SvoJlm 0 d govon pornoci cd da se I generactje koje dolaze iza tebe usrnjere pravilnije u odre .f--I i .usmjeravanje ucenika. .anketaseupotrebljava. Motimo te da na svako pitanje od~ovoris p~emauputarna datiru UZ.visokokvalifikovani radni~ (n~vedi smjer) -----------------------g) visoka strucna sprerna (navesti falrultet) ili visoku skolu 5.-._.) koji su kontraindikacija za odrederie struke i zanirnanja. iii njegovi roditeljiJ ' . . koju su skolu (odnosno fakultet) zavrsili I.. sto-i1i. Broj clanova porodice (napisi broj racunajuci i sebe) .visokokvalifikovani ~admk (navedi srnjer) g) visoka strucna sprema (navesti fakultet IIIvisoku skolu) ----------------------3. pitanje.

anja pod brojem 0 i 9 treba ispuniti sarno na jed nom prirnjerku..----'----"-----.nastavnikom g) sa strucnirn sluzbarua . :.. .. 2. MislisIi navedenih zanimanja za koje bi se opredijelio: _ za koju skolu se ucenik opredijelio).·.. 4. Mislite li da bi ueenik imao vise uspjeha u ~koli u koju bi se zelia upisati kada bi imao rnogucnosti (pitanje 15.1. .edi sve $10 misliS da bi trebali mati) -:- mo- .ucenik se aamjerava u navedenu skolu upisati (podvucite odgovor): ne bi zelio ni pod kojim uslovima izucavati: . 6_ Prema vasem misljenju .~ zanimanja..i.:.~koli I::oje namjeravas izucavati .·. 3. dvije godine. ali ih ucenici izbjegavaju._ a . kornpletan materijal dostaviti lieu koje bude zaduieno za prikupljanje rnaterijala.--.:>. zavarivac i zidar. c) nisam siguran. Dati ucenicima upitnike sa oznakorn PPN . c) jer nel::o odnjegovih drugova ide u tu ~kolu. vise od dvije godine.: •.k~j~f.' . .--'--. . . d) ne mogu dati odgovor. 21..aterijalne mogucnosti roditelja nesto drugo (navedi sta) ..79 za nastavnike«. uvjeti rada i 51. Vas je zadatak sljedeCi: I. .:. _ 16.·79 ZA NASTAVhlKE Up u t s t v o a) navcdi naziv skol e b) pokusacu se zaposliti e) ostacu kod kuce d) nisam jos odlucio-la 13. b)-dosta dobro.79 da ih sarnostairio ispune. ?·:.. tesar..avemte pribIiino zaniinanje)e'·::··'·c . Kada bi imao-la sve us love (da je 'kola blizu... :-'~'>. sto ucenik popuni »Upitnik PPN . 4.__.{53:... zasto ucenici izbjegavaju ta zanimanja? 18. manju hi najvikdosle Qoiz~jau~nikove ·. pa bi ponavljanje u svirn prirnjercirna predstavljalo suvisan naper.• prije nego se odluee za njega -..... b) pod pritiskom roditelja. Mislim da utenikii po~'i1aj~m: (podvucite odg"ov~r) a) dobro.upisati? (mogucnost zaposlenja. lifui. Irne i prezirne nastavnika: Predrnet koji predajete u mom mjestu (u blizoj okolini) nisarn posrigao-Ia odgovarajuci uspjeh za drugu roditelji me ne mogu skolovati roditelji su tako odlucili nema druge -------------------------~ _ ___. f) jer nema odgovarajuCi uspjeb da bi se upisao u drugu ~kolu..:\<. Ucenici se cesro upisuju u odredenu skolu mada znaju da ce tesko naci posao. da imas obezbijedeno zaposlenje nakon zavrsene skole i ostalo).:' i" :. cjslabo. gucnost napredovanja. . ~: • . Da bi se rnogla pruziti odredena pornoc ovogodisnjoj I narcdnirn generacrjama. .. Nakon.te..·..~::::e:~.. koju bi tada skolu zelio da upises? a) navedi ~kolu i smjer b) ne znam 2. :... b) prosjecan. Pit..odgovar& ucenikovim mogucnostima.. mehanicar elektrienih kola.~._ .f) ~ nasravni . Kada bi se ti rnorao-la da se opredijelis za jedno od ovin zanimanja (napisi) 19. odnosno dopisi) a) sve mi je poznato b) znam ponesto c) znam vrlo malo d) ne znam gotovo nista e) navedi sta bi jo~ zelio znati 0 tom zanimanju 22. . a) po svojoj vlastitojzelji.. Sta rnislite da li skola u koju se ucenik narnje- 5. . a) ispod prosjeka u s':ojoj ge. c) ne odgovara mu jer je za njega prelaka. \. Za svakog ucenika treba da vi ispunite upitnik sa oznakom »Upitnik PPN .--.. jer se za svakog ucenika ponavljaju. U koju skolu se narnjeravas upisati PPN . (Poglcdajre 17. Zasto aI b) c) dj du ne budes prirnljen-a si se odlucio-Ia za i:eljenu skolu? u naprijcd navedenu skolu.. e) jer roditelji nemaju materija1nih mogueaosti za drugu Skolu. kerarnicar. . Koje od naprijed 20. rudarski mebanicar.:. ima skola u kojima ima dovoljno mjesta i nakon kojih se gotovo odmah moze dobiti zaposlenje. kozar. _ 15. b) ne.. koj~}ikoli. .-. . _ 'II . SIO mislis da bi ueenici trebali znati 0 odredenom (nav. Ucenika poznajem: podvueite adgovar) a) b) c) d~ rnanje od godinu dana..... .~ \ ':.. da roditelji imaju dovoljno novaca.' 52 .~j~gavaju. . ~-' . U slucaju 14.). . . Sta mistis..'79« i nastavnik »Upitnik PPN -'19 za nastavnike«.im.u . . Pri~datraii:iA:.•. dohodak. b) ne odgovcra mu jer je za njega preteska.:j:Z~fn~~:~t:{~o~ pieprbb.priupisa u ~kale srednjeg.'.Y'f~': '~.~-. godinu dana.:eraciji. c) izr-ad prosjeka svoje generacije.. u upitniku koji je popunio ucenik): a) da. usmjcrenog obrazovanja.:..-' .:. ..:. ncophodno je da dobijerno odredene podatke..f. Sto rnisls da je u sadasnjoj odgovor) 2) zelja ucenika situaciji presudno za ucenika da se upise u neku skolu? (podvuci uteni~ je:~odvucitejedanOdgavOr) b\ c) d) e) ielja roditelja uspjeh ucenika rr._---- _ e) nakon zavrsetka te f} zvanje koje se stice g) posao za koji se u h) idu i moji drugovi I) nesto drugo (navedi skote lakse se nade posao nakon zavrsetka te skole je cijenjeno u drustvu toj skoli osposobljava dobro je placen u tu skolu sta) Radni staz u nastavi Podaci za ucenika (ime i prezime) I. rava upisati (podvucite jedan odgovor): a).. gdje ces se tada upisati ? (podvuci odgovor) skolu _ '" Svirna je poznato da ucenici koji zavrsavajuosnovnu skolu. 3. ·.. ..-... d) jer nema druge skole u mjestn (u bIizini mjesta).'·- ~"'.'j. . galvanizer.>"""" . .:Cl.::Dl .. Iimar.\{dDosn~ u koj1i1i~v sposobnosti? (Ii. . irnaju izvjesnih poteskoca. ::. (podvnci. Prema svoji~ opstimsposobnostima ..! ~ ? _ __'___ __ I likorn UPITNIK h) s Ijudima koji rade te poslove e) i nekirn drugim (napisi s kim) 12. g) iz nekog drugog razloga (navedite kojeg) -'-. To su skole koje dajn sljedeca zanirnanja: elektricar.. S druge strane. tapetar. da CeS uspjeti u skoli u koju imaS namjeru da se upises'1 ~ : a) sigumo cu uspjeti b) nekako Cu se provuci c)ne=arn . zanimanju . kao vecina ucenika njeg sve generactje.~ ::." . Sta ZIlaS 0 zanimanju ...·8_ Postoje 1.

e) za njihovo obavljanje potrebni su veliki fizicki napori. ealizacija svake odovih f~a treba biti zasnovana n.akav ce stay sugovomik zauzeti prema voditelju zaYIsi i kakve ce odgovore da. roditelju.rv. donosenje zaklju a I axwje r_r~porUKaz~ po uzlman~. povrsan i nestrucan takav isti stay i ponasanje zauzet ce i oni koji popunjavaju anketni upitnik. ~o.ti sam razgovor. av " uzi una n ed odr~denom S emom.ya . ~~gu se .olusta_ndardlZlram mtervj~).X u.. • £}.~"'y'od.a. . cinjenica. . tupetar.la.vazrie.!li s~ ~ odgovori odn~s~ na probleme drugih ljudi I njegovo poznavanje nekih situacrja. . diti. nastavmku I dr.Veoma 'e v· akav.. . I: .). Bez obzira rul svrhu rulvedene teskoee i opasnosti." . . Ako se ra~govor v<?dl ~ arrnosferi velike napetosti.:' Ako je odnos ispitivaca (anketara) prema ispitivanju (anketiranju) neozbiljan.tnacelmm postavlciima pSlholo~ko-soclOloske metodologije. da bi anketa imala potrebne metrijske karakteristike.I!pom?~1 u '1Jesayanju njegovih eventualnih problema ili prosirenju njegove informiranosti lZ oblasti u okvi?:>~o~e s~ vodi intervju. Praktienu i teoretsku vrijednost imaju.ikl. Vrijednost tih zakljucaka i preporuka adekvatna je vrijednosti samo ankete. kao sro su objektivnost. .i: tstovremeno dok se vodl ID~e . izbjegavaju ta zanimanja? a) nisu dovoljno priznata u drustvu. pr~p. a slobodni intervju.. _.'..'-::. roditelj 1 dr. Postoje dvije mogucnosti kako da se to urad. prekinuti svoje izlaganje kako bi omogu¢io ispitivacu da sve zabiIjez~ a to oteillva Citav posao. onda je 10 anketa).Ipa mtervjua i njihove kornbinacije (p. .e~~jainter:vJIl~~ode[ Je veoma vawo.i!!. mehanicur eicktricnih kola.nja i ~rob.. pcgotovo ako se ispituju r?~itelji kojima je potr.ika i rodit~. onaj koji ih ne"nl'zumije zapada u stanje frustracije i njegove najcesce reakcije su agresivne prirode. U slucajevima kada ucenici iii roditelji daju odgovore vezane za rjesenje njihovih problema i problema njihove djece. stalno biljezeoje odgovora smanjuje pafnju ispitivaea (voditelja).osnovu dobivenih rezultata donose zakljucke .. d) roditclji ne ze!e takvo zanirnanje za svoje dijete. opredjelje. g) nesto drugo (navedite sta) _ 9. izbor onih na koieCt:l5itt nmijen 'ena (uzorak III populli8j~prodo<!_enjeankeiiranja.rek~ vezane za profesionalnu orijentaciju ucenika) onda se upotrebljava standardizira ni intervju (ako ga damo u pisano~ obliku i ako na pitanja i~pitani~i odgovaraju pis~e: no. Ako su pitanja preteskai zahtijevaju odreden stupanj obrazovanja.Onaj cd koga voditelj inte:viua ieli d~biti ?odatke tre~a . ::ko zelimo ispitati ~ve! iii veci ?roJ ~cen. 0 to~eci i sl. provode anketiranje i na .raeuna. upotrebit cerno standardizirani intervju. tko odgovara eesio mora. dogadaja I dr.!. Standardizirani il!1e.upotnje I~I0 a . K.a~It:ti) cilj I svdiu razgovora. . koje zeli POSllCImtervjuorn. onda je ispitanik viSe rezerviran prema voditelju. Nadalje.sebna p~moc. Treba imati u vidu da je ap.eta posrupak koji proJazi nekoliko faza: forrnulacija Eroblema i cilja koji se isprtuiii. voditelj ce u takvim slucajevima sugovornika utjesiti oa taj nacin sto ce mu reci da i drugi ljudi ne rnogu nista iIi vrlo malo .. . Vrlo cesta upotreba ankete i nestrucna primjena dovodi do negativnog stava prema vrijednosti ove rnetode.lva 'voditeljuda:-<1Qi1"ei:!Onek!h dubljih (d~t~l~n!jlh) m~OrrnaClj_a0 uceniku. a naruSava i tok razgovora. 0J'tre e profesionalne orijentacije ucen!k.i. c) nedovoljno su placeria. onda su pretjerano obazrivi. koja ga revoltiraju. m.ltlga kada su ueenici umorm i neraspolozeru (oakon nastave ih u slobodno vrijeme] III s rodlteljima pnje i nakon roditeljskog sastanka. galvanizer. f) post oje predrasude prerna tim zanimanjirna u odnosu na »intelektualna« zanimanja.. Istovremeno biljezenje odgovora ima niz ne ostata 1 prednosti.na neke njegove reakcije I izjave koje ~u.. Sla rn is lite.i daju preporuke za poduzimanje konkretnih akcija. lunar. On treba steci dojam I uvjerenje da mu se ze.!!t<l_.tr~ 1" .' vnjed~ jedno pravi10: ako zelimo dobiti onjentacione podatke 0 nekoj pojavi (zeIJ~. oajveea prednost istovremenog biljezenja odgovo~a je u tome sto otpada opasnost oe- J~ 55 . kada se daju odgovori koji se ne odnose na njih direktno.. h Kod landardizirao(W. .n OI:n. u 0°ine S[O onJogu6:. d kQJen!~ kom slucaju ne smije odstupi!. Nema snu:}. . Predno~~ so 0 ~~§ In~ervjua j~. .imasYQJu p~4nost bas u tome 510 Je ~tandardlZlran pa olaEav"~osa(tvQ(lite(u intervj). Prividna jednostavnost ovog postupka navodi mnoge (i nestrucne osobe) da konstruiraju anketne upitnike. nepovjerenja I neorgamzrrano.lema. Da bi odaci dobi"eni metod om interv·ua_biliJlP9.yelikiP l!1!eri 91l1?gu¢ava lednostavnIju 06radu do ata a . b) posao se obavlja pod nepovoljnim higijenskim okolnostirna. toku intervjua takoder veOI~a y~o. Doaj '. . . ako zelimo dobiti detaljne pod atke 0 pojavi koju ispitujemo.. Ija.·e rvi kontakt uno tko vodi int~rv'u sa uce~· . S12 rnisf ite ~ta bi ucenici trebali znati 0 odredenom zanimanju prije nego sto se za njega odluce (Na vedite sve sto mislite da bi bilo pozeljno) _ f . rezultati koji su dobiveni pomocu strucno sastavljenih i primijenjenih anketnih upitnika.~ obicnorn razgovoru po iumc S10 se \'oJ.I." 1': ski rnehanicar. u. ~ ~(usmena lit pismena) treba da budu formultrana tako da su Jasn3.Tz=r}i. kcramiqar..da zna . ruder- '. a kod pojedinacnog ispitrvanja slobodni. !( 4. " /75) Ako se dogodi da ispitanik mora cdgovoriti na pitanja.' \. odgovori su realniji i objektivniji (istinitiji).l"1e~u~lm. pridrzava ncke unaprijcd prip!emljene ~l:eme. U skolskoj pr~ksi.' .)A3iljcieoje odgovora dobijenih. zbog ~eg" ucenici tesar. r~direijem i dmgim osobama._S u'e vn erne IS Itlvan a I obrade podataka.l. vee nakon dobijenog odgovora treba-da prede na sljedece P!tanje. Ako se to obavlJa istovremeno. vjua (iii anketar) treba voditi racuna 0 tome da I! ispitanik (ucenik. . • . t fiiJ Posebnu paznju treba obratiti i na osobe koje ce vrsiti ispitivanje (prirn ijeniti anke[u).." Me du njirna su: e lcktricar.e~n~ po.· . vee sarno to da ih on osrvaruje U slobodnom i za sugovomika nevezanom razgovoru.. naJb'oiJeje da se voditelj ne upusta u opsirnije diskusije. Ako to mogucnosti dozvoljavaju najbolje je zakap_tnterroin koji odgovara i 'voditelju i ispitaniku.-i:!aupitnika. a najcesce problernaticna.) dale odgovore koji se ticu ~je~~vi~ zelja. nepovjerljivi i neodlucni.. y09~telj inte:.!'!P. onda su tako dobiveni ocdaci sumnjive vrijednosti.o. Ako se takva pitanja ipak moraju postaviti.nlg:~tnih akcija. I razu~ (uceniku._ za In. 0 ra a t analiza 0 went 0 ataka. valjanost i pouzdanost. namjere. i to ~i u kern slucaju ne z_n:!LI a d on nerna svoj plan I cilj. j.n'ju fT. Medutirn.vati i ka~o c~ te.i . k oznr. (1(Y~jellJ. \. reagirajuCi pravovremeno . zavarivac i zidar. .(ili n..

Ako se izgubi iz vida taj cilj. . vezani za literamo izrazavanje (citanje. . kao i u drugim slucajevima). lntercsi I'm) I vezani 703 pornoc ljudirna (cuvanje djece.. pjevanje u horovinIaICUD. vezaoi za sportske aktivnosti (bavljenje pojediniro vrstama sporta). . Zato voditelj treba iznijeti svoje primjedbe i utiske o najvaznijim aspektima odrzanog intervjua.. Najopasnije je u svernu tome ako voditelj intervjua rezonira ovako: »Najprije cu zavrsiti svc predvidcne intervjue. na- rod' sn'i) . ~tg~i vezani za pasivnu zabavu (slusanje muzike. '.: nteresi vezani za pomoc u kuci (kuhanje. .. teresi vezani za kolekcionarstvo (skupljanje maraka.'. nickih drustava. spreroanje. ~. . roditelji i dr.. /-. skim odl3n~ S6 m~~~i za muzicke vezani koncerte). Krajnji ciIj sveukupnog odgoja i obrazovanja jeste priprema i osposobIjavanje roladog Covjeka za uspjesno ukljucivanje u radni proces..kako sam sada varna rekao«. . : . gledanje televizijskog pro·gram~uSanje.. Ponekad se na osnovu nekih nedosljednosti u samim odgovorirna mogu donijeti odredeni zakljucci. ako su roditelji nepismeni. Ne postoji gotovo nijedan predmet u kome se ne mogu uz pojedine .Intere51vezaDl za skolske obaveze (ucenje.ipletenje. da bi se smanjila pogreska parncenja.)'iVOtereSi . .) na osnovu metoda koje su navedene. tapiserije I~~ . bilo kako se vrs: biljezenje podataka (neposredno nakon intervjua. . geografije.' . kao i drugih podataka dobijenih od osta1ih faktora (strucnjaci.' .1. aktivnosti (sviranje. nekad su vazniji podaci uego njegove »ciste« izjave.. tematske cjeline. Lnominantno podrucje interesa za svakog ucenika rnoze se dobiti na osnovu podataka koje daju roditelji. :.radija)? . !9Interesi vezani za likovno izrazavanje (crtanje. Na osnovu podataka prikupljenih u toku savladavanja gradiva iz pojedinih predmeta i nastavnih oblasti. U tom slucaju njegove pribiljeske predstavljace zbrku podataka koji ce se pornijesati i nccc imati neku znacajnu vrijednost. Bez obzira na poteskoce (na koje se nailazi u primjeni intervjua) i vrijerne koje je relativno duze nego kod nekih drugih metoda prikupljanja podataka 0 uceniku. ako se dijete bavi aktivno sportom iIi ucesrvuje u radu nekog kulturno-umjetnickog drustva. izrada goblena. stvaranje. »Cesto izmedu redova« ispitanikovih odgovora iii procjene onega sto narn nije rckao. sIikanje..iznernog- Uy_osljednje vrijerne problem bilj. . . Iikovnog. Ostali oblici prikupljanja podataka Rad na profesionaInoj orijentaciji ucenika treba da bude sastavni dio odgojnoobrazovnog procesa. kada osjetimo da ucenik ima posebnih teskoca u vezi sa izborom zanimanja iii skole. vodi racuna 0 tome koji aspekti profesionalne orijentacije se mogu realizirati. nastavnici. pisanje j 51. Dogada se da ispitanik nakon zavrsenog intervjua sam kaze: »Pa znate.. Da bi se postigao pravi cilj potrebno je da svaki nastavnik u toku obrade gradiva iz svoga predrneta.' 5. odeliranje). drugovi. preporucljivo je da nastavnici pojedinih predmeta (ako to prograrnski sadrzaji dozvoljavaju) u toku skolske godine daju skolske zadatke na ternu iz profesionalne orijentacije (npr. ~ '/12. Zabiljcskc treba izvrsrn neposredno nakon obavljenog intervjua. konstruiranj . . .ku~ava s~ rijdi~i pornocu snirnanja na magnetofonsku trakiLJako Je to dobitak za voditelja. ' .\ . rnakramea i . a ponekad i iz reakcija i gestova na pojedina pitanja. nije to bas sve tako. Mcdutim.. ukoliko to sadrzaji dozvo!javaju.":'/ .eienja P?dataka po. ':. U svakorn slucaju.:. dinirn slucajevirna on je jedini nacin da dobijemo zeljene informacije (npr. rukovodioci sportskih i kulturno-urnjet.'lnteresi vezani Z'\ druge aktivnosti. novca.i:· ""F colazi onda kada ispitivac naknadno dobijene intcrvjuorn.. . kao i drugih predrneta). druge obaveze prema skoll 1 skol-. . posebnu paznju treba posvetiti prirnjedbarna voditelja intervjua.).'. Da bi se dobila sto svestranija slika 0 ucenikovim osobinarna i drugim vaznirn faktorima.. pa cu kod kuce na rniru svc to srediti i zabiljcziri«. . sivenje.tocne rcprodukcijc pajedinih ":\" . Da bi se olaksalo svrstavanje ucenika prema dorninantnim interesima i podruejima kao primjer cemo navesti sljedece kategorije: . . 57 . u poje.". pornoc starijim i.. Najvazniji od tih aspekata jest pitanje iskrenosti ucenikovih odgovora.' . na ispitanika to mozedjelovati zbunjujuce i zbog toga postaje nepovjerljiv. oblikovanje... razglednica. moze se zakljuciti sto ucenika najvise interesira i u kojim aktivnostima ima najvise uspjeha. muzickog.. vezani za rucni rad (vez. .. obraditi i sadrzaji vezani za profesionaInu orijentaciju.. . onda odgoj i obrazovanje postaju sami sebi svrha." .. rad u vrtu)..5.. b iljczi odgovore (jj. iz SH. ~~teresi q:_nteresi SI. ako okolnosti nalazu da se odgovori ipak moraju naknadn<_JbiljeZ~t~ onda {rcb~ poy?vati pravilo: s biljei:enje~ odgovora nc smije sc odugovlaciti.. [ i { :. teresi vezani za tehnieke aktivnosti (popravljanje aparata i strojeva.' . istovrerneno iii magnetofonski)..

na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.dorninira.nad.-ii1coJojje vise rijeci bilo u prvom dijelu ove knjige.zg\eda da doprinesu razvoju drustva. potrebama-zakac!rovIma. Poseban otisak iz biltena Saveza drustava za profesionalnu orijentaciju Hrvatska. profesi6naJnom oiij~mll<:i15m. pa sarno da jos dodamo. prihvatili smo i stav da profesionalna orijentacija irna osim individualnog i veliko ekonomsko.l_d_DlstvU koncepcija . " . ~adni~zadat!l~a. institueija i organizacija u profesionalnoj orijentaciji kao drustvenoj. broj 15-16/80.. Savez udrufenja za profesionalnu orijcntaciju. uveden je i kolegij profesionalne orijentacije. poseban otisak iz Biltena Saveza drustava profesionalne ~~le~tacijeHrvatske. i vas uno'. Intcres je drustva da svaki subjekt razvije one svoje potencijale koji imaju najvise i. <~oguenosli obrazova~ i zapoSljavaoja. 'gdje se pod racionalnom raspodjelorn smatra utvrdivanje najboljeg moguceg skJada izmedu interesa i sposobnosti pojedinog covjeka i interesa i rnogucnosti drusrva.profesionalne orijentacije temetih. potrebno urvrditi minimalan sadrzaj zakonske regulative u obrazovanju..fna kako dobro pojedini aspekti profesionalne orijentacije bili teoretski razradeni. a samoupravnim sporazumima utvrditi dufnosti i obaveze razlicitih subjekata. 15~16/80:. Stoga je drustvenim dogovorom . zahvaljujuci uvodenju pedagoske sluzbe. a radi se i na njenom znatnijem provodenju u prvim razredima srednjeg usmjerenog obrazovanja.. ! 6.' n) Koncepcijaprofesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA DANAS Za razliku od kapitalistickog drustv~gjtlr_9i~sjonalna.el1~ts1jedecjrrrp61liZnIm <:?~n_9_va:m. razvoja.. Ovakvo stanje i savremena drustveno-politicka kretanja u nasoj zemlji sigurno su utieala da je Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju dao na javnu raspravu »koncepciju profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drustvu«... 59. Savjetovanja za sve one koji se bave profesionalnom orijentacijom postala su redovan oblik strucnog usavrsavanja. jer one vee sada imaju teskoca oko nacina finansiranja ove djelatnosti i obezbjedenja kadfa posebno za nju. doduse. U) Koncepcija profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. . u naseTI. kako je to receno tl Koncepciji profes~o~~qe_ OIJJ~!lraC1Je1 socljaltstlckoDl 1 S1flrioupravnOrii"drustvu-.17. zaposljavanju u udruienom radu.") ·.selekcija . U okviru visokoskolskih ustanova. Pravilan izbor zanimanja ne postaje sarno pravo. izvan nastavnih prcgrama . str..'!_:~dubliem poznavanju drustvenih cilieva.psihofizioloski ' da (zanirnanja.." :.. Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju prilog Biltenu. U skladu s tim i sloboda izbora zanirnanja i rada ima svoje ogranicenje. drustveno i politicko znacenje. da je posljednjih godina profesionalna orijenracija uspjela da se probije u osnovnim skolama. nego i obaveza svakog clana drusrva. . Ako prihvatimo'ovu -osnovurondamoramo priznati. da smo jos daleko od toga da mozemo tvrditi da ked nas postoji profesionalna orijentacija kao program iran i razraden sistem koji se primjenjuje u praksi.. No ill to nece biti dovoljno ukoliko ostane sarno u okviru vaspitno-obrazovnih organizacija. poslq_va. u okviru Odsjeka pedagogija-psihologija.~1 .. . Vee srno govorili kako je tekac razvoj profesionalne orijentaeije u Bosni i Hercegovini. Prihvatajuci da izgradnja sarnoupravnog socijalistickog drustva u nasoj zemlji pretpostavlja raeionalnu raspodjelu kadrova. prije svega. strucnoj i profesionalnoj (institucionaliziranoj djelatnosti.

Za prol>lematikU koja se ovdje tretira najznacajniji je clan 14. Ova tendencija vee je vidljiva U osarndesetoj godini.~Ju )avIJaJ_~~e ! nova zanunanja: rno_nte.. GRO Sedrenik Sarajevo. .adnika-'Z!i~fednj~. te da bi ova grana privrede sebi obezbijedila kadar (sada deficitaran).. . »Promjenom i poboljsanjem teh~?logije ja.))usldadivarije sistema usnljerenog 0 razovan1l!3. nog rada. rukovaoci gradevinskom mehanizacijom i dr... GRO Ingrap Hadzici. prcma.toku obrazovanja.wis ". ) Kada se danas govori 0 zanimanju onda se 0 njemu iskljucivo govori kao 0 dinamickoj kategoriji. u gradnJ!.potrel?ama.je.~dlma treba biti dovoljno siroko i terneljito. GrK Zvijezda Yisoko... GRO Put Sarajevo. kao i moguenostima zapo§ljavanja«. »Utesnici.za 5:7. . toku rada.Lu. izradu projckta i konstrukcije proizvodnje i organizaciju proizvodnje.6.anje.i ~. drustvu imaju i upravljacku Brze prornjene u tehnologiji zahtijevaju brze promJe~e'u ~trukt~ri i profilu ~a~. .. Politike i tehnolo~kog .-4dn(}5nG--ZajedniceJ.drustvene dogovore i samoupravne sporazume. To n!Je slucaj . rova. organizatori i koordinatori ucesruka. GRO Bosna Sarajevo... ali i specijalista za kompleks ljudskog faktora: 50ciolozi. obrazova. ZatC!.' .1 o?razovaflJe.: _.lie5a_QlL se-reffieIji n?J.. admum iz.nih kurseva za odredeno zanimanje: busacica. ...-~~jem rjesavati U saradnji sa' i".)blj1LUYal!l..)rganizator-programer. prp.o\'anj_eu ~1d1du5 potrebama~druzenog rada.Q.~peCljalizovanim strojevima i ~redaj~a. "~i~ pre~~~~~i~~[~\'!)r:1}. ) "Mr Milo~ Delat: MeduruirOdna zavisnost kadfovske gradevinarstvu (referat na Savjetovanjuu Zagrebu.. koje su uzele kornpletan nadzor i brigu 0 ucenicima od njihovog upisa uskolu dozaposljavanja. elektricari. druga n~taJu.i: -61.~j. . op~tor..~~a· nizacijafiiaIidrirzcnog rada rnaterijalne proizvodnje I drugirn. a ~ nekih.!J.r:no~t~en ms~~lacIJa. : :. razvo}a ... vozaci ~upravljaci . masmisn na pumpmm postrojenjirna.njem. di~:lzborzammanJa re~je..cijLugy_oj~"p'!j.L".l..e ra za sre nje.bradc p.' .og Vidljivojeda uskladivanjeupisa')l&nikas potrebania lidroZenog r.~oJe se daJ: rnl. o:(:>ntazen. _ »Polazeci od znaCaJa usldadlvanj3 obrazova. .".!ld~ptacIJ~na prornjenljive uslove rada i ornogucilo dogradnju odredenih speClJalizacIJa. Neka zanimanja nestaju. tekuCim kadrovskim. _ ~. razvoj obrazovanja i kadrova do 1985.. Ix svega o .._Jer ce jedna oso~a u to~u radnog vijeka sigumo prornijeniti zanimanje.<·. Da bi ucenici koji su se opredijeiili za zanirnanja iz podrucja gradevinarstva bili sto blize privredi i u toku skolovanja..da su se svrseni u~m'?l srednjih skola. GIRO Drin a _ GoraZde. Kadrovi su se pribavljali na taj naein . .az. k b' _ organizacijama za struCnQ.a_dr_q:!. monteri centralnog gnjanja. licioci (moleri) i instalateri grijanja. . GKRO Standard Rogatica. .: .Za... zbog sl?eClJahzacije tehnologije nastaje vise zanimanla.. ov. ~IStem:~uCar 1 51. Prije: 10-15 godina kod nas nije bilo Skola za zanimanja vezana ~ aut. '.1s. .':"j::·'..o__kog n~v. psiholozi. i svrseni studenti obrazovali uz ~d putem. montaien specijalnih instalacija.:_itt:~e u gra~evinars~ 1 . vise l?uta (4).. osnovna grupa struenih radmka su zidari.odat. GKRO Sretno Breza.hom gimnazije.a. odnosno za koje udruzeni rad iskaie potrebe. _ radni~rilikom izbo.jer zarumanja B1SU static.risoko_ ob1"aZOVll1l.()_a mq~ajupj~dl\i£k. maj 1980...a-stmCno.« ") POW] proizvodno-izvrsne uloge kadrovi u nasern ulogu. kontrolor uiazn<>:-izlaznih poda~ (stepen III).dllo. godine. ". kadrovi za oblast kulture i umjetnosri i dr.. u pripremu proizvodnje.:. a na taj razvoj uticace zahtjevi i potrebe udruzenog rada. vodoinstalateri. . RO GrK Hidr~gradnja Sarajevo..?~atsku ~bradu podataka.i:llmanja_prije.u ~jedno od zammanJa. 60 . jentacijom. rnedicinski kadar. _ --. GRO ZGP Sarajevo...druSty~n.. U skolskoj godini [980/81. pa i struku.. nastavnicki kadar. na poslovima uredivanja i ciscenja terena i zgrada.000 radnika i po ostvarenom ukupnorn pnhodu nalazi se na prvom mjestu u nasoj privredi.'·i.jom i. _'. struCnog-usposobiJavanJa.« (Dr Stevan Bezdano v.. se obavezuju da eepitarijau yezi sa profesionaInom ori..~:DruStvenom ~o oyorU. ma.lz?laClJ~.!~<i ::s Osnov~ profesionaine orijentacije u poIXtnom ~pnju srednJ~g us!I'J.zaJl:ailiO:vl~U(1~~~o:e ~tt:n~ s~~. dok ce ucesce nekvalifikovanih radnika bit! svedeno na mmimum. operator pripreme podataka (5tepen II). krovopokrivaei.. prekvattIlkaClje 1 obrazovanjau. stavno-naucnog rada na osnovu konkretnih i dugorocnih potreba udruzenog rada«. __ ... ..godinaJto mati 'da obrazovanje kasnizatajperiod. zasnovano na dugoiri6ioi.k1adenom. KRO Visocica Visoko. radne lj~d~ o razv9jnim.~~::.Ui.>:~je je osnovana Samou ray mteresna' za edruca zazapos ]avafl[e.organizacijama u "ezi sa izborom radnika radi zasnivanja radnog odnosa.. pa cemo ga u potpunosti navesti: ."'" .. Ueesnici su duZni da staino razvijaju metode. . dnika dnie.bQ1ll:.Yl'. godine.!p'3-mer. To je pojava u citavom svijetu. ucesnICi su duzru ramjati profesionalnlUlrijentaciju (podvukli autori) i pruzatf strUcnu r/il0moc: .-Strucni3ci 'procjenjuju da tehnologija ide ispred ~~~~~\. radne organizacije: GRO Vranica _ Sarajevo. .~Ogga °jdY)nja RSlZ za zapo~ljavanje.ra~nskog osposobljavanja i trazenja odgovarajuceg zaposten]a. ucesnici se avezujuna. na.. tesari. jer tendencija je da vaspitno-obrazovne ustanove mogu osposobljavati ucenika sarno za ona zanirnanja za koja postoje poslovi u udruzenom radu.ir3l. inzcnjcra i ekonornista svih profila.sarno kod nas u Jugoslaviji.' Iste osnovevec suprije ugradeneLu neke.usioVlIDa I moguenosttma skolovanJa I .. ucenici se usmJeI?-vaJ. U clanu 15..v~C u srednjem usmjerenom obrazovanju. GRO Bosna-putevi Sarajevo. . Sigurno da ce se i ova zanirnanja jos razvijau. u~~ lavnom zbog toga sto gradevinarstvo i industrija gradevinskog mate~Jala u Jug~slavlJI danas zaposljava oko 740. "Zi\'i rad se prernjesta u sferu naucnog istrazivanja. To su: diplornirani inzenjer za racunare i diplornirani .. Na nivou stepena VII takode irnarno predvidena dva zammanja. Razvoj zanimanja Vaspitno-obruzovne organi.c'\~"1. RO GeoinZenjering Sarajevo..hrazovnog-pr~4fgaBizacija_ udruZei10g rada.odrucju ...·:'. manja i-montazeri osnovnih konstru~C1Ja.. arrniraci. uzirnajuci U obzir sposobn s I I sldonosti pojedinaca. GRO Igrnan Illdza.·'npr. VIse 1 VlSO 0 0 razovanje. I ~a nivou stepena VI imamo predvidena dva zanimanja iz ove stroke: infeojer orgarnzaCIJe automatskc o. D!IDas.o':iaposrav~·u . struenog osposobljavanja. godine pretrpio bi izmjene u srnislu povecailj~ ucesca strucnjaka. monteri oplata.. ':i:.polititk:ili zaJednica«. godine Sarnoupravni sporazurn 0 udruzivanju sredstava za stipendiranje i kreditiranje uccnika usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitamih zanirnanja gradevinske struke.. .prekv~aci. operator za autornatsku obradu podataka (stepen IV) I programer spect~alist (stepen V).jelovanju svih cinilaca_9. 1978: (Dragan Tarluh.n()va Z<l:~.~~t. Slicno su ueinile i neke druge radneorganizacije. potpisali su marta 1979.infornpsu ?mladfuu i ~ge.orijenta.Wbr. gdje je istaknuta potreba da se »obezbijedi organsko i funkcionalno povezivanje svih stupnjeva obrazovanja i sa materijalnorn proizvodnjom i veci kvalitet cjelokupnog nastavno-obrazovnog ina.I.1. u:' " . .SSR-u Je vise od trideset miliona zaposlenih moralo steel proizvodnu kvalifikaciju I sl. sto zahtijeva visi nivo naucnosti i sposobnosti.ede i druStvenllHi5effitOO&ti. GRO Granit Visegrad.«") Navodimo i slucaj zanimanja vezanih za elektronsku obradu podataka. . :osnovniIIi :iajednicama"odnosno · 2ajedniCOm._adrru'a-Sa~t~:. Zagreb. potrebama.....J<j. navedene potpisnice raspisale su konkurs za dodjelu 654 stipendije redovnirn ucenicirna usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitarnih zanimanja gradevinske struke.~~acij~_bil.. . .o·..J. tehnologije i nauke uopste. da 1JIobez1J!Je.Cl i .?q~anizator..i. auto~ats~e obrade podataka. U prilog ilustracije razvoja zanimanja navescemo primjer iz g~~devinarstva. GRO Grbavica Sarajevo. .. Mr ecc Komnen KneZevic i'Miodrag Milenovi6: »Znataj-b~va U 1!druieriom I 0 radu« •.1'fiVednekomore.Tako... osnovnih zajednica.:"'... Na taj nacin su gradevinari poceli provoditi u djelo stavove idejno-politicke osnove drustveno-ekonomskog razvoja SRBiH do 1985.Prcrna prognozarna Saveznog izvrsnog vijeca iz 1971. ~. rnontaieri zavrsnih radova.iodnosno da se i...:L. . m~kase spaJa~u.d.obraz.d.~ skela. U unapredenom tradicionalnom grade.obrazoyaqjestalnc mora prilag-odiiv3Iirii:voju tehnike. oblike Ipostupke struenog rada na profesionalnoj orijenta~jii da blagovremeno .godine) . SaraJevo. U tradicionalnom nacinu gradenja. . .. Tak~~e pre~a ~ekirn poda~m~_u Francuskoj za pet godina zanirnanje prom!jeni~o oko 2 mtil?na lj~dl! u ?.

tekstilna struka prosvjetna struka prevodilacka i arhivsko muzejska saobracajna struka 10. Istovremeno.>' .R.30 3. po prvi put 22108. _ .KV i VKV radnici: 29552 (zena 33..6_2. PIT shuk~/~~tro-j..! . lake se brojnezaposlenih mijenja.rnasinska :ol< u!'lura)c izracun~la prcma u ku pnorn broju pl:Jllir. . godine._ " _ _.39 3. i zanirnanja a posebno jt: IV srepena godini prcdviden struka u sljedecirn je u pis u I [J i IV procentima: 16. Zatim slijede s~ pro~ntom od Opdo 0. stvara se.::~ struka. .Da semahom radi 0 mladim radnicima.. . bar sto se tice nivoa znanja u pojedinim stepenima slozenosti.98 4. itd. reci da su i programi za pojedina ista zanimanja razliciti u razlicitim republikama i da za sada nisu predvideni nacini objedinjavanja programa i izmjene iskustva.62 __ .. Kj.28 5.. skolskoj godini zastupljenost pojedinih struka u srednjem usmjerenom obrazovanju na podrucju iste SIZ._. a 3863 bilo gdje.. __ .. a javljaju se i neke struke.":ima odrede~e kvalifikacije (pre: rna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici): 39.··:' .oJ stran~ stva. Mada je navederio stanje trenutaCni presjek. '. ".e_tJUJ~b..18 OdS10 Ukupni III IV - - 20. izuzev KV i VK. po prvi put 1308. .32 2. .:. npr. navodimo i CeSea zanimanja radnika u pojedinim kvalifikacijama. rang zanimanja mahomostaje isti.44 4.0.t~onema.. 2. .'!Jc.13 3.48 1.t1 sa d.48 3. .40 .:~~\. zdrastvena struka matematicko-tehnitka struka elektrotehnicka pravna i birotehnicka gradevinska kultura i informisanje ugosliteljsko-turislicka str. . ~ ne zaStite.61 9.9 OdSIOKV 1 VKV radnika... po prvi put 1796.21:inJicka..n~la_n. Uskladivanje upisa s potrebama udruienog rada Prema dosadasnjirn iskustvirna...73 0.hemijsko-rehnoloska 8. pravnici. ': ': . godine sacini nomenklatura zanimanja na nivou Jugoslavije.45 2.39 2.77 2.. rudarski radnici. gradevinski inienjeri itd.:/'1 " /.' " .99 .. . prema konkursu za upis u skole srednjeg usmjerenog obrazovanja. ...:-ni1:isen'c uPI~uj~ U~~~JlQlr~. Kako se vidi..u kategoriji VSS radnika: ekonomisti. slgurl!~ . g. ukljucujuci i inostranstvo.80 4. a" ~ .9~_ 4. sto JOSvise stvara privid nezaposlenosti. ~ 'potraznJ~ za ~jlma)e veil. govori i podatak da medu onima koji trenutno traze posao putem SIZ za zaposijavanje 118761 (82. :. " . zavarivaci itd.u kategoriji VSS radnika: diplomiraru ekonomisti..i!n:talld.67 7.::. _.V-radnika.69 1..48 4..geoloska~~ kOzarska su:uka. kada se broj (planirani:i~isan~nika mO' redi sa pOll a2:!:!. izraieno u procentima. po prvi put 28056..' . diplomirani masmski mzenjeri. . iako se i tu vee javljaju tendencije da se ovi programi usklade. .~ '.887 radnika. na podrucju SIZ za zaposljavanje Sarajevo za 1980.::·~.~.:.83 2.' .' :: ...24odsto 2. godine u sarnoupravnim interesnirn zajednicarna za zaposljavanja SR Bosne i Hercegovine ') zaposlenje je trazilo 143. Radi uporedenja.3 odsto).t~~l.99 2...{.Yls.u kategoriji SSS radnika: masinski teunicari.04odsto 6.¥~X{. rudarska struka informaticka struka sumarska struka poljoprivredna struka metalurska struka prehrambena straka procenat sloienosti u datoj struci.58 1.. radnici: 1993 (zena 56..93 4. ipak njih 5354 primili bi zaposlenje bilo gdje u Jugoslaviji.' ~ >:::~}./iitl dat pr o cenai kOJIse odnosi na zanimanja III slepena slozenosti ucenika. ..240dsto 3... ..: s~ Neke razJike vide se vee na prvi pogled i u nazivima struka i u broju predvidenom za upis. ekolofro-higijeDl~kll:. je sljedeca: ' Stepeni Struka metalska struka ekcnomska struka elektrotehnicka struka drvopreradivacka struka gradevinska struka medicinsko-zdravstvena struka adrninisrrativno-upravna struka saobracajna slruka' ugostile1jskO-lUrislicka struka tekstilna struka ' trgovinska struka jezicko-prevodilacka struka bemijsko-tehnoloska str.:.22 5..68 odsto 6. Tako.96 7. '._:.08 1. Do 18 godina starosti ima 18133 neza'poslena radnika (12.:.:~.....10..4 odsto ~K I NSS radnika 17 I OdSIONK radnika 10. masinski inzenjeri.650dslO 4.00odsto 5.16 -2. . Treba.t.48.odin.75 0.! . ..!.Tstovrerneno u 1980/81.·:.62 odsto) jos nema trideset godina. .itd.~~. preko polovina onih koji trale zaposlenje su iene-radnice.veterinarska struka.__ .:-. zatim hidrometeoroloske i dr. njihova struktura je sljedeca: .680dsto 2. nazalost.30 1.c.97 1.gasna struka. pornocni monteri itd.' I) Bilten Saveza SIZ za zaposljavanje SRBiH za septembar 1980...30 (9.kIh kadrova k?..82 29.27 10.SSS radnici: 30567 (zena 67. _ .950dsto 2.: .vss .!<.. . Mada vecina onihkoji traze zapcislenje ne zeli napustiti mjesto stanovanja.99 1. stvena struka. kojih na podrucju SRBiH nema predvidenih. prvi put 5490.'+i:~. diplomirani gradevinski inienje_ri _itd.. '~:.10 4.. ne bi bll? pro1J1e_ma~1t1 ~a s~fi~ta~~I~~I.95) 8. .isk~~~ne.-.u kategoriji KV i VKV radnici: zidari. _' __ _ . • . ~.VSS radnici: 2175 (zena 60.' earSka.. .' .a!edmh _:::f. : .llP P!Q!Jkll!£..Ojl privreda ~!!rnoze a~' sorbiratlS 'dru-ge-st@~"m:.". Medu njirna je 80313 onih koji posao traZe po prvi put.48 3. Stoga je Drusrvenim dogovorom predvideno da se do 1982. . koji na podruqjti SR BiR eekaju zaposlenje. pored podataka da vecina nezaposlenih traii zaposlenje po prvi put..ajuSliT!cilaml k~rovl_poJe~tnlh zanimanja. prvi put trazi zaposlenje 50129. geodetskastruka._ . od eega 17376 traZi posao prvi put.39 £1 5.'':"..4 odsto).94ods10 5..iom.00 odsto prirodno-tehnicka struka ekonomsko-komercijalna str.struka 1 struka ~.PK i NSS radnici: 9160 (zena 68. zub()zd.H<Y. '.85 4. '.ra..47 3.. u septembru 1980. . u SR Srbiji.-~~:' su.97 1.e~~r~~.. .struka Javnoginfonrusanja.radnici bez kvalifikacije: 70288 (zena 59.: . primijenjemi umjetnost.. diplomirani pravnici.131..efiCitamim kadroviIT!~ .09 1.45 6.~"~-:.24 odsto). u kategoriji NSS i PK-sumski radnici.<. od cega je po prvi put zaposlenje trazilo 108.4 odsto VSS radnika. sljcdece potrebe za kadro." :t!h.93 -. ._. med~II?' Ima: . prema dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici.735 radnika.. .poljoprivredna .61 8. u svim kvaJifikacijama.4 OdSIOSSS radnika I 3..odinu. 1. admlnistrativni tehnicari-birotehnicari elektrotehnicari jake struje .27odsto 2.7 OdSIO l/~S r~dnika.61 odsto). u istoj skolskoj razred srednjeg usmjerenog obrazovanja pojedinih ...37 1.24 0..'.:Q~.54 17. .050dslO 3._'.4 odsto). mUZl~astruka. '.62 OdSIO . .280dst'o 3. To su potrebe. . fnzersko-kOZ!TIetI-.alo. :. gradevinski radnici. u SRBiH nema prosvjetne struke (nije predvidena Nomenklaturom zanimanja)._ ..59 odsto). kulturna djela!D-~~_bi1:)liotekars~ struka. staklarsko-opticarska struka. Najkarakteristitnija zanimanja U navedenirn kvalifikacijama su: . npr.900dslO 4. 20.54 0.. geodetski inzenjeri. 10.18 odsto).ruienOg-rada~m-~~I1~le-dn.9ii:bl-ii~oi:e_pqlrebe uskJadile.d!ln~~ ~~a_! a__~!Ce ih.<l1matU_!l.t ._.96 3... Prerna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici.bl[l'prubIC'ITI~Prob1ema.:·. tesari izvlacioci iice i pro fila... . arhivska .k a.i!IQst.

. _ gloda6 (frezaci) . bez obzira da Ii ce nastaviti studij iii nece. . _ prodavaci .babice . i~t_ineda je mobilnost radnI~a mala. .58 itd.elekrrotehnicari slabe struje . Iimari).256 (250) .2499 (2016). I ovdje su kod svih zanimanja viSe od polovine nezaposlenih zene.299 (237) . 103 (89) . Postavlja se pitanje.213 (181) .. _ instalateri vodovoda . oblikovaea keramike . _ industrijski TT-mehaniCari . _ preradivaCi vjestackih masa _ 128 (107)...261 (232). odmah prijavljuje zajednici za zaposljavanje.metalurski tehniea.' . .29% su zene.sao.. tesari .>j_nu .anJ~. Me~utlm. kroJa~ mus~. nekad najvece prepreke za opredjeljenje iena za odredeno zanimanje.laboratorijski tehnicari . pojava ~a s~ svako ipak radije zadriava u mjestu stanovanja ill mjestu skolovanja znatno doprinosi ova.jllja me du KV i VKV-radnicima koji Ceka~u na po.nastavnici srpskohrvatskog-hrvatskosrpskog . _ metalostrugari i strugari .840 (801) . hemijskih laboranata 94.102 (82) ltd. _ krojaci muskih odijela .115 (121).administrativni tehnicari . ··~~t!!~J..rudarski tehnicari . _ pogonski elektricari _ 445 (363). po 7 zavarivaca.nastavnici razredne nastave . masinskih tkaea 89. 75 RTV mehanieara.fizike .medicinske sestre . Medu nezaposlenim koji su zavrsili neku od visih skola.203 (133) _ saobracajno-transportni tehnicari . ..tehnicari za drurnski saobraca j _ 345 (310) .440 (414) .123 _ (102)..sumarski tehnicari . buduci da se vecina s. jer za nekim zanimanjima je izrazena potreba mnogo veca nego sto irna prijavljenih nezaposlenih.115 (85) .zubotehnicari . crm zavrsi skolu.306 (230) _ zidari .ekonornski tehnicari _ 6880 (6424) .auto-lakireri .188 (153)· .8850 (8210) . ..tehnicari..906 (625).ekonomisti-komercijalisti . .pravnici . mada.obucari .62.2156 (1929) _ rnedicinski tehnicari . _ oblikovaei kcramike .nastavnici matematike .154 ..:dnJcg usrnjercnog obrazov.>jima ima ~k i deficitarnih (zidari. tap eta ra.masinski tkaci _ 178 (155).. ali i prevazilazenje nekih predrasuda.kvom stanju.122 (80).145 (63) . ~~o daje pravo cIa posumnjamo da je i ovo izvjesna prividna n~poslenost. vSS i VSS r adnike.4V~ !td.rnasinski tehnicari .ekcnomisti-finansisti . . bravari . ~10:~ biti I odrazyel?-utnog _nenalaz~nja zaposlenja odmah nakon zavrletka skolovanJa. .ekonornisti . . Takode se moze raditi i 0 tome da preduzeca teze primaju pripravnike. jer se ili slabije prima rena radnica. Zakonska obaveza od 3 ods to.383 (333) .106 (87).156 (133) .(99). . I u ovom nazovimo visku odredenih zanimanja na trzistu. _ alatnicari .68%. Mada negativni. Mada je potraznja za visokostruCnim kadrovima velika.2919 (2738) . ' Izuzev ianirnanja masinski tehnicar. odijela 9006%.konfekcijski tehniCaIi:~:'<l ~4{104)~·>~:··· .1424 (1190). kao I kas~JlJe za lJ z.tesarl. . nezaposlenih.ri-1200 15) ••.1234 (971). _ masinski mehanicari.. ovi podaci mogu nam (u nedostatku podataka 0 tome koliko uopste ima u pojedinim zanimanjima zaposlenih zena) posluzlti kao indikator da se i u nekada tradicionalna »rnuska« zanimanja sve viSe javljaju zene.ratarski tehnicari . kuhara 76. . .. sada znatno smanjen. .moleri _ 144 (68). teretnih vozila. dajcrno Uz najccsc<! Z.646 (606) . daktilografi '11 0 (97) itd.hemijski laboranti _ 247 (212).170 (108) .hemijski tehnicari _ 963 (882) _ elektrotehnicari jake struje .3962 (2754).: Tako npr.rednjoskolaca.maturanti girnnazije .socijalni radnici . 30 bravara i masinbravara.. .33%. da 1i se mazda radi a tome.. Najcesca zanirnanja medu SSS radnicima koji cekaju zaposlenje su: . ne moze da podrniri poriudu rotadih kadrova.. .2752 (2290).sanitarni tehnicari . ZapasJenje reb i 62 zene strugan. . . .Htt -r: ".obavezu. _ zavarivaci .242 (196). Cakiu zanirnanju rudarski tehnicar (140 zen a i 116 muskaraca).70 .22%. Osim toga. u svim ostaiim zanirnanjirna vise od 50 odsto nezaposlenih suzene. elektrotehniear jake i slabe struje tehnicar ~ drurnski saobracaj isaobracajno transportni tehnicar.kuhari .."l:I1.. To je omogueilo razvitak tehnologije. .. .210 (192) . irna i medu onirna koji su zavrsili neku od visih ili visokih skola iii fakulteta.Profesionalna orijentacija u skoli 65 .1926. _ krojaci zenskih odijela . tako da septembar u tom pogiedu maze biti nesto frekventnjji nego ostali mjeseci. _ k d U nekim zanimanjima u skladu s tradicijom. .289 (63). _ bravari . _ auto-limari _ 245 (210).da sc radi 0 svrsenim uccnicirna SSS.255 (96) .88%. . _ elektromehanieari . 10 stolara. 30.1767 (1585) . rnoze se nazrijeti dio. 4 molera itd. kao sto se vidi.525 (495) .122 (108) . Stanje zabiljezeno u septembru mozda i nije odraz pravog stanja. .tehnicari za preradu drveta . _ vozaci teretnih vozila .stalnog boravka.agradi po d atak 0 tome koliko ih zaposlenje IraZI po prvi put. neki se prijavljuju tek kada De uspiju upisati fakultet iii visu skolu. ali nastave redovno studirati i ne odjavljuju se.197 (147). 26 pogonskih elektricara. Najcesca zanimanja medu. .koMekcionan _ 697 (613).30%. glo daca i i~duslrijskih IT mehanicara. gdje je udio fizickog rada. ogromna vecina su zene . . '.duci sn..335 (282).1299 (1137). _ stolari _ 420 (249). . najcesea su sljedeca zanitnanja: . _ frizeri za zene _ 676 (427).1. Takode ima ne mali broj slucajeva da se svrseni ucenici prijave zajednici. buduCida su podaci iz septembra.730 (539).nastavnici predskolskog vaspitanja .36(45).lu: . _ auto-rnehanicari . Ta ? 0 1234 nezaposlena krojaca zenskib odjela 98. . _ ta petari . . 64 '5 . iIi se zene teZe odlucuju ~ napuste mJesto. _ konobari . III eestog odbijanja radnih orgamzacija da prihvate radnika kaji nije regulisao v<. ·=~~~~=i~6~~~~~BiR~g~:'\/~:{~~:2.146 (122) . -.140 (115) . da su upravo zato nezaposlene sto su zene. ..finansijski tehnicari _ 366 (344) .1847 (1539)... . _ RTV mehanicari _ 373 (315).1211 (741). . .gradevinski tehnicari . . ..limari . 14 autornehanicara. VSS kvalifikadja.. od ~ezaposl:~hfn::era 98.grad~vi~ski tehnicari za visokogradnju . _ elektroinstalateri _ 338 (269) _ auto-elektricari . medu nezaposlenim obucarima 69% (167) su zene. b~. . 5 vozaca.ucitelji _ 222 (63) . . konf:ekcionara 93.administrativni. medu k<.nezaposlenimakoji su zavrsili fakultet ilivisokusko- .

=J. To su tesar.!zap rsIja . .poslove .:ammaOJa. . bila upra~o o.-"~{'':.o._ stimulati' . U ovcrn slucaiu »titulu« najnepopu!amiHg ponio je zidar sa 25.'!I_za .83 (b7) _ diplomirani inzenjeri arhitekture . uc(ffi:ic i 180 nastavnik.: posao ~e flZlCki teZ~.JllJ'dZ(j'<i' nje uz rad. '<. trenutno (septernbar 1980.".. tesar. krediti i drugi ob Cl « (9). .. niko kod nas ne pravi pro racune.daci. .' .'''i'.''.:':~~~m.''"-:':\~'':''':':~'':'}>'' ": i.. Sarajevo...'".nastavili obrazovanje na viSim . a trebalo je d~ u~emcI od.brnut'!_navedenomredu. Iz ppdataka 0 tome da vecina nezaposlenih trazi zaposlenje po prvi put. lima.deticitarn<! ..PJ. oup~vnomp~~~.o . u Savezu zajednica za zaposljavanje SR BiH.ivisokim' ~kolam* u regionima.govore za koje od navedenih zanimanja bi se opredijelili kada ne bi mogli n~gdJe. " .n <.ria je realno planiranje.'dnigih ~_rus~~njh djelatp. Niie je pn~azan ran. I vasPitno=-obrazovne organizacije mogu s. '..o ?eii~i!~ma zaItiruanja uzeto je prvih jedanxest zanirnanja na trenutnoj region. godine) traii zaposlenje 143.. . strucno usavrsavanje i drugo). . """)J!doi~cijao zadacir:~ s~~.cl longl~udlDalnog istrazivanja kojim su ispitane zelje i profesicnalne namjer.667.'.vnih organizacije--Medtrrim." .jrazeno je od ucenika da navedu Z2 koje cd.) lsto " '.. .p.jos jeanOID ukazuju na.~ "sam. barern po prikazu nepopunje~ih rnjesta koje prijavljuju orgamzacije udruzenog rada..000 radnika. godini.~~p!:e_Q_~~aJ~_v~~_~!. . broj 1486.' . JQj_e ~ak'b 5mo·Y1c!jellnaglaSenOi-~~ezOluCij[X1i:51-n~resa:SKJ. .' dO~I]e~O Je IllZ zanmllJlvlh odgovora. mehanicar elektricnih kolica i elektricar.e-uSTo_v~ L~a4.' 5" '.'. (Sarno 7 od njih 1051 vee je bilo navelo neko od deficitarnih zanimanja kao zanimanje koje rl~mjerava upisati)..' " ..a prusa.':: . . zavarivac. godine (interno). .. odnosno najrJe~e IZahra?o bilo je tesar.bti!io:vnih. U jednoj od anketa ukazuju na neke momcnte i razIoge opredjeljenja III necpredjeljenja ucenika za odredeno zanimanje. .nih sk?Ia." ':~~:'. ""'. .I .l sek:tonma udru2enog rada.~".vno. pa zidar. . -~rupa aurora predlaze da organizacije srednjeg usmjerenog obrazovanja prate tokove zapcsljavanja ucenika i to take da se daju ocjeneo: . 1'~~ plt":fi.§!r3!-_lle aaj~?ine dosta~naravno.Posljavanja i nl:zapoSljavanja sVrSel.otganizacija...L~y"a.c':::_®:Lazovn"'i1i ."".J?e~u[jrn. . '.O\. je standard a ueenika (stipendije.~ . Pl aniranjc potrebnih kadrova .< . • " .e ucenika osrnih razreda o~no. Po trenutnoj kursnoj listi od oko 6700 dinara za funtu to je surna od 335. dr TlliomirRadovanoVic. .' ~~m?razvoJa pcivre?e-...i.adt sa pokazateljima Cije se potrebe zadovc1. 9. rna I zanllmrn~ ..t_a. postoje predrasude prema zanimaDju i..'..~.·:.g9Je se kaze: »P...mr RadovanBlaZi¢imr LukaMihalJICl'.::.LoS:J!_~_!_llX9.drugdje da se upisu.?sti sku po. rnoze se saciniti i prognoza dalje rnogu cnosti zapo~ljavanja za pojedina zanirnanja.a.dno o... :cntra Sar?-J~va. ne zele roditelji.Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku krajem juna 1980. Sizurno kako smo naprijed :i?jeli.dati nastavmCl.aperar. (redovna n...?no¥okadrova za koje nema slobodnih radnih mjesta...735 radnika. Drugim pi~anJem. J. zidar.. _ oolicima saradl. . mnogo je slobodnih rnjesra za koje nema odgovarajucih kadr?va I . viarn S~I meh~mcar..6U~~PitaIlJ.lru!tti. .~odj~. . . isti .« ") .t..>~::.org~::~aci~~~5. .Ali SIOvrijedi~. ·:"tF".. o~Jasnj~njem (ta je »rad PO? zemljom«).&_raaa"kao4-Dd.. galvanizer.u de(ICHamo:ll. ".e src ~OlV"'UOg razvoJa u ()r~Jamaza.~'An' "'Iiza'· ' ' ~ • aInih '.-pod }!yj~~9m da imaji1-<ibeZbijedei. Izuzev sociologa i ovdje su vecina nezaposlcnih zene. -'. ' '..r<.oDrazovanje IZ raaa.r.'.. galvanizer itd.1~ ~::. gutava mnogo efikasnije rjesavanje problema zaposljavanja rnladih...:.i. .s. P?r~d niza pitanja. EngleZl sou. ]~b.em.. postoje plariirani poslovi i radni zadaci bar za polovinu njih ... . .L obaveze potaznika usmjerenog obrazovanJa. jer sigumo je da ce se ova rezerva vue. razvoj~ centar. _.aID"J hs..]os uvijek velik broj osnovnih organizll<e.~. Beograd.. keramicar.~uto~ takode trafe da orgariiZaCije Sii:dnjeg usmjerenog obniZovanja svoj' :~~~:l:" plan unesu 1 obrazovne potrebe udruienog rada ito: ".. TIme rad irezultaii rada. Kako je naprijed navedeno..oZa. " 'Stedn" '." ' dn··:"'''. duze vrijerne a tome jos treba dodati da ce i svake godine.:"stizll u procesu vaspitanja i ~ obrazovanja. da. zada~ SK!~_~pcijalis: t1ck0tUS<m10tI1J?:. broj 1486).9g sociolozi . .<:C~>ii:':.'~c. a koja je primijenjena na podrucju SIZ '!lsmJ~renog obrazovanja ! \'asplta~Ja Sarajevo (u organizaciji Pedagosko-andragoskog IstrazIvacko-r~zv.:.«"'j -.autori konstru~u i tabeluukoju treba da se unesu podaci 0 braju ueeriika i polaznika koji su se po zavdet1ru obra1:ovanja zaposIili ibroj u~enika koji .' "..udru±cu9g rada. l:._I!_e. prekvalifikacija._dostavlja svoje _ planove potreoi1illlCaor~va.ai." . 6.!:. 1979.iJe2aposlemh . Opredjeijen)a 5'. Najnepczeljnije zanimanje. . kojl su grubo sVTStaniu pet kategcriJ3.oji_~~g.'} a prOleSlOn namJera u~ika osnovnih frola s podrutaa SIZ USIDJcrcnogob'.. ueeruka I studenata trebajf!Ue-ZasflIvaju na drustvemm dog9.. limar.' .'</razovanja i vaspitanja Sarajevo u ~k:01skoj 1978/79.!~o.~p!. pa koZar. ..3..( . .1980). X'kongres SKJ Izdavaai centar»KomUlUSt«. . :..:. .. ·. kojim se zeljelo potvruru opredjeljenje. ~--=ObrazQy_n~_pot~~~druzcnQg rada iskazane hOI prekvalifikaciju i strucno usav~a~!'. nazilos!. _ rezultatima .se ne bi opredijelili ni pod kojim uslovima.:~.66: "0:0< obrazovanJa.. I =: .:}:}::.a.te ._ Kolik? je stvaranje s~ficitam. zanimanje je nedovoljno priznato u drustvu. traieno je da proClJene zasto.'>'. . (Izvor Ekonornska poliiika.000.tim. .~: "'.zagradi) odgovora koje su dali ueenici i odgovora koje su .iji!. sU..to.: udruzenog rada iskazanc po s{e~niI1lil_~t[Ucnos{i'.azovanju i zapoSijavanju sa organizacijama udruienog rada za ~bljavaju kadrovi.8% odgovora. Bu~duCida . .. ul. .dCJUlbr. proracunali da svaki nezaposlen] u Engleskoj predstavlja »dodarno zaduzenje javnog sektora od 5000 .funti s!~r~in.g _i frekvencije (u.j~lilo nit~ z~je. koje pojedinci p. I dalje: »Dugorocno sagled~~Ej~kadrovskih iobrazovnih potreba-mora se s':~.£<Sa. godine bilo je u drustyenom sektoru zaposleno ukupno 5.. dolaz iri nov priliv onih koji po prvi put traze zaposlenje i ostaju duze vrijeme nezaposleni. Na taj nacin se" onipovezuju 5 tim organizacijamajos prije stupanja ria posao za koji se spremaju i izjednacavaju se sa radnicima koji se iz radnog odnosa vracaju u obrazovanje. " '. .:obr~CJ..ZQyanJa>. ~ anketi su navedena neka deficitarna zanimanja. riemlriovn02~:-"--. . ~eusm~o o".'JlogIada.potrebnih kacroxa.. postaju realna os nova njihovog samoupravnog polozaja.:.63 (51) itd. PedagoSko-andcagoSki istrafivackoPI . .Y9je.ga godisnje« (Ekonomska politika.". . "b' 'van" ma ""-. .. _ strukturi organizacije udrnienog..ka?a nemaju ona zanimanja koja se traze na tim nepopunJ~m~ poslovlm~..·._C!blikc__':'~p.. odllosno.ql1Qp~Je"iies@rlU do y.EJ.o.diplornirani _ diplomirani inzenjeri hernijske tehnoiogije . ' Poda..") Svoje odgovore dalo je 1051..a . to su njihovi odgovori uporedeni." . )) . :'." _..>. lirnar.S·':':::":·":·' "::':.'" """ .na nau~~ nom istrazrvanju raua. Drugirn rijecirna.Q~!b. ne bude Ii se vodilo racuna.f<ldnika~') . .YQnmaJzme4u vaspitno-p. .. " or:' .1 _ Uvezi s tim.. za~im slijede rudars'ki meha?ica~ (s najCes.Ijekari .-k.oJ~og. » _ mjest~rIU'obrizovne organizacije u zadovoljavanju potreba udruzenog rat:taZa kadrovima.prilog broJ 8ll " '.i'. . -.uane vaspitno-obrazovnih orga'iltZ3cIJa.'. U~ruCl De 2:11: ta zarumanJa)..19si su usloyj rada.navedenih zanimanja. u Bosni i Hercegovini.no·Q~g. : j.'::. 1. zav~nva~ ltd.. od Slfane osriovnih or£~izacija udruzenp. 1974. .s~ n~ ~vq pitanj~ od~ovarali i nastavnici (naravno.ganizaeija+-z:ajednica obrazovama... ----Danas..147 (133) .~.profesori srpskohrva{skog~~rvatskosrpsk.>'..tre~.'---' _'. 0:l'p. .J o ..mm:.. ljayaju rtadfovuna.d ila~edenih za~manja.:'~.. _ . To orne.vremm.00 diuara godisnje po nezaposlenorn.::::"~j'.?braz()vne pot reb.."<' "''.Iihucenika.'.: Pre . Koristenje prava za obrazovanje mora povlaciti drustvenu i materijalnu odgovornost prema onima koji obezbjeduju sredstva za obrazovanje. Razlika izm~u ueenika I nastavruka U odgovorU na ovo pitanje statistiCki je znaeajna." . 88 C? I) . na lZuca\'a~. '" _ suficitarnosti j deficitamosti ucenika j polaznikakoji se obrazuju u skGli"prerna tokovima zapoS1javanJa. Oko 5 odsto ucenizs ni pod kOJ~muslc~:l1Ila s~ De bi opred.je!~ta ~I~! ~sto se ueeniCl ~e opredjeljuju za ov. .':") Mr Munir Lasic.- .92 (72) -. :3a. od 22.

r:··:<· -'>.~O~ novih :adnika. . Invalidna lica koja .~?ju ~u!~s~~e~~fis~~~~ ~o!~bn~~c. ko'i ima'u Zel"u ill potrebu da se Sto prije ospostruene spreme dao velike.. ku--b' '<'all:la (zdravstveni.gr upa o dgovo ra uceriici nedovoljno priznato 1 posao 2 (260) 4 tczak prcdrasude uslovi lo~i nc ide roditelji 5 (4) (276) 3 (J8S) 1 (81) 4 (82) 5 (16) ca za zaposljavanje moupravnom sporuzurnu 0 osnovama plana Saveza samoupravnih SR BiH za period od 1981-1985. .S. poslovima i radnim zadacima u toj organizaciji u skladu sa samoupravnlm opstim aktom i zakonom .. . Mada Za to postoje i objektivnirazlozi. . perspektive za~imanja.I:n :"'-". 50..« Sporazumom se predvida da ce se na podrueju Republike zaposliti oko 193. .:i:. ost ucenika 0 zarumanjirna nedovoljna I nepotpuna \1 I se I IZ .hlve su mogutnasu~oblJanJa.«i~. NaZa..1~=:~{£!~::"~. .000.. -k od ovora ucenika na pitanje sta znaju 0 zarumanju za koje su se ~pr~. : Kom~letna ova problematika. Radi ostVarivalJjil. a po osno\'1 pnrodne zamjene oko 40.. • '-:. Zaposlenost na podrucju Republike ce rasti po 5(0pi od ok03.. nastavnici na prvo rnjesto .. ~~~~~Jd~~V:~ ds:n~re~~s~ ~as~J za nastav~ sko_l~vanj.u~lS.I. ~gnn nJeCim ee' redmetima koji ih ne zarumaJu« molovanje ~.':.'. ~ ~~'e III stepena. mogucnost nastavka skolovan_Ja. ..1ost. a da IStovremeno lIDaJu 1 J ...koje uslove mora osoW~J!..:.. b . miv~denih ciljeva ucesnici ce preduzlmatl nizmjera medu kojimai: ?)uskladivarijeql5iilzo"3.BiHObtihvaceno je6... di kr dita _. wog svoJe ozbllJnostI.1. »stid me je«.zakuen:i~ n :i~- UCesn'icismatraju'»d~Zaj~dni~' u-smjerenogobrazovanja i vaspieanja u saradnji sa nadleinirn zajednicamaza zaposljavanje i privrednirn komorama. . »pom~avaJ~ee<:.~~~:~~v~~~~i 68 .~' :". . ."sfhnuiisanje brzeg i veceg zaposljavanja uprivrei:In6'n'~d6voljnohUyijenim pbdi:ucjifuaRepublikc.. .(!?). lIS_ u-_ '. > _ .pnJe." arede. Sigurnost da mo~ na- ~c: ill..ipak ovome dobririIdijeloin doprinosesubjektivnirilzlozi. ~ J . . Kako se pod ovo mogu podvesti i djeca na bilo koji naCin hendikepirana u svomrazvoju. . Takode se obavezuju da ce uskladivati obrazovanje kadrova sa potrebarna udruzenog rada i drustva u cjelini radi eHkasnijeg rjesavanja problernatike zapos!javaoja i potpunijeg zadovoljavanja potreba udruienog rada za kadrovima. 'kaonedovoljnikapaciteti. l~e 1... (smje_!. .!!Q!J~~_!-L.--n~taVn:-progra:?)' ! virna kcie ce raditi . svoje ~vih djelimieno povadenih podataka mo~e se vidjeti sU:0ka podl.J.a. odnosno prosjecno godisnje u drustvenom sektoru ce se zaposljavar] oko 38 500 radnika.000 r~dn!ka u drustvenom sektoru privredf. ·:'::Y.o ji kao da je potpuno zapusten.L. III . .a~ ti·a:.1... r: . a zn.I.oga.ladihsin.' d stenog odgovora »sve« nastavnici I ucenici su sag asrn a tre ..~kt~~~)980.:..5 odsto. Prerna Zakonu 0 udruzenom radu."'. gu b osti i mogucnosti za uspjesno obavljanje poslova odredenog zanirnanja.:. '. odluce lasni d za odredeno zarn"a • '.uaspodJcl 0 aJ.p . .ere. . . d djece koo [orne sta se radi U korn zanirnanju.l. ~..v..' " ..kOJi se os -. k 1 . >:>-:·::·::::·'. nego se.:se zaI11l1laI1Ja stepena ureruCl. ':'._".~a zaruman_}a. a arnbiciozni uCenici.. 69 '-".da i{dilIs~au cjeliniimoghCi1ostimazap6sljavanja ~ organizovanoisiStei:Iiatsko'Za..o ..liii'pii]"erllli'pripiavniki. '" d "ki '1' t .:i~' P~~st ~~oslenja.510 ukazuje ne sarno na nedovoljnu " inforrnisanost . a 2. 0 zamm . »Radni odnos moze da zasnuje svako Iice... Vodeci raeuna i 0 djeci ometenoj u razvoju. irnanju sve zna 346 cdsto ucenika (prema vlastitoj izjavi).. . 6..-posljaVanje·ri1.ms~ populama u n?rod U«._. te stvaranje uslova za obrazovanje i strucno osposobljavanje radnika za zanimanja u oblasti poljoprivrede. j I d~ts~~~~~O~~}:tzi~frja~:j:~~bit·da ima zoaeajnijeg udjela u oda. __ . po zavrset o .'llu:la-?~la pos. .. .log :p. .tj~kadrovapQz~niman:jima i stepenu strucne sprerne S3 potrebamat1<:lNzei. taz("= Je mogucnot ~'p§!la\__ aOla na"-0' -Ii-z~avRie'J. 'ea' Ci..za. .u~J!!~:. (sta se radi kako pod koobavl a u u tom zanimanju " jim uslovlma . 168).stavljaju predrasude (v~eroj~[no roditei zeliu roditelja.. i O a je In fornusanost uc '. kojima se CestO~red_nJeskovlastite egztstenClJe. -'.. . po. godine ") interesnih zajed ni- riastavnici 3 (26) (20) 2 (47) Kako se vidi... U oblasti !iCllOgrada angai:ovaee se oko 10 000 radnika iIi prosjecno 2 000 radnikagodiSnje. -=--::. dii IT . .". . . :'_' ..704 ucenika. posebno strccnih kadrova «.tJu »nedovoljno pnz.4._ zna » onesto.~a saCinjavanje programa profesionaln<: orijenta~~e u . ~1edj ucenicima 6ji su odgovori sy. -. . ". nego I na potrebu veceg njegovanja U [8 ra a.fikva o. Ovo je vee ucinjeno priIikom upisa prvih razreda u srednje usmjereno obrazova nje skolske godine 1980181: kada je udruieni rad ucestvovao u utvrdivanju planova upisa i izradi Prograrna zajednickih osnova struka.odnjih sarno 1.dpfatiiran. psihofizicki I drug(~ro.L.. angazovanje na boljoj organizaciji unutrasnjih migracija i unapredivanja oblika i metoda posredovanja pri zaposljavanju... al. P"T pltanJe ~tam.. »Potpisnici se obavezuju na stvaranjs uslova i iznalazenje stimulativnih mjera za vecu teritorijalnu pokretljivost kadrova u podrucja u kojima su potrebni.' ._.j. "_.Cemo.anJa. »rugace mi se drugovi«. blranJuNzabanJ~ neg?ti da je novi Zakon 0 srednjem usmjeren~m ob~ovaI}Ju 1 .!! . ..drrZiWi sk{)lov.aspltno:o~r~ovolm ~:~~: U svakom slllcajll trebalo bl da ucelllCl pOle opr~Je]Jenja.~u.. ucesnici su se obavezali da iniciraju zakljucivanje dogovora iii sporazuma 0 zaposljavanj« slijepih.« U odnosu na sadasnje stanje u zaposljavanju »ucesnici ocjenjuju da ce u narednom planskorn periodu prosjecno godisnje traziti zaposlenje oko 150000 radnika.--=X:~ kv eI. . ~..~. . ..'d" .:.kakv~ llslnvi ~)C?nJe. . .nato« javI' a se citav spektar odgovora tipa »potcijenjeno «..~ >-".-uslovi:za-.:~d~~o~~. radi brieg razvoja poljoprivrede.. od cega 105000 kumulisane nezaposlenosti iZJJroslog perioda..7 9 odsto vrlo malo... ".rst~m u kateg0. od kojih 60000 strucnih. ... . vanja. ° ° SS~Jfz ' nja 0 njiliiaZilaju sljedeee:.: :. dugackim 1 P01?-c:kad ?pt. 510je to do sada bio slvCaJ.1 U nasiav u sk . . ~o i u ~~rtu za ..nesto i 0 moguenosti njihovog skolovanja.'.'Cestosu to roditelji koji ner... od ceg~ oko 153 . .~981-1985.koje je navrsilo 15 godina i ima opstu zdravsrvenu sposobnost i koje ispunjava uslove koje radnici u osnovnoj organizaciji utvrde prema potrebarna procesa rada. uslovima l"<Ida. ~_ . . • 0.i6iih kadrova oosebno kroz dosljedno provodenje piopisa.:.SaraJev?f.l za.~tre a za ?raVl 'edinstvenim osnovama za klasifikaClJu zammanJa 1 PltanJU 1 Drustveru d~govor 0 J.SpecljaiDini obiaz()vruijem:'i ~aspitanjem ii SR. Obrazo~e djece'ometene II psihorIZin.'.u 11: c~Jesta'a u z.ry:~id_..l!itUskOg-n~pre?"'Oyanja. :~'t!avanje. . »to su ianati a ne skola. I dati _rl __ A 0 zanimanie .303 urenika obuhvaeerta liu spCcljafuim srednjim nsmjerenim obrazovanjem. Iiske Ucesnici Sporazuma obavezuju se da ce stvarati 'uslove mogucnosti za zaposljavanje cjelokupnog prirodnog prirastaja radno sposobnog stanovnistva. . Ovoj 6njenici s~ ~os ~vi~c::~~j~/o~~~~J":~~:U~'.1'..~e svuna. isle da bi trebali da znaju prije .l..sUp_e. • • moze Ii se nakon srednjeg usmjerenog obrazovanJa nastavIU s~olovanJe na Yl::. mogufup~hU. te1ak. "-"'_____ i __ -.. .« (cl. reCi.. smatra se da imaju zdravstvenu sposobnost za menje tih poslova.' _ . .koji se vaspitno-<Jbrazovol pr~gram mo~ sava ElLha_J..( rno5""'~. .': .duCn:~~~?=-~~J~gO).!!Qg _sJl'pena_ obrazos.~. na principima dogovaranja urvrduju planove upisa u skole srednjegusmjerenog obrazovanja.Sil osposobljena za menje odreaenih poslova odnosnoza izvrSavanje odredenih zadataka. • .4 odsto skoro rnsta.. 'ednake sanse za nastavak be za samostalno zaradlvanJe. a ucenici da jc zamrna!1Jc nedov~~Jno pnznat~ I da ~e posao.~::~'t-~c·.9 odsto s glovanJa.YI). n 'ima a takode imaju' sve sanse da .t. »nISU rnodema« I' drugo '..:...1I '.(~~~ti" otrebe _usavrsavanja u _struci .<<_..~~nOll. oboljelih od misicne distrofijei djece ometene u psihofizickom i fizickorn razvoju.~ljav3f1je...J:r lI!ahk:5k~1 ::a~Jda pjije startuJu u obezbje~v~Dju pnje. . »ta zammanJa.upiSu YISU~ VlSO _ 0 ~ ... ~~o!ovanja.. . sirn i viso rn S 0 ama 1 po ._. .as: ... tretIrana Je I u Sa- = :. . . . odnospo zadataka.Ido za ZapO~ljavanje ~R BiI.P.

i_dalje skolovanje ~~lku QdiDema ne-retar tram .gramima treba na pocmu . (~~. kOJa obuhvata oQstekuItume dmstv.: . Isto tako potencira se stvaralacki odnos prema radu.s !Jepl 1 .~. . ". koji je potpisan 20. P~ed/o:!:J~tl°t.. d' . mada se sve detaljno 0 preobrazaju obrazovanja moze naci u nizu dokumcnata (Zakon 0 srednjern usmjerenorn obrazovanju i vaspiianju.9.iu prevazi!aienje socijalnih razlika u pogledu skolovanja. Lako mentalno retardirana razovni .]. _daSadr1i!i~.n~Cl'LaILSistern-sadriajl!r rraJa!!l~ I org~e oQrazo~.. . zajednicki odgoj. osnova..ri].eno.marksi7-am.J. .) . zanimanje: auto-limar. godinu dar je u. "".:o6iazovnliosnovu.. . .4. reci cemo naJbimije. Struma spremarazvrstava se u stepenu. ~c zanimanja: bravar. za ----:-. Svoie mjesto. Stavovi iz ove Rezoiueije pretpostal'lja.Y.. auto·lakirer.-ekonomske.. . . Mostaru.. 6.neJednakostl-u.m vjeiitinama potrebnim za njihovo .uskladuju sa_ .kriterijume za razvrstavanjezanimanja prema slozenosti poslova pojedinih zanimanja.koocepcija-permane!1lnog obrazovanja. Unutar pojedinib.J g '.. tako i za dalje permanentno obrazovanje.azava ZaIilJeve+. ..zajedniCku vaspit:lo. Sluzbeni list SR BiH broj 20/79. Skola za tercijal~~ zanimanja Banja Luka. treba da obrazuju.smjerenog . sa ~~~jem socijalisti<::kih-samoupravnih drusJYenih odnosa _ i j savremenim dostigl}uci.'."u djecu. prilogu ovoj 51 se upravo na o. ~_ ~c..~~ 0 zadacima SKJ u socijalistickom samoupravnom preobraiajuvaspitanja i SKJ.ge.orijemacijmn_ Na tu. ~~~~~.lJlrure... manje slozena zarurnanja..·bude-idejna zovne djelai.oQ. 6.»svi nivoi i oblici obrazovanja poslije osnovnog. Prerna up ..U!9_P~njivaniu ll~~aj~QCij~j_hj_d~gih nejedn'l. .tiCar.etJJmJ:Ollgl'esH-SKJ-.djeluju izmedu 9.n.ecar~~o~r~J'eX:°~~ ~ienici se mogu osposobiti za zanimanJa:~ zaposljavanje." ivredi ktienom obukom »Branko Lazic« Sarajevo.lJadj_da raz\'ijaJl...uslove t. rezultat~a Cov~anJl\'anJe. potrebnih zanimanja.. odnosno studiranje.-..4.. mada se .o.~~~ ~Qgu nastaviti.<:'_I.-prir<n:!rnHnatematicke. Nijedna skola ru oblik obrazovanJa ne mogu pripremati mlade iskljucivo za studije.. :... konfekciie.. kao i onemogucavanje dase neko skoluje u srtdnjem usmjerenom obrazovanju iskljucivo za nastavak obrazovanja..n.. Izdavacki centar »Komlinist«.poJ. Prijedoru. S~ra~~vu. . prema sloienosti poslova i radnih zadataka. ternatskog rijeci u vezi s tim.nauke i .r~q". 6. U Saranovrie skole uBrckorn.~ cu u Sarajevu I ~ Zav_od~ zau SLIJ:p~ Jn akon skolovanja i rehab ilitacije mogu zaposliti sljednjern POStO]1radionica ~?JoJ s~ .illiLk.« --------sto se !lee usmlerenog obrazoY$l.odnos pre: rna r'ldu. nasli su i u Drusrvenom dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za klasifikaciju zanimanja i strucne spreme.«razvrstavanje strucne spreme prema slozenosti ciljeva i sadriaja .1. die -a osposobljavari za o dredena jednosravna I knjizi pregled IDJeS.:De_djelatnosri . maja 1980. sposobnostima.!q}ui rnetode vaspitno~. Buduci da je nova kJasifikacija strucne sprerne jos novina z'a mno. lefoni"-t'Lill~:.2. .v .~e.n.da osposobljavaju mlade i odrasle_~'. godine..vj Prema Rezoluciji ovog kongre:.kriterijume za potrebnog obrazovanja...tehno10gije. -Skola ~&'nika u privtean:mjesovita) Mostar. .tilio.Ueditisvima.i.... .z.5.ti. Nomenklatura zanimanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiH i dr.· . krojac zenske odjeCe~·._ . salju svoju JCcu ub'l. ncr-:ub~~ovnu ~sno.cjeI~~upl!. za zanimanje: auto-lirnar autQ-Iakiwr. tapetat:.aJ1SYLclUi: oei vaspitanja i obrazO\'anja treba dajedinstveno ~-<>l&tematski.U nadogradi!ie ~~u:!~ren i el~ic. .~anom djeco. . ole kfiligove. . SIje(leclm pravcllna. moler.pmmjene~trukturi-rada-u o~novmm zammanjlma. . ".radnim vjeSt:inama i navikama za njihovq obavljanje_ Unutar kategorija razvrstavaju se prema saddaj\l po strukama. --_ da cjelovito i efikasno oSlyaruju_.!..a::a v:~B~~n~'~~: rad 5 lako mentalno retardi. .Qs:s.Ladjt: se mogu 0\ a J C g .ja X .!...I.~~~~ ~~~afe~~oid~. za _..--.druStvu. sposobnostima i radni.fot_LdruStvene-potrebe-za:-pe-rtnanemnim_obrazova_ njernx ~ d!llje'. kako ~ uklJucl\'anJe u p~oces rada. kao 1 11.LSlVaralaCki. Djecaostecenog sluha habilit~~ij~~f~h~~e~~~~ jalnoj osnoVD~j skoli slusno °bstecene ~ Ba~tdJ~~~I~OgU se osposobiti za odredena U srednjern usrnjerenorn 0 razovanju 0 zanirnania U sljedecirn sko)ama:. . u specijalna cdjcljenja. Skola za osnovno I usmjereno ~ raz . uz Iladine koji je uglavnorn injevu postoji i Zavod za specijalno obrazovanje jece J om ...na.1.. . .. Nova klasifikacija strucne sprerne djeca Pri vecini osnovnih skola u SR BiH postoje specijalna odjeljenj. na visim ivisokim skola~ .. .Jutastavnim-planarima.~ sre?nJel!!l u. edn iirn usrnjerenirn obrazovanjern odno: Vecina djece o~JU~yacene 5pe~. Zanimanja se razvrstavaju po kriterijumima.4. 1974. Beograd. a~og~h~~. b ovanje »Radmilo Stefanovic« Prijedor.e~t ') Rezolucija obrazovao. Djeca ostecenog vida .:. ovi stavovi..~~~kU. i preixvodrro=renm¢ke sadrZaje sa P~kom. U skladu s ovim stavovima Izvrsene su i bitnepromjene nastavnih planova i programa u srednjem usmjerenom obrazovanju. metalo~trugar.kosti. = ~re~~ i~~~~~f~~~)r~::~f~. ciialne osnovne skole oduosno koja 'im mogu obezbijediti egzistenciju..3.pJ.. ucenici obuceI?i za jed~ostaVmJ\zarllma~J~' u Centru za profesionalnu rehabilit~ciju i . Za 9jec~ ostecenog vida. u nekoli~o . obavljanje.bJlm1[~ .Q-I.") . .~I~ls~0~~ku {nol8!..shmIJ.lI. prema slozenosti ci1jeva i sadrzajima potrebnog obrazovanja i osposobljenosti radnika i radnih ljudi za rad i samoupravljanje. za zanimanja: m t..obrazrumnja obe_:ill."" 6.~.l1U'I:denisu dalji pravci samoupravnog socijalistickog preobrazaja vaspiranja i obrazovanjs. ~ __ ~p~s~~h~~thl~f~1i centar. preC1ZDI meha .?SnO~~~c~k?~~~~~~:U0)~~~~~~~o~~~d~::V~~tf:~ ~. Na .i!::ka rada..kao i zanimanjima.. krojac lake kpnfekoje..ll.. stepena strucne spreme rllZVrstavase po obiljeijima obrazovanja . Rezolucija X kongresa SKJ: Drustveni dogovor 0 jedinstvenim osnovarna za klasifikaciju zanimanja i srrucne spreme. lipa: .\. auto-Ijmar auto-Iabrer.a41a-..pe.il$pitno-obra_ _ . Ovim Drustvenim dogovorom ucesnici utvrduju') » _ osnove nomenklature zanimanja.Skola ucenika u pnvre ~sa pra _ knii ovezac opticar krojac. odnomo vrstama rada.i<I.S.:!?JI.« .. Jniz zanirnanja On! mogu ospOSO I J za ..da obezbjed_ujlLda. '.

. . .YJ .'!:_. .nosti.MarksO\'oj definiciji.6..:~ razitCltlbllipo]::diOl Ob}ic!kon~?o& rada iii proizVodne. I j vITI sicpcn navise .Qf~~'y~l)j~i vaspiran_la u orgamzaclJama.l_2:.: udruie 0 ad ki • ih .:"~::~. : hi1~m?-i:igo:?:finicij~riida.': .~~~2:~' . za srednje slozena do tri..i osposobljenosti Z3. obavezan je da pristupi provjeri znanj'!. vee je sJ?o naprijed objasnili.!II ra . .:.'Ui zinimanje imaju zajedniclru vaspitno-<lbrazovnu osno~ i izbo~o podrucje koje se ostvaruje kao zajednicke osnove stroke i stUCno obrazovanje. U r:1 . .a r.t koji s~.: . slozeria (stepen IV) i slozenija (stepcn V) zanirnanja..li. .uslove z_a. a sta profesionalna selekcij. . -. manje s lozcna (stepen II)..S...odredcnogyerjfiko vac nog va5p_~~_r~.. I?-amaeeo!~i dovoljno da kazemo.ntaclJe.] . ..::.. Na ~vom rnjestu neophodno je da se. privrednih i drugih djelatnosti..'~-.« CuvJek moze neuu djelatr.l~l.:. goste turno podruge: .~. . konkoriSu za npis na sraku visu Skolu iIi fakultet 0 Bosni da I ercego\'In1 bez obzira koju so struku "1' N . s fi.{.:.. 66 iRa:dU'.ost obavljati i rutinski.c. prom zarumanja. druhveno. .ija I ID2rlcsizam i samoupravIjanje istorija-povijest geogra.slOn~lne onJe. . .~r:G~. ima i nekih zanirnanja koja pocinju cd stepena II iii stepena III.J.. ...·_:. marksisticki orijentiranu i osposobljenu za drustveni :li.Prevazilaw:! narnetn~~u podJ.animar. . 72 ".. Marks je jos otkriQ..stice.. ~j." .sa zavn:eDlm srednje ~Ioienim i sloienim zaoimanjem (stepeo III i IV).:!Ziolosku sustinu a. jer on zahtijeva obrazovanje do dvije godine nakon steeenog obrazovanja u stepenu III iii stepenu IV i najmanje dvije go dine odgovarajuceg radnog iskustva. rad 'e rezultat aI'<taiovanja Cov'ekovih fizic IZV a~ ai vna 0 r a sebe i za druge .'. koja ee molS samostalno i a1._ .tematiCko ~ matematika .ah_J..9~ V .:.L . '.. ~Hogu pod J~oakim US~O\lma.r~d.~-. . kao i takvi.e~u. a za sloiena do cetiri godine. jer prije opredjeIjenja za 'odr~deno Za£!lmanJ.bar rninimalno osvrnemo no. @PE!9dnD-m3. ".. odnosno....veC:iii~sno od toga s kog' asp~ktik2:g16JiL potrebe pr.me... te CeIDO .tcCill~rn_oobraz_o~l!!lj~~ s tim dapojedinac.~~gorijeslozcncsri za jednosravna (srcpen l ). se vrlo brzo osposobljavsju za citav spektar zanimanja. .YI. J..:araoja ilPQta:~.~~.ll f~kulte.. c. da Je rad sv}~sna aktlvnost 11. neke pojrnove koje susrecerno baveci se OVOID problematlkom od koiih se neki (X t .gledlsta. tavno (stepen I).: '.i.e.a n~. . str3. obzira na strul.ko.'' ~::~. .) Buduci da ucenici jedne struke imaju slicne poslove. ®hemija-kem. odnosi ..:. S'v1 ueenici bez.e u.vno da sudjeluje u nasoj samoupravnoj drustvenoj praksi.. . • ~vrsll.-ad.tr~balo .se na njih osvrnun salIlo utolI~o. ImajuCi na umu da je odgojno obrazovni cilj u naSoj zamlji da f0nI1ira cjelovito i savremeno obrazovanu liCnost.udruienog .. 0 tim pojmovima ovdje nije mjesto.: -. mogu nastaviti obrazovanje na visem stepenu uz preihodno savladanu razliku u sadrzajima zajednicke vaspitno-obrazovne osnove. UI?~lll\m. podru~~: .'. . slozenija zanimanja. za koje je potrebno obrazovanje na nivou stepena V. Za rnanje slozena zanimanja do dvije godine..J~.::. a prema usvojenoj nomcnklaturi zanirnanju.·. ga! Zlv.:.sc za vrsa vanjem .l~t~tski-hrvatskosrpski jezik i knjiZevnost pStekoona odbrana i dncltvena samoZastita umjetnost (likovna i muziCka) IZiCko i idravstveno vaspitanje @) biologija ~6>fizika \ ~~izvodno"lehnickQ .mora da dokaze-da je-ovladao-bitnim znanjima i ospasobio.. kcliko je toneophodnoza problem profesionalne orijentacije. odnosno uzrad.9dgo\'_arajlJc~gz. ' • .se za..« o dgo v~ uci s_!SJenstrucl)_c_s'p'r~rn. ce VIse uspjeha imati ako °hdaberu V1SU ~. S~~ profesionalna orijentacija.{1·..::gdenJe_!! b....~afav ~lO I?-Jensa~j i o. nomenklaturazammanJa. Medutim.ova.?lJ"y. svakome bude jasno sta koji od tihpojrno.~~. bilansist-specijalist i sl. a po zavrsetku se uz osnovno zanimanje najcesce dodaje: specijalist (bravar specijalist.5va zanirnanja i strucne·spreme rw.druzenog rada. : :~:. Ovdje bismo rekli nesto 0 . posao.fija • .vapredstavIJa u praksi.o svoj~_jje ~IlSt¥ trosenje Ijudskog moz.tome.obavljanje _posl.m·grupa.putem1<!zli0t~ h .. 6. IOI~~kog. Prema tc. Neki opsti pojrnovi vezani za rad .~::. '.:~.t? suou svakom slucaju funkcije ljudsi.I . iii nernaju neki od stepena. je nesto specifieniji. srednje slozeria (stepen III). programa u saradnjis ostalimsamRu'p~aYl1im()rganizacijama i zajednic.. traje najvise do godinu dana nakon zavrsene obavezne osnovne (u osmogodisnjem trajanju) skole.':':' -<-~..rada. organizuje sc ~a za~tJe} ~r¥amzaC!J.POd~¢je· osnovi ~ehnike i pr~izvod?je brazovanje za s!?zemJa_zammanja (stepen y). Pn'ih pti stepena .Vaspitno-obrazcvna djclatnosr u srcdnjern usrnjerenom obrazovanju organizuje se Z2 sticanje stcpcria strucne sprcrr:c i r.Stepen se moie:.. ~l~lca.lavaju··se"1ios·.:~ . . Siicanje stepena strucne spreme za jednostavna zanimanja. podrazumijeva obrazovanje iz rada.o~ . omogucuje im se u okviru struke de.~~.cki.. ne ?PStl pojrnova upotrebtienth u okviru problematike profesionalne on~~ntaclJ. jer ce lakse poloziti pnjemni ispit odnosno ispuniti uslove kriterija za UplS pa 1 savladati program studija._-.obI!ka~jcI~nog .~~.. Znaci.r~uia. . u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiB ti pnOID i drugcm razredu za srednje sloiena i slozena zanimanja.. Ucenici koji su se osposobili za jedno zanimanje u vremenu kracem od gcdinu dana. Razlika sc moze savladati putem pripremne nastave koju urganizuje vaspitno-obrazov. )~Makoh. icu emuno ogrje u n.-gan:zacija i1i sa:mostalnim pripremuniem i polaganjem ispita. ~ .:ekonOlDSkO podmge' ... . To znaci cia niko ne moze sa stepena 1 odmah preci u stepen III. SVI ~cenlc~. posioje takvi poslovi za koje je potrebno jednos.~i da. " ' : ._ aravno de. kao i za I iII step en.r.~::::.-. .za t odno opr~dIJehh..-To znaci. zanimanje. r~dno ~Jesto.'-. U velikom broju zanirnanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju u SR BiH postoje svi siepeni slozenosti.prograrn a.k: kreativni . ~~:.og organizmai svak a talrva funI::IJa.hlctivilosti. Za s!re dlS~SlJe.Q.senasrcdnje usrnjereno obrazovanje i vaspitanje.a~. vot i rad. osjetnih organa itd.'~-.. .~ovn<?g .'.::?:l:.. Stepen V.~lik p.-::.:.j ZajedniCke vas itno-obrazovne osn. Ilia.koJeJSpunJ::lv::lJu . alI Je sustma CovJekovog rada ipa.__ i visok o obrazovanjc. obavljanje poslova i radnih zadataka odredene vrste zanimanja s obzirom na sro dnost sadrnja rada (struke).::~. 5t~ je rad.e..:._ _ -_.··( .·:~..:. ada prethodno nije savladao stepen II...of~.ja i odgovarajiJce-sroze.o!uJe zanirnanja i one struke za koju su se pre .

' . za?kruzenog znanja.. RadDa rn~~~~~:n~kl31SifIkovana iii ~stematizovaDa 11 odredeoe gDllle' (siste. .oolaganju i ugradivanju svih vrsta zid?va. ..mefila osnovu..•. marlerTs<lilju. srednje slozeni !l sarncrn obavljanju odredenog osnovnogposla.. lz nornenklature zanirnanja koja se sticu u srednjern usmjerenom obrazovanju I vaspiranju u SR BiH. sto ujedno znaell da. priprerna podlogu za patose i izraduje izvo denje jednostavnije vrste izolacija. ... da se vidi na koliko raznovrsnih poslova moze raditi osoba k.:. c.!_ra(N. a slozeniji poslovi. pj-e~~j:QJv. Za. k a mena I berona.: ••.. .. .. rrofil zaniman]a Prom zanimanja je." .. .organizaciju i usmjeravanje strUCnog usav.« Svaki od navedenih poslova moze sacinjavati sadrzaj jednog radnog rnjesta.a: Isti iIi sliCni elementI se u a sadrla' posla.. Da bise-saCinio prom zanimanja treba snimiti podatke i to: . . raspored radnika 1 ..broja zajedniekih znanja. gvozda i celika i vrsi kontrolu u procesu Jive. . masinski tehnicar itd..to primjc: opisa z~nimanja liva~ kaluper. dok posao knjigovode moze bid rasporeden na vise radnih mjesta: np_r. cija slozenost poslova pripada prvom stepenu. .sa. Taj sistem je analiticki kontni plan OOUR-a_« Kako se vidi. prilikom zidanja. U odnosu na zanirnanje. ugradivanja gradevinske stolarije 1 bravarije i montaie i demontaie gradevinske konstrukcije. . IznOSI.. '.podjel i-rada. ali razlicitog stepena Zidarski pomocnik (step en 1) obavlja jcdnosiavne poslove i radne zadatke u prenosu grade_Vlnskog m~lc~ijala i alata horizontalno i v~nikalno...a i stropova i njihovorn oblaganju drugirn materijalirna.... Kao sto se vidi.. prelac i sl.zadaCi u nekini srodnim zanimanjima obavljaju se uz koristenje velikog. Iz ova dv~. kontr~le..--. celika i obojenih metaJa. »Livac kaluper obavlja srednje sloiene poslove u procesu priprcme i Ii\'en.. Radni zadaiak rnoze da se sastoji od sarno [edne operacije iIi vise sloi:enih radnih operacija. . Radno mjesto v' ~ Vise zanimanja koja imaju zajednicke clemente cine struku. malt~ri~anju zidov.': . .' .• . .slozenosti.. bez obzira na granu djelatnosti (el. og. manje sloreni na pornoc u obavljanju osnovnogposla. kamenom i elemcntima nosivih i pregradnih zidova..... srodna zanimaIi. •... .. .. . Montira i ugraduje stolariju i bravariju... '.sadriaja i. odnosno radni zadaci koje pojedinac obavlja radi proizvodnje materijalnih i drugih dobara. Rad_no mjesto ie ?snovna.' . navodimo primjer zanirnanja iste struke. sposobnosti i vjestina > • --··-·SIO""LCflOS!z~ni. .'. .: ' .: . Cesto s~ v~ i izraz an~il:i..~dna mj~ "...g9~·QmQs_\__1..podloga ia pro~llje ~driaja.1Z\-':sila~ vrsi po~ao kontrole. sto moze biti cjelokupan sadrzaj odredenog radnog mjesta.".evidenticar (stepen.2eno~L sredsta\--ariia~~Q. pored osnovnog posla..or¥anizaciono-tehnicko i sadriajno zaokruzena cjelina odredemh poslovtioJe_oballlja jedan-iIWtiS.:~ . Navodimo joil jedan primjer opisa zanimanja III stepena...eu alara.no po~lo~.. .... malterise zidove i stropove i obraduje razne spojnice.." . II) -osposobljava se za rad na sljedecim poslovirna: »obavlja rnanje slozene poslove .. ukoliko su poslovi manjeg obima iii je radna organizacija manja.~ . ----------1'osao se moze sastojati od jednog iii vise istih iIi slicnih radnih zadataka koji se obavljaju na isti ili slican naCin.•: .. J. .dliajn~g •dijeJa n05U na olre na znal!i~osobnosti i navike. Spravlja malter I zidaru dodaje materijal prilikom zidanja.:. tekstilna: tkac. • . •. Obicno je to knjigovodsrvena evidencija u osnovnoj orcanizaciji udruienog rada. gvozda. Poslovi i ni. radno mjesto je sarno jedno od mogucih konkremih podrucja rada u udruzenorn radu... manju ~ga 0 zahtijeva ~ (praktieno profesionaino _IDllDje. Po-mot'1i zidar (siepen II) obavlja manjc slozene poslove i radne zadatkc u zidanju.rucno i pomo. >• rSavanja.""Nazlv zarurnanja I llk"Tatko Izrazava susiinu sadrzaja i slozenost zammanj~DIlI sto kraci.poslovi pomocnog knjigovode svode se uglavnorn na unosenje podatakapo u. . <:. . Vodi evidenciju 0 radu i utrosku gradevinskog materijala.ysrfjCllfihSttuaclja.4.. ' . imaju zadatke organizacije kontrole i povecane odgovomosti. u sIva ." "'. naCin obra-. U vezi s radnim mj estom dobro je znati i razliku :iz. neposr~m rukovodenju i kontroli poslova i radnih zadataka nagrad!!is: tu. '... drugi unosenja.:.Obi ikoy.neka~ ID.-'. ne iskljucuje mogucnost da sva tri posla radi jedna osoba. ilisamo obrade. Oblaze zidove raznim materijalirna. 6. . . . paje zanimanja moguee grupisati po njihovoj srodnosti u veee skupove. V. ..0 zanimanjima (defmicija.. Kop a ze rnlju za _Iemcl_le raz~e k~nale. . '~' ..'.ja.. stav slozeriosti... U istoj struci livacko kaluperski pornocnik. 6. . pa i pojedinac u jednoj struci rnoze obavljati vise zanimanja (metalska struka: bravar. jednostavni poslovi uglavnom se odnose na jednostavne priprernne zadatke.-~denih CinjeI?ca 1 na osnovu d?¥ovorenih krite~ja "!.. vee je nesto reeeno naprijed. '.' '0 '. skupina Zanimilnja. .. du~ine.:.'t>flIZ0vnili . ili samo pripreme sistema..•.. ..!. pobzuje podatke koji su odpresudnog znaeaja za za..ijednosti tih crnjenica posmatra. zatrpava zernlju ~a nabijanje. r radu r :'. ~ .teoretska profesionaIna znanja...dr. Vrsi manipulaciju sirovina poluproizvoda i proizvoda u svim fazama proizvodnje« ' .e. utovar a i slaz e gr adevinski marerijal i alat...-kao i na uporediv2nju obirna i.1~~ ~ an~m radnih m]esta:-PrOC]enjlVanje tadnihmJesta polazi od vee ut.eka procjeI!a ~nih injesta. Zidar (stcpen lll) obavlja srednje slozene poslove i radne zadatke prilikom zidanja opeKom. potrebna znan' stnleno radnes oso . .oja je osposobljena za ovo zanirnanje.. . stepen slozenosti III (prema Nornenklaturi). osposobljava se da »obavlja jednostavne poslove u procesu priprerne kalupiranja i livenja gvozda.anic. celika i obojenih metala: rukuje pecirna za topljenje rnetala: vrsi poslove ruenog kalupovanja masinskog liva . sto. za koje se onda mogu izradivati i zajednieke osnove obrazovnih planova i programa. a treci pripreme sistema.« U istoj struci. . Talevih konkretnih podrucja u praksi ima vise za slozena zanirnanja nego za rnanje slozena.sa. 0 analizi radnih mjesta.6.. Sterna zidove od I opcka. za za kadrovsko p~o~je. nja. opisa jasno se vidi koja slozenost ima vise podrucja rada i koji su poslovi raznovrsmji. pustanja urad i kontrole rada sistema knjigovodstvene obrade. pomocni knjigovoda . ... eiji je zadatak da ut .•.istib iii slienih el. . . Obavlja i druge jednostavne poslove i radne zad. Moze da se specijalizira za masinski liv..najlroJli:av_anju.) .~ '_'. izborJ~udi.. . '.. radne zadatke poslovno knjigovodstvene evidencije.dni ..3.si provjer. naravno..-. Uzeeen.napnjed odredeno~ postupku. . . ._l1l[\imanjalemclji. je. Prerna Drustvenorn dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za kJasifikaciju zanimanja i strucne spreme. rnetalski strugar. izvodenje armature za jezgra . vjeStina i sposobnosti.. Sio se po_ :·. unosi podatke u sistem i vrsi njihovu knjigovodsrvenu obradu.jedan . nih sa~OV1~ kadrovske politike radne orgaruzaCl~e..nib. __ .izvrSilaca.«·· . anahz~mradO!b mjesta lltVT(ff. .:': . Montira i demontira gradevinsku konstrukciju.. pod zanirnanjem se podrazurnijeva: odredeni poslovi. (:is1I objekte od raznog gradevinskog materijala.J1a sl9. zovfj~) 0 . trenutne politike stimulisanja _' ~ist7matizacija radnih mj~ ~ '..u pripremljene dokumentacije za knjizenje. koja s'e vodi po unaprijed zakonom urvrdenorn i dogovorenom sistemu evidencije.. .::nedunekih pojmova koji se u radnom procesu vefu za radno mjesto. odnosnc obavljanje usluga i sticanje dohotka. malterisanja zidova i stropova. urnjetnicki liv i dr.6. speCihcna znanja). rukuje rnasinarna za pravljenje odlivaka od obojenih metaia. Prom zarrlmanja. vrdi objek:tivne Cinjenice 0 radu i da iz tih Cinjenica izvede zakljueak 0 zahtjevima rada.lla·rlJa ddimse se U odnosu na raznovrsno_g__poslov_~. ~ar speclialista (stepen V) obavlja slozenije poslove i radne zadatke na organizaciji ra a. »Knjigo~oda na sistemu lcnjigovodstvene obrade obavlja: srednje slozene poslove I zadatke pnpreme...uk cu gradevi nskoj djclarnost i.

a zaposlio se i duze vrijeme radi u aurornatskoj obradi podataka ::::0 operator. U Makedoniji _ienpr.rivredni tehniear.~avatl I rrnjenjau. odredeI_1og s~ep)_e~aslozen(}. 'e' ' rna srednjeg usmjerenog obrazov ' u S se S. 7.. :. I-IV) . Slicno se desava i sa nckirn deficitamim zanimanjirna (zavarivaci. a OJI se uz ~o radi duze vnJeme!'~ . odnosno samog posla. ".pro~Jena u tehnologiji i nauci.oou~.radn!q 76 . godin~«. 1980.Ian (II~ . godine utvrdili zanimanja i razradili raspored poslova u grope za 28 struka.se osposobljenost za vrsenje odre enih poslova 1 radnih zadataka. go dini bilo u . a 5 ciljern sticanja sredstava za zivot duze vrijerne vee radi kao instalater vodovoda.veterinarski radnici (III. razlikuje od zanirnanja kojirn se neko bavi. testo se 05novno zanirnanje. . : . ' .sto znaci svi stepeni I. steceno tokom vaspitno-obrazovnog procesa.l979. ne rnoze sc odrediti konacni licni dohodak radnika. todo. procijene kao vrijednije. go me 0 uhvatila .' . III..ja· 19'80. smatr<l. IV) / .drvopreradlvaeka oko 44.ekonomska struka oko 24.0g~~4~~~n~nlk~. " ' .Clja. pojedinoj struci zaposlenih u SR BiH..mom materijalu pored naziva zanimani a i je .rib~ i lovci (III) RadniCl u !umarstvu:" u~go~u i zaStitl ~uma i loviSta (I-V) -:-radni~ulskorutavanju~uma (I-V) " 6..aniranje kadrova i obr81. Vlada FNRJ je odredila da nadlefui organi propiSu zanimanja unutar pojedinih struka. P ataka 0 tome koliko je u 1979. II. 1961. U prakSl.)u nekirn radnim organizacijama koje pcslove ovih zanimanja vise vrednuju od nekih drugih poslova isle iii slicne slozenosti.7. pr~.zemljoradnici (I-V.je operator za automatsku obradu podataka.k1~tu. broj proizvedenih komada nekog proizvoda. daju . medutim. Rezultati ovih radova predstavljali su prve opise zanimanja u . Ona je. IV i V) . Takvi p oslovi mogu biti vise vrednovani u praviJniklJ 0 raspodjcli licnih dohodaka. 'IJustracije radi. .:~ka ~ !~'u~~oJa ie usvojena maj<l. Ovakvih slucajeva bice sve dot le. .. ali niti jedna nije bila dugo u upotrebi. Bolja primanja imace onaj koji bude vise i kvalitetnije radio.. p ern u .a . ncdavno. godine.~ldat I kr~C:i 0P.osta1i poljopnvr«.prehrambena oko 11.ugostitelj~~a~ tu~s~eka oko 28. kovaci i 51..tekstilna oko 42. jer dosta dugo nije bilo razjasnjeno sta je radno mjesto.) To znaci da ni dva radnika koji obavljaju potpuno iste poslove. i ova nomenklatura ce se stain g d stepena ?b~~oya~j~ u pojedinoj njari I zanirnanja u skladu . odnosno pcs lovirna radne organizacije.000 radnika~ . Lieni dohodak radnika zavisi od radnikovog doprinosa i postignutih rezultata na odrwenim poslovima. godine.trgovmskastruka oko 63. . Iste' go dine.000 radnika. ad . mjerljivi kvalitet proizvoda. ali nerna znacaja za izbor izvrsilaca za te poslove. " " k ' ' m zarurnanja I oprsima za 0 02500 zanirnanja radnika u pnvre diI. . . .. 7. . kao utvrdenom p otrcbnorn 6njenicom.500 radnika za 051 ih II • ..~anJa u sre dnjem usmjerenom obrazovanju i 149 zanimanja u visern obrazovanju ~ 164 zanimanja u visokom obrazovanju.voCan. jer obavijajuci taj posao stvara dohodak i stice osnovna srcdstva za zivot. ' lza drugog svjetskog rata bilo je kod nas nekoliko pokuSaja izrade nomenklature zanirnanja. S jaugllSlavijki'1esct g?kldin~fiiza Dr l?... Pravilnik 0 strukama i zanimanjima sa nomcnklaturom zanimanja. opise zanimanja u pojedinim strukturama i utvrde raspored poslova u grupe za svako ' zanimanje. ako je neko po svozn osnovnorn zanimanju bravar. dok se procjenjivanje radnih rnjesta bavi relativnorn vrijednoscu te cinjenicc. . Nom!!l1. ukupno preko 400 individualnih u 20 struka. a u zagradama rimskim brojem Je oZl!aee. Ocjenjivanje ovog doprinosa spada u vrlo slozena rnjerenja.inici (Poljop.samo stepen III) .!! U U v~s~ltno-o~razovnim organizacijaizvaden je i nize naveden pregle~n. bilo odluceno da sc poslovi rnasinskih inzenjera u unutrasnjosf i \'i~c vrednuju.. prerna drugim radnim mjestirna. . . a uvode sc i poscbne nagrade. Nomenklatura zanimanja Nomenklature zanimanja novijeg su datuma. godine. :.aCeIloJe~zanlmaI1Ja od r do V stepena slozenosti Prema me. 1 ~cgr~<.zdravstven~ stritkaoko 32.~()rqJgdj7 u pO. gradski 2. Prcrna tome.700 zaposlenih u 22000UR.iednosl radnog rnjesta je znacajna za rcguiisanje odnosa lJ raspodjeli licnih dohodaka i 51. iii odrcdcnc katcgorije kadr ova. a ?na IZ 197~: oko nomenklatura slozen os~o~n~_manJa zbog ~rzlb.vmetalska5~r:uka:~u '.. Razlog takvih promjena je brza zastarjelo t anla. a time i grupa poslova. za koje ima dovoljno potencijalnih izvrsilaca. ali njom su bila obuhvaeena sarno zanimanja kvalifikovanih i priueenih radnika. Tako npr.ruei: Naravno.. ~od.5 prodavaonica.000 radnika u 50 radnih or anizacii ' . drumsJci25.dvlda se pored. . . nego u centrirna. Konkrerno u praksi lo mati da radniei u jednoj radnoj organizaeiji rnogu dogovorom uivrditi da odredene poslove bez obzira na jednakc nivoe slozenosti potrebnog znanja. ': . je z~nlm~nja iz svih pod1090 zarurnanja. analiza radnih mjesla i sisternatizacija radnih rnjesta bavi se npr.osko~ prirucniku: »S~mo~pravno pl.. kojije Ministarstvo rada izdao 1950.~d6he n~r. odreduje vrijeme u&nja u 1irivredi za svako zanimanje. pojmom stepena strucnosti (po(n:bnog znanja).:' 6. zbog deficitarnosti kadra odredenog zaui m a nja iii svojih perspektivnih planova.100. Prema Drustvenom dogovoru 0 jcdinstvenirn osnovama za klasifikaciju zanimanja i struc_?e ~premele0d zanimanj~m 0n!h koji nisu zaposleni. Uredbom je utvrdeno devet stepeni strutnosti. .") ' Nomenklatura zanimanja iz'1962 . . dajemo n~zk~if~~m~d u t~hnologljI" o~gan!zaciji i naue! ~opste. . . 1. Uredbom 0 stru~om osposobljavanju i zvanjima radnika.900. '. Iii npr.ine! st. objavljen je Prirucnik 0 zsnunaniima nomen a urom I aSI IkacIJo . i sl.kao i najniie godine starosti neophodnih za izutavanje odredenih zaninianja.n step~I! slozenosti koji se moze steti u odredencm zanimanju PolJopnvredruCl: _ • . proizvodaCi stoene hrane. Prva privremena nomenklatura zanimanja datira iz 1941. odnosno poslova. . sta je zanimanje i kako se po zanimanju tretiraju oni koji u toku radnog vijeka vise puta mijenjaju ne sarno zanimanje nego i struku.' . 0 opu~.g?di~ imala samo '48. .kadro va. Samom analitickorn procjenorn radnog mjesta. trebalo da posluii za planiranje rada i kadrova. sa osnovnim zanimanjem ekonomski tehnicar. . dok uskladenost ponude i potrainje ne bude rnaksimalna. onda je njegcvo zanirnanje instalater vodcvoda.800 zaposlenih . razvojne poli ti ke i 51.' . koja mogu obavljati samosta1ni radnici. prije svega.257 ucenika ove stroke itd.ga.saobracaj ze1Jczmtki 18. rucja j irnala je oko 7000 zanimani di obu zanirnanja") k . iskustva i \j6lina. Od-: govarajuCiorgani su U toku 1951.200 . Grupe zanirnanja ::iie su n~vedcne ~pe zanirnanja i osnovna zanimanja u grupama koja se mo¥u s~eci u srednjern usmje!en0lIl: obrazovanjn u SR BiR. =~~:n~~st~~1. jer ce se rrnjeS . njegovo zanirnani. \:1i..200 zaposlenihu 68 OOUR-a ' ' ". koji su jednako pro cijenjeni.utvrduje vrijednost pojedinog radnog rnjesta. 0 om.. neko je zavrsio srednju ekonomsku skolu. posebno ukoliko nerna kvantitativno mjerljivih elernenata (kao npr.ovar.IS poslova kojise obavljaju u tom step~nu tog Zla~ltr1anja.. Takode se za ova zanimanja ponegdje daje vise stipendija i u vecirn iznosima. ne moraju irnati ista primanja. zbog deficitarnosti rnasinskih inzenjera.st0Ca? Ziym3? tsrodni (I-IV) ..

.ostali preradivaci kana (I-V bez IV) Obucari: (I-V) " Gumari i preradivaci plasticnih masa: .pro~odaC! ~estIvih ulja 1 biljnihinaSti(PV) ":" .sesirdzije (II-IIi).~_. zlatari i bizuteri: (II-III) Elektromehanicari.proizvodaci papira (I-V) Stampari knjigovesci: . " '.elektronicari rnehanicari za industrijske masine i uredaje (III-V. bez IV) _ elektromehanicari za dizaia (liftovi..me hanicari masina (I-V. bez IV) ."':. ProizvodaCi ceIuIoze i papira: .~zrad~vaC!azbestno cementnih proizvoda (II-III) .:. bez IV) .V bez IV) .Rudarski radnici: .obradiyaCi..pro~z~odaCi .' mjeriQI-::y. -r- .krznari (I-V. . . Keramicari. elektricari i elektroinstalateri: _ elektromehanicari za instrurnente i autornatiku (II-V.i". .obradivaci stakla (II-V)." ..prrpremaClslrovma (I-III) . ' ..~.knJlgovesci (II-V. bez IV) . radnici na termieko-hemijskoj .. =..stamparski graven (IV) .fu.V.prom:odaCi secera (I-V) ..V bez IV) .•.'.""..~llw.izradivaci i sastavljaci elektricnih i elektronskihaparata i dijelova (I-V). Hemijsko-tehnoloski radnici: '" radnici na termicko-hemijskoj obradi (I-V).. ..p:eradlv~Ci duvana (I-V) .?bra~iva~i sirovina (II-III) .~.tj~teninari (II-V) '.%~~~l'..oblikovaci metala (I-V) · _ osrali oblikovaci i preradivaci metala (I-V.' · ~ p-0jaCipo . termicke i klima uredaje (II-V.' .rnehanicari i monteri vozila (I-V) . r . kranovi i pokretne stepenice (Il. bez IV).~zrad~vaC!gradevinskih elemenata U industrijskoj proizvodnji (II) ..2f..". . Gradevinski radnici: ' . .krovopokrivaci (III-V. ..". bez IV) ..":':':'.. .c.i.V. 79 __. :::' ..ostali gradevinski i geodetski radnici (II-V) . :". ._ '\~. .' ... \. bez III) .preradivaci plasticnih rnasa (I-III) Obradivaei kamena: (II-V.):.it~. bez IV) .juveliri.tehnicki obradivaCi rnetala (II-V) _ ostali obradivaCi metal a (II-lIT) Oblikovaci i preradivaci metala : .dubinski busaci (II-V) _ oplernenjivaci ru~a (I~V) Proizvodaci i obradivaci rnetala: _ proizvodaci i topioci metal a (I-V) . bez IV) .elektrornehanicari za rashladne. opekari i staklari: ." ·Obradivaci drveta::}~. kreca i gipsa: . signale i usmjeravajuce uredaje (III-V)... bez IV) .. .moIen..proizvodaci opekarskih proizvoda (I-V.li.pro~odac~ celuloze (I-V) .farbari metalnih konstrukcija (II-V) .~tampars~ masinisti (I-V.pre:adlva~l. Obradivaci i preradivaCi duvana: ' .obradi drveta. bez IV).proizvcdaci vatrostalnog materijaia (III-V.elektronicari rnehanicari za racunsku tehniku. .~ \ i-V) '. . bez IV).oblagaci zidova i pod ova (II-V.elektroinstalateri (II-V). ..izola!eri (II-V..n!ci (l 1. bez IV) ..f'.' -'.h!~ro i..' tekStiIi:iihvwrnna(I~V).... .~~tzaCina (III) . termo.betonirci..-.:. . bez IV).:. '.valjaci metal a (I-V) . bez IV) _ elektrornehanicari za transportna sredstva (II-V. bez IV)' ..n.F~~~i~~6~~i!r)!~:-i?t.kOlli'ekciofli'fi ld. .. proizvodaCi stakla (II I). materijala (I."..izradivaci bruseva (UI) . . Obradivaci koze i krzna: . .gradevinski farbari (II.i_. Pro~o~~ prehrambenih proizvoda: .mesan (I-V)' .' .preradivaCi nafte i naftinih derivata (III-V)."~!i}.V).~ ~~.oruzari (lI-V.. bel. .tapetari (II-V.' .krojaci kozc i izradivati koine odjece (1.. :.. -e. ····.mljekari (I-V) . .. .ostali radnici prehrambene stroke (mikrobloloski tehniear IV) ..:.elektronicari rnehanicari za telekomunikacione uredaje (II-V). . .radnici na hemijsko-tehnoloskim procesima i operacijama (I-V).mlinan 1 srodni radnici (lI-V bez IV) . (II-V. rnasina i mehanickih uredaja: . .instalateri ejevovoda (II-V.tes ari ._prelci i motaci .rodni.fotografi (III-V.ta. ~.i":" '.>. . izolacionog materijala (III) Radnici ?a z~Stl!1 o~Jekata 1 predrneta bojom i Iakom: . .mdustt:tJs~proizvodaCi poslastica (II-V. ..pekari ~.e:z:IV). . bez IV)..ce!Den. . Co'':. .hemijska kontroia procesa.V) .o.ostali farbari (III) .:'>~-{ .lakireri drveta (II-III) .··'··:':~~'~-'~:~.. proizvodaCi sariitetskihsredstava) opreme(l-V). bez IV) _ me ha nicari i rnonteri industrijskih instalacija i uredaja (II-V. . .rukovaoci ~asin~lnl~ za proizvodnju predmeta od kaucuka i gume (I-V) ..slovoslagaci (I-V) . .obradivaei optickog stakla (II-V).g~~~'!!l. bez IV) Instalateri i radnici na metalnim konstrukcijama: .. ' .~:.i s.:.b.. .:~ · .·_.(I-IV).i: .: >':((. bez IV) . \ r • . ~~. .duvaoa (I-V. .proizvodaci kozmetike i sredstava za pranje (l-V). bez IV) Me hanicari i monieri motora..repro-fotografi i kopisti (IV-V) .grpsan 1 fasaderi (1I-V bez IV) .proizvodaci viskoznih.proizvodaci keramike (I-V). bez IV) Prerad_ivaa pap ira: (I-V. ~~~~:~~\:::a:~(r:\i~r::.jamski radnici (I-V) .~. bez IV). . .zidari (I-V. . .pruzni radnici (II-IV) Proizvodaci .precizni rnehanicari (II-V) _ radnici na povrsinskom kopu (I-V) .preradivaCi voca i povrca (I-Ill) . IV) .. arrniraci I teraceri (II. bez fV) .proizvodaci ekspIoziva i ekspIozivnih sredstava (I-V)._ proizvodaci lijekova (I-V). sirovina iproizvoda (I-V)... bez IV) . .gradev~nsk~.pI.::. bez IV) . rad.. . ".

toJ~nJe odr~d~mh skola u nekom rnjestu.vozaci kontrolori motomih vozila (1.' . bez IV) Radnici na odriavanju higijene i objekata: -. .radnici na zastiti coviekove okoline (I-V) .radnici u prodaji i posrednistvu roborn (II-V) . Naravno.. racunovodstvenim i blagajnickim poslovima: . '. odnosno duiine trajanja skolovanja.pi vari (I-V. Nairne. kao 1 0 SVIID drugim faktorima a kojirna je naprijed bilo rijeci.r a dnici na rashladnim i klima urcdajirna (I-V.V) .V. administrativnim i srodnim poslovima: . ~ . bez I V) ... odnosno studentske domove te davanJ~ kredita i stipendija..ra dnici na clektroenergetskirn postrojcnjirna (1-\/) Rukovaoci gradevinskih rnasina: (I-V..radnicina automatskoj obradi podataka (II-IV) . pranja i peglat. priprerni i gotovljenju poslastica (I-V) .. 81 . bez IV) Trgovinski radnici: . ucenici se cesto moraju opredl~elItl za s~olu koja rm stojr na raspolaganju.radnici na uspostavljanju i realizaciji poslovnih odnosa (IV) .~ ...v. na sto se i sada sve cesee ide. =saobracajno transportni radnici u Zeljemi~kom saobraCaju (I-IV) " .radnici na turistickim uslugama (IV) Radnici za njegu lica itijela: (IIl-V.. racionaln. radnici na odriavanju preventive i higijene u starnbenim objektirna i poslovnim orcsrorima (I-III) . bcz IV) Rukovaoci tr ansportnili sredstava: . ~!ruke I upogledu slozenosti poslova.I mjestu ..III) · Zdravstveni radnici: (I-V) Radnici u oblasti kulture: (III-IV) Umjetnici i umjetnieki saradnici: (IV) .radnici organa unutrasnjih poslova (IV) · ..radnici na uskladistenju i manipulaciji robe (I-V) · Ug ostiteljski radnici j radnici turisticke djelatnosti: . godine.Jc:r e moze se zaneID~riti rnaterijalni faktor roditelja i postojanje ~ I ~e~~s.pro izvodaci z..· . .. _. . Pored navedenih zanimanja. kad~ova do 1985.iti d<_>voljnaza.3 Pot~u.' Radnici na cne rgetskim postrojcnjirna i uredajima: Kao sto se vidi.radnici na poslovima hemijsko g cis':enja. . .tl~b!tzo~ok~hcl postoje sve skole. .. bez IV) . r~.radnici na dimovodnim i ventilaciouim obiektima i uredajirna (III-V.. bcz IV) Ostali industrijski i zanatski radnici : .. .hidrcenergeticari (I-V. -. u nasoj republici moze se skolovati 1 U vojrum sred:·· . bez IV) .radnici na regulisanju drumskog saobracajaIfl-V) ~ radnici na regulisanju vazduSnog saobracaja (I-IV) '. jer roditelji nisu u mogucnosti da ih skoIUJu van mjesta ~tal~_o& boray~a.korpari (·II-V.' ' ...njim skolama. .radnici na.enog rada (II-IV) . bez.vinari (III-IV) .pneumo i gasoenergeticari (1. pohtlcl. bcz JV) . to znaci da se svaki ucenik nakon osnovne ~kole II_Ioraopredijeliti za jedno od mogucih zanimanja. posebno u deficitarnirn zanimanjima..:· "..nJeseno.. bez IV) Radnici na poslovima drustvene samozastite: .~nallJa srednjeg nlvo~ slozenosti.. . .radnici na poslovirna vuce vozova i kontrole vucnih sredstava (lI-I Y) . informacija a rnogu~lm zam~anJlma nece b. .radnici na knjigevodstveno-analitickim poslovima (II-V) Radnici na regulisanju saobracaja i veza: .. . .ijem koristenju »visih« nlvoa znanja I srnanjrvanju u~sea ne~~a!10ko~anog-rada (10). .n<_>. . niti ima potrebe da u svak0t.racinici protivpoiame zastite (IJ-IV) Radnici na upravnim. bez IV) .ia (Il=V.. u_sklad~vanje potreba udruzenog rada i ponuda. .. Stoga se i ovdje treba traziti izlaz u mogucnosu srnjestaja djece I studenata u dacke. sigurno nece jos dugo ~rernena ~>1I1.:: .ra dnici na postrojcnjirna i urcdajirna tretrnan veda (I-V) .cslokih pica i sokova (lIJ. jer treba voditi racuna I 0 vlastitirn mogucnostima ~ sklonostirna.'. '. njegovo opredjeljenje.radnici na prepisivanju i umnoZavanju informacija i dokumentacije (II-IV) -mdnici na statistiekoj obradi podataka (IV) Radnici na komercijaInim... "'.". ..izradivaci i o pravljaci rnuzickih instrumcnata (Ill) . bez IV) . koje osposobljavaju za nix zaoimanja i imajusvoje posebneprograme 1 .r adriici na mororirna 5 unuir asnjim sagorije\'anjcm (I-V.raduici neposredne zastiteu organizacijama udrui. opsta orijeruacija na brzem povecanju ~l:esca. a posebno 0 drustenim potrebarna i rnogucnostima zapo~ljavanJa.radnici na prufanju P1T nsluga i regulisanja PIT saobracaja (II-IV.. . Buduci da Je u.-.radnici na pripremi i gotovljenju jela (I-V) .priprernaci goriva za TE postrojenja (I-V) .razvoJa." ~ .V) . uslove.radnici na uslugarna u srnjestajnim objektima(II. posro]e zaista raznovrsne mcgucnosti za svakcga i u pcg'.._ . bcz IV) .radnici na prijemu i obradi informacija i obavjestenja (I-IV) . a drusrvo nije u mogucnosti.rukovaoci plovnih objekata u unutrasnjoj i pomorskoj plovidbi (1I-V) Rukovaoci dizalica: (II-V.Pr o iz vod aci pica: .

.dsl'sWo·odredenjb osobjna.-ul&!liiyanje nll pnsustvo aG. _bj!!_sp'Q_So..Savcz·udrufCnja za profesionaInuorijentaciju. ne ostvaruju prema tim prograrnima.profesionalnoj orijentacjji. froR Priro~~ ~vnike~Graf~ . rna koliko bili dobro teorijski obrazlozeni i prograrnirani..iii)anja.-:_·. . vjeStina j oavika koje ti-ebil-da posjeduje poiedinac za odredenQ zaniwzuje. .ri.I_~_an.--. . 1illUID::n~oznavanje ucenika s osnovnim dj~toostinia. Svrha ovog prijedioga je da podstak:ne kornisije pri osnovnim skol~rna da daju svoje prijedloge i to u O(!:lOSU njihovu konkretnu situaciju.!>Eobavijesteni ()_moIDi¢_p. --Pokusacemo ovdje dati prijedlog modela jcdnog takvog programa koji bi.i dr~lKQ.·zapolliiiVania...--.aoJa-ll-radu. bez pretenzija da je to najbolji i jedino moguc program.~.. .-. iskustvo u radu s kandidatima. • ~. Koncepclja profesionalne ~rijentacije u socijalistii!kom samoupravnom ~ .-¥JstoJi-problemizb_9.Qsje_d_ovati i izraiene spo~cij~) Buduci da se za sada niti u jednoj visokoskolskoj organizaciji udruieoog rada ne osposobljavaju kadrovi koji su izvorno orijentisani i obrazovani za ovu djelatnost.!lllprcdov..G . . 0 zaspitao-ebrazcvDim ustanov~za osposobljavaoje za odredeDQ zanimarije.. '. trebalo bi biti obavezno. Ovi kadrovi moraj_lLP...eka..l? ana] i_ze zaii!=" j !_!i_~ --irianjas-obzirom n?_potrebna..fzah"iijeva o.p=J .. Nedostatak strucnih kadrova. .... ~. _.radneuvjete i sve drugo 5(0 -prolesij.profeslonaIiiOjorijen(aciji.razy6ju I Tunkcijam a:-covjek:i.v ...M~~ biti dO.. bilo da se radi 0 ucenicima iii vee zaposlenima.Q_£O. cima i roditeljima. mogao s lakccem da se provede. _.rem"e1teba-dabi_lde osnovni zahrjev za ucestvovanje u strucnomtUTIukojiradi na. 0 potrehama dmWr2 7a odredenimzammanJima i strukama' .. . . treba pcci od cilja profcsionalnog prosvjecivanja i informisanja. sposobnosti. vjerovatno je uticao da se ni programi rada skole na profesionainoj orijeotaciji ucenika. Navodimo sarno "eke vamije cilj~ . strukama.o~iiri1a o obrazo:vanja...QstLzlUllZInisIjanje 0 iz· b~oJe. Diplo'riii(~is-oTe::sli:olske~p...d3...srvaranje ~rebnog ~ol~i dovoli!le mmivira!J. -. MODEL PROGRAMA RADA SKOLE NA PROFESIONALNOJ ORIJENTAClJI UC:ENIKA Osnovno oko cega se treba _l?obrinu(i u cilju efikasnijeg provodenja profesionalne oriienlacije je osposobljm'anje srruenih-kaCli'oya#·rad u.. ...saoJaJ--ao. _ . 83 .(..mqraju_bjti_p$Q_Q~Obljenj_~ rad-na--anaIi~_yjekaj_~a_l_gi_r_a_da.znanja.7. zanirnanjima i dobrim i manje dohrim smlDama odredenog-zanimany. koji bi radili na profesionalooj orijentaciji. uz malo dobre vclje.. t 'J.''''~' . uglavnom. -----Kadrovi u profesionalnoj orijentaciji moraju posjedovati znanja 0 fizickom i psihickom-ra:Sfti-..-mora ju_]ipznava:ti -i:net"ode-i:ieliiii~e::Jiro"ff--sio1fiflilog ~yj~IOYifiijill""mroi:TIu.:sii~f~O~Orije~~j~ 1 u~~VIloj drustvu. rnada bi najna boIje bilo kada bi svi ucenici imali jedinstven program i dobijali bar minimum zajednickih znanja 0 najbitnijim problemima usrujeravanja i zaposljavanja... .' . vjestine •...Beo&Ta<l. ~ ..informjsanje ul'Pnika i mditelja 0 zabtjevima zanimanja.informisanje ucenika i roditeija OJlstanovama 11 kojima mogU~Wu porno' pO IZtiOtUzanjmanja. Da bi se predlozio bilo kakav model..r.

U -hemiji i fmci gO(OVO nema nastavne cjeline u koju se nc bi mogao ukJopiti osvrt na isZa roditelje I. glumice i sl.sljedeCe sadriaje: ~}. ' ':' t. t· tr. ukujifInfastavrnmcjelinama ce nastavnik oastojati da upozna ucenika s pojediUJ zs nasta~epr!!d~etiJeDaStave .. '1: rrx: ': ..'~QJ~ deieglla J2ionirska_.znacaj profesionalne orijentacije . 0 interesovaposl~~di.i. '. rudarstvu i sl.nJ.z. cvjecar)..(iC~2g_s.. s~~illJavarUpeaagogskole Nju su relevanmeza uspje u budJl~m. te zanimanja vezana direktno za operativna istrazivanja iii upozuavanje .kar.-...-sldonusti!p~. .animanJa.12i. Q!U!l2.J. ...zivoeom. bu~uti da ce biti odredeni okvimi programi za niz predmeta i oblasti..b~- Naravno.y~lopi(i u realizacjjuprograma vaspiuiog Iacra odjeljenske zaje'tlnice.j~.Q!?Y.ggavD1k razrednog Vljeea od V do VIII razre---=o'jrtmcaVaIIIYO ucenickih sposoJmosti.ciljemprikupljanjapodatak. nosno om:riiaiiiSf~-organlZacij_a~omisjia. )~.:'. statistiku i dr.l:'ostavnije zanimanje. ---Xomisija organizuje i realizuje: rada na pOjedmlm radnun !ID~tuna.zanijnanjima. ~ ~ativna predav.~. ---.uOOiikairiastruenu.lj~sk.LzanimanJa ~ ".kter njihovih profesionalnih i!!Jiaj da.'Jl.~_.llcenis::ima 0 odre<temnrzanlfnanjim3..osi!_a_£ realizacije naiveupoznaju rfidne. prisustvo· napoi\!1rad..~~d_tgg~}~o_s.. radi _usmj~ravanja za nastavljanje .t..-. ~ ~anja.~:. do analiza zanimanja razovne moguenosti u uZoj i siroj sredini .J!!. slikari.".. : :':...a~!ln()g IzQO_~?1. upoznavanje s mI dosta popularna (pjevaei... Medu nastavnicirna. . kao prirnjer.. .c<sCe_slJ_c.u. Uz svakucjelinu mogu se ucenici upoznati ~ ~m gdje se taj .1 c!P.mogucUosti I sposobnosti ulenika.'.e. k~ usI~)Vima. zanimanjem i radom poznatih naucnika na ovom podrucju. pa do =-W0g'!E>(fi@ilCsiJ:<:-p.:~. · biti i po jedan prakrifui rad izcjelokupnog nastamog gradiva. Nc bi trebalo da ucenici osianu sarno pasivni posrnatraci iIi primaoci odrcdenih inferrnacija neg o se moraju i sami aktivno ukljuciti urad na profesionalnoj orijentaciji prije sve ga u vannastavnirn aktivnostima..' 11 · Svaki nastvnik predmetne nastave od V-VIII razreda duzan je. orijentacije 8) Nastamici predrnerne nastave ·-"--Tre.aj~ i_?:_podrucja profeslOnalne onjentacije m_~~e. UeeruCl bl mogli do:@lJUpuCivanje.w.nalnu orijentaciju je k~()I!'!!!1!llQX1E.i.(J~obn~~_t!ma_.. . . Predav~a koj~l1Y. . Stoga svaki nasiavnik. . Koordinira njihov rad kako bi bilo obuhvacenosto vise razlitoriji prilikom nastavne terne vezane za gradnju piramide.ojih.... . " · dva vna predmeta mogu naci primjeri kako je za afirmaciju neophodan stalan i '. u geografiji prilikom ucenja 0 rna. -'i:Ja upoznaje ueenike sa organizacijom_rada. .. kao i konkretnihzanirnanja u rnetalskoj industriji. ..Ds.. " ma~j8.' : •. . sa. matsku. ..o. d~~st¥a~nim.predavanjeuatemutNastava i sIobodne aktivnosti i profesionalna orijentacija nufakturama moze se vrlo lijepo uklopiti predavanje 0 razvoju zanata i zanatskih dje" ucenika . rustvenc:Jlotrebe i pro(I.. . da ostvaruje i sljedece zadatke (PAR br._ 1" · .njenu prakticnu primjenu u pojedinim zanimanjima.... .... ali da sami izaberu teo "J.. navodeci neka konkretna zanimanja i 51.~' 84 .zlifilj~ .'obradus ciljem profesionalne orijentaqje.Q~.'.:::·ij~llj~. pored vee klasicne priskole~ni~a. .iiiva~tad. ° zan)rni!..::. Prema tome.p'~redniji nacin ukazut:. oja prenost lJ. '~" nekada3nJi'rad u gradenju sa danasnjim.:..~kolovanja i rad na izbornoj riastav.a:J(h-:!l_ps~<!s'y!y_nj)qi_u~m!.:J4poga zanimanja danas se mogu prezentirati i u nastavi matematike. " 85 .:~AnketifaJlj~_:_if~~~YII..QgUCnosU (Svako je sposoban za nesto.ta~1Je-~Ce_njka. vanje IIlljednom: iii-praktiCOOmradu i razgovor ojednom zanimanju iii viSe zani-manja. U 1ra a. _.-razfe'aiii 'starj dina iifia-9liznost:aa praii . DjlIOa~Ijama. raz re dn ik jc osoba k oja ima u tom podrucju najistaknutiju ulogu. s. trebaprepustiti nastavniku..:.. u pojedinim zanimanjima. :~U·nastaV1 tehnickog vaspitanja rad na profesionalnoj orijentaciji praktiCki se moze:odvijati svaki {:as.!j. -Mogucnosti zaposlJavan a u uZo' i siro sredini (deficitarna i suficitarna zani:i . ovo sta je navedeno je sarno orijentaciono.suma .-. U hispredmetnog nastavnika. · .hrvatskosrpskog jezika su prakticki ne. Poseban zadatak i svoj razradcn i usvojen program treba da irna komisija za profesionalnu orijentaciju.~~_prik~'p\ja~jllra. =.u.'!9rt. . u okviru redovne nastave.~. 7-8 str. doti 1 d? p0!razate!ja 0 .e_ oTIjihovom'Tadrr.-pO')eaan . rnada posioji zakonska obaveza provodenja profesionalne osnovnoj skoli.el!~ P.OIodice. mora provoditi ovu djelatnost....l. .~~ti.zab. . podatuka. .~ora saciniti svoj godisnji program na profesiunalnoi3:frljeiltaajr. ~azre?nik je~. .-::::":" . ----- .:':'~".koji . 332): . kvalitet radnih nayjka i sl.' .u Vezl sa:tzborom·zarumanJ3. rad na izbornoj nastavi.druge. prosiruju znaI nap'~. ~~~~~n~st teorijskih c) Komisija za profesionalnu orijentaciju znanja .Komi~ja za profesio.lnoLQIjj!!. · latnosti. gla:vrub"?fitnosti iz obavezne literature.pnmjene .aucemKefS~~Qm::CollJdci-l-IIlogucno..ne.ll-profesiOna..anja u poljoprivredi (vocar.d zanim.llsloYiJDa . putern sckcija i dr. sumarstvu (cuvar suma).----U _ _9rganizo\'anje ucenika .!a na sto ristu arniji i ne..pr.podrucja tehnike i na neka savremena zanimanja vezana za aumatsku obradu '!t podataka:. pa se upravo u ova radom 1 razgovor 0 nekoIikO t.ll_PIOceSll.' . takode se moze uporediti eitih tema.¢!. ·c·· . '..(piedavanja bi trebala poceti najkasnije u VII razredu osnovne ._l1e.).1 ogucnostjrna m ukazivanje na posljedlce.Wit. '. pri ~-V~ll odredenih zanimanja.· . ::~oguCnosti u nastavi srpskohrvatskog .iece.1"'. sa danasnjirn. .ucenikej_xodi.~:. njc " ra.~1f!iU nastavi likovnog i muzickog vaspitanja mnogo se moZe utSniti na rea1nom manja.:<.!i: p~~~. ' .oslnjeJ.Zelje.~~~s . b) Razrednik .lA.2."" . (kao preasjooniklCoIDISI]e). nastave u VII i VIII razredu osnovne skole povecava se uloga I odgovomost nastavnika.':::akO~Obraaunemam~t~~s: •.-----... ' ..i upo~ritiu~e ~ sve dobre i los~ strane. . ?. :"..: .---:-.. ... ali ujedno i olaksava rad na profesionalnoj orijentaciji. :. . Zanimanja vezana za umjetnost danas su medu .2:~_P.ziIDl!!!~_njima. nirn. sposbMiost1ma I skloDostuna POjedinih uCenika za ovo podruCje.znaCaJ.:.rr..S(llIrn.njuna.-.?1i mjeiien!j. da ncrna predrneta U okviru koga postoji planirana nastavna jedinica .9L.'!. u okviru rnogucnosti svog nastavnog predmeta.1radi osposoblJa~anJa za)ed.:U~_!!~£. predstav\jaju i direktno ukljucivanje urad na profesionalnoj orijentaciji u njenoj zavrsnoj fazi.i. mogu oro jeg 0 razovanjaj.uce~je. :.tancima_dalUllformacij. dva predstaVriika rod@.ati.. .3.. dok svaki nastavnik moze potpuno kreativno prici ovorn poslu.. intekk1ualnei.'.gboznll) SVOjeID. '--.lizanimanja .pornaze u pravljenju programa rada Da profesionalnoj orijentaciji Z2 svakog kornparirajuci nekadasnji nacin rada.. niko za sve) " ottai~'i§inej od pismenih sastava vezanihza izbor zanimanja. skretanjem . . zammanja vezaruh za zdravstvo.J. t i easu po1 ::i '. balerine. Uvodenjern izborne.SkO[[ ~ .~:. .ko~ zanim~ju.j& . "Bioiogija takode ima neogranicene mogucnosti za upoznavanje pojedinih zani. ...profesionalna orijentacija. cjelinu..!ni: ka2'aoar-meho~nin'ianye I na razrednim ~~§. (-Posjeta u~nikavrn razredajednoj iIi vise srednjih skola u blizini. .aprc::na_v.\ltemaokete-prikupiti. a.dio •. Pokusacerno dati prirnjer prograrna rada za svakog od ovih cinilaca.bin.. ._o_9interesovafija._.wjehlfiia. .: .animanju.Y. ~a 'pro'gram!·'P~oXesIODa!n·e~o·rij~_~. sr:.. Npr.---..je DB temu: ~ •.Tu se mme.. da . dok rad u izbornoj nastavi za prosirivanje znanja iz pojedinih nastavnih oblasti predstavlja pocetni rad na profesionalnoj orijentaciji. rnetalurgiji.. ..Qjll-£ili_c!..tih znanjaupoj~. .@)'~sjeta ueenika: VII razreda jednoj ili vise rildnih organizacija..

pravilu..u cjelovit sistern obrazovanja i vaspitanja i drustvene prakse.e .enja ". kulnirn j fizic..'zovanih literarnih veceri rnoze na pristupa can na\~in~i~eri~~~j~~f~l~o~ p~znuatf~~j~~i.. hove pj.na.. ipak je jos uvijek bio dosta slab njegov utjecaj na cjelokupnu politiku usmjerenog obrazovanja. k . .. ..) i putem intervjua pn_V!US _' ro. MREZA SREDNJEG USMJERENOG OBRAZOVANJA Prirnjena Zakona 0 srednjern u... ito.nos1i. "< .. Iako se vee u torn zakonu osrvaruje veza sa udruzenim radom..Sv'&'!1oJedmostl odre enog. to su vaspitno-obrazovne or. ganizacije.!em ~brazovan]u.?::t~·f " ... " ti razgovor s njirna i kroz nJIpjesni ka cija su osno~na zanirnanja razII~~la I ~r~~nJZ(:na ika slikara i df..Ovnasekcija moze.r~~iil~~br'~~~t~r~o~a~r~u~~rnehanicari.k~killtJ.. Sa _-__ - ' star~!UUIl_lh .Vo~ia:v: ~.~(!llh..~J. ! :". zasnovanorn na novorn Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju.~~~os~o~l~ak~~z:U zanirnanja koja's~ff. gradevinske iii neke ?ruge rehnicke se~cij~ rn~g~ '.. 'x.ZI' C niku na osnovu prikupljenih podataka.npr._spretl!·oSt~i((i. promjenljiva struktura.._esme. ~.:~r~! '. za svaku vaspimo-obrazovnu aktivnost u njenoj posebnosti i konkretnosti nuzno se srvara funkcionalna mikromreza veceg broja sarnoupravnih subjekata po odredbama Zakona koji su rnedusobno povezani raznolikim i uzajarnnim vezama. Zakon. Glavna znacajka ove mreze je njena struktura.. Po pravilu.'.i: . '. 1a-ll 0 \'1 ove se cije m g manja itdT .za<:IJl p~ograma..-prosvJetno-~edagoSE zavodi-.o srednjem.'.:!OZ~i!·:~t~~ari ~~~~~i elektro.ure~ke~Ju ..d- - -.lIU . povodom. <. Kao cvorni subjekti u ovoj staroj mrezi.:hl1l. l:.~'~ ·. 0 dV\I '- • 1 " '- '~ I ' L..I? '~r .:Jsnovne skole . kojih nerna .zarum J.r.:: ."Zani 'a danas i kako Ih zarnisljam sutra IS. Nairne. daktilografi sl. teskocarna i ).. orgamz~ koi to zanimanja gdjese trazi takva sposo nost 1 '·.zidnih u njihovom mjestu najcesca. rnreza usmjerenog obrazovanja prestaje da budemreza skola. 3•. U savremenorn konceptu. ~ .~i!l~ktiy. ~~~~ijetakode mogu pronaci Ijude koji su uspjeli u s. . rem srnislu ostaje nerijesena. :1i:. i putem skolskog lista. gra e "(~prk.aI:rn{~g~~~j:~~f~~I~ pS~i~l~~~oz~ 8. rnreza srednjeg obrazovanja identifikovala se kao mre~a skola u radijalnoj povezancsti S izvororn finansiranja regionalnom Samoupravnom mteresnorn zajednicorn srednjeg obrazovanja. nauku. 81 . ne obuhvataju cjelovite pos!ove vee sarno pojedine njegove strane.eenJ'e u brzini izrade nekih pred~eta 1~1 spretn~~t1 s~tav JanJba0 reo .se bave . ".. ~ogu'Y~r0\'a ne sarno uc e .Repubhcki omitet za rad i zaposljavanje.~ dosotauprrOa'sZpV~~. drustvenih dogovora.\Isokoskolske or aniz cije_ veno-po ItI 'e ZqjedniJ::e l. " d' irnania n [egove dobre 1 rnanje dobre ~rane..smjerel..k lpj:~nJ~ ' pOddl. '--.. ~o~!~~~e_godiDe pQdDosi !~jeSt.~aJa. . raniji zakon zasniva se na principu subordinacije i ne postavlja ultimativnu potrebu drustvenog dogovaranja i samoupravncg sporazumijevanja. ik a rada orgamzovati iz.-~:.aJ o. skole nemaju sve sekcij~: k ..sub~ta. samoupravnih sporazuma. .:\_.~" ti mo ucenici VlI i VIII neeo 1 ucenici svih razreda osnov ne s 0 e. Po pravilu.lspje~i~a" k" primjer za svoju Iiterarnu vece dovesti d\"a-~ri CIa-nC'\"l literarne se cije mogu na. . organizacije udruzenog rada i drusrveno-politicke zajednice uz istrazivac~ko-razvojne organizacije (pedagoska sluzba. isticu se po odredbama Zakona 0 srednjem obrazovanju: .~~~~j/i~S~ajb'olji odredenog zaniopis . da prikupi prez~'~i:~~~~~. a isto tako prati razvojne tokove dmstveno-politickih zajednica. . tako da mreza ostaje jednostavna i povezanost u si-.' '~'/J<ifoli takode moze postojati kutic profesi~maln~ ?rij~ntacIJe u cijem .. . Za svaki trenutni ili utvrdeni dugorocni obrazovni zadatak: obliknje se mikrornreia od zainteresovanih 6vornih. novina i s1. s napornenorn oja su '.aJedmce obrazo ' S upstlna ' ne organizacije. p~1 l .lOm obrazovanju i ~aspi~anju . " ' U~e_~itke ~~kcEijevousSak. . koja se prilagodava dugorocnim i trenutnim potrebarna udruzenog rada u cjelini.:.. . . .l'~.raZF".~av~ prekretnicu u organizacionoj struktun srednjeg obrazovanja U citavoj Socijalistickoj Republici Bosni i Hercegovini. -nrkom'konaCno IDl>JenJe 0 \l e . Orgariizaciona strnktura oove mreze sredojeg usmjereoog obrazovaoja i vaspitaoja Za njenu cjelovitu sintezu u ovom trenutku nedostaju bitne pretpostavke u vidu podzakonskih dokumenata. U ranijem organizacionom koncepru. Izmedu takvih funkcionalnih mikrornreza sa svojirn specificnim cvornim subjektirna i mnogobrojnirn uzajamnirn vezama uspostavljaju se samoupravna povezivanja .) koje .Pnvredna kornora Bosne i Her:g_e_g_oYine. po. .:~rn ~anirna~~ du mi t osvojili nagradu na nekom od takmi . govoriti 0 njihovim zanimanjima. . J..~Danas klm."~'utakm. kaza:tl. planova razvoja i programa obrazovanja.. .. Veze u rnrefi su po tom zakonu jednostrane i jednostavne.(c) ~~(ifesio1E-~ne_onJentac_lj. pom'. «:-....) . odgovarajueiiastiruti i 51. . .nured~~e u-vod~~ju dosijea ill k umulauvnog kanona i Iorinira 1-..l~a- sa. ali uVIJek u radijalnoj sprezi.~ orrjentacije- ~~f~~~~ n:e~~~~:k~~j~.~spirnQ-obrazovne organizaciis. problemima obrazovanjaI vaspitanja. C4.~enih -S~~fl'0va. Specificna povezivanja definiSu tada mrezu srednjeg usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja. ".~~ ..j'l)cenici '-orialne putem vaDDasta!.Republicki kornitet za obrazovanje... zasnovanom na Zakonu 0 sred~.i}o.usmjerenom obrazovanju i .oz.:' 0 uccmKu.

. a saIT_'a rnlkro~r. Dajcrno sernu povezivanja subjekata na izradi opisa profile zanirnanja i strucnih prog:ariia prerna materijalu Kompleksnog istrazivacko-razvojn og zadatka Elaboriranje sadrzaja ob~a1.a za. cvorrn :" subJ..=1t '. dugorocni veliki projekt kadrovskog razvoja velikog sistema UNIS u :netalskoJ struCl.nacin svaki ucenik i roditelj.i• fh.e~ ulazi ka? .:.. pogodan je i za one ucenike i roditelje...... " 89 . . ... mikromrez.!.}..a kao r_ljeni cvorni subjckti..r I . U kom mjestu i u kojoj vaspitno obrazovnoj organizaciji..u inforrnatickoj struci i druge. ' Za one koji su se vee opredijelili za odredeno zanirnanje.sc u razl.'. u sk olskoj 1980/81.. U svak?~ mrkromrcz. mlkromr~za za. " ':' ) "J l ~ ) 1..razrede srednjih skola.n.. radi lakseg snalai.\kti'. dosad~sn]eJ?. Tako se pr~ma El~boratu Pedagoskog zavoda u Sarajevu") formirala mikrornreza Z<! obrazovanje ~adnr. ..romreia.... zavoda.•.. Ovaj spisak pogo dan je i za kadrovike u udruienorn radu. Vecina aktivnosti na planiranju i realizaciji uprsa _ucc~lk~ u I .~'::. vee su nastaIe mnoge mikrornreze pn rjesavanju konkrctnih zadataka u srednjem usrnjerenorn obrazova_n]u.:~.. mogu se pobrinuti za vlastiti kadar. . kreditiranja i sl. Podaci su prikupljeni zahvaljujuci susretljivosti regionalnih prosvjetno-pedagoskih U prvorn prilogu dat je po regijarna pregled struka.. '.~::':. jer cak i letirnicnirn pogledorn IDOgU vidjeti kome (u korn mjestu) se mogu obratiti u potrazi za kadrovima koji im nedostaju.. .tlma 54 razlicita subjekta ko~.' . jer brzo dobijaju informaciju 0 mogucim zanimanjima u SRBiH te 0 zanimanjima koja se mogu izucavati u njihovorn gradu.. u~aze u ~:czu sre_dn]eg u. . a takode i kadrovci u udruzenom radu mogu brzo prikupiti podatke 0 tome koje struke se izucavaju na njihovorn podrueju. putem stipendiranja..enja roditelja i ucenika u naredna dva priloga prikazane su sve vaspitnoobrazovne usianove srednjeg usmjerenog obrazovanja i zanirnanja koja se u njima sricu. lako ce iz prvog pregleda naci ustanovu kojoj se trebaju obratiti ... .. Buduci da je uskladivanjem sistema obrazovanja i vaspitanja prerna Zakonu 0 srednjem usrnjerenorn obrazovanju doslo do znatne izrnjene u rnrezi skola SRBiH. Abecedni spisak. zasnivala sc na stv~ran]u slicnih rnikrornreza zainteresovanih.radenog u Prosvjetno-pedagoskorn zavodu Sarajevo i Pedagosko-andragoskom istrazivacko-r azvojnorn centru.ekll povezuJ'! d.. koji se jos nisu opredijelili niti za jedno zanimanje.~. .-' :. SIZ l! Usmjerenog obrazovanja ivaspitnja ..rekt~lm uzajarnnirn vczarna bez posrednika. koja zanimanja.relativ~o kratkorn vrernenu prirnjene Zakona.f.. mjesta i skola u mjestima u kojima se moze osposobljavati zaodredeno zanimanje u datoj struci. abecedni spisak zanimanja u drugorn prilogu pomoci ce da vrlo brzo saznaju ukorn rnjestu se sve rnoze izucavati odredeno zanimanje.' .iCitim vaspimo-obrazovnim .~I. .o\'~nJa ~. _ .za o. Prerna rnjestu u komezele pohadati nastavu...\1 " t" \ '\ :> ... I'\1 .. rnrezu srednjeg usrnjercnog o?r~ovanJa na regiji Jl~ u RepublrCI ili u nckrm drugirn teritorijalnirn iii funkcionainirn cjelinarna. .sm]~renog o..: :""!-"" • -''--\.. mlk. cvornih subjekata.bra~ovanj.~"~~-. godini..s~~tavnl ~10 u c]e_lovltu.obr~ovan]e. Na taj.. 1 va~pitanju de!:ni. ~'::':"'... I ~..brazovanje u pirotehnickoj struci (UN[S).. te jos u toku skolovanja.... ' r~.k~ drv~opreradivacke struke za nove pogone SIPAD-a.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->