Grafovi macro: -Prikaite grafiki i objasnite kako se na domau proizvodnju i vanjsko-trgovinsku bilancu odraava deprecijacija domae valute (u sluaju

zadovoljenja Marshall-Lernerovog uvjeta)? -promjena NX-a utjee na promjenu dohotka to dodatno mijenja NX -porast teaja poveava, unaprijeuje VTB u sluaju da je zadovoljen M-L uvjet -deprecijacija dovodi do pomaka u potranji (domaoj i stranoj) u korist domae robe te dovodi do porasta dohotka i unaprijeenja VTB

3 primjera: a) ^G ^Y, NX b) ^Y* ^Y, ^NX c9 ^E ^Y, ^NX

^E nije = ^Y* - porast teaja nije isto to i porast stvarnog dohotka; bitna razlika u ove 2 politike je ta da domae stanovnitvo plaa stranu robu skuplje, javljaju se trajkovi, pritisci na plae. - Prikaite grafiki i objasnite J-krivilju? J KRIVULJA prikazuje dinamiku otvorene privrede. Pokazuje promjenu salda bilance na tekuem m tijekom vremena, do koje dolazi na temelju devalvacije nacionalne valute. Devalvacija dovodi do efekta cijene i efekta koliine. Efekt cijene dominantan je preteno kratkorono i znai da izdaci za uvoz odmah postaju vei tj. dolazi do privremenog pogoranja VTB (cijene uvoza rastu dok cijene izvoza padaju). Efekt koliine dominantan je preteno dugorono i razumijeva da jeftiniji izvoz znai vei obujam izvoza u budunosti, a skuplji uvoz znai manji obujam uvoza u budunosti. Prilagoavanje koliina nakon odreenog vremena znai poboljanje salda na tekuem raunu, tj smanjenje deficita i prelazak na suficit.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

- Kako se na dugoronu ravnoteu odraava porast cijena nafte (ok na strani ponude)? Prikaite dinamiku prilagodbe? Porast cijena nafte uzrokuje poveanje trokova, a to znai da firme moraju korigirati cijene prema gore, poveavajui mare. to su vie mare to su nie W/P jer je trina privreda konfliktno drutvo. Da bi radnici prihvatili nie realne plae, mora se poveati nezaposlenost. Dinamika prilagodbe:

porast mari poveava cijene pa se AS krivulja pomie ulijevo, a krivulja AD miruje. Pomak AS krivulje utjee na dohodak (Y) i u kratkom i u dugom roku -Y , ^P. Krivulja se pomie ulijevo po AD krivulji sve dok tekui dohodak, tj. proizvodnja (Yc) ne bude opet na prirodnoj razini (Yn) u toki C gdje je Y=Yn ali je i pi vee od po. Budui da je Y opet na Yn i M/P mora biti opet na poetnoj razini tj. postotna promjena cijena mora biti jednaka postotnoj promijeni koliine novca u optjecaju. - Prikaite dugorone (AS-AD) i kratkorone (IS-LM) efekte MONETARNE EKSPANZIJE u nekoj privredi. Kakvi se zakljuci iz tih kretanja mogu izvesti vezano za ekon. politiku? Monetarna expanzija i opa ravnotea: -nakon porasta koliine novca dolazi do prilagodbe oekivanja tj. pomaka AD krivulje. Dolazi do pritiska za poveanje nadnica i cijena (nezap. je niska- pregovaraka moradnika je jaa)
eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Kratki rok: - G pomak IS krivulje (smanjeni dohodak, manja kamatna stopa) -recesija uzrokuje smanjenje cijena pa se krene pomicati i LM krivulja (poveala se realna koliina novca u optjecaju, M ostao isti, smanjila se razina cijena) u kratkom roku, redukcija budetskog deficita smanjuje Y i moe dovesti do smanjena I. U dugom roku, Y se vraa na Yn, i su nie, a I su vie.

- Prikaite dugorone (AS-AD) i kratkorone (IS-LM) efekte FISKALNE RESTRIKCIJE u nekoj pivredi. Kakvi se zakljuci iz tih kretanja mogu izvesti vezano za ekonomsku politiku?

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

- zbog budetskog deficita dolazi do smanjenja rashoda G- pomie se krivulja AD u lijevo (Y<Yu i P1<P0) - ekonomija dolazi u stanje recesije zbog cijena koje su nie od oekivanih i vee nezaposlenosti radnici prihvaaju manje plae- manji trokovi za poduzee, AS se postepeno mie prema dole dok se ekonomija ne vrati na prirodnu razinu outputa(Y>Yu)ali sa niom razinom cijena > Bitan efekt na investicije, porast I za iznos smanjenja G ZAKLJUAK: -U kratkom roku redukcija budetskog deficita (bez promjena u monetarnoj politici) vodi smanjenju outputa i moe dovesti do smanjenja investicija (bez obzira na pad kamatne stope) -U dugom roku output se vraa na prirodnu razinu, a kamatne stope su jo nie to vodi porastu investicija u odnosu na stanje prije kontrakcije za iznos jednak smanjenju dr potr.G Restriktivna fiskalna politika je uinkovita u dugom roku, u kratkom roku izaziva recesiju. Isto se moe primjeniti i pri porastu tednje (paradoks tednje) - Prikaite grafiki i analitiki odreivanje realne razine plae, te definirajte prirodnu razinu nezaposlenosti? Odreivanje plaa (WS) i odreivanje cijena (PS) odreuje razinu ravnotee realne plae (WP) iz koje proizlazi ravnotena razina nezaposlenosti. 1.) WS W = p * F (u,z) 2.) PS P = (1 + gama, tj. mare)* w W/P = F(u,z) P/W = (1 + gama) --- realna cijena W/P = 1 / 1 + gama --- realna plaa

- Poduzea brinu samo o cijanama i ne zanimaju ih plae, cijene ne ovise o tritu rada nego o marama.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Ravnotea na tritu rada zahtijeva da W/P uspostavljena kroz WS bude jednaka W/P uspostavljenog kroz PS. PRIRODNA RAZINA NEZAPOSLENOSTI razina pri kojoj se izjednauju WS i PS. Ona razina nezaposlenosti pri kojoj je tekua razina jednaka oekivanoj tj. tekua inflacija je jednaka oekivanoj. - Prikaite grafiki i objasnite kako na realnu razinu plaa, te na prirodnu razinu nezaposlenosti utjee poveanje izdataka za sluaj nezaposlenosti? 1.) Poveana institucionalna zatita radnika znai veu nezap. i porast realne plae. 2.) Porast mari pomie PS prema dolje poveava nezaposlenost.

Prikaite izvornu Philipsovu krivulju i objasnite njezine osnovne implikacije, te objasnite zato je veza prikazana izvornom Phillipsovom krivuljom nestala u razdoblju 1970-1994 g.? Phillips je 1958. nacrtao meusobni odnos stope inflacije i stope nezaposlenosti u UK. Ustanovio je snanu negativnu korelaciju kada je nezaposlenost bila niska, inflacija je bila visoka, i obrnuto. Implikacije: 1. zemlje mogu birati izmeu nezap. i infl. 2.mekroekonomska politika se svodi na biranje toaka na Phillipsovoj krivulji

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Odnos izmeu pi i u se mijenja s prirodom inflacijskog procesa. Osnovan implikacija Phillipsove krivulje je da ne postoji prirodna stopa nezaposlenosti, tj ukoliko smo spremni tolerirati viu stopu inflacije mogue je imati niu nezaposlenost. U 70-tima je u veini OECD zemalja bila stagflacija (visoka nezaposlenost + visoka inflacija) pa nitko nije vjerovao u P krivulju. Kada je odnos ponovno uspostavljen, onda je to bila korelacija izmeu stope nezaposlenosti i promjene u stopi inflacije (visoka nezaposlenost uzrokuje smanjenje stope inflacije). Promjena u formiranju oekivanja je promijenila tip veze izmeu nezaposlenosti i inflacije.

- Poevi od uravnoteenog budeta (G=T) prikaite grafiki kako se EXPANZIVNA FISKALNA politika odraava na ravnotenu kamatnu stopu, ravnoteni dohodak i teaj domae valute. to se deava s pojedinim komponentama agregatne potranje(C,I,G,NX)

I,Y,E - kamata raste, output raste a teaj aprecira YQ NX NX E< Q X NX 5. Prikaite grafiki i objasnite kako se na ravnotenu kamatnu stopu, dohodak i teaj odraava ekspanzivna monetarna politika. Budetski def. uzrokuje vanjskotrgov. deficit

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Dolazi do poveanja koliine novca u opticaju to vodi do smanjenja kamatne stope, poveanja dohotka i deprecijacije teaja I,Y,E, C I<YI, i I NX< YQNX E<X Q>NX

- Kakav je nagib LM krivulje i koji ga mehanizam uzrokuje? Koje varijable pomiu LM krivulju i u kojem smjeru (prikaite grafiki)? LM krivulja je pozitivnog nagiba jer su kam. stopa i razina potranje za novcem u proporcionalnom odnosu, tj. porast dohotka pri istoj razini kam. stopa dovodi do poveane potranje za novcem, a budui da je ponuda novca fiksna, mora doi do porasta kamatnih stopa kako bi se uspostavila ravnotea. M/P = $Y * (i) Na ravnoteu na novanom tritu utjee monetarna politika, a LM krivulju pomie koliina novca u optjecaju (M) i cijene (P). EKSPANZIVNA MON. POLITIKA (poveanje kol novca u optjecaju) pomie LM krivulju udesno. - graf RESTRIKTIVNA MON. POLITIKA (smanjenje Kol novca u optjecaju) pomie LM krivulju ulijevo. - graf LM kamatna stopa je rastua funkcija dohotka. - Pretpostavimo li uravnoteeni budet zatvorene privrede, prikaite grafiki utjecaj FISKALNE EKSPANZIJE na ravnoteni dohodak i kam. stopu. to e se desiti s komponentama potranje? ^G , T crtano -- ^Y * ^i Exp. fisk. pol. ujtee na pomak IS krivulje udesno, a LM krivulja se ne mijenja. Ravnotea se ostvaruje - graf na vioj razini kam. stope te vioj razini dohotka. Ta politika je dobra samo u kratkom roku jer u dugom dovodi do budetskog deficita. ^G -- ^Y -- ^C ; I -- ^Y -- ^I Kljuni problem je to neznamo to e se dogoditi s -- ^i -- I investicijama. - Prikaite grafiki utjecaj MONETARNE EKSPANZIJE na ravnoteni dohodak i kam. stopu. to e se desiti s komponentama potranje?
eISPIT.com - Online ispiti i skripte

^M -- ^M/P -- i * ^Y -graf Exp. mon. pol. utjee na pomak LM krivulje udesno, Dok se IS krivulja ne mijenja. Ravnotea se ostvaruje na nioj razini kam. stope i vioj razini dohotka.

^M/P -- ^C ; I -- ^Y -- ^I Ova pollitika je upitna za bankare (zbog niih kam. stopa). -- i -- ^I - Navedite osnovne tipove obveznica (kriterij klasifikacije obv.), te definirajte kuponsku stopu i tekui prinos obveznica. U emu se razlikuju obveznica i dionica? 1. kriterij prema vlasnitvu : a) dravne obveznice, b) korporativne obveznice 2. kriterij s obzirom na broj isplate : a) diskontne obv. jedna isplata nakon dospijea obveznice, b) kuponske imaju nekoliko obroka prije dospijea i jedno plaanje po dospijeu 3. kriterij prema roku dospijea : a) kratkorone obveznice do godinu dana, diskontne, b) srednjerone od 1 do 10 god., c) dugorone s rokom dospijea veim od 10 god. U SADu su sve obveznice nominalne, a u svijetu postoje i indeksne obveznice (prilagoene za stopu inflacije). Kuponska stopa = kuponsko plaanje / nominala KUPONSKA KAM. STOPA je nominalna kam. stopa koju obeava emitent pri emisiji obveznice. To je kam. stopa koju nosi obveznica na svom platu. To je postotak od nominalne vrijednosti obveznica kojise periodino obraunava i isplauje vlasnicima obveznica kao kamata. Tekui prinos = kuponsko plaanje / cijena obveznica TEKUI PRINOS NA OBV. je odnos godinjih plaanja kamata i trine vrijednosti obveznica. Radi se o trinoj kamatnoj stopi na obveznice. To je stopa profitabilnosti obveznica raunana na osnovi njihove trine vrijednosti. Razlika izmeu obv. i dionice je u tome to obv. daje fiksni prinos, a nema vlasnitvo dok dionica daje vlasniki udio, ali ima varijabilan prinos. - Prikaite Friedman-Phelpsovu modifikaciju izvorne Phillipsove krivulje i navedite njezine osnovne implikacije? Osnovna implikacija Phillipsove krivulje je da ne postoji prirodna stopa nezaposlenosti, tj. ukoliko smo spremni tolerirati viu stopu inflacije mogue je imati nisku nezaposlenost. S time se ne slau Friedman i Phelps. Njih dvojica su pobijali taj trade-off. Osnovni zakljuak Freidmana je da je trade-off mogu samo ako WS sistematski krivo procjenjuju razinu inflacije. Ukoliko vlada odlui u duem vremenskom razdoblju visokom inflacijom suzbijati nezaposlenost, trade-off e u potpunosti nestati jer se nezaposlenost ne moe suzbijati ispod neke razumne PSN. Prema Friedmanu PSN se ostvaruje tamo gdje je Pit = Pit na e = Pi t 1 ; - Prikaite grafiki i objasnite kako na domau proizvodnju i VTB utjee poveanje domae potranje, a kako poveanje strane potranje. Koje od tih dvaju poveanja je za zemlju povoljnije i zato? 1.) poveanje domae potranje - ^G Prirast Y je vei od porasta G zbog postojanja multiplikativnog efekta. Y = f (C, I, G, X, sumaQ) - graf Budui da dravna potronja ne ulazi ni u izvoz ni u uvoz, pravac NX (neto-izvoz) ostaje nepromijenjen, ali se mi selimo po njemu i dolazi do deficita. VTB-a se financira suficitom balance kapitalnih transakcija. Multiplikativni efekt porasta

- graf
eISPIT.com - Online ispiti i skripte

G je manji nego u zatvorenoj privredi jer dio poveane pot. odlazi na uvoznu robu. 2.) poveana strana potranja - ^Y (porast doh u inozemstvu) - graf ^Y* = ^X -- ^Z - graf Zakljuci : a) porast domae potranje podrazumijeva porast dohotka i porast deficita VTB; b) porast strane potranje porast stranog dohotka porast szficita VTB. Vlade ne vole deficit VTB jer rezultira kamatama na dug, tako da je za zemlju povoljnije poveanje strane potranje koje poveava izvoz. - to je investicijski multiplikator i koja je njegova interpretacija? Definirajte inflacijski jaz, prikaite ga grafiki, te navedite koji su potencijalni naini eliminiranja tog jaza? Investicijski multiplikator je broj koji pokazuje za koliko e se poveati dohodak ako se investicije poveaju za 1 novanu jedinicu. M = I/I MPC = I/MPS = I/I C1 = dY/dI; Inflacijski jaz je razlika izmeu veliine nove, poveane i stare agregatne potanje na razini pune zaposlenosti. - graf Lijevo od A potranja je vea od proizvodnje Inflatorni jaz se deava kad potranja premauje proizvodnju

eISPIT.com - Online ispiti i skripte