j

)

~
:

. \

/

/

R£C£NZEKTl: Prof. dr Ism'.'l DZaizda~cVi(\Spa;:lj~I~.~nje, Asim SuvahJ:i, va. 7.3 z -. Ljerka Yarlitek - L.aJln~r, SuraJevO I pdgoyorni 'Zrinka Tehoicki Fikret Lektor urednik Vranic uredoik Sarajevo

KOJE ZA NIMA NJE IZABRA TI?
Izbor pozivs je jedna velike zivotns diieme. Previlen izbor znuci Iicnu srecu i drustveni tizpredak. Osjecsn]c izgubljenosii, Irajno nezedovoljss vo i los drustveni staIUS obicno proizilazi iz pogresnog izbora pozivs. Rad tuk vih ticnosti nikad ne daje tnoguce i ieljene etek:«, rijetko kad uspiju da uspOSI;1\c burmonicae odnose sa drugim. Struutjcnjc broja protnsscnih zanimanja je illll'eTa!i. ek onornskog i drustvetiog razvoja. Povecenjc produktivnosti moguce je occt.iv ,III sarno II onitn uslovitne u kojima sveki pojedinac rsdi ono 510 ieli, SIOmoie i sto zn.i. [.' it" idc.J/ kojem svsko progresivno dtustvo teii. Zato je i razumljivd 510 se problcmu izbora poziva posvecu]e duina ps injs. Potrebno je svskom covjeku. a osobito mladom covjeku, omoguciti da izebere zanimanje koje ce aejvise odgovsrsti njcgovitn psibickim i Iizlckim sposobnostima i sklonostime. Mladom covjeku Ireba potnocl u svim fazama protesionelne orijentscije - od tecnih informacija 0 kersktctu svakog zanimanja do njegove semostelne kotiscne odluke. Nsucno provjercnc informacije 0 svemu onom sto cini jedan sloien proces»proces profesionalnog savjeeovanja - siguma je garancija pravilnog izbora pozive. Knjiga »Proiesloaslas orijeatscijs u skoli« dolazi u prevo vrijeme. 0 on om 5to trebe znetl 0 izbotu zanimanja vrlo se malo zna u sirojjsvaosti. Malo se zna, a nuino je da se zna. Malo zna ne samo one] koji bira poziv vee i roditelj k ojije zeinteresoven da njegovo dijete uspije u iivotu. Mada je zsinteresoven da njego vo dijesc izsbere poziv u kome C"e nejvise uspjcti, ipak ne cini ono 510 bi trebso ciniti da Sf? (0 ina najbolji nacin ostvsri. Mladi !judi osjecsju da odrssli, osobito roditelji nisu rsvriodusni. Nsstoje ds SIO vise sudjeluju u njihoviai odlukama. Potrebno je da sudjeluju, ali moraju uvais vati sklonosti i sposobnosti svogs djetcts i.morsju dobro.poztie vsti prirodu zanima.nje. Neki roditelji uopste ne uvaiavaju ono sto se i nsucno i drustveno smstrs veznim. Drugi razgovaraju sa djecom 0 njihovim zcljeme, ali te zclje malo respcktuju. Zele da njihova dijete 116 ono sto sc smstre »postovenitnc iIi »uaosnim«, ili, psk, iele da uci ono sto su oni ietjeli da uce, a nisu mogli utili. Koliko su sposobni za ncki poziv, a pogotovo koliko je to dtustvetio i ckotiomski oprevdsno - to tijims, izglede, da je najmanje vezno. Nije bitno sto ce neko biti los inicnjer, a mogao je biti izvrstsn brevet. Vaino je upisati skolu koja se »cijeni«, a vrlo je malo vazno da li ce njegovo dijete u toj skoll stvsrno dobro utili ida Ii uopce ono ieli da uci ono SIOse t smo uti. Knjiga pruia i veliki bro] drugih naucno vetillkovenib informacija 0 opstitn i posebnim aspektima profesivnalne orijcntscije omladine. Autori su nestojeti, au come su i uspjeli, da na pregledan i ilustretiven necin prczentujuseznen]e vazna za svekog mladog covjeks koji se sada nalazi pred izborom pozivs, za njegovog roditelja koji rezmis !ja 0 buducaosti svoga djetete, za nastavnika koji se osjecs pozvanim i duinim da poI mogtic svom uceniku u pravilnom izboru poziva. U knjizi citslscmoze nsci mnogo korisnog, jer su autori ukaza!i na aeucnu i drustvenu osnovu protesionslne orijeotscijc, pokezsli nejoprzvdsnije-puteve u procesu izbora poziva j prezentirsli konkretne iator-i macije 0 strukcurama skole i zanimanja u Bosni i Hercegovini. Knjigs govori i 0 onom sto nije jasno u njoj data. Govori 0 potrebi sevjetovsaje u pracesu izbors, ali i upozorsve na opasnost pogresnog ssvjetovsnjs. Govori 0 vainosti uskladivanja ze!ja i spasobnosti pojedinscs i zshtjeve ~iz:;anj'!z alitaj odnos aiksd ac posmatra steticki, vee u jednom razvojnom kontiauumu. ovori 0 respektu neucnih procedure ispitivanja sposobnosti i osobina Iicnosti, ali konecnu odluku ipsk prepuste onom koji bire poziv. Sadriaj knjige je duboko utksn u ciljeve samoupravne transformacije. 0 izboru , poziva se ne govoti samo jczikom selekcijc, vee jezikom profesionalne orijentecije. 'Problem se deleko sire shvata... Izbot pozivs se, naime, 'ne posmatra samo kao izbor as]pogodnije lictiosti za ovo ili ono zsnitnstt]c, vee se naglaSava da je to ptoces trajno~

Dautavic

Ljiljana Jokic - Bilanovic

Koreklor Zrinka Vranic

Naslo'l'11a strallll

[vica Cavar
G!1Iflkooi Mira Gogic

l;rdavac dib 'k i »SYJETLOST« - OOU.R Zavod za u em e
nastavna sredstva, Sarajevo

'La izdavaea
Savo Zirajevic

rrrai 10 000 prinljeraka Stampa 'La Stampa.riju graf, info Petar Skert

;1
;!
'1

.' . . "1 i rila '(1(i;,' .i':/" .;. )f{).'." i.:J!>rJnom pozivu. Aurori riJ pnprcrr1anja, 05{Jo~obljavanj~ocfdurf izborn pozil';] ne »sesio]! samo u .davent» vall(~' jcdllOfIJ mtcst u Istl(~.~a SC Pn'c£OI'im s{Josobnoslima. in(crcsovanjima I crTam~ /rcn05: nih rn[ormaclja kan I r~(c'~i;anog rsnimsnje«, I'e<' [c pOlrcbno de Sf: polazlod »~/~ (i.. keo 10 osobenosilm ,p. an'a mi'c~ia i du [e zbot: (oga, p otrcbno llcnost pnprCmli! ll'je1l1ce da se s(ru/;wra zurum 'J ,J. s , .,. b de U proCC5U5\'Og .. redu, ,'{I'(JI')('lzOI"'nj'a S(I'aralackl sktuetizir» ~ ,.,,' ' '1" i lIe'IIl/It)" sposo: lI?m " -ili i h r3 vee i s.unouprs vno posrarlja nove CI.jCI'C I sehe. Licnost nc 1'(5' suus o nt z ;;z:Jo'~ abo 'aeu;e svoju Iicnost «. Od licnos(/ se nc skiivno 111 oslviiruJe I U 10m prOUd' J 'j. o' e I'z.jrf.,'" c ida odlucuic a s vrrn ",(;31. ' 06a,'/;:.1 0 rc CIlC'r.1 n "",. '. .. fi Ir"11 .<amodil U5p}CSno '. d dru ih Po 'cdin»: it uS{Jjc(i dJ odpol'on WO.l'm pro c-. nun piliJnjlfTIa _<I-'o/C.a rada I re a .. /C..' .I'n ,lima <lko 'c. u procesu irboru pozll'a I siallalnim ODiJ vczarne I samoub{Jr;n /lIm. Om' ouptu vno~ socij'olis(ickog ,,-hl'i/rall_ra re. '. oznao o~o IIOS! nasc£ sa . '. I' d o.~[Ja-'(JblJi1 '3nJd. sP. 1 .'. '. ~ ,I,ii';e zuvisi n 'egol'a liena srcca I Jr:o jC: u ud3. aka jc 51ckiJo u\)eren~a ": °te~j:I~~n~l i-,po~ial';n) Sll'aralae'kih spo~obnos(J nctne Imll sl·~)jed/lcn_~:(J.iaf~~~f{;llOSI ;nogo cc dopritiijcti i sebi i svom drustvu. nilpre(ha rus vs, DIZD .REVIC • lsmet ",

:ru

II~::;

,,~.c

=:

1) OSNOVNI CILJEVI I ZADACI PROFESIONALNE ORIJENTACIJE MLADIH U SVJETLU DRUSTVENIH PROMJENA I PROMJENA SISTEMA OBRAZOV ANJA

1.1. Drusrvenl razvoj i zadaci obrazovanja
I:osljednjih).Q_g~je intenzivl!ILfazv.oj .drustveno-ekonornskih.odnosa u nasa) zemlji - <!~~i}t;_~lUe radikalne prQ.I;Ilie.n.e proizvo.dnjiiJ:aspocljeli,-Ohlicu:ng pmi'OsD.je;<:!rustVenom i ma~alnof stan~~LLkultllre i bdtu.mil:L..P.otreba 1judi';lmapredivargrrmmrzovrm sistema 1 pndizanju..obrazovnog.nivoa veliko~ tjlJl:h. Ovomesu,oez sumnje, doprinjjele.revolucioname dro$ty_e_n.e__promjene...kojeu s temeljenenauceJlJlma klash marksmna.:nauCnai..tehniCka-ciOOignuCa.,koja.s1LlLIlJ)viill-uslovima doZi~jela zapaienJlspon, razvoj pr.oizvodnih-snaga-i-OOn063.-u-proizvodnJ!,l5Ootr.rnjtiivo nog standarda itd.:_Tako su stvoreni uslovi da se demokratizuju odiI-ostu:aruStVUJaca vIast radru6ke klase, da radnicka klasa i radni ljudi postanu nosioci prosirene reprodukcije kao i svih drugih drustvenih akcija, Zakon 0 udruzenom radu i delegatski sistern.pod uslovom da se dosljedno primjenjuju, jesu drusrveno-normativna garancija da radnicka klasa i radni ljudi odlucuju na svim nivoima i u svim oblastirna drustvenog zivota. , . . .. Osrvarivanje nove pozicije i odlucujuce uloge radnog covjeka je bitna pretpostavka osrvarivanja Ijudske slobode, materijalna i drustvena osnova slobode Covjeka uopste. »Sloboda covjeka nije sarno u njegovom pravu da slobodno izrazava svoje misljenje i teznje. Istinska slobodaje, prije svega, u pravu i mogucnostima da covjek suvereno odlucujeo svim prtanjnna svoga zivota. TIme se radikalno prosiruju i granice Ijudske slobode uopste«.') S~da se ogleda 11 tome da c.oyjek stvaralacki oblikuJe...s:.ijet oko ~b.e,..da.kr~~Stvene odnose za sebe i da styaralackim radom mijenja-&vljeL ~K0Se5e i tako stvara drustvene odnose za sebe, stvaralacki razvija samoga_sehe •.9.9_u::" gacuje i razvija granice hudskos1l... , Ekonom""Skd,drustveni i kulturni razvoj na!ie zemlje je bitaD Cinilac koji uslovli't:_. va da seViiS§.j~anjU posfuv "". steaD i slabodan razyoj lic!!Q?ti~eno osposobljavan ~eza 0 re epJ!.R-ro(esiju, pnpremanje..za.saUlQupralllj~lno opste, stro ltaD e. . ~~oj li~osti bitna je pretpostavka da ona realuo shvata i korektno tumaCi svljet %0 iee, da shvatalogiku drustvenih odnosa i svoj polozaj u drustvu, da se koristi civilizacijskimi kultumim tekovinama rovjeCanstva, da aktivno ucestvuje u njihovom euvanju i obogaeivanju, da uz pomoc toga shvatasvoju drustvenu ulogu, stvaralacki se ukljueuje u drustvci zalaze se za njegov J!1ZVQj. Svestran razvoj je znaeajan iSnilac u podsticanju ljudskih potreba za stalnim obrazovaniem, za razvijanjem kreativnih sposobnosti i temje da rovjek ieovjeCanstvo .bildu bolji, humaniji.
)J

vesW

- ._< ~;::'_:' ':
') XI kongres SKJ -, Referat
o •

~~:::+i~:··~·r~r~:;· .-'..: .
rljec •.Sarajevo,
:<"~'.{._'"

':-;. rezoluc:ije-:-:-,za~11;I1

1978, strana 8.

f::' /:':. l~a pretjerane zahtJe: ve teznju da iskoriscava rad drugih.ui1()\'fI:l dobra za scbc i drugen ').. razrnotriti raspolozive alte!llative .:': ' . pored sticanja znanja..a.. strana 17-22.se. koji pomazu covjeku da manje zavisi od prirodne sredine kao sirovinske baze. da se snalaze u drustvu naglih promjena.9_.ki~emt. do 1966.mlade.ed~tava).' " ' ..ampu ravnom socijaIistickom drustvu od Cov'eka Sl! ocekuje"d~ ak-. ljudskim sposobnostima. jer. .ifu: .polfl:Qs. Trendovi razvoja socijalistickog samoupravnog drustva nalaiu da se temeljito mijenja koncept savremenog obrazovanja. j.sve..a. koji svasrari i koji se »u sve razum. ') islo djelo.. sadrzaji i oblici rada u vaspitno-obrazovnim organizacijarna..<ia :i.da u l!~eID vr~rr:enu nauka postaje direktna proizvodna snaga (razvoj proizvod.strana 14. ravl]anJu... proizvodnji. uprav. istrafivanjern) za kontrolu bioloskih procesa. vece rnogucnc. uc~st\'uJe u organizaclJluiii'~ iI. srnanjivanje vremeria od naucnog dostignuca do njegove prakticne prirnjene u proizvodnji i drusrvenorn zivotu (na pocetku naseg vijcka smatra se da je trebalo od vremena naucnog otkrica do vremena njegove prakticne primjene oko 30 go dina. Sve 0VO upucuje nato da mijenjamo nase predstave 0 karakteru rada..en za stvaralacki rad. broj.Razyoj. On vise povrsnim efektirna nego radom pokusava da ostvari o no st o zeli. . .o~. vjestina i navika.drustyenom ra?u r~man je u svojim zahtjevirna pr:ma ?ruslvu.}ek koji ruje osposo~lj. stvaraju novo. . strana 3-6. korektan)e u ~ed. .:z:~0suQ. pro eSl?nalnom I . Ob~uto.trans ortrum sre irna. Ekonomika ~ola. »D~k !dasi<~na~aSina prerad~je matenju 1 ener&IJ.potI?unij::~~~endja~ covjeb.a. .razri~ostt (Ileksibilnost. traZi od covjeka da se kontinuirano obrazuje i na taj nacin prati one lito se ostvaruje. Stalni razvoj drustvenih odnosa.i1ehnologije.sposobnos P<'J ma~a~rofesi~?~lno-o?taz~je.. d?nijeti najrealniju o?luku i na toj osnovi sigumijeupravljati odredenirn proizvodnim idrustvenim procesnna. Zato nas .' '~. ~. ".I.: sfere ~ivota: )}Promjene nastaju u predrnetu rada. ' " ':' ".. snazno se razvija hernijska industrija i posebno proizvodnja sintetickih materijaJ~.:.!IJudskim o.Na ovaj nacin' moguce je osposobljavati mlade za stvara ac drustveOl rad.jih=ih sklonosi! 1 §Posob~Oll!l. pored toga ~bra<!uJe m~onnaClJ~ POID?Cuko~ih samoslfllnovrSllst~.--')-}-o-si-p ~l~':&~ek u uvjetima ZDanstVen:o-tehnitke'revolucije i sarnoupravnog so~jalizma..". budu ne sarno osposobljeni za aktivno ucesce u postojecem drustvenom. koji se obrazuju i vaspitavaju u nasem skolskom sistemu i drustvu.skolskisistemne priprema salI19_..nte!ektualnih radnika povecan od 1926. razvoja sposobnosti i sl.~uan:.') Miroslav Pecujlic smatra da prodori naucno-tehnoloske revolucije radikalno uticu da se lI_lijenjajusv. organizacija sistema vaspitanja i obrazovanja. 1969.citirano djelo. Sve ova ids:__u Drilog ideji 0 pennanentnom ob'razovanj~~ koje podrazumi'eva-stiam e znan'a eitav: _.··. cia mijenjaju svijet imajuci u vidu svoje ljudske potrebe i sire drustvene potrebei da izgraduju bolji.._us_ '?vljava da se radikalno uklanja 'u barijere medu razni~sJru..od~WOSo5riOsTlL.u.' p~vecanc rnogucnosti za izrnjenu svojstva rnaterije.. 13.. originaln?st"mventr-:nost). sintericki proizvedenih rnaterijala otpornih ~a veoma ~so~e temperature itd. koie 6eliIrpOmOCi da se na konstruktivan naCin suoCavaju sa Zivot~ rum pro~leIIlIID... ' .raspo Jell. "...IJe«.ON u skoli u :adnom m'estu 1 PUl. (stvorene » Y!_dne romjene desile su se u transportu i k9JIl1.nJe Vls~ zavisi od pn!D-Jene nauke nego od kolicine ulozenog rada i primijenjenih proizvodnih s.i. e za . a'slstem komum aClJa omo u6uje rzu vezu medul'udima... " ':'.. Ospo~_obljenost za?arnoupravljanje Ie sasl~!O opste drustvene I proteslOnalne kulture o'edi~Vaspitanjeza samouprav JanJE rea lZUJe se U vasjiitno-obrazovnitn organizacijarna kao princip cJe1okupnog pedagoskog rada." "._~ se ko~!h. ..2~ Zabtjevi nauCuo-tehnoloSkerevolucije .:i~:..upr.' " . rad.' tivno !Janu(samou p poluprov~d!1i~. da se po potrebi brze osposoblJavaJu:z. kreativnog rada 1 mteresovanja 1 sposobnosti za samoobrazovanje. Beograd.' .posebno -automatizacija-elek .-.0 .tska ~astn~. oJoza((:oYjek kOJ..'ojim rad~~.7~. ~u ~e daj:d~e ob=lillj~. Ijudski f~kt~r postaje sve znacajniji i primarniji. sve vece ucesce ljudskog fakrora (posebno obrazovanih Ijudi) u proizvodnji i drusrvenim djelatnostirn u odnosu na kapaciret i sredstva rada. rukovodenje itd.z.. kornuniciranje sa drugirn ljudirna..a za bavljenje odredenim djelatnostima.. upravljanju i samoupravljanju. povecanje broja intelektualnih radnika (srnatra se da j.-~~.') Zahvaljujuci njoj rnoguce je prikupiti informacije. kao vaspitni zadatak svih predrneta i svih podrucja vaspitno-obrazovne djelatnosti i kao drusrveni odnos U kome ucestvuju nastavnici. jer nase drustvo zeli da mladi ljudi. pored 05talog.IZID'enU.anih_m. reC!.lJ~~ 'ne~~~_i.l e J lJ s.:anJe . brisu se tradi~lOnalne granl~ lZill~du umnog! fizickog rada. bitnim ~kam..'.. Posebno se mora radiri na promjeni stavova prema zanimanjima i profesionalnom osposobljavanju za njihovo..e.-ooluCi:_ ~e. trazi osposobljavanje za planiranje. predvidanje.'.:a~to sU.::.dnoSlma 1 odgo~oran u cuvanju drustvene irnovme..lllateDJlilii~roizvodnja.covjek.<. ljudskiji zivot i drustvene odnose. polozaj ucenika i nastavnika u vaspitno-obrazovnom procesu i kriterijumi vrednovanja procesa i rezultata pedagoskog rada.:zallisno-od--t. cesto se su kobljava s Ijudirna I nemamo se odnosi pr~ma zajednick oj irnovini... -. Stoga se s pravorn moze.."'. fZl £i-rad. Beograd..') . . .optlmaln~h _usloya. fluorescentnog osvjetljenja. -. medurnetala . . a rust a konkr:tno nc: ra~lI..lnikacijama. proizvodnom i kulturnom Zivotu ' vee da.istraiu]tIT"I'3Z'/ljajti-i}p5te-HpeGija1ue.:r?~kontrolu I upravlja proizvodnim procesima«.irersa~!~- Zl~latima 5yoje djelamos[i sliCe ~alefljillna90bfai~rustvenr na~aos'mlsao ZIVOlau stvara a om. donosenje odluka. -rcanike.olj:lviisvoJje ljudslc.jer .aSina. vee iza samoupravljanje.da :?<ldov. 1975. feb nike. znatnije povecanje spoznajnih moci Covjeka upotrebom radara elektronskih mikroskopa i kompjutera.« v'O eDjem e e on ce 1 ernetlke javljaju se potpuno automatizovane-fiibi&e" i tendencijaj: d~~? kraja ovoga vijeka b??e veliki broj takvih fabrika i fabrika kojece oeup~:e~lvo Jef~Je. str. a da sinteticki proizvedene materijale koristi u razrie svrhe. Stoga se u nasem vaspitanju. nal~ke.lll pooaClft.. ovladavanje novim prostorirna 1 svernirorn. nego sada proizvoditi lautomatel.IDO emlrn . povecanje broja naucnih radnika (neki smatraju da u nasem vijeku ima '90% naucnih radnika i inzenjera svih vremena). raste potreba za svestranijim i potpunijl~ obraz?vanjem svi}t_ gradana 1 posebno za ran:ijanjem sposobnosti kritickog misljenja. co~. '".9imaljudske dielatnostrl. amranju. kao i nauke i 'tehnologije.i.i~. ') Miroslav Peeujlic: BuduCnost koja je polela..: ' ~~.. godine za deset puta).'.'. » Rwroj llaulre-i-tehnoJogije_a_p. doprinosi razvoJu druslva I da s~_fu.obavljanje.i. • ') Isto djelo.rad.. "~ . . a danas je to vrijeme u nekim oblastimasvedeno na dvije do tri godine).brie savlada\ e fO ome:-o cnusn::za va u nCI. meduljudskim odnosima unutar proizvodnih i sirih drustvenih odnosa.adenje-kompjuterizoy. " "' ') MiroslavPeCuj1ic.l1Z0van. noveposlove ida podvrgavaju svojim ljudskim potrebama naucna i teh"noloska dostignuea.'..' "r 1. za aktivno ucesce u proizvodnji i raspodjeli. jer su ovo neke od djelatnosti kojimace se svaki Covjek baviti u okviru svojih profesionalnih i drustvenih aktivnosti u samoupravnom drustvu. strana'::15..@. ucenici i ostali radnici.. ovladavajuci postojecim.~'.-mtcie alni.e ') .:Fa ~m9.". da nastoji da i sam svojim radom doprinosi unapredivanjuproizvodnog i drustvenog rada.

e!1og r.~1 .9nu 09gcvornost za politi~u v~sp.. d@stveno-ekonomskog.o-obrazoync djelatnosti prema lome koliko ona dopn.. . '. Samour.'Ovimpmem '.>vanj3 ~o osnove za sl?b<.da se u. kao ~za p~rrnanentno ob:azovanje radnih ljudi za rad i sarnoupravljanje.nijeJ:ealizuju.I:a. .osnOYni. sprernne i sposobne da stvaralacki prilaze poslovirna i zadacima koje obavljaju.ereso:V:lUjirna 1 sposobnostima..r~ovanja I.sne zajedOlC:~.Jz~nom .:.. .u_« ') Zat? bi s. :. Opsta kultura se pretezn~ stice u ~Cio1?. realizuju je svaki u svorne dornenu.radui~odluk~ X! X!~k~~gresa_~KJ. »Udruzeni rad k_aocJe1m~ ~ora preuzetl neposre.se dosli~_d.0 nJ.":.%._P9yezane.lZ rada. ~) Sticanje praktienih zoan~a struke.-.1ct kao 1 drugim objektima ~o~enj3 na.uCenikj-pol~ pr~..9st. obe~~JeduJe strucno obrazovanje kadrova koji su potrebni udruzenom .'.Qroc~. osposobIjene za sarnoupravljanje. profeslonalno se osposobljava za poslove 1 zadatke koje voli 1 koje ce uspjesno obavljati kad se ukljuci na radno mjesto. Polozaj nastavnika i ucenika bitno se rnijenja. pmodno-mateni~izvodno-tehnifrog. Ovaj vid obrazovno-vaspitne djelatnostiima cilj da na osIiovu steeene opstekulture.od I?jlho_vihpotreba i potreba dru~a kao cjelfne.rillZYD.: ~" ") Rezolucija X kongresa SKJ.t.:. pomaze mu.elatnos~-nad 'lIjria:ci~~~.l. Prema tome. ... rvenih djelatnosti i obrazovanja. masovnog uticaja i sl.i polaznika da stalno produbljujui pr<:slruJ~s'{oJ~.ja <JD SbcanJeopste kUltureodvija se realizovagjem.anje~ org~~a~a lid~enog rada..i opcenitofivor covjeka.ob.·1?i#.:'!?s.S :a. da se ispolje kao stvaralacke licnosti u drustvenorn radu i slobodnim aktivnostima.'.eden sf?!~ rad ina. .0brazov~!1Ja..lCno::te?DJsK:QL!L""li.. svj~t<?.om ko'as ell skoIskixp laboratonlumlma.>bz!rol!l na to da se obavlja drustvenim sredstvima..om zaposljavanju i stalnom struenom osposoblj~vanjuv uz ~d l. udruzeni rad materijalne proizvodnje i drugih d!'llstvenih dje_Ia~nos. . . ..90~f!no~I.rezullatJ vaspitr. obezbjeduje praksu 1 sl.donosl programe strucnog .rogresa.. stavlja u objekt.~ovanJ?. Sarajevo.spitrio-o1Jra:tov-rte-djelafiiostrdil nase drustvo treba svrestrano obrazovane licnosti.p. " .anJe profeslonalne !g!ltnre. S promjenom polozaja mijenja se 1 obogacuJ.i~k. . uci. . .strana 4. .!\l:::~US. . Slo.'::~?.-Q9redene struke 111 proleslOnalne djelatnostt..:.>jektimaizvodenja praktiene nastave. ::''> Dom(f~~ rad ~or~a~i~~j~a:udruz~og vodnje i e je e se s. pita. a nastavnika da organizuje rad ucenika. a to stavlja ucenika u poziciju da istrazuje. pa tako i rezultati rada.ovlada strutn.s~o~pravn.>lozaJradnike ~ obrazoyanj~. .1 sarnoupravnim dogovaranjem organizacija udruien?g rada mat~nJa!ne proizvodnje.). varajuee organiiicije'udniZenog' mas: kojesuplaDicile pnpi:enianje jecInogiliYiSe pro- !i2JSI~Ys =~~Cni rada materhiliieproiz- 8 seobezbjeduje dasepniktiCiii:i .kOJI l~a pravo da 09jenjuje funkcionalno..aka orgamza9j<l: udruz. --0vakoimrrcipitan-SkolsE slstem srednJ~gY.y...anJ~ovog ma~enJa1n~¥ I samoupra':'ll0g po.. Sustinske promjene u poloza]u i funkciji obrazovanja .-. premaju.m__Q].reaJizato_r v~Pltno-obr3lZovnog rada (obezbjeduje svoje strucnjake za izvodenje nastave. profil Zanimanja imajuCi u vidu prihvaeeDu . za osposobljavanje za profesionaln6 dJelatnosr.~~s~c:noJ reprodukciji. I .?PStu. .>od~a~J~a ra?a.obrazovanjaizaintereso~jeC:la sek:Valitetno obavi.' .odu~CIJ~ podlZe m~tenjalni.._ -mlliipravnou·st·rojstvo· doprinesefunkcionalnom i sus~insko~ povezivanju sg .ima odgovornost za obrazovanje i vaspitanje.:?a ~orala da irna planove obrazovanja I osposobljavanja kad:ova kOJI bi polazlli . da se stvaralaeki prilagodava prornjenama. '. strueno-teorijskih znanja i teorijsldh i praktiCnfu zoanja i aktivnoSti iz praktiene nastave osposobi mlade i odrasle za odredeni. flJakadrovabuMnastavrie .I:ID'i. _ ... srednje slozena. ...eh 0 ~ r~(ta. ~I~rru i op~ drustveni standard pojedinca i druStva.~.osobnas~a (bira vrstu skole _koja odgovara njegovim int. .idrugi..d • .oii p se~. . .e da pomognu dogovaranje? sporazum1j~vanJe 1 solidarnos~. mora povla~tl 1 odgovornost svih njenih cinilaca prema udruienom ~d.~oJe radni lj~~ u vaspitno-obrazovnoj dj:l~tnosti postizu mogu biti re__ai!1a o~.§rt.nosl produkliVn?Sli rada.>stiZe!os.rnijenja.pore~ ~stalog. Opsta kulturapomaze ~VJ(!ku.'>. .'_ r:vs~"e_rlL91.I.g skolskog SiSrema(jeillilstVeit<!s. . Znacajha je sustinsk a promjena u tome sto ..0 osposobe za iiadatkeJrojeee . vrcdnovan)e r~zullata va$plll~o-o.. drus.. na ekskurzijarna.a. Obrazovno. on se brineZatooa:odgo..:principi.>dnu k razmjenu rada.ob!19.anJem.brazovnog rada vrsi se u procesu slobodnc razrnjcne rada..u~ruzeni rad preuz. razvoju proizvodnih snaga 1 sarnoupravlja:ri~~Pokole~ljivo je opredjeljcnje X kongresa S~ da ra?nici 11 udruz~nom radu matcrijalne proizvodnje i drugih drustvenih djelatnosti .ka-Z<l usv~?c!1Jesa~~-. .a. za uk!jUClva~je urad onih kOJI zavrse skolovanje na razrum ruvoima usrnjere?o~ obrazovanja..lm~anJlma.no. humamzovanJa pOjedmca 1 druStva. 9 .3.obavljati poslijc: za~nog Sia?lovanja. UspjeSna realizacija ove nastave pretpostavlja solidnu tehnicku opremljenost va.zla njegQ. " t~ -'. kabinetima i laboratorijumima.:"anJa.J:m~\!'!!1 p Ina_pr~~~vod. . ovladavaju zakonitostima pojediillh oblasti. kOj3 Je pretpQ~4!.:stri:ICno obrazovarije". slozena i slozenija zanimanja).taJe fakt~r sves: I tranog i slobodnog razvoja lienosti.ravn: lI!tere. Zato unaJU pravo 0?I pe~a~oZ1 kOJIse zalafu da obrazovanje u praksi bude faktor drustvenog p.. 9d~ctSfiCU 0 opsta znanja stroke. kulturne Ijude.iu u tzv: stD. licnosti koje su pripremljene za odredcnu profcsionalnu djelatnost. 1974.nI]e samo korisnik cije kadrovske potrebe su osnova za planiraDJe.st). ':. Ovaj vid osposobljavanja odvija se u ucionicama. .oizvodn'ui dru d'elatnost odvi"a se u rocesu r~e r astaYe..po~ a po-rfe5na je za sve vrste proliVoaiie<.U:aIi su da searuslvenipol()ZaJ.da se obezbjeduju uslovi da .pl5stlze se putem ~pe S~9!ili.ospn'illbIjavanje ia obavljanJe odredenih SiniCnih poslova i zadataka i za ru~a rada koja su potrebna za rakticnu r. Radnirn povezivanjem na istim zada~a otvaraju se I!erspektive za razvoj daljih sarnoupravnih odnosa i utvrdivanje rea1ne ~ene <?b:az<. 5 <.:. drustvenorn i kulturnorn napretku. vrsta 1 kvahteta obrazo. sadrzajem i rezu1ta~a koje p<. razvijaju sposobnosti potrebne za o·dr. podstice ga da stvaralacki misli i saraduje 5 njim u njegovirn nastojanjirna da se svestrano razvija i sticeodgovarajucu profesionalnu kulturu) i . .kao sto smo nije naglasili.'. Novi ~... kOJI su nuzn~ u procesu realizovanja programa razv?Ja . koja bi trebala da objektivno stavlja u bolji materijalni polozaj radnike u obrazovanju..!_jeratnosti.. obrazovanja osposobljavaju za jednostavna. manjc slozena.I"azV1..Ii '. Ql) Sticanje slruene opste kulture.".oSto udruiem rad :PlaruraobrazovanJe kadrova.lozaj.sa -opstekultnrnog.~pltna dJe1atnos~.p.. ucenja i medusobriih odnosa. da se kvalitetnije osposobi za poslove l:radnezadatke. J:.l]ja.spi~o-<!brazovn?g rada.u.ivn~b~IJI matenja_lm p<.!~~a.htetmJe . mod. _~. ~)1tan C!nila~ <?~Iobo: denja lienosti i razvijanja njenih stvaralaCldh spo~bnosti.. cdgovara na njegova pitanja.ho:.~!U~. tinilac unapredivanja proizvodnje I l?_rod~lvnos~ ra4a put i natin kako se ostvaruje druStvena repr..~~ja:k.. koriscenjem sadrzaja !¥.rt~)~Sposo~ljavanje ucetlik.~du.sv!m drii-gim. radionicama. prilikom posjeta kulturnim orgamzacijama.1.vrednuju .elima prirodnim objektima provjeravaju ono sto su naucili. / .osposobljavanje mJadih i c:idraslih Za konkretan rad u xadri6jorg~ciji.e funk:~a ob.QbratOvnihorganizacija kojeteprof"tlet'ri. . za stvaralacko . unosi vise realiteta u programiranje mvoa..>brazovanja. odbranu i drusrvenu sarnozastitu i upravljanje vlastirirn zivotom. em se u 11 .__. razmislja.00:ladaju reprod~kcljom k~drova da ani utvrduju dio dohotka koji se daje obrazovanju I d31se .lcor!s~en)~sl~?o~()g'1~~#I. zajednicki odlucuju 0 bitnirn pitanjirna rada...nilic. .vaspltanja.zadrustveni rad.~ to se ostvaruje dugoro~m plam. strucnorn i rustvenom obrazovanju i vaspi~_T1ju_p_olaznika(irna seuvra:u u procesu realizacije-l'<!. brine se .eH!ivima naseg vrernena u opstcm. stave.st strucnih programa uporedujuci Ih s pr?fili~a kOJe sam u~r~uje nego subjekat ..E8L~!(Qn 0 y9t.sf crarnau d ruz.:~. _D~glm njecI~a.2!!lJ~reIlQg~p_IazovanJa reallzuJe_yaspitno-obrazovnu dJeratiiOsnice1if!.<::.na taj naCin sto one svojom organizacijom. slui.l obrazovanja sustinski.-.&. <la stdml! ~Ilodno _n_ .d_aJaspitanje i obrazovanjc udovoJjj_im.itanja i <. haze vaspitn(}:.s~~!i9IQ§h.i. da se brze 6sp~soblj~vii Za~?u'piavlj. Oni zajednicki planiraju djelatnost..Jjlga i u~a vodi racuna da se__S'laki.kadrova .

. cesto. strucno-teorijskih sadrzaja I ~adrzaJa praktlcn~ nastav~ s prol~' vodnim radom irnajuci u vidu ciljeve i zadatke vaspitno-obrazovne djelatnosti orgaruzacija 1!druz~no. Veomaje znacajno sto se ciljevima i zadacima srednjeg usmjerenog cbrazovanja ne traii sarno iIi pretezno osposobljavanje ucenika i polaznika za odredenu profesiju vee i njihovo sire opste i drustveno obrazovanje. II.' -.-:::: 'sprem_. _..:n)e _L9~p(Jsob!javanje za _9Pstenarodnu_odbranu J drustvcnu sarnozastjClJC kulture: ". f ~ilSpitinjJ!.eba ?rgamzacija udruzenog rada.~ehl1lc~ ko-tehnoloska sredstva. realizuje i verifikuje vaspitno-obrazovnu djelatnost...:. t . koje l.omS'kog-polozaja-covjeka: . 5v'e no fizicki SP~ i stvaiaIaCkl usmJerenog . ase. ' . '. Cini}~c koji se ~rine 0 zaposljavanju za':cSc:nih u~m~a lpolaz:01~a i faktor koji S organizacijama udx:uzenog rada u obraz.~{~~:i.sposobe da budu nastavne baze organizacija udruienog rada u obrazo\:anJu I vaspn~nJu kako bi mogle osposobiri ucenike i polaznike za konkretne po.kao naucnog pogledana svijer-Ideologijei revoluciongjne prakse_i:adititke-kl~... esietskim i kuliiirriirnnavikama i -osobinarna: ····C. Nastavnik bi trebalo da ima u vidu ci1jeve i zadatke vaspitanja i obrazovanja kad planira. vjestina i navika za rad u odredenim zanimanjima.::ruihQuadlza. oblici i vaspitno-obrazovne organizacije.:.ima. .. 1J " .aJ. koje ce P!l~oCi CoV]eku.:".~. sto bi bila jedna od garancija da ce se u skoli ostvariti one sto udruzeni rad ocekuje od vaspitno-obrazovnih Ofganizacija u obrazovanju i vaspitanju. Ciijevi i zadacl srednjeg usmjerenog obrazovanja i vaspltanja Imajuei u vidu trendove razv~ja ~aSeg samoupravnog s?cijalis~ick?g drustya.. i vaspitanju...koJlma se ornogucuje ucenicima i polaznicirna sucanje prakticnog znanja I iskustva.ep~!F-ge.Za nast~vnika onLzn~~_Qs~?vr:u . ") Zakon 0 srednjem usmjeren~m~b~ovanju." .dinstv. ({).i~~.~>'::"·:·:··::/\:" . p:olZYO?nJ~ I drugih djelatnosti i organizacija udruze." 0sredDjeniu. Stan 5.Jene.arr. \}'?~:.El!lje~~g_~..sl~ve 1 zadatke ~oJe ce obavljati na radnom mjestu.<-~) ostVjln un clOna na veza ~m~du zaj:d_ni.poslove_1 zadatke.. .:'..obavlja u realnim zivomim uslovim.·-3-:=-·usvajanje_i!!l!r~izma. :.-'... ..!liu.~. I kOju-ceohavljati p.dX:UJle uslove . 1.nog rada IZ podru~p obra70vanja.i2:bor zanimanja i ..: . Po pravilu.~ . Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju SR BiH ovako definise U clanu 4.LJIljeriJJJ drustvenog-:i:ekoi:J. /).e . ..: . . osposobIjavanje za socijalisticko samoupravljanje i nastavak redovnog obrazovanja i obrazovanja uz rad i putem rada.Sto.kao.Y.graditelja-so .lOtere~ov~Ja ucenika 1 polaznika.~t~~_ odnosno onjentaciju ~~~ da ·traZi --oauceiiiICaka(rvre]iilliji.i .-"..'. .m . .' '.ema~. .00jentacijllu ostvanvanJu vaspitno-obrazovne 4J~I. vaspitanje licncsti.'..z:alare::Kad~s·e3ionp..al~t1tlh sposo~ v !J!l~r=~ sovanja:ofu_(0.o. ..Gesu. ' '---s--=tu: u druslve.. pored ostalog. samoupravljac i potencijalni rukovodilac.:. ... Na OV~Jnacin s..~iliie zav~enog sko19_yarija .f~l!.)979. ' . stvaralac struCnog dijela nastavnog programa.skolovaQE." Zasto se u riasem vremenu mijenja predstava 0 profesionalnom osposobljavanju? Zato jer ono ne obuhvata samo praktieao osposoblj~vanj: za poslove . u nasim uslovima poneki nastavnici jos uvijek vise vode racuna 0 svom predrnetu. "I~ '.'.?_obrazovanJem 1. ...yodmm radom orgarnzuje ~e..~~:?~~.i zad!ltke na radnommjestu vee i odgovaraju. Znacajno bi bilo imati u vidu Cinjenicu da ciljevi i zadaci vaspitanja sluze kao osnova za izgradivanje kriterijuma na temelju kojih ce se donositi programi vaspitnoobrazovnog rada i odvijati slobodna razmjena rada izmedu organizacija udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih djelatnosti i organizacija udruienog rada u obrazo~a.-.'" .'?~~~oy~~a rrego-su i znaeajlf:iosii_2va koj~_o_mQg\lcavaAa u~!!i1. strana 7. zahtijevaju one sto je od njih za vrijeme skolovanja trazeno da znaju kad su zavrsavali srednju skolu.kQlskisistem je I~lOraobili .J). ~.'. ------tj:: razvijanje odgovornog _9dn9Sa _prema .e mu poslove i radne zadatke.@) udruzeni rad pojavljuje kaokrea~or plan~va obrazovanja kad~ova.st!Dsk~s~ rjesava problem cvrsce veze orgaruzacija udruz~nog rad~ malenjalne..Yr1JednostrrrevoluC1onarne-reli:ovlOe. uSPJeSn? obavljati postavIJ.ii s i postovanje~preroasViin-naroaima svijeta. odnosno steel neophodno radno isksutvo u realnim radnim uslovima.. ~'' ' ' i:~~i~1~~A. I -. 0 tome u Zakonu 0 srednjem ~smJer~nom obrazovanJu : vasitanju. mada neosnovano..:..razvitak - . ~~~L0.. I vaspitanja.'.radorn u sko. ':-".:.._: .-moralmrn. 'e formiranje slobodno ..J£. ~ se osposobi i da sam bude nosilac drustvenih promJ~ 1 promjena uJ?fOIZV9dnjl. cilj: »Cilj srednjeg obrazovanj. laboratorijama i kabinetima.zadaci -srednJeg usrnjerenog obrazovanja lxaSp!t. .da se stvaralackl ukljuCi u drustveni ZlVOtsredine u kOJoJ zivt.~.l .:!!1Ja_!1~~samo drustven i zahtjevi vas£itn_2-q2~g9'y_1l0j_organizacijj~nj~g ]l."". .lOupravqanju.. skim radionicama._ . Zak~~~~~j~"~~j~renom~~razovanj~ '.:_-'.:'. e v.nezavisnost.!~nQ__Q.dr~enom stup.a. .rad i. SlilZbeni list SR BiH.anja.:sl?itno-ob_razovne'-osnove. J Zak:an 10 .. .:ajednicke osnove struke.". . .' . '.'-'.remenom pra~t1cnom osposobljavanju kadrova za r::zne.' .: -. 0 samouRravnog drust~. _. Na i."'<:. bratstvo ije.pravilan.:-.g rada sred_njeg usmjerenog obraz..-=-faZvijanje osjecanja IjubavLp.da. stepenu poznavanja osnovnih sadrzaja vlastite stroke. ...> .9~laYi... koji ce ?mog1!citi l_lliadom co~je~u da po _zaVrSdku skolovanja maze odmah zauzeti radno mjesto I. vlastitim predstavama 0 tome sta bi ucenici trebalo da znaju na odreder nom stupnju skolovanja i. ooogaceno~tick:im vrije<inost.i.edu mladirna .Jzvoru. Novi skolski sislem srednjeg USn1Jereno obrazovan a z v' se: .!!2. ~last nrorucke. kadrove o~go_vara)uClh z~U1manJa. ' i razvijanje trajnih potreba za sticanjern fizicke 1.vrijednosti . u organrzacijama udruzenog ra?a.' fizickih sposobnosti .promijenjen zbog toga 5tO je pretefno tratlO da Se kod mlastrana 7. c~ljevi i zadaci srednjeg usmjerenog obrazovanja 1 vaspitanja su konkretno definisani..«.o~qcijalisticko~jedni. a ostvaruje se u medusobno povezanom sistemu koji Cine drustveno verifikovani programi.!v~Jl.~~ 29•.ovanju 1. .Jko!QY.' 'q. razumijeva i prihvata drustvene promjene I promjene u te~OIOgIJI I P~OlZVO~JI... ocijalisticko] J_1. '.. .:::'.~9na!nll djelatnost za koj1.vaspitanjei osposobljavanje-za zastitui-unapredivanje ZIVOlnesredine . . stvaralacko ·uceSceu -socijalistickorn s.'·~jevo. <.. .E....ost. 0 tome u Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju stoji: »Srednje obrazovanje omogucava ucenicima i poIaznicima sticanje znanja. ~~ _serealno sl!~va. S!ufueni list -----'--:-.. • ") Zakon 0 srednjem usmjerenom obrazovanju broJ 20/79.~':::~\: ::..<~:~:.~janje potreba ~d<lHi.« ) Da bi se uspjesno organizovala prakticna nastava s proizvodni. ..-. da se ukljuei u radnu organizaciju kao proizvodac. .~.J.~~pltanJu orgamzuje raznevrste pennanentnog opsteg I strucnog obrazovanja uz rad I 1Z rada.. .. nastav7 s proizvodnim radom.ihodnosa m..va u~ u~azayanje: lskazam~ pot!.. realizator dijela programa praktl~ne.se_pnpremaxLu_pro.emtet i l~ntonJaIru mtegritet zemlje«'O) -.si-Konacna odlil:tc:ifOil&rukovQj_osposobljen05ti. . . drustveno-obrazovanje.".vremenu opremu.?vanj~ i :.". _ . ~~oji: »Prakticn a nastava s~ I?ro[~.(hl}realIZUJe osposobljavanje kadro.~a~oob:azoyanJeJ)l.Y\:':::~!~~:..en. _.radu . :.: .. nornenklature zarumanja 1 opisa profiIa zanunanja koja su potrebna udruzenom radu.«") _ Ciljevi i.azyijanjezdravihi human. .Styo..':":' obrazoyanju ...ni . broj 20179..:' ""::'.'" .4. .' '.l_G.mQlIT'r~v.sa.' .. i~perative naucao-tehnoloske revolucije 1 potreb7 l. Zakonom se predvida da se usvoje norrnativi na51avnih sredstava i druge opreme k?ja je potrebna sa:... .na. ~ SR BiB.'.naroda-i-narodnosti-SocijalistiCke-R.ceg~ne j So¢jalis~icke~~~l~eJugosl~~pre~nog da rEd! 1 Dram SYDJ~dQmovtIlu. @iorganizacije udruzenog rada materijalne proizvodnje i drugih ~j~latno~ti o.Lkritickog -du ha ·saradmm.=jerenom .~.. .aspita~ja.l.maJu.samostalncg ..se.-su¥er. '...

da otkrivaju sebe u svijetu rada i u vremenu ka? su sig~rni Sla zele. " •• ~. a drugi da bude »radnik«.ovoj rnoci) do~ida manuelizaciju rada uopcc I s:'akog konkret: nag. koliko je rnoguce VISC. ovorn doprinosi razvoj nauke.Jt?nOSii i vaspitanju odnosi se na onc koji su se priprernali z.se 1:a <.. sta mogu. da odaberu zanirnanje za koje ce se p:avovremeno pnprernan. da se stvar alacki ukljucuje u drusivo i proizvodne odnose.i.a akadcrnska zvanja) iii pretezno prakricne zanatske sposobnosti (razvijanc su ked one kaiegorije ucenika koji su se pripremali za tzv. -0 - '-'" ••• . Razvoj nauke. pnje svega razvijanjem . 49. Naravno. 150.. 21\Og.1_nteJektuaJnlh sposo~nostl svih koii su obrazovanjern obuhvaceni. ~.hnologije i d~stvei1~~ odnosa u n?-~em vrem~nu nalaze da svaki radni covjck stekne sire obrazovanje. strana 12.:V. elektronike i kibernetikc. . tehnike i te. Novi skolski sistem ornogucuje svim mladim Ijudima da se obrazuju u prirodnim uslovirna. maksirnalno razvija svoj kreativni potencijal. Ciljevi i zadaci rofesionalne orijentacije l. Skola i tvornica. da se dalje obrazuje i sarnoobrazuje i da se ovim ukine prethodna selek cija u skolskorn sistemu po kojoj je neko od pocetka ucio da bude »intelektualac«. str.1 1. .«") Suvar trazi da se covjek razvija prerna svojirn sposobnostirna i intcresovanjirna. str.dih Ijudi razvijaju I:. a (I:oliko je to u nJq. koje uslovljavaju intelektualizaciju rada i zanirnanja koji su nekada bili iskljucivo rnanuelni iIi pretezno manuelni. i to prve nstveno na dva uacina: da potice inielektualizaciju. rada. X kongresa 810. I ! { I J' f EJ Rezolucija broj 20/79. razvrje sposo~nos. radnicka zanirnanja). bira profesiju prcrna tome zasto najvise ispolji sposobnosti.tI 1 oSpOsobl. iekuceg ljudskog rada. sve do grantee njihove prirodne obdarcnosri prirodno i flzicki datih predispozicija . obrazovanju ~ '\ "l Zakon 0 srednjem usmjerenom i vaspitanju. ' '1:5 Stipe Suvar..adcmskc "f'ciS'. Zagreb 1977. »Novi sistem odgoja i obrazovanja morae bi biti usredotocen na prevladavanje jaza izrncdu fizickog i umno£.>dredeno zanimanje i da se tim podize akadernska kuJtura radnika I radno vaspitanje intelektualaca i postepeno ali sigurno i trajno prevazide jaz izmedu fizickog i umnog rada. Sluibecl list " ~WB H.5.

.drustvo i druslv"ne g_dnose.. .i9 treba ~a_J.I:iem .3a. rasporedivanje na. ~ ·EJ:o..i_](Ojlma_Ce.1jiUiIa Ld~.=~~~~~~·t..-profesionalne.QQ!.nal~~IJu. Dragan Tar. s onirn sto zeli..u.' ...lL~Jifa¢one spad%ill sxe.'ill:_ayania i afmnacijeJl'U:l!9J.YiSllt):::QcI~vJ)jih L (. .dpo_ rnjestojafirmaciju strucnih i9r:t!gih .~~.t>Jra koj.0. fluktuacija radne snage. c::nikuai' ..JfQIrl!lhlkoli j \llJ._. to moguce. d a.Dro[esije. --: ?~.naJlI O¥ara. zdravstvene 3.~oYnih programa. Veliki bi uspjeh u Zivotu svakog Covjeka bio kad bi mogao da uskladi one lito on jeste~.doprino si . Q_ve_oIa1... usloYi Skolaiianj3. i!~ 1::~.5e.til_ G..pri" slova -j -iaollqikilJ9je u profesionalnoj orijentacijitreba da obavljaju. podizu produktivnost rada.moguCe. odsustvovanja s posIa.-0'Zaci_~~?~_j)r<2Ces_i~l1al neorije_~t?cj~e jecda=F'odgi~~~adrova.JJW!. .om~dril~-_ lyu lJlQ~gQDO uQ[uzenom_f~ (kao proizvodaca 1 sarnoupravljacaji {:~.-Profesionalna orij~nta"i...pribliZn.drustvena htlJe ~"d¥e:uj~m.Cudruz.da _:n0gu_ sluziti zasastavljanje prograrna profesiorialne onjentacrje u osnovnim Isrednjim skola--ma'. koji je sastavni dio cjcIokupne vaspitno-obrazovne djelatnosti..axn' ~_rudi razf~uju'.L u pr\. znanja.su 40\'01j~veobuhv...='" cia otkriv<' sebe na radnom !!!J~oje.()gucnostlma-:-:a ~-~- vaca pomoc'--.Q}ll_[l·ihoyo :Qie.njihoyib sklcnosti i ~osol::in~stl.-usmjererrom-obrazovanju-i-vaspita- !J.prornatranju razlicitih oblika DjlhoVlh djelatnost~_I·.Q_~a_0jaJLuajyi:.. -.tn_radQm profesionalna .cjelokuJ1Ilom:odgCijriQ~O\)r!izovl1()m-i-profeslOn:Ul1oUF-pmfr . cuvaju sredstva rada.1a\'anje.l:..__ .~spelja\l3Ilja. vo doprinosi da radni ljuO e:kr~. '--(f>..Tnteresovanja.realno cpr ·c llVa.njego~i.u: iradom ·org.Drijenla..i.naCin-lille-donese-OOluku4-izboru Z3oim. javaju n.irn-usIO¥ima osposob~ ~nglJ]I GiG.v_<._JIet~buh- ~e_<!wr1r~~<~ai'~~t:~~t:'~j:~e:::~~~.-da ·oni-rod-istimili-prib!iinim-:usiCiJZi:..na. ·~-maouabTra lJl_pro1l:SiJU~ a ..na.. ponaS:inje u procesu rada i ucenja..LJlSIOvi.atno p i 0. .kglika.. p_ciir. poslova.7.n e ..alo_da..e. prp- vezana sodi9.nl"-.-.'.~vj~il:-ll ¥imouJ?!~viJoiilCSO<.' . o~cij ce ~i.J~7enim UjS:- su kao bitne ove determinante izbora zanimanja i skolskim uslovima: U na- ~ I @spOsobnosti: psiho-fizioloske ~. zavisno-od -profesionaJnlUiprerJe..ino~obr...51~}. moze.azovu.§~.be an9~s~iI.mjes..-j_~~~nfanjezal'U510. raziiCitim_pQ!.---.se..el?ii~a~adr6vlniiJ.~Ll._9-FOjimSlZickim 4~QP_l!stI__kp~eJSpo _ pr~!lla odredenol y!t~~l~tt::. dase smanje povrede na poslu.i.~rvj:-:bQrQ_m di uspje snijc obavljaju povjerene irn poslove i zadatke.fo.f!l.:. L~ detenninante su one oc:l_Qiih zaVlSIcovJek~h---u-e<l~ --niIIl pOS[OVlffi2.:P01Q~j.mI~?_9_ZiYj)J?l>rofesionalna orijentacija pomaze..tom..odgovarajllcarana rnjesta. 1.nastavnjgi.r~b.poznavanju :p:oj~din.danasnjem stupnju razvop i~i1j:l. . sklonosti. ~') navodi:.. ~ sposobnosti: '.l}f.je.~. nepotrebna 9010vanja.oae..g~ta i_raz:vgJ!!u~nik.._e_je. ------. ~ interesi: profesionalni t .hira bli(iuce zaruma.po '-1Stun-lIt.ellOl>r~'...Hl.dn.Qnaln_g_QQjentacija_b..tinL.'elfuaatJ<eUkqji... aspiracijei motive. ---iz-polaznih osiiova koncepcije moze se vidjeti drustveni okvir i znacaj profesionalne orijentacije. njen znacaj za svestran i slobodan razvoj licnosti...J?i_oiz::od...P<:>!1~s~y.. .mcgu. __. .pGmegne-uCenicima i polaznicima da shvate cia razhCita ~!.u }~~~i~.i(e~ ")Pro eSlOna mrorijenTacija treba da se iemelji na dubljernpoznavanju drustvenih ciIjevnazV§J<l.koje Ie:eii:'lrCIrustvena sredlD~ porodlcn.c_!T<Js~ijl.. s edne strane san a a etmmn. ~ \~ Pre~~rouCeoe sim danali'. osnove.Ill run a dYl"-~[ll~i_'._ sc -Z:iGovorJ~_!~i.nju.. sposobnosti.9.a.cl:I. Posebno je znacajno sto se profesionalna orijentacija tretira kao kontinuiran proces.~¥miitj· najvise _~?pje-!@. nezaposlenost i nepotrebno rnijenjanje profesionalne djelatnosti..~a. n:. U~lizacije--pm1c@ne-Basta>J~mizYO. metoda i postupaka rrjegove realizacijeczaodredivarije .:u_~l~~~i~~ ~ psiho-l-lZio\osKih Q~o~inaj sklqn~li i_isPQljeE-ill_~sposobnostiosposoblja..Tadnih zadataka) i odgojno-ob_ra..J_ •• (.i zavisno od njih birati buduce zanimanje. mogucnosti obrazovanja i zapQWava:rija:«.'Profesi9Jlalll:i u njcutucija nlor'!J? /_.im radornskolc 4J. n~ dOV®!1.-t:WdIIJ.9_Qll$_penod r.\(6)) Profcsio nalna .__ ---.dobijaju.lj~!i~!i~k. da se ucenici i polaznici osposobljavaju za samoupravljanje.:e.m. --.detesauaante.:obtarovafijIi-:-:fra=taauJu-sarrroupravljan_fiA-.-:ili-utvrdivanje principa.. korektno se ponasaju prerna drugim Ijudima s kojima rade i aktivnije ucesrvuju u sarnoupral. za njeno adekvat00 profesionalno osposobljavanje i zaposljavanje na poslove i zadatke koje Ce uspjesno i sa zadovoljsrvom obavljati..elji_ll~_g!!b._toj'"_£~. sastavni dio rada u organizacijama udruzenog rada i bitan Cinilac koji pornaze uceniku i polazniku u svim fazama njegovog profesionalnog razvoja.dJelatnQ?~ Zadatak pro1eslOnalne-erijentacijeje4i'f.funkcije pedagosko-psiholoskeslufbeu protesionalnoj orijentaciji i za odredivanje. ~.ipDlaznika kad..anizacij..-zaposlenjei... 1 .imaoja traie o4r~~oSobnosti iIi vjestine i da je nuino procjenjivati sebe usvijeturada lmaJuel u\ 'tIte PSiliO-tlZlOlosKe osobine.:"y---------· -. Opste je poznato da dobro profesionalno obrazovani Ijudi i adekvatno rasporedeni na radna mjesta sa zadovoljstvom obavIjaju svoje poslove i zadatke. U p!:Qgesu.je.Dicima da shvate.. i r.gje mladi i o9_ras '.:o~dgoju~. I:blik'4~(.sposobn_o_su_.mja.fes.iabcra-zanimanja.wruge-strane. f~a--ljlldi.-psiliodIZioloskihzah(jeva rada Izanimarna.nt..ogu&iosti s~J1..od-esnovnilrzadetaka.da .oJLPostrtu.eaiUcu na njegovcrn .ne-oail().pomogne.~~oonosunrn::t:ze.! .orijt:nwcij3 .u:l~~raCe~rg. pnvredni i 1:ultumi~VOl le. adaptaciju na .dne regije i 51 a k i hitoQ mien na ucenika..pmfes-iOn e orijentaClj novnoJ oli LSIe JeID.eksibilno pos~vljene.J)nka:n~----. ' 1-1_ . Determinanfe izbora zauirnan]a U nasem vremenu postoje brojna istrazivanja kod nas i u svijetu 0 tome sta srvarno determini~e izbor profesije iii sta je presudno u procesu njenog izbora..t:ilSj')Jeh:J:.d. " __ .<5je·QiJiai:a:s_porr~~a!D!9-_rl!.i_t. njihovo adekvatno _o~posobJ.ufue determinante izbora zaniman'a' ituacione.

'. ~ ® \.~i~2i~~j~~&j~J:~~~ii{ '." 16 .. 'D) iskustvo: \2.H. "")Dragan.itelj:~ kulturni status '.' .i~:.ji ~:. -~. ® ~~t ! I . ponavljaju. ~.: . ·..:. " -:._ .l spol ~~ .. nastavni planovi @ obrazovanje: ~ opremljenost 1 F: uvjeti rada ftc!) obrazovanje . prirodne i drustvenc") 1'-< (!.. e~onomskl status ® "r:' ~) svijet rada: i (3 v 0:J svijet tehnicko-tehnoloski rada: rnobilnost fizikalni uvjeti status j izbora zanimanja. . -. . . status --r ekonomski status obitelj: obrazovni status ob. djelo. '.nastavnici e) nolaznici skole: rOJ upisanih polaznici ~kole' broj koji Ce se upisati ~ci sko!e: '~ broj ucenika koji zavrsavaju II'hl lamici skole: 'V uktuaClJa ~ (propa!i. tradicija skole: »odgaja za fivot« obitelj..'. -t) ~e~~~\~~l!e: . .: ·r . . --:.:~...:.": ' '.'isto 2 ...1"\ . ':..).<~. 5) AI.)svije~ rad~: zarumanja svijet rada: zaposleni svijet rada:. navike remperamenta iskustvo : znanJa vjestinc iskustvo: dob @ j~"l\'lli rne d. !. ~ . -" Proies.: .TarouK. J-: .= ""!"'-'. ~... 1• -I ~ tradicija skole: status u drustvu tradicija skole: »odgaja majstore zanata« .r: ..:·l~.:~:. .i I r i ( .:: . .:"tt}~. . ~~lu . fa. t!)!stavovi i shvacanja . prolaze) ) 1···:···1'·· •.. ogrami i njihovi zahtjevi --~-~ obrazovanje: .:. (J.anje: .~ ~) Situacione 0 determinante pojam sebi 'I i'I LiCne determinante Izbora' zanimanja Iobraz~)'~.."·!}-I~::':~'~~.!.: ~ . t 0 crte 5.

. IsEitivanje f~o~a Covi.ovise .ostl..lJem otkrivanja sposob~osti kojima bi o? to vise dopnmo proizvodnosti bilo je u to vnjerne 'poznato pod naztvom »psihotehnika«.Na. ~) Profesionalna orijentacija U osnovnoj skoli (priruCnik za nastavnike) Jugoslovenski zavod za proucavanje skolskih i prosvjetnih pitanja.mera-biti-prilagodeoo-pGtt=ebama syake 6emlje«..i i " Na Ii razvo· nauke i tehnologije pocetkom dvadeseto storeea e. gdje se u posebnom poglavlju govori 0 »mjerama za profesionalnu orijentaciju i selekciju«. . . nlen r VOlsu a 0 e Uticali ekonomski razlozi. god ine.:.bljam profesionaLne orijentacije ") definisanje kao l. a 1962.Je da: »sluzba proteslOnatne-on: _j. MOR 1954. Nai-m-e-.o_J'Q_yjeku. Vodeci racuna i 0 bendikepiranim osobarna. k<!Q. .: ~ .:rT938. do 1960.l. Rezultati ove ankete omogucili su uvid u sistem profesionaIne orijentacijesvih zemalja. pn cemu se voairaCtinaoTlcmm osobinama pOJedmca u vezi s mogucn~a zaposlenja. decembra 1962. International Labour Organisation .e produktivn.' . UP' 1.. Ota a u' se ova problematika tretira na vise strucnih medunarodnib sastanaka I konferencija. (1 naredni podaci su koristeni iz ove knjige.na I"azvoj pro eSlOnalne oruentacus..rov.cija rada .B.p.i.~cije.mfusj. ravail .utepenprodu vnosti. njegovom razvaju i obrazovanju.'&Probkm~lnom-erijerrtacijoffi b2-VIO UNESCO i Medunarodni biro za va~pjtanie i obrazav3nie se (Bureau-Intemati:ona!-d'o/~on .ILO) izdala je 1935.' .f4~.._!).je.· .klilJ.m_faktoruproizvodnji. cioSIa se oQSaZnaIlJail.a_j)rganiza. gQQi=izaSla. Jedan.. Iste godine organizovanaje medunarodna anketa 0 organizaciji skolske i profesionalne orijentacije..u.tfffiCt najbolje naane ziJiovecan. o~va g U\II9 ptepan1Cl. edunarodno udruzenie psihotehnieara osnovano ie 1920. go dine ukazuje na potrebu koristenja profesionalne orijentacije pri rehabilitaciji osoba s umanjenom radnom sposobnoscu.ek.a_sej_sye pafnje pgsvec~e vise CQvjeku. godine _gokvil1!. kojom su obuhvacene 73 zemlje sa svih kontinenata i svih nastavnib sistema. Generalna skupstina UNESCO-a usvojila je ovu preporulru 11. Od 1934. teram en u e se ermi -esienaIB!H)fiJenta ta: VIm naziyom se tada odrazumi'evala racionalna raspodjela ra ne snage I p agodavanje ra a cove u 1 U okviru vaspitno-obrazovne problematike i prakse profesionalna orijentacija se javlja nesto kasnije. '. a u skladu s drustvemm potreba:rmrza4rndrovima«.MOR (Bureatri:rrcematlonal du.9_nalnoj orijentaciji.".atlni~j~w.. 2· 19 «» .ggQme MaR je donij~ru~. orii Ju oslovens ruzenia ad I . g~sebnu.ciju-koja"e-bavi:llrproblemima profesionalee-erijenraclje.C:no. :'i. .LT.odilo s ci.knjiga--»-Problemi--'runlaeffie-.koje s~ p.) -. Beograd 1966. godine donosi »Preporuku 0 strucnorn obrazovanju«.puhlika. GRAFOS.B T E~unaro_dD.zasjedanjll 11 Zenevi ----¥..P-omoc izboru zanimanja u iii napredovanja u zanimanju. -. .

3.titi static no i jednostrano (ne treba ga vezati samo za veci ili manji uspjeh u ucenju).1' pracenje razvoja. ... .1I. ekonomski pozeljniji i drustveno opravdaniji.-':~ 3. i to danas i sutra. pa makar i s niiom ocjenom zavrsavao skolu.tima_preferiranog zanima:nja-ra~n-donOSenfanreg<?~<:~?-lUOstalne~luke-o-Prihv4tljivDsti_toga~ianlmaii~ vecimrliri znacaJ. i <!j!!~_mi~O:)1tiI'-remanje._§_ag_oji.: . jer vrijednost covjeka treba gledati u cjelini.!iY. ali je.. aktivno sudjeluje u cjelokupnom zivotu skole i kojistvaralacki usvaja i primjenjuje znanje.Licnost ne vrsi sarno niznovihizbora vee samostalno postavlja nove ciljeve. ZnaCeoje Izrazasprofeslenalna orijentaclja« .anifestnih rnogucnosti kandidata ®. Ovakav dinamicni . . Ono se ne.1.o. vee kao proces stalnograzvijanja potencijalnih moguCnosti kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije srednjeg usmje~lOg obrazovanja.... nju").profesionalnog usmjeravanjaucenikaosnovnih i srednjihskolaiBrze tehnoloske promjerieTvelilaiekSpanzijaznanj:i'rriodernog vremena nuzno pretpostavljaju da proces profesionalnog usmjeravanja -ne trebashv:i. najopravdaniji zbog toga sto' je humaniji.'!' .~~maJicnosti.u sposobnostiiiia.izabranom zanima.osobe_I!Q§.. Profesionalna orijentacija mora da se prilagodi novom trendu shvatanja uloge Iicnosti usopsrveuom profesionalnom osposobljavanju. Ovakav pristup je sigurno tezi i kompleksniji._samo _dav.dnihinformacija..-d? U savreffienorn shvatanju pojma »profesionalna__Q[ije_madja«_sadrianoje trajrro.. mjerenje i procjenjivanje svih potencijalnih i rn. u vreroenu u kome mi zivlmo. U prOteSionalnoj orijentaciji se 1! stvari polazi od Cinjenice::da5ei liciiO'sri~nrkturlrzanimanja mijenjaju i da je zbog toga potrebno Iicnost priprerniti i uciniti je sposobnom da u procesu svoga profesionalnog rada ili obrazcvanja stvaralacki aktuelizira sebe. 1Dteresovanjil!!.a. u procesu svog profesionalnog osposboljavanja. P~DAG05KI ZNACAJ PROFESIONALNE ORIJENTACIJE :')j.-kaHdidatu.Y._jca..1i.slozenost kriterijuma uspjesnosti.-ospe30b!ja vaaje i'Pi11agooavanje Iicnosti .oi.pristup profesioiialnoj orijentaciji u potpunosti odgovara ci· ljevima.. Uspjesan kandidat nijescroo onaj koji polaze ispite S dobrim ocjenama odnosno koji se dobro prilagodava ocekivanjima nastavnika vee je dobar i onaj kandidat koji.iaktivno ih ostvaruje i u tome procesurazvija i obogacuje sebe . a ne parcijalno. U stvari.lljegmim . proces mora inkorporirati: '{]..

) Komisija SAD za ispitivanje efikasnosti zavrlavanja kole&autvrdila j~ da na to ntitu bitn~ . takode.znanja.\-t\ nM.testovima znanja. Dominirao je faktor skolske ocjene. .~ ne mislimo da je selekeija naucno vrsena.i.. nije postignuto one sto se ocekivalo. Moguce je samo na osnovi oskudnog iskustva i teorijskih saznanja pretpostaviti da je prognosticka vrijednost do sad a praktikovanih postupaka vrlo mala. ski status. iskustveno dobri.. Kada analizirarno iskustvene kriterijume profesionalne orijentacije kandidata za upis u vaspitno-obrazovne organizacije. . Stanje je ovakvo' zbog toga sto sve one sto se radi nema dovoljnu naucnu i struenu osnovu. Vjerovatno je da bi i ani koji nisu primljeni mogli postici zadovoljavajuci uspjeh ako bi radili u istim uslovima. sarna po sebi. a naroCito u nasoj republici... Economy and Society. .. Nastala je prava »moda« da svaka skola iii fakultet konstruise testove znanja iz odredenih predrneta. a najcesce bez strucne konsultacije. Uspjeh je nuino rezultirao iz proeesa prirodne selekcije i visokog selekcionog kriterijuma. New York...... • . / '.jer su pristupi vrlo heterogeni. .II ravanja kandidata za obrazovanje . pokazuje da je ona bila najvise koncentrisana na povremeno profesionalno usmjeravanje uCenika 0Stl0vnill skola i savjetovanje pri zaposljavanju. 'l.. Education. ._v'!EQirani. .:bila je n_~e_Is. .2. / 27 #. ~ . konstatovati da je proceduralni postupak i neekonomican i da rezultate nije moguce naucno uopstavati.straien.YiSj:_karal.Vd "tr .nosti.&'_.. .. Univerziteti. :..' ... .u nasoj zemlji.. socijalno-ekonom. /9 /. . Proces profesionalnog \lSmje. a to nije dovoljno za predikciju uspjeha u skoli.il. . a 'za dosadasn'e rakse otkriva nekoliko bit' '~_iUl[(lfesionalnoj.•. .ocjene. »KlasiCni« pslholoski pristnp 7 ~ z. slabo argurnentovani. •.h. S druge strane. Pracenjern razvoja ucenika dobila bi se jasnija slika 0 nasim zabludama. geografski poloZaj i drugi auioci koji nisu dovoljno i.nici.I -vanja1aUiiliaata v • prijedkada je lskustveni nosti Qriientaciji.:L.:~'l. Rezultate u praksi primijenjenih procedura nije moguce naucno analizirati. na osnovu kojih ce se mo ci utvrditi da Ii je odredeni kandidat sposoban za upis u skolu iii na fakultet. ~eka doSadaSnjaJskustva Razvoj profesionalne orijentacije.. rijetko i s manje sisternaticnosti. Vrsena je na osnovi kriterijurna koji su.M>MQb.{)fjj entadJcGlJbila je jednostrana <)rezuilali . 1961). i inventara Iicnosti ei '.o. r-. pol.. '.3.dJten ta ciju imalaje. neprecizno evidentirani i proceduralno nekonzistentni. Nije potrebno sire govoriti 0 onom sto svi dobro znarno : da nestrucno konstruisani testovi znanja i sarno iz odredenih predmeta imaju vrlo malu iii skoro nikakvu prognosticku vrijednost. Stvarnu vrijednost dosadasnjih nacina ispitivanja daka prije upisa u skolu kod nas tesko je urvrditi.. Ali je isto tako moguce pretpostaviti da su izabrani kandidari na »elitnirn« skolama uspjeli.: visckoskolskirn organizacijarna se odvijao neravnomjerno. i sarad... Izgubi se mnogo vremena i ulozi dosta truda. skolske. -. odnosno pojedini fakulteti (a nekada je dolazila inicijativa ad odsjeka iIi katedara) su sami.!1i~u a<i!!b:Y'!rno.srednjoskolaca--uCinjen-je-znaCajluW:orak.interesO:za visokoskolski studi] dopun e m _difikovan j (iIi) zamijenjellVsiho•• eno int _.~. porodiCni milje. 0- r 0\ . Veliki broj nastavnika i admiaistrativnog osoblja se svake godine angazuje u proceduri ispitivanja kandidata. Kandidati su pronalazili vise nacina da zadovolje na testovima znanja... .zaklju. !:Lrazvoj_~rofesionalne 3.oa naCin mjerenja i procjenjivanj.e{J.. inteligencija. kao selektivnim postupcima.. 5 vise iii manje povjerenja u vrijednost onoga sto cine.(ill'l.. a pogotovo naucno uopstavati..7'i .'.. vrsili poslove u domenu profesionalne orijentacije.-rer-oe e clje-nego.. ~ e c. Korak dalje je ucinjen kada su skolske ocjene dopunjene »objektivnijirn« mjerilima .c'. mozemo. ali su naucno neprihvatljivi.J • ij"J ..t. mozda.. najbolji test znanja mjeri stepen informisanosti u odredenom podrueju... ali to bez empirijskih dokaza ne mozemo sa sigurnoscu tvrditi. a bez nje se ne moze vrsiti adekvatna naucna KaZemo i strucna verifikacija.ci.I ~{h.i (Halsey A.Q_gomiC__ -na:I5'Dillje omogueavalg. Testovima znanja.YE!ill· Ka'da da je irnala .. i srnijesna._naucnollopstavanjej.!'.. a rezultati su relativno ." '.---"sefe'ktlvnlyaiaku!i:./~ . jer ima vrlo malo pouzdanih pokazatelja 0 tome. .J. mali. i to pretezno oejene iz glavnih predrneta.. ovi Onioa: felja za studiranjem. Velika konspiracija oko njih postala je.ll.. - h~' 0 3.'/( C·.

usta i koz. ".' broj Ijudi. naj~ ispituju:. karakteristika. ~ ~_~~otn~ ii~ljiY~ za svjetlo vazna je za obavljanje onih poslova koji se v= 51 oifimmmaIno osvjetljenje..:':~\f:\. prirnarnih efta Iicnosti i ispoljavanju talenta.. razvoju intciigeneije. .) .va.boja i josnekim graiiaIna kemijskeindUstrije.: '.: ". PSIHOLOSKO-TEORETSKE ORIJENTACIJE OSNOVE PROFESIONALNE 'v / .' " . poslovakod kojih se. in·a. podrucjima angazovanja i stcpcnu aktivnosti u slobodnom vrernenu.s.·ieljeznica i.!...:. specijalnih sposobnosti.-.' ' ... '.. .. koje moraju biti razvijeneiznad sfu.a b.iiidristiiji . 4.' U!ko\i'... ' '.~ja .ljanj.eblja.-. '. tramvaja. .'. tekstilnoj iriduStriji. .. uspjehu u pojedinim predmetima. .eOnih. od e a .':\.::. To su zanimanja u .k...o. ' .'~ . biljei:enjc j analiziranje podataka iz kurnulativnog kartona pornocice prili.~. iivnog i:azlikovanja nijaitsi boja i svjetla.'>.Yelikl '.ndai-rutkoji-.tibPt. su u svakodnevnomzivotu kodkojih se na.::<. .:. . ju sing8hrlBISteIOlU ~ama (zanimai:J..' kojih rafilthl iIl\1§r j)ii.je .1e i. .korn ukljucivanja mladih u proces priprernanja Z3 prof'esiju i njihovorn samostalnorn i pr avi lnom izboru buduccg zanirnanja.:'. profesionalniin interesovanjima. 3 -PrO[csi~naI~.vjetlin.:y" '.' .':.'... prihvatljivi kao zadovoljavajuci.'.%~3::" ".r.' '...""""___"'. .. mjcrenjc. Podaci iz kumulativnog kartoria bili bi dragocjena pornoc onirna koji ih profesionalno osposobljavaju.'?>:': ::/~~~1:T'..ni os -.• (sposobnost uoCavanja detaIja na razlieitim daljinama)je "do vazna za 0 ~anja u saobraeaju (piloti aviona. _Difeiencija1na OS~ivost. !ill.esnovuboje kontroliranjihov rad..orlry. kao Sto su poslovi u hemijskoj i foto-industriji. razvoju primamih tehnickih sposobnosti.sliCno). '/:~.znacaj za neka podruCja primijenjene psihologIJe. nos. rezultatirna prijcrnnih i drugih ispita. ve sposribnosti aju veliki. .~ .: . '.lova.< -. Nairne..p. onima koji ih ukljucuju u rad i onima koji 'ih prirnaju na posao i po rnazu im da savladaju pocetnicke teskoce.eozorne os vezanesu za ~d osjetnih organa (Q§. . pazljivo opserviranje.Ispitivanje j·t vida vazoo je zbog' toga jer je za obavljanje velikog brojaposlova i zanimarija potrebna . . . .o-. vazno je za ObaV.. •.· v . koje jc ucenik polagao. u tr.ja u saobraeajucrukovanje tehniekim aparatima ~OY8Dffl bor!o !:razvijenostneJcihvidnih 32 '."~~'f"~:..'i ~ . ponasanju ucenika.'. vozaCi autobusa. za obaVljimjepoi.e'ne'·' ".

~Y. JO ..j" U slueajcvima kada se visoka inteligericija poveze sa velikom marljivoscu.teSke probleme osoba mozeJ. tekstilna industrija' i sl. :-..~~~~~. " rnjestu. Nivo razvoja rnteligencije neke osot>e izrazava se brojem rijesenih zadataka u testovima kojima se mjeri inteligencija ili takozvanim kvocijentorn inteligencije (1Q). lnteli enc"a se ocinje razvijati od r 'a a do zrelosti ..90 postiiu oni cija je inteligencija ispod prosjeka. Po• motu inteligencije nastoje sakritisvoju. zna da su razlicite poresk oce na kOJL C :. Tako se ios ovori 0 no' konkretnoi i sociialnoi mteli encin.mtelektualne napore. Kod nekih osoba.superiornost i toonda kada trebauesto da nauCe. boje i ritrna zvucnih valoVa) vazria je za izucavanje zanimanja u muzickirn i drugirn skolarna. U takvim slucajevima govorimo 0 raznim oblicima tuposti iIi Cak slaboumnosti.~:':. na poslu. Pored' jacine i brzine.. sprernost .it!hll%ti. kao sto su zanimanja.. ~d~ ~e u pita~ju ni~o d? kog~ se mo~e r~_iti ~nteligencija.. koji zahtijevaju stalne i razlieite inrelektualne na pore. (grpsihomotorne sposobngsti su vezane za vrsenje raznih jednostavnih i slozenih pokreta. bolova.ja sVoje intelektualile bpa~te.. okulomotorna koordiu:J-eija. .:·j·:. igtelige~a se mJen a svrha uti mJerenp Je ubor po~ za POledina . od kojih se vecina moze lako korigirau.".. 'SlO ima za posljedicu srnanjenu produktivnost i nesigumost na poslu.~:.lijenost. .'. Po misl'enju nekih psihologa posti nuti niv razvoja inteli./ t1J c. vazno je za sva 000 zarurnanja u kojirna se posao obavlja pornocu zvucnih kornunikacii' . U praksi se najcesce ispituje ~relnosl prstiju. Ako je inteligencija toliko vain a u iivotu covjeka lao pojedinca iii clana druseva. No.~.. brzina rencksijeJlabilnost (mlrnoca) ruke~ Spretnost prstiju vazna je za uSPJefi u mnogim poslovima gdje je potrebno sastavljanje sitnih uredaja i baratanje sitnim predmetima. zadani u ~~2in~t~e~li~en~Clf·~· komuDikacija integracija . 40 .I S .itd). vee v ~utLda_p. a isto tako i VISO oobrazovan moze imati skromnu inteligenciju.:.::'. ' . koji su po svojoj inteligenciji. ~voje osobite vaZnosti u Zivotu uopste a posebno u pral.: . kozrnetickoj i nekim drugim industrijarna) i~ (zanimanja u prehrambenoj industriji i ugostite ljstvu). gOIOvo svi takvi pojedinci postizu veoma dobre rezultate u toku skolovanja i na radnom ja (zvucni Osirn ispitivanja sposobnosti vida i sluha za obavljanje odredenih poslova ispituju se jos i ~posobnosti njuha (neka zanirnanja u hernijskoj. Rezultati svih dosadasnjih istrazivanja pokazuju da je inteli nci'a odrei:lena rvenstveno nasl'ednim [ala ~Okoln~ [a~. 0 pojediuaca ova sposobnost maze nedostajati u manjem iii vecem obimu. . suvremena psihologija zastupa stanoviste da pna posjeduje i neke druge. Slika I.p_Qj~.razdrazljivosli j sl. -:~:-f:~{"~i·: .:.' Sto se tiCe zanimanja i poslova. neka zahtijevaju da se problem rijesi brzo. StQ . ~ntelig&lcijGm-mai~_l.. In e a ana opadati do 6 go me_ Poslije toga dolazi do nag ad an a intelel1:ual s 1.9dnoSno liCnid()hodak. d~k d~gi i u dubokoj starosti ostaju sposobni da obavljaju poslove k.. koja se zavrsava oko . Prosjecni pojedinci postiiu [Q od 090-1 10' Kvocijent veci od 1. ' " svih vrsra industrije. Spretnost ruku je pretpostavka za uspjesno obavljanje poslova kod kojih je potrebno upravljanje raznim alatirna i strojevima.osobine.bno~ti. Ako je pravilno iskoriste to je veliki dobitak za njih i za drusrvenu zajednicu. kao SIO vrl_onadaren! pojedinci mogu ostati neiskoristeni.~.-. savladavaju oooliko skolskog gradiya(ili:zadataka:na r:adnom' ~jl!s~) kc:ilikoimje do-' _voljno da dobijuprolainu ocjen~. . u Kojima rnuzika predst avlja jedan ..:C_L.?d v~nijih p'redmfta. kao opcih karakteristik:a intcligencije. " Slikovitije to je prikazano na sljedece dvije krivulje: . elektronska.'.iznad prosjeka a rnanji od 0.::i. a ad hIZinekoliko je yremena potrebno da rueSI Deld problem.i. " pro~d~O~lazUl~da treba rijeSiti _~~~~~~~~~~~~~.cijaI¥a. cesce se nalaze .ma.lrie i lakse usvciii~ZI!?Dja (tj..cesto susrecemo sa 5njenicama da ljudi zloupotrebljavaju svoju in. Netko je u staliju da rijesi najteze probleme.. ako nernaju radnih navika i zelja da nesto nauce III urade.!!iu imaju ogranieen utica]. pa u tom slucaju govorimo 0 odredenom stepenu mentalne zaostalnosti... ponck ad uvjetovaue nedostacirna vida.. '.:'!~'. Nepismen covje!( moze biti izranto mtehgentari.'" . .kOJIsu se u toku zrvota pretezno bavili poslovima. Za njih je »inteligentan« onaj koji je zavrsio odredene visoke skole i fakultete Hi pak onaj koji mnogo zna.hoi inaCeuZiyotu. u glavi.se pojedinac nalazi. U zivotu se.?. . manji broj ljudi ima inteligenciju razvijenu ispod prosjeka. Ove dvije karakteristike inteligencije ne moraju uvijek ici zajedno.ill1Q~~jne indiVl ua ne i profesionalne razlike__1lleduIjudima. Kako smo vee naglasili. treba naglasiti da vecina ljudi ima prosjecnu inteligenciju. jer pojedirici sa skromnom mtelIg.i porodici.1 _ U toku razvoja a 0 se moze uociti razlika IZme~ nosti i nepovezanosti djecijeg misljenja i logicke sisteruaticnosti. !.\ .kril.OJIzaht~}e\'aJu slozene.~·. ona ima poseban znacaj u . 34- .:".. u druS~. gencija je sposobnos aZl 0 U avanJu aps 1 teorers roc em 0 e • teligencija manifestira U sltuaCljama u o]ima treba rieSava. Ovo ne treba djelovati 0 es ra rujuce. Isto tako. 0 sposobnost dolazi do izrazaja u gotovo svimsituacijama u koji. IJU?I.nego·sa :dalekq-manjezalaganja .te.. o ~a: ge Ja. visine. ruku.'. . .'~~ '~" ~· <·i. t1 probleme ko rirode (rukovanje predmetima i sadrzajima koji SJl..enclJom mogu usvojiti mnoga znanja. koja je karakteristicna za rnisljenje odraslih ljudi... u velikom broju.OYelikom broju zaniri11ii1jiil:Ispjetrnrvisi-prvenstvenoOG stupn. ali mu je zato potrebno dugo vremena i obmuto.~~-T. kao sto su industrija satova.10 postizu oni.gencije zadriava se do 30 godina iivota. ako se na vrijeme uoci nedostatak. ISIO tako ispitivanje karakteristika ~luh~ . Istinaju[<l. dok ked' drugih vrijeme nije vazno.Ja[aZVi]eno'S1:i psihornotornih sposobriosti. lito utjece na nju i kako se ona razvija. nakon postizanja pune zrelOstl. signali i govor).. postavlja se pitanje. procesu uCenja utoku ~olovanjai kod stjecanja novihznanja u toku atavogfivQta..rurwu:Ja skole i radna mjesta. U svakodnevnom zivotu !judi ne razliJU mte rgenciju 0 znanja I 0 razovanja.~-f:·E. .~:/.ia "II svim akti~'BostiIBa covjeka a narQ:_ Cito onda kada usvajamo nova znanja i v'dtine. Mali broj Ijudi ima inteIigenciju razvijenu iznad prosjeka.. ridskoristavaju do.industrija. Medu ovim posljednjim. \TIo brzo doIazl do opadanja mtelektualnih spos.'.'.Dni uce manje nego Sto biiriogli. >: " . Za inteUgenciju mozemo reci da je to sr snalazenja unovim situaciia ' i nepoznatlmJj"r:Qhlemjma (J kra'n'o'lim I n os e IvOSt za r bleme ko'a se moze razviti do vrhuDske styaralaCke spasobnosti. (c)JMentalne sposobnostl dolaze do iwza.:::~::. Kao posebna mentalna sposobnost i teli enci alma nel ' tike kod kojih su najvainiji_iacina i b~na intelig~me t pena inteligencije ovisi kako .zi~~jt~~tt~~~i. lakse uciti) ali ona nie Jedini fal"tor od ko a zaYisLus: .:.:..je pojedinac inteligentniji to ce brze i la~e shvatitinovo gradivo i bolje ~se njime.. telektualnu.i_~. Neuskladcnost karakteristika vida sa zahtjevirna posla dovodi do prevelikog naprezanja. . sluziti.za. A strakt a mteh.:'fY~::.Ostrtua-sleha (rnogucnost razlikovanja intenz itcta.:tienim Ziv~tnim situa.

j 1 ~ to t I 25 20 15 10 20 50 .. vrsl se natkrivanjem bitnih veza i odnosa u gradivu.e. precizno I ekonomicno a znanja u re~rodu kcij! u I?r_:p.iiriitacijorn. ormlranje navika. re ada. • okreta:nadnJI. sadriaja Oailli u pisariom obliku.I:QIlliene o kOllh dolazl u centralnom nervnom srsrermr S~vjdlina_j d zoal!J3 u· ~k~a se f!a nekoJi~<? nacina.x• onavIjanjem stecena.kandidatu daje niz informacija 0 ino!Oru._ st. (a ntJe I us esm e 0 av a ne'u fa n u . instruktor .~ ~vo kojesrno utili nece postati dio naseg znanja onda. koji se inaee mogu rijesiti na osnovu istih misaonihprincipa.za sticanje vjestina i znanja jesu J2.1f1ldig. ~ro]U _bfZlDa.a otreb~'~-~b~vr~:e~ ~ivnosti (CitaIoYem~!San em rnz . I?ijete.nom obavJjanju odredenin moiornih rad.oJe su .' .usv2jaju.0 50 60 70 80 90 tod1ne tjvola Slika 2. o~ k~e-spo~~nu[i ucenje na osnov~-.~_r~g.i:!uirngekoje meo redenepokietel onda sa~ POKusav'Y~ ~9kre:e'.cC~L!.u. . Sto'e otrebno da.~..dAlianjem.s1. cilia. . Da bi dijete pristupilD lIsvajanjn Dauh' znanja i vjeStina.~ . bio.cncijc dobiccmo o~e ~dno-. utvrdivanjem uporisnih tocaka.!la prostorno Ivrernenslci odyo]ene diJelovi} . . Ucer:lle napamet. ana:lZa a 'voasti nitb~nte Tanallza _Q_<:lkreta_. '. Ucenje na ova] nacin je dugotrajnije (neekonomicno).' .. Prcmda se vjestine ocituju u uspjd. . ak{l !.J?:::9~~oV . grupisanjem sadrzaja prema njihovom smislu i logickim poveziyanjem razlicitih dijelova Iz vise predmeta.lholos~~g st<l119. i. to jest rijesiti zadatak iii obaviti neku novu do tada nepoznatu radnju. (nervna transfera).'.-V·rni . sihomotorna s osobnost kola omocucuje co -e.' nje interesantno je za sve ncs. .9°!u)dima Aka na apscisu nanesemc~ veiicinu b. pra~:u voznje 1 ~(rca]u polozaja volana na njega i slicno..ijil. .g:. Ono postaje sastavni dionaseg znanja samo onda.).. on pokusava slucajno doci do cilja.kubja I po~ IIDltaCIJe til oponasanJa I na osnovu rnisaone anallze odredene SltuacIJe iSa<IfZljja. ~NajslozenlJi_iefrklisrJji nacih ucenja jena osnoyu misaone anallzc »dredene situacije 1 sad~ .:___ ~~P[' k?G uC~lIJa v0211Je~~. mu. uce eT roditelje.hl5. povezivanjem gradiva iz fizike i rnatematike.medu njima_ne_post~je_bjLCJ.l e iosmatr1!.J. . !. hm )aJeusp]eSDI]aako.IS_tE. Sa. treba da budu ispunjena najmaiije--4uvjC -. lakse.ui (pokreta) za koje jeVazno da se odvlJajU brzo. a pose no za nas vnike. 0 nosno olJi 00 prosjck.:nt ]otellgenClj". .ipak. fizike i hemije.informacijaiteqretskih-rnanja0i-usVajanje" si"iiio61icke grade zahtijeva sticanje odredenih vjestina i ~ika. Ueenje.0Gavljale ?ruge:os~7nu stvova!i visi·niisiiOni·~ocesl npr.. tacno i uspjcsno izradi neku alqiY.. d~je nekoliko ~ogucih odgoyora i zadrzava onaj koji je ispravan.e ~Hk~ L ______ ----stlcahJe vJestma uvijek Je pr~ceIl9.·uclj"n.IDO u mogucnosti daga smisleno povezemo sa pnje naucenim j usvojenim sadrzajirna iz istog i srodnih predmeta (npr.sl.bi jedan ad pnmlera lrnuactje na- ~"~~' . ~ayjka ie autornatizovan1!. dolazi brzo do zaboravljanja pa se ni nacin rjesavanja zadataka ne moze uspjesno primijeniti na nove sadriaje i zadatke.ps. k.). lmi "akaooblikucenja dolazi doizraza'a kodusvajanja navikaiv' estina.. .s. na osnovu misaone analize odredene situacije i sadrzaja.. dok JC zn~tnO manj] broj onih Ko)i su slab]]]. . hemije i biologije i sl.'. Osobe koje uCe nove nS:.?zn_~v~_r:!j_u._.Y. . e stekJo odredeno znan'c i viestina? Odgovor naovo pita-' .-- s e: v.. 2rbsjcC~1 ~c:.l.su rilikorno .. . ako snit' U stanju da ga sarno mehanicki reproduciramo (ponovimo).alDim~\'liaDjem stecena ra~Qia' omo~ va Co~jeku da 5 mml~almm utroskom e~_Qrzo.~ka ~oje..broja . '...~....je poznat cilj te aktivnos . All 0 e vJestine ne rnoze se vjezbanjern forrnirati navika .~ ge.:P~t?i~ veIik boo).9. . .odredeDog . ----Kada se pojedinac nade u novoj situaciji u kojoj treba nauciti novo gradivo iii nove vjestine.i?c..nc:nvK~dnj'e~~ tr~~a~'~'.• aCi' kako da dode do to Treba a .~sto':i u~~~~n.

G.Calna zafi!?1anp.i. ·)·:LI _If - " :.fila f ~ . 5 avm nau 1 s ikeri i sl. '> " .u.t. Za <!j.._ J. 4. resi se mogu podijeliti na : liT rnierese vezane za r '.) .7r~\:oju in(e~csa n.""-1' _-' r C}/' si. Moguce .?C0-'~' vezane za ra sa zivctin'!lma....':lnm.aml'pretpostavIJ~Ju da Im~Ju ? potrebne preduvjete.u1..s. mte. sekretarica. vezane za roizvo 5 no.. kao i njima slicna zanirnanja. Mi cesto zauzirnarno odredeni stav prema nekorne i necernu. a da mi toga nismo uopce svjesni. pr~ma a~vnosu. spiker.y -/--:.III erese Iota'o . I I\'r ~ .stom~tolog.Y€. ili je to ~eIJ!i rodi~elJ~. . vezane za en e te 'i vezane alazen e novcg...<?JlJe razhkova~ na opste drustveno i I OZOS 0 ~nacenJe.Jne Iprol. J a}vA-?-0] ! kao i prcmazlastuim. osim ako slucajno u toku skolovanja 1 radane. teh_nicar. onda je normaino ocekivati da ce izbjegavati ta. ko~ naJv:ceg bro~aIJud~. ' ' i »loseg« zanimanja. ~adu sa ostaJim o~ininih covjeJ>a.. . drugacije se odnosi prema njemu od onoga koga posao ne interesira i za koga on predstavija teret..omat~ka spontanost. lnle" si redS(3vJjaju ielju r '1~ < / \.ITlil.'H.~ postoji-nikakva aU.. \:.a ~~J a.3. ideiama LPmrnp.." . ' .uli_cjogadajima. "c'le0~c&01 ~~i.profescr... '_'---'-l\1e<t1'1:i." .ljecaizraZavaju zelju za onirn zammanjima kOJa~vlse odgoV_~~J.clDj&nlcu-5t~.))e~ar. najpriviacnija su zanimanja vezana za velike i nenad~zbudl Ive dogadaJe (detekuv. J~ e 'a a .<:'..eha~i':'r.v~splta~l. Slave' enc. Posto'j vrsta in .(!j (/ 1(. Bez ob4ira.<.a. ali ako ne voli skolu iii zanimanje koje ~ o~av~jati ua~on zavrsenog skoklvanja. Pod utjeca. Covjek koji je zainteresiran i voli svoj posao.:. znacajno utjece na nase ponasnje i odnos prerna Ijudima i poslu.:Qj~JC { o'edinca za ob ' .lX.' v klasifikaci. novmar. "V .. 'If ' 4. Tako npr. a. O<"<""7oitCjjU(.l.ecumladeg uzrasta do puberteta.javl {)I /J ' je ' :st kod d~ece aju ~.:stan~nu (stal~u) ps~holos~osobmu pojedinca..'avc.l. )l<l '51 kvalifikaci'a' :. ro?~)!ne I prijatelja.ko.. U ...--:. '{~¥.~'~~~: 'Z.>Ja01 . .. Ako dijete ima negativan stay prema jed nom iii vecern broju zanimanja.-u-velilillm-broju-shiSajeva ne PCStOJIdovoljno slag~nJe Izm.nje-\'Jse'sp()ntano. .~ob:a.interese vezanc"za. O~taje cmjenica da ~ ~oz Citav Evot ..obo en. U ovorn periodifCfJeca ne UZlmaJU lLQ Ir v e s 050 nosh. cine i vrsnjaci. .iiilStl). Uz o dredeni stavaozlv javarno ugodu j neugodu koje se vrlo cesto orrruraju I pojavljuju.Z<. a 0 njernu zna vrlo malo iii gorovo nista. S cbzirom na profesionalnu upotrebu. oni ~aCaJOl za obavlpnJe sVlh~~s~~:~Qsebno erese t.zani. Porodica je jedan od znacajnih faktora cjelokupnog razvoja licnosti djeteta. :asniji~u~astimtim~~e.na-!kUvn~ I 'pasivne (na primjer dijete moze voljeti da Slusa-rntizlkU.· '..':1 __ ll:J_I~.. Tr~ba re_C1 a u neJ?m ~ slucajevima mladi ne mogu birati one sto ze1e III ono 5tOmogu..:. Drugim rijecirna stavovi su ponekad pod neznatnim utjecajem neposrednog iskustva.LI~teresi_.anje. Broj i vrsta interesa u toku zlvota.III druge kvalifikacije....3.: . Nisu rijetki primjeri da roditelji prenose-negativan stay prerna nekim zanimanjima i posiovima na dijete. Starori '~'."Hmii..!c~u iskustva 1 eksperirnentalnih istrazivanja pokazuju da .moratI obavljati posao koji ne voli. ?ro1c. ' Interesi i stavovi vazni su prije svega jer predstavljaju motivacioni faktor u privatnorn i profesionainom zivotu pojedinca. o?. sposobnostii znanja za od'redeno . postoji malo vjerojatnosti da ce sa zadovoljavajucimuspjehom za~~t~ skolovanje.csobic. U er... I hlmsk:iteZlser.sl imaju bitan znacaj za obavljanje velikog broja aktivnosti..-l.~yl~ sposobnostima i drugim licnim oscbmama.uJ.l. emocionalno . .djeeaGi7-m. " . U zavisnosti ?d opse~ psihofi~ic~og razvoja samog ~Jcte:~%ezultali dobivcni na.su I ali one zavise od svrhe.edu interesa. Ispitivanja pokazuju da djevojcice osnovno-skolskog uzrasta naJv~se vo~e zarnmanja: daktilograf.~e<i \'[<'1:1inle(e~ S obzirorn 'ama V . . .ne interese.o~.zavoli ono ~o radi. To isto. 1 toposebno profesionalnih . . .yojna. . all ne voli dasvira ru Jedatnn=s·trument). .' mterese mozerno razlikovati prema trajanju nad?~Qtra. .. i s._~ slabe povrSne. .2.:. lake ne predstavljaju . zI!acaJ'!o se rmjenja.azne: Prerna intenzitetu . _ To znaci da ruje ispravna kQ!1ccpcl)a da ~nte_resetr~ba l?ed~&os~1Is~on~~1lI onda kada se sponrario J.:'odg~v~rajuca zanimanja i odlicne .:. pa i za forrniranje stavova.mterese f.. nerijetko. J. a.ocjene. .na ~. ali tonije sve. ucenik izjavljuje da zeli izuca vati odredeno zanimanje jer ga voli.. ~~nik moze i~ati zadovoljavajuce sposobnosti Z. . kao I rC?lt71JI ~SVI~~I kOJ~rade sa djecom moraju truditi da kod njih raZvlj u drustveno ~c:::IJne I _pozlll. IdTmmahsticki InS ektor..~~ UVl._.mzmjCf idrugo.lnler ..na. mtere.jem roditelja ili zbog drugih razloga. a da zato nemamo nikakvih iIi vrlo malo konkretnih cinjenica. vee ono sto lffi sredina u kojoj se skoluju omogucava.1 r:meIllil.-': : . .). glumica. 38 -..mo~ena vnjeme za~lt~ odredenu skolu.' \ \ '~/ . ffiorep ovac..~arm¥el!t. nama.-a. . .dot~ga n~slaganJa doI~ zboi? tOi?a sto mladici i djevojke biraju on~ zalllma~Ja za k<._:::::.si_po~iu_ realniji i _<. : \ .' . Forrniranje stavova kao i interesa. . vee se nas~aVni_ci~.

Trebalci bi da pokusaju sto objektivnije upoznati svoje dijeteipotraZiti pomoe dru~·· truenjakainastavnika. ipak su roditeljiI1aj~sCi savjeto- davci prilikom izbora zanimanja svoje djece.i 51.. .>. sYt.«Za~lII11anJa.. .Dstrument~m i ~ uzorku is~e populacije ... ~ika. rodact. J~.. Prepustaju slueaju i vremenu izbor govoreci: »Ima vremena da se opameti i izabere nesto lito ce zavrsiti..rada.e_sistematicnosti rate razvoj_jje·_ teta J da ga usmJerava u u drustveno i o'edinacno ozel"nom ravcu. ako se valjano obav1ja. Primjenom sve savrsenljih tehnickih dostignucasmanjuje se broj izrazito fizickih poslova.). Zeljeroditelja dijete da2avrSi ono sto senjimaCirii da je »najbolje(d.. . . 4. . ne roditel"i ogt filS e a lID na taJ na m po. u ri'etki ni oni rodite!"' ko" . a i prije toga. esto·se aagada a susre emo pOJe me roditelje kon pOEd svaiih sp. da mona nece uspjeu. primjer metalurgija i rudarstvo..kada je u pitanju izbor zaniinanJa njihove djece: - (skolski drugovi.:"'. Na primjeru u vlastitoj kuci djeci treba pokazati da se podjednako cijeni svaka vrsta rada. " a radu 0 cenito.· .o za ~Je~ovo ~~ucavanJe I o?a_v.s 0 U_ilLz!l_niman'eJ:vte"dutim.'·:C. i.~vIJuJe se sl0onost da !D~jenja profesionalne zelje.--_ .". . a granlca Izmedu nJih ie neodredena. a poznato je daje u proteklom periodu licui dohodak radnika U ovim djelatnostima bib ispod licnih dohodaka u ostalim gra. posobr:ost~ i druge osobine.nastavnici . Jedan dio njih puno razmislja 0 nastavku skolovanja. znanja i sve ostalo sto Je I?ot:-ebn. . nama.. Nasu rot navedenim postupcima roditeIja vezanim za izbor oziva niihove djece. ..-:~:::.S druge strane i nekadasnji cisto intelektualni. bar koliko je to u funkciji rukovanja priborom za rad . rucnu spretnost i dr. jer djeca u ovakvim slucajevima ostaju prepusrena sama sebi i nepozeljnim utjeeajima iz neposredne okoline. ~ onog kO]1nema pravdan odnos I hubav prema radu takav posao se ne moze m proDaci. Postupci roditelja u pogledu izbora skole iii zanirnanja njihov~ djece ponekad su razumni ali su neki tako cesti i istovrerneni da ih susrccerno U svirn ekonornsko-obrazovnirn s'redinarna.rnall)e potrebne sposobnosti. posjeduju Ii v . Roditeljima se pruza mogucnost da prate kako se njihovo dijete ponasa u gotovo svim Zivotnim i radnim situaeijama. u trenurku izbora poziva... znanja j da I~ ~. dijete nairadije i najeesee obavlja. . Covjek koji se bavi izrazito urnnim radom moraistovremeno biti i fizicki aktivan.. informira se 0 vrsti zanimanja i 0 uvjetima upisa u pojedine skole.~araucu..t.. imaju mnogo manje problema kad se treba opredijeliti za buduce zanimanje.-:::diiJi_~pJ:ru .poeeti 510ranije ~a pripremom djeteta za buduce zarumanJe:J:CL~.mazu aJUCiim slobodu. Iako dijete.moguenostima.. posobnosti. ate razvo i svo a dieteta j nasto ie sto e rno uce 0 e uvnije.li u sv?me ~nim~nju.koje su zelJeh. ciscenje ulica.laJu I 001 rO~lteIJI.Zbog toga se u nasem drustvu ne bi smjela praviti razlika izmedu intelektualnog i fizickograda. U socijalistickorn drustvu neprihvatljivo je shvacanje 0 strogoj podjeli i razlicitom vrednovanju fizicko_g i umnog rada.. Najeesee ovako reagiraju ro~itelji koji nisu uspje. . a av 0 nos· re 'ra<iu od strane roaiteba. U toku skolovanja stvaraju se evrsta prijateljstva. Medutim ovdje se mora priznati da se ne radi samo 0 subjektivnim shvatanjima....~nika. Porodica kao faktor izbora zaniman]a Kod najvcceg broja djece i ornladine. .. ieleujeriti . eta zele ostvariti vlastite neis u-· ~ne zelie i Jeve. do besPQs.. U slucajevirna najjednostavnijeg i najtezeg fizickog rada (npr.. u tri naSe republike utvrdeno Je da Je rang savJetodava~ prilikon.a povecava potreba za intelektualnom aktivnoscu u njihovorn obavljanju...Q§QbnQsti e pastiiu za ov . ~kolski drugOVl. Ucenici prepusteni sami sebi razlicito se odnose prema izboru zanimanja. trazi Iaksi posao .. nego obavezno i rukama iglavom.<:. kako izabrati j upotrijebiti alat. Oni . Roditelji treba da od najranijih dana vode iacvna 0 tome koje vrste igre djeca najvise vole i u kojima od njih postiZu najvise uspjeha. Mnogo je veci broj onih roditelja ciji se utjecaj negativno odrazava na izbor zanirnanja djece. E~ mjern:kako roditelji najeesCe reagiraju.du intelektualnogifizickog.:<:~i?~:\?)" . '~'" -.oi:leo:. ioterese.kOJI zbogzastarjelih shvatanjazenskoj djeci dozvoljavaju izueavanje sa~~ tzv. )}ze~skih. 0 su u n~jv:?em . poznanici.osnovne s~o~ Ie. Nauka i iskustvo za to daju ruz 4:7kaza. koja su po njihovorrrmisljenju ??Ija. \ slobodnose moze reCi da·se ne moze uspjesno raditi samo »rukama« ilisamo »glavom«. A bolje bi bilo ako vidi da djetetu skola »ne ide« 0 tome realno razmisli i Ii Sara~ji i dogovoru sa struenjacima i djetetom pokuSa naCi naJbolje ijesenje. tako a s a rad dozivljava kao pritisak i prisilu. ne vodeci racuna 0 tome da Ii su zahtjevi u skladu sa njegovim sklonostima.liCareIl:ia. Zbog p'revelike Ijubavi prema svojoj djeci roditelji objektivnone zapaZaju djeCiJ.n emu.-.-Ekrleinje-za lakond brzQID zaradom oa nedozvoli na' do izb'egavanja fizick .. dol: najveCi broj ovih ucenika potpada pod utjecaj skolskih drugova i bira zanimanje za koje nema stvarnog interesovanja i sposobnosti. .: :".. < • crY . i koristan. potpada pod utjeeaj veteg broja pojedinaca iz njegove bliZe i dalje okoline Je m.) treba misliti kako se moze ostvariti postavljeni cilj. ne zeleci vrsiti pnusa 1 nametati svoiu volju. ... Mnogi nastoje nametnuti djeci ana zanimanja. '. 40 . pa bizbog toga svaki rad morae bid priznat i eastan. 'Iama od te {]a ne tzabere n I ov~ zanimanje.. .. uvjereru. a ne da ih zastrasuju poslovima koji se pretezno fizicki obavljsju. istovremeno u istoj osobi.'. . Ovakav odnos prema izboru zanimanJ3 svoje dlece ~al1:1 O~l!m~ltelJI k~lJ!su lISjcino izabrali svo'e zaniman'e vole ... ljanje poslova koje one zahtijeva.rijetki !iii-talvi roditelji OJIna mogucnosti svoje jece g e aju rea no i rustveno pozeljno. neodgov 0 se odnose rema radnim obavezam<l_!!!!!ll.poslovipostepeno zahtijevaju sve visefizickihnapora (upotrebakompjuteracnekih tehnickihstrojeva i sl. ~v~ea~~radu n i zanimaniima. o »vrijednostirna« jednog premadrugom radu (fizickom prema intelektualnom). . kako najbolje organizirati rad.b!oju ~luea~eva ~ni rO~lt~IJI! OJIlZ? je tlym I subjektivnih razloga nisu uspjeli IZUCltlzanimanje. U jednom istraZivanju koje je istovreme-· n9 provedeno sa istim i." .0 . ne vodeci racuna ~ tome rmaju II 1p1djeca za to z~ru.Prema to~e."' 41 " . za koje se djeea najmanje opredjeljuju. dok drugi zahtijevaju pretezno fizicke aktivnosti.:. Ovdje spa<. izbor zanirnanja je pod utjecajcrn roditelja.1. Polazeci od svoga neuspjeha i nezadovoljstva ~ vrle?Ju p~ofesl~naIOlh aktlvn~st~... e don zvoljavajuci im duze skolovanje cak i onda kada je zensko dijete izrazito sposobno.. na sebe i drustvenu zajednicu. Poz' ivan ut"eca' ro.do¥od~dje~tcjenjivania vaZnosti izbora zanunanra. Posebno ne proejenjuju objektivno one sto oni zele j 000 sto djeca stvarno mogu. leao sto Je izneseno u rarujrm poglavljima. . Zatim kojeposlove izvan i u kuCi. u. c. Roditelji treba kod svoje djece da razvijaju pozitivne stavoveprema svakoj vrsti rada.. .~. vee zaslijepljeru tom ljubavi smatraju dijete sposobmJlm nego sto Jeste. .I' nevnorn zivotu priznatija. nego i 0 objektivnom vrednovanju odredene djelatnosti u drusrvu.). . pa stoga lako niogu uoeiti njegove izrazite sklonosti i sposobnosti za obavljanje odredenih poslova. a to sve zahtijeva umni rad koji se odvija ujedinstvu s fizickim. I jedni i drugi grijese u odnosu na djecu. .". $ve to utjec~ ~a dijete. ... .. Istina je da neki poslovi zahtijevaju pretezno intelektualne sposobnosti. n juCeTeZUltate na svom mdnom mjestu. kopanje zemlje i sl. DJeca koja vee imaju formirane radne navlke 1 pravilan odnos prema radu.lZbora .oze postiCi tako da roditelji sa__$!_oje rllQgu_ce.instrumentima i strojevima koji cesto zahtijevaju odredeni fizicki naper.":: ' .4. an De mali bro· roditeI"a .9_i~ili~_!Jje se u tome ~to neki rod' ..- najeesce nisu u·skiadusa ieljama i spOsobnostii:nadjeteta.. postupaju jer su neupuceni iii ihjednostavno nije briga... .poZlva sljedeCi: roditelji. Neka pokusa jos koju godinu da i ponavlja/pa cu tek onda odlueiti«. ... Ljudski rad predstaylja jedinstvo umnih i fizickih aktivnosti. jerjesvaki lid potreban.. pa ucenik bira skolu i1i zanimanje koju je izabrao njegov drug. nastavnici i dr.\L¢Lopcenito epravilnJl. nekriticno odvracaju i svoju djecu od toga zarumanja. dok drugi tako ..·. a kao rezultat toga poj. " Neki rodi 'i z Ie I nasto d eea nash ede n Ihovo zaOl de cuDa 0 tome.:. <: Pozeljno bi biIo. struCnjaci koji obavljaju odredena zanimanJa.visesrnaf!)uje razlika ii:ri1e.. . a da oni toga nisu ni svj~sni.Yis. oci emu n _ ve m ~cn sti i U sHad oITlQcu:m.. rodaci. :~. :njednija i u ~cx.se.

1-~toil ~ '.··---lJo-sadarremamo iskustva na osnovu kojih bismo rnogli nesto korisnije reci 0 IZbomoj nastavi u funkciji osposobljavanja za jednostavnija zanimanja. p~t d~1te k 0(1- FrtIng 2.prehrarnbenoj tndl!stnJI. radlO. :..i. Ponavlja. ani koji savjet nisu poslusali pokazuju bitno razlicite i gotovo suprotne rezultate od prvih.. tjeraju dijete da ponavlja dok ne izgubi pravo na Skol.. . "'..'." . 42···· 4.arnlrm~a za preradu) I drugi._ .fonnirati radne navlke kod dJeteta (pocevsi od osnovnih higijenskih pa do radnih na~ika vezaruh za obavlJanJe odredenih poslova u kuci i izvan nje) u skladu sa djetetovim fizii':i-irn i 'psihii':kim moguCnostima.upise studije. Na osnovu analize poslova nekih radnih mJe.. koji se upravo spremao da.an m~jst?r i~~a svoju ~~ll~-limarsku radnju. Uz sve to.~0_C!E. ~~-llciJedliosti po~loy~ !.Itel}st~ 1 tunzrnu (p~moeniei u priprerni hranej. nije bilo ni zadovoljstva kod obavljanja toga posla.. Ambicioznim roditeljima jednog mladica svidio se polozaj sudije. Otac Je . Skola kao faktor izbora zanimanja U) Zakon 0 osnovnom obrazovanju i vaspitanju. SluZbeni list S~iH broj 16/1979~.e_:.. da ra~· )iii krajjJ__moie~_ozaklju~iti. na lijecenje od alkoholizma.1iynije ulNznati i procijeniti osobine svoga djeteta! . '.1': ako su I sposobnosti I zeljc djeteta garancija da ce usWtkOdilelji ~u ce~to ~el?ovj~'~:.1h:lijete sa.zanit.!__nli~~. pogotovo nije u skladu sa nJlhovlm.. (pnp~e~~ n..Olcu I jednorn rijecju posao mu Je .. kod osobe koja bira zanimanje. oni su zeljeli da nastavr posao koji je zapoceo otac.. i stvarne zelje za obavljanje posla sudije. prosIno. koji vee nekoliko godina cekaju na zaposlenje. .malenj31no ~~anJe bude faktor napredovanja sarno '1\19. osnovno ~brazovanje. Planovi i zelje roditelja vezani za visok ugled i primanja nisu se na :lalost ostvarili. . . Vratio se u svoje mjesto i nasao zaposlenje. ali kada je poceo sam da radi..cgucnosti djerctu.na daktilografski tecaj iako je ona pokazivala smisao za pravljenje predmeta od gipsa.. Uz to su ova dvojica bila sposobnija i okretnija za obavljanje . a u trecern je vise izostajala sa nastave nego sto je bila iJnsu~na. ciji su roditelji intelektualci..jiVip:em~. SIZ-a za zaposljavanje.-dJ. 5 druge strane. Klasicna teorija a izboru zanimanja polazi od zahtjevazanimanja s jedne. . i.~.~. ali ne i djeteta.Isto~e). . Ijekarima i dr) u vezi sa izborom zivotnog poziva. Tako je broj »rnusrerija« bio sve manji.. Ook ~e radio uz oea jos je nekako islo... udruzenog ra?a. Jednog dana iz nje su ga odveli u bolnicu.TreDJI . '.cvJelao. pedagozima.svoga posla.~ roditelja . Mladic je jedva obavljao i rutinske poslove iz svoje struke. Treb?l. . :. SIZ za .. da je najnorrnalnije da sin nastavi zapoceti posao. Sin ~u Je upravo zavrsavao osnovnu skolu I trebalo je da izabere buduce zamrnanje.ma.~ni fakt~r ~a. pa se postepeno to pocelo od. uspijevaju je upisati u srednju ekonomsku skolu.2..' Trebalo bi saslusati nastavnika I zajednicki pronaci rjesenja. .:--pn3'oi5tjaV: '. ugost.i »tefih« predmeta)..:~dnje sa nastavnicima i drugirn strucnjacirna. mje:ne :o:ajednice i dru: gih zainteresiranih faktora. taka da mu se gotovo nitko nije obracao za uslugu. Aka irnaju moguc~osll rnaterijalneprirode. to je veca garancija da ce pojedinac postici bolji uspjeh u odredenom zvanju iIi skoli. . Sa dosta truda i sa nekoliko ponavljanih godina uspio je zavrsiti upisani fakultet. Za kratko v~jeme sagradio je kucu.e~an mte~es za njega. U navedenom slucaju roditelji su pogrijesili jer nisu vodili dovoljno raeuna 0 tome ima Ii dijete potrebnesposobnosti. gline i dr.avanJu . iako nije pokaziva~ ?o. porodice.. U jednozu mjestu u unutrasnjosti radio je vrlc sposoban sudija..1 o~ekl~a~JI.. zelJama..:.nja.-" . ako uno . Osim toga u meduvremenu dosla su jos dva mlada pravnika. pa je po njegovoj zelji izueio zanimanje aUlo-lll~ard. I u ovorn slucaju roditelji nisu vodili racuna 0 interesima i sposobnostima dJete: tao Iako je ono pokazivalo izrazit smisao za jedno zanimanje. sto je potrebnoza rad sudije. Ljudi su ga cijenili i trazili njegovu pomoc i savjet bez obzlra na cijenu.drustverum potrebama zaodreder. u znacajno manjem broju mijenjaju radno mjesto. . pa je i posla bilo manje negoprije.+(lditr. upoznavati djecu sa vrstama i zahtjevima pojedinih zani_tnJl.?vanJe. pa su ga i':esto uzimali za primjer svome sinu. Rezultati prakticcih istrazivanja su pokazali da su balji uspjeh postigli oni kandidati koji su seprije izbora poziva posavjetovali sa strucnjacima (psiholozima. pa su vrlo lako nadmasili osrednjeg strucnjaka. . a u drugom slucaju ne vade racuna 0 sposobnostirna ni o drustvenim potrebama za kadrovima. Da b~ se ova zamisao ostvarila potrebna je suradnja i medusobna povezanost skole.pripremi svoga djeteta za lZhor zammanJa rodltelJI bl trebah: .mlslIo . Sposoban i vrij:d. .o.. ". -'. sto se ubrzo odrazilo i na nezadovoljstvo nvotom uopce. Nije uspio u to uvjeriti oca.... koji nisu imali u vidu i':injenicu da uspjeh postignut u skoli negarantira i uspjeb na fakultetu: . Preko »veza« koje roditelji imaju.la je prvi razred. ' ..!'..im zanirnanjima. vee ga je posebno interesirala kemija. Primjer 3• Ucenica VIII razreda. a on u susjednoj kavani.ikada je bio sarno jedan sudija.raZavati i na njegovo zdravstveno stanje. --y. jedva sa vrlo-dobrirn uspjehom zavrsava razred (i to uz instrukeije iz »vaznijih.j. k~munalnoj djelatnosti (radnici na odt.. Djevojcica je zavrsila upisani tecaj. pa mu je pored rada i finansijka situacija bila na zavidnom nivou. ali se pojavio novi problem.sta trebalo bi izdvojiti one za cije je uspjesno obavljanje dovoljno osno~no ob~ovanJe. _~-::. Roditeljiu prvom slucaju ne vode racuna 0 znanju i radnim navikama djeteta.. ~ ~ ..-. i razvijenosti pojedinih sposobnosti.+.. rnisljenju nastavnika. Ispisali su je iz skole i upisali .-n<4?re~ovJnje u anirnanju i \J skolovanju.~_ bezJ)r~.~. Buduci da nije pokazivao poseban interes ni za jedan fakultet lako su ga-nagovorili da se upise na pravni fakultet. '. Mislio je da ce postau inzmjer kernije.:i) . jer 5U rna se za uslugu obracali ljudi iz tog mjesta i okolnih sela.tu 4>omocm pos. njegova radionica sve ~~ tesce bila zatvorena. To je bila Zelja roditelja.-~--:-.. subjektivno su zadovoljniji i po misljenju pretpostavljenih postizu bolje rezultate u poslu. nema pravilnog I potpunog profeslonaTnogo.J n.nanja.lovl ~ lab?ratonJu). bl.. Imao je dosta posla. Priinjer 1. '1. ani koji su bili testirani j kojirna je na osnovu razvijenosti pojedinih sposobnosti preporuceno koje zanimanje da izaberu. Ie sto da rnu preporuce .. a on se preselio u svoju omiljenu kavanu. zatim drugi. a i nacin apstraktnog misljenja nije bio naroeito izrazen. ... Tek tada su roditelji shvatili da moraju nesto uraditi rnirno svoje zelje..: . sto bolje i objek.~ada se rnoze reci da tu spadaju neki poslovi u: zd~vs.upozD:av3. Za . sto ga je primoralo da zatvori radnju. Roditclji misle da je ~atcrija!no :lanje p~rodi~e osno. Njihovljubimac nikada nije pokazivao posebne sposobnosti za verbalno i pismeno izrazavariie. da . Praksa je pokazala sto je vece slaganje izmedu zahtjeva nekog zanimanja i potrebnih sposobnosti. Na evidenciji sluzbe za zaposljavanje bilo je kandidata njene struke. dJece razvijati svijest 0 druS1venoJ vnJednostt i medusobnO! poyezanosl! rada i zanimanJa. v .4..

~90r0jnih drustveno-~olitickih organizacijo . ~._~~j. . Orgaoizacija udruzenog rada 1 Konkretna prirnjena sposobnosti.00 IvanJu po 0 ama ene za' ed te 0 moguCtiostima zapos javanja.anjlL.u upoznavanju pojedinih n:ola i zanimanja. ~r rjesavanje-problema U rjeS~_I1je _ _sluCajev<l. 4.ll! . ... I' e-) _ kritickog odnosa ucenij<S._l_f_lJU_9. Pored radasa odraslim licima koja traze " zaposlenje iIi prekvalifikaciju za druga zaninianja i radna mjesta.lllj" Hie ..radni-i..Ilje!!g_l1l. zau:nmaJJ.suradnja skole sa Z~dll1£~_Il)~..~vanju infQnnacija i podataka 0 wm vah'ijim pitanjima rada Hzhora zani..'@_Ilj~-!-m_<.porodic. zajednice za zaposIjavanje bave se i poslovima profesionalne orijentacije omladine.hob!it~_Ta~_?~ .se.kada .· ~ . -+-1.iia?-._!l__!Q_fl]_uccnika za ukljucivanje u svijc! kada. diskusija i rasprava 0 po~edinim problemima._i!_0-&.4. roditelje treba upoznati sa opcim problemima vas pi. kadase opredJelJuJu za oareaenazammanja. /'. ._Q~IVa.J__r_ealjzaejic programa rada ~kolc na proteslOn~. .U.ieli..[!.Ji0C!l~rit:rrSa:_f_~<.QS.z_a~a.organizacije moraju bid zainteresjrane.dijete. Novasistemska rjesenja. koje se ticu njegovih mana i vrlina. nastave.' . . Tad na razvijanju '\1- 4.zelinekoliko .problerne. Zajednice za zaposljavaaje kao faktor izbora zanimanja ucenika Ove institucije se brinu 0 zaposljavanju radne snage.dijete.profesional~ ~?seb!i<L1rijeStO.d.oZJl_kJiu9vrutia_u. '. viru lih zarumanja.if.na ~lnoj orijentaciji u skoli treba da bJJ~ direkt~mOfuik.nadarene--i-t-alentiran~jc-c:e. . omladmske orgaruzaClJ? 1 S&VeZpionira.5J.~e~-:-mte~esir~O za 44 . ~ravanje mental no retardirane. ci'a sa svima onima ko ii . Radi ilustrilcijC. na roditeljskim sastancima.tvariv.naJ:od2. kao i ostalim pitanjima koja sa znacajna za rad porodice i skole ria profesionalnorn usmjeravariju ucenika.a_!:l. potrebno je raspolagati pouzdanim podacima 0 zanimanjima i 0 potrebama za odredenim kadrovima._t. udruzenimradom osnovne . koje se lieu djeteta I no injlhovo iznosenje pred skuporn ne predstavlja pomoc ostalim roditeljirna za rad sa njihovom djecorn. 4.._osobioa_pojeQ_iJlca dolazi -cIo_zratID~JQ~norn I miest~-zti~~=t_o:ga_2.mogu pomoci skoli a ostvan za a 'e na pro eSlonalnoj orijentaciji. .. upoznavanjem sa cdredenom literaturorn i sl.ekQIi_J.~ noj orijentacijic-v+.Svaka od ovih olga-ruzaClJa moze dopnruJetl unapredenJu rada na profesionalnoj orijentaciji na dva nacina: ~-. koji mogu utjecati na cjelokupni razvoj i napredak djeteta u skoli.tilll!. RoditeIjima. Ovdje treba istaci da se zaposljavanje danas ne svodi na admlnistrativni postupak koji se sastoji u tome da se sarno posalju evidencije nezaposlenih radnika Cija formalna kvalifikacija odgovara onome 510 oni traie. Zato je potrebna i Duinasaradn'a rad ' . i' Na roditeljskim sastancima.g_Q_blik_<!_Lii'atjn.za radnike mnog_Q_prije_njib.9I_ga?izac!je_1.Rad sk o!e na profesionalnoJ l'!:lcr!_l_..pfocjeni. a to podrazumijeva upoznavanje sposoonOsti...Q$.. i zahtjeva radnog mjesta. .uP9_znava~e u&!nika sa vrstarna zaIlimanJaj_-poslol/~ma koji se obavljaju u ok- "~j • I --~ za jedDO _G rjes~n'e 'A~ kada dijete irna slab skolski Ilspjeh.1()_~.ne'pri1ike. znanja i drugih osobina onog koji traii zaposlenje. ': . ..'srednjemusmjerenomobtaZovanju su pretpostavka za efikaSnije djelovanje orgari. .~u~ zainler~Lane_za-profCSlonalou__omeJ)._!__1l. a sve to mozemo dobiti jedino na izvoru..znaCaj. strucno i prvorazredno savjetovanje kod izbora konkretnog zanirnanja i pravilno struma osposobljavanje u toku vaspitno-obrazovnog proeesa.:" ' ' bilo ~~~~~J~roblema u slu~ievima kada je dijete potPun~. u obliku predavanja 0 pojedinim temama.redene... jer i jedni i drugi mogu dati dra oe-e CI . Radnim organizacfu!~su potrebni Ijudi odre"_euih_stIJlkUk'YajiJ:-~KOJe mogu dobiti samo onda ako se vodi racuna 0 tome da se izvrsi dobra pripre-rna za izbor zanirnanja.diece.(_SSRN). i -~ ski u~jen. ju speciCiene osobine djeteta. sa znacajern i principima na kojima se zasniva pravilan izbor zanimanja.. ' .mozc . pedagog i siholo 0 i roditel'i koji svojim radom. -z : '.-. .Qv._f~J:!9!:I~a~~tlJern upoznalanJa sa krat roenmrh:lugoTo-cnlh1<1nISIVenim potrebarfia za pojedinim vrstarna kadrova. DrustveD<r-politiCke"~~a~i~cije . Npr.odluciti .i_QIJ!giJl.i sub._a..koje_ina lJ_e_lLozel o m re oru IVOiznosltl avno n aru~im roditeljima i nastavnicifllil.pD~ljavanle.samoupmvno sporazumiJevanje sa._ __slfi'lJonp sa ostaiIm drustl'eno·poiIt!~~. 5 druge strane. . pa in. Stoga radne .oJihvlastitih sposobnosti.zanirn:mje-koje-xahtijeve-boljHk-{)ivezanih 73 materijaffie---t-druge.!~. ~ . Danas se zaposljavanje nastoji obaviti sto struCnije._To su sve one informaeije.4.- 5-...--jektskapozicijaudruierlog radau.iu omladine.zclje-Hxlitelja--i-djece. skola mora ostvariti najtjesnju suradnju sa roditcljima.4.a omladine.:_ijj_lILQze sc oslvarili na vise nacina. L41ll<ll. Da bl se u okviru rada na profesionalnoj orijentaciji ucenicima mogla Pruziti pomoc u izboru zanimanja. slucaju kada s~.5.kada-. .lP.skoleokoizbome. Buduci da roditelji do nose kouacuu odluku 0 izboru zanirnanja djeteta. _ Licni kontakti roditel'a i nastavnika imaju prednost. To su prvenstveno licni kontakti roditelja sa razrednim starjesinom i ostalirn nastavnicirna u skoli. 0 ovanja i strucnog usavrsavanja u pojedinim oblastirna proizvodnje..~az\'ijan~t. tarija i obrazovanja sa stanovista profesionalne orijentacije.' Navedena i ostala pitanja. sa raznim zanimanjima i nacinu os po> sobljavanja za njih. .l!. sindikalne orgaillZaClJe..m~~.ptQizvodgj_pr~a sudj~Jyju u pripremi kadrova ~..ia udruzenograda ii:cjeiinina svimovim zadacima. 5 jed-. mogu se obraditi na razlicite nacine. vj9. privrernenih kriza neuspjeha.Inpg. koji'-HnaJu za CIlJ priprernanje utemKa za pravilan izbor zanirnanja. Suradnju sa porodieom skola ostvaruje svirn onim nacinirna i oblicima rada koji se i inace provode sa svrhorn da se unaprijedi vaspitno-obrazovni proces u skoli.usmjeravariJelZiizctno. izbor zanirnanja.4. .':I_r~doVllC u ..pOiobljava*. i roditeljski sastanci sa raznim ternatskirn predavanjima i diskusijama. " (?f.. -prvorazred...3. Nosioci rada.!}.. skoli i ucenicima zajednice za zaposljavanje mogu pomoci u: .t.lQ[1ItC. I1 i p~ SVQiQj~lozi i djeloi<mgj/rada zairitcresirane 51! za__sy~i za izbor ~.z. ~ f l..+ suradnja skole sa porodicom u vezi sa priprC.~9. znanja.. ueestvuju u profesionalriom usmie . U licnom kontaktu roditelji i nastavnik treba da razrnotre i analizira J..ni.'!.'c~'Q·n.nastave -i-vannastavnih aktivnosti.ntvstvene..ima~d.'..i_(izicke oa n ro_QJ~ma. . ne.

-<::". . treba dobro poznavati struku i njezine zajednicke osnove. . raditi na nekoliko radnih mjesta (npr.O(QJ-<.:o -r-.-51ffiI6"iia nivou srednJeg usmjettnug ob1'aZovanja u SRBiH.. dobiti podatke 0 tom~ ...~i:)·1-.!(tj. u pogledu PSIhomotorne . jer oni koji ih daju imaju nepotpune i povrsne sudove 0 radnim zadacima...e c__. tima. -:=e1tdl~~. ic~d~ /' rc. Informacije 0 podruc]u rada "1.. t/'3 + ·c.. posti i dr.).:ujc treb~i Ir1i:ada -~lLPreporuCuje-da-izabere-pedrutje-svog-pwfe:Hon!!!io_g_. I rmacije za odredena zaniman'a ' iestamogu se dobiti na osnovu analize radnogiiijesta 0 nosno zammanja). r Izdraianle onih koii zadovoliavaiu i onih n: pre resto .. u operacionoj sali.-f1' ~~ ~ "'] ( ..pc--. Glavna metoda za prikupljanje informacija je-£i obavlja odredem posao 1 re stract'a radnih 0 10 e IV posao obavlja.rprofesionalnojlJrijenla:<:ijii.) su slicniji nego Ii hirurga i lijecnika opce prakse .vljati uvjez ano lice koje je u stanju <fa razttkuJe one sto je bitno od onog 510 je slucajno i nebitno..ounacija. ali se po neld!? zahtjevlffi-a: ifovatl nego razlicite struke..rada. struke-..) nego sa administrativnim radnikom u SIZ za obrazovanje. 2. u pogledu govomih sposobnosti profesor i nastavnik imaju vise zajednickog sa sluibenikom na salteru (u banci..--<--. u okviru metalopreradiva e 5 rtlfe. Prema tome. To suoni pojedinci koji se bave odiedemm zannnanjem i oni koji me nadZor nad radom vece grope ljudi zaposlenih na vecem broju radnih mjesta. postoji oko lOa zanirnanja: u okviru medicinske (zdravstvene) struke postoji 22 zanimanja itd. sobine s e u tom JI nelffitiko naCimi 1 <10 ill nja. Ovaj posa .u (razgovor) sa onima koji_dobw po<maju radao mjesto i zanimanie.i.d__ne-stnr_ke~. Post~~f.. medicinska sestra moze raditi na prijemu bolesnika.sy~~t r~cIa. okulomotome spretnosti poslovi kirurga i nekih proizvodnih zanimanja (urar.nitke osnove.. ili veceg broja radnika na istom ill slicnim radnim mjestima. f._.~~t~9maiy:neke zaj~d. iii kao patronazna sestra). ~. 47 . kada se pojedinac upucuje na izucavanje odredenog zanimanja.5. Npr.vodenja teSkota i neugodnosti pretjeruje._ zo< l~c:tU:_ k:c. . Kod ove analize treba. ali isto tako i zanirnanja koja se izucavaju u njezinu okviru. . ka .rW<-X·. . isro tako 7 vlja jedan od natina za dobivanje podataka 0 njima..i:::Mnimanjlla!_-'Okl4m=je.1. -~ /. a kod na. -.podruCja-rada-n.u. postoji opravdana tendencija da se vlastiti rad precjenjuje. 5.. '~' . .c. Najprije treba poznavati». Kod analize podataka dobivenih na ovaj nacin treba biti oprezan.. farmaceut koji radi u apoteci i trgovac imaju vise zajednickog u pogledu manipulativne spretnosti i sposobnosti komuniciranja sa strankama nego Ii sa farmaceutom koji radi u laboratoriju. metalac i dr. Pojedinci koji se osposobe za odredeno zanimanje mogu . zapravo. _ Pored toga.0. IZBOR METODA I OBLlKA RADA U PROFESIONALNOJ ORIJENTACIJI r.

JentacilepmlIJIll.n.iJ. Takvo dijete ~~ba p. Za potrebe profesiona_In. to ne postoji test kojim se mogu lspitatl pSlnomotome sposobnosti uopce. S druge strane lmamo dlJete koje ne po_ strze. sposobnosti rezoniranja. koje dolaze do izrazaja u obavljanju specificnih poslova.ltlaca ~ekcIJa k_oJerade u skoli i R~gistraciju ovih podataka treba obavljati od polaska d eleta u skolu pa do opredJelJenJa za lZul:avan'e zaniman'a.-za. bolJe :ezu1tate.rakticnih ro erna. predpostavljeni na poslu n~ znanje steceno u toku studija I 5. verbaIna sposobnost (pronalazenje razlicitih rijeci istog smisla. treba ~etJ sa tzyJesnom rezervom. 3. paznja.. sk>var. m. b) Men~J ::-sluze za ISpltlVanJe slozemh funkclJa kOle su vezane za nase . -~ 1 i ~ l' ?r.~Iuze za ispitivanje sposobnosti koje su vezane za funkciju osjetnilfiiIgalla (~id. gdje treba k o ntaktirati sa bolesmma i iznemoglim.I.nosa ograrueene.n jih se. ~v~ka skola sredn~~g usrnjerenog obrazovanja treba da odredi minimum znanj..e_Qiii_!!ntacije najCesc. _. kOJe ne zahtijevaju poseban intelektualni napor)._QaID§njl: ( 1~({ _ ::. . vasl?ltaea.reda i odnosa povrsina i pre meta u dvije iii tri prostorne dirnenzije): numericka spo.g I IZ pojediriihpredrnejj.." nje tchnickih pro?lerna. radio televizijska industrija. ernocionalna stabilnost..pra¢enja-u~u. mehanlckih s ~_~!!.illng_zapaianja 0 uceniku u toku sk _ ~a. I drugim v~IUm osobinarna. crtda i 51.terisrt. . parncenje.'nain~Ori.~~J~JJJp. u em u koji su vazni u pro es. Neka zanimanja. u. ueenje) ipak treba razlikovati sposobnosti od znanja. ~.:rcf1!:' . .icstova anketorn inter.osoII! _Q_a.u u svrhu ofes"t. 10t~esfl. Podaci 0 j .psihomot~mu-SposohnostJe-kar.udske ?}elatz. Npr.ze naJ. : :'k<: ".a_sposo.. izlera I u drugur: aktiv n~stJma I ~lt~. Npr.ftzUltat sjX:C1fi§loitre~Rezultati u testovima mtehgenclk. . nnCl a I za esavan'e tehnicko.. cije poznavanje je neophodno za profesionainu onjentactju. ._ njima se rov'erava ko!" 'na znan'a ko'a 'e ucenik u toku . gradevinarstvu. Ponekad ni uz najbolju volju on D1Jeu s . .bnost.veCiha teAova koji seoanl'is pnnijen \i.s~ na zoanja_iz srednje ~kole. u sudu gdje se prirn aj u tuzbe I zalbc ..:[. Za uspjesno obavljanje razlicitih tehnickih zanimanja vaznije je shvacanje mehanickih principa i razumijevanje tehnickih struktura nego Ii psihomotorna spretnost. I OSla l 0 I. sU6J mterprefuclJu od objektivnih cinjenica. . iz skola srednjeg usmjeres nog obrazovanja. a da specllieno znanje nije usyojeno.a~lgdo_ . radio-aparat).' .2.Jki .g tko isoituje iii korigira refu!ta1e_t~ta. N~taj n..ton.je nekihposJdVa.r:n.VIseuspjeha..jer su-p acainim subjektivnim utjecalem onoga tko dlJete pratt.e i do tog niyo~.. 2.. n~ .al~.~ ocjena re~ultat priy~emeno?! znanja (ucenje sarno za ocjenu). Stabilnost tijela i oqriavanje ravnoteie vaino je za uspjeSno obavljanje poslova koji zahtijevaju odria.o. da je dijeie sviralo neki instrument. To znaCi da nU. Kako iz ovih prirnjera vidimo. nJu?1 ok~s.)QKOincimakoj ~l!Pll~j_l!_!1~ ~'al1le oekor zantm~oJ3' N~ vazmJll u naslm Ul' etl111a oa rimien'j\'iji su: aci dobiven: na ?snol'U pra. lako Je svaka sposobnost pod utjecajem aktivnosti (opr.acIJa:n'a.no da n~stoji jedinstve~sih~moto. ~. Ovdje treba napornenuti da je za uspjeh u odredenom zanirnanju potrebna razvijenost veceg broja sposobnosti. ' ~ ~ovi %Jil:IitiYrulle:E&hQmot~mih~bnosti .' uom..sko:al).lhpostl. sobnost (brzo i tocno izvodenje jednostavnih maternatickih operacija.ov~..!:~m~ akllvnostlma. a i K:asnIJe. Konstrukcija testova je vrlo slozen I struean posao kOJI mogu obavljati za to osposobljeni strucnjaci. muzicke sposobnosti bi se jos vise razvile i usavrSiIe ili. automobilski.k:oja~~olazIOdo-tzr~aja -u-svim-!!ituacij_ama-u -kojima'&e-{)(i.koh. le¢ijih sposobnostl. vee su najbolji onj~testQv' ko'j su sastavljeni na osnOVIl prouCavanja konkretne stroke ili_zanirna_lJia~i 1.~. .I:Jju KOI1[. i.6n vremens -om pen0du.cen.~rsl~k~datke~van.:'~rilr.:ko'e su -i~ristiCne za te stru e 1 zamrnanja.M- Informacije dob_ive~e pracenjern ucenika u duiem vremenskorn periodu. Ima vr 0 sposo ne djece.i'. elektroindustriji i dr_). estoVI iiiehanickih sposobnosti imaju vrijednost kod utvrdivanja sposobnosf jeteta za izucavanje zanimanja u kojima se upotrebljavaju razliciti alati i strojeviiopcerrito tehnicki uredaji.. Pored 120dajaka 0 u¢eniku koji se dobjju na W.osti.Ispiruje. Rezultati dobiveni na 'osnovu primjene odredenih testova mogu seuzeti U obzir sarno kao dopuna rezultatima koji su dobiveni na 'osnovu drugih ispitivanja) dobivenih podataka 0 osobinama ueenika.5 u ') da ucenikima dobre ocjene iz jennog predmeia ~!i je.!.). Ce_sto. sl~h. jer ano st~ je nau~ CIOD1Jepostalo njegova traJ?<l:svojma. ali prije odredenog skolovanja oije u stanjupopraviti motor (npr.la podat.~ za ove specificne podatke.a iz pojedinih predmeta kOJI su r~!evantni za nspjeh u toj skoli..9stoii .~U dlJe~e sisternatski pokazuje najvise smisla i interesa i u kojrrna o~ OJ.).. dijete moze imati razvijenu diferenqjalnll osjetljivost za vi~inu ...) obinsniii iii dati upuistva: osjctijivc i nt>r:.:. a da ipak ne urilije SVlratl m na jednom mstrumentu: drugo moze imati razvijenu sposobnost za rjesava~ M .to.1. ne_zato sto se dovolJno ne zalafe.9s~bl_lsm. Qydjeje v3zno.Po oeu ko'ih se is itu'e. i nastavnih oblasti). sposobnosti za rjesavanje tehnickih problema kod drugog djetcta takoder bi se razvile i usavrsile.~f~iOf .DOVl!. sposobnost sp§cijalnOg predotavanj_a (zamisljanje I pre ocavanje raspo.1. radnI!? navlk~ma. ariicar.Ja u ~iliorogljhtrp~a-4a V0!1~L(l edm motormm-s sobMS~!!l1a:{spfetnost-QrstlJU.. StOg~ ovdje neeemo pas. 5.ebno njima baviti. kriticno i inventivno misljenje I r.spretaost ~~il(a za el!J!Ul!: aICtivnost .' . Medutirn. nezadovoljni znanjern ucenika IZ osnovne skole nastavnici na fakultetu i.~irati) i pomo6i m~ da te..-Spl:e1no.: se pnm~u: r+r:» .ooalnoi'oni~nt:f .)..latentne moguenosti ISpOljl I lSk?nsti.O$a konsno poslui:ltJ za profesionalno usmjeravanje u6enAa. gd_ie i:n trch:l .:. za zanirnanje nastavnika u podjednakoj rnjeri treba da budu razvijene verbalne sposobnosti. zatim rijeci koje se odnose na neku tema(slm cjelinu).ak.._s: 0 a 0 .Qje_QQjektivna':#k rezultat ne z:lY."~. extravertiranost i sl. 'tal' ' testov koiirna se is ituiu razlicite sposobnosti koie su otrebne ~eh u odredeoorn zanimanju i radnom mjestu. u kojirna uspJefi zavisi 0 razvijenosu ovin sposo nosu su: me. vee J?ostoie testoyj (preciznije receno test-aparati) za rujere. 0 mo a$ ~e. dokzarieke. za ritam i dobro pameenje riIelodija._yec od samog uceri! a.. na putovanju. J a osnovu P':_~f!l_'!!_~PJa J~~eta ~ razr:o~. Ovakve infonnacije rnogu se dobiti od nastavni~a. sposobnosti postoje i onda kada pojedinac nije u mogucnosti da se bavi odredenirn specificnirn aktiv. ~nkuplJ3nJa I obl\·~n. elektricar. da je popravljalo i upoznavalo se sa razlicitom vrstom aparat~. vee zato 5to su njegove mogu6.naglasiti da su visoko razvijen~neke sposobnosti neophodne za uspjeSno obav1ja. Iz naveden ih prirnjera Iogicki pro~zilazi da pored zahtjeva zanirnanja (iii pojedi~lh poslova I zadataka) tre?3 poz~avat~ I osob!T!c onega koji cc ih obavljati. analiza i sinteza. ..kuce.i 51. iti. U »dosjeirna za ucenike« treba da se pre?vlde r:!bnke. nostirna (poslovima) i one znacajno utjecu na uspjeh u obavljanju tih aktivnosti.se-ID~lt !' . .aru>menuti da nematesta za mjerenjeopee (generalne) mehani~ ke sposobnog!. a) Senzqrni testo.. ~e rij .dal1~0 tome e su latentne mo ost! u .aka 0. . za. . Ijudima.jl' ka ndidatirna za zanirnanjc .enj'!ia!$ffit~ll)ih~ njima se ispituju one osobine d. saobraeaju i dr.slru -e.sP. <Jragoc)eni su S~CIKOii se dobijuti::imienqro t'2§tova koii rnjere ?dredene6SITOihe. u ?astavnici.nunul e~u..jako su dr~gocJene.. opticka industrija. .)._1.s osobndst ueenika za '. 0 ea mentalna spoob hvatanje bitnih odnosa.. ' s:Q_osobnosti.rukovoc.?~satip'!nteresirati za sk?lu (moti..3 ucem '3.• vanje ravnoteZe i balansiranje tijela (zanimanj~ u gradevinarstvu. ako je dijete u njih ukIJucen. kines~etick:_!osjeti). o U omotorna koordinacija i 51.uC-eBik-a~ da o~9_J_J.o'.. . Spretnost ruke vaina je za uspjeh u poslovima gdje se mkuje sa razlicitim strojevima i alatirna (zanimanja u metalnoj industriji. tekstilna industrija i dr.intenzit.Q_Gnp. !i.et zvuka. ali je njihovuspje ispod onoga sto ona mogu.f1kJ?pecifienih psihomotornih'sposobnosti. '~<H .im teS'tOVirnamoze se ispitati: eree tivna s a to Je brza I tocna IdenlIukaclJa 65111<a. Posloji vile naona kako se mogu pn~u!2!l1I sredlU pgdaa 0 {.:nolabilnc osobe tone ~ojc sc brzo uzbucluju) nc mogu uspjesno oba\'!J311 p_oslovc koji zahtijcvaju strpljcnjc l rad ~ IJudima (npr.ko~..eteta. roditelja. jer sposobnost moze postojati.l 5to veeoj mjen is itu'u one 0 I':! rneh2. Spretnost prstiju vaina je za uspjeh u poslovima koji zahtijevaju sastavljanje sitnih uredaja (industrija satova.~ Podaci dobi\'eni na osnovu.pomocu. a~~olsk~g usp}e~a (opee.Z.. ms~kto~a sportskih i drugih drustava.. Testovi za ispitivanje psihomotorikeobicno sukonstruirani U obliku razlieitih uredaja u kojima ispitanik treba izvrsiti odredene operacije.tej~tespOsob- 48 "~'~'''''Ori"""j. nas(<l:vnICII roditelji mogu prirnijetiti za koja podrucJa ~.. om . Treba. masinski i elekro-inzenjer i dr. i jos neke osobine licnosti kao sto su: socijabilnost. uot van e malt raz I au 0 IClma pre meta. Npr.

3.. ~ . sto-i1i. Zanimanje majke (naziv posla kojim se bavi) 4.cpodvuci . visoko razvijcue inrclcktualne spu. jer lose sastavljena pitanja i mogucnost kontroIe odgovora mogu znacajno iskriviti pravo stanje stvari.) koji su kontraindikacija za odrederie struke i zanirnanja. »Isla od ruke«: L_-----2. Tvoja generaeija ove godine zavrsava 6snovnu~olu. jer za vecinu znaei i prihvatanje 'posli kojim ce. ~kolska sprema majke: (podvuci odgovor) a) b) c) nepismena nepotpuna d) nifa strucna sprerna . .) Ako su nam odgovori ovih ispitanika potrebni.... D:. .: l:r:.. aTije :--te1£lspil3ti·stvame zapreke i intenzitet izraiene zelje..~ .j'.. -------~--------2.. ali je teze utvrditi da Ii ce se ucenik stvarno tako i ponasati u korikretnoj situaciji (da Ii ce stvarno izabrati skolu koju je naveo on. kao sto s u s kro rnnc 5i>0sobnosti. Navedi tri nastavna predrneta koja 5... _-----. 4.i oni koji znaju i mogu da odgovore.. Vk~lIko na neko pitanje nikako ne rnozes da odgovons.50 ".----7.ako bismo . 10.. ucenici) znaju i zele iskreno odgovoriti na postavljeno pitanje. 3._9. . ' "e skole I zamman a su oznat' lClma 1 roditellma. pcsla ....._(. . . nisam jos uopste razmisljao-la II. c): 5 ocem d) saba roditelja e) sdrugovima . pa' f .anketaseupotrebljava. Osim toga lako je dobiti odgovor na postavljena pitanja. 1.orijentaciji .' v .visokokvalifikovani ~admk (navedi srnjer) g) visoka strucna sprema (navesti fakultet IIIvisoku skolu) ----------------------3. iii njegovi roditeljiJ ' .1 f.-.'." b)s majkom : '. Tabelamo prikazano to izgleda ovako: odgovoriti a) nepismen b) nepotpuna osmogodi~nja skola c) potpuna osrnogodisnja skola. u sko li i dr.ih mogli_upor~ditisa zahtJcvlma ko!~ trazi udr:uient rad: " 'rna SvoJlm 0 d govon pornoci cd da se I generactje koje dolaze iza tebe usrnjere pravilnije u odre ._ .f?ln!!.. Ako imas brace iii sestara navedi skolu u koju oni idu.skola za. od toga djece (racunajuCiiseb~~----~----------------------------------------------6.. ~~ ~ __ __'__ _ --~----------'---__'_ ~_-----~-----..'osnovu d obivefiifi podataka ffioi:e"}}izvuti(~ko se zelia(iQijD. u skoli volio. odnosno koje big nisi vo- • L 2. d) niza strucna sprerna . koju su skolu (odnosno fakultet) zavrsili I.. n_~I~2:e_u osnovi njih.k."j' ""elfa. CENTAR 9.-..c: I1lZ $VISc. U dosadasnjem skolovanju uglavnom si bio-la: (podvuci odgovor) a) dovoljan dak b) dobar dak c) vrlo debar dak . treba pokusati da se dobiju na neki drugi nacin.::..!!. ali ne zele odgovoriti ria postavljena pitanja u anketi. ovaj nesklad bio SlO ma nji. fensIci (podvoci) ~ovna~ola(nariv) Mjesto i . b) prije godinu dana c) prije viSe od godinu dana d) 0 tome razmisljam od malena e)._.tindiL_. C ) limo te da svojirn iskreniru odgovorima porncgnes da stcknerno u:'ld u zclje I ~19gucnosl~u c~~~ zu dalje ~kolovanje. odnosno koja su I.amman a•.: .~nke!om se obicno zele do· bitipodaci 0 tome. _. h... Ovo je vaino zbog toga. Skolska sprerna oca: U_profcsionalno j.. Prije nego Ii se anketa primijeni i konstruir~treb.~'ednjastrucna spre'!la :. 0 hneLp~e Pol: muski. . 3..!llriI. Skim si razgovarao-la .m 1 u\.em ika o s iajao bez.. __ svom buducem pozivu?. Motimo te da na svako pitanje od~ovoris p~emauputarna datiru UZ. Navedi'lri nastavna predrneta lio: koja su ti tokom skolovanja bila teza. Radi ilustracije.i~. . . odnosno ako su zavrsili. " ··.Sta ()dabrati u daljem ~\::alo~~ju1··· Odluka je znacajna.za prikupljanje-nekih -pOOataka koji suvazni P profesionalno . oa'itsu~upni sarno odredenom ogranicenom broju iii veci broj ljudi ima uvida u rezu ltate ankete. skola u kojes~. Kada si poceo-la da razrnisljas kuda CcS' nakon osnovne skole (podvuci jedan odgovor) a) prije 2-3 mjeseca . .::._-ne-primijeniti"-anketu-pa"iek onda uty:@lviit1Sfli~~_'ii!!.' . U obzir ne doIaze odgovori onih koji pripadaju kategorijama C i B (to su oni ispitanici koji zele cdgovoriti ali ne znaju. _ ___ osmogodisnja skola Mogu (znaju) A C odgovoriti 'Ne mogu ' (ne znaju) B D 2ele (hoce) odgovoriti odgovoriti Ne zele (nece) .f--I i .§likjtQ_SYim_yainirnl~ n~ziflz50r zanrmanl~_treba"d6biti podatke na osnoyu ankete od roditel~~ tome treoa VOdlUraCuna 0 opsegu loolIku wete.~~L_rJ.ij?I:oj~:zeIe j_<:~'~ai.9. Pored pOS(O]1 mz zdravstvenih I drugih osobina (slab vid. Zanimanje oca (naziv 1. Pri tome treba voditi racuna 0 tome da Ii oni (roditelji.-i' 4· 51 ..polukvalifikovani radnik _ potpuna osmogodisnja skola .skola za kvalifikovane radruke (navedi smjer) f) visa sprema . nastavnici.!?~oggpredjell~nJ<U niz~~KetOrn se vrlo lako ffiQZeispi!austouceniIC zellili ne zeli.:' · "~::.--------.ALIVACKO-RAZVOJNI UPITNlK PPN -79. a privredaoe: . e) f) posla kojirn se bavi) (podvUCIodgovor) ' .g!ioruX.-nastavnicii drugillllS!e.usmjeravanje ucenika.. 1. Npr...23ilrn 'siCi\JEenike imere.radnike (~avedi smjer) visa struma sprema .'.visokokvalifikovani radni~ (n~vedi smjer) -----------------------g) visoka strucna sprerna (navesti falrultet) ili visoku skolu 5.' ~j\nketa I.polukvalifikovana radmca..sto ueenici roditeri.:\jn~: oscbinc)... .slab uspjeh pSlholoskIh n o st i prt~'-. tjelesna konstrukcija.. ' 8.se baviti utoku Zivota:Do sada je uocen nesklad izmedu zeljaueenika.. pitanje.moze i vise odgovora): a) ni sa kim ." su koruraiudikacija ZJ repetitivne i vrlo jednostavne poslovc. kvalifik?vaoe.::. Broj clanova porodice (napisi broj racunajuci i sebe) . nize dajemo primjer dva anketna upitnika. dene ~kole a u skladu sa potr ebnma naseg drusrva. .·--iik(i·emisledabiun·emuus 'eli koliko oznaJuzani.ti:::i_~Ji. . k<~nt~aindi~acija z~ slozerie i kreaiivne poslove.' e) srednja strucna sprcma . (jed an za ucenike i jedan za nastavnike) koje je nedavno koristio PAlRC Sarajevo " PROSVJETNO-PEDAGOSKl PEDAGOSKO-ANDRAGOSKl ZAVOD SARAJEVO ISTR. dopisi ispod pitanja razlog zasto to ne mozes.s .'UpisuJ~~potreba koje Una privreda. d) odlican dak .j9CnO utvrditi cilj koji zelimo postici anketira-njem.

To su skole koje dajn sljedeca zanirnanja: elektricar. Mislite li da bi ueenik imao vise uspjeha u ~koli u koju bi se zelia upisati kada bi imao rnogucnosti (pitanje 15. usmjcrenog obrazovanja. c) nisam siguran.•.im.-' . zasto ucenici izbjegavaju ta zanimanja? 18.~koli I::oje namjeravas izucavati .79 da ih sarnostairio ispune.. .' . Sta rnislite da li skola u koju se ucenik narnje- 5.avemte pribIiino zaniinanje)e'·::··'·c .:>.--. . da CeS uspjeti u skoli u koju imaS namjeru da se upises'1 ~ : a) sigumo cu uspjeti b) nekako Cu se provuci c)ne=arn . koju bi tada skolu zelio da upises? a) navedi ~kolu i smjer b) ne znam 2. rudarski mebanicar.priupisa u ~kale srednjeg. ·.. vise od dvije godine.. Za svakog ucenika treba da vi ispunite upitnik sa oznakom »Upitnik PPN .. b) prosjecan.>"""" . .. kornpletan materijal dostaviti lieu koje bude zaduieno za prikupljanje rnaterijala. Nakon.~-. b) ne. \. manju hi najvikdosle Qoiz~jau~nikove ·. . . Vas je zadatak sljedeCi: I.:' i" :.upisati? (mogucnost zaposlenja. ... Irne i prezirne nastavnika: Predrnet koji predajete u mom mjestu (u blizoj okolini) nisarn posrigao-Ia odgovarajuci uspjeh za drugu roditelji me ne mogu skolovati roditelji su tako odlucili nema druge -------------------------~ _ ___.f. . .. :-'~'>. c) ne odgovara mu jer je za njega prelaka..79 za nastavnike«.'j. tesar.ucenik se aamjerava u navedenu skolu upisati (podvucite odgovor): ne bi zelio ni pod kojim uslovima izucavati: .. dohodak.u .:Cl. . b) ne odgovcra mu jer je za njega preteska. Ucenika poznajem: podvueite adgovar) a) b) c) d~ rnanje od godinu dana. kerarnicar. f) jer nema odgovarajuCi uspjeb da bi se upisao u drugu ~kolu.. Kada bi se ti rnorao-la da se opredijelis za jedno od ovin zanimanja (napisi) 19.anja pod brojem 0 i 9 treba ispuniti sarno na jed nom prirnjerku.. a) ispod prosjeka u s':ojoj ge. SIO mislis da bi ueenici trebali znati 0 odredenom (nav. d) ne mogu dati odgovor.! ~ ? _ __'___ __ I likorn UPITNIK h) s Ijudima koji rade te poslove e) i nekirn drugim (napisi s kim) 12. Sta ZIlaS 0 zanimanju . Dati ucenicima upitnike sa oznakorn PPN . (Poglcdajre 17..::Dl .). 4.. ali ih ucenici izbjegavaju. b)-dosta dobro. .. ::. .:\<.:.odgovar& ucenikovim mogucnostima.. Sta mistis.:. c) izr-ad prosjeka svoje generacije.~j~gavaju.·8_ Postoje 1. .._ .. 21. :.:. _ 16. a) po svojoj vlastitojzelji. Iimar. galvanizer.te. 3.·79 ZA NASTAVhlKE Up u t s t v o a) navcdi naziv skol e b) pokusacu se zaposliti e) ostacu kod kuce d) nisam jos odlucio-la 13. gucnost napredovanja.. Kada bi imao-la sve us love (da je 'kola blizu. uvjeti rada i 51.nastavnikom g) sa strucnirn sluzbarua .. .. (podvnci. zanimanju ... ~: • . ~-' .·.k~j~f. Pri~datraii:iA:. Da bi se rnogla pruziti odredena pornoc ovogodisnjoj I narcdnirn generacrjama. . kozar. Sto rnisls da je u sadasnjoj odgovor) 2) zelja ucenika situaciji presudno za ucenika da se upise u neku skolu? (podvuci uteni~ je:~odvucitejedanOdgavOr) b\ c) d) e) ielja roditelja uspjeh ucenika rr. irnaju izvjesnih poteskoca.:j:Z~fn~~:~t:{~o~ pieprbb._---- _ e) nakon zavrsetka te f} zvanje koje se stice g) posao za koji se u h) idu i moji drugovi I) nesto drugo (navedi skote lakse se nade posao nakon zavrsetka te skole je cijenjeno u drustvu toj skoli osposobljava dobro je placen u tu skolu sta) Radni staz u nastavi Podaci za ucenika (ime i prezime) I.. da roditelji imaju dovoljno novaca. .·.1. godinu dana. _ 'II . ." ..:eraciji.. g) iz nekog drugog razloga (navedite kojeg) -'-.{53:. kao vecina ucenika njeg sve generactje.~. da imas obezbijedeno zaposlenje nakon zavrsene skole i ostalo). Prema svoji~ opstimsposobnostima .:. Pit. lifui.~ zanimanja. dvije godine.._ a .:... e) jer roditelji nemaju materija1nih mogueaosti za drugu Skolu. 3. .-.·. . sto ucenik popuni »Upitnik PPN ..----'----"-----.edi sve $10 misliS da bi trebali mati) -:- mo- . Koje od naprijed 20.~ ::.• prije nego se odluee za njega -.. ..Y'f~': '~. ?·:..'·- ~"'. rava upisati (podvucite jedan odgovor): a). . u upitniku koji je popunio ucenik): a) da. Zasto aI b) c) dj du ne budes prirnljen-a si se odlucio-Ia za i:eljenu skolu? u naprijcd navedenu skolu... d) jer nema druge skole u mjestn (u bIizini mjesta). b) pod pritiskom roditelja..f) ~ nasravni . U koju skolu se narnjeravas upisati PPN ..: •.:.-. . _ 15. Ucenici se cesro upisuju u odredenu skolu mada znaju da ce tesko naci posao. gdje ces se tada upisati ? (podvuci odgovor) skolu _ '" Svirna je poznato da ucenici koji zavrsavajuosnovnu skolu..--'--. c) jer nel::o odnjegovih drugova ide u tu ~kolu. MislisIi navedenih zanimanja za koje bi se opredijelio: _ za koju skolu se ucenik opredijelio)..' 52 . zavarivac i zidar. ima skola u kojima ima dovoljno mjesta i nakon kojih se gotovo odmah moze dobiti zaposlenje.. odnosno dopisi) a) sve mi je poznato b) znam ponesto c) znam vrlo malo d) ne znam gotovo nista e) navedi sta bi jo~ zelio znati 0 tom zanimanju 22. S druge strane. . koj~}ikoli.'79« i nastavnik »Upitnik PPN -'19 za nastavnike«. U slucaju 14. tapetar.~::::e:~. 6_ Prema vasem misljenju . 4... cjslabo.i. Mislim da utenikii po~'i1aj~m: (podvucite odg"ov~r) a) dobro..aterijalne mogucnosti roditelja nesto drugo (navedi sta) .. mehanicar elektrienih kola..~ \ ':. :. jer se za svakog ucenika ponavljaju. 2..\{dDosn~ u koj1i1i~v sposobnosti? (Ii.. ....--. ncophodno je da dobijerno odredene podatke. pa bi ponavljanje u svirn prirnjercirna predstavljalo suvisan naper.'.__.

onda je ispitanik viSe rezerviran prema voditelju. t fiiJ Posebnu paznju treba obratiti i na osobe koje ce vrsiti ispitivanje (prirn ijeniti anke[u). kcramiqar.!.!'!P. . onda su tako dobiveni ocdaci sumnjive vrijednosti.I. Ako to mogucnosti dozvoljavaju najbolje je zakap_tnterroin koji odgovara i 'voditelju i ispitaniku. U slucajevima kada ucenici iii roditelji daju odgovore vezane za rjesenje njihovih problema i problema njihove djece. a slobodni intervju.Ipa mtervjua i njihove kornbinacije (p.i daju preporuke za poduzimanje konkretnih akcija.na neke njegove reakcije I izjave koje ~u. a kod pojedinacnog ispitrvanja slobodni. vee sarno to da ih on osrvaruje U slobodnom i za sugovomika nevezanom razgovoru. dogadaja I dr. Nema snu:}. cinjenica.).Onaj cd koga voditelj inte:viua ieli d~biti ?odatke tre~a .lva 'voditeljuda:-<1Qi1"ei:!Onek!h dubljih (d~t~l~n!jlh) m~OrrnaClj_a0 uceniku." Me du njirna su: e lcktricar. izbjegavaju ta zanimanja? a) nisu dovoljno priznata u drustvu." 1': ski rnehanicar. onda su pretjerano obazrivi. tko odgovara eesio mora. U skolskoj pr~ksi. vjua (iii anketar) treba voditi racuna 0 tome da I! ispitanik (ucenik. oajveea prednost istovremenog biljezenja odgovo~a je u tome sto otpada opasnost oe- J~ 55 . .raeuna. 0 ra a t analiza 0 went 0 ataka. vee nakon dobijenog odgovora treba-da prede na sljedece P!tanje. ::ko zelimo ispitati ~ve! iii veci ?roJ ~cen. Postoje dvije mogucnosti kako da se to urad.~ obicnorn razgovoru po iumc S10 se \'oJ. ~~gu se . upotrebit cerno standardizirani intervju.'.' \.l. j. mehanicur eicktricnih kola. Bez obzira rul svrhu rulvedene teskoee i opasnosti. d) roditclji ne ze!e takvo zanirnanje za svoje dijete. Da bi odaci dobi"eni metod om interv·ua_biliJlP9.. b) posao se obavlja pod nepovoljnim higijenskim okolnostirna.' . namjere. ako zelimo dobiti detaljne pod atke 0 pojavi koju ispitujemo. Ako se to obavlJa istovremeno.Veoma 'e v· akav. roditelju. r~direijem i dmgim osobama.I!pom?~1 u '1Jesayanju njegovih eventualnih problema ili prosirenju njegove informiranosti lZ oblasti u okvi?:>~o~e s~ vodi intervju.a~It:ti) cilj I svdiu razgovora. kao sro su objektivnost. _. opredjelje.i: tstovremeno dok se vodl ID~e . Standardizirani il!1e. .rv. . pcgotovo ako se ispituju r?~itelji kojima je potr..ti sam razgovor..n'ju fT.. koje zeli POSllCImtervjuorn.i . Istovremeno biljezenje odgovora ima niz ne ostata 1 prednosti. donosenje zaklju a I axwje r_r~porUKaz~ po uzlman~..olusta_ndardlZlram mtervj~).imasYQJu p~4nost bas u tome 510 Je ~tandardlZlran pa olaEav"~osa(tvQ(lite(u intervj). \. av " uzi una n ed odr~denom S emom.. ~ ~(usmena lit pismena) treba da budu formultrana tako da su Jasn3. Sla rn is lite.sebna p~moc. .-i:!aupitnika.e~~jainter:vJIl~~ode[ Je veoma vawo. da bi anketa imala potrebne metrijske karakteristike.da zna .'-::.(ili n. Vrijednost tih zakljucaka i preporuka adekvatna je vrijednosti samo ankete.)A3iljcieoje odgovora dobijenih.rek~ vezane za profesionalnu orijentaciju ucenika) onda se upotrebljava standardizira ni intervju (ako ga damo u pisano~ obliku i ako na pitanja i~pitani~i odgovaraju pis~e: no.) dale odgovore koji se ticu ~je~~vi~ zelja. pr~p.~"'y'od.:' Ako je odnos ispitivaca (anketara) prema ispitivanju (anketiranju) neozbiljan.X u.nja i ~rob.eta posrupak koji proJazi nekoliko faza: forrnulacija Eroblema i cilja koji se isprtuiii. provode anketiranje i na . zbog ~eg" ucenici tesar. .!li s~ ~ odgovori odn~s~ na probleme drugih ljudi I njegovo poznavanje nekih situacrja.Tz=r}i. g) nesto drugo (navedite sta) _ 9. I razu~ (uceniku. 0 to~eci i sl._ za In. nepovjerenja I neorgamzrrano. (1(Y~jellJ. a najcesce problernaticna. a naruSava i tok razgovora. Medutirn.. Vrlo cesta upotreba ankete i nestrucna primjena dovodi do negativnog stava prema vrijednosti ove rnetode. Ija. K. . ~o. izbor onih na koieCt:l5itt nmijen 'ena (uzorak III populli8j~prodo<!_enjeankeiiranja... nastavmku I dr. . roditelj 1 dr. Nadalje. diti. Treba imati u vidu da je ap. .i!!.i.n OI:n. naJb'oiJeje da se voditelj ne upusta u opsirnije diskusije." . . . odgovori su realniji i objektivniji (istinitiji). voditelj ce u takvim slucajevima sugovornika utjesiti oa taj nacin sto ce mu reci da i drugi ljudi ne rnogu nista iIi vrlo malo . • . lunar. 0J'tre e profesionalne orijentacije ucen!k.vazrie.l"1e~u~lm. koja ga revoltiraju.e~n~ po..o. u 0°ine S[O onJogu6:. • £}. ruder- '.. nepovjerljivi i neodlucni. .ya . onaj koji ih ne"nl'zumije zapada u stanje frustracije i njegove najcesce reakcije su agresivne prirode. i to ~i u kern slucaju ne z_n:!LI a d on nerna svoj plan I cilj.. Ako se ra~govor v<?dl ~ arrnosferi velike napetosti.·e rvi kontakt uno tko vodi int~rv'u sa uce~· . valjanost i pouzdanost.nlg:~tnih akcija. toku intervjua takoder veOI~a y~o. onda je 10 anketa). ealizacija svake odovih f~a treba biti zasnovana n. m. y09~telj inte:.. u.· . zavarivac i zidar. stalno biljezeoje odgovora smanjuje pafnju ispitivaea (voditelja). " /75) Ako se dogodi da ispitanik mora cdgovoriti na pitanja. Doaj '. k oznr.yelikiP l!1!eri 91l1?gu¢ava lednostavnIju 06radu do ata a . e) za njihovo obavljanje potrebni su veliki fizicki napori. Praktienu i teoretsku vrijednost imaju.. . kada se daju odgovori koji se ne odnose na njih direktno._S u'e vn erne IS Itlvan a I obrade podataka. c) nedovoljno su placeria. povrsan i nestrucan takav isti stay i ponasanje zauzet ce i oni koji popunjavaju anketni upitnik.tnacelmm postavlciima pSlholo~ko-soclOloske metodologije. !( 4. d kQJen!~ kom slucaju ne smije odstupi!.vati i ka~o c~ te. reagirajuCi pravovremeno . h Kod landardizirao(W. galvanizer. .akav ce stay sugovomik zauzeti prema voditelju zaYIsi i kakve ce odgovore da. I: . .!!t<l_.la.ltlga kada su ueenici umorm i neraspolozeru (oakon nastave ih u slobodno vrijeme] III s rodlteljima pnje i nakon roditeljskog sastanka. tupetar.. pridrzava ncke unaprijcd prip!emljene ~l:eme.osnovu dobivenih rezultata donose zakljucke .ikl. Ako su pitanja preteskai zahtijevaju odreden stupanj obrazovanja. Ako se takva pitanja ipak moraju postaviti. Prividna jednostavnost ovog postupka navodi mnoge (i nestrucne osobe) da konstruiraju anketne upitnike. S12 rnisf ite ~ta bi ucenici trebali znati 0 odredenom zanimanju prije nego sto se za njega odluce (Na vedite sve sto mislite da bi bilo pozeljno) _ f . Predno~~ so 0 ~~§ In~ervjua j~.upotnje I~I0 a . .ika i rodit~. f) post oje predrasude prerna tim zanimanjirna u odnosu na »intelektualna« zanimanja.a. prekinuti svoje izlaganje kako bi omogu¢io ispitivacu da sve zabiIjez~ a to oteillva Citav posao.' vnjed~ jedno pravi10: ako zelimo dobiti onjentacione podatke 0 nekoj pojavi (zeIJ~. rezultati koji su dobiveni pomocu strucno sastavljenih i primijenjenih anketnih upitnika. On treba steci dojam I uvjerenje da mu se ze.lema.tr~ 1" ..

Bez obzira na poteskoce (na koje se nailazi u primjeni intervjua) i vrijerne koje je relativno duze nego kod nekih drugih metoda prikupljanja podataka 0 uceniku. teresi vezani za tehnieke aktivnosti (popravljanje aparata i strojeva.'lnteresi vezani Z'\ druge aktivnosti. oblikovanje. .: nteresi vezani za pomoc u kuci (kuhanje. Krajnji ciIj sveukupnog odgoja i obrazovanja jeste priprema i osposobIjavanje roladog Covjeka za uspjesno ukljucivanje u radni proces. . moze se zakljuciti sto ucenika najvise interesira i u kojim aktivnostima ima najvise uspjeha. kao i drugih predrneta). da bi se smanjila pogreska parncenja. ukoliko to sadrzaji dozvo!javaju. iz SH. sivenje. ':.. : ..:. rnakramea i . Da bi se dobila sto svestranija slika 0 ucenikovim osobinarna i drugim vaznirn faktorima. bilo kako se vrs: biljezenje podataka (neposredno nakon intervjua. Mcdutim. druge obaveze prema skoll 1 skol-. . nastavnici.5. vodi racuna 0 tome koji aspekti profesionalne orijentacije se mogu realizirati.ku~ava s~ rijdi~i pornocu snirnanja na magnetofonsku trakiLJako Je to dobitak za voditelja. kao i drugih podataka dobijenih od osta1ih faktora (strucnjaci. a ponekad i iz reakcija i gestova na pojedina pitanja. ako okolnosti nalazu da se odgovori ipak moraju naknadn<_JbiljeZ~t~ onda {rcb~ poy?vati pravilo: s biljei:enje~ odgovora nc smije sc odugovlaciti.. rukovodioci sportskih i kulturno-urnjet.' . Najvazniji od tih aspekata jest pitanje iskrenosti ucenikovih odgovora. :. razglednica. Ne postoji gotovo nijedan predmet u kome se ne mogu uz pojedine . . Ako se izgubi iz vida taj cilj. ~ '/12.' . ~~teresi q:_nteresi SI. . Iikovnog.. »Cesto izmedu redova« ispitanikovih odgovora iii procjene onega sto narn nije rckao. .)'iVOtereSi . .radija)? . roditelji i dr. '.. preporucljivo je da nastavnici pojedinih predmeta (ako to prograrnski sadrzaji dozvoljavaju) u toku skolske godine daju skolske zadatke na ternu iz profesionalne orijentacije (npr. dinirn slucajevirna on je jedini nacin da dobijemo zeljene informacije (npr. izrada goblena. novca. stvaranje. ." .... !9Interesi vezani za likovno izrazavanje (crtanje.":'/ .. pa cu kod kuce na rniru svc to srediti i zabiljcziri«. teresi vezani za kolekcionarstvo (skupljanje maraka. spreroanje.' 5. Zabiljcskc treba izvrsrn neposredno nakon obavljenog intervjua. aktivnosti (sviranje. na ispitanika to mozedjelovati zbunjujuce i zbog toga postaje nepovjerljiv. geografije. ~tg~i vezani za pasivnu zabavu (slusanje muzike. pornoc starijim i.Intere51vezaDl za skolske obaveze (ucenje. nije to bas sve tako.. Da bi se postigao pravi cilj potrebno je da svaki nastavnik u toku obrade gradiva iz svoga predrneta. u poje.'.ipletenje. ako se dijete bavi aktivno sportom iIi ucesrvuje u radu nekog kulturno-umjetnickog drustva. kao i u drugim slucajevima). nickih drustava. Na osnovu podataka prikupljenih u toku savladavanja gradiva iz pojedinih predmeta i nastavnih oblasti.. U svakorn slucaju.. Ponekad se na osnovu nekih nedosljednosti u samim odgovorirna mogu donijeti odredeni zakljucci. vezani za literamo izrazavanje (citanje. Zato voditelj treba iznijeti svoje primjedbe i utiske o najvaznijim aspektima odrzanog intervjua. Dogada se da ispitanik nakon zavrsenog intervjua sam kaze: »Pa znate.tocne rcprodukcijc pajedinih ":\" .eienja P?dataka po. onda odgoj i obrazovanje postaju sami sebi svrha. drugovi. kada osjetimo da ucenik ima posebnih teskoca u vezi sa izborom zanimanja iii skole.' . . [ i { :. lntercsi I'm) I vezani 703 pornoc ljudirna (cuvanje djece.. . istovrerneno iii magnetofonski). tematske cjeline. . .' . .) na osnovu metoda koje su navedene. Lnominantno podrucje interesa za svakog ucenika rnoze se dobiti na osnovu podataka koje daju roditelji.iznernog- Uy_osljednje vrijerne problem bilj. . Ostali oblici prikupljanja podataka Rad na profesionaInoj orijentaciji ucenika treba da bude sastavni dio odgojnoobrazovnog procesa..'. . ' . obraditi i sadrzaji vezani za profesionaInu orijentaciju. tapiserije I~~ .. konstruiranj .. odeliranje). vezani za rucni rad (vez. Da bi se olaksalo svrstavanje ucenika prema dorninantnim interesima i podruejima kao primjer cemo navesti sljedece kategorije: . . na- rod' sn'i) . muzickog. sIikanje. Najopasnije je u svernu tome ako voditelj intervjua rezonira ovako: »Najprije cu zavrsiti svc predvidcne intervjue. pisanje j 51. . pjevanje u horovinIaICUD. ~. 57 .1..i:· ""F colazi onda kada ispitivac naknadno dobijene intcrvjuorn. U tom slucaju njegove pribiljeske predstavljace zbrku podataka koji ce se pornijesati i nccc imati neku znacajnu vrijednost. nekad su vazniji podaci uego njegove »ciste« izjave. posebnu paznju treba posvetiti prirnjedbarna voditelja intervjua. rad u vrtu). vezaoi za sportske aktivnosti (bavljenje pojediniro vrstama sporta)...". ..kako sam sada varna rekao«. gledanje televizijskog pro·gram~uSanje.. ako su roditelji nepismeni..). skim odl3n~ S6 m~~~i za muzicke vezani koncerte).\ . /-. b iljczi odgovore (jj..

. jer one vee sada imaju teskoca oko nacina finansiranja ove djelatnosti i obezbjedenja kadfa posebno za nju. " . da smo jos daleko od toga da mozemo tvrditi da ked nas postoji profesionalna orijentacija kao program iran i razraden sistem koji se primjenjuje u praksi. a radi se i na njenom znatnijem provodenju u prvim razredima srednjeg usmjerenog obrazovanja." :.. prihvatili smo i stav da profesionalna orijentacija irna osim individualnog i veliko ekonomsko. Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju prilog Biltenu. drustveno i politicko znacenje.17. Intcres je drustva da svaki subjekt razvije one svoje potencijale koji imaju najvise i. strucnoj i profesionalnoj (institucionaliziranoj djelatnosti. Vee srno govorili kako je tekac razvoj profesionalne orijentaeije u Bosni i Hercegovini.'!_:~dubliem poznavanju drustvenih cilieva. potrebama-zakac!rovIma.. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA DANAS Za razliku od kapitalistickog drustv~gjtlr_9i~sjonalna. profesi6naJnom oiij~mll<:i15m. potrebno urvrditi minimalan sadrzaj zakonske regulative u obrazovanju. Savjetovanja za sve one koji se bave profesionalnom orijentacijom postala su redovan oblik strucnog usavrsavanja. zaposljavanju u udruienom radu.-ii1coJojje vise rijeci bilo u prvom dijelu ove knjige.") ·. u naseTI. Savez udrufenja za profesionalnu orijcntaciju. .profesionalne orijentacije temetih. uveden je i kolegij profesionalne orijentacije. institueija i organizacija u profesionalnoj orijentaciji kao drustvenoj. Prihvatajuci da izgradnja sarnoupravnog socijalistickog drustva u nasoj zemlji pretpostavlja raeionalnu raspodjelu kadrova... izvan nastavnih prcgrama . ! 6. pa sarno da jos dodamo. ~adni~zadat!l~a. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. u okviru Odsjeka pedagogija-psihologija. U okviru visokoskolskih ustanova. da je posljednjih godina profesionalna orijenracija uspjela da se probije u osnovnim skolama... ..' n) Koncepcijaprofesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. zahvaljujuci uvodenju pedagoske sluzbe. poseban otisak iz Biltena Saveza drustava profesionalne ~~le~tacijeHrvatske.zg\eda da doprinesu razvoju drustva. U skladu s tim i sloboda izbora zanirnanja i rada ima svoje ogranicenje.psihofizioloski ' da (zanirnanja. poslq_va. . Poseban otisak iz biltena Saveza drustava za profesionalnu orijentaciju Hrvatska. razvoja. Stoga je drustvenim dogovorom . i vas uno'. broj 15-16/80. nego i obaveza svakog clana drusrva. prije svega. <~oguenosli obrazova~ i zapoSljavaoja. U) Koncepcija profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drusrvu. kako je to receno tl Koncepciji profes~o~~qe_ OIJJ~!lraC1Je1 socljaltstlckoDl 1 S1flrioupravnOrii"drustvu-.el1~ts1jedecjrrrp61liZnIm <:?~n_9_va:m. Pravilan izbor zanimanja ne postaje sarno pravo. 15~16/80:.. No ill to nece biti dovoljno ukoliko ostane sarno u okviru vaspitno-obrazovnih organizacija. 'gdje se pod racionalnom raspodjelorn smatra utvrdivanje najboljeg moguceg skJada izmedu interesa i sposobnosti pojedinog covjeka i interesa i rnogucnosti drusrva. Ako prihvatimo'ovu -osnovurondamoramo priznati. Ovakvo stanje i savremena drustveno-politicka kretanja u nasoj zemlji sigurno su utieala da je Savez udruzenja za profesionalnu orijentaciju dao na javnu raspravu »koncepciju profesionalne orijentacije u socijalistickom samoupravnom drustvu«.~1 ... doduse.l_d_DlstvU koncepcija .nad. a samoupravnim sporazumima utvrditi dufnosti i obaveze razlicitih subjekata. str. 59.selekcija .dorninira.fna kako dobro pojedini aspekti profesionalne orijentacije bili teoretski razradeni.

. m~kase spaJa~u.~j. Ueesnici su duZni da staino razvijaju metode.jom i. _ --.«") Navodimo i slucaj zanimanja vezanih za elektronsku obradu podataka..~~a· nizacijafiiaIidrirzcnog rada rnaterijalne proizvodnje I drugirn.. razvo}a .l..<·..infornpsu ?mladfuu i ~ge.lie5a_QlL se-reffieIji n?J.. Neka zanimanja nestaju.-4dn(}5nG--ZajedniceJ. VIse 1 VlSO 0 0 razovanje. odnosno za koje udruzeni rad iskaie potrebe.obraz.. Mr ecc Komnen KneZevic i'Miodrag Milenovi6: »Znataj-b~va U 1!druieriom I 0 radu« •.e ra za sre nje. GIRO Drin a _ GoraZde.. zasnovano na dugoiri6ioi.og Vidljivojeda uskladivanjeupisa')l&nikas potrebania lidroZenog r. o:(:>ntazen..i:llmanja_prije. a ~ nekih..o\'anj_eu ~1d1du5 potrebama~druzenog rada.godine) . a na taj razvoj uticace zahtjevi i potrebe udruzenog rada. '. radne organizacije: GRO Vranica _ Sarajevo. .. tesari. _'. To su: diplornirani inzenjer za racunare i diplornirani . SaraJevo. _ »Polazeci od znaCaJa usldadlvanj3 obrazova... »Promjenom i poboljsanjem teh~?logije ja.cijLugy_oj~"p'!j.usioVlIDa I moguenosttma skolovanJa I . Zagreb. Na nivou stepena VII takode irnarno predvidena dva zammanja. kadrovi za oblast kulture i umjetnosri i dr.toku obrazovanja. D!IDas. Slicno su ueinile i neke druge radneorganizacije.~~::.. ZatC!. jer tendencija je da vaspitno-obrazovne ustanove mogu osposobljavati ucenika sarno za ona zanirnanja za koja postoje poslovi u udruzenom radu. ali i specijalista za kompleks ljudskog faktora: 50ciolozi. inzcnjcra i ekonornista svih profila. .~ skela. rova..Za..iodnosno da se i. di~:lzborzammanJa re~je. potpisali su marta 1979. stavno-naucnog rada na osnovu konkretnih i dugorocnih potreba udruzenog rada«. pa i struku. _ ~.r:no~t~en ms~~lacIJa.J.-Strucni3ci 'procjenjuju da tehnologija ide ispred ~~~~~\. GRO Bosna Sarajevo. rukovaoci gradevinskom mehanizacijom i dr.obrazoyaqjestalnc mora prilag-odiiv3Iirii:voju tehnike.·:'.. na poslovima uredivanja i ciscenja terena i zgrada._adrru'a-Sa~t~:. ..o':iaposrav~·u ..1 o?razovaflJe.Ui.. izradu projckta i konstrukcije proizvodnje i organizaciju proizvodnje. montaien specijalnih instalacija.. Politike i tehnolo~kog ..))usldadivarije sistema usnljerenog 0 razovan1l!3.1. sto zahtijeva visi nivo naucnosti i sposobnosti. GrK Zvijezda Yisoko. vodoinstalateri.!J. "Zi\'i rad se prernjesta u sferu naucnog istrazivanja. psiholozi. :osnovniIIi :iajednicama"odnosno · 2ajedniCOm..« (Dr Stevan Bezdano v.jelovanju svih cinilaca_9. obrazova. operator za autornatsku obradu podataka (stepen IV) I programer spect~alist (stepen V).()_a mq~ajupj~dl\i£k. te da bi ova grana privrede sebi obezbijedila kadar (sada deficitaran). Ix svega o . u gradnJ!. zbog sl?eClJahzacije tehnologije nastaje vise zanimanla. nastavnicki kadar. na.!~<i ::s Osnov~ profesionaine orijentacije u poIXtnom ~pnju srednJ~g us!I'J.d..':"j::·'.6...Lu.!ld~ptacIJ~na prornjenljive uslove rada i ornogucilo dogradnju odredenih speClJalizacIJa. I ~a nivou stepena VI imamo predvidena dva zanimanja iz ove stroke: infeojer orgarnzaCIJe automatskc o."'" . GRO Put Sarajevo... k b' _ organizacijama za struCnQ.. razvoj obrazovanja i kadrova do 1985.a_dr_q:!. auto~ats~e obrade podataka. GRO Bosna-putevi Sarajevo. To n!Je slucaj .i ~. dnika dnie.risoko_ ob1"aZOVll1l. . arrniraci. u~~ lavnom zbog toga sto gradevinarstvo i industrija gradevinskog mate~Jala u Jug~slavlJI danas zaposljava oko 740. .lz?laClJ~.c'\~"1. GRO Igrnan Illdza...je. prcma. GRO ZGP Sarajevo.drustvene dogovore i samoupravne sporazume.ra~nskog osposobljavanja i trazenja odgovarajuceg zaposten]a. vise l?uta (4). . .:L.~dlma treba biti dovoljno siroko i terneljito.!p'3-mer. prp. GRO Sedrenik Sarajevo. . kao i moguenostima zapo§ljavanja«. radne lj~d~ o razv9jnim. U tradicionalnom nacinu gradenja.1'fiVednekomore.k1adenom. GKRO Standard Rogatica. .u ~jedno od zammanJa. ucenici se usmJeI?-vaJ.~oJe se daJ: rnl. ~. manja i-montazeri osnovnih konstru~C1Ja... ..odat.: _. uzirnajuci U obzir sposobn s I I sldonosti pojedinaca.1s. druga n~taJu.sarno kod nas u Jugoslaviji. osnovna grupa struenih radmka su zidari.. koje su uzele kornpletan nadzor i brigu 0 ucenicima od njihovog upisa uskolu dozaposljavanja.. U unapredenom tradicionalnom grade.Yl'.. KRO Visocica Visoko.Cl i ..hom gimnazije. Da bi ucenici koji su se opredijeiili za zanirnanja iz podrucja gradevinarstva bili sto blize privredi i u toku skolovanja. i svrseni studenti obrazovali uz ~d putem. . oblike Ipostupke struenog rada na profesionalnoj orijenta~jii da blagovremeno ..~Ju )avIJaJ_~~e ! nova zanunanja: rno_nte. . . . elektricari. tekuCim kadrovskim.godinaJto mati 'da obrazovanje kasnizatajperiod.~~acij~_bil. 60 . . Ova tendencija vee je vidljiva U osarndesetoj godini.. RO GrK Hidr~gradnja Sarajevo.hrazovnog-pr~4fgaBizacija_ udruZei10g rada. toku rada...ede i druStvenllHi5effitOO&ti. organizatori i koordinatori ucesruka. U clanu 15. ."..~peCljalizovanim strojevima i ~redaj~a.-~~jem rjesavati U saradnji sa' i".dllo. godine Sarnoupravni sporazurn 0 udruzivanju sredstava za stipendiranje i kreditiranje uccnika usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitamih zanirnanja gradevinske struke.prekv~aci. u:' " . ucesnici se avezujuna.:"'. rnedicinski kadar.:. Tak~~e pre~a ~ekirn poda~m~_u Francuskoj za pet godina zanirnanje prom!jeni~o oko 2 mtil?na lj~dl! u ?. "~i~ pre~~~~~i~~[~\'!)r:1}.' . Za prol>lematikU koja se ovdje tretira najznacajniji je clan 14. jentacijom.i.za 5:7.. tehnologije i nauke uopste. navedene potpisnice raspisale su konkurs za dodjelu 654 stipendije redovnirn ucenicirna usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja deficitarnih zanimanja gradevinske struke.da su se svrseni u~m'?l srednjih skola. kontrolor uiazn<>:-izlaznih poda~ (stepen III). pa cemo ga u potpunosti navesti: . ) "Mr Milo~ Delat: MeduruirOdna zavisnost kadfovske gradevinarstvu (referat na Savjetovanjuu Zagrebu. vozaci ~upravljaci .. godine. . ':i:.Prcrna prognozarna Saveznog izvrsnog vijeca iz 1971. GRO Granit Visegrad. monteri centralnog gnjanja. drustvu imaju i upravljacku Brze prornjene u tehnologiji zahtijevaju brze promJe~e'u ~trukt~ri i profilu ~a~.. rnontaieri zavrsnih radova.?q~anizator. gdje je istaknuta potreba da se »obezbijedi organsko i funkcionalno povezivanje svih stupnjeva obrazovanja i sa materijalnorn proizvodnjom i veci kvalitet cjelokupnog nastavno-obrazovnog ina. ) Kada se danas govori 0 zanimanju onda se 0 njemu iskljucivo govori kao 0 dinamickoj kategoriji..odrucju .~:DruStvenom ~o oyorU. ". To je pojava u citavom svijetu. ~IStem:~uCar 1 51... osnovnih zajednica..L".>:~je je osnovana Samou ray mteresna' za edruca zazapos ]avafl[e. krovopokrivaei.. godine pretrpio bi izmjene u srnislu povecailj~ ucesca strucnjaka.:_itt:~e u gra~evinars~ 1 . maj 1980. 1978: (Dragan Tarluh. masmisn na pumpmm postrojenjirna.« ") POW] proizvodno-izvrsne uloge kadrovi u nasern ulogu. se obavezuju da eepitarijau yezi sa profesionaInom ori. U prilog ilustracije razvoja zanimanja navescemo primjer iz g~~devinarstva.~Ogga °jdY)nja RSlZ za zapo~ljavanje. Sigurno da ce se i ova zanirnanja jos razvijau. struenog osposobljavanja. ov.adnika-'Z!i~fednj~. licioci (moleri) i instalateri grijanja..' .njem. ucesnICi su duzru ramjati profesionalnlUlrijentaciju (podvukli autori) i pruzatf strUcnu r/il0moc: . _ radni~rilikom izbo.. Prije: 10-15 godina kod nas nije bilo Skola za zanimanja vezana ~ aut.organizacijama u "ezi sa izborom radnika radi zasnivanja radnog odnosa.'·i. : :.Q. op~tor.ir3l... __ .i: -61.n()va Z<l:~.bradc p. GKRO Sretno Breza.az.. .druSty~n.Wbr. U skolskoj godini [980/81.: . .jer zarumanja B1SU static. Na taj nacin su gradevinari poceli provoditi u djelo stavove idejno-politicke osnove drustveno-ekonomskog razvoja SRBiH do 1985. .v~C u srednjem usmjerenom obrazovanju.)rganizator-programer.. .. .. monteri oplata. »Utesnici.. RO GeoinZenjering Sarajevo.nih kurseva za odredeno zanimanje: busacica. u pripremu proizvodnje. da 1JIobez1J!Je..SSR-u Je vise od trideset miliona zaposlenih moralo steel proizvodnu kvalifikaciju I sl.' Iste osnovevec suprije ugradeneLu neke.potrel?ama. potrebama._Jer ce jedna oso~a u to~u radnog vijeka sigumo prornijeniti zanimanje. prekvattIlkaClje 1 obrazovanjau. .orijenta. godine.zaJl:ailiO:vl~U(1~~~o:e ~tt:n~ s~~. . struCnog-usposobiJavanJa.a-stmCno...wis ". Razvoj zanimanja Vaspitno-obruzovne organi....o__kog n~v.a.Tako.000 radnika i po ostvarenom ukupnorn pnhodu nalazi se na prvom mjestu u nasoj privredi. .~~t.d. dok ce ucesce nekvalifikovanih radnika bit! svedeno na mmimum. GRO Ingrap Hadzici.polititk:ili zaJednica«. ma. admum iz.I. GRO Grbavica Sarajevo. operator pripreme podataka (5tepen II).J<j.?~atsku ~bradu podataka.anje.)blj1LUYal!l.. Kadrovi su se pribavljali na taj naein . nog rada.bQ1ll:..·'npr.o·.

gradevinski inienjeri itd.96 3... gradevinski radnici. .. a" ~ .24 0. . .geoloska~~ kOzarska su:uka.21:inJicka..itd.240dsto 3.._ " _ _..-~~:' su.i!IQst. zavarivaci itd..:~~\.10.62 odsto) jos nema trideset godina.ruienOg-rada~m-~~I1~le-dn.. Radi uporedenja.68 odsto 6.u kategoriji VSS radnika: ekonomisti.08 1. admlnistrativni tehnicari-birotehnicari elektrotehnicari jake struje ..:·. njihova struktura je sljedeca: .680dsto 2. arhivska .t~~l. . masinski inzenjeri.! . npr.. _' __ _ .47 3. a javljaju se i neke struke. diplomirani masmski mzenjeri.. po prvi put 28056.' I) Bilten Saveza SIZ za zaposljavanje SRBiH za septembar 1980._.13 3. Zatim slijede s~ pro~ntom od Opdo 0. .". ._ . Medu njirna je 80313 onih koji posao traZe po prvi put.:/'1 " /. Mada vecina onihkoji traze zapcislenje ne zeli napustiti mjesto stanovanja.4 OdSIOSSS radnika I 3..99 1.-...." :t!h. • .131. 10. tesari izvlacioci iice i pro fila.. Do 18 godina starosti ima 18133 neza'poslena radnika (12. ~.93 4.4 odsto).gasna struka.. radnici: 1993 (zena 56.' earSka.85 4.' :: .: . koji na podruqjti SR BiR eekaju zaposlenje. . diplomirani gradevinski inienje_ri _itd.. .VSS radnici: 2175 (zena 60. fnzersko-kOZ!TIetI-. rudarska struka informaticka struka sumarska struka poljoprivredna struka metalurska struka prehrambena straka procenat sloienosti u datoj struci. geodetski inzenjeri.39 2.6_2.45 2./iitl dat pr o cenai kOJIse odnosi na zanimanja III slepena slozenosti ucenika. navodimo i CeSea zanimanja radnika u pojedinim kvalifikacijama. . .27odsto 2.:.. tekstilna struka prosvjetna struka prevodilacka i arhivsko muzejska saobracajna struka 10.kIh kadrova k?. Kj.t~onema.887 radnika.62 OdSIO .' . staklarsko-opticarska struka.9ii:bl-ii~oi:e_pqlrebe uskJadile.t1 sa d.:.alo.. stvara se..struka 1 struka ~..k a. '. godine u sarnoupravnim interesnirn zajednicarna za zaposljavanja SR Bosne i Hercegovine ') zaposlenje je trazilo 143. stvena struka. u SR Srbiji.~~.650dslO 4.' .04odsto 6. rudarski radnici.. '..10 4.__ .99 . ': ': ..!. u septembru 1980.bl[l'prubIC'ITI~Prob1ema.Ojl privreda ~!!rnoze a~' sorbiratlS 'dru-ge-st@~"m:. '~:.~ '. .' .24odsto 2.odin.:-ni1:isen'c uPI~uj~ U~~~JlQlr~...39 £1 5.poljoprivredna .c.45 6.:-. Tako.'+i:~.u kategoriji VSS radnika: diplomiraru ekonomisti.PK i NSS radnici: 9160 (zena 68.69 1.4 odsto ~K I NSS radnika 17 I OdSIONK radnika 10._:. 2..llP P!Q!Jkll!£. na podrucju SIZ za zaposljavanje Sarajevo za 1980.900dslO 4. med~II?' Ima: . bar sto se tice nivoa znanja u pojedinim stepenima slozenosti.00odsto 5. zdrastvena struka matematicko-tehnitka struka elektrotehnicka pravna i birotehnicka gradevinska kultura i informisanje ugosliteljsko-turislicka str.::..30 1. _ .83 2..V-radnika. ~ ne zaStite. itd.e_tJUJ~b... kulturna djela!D-~~_bi1:)liotekars~ struka.61 9. . g.99 2..vss . ..59 odsto). godine sacini nomenklatura zanimanja na nivou Jugoslavije. .t. .96 7..oJ stran~ stva..":ima odrede~e kvalifikacije (pre: rna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici): 39. 1..48 3.0.isk~~~ne.hemijsko-rehnoloska 8. PIT shuk~/~~tro-j.._..'!Jc.27 10. . ..67 7.veterinarska struka.efiCitamim kadroviIT!~ .77 2.. ekolofro-higijeDl~kll:.: s~ Neke razJike vide se vee na prvi pogled i u nazivima struka i u broju predvidenom za upis. primijenjemi umjetnost.61 odsto).. :.. reci da su i programi za pojedina ista zanimanja razliciti u razlicitim republikama i da za sada nisu predvideni nacini objedinjavanja programa i izmjene iskustva.48 4.e~~r~~.24 odsto).44 4..:. To su potrebe... ne bi bll? pro1J1e_ma~1t1 ~a s~fi~ta~~I~~I..¥~X{. Istovremeno.950dsto 2. mUZl~astruka. i zanirnanja a posebno jt: IV srepena godini prcdviden struka u sljedecirn je u pis u I [J i IV procentima: 16.94ods10 5.. u svim kvaJifikacijama. sljcdece potrebe za kadro.80 4.9 OdSIOKV 1 VKV radnika. '.. .'.radnici bez kvalifikacije: 70288 (zena 59. po prvi put 1308. lake se brojnezaposlenih mijenja. _.R. od cega je po prvi put zaposlenje trazilo 108. preko polovina onih koji trale zaposlenje su iene-radnice. prema konkursu za upis u skole srednjeg usmjerenog obrazovanja.18 odsto). u SRBiH nema prosvjetne struke (nije predvidena Nomenklaturom zanimanja).KV i VKV radnici: 29552 (zena 33.54 0. Prerna dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici. govori i podatak da medu onima koji trenutno traze posao putem SIZ za zaposijavanje 118761 (82. pored podataka da vecina nezaposlenih traii zaposlenje po prvi put.3 odsto). __ .050dslO 3.95) 8. .d!ln~~ ~~a_! a__~!Ce ih. . ~ 'potraznJ~ za ~jlma)e veil. diplomirani pravnici.37 1.H<Y. po prvi put 1796. Mada je navederio stanje trenutaCni presjek. .48 1.4 odsto). slgurl!~ . izraieno u procentima. geodetskastruka. a 3863 bilo gdje.:~.82 29.32 2.97 1.Yls. kojih na podrucju SRBiH nema predvidenih.<. Stoga je Drusrvenim dogovorom predvideno da se do 1982.·:.{. pravnici.. npr.61 8.4 odsto VSS radnika.odinu.iom. u kategoriji NSS i PK-sumski radnici.u kategoriji SSS radnika: masinski teunicari. '. prema dvojnoj kvalifikacionoj ljestvici.! ..98 4. .>' .a!edmh _:::f. skolskoj godini zastupljenost pojedinih struka u srednjem usmjerenom obrazovanju na podrucju iste SIZ.n~la_n.73 0. Treba.75 0.struka Javnoginfonrusanja..39 3.··:' .58 1.00 odsto prirodno-tehnicka struka ekonomsko-komercijalna str.40 . rang zanimanja mahomostaje isti. " .:.7 OdSIO l/~S r~dnika. po prvi put 22108.Da semahom radi 0 mladim radnicima. je sljedeca: ' Stepeni Struka metalska struka ekcnomska struka elektrotehnicka struka drvopreradivacka struka gradevinska struka medicinsko-zdravstvena struka adrninisrrativno-upravna struka saobracajna slruka' ugostile1jskO-lUrislicka struka tekstilna struka ' trgovinska struka jezicko-prevodilacka struka bemijsko-tehnoloska str. Najkarakteristitnija zanimanja U navedenirn kvalifikacijama su: .48 3. :..28 5. Uskladivanje upisa s potrebama udruienog rada Prema dosadasnjirn iskustvirna.. od eega 17376 traZi posao prvi put. godine.~"~-:. zub()zd.22 5. nazalost..rnasinska :ol< u!'lura)c izracun~la prcma u ku pnorn broju pl:Jllir.::·~. ukljucujuci i inostranstvo.735 radnika.54 17._'. pornocni monteri itd. ".SSS radnici: 30567 (zena 67.'':". Kako se vidi. prvi put 5490..93 -.ra._.. .48.. _ ..i!n:talld.ajuSliT!cilaml k~rovl_poJe~tnlh zanimanja.18 OdS10 Ukupni III IV - - 20.09 1. . ..280dst'o 3... zatim hidrometeoroloske i dr. . . kada se broj (planirani:i~isan~nika mO' redi sa pOll a2:!:!.' ~ >:::~}. : ...Tstovrerneno u 1980/81.30 (9.::~ struka.62 __ .97 1..30 3. '.!<.:Q~. ipak njih 5354 primili bi zaposlenje bilo gdje u Jugoslaviji. .' " . izuzev KV i VK.~. sto JOSvise stvara privid nezaposlenosti.<l1matU_!l. 20.. iako se i tu vee javljaju tendencije da se ovi programi usklade.9~_ 4._ . prvi put trazi zaposlenje 50129.: ..u kategoriji KV i VKV radnici: zidari. . u istoj skolskoj razred srednjeg usmjerenog obrazovanja pojedinih .t .16 -2.

.(99). _ auto-rnehanicari . ' Izuzev ianirnanja masinski tehnicar.170 (108) ..299 (237) . i~t_ineda je mobilnost radnI~a mala. _ frizeri za zene _ 676 (427). Postavlja se pitanje.tehnicari za drurnski saobraca j _ 345 (310) . ogromna vecina su zene . .nastavnici srpskohrvatskog-hrvatskosrpskog . pojava ~a s~ svako ipak radije zadriava u mjestu stanovanja ill mjestu skolovanja znatno doprinosi ova. .. mada.70 . .36(45).2156 (1929) _ rnedicinski tehnicari .finansijski tehnicari _ 366 (344) ..440 (414) .masinski tkaci _ 178 (155). vSS i VSS r adnike. .1211 (741).grad~vi~ski tehnicari za visokogradnju . _ krojaci zenskih odijela . 30 bravara i masinbravara. ·=~~~~=i~6~~~~~BiR~g~:'\/~:{~~:2. ali i prevazilazenje nekih predrasuda.rnasinski tehnicari . III eestog odbijanja radnih orgamzacija da prihvate radnika kaji nije regulisao v<. ovi podaci mogu nam (u nedostatku podataka 0 tome koliko uopste ima u pojedinim zanimanjima zaposlenih zena) posluzlti kao indikator da se i u nekada tradicionalna »rnuska« zanimanja sve viSe javljaju zene. _ elektromehanieari .840 (801) .123 _ (102).1767 (1585) . . _ prodavaci .646 (606) .administrativni tehnicari .Profesionalna orijentacija u skoli 65 ..306 (230) _ zidari .limari . Zakonska obaveza od 3 ods to. 14 autornehanicara.1234 (971). _ masinski mehanicari. . rnoze se nazrijeti dio. crm zavrsi skolu.2499 (2016). bravari . Takode ima ne mali broj slucajeva da se svrseni ucenici prijave zajednici. 4 molera itd. .. 103 (89) . .203 (133) _ saobracajno-transportni tehnicari . _ instalateri vodovoda .1847 (1539). _ krojaci muskih odijela .kvom stanju. .elekrrotehnicari slabe struje .106 (87). _ preradivaCi vjestackih masa _ 128 (107).29% su zene.1926. _ bravari . Iimari).metalurski tehniea. 26 pogonskih elektricara.ucitelji _ 222 (63) .154 ...525 (495) ..hemijski laboranti _ 247 (212).duci sn. 64 '5 . .. od ~ezaposl:~hfn::era 98. I u ovom nazovimo visku odredenih zanimanja na trzistu. _ konobari .213 (181) . hemijskih laboranata 94.122 (80). Najcesca zanimanja medu. .nastavnici predskolskog vaspitanja .stalnog boravka..medicinske sestre .nastavnici razredne nastave . . . ne moze da podrniri poriudu rotadih kadrova.255 (96) . najcesea su sljedeca zanitnanja: . VSS kvalifikadja. glo daca i i~duslrijskih IT mehanicara.30%. _ vozaci teretnih vozila .730 (539).. _ auto-limari _ 245 (210)..fizike . _ RTV mehanicari _ 373 (315). nekad najvece prepreke za opredjeljenje iena za odredeno zanimanje.ratarski tehnicari . da 1i se mazda radi a tome. .nastavnici matematike . .ekonomisti-komercijalisti . buduci da se vecina s. . u svim ostaiim zanirnanjirna vise od 50 odsto nezaposlenih suzene.kuhari .289 (63).da sc radi 0 svrsenim uccnicirna SSS.2919 (2738) . .2752 (2290). 5 vozaca. da su upravo zato nezaposlene sto su zene.156 (133) .nezaposlenimakoji su zavrsili fakultet ilivisokusko- .rednjoskolaca. . ali nastave redovno studirati i ne odjavljuju se.."l:I1. 30. .62.. sada znatno smanjen..babice . To je omogueilo razvitak tehnologije.koMekcionan _ 697 (613).22%.laboratorijski tehnicari . ZapasJenje reb i 62 zene strugan. '.zubotehnicari . .. elektrotehniear jake i slabe struje tehnicar ~ drurnski saobracaj isaobracajno transportni tehnicar..sao. _ metalostrugari i strugari .:dnJcg usrnjercnog obrazov.145 (63) .383 (333) .1299 (1137). odijela 9006%. jer se ili slabije prima rena radnica. . Stanje zabiljezeno u septembru mozda i nije odraz pravog stanja. nezaposlenih. ··~~t!!~J.242 (196).102 (82) ltd.maturanti girnnazije . kroJa~ mus~.administrativni.moleri _ 144 (68). _ ta petari . . Mada negativni.konfekcijski tehniCaIi:~:'<l ~4{104)~·>~:··· . .tehnicari. 10 stolara. I ovdje su kod svih zanimanja viSe od polovine nezaposlenih zene. kao sto se vidi.115 (85) .obucari .lu: . gdje je udio fizickog rada. neki se prijavljuju tek kada De uspiju upisati fakultet iii visu skolu. 75 RTV mehanieara.sanitarni tehnicari . Me~utlm. _ industrijski TT-mehaniCari . _ gloda6 (frezaci) .. b~.906 (625).anJ~. . . _ pogonski elektricari _ 445 (363). dajcrno Uz najccsc<! Z.122 (108) . konf:ekcionara 93. _ elektroinstalateri _ 338 (269) _ auto-elektricari .' . ..4V~ !td.ri-1200 15) ••. . tap eta ra.261 (232).115 (121). masinskih tkaea 89. Osim toga. tako da septembar u tom pogiedu maze biti nesto frekventnjji nego ostali mjeseci.. daktilografi '11 0 (97) itd.68%.Htt -r: ". . . kuhara 76.188 (153)· .>j_nu .. Mada je potraznja za visokostruCnim kadrovima velika. Takode se moze raditi i 0 tome da preduzeca teze primaju pripravnike. . jer za nekim zanimanjima je izrazena potreba mnogo veca nego sto irna prijavljenih nezaposlenih.335 (282).rudarski tehnicari . bez obzira da Ii ce nastaviti studij iii nece. irna i medu onirna koji su zavrsili neku od visih ili visokih skola iii fakulteta. _ k d U nekim zanimanjima u skladu s tradicijom.ekonornisti .obavezu.146 (122) .gradevinski tehnicari .88%.. medu nezaposlenim obucarima 69% (167) su zene. medu k<. ~10:~ biti I odrazyel?-utnog _nenalaz~nja zaposlenja odmah nakon zavrletka skolovanJa.140 (115) .ekcnomisti-finansisti .tehnicari za preradu drveta . -. .33%. tesari .210 (192) . . .ekonornski tehnicari _ 6880 (6424) .1. iIi se zene teZe odlucuju ~ napuste mJesto. Najcesca zanirnanja medu SSS radnicima koji cekaju zaposlenje su: .1424 (1190)..agradi po d atak 0 tome koliko ih zaposlenje IraZI po prvi put. odmah prijavljuje zajednici za zaposljavanje.256 (250) .. Ta ? 0 1234 nezaposlena krojaca zenskib odjela 98.: Tako npr.pravnici . _ stolari _ 420 (249). teretnih vozila. . _ oblikovaei kcramike . . . po 7 zavarivaca.58 itd.hemijski tehnicari _ 963 (882) _ elektrotehnicari jake struje . _ alatnicari . ~~o daje pravo cIa posumnjamo da je i ovo izvjesna prividna n~poslenost.3962 (2754).8850 (8210) .>jima ima ~k i deficitarnih (zidari.tesarl. oblikovaea keramike .jllja me du KV i VKV-radnicima koji Ceka~u na po.197 (147). buduCida su podaci iz septembra.sumarski tehnicari .. _ zavarivaci .socijalni radnici . Medu nezaposlenim koji su zavrsili neku od visih skola.auto-lakireri . kao I kas~JlJe za lJ z. Cakiu zanirnanju rudarski tehnicar (140 zen a i 116 muskaraca)..

traieno je da proClJene zasto. . ]~b. godini. . 6. . Drugim pi~anJem. ·.oji_~~g..ivisokim' ~kolam* u regionima. strucno usavrsavanje i drugo).( . ""'.vremm.~.92 (72) -. " '. 0:l'p.autori konstru~u i tabeluukoju treba da se unesu podaci 0 braju ueeriika i polaznika koji su se po zavdet1ru obra1:ovanja zaposIili ibroj u~enika koji . '.' " . U~ruCl De 2:11: ta zarumanJa).nih sk?Ia.'JlogIada.8% odgovora.nastavili obrazovanje na viSim . .cl longl~udlDalnog istrazivanja kojim su ispitane zelje i profesicnalne namjer.. '<. za~im slijede rudars'ki meha?ica~ (s najCes. uc(ffi:ic i 180 nastavnik.lru!tti. -'.1 _ Uvezi s tim.aperar.~: "'. • " .Posljavanja i nl:zapoSljavanja sVrSel.. 1979. . ljayaju rtadfovuna.. .dati nastavmCl. . zav~nva~ ltd..t..prilog broJ 8ll " '.") Svoje odgovore dalo je 1051.t_a. rna I zanllmrn~ . U jednoj od anketa ukazuju na neke momcnte i razIoge opredjeljenja III necpredjeljenja ucenika za odredeno zanimanje._C!blikc__':'~p.:..9g sociolozi . EngleZl sou.J?e~u[jrn...J o .. mehanicar elektricnih kolica i elektricar. keramicar.~ "sam..< . .f<ldnika~') .00 diuara godisnje po nezaposlenorn.iji!.1~ ~::.. zanimanje je nedovoljno priznato u drustvu. .l sek:tonma udru2enog rada. dr TlliomirRadovanoVic.~ . . u Bosni i Hercegovini.otganizacija.oJ~og. .azovanju i zapoSijavanju sa organizacijama udruienog rada za ~bljavaju kadrovi. .YQnmaJzme4u vaspitno-p.667. '" _ suficitarnosti j deficitamosti ucenika j polaznikakoji se obrazuju u skGli"prerna tokovima zapoS1javanJa.. ul.'. . l:. =J.p.JllJ'dZ(j'<i' nje uz rad.se ne bi opredijelili ni pod kojim uslovima." .." ':~~:'.«"'j -.deticitarn<! .:~.je!~ta ~I~! ~sto se ueeniCl ~e opredjeljuju za ov. P?r~d niza pitanja.:obr~CJ.d ila~edenih za~manja.'"..g _i frekvencije (u.000 radnika.- . .zagradi) odgovora koje su dali ueenici i odgovora koje su .?braz()vne pot reb. koje pojedinci p. ". to su njihovi odgovori uporedeni.n <. 88 C? I) . tesar..s~ n~ ~vq pitanj~ od~ovarali i nastavnici (naravno.te . To orne. JQj_e ~ak'b 5mo·Y1c!jellnaglaSenOi-~~ezOluCij[X1i:51-n~resa:SKJ. ----Danas..s.... :cntra Sar?-J~va. niko kod nas ne pravi pro racune. godine) traii zaposlenje 143. .potrebnih kacroxa.o. I =: . limar.~". lirnar..ql1Qp~Je"iies@rlU do y. zidar. To su tesar.. postaju realna os nova njihovog samoupravnog polozaja. da. ~--=ObrazQy_n~_pot~~~druzcnQg rada iskazane hOI prekvalifikaciju i strucno usav~a~!'. _. Izuzev sociologa i ovdje su vecina nezaposlcnih zene.!:. godine bilo je u drustyenom sektoru zaposleno ukupno 5. odnosno najrJe~e IZahra?o bilo je tesar. viarn S~I meh~mcar. -~rupa aurora predlaze da organizacije srednjeg usmjerenog obrazovanja prate tokove zapcsljavanja ucenika i to take da se daju ocjeneo: .e-uSTo_v~ L~a4. a trebalo je d~ u~emcI od.jos jeanOID ukazuju na. odllosno. Na taj nacin se" onipovezuju 5 tim organizacijamajos prije stupanja ria posao za koji se spremaju i izjednacavaju se sa radnicima koji se iz radnog odnosa vracaju u obrazovanje.:.6U~~PitaIlJ.jrazeno je od ucenika da navedu Z2 koje cd.I .em. Kako je naprijed navedeno. )) . galvanizer itd. o~Jasnj~njem (ta je »rad PO? zemljom«). ne zele roditelji. (Izvor Ekonornska poliiika.o.':: ..''"-:':\~'':''':':~'':'}>'' ": i. 1974. I dalje: »Dugorocno sagled~~Ej~kadrovskih iobrazovnih potreba-mora se s':~..66: "0:0< obrazovanJa.. .u de(ICHamo:ll.oDrazovanje IZ raaa. . Iz ppdataka 0 tome da vecina nezaposlenih trazi zaposlenje po prvi put. _ strukturi organizacije udrnienog..."".Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku krajem juna 1980. Sarajevo. rnoze se saciniti i prognoza dalje rnogu cnosti zapo~ljavanja za pojedina zanirnanja.dCJUlbr.·.j~lilo nit~ z~je.drugdje da se upisu.no·Q~g.'</razovanja i vaspitanja Sarajevo u ~k:01skoj 1978/79. galvanizer.." .£<Sa. Beograd.'---' _'. U ovcrn slucaiu »titulu« najnepopu!amiHg ponio je zidar sa 25. pa zidar. .!~o.. _ .c':::_®:Lazovn"'i1i .) lsto " '. krediti i drugi ob Cl « (9). . ~ anketi su navedena neka deficitarna zanimanja. . . " 'Stedn" '. . .".o . Razlika izm~u ueenika I nastavruka U odgovorU na ovo pitanje statistiCki je znaeajna.83 (b7) _ diplomirani inzenjeri arhitekture . .a.udru±cu9g rada.Ijekari .. .'} a prOleSlOn namJera u~ika osnovnih frola s podrutaa SIZ USIDJcrcnogob'.~uto~ takode trafe da orgariiZaCije Sii:dnjeg usmjerenog obniZovanja svoj' :~~~:l:" plan unesu 1 obrazovne potrebe udruienog rada ito: ".na nau~~ nom istrazrvanju raua. 1'~~ plt":fi..>~::. ·:"tF".'::... bila upra~o o.3. sU. '.!zap rsIja .. barern po prikazu nepopunje~ih rnjesta koje prijavljuju orgamzacije udruzenog rada. .'.." _. Najnepczeljnije zanimanje._ Kolik? je stvaranje s~ficitam. 1.Q~!b.i. "b' 'van" ma ""-.:':~~~m.S·':':::":·":·' "::':...63 (51) itd.:. mnogo je slobodnih rnjesra za koje nema odgovarajucih kadr?va I . od 22.~p!.]os uvijek velik broj osnovnih organizll<e. .'>'..' 5" '.profesori srpskohrva{skog~~rvatskosrpsk. ' Poda.. zavarivac.§!r3!-_lle aaj~?ine dosta~naravno. isti .' . lima.. .aID"J hs.: udruzenog rada iskazanc po s{e~niI1lil_~t[Ucnos{i'.1980)... postoje predrasude prema zanimaDju i. " ...:ammaOJa.'. broj 1486.ga godisnje« (Ekonomska politika.Iihucenika.?sti sku po. .. " or:' .::::"~j'. oup~vnomp~~~.735 radnika. prekvalifikacija.daci. : j. -.'._ stimulati' . :3a. .e ucenika osrnih razreda o~no. od Slfane osriovnih or£~izacija udruzenp.poslove . nazilos!.147 (133) ."<' "''. .·:.~.' . .: posao ~e flZlCki teZ~.'. I vasPitno=-obrazovne organizacije mogu s.'dnigih ~_rus~~njh djelatp.navedenih zanimanja.. TIme rad irezultaii rada.~odj~.' .vno.~. Po trenutnoj kursnoj listi od oko 6700 dinara za funtu to je surna od 335.'~c.bti!io:vnih... . postoje plariirani poslovi i radni zadaci bar za polovinu njih .ria je realno planiranje.<:C~>ii:':.. :.. J..brnut'!_navedenomredu.i.g9Je se kaze: »P.ka?a nemaju ona zanimanja koja se traze na tim nepopunJ~m~ poslovlm~... . (redovna n. broj 1486). X'kongres SKJ Izdavaai centar»KomUlUSt«. :'. ne bude Ii se vodilo racuna.r. dolaz iri nov priliv onih koji po prvi put traze zaposlenje i ostaju duze vrijeme nezaposleni.'._dostavlja svoje _ planove potreoi1illlCaor~va. pa koZar. ueeruka I studenata trebajf!Ue-ZasflIvaju na drustvemm dog9.~~p!:e_Q_~~aJ~_v~~_~!.org~::~aci~~~5.:'~." .>. Drugirn rijecirna... riemlriovn02~:-"--.~'An' "'Iiza'· ' ' ~ • aInih '.''.. _ oolicima saradl.a prusa. jer sigumo je da ce se ova rezerva vue. trenutno (septernbar 1980. na lZuca\'a~.« ") ...' ".: Pre .&_raaa"kao4-Dd....-"~{'':.Ali SIOvrijedi~.diplornirani _ diplomirani inzenjeri hernijske tehnoiogije .oZa. proracunali da svaki nezaposlen] u Engleskoj predstavlja »dodarno zaduzenje javnog sektora od 5000 .':") Mr Munir Lasic. . . je standard a ueenika (stipendije. .vnih organizacije--Medtrrim.. razvoj~ centar.dno o.to.:"stizll u procesu vaspitanja i ~ obrazovanja. . kojim se zeljelo potvruru opredjeljenje. kojl su grubo sVTStaniu pet kategcriJ3.'''i'.'!I_za .:. a koja je primijenjena na podrucju SIZ '!lsmJ~renog obrazovanja ! \'asplta~Ja Sarajevo (u organizaciji Pedagosko-andragoskog IstrazIvacko-r~zv.o ?eii~i!~ma zaItiruanja uzeto je prvih jedanxest zanirnanja na trenutnoj region.uane vaspitno-obrazovnih orga'iltZ3cIJa.EJ. Opredjeijen)a 5'.a..iJe2aposlemh .tre~. duze vrijerne a tome jos treba dodati da ce i svake godine.Y9je. Oko 5 odsto ucenizs ni pod kOJ~muslc~:l1Ila s~ De bi opred. zada~ SK!~_~pcijalis: t1ck0tUS<m10tI1J?:. _ rezultatima .mm:.19si su usloyj rada.tim. .r<.' ~~m?razvoJa pcivre?e-.>'.adt sa pokazateljima Cije se potrebe zadovc1. u Savezu zajednica za zaposljavanje SR BiH. (Sarno 7 od njih 1051 vee je bilo navelo neko od deficitarnih zanimanja kao zanimanje koje rl~mjerava upisati). . Koristenje prava za obrazovanje mora povlaciti drustvenu i materijalnu odgovornost prema onima koji obezbjeduju sredstva za obrazovanje.ZQyanJa>... . gutava mnogo efikasnije rjesavanje problema zaposljavanja rnladih. Niie je pn~azan ran.' dO~I]e~O Je IllZ zanmllJlvlh odgovora. » _ mjest~rIU'obrizovne organizacije u zadovoljavanju potreba udruzenog rat:taZa kadrovima....ganizaeija+-z:ajednica obrazovama. PedagoSko-andcagoSki istrafivackoPI ..?no¥okadrova za koje nema slobodnih radnih mjesta. .::.:}:}::.ai." ' dn··:"'''." . .-pod }!yj~~9m da imaji1-<ibeZbijedei..000.'" """ . """)J!doi~cijao zadacir:~ s~~.funti s!~r~in.e src ~OlV"'UOg razvoJa u ()r~Jamaza.O\.a .i'...L~y"a..._I!_e.mr RadovanBlaZi¢imr LukaMihalJICl'.PJ..-k.. Bu~duCida . ' '. 9.govore za koje od navedenih zanimanja bi se opredijelili kada ne bi mogli n~gdJe. .L obaveze potaznika usmjerenog obrazovanJa. Sizurno kako smo naprijed :i?jeli. . godine (interno).LoS:J!_~_!_llX9.". ~eusm~o o". Pl aniranjc potrebnih kadrova .

»to su ianati a ne skola. ~~~~~Jd~~V:~ ds:n~re~~s~ ~as~J za nastav~ sko_l~vanj.fikva o..'...~' :".. »pom~avaJ~ee<:..J. . . I dati _rl __ A 0 zanimanie . nastavnici na prvo rnjesto . . al.. oboljelih od misicne distrofijei djece ometene u psihofizickom i fizickorn razvoju. po zavrset o . .r:··:<· -'>.tj~kadrovapQz~niman:jima i stepenu strucne sprerne S3 potrebamat1<:lNzei.. odnosno prosjecno godisnje u drustvenom sektoru ce se zaposljavar] oko 38 500 radnika.5 odsto. b ..."'. ...BiHObtihvaceno je6. . ost ucenika 0 zarumanjirna nedovoljna I nepotpuna \1 I se I IZ .!!Q!J~~_!-L.i6iih kadrova oosebno kroz dosljedno provodenje piopisa. U oblasti !iCllOgrada angai:ovaee se oko 10 000 radnika iIi prosjecno 2 000 radnikagodiSnje.tJu »nedovoljno pnz.~?ju ~u!~s~~e~~fis~~~~ ~o!~bn~~c. a arnbiciozni uCenici. Vodeci raeuna i 0 djeci ometenoj u razvoju.1. 6.nato« javI' a se citav spektar odgovora tipa »potcijenjeno «. Zaposlenost na podrucju Republike ce rasti po 5(0pi od ok03. dugackim 1 P01?-c:kad ?pt."sfhnuiisanje brzeg i veceg zaposljavanja uprivrei:In6'n'~d6voljnohUyijenim pbdi:ucjifuaRepublikc.._...gr upa o dgovo ra uceriici nedovoljno priznato 1 posao 2 (260) 4 tczak prcdrasude uslovi lo~i nc ide roditelji 5 (4) (276) 3 (J8S) 1 (81) 4 (82) 5 (16) ca za zaposljavanje moupravnom sporuzurnu 0 osnovama plana Saveza samoupravnih SR BiH za period od 1981-1985.. • '-:. . ... Invalidna lica koja . »stid me je«.t..'.. ko'i ima'u Zel"u ill potrebu da se Sto prije ospostruene spreme dao velike.7 9 odsto vrlo malo. . radi brieg razvoja poljoprivrede.~O~ novih :adnika.l za.' _ .000 r~dn!ka u drustvenom sektoru privredf. r: .303 urenika obuhvaeerta liu spCcljafuim srednjim nsmjerenim obrazovanjem.o .. . .-uslovi:za-. • . »rugace mi se drugovi«.stavljaju predrasude (v~eroj~[no roditei zeliu roditelja.« Sporazumom se predvida da ce se na podrueju Republike zaposliti oko 193.. reCi.« U odnosu na sadasnje stanje u zaposljavanju »ucesnici ocjenjuju da ce u narednom planskorn periodu prosjecno godisnje traziti zaposlenje oko 150000 radnika.'d" . . . »ta zammanJa. sirn i viso rn S 0 ama 1 po . di kr dita _. poslovima i radnim zadacima u toj organizaciji u skladu sa samoupravnlm opstim aktom i zakonom .~981-1985.L. l~e 1.4.ry:~id_. .' " ... . »Potpisnici se obavezuju na stvaranjs uslova i iznalazenje stimulativnih mjera za vecu teritorijalnu pokretljivost kadrova u podrucja u kojima su potrebni.Ido za ZapO~ljavanje ~R BiI.. ·:'::Y..v.da i{dilIs~au cjeliniimoghCi1ostimazap6sljavanja ~ organizovanoisiStei:Iiatsko'Za.. Takode se obavezuju da ce uskladivati obrazovanje kadrova sa potrebarna udruzenog rada i drustva u cjelini radi eHkasnijeg rjesavanja problernatike zapos!javaoja i potpunijeg zadovoljavanja potreba udruienog rada za kadrovima...:i~' P~~st ~~oslenja. . . (smje_!. . 'ea' Ci. • • moze Ii se nakon srednjeg usmjerenog obrazovanJa nastavIU s~olovanJe na Yl::.. uslovima l"<Ida. k 1 . -=--::.koje uslove mora osoW~J!.hlve su mogutnasu~oblJanJa. . Prerna Zakonu 0 udruzenom radu. j I d~ts~~~~~O~~}:tzi~frja~:j:~~bit·da ima zoaeajnijeg udjela u oda. mogucnost nastavka skolovan_Ja. .. mogufup~hU.(!?).:i:..ladihsin. NaZa. "-"'_____ i __ -. .." arede.L.dpfatiiran.9 odsto s glovanJa.kOJi se os -.( rno5""'~.!! . miv~denih ciljeva ucesnici ce preduzlmatl nizmjera medu kojimai: ?)uskladivarijeql5iilzo"3. blranJuNzabanJ~ neg?ti da je novi Zakon 0 srednjem usmjeren~m ob~ovaI}Ju 1 . '" d "ki '1' t .drrZiWi sk{)lov. od ceg~ oko 153 . . > _ .~u.'. gu b osti i mogucnosti za uspjesno obavljanje poslova odredenog zanirnanja.:.uaspodJcl 0 aJ. taz("= Je mogucnot ~'p§!la\__ aOla na"-0' -Ii-z~avRie'J. angazovanje na boljoj organizaciji unutrasnjih migracija i unapredivanja oblika i metoda posredovanja pri zaposljavanju.J:r lI!ahk:5k~1 ::a~Jda pjije startuJu u obezbje~v~Dju pnje. posebno strccnih kadrova «. ~1edj ucenicima 6ji su odgovori sy.~ljav3f1je.a.. . 50.:se zaI11l1laI1Ja stepena ureruCl.. Radi ostVarivalJjil. • 0.': . te1ak.u~J!!~:. nego I na potrebu veceg njegovanja U [8 ra a. :~'t!avanje. .. "_.S. .1 U nasiav u sk . -k od ovora ucenika na pitanje sta znaju 0 zarumanju za koje su se ~pr~.. Sigurnost da mo~ na- ~c: ill. irnanju sve zna 346 cdsto ucenika (prema vlastitoj izjavi). ° ° SS~Jfz ' nja 0 njiliiaZilaju sljedeee:...1ost..as: . na principima dogovaranja urvrduju planove upisa u skole srednjegusmjerenog obrazovanja.anJa. ~gnn nJeCim ee' redmetima koji ih ne zarumaJu« molovanje ~.P. .ms~ populama u n?rod U«. Mada Za to postoje i objektivnirazlozi..odnjih sarno 1.000... .!!Qg _sJl'pena_ obrazos.:~d~~o~~. »Radni odnos moze da zasnuje svako Iice.~ >-". . . te stvaranje uslova za obrazovanje i strucno osposobljavanje radnika za zanimanja u oblasti poljoprivrede. .liii'pii]"erllli'pripiavniki. ..4 odsto skoro rnsta.I._ zna » onesto..I:n :"'-".:. .:. . nego se.rst~m u kateg0. dii IT .. Kako se pod ovo mogu podvesti i djeca na bilo koji naCin hendikepirana u svomrazvoju.upiSu YISU~ VlSO _ 0 ~ .<<_..oga.. svoje ~vih djelimieno povadenih podataka mo~e se vidjeti sU:0ka podl. tretIrana Je I u Sa- = :. odnospo zadataka._. .1'. 510je to do sada bio slvCaJ..... . ku--b' '<'all:la (zdravstveni.o ji kao da je potpuno zapusten._. ~~o!ovanja. ':'. 0 zamm .YI). d djece koo [orne sta se radi U korn zanirnanju. Ovoj 6njenici s~ ~os ~vi~c::~~j~/o~~~~J":~~:U~'.pnJe. Ovo je vee ucinjeno priIikom upisa prvih razreda u srednje usmjereno obrazova nje skolske godine 1980181: kada je udruieni rad ucestvovao u utvrdivanju planova upisa i izradi Prograrna zajednickih osnova struka.: :..ipak ovome dobririIdijeloin doprinosesubjektivnirilzlozi. . ..koji se vaspitno-<Jbrazovol pr~gram mo~ sava ElLha_J.1. ".~~nOll. . »nISU rnodema« I' drugo '. >:>-:·::·::::·'.. lIS_ u-_ '.'llu:la-?~la pos.:. (sta se radi kako pod koobavl a u u tom zanimanju " jim uslovlma . .ere.. '.«i~.~e svuna.:.Sil osposobljena za menje odreaenih poslova odnosnoza izvrSavanje odredenih zadataka. godine ") interesnih zajed ni- riastavnici 3 (26) (20) 2 (47) Kako se vidi.. 'kaonedovoljnikapaciteti. ~o i u ~~rtu za .log :p.. a 2.aspltno:o~r~ovolm ~:~~: U svakom slllcajll trebalo bl da ucelllCl pOle opr~Je]Jenja. wog svoJe ozbllJnostI. .(~~~ti" otrebe _usavrsavanja u _struci .l.za. .. ~_ . Obrazo~e djece'ometene II psihorIZin..~kt~~~)980._".~tre a za ?raVl 'edinstvenim osnovama za klasifikaClJu zammanJa 1 PltanJU 1 Drustveru d~govor 0 J.704 ucenika. od cega 105000 kumulisane nezaposlenosti iZJJroslog perioda.1I '...Cemo. ~. III .'Cestosu to roditelji koji ner.~::~'t-~c·. : Kom~letna ova problematika.. 168). ..~a zaruman_}a.sUp_e.':. smatra se da imaju zdravstvenu sposobnost za menje tih poslova.. :'_' ...« (cl. 69 '-". . isle da bi trebali da znaju prije .~.510 ukazuje ne sarno na nedovoljnu " inforrnisanost .koje je navrsilo 15 godina i ima opstu zdravsrvenu sposobnost i koje ispunjava uslove koje radnici u osnovnoj organizaciji utvrde prema potrebarna procesa rada.l!itUskOg-n~pre?"'Oyanja..a~ ti·a:. a zn. a ucenici da jc zamrna!1Jc nedov~~Jno pnznat~ I da ~e posao.duCn:~~~?=-~~J~gO).-posljaVanje·ri1.--n~taVn:-progra:?)' ! virna kcie ce raditi . od kojih 60000 strucnih. .' d stenog odgovora »sve« nastavnici I ucenici su sag asrn a tre .:. perspektive za~imanja.I..~a saCinjavanje programa profesionaln<: orijenta~~e u . i O a je In fornusanost uc '.. po..~~~:~~v~~~~i 68 . ~.j. 'ednake sanse za nastavak be za samostalno zaradlvanJe.SaraJev?f.zakuen:i~ n :i~- UCesn'icismatraju'»d~Zaj~dni~' u-smjerenogobrazovanja i vaspieanja u saradnji sa nadleinirn zajednicamaza zaposljavanje i privrednirn komorama. ...". . kojima se CestO~red_nJeskovlastite egztstenClJe. ~ J ..--=X:~ kv eI. . .u~lS. a da IStovremeno lIDaJu 1 J . odluce lasni d za odredeno zarn"a • '. -'. ". a po osno\'1 pnrodne zamjene oko 40.1~=:~{£!~::"~. Iiske Ucesnici Sporazuma obavezuju se da ce stvarati 'uslove mogucnosti za zaposljavanje cjelokupnog prirodnog prirastaja radno sposobnog stanovnistva..kakv~ llslnvi ~)C?nJe.~. n 'ima a takode imaju' sve sanse da . ~ ~~'e III stepena.l.SpecljaiDini obiaz()vruijem:'i ~aspitanjem ii SR. psihofizicki I drug(~ro.u 11: c~Jesta'a u z.nesto i 0 moguenosti njihovog skolovanja. .. . P"T pltanJe ~tam. -. __ . ucesnici su se obavezali da iniciraju zakljucivanje dogovora iii sporazuma 0 zaposljavanj« slijepih.p . vanja..' .

.Y.·bude-idejna zovne djelai. Prijedoru. odnosno studiranje. ncr-:ub~~ovnu ~sno.'. U Saranovrie skole uBrckorn. ciialne osnovne skole oduosno koja 'im mogu obezbijediti egzistenciju.~ sre?nJel!!l u.Ueditisvima.etJJmJ:Ollgl'esH-SKJ-.aJ1SYLclUi: oei vaspitanja i obrazO\'anja treba dajedinstveno ~-<>l&tematski. tapetat:.Q-I. a~og~h~~.kriterijume za razvrstavanjezanimanja prema slozenosti poslova pojedinih zanimanja. Djeca ostecenog vida . b ovanje »Radmilo Stefanovic« Prijedor.druStvu. ~_ ~c. tako i za dalje permanentno obrazovanje. manje slozena zarurnanja.4.ri].radnim vjeSt:inama i navikama za njihovq obavljanje_ Unutar kategorija razvrstavaju se prema saddaj\l po strukama..~~ 0 zadacima SKJ u socijalistickom samoupravnom preobraiajuvaspitanja i SKJ. P~ed/o:!:J~tl°t.tilio. . stepena strucne spreme rllZVrstavase po obiljeijima obrazovanja .: . ternatskog rijeci u vezi s tim. konfekciie. "..e~t ') Rezolucija obrazovao. Ovim Drustvenim dogovorom ucesnici utvrduju') » _ osnove nomenklature zanimanja.. auto-Ijmar auto-Iabrer.cjeI~~upl!.shmIJ. reci cemo naJbimije. .· ..U nadogradi!ie ~~u:!~ren i el~ic.) .oQ.. Beograd. godine. Prerna up . maja 1980.!q}ui rnetode vaspitno~.") .. mada se . lefoni"-t'Lill~:. :.1.!. .lJadj_da raz\'ijaJl. . . preC1ZDI meha . .!. '.da obezbjed_ujlLda.poJ.iu prevazi!aienje socijalnih razlika u pogledu skolovanja.r~q".da osposobljavaju mlade i odrasle_~'.. S~ra~~vu. . Na . Zanimanja se razvrstavaju po kriterijumima. Skola za tercijal~~ zanimanja Banja Luka.."" 6.~~~kU.1. --_ da cjelovito i efikasno oSlyaruju_. = ~re~~ i~~~~~f~~~)r~::~f~.:o6iazovnliosnovu.~. godinu dar je u. . nasli su i u Drusrvenom dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za klasifikaciju zanimanja i strucne spreme. moler. auto·lakirer.. metalo~trugar.n.Ladjt: se mogu 0\ a J C g . ".. Sluzbeni list SR BiH broj 20/79.].gramima treba na pocmu .:De_djelatnosri .orijemacijmn_ Na tu. ucenici obuceI?i za jed~ostaVmJ\zarllma~J~' u Centru za profesionalnu rehabilit~ciju i .. krojac lake kpnfekoje.S. Lako mentalno retardirana razovni . d' . odnomo vrstama rada.J g '.~ cu u Sarajevu I ~ Zav_od~ zau SLIJ:p~ Jn akon skolovanja i rehab ilitacije mogu zaposliti sljednjern POStO]1radionica ~?JoJ s~ .-ekonomske.kosti.i!::ka rada..odnos pre: rna r'ldu. salju svoju JCcu ub'l. Svoie mjesto.ll. .. kao i onemogucavanje dase neko skoluje u srtdnjem usmjerenom obrazovanju iskljucivo za nastavak obrazovanja.-. Nomenklatura zanimanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiH i dr.o.~e. .nauke i . Nijedna skola ru oblik obrazovanJa ne mogu pripremati mlade iskljucivo za studije. . za zanimanja: m t.~anom djeco. Mostaru. sposobnostima i radni.. za ----:-. U skladu s ovim stavovima Izvrsene su i bitnepromjene nastavnih planova i programa u srednjem usmjerenom obrazovanju.-prir<n:!rnHnatematicke. 1974. za _..pe.a::a v:~B~~n~'~~: rad 5 lako mentalno retardi.pJ..?SnO~~~c~k?~~~~~~:U0)~~~~~~~o~~~d~::V~~tf:~ ~.vj Prema Rezoluciji ovog kongre:...~I~ls~0~~ku {nol8!.. Izdavacki centar »Komlinist«. . ole kfiligove. .n.zajedniCku vaspit:lo. SIje(leclm pravcllna. ~ __ ~p~s~~h~~thl~f~1i centar.djeluju izmedu 9. Stavovi iz ove Rezoiueije pretpostal'lja.koocepcija-permane!1lnog obrazovanja._ . prema slozenosti ci1jeva i sadrzajima potrebnog obrazovanja i osposobljenosti radnika i radnih ljudi za rad i samoupravljanje..9.n~Cl'LaILSistern-sadriajl!r rraJa!!l~ I org~e oQrazo~.Jutastavnim-planarima. .v . kako ~ uklJucl\'anJe u p~oces rada. koji je potpisan 20. . Isto tako potencira se stvaralacki odnos prema radu.i_dalje skolovanje ~~lku QdiDema ne-retar tram .tiCar..l1U'I:denisu dalji pravci samoupravnog socijalistickog preobrazaja vaspiranja i obrazovanjs." ivredi ktienom obukom »Branko Lazic« Sarajevo.4.uslove t..illiLk.. "".J. 6..»svi nivoi i oblici obrazovanja poslije osnovnog.n.~... _daSadr1i!i~. Rezolucija X kongresa SKJ: Drustveni dogovor 0 jedinstvenim osnovarna za klasifikaciju zanimanja i srrucne spreme.azava ZaIilJeve+.marksi7-am.ja X ."u djecu.lI.. kao 1 11.lJlrure..U!9_P~njivaniu ll~~aj~QCij~j_hj_d~gih nejedn'l. kOJa obuhvata oQstekuItume dmstv.:!?JI.na. potrebnih zanimanja. .4.« . zajednicki odgoj. ...<:'_I. obavljanje.ti.5.Skola ucenika u pnvre ~sa pra _ knii ovezac opticar krojac.m vjeiitinama potrebnim za njihovo .. . (~~.i<I. die -a osposobljavari za o dredena jednosravna I knjizi pregled IDJeS.. Skola za osnovno I usmjereno ~ raz .ecar~~o~r~J'eX:°~~ ~ienici se mogu osposobiti za zanimanJa:~ zaposljavanje..smjerenog . uz Iladine koji je uglavnorn injevu postoji i Zavod za specijalno obrazovanje jece J om . u specijalna cdjcljenja.~~~~ ~~~afe~~oid~.. Struma spremarazvrstava se u stepenu.z.I.. ~c zanimanja: bravar. i preixvodrro=renm¢ke sadrZaje sa P~kom. Buduci da je nova kJasifikacija strucne sprerne jos novina z'a mno..obrazrumnja obe_:ill. .\.tehno10gije. . Unutar pojedinib.eno.Qs:s.uskladuju sa_ .pmmjene~trukturi-rada-u o~novmm zammanjlma..i.. lipa: .. edn iirn usrnjerenirn obrazovanjern odno: Vecina djece o~JU~yacene 5pe~. . sa ~~~jem socijalisti<::kih-samoupravnih drusJYenih odnosa _ i j savremenim dostigl}uci. Djecaostecenog sluha habilit~~ij~~f~h~~e~~~~ jalnoj osnoVD~j skoli slusno °bstecene ~ Ba~tdJ~~~I~OgU se osposobiti za odredena U srednjern usrnjerenorn 0 razovanju 0 zanirnania U sljedecirn sko)ama:.--.. krojac zenske odjeCe~·.~~~ ~Qgu nastaviti. u nekoli~o .:.. mada se sve detaljno 0 preobrazaju obrazovanja moze naci u nizu dokumcnata (Zakon 0 srednjern usmjerenorn obrazovanju i vaspiianju. .ge. -Skola ~&'nika u privtean:mjesovita) Mostar.kao i zanimanjima. Jniz zanirnanja On! mogu ospOSO I J za . Nova klasifikacija strucne sprerne djeca Pri vecini osnovnih skola u SR BiH postoje specijalna odjeljenj.LSlVaralaCki. ~~~~~..kriterijume za potrebnog obrazovanja.. osnova. 6.bJlm1[~ .il$pitno-obra_ _ . zanimanje: auto-limar. ovi stavovi.neJednakostl-u.3.s !Jepl 1 .«razvrstavanje strucne spreme prema slozenosti ciljeva i sadriaja . prilogu ovoj 51 se upravo na o..« --------sto se !lee usmlerenog obrazoY$l. prema sloienosti poslova i radnih zadataka. 6.fot_LdruStvene-potrebe-za:-pe-rtnanemnim_obrazova_ njernx ~ d!llje'.2.. na visim ivisokim skola~ .. Za 9jec~ ostecenog vida.. sposobnostima.. rezultat~a Cov~anJl\'anJe.. .. treba da obrazuju. za zanimanje: auto-lirnar autQ-Iakiwr..a41a-.

.slOn~lne onJe..-gan:zacija i1i sa:mostalnim pripremuniem i polaganjem ispita.~::.. neke pojrnove koje susrecerno baveci se OVOID problematlkom od koiih se neki (X t .··( .·:~. obavezan je da pristupi provjeri znanj'!. str3. svakome bude jasno sta koji od tihpojrno. -. Marks je jos otkriQ.o!uJe zanirnanja i one struke za koju su se pre .cki. da Je rad sv}~sna aktlvnost 11.. . .!II ra .MarksO\'oj definiciji...YJ ..'..e~u. organizuje sc ~a za~tJe} ~r¥amzaC!J...druzenog rada. S~~ profesionalna orijentacija.l_2:. druhveno. ®hemija-kem. marksisticki orijentiranu i osposobljenu za drustveni :li..o~ . .m·grupa. konkoriSu za npis na sraku visu Skolu iIi fakultet 0 Bosni da I ercego\'In1 bez obzira koju so struku "1' N . Za rnanje slozena zanimanja do dvije godine.a n~..?lJ"y.r~uia. Pn'ih pti stepena ._ _ -_. posioje takvi poslovi za koje je potrebno jednos.za t odno opr~dIJehh.~~. tavno (stepen I). ga! Zlv.ll f~kulte... '.. U r:1 .o svoj~_jje ~IlSt¥ trosenje Ijudskog moz.::gdenJe_!! b.udruienog . vee je sJ?o naprijed objasnili.rada.:araoja ilPQta:~..POd~¢je· osnovi ~ehnike i pr~izvod?je brazovanje za s!?zemJa_zammanja (stepen y).prograrn a. . za srednje slozena do tri.::. ~Hogu pod J~oakim US~O\lma. Znaci. U velikom broju zanirnanja koja se sticu u srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju u SR BiH postoje svi siepeni slozenosti.j ZajedniCke vas itno-obrazovne osn.'' ~::~.': .me.. .::.~~. .) Buduci da ucenici jedne struke imaju slicne poslove. osjetnih organa itd.hlctivilosti.:.odredcnogyerjfiko vac nog va5p_~~_r~._ aravno de.r~d.ova. posao. ~l~lca.~~~2:~' ....~ovn<?g .. podru~~: ." .e u.uslove z_a..a r. odnosno uzrad.. jer ce lakse poloziti pnjemni ispit odnosno ispuniti uslove kriterija za UplS pa 1 savladati program studija.i.. Prema tc.i osposobljenosti Z3.J..ntaclJe. .veC:iii~sno od toga s kog' asp~ktik2:g16JiL potrebe pr..::~.'!:_. ImajuCi na umu da je odgojno obrazovni cilj u naSoj zamlji da f0nI1ira cjelovito i savremeno obrazovanu liCnost.:.:. Na ~vom rnjestu neophodno je da se.tematiCko ~ matematika . obzira na strul.obavljanje _posl. se vrlo brzo osposobljavsju za citav spektar zanimanja. '.] .a~.ost obavljati i rutinski.'. Medutim.obI!ka~jcI~nog .. odnosno. S'v1 ueenici bez...l~t~tski-hrvatskosrpski jezik i knjiZevnost pStekoona odbrana i dncltvena samoZastita umjetnost (likovna i muziCka) IZiCko i idravstveno vaspitanje @) biologija ~6>fizika \ ~~izvodno"lehnickQ .of~.-::..5va zanirnanja i strucne·spreme rw. ce VIse uspjeha imati ako °hdaberu V1SU ~. slozeria (stepen IV) i slozenija (stepcn V) zanirnanja.fija • .:.vno da sudjeluje u nasoj samoupravnoj drustvenoj praksi.':':' -<-~.I . a prema usvojenoj nomcnklaturi zanirnanju.c. . kcliko je toneophodnoza problem profesionalne orijentacije. " ' : . Ucenici koji su se osposobili za jedno zanimanje u vremenu kracem od gcdinu dana...~~. c. : :~:.. UI?~lll\m.. te CeIDO .·.tome. r~dno ~Jesto.{.. kao i za I iII step en.:.animar. ne ?PStl pojrnova upotrebtienth u okviru problematike profesionalne on~~ntaclJ. ._ .tcCill~rn_oobraz_o~l!!lj~~ s tim dapojedinac.{1·.'~-. ~~:.Vaspitno-obrazcvna djclatnosr u srcdnjern usrnjerenom obrazovanju organizuje se Z2 sticanje stcpcria strucne sprcrr:c i r.:. .stice. obavljanje poslova i radnih zadataka odredene vrste zanimanja s obzirom na sro dnost sadrnja rada (struke). nomenklaturazammanJa.-.~r:G~. . ~j. 72 ". je nesto specifieniji. zanimanje. .·_:.. • ~vrsll. a sta profesionalna selekcij.__ i visok o obrazovanjc. za koje je potrebno obrazovanje na nivou stepena V. J. jer on zahtijeva obrazovanje do dvije godine nakon steeenog obrazovanja u stepenu III iii stepenu IV i najmanje dvije go dine odgovarajuceg radnog iskustva. alI Je sustma CovJekovog rada ipa. slozenija zanimanja.. .. .~::::.~afav ~lO I?-Jensa~j i o. To znaci cia niko ne moze sa stepena 1 odmah preci u stepen III. u srednjem usmjerenom obrazovanju u SR BiB ti pnOID i drugcm razredu za srednje sloiena i slozena zanimanja. a po zavrsetku se uz osnovno zanimanje najcesce dodaje: specijalist (bravar specijalist. omogucuje im se u okviru struke de.: udruie 0 ad ki • ih .:~ razitCltlbllipo]::diOl Ob}ic!kon~?o& rada iii proizVodne. I?-amaeeo!~i dovoljno da kazemo. : hi1~m?-i:igo:?:finicij~riida.~i da.putem1<!zli0t~ h .ja i odgovarajiJce-sroze. Siicanje stepena strucne spreme za jednostavna zanimanja. .Prevazilaw:! narnetn~~u podJ.~-._-...og organizmai svak a talrva funI::IJa.. ima i nekih zanirnanja koja pocinju cd stepena II iii stepena III. .ah_J..sa zavn:eDlm srednje ~Ioienim i sloienim zaoimanjem (stepeo III i IV).vapredstavIJa u praksi.lavaju··se"1ios·. 0 tim pojmovima ovdje nije mjesto.9~ V . programa u saradnjis ostalimsamRu'p~aYl1im()rganizacijama i zajednic. 66 iRa:dU'. vot i rad.YI. ".tr~balo . podrazumijeva obrazovanje iz rada. a za sloiena do cetiri godine. kao i takvi.: -. SVI ~cenlc~. Ilia. Ovdje bismo rekli nesto 0 . ' • .bar rninimalno osvrnemo no.L .S. s fi.mora da dokaze-da je-ovladao-bitnim znanjima i ospasobio.6. . Razlika sc moze savladati putem pripremne nastave koju urganizuje vaspitno-obrazov.'-. odnosi .~.:"~::~..'.ija I ID2rlcsizam i samoupravIjanje istorija-povijest geogra.~~. bilansist-specijalist i sl.se na njih osvrnun salIlo utolI~o..nosti.:!Ziolosku sustinu a.e.~~gorijeslozcncsri za jednosravna (srcpen l ). traje najvise do godinu dana nakon zavrsene obavezne osnovne (u osmogodisnjem trajanju) skole.gledlsta. @PE!9dnD-m3. mogu nastaviti obrazovanje na visem stepenu uz preihodno savladanu razliku u sadrzajima zajednicke vaspitno-obrazovne osnove.:.J~. prom zarumanja.:~ .li.r.e. icu emuno ogrje u n. 6.'Ui zinimanje imaju zajedniclru vaspitno-<lbrazovnu osno~ i izbo~o podrucje koje se ostvaruje kao zajednicke osnove stroke i stUCno obrazovanje. ada prethodno nije savladao stepen II. iii nernaju neki od stepena. manje s lozcna (stepen II)..::?:l:.: .l~l.koJeJSpunJ::lv::lJu .: '..-To znaci. . IOI~~kog. jer prije opredjeIjenja za 'odr~deno Za£!lmanJ.sc za vrsa vanjem .. Neki opsti pojrnovi vezani za rad .Stepen se moie:. rad 'e rezultat aI'<taiovanja Cov'ekovih fizic IZV a~ ai vna 0 r a sebe i za druge .t koji s~.t? suou svakom slucaju funkcije ljudsi.ko..'~-. privrednih i drugih djelatnosti. .Q.~lik p. . 5t~ je rad.. koja ee molS samostalno i a1.. ..:. . srednje slozeria (stepen III).senasrcdnje usrnjereno obrazovanje i vaspitanje.-ad.9dgo\'_arajlJc~gz. . ~ .. .. Stepen V. Za s!re dlS~SlJe. goste turno podruge: . )~Makoh.« CuvJek moze neuu djelatr.:ekonOlDSkO podmge' .k: kreativni .:~.se za.:..« o dgo v~ uci s_!SJenstrucl)_c_s'p'r~rn. I j vITI sicpcn navise .Qf~~'y~l)j~i vaspiran_la u orgamzaclJama. .

• ..podloga ia pro~llje ~driaja. .zadaCi u nekini srodnim zanimanjima obavljaju se uz koristenje velikog.. Radni zadaiak rnoze da se sastoji od sarno [edne operacije iIi vise sloi:enih radnih operacija. . U odnosu na zanirnanje. sto ujedno znaell da. vjeStina i sposobnosti... sposobnosti i vjestina > • --··-·SIO""LCflOS!z~ni. ... urnjetnicki liv i dr. pored osnovnog posla.. celika i obojenih metaJa. '. osposobljava se da »obavlja jednostavne poslove u procesu priprerne kalupiranja i livenja gvozda.. Sterna zidove od I opcka.. 6. Da bise-saCinio prom zanimanja treba snimiti podatke i to: .istib iii slienih el. Uzeeen.or¥anizaciono-tehnicko i sadriajno zaokruzena cjelina odredemh poslovtioJe_oballlja jedan-iIWtiS. . .neka~ ID. r radu r :'. II) -osposobljava se za rad na sljedecim poslovirna: »obavlja rnanje slozene poslove .. Montira i ugraduje stolariju i bravariju. 0 analizi radnih mjesta.. kamenom i elemcntima nosivih i pregradnih zidova. Zidar (stcpen lll) obavlja srednje slozene poslove i radne zadatke prilikom zidanja opeKom..« U istoj struci.. . pomocni knjigovoda . Sio se po_ :·.a i stropova i njihovorn oblaganju drugirn materijalirna.. Navodimo joil jedan primjer opisa zanimanja III stepena. dok posao knjigovode moze bid rasporeden na vise radnih mjesta: np_r.e. izborJ~udi.. du~ine.u pripremljene dokumentacije za knjizenje. sto moze biti cjelokupan sadrzaj odredenog radnog mjesta.oolaganju i ugradivanju svih vrsta zid?va..lla·rlJa ddimse se U odnosu na raznovrsno_g__poslov_~. Kao sto se vidi.. utovar a i slaz e gr adevinski marerijal i alat... za?kruzenog znanja. zatrpava zernlju ~a nabijanje.. skupina Zanimilnja.izvrSilaca. masinski tehnicar itd..podjel i-rada. '.slozenosti. manju ~ga 0 zahtijeva ~ (praktieno profesionaino _IDllDje.ijednosti tih crnjenica posmatra.•. RadDa rn~~~~~:n~kl31SifIkovana iii ~stematizovaDa 11 odredeoe gDllle' (siste. . srodna zanimaIi. vrdi objek:tivne Cinjenice 0 radu i da iz tih Cinjenica izvede zakljueak 0 zahtjevima rada.. ... . Obavlja i druge jednostavne poslove i radne zad.'. __ . .. Spravlja malter I zidaru dodaje materijal prilikom zidanja.~ .. zovfj~) 0 .nib. (:is1I objekte od raznog gradevinskog materijala. U istoj struci livacko kaluperski pornocnik. koja s'e vodi po unaprijed zakonom urvrdenorn i dogovorenom sistemu evidencije. pj-e~~j:QJv. .. V.rucno i pomo.. paje zanimanja moguee grupisati po njihovoj srodnosti u veee skupove. Prom zarrlmanja. ili samo pripreme sistema. >• rSavanja.-~denih CinjeI?ca 1 na osnovu d?¥ovorenih krite~ja "!. odnosnc obavljanje usluga i sticanje dohotka. pobzuje podatke koji su odpresudnog znaeaja za za. ukoliko su poslovi manjeg obima iii je radna organizacija manja. drugi unosenja. za za kadrovsko p~o~je.. vee je nesto reeeno naprijed...." . .~ '_'. eiji je zadatak da ut .: ' ..:. .. manje sloreni na pornoc u obavljanju osnovnogposla.: . Vodi evidenciju 0 radu i utrosku gradevinskog materijala. . je. stav slozeriosti.dni . '. nja.4..organizaciju i usmjeravanje strUCnog usav. »Livac kaluper obavlja srednje sloiene poslove u procesu priprcme i Ii\'en. ugradivanja gradevinske stolarije 1 bravarije i montaie i demontaie gradevinske konstrukcije. Za. •....Obi ikoy..no po~lo~. . . '~' . k a mena I berona. ali razlicitog stepena Zidarski pomocnik (step en 1) obavlja jcdnosiavne poslove i radne zadatke u prenosu grade_Vlnskog m~lc~ijala i alata horizontalno i v~nikalno.'t>flIZ0vnili ..!_ra(N. speCihcna znanja)....-kao i na uporediv2nju obirna i." . . '. Oblaze zidove raznim materijalirna. lz nornenklature zanirnanja koja se sticu u srednjern usmjerenom obrazovanju I vaspiranju u SR BiH. .~dna mj~ "." "'.6. Montira i demontira gradevinsku konstrukciju.. . . Poslovi i ni.': . malterisanja zidova i stropova. radno mjesto je sarno jedno od mogucih konkremih podrucja rada u udruzenorn radu.:. tekstilna: tkac. gvozda... . . . Moze da se specijalizira za masinski liv.•: . ~ar speclialista (stepen V) obavlja slozenije poslove i radne zadatke na organizaciji ra a. . potrebna znan' stnleno radnes oso ..teoretska profesionaIna znanja... stepen slozenosti III (prema Nornenklaturi). ----------1'osao se moze sastojati od jednog iii vise istih iIi slicnih radnih zadataka koji se obavljaju na isti ili slican naCin.broja zajedniekih znanja. Talevih konkretnih podrucja u praksi ima vise za slozena zanirnanja nego za rnanje slozena.:.1~~ ~ an~m radnih m]esta:-PrOC]enjlVanje tadnihmJesta polazi od vee ut. raspored radnika 1 . Prerna Drustvenorn dogovoru 0 jedinstvenim osnovama za kJasifikaciju zanimanja i strucne spreme...dliajn~g •dijeJa n05U na olre na znal!i~osobnosti i navike. Iz ova dv~.2eno~L sredsta\--ariia~~Q. Cesto s~ v~ i izraz an~il:i. bez obzira na granu djelatnosti (el. priprerna podlogu za patose i izraduje izvo denje jednostavnije vrste izolacija.a: Isti iIi sliCni elementI se u a sadrla' posla. opisa jasno se vidi koja slozenost ima vise podrucja rada i koji su poslovi raznovrsmji..1Z\-':sila~ vrsi po~ao kontrole.jedan .. »Knjigo~oda na sistemu lcnjigovodstvene obrade obavlja: srednje slozene poslove I zadatke pnpreme. Rad_no mjesto ie ?snovna. . izvodenje armature za jezgra ..g9~·QmQs_\__1.--. malterise zidove i stropove i obraduje razne spojnice.". unosi podatke u sistem i vrsi njihovu knjigovodsrvenu obradu.. za koje se onda mogu izradivati i zajednieke osnove obrazovnih planova i programa. . <:. u sIva . .. a treci pripreme sistema. prilikom zidanja. . Taj sistem je analiticki kontni plan OOUR-a_« Kako se vidi. U vezi s radnim mj estom dobro je znati i razliku :iz. Obicno je to knjigovodsrvena evidencija u osnovnoj orcanizaciji udruienog rada. 6. ne iskljucuje mogucnost da sva tri posla radi jedna osoba. '... prelac i sl. .. cija slozenost poslova pripada prvom stepenu.uk cu gradevi nskoj djclarnost i. . . gvozda i celika i vrsi kontrolu u procesu Jive. ~ .evidenticar (stepen. .:': .sa. c...""Nazlv zarurnanja I llk"Tatko Izrazava susiinu sadrzaja i slozenost zammanj~DIlI sto kraci.« Svaki od navedenih poslova moze sacinjavati sadrzaj jednog radnog rnjesta. radne zadatke poslovno knjigovodstvene evidencije.ysrfjCllfihSttuaclja.) . marlerTs<lilju. ._l1l[\imanjalemclji. rrofil zaniman]a Prom zanimanja je...!.-..mefila osnovu. da se vidi na koliko raznovrsnih poslova moze raditi osoba k. navodimo primjer zanirnanja iste struke. srednje slozeni !l sarncrn obavljanju odredenog osnovnogposla..poslovi pomocnog knjigovode svode se uglavnorn na unosenje podatakapo u. pod zanirnanjem se podrazurnijeva: odredeni poslovi. .•. .. •. J. naravno.si provjer. . .• . ... pustanja urad i kontrole rada sistema knjigovodstvene obrade. odnosno radni zadaci koje pojedinac obavlja radi proizvodnje materijalnih i drugih dobara.6. .3.oja je osposobljena za ovo zanirnanje. ilisamo obrade.: ••. rnetalski strugar. .. og.sadriaja i.:~ . . Po-mot'1i zidar (siepen II) obavlja manjc slozene poslove i radne zadatkc u zidanju....-'.sa.0 zanimanjima (defmicija. Vrsi manipulaciju sirovina poluproizvoda i proizvoda u svim fazama proizvodnje« ' .. imaju zadatke organizacije kontrole i povecane odgovomosti..'.:. rukuje rnasinarna za pravljenje odlivaka od obojenih metaia.anic.' '0 '.::nedunekih pojmova koji se u radnom procesu vefu za radno mjesto..napnjed odredeno~ postupku.eka procjeI!a ~nih injesta.J1a sl9.najlroJli:av_anju.«·· . trenutne politike stimulisanja _' ~ist7matizacija radnih mj~ ~ '. IznOSI.eu alara..to primjc: opisa z~nimanja liva~ kaluper. Kop a ze rnlju za _Iemcl_le raz~e k~nale..ja. a slozeniji poslovi.' .. nih sa~OV1~ kadrovske politike radne orgaruzaCl~e. jednostavni poslovi uglavnom se odnose na jednostavne priprernne zadatke. naCin obra-. sto. .. anahz~mradO!b mjesta lltVT(ff.dr. Radno mjesto v' ~ Vise zanimanja koja imaju zajednicke clemente cine struku.' .•.' . pa i pojedinac u jednoj struci rnoze obavljati vise zanimanja (metalska struka: bravar... ' . celika i obojenih metala: rukuje pecirna za topljenje rnetala: vrsi poslove ruenog kalupovanja masinskog liva . kontr~le. malt~ri~anju zidov.... neposr~m rukovodenju i kontroli poslova i radnih zadataka nagrad!!is: tu.

nego u centrirna. a u zagradama rimskim brojem Je oZl!aee. jer ce se rrnjeS . . ako je neko po svozn osnovnorn zanimanju bravar. II. 0 om. '. odnosno samog posla. odnosno poslova. mjerljivi kvalitet proizvoda.900. a 5 ciljern sticanja sredstava za zivot duze vrijerne vee radi kao instalater vodovoda. je z~nlm~nja iz svih pod1090 zarurnanja. " " k ' ' m zarurnanja I oprsima za 0 02500 zanirnanja radnika u pnvre diI. Samom analitickorn procjenorn radnog mjesta.aCeIloJe~zanlmaI1Ja od r do V stepena slozenosti Prema me. Razlog takvih promjena je brza zastarjelo t anla. sa osnovnim zanimanjem ekonomski tehnicar. . . Rezultati ovih radova predstavljali su prve opise zanimanja u .ine! st. Vlada FNRJ je odredila da nadlefui organi propiSu zanimanja unutar pojedinih struka. ' lza drugog svjetskog rata bilo je kod nas nekoliko pokuSaja izrade nomenklature zanirnanja.ga. . prije svega.7. Ovakvih slucajeva bice sve dot le. iskustva i \j6lina. . .kao i najniie godine starosti neophodnih za izutavanje odredenih zaninianja. zbog deficitarnosti rnasinskih inzenjera..radn!q 76 . Nomenklatura zanimanja Nomenklature zanimanja novijeg su datuma. kovaci i 51.dvlda se pored. .. 'IJustracije radi. Prva privremena nomenklatura zanimanja datira iz 1941.tekstilna oko 42. \:1i. U Makedoniji _ienpr. medutim.aniranje kadrova i obr81. kao utvrdenom p otrcbnorn 6njenicom. neko je zavrsio srednju ekonomsku skolu. dajemo n~zk~if~~m~d u t~hnologljI" o~gan!zaciji i naue! ~opste. ne rnoze sc odrediti konacni licni dohodak radnika. za koje ima dovoljno potencijalnih izvrsilaca. godine. 7.IS poslova kojise obavljaju u tom step~nu tog Zla~ltr1anja. todo.osta1i poljopnvr«. ". prerna drugim radnim mjestirna.inici (Poljop. godine. ali nerna znacaja za izbor izvrsilaca za te poslove.oou~. Bolja primanja imace onaj koji bude vise i kvalitetnije radio.!! U U v~s~ltno-o~razovnim organizacijaizvaden je i nize naveden pregle~n.)u nekirn radnim organizacijama koje pcslove ovih zanimanja vise vrednuju od nekih drugih poslova isle iii slicne slozenosti. go me 0 uhvatila . onda je njegcvo zanirnanje instalater vodcvoda.st0Ca? Ziym3? tsrodni (I-IV) . procijene kao vrijednije.5 prodavaonica.. daju . .prehrambena oko 11. iii odrcdcnc katcgorije kadr ova. . ' . pojedinoj struci zaposlenih u SR BiH. opise zanimanja u pojedinim strukturama i utvrde raspored poslova u grupe za svako ' zanimanje.iednosl radnog rnjesta je znacajna za rcguiisanje odnosa lJ raspodjeli licnih dohodaka i 51. godine utvrdili zanimanja i razradili raspored poslova u grope za 28 struka. ne moraju irnati ista primanja. go dini bilo u . godin~«. : . .0g~~4~~~n~nlk~. bilo odluceno da sc poslovi rnasinskih inzenjera u unutrasnjosf i \'i~c vrednuju. ..:' 6. jer obavijajuci taj posao stvara dohodak i stice osnovna srcdstva za zivot. Lieni dohodak radnika zavisi od radnikovog doprinosa i postignutih rezultata na odrwenim poslovima. Ona je. Iste' go dine. ~od.500 radnika za 051 ih II • .. pr~. koja mogu obavljati samosta1ni radnici. Grupe zanirnanja ::iie su n~vedcne ~pe zanirnanja i osnovna zanimanja u grupama koja se mo¥u s~eci u srednjern usmje!en0lIl: obrazovanjn u SR BiR. posebno ukoliko nerna kvantitativno mjerljivih elernenata (kao npr. objavljen je Prirucnik 0 zsnunaniima nomen a urom I aSI IkacIJo . razvojne poli ti ke i 51. I-IV) .700 zaposlenih u 22000UR.") ' Nomenklatura zanimanja iz'1962 . dok uskladenost ponude i potrainje ne bude rnaksimalna. Uredbom 0 stru~om osposobljavanju i zvanjima radnika. =~~:n~~st~~1. ali niti jedna nije bila dugo u upotrebi.. 1961.. pojmom stepena strucnosti (po(n:bnog znanja). trebalo da posluii za planiranje rada i kadrova. smatr<l. analiza radnih mjesla i sisternatizacija radnih rnjesta bavi se npr. godine.800 zaposlenih . Iii npr. Takvi p oslovi mogu biti vise vrednovani u praviJniklJ 0 raspodjcli licnih dohodaka.Clja. . . Prcrna tome.voCan. koji su jednako pro cijenjeni.ja· 19'80.200 zaposlenihu 68 OOUR-a ' ' ". U prakSl. p ern u . Od-: govarajuCiorgani su U toku 1951.. razlikuje od zanirnanja kojirn se neko bavi.drvopreradlvaeka oko 44.000 radnika~ . a ?na IZ 197~: oko nomenklatura slozen os~o~n~_manJa zbog ~rzlb.Ian (II~ .utvrduje vrijednost pojedinog radnog rnjesta.vmetalska5~r:uka:~u '.ruei: Naravno.rib~ i lovci (III) RadniCl u !umarstvu:" u~go~u i zaStitl ~uma i loviSta (I-V) -:-radni~ulskorutavanju~uma (I-V) " 6. Konkrerno u praksi lo mati da radniei u jednoj radnoj organizaeiji rnogu dogovorom uivrditi da odredene poslove bez obzira na jednakc nivoe slozenosti potrebnog znanja... . P ataka 0 tome koliko je u 1979.' . Tako npr.pro~Jena u tehnologiji i nauci.kadro va..zdravstven~ stritkaoko 32. Prema Drustvenom dogovoru 0 jcdinstvenirn osnovama za klasifikaciju zanimanja i struc_?e ~premele0d zanimanj~m 0n!h koji nisu zaposleni..saobracaj ze1Jczmtki 18. . .100.257 ucenika ove stroke itd. :.veterinarski radnici (III. steceno tokom vaspitno-obrazovnog procesa. gradski 2. ad .. a OJI se uz ~o radi duze vnJeme!'~ . jer dosta dugo nije bilo razjasnjeno sta je radno mjesto.~d6he n~r. ': . III. a uvode sc i poscbne nagrade.mom materijalu pored naziva zanimani a i je .ovar. odreduje vrijeme u&nja u 1irivredi za svako zanimanje. drumsJci25. proizvodaCi stoene hrane.trgovmskastruka oko 63. ncdavno.ugostitelj~~a~ tu~s~eka oko 28. testo se 05novno zanirnanje... zbog deficitarnosti kadra odredenog zaui m a nja iii svojih perspektivnih planova.~()rqJgdj7 u pO..n step~I! slozenosti koji se moze steti u odredencm zanimanju PolJopnvredruCl: _ • . 'e' ' rna srednjeg usmjerenog obrazov ' u S se S. 1980. a time i grupa poslova.' .osko~ prirucniku: »S~mo~pravno pl. Takode se za ova zanimanja ponegdje daje vise stipendija i u vecirn iznosima. ukupno preko 400 individualnih u 20 struka.a . Nom!!l1.~avatl I rrnjenjau. rucja j irnala je oko 7000 zanimani di obu zanirnanja") k .zemljoradnici (I-V.000 radnika. broj proizvedenih komada nekog proizvoda. ali njom su bila obuhvaeena sarno zanimanja kvalifikovanih i priueenih radnika.samo stepen III) .k1~tu. kojije Ministarstvo rada izdao 1950. . " ' . sta je zanimanje i kako se po zanimanju tretiraju oni koji u toku radnog vijeka vise puta mijenjaju ne sarno zanimanje nego i struku. .je operator za automatsku obradu podataka.ekonomska struka oko 24. odnosno pcs lovirna radne organizacije.. Ocjenjivanje ovog doprinosa spada u vrlo slozena rnjerenja. . Pravilnik 0 strukama i zanimanjima sa nomcnklaturom zanimanja. i sl.sto znaci svi stepeni I.g?di~ imala samo '48. IV i V) . 7. S jaugllSlavijki'1esct g?kldin~fiiza Dr l?. dok se procjenjivanje radnih rnjesta bavi relativnorn vrijednoscu te cinjenicc. . :.se osposobljenost za vrsenje odre enih poslova 1 radnih zadataka.' . 1 ~cgr~<. 0 opu~.~anJa u sre dnjem usmjerenom obrazovanju i 149 zanimanja u visern obrazovanju ~ 164 zanimanja u visokom obrazovanju. i ova nomenklatura ce se stain g d stepena ?b~~oya~j~ u pojedinoj njari I zanirnanja u skladu .l979.000 radnika u 50 radnih or anizacii ' .rivredni tehniear. IV) / . njegovo zanirnani.200 .:~ka ~ !~'u~~oJa ie usvojena maj<l. Slicno se desava i sa nckirn deficitamim zanimanjirna (zavarivaci. a zaposlio se i duze vrijeme radi u aurornatskoj obradi podataka ::::0 operator.. odredeI_1og s~ep)_e~aslozen(}.~ldat I kr~C:i 0P. Uredbom je utvrdeno devet stepeni strutnosti..) To znaci da ni dva radnika koji obavljaju potpuno iste poslove. 1.

mesan (I-V)' .obradivaei optickog stakla (II-V).f'...precizni rnehanicari (II-V) _ radnici na povrsinskom kopu (I-V) .' -'. kranovi i pokretne stepenice (Il. radnici na termieko-hemijskoj . .elektroinstalateri (II-V).proizvodaci ekspIoziva i ekspIozivnih sredstava (I-V)... ' .krovopokrivaci (III-V.e:z:IV). bez IV) ...V bez IV) .•. bel.F~~~i~~6~~i!r)!~:-i?t.:.oblagaci zidova i pod ova (II-V.kOlli'ekciofli'fi ld.duvaoa (I-V.stamparski graven (IV) .."~!i}. ..pruzni radnici (II-IV) Proizvodaci ...li.proizvcdaci vatrostalnog materijaia (III-V."':.pre:adlva~l. .elektronicari rnehanicari za industrijske masine i uredaje (III-V.. proizvodaCi stakla (II I)...i":" '.krznari (I-V.:.".n.~zrad~vaC!gradevinskih elemenata U industrijskoj proizvodnji (II) . .juveliri.. ..radnici na hemijsko-tehnoloskim procesima i operacijama (I-V). bez III) .pekari ~.mdustt:tJs~proizvodaCi poslastica (II-V.i s. sirovina iproizvoda (I-V). .obradiyaCi. .b.' . Hemijsko-tehnoloski radnici: '" radnici na termicko-hemijskoj obradi (I-V)... . \. . bez IV) .tapetari (II-V. ····. .V). 79 __.··'··:':~~'~-'~:~.rukovaoci ~asin~lnl~ za proizvodnju predmeta od kaucuka i gume (I-V) . .c.proizvodaci keramike (I-V). rad. zlatari i bizuteri: (II-III) Elektromehanicari. .~llw.izradivaci i sastavljaci elektricnih i elektronskihaparata i dijelova (I-V). .gradev~nsk~.pro~z~odaCi . .~. elektricari i elektroinstalateri: _ elektromehanicari za instrurnente i autornatiku (II-V. bez IV) Me hanicari i monieri motora.i.?bra~iva~i sirovina (II-III) .:. bez IV) Prerad_ivaa pap ira: (I-V.::..". bez IV).tehnicki obradivaCi rnetala (II-V) _ ostali obradivaCi metal a (II-lIT) Oblikovaci i preradivaci metala : ..~:.:'>~-{ . Gradevinski radnici: ' .pro~odac~ celuloze (I-V) .. bez IV)..dubinski busaci (II-V) _ oplernenjivaci ru~a (I~V) Proizvodaci i obradivaci rnetala: _ proizvodaci i topioci metal a (I-V) .ta.. .i".proizvodaci papira (I-V) Stampari knjigovesci: .sesirdzije (II-IIi).it~.elektronicari rnehanicari za telekomunikacione uredaje (II-V).elektronicari rnehanicari za racunsku tehniku. signale i usmjeravajuce uredaje (III-V).._prelci i motaci .~ \ i-V) '." . . bez IV).". bez IV) _ elektromehanicari za dizaia (liftovi.o.grpsan 1 fasaderi (1I-V bez IV) .' .~~tzaCina (III) . r ."". Keramicari.'.mljekari (I-V) .g~~~'!!l.proizvodaci kozmetike i sredstava za pranje (l-V).betonirci.moIen..preradivaci plasticnih rnasa (I-III) Obradivaei kamena: (II-V. .-. ' .. materijala (I. Pro~o~~ prehrambenih proizvoda: . bez IV) .. termo. . .elektrornehanicari za rashladne.~zrad~vaC!azbestno cementnih proizvoda (II-III) .:~ · ...me hanicari masina (I-V. ...izradivaci bruseva (UI) ..' .ostali preradivaci kana (I-V bez IV) Obucari: (I-V) " Gumari i preradivaci plasticnih masa: . . proizvodaCi sariitetskihsredstava) opreme(l-V).. . bez IV) . bez IV) .Rudarski radnici: . rnasina i mehanickih uredaja: .:.. IV) .pI. .fu._ '\~.farbari metalnih konstrukcija (II-V) .(I-IV).. .' mjeriQI-::y.~tampars~ masinisti (I-V.zidari (I-V.proizvodaci opekarskih proizvoda (I-V.hemijska kontroia procesa.>.V. bez IV) _ elektrornehanicari za transportna sredstva (II-V.slovoslagaci (I-V) . ..i_.jamski radnici (I-V) .pro~odaC! ~estIvih ulja 1 biljnihinaSti(PV) ":" .' tekStiIi:iihvwrnna(I~V)..·_. izolacionog materijala (III) Radnici ?a z~Stl!1 o~Jekata 1 predrneta bojom i Iakom: . bez IV) Instalateri i radnici na metalnim konstrukcijama: . :::' . :.V) .ostali radnici prehrambene stroke (mikrobloloski tehniear IV) .tes ari .mlinan 1 srodni radnici (lI-V bez IV) .ostali farbari (III) . -r- .knJlgovesci (II-V. .instalateri ejevovoda (II-V.prom:odaCi secera (I-V) ..~. .rnehanicari i monteri vozila (I-V) ._ proizvodaci lijekova (I-V).proizvodaci viskoznih. bez IV) .preradivaCi voca i povrca (I-Ill) . .' · ~ p-0jaCipo .~. Obradivaci koze i krzna: .. ~~.. bez IV). bez IV) ... . bez IV) .2f. bez IV). arrniraci I teraceri (II. .:. . (II-V..ce!Den.):. opekari i staklari: . . \ r • . bez IV). Obradivaci i preradivaCi duvana: ' .n!ci (l 1. " '. ..' .preradivaCi nafte i naftinih derivata (III-V).h!~ro i. .rodni. .prrpremaClslrovma (I-III) . '..%~~~l'.~_..V bez IV) .. ProizvodaCi ceIuIoze i papira: .. -e. termicke i klima uredaje (II-V. ~. =. ".valjaci metal a (I-V) . bez IV) . .":':':'. kreca i gipsa: . :"..oruzari (lI-V. .lakireri drveta (II-III) ..V.ostali gradevinski i geodetski radnici (II-V) ." ·Obradivaci drveta::}~. . bez IV) _ me ha nicari i rnonteri industrijskih instalacija i uredaja (II-V.izola!eri (II-V. . .obradi drveta. .p:eradlv~Ci duvana (I-V) . bez IV)' .obradivaci stakla (II-V). ~~~~:~~\:::a:~(r:\i~r::.gradevinski farbari (II.~ ~~.tj~teninari (II-V) '.: >':((.krojaci kozc i izradivati koine odjece (1.oblikovaci metala (I-V) · _ osrali oblikovaci i preradivaci metala (I-V. Co'':.i: . bez IV) . bez fV) ..fotografi (III-V. bez IV) . .repro-fotografi i kopisti (IV-V) . ..

radnici na pripremi i gotovljenju jela (I-V) ..pi vari (I-V.I mjestu . posebno u deficitarnirn zanimanjima..~ . "'..toJ~nJe odr~d~mh skola u nekom rnjestu.enog rada (II-IV) . kao 1 0 SVIID drugim faktorima a kojirna je naprijed bilo rijeci.. u nasoj republici moze se skolovati 1 U vojrum sred:·· .vozaci kontrolori motomih vozila (1. informacija a rnogu~lm zam~anJlma nece b. 81 .cslokih pica i sokova (lIJ. .:: .. Pored navedenih zanimanja...radnici u prodaji i posrednistvu roborn (II-V) . racionaln. odnosno studentske domove te davanJ~ kredita i stipendija. jer roditelji nisu u mogucnosti da ih skoIUJu van mjesta ~tal~_o& boray~a.ia (Il=V. a posebno 0 drustenim potrebarna i rnogucnostima zapo~ljavanJa. administrativnim i srodnim poslovima: ..njim skolama. . bcz IV) Ostali industrijski i zanatski radnici : . priprerni i gotovljenju poslastica (I-V) .3 Pot~u. Stoga se i ovdje treba traziti izlaz u mogucnosu srnjestaja djece I studenata u dacke. pohtlcl. r~.. . =saobracajno transportni radnici u Zeljemi~kom saobraCaju (I-IV) " .ijem koristenju »visih« nlvoa znanja I srnanjrvanju u~sea ne~~a!10ko~anog-rada (10)..radnici na dimovodnim i ventilaciouim obiektima i uredajirna (III-V. posro]e zaista raznovrsne mcgucnosti za svakcga i u pcg'..III) · Zdravstveni radnici: (I-V) Radnici u oblasti kulture: (III-IV) Umjetnici i umjetnieki saradnici: (IV) .razvoJa.r adriici na mororirna 5 unuir asnjim sagorije\'anjcm (I-V. njegovo opredjeljenje. to znaci da se svaki ucenik nakon osnovne ~kole II_Ioraopredijeliti za jedno od mogucih zanimanja.radnici na poslovirna vuce vozova i kontrole vucnih sredstava (lI-I Y) .' ' .radnici na regulisanju drumskog saobracajaIfl-V) ~ radnici na regulisanju vazduSnog saobracaja (I-IV) '. . ~!ruke I upogledu slozenosti poslova.rukovaoci plovnih objekata u unutrasnjoj i pomorskoj plovidbi (1I-V) Rukovaoci dizalica: (II-V.pro izvodaci z.· . odnosno duiine trajanja skolovanja. u_sklad~vanje potreba udruzenog rada i ponuda. . koje osposobljavaju za nix zaoimanja i imajusvoje posebneprograme 1 .:· ".Jc:r e moze se zaneID~riti rnaterijalni faktor roditelja i postojanje ~ I ~e~~s..radnici na uslugarna u srnjestajnim objektima(II.priprernaci goriva za TE postrojenja (I-V) .radnici na zastiti coviekove okoline (I-V) .radnici organa unutrasnjih poslova (IV) · .radnici na._ . Buduci da Je u. bez IV) .korpari (·II-V.pneumo i gasoenergeticari (1..radnici na poslovima hemijsko g cis':enja..' Radnici na cne rgetskim postrojcnjirna i uredajima: Kao sto se vidi.vinari (III-IV) . bez IV) Trgovinski radnici: .hidrcenergeticari (I-V.radnici na uskladistenju i manipulaciji robe (I-V) · Ug ostiteljski radnici j radnici turisticke djelatnosti: . _. radnici na odriavanju preventive i higijene u starnbenim objektirna i poslovnim orcsrorima (I-III) ..'. bcz JV) . bez IV) Radnici na odriavanju higijene i objekata: -. . sigurno nece jos dugo ~rernena ~>1I1.-. .racinici protivpoiame zastite (IJ-IV) Radnici na upravnim.' ..~nallJa srednjeg nlvo~ slozenosti.ra dnici na postrojcnjirna i urcdajirna tretrnan veda (I-V) . -. bcz IV) .tl~b!tzo~ok~hcl postoje sve skole.ra dnici na clektroenergetskirn postrojcnjirna (1-\/) Rukovaoci gradevinskih rnasina: (I-V. . godine.V) .. a drusrvo nije u mogucnosti.v. opsta orijeruacija na brzem povecanju ~l:esca. bez IV) Radnici na poslovima drustvene samozastite: . bcz IV) Rukovaoci tr ansportnili sredstava: . . '.... racunovodstvenim i blagajnickim poslovima: .Pr o iz vod aci pica: . .radnici na turistickim uslugama (IV) Radnici za njegu lica itijela: (IIl-V.izradivaci i o pravljaci rnuzickih instrumcnata (Ill) ...nJeseno....raduici neposredne zastiteu organizacijama udrui.radnici na prufanju P1T nsluga i regulisanja PIT saobracaja (II-IV. . . bez. bez IV) .V. na sto se i sada sve cesee ide. .V) . ..r a dnici na rashladnim i klima urcdajirna (I-V.radnici na uspostavljanju i realizaciji poslovnih odnosa (IV) .. ~ . ucenici se cesto moraju opredl~elItl za s~olu koja rm stojr na raspolaganju. bez I V) . kad~ova do 1985.n<_>.radnicina automatskoj obradi podataka (II-IV) .". bez IV) ... Naravno. . bez IV) . niti ima potrebe da u svak0t." ~ .radnici na prijemu i obradi informacija i obavjestenja (I-IV) . . '. . jer treba voditi racuna I 0 vlastitirn mogucnostima ~ sklonostirna. uslove.radnici na knjigevodstveno-analitickim poslovima (II-V) Radnici na regulisanju saobracaja i veza: . Nairne. pranja i peglat.iti d<_>voljnaza. .radnici na prepisivanju i umnoZavanju informacija i dokumentacije (II-IV) -mdnici na statistiekoj obradi podataka (IV) Radnici na komercijaInim..

o~iiri1a o obrazo:vanja. vjerovatno je uticao da se ni programi rada skole na profesionainoj orijeotaciji ucenika.saoJaJ--ao.--....:sii~f~O~Orije~~j~ 1 u~~VIloj drustvu.-mora ju_]ipznava:ti -i:net"ode-i:ieliiii~e::Jiro"ff--sio1fiflilog ~yj~IOYifiijill""mroi:TIu.. Diplo'riii(~is-oTe::sli:olske~p. 1illUID::n~oznavanje ucenika s osnovnim dj~toostinia.--.-¥JstoJi-problemizb_9. bilo da se radi 0 ucenicima iii vee zaposlenima.. koji bi radili na profesionalooj orijentaciji. Ovi kadrovi moraj_lLP.(.-:_·..p=J . iskustvo u radu s kandidatima. treba pcci od cilja profcsionalnog prosvjecivanja i informisanja.Beo&Ta<l. -.''''~' . rna koliko bili dobro teorijski obrazlozeni i prograrnirani. .. ~ . ..Savcz·udrufCnja za profesionaInuorijentaciju.7.. cima i roditeljima.aoJa-ll-radu..profesionalnoj orijentacjji. vjestine •.l? ana] i_ze zaii!=" j !_!i_~ --irianjas-obzirom n?_potrebna. ...i dr~lKQ..mqraju_bjti_p$Q_Q~Obljenj_~ rad-na--anaIi~_yjekaj_~a_l_gi_r_a_da. ne ostvaruju prema tim prograrnima.. uglavnom.eka..rem"e1teba-dabi_lde osnovni zahrjev za ucestvovanje u strucnomtUTIukojiradi na... . ~. . Da bi se predlozio bilo kakav model.razy6ju I Tunkcijam a:-covjek:i. _.... --Pokusacemo ovdje dati prijedlog modela jcdnog takvog programa koji bi... • ~.!>Eobavijesteni ()_moIDi¢_p. Nedostatak strucnih kadrova. 0 potrehama dmWr2 7a odredenimzammanJima i strukama' . 0 zaspitao-ebrazcvDim ustanov~za osposobljavaoje za odredeDQ zanimarije.G .. Navodimo sarno "eke vamije cilj~ . strukama..informjsanje ul'Pnika i mditelja 0 zabtjevima zanimanja. '.-ul&!liiyanje nll pnsustvo aG. rnada bi najna boIje bilo kada bi svi ucenici imali jedinstven program i dobijali bar minimum zajednickih znanja 0 najbitnijim problemima usrujeravanja i zaposljavanja. froR Priro~~ ~vnike~Graf~ . Svrha ovog prijedioga je da podstak:ne kornisije pri osnovnim skol~rna da daju svoje prijedloge i to u O(!:lOSU njihovu konkretnu situaciju.QstLzlUllZInisIjanje 0 iz· b~oJe... zanirnanjima i dobrim i manje dohrim smlDama odredenog-zanimany.r.!lllprcdov..v . _bj!!_sp'Q_So.iii)anja.' ..dsl'sWo·odredenjb osobjna.znanja. .. -----Kadrovi u profesionalnoj orijentaciji moraju posjedovati znanja 0 fizickom i psihickom-ra:Sfti-..-.~.fzah"iijeva o..profeslonaIiiOjorijen(aciji. MODEL PROGRAMA RADA SKOLE NA PROFESIONALNOJ ORIJENTAClJI UC:ENIKA Osnovno oko cega se treba _l?obrinu(i u cilju efikasnijeg provodenja profesionalne oriienlacije je osposobljm'anje srruenih-kaCli'oya#·rad u. Koncepclja profesionalne ~rijentacije u socijalistii!kom samoupravnom ~ .Qsje_d_ovati i izraiene spo~cij~) Buduci da se za sada niti u jednoj visokoskolskoj organizaciji udruieoog rada ne osposobljavaju kadrovi koji su izvorno orijentisani i obrazovani za ovu djelatnost.. vjeStina j oavika koje ti-ebil-da posjeduje poiedinac za odredenQ zaniwzuje. .M~~ biti dO.informisanje ucenika i roditeija OJlstanovama 11 kojima mogU~Wu porno' pO IZtiOtUzanjmanja. uz malo dobre vclje.srvaranje ~rebnog ~ol~i dovoli!le mmivira!J..radneuvjete i sve drugo 5(0 -prolesij.Q_£O.d3. _ . _. mogao s lakccem da se provede. t 'J.ri. .. trebalo bi biti obavezno. ..·zapolliiiVania..I_~_an. .. sposobnosti.. 83 . bez pretenzija da je to najbolji i jedino moguc program.

.pnmjene . Uvodenjern izborne. kvalitet radnih nayjka i sl. da . sa danasnjirn. prisustvo· napoi\!1rad.-sldonusti!p~. sposbMiost1ma I skloDostuna POjedinih uCenika za ovo podruCje.3. Predav~a koj~l1Y.:~AnketifaJlj~_:_if~~~YII. .je DB temu: ~ •.el!~ P.:. bu~uti da ce biti odredeni okvimi programi za niz predmeta i oblasti. . t· tr.oslnjeJ.). do analiza zanimanja razovne moguenosti u uZoj i siroj sredini .!ni: ka2'aoar-meho~nin'ianye I na razrednim ~~§.QgUCnosU (Svako je sposoban za nesto. ..c<sCe_slJ_c.~.i upo~ritiu~e ~ sve dobre i los~ strane.' ."" .".. .~.. a.. .. . kao prirnjer. .~' 84 . )~.zivoeom.lA. pa do =-W0g'!E>(fi@ilCsiJ:<:-p.Tu se mme.znacaj profesionalne orijentacije . trebaprepustiti nastavniku.J. ~a 'pro'gram!·'P~oXesIODa!n·e~o·rij~_~.LzanimanJa ~ ".nJ.. nirn.Q~.-razfe'aiii 'starj dina iifia-9liznost:aa praii .' : •...~~ti.llsloYiJDa .S(llIrn.'. ~ ~anja.::.~~~s .. rnetalurgiji. 332): .:~.¢!.(piedavanja bi trebala poceti najkasnije u VII razredu osnovne .(iC~2g_s..t.' . Zanimanja vezana za umjetnost danas su medu .ciljemprikupljanjapodatak... . . pa se upravo u ova radom 1 razgovor 0 nekoIikO t. s.-pO')eaan . Q!U!l2. · biti i po jedan prakrifui rad izcjelokupnog nastamog gradiva.:'. njc " ra. u okviru rnogucnosti svog nastavnog predmeta.animanJa.. navodeci neka konkretna zanimanja i 51.1"'.znaCaJ. sa.d zanim.uOOiikairiastruenu.u. : :':. UeeruCl bl mogli do:@lJUpuCivanje._. ---.'!... zanimanjem i radom poznatih naucnika na ovom podrucju. putern sckcija i dr. 7-8 str.. '~" nekada3nJi'rad u gradenju sa danasnjim.:. . t i easu po1 ::i '. skretanjem . intekk1ualnei.suma . '1: rrx: ': .z.kter njihovih profesionalnih i!!Jiaj da.:J4poga zanimanja danas se mogu prezentirati i u nastavi matematike... · ..~:. ·c·· . .J!!. .1radi osposoblJa~anJa za)ed...u Vezl sa:tzborom·zarumanJ3. =.'~QJ~ deieglla J2ionirska_. nastave u VII i VIII razredu osnovne skole povecava se uloga I odgovomost nastavnika.2:~_P.druge. u okviru redovne nastave. Pokusacerno dati prirnjer prograrna rada za svakog od ovih cinilaca. U -hemiji i fmci gO(OVO nema nastavne cjeline u koju se nc bi mogao ukJopiti osvrt na isZa roditelje I... .-... " ma~j8.e_ oTIjihovom'Tadrr.-..l.12i. .. sumarstvu (cuvar suma)... .J. sr:.animanju.Zelje.'obradus ciljem profesionalne orijentaqje.ziIDl!!!~_njima. nosno om:riiaiiiSf~-organlZacij_a~omisjia.':::akO~Obraaunemam~t~~s: •.. ' . '.zanijnanjima.'. dok svaki nastavnik moze potpuno kreativno prici ovorn poslu..' 11 · Svaki nastvnik predmetne nastave od V-VIII razreda duzan je. pri ~-V~ll odredenih zanimanja. podatuka.\ltemaokete-prikupiti.i. '. u pojedinim zanimanjima.. ~azre?nik je~. 0 interesovaposl~~di.j~... ..pornaze u pravljenju programa rada Da profesionalnoj orijentaciji Z2 svakog kornparirajuci nekadasnji nacin rada. ~ ~ativna predav.'. raz re dn ik jc osoba k oja ima u tom podrucju najistaknutiju ulogu.'Jl.iece.. DjlIOa~Ijama.njuna.osi!_a_£ realizacije naiveupoznaju rfidne. kao i konkretnihzanirnanja u rnetalskoj industriji._o_9interesovafija. .p'~redniji nacin ukazut:.ll_PIOceSll..~~d_tgg~}~o_s. d~~st¥a~nim. rudarstvu i sl. _. :~U·nastaV1 tehnickog vaspitanja rad na profesionalnoj orijentaciji praktiCki se moze:odvijati svaki {:as.!i: p~~~. mogu oro jeg 0 razovanjaj.Wit. balerine.i..llcenis::ima 0 odre<temnrzanlfnanjim3. '--. . U hispredmetnog nastavnika.ll-profesiOna.:':'~".---:-. cvjecar). doti 1 d? p0!razate!ja 0 . mora provoditi ovu djelatnost.2..ati.'!9rt.. " · dva vna predmeta mogu naci primjeri kako je za afirmaciju neophodan stalan i '.· .l:'ostavnije zanimanje.y~lopi(i u realizacjjuprograma vaspiuiog Iacra odjeljenske zaje'tlnice. ' ':' t. U 1ra a. " 85 .a~!ln()g IzQO_~?1. Stoga svaki nasiavnik...o. da ncrna predrneta U okviru koga postoji planirana nastavna jedinica . Poseban zadatak i svoj razradcn i usvojen program treba da irna komisija za profesionalnu orijentaciju.SkO[[ ~ ... ...bin. .zlifilj~ .:<. Nc bi trebalo da ucenici osianu sarno pasivni posrnatraci iIi primaoci odrcdenih inferrnacija neg o se moraju i sami aktivno ukljuciti urad na profesionalnoj orijentaciji prije sve ga u vannastavnirn aktivnostima..... s~~illJavarUpeaagogskole Nju su relevanmeza uspje u budJl~m.-----.aprc::na_v. gla:vrub"?fitnosti iz obavezne literature. orijentacije 8) Nastamici predrnerne nastave ·-"--Tre.1 c!P. '.9L. radi _usmj~ravanja za nastavljanje .1 ogucnostjrna m ukazivanje na posljedlce. ..-::::":" .uce~je. Koordinira njihov rad kako bi bilo obuhvacenosto vise razlitoriji prilikom nastavne terne vezane za gradnju piramide.koji . ----- . .. glumice i sl. .tih znanjaupoj~.. Npr..ko~ zanim~ju.pr.podrucja tehnike i na neka savremena zanimanja vezana za aumatsku obradu '!t podataka:.zab.. ' . zammanja vezaruh za zdravstvo.w.. u geografiji prilikom ucenja 0 rna. .?1i mjeiien!j.ta~1Je-~Ce_njka. Medu nastavnicirna. oja prenost lJ. . ali ujedno i olaksava rad na profesionalnoj orijentaciji.!a na sto ristu arniji i ne.nalnu orijentaciju je k~()I!'!!!1!llQX1E.---.~kolovanja i rad na izbornoj riastav.u. .:.(J~obn~~_t!ma_. ..OIodice.njenu prakticnu primjenu u pojedinim zanimanjima.i. ~~~~~n~st teorijskih c) Komisija za profesionalnu orijentaciju znanja .~:. dok rad u izbornoj nastavi za prosirivanje znanja iz pojedinih nastavnih oblasti predstavlja pocetni rad na profesionalnoj orijentaciji._l1e. rustvenc:Jlotrebe i pro(I.-..aucemKefS~~Qm::CollJdci-l-IIlogucno. :". .: . ukujifInfastavrnmcjelinama ce nastavnik oastojati da upozna ucenika s pojediUJ zs nasta~epr!!d~etiJeDaStave . ?.hrvatskosrpskog jezika su prakticki ne.Y.Q!?Y.anja u poljoprivredi (vocar.ne.j& .~ora saciniti svoj godisnji program na profesiunalnoi3:frljeiltaajr. (kao preasjooniklCoIDISI]e). .@)'~sjeta ueenika: VII razreda jednoj ili vise rildnih organizacija.. -Mogucnosti zaposlJavan a u uZo' i siro sredini (deficitarna i suficitarna zani:i .kar.~:.mogucUosti I sposobnosti ulenika. rnada posioji zakonska obaveza provodenja profesionalne osnovnoj skoli.ggavD1k razrednog Vljeea od V do VIII razre---=o'jrtmcaVaIIIYO ucenickih sposoJmosti. ovo sta je navedeno je sarno orijentaciono. te zanimanja vezana direktno za operativna istrazivanja iii upozuavanje . matsku. k~ usI~)Vima. -'i:Ja upoznaje ueenike sa organizacijom_rada. cjelinu. .lnoLQIjj!!.!j. .: ... prosiruju znaI nap'~.b~- Naravno. Prema tome. .Ds.lizanimanja . .gboznll) SVOjeID. statistiku i dr.-. ::~oguCnosti u nastavi srpskohrvatskog .:U~_!!~£.wjehlfiia.dio •.. takode se moze uporediti eitih tema. b) Razrednik .~1f!iU nastavi likovnog i muzickog vaspitanja mnogo se moZe utSniti na rea1nom manja. upoznavanje s mI dosta popularna (pjevaei. slikari. ali da sami izaberu teo "J. · latnosti. "Bioiogija takode ima neogranicene mogucnosti za upoznavanje pojedinih zani.~_.. predstav\jaju i direktno ukljucivanje urad na profesionalnoj orijentaciji u njenoj zavrsnoj fazi. dva predstaVriika rod@.lj~sk...iiiva~tad. :._ 1" · . Uz svakucjelinu mogu se ucenici upoznati ~ ~m gdje se taj . :.sljedeCe sadriaje: ~}. (-Posjeta u~nikavrn razredajednoj iIi vise srednjih skola u blizini. ° zan)rni!. rad na izbornoj nastavi.a:J(h-:!l_ps~<!s'y!y_nj)qi_u~m!.~~_prik~'p\ja~jllra. ---Xomisija organizuje i realizuje: rada na pOjedmlm radnun !ID~tuna.rr.ucenikej_xodi... pored vee klasicne priskole~ni~a.profesionalna orijentacija.predavanjeuatemutNastava i sIobodne aktivnosti i profesionalna orijentacija nufakturama moze se vrlo lijepo uklopiti predavanje 0 razvoju zanata i zanatskih dje" ucenika .tancima_dalUllformacij. vanje IIlljednom: iii-praktiCOOmradu i razgovor ojednom zanimanju iii viSe zani-manja. niko za sve) " ottai~'i§inej od pismenih sastava vezanihza izbor zanimanja.aj~ i_?:_podrucja profeslOnalne onjentacije m_~~e..ojih.e.Komi~ja za profesio.----U _ _9rganizo\'anje ucenika .Qjll-£ili_c!..:::·ij~llj~. da ostvaruje i sljedece zadatke (PAR br...

~" ti mo ucenici VlI i VIII neeo 1 ucenici svih razreda osnov ne s 0 e. teskocarna i ).... ipak je jos uvijek bio dosta slab njegov utjecaj na cjelokupnu politiku usmjerenog obrazovanja..za<:IJl p~ograma. «:-.... 81 .eenJ'e u brzini izrade nekih pred~eta 1~1 spretn~~t1 s~tav JanJba0 reo . zasnovanom na Zakonu 0 sred~.~ dosotauprrOa'sZpV~~. '.Repubhcki omitet za rad i zaposljavanje. :1i:.~spirnQ-obrazovne organizaciis. " ' U~e_~itke ~~kcEijevousSak. kojih nerna . Sa _-__ - ' star~!UUIl_lh .oz. '--.lIU .l~a- sa.~ orrjentacije- ~~f~~~~ n:e~~~~:k~~j~. rnreza usmjerenog obrazovanja prestaje da budemreza skola. ito. U savremenorn konceptu..o srednjem.~Danas klm. po. 'x.~~~os~o~l~ak~~z:U zanirnanja koja's~ff. 0 dV\I '- • 1 " '- '~ I ' L. tako da mreza ostaje jednostavna i povezanost u si-.npr. pravilu.ZI' C niku na osnovu prikupljenih podataka.k~killtJ.~enih -S~~fl'0va. pom'. s napornenorn oja su '. gra e "(~prk.. hove pj. . . organizacije udruzenog rada i drusrveno-politicke zajednice uz istrazivac~ko-razvojne organizacije (pedagoska sluzba. da prikupi prez~'~i:~~~~~. Orgariizaciona strnktura oove mreze sredojeg usmjereoog obrazovaoja i vaspitaoja Za njenu cjelovitu sintezu u ovom trenutku nedostaju bitne pretpostavke u vidu podzakonskih dokumenata. p~1 l ..r. Specificna povezivanja definiSu tada mrezu srednjeg usrnjerenog obrazovanja i vaspitanja.. ganizacije. povodom.:~r~! '.sub~ta. " d' irnania n [egove dobre 1 rnanje dobre ~rane. ~o~!~~~e_godiDe pQdDosi !~jeSt..:!OZ~i!·:~t~~ari ~~~~~i elektro. Glavna znacajka ove mreze je njena struktura. ..lOm obrazovanju i ~aspi~anju ."~'utakm. l:.!em ~brazovan]u.aJedmce obrazo ' S upstlna ' ne organizacije.:: .."Zani 'a danas i kako Ih zarnisljam sutra IS.(c) ~~(ifesio1E-~ne_onJentac_lj.:\_. za svaku vaspimo-obrazovnu aktivnost u njenoj posebnosti i konkretnosti nuzno se srvara funkcionalna mikromreza veceg broja sarnoupravnih subjekata po odredbama Zakona koji su rnedusobno povezani raznolikim i uzajarnnim vezama. Kao cvorni subjekti u ovoj staroj mrezi.) koje .smjerel. . C4. <. .lspje~i~a" k" primjer za svoju Iiterarnu vece dovesti d\"a-~ri CIa-nC'\"l literarne se cije mogu na. ..e ... .. skole nemaju sve sekcij~: k . kulnirn j fizic.~(!llh..._esme. i putem skolskog lista.u cjelovit sistern obrazovanja i vaspitanja i drustvene prakse. Zakon. nauku.Pnvredna kornora Bosne i Her:g_e_g_oYine.. daktilografi sl.r~~iil~~br'~~~t~r~o~a~r~u~~rnehanicari. . ! :".?::t~·f " .'zovanih literarnih veceri rnoze na pristupa can na\~in~i~eri~~~j~~f~l~o~ p~znuatf~~j~~i.Sv'&'!1oJedmostl odre enog. J. MREZA SREDNJEG USMJERENOG OBRAZOVANJA Prirnjena Zakona 0 srednjern u.~aJa.~~~~j/i~S~ajb'olji odredenog zaniopis .. " ti razgovor s njirna i kroz nJIpjesni ka cija su osno~na zanirnanja razII~~la I ~r~~nJZ(:na ika slikara i df..:hl1l. ~ogu'Y~r0\'a ne sarno uc e . ". ne obuhvataju cjelovite pos!ove vee sarno pojedine njegove strane.~J. Za svaki trenutni ili utvrdeni dugorocni obrazovni zadatak: obliknje se mikrornreia od zainteresovanih 6vornih. Po pravilu. Izmedu takvih funkcionalnih mikrornreza sa svojirn specificnim cvornim subjektirna i mnogobrojnirn uzajamnirn vezama uspostavljaju se samoupravna povezivanja . .:' 0 uccmKu.d- - -.na..l'~.Republicki kornitet za obrazovanje. ~. gradevinske iii neke ?ruge rehnicke se~cij~ rn~g~ '.Vo~ia:v: ~. Veze u rnrefi su po tom zakonu jednostrane i jednostavne. ~ .i: ._spretl!·oSt~i((i. koja se prilagodava dugorocnim i trenutnim potrebarna udruzenog rada u cjelini.) . raniji zakon zasniva se na principu subordinacije i ne postavlja ultimativnu potrebu drustvenog dogovaranja i samoupravncg sporazumijevanja.'. .nos1i. .. isticu se po odredbama Zakona 0 srednjem obrazovanju: . rem srnislu ostaje nerijesena.~'~ ·.) i putem intervjua pn_V!US _' ro. Iako se vee u torn zakonu osrvaruje veza sa udruzenim radom.ure~ke~Ju .. ali uVIJek u radijalnoj sprezi. samoupravnih sporazuma. .\Isokoskolske or aniz cije_ veno-po ItI 'e ZqjedniJ::e l. 1a-ll 0 \'1 ove se cije m g manja itdT .:..i}o. orgamz~ koi to zanimanja gdjese trazi takva sposo nost 1 '·. drustvenih dogovora..k lpj:~nJ~ ' pOddl. kaza:tl. ".aI:rn{~g~~~j:~~f~~I~ pS~i~l~~~oz~ 8.-prosvJetno-~edagoSE zavodi-.. rnreza srednjeg obrazovanja identifikovala se kao mre~a skola u radijalnoj povezancsti S izvororn finansiranja regionalnom Samoupravnom mteresnorn zajednicorn srednjeg obrazovanja.~av~ prekretnicu u organizacionoj struktun srednjeg obrazovanja U citavoj Socijalistickoj Republici Bosni i Hercegovini.I? '~r .j'l)cenici '-orialne putem vaDDasta!... . promjenljiva struktura. -nrkom'konaCno IDl>JenJe 0 \l e . ~~~~ijetakode mogu pronaci Ijude koji su uspjeli u s. "< .. 3•.usmjerenom obrazovanju i .Ovnasekcija moze.zidnih u njihovom mjestu najcesca....nured~~e u-vod~~ju dosijea ill k umulauvnog kanona i Iorinira 1-.'.zarum J.-~:.~i!l~ktiy. U ranijem organizacionom koncepru. k . . to su vaspitno-obrazovne or. .aJ o. Po pravilu.' '~'/J<ifoli takode moze postojati kutic profesi~maln~ ?rij~ntacIJe u cijem . .:~rn ~anirna~~ du mi t osvojili nagradu na nekom od takmi .enja ".se bave .. Nairne.. a isto tako prati razvojne tokove dmstveno-politickih zajednica. planova razvoja i programa obrazovanja.~~ . problemima obrazovanjaI vaspitanja. govoriti 0 njihovim zanimanjima.:Jsnovne skole .. novina i s1. odgovarajueiiastiruti i 51. ik a rada orgamzovati iz. zasnovanorn na novorn Zakonu 0 srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju. ..raZF".

'... jer brzo dobijaju informaciju 0 mogucim zanimanjima u SRBiH te 0 zanimanjima koja se mogu izucavati u njihovorn gradu.romreia.sc u razl. Dajcrno sernu povezivanja subjekata na izradi opisa profile zanirnanja i strucnih prog:ariia prerna materijalu Kompleksnog istrazivacko-razvojn og zadatka Elaboriranje sadrzaja ob~a1. . .~::':...a kao r_ljeni cvorni subjckti.. " 89 .. _ . te jos u toku skolovanja.. u~aze u ~:czu sre_dn]eg u.~. a saIT_'a rnlkro~r.-' :..za o. " ':' ) "J l ~ ) 1.~"~~-.o\'~nJa ~. . lako ce iz prvog pregleda naci ustanovu kojoj se trebaju obratiti . radi lakseg snalai.. ~'::':"'.f.. Vecina aktivnosti na planiranju i realizaciji uprsa _ucc~lk~ u I . kreditiranja i sl.'.a za..: :""!-"" • -''--\.obr~ovan]e..' . mogu se pobrinuti za vlastiti kadar. cvorrn :" subJ. Tako se pr~ma El~boratu Pedagoskog zavoda u Sarajevu") formirala mikrornreza Z<! obrazovanje ~adnr. godini.iCitim vaspimo-obrazovnim .. mlkromr~za za.. SIZ l! Usmjerenog obrazovanja ivaspitnja . ' r~.n..\1 " t" \ '\ :> . .~'::. . Buduci da je uskladivanjem sistema obrazovanja i vaspitanja prerna Zakonu 0 srednjem usrnjerenorn obrazovanju doslo do znatne izrnjene u rnrezi skola SRBiH. mikromrez....rekt~lm uzajarnnirn vczarna bez posrednika.:~.. abecedni spisak zanimanja u drugorn prilogu pomoci ce da vrlo brzo saznaju ukorn rnjestu se sve rnoze izucavati odredeno zanimanje. . mlk.. mjesta i skola u mjestima u kojima se moze osposobljavati zaodredeno zanimanje u datoj struci.' .r I . u sk olskoj 1980/81. Prerna rnjestu u komezele pohadati nastavu.~I. a takode i kadrovci u udruzenom radu mogu brzo prikupiti podatke 0 tome koje struke se izucavaju na njihovorn podrueju.nacin svaki ucenik i roditelj. rnrezu srednjeg usrnjercnog o?r~ovanJa na regiji Jl~ u RepublrCI ili u nckrm drugirn teritorijalnirn iii funkcionainirn cjelinarna.ekll povezuJ'! d.. I'\1 .•. pogodan je i za one ucenike i roditelje.u inforrnatickoj struci i druge.... vee su nastaIe mnoge mikrornreze pn rjesavanju konkrctnih zadataka u srednjem usrnjerenorn obrazova_n]u. cvornih subjekata... koja zanimanja. Podaci su prikupljeni zahvaljujuci susretljivosti regionalnih prosvjetno-pedagoskih U prvorn prilogu dat je po regijarna pregled struka. ..tlma 54 razlicita subjekta ko~. . U svak?~ mrkromrcz.. putem stipendiranja. dugorocni veliki projekt kadrovskog razvoja velikog sistema UNIS u :netalskoJ struCl.radenog u Prosvjetno-pedagoskorn zavodu Sarajevo i Pedagosko-andragoskom istrazivacko-r azvojnorn centru. ..relativ~o kratkorn vrernenu prirnjene Zakona.bra~ovanj.\kti'.... zavoda. U kom mjestu i u kojoj vaspitno obrazovnoj organizaciji..i• fh.brazovanje u pirotehnickoj struci (UN[S)..sm]~renog o.... koji se jos nisu opredijelili niti za jedno zanimanje. . I ~.}.. Ovaj spisak pogo dan je i za kadrovike u udruienorn radu..s~~tavnl ~10 u c]e_lovltu..enja roditelja i ucenika u naredna dva priloga prikazane su sve vaspitnoobrazovne usianove srednjeg usmjerenog obrazovanja i zanirnanja koja se u njima sricu.. ' Za one koji su se vee opredijelili za odredeno zanirnanje. zasnivala sc na stv~ran]u slicnih rnikrornreza zainteresovanih..razrede srednjih skola. dosad~sn]eJ?.:. Abecedni spisak. jer cak i letirnicnirn pogledorn IDOgU vidjeti kome (u korn mjestu) se mogu obratiti u potrazi za kadrovima koji im nedostaju.e~ ulazi ka? ... Na taj.k~ drv~opreradivacke struke za nove pogone SIPAD-a.... 1 va~pitanju de!:ni.!..=1t '.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful