P. 1
Nikola Vitez o Vjeri Starih Slovjena

Nikola Vitez o Vjeri Starih Slovjena

|Views: 288|Likes:

More info:

Published by: Милена_Николић on Oct 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/22/2014

pdf

text

original

Predgovor.

Niloola vuee ogranke arijske ujere najednu,

dr. Grleli(; Oa.!illlCeu svoju staru maticu,

o v eristarihSlov-ena

ia

koje su proizasli

svi

svoju

njeziniogranci. Kao etc imade sviet svoje geclogijske dobe u svojem razvitku i Zivotinje palaertrologijsku. i poviest svoju prehistorijsku; tako imadu i jexici i i Arijci dva svoje matice; sasma nu ta

zemlje zivotu docim

; prsiivotinja, IPhylogenia):.11 Svaka glama miena u prazivotinjskom utisnula se je u ~anasnJ'. razvoj zameeeg tiela istih zivotinja: nu ee zame:ak trebati na svoj resvuak ad jedne jedine klice Uajca) do trebali su vodenjaci i kopnenjaci

vjeresvojepravjeenematice,ukojesesticusvijeziciivjere Nekoji naucnjacl tvrde istinabcg, da eu Semiti razncvrstna ljudska pokolienja, te da pctjece svakocd

podpunegradnJe rete, ckolo sest tJeda?a; dosvo.gad~nasnjegarazvltknaVlsest?tmatiauCagodina!

tvrdnja nema prave podloge. Po iztraiivanju na glasu jezikoslOUllCll i anthropologa lasno nam se je uvjemi. da prciatjecu jedni i drugi od "Dravidske matice', koja se bila razgranila jos za pradavnih vremena po citavojlndiji. Od ove su postali i Prasemiti i Praarijci a i Mongolska plemena u Aziji: Uralci, A1tajci i arkliCka plemena na visokom ejeveru i sjeveroamerikanska: svi potjecu odjedn.e malice, koja je imala svoj izvor u "Lemurskoj kolievct-n u lndijskom oceanu, cd koje potjeeu i Malajei i Australci i Crnci u juznoj Africi. Tamo je bio "semaljski raj", gdje je bog stvorio covjeka u svojoj goloe; u toplom podneblju u tropskoj umlji. Tamo sa je majka priroda odgojila i odhranila bez truda njegova i bezskrbi ea svakidasnju hranu U Australiji i na Malajskima otoeima ima i danas bajaka. koje pripo· viedaju,dajebiosvietodiakonaobtocenmorskompucinom,adasutekar vremenom poeeli nicati i ostrva iz morske dubljine, a na ovima, da au se udomile redom i ~ivotinje u vodi i iivotinje na kopnu. Odovogamorskogasvetapotjecu daklesvaljudskapokolienja, "Dravidska", "Prasemitska"i "Praarijska" Sada nastaje pitanje, kako je stvoric bog covjeka? prirodoslovna:onanostodgovoriti,a ova predpostavlja,daje iskonaprirodisvojevjecnezakone?lpokojimaseravnaiprirodaisvemiru a tak o i

.Plsa~ je vee god. 1.8?6.~1 razlofio u "LIJeenickom vje~tn_iku' kako se iivotmjskl zam~tci .razviJaJu I _obraz~02"o, da to tako biva ieum prirodnim zak.o'_lima u. svih zl~otmja. Ujedno je inaknuo, ~ako zametci razvijaju u svoJoJ gradnJi tiela lone ustroje vodenjackoga zivota (i to u utrobi i na svome 'povr~juJ, k~je o?i kako oponavljaju, jer su I sam, nekada skrge(branehia)kaoivodenjaci. duga Istim nacinorn stvorilo vrem~na na Prasemitske ~opnjenja.ci _ne trebaju, pa ipak ih b,h vodenjaci. I tako ,maju kopnjenjaci koje se pociepalo tiekom Da au Arijci i Semiti bili koje i T. rieci,

se

i ljudsko pokoljenje, i Praarijske .narocie.

jednog konena, posvjedoeuju .nam to ~ekoJe prastare zejednicke rieei, suijedniidruglupotrebljavahJosuzaJednickoJpradomovmi Ovo je mnienje najprvi spotaknuo Niemac Fr. Miiller,l) a kasnije Hommel, T. de Sausure, Lassen itd. T. Hommel") kojenaluimoiuindoeuropejskimajezicima,kao prasemit tauru je ilib'atu indoeurop navodi staura
e

prasemitske tur, bik

karnu
labi'aru harCtdu tarpu

karna e curnus
laiwa Hw=lav gharata e aurum

Na to mose same bog daood bock.

• rna • ma~maja Iprasemitskariecbakaruimasvojeanalogeuarijskimriecimabikbak lma, i d.rugih zajednickih riecta i mito_logijski~ bajaka, koje nam potvrdJUJuzaJedmcku mallcu, izkoje su potekli 1 PraanjCl i Prasemiti Od Prasemita proizadjose pako sjevemi i juini Semiti. U sjeueme brojimo one, koji au na svojem putu na zapad ostali u Aziji, a to su bili Mesop~~mci (Asyrci, Babilcnjani i Phonicani), Arapi, Aramajci (Syrijanci, Chaldejci. Sameritanci]i Zldovi. .U juin.e valja nam sve~~ .Hamile, od kojih porekose Misirci, Lybianci i Aethiopljanl, koji su at prcsirili sve do polovmka (Aequator). Od Praarijaca postadose Indijanci, Iranci [Perzijanci, Parthi, Midjani, Thraki (Pelazgi, Grei, Rimljani), Kelti (Galli, Briti), Pragermani i Praslovjeni

vieke viekova i to istim stlama, koje postoje i na nasem svietu i na drugima svjetovima savcatoga svemira. Tu ne ima nikakve loncarske ni kiparske radnje,veetustupajusvegradjesvih ustrojnih (organskih) Tjelesa postupno prema uvjetima zivota, i okoliSa u kome zivu sad budi laj veda iii zrak Prematimuvjetimagradedaklesvaorgansloo.bicasvojaTjelesaitoistim prirodnim silama l aakonima, atako pOStaju i gotovo isti nutamji oblici tiela: !<aka u rastlinama, tako u zivotinjama. Mi mosemo dan danas pratiti nasim okom razvoj i postanak iivotinjskih zametaka (Ontogenia) i obaviestiti se, kojim su se putem razvijala tjelesa predjaenjih im Hvotinja cielom povorkom geologijskoga31 i palaentologijskoga4) pretvaranja naSe

7. !~'.~...~.il;,;~e!, nlhrnpogenie ode" Entwitke'u~gs-Geochich'e de. Men""hen. Lei",ig 187~. PIA "SravniltaeckelsNotu,lich.Sch6pfungsgeochioh,",Berl;nI875.TabulaXV.Uovoj "l.emuriji".Iu," nau~njaci ..,malj.ki flIi iliti .,..dio,.ljudokoga '''''ploda: nu kojiie geologijskimiii bolj.vulkanoki",.ilam.po,onuoulndijokioce.n 1I0vim .. konimamo8u .. svietovinlZf1liitiiope,nonovoruvitiio.ziviti· "IOeologij.j.znano.to ... t.vinam.imi.n.man ... ..,mljeodnjenapo.tanka do dana. ·'Palaeontclcgiaj •• nonootoprWvo,injam.imienamai.,ih
>I 0 cupiodu >lsrovni G. Sohroderp, III 7 i 8~'T. Hommel Cor Bit. d_ d. Ge.. llo, rO<An,h",poIQgie.Ethnolog;. und Urge""hkh,. IS79 N~

"lriet'''ia ••kt,tAth.lal.tma,litv.,ma.ce •. '<i1a'".!ica.analog.gre."o''''''I"djed. svojorodnii.uiZuPrMemita.

im.,ice

Nikola Od Prasloujena

Vitezdr.

Grt.eticGa§pieeu Slovjeni (~uobenij, Lotysi, start Prus~, Poljani, Slovaci: Hrvau I

Ov'eristarihSlov'ena misir. Thot Sve te rieci p~tjceuod.pr~koricna divsjati, sjajiti. Covjek bl mogao mkako in~e.e razJa~mlI taj zajednicki naz,v vrhovnoga bcsanstva Azijl, Afri~l, Europi I AmencI, da nije ta nee blla nekada zajednieka pradomoviniljudskoj Da eu to .istu rie~ imali to, da su \ om potekli Altnjsklh plemena, kOjl vremenima ne u u nam

proizadjose

velesi (Veleti, ~alti) i Vendi; t.uzieani ILygllj, Obodn~, Slovenci; od istocnih stanh

od velesa LINam;. od Venda Pomora~ll, Polabljani, Sorb.', Cesi, Moravam,. Slovjena [Suobeni) RusI, Rusini, ruski

SrbiijumistariSlovjeni(sadaBugari). Nekoji naucnjaci pro~ode na podlozi elymologijskoga. iztraiivanja "Arijsko pokoljenje" od Pamlrskihp/amna; nu to ne moae ~naCitl, da je ta~o ono niklo sarno od sebe, vee, da ie tamo bilo etymologJ.Jsko sredlste svih illdoevropskihjezika. Mi smo vee napomenuli, ee ie prvobitni sin pri~e u svojoj goloti sam~

O? amenck_ih
su

i Amerikanci presli

prije otkrica

njezina,

svjedoci

sJev~mjaka Benngski

(ArukaJ,11 a ovi od azijskih 11esnuc pred nedoglednim

u cnom podneblju mogao se stvorm, u kojem mu »ue t,:balo ~i odiela prot, mrazu, ni truda za hranu. Prvobitna hrana mu je bIla prirodno voCe i plodivotropskoga.podneblja:aziviojeilovomiribarst:'0m.Selit?omprerna sjeveru u hladniJe podneblje, nevolJom se. nauem .Stltiti se odielom prou zimi. Dokje on pako nauelo praviti sebi svoje odielo I priugctavljati umjetnu hranu vatrom i bee vatre, proelc je nebrojenih viekova. ?n se je postupn~ mogac siriti na sjever, I to prema tome kako se Je znao okonsuu pastirstvom,ribarstvomiratarslVom,adokjeontosvepronaSaopresloJe opetnebrojenihviekova. Na Pamirskima planinama trebao je !Sovjek svega toga. S toga valja nam proizvesti i Anjce od "Dravidskoga panja' koji je imao svoie kore.nje u ·Lemurskojkolievci··u."'rajuzemaljskomu··. ··l.zovoga raja.protJeraoJe bog covjeka", tvrdi seza prvogeovjeka,.a to je bIlo "'potop?m', a ~koJe bic prisiljenselitisepremasJeveru"gdjeJeosjetiopotrebuodlelaprO!IZlml Najprvo odielo bile je ljudima od k?i~ morsk,h vclikth nba, kojih je covjek bio odavna nau~lo loviti kac rodjem ribar , Tomu u pnlog govon_ bejka o Oanesu, u koga se etc bog VIShnu pretvono. a rmao JC na sebi haljinu od grdnemorskeribe Kadjecovjekupitomio pravio od krma njihova odielcljudsko. U mnogo odielo nu kasnijoj bionekojeiiv~tinje(ovcu,bika:.ja,re koeuhe, a s togaJe koiuh najstanje dobi it.d.),_tad_jc I naJraslremJe covjek i vlaknatO bica;

Doeim sc je ljud~ki rod sino u Americi od sjevera. pre~a jugu; razmnaiao seje u Azi)i od juga prama sjeveru, a u Bvropi oct istoka na zapad .. U Evropi potjeeu svi narOOi osim cudaa (Finaca) oct Arijaca a polazih su prema zapadu redam svaki u svoje vrieme upravo onako, kak~ ih
na.lazi~o danas ''. svojim .postojb!nama. _Iberci su se od Arija~~ pon~jpnje odlelih., a s toga Ih nal~~mo najzapadnjje. Za OVlm su sliedili Keitl, pak Thrakl(Pelazgi,Grcl,Lanm),GermaniiSlovjeni Prema istom podrietlu svih Arijaca nalazimo im i bozanatva bud jcdnoglasna bud srodna. .Gromovnika PerunanazivalisuArijciParkana, PruSI Perkunos, Lotysl Pehrkons, stan SlovJeni "apadni Vendi Peren i Prone, bug. Slovjeni Perin, Fjor&iun, Arbanasi Pe:utia, Ghegi Perinthia (Toskil_ odnJega"Parganas"t.J.Perunovcl lndijani Perun, Hrvati Santali Parganya,stari Poljaci Pjorun, Perin, Germani u Indiji ZOI'U se

Tako se pretvara sskt. Bhaga, bog u starih Slovjena u Bogu, Bug, Buh, Buk, Bek, Bok. A mjestnih imcna ;ma od njega i u Aziji i u Evropi. Od njega jc \mc.gradu.Bagalpuru?1 Bagodharu, Bagdadu itd: U Kusitskih Kolchaje bile mjestnc rme Bonga, a Santah baju i denas 0 "Carna-bongl''u u lndjji i vaclsi o Cerncbogu u EnglezkoJ. Sto jc starije kojc bofansrvo. tojeiprosirenijemjcstnimimeni ma,asto jepokojc mladjc. tojciomedjasenije Od bnaansrva Dewa, Bhaga, Parganya, i prasemitskih, Osera, rse, BaalanaCijetopografskihimenanaCitavomstaromsvietu A tako nalazimo u "indoevropekim krajevima" silu bozju mjestnih imena od plemenskoga bozanstva ·'Vithi.~aga· (Viti brama), Cperua Vithija i Sv~t~-v!ta. U zemljama Praslovjena I stanh SlovJena ausretamo ih na prosto od Vital Venda. Opostankusvemiraisvieta,ljudi,zivotinjairastlinaimadusvinarodi svojebajke Kosmogonija ima avoje podrietlo Mi joj nalazimo traga eak u Misiraca. na ncbesima i na zemlji, "Brugsch" Dendere ovo: "11wt obsroji od iskona biua mahom, a sto on izrekne srcecm "An;.;"Il;".r~a.; ." C"~; • T~ud;" Tudji locil. :lJBas.lpur" Wj; ~rad. "Carnobongo-Cornebo& u najstarijcmu ljudskomu pokolienju Eno stvara "Thot" "slovom" sve stc je i cuao je na sjevemom zidu hrama i po6ua u istini; sro mu srce zai.e/je, - io ce trajati na uieke! to

svoga

razvitka iivio, na ne~u

pronasao malo

je

od zivotinja\) Dok je eovjek [e cue

i rast!ina.~1 bez muke i truda gromova

je mario

ea nevidljiva prorove

kad

gruhanje.

i vulkanske

na. zemlji,

kad ga [e zima stisn,:,la 1 ~ad .stao mo~u.; onda je poCeo obceavati 1 sunc~ (lndral kao darovatelJa .tophne I svjetlosu I gromovmka na n~bu (Parganya) \ vulkansku vatru (Agm) pod zemljom. Prema tomu nalazimo i boiansko nazivljezajedniekimgotovosvimnarodima. Eno je bog nebeski sskt. £Moo i Dydtis, znd. Daevas, gre. ALii!; (Zt:Gs

t.iOS), kelt. Dia, lat. Dc,:,s: litv. Dievas, prasL stgn. Zio, kin. Thian"u, Jap. Ten, stameric.

Div,(Dlevs, Deevs), germ. Tiu, (Maj\) Teotl,ll stpeman. TtcI,')

Ijudl)

su

Mongol,.e

k",;

Nikol(l Na drugima

vnea

dr. Grieoc nazivlje

Ga.spi~eu se.'hot" poeel1tiJrom ~~~nri~. ·'chaos'·t.j. tvar nerodjenim, Stari Slovjeni

o vrert sraon umisljali su boije

sao

'ena zcmjje time, sto je bud

XIII
bog

..nadpisima

stvaranje

jedin~:k~m;:~f;!::rl~7c=;;:stv~~ da ee je iz najvisega boga (!lu) izli<; prv?bitni oblika. Bel-bog, da je siovomrazluc!O boija, koja pronikne cielim svemirom,

Ovi

s~ tvrdili,

samulnoriopodmor_eitamuzagrabioponestozlatonosnogapieskaigline, bud da je to nalozio Cortu(Cerne-bogu) Cim je bog vranuc tog pieaka na istok, baju Podnieprani, tim je zasjalo sunccizabrda,azatimsejeprosirilaizemljanasvcslrane,nakojojniknu rastlineitrava,atobiprvidanl Cortjepakobiosakrioponestoovezemljeu svojim~alima,akakojebogzapovjedio,dazemljaponaraste,takosejei gubica njegova nadimala A on ad sramote pred bogom izpljune ju, te i

bez Ika.kavog

pocela tvan a take, da osvane sVjetlo~t koja ga oii~i i u red svede. B:l Je bic

sfcto, tvar Anu IOannes),. a providnoet N~ah (Nlsrok). Ova tn bozan~tv~ stopili su Chaldejci U evoje ":TOjStvO", !wjl su sudle.~ovali kO.d stvaranJa I. uzdrsavanja svieta. Istim srnistom nalazuno u [ndlJana troJstvo Tnmurtt (Brama, Vishnu, U Fenieana Shiwa) i starih Slovjena Triglava glasl "Genesa" po sveceniku (Perun,. Potrimba, Pokola) SankonrathOn'l na podlozi

postanu ad nje bare i jezera na svietu. Na to ga bog prolmne do vieka prozove "Satanallem". lza toga krene bog na istok, a puzsSe sramotno nazapad,ncbilirnmozanorioubewanskeunine

Cort

stareprasemitskepredajeovako: . . .. . "U paeelku bija.se smjesa (bahu),.a seuesc ?ila,;e p~!la tmlfle 1 S!lle:'lIe,. a duh (dah ~ ruah) lebdja.se nod emjesom. Smjesa ne Ima~Ja§e nt kra~a III konca i bi taka viekoue i utekoue; ,nu uida ob~e duh ljubav k svo)emu rodenomu iskorlu, tenastanegiba'llelm!esarvetovosemlesan)enazoue "'oozfl(.1oom" [khephetsj.u tako bude ceanuce patetkom, od koga.)e .sue proiza$lo, a duh sam ne poznade svojega rodjenaga stuo.renja. Dah t sm!esa ~'::~a,s7 :;;a:~~m'Xhot:u:t

1 MalorusispominjuSatanaiJa,llkoji,dasejeokladioSbogom,dacei on stvorhisviet kao i on: nu stojcbogstvorio, bilojeravnoipl jeZlibogstvorio, tojebilopustoiklisurasto. 1 Pskovskirazkalnicitvrde, daje bogu stvaranju zemlje morskudubljinu,damudonescmalkopieska,kogajeponcstosakriobiou Zvalima.Natorecebog .

odovitopcslao

a sto u

Corta

sunce, mjesecizvieztie i uelikozv,;ezdoulje_ IblSeiwihbifa bezosJecanJa.to~ ovih se tiuih bi&1 rodiSe umna bi&1 i proZfJI/U se "Tsopiwsam,m' [motritelji nebesa _ zvjewoznanci). A bljesak groma u borbi ouih etemeoctc, kO)l se stado§e gibati razluCivali, probudi ova umrla bica kao

;:!t~:~~n:::~~;~: o::7a;;'~
caa sue
i tada

se

stado~e

muika i ienska bi&1(i traeiti sej na zem/ji i u m_oru" eve prasemitske "Genese' iste su t u semnskth I u arijskih na~od~, a, to nam posvjedoeuje i Mojsesova i zoroastrova Genesa. rete tako Je I recemca Ivanove: In principle erat verbum et verbum erat apud Deum et Deus era!

verbum"istogapodrietla. _ .. _ . .Tako su imali i start Slovjeni SVOjU kosmogcrlljLI, Bog svjerlcsri Svarog je stvorio sviet i svem!r. Sviet je predao svomu, sinu Svaro,iicu, da ju godimice ozivljuje iza zlmskoga mraza (moronj51 1 ana, u kO]l ga uzpava MoranaiCernebog, Vcsna,6lbozicaproljccai , .. mudrostlbudllajCClelu ,' prirodu _ na nov aivot

"Razmnaii se zemljo i rasl!" i razsije ju po morskoj pucini i tako postanu svi dlelovi svieta. A kad stane i onaj piesak casti, kojije Cortsakrio bio u ustima, tad ga izpljune i taka postanu bare, pustare i neplodna klisurasta brda.a U Dalmaciji baju, da su im tako postala pusta i krsovita brda i klisurasti otoci na moru, te vele "kadjevragprelictao s cmasnom torbom kamcnja na zapad, poderala mu se je nad Dalmacijom i eric ti ga (kamenja) nadalmatinskimbrdinamiotocima". U Arijskoj ujeri ima zloduh tmina svoju osobitu sluabu u stvaranju svicta.° tomucemoseuvjeritiuZoroastrovojvjeri,gdjedobribogsvjetlosti (Ormuzd) stvarasvedobro,azli bog sve z10; dapace Zend Avesta izricnn veli , da je bio zladuh AhrimWl od iskona sasma ravan u mcci dobromu bogu, a s toga tvrdili su i Bogumilfu crkve Dragovickedaje bio "Sataniel" kao i bog bezpoectka,idajestvorioisunceimjesec,neboizviezde,zemljuisvesto jcna njojvidljiva,aStojenevidljivanau:mljikaodu.seiduhoviinanebu; to su etvorenja bozja: Hercegovaeki Bogumili ipak su pccitovali i sunce mjcsec l zviezde, tesu snjimakitilivrloceslOsvojegrobove, Suncenam kaze na steccima izdubeni korur, mjesec ladubeni mladjak, a petckratna zviezda jetdanicatitirzomica". lo"'zemaljskomcaju"i'potopu'susretamousvihnarodaiCininamse, da ima ovo predanje svoju podlogo u geologijskim i vulkanskim mlenama nak zemlje. Onaj dio sviera, na kojem se je podiglo u vis kopno iz morskih dubina,nakojemsejeiponajprijckopnenaprirodarazvila;tajdiosvietaje vremencm opet potonuo i to vulkanskim silama i geologijskim pretvaranjem

i

Nilmlo Vitez dr. Gdetic kapna.

GaSDiCe!l

Ov'eristarihSlov-ena Nar()(j bogat, s~etan i zivah~ snuadcn l potlsten !ma ih turobmh narodncpjesmeimatiraznovrstnikarakter Tako eudimc i po razvoju naradne skladbei harmonijeduSevne.Takocesopazitiu surovidivljineskladupopievkamaiuglasbi upo~;;:~j:~gl:~!;,S~~::~!lu~eU;~~~:a':~~~~j:" imade (aka, glasbe i v~sole da ce u

xv
popievke, a narod raznim narodima i

Tapretvaranjavidiojecovjeksvojimaoeima,astogaipripovjedkeo prieanje veli,_ da covjeku. a potopu popisano je u Co!apa!,hobrahmano. I, 8. 1,

potopu. Najstarije 1, gdjc so pravednomu potopa:

je riba (bog Vlshn~ Manu,21 da napravr dlZaia, tad]e

u .podobl ribe)ll eavjetovala ladju ,(koYceg, korablJu) radi uljegoo u lodJU. Rlbaje no

"Kad seje

pllma

on (Manu)

In pripliualo k rqemu, 0 onje privezoo ute sPlO~e ladje.zajednu plitllU njezinu i talco je preplomD prelco onogu sjCvemoga bnega (Hlmalaya).31 Odtale silaai Manu svoji.rn polnmcima opct u lndiju. O~a predanja prelazila su usta u Indljl kruz viekove i vlekove, dok lh msu Bramani popisali sustav citavu ondasnju vjeru, a nekoje svete je nas jestci knjige godina pr. Kr Koncem prosloga vieka upozorio koliku srodnost imadu svi anjski

?? usta
I

~po~~j~;

r=~~:~~ pojava

doveli

.do u

[Vede) su im stare

vise

starih naroda .uz dusevni razvoj njlhov,. n~ temelju podncblja.sobzlromnauvje~iivota.~dJelujusllnonaduScvnirazvoj,{e blvaJU poticalom I povodom Ujf!rslmga U!ljf!renJrl.

prirodnih

tlsuca

veleum Vewin'l naucni sviet, sa svojcm starom maticom pogledu vee i u lIjerskom~ za kOjom su se poveli SV!

sanskrtskogajezika i to ne same u jezikos~ovnom teje l o tom napisao vrlo znamenitu knjigu.u

.U ovom smislu je uporedna mithologija p.rava ananost, koja pripomaie drugim anencsnme, kad razriesuju po kOJe.zagonetke u topografskom nazivlju, st~ potJcc,e od razmh bozanslava,T!me daje ona i znanstvenu podlogupovjestlsehtabanarodaipodrietlunjlhovu Kaostoceuporedna.philologiarazjasnitis~odnostnekojihjezikamedju sobom, tako co razjasnitl i uporedna "'mllhologifa" srodnos! raznih vjera i raznih naroda po koljenima i po plemenima. O~ kolikeje vriednosti.uporcdjivan_ie narcdne nase melooljoma ~ monarodmml, do~azao J~ Fr. S. Kuhac "Ponekloiumjecehrvatskihpueklh pjevacaiglasbarav.n i raznovrstnosr glasbe u puCkim u svojoj razpravi

i

naucnjaeitogazanimanja. Kolikojemoraopregorjetikaosvecenik,dakaiebotjuistinu! Say naucni sviet razumio ga je, nu sarno domovina razumjela, jerbo je canula u tmini neznanstva i nemamosti PonjemususepakopoveliinjemaCkinauenjaciifrancuzkiienglezkii ruski. Carica Katharina II. ustanovila je nagradu onomu, "ace nas" u stojezika, da se vidi i da se sazna srcdnost lako,dajemoglajezikoslovnaznano~tliepoprocvasti Tako je napredovala i uporedna ustrucava uporediti svoju vjeru sa inim enanost vjerarria?

njegova

nije

ga

koji bi napisao medjujezicima, Tko da sc bi onaj bio, je i postala i uporegjuje

svih vjera. Siabe vjere

F~. S. Kuhac_dosao je time do uvjere~ja, "'do nikoja glasbo nema u sebi toliko Is/oujetmh I za]ednicklh nOL'ela, Iml!kostarogrcko ihruatsk(l'",31 Pisac tumadi ova] pojav sa selitbom slarih Slovjena u Grcku i preselitbom istih iza porazaod "'Bizantinskih"vladarau Hrvatske zemlje Ja drsim, da ova srodnosr u puckcj glasbi sa Grckom Apollorwuom hi~nam Pdan potjece od. mnogo,starije_dobe. Istovrstnost nasega kola sa grckim ·horo~m" _ (Xopos), bofice EnjuSk~') sa grckom bcdicom Enjo, morske. nemem Kilo sa "Ketos"·om, smrtmh zloduha "K'lpoi·~) sa Kerovi [Morum], narodmh tambura,61 gusala, dvojnica, kula (<'mA6s), gajda (ouplpOvia),7Jdvoglasnihsopela8Isagrckimglasbalima;svenastosjecana vrlo staru nckadasnju7.ajednicusastarim Grcima A:Stoda.recemooglogo/jici, kojuje Engle_zTaylorizveood kursillnogapIsma?_91Atakonalaz,mo,udrugthSlovjenatragovestarogrcke prosvjete. Nemisu U Lutica Ratara (NtPW1S) grckoga susretamo podrietla, a u Ratar! stare tako nalazimc starogrekogo bozanstvo u Bugara csvete

koji bi so uetruceveo to dopustiti, veli M~ Muller, a s to~ osobita znanost imenom "Apologetika", kOja nam predccuje

svekolike poganske vjere. To se _ie mOglo_ samo time postici, etc su so ponajprije proncavale redom sv~ vjere. Indlj~ku vJeru. motemo. proucavati u Vedoma, Eranslru u Zend Aves!l, a Budhisl!cku u Tripltakt Misirsku su nam odkrili Champollionovi ucenlci i njemacki Egyptolozi take, da imademo cvrstu podlogu uporednomu iztragivanju Mithologiju smatrali su Ijudi neuki a priv!dno '"inleligentni"' malo vriednih bajaka i prolZVodom Ijudskemaste;nuuistinujconaodslev skupin~m

i ogledalo narcdne cuse, u .kojem se odrazuje c~el~ narcdni zivot i du.sevni razvoj naroda, kao sto su I narodne popievke Ialievom narodnoga Ztvota, narodnogaznaeajainarodnecudi

Orfija

Nikola

wree

dr.

Gwn.:

Gaspiteu glasbala (Balalaika) i tronoane artvenlke od syringa boga sa tri boga Pana Glazbari pripomenuti pako radnje drie se narodne predaje, te nam Fr. S. Kuhaca, Liieara, F. S. Vilhara, je s pccitovanjem Stehra itd., koji su

(Orpbaeus) i Urana. U Ruskoj ima strune, sto nas sjeea na trokutna Apol/ona SlIirele i brelke,'1 vrsti frula,

trokutnih glasbala

potjecu

vjerojatno

(mjestonal6.~pastirodnuV(,jnuu,}pasti). I "ti~nice potjecu po svoj p.~lici od Grka, jer ih. mi nalazi.mo ne samo.u nasem narodu, nego 1 u Apuhjl, gdje su nekoe imali Grci slavna svoja naselja (Velika Grc~l. Ljuti~i ~ta.ri imali su svoje boianstvo Misislava (Michoslav), koji SVlra ria mjesnicama I nOSI dvostruku pastlrsku torbu [bisage e biseccil. Sve nas to uvjerave. nedoglednim davninama da BU iivjeli u prosvjetnoj stari Slovjeni, a i Hrvati i Srbi pred zajednici sa starima Grcima: a ta je

svicrpilisvojeblagoiznarodnogavrcla U narodu ti je knjiga mudrosti; kaputasu ne shvatja ni dan danas

nu kaZimo, istinu po Fr. Kurelcu "da svoga naroda, ni svetlnja njegovih

praotaca". My!halogijustarih Slovjcna valja, da poznaju svi umjetnici, pjesnici i naucnjaci, pa ce im i proi~vodi narodnim putem krenuti. Hrvati nisu drugo, nego praunucistarih Sloviena. Nasa taka mana "niia inteligencija"' obmenem, a takovih opojenika imademo lasno vise se dade opojiti vrsta: jedni se stranim klanjaju

bila [amacno oko Cmoga Mora, gdje ie bile Gr/!kog naselja uz cl~lo one primorje. Da pnpomenemo samo Krimeju.11 i gradove Boryst~".iS (slve Olbia), Ordessus, Thyras, CelOMS [Helleni] ad. Tiekom ave radnje ce~o se uvjenti, da su upravo tamo nastavali u r?na. vremena i ~~loVJeni Slovjeni, a izmedju Dniepra (Borysthenes) L Dmestra su bivah I ruski Srbi Mi se time uvjeravamo, da su uporedne znanosti vrlo znamenite, su i pomagateljice drugim znanostima u njihovini zadatcima;To valja mjeri od uporedne Phylologye, Eth1wlog~e, Anlhropologye, a da u istoj I stan. Hruati i

teusonseomu kumiru, drugi romanskomu, treci hunskomu, cetvrti mongolskomu, peti semitsil:omu, a seen bizantinsil:om. Svi ti poklonici su zalfboze s narodnoga gledista pravi umobolnici, koji ce dctle u narodnom tielu roved, dok ga ne bude malo pc malo nestalo, oaim ako narodna inteligencija tomu nestane ne put. Valja istinu primati, da ga vec odavna grizu Niemci ad ejevera. Talijani od zapada, Turci od juga, Madian od istoka, a Semiti u sredini, te se mcee u 200·300 gadina dogodiu, da bi mu traga traZiti morali prirodoslovci i ethnolozi u kojem osamljenom mjestu bud na planinama, bud na ctocima, upravoonako, kac eto je dr.T. Legowskitt nasaozadnjeostankenekadasnjihstarihPomorananajezeruLebaiGarda sjevero-zapadnoodGdanskoga TreCiposljedakjebio,daimademouliteraturio"MytbologijiSlovjena", strasnuoskudicu,atojcirazlog,daseueiunasimueevnimzavodimavise c grcko), rimsko) i germanskoj mitologiji, nego Ii 0 mitologiji nasih pradjedova. o starim Vendima je po~nato, da su imali u Stetinu u Vineti na Rujani i Ratari glasovite hramcve, 0 kojima nas obavjescuju arapski putnici i njemacki hronisti, da su bili okieeni vrlo umjetnim rezbanjama iz vana, a u svojoj nutrini, da su bill oolozeni z1atom i dragim kamenjem. Ove su Gennani poharali i pcrusili, a sada tvrdi praunuk onih istih Gennana iz Slemika Th. Mommsen pravom teutonskom drzovitosti, "daje soo barbarsko, s!.asusfariS/avjeniumje!1'lickiproizooll". Mi znademo iz Tacita.u daje Gennanija za njegovo vneme (god. 69.-96 po K.I bila pusta, bez kuca i gradova, neprohodnom sumom obrastena i barama ubojita zemlja, da su nastavali !judi u zemunama i spiljama, a da nisu poznavalinijesenskogapoljskogplodaniimenaistedobe,ukojoj plodovisabiru(auctumnum). Da su se Germani prijc ogrijali "romanskom' se prosvjetom negc stan

Mytlwloglje,

Musikologijeitd Mythologiju su do nedavna.i prosvietljeni ljudi smatrali ma.lo vrie~nim bajoslovljem, a oosrc su zapadnj.aclmalo poanavall sveunje sta~lh Slovjena; to su u svojoj "premudrosti' stanm Slovjenom niekah Mytfwlogiju.31 Ne cudimo se tudjincima, nego se cudimc nasim naucnjecima, koji su u svojoj "premudrosti" niekali starim Slo~jenima sto su za:sta proizveli svojim vjer~kim uvjerenJel!" a u cveie pnpadao .i pl. MlkloSlC,h i njegovi ucenici, kojlsuseblhopojlli"suggestljOm"svogau¢ltelja. Posljedak je toga da nije nitko mario za svetinje ~tarih Slovjena i

=.

nitko nije htio, da Iztrazuje 0 njima .stare njernacke kron~ste, stare pjesme, mjestna kojrma nam se jevlieju stare bOZanstvanaslh

'. nove ruske p,sce~. hNansk~ i ! licna imena naslh zemalja, pradjedova sve do dan danas;

nu kojih nernami praunuci vee ne razumiju 1 tako su nam duhovi u tom pogledu sasma obamrli bili Drugi posljedakje tom~. bio, sto su ricdko.kada uzimali

nasi

umjetn~ci

i pjesnici stare sve.tinJe nasih pradjedova SVOJlm predmetom, kano GrCI i Rimljani. Poljski slikari rade to. dapace vrlo eesio. te nam predetevljaju i rnitolcfke i povjcstne zgode u slikama. NaSI slikari ne imaju svoga upcrista u narodnim svetinjarna. vee se povode za kojckakvim tudjim proizvodima, te im je to Fr. ~. Kuhae sa svim pravom spoeitnuo

Slovjeni, razlogje taj, sto au potonji od romanske prosvjete prostorom bili vrlo odaleceni i da im se je bilo neprestance boriti bud "Hunskim", "Octskim", bud "Mongolsklm' i "Avarskim" krvoloctvom, dok su Germani u

"S';rel.imadouRub.Smol""skoj.Krelkeug>lb.Tverok<lj .. Krim.j .... laoeu.,&<ovriemeC!=n.!SlJST""rico,a.nllm.nui.·B;g;I(ra.·.KrasiKa uAnneniji."amenuje·!cri" >l Eludeade Mythol<>&ie I..oui.l.eger. Pari. i895. par

..

tlVesnaodsskL"OOm;,nah",ud,;mbil;,poS"ojprij;ciienaV;dov.{Vetsn.)

"Essayslvjerozakonsk. zn.nost) von Max Multer I.. Leipoigl879 .. pg_XV It "Clem. Al~x.Strom. lib. I. cap. V. §28. 10"0200 goo. po K·I

UVOD.

U

Zagrebu,koncem

svibnja 1900 Spisateij.

NikolC! Vi!ez dr. Grteli~ izjednacbu danainoCinaeastsuncanoga

Ga§pitev bOZanstva Prvine, II prielaz sunca

o vieri

starih

Sloviena

u znak nebeskoga ovna volosu iliVlasini21(Veles), Gjurgjev-dan, 0 ljetnom

nil. cast Sirinu (Sirinezus), u znaku bika na cast uznaku nebeskihdvojaka u cast Ladi (Vesna) na suncovratu na cast bogu serve Vidull (Sutvid,

Svantevit), u znaku "nebeske beteoke", na Ilijin-dan na cast bogu vrsitbe Trebunu (Potrimpos'I), 0 jesenskom ravnodsnju bogu grmijavine i munje bogu Perunu(Pehrhkons, Pjorun, Parom, Porin,Porim, Peren, Pren]. U staro doba su sjevemi stari Slovjeni sarno sedam doba u ljetu svetkovali,atonampotvrdjujuarapskipumiciitrgovci V tjednu su brojili sedam dana, a glavni dan),

s~:ih P~sa Lit~a~~ u svakom koristnom stablu po koga dobroga duha, kqji u .njern 2'~1 I nJ~m vlada. Eno su nadzirali u boru Sutibora, u breai Brezujju (8rzulls)~ u jablanu Jablanic u ~ra$tu i orabu Peruna, u jasenu Sunc~ u bazgovl~1 Bszduha, 'I u cresnJl Cresnjara (Kirnis) u mahovini i travi Zelenjaka (Sihmczus). Erasmus .Stella2) veli: l'roeexcellenles whores ul

!.

ll,

rol_loro (ceroml, quercus ~slom) deos mhabilare dIXerunt, ex quibus sctSCllanl!bus responso redd! audlebontur, ob id nee huju.scemodi arbores caedebom, sed religiose ul numinum deos co/ebant. Stan Slovjeni eu nazirali u sv_akom stablu po svoga ~obroga iii zloga uzdrzava.SlOgasuonistablalsumestedjeli,apojedinasuizvrstnastabla o~val.i., PonajsvellJc
I

duha,

koji

jih

oaivljuje pcdevele.a trojstvo

i

im je bio Peren-den

(Penmov-

Perun bojimjebioglavnimboianstvom Cetiri tjedna au bila posveceea bozicl Mjesetini, koja se je aa ovo vriemeuviekpreporadjala,atojeonatrinaestputanagodinuponavljalai takoeielugodinuutrinaestmjeseeiizmjenjivala. S toga nalazimou Ljuuca Ratara boga "mjerata vremena" imenom Zislbog (Casbogj. Uobrazivali eu ga punim licem a prvim eetvrtom (mladjem) ns prsima, a zadnjim na ledjima U starih Slovjena racunalo se oct pamtivieka po rnjesecini, s togaje imala ciela godina 13 mjeseei a broj 12 proizlazi od asIronomskoga racuna posuncll.nojgodini,kojujeikrSCanSIVOJXlprimil0 U Ceskoj j u zapadnih Slovjena baje sc 0 dvanaestero mjeseci godine ovako,51 Navrhu viscke gcre, gorjelaje vclika vatra. Okovatre biloje do 12 kamena, a na svakorn kamenu sjedjaSe pojedan brat. Tri su bila siede brade,trisubilamladja,trisubilajo':'mladja,anajmladjisubilinajljepsi Uviek su muealii mirnogledali u oganj. Siecanj (Leden) mjesecsjedio je najgorea bioje biele kozc i breda kano u snieg. a u ruci muje bio stap Na to ce so dignuti Siecanj mjesec i pristupiti k mladjemu bratu te mu podati stap i reci: Brate, sad se ti popni ponajgore. On se taka i uzpne te stane mahati stapom nad vatrom. Umah ti se oganj u vis uzplamtio, a snieg stane kopnid, stabla se opupe e pod bukvamapozelcni trava. U travi niknu ruaiceibiproljece! Takovidimokakonarod dusu i misli i govor ma bilo svakiprirodnipojavuobraiava, to bilinama iii iivotinjama. temuulieva S toga nalazimo u u

osobitc ona koja su jim plodna drvo lffiJe bilodub, a s toga

bila i u potrebi hranu nalazimostaroslovjensko

Pe:una. Trebu.~a 1 Po~o~e pod omasnim dubom. Sume, gdje $U se oti bogovi ~c'.!Ovah '.koJJm su.vJc<:.nu vatru lozlll,b!le su caraciene plotom, ad stoke i ljudi ~branJene. U njih I1lJe ~mlO d~ svece,:i~a mtko ulaziti ijao si gil. onomu ?esrecniku, koji bi se. usudio u nj'h ':llazltl. Odmah bi ga nesmiljeno bogu zrtvovah. Hroniati pnpoviedaju, da je u urn svetim sumama raslo vise :isucnih ogromnih lmao20-30 lakata hrastova. u obsegu, Takav_iedanje te se je uviek rastao kod Torunja. Vele daje zelenic.Tsro tako su oboaavef i

g:a~r (C~.:pinus, :-"eissbuche) Litvani su gao "guba" nazivali, a duh mu je ~'o GU~OI III Gab'as'l !'J. podavatelj breoe, Jerbo je ljudima u sumi hranu ·bukvice.' p_~da~ao, kao sto im je davao 1 cer svoje cerovice j hrast avoj iir. Od togaJe ZIrU I enamcnovanje od ireti, ~erju . ~ ljci!nj~ku su sc klanjali dobro,:, duhu Lijesdoni (Lasdona) u eresnji C.rcsnJaru (KI~I1IS!, te su mu nabadnpk na cast vjesali na grane arwe od p,evaca. i nai~~ah SVICCU ?d lucl na sta~.lu, kao lito je taj obieaj bio i u Grckoj I u ltaljji (od toga Clrcsone). U visnji su nazirali Visina itd. U t+vare Je i Srb~ p.oznat~.osobita. boginja Grozdana, Groedjankaer (od gar u~voJcno grag-~b'Ja:, DamCIC: .Konem pag. 57-58), a od toga i grah Bugari su :' tom sm,slu ,mah. Grozdma slugom boga Rllja. Svagdje. gdje god se .socn, S~kovlsablru, bllo u jagodama, bilo izpod ko~ stabata, svud sll na~i praoct nazirali boginju Grozdjanu. OboZavanje konstmh stabala prciziazi od toga, sto SU stari Slovjeni od raznih svetih stabala vadlli bud hranu, bud pice, bud liek. Stogasuslavili i Lirvan iu

~::"~:~.l. U

SUlropnlsa,SamogiCana. Utvua, Lo,ysa i Rusina biojo ,0Ptr~ubrieodlitv. pergubt povratiri..,tTh.R.v.Grionbcrge"DieBaI'i<ad •• Li~II".t..a.ickiA"'h;vf.s1.PhiLV.Jagi<'pg. 14.) U H"'a'" ""00.., Prib;na: onoPribin.o vodja, Pribimir. lualj mvatski,Prvi<' (otod u Dalmaeij i Bugara je to Prvin t.j. pM 8"..c8ni Bog •• od toga pTVll jan - prima·""", 1IU

8oo:OdVlasinaimaVla";""PlaninaizmedjUVranjeiTrnaUPrizronu

iVlasenicaiVlasinjeu

"Mje.tnaime",,«mokasnijona ..... ,i;nuspominjomodVkla:VidovakodCac);auSrbiji.Vkl iVkluSaplaninauHer«govini,SUlvkliVidlm:goviuDalmadj;ina01okuKrku. '1 Teebun7:Vao ..... H",.",iSrba Tr~biC. T ... bcviC.iTr<biioll. u Lil.ana nalazimoga;menorn Potrimpo. u Polabjana Trcba. Teebovan., Tribali ~u b,li Srl>!ka plemena. pM u Luticama. drugi U $umadiji (B",n;1=o) no .,.,pod" 1010"''''' u Srb,ji. U prvih nol•• imo mje.'oTrebm·a (Triebcll TriebuoT ...bat(Drebkow) luj.Trebu!e,Trebovo,udrugiehTreptakodCaCka iTrebati nkod Kru,",,·oa. U orb,kim i hrvatskim .. mljama imademo "<Uk,, mn",inu .I;';nih mje"nih n•• i_a. koj. <omon.doti'"ommjcstun."",\i ~Bo.iena Neme""". Slovcn.he pohAdkia pol'i•• tiv 1857. 1858 • .,. 298. 299

Pr.,..

§~i~f~~~[~~~~!~
>tR.rt. kg. 8S.XVllp.g. 125. N.dIcoNodilo,Rel;gijaSrbaiH,,·ata 1887

(Pu;h\i~7;u~a:bio=':e~!~.~~~~uU;::'::::b~m:!.~:~i';;,;ao "'Erll.mOoStella.,An'iqui"" •• Boruss.Hbr.2Hard<uochllG. "Ptm.jgl.""iji ou bili; dub.~r, buln'a, grabar i bor. Herodotveli0 ;"inaI!o&Coban;,nudaouipokjelibo",,,,,OiSkernuce'p;neasl

"0

i

MkaH!

Budinim. da ou bili

Niko/a brezi boginju Brezulju su svetim

vaez

or. OneticOaspiwlJ
od ,. litv. bcreas briezal, I borove, od au nje bo su .. lipu , Jasen . Polabjana Tako traga

o vieri starih Kadirastuzlatneiiee21 1 srebrne podvezice.~1 Odtrgnimo jednu Hcu Ter pcsljimo ka zlataru. Da nam kuje kljuCe gradu U tom graduu devet brace» Medju njimijedna sestra.er PoCmubratispominjati, Kcrnu cerno sestru dati, CemoSuncual'Misecu? BoljeSuncuner' Misecu, Sunce ce ju prosvitliti(prosjati) Misec ce joj diver biti A nantcau svekrvrca, AVlasici8ldiverciCi; Azveadice sve sestricel

Slo 'ena

[Beraulis. stabll

dobivalipice. A tako

drialt

nalazimo i Svetibora se evac jedan knez tim starim svetinjama,

IZutibor), Pomorjana To nam

Poljaka Boruta, u Pomorana na B.altickom mont. lunas posvjedocuje Vukova pjesma.n

Svjatibora. imade jos

Boga moli mlado rnomce: "Dajmi,boic,zlatneroge l srebrne paroaclce. Oa probodem boru koru. Oajavidju, iitoj"u borur.n Bogmu dade zlatneroge l srebrne parozcice, 'Ie prcbode boru koru: Al'uborumladamoma, Pakzasija,kanosunee, Njcj govori mlado momce: ''OJ cujes li,mladamoma! Prosiob'te,nedadute; Mamiob'tc,pocineees; Otim'ob'te,samnemogu' Al'govorimladamoma 'OJ bogatimlad'junac~, Ne prosime, ne dadu me; Ncotimlji, poginut ces: U men' ima devet brace, l tohko bratueeda,

Stari Prusii Litvani su imali i drugieh sumskih duhova i boginja, tako boginju Meletete. Ova je polucivala, da iz smrznute zemlje u prolje~u svake miomirisne trave i rueice nicu , te jim je cviece modrilom91 nasarivala. Ovu au prizivali i zrtvejoj prikazivali, kad su u sumu dolazili, da trase modrilc za bojadisanje vune. Tako su postivali i majku zelenila (Srutis91) i rnahovnjaka Krpicu (Kicrpiczus), kad su isli traiiti mahovinu, da njom obra.ne kucc proti zimi. lmali su i drugieh sumskih duhova kao Rogaticu (RagainaJ i Miedienu,IOI a s toga nije eeoc, sto eu jim svi krajevi i sume punevila,U LitvanaiSamogicananalazimotolikovilinakih bor evetadeim

eva

zemlja vilama zaokupljena_ Sventi (sveta riekal, koja opet

Eno
utice

Grijotajepoginuti, A eramota pobjegnutf Vee me mami, ja cu poti" TU vidimo sunce". A njene personifikanu dev,et brace sunea,nu boginju Ladu, "koja zasja ka~o "mjesecm ~govi" i sinovi im "dani" n~ dadu je (Gjur~ev-dant na planmu, te se

ima ponovno i Vileni. Takovieh, srocista vil~ ima ?,nogo .' u jujnih Sl_o~ ~jena. ~no u Bosni kod Travnika vilenicu planinu, VtlOSI, Vllusl,. VlloSe~ICI itd., alma ih svake vrsti i u narodim pjesmama: kao sto nebeskih, planinskih, sumskih, vodenih itd. Rusi su nazirali u topoli Rusalkuu Topolju.

vua

Vil.na i Vilejka a ,rieci Viliji, Vilkon:ir.na u Vlliju a ova u Niernen.iu I na ovoj neci

na udaju. Ona silaZl_s neba s,amo u prol!ece tupreobraziujelulhbor,teJe"tanka,vltka,kanoJela"! SlienupjesmucujeiinaotokuKrku Rosna, roena kcsuuce.a Kadisiseto'zrosila? Tamodolivadumbravill

IIDumbrav".dubfilYR ~ZIo~""'·,unCanimocipokojima8UpYl"..,duSeun.beoa.,.lozil.k"""",u"""'rcu. >J$rebmepod ... ic.·rnje..c.";lraci "Unebeal<omgradugodin. ;~:q~:::9mje_i' : ~v~i~I~·~~rilo an.log. gr<. I'UQ~ i leli." majka Mektete udrutena rieC kao i
... ,kuna-

l.to·"O;:;~~I~!IlILo':~7:";~~:j~~~':.';';,"u:I~:-lel.!e colorum ,un\, ;'provljenol dii
oolon:• dl.n.mlingend.mqua."'nl<~v<neranlur • suma

:~ ~!~::rva, g~~i~~~ meschl.
!J

qu","in

til.i.

Ru.. lk. vorlena vila orl kell. rus. ro~ - neh.

Nikola Vitezdr,GrieIi6Ga..~pi6ev
svim Iz navedcnih sumskih duhova i boginja staTim Slovjenima a i nasim praocima otejstvenim boravistima Jako cemo pojmiti, sume i najviSa. hramovi zastc su bma bila koji su planinu, osvanula da potraai "blistava

o

vierl etarih

Slo iena

rodnu biljku, da oblakSa porod ·Zlatnoj Majci". Zatim bi Danica", bcija predhodnica, a iza nje bl granula 'Svjata

najmilijim

i najvelieajnijim

bogova,_

narodu svojim otejnlm ~aS?m nagoviestavali veneenewo bozje! Sums~o sustanje, zubor potoe!ca! puca, eve je to imalc svoje ctajnc znaeenJe, kOJe susmatralibo:lanskimglasomigovorom StariSlovjenisuoboZavaJinebo,sunceiprirodu,tcsuimseiklanjalii artve zahvelnice pnkaaivali. To nam poavjedocuju i stari spisatelji i nasloYi starih boianstava kao stc: SvarOgD Syastislb,~1 Svaistixl, S'blnbce, Ch-srs's, Triglavb, Jutrbogi. Ccrncbogs itd. (Sva,ru'b), Svarozisti. (Svaroiic) iIi (Kries, Ognji31 Svetovitb,'1 Perurrs, U bugarskih Slovjena nalazimo

Zarja". Sad ce ·Z!atna Majka" roditi cudnc diete: "na lieu mu jasno Sln"bCC (Sunce), u rukuh mu sveta knjiga, a u knjizi zlatne zviesde". Mladomu suncu su zrrvovali tn biele kokosi iii pievca, jer je ovaj bio navjestitelj poroda ·'Sunca". Zatim su mu prikazivali pogacu izpeeenu od psenicnoga brasna, a to je bila u HrvataiSrba cestnica, Takosu redomsvi bogovi svaki u svojc doba od neba silazili i covjekom se preobrazivali (AvatareJ

"Koledu",5l mladoga suncanoga boga, paetirskoga Sirina, govedarskoga Vlasu, Vlasina iii vetesa i Volosa, pekarskoga Masu,61 ratarskoga Dravina, momarskoga Kurabu.n :retelackoga Vitina, boginju ljubavi Ladu, boginju zeiravlja Zivu vilu, boginju ljekarstva Enjo (Janja), boga trgatbe (berbe) Ruja, svcvisnjega Visinu i ognjenoga boga Sivu i ?gnjija, a napominj.e se i "jas,no Slmce" i 'jasna Mesecma· I "jasne Zvezdi"81 1 "svjata. Zal]a"91 I Vile Samovlle Ovc su dvorile bogove, te su silazile kadkad s neba u obliku zvieeda kresatica k ljudima na zemlju, te su boravile na planinamalOl po sumama.!» po izvcrima i po drugim vodama.121lsto su tako s neba silazili k ljudima Bog visnu, Siva, uranam (h.Zdna, Snegni, Zimna i Koleda, Lelna, Ruj. godine umire na "Badnjak" staro sunce, te ce Svarunova kcerka saci s neba i roditi mlado sunce, malo diete, "Koledu.·' Kadsejeradjalo, Koncem Kolenda tad

~~i:"
opravom,

,v~!.ij~o p'~~~~~o~isTaaj~i'"p~:j~~u~o:r~~~~ a na glavi
I

'~~i:~~~;~:: sjale jasne

~~r;~~~~·~I~I~~~ te bl isla na

na

haljinama

joj

xvlezde,

S~~ti lite> od li~ .i'~""i."c,,, .. nd, cptn,o. !a,.... "",uo. CO' • vinth•. Sudet.po.~ .•koj rec.".,,,Tri<la,.vla.y . dtdav$evtd8moieproizlazi'iads.sJ<,.vedmkksLvtdetizna'i'vidJO" ~ U mythologiji .tarih Slovj.na mienj.ju ... poIovi boian ... " kao "0 KOlenda.; Koled": i Mj ... inA, Polrimba i T.-.ba. Vid ; Vida. Perun i Perumka, '" 'u lh .h'1lCau muiem 1 .

~~=.
~:j~d~:

~~~~.;~i,:;~ ~~:o~:=~;'~~.:, -;;;:."fA "'~f:~-,it

~s ... ,i""

sv ...

"M.... od mi•• iti,i.sto.

LiCnaimena.u

Maoinai Ma..

.vi.'~I::Ti~~;ra'.O".

:: ~::!/~~n:vi~~:~~fo:ij; :~;~~~~~:~~oa7~~::~~~"~~~;::":tg. i dzve><la; te •. h•• ><la;gso,b, h...... <l.;dso'b.g'o'o'eul.;polab.gjo><l.;polj,gwi > .. d.,li'v.ivaig><le;lotys ... aigone Smvlli A,Fick. 1V6norbuch do, in<logerm. sp'achen II 3343,563 ad ",,"d. zeTe " zl.to kao i "u,o,. od "uruon, SlOg" =t; 21atna

ZotOaSle'

::: vii. ~~;~~k'

r.~~~~.

'" vaden •. Proma 'OmU'U ~.~~._

~~£:;t~o~:~7m':'
~.:'uf';~.t ... '.Ub,,!.Slovjen.pomali

J~~n7;"~~,::~~:':~: ~tS~ia~:~n:n%kT~::",!~ J~~n;a ~~b~~:
J::e:~:,':c~':"~. ~=~iHC;:~:,,!w';:>j~~=, unatod~impj •• rnamaUranllmje.!OSvaruna.

.tari Slo...j.ni ,voj. ri.k.

pro,;vali on;m <tablorn, !wje Un na

Ov'eristarihSlov'ena utrnu_osvetioganj,dasenebiSivarazljutioisliedecegodineZitonapolju popaho. Kad je Bo~ Siva silazio ~ n~~a, ponajprije bi zasao u planinu, da potrasi tr~glavoga ameja Suru Lamiju tit "Cmoga Boga", a ked bi ga naSao, tad bl s njtme zapodjenuo sestoku borbu, dok ga ne bi na tie srusic zlatnom loljag~m: ,Siva bi dolaz,io 0 zomici, M,omCI bl I djevo~k.c hrlilt od kuce do te su

kuce,
zvac

se Bogu razne molitve motile. od sela do sela pjevajuc pohvalne "Koliada" pjesme to je bio a

1.0

KOLEDI.

PJcs~e '~~gu, StY! Bogz,melhZ'mna). Bogu Koledi

1

Koledi"

(Koleda ljudi

se u Kievljana pohvalne

pjevaju

svakojake

"Koledye," Noeu

nogosusiglavutrlijezikoslovcidasaznadupraviznacaji izvcr rieei "Koleda". Miklosic vellu cia hrvsrb. KoJeda. bug. Kolada, alb. Colandra proiilazi od lat. Calendae. 1810ga Ca1endae Calendae mnienja Grbnm.aschuler.oCeesetaidr Latinski pisci tvrde: men.sis die calentur forume ... Rimljani su

mla?omu Bogu Su~eu raz~e pjesme ju~ji~e i zomice ljudltakou:wrpoleluz.nemtre,dasvevlVI,pjevairadujesesvetkovini stslov. i rum. su Koljada, Colinda U bugarskl~ SlovJcna,osoblto danas ~tare obtc,aje Slovjena,

(svjetilem,).

se

~ rodop~kim planinama nalazimo i dan kOJe oni 1 danas ovrsavaju. a uz to i

Tomacek,21 quod prima

a caleruio, proizviru

a

pontificibus dakle tvrdili,

nonae quintanaeue an
da

oct

seplirrw.ne sinl calare zvati,

hvalospjevebogovlJ~a pjevaJuiritualnokolo{horu)ple,su ,Jedan dan _prije dana Kolcde, a to blvanaBadnJak, podje kuce glavar sa S!llovima u ,sumu, da posieku hrast,ovo stable i da od njega naprave '"Badnjak" ili ti'Gutak"' (bug. kjU,teCb ,kJutuhl. a ujedno uhvate i drobnih pnca u sumi, da ih Koled, zrtvuju. Nuza tozakolju i po najpreUjega ovna, pievca '. kokos: svc s,u ,Ie domace zivotinje mile suncenomu pa osobito odojce, kOJeJeuCehapoznatonaslovom'"zlatnogapraseta'" ~vcca.nost pocimlje time, ce jedna ugledna djevojukalpodahsvakojpoJednuzapaljenuluciliborac(bornaJ'I,a gradomiliselomovupjesmupjevati:21 Ialaeite starc.jnlado, bogu Koledi, a

jerboje posnato. daje u njih "Pontifex minor" svakoga mladjka pozivaa narad na Kapitol, cia mu proglesi koliko se ima dana svakomu mjesecu dodati,daliSili 7, pukbojeracunaovriemepomjesecu.Tojegovorilou prllog mnienju, da Co/endaeproizlaze od calore; nu od ave rieci ne mozes nikada osnovati ricci "Calcndee", a to odgovara i prastaroj Mythologiji Arijca, u kojoj nalazimo Kalendu joste mnogo prije, nego li su Rimljani onaj obicaj proglasivanja ustanovili. Kalenda je bila i u Indjana kcerka prastaroga suncanoga bozanstva '·]n.dre··, koja je godimice preporadjala mlado sunce, a bila je ujcdno i Vishnu.-ua miljenica. S toga mi tvrdimo, da su Kol~nde.i Calendac postale pokolenja,koJcsuobdr'layahpocetkomnovegodine a. BoileD; oblcajl od euncenoga bogostovlja arijskoga

sto

una

sakupiti

eve

devet ce

Izlazite svi na vrata Sutra namjelicnidanak Licnidanak,danKoledov Slarikmetejurvepali, Jurvepalisvetioganj, Jasnioganjiblistavi, .Jer veceru badnju vari Zlartrpezu jur je slea' A nanjojzijurvecera Alijoste nije sio. Njje aio da vecera, TcKoleducekaboga .Jur zapali svetiborac, Sveriborac, sveu oganj, Tcmudadesvewdrvo, Damugori,damusvieti Atkooganjjurnalozi, "To.un""ivali"Ble"'"1oogonp." 1lSI.J,Vetkovie.VedoS""'na,ll.pag,10

u thrackih

Slovjena. tad mu sejetrebaloopet jutrom iza ·Badnja" iii iza drvljem tri erne

Kad_je'BabaZimna~ponoynosunceoalabila, pomladlU I na novo roditl, a to ae je sgadjalo

hudne nocijzirnekisuncovran Ponajprije bi ljudi u predveeer bogu Sivi sveti oganj svetirn borovicom palili i ognju velila panj6! prlmetnuli. Tu au irtvovali kckcsi Bogu Sivi,lesugaieljnocekali,driecdaonnajradijesjednenaonaj klijajuCi panj na ognjistu, a dobro je valjalo chavu nee paziti,

da se ne bi

11 Miklc.ic: Dio.""EI.im.nt.imRomaniochen.Wi.n 1860p.25. ~Tomaschok:Bl1Jm.li •• tRo.. I". Wi." 1869 p. 366 i 367. 31Grimm: Deutocho Mythologie4. Auf. Bo'hn 181S.Bandlp.522et.oeq "s.-hull<r:ColindaHofTllan.,ad,1860p.4. >lrassel:Weihnach,on.U,"pnlnge.BrJuch.und,o,b<rglou!>en.a'rlin 1857_p_269u_266 "l'anjilituta~hu8.,"kjklu,~ponjegdj.""""pnarodbu"'~ibatak.k.o.toibadniak

OyjeristarihSlovjena

io

Nikola

Vitez dr. Grietit

GaSpiteu Niti bora zapalila. Niti ognja nalceila, Datidodje bog Koleda. Pa da sjedne na trpezu

Taj da pazi, da neutrne Vecdapirisvetioganj. Da gotovibadnju vecer'

Alda oganj ne pogasne,
Fa da sjedne na ognjiste, Datam'sjednestaridjedo I poticezlatnitutak(badnja.kj Da potice, dan'ulrne Jer mi sjedi bog Koleda, Bog Koleda na trpezi. 're vecera badnju vecer'' Nudaoganjsepogubi, Naljutio hi s' bog Koleda, Naljutio,razgnjevio, Toljagesezlatnenebi Manirukomdotaknuo. tj kucu bicme vile Mahomk'njemuprisrupile, Panidobranikad'unjoj, Nikadu njoj ne bibilc, Poljabimuopustjela, Ravna potja, krasne njive. Nit' psemca rodile bi, A hambariizpraznili, Sitnadjecazapla.kala Zaplakalazavikala, Daimneimanitihljeba, Nitihljcba, niti pite Jesii' eula mala moma, "

l da vidiru veceru, Adaniesizgatovila Biele ptice. badnju Ljutobi8erazljutio, Veceru Zlatnu bicstavic; casu izvadio, vecer:

Te bi kucu poprsnuoPoprenuo grdomuvodom, Au kuelcrne Judlu Netom bise eakctile Te bi kuta opustjela! Ovu su pjesmu pjevale putem, te su isle od kuce do kuce, a druge djevojke i21azile su iz kuca te su zapaljivale svaka svoju borovu luf i tako su razsvjetljivalecieloselo Seljanisuposjedalizatrpezeiblsgovaliodb()zjezrtve,avaljaloi budnim biti cielu nee uz svetu vatru, dok god nije cavanulo Nccu su gatali, kako ce kamu cielom novom godinom sreCa poslufiti, te je vjestak iz lopatice inve cielu buducnost n~ve godine pro:icao, a hoce Ii lko od druzin.: ~mrielL, t~ je postavljao 8vakl clan po jedan hst '". povrslfl~ iive vode. C1JI Iisr je nocu utcnuo u vodu, taj ee je nadao smrtl U novoj godini Ovaj obicaj nalazimo i danas u potom~ka D~~oslovjena. u Sedmogradskoj, aims tomu t~aga 1 u. Banatu, u SrbiJl' B08nt I Hercegovlfll o Boeicu ces vidjeti na glavnl:n vrabma svake pravoslavne .. kuce,. gdJe VIS; kitica iii grozdac brslJanov. To je drvo bilo najmilije i najsvet1je BoiICU, jerbo mu plod sawrivabasutodoba Evo jostc nekoliko starih poboijestareobicajeistarenazoreoporodu aujednoiobredemladomu Bogu: pjesama koledicau iz kojih ces razabrati

Ako nics; maiacula,
Sade, mala, da poslusas: Poalarisi sveti borac, Pasipalisvetioganj, Te'zgotovibadnjuveeer'; Prispjelajebadnjavecer Zaslo rnije suncejasno. TesejUlVezamracilo. Bassesadacmmrakhvata, Tesespustamrkaunina Pa,li,malasadavelim Akol'niesismomkomposla, Ugorazdunaplaninu, Datilovidrobnalova, Drobna lova, bieleptice, Psdajul\sknenosiih, DagOtuv,s,daihkoljes,

rnladoga suncancga

tceanstve,

Sjutra nam jelicnldanak, Lienidanak, dan Koledov.Jur Kcleda sadje s neba. Cimpaeine,paserodi, gro sece bog Koleda, Sveodgrada,padograda. j'e od sela pa dc seia,

NikDla

Vitez

ar. GrietiC

GMpire" s?",ota gromkih .gromova blti, te biju bic 1 posvema

OvjeristarihSloyjena i Zarkih smlavio, munja te stane zernlju da ne csvanu Belbog. ljutim etrielama

I od kuce, pado kuce. Tkomioganjsjajnipali. Sjajni oganj na ognjlstu veceru mitkc zgotovl, Veceruod bielihptica; Tomu sjedne Bogza sofru

vecera veceru mu. Pjesmu, momo, zapjevajmo Jur su mome vec izasle. Sveti boric pozlatile. Tegamajciizrucile; Majka gaje zapaliJa Sjajniuoganj ianietila, K njemu cutaka primetnula Zlatan eutak pozlaceni, Padagorisvedorana. Svedoranaidozore Hajde, mala, sjednimalko SjednimalkonatrpezU Cekaj, mala, na veceru Jurdadodjebog Koleda Jurdadodjenatrpezu. Pa da sjednev da vecera! Tuj nalazimo, daje i u juanih Slovjena bio obieaj "pozlatiti sveti boric" uvjjek aelenc i svjeZe "stabln Hvota" avjeSalo se je i djeci na "bozje drvce'er svakojake darove i igraljke, akucni staresinaje prilagao na cast "Bozica" i trojnoga Boga bud jedan, bud tri "hrastica badnjaka: da ogrije novim Zaromsvojudruiinuod"cicezime"idajuuzrlriibudnu l veseluu sve do zore! Mi eve navodimc jcs jednu pjesmu koledvicu iz rodopskih planina, u kojoj razabiremo narodno misljcnjc 0 uzrocima, zaetc Koleda godimice silazi na zernlju, te boravi medju svojlm narodom. Ujedno cerno upoznati i trojno bOZanslvojuinih starih Slovjcna. Mi smou pnevcdu upotriebili gotovo one islC ricci izvorne pjesme, da se vidi kako prosti narod s malo neci iskazuje svoje jezgrovite misli. U pjesmi se tuii Koleda svojoj "Zlatnoj majd:>J kako ga nared na zem!ji malo svetkuje i da je griesan. te ju moli, ne hi Ii isla Visnji bogu i da mu sve redom razlozi, Visnji bog se na to razljuti, te zagrmi Cmombogu, nek mu

ue

Na tutanj gromova i prasak munja te lel.ek naroda csvane i Belbo&, da vidi stotude biva. Na to stane svoga brata Vlsnjiboga tJesiti imiriti. Koleda pristaje ~a mir same s tim uvjetom, da ga "Zlatna majka=n godimice preporadjanazemJjI,damoZetamopoucavatlnarodnadobro,atirnedace gaiboljesvetkovatiiunjegapovjerovati Visnjibog Koledu. prizove "Zlatnu majku" te ju posalje na sviet, da preporodi

Akadsadje"ziamamajka", [s nebe] Nalicujoj sjajna zora, AUfUcidrZiknjigu, AnaJmjiziinaruhu Bliescu sjajne elatne zviezde! Kad se spusti na planinu, kukajadna u samini kano kukavica. Tezki pOf?d, teika muka, a u gra~ ne smije da joj nebismkapogublO,Jerjeznala, Boziea.21 DajojvilaolakSapored,poletiugoru Odlornak iz pjesme glasi ovako: Sama Tekju sjedilzpod stabla.a Ziva vila dvori .. pclaziti, jer se boji tamOS!1jega kraJja, da je vec bio obaviesten oporodu tejoj dcnese "rodnu biljku".

Hladnom vodom zivotvornomt. Kad se majka namucila. Namucila.matrudila ... EtosumskevileJude, Priletjelausaminu Dajusluii,dajudvori ... Porod trajejoste malo .Joste malo-tri nedjel]e! Na to prhnc vila ugoru, Dapotrazirodnubi/jku, Dajudadnezlatnojrnajci Cim ju zlatnim ustim dade, Te okusi rodnu biljku; Tim porodi malo diete. Malodiete,mJadaBoga Cudno,diete,eudnovato Na Jicu mu sunce sarko Au rucizviezclneknjige41

Niko/a Vitez dr. GrZeti6 Ga~Diteu Zviezdneknjigepoziaeene, Pamipjevazlatnuknjigu. Sada tamo valja biva, nam zaviriti u stare jugoslovjenska necesa, da da se preporodi bog Koleda i da shvaumo smotrimo, razlog po Jesulimuzrtvuklali, Zrtvuklalibielihptica, Bielih ptica, bielihovan? Kakoj'sctnjuprosetao, Zasjede liza trpezu, Badnju vecer jelvecerc?' Majkaveli,odgovara

o v eri stanh

Sjo

'ena

15

Jermizemljadozlogrdi Gorki cuies plac sa zeml]e, Ana mjesec skacu vile,

Pa

src

narodnomu mu obilazi ea za

misljenju, zastc on silazi godimice na svie.t u svo~ nar~d: tamo gradove i sela, dapacc unilazl u svaki dom I st~n ljudski, I uz domace ognJlste, te vecera kao kucanm sa svcjom

siede

ce dignut eilnilelek StoKoledunesvetkuju Mladimomcinidjevojke. .Jos misluga nije sasc, DOl se 'Beta bog"pokau, Pa ce mejka mu se molit: 'Boze Bclc, oose aero, Visnjibogsenaljutio, Naljutiorazjedio, .Jer su momcisagriesill. Pe je cvrsto odlucio, Dacezemljupogubiti Manimomkadan'ostane. Molitvutisadamolim, Dase, bose. sad' ne ljutis Kako mise visnu Ijuti. Vee da zovnes Koledboga Pak pod stablo da sjcdnete. Da sjednere sva tfi boga, Sva tri na tc prtstanetc, Dasezemljane,..atarc Jurces'dozvatmomciuma, Neeehodit' na biel Dunav, Kad djevojke tcee vodu, Hladnuvodu majCicama, Pa se ne ce s njima glumit Niti s njima sale abijat". Bela bogo, ne IjuL; se. Teprozbori Visnu bogu: ·Zlosrdansi, boZe, brate, Pak sicvrstc cdlucio, Da zatares grjesnu ecmlju! Crnomslugiviknuosi, Temu, brate, nalozio, Da tipraviljutih groma, Ljutih grcmaljutih striela. Pakdaprasnuljutestriele, Izatarugrjesnuzemlju Ne oklievej, bose.vue, Vec pcsajjislugu smjesta, DOl pnzove Koled-boga, Pak,da sjedne tam pod stablo. DotriBogasmonanebu,

trpezu

''OJ ti

druiinom.11 MiccmotDsvenajboljerazabratiiznarodnepjcsme,kojascjosidanas pjeva··kolcdvom··oBozicuu·'rodopskijchPomaka"'. Hajde hajd' Hajd' Koledo kucanine

BOZe,mili Bose, Koledajezemljompros6

bose,

rcoreoo,

Mila majko,zlatna Jucerbjeselicnidanak,

majko,

Setao je gradovima ... Pakotide na bielDunav Tamo smotri mlade momke, Mlade momke i djevojke, Mlade morne vcdu tccec Hladnu vodu majcicama, Sajunaciglumilese, Glumileseismijale, Nit koledu svetkovale, PakjeBogsenaljutio're me evo tebi §alje, ... Da te pitarn, da te skusam, Stodapravi,SLodaCini, Kakvda uci mlade momke, Mlademomkeidjevojke, Daihucii nauCi, DaneCinevisegrieha, Nitda hode na Dunavc, Kada mome vodu toce, Nitdaglumesdjevojkama. Nit"das'smijus·djevojkama". Bog to cue, fazumio, Ljumuose,zlosrdnuo, Crnomsluzizaviknuo, Zaviknuo doviknuo CrnomsluziCrnombogu Temuveliigovori '"Dermismotajljulihgroma Ljutihgroma,ljutihstriela, Vrzajgrometam na zernlju, Dasesatretak'vazemlja Ma ni momka da n' oetane, Dosta su mi sagriesilt. Jurmitojedodijalo, Trpiosammnogaljeta, Mnogaljeta,tristaljeta, PakneLrpimtogavise,

Sadji,boie,knamnazemlju Kad ti svane licnidanak, Licnidanak.dan Koledcv, Da se seces medju pukom, Sveodgrada,padograda, r oo seta.pe do seia I od kuee, pado kucc SetnjudamiSiromscces Padasjedaszatrpezu, Da veceras veceru mi, vcccru od biellh ptica. 8iclih ptica, rudihovan', Proculo sc nasom eemllcm, jer seces mcdju nama Naii Licarezrtvu kolje, Znvu kolje, blele pucc.

Licnidanak,danKoledov, ZemljomsamtiproSetao, Sveodgradapadograda, lodscla,padosela I ad kucc. pado kuce Paktividjeh milamajko, Mlade mcmkeidjevojke, Odjeseglume,gdjesesmiju Paksc,majko,basnaljuLih Hajde, majko, nanebesa, Hajde, majko, kaziBogu Svi me,majko, proslavise, Svimi,majko,zrtveklali, Svagdjemajo,staramajka veceru mlzgctovila Trpczu mipcstrla je Tejasjedohza njumajko, samvecerao, PaknizDunavhodiosam,

ua

Biele puce. rude ovnc. Smotriosi,boie,smOirio, Mlade momke, mlade mome, Na bunaru, na hladencu, Na hladencu , naDunaju Na Ounaju nabijelom, Odjc no toce hladnu vodu. Hladnu vcdu majcicama. Gdjc sc glumc, gdjesc smjju, pa se.jxee oe reetiun, Ne razljuti ne razjari vec st Irknuo na nebesa .joste nije nirisio, Ter s! ,,?ajcigorko place

veceru

Nista niesam nividio! gasjala se alatna mejka, Zasjala sc, promieniia, Promienila.maredila, pred Boga pristupila Bogju pltaiskusava '"Mala majko, zlatna majko,
j

Je l'midoso brat Koleda Jel'mistig6jurodzemlje? Stotiveli,stogovori? $Loti.majko,spominjase,

Nikola Padasvatrigovorimo, Padasvatrisavjetdamo Da Koledu popitamo, Da pitamo i' skusamo,

Vitez dr_ Grietit

Ga.§pitev PadaraSlemiporastem, Padaueimmlademomke, Mlademomkeijunake, Oaih ucim "Zlatnuknjigu". Da scopetvratevjeri, l da u me povjeruju. Kako Tako "Tijos rece bog Koleda, prista niesi, bogo Visnu slatnu zlatna tam nam majku". mala, silazila, po aemlji, rnomke

o vjeristarih

Sloyjena Uarapskuravnuzemlju, Paces rodn malo diete, Malodiete, mladaBoga, Paeesuzacnanebesa, Te mi ejednee u dvorove Oanam budes boginjlca Nazemljicetesvetkovat' Na nebu Sjajne Kakjoj Tako ce tise klanjat' davat". Majka", boga. zvtezde prista poklon

3tosuvoduzahvacale, Hladnu vodu mejcicama. Mladi momci s djevojkama rgre vode t smiju se, Mene n'jesu svetkovali. Nitivodomponudili, Oas'napijcmod testijell

Kakje proao tam na zemlji, Kakc au mu mladi momci Lien; danak proslavili, .Jesu Jimu artve klali. Jesul'momcilovlovili Drobnalova biellh ptica, Bielihpticarudihovan'? Jcliveeeruveeero, Ter posio za trpezu, Koju majka etoaila je" Takmu zbcriBela bogo. Srce rnu se rastuzilo Raatuziie razalilc, PakpoSaljediljposlugu. Dapriwvebog Koledu Sadsesjednusva"trojica. Sva trojiea izpod stabla, lzpcd atablalapod visnje. Te su mislipromisljeli Promisljaliagovorall, Koledu supropitali, Kako Ii je zemljom

Zlatuglavuprignuhdolje, Oas'napijcmhladnevode. Hladne vodeiz te rieke Ele prhneZiva vita, ZivavilaSamovila, Paknatocihladnevode, Temeliepopodvorila, Pak se brate nist' neljutih! visnu bogoodgovara: "Kakc, brate, neljutnu se? Oasam,brate,janaumlji, Oajemenilicnidanak, Licnidanak, Visindanak, Oamemomcineslavljahu, Nistanebicudiose, Vee bitresnuoljutom strielom Tebizemljura7.orio ljunakepogubio Na vjeru li ako bdosli, Temeliepopozdravili; Tadabiih postedio." Bela bogoodgovara: "BrateVisnu, brate boZe' 3tose,bratetakoljutis, Stosi,bralc,odlucio, Danam~emlju tiaatarcs, Da pogubis mladc mcmke, Mlademomkeidjevojke? Nit'suonisagriesili, Nitigriehapoeinili Nirpristajem.Ha se zemlja, Dasczemljajostersatre". Bog Koledaodgovori: Hoeu,da me "Zlatna majka" Tamna zemljida rnerodi, Da me rodi malo diete. MalodielemladaBoga

Te pozove Na aemiju Da se eeces

zbori visnjibogo, "Zlatna zemljicu. do godine, Koledov

Da sllaaina Majka ceka

Pak da vidis Kako

mlede

Pak da rodi Kolcd' Dok osvanelienidanak, Licnidanak, dan Sadasjediudvorovim Temisjedimalovrieme

Mlademornkeidjevojkc, hcde na Dunavo, hladne vodo, Kako noseitestjje, Da natoce Hladnevodemajcicama, Oagotoveveceruti, Kada rnije hcni'tlanak, (sic.) Lieni danak ·'Visin danak" "Nit'eam slnko eilazila, Niti sinkocu Jer mis' Juda Naljutilarazjedila, Ziva Juda Samocitan aakljucala, u saraje" do godme,u danak, xoledov. na planinu. visnjc. Boga, Pak mivretan Da ne udjem 'Nista Samo cekaj silazit, naljutila.

MaJovriemedcvetmjesec'. lzaslojesjajnosunce, Teizcealaljuta zima, Ljutazimasnjegovita, Sjajnosuncerodilose, I sasuncernsjajnazora, Sjajnazora,sjajnazviezda, A sazoromlicnidanak Licntdanakdan SadjeJudaSamovila. PakcereCiizareCi Care, Hajde Sjajno care cere i vesire .! na cardake, sjajnu Zoru", gctedov.

prose.

Onimvelecodgovara: Svi slavjahu lieai danak, Lienidanak,danKoledov. Svimiklahudrobnezrtve, Orobnezrtvebjelih ptica, Biellh ptica rudih ovan', Momcisumilovlovili, Tegamajkamprinosili, Majka od sveggotovila, Liepu Badnju veceru mi Natrpezunamjestila Paksamsjeozatrpezu, Badnju vecer vecerao> Jurmigranusjajnosunce, Minuomilicnidanak, Licnidanak, dan Koledov, Pakotidjoh na biel Dunav, Gdje zamjerih male morne,

nijtiucinila,

Dokle svanclicni Licnidanak,dan KoledacesnebasaCi, 're ce sjesu lspod l rimala Naplaninuizpodstabla, etablaispod da sifaais,

Padamotrissjajno$unce, eunce, .Iur osvanelieni Pak' da danak, zrtvu koljes,

Licnidanak,danKoledov,

Bogu

Pa da zacmes Zatrudnjela Pa ces sacine

mlada bog

Pa da Saljesvojevodu, Da tilovi drobnalova. Drobnalova Oaih bjele ptice. mejci, nosistaroj

Trudnajesizatrudnjela, Koledorn, to polje,

"Tutij.,pooudi""od.en>ljemkovina!i~n.tikvkQdugat~'",.ratom.

Drogapjesma

0

Koledi,

gdje je govora

0

juqosloujenskom

IrojS!UU.l]

20 Na badnjak

Nilwia hrle djeca

Vi!ez dr. GrieriC Gaspieeu i mladez u raznih miestih od kuce do kuce, naziv roditi. Pastiri koga zila. Koji ugljen

OvjeristarihSlovjena se najbolje uprete pepelom, to ce zito i najpolje

pjevaju svoje pjesme "Koledvc" i aavjestavaju narodu mladu godinu, boje na Boiic mlada Sunce zapocimalo novu godinu, kao stO ju i zbilja po zvieedarskom zakonu zapoeinje. Zirnski suncovrat dieli mladu godinu oo stare. S toga se je i radovao narod, daje suntan; z!oduheibabllzimu(Jeiibabu).Cimzorazabicli,zaputiseuraznihmiestih narod Bog pobjedio zimske

imaduoBoiicuosobitasvojagatanja

'rexo ce dobro paziti, da nebi tko od kucana cd peciva glavu odkinuo, jerbo bi tako i vuk stociglave kidao u toru. U oei Boeicu na badnji dan ne jede coban ntsta osim svoga zajutarka, da mu toboze bude stoka cielu godinu sita. Na Badnjak pritegnuti, da mu ne bude ce se ccban dobro opasatl i cbueu dobro u proljece pomlada stoke traljava. Na isti dan ne

na obliznji humaciceka:reljnoosvanucemladogaKolede Taj ohicaj je bio u starih Slovjena obceniti a s toga su ga i nazivali •Jutrobogom" a i dan danae poznaju vebm dielom sva slovjenska plemena

Koledine stare ootceje. Tko da opise radost i veselje naroda, kad opazi "mlado Sunce" kad osvicejutrom 0 Boiicu? Tko da nacrta umit ijaukiz stotina hiljacla grla i da oponosi hvalospieve bogu Kolcdi, koje su se razlegali od brda ad planinedo planine, a tko jc mcgee da pregleda nepregledno kola, koje je narod uz pjesmu Koledizaplesac? b. 0 narodnim oblcajima u Hrvata i Srba 0 Boiicu. do brda i ritualno

ee coban dovlklvati, jer misli, da bi mu bile vukcve cielu godinu plaaiti i na njihhajkati Na badnju cevecerdomacinai eeljadcobanadoeckati sagrebenima, dvjema sviecama i vatrom sa tamjanom, s kolacem i vinom. Coban Ce na to primiti u ruke oba grebena i ponamjestit ihjednoga najedan, drugog na drugi dovratnik od vrata, kuda prolazi stoka. Za tim natakne na svaki greben pojednu sviecu i brcjistoku , Prebrojilise, tad je aao znamen. Nato ceprsnutivinompostoki,damu OSlanezdravadogodine, a zahvativ va tru masicama, na nju posuti tamjana i okaditi stado, da od njeg otjera zloduhe. Napokon razlomi i kctac na hrbtu evonare, te aka ne izpadne od

ce

Kao sro vidjesmo narodne abicaje u thrackih Slavjena 0 Bozicu, tako ih nalazimo i u Hrvata i Srba; nu valja pamtiti, da se svi stari obieaji i stare pjesme risucgodisnjim krscansrvcm polagano gube i da se ponajdulje odrZavaju na samotnih i sadanjoj kulturi nepristupnijim rniestima, s toga cemoponajprijcnavestionebozicncobicaje,kojesejos idandanasmakar u kojcm kraju Narodna naroda pjesma obdrzavaju. vel': "Bozic baje po svom
$VCW"

hrbtapokojamrvica·necebitiodpadakaodstokecielegodine!" U Bosni, Hercegovini i u Dalmaciji cbtceve]u

tri "Badnjaka

u veee k

a s'toga

tx

narod

na

"badnju vecer' evakcjako bajati, same da dcenade sudbinu nove godinc Priprave su gatanju pako pocimale na Varin dan t.j. polovicom prosinca. Na taj danvaljauvaritimjeSavinuzita, kojomcegatati, kojecezitonajbolje uzpjeti. GatalaccetumaCiti is rvaricet na uzpjeh usjevaonako, kakosekoje zitou vrutku nabubrilo. Nu 01'0 se josizvrstnije sazna, kako co koje 7.ilo roditi,uspu!inestomjesavincuzdjelicuvodena"badnjidan" promatrati kakojckojeXitopoboljeproniklo. Na Bozic imadeu u Hcrcegovi»i svakojakogagatanja,jcrbojeu Bozic kane ti mlada godina, a pocelkom ove ce.oa saznakakovacebili "S toga Hercegovac pri rucku svieeu bude plamen okrenuo, ta strana ce i roditi. pramen istoku iIi sjeveru, tad Cc roditl krdo aapadu tad ce roditi polje Kad je Bozic vedar, a Gjurdjev-dan poslovica: "Bolje daje BozickuZan, Na Bozic rece domacin, kad ja lake izabrati razgrlao izvatrc, upret, koliko oblacan, narodu

vatri priloziti, a valja ih istoga dana prijesuncaizhoda u sum; posjeci. Cim stupi kuce gtavar sa badnjacima u kuru valja da vee gore dvie sviece na dovratnicima kuce te ce nazdravitisvcju druzinu kad pristupi na preg kuce lreci: "Oobrojutrobraco, zdravi l sretnibilina Boeic". Kad se Badnjacizapale tad lrcbaihzitomposutiivinomzaliti,dabude dobra Ijetina i obilata berba. Na to ce svaki clan preko gorucih badnjaka prieei i svi ce se 5 domaCinom i medju sobom izljubiti (mirobOZanje) Na "Badnjak" je obicaj u Hercegovini i 'veselicu peCi". To ti je na drvenom rrinju nataknuticieli peceniovan. Kad sesmjesti na sorru, toce galieponakititiokoglavebrsljanovimgrozdiCimailiscem,auzubetumuti mu jabuku. To je u stare doba bile zrrve mladomu bogu "Suncu' IKoledi) I dan danasce Hercegovac pri tom gatati Druga je zrtva bila "Koledina pogaca". Ovu nazivlju u Bosni i Hercegovirii "cesnicom". Kad se zamiesi cesnica, valja o po noci donieti iz obliZnjega izvora zive 'lode. Cim se zapale "badnjaci", podje jedan clan obitelji na vodu te ce ju nazdravitl: 'Dubre jutro hladna vodo, veseo svecar", ; podaritiju darom, bud noveem, bud komadom od 'veselice" Pastircepripec("njucesnicevunenerukavieenarukenavub,damu bude na steel mnogo vune, a dcmacin ce ga vunenim gunjem zaogmuti reei: Kako ja tebe gunjem . onako da bude gospod Bog moje ovce vunom ti

«e

zapaliti i na koju se stranu U Gackom vele: okrene li se (stoka), okrene Ii se jugu iii bit; ce dobra se pece ljetina,s toga

i

nego da jejuzan" razgrcevalru,da

"cesnica'

onako i moji volovi zemjju". Tc ce onoliko misli vrsti zita posijati i nadjcne svakornu

"LukaGrdjit:l<.naroda<lC

.• Il.knj.p.B9.95.

zaogrnuol Ovdje nam jc najzgcdnjje pripomenuti; da su svi Arijci obicavali u oei zimskesunovratinepriugotavljatiiprikazivatiosobitasuncanomumladomu Bogu mila jela kano li zrtvami. Tako eu imali Grci svoje zrtvenc jelo IWUIClU i pogacu n:orauou, Rimljani svoje panes calendarii, Germani Huselbrote, Lotysi svcju "kQ.ki, a badnja vecer jim je bila "kukyu-vakars", kao i Litvanom

Nikola ·koCia vakaras". Tako su

Vilez dr. Grielit. i Siovenei Hrv!lti kutija, i Srbi Jrutbja,

Gasplt.eu svoj "kuc-kruh u koga eu Seljak 6e pako uzen

OvjeristarihSlovjena od one siame, koja je po podu proetrta

23
i od ponjih, da poJrucati, a time !oboZe

pekli

pri:'_liesivali raz~e trave.u kolJlvo, u Rusa rrna "Jrutja,

ima~~ svoju ·cic-vam",. kucija". Lotyska ·kUki"

eesnicu. i Iii "mel· je

hila kuhana smiesa
to izvarena pseruca

od

CiCka,
zaeinjena

pSenice iii jeemena, a u Ruea, Hrvata i Srba je rnedom. U posljednjih se ovo jelo rove tesko je raeaznati. ai mi pako ne mozcrno

mjesovita zita, stogaimanasofrius.voje besce, te eeIh prosuti :lito bolje rodi, a stabla ce redom rogom od 'veeeuce' iii sjekirom osobito ona.Rcja slabo rode. Kad ce Hcrcegovac pc stablu sjekirom pokucati, tad ce onajduh posjeci. nekiduh ad Ijeta. slabla opomenuti. dakad nebidogodineplodom Mi smo vidjeli, da su i u Litvana drzali, da stoluje ccstnice i veselice blaguje se do tri dana

"koljivo" Odakleona riec kuki. kuCi, kuc,kucija,Cicizvire, time au se mnogi pisci glavu razbijali; nu bee koristi;

rodio,da6ega u svakom stablu i do mladoga

srcu odoljeti, a da ne spomenemc sskr. korien kuc i kua i g\agolj kusjllmi poljubiti, zagrliti ono sto stn. kussju, goth. kukja, tc neka 0 tomu razmislja]u nasi etymoloai. Mi drfimo, da su Arijci otu veceru i jelo s toga takoprozvali,stojezbiljanabadnjuvecerbioobieajizmirenjaidasesvi redomjedan druglm ialjubi. S togaje vjerojatno: da seje badnja. vccer u

a kadkad

Arij!lca nazival.a u smislu pomirbe i pcljubca sheno LotyskoJ I.Lltvan~koj kukju vakar ilL koclos vakaras a u Poljaka ima i glagolj kochac u smislu Ijubiti a u primorskom je naJjecju kusnuti ~ poljubiti, a i alov. kusuati nije gennanskoga vee u obee arijskoga poriekla. U nas zovemo taj obieaj izmirenja0 Boziscu"miroboianje" Kao stc su Rimljani 0 eimskcrn sunovratu pekli svoje panes calendarii i Germani svcje Kl6!zen i Huselbro!e, take peku i dan danas i Jugoslovjeni svoje "Koledine pcgace" iii kolace. avo peeivo nazivlju "cesnicom" jerbo se njom na Bozic, t.j. na prvi dan mlade godineeestita\o Po staroj mjeri godine bio je "porodjaj gunca' iIi Ii Bozic prvi dan mladoga ljeta, a danasnje mlada ljeto. eovu u Hcrcegovini i u Banatu "malimBoZicem Koledinapogaeailibolje"cesniea··ima.svoj nazivod togastosenjom na Bozic (staro "mlario ljeto"] gostovi prn3ascuju i mlado ljeto cestita, cestieom promjeru. otog pee iva. Cesnica U Mostaru ima na je obieno njoj karikad

Na mladu godinu uame kuce gazda kosti i lubanju veselice te ju zakopa podkojimstablom.Natosepomoliboguzaizdasnuberbuiobilatuljetinu. Ponegdje ce na "Badnjak" olovo ilivosak u vodu lievati, te od oblika i granjai.zlivenaolovaivoskagatati. Ovaj obicaj spominju i njemaeki kronisti u starih Slovjena. Jomandes veli daje i u Huna obicaj bio kosti i lopatice od zrtava pregledati i gatau.n U sjevernoj Dalmaciji i na istarskim otocima prilaZu k vatri samo jedan "hrastic". Razna plemena i rodovi nazivlju ga i raznimi nazivima kao stc badnjakom, cutakom (bug. kjuteCb), butakom, batukom, cutukom, bato, badnjim panjem, veseljakom, badnjom glavnjom itd. U Hereegovini i vecim dielom u Dalmaciji 10Ze tfi "badnjaka". £ltD U juznih Slovjena ''Tri Badnjaka" od hrastovine u oci Bozica cielu noc gore te "itom ih i vinom oblievaju, to potice od starih obreda nasth djedova svojemu staromu trojS1Vll Perunu, Tribunu i Pokoli. Ovomu su palili izvorno svcju vjecnu vatru ao Badnjaku0 zimskom "Suncvratursvoje zimske kresove. Tiekom su vremena oni ovu svecanost svaki u svojem domu na kucnom zrtvenom ognjistu obavljali. Germani su drZali dvanajst badnjih vecera (ze wihen nachten-weinachten), 10 jest svakomu wdijaekomu bogu po jedan badnjak, na kojem su se pojedinim bogovom zahvaljivali na podieljenomdaru tiekomeiclcgodine. Srbi svetkuju sedam dana i tood veljega do maloga Bci:ica, a lakosejeodprije svetkovalosedmoricibogova nebeskoga svora (Zodiacus). Po tom, sro se ]judi i ·badnjaei" i:itom obsiplju, vidi se, daje to bila ratarskc svetkovina, a s toga sc ova svetkovina nazivlje u Rusa "Ovsen"h, Usen"h··. snergtreva veli, da jc taj naziv od "obsipanja (ovseml", Potebnjall misli, daje taj Ovsem, od litv. ausa, lat. aurora, grC. iJilis indo ushas. Po lomu hi bio Usem, isto etc Usjaj, Osvit Bozlca 0 zori.41 Ovaj usjaj eu stari Slovjeni uosobili rnladicem Priczdom (Dioscur) iii Zornicom, doeim jim je Pojezda neuid. zviezdom Vecernjicom bila, kojaje svakogavecera tonula u sufon i

omasna te
simbolickih

ima do snakova.

50

em. Tako

u je

vidjeti u srediniod tiestadjeteSce, aokonjegazrakasti okrugsunca. Oko ovoga gori sedam vatara, a ave je zaokrusenc zenskom kosom upletenom u tri struka. U 10j pogaci moZes nazirati mlado boianstvo Sunca (Bozic) sa sedmero nebeskih mjeseca upletenih vjecnim (prstenl trojslvom.21 U pogaeu zamiesh novaea, komadic sira, klasova Hta konjskih cavala,o kakoce tkona,;; sto u svojem komadu pogace: tako ce mu biti sudjenodabude:jal bogatac,ja\pastir,jalratar,ja\ konjanik. Narod ima idrugih obicaja: nu sve ide na to, da svi saznadu svoju novu srecu idasesviredomjedansdrugicmizmire,adjcvojkecenavodu romariti.davideunjojsvogamiljenca

ce

"Dav. Tr~\enjllku II. Jan";<'evom Slov. Glasniku IV. 17. 18 ." v«:.u Mioirti imali ~voje l'Ojo,.·o Doera. Horus i I.i •• a Pr.. lovj<ni su imali Sva'o&<,: Sva'O>ic'a I '",ladu majku KoLendu". U naj.larijih Arijca naluimo p... ma 'omu "V.ru~u. Ind,u I I(aiendu";nu indij.~i Bra",.ni.u ov<oje sob;1OI.nlj.tvo ""I'ri",uni .,....,riLi I gLavnu ulogu .vomu o bogu -Brahmi" pod;'L~i '.'. ulogu''''.f<mja. a ulogu ru"nja.u prioivah .Lotvo:ru S;.;. ?rem. ovomu.u ,,.,joNu .je'em; Sl~n; ;mali •• oga Triglooa ,.j. ?eruna. Po,rimbu i Pokoiu

'I Jomanis Get.•• d. 37 pg. 196 ed. nl. Mommsen qui (A""pic<s) mo", 5OIilO ""m pecorom fibras nun' """as in obro:ris in"'en'''s Ikoni< i"f""'IO<le>w~!i""!. Toje bio ~tanl-.\oYjenslci ablea] ""oStoi".""va-.koju~uHunidrilll;no.vobuumrviiihjuna"" lISue,g;.-e..p_.U. 103.·110 ·~P01ebnja. e'"Xl 3$.· .~. V ·'UL"vanaBrehta,uGermanaBree~ ..

24

Nilrola

Vilezdr.GrietlcGaSDu:eU gdje lat. iii u

OYieristatihSlovjena Zarko sunce Danicu dosiva: o Dauice, moja seetremcer -Ja te ecvemirnclim bratinski... Kad sa Zorom na istok izadjes. PricekajmenaistokU,seko, Valjasutraigratnaveselju. Seka brata poslueala scoga ....

Suncano boZanstvo Boi::ica. sjedi na nebesima u znaku "Kczoroga", su Arijci driali, da stanuje KrOOo iIi Kronos, german ski Satter, Saturnus

Praslovjeni su i Perzijanci avo krmkaairimskomuSaturnujevcparvoziokoJa S togaje razabrati, da je vepar

bozanstvo urnisljali U obliku vepra
bio j Bozicu mila iivotinja i daje

narodu uslo u obieaj izpeci na Boiie po koje odojce, emjestit ga potrbuskc na trpezi i uturit mu u gubicu jabuku napokon izkitit ga brsij(lnovim hseem i grozdicima

o
Slovenci.

Bozicu

ohieavaju

svinje klati i Rusi i Bugari i 8rh;
(koledva), koja glasi.u

i

Hrvati i Slovaci

i

I Danica pricekala Sunce Desilasesbratomnaveselju Odradostitripulzaigraiic.

Sve po redu:

U Rusa

ima koledarska pjesma Mostoeok mosnli Suknomustila.li Gvazdniubivali. Oj.Dvsem-tOj.Dvserrsl

na istoku Bunce IsanjimeDBnicasestrica I ostale po nebu zvije-aie, prevesti preko nebeske vade i morske pucine, da

dospiie do svoga narcda.

~ada

se je bilo Boiicu

Komuas komu jechan,
Po tomu mostocku? .Jechan, tam ovsensc, OJ,Ovsenb,Oj,Ovsenb! Na cem jemu jechars? Na sivenkoj svinke Cempogonjati? Zivimporosenbkomitd S toga uporedjuje Veselovski ruski "Ovsenb" iii Avsen'h sa rimskim Saturnom (od sa-sero-eerere • sijati, seti), komu jc kola vozio vepar sa zlatnimi stetinami i komu su irtve prinaSali od knnaka.11 Nasenarodneobitajemoremonajboljerazabratiiznarodnihpjcsama Na badnjidan.OI BoiiCvice,cobanedoziva l svijehih kod aebe aaziva, Srpskislavnc njima govorase Dobrojutro! badnjidanakdodje Nekasvakiodprematsepodje. JednibjeJeovceotvorite, zaobltceudrugi opremajte Veseljake>ltre<:idobavJjajte. A cetvrtirujna vinca dajte, Sjutra nam je radostivcselje. Bozic sjediu traviei, U crvenoj kabanici, 6oZicvieeizavode: Prenestcmeprekovode, Ne salj'te mi stare babe. Stare babe gataliceu PrevaJitccmc; Ne salj'te midjcvojaka, Djevojkesudjavolastc, Bacit ce mejzr NeSalj'teminevjestice, Nevesticeveziljice, Ubostceme; Vec mi safj'te dcmacina.sr Da me prencse, Domacin ce slavitime. Do vijckasvog. lzjutra Zapjevala na Bo:iie. na planini vila,

Jasnopjeva,jasnopopijeva,

Nilrola

Vitez dr. GrietiC

Gaspiteu Koledo,Koledol Nosiigruzapojasom veselo.veselct

OvjeristarihSloyjena

PjesmupjevapjesmomsekikaZe Seko KOSOll gdje sijulIos Odje sibilavjesili vidjela, Kad zaigra na istcku Sunce vila vilijasno progovara Seko,Janjo,2Inadomusambila,

bila?

Manuigromnajunake, Koledo, KoledoI ..

.Jajuce
Kako

sam veseljevidjela kolju zaoblice ovce,

.runacse raeigrase veselo.vesetor
Manu igromna nevjeste Koledo, Koledo! NevjestescrazigraSe, veselo, Veselol Manuigrunadjevojkc Koledo, Koledol Djevojkeserazigraiie, Veselo, Veselo! Manu igrcm na djeeicu Koleda, Koledo! DjeticascrazigraSe, VescIo. VescIo! Sviukaluvcselo,veselo! Hajdukolu Koledo, Koledo!

Adjevojkebjelemetudvore, Ajutrosjejosveccveselje, Danaske je (Boiicu)Jl radjenje, Dcmacinu svakom krsno ime NaBozic. l.I Boaica tr i kite cvijeca Do tri kite tri zlatna barjaka, JednakitasaZoromiz!azi, Zlatan barjak Danica zvjjezda. Kadsawromnaislokizidje, I prikaZenaistoku lice, Zvijexclejojigraju predlicem; Drugicvijeti barjakpozlacen, Zlatan barjakzarkovitoSunce Kad ogrijeibarjak Zlatan barjakpo resvije, svcmu svijetu.

Zarko sunce! svak Ii se raduje, lstvojijemlicemobraduje 'rreci barjak sjajna MjeseCina, KadaSutonna:remljicudodje Suncczadjea Mjesccizadje, Teobasjadrumc isokakc. Nckscvidiputovati, KadaSrbinasijelopodju

Popievkauzkolo. Oranu sunceIza brda. Veselo, Veselo! NijcSuncenegoBoZo

o yjenstarih naistcku bogom maIko. [babini boga Sirlnauobliku Vlasmom (Volosom, "ovna", velesem]

Slovjena

29 Vla.siCisgovedarskim Za Vlasmom bliesce Ladina preslieo

za njim stupaju iIi ti ·'bikom·'.

sa str~nc prema jugu, dragim kamenjem -Iadini stapl - nord, Freya-Rocker - Orion,

posuta II

II. 0 svetkovinama starih Slovjena euneanomu bozanstvu prema dobi ljeta.

.S~nce . p~i,va u n.ave?cn;h znakovih u najkrasnijih dobah ljeta (prolJecem 1.ljeu) u kOJ1~ ce se pri~a suneanom snagom (toplinom i s~Jetlosu) bujnc razpupoljlU, razplodiri I sve,svoje. carobne divote pckazati. elm ee eunce jesem ccstecenc stupau s,vaklm mjeseccm u ostale nebeske znako~c, tim ee I pnroda to vise venuu. dok ce napckon zimi zamr;eti i ukociti se. d~~a, Za cu~o pada i zodijac~o zviezdov~e iii ti nebeski mjeseci bas u one 0 kojem s.u s~ri Slovjeni po kojega wdijackoga boga slavili. Bogu su obdrzavah svoje svecanosti, oiujka mjeseca [Siropustja u ovna, bogu Vl~mu, mjeseea travnja. u znamenu bika, (danas Ladl, mjeseca bogu zetve slllbnft: (S/V. Gjurgjev dan) V,dumJeseca lipnjaosuncanoj

__

I
Primietis

Sinnu
ben Vasif arabski spisate!j u XI. vleku veli 0 starim

znamenu

brahim

Sl'.v~e.".'ma (Sklab).iP'. SVOJ.prlhc~ 0 s Jeverm,m. e], d.a svetk. uju .. tecaJem godme sedarn b!agdana I da ih nazivlju onako, kako sen!IZlv!jU nebeski mjcseclli [znakovi svora e zodjjakaly a da drze lJet; najvecu svecanost bogu Suncu. TOje svakako bivalo o setvi, Ii, de su i zbilja pastirski bog Sinn u obliku 'ovna", govedarski

pada vasilf 3/IV.), bozic~ zvlezdov~ju mladoienja(dvojaka),

suvranm (danas pada, vid l~/VI.), bogu vrSltbe 7'rebunu mjeseca Irolouoza u zvlc.-:ct0vlju "?etehcc·. OSlm suneanoga boaanstva u najkrasnijem zo.dljaCkom zvlczd~vlju, svetkovali su stan Slo~jeni kao SID i Srbi i Hrvati Izjednacbr:d(~lla t noCi (ravnod~nje) i to prohetnu i jesensku. Proljetno ravn,odanJe bile ie poeetak. proljeca a ~ 0'10 doba slavic se je II starih ~lovJena Pergubn;e u Srba I Hrvara Pribma, Proic iIi ti Pruin t- prvi bog). U jesenskcm ravnodanJ~ svetkovaji eu suneenoga boga Visnjlj"a iii ViSina a to Je bilo poeetkornjesenl. Napokon su slavili suncanoga boga Video Ijctnom i Koledu 0 zlmskom sunovratu (Solislltlum aestwum et hiemale) I tako su StarosJovjeni zbilja ~vetkovali u. ono, doba sedam glavruh sv~anos~prekoeiclegod,?eatavJeralob,,:a.J prolZYlretjakizosriednje AZIJe. OlLlm,dau tomulezionastarodavnavjeraiznedog!edihdavninai oboiavanja sedmero nebesnih planeta, od kojih nam i sedmera nebesa poticu, i sedmerodana,.tjedna, po kojih pojcdini dani prozvase.3IJu~ni Slcvjeni su kasnjje I VIse s~ecanosll cbdreavali, kao sto Perunu oko llijin dana, bogu RUJu u rujnu rruesccu. bogu Mltn (Mltrov·dan) U mltrovskomu rnjcsecu" (hslopad),. mornarskomu bogu Kurab; (korablja-ladja) u

bog Vlasina [Volos) i!i Veles u obliku "bika'·, bozica !jubavi Lade u. obliku '·mladoZenja" (dvojaka),jaki bog Vidu zviezdovlju "lava", 7'rebull u zvieidju '·zctc!ke"itd.uzodijaCkomkrugu na nebu ponamieSccni - to ]e bio arabski spisatelj dobro ooavescen 0 znamenovanju narodnih staroslovjcnskih svecanostih. To nam potvrdjujedonekleinarodnonazivljezviezdovlja. Pastirski bog Sinn21biojeobretnikpastirstvaanajmilijainajsposobnijazivolinja bin mu je "evan". Atakoje i govedarski bog Vlasinuobreo ratarstvc i poljodelstvoa najprikladnijom stokom su mu se svidjala goveda a s togaje Vlasina na nebesih predstojnikom zviezdovlju '·bika'·, A eno su i scdam zviczdica '·Vlasic;" ad boga Vlasina (Volosoiari) prozvani; bo lcbde u zvicidju ·'bika" (Vlasina - Volosa). Oni mu prk upravo pred glavom ; su mu predhodnici a kad ce se u jeseni u veeernaistoenomohwrju izlazak govedarskoga boga Vlasina te omacuju oranje i obradjivanje zemlje. Za Vlasinom stupa njom sliedi bog actvc $uwidjunaCina u znaku vrehbe TrebicuzviezdovJju "aerelicc". Valja navedenom vidjeti. pomoliti-ctotinaviescuju ljudem zgodno vrieme na Lada [dvojci, mladoienjel za lava. Napokon stupa i bog u onom dlomlce smctriu

='

'stu?enom" I.t.d, Pn avakoj od l?OmenUllh svetkcvina, obavljali su stari Slovjeni a kasnje i Srbo-Hrvati jos ,~agani u stanovito doba godine svoje OSObllC obicaje i obrede a najsvecanije eu ih drzali Iien svcmu miJencu bogu hranitelju Vldu, Tekom eve razprave vise krat cemo napomenuu obicaje i cinove koje proizviru ad najvece svctkovine ljeta bogu vtdu. Vid iii Sutvidje

primietiti, da ce sunce jutrom u proljecu i ljeti bas zviezdovlju prolaaiti, tc ga moZeS pred zorom same 'Ieee, to ces ponajprije

Promatrasliono;stozvieZdjezimiu

Nlkola onoisto,stoi"Svantevit"tekaostosu

Vitez dr. Grtetic

Ga~piCeu mu 5ievero·zapadnistariSlovjeni tak~ su mu je ~lili i svi nalazis u Dalmaciji ! u Bosni i od ondjasnjih obreda bogu i Rlznu starinski obieaj, da ce

OvjeristarihSlovjena obavljali. Kod RadmilouibDubraue nedaleko od Bileea vidis na jednom stecku, gdje se kolo s oruzjem u rukama igra a kolo se je igralo suneanim boZanstvima Proitu, Sirinu, V1asillu, Lad;,!1 Vidu, Trebitu i V~inll.'2I Prema dobi ljeta raznimnaslovimanazivala su razna staroslovjenska plemena suneano bozanstvo

palili kriesove i zro:e u svojoj pradomovrni, Jugoslovjeni a od omh doba pa s~e do danas Hercegovini mnogo obicaja, kcji proizviru Svanteuitu. Eno ima i dan danas u Duvnu

svecar aekriu ee izagromade peciva, kojeje priugctovfjeno za goste, te ce nasloviti goste. da Ii se pomalja iza peciva. Kaiu li, da se malko pomalja . tad ce kucegezda reci: do godine ne pomaljao se nimalol A takoje pitao narod i "Kreva' Svantevitcv zaklonlv se iza ogromne psenicne cesnice. a rake je i odgovarao: Suanteuitje otoku Rujani u Arkoni tako motriti. Polabjani nazivali bio suncanc boianstvo udesen, da si u njemu bo sskr, a hram mu je bio na mogac izlazak sunca svar i svarga i stl. svar

Sunceuproljetnomravnadanju (21.oiujka)zvaloseu Staroslovjena "Pergubriie". u Polabljana "Jarovit", "Pervin'Lu SrbaiHrvataPrviciPribina.ll

u

sjeveroiztoenih thrackih Slovjena do 20. travnja) "Sirinv-om.sr U Vlasa, Velebic,

Sunce u nebeskcm zvjezdovlju ouna (od 21. 0ZtUka imenovali su Starcprusi "Szcrica",41 a Jugoslovjeni zviezdovljubika(od2J,travnjado20.svibnja)zvalosesuncanobOZanstvo U Rusa voles, u thrackih veles, Vlasici vlasin. Slovjena Vlasin, u Srba
j

Hrvala

su ga SuaroiiCem,

anaci suneanu svietlost a stc su mu se jutrom klanjali 'sub culUJ auroraell prozvali su ga i "Ju!ro-bogom". Seljaci ce se.u Mokro~ poJju a po_svoj prilici u svoj okolini Knina i dan danas okrenuu prema isroku, kad CO! se bogu pomoliti, a u pravoslavnim crkvama vidjamo uvtek crkveni zrtvenik postavljen obozavaju nalazimo prema istoku. U svih starih Slovjena nalazimo pod raznim naslovima te ga drte najmogucnijim u nekojim narodnim obicajima prave staroslovjenske ima obitaj pri svatbin da ce djever Sunce, gdje ga bogom. S toga i obrede bogu iza prstenovanja

Od boga Vlasina prozvaje Srbi i Hrvati i poznatih zvjezdovlju bika (Plejadae), koje se u ovc doba vidjaju

7 zvjezdica u na zapadnom

s,,~.
U Hercegovini pristupiti k djevojci i. rasplestijoj kosu, pa ce ju "tri p~ta ..kao okrenuti. Kad djevojka u svekrvin dvor nil. konju pnspue. reseto puno iita (simbol plodnosti), koga na tlo prosuti Zemijanisvojdarakvrci.lzatogadadujojdjetesceu ruke, a "a okrenuvsl ga tri put od istoka k zapadu, kac jitc sunce opel svojoj majci. "Cim djevojka sjase s konja, odmah jedan uzjase nil. istoga konja i obtjera tri put oko kuce (ovo cine stoide sunce" tad joj podadu i time bofici onaga poljubi, ide", preda ga od djeverova radi toga, da 'sjajni bog',41 a

nebeskomobzOIjuakojeosobilopastiripoznaju idobromotre. Evostomi rece pastir Krsto Bakie Bjedov iz Mokropolja kod Knina: "Gjurgjev dan zatvara V!asiee, da ih na nebu nigdje nijevidjeti, a Vidovdan ih ctvara pa eesih izaponoCiopetmoeividjetinaizlokukakoizlaze" Janeznam, bi Ii to boljeznaoizglavekazatikojiizuceniastronom, nego lije to rekac nee pastir, Sad moras pomisliti, da je nas narod u prvasnjavrcmcnamnogovisepromatraonebesanegosada,onbojesvoje "nebeakc poznavao. mjesece" samo na ncbu trazioisvakodobaljelaidanananjem

ce

Po Vluslclma anaju Ijudi kada valja orati ujcseni a to biva cim ih u jeseni u vecer na iatocnom obwrju spaze. Od togu jim je po svoj prilici i naziv. Rusi jih zovu V%soiari, jer zbilja lebde na nebeskom Volosu (u znaku bika). A stara imena su Vlasozelisti i Vlasozelci. Banatski Kra.sovani i PrimorciokoSenjawvujih"Laslari"i"Lastarice".61 Suneano boeanstvo ea dobe ljetnoga suncovrata (2l.lipnja) zvalo se u Rusa DaZdibogom (Datanus) " DabiSa t.j. darovateljem poljskoga ploda i bogatstva71 u Litvana Gubias-em, u Staroprusa Potrimbom, u ?omorana

djevojcinebimoglinauditiCinij".ll Suanleui!je dakle bio u pravom njemu su 0 zetvi nil. najdivnijim dcprinasali. Od toga je narod okrstio kao sto BogO!Ja planma

znamenovanju

naslova

mjestima desetine ploda takov~ mjesta boZanskim na sjeveru ad 1'rebinJa,

izgarali i zrtve mu naslovom Bogoue bukue,

Bugojno, Bogozouci zapadno od "Varde planine". ~~godol, sievero"zapadno od Mostara, Bcqavac kod Ervenika, Bogdan, kod Stnja na Cetini, BogdaS na "Staretini planini" a od toga je i mjestu Boga6nu nil. humcu ua Krku51 svoje ime; jer su se i tuj bogu Su!vidu dolicni Cinovi uz veselje i rarnu igru "kolo'

LoCluv.r. Q.erm. Anoquitates I. I. >I Iz naroda ionaroduodOrdji<,.BjololrosiC'8 L.tr, 66.· 67 "Miznad."",dajei.uno!anibogSventevi,ilinaiSutv>:ljurionotunakonju.daprntj.ra noc"..loduh.odovoje .. mlje "Sosod .. kr.bhil·.j.'i.od,_ogabhaga..Ilfl,bhaga.·bop·~ .. Boga.c;niBogotinima SV<lji~~i::':~':." Krka(Oberaurk)juinood

:raa:;=j,;~~~n ~~~=..~ ~
Viinje gore (WeK;h lburg). ..

~!::7x:::o~~~~:~~

i

Vjden

III.

0 tragovima i ostancima poganskoga bogostovlja, starih obicaja i bogosluznih obreda naiih pradjedova.

"P.I.$afank.Slov_,"mevidvPrazeI842. "Srbjo",ko<ljeruLici

Nikola Od rieka, naJazis

Vitez dr. Grietic tame Unov.u

Gaseitev Deraznju.u Kolpll u podrucju ~~~iCu), II Gudeju (Hudic),

OvjeristarihSloyjena DeraCici, Mori, [Marzana], Marasu, Aidaji,

35
JeZibabi

Novohradskom. I plemeSeveranajepribivaJonaistokuDniepra,a tragaim nalazisina Dunavu i u Severinu ked Karlovca. Po Nestoru su stanovala tame plemena i Hrvata i Srba na istoku od Dulilba, koji su stanovali prije provala Auara (oko 503. g. po K.) medju Bugorn i Styrom, a kasnije Isrrije, su se ovi preselili na Blatno Jezero. Buiani su pako dop:Ji sve, do Volosku'lnaseliliiPerunombnegnajugozapadu te .su tame SVOj~ novu 'vucke gore" okrstih a to

Pepita Ii se covjek odakle Staroslovjenima ota bOZanstva: - tad mu treba zaroniti u nedogledne sinje davnine ljudskoga pokoljenja. Sarno tu moiemu sinuti pokoji tracak svjetlcsti, is koje ces ujedno razabrati rnoei tiek naaora i vjere i postepenoga prornatranja i postivanja otajstvenih siJa prirode i cara nebeskoga. Vee u nazivu i pridjevima drevnih bozanstava ljudskoga r~a leii znamenovanje i imor bozanstvuna: ceato pogodiu macaJ, sarno s toga, sto se je kadkada nu leZko nam je i sam korien ritti

JelimoubitisJiepislucaj,dasu tolikanamdobropoznatamjestna imena tamo i u nas. Na cielom svfem ne nalazis ih tako svih na okupu, sedadevrlolasnotimeproUlmaciti,dasuonimjescani,preselivsiseunase

zemlje, nove naselbine istim imenima prwvali. Nu i planine su oni prozvali svojim bozanstvima. Ti nalaais u nasim zemljama i litvanskoga boga Gubara, ruskoga Peruna, sjeceroelovjenskoga Sutvida, Trebu, LJubckoga Radgosta, pcljskoga Ziemienika i BoiuUl. [ ruskcga "Hozjanina", kucnoga cuvara Maltika, suereces u hrvatskom PrimoIju imenom MaIiea. Peste su stari Slovjeni svoje bogostovlje na gorama i planinama dcticnim bow.nstvima obavljali i svcjc zrrve prikazivali, to su ih i istim bozanskim nazivima ckrstili. Tako ces naci u jugoslovjenskim zemljama traga drevno~u boza":~tvu svemirske svjctlosti Svarun~ (Sv~rog)51 i sinu mu bogu tophne OgnJI·ju,61 bogu ~romovmku Pcrunu I Tari, suncanom bogu u raznim dobima ljeta, kao ajmskomu Koledl,'1 proljemomu PrVInU, pastirskomu bogu Sirlnu (Ksira, Siriea), govedarskomu bogu V/asinu (Veles, votosj, bozici ljubavi Ladi. Ljetnomu suncanomu bogu eetve sutoiau [Svantevit] iIi Vitni, Guber], i Zemoniku bogovima. vrsitbe Trebw.lU (Ziemicmck)61 1 jesenskrm (Potimba), su ncanim Gubnjaru (Gubar, bogovima V>'slnU

izgubio, od koje ponce bosanstvo. Sreca po naa, da imade arijsko pokoljenje viSe plemena a pone svi proizviru od jedne mauce, to cernc u raznih plemena nacl bud ista bczanstva, i nalicno im bogosluzje, bud slicnih riee; i etymologickoga korienja, iz koga eerno doznati pray; maeaj starih bceanstva. rneee ne bi mi nikad dcsli do spoznanja nasih drevnih sveuoja. K tomu ce nam doc; u prilog ito, da se je izvorna arijska vjera u pojedinih plernena na veliko razvila, teda su njekoja u svojih svetih knjigah jur pred celiri hiljade godina popisala svoju bogosluabu i hvalospjeve bogovima. Napokon ide nam u prilog ito, stc su se u pojedinom ogranku Slovjena odriali u narodnim pjesmama citavi obredi i hvalospjevi bogavima kroz eitavugodinu,atobivauthraekihSlovjena.Ovisudiornieemuhamedovske vjere, nu bas pod okriljem eve vjere su uzdrzali svoje stare obieaje od propasu. koju au im prietile nove vjere. Ovaj pojav vidjamo i u obieejima u Muhadovaea Bosne i Hercegovine. I ovi au uzdriali mnogo staroslovjenskih obicaja u obitelji: tako u prositbi, udaji, djeverstvu, kumstvu, pri porodu, smrti,gatanju,vracanjuitd Bofanska peke rtekama, jezerima. pjesmama imena nalazimo joste samo na planinama otocima, u licnom nazivlju i u starim i gorama, narodnim

(Visnji) ibogu trgatbe Ruju Osimtihimatragi bogu bogatstvaPleunika(litv itorova) Trtka (litv, Twertikos •. Tvrdina], sumskomu Barstukej, gcrskomu PalCiku, bogu tkanja i ribarenja bogu voda ijezera Vodni, bogu pomorstva Kurabi, bogu Boiuta)it.d. Mi nalazimo Cemobogu, MrakoSu ostanaka i zloduha, iii kao Mraeaju, sto Paklenjaku Zlarirw, (Pokola). Crtu,

Sada valja nam se spustiti ponajprijeupromatranjepravjereArijskoga pokoljcnja,jerminalazimoizmedjunavedenihboZanstvanekoja,kojihvec Rigveda sporninje, a kojim ima u njoj i hvalospjeva. To nalazimo najciscega boga varcnu, Agni-ja, Parganju (Parkana), vishnu-ja, Taru (Trita), od zloduha Marute itd. U zendickcj Zemonik), Mithru, vjeri eusreeemo Vatu [Vjetar], Zemiad (Zierneniek, Maonh-a (Mjese<;) od Zloduha Azis-Azdaha (Aroaja) itd

(Mrakoputi)

Zmajanu,

IIUna. pri!olc Sa.,., "I O<eini<:auH.rcel<'vini. ~ Kupa u Hrvaukoj. ~Volo,koleii idanasna i<v<Iru riclc. Bup.gdje.u bas Bu"ni na.. ljenibili ~ TOJKIgraficl<a im.na cd .S.aruna au: Soarulje u Litaj.kom !rotaru u K",inskoj. S~.rin u Oktu~~:;:,d.,:,,;:nru~ ~:';,k~ja Ju.tinijanov u
pt"';j.kom ",(u

Od semitskih boZanstva osobito babilonske dobe vidjamo Belu i Bilit-u (Melitu-Milieu), koje su istocni Slovjeni nazivali Bel-bogom iliti Velesem i Volosom sa eenom Biozunom. I Cernobog porjece iz Azije te ga nalazimc u indijskom plemenu Santala na Gangesu imenom Camabonga. U Baltickih Staroslovjena nalazimo i nekoja tceanetva vedskim, kao sto Triglav oponasa indijskoga Trirnurtija, Svantevit . Withi Brarnu·, Rugievit indijskoga junaka Subramanyu11 nalicna indijskoga itd. I

god. 555.

e::~~?~~~:~}~~j~~,~:~t!;~rl~~~So~~~~~n;ai~:7!~~~~!~:~:~~~: Makedomjil 7tKoledina,pr .. im.Kolenda "Z;emienik bioj. u Polj.ka ratar.ldi poljodjel.k; 80g ono.", IPergubrio.1

U .tarih Prusa Pergubrije

IV. Povjestne crtice

0

oboeavanju "Sunca".

Nikolo

Vilezdr.

Q.zetiCGaSpiteli razvoj. Kad je drevni nacinuiivotauvidio, ogrievao i kojl mu je i nebeskom bicu iz pokazao, daje i on

OvjeristarihSlovjena U Misiraca nalazimo bo~stvo svjetlosli Osirisa sa Isisom, koje se bori zloduh?m tmma Typhonom Iii Set-om. Oni au lucill zivoga Osirisa ted u-sera - sin suncu) "sunce ob dan" (Ra-Khoper) od mrtvoga [Osins-KhentAment) "sunce ob nee". ,?voga eu nazivah i podzemnim, koji je u podzemnom nebu (Hades) blc strog sudac dusam umrvsih. Ovomu trebalo ~.ie ncpres~nce boriti svakojakim zlodusima i neprij~teljima poredka, luci I ervcta, kao etc Al'ep-om I Me?em-zmiJama, a najljuci .mu je bio neprijatelj Set (Typhon). S njrme mu se je trebalo danomlce boriu. a uviek bi Osiris slavo?obitan na. iztoku dubljme earoniti, mao osvanjao. Kad ee vecerom iza plan ina u podzemne se "Never-Tum", a kad se na iztoku cpet djetetom

Sad da vidimo, kako upliva ·Sunce" na dusevni sin prirode u avojem prvobitnom stanju i u divljemu da mu je "Sunce" jedinim dobrotvorom, koji ga je hranuisvjetlostpodarivao, zahvalnosti ertvu prikazao, <fad je svomu dobrctvcru nu time je on i neznance

nasljedovaoprirodnizakon, te setako svomu dobrotvorcu poklonio Sad se obazrimo na sve glavne etare narode svieta, pa cemo Ih svih naci etcvateljima "Sunca". Ovaj pojav potvrdjuje nam, da je zaista "Sunce jarko' uplivisalo kod toliko i toliko hiljada godina na covjecji duh i na njegova susteva, bajoslovna razmatranja. kojipodjeljuje ljudima Obozavanje blagutoplinu, gospodara nasega suncanoge svjeuosi t iivot, takojegotovo

drevno,kaoicovjek. Veczagroznedavninenalazimou Mlsiraca obozavanje eunca U obliku srarodavnoga boga -Ra·, a tako i u E:tiopljana u obliku troglavoga"'Lava",jerbosuovismatralisunceuljetnomuzvjezdovlju "'Lava" najsilnijiminajsjajnijim A isto tako nalazimo i u Fenicana u obliku boga Adon-Ra i kod Kananitskih iidova u obliku vatrom raziarenoga Baala. U semitskih Babilonaca vidimo boga sunca Bela, u Perzijanaca, u Perta, lndijca sunce Mitnl, U ovih je naci u najdrevnija vremena boga Ind-Ra [lndra], a kasnije Baal-Eswara i Eewara-Jssi, kao sto smo u Misiraca vidjeli euneano bcaensrvc O-se-ra (sin sunca) iIi u Asiri-Aset (Osiris-Isis). U Kitajca vidimo boga sunca Tao·Thianti, u Japanaca Ten-sio-diii-sin, u Masageta i Kelta Beala, u Skita i Orka Apollona i Hclija, u Rimljana Sol-a, u Gcrrnana Phol-Baldura, a u starih SJovjenaBelboga (Jutl'oboga) MisJis Ii, da su stari narodi u Americi etc drugo cbozavall? Ne? Eno starih Mejikanaca i drevnih Peruanaca, gdjese oni "'Bogu Suncu" klanjaju, te mu od kukuruzova brasna iute pcgace irtvom prikazuju Svi ovl stari narodi obozavahu Sunee raznim naCinom: nu uviek ga slavljahu hvalospjevima (Hymne) i zrtvama, te ga poCitovahu najsilnijim i najuzviSenijim Bogom, koji sam od sebe vlada i ravna nasim svietom. Taj istiobcenitizakon nalazimo i u starih Etruraca u ltaliji: ionislave "'Apula"' bogom sunca, a odatle dobi i Apulija evcje ime. Apula mozemo iavesti od semitekoga Baala, kao :ito i grckcga Apollona i germanskoga Phola. A mislite li, da je Bclb()g sto drugo, nego Ii semitski Baal-Bel? Nije. I on je potekao od babilonskoga Bela, te se je same maIko preobukao u praslovjenskehaljine! OnjebioBclbogilitiJutrobogsjajni "B()gSunca"' Time vidjesmo, da su svi stari narodi za blagotvornim "Suncem" ceznuli, eunceec a niti Rimljani se njemu oteti bogostovlje u Rimu silomiee ne mogahu, iza kako je HeliogabaJ uvec i hrarncve suncancmu bogu zaeiecalo u dusu godina, a moram svih naroda, teje rect, da mu ima semoglanj emu kojisenijesu

(Har = ':I0rus - Har-pechruti " Harpocrates] radjao, nazivahu ga ·Ra-Su·. Kad se JC zorom na iztoku pomolio, ciknuo bi od radosti Misirac i rekao "Slaua tebi ..,j~cno biee, koje se suakim dan~m preporadjas i pomladjujes Sialla febi, kOJ! syQ.S n~d Oceanom (nu),. da oilV~ sue, Slo je on stooro; slaua a, koJi s~ nebo stvoric ! olrzorja mu SllOJlm Ia)nama ! kopren.ama zoetro. Slaua teb! "Ra' (Sunce), ko}i se u suo) ~as na obwI]U pamalJaS I zrake zwola sip/jes na u.mno bioo. Sialla febi, koji si ~ue sse redom sivoro; lebi, koji se saknuas, Bow, I komu se FIe zoo !rca. Kada kolaS' na nebesima, hogOVl te prate i cik(:u ad radostil" (Maspero). Misirski svecenic; su eve ovako umovali: Od ueka biase "Nu- bezkrajni -Ocaan", au njemu se njihale klice stuorooo.. Nad "jim lebdi ad uieka do uieka "Boia~fUO", biee najsaursenije, .ko)eje s!J€mi:s~ smjesu razbistrilo, koje sse etuara 1 kOJe sama sebe oplodjujC: "Jedc17ljedm!je bwstvom i twotom, ajedini jezaeelrlikna nebulnaZemijl,Onsamnijezaeet, onjeotacotCtCaimajka mate'!"; onje ad »eco. do uieka najsaursenije i nepromen/jillO biee i rw.pur\Ju)e SlJemlrsuojOmnelZmemostj". Pojav Jedin~je U suojem Horus). vjekoviroga preporadjanja u prirodi ovako su Misirci zabiljeiili' suo!im sucstuom, knlu preparadja, a trostruk osoba"!. Viekom on ~m sebe oplodjuje i talro do je u istl cas alae, mal! i sin (Osiris, Isis, bozanstva bezkojega i

Tu vidimo, da su vee Misirci nazirali u savrsenstvu vlastitos:vj.ecnogaprep?radjanja, t.j. muzkoiienskospolovanje, UpnrOdlflltlblljka,nmZlvotmjanaduzevremenaobstatinemoie.Swga

su kazivali "aaplodjuje se Bogom i proizlazi od Boga". To au ti tri osobe "BoZanstva'" u Misiru "Bog, Bogom od Boga". Taj je sveenanac neizrnieran, vjecan,savrsen,svemoZanibezkrajnodobrotvoran Kad se preporadja, tad je "Ammon", kad je dub u svojoj premudrosti, tadje lnhotep (l[loil6IlS), kadjeuzrokomsvakestvari i istine, tadje "Ptah", a kad [e neizmierno dobrotvoran, tad je ·Osiris". Tim vidimo, da su sva ta nazivlja same vlastitosti istoga bozanstva, premda su raane misirske pokrajine (Nomi) i gradovi sad jednoga, sad drugoga viSe slavili. Taj istt pojav vidimo u lnda i Babilonaca. lndi su ciepali svoga "Parabramu" na nebrojcnc bogove i boginje. Tako je bio Brama "Suragcshda" (brat sunce] i dusa nese zcmlje (Atmabhu); "Ciaduranana" Icerveroglavec, kojigledanacetiristranesvieta);'Vidhi". t.j. udesiii prirodni zakon

Mitripodigao. ovo suncano bogostovlje je duboko ostavilo posljedicaiza biljade i hiljade

trega sve do dana danasnjega, a danidanasnjaerkvanije ateli,dapacebilajeprisiljenamnogepredkrscanskeobicaje, dalinikakoizkorienti,svojimruhomzaodjenutiitakoihposvojiti

40

Nikola

Vil.ezdr.

GrZeticGaSpi6e1l Bh.a.umadina Nerthaili Irtha-Tag Budhadina -Srieda-Srednjidan. Brihasvaram Cetvnak ~ Cetvrti Sukradina Freytag - Petak

OvjeristarihSlovjena iii Ciovavara ~ dan Martov ~ Martis Utorak (Vtorij dan) = Drugi dan
>

Takosu iSivu nazivali"Ishvar-om" "Ishana"suprugom boginje "lshani" iii "Bhavani"; "Mahadeva" velikim bogom; "Ouirisha" gaspodar briega "Meru" (Hima!a, Hemaloe, Himalaya), jeT je on lama sievao i grrnio: "Bhudesha, glavar zloduha "Mardha" (Mars) vojnikom i ratoborcem, "Trilocena" (trooki), "Sarvagna" (sveznanac) itd. Najstariji Indi su pako [utili Bunce ob dan lnd-ra (sunce Indije) iii $Momma ad sunca ob nee ili ti Sive (Shiwa). Ova je stanovalo ob noe u Oceanu pomagao na otoku tamosnje Ceylonu. zloduhe Tamo je bio i, Rauann, $ivin brat, koji mu je pokoriti. Siva je bio tamo strogi sudac dusarn, (hudiangjcli). i Kaldejei prema

dies

~ Martedi '" Mercordi

..

iii Budhavaram

- dan

Merkurov

'" Dies Mercurii

.. dan Jupitera - Jovis dies - Giovedi '" Donnerstag dan. U Venda: Perenj den, t. j. Perunov dan dan '" Veneris Kala .. dies Venerdi dan Misircem

" _ .. i

iii Wellyvaram : Vitin = ?eti dan, Prijin den.

kaostoimrtviOsirisuMisiraca Zloduhesulndinazivali"Bhudangucl" Posta Btl se stari Misirci,

Sanidina iii Sanivaran, Pangu, Gauri, Sunnabend =Sattertag e Krodov den <Subota.n

Saturnov

lndi

svcjim

vjerskim

Poanato je, da su tjedni dani svoja imena zadobili od starim Indjanompozn.atih planeta,2lnu svakinarod.imaojesvojpocetniilitipo

duinostima zvjeroarstvom baviJi, to su oni i evoje bogove i vjerozakon u neki suatav dovell. Svim tim narodirna bijaSe 'Sunee" glavno boZanstvo, as toga eu mu i svakc prividno kretanje vrlo pomno motrili i svaki odncsej drugih nebeskih tjelesa prema suneu pazili i vrlo marfjivo biljesili. U zvjeroarnicama Dendare, Memphisa, Heliopola i Thenu popisaJi au sve okomvidljivezviezdeitocnozabiljeziliimizhodizahod I starr Indi su sezvjeroarstvom bavili i svoju vjeru a astronomskim paznjama u sklad doveli. Iza nevidljivoga 'Parabrame" bila im je sunce "Surya" iii "Indra" glavno bozansrvc. Nuz sunce su uveli u vjeru jos sest nebeskih tjelesa, kao sto mjesec "Soma" rCiandra" iii "Tsim"], Marsa 'Cicva", Merkura "Bu dha", Jupitera "Vrijasha", Venera "wely" i Saturna

vjcn najglavnijl dan u tjednu: tako s~ Semiti lmali Sabbath (Sabbatta), a ovaj je padao izvomc na svaki cetvrt mjeseeine. Razn~ au semitska plemena OSO~lto mjesecinu, a 1 dn.:ge planete 1 zviezde poeitovah, kao sto Arapi, S.ynJanc"t.d., as toga ee i nazivlju takovaplemena.Sabejc!ma(Sabaei),31a vj.cru. Sobeamom. [Sabaeismu s]. Na cast ~OZICl MJcsecl:ll (Sabbatta) eu ZldoVl Kananejski svakoga sedmoga dana CIO dan i nee t.j. od petka veceri do subote vecen postili i nista ne djelali, a od toga je bila subota dan poCinka. Kao stoje bio svaki sedmi dan mira i pokoja, takoje bila i evaka sedma godina ra~obje poeinka po~~ i njivama:.w j~st svako polje, valjalo je svakesedmegodmeu miru dr2atllneubradjIVatl, a ova ae zvala "velika Sobotna godina' (Sabbath-godina). Dan subote (Sabbatha) su u Rimu up.o~nali tiekom I. vieka, te su ga svetkovali sa mnogim suvjerskim oblCajima. OVid, Horae, Tlbull Juvenai spormnju ga imenom '"Dies Saturni'" Kasnije su Indjani personillkali svih sestoro bceanetva. osim sunca, jedn~m tielom .sa sear glava, te su gao nazivali "Subramanja", "Skanda Kartlkeya",. dodim su Rugi svo~ Rugellltn. sa sedam gleva ulicili. Jedan i drugl je bic suncev (Slvm) em, "gcspodar godine, junak i aapovjedmk nebeakih vojska", Inasipredjisuvjerovali,dasuncanibogvladanasedmerimnebesima, atostojiusuglasjuisanarodnimizrekamaisapjesmama Ujednoj pjeemiiz TovamikaucitamoUviaokojkulilvanovoj Tueno alato Ieai eaworene Zatvorenopod sedam zatvora Zlato kuka kako kukavica. l nabraja kanolastavica. Dab'ju tkogodu tavnicicuc. Ali suznjanitkoi nesluSa Samga culo sunce S sedam neba,kroz u dana. sedam pendrera

'crenr.

Svakoodovihboianstvaimalojenancbesimasvojuvisinu.Stogasu si smisljali Indi nebesa porazdijeljena u sedam viaina poput ogromne piramide, a na svakoj visini vladao je po svoj bozanstveni planeta, na vrhuneu nada svima sijaloje sunce blago (Indra) u obliku bozjega oka i trokuta: 'vjecna svjetlostsvihviekova". Na najgornjem vrsku bioje "Suncev stan" (Surya i Sevarloka), a tako eu imali "Mjesecnu visinu" (Maarloka i Somaloka): Martovu (Janaloka): Merkurovu (8udha)(8arloka); Jupitcrovu (Vryaspati)(1"apaloka): vcnerinu (Shukra i Dewata] (Buvarloka) i Sarurnovu {Sati)ll (Satya iIi Bramaloka). Kao SIO su imali sedam visina neba, take eu i vrstali sedamdubljina podzemnoga bezdna{Patalas), u kojem au se klatili svakojaki zlodusi 'Bhuder" (Hudobe). Ovi su nccu izla:!ili odtale i Jjude svakojakonapastovali,stogasuimljudiorireijeJapredsvojavralametali Peste eu take lndi-sedam nebeskih tjelesa u svoju neuesa u sedam visina podieEli, to au i svaki mjeeec vjeru poprimili i prema mienama

mjeseca na cetlri sedrnice porazdielili, a svakomu danu po svoga boga pridodali Suryavara, Ra-vi-dina iIi Ravi-vara bic je dan sunca : Dies solis .. Sonntag: Nedjelja Somavaram bio je dan mjeseea .. Lunae dies ~ Lunedi ~ Mondtag _ Ponedjeljak ~ Ponedjeli" Prvi dan

po

Nikola

Vitezdr.GrieticGaspi¢eu

o vjeristarih

Sloyjena prekTasna

45

Kaa sto smo vidjeli, da se u Misirica Osiris bije na svojem putu sa svakojakim zlodusima i sa aZdajom Apep-om: tako se bori i u Indjana suneano boZanstvo dana Indra sa a2dajom AhidaJwm. (Vritra). Ova siplje neprestance Arijcima. Slovjena iz mala i nczdrva

sjajno, uzuiSeno, prekrasna, !!lito d.a bi ija bila sjajna, uzviSena, pred s!llm sraetcm krSfunskim na vteke uieko(.I(J. Amen".I)

suncanc bozanstvc eve alorvore tmina
Eno pobjedjuje u Svantevit Cemeboga,

vatru u svojem gnjevu; nu napokon nadbija i time. Ta vjera bila je poznata svima Germana 'Siegfried" "Tafnera", a u starih a u Krseana tamanl aZdaju junak sv. Ojuro

Kad je pako. suncano. boaanetvo u svojem ljeenom okre~ (Solstitium aestivum)najreSce,tadselffienovaJousjevero-zapadnihSlovJena"Vent",u Dakoslovjena i bugarskih Slovjena "vitin" i "'Viena", a u Srba i Hrvata "'Vid", a svetkovali su mu na "Vidov dan" Zavremenavrsitbenazivalisusjevero-iztoeniStaroslovjeni(Staroprusi) suncanoga boga. Patrimpe21 (Patrimpos ~ Potrimpos, Potrimba, Potriba), a Srbi i Hrvati "Trebic· iii "Trcbunj", a ima mu traga i u Srba i u Hrvata. Eno Trebijee .u, Crnoj gori, l'rebioje i Treblnjstica, l'rebinje i Trebojevi u Hercegovini, Trebevic u Bosni, Tribuj kod Slbenika. A taka je Trebizat, potok u Hercegovini, Tribal] na otoku Pagu, Trebic kod Trata, Trivic na Raduci gori, Tribuje na otoku Krku, a i Kotoranima i juz. Dalrnaciji sveear "Trifun"sjecaojenarodnalikom imenananjihovadrevnoga "Trebuna",kao stojeisvetac,pastirVasilijeiVlahonapastirskogaboga VoJosa Traga bogostovju "Sunca" irna na cielorne svietu. Mjestnih pako imena, koja proizvim od svakoga suncancga boga, ma kojega naroda, nseije u izobilju, a poimence od Baata iii Belaiod praslovjenekoga suncancga boga "Vida". Miva!jadaseoba.2femonastaroslovjenskosuneanobogoStovje.Sunce jederninutivod Suno, kao sto je goth. sunnanisannondvn. Sonne. Prema

Oko Knina i Zadra pripovieda narod, da je zmaj za halouilail nevremena do tri sunca izjio, a da bi bio i cewno, da ga nije bila lastavica podsvojekriloprikrila,astogadajelastavicanebeskaptica Naroddrzi,dajeima!osvakodobaposvojesunce. Proljece ima svoje blago "sunce jarkor.at a !jeto Tako ima ijesen svoje 'jesensko" i zima svoje "zimsko·'. inoeusazlodusimaizmajem,teeepremadobiljetabudojacatiikriepiti se, bud malaksati. Napokon ee ga zlodusi posvema konacnc ne valja preporcditi svoje Sunce oslabiti,

"sunce zarkc".
bcri dok se danju mU se

Sunce ee preporadja svakim pocetkom godine, II to bijaSe po staroj (mjeri) diobi godine na "Badnjak". Ovaj je bio zadnji dan "staroga ljeta", a 'BoZiC" iii ti Koledin-dan bioje prvi dan "mladoga [leta". S toga se pjeva 0 ·starombadnjaku"io'·mladombozicu":
Slavnosunceoponoei, PorodiseugoloCi! iii Granusunceizabrda veselc veselo! Njje ono sunce nego

naSernu sunce imadu i Rusi sclnce, ces. slunce. "Gothi" imadu i sauil, Litvani saule, grc, octo te cd toga "Sirius"), lat. sol, cambro heul: sveodsskr ~~u~~~:~smj:s~~eSt~o:a, Bozo s~an~ie;~~~~n~~~~Oji (~it~?ds::.~~Uj~"

i!~'~~:n·J

KoledoKoledo! Kcledo je bilo "auncanc diete", te se je radjalo 0 zimskoj sunovratini (solstitium hie male), s toga veli nebeski bog u pjesmi "Jarko sunce moje cede drago". Tu vjeru nalazimo i dan danas u narodnim poslovicama: "Pitali kurjaka kadje najveea zima, a on odgovorio: Kad se sunce radja".31 Svima starim Slovjenima bilo je sunce pravo boZanstvo, a tomu nalazimo traga i u nas U poslovici: Sunce na iztoku i jaki Bog na nebu. U rnnogimstranamanarodavidis,daceseseljakokrenutipremaiztoku,kad ee,dasebogu pomoli. Ujugozapadnih Rusacedjevojkaustatiprijeizhoda sunca, te ce mu se pcmoliti ovako: • Dobri dan Sl.lIlC€ sjajno, Ti Suelo, sjajno, prekrasno; Ii Cisto, u.zuiSeno i siovllo! Tiprosvjetljujes gore, doline hum.ce, prasvieli i mene sll.lzbenicu bozju pred suim svietom: pred gospodom, pred sueeenicimo, pred ccnmc, pred suim suietom krseanskim.: dobrotmll, krasolom, ljubezljivosli i milinom, da ne bi bila ni ljubezllije ni milije bozjom slutbenicom rodjenom, pokrstenom i blagos/ov/jenom N. N. Kako

Jugosloojena zvalo ee je eunce i Flanaili Plana. Kraeovani u banatskom Krasu (Krsu) po svoj prilici potomci od starih Dakoslovjena, nazivlju i dan danas sunceTtanav.aa "oct plani" imje od podne. Prerna. tomu maci brieg na mom kod Slanoga 'Planjak" uno stc blieskavaciliti"Suncevbrieg". Planika nalezimo i na Uckoj uistriji Takovib suncevih bnegova naiazimo i u Sedmogradskoj i iatocnoj Madjarskoj, gdje su Dakoslovjeni stanovali. Tamo se zovu najvis; vrhunci na sedmogradskim A!pama imenom "Suml" kod Sibinja, a maiko na zapadu "Surian". BriegSurajeikod Belenje:iau Bihar-skoj Zupaniji, a Suriajekod Mehadijeukraso·severinskoj(Krasso-Szoreny)Zupaniji. Suroproizticeod sskr. sum sunce. Suryoje bilonaeno tamno sunce
B

ti I

t.j. zloduh "Crnibog' .. Ccrnebog, Sura je bio grdobna neman u podobi asdaje (Hala). Narodjuje umisljac kad kad sa tri,akad kad sa devet glava. Sure izlazi nocu izzemaljskih bezdana i izrnorskib dubina.·1 "Kad u vece, Bore, duva vetnna, krse se drva, mislis, sveceizkorena izvuliti, aleto tiAla

nad si Ii

"Halovitovriem~j<:oJuja. koju HaiaitiAiadiZe. ~Jarko od.iOra. p"'lj«<. od ,ogo j>$enieajarica, od .. kr. yara "vriem~ ljeto. stskw. jam. &,,'h.jora .• tvn.j6r"Jahr.Ia, .• er. grt.t<>pod.. k<.)'lI-pro .... ;,;, yelood Je~.ti. >OVUkpoelov.24S

',eub.],93 "Pa,";mpeodlit.trunph"slo •. trytile,.",,.ati"triebi,.aod'oga.TrebiC,Trebin.-stra,,,," Karnli"",boje"',"atiic;."';.a·'~bin.·.udu'"pokojnik",·uodgri<hac",t.il •. ~ ""'a je u .rod,,,",, .. "dim plam.nom i gr;:. qo.\~ od qo.\i.,.., " sj.,;. gorjeti, Ia,. Il&mma mjeSlo flayna (flagm.n " nam.n " uiiplac. sve«nikl Oagrn"'. ·'Vuk. pripov, dodao.ak18.· V,1a8eocntdg. 186S. br. 22

Nikola Vite;;:dr_ GrietiC Gi1Spieeu
ide!", Nas narod suhim gradom zvonove, umstl,

OvjeristarihSlovjena _Najstariji suncam bog baJkapreslaje ubojica aMaje bijase mlsirski Horus, Ovaj je kano ljetni utam~ul!o Set-a rryphon), ubojicu svoga ctca Oairisa. Ova u Aziju, t,e ee je rasprostranila medju svim ru:ijatskim

=. k~d

kad reCi: "nasrsur,ila pobit nas balcvitc

ce

se je erna ohlacina, da Jjetinu vrierne" - pa hajd moni u sve u zrakl Narod drZi, da ce hale djecu mdijskomu i i

da ga raztjeras

i pucaj

kuburama

sto~,i ljudsr:'0kad, kadpora:naniti. Kakoznade?jevojkeotimati, mladle~ umo~ti, polJski plod IJeti tamaniti i popaliti, tako nalici "Shim" 1 perzlJskomu "Agromanjusu". j~trom zviezda Dan~ca osvane, i pjevae :w.kuku~kne, Suri u SVOJCbeedane ponoritL Takovu jednu jamu nalaaimo

tim

mahom valja na Krasu kod

narodima_ Takovih ~ocmh du~ov~ nalazimo u lnda (Oannes), u Kaldejaca (Anul, u Grk~ [Poseidon), u Rimljana (Neptun), a u Orka bio je Apollon i Theseus uboJlca zmaja. U ,?"seana ~alazimo Sv. Gjurgja. Oa vidimo, kako Sv. GJum ulazi u pogansku pjesmu: II SivaBogonaljutise, N~ljuti se i razjedi" Pripasa siljute emije, Sveo~glavepadonogu. U ruci mu IJuta zmija, Ljuta zmija, Pod nogama ljutih gromal erne magle, Gdje sitoee hladne vode. kcnjem, Sveti Gjuro s bielim Junaktijenadjunacim, Te~sadjesbielakonja Te ih pita i veti im:

Trsta, koju ju narcd prozvao "Surjovajama'". U bugarskih Slovjena nalazimo "Sun< .Lamiju". Lamija .od iloj.lia " proidrljivost i sderavca djece. Oni svetkuju na mladu godmu "Surov-dan", a u oei Surova dana pada Surovbadnjak. Surov-dan drze opisuje na uspomenu propast borbe boga Sive sa zlotvorom

Surom
Evo kako pjesma SpustilaseprvaJuda Prva Juda Samovila Surovu:u Daih care Da ih care preobuces, ne naredis,

"Mlade mome, mlade sestre: Cu' sam, mome, kazali mi, ~:j~ ::~:~a:i~'nicu,

~;:~e~~~:;~~~li, Jer je Jurve c~o lJe~1 Kad ga spazi Zlva vila, Skripne zubirn - leani ga set

Spustilaseodplanine Od pIa nine BeJite, Pace recli zareci: Care,care, mladieare, zesrc sjediii mirno doma, Mirno doma u sjajnim dvorim, 'ru se josce nit ne mices, Da sabcrea mlade mome, Saddavidimo,zastogajestrovalio Hvala tebi Ognji Boze~l HvalatebisjajnoSunce, Stoogrievasnasuzemlju, I pokreces cielom zemljom, Tenamsipljessvojeiari. Om te spaze mlade mome, Tim izlaze iz svog doma, Paee.koritsvojevole,__ Zlatnim ralom na

JpotjerasupJaninu, Ode silazi Siva Bogo, Siva Bogoi Surina? V'rucidriizlaf toljagu Pak udari Crnog Boga Cmog Boga Suru Lam'ju Paje Irknuo na nebesa Te ga neima vee na zemljil Pokrila ju crna magla Ma da niste njje vidjet! Hvalaliepatvojojsestri Jutrom rano i pred tobom, Kanomladojnevestici, Nakieenoj slatnlm ruhom Zlatnim ruhom uzarenim, C!mogrievanasuzemlju, C'm izlazi jutrom rano NebnaJudaSamovila, Timproganjaizlotvore Ipraganjacmogzmajo., Stoseklatiposvojzemlji, Sto zlotvara mlade mome I izpija mlade momke Kanomorskapijavica!

Da ulazi u gradove, Ugradoveiu sela To je Cvrsto nakanio D~ potruje mlad~ m~me" e,m su cule to djevojke, Tim zaplacuizavicu, Te mu veleigovcre: . Hej neanana ti delijo, Tam je dolje !juti zmaju, Tamodo!jenatojrieci, Danas udje nasem gradu. Pa si ~zme cudni tajin, Cudm tajin devet morna, Te~sjutraopetdoci, Dccihoce tri nedielje, Trinedjeljeknaiiemgradu, Tajin mu je dever morna, Dokzataresvedjevojkel Zasto nam se Gospod Te je cvrsto cdlucic, ljuti,

tim se vila prcmienila, Maramu )oJ poda cmu, DaJemetneokoglave, PaseSJedneudvorove, Te ee k.uplje u jeze~. Jurvec rnmu cr~o ljetc, Siva Bogo utjesi ee, Te odpasa !jutog zmaja (zmiju)
I v':2~e ga dolj' n.a zemlju. Od~e no padne ljuti zmaju, TuJpo_Zderelpiienicu, Jpiiemculgrozdovlje Sadulaziugradove, U gra?ove i u sela,_ Te je dvrsto nakanio, Da pctruje mlade mome, Jursezmajuvecpriblizi, AI" se Go.spod nalju? mu TeposalJesvetogGJUrWG Sbuzdovanomteikimv'ruci S buzduvanorn, ljutom sabljom, Gjuro jase na tu rieku, Na ,tu rieku na biel zdenac, OdJc Sl tote mlade mome,

ra ze orar poije, I posijatipsenicu v'rcctmje elarvretecc na taprecu pregaccu. Zlatne sajke plovu morern, Kada grijes sjajno Sunce, Cieluzemljucespokrenut', AkadspavassjajnoSunce, Cielazemljajezaspala, "Vcrkovic. Veda SIov,II 94 "Verkowic. Veda 11,:191

nca

zatiljku,

Da potruje mlade mome, Tedagradnampustostane?' Sveti Gjuro mizaptaka To im veli i govori: Hajte, mome, kaaite mi, Odje 'no leii ljuti zmaju Oospod ee me popratili,

50

Nikola

vaee ar.

GrietitGaspieeu

OvjeristarihSlovjena

51

Netom uo ih mine pvgibelj, irtuoooti ce onaka, kako SI.l se Bogu w.ujerovali i arze, da ih je ona spasila ... nu ipak ~ituj~ rieke,11 vile (vU).lq>Usl i druge duhove (0011-16<,,,0). te im i utve dopnnasaju. Pri svakoj

zrtviteigatati·.~
Taka selista gavari Prokop Dona, 0 starim Dnjepra, Sl_ovjenima Dnjestra i 0 Antima,',31 kad mora, su Byzantin~ 4 vieka au

svjetlosti"Svarog"IJisllOrnebesko sjajilo [zodijakJ. Time vidimo,dajeovo boianstvoproiza:iloodnebeskogasjajaiodarijskoga korjenasvar.Svaroga su start Slovjeni zvali i 'Svarunom", kako nam to licna imena posvjedoeuju, a slll.lrili svor im je bio wdijak, a od toga su i "nebeski Zari". Sad prispodobimo Svarunu vedskog boga svjetlosti Varuna, te cemc se opetosvjedociti,daiovoboianstvoproizvireodkorjenasvar,svamti= sjajiti. Uzmerno Ii, da je Varuna u Inda i uranosa slovo, to namjejasno, daje Svarun stariji oblik, u Grka iagubic pocemc nego Ii vedski Varuna, a

dosli s istima u dcdir u podunavskim zemljama. Od pT!JC oni imali svoja su
izmedju i Cmog a tokom

se s Hunim na zapad ~omaknuli_i u Podunavlju i.Da~iji smjesti]i
Ovdje nam je pnpomenull. djelomice u alpinske zemlje potomci balkanski da au potomci ovih ne. zapad, a djelomice

Anta pred Hunima preko Dunava u

balka.nski poluotok krenuh. Potcmci prvih au da~ai;nji Slovaci i Slovenci',a drugih au track, 1 makedonski SlovJem. Praotci ovih su bili
start Slovjeni, koji su govorili onim je~ikom, kojim te veli, su i crkvene da se stari vrieme Prokopija,

ovomu nalazimo hvalospjova vee u najstarijem svetom pismu Inda u Rigvedi oko 2000 god. pro Is. S toga nam je jasno. da jc arijski "Svaruna" i praslovjenski Svarun stariji, nego Ii vedski Varuna. U hvalospjevu Rigvede (VII. 89, v. 7) nazivlje pjesnik boga Varuna '·silnim sjajn/m bogom", a na drugom mjestu Ce uzkliknuti: "Tj si gaspod stems-c. 'leba i zemlje, Ii si kralj svima: bogom i ljudima". Kac etc smo vidjeli, do, Varuna
>

knjigepisane,bilocirilicom,biloglagoljicom. ! Sinapius potvrdjuje u svoje

potice

ad

arijskoga

svar,

te da enaci

Slovjeni klanjaju sarno jedinomu Bogu stvorcu svih stvari ida mu prikazuju svakojake iivotinja. Helmold pi:iuCi u Xl. vieku 0 ejeverozapadnirn starirn Slovjenima, koji su se tekom vrernena eve do Labe i Holstinja od iztoka prema zapadu razgranili, veli, da su vjerovali u jednoga nebeskoga Boga, a taj imje bio sverob,« stvoritelj svjetlosti i svemira. ovc boi.anstvo suonii~iztokanazapadprenesli,apomavaogajeiruskiljewpisacNestor Ovaj kaze 0 njemu, da je imao, dva sina: Sunce i Oganj [Orccc, = agonj, Agni, Ignis). S toga, se i zvalc ··Sunce·· Suarozi(: iIi $uoslic (Swaixtix). Svaki nacbrazem covjck je zeljan ereu, odkle to boeanstvo Svaroh proiztice i ate mu taj pridjev znaci. Tomu moie nam pnskociti samo arijski jezik i arijsko bogo:itovje. Sskr. svar, suarotije· sjajiti, a kako vidjesmo,

anve

sjajnonebo, tako proizvire i Surya sunce isura(mjestosvaraJod korjena sur, a suaratijeZariti. Premdasuobakorjenavrlosrodna, ipaknamvalja lu,;;ti boga svjetlosti Svarurul ad boga toplote &moo iii Svarofica Arijsko sura mjesto soara preslo je na sve Arijce. Eno undo je hrKJIe, grc. D:'"(p mjesto Dpl1p\,JI sts!. sslnce, corw. heul,'j ags. sol, an. sol, rum. sore U starih Slovjena bilo je suncepoboi.anskojgenalogiji Sverogovo diete, a s toga au go, sjeverni stari Slovjeni nazivali Svasti6em51 ajuzni SuorozlCem Svarozieemga slavljahu sjeveroiztocni stari Slovjeni. a osobito Rusi, a Svas!icem ejeverozapadni. Svarog, sveronc i Svastic pmizviru od sskt. svarga=svjetlost. SvarozieiSvastiebilisudaklejedanteistisuncanibog. t.j. sin Svarogailitisvjetlosti,atajsenazivaoobienimimenomS!ino,kaostosuga i ··Goth;" 'lazivali Sunon, dvn. Sonne. Sunce je drazcatni naslov suncanoga bozansrva .$una, a prema tomu ga nazivlju Rusi i Slovene! "Solnce", ees "Slunce", a Bugari "Stance". Litvanl ga nazivlju "Saule", Latini "Sol", Cimbri "Heu!·, Skandinavci "Hiul", Grci 'HJ.II;,!;, a to irna svoj izvnr u sskr. korjenu sauarilisuramjestosvaraodsskr. siu,su= sjati,odklesvar,sts!. svar, stees. svor, Svarog,ved. sveroec valjalo je nebesko sjajilo (zodijak), a ad toga je i suncano VarunaiSavitar,rum.SuruliSurian ibug.Suro je bio bog dana i gospodar neba. eim hi jutrom boianstvo osvanuo, 7,ra~ama, a

sskr. sursurotije'" je svjetlost i nebc.

writi, aod toga korena je sum = sunce, a sskr, svarga Od ovoga korjena proizvire i staroslovjenski Bog neba i

zviezdama.

nocu o~avao se sjejern od zVlcula. I sjevemom luci. Svarosic je bio d(:'bn sun cam bog, koji Je pred sobom gomo tmine 1 zloduhe tjerao, zemlju gnJao,

t.

izceznutl

e neba.

Danju

je sj~o

etatnim

"OdSv.rogalicnoim.Svarun.aUlkosejozvaolustinijanovvodjaproliP.r,ijAncem.556 .•• Staro••",.jenavetbijaSeulodobaubaan,in.kojvoi""i lIR;mljanigana.ivahuC6\u.iUranu. lI!;q>oipa;sphiiraj.lop\a. <'StatO;rsI<oHou[.oko.8HiuliSaul.naeiikoloikolU' "\mo .... na iC .nate ,danae .inA i.",imer>Of:O<wj.ko (nom;... p"U"oTIimic:.). . s ... tiC. ima pr<"Zimenom;dana.uaana,u.

V. 0 suparnosti dobra boga svjetlosti i zla boga tmina.

1. UFenicana.

2. U Babllonjana.

Nikola Vitez dr_ GrietiC GaSDi6?v
Asuraca slave Bela i supruga mu tstar-u pridjevom

Ov'eristarihSlo

lena kazne,

55 bud

Bilit-e,

i kac

etc

au

Fenicani slavili Boala i Baalotu [Baaltts] tako su i Babilonjani ldanjali se Belu i BiIiti Ovu je Herodot,u prvi naavao MiMlno, odatle je i nasa Milica a Be/uje namao - BtiAos-om_ Stari Slovjeni okrstise ga Bel-bogcm. Babilonski BoaiiAstarte2lu U Babilonjana Beli Bilita bili su Fenicana bio je Belu goropadne semitski suparnikom ribe bogovi razblude, Anu, kao ate su je bili i

svakoga covjeka, re je prema tomu odmjerivao dUSam bud nagrade. Kadjepratio Sivu,tadje ionjurionabitkukaoigospodarmu_a kadjebiosudijaduSam,tadjedriaoudesnicitrozub.Ovimjeonprevraeao duseeu kotlovima koji su kljucali na paklenoj vatri, a drugjhje gvoZdjanim rainjevima, u trecih je priio na sirokim surama.

pekao na Lupeze je

zloduh (Ribabog), Fcnicana,

a ovaj

bio

"gospodar noci" u obliku morskialoduh Oannes. Doeim su ee u

ka.o sto je Punaca

bio indijski

hockao na vatri ostima. a imaoje i pomocnika, koji su alikovce sjeldi sjekirama,paraliimdrobove,deraliimkoZuodtiela,vukliihpopaklu~ kosu, akadkadutapaliduseglavomnizdoljeu uaavrenu smolu! Nad paklom vidjas u sredini okruga ViSnu-ve eimbolicke makove vepra, u koga se je bic utjelcvio u rrecoj "avatari", pticu Gamdha,~l na kojoj leuijase od nebcsaizmiju Koiiyu, kojujeutamanio bio tesad pociva na svitcima njezinim.J1 Ovaj okrug obuzimlje drugi ovcci okrug. U tamnoj polovicividjaskakozlodusipritezuzledusekonopima(uZetimaJupalmo,a u svictloj polutci smatrag blaiene i presretno duSe. nebeske. kako uzivaju slasti

semitskih

naroda

i Babilonjana u krvnike, vjecnoj

eunzana boZanstva razvrgla u pravc zloduhe vidimo u Arijskih naroda dobra bozanstva opomosti prcti zlodusima tmine i opaCine

razblude svjetlosti

i grdobne i pravde,

3_

Ulndijanaca.

U ovih smatramo najstarijim nebeskim boianstvom Vamau i tnaru Ovaj potjeee po znaeenju rieci lnd-ra po avoj prilici iz Misira te znaci "lndljskoSunce". Drugipridjevmuje bio MilrdlJ t.j. prijazno blagosu neeob den. Ob nee pako odrazivac se je Vomno nebeskim sjajilom, re je svakim jutrom 0 wri easjedec s Mitrom zlatna kola, na kojima su se prevasan preko svodanebeskoga,aveceromjeodsjedaonasvojamjedenauzpratnjuraznih polubogova, kao etc s Agni-jem, s Mamli gospodarima vjetrova, sa 3om-om'l i Zorom (Vslla) i sa sedam polubogova (Adytia) U hvalospjevu "C;anru;epha" nazivlj~ se Varuna najprv_o sam, a kasnijc i s lndrom, pridjevom gospodara neba I zemlje. Sva ota tmena suncanoga boganijesuuindijanacaizpocetkainobila,vanpridjevijedineatoga nebeskoga boga, a touvidjamo iz jednoga bvalospjevasrgqje pjesnikveli: "Oni ga naziuaju Indrom, Mitrom, Varunom, Agni-jem i obilato lenlal;m nebeskim Gnrulmal-om; nu OflO sto je jed-no, - naziva mudrac raznim naCinom, te go ZOIlU ; Agni-jem, Jamom, Malarisuan-nom". U jednom hva~ospjevu naslcvlo je kraJj V~sista lndru gromovnikom: ti keji driis grom suoJOm n:~icom - a malo ka.sOlje naslovio ga jC i 'zmajodricem" (urlrahanl. T,me uvidjamo, da se je suncano bozanstvc i u Inda bonlo sa nccnim zmajem i nocnim alodusima Sivom, Ravanom i pristaeama njihovim. Siuaje bio izvorno nocno Sunce, kojeje stanovalo sa svojim bratom Ravanom i svojim slugom Jamom ne otoku Ceyion-u. Tu je on bio gospodarom podzemnoga carstva (Pala/a-Hades), te je sudio dusam. Jama je tame u ogledalu motrio, te bielim i crnim zmjem brojio griehe iii kreposti

1.0 Indri.
Indru spominje vee Rigveda .• l T'uj ee pjesnik uzkliknuti: "Sore ti si onaj, koga ljudi nazivaju lndrom, Mitrom, Varunom i Agni-jema na drugommjestuceciknuti,kad se sunce radja, te ce ga Mitromnaglas iii

Etosviju stvarizivotvorca; Zlatnihzrakakanozlatnomore; Opettjerasvojastarakola, Upregnutakonj'mabijelima EtoMilrekojseuvisdiZe Od rumenog krfla zlatne Siromsijasuzpojmilozvucni, Odstogrlapjesmetiseorel zore,

"Herodoll.181in •• '.val< "A.tane ph6ni~. AflChIO"". ~ Milra- prij... lj. ".~"je bila; !>ilina.. depias~a, b kaOSto i Haom. u Er.naco. od koj•• u m.ari....li piCe rorav!Ja ,iiV01a. a boia"..,voo"" blline_lo .. Soma '-i. boiioa Mj•• icina,kQju.udria.li i IndijanciiErancitv(lri,.ljicomrastlina
~ Rigo_ I. 164

Nikola Vitez dr. Grietic GasDiCeu
U staroindijskim hramovima vidjetl je sunec lndm na cetveropreanim koJima, gdje juri po nebesima drZet u ruci "lotuSov cviet". On je bio i plodonoSa te je i remlju grijao. Proljerem je taj cviet onaj, koji najprvi svoju glavieu iz vode pomoli kad Indra nasu remlju pobolje ogrije. koJima, za koja su upregnuta cetiri konja nalazimo i u Grka Apollo, Helios) iu Rimljana "Soia". lndfjancice se suncanomu boianstvu Indriumclitiuveko: Sunce na (PhoibosBozic,Bozicbata Nosikiruzlata, Dapozlativrata 1 oboja poboja. I svu kucu

Ov·eri

starih

Sloviena

do kraja!

2.0 Varuni i Svarunu (Zuaruana iii Zaruana)
Da zapocmemo Pjesnik Rigvede s najmogucnijim co mu uzkliknuti: i najsilnijim

lisikraljsuimbogoulmailjudima

··n si gospod suemira, neba

svietlim

bogom

Varunom i UJmlje,

UdrugomsJavospjevu2lvelisveeenik: Mite,indro,velikane, Siavospjevomsad molimo, Micastimoihvalimo, Uovomesvetomdomu Gdje se zrtva prikazuje Narucniku namjenjuje.

U hvalospjevu Rigvede (VII. 89.7), nazivlje ga pjesnik "silnim evetum bogom", a to nas police, da mu potraeimo podrictlo. Vedski bog ·Varuna" potjece od Arijskoga "Svaruna",» sskt. suargajc svjetlosti neboa s time u skladu stoji arijski Sullnma, praslovjenski Svarun, vedski Varona, i grcki Oiipavos i lat. Uranus. Sva pctorica potjecuod istcga korienasoor. U lnda i Grka izpa!o je pocetnc slovo 's', re au ga prvi zvali 'Varuna', a drug; Uranos, docim [e u Praslovjena ostao ncpromjcn "Svaru.na·. Svim palm Arijcima biojc'otcemsuijubogouail!jecnomsl!jellosti'! Latinisugapreuzeli u svoju vjeru od Grka te su ga preveli u svoj jezik riecju ·Celus· • Nebo.21 Ovo boianstvo imasvoje podrietlood sveukupnacaravasionskihsvietova! U Indijana bio je Varuna (VII. 86) veli pjesnik: stvorcem nebeske neba, svjetlosti svemira iod velicanstvena U Rigvedi

i zemlje.

Gospodaru,silnilndro, Tiodviekaljudmavladas, Tiizpunjassvakomielju, Ti si prijan od prijana, Tebislava, tebidika .... Tebidikaovompjesmom!

Mudrc su mu svc srvonne velicajneiogromne! Odjehjeirazmako Ovuzemljuodnebesa, lrazape'uvisine Sjajnoneboibezkrajno, Teodvojisirornzcmlju, Od zviezdastog sinjeg neba! Na drugome mjestu (Rigv. VII. 89) vapi mo!ilac:

Orcmovniceja titreptim Kanooblak, koga vihor mlati. Budinam milostiv, silni BoZe! "lnd·ra-.uncelndij ••• Ra·v;'dinajedanS"nca-di .. Soli,_Suneevdan. "RiF. I. 53. ~OdistosakorielUl_;'iDa"bog>.j.rbojeovajbognadati""odaidj.m(daij.mltiudstvo poljskimplodomibosalotvom

""'korienusvarbililkoglaoio.aw:dokij.Vorunabio.Znd.jeZaruana. "'1I.bood ...... ".b~ .. n. m'&Jaodlosagri.vt'POSlil.debe.·i •• luoejed.m_;'.lOn.urinulo

Nikola

Vitez dr. Gri;eli~ Gaspieeu Svepromatrakralj Varuna, Mastobiloonkrajneba Svaki mig tl ljudskiabraja Kanoigrac, koji kockevrza: Tako redi on sve stvari. silniBozel

Sagriesio sarn ti.Boae,
Krivim putem zabasao, Budi nam milostiv, svietli OZedniotijepjesnik, BoZe!

Ozednio u sred vode,
Budinam Sagriesilimi milostiv, Varuno,

Kakmu drago protl Bozim,
Prestupilimakoj'zakon,Nemoj,danaskazniszalegriehe! ?rema tomu sudimo, da je i Svarun bogom stvcrcem neba, svemira i zemlje, dobrim ljudima i kaznitej zlim! Na drugom ovako: Silni gospodovih svieta, Sve ti vidis ka'na dlanu Mislilimistomudrago, Hodalimikriomice, Sve to znadu, vide bozi! u Praslovjena bio najuzvisenijim a da je bic i milostivim bogom mjestu cujemo pjesnika uzdisati U jed nom hvalospjevu na

verunu

veli molilac:

Mitra

i Varuna

vi ste

uuiek u.z vjemoga molioca. Qnaj, koji poznaje price u zraku i ladje no. moru, onaj, koji u.zdriava pored~k u prirodi, koji poznaje .dvanaest~ra mj~seca, i poCetak svalwmu, a poznaje i onaj mJCsec koga valja IZO njlh pridodatL II Po tomu je razabrati, da su Indjani imaIi jos u nedogodnlrn dobama mjesecnu godinu ad trinaest ~jeseci, a tako su racunali i stari Slovjeni te su imali u to trne svcje oacbuc bOZanstvo vremena, koga su ·C'slbogom" {Casbogom)nazivali.21 Svaruna iliSvarohasu obozavali i stari Slovjeni, kaosu Orcii Rimljani svoga "Uranu sa". Helmold pisuCi 0 vjeri i obicajima sjevero-zacednih starih Slovjena veli, da eu vjerova~1 u.Jednoga nebeskoga boga, a taj rm ~e bio Svaroh", "stvorite'j svemira I sVJetlosu". Ovo bcaanstvc ima kakc vidjeemo svoje podrietlo u arijskoj vjcri, s toga su ga stari Slovjeni svojom ~eobo~ prenieh u sJcver?-zapadnc 2e.mlje .E~rope; nu oboZavah su ga i iZtoC~.' 1 Juim Slovjeni. Ruskiliutopisac vcli, daJelmaodvoJedJece:"SunceiOganj'. Stoga. okrstilisustariSlovjcni'"Sunee··Svarozicem3IiliSvasticem.41

l sviet ovaj je Varunou, l nebesa sva do kraja, Oba morauvasiona Kukcvisu tou boga. VarunutimoiesnaCiMausvakojkapljivode! Oa I' tko bjezion kraj neba, Taj tramc ne utece. Varunouiuhodnici

U Eranskih

plemena

na.lazimo

bicem

vjci:ne

svjetlosti

Ahuramau!u51 je g?spodar podoblzmaJa,

[Ormuzd), a bicem tmine Angrom!unjus-sa61 (Ahriman) Ahuramazda jc vjecna svjetlost i mud~st, Angromainja tminaigluposu;nuisvakeilobe. Erancisuslgaumlsljaliu kojije srvor!o svezloduhe (Daeva-Divoue)

Svagdjc ce tl svneba
Hiljada ee cc'ju vrebat' Prekocielenaiiezcmlje! "Oba mora: ~; prdlon.,ndijll .

slazit'

.. maljsko_ Tako su '" drl.ati najprvo M;s;,d ; Mojsija, a

<ako

je 10

60

Nikola

Vilez dr. Grietit

Ga§pitev

6i izvora i bogatstva.uboga neumrlostiui boga rastlinaihrane. Ovajje stvorio stable i iito, a bio je ujedno i razploditelj stoke. Sa Ahuramazdom nalazimo ihsedmoricuglavnihboZanstvaipomoenike. Osimtogastvoriojeipolubogova,anajglavnijisu I. Alar iii vatra, a ovaj mu je bio i sin, kao sto [e Ognjiju bio otae Svaroh [Neater]. 2. ApOJ) iii Aban. Vodnai Ovaj jo bio gospodar voda, mora i rieka, kao 9to i

A. 0 bczanstvu

svjetlosti
a medju D'lima "Vithija baga"l) i

Ahuramazda je bio gospod sviju dobrih polubogova, navadjaju se suncani bog "Mithras", plemenski bog Anahita_2J Tielo mu je bile od najsjajnije svjetlosti,JI Po klinovitom pismu je Ahuramazda zemljeisvegadohra"istolujeu bilje,Zivotinje,anapokonicovjeka .&!nd-Auesta5i tvrdi da vjeenosti, on je pruorodjenoc najgomjemnebu

a imao je i dusu (fravashi) "stvcritelj svemira, svjetiosti, (garo-nemana).

Po lend-Aves!i') je stvorlc ponajprije neOO,za tim redam vodu, zemlju, svih
• Ahuramazlia poljere bita, sjojna slika od bezkrajne klice i priliko bezkrajrwsti i

3.
4.

Vodniku atarth Slovjena Huare'lsuncanabozica,kojajetrcalanebrzimkonjima. Mtioje bilo boeanetvc mjesecine, kojeje iii Posuda, "svjetlica"

tjeralo

biline,

do. rastu

i

neshualljillOsti; rodjen je od ujeCTJe svjetlosfi, koju lljelmma Ie sebi prilliaCi61 i stanuje od iskona u prasvietlosti napriestolju ujeCncsti_Sa.svimje dobar, ost i izior sookoga dobra. Onje pruak i veleumnik znanjem i mudrosti, a tako u tuorbi CistOCe i dobrale, s toga je u mudrosti velikan. Budan je danju i noeu i uelesudija suieta, kmlj suih biea u najCif;(;oj prauici, dobrali i svjetlosti: Tielo mu je i opraua najsjajnija sujellost. Ahuramazda je sau I':;sl i suiet suojim mogu6m "s/ouom" uodu,zviezde,sunce".,. sluorio je i ID nebesa i sue sID je u njima: Svje/ost, oganj,

bujaju. 5. Anahila,Sl Pohota 6. Tislrya [Siriusl61 prolieca. 7.

je

toje biia boZicarazploda[Venus). hila cuvanca zviezde i naviestiteljica Stvoriv Ahuramazda no. zemlji

~s-urva

~ vorcsove

dusa.

. On ljubi samoga sebe u svojem narodu. I Ijudsko pokolje,ye je ad njega proizaslo, te mu je milo i os/aje rnu uvjeke dobrim i mudrirn kraljem_ On oiiujujesva hrani in i kriepi, uzdriavaiulieuaim duSevnioga,yziuolo., kojim iivu i tro.ju·' ... , On uojuje danju i noeu sa svojimi pos/uinici prot; svakoj opaCini, sue do konacne, pobjede naa zlobom" U Eranece srvara Ahurarnazda nebo i zemlju u eest razdobje, kako to obavlje "Jo.hue'· u lzraclicana. U sed mom razdobju je pocinuo i razrnatra svoje stvorove_ On ih jc svojim veleumom samo zarnieljao i slovom tvorio. Na zemlji oponavlja on godimice stvaranje svakcjakih zivucih tjclesa, to biJinskih, to zivotinjskih, teimdejei godimice nov zivotsvojom sqeucsu i toplinom. a tako osvjezuje on ieielu prirodu,dokgagodernesteneprecitiu tom srvaranju zloduh tmina i zime Angromainjus

ponajprije bika [Volosa), eto ti mu ga odmah utamani zloduh, te mu iz utrobeniknesvakojakozito,aduSamu poletiu nebo [Jacn. 20). 8. Mithraje bilo predpodnevno blago auncano boianstvo, tejejurio po nebesima ne kolima upregnutim sjajnim konjima uz bok krasne kocijasice Ashis Vanghubi l2ora). I ova ie bila Ahuramazdina kcerka, boginja plodnosti i srece. So. Mithrom je putovao i "Kro.oshd', cuvar svieta od ponoci dojutra., tejebudiopievca,dakukurieceitjeraosvitomzloduhe U Litvana nalazimo ovo bozenetvo vrhovno vojvoda coaanswo medju i pobjeditelj, a imenom je "Breksta". '"Mithra" je bio svlete, pobjede

oco.

svima polubogovima, predhodnikom mu

teje bio gospodar bio uviek bog

"Verethragna" Osim navedenih polubogova nalazimo u Eraneca i drugih, kao stc au: 9. Ramana na zlatnim kolima. Ovaj je srodan po svoj prilici sa vedskim Ramom iii ti $ri"Ramom, Redic se bio no. zviezdi "Rohini"_ Ovaj je bio hrabar vojvodaslukomistJjelicomudesnici,astogajebioposvojprilicisrodan sa Smbogomtrstarih Slovjena 10.Vata,gospodarvjetra. II. Aiman, gospodar nebeskog

Ahwamazdo. je stvorio bezsmrtnika" [Amesha-cpental cuvereognjaiiivota,8lcuvara

ponejprije sest bozjih duhova "svetih i to "dobroga duha'u cuvara dobrih ljudi, novcai kovova.sr bozicu znanosti,' or toga

svoda

"Klinovitonapi.ull.md.vith .• pl.me lIUldinovitomnapisuArtakoeruUilll. ~Ja~n. 37. I i ""otV "Zend Av.... Riga 1776Ip,6 >tLc_p_6,nastv .. Ahuramaula uli",:8 .vim b;tima, du,",nu, i~ltru ii,ota. ~ toga pnviaei on natrag to\'jekaonuiOlu,al:ru'leCnogaognj<o,,,,,j .. iOat'.J.rj.onujodnoisudijaduiiam "Po Plutarhu a.(~ .. ,,>lol ~ " .. " ...i~

GruO:~i~Ir;:A ,;;~,:,~tit:u~:\~:;;:;=~~~~:r~~~~aj~ :"V::·~A:::'.~~ .. iovada<lei1:>utiodind.eur.n.ci,.;dmimati.vidjeti !,au.: oW"""". U .tanh SIO\'jena; Litvana Plnite, Plon. 1'1evnik. Cd tog/> mi.. tna imen •. PIev!·:':::~tPlevje,rndbin'kaPlanica.Punica

~=:k~
QO zviezdu

~ au.:
i

I,i '"""0.; ~Mkr.

i:o:l .• p veda_ Lat_ aqua, 8I'tb. alwa .,pr_ al"'. tit. ape. f":'~~jt;a ~u~:::uca:.
je

: AA";:'!~;<:~:·~~~~j.(O:iJ:"':Ia~i;!.i po smrti dj"'~;:aQ ...~.':!·;~~aoiVlj."

~.::~-Arm.niji
<e

i "Taochter- r-tsr- a srodna

sa riot; Aste",

mam.nuje

~

,.,

" a),.a.~.

"",,"Q~.

::~'~!l~:~;'~~~:':i:%~:~~!'a';~V:,~~i~:;i~:~:je'~~m~';:r;:;,"~~~i-~;;';::'"~~:;' j.

62

Nilrola

Vitez dr. GrietiC

GaSpi~u

o

vieri starih

Sloviena

12. Zemiad, gospodar zemlje, ana etc je bio Zemonik i Zemjana u starih Slovjena i Ziemieniek u Poljaka. 13. Haoma, gospodar zdravlja i neumrlosti, ana Ito Soma u lndijana. [stirn imenom bijak mu posvecena rastiina,ll od kaje su pravili pice zdravlja i neumrlcsti, a raslaje oosred plemenskihpolubogova(Withija-baga).

dobe njegove ne znalc se ni za emrt ni za ikakvu biedu. I !judi i iivotinje uvieke su iivjeli. Napokon se je Jima izoholio i poeeo lagati. Na to ga je Ahuramazdazapustio te je od nesmrtnika postao smrtnikom. lza kako gaje bog protjerao iz svoje baSte, u kojoj se je hranio samim dobrim voCem, paCeo je i divlje mien loviti i meso im jesti i tako je postao pravim grjesnikom: nuujednoiobretnikomzivotinjskehrane Eranci su bajali i 0 potopu, 0 ogromnoj Irorablji,11 gdje se je od svake iivotinje muzko i zenskc nalazilo i kako je iza toga navaho na svlet neprestanogadaZdjaMa/ko§.an,2Itakodajepostradalosveostaloljudstvoi Hvotinjstvo. U Zend Avesti (Ja<;:na 9, 21-27) ima govoTa i 0 troglavom zloduh ~maju

raja. Eranci su imali joste kraljevskiheri

B. 0 boaanetvu tmina.
Angromoinjus}'!·a stuori ujeeni bog iza Ahuramazde, te je bio poeetkom dobar i poznavao je dobra; rnz nenouidnosCu proti Ahuramazdi postoo je opaklm Divom (Dew), izvowm'l:/obe, uzrokom i klicom svake neeist; i opatine. Sujet/ast mu se je preokrenula It tminu; a u sjajno) kraijevini sll/cranja postao je sjerwm. Prelvoru narasi njegoue od sjaje u Imine, nije bio krill vjetn; bog, ueC on sam. Od njega su proizaS/e Imine, !zoor slIoke zlobe, opaCine i smrti. Cimjepodill/jao,f' sru§.ioseje od uisine teg~ bezdan tminaprogutao. U beui(U1Skim tminama {Duzakhs} sloji mu priesrol, te dok god Imine dopiru., Siri mu se I kraljellslvo njegollO, u ktJjemje on praui kroolok. On snuje tama same opaCine i zlobe te lruje sa sllOjim pomoenicima svu prirodu, raslline, tillOlinje I (iudslllO sa suaktJjakim boles lima, kugama i mukama, te ulieua u ljudsko srce suakojake neCisIe misli, erne pceuae, snmo do je njemu ipomoCnicima njegouim kraljellstllO src prostranije. On mcae sva/rud se klatili, to u nebesa te ce suu/rud siriti eabtudnje, opati.nu i smrt. Uprilitio sejeuzm~a,tegajevjeenigospodstvononaviek.eviekova,nutakavneee uuiekostatineprijateljsvjet/ostiikraljtminaiborilisesam.ozaopaCinu; vee ce Ahuramazda no sudnji dan (po uskrsnuCu mrtuih) njega i kraljevstllO njegollO srusi!i, u ognjenom polo/ru koui pregorjeti, a lake mu promienili i Cud i srce; postali suetim nebeskim, Ie u suojem kraljeusluu uuesti

Oahaka [Azdahja], koju je zloduh (Ahninah) Garman (Angromainjus) ~tvorio bio na propast svreta; nu boiji poslamk Thraewna31 ju Je ipak smlevio, kao sto je to ucinio indijski Trita [Traitana] sa ~majem sessen-cm. Thraetona je bio ujedno kriva btla. (Aitja) i spasiteij .remlje od potopa, jer je aZdaja oblaka Vritra potopu Sinovi spasitelja zemlje su bili EradS, Tir i Calm Potomci EradSa (Arijci), Tim - Turanci, 5. U Babilonjana. U Babilonjana asirsku Vjera i bOZan~tva nam je luciti dobe nejstariju nalice na turanslcu arijsku, dobu i kaldejskodruge dobe na Calma - Sarmati

su bili cranei

prve

a ona

ee

ce

ce

semitsku vjeru. Tu mi nalazimo mjesto fcnickoga Baala - Bel-a a mjesto Baaltis - Belitu, mjesto Astare - Istaru i mjesto Adona Merodah _(Marduk) - Bal-Adan41~a Amo i tame nalazimo hramove Belove (Baal) I lstare (Astare) posvecene razbludi i ljudskoj takva im je bila gromti i vjera. i opacini. ~akvi su bili Baal Vjera opacine u proruelovju i Bel, zlodusi tmi~a: VJeD pravednostJ
I

Ahurama.a:dov zakon I riee, kojom su sui stllOroui postali, postali ce prijanom njegouim, te ce oba pjevati hualospjeue i slallOspjeue no uieke ujekoua" Ovo navedosmo iz. Zend Aveste jer cemc avo opacno bite naci u starih Slovjena imenorn Cemoboha, a u Bogomila nazivom Sataniela

C. 0

prvom

covjeku.

cudorednosti. Najstarije boZanstvo im je bilo.ono isto boZanstvo, ~to ga Arapi nazivlju I danas "All~h·. bog nebeskl gospodar neba i zernlje; nU vremcnom su ga razkalasili kaldejski svecenici pod tmencm Bilu (Btl) ~ pTavugrdobuizloduha.OvisukaldejskompohlepomzabogatStvOmstvorih citav niz. bogova i hramove im ~stavili na sramoru i rugobu ~udsk,:,ga pokolienja: tujevaljaloda se dJevoJka dade oskvrnuti na cast b_ozlciBehtli da se svaka udata aena dade preljubiti,51 harem jedan krat za srvcte. Tu su

nu

(More.L6_161

IIOlakorabljaopi.ujo.enatripodasoknomivralima[l.'en(bd.tIL921 kooiNojevakorablja

lIPi Ulan:h.D< ni\ud. A1ox.I. 2_velida.u I'<rrijanci Imali"9«>1>!;lJoalAtoUSKQi tpo!oousno. "'1,o.2p.15·16 ·'f'odl ••ljoo-D<"..mpoa18o .. UH."'.lO"inimvuovu" .. llinu"homan-.aodnjeprn ... napi...kprolibolestim8

t>SomaiHaom.-Asclepia'8cida. to

~~~~dr~€d@~~~~~f~~:~T~~I~;:~~~E~fs;~~~~~;;~@~=:~:~
barama,onoslojebiIaM.philio

Asar:iF~~~~;j:~~:~F~:~::~::£7J,~~~~U~:1;:r~~Tl~:,~:oi:=~~~ "HerodO\Ll99_Slop ..bra
J.""ia39.1;MerodahJ.remijo50,2. naMoj.ijeV_23_18

Nikola

Vitez dr. Grielic

Ga.!lpicev kopili mladice, te su

OvjeristarihSlovjena

65

metal; djecu u raZarenu utrobu mjedenoga kumira, radilisvakojakezlobeprotiprirodnomuzakonuiprotibotanstvuporedkai

avjetlosti. lpak au Kaldejskill svecenici rvrdili, da je BeJ "stvorcem i alovom" a Anu(Oannesl,daje"drevniO(aCbogova, gcepod dolnjega svieta,gospodar emma i skrovitoga blaga" a Nuah {Nisrokj'21 pridjevom So/mann (spasitelj) bio je "umni cuvar i gospod vidljivoga Predstavljali au ga kao"Cherubima"JIsa Anu je imao na epcmenicima svieta, gospodar ananja, slave i zivota" cctiri razsirena krila pooobu covjeka a orljim repom. Prcko nil. pleca i bedra spustajoj sc

IIdar_ je bio 'stra$ni gospod junoJw., gospodar snage, pobjeditelj nepryateljo, kazmtelj nepokomika, tamanilelj upomika, gospodar kouina". Adar je asirski Herakle, koji davi u narucaju zmaja (Maspcro). latar, Anat i setus su po svoj prillci sarno pridjevi iste boaice Ijubavi; nu Kaldejci suje upriliCivalijunakinjorn "kraljicom pobjede", te juri na biku kao i "Aphrodita" uresena zaogrtacem posutim zvjezdarna, naoruZana strjelama,lukornitobokern Izakakosejeasirskocunjsstopismodalooogonetnuti,saznalismo, da su Babilonjani vee 2000 godina prije nase dobe

glave Slrsi mu u vis glavurma riblje nakaze, tieloirep. Be/jebiokrsljemnspriestoljui"gospodsrduhova".

svortzodijak]

poznavali, bavili, te su

Nuah (Nisrok) je bio neman sa cetiri krils kako rekosmo. Ovo je bilo babilonskc Irojstvo stvsranjs; teje imala svaka osoba iavojerenako bice Anu je imao " Allal-u, Bel· BeiliU [Mylitta], Nuah • T'ihaotu. Sva ova tri renakabicasuobotavaliujednombicuBeliU! Semitski Babilonjani imali su dva trojstva. Jedno je bilo trojSlvO stvaranja, a drugo uzdrzavanja. U trojstvouzdrZavanja prirodnoga poredka spada: Suneani bog Samas, mjesecni Sino (Mjese-cina) i nebeski Bino. Semiti u cbce vise cienjahu mjcsecno botanstvo nego suncano porsdi ubojitauplivaovoga u tropakimzemljama, a tako su Babilonjanioboiavali Sinuisuprugumu bozicu Nanu.'1 Sinaimje bio"glavar, mozni, bljestavi",ai'·gospodartridesetdana' Somas pako im je bio "veliki pokretac, vladar. sudija nebu i zemlj; Binjebio"gospodarnebaizemljedabisabogatstva,glavaroluje, vihra i poplava". Osim ova dva trcjstva Marduk(Merodah e clupitcr],

a to su oni od Misiraca doznali; nu i oni su se zvjezdaretvom zodijaknatristosestdeselstupanjaporazdielili,asvakipakostupanju sestdeset minuta

Babilonjani su s Misircima morskim putem obcili, dok je perzijski zaliev daleko u Eufratsku nizinu dopirao, te au lake iz Misira i znanoat i trgovinu vodili. Oni au dakle i zodijak od Misiraca upoznali; nu same su ga prema svojem geografskom polo~ju i podneblju preinacili. Docim su Misirci svoja zodijacka botanstva u veeer na iztoku promatraJi i klanjali im se: to su Babilonjani jutrom 0 rori radili. Oni su pako misirska zodijacka bozansrva svojim imenima prekrstili, a uza 10 predstavili su svakoj rpi svora po svoje boaansrvc i tako nalazimo na babilonskom zodijaku bogove Ru, Bel, Nuah, Anti, Bina, Samas, Sin, Nerga/, Nabu, Marduk, [Slar i Adar Najstariji Kaldejski Turanci umisjali au zemlju ozdo izdubenom kane ti ogromnc korito, kojeje poklopljeno bile i tamosnji bezdan cbuhvatilc. Na ovom korituje bio uporen ncbeskikrov. Na~emljisuzivili Ijudi, a ovaje bila octocene sve naokolo "Oceanom" (zuabJ, a u izdubini njezinoj je bilo prebivalistezloduhatminaismrti Na istoku im je bila Khursak·kurra izemlju. Nebo (anna) sc je upiralo svojim rieke"Oceana". t.]. istccna dolnjim gora koja je spajala na zemlju nebo onkraj

okrajcima

Nebo, "koje je nad zemljom kanoti sator razvitn" okrece se kao na vretenu oka brda "lstoka", a svojom vjecitom kremjom povlaei sa sobom zviezde nekremice, koje su po svodu njegovu prosute. Mcdju nebom i zemljomkolalojenajprijesedamplaneta,nekavrstvelikihzivihbiea,zatim oblaci.vjetrovi.jnunjai Na nebu je stolovao Mulge Mulge i rena kisa. bog Anna, Ninge na zemlji primaju Ell. [Hea-Oaea), na dnu bezdna

njegova

covjerje duse na razstanku sa

iivotom. Prenesene onkraj vjecne rieke, prispiju duse do podnoda vehkoga brda "Zapada", iza kojega sunce liega i prodiru u "nepromjenljivi kraj" u zemlju, odkuda se nitko ne vraca, obitavalistc, kamo se bez izlaza elasi, stsniste, gdje sesvaki dan dalje ulazi, tamnica, mjesto, gdje imae ea glad samoprah,agrezMhranu, gdje nisvjetlaviknevidisigdjetumaraspo tamama,gdjesjenePOpUIpticasvodnapunjuju"_11 I)MasperoprievodG.M.noj~.Zagrebl883_p_l08-109.

Nikola Od vidljivih bogova

Vite:>:dr. GrietiC Bun~ano

Ga.sriteu bo~stvo,

o vjeristarihSlovjena

BU imalt

Ud

i boZanstvo

Ognja

Prema

enacenju

rieCi valja

nam

auditi,

da Je ZEUS bio izvomo

suntani

I2bar iIi Bilgi. Ovaj im je bic "vrhovni svecenik ria cielome svieru" b~d d~ iagara srwe, bud d!! I?la.mti ,na domacem OgnJIstU. "Ja sam zlatni vel]1 plamen, plamen kOJllzv:re IZ .su~e trstlke, uzvliie~o ~namenJe bogova, mjedeni plameT!' zastltmk" sam, ... onaj, kcji razporedjuje boianstvenimotcemibiednimljudstvom.11 Mu.lge, gcspodar zloduha, Drug; raene izlaze iz pakla te napastuju oblike same da naskcde kOJI sika svojrm gorutJm dobra za ljude. Posrcdnikom sjedi na dnu bezdna,

bog, jer je i u njemu ~orien di sjati. U Eranaca je riee, De-:a zadobilo ~~~ protivno znamenovanje te znacI "Zloduha" kao sto "DlVOVI" u nasem J=ku,. nu razlogje tomu laj, SIO BU vriemenom Eranei postali krvni neprijatelJI lndijaneima, posvjedocuje a time su im i aogove neprijateljima smatrali, kac 1 eranski zloduh Andra, a kOJl potjece od blagoga kac i indijski lndra bog nebeski, bog, s,to r:an1 to I sVletloga upravlja

ieectrce,
je medju muce

vJes[r1lk svoJlm d~se.

a alodusi

bozanstva jndre I, Zeus [e bio

koji

dobre duhove 1 lju,d~. Om se.prctvaraJ.u.u prije sVOJlm suparmclma, Treci se rmesaju

medju ljude prcdiruc od kuce do kuce te se .uvlaee medj~ vrata poput ~.ija Cetvrti usuljaju se u covjeeje ueic. te u njem svakcjaki bole,Btl pobuditi. Kuga i groznica, utvare, sablasu. vukodlaci, more I Vjestlce bile su

=

gromom i oblacima (vupr.Al]yqJuitsl kao sto i ~~ter tonans. On je stol<:~ao na "thessalskom Olyrnpu" kao lndra na Himaleji i Ahuramazda na bnCgu "lstoka Haraberezaiti". lZeusboraSesesaKronomisaoriasima(Titanin1al Gigantima) kao lndra i Ahuramazda. Zeus oplodjuje zemlju kiscm, s. toga su iGrci oboiavali rieke, kojegruvaju vodon; (gronje)'lo?strmih.pecma, \l:a<: etc rieka Ahelous kod Dodcne. Takove neke au Grci nazivah '"Zeusovl;nl bikovi'u i "Zeusovom djecom" a vodene vile (Rusalke) bile su zeusove kceriVaruna je postao u Orka OiJpavos. Usho • 'Hffig, Mitra - niiu i "Hil.aS ~ 'Anoil.il.ov. 2. Polada. Najhrabrija mu kcerka ·Pallas"ll je pako boginja nebessa

svakozasebica,kojasupripadalaonomustrasnomuleglu 1 tako su muCilizlodusi covjcka sa svake strane, s toga muje valjalo, da potraii svecenike, daih molitvama t carolljom odvrateod bolest,:ika S toga su Kaldejski svecenicl bill pravt carobnJ~cl. Dlehli su Be na tn vrste: earobnjaci, vracan i_ ~goslo~ei, te su _gle~ali, da ~e "21o o~vratl a dobr? navrati". To su relJeh postlel bilo cIseenJem, bllo. carobJama._ Obred_l. Caranja, klerve i prizivanje bogova diomice su eacuvani u velikom dJelu, kOJe senalaziu Britanskommuzeju.21 To je djelo bilo razdicljeno,u tri knjige. ,U knjizi "'Zlih duhovaw navedjaiu se kletvc proll Zioduslma. u_ drugoJ, nalazlmo carobije proti boleeuma, u trccoj su tajinetvenl hvalospjovi, kcjim se pnzlvlju bogovi. Uz caralacke kletve,podjelivali bi "'tai,ismanc"' razlicite vrsu-vrpce prikopcane<: pokucstvoiliodielo, moCi (amuleh)od drva, kamena ih peceneghne, klPCICI nakaza i genija. Onaj, koji je ove "talismane" uz seoe noSlO, tomu n,e mogose nauditinizloduslnibogovl.Svakogasubolestmkadr.',alizacaramm,amJe ga se moglo prije iz.lieCiti: dok ga ni~~u svecenici _ope,! reeoceraf i ~ kietvom protivnom onoj, kOJa ga je uklel~_ NIJe pravo m bile liecnika u Babllonu, bil,: je sveeenika carobnjaka, kOj1 su prodavah napitaka i amuleta proh bclestima 6. U Grka. A, 0 bozanstvima Grei poticu od Arijca ka,:, sto svjettosti i lndijanci idana i Eranci, s toga ie sasm~

Onaje pravavojakinjaoboruianakopljemi stititom (Aegis), teje smlevila svojimi strielicami grdnu ~eman u CI",:oj, obi_acini, ,Gorge imenom 00(80, koja je htjela nebo pctamnjeti. Glavu nJeZlnu je noaila uviek na uspomenu toge junastva na svojemstitu',Okoglavejoj prskaju same striele: Palad~Je imala pridjev ASijv'l (iarka; sjaJna)',O.na se je bo~ila s otec,m. I prot! onaslr;'a 3. Apollona nazivali su Arkadijci nav t.J- %wv'l (sjajnl), a druga gr~k~ plemena<l)o;:~os(gatalac)_ Antil.il.ov(branitelj), tejebiobogu pridjev a po 5VOJ prilici imao je srodnostl sa assirskim suncannn bozanstvom BIlu kao ~tO Je to imao i etrurski Apul, gennanski Phol i sterv. Bel· bog 1 rimskl ApOllo Belenus. Apollo im je bio Suncanc boianstvo, koje raz~rSuje tminu, kuge; nu kad je razjareno moee tamaniti kugama 1 posa.stima, zivotinje. Apolloje zmajomorac, teJe on svladao aZdaJu Pythona5J _bolesU I ljudst_""" 1 I oriJ~sa

Tity-a", Phoibos61-Apollobiojeidobargatalac(proricalac) Rimljani su grckoga Apollona vrlo ranc 1Z Grcke u Rim preniel!:jer,SU htjeli i ani imati.tamo boga liecnika i zateoce_Kad eu ?no Perzljancl u Grcku kugu prenieli"! etc bukne vee sliedece godme kuga I u Rim,,:_81 Tilda su oni i u Rimu podigli hram grckomu Apollonu. Tako su Rimljani i dfllge

prirodno,dacemoi_u njihnaclon'.'gla,vnaboZa:nstv'.",kojasuoboiavahl IndijancilErancipnJenegolisuseJedmoddruglhodlehli To vet opaZamo u naslcvu nebeskoga boianstva Deva.·1 eolskomnarjecjulojeill:V<;,aiZEusnijeinovanZOius·gen.l'IlOS

U grckomu

"Po.ri.Jnikom;,medjubogOvailjudibioj.iAgni"

IndUana

; ~io~~;',~'~~f;~enalaz< ..
·'I)III<lod ..

u "BrilAnokommu""ju·

kr.ai"$ja(i

B. 0 bczanstvu tmina

't Mal~_ o>d lOgaMelkart 'IOdbo;;icep'oizvirc kcstnoimoHclena,Jelena-Jd.iJeli".it,d

evoje

neprijatelje

Zloduhe

sa

batakom

A_Obozanstvusvjetlosti.

Niko./a

Vitez dr. Grietit

Go.~pi~u polja i njiva, te da tjera

o vjeristarihSlo.yjena Iz toga razabiremc, da je germanska mitologija izprekriZana,atomoiemoodtogaraztumaCiti,stoauobaplcmenaveeod :~~~ daje napominje "Huldr" Huldo.ljubimica davnina bili uviek suejedi, te zivjeli sa praslovjenakom sto u miru, wID ato u

njo.j bajaju, da jasi 0 "Badnjaku" preko zloduhepozrakuidaoplodjujepolja,nebilinadarilanarodnagod;nu obilatijimplodom. Skandinavski povjestnicar earobnicom, a islandska bajka

o

medjusobom

Snorro Sturleson iz XlV. vieka veli,

Odino..
Norve~ke i danske bajke pricaju, da ju je zimom vidjeti na brjegovima ; u eumema, re da ju susreteju kadkad ljepoticom, a kadkad grdncm babetinom, kano stoje bilaJaga-babailiJezibaba, Baba, Burai t.d. TDnas sjeca na "babjedane" u Hercegovinii nastarDslovjcnsku bcginju Vidu, koja tjera zimske zloduhe sa svojim suprugom bogom vidcm U Erdelju i Banatu, tamo gdje su nekDc DakoslDvjeni bill, pricaju joste idanasonjoj, tenazivlju o.nedane lead se vee zima slegne Tiitele babelDr~ babjidani" Ovdje valja nam primietiti, da su i Skandinavci imali baga pobjedonDscazimeVidar-aisjajnDga boga "Balder" kao sto su Staroslovjeni imali svoga gorcstasa Kraka.u Kroda i Kurenta. Nordska boaansrva Odina, Baldera ; Priju (Freya) iliti 2im (Sieva) nalazimc za eudo i u Ljutickom hramu Ratare. Men; se vidi, da je i zimska boginja Koleda.u Hulda (Huldr), koja svoju postelju rastire u sniegu one src

Glasoviti Snorro Sturfescnu najstariji ekandinavski povjeatniear, veli, da su Asi [Sasi ~ Germani) ponajprije nil. istolru Dona fl'anaquisl) etanovali, a glavni grad imje bioAsagard iii As-hof. Je Ii to. bio danaanjiAzov-grad: to senemoZestalnoodrediti,nuPlinijevi ·Asiotae·sustanDvaliizaVolge. o Vanima tvrdi, da su na eapadu Dona naseljeni bili u ·'Vanaheimu". Dalje veli, da su Asi ea neko vrieme u Aziju ondasnji narodi opet prema sjeveru odtisnuli21 da su oper s vam sro u ratu, sto u miru zlvjeli. mir sklopili i svoje mudroga Mimera, a Prija (Freya) i Prijar vjetrova. o taocima Vana da au Ase u istom krenuli. u zemJju a napckon

Ddtale

su ih pako "Gardha-riki". Tu su vani svecano

taoce izmienili. Vani su primili teoce Asa Hannera i Asima je pripao "Vanski" hogati Njord sa dvojicom djece (Freyr). Njord je postao vremenom divom i gospodarom veli se N, da su se dobro razumievall u bogostovlju poducavali, 8. As; da su dobro pomavali vladavinu te i

Hulda ili Kulda voaila se je u Germana 0. zimskcm eunovratu s mlom Ovu uporedjuje Tacitus sa Izom Misiraca, te se ia tDga raeabire, daje bila Hulda kci suncanoga bosanstva, kao SIO su bila ua i Osera djeca suneanoga boga "Ra" Iza smrti suncanoga Osera radja IZa Horusa (Har. ~ehruti HarpDkrataJ Har je misr. sm t.j. sunceni sm. lZa Je dakle prva bosica, koja preporadja "Sunce" kao sto Kolenda u starih SIDvjena i Kalenda u Indijanaca. Razna germanska plemena eovu ju svakD po svoju: juena plemena "Perachta" (sjajna), Franei i svace Hilda-Berta, Anglosasi Hreda i t.d. Skandinavci su ju nazivali Fri~, a bila je supruga "Odhinncva". Longobardi Frea3] te su ju, kako Edda vell, od vena preuzeh, a to je hila stslv. Prije. (Vodna'lje praslovjenski bog, a po svoj prilicijoste je bio arijski bag Arijska riec "vande" anamenuje vodu, a Vodna je bio svim mornarskim plcmenima ok~ baltiekoga mo.~ najglavnijim bogorn, sad bili Dni german~kDga 1~1slovjenskoga pod~etla. Tako je i bog.ati gavan Njord (Njur) otec PTlJe. 1 PnJara. bio stare slovJ~n~ko bozansrvo I Vara (Vjera) bDginja pravdc I istine cini mi se sloYJenkmJDm. Njur i (Neuri) su nam poznali iz HerDdDta

ratovanje, stoga su Vani asijskog taoca Hinnera progtaaili svojim vodjom; nu da su mu pridodali poboCnikom svoga mudroga Mimera.J1 Sturlesonu veh, da su Asi u svojoj pradomDvini iza Dona u "Asaheimu" imali veliki irtvenik i dvanaest dlvova (Diar) koji su bogovima svoje irtve prikazivali Mi naziremD u tim polubozima dvanaest babilonskih zodijackih bogova (planetaJ, te sudimD s toga, da su oni tu vjeru i obicaj od Babilonjana poprimili; nu ujednD driim, da su Ase bas Babilonjani iz Azije iztlsnuli prema ejeveru.er Tu misao potvrdjuje nam I skandinavski suncani sjajn; bog Baldr (Paltar), kojije proiza§ao od babilonskoga B'ilu (Belabog-Bilbog). German; su i kasnije oniem dvanaest polubogova evcje ertve 0 Badjaeima palili. Dvanaeat noei pred "Bozieem" su oni svakom pojedinomu i;rtve zahvalnice prikazivali t.j. zahvaljivali su se starom godinom svim dvanaestmjesecnihpredatojnikanaprimljenimdarovimacielestaregodine

Prt tom su caralii gatali. Po Eddi (- Djeda - baka)61 su imali Van; svoje (Vana-runir),!] a s toga mialirn, da su Asi poprimili
sa bogostovljem iotajno pismo

muorace,a i svcje od praslovjenskih

pismo Vana ena

Vana,kojimijebogDsluzbavrlouskospoj

~"';~~i~.~.

KrokI Kuru"

od

••

kr. ",r uniititi.

ubi.i

od

loga lopograficka imena KrkonoSe.

~ Koleda Kolinda.C.l<nda. Koliada ~ .. k•. pri.SOIh frijen Sign. Irion· ijubiti y.... : :::::"'w~u;e,\::":al" voda. Vaelill ..
nd

"SnOITO Heim.kriegl •. GeigorOcoch. Schwoden.ubers,v.l.efi .. r, Hamburg]832.801.S·6 Snorrojesloiiooogo.]ovnidiQ8voj.povj.Oliponomiekimpjeomama. "0'·0 Je bilo I'Od imenom Cimmiri ICimbri). koji au do Fenioije doprU, Ie odlal. ovogo God. (BalGad) Oa .. ru IA.o•• nu) oobom doni.l;. S,avni H.rodo ... 0 Skytima "Mimer od kon.n. man. manie.ti" mnjeti mioliti, lat. memini memoria; til. 'J 8dd. S.<IIlundar I. 22.23, 70.77, 205.203, 8da von II. v. WQIzo,en 3. Schimer8 Werbong<n "ZaAssunlkedobegod.624.P'".K

je i<virati. osler. ndo ••pr. wundan. go.h. VOIO.

~ ~'::~~:;i~"" bajke ~~~:: ~ koj. baje

OIThumann.UntenluhungonOberdi<nonl.Villkerp.283

Nikola

vrree dr.

Gr1:etic Ga~piCeu

o

·eristarihSlov·ena k scbi

bila, tako da se prva hex drugoga ni pornisliti ne mcse. Vremenom su "rune'w presle od Asa i na Gote, dok su joSte na Baltiekom moru stanovali i na Norrnanske Markomane. Cim su se ovi posljednji iz svoje postojbine premaltalijikrenuli;timsuupoznaliijuznisvietsasvojimirunama.Stoga se nazivlju rune "Markomanskim Gcldaatiu veli da: "slova Normanl nazivljemo daih prozvase Kaludjer pjesme, imenom Hrabaru i runa tvrdi pismom". naime, kojirni jezikom se Markomani sruse, koje od njih, trsili do mi a

Svecenice su posebice zivjele kano ti "Duvne", te su primale samokceriodliCnihiplemenskihrodbina.Stanimjebioodkojegboianstva posveeen,auistovriemeipnbjezisteprognanika. Kimbrivodjahu sa sobom u rat bose i bieloobutene"vjesce"sa vlasima, kojesu bilemjedenimpojasompripasane Ove su rnacem uruciizhodilepredzarobljenike,tebi vodile pred veliki kotac na stratiste. Tu bi ih zaklale buducnostproricale U Germana mnogo se pazilo na susretanje nalizanjeplamenaivijanjedimaivjetra,navrutakriekaisumvalova. U Skandinavaca gatale SnorToveli, da je to prcizaelo to··Ase··nauCila. Tojebiouvarak raznih i drecanje

siedim

i koji niemaekim 0

govore, su se

da potjecu runama sc kriju

ihovjencavalei i od krvi i crieva nekojih
>

svoje sada

zivotinja,

caranja

gatanja

koja

poganskimobredima. ToistovcliioStaroslovjenima,okojimcekasnijebitigovora I gatanjeje.bilo u Germana Slovjeni su gatali konjima etc hramovima, kojim su srecu ,Ii nesreeu konje (vrance) kao u hramu u Svantevitu, u Korjenici, Rugievit-u u Takova gatalista su vee Misirci

su vjestice sa uvarkom od Vana, daje Freyja travaljekovitih,a

[Seid, Seidr Sudjll a (Prija) prva bila, kcja je a s toga ee

ka0

nalicno

~tanju

starih

Slovjena.

I stari

Germani. Dok s~ dliall.blele.ko.nJe u proricah, pash su stan Stovjeni erne Ratari Radegostu, u hramu Arkone Stetinu, Triglavu itd. i Grci imali, a u Rimljana im je to bila

kadkadotrovnih,

gotovo sva sluiba bcgovima. I E~reji su imali svoje aetecce i earobnjake, .0 kojim veil sv. pismo, da ih je pOljera.o halj Saullz svcje ~mlje, a kad mu!e doslc pred njegovom zadnjom ocajncm bltkom do velike nevolje, tad je pozvaoksebivjesticuizEndora,damu I Germani i start Slovjeni su prorice srecu! proricali sreekami, a to im je bilo glavno

baja 0 kralju "Odhinnu", da je time cudovista tvorio: ljude umarao, unesrecivao i u bolesti vraec, a tako gaje narod pravim bogom dtzao Nu Prija je uvela u Asaidrugihbo-.i.anstvatakoboginjuZivu{Sif,Siviai Zivia). Ova seje po drugi put udala za nordijskog "ThoIT<!",jer je prije udata bila u Vana, te je tame imala sina Ulara (UUer), koj; se je popeo kasnije na priestolje Odhinn·ovo. Cim se je Odin kuci vratic iza deset godina, sto ga nije bilo, mahom dao ga je na jednom otoku zagueiti. Na to je nastala tame strasnakuga, a posto su etanovnicidrzali, daje tomu Ularkriv: izkopasc mu jjesinu, odsjekose glavu, te probose kolcem prea. Takav obieaj nalazimo i u Bosni i Hercegovini, kad ima kakove nesrece iza smt"ti koga ecvjeka, 0 kojemmisle,dajevukodlak. . Bajka baje 0 Ziui (Sijia), da joj je Loke (Loge Lahe ~ Oganj, plamenl jednomkrasnukosuizgorio;nudagaje··Thon'"sgrabioibiobigasmlavio, da mu neobeCa, da ce joj pribaviti zlatnu kosu. Tu se vidi da je elatokosa Ziuia boiica Zemjana, kojoj ce zlatne vlasi svake godine narasti, madajoj kadkadaiopriisuncanaugakosu Ziva iIi Diiva i Diuicn je bila u Venda zlatokosa boginja prirode i Ijubavi. U svojoj desnicije drialajabuku, a u ljevici grozdjagoda. Kosajojje visjela sve do podkoljena. Svoj hram je imala u ra~nim gajevima, a najslavnijije bio na Razibriegu (Ra!Zeburg}.21 U Venda i Poljaka bila udata za boga Ziju (Zilbog ~ Zijbog), a tad su ju nazivali Dzieoana i irtvovalizarobljenike,

bogosluije. Po Tacitu bi Germani skinuliod stabla po neko!iko grana, te bi ih u stapice zatesali i svojim crtama obiljezili. Stapiee bi bacali na bielo platnoilihaljinutebiondagatalacpogledaouneboiizmolionekolikorieci, promatrao biljege na etapovima i prorivao buducnost. Bas take su gata]i i Radogostovi svjecenici (Svjatoni) u hramu Ratare na Dolenskom jezeru u Ratarskojzemljiu grrelicama.u U Germana su se bavile bajarstvom narccito sene "Alraune",4j koje su bivale bud na osamnima mjestima, kao na planinam, bud da su se k1atile po surname. i zemljama. Tako je to bivalo i u Kelta, a i nee Druda, koju su i Germani na to upotrebljavali, potvrdjuje nam to mnienje, jerbo Druidi su bilisveeeniciuKelta,kojimjebilogatanjeglavniposao. Germani su ime.li svoje svecenike kao i stari Slovjeni. Oni su ih nazivali "Blodgodarili Snorro (Blotstadr Blodmenn' pripovieda. - Blutstattc) a cvi Kreva-ma da su Asi imali a bozjim sluibenicima u svojem dvanaest Asgard·u zrtvovaliiite

Dzidzilja;
a tad

nu ona je bila i Morana (Mariena), jerbo su joj suju naaivali KrodollOmicnom. U zimije bila ina van

··Oiar·· iii Drottar-a.

Krodova

~i~~~u~i~:g'~;':~~~:'n~~~iq~~::. ~~·";~f~:~~~:::.r~~o!.~~i~~~~~;~~~.:
vjoiCe. "lraun bajoYitopokrina(IIUInd"",,"'I.kojim.ubajale.

~ Run. " o(Ojnopi.mo 'IColda.ti: Ooinventionelinguar.ap.

zena i Morana, a ljeti Ziva, eupruga Zijeboga, a nije dvclicna boaica zcmlje Zemjana iii Zemina znd. Zemjad Boginja proljeca je bilau Germana Os!ara31t.j. proljetnaMjescCina

Gotda.ti'S<ript. ror. germ. (om.1l69."Lin.rasquippe qui theodi..,am qUladhuc pagani. IIs"idodsiedenvreti.

",·c..rmin •• uain<:anta11Onesqueaedl.,n~1Ione •• il!l';r",a"'procunml. ritibu.in""lyun(ur".

~M«kI.nbuIlIS""litz 'I A1",un" "I. rayne _ svunalice"

i~

Erdminnehton je OIltoga. korij<njo

..;2~lZ!'Id~~$:~:n~~~o;:~~;~·:'::':~j~~G;;~~~~:::'8~~"" $"fl!i(l$l; stnlr
od"

80

Nikola

Vi!ezdr.

GrieticGlffipiteu

Ov'eristarihSlovena Aziju naime u Fcniciju, starn Babiloniju i lndiju. Morskim putem presle sve prahistorijskc bajke na Azijale, a s toga ne ce nam biti cudom, nalazimouovihgotovoistaboZanstvapoddrugimplastem.11 su da

Bozica, Zemjana je bila u Germana goth. Airlha stvn. Erda stn. lord. Ovu nazivlje Tacitus (Germ. 40) Nerllw.s te opisuje kako se vozi na kolima cielom umljom i kako ju Ijudi svecano docekuju: nu iz Tacitova izviescaja vidi se, da je bila boginja FeniCanima.11 razblude, errasan kao sto Biiila u Bahilonjana arias sin "Fomjordur-a" i Astoret (Pra-tvar, u pra

Manujearijskariee,kaostoieranski Mclonhgre. Men i staroslovjenski Mesf;!ci od sskt. rna _ mjeri!i (znd. rna lat. metior, sloov. merit dn. mcssen.), a od toga Mena, su imena mena, (Manu, mjeseca SIgn, Mane) ssk!. mas, cym, znd. mis. maonh. litv. gre. }.I~v, lat. mensis ksl sin goth.

Oegir,ll

Ovaj je

bio

zemlja) i gospodar morske pucine. Sa zencm Ranom imao devet keeri, koje eu u podobi oluja i valova davije ljudstvo i mornare. Edda baje, da su jednomAsipozvalioriasa"Oegira" nagostbu,adajenatojgosthibiloosim Odina 8raga, dvanacst sudija, a li da su bili Thorr, Niord, Freyr, Tyr Heimdal, Vidar, Vale, UlIer, Haner, Forsele i Loka. Od boginja da su tama bile Gerda, Sygin, mila i Skade je da je bilo u to] gosbi svih dvanacst bogova se je

manes.
po

menu

meseci,

prim

I Mani

skandinavskoj

mitologiji

mjcsecnoga

Frig, Freya, Oefion, Iduna, U toj bajei razabrat;

bczanstva '"Mu.ndil/are'" (Mandl t.j. mjeseCine, a da je bio brat "'Sunne'". Mani, dajebiokocijawm'"MjeseCinc"',aSunna"Sunea"'. Mani je onaj koji ckrecc MjeseCinom na mladjak (Nyc), na prvi cetvn [Rythi] i na uzbu. Manu ima pako srodnosti sa vcdskim Manu, Olcem ljudi IRigv. 1. 18. (6) i ncbeskim bOZanslvom Soma. Ova] je po Vedl~1 bio kralj gomjega neba i zemlje, gospodar Agniju (Ognju), Suryi (Suncu) Indri i Vi~Tli IVisnji),aimaojeuplivanazivotirazplod ljudiirastlina Manu-ovotac zvao se Tuisko iii Teut,31 a proizvire ad rieei Te iii De kao i DelIO = Bog, a ima svoje podrieuo ad kehskoga Teutales, kojemu su Druide Ijudske artve u sumam prinasali (Caesar). Od ovoga bozanstva 5U Gennani svoje pleme proisvodili, od toga 5U sc u starom vieku nazivali TeulOni i Tiu!on~ u srednjem vieku Thiudiskon·i lital. Tedeschi i Tedesconi) a danas Teuscbe". Ovaj naslov ima znacaj "oboZovatelja Teula", kao SIO "'Zio·va';" ISUeul) i Gothi oboiava!clja Od Manu proizla7.i i

svora, a ova gosrba biva svakim zimskim suncvratcm, gdje eu im Germani zahvaljivali na darcvim godine. U ovoj bajd nema Baldera, jerbo

on biosuncanoboZanstvo. Tho" je bic gmmovnik, Niordgospodar vjetTova, Freyrgospodar kiile, Tyr bog rata, Heimdal covar neba, Braga bozanstvo pjcsnistva i govornictva, Vida ",I mucirosti, Vali (Baal-i) vjestak na luku, Ular hrabri vojnik, Farsete miritelj, Hdnergospodar ljepote, nu ujedno i budala, Luke gospodar vetre, Fn'ga Je bila rena vojvode Odina, Freya boginja ljubavi, Iduna neumrlosti, GerdaicnaFreyerova, FullaboiicaskromnostiiotajnostiidjevicaFrigina $kadoje bila sene Niordova, od koga se brzo raztavila. jerbo onje htio k mcru, a ona na plariinu. Niord bi kazivao: da tamo ne moZe slusati urlikanjc vukova, a cna da ne maze cuti guka morskih galebova ni morskoga suma valova i taka se razstave a Skada posta kasnije zenom Odina Germani su imali svoje kucanine, cuvare, kuce i kucista (Husinge Grimm 468 i nast.] kao sto i stari Slovjeni svoje xcccne, Hiiane i Hozjanine. I sume i izvore ricke, planine, a i stabla, sve je to imalosvojeduhove i viJe(Elben,El/en)itd I Gcrmani imadu svojebajkeostvaranju ncba Leemlje i prvog eovjeka, bajku 0 potcpu. i spasu pravednika (Mannus) u koveegu itd Po svojoj bajki poticu sv; Gennan; od whorona a po Tacitu'u od Tuiska Sin Tuiskovbijase MWlllUS, a ovaj jc imao tri sina: Ynglingcu, 9a;rim·(1. To su ti bili pradjedi Tachovih tnqevona (Ingo) Iscaevona Hermiona (Hermina), a ti su po svoj prtlici Sas;, Sliev; i GOlhi taonnus je onaj iati, koji se je spasio u lnda potopa,aiovajjcimaotrisina,odkojisusviljudipotekli.JadrZim,dajei misirski "Mcncs'", koji je Misirn poloz!o tcmelj i prvim Maratan iatoga podrictla. Mi vidjamo da od Misira (Manu) kraljem Askr i (Isco) i ad

glasi1a ova "mollnisko", zatim ·Menseh"'·lodsskt.manushy<'ls Napokon izvire ad Manu i Mannen kaciu Rimljana la svega toga kaostosu vidimo

nee

Ziu; Got-a riec "Mensch"'

stvor

M,muov

U srcdnjcrn i smislu

"mennisko
duse

i melllleske'" otaca.

pokojnih

u istom sunce

da su Germani

biliobozavatelji

i mjcseca.

iostaliArijci.

B.

Zlodusi

tmina

u Oermana,

i Eranaca

bio, i Eranski unilazi u

eiela

prosvjeta

"Herodoll,192.iI93. oan:e~~::'
·'TlociIU

"'~~:'~i~~:n~~~n kelt. <uan. IEbrard II. 238·1SIgn. Eke sskl. o.>'io'OS
o.yiJv

>lVidarod .. kl.weui ...... 'i,v>:!jeli.wi... n •• aerm.2.

82

Nikola

Vilezdr_

Gri.elitGaSQlCeU

o

'eristarihSlov'ena

prozdrieti, tad biee aamraclvalt. Od toga au kazali i stari Slovjeni pomrcnj! Sunea "Vukadlad', kac etc to i danas kazu Rumunji "Vrkolad'. I Germani au imali "vukodlaka", te au ga naaivali Wahrwoif-om;'1 nu to nije ino van paklenski Fenrirkoji, kad razvali male, da ce nebo i zemlju ticati, navaliti u druztvu svoje scatre, zmijc Midgard i sinova Surtura na bogove, od kojih ce ga svladatimoeisamoneheskiotacAI/!iIldur(svevisnji atae). Toga paklenskoga sloduha au Stari Slovjeni nazivali te ce same

Ponajprije su se klanjali nebesima i svjetlosti, a to je bio Svarun, stvorac svemira i svieta; nu kao da ljudska narav tra;;i vise nego jedno bozanstvo; Svarun radja Suaroiioo (Bozic), a majka mu je Kolenda.

U ovom opaiamo panajprije jednoboitvo Svaruna, iza toga dvoboatvc Svaruna i Suarozioo, a zatim trojstvo Peruna, Trebuna i Polrole. Ove tri osobe udnlzilisuujednohoianstvoTriglaua:"trojan"osobarna,ajedinacbicem.
Ovotrojstvo proizvireodonedobe, kaoitrojstvadrugihstarih naroda, kada su misirski svecenici nebc porazdielili na tri diela, te eu svakomu dielu predstevlli po svoga boga. Takoje Svaroiievladao prolj.xem, Trebun Ijetom,aPolroiazimom Kao sto je pokojni Osor bio u Misiru u podzemlju sudijom duSa., tako je to bioiPolrola eim su Misirci svoja nebesa porazdielili na Indijanei svoga cerveroglavoga "Brahmu· u svoju

Sitiuratom.

9. UStarihSlovjcna. A.OboZanstvusvjetiosti Kao etc nalazimo u svih naroda borba bozanstva svjetlosti i tmina; tako to vidjamo i u starih Slovjena. U ovih vidimo najvisim boZanstvom Suaroga, kac etc i u ostaJih naroda arijskih. EnD vidjesmo u Eranaca Zuruana, u Indijana Varuna, a u Grka i Rimljana Urana i t.d Nebeski bog Svarog radja svoga sina Syaroiica, a ovaj je suncano bozansrvo kao u Misiraca <ORa", Indijana tnaro, u Eranaca Mithra, u Grka u Zeus [Helios] u Rirnljana Sol, u Germana Baldr i t.d. U starih Slovjenaje Svaro7~c ujcdno i Belbog, a kad je srdit znade se i cmim oolacinama omotati, i zloduhe strjelama u svoja skrovista zatjerati Tadjeon Perun,kao Svarcg stvara ilndrau IndijanacaParumga svemir ncbo i zcmlju, te je otac zcrnlju i daje zivot svima bogovai bicima, plod Ijudi, kac a sin mu Ormuzd svoj

cetiri diela; uvadjaju i vjeru, a stari Slovjeni

evoge Svantevita. Kao sto smo vee napomenuli bio je SvaroZic u znaku "Lavu" Ijcti "svetijunak" Sv~tevit, koji gera zloduhe, a toga su stari Slovjeni, osobitc sjeverozapadni, nazivali "svetim vitezom" {Svetevit - Survit], a ovaj jepredstayaostaroslovjensko"Cetuorstvo". OyogasuuliCiyalicetveroglavim"Bogom".
Na glavi je imao cmasau desnicijedriao "rogobllalostt, staroslovjenski mac, kojimje skrljacinu proti suncanoj iezi kao i ljudi, u 0 lievi bok mujevisio omasnji odugacki sjekao zloduhe, jurec occu i zimi na $vojem

je Svarozi", koji ogneva (Ahuramazda) uEranaea. On uskrisuje prirodu narod Svarozic mu je trnobog Zimijenja, Koledi godimiee

otoku

Stari Stl mu se Slovjeni klanjali u bogatim hramovima, kao u Arkoni na Rujani, Stetinu 1.1 Vineti,'1 na otoku Usedoml.l, u Jl.llinl.l,'1 na otoku

proljecem.

oacriva

!jeti poljski

i hrani

irna svoje pomocnike sa svojim alcduslma

i svoje suparnike. s kojima Be bori

Najvccim viekoma,

suparnikom a pa osobito majei mladic kad ie

i u Ratan na Dolenskomjezeru u Ratarskoj zemlji u Strelicama Suanleuitu su dizali i ogromne cerverougiasre stupove po zeml]i kao i Grci svcmu Hermesu. Takav jedan stup nalazi se u Krakow, koga su digli iz korita potckePodhorce' kod "Husiatyn'va u Galieiji_ll Volinu Stupacjecetverouglastidotrimetravisok(2,70m.). Podieljenjenatri diela:nagornjinajveCidio(161crn.),nasrednjinajkraCi(40em.)idonjc63 cmdugackopodnoije Na gornjoj i najveCoj trecini upnlicen Je cetveroglavi SUQn!euil

te cslabi, kano tistaracsjcdoglavac, preporadjati. Kad se rodi "Koledai

takodagaje Datbbog", kadje

u proljecu, Pruin je: kad [e junak i vitez !jeti, tad je Suluit (Suantevitj, branite!j !judi i "Dahisa" poljskog ploda, tad je Trebun i t.d Takovih pretvaranja suncanoga bozanstva u ra.znedobegodineimajos iviSe:nuoovimceserazprayljatinaposebnommjestu Ova pretvaranja jednoga te isroga ne valja suncenoge smatrati ronogcbostvom, bozanstva. Mi cerna onako se

pod

sesircm, drieCi u desmet roy obilatosti. Obucen je u dugaeku haljinu i opasan pojasom, 0 kojem mu visi dugacki mac_ Na istoj strani vidja mu se i ·vranackonjgatalac". Najednojstranisrupadtiiienskabozjaprilikaprstenudesnici,u znak, daje Svantevilouaiena (Vida) bila boginjaurucbeibraka. Na osrednjoj i najkracoj trecini stupa smatras muikogaadvaienskogaoblika,kojisesvacetvoricazarukedlie cetiri kipca, dva

vee uprilicivanjem tiekom razprave bozanstva po

uvjeriti, da su gotovo svi glavni narodi utvarall primjeruMisiraca,kakojetoastronomskoopaianjezahtievalo. Takojeto bivalou PraslovjenaistarihSlovjena

svoja

"Wiihrw"lrnd.tn.ri."i"'.r(virl~ovj.kiwolf_vukocllak<ovjek

C. 0 biesovima

B, 0 boasnstvima tmina

Ovjeristarih ~~I~::~:"~lse~I~~n~zi~.eroje Stari naziv tvrdili, da seje "Bika"

Slovjena i tako je vladala lia

87

danju

i

zvjeulovlja "Gundevalja" proizlaziod toga, sto su svecenici sin suncanoga boianstva Ptahpretvorio bio u gundevalja te

(Scarabe:us, s.Ateuchussacerltedaon takoinazemlji.valjasvojesvjetove, kao stc Ih valja po nebu. Ptah je bo bio srvorcem neba ] zemlJe u Misiru,

VI. 0 postanku nebeskih bceenstave u Ijudskoj dusi.

su

ga ulic.ivali sa "Gundevalja", koga

gundeua/je~m
su nazivali

glavom, a tako je sjedio na zvjezdovlju "cheper" te ga oboiavali u hramovima u

obliku takovoga ogromnoga hrusta. Vremenom preuzeo je Osor slubbu Ptahovu te su injegaodsadaulicivaJigundevaljevomglavomipostavili na zvjezdovlje tetcge imena, a bio je u isto doba i sudijom dusa u podzemnom smo se ponajprije uvjerili, klanjao da se je covjek u vidljivom euncenomu svojoj djetinjoj dobi boaansrva, i to u

Misiraca bogu Ra, u Fenlcana Adonu-Ra, u Babilonjana nu (B,;lu, Bel), u indijanaca Indri, u Eranaca Mithri, u Grka Apollonu, u Rimljana Jani,11 u Keha Bealu, Germana Baldurn, ustarih SlovjenaBelbaguit.d Time vidimo, da se je covjek klanjao same jednomu bozansrvu i to bogu svjetlosti, bogu dana i Ucta; nu do mala izkusioje oprjeku svjetlosti i tmina, dana i noel, ljeta i eime, a osim boga"Sunca"opaiaojei MjeseCinu, kojoj je podiclio sluzbu zenskinje i supruge suncanoga bozanstva, a tako posta u Misiraca bozanstvc "Mjcsccinc" lia (lsis~Asel), u Fenicena Astoret (Astarte), u 8abilonjana Is/ar, u Indijanaca Soma, u Eranaca Maonh, u Grka Artemis Hecate21 u Rimljana Diolla lucifera, u Kelta Belesamis, u Germana Nanas,ustarih SlovjenaBiozuna. Sva ova gcnska bica oplakuju svoje muzeve u bejkama, kad im stradajuodnoenihizimskihzloduha Time opaiamo, kako se je covjek ponajprije klanjao jedinomu bogu nebeskomu,a maloizatogaklanjaseidvjemadvoboianstvima, a post c ce i zlodusitminasvoju snagu pokazivati,ctotisekJanjai trecemu bozanstvu DoCim je izvcrnc Osor (Osiris Hesirf] u Misiraca danje suncanc bozanstvo, a nanocnc: postaje smrcu: Osor notnim boianstvom, a rza danjim. Netom je Osorov brat i takmac mu Typfwn (Set) bio Osera usmrtio, mienja o~ ulogu sa svojom Zonoin lZorn. ad sada vlada ova danom te ga oplakuje Tllm).JI Prema svakoj ] iali tomu za njim, po.dielili dah po a on postaje sudijom duSa zvjezdari metnuli u podzemlju i nebesa au na (Hesirina dvoje zvjeroje i

bezdanu (Hadu). Kad sudakleMisircipodielilinebesanadvoje, sjediojeOsornazviczdi "Antares-u"uzvjeulovlju "Skorca", a lza nanajsjajnijojzviezdi "Aldebaran"u na"Bikovu"zvjeulovlju
Tako je zavladaJa ova po smrti svoga muia pro/jdem i ljetom, a pokojni Osor asncm. Predcclrno sebi sada proljetno uceemje nebo, pa cemo na iztoku opaziti zvjezdovlje"SkorkailiStipa.vca",a nazapadu "Bivcla ili Bika". Promatramolipakoproljelnonebojutromranoprijesuncanogaizhoda: tad cemo na iztoku smotriti ·'Bika" na kojem pociva Bunce proljecem, a na zapadu opasamo "Skorka", n~ kojem sjedi pok~jni O~era. Sad ce ov':-i jos pnje euncanoga izlaza utonuu u "suton", a Ea ce danJU nebo preplov!ti na Biku:'. S toga rezloga su Misirci uiicivali ovu boginju e krunom, bikovim rogovuna I euncemm koturom na glav], a Osaro, kOJ] je zapadao vee Jutrom rano u podzemni bezdan /Hades), toga au uiicivali "gundevaljevom glavom". to je tamo bio sudcem mrtvima Dok je Osoriivio, bio je on i suncanim bozanstvom, a po smrti njegovoj je to postala Ita. Mi opezamo u tom uosobljenu oprjeku svjetJosti dana i notnelmine,iiuofaljelaismrtizime ad toga su se razvila vremenom dobra boianatva svjetlosti i zlodusi tmina, kako vidjesmo U Misiraca Osora i Typhon" (Set), u Fenicana Adona i vepr~ Aresova, u Ba~ilonjana au i A1lI.l, U lndija:,aca tnaru i ():mn~ u Perajjanaca Orm!JZdn ] Ahnmana, u Grka ApoUoJ"lu I Poseidonu, u RlmlJana Sola i Nepwno, Slovjena Belboga Smn u Germana i Cemoboga. Boldura (Phol) i Hoed"ra (Hodur), u starih koje

su misirski svcje

svecemci

Osorovanijeino,

van uosobljenozimskoSUnCanobotanstl/O,

polovici

bozansrvo.

Oscra

nJ.anu"je b;oirvomo •.Yn~ano botan.,..", dvoobr""n;JanYsje p",.IBvljaogodinu lkemZlme!l.l"lB,<iana!noe! ~ Sestra Apellono'"R·An~m;." ; D;ana bile ay i.toga :maka, a Dijana kao da ""amenjujeJanOVl.!'.nutj.Mje .. Cinu, ~ Hes.;ri.Tum_ po"ojn; 0..". 0,,:,' ..., i mj.",no ;me !<ojepetje"e od o.irisa kao ; lia od

I"dfe,...

d,ulikim

umara zloduh Typhon (Set); nu lia radja iza smrti svoga supruga mlado suncanoboianstvoHora,71tuceseavajodsadapomaljatisvakogajutrana nebeskomprOZOTll,dauskrisinanovocieluprirodu Parodjaj Horusa pada upravo na zimsku sunovratinu; nu eve mlado suncano bcdanstvo svakim ce danom rasti i kriepiti se dok ce se napokom u

~~~;:,~~~:~eu Cr. ~ !madu 'sl poO"je,lo .

.~~~ij:in;:J~.o~~I~:,~~r·t:·t~:t~:~~eis~:e:~'.~O!og::d·;:o~a:

Har·pt<:h,u,i"s;n

Nikola

vsee

dr. Grietic

Go.!ipiull pako iz pocetka unistuje poJjski majku misirski R, suneanoga svecenici

OvjeristarihSlovjena na biku, a kasnije na kolima. I zioduh plod i njive u svcjem gnjevu. A tako

89 Civall trci na biku te nalazimo i misirsku uprilicuju bozanstva proljecem Apis-ovi

Misiru tako oknepiti, da ce biti !jeti silan i snaian kano ti /all. S toga su prozvali Misirci ovo zvjezdovlje, na kojem poeiva sunce u srpnju "Lavom", a na ovom je od sada poCivaJo i suncano botanstvo Horus. Ovaj umara sada i osvecuje krvnika svoga otca "Typhona". Kako su misirski svecenici bili najprvi i najostroumniji toihnukalaivjeraivedromisirskopodneblje;takosuonibrzoopaziIi, zvjezdari, a na da

bozansrva liu. na zvjezdov!ju ·Bivola" a nju kravom, kao i staru majku Neitu suncanoga nazvaJi su Misirci pravim s toga, Sto ono cdatlc

lezi na nebesima izmedju zvjeZdja "Bika i Gundevalja", i to profjecem upravo tjemenu ncce . zvjezdovlje "Lava". Ovo ce u Misiru !jeti sjajiti u vece, a jutrom ce u svojem krilu osvanuti opet sa naj7.escim i najzarCirn suncem. Misirski svccenici poznavall su ljetno zvjezdovlje "Lava" vee od sinjih davnina;jerjenanjemodnepoznatihvremena Neithstolovala,staramajka suncanoga bozanstva ·'Ra·'. Ovu su uprilicivaliponejpnje kravcm, koja radja "Sunce"; nu posto ce sunce u Misiru u zvjezdovlju 'Lava" najvecu :regu prouzrokovati, to cc i majku suncevu, koja sa svojim sinom na istom zvjezciovlju stolujc, ulicivati "Lavern". S toga su ju uobraiavali IOllOm djellOjackim licem, a to u je bila misirska Sfingo (Sphinx). Od kada se je rodilo novo suncano bozansrvo Horus, od tada su paCeli rnisirski svecemct i kraljevill smatrati priliku S[lnge uobrajavanjem Horovim, dccirn su stare bozanslvo Ra zametnuli a Osora usvojili, a mjesto stare bosanske majke Neith poprimili su mladu majku Horovu iiu. i tako su od staroga trojstva uprilicena u Sfingl(Ra, Neith i Lav) stvonli novo trojstvo (Osera, lsi~, Horus). _Ook su Misirci pocitcvali ono prvc bozansko uprilieavanjc. dotle su I Sfingu oboiavali, a kad su poceli u njoj razabirati nckavu ncman i kad su vidjeli da za nju puk malo mari, odtada su ju i svecenicizabaciliinovotrojstvostvorili lstim nacinom su i Babilonjani svoje stare trojstvo Samas-a21 Bine"lpretvoriliu.asurskedobeu novo Bilu, Anui Nisroka(Nuah) Nisro~je jcj Babilcnjant .gotovo ona. ista nernan, kao ~to i misirska pndodahlsuneanakriiaib!volskerogove! Sfinga. sarno Sin·ell sto su i

Zvjezdovlje "Bivoia'· prikazujczgodnodobazaoranje. Ova zivotinja posrala obhodi i litijeu

Je vremenorn

bozanstvom,

kravu raznih
i Baalt,si·ino

Misiru i lndjji upravou profjemo doba. Odatlc utvaranje u zenskih bozansruva, kao Nelthinoiliinou Misiraca, Astoretino u Fenicana, ISlar-ino i Bilit-i,w u Babilonjana. Ajroditino i

Herino u Grka, Bioz!l'lino u starih Slovjena. Sve su sc eve boaice bud utvarale u kravu, bud su jahale na svojoj miloj zivotinji. A tako su se utvarali i suncani bogovi u bikoue; cno Osorova dusa polaai u bika Apisa, a s toga i oboz.avanje Apiso u Misiru nazivljuibozicuZoru(Uslws)pastirioomkravica starih i lnidiji (Gouinda, Gouam). U Vedama

U Fenicana nalaais Baala utvorena bivolom, u BabiJonjana Belu, u Slovjena Belboga. Sva ova utvaranja suncanih bozanstava u "Bivola" proizlasi ad Misiraca, kojisu proljecemopaialiu vece zvjezdovljet'Bivola" nazapaduiza. sU[lcanog zahoda_ Taj pojav su oni rumacili, kako rekosrno, ~godnirn vremencm za oranjc; nu Babilonjanima nije moglo to veecreje opezanje imati istc znamenovanjc radi istocnijega i sjevernijega poloiaja zemlje. s toga su oni vecernje pramatranje ovoga zvjezdovlja preokrenuli najutrnjc posuvanje svcjih bceansrava i take nalazirnou Babilonjanadanje trojstvo Bilu, Anu i Nuah. Bilu (Bel) sjedi jutrom na zvjezdju "Bivola", Anu~1 na ·Gundevalju·', a Nuahu na "Lavu." A tako su stvari!i Indijanci svoje trojstvo Indram, Somom41 i Trailo.nom ITrita),5! Perzijanci svcjim Onnuzdom AhrirrulJUJm, i Milram, Grei svojim Zeusom, Poseidonom i Herem, a stan Slovjeni svojim Perunom IBelbog) Trebom (Vidom) i Pokolom (Cernobog) I takoje mal ne svaka vjera tefila za "trojslVom", jerbo je u njemu nazirala usavrsenstvo svoje. EvokakoceuzkliknutiindijskipjesnikKaliddsdo! U "trojstvur si. riBozc jedinl. Asarnnikadn·jesinit'cesbiti Bio Cilia, Vishnu iIi Brahmo'l Svakiod Vas "trojstvorn" sc pomalja!

J Jevrcji au imali slicnu utvaru, kako rekosmo, a toje bila Cherub.er "Cherub" [c .bio u Jevreja simbolic~ pojam bozanskog cuvara u obliku lava, orljima krihma, Ijudskom glavom I bikovim rogovima koji prenasa po nebeslma. prjjestolje -ianie-ooo. U njemu su nazirali bozansku snagu. mudrostlsvukudnuprisutnost. Kac sto su Misirci urnisljali i utvarali suncano boiantvo "krilatim ko~urom": tako, ~u i Indijanci draali, da im ~'Vishnu'· hrli zrakom na sjajnoj bozanskoj ptici ·Garuda·'61 Tako Jasl I grcki Ocecncs na orolaw i Zeus vijekom milujc svoga Ijubimca orla pticu. Indijsko suncano bosanstvc juri " Dunk.~

Ha~,::,:;~~~.

;uo;::.uvojem . 'Jaju
I 74.5, Aun. ~'alj

Thelmosi. IV_ie dao

ukle. .

,i

prod

Sjingom u Memfi,u "Horns

=:d:~a~=~~:rutrU::£:v'~ri~:1il~'; arapUim Harud
.. Caru~ .rodon ..
(i

loSin-mjeBO<!in. "Bin.!romovnik

~:r~;:;~t~u ~~: ::;;:t;:,~'~

Maru~1 i .nAti onti_la.

90 Ali Misircima podncblJanukala

Nikola

Vi(ez dr. Grte!i~ GaSp/tev eama priroda dala i narav povocta.

o vjeristarih

Slovjena su u

d~ brza nije bilo dovoljno trojstvo: ih jc- da stvaraju i "cetvorstvo" povodnja motrahu misirake svecenici nizine

Arijci tame prispjeli, ,oni su is_~inabog Dravide svladali; nu vjeru njthcvu vcbm d,elom poprimili. U Indiji promatrahu I oboZavahu evoja boaanstva vece kao lzhodom i u Misiru, su docim su to Arijci lndijom, u poanatl obavljali jutrom pred suncanim

U njih_ie svakogodisnja "cetvorstu" Itoovako: tim je Nil zem.lju potopio,

Nilom nebo

vecernje

te cpazahu

Cim
medjusobnim

naistokupozna.lolmzvjezdovlJe·~v~·,anazapaduzvjezdovlje,nakojem u.ovodoba~lva .• Sunce._,!ojel.blorazlog,:§tosumisirskisvecenicii zvjeadari nadJcnuh ovcmu ZVJezdov~u tme "vodenjalC' iii ti "ko!Ju"_ Oni od sadaveljahu,daim"kova"saljetoliku vodu u Misif,a time su razumievali zloduhaikrvnikaOserova-Sela(Typhonaj. Taka su post~vili Seta na zvjezdovlje "vodenjaka" i podielili nebesa na ceun diela, I tako jc vladala lia proljecem, Horus ljetom, Osera jeseni a Set zuncm; nu o,vdje nam valja napomcnuu, da su Misirei prerna svomu ~neblju lubli sarno tn ~obe godine I ,to dobu poplave, od 21. lipnja do 21 ~lStopada (sa), dobu prolJcc~, zctve,od21,velJaccdo21.hpnja(semu). 1 indijancieuIucif proljete (uasanta), ljeto od 21. Hstopada do 21. veljace (pre) i dobu i to su drialill

Anjci prevladali trvenjem stopile

tim su sc i vjere sukobile braman ski sustav. Stan suncant

i

arijski bogovi Pargangu i Tra;lana zaboravljaju se, a tako i fruira, a mjesto njih izticu "Brahmani": Brahmu Vishnu i <,:'iUlLPoeetkcm su ova bozanstva znamenovala zvjezdovlje, na kojem se je suncano boaanstvo pomaljalo, tako CiuQ na zvjezdju proljeca, na "Biku": vishnu na zvjcidju ljeta, u .Lavu'"; a Brahma ria "Skorcu' (Scorpio), u jeseni. eim su poceli arijskim obicajem promatrali nebo prije osvuka, tim su i preokrcnuli znaca] ovim bozanstvima. Civa postaje zimskim zloduhom, a 'Brahma" zauzimlje mjesto njegovo, te ga 'Brahmani" od sada utvaraju cetverc-glavim boianstvom, kojepromatra sve cetiri strane neba i tako prelase od troglavoga rrcjswa Trimurti na cetvero-glavo "Branmc", a arijskoga Vritru au time zabasurili, tvrdec,dagajclndraodavnapogubio U eranskih Arijaca nalaaimo ponajprije najgJavnijim boianstvom svjetloati ZaruQl1Q od koga je potckao i indijski Varuna i staroslovjenski SVWWla, a imali su prije Zoroastrove dobe i suncene bceansivo Mithru i zloduha Vritr. Pobjeditelj ovoga zvao sc verethraqna, kao sto se je mao i Trila ili Trailona u Indijanaca, -Vrilhragnom", Zmijomorcem je bio dakle u Eranaca Traetaona, Slaro Indijsko bozanstvo Indru su pretvorili u zloduha Andm. zcrocsrer Je pako stvorio trojstvo Ormuada, Ahrimana i Mithrasa, a paklenskim zlodusima je odredio Mulge-tu. Istim razlogom i Orci su poprimili cewerswo Bogova_ Zeus sa supugom Herom pomaljao Sf jutrom u proljeee na zvjezdovlju "Bika", a Poseidon na zapadu na zvjezdavlju "Skorca": "Apollo.\" sjedioupadzemlju je srotovao na tjemenu na "Vodenjaku". nebesa u znaku "Lauu", a Aresje

izpocetkasamotridobegodisnjekaoiMisirci, (gnshma) i zimu (himantaJ, a prcma lutiii dobu

tomu

I.tri gl~vne, svetkovine; nu oni su kasnije ljeta ~l_'~OVl.tudobu (uursha) i umjerenu OkOpnjlVanJaledaisnlega(sisra).

prema svomu podneblju iza (sar-ada), a iza zime, dobu

~im su Misirci, kako rekosmo, svoja nebesa podielili na tetiri diela, a tak? I eloduhu Seru ('TyphonuJ uslan,ovili mjest~.na nebesima, etc ti uvode i IndlJ~ncl zloduha V~~tI"U u _svoJu vjeru. Odprije su imali radi istocnjcga polozaja zeml,e AgnlJQ (Ognjl) na enaku "Ovna'", fndru na znaku '"Raka", Ja:nu upravo 0 jcdnacbi dana jeseni, u znaku mjere. S toga je fama mJe.r_o~ . u ruci te fI_ljeri dusam grtehe. Zloduha Nimtu iIi ti Suryu sa su

.~mlsIJ~h na zvJezdovlj~. Kozoro~1U- vremenom su mjesto Nirrite iii ti noenoga s~nca, Surye postavlh na zvjezdovlje ·skorka"21 Vritru (Vitar), a suncanc boz.:mslVo Indm upra~o na _suprotlvnu stranu nebesa na zvjezdovlje bika, r takojc bic lndea danjc. bceeosrvo, a vntra nocno, Vrilraje bio neprijatclj Ind~~~, koga J~ ~n muruevnom stnelom na tie erusto. Vrilraje u Indijanaca upnhcen,l ~!lm vjetar J.ugo~padnJak (mousson) kao sto je izvomo i Typhonn bio u ,M1Slru_ Vntra Je bile lZVorno anjsko boianstvo. Na zvjeZdje "Lava" pos~vdi su "Brahma,ni" svoga "Vishnu','J koji seje upriliCio polulavom i polucovJ_ckom_(Marasmham),SI a "Brahmi" au podaJi sluibu ·sudije dusa" kao sto je to bio pokcjniOsnjl Indijancisu obciliod tako i sa Babilonjanima. Semiti, a i vjera imjc

Uprilicivali su ovo cetvorswc jednim boeanstvom i to cetvero-glavim Nermcs-cm. II Meni se svidja, da ovaj potlcc od misirskoga Hennanubisa. ovajjebioposlanikomboianstvenimkaoionaj

r

Ovdje nam je primietiti, da su Grei vrto pomnc pratili misirsko zvjezdarstvoi pronalazke njihave. Misirei su imali naselja naotoku Kypru i maloj AzijL a csobuo u Kilikiji. U Homeru Sf spcminjea u ovoj zemlji veliki grad 'lhebu", po svoj prilici naselje misirske Thebe u gomjem Egiptu. Bajka veli: "Stanovniei Kilikijske Thebe bili su Karlmejci, potomei Kadma;31 Kadmovi roditelji bilisu Fenicani (AgcntoriTelephassa), aOjcdovi Poseidon

Nikola U lipnju su vidjali

Vitezdr.G,zeriiGaSpiCeIl "prosinac/w" zvjeidje, u kojem eu kozoroai u Misirsku narodnim na iz

a vjeristarih

Sloyjcna

Hobasinskihgora, sto radi zime, stc radi tropske kise ravnicu,aswgasuiovozvjezdovljenazvali"kozorogom" Na taj naein je postao nebeski suor (wdijak) kolcdaromuMisiru Svatko je mogao spoanati svaku dobu godlne vecernjanebesa,aiprostipukjetakorazabirao,kojimabogovimavaljalose jeukojojdohiklanjati Uzbogovenalazilisunanebesimairaznezvjeradikaostovidjesmouz liu bivola na istoimenom zvjeZdju, uz Hora lava, vcdenjaka seso, a uz ovna kasnije auncanc bozanstvo

silazili pravim

3.000 god. pro K. Tada se zvalo suncano Ooianstvo -Oser·Apis-, sto su Grd prozvaJi Serapis~mDanasnje proljetno ravnodanje pada vee na konac zvjezdovlja "Riba··, a to znaci, daje ad one dobe presla tccka ravnodanja od pocetka. do.svrsetka z~jezdja 'Ovna'·ldaJepreslavecuznak·'Rlba". I(ad je bilo ravnodanje na "Bib·· znaku i da je prekcracila cielo su uveli zvjezdovlje oboZavanje

samim

pogledom

··Ovna" Misirci

uz Osora skcrka, Ammon- Ro..

ua

·Ovna" u "Thebama" i "Mendes'··u, a suncano bozanetvc slovilo je AmmunRa, a Grci ga prozvase, "Zeus·Ammon" (Jupiter-Ammon). Serapisa utvarahu bikovim rogovima, a Jupiler-Ammona ovnujskim, a tako ulicena nalaais i Aleksandra velikoga na novcima sa ovnujskim rogovima. Uvod Mendenskoga god. pt. K i Tehanskoga bogostovja ·Ovna" pada oko 1845.

Po~ljedica je tomu bila, stc su sve ote aivctinje u misirsku vjeru uljeglje i to prostom mijilju, da se oti bogovi utvaraju u svoje najmilije zivotinje i tako ti nastaonaj izrod ljudske maste u Misiru, au Indijiposlaod toga vjera setenja dusa u zivotinje. Covjek u svojoj djetinjoj dobi u svasta

ce

Kao sto se je.Aleksander veliki ~itio ovnujs~im rogovirn. take kitili i nasljednici a poimence vcdja mu "Lyeimachos", a tako germans~e cbcaavanja Oblcaj vodje nakic.e::.e kacigam "Tura" u SklUJ1. s bikovim rogovima,

su mll SC vidjamo i ad

a ovo police

povjerovatiaiu najludjestvari, stogasejemisirskavjeranasvcstrane sirila, a osobito u Feniciju, Babiloniju i Indiju; nu u svakoj od ovih zemalja svecenici eu preinacivali misirsku vjeru po svoju i to prema svomu podnebljuipremastarojvjerisvojoj. Daje biloigrdnatrvenjamedjuvjeram, tostoji: nu velika riba malu jcde, kao sto to nalazimo obcim zakonom u prirodi. Misirska IIjeru je ipak svojzigutisnulasvimvjeramstarogavieka Suroviji su narcdi misirsku vjeru preustrajali surovijim nacinom a prosvlcujenijiblaaim ISla toeensrve nalazimo u Misiraca, Fenioona i Grka sasrna

nosnjeinakitarogovaproizticeopetizMisira. i bogovi I troglavi -Nwl lavoliki ·'Bal' i mitre i i

lia(!sis)nosilajevienacsastriiebmuvisbikovljimrogovima(Hapija), a izmedj~ rogova stajaoje .suneani okrug. Tako su se crtali H~lho"'.ltd., a t~ je preslo 1 na Etiopske EtlopsklkumirlmaOjenaglavirogovesatrikotura bogove I kraljcve.

raancvrstna znacaja Sravnimo suncana bozanstva Osora, Baa/a, Bela, Indru i Ap%na, iii ltu, tstaru i Aslaru sa grckorn Afrodiwm, te cemc se sgraiati, kako moZe sebicno:scu Ijudski urn grdno zabaaati stranputicom. U Misiru je priroda i podneblje i zvjezdarsko promatranje nebesa stvorilobogove,akaostoimsejeinebokrozvisehiljadagodinamienjalo, iakosuoniiprednostpodavaliraznimbo7..anstvimancbeskogasvora Da se i nebc mienja u vise hiljada godina poznati je astronomski zakon, a tc valja o vjekovitom premicanju tocaka izjednacbe dana i nob proljeccm i jeseni i sunovratine Ijetne i zimske. Dani ovih tocaka na godisnjem putu oko sunca protieu iz astronomskih uzroka proslogcdisnje toeke: take, da ce zemlja prispjeti svake godine za 61·7 sekunda prije na svoje mjeeto proljeca. 1jeta,jeseniizime,negolijebilaprednjegodinc.Ovo ubrzavanje ce iznositi aa 59 godina cic jedan stupanj suprotivnomsmieru,negolisezemljaokosuncakrete. puta i to u

Posto je memfljski i heliopolskl (suncogradski) Hapija i lenicki mendeskiovanrogatbio, aisviglavnikumirirogovimasehasili,tosutaj obicaj i kraljcvi i svecenici raznih naroda poprimili i rogate krune nosili;jerbojepreslouobicajsvc.stojeodboianskogaporickla,·'rogatim" prcdstavljati,atojeznaeiloimatiboianskumociporieklo.Stoganalazimo ubiblijitrtvenikMojsijellrogatim,llakadjeonsilaziosagoreSinaja,dr±ec

dvie ploce slljedo&:ms!va u rukama, vidjeli su sinovi Izraela "[adem comutam eius".21 0 Babiloncima znademo, da su se i oni svomu rogatomu Beluklanjali Misircisuviekoveiviekovesvojanebesamotriliitakopopravljalisvoju vjeruitoksvojegradjanskegodinepremaastronomskoj Osobitu paznju podavase psetom (sopt),jcr je cna javljala kako'ro pogibelj. Posro je

sVJethca~ JC .zapadala JZa evjezdovlja -eue-. razJasnj~vahtJ?,e,stosu tvrdih,da "pseto" mora je ona bila milicom bosice jze. Tako su bili posveceru Osoru "kano biser" izmedju lzina priestolja

=,

zviezdi poplavu stolov~la

"svjetlici" {Sin·us}. Nazivali su je Nila, kac gto Iaje pseto, kad osjeca na zvjezdovlju "Bika" a "zviezda to .su taj poj~v sliediti gospodaricu, MISlfCl a ume

"babini stapi" "Oricn-Sahu" na "Biku" i izmedju zviezde

koji blieiite "svjetlice"

U 590 godina lznasa to]O stupanja, a u 21.240godinapreteciee svih dvanaestmjesecnihznakova,jeronotrebasamozajednozvjezdovlje2150 godina Pred 4000 god. pro K. stajaloje ravnodanje U zriaku ··Bika·· a upravo u one doba su uveli Misirci oboZavanje bika "Apisa", a misirski povjestnicar Manethon, sveeenik hrama ana (Helwpolis), izricnc kate, da su ga uveli oko

Ova zvlezda danasnji ··Sirius··, bila je najznamenitija po Misirce, jer je nj~zinim izl.az:'m uz euncem kotur pocimala se poplava Nila, a to je Misircima otoi pocctak godine "Mo..,. II. &1. 37. 25; gI.38. 2 ~ Oo,..je naol;kao "",rna ,.k'l~ Exod.

gl.

34. 35 Mo..,....

d.;.ma .... kama n. Cel~.

'IOdtogaM.,"ljuF'/iomtitajbl"JldanOS!ernod03tar,,_Ostern.

Ov'eristarihSlov'ena Svrs~taksvetkovinapastirskomu koncem veljace "Sircpustom"; svecanost Svetkovine VasilijcmiVlahom Svetkovine pastirskomu 'Lastara' bogu i svecar volosu dani)u Sirinu uvrstila Sirin·Jefrem iIi Velesu znak,

101 je u svoj koledar sjeea nas na tu pastirom bcsanstvo

nu bogu

zabiljeiilaje da je suncano

(lastavicini

VII. 0 prielazu poganskih svetkovina starih Slovjena u krscanske.

(Svaroiie) lastavicom naviestilc svoje leta; oznacivala je crkva svojcm "Blagoviesn" a mjesec osujak iIi "lastujak" imenovalaje "Blagovjestenskirn''. Start scmitski obicaj posta boZici "Sabatta" (MjeseCini) i Ramadjan poprimile su obje crkve sa 40 dnevnim postern (Quaresima = Quadragesima =koriama]. Pogansku svetkovinu prikazivanja prvjenaca profjeca, kano ti cvieca vrbieinih1l grana sa macama bozici Vesni u starih Slovjena, a u juinih naroda paomskih i maslinskih grana, nalazimo obiijeienu u "Cvietimat.a Prcslava proljetne bcfice "Mjesecine' padala je 0 denesnjem "vazmu" (Uskrs), koju Niemci idanas nazivlju "astern" od staroga naaiva isle bezice Astara". Ovoj klanjaju se i danas pravcslavni devreji, Arapi, a po imence Turci, svojim "Ramazanom" i imom joj "Kurbanom' (Bayram). Ovaj pada, oko dva tjedna iza nasega nedeljui?aproljetnogaustapamjesecine "veama": nu i ova svetkovina dolazi na prvu i

i

Ovdju ce bitiumjestno,daprogovorimokojuosvetkovinama Rusalja Jon"la bic je pastirski bog i to bio "Eraiezin'" u Litvana. Ovi su 'Gradunicn"' (Oardunithis),JI cuvara cuvara tcladi (Kurvaiezin)-Kravajcina. Ovce ijarad Krmaru (Krcmara), imale su cuvarom Sirina (Siriczus"" a govcda svoga Volosa iii Velesa Sirica],

"Jarila"

svlnje

svc]u

Nocna proslava profjetnoga bozu re darila u starih Slovjena cstavfla je u narodu tragova u noctnm sastancima u o';i GjugjelJ dana. Ova svetkovina padala je u jusnih SJovjenau istodobasaRusaljamaislavilasejeslicnim nacinomproljetncsvetkovinenaslovom"Dionysieminores U proljecu upravo oko blagdana "vazma" (Pasha) svetkovali su start Slovjeni,atakoi HrvatiiSrbi,svojeRusalje Vazmeni blagdani padaju u prcljecu prema tako,da lma godina, u kojihceGjurgjevdanpastinajranijeu Stogajccrkvabriznonastajala,daseoviobicajiiznarodaizkoriene. prvom ustapu mjesecine, "velikipetak" mieiiati sa je dokazao,

Staroslovjenske Rusalje [ksl. Rusadlje) nc smijemo romanskimi "Rosaria, dies rosae, rosationis" i t.d. Tomaschek'l dasuovesvctkovinepadaleljetitedasuimaleznamenovanjaprilazaljeta.

"Urhodop.kihPomak.awvu..,·urpice"(_vrbjoeJ "U Primolju _;.to "MaolinO\'a nedj<lja' "I.itv·soidao-0l"'da. 'I Tomo""h.k. Ober Brum81;8und Rosalia v. S;uung.b. d. k. Akad. d. Wi"",n. ~h;1. h;.,. CI

102 U sjcvcrnih

Nikola Slovjena

Vitez dr. Grietit bila je proslava slicne

GaSpiteu Rusalja u proljecu nu maIko oni kasnije i

o vjcristarihSlovjena

103

to oko"Ouhova", radihladnijegapodneblja I Orci i Rimljani su svetkoveu

svetkovine:

BU obavljali

svoje "Oionysiae", a Rimlja~i s,voje :'Sachanali.ae Ove svetkovine prodaze ea I~ Misira 1 Indije. razaircn Sivin kul! raablude l.j. Lingam - Phallus

j Saturnaliaetmnogo prije U OVO] scmlji bio JC vrlo kult - Diwa-nishi lll6vu~oS

opacine. U vefjacl su slavili svecanim obredom (Amhesterijej kusanje villa, a tada su se oojencavaf prvim cviecem. U oZujku (Elaphebolion) drzali su i gradjani svojc Dionizije. Na ovim svetkovinama su se sene i djevojke zakrabuljivale srnecom, jareeom i jelcnskom mje:iinom. Ovaj grdni obicaj nastojalajecrkvatimeizkorieniti, stojeovesvetkovinejakozabranjivalai upravc u one doba uvela u kolcdar zmajomorca vheza sv. Gjurgja. Ovaj je dakle onoga zmaja (Bakonju, Dionizija i Jarila) urnorio, koji je zderac djevojkc. Ltako je crkva postepeno odtisnula i Bakonju iJarila svojim sv Gjurom, a samo nas mjesec". Svetkovina bogu sjeca serve na ota vremena (Sv~tevit) "Gjurgjev-dan" i zrtve (kriesovi), i "Gjurgjevski koje su mu

- Ziovvu~OS OvajjebiohoZuranociizime,tesumusvetkovineizvornopadalezimi u anaku "jareta" (kozorog). S toga su mu bila jareta,

srne

i jeleni

mile

iivotinje,akadsuga"hvalospjevimasJavili,tadsejepjcvaCimabiloobuciu jarecu mjcsinu, da budu kao Satyriu mili bogu. Ovaj obrcd zvac se TpoYl'lliia, te su njime driali opiela Dionisiju kao Misirci pokojnomu Osoru Vremenom je Dionisije u Grka uskrisio, te su ga postavili u proljeee na znakBika,atomujerazlog,daseonodsadapretvarau proljctnogabika Od sada se pomaljao proljeccm u anaku "Bika", a od toga muje po svoj prilici i pridjev "Bakhos".~1 Ova nec jc prasemitskoga Iavora, a po svoj prilici imadu mu i svetkovine ce u Miairu svoju kolievku Bakoue svetkovine u noel su lie obavljale, jerbo su u Misiru nocu nebo promatraJiisvojesvelkovincudesavalipremadobigodine Pocetkom mjeseca svibnja upravo u znaku °Bika" opaw.Ji su bas na tjcmenu neba ZJ_1ak "Mjere Hi Tczulje" i zimi zviezdovljc "Skorka", a n.a zapadno":, ob.".. rJu zvJezdovlJc o "Gavrana" i -cese-. avo nocno promatraoje neba razjasnjujc nam sve pndJeue Bakoue. Od zvje7.dovnog znaka bika nazivlje se Bakc/ws, a cd nacnc svcrkovinc jc Dionysije. Bik umara ovomu ·Ampcla··; nu Zeus je naredio, da trs (cokot) izraste iz ljeiiine njegove Ampelos i Kunlharos su peharnici Dionizija, a prva riec znamenuje vlastitost trsa 'viueavost" (Curtius 359), a druga "pehar" t]. gre. KOvrOpos,31 misir kanopu$ (Zara od vina]. nosill su Misirci proljeCem u obhodu, a pn svoj prilici od toga i kasnija svecancsr Prema zvie-.<dju "Gavrana" Bakova. zvali su 8akonju i gmklarem (Bo!)6.KulS

Su!!iidu

prikazivalisvistariSlovjeniikojesupadaleoljetnojsl.mouratini,zabiljc:rene su danas "Vidov-danom·' i "Ivanj-danom". Ovdje treba napomenuti, da su u starih Slovjena svetkovine [litv. ngc, rusin. Hailki) lrajale po vise dana, barem po tjedan dana i vise. S toga ee narod i~govarati i danasn]e blagdane u visebrcju. kao ··Duhovi··, "Gospcjine", "Martinjc' itd. Svetkovine bogu Perunu svetkoven su nasi predji 0 "Hijn-danu", te kao etc je Perun bio gromovnikom, tako je i sv. lIija; a posto su ue Peruna oboZavali i majku mu Peruniku [litv. Perkuna-tete), to je i Marija Magd. zadobila u narodu naslov "Ognjene Marije", koja pada na drugi dan iza lIijn-dana. Odmah iza nje sliedi"'Trofim ili Trifun". Ustarih Slovjena, osobitosjevernih, nazivaosebog vrsitbe Trebijes, Tfebica i Trebe/, u Litvana i starih Prusa Patrimpe, au juznih Slovjena Trebun, "l"rebic, TrebeuiC i TrebiSa. Posta je puk ovomu bozanstvuiukrscanskodobasvojesvccanostidrzao,prllvoslavnajecrkva u one doba uvriezila sv. Trofimu (Trirona ~ Tripuna ~ Tribuna) u kolendar, a Kotorallisu sistogarazlogadobilisvogasvecara Tnpuna. lza /lije gromovnika sliedi i Ognjena Marija i sv. Pan!eiija, gospodar olujaivihora Narodu, kojijeMitrovevjerebio, podarilaje pravoslavna crkvaMitrovdan. Mitrovih hramova naci je u Primorju kod Senja, u Hercegovini kod Konjicaiu Dalmaciji,a Mitrove vjere su bilistanovniciondasnjellirijc Mornarima su uzpostavili mjesto Kurabe avecara sv. Nikolu Narodni obicaj varni kolivo (mjesto kohllvol u Hrvata i Srba i kutie (mjesto kuhlije) u sjevero-iztocnih Slovjena ubiljezen Varicom, koja pada polovicom prosinca lztogajerazabrati,dajepravoslavnacrkvamnogoviseuobziruzimala narodnesvetkovineiobicaje,negolizapadna,atojeisasmanaravno;jer jc u koledaru sa

Kpoilyooos oS~v KOI 86.K~OS) Hcs. [Curtius 576.) Italcisugaprozvaliodzvjczdovlja··Mjere"(Libra)Libr:r Prema tomu su Mi~irci, a kasnije i Grci i Rimljani stvorili nocnu svctkovinu, koju su slavili s obilnim vinom, pijancevanjcm i razbludom U Misiru se je tocilo pocetkom svibnja novo vine, a to je bilo bas zgodnoza tu svetkovinu. lJGrka i Rimljana nesazrivagroZdjctako rano, s togasuoniprenielisvojugJavnusvecanostovomuboiuriuzimskodobat.j. mjeseca"Poseidona"illtisjecnja.jerbosejeuGrekojuovodobatocilo vin~. Od toga su se pojavljalc u narodu svakajakc novo ludorije i

lakrdije,

ovanijeimalatolikoSlovjenausvojemokrilju,kolikoiztoena. Druge svetkovine. kojesujavnimoralvriedjaJe,kaostonocniobhodii sastanci na izvorima i vodama, crkva je, u kolikoje mogla, zabranjivala Takoje zabrenic cangradski saborimenom "Irullanakiu gcd. 691. poK.

10<
Koledarskeobhode, brumalia

Nikola

Vilez dr. Ow/it': aasranke

GaSpiCeu

Ovjeristarih

Sloviena

Rusaljske

i takozvane'zimskezavjete'~vo{a

ljulostinagresnikenabrzicamariekepjeni,astogasutamoiromarili,le se tarno okupali igrieha lisili, nocu Tomu je uzrokom, sto su na toj rieci vremenom kojimasuseslaviliglavnistaroslovjenskibogovi,atojebilouKijevusluro trojstuo (Trojanbog] Peron, gromovnik, govedarski Ch"l:>rSb(Chorsa) postali bog veliki gradovi, u

f(oledarskenocTIcobhodedrialisustariSlovjeniozimskojsunovratini na cast preporoda suncanog bozanstva Kolede, a Rusaljske naizvorimaivodamauproljecunaGjurgjev-dan Ovaj Rusadlje),ll

sastanke

Volos

i bog

Ognja

obicaj potjece od oboiavanja vodenih vila Irus. Rusalje, slk koje borave uz evcr-vode. poroke ijezera. Ova vjera izvire jostc

od one debe, gdjesu PrasJovjeni nazivaliu svakom stablu po svogaduha, a taka i u Topol; - Rusaljku - Topolju, u Briezi - Briczulju, u Vrbi - Vrbu_ Ove rastlinedrie5eupravovodaijezera.OdtogajeiobicajobnaSanjaikicenja drvacalopole,brieze,vrbiceitd,saraznobojnimvrpcamaiviencima Vremenomsusetipotajnisastancimladdiizrodilinazlenavade,.!toje je crkva gledala da izkorieni; nu zaliboze ima jos i danas raznimkrajevimanaseganaroda U Banatu, u_ Bosni ~jur!1leu.d(ll1anaziva,vrel~, i Hercegovini gdJcce se""

Kasnije su gromovnika sa njegovim atributima okrstili Daich,bogom,ll MokoSem1J i Stribogom,l) a ujedno su pccitcvali Vile, Zimu i Rojenice.4J Boga Volosa iii velesa su obozavali od prije imenom Beleboga u starom gradu Belgorodu na istoj riee; Dmepru blizu Kijeva, a Visina (Vishnu) u Visegradu.sr a Vida u Viucevu (BIU*~I1)bl na Dniepru. Nestor veli, da su Rusi 907. god, prisegnuli oruzjem svojim i Perunom, svojim bogom i zakleli se Volosom skotskim bogom i utvrdise mir sa svojim ncprijateljcm U bibliji veli Kirillo Belcz: "I na,;a~a ireti moln;; (munjiJ i gromu i /ullt,adruziiPerellu, Chursu, Vi/am"l:>iMoko§j" U Kicvljana biloje i "Domovieh Dusi", domovnih duSa euvarica, bile zmije, Drzalo se prema indijskoj vjeri, da se duSe pradjedova razneiivotinjeizmijeitakoobilazesvojekuce.Stogasuimmliekaidruge hraneprinaSali.lsjevemiSlovjenisupocitovalizmije.StariPrusidrialisu i SlbllCju a to su sele u

toga

obicaja predvecer

u

zgrne ,se ,narod vec u zdravlJciwcuodenapitiiuzvatru

I pece,n,icu u kolu razigran -. DJcvoJke pak,o imadu skrovium mjestima, IC se rza napilka afve vode buduljepSe.

svoje p0tajnesastanke u rOSI hvade okuplju,

na da

Ina lvanj-dan romari narod vcdama, te ce se taa kriescva i kolau njoj okupati, i tocoee od grieha umiti. Rusi tjeraju u vodu i svoju stoku, kao sto i Dalmatinci na otocima svoju u more. Od toga obicaja prozvali I\·anj·danu(lkupalisvakomustvoru su Rusi sv.Tvana OOKupalom",jerbo se valja o

?bicaj kupanja .'. umiva~ja od s~ih ljaga i gticha pr~izvirc od sinjc davnme. Takosu radili Miairci u svetcj necr Nllu.lndijancuJe bila duznost, da se okuplje u svetoj rieci Oangesu baremjedan krat u zivotu. Rusi su od pamtlvleka ~marili svetim riekama Donu, Dnjepru, Dniestru i Bugu, a tako se je urmvaorJuvan u dordanu Umivanjevodom svetih rieka drzalisu opiranjem tjelesnih i dusevnib jjag~ !grichova), a s toga se i zove sv, Jovan "Krstiteljem", a u Rusa se naz'v~eJovanorn Kupalom Kao SlO Sq Misirci bozanskom cast! pocitovali Nil i smatrali ga Apisom, a s:an,lndl HVOJGanges drzall Visnom I Gengadevi, take su i stan Slovjeni svoJer~ekesmatrah bogovima hraniteljirna. R1Cka Dniepr bila je pcsveccna bogu "Dniepru". Brodari su mu na jednom otoku pod starovjekim hrastom zrtve doprinasali ria dobar povratak. Na o~im bnegovima rieke na vise dana hoda imaju sama grobista, gdJ~ su se stan Slovjeni ln~,' k Gangesu. Dmepar kOJI ko~oj braici rom~ri!i. su umlrali, pokapah su ~ svih strana nosili k rieci na pokapanje,21 kao i una mnaest breica, a ljudi su svake godine rna same da ih Bog Dniepar oprosti od grieha, a lead sc nuz Dmepar, Svecenici veljahu, da se Bog od na.le "'""tlk<

zmiju miljenicom i drugaricorn PO!ribe, za to im je ona bila sveta. Odje god biseonaugniezdila,smatrahujucuvaricomkuceikucistaiprimalibijeu dvor i kucu. Bila ona u pukotinamu aida, kriii iii u supljinama drvlja, svagdje biju njegovali, A tako i;U i steri Slovjeni poditovali svcjc "Djade" i 'Hiine", Rusi svoje Hozjane, Hrvali i Srbi evoje djedovc. Djedke i Kucane, a odtogajeostaosvedodanasobicaj"SlavitisvojesvecareOOi"Slavcoo. Dilmarmeziborskiveli71da se je za njegove debe (pocetkom ll.vieka) brojilo u Kijevu (Cuievoa - Kujava)!] do 400 (?) hramova u osam gradskih podrucja,abilojeunjirnanebrojenaljudstlfa. I rieku Bug su stari Slovjeni pocitovali, a od toga i rieci naslov Bog i narodu Buiani, koji su oko nje stanovali. Ovi su se kasnije nazivali Volinjani, po svoj prilici od obozavanja vocsc, a jedno pleme, koje je svetkovalo svoje Diedove, nazvalo se Dud/jebima (Nestor) (Dudlibi • DjedJjubi), Ovo plemepreselilo se kasnije u Panoniju jcrbc su ih Avari silno mucili i tJaCili u robstvu, a vremenom SaJafiknavadjaiovo U Bug slieva ee pritok Narva, Bug, a narod se zvao od eu krenuli koja njega priqece prema jugo"7,.apadu. sa sjevera Tamo. u na

u nj silaeec (Neriiiani),

dolnji

'Narevjane"

;m<nom,"Ru .. li.·p"dalajeubJagdaneVa,m" Ipa,h.],gdje .. jeMrod.,'O<;\'ao =anmJe.l8luiumama]" "RuoaJj<vod.n.Yileodkh.ro.·rieka. ~Od I(Ipmj"l(Itlrib.inkiIGrobi"k;·Orob~;lbll1:U Kijc;.'a

106 dolnjem Bugu se i siela Srba,

Ni/uJlo

Vi!ez dr. Gnetic

Gaspitev

o
DregouiCana
medju napominju ruske podanike Nestor u daba glavu te ostavlja kosu sarno okoVeleSa iu Goranaca Podoljani su plavokcsi

viert starih

Sloviena kao

na Narvi i dalje izmedju Nestorovima koje jos Konst Porphirogenela ubraja

na !jemenu, i modrooki,jcdra

etc

se to vidja nu

u Hercegovini hoda. Nose

I danas nalazimo dva mjesta Serbi i Serbinovka u Volinskoj zemljl. pripominje, da su Du/jebi od prije stanovali ramo, gdje su nastavali njegovoVolinjani.lI

uzrasta,

hena

Menisesvidja,datopografickinazivNarva,inarodniNwevjanepotjecu joste od starth Neura i Naura, koje spominje joste Herodot i Ptolomaeus, a da stcje i Neretvani s njima u nekakvcm srodswu; jerbo BU i woju 'Deraznju" prenesli u pritok Neretveu imcnom "Dreinice: i od mjesta Human; ramo do Jadranskoga Za-humljane stvorili. I Buzan; su seobom naroda mora i do Kvarnerskoga zaljeva, gdje Stl vclosku doprli cak utemeljili i

siroke bide hlaee i vunenu bielu haljinu sa rukavima j kukuljicom (borodyca ~ bradiea), a u zimi koZuh. Pokrivaju se sa visokom krznatom kapom sa modrim pokrcvcem i trima dugima modrima vrpcarna. Pasu se kosnim pojasom Zcncnosecrvenovezcnekosuljenaprsimai semnogobrojnimanizovimakoraljaicaklenogbiacrja rukavirna, oko vrata kite

okrstili brieg u Jstriji Perunom, a grad Belun svojim govedarakim bogom velunom (Volun ~ Volos). A i grad Trevieo i Tarvis potjecu od boianstva zetve Trebesa. Nestor pripominje i HlVate, koji su u one doba susjedili sa Duljcbi i to na sjevero-zapadu, a vcli: -I ii/.itb pokoji Polane i Dereuane i Sjeuemne i
I}

Glavu pokrivaju sa "peremitkom' kao i Hcreegovkc jaSmacimaod bielogaplatnatecimseudaju,osisajusvoju nosekosuudviekitepodieljenl.ltcseokitcraznimpl.llicama.isljokama Zimi nose suknene -Bekiesu", kao zapadne nastavajunamedjiOalmatinskoj. modre haljine (baJina), Hercegovke. a od toga je

i Oalmatinke glavu. Djevojke dl.lgacku ime. Ovi

Ijeti pako i Bekijama

Rodimir!i i Vjolici i Chrvole"". Na drugom mjestuJ) nabraja medju Novogradskim plemcnima Kijel}ske Po/jane, Dereuane, Radimice, Sjeuerone, Vjoliee, -Horuale-. Du/jebe i tioerce. Dud/jebi nastavahu, kako rekosmo, na Bugu, a 7i"verci na Dnieslm, a .Horvate" postavlja uviek u susjcdstvo Du/jeba i Tivemca, tako da su "Horvati" nastavali zemlju izmedju Buga i Dnieslro, a Srbi ponesto istocno od Hrualo, na dolnjem Bugu ave do Dniepra. Tickom vremena prodriese H'lJoJi nuz Dnicstar cak do Tatranskih gora, do Galicije i do Vislanakih zcmalja i tu au osnovali evoju "BelohlVatsku' Nestor veli;'1 da su bili Galicanski HlVati od Rusa podvrgnuti i to jos od Olega 1. (g. 885.)51 U ovim zcrnljama su imali sliedece gradove: Horbaee, Zohorb (Zagrebl, Horbou, Horb, H.-ibiCi, HreukOIJ, Horuaoo, Horau (u volinskc] gub.). Horvala irna blizu Krakova na Tatrama i u Polablju a najvise izmedju rieka Soljom i Raborn. Hrvati su nastavali dugo vremena u Rusinskima zcrnljama, a ovdje nam je iztaknuti, da au i Rusini ik£lIJci kao i Hrvati Mjesto pjena ce reci pina, Pinsk mjesto Pjensk, a take ce izgovarati sve rieci sai,gdje imaSrbinen.pr.Cwith, likL,diwoekait.d. U zcmljama starih Hrvata u istocncj Oaliciji bivaju danasnji Rusinski Goral; i Podo/jani. Gomli stanuju, kako im ime kau na Gorama (Horbi), a Podoljani na ravnici. Bave se poljodjelstvom, stocarstvom i pcetarstvom. Kuceol zbijene sobom. au u Podoljana ugradjcne od ptetera i namazane itovacom u seta u zaklcnjenirna mjestima. Svaka kuca ima svoj hambar Orvena crkva
II.

Rusini izmedju rieke Buga i Sane naaivlju se Belsan~ zovu sc Bugani, a u Dniestranskim nizinama - Nislrouinnt. Pokucije, zovu sc Polrucani. kozuh a ovaj upotreblja.vaju godinu PoslovicaimkaZe Do swietego Pu swictym iztoku visinu Gorali Ducha Ouchu U Rusinajeglavnoodiclo U svojern hladnom

iztocno od Buga Stanovnici visosi

"borodica" kabanica i aaviceju gotovo cltavu

niczwzucajll kozucha. aewsaea w' kozuchu

Goral; [Goranci] stanuju na Beskidskim Karpolima. Ovi se sire na Druestrovih izvora do Cercmosa. Gore Se penju do 2051 metar u {Cernohora]. Tuj iivu Gorali od atocarsrva kao u obce svi Tatrani.31 nastavaju visoke drvene kuce sa siljastim krovirna kao i Posavci.

Gorali nose obucu od povezanih ovojaka (kierpee ~ krpicej.e obuceni su u bicievunenenogaviee(spodni),kojeiUnenoscizpodkosuljekaoizapadne Hcrccgovke. U Oorama pripnu kosuJju 0 bcdra, tc hodaju kac muzl u hlacama. Muzkarei nose icrvenimobtaeenu kabanicu (switu), a pokrivaju se crnim sesirom nakicenim skoljkama. Na iztocncm obronku Beskidskih planina nastaveju Bojki,koji nose kratke koiuhebczrukava, kan sto imadc takovc ncsnje u vise strana nasega naroda. Tamo imade i Hucula.er nu ovi su rurnunjske krvi U Rusina nalazimo Svrsetkom godine svetkuju gOlOvo isle narodne svoj "Badnji vecer'" U kuCi ponamjeste obicaje imenom, eve kao i u Hrvata "secoory weczcr", u naokolo snopove

re su prcd brije

vecer plodnosti i darezljivosu. i:ita,anatrpezumetnuklasova.isiena

ima

redovilo

tri kupe

prema

Trojstou.

Podoljac

"Sra",,;S.foiik ; ~;:~~~~~~

p. 129
grad

::;"~:r~ko doba Oronl•• (nella) a Ilaanii< Naro. a od """ga

Naron •.

"tle.vuo;. ~Za~·sze· Op<I

: ~~':a:,~~rn.~;kr:;1·'~. 7il~.li!~~i."'or 74
~ Nazivljuje-holo-

.n. i:~~::

';~~.": :,:~d~baa~;~rio~:,~~::!~::nlra.

1"atru

spominj. [{<>tllt l. ...

33.

II.

·'Krpe,liobvoje",nog.o"",ultulltunjiodjele-odjelo. >lHuculodrum.holiu·It_"".lup<i

Nikola

VitEzdr.Grie!icGaSpiceu nebesimal eerveroglavoga

OvjeristarihSlovjena Svanlevira, drze "babji u sredini sviet [ljudskl na koji blagdan smrt zivct],

.09
au

Taka zapocimlju blagdani Kolede iIi Kolade, koji tmju sve da "tri kralja". Dvanaest dana uzastopce motre vrieme, da sunadu, kakovo ce vrieme biti na godinu u kojem mjcsccu. Glavna jestvina im je na "Badnjak" "kutia'"! t.j. ovarena psenica u medu. Gazda ce eve po kasiku u vis baciti, da budc do godine plodna pscnica. a kad psenicom, padaju psenicna zrna kao peele, i tad vele, da ceikosnice Na Bozic posiplju pozdravljeju se bitiplodne. se ljudi sa roku" raz ljudi,

podnozju Ccrno~ga. Na pokladni cetvrtak

dan"

(comber),
ill

Be sastane padao u "Morane"

narod pod vedrim nebom. Du.goszpripovieda, njegovc doba 0 "bieloj nedjclji", te d~ se

da je ovaj svetkovala

te jedan

drugome

eestiteju

rDo

siego

i vele:

(Mar-Lane" Zimel. Ovu svetkovln~ nalazlmo u Ceha I Mcravaca l.sada, a bio je taj obieaj i u Poljaka, Slcvaka I Resina. Na tej dan su utapljali Moranu u obliznju vcdu u obliku grdobe babetine, te su se vracef natrag pjevajuc sa popievkom "Moranu odvedosmo, a Vesnu donesosmo' ". Na ."vazmenu nedjelju" po podne sabere Be narod pred crkvcm, da proslavi "Hadki" (sveci. litv. Uge) kolom i pjesmom.u Ttl so cuju uviek ponavljati rieei "Did Ljado", kaodaprizivlju"'DjedaLjeta"'.2IDjcvojkesunakiceneviencimaivrpcama,te plesu same kolo vitlajuc kana mahnite, same da im nitko n? dodje u kolo; nu mladici uzlaze na ramena jedan drugomu, te skoci gom)1 u kola. Zatim sliede idrugicudniplesovikao sto '"knJIf!Jlanec", mak, zajczyki t.d. Uza to pjevajupjesmeoljubavi,udajiivienculvinokl Na 'vaameni" ponedjeljak sliedl "smigust" t.j. skrope se vodom

Psenicui Nekasiju

Psenica i raz Ncka nama rodi, u sapecku nasem Nek'sedjecagojcl Od togajevidjeti, daje "Badnjidan" bio prave ratarska svetkovina. Na "Badnji vccer" polaze djeca od kuce do kuce, te pjcvaju Koledi dclicne pjesme, a mcdju inim pjeva se j kako je Bog suemir stvorio. Ovo nam izrazujepjcsmakoledva,kojujeWagilewicpriobCio Kadjossvieta nije bilo Nitinebanitizemlje, Sirljemorelad bijase, Au moru zelen Jasen.21 Trigolubananjem bijahu o etvorcnju govorahu Zanorimoudubljine, Udubljine sinjcg mora, Zagmbimocmogpicska, Pa stvorimo crnu zemlju Donesimozlat'kamenja Teposijmonaokolo. Paodnjegadastvorimo Sjajno Sunce, bliedi Mjesec, zarku zoru i svezviezdel U drugoj koledi sam je Bog zancrio u morske zagrabionadnumorazlatnogaismedjegapieska,aodtogajestvorioneboi zviezde,zemlju Rusini boaansrvom dubljine, te je tamo

medjusobom. UVa2meniponedjeljakuveeersjatisenarod na groblje, a prikazuju kadkad i jela svojim "Dsiadom", kao i Litvani svoum "Dedem". To biva uz veliku prosvjetu ziZcima. Ovu svctkovinu ponavljaju tri puta na godinu, a najsvecanije na "mrtvih U Krakovu svetkuju dan" na visovima Kriemio'lka svctkovinu "R~kawku" i to

u cast svojernu "zmajomorcu" Kmku. Ovaj je po staroj prcdaji umorio aimskoga zmaja (Marzanu), a s toga pnnasa narod na vrh Ki'iemonke svakojakoga ploda, hljeba, sarenih jajaca itd. Tuje jos i dan danas velika gomila, 0 kojoj se drzi, da su tu stari Hrvati prinosili serve svomu zmajomorcu Kmku. Sada stoji tamo crkva. To je bila u svib starib Slovjena proljetnasvetkovina. Ovdje nam je razjasniti i svecanost Kupala na lvanj-dan. Cim maIko zamraci, pokaiu se silne i nebrojene vatre (kriesovi) na svim stranama na visinama Karpata i na nizinama Dniestra i Visle. Sve stoji u ognjenom moru. vatru vitlaju svaka Momci i djevojke hrle na brine rjccica. rieka i potoka, naloze tamo i presu oko nje kola; nu momci naposc i djevojke napose. Ove se u kolu kano pobjesnjele. Nil. jednom se malko umire, te stanu bacati svcj vienac u vodu ipaziti, kakocevienci plivatimedju sobom niz ia daleka vience svoga toboinjega kolo, a samo ga

i cviece! ; predjasnji stanovnici Hrvan obojavali su svojim glavnim Svctevita (Sutvita) i Svarozica kao i svi Podniestrani. U pritoku kod Husiatina na medji prcma Podaliji pronasao lri metra visck stup, koji prikazuje na vrh (Lj. se, na

vodu itkocekogaodmomakauhvatiti. Na to ce momci cekati i u vodi bvatati, a take ce svaka djevojka poznati dojducega rnuza. Momei ne smiju dolaziti na djevcjacko

Dniestra Podborce kako rckosmo, do

mogu izdalekagledati. Djevcjke ce opet kolo zavrci i dobro zavhlali. Uzkolo stojinataknulovrbinoslablo,ukrascnoraznobojnimvrpcamaisljokamana maiko povisem mjestu i obasuto vieneima. U stare doba su se postavljala dva komada drveta u na kriz na ovisoki panj, take daje gomje drvo u IJDr.J.S.y.ki.DiePolenu.RuthononinCali2ienIS82. tjado". moU bitiboika LjadB.

~ Did

VIII. 0 sjevemim Slovjenima i vjeri njihovoj od najstarijih vremena.

1.

o Neurima..

Nikola docekaju gradcveim

Vi!ez dr. Gm!ie

Ga.spiU~ porobe i

Ovjeristarih

Slovjena

Asurr:e na bitku. Asurciih stozapale, stc reevete;e

tekar u treeoj bitcl potuku, S(anovnikekudkamorazTjeraju.l1

U prilog nazivlje: grad Bitlis (Vitlic),

praslovjenskoga podrietla Naira govori eve geografsko Nursin i mjeslo Nurdsin na sjeveru ad jezera Van (V~t), pogrceni Melasgerd (Crun-grad), Boghhan na Muradu Delibaba kod Sarsa, (Kras) s jezerom i je na Krsu i strmim u sjeci, kraljeve

Ona pako plemena, koja 5U u svojoj prastaroj poatojbini ostala u staroj Nairi u Anneniji, ta su bila iZ!oZena i da!njim napadajima Asuraca. Tako su i potomci pomenutoga kralja vise puta navaljivali na sjeverneAnjskenarode. U VI!. vieku pro K. Asurci su opet napali na Noire, Tuba/e,ll Muskaje

(Mura) Troponakh (Tropine, Trcbine) kod Kagismana, potoci Moks (Mokos) i Maka (Moca), gora Karas mjestom KoraSih i grad Kars (Kras, Krs), jer upravo kJisurama. nebojSama

(Moskhi)21 i Albanijske Kymmer&1 i iza cetiri godine K.) razprostranise svojc kraljevstvo do Kaspijskoga

rata (od 680.-676. pr mora [l+valinskoga), gulili Male

Tuklal-haba/-Asar veli "pcsac sam Nairima junacima u bitkama, POSao sam, da mi ravna nema na

do podnosja Koukazaido Crrwgamora. "Asurski Scmiti" bijahu zvjerske naravi, koji su necovjecno svoje Arijske podJ&nike. S toga su se ovi i preko Kaukaza i preko

gornjega mora (Crno more), koji se niesu nikada podlozili, a njih mije Asur (Bog) pokazao. Presao sam nepreetupne mccvere i groznicave krajeve,kamonitkonikadaodprvasnjihkraljeva nijeprodro, prosao sam tezke putcvevguste cestine. lMasperoprevodManojioviCstr. 213) Radi ovoga poraza vrlo ]e vjerojatno, da su se nekoja plemena ovih Naira uputila dolinom gornjega Euphrata i pritokom mu Melasom (Karmala - Crni Malas) na zapad i ua rieku "Sangarius" prispjeli cak u Paphlagoniju i Bithiniju na primorje "Crnoga mora'". Na ricci Sanganfll nalaeirno grad Vindia, na primorju Bithinskom potok Billaeus, a na Paphlagonskom gradove Kromno i CyUwrus, kao u Euphratakoj dolini grad Kilharisum. Slim Vindie bilo je mjesto na gori Gordium sa istim imenom kao i gora (Gordyaeus mons) kod jezera Van,JI a u nizini na brini Songario bio je grad Lagania (ad lug - bara). Po imenu njihova grada Vindie i istoimene gore erne i tamo, draim, da su start Nairi bili praotci Enelima'i iii Venelima, kojc vee spominje Homer.51 Ovi su ratovaJi u Trojanskomratu s Paphlagoncima pod eapovjednietvom Pi/aemenaproti Grkom. Stanovali su uz rieku Billaeus (Belova) na rieei Pnr1.henios [Parthicka] i u primorskim gradcvima Kytlwrii, Kromni (Klisura), Erylhini i t.d. Na imoTU rieke Parlhenios bio je gorski grad Dadybra (DjadibraJ. Kad gorskoga seta Gordin u Bilhyniji (Vitinija) bijas<: mjesto Dadistana (Djadistan), a preko V€11eti, vcle, da su sezamoveoistablike Olympa (Gordia) bijase u primorju grad Dusae. Ovi stanovali u kucama na glasu i da su obradjivaJi

Azije selili, a ovom prilikom su po svoj prilici i Herodotoui Neuri (Njuri) oresf u Skyliju i nasclili se ne Bugu zapadno od Budina. Ovom prilikom je preelo po svoj pnlici Kaukaz praslovjensko pleme Uti s nasalom Unti (Anti, Vnti) uzduk '"Hvalinskoga jeaera' na sjeverozapadnu stranu ovoga jezera. Tamo im nalazimo traga na rteci Udon·u Ule napominje vee Herodot"1 i Plinius imenom Utidorsa i Udma.e Na sjeveru ad rieke Cyrnsa [Kura] nastavali 5U iza Udina Ulidorsi,~l Georgi (Aroteres - Oraci) i Melanhlneni, sve do Vo/ge i Dona. Na Crnom moTU ostale je praslovjenskih plemena a i rnjestna imena Matka (Mocka), Trapezus, Kalediik viekova i viekova, selo na

potok Deve i mjesto na njemu Dieuis/;J;;, (Kolcdie), Materadiik sjeceju nas

praslovjensko podrietlo Sa!arik71 ne moZe razjaaniti, easto ee nazivalie gcrsko pri~orje na rice! Kalysu (Kizil-Irmak) zagcrcm. a cud, se, kako su sc Slovjell1 naselili u nekojim selima oko Trapezun!a. Ja drzim, da 5U na Cmom morn nestavali u pokrajinama Penta Po.phlagonije i Bithinije od nedoglednih doba start Unn (Enti), koje su Grci Enetima nazivali. Ta u Paphlagoniji nastavall au stan Eneti, koji 5U vee u Trojanskom rntu vojevaJi proti Grcima. Oni pako narodi, koji su od Asuraca bili pobjedjeni a na vlastito

Kymmeri i p'rek? Kaukaza protjcrani, opet na Azva!e I na bogate im zemlJe SarmalinaAsurce.

ti su Skyte nagovorili, d~ proval~ I tako prcvalise Kymmen,BI Sky!! I

;:~§;~:~~~:~~j~~~€~~~
k"j"!'.H~~O~~~~~~I~;rednju I malu Azlju.. o do 5yrije »Pliniu.VI.15.§.4 01Uti Choroovevje'"
i

" Thbali po .voj pril;c; rnjo.to Th/XIli ad ... kt. rump. rup, o<lioditi. k.lv, tapu - t~p lobtu.u~) :II i\f""kJU"" n•• tava~ na obali Cn'og<I """" kod r",P<'U< .ve dojtura .v""", gdje 1m. i

Pala•• ~".

~~~~~~§i~;~~~;:~~~

Nikola i ime zadobilo. kojih i danas

Vilez dr. Grietie

GaSyi&w Kasubi, je~ku 1 nekoja Kaspijskom mjestna jezeru.

Ov·elistarihSlov·ena imena pOtvrdjuju nam, da su Praslovjeni naslavali Koukazus proizlazi od Kallkarus, gorsko boZan-

(Plin. VI. 17.3.) ima u zapadnoj

Je Ii kasnije pomoransko pleme Pruskoj i ~~ji _govore poljskomu

na

nalicnim naljeejem, srodno sa startm Knspyanrma, 0 tom se ne da msta izvjestnaodluciti. Vjerojatnojeipak,dasu seiovi u vrieme seote narode vee u IV. vieku odputili prema ejeveru Evrope. KaSubi nazivlju sami sebe Kasepi (Kaszepi), a KaSubije pc Niemcima samo izvracenc ime. S toga su sva etimologicka izvadjanja njemackih kronista kriva.u Kcsepi su vecim dielom na 8oltickom ribercnje. lzmcdju (Cholbreg), wysegrad, morn stanovali, jer su oni od vajkada gradova, koje su nastavali, spominju navikli bili na se:a Kolobreg

stvO, komu imade !raga u starih Prusa i Litvana. LiN. Kaukeijegorski duh u prilici malena glodaoca -poklina". I grad Derbenl no. Hvalinskom jezeru mitolozkog je podrietla. U Litvanaje bio bog m~ra. S toga su nazivali Derbentom one gradove. gdJe se je medJu aeprjjateljskim

O:rJmos~)

vcjskama mir sklapao. Stoga DcrventU.Bosni, uSrbijiitd Od toga, sto su prastari Utr nckoc Perzljanelma pripadalt, mozemo razjasniti, zastn irnade u nekojih slovjenskih plemena, a i u juznih Slovjena Ziemienik nekojih starih per~ijskih boianstava.j zloduha, I zemynea u Litvann, Staroprusa I Poljaka, a bllo kao gaje ~to 1u

Irzebieszovo

Siaue, Koinico, Konjie trrebesevc od Trebuna), Vadam (Vidam), Stargrad,

(Conit~), Belgard, Vitov (Butow], Kamin (Cosminum), Velun (Belun). Pyritl:< [mjesto obceavan]a vatre}. Po

ljetopiscu (L. David Preuss. Chron. l. 73. Kanngicsser Oesch. Pomm. 286.) Davidu zvali su se Kasubi drugim imenom Welida tJ. Vcleti ili Ljutici. Kase-pi je KaCto-mm. OIlH mjesto IIlIpll. Zadnji ostanci i ovih starih veleta iive oko jezera Leba i Garde ejevero-zapadno od Gdanskoga i nazivlju se "Slovinscimat.a Nosili su dugacke "kebatke", s toga im i ime Kabatki kaoognjepoklonici Parthi Mi time vidjesmo, da su bili Kuspijani ognjepoklonici, raw.brati, da su bili i obliznji narodi Kaspijskogajezera a sada cemo prema naravi

juznih Slovjena imencm Zemor;ik (sada mjesto k_od Zadra) i Zemuna (~ada lemun, Simony, Semlin, Zemljingrad]. I nas Mrtrou·dan. pola::i od Mtthre. ad zloduha je postala AZdaja (Vuk, Azdaha), <XI ZmlJC Azis-Azdaha. ! drugih liee; takovih, kao 9OS~od od ~er:'d. Gousp~ud, a eesko i sjovacko pani pouce od zen~. bartom ~ gospodJO- .Gaorns J~ grah i prose. Shakar je seeer, Krasovent u Banat'! kod Recice (Resl~) kaiu mu Sakaro.. Znd. ja"m~.je hvalospj~v u ZeljezIlOJ fupaniJljejocatlpJevau, rtec je ualraodzend.atars Osim Uta iii Anta Perzijarcima danak Panlimate. o Gandarima plemenski naaiv nabraja ~ aliJ. yQy~tr slaviti, cas~u, a u Hrva.ta a jai!kn je narodna pjesma.u NOVlJa medju onirn narodirna, Kaspijane koji i

=.

zemlje i jceera veeim diclom oboaavatelji vatre. Mi znademo, da je bio Horsanajstarijipraslovjenskibogognja,aprematOmu su Praslouj eru oko pomcnutOgajczera nazivali eve one narode, koji sc Horsove ujere bili Horsari-ma. Eno su nazivali Skyt, (a medju timi i Praslovjeni) Perzijance Horsan-mo [Cboraarij.et jer su i sbilja ognjcpoklonici bili, a Grci su pro~vali mongolski narod, !roji nije bio Horsove vjcrc ·A510pOOl. Plinius zove ih Aorsima,61 a postavlja ih na sjeverciztcku Kaspijskoga mora. Utidorse7r spominje na sjeverozapadu istoga jeaera, sjcverno od Udina. Tu su naseljenl bili na iatoku Melanchlaena81 i Utfll po svoj plilici praotci kasnijih Anta, koji su upravc krenuli od Volgina u8Ca prema zapadu. Ute spominje vee Herodotwt medju onim narooima, koji su perzijskomukralju Darjju danak placali.

Herodotst

placahu

, Candare

i Dadice

(Djadicc),

moecmc same kazati, da su biti pastiri, jer im se dade izvesti iz korjcna ghan, ghena!i,51 a bili su _indijs~o nas. na mnoga stamslovJenska plemcna cbozavatelja Plrmus61 spominje D~~ure71 na Kauknzklm gorama, u Daghestanu. KasmJe nalazimo Duli/.Je (Dudhbe) i neci Styro, na 8~a!,!om}ezeru 1.U 8ugarsko}. ~ane susretarno u fuPl LJutiea (Veleu ~ Vlci) na rie<:l Dos~ Do.§oni i Dosan au i obiteljska imena. DeCanr grade Decina (DedCina) na Labi.

pIe me. Dadice sjeea evojih djedova. Vee sadasnjem ruskom Du/ebe (Dudlebc) na (Doxani _ Dodsane] [Dodse ~ OjeduSe). (Djedeani)

su bili i u okolici

118

Nikola

Vitezdr.

GrteticGasDitev podanicima i ranumase. biogorski i pastirski bog Prva polovica kaspijskih

OvjeristarihSlovjena UnUJ krenula je mnogo prije prema sjevero-

Rekosmo, da Herodot Ova riec je sastavljena od

pripominje perzijskim nov+ tll-lQtOl. Panjc

sa ljudskom glavom i jarecim usima i nogama, kao etc i li/vanski 8rstuk i staroslovjenskiSirin.Svatrisu biliveseljaci,tesu svirali bud na fruli i dvojnicama, bud na mjc~nicama, te su uza to i plesali. Pan sa "nymphQma", a Sirin sa vi/amo, Dav - ·H!.lOS je bozanskcga pacirietla isla sto i An6A11ov, koji je suncani bog pastirski. obozavati, ilitiSirtl1li. Peste pastirskomu 10 su on; episatelja, tll;ni'" su cast, bio suncani bog, kao stoje Riee lll.HJ.tOI proixlazi ad cbred.ein. PnntimatiznaCidakJe bio i Skira iii Sirin tl(,) iii U].1O:t.l Castill, oooiauate/jiPana

zapadu Evrope, ~ tih nalaz!mo ,tamo od Visle do Labe i Sale .imenom Vendi, kOjl su se lZVOroO Vnl! nazivali 1 10 od boga 1m eewe Vnla II! V,ta Veei dio ovih spomenutih plcmena stanovao je iV/orno izmedju Skyta,astogakazebezi~enjakRavcnski:,11 ·'Ski/ska poslojbma)'? 0110, koJc proizuire S/ovjenski rod', Na Kaukazkim gorama stanovali eu i PlinijeVl2j Silvae (Slivari) i Diduri (Djeduri) a sjeverno od Udina stanovali su Mc/anchlaeni,J)

a

Lab;eni Surani Crnoga

Grei cpazali, da Pantimati svakim proJjeeem svcmu bOg\! Sirinu110 Ojurgjev danu drZati svoje zrtve i svetkovine, u svezu doveli sa Pnnom njihovim, a od toga Panumaii. lrna kojitvrde,dasu Bosancipotekliod Pantimnla,2j

ce

Siraceni i to izmedju Volge i Dona Premda je rice Melanchlaeni

greka,

jer

uz

cielo

primorje

mora bilojegrekihnaselja; ipakmi seCini, da su i to bili Prasloujeni.1 danas se vise slovjenskih plemena u erne zaodievajujer su umjeli od pamtivjekaomastitiucrn041suknozahaljine,daseneomaiutejelasno, da

su

Kcnst. Porphyrcgonit veli.uda je Pacinacija Ieaala ue Ruaiju i da su joj ausjedima bili U1tini [vhini, Veletini), Druljani,,1 Lenzenini i ostali Siovjeni. Za tim dodaje, da au Pacinaci ponajprije navaljili na susjedne Madzare (Turcae), koje su sa knezom im A!padom iz svoje zemlje protjerali. Ovi su pako navalili na veliku Morausku, atanovnike joj o!jerali i temo se naselili, gdje i danas ajede. Susjedima Madiarima nabraja na iztoku Bugore, koji su od njih odieljeni Dunavorn, na sjeveru Pacinake, na aapadu rranacke podanike (Franc i), a as jugu Hrua!e. 0 Pacinalima veli, da prtsizu na eudu po svcjcm zakcnu (Kat« 10 ~Kavo). Drzim, da pisacovdjenavadjaslovjenskuriec"zakon",atimebinamnavieslio,da su bili slovjensko pleme, jer Orci imadu za rtec zakon evcjc voucc. I. C, Plinije51 spominje na ejeverozapadu Hvalinskoga jezera na desnom briegu Volgin.a (Rhu) usea Ud;ru!>1 i veli, da su skitskoga plemcna. posto Latinac nije anao razlikovati Praslovjene od Skifa. Na sjeveroiztoku Hvalinskoga mora stanovali su "Suobenl" i "Alanorsi" medju Alanskim garama (Altajske Alan(h)horsi u slrytskoplemc, bili i Uti i Plinijevi Udini potvrdjujcietimologija. Kad napises plemensko to izgovoriti Urui. Grci su presli Danau, te se nastanili, danas) i rieke Volge. Ma da su se brojili "Suobeni" au zaista Sloujenibili, a take su i Utidorsi prasloojenaka plemena. a 10 nam imc Uli svojim nasalnim slovom UI,; tad ccs od toga napravili Anti, koji au s vremenom sto u Moeziji i Thraciji, stc u Macedoniji.

Orei preveli Crimahnleni u Me/anch/,um; Suranipakoznaci Sirani,jer su bilipo svoj prilici

obozavatelji i Horsu

Sirina, boga

kaostosutobiliizvomosviPraslovjeni,doksubilipastiri,acimsuse priblizili Hvalinskomu jezeru, zavoljcse nekoja vatre. Idrugojednoplemepastirsko,kojejeslavilopastirakogahogaSirina

plemena

[Skira], nazivalo se Siracaruma [Siracenl] JednoplemenasjeveroistocnomubrieguHvalinskogajezcrazvalose Rhibii;j posvoj prilici,jerbosu ribari bili. Drugo susjedno

plemc

zvalc

se

drzlm Dona,

'Sagarancae", a to su bili po svoj prilicit'Zagoranci" it.d Pleme Derbikke na rieci Oksus (sskt. ukshan bik) sa mjcstom Naura da je ista nee sto "Trebice'·. Svi ovi s~ stanovaf ato izmedju Volge i etc na Kaukazkim gorama na iztcku i aapadu Kaspijskoga mora, te udario radi provale u Midiju,

suIh brcjilisto u Sarmate sto u Sky the Kada jc ono god: 508 Oarije na Sk!!the

tad provali za dva mjeseca preko Th~k]je ] Istra (Dunav) sve do TanaLS~ (Dona) i razpl~si sve one narode kOJ] tamo nastavahu prema sjeveru. 1 zapadu a medju ;,jimi 1 Pras/oul'me,.tako da od s.ada nslazimo Budmeca iza Dllieprou!h izvcra na POpOVOj gon (Budmum mous), Galmdoe (Kolendc) ne rieei Visli kod Lyse gore, Vellcdoe i Vell.ae na Venedlckom zo./jeuu (Sinus Venedicus .. osrsscj a tamo ih nalazi (Venell, Aestll) u prvomvicku Herado! Helesponta Azijatske iTacitus. nas izvje:§euje,~1 kako je Darije preSao (god. 508 pro K.) prek~

i lstra u Skylhiju, [er zemfje. Perzijanci harahu

eu Skythi napali Midiju i opustosili Skylhiju i proganjahu Skylhe; nu OVl

Nikola ne htjedose se a njima naroda, koji nisu uznjih pako proganjahu kud

Vitez dr. GTielit

GaSpiC€v tako su nS sjeveru na gJasu earobnjaci vuka

o vjerislarih pojaeali stare Slovjene. i da ce se svaki Njur

Slovjena 0 Njurima veli Herodoru da su barem jedan krat na godinu u

upustiti u borbu, vee napadahu zemlje onih hljelipristati u borbi protl Perzijancima. Ovi ih god su kretali. Tako prfspjeee ponajprije u

Budinsku remlju, gdje au Budmma zapalili drveni grad. lza toga krenuiie prema istoku i prekcracise Don [fanais) i prodriese u zemfju Melallhlaena i Andropophaga. Na to se povrause opet prema zapedu i prodriese opet u Budinsku i u Neursku remlju na gomjem Bugu. Kad ovi vidjeiie, da im u zemlju napadaju i Budini i Skiti, svi se digose i pobjegose u Agathyrsku zemlju (u danasnji Erdelj). Ovi su pako Skythima porucili, da im se ne bi uaudili u zemlju provaliti, inaceceimati s njimagrdna posla i krenuse namedju Agathyrsi hili au Thrackoga podrietla, pravi goranci, a bogati ljudi Nastavahu za Herodotove dobe brjegovitu zemlju, iz koje tece Marisl) (Mures .. Maros), alamo se nahodilo zlat~) i dijamanti.ll U Erdelju kopalo se od pamtivieka zlato u "Zalatnoj zupanijt a tamo se ; danas nalazezlatni nakiti u oblikuvelikoga i maloga prstenja, koje seje nosilo oko vrara [Torques), oko miaica (narukvice), kieica (nanornice) i prsta (pfStenje). SvaJtiprslen, biomali, bioveliki, bio je sjednestraneotvoren, tako, ljudi da ih se moglo viSe sapeti u verige. Ovake verige mogli su ncsiu i zene oko vrata i svaki prsten razdavari u promeur 1:3 vriedncst

pretvoriti [bejka 0 vukodlacima). DrZim, da su mjestna imena kao NUT i Narev pritoci Bugall u Vislu i varosica Nl.1r na potoku Nuru. tragovi toga praslovjenskoga plemena; nu ; mjesta Vo/kovi na pritoku Niemena (Ros·a) i druga imena sastavljena od carobnjackoga im VolkeviCi, Vlkomir, bajku "Volka'· Volk%ki, kao VoljCaga, (Vukodlaki) VoljCi.n, Volkovsk, posvjedocuju nam VoiCica, Njursku

otvukodlacima" Njurima na zapadu nastavahu na gornatim stranama Karpitani ili Ii Horbi (od hrib - gore). Ptolornej poslavlja Karpitane na Karpateke gore (Peuei m.m.) izmedju Gevina i Bastama, a na istoku Borysthenu pod vlastitim brjegovima (Amadoci m.m.) nastavaju Amodoci i Navari AmadocJti brjegoui su Ptolomeju bili visovi i humci u Kurskoj gub. Na "Bikovoj bari" (BIlKTJ "l).lv'l) spominje Torekade [Tauri na Krimskom poluotoku), a na U:SCU Dnieproll Tauroskythe. Ovi su bili tako zvani Herodotovi 'Skythi orac;", koji su dopirali do Borysthenova pritoka Panticapes. Izmedju gradove spominje im na Dniepru. Azagarium, Amadoka, Sarum, Serimum, OIbia (Borysthenes Barusrtn] a ked zavoja Dniepra stac je Seinum i Sarbak [Srbak Srbee), a na zapadnoj strani Dniepranastavajuonezcmljeidandanasruski Pogrceni "Tauroskytht", koji eu se Srbi i Volohima nazivali sa svojim

Plinjje+l veli 0 Agathyrsima, da au rnodraste kose, a VirgilSI tvrdi, da susii kozu sarali. Stogamislim,daimjcod togainasiovAgathyrsi61u smislusablastniuellkani. Za Ptolomejeve dobe nalazimo Agathyrse iaa rieke Chesinus (Lotyska Dvina),11 a Ammianus Marcellinus (vidi gori I. c.) pripominje, da su neko vrieme bili susjcdi Gelonima (na gornjem Dniepru). Ovi Geloni i Litigalli bilisupo svoj priliciKeltskogapodrietia Iztogaje razabrati, da su djelomice nekojapraslovjenskaplemena {Neuri i Budini) josle za. Herodotove dobe presla u Sedmogradsku, ae toga mozemo i razjasnititamosnjegeografsko praslovjenskonazivlje, kao Triglav, Bistrica i Toplica n_a Sedmogradskim AJpama [Lipske gore), Mures, Strel, Zalalna, 8rb, Cerna (rimska Tierna). Tierna je danasnja Drsava (ad Rasa m rieka) na rieci "Cerna", Brzaua (Ber.:lobis), Berzovia, Pleso (Pelso), Ziatina, Jaz i srotinu drugih imena. tim eu pako Rimske cete pod vodstvom Trajanovim koncem prvoga vieka zaposjeli Transilvaniju [Sedmogradsku] i svladali Thrakijske Dake; tim su se nekcja Thrakijska plerncna po svoj prilici i Agalhyrsi izselila prerna Bugu i Dniepru., a time
SU

gradovima Baru.stinom, Kremni, Sorbakom, Serimwll (Sirinom) sa svojom riekom i bamm Biees (Bikoml po svoj priliei su izvornc bili praslovjcnske krvi;nuvremenomsusepogrcili Herodot izvjescuje nas,·1 da su TOl.1rizrtvovali svojoj bozici Dievoni {pani) grcke postradale mornare, a dajoj je bio hram na klisuri (Kremni ~ klisuraj.51 Kad bi koga grckoga mornara uhvatili, tad bi ga doveli bosici pred hrarn, tame ga prokadili i toljagom po glavi udarili. Za tim bi mu glavu na kria pripeli, a tielc bud nuzklisuru bad!i, bud eakopali Ulovljenim Grcima glavu bi odrubili, na kolac nataknuli ; na dimnjak izlozili, drZeC, da ce irn duh onoga nesremika cuvati kucu i kuciste Vrloje plemena sa Kaspijskoga znamenito, da su u starom vieku nastavala praslovjenska svojirn raznim izvracenim imenima od Grka i Oermeree od mora, uzduz Dniepra,'1 Huga,al Dniestra91 s jedne strane i

pOlisnuli

i ostanke

Neura

i Budina

prema

sjeveru

i

IIHorodot lib. IV. 48 "HerodotIV.c.l04 :~~n~u~7v.M2a6~:XJlc.8§ 31; XXXlc.2
.. Ap'hy §

14

"Vi'liI . ....".IIV.· ...f~mun[pim:.ucAgath)'TSi . ....i od •• k •. lIps .. blas1 i thu"> ~sI

~Ma""c".D.Nor<kndorErdep.n8

Nikola vnez dr. Griel;cGasoi6:v
uzdui Rusa (RhubonJ Dvine, viete ; Odre .s druge strane sve do

BaltiCkoga
3.0 Porosjanima (Borusci).

2. o Budinima.

12<
Ova stare

Niirola plemena

Vitez dr. Orielit Prusa,

Ga.<lpieeu su dakle u zemljama Stavana Tatranskih navadja gora

OvjeristarihSlovjena [gil/iane (!lgione), Cis!aboke i (Peuci montes) sesu na zapadu

125 Transmontane. Do 8iessil] na sieveru

starih

nastavala

danasnjih gub. Pskov, Vitebsk, Vilna, Grodnc, Minsk, Mohilev, HorociM, Cemihou, Ka/uga, Smolensk, Moskov, Vladimir, Tver, Jaros/av, Kostroma i Vo/ogda;11 TIU prema zapadu dopirala au ca do Vis/e, .a ttl su ih Gennani nazivali Vidillllril'J od oboeavanja Vida 1 ·Pnssan"ll [mjesto Pruiiam), kOJu su riec zapadni Germani izvrnuli''I na uscu Rajne u Frysen (Frisones). Kl. Plolemej51 izvjescuje nas, da: Uz Vislu rleku naseljeni su pod vendima Gutunjoni [Gythnnes] iza ovih Finci, pak Pulcni (Bulan; - PoJjan;1 a medju Dvlrna (stanuju) "Phrngundiom". Ovaj goticki izrazjc sastavljen od

Karpiani (Hribiani), a nad njima prema sjeveru medjase Gevini i 8odeni. P!o!emej veli jo!;:7i "Na Kaspijsk:om morn nastiluali su izmedju KerauniCkih brjegoua (iztocni obronci Kaukaza) i rieke "Roo" (Volga) - Bali (Vali) i Serb~ a izmedju "Keraunskima brjegovim!! i Kaukazu [sjevemi obronci)-TusciiDiduri. .. ".3] I Pliniusunapominje Srbe i Bale "Maeotski" eauev i Cimericki 8osphor Kaspijsko more 4.0VenediJ:na.

iza

Meocana, kojiau senaseliliuz (Bos + feral a i on ih postavlja

na

Prui
par,

Ovopleme starihPrusabilojenascljenou:tdanasnji
kojim su obczavali po Tacitu'] Stc Tacit veli a simbolickom "Majku znamenu bogansku" "vepra'

kuntllS

"narod,ul

pritok visle ve
u uepra. boianske i

utvorenu t.j. majke

njezine bogosluzbe i da ana sti~i svoje vjerovnike '', ram Sli.tovima pOP':lt vepm; to proizle.ziod "Artjske vjere" koja ucida seJe bog ViS7!upretvono sa svojom miljellicom ·Ma" {majka), trOOm utjelovljelljem u veprn, da spasi sviet od sedme ·pakJenske dubljine". S toga oboiavanje ·vepra" u Litoana i "Majke bceanske'a utvorom u vepra, a Ilajglavnije boZanstvo u starih Prose. biase··Perkullos".9i Kl. PtolcmejlOI napominje nuz Agarhyrseru jedan krat Suobene (Slovene),adrugiput(J.lJ1c.5)StavaneposvojprilicimjestoStlavanei to pod Alanskim brjegovima do Dnicpra i do "Agathyrsa". Ovi su stanovali u ovodoba iza Lotyske rieke Dvine (Chesinus). Na Visli napominje Ptolemej Galinde, 0 kojima kaze, da su medju Venetima najistocniji, a za njima da su Sudeni i Slavani do Alana. Izpod

na

Plinije(IV. Venediili U drugaj

27.6) zaliev, pclcvici

postavlja iatccnc prvoga

venede u prvoj od germe.nskoga vi~ka nalaai

poloviciprvogaviekapo K. plemena Hirra (Herula) i Ven.ete uz Balti~ko

Skim. !acitus5J more i Rlzanjskl u ratu sta»ve, (RIga) zalie~. Om, ~~ stanuJU u kuoom!!! da ~potr~bvu~ su dobn pje!;aCl , !rkuC!, dOCim su Sannatl !101m !fud!, (zivio bili $U

te da

jerseskitajuuvieknak:olimainakonjim!!. Polovicom drugogavieka nastavalisu VenedipaCL Ptolcmeju 175,-283,) uz Venedicki61 zaliev, a Ilajiztocnije pleme mcdju njima

" L. Mak~imQVic A. ~c.katQV. Oeogr.• Iov. ro... goo. M. 18Q1. "Nektorij. letopiscy i objavljajut.oto"d«vn\j.vremenaokoloVologdyiKuben .•kagooura -'. pr<id~p,,:,.""sc<nija k~;cenij.m obitali nanxly. sim lmen.m nazyvav" )e 0)3 po tom.~. c~ pocitah za bogov VolotOll,...likanov,O".natuotih.ctouGr<kllViLatin8iV'nty(?).kojtmizmoipringsili . "Jomaruli •• De Cetarum ~ Gothorum origin•• t ",bus l..,il ed. oum Ch",n. UrsP<'1! C. Peutingor. Aug, Vind. 15IS.F.c.5 lIPri .... niuBllvarskopzemljopiscauprevoduodl.A.SChmeUerakr.ba •. bibl.<uvars p.148b. ·'Upi.muAngl" ... kson.kogapu,nika uW, D. Con)'boa""" lllu.trati"n.ofAng!,,·Saxon PotU}', u pj•• mi ""I 'he Traveller p. 9·29, dolAzi "frisonum genus". F'rysi - Pru.i, Pje II GCTIn.nar.n-Cl·y "A.i"lolem"us,DcOoograph,hb.lIl.c.Sedi,.Era.miB •• illS33.RursusVenedicisinus requumjuX!a ._""m illlbilant V,"ao... Penes Vistalam IVi.laj quidem IIU, .ub Vent:dis OythQne•• unl.l'o.tPhinni,postBulanesIPoljanij.ubquibu,Phrugundioneo(Prusoi+kumo n.rod) rod "Poredi:Safafik.I,lp.23?,i500.Phr[mdoneomje.toPruguodione.odPru{'J'kun'h,71 Cor, Taoi!uo.G.rm.45 "Johanni La.. ioii Poloni, De Diis Sama;:itarum (tm"dinij Cae.. rorumque Sarma,arum., falsor"mChri .. ianorum, Editio Grasser. BoZan.ka majka ...·ala ... u .",rih Pru.. "Perkuna IOtoest mater fulmini.atquetoni<rui" .. C8.por SchUtz. Hi... rer. Prussic. foi. 26: Primu. int.. 0.0. Pru... ioo. die.ba,,,r

Kolinde (Galindae),71 Sudenial i Stavanl. Safariik drii: da)e "S!au~tlI" z.lo prepisaaa rice mjesto StlalJQnI, k~je PtolemeJ naporrunje 1 u scstoJ kIlJ""'. imenom Suovenl uz "Agathyrse" (lib. VI. c. 14). Pleme Staroprusko Sudim odr.mli su se do koaca srednjega vieka. Ptolomejevi Sudeni nastavali su na lievoj brini Litvanske rieke "Rusa" iliti starog Rhubona (Nicmcn), a Slovjeni(StJavani)svedoUrala.9i 1 Jomandestsr Gotski svecenik, spominje venete prigodcm kako je Gotski kraJj Hermanartk po svoj prilici radi jantara navalio ponajprije na Herule, a kasnije i ne susjede im Venete. Ovom prilikom veli 0 Vcnetima, da iako niesu bili vjesti oruzju kako Goti; ipakda su se trsiJi odriati se svojom mnozinom proti Gotskoj navali, nu stc da koristi mnoiina u ram,

Ptrc;..~.

~;a:u: ~.;:~~I~I~'71~.c~~·c.'i~uno '''ZaP!olem.ja(Vle.14jnasta,ahu,\galhyrsina.jevo:ruizaDvi

...

Nikola kad ce bog, da se pokori

Vile;>.dr. Ori.elic

OaSuiceu biesni.11 su Nadaljeveli:jerbo

Ovjeri

starihSlovjena

127

ovi prem porietlom Slovenima (Sclavi).21 Ovi "Aestiih" veli. da premda mora, da je i njih svladao.

ne-ed, koji u griehu jedrm narca, nazivali

se Venetima, Antima i su po svoj priliei Ptolemejevi "Stlavani". 0 naetavaju ua cielu dugu obalu Germanskoga lmenom "Aestii" razumieva 'istocnjake', u eve (Visle)je ur/o velika rieka, (Veonodland), a "ViI/and" i utjeee borem 15

S toga je .razabrati. da ~u V~ltstanolli Eslonci. bili pradjedi stanh Prusa, Litvana 1 Lotysa, a nc Cudskl danasnji EslonCl, jerbo Eslonac ~naci san:o"Istoenjak'·kaoiFinac"Barustnjak".StoganavadjaPtolomejfinee (Phmm)11 na Visli, a to Je gerll'!anskl lZr;a za narod, koji nastava barustme~ nu koji ne mora bl.t! Cudslwga III CUlJOnskoga podrietta. U Estonce ili Liluansko pleme pnpadah~ dakle start i'rusi, Veleti. Sudeni, l.olysi,ll Zrmt!gol!,ll Kortaci,'1 Zmudl Iii Zemaiti.'1 Tacit veli (Germ. 45), da ovi iatocnjaci Aestii "sve!kuju bOianslru majlru: •. te ,!a ~e.u rat u znak ~ne bogosluibe prilike ·vepro.". Takouu slilru sma !m slit r kaciga, a aa ce svakoga lljemika oue boiice oslia!i makar u sred neprijatelja. Riedlro im je orui;je guoidjeno, ueeinom samo

koja

supripadaliVeleti, Litvaniistarl Prusi. WulfstanJlveli u svojem putovanju'Visla, proizlice iz 'Vitlanda" i ·Vendenlamia"

pripada "Eslima" [Litvancima]; Visla palro IeCe iz -Veonodlanda"'1 u EslOnslro nwre [Friaki zaton]; nu Estonsko more je sirolro

milja".51 Rfing (Elbing)61 eeze od izUlka u Ssronscc more, od jezera, no Irojem /eii Truso; obje rieke utjeCu ujedno u Estonslro more. Rfmg ad ;sloka ad Es!landa, a Visla ad juga iz Vinodlanda; i ru preuzimlj"e Vis/a RfmgDlJ(l izlieua iz (Estonskoga) ZOlona no sjeverozapadu u siroko more. S togasetowveVislinousee. Easlland je urlo velik. te ima m'lOgo gradova, a u suakom gradu po svoga kralja (i:upanaJ, a ima lude mllogo meda i rib%va; pa kralj i bogalaS; piju k0'!}sko m./ieko. Irna rnedju njlma ; mnogo kavge (rala). Piva se ne!/Ori u tetonaco; nu u njlh ima mnogo medo, U Estonacaje obitaj, do Caujelw., kod wnre 1.1 njemu (1.1 medu) ne saigona doiiti kod rodjako i prijolelj"o po mjesec dona i kad kod i dua. Kro/jelli i bolj"ari bogotiji, kad kad i p6 godine, ne saiiiu se i lew no sumouimc. Za eita(JQ 0/10 uneme sto lako leii mrlvo tielo u je tu pica i igm,'1 soc do demo saigarlja lmpille Izlaganje mnvaca u mcdu bic je obicaj u Babilonjana, Herodot (1. 198) izvjeecuje. S toga dri;im, da su Estcnci

ime, te se

toIjaga, ~ito i drogi plod ob~adjuju_. marljivije, nego pretrazuju i more Ie au jedm~ Irofl bern "jonlat"6] mora i na ialu, a wuu ga "gles" (slakioT. Plinije7]

/i I;eni Germw!i. Nu oni (celubar) na pl;ttinama napominje ga imenom

"glesum', ~ da i.e tamo i otok Glesario (Austerania). na kojem se "jonla!" hvata. Istcimernh otoka, da Ima I ked BnlOIJ.iJe, te da su je tako nazvali rimskivojnici,stojenevjerojatno.jerbijeoniprozvalirimskimnaslovom Succinariae". Od.vise strenae od Balllckoga mora lamosnjim narcdima, doznejemo, da su vec Pcnicani od pamti~ickaj(!ntar izrocnjactma dOVa7-2.h I preko Sarmacjje obcili a trgovali su juruarom i prije petoga vieka pro K sa

ce

tim dulje, su uima (zemlji) u nutrini, voljo da 0 kojemu nas iz Azije preuzeli

uo

.1 riee, ~A£I{{POV koju Herodot upolrebljuje 7-2. janlar semitskoga je POdnClla,Jcr"clek"2namenuJeluFemckorniArapskomjeziku·'smola ~,PH,:,itls9Iveli:dasejanlarSkitskina~ivljc"sacrium",a to je isto sto "sokrija' III tl sokovma od stabala vrati omcnka , one sto su Latini mali

taj cblcaj Udalnjemimjescu pripovlcda Vulslan,dacc pukpodieliticio imetak pokojnikov,stoostaneizagostbenapctdoSestdiclova,teihsmjestitina putu od jedne miljc. NajveCidiodapostaveponajdalje. a manjedielove sve to blize kucc pokojnikove. Natocesepovorkajezdiocau red post aviti ina znak glavara odjurit ce prcma izloknim dielovima ostevstine. Tko prijedojuri do koga dlcla, tomu ipripadne Stogaveli,dasutamosnjibrzikonjineprocjenljivi lzadiobeveli,dasesaZiZcmrtvotielo. "Gothi.ubilipakoprem kritaniokrulnijii$umvijin.goVendLOnisunamimeseljake nasn.likaogladni.ud.robiliihi .. an"""impalili.Anto>m$ukraljaBoiuido70boljiUaiza bil~""kriipril"'li.Sloga,u"n!iiVendillun.iu.Oonapri<vali.tesusl"'nopo>d"od$!\'om HcrmaurikOYimp<>tukliG01ehamw>m. ~o.,;su $",ool·alinaju!uod GlIlindaod Vi.lepasvedoUrala. ~Wulf.tanovaiOth."",. ra<p1'8.vakaonarod"Alfr«!(W pi"ul.m,ge~k~.Script.,..". •• D:!nic.T.II.p.l06in.wk.2i"ioudrugojpolovic:iIX."i.ka. 'I U gomj.m toku lUI jugu Visl. mi.lim da it i.toga .,.,amena kao: pritok Oniepro VotkIa l.j.co""tioaodvwiti."".lative.laoico(Ve.l.j. ~OanskihI5miljaodgovarado3~&r.milj. "Tako .. posvojprilicitval.ri.kaP ... rgau ... rihPruoa ~ Ovo nas .jeCa na "X.rmin." Ikrmin. od s"1. kn.m~ jelo. krm'l .",rih Slovjena i danasnjihJ"goslo.jen.

5.0Veletima. o Veletim~ zalonanastavajli izvie~cuje nas VeiUCOVtllm) ne prvi Protemej.ier te veli: uzCilav!ostoiiocean·. "[zo Venedickoga Eningiu,121 u

Plinius ih jos kojoj. veIi.dastanuju

spominje;lIl nu navadja im zemlju Venedi iSarmati,adaseovazemljaproteZesvedo

"PItinniodiv«!.fenrenne-lug,bara.dakleF!nei_l..ugari lIUNO$tor:oLttgoli.ulindi'ichaLotwaki.letth.Le<gali. lIUlindrkh. SemigalliudrugihanalistaSangali. pokl~n~.~:::,,:;U~~!':aJlit~.od toga Xu""'i ""ton. a pn:ma .vojemu n... 1ow bili.~ '1U latin~k;hanalis.. s..mogeta!.G•...,lS.lank.Slov. st.1l p.667J itln:a/on,aTod ukt . .,.,''''''mlestina.St$lv.n''''.naCijatntjetra8wgajerjanla,,,,,I;':; 'tc. Pliniu.1I Hi.t. nal.libr. 37. C. XI,§ II Ge,,:,~~rodOlhi.t.III.C.125:C,Pliniu.hist,ru".=VI1.21;St"'bo.Geogr.1V,5.;Th.itus ..~ .• , hib, 31, C. xt. §9. :~ ~lin~:I~~.8;~'7 D. Geograph, III.c, 5. edit, Erasmi Ba.il 1533 '"Eningia mj... o ~.n"i~&;. od goth. f<nnbarnSto,,,,zemljaa neFinlandij.

128 Visle. Po tome

Nikola je vjerojatno,

Vitez dr. Grietic da ih Plinije imcnom

GusQieeu ubraja u Venede, do su kao mi Cehe, tzz

OvjeristarihSlovjena kao primOTci bili vrlo vjest narod Citavo BaJtieko more, a s toga [Veletsko more). Ovaj se Je narod na moru, te su su ga Germani razse.li~ svojom vremenom nazivali trgovi~om

ia
zaokupili "Vildamor" jantara i na

RuseiPoljakeuSlovjene. Tacit'! ih napomlnje

"_Aes~ii·, i vel,i,

naseljeni

primorje "Sueuskoga moro".,~bicaje 1 nosnju, veh, do imodu kcw Sueur (Sued i), a gOllor, do im noM, bntanskomu Obozovoju boiansku MOJku
(Perklmatetejitd Ponajprijc germanska valja nam sada razjasniti U ,pnlog rice "Aestii". Ova j~ rice i anaci "lztocnjake", Tome govori ~lece:·21·01/~J naziv

prosjrionasvestra~e,punaJpriJemore';llrJekama,akaSflljelkopnmn Stan· Slovjcm I PraslovJelii u obee BU BU jczerima, rjekama vode su oni drzali

najrndje

naselJlvah s.ve uvjete

i morima, jer suo nalazili na vodama boianstvcnimsllama[Vodnabog),anckesu

iivota: smatrah

proiz!ire ad Suedske, a njime SI.I fazu,mz,eua/l Cttauo pnrno?'" od ~l.Sle sue do FillSke zemlje. &Ida se rime lIazlU!ju sarno Eslland , norodl scsmc

drugekrvinaimeFinskeaneLctiSke"
Geierll veli: "fme "Aes!it' posta/a je

svojim hraniteljicama. St.ogasuseoniu.viekseliliu.zriekeimora,as toga su bill dobri moman i ribari. Vode I jezera SU tm davali i hranu i zastltu, a a toga su oni i gradili avoje nramooe na jeeerima. Eno ih nalazimo na otocima na uscu Visle u Volinu, na Rujnni, u Rotari na Dolenskom plernena Borustard i jezeru i na Ble§kom [VeleSkom) itd. Od toga su nekoja zadobiia svoje ime kao Novan, Ne1.lri, Pnenni u smislu na iztocnoj brini Visle, Ly_qii na Odri sa gradom /..ugidull1.lm po svoj prilici praOlci danasnjih ~u.2icana. Taj bio je povodom, da $U se sclili uVlek ua rieke I svoje ime i Vandi iIi Vandalill od vccea i gradovi (Liegnitz) na Odri i Lugdunum Batavorum ponajprije na starom Rhubonu (Zamlja Usedomu (Niemenl i na

od

iz!oClloga

poloiaja

prema

rczno
rnoru

Lotysi,

SkalldinQuiji i obuzimase S/JU zern/ju od Visle do Finskoga zaijeuQ, a u daba nastavahu U ouoj zeml]! ! ruzrt?vrstrl! narod!, kao Goth!, Finci, dok se 10 ime nije zaogramc!lo na Finu/. To ISIO valja I 0 "Iztocnom

tornandes-l luci Aestjje od Veneta i veli, da je Ermanarik na svojem putu od visle na Crno more ponajprije pobiedlo Vene~e (332·3S01, .a kasnlje i ·Aestije", koji su nastavah. na vrlo dugaekom prirnorju "Gcrmanskoga su Germani mora"; .nu Lit.~ane naziva u_nenom Litiam nazivah sJcvcrmJe narode, oVlh "lzloclljGka" (c -. 361, znak, da vee u VI. vieku, koji BU IIi Ii Ova tri svako

(Lugiduml, koji su bili oscbit nagon za vodama mora. A take su zadobili Lugidunum Vandalorum [Leyden] na Brilanskommoru VeJeze nalazi poviest

~;~:!~~~::~::~~Zt::\~~~:~~E~rl~~7~~~?;r~~:~
su ih Germani nazvali Ve!etabill" na mjesto Vcletovi-ma (!judimal. Kelli Valsima [Velesimal, vrlo susjedi Vendi Ljuticima aeje (od [jut, ferox, grozanlFranciVihzima. VeJefoviili Veletisu ~~~~rru~l: Star narod, koji izselio iz praslovjentako su se jedn; drugim ot~djlh. Sv~ su pako tri plem~na pro=.sla od praslovjenske malice izmedJu Dona I Visle., to o~ .stanh Porosjana, od kojih se je i jedno pleme prozvalo po svoJem.mlljcncu bogu Velesu." Velcsima (Velctimal. Vee nas ovaj narodni nazlv. sjeca, da su velcsi ili Velchi bili pcklonici Velcsa, kao su bila I ost~la praslovjenska plemcna u citavoj Sarrnatskoj ravmCl, a s toga nije b,lo eudo, stc ~d~~~:et~~~s:~~n:r~Si~~~a~~~~ao;~t~;nije~~I~~:i~ poduzecima udrueivali au se Veleti sa ... SVOJlm srodmm . I

nuvjerojatnoiprije, Litvonima Iz toga je razabrati, da su stari spisatelji s~e one narode, nastuvali od vislc do Finskoga zaljcva, nazlvall "Aestijima" Izll.Jcnjaeima; nu da $U U te pripadali stari PIUS;, UwaniSl i Lotysi. plemcna imomo praslovj~nske krvi vremenom su se razlikovala

desnom pobrjezju d~~snje uscu Odre i na tamosnjima uscu Rojne i tamosnj.im 7--apadnoj Galiji [Armorica]: polabske zemlje Prema tomu

Pr€f1Ole u ~Zamlandu" ctccrma Volmu (Valtzc). otocim~ nu om 80taviji zaokupise

Zam~ial;. na I RUJon!; na i 1

i Frisiji, Bri~oniji (Valesl vremenom I Poodranske

=.

izapadneGalijc... U svojim

poznatim pler;'enim lZJOS stare pOSIOJbme Venetlma take ih nalazimc udruzemm nil. Odn, Labi, RaJni, Valsil iu BritanijiIviltuniscil. Za eudo nazivlju velete i njemacki hmnist;

i stanma pr:uSlma, a [Frigu , Vangl, Batavi, t.j. vucima, a

njemacki potomcima Azovskoga

naucnjak Gatterer drii star,:, ~se I ?ana~nJe Lirvane Sarmata, a Watzcn~ .'m lZVo?' kollcvku od mora, gdje su naseljem bill volotu - Taoro Skytae.

I ~Iy~e pnmorja Veletl su

·Wilzi"-ma

s toga dovadja se pc Herodotu

ih Safarik" u saves sa "Pn:~lovjenskim Neurima", hvastali,dasesvatkoodnJlh pretvarazanekolikodanau

koji eu

130

Niko/a

Vitez dr. Grietic

GilSpireu toliko mjestnog i Neura (Njira).

OvjeristarihSlovjena imali svetl lug "Bazduhinav.u U sjevernom Valesu Britanije bila stara plemena imenom Qwinedh i Gwent uz potok Seueru, Armoraciji plemena Vineti i Qwinelhi sa gradom Vannes, rieka V;ndanaiostrvo Vindilis, Od Veneta potjecu u 8ritaniji razni cemo na svojem mjesru progovoriti. svetkovali V(lta, to su sc ; u Britani)i

131 su dva kao u i grad

gcdini u vuku (Vukodlaci). Ni u kojoj zemlji, yeti, da nema nazivlja od uuka, koliko ih ima u staroj postojbini Veleta

Taka res tame naCi osim pritoka Visle Nareu mjesta NUT na istoj vodi, mjesta Volkoui, VilkiSki, vi/komir, Villromu$i, Vo/ooja, Vo/Sica, VoICin, VolkomCi, VolkeuiCi, Volkolaki (Vukodlaki), Volkovisk itd. [ grad Vi/no da rovu tamosnji volinu snacio Niemci 'Wilda" je vendski grad. t.j. Veletski grad kao "Winetha" na otoku

obicaji starih Slovjena, 0 kojima Poato au Venti ponajglavnije od.-7..ali sve do srednjega vieka

Poznato je, dasu Ve/etiiovaj grad utemeljili, kao sto tc potvrdjuje i ime otoku "Volin", a takovih dvojakih-naziva veletskih i Vendiskih nalazimo i u Britaniji; nu tomu je razlog raj, SID su nekoja plemena radje izticali svoje miljeno bczanstvo Velesa, a drugi svoga plemenskoga i ietelackoga boga verc, treci svoga Triglaua. Tako nalazimo u "Vinethi" i 'Stetinu" "Triglavov'thram, ana "Rujani"u Arkoni "Svelevita" Na useu Rajne zove se i danas stari otok Batavija - Vetuve, kao etc se nazivlje Svetovuov i sjevemi dio otoka Rujane hram. Balaui su dakle one, "Vitovo· upravo temo. etc VilOui (Ijudi). gdje je stajao

krjesovi upravo onako, kao etc su ih obdrzavali star; Slovjeni Cudnovanje je i la, da ima tame jos uspomene na Cemoboga~1 i Vita, a Vid jc i pritok Ternze kod Londone. Litvani su i u ~vojoj postojbini bili poklonici Vidov;, kao sto i Lotysi i stari Porosjani, koji au se a toga na uscu Visle naaivali Vidiuari, To im svjedoee mjestna rmena kao ricka Vidaua na pritoku Varte Vidouki, mjestno ime Vendi kad Rige, Vidzy kod Dunabrega, Vidonje, Vidauia. Vidukii, Vitgiri (Vitgori), Vi/ebsk, Vile kod MemelanaKurskomzatonuit.d. Glavnoboianstvo Ve/elobilojepakoodnajstarijih vremena Veles,a od toga jm je, kako vee napomenusmo, i naziv Veleti, mjesto Velehi, poklonlci vezesc, uno etc je bilo juzno pleme Volohi. Oblik Veles mnogo je stariji nego voroe. tevorno zvalo se ovc bozanstvo Veles od BijAOS, a kasnije Volos, od koga pOtjece i mjestno ime Vologda, Volin na Odre, Vales i Vels, Takovih mjestnih imena ima i u Litvanskim i Staropruskim

VeletskI narod od pamtivieka \/jest moru naselio je, kako vee pripOmenusmo. prije nase dobe cnavo BaltiCko more (Viltamor) i preSao je u "Britansko". dok je bila Germanija obrastena jos neprolaznorn sumorn. Na raanim stranama Britanije i Bretanje nalazimo im traga u ovim mjestnim irnenima: Villun. Vallam, Vallon, Vilts (Vilteine), narod vilturasa: i t.d. Raana Veletskaplemenaoboiavala au osim pastirskoga boga Velesa i plcm~nskoga Vf.la, a a toga au ih ini narodi nazivali i Venedima i Vcnctirna. Ovim imcnima nalazimo ih prijc nasc dobe na Vislu, u Britaniji i Bretanji. Ovi au se natjecali sa svojim srodnim Veletima trgovinom jantara na ave strane, te ih susretamo ce u barbarskoj Britaniji (Skotska) kao tamosnje pleme 'veniccntes-n i "Caledonesr.u U zapadnoj Galiji (Armorica) susretamo plemena Veneli, Vindil~ Veneli (Viducasses) i Quinelhi sa riekom i mjestom Vindanom, gradom Vindinum, Brestom, kao sro nalazimo 8res6-Po/)skina Visli u staroj pOstojbini Bresc-Liteuskl i

uscu

zemljama, kao etc "Visnji Volotcak" na Popow) gori IBudinum mans), Vol%uka u gub. Vi/ebsk, Volo/;na u gub. Pskou, V%linka 1.1 gub Cemigov, Volo!ouka, VolOlin, VilotYllja i potok Volotou u gub. Maltyleu. Ta imcna proizlaee od prinasanja ertava bogu govcdarskom Vo/OSI.I, Ovomu au prikazivali svoje anve na najvisim vrhuncima brjegova. kao stc to razabircmo ad tcpogr. imena "Visnji Voloteok" na Popauo) gon' i na Velez; u Hercegovini. Boianstllo Velesa [e pralik pastirskoga zivota Slovjena,aboZanstvo VitopralikpOljodjelskogaZivota U ruskih hronieara nalazimo Velesa imenom naCin ovo Fenicana Kakc se jc da su ga danasnjega medjasili Praslovjena i starih Na svaki

Vilull

(8M).

Ko/edon; su ima!i u barbarskoj sjevemoj 8ano/ijn (Vanacija) i mjesto DielKllla na rieci gradova nalezis Vindomora, a na jugu Vindodauia.

Britaniji glavni grad Dievi.ll Od primorskih Venonae i Venta.

je semitsko boZa.nstvo one isto, kao src smo ga vidjeli u i u Babilonjana. Oblikom Bela potjece po svoj prilici od ovih. uvriefio medju Praslovjene, nijejosizvjestna; nu meniseCini, prenieli medju Praslovjene stari Nauwi, koji eu stanovali oko jezera "Van" (Arsisal u Armeniji, a koji au sa Asunjom, gdje se je avo bozanstvo u velike u svoje vrieme svetkovalo. lza

.U bnr.barsko)juznoj Brilanijibioje na sjeverczapadu grad Vandagora i zaljev V,dogara (Vldogora) I pnmorski grad Biato-Bulglo sa potocima Deva i Vedra (Vidra), kao sto im nalazimo pctnkc Vidre u staroj postojbini ~ .staroj 'vidrus" Pruskoj I grad staroj Frisfji "Bogadium" kod
j

[Prusiji) na Rajni, hrama "Tanrane"!1

gdje je bio potok a na primorju au

lIVeniccn,e •• I.,..""odVaeniVaniikilniplome_Venkonl •• _Vendskinarod "Cal~on •• l\al<donikao s,ojebilo S"'",p",.l!oGaMa. KQl<nde. Ovi.u pripadali S"'':Ps%~:::''s;'\:"Ie~:~';'.~~.i:;~':.llab_ Ma,:,:r:~:I~:~"'T J
"'ta,

...pana_ a...aje bila botka

kaoona PaM u l'anagori

i

Kremnu na

Niko/a

Vitezdr.

GrietiCGa!piCev

OvjeristarihSlovjena 1 srbskl Be/grad bio je bugarski ie nazivao u stare doba Bela·grodon, Be/ograd., kac stc a "Alba Bugarina" i Bel-Dunav, te se i "Alba Oreaca" au koji nisu bio· preveu 925. po

kako eu ih Asurci porazili i protjerali stc preko Kaukaza sto u Malu Aziju, nastanic se jeda.n dio na iztoku Dniepra, a drugi izmedju Budina, te ih poznajemo po Herodotu imenom Neui. Ovi su po svoj prilici razprostranili Belol/U. vjeru medju ostalim Praslovjenima, te Sf je razprostranila gotcvo u citavoj Skitiji. Neuri i Budini razprostranise ju ee do Baltickog mora i do urate, a OVU vjeru nalazimo i u starih vereta, od kojih su za.dobili i svoj narodninazivVdehiiVeleti. Velesa iii Va/asa svetkovali

tudja imena kasnijih Byzantinskih i Latinskih poanavali pravoga znacaja "Be/a-, vec su naprosto sa "albus". U istokolopripadaidalmatinskiBelgrad,

hronicara, riee "biel,

koji se vec godtne

su

ne samo

veleu,

vee

i Rusi

i Rusini

i

K. "Bela-gradom" spominje. Tako nalazimc Bieliny i Bie/inice kod Brezova. Bilina (Blina) medju Petrinjom i Kostojnicom,

u Galiciji Bilen; u

cbce sjeverni stari Siolljeni, a tc razabiremo od mjestnih imena kao sto Velesnica kod Nadwome i Velesnica gornja i dolnja u obcini wetesma u Galiciji, a. tame ima Woliczka u sudbenom podrucju Rzeszriw, Wolina kod Nisko.. U Ceskoj je Velesin kod $elesa, Velosnica u kotaru Daube, VelaSin u kotaru Krumase, Volee (Voles) u kotaru Pardubilkom, Volesek u kotaru Ritnnskom, a mjesta Voleiina ima u sudbenom podrueju Vla.sin, Nemecki Brod, ·Vysolce·Myto", Zbirou, Ledes, Pelhiimov, Rokounik, Rokycan.y. Iu Moravskoj ima Vo/esna u kotaru Dasnice, Vo/esnice kod Litave i t.d. Nalienih topografskih irnena irna u Stajerskoj, Kranjskoj, Kol1.i.Skoj i Tiro/ui u oOCesvagdje, nuju, kao Vla!ic brdo gdjejebilostarih u obcini Vioociini Slovjenailijos u Zagrebackoj danas iupaniji tamo stai VlaSko-

.Jablanackoj. Bieline u Dalmaciji kod [Gstanja, Bie/ina u Bcsni. Silaj u obtini Gospicko], Bilo) u staroj Hrvatskoj, Bilai u Ceskoj kod Rokitnice Biljo'l; kod Kljuca u Bosni, a Bjeijani u Bi/eckom kotaru u Hercegovini. Comji i Dolnji 8iijani su kod Nina, Bilek u Ceskoj kod Cbotebcre, BUeca u Hercegovini. A tako imademo i Biljone humac kod Nina i Bielntu~a kod Bokanjea blizu Zadra, a tu na blizu je i humae i planina Ve/ebit, Bjelasnica Be/etinec (2063 m.) je ked ~njica i Bela je kod varazdinskth i kod Gacka, Be/aslica. u Bu.garskoj topliea, Be/anotJO kod Kopremee, Moli poganakc doba

i Veliki Bolkovaeje kod Nina, a Bo/lJ je na Braeu. Iztogamoiemoraza.brati,dasustariSlovjenibiliu

vee u obcini PleSeuice, Volinja u obcini Divusi, V%ska u Primorju i t.d. U Bosni je Vlasenica u VlaseniCkom kotaru, Vlasinje u Jaja&om, Vlasoviti u Travnitkom, VelesiCi u Sarajeuskom, Vla!it planina rnedju ,Jajcem i Vrandukom, a Velez planinn sa svctom gororn i Velei je kod Moslaro u Hcrcegovini. U Dalmaeiji imamo Velebit sa "SlIetim brdom". U starojSrbijije Vlas;nplanina,a Vlasicjeiztocnood Loinice Oblik Vel i Ve/es je najstariji, a zatim ee redaju Volos, vol, Bol, Vlasa i Vlasin. Prema tomu nalazimo udesena mjestna, licna i plemenska imena. Od obczavatelja vezesc i Volosa proizasli su Vo/ahi i Vlasi.lI Od V1asa su nam ostala ova liena imena-a V1asa, V1asan, Vlajko, V1asiroje, Vlasta i V1a!iC. Od Vela proiztjece: Vel, VelboZ; Ve/emir, Veleslau, Velinka, Velisnv, Velie, Velie, Velja, Ve!iko, Velun. To isto valja od rieci: Vol, VolWl, Vo/imir, Valkoit.d. Od Bela, Bila i Bola irna sila bozja topografiekoga nazivlja, te cemc poznate navesti Od Belau potjece stari ruski grad Bje/gorod'J blizu "Kyjeva" i na Lejcnici i Bali·grad na Karpatima kod u Besarabiji i stotine drugih mjesta i

obojavatelji Bela, a s toga su Jevreji i Arapi nazivali Hrvate i Srbe "Gebalima",t.j.poklonicima"Baala-.2) Volosa su start Slovjeni avetkovali na gcrama i planinama: nu i u hramovima i u gajevima pod vedrim ncbom u znamenilom "Pantbeonu" u Kijevunalazimouznajuzviscn;ja bozanstva Peruna, Daasboga i Stribogau i Volosa; nu uza cvih glavnih bozanstava evctkovall su i Chr-esa, Kupala, Ladu, osim traga Lela i Polela, Dida i Didziliju, Pogodu, Svim starim Slovjenima i Praslovjenima Peruna najmogucnijim bOZanstvom, medju Slovjenskim plemenima bud zrmsu+c.« Mokosa i t.d. bio je voles (Volos) iIi fur te mu irna jos i dan danas u mjestnim i danas, kotarima da time imenima sviet bud pociva u na svoje ka.d bi

obicajimainarodnomvjerovanju. Eno drii narad u Bosni

i Hercegcvini

'Turtr", tekadsestrese,dacesepotresompojaviti. Stare bake ce i danas u gorskim

izkazati us~ti,

same

postovanje uolu, .kad mimo njib .. podje, sto ce sjedjele;apitashlh,zastotooblcavaJu,odgovoritlcetl,daJconnJlhov hranitelj. Veles, rekosmo, daje bic vec Praslovjena osobito u stanh ruskib Slcvjena u KIJCVU kasmjim

n~ .no~e

Bje/gorod na Doneu. Balgard Sanoka u Galieiji i Bol·grad gradova.er V.I.:' ~~~'V:~!ah~"~;l; Yla.;. koji", "U

ll

pravim bOZanstvo~, a naZlvom Volosa mJesto

velosa

(B~iloS)

;"""0'"

na.ivali .tari Slovjeni Kelte. kao lito Germani

"Jo.ifMiIO\>uk,StaralicnairnenauBudimu1828 >lOd8elapotituliCn.aimena: Belan. Belovan. Ileladi. Oelui. Oeloi. Belota. Belta. Belja. Bel~o. Belj.n. B;ljon. Sal... ;td. l'rezimena: Belov (TIlm.Bel,,). Be\~O\>ac. olkoviC.BobC(Biuo) B itd. Cd Bela im. mjeo1nih imena u Ugal"$koj. kaQ 8el •._. OeI·Orvenyeo. Bogse~·BeI II Biharskoiiupaniji. "Bidgorod (Ne.lOr ozd. Timk%. Sof.Y",m. I. 54. Ka",mzin I. 198.) "Snlvni.Medicinu.Son".nc"I1U.~.Dr.]II.GemlitKa"'n .. b.. 1895.p.76.77

Nikela

Vilez dr. Orl.eli(; OasDiCe!J vremena vremena

OvjeristarihSlovjena Prusi su opet tama svoje bogove ponamjestili; '"njemacki vitezki red'" pobiedioje i pokrstio stare nu tokom Pruse i nil.

Od ovoga vjerskoga ognjista star-i su Slovjeni odnasef svojuvjersku vatru nil. eve strane, kud god su se selili. Selili su se pako sto silomice, sto svojevoljno u tri glavna pravca. a ti su im bili uviek tiekom svetih rieka. Prema sjeveru su stupali uz Oniepr i Nicmen i pritoke Zejmanu svc do Ba/lJciroga mora, a posjeli su tamp i Pregolu ti su bili Veleti (Bog),!) Dnieslr2) mu Sventu i Pasargu, i a

mjesto staroga hrasta i trcjstva daoje sagraditi eamostan tmjice; nu i ovaj je bio doskora porusen i tako se je sasma izgubio trag mjestu "Rumovi". Meni se Cini, da je Rcmoveu znamenovalo pc nasu "Gromava" t.j. mjesto, gdje ie "Oromovnik Perun" svojim nebeskim kao sto to bas biva na humcima, gdje rasru ogromna munjama stabla,2l praskao, kao sto je

i Porosjani. Prerna sjevero-:repadu selili su se nuz Bug i Visl[i31 svc do mora, a prnsirili su se i Odrom<li Labom,51

sve do Hamburga i Hoistinja i do Sole, a te su Germani nazvali vendima. Prema zapadu krenuli su Dunavom i svim pritocima njegovim u svoje danasnje postojbine, a ti su biJiAntiiSlovjeni. Oni, kojisu krenuli nasjeveri na sjeverczapad, tisu svcja vjerska ognjista utemeljili ponajprije u sverim gajevimna, kac stari Prusi u Gromavi (Romove) u aemlji Ratanga.et a kas'lije u glasovitim bogatim hramovima, kao Veletski Pomorani u $teti'lu, Vineti na Volinu, a Rujanci u Arkon;, u Gorici (Giirnl, Kornm.ici (Karenz) i Ratari u Ratari u StrieJicama StariPrusioboZava!isuu GromavistarotrojstvoPeruna, Potrimbei Pokole pod starinskim dubovima u evetom gaju; Pomorani u Stetinu Volinu i Vineti svoga Triglava; Rujanci evoga Sv~tevita u Arkoni i Rujevita u Korienici, a Ratari svoga Svarozica i Radegasta u Ratari Gdjeje Romove lcee!a. neena se pravo: nu narodne pripoviedke vele, daje bila nil. rieci Scari [Pissa). pritoku ricke Pregole (Pregel). Danasje potok '"Romi'lte'" pritok Scare, a ovaj tece preko sircke ledine imenom 'Rominte",gdjejetakodjeriistoimenomjesto U Scaru teku jos dva pritoka uz Romintu svaki po svojoj strani i to Sventa nasjeveru, a Radupjuinood nje. Narominskojravnicividjetije dva humca,jedanje iztoeno i acve se Voj!olJO [Vitovo, 283 m. visok), a drug; je "Tribude" (Theer-bude 213 m.). Romoue je bilo ono mje~to, gdje se je slavilc Staroprusko trojstvo (Perkunos, Potrimpos i Pokollos), as toga po svoj prilici i naslcv humcu Tribude,jer$u tamo bite tri udubine (bude)bogovomustarojhrastovini,apredsvakomjestanovaopojedan svecenik. Jedan je palio Perunu vjecnu vatru, drugi koja je u velikom loncu pred klascvjma leZala. Treci je nalagao drvlje je pitao mliekom pod bogu

bioonajnaOromaui. Takovih ogromnih hrastova bijase vise po Staropruskoj zemlji, te su ih i ea krscansko doba jos veoma poeitovali. Obicno su se vidjali pod tim stablima ogromni kameniti irtuenici, na kojima su !judi u staro vrieme ertvoveli bogovima (Perunu, Potrimbi i Pokoli) dolic'le zrtve. Takcvih zrrvenika bilo je vidjeti svukud po zemlji sve do konca xv. vieka; nu i kasnije su ljudi drZali ta stabla svetinjami, te je svaka majka uz put uzimala od stabla po kojilistak, daga prevjesina svoje diete. dagatako ocuva od sluduha i bolesu. Vele. da $U ta sveta stabla bila uviek selena. Toje i razlog, etc su krscanski vladike sva ta stabladali posjeei i tamo sagraditi crkve i manastire. Tako to bijase u Gromavi, a tako na mjestu, gdje je danasnji grad "Heiligenbeil". ad prije zvalo se eve mjesto Suan!omes! t.j. sveto mjesto iii "Svetiliste", a odkadje sv. Adalberto dao oosject cnc stablo posvecenom sjekirom, proeveto se "Svetomsjekiram'" (Heiligenbeill. Svantomest je tesac nil. Frizkem zatonu izmedju rieke Pasargc i Pregole. Nil. tom mjestu su Prusi bogu Potrimbi iii Gurku (Kurko) palili desetinc iita, a prikazivali su mu i brasna, meda, mlieka i prvjenacaod voce; stoke i od ribait.d. ad Kurka ima i Kurskizatcn svoj pridjev, Kipova ovoga ietelackoga boga vidjelo se je svagdje po zemlji, te sugasvakegodi'lekitiliklasovimaieviecem, a c zetvi su ga cblaciliu kozu od zrtve, te su ga tako odjevena U obhodu vodili i ljudi su mu se veseliliioko njega koloigrall Takovih svetih hrastova bilo je u kasnije doba i u Bosni i Hercegcvini, pod kojim su Bogomilisvojegrobljesmjestali, kao sto u Trnu kod SirokogbriegaiZitomislicu,gdjesudanasnamjestenimanastiri".

Potrimbovu zmiju,
psemenim

bogom ietve
nil. lomacu

A. 0 jeeiku sjeverc-istccnih
Vee smc napomenuH kaku su

Slovjena. vremenima

Pokeli, kad su pokoga neprijatelja uhvatili, te ga bogu zrtvovali Vremenom je Ramove postao glavnim gradom Prusa (Porusa), koga je rarorio poljski kralj BoleS/Oil Chrobri oko god. 10 15. lza kratkoga

Veleti

jos u nedoglednim

prokreilisvojeputeveipomoru

ipokrajusasvojomtrgovinomjantara,

za vrem.ena, gdje .ih j~s nisu ~~navali ni Orei ni Rimljani: Stari Veleli oevenun su i Grclma I Rlm!Jamma tekar onda, kad su s njima u dcdir dcsll ratnim poduzecima, a take je to bile sa Venelim u Britaniji

'I

"Go,.lisravnip.I28.nstvk Bal,i,eheStudi.n IIl,Stettin 1899p. 155

lWkala Eva jcs jednu malitvu

vnee

ar. GrieticGasqieev [Zemaicana) bogu Perunu kad grmi

DvjcristarihSlovjena Sad da vidimo kako se je pisalo u Hercegovini u drugoj vieka. UpestajiDrciniciimanadpisbosancicomnapisaniglasiovako: tVaimeocais(i)nais(vja)tagod(u)ha. pelovici XIV.

Zmudina

"Perkune d~waile nemuski (ne udari danas) w"il (u) mana [maju) diruni (oramcur, me/siu [molim), tawi (tebi) pd/till (meso), mesiu."ll (Perkune bose ne moj udarili u moju oranicu, molim te, cvu slaninu cu ti baciti) Svi ovi sjeverni jezicima. Najzapadniji na Ruski jezik, kao vriemcl, pcjezdiu, Slovjenski narodi, govorili su dvjema glavnima "Slovinskim", a juano-istosni "Leskim". Prvi naginje slO riee; "czlowiek",J] pagoda [prigoda, prigodno a doroga drugi (put) pojedeese. na, Poljski kao rus ezlek,

As je dvor('b) voevode Masinau i negoviju s(i)nu Radosl(a)va i Miroslava. Se pisa reb(b) b(o)zi i s(vliatago Dmitrije u dni g(ospo)d(i)na krala ugarskoga Luisa i g(ospodi)na bana bosanl~)skogaJ T'vr(~)tka. Tko bi to potr(b)l(bJ, duhcmjs). Dba ova nadpisa su dajeproklet(")oc(elm(,,)is(i)nonmis(vja)tim(,,J nam vrlo znamenita to s jczikoelcvnoga, to s

zboze (dobro, posjed], droiku (pojahat, poci] posvjedocuju:

ezlowiek, kosciol (crkva) dobro [posjed], lagodnose Iprigoda). Od prvih ostalo je jos malo potomaka na primorju Pomeranije u Stolpcvskom ckruzju [Stuplst i Lovnobre~kom (Lauenburg) na jezerima Leba [Laba " Albis) i Garde (Garda).5] Mjesta su im Sarbske, Slave, Belgard, Volin, Vicig (Vitcek), .Jarevic, Zeienov, Smolsin, Gieseblts [Gusevic e Guskovic] Stolp (od stup e scha vjesala] Pyritzitd. Ovo ju sada najzapadnije slovjensko pleme u Evropi i najzadnji potomci starih Pcmorana. Kao obozavateiji "Vatre" (Wegin - Oganj) mali su se i Kasepi (Kaspyri srav. str. 139). Posio su nostli dugacke haljine kao Parthijski Ognjepoklonici, mali su ih susjedi "Kabatkima", a grad im Pyric ima od toga nam i svoje ime"',Najstarij_e p~o ime imje b~lo Veleti (sr.:: su-. 140), a to potvrdjuje tjeaik. koji potjece od PraslovJenaSarmaClje I hrvatskomu i srbskomu jeziku je bila tamo matica kao sto svim

mitolozkoga gledista U prvom nadpisu spominje se Pribina, a u drugom Masina, a ta su oba stara prezimena, koja po~ecu od staros\ovjenskih bogova Prvine i Masine, atimejeoeevidno,dasu SrbiiHrvatislaviliobabcZanstva I nas je jezik bio sto stariji, to slicniji svojoj staroj matici.Osim nastavaka drugog padeZa jednobroja na ago i ego, imao je eve oblike etaroga Slovjenskoga jezika, kao sto nam to potvrdjuju stare knjige pisane glagoljicom, bosanCicomiCirilicom. Nas jezik je imao i dualni oblik11 kao sto i Ceski u "Kraljcdvcrskorn rukopisu"iSlovene.cki,kojigapridriaosvedodandanas. lz. svih spomenlih primjera iz sjevemo slovjenskih slovjenskihjezikarazabratije,dasuimalisviSlovjeniistoznamcnovanje neciizajednicko korijenje: samolitvanskagrana(Poru~i, Lotysi, itd.) imade vrlo mnogo Dobrouski, vrf zajcdnickoga, poznavalac i juino

Zmudini

staroslovjenskim narjecjima, sadproslioninasjever,zapadi lijug Evo primjera kako se pisalo starirn hrvatskim jezikom koncem Xl. vieka na otoku Krku i u drugoj polovici XIV. vieka u Hcrcegcvini. Na ploci s. Lucijc kod Baske na otoku Krku g\agolskim slovima napisanoj Citamo:61 tC.r(IIOO)Vhimeotcais(i)nais(va)tagoduha An cpars Drsziha pisah'b se (ovo) 0 lcdinje, juZe da Z'bVhnimin. krah, hn.vat'bsk'b, vs dni svoje Vb svetuju Luciju is'bse~h (izminuvsi). Mi zupem, Oesila, Krebevje, zupam, Vb Luqje Prbanebgatr (Prbinebga). S'b pcsla Vitosljeava Vh otoqe: da iZe to perote, kh.ni (zakuni) i bo(gb) i b(laie)na b(o)g(orodic)ai4 evang(c)listi i s(ve)taja LucijaAm(i)n'b. - Da lie sdje zivet'b, moll za ne boga. An opat D(o)brevit'b Z'hdah'b crjek'b'b siju i svojeju bratiju S'h devetiju Vb dni kneza Kcssrrrsta obladajustago VhSU K'brainu i bjese Vh u, dni Mikula vs Otcesct i Vh svetuju Luciju Vb edino.

koriena sa Oermanskim nariecjima Ihvenskoga jezika, velPI "'Ba.lticko Tu im kako

primorje, blizu usee Vis!e, najstarija je postojbina Venda iii Slovjena. suimbilasjediStaodncpa.mCcnihdoba,itomnogoviekovaprijeKristaa tuj su nastavali iii u najbliijcm susjedstvu i svojim jezikom nejsrodniji Lotysi'IPrusaniiLitvani Nijedan jezik u cieloj s!aropruski, lotiski jezika. Azijatskim i lit~~ki, jezrcima Europi nije sloujenskomu tako podoban,

koja drZim sva tri narjecjima je litvanski nesto marne

j~dnog te isto~ slican nego h

njemaClromu. Medju njemackim narjecjima pako ima najvecu srodnost sa skandinauskim, danskim, suedskim i donjonjemackim: a svakako ima mnogo vecu s latinskim jezikom. Medju ovim i sloujenskim stoji lituanski jezik u sredini. G~komuje nesto manje srodan nego Ii njemac!komu, Tako

Niknla 10 sudim jezika kojih kako 0 tomu pc

Vitez dr. Grietie marljivom

cosoce» sravnjivanju svih doticnih od K., Aziju, Afriku, ltaiiju, po do se nepomatoga nwra, pa da podneb!jem, bez proS])jete, mfGCIlU i ne ob~ GermamJl',
I neugodnu,

ponovnom

po!~

S toga moralo je slovjensko pleme tame su bill Latinci, Orci i Niemci u (Evropi), se je to nekima snivalo, da su tame

nasravau od one dobe, a ne tekar po rodjenju iz Maeotskog

~a. pogibeifi di])/jega. i dwlju zem!Ju~ .sa ljullm komu nije poslo}bllla".

prispjeli

zatona Kao sto eu bili

B, 0
Veleti

selidbama vjesti

Veleta i smioni mornari; oni su prckreili

budi predHunima budiisa njih" Sto Dcbrcvski nije iztaknuo svih Europejskih jezika najvecu jezikom, take da je Indijanima: nu ipak ih Jczik litvanski sanskrtskomu jeziku; ckamenic i ukocic, predhistoritni oblik

to je, da srcdnost sa

vrlo

Eichhoffu pronasao pribraja Vendskom plcmcnu je pako najblizi ad svih slovjenskih jezika nu svojim je~ikoslovnim oblicima kao cia se je te nam predstavlja nekim, nacinom kac praslovjenskoga jezika, kojim su joste govcrili oni prelazni

puteve na svc st~ane i morem i rjekama, a _tako su dosli u dodir i sa Adriatskim Veneurna, kOJlma su predavali SVOJU trgovmu Gradovi Oglaj (Aqui!eia) Gradiska,\i Ve.dinum [Vidim=Udine], Belunum (Beluni). 'l'arvisium (Trebls ~ Treviso] Vicetta, Patavium (Padova), Gracius (Orad),21 Venetiae (Benatki~. Bn~a ~ Mletke], Tergeste (Trniste) su praslovjenskoga podrietla. 1 Ml~tackoJezero.(lacllS Benaticus _ venaticus - Venediclls) danasnje "Lago di Garda"31 potjeee od Veneta Bregovita dolina, kojom protjece tamcsnja rieka ECaoo (AdiZa) zove seidanas"Zagorina" U Pulju (Pola) toga ne moZe~o tvrditi, jer je po Pliniju·1 ovaj grad bio Kolhsko naselje, a to je vrlo vjercjatno, jerbo nalaaimo ne sarno PuIJ, nego

Praslovjeni u Aziji. Covjeku padaju na um nehotiee palaeontologitkioblici,izkojihsusedanaimjezivotinjerazvile,atakosu se razvili i staroalovjenski jeeici od praslovjenskoga /..i!vonskii swroprnskljezikje zadriaoi stare korienjei praslovjenskoga jezika, tako da ima u slovjenskim jezicima

stareoblike rieci, kojih

se

nikako ne mogu razumjeli, kad ih ne poredis sa li.lvanskim n. p. nasa riec "sukun' _ djed. Riee ·s.ukun" ne moses raz~mjell, ~ko ne poredis l~tv sugundyu, koja ~naci "dVOJICU skupa spraviti \11 sljubitl", a od toga JC uw suguIldimaS7.1lSnOvanjebraka U Lasickovo)knjizici2Ispuminjesenekakavbozura, projjeccm svetkcvatl i prizivati imenom "Oondu" koga ce djevcjke a znae; one isto

iotokeApsirtidesiApsorus(Lusinj)semitskogapodrietia Pulj ima isti korien kao i Apul, a ovaj se ~rolZVodi cd pMni?koga Baala, a Apsarus od misirskoga Oscra, kao sto 1 OtOCI 17-0 i rssa (VIS! ~d rmsirske ree, miliee Oaercve. [ danae se 7A)Ve bneg na oarrcvu Losinju Osorum, kac sto je i grad Osorna prama ovornu U prilog tome, da je Pulj ](ojh~ko naselje tik Kolhske zemlje bio tamosnJl pnmorski briegu. ~a ctoku Cresu govor~ I to, 15:0 je u ~no grad I potck 'Apsarus' u

(Goja).

doba

sto litv. gandas iii gandras ;;trk ili goja. Go)a bi~je u svih. sjevemja~a sveta puca.n a djevojke Sll ga smatrale u proljecu djevojackim dobnm znakom prorpkom zenidbe te su mu i drr.llJe svetkovinu imenom Gandrintls. S time u savezu stoji riee sugundy!i ad zemait. Gindas (Goja)'1. U nas je prcsla ta mlsao u patrijarhalnom zivotu na "djeda", koji je brakove ·sukundjed". imasila snovao Takova djevoj~m u nee je I "gubuo" svojoj zadru.zi. od boga vrSlIbe i S toga Oubara, mu irT_'e a takovih i Annorici

blizini ili na gradovistaroga

mjestu danasnjega ~ra?a "Batum" na C~nom mcru. Ostali podriekla na AdriJl bila au na.seljastanh Veneta '. Gradovt

Vodnjan51 (Dignano), Pazinj61 (Pisino), Moscemc~lI i Volos~~,e!.d:;:I~ da _su kasnija naselja ruskih Buzana, a tomu u pnlog govor! I ClnJel_llca,. sto ruska Voloska lezi na gomjem Bugu odalde Buianom ime, a naav bnega "Puriina"u Oreki [striposvjedoeavanamopetdajeruskoga.podrietla. i rimski spisatelji91 ne mogu raz!umaclu, odakle proizlazi

lz toga

boi:jazakojesinitkonetareglavel mOZemo razabrati, da su Veleti se

vcneu

u Britaniji

vrlo start narcdi, koji su nascrn doborn i neprestance radi

tamO nastanili bili u saobraeaju

morskim putem i to peed sa keltskim plemenima,

jantar na Adriju. Jedni drze, da ima u .Jadranskom .mo~. prema riec~ Padu jantarskih otoka [Elektrides insulae], od kud prolZlazl Jantar, ~ru~ pakotvpde, da proizilaai od jablana. koji raeru uz rieku Pad, kOJI.om narodi nazivlju Eridonom, le vcle, da su se sestre Phaelonoue utvonle u

trgovinc sjantarom ' 1 Tacit (Germ. 21 pOlvrdjuje nam gornjc mnleo]e, gdje velie ... "jer kad :;u narodi traiili u si1jjo) dounini po koja nova naseija, nisu Isli koprwm, >lego uodom, a k romu valja uzeu, da mi ono) neizmemi reccc bih Ileprijateljski ocean nedko kad ponodimo ko)im brodom, a Iko da ostalli

"F. O. EihnQf,Parallelc d., Iangu"" de l'Europee1 dor Ind~ Pari. 1836.4, p. 30.·31 "-Pu.II ... qu"'luequ.~damGondaadorent.,;n_anr. ~Wu"k •. D.rd.u\. Volksglaube2izd. p.!l3, 190 ., Gaja ",\Ii .. i danas u Banatu k<>d Pane""" mj."o iIi roda, kojo $<oj;i " ~a. po $"ojem,nam<n""'Anju-roda-sa-porodom"

.tr~

Nilrola

Vitez dr, Grie!ic

GaSDi~u na USCU desnoga rieke u iberiji, Iwji se rukava,

OvjenstarihSlovjena Visle naziva onaj zaton Friskirn. Na USCU Rajne

jablaneusvojojtuzizabratom,kogajegromubiobio,tedaimsesuze pretvaraju u jantar! Tre6I) misle, da ErUlanus tamo potiCe od istolmene

zcvc Rhodanus, te da se ovaj sdruzuje na Adriji sa ?adom itd. Eridanus zvao sc i Rhubon21 na Venedslwm zaljevu: nu svi ovi nazivi proizviru od kelt. rieCi rus, ros ~ rieka, PlinijeJI iuicno veli, da su Veneti [Eneti] naJadranskom moru prvijantarrazglasili, teda au gadobivali iz Panonije. tstinabog vodio je Moravu (Marus) preko (Ptuja), Celeje (Celj) u Britanskoga mora (m,

su ih Germani nazivali Frisi, a Rim!jani Frigii Vrlo Je zanimljivo, S10 su Frisi u svojoj zemlji svetkovali upravo staroprusko bceanstvc "Bazduha" eumskoga boga u tamosnjem gaju "Ba(z)duhenna" a boztcu "Panu" u gaju "Tanfanna". Ova riecje izkrivljena od Tan ili nasalom ''T~ pana". Ova je bila boginja rata kao '"Pallas Athena" u Grka iIi Istar u Babilonjena. I ova je bila "'kraljiea pobjede i sudinja vojnih djela", te je stajala nabiku ukra$enalhiaromposutomzvjezdama. je nazivali "Zarpanit'", grudima_, Ovoje.vrl? panagona I Paniardis iii lavu oboru:mna.lukom i tobolcem, KadjebllaboZlcarazploda,tadsu

jedan rrgovacki put iz Baltickoga mora nua Vislu i Vindobone (Viden, Bec) u Panoniju i preko Pewvija Aemonu (Ljubljana) u Aquileju (Oglaj); nu jantar iz Germanicum), dolazic je Rajnom do Vindonisse na

a prikaaivali su ju golom ~re~riZenim_rukama na staro,bo,:'ianstvo, kOJe poqece ca lZ,AzIJC_, a mjesta [Panihrid] na Maeotskom zaljevu I njezm hram u nU ovi su zaokupili vrlo

30_

Helvetekoj (Svajearskoj) brini iste rieke. Jantarski otcci Aetania i Austeraviailiti Gleaaria, 0 kojoj Pliniusgovori (37. XI. 11; IV. 27. §. 7. c §. 2.) lezc na Friskom primorju sjevemo ad uiica Rajne. Odavde je isla

Kremnu u Tauroskita dreim da je istoga podrietla Uz Frise nastavahu i Batavi na uscu Rajne;

dakle trgovina Rajnom do Vindonisse, a od tuda oko juznoga pobnef]a Kostnickoga jezera (lac. Venedicus) i preko riekc Vindo (Venah) u Augusta Vindelioorum (Augsburg) a preko Vindelicije us jezcro Benacus (Venacus .. Lago di Garda) u Vicetiu (Vicenza), k Venetima. Odatle je prelaziojantarurimskeigrckeruke. Plinije navodi dva spisarelja 0 podrietlu Jadranskih Veneta. Po Karonu'n bili su Trojanskoga podrietla, jer su Paphlagonski Henet; po Homeru bili u Trojanskom ratu; po l(orneliju Ncpotu (Plinius VI. 2.) proizila?.e od P<lphla_gonskoga grada Kremnosa (Kremcnac); nu Safarik tvrdi po Mannertu i Surowieckomu, da su ee Vendi vec u sinjoj davnini protezaliodBaltskogamoradoJadranskoga.51 Polybiustvrdi, da su Veneti bili prastaristanovnici svoje postojbine, koje vee Hcrodot napominje6] i veli, da udavaju svoje keeri, na isti dan godine onim, koji davaju za njih vise ncvca: nu da novae Ijepotica pripadne ncliepima djevojkama, tako da se mogu i ove redom udavati. lsucbicaj biojc iu Babilonjana. Da je pako jantarska trgovina iz Britanskoga mora od otoka "Glesarlae" (E:lectridae) prolazila Rajnom, svjedoee nam topografsko nazivljenarodaimjestauzciuicieleriekeRajne. Na uscu Rajne nalazirnc Frtse (Frisu) i Batave na dvjemavrlo prostranima otocima, dugackirna preko 20 milja. Po mojem mnienju au Frisi izvornobili onaj isti narod, kojii Prusi (Phrusi). Ovc su Germani nazivali na Visli '"Phruglll!dionima" i"'Pruzzima'", a kasnjje i '"Fn'silllu", jer se upravo

prostrani otok im~no~ "Batavia" iz~edju srednj~ga i .Iie,?ga ruk,ava Rajne, a "Batavi" ruje nista drugo nego lZVracena nee ad V,tOVI Lj. ]judI. su vrlo staro praslovjcnsko pleme Velets/wga podrietla.» nu vremencm su se pogermanili te ih vet Plinius21 ubraja u Germane. Izholandskih hronietaudcznejemc pako, daje tamo jos u VI. i VII vieku Veleta prebivalo, a cvi spominju Slovjene i u Batavlji i Frislandiji; nu i na Rajni prcma jugu ima im traga u mjestu Friesel1heim kod Manheima, kao sto ima Batavima tra_ga na Dun(luu u mjestu "Batava eastra"koddanasnje'"Pasove" (Passau). Na velete i Vende sjccaju nas uzduz Rajoe Valsum, Waal, rukav Rajne, Velie, Vynen, valsum, ova mjcsma imena: Beeck (Bog), Vanlim,

Batum

potok Anger (Ungur), .Ratingen (Gataoei), Witlaer, Viesdorf ,(mjesto Vidsdorf), Wan, Weseling, V,lih (Neu)wled, Veilersberg [vilinbrieg] Koblenz, Vendenheim kod Strassburga. t pritoei Rajne Brzig ked Basela Vera, Murg, Thr au praslovjenskoga podrietla, a taka i mjesto vange~ na Verwdiclwm"1 jezeru. Grad Viru:!onissa u, Helveciji, stari pritok ~s~ra ,Vzndo (Vid) danasnji Venah, Augusta " Vmdelicorum u Vin~ellcifl, jeaero Benacus (Venacus), Vicetia, Vendinum, Veneliae sve nas to sJeta na narod VenetainastaroimboZanstvoVita. U Pomorju prozvali su Velete -l'.utiC;ma, bud SIO su bili u ratu ljuti i

grozni, buddajetariecproizaslaodrieci LjutiCisu bili vrlo hrabar i ratoboran

Lotysi(ljudi) narod, koji su kros vise viekova na Dolenskom jezeru se .~ahodi.lo boZansk.i~

vodili uaeene ratcve proti Germanima. U Ratari utemeljili su glasovitl hram .S~aroiicev, u kojem prilikasvihsjevernihglasOvltlhbozanstava,anekoJlsublhpoPIsallll

"ile""hilu •• E~rip;de•• l\polioniu.l\rgon_ lV_627 ~ Rhubon je u He.ioda. ileschila. HerO<!ota EudoXll(379,pr. K,I Eri<la~u jt1"bo su '0 ; •• k<ltske""nakeriek •• lraoitojeiRh.(Volga].Rus, Ra;' Rhodanu.i"oeapodrietla. «c. Pliniulkna.37.Xl. 12 "Vidi:C.PliniullI!.23.§.2. "Sal.iik. Slov .... I. 194: M.nnen·sGenn. p.S26. ~ Herod., I.e. 196; V.c.9.

Nikola staropruskim ovo govoriu runama prilog,dasu

Vitez dr, Gde/ie molhava

GaSpiCeu kao "Perkune Dewaite" itd. kojim ~ gataccki duh) a

Ov'eristarihSlov'ena ve, II te ju prenieli u sjeverne zemlje Cnwga mora. Kimmeri su bili Skythirna padrietlom srodni, a bili su Prakelli i dielom pradjedi Lo!yskih Sloujenc. Oni, koji su se preselili, kad su nadosli Skythi, u Pon!iCke pustare, mogli su imenom Neurn, Agathyrsa i toura obastati u blizini "Skythske kraljevine". Prave pako Sky!he i $ouromale (barem dielom) valja smatrati pradjedima SkythiJe, ~ermana, kOJ1 je OSIaO a osobi.t,o Gota. Drugi pako dio narad(l u zemljl ad Kimmenana; treba smatrati stvar nije jcs sasma na bstu, pripomoci i Anthropologija kralj~vin~ Ke/tJma
I

i pocetcima Lutici

RataristaropruskogapodrietJabili, Radegast (Radha + gast

su pradjedovi bilistariVeleti Hram Svasticev s pridjevorn

bio je mnogo viekova pravorn tvrdjom proti navalama Tu su drZali Ratari svoj stieg "Crnitrah" i avcje oruzje, rat tad eu vodill sobom i svoje "OOgove", Kadkad pomocnici njemaekim carevima proti obliZnjim Niemei i njih podjarmili i hram im srus;li

Franaka i Niemaca. a kad su polazill u su iSli u rat kao a napokon Prem da su su ga

susjedima, ; saZgali.

ponovno sagradjivali, ipak su podlegli Niemeima, jerbo u uno doba sukcbila se romans,ko,gerJJUlnska prosvjela sa staro-sloujenskom, te se je tu radilo 0 obslanJru iii propasti sjevero-wpadnih poganskih Slovjeoo! KakovoX napomenusmo proizleze danasnji Litvani ad starih Veleta (Balta), a ovi potjecu ad praslovjenskih Kelra, koji eu bili sa prngermrmskim Keltima vrlo srodan narod. S druge strane drZimo, da i Orcl i ltali izvadesvojulozuodlhmkijskihKelra.11 V. Hehn tvrdi, da su se Arijei presehli iz Aralsko-Hvalinske nizine prekojuznoruskih pustara i doprli ponajprijedo Karpatskihobronalcai do nepradrljive ~ume. Tu su sc podielili na dvoje. Jedni podjose uz crno more i doljni Dunav na zapad, iz kojih se narodi~e Pelazgicki Grci, Thro.ki, fl/yrci i lIalei. Drugi krenuge prema Ballitkom mom nepreglednom ravnicom, koja dopire eve do Nizozemske, a ti su bili Kelti, koji su i Britanske orcce naselif i Germani, koji su doprli preko Belta i Sunda ca u Skandiluwiju, i napokoa Litvani i S/ovjelli, koji su, stc ostaf u jumoruskim ravnicama, etc krcnuli prcma ejeveru. lza "Hvalinskoga mora" nastavahu Eransk.i !larodi Massagetl, Saki, Sarmati, Jazygi, Alan; i Skythi, koji su provalili stc iznad Hvalinskoga mora, lito izpod njega na zapad, te poplaviJi dielom Malu Aziju, die 10m juzno-rusku nizinu. E, Bonnell) veli u svojem glasovitom djelu, da su Skythi bili "8ranskoga podrietla", koji su tekom druge tisuce pr. K. iz osrednje Azije presliprekoVolgeposvojprilicipotisteniod Skythi su tekom vise viekova osvojili "Massageta'" iii "Issedona" sve zemije od Dona do Dunava, su se za Herodotova i Tanaisa (Don) do

Loly~kimSloujen;ma·. Tako zOOri Bonnel; nu nekih zagonetaka morati

Ie ce k riesenju i 8thnologija i

Archaeologija Sadanamsetrebavratitiopetnamienujezikaovihnaroda. eim su se Arijski naradijedan ad druguga razilazili, tim su Sf! i svojim govorom jedan drugomu adtudjivali, Oak su ~ili sjeveml i zapadni Arijci u blizini i>:tocnih (Inda i lranaca], upotreblj~vali su u svojern govoru grlenim oni; nu hukcve, i sjeverni od jedne

tim

hukovima (AspiratlO) poostrene suglasmke ~,21 bh,JI dh'l ~o i su izstupili iz one zajednice, urn ,gube poJedma plemen~ ] eve kcje su imali i iztocni Arijci, zapadni (Thraki, pelazgi, Orci 1 I.tali) (Kelti, matice, Germani i Praelovjerri]. ~:aslo,vj~ni I, Pragermam. a to su bili Prakelu,>I kcji su JOS u smjOJ davmm potjeeu govonli

vrlosrodnimjezikom.~l Vrlo je pako vje,roj.atno, da su Skythi i.za Dona i Volge napali Prakelte,teiitopobicdlhlpodvrgh,iitoprotJerahprcmazapaduisjeveru Tomu u prilog govori ; to, etc ,nalazimo i na Maeots!oom zaijeuu ostana~u Kimmera (Gimirri) i na Baltlc!oom mom (Klmbn u Holstinju), a prije provale Skythaovisuzapremalicielu Polltskuni2:inu. Praslovjeni ostali su iza.provale dlelom rzmcdju Skyt~a, dielom prcdjose na zapad za Germanima (VenedaeJ, a dlelo.m u Baltlcke. :remIJC na sjever, te ih tamo nalazimo imencm "Veleta" (Aest!! B.altae). Om medJu 'Skythima"provcdosenekolikovlekova,dokihmsupoushPerzlJu.ncipod Darijem, stc opec prema za~du (~olane), etc ,?rema sjeveru [Litvane i Porosjane).! takosejePraslovJenskiJeZlkadtudJloladGermanskogaloo cstalih starih Sklujenskihgouora

a pramajugu do Kaukazo.. Kra/jeuski Sky/hi su bili pravi 8ranei, koji vremena prosirili bili od rieke Gerrhos (Kalmius)

Krimskog polu%ko.. Sauromali potekose po svoj priliei ad Skytha i zena pobjedjenih Kil1U1'U'!ra. Kimmeri (Gimirri) su se preselifi bili iz prednje Azije, moae biti potisnuti ad AssyracaJl iii drugih Sem;ta, a valja da su vise viekova s njima obcili bili, posto su prisvojili inesto prosvje!e njiho-

IlUpo",diU. Ebelin Kuhn·ou. Sc:hleiohe(sBeitriigenzurv<rgLSprachforschungll.1.l7_ 191i!..azarusu.Sleinth.I'.Z.itOChriftrurVolkerpsyehologieundSpr.chwiSsenschaf,VlIl 472,473.8<rJin1875 "E.Elonn.l.6ei(!iig.zurAI"'num.ltund.Ru •• land.l,SI.~t<rsburglS82pg.5(11_503 3lPo",,,,jpriliciiza pobjodeIlRir.poTukl ••. hab.I_A.sarug, i130.pr.K

Nikola
Prof. manskoga,

vaee

ar. GrietitGaselCeu

OvjeristarihSlovjena Najuzvisenijim bOZanstvom drzali su Pe~na (Pargnum) na ~ebesima, a ne zemlji eu pocitovall raana bosanstva -' prema, dobama godine i prema drugima pojavama prirode i potrebocama ZlvOta. Pocetkom godme svetkovali su zimski sunovrat svetkovmom Kolede (KaIMos), poi:etkom proljeca svetkovinu Pergubrije, ljeti protopopa svetkovinu EIJka eetve (kod (Vetu), jesenl u staroj svetkovinu vrsitbe (Patrimpe) Na pismo Jana Malec~

Gg. Kreku iztice razlikosti Slovjeno-litvanskoga jeaika i Gerte tvrdi,daje prviodtisnuosvesuglasnike, kojisuodprijebi-

Ii zaostrenl grlenim hukom, kao sto kh, ph, th, te, da upotrebljava mjesto njih blage (tenuae) k, p, t. Hukom pako seostrene samoglasnike gh, bh, dh, koje eu i start Arijci upotrebljavali, da su odrinuli i Litvani i Germani, amjestonjihdasuzadrZaliublaieneosrednje(mediae)g,b,d.2] Grlenihukovi su sa gledista razvoja Ijudskogagovora negoliublaZenigrleniglasovi, pastoganalazimoprvih naroda. Druga pretvaranje razlika g,-]enih izmedju izvornih mnogo stariji, u svih najstarijih jezika je i zujni z

Raj-grada

sloIJjeno-liluanslroga i germanskoga suglasni!ta g, gh u Litvana u glasni

[litv. ± ~ z), a k u mukli s (litv. sz - s; lot. i stpr. s). Takova pretvaranja grlenja/w. ne ima u Germana. &!mostaIJnici izgubili su im svoj "instrumental ilokal"aglagolioba oodsta i futur. lzakakosu seLiltysiiLitvanizaputilipremasjeveru, a start Slovjeni prema zapadu Sarmancije, sad bilo prema Visli, Odri i Labi ili prema Dunavu, nastaju medju starim Slovjenskim i "Litvansko-Lotiskim' jezikom,toleksikalne,togramatickerazlikosti. Slovjcnski jezik, veli prof. Krek napu[ta "Litvanske" dvoglasnike (diphthongi) te ih slieva u jednostavne samogtasnike.n I suglasnicko okoncavanje (osnove) ne s, odrivava, a samoglasnik pred njim ce se pretvoriti obicno u "nasal", a rnjestc s, prima slovjenstina h, Na mjcsto izvornoga ki g, gh pojavlja se u slovjenstini si z, u Litvanstini s (stpr. i lot. 8) i Z, Litvanske grlenjake k,"1 g,5] h, pretvara slovjenskijezik pred neb6'anim suglasnicima u nebcane c, z, s. '"Part. praet_ activo na h,-Ia-Io (laslalam)nepOllnajeLitvanin,kaostonisrednjegaspolaniobaaorista., Imajosidrugihrazlikamedjuobajellika;nuzanasbuditogadosta Kac etc se je odtudjivao "Slovjenolitvanski" jezik od Germanskoga; tako se je razilaaila i "Slovjenstina" ad "Litvanstlne": nu zajednica ovih dvaju jezika mnogo je vise vremena trajala u Sarmaciji negc li "Pragermanska" sa "Praslovjenskom"' u Aralsko-Hvalinskima nizinama, pa s toga imade "Litvanstina" mnogo vise srodnosti sa "Slovjenstinom" negolisa "Oermanstinom"

Litvaniji), pis.e rektor Sabmus na. ~veuCthsc:u Kr(lJe~~ (KOn,I,gsberg) kardinalu Bembu, da ce sa izvlesuu o. razmm cbicajima, _koJlma . su nekada svetkovall stari "Borusi" (PorosJani), "Samo8ltae" (Zmudim kmaiti), "Litliani" (Litvani), "Ruteni" (Rusini) i _"Lotys.i" (Livones) ~voje "djavole" (Daemonia), 16. vieka) cbicavaju kano ti bogove, te .da i u vneme se sakupljati u potajnim mjesuma, njegovo (polov~nom da cbave svoJe ~Ie kardinala Bemba

navadeiobiCajc. lea toga obavjescuje

rektor SabinllS

[recte

Schuller)

o svatbama, 0 pogrebima [poredi str. 153, 154), 0 godiS~Joj.svetkovim mrtvima na "Mrlu·,I] te pocimlje evetkcvinom prolJeta na GJurg)ev dan.a "Na Gjurgjev dan ertvuju Pergrnbiju,JI koga crae ~ogom cvicea, rastlina i svih klica. Ovomu irtvuju ovako: Zrtvouarelj, (1rec) Iroga naziuljuglaoorom nazuou imenom veli, progonjas ~O;i~t~ primi [wurszhaites, vr~ovnik) drii desmcompwru CMU,pir:e ~loduha (Daemonll nomen), 41 llilP!euo_ mu hualosPJ€U._ nam llimu i POIffOCOS nam pro/jece, 11 namprowlenJuJ€s ~~~k~

"',n,

~

glavar

~6fr~;, ~'fc~~~~a:e::e::u!~~~;,.~egf~ ~~;(; :~~~~~
casu pive zubima te izpije pivo a da se case prsttma ne ,. . ,_ da bi im na vneme_ sl~_o klsu i ~ruimom. TreCu, tzpjje bogu '. zlvounJe. Ce!urtu casu popiJ~ bude obilna aetvaipum izpjevati na cast Fruini.

dodirne,azatimjuprebaciprekoglave, Drngom casom ce zvati boga Per~no, da bi iztriebio Pokolu sa svom svoJo~ Suastitu da prosine na vrieme zito, rast.hne boguPeluitu(Plnitu),dapotjerazitolslenol,da hambari. Taka

ee

to svi redom

ciniti,

te istu

popievku

lzatogaceseciodangostitiikoloplesati. vjeri sjevernih domali Slovjena smc, da su sjevero-istoCni i u podzemlju.

C. 0
III kasnijih Slovjeni oboZavali spisa runa

i raeprevee boZanstva

na nebesima,

na remlji

1IDr.Grg.K",k.EinJeiu.ngindieola •. U!<nuu'Sesch,ehte.GIllZ1877.n.90nstyle ",,5 toga ou "",loga Gennani ;.!;O •• ",~riet Porus- Phnlsaod toga i Fri.i >IN_pr.lity.auli.jlot .• ,,,,I.,otal<w.ulij·ul,koiinkaj ·'Litv. kimi., njem. Kiroch.e,dnj •• l.t. cerasus. grt. KtpoOOSod KtpoS' rog. 5 toga Ia L cornuon.Korn.lkirsche(drienjimemuradit.rdin.odroga ~N, pr, gil'; 0,$1., "\Ml."lud, iir. ., Hie"'nym~$ Moieckt, 0. sacrir,cii •• , idola,ri. ""t"rum Born.sorum [.;~onum alia,QmQue .kin.rum gentium, k.o dod.",k nupra,'e, Li""";oe histo,ia ,n com~nd,um contracta a Thoma Hom.", 1551. K6nig.berg(Krol • ioc). •

Nikoia

Vilezdr.GrieticGaSni6ell -Potrympum"JI fluuiorum

OvjeristarihSlovjena ae fontium deum, "Pi1uitum'"Z]

Harl.knochll tvrdi da su star; Prust svetkovali Pergubriju upravo 0 izjednacbi dana te vell: SIan' Prusi slletku.ju prvu suetlrouinu 22. ofujka, na koji dQJl su obiCauali "Pergubriju", a suetkovine su se zllale ·Pergubnjaml".

duntiarum:

deum,

eruooou

"?ergubriwn"JI ceris, "Pocclum'"SI inferni ac deum, "Putsct'ietwn'"6l

"Pargnilm"'1 tonitrum ac tempestatum deum, tenebrarum deum, "Pocollilm" cerorum spirituum sacrorUm lucorum tutorem, "Auscautum"7l deum Inouocatoque "Marcopo/lum"S) magnatum quos Germani "'erdmenIin" (Erdmilnnlein) toga ce !judi jare podignuti u vis i driati et hoc ga

Dewe

Hartknoch navodi iz Mart. Murinan (bore) musu (nas) ?erguhrio itd. ovom Dok

i pocetak

rnolitve:

0 uezspociell

Mi nalazimo traga Prvicujuznih Slovjena.
Crnom moru dana; nu kad Gjurgjev-danu.

bogu
su

prvencu imenom bivali u svojojjuznijoj

Pribin'1 ili ?ervin i pradomovini na ozujka 0 izjednacbi svetkcvali su ga 0 i svetkovinu su jantarom

illcolumitatis et aegritudinis. llobilium deum, "Barstu=", eSI subterraneos uocant. "Iza na rukama, opomenuti

svetkovali su ga pclcviccm mjeseca su se izselili bili na sjevernije strane,

dok god se ne izpjeva doticni hvalospjev. Zatim ce svecemk narod, da se taj obicaj i u buduce uzcirii i kako su ga od

Jan Malecki opisuje u svojem izvjeltaju reeve upravo u napomenutim staro-pruskim trgovaliovako

rektoru Sabinu Sudinima, koji

svojihpraolacabaStinili,takodaiprecijenapotomstvo.Jarecenapokon zrtvovatl. zeee ce cd brasnatiestozamiesitiiod njega liepinjeprirediti, kojece krozvatru vrzatiod ruke do ruke i tako iapecizgancesr i veselo

se

"Puksesabercpredsteciljem,gdjejeponamjestenojareSlkojemuce glavar [wurazhaiteajw prislonitl obje ruke na g1avu te ce redom bogove prizivati ito: "Occopimum71 deum caeli et terrae, "Antri!mpum"8) maris, "'Gardoaeten"91. noutanlm, qua/is o/im apud Romanos fuit Porrunus,

pogostiti Hartknoch'Pt nabraja boeanerca starih Prusa ovako: "Ckcopimus, Svaixtix, Ausehautis, Antrympus, Potrympus, Bardoayts (Brodaric), Polunytis, Parcuns (forsam Parcunoslegendum ... ), Pecollos atque Pacols" Bendertu ih napominje ovim redom: "Occopirmus, Suaixtix [Svasticl, Au.schauta [pcmocnik], Antryrnpus (Vodna), Potrympus, Bardoayts, Pilunytus, Pareuns, Pecols atque Pecols, qui dei, si eorum numina Garda"t •• jo pol<o bio o!>,..",ik brodogradnje. prem" .mi.lu ri.ei je od I;~v. gomina~'i gradit;, " time jo ; ovaj bio motn"'"i<o bo±aftst.o kao .to Je b,o Gardunyl,. (Gr~dun'cl obretnikom; go.podarom pltBt;tskih ograd•. S toga su preveh -Georg von Polen.- ',"P.~l ~Jr~:.govoru SVQjDj "Agenda e<clo"i•• lica" od god. t530, oba ona prva ob,o,n,.a SO

~r.;~~~:';
bk>,

"Poll')'mpumod I;tv, tromp;utrempti, (Iri."lil'p;fI.t.l, lat_toroed toga tri,iouml 1<.1. tftt; ,ryl;.h",.rb_trt;(tn,hBftj·ltr;eb;,;i;lo O.,'.tl<"...;n;ie,veSud;nisu;uobCo.tariPrus;naz;valiooZanstvDZet •• ivriiitbe.atojo kokoi.d,ug;hv,elaznademo. upravoPotrimba.kako;imeglasilej.Malockio,djeil; pom.tnjom ~av"" -Pouympum fluv;orurn aO [anlium doum-. dok .nademo da.u "ari_Pr.u,; u Gromavi[Romovelpalitiovorneboian.tvudesetinuiit<l,ato.uhiliizvomo"krjeoo",""hJ.b;o iboSOmribanot'R. PIU,~'.Pi~~~i,:.mjo.IO Pilnilum od tit"_ pilti puniti pilna. puno. k.lv. pHinll la" inploo atoKa "~rgubriu.odpo'8ubria·J>O'Iratak",pr_gUbt·docihodit;porgUbtpovratiti ·'Pargnurnat.g;nutoodParganya 5IPocelumodaokt,PatalladubljinaodtogaPakao;Paklonjak ..

~~~r~im~u a~iliatot • H<>rIk_ (l401 nov.djo ga (po Th_ Wa,...,l Chron. Pru$$Ul¢ Im.-I I>IlW>tJII\U~tu$ quem .li Au_vlum VOC&nt. •• egrotan,ium atque sanorum. Prvi " ..... nab. po",.ouk;I11. <!eO

~~t:."=t,:::::~e':kr;u':':~:i

;~:t:,:

krjepi~lj.

~~~~if:~;f~f~§~~
"krp:i;~artknoeh.S<l""ta. O;ose,[atione. hi.torioaep. 125, F"n>noofurt;et ip.;.e 1679 L "'Bender, Altpreu•• , Monat.""hriftlV. 97; nstvk

~;~~~:j~i:~;4;~~:i~~?~~~~ ~~n=::;':3~~

150

Nikola

Vile? dr. Orielle

Gaspioou znamenuje "Ratar" (Gurko),

OvjeristarihSlovjena drugi "vrsitel]" iii "Trebitelj" (zita), a treei

secundum iIlorum opinionem pensites erum Salumus, Sol, Aesculapius, Neplun~s, Castor(?) Pollux(?). Ceres (Potrympus), Jupiter (PareUTIs), Pluto (Pilnytus), Furiae. U trojstvu Peruna, Potrimbe i Pokole u Gromavi bic je Potrymba mladjahna liea i ovjencan psenicnim klasovirna. a palili su pSenicnim snopovima. s toga su ga drzali incstranci "Cererom", Praetonus11opisujucsvetkovinuvrsitbeveli:"Nadravi(naseljenicina Ihv. . Dr~vil svetkuju, GUTha iii Padrymba GabJauglJc su svetkovine vrsitbe na guvmma cast bogu Oabjauglji" Od toga je vidjeti, bogur.Mbe daje Potrympus ~menom [jauglen] mu i vatru

"Dabisa" iii "Gubnjar". Prema tOrnu su znamenovale svetkovine rstomu boZa.nstvu (Praetonus) na gubnu I pred Praeunius vel; i avo: "Gim su ovrhli (Nadmvy) Zlllinje

"Gabjaugije" stedljima. iiro u sU$i, tim

su mu Zrl.l.IOvali bud cmog, bud sasma bielog piesca sa rieCima Gabjaugijo, budi nam veseo i milustirA" Na to ce prikriti mjeru cd iita (skore, vegan] s bielim platnom i poloiiti na nju zakJatoga pievca uz molitvu: Vespatsll Diewe Gabjo.ugio to.w padekawoiom [kao ees podekovame], jog Ida) gal/eiom (mogli) tawo sziuos {tvoje iito) gern.lS dawanus gemi izdrpti. [Gospcde Boze Gabjangio, mi ti se eahvaljujernc. dasmomoglitvojenamradopociatoiitoveseloovrieCiI Kako gore napomenusmo, bio je Parlrympa t.j. trebhelj zita. Parlrympa trempti triebiti Hto. Po LakDvsiromu"llbioje "Gabjaugia" Gabjauga po je sastav!jena isto sto
j

"Gabjauga", iii stedljima

a na t.j

isto bozans!vo,

etc

i Padrymba

Praeumu
riee od

SIan Prusi drzali su svetkovinu ietve u kolouozu. Ovu Sil svetkovinu svislari Slovjem, kao ratari, obavljallnajsveeenije, a ta im je svecanosr bilaiglavnaucitavojgodini_1'ragajojnalazimocau praslovjenskojdobi, jerbo nam ima ratarsko ipoljodje!skoorudjeistoelymolozkopodrietJosa keltskim,2l grckim, latinskim itd. Najstarijim obretnikom oranja bio je u starih Slovjena K'hurk031 (Gurc/w, Gurko). Ovaj je u starih Porusa s vremenom postao pravim ratarskim bozansrvom. Kipovi su mu bili postavljeni u cieloj zemlji starih Poru.sa izpod ogromnih hrastova, a zrlvenici .su mu bili. razasijani cielcm zcmljom. Tuj su !judi bogu prika~lvall prvcnce Janjaca, kozlica, odojaka, brasna, meda, piva, medovinc i svakojakogaploda i voca. Kip su mu svake godineo vrsitbi, kakoveepripomenusmo,oblaCilikozomodprino>lcnemuzrlve.41 Od. ovoga boza~stva sjcvero-lztoenojE:vfoPI proiaticu mnoga svedokonca mjestna imena r= cieJoj

isto sto lilY. pa

j

i

Gabia§ll

t.j. darovatelj

zema1jskoga ploda i bogatstva, polj. Dalan. zenskt oblik mu ie bin u Zmudina Matergabia,41 urv. Motergabe (majka dara]. Ovoj je valjalo prvu pogaeuodsvakogaliestaprstomoznaeiti,izpeciiprikazati,tejetimebila opredieljena za dcmacicu iIi sa kucegazdu. Vrlo je znamenito, da su "Matergabiji" jos za Rimljana na Rajni zrtvenike dizali, na kojima ima napisa ... matronis Gabiabus.SI Orugim oblikom nalazimo ga Guberom"1 i u Litvana i u juanih Slovjena. Eno ga na pritoku Pregoie, a em! Guber je srebronosno brdo na Drini, gdje imire iz njega ljekovita veda. Tako nalazimo u Zubcima upravo na medji Cme qore visoko brdo Gubara {1680 m.] na i~toku Bogojevic scla. Gabileum bio je stari grad na Drimu, Gabela je na Neretvi, Gabo§ u Vukovarskom kctaru, Gabo'\.iin i Gubonje na otoku Krku i t.d ' I nee gubno {guvno) proizvire od gospodara vrsube Gubnjara. Ovaj je gubna Ijeti namjestivao na svoja mjesta, kao i Gus/o u Bugarskih Slovjena, a bio je gospodarom i stoqooa, iropa, susc i hambam. U Sanam j u sjevemoj Dalmaciji imade pjesma, koja se 0 i:etvi pjeva gazdi od i:etelaca, da bi mu bog dao svaku s...xu. Evo jednu iz Mokropo/ja kod Knina, a sliena pjesma pjeva se i na otoku Ugljanu kod Zadra Zdravobracojedandodrugoga, Sogpomagasvimadojednoga,

Odzrtvenikavidjalasemnozina ihljudiukr>lCanskodobaupotreb!javalimedjasima

15. stoljeea,jerbosu Porosja.na i raznim "Gurcha" (Gurko) iii razabrati, da su bila Jedan mu pridjev

BoZa.nstvo vrSilbe nazivala su razna plemena pridjevima. Tako veli Praetorius:51 ·Narlra.vi61 svetkuju Po!rymba11 imenom Gabiauga81 iii Gabarrof. Timeje sva tri ova imena same pridjevi istaga bofanswa.

"vespa" go,pod od "~. kuoa . ..,10. i pa'i" go.podar ~ J.lcob La.kovski (iz KaliSal b;o je .. k,alja_ Sigismund. Augu.la n:nogo god.ina cinovnikom U Wil"i, Ie je tamo .. bra. n.rodno {Zmudmil kOjenaood' Ivan La"oki U "'ojoj r"""rllv;, Oe Oii, Som.gitarum oae'erumqu~ S«nnalarum falsorum Christiano,"m edi,_C", .. er.Upored;flIZpr.vuTh.o.CrionbergerArchivf.sl. Ph. v_v. J.g;t 18!l<1 ~ Gabiasod kelt.-bal" kor.i<n. &l>abh. k.I'_lI"OO.goLgiban "dati,darov.,i 'J Ma""Y"~ deae oIf~1T!Ar Q/oemiM ~ p/a""n'a, qu"" p,;"'" e ma"'''' "''''P'Q d;girO<{"~ ""'dla,in/orrwcoqui"".-Lib.Laoicki

"ierovanje, e'

.vojimpa"i';rnanamladugodinu

: ~~:~ ~:."~o; ..,r:-;~,:!e;:!,;~::~~ ~~=~~l:'~7!j·~rd~:~ gazda
•• po..liridpodajepo~';vaJo&1a~gulmjtJtu.

152 Zdravi Zdravi

Niknlo

Vilez dr. Grietic

GaSD;CeV

Ov·eristarihSlov·ena I ovi su slavili svoje ~vetkovine.~ kolo.~ozu u zvjezdovlju "Zetelice" suncanom pranocu (Adytla) Gabast!1U, kOJl JC bio jedan od dvanaest polubogovasuneanogaboZanslva. U Pcznenju je i danas obkaj. dace seljaci i djevojke na "dan Zetve" uputiti se plemicu s velikim kolacem (lwrowaj) i viencem od poljakoga

bili pa se veselili, bili rujna vinca pili,

Domacinenarvojepostenje!
Bogtidaoz.dravljeiveselje, Stimalatebraeaidruzina, Jvaskotardosinjegamora Zdravo brate, pred kucom Na njcmsjedigospod Njckomdielisakom, Njckomdieli kapom, bog,

tistog,

ploda. Djcvojka nosi ogroman koloe iii poprenjak svakojakim cviecem. Mladenac ijunos) ncsi upleten klasovi Djcvojka i raznim poljskirn podari dotnacicu

u obliku na glavi

krune, omasni a

nakicen vienac momak

plodom i vocem sa pogeeom iii

kolacem,

Meni,lebivrecom,
Svakom'-dobromsr.xom Bog ti dac vole svjetloroge

gospodarasaviencemlecezapjevati:il Plod neeemc plod,

Bog Bog

ti dao ovnove vilase tidaoisvinjewbaSe, I prodavavole SYjetJoroge. iprodavaovnoveviiase. lprodavaisvinjewbaSe, Za zute dukate i bijele groSe! Bog tidao dugacke uvratiu Ostro gvozdje, i zekaste vcke Bogtidaoupolju teaake Biele tise razmnozale ovce, vraneakcee prekrile usrrane, AjarciCibrda idoline, AkonjitipJocepogubili

Velemoinomdomu Bog daj fitc porcdilo Desetmjerazrnodalo! Cimpredadudarovenastavitiee: Nasjegazdadobarcovjek, Nek' iznese bacvu piva A rakije Poljski plod buncicu plon-otn, a i ova rice je u erodstvu sa Pilnitom'l

zovu

;::c~ o':~ ~::~jke. ~ ~~a~~~~
Musicesepeeleizrojile, PreddvoromsekcaveoteJile, U dvoru tl cedo zaplakalol

IPlevnik) kao i nilouwv u Grka i Pluto u Rimljana I zemaljsko bosansrvc Zemienik leran. Zemjad) epada uovokolosa svojim ±enskirn oblikom Zemyna i deminitiva Zemele, Zeminele, zcmepeti,Zemeluki(Zemelugi) lz toga je razabrati, da au sjevemi SIan Slovjeni otoaavef svetkovali umaljsku Zemieni-

snagu razploda
Ouagnini>1

raznima pridjevima istoga pripovieda, da au seljaci

boZanstva. "Sa.nnacije"

Bogti dao svaku Sr&U: Psenica tiporodila, Bilapodnuredorngusta, Aposriedibilacastna, Apovrhu bila klasne. Svakiklas ko pas popovski, A sternika31koyrljika.41 Bozanstvo vrsitbe potjeceodstarihlndijana irna svojc podrietJo u sinjoj damini, a drzim da

ka'litopoeetkomstudenoga(2.XI.)ovako: cim ljudi oberu say poljski plod do konca pred stedljima na "svetu veceru". Ponajprije obojega spcla po jedno odojce, tete, guskuikokos, na trpezu(posagjauz.atoceprimctnuti isiena,

listopada, ee zaklati te hjjebaidvie

ce

tim se sakupe i prirediti od to sve pos taviti case piva

"Pion njesemyplon.jegemo'dv·dom: bodaj Ibogdajl zboio lii(o) plonovoio{razplodilo) d.; •• ;.oiu>«ylmjeraiilakvaTta.vagonl.noedladalo ~ Pi/n;I.od li(v. pfl(i. punili. podarival; kogo. Od !Ogoje riec punic<l, plod, pleme; l.d. p.,ne rio •• pastrvamazvah.u Plo''''lpritok Cd .. I. PielnePl'" Pime. Plonje big I"'ljski plod. U So,abijijebionebesk;Pl""OM.IO",~''''''. ~ Ouagnini. DescriptioSann.lia. EUrop<:AoCraco';>.C (578 ., Cd nw ima i u juinim .. mlj.ma mjestnih.im.na kao Zemun na Dunavu. z.,,,,,,,,iI; kod Zad,...itd. LjUdi.lrojisuu· ... m"n.ma".'anOVlllibilisuZem~njania.ve<.rikuaoninimjtlOO z.mun;.!<. aod 'ogajtis .. "'pru.~ople""'t..maiti2adobilos'""j " •• lov. (.j,v. otmt" oemlja. 7..emyna i ZemepatijeboZi"" iii ",.podja Zemljana.

NI'kola Vitez dr. GrZet;': Gusp;eeu Na to Ce kuce gospodar (sibu) te ce artve njima siuatl i goati mu uhvatiti svaki i govoriti: Bote ZemieniCe po avoju mi Ii se prutku ouam Djevojkesu ga svetkovale4.

OyjerislarihSlovjena studenoga t.j. tridana

no.

iza

"svih

svetih"

zahvaljujemo i prikazujemc Ii 0110, SW si nas ovcqa /jew zdrauih uzdriao I SW si suime obi/no nadario i molimo te, da nam to taka i u buduee uCini$ Prije nego Ii ce poceti blagovati, bac; svaki seljak po komadie ad svake grtve u zakutke odejc nazivlju velec: "llges"

Primi

(Uges) Laskouskiopisujeovusvctkovinuovako Najvisa.djcvojkanatrpasvojekrilolepinjami(sikics)le.sta.neje.dnom nogom na trpe~u. Ljcvieom digne u VIS ~adglavu. granu

Iipe III briestau

Zemieniee,

od zahualnih "svih svetih".

dusa S tim u

i

jediueselo.1 Ovu svetkovinu

sveai stoji i obicaj uvarivati u medu kao sto je "Kuna" u Rusina i Rusa j"Kolivo"u Srba, te nas taj obicaj sjeea nastarinskavremena, gdje su nampradjediprikazivaliZemonikuzrtvuoduvarenazita. Idjevojkeimaduu Rusmaidanas cudan cbieaj. Koncemstudenoga eke Andrijina zamiese djevojke od psenicna uesta avaka svoj hljebae u obliku "bcdka'te gainezivfju ·'Bjalobozkom'·(Bielobozkom), aposvoj pri" lici je i taj obicaj bio prikazivanje pecenoga hljeba bogu Zem;eniku; nu vremenomprctvorilosetoulakrdijutecesesadadjevojkesastatinakojemurocistuteeesvakasvoga"bjalobozka··zataknutiuzemlju,dastoji. Natoeepaziti,kadaeekoga"bieloboika"pograbitinazocnopsetoa od togaeedjevojkesuditi, kojaeesc prije udati: Na prastaro obow.vanje Zemienika mOZemo svesti i nekoje obicaje naseganarodauHercegovini: 'Cimprijasenevjestieau punicindvor,tim ce joj podatdjeveru ruke "reseto puno Zita·· aonaee ga prosuti unakrst okosebe,aresetocevrciprekoglavenatle.il Na Gackom sipfju zito iz reseta i u oei Gjurgjcvdanaokopojara, gdje stokalezi,dajuncbiizjclivucinaplanini.Predsijacemzitaokopojate eedrugipastiroratisgrabljamat1o.Takavjetamoobicaj,dane bistoci nikakvi·cini'·naudiliidanebiskapalaod kakove posastl OYaj obicaj je jamaenc cstatak prtnosenja aeteve bogu Zemieniku i Tvrdilli{Twertikos),gospodaruogradaitorova U sjevernoj Dalmaciji (oko Knina, Mokropoljel djever cim nevjestica stupi u punicinu kucu, prosuti torbu oraha po kuci, a nevjesuca CC tri puta eke ognjista polaziti i ponajprijc poljubiti ognjiste i prekladeua za tim sve kucane!

sne

a llges je dan

(Ulmus), a desnicom ce drzati casu PIV~ I recI:. Wwzganlhos deuul:e plcdonosce] auging mani linus leip il~,es [potjeraj rm Ian ta.ko v,sok) ~k mani (kao ja], nie duok munus negus elthi (ne daJ nam nagim lei). Na to ce izpiti Casu piva, a drugu proliti na tle. Lepinjc ee pako prosuu okolo

racee

ce

sebe. Jelidjevojkatadacvrstostajalanajednojnozi,tadjetobiodobar znak: nijeli_tadjebilomalon~denadobruZetvu Th. v. Gnenberger21 iZllodl p? Mannhardt-u lan~.. znecenje . . WalSgautls-a

prema gore navedenoj konstrukcijidrugoga _radcw.'"Walzganthosdewalte" te drii, da je ovaj pridjev u drugom padew veron s,:" "dewalte:' a n da stoji mjesto u i taka da je tomu smisao ··BoZe plodnostl'·; nu ovaJ pn~Je~ dolazisamzasebenavisemjestauraznihspisaca(Laskowskl, Laslckl ed. Grasser) bea oznake "dewaite". S toga draim, daznaci "otca plodono·

sea".
1. o Triglavu. Prvobitno trojstvo Porosjana, koje _su.slavili ponajprije u Rmnavi

(Romovc) pod starodrevmm dubom, preslo je. 1 na druge stare SlovJene, kao sto Pomorane, Vende, Polabjane, PoUaia?, Ceile, Mo:auce, :'Sorb<t" U Romau! vidjesmo troje bogova svakoga u evojoj udubml hrasta, a tasubila:Perkun,PorrimbaiPokola. Ova. starinska bOZanslva na.lazimo iu juzni~.

ce

Perona, Tribuna rrrebic) i poko_le .ih Paklenjaka. nJlh na.laz.lmo u slovjenskirn zemljama: sjevemlh I Juzmh, silu bozJu .mJestmh. rmena, ~oJa su prozvana po staroj sluibi bozjoj, obdrzavenoj na on1l1:a svebma mjestima Bosni take u KranjskoJ_ bricg Tngla~ [Terglo] u ltd. hrastovine

??

Slovjena

imen~m

SVl:n
U

Herceqoovu

Trog/au,

Zcmicnik i Zcmljana (Zemyna) potjecu kako su Ernnci bili ognjepokloniei, etc ncdogledne davnine i tojamacno od ·Perzijanskipodanicr". Proelorius veli na jednom mjestu31 da su "Nadravi Podrympa, osim Zeminele'l iIi Zemeluke,'1 Wa;sgaUla,61 koga su Castili i muievi i ten€ time, $10 su mu irtuoualijonje

no Dinan, u Da/mac!)1 na 81OkolJO} plamm Pomoranisu svetriosobestopiliujednoboianstvo. vom prozvali i ogromni mu kip iztesan od stare u Stetinu.l u Julillgradl.l Triglauje bio, kako mu odugaekom kopreno~

. Om su ga TrifJla. ponamlesuh u bija~ ~a je na

hram suetkovaJi mjesto cbastrt

na otoku Volmu bUase mu hn;m vee naslo:kaie - trog,:,v,.~ kIP. mu sa scane. ~v~emci veljahu.

ceun

boga p/odnoSli, iIi P!€vca"

Tn·glau zcmlju,

nevidljivo; .. nu i n~jclsce. boZan.stvo, a da se knJezato,stoneeedavldlIJudskeopacme!

kOJe ned~o

kad

silazi

156

NiTro/a Vilez dr. Grietic

Gaspiteu U indijs/romu fTojstuu

o vjerislarihSlovjena 'Trimurti" bila su uobliecna tri boga. a worno Prvo lice je bio i

Trig/au je bio vladalac rteba, ze"'!ie i ~mni? PQ_kler_u;lcihbezdana. Trig/au je stooroc neba 1 zcmlje, uzdrw.uatelJ I hrarutelj ljudi; nu I Iwzmte1j ljudskihopacina Po A_ Tkany-ju 11 Trig/av je imac u $tetinu, suo) hram fla glasu_ Drvene izvana izootenim slikamo (rezbarije) Ijudi, iiuotinja i neprijatelja. Tu je

mu je bio "Brama",l] suoruc (Srshdal sviju stvari "boianstvomSunca",jermujebionajstarijipridjevlndra,avremenomse promao.i Narayana" suieta

slienehiiesuo/dtene suakovrstnihptica,kojesubileomaMeneneizbrisivimbojama U 10m hramu driali su blago, ko)e bi zap/ienili od je

Deva od boaanskcga sjaja2] a napokon "Brame". t.j. Sluorcemmah I "bratcm Sunca", [e Surageshda]

koga .~u okrstili.

Drugaje bila "Vishnu" i hraniteljem ljudi,

(Visnjil, a drzali su ga uzdriaocemsuemlra i a bio je i vidljivim bceanervom na zemlji,

bila ondja i drugog falnog pliena, ad koguje hramu pripadala deselina. Tu bila zlatnih i srebmih t'aS'o za gatanje i za gost/)e bo/jih /judi, omaSnih rcgoua divljih biJroua, za napifak i trubljenje, ma6:wa i noZeoo i drugog mu je szo su

uprilicen plodonosnom riekom "~angesa·,. kao i ~isirsko. suncano boianstvo "Osem" plodonosnom nekom "Nilom". "Vishnu" je kadkad raznim oblikom s neba silazio, s desetim utjelovljenjem (avatara) saSao je s neba u obliku nebeskoga putnika ecdec za sobom boianskaga konja Konj mu stoji same natri noge, a ein: mu gospodar namignuti, konj ~e i cervrtom nogom 0 SVI"t udaritj, a time ga na uviek srusiu. To je bio

dragocjenogorudja(zrtvenickogalata) Kip mu je bio ad suha turdili, do. ie gospodarom

zlata, a ures zIaloi nc glnui prikrivao obrazdoustanG. SuetenicinjegouisutumaCilitroglavostboZju time,
Ileba, zemlje ; podzemlja, a da krije

ce

ce

suo) abraz

predljudskimopaCirtama! Sasma)e aeeuidno, daje auo sloujensko trojs!uo ujednojosobi one isto, kojesuoboiaualiSkandinauciistariPornsiutriosobe. Trig/aUll je bio poavecea vrnnnc, !roga je njegouao jedan sueeenik i koga su upOfTebljauali za galonje na ist; noon !coo i bielca S~uitoua Zagatanjavodiojesveeeniksmiemovrancaprekodevetkoplja,koje je bile obiljereno emim i bie/im prugama. Kaka je vranac prolazio tim kopljem,onakojeigatao.Kadsejevranaedotaknuokogacmoobiljcrena koplja,tadjetobiokobniznak,jerbocrnokopljeznamcnovalojeporaz,a vielo pobjedu_ S ovim gatanjem svczana je taliboze u njih ecece i nesreca narodeidrzave. Makari bila drzava cesto u vellkc] pogibeljiod Germana, bez sretnih znakova po rat, nitko se nije smio ni maknuti, a tako se dogodi,daihjenapaoiznenadavojvodabauarskiisaksonskiHenrikLav, teihjekanodivljazviermirnosladoovaca,stopoklao,stousuianjstv<J cdveo i tako im je oko poloviee XII. vieka i svetinje porobio i drzavu srus!c, a tomu su Poljaei bili najvise krivi, poimcnee vojvoda Boles/all Kriuousti. Gatanja bielima iIi crnima konjima bio je obieaj, kako vidjesmo (vidi Sir. 92.) i u Germana i u starih Slovjena, Pomorana, Lutica, Ratara itd. S togajevrlozanimljivo, cast. U Steunu i U Julinu, omasnosedlD,asvecenicisu z/eduhoveodzemlje! To nas opominje uviek,noeuizimi. Sad nam se valja kao stc i u Arkoni, vidjalo sc ua kip Triglavov tvrdili, da bognoeu aajase kcoja, dapotjcra bozanstvo", na koje se rva sa Zlodusima bOZanstva, koja su i da seiztraiiod kuda konju ta bOZanska

taj.boianskikonjuhramovima,kojijeljudimapncti.osudrljidan. Nu i treca oeobaindijskoga trojstva bllOJelJudlmagrdnostrasilo!To je bio strasni Shiwa,J1 bog ognja i rnunje, s toga nclitelj ssierc. tvrde po svetom tm pismu "Prabanciasrtuit.da ce on na sudnjl vatrcm skoncati. Kao sto su Indijani obdrzavali Praslovjeni, Litvani, Staroprusi, Bramani dan svl et

svoje trojstvo "Trimuni", tako su i Pomorani, Polabjani i Sorbi svoga bili kakorekosmo, suncallO bozanstvo, koje kad grmjeti i mUlmen0l!' "Parka-

"Triglava". 1 u nlglauubilasuuosobljenatriboga,atisu Perun, Polrimba i Pakala .. Pmi jc bio izvorno se rasgnjcvl, njami sievati na". Ovoga Druga tad pota~m I praskati,

i oblacinaml ~e navuce, a tada a taj je bio vee AnJClIna pomat

=

au start Slovjeni uobrazavali b~d~tJm sta:ccm osooo_ je bila Patrimba, hranitelj [judi I stititclj

sarcvna
plemena.

!tea. Ovaj

[e bic mladic pruaena I krasna .liea, cvjencan klasov_lma, a treca osoba bijas.e paklcnjak Palco/a, bheda I osorna obraza. Na :Jemenu ~u je kosa plamtilakanoUindlJskogaSive,aprednJlmtrebaloJelozitiuj€Cnuvalru, ada ga se u ratno vneme ublazl, valjalo mu j.e prikazivati IIJudskih zrtava,a.tcsuobicnobilezarobljenici

a. 0 Perunu.
Peron iii Perkun bio [e u svih su ga Slovjena onaj, te "koji vedrt im je bio i oblaci" prva osoba i "gospoda.rneba,olujeimunje". Slnri Porusi nazivali staroga opet osvrnuti vedska trojstva 'Trojana".

na "guncano

Perkunom.st

onako arijskoga podrietla, da nadjemo Trig/avu podrietlo njegovo. Mi nalaeimo za cudo u starih Indijana Triglallu nalicno bosanstvo a po analogi]! sudimo, da ima bas Triglav svoje podrietlo u onom arijskom bozan stvu, kojemu su iPraslo~jeniobdrZavalinalicno bogosluzje

160

Nikola vuez dr. Gri.etic Gasoieeu
b) 0 Potrimbi Druga osoba staroga trojstva (Vishnu) indijskoga 'Trimurta". Perunje biogospodarnebeskihv.isina, (Tribun)11 zmija Porosjana bijase Patrympa, gospcdar kano zemlje ti i

OvjeristarihSlovjena Tako je bila zmija u Porosjana sveta zivotinja i ked bi Be kakova usuljala komu u kucu iIi u kucni zid, tad je to bio debar znak po a kuce gazda ju je rado hranio mliekom, dreec, daje u ~miji po djedaka njegovih, koja ga polazi_ lsto tako su hramle irene ~mije da dobiju poroda. Kad su Porosjani u rat krenuli te sreli

vtsnu

e Potrimba

onu kucu, koja duSa nerodkinje

vodn. Kao sto JC VE~my blO uadrsavatef prirode, taka Je bio i Potrilllha bog hramtelj, bog aeue I nbarslua, V>SllY pociva na svstcima zrmje Sehe (Scheha),aprvoutjeJovljenjemuje Pouimba milovao i ribu i zmjju. bilo u n'bu{Matsy.avatara),Atakojei

na putu po koju emiju, tad su oni to smatrali dobrim znakom, tvrdili, da im dclazi u pomoc sam Potrimba, koji je bio u mimo

mlatitelj tita neprijatelja.l)
(Ill.

i hranitelj

!judi,

a

u

ratno

doba

mlatnetj

i Zita i

AtakoimadeodislOgabogaiplemenskihimenakaoTrebo(J{lneoko Treboua [Triebel] u Luaickih Srba, a Tnbali 149 .. 6.juMocsiji,okojihveli,dasubilicarobnjaci(VII.8) Safarik (Bramcevo) drii ih Srbima.a zapadno od Morave. su nastavali po Pliniju

Ovomu bOZanstvu $U Porosjani zrtvovall $vakojakeprvinepoljskogaploda,stoke,zila,2IbraSnaitd.

0 i:etvi

desetinu

Nastavali au u danasnjoj U Luzlcana nalazimo osim

Sumadiji Trebove,

1hbus',Trebac(Drebkow)i Trebule,auSrbijikodCacka Treptu. Plinius napominje u Indijl Tropmu grad ne daleko od usee Gangesa, a tako plemena Trebane(IIL64.), Trebiate(lIl, 114.), Trebulane(III. 107.), Derbice (Derbiccae) na rieci "Oksus" iarnedju Uralskoga i Hvalinskoga jezera(V1.18,3.) Pred _P~trimbom hrani!i pod psenlcnim sncpovima. su svecenici uviek zmiju u zemljanoj Zari

o zetvi zrtvovali su mu, kako rekosmo, desetinu "ita. Tu su nagomilali mnoainu piienicnib snopova u velike kladnje (kope), koje bi zapalili-tc Ijetnoj sunovratini.41 Uza to se pogostiti u kolo uhvatiti i gatatiitolievanjemvOSkauvodu

ce

Malecki5l -:~~~n~n~~e

pise: ex

Sortilegi

Potrympum

inllOCOntes, expressis,

ceram

in

aquam et

imaginibus

inter fundendum

pronuntiant

o Rusinimapripovieda,daimaduobicaja, kojihobdriavaju0 pocetku utve (zaZinki) i 0 SVr$etku iste. 0 Sudinima veli, kako spomenusmo, da Zrtvuju ovom prilikom grjeSMjarepred stedfjima i da prizil'lju svih dvanaest bogova evora i 10: Suastita, boga oluja Okopima, boga vidarstva (AuSweit - [""id), mornarskoga boga Antrimpa,61 boga prcljeca Per_gubrija (Pervina), boga gromovnika Perkuna, boga rieka, veda i aewe Poln'mpa (Trebuna), boga trgovine i mornarstva Perdoyt-a (Prodavaoc), boga bogatstva Pelvita, boga pustinjaka Puskana (Pustaic),71 boga duhova u zraku Pokla, boga Palclenjaka(Pokola) gospodara Palcla itmina. Mi iz. toga doznajemo po Maleckome, dasu SudinioboZavalidvojako boaenewo ooda. Jedno su nazivali Antnmpom pomorskim bogom kac bugarskiSlovjeni Kurabu, adrugo Potrimbom, kojije bio hraniteljcm na vodi(ribarstvom)inakopnu(ratarstvom)

Nikola lstim nacinom su drugoga u podzem/ju se

Vita:>;dr. Gr2etic bojali dvojakoga

GaSpieev Pokole jednoga u zraku, a 0 Uz srlGgom, ua.sim s~emoguCsluom

Ov'eri

starihSlov'ena pomoCi_ (stih

163

i vaSom

8,1 itd,

To je i raalog, kadkada u zrak toga je

Ujuinih SlovjenasvetkovaJisu I1ijndanu ria brjegovima, gdjc

Tribuna, kako vec pnpomenusmo, im sevaljalozahvaJitinaobilnojZetvi,

stovjerovahu start porusr u duojakogaPaklenjaka,jerCeseovaj prcturitiia svoga pod:remaljskogaprebivalista "Pakla" tecetakovihonnesabiratiiljudimapoharatistanoveipolja.Aod

bezdanima

tojenarodslaviobogasvetanouzkoliooivalrucielunoc,doknije osvanulo sunce. Cim bi se sunce na nebeskom bi narod obje ruke u vis te bi pao niCice pred ima tragatomu U Bcsni d(lJl£l,teprovedu 35).

prozoru pokazalo, uzdigao bcem bofjim! I dan danas
I

postala i vjera u Zmaja i Suru-iamiju, a od toga je i u nas praznovjerje u AZdaju (Halal u oblaku oluje i naziv nevremena "halovitim vremenorn". ad PoJoole naIazirao rnnogo mjesmih imena, to u pradomovini, to u

pocitanju u BosniiHercegovini. idu jos i dan danas starci na Trebevic tamOUzjeloi pice cielu noc do izlazka

naslm zemljama.
llijn Pruskimai

planinu sunca11

u oei

Eno Pokelle, Lituaoskimkrajevima.

P(lChollen, Patullen, Pololler!, Pachullen PokolaiPokoleskjeuBihnrskojZupani·

u i

(vidi str

c) DPokoli-

Paklenjaku.

ji (ostanci DakosloYjena). Paklenicaplaninaisloenood PakOnikje zapadno

A take imademo kod Broda PaM, PakJu~a Dooojai Pakline,zapadnood Prozora. od Mostara,a Pokloraplaninajesjevero·istoCna

Treca oscba praslovjenskoga ccjstva bijase Pokola. Mi ga eve nalazimc u raznim lictcpiscima i spisateljirna raznovrsmo izkrenutim imenima kao etc: PI'culios, PikoJJos, Poculios, Pocollus, Poco/s, Poce/us,

Pecullus, Pecolios, Percullus, Poto/os, Patello,Patollus, Pyku/as, Pickollos U Gromalli stajao je on uz Perona i POlrimbu u osebnoj udubtni sve~ogo. duba, te je bio zarovita lica, raztrsenih i razpIamtanih vias; kao stoindijskiSiua
Pred njim sividjao Iri lubanjc: cr:lI!etju, konjsku i blkou!ju_ Bili su to. snakovivda eu mu takove zrtve najmlllJc,tegaJctrebalokadkadublaZiti i covjccjom i:nvom, a zrtvovali su mu ponajvise uhvaceno robljc. Pred njimjc ~orio vjecni oganj a s toga mu i ime jer je sskt. pac (pak) i stslv peStlpeCI I kuhatl, a sskr. paM/aje "pakao" "peklo'' "pokol'" ltd. Njemuje treba!ozaveJikenesrecekaoS(opoiare,pomoreizarazbo.jnictvairtvovatinajmilijestvari; nu izapomanjezlobei prekrsaje eakcna su ereci silili narod r:a svekojake zrtve i strasili ljudstvo P~klenjakom. PakJenjakuje bo hila naJveca.naslad.a, ka.dje narod pred npm strepuo I kadje nastala kah<a bieda I ne~olJa u IJud.stvu. Ljudi au ga se strasno bojali, docim su Potnbu ~eo.ma ljubili. jer je Potr:ba bio plod<:noSa I Manite/j ljudi, a obramoJePokolablopravlmuCiteljljudskllruslteljiJVota Staroprusi su sc bojali, kako rckcsmo, dvojakol?R Pokole glavara nebes~lh Zloduha i VI.ha~~ (MarUli) i g.os!,??ara pakla I tmma. To je cna rsta vjera. koju su I md'jski Bramam utIli. 1 oni su tvrd,li, da imade sed,am dubljina u podzcmlju i sedam visina na ?ebu, a na svakoj visini poJedanboianskiplanel,asuncelndradapreblvaunajgomjojVlsmL S togaiunasimpjesmama"sedmeranebesa". I ~ndi su vjerovali na zl~uhc Rigvedi (Ro I. 39.) i svoju rnolhvu, vihara (Ma_rut;) _u zraku, gdje ih prizivlju , nazivlju te imaju u "tresiocima

od Dmi~a, a take irna i Pakienjam kod Plitviea, PaM na Kupi kod Cemomlja i ne rijecicl Certa. Poko/11 su ejeverc-zapadni Sian SloYjeni zvali Cemebogom (eernebohl a oYjekovjeeili su ga briegom Cemeooh u istocncj Sakecnjjl. Pokola bio je gospodarorn zloduhn i zlolvara, a imcna im nalezimo i u nasim zemljama. Eno Mrakosa na Morko~u sjeverno-zapadnc od Knina, i na Mracaj-planini u Hercegovini. Zmajana na otoku Zmajanu, Zlon'na na otoku Ziarinu, Crta na riecici kod Cmomlja, MaliCa ria

-c-e-

Mali~"planini kod Rui:ica u mostarskom ckruzju, Maltcka planina kod Topuskoga i Maletit gore kod Karlovca, a take ima i Gudeinska gora juzno od Velike Goriee. Cerlou Vrh u lstri , Derezmk i zenska Dereinica (~Deraciea), Dreznica rieka sjevemo od Mostara. Z/oduhe na (Zlodu(h)i planini kod Visegrada u Bosni, Vratji ~rtli na Dinari, Vjestice na Vostici planini sjevero-zapadnc od Mostara, a Vukobaba ria Vicibabi-planini. Zloduha Moranu nalazimo na riekama Morauama, Moraeama, Mumma, Mure§ama (Marosl, Murgama kao i na planinama Murina (na Dinari), Maranaj u sjevernoj Albaniji, Marzano u Istri, Marasijuzno ad Ucke. Svi ovi epomenuti Zlodusi nisu drugo van upriliceni pojavi Imina, zimeiopakostiljudske. Mi smo ceetc iztaknuli oprjeku bczansrva svjetlostl i tmina, te smo vidjeli, kako i Cernebog nije inc, ncgc uosobljeno nocno sunce, koje se nocu pretvara u Zmaja (AZdaju). Om vjeru nalazimo i u nasim nekojim pjesmama. Eno u pjesmi "Zrnaj ognjeni i Visnjevica Je!ell veli Zmaj: gvoima devet godin Dasumene:tatrauilevile,J) Uplaniniugon:relenoj, I ljutim me zmajem'J dana.e

ueinile!

svieta" 'Jooji se protuT1!juprorovim.a i ~upWnam zemlje [bezdani] i koji ruse i II urllog zaimaju, je curSlO· (suh 3.) 8m bud kakav zlotuor, koga ste bud vi, bud !judi podraiili, te &1, da no. nas nauali, odpravile go. ad nas vaSom

ere

"O"aj.obicajpripo,i<doomijerl"",.ki"aoj<tnikd,_HO,mQnnuSaraje,u.atojepo,v,d;o ]amo.lu"aJnonow<'nimuharn<d""ac, pridodao,da (0 biv. 0 "Ilijndanu·

,.j.

"Hrv.tokenar. pje.meizd, Ma,ica I. str. 232. V".t.>jo",i<'jepaojestn."",b.a, Imju Kon.t Porpllyrogenit(00 adrn. cap. 33_1imon"", Booo'!loi><Yl.paminje [e. 0 Immu'eli.dojebio Zahum.skimkn=rni.dajetarnodo;aoodPl>viskmskezemlje ">I Oov.[p>dindana. mje"o; do"",rnje.ed ugodini 3IVile:u...,bljenozviudo''''<mji«j< .. n.ke " Ljutim"""Ii'm. lju[om rimom, Suncano bolan.tvo pr<tvara se ncell i :timiu ""mja, kao ubug,Slovj.nouSuru"lamiju,kogaj.umaraou."'rihSlovjeneBj<SQrnar,.ubug,Slnvj<n. $iva,aundojpj.'miKmljevicM,,'ko

2. 0 svetkovini

"Dziadi".

3.0raju,dusiipaklu.

Tamo,

gdjejezivotvjecneslasli,

>6'

Nikola vile<:dr. Orielie
UnajviSem stupnjunanebesim

GospitE'!)

Ovjeristalih

Slovjena i Cim lIatra zap/amli, tad postouanjem_ Veselite se ne prikazanom daTU auom Slovjena u "Koledvama".

Tam',gdjezivublieskajucistvori, PretvorimeneumrlimSoma!

17. Cim je irlrouaMle [muom pros[rtn hvaiospjeuom molim de/om dldom i smiemim danas vi peStouanja dosU!jni "ViSve Dewas" naSommuom! Traga nebeskim EvojedneizBanala:" oodarn nalazimo i u juinih

Bozic sjedi u travici, Ucrvcnojkabanici, Bozic vice faa uode' Preneste Stari Slovjeni rne preko vode. na istoku nasega svieta,

vjerevaJi

su, da su "'Rf\ievine"

au sred njih, da vlada "suncano boeanstvc'' u svojem blistalo, a podzemne tmine (suton) i "Pakao" vjerovali Te nebeske visine drugoga svieta, kamo su polazile pravedne duse nazivali su lndijani "Navyah". Tamo su bogov; svaki na svojoj dolicnoj visinistanovali. "vode I Misirskim i Ko/dejskim visina', kojim plovljahu zvjezdarima bilo je nebo vodena pucina: bogovi i evieade. Svjetionosni "Su"l)odielio

sjaju, kcje ee au, de su na

je bio kopno od «emaljskih rieka i "Oceana:'. R!cka "Nil" spajala je zemaljskc morske pucmc sa nebeskim (Nuu), te JC bio tim nacinorn NIl cestom, kojom su duse plovile u nebesa. Suncani bog Osor (Osiris) drii u misirskim hramovima kljuc Nila, te ga jc on znac bud otvarati, bud zlim du>iaffizatvarati. sveccniovctjahuoa se je ousa Osorouapreselilau bika, a a toga obozavanjc "Apisa" (Epan i neke Nila, koju au i Apisem nazivali Sad da vidimo, gto Rigveda veli 0 nebeskima uodenim puCinama. U Rigued,21 moli pjesnik svecenik ovako; "Us/i§ite me s"i bogo"i, etanovou bud u zra~~, bud ~la nebu. Vi, ~to ste pla11l':ih jezika (bogovi Ognja)'1 ua/jaeast,t, " sjeddesenaauozr!uouaMle, uesel!tese! 14. Arna do. 10. Cuju sui suierli bogoui. Neka roje moju molitvu i kaje nebo

S toga je vladac na islOku Belbog, a na zapadu Cmbog. U "Rajevine" i u "Bezdan" valjaJo je prieCi, kako rekosmo, preko uodenih puCina, a s toga nalaaimo i mladoga suncanoga boga "Boiiea" "iza vade"! Pravedne duse prhale su na istok u "Rajevine" k svom srvorcu, a nepravedne su lutale ne zapad u "Sudbinuvt nepravednih dusa. Tu su nastavali i zlodusi smrtonosci: u starih Porosjana "Ezagulo", u Venda Morena, u Poljaka Trizma,J] u juznih Slovjena Mora. Ova je eovjeka uspavalanasmrtnisaniguralagau"'crnetmine"ivjecnunoc. Stari Slovjcni nazivahu, kako rekosmo, kraljevstvo dusa "Navornv.u kaostosuga ilndijani imcnovali"Navijah U "Nav"' vodio je put preka bridka mosta, poput botjc duqe (Iris), a s toganazivljenarodovu "Navricom".5] U Hercegovini ven nared, owbito "Muhamedove" vjcre. da valja dusi prolaziti preko bezdana i veda vrlo uzkim mostom. Nekoji kaiu, daje bridkiji od sablje i tanji od ,,10$0.. S toga, da valja svakomu eovjeku za samrtni Cas po ovna zrrvcvati, da more dusa belje proei tim mostom sa onom zrrvorn. Oni "tanki vlasi" mosta, kojim su duee prolazile svomu stvoreu, bilisuustarihSlovjenazlatnezrakesuncanoga boga,astagaje postalaiceska poalovica.Tfi v/asidedaSveveda"(Svamevita). Po ovim zlatnim p/asima valjalaje silnihvodaibezdananasvojezaslurenomjestO Ovim putem pratio je duse "Nijam' Nijarof>lje bio u sjcvcrnih Slovjena, dusa kao i Vie/ana u I'orosjana. U Poljaka prelaziti pravednoj dusi prcko

zapadu sunca.

zemlja i "diele uodenih puCina_" (~o/eda): Ne daj, bote, ~a prozbonm, koju ne(;, koja vam lie hi po Cud! b!la. Valle, do. hi se eu vaSa) nokkmosti nauese/il,;ka'lOlIajboljipnjatelji IS. Dajre ncm vi bogoui uelikam', i /wj; ste silni kano neprijatelji ; koji ste ad zemlje, od neba pOieljiilocieiimtiuotom, i ad sutaka "uoda" proiza~li, danju inoeu! • podarite ncs, daroui

16. Agni (Ognji) i Pargan.1lQ (Perun), pnmite u auom prizivu, pi, kojim se /judi najuecma mole drug, Jedan ad vas s;eme:'1 Da)re stvam zemlju IO~nji obra(;~ nam oba dobrob,r! , narastaja

moli!(lu sue

moju i na.su hva/u i zem/ju), a

e poimence i Slezaka

u Poljaka pralio

gcspodar

je Nijar! duse

u pepeo

"s" bog .. j..lo .. iod~u. sjati "Rigv.VI.52",.13 "Ognj.nibo_~.i.uAgni,Si.a ~ P,,"m.,".'~ i tj..... na " • .-as' kiSorn bilins.e kljice

Nikola prekonebeskevodenc rieke rStykse" Pojjaci pucine

vuee

ar. GrietiCGaspirev mjestc, kao sto i "Charon"11 a Slezaei preko vulcod/aka,'1 a dobra duSa

Ovjeristarih u krjesnika,21

Slovjena teee ovaj dobre Ijude od vuko-

ne svoje u Onjeznu

su ga svetkovali

(Onesen),

u Njameima

(Nijameu " Niemlsehi). Gradu G'lieznuje od te vjere i ime, jer je tamobilo groblje poljskih kraljeva, a Poljaei au duse smatrali kao i cstali Slovjeni ptieama, koje su tamo carmle kao pticji pomladak u gnjezdu I u podaemne bemane au stari nazivali prema lrJdijskim Palala-Paklolll gospcdarim jc bioPokola;JiPekula Slovjeni vjerovali, te su ih jedni iii Peklom, a drugi "Hadomv.ar a nisu jos nemanii kane ti k svoje-

dlaka braniti i s njime dotle se biti, dok ga ne utamani. S toga nadju kadkad kod kuce vukodlakovo tielo mrtvo, a kadkad urore s toga, sto mu dusa ne prispije aa debe: jer svaki zloduh valja da se kuci vratl prije nego lipievcisorom Prica se, zapjevaju. da rnose Nevratilise, tadgasvietlidusiutamane. takav vukodlak nocu izlazit] iz svoga groba. ;

Nijam je odvracao od sebe one ckaljanc dulie, koje se zadosta prccisujc, tc im je bilo jceinadalje selltise u kojekakve tumarati po svletu. Tako leprsati dusa kadkad po sumi uzplahirana kakva emaptiro, iIi kano vuk, medved, veparitd.

ljudemsvakozlonanositi Kad u jumoj Dalmaciji lu Risnu) i u Bosnl po kojega vukodlaka da utamane, po smru u grobu, tad uzmu sa sobom svecenika, da im odcita prikladnu molir;vu, a Ijudi mu grob odkopati, smjeetiti ga

ce

ce

ce

Dok jojnjje

bile tielo

ukopano

iii saigano,

vracala

seje

dusa

potrbu§ke i pricvrstiti glogovim koleem 0 grob, da se ric moZe grobapodignuti.Sistogarazlogapodrezumuipctnezile vrcevica pripovieda slicnu prigodu ovako: "Kazu mi, da se Jokan Markisin potenciO'lida nocu izlazi izgroba. Svak Hv biod

vise

iz

pokojni
straha

mustanu 'hka.~jezakopanokagrobu svoJemu, tecega~?riti, Ulstonije iIVjelopravedm)enasvletu,a kadkadceisusjOOestraslti iosvetitise svojima jos zivim neprijateljima. Tako se muce i lutaju duse zlikovaca od nemila do nedraga, dok im god ne mine osudjeno vrieme miika, iii da ih ne odrlesl od njih po koja dobra dusa dobrim djelima razlog, zaato su stari Slovjeni spaljivali svoje mrtvace i molitvama. To je i na Iornacamajjer

au vjerovali da im se dusa time upokoji, a i danas veli narod mrtvaeu 80g Ii dao pokoj dusi' Ova vjera ima svoje podrietlo u Arijskoj vjeri, da dusanemoieimatimira,dokgodjojtieloneizlruhneugrobu StariSlovjenivjcrovahu, de cusc storoje u prairna, tedasepojavlja zaz;votadisanjcmllrcptanJcmsrca. Srceimjcbilosredistemllzivotai prebivalislemdusc, s tcga zovu porumunjeniOakoslovjenisreedusom (t.j.inimamanima) Cvrsta seli u dru~e trebaloseje unebesaprhnuti

umro! Pripravili trnov kclac iuzanj cmogugieaprivezali. Pogjosmou groblje, oeitah vaskrenu molitvu, pa prekadih grob a oni navalise odkopavati svedo preliesa. Digcse i preklopnice, kad Ii ~bilja! ne bija.se se ni pokojnik paCeo razpadati, no se naduo kao kabao i oba oka i~-buljio ueese kolac i probodose ga, anad njim zaklaSe ugica, paopetploeama preklopise i zemljom zatrpahu. Sinovi pokojnog Jokana platise i naredise se, da ga danas na "liturgiju" spomenem i tako, da ga od griehova oslobodim··.

o

vukodlacima

pripoviede.

narod:

Vukodloku

obliku

vuka neobicne

je velicine i grdobe. Vele, da .ie sapet pod dlakom remenom, koji kad pukne, da se opet pretvori u doticnog zhkovca. Vukodlak se radja u miehuaKrjesnik01ukosuljieiipodkapicom VukodlakOl se mcse pretvoriti u svaku emu zvier, cim pripase svoj bajouitiremen Vukodlaei se sastaju svakoga pelka na razkrscima puteva, te eekaju svojezrtve;nui"Krjesnici"radeloislole,dazametnu savukodlacimai vjescama7lomasnukavgu,daobranedobreljude. ViesCe su alcbne sene. koje se nccu pretvaraju bud u kakvu nocnu sablast stoke. svojim iii utvaru. Nanasaju take ljudima PI"etvorivsiscucrnemackeikunepolazeljudim otrovnim dahom eadahnu, a take bud pomor ljudi iIi djece, bud u stanove, da ih pomor kugom,

je

vjera

bila

u starih

Slovjena,

da

sc dusa

zlih ljudi

po smrti Zloj du si da mczc

aivotinje, sve doue

a ~ viera u zlvotinje

bija§e .obCenita presefjivatl.dok

svim Arijcima. sene precise,

Poljeckiseljak napasuu kojernu

tvrdi ida~ danaske, se koja covjecja dusa

da ce samoonaj nalasi

vuknacovjeka [

Od togaproiztjcceidanasnjepraznovjerjeu ta vjera je starodavna, koju vee spominje plcmenu Njurih (Nevroi) p~lovicom tvrde om, moze se pretvcnn u vuka,

narodu o vulwdlacima. Herodor u praslovjenskom K. "Svatko na godinu" od njih,

tumaci

narod

prve tis.uce pred barem )edan put

krateljem,boginjamitd

Dusa seteakoodjeijuje od tiela i ?d.s~oga zavicaja tc se ceeto natrag vraca.xick joj S<:llljC tielorazpalo. Odielilisc dobra dusa od ticla, tadee prhnuti kano bielagolubica na nebesa. Odieli Ii se ele dusa od tiela, tad ce ona tumarati kane gauran p!ica emo od nemila do ned raga. Dusa ce se kadkadodielitiodtielainoeu,kadcovjekspava.Zladusaprctvaraseu

"C""n>n;K.",nod .. kt.karum<>tiJiusmrt;li od !rC. 'A;6<~. Nevid. SUlon "Isro",·.riNlce·.cNIii ..
11 HItd

"l!Oobrinju n.otoku Krku>ovugo>Kutl.h-odkutlati·stroporoli ~ KIj.snik od krie.nuti· $inuti· krieoom o;:ivjeti ~VrCeviC.Ni.pr;povjed. p. 331.·332. .,l!Bocikotorokojje-[en""·onajkojib<:.pO.lenlu .... odtanoiti.Jed0<Jmt.io'"'"vuuRianu """ieka.izkojeganocu;,il .. iduh.Vuk.Ij":nik.Ten.c;JNlogonja.?ri.podobit .. koo,"niti ..,_~-Olfenilihrv.-o'lenilloel<uCk.o-.TImnacinom o;r""; •• ",,kodl.kk.ooivuk ~K~;kjepr.vedanb>oljek.lcoganocudu"ostavlj •• d• ..,boriprotiv"kodlacim N.roddriidu'uiokromognjll •• topu.krje';I;jeoilivili;~dusuOpel ... dol"'i "Ul'<lljakaWllcolak·~j.dllke ~VjeSca od oi<scat.-vaticinari. ".itd."",od ..."jmizn~';ru•.• j<dal...

4. 0 pogrebima.

Uzporediinacicu

pjesmu

sotokaKrka(Dobrinj)

o nekomjunaku

cnamc

u pjesmi

"Jelen":u

Udrugoj

pjesmi2ltuiakapjesnik:

176 gomilu moZeS vidjcti

Nikola Vile:>: Grieti~ dr.
na Potisju pri selu

Ga..~pi6:w ·PerjamoS"11 na rieci Maresu Narod

OvjeristarihSlovjena ce po obieeju ad davnih davnina suietu zapaliti, a taj obieaj u Misiraca, gdje su ljudi vjerovali, da Ce duSa time bolje hodati po tminl svojim trnavim putem U nekojim stranama naroda, kao sto u Ogulinskoj Zilpaniji ljudi ce

[Mares]; na pritoku Tise. Tamo ima gomila svakojake veliCine, a ima ih i vise metara visokih. Nuza to se vidjaju tame i obranbeni nasipi 10 hunskogato avorslroga podrietla. Staroslovjeni driali su ·Stravc" odmah izapogrebaitobud napokojnikovojgomili, bud oko grcbista. Toje bilakrvava kavgaimoCe1JGnjena uspomcnu junaetva kova,ukojojbimnogiborilaczaglavioikojegabiuzvodjupokopali
TriZ1nU

nalazimo ca sva

otvoriti pokojnisvcga

okna

mrtvacke odaje.

a da

duSa

sto

prije

cdleti

pred

lice

spomuije

vee Nestor

u X. poglavju, hi nad 'liim

gdje govcri "trizmu"

0 Radimicima, naloiili hi

stvorca Iza pogreba iza tjedna fsedminel,

ce

vjaticirnalSjeveranlma te kase Kad bi im ko umrc, obicauali

obouiti,

veliku [amocu i mrtvaca na nju pastauili, onda pokupili kosli, pa ih spro.!lili U malu posudu

I

bi ga spaUIi I nakan toga posta!llli no. Slup pokraj

Banatu hodati rodjaci po svojim poslovima iza dana smrli pokojnika popogodinegologlaui,anagrobljcnoseponegdjeumrakijestivai pica, Oko Bilece u Hercegovini majka na grobu svoga djeteta ea ~rtvu koljevku zapaliti! Eto kako u narod uztrajno obdrzava svoje stare obicaje

ce

driati svcje "karmine" iii "trebine", a eve ce ponoviti a gdjegod i iza sedam tjedanaidogodinu dana, U

ce

puteua. 'to. tine '4atiei i danas. Tih su se obi~aja dnal; i Kri!liCi i ostali neznaboicineznajuCizakanaboijega, uecsamisebigradeCizaJoon' U krscanskadoba plesali su oko grobista kolo s macevima u rukarna mjestO "strave". Takova kolo meet ti [e vidjeti izklesanc na grobnom kamenu (stccak)blizu Slocakod Radmiloviea, Slicnc "trizme" vidjamo na bagumilskim steecima na vise mjesta: Tako vidis na cesti blizu Slocanajednom stecku dva konjsnika, gdjese na junackom Na megdanu jcdan proti drugomu s kopljem Velika) Paijani kod Saklievice karaule ns rnaccm probada. a ulicnth bore Velezi prikaza vidjeti ima

aaectu

svojihpradjedova! Stari Slavjeni tih vodja "gomilama",

naeipavali su,
a kad

ka~o vidje~mo, grobove svojih anamenisu se selili, gradill BU nasipima! "gradlsta" za

iobranu svoju Takavih "gradista" i "!"omila" nalazimo s jednc strane od C~ Mara, pa sve do Baititkoga ! od ruske neke Oke do Holstinja u BodrickogaplemenaVargallsdrugestraneodUralapasvedoJadranskogamora, zapadu redala do. Labe 1 Sale ". ~nan Hodnkausk! tvrdi, da suo se svake cetvrte rnilje ave do "Zadarskoga mora" ! da

a prema gradiSta

ova
BU

jedanjunakdrugoga

mjcsta Time vidjamo da su i nasi prcdji di'Zali u cast pokojniku i trizme i raenc nadgrobnc svecanosti, Ovdje nam valja iztaknuti, de su narodni pjesnici iguslarinarocilosastavljalipohvalncpjesmeu slavu odlicnomu pokojniku i prcd narodom izpjevali uz pratnju gusle. Tu su se sva junactva pokojnikova izbrajala, a tomu obicaju imademo zahvaliti, da namjetakakrasnonabujalanarodnapjesma, Napogrebimasusepalileirtveisvctcvatre,21"karmine"drialcina grob jela i pica postavljala. [Daca]. Iza toga eu svi pokajniku naricali tuZsdjivcpjesmc,pokajaliseina"uzpokojduse"molili. U sjeuemihstarihSlolljenovracali su

obicno postojala sredietern naselja starih Slovjena. Tu su om zElkla~Jah na selitbama svoje starce, zcoe. djccu I stoku. Tu su bogovtme p~ik~lvah svojezrtve,gataliisvelkovalisvojesvetkovine,aod toga tIm rnjcsuma boianskaimena Ova qmdisto: nalazimo

1

cbicno na

sutoku,d~ije

rie~e,

gdje

su

ih, ri~k.e

branile sa dvije strane, a ~ trec~ ?masm tili omasnim okruinim nasipcrn 1 jarkom hu i drvene kuce, a u trajnim gradistima u Stetinu 21 Arkani na rtu "Vitovo", Ratari

naslp~: Na brjego,vn:na su I,h .su" oko nJlh. U gradiStlma smJcstagradlli su i drvene hramove ~a~ (Radogost), na sutaku Marose 1

se ti

·pokojnici"

kuci

Tise (Mako Mokas), ucneva i Save u Zemun.u ~Zemien~~), na Sle~ko~ jezeru (Veles) itd. kuee i hramov! bill SU, nakice:m reabanjama. a naJmllj1

zakrobu-

l)ani,aistotakoikadsuutopiliBabuZimuukojojobliznjojvodi,asloga di'Zim,dajetajobicajpresaoiukrscanski koledarimenom"poklada"te, dascidandanaslajpoganskiobicajobdriavai krabuljamisvetkuje Nasnarodimasvojeveseleobicajeuveselima7.godama,autuznima svojetuzalljivc, Cim ce ti dusu lzpustiti mrtvacusvojcprikJadnelUzaljke,31 po koji clan obitelji, lim ce ti aene narieati

uresi su im bili "zrakata sunce" nad Najpomatija gradista su cna u
hring~; gradisw. nalazimo svagdje

vratlma kuceJI i hrama. Podunavju i Potisju imenom

'avarski
gro~ista

i "gamile"

I),

zemljom

nasu,ta

narodnih prvaka i vojvoda, Kao etc lh nala_zlm~.U podu,nav~u, Pot"sJ~! Posavini itd., tako ih je vidjeti i u Hercegovlnl, Mllma~o.'cernu g,~mllu I "jaetrebarsku gomilu" i dva grad iSla Ime,:~m "gomlle bltzu, sela Go:anci+na sjevero-zapadu Mostara,jednograd,stekodZaovfllcel ko~ Rruseva nuz selo Cule, Oko Mostarskoga Slata ima i BOgOmllskoga grob~a kaa oa

" Perjomo! izkvareno iz -Pmja"'o$- te ;rna od proja'"
"Pmjavo"-

",mil.

; s.<>j nazi. !<ano ti

~Luka"'pripovi<da,da.u Du"'no ..otieIQuz~""'~L."", .. h"'nm ~Vi<li: It",. nar. pj. izdala -NaSa skJgiL-uTrs'u 1879.• ", I. v. dje'"

Pdegledgradjevine.

APrYMEHTH

1.

KPHTH'lJl'H noqwaja y uepB0.ilY DpBHX ne-r (Ce.a;aM) BeaODa CplICKe HCTopBje - KOHcmU>lmUH HW(OJmjeeuli. (6H6llu01'eKaTparoMClloBcHa-H3)l,aBa'l:IIeuIltITHcHHoBul B€OrpaIl7S07 CT. 351 C><aIl.lUlBaBOMaBBja H HoeHB 1l0KAOBBIlH
B..dH

2

CTOAeTHa

HCTpllJKHBaHoa 0 Bapja3BMa - Jypuj HBa1W6U.<t BeHeAUH (6H6AHCtTeKaTparoMCAoseHa-H3,[(aBa'l:IIeulHnHcHHosHI SeorP<\ll7S07 ",".86 3. DPIlJlOMOBHUa Cp6a - CUMeOH. M. KOH.'lap ileo'1'0A7soa HCToBeTHocT CKHTa H CapM9.Ta noaeaeae U3 rreeaea nOHTHjcKHX nOCllaUUI{a ny64Hja QBHARja HacoDa COJ!apuli 8€orpa.1\7S09 5 KPBTHKa PyBap .. eBe WKOAe - Jawa TD.Mu/t (Roj Ha KOCOBY. ceote Cp6a, Iljma ropa - KpHTHKa Pyeapveae wKolle) , 5eorpa>(7S09 KPHTHKa CTa:HojeBuheBe "HcTopHje CpllcKora HapO.lla" HecaBpeMeHa H caBpeMeHa uCTopuja - JaUla TOMU/t (oueae CTRHojeBHheBe Sool1lM7S09 7 ATBlla H PycHja Beol1l",,-7510 cenaseaaec-r lIa3ul1. 9 rOTD u HoHXOBBhlUlHKa YMflHlla (YA¢HARHrAarOACKa6YKBliua)
Ynp"npeMH

4

TYre U - naMe

6

KH,Hre "'HCTOplIje Cp"CKora

HapO.1\a") ","_55

IV u V BeKa - AnelCC<lHOap

<t>oMu<t BeJbmMUH CT. 160 CUMa IIYKuH

8

<UIJKH

CTauoja

CTaRojeBuha

- CUMeD>l

M.KOfI<tClp

10. HH.IlOrepMaHU Ynp"np'"''

HAll CajnaHu

ArlerccaHoap

<J)oA'Wl BeJblllMa!{

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->