Professional Documents
Culture Documents
Doc. dr Vuk Raievi PRavo industRijske svojine Izdava: Pravni fakultet za privredu i pravosue, Novi Sad Za izdavaa: Prof. dr Marko Cari Recenzenti: Dr Miroslav Vrhovek Profesor emeritus, nauni savetnik i dugogodinji sudija i predsednik Saveznog suda Dr Zoran Miladinovi Vanredni profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu Korektura i lektura: Svetlana Velimirovi Korice: Tanja Duki Prelom: Arpad Terek tampa: Alfa-graf NS, Novi Sad Tira: 500 ISBN 978-86-6019-010-1
Predgovor
Pre samo nekoliko decenija, svet je veini ljudi zauvek ostajao nepremostivo ogroman i najveim svojim delom nepoznat. Putovanja su bila skupa i duga. Znanje je bilo zabeleeno na papiru i teko ga je bilo podeliti. Na mnogim mestima, telefonske usluge nisu postojale. Van velikih gradova, pristup stranoj kulturi i umetnosti bio je ogranien. Inovacije koje ubrzano nadiru i njihovo globalno usvajanje promenili su na pogled na svet. Mi smo sada povezani fiziki, intelektualno, drutveno i kulturno na naine koje je bilo nemogue i zamisliti. Moemo da za nekoliko sati preemo kontinente. Sa skoro bilo koje take na planeti moemo da imamo pristup informacijama, da se vidimo i da razgovaramo, da biramo muziku, da snimamo i aljemo fotografije koristei ureaj koji je dovoljno mali da moemo da ga smestimo na dlan ruke. Ova univerzalna povezanost, koju podrava mrea i beina tehnologija, ima veliki uticaj na budunost. Poto udaljenost vie nita ne predstavlja, mi nismo ogranieni fizikim mestom na kome se nalazimo i koristi su nebrojene.1 Godine 2009. i 2010. predstavljale su plodonosno vreme nacionalnog zakonodavstva u oblasti prava industrijske svojine u kom periodu je doneto nekoliko novih zakonskih propisa: Zakon o igovima, Zakon o pravnoj zatiti industrijskog dizajna, Zakon o oznakama geografskog porekla, Zakon o zatiti topografija integrisanih kola, Zakon o pravnoj zatiti novih biljnih sorti. Istovremeno, ekonomski aspekti industrijske svojine dobijaju sve vie na znaaju, jer temelj ekonomije zasnovane na znanju, emu nae globalno selo tei, poiva na intelektualnom kapitalu. Validacija ljudske misli i pronalazatva toak je napretka civilizacije ka odrivijem i pravednijem sutra, u kome tehnologija znanja raa socijalnu dobrobit pojedinca i drutva. Upravo je zatita i ovaploenje intelektualnog kapitala mesto gde se prepliu sile prava i ekonomije. O znaaju ove materije govori i to da je adekvatna zatita prava intelektualne svojine, koja po znaaju od 35 pravnih tekovina Evropske unije zauzima sedmo mesto, neizbean uslov za pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji.
Iz ne samo tih razloga, vanost trenutka nametnuo mi je, pomalo zaboravljeno, istraivako zadovoljstvo, ali i akademsku obavezu stvaranja udbenika za studijsko bavljenje oblau prava industrijske svojine, kako kod nas tako i na meunarodnom nivou. Knjiga nije pisana za svakog, ali jeste na nain koji je razumljiv svakom. U nameri da moje saznajne granice o ovoj fascinantnoj oblasti pomerimo unapred, ali bez pretenzije dobijanja kvalifikativa strogog naunog dela, bio sam voen opredeljenjem da drugaijim konceptom u prenoenju znanja podstaknem itaoca da stekne naviku prepoznavanja proizvoda intelektualne svojine, sa kojima se svakodnevno susreemo, i pre svega u njima uivamo. Ne zaboravite, intelektualna svojina osnov je kreiranja svih drugih vrednosti. Kako itati pravo industrijske svojine? Jednostavno reeno, sa razumevanjem. I to ne samo razumevanjem pravnih propisa per se, ve njihove spone sa primenljivou rezultata ljudskog stvaralatva. Nadamo se da ete uvideti da je industrijska svojina takvo polje na kojem se, poput atletike, zbrajaju mnoge pravne, ekonomske, tehnoloke, etike discipline ili atelje svih umetnosti. U izlaganju sadraja nastojao sam da liim tekst uobiajenih nepotrebnih i suvinih rei, smatrajui da nema potrebe za korienjem vetakih sintagmi, pokuavajui da sa to manje rei prenesem na itaoca to vie tanih i nadasve zanimljivih informacija. Udbenik sadri 11 tematskih delova, pri emu su grane prava industrijske svojine poreane u sledstvenu logiku celinu, koja se kree od objanjenja pojma do prikaza primera iz prakse. Posebna panja posveena je primerima (iju dostupnost u velikoj meri dugujem kolegama iz Zavoda za intelektualnu svojinu) koji snagom svoje indukcije povezuju teoriju sa njenom materijalizacijom u stvarnom svetu. Verujemo da odabrani citati ne samo oplemenjuju tivo, ve ukazuju i na irinu zastupljenosti i dubinu prodora industrijske svojine u sve segmente naih ivota. Zahvaljujem se prijateljima i saradnicima na brinim sugestijama i strpljenju, a pogotovo strunjacima Zavoda za intelektualnu svojinu, pre svih Branki Toti i Draganu Vasiljeviu, bez ijeg neuslovljenog doprinosa ovaj udbenik ne bi ni izbliza bio ovako sadrajan. Autor U Beogradu, decembar 2010.
Sadraj
deo i intelektualna svojina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1. Pojam intelektualne svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 2. Pojam i podela prava intelektualne svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 2.1. Pojam autorskog prava i srodnih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 2.2. Istorija autorskog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 3. Pojam i podela prava industrijske svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 3.1. Pravo u objektivnom i subjektivnom smislu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 4. Znaaj industrijske svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 5. Ratio zatite intelektualne svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 6. Odnos prava industrijske svojine prema drugim granama prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
deo ii Patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
1. Pojam pronalaska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 2. O pronalazatvu: od ideje do pronalaska. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 3. Pojam patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 3.1. Pojam tehnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 3.2. Pojam tehnikog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 3.3. Reenje tehnikog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 3.4. Tehniki napredak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 4. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 5. Patent kao informacija o inovacijama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 6. Priroda patentnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 6.1. Prirodnopravna teorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 6.2. Ugovorna teorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 6.3. Teorija nagrade. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 6.4. Teorija podsticaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 7. Vrste pronalazaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 7.1. Primarna klasifikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 7.2. Sekundarna klasifikacija pronalazaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 8. Pronalasci koji mogu biti patentabilni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 9. Uslovi patentabilnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 9.1. Novost pronalaska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
VIII
SADRAJ 9.2. Inventivni nivo pronalaska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 9.3. Industrijska primenljivost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Subjekti zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Intelektualna dobra koja nisu pronalasci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 11.1. Otkria, naune teorije i matematike metode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 11.2. Estetske kreacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 11.3. Planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih delatnosti, za igranje igara ili za obavljanje poslova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 11.4. Programi raunara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 11.5. Prikazivanje informacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Ljudsko telo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Izuzeci od patentabilnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 13.1. Pronalasci ija bi komercijalna upotreba bila protivna javnom poretku ili moralu . 54 13.2. Pronalasci koji se odnose na hirurke ili dijagnostike postupke ili postupke leenja koji se primenjuju neposredno na ljudskom ili ivotinjskom telu, osim proizvoda, odnosno supstanci i kompozicija koje se primenjuju u tom postupku; . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 13.3. Biljna sorta ili ivotinjska rasa ili bitno bioloki postupak za dobijanje biljke ili ivotinje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Postupak za priznanje prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 14.1. Pokretanje postupka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 14.2. Sadrina prijave za priznanje patenta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 14.3. Podela prijave patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 14.4. Pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 14.5. Ispitivanje patentnih prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 14.6. Prava iz prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Sadrina prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 15.1. Proizvodnja patentiranog proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 15.2. Nuenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 15.3. Stavljanje u promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 15.4. Upotreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 15.5. Negativna ovlaenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 15.6. Sadrina prava kod patenata iz biotehnologije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 Sertifikat o dodatnoj zatiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 Ogranienja prava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 17.1. Izuzeci od iskljuivih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 17.2. Iscrpljenje (konzumacija) prava nosioca patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 17.3. Pravo ranijeg korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 17.4. Ogranienje prava radi nesmetanog obavljanja meunarodnog saobraaja . . . . . . . . 85 17.5. Ogranienje prava u vezi sa biolokim materijalom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 17.6. Prinudna licenca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 Poverljivi pronalasci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 Pronalasci iz radnog odnosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 Promet prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
10. 11.
12. 13.
14.
15.
16. 17.
IX
21. Trajanje patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 22. Vrednovanje patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 22.1. Ekonomske teorije funkcije patenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 23. Prestanak prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 23.1. Oglaavanje patenta nitavim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 24. Ponovno uspostavljanje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 25. Povreda prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 25.1. Neposredna povreda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 25.2. Posredna povreda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 26. Graanskopravna zatita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 26.1. Privremene mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 26.2. Carinsko-pravna zatita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 27. Krivinopravna zatita. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 28. Komunitarni patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 29. Patenti i energija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 30. Mali patent / Korisni model . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 30.1. Predmetnost malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 30.2. Prijava malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 30.3. Postupak priznanja malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 30.4. Trajanje malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 30.5. Uloga malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 30.6. Komunitarni korisni model . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 31. Primeri patentnih zahteva iz oblasti mainstva: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 32. Patentiranje biotehnolokih pronalazaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 33. Primer patentne prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124 34. Primer prijave za mali patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
1. Pojam iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140 2. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141 3. Znakovi koji mogu biti ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 3.1. Verbalni znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 3.2. Grafiki znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144 3.3. Muziki znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 3.4. Trodimenzionalni znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 3.5. Sloeni znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 3.6. Sugestivni, proizvoljni, slobodni i fantastini znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 3.7. ig i boje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147 4. Vrste iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 4.1. Individualni ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 4.2. Kolektivni ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 4.3. ig garancije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 4.4. Sekundarna podela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
X
5. 6. 7. 8.
SADRAJ Uloge iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153 Pro zatite znaka igom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 ig i simboli: , i SM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 ig i ostali znaci obeleavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 8.1. ig i robna marka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 8.2. ig i znak kvaliteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 8.3. ig i trgovako ime / poslovno ime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156 8.4. ig i lino ime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157 8.5. ig i brend . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157 8.6. ig i ime internet domena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 8.7. ig i peat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160 8.8. Digitalni vodeni ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160 8.9. Vremenski ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161 9. Naela prava na ig. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161 9.1. Dokazivanje upotrebe iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163 9.2. Relevantna javnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164 10. Reer iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164 11. Osnov nastanka prava na ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 11.1. Nastanak prava na ig upotrebom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 11.2. Nastanak prava na ig registracijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 12. Postupak za priznanje iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 12.1. Pokretanje postupka za priznanje iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 12.2. Pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168 12.3. Izuzeci od principa ispitivanja prijava po redosledu dospea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170 12.4. Povraaj u preanje stanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170 12.5. Odustanak od prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171 12.6. Ispitivanje materijalnih uslova za priznanje iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171 12.7. Naknadna izmena izgleda znaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181 12.8. Prigovor treeg lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181 12.9. Saglasnost vlasnika suprostavljenog iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182 13. Zakljuivanje postupka za priznanje iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182 13.1. Odbijanje zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182 13.2. Priznanje iga u celosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182 13.3. Priznanje iga delimino . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 14. Registar igova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 15. Sadrina i obim prava na ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184 15.1. Reprodukcija iga u delu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 16. Iscrpljenje (konzumacija) prava na ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 17. Ogranienje prava na ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 18. Meunarodno registrovanje iga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186 18.1. Osnov za meunarodno registrovanje iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187 18.2. Postupak za meunarodno registrovanje iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188 18.3. Datum meunarodne registracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189 18.4. Vaenje meunarodnog iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189
XI
18.5. Teritorijalno proirenje meunarodnog iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190 19. Promet prava na ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190 19.1. Prenos prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190 19.2. Licenca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192 19.3. Franiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 19.4. Zaloga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 20. Prestanak prava na ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 20.1. Posebni sluajevi prestanka iga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194 21. Oglaavanje iga nitavim. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194 22. Povrede prava na ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 23. Zatita prava na ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196 23.1. Sadraj tube. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197 23.2. Privremena mera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198 23.3. Krivinopravna zatita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200 23.4. Zatita olimpijskog simbola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200 24. Komunitarni ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201 25. Singapurski ugovor o igovnom pravu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202 26. Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202 27. Meunarodna klasifikacija roba i usluga radi registrovanja igova prema Nianskom aranmanu (Nianska klasifikacija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203 28. Primeri iz inostrane sudske prakse. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207 29. Primeri iz domae sudske prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
Pojam industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220 Predmet zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223 Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223 Vanost industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224 Tehnika funkcija kao prepreka zatiti dizajna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225 Uslovi za zatitu industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226 6.1. Novost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226 6.2. Individualnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227 6.3. Novost i individualnost sastavnog dela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227 7. Industrijski dizajn koji se ne moe zatiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229 8. Tajnost dizajna i pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229 9. Dizajn i digitalni svet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231 10. Subjekt prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231 11. Postupak za priznanje prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231 11.1. Zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232 11.2. Opis industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232 11.3. Dvodimenzionalni prikaz industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233 12. Pojedinana i viestruka prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234 13. Redosled ispitivanja prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235 14. Dizajn i ostala prava industrijske svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
XII
SADRAJ 15. Meunarodno registrovanje industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236 15.1. Zahtev sadri sledee bitne elemente: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237 15.2. Datum podnoenja meunarodne prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237 16. Sadrina prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238 17. Pravo ranije upotrebe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239 18. Dizajn stvoren u radnom odnosu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239 19. Trajanje zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239 20. Ogranienje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240 21. Iscrpljenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240 22. Promet prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241 23. Prestanak prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241 24. Oglaavanje nitavim registracije industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242 25. Povreda prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243 26. Zatita prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243 26.1. Privremena mera i obezbeenje dokaza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244 26.2. Osporavanje prava na industrijski dizajn i spor za priznanje autorstva . . . . . . . . . . 245 26.3. Krivinopravna zatita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245 27. Komunitarni dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246 28. Lokarnski aranman o ustanovljenju meunarodne klasifikacije za industrijske uzorke i modele . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247 29. Sudska praksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248 30. Najbolji YU dizajni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249 31. Primeri prijava dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
XIII
Tradicionalni, istorijski i homonimni nazivi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273 Nepravi (ili fantastini) i pseudogeografski nazivi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273 Proizvodi i usluge sa oznakama geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 274 Oznake geografskog porekla i ig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275 Uslovi za pravnu zatitu (pozitivni uslovi zatite) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276 Nazivi koji se ne mogu zatititi oznakama geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 277 Poreklo sirovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279 Vina sa oznakom geografskog porekla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281 20.1. Obeleavanje vina sa geografskim poreklom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282 21. Rakija i druga alkoholna pia sa geografskim poreklom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283 21.1. Oznaavanje rakije i drugih alkoholnih pia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284 21.2. Rakija i alkoholna pia kao dobra od opteg interesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284 22. Postupak zatite u Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285 22.1. Nosilac prava pokretanja postupka za registrovanje oznaka geografskog porekla . 285 22.2. Pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286 22.3. Sadraj prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287 22.4. Kontrola kvaliteta i posebnih svojstava proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290 22.5. Prijava za priznanje statusa ovlaenog korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290 22.6. Redosled ispitivanja prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292 22.7. Ispitivanje uslova za priznanje oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292 22.8. Pretvaranje prijave imena porekla u prijavu geografske oznake i obrnuto . . . . . . . . 293 22.9. Pretvaranje prijave za priznavanje statusa ovlaenog korisnika imena porekla u prijavu za priznavanje statusa ovlaenog korisnika geografske oznake i obrnuto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293 22.10. Epilog ispitivanja: priznanje prava ili odbijanje prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293 23. Trajanje prava na oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294 24. Teritorijalno vaenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295 25. Meunarodno priznanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295 26. Izmena podataka o specifinim osobinama proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296 27. Korienje registrovanog imena porekla i geografske oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296 28. Zabrana korienja oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297 29. Oznaka geografskog porekla i lino ime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298 30. Promet prava oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298 31. Prestanak oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299 31.1. Prestanak statusa ovlaenog korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299 32. Povreda oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300 33. Zatita prava na oznaku geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300 33.1. Privremene mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301 33.2. Krivinopravna zatita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302 34. Komunitarne oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303 35. Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304 36. Spisak oznaka geografskog porekla registrovanih u Zavodu za intelektualnu svojinu: . . 305 37. Primer izvornosti crnogorskog sira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 307
XIV
SADRAJ
Pojam topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312 Predmet zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313 Uloga topografije integrisanih kola. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314 Mesto topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315 Nastanak prava topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 316 5.1. Razlozi nastanka prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317 6. Subjekti zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318 7. Postupak zatite topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318 7.1. Rokovi za traenje zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319 7.2. Sadrina prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319 7.3. Ispitivanje prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322 8. Trajanje prava na topografiju integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322 9. Sadrina prava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 323 10. Ogranienje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 323 11. Iscrpljenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324 12. Promet prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324 13. Ponitaj prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325 14. Povreda prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326 15. Zatita prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327 15.1. Tuba za osporavanje prava na zatitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327 16. Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328 17. Primer opisa topografije: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328
XV
Trajanje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345 Ogranienja prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345 Ponitavanje i ukidanje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346 Inspekcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346 Biljne sorte u Evropi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347 Meunarodna zatita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348 Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349
1. Pojam know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352 2. Elementi know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354 2.1. Tajnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354 2.2. Prenosivost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355 2.3. Tehniki karakter . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355 3. Vanost know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356 4. Know-how i poslovna tajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356 5. Good will . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357 6. Know-how i patenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358 7. Tradicionalno znanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360 8. BOOT / BOT kao poseban know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361 9. Promet know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361 10. Zatita know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363 11. Know-how i ekonomija znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364
XVI
SADRAJ
8. Spoljnotrgovinski promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387 8.1. Antidampinke mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387 8.2. Kompenzatorne mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388 8.3. Mera za zatitu od prekomernog uvoza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388 8.4. Mere za zatitu ravnotee platnog bilansa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389 9. Zatita konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389 9.1. Komisija za zatitu konkurencije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390 9.2. Strukturne i mere ponaanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 391 9.3. Postupak zbog povrede konkurencije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 391 9.4. Mere zatite konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392 9.5. Mera procesnog penala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393 9.6. Ovlaenja trinog inspektora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393 10. Pravo konkurencije Evropske unije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394 11. Primer izvetaja trine inspekcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396 12. O nacionalnoj konkurentnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398
deo X umesto zakljuka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 405 deo Xi odabRani izvoRi PRava industRijske svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .417
1. Izvori meunarodnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 418 2. Zakonodavstvo EU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 420 3. Zakonodavstvo Republike Srbije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 423 1. Monografije, udbenici, radovi: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425 2. Internet adrese . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 432
bibliogRafija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425
deo i
intelektualna svojina
Prava intelektualne svojine kao da su samo rei koje ne uspevaju da izazovu nikakvo uzbuenje. Na pomen prava intelektualne svojine, tanije patenata, igova, poslovnih tajni, autorskih prava, integrisanih kola, veina ljudi ostaje ravnoduna. Zato? Zato to to treba prevesti u neto vidljivo, konkretnije i razumljivije. Timoti Trejner1
INTELEKTUALNASVOJINA
POJAmIPODELAPRAVAINTELEKTUALNESVOJINE
izraena i osobenosti njenog imenovanja i opisivanja.4 Idris Kamil5 e je nazvati Pepeljugom nove ekonomije.
INTELEKTUALNASVOJINA
iskoriavanja i raspolaganja delom, kao i pravo da ostvaruje naknadu od lica kojima ustupi iskoriavanje svoga dela. Srodna prava obuhvataju prava interpretatora, proizvoaa fonograma, proizvoaa videograma, proizvoaa emisija, proizvoaa baze podataka i prvog izdavaa slobodnog dela. Da bi se rezultat duhovnog stvaralatva smatrao autorskim delom, po naem zakonodavstvu, trebalo bi da bude originalan (to je prilino subjektivna kategorija) i u nekoj izraajnoj formi (izraavanje sadrine). Autorska prava tite: knjievna, pisana dela (publicistika dela, broure, lanci, recenzije, enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke), govorna dela (predavanja, govori, besede), muzika dela (sa i bez rei), filmska kinematografska i televizijska ostvarenja, dramska, dramsko-muzika, koreografska, pantomimska, kao i folklorna dela, dela likovne umetnosti, dela arhitekture, primenjene umetnosti i industrijskog oblikovanja, kartografska dela (geografske i topografske karte), fotografije, makete, skice, raunarske programe u izvornom, objektnom, izvrnom kodu itd. Ovakvo pravo znai ekskluzivno pravo autora da koristi ili da ovlasti drugog da koristi njegovo autorsko delo (rezultat njegovog linog rada). Reprodukcija takvih dela, kao to su kopiranje, tampanje, javno izvoenje ili adaptacija, zabranjena je, ukoliko nije data saglasnost autora. Autorsko pravo prua direktnu ekonomsku korist autoru sve vreme njegovog ivota i produava se do 50 godina nakon smrti autora (70 godina na teritoriji naeg zakonodavstva). ovek se svakodnevno susree sa velikim brojem knjievnih, umetnikih, muzikih autorskih dela. Muzika dela snimljena, emitovana ili izvoena u javnosti tite se do 100 godina. Autohtono i tradicionalno znanje, folklor, kultura samo su neki od najnovijih primera dosega prava intelektualne svojine.
POJAmIPODELAPRAVAINTELEKTUALNESVOJINE
i nikada umirujui intelekt ljudi mogu se sagledati kao postulati sinergizma oveanstva. Svest oveka, koja se raala, menjala i razvijala u svoj irini civilizacijskih tokova, kao i njegova socijalna i emocionalna inteligencija, nastajale su kao protivtea problemu znanja koje je oduvek optereivalo oveanstvo. Zahvaljujui neznanju, a elei da zna i ume, ovek je stvarao.6 Posmatrajui danas dugaki i vieslojni niz rezultata ljudskog stvaralatva, izgleda kao da kroz viedimenzionalnu prizmu posmatramo spojene istoriju, sadanjost i budunost nae konstantne pominosti, uviajui da je ovek svojim radom i stvaranjem novog oduvek bio biocentrian okrenut ka ivotu. Priroda je bila dvostruko blagotvorna prema oveku: podarila mu je mozak, a potom i obilje fizikih i biolokih resursa na zemlji. oveku je preostalo samo da pone da stvara svet koristei mozak i prirodne resurse oko sebe. ivot se pobrinuo da oveku ne manjkaju ni kreativnost ili imaginacija. Opskrbljen svim ovim instrumentarijem, ovek je zapoeo stvaranje razliitih artikala i proizvoda za svoje potrebe, komfor i ugodnost. U prvo vreme, ljudski pronalasci i kreacije potpadali su pod dravno dobro. To su bila javna dobra7. Svako je mogao da koristi i kopira ove izume i nova reenja bez ikakvih ogranienja, uzdranosti ili plaanja. Da bismo spoznali kako se i zato stvaralo pravo intelektualne svojine, moramo razumeti da se ono bavi pronalascima. A pronalazak, kao rezultat duhovnog stvaralatva, i kao predmet puno vekova kasnije uoblienog prava intelektualne svojine, vraa nas u daleku prolost. Niko pouzdano ne zna kada je nastao prvi pronalazak i ta je to bilo, ali pria o pronalascima, koji su vodili svet kroz istoriju i doveli ga na prag posthumanistikog, postinformatikog drutva, sa sigurnou izaziva strahopotovanje prema izumiteljskim delima naih predaka, ali i savremenika. Pronalasci stoje kao nemi tekst proizvodnje ivota. Antiko doba, svojim poimanjem pojava i odnosa, izgradilo je mnoge stubove razvoja drutva i potonjih drava. Dok pronalazaka delatnost nije bila dovoljno drutveno afirmisana, jer potreba unapreivanja proizvodnje nije bila znaajan element drutvene svesti antikog doba, na umetnost i knjievnost se veoma blagonaklono gledalo, te su autori umetnikih i knjievnih dela uivali odreena prava. Ona su, ipak, vie bila skup povlaenog
6 Raievi, V., Spasi, S., Glomazi, R: ovek i pravo intelektualne svojine, u okviru Pravo, teorija i praksa, Novi Sad 2010, str. 95. 7 Od latinskog Res publica, to znai dobro od javnog znaaja.
INTELEKTUALNASVOJINA
statusa u drutvu i pred vladarem, i moralnih prava autora da obeleava svoje delo imenom i da ga predstavlja javnosti. Pronaeni keramiki predmeti nose imena i oznake autora, proizvoaa tih predmeta. Ve tada krila su se autorska prava, na ta panju skree rimski pesnik Marcijal8, koji pesnike koji pod svojim imenom objavljuju javnosti tue pesme naziva plagiarusima kradljivcima ljudi. Danas plagijat znai objavljivanje tueg rada pod svojim imenom. Priznanje intelektualne svojine u antikom dobu bilo je pitanje ugleda i asti, te pravo ne prepoznaje instituciju materijalne naknade. Ipak, u pojedinim sluajevima, neka vrsta honorara sledila je autorima od lica naruilaca umetnikih i knjievnih dela, koja se nazivala honorarium, i bila je pretea dananjeg autorskog honorara. Izraz mecena, to znai lice koje pomae umetnike, bilo je prezime najpoznatijeg zatitnika umetnika i knjievnika u doba Rimskog carstva. Knjievna dela i tada su se umnoavala u tzv. bibliopolima i librarijusima. Bibliopoli su bile prve izdavake kue. Autor je predavao svoj rukopis bibliopolu, za to dobijao honorarijum, istovremeno gubei pravo svojine nad delom, iji je vlasnik postajao bibliopol. Iako je rimsko pravo u kasnijim fazama razvoja prualo zatitu autorima robnih znakova i davalo mogunost autoru pravo tube zbog uvrede asti (linopravna priroda zatite), a pojam bestelesnih stvari bio poznat, autor nije imao pravo na proizvod svog intelektualnog rada nezavisno od materije na kojoj je takav rad napisan ili uraen. Autoru je ostajalo priznanje i ast to se njegovo delo umnoava i prodaje. Rukopis se umnoavao prepisivanjem od strane robova prepisivaa. Aktivnost se sastojala iz tri dela u tri spojene prostorije. U prvoj bi ita glasno itao tekst stotinama prepisivaa, u drugoj su strunjaci za pravopis i gramatiku ispravljali greke, dok su se u treoj povezivale i koriile knjige, ako se rukopis izdavao u obliku knjige, ili lepile stranice papirusa, ukoliko se delo izdavalo u rolni papirusa. Cena knjige i ugled bibliopola zavisili su od kvaliteta prepisanog teksta. Srednji vek, esto nazivan i najmraniji vek ljudske istorije, nije doneo veliko pomeranje u shvatanju prava intelekualne svojine. Feudalno drutveno-ekonomsko ustrojstvo i Katolika crkva koile su razvoj graanstva. Meutim, jedna od glavnih prekretnica za razvoj predmeta ove grane pra-
8 Marcus Valerius Martialis, Latinski pesnik, roen u godinama Stare ere 3841.
POJAmIPODELAPRAVAINTELEKTUALNESVOJINE
va dogodila se pred osvit Novog veka. Nemac Johan Gutenberg9 izmislio je 1439. godine prvu tamparsku mainu. tampanje i izdavanje knjiga postaje privredna delatnost u usponu, a knjiga ozbiljan trini proizvod sa prometnom vrednou. Autorima se jo uvek ne prua imovinsko-pravna zatita u smislu dananjeg autorskog prava, ve tek pravo da i dalje nose lino priznanje i ubiru odreenu naknadu samo u trenutku predaje rukopisa izdavau. Ime izdavaa esto je bilo u prvom planu na tampanom materijalu, mnogo vidljivije od imena autora. tavie, po izdavanju knjige od strane prvog izdavaa, ostali izdavai mogli su neometano izdavati isti rukopis bez traenja iije saglasnosti ili plaanja naknada. Od 16. veka, vladari su poeli davati prvim izdavaima posebne beneficije, u formi javne isprave, nazvane privilegijama, kojim su tampari i izdavai sticali iskljuivo pravo tampanja i izdavanja nekog dela na odreeni broj godina. Iako je privilegija, kao forma objektivnog autorskog prava zasnovana na dozvoli za obavljanje privredne delatnosti, nastala radi zatite interesa tampara i izdavaa, a ne autora, ona je predstavljala prvi oblik pravne zatite u pravu intelektualne svojine, oznaivi poetak uspostavljanja reda i poretka na polju autorskog prava, sa jo uvek brojnim manama. Godine 1445. data je prva privilegija tamparu Manucu iz Venecije da tampa jedno Aristotelovo delo na grkom jeziku. Prvi Zakon o privilegijama, koji priznaje izdavaima, ne i autorima, iskljuivo pravo tampanja i izdavanja jednog dela za odreeno vreme, donet je u Italiji 1603. godine. Nedostatak postojanja subjektivnog autorskog prava, zasnovanog na pravu i moralne i imovinske svojine autora i na sadraju svoga dela i materijalu na kome je delo uraeno, poeo se otklanjati davanjem privilegija autorima. Zanimljivo je da je jedna od prvih poznatih privilegija odobrena autorima bila lina privilegija unukama La Fontena10 za tampanje i izdavanje La Fontenovih Basni, data od strane Kraljevskog saveta Francuske. Bila je to jedna od prvih naznaka utemeljenja naslednog autorskog prava. I tako dolazimo do vane 1710. godine i Zakona Ane Stjuart11. Ovaj zakon engleske kraljice Ane Stjuart
9 Johann Gutenberg (Johannes Gensfleisch zur Laden zur Guttenberg), 13981468, nemaki metalac i izumitelj, poznat po tome to je prvi tampao knjige uz pomo pominih slova i tako omoguio veu pristupanost pisane rei i bri protok znanja u renesansnoj Evropi. 10 Jean de la Fontaine (16211695) francuski pesnik i basnopisac. 11 Ana od Velike Britanije (6. februar 16651. avgust 1714) kraljica Engleske, kotske i Irske.
INTELEKTUALNASVOJINA
prvi put priznao je autoru pravo na delo, kao iskljuivo pravo u trajanju od 14 godina od objavljivanja rada, sa mogunou produenja na jo 14 godina, ako je autor bio iv u vreme kada je prvi period od 14 godina istekao. Ovaj prvi zakonski tekst iz oblasti autorskog prava u Engleskoj primenjivao se sve do 1911. godine kada je zamenjen Zakonom o autorskom pravu. Jedna od najveih civilizacijskih tekovina, Francuska graanska revolucija12, krajem 18. veka, ostavlja za sobom i dekrete kojima autorsko pravo karakterie kao najsvetliji i najliniji oblik svojine, i prua autorima doivotno iskljuivo pravo iskoriavanja i raspolaganja svojim delima, a njihovim naslednicima ista prava u trajanju od 10 godina od smrti autora. Pravo intelektualne svojine zapoinje svoj razvoj, kao posebna grana prava, u drugoj polovini 19. veka.13
ZNAAJINDUSTRIJSKESVOJINE
3) treu grupu ine istupanja i odnosi privrednih subjekata na tritu, a u vezi sa obavljanjem odreene privredne delatnosti. Oni se tite u obliku prava o zatiti konkurencije ili o suzbijanju nelojalne konkurencije. Ova grupa predstavlja na izvestan nain dopunu pravu intelektualne svojine.
14 Wallman, S.M.H: In Pursuit of Intellectual Capital, foreword to Hidden Value Profiting from the Intellectual Property Economy, London 1999, p. 9.
10
INTELEKTUALNASVOJINA
stvena ekonomska funkcija svih prava intelektualne svojine jeste prisvajanje ekonomskih koristi od privrednog iskoriavanja nematerijalnih dobara.15 U poslednjoj deceniji bili smo svedoci velikog irenja kompanija broj ugovora o spajanju i preuzimanju preduzea rastao je po godinjoj stopi od 42%, a njihova ukupna vrednost je u 2000. godini dostigla cifru od 2,3 triliona amerikih dolara. Razlozi za sklapanje takvih poslova su viestruki, a u njih spadaju prednosti povezane sa poveanjem ekonomskog opsega i pristupom novim tritima. Prema Izvetaju o svetskim ulaganjima za 2000. godinu (World Investment Report 2000), druga glavna motivacija za spajanje firmi i kupovinu neke postojee kompanije, nije organski rast kompanije ve dobijanje stratekih prednosti, kao to su istrivanje i razvoj ili tehnike poslovne tajne, patenti, uvene marke, posedovanje lokalnih dozvola i licenci, i mree za snabdevanje i raspodelu.16 Istorija je svedok da su pronalasci, kao rezultat inteligencije i invencije, lako prelazili sa jednog na drugi narod. Potvrda tome su sporazumi o trgovinskim aspektima prava na intelektualnu svojinu.17 Takav osnovni meunarodni je i sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine .18
RATIOZATITEINTELEKTUALNESVOJINE
11
kao bestelesnih stvari zahteva znatno poveane investicione trokove, vreme, znaajan napor i rizik u toku faze istraivanja razvoja i proizvodnje, sa druge strane te stvari relativno je lako i jednostavno imitirati. Ako se imitacija ne spreava, stvaralac ili inovator takvih intelektualnih vrednosti ne moe da povrati, sa odgovarajuim profitom, svoje kapitalne investicije na tritu i izgubie svoju ekonomsku motivaciju i sredstva za dalje inoviranje. Cilj zatite je da se stvori trini mehanizam putem pravnog spreavanja mogunosti slobodnog korienja tih bestelesnih stvari od strane treih lica u komercijalne svrhe. Omoguujui vraanje investicije sa odgovarajuim profitom na tritu, zatita prava intelektualne svojine promovie: 1) progres tehnologije, ekonomije, kulture, diverzifikaciju i nadgradnju kvaliteta proizvoda zasnovanih na kreacijama ljudskog uma 2) materijalnu i moralnu nadoknadu stvaraocima 3) otkrivanje kreacija uma sa ciljem da ih uini postupno dostupnim javnosti za eksperimentalne svrhe, a kad istekne zatita i za svrhe proizvodnje 4) transfer tehnologije, uglavnom kroz davanje licenci.19 Primer: Prva zabeleena povreda intelektualnih prava desila se 557. godine u Irskoj. Prvi, modernim renikom reeno pirat, bio je monah po imenu Kolumba. On je iz oblinjeg manastira, bez odobrenja, prepisao Psaltir. Kada je to otkriveno, nastojnik manastira zatraio je od Kolumba nainjenu kopiju, meutim, monah koji je snabdevao vie manastira prosveenim rukopisima i drugim verskim knjievnim radovima, odbio je da mu da. Nastojnik se obratio kralju Dijarmatu, koji je, izriui presudu protiv Kolumba, rekao: Svakoj kravi njeno tele, svakoj knjizi njena kopija. Kolumba se, odbijavi i dalje da vrati kopiju knjige, prikljuio pobunjenicima i uestvovao u bitci kod Koldrumana, u kojoj je kralj Dijarmat poginuo.20 Zatita intelektualne svojine zasnovana je na jednom broju principa usmerenih na osiguranje poeljnog balansa izmeu privatnih i javnih interesa, iskljuivih prava i slobodne konkurencije. Osnovni princip u trinoj ekonomiji jeste sloboda konkurencije, odakle sledi da je slobodno korien javni domen pravilo, a intelektualna svojina izuzetak. Intelektualna svojina kao privatno pravo dostupna je samo pod odreenim uslovima, za nova,
19 Markovi, M.: Opti uvod u pravo intelektualne svojine, Beograd 2006, str. 2. 20 Ganc, D., Roester, D.B.: Pirati digitalnog doba, Beograd 2007.
12
INTELEKTUALNASVOJINA
originalna, neoigledna ili distinktivna dela intelektualne kreacije21, koja prevazilaze javni domen i intelektualnu svojinu drugih. Praktina posledica ove situacije jeste to da trino pravo slobodne upotrebe informacija u javnom domenu i nezatienih tehnikih (funkcionalnih, utilitarnih) karakteristika u oblasti javno dostupnih generinih proizvoda koji nisu podobni za zatitu, ili za koje je zatita istekla, obino je prihvaeno i ohrabreno, pod uslovom da ne postoji verovatnoa zabune vezana za izvor proizvoda, i da prisvajanje ne moe biti kvalifikovano kao potpuno kopiranje ili ropska imitacija dostignua koja ima distinktivne karakteristike. Sa tim u vezi, reverzibilno ininjerstvo uobiajeno je praktikovano u industriji za javno dostupne, nezatiene proizvode konkurenata, sa ciljem da se proui tehnologija otelovljena u proizvodu i eventualno prozvede konkurentni proizvod bez naruavanja pravila protiv nelojalne konkurencije. Drugi vaan princip jeste ogranienje zatite kreacija uma i komercijalnih simbola. Intelektualna svojina ne titi ideju kao takvu, u apsolutnom smislu, ve samo specifian izraz te ideje (putem autorskog prava) ili praktinu primenu ideje (znanja, informacije u korisnom proizvodu). Sa druge strane, smatra se zakonitim konkurentnim ponaanjem, a i ohrabruje se, dalje razvijanje patentiranog pronalaska za derivativni novi proizvod ili proces koji ne vrea patent ve proizvodi iste ili bolje rezultate od patentiranog pronalaska (tzv. pronalaenje ili dizajniranje oko).22 Pravna zatita intelektualne svojine je esencijalni elemenat za promovisanje investicija u istraivanju i inovacijama, meunarodnom trgovanju i investicijama, zatiti potroaa i sveukupnom ekonomskom rastu.
21 Prof. Baltezarevi, V. nazvae kreativce retkim zverima, esto neshvaenim i progonjenim, spemnim da iskorae ispred svog vremena, da remete drutvene ravnoteu, ugroavaju navike i ponaanje po utvrenom redu, da budu i spaljivani zbog svojih javno izreenih ideja, jer misao je znala i da ubije, ali bez ijeg kopanja po poznatom u potrazi za nepoznatim, dananji svet ne bi izgledao isto. (Pravo i intelekt, Beograd 2009, p. 4) 22 WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use.
ODNOSPRAVAINDUSTRIJSKESVOJINEPREmADRUgImgRANAmAPRAVA
13
deo ii
Patent
16
PATENT
1. Pojam pronalaska
Kako je patent zatien pronalazak, za razumevanje patentnog sistema trebalo bi poi od objanjenja pojma pronalaska. Karakteristina je izjava po kojoj je opte poznato ta je to pronalazak, ali da jo niko nije uspeo da ga jasno definie.24 Teorijsko-literalni raspon definisanja pronalaska kree se od kolokvijalnog do patentnopravnog, koji e naposletku jedini i biti predmet naeg interesovanja. U kolokvijalnom (svakodnevnom jeziku) smislu, pronalazak je svako novo saznanje o spoljnom svetu koje ima karakter objektivne novosti. Jo jedno uopteno i iroko postavljeno shvatanje pronalaska kae da je on znanje o neemu to pre nije vieno ili je bilo nepoznato.25 Nemaka sudska praksa videla je pronalazak kao uenje (uputstvo) za plansko korienje savladivih prirodnih sila, izuzev onih koje upravljaju aktivnostima ljudskog razuma, radi neposrednog proizvoenja uzrono predvidljive posledice.26 Autori, koji u tehnikom karakteru pronalaska vide njegovo osnovno razdvajanje od ostalih tvorevina intelektualnog stvaralatva, navode da je pronalazak duhovna tvorevina ili novo saznanje koje moe kroz korienje prirode proizvesti nepoznat rezultat, koji na jedinstven i napredan nain zadovoljava ljudsku potrebu.27 Korienje prirode je delovanje na polju materijalnih pojava, koje se materijom, energijom, prostorom i vremenom razlikuje od polja ljudskih predstava, koje se moe tumaiti kao duhovno, misleno i koje ne podlee prirodnim zakonima. Upravo je tehniko svojstvo ono to pronalazak pribliava patentnopravnoj predmetnosti. Naime, u smislu prava na patent, neophodan elemenat patenta jeste njegov tehniki karakter; drugim reima, zahteva se da pronalazak bude otelotvorenje odreene tehnike ideje ili ideje koja pripada svetu tehnike. U tom kontekstu valja razumeti lan 11. Zakona o patentima i tehnikim unapreenjima iz 1960. godine: pronalazak predstavlja novo reenje odreenog tehnikog problema koje se moe primeniti u industrijskoj
24 Verona, A.: Pravo industrijskog vlasnitva, Zagreb 1978, str. 76. 25 Kutlaa, ., Semenenko, D., Koncept nacionalnog inovacionog sistema, Beograd 2005, str. 62. 26 Markovi, S., Patentno pravo, Beograd 1997, str. 63. Po autoru, osnov ovakve definicije postavljen je u odluci nemakog Saveznog suda u predmetu Rote Taube iz 1969. godine. 27 Bernhardt, W., Lehrbuch des deutschen Patentrechts, 3. Auflage, Munchen 1973. (navedeno prema Fier, S. Patent kao subjektivno pravo, Novi Sad 2007, str. 36).
OPRONALAZATVU:ODIDEJEDOPRONALASKA
17
ili nekoj drugoj privrednoj delatnosti.28 U uporednoj pravnoj literaturi nailazimo i na odreenje pronalaska kao na individualnom radu zasnovana primena tehnike ideje sa naprednim dejstvom.29 Ovakvo definisanje pronalaska govori nam da je pronalazak krajnji, materijalizovani oblik, rezultat rada pronalazaa, esto individualca, da je njegova dominantna osobina tehnika, i da je cilj pronalaska napredak (drutva). Iako veina dananjih nacionalnih patentnih zakonodavstava ne daje definiciju pronalaska per se, pravna literatura nudi nam i sledee razgranienje: pronalazak je novi konkretni nain primene naunih otkria u industriji, za koji se moe dobiti svedoantsvo o drutvenoj korisnosti (npr. patent), za razliku od drugih oblika tehnikih inovacija (npr. racionalizacija proizvodnje, usavravanje tehnolokog postupka, itd.) koji ne ispunjavaju uslove za priznanje pravne zatite u vidu patenta, ali predstavljaju doprinos tehnikom napretku i poboljanju procesa proizvodnje.30 Kao to je istorija naroda pokazala, pored duhovnog razvoja, pronalasci i ostvarenja kulture predstavljaju glavni izvori drutvenog i ekonomskog razvoja oveanstva. Ishrana, zdravlje, komunikacije i druge potrebe od osnovnog znaaja za opstanak ljudske vrste, napredovali su, napreduju i nastavie da napreduju kroz pronalaske i stvaralatvo.31
18
PATENT
Pronalazatvo bismo mogli zamisliti kao fascinantan put oveka kroz ivot: u mladosti je pun ideja, u srednjim godinama realizuje ideje, u starosti uiva plodove svog stvaralatva. To se podudara sa pogledom na pronalazatvo kao trofazni proces: razmiljanje, uobliavanje ideje, realizacija pronalazake ideje.32 Sedei na fondu globalnog znanja i okruen granicama prirode, pronalaza razmilja o svojim mogunostima. Ideja je rezultat razumevanja problema. Problem se moe shvatiti kao nedostatak zadovoljenosti ovekovih potreba, vrednosti ili interesa.33 U smislu patentnog prava, predmet razmiljanja je problem tehnike prirode. Na kraju razmiljanja stvaralac uobliava ideju nain kako reiti postavljeni problem, modalitet delovanja koji nije satkan samo od puke genijalnosti pronalazaa, ve i od prikupljenih raspoloivih tehnikih znanja.34 Intelektualno stvaralatvo pretvara se (ne uvek) u materijalizaciju ideje. Materijalizovani oblik ideje trebalo bi razumeti kao opredmeeni pronalazak (proizvod ili postupak) koji u objektivnoj stvarnosti reava konkretan problem. Uz to, u smislu patentnog prava, on mora biti takav da se moe ponavljati, odnosno multiciplirati neogranieno u industrijskoj ili zanatskoj proizvodnji.35
3. Pojam patenta
Patent je pravo koje se priznaje za pronalazak iz bilo koje oblasti tehnike, koji je nov, ima inventivni nivo i industrijski je primenljiv.36 Pronalazaki rad, koji nije doveo do nastanka pronalaska, ne moe ni u kom obliku biti predmet patenta. Patent nije sam pronalazak, ve pravo kojim se titi predmet patentibilnog pronalaska. Odmah valja skrenuti panju na to da se patent, ni po jednom nacionalnom zakonodavstvu, ne moe dobiti za stvari koje su oveku potrebne za njegovu puku egzistenciju, kao to su hrana, voda, vazduh, ve samo za ono to moe poboljati sam kvalitet ivljenja.
32 Op. cit. str. 10. 33 Nesvesno ili nedirektno angaovanje pronalazaa na reavanju problema Stepanovi-Grai, S. nazvae periodom inkubacije, u radu Ideja kao predmet prava intelektualne svojine, u publikaciji Pravni ivot, br. 11/05, Beograd 2005, str. 1000. 34 Uobliavanje ideje Sladovi, E. u naslovu Patentno pravo, Zagreb 1925, str. 17. nazvae stvaranje slike ideje pomou duevne inicijative, ili period iluminacije. 35 Opirnije o pronalazatvu vidi kod: Lasica, M.: Pronalazatvo i inovacije u Jugoslaviji,Beograd1992. 36 Po lanu 2. zakona o patentima (Slubeni list SCG, br. 32/04).
POJAmPATENTA
19
Kako je pronalazak u oblasti tehnike bie patentnopravnog pojma pronalaska, to znai da se patent ne moe dodeliti bilo kom pronalasku, vano je blie objasniti svu tehniku determinisanost pronalaska.
37 Bure, A.: ta se moe tititi patentnom u oblasti mainstva i kako sastaviti prijavu za dobijanje ove zatite, publikacija Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd 2000, str 5973.
20
PATENT
ISTORIJSKIOSVRT
21
4. istorijski osvrt
Pria o pronalascima i rudimentarnim formama patentnog prava vraa nas u 500. godinu pre nove ere. Tada je u grkoj koloniji Sibaris, na jugu Italije, vailo obiajno pravo po kome je kuvar ili poslastiar u sluaju da pronae novi recept za pripremanje nove vrste jela imao monopol nad tim jelom narednih godinu dana. Srednjovekovni feudalizam i nagli razvoj zanatske, robne proizvodnje i trgovine nagonili su proizvoae i trgovce da osmiljavaju nove modele proizvodnje, nove proizvode, nove naine pakovanja i obeleavanja svojih proizvoda. Oni manje kreativni imali su pomo u brojnim istraivaima i izumiteljima. Smatrajui da su doli do neeg novog, obraali su se vladaru sa molbom da zatiti njihov pronalazak i korienje istog. Vladar, ili pak neko u
ljudi i imovine u saobraaju (izvor Miladinovi, Z.: Pravo industrijske svojine, Ni 2007, str. 52). 41 inovacija je pronalazak preveden u proizvod ili postupak koji se moe plasirati na tritu. U savremenoj ekonomiji, upravljanje inovacijama je zasnovano na dobrom poznavanju patentnog sistema. Neki od glavnih razloga zato preduzea uvode inovacije ukljuuju sledee: unapreenje proizvodnog procesa u cilju smanjenja trokova i poboljanja produktivnosti, predstavljanje novog proizvoda koji zadovoljava potrebe potroaa, zadravanje konkurentnosti i poveanje udela na tritu, osiguranje da nova tehnologija zadovolji aktuelne i nastajue potrebe poslovanja, spreavanje tehnoloke zavisnosti od tehnologija drugih preduzea. 42 Prema Konvenciji o komunitarnom patentu.
22
PATENT
njegovo ime, cenio je novost, primenljivost i korisnost pronalaska, i u sluaju pozitivnog odgovora odobravao privilegije prvom pronalazau ili prvom korisniku novog pronalaska ili nove delatnosti. Privilegije su se nazivale litterae patentes (otvorena pisma) i pretea su dananjeg patenta, kao oblika pravne zatite pronalaska. Vladari su uglavnom davali privilegije, jer je korisnik privilegije bio obavezan da deo prihoda daje vladaru za sve vreme trajanja privilegije. Pravo volje vladara bilo je u punom jeku i primeni. Prvu poznatu privilegiju odobrio je 1315. godine eki kralj za napravu za odvoenje vode iz rudnika. Privilegija se sastojala u pravu na desetinu prihoda rudnika sve dok rudnik bude u pogonu. Postojale su dve vrste privilegija: 1) pronalazake privilegije dodeljivane pojedincima koji su sami pronali novo reenje nekog tehnikog problema, koje se moglo primeniti u domaoj proizvodnji. Pronalazake privilegije imale su dvojaku svrhu: da prue pravnu zatitu pronalascima i da demonopolizuju privredni ivot.43 2) uvodne privilegije priznavane licima koja su u domau proizvodnju uvodili novine iz inostranstva, i koja nisu morala, a esto nisu ni bila pronalazai. Engleski kraljevi su od 14. veka pozivali zanatlije iz Italije, Flandrije i Holandije da znanjem unaprede zaostalo zanatstvo Engleske tog doba. Prvu uvodnu privilegiju dao je 1331. godine engleski kralj Edvard III flamanskom tkau Johanu Kempeu za prenoenje tkakog znanja. Iako je vladar imao monopol nad odobravanjem privilegija, one se nisu dodeljivale potpuno proizvoljno, jer se vremenom izgradilo obiajno pravo u vezi sa priznavanjem privilegija, pa se trailo da pronalazak ispuni sledee uslove: 1) vremensko prvenstvo traenja privilegije 2) postojanje novosti na teritoriji vaenja privilegije (dananji institut relativne novosti)
43 U vezi sa ovim, profesor Markovi, S. opravdano postavlja jedno intrigantno pitanje: Ako je pronalazaka privilegija u vidu iskljuivog prava na privredno korienje pronalaska predstavljala jednu vrstu monopola, kako to da je jedna od funkcija privilegija mogla biti demonopolizacija privrednog ivota?
ISTORIJSKIOSVRT
23
3) izvodljivost pronalaska, koja se dokazivala praktinom demonstracijom 4) korisnost pronalaska. U naprednoj Mletakoj republici postojalo je stalno telo pod nazivom Provveditori del Commun, koje je postupalo po pitanjima privilegija. Njegova jednoobrazna praksa dovela je 1474. godine do prvog pisanog dokumenta (Venecijanski dekret), koji je sadrao neke od temeljnih principa savremenog patentnog prava: novost i primenljivost pronalaska u proizvodnji, naela formalnosti i teritorijalnosti, vremensku ogranienost trajanja zatite, sankcije za povredu prava, institut prinudne licence.44 U Engleskoj, koja je bila preplavljena monopolskim cenama i ekstra profilima, sukob parlamenta i krune povodom monopola u trgovini robe iroke potronje rasplamsao se 1601. godine kada je kraljica Elizabeta I, pod pritiskom parlamenta, donela proklamaciju kojom je obeala ukidanje privilegija za trgovinu osnovnim ivotnim namirnicama.45 Na prvi zakon ekalo se do 1623. godine i Statute of Monopolies kralja Jakova Stjuarta I. Ovde je vano dati sledei komentar: Pomenuti propis nije donet da bi se regulisala pravna zatita pronalazaka, iako je ustanovio instituciju patenta kao oblika pravne zatite pronalaska, ve je znaio pokuaj zauzdavanja veoma jakih i rasprostranjenih monopola, koji su sazrevali na plodnom tlu sistema privilegija, i koji su dovodili do ometanja slobodne trgovine i vetakih nestaica roba. Ipak, i pored toga to je imao prizvuk antimonopolskog opteg prav44 Prema Verona, A.: Pravo industrijskog vlasnitva, Zagreb 1978, str. 7, koji u nastavku prenosi zanimljiv citat iz preambule pomenutog dekreta: U naem gradu ive ili povremeno dolaze zbog njegove veliine i slave mnogi ljudi iz raznih krajeva, vrlo otra uma, koji su sposobni izmisliti i pronalaziti razne ingeniozne izume. Kad bi se odredilo da drugi koji su njihova dela i umea koja su videli ne mogu oponaati i tako njima oduzimati ast, bio bi to poticaj i drugim ljudima da izotre svoj um i da izmisle stvari koje e biti na nemalu korist i prednost za nau dravu. Galileo Galilej se 1594. godine obratio mletakoj vlasti povodom traenja privilegije za pronalazak ureaja za transport vode: Poto nije primereno da ovaj pronalazak koji pripada meni i koji sam ja otkrio uz ulaganje velikog truda i novca, bude za svakog slobodan, molim da niko izuzev mene ili mojih naslednika, odnosno mojih ili njihovih pravnih sledbenika, ne sme da pravi moj navedeni instrument. (navedeno prema Markovi, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 15) 45 Engl. Proclamation for the reformation of many misdemeanous committed by Patentees of certain Priviledges and Licencees to the general good of all her Majesties loving subject. (Prema Varga, S.: Pravo industrijske svojine, Novi Sad 2007, str. 52)
24
PATENT
nog akta, a ne prvog zakona o patentima, on je predvideo iskljuivo pravo prvog i pravog pronalazaa na upotrebu pronalaska na period od 14 godina. Svojevrsnu prekretnicu na polju graanskog prava dugujemo jednom dogaaju i jednom pravnom dokumentu: Francuskoj revoluciji (1789) i Ustavu SAD (1787). Nakon toga, do prvog zakona o patentima na oba kontinenta nije se jo dugo ekalo. Prvi je donet 1790. godine pod nazivom Zakon o patentima (prvi u svetu), a drugi godinu dana kasnije, pod istim nazivom u Francuskoj. Poseban znaaj francuskog akta oslikava se u njegovom zastupanju prirodnopravne teorije o intelektualnoj svojini, tekovinu koja je do danas ostala konstantna u kontinentalnom pravu. Na prvi patentno-pravni spis nai prostori ekali su do 1920. godine i Uredbe o zatiti industrijske svojine, kojom je izvrena unifikacija ove materije na celoj teritoriji Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Period nakon Drugog svetskog rata ispunili su: 1) Zakon o pronalascima i tehnikim unapreenjima iz 1948. (skrojen po ugledu na propise Sovjetskog Saveza i u skladu sa tada vladajuim modelom drutvenog ureenja, dravnog socijalizma etatizma, predvideo je patentnu zatitu samo stranim pronalazaima, papir pronalazako svedoanstvo domaim pronalazaima, i iskljuivo pravo drave da privredno iskoriava pronalazak) 2) istoimeni zakon iz 1960. (u novom ruhu drutvene svojine predvideo je patent kao jedino pravo zatite pronalaska, ali je bio nemoan pred dvema veoma izraenim pojavama: prva, broj pronalazaka domaih organizacija udruenog rada bio je praktino nevidljiv u odnosu na pronalaske prijavljene na ime pojedinca, i u odnosu na broj stranih patenata (neopravdana pasivnost domaih preduzea pravdana je ideolokim uverenjem da patentni sistem dovodi do tehnoloke kolonijalizacije u kojoj se nala naa zemlja), i druga, procenat nekorienih patenata u jugoslovenskoj industriji iznosio je neverovatnih 99,8% od svih registrovanih46) 3) Zakon o zatiti pronalazaka, tehnikih unapreenja i znakova razlikovanja iz 1981. godine (takoe, slabo podsticajan, te je doiveo nekoliko revizija).
PATENTKAOINfORmAcIJAOINOVAcIJAmA
25
Golgota domaeg patentnog zakonodavstva zavrena je 1995. godine Zakonom o patentima SRJ.
47 European Patent Organisation EPO Evropska patentna organizacija. 48 Zato esto tajnost oznaavamo kao neprijatelja patenata. Bez sistema patentne zatite javnost ne bi nikada ili bi suvie kasno upoznala pronalazak, jer bi pronalazai, zainteresovani da prikriju pronalazak oklevali da ih iznesu u javnost i tako bi ovu tajnu mogli da odnesu sa sobom u grob. A. Bertland: La propriete intellectualle, Livre II, Marque et brevets, dessins et modeles, Paris 1995, str. 89 (navedeno prema: Damnjanovi, K., Mari, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2009, str. 151) 49 Definicija patentne informacije Svetske organizacije za intelektualnu svojinu.
26
PATENT
Patentnu dokumentaciju ine tampani ili izloeni opisi pronalazaka sa pripadajuim nacrtima, primerima, formulama, tabelama (primarna dokumentacija), patentni bilteni i druge publikacije koje izdaju nadleni organi za intelektualnu svojinu (sekundarna dokumentacija). Kao najznaajniji izvor patentnih informacija, patentna dokumentacija ima sledee karakteristike: 1) patentni dokumenti sadre najnovije tehnike i tehnoloke informacije; publikovanje tehnikih i tehnolokih informacija u patentnoj dokumentaciji je tri do pet godina ranije u odnosu na nepatentnu literaturu i druge izvore informacija 2) patentni dokumenti sadre informacije koje se esto ne mogu nai u drugoj literaturi; preko 70% tehnikih reenja prikazanih u patentnim dokumentima ne moe se nai na drugom mestu50 3) patentni dokumenti ukazuju na novost i tehnoloka unapreenja u svetu; iz patentne prijave moe se sagledati razvoj u odreenoj oblasti 4) patentni dokumenti imaju unificiranu strukturu 5) patentni dokument oznaen je klasifikacionim simbolom; to omoguava pretraivanje patentne dokumentacije po oblastima tehnike 6) patentna dokumenta sadre ime i adresu podnosioca prijave, vlasnika patenta i pronalazaa.51 Meunarodna klasifikacija patenata (IPC)52 glavni je hijerarhijski sistem koji se koristi za klasifikaciju i pretraivanje patentnih dokumenata. Ona slui i kao instrument za ureivanje zbirki patentnih dokumenata, zatim kao osnova za selektivnu diseminaciju informacija i kao osnova za utvrivanje stanja tehnike u datoj oblasti tehnike. Sedmo izdanje Meunarodne
50 Postoji procena da svega 1020% tehnikih informacija sadranih u patentnoj dokumentaciji prodre u tzv. primarnu nauno-tehniku literaturu, kao to su monografije, udbenici, asopisi. Prema tome, ko prati samo primarnu tehniku literaturu, ostaje uskraen za 8090% postojeih tehikih informacija. 51 Vukajlovi, M.: Patentne informacije na internetu sa primerima iz oblasti maina za pakovanje, u publikaciji Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd 2000, str. 185. 52 Engl. International Patent Classification Strasbourg Agreement (1971). zakon o potvrivanju strazburkog sporazuma o meunarodnoj klasifikaciji patenata (Slubeni glasnik RS Meunarodni ugovori, br. 42/09).
PATENTKAOINfORmAcIJAOINOVAcIJAmA
27
klasifikacije patenata sastoji se iz 8 sekcija, koje su podeljene na 120 klasa, 628 potklasa i priblino 69.000 grupa. Pomenute sekcije su: Sekcija A: Tekue ivotne potrebe Sekcija B: Obrade i prerada; saobraaj i transport Sekcija C: Hemija i metalurgija Sekcija D: Tekstil i papir Sekcija E: Graevinarstvo i rudarstvo Sekcija F: Mainstvo; osvetljenje; grejanje; naoruanje; miniranje Sekcija G: Fizika Sekcija H: Elektrotehnika.53 Izmeu 15 i 25% svih istraivakih napora uzaludno je zato to (nepoznato programerima) su ti pronalasci ve patentirani. Skoro 70 miliona patentnih dokumenata koji se nalaze u javnoj bazi podataka Evropskog zavoda za patenta predstavljaju ogroman potencijal za otkrivanje tehnikih informacija. Analiza patenata spada u jednu od metoda itanja budunosti.54 Patentna dokumentacija sadri informacije od kritine vanosti za analizu konkurentskog intelidensa. Naime, izmeu ostalog, patentna dokumentacija sadri i citate, gde se navode svi drugi patenti na kojima je zasnovan dati patent ili na osnovu kojih je usavren. Patenti koji se najvie navode u drugim patentima imaju najveu vrednost. Jedna od tehnika analize patentne aktivnosti zasniva se na praenju uestalosti citiranja patenata tokom vremena. Kompanije koje imaju najvei broj citiranja sopstvenih patenata u stanju su da najpotpunije iskoriste svoju tehnologiju. One se dre strategije pionira. S druge strane, kompanije koje najvie citiraju patente drugih imaju strategiju imitatora.55 Osim provere da li je pronalazak patentibilan, blagovremeno i uspeno pretraivanje baza podataka o patentima obezbeuje veoma korisne informacije i saznanja o: istraivakim i razvojnim aktivnostima aktuelnih i buduih konkurenata, trenutnim trendovima u odgovarajuoj oblasti tehnike, tehnologijama pogodnim za licenciranje, potencijalnim snabdevaima, poslovnim
53 Videti: www.wipo.int/classifications/en/ipc/index.html 54 Prema reima Leonarda Falda, pionira konkurentskog intelidensa. (Leonard Fuld, Competitive intelligence) 55 Vie u vezi sa reenim vidi kod Radun, V.: Konkurentski intelidens, Beograd 2008.
28
PATENT
partnerima ili izvorima istraivanja, potencijalnim trinim niama u zemlji i inostranstvu, relevantnim patentnima drugih, kako bi obezbedili da patent ne povreuje tue patente (sloboda poslovanja), relevantnim patentima koji su istekli i tehnologijama koje su u javnom domenu i moguim novim razvojnim trendovima postojeih tehnologija. Naunici su podeljeni oko toga da li se patenti mogu svrstati u nauna dela. Oni koji to negiraju, polaze od toga da je patent rezultat inventivnog rada, a to, po njihovom miljenju, nema kvalitativna svojstva, obeleja, indikacije i performanse naunog dela.56 Drugi tvrde da u odreenim situacijama i sluajevima patenti mogu imati status naune dokumentacije, jer su vaan izvor naunih, tehnolokih i tehnikih informacija, i da se u pojedinim podzakonskim aktima koji reguliu naunoistraivaku delatnost, a naroito segment koji se odnosi na njenu delatnost, patenti ubrajaju u nauna dela.57
56 Nauno delo je delo koje je nastalo kao rezultat naunog istraivanja primenom naunih metoda, koje pokriva dotad nepoznate injenice i odnose, i objanjava zakonitosti meu pojavama. (prema Borojevi, S.: Metodologija eksperimentalnog naunog rada, Novi Sad 1984, str 35). Nauno delo je rad koji sadri znaajan doprinos naunoj problematici ili njenom shvatanju, napisan tako da bilo koji kvalifikovani istraiva, na osnovu datih informacija, moe: a) ponoviti eksperiment i postii opisane rezultate sa jednakom tanou ili unutar granica eksperimentalne greke, ili b) ponoviti autorova opaanja, analize, teorijske stavove i doneti miljenje o njegovim pronalascima. (prema ugaj, M: Temelji znanstveno istraivakog rada, Varadin 2006, str. 309). 57 Kao to to ini Pravilnik o naunoistraivakoj delatnosti Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske, Banja Luka, br. 48 iz 2002. godine. (navedeno prema Komarevi, M., Komarevi, Ma., ivojinovi, M: Metodologija izrade i dizajniranja naunostrunih dela, Bijeljina 2009, str. 28) 58 Prema Machlup, F: Die Wirtschaftlichen Grundlagen des Patentrechts, str. 377. Ostale teorije, koje se ne bave samo razumevanjem patentnog prava, ve uopte prava intelektualne svojine, su npr. Kolerova teorija nematerijalnih dobara, Pikarova teorija intelektualnih prava, Plesanova teorija prava misli; dok su Rubijeova teorija klijentele i Rotondijeva teorija avijamenta primer dveju teorija koje u fokus interesovanja stavljaju ekonomsku stranu patentnog prava.
PRIRODAPATENTNOgPRAVA
29
Odmah istiemo da one nisu a priori meusobno iskljuive, ve drugaije tumae razloge postojanja patentnog prava i odnos drutva prema njemu.59
30
PATENT
zasluuju nau panju. Prvi kae da tehnoloki napredak neumoljivo tee gonjen civilizacijskim kolektivizmom za opstanak i da je rezultanta mnotva pojedinaca koji su vekovima pripremali naune i tehnike ideje, koje je pronalaza uspeo da finalizira i pretoi u pronalazak, i postavlja pitanje da li je pravedno da se nagradi samo pojedinac. Drugi prigovor ukazuje na nesrazmeru izmeu koristi pronalaska za drutvo i ekonomske koristi od pronalaska za pronalazaa. Trite obino pronalaske koji su manjeg drutvenog znaaja nagrauje izdano, a one od epohalnog znaaja za drutvo daleko skromnije.
60 U Nemakoj je utvreno da oko 21% patentiranih pronalazaka ne bi bilo stvoreno (u to vreme, na taj nain i kod tih subjekata) da nema patentnog sistema. Mereno prema broju patentiranih pronalazaka koji ne bi nastali da nema patentnog sistema, najmanju zavisnost istraivanja i razvoja od patentnog sistema pokazuje mainska industrija (3%), a najveu hemijska industrija (36%). U SAD postoji procena da bi izmeu 52,4 i 33,3% preduzea manje izdvajalo za istraivanja i razvoj da nema patentnog sistema. (izvor: Markovi, S.: Patentno pravo, str. 30 i fusnota br. 80) 61 Sa ekonomske take gledita, znaajno je sledee zapaanje: Postoji veliki broj sluajeva u kojima privredni subjekt ima trinog motiva da investira u pronalazak, iako nije ili ne moe biti zatien patentom. Tu se radi o kalkulaciji sa tzv. vremenskom zadrkom, sa kojom reaguje konkurencija pojavljujui se na tritu sa imitacijom pronalaska. Ukoliko je ta vremenska zadrka dovoljno duga, subjekt koji je investirao u pronalazak moe, zahvaljujui faktikom monopolu na tritu, ostvariti ekonomski cilj povraaj investicije i profit. Duina vremenske zadrke zavisi od sloenosti pronalaska i nivoa tehnolokog razvoja na kojme su konkurenti. Logino je da je vreme zadrke, koje je potrebno za ostvarenje ekonomskog cilja subjekta koji je investirao u pronalazak, obrnuto proporcionalno veliini njegove investicije (op.cit. str. 30 i fusnota 79).
VRSTEPRONALAZAKA
31
Zasnovan vrsto na principu zatite i nagrade pronalazau, patentni sistem godinama ohrabruje one koji mataju i eksperimentiu u garaama, na univerzitetima i laboratorijama velikih kompanija. Od takvih istraivanja na granicama saznanja potekao je potok pronalazaka i otkria koji su kreirali nove tehnologije i obnavljali stare, dajui sve vie i vie narodu, bolji posao, i inei mnogo za prosperitet i dobrobit celog sveta.62
7. vrste pronalazaka
Podela pronalazaka vana je iz razloga pravnih posledica klasifikovanja pronalaska jednoj grupi. Uporedna teorija drugaije razvrstava pronalaske, ali oni se u osnovi dele na pronalaske proizvoda i pronalaske postupka. Pronalazak primene, iako esto stoji kao trea grupa pronalazaka u ovoj primarnoj i najvanijoj podeli, moe da se svede pod pronalazak postupka. Sekundarna podela, koja je preteno rezultat tumaenja zakona, poznaje pronalaske kombinacije i agregacije, zatim nezavisni i zavisni (osnovni i dopunski), pronalazak funkcije, pronalazak izbora, pronalaske prenoenja, kao i individualni, kolektivni i zavodski pronalazak. U svakom sluaju, svaka klasifikacija pronalazaka zasniva se na objektivnim tehnikim svojstvima pronalaska.
32
PATENT
kao i na krajnje i poluproizvode irelevanta je za patentno pravo, koje ne pravi razliku. Takoe, iako je teorija podeljena po pitanju toga da li proizvod mora biti telesna stvar, u smislu patentnog prava, nevano je da li je proizvod vrsto telo, gas ili tenost.63 7.1.2. Pronalazak postupka Pronalazak postupka predstavlja vei broj i tano odreen sled ljudskih radnji koje se preduzimaju sa ciljem postizanja odreenog rezultata u vidu tehnikog efekta. Takav redosled radnji se vri sa ili na poznatim predmetima. Razlikujemo tri vrste pronalazaka postupka: proizvodni postupak, radni postupak i postupak primene. Proizvodni postupak je niz meusobno povezanih radnji kojim se menja polazni materijal u cilju dobijanja novog proizvoda. Polazni materijal moe biti u obliku vrstog, tenog i gasovitog supstrata, odnosno u obliku materije u bilo kom agregatnom stanju, podrazumevajui pod tim i energetske forme i talase, kao to su naizmenina struja i magnetna polja.64 Novonastali proizvod takoe mora biti materijalne prirode, ali ne mora imati telesnu formu. Primeri proizvodnog postupka: vakuumiranje katodnih cevi u elektronskoj industriji (jer je vakuumirana cev razliit proizvod od cevi iz koje nije izvaen vazduh); tavljenje koe (utavljena koa proizvod je efekta postupka tavljenja).65 Radni postupak je postupak u kome se, delujui na polazni materijal, ne dolazi do novog razliitog proizvoda, ve samo nastaju odreene promene u spoljnom izgledu, stanju ili poloaju polaznog materijala. Radnje uticaja na polazni materijal mogu biti merenje, upravljanje, transportovanje, ispitivanje, regulisanje, razvrstavanje, podizanje tereta, pakovanje itd. Primer radnog postupka je popravka naprslog i neupotrebljivog bloka motora. Uticaj
63 Konzervativno shvatanje ne vidi u svetlu, zvuku ili energiji proizvode u smislu patentnog prava, nezavisno od toga da li je fizika priroda ovih fenomena korpuskularna (telesna) ili ne. Savremenije shvatanje zalae se za mogunost da i bestelesni fiziki fenomeni budu proizvodi u smislu patentnog prava ukoliko imaju trinu vrednost i ako se mogu staviti u promet. (Bernhardt/Krasser: Lehrbuch des Patentrechts, Muenchen 1986, i Klauer/Moehring: Patentrechtskommentar, tom I, Muenchen 1971; prema Markovi, S: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 75) 64 Lindenmaier: Das Patentgesetz, Keln 1973; navedeno prema Varga, S: Pravo industrijske svojine, Novi Sad 2007, str. 63. 65 Izvor primera: Markovi, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 76.
VRSTEPRONALAZAKA
33
postupka popravke polaznog materijala nije do te mere kvalitetan da se moe govoriti o novom proizvodu. U praksi je esto tanana granica izmeu proizvodnog i radnog postupka, a razlikovanje se svodi na shvatanje pojma komercijalnog proizvoda. Uzmimo za primer hemijsko ienje: ako je re o industrijskom postupku koji se odvija u fazi pripreme tekstila za dalju obradu, onda je u pitanju proizvodni postupak, stoga to je preien tekstil komercijalni (polu)proizvod razliit od nepreienog tekstila. Suprotno, ako je pak re o uslunoj delatnosti hemijskog ienja odevnih predmeta od tekstila, u pitanju je radni postupak jer se oiena kravata ne moe smatrati za komercijalni proizvod koji je razliit od kravate sa flekom.66 Zanimljivo je da se kao radni postupak kvalifikuje preiavanje vazduha (zato to ist vazduh jo uvek nije komercijalni proizvod), dok je preiavanje vode proizvodni postupak jer ista voda ima komercijalnu cenu kotanja. U radni postupak spadalo bi i preiavanje izduvnih gasova, kao i sagorevanje otpada, iako se menja supstrat polaznog materijala. Moemo oekivati da e se opseg proizvodnog postupka proirivati kako tehnologija prerade otpada bude napredovala u smislu dobijanja novih finalnih i poluproizvoda. Ovo su samo neki od pokazatelja veoma prisutnih ekonomskih aspekata u pravu industrijske svojine. Pronalaske radnog postupka ne bi trebalo poistoveivati sa pronalascima iz radnog odnosa, o kojima e kasnije biti rei. Postupak primene znai tehniko uputstvo o mogunosti novog naina primene odreene poznate stvari ili poznatog postupka za postizanje nove tehnike svrhe.67 Primer: supstanca X koristi se kao konzervans u prehrambenoj industriji; spoznaja mogunosti uspene primene te iste materije kao aktivne supstance za proizvodnju odreenog leka jeste pronalazak primene.68 Razlog zato su se pronalasci primene svrstavali kao podvrsta pronalazaka postupka lei u shvatanju da nema primene bez ljudskog delovanja.
66 Op. cit. str. 77. 67 Za razliku od Zakona o patentima iz 1996. godine, vaei Zakon o patentima iz 2004. godine ne tretira ovu kategoriju pronalaska. Miljenja smo da bi zakonodavac trebalo da uvai praksu i da predvidi da predmet pronalaska koji se titi patentom moe biti proizvod ili postupak ili primena proizvoda. 68 Izvor primera: Markovi, S.: Pravo intelektualne svojine, Istono Sarajevo 2007, str. 88.
34
PATENT
VRSTEPRONALAZAKA
35
postojeeg proizvoda. Deava se da pronalazai podnesu prijavu za sticanje patenta im se pronalazak pokae kao dovoljno novo reenje odreenog tehnikog problema, a potom nastave sa istraivanjem, koje ih dovede do poboljanog pronalaska. Upravo ta poboljana verzija predstavlja dopunski pronalazak. Jedan osnovni pronalazak moe biti pretea vie dopunskih. Dopunski pronalazak ima znaaj i za odravanje prednosti u tehnolokoj trci kada konkurencija doe do tehnologije za proizvodnju osnovnog pronalaska.70 Dopunski patent najvie se javlja u oblastima gde je razvoj pronalazatva posebno izraen (npr. hemijska industrija, proizvodnja lekova). Praktina vanost ove podele jasno se vidi u sluaju kada su nosioci patenta za nezavisan i zavisan pronalazak razliita lica. Tada nosilac prava na zavisan pronalazak ne moe upotrebljavati svoj pronalazak bez prethodno pribavljene saglasnosti nosioca prava na nezavisan pronazalak. 7.2.3. Pronalazak izbora Pronalazak izbora je konkretno izdvojen pronalazak iz celine vie tehnikih vrednosti, kombinacija ili sredstava, koja su poznata stanju tehnike, esto pod jednim optim nazivom, a koji predstavlja nov nain reavanja odreenog tehnikog problema. Primer: poznato je da klasa hemijskih supstanci, oznaena sa Y, nalazi primenu u zatiti bilja od tetoina; naknadno je spoznato da konkretna hemijska supstanca Y1, kao pripadnik klase Y, daje najbolje rezultate kao sredstvo za suzbijanje krompirove zlatice; primena supstance Y1 je nov pronalazak izbora, jer se njena podobnost za suzbijanje krompirove zlatice zasniva na jednom svojstvu koje nije zajedniko za celu klasu hemijskih supstanci Y.71 Znajui da je novost uslov patentabilnosti, kod ovog pronalaska postavlja se jedan logiki izazov: kako moe biti nov deo, ako je celina poznata? Logika nas ui da umesto kao deo prema celini pronalaske izbora posmatramo kao posebno prema optem, a posebnost opteg moe sadrati neto novo u odnosu na opte kojem pripada.72
70 Varga, S.: Pravo industrijske svojine, Novi Sad 2007, str. 67. 71 Izvor primera: Markovi, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 80. 72 Ovde je potrebno podsetiti se osnovnih logika alata zakljuivanja: indukcije i dedukcije. Dedukcija je zakljuivanje od opteg ka posebnom, ona jeste pouzdana (tana), ali nema saznajnu vrednost poto je zakljuak ve implikovan u premisama. Primer silogizma: Svi ljudi su smrtni. Sokrat je ovek. Sokrat je smrtan. Kada je pojam opteg formiran na bazi jedinstvenih svojstava svih posebnih jedinica, izvesno je da spoznaja
36
PATENT
7.2.4. Pronalazak prenoenja Kada se jedno odreeno tehniko sredstvo, poznato u jednoj oblasti tehnike, nepromenjeno primeni u nekoj drugoj oblasti tehnike, radi se o pronalasku prenoenja. To bi bio sluaj ako se bi, primera radi, tehniko reenje za osigurae koji u padobranstvu uvaju konopce od pucanja zbog naprezanja, nepromenjeno primenilo na jedriliarsku ili alpinistiku opremu. Za razliku od pronalaska izbora, pronalazak prenoenja nema upit nad novou, ali esto rezultira u nedovoljnoj inventivnosti u smislu patentnog prava. 7.2.5. Individualni, kolektivni i zavodski pronalazak Ova klasifikacija poiva na odreenju subjektiviteta pronalazaa. Individualni pronalazak je pronalazak pojedinca. Ovde valja skrenuti panju da individualni pronalazak ne znai uvek samo jedno fiziko lice u svojstvu pronalazaa, jer individualni pronalazak moe postojati i u sluaju kada je vie pronalazaa dolo do istog pronalaska, ukoliko je svako od njih to uinio samostalno i nezavisno od drugih. Kolektivni pronalazak je rezultat zajednikog rada vie pronalazaa. Zavodski pronalasci su pronalasci koji se stvaraju postepeno, neosetno, u procesu rada, pri emu nije mogue odrediti jedno ili vie lica kao autore ostvarenog pronalaska.73 Zavodski pronalazak je relativno arhaina kategorija u patentnom pravu, zamenjena izuzetno vanom kategorijom pronalaska stvorenim u radnom odnosu, s obzirom da je gotovo uvek mogue utvrditi ko je pronalaza.
opteg podrazumeva i spoznaju posebnog, pa se ni ne moe govoriti o novosti posebnog u odnosu na opte. S druge strane, esto se deava pogreno zakljuivanje po sledeoj emi: A, B i C su posebne konkretizacije opte pojave D; A ima svojstva 1 i 2; B ima svojstva 1 i 2; znai, C mora imati samo svojstva 1 i 2. Ovakvo zakljuivanje je pogreno, jer ako je jedna pojava konkretizacija opte, to nikako ne mora znaiti da su sva svojstva opte pojave identina sa svim svojstvima njenih posebnih konkretizacija. Ovo iz razloga to je ovakvo zakljuivanje ili indukcija nepouzdan metod, zato to proizlazi iz popularne greke u zakljuivanju koja se u logici naziva pars pro toto ili zamena dela za celinu. Primer silogizma: Kinezi su ljudi niskog rasta. Hu Min je Kinez. Hu Min je niskog rasta. (ibidem) 73 Janji, M.: Pravni reim pronalazaka stvorenih u radnom odnosu, Beograd 1965, str. 64. (navedeno prema Varga, S.: Pravo industrijske svojine, Novi Sad 2007, str. 69)
PRONALAScIKOJImOgUbITIPATENTAbILNI
37
74 Po lanu 5. Zakona o patentima. Iako ne u potpunosti terminoloki usklaen, ovaj lan sutinski odgovara odredbama Konvencije o priznavanju evropskih patenata i Direktive EU br. 98/44/EZ o pravnoj zatiti pronalazaka iz oblasti biotehnologije. 75 Interesantno je sledee zapaanje: Iako nije od sutinskog znaaja, ostaje bez zadovoljavajueg odgovora pitanje ta je zakonodavca opredelilo da koristi rei supstanca i kompozicija, kad se zna da je supstanca opti pojam za hemijsku materiju (tako da nikakva dalja nabrajanja nisu potrebna), a da re kompozicija uopte nema definisano znaenje u domaoj hemijskoj terminologiji. (Markovi, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 75) 76 Spornost da li smesa, kao proizvod koji se sastoji od nekoliko zasebnih komponenti koje se odvojeno pakuju i prodaju, i koje korisnik mora da pomea da bi dobio odreen tehniki efekat, razreena je stavom da patetno pravo ne trai vremensko i prostorno jedinstvo elemenata pronalaska, te da time patentabilnost vai i za viekomponentne lepkove, lakove, lekove itd. 77 Ovde je re o biotehnolokim pronalascima. Smatramo da bi ovaj izraz trebalo izbei u novoj legislativi, jer on nije sadran niti u Konvenciji o evropskom patentu, niti u Direktivi EU o pravnoj zatiti pronalazaka iz oblasti biotehnologije.
38
PATENT
9. uslovi patentabilnosti
U svim zakonskim propisima nalazimo dve grupe uslova uslovi koje pronalazak treba da ispuni da bi dobio patentnu zatitu i uslovi koje treba da ispuni prijavilac da bi ostvario pravo na patent. Prvu grupu uslova nazivamo materijalnim uslovima, s obzirom na to da se oni odnose na materijalnu sadrinu pronalaska. Uslovi koji se odnose na postupak ostvarivanja pravne zatite i dobijanje patentne isprave koja slui kao dokaz o postojanju patenta i pravu odreenog lica na patent, nazivamo formalnim uslovima. Materijalne uslove moemo nazvati i pozitivnim, zakonskim uslovima, jer samo pronalazak koji ispunjava sve pozitivne zakonske uslove moe da postane patent. Materijalnopravni uslovi patentabilnosti pronalaska su novost, inventivni nivo i industrijska primenljivost. Nije dovoljna ispunjenost jednog ili bilo koja dva od ovih uslova ve se trai kumulativnost njihovog ispunjenja, i to na dan podnoenja prijave, odnosno na dan priznanja prvenstva prijave. Dokazivanje ispunjenosti uslova patentabilnosti nije obaveza podnosioca patentne prijave. Zavod za intelektualnu svojinu, po slubenoj dunosti, pokuava radnjama ispitivanja da dokae suprotno da pronalazak ne ispunjava makar jedan od navedenih uslova.
USLOVIPATENTAbILNOSTI
39
9.1.1. Stanje tehnike Stanje tehnike obuhvata sve tehniko znanje koje je opteprihvaeno i dostupno javnosti na bilo koji nain pre datuma podnoenja prijave pronalaska, i sve tehniko znanje koje je na isti dan sadrano u svim ranije podnetim prijavama pronalaska. To znai da e se jedan pronalazak smatrati novim ako se dokae da je razliit od svih tehnikih reenja ikada prihvaenih i objavljenih, i razliit od svih tehnikih reenja koja sadre ve podnete prijave pronalazaka, a ije ispitivanje, iz bilo kog razloga, jo uvek nije zavreno. Povuene prijave pronalazaka sasvim logino ne ulaze u stanje tehnike. Tehnike informacije, koje ine stanje tehnike, mogu biti objavljene (uinjene pristupanim javnosti) pisanim ili usmenim opisom, upotrebom ili na bilo koji drugi nain, koji omoguava saznanje kako je reen odreen tehniki problem. U praksi to znai da stanje tehnike obuhvata samo one informacije koje su objavljene na takav nain da ih prosean strunjak iz odgovarajue oblasti moe realizovati. Utvrivanje stanja tehnike najee se svodi na tehnike informacije objavljene u pisanom dokumentu ili u obliku nekog drugog zapisa na telesnom nosau (vizuelni, zvuni, magnetni ili optiki zapis u digitalnoj formi) ili na tehnika znanja ostvarena u proizvodu ili postupku, zato to je uvek problematino dokazivanje postojanja tehnikog znanja objavljenog usmenim putem ili upotrebom. Saoptavanje usmenim putem vri se prenosom informacije. Praksa je saglasna da se informacija smatra objavljenom ako ju je njen izvorni imalac saoptio na takav nain, takvom mestu i u takvo vreme da je postojala
u Evropi i veem delu sveta. Nasuprot tome, patentno pravo SAD donekle jo uvek podrava relativnu novost pronalaska odredbom koja kae da su radnje, kojima su tehnike informacije objavljene u formi drugaijoj od pisane, relevantne za utvrivanje novosti pronalaska samo ako su se desile u SAD. (prema: Markovi, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 98). Zemlje koje su u ranijim zakonskim propisima zastupale koncepciju relativne novosti (stanje tehnike teritorijalno ogranieno) sad su je uglavnom napustile. Istina, veina njih zadrala je jedan pravni institut koji je tesno vezan za shvatanje o relativnoj novosti. To jc uvozni patent, koji postoji u Belgiji, paniji, Turskoj i nekim zemljama Latinske Amerike. Uvozni patent je patent steen u inostranstvu, koji se prijavljuje i odobrava iako ne ispunjava uslov novosti (jer je ve patentiran u drugoj zemlji i time uao u stanje tehnike u svetu), pod uslovom da traje najvie odnoliko vremena koliko traje u zemlji porekla tj. zemlji koja ga je odobrila. (prema: Besarovi, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2005, str. 74)
40
PATENT
objektivna mogunost da za nju sazna neodreeni krug lica, koja su u prilici da istu informaciju komuniciraju dalje. U situaciji kada pribavilac informacije nije razumeo informaciju, bilo zato to nije tehniki obrazovan ili je uo informaciju na jeziku koji ne zna, on nee moi da istu dalje komunicira. Tehnika informacija smatra se sastavnim delom stanja tehnike ak i ako niko nije saznao za nju, ukoliko je postojala objektivna mogunost za to. Interesantno je da se objavljivanjem informacije smatra i sluaj kada lice, kome je informacija saopteno u poverenju uz obavezu njenog uvanja u tajnosti, namerno ili nehatno istu prenese treem licu, nezavisno od toga da li je tree lice pri tom bilo savesno ili nesavesno.80 injenje dostupnoj javnosti tehnike informacije upotrebom podrazumeva radnje demonstracije postupka, izlaganja proizvoda, primene u line svrhe, komercijalnog ponaanja imaoca informacije itd. Meutim, praktina ogranienja su brojna. Ako na osnovu uvida u proizvod ili dokument prosean strunjak ne moe da zakljui kako funkcionie predmetni proizvod ili ne moe da reprodukuje isti, onda takva informacija ne ulazi u stanje tehnike.81
80 Zanimljivi su primeri Nemake sudske prakse u vezi sa tretiranjem preutne saglasnosti ili obaveze uvanja tehnike informacije. Npr. ako imalac informacije tolerie ulazak nepozvanih treih lica u prostoriju u kojoj se nalazi maina, iji spoljni izgled otkriva tu informaciju, onda ne postoji preutna obaveza treih lica da uvaju tajnu, iako na vratima prostorije pie da je neovlaenim licima ulaz zabranjen. Zatim, npr. u sluaju nezavisnog strunog savetnika kojem je odreeni proizvod poveren na testiranje radi davanja miljenja o njegovim tehno-ekonomskim performansama, moe se poi od pretpostavke da je on preutno obavezan na uvanje tajne o tom proizvodu (to je situacija u kojoj se radi o licu koje je saznalo informaciju kao pripadnik profesije u kojoj uvanje tajne predstavlja profesionalni standard). Dalje, npr. ako se pregovori o zakljuenju ugovora o iskljuivoj licenci tajnog tehnikog znanja okonaju bez uspeha, onda, u nedostatku izriito ugovorene obaveze pribavioca informacije da nastavi da istu uva u tajnosti, ta informacija postaje dostupna javnosti i kao takva deo stanja tehnike. (Navedeno prema: Markovi, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 100) 81 Primera radi, opis biolokog materijala samo po sebi ne ini stanje tehnike, nego je neophodno i deponovanje takvog materijala u nadlenu depozitnu ustanovu. Vidi: budimpetanski sporazum o meunarodnom priznavanju depozita mikroorganizama radi postupka patentiranja (Slubeni list SRJ, br. 3/93). I dodatno: Vlahovi, S., enovi, O.: Primena Budimpetanskog sporazuma o meunarodnom priznanju depozita mikroorganizama radi postupka patentiranja u Jugoslaviji, u publikaciji Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd 2000, str. 147156.
USLOVIPATENTAbILNOSTI
41
Izbegavanje dvostrukog patentiranja jeste smisao i vaan cilj zakonske odredbe po kojoj stanje tehnike obuhvata i sadraj svih ranije podnetih, a jo uvek neobjavljenih domaih prijava pronalazaka. Znaajno odstupanje vai za razumevanje novosti na polju farmacije i medicine. Zakonodavac i praksa uinili su odreene ustupke pred pritiskom i znaajem ovih oblasti u smislu da pruaju mogunost patentiranja supstance ili kompozicije ve sadrane u stanju tehnike, ukoliko njihova primena u hirurkom ili dijagnostikom postupku ili u postupku leenja nije deo stanja tehnike. Ovakvo pravno reenje, u literaturi esto nazivano farmaceutska odredba, omoguava da se odreeni farmaceutski proizvod, kao pronalazak primene, zatiti ako se prvi put primenjuje u hirurgiji, leenju ili dijagnostici, iako sama hemijska supstanca ili kompozicija kao takva ve postoji. Drugim reima, radi se o prvoj medicinskoj indikaciji ili prvoj primeni pronalaska leka u svrhu leenja. Otkrivanje pronalaska moe proi bez tetnih posledica. Tako, nov je i onaj pronalazak koji dodue jeste bio sadran u stanju tehnike u periodu do est meseci pre podnoenja prijave, ali zbog ili kao posledica oigledne zloupotrebe u odnosu na podnosica prijave ili njegovog pravnog prethodnika, ili izlaganja pronalaska od strane podnosioca prijave ili njegovog pravnog prethodnika, na izlobi koja je zvanino priznata u smislu Konvencije o meunarodnim izlobama82, pod uslovom da podnosilac prijave, prilikom podnoenja prijave, navede da je pronalazak bio izloen i da u roku od etiri meseca od dana podnoenja prijave to i dokae podnosei odgovarajuu potvrdu.83 Zloupotreba, u smislu patentnog prava, tumai se kao neovlaeno delovanje nekog lica bez saglasnosti i znanja pronalazaa. Takvo objavljivanje pronalaska ne mora biti protivpravno, ali jeste neovlaeno, ako npr. savesno lice sazna od nesavesnog lica za pronalazak i objavi ga, s tim to je nesavesno lice za pronalazak saznalo na nezakonit nain.
82 Franc. Convention concernant les Expositions internationales, Paris 1928. Videti zakon o potvrivanju konvencije o meunarodnim izlobama Republike Srbije (Slubeni glasnik RS Meunarodni ugovori, br. 105/09) 83 lan 9. Zakona o patentima. U istom se navodi da uverenje da je izlobi ili sajmu odranom u Republici Srbiji zvanino priznat meunarodni karakter izdaje Privredna komora Republike Srbije.
42
PATENT
84 Po lanu 10. Zakona o patentima. 85 Iz Smernica za ispitivanje patetnih prijava pri Evropskom zavodu za patente. Ceo tekst dostupan na engleskom jeziku na veb-sajtu: http://www.epo.org/patents/law/legal-texts/ guidelines.html
USLOVIPATENTAbILNOSTI
43
Mozaiko posmatranje stanja tehnike podrazumeva mogunost kombinovanja informacija sadranih u stanju tehnike, s tim to se mogu kombinovati samo ona tehnika znanja koja su relevantno povezana sa problemom koji se reava i za koje vai neoboriva pretpostavka da ih je prosean strunjak imao u vidu. Zabrana retrospekcije eliminie ispitivanje pronalaska kao da je on ve poznat strunjaku. To znai da se strunjak-ispitiva mora staviti u poziciju prosenog strunjaka koji zna tehniki problem, ali ne i njegovo reenje. Nivo inventivnosti nije zadovoljen ako strunjak, u postupku ispitivanja nivoa inventivnosti pronalaska, doe do istog reenja. Suprotno tome, ukoliko on ne bi doao do istog reenja ili bi doao do drugog reenja, onda pronalazak ima zahtevani inventivni nivo. Ispitiva nema diskreciono pravo da odluuje o inventivnom nivou, ve obavezu da na osnovu metoda objektivnog ispitivanja zakljui o postojanju ili izostaknu inventivnog nivoa. Postupak ispitivanja, stoga, mora biti lien svih moguih subjektivnih elemenata, to u praksi nije jednostavno, izmeu ostalog i zbog toga to ispitiva, zbog dostupnosti informacija, uvek vie zna od prosenog strunjaka koji je merilo konkretizacije standarda strunjaka u odnosu na odreeni pronalazak. 9.2.2. Indicije Kada se postavi pitanje u odnosu na koje aspekte se vrednuje inventivni nivo pronalaska, kao odgovor navode se brojne pozitivne i negativne indicije, koje per se nisu dokazi za postojanje inventivnog nivoa, ve slue kao okolnosti koje na posredan nain mogu da ukau na inventivni nivo pronalaska. Pozitivne indicije su: a) znatan tehniki napredak, b) dugo postojea ali nezadovoljena drutvena potreba za pronalaskom, c) savladavanje predrasude u stanju tehnike, d) dui period neuspenog nastojanja strunog saveta da rei problem, e) privredni uspeh pronalaska, f) savladavanje naroitih tekoa, g) slepilo za oiglednost reenja. Negativne indicije su: a) ponavljanje ili paralelno prijavljivanje istog reenja od strane vie nezavisnih pronalaa na razliitim mestima i b) ekvivalentno reenje.
44
PATENT
SUbJEKTIZATITE
45
samom pronalasku, sa tehnikim napretkom koji se pronalaskom realizuje, niti sa ostvarenjem bilo kog socijalnog oekivanja u odnosu na pronalazak.88
46
PATENT
pada pronalazako pravo. Meutim, on jo uvek nije subjekt zatite prava na patent. To postaje tek podnoenjem prijave nadlenom organu. Nastanak pronalaska je pravna injenica, koja nema obeleja nijednog pravnog posla.91 S obzirom na to da na traenju tehnikih reenja moe uestvovati vie lica, time i ui u krug potencijalnih nosilaca prava na pronalazak, odreivanje kruga supronalazaa ili razlikovanje supronalazaa od lica koja su pruala samo tehniku pomo pronalazau prilikom stvaranja pronalaska92, jedno je od najteih praktinih pitanja u patentnom pravu.93 Da bi neko lice bilo supronalaza, ono mora u okviru zajednikog rada da da samostalan duhovni doprinos inventivnom reavanju odreenog tehnikog problema. Supronalaza je i onaj ko izradi teorijske osnove, otkrije prirodne pojave i povezanost meu pojavama, ako je iz takve osnove, pojave ili povezanosti razvijeno tehniko reenje problema, odnosno pronalazak. Lica koja su obezbedila materijalna sredstva i prostor, lica koja su po uputstvu pronalazaa ili supronalazaa vrila odreene radnje poput eksperimenata, merenja i slino, lica koja su pomogla postavljanju ali ne i reavanju problema, lica koja su pronalaza ili supronalazai konsultovali, ne mogu biti supronalazai. Pravo na zatitu pronalazaka imaju i domaa i strana fizika i pravna lica. Strana fizika i pravna lica uivaju zatitu na teritoriji Srbije kao domaa fizika i pravna lica ako to proizilazi iz meunarodnih ugovora ili naela uzajamnosti. Postojanje uzajamnosti dokazuje lice koje se na nju poziva. Naime, u meunarodnim ugovorima kojima se regulie patentno pravo predvia se naelo nacionalnog tretmana. Sadraj ovog naela je da su strani dravljani i strana pravna lica izjednaeni u pravima i obavezama sa domaim
91 to je od velike vanosti pri odreivanju kruga lica koja moga biti pronalazai. S obzirom na to da nastanak pronalaska nije pravni posao, to za stvaranje pronalaska nije potrebna poslovna sposobnost, te pronalaza moe biti kako punoletno i poslovno sposobno lice, tako i maloletno, staro ili duevno bolesno lice. Druga je stvar to poslovno nesposobna lica patent kao subjektivno pravo mogu stei, tj. pokrenuti i okonati postupak, samo preko punomonika. (prema: Miladinovi, Z.: Pravo industrijske svojine, Ni 2007, str. 63) 92 lan 12. Zakona o patentima predvia odredbu po kojoj se pronalazaem ne smatra lice koje je pronalazau prualo tehnniku pomo. Ovo je jedina zakonska smernica u utvrivanju supronalazaa. 93 Jedan ameriki sud je u svojoj odluci u predmetu Mueller Brass Co. v. Reading Industries iz 1973. godine konstatovao da je koncept zajednikog pronalaska jedan od najmutnijih koncepata u mutnoj metafizici patentnog prava. (cit. prema Markovi, S.: Patentno pravo, str. 140, fusnota 1)
INTELEKTUALNADObRAKOJANISUPRONALAScI
47
dravljanima i domaim pravnim licima. Prihvatanje naela nacionalnog tretmana i njegova primena u zemljama lanicama predstavlja jednu od najveih tekovina meunarodnog prava intelektualne svojine. Usvajanjem ovog naela otklanjaju se negativne implikacije naela teritorijaliteta u oblasti patentne zatite.94
48
PATENT
naavanje sa pronalaskom znailo bi mogunost polaganja apsolutnog prava od strane pojedinca na slobodu korienja otkria, to je potpuno neprihvatljivo i suprotno razvoju drutva. Zbog toga nijedno nacionalno zakonodavstvo ne odobrava zatitu naunih otkria kao takvih.99 Meutim, injenica da savremeno patentno pravo dozvoljava patentiranje hemijskih materija i mikroorganizama sve vie relativizuje razlike izmeu otkria i pronalaska u smislu da patent nad hemijskom materijom ili nad mikroorganizmom znai zatitu materije kao takve, odnosno svih oblasti i naina njene primene, bez obzira da li je pronalaza za njih znao ili ne, to takvom pronalasku daje irinu naunog otkria. Usko tumaenje ovakvih izuzetaka i preteno razgranienje otkria i pronalaska nai e se pred ozbiljnim ispitom pod sve veim pritiskom novih tehnologija, koje su ve uinile ameriko patentno zakonodavstvo prilino pragmatinim. Naune teorije ili teorijska saznanja takoe su duhovne tvorevine, kao i matematike metode i metode kojima se dolazi do teorijskih saznanja. Ujedno one nisu tehnike prirode. To ne znai da se patentabilni pronalasci ne mogu zasnivati na npr. matematikim metodama.100
INTELEKTUALNADObRAKOJANISUPRONALAScI
49
zagrevanjem do odreene temperature, onda bi takva tkanina mogla biti patentibilna.101 Postupak proizvodnje estetske kreacije moe sadrati tehniku inovaciju, te prema tome i biti patentiran. Na primer, dijamant moe imati neki naroito lep oblik (koji sam po sebi nije patentibilan) proizveden novim tehnikim postupkom, koji bi se mogao patentirati. Isto tako, nova tehnika tampanja knjige kojom se dobija naroit prelom, koji ima estetski efekat, moe biti patentirana, zajedno sa knjigom kao proizvodom tog postupka. Opet, neka supstanca ili kompozicija definisana tehnikim karakteristikama, koja slui za dobijanje posebnog efekta u pogledu mirisa ili ukusa, na primer, za due odravanje mirisa ili ukusa ili za njihovo naglaavanje, moe takoe biti patentirana.
11.3. Planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih delatnosti, za igranje igara ili za obavljanje poslova
Ovakva uputstva za mentalnu upotrebu ispoljavaju se u umnim i emotivnim reakcijama ljudi, upuuju na reavanje konkretnih problema, ali su limitirana izostankom tehnikog karaktera, zbog ega se izuzimaju iz pojma pronalaska. Primeri: uputstvo za voenje knjigovodstva, uenje stranih jezika, reavanje ahovskih problema, matematikih zadataka, itd. I ovde ameriki zakonodavac prvi pravi iskorak i dozvoljava patentiranje uputstava za obavljanje poslova, tzv. poslovnih metoda. Proboj poslovnih metoda u patentni sistem povezan je sa kompjuterskim programima.102
101 Izvor: Fier, S.: Patent kao subjektivno pravo, Novi Sad 2007, str. 43. 102 Najnovija tendencija u meunarodnom patentnom pravu jeste proirivanje patentne zatite na poslovne metode (postupke) u najirem znaenju. Proboj je uinjen, naravno, u amerikom pravu odlukom Apelacionog suda SAD u sporu State Street Bank &Trust Co. protiv Signature Financial Group koja je znaajno uticala na pramenu klime u strunim krugovima vezanim za patentnu zatitu. Predmet spora bio je kompjuterizovani poslovni sistem koji je predviao da se sredstva iz zajednikih fondova plasiraju u Investment portfolio u obliku partnerstva kako bi se ostvarile razliite adminstrativne i poreske pogodnosti. Prvostepeni sud odbio je zahtev tuioca za zatitu kompjuterizovanog postupka za korienje zajednikih fondova u obli ku patenta jer je re o stvari koja se ne smatra pronalaskom u smislu patentog prava. Inae, poslovne metode kao to su knjigovodstveni postupci i strategije upravljanja i ulaganja nisu se mogle zatiti u obliku patenta, zbog nedostatka tehnikog karaktera. Taj nedostatak prevazien je zahvaljujui kompjuterima jer se svi ti postupci sada nalaze u kompjuterskim programima odnosno imaju tehniki karakter. Navedeni sud se u obrazloenju svoje odluke pozvao na koristan i praktian aspekat poslovnih metoda (postupaka) kao osnovu za
50
PATENT
patentnu zatitu, navodei da svi postupci ukljuujui i poslovne mogu da budu zatieni patentom ako ispunjavaju predviene uslove. U poslovnim krugovima istie se i argument u korist proirenja patentne zatite na poslovne metode (to praktino znai naputanje tehnikog karaktera pronalaska) da se kompanije na Internetu razlikuju pre svega po poslovnim metodima. Broj patenta kojima se tite pronalasci iz oblasti finansija se svake godine udvostruava u SAD, a pored poznatih finansijskih institucija meu imenima nosioca patenta nalazimo i Internet kompanije. S obzirom na dolazei talas poslovnih metoda iz SAD, verovatno da se evropsko patentno pravo nee moi jo dugo odbraniti od proirivanja patentne zatite i na poslovne postupke, ali ukoliko se to desi, trebalo bi razmiljati o roku pravne zatite kraem od roka koju uiva patent. (prema Besarovi, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2005, str. 71) 103 Evo kako je Svetska organizacija za intelektualnu svojinu odredila raunarski program: niz instrukcija koje su, po njihovom fiksiranju na neki mainski itljiv materijalni nosa, sposobne da na mainu za obradu informacija deluju tako da ona izrazi, izvede ili postigne odreenu funkciju ili zadatak ili rezultat. 104 Prema lanu 10. TRIPS-a: raunarski programi, bilo u izvornom ili u izvrnom kodu, tite se kao knjievna dela na osnovu Bernske konvencije o zatiti knjievnih i umetnikih dela iz 1971. godine. (engl. Berne Convention for the Protection of Literary and Artistic Works). Videti i Direktivu Saveta EU br. 91/250/EEC iz 1991. godine o pravnoj zatiti kompjuterskih programa. (31991L0250 Council Directive 91/250/EEC of May 1991 on the legal protection of computer programs) 105 Pitanje tehnikog karaktera raunarskog programa moe se uporediti sa uputstvom koje sadri program telesnih vebi za mravljenje, s tim to se vebe izvode na odreenoj gimnastikoj spravi. Iako je gimnastika sprava tehnika stvar, vebe za mravljenje time ne postaju tehniko uputstvo, jer je veza izmeu tog uputstva i gimnastike sprave akcidentalna, a ne nuna. (prema: Markovi, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 71)
INTELEKTUALNADObRAKOJANISUPRONALAScI
51
Ovakav a priori stav evropske prakse da raunarski programi nemaju tehniki karakter poznaje dva znaajna izuzetka koja omoguuju patentabilnost raunarskih programa. Prvi se odnosi na sluaj kada se programom reava odreen tehniki problem vezan za funkcionisanje samog raunara. S obzirom na to da se tehniki problem ne moe reavati netehnikim sredstvima, raunarski program postaje tehniko uputstvo. Radi se o operativnim sistemskim programima koji ne samo da upravljaju osnovnim funkcijama raunara, ve i optimizuju vrenje tih funkcija, npr. smanjuju vreme potrebno za obradu informacija (upravo taj kvalitativni tehniki efekat presudan je osnov patentabilnosti). Drugi izuzetak odnosi se na softver za automatsko upravljanje i regulaciju. Ono to automatskom upravljanju daje patentabilnu odoru jeste postojanje neposredne uzrone veze (a to znai bez direktne intervencije oveka i njegovih intelektualnih sposobnosti) izmeu tehnikih sredstava, koja se koriste u softveru, i tehnikog efekta, koji ini reenje tehnikog problema. Ono oko ega nema dilema jeste to da su raunarski programi pruili poslovnim metodama nedostajui tehniki karakter, bar u praksi amerikog zakonodavstva. Razlog zato ameriko i japansko pravo pruaju patentnu zatitu raunarskim programima nije samo u tome to je patent jai od autorskog prava, ve i u ekonomskom aspektu. Neemo pogreiti ako kaemo da ekonomija (i njene krilatice poput investicionog kapitala, privatne svojine, profita) u prilinoj meri kreira patentno zakonodavstvo SAD.106
106 Svakodnevno podnoenje patentnih prijava od strane velikih amerikih kompanija naziva se strateko pozicioniranje. Inae, zakonodavstvo SAD dozvoljava patentiranje softvera, i to od 1952. godine i Dekretom o patentima (Patent Act). Vie o ovome vidi na veb-stranici Zavoda za patente i igove SAD: www.uspto.gov
52
PATENT
stavljati patentibilnu tehniku karakteristiku.107 Ovu kategoriju prevashodno ine odreena autorska dela, koja se, kako smo ve istakli, tite odredbama autorskog i srodnih prava.
107 Primeri takvih tehnikih karakteristika: telegrafski aparat ili sistem za komunikacije koji koristi odreeni kod za prikaz znakova (impulsno-kodirana modulacija), merni instrument projektovan tako da proizvodi odreeni oblik grafikog prikaza kojim se predstavlja izmerena informacija, gramofonska ploa koja sadri brazde odreenog oblika za pravljenje stereo zapisa. 108 Po lanu 6. Zakona o patentima, koji je usklaen sa Direktivom EU o biotehnolokim pronalascima. Zbog specifinosti biotehnologije i sociolokih implikacija, zakonodavstvo Evropske Unije donelo je razna podzakonska akta koja blie reguliu ovo polje naunotehnolokog istraivanja. Tako u Direktivi EU 98/44/EC pod nazivom Biotehnoloka Patent Direktiva (eu directive 98/44/ec biotech Patent directive) iz 1998. godine stoji: otkria u vezi sa pojedinim ljudskim, ivotinjskim ili biljnim genima ili sekvencama gena i njihove funkcije mogu se patentirati; ljudsko telo kao celina u bilo kojoj fazi nastanka i razvoja ne moe se patentirati, kao ni kloniranje oveka, postupci koji vode ka ljudskom kloniranju, i korienje embriona u industrijske ili komercijalne svrhe. (Raievi, V., Spasi, S., Glomazi, R.: Patentno pravo i biotehnologija, ili ko e prvi patentirati ljudski ivot?, u publikaciji Pedagoka stvarnost, br.56, Novi Sad 2010, str. 371) 109 Od latinskog sequi slediti, pratiti, ono to dolazi posle ega. 110 Prema direktivi eu br . 98/44/ez o pravnoj zatiti pronalazaka iz oblasti biotehnologije.
LJUDSKOTELO
53
Time je na neki nain uinjen ustupak farmaceutskoj industriji, ime patentno pravo dri korak sa razvojem na polju istraivanja i pronalaenja lekova za razne bolesti, sposobne da desetkuju oveanstvo. Naime, znaajan broj lekova spravljen je od elemenata koji su izolovani iz ljudskog tela. Elemenat je mogue proizvesti i tehnikim postupkom identifikacije, purifikacije, klasifikacije i reprodukovanja izvan ljudskog tela. Smatra se da je takav humani bioloki materijal, izolovan, purifikovan i pripremljen za tehniku primenu, razliit od humanog biolokog materijala u stanju u kojem se nalazi u svojoj prirodnoj sredini.111 Zakonsku formulaciju da se iz zatite iskljuuju predmeti ili aktivnosti samo u meri u kojoj se prijava patenta odnosi na taj predmet ili aktivnost kao takve, trebalo bi razumeti tako da je eventualna kombinacija patentabilnih i nepatentabilnih elemenata potencijalno patentabilna. Na primer, otkrie X-zraka nije patentabilno. Meutim, njihovo korienje u odreene svrhe ili konstrukcija ureaja za njihovu proizvodnju moe biti patentabilna. Isto bi vailo i za pronalazak zasnovan na matematikoj formuli (koja kao takva nije predmet prava na patent) ako on dovodi do reenja tehnikog problema.112
111 U poslednjih nekoliko godina, istraivai sve uspenije razumevaju funkcionisanja ljudskog tela i imunog sistema. Biotehnologija je ve obezbedila spasilake lekove kao to su insulin, i eritropoetin, herceptin, a izgledi da se pronau i lekovi za trenutno neizleive bolesti prilino su ostvarivi. Revoluciju u terapijskom inenjeringu doneo je pronalazak matinih elija srpskog doktora i genetiara Miodraga Stojkovia. One su osnovne elije koje se tokom razvoja embriona razvijaju u sve vrste elija, kao to su elije sranog miia, crvena krvna zrnca ili elije koe. U kasnijoj fazi ivota, ove elije popravljaju oteena tkiva. Meutim, s vremenom, elije iz naeg tela gube vitalnost i dejstvo im je slabije jer stare zajedno sa nama. Biotehnologija je ovde pronala strateko mesto formiranjem banki matinih elija, ime je omogueno njihovo zamrzavanje i upotreba po potrebi (za leenje poremeaja krvi, metabolizma, imuniteta itd). Kako farmaceuti tvrde, matine elije mogu leiti 75 tekih i donedavno neizleivih bolesti, kao to su maligna oboljenja i uroene bolesti. Nee zvuati nimalo senzacionalistiki ako ovo otkrie proglasimo za senzacionalistiko. Vie o ovome vidi u naslovu Patentiranje biotehnolokih pronalazaka, na kraju poglavlja. 112 Fier, S.: Patent kao subjektivno pravo, Novi Sad 2007, str. 44.
54
PATENT
13.1. Pronalasci ija bi komercijalna upotreba bila protivna javnom poretku ili moralu
Ovu u uporednom pravu opteprihvaenu odredbu, valjalo bi razumeti na sledei nain: ono to vrea javni poredak ili moral jeste komercijalna upotreba pronalaska, a ne sam pronalazak. To znai da se za pronalazak, ija je komercijalna upotreba zabranjena, moe stei patent. Ovakvo restriktivno tumaenje podrazumeva da to to se pronalazak u nedostatku zakonske zabrane patentiranja moe upotrebiti u nedozvoljene svrhe ne moe biti osnov za odbijanje patentne zatite. To je zbog toga to se pronalazak moe upotrebiti kako na dozvoljen, tako i na nedozvoljen nain (npr. oruje, otrov, postupak otvaranja zakljuanih sefova). Zabrani podleu samo ovi drugi. Pitanje kojem se patentno pravo ne bavi jeste da li bi proizvodnja ili promet takvog proizvoda uopte ugledali svetlost dana.114 U pronalaske ija bi komercijalna upotreba bila protivna javnom poretku ili moralu naroito spadaju:
113 lan 7. Zakona o patentima. 114 Ako se pronalaskom za koji se trai zatita patentom definie maina za umnoavanje ije karakteristike obezbeuju bolju preciznost reprodukcije, a otelovljenje tog aparata moe sadrati dodatne karakteristike (za koje se ne trai zatita, ali su za strunjaka oigledne) ija je jedina svrha da se omogui da maina takoe reprodukuje sigurnosne niti u novanicama, koje su neverovatno sline sigurnosnim nitima u pravim novanicama, aparat za koji se trai zatita patentom bi obuhvatao aparat za proizvodnju falsifikovanog novca, to bi moglo da se podvede pod ovu zakonsku odredbu. Meutim, nema razloga da se maina za umnoavanje, onakva za kakvu se trai zatita patentom, izuzme od patentibilnosti, poto bi njena poboljana svojstva mogla biti koriena za mnoge prihvatljive svrhe.
IZUZEcIODPATENTAbILNOSTI
55
1) postupak kloniranja ljudskih bia 2) postupak za promenu genetskog identiteta germitivnih elija ljudskih bia 3) korienje ljudskog embriona u industrijske ili komercijalne svrhe 4) postupak izmene genetskog identiteta ivotinja, ako je verovatno da ti postupci izazivaju patnju ivotinja, bez postizanja znaajne medicinske koristi za oveka ili ivotinju, kao i ivotinje koje su rezultat takvih postupaka.115 Zakonska regulativa Evropske unije o kloniranju i eksperimentisanju na matinim elijama u svim svojim zakonima, konvencijama i odlukama njenih posebnih tela strogo zabranjuje bilo kakvo eksperimentisanje sa ljudskim embrionima. Tako Rezolucija o kloniranju ljudi, usvojena 1998. godine u Evropskom parlamentu, u preambuli C kae: Kloniranje ljudskih bia, bez obzira na to da li se sprovodi na eksperimentalnim osnovama, u kontekstu leenja neplodnosti, preimplantacione dijagnostike, u svrhu transplantacije tkiva, ili iz bilo kog drugog razloga, smatra se neetikim, moralno odvratnim, u suprotnosti sa potovanjem linosti i kao teko naruavanje fundamentalnih ljudskih prava, te zbog toga ne moe ni pod kojim uslovima biti opravdano niti prihvaeno. U taki 1. ove Rezolucije pie da svaka individua ima pravo na sopstveni genetski identitet, te da stoga kloniranje ljudi mora biti zabranjeno. Ovim se direktno osuuje i zabranjuje korienje ljudskih embriona u svrhu leenja neplodnosti ili transplantacije tkiva, a to su upravo dve osnovne delatnosti genetikog inenjeringa.116
115 U lanu 27. TRIPS-a stoji: lanice mogu iskljuiti iz patentabilnosti pronalaske ije bi spreavanje komercijalne eksploatacije na njihovoj teritoriji bilo neophodno da bi se zatitio javni red i moral, ukljuujui zatitu ivota ili zdravlja ljudi, ivotinja ili biljaka, ili da bi se izbeglo ozbiljno naruavanje ivotne sredine; ovo pod uslovom da se iskljuenje ne sprovodi samo zato to je eksploatacija zabranjena nacionalnim zakonom. lanice takoe mogu iskljuiti iz patentabilnosti: a) dijagnostike, terapeutske i hirurke metode leenja ljudi ili ivotinja, b) biljke i ivotinje, osim mikroorganizama, i sutinski bioloke postupke za proizvodnju biljaka ili ivotinja, osim nebiolokih i mikrobiolokih postupaka. 116 Raievi, V., Spasi, S., Glomazi, R.: Patentno pravo i biotehnologija, ili ko e prvi patentirati ljudski ivot?, u publikaciji Pedagoka stvarnost, br.56, Novi Sad 2010, str. 379.
56
PATENT
13.2. Pronalasci koji se odnose na hirurke ili dijagnostike postupke ili postupke leenja koji se primenjuju neposredno na ljudskom ili ivotinjskom telu, osim proizvoda, odnosno supstanci i kompozicija koje se primenjuju u tom postupku117
S obzirom na to da su iz patentabilnosti iskljueni pronalasci koji se neposredno primenjuju na ivom telu oveka ili ivotinje, oni koji se primenjuju na delovima odvojenim od oveka ili ivotinje, kao to su krv, kost, organ, uzorak za biopsiju, mogu biti patentabilni. Analiza izvaene ljudske krvi i vrenje istraivanja na njoj moe biti patentibilno, dok se ispitivanje krvi koja se putem dijalize vraa u ovekov organizam ne moe patentirati. Hirurki postupak ne ograniava se samo na klasian nain rada pomou skalpela, ve i na najmodernije metode, poput traheoskopije, kateterizacije, primene vantelesnog krvotoka. Ne smatra se hirurkim postupkom npr. zakivanje potkovica kopitarima, skidanje sloja koe sa pete, depilacija, seenje noktiju. Trebalo bi razlikovati postupak leenja, koji se uvek odnosi na odreenu bolest, od postupka za ishranu, dezinfekciju, higijenu, kozmetiku, ublaavanje i otklanjanje tegoba itd. Iz patentne zatite nisu iskljueni postupci npr. zatezanja stare koe, farbanje kose, utvrivanje i spreavanje zaea, ubrzanje rasta kod ivotinja, vetako oploenje, spreavanje hrkanja. Najzad, iskljuenost postupka leenja ili dijagnostikovanja ne odnosi se na proizvod koji se koristi u tim postupcima (npr. proteze, medicinska pomagala, EKG-aparati,
117 Vievekovnom antropocentrinom stavu oveka prema celokupnoj prirodi koja ga okruuje, pa time i prema ivotinjama, proizailom iz jevrejsko-hrianske religije da je Bog stvorio oveka kao krunu zemaljskog ivota, a podupretom Pavlovim poklicima u Prvom korintskom pismu Sve to se prodaje na pijaci mesa jedite i ne istraujte da ne biste opteretili savest, dodatni vetar u lea dao je francuski matematiar i filozof Dekart, svojim uvenim cogito ergo sum. Duh se reducira na mozak oveka, a ostatak sveta je mrtva materija. Po njemu, ivotinja nije nita drugo do automat koga on uporeuje sa asovnikom od tokia i opruga. Borci za prava ivotinja zahvaljuju se Dejvidu Hjumu, engleskom filozofskom empiriaru, koji je prvi javno govorio da i ivotinje oseaju gotovo sve emocije kao i ovek, te su interesi ivotinja sami po sebi vredni zatite. (Raievi, V., Spasi, S., Glomazi, R.: Patentno pravo i biotehnologija, ili ko e prvi patentirati ljudski ivot?, u publikaciji Pedagoka stvarnost, br. 56, Novi Sad 2010, str. 373).
IZUZEcIODPATENTAbILNOSTI
57
13.3. Biljna sorta ili ivotinjska rasa ili bitno bioloki postupak119 za dobijanje biljke ili ivotinje, osim:
1) biotehnolokog postupka koji se odnosi na biljku ili ivotinju, ako tehnika izvodljivost pronalaska nije ograniena na odreenu biljnu sortu ili ivotinjsku rasu; 2) mikrobiolokog ili drugog tehnikog postupka ili proizvoda dobijenog tim postupkom.120
118 Za pronalazak leka karakteristino je da se on privredno iskoriava u formi proizvoda koji se sastoji od odreene supstance i koji se u odreenom pakovanju sa odreenim uputstvom za upotrebu puta u promet od strane proizvoaa. injenica da pri pomisli na lek prvo pomislimo na njegovu pojavnu formu, zavodi nas da stavimo znak jednakosti izmeu onog to taj proizvod u fizikom i hemijskom smislu jeste i onog emu slui. Ta konfuzija stvari i njene svrhe, izvor je velikih nesporazuma u patentnom pravu. Da bismo jedan proizvod mogli smatrati lekom, nephodno je da znamo da on, kad se primeni na ljudski ili ivotinjski organizam, ima tehniki efekat koji se medicinski smatra leenjem. Znai, lek je samo onaj proizvod koji se primenjuje i kada se primenjuje za leenje ljudi ili ivotinja. Kada se taj isti proizvod primeni u neku drugu svrhu, vie o njemu ne govorimo kao o leku. Iz ove nesporne injenice zakljuujemo da u osnovi prirode pronalaska leka stoji njegova primena za leenje. (smatra Markovi, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 186 i fusnota br. 66). Vidi: zakon o lekovima i medicinskim sredstvima (Slubeni glasnik RS, br. 30/10). Takoe, vidi veb-stranicu Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije: www.alims. gov.rs 119 Postupak proizvodnje biljaka ili ivotinja je bitno bioloki postupak ako se u celosti sastoji iz prirodnih postupaka kao to su ukrtanje ili selekcija. Primer: postupak ukrtanja, meusobnog ukrtanja (inter-breeding), ili selektivnog ukrtanja, na primer, konja, kojim je obuhvaena samo selekcija radi priploda i uzgoja ivotinja odreenih karakteristika, bio bi bitno bioloki, te, stoga, ne bi bio patentibilan. S druge strane, postupak za tretiranje biljke ili ivotinje radi poboljanja njenih osobina ili prinosa ili da bi se pospeio ili suzbio njen rast, ne bi bio bitno bioloki, poto je sutina ovog pronalaska tehnika, iako je u njemu sadran bioloki postupak. Primer: metod orezivanja drveta ili tretiranje zemljita tehnikim sredstvima radi suzbijanja ili poboljanja rasta biljaka ne bi bio izuzet od patentibilnosti. 120 Kompanije koje se bave transgenetskim ispitivanjem na ivotinjama i biljkama tvrde da je patentna zatita od prevashodnog znaaja jer stimulie izuzetno skupa istraivanja, obezbeujui im monopolska patentna prava nad postignutim rezultatima. Patent za ivotinje obuhvata ivotinje sa posebnim nizovima gena, kakvi ne postoje u prirodi,
58
PATENT
121
POSTUPAKZAPRIZNANJEPRAVANAPATENT
59
Tokom postupka za zatitu pronalaska nadleni organ nee dozvoliti bilo kom licu ili organu uvid u prijavu pre njene objave, izuzev na zahtev podnosioca prijave ili uz njegovo ovlaenje (tajnost patentne prijave kao naelo patentnog prava). Prijava koja se podnosi Zavodu moe se podneti faksom s tim da u roku od mesec dana stigne u uobiajenoj pismenoj formi. Prijava moe biti i na stranom jeziku, s tim to podnosilac mora u roku od dva meseca da dostavi prevod Zavodu na srpski jezik. Prijavu, koja ima pravnu prirodu akta u upravnom postupku, podnosi fiziko ili pravno lice, koje inom podnoenje prijave stie pravo prvenstva i pravo da se ipunjenost uslova ceni prema datumu podnoenja prijave.
60
PATENT
prava na podnoenje prijave. U takvoj pismenoj izjavi o pravnom osnovu sticanja prava na podnoenje prijave, nije dovoljno samo navesti vrstu pravnog osnova ve i blie podatke (npr. presuda koji sud je doneo, poslovni broj i datum, stranke i slino, ugovor kad je zakljuen, gde, izmeu koga i slino, ostavinsko-nasledno reenje suda itd). Naziv pronalaska trebalo bi da jasno i saeto izraava tehniku sutinu pronalaska. Naziv ne sme sadrati komercijalne nazive, igove, imena, ifre ili skraenice koje se uobiajeno koriste za pojedine proizvode i slino. Ispitiva bi mogao da pregleda naziv u svetlu svog tumaenja opisa pronalaska i patentnih zahteva ukljuujui i odgovarajue izmene i dopune. Naziv moe biti izmenjen i za vreme sutinskog ispitivanja, tj. prilikom pripreme teksta priznatog patenta. 14.2.2. Opis pronalaska Opis pronalaska mora biti potpun i jasan jer je njegova funkcija da struna javnost bude obavetena o nastalom pronalasku i da prepozna drutveni kontekst u kojem se pronalazak pojavljuje. Pronalazak mora biti tako opisan da ga strunjak iz odgovarajue oblasti moe izvesti.126 Drugim reima, pronalazak mora biti opisan u kontrastu prema stanju tehnike koje je prijaviocu poznato, tako da se odmah mogu uoiti novine i prednosti pronalaska u odnosu na stanje tehnike. Ako to nije oigledno iz tehnikog opisa pronalaska, prijavilac mora da naznai i koja se drutvena potreba zadovoljava predmetnim pronalaskom, tj. koja je njegova svrha.127
126 Ako se pronalazak odnosi na iv bioloki materijal koji se ne moe opisati na nain predvien Zakonom, onda e se smatrati da je taj uslov zadovoljen deponovanjem tog ivog, reproducibilnog materijala u ovlaenu ustanovu u kojoj e se on uvati i odravati i biti na raspolaganju zainteresovanim strunjacima. Kako je Srbija ratifikovala Budimpetanski sporazum o deponovanju mikroorganizama za potrebe postupka patentiranja, to e se u naoj zemlji priznavati depoziti izvreni ne samo kod nas ve i u drugim zemljama. 127 Pre skoro sedam decenija, tada poznata svetska glumica Hedy Lamarr i njen saradnik Goerge Antheil dobili su od amerikog Patentnog zavoda patent za ureaj za radijsko navoenje torpeda koji bi koristio danas aktuelnu tehniku preskauih frekvencija za radijsko navoenje torpeda koje bi bilo teko otkriti, ali i ometati radijske signale. Moda nazajnimljivije od svega jeste to da je pored Lamarrove, glumice, koautor patenta, Antheil po zanimanju bio koncertni pijanist. Sama ideja uopte nije bila besmislena, samo je bila daleko ispred svog vremena. Patent nije iskorien tokom Drugog svetskog rata, a tek je 1962, tri godine nakon isteka patenta, tokom Kubanske krize,
POSTUPAKZAPRIZNANJEPRAVANAPATENT
61
Opis pronalaska sadri sledee delove: 1) naziv pronalaska, koji mora da bude isti kao u zahtevu za priznanje patenta 2) oblast tehnike na koju se pronalazak odnosi, uz navoenje oznake po Meunarodnoj klasifikaciji patenata, ako je podnosiocu prijave poznata 3) definisani problem za ije se tehniko reenje trai zatita patentom 4) stanje tehnike (prikaz i analiza poznatih reenja definisanog problema), izloeno u obimu u kome je podnosiocu prijave poznato, a koje je neophodno za razumevanje pronalaska i ispitivanje prijave, uz navoenje patentnih dokumenata i drugih izvora koji se odnose na opisano stanje tehnike 5) izlaganje sutine pronalaska tako da se tehniki problem i njegovo reenje mogu razumeti, kao i navoenje novosti pronalaska u odnosu na stanje tehnike 6) kratak opis slika nacrta, ako ih ima 7) detaljan opis najmanje jednog od naina ostvarivanja pronalaska, uz navoenje primera izvoenja i sa pozivom na nacrt, ako postoji 8) nain industrijske ili druge primene pronalaska ako nije oigledan iz opisa pronalaska ili iz prirode pronalaska.128 Jo jednom valja naglasiti da komercijalna upotreba pronalaska nije relevantna za otkrivanje pronalaska, pa o njoj ni be trebalo pisati u bilo kom dokumentu koji se predaje nadlenom organu za ispitivanje uslova priznanja prava na patent ili mali patent.
amerika mornarica napravila prvi torpedo koji koristi ovu tehniku navoenja. Kada je svoj izum pokuao objasniti amerikim mornarikim glaveinama, George Antheil je pokuao da kao analogiju, koristi primer iz konstrukcije koncertnog klavira. Odmah je shvatio da je to bila greka. Moj boe, mogao sam ih uti kako meusobno govore: Morali bismo ugurati itav klavir u torpedo! Ideja je tada odbaena jer se mornarici inilo da bi takav ureaj bio previe kabast da stane u torpedo (analogija sa klavirom stvarno nije bila dobra), a tek 20 godina kasnije postalo je jasno da su glumica i pijanist znali o emu govore. (Baltezarevi, V.: Pravo i intelekt, Beograd 2009, str. 86) 128 lan 5. Uredbe o postupku za pravnu zatitu pronalazaka (Slubeni list SCG, br. 62/04)
62
PATENT
14.2.3. Patentni zahtevi Patentni zahtev, koga poznaju gotovo sva savremena nacionalna zakonodavstva, nastao je u amerikom pravu tokom 19. veka. Patent deluje samo prema pronalasku koji je definisan u patentnom zahtevu. Takva definicija je zakonska pretpostavka za sticanje zatite, tim pre to za odreivanje obima zatite nije odluujue ta je pronalaza pronaao ve ta je traio da se zatiti. Interesantno je vienje veze izmeu titulara patenta i drutva iz diskusije povodom donoenja vajcarskog Zakona o patentima 1907. godine: Od lica koje trai patent, ne zahteva se mnogo, ako ono na obavezujui nain, jasno i odreeno kae u emu vidi bit pronalaska. U tome se sastoji prirodna protivusluga drutvu koje mu dodeljivanjem patenta garantuje iskljuivo pravo na pronalasku.129 Znai, pored toga to verbalno definie pronalazak za koji se trai zatita (patentni zahtev je definicija pronalaska), odreuje granice njegove patentnopravne zatite, patentni zahtev predstavlja i neposrednu informaciju druvu o pronalasku. Patentni zahtev sastoji se od preambule u kojoj se navode predmet pronalaska i bitne tehnike karakteristike, naznaeni deo sa poetnim izrazom naznaen time i tehnikim svojstvima ija se zatita trai. Takorei, on rekonstruie strukturno-funkcionalne i tehnike karakteristike pronalaska. Vano je voditi rauna o tome da patentni zahtev i opis pronalaska budu meusobno usklaeni, i da sadre iste termine, mere i merne jedinice, zato to se opis i nacrt pronalaska koriste za tumaenje patentnih zahteva. Zahtev mora biti precizno, koncizno i jasno odreen, kako bi iskljuio netana tumaenja, iz kog razloga se ne smeju upotrebljavati izrazi koji imaju dva ili vie znaenja.130 To znai da se prilikom formulisanja patentnog zahteva moraju, u osnovi, primenjivati formalno-logika pravila definisanja pojmova, odnosno tzv. genusni metod.131 On poiva na dve injenice: prva, da se jedan pojam moe definisati samo uz pmo drugih pojmova; drugi, pojmovi se, s obzirom na stepen njihove apstrakcije, nalaze u meusobnom hijerarhijskom odnosu. Struktura ovakve definicije podrazumeva postojanje dva elementa:
129 Vlakovi, B.: Sadrina i povreda patenta, Kragujevac 1999, str. 77. 130 Takoe, pogreno je koristiti neke opisne izraze umesto preciznih pojmova, npr. umesto rei toplo mora se navesti tana temperatura. 131 Prema Markovi, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 168.
POSTUPAKZAPRIZNANJEPRAVANAPATENT
63
najblii rodni pojam (genus proximum) sa kojim se znaenjski izjednaava pojam koji je predmet definisanja u patentnom zahtevu, i specifina razlika (differentia specifica) po kojoj se pojam koji je predmet definisanja u zahtevu razlikuje od najblieg rodnog pojma. Apstraktnoj definiciji pronalaska doprinosi razvoj naunih saznanja i zakonitosti, koje omoguavaju saznanje unutranjih veza izmeu koncepta pronalaska i oekivanih rezultata, iako pronalaza nema za cilj upoznavanje naunih zakonitosti koje ine osnovu pronalaska, zbog toga to je njegova delatnost stvaralaka, a ne spoznajna.132 Imajui u vidu da patentni zahtev odreuje obim patentne zatite pronalaska, logino je da e prijavilac teiti da zahtev formulie na to apstraktniji nain, kako bi njime obuhvatio to vei broj razliitih materijalnih konkretizacija svog pronalaska. Toj tenji patentno pravo suprotstavlja tri bitna ogranienja: neophodnost da patentni zahtev bude podran u opisu pronalaska, zatim materijalne uslove za patentiranje pronalaska i zabranu patentiranja naunih otkria i teorija. Patentni zahtev formulie se u jednoj reenici i, po pravilu, sadri: 1) uvodni deo, u kome se navodi naziv pronalaska, a zatim one tehnike karakteristike koje u meusobnoj kombinaciji pripadaju prethodnom stanju tehnike, a koje su neophodne za definisanje karakteristika pronalaska za koje se zahteva zatita 2) karakteristini deo zahteva, kome prethodi izraz naznaen time, u kome se navode nove tehnike karakteristike pronalaska za koje se u meusobnoj kombinaciji ili u kombinaciji s tehnikim karakteristikama stanja tehnike zahteva zatita patentom. Tipologija patentnih zahteva prema kategoriji pronalaska: U zavisnosti od toga koji se pronalazak definie u patentnom zahtevu, patentni zahtevi se dele na one za pronalazak proizvoda, one za pronalazak postupka, one za pronalazak primene, i one za pronalazak leka.133
132 Poluga je dugo bila upotrebljivana, a da se nije znalo za princip fizike na kojem se zasniva njeno delovanje; voda je dugo vremena podizana pumpama, a da nije se nije znalo za Torielijev princip na kojem se zasniva ta pojava. (prema Vlakovi, B.: Sadrina i povreda patenta, Kragujevac 1999, str. 74) 133 Potencijal uspavanog trita za nove lekove doveo je kompaniju Pfizer do preuzimanju licence od hrvatske kompanije Pliva koja je bila vlasnik patenta na azitromicin. Najdel Kigan, analitiar Daiwa instituta za evropska istraivanja u Londonu, procenio je da su
64
PATENT
14.2.4. Nacrt Nacrt je skup svih slika. Slika se po pravilu daje u formi tehnikog crtea, osim kada je drugi nain neophodan za prikazivanje pronalaska (na primer: fotografije metalografskih struktura, mikrofotografije tkiva i elija i drugo). Nacrt se prilae na posebnim listovima. Slike se izrauju prema pravilima tehnikog crtanja, u ortogonalnoj projekciji s potrebnim brojem preseka, a ako je to neophodno u aksonometriji, izometriji i sl. Slike mogu da se izrade i u vidu ema, uz korienje simbola standardizovanih za odgovarajuu oblast tehnike. Grafikoni, algoritmi i dijagrami smatraju se slikama.134 14.2.5. Apstrakt Apstrakt je kratak sadraj sutine pronalaska i slui iskljuivo za tehniko informisanje. Praksa nas opominje da apstrakt, zbog zahteva saetosti, ne bi trebalo da sadri vie od 150 rei. Apstrakt ne sme sadrati navode u vezi sa proizvoljnim svojstvima i vrednostima pronalaska, kao ni navode u vezi sa teorijskim mogunostima primene. Inae, apstrakt je potpuno irelevantan za pitanja sadrine i obima patentne zatite, kao i za pitanje
naknade od prodaje konanog proizvoda i zarada od prodaje neupakovanog azitromicina kompaniji Pfizer iznosila vie od 75% operativne dobiti Plive u 1999.godini. Plivu, najunosniju kompaniju u Hrvatskoj i najveu farmaceutsku kompaniju u Srednjoj Evropi, sada smatraju prvom centralno-evropskom u kui izrasloj multinacionalnom kompanijom. Nekada je bila entitet koji se borio za opstanak. Sve se to izmenilo nakon otkria azitromicina. Pliva je prijavu za ovaj pronalazak, iji su pronalazai Slobodan oki i Gabrijela Kobrehel, podnela 1981. godine Saveznom zavodu za patente SFRJ. Danas je azitromicin najprodavaniji antibiotik u svetu. Licenca za lek ustupljena je kompaniji Pfizer, koja ga prodaje kao zithromax. Prodaja zithromaxa u 1998. godini premaila je milijardu dolara. Velika zarada koju je ostvarila nakon dogovora o licenci omoguila je Plivi brzo irenje u Hrvatskoj, Poljskoj i Rusiji. Zadivljujue je da se sve dogodilo samo zato to su naunici kompanije Pfizer 1981. godine sluajno naili na Plivin patent dok su pretraivali patentnu dokumentaciju USPTO (Zavod za patente i igove Sjedinjenih Amerikih Drava). (Idris, K: Intelektualna svojina, mono sredstvo ekonomskog rasta, Beograd 2003, str. 75) 134 Jedino pitanje koje moe izazvati tekoe jeste to, da li je tekstualna sadrina nacrta apsolutno neophodna. Kada se radi o emama kola, sa praktinog stanovita, moe se se smatrati da su blok dijagrami i algoritmi, kao i pojmovi prihvaeni za oznaavanje funkcionalnih celina kompleksnih sistema (na primer magnetna memorija, integrator brzine), neophodni, ako pomau da se ema brzo i jasno shvati. (Iz Metodologije Zavoda za postupanje u oblasti reera i ispitivanja prijava patenata, videti na: http:// www.zis.gov.rs/sr/patenti/patenti_propisi.html)
POSTUPAKZAPRIZNANJEPRAVANAPATENT
65
ispunjenosti uslova dovoljne opisanosti pronalaska. Ali, on ima vanu ulogu kao instrument za reer u datoj tehnikoj oblasti. Na kraju, da zakljuimo, prijava ne sme da sadri: 1) navode ili slike protivne zakonu ili moralu 2) navode koji omalovaavaju proizvode ili postupke bilo kog treeg lica ili kvalitet i znaaj prijave ili patenta, odnosno malog patenta tog lica. Poreenje sa stanjem tehnike, samo po sebi, ne smatra se omalovaavanjem. 3) navode koji oigledno nisu ni znaajni ni potrebni. Ako se neto od ovoga, ipak, nae u prijavi, Zavod e to prilikom objavljivanja izostaviti.135
135 Prema lanu 12. Uredbe o postupku za pravnu zatitu pronalazaka. 136 U patentnom pravu SAD postoji sistem privremene prijave. To znai da podnosilac moe da podnese prijavu sa pojednostavljenim formalnostima (bez patentnog zahteva) i ukoliko u roku od godinu dana od podnoenja te prijave dopuni prijavu, kao datum prvenstva uzee se datum podnoenja privremene prijave. Rok pravne zatite patenta koji traje 20 godina e se, meutim, raunati od datuma podnoenja dopunjene prijave. To znai da podnoenjem privremene prijave, podnosilac obezbeuje sebi prioritet u odnosu na druge prijavioce za isti pronalazak (i to na osnovu konvencijskog prioriteta) ali ne skrauje period zatite. Pored toga, za godinu dana od podnoenja privremene do podnoenja dopunjene prijave, prijavilac ima vremena da proceni da li se prijavljeni pronalazak komercijalno isplati tj. da li da se izloi velikim trokovima koja zahteva dopunjena prijava, s obzirom da uiva zatitu od podnoenja privremene prijave, prijavilac svoje proizvode iznosi slobodno na trite od tog trenutka.
66
PATENT
14.3.1. Dopunska prijava Dopunska prijava podnosi se u sluaju da podnosilac prijave ili nosilac patenta dopuni ili usavri pronalazak koji je predmet osnovne prijave. Na osnovu dopunske prijave moe se stei dopunski (zavisni) patent, i to tek nakon i ako se prizna osnovni (nezavisan) patent. Rok za podnoenje dopunske prijave ne postoji, ali rok za podnoenje zahteva da dopunski patent postane osnovni iznosi tri meseca od datuma prestanka vaenja osnovnog patenta ili od pravosnanosti reenje kojim je poniteno priznanje osnovnog patenta. Odricanjem od osnovne prijave patenta obustavlja se i postupak po dopunskoj prijavi. 14.3.2. Izmene prijave u toku postupka Eventualne izmene prijave u toku postupka mogue su jedino ako se njima ne proiruje predmet zatite, tj. ako one ne zadiru u ukupan tehniki informacioni sadraj prijave. To znai da nije dozvoljeno proirivati opis pronalaska novim sadrinskim elementima, da nije doputeno menjati patentne zahteve tako da izlaze izvan okvira sadrine prvobitnog opisa, i da nije validna promena imena pronalaska tako da novo ime obuhvati i elemente koji su izvan sadrine prvog opisa. Zato je najvanije u prvom turnusu precizno i sveobuhvatno popuniti patentne spise. Dozvoljene izmene ili dopune, koje se mogu uraditi samoinicijativno ili na poziv Zavoda, tiu se preformulacija, stilskih i formalnih doterivanja, i eventualnog sadrinskog suavanja patentnih zahteva. Ako se na poziv Zavoda nedostatak ne otkloni ili ako se dopunom ili izmenom prijave proiri predmet zatite, zahtev se odbija. U sluaju da Zavod, iz nekog razloga, prihvati proirenje predmeta zatite, zainteresovano lice ima mogunost da trai ponitaj proirenog dela u postupku deliminog oglaavanja nitavim reenja o priznanju patenta.
POSTUPAKZAPRIZNANJEPRAVANAPATENT
67
dri dan i as (astronomsko merenje vremena) kada je Zavod primio prijavu. Ispitiva ne ispituje da li je pravo prvenstva punovano. Ovom, prilino logikom, redosledu ispitivanja podnetih patentnih prijava suprotstavlja se donekle pravo meunarodnog prvenstva. Meunarodno pravo prvenstva prua prednost u Republici Srbiji licu koje je u nekoj dravi lanici Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije podnelo urednu prijavu za bilo koji oblik zatite pronalaska ili njegovom pravnom sledbeniku. Pravo prvenstva rauna se od datuma podnoenja te (ranije) prijave, ako se zadovolje i ostali materijalnopravni i procesnopravni uslovi. Prijava je uredna ako joj je priznat datum podnoenja prema nacionalnom zakonodavstvu bilo koje zemlje lanice Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije, ili u skladu sa meunarodnim ugovorima izmeu tih lanica, bez obzira na kasniju pravnu sudbinu te prijave. Kako Zavod ex officio ne vodi rauna o pravu prvenstva (niti bi slubenik Zavoda to ikako i mogao znati), podnosilac te prijave mora u pismenoj formi u roku od dva meseca od dana podnoenja prijave Zavodu zatraiti pravo prvenstva. Da bi zahtev za priznanje prava prvenstva bio punovaan, potrebno je kumulativno ispunjenje narednih uslova: 1) ranija prijava mora biti podnesena u dravi lanici Pariske unije Svetske trgovinske organizacije 2) ranija prijava za koju se trai pravo prvenstva mora biti podnesena od strane podnosioca prijave u Srbiji ili njegovog pravnog prethodnika 3) ranija prijava mora biti podnesena najkasnije 12 meseci137 pre datuma podnoenja prijave u Srbiji 4) ranija prijava mora biti prva prijava138 podnesena u vezi sa istim pronalaskom na koji se odnosi prijava podnesena u Srbiji.
137 Re je o prekluzivnom roku. 138 Prva prijava je prijava u kojoj je po prvi put obelodanjen bilo koji deo ili ceo predmet prijave podnesene u Srbiji. Ona je osnov za priznanje prava prvenstva. Ukoliko se utvrdi da prijava na koju se odnosi zahtev za priznanje prava prvenstva, nije prva prijava u ovom smislu, ve da je odreeni deo predmeta ili celokupan predmet obelodanjen u nekoj jo ranijoj prijavi koju je podneo isti podnosilac prijave ili njegov pravni prethodnik, zahtev za priznanje prava prvenstva je nitavan ukoliko je predmet ve obelodanjen u toj ranijoj prijavi. Korisno je znati i sledee: Kasnija prijava koja ima isti predmet zatite kao i prvopodneta prijava u istoj dravi smatrae se prvom prijavom za
68
PATENT
Podnosilac prijave duan je da dostavi i prepis prve prijave overene od strane nadlenog organa drave lanice Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije. Rok je tri meseca, i on tee od dana podnoenja zahteva za priznanje prava prvenstva i nije prekluzivan rok materijalnog prava, to znai da je mogue traiti povraaj u preanje stanje zbog proputanja roka iz opravdanih razloga. Ukoliko isti podnosilac prijave ima vie ranije podnetih prijava u jednoj ili vie drava lanica Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije, on ima mogunost da zahteva priznanje viestrukog prava prvenstva. Institut viestrukog prava prvenstva deo je meunarodnog patentnog prava. Kao i u prethodnom sluaju, i ovde najranija prijava mora biti podnesena najvie 12 meseci pre datuma podnoenja prijave u Srbiji. Za predmet prijave u Srbiji bie priznat datum prava prvenstva najranije prijave kojoj je priznato pravo prvenstva, a kojom je taj predmet obelodanjen. Zahtev za priznanje jednog ili viestrukog prava prvenstva moe se odnositi samo na one karakteristike pronalaska koje su opisane u bilo kom delu prijave, odnosno prijava ije se pravo prvenstva zahteva. Ako se izvesne karakteristike pronalaska za koje se zahteva prvenstvo ne nalaze u patentnim zahtevima iznetim u ranijoj prijavi, dovoljno je, da bi bilo priznato prvenstvo, da se iz svih sastavnih delova prijave ove karakteristike mogu utvrditi.139 Dejstvo prava prvenstva ogleda se u tome da se datum prvenstva smatra kao datum podnoenja prijave za zatitu pronalaska. Ali, pravo prvenstva nije od znaaja samo u smislu davanja prednosti ranije podnetoj prijavi. Znajui da stanje tehnike obuhvata sve tehniko znanje koje je opteprihvaeno i dostupno javnosti na bilo koji nain pre datuma podnoenja prijave pronalaska, punovanost prava prvenstva dobija na vanosti pri odreivanju datuma koji predstavlja granicu tehnikog znanja u odnosu na koje se vri ispitivanje patentibilnosti pronalaska.
odreivanje prava prvenstva pod uslovom da je na dan njenog podnoenja prva prijava povuena, da se od nje odustalo ili je odbaena, a da nije bila dostupna javnosti i nije bila osnov nekog prava i ako ranije nije posluila kao osnov za priznanje prava prvenstva. Na osnovu prve prijave, u tom sluaju, ne moe se vie zahtevati pravo prvenstva. 139 Konvencija o evropskom patentu, Ugovor o patentnom pravu i Pravilnik za sprovoenje tog ugovora predviaju pravo obnove prava prvenstva, mogunost ispravljanja i dopune zahteva za priznanje prava prvenstva. Smatramo da bi predmetne odredbe i na zakonodavac trebalo da usvoji.
POSTUPAKZAPRIZNANJEPRAVANAPATENT
69
Pojedina nacionalna zakonodavstva poznaju institut period milosti (delais de grace). To je pravo pronalazaa da, pre podnoenja prijave za priznanje patenta, ini dostupnim sadrinu svog pronalaska javnosti, u ogranienom vremenu, a da takvo njegovo ponaanje ne utie na novost prijavljenog pronalaska.140
70
PATENT
Trei sistem, sistem registracije, predvia da se novost pronalaska ne ispituje ve se na osnovu prijave patent automatski izdaje. U sluaju da zatieni pronalazak ima nedostatke, zainteresovana lica mogu da pokrenu spor kod nadlenog suda. Nedostatak ovog sistema jeste neizvesnost podnosioca prijave u pogledu kvaliteta prijavljenog pronalaska, pogotovu ako taj pronalazak upotrebljava ili ima nameru da upotrebljava u proizvodnji.141 Po prijemu prijave patenta, ispituju se uslovi za priznanje datuma podnoenja prijave. Utvrivanje datuma podnoenja prijave izdvojeno je u poseban institut i razdvojeno od formalnog ispitivanja, i to iz dva razloga: prvo, utvrivanje datuma podnoenja prijave je pretpostavka za pristupanje formalnom ispitivanju prijave, i drugo, odreen datum podnoenja prijave se prizna ili ne ili u trenutku podnoenja prjave, dok se formalnim ispitivanjem utvruje da li prijava uopte ispunjava uslove da se uzme u sutinsko (materijalno) razmatranje. U sluaju da uslovi priznavanja datuma podnoenja nisu ispunjeni (naznaenje da se trai priznanje patenta, ime i prezime podnosioca prijave, i opis pronalaska), Zavod poziva podnosioca da u roku od dva meseca od datuma prijema obavetenja otkloni uoene nedostatke. U tom sluaju, kao datum podnoenja prijave uzima se dan kada je podnosilac otklonio nedostatke. Ako on to propusti da uradi, pravna posledica proputanja jeste zakljuak kojim se prijava odbacuje. Ako se u prijavi patenta poziva na nacrte koji nisu sadrani u prijavi, Zavod poziva podnosioca da iste dostavi u roku od dva meseca. Tada e se datumom podnoenja prijave smatrati datum prijema nacrta. Pravna posledica nedostavljanja bie stav Zavoda da se podnosilac na njih nije ni pozvao. 14.5.1. Formalno ispitivanje Nakon utvrivanja datuma podnoenja prijave zapoinje faza formalnog ispitivanja. Cilj formalnog ispitivanja jeste ocena da li se prijava moe objaviti. To e biti sluaj ako na sledea pitanja slubenik Zavoda pronae afirmativne odgovore: 1) da li je plaena taksa za podnoenje prijave 2) da li je, u odgovarajuem sluaju, dostavljeno uredno punomoje zastupnika, odnosno izjava o zajednikom predstavniku
141 Op. cit. str. 88.
POSTUPAKZAPRIZNANJEPRAVANAPATENT
71
3) da li je u prijavi naznaen pronalaza, odnosno da li postoji njegova izjava da ne eli da bude naveden u prijavi 4) da li je podnet uredan zahtev za priznanje prava prvenstva 5) da li je dostavljena izjava o osnovu sticanja prava na podnoenje prijave 6) da li je, ako je podnosilac prijave strano lice, prijava podnesena preko zastupnika koji ispunjava zakonske uslove da bude zastupnik 7) da li prijava sadri sve zakonom propisane delove i da li oni u pogledu urednosti ispunjavaju uslove 8) da li je podnesena posebna prijava za svaki pronalazak, ako prijava na prvi pogled ne ispunjava uslove jedinstva pronalaska. Ukoliko prijava ne ispunjava ulove za objavu, podnosilac se poziva da u roku koji nije krai od 60 i nije dui od 90 dana otkloni nedostatke, ili se suoava sa negativnom meritornom odlukom odbacivanjem prijave. Prijava se objavljuje u slubenom glasilu142 Zavoda po proteku 18 meseci od dana podnoenja, odnosno dana zatraenog prvenstva. Na zahtev podnosioca, prijava se objavljuje i ranije, ali ne pre isteka roka od tri meseca od datuma njenog podnoenja. 14.5.2. Sutinsko ispitivanje uslova patentabilnosti Po objavljivanju prijave, podnosilac mora podneti zahtev za sutinsko ispitivanje uslova patentabilnosti, ukoliko eli nastavak postupka zatite svog pronalaska.143 Sutinsko ispitivanje obuhvata ispitivanje da li je pronalazak: 1) patentibilan 2) izuzet od patentabilnosti 3) meusobno povezan sa ostalim pronalascima za koje je podneta jedna prijava (jedninstvo pronalaska) 4) opisan jasno i potpuno
142 Glasnik intelektualne svojine. Dostupan na web adresi: www.zis.gov.rs 143 Zahtev je neophodan, jer je praksa pokazala da jedna treina odustane od zahteva.
72
PATENT
5) tehniko reenje odreenog problema, da li je nov, da li ima inventivni nivo i da li je industrijski primenljiv.144 Sutinsko ispitivanje sprovodi se u granicama postavljenih patentnih zahteva.145 Meunarodno prihvaen standard je da su za odreivanje obima prava (obima zatite) merodavni patentni zahtevi,146 a ne opis pronalaska. Opis slui za tumaenje zahteva, u sluaju potrebe. Meutim, ostaje problem koji raa sledea iskustvena situacija: Nijedan svesni prevodilac patenta ne podraava pronalazak strogo se pridravajui njegove jezike definicije u patentnim zahtevima, ve nastoji da prikrije da koristi tui patentirani pronalazak, tako to: unosi nebitne varijacije nekih elemenata zatienog pronalaska, odnosno dodaje nove nebitne elemente, ili zamenjuje neke elemente njihovim tehnikim ekvivalentima.147 Praktino je pitanje da li e i koliko sud uvaiti pravnopolitiku celishodnost pruanju patentu jednog razumnog obima zatite koji prelazi okvir stroge jezike definicije.148
144 korisnost pronalaska ne ispituje se ni u jednom trenutku. Primera radi, ta bi se ispitivalo kod kese? Izgled, boja ne. Razgradivost ne, jer nema uticaja na izvrenje funkcije. Nosivost ne, iz istog razloga. Dra da, i to njegove materijalno-geometrijske osobine, jer to moe predstavljati nov tehniki detalj koji odreuje funkciju kese. 145 Ono to je katastarski list u pravu svojine, to je patentni zahtev u patentnom pravu granica prava. 146 Restriktivno tumaenje patentnih zahteva (u njihovom doslovnom smislu) opravdava se interesom opte pravne sigurnosti. ekstenzivno tumaenje prenebegava formalizam odreujui obim zatite u srazmeri sa inventivnim doprinosom pronalazaa, i poiva na tzv. tripartitnom uenju: obim zatite prostire se i na optu pronalazaku ideju ako proseni strunjak moe da je, bez sopstvenog pronalazakog napora, izvede iz tehnikog sadraja patentne prijave i ako sama ta ideja ispunjava uslove patentibilnosti. 147 tehniki ekvivalenti strukturno su razliiti elementi koji imaju istu funkciju, koji se mogu meusobno zameniti bez promene u sistemu, na primer dugmad i rajsferlus. Doktrina patentnog prava kae da se u restriktivnom tumaenju patentnih zahteva ne moe izai izvan okvira patentne zatite modifikacijama pronalaska pomou tehniki ekvivalentnih reenja. 148 Protokol o tumaenju lana 69. Konvencije o izdavanju evropskih patenata predvia sledee: Obim zatite ne treba tumaiti u smislu da je odreen uskim i doslovnim znaenjem teksta patentnih zahteva, a da opis i nacrti slue samo da otklone nejasnoe u patentnim zahtevima. Njega ne treba tumaiti ni tako da patentni zahtevi slue samo kao smernica, a da zatita obuhvata i ono to je, po miljenju strunjaka koji je ispitao opis i nacrte, nosilac patenta hteo da zatiti. Obim zatite treba odreivati izmeu tih krajnosti, tako da se istovremeno obezbedi pravina zatita nosiocu patenta i razuman
POSTUPAKZAPRIZNANJEPRAVANAPATENT
73
Podnosilac prijave, koji je za isti pronalazak podneo prijavu i u drugoj dravi, moe Zavodu dostaviti overeni prevod rezultata sutinskog ispitivanja dobijenih u toj dravi.149 To ne znai da Zavod nee ispitivati pronalazak. Po okonanju sutinskog ispitivanja, Zavod dostavlja podnosiocu predlog konanog teksta patentnih zahteva koji namerava da usvoji i ostavlja mu rok od 30 dana da se saglasi. Podnosilac koji nije saglasan duan je navesti razloge zbog kojih ih ne prihavta i dostaviti tekst izmenjenih patentnih zahteva. Prihvatajui to, Zavod donosi reenje o priznanju patenta. U suprotnom, donosi reenje o priznanju patenta prema konanom tekstu patentnih zahteva koji je bio dostavljen na saglasnost. Zavod ne moe priznati veu zatitu od one koja je traena, ali ne moe priznati ni predmetno razliitu, tj. manju zatitu od one na koju podnosilac pristaje. Prijava se moe podneti ponovo. Nosiocu patenta izdaju se isprava o patentnom pravu i patentni spis, podaci o priznatom patentu upisuju se u registar patenata i objavljuju u prvom narednom broju slubenog glasila Zavoda, raunajui od datuma donoenja reenja o priznanju patenta. Samo reenje o priznanju patenta ima pravno dejstvo od datuma objave priznatog prava (u slubenom glasilu Zavoda), a vai od datuma podnoenja prijave.150
stepen sigurnosti treim licima. (navedeno prema: Vukovi, S.: Komentar zakona o patentima, Beograd 2004, str. 63) 149 lan 45. Zakona o patentima. 150 Predlaga novog zakona o patentima predlae vanu novinu u vidu instituta reernog izvetaja o stanju tehnike, koji bi se izdavao pre objave prijave pronalaska. Evo kako je objasnio potrebu za uvoenjem njegove obavezne izrade: Prema vaeem zakonu, postupak sutinskog ispitivanja predmeta prijave se pokree nakon objave prijave patenta, a na zahtev podnosioca prijave, najkasnije u roku od est meseci od datuma objave ili u roku od 30 dana od dana prijema obavetenja o proteku roka. U praksi, vreme za dobijanje prvog rezultata ispitivanja na osnovu koga se podnosilac prijave izmeu ostalog informie o tome da li u stanju tehnike ima dokumenata kojima se osporava novost ili inventivnost pronalaska traje dui vremenski period. Naime ovakva informacija se, prema vaeem zakonu, dobija nakon objave prijave, odnosno kada prijava postane dostupna javnosti i predmetni pronalazak ue u stanje tehnike, to znai da podnosilac tek nakon dostavljanja prvog rezultat ispitivanja dobija mogunost da prijavu izmeni u skladu sa nalazima ispitivaa o patentibilnosti pronalaska koja se bazira na reeru stanja tehnike po predmetu pronalaska. Predloene odredbe imaju za cilj da se skrati vreme u kome podnosilac prijave dobija prvu informaciju o tome da li u stanju tehnike ima dokumenata kojima se osporava novost ili inventivnost pronalaska za koji je podneo prijavu, tako to e se izvetaj o reeru izraditi za formalno urednu prijavu, pre objave, a na osnovu zahteva podnosioca prijave koji se mora podneti u roku od mesec dana od dana prijema poziva za podnoenje zahteva za izradu izvetaja o reeru od strane nadlenog organa.
74
PATENT
SADRINAPRAVANAPATENT
75
Konkretno, radnje korienja i raspolaganja patentiranog proizvoda i/ ili postupka podrazumevaju mogunost titulara da: 1) proizvodi, nudi, stavlja u promet ili upotrebljava proizvod koji je izraen prema zatienom pronalasku ili da uvozi ili skladiti taj proizvod u navedene svrhe 2) primenjuje postupak koji je zatien patentom 3) nudi postupak koji je zatien patentom 4) proizvodi, nudi, stavlja u promet, upotrebljava, uvozi ili skladiti za te svrhe proizvod direktno dobijen postupkom koji je zatien patentnom.152 Obrazloimo ukratko radnje iz korpusa imovinskih prava pronalazaa.
152 Imovinska prava pronalazaa odreena su principom numerus clausus (ogranienost broja), to znai da radnja koja nije nabrojana od strane zakonodavca ne spada u domen imovinskog prava pronalazaa. 153 Vlakovi, B.: Sadrina i povreda patenta, Kragujevac 1999, str. 18.
76
PATENT
15.2. Nuenje
Nuenje obuhvata radnje koje imaju za cilj da podstaknu trea lica da pribave proizvod. U smislu patentnog prava, i za razliku od obligacionog poimanja ponude, nuenje mora sadrati tehnike informacije neophodne pribaviocu da proizvede zatieni proizvod. Nije vano ko inicira nuenje, niti koliki je broj ljudi kojima se neto nudi, niti na koji konkretan nain se ona odvija, ako ima za predmet patent, a za cilj promenu draoca ili vlasnika. A, moe se nuditi kako proizvod koji jo nije stavljen u promet, tako i proizvod koji jo nije ni proizveden. Nuenje sa elementom inostranosti moe se svrstati u nekoliko grupa: 1) ponuda proizvoda u cilju uvoza u zemlju 2) ponuda proizvoda u cilju izvoza u inostranstvo 3) ponuda u zemlji, koja se odnosi na proizvod u inostranstvu, u cilju dalje isporuke u inostranstvo.154 Nuenje postupka koji je zatien patentom ostvaruje se radnjom kojom se treem licu stavlja u izgled faktika mo primene postupka (postupak se ne moe proizvoditi, ali moe se nuditi i upotrebljavati). Za radnju nuenja nije relevantno da li je kasnije dolo do primene postupka, jer se nuenje iscrpljuje u trenutku kada se treem licu stvori objektivna mogunost da primeni postupak. Nuenje postupka moe se izvriti na nekoliko naina: 1) ponudom postupka opisanog u patentnom spisu; (ovo je teorijska mogunost jer je teko zamisliti da bi neko platio naknadu za podatke koji su dostupni javnosti uvidom u patentni spis) 2) ponudom postupka opisanog u patentnom spisu, kada je patent teko dostupan ili malo poznat 3) ponudom postupka koji je u patentnom spisu opisan samo u meri koja je neophodna za njegovo laboratorijsko izvoenje.
SADRINAPRAVANAPATENT
77
predmetom pronalaska. Za ostvarenje prometa nuno je da se radi o ve proizvedenom pronalasku, jer se samo nad njim moe preneti stvarna mo raspolaganja, odnosno dravina radi korienja. Da li e raspolaganje trajati stalno ili privremeno, irelevantno je pitanje. Opteprihvaen je stav da za stavljanje u promet nije potrebno sticanje svojine.155 Stavljanje u promet ne podrazumeva tranzit.
15.4. Upotreba
Upotreba je primena patentiranog pronalaska u skladu sa njegovom namenom, odnosno njegova svrsishodna upotreba. Proizvod se moe upotrebljavati ili troiti, jer, ako je namena proizvoda potronja, onda se to izjednaava sa upotrebom. Na primer, sagorevanje pogonskog goriva, korienje eksplozivnih materija, vetakih ubriva, materijala za potpalu.156 Upotreba ne podrazumeva radnje kontrole funkcija ili ispitivanja ve ekonomsko iskoriavanje. Primena postupka znai radnju koja dovodi do ostvarenja pronalaska, tj. rezultata koji je cilj postupka. Kao radnje upotrebe postupka ne smatraju se proizvodnja ureaja ili sredstava koji slue za izvoenje postupka, isprobavanje ureaja, izvoenje postupka u cilju njegovog poboljanja, izvoenje postupka u cilju provere njegove praktine izvodljivosti.157 Prava na postupak prostiru se i na proizvode neposredno dobijene tim postupkom.
155 Ukoliko bi dolo do prenosa svojine na dosadanjeg zakupca, to se ne smatra stavljanjem u promet, jer nije dolo do promene u mogunosti iskoriavanja. S druge strane, ako lopov pokloni treem licu zatieni predmet, to je stavljanje u promet. (izvor primera: Fier, S.: Patent kao subjektivno pravo, Novi Sad 2007, str. 118) 156 Izvor primera: Vlakovi, B.: Sadrina i povreda patenta, Kragujevac 1999, str. 27. 157 Opirnije o sadrini patenta za proizvod, apsolutnom i relativnom dejstvu patenta za proizvod, sadrini patenta za postupak, sadrini patenta za postupak proizvodnje videti kod: Vlakovi, B.: Sadrina i povreda patenta, Kragujevac 1999.
78
PATENT
lazak, nosilac patenta ima pravo da sprei svako tree lice koje nema njegovu saglasnost (negativna ovlaenja): 1) da proizvodi, nudi, stavlja u promet ili upotrebljava proizvod koji je izraen prema zatienom pronalasku ili da uvozi ili skladiti taj proizvod u navedene svrhe 2) da primenjuje postupak koji je zatien patentom 3) da nudi postupak koji je zatien patentom 4) da proizvodi, nudi, stavlja u promet, upotrebljava, uvozi ili skladiti za te svrhe proizvod direktno dobijen postupkom koji je zatien patentom 5) da nudi i isporuuje proizvode koji ine bitne elemente pronalaska licima koja nisu ovlaena za iskorienje tog pronalaska, ako je ponuau ili isporuiocu poznato ili mu je iz okolnosti sluaja moralo biti poznato da je taj proizvod namenjen za primenu tueg pronalaska.158
SERTIfIKATODODATNOJZATITI
79
ili umnoavanjem neposredno dobijenog biolokog materijala, i koji ima ta ista svojstva.159 Pravo ne obuhvata bioloki materijal dobijen razmnoavanjem ili umnoavanjem biolokog materijala stavljenog u promet od strane nosioca patenta ili uz njegovu saglasnost, ako je on nuna posledica primene radi koje je bioloki materijal stavljen u promet, pod uslovom da dobijeni materijal nije kasnije korien za drugo razmnoavanje ili umnoavanje.160
159 Ne bismo pogreili ako bismo postinformatiko drutvo preimenovali u biotehnoloko. Rifkin nas je na sumraku prologa veka pitao da li e bioindustrijska priroda zameniti pravu prirodu. Debate o opravdanosti, prihvatljivosti i granicama biotehnologije i genetskog inenjeringa sve su uestalije. Navoenje argumenata strana koje se uju oduzelo bi previe i vremena i prostora. No, Rifkinovo predvianje poziva na oprez: Opet e nova nauka, kao i svaka prethodna, ubediti u sigurnost da je ono to radi prirodno, opravdano i neizbeno. I kad nove tehnologije budu iroko prihvaene, na svaku e se kritiku pravca novog ivota i izgleda sveta gledati kao na sumnjiavu. Svaka prilika za ozbiljnu raspravu bie izgubljena. Shvatanje ivota kao snopa informacija i ivog bia kao vrlo posebnog skupa podataka koji traje odreeno vreme stavie bioinenjering u sr prirode. Biotehnologija e biti samo logian produetak naina na koji sama priroda deluje. (Raievi, V., Spasi, S., Glomazi, R.: Patentno pravo i biotehnologija, ili ko e prvi patentirati ljudski ivot?, u publikaciji Pedagoka stvarnost, br. 56, Novi Sad 2010, str. 384) 160 Na primer, ako je zatien soj kvasca a jedna pivara ga nabavi radi primene u postupku proizvodnje piva, nosilac patenta ne moe se pozivati na povredu ako u procesu proizvodnje piva dolazi do razmnoavanja tog kvasca. (prema Besarovi, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2005, str. 95)
80
PATENT
Ratio sertifikata je da se produi zatita za farmaceutske pronalaske za period u toku koga nosioci prava nisu mogli ekonomski da iskoriavaju patent zbog toga to je bilo neophodno da pribave administrativnu dozvolu za promet proizvoda na tritu, imajui na umu da dobijanje dozvole zna dugo da traje (po nekim statistikama, 11 godina), to znaajno skrauje vek trajanja prava na patent. Ipak, trajanje sertifikata ogranieno je na maksimum 5 godina od isteka zakonskog roka trajanja patenta. Sertifikat prua nosiocu ista prava kao i patent.161 Komunitarno pravo sadri dva propisa u vezi sa ovim institutom: Uredbu EU o sertifikatu o dodatnoj zatiti medicinskih proizvoda162 i Uredbu EU o ustanovljavanju dodatnog sertifikata zatite za preparate za zatitu bilja.163 Prema Uredbi EU o sertifikatu o dodatnoj zatiti medicinskih proizvoda, medicinski proizvod je svaka supstanca ili kombinacija supstanci za leenje ili prevenciju bolesti ljudi ili ivotinja, ili se koristi u dijagnostike svrhe ili za obnavljanje ili promenu psiholokih funkcija kod ljudi ili ivotinja. Proizvod je aktivan sastojak ili kombinacija aktivnih sastojaka medicinskog proizvoda. Za izdavanje sertifikata neophodno je kumulativno ispunjenje etiri uslova: 1) proizvod mora biti zatien patentnom 2) vaeu dozvolu o plasmanu proizvoda na trite mora doneti nadleni organ 3) proizvod ne sme ve biti predmet sertifikata 4) dozvola mora biti prva dozvola za stavljanje na trite proizvoda. Dodatna zatita lekova tumai se kao sui generis pravo industrijske svojine, a ne samo kao puko produavanje trajanja patenta.164
161 Sertifikat o dodatnoj zatiti reguliu lanovi 7786. Zakona o patentima, ali je zakonodavac predvideo da oni stupe na snagu tek danom pristupanja Srbije Evropskoj uniji. Neki autori (npr. Besarovi, V.) smatraju da je to zbog toga to ovaj institut ne odgovara domaoj farmaceutskoj industriji, odnosno industriji proizvodnje fitosanitarnih sredstava. 162 council Regulation (eec) no . 1768/92 of 18 june 1992 concerning the creation of a supplementary protection certificate for medicinal products, oj l182 163 Regulation (ec) no . 1610/96 of the european Parliament and of the council of 23 july 1996 concerning the creation of a supplementary protection certificate for plant protection products, oj l198 164 Opirnije o ovome vidi u monografiji: Graansko pravo, intelektualna svojina harmonizacija domaeg zakonodavstva sa pravom Evropske unije, 149 EU(VI), Institut za
OgRANIENJAPRAVA
81
Po Uredbi EU o ustanovljavanju dodatnog sertifikata zatite za preparate za zatitu bilja, sredstva za zatitu bilja su: aktivne supstance ili preparati koji sadre jednu ili vie aktivnih supstanci, u obliku u kome se dostavljaju korisniku, a sa namenom da: 1) tite biljke ili biljne proizvode protiv opasnih organizama ili da spree aktivnosti takvih organizama 2) utiu na ivotni proces biljaka, osim za ishranu (npr. regulatori biljnog rasta) 3) ouvaju biljne proizvode, osim ako ne spadaju u konzervanse 4) unitavaju korove 5) unitavaju delove biljaka ili spreavaju neeljen rast bilja.165
82
PATENT
radnje koje se preduzimaju, a nisu namenjene privrednoj konkurenciji ili tritu, izuzete su iz zatite. Uslovi line i nekomercijalne upotrebe ili primene moraju biti kumulativno ispunjeni.166 2) radnje koje se preduzimaju radi istraivanja i razvoja koje se odnose na predmet zatienog pronalaska, ukljuujui radnje potrebne za dobijanje odobrenja za stavljanje u promet proizvoda koji je lek namenjen ljudima ili ivotinjama, ili medicinski proizvod; Ovaj vaan izuzetak nainjen je kako bi se drutvu ostavio preko potreban prostor na dalji tehniko-tehnoloki napredak koji i proizilazi iz konstantnog istraivanja novih razvojnih alata, mogunosti i reenja. Oduzimanjem toga, drutvo bi se stavilo u pasivan poloaj kleenja pred vlasnicima patenata, u kome bi i sama pomisao na razvoj bila luksuz i nonsense.167 Ovo ogranienje odnosi se samo na polje tehnikog i tehnolokog istraivanja, ne i na ona koja imaju prefiks ekonomski ili socijalni. 3) neposrednu i pojedinanu pripremu leka u apotekama na osnovu pojedinanog lekarskog recepta i na stavljanje u promet tako pripremljenog leka.168 Ratio legis ovog izuzetka ini jasan i drutveno opravdan etiki imperativ da se ne dozvoli bilo kom licu, pa i nosiocu prava na patent, da sprei pruanje lekarske pomoi i leenja. Ovim se brani lekarska sloboda garantovanjem slobode lekarske recepture169, kada lek predstavlja zatieni proizvod ili proizvod proizveden u zatienom postupku. Ipak, ne sme se smetnuti sa uma nekoliko postojeih ogranienja, precizno definisanih, to namee obavezu uskog tumaenja: lek se mora spravljati u apotekama od strane farmaceuta, mora biti pojedinaan lek, mora se izdati na pojedinaan recept i to licu koje ga je donelo.
166 Ukoliko bi se patentirani pronalazak proizvoda upotrebljavao u koli ili crkvi, to ne bi spadalo u ovaj izuzetak jer i pored toga to se radi o nekomercijalnoj upotrebi, ona izlazi iz line sfere pojedinca. (izvor primera Fier, S.: Patent kao subjektivno pravo, Novi Sad, str. 128) 167 Prof. Miladinovi Z. smatra da bi u drutvu nastala paraliza intelektualnog stvaralatva ako bi se nosiocu patenta to ekskluzivno pravo priznalo bez ikakvih ogranienja. 168 Po lanu 59. Zakona o patentima. 169 Prema Fier, S.: Patent kao subjektivno pravo, Novi Sad 2007, str. 130. i fusnota 179.
OgRANIENJAPRAVA
83
170 lan 61. Zakona o patentima. Pravo ranijeg korisnika je originalno pravo, jer nije izvedeno iz prava nosioca prava, to znai da ne postoji nikakva pravna veza izmeu ta dva lica.
84
PATENT
njegovo izvoenje ako je u pitanju ponalazak postupka171), radnja korienja mora se preduzimati kao samostalna privredna aktivnost u sopstvenom interesu (ne po nalogu ili za raun drugog), i korienje ili pripremne radnje moraju trajati u trenutku patentne prijave (eventualno proizvodnja sezonskih proizvoda doputa izvesne prekide koji odgovaraju ritmu odvijanja takvih delatnosti). Raniji korisnik ne bi mogao preneti svoje pravo korienja pronalaska na drugog, osim ukoliko zajedno sa pravom prenosi i preduzee, odnosno deo preduzea u kome je pripremljeno ili otpoelo korienje tog pronalaska.
171 Ovo ne znai da raniji korisnik nema pravo na nuenje ili stavljanje u promet, jer ako ne bi bio ovlaen da i njih preduzima, onda prethodne vrene pripremne ili proizvodne radnje ne bi imale smisao ni svrhu. 172 Za razumevanje pojma reprodukcionog materijala bilja videti deo o novim biljnim sortama.
OgRANIENJAPRAVA
85
86
PATENT
koristi ili nedovoljno koristi pronalazak. Opravdanost razloga faktiko je pitanje koje se ceni u svakom konkretnom sluaju.174 Nadleni organ cenie i okolnosti koje su dovele do prinudne licence a potom prestale da postoje uz malu verovatnou ponovnog nastanka u cilju odluivanja da li takvu prinudnu licencu ukinuti ili ne.175 Okolnosti svakog pojedinanog sluaja i ekonomsku vrednost prinudne licence cenie sud ukoliko se nosilac patenta i nosilac prinudne licence ne dogovore oko visine i naina plaanja naknade176, koja je postavljena kao obaveza na teret nosioca prinudne licence. Prinudna licenca moe imati oblik prinudne licence u javnom interesu i prinudne licence u korist oplemenjivaa biljaka. 17.6.1. Prinudna licenca u javnom interesu Prinudna licenca u javnom interesu daje se ako je korienje zatienog pronalaska neophodno zbog nacionalne ili druge izuzetne potrebe ili je pronalazak korien u smislu nelojalne konkurencije. Iako je nemogue predvideti sve nacionalne i druge izuzetne potrebe, zakonodavac taksativno pominje zatitu zdravlja i ishranu stanovnitva, zatitu javnog interesa u oblastima od vitalnog znaaja za drutveno-ekonomski i tehnoloki razvoj.177 Javni interes ne postavlja uslov prethodnog traenja ovlaenja od nosioca prava na zatieni pronalazak, koji e samo biti obaveten o postupku izdavanju prinudne licence. Ovu licencu izdaje Savet ministara178, u iju nadlenost spada i odluivanje o ukidanju prinudne licence, pri emu, a cenei konkretne
174 Vis maior po pravilu spada u opravdane razloge. 175 Smatramo da bi domai zakonodavac mogao da u kontekstu ovog instituta implementira i lan TRIPS koji predvia da se za tehnologiju poluprovodnika prinudna licenca moe dati jedino radi javne nekomercijalne upotrebe ili kako bi se ograniila nelojalna konkurencija. 176 Videti Zakon o parninom postupku. 177 Zapaanja su autora da bi ex lege ferenda pojam potreba, koji nije doslovno pravni pojam i izaziva tekoe i teoriji i praksi u odreenju, mogla zameniti pojmom neprilike ili nude, koje bi se mogle preciznije odrediti u smislu vanrednih okolnosti koje javni interes stavljaju iznad i ispred privatnih. Analogno-silogistiki tome, i pojam interesa je zahvalniji za odreivanje od pojma potreba. 178 Na ovom mestu neophodno je terminoloko usklaivanje sa Ustavom Republike Srbije i Zakonom o ministarstvima Republike Srbije, jer je vaei Zakon o patentima zakon bive dravne zajednice SCG. S obzirom na odreenje javnog interesa, smatramo da bi odluivanje o prinudnoj licenci u javnom interesu trebalo da bude nadlenost Vlade.
POVERLJIVIPRONALAScI
87
okolnosti, on moe ostaviti prinudnu licencu na snazi kada je verovatno da e se okolnosti koje su do nje dovele ponovo javiti i ako je to u cilju ispravljanja prethodnog postupanja protivno naelu slobode konkurencije. 17.6.2. Prinudna licenca u korist oplemenjivaa biljaka Prinudna licenca u korist oplemenjivaa biljaka rezultat je usklaivanja domaeg zakonodavstva sa Biotehnolokom Direktivom EU, s tim to pravo na nju ne polae samo oplemenjiva biljaka ve i nosilac patenta za biotehnoloki pronalazak. Naime, kad oplemenjiva biljaka ne moe da stekne ili koristi pravo zatite biljne sorte, a da time ne povredi raniji patent koji se odnosi na biotehnoloki pronalazak, on moe traiti prinudnu licencu za korienje zatienog pronalaska u meri koja je neophodna za korienje zatiene biljne sorte.179 Mutatis mutandis ovo vai i za nosioca patenta za biotehnoloki pronalazak. Konstatujemo da je odreeno proirivanje primene instituta prinudne licence neophodno u budunosti pogotovo u oblasti farmacije, odnosno u smislu patenata za farmaceutske proizvode, i to sa svrhom izvoza u zemlje sa problemima javnog zdravlja.180
88
PATENT
prijava. Vice versa, ako Zavod utvrdi da se radi o poverljivoj prijavi, ona se ustupa organu nadlenom za pitanje odbrane. Dostavljena prijava u oba sluaja zadrava datum prvog podnoenja. Ukoliko organ nadlean za pitanje odbrane utvrdi u postupku ispitivanja prijave da je ona izgubila svojstvo poverljivosti ili ako je priznati pronalazak prestao da bude poverljiv, prijava, odnosno predmet, dostavlja se Zavodu na dalju redovnu proceduru. Poverljiv pronalazak se ne objavljuje. Iskljuivo pravo korienja i raspolaganja poverljivog pronalaska, bilo kao patenta ili malog patenta, ima organ nadlean za pitanja odbrane, dok pronalaza ima pravo na jednokratnu naknadu182, i to nezavisno od toga da li se njegov pronalazak zaista primenjuje ili ne, koja se odreuje posebnim ugovorom.
PRONALAScIIZRADNOgODNOSA
89
na sledei nain: pravo na zatitu polae zaposleni, s tim to poslodavac moe ekonomski eksploatisati pronalazak, a zaposlenom isplatiti naknadu. Visina naknade odreuje se posebnim ugovorom izmeu zaposlenog i poslodavca. Interesantan i opravdan je iskorak zakonodavca koji je ograniio prava pronalazaa u smislu da poslodavac ima pravo da sprei objavljivanje pronalaska koji obuhvata neku od proizvodnih tajni poslodavca.184 3) pronalazak koji zaposleni stvori u roku od godinu dana od dana prestanka radnog odnosa, a koji bi, da je stvoren u toku radnog odnosa, bio pronalazak u smislu slubenog ili poluslubenog. Ovom odredbom spreava se izigravanje prava poslodavca, koje bi moglo imati ovakav scenario: poslodavac ulae znaajna sredstva u istraivanje, zaposleni koristei ta sredstva doe do pronalaska, zaposleni daje otkaz kako bi prijavio pronalazak kao samostalni pronalaza, poslodavac ostaje bez dobiti od iskoriavanja patenta. Potrebno je znati da je zaposleni duan da odmah po nastanku pronalaska o tome izvesti poslodavca u pisanoj formi i da mu prui sve informacije neophodne u postupku pred nadlenim organom za registraciju patenata. Bio pronalazak slubeni ili poluslubeni, pronalaza ima pravo zatite ako poslodavac ne eli da podnese prijavu patenta, ili ako odustane od ve podnesene prijave (situacija kada poslodavac prenosi pravo iz prijave na zaposlenog).185 Ako je pronalazak registrovan na ime zaposlenog, poslodavac ima pravo preeg izjanjavanja u roku od est meseci o tome da li eli da pribavi iskljuivu licencu za iskoriavanje pronalaska. Dotle, zaposleni ne moe raspolagati pronalaskom.
la u radnom odnosu i u nasleivanju, kada naslednici preminulih fizikih lica po sili zakona postaju nosioci odreenih subjektivnih prava industrijske svojine. 184 Zaposleni nema pravo da pronalazak koji sadri poslovnu tajnu prijavi za zatitu. (lan 110. Zakona o patentima) 185 Korisno je podsetiti na to da je pravo generalna mogunost ograniena rokom, pa tako proputanje roka (neostvarivanje prava) ovlauje drugu zainteresovanu stranu da stekne to pravo. Ovde, u sluaju da poslodavac propusti rok u kome je duan da obavesti zaposlenog da li smatra da pronalazak spada u kategoriju slubenog ili poluslubenog, odnosno da li sadri poslovnu tajnu, pronalaza ima pravo da navedeni pronalazak zatiti na svoje ime.
90
PATENT
Raspolaganje pronalaskom iz radnog odnosa zabranjeno je i dok se ne regulie pitanje naknade. Uslovi isplaivanja naknade mogu se precizirati na tri naina: 1) optim aktom (opti kolektivni ugovor o radu, posebni granski kolektivni ugovor o radu, itd186) 2) ugovorom kojim se ureuje ravnopravan odnos izmeu poslodavca i zaposlenog 3) posebnim ugovorom izmeu poslodavca i zaposlenog zakljuen a pro po konkretnog pronalaska. Zaposleni se ne moe unapred odrei svog prava na naknadu.187 Eventualni spor povlai vetaenje, odnosno presuivanje suda koji uzima u obzir i doprinos pronalaska poveanju dobiti ili stvaranju uteda preduzeu. Obaveza uvanja tajne obavezuje obe strane, i to: dok prijava patenta ne bude objavljena ili pronalazak ne postane na drugi nain dostupan javnosti, i ako poslodavac istakne opravdan interes da se pronalazak ne objavljuje, kada obaveza uvanja tajne ostaje na snazi i nakon prestanka radnog odnosa. Pored odredaba Zakona o patentima i ugovorom izmeu izmeu pronalazaa i poslodavca, prava pronalazaa koji je stvorio pronalazak u radnom odnosu i prava poslodavca kod koga je pronalazak nastao utvruju se i propisima o radnom pravu.188
186 U sistemima u kojima se rad tretira kao roba (kapital znanja), uloga sindikata veoma je vana. 187 Ovde se radi o pravu na naknadu, a ne o pravu na nagradu. Priroda protivvrednosti koju poslodavac duguje zaposlenom uvek je naknada za pravo koje zaposleni ustupa poslodavcu, a ne nagrada, zato to je naknada osnovni postulat radnog prava u vrednovanju rada i uinka rada zaposlenog. 188 Videti: Kuli, .: Radno pravo, Privredna akademija, Novi Sad 2008.
PROmETPRAVANAPATENT
91
laska, to i jeste ishodite prava na patent.189 Pravo na patent, kao imovinski aspekat pronalazakog prava, predmet je prenosivosti pravnim poslovima i nasleivanjem.190 Prenos (cesija) se moe ticati prava na podnoenje prijave, zatim prava iz prijave, kao i prava na sam patent ili mali patent. Prava se mogu preneti delimino, pri emu se prenosi idealan (alikvotni) deo prava, ili u celini, kada se menja nosilac prava. Vano je ovde podsetiti na opteprihvatljiv pravni institut da niko ne moe na drugog preneti vie prava nego to sam ima, koji bi u smislu patentnog prava valjalo shvatiti kao upozorenje da se aktivna legitimacija za prenos prava na patent na drugo lice aktivira tek nakon sticanja prava na patent. Drugim reima, prema pravnoj logici, u pravnom prometu moe se stei jedno pravo samo ako je lice od koga se stie bilo titular tog prava.191 Ipak, prenos prava na podnoenje prijave ve predstavlja kvazi izuzetak. To je situacija kada pronalaza, pre podnoenja prijave, ugovorom prenese pronalazako pravo na neko drugo fiziko ili pravno lice. Pronalaza se i pre nastanka samog pronalaska moe obavezati npr. ugovorom o istraivanju da e preneti pronalazako pravo na finansijera istraivanja u trenutku kada (i ako) nastane pronalazak.192 Pravo na podnoenje prijave jedino se moe preneti u celini (ne moe neko delimino imati pravo na podnese prijavu). Tada pronalazau ostaje samo pravo na ime, jer je ono moralne prirode i neprenosivo je. Prenos prava iz prijave je pravni posao sa raskidnim uslovom, jer pravo iz prijave moe biti i nepriznato. Osnovni pravni posao prenosa prava jeste ugovor o prenosu prava, kod koga je pismena forma ad solemnitatem, a ne ad
189 govorili smo ve da bi pravo na patent trebalo u praksi razumeti samo kao sredstvo za dolaenje do cilja prava na patent, a to je njegovo ekonomsko iskoriavanje. 190 Prema lanu 101. Zakona o patentima. Smatramo da bi buduim propisima, a zbog vanosti materije, trebalo nabrojati osnove za prenos prava na patent. 191 Lat. Nemo plus iuris in alium transfere potest quam ipse habet. 192 Radi potpunijeg znanja o prometu i svim oblicima prenosa prava intelektualne svojine neophodno je supsidijarno ovladati propisima kojima se ureuju obligacioni (pre svega Zakon o obligacionim odnosima Republike Srbije) i svojinsko-pravni odnosi, na ta upuuje i sam tvorac patentne legislative. Poznavanje ovih propisa pogotovo je vano radi pravovaljanog razumevanja pojmova odgovornosti (npr. za stvarne i pravne nedostatke), savesnosti, prava treih itd. Za prava koja nastaju nasleivanjem potrebno poznavati propise kojima se blie ureuje nasleivanje (pre svih Zakon o nasleivanju Republike Srbije, Slubeni glasnik RS, br. 46/95).
92
PATENT
probationem, to znai da pismena forma ne slui za dokazivaje ugovora ve je bitan uslov postojanja ugovora. Dalje, da bi proizveo dejstvo erga omnes (a ne samo inter partes koji nema deklaratorno dejstvo), ugovor se mora upisati u odgovarajui registar u Zavodu. Pojedina ili sva ovlaenja iz prava iz prijave ili iz prava na patent mogu, sa ogranienjima ili bez njih, biti predmet ugovora o licenci. Licenca ne znai da su preneta prava, ve da su ustupljena ovlaenja. Ugovor o licenci, kao forma konstitutivnog193 prometa prava, moe obuhvatiti pravo iskoriavanja predmeta ugovora, a moe po obimu biti i ue ogranien samo na pravo upotrebe, pravo uvoza, pravo prodaje itd. Najznaajnija podela je podela na ugovor o iskljuivoj licenci i ugovor o neiskljuivoj licenci. Ugovor o iskljuivoj licenci ima najvei domet u prenosu ovlaenja, jer davalac takve licence ne sme treim licima vie ustupati ista ovlaenja, niti ih sam moe vriti.194 Pri tom, nosilac iskljuive licence ima na raspolaganju sva pozitivna i negativna ovlaenja koja deluju ne samo erga omnes, ve i prema davaocu licence.195
193 Za razliku od cesije, o kojoj smo govorili neposredno pre licence, a koja predstavlja translativan nain raspolaganja pravima (stupanje pravnog sledbenika u ukupnost ovlaenja prethodnika), licenca je konstitutivan nain, to znai da se njome iz subjektivnog prava industrijske svojine izvodi jedno ili vie imovinskopravnih ovlaenja koja se kao novo subjektivno pravo konstituiu na ime drugog lica sticaoca licence. (Vie o prometu prava na osnovu ugovora o licenci videti kod: Miladinovi, Z.: Pravo industrijske svojine, Ni 2007, p.p. 385401) 194 Stav je autora da bi u smislu zakona o patentima ex lege ferenda trebalo kao oblik prometa prava predvideti i zalogu, s obzirom na to da se odredbe Zakona o zalonom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar odnose i na prava intelektualne svojine. Zalogu predvia i Pravilnik o sprovoenju ugovora o patentnom pravu. 195 Vie o ovome vidi emalovi, D.: Licenca patenta i iga osnovna problematika, u publikaciji Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd 2000, p.p. 115127.
VREDNOVANJEPATENTA
93
godinama), a potom i za odravanje priznatog prava. Obaveza plaanja taksi pada na teret podnosioca prijave, odnosno nosioca patenta.196 Trajanje dopunskog patenta postavljeno je dvostruko negativno: ne moe trajati due od osnovnog patenta; ako dopunski patent postane osnovni, on ne moe trajati due nego to bi trajao osnovni patent.
196 Miljenja smo da bi mogunost plaanja taksi, iji iznos nije zanemarljiv, pogotovo razvijenim zemljama sveta, trebalo da imaju i ostala zainteresovana lica, to i predvia Ugovor o patentnom pravu. 197 Pronalazei budunost, publikacija Svetske organizacije za intelektualnu svojinu. Dostupna na web stranici: www.zis.gov.rs. Opirnije o metodama vrednovanja patenata vidi: Danski zavod za patente i igove www.dkpto.dk i Japanski patentni zavod http:// www.jpo.go.jp/
94
PATENT
VREDNOVANJEPATENTA
95
za indukovanje invencija, ali to nije probitano. Sa drutvenog stanovita, racionalnije je dodeliti intelektualna svojinska prava, a zauzvrat obezbediti obelodanjivanje otkria. Patenti invencije time postaju dostupne. Najpre kao opte znanje o otkriu a potom i kao znanje koje moe da se primeni u praksi. Drugim reima, u ovom teorijskom kontekstu patent ima dve uloge: da oglaava postojanje investicije i da olaka njeno licenciranje, odnosno praktinu primenu. Saglasno tome, glavna uloga patenta upravo je obelodanjivanje informacija i posledino obezbeivanje njihove iroke primene; u odsustvu patenta, informacije bi imale daleko manji opticaj jer bi ostale u domenu poslovnih tajni. Ovaj teorijski okvir, ipak sadri i indirektne podsticaje za inoviranjem. Naime, kada inovator ima ograniene mogunosti da sam eksploatie sve mogue efekte invencije, oportunitet plasmana investicija licenciranjem otvara priliku prisvajanja veih profita, a to predstavlja dodatni podsticaj za inoviranje. Opte je poznata injenica da je lake razumeti atribute novih proizvoda na tritu nego inicijalne invencije i razvojni rad koji je u njima sadran. Otuda, domen poslovnih tajni daleko je bezbedniji za procesne nego za proizvodne invencije. Meutim, za drutvo, daleko je znaajnija diseminacija procesnih invencija. Iz gornje perspektive, glavni domen ove teorije jeste domen procesnih invencija. teorija 3: Patenti indukuju razvoj i komercijalizaciju invencija Ovom teorijom objanjavaju se naredne faze inovativnog procesa: razvoji komercijalizacija, kao to ime kazuje. Patenti, naime, idukuju investicije potrebne za razvoj i komercijalizaciju invencija. Ova teorija je, zapravo, odavno primenjena u praksi. Na osnovu nje je patent za parnu mainu produen, uz obrazloenje da e produetak podstai komercijalizaciju invencije. U najprostijoj varijanti, ova teorija podrazumeva sticanje patenta rano u procesu inoviranja, i mnogo potonjeg rada koji je neophodan za dovoenje sirove invencije do njene upotrebne forme. Prema tome, patent u ranoj fazi istraivanja predstavlja svojevrsno osiguranje da e ekonomski efekti inovacija prisvojiti, pod uslovom da je razvoj tehnoloki mogu. To je i preduslov za pozitivnu razvojnu odluku. teorija 4: Patenti omoguavaju upravljanje istraivanjima U ovom teorijskom okviru, patentni sistem ne tretira se kao sredstvo za prisvajanje prinosa na investicije u inovacije nego kao tarifni sistem
96
PATENT
efikasne alokacije resursa u razvoj ve postojeih invencija. Teorija postulira, zapravo, da iroki patenti dodeljeni rano u procesu inoviranja omoguavaju nosiocima patenata da koordiniraju naredna istaivanja i razvoj u okvirima patentnog zahteva (prospekta). Zbog toga se umnogome razlikuje od prethodnih teorija zasnovanih na podsticajima.199
PRESTANAKPRAVA
97
98
PATENT
na usmenu raspravu ako je njeno odravanje nuno za utvrivanje injenica bitnih za donoenje odluke po predlogu. Po predlogu, donosi se reenje o oglaavanju nitavim reenja o priznanju patenta u celini ili delimino, ili se predlog odbija.204 Eventualno oglaavanje nitavim nezavisnog patenta ne znai automatsko ponitavanje njemu zavisnih patenata. Protiv reenja, mogue je voditi upravni spor kod nadlenog suda. I sertifikat o patentnoj zatiti moe se oglasiti nitavim ako je: 1) izdat protivno zakonskim uslovima 2) patent koji obuhvata predmet zatite sertifikata prestao da vai as dejstvom ex nunc 3) patent koji obuhvata predmet zatite sertifikata oglaen nitavim u potpunosti ili delimino, zbog ega proizvod za koji je sertifikat izdat vie nije obuhvaen patentnim zahtevima ili ako nakon prestanka patenta postoje razlozi koji bi takav ponitaj opravdali. Oglaavanje nitavim reenja o priznanju patenta nema retroaktivno dejstvo na pravosnane sudske odluke o povredi tih prava, kao ni na ugovore o prenosu prava i ustupanju licence ako i u meri u kojoj su ti ugovori izvreni. Selektivnost posledica nitavosti izraena u fomulaciji ako i u kojoj meri su ti ugovori izvreni znai da je zatien samo onaj deo ugovora koji je izvren do trenutka nastupanja pravosnanosti reenja o nitavosti patenta.
PONOVNOUSPOSTAVLJANJEPRAVA
99
3) dostavi dokaz o opravdanosti razloga zbog kojih se zahteva ponovno uspostavljanje prava 4) dostavi dokaz o plaenoj taksi za predlog za ponovno uspostavljanje prava iz prijave ili priznatog prava kao i dokaz o naknadi trokova.205 Predlog za ponovno uspostavljanje prava podnosi se u roku od tri meseca od datuma kad je prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako je podnosilac predloga kasnije saznao za proputanje, od datuma saznanja za proputanje, ali ne po proteku roka od 12 meseci od datuma proputanja roka ili ako se predlog odnosi na neplaanje takse za odravanje prava, najmanje 12 meseci od datuma isteka dodatnog roka za plaanje. Predlog za ponovno uspostavljanje prava ne moe se podneti zbog proputanja roka za preduzimanje sledeih radnji u postupku: 1) podnoenje predloga za ponovno uspostavljanje prava 2) podnoenje zahteva za produenje roka 3) plaanje taksi i trokova postupka206 4) podnoenje zahteva za sutinsko ispitivanje patentne prijave 5) sve radnje u postupcima pred nadlenim organom u kojim uestvuje vie stranaka 6) dostavljanje prevoda. Svako savesno lice koje je otpoelo korienje u proizvodnji pronalaska koji je predmet objavljene prijave, ili koje je izvrilo sve neophodne pripreme za otpoinjanje takvog korienja u vremenu izmeu gubitka prava i objave podataka o prihvatanju predloga za ponovno uspostavljanje prava, ima pra-
205 lan 76. Zakona o patentima. 206 Smatramo da bi trebalo omoguiti podnoenje zahteva za ponovno uspostavljanje prava i u sluaju proputanja roka za plaanje godinjih taksi za odravanje prava iz prijave ili priznatog prava, iz razloga to je praksa pokazala da se najvei broj zahteva za povraaj u preanje stanje upravo podnosi zbog neplaanja godinjih taksi za odravanje prava. Takoe, miljenja smo da je neophodno predvideti i institut nastavka postupka, na ta nas obavezuje i Ugovor o patentnom pravu, koji obavezuje zemlju-lanicu da nastavi sa postupkom u vezi sa prijavom ili patentom ak i ako ona svojim zakonodavstvom ne propisuje mogunost produenja roka po zahtevu za produenje roka podnetom nakon isteka roka. Obe ove novine bile bi na korist podnosioca prijave ili nosioca prava.
100
PATENT
vo da nastavi korienje pronalaska iskljuivo u proizvodne svrhe, u svom pogonu ili u tuem pogonu za sopstvene potrebe.
207 Povreda subjektivnog prava znai stanje suprotno subjektivnom pravu ili opasnost da takvo stanje nastane. (Za vie vidi: Stankovi, Vodineli: Uvod u graansko pravo, Beograd 1996)
gRAANSKOPRAVNAZATITA
101
102
PATENT
bavi ovim pitanjem jer se ono postavlja kao prethodno sporno pravno pitanje209 uvek kada se podnesi neki drugi tubeni zahtev, npr. za naknadu tete. Tueni moe uzvratiti protivtubom i zahtevati da se utvrdi nepostajanje povrede prava (tzv. negativno utvrenje). 2) zabranu radnji kojima se povreuje patent; Svrha ovog tubenog zahteva jeste spreavanje buduih radnji povrede prava. Titulus i ratio trajna radnja povrede prava, povremene radnje povrede prava ili opravdana i ozbiljna opasnost da e se povreda prava ponoviti, bez obzira na to da li se radi o namernom ili nehatnom postupanju. 3) naknadu tete zbog povrede prava; Ovo je jedan od najeih tubenih zahteva iji je osnov ne samo stvarna teta ve i izmakla dobit. Praksa poznaje tri metode izraunavanja iznosa tete: diferencijalna metoda, metoda analogije sa licencnom naknadom i metoda protivpravne dobiti tetnika.210 Ako je povreda uinjena namerno ili krajnjom nepanjom, moe se zahtevati naknada do trostrukog iznosa uobiajene licencne naknade za korienje pronalaska.211 Ovaj tubeni zahtev pokree se i u sluaju ugovorne odgovornosti povrede nekog ugovora.212
209 Videti Zakon o parninom postupku. 210 Diferencijalna metoda sastoji se u utvrivanju i novanom iskazivanju razlike u imovini tuioca, koja postoji kad se uporedi stanje u kojem bi se njegova imovina nalazila da nije dolo do povrede prava sa stanjem u kojem se njegova imovina stvarno nalazi nakon povrede prava. Metoda analogije sa licencnom naknadom sastoji se u obraunavanju iznosa uobiajene licencne naknade koju bi tueni platio tuiocu da je iskoriavao pronalazak na osnovu ugovora o licenci. Metoda protivpravne dobiti tetnika zasniva se na ideji da korist koju je ostvario tueni, povredivi tue pravo, pripada tuiocu. (za opirnije o ovome konsultovati Zakon o obligacionim odnosima i Markovi, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, p.p. 332335) 211 U vezi nadlenosti sudova vidi Zakon o ureenju sudova (Slubeni glasnik RS, br. 116/08) i Zakon o parninom postupku. 212 Primer sudske prakse iz naknade tete: Tueni je u obavezi da naknadi tetu tuiocu, kao imaocu patenta, u sluaju kada tueni tampa i izda prospekat patenta i izloi na sajmu u reklamne svrhe konstrukciju na koju se patent odnosi, a u prospektu ili na drugi nain ne oznai pronalazaa patenta. tampanje prospekta i izlaganje konstrukcije predstavlja jedinstven vid korienja tueg patenta. (Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije, Rev. 29000) Sudska praksa u vezi sa zastarelou potraivanja naknade tete zbog povrede patentnog prava: Ako je tuba za naknadu tete zbog iskoriavanja patenta bez ugovora o licenci ili zbog korienja pronalaska bez ugovora o iskoriavanju
gRAANSKOPRAVNAZATITA
103
4) objavljivanje presude o troku tuenog (svrha je moralna satisfakcija tuioca) 5) oduzimanje, odnosno unitenje, bez bilo kakve naknade, proizvoda koji su nastali ili steeni povredom patenta213 6) oduzimanje, odnosno unitenje, bez bilo kakve naknade, materijala i predmeta (pribora, alata) koji su preteno korieni u stvaranju proizvoda kojima se povreuje patent.214 Zakonodavac je predvideo jo tri tube: 1) tuba za utvrivanje prava na zatitu (kojom pronalaza, njegov pravni sledbenik ili poslodavac tubom zahteva od suda da utvrdi da ima pravo na zatitu odreenog pronalaska, umesto lica ili zajedno sa licem koje je prijavilo taj pronalazak) 2) tuba za zatitu prava poslodavca, odnosno zaposlenog (predmet ove tube moe biti ne samo pravo povodom zatienog pronalaska, ve i pravo povodom pronalaska koji nije prijavljen za zatitu) 3) tuba za utvrivanje svojstva pronalazaa (pronalaza zahteva da sud utvrdi njegovo svojstvo pronalazaa i naloi upisivanje njegovog imena u prijavu patenta, odgovarajue isprave i registre nadlenog organa, ukoliko je u prijavi patenta ili nekoj drugoj ispravi navedeno neko drugo lice kao pronalaza).
104
PATENT
2) oduzimanja, odnosno iskljuenja iz prometa predmeta preteno upotrebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povreuje patent; 3) zabrane nastavljanja zapoetih radnji kojima se povreuje patent.215 U situaciji kada postoji opasnost od nastanka nenadoknadive tete ili od unitenja dokaza, sud moe odrediti privremenu meru i bez prethodnog izjanjenja tuenog. Sud moe naloiti podnosiocu predloga da dostavi dodatne dokaze o izvrenoj povredi patenta, odnosno o postojanju oigledne opasnosti da e patent biti povreen i da naloi polaganje jemstva radi onemoguavanja zloupotrebe ili u sluaju neosnovanosti zahteva.216 alba protiv privremene mere nema suspenzivan karakter.217 Na predlog tuioca koji uini verovatnim da je njegovo pravo povreeno i da postoji osnovana sumnja da e dokazi o tome biti uniteni ili da e ih kasnije biti nemogue pribaviti, sud moe pristupiti obezbeenju dokaza bez prethodnog obavetavanja ili sasluanja lica od kojeg se dokazi prikupljaju. Pod obezbeenjem dokaza podrazumeva se pregled prostorija, knjiga, dokumenata, baza podataka, kao i zaplena stvari, ispitivanje svedoka i vetaka. Tuba za povredu patenta zastareva u roku od tri godine od dana saznanja za povredu i uinioca (subjektivni rok zastarelosti) ili u roku od pet godina od dana uinjene povrede (objektivni ili apsolutni rok). Postupak po tubi je hitan, to znai da se roite odmah zakazuje po prijemu tube u sud. to se tie tereta dokazivanja, postoji oboriva pravna pretpostavka koja vai dok se ne dokae protivno, a koja glasi: ako je predmet povrede patenta postupak za dobijanje novog proizvoda, smatrae se da je svaki identian proizvod dobijen zatienim postupkom. Teret dokazivanja pada na tuenog koji takav proizvod proizvodi.
215 Po lanu 94. Zakona o patentima. O privremenim merama vidi detaljnije zakon o izvrnom postupku. 216 Polaganje odgovarajueg novanog iznosa kao sredstva obezbeenja namee Direktiva EU za sprovoenje prava intelektualne svojine br.2004/48/EZ. 217 Protiv presude stvarno nadlenog suda u sporu zbog povrede prava intelektualne svojine moe se izjaviti i vanredni pravni lek, a to je revizija protiv presude. Revizija se moe izjaviti zbog bitne povrede odredaba parninog postupka i pogrene primene materijalnog prava, ali ne i zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja. O reviziji odluuje Vrhovni kasacioni sud. (navedeno prema: Stankovi, B: Graansko-pravna zatita prava intelektualne svojine, u publikaciji Pravoteorija i praksa, br. 3-4, Privredna Akademija, Novi Sad 2010, str. 113)
gRAANSKOPRAVNAZATITA
105
218 Vidi detaljnije: mere za zatitu prava intelektualne svojine na granici, glava vi, carinski zakon (Slubeni glasnik RS, br. 2/2006) 219 Vidi blie izuzetno vaan Zakon o posebnim ovlaenjima radi efikasne zatite prava intelektualne svojine (Slubeni glasnik RS, br. 46/06).
106
PATENT
KOmUNITARNIPATENT
107
pojavio se u obliku Konvencije o izdavanju evropskih patenata ili, kako se jo naziva, Konvencije o evropskom patent.222 Njome je, izmeu ostalog, osnovana Evropska patentna organizacija, iji je glavni organ Evropski zavod za patente, sa seditem u Minhenu.223 Evropska prijava patenta i evropski patent imaju isto pravno dejstvo i tretirae se pod istim uslovima kao i nacionalna prijava patenta ili malog patenta i nacionalni patent ili mali patent. Drugim reima, postupak priznavanja patenta sprovodi se jednom, na jednom mestu, sa pravnim dejstvom koje vai u svim dravama-lanicama Konvencije. Evropska prijava patenta je prijava evropskog patenta podneta na osnovu Konvencije o evropskom patentu ili meunarodna prijava podneta na osnovu Ugovora o saradnji u oblasti patenata.224 Re je o prijavi za koju Evropski zavod za patente obavlja poslove kao naznaeni ili izabrani zavod i u kojoj je naznaena Srbija kao zemlja u kojoj podnosilac prijave eli da zatiti svoj pronalazak. Do 01. oktobra 2010. godine Srbija je bila zemlja proirenog dejstva evropskog patenta. To je znailo da je podnosilac evropske prijave morao podneti zahtev Zavodu o proirenju njegove zatite i na teritoriju Srbije. Proireno dejstvo evropskih patenata omogueno je Sporazumom o saradnji u oblasti patenata.225 Naredni korak ka ustanovljenju komunitarnog patenta bio je Predlog Uredbe Saveta EU o komunitarnom pravu iz 2000. godine.226 On je
222 European Patent Convention (EPC). Vidi tekst Konvencije na: http://www.epo.org/patents/law/legal-texts/html/epc/2000/e/contents.html. Srbija je ratifikovala Konvenciju Zakonom o potvrivanju Konvencije o priznavanju evropskih patenata od 05.10.1973. godine, sa izmenama lana 63. Konvencije od 17.12.1991. i izmenama od 29.11.2000. godine (Slubeni glasnik RS Meunarodni ugovori, br. 5/10, koji je stupio na snagu 01. oktobra 2010. godine). Zakon sadri tekst Konvencije na engleskom i srpskom jeziku. Konvenciju dopunjuje Pravilnik o izvrenju Konvencije. 223 Poseti veb-stranicu Evropskog zavoda za patente (EPO): www.epo.org 224 Engl. Patent Law Treaty (Vaington, 1970) Vidi Zakon o potvrivanju Ugovora o saradnji u oblasti patenata (Patent Cooperation Treaty PCT), sa Pravilnikom ugovora o saradnji u oblasti patenata (Slubeni list SRJ Meunarodni ugovori, br. 3/96) i novi zakon o potvrivanju ugovora o patentnom pravu (Slubeni glasnik RS Meunarodni ugovori, br. 19/10, koji se primenjuje od 20. avgusta 2010. godine. 225 Ratifikovan Zakonom o ratifikaciji Sporazuma izmeu Savezne vlade SRJ i EPO o saradnji u oblasti patenata Sporazum o saradnji i proirenju (Slubeni list SCG Meunarodni ugovori, br. 14/04) 226 Proposal of Council Regulation on Community Patent, COM (2000)412 final, 2000/0177.
108
PATENT
predvideo komunitarni patent kao jedinstveno pravo industrijske svojine koje e koegzistirati sa evropskim i nacionalnim patentom, s tim to e komunitarni patent vaiti samo na teritoriji unutranjeg trita EU, za razliku od evropskog patenta. U praksi to znai da podnosilac prijave moe zahtevati komunitarni patent za celu teritoriju EU i evropski patent za npr. paniju. Podsetimo da se na evropski patent primenjuju nacionalni i propisi Konvencije o evropskom patentu, dok bi se na komunitarni patent primenjivali propisi o komunitarnom pravu i odredbe Predloga Uredbe o komunitarnom patentu. Pronalazai su slobodni u izboru sistema zatite. Ono to je interesantno jeste da Predlog Uredbe sadri drastino smanjivanje trokova zatite evropskog patenta koji u proseku iznose 30.000 evra. Neka od reenja sudske zatite predviaju stvaranje centralizovanog i specijalizovanog pravosudnog sistema za patenta, prevashodno u pogledu njihove validnosti i falsifikovanja, u liku Komunitarnog suda za intelektualnu svojinu, koji bi imao prvostepeno i albeno vee. Ove dve instance reavale bi pitanja u vezi sa injenicama i u vezi sa pravom. Nacionalni sudovi ne bi imali mogunost postavljanja prejudicijelnih pitanja u pogledu vaenja komunitarnog patenta. Sporove iz oblasti konkurencije reavalo bi Prvostpeno vee Suda Pravde EU. S poetkom primene Konvencije o evropskom patentu (01. oktobra 2010. godine), domai zakonodavac dobija obavezu da buduu patentnu legislativu uskladi sa Konvencijom.
mALIPATENT/KORISNImODEL
109
podnosioca prijava predvode Shell i Insitut Francais du Petrole. Broj zahteva za solarnu energiju u 2009. godini skoio je sa 39% na 199%, sa treinom podnetih zahteva koji dolaze iz nemakih kompanija, ukljuujui i vodeeg zahtevaoca Bosch. Tehnologija istih energija klju je za borbu protiv klimatskih promena.227 U Srbiji, prisutna su patentirana eko-organska ubriva proizvedena po jedinstvenoj tehnologiji, koje pored funkcije hrane za biljku, imaju i odreene zatitne efekte (stimulacija zemljinih bakterija azoto-fiksatora i fosforomineralizatora, biljni antifriz, repelent za zeeve, odbojnost za lisne vai itd.) na biljkama.
110
PATENT
oblik kuita maine itd.). Drugim reima, dok patent titi pronalazaku ideju, dotle korisni model titi novu, privredno primenljivu formu. Mali patent je prvi put uveden u domau legislativu 1995. godine Zakonom o patentima (za ta nije bilo konsenzusa), u cilju pruanja zatite tzv. malim pronalascima.229 Tvorci malih pronalazaka najee su fizika lica i mala preduzea. Uporedna praksa, pored malog patenta, koji danas postoji u vrlo malom broju zemalja, poznaje jo dva instituta koji tite tehnike pronalaske koji ne doseu onaj nivo inventivnosti propisan za patente, a to su: korisni model (franc. modele dutilite), koji preovlauje u svetu, i sertifikat o korisnosti (certificat dutilite).230
mALIPATENT/KORISNImODEL
111
u prijavu patenta ili dizajna, bilo da je sam shvatio da mu drugi oblik zatite vie odgovora, bilo na sugerisanje ispitivaa da iskoristi institut pretvaranja jer postoji objektivno oekivanje da prvobitno zatraeno pravo nee biti ostvareno. Pretvorena prijava zadrava datum podnoenja prvobitno podnete prijave, ime se zadrava i eventualno pravo prvenstva.
232 Prema lanu 135. Zakona o patentima. Zapaanja su autora da bi krtost vaeeg zakonodavstva a pro po postupka po prijavi malog patenta trebalo proiriti odredbama o mogunosti i pravilima otklanjanja nedostataka iz prijave (pre svega u opisu, patentnom zahtevu i nacrtu) u razumnom roku, o obrazloenoj sadrini rezultata ispitivanja u smislu navoenja razloga zbog kojih se eventualno odbija priznanje malog patenta, o posledici proputanja podnosioca prijave da odgovori na rezultat ispitivanja. 233 Uoavamo da razlozi za ovu novinu imaju ekonomsko razjanjenje: elja zakonodavca da sprei nosioca prava na priznati mali patent da svoje neprovereno pravo koristi i tako to pokree esto skupe graanskopravne sporove u kojima od suda trai nalaganje privremenih mera prestanka ekonomskog iskoriavanja pronalaska od strane drugog lica. Kako je mali patent priznato, ali neispitano pravo, praksa poznaje primere zloupotrebe prava i koenje proizvodnje ili privrednog prometa predmetnog pronalaska.
112
PATENT
Uporedno pravo postavlja nekoliko uslova za nastanak malog patenta: novost, inventivnost, tehniki napredak, unapreenje svrhe predmeta, privrednu primenljivost.
PRImERIPATENTNIhZAhTEVAIZObLASTImAINSTVA:
113
zatieni pronalazak manjeg inventivnog nivoa. Tako, Direktiva predvia da pronalazak sadri inventivni nivo ako prijavilac jasno i ubedljivo dokae, u prijavi tehnikog unapreenja, a u poreenju sa postojeim stanjem tehnike, da je njegovo reenje ili posebno efikasno u olakavanju primene ili korienja, ili je praktino, ili sadri industrijsko preimustvo. Zanimljivo je, inae, da pojedini nacionalni sistemi u EU dodeljuju mali patent samo za tehniki napredak koji je trodimenzionalan, ime postupke koji nemaju materijalan oblik ostavljaju van zatite. Predviena dvostruka zatita podrazumeva da isti pronalazak moe biti predmet prijave za patent i za tehniko unapreenje, i to simultano ili sukcesivno. Mali patent je korisna privremena zatita dok nosilac prava ne ispuni zahteve za sticanje prava na patent (npr. njegov pronalazak jo uvek nema dovoljan nivo inventivnosti za patent). Pronalaza moe i kumulativno stei obe zatite, pod izgovorom da eli da bude dobro zatien. Meutim, kako ne bi imao preveliku mo, Predlog ostavlja dravama-lanicama alternativno ili da predvide da korisni model prestaje sticanjem patenta ili da preduzmu odgovarajue mere da spree titulara da, u sluaju povrede prava, pokrene postupke po oba osnova. To znai da titular kome nije prola zatita malog patenta ne moe da podnese tubu za zatitu patenta, vice versa.
114
PATENT
jedno konstrukciono reenje obavlja navedenu funkciju. Osim toga, navedeni postupak nije ni nov, poto se na isti nain rasecaju i druge vrste listova, na primer hartije, folija i slino. 2 . sluaj Dra okruglih profila, naznaen time, to se sastoji iz etvrtaste ploe iz lima na kojoj zaobljene drae profila ine delovi valjkaste povrine za dranje profila koja je dobijena savijanjem delova ploe nastalim prozorom oblika i napravljenim po sredini ploe. analiza: Navoenjem naina izrade predmeta pronalaska neposredno iza dela patentnog zahteva, koji se donosi na njegovu konstrukciju, povreeno je pravilo prema kome patetni zahtevi iza izraza naznaen time ne smeju sadrati suvine oznake i obeleja da ne bi nastala njihova mnogoznanost. Takoe, ako neko proizvede plou istog oblika iz vetake materije npr. brizganjem, pri emu ova ne mora imati etvrtasti oblik ve npr. oblik elipse, postavie se pitanje da li se ovim vrea patent sa navedenim patentnim zahtevom. Iz ovih razloga patentni zahtevi koji se odnosi na konstrukciju ne smeju sadrati napred navedene suvine odlike (koje se npr. odnose na nain izrade). 3 . sluaj Maina za pranje rublja sa prekidnim tokom sredstva za pranje naznaena time da ima obrtno kolo centrifugalne pumpe za prekidni tok, koje je sasvim potopljeno u sredstvo za pranje, a nije tokom pranja rublja u direktnom dodiru sa rubljem. analiza: Ovakvom definicijom patentnog zahteva povreeno je pravilo prema kome se u patetnim zahtevima ne moe ostvariti zatita kroz negaciju. Navedena odlika je ovde zbog svog oblika definicije kroz negaciju neodreena, poto objanjava koju odliku pomenuto kolo ne poseduje. U ispravnoj definiciji patentnog zahteva upravo treba navesti odlike tehnikog sredstva koje omoguuju ostvarenje zadatog cilja. 4 . sluaj: 1) Metalna noga ureaja, naznaena time da ima trn koji je na svom gornjem kraju izveden u obliku prirubnice, a na donjem kraju ima
PATENTIRANJEbIOTEhNOLOKIhPRONALAZAKA
115
deo oblika lopte koji je uleiten u leitu sa kotrljanjem koje je umetnuto u auru oblika navrtke navrnutu na trn. 2) metalna noga prema zahtevu 1) naznaena time da ima omota trna od tapljenog stakla, od furnira na drvetu, od sintetikih smola i sl. analiza: Ovako definisan drugi patentni zahtev nije u neposrednoj zavisnosti sa prvim patentnim zahtevom. Ovim je povreeno pravilo da drugi naredni patetni zahtevi treba bolje da objasne prvi patentni zahtev ili da sadre konstrukcione elemente ostalih varijanti konstrukcionog reenja pronalaska. Osim toga, ovako definisani patentni zahtev nema uslova za zatitu patentom na osnovu definisanih kriterijuma koji se odnose na primenu poznatih materijala u svrhe u koje nisu do sada korieni, a na osnovu poznatih osobina ovih materijala. U sluaju kad bi ovaj patentni zahtev zadovoljavao uslove za dobijanje zatite patentom, morao bi biti prikljuen posebnoj prijavi sa sopstvenim opisom, prema pravilu da se za svaki pronalazak (jedinicu pronalaska) podnosi zasebna prijava radi dobijanja patenta.237
116
PATENT
razvijala u dva smera: tradicionalna biotehnologija, koja se okrenula oplemenjivanju biljaka i ivotinja konvencionalnim metodama, korienju mikroorganizama za procese fermentacije i proizvodnju vanih enzima, i savremena biotehnologija koja obuhvata oblast genetikog inenjerstva i kloniranje. Dostignua iz oblasti biotehnologije predstavljaju neophodnu osnovu za razumevanje, dijagnostiku i terapiju ovekovih bolesti kao i savremeno razumevanje medicine. Dok kloniranje predstavlja nain razmnoavanja bez oplodnje kod viih ivotinja (i oveka) sa primenom u dijagnostike i terapijske svrhe, genetiki inenjering je tehnika koja obavlja plansko isecanje gena (transgena) kao nosioce osobina iz jednog organizma i njegovo presaivanje u drugi, to predstavlja novu bioloku revoluciju u nauci. Na ovaj nain, raskren je put i stvorene su mogunosti nastanka genetiki modifikovanih organizama tj. transgenih biljaka, ivotinja ili mikroorganizama sa genomom obogaenim transgenom korisnijim za oveka. Tehnike genetikog inenjeringa zasnovane na rekombinaciji DNK i zadirui u genetiki kod oveka otvaraju mogunost upravljanja ivotom na nivou njegovog nastanka, promenom genetike garniture i novom evolucijom ljudske vrste. Genetika kao nauka zapoela je svoju ekspanziju kada je 40-ih godina dokazano da je dezoksiribonukeinska kiselina (DNK) genetiki materijal koji slui kao prenosilac genetikih informacija, ime su otvoreni putevi razvoja molekularne biologije a posebno molekularne genetike. Poseban razvoj biotehnologije postignut je uvoenjem novih postupaka za manipulisanje genetikim materijalom, odnosno razvojem genetikog inenjerstva. Otkrivene i usavravane su tehnike koje obuhvataju rekombinantnu DNK, transfer gena, manipulacije i transformacije embriona, stvaranje novih sorti biljaka i novih rasa ivotinja itd. Biotehnologija je razvijana u laboratorijama, gde su nastajali proizvodi koji su primenu mogli da nau u medicini, poljoprivredi i proizvodnji hrane, to je navelo da se industrija i njeni istraivaki razvojni centri kasnije ukljue u finansiranje i realizaciju projekata i da se rezultati istraivanja sa nivoa laboratorije prevedu na industrijski nivo. Iz navedenog, usledile su i neminovne promene patentnog sistema ime je uvedena mogunost za patentnu zatitu biotehnolokih pronalazaka i uvoenje sistema sortne zatite za nove biljne sorte. Komercijalizacijom biotehnolokih rezultata nastali su do sada proizvodi koji su nali uspenu primenu u: farmaciji (proizvodnja antibiotika, vakcina, monoklonskih antitela, regulacionih proteina)
PATENTIRANJEbIOTEhNOLOKIhPRONALAZAKA
117
agrikulturi biljaka (dobijanje novih sorti, ukljuujui i transgene biljke, uz poboljanje odraenih karakteristika biljaka) agrikulturi ivotinja (ishrana ivotinja, prevencija i leenje bolesti, stimulisanje rasta, genetiko poboljavanje ivotinjskih rasa, dobijanje transgenih ivotinja) hrani (dobijanje proizvoda uz primenu izmenjenih mikroorganizama ili novim tehnologijama sirevi, mleni napici, alkoholna pia, aminokiseline, enzimi, proteini; dobijanje hrane bez primene pesticida i vetakih ubriva) energetskim sirovinama (konverzija biomase, dobijanje nafte, benzina) korienju mikroorganizama u rudarstvu dobijanju razliitih hemikalija razliitih namena ouvanju ivotne sredine (korienje mikroorganizama za uklanjanje nafte iz vodotokova, prerada drugih toksinih materija) elektronici (biosenzori, bioipovi). Kubanska biotehnologija Ugovor izmeu Smith Kline Beecham i kubanskog Finlay Isntituta dao je anglo-amerikoj farmaceutskoj grupaciji svetska prava prodaje patentirane vakcine za meningitis B razvijen u Institutu Finaly. Veruje se da je ta vakcina jedina delotvorna protiv meningitisa B, bolesti koja se iri uglavnom meu decom i ima stopu smrtnosti do 19%. Iako je ova bolest sada praktino iskorenjena na Kubi, ona jo uvek preti populaciji u velikim delovima sveta. Nakon epidemije meningitisa tokom 80-tih godina, vakcina je izvoena u Argentinu, Brazil i Kolumbiju, gde se pokazala pouzdanom i delotvornom u spreavanju izbijanja novih epidemija meningitisa. Prodaja vakcine pomogla je Kubi da otplati svoje dugove tim zemljama. Ova vakcina samo je jedno od mnogih postignua kubanske malo poznate ali veoma napredne biotehnoloke industrije. Danas je Kuba vodei izvoznik biotehnolokih proizvoda sa godinjom prodajom od ak 290 miliona dolara. Kuba ima meunarodne patente na 66 farmaceutskih preparata proizvedenih u Institutu za genetiki inenjering i biotehnologiju, Institutu za molekularnu imologiju, u Nacionalnom biomedicinskom institutu i Institutu Finlay.
118
PATENT
Kubanski naunici razvijaju i druge proizvode za borbu protiv raka, kolere, tifoidne groznice, denga groznice bakterije pneumokokus i SIDS. Biotehnoloka istraivanja proirena su na oblasti poljoprivrede i industrije, na vakcinu za zatitu stoke od krpelja, useve koji su genetikim inenjerstvom stekli otpornost na tetoine i industrijske enzime za smanjenje potronje energije. Uspeh biotehnoloke industrije na Kubi je najveim delom ishod znaajnog vladinog ulaganja u biotehnoloke ustanove, istraivanja i obrazovanje. Kuba ima 1,8 naunika i inenjera na 1.000 stanovnika, to je visoka srazmera ak i kad se uporedi sa industrijalizovanim zemljama, i 222 istraivaka sredita sa ukupno 34.000 zaposlenih. Transgene biljke Razvoj molekularne biologije i biotehnologije biljaka omoguio je ugraivanje gena poreklom iz bilo kog organizma, ili sintetikog gena, u genom biljke uz dobijanje biljaka sa izmenjenim svojstvima. Biotehnoloki eksperimenti prve generacije (u periodu od 1984. do 1993. godine) bili su ogranieni na transfer pojedinanog strukturnog gena u biljku radi promene odreenog svojstva: rezistentnost na viruse, bakterije, insekte ili druge tetoine, hebricide, ime su ostvareni vei prinosi i povean sadraj hranljivih materija u proizvodima. Eksperimenti druge generacije sloeniji su i ukljuuju upotrebu regulatornih transgena koji mogu aktivirati kompletan biosintetski put ili modifikovati razvie odreenog tipa elija ili itavog biljnog organa. Transgene biljke postale su isplativ sistem sa proizvodnju biomolekula, pa je u tom smislu uveden pojam biljka kao bioreaktor za proizvodnju farmaceutskih proizvoda: citokina, hormona, monoklonskih antitela, enzima, vakcina. Genetikim promenama dobijene su i transgene ivotinje, a kao najsloenija i najkontraverznija oblast je ksenografte, gde se razvijaju ivotinjske rase koje mogu da daju organe za transplataciju ljudima. Najpoznatije prve sorte transgenih biljaka potiu iz 1996. godine i to su: transgeni kukuruz, pamuk i krompir u koje je ugraen Bt-gen iz Bacillus thuringiensis odgovoran za sintezu Bt-toksina efikasnog protiv tetnih insekata, zatim transgena soja, kukuruz i uljana repica otporni prema raznim herbicidima, kao i FlavrSavr paradajz sa odloenim sazrevanjem.
PATENTIRANJEbIOTEhNOLOKIhPRONALAZAKA
119
Za razvoj biotehnolokih metoda238 zasluna su i velika ulaganja u istraivanja transgenih biljaka od strane drava i multinacionalnih komanija.239 Transgene biljke su se za kratko vreme proirile u komercijalnoj proizvodnji, najvie u SAD (oko 60% od ukupne svetske povrine pod transgenim biljkama), Argentini (20%), Kanadi, Brazilu, Kini itd. Znaaj specifinosti razvoja biotehnologije zahtevao je ureenje zatite intelektualne svojine. Iako pronalasci iz oblasti ive materije nisu iskljuivo bili iskljueni iz patentabilnosti, oni se nisu smatrali patentabilnim, bilo zato to nisu bili tehniki (kako se smatralo u Evropi) ili zato to su bili proizvodi prirode (tumaenje u SAD). Kako se pod pronalaskom, kao i danas, podrazumevalo novo tehniko reenje odreenog problema koje ima inventivni nivo i koje je primenljivo i dovoljno otkriveno javnosti u pismenoj formi da bi ga prosean strunjak iz te oblasti mogao reprodukovati, tako su pronalasci koji su se zasnivali na upotrebi mikroorganizama ili biolokog materijala teko mogli da ispune takve zahteve. Meutim, u narednim godinama, nove tehnologije sve ee su koristile izmenjene mikroorganizme, pa je problem dovoljnog otkrivanja mikroorganizama u svrhe patentibilnosti razreen uvoenjem sistema depozita uzoraka u ustanovama prema Budimpetanskom sporazumu. Zakonodavstvo SAD, za razliku od evropskog, ne pravi bitnu razliku izmeu tradicionalnih biljnih sorti i proizvoda od tradicionalnih biljaka s jedne, i transgenih sorti biljaka i proizvoda od njih s druge strane. Jedno od najvanijih pitanja iz oblasti zakonske regulative transgenih biljaka odnosi se na obeleavanje. Suprotno od prava SAD koje ne obavezuje na obeleavanje
238 Metode savremene biotehnologije jesu in vitro tehnike nukleinskih kiselina, ukljuujui i rekombinantnu dezoksiribonukleinsku kiselinu (DNK) i direktno unoenje nukleinskih kiselina u elije ili organele i fuzija elija iznad taksonomskog nivoa familije, koje prevazilaze prirodne reproduktivne ili rekombinacione barijere i nisu tehnike koje se koriste u savremenom oplemenjivanju i selekciji (klasine metode). 239 Amerem (Amersham) je klasian primer novog sveta biolokih istraivanja. Poetni elementi kompanije poticali su iz Severne Evrope, Britanije, vedske, Norveke i SAD, ali on je apsorbovao saveze sa komplementarnim organizacijama irom sveta ukljuujui i Japan. Amerem je 2003. godine zapoljavao 9.500 ljudi, od kojih su 5.000 sa fakultetskom diplomom, a 1.400 njih su doktori nauka. Svaka od sastavnih delova Amerema bile su vane kompanije u svom polju sa izuzetnom prolou koje su se ujedinile sa ciljem da zauzmu vodee mesto u molekularnoj medicini koja pomae da se doe do proizvoda za dijagnostiku i testiranje i do terapija zasnovanih na genima koji se prave prema pojedinanom genetskom profilu svakog pacijenta. (Olins, V.: O brendu)
120
PATENT
transgenih proizvoda, pravo EU Direktivom 2001/18/EC nalae obeleavanje ovih proizvoda u svim fazama proizvodnje i stavljanja u promet. Genetiki modifikovanim organizmom240, prema naem pravu, koje je po ovom pitanju potpuno usaglaeno sa pravnom regulativom EU, ne smatra se poljoprivredni proizvod biljnog porekla koji koliinski sadri do 0,9% primesa genetiki modifikovanog organizma i primesa poreklom od genetiki modifikovanog organizma, dok se semenski i reproduktivni materijal ne smatraju genetiki modifikovanim organizmima ukoliko koliinski sadre do 0,1% primesa genetiki modifikovanog organizma i primesa poreklom od genetiki modifikovanog organizma. Kao prednosti transgenih biljaka nad tradicionalnim biljnim sortama najee se navode: vei prinosi, otpornost na tetoine, tolerancija prema adverznim uslovima spoljne sredine, nesmanjeni kvalitet. Kao opasnosti po oveka, istiu se: alergentnost, toksinost, opasnost da transgenska biljka postane opasan korov u poljoprivredi i/ili da se proiri u prirodnom habitatu, opasnost da transgenska biljka prenese preinaene gene na divlje srodnike koji bi mogli postati opasni korovi, opasnost od prelaska marker gena za otpornost na antibiotike iz transgene biljke u druge mikroorganizme to bi dovelo do nastanka supermikroorganizama otpornih na antibiotike koriene u humanoj ili veterinarskoj medicini. Trgovina biotehnolokog materijala Trgovina reprodukcionim materijalom stvorila je potrebu regulisanja odgovarajueg vida zatite intelektualne svojine na poseban nain, to je rairilo saradnju Svetske organizacije za intelektualnu svojinu i Svetske trgovinske organizacije. Usvajanjem Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine, donesena je veoma vana odredba koja se odnosi na patentabilnost koja navodi da e se patenti dodeljivati za pronalaske, bilo proizvode bilo postupke, u svim oblastima tehnologije, ukoliko su novi, ukljuujui i inventivan nivo, i pogodni su za industrijsku primenu. Patenti e se koristiti i patentna prava uvaavati bez diskriminacije u odnosu na mesto pronalaska, oblast tehnologije i to da li je proizvod uvezen ili lokalno proizveden. Trgovina materijalom nastalim procesima biotehnologije mora
240 Genetiki modifikovani organizmi nastaju saznanjem da su osnovni principi i mehanizmi naslea, struktura, replikacija, translacija i transkripcija DNK, sinteza i funkcija proteina, ivih bia na Zemlji istovetni.
PATENTIRANJEbIOTEhNOLOKIhPRONALAZAKA
121
biti regulisana Ugovorima za pristup genetikim resursima i podeli dobiti u kojima varijable vane za kategorizaciju odredaba o intelektualnoj svojini mogu da se svrstaju u tri kategorije: 1) materijali (genetiki resursi) treba uzeti u obzir vrstu genetikog materijala, zbog razlike ugovora za transfer ivotinjskih genetikih resursa za hranu ili poljoprivredu, gde se tajne zanata moda ire koriste nego i transfer mikroorganizama, koje je prema vaeim meunarodnim standardima mogue patentirati 2) uesnici tj. tipovi nosilaca udela 3) primene tj. tipovi prenosa i korienja. Tipove genetskog materijala koji se prenose mogue je razlikovati po veem broju kriterijuma: 1) Stepen poboljanja i inovacija koje je uneo ovek, gde je sa gledita intelektualne svojine najznaajnija dinstinkcija izmeu materijala koji je poboljan ljudskom inovacijom i kod koga to nije sluaj. Inovacija koju je uneo ovek moe biti formalna i neformalna, kako je definisano u FAO Kodeksu ponaanja za biotehnologiju (International Code of Conduct on Plant Biotechnology). 2) Taksonomsko poreklo, gde zajednike specifinosti genetikog materijala biljnog, ivotinjskog, mikrobijalnog ili drugog porekla moe uticati na odredbe ugovora o pristupu i podeli dobiti. 3) Uslovi pribavljanja znaajni su za pravni status prenetih genetikih resursa na nivou meunarodnog sporazuma i tradicionalnih znanja povezanih sa tim resursom, u zavisnosti od toga da li je pristup ostvaren ex situ ili in situ. 4) Pravni status genetikih resursa u meunarodnom sporazumu najvaniji je u odnosu na odredbe ugovora o intelektualnoj svojini o pristupu i podeli dobiti.241
241 Za opirnije videti sledee koriene naslove: Raievi, V., Spasi, S., Glomazi, R.: Patentno pravo i biotehnologija, ili ko e prvi patentirati ljudski ivot?, u publikaciji Pedagoka stvarnost, br. 56, Novi Sad 2010, p.p. 367390; Berenji, J.: Stanje i perspektive transgenih biljaka u Evropi, u zborniku radova konferencije EnE05 ivotna sredina ka Evropi, Beograd 2005; Idris, K.: Intelektualna svojina, mono sredstvo ekonomskog rasta, Beograd 2003, str. 99; i naroito Jovanovi, S.: Zatita intelektualne svojine u oblasti biotehnologije, u publikaciji Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd 2000, p.p. 157172.
122
PATENT
PRImERPATENTNEPRIJAVE
123
124
PATENT
PRImERPATENTNEPRIJAVE
125
126
PATENT
PRImERPATENTNEPRIJAVE
127
128
PATENT
PRImERPATENTNEPRIJAVE
129
130
PATENT
PRImERPRIJAVEZAmALIPATENT
131
132
PATENT
PRImERPRIJAVEZAmALIPATENT
133
134
PATENT
PRImERPRIJAVEZAmALIPATENT
135
deo iii
ig
Zatita igova je pravno priznavanje psiholoke funkcije simbola. Tano je da naim ivotima upravljaju simboli i nije manje tano da voeni njima kupujemo robu. Dastis Feliks Frankfurter242
138
Ig
1. Pojam iga
ig je svaki registrovani znak243 kojim se obeleavaju proizvodi, odnosno robe i usluge u prometu. Koristi se da bi se robe i usluge koje proizvodi i prua jedno fiziko ili pravno lice razlikovale od istih ili slinih roba i usluga bilo kog drugog privrednog subjekta. Namera upotrebe (lat. bona fide u dobroj nameri) znaka u pravnom prometu preduslov je stvaranja prava na ig244. Bez namere ulaenja u terminoloku, etimoloku ili semiotiku raspravu o znaenju znaka, recimo da je znak (lat. signum) apstraktna oznaka sa odreenim znaenjem, koja stoji kao zamena za konkretnu stvar i koja se logiki moe povezati sa tom stvari. Registrovani znak povlai odreena prava titulara (korisnika) prava na ig, pa tako Zakon o igovima Republike Srbije245 vidi ig kao pravo kojim se titi znak koji u prometu slui za razlikovanje robe, odnosno usluga jednog fizikog ili pravnog lica od iste ili sline robe, odnosno usluga drugog fizikog ili pravnog lica. Pravo na ig u subjektivnom smislu znailo bi pravo titulara iga da upotrebljava ig u pravnom prometu. U objektivnom smislu, to je skup pravnih propisa kojima se ureuje sticanje i zatita prava na registrovani znak u prometu roba i usluga. Opisivan kao alat trine komunikacije, korien od proizvoaa da privuku potroae, ig olakava prepoznavanje roba i usluga, te se i u stranoj pravnoj literaturi tumai kao registrovani znak koji individualizuje robe
243 Kao sinonimi rei znak, u literaturi se javljaju oznaka i marka. Smatramo da je znak najadekvatniji termin koji bi trebalo koristiti kada se govori o ovoj grani prava, iz razloga to oznaka moe izazvati zabunu sa oznakama geografskog porekla, dok marka nije pravno prepoznata kategorija. 244 U pravnoj literaturi, sreu se pojmovi pravo na ig, pravo iga, igovno pravo. Sutinskih razlika u znaenju nema. 245 zakon o igovima Republike Srbije (Slubeni glasnik RS br. 104/2009) je lex specialis u odnosu na Zakon o optem upravnom postupku (Slubeni list SRJ br.33/97 i 31/2001 i Slubeni glasnik RS br.30/2010 Zakon o izmenama Zakona o optem upravnom postupku) zbog toga to je priznanje iga upravni postupak koji se vodi pred Zavodom za intelektualnu svojinu, te se na sva pitanja koja se tiu postupka za priznanje iga, a koja nisu regulisana Zakonom o igovima, primenjuju odredbe Zakona o optem upravnom postupku.
ISTORIJSKIOSVRT
139
i/ili usluge jednog privrednog lica i distincira ih od konkurentskih proizvoda. To su ujedno i dve osnovne uloge iga: da jedinstveno (ekskluzivno) obelei jedan proizvod i da ga uini razliitim od svih ostalih. Primeri (konkurentskih) igova: Coca-Cola i Pepsi-Cola; Ford i Peugeot; Nike i Adidas; Easy Jet i Rayan Air; Apple i IBM; Versace i Louis Vuitton; Yahoo i Google. Iako su igovi deo intelektualne svojine, autoru iga uobiajeno se uskrauje neformalna titula pronalazaa ili intelektualnog stvaraoca.246 Sve to vai za robe, vai mutatis mutandis i za usluge.
2. istorijski osvrt
Poeci obeleavanja roba znakovima razlikovanja vezuju se za antiko doba i keramike predmete koji su nosili oznake autora, najee u obliku njihovog imena. Prve obeleene umetnike radove/predmete pratila su i prva podraavanja. Rimsko pravo prualo je autorima robnih znakova zatitu linopravne prirode. Lex Cornellia de fabris predviao je krivinopravnu zatitu za imena linosti, Ius civile tunu actio iniuriarum u sluaju nedozvoljene upotrebe tueg imena, a tubu actio doli u sluaju da iz takvog ponaanja nastane imovinska teta. Razvoj trgovine pojaao je potrebu za regulisanjem prava na upotrebu znakova za obeleavanje robe. To pravo proizvoai i trgovci dobijali su od vladara u obliku privilegija povlastica. S poetka novog veka statuti cehovskih (esnafskih) udruenja proizvoaa sadrali su odredbe o pravu proizvoaa da proizvode obeleava znakom. tavie, upotreba je bila obavezna, pa su pored cehovskog znaka (pretea kolektivnog iga) trgovci koristili i sopstvene znakove (trgovake igove) kako bi uinili proizvode pogodnim za lako razlikovanje. Francuska buroaska revolucija prethodila je prvim zakonima (lex specialis) koji su regulisali pravnu zatitu robnih igova. Bili su to Zakon o manufakturama, fabrikama i radionicama iz 1803. godine, koji je predviao
246 Pravna literatura podeljena je po pitanju da li je ig rezultat intelektualnog stvaralatva. Dok jedni smatraju da kod izbora znaka dolazi do izraaja matovitost i kreativnost, i u tom smislu znak jeste rezultat stvaralatva njegovog autora (Besarovi, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2005, str. 144), dotle drugi tvrde da se igom ne titi intelektualno stvaralatvo jer za znak nije bitno da li je tvorevina ili ne, ve je vana njegova funkcija oznaavanja (Markovi, S.: Pravo intelektualne svojine, Istono Sarajevo 2007, str. 139).
140
Ig
zatitu za prijavljene znakove i sankcije za imitaciju tuih, i Zakon o pravnoj zatiti fabrikih i trgovakih igova iz 1857, prvi akt koji je za osnovni predmet imao pravnu zatitu igova.247 I pored prednjaenja u industrijskom razvitku, Engleska svoj prvi Zakon o igu dobija tek 1875. godine, iz razloga to se pravo na iskljuivu upotrebu robnih znakova branilo postojeim principima common low, preciznije govorei tubom pod nazivom passing off, za iji uspeh je tuilac morao da dokae potojanje kvalifikovane upotrebe: da je ig poznat kao znak za obeleavanje njegove robe i da postoji neovlaeno podraavanje od strane konkurencije.248 Slika i prilika Srbije u drugoj polovini 19. veka kao industrijski nerazvijene zemlje, koja je svoju ekonomiju zasnivala na trgovini, rezultirala je 1884. godine usvajanjem Zakona o fabrikim i trgovakim igovima Kraljevine Srbije, prvog domaeg propisa iz oblasti intelektualne svojine. Zakon se oslanjao na francusku pravnu kolu i preuzeo odredbe Pariske Konvencije o zatiti prava industrijske svojine. Vaio je do 1961. godine i stupanja na snagu Zakona o robnim i uslunim igovima FNRJ, koga je kasnije zamenio Zakon o zatiti pronalazaka, tehnikih unapreenja i znakova razlikovanja SFRJ iz 1981. godine.
ZNAKOVIKOJImOgUbITIIg
141
nain odvajaju robe ili usluge jednog lica od roba ili usluga drugog uesnika u privrednom prometu na odreenoj teritoriji. Domaa praksa razlikuje znakove po spoljanjem izgledu (formi) i svrstava ih u pet kategorija: verbalni (govorni), grafiki, trodimenzionalni, muziki i sloeni.
Pojedini autori upotrebu stranih rei potpuno opravdano vide kao posledicu sve razvijenije meunarodne trgovine i kulturoloko-komunikacione povezanosti izmeu zemalja.251 ig automatski titi sve transkripcije252 i prevode registrovane rei na bilo koji jezik. ig house uivae zatitu i kao kua i obrnuto; SONY je zatien i kao . Ova kategorija igova obuhvata i slogane. Slogan je kratka, jezgrovita misao, po pravilu lauditivnog karaktera, kojom se izraava jedna celovita
249 Akronim je skraenica. Npr. JAT (Jugoslovenski aero-transport), WTO (World Trade Organization). 250 Mari, V.: Forma iga, Beograd 2003, str. 17. 251 Besarovi, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2005, str. 144. 252 Transkripcija (lat. transcriptio) je prepisivanje koje tei vernom reprodukovanju izvornog teksta, pri emu se menja jeziki medijum, odnosno pismo, i vodi se rauna o izgovoru. Ukoliko se radi o prostom prenoenju znakova iz jednog konvencionalnog pisma u drugo, kada se slova jednog pisma zamenjuju odgovarajuem ili najpriblinijem slovu drugog pisma, bez obzira na izgovor, onda je re o transliteraciji.
142
Ig
ideja koja nosi odreenu, najee reklamnu poruku. Bie podoban za zatitu igom ukoliko svojim lauditivnim znaenjem posredno ukazuje na odreena svojstva i kvalitet robe, odnosno usluga na koje se odnosi, tj. ima metaforiko znaenje. Primeri: Keep walking!, Odlino je, od Gavrilovia je!, Svi tupe, IMPA otri!, Daje ti krila!, Just do it!, Life tastes good!, Do more, feel better, live longer!, Ue, izae i gotovo!, Svetsko, a nae!, Pekabeta-uvar kunog budeta!, Mislim, nemo se ljuti!.253
253 Kao izvori primera koriena Metodologija postupanja Zavoda za intelektualnu svojinu u postupku za priznanje iga i u postupcima po registrovanim igovima, i Informator o radu Zavoda za intelektualnu svojinu iz 2010. godine. Dostupne na veb stranici: www.zis.gov.rs 254 Prema Popovi, S.: Zatita robnih i uslunih igova u jugoslovenskom pravu sa osvrtom na meunarodno i uporedno pravo i sudsku praksu, Institut za uporedno pravo, Beograd 1969, str. 103.
ZNAKOVIKOJImOgUbITIIg
143
144
Ig
Primeri: Mercedesova zvezda, flaa Coca-Cola, znak Rols Roys-a, udubljenje na onu cipela Kickers, trouglasti oblik okolade Toblerone.
ZNAKOVIKOJImOgUbITIIg
145
industrijske svojine kao ig titi i znak u mirisu257, znak u jednoj boji, hologram.258 Primer: Sjedinjene Amerike Drave su prva drava koja je 1990. godine kao ig priznala mirisni znak: svei cvetni miris koji podsea na Plumeria cvetove za proizvod konac za ivenje i vezenje prediva. Devet godina kasnije, Apelacioni odbor Zavoda za harmonizaciju unutranjeg trita Evropske Unije podrao je priznanje za ig mirisnog znaka: miris svee koene trave, koji se odnosio na odreene teniske loptice.259 U Argentini je u januaru 2009. godine zatien prvi mirisni ig LOreal, za robu pod klasom 3 Nianske klasifikacije.260
3.7. ig i boje
U Srbiji, zakonodavac nije predvideo mogunost zatite igom znaka u jednoj boji. Ovo proizilazi iz zakonske formulacije lana 4, stava 2. Zakona o igovima, u kome se trai da znak bude sainjen od rasporeda boja. Prilikom zatite iga vano je imati na umu da zatita drutvenog interesa uvek prevagne u odnosu nad pojedinanim, pa postoje primeri gde se zatita igom jedne boje ili odreene kombinacije boja mora odbiti zbog potrebe da te boje ili njihova kombinacija ostanu slobodne u prometu.261
257 Razlog to domai zakonodavac nije uvrstio znak u mirisu koji moe biti ig jeste nemogunost da se miris verodostojno opie, odnosno grafiki predstavi (prema Toti, B.: O zatiti znakova razlikovanja u prometu roba i usluga, posebno o igovima. Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, str. 242). Po drugom autoru, prvi razlog je nemogunost da se miris grafiki predstavi, a grafiko obeleavanje (prikazivanje crteom ili pisanim znakovima) zakonski je uslov zatite znaka. Mogu je pokuaj da se miris opie reima, ali bi efekti toga bili arbitrarnost i nedovoljna egzaktnost, to pravni standardi ne dozvoljavaju. Drugi razlog odnosi se na efemernost ovakve forme. Miris brzo izvetri, njegov intenzitet opada vremenom, to za posledicu ima promenjen ukupan utisak o onome to se percipira. (prema Mari, V.: Forma iga, str. 14). 258 Vidi Singapurski ugovor o igovnom pravu na kraju poglavlja. 259 Izvor primera: WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use. 260 WIPO magazine, No. 2, 2010. 261 Razlog ovome trebalo bi traiti u opasnosti da eventualna zatita jedne boje moe dovesti do brzog iscrpljivanja raspoloivih boja, iji je broj ogranien. Dalje, zatita tzv. funkcionalnih boja, kao to je narandasta za zatitna odela, bila bi drutveno neprihvatljiva, jer bi jedan proizvoa mogao stei monopol nad tom bojom i speio sve druge proizvoae zatitnih odela da koriste narandastu boju. O funkcionalnom karakteru jedne boje mora se suditi u kontekstu proizvoda ili usluga za koje je takav znak
146
Ig
Ponekad razlozi pravinosti nalau drugaija reenja, kada je opravdano da jedna boja moe da se zatiti igom. Ovaj izuzetak odobrava se kada jedna boja dostigne takav nivo prepoznatljivosti na odreenom ekonomskom prostoru da potroai poinju da je poistoveuju sa odreenom vrstom proizvoda. Tako se pravni presedan desio i u naoj praksi kada je Zavod priznao ig u jednoj boji. Re je o ljubiastoj boji Milka okolade. ig pripada kompaniji Kraft Foods, vajcarskom proizvoau konditorskih proizvoda, i to samo za okolade.262 Ovo je redak izuzetak od opteg pravila da znak mora biti sainjen od rasporeda boja, i kao takav bi ga trebalo usko tumaiti, u smislu opteg pravnog principa da se izuzeci moraju usko tumaiti.263
prijavljen i od presudnog je znaaja za donoenje pravilne odluke o distinktivnosti znaka sainjenog iz boja, jer ono to je funkcionalna boja u jednom sluaju, u nekom drugom to ne mora da bude. Boja odreenog proizvoda predstavlja i rezultat proizvodnog procesa pa kao takva ne moe biti zatiena. Proizvoa piva ne bi mogao igom da zatiti zlatnoutu boju tog napitka, jer bi u tom sluaju svi proizvoai morali da promene neto u tehnologiji proizvodnje kako njihova piva ne bi imala spomenutu boju. (navedeno prema Damnjanovi, K., Mari, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2009, str. 252; Mari, V.: Forma iga, Beograd 2003, str. 83) 262 Meunarodni ig broj IR644464 sa pravom prvenstva od 29. maja 1995. godine. Evo kako je strunjak ispitiva Zavoda to objasnio: Po miljenju Zavoda spomenuto preduzee postupilo je mudro kada je na trite plasiralo okoladne proizvode u ljubiastim pakovanjima. Ovo je bio potpuno originalni potez u kontekstu navedenih prehrambenih proizvoda i ni u jednoj varijanti ne moe da se tretira kao funkcionalna boja, jer ne postoji nijedan prehrambeni proizvod ija je boja ljubiasta. U vreme kada je Milka plasirana, na tritu konditorskih proizvoda gotovo da nije bilo proizvoda zapakovanih u ljubiastu ambalau, to je kompaniji Kraft Foods omoguilo da se umnogome razlikuje od konkurencije. Jednom osvojeno trite vie nije moglo da uzdrma monopol nad ljubiastom bojom, koja je zahvaljujui uspenom marketingu i kvalitetu proizvoda Milka, vrlo brzo prerasla u dekorativnu funkciju i postala simbol okoladnih proizvoda u itavom svetu. vajcarski proizvoa zatraio je zatitu za veoma uzak krug proizvoda sa namerom da se ljubiasta boja zdrui sa tano odreenim proizvodom. 263 Iz Rimskog prava: Exeptionis sunt strictissimae interpretationis.
VRSTEIgA
147
4. vrste iga
Zakon o igovima u lanu 2. raspoznaje tri osnovne vrste iga: individualni, kolektivni i ig garancije (ili sertifikacioni).
4.1. Individualni ig
Individualni ig e pravno zatien znak koi u prometu koristi nosilac, odnosno vlasnik iga. Ukoliko drugaije nije napomenuto, kada se pria o igu obino se misli na individualni ig. Nosilac individualnog iga e fiziko ili pravno lice, na ie ime e ig registrovan u Zavodu za intelektualnu svoinu Republike Srbije.
4.2. Kolektivni ig
Po Zakonu o igovima, kolektivni ig znak je pravnog lica koje predstavlja odreeni oblik udruivanja proizvoaa ili davalaca usluga, koji imaju pravo da koriste subjekti lanovi tog udruenja. To praktino znai da je razlog za ustanovljenje kolektivnog iga povezanost pravnih lica (udruenja, kooperative). Nosilac kolektivnog iga je jedno odreeno pravno lice, ali njegova specifinost lei u nainu korienja: pored nosioca, mogu da ga koriste sva pravna lica sa kojima je titular prava na kolektivni ig na neki nain povezan (statusno, organizaciono) i to pod uslovima iz obaveznog akta o kolektivnom igu. Pravni subjekat, koji koristi kolektivni ig, moe obeleavati svoje druge proizvode posebnim (svojim) igom. Primer: Turkish Airlines kao lan Star Alliance Group koristi i svoj i ig grupe
148
Ig
4.3. ig garancije
ig garancije znak je koji koristi vie privrednih drutava pod nadzorom nosioca iga, a koji slui kao garancija kvaliteta, geografskog porekla, naina proizvodnje ili drugih zajednikih obeleja robe ili usluga tih privrednih drutava (zakonska definicija). Ovaj ig mogu koristiti svi privredni subjekti, bez obzira na to da li ine odnosni oblik udruivanja, iji proizvodi imaju zajednike karakteristike propisane optim aktom o igu garancije, odnosno iji proizvodi ispunjavaju standarde propisane od strane vlasnika sertifikacionog iga264. Vano je zapamtiti da je neophodan preduslov za ig garancije da se podnosilac prijave smatra kompetentnim da overi proizvod na koji se ig odnosi. Primer: ISO 9000265 Primer: Woolmark
VRSTEIgA
149
Robni ig je znak koji se koristi u prometu za razlikovanje roba. Robni ig stavlja se na robu (telo stvari) ili njeno pakovanje (ambalau) pa je vezan za telesne stvari.266 Usluni ig je znak koji se koristi u prometu za razlikovanje usluga.267 Po lanu 6 sexies Pariske konvencije o zatiti industrijske svojine u zemlje Unije tite uslune igove ak i bez registrovanja. Uslunim igom moe se zatititi i, na primer, naziv turistike manifestacije. Nacionalni ig je znak za koga je odobrena zatita na teritoriji organa koji je odobrio zatitu, dok je nadnacionalni ig registrovan i zatien na teritoriji vie drava. Deskriptivnim ili opisnim igom oznaava se neko svojstvo robe. Nominativni ig sadri ime nekog lica ili naziv imanja. Imena koja se izgovaraju na isti nain, ali se drugaije piu, nazivaju se omonimi i mogu izazivati zabunu. Korisno je odmah istai da znak koji sadri lik ili lino ime lica se moe zatiti samo po pristanku tog lica. Isto tako, znak koji sadri lik ili lino ime umrlog lica moe postati ig ako pristanak daju roditelji, suprunik ili deca umrlog. Znak koji sadri lik ili lino ime istorijske ili druge umrle znamenite linosti moe se zatiti igom uz dozvolu nadlenog organa i pristanak suprunika i srodnika do treeg stepena srodstva. Notorni ig je znak koji je poznat bitnom delu relevantne javnosti, u smislu da ga taj krug ljudi povezuje sa odreenim robama i uslugama. Vano je znati da se relevantnim delom javnosti smatraju stvarni i potencijalni korisnici robe, odnosno usluga, koje se obeleavaju tim znakom, kao i lica ukljuena u distributerske tokove te robe, odnosno usluga. uveni ili renomirani ig je znak koji je optepoznat. Ne postoji opteprihvaena definicija uvenog iga. Praksa u jednom delu uporednog prava smatra da znak postaje uven ako preko 70% stanovnitva jedne zemlje zna da se njime obeleava odreeni proizvod. Ostali kriterijumi za procenu
266 U anglosaksonskoj pravnoj literaturi pojam trademark stoji generalno za ig, ali i za robni ig. ine ga trade mark (robni ig) i service mark (usluni ig). Zbog ovakve terminoloke konstrukcije termin trademark odnosi se i na robni i na usluni ig, a ono to vai za robni, mutatis mutandis, vai i za usluni ig. 267 Usluge su neopipljiva stvar (engl. intangible). Usluni ig se tako ne lepi na uslugu, ve ukazuje na to da odreene vrste usluga prua odreeno lice na odreeni nain. Npr. Holiday In prua odreenu grupu hotelskih usluga odreenog kvaliteta; Kontiki prua odreenu grupu turistikih usluga odreenog kvaliteta. Usluni ig saoptava se prilikom vrenja usluga, stavlja na predmete kojima se vre usluge ili na reklamni materijal.
150
Ig
uvenosti iga mogu biti: jedinstvenost na tritu, izvestan stepen originalnosti, cenjenost od strane potroaa, duina, obim i geografsko podruje upotrebe znaka, duina, obim i geografsko podruje registracije znaka, tradicija i vrednost koja se vezuje za znak, visina reputacije priznata od strane nadlenih vlasti itd.268 Primer: NIKE SWOOSH
Rezervni ig je znak ija se upotreba tek planira u bliskoj budunosti. Ovo je situacija kada u trenutku podnoenja prijave za registraciju iga podnosilac jo uvek ne proizvodi naznaenu robu ili ne prua naznaenu uslugu. Domaa praksa poznaje rezervni ig zbog toga to Zavod ne proverava da li podnosilac prijave za registraciju iga u momentu podnoenja prijave zaista i poseduje proizvod na koji se predmetni znak odnosi. Zakonodavac nije predvideo da Zavod po slubenoj dunosti proverava da li podnosilac prijave u trenutku podnoenja prijave za priznanje iga ve proizvodi robu ili prua uslugu na koje se prijavljeni znak odnosi, pa samim time Zavod to ni ne radi u praksi. Eventualna provera ovoga zahtevala bi angaovanost velikog broja ljudi, umnoila trokove, produila vremensko trajanje postupaka pred Zavodom itd. S obzirom na to da regulativa trita ne vidi ovo kao problem ili propust, o ovome se i ne raspravlja u praksi ili literaturi. Defanzivni ili barani ig je znak koji se registruje bez namere da se koristi, ve samo u cilju spreavanja drugih lica da isti znak prijave za obeleavanje svojih proizvoda. Ovaj ig, koji se jo naziva i mrtvim, posledica je sistema registracije, koji ne trai prethodnu upotrebu znaka. Nae vaee zakonodavstvo predvia obavezu korienja iga, kao i mogunost gubitka prava na ig ukoliko se isti ne koristi neprekidno due od 5 godina.269
268 O uvenim igovima videti vie kod Bokovi, M.: Teorija uvenih igova, u publikaciji Intelektualna svojina Plan za uspeh, Beograd 2005, str. 6585. 269 Rokovi neupotrebe iga, zbog ega nastaje gubitak prava na ig, u inostranim zakonodavstvima se kreu od jedne do najvie pet godina.
ULOgEIgA
151
5. uloge iga
Praksa potvruje da ig ima etiri osnovne uloge ili svrhe u pravnom prometu: 1) Identifikaciona svrha: ig oznaava poreklo proizvoda i ukazuje na proizvoaa robe ili na lice koje prua uslugu; ova uloga predstavlja smisao postojanja iga i jedina je koja je zatiena zakonom.270 2) Svrha razlikovanja: igom obeleeni proizvodi razlikuju se od neobeleenih ili drugim igom obeleenih proizvoda.271 3) Reklamna svrha: ig je mono marketinko sredstvo jer ga potroai vezuju kako za odreenu vrstu i kvalitet proizvoda, tako i za odreenog proizvoaa; prepoznatljiv ig alje poruku potroau da proizvod na koji se odnosi moe ispuniti njegove preferencije (potrebe, vrednosti, interese); ova uloga, takoe i izuzetno, trpi direktnu pravnu zatitu kada su u pitanju uveni igovi. 4) Garantna svrha: ig je garancija konstantnosti u kvalitetu, poreklu, sastavu, nainu proizvodnje i ostalim karakteristikama robe ili usluge na koje se ig odnosi. Olakavanje potroau da donese odluku o izboru proizvoda na tritu i pruanje podsticaja preduzeu da ulae u razvoj i isporuku robe ili usluga sa kvalitetom kakav potroai ele su dve osnovne makroekonomske funkcije iga. Uloge iga predstavljaju neke od razloga pro zatite znaka. Primer: Vlasnitvo nad igom moe biti odluujui inilac kod donoenja odluka o spajanju preduzea ili njihovoj kupovini. Na primer, indijski proizvoa aja, Tata Tea, nedavno je kupio firmu Tetley Ltd. iz Velike Britanije, uz izjavu da je jedan od osnovnih razloga za tu kupovinu bilo dobijanje svetski poznate marke, kao i mree za globalnu distribuciju. Kupovina firme Tetley omoguila je da Tata Tea proiri poslovanje i dobije globalno prepoznatiljivi ig za prodaju svojih proizvoda u itavom svetu.272
270 ig Longines je najstariji ivi ig, koji ima zavidnih 120 godina postojanja. 271 U periodu od nastanka Zavoda za intelektualnu svojinu 1920. do 2010. godine u Srbiji registrovano je oko 61.500 igova, to je ubedljivo najvie od svih grana industrijske svojine. 272 Izvor: Idris, K.: Intelektualna svojina, mono sredstvo ekonomskog rasta, Beograd 2003, str. 36.
152
Ig
7. ig i simboli:
Gotovo svakodnevno nailazimo na simbole poput , i SM, pre svega na polju stranih i meunarodnih igova, prisutnih i kod nas. Ovi simboli nemaju pravni znaaj i njihova upotreba nije obavezna. Njihova uloga je infromativna i preventivna. Simbol obino se koristi za jo uvek neregistrovani robni ig. To je ujedno i neformalno obavetenje da postoji javni zahtev da se znak koga prati ovaj simbol zatiti kao ig (robni). Simbol SM znai neregistrovani usluni ig. I u ovom sluaju, simbol je neformalno obavetenje da postoji javni zahtev da se znak koga prati ovaj simbol zatiti kao ig
, i sm
273 Primera radi, vrednost iga kompanije Vol Dizni, koji ini 54% vrednosti kompanije, iznosio je u 2001. godini 33 milijarde $. Vie o vrednostima igova poznatih kompanija vidi na: www.interbrand.com. 274 Raievi, V., Spasi, S., Glomazi, R.: Diverzitet (ne)igova, u publikaciji Pedagoka stvarnost, br. 78/2010, Novi Sad 2010, str. 550568.
IgIOSTALIZNAcIObELEAVANJA
153
(usluni). Simbol (izgovara se krug r) je upozorenje javnosti da je ig registrovan i da je njegova upotreba pravno regulisana. Ovaj simbol sme pratiti jedino registrovane igove. Upotreba uz neregistrovan ig delo je prevare.
154
Ig
namirnicama za prehrambene proizvode namenjene prometu. Takav proizvod i posle tehnoloke obrade uva korisne materije. Ova oznaka kvaliteta dodeljuje se na godinu dana, uz mogunost produenja, nakon prelazne ocene komisije sastavljene od strunjaka iz oblasti medicine, biologije, mikrobiologije, hemije, tehnologije, i sl., a predmet analize su izgled, ukus, boja, energetska i bioloka vrednost, zdravstvena ispravnost, sanitarno-higijenski uslovi u proizvodnim pogonima i dizajn amablae.
IgIOSTALIZNAcIObELEAVANJA
155
Pariska konvencija predvia da firma (poslovno ime ili ime ako je u pitanju fiziko lice koje obavlja neku delatnost) uiva jau pravnu zatitu u odnosu na ig bez obzira na to da li je registrovana ili ne.276
8.5. ig i brend
ig je daleko vie pitanje ekonomskog pozicioniranja i profitiranja, nego pravne bezbednosti, zato to je prepoznatljiv ig pola brenda. Prepoznatljiv ig doprinosi stvaranju brenda, ali meu njima postoje velike razlike. Iako smo lieni jedne usaglaene definicije brenda, on bi se mogao shvatiti kao odreeni vrednosni sistem koji potroa roba ili korisnik usluga nosi prema odreenom proizvoau i njegovim proizvodima. Brend se esto u literaturi i svakodnevnom govoru poistoveuje sa imidom jednog privrednog subjekta u oima javnosti.
276 lan 8. Pariske konvencije o zatiti industrijske svojine. 277 lan 5. Zakona o igovima Republike Srbije.
156
Ig
Primer brendova: Vogue, Starbacks, Juventus, Hennessy Cognac, Polo, Levis. Brend je u savremenom globalistikom svetu postao opte prisutan drutveni i kulturni fenomen sa neverovatnom snagom i moi. Stvoren je od strane ljudi koji su se bavili marketingom u velikim kompanijama kako bi prodali proizvode. Danas je pomerio svoje granice od svog trgovakog porekla i proirio se na sport, modu, putovanja, umetnost, region, naciju. Njihova sutina ogleda se u izgradnji i ouvanju poverenja i ispunjavanju obeanja. Veliki brendovi veoma su fleksibilni. Na to nam ukazuje mogunost nekog brenda da se potpuno odvoji od proizvoda/usluga sa kojima je prvobitno bio asociran, kada dolazi do proirivanja brenda.278
IgIOSTALIZNAcIObELEAVANJA
157
sporovima izmeu titulara imena domena i titulara prava na ig, a meunarodno pravo jo uvek traga za pravinim a priori stavom prema pravima industrijske svojine na internetu. Primer: Francuska sudska praksa prua nam odline primere takvih sporova. U sporu Alice, preduzee Alice, osnovano 1934. godine, koje se bavi marketingom, zatitilo je 1975. ig Alice u Francuskoj u kategoriji usluga marketinke agencije. Drugo preduzee sa istim trgovakim imenom osnovano je kao akcionarsko drutvo 1996. i bavi se stvaranjem softvera, razvojem, eksploatacijom i odravanjem informatikog, elektronskog i elektromehanikog materijala. Akcionarsko drutvo Alice titular je iga Alice d Isoft, zatienog u kategorjii informatikih proizvoda i usluga. Alice A.D. registrovalo je ime domena alice.fr zbog ega je prvoosnovano preduzee Alice pokrenulo spor sa zahtevom da ime domena bude oduzeto, da trgovako ime bude promenjeno i da se akcionarskom drutvu Alice zabrani da koristi znak Alice u bilo kojoj formi. Prvostepeni sud nadlean za graanske sporove vee vrednosti u Parizu presudio je u korist tuioca zasnivajui odluku na injenici da je preduzee tullac mnogo ranije osnovano. Ova presuda bila je snano kritikovana u francuskoj pravnoj teoriji. Odluka je preinaena u albeni postupak pred Apelacionim sudom u Parizu. Sud je smatrao da korienje imena domena alice.fr od strane akcionarskog drutva Alice ne moe dovesti do rizika od zabune u javnosti uzimajui u obzir razliita polja aktivnosti dvaju preduzea (marketing/kompjuterski programi). Sud je zakljuio da o sporu treba da se odlui primenom pravila Prvi u vremenu, jai u pravu. Presuda je potvrena pred treim veem Prvostepenog nadlenog suda nadlenog za graanske sporove vee vrednosti u Parizu.279
279 Do legitimne konkurencije moe doi i izmeu preduzea aktivnih na geografski razliitim tritima. Spor Payline to dobro odslikava. Francusko preduzee SG2 prualo je usluge bezbednog plaanja na Internetu pod nazivom Payline. SG2 je zatitilo taj znak kao svoj ig u Francuskoj 1996. Naredne godine, znak je zatien i kao komunitarni ig. Nemako preduzee Brokat otvorilo je svoj internet sajt na adresi brokat.de, koji je bio dostupan i iz Francuske. Na sajtu je postojao poddomen brokat.de/payline. Poto je u junu 1997. saznalo da nemako preduzee Brokat nudi istu uslugu na Internetu pod istim nazivom, SG2 je podnelo tubu zbog povrede prava na ig putem reprodukcije protiv preduzea Brokat. Sud je zakljuio da je veb-sajt preduzea Brokat bio dostupan u Francuskoj, te da je stoga teta nastala na francuskoj teritoriji. Sudije su presudile na tetu Brokata, nalaui mu da vie ne koristi ig Payline, naroito ne na internetu. Ovakva presuda naila je na otre kritike. ini se da francuski sud nije razumeo da je i nemako preduzee moglo dobiti presudu u svoju korist pred nemakim
158
Ig
8.7. ig i peat
Zakon o igovima, ve u lanu 3, izriito kae da se igom ne smatraju peat, tambilj i slubeni znak za obeleavanje dragocenih metala (slubeni znak za obeleavanje dragocenih metala naziva se punc). U govoru i literaturi esto pominjani pojmovi vodeni ili suvi ig predstavljaju peat, a ne ig u smislu odredaba igovnog prava.
sudom. To bi dovelo do absurdne situacije, jer nijedno od preduzea ne bi moglo da koristi svoj ig kao ime domena. Zbog ovakve presude pravilo Prvi u vremenu, jai u pravu ironino je nazvano Ko prvi tui, dobija spor. Takoe, utisak je da su francuske sudije zanemarile injenicu da je znak registrovan na imenu domena .de, to jasno ukazuje na nacionalnost preduzea. (presude su dostupne na sajtovima www.juriscom. net i www.legalis.net) Vie o sporovima izmeu iga i internet domena videti kod Popovi, D.: Imena internet domena i pravo intelektualne svojine, Beograd 2005. Takoe, na veb-stranici Registra nacionalnog internet domena Srbije www.rnids.rs 280 Da bi se jedan digitalni podatak zatitio neophodno je da sadri permanentno zapisanu informaciju o autorskim pravima. Umetanje digitalnog iga u podatak, kao to je na primer umetanje informacije o autoru ili vlasniku neke slike menjanjem jednog broja piksela iste, omoguava zatitu i sigurnost iste od zloupotrebe i bespravnog korienja. Dobar vodeni ig mora da ispuni nekoliko prilino suprotnih zahteva kao to su tanost, to se odnosi na nevidljivost promena na originalnom podatku za obinog posmatraa, izdrljivost, u odnosu na neke mehanike ili tehnike zahteve medija na kom se nalazi, i sigurnost, koja garantuje besprekornu zatitu od pokuaja nezakonitog uklanjanja ili unitavanja.
NAELAPRAVANAIg
159
8.9. Vremenski ig
Vremenski ig je zvanino vreme pridrueno elektronskom dokumentu ili grupi elektronskih dokumenata, kojim se potvruje sadraj elektronskog dokumenta u to vreme, odnosno sadraj svakog dokumenta u grupi. Elektronski dokument je skup podataka sastavljen od slova, brojeva, simbola, grafikih, zvunih i video-zapisa sadranih u podnesku, pismenu, reenju, ispravi ili bilo kom drugom aktu koji saine pravna i fizika lica ili organi vlasti radi korienja u pravnom prometu ili u upravnom, sudskom ili drugom postupku pred organima vlasti, ako je elektronski izraen, digitalizovan, poslat, primljen, sauvan ili arhiviran na elektronskom, magnetnom, optikom ili drugom mediju.281 Vremenski ig nije ig u smislu igovnog prava.
9. naela prava na ig
iga: Pravo na ig poiva na nekoliko naela od vanosti za razumevanje 1) Naelo specijalnosti je veza izmeu iga i proizvoda na koji se odnosi: ig ne moe postojati mimo robe ili usluge na koje se odnosi; podnosilac prijave za registraciju iga je u obavezi da u trenutku podnoenja prijave naznai tano na koje konkretno vrste robe i/ili usluge e se registrovani znak odnositi282; isto, dejstvo iga prostire se samo na korienje registrovanog znaka za odreenu klasu proizvoda. Direktna posledica ovog naela jeste da nosilac iga ne moe zabraniti drugom licu da slian ili ak isti znak koristi za obeleavanje
281 Vie o tome vidi u Zakonu o elektronskom dokumentu. 282 Sve robe i usluge podeljene su u klase prema meunarodnoj klasifikaciji roba i usluga radi registrovanja igova (tzv. Nianska klasifikacija), koja sadri 34 klase roba i 11 klasa usluga. U postupku po prijavi za priznanje iga primenjuje se poslednja vaea verzija Nianske klasifikacije roba i usluga (IX izdanje Nianske klasifikacije). Ovim izdanjem Nianske klasifikacije, usluge koje su ranije bile svrstane u klasu 42, podeljene su u nove tri klase i to: 43, 44 i 45. Srbija je usvojila Niansku klasifikaciju Zakonom o potvrivanju nianskog sporazuma o meunarodnoj klasifikaciji roba i usluga radi regsitrovanja igova (Zakon je stupio na snagu 03.04.2010. godine).
160
Ig
robe ili usluge druge vrste. Izuzetak od ovog pravila predstavlja pravna zatita uvenog iga, iji nosilac moe zabraniti drugom licu da isti ili slian znak koristi za obeleavanje roba ili usluga bilo koje vrste. 2) Teritorijalno naelo: Pravo na ig ogranieno je teritorijom zemlje iji je nadleni organ registrovao ig. Nosilac prava na ig sa pravnim dejstvom u Srbiji ne moe se suprostaviti priznanju istog znaka za istu vrstu robe na teritoriji druge drave podnetog od strane drugog lica. Izuzetak od ovog naela ini Madridski aranman o meunarodnom registrovanju igova, po kome pravna lica svake zemlje ugovornice mogu obezbediti zatitu svojih igova u svim ostalim zemljama ugovornicama ovog aranmana via postupak meunarodnog registrovanja iga.283 3) Naelo vremenske neogranienosti: Po Zakonu o igovima, pravo na ig traje 10 godina, od datuma podnoenja prijave, ali moe se neogranieno puta produavati, svaki put na novih deset godina, plaanjem propisane administrativne takse. 4) Naelo uzajamnosti: Strana pravna i fizika lica uivaju ista prava kao i domaa pravna i fizika lica u pogledu zatite znaka igom u Republici Srbiji, ako to proizlazi iz meunarodnih ugovora ili naela uzajamnosti, koje dokazuje lice koje je se na uzajamnost poziva. Uzajamnost bi znaila da su stranom licu u Srbiji priznata ista prava kao dravljaninu Srbije ili pravnom licu iz Srbije u dravi tog stranog lica. Ovo naelo naziva se jo i princip reciprociteta. 5) Naelo proporcionalnosti (poznatosti i obima zatite): to je ig poznatiji, to je vei obim njegove zatite. 6) Naelo sasluanja stranke: jedno od osnovnih naela upravnog postupka, koje kae da se pre donoenja reenja stranci u postupku mora pruiti mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su od znaaja za donoenje reenja. 7) naelo obavezne upotrebe Naelo obavezne upotrebe je naelo od posebnog znaaja. Jednom priznat ig mora se upotrebljavati, i to na takav nain da se moe okarakterisati kao ozbiljno korienje. ta podrazumeva pod ozbiljnim korienjem,
283 lan 1. Madridskog aranmana o meunarodnom registrovanju igova.
NAELAPRAVANAIg
161
zakonodavac nije eksplicitno objasnio, formulacijom da se pod korienjem iga smatra i korienje iga u obliku koji se razlikuje u elementima koji ne menjaju distinktivni karakter znaka, kao i korienje iga na robi ili pakovanju robe namenjenim iskljuivo izvozu.284 S druge strane, zakonodavac ne smatra sledee radnje korienjem iga: reklamiranje zatienog znaka bez mogunosti nabavke robe ili korienja usluga na koje se znak odnosi; zakljuivanje ugovora o prenosu prava, licenci i zalozi; plaanje taksi radi produenja vaenja iga.285 Parametri koje praksa uzima u obzir pri odreivanju stepena ozbiljnosti upotrebe iga tiu se obima i vremenskog perioda korienja iga. Upotreba iga jeste stavljanje zatienog znaka na robu ili njeno pakovanje, nuenje robe, njeno stavljanje u promet ili skladitenje u svrhu stavljanja u promet, kao i obavljanje usluga pod zatienim znakom. Razlozi za neupotrebu iga u neprekidnom periodu od pet godina od dana registrovanja iga ili od dana poslednje upotrebe iga mogu biti opravdani i neopravdani. U istom lanu, zakonodavac je pruio formulaciju opravdanog razloga za nekorienje iga, a to je okolnost koja je nastala nezavisno od volje nosioca prava (via sila) i predstavlja smetnju za korienje iga, kao to su odluka dravnog organa, zabrana uvoza ili druga zabrana koja vai za robe ili usluge na koje se odnosi ig. Promociju znaka praksa tumai kao upotrebu, iz razloga to saznanje o njemu u javnosti preteno dolazi putem kanala medijske promocije, ak i ako nije bilo faktike upotrebe tog znaka.
162
Ig
stepen upoznatosti javnosti o datom proizvodu (npr. rezultati ankete) i slino to se ceni u svakom konkretnom sluaju.
OSNOVNASTANKAPRAVANAIg
163
Miljenje Zavoda, koliko god da ne ostavlja prostor za kasnije priznanje znaka, ni na koji nain ne spreava to lice da podnese prijavu. Primer zahteva za reer iga: Molimo da izvrite pretragu za znak Lomax za proizvode u klasi 25. Nianske klasifikacije; Molimo da nas obavestite da li je na ime privrednog drutva X zatien ili prijavljen znak Z.
164
Ig
POSTUPAKZAPRIZNANJEIgA
165
2) znak koji se eli zatititi igom 3) spisak robe, odnosno usluga na koje se znak odnosi 4) dokaz o uplati takse za prijavu.290 Zanimljivo je da Zavod ne proverava tanost podataka iznetih u prijavi.291 Prijava moe sadrati zahtev za priznanje samo jednog iga, koji se odnosi na jednu ili vie vrsta robe ili usluga. Prijava koja sadri vie znakova bie odbijena kao neuredna, a podnosilac pozvan da uradi ispravku, odnosno u prijavi ostavi samo jedan znak. Zahtev za priznanje iga podnosi se u propisanom broju primeraka i sadri: 1) podatke o podnosiocu prijave (podaci o poslovnom imenu i seditu podnosioca prijave, odnosno imenu i adresi fizikog lica) 2) podatke o punomoniku, ako se prijava podnosi preko punomonika 3) podatke o zajednikom predstavniku, ako postoji vie podnosilaca prijave 4) naznaenje da li je u pitanju individualni, kolektivan, ig garancije, trodimenzionlni ili muziki ig 5) naznaenje boje i kombinacije boja ako se zatita trai za znak u boji 6) transliteraciju znaka 7) opis znaka, ako podnosilac prijave eli da dodatno objasni izgled znaka, ili njegovo znaenje 8) naznaenje klasa u koje je svrstana roba, odnosno usluge prema Nianskom aranmanu o meunarodnoj klasifikaciji roba i usluga radi registrovanja igova
290 Visinu taksi za raznovrsne radnje dravnih organa propisuje Vlada na osnovu Zakona o republikim administrativnim taksama. 291 Po lanu 3. Uredbe o postupku za priznanje iga, Zavod nije ovlaen da proverava tanost podataka iznetih u prijavi. Praktino to Zavod nadomeuje kasnije kada u postupku proverava po slubenoj dunosti sve formalne i materijalne uslove za priznanje iga, odnosno sve relativne i apsolutne razloga za odbijanje priznanja iga. Uostalom, za davanje netanih podataka odgovara lice koje je takve podatke dalo, to je ve predmet drugih pravnih propisa.
166
Ig
9) podatke o zatraenom pravu prvenstva 10) naznaenje da se ne trae iskljuiva prava na nedistinktivnom delu znaka (disklejmer)292. Znak koji se eli zatititi igom mora biti jasno predstavljen, tj. reprodukovan. Verbalni znak trebalo bi upisati raunarom ili pisaom mainom, figurativni uraen na kvalitetnom papiru, muziki ispisan notnim pismom, na notnom papiru (predstavljanje u obliku zvunog talasa, odnosno krivulja treperenja nije dozvoljeno). Znak u boji mora biti predstavljen u boji ili kombinaciji boja, koje pri tom moraju u zahtevu biti tano navedene tako da odgovaraju priloenom izgledu znaka. Interesantno je da izgled znaka u trenutku podnoenja prijave ne mora da ispunjava sve formalne zahteve, koji se ispituju u potonjoj fazi postupka. Spisak robe, odnosno usluga na koje se znak odnosi, oznaava se i svrstava prema Nianskoj klasifikaciji, navoenjem najpre broja klase, a potom robe ili usluge obuhvaene tom klasom. Svaka roba ili usluga moe biti klasifikovana u samo jednu klasu. Praksa kae da e prijava biti validna ako se navede samo naslov klase, bez broja klase, ili ako se ne navede klasa uopte, ve jedino robe ili usluge. Suprotno, nenavoenje bilo kakvih roba ili usluga povlai prigovor Zavoda. Navoenje roba i/ili usluga vaan je elemenat popunjavanja prijave, jer se spisak roba, odnosno usluga, naknadno ne moe proirivati.
POSTUPAKZAPRIZNANJEIgA
167
1) pravo prvenstva daje prioritet podnosiocu prijave da e njegova prijava imati prioritet u fazama ispitivanja ispunjenosti uslova za priznanje iga nad svim drugim prijavama koje se odnose na isti ili slian znak za istu ili slinu vrstu robe ili usluga (princip ispitivanja po redosledu dospea293) 2) od prihvaenog datuma podnoenja prijave tee trajanje iga. 12.2.1. Izuzeci od prava prvenstva Pravo prvenstva nije apsolutno i njemu gotovo celokupno uporedno pravo, ukljuujui i nae vaee zakonodavstvo, suprotstavlja nekoliko izuzetaka. Na pravo meunarodnog prvenstva moe da se pozove lice koje je podnelo urednu prijavu za priznanje iga u jednoj od zemalja lanica Pariske unije294 ili Svetske trgovinske organizacije295, a potom u roku od est meseci od tog datuma podnese prijavu za priznanje istog znaka i za istu vrstu robe ili usluge u Republici Srbiji.296 Takav zahtev uzima se u obradu preko reda. Uslove urednosti prijave odreuje zasebno svako nacionalno zakonodavstvo. Pravo prvenstva u ovom sluaju raunae se od datuma podnoenja prijave u odnosnoj zemlji. Kasnija sudbina predmetne prijave u odnosnoj zemlji ne utie na steeno pravo prvenstva u Srbiji. Pravo sajamskog prvenstva sleduje licu koje je u roku od tri meseca pre podnoenja prijave upotrebilo taj znak za obeleavanje robe ili usluge na izlobi ili sajmu medunarodnog karaktera u Srbiji ili nekoj od drava Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije. Izlobeno prvenstvo ne pripada licu automatski ve samo na njegovo decidno traenje u prijavi, a vai od dana prve upotrebe tog znaka.
293 Princip ispitivanja po redosledu dospea je standardizovan institut upravnog prava. 294 Parisku Uniju ini 150 drava koje su ratifikovale Parisku konvenciju o zatiti industrijske svojine. Jugoslavija (sada Srbija kao pravni sledbenik) lanica je Unije od 1921. godine. Inae, Srbija je bila jedna od 11 zemalja potpisnica Pariske konvencije 1883. godine. 295 Svetska trgovinska organizacija je vodea meunarodna organizacija koja se bavi ustanovljavanjem optih uslova trgovine izmeu zemalja lanica. Najvei doprinos Svetske trgovinske organizacije na polju intelektualne svojine jeste Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine. 296 Po lanu 4. Pariske konvencije o zatiti industrijske svojine.
168
Ig
POSTUPAKZAPRIZNANJEIgA
169
te tako podnosilac prijave, ak i ukoliko ni u roku od mesec dana ne ispravi prijavu onako kako mu je naloeno od strane strunjaka-ispitivaa Zavoda, pa mu prijava bude odbaena, ima mogunost da trai aktiviranje pravnog leka povraaj u preanje stanje (restitutio in integrum) i u roku od tri meseca od dana kada je primio obavetenje da mu je prijava odbaena (ispitiva u formi zakljuka konstatuje da je prijava odbaena) istu ispravi i usmeri postupak u pravcu koji se moe zavriti u njegovu korist.
170
Ig
igova, baze prijavljenih znakova i meunarodne baze podataka (ROMARIN). Pretraivanje figurativnih i sloenih znakova, koji u sebi sadre grafiko reenje, vri se prema Bekoj klasifikaciji figurativnih elemenata.300 Verbalni znaci porede se po zvunosti (auditivno), po izgledu (vizuelno) i po znaenju (semantiki). Postojanje slinosti po jednom od osnova ne znai i slinost znakova. Dovoljna je razlika u znaenju za razliitost znakova. Grafiki znaci porede se u celosti izgleda, ali i motiva. Primer: slika pume i slika geparda su, prema presudi Suda pravde EU, sline, jer stvaraju slian utisak na potroaa, pa kada se odnose na isti ili sline proizvoda mogu da dovedu do zabune u prometu. Prilikom uporeivanja verbalnog i grafikog znaka, polazi se od pravila da e se dva znaka smatrati slinima u sluaju kada je znaenje rei identino sa znaenjem slike. Kod sloenog znaka poreenju podleu samo distinktivni elementi znaka, te se najpre sagledava koji deo je distinktivan, a koji nije, jer samo distinktivni imaju funkciju razlikovanja proizvoda u prometu. Nedistinktivni elementi nemaju nikakav znaaj. Faktori od znaaja su raspored distinktivnih i nedistinktivnih elemenata, korienje istog ili slinog tipa slova, iste ili sline kombinacije boja, utisak koji se ostavlja na uesnike u prometu. Mogue je da se dva znaka sastoje iz distinktivnih verbalizama koji semantiki izraavaju suprotnost ili analogiju ideja (primer: Black horse i Silver horse). Takvi znaci su slini, jer ukoliko se odnose na istu ili slinu robu, upravo ta suprotnost ili analogija ideja moe kod uesnika u prometu da stvori pogrenu predstavu da se radi o proizvodima istog proizvoaa ili da izmeu razliitih proizvoaa postoji neki oblik poslovne povezanosti. 12.6.1. Ispitivanje znakova Ispitivanje prijavljenog znaka dugotrajan je i kompleksan proces, koji zahteva strunost, profesionalnost i informisanost ispitivaa. Pri odreivanju stepena distinktivnosti znaka ili njegove slinosti sa ranije registrovanim igovima, ono to se faktiki ispituje jeste da li izmeu roba i usluga na koje se odnose znaci postoji identinost ili slinost. Istovetnost i slinost su rela-
300 zakon o potvrivanju bekog sporazuma o ustanovljenju meunarodne klasifikacije figurativnih elemenata igova. Pristup odreenim bazama podataka moe se ostvariti preko veb-stranice Zavoda za intelektualnu svojinu.
POSTUPAKZAPRIZNANJEIgA
171
tivni razlozi za odbijanje zatite, te se ispitivanje znakova praktino svodi na otkrivanje relativnih razloga za odbijanje zatite.301 Zakonodavac je, to je i uobiajeno u uporednom pravu, pravno-tehnikom metodom negativne enumeracije nabrojao u lanu 5. znakove koji se ne mogu zatititi igom, i podelio ih na relativne i apsolutne razloge. Relativne razloge za odbijanje zatite ine sledei znaci: 1) Znak koji je istovetan ranije zatienom znaku za istu vrstu robe ili usluga; istovetni znaci su oni koji su isti u svim svojim elementima i koji se odnose na istu vrstu robe ili usluge. 2) Znak koji je istovetan ranije zatienom znaku drugog lica za slinu vrstu robe ili uslugu, ili ranije zatienom znaku drugog lica za istovetnu ili slinu vrstu robe ili usluga, ako postoji verovatnoa da zbog te istovetnosti, odnosno slinosti, nastane zabuna u relevantnom delu javnosti koja obuhvata i verovatnou dovoenja u vezu tog znaka sa ranije zatienim znakom. Odbijajui razlog nastupa ako su kumulativno ispunjena tri uslova: 1) da su znaci slini302 (da nisu dovoljno distinktivni) 2) da se odnose na istu ili slinu vrstu robe ili udluga 3) da je re o takvom stepenu slinosti da postoji mogunost stvaranja zabune u prometu.303
301 Relativni razlozi za odbijanje zatite jesu oni koji nastaju iz kolizije prijavljenog znaka, koji se ispituje, sa ranije prijavljenim znakom ili registrovanim igom ili pak nekim drugim pravom intelektualne svojine treeg lica. Nazivaju se relativnim zato to su otklonjivi. 302 Kod ispitivanja slinosti znakova postoji znaajna razlika izmeu domae prakse i dominantne u Evropskoj Uniji. Naime, dok Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije ispituje slinost znakova po slubenoj dunosti, dotle irom Evrope postoji sistem opozicije (engl. opposition system) u kome nadleni organ uopte ne ispituje slinost prijavljenih znakova ve se od nosilaca igova trai aktivna zainteresovanost za njihove igove u smislu da se od njih oekuje da budu upoznati sa novim prijavljenim znakovima drugih lica protiv kojih mogu da podnesu zahtev za osporavanje iga u sluaju da procene da je slian njihovom ranije registrovanom. 303 Ocena slinosti po kriterijumu mogunosti nastanka zabune zasniva se na oceni slinosti na osnovu reagovanja uesnika u prometu. Pri tom uvek se mora imati u vidu kojim krugovima uesnika u prometu je namenjena roba obeleena znakom koji je predmet analize. Naime, ukoliko se radi o specifinoj vrsti robe namenjenoj strunjacima iz odreene oblasti (npr. neke posebne vrste tehnike robe iz klase 9 ili druge robe koja ne spada u robu iroke potronje) smatrae se da postoji manja mogunost nastanka
172
Ig
Za postojanje slinosti nije potrebno da je zabuna nastala ve je dovoljno da postoji verovatnoa nastanka zabune u prometu (Direktiva Saveta Evropske unije br. 40/94 iz 1993. godine o igu). Mogunost nastanka zabune postoji u sledeim sluajevima: kada uesnici u prometu zamenjuju same znakove, tj. kada su oni u toj meri slini da ih uopte ne mogu razlikovati ili kada ih teko mogu razlikovati; kada uesnici u prometu na osnovu nekih zajednikih odlika posmatranih znakova smatraju da je jedan modifikacija drugog, pa na osnovu toga izvlae pogrean zakljuak da robe, odnosno usluge obeleene tim znacima potiu od istog lica, ili da se lica koja ih koriste nalaze u nekom obliku poslovne povezanosti. 3) znak koji je istovetan ili slian, za istu ili slinu vrstu robe ili usluga, znaku drugog lica koji je poznat u Srbiji u smislu lana 6bis Pariske konvencije o zatiti industrijske svojine optepoznati znak304 4) znak koji, bez obzira na robu ili usluge na koje se odnosi, predstavlja reprodukciju, imitaciju, prevod ili transliteraciju zatienog znaka drugog lica ili njegovog bitnog dela, koji je kod uesnika u prometu u Srbiji nesumnjivo poznat kao znak visoke reputacije (uveni ig), jer bi se korienjem takvog znaka nelojalno izvlaila korist iz steene reputacije uvenog iga ili bi se tetilo njegovom distinktivnom karakteru, odnosno reputaciji 5) znak koji svojim izgledom ili sadrajem povreuje autorska ili druga prava industrijske svojine; znak ne sme sadrati element koji je autorsko delo, verbalizam koji je naslov nekog knjievnog dela,
zabune u prometu, jer se kupovini ove robe pristupa sa veim stepenom panje. Sa druge strane, kada je re o robi iroke potronje, koja je namenjena najirim krugovima uesnika u prometu, vea je mogunost nastanka zabune, jer se ova roba kupuje sa manjim stepenom panje. 304 Apelacioni sud u Hagu utvrdio je da se znak LEGO za igrake koristi veoma ekstenzivno i u irokim razmerama i da uiva visoku reputaciju i iroku notornost, zbog ega se smatra nesumnjivo poznatim u smislu lana 6bis Pariske konvencije. Stoga je zakljuio da znak LEGO koji se koristi za oznaavanje sistema za navodnjavanje vrea ig LEGO za igrake. Prema stanovitu suda, u situaciji kada istovremeno egzistiraju dva iga pod nazivom LEGO, ali za razliitu vrstu robe, u javnosti bi mogla da bude stvorena asocijacija na nesumnjivo poznati i renomirani ig LEGO kojim se oznaavaju igrake, a iz ove asocijacije bi proiziao zakljuak da izmeu vlasnika ovih znakova postoji odreena poslovna ili neka druga vrsta povezanosti. (izvor primera: Bokovi, M.: Teorija uvenih igova, u publikaciji Intelektualna svojina Plan za uspeh, Beograd 2005, str. 80)
POSTUPAKZAPRIZNANJEIgA
173
grafizam koji je reprodukcija umetnikog dela. Znak koji bi sadrao geografski naziv, koji je zatien oznakom geografskog porekla, a podnosilac prijave nije ovlaeni korisnik te oznake geografskog porekla, povreivao bi pravo na oznaku geografskog porekla. Vano je skrenuti panju da se samo registrovana, odnosno zatiena prava industrijske svojine mogu suprostaviti ovakvom znaku. Primer: znak Crna maka beli maor bend prijavljen za usluge iz klase 41 (razonoda, kulturne aktivnosi, usluge kojima je cilj zabavljanje drugih lica) bio bi odbijen jer je Crna maka beli maor naziv poznatog domaeg filma. 12.6.2. Ispitivanje podobnosti znaka U ispitivanju podobnosti znaka, predmet ispitivanja je usklaenost spiska roba i usluga na koje se odnosi sam prijavljeni znak sa sadrinom i znaenjem samog znaka. Znak je podoban za razlikovanje proizvoda jednog pravnog lica od proizvoda drugog pravnog lica u prometu ukoliko ne zadovoljava neki od apsolutnih razloza za odbijanje zatite305. apsolutni razlozi dominiraju lanom 5. Zakona o igovima, potpuno usaglaeni sa Pariskom konvencijom, TRIPS-om, Direktivom EU o igovima i Uredbom EU o igovima. To su redom: 1) Znak koji je protivan javnom poretku ili prihvaenim moralnim principima; znakom protivnim javnom poretku ili prihvaenim moralnim principima vreaju se nacionalna, verska i druga oseanja. Znaenje takvog znaka nije u skladu sa moralnom normom. Primer: Prijava iga Che Guevara odbijena je zbog povrede morala i postojanja politike orijentacije. ig Kenjara kod nas verovatno ne bi dobio zatitu, dok je u Keniji to registrovani ig kafe kompanije NesCafe. 2) Znak koji po svom ukupnom izgledu nije podoban za razlikovanje robe, odnosno usluga u prometu; ovo je jedan od najvanijih uslova, jer je distinktivnost znaka, iz koje proizilazi njegova funkcija razlikovanja roba i usluga u prometu, jedno od glavnih obeleja iga.
305 Apsolutni razlozi su oni koji su neotklonjivi, ili se mogu otkloniti jedino uz dostavljanje odgovorajue argumentacije ili dokaza. Po oceni prakse, samo su take 1, 3 i 6 u stavu 1, lanu 5. Zakona o igovima pravi apsolutni razlozi.
174
Ig
a)
b) c) 3)
Tanije, razlog njegovog pravnog postojanja. Osnovni kriterijum utvrivanja distinktivnosti jeste jaina doivljaja njegove snage obeleavanja i razlikovanja roba i usluga od strane uesnika u prometu. Nedistinktivni znakovi su: generini znaci (opti pojmovi, opta znaenja, opti simboli ili oblici) Primer: krug, taka, crta, flaa, kocka, lopta bez ikakvog dodatnog distinktivnog elementa znaci koji se sastoje od jedne boje (po domaem zakonodavstvu) razvodnjeni znaci (znaci koji su izgubili distinktivnost i koji se mogu zatiti igom jedino uz dodavanje nekog distinktivnog elementa) Znak koji iskljuivo predstavlja trodimenzionalni oblik odreen prirodom robe ili oblikom robe neophodan za dobijanje odreenog tehnikog rezultata306; ovim se uvodi dvostruko odbijanje: znakova iji je oblik iskljuivo odreen prirodom robe, i znakova iji je oblik neophodan za dobijanje odreenog tehnikog rezultata. Standard iskljuivosti znai da se trai da oblik znaka jedino i samo odreuje priroda robe na koju se odnosi. Drugim reima, ukoliko bi oblik znaka bio delimino odreen prirodom robe, a delimino neim drugim to se ne moe pripisati prirodi robe, taj znak bi mogao biti ocenjivan kao eventualno distinktivan. Primer proizvoda iji je oblik iskljuivo odreen prirodom robe: voe, povre, itarice, rude, minerali, lekovito bilje itd. Znak oblika jabuke, koji bi odreivao istu takvu robu, smatran bi nepodobnim za zatitu, jer predstavlja generian pojam.307 Oblik neophodan za dobijanje odreenog tehnikog rezultata je svaki oblik kojim se ispunjavanja tehnika funkcija oznaenog
306 Podudara se sa Direktivom o igovima EU, koja predvia jo jednu zabranu: igom se ne moe zatititi telo koje se sastoji iskljuivo od oblika koji daje bitnu, osnovnu vrednost proizvodu. 307 Odbijanjem zatite takvom znaku spreilo bi se uspostavanje monopola u korist jednog lica, fizikog ili pravnog, da stekne pravo na onaj oblik proizvoda koji taj proizvod, izloen samo dejstvu prirodnih sila, jedino i moe da ima. U suprotnom, eventualno ustanovljenje takvog monopola znailo bi nemogunost svih drugih uesnika u prometu da se takvim oblikom slue kako bi potroaima rekli poneto o karakteru proizvoda koje na tritu nude, to je svakako drutveno neprihvatljivo. (Mari, V.: Forma iga, str. 49)
POSTUPAKZAPRIZNANJEIgA
175
proizvoda. S obzirom na to da tehnika funkcija proizvoda predupreuje sve njegove osnovne odlike, u koje spada i oblik, ona uzrokuje nunost oblika, a nunost oblika je generian oblik jer je svojstven svim proizvodima odreene vrste.308 Primer par exelance trodimenzionalnog znaka, uvenog po distinktivnosti, koji ne ispunjava navedene uslove odbijanja zatite igom, jeste Mercedesova zvezda.309 4) Znak koji iskljuivo oznaava vrstu robe ili usluge, njihovu namenu, vreme i nain proizvodnje, kvalitet, cenu, koliinu, masu i geografsko poreklo; ovo su opisni znaci, lieni distinktivnosti jer opisuju proizvod umesto da ga individualizuju. Zatita deskriptivnih znakova uskrauje se da bi se izbeglo ustanovljenje monopolskog prava u korist jednog lica nad informacijama u vezi sa vrstom ili svojstvima roba i usluga.
308 Sudska praksa u vezi sa trodimenzionalnim igom vraa nas u 1994. godinu kada je kompanija Remington Consumer Products traila da britanski Zavod poniti odluku o priznavanju trodimenzionalnog iga u obliku brijaa sa karakteristinim rotirajuim noem krunog oblika kompanije Philips Electronics, usvojenu 1985. na osnovu tadanjeg Zakona o igovima Velike Britanije iz 1938. godine. Na odluku prvostepenog suda da se priznati ig poniti jer ini jedino oblik neophodan za dobijanje odreenog tehnikog rezultata, kompanija Philips obratila se drugostepenom sudu u Engleskoj uz tvrdnju da oblik robe ne treba da bude iskljuen iz zatite trodimenzionalnim igom ukoliko on nije ujedno i jedini oblik za dobijanje takvog tehnikog rezultata. Drugostepeni sud obratio se za pomo Evropskom sudu pravde u vezi sa tumaenjima Direktive EU o igovima. Evropski sud pravde odbacio je tvrdnju kompanije Philips uz obrazloenje mogunosti sticanja monopola na samu funkciju proizvoda ukoliko bi se takav argument prihvatio, jer bi jedan podnosilac prijave, hipotetiki posmatrano, mogao da registruje sve oblike neophodne za dobijanje takvog tehnikog rezultata. Evropski sud naglasio je da je cilj lana 3(1)(e) Direktive EU o igovima spreavanje zatite trodimenzionalnim igom onih tela ija bi zatita bila mnogo podesnija putem modela ili patenta, ime se tite sami proizvodi, a ne good will koji se titi igom. U tumaenju ove norme, presudna su dva stava: definisanje funkcije koju odreeno telo u prometu zaista i vri kao i tehnika funkcija oznaenog proizvoda. Kako se tehnika funkcija nekada moe postii razliitim oblicima a ne samo jednim, svaki oblik se mora posmatrati kao opte dobro koje pripada svim uesnicima u prometu podjednako. Svaka vrsta monopola nad takvim oblicima mora biti iskljuena iz zatite. 309 Mercedesova zvezda nije oblikovana prirodom robe niti je njen oblik takav da slui dobijanju nekog tehnikog rezultata, ona nije vezana za oblik samog proizvoda, niti proizvodu daje osnovnu, bitnu vrednost. (Prema: Mari, V.: Forma iga, Beograd 2003, str. 64)
176
Ig
5)
6)
7) 8)
Primeri: Vrsta robe: wine za vino, popcorn za kokice (ak i verbalni znak namerno ispisan pogreno popkorn nee se smatrati distinktivnim) Kvalitet: premium, light za blage cigarete ili za pivo Koliina: brojevi, bilo u reima ili brojevima koji upuuju na koliinu Namena: baby za hranu za bebe, za kuhinju za sredstva za ienje Cena: cheapest (najjeftinije) Geografsko poreklo: ime mesta, lokaliteta, regiona ili drave u kojoj se proizvode naznaene robe ili prua naznaena usluga (npr. livanjski sir, leskovaki za proizvode od mesa i mesne preraevine) Vreme proizvodnje: fresh each day za povre ili voe Vreme pruanja usluga: 24 hour banking310 Znak koji je uobiajen za oznaavanje odreene vrste robe ili usluga; ovo su uobiajeni znaci prisutni u svakodnevnom govoru ili dobrim poslovnim obiajima. Primeri: rei NET i NETWORK za kompjutere; slovo L za kole za obuku vozaa; CASH AND CARRY, za odreeni nain kupovine robe; grozdovi ili vinova loza za vino. U ovu kategoriju spadaju i nekada zatieni igovi koji su vremenom postali uobiajeni za oznaavanje odreene vrste proizvoda, praktino sinonimi za te proizvode. Primeri: kaladont, grisini, imalin, magnetofon. Znak koji svojim izgledom ili sadrajem moe da stvori zabunu u prometu u pogledu geografskog porekla, vrste, kvaliteta ili drugih svojstava robe ili usluge; ovi znaci nazivaju se prevarnim i praksa se sa njima esto susree. znak koji sadri zvanine znakove ili punceve za kontrolu ili garanciju kvaliteta ili ih podrava znak koji sadri dravni ili drugi javni grb, zastavu ili simbol, naziv ili skraenicu naziva neke zemlje ili meunarodne organizacije, kao i njihovo podraavanje, osim po odobrenju nadlenog organa odnosne zemlje ili organizacije
310 Izvor primera: Metodologija postupanja Zavoda za intelektualnu svojinu u postupku za priznanje iga i u postupcima po registrovanim igovima.
POSTUPAKZAPRIZNANJEIgA
177
9) Znak koji predstavlja ili podraava nacionalni ili religijski simbol; razlog za nepriznavanje zatite igom takvog znaka lei u injenici da su nacionalni i religijski simboli deo nacionalne i svetske kulturne batine i da na njima niko ne moe uspostaviti monopol, niti ih iskoriavati u komercijalne svrhe. Primeri: krst, Beli aneo, Bogorodica, Isus Hrist U postupku ispitivanja podobnosti prijavljenog znaka, ispitiva je duan da koristi sva raspoloiva sredstva kako bi doao do blieg saznanja o nekom pojmu koji je predmet prijave za priznanje iga. 12.6.3. Ispitivanje roba i usluga U smislu igovnog prava, to su znaci sliniji, robe i usluge moraju se vie razlikovati. Za ispitivanje roba i usluga, relevantne su jedino formulacije sadrane u spisku roba i usluga na koje se odnose ispitivani znaci.311 Kod svakog konkretnog sluaja u obzir se uzimaju svi kriterijumi ispitivanja slinosti roba, odnosno usluga, kao to su: 1) priroda robe ili usluga na koje se prijavljeni znak odnosi Prirodu robe odreuju njen sastav, nain na koji proizvod funkcionie, agregatno stanje robe, njen izgled (dizajn), vrednost i slino. Ako je vrsta robe pojmovno ire odreena, pripadnost njoj ne znai automatski da se radi o slinim proizvodima. Tako, iako kolai i meso spadaju u prehrambene proizvode, oni izmeu sebe nisu
311 Veoma znaajna je i pravilna gramatika interpretacija formulacije navedene u spisku roba i usluga, kako bi se odredilo koje robe odn. usluge su obuhvaene predmetnim spiskom. Posebno treba voditi rauna o pravilnom tumaenju termina kao to su naroito, naime i sl., koji se esto koriste da bi se oznaila veza odreenog proizvoda sa nekom irom kategorijom proizvoda. Izraz naroito (ili na primer, kao to su i sl.) oznaava da su na taj nain navedeni proizvodi samo primeri proizvoda ukljuenih u odreenu klasu i da se zatita ne ograniava samo na njih. Na primer, ukoliko spisak robe glasi: odea, naroito pantalone, suknje, koulje, takav spisak treba tumaiti tako da se ne odnosi samo na pantalone, suknje i koulje, ve na odeu uopte, pri emu su ovi odevni predmeti navedeni samo kao primer. Sa druge strane, izraz naime (ili iskljuivo i sl.) treba tumaiti tako da se spisak robe za koju se trai zatita odnosi samo na te posebno nabrojane robe odn. usluge. Na primer, ukoliko spisak robe glasi: farmaceutski preparati, naime lekovi za leenje kardiovaskularnih oboljenja, takav spisak treba tumaiti tako da se spisak robe odnosi samo na lekove za leenje kardiovaskularnih oboljenja (izvor: Metodologija postupanja Zavoda za intelektualnu svojinu u postupku za priznanje iga i u postupcima po registrovanim igovima).
178
Ig
2) 3)
4)
5)
6)
slini. Isto tako, bicikli i automobili, iako spadaju u iru kategoriju vozila, nee se smatrati slinima. U sluaju da je vrsta proizvoda dovoljno usko odreena, moe biti rei o slinim. Sva alkoholna pia smatraju se meusobno slinim (rakija, votka, vinjak). Isto pravilo vai i za bezalkoholna pia (sokovi, mineralna voda). mesto proizvodnje namena roba i usluga; namena proizvoda najvaniji je kriterijum za odreivanje slinosti roba i usluga. Namena proizvoda je ona namena koja je svojstvena tom proizvodu, bez obzira na to to on moe imati i druge namene. Slini proizvodi imaju iste namene (isti cilj). Primer slinih roba: veterinarski lekovi i nutricionistiki dodaci hrani za ivotinje; farmaceuske supstance i flasteri; odea i obua. Primer razliitih roba: specijalni softver integrisan u aparat za dijalizu i multimedijalni softver. naini korienja (ili funkcionisanja); Primer: maine i mainski alati razliiti su od runog alata; magnetske trake ne smatraju se razliitom robom od magnetskih poluprovodnika. nain na koji se robe ili usluge stavljaju u promet; oblici stavljanja u promet: direktna prodaja izlaganjem roba, kataloka prodaja, prodaja putem telefona, prodaja posredstvom dilera, prodaja preko kunih promocija itd., utiu na utvrivanje nivoa razliitosti proizvoda. meusobna zamenljivost roba i usluga; jo jedan vaan indikator slinosti roba i usluga jeste meusobna zamenljivost ili komplementarnost roba i usluga. Zamenljivi proizvodi, zlato i biuterija, slini su. Komplementarni proizvodi su oni proizvodi meu kojima postoji bliska funkcionalna veza u smislu da se odvojeno ne mogu koristiti ili da su veoma vani jedan drugom za upotrebu. Takvi proizvodi se po pravilu uzimaju za sline. Primeri: papir i olovka, satovi i kutije za satove, cigarete i pribor za puae, kravata i koulja, hardver i softver. Zato su hardver i softver slini, iako su im i priroda i namena razliite? Zato to su oba neophodna u izvravanju jedinstvene funkcije, a to je rad raunara. Izuzeci, kao i u svim sluajevima ispitivanja distinktivnosti znakova i roba i usluga, su posledica doivljaja potroaa. Postojanje ili
POSTUPAKZAPRIZNANJEIgA
179
nepostojanje direktnih veza izmeu znakova ili izmeu porizvoda u njihovoj svesti ini naizgled sline znakove, odnosno proizvode razliitim, i obratno. 7) uobiajena mesta prodaje robe ili pruanja usluga; ako se robe uobiajeno prodaju na istim prodajnim mestima, postoji opravdani razlog da se veruje da se radi o slinim proizvodima. Ipak, u velikim supermarketima prodaje se roba gotovo svih vrsta i zbog toga za veinu robe iroke potronje kriterijum mesta prodaje nee biti odluujui. Meutim, ako se radi o robi koja se prodaje u specijalizovanim prodavnicama, kao to su na primer fungicidi i preparati za zatitu bilja koji se prodaju u biljnim apotekama, onda e ovaj kriterijum biti od presudnog znaaja. Iako je re o namenski razliitim proizvodima, injenica da imaju iste kanale prodaje, da ih potroai mogu nai u istim specijalizovanim prodavnicama moe da navede potroae da zakljue da roba potie od istog proizvoaa. 8) kategorizacija uesnika u prometu; Vano je zapamtiti da uslovi za priznanje iga moraju biti ispunjeni u vreme donoenja reenja o priznanju iga.
180
Ig
REgISTARIgOVA
181
pravo objavljuje u narednom broju Glasnika intelektualne svojine, u izdanju Zavoda. Pravnu zatitu uivaju svi elementi zajedno koji sainjavaju jedan ig.
182
Ig
10) podaci o prestanku iga, kao i osnov prestanka iga 11) podaci o meunarodnom registrovanju iga, ukoliko je nacionalni ig osnov za meunarodno registrovanje iga.
IScRPLJENJE(KONZUmAcIJA)PRAVANAIg
183
njihove upotrebe, novo zakonsko reenje, koje ubraja i ove radnje u ovlaenja nosioca iga, znaajno doprinosi preventivnoj pomoi u borbi protiv krivotvorenja iga.314
314 Prema Vukovi, S.: Komentari zakona o intelektualnoj svojini, Beograd 2010, str. 362. 315 Kao opravdan razlog lan 40. Zakona o igovima navodi kvar ili drugu bitnu promenu stanja robe nakon njenog prvog stavljanja u promet. 316 Nesavesnost moe biti osnov osporavanja iga.
184
Ig
Dalje, nosilac iga ne moe da ogranii drugom licu da u skladu sa dobrim poslovnim obiajima317 upotrebljava u prometu: 1) svoje ime ili adresu (rekli smo da je pravo na firmu jae od prava na ig, pod uslovom da je firma steena na zakonit nain) 2) naznaenje vrste, kvaliteta, namene, koliine, vrednosti, geografskog porekla, vremena proizvodnje ili drugog svojstva proizvoda 3) ig, kada je njegovo korienje neophodno radi naznaenja namene proizvoda, posebno kada je re o rezervnim delovima ili priboru.318 Osnovno ogranienje prava na ig jeste odsustvo prava nosioca iga da zabrani drugom licu da isti slian znak koristi za obeleavanje roba ili usluga druge vrste. Otuda je izuzetno vano utvrivanje slinosti i razlika meu proizvodima na koje se neki znak odnosi. Bitno je istai da je od ovog osnovnog ogranienja izuzet nosilac uvenog iga, koji moe zabraniti bilo kom licu da istovetan ili slian znak upotrebljava za oznaavanje bilo koje robe ili usluge. Opasnost od povezivanja tih roba ili usluga sa stvarnim nosiocem uvenog iga i trpljenje tete stvarnog nosioca uvenog iga toliko je velika da gotovo sva nacionalna zakonodavstva pruaju najveu moguu zatitu uvenom igu, i vice versa, pravna teorija nema upita nad njenom opravdanou.
mEUNARODNOREgISTROVANJEIgA
185
Madridski aranman o meunarodnom registrovanju igova.319 Ovim paralelnim, ali nezavisnim ugovorima omoguava se licu, koje poseduje aktivnu legitimaciju za meunarodnu registraciju iga320, da zatiti ig u svim zemljama Posebne unije putem registrovanja iga kod Meunarodnog biroa za intelektualnu svojinu, a preko podnoenja prijave nacionalnom zavodu ili drugom nadlenom dravnom organu za pitanja industrijske svojine.
319 madridski aranman o meunarodnom registrovanju igova (Slubeni list SFRJ Meunarodni ugovori br. 2/74) ratifikovalo je 56 zemalja lanica, dok je Protokolu uz Madridski aranman (Slubeni list SRJ meunarodni ugovori br. 2/97) pristupilo 82 drave lanice. Sve ove drave ine tzv. Posebnu uniju. 320 lan 1, stav 3. Madridskog aranmana, i lan 2, stav 1, taka i Madridskog protokola.
186
Ig
Zanimljivo je da se zatita iga ne moe traiti odvojeno za Holandiju, Belgiju i Luksemburg, ve jedino za sve tri drave zajedno kao celinu Beneluks.321
mEUNARODNOREgISTROVANJEIgA
187
Po utvrivanju ispunjenosti svih uslova, Zavod prosleuje Meunarodnom birou322 na posebnom obrascu zahtev za meunarodno registrovanje iga. Upis iga u Meunarodni registar ne znai da je ig automatski priznat u svim naznaenim zemljama, ve da je samo zavreno formalno ispitivanje prijave.323 Meunarodni biro obavetava sve naznaene zemlje o prijemu prijave za meunarodnu registraciju iga, koja tek sada u svakoj zemlji zasebno ulazi u fazu ispitivanja materijalnih uslova, izjednaena sa domaom prijavom, po pravilima zakonodavstava naznaenih drava.
188
Ig
godina, meunarodna registracija postaje nezavisna od registracije u zemlji porekla, to znai da ona u svakom sluaju ostaje na snazi ak i onda ako bi nacionalnom igu u zemlji porekla prestala pravna zatita.
PROmETPRAVANAIg
189
nakon prenosa izmeu prenosioca i sticaoca mora biti jednak broju roba i usluga iz sadrine iga.326 Prenos prava na ig je po pravilu dobrovoljna radnja koja poiva na pretpostavci savesnosti ugovornih strana, zakljuuje se u pismenoj formi327, ali moe biti i posledica statusne promene328 nosioca iga (koja i dalje moe biti dobrovoljna), sudske ili administrativne odluke (npr. odlukom Vlade). Kako je ig imovinsko pravo, eventualni rezultat sudskog spora koji za predmet ima imovinske odnose (npr. spor u vezi sa deobnim bilansom privrednog drutva) u kojima reava i o vlasnitvu na igu, moe biti promena nosioca iga.329 Upis prenosa prava u odgovarajui registar proizvodi pravno dejstvo prema treim licima, odnosno erga omnes (prema svima). inom prenosa prava na dugoga, prethodni nosilac ili vlasnik iga gubi sva prava raspolaganja igom, u onom obimu u kome je prenos izvren. Ugovor o prenosu prava nosi raskidni uslov ako je predmet prenosa pravo iz prijave za priznanje iga. U zavisnosti od toga da li e Zavod priznati znak kao ig ili ne, ugovor moe biti punovaan ili se raskida, pri emu ugovorne strane zajedniki snose pretrpljenu tetu. Zakonodavac upis prenosa prava na ig izrazito nee odobriti u dva sluaja: 1) ako bi takav prenos mogao da stvori zabunu u prometu, osim ako se sticalac prava odrekne zatite za one proizvode u odnosu na koje postoji mogunost zabune330
326 Vana je lan 9ter stav 1. Madridskog aranmana: U sluaju deliminog prenosa meunarodnog iga, svaka zemlja ugovornica moe da odbije takav prenos ako su robe i usluge obuhvaene u tako prenetom delu sline onima za koje ig ostaje i dalje registrovan u korist prenosica. 327 Forma je veoma bitan uslov za pravno dejstvo i punovanost ugovora. 328 Pod statusnom promenom privrednog lica podrazumeva se spajanje, podela i odvajanje (Videti zakon o privrednim drutvima, Slubeni glasnik RS br. 125/04). Za industrijsku svojinu vana je odredba ovog Zakona po kojoj privredna lica ne mogu vriti statusne promene suprotne zakonima kojima se ureuje zatita konkurencije. 329 U skladu sa ugovorom o igovnom pravu (iz 1994), lan 11. 330 lan 6 quarter stav 2 Pariske konvencije: Zemlje Unije nisu obavezne da smatraju vaei onaj prenos iga ija bi upotreba od strane sticaoca bila takva da dovodi u zabludu javnost, naroito u pogledu porekla, vrste ili bitnih svojstava proizvoda na koje se ig stavlja.
190
Ig
2) ako se prenos prava odnosi samo na neku robu, odnosno uslugu, u sluaju kada su robe ili usluge koje se prenose bitno sline robama ili uslugama koje su obuhvaene igom.
19.2. Licenca
S obzirom na to da je pravo iskoriavanja iga sutina prava industrijske svojine (a ne puko posedovanje vlasnitva nad njim), za ta je dovoljno eksploatisati ustupljena prava, licenciranje je najzastupljeniji oblik prometa prava na ig. Licenca je dvostrano teretna (onerozna) obligacija. Njome vlasnik ili nosilac prava na ig (davalac licence) ustupa u celosti (iskljuiva licenca) ili delimino pravo korienja iga drugom licu (korisnik licence). Po pravilu, davaocu licence, koji i dalje zadrava sva do tada steena prava, pogotovo pravo kontrole korienja iga, za ustupljeno pravo pripada ugovorena naknada. Ravnoteu ovom pravu kontrole kvaliteta od strane davaoca licence jeste obaveza korisnika licence (i ona je po pravilu eksplicitno sadrana u samom ugovoru) da obezbedi traeni kvalitet svojih proizvoda kako bi ih mogao obeleavati licenciranim igom, pri emu je duan da obeleavanje vri oznakom proizvodnja po licenci, zbog obaveze tanog obavetavanja potroaa.331 Licenca moe vaiti neogranieno ili samo za odreenu teritoriju i ne moe trajati due od perioda vaenja iga. Licencom se ne moe ustupiti pravo korienja iga za robe ili usluge za koje ig nije registrovan, niti je dozvoljena konverzija (zamena postojeih roba i usluga novim). Licenca iga je u praksi najee deo tzv. ireg licencnog ugovora, kao to je ugovor o franizi ili nekog drugog obligacionog odnosa poput ugovora o udruivanju kapitala, ugovora o ulaganju sredstava, raznih ugovora iz oblasti trgovinskog prava itd.332
331 Organizacija koja je stekla licencu na ig moe taj ig upotrebljavati samo ako obezbedi isti kvalitet robe ili usluga i ako vidno i jasno naznai na robi njeno poreklo, odnosno pri vrenju usluga vrioca usluga. Ova ima za cilj da zatiti potroae od toga da ne budu dovedeni u zabludu o poreklu robe ili usluga, i da im omogui da pod jednim igom mogu dobivati uvek robu istog kvaliteta, nezavisno od toga da li je ig bio predmet ugovora o licenci ili ne. 332 Jedna od najeih restriktivnih klauzula u ugovoru o licenci iga naziva se klauzula o vezanoj kupovini. Njome se primaocu licence namee obaveza kupovine sirovina, poluproizvoda i drugih sastavnih delova od davaoca licence, a po cenama koje davalac odredi i koje su po pravilu znatno iznad prosenih svetskih cena. Za vie o ovome vidi: emalovi, D.: Licenca patenta i iga, u okviru Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd 2000, p.p. 115127.
PRESTANAKPRAVANAIg
191
19.3. Franiza
Za razliku od licence, ugovorom o franizi davalac franize ne ustupa samo pravo korienja iga, ve i know-how, ime je njegov stepen kontrole vei nego u sluaju licence. Neki od najveih davalaca franiza u svetu su McDonalds, Pizza Hut, Nandos, Hayat, Intercontinental (beogradski je pre nekoliko godina izgubio pravo na franizu, pa je iz svoje firme morao da odstrani prefiks inter), Hertz itd.
19.4. Zaloga
ig ili pravo iz prijave moe se nai u prometu i kao zaloga.333 Poverilac stie zalono pravo (pravo potraivanja prema duniku) upisom u Registar zaloge, koji vodi Agencija za privredne registre.
192
Ig
POVREDEPRAVANAIg
193
snog nosioca, i nije se tome protivio. Njegova nesavesnost i neinjenje liavaju ga aktivne legitimacije za podnoenje predloga za oglaavanje iga nitavim.336 Tokom postupka, ispitiva u Zavodu vri prepisku i razmenjuje podatke sa predlagaem i nosiocem iga sve dok ne pribavi potrebne navode i dokaze na osnovu kojih moe doneti odluku. On moe stranke u postupku pozvati i na usmenu raspravu da bi pribavio dodatne dokaze sasluanjem stranaka. U sluaju utvrivanja nedostatka nekog uslova, Zavod donosi reenje kojim oglaava nitavim reenje o priznanju iga, ili meunarodne registracije, u celini ili samo za neke robe ili usluge.
194
Ig
ZATITAPRAVANAIg
195
196
Ig
ZATITAPRAVANAIg
197
duan da u propisanom roku pokrene postupak za zatitu svog prava pred nadlenim sudom. Preduzete mere traju do dostavljanja odluke suda u postupku koji je nosilac prava pokrenuo. Postupak pred nadlenim organom moe da bude iniciran i zahtevom nosioca prava, o kome je nadleni organ duan da odlui u roku od 15, a u hitnim sluajevima u roku od tri dana od dana podnoenja zahteva. Da bi se obezbedilo efikasno spreavanje povreda prava, sudske vlasti ovlaene su da naloe da se roba za koju su utvrdili da predstavlja povredu prava, bez bilo kakve nadoknade povue iz trgovinskih tokova na nain kojim se nee naneti teta titularu prava ili, ako bi to bilo u suprotnosti sa postojeim ustavnim zahtevima, uniti. Sudske vlasti ovlaene su i da naloe da se sirovine i alati, ija je preovlaujua upotreba bila u stvaranju roba kojima se vri povreda prava, bez ikakve nadoknade povuku iz trgovinskih tokova na nain koji e svesti rizik od daljih povreda prava na najmanju moguu meru. Pri razmatranju takvih zahteva, uzee se u obzir srazmera izmeu ozbiljnosti povrede i naloenih pravnih sredstava, kao i interesa treih lica. U odnosu na robe sa krivotvorenim igom, jednostavno uklanjanje nezakonito stavljenog iga nije dovoljno, osim u izuzetnim sluajevima, da bi se omoguilo putanje robe u promet. lanice mogu od primene gornjih odredaba izuzeti male koliine robe nekomercijalne prirode sadrane u linom prtljagu putnika ili poslate u malim poiljkama (princip de minimis344 uvoz). lanice e propisati pokretanje krivinog postupka i kanjavanje barem u sluajevima svesnog krivotvorenja iga ili piratstva autorskih prava koja se vre na komercijalnoj osnovi. Pravna sredstva koja stoje na raspolaganju ukljuie kaznu zatvora i/ili novane kazne koje su dovoljno visoke da slue kao mera odvraanja, dosledno iznosima kazni koje se primenjuju za krivina dela odgovarajue teine. U odgovarajuim sluajevima, raspoloive mere ukljuivae i oduzimanje, zaplenu i unitavanje robe koja vrea pravo i svih materijala i pribora koji su se preovlaujue koristili pri izvrenju krivinog dela. lanice mogu predvideti pokretanje krivinog postupka i kanjavanje i u drugim sluajevima povrede prava intelektualne svojine, posebno kad se povreda vri svesno i na komercijalnoj osnovi.345
344 Vidi vezu sa pravom konkurencije. 345 Prema lanu 46, 60. i 61. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine.
198
Ig
KOmUNITARNIIg
199
sadri olimpijski simbol, kakav je definisan u Povelji Meunarodnog olimpijskog komiteta, izuzev uz saglasnost Meunarodnog olimpijskog komiteta.347 Povelja Meunarodnog olimpijskog komiteta definie olimpijski simbol kao znak koji se sastoji od pet povezanih krugova: plavog, utog, crnog, zelenog i crvenog, poreani tim redom s leva na desno. Simbol se sastoji od samih olimpijskih krugova, bez obzira na to da li su u jednoj ili vie boja. Dozvoljena je upotreba olimpijskog simbola u masovnim medijima u cilju informisanja o olimpijskom pokretu i njegovim aktivnostima.
24. komunitarni ig
Komunitarni ig u acquis communautair regulisan je najpre Direktivom EU br. 89/104 o harmonizaciji prava drava lanica u oblasti igova348, zatim Uredbom Saveta EU br. 40/94 o komunitarnom igu349, koja je zamenjena Uredbom br. 3288/94 od 22. decembra 1994. godine. Poslednja uredba zasniva se na Rimskom ugovoru i tumaenju Suda Pravde da EU moe na osnovu odredbi Osnivakog ugovora stvarati nove oblike industrijske svojine koji e imati primat nad nacionalnim pravima. Uredba sadri materijalne i procesne norme o komunitarnom igu, koji se od nacionalnog razlikuje po tri karakteristike: 1) mora biti registrovan kod Biroa za harmonizaciju u unutranjem tritu 2) proizvodi dejstvo na celokupnoj teritoriji EU 3) unitarni karakter ogleda se u jedinstvenoj procedure koja se odvija samo pred jednim organom.350 Ulogu evropske agencije odgovorne za registraciju igova i dizajna u 27 zemalja lanica EU ima Kancelarija za harmonizaciju unutranjeg trita.351
347 Le Comite International Olympique 348 first council directive no . 89/104/eec of 21 december 1988 to approximate the laws of the member states relating to trade marks. 349 council Regulation ec no . 40/94 of 20 december 1993 on the community trade mark. 350 Opirnije o komunitarnom igu vidi: Graansko pravo-Intelektualna svojina Harmonizacija domaeg zakonodavstva sa pravom Evropske unije, Institut za uporedno pravo, Beograd 2004, str. 119122. 351 office for harmonization in the internal market, vidi http://oami.europa.eu
200
Ig
Pomenimo i Uredbu Saveta br. 3295/94 o merama u cilju zabrane stavljanja u slobodan promet, izvoza, reizvoza i stavljanja pod suspenzivan reim piratskih i falsifikovanih proizvoda. Ova uredba bila je osnov za nacionalna zakonodavstva da predvide vea ovlaenja carinskih organa u borbi protiv unoenja proizvoda sa lanim igovima na zajedniko trite EU i mere za unitavanje zaplenjene fraudolozne (prevarne) robe, uz strogo liavanje ekonomske dobiti odgovornih lica. Dejstvo uredbe mutatis mutandis vai i za ostale grane industrijske svojine, pre svega patent i dizajn. Njeno donoenje pratila je reforma javne administracije i carinskih slubi.
26. izazovi
U svetlu globalnih, pre svega tehnolokih, promena u marketingu i privredi, tri velika izazova sa kojima se susree ig su: 1) sve vea tehnoloka sloenost proizvoda
352 Ostale novine vidi u Zakonu o potvrivanju Singapurskog ugovora o igovnom pravu, Pravilnika za sprovoenje Singapurskog ugovora o igovnom pravu i Rezolucije diplomatske konferencije kojom se dopunjuju Singapurskog ugovora o igovnom pravu i Pravilnik za sprovoenje Singapurskog ugovora o igovnom pravu (Slubeni glasnik RS Meunarodni ugovori, br. 5/10) Engl. Singapore Treaty on the Law of Trademarks, Regulations under the Singapore Treaty of the Law of Trademarks and Resolution by the Diplomatic Conference Supplementary to the Singapore Treaty on the Law of Trademarks and the Regulations thereunder.
mEUNARODNAKLASIfIKAcIJARObAIUSLUgARADIREgISTROVANJAIgOVAPREmANIANSKOmARANmANU 1
2) preovlaivanje interneta kao kanala za marketing i distribuciju 3) isticanje iga kao globalne marketinke i kulturne pojave.353
27. meunarodna klasifikacija roba i usluga radi registrovanja igova prema nianskom aranmanu (nianska klasifikacija)
Robe: klasa 1: hemijski proizvodi koji se upotrebljavaju u industriji, nauci, fotografiji, poljoprivredi, hortikulturi i umarstvu; nepreraene vetake smole, nepreraene plastine materije; ubriva; smee za gaenje vatre; preparati za kaljenje i zavarivanje; hemijske spustance za ouvanje namirnica; materije za tavljenje; lepljive spustance koje se upotrebljavaju u industriji. klasa 2: boje, firnajzi, lakovi, sredstva za zatitu od re i truljenja drveta; materije za bojenje; sredstva za nagrizanje; sirove prirodne smole; metali u obliku listova i praha za slikare, dekoratere, tampare i umetnike. klasa 3: sredstva za beljenje i druge spustance za upotrebu u perionicama; preparati za ienje, poliranje, ribanje i nagrizanje; sapuni; parfimerija, eterina ulja, kozmetika, losioni za kosu; paste za zube. klasa 4: industrijska ulja i masti; maziva; jedinjenja za skupljanje praine vlaenjem i vezivanjem; goriva (ukljuujui i motorna tena goriva) i materije za osvetljavanje; svee i fitilji za osvetljavanje. klasa 5: farmaceutski i veterinarski preparati; sanitarni preparati za medicinsku upotrebu; dijetetske supstance prilagoene za upotrebu u medicini, hrana za bebe; flasteri, materijali za zavijanje; materijali za plombiranje zuba, zubarska smola; dezinfekciona sredstva; preparati za unitavanje tetoina; fungicidi, herbicidi. klasa 6: obini metali i njihove legure; metalni graevinski materijali; metalne prenosne graevine; materijali od metala za eleznike ine; neelektrine ice i kablovi od obinog metala; bravarski proizvodi; mali metalni
353 Vie o ovome vidi: Idris, K.: Intelektualna svojina, mono sredstvo ekonomskog rasta, Beograd 2003, str. 141149. Takoe, o trendovima videti veb-stranicu Meunarodne asocijacije za ig www.inta. org i njenog asopisa The Trademark Reporter.
202
Ig
gvoarski proizvodi; cevice i cevi od metala; sefovi; proizvodi od obinih metala koji nisu ukljueni u druge klase; rude. klasa 7: maine i mainski alati; motori i pogonske maine (osim za suvozemna vozila); mainske spojnice i transmisioni elementi (osim za suvozemna vozila); poljoprivredne sprave; inkubatori za jaja. klasa 8: runi alati i sprave (kojima se runo upravlja); pribor za jelo; hladno oruje; ileti. klasa 9: aparati i nauni instrumenti, pomorski, geodetski, fotografski, kinematografski, optiki, za vaganje, merenje, signalizaciju, kontrolu (inspekciju), spasavanje i nastavu; aparati i instrumenti za provoenje, prekid, transformaciju, akumulaciju, regulisanje i kontrolu elektriciteta; aparati za snimanje, prenos i reprodukovanje zvuka ili slike; magnetni nosioci podataka, diskovi za snimanje; automatske maine i mehanizmi za aparate koji se pokreu novcem ili etonom; registar kase, raunske maine, oprema za obradu podataka i kompjuteri; aparati za gaenje poara. klasa 10: hirurki, medicinski, zubarski i veterinarski aparati i instrumenti; vetaki udovi, oi i zubi; ortopedski artikli; hirurki materijali za zaivanje. klasa 11: aparati za osvetljavanje, grejanje, proizvodnju pare, kuvanje, hlaenje, suenje, ventilaciju, snabdevanje vodom i za sanitarne svrhe. klasa 12: vozila; aparati za kretanje po zemlji, vazduhu ili vodi. klasa 13: vatreno oruje; municija i projektili; eksplozivi; sredstva za vatromet. klasa 14: dragoceni metali i njihove legure i proizvodi od dragocenih metala ili sa prevlakom od njih, koji nisu ukljueni u druge klase; nakit, biuterija, drago kamenje; asovniarski i hronometrijski instrumenti. klasa 15: muziki instrumenti. klasa 16: hartija, karton i proizvodi od njih, koji nisu ukljueni u druge klase; tampane stvari; knjigovezaki materijal; fotografije; kancelarijski materijal; lepila za kancelarijske i kune potrebe; umetniki materijali; kiice; pisae maine i kancelarijski rekviziti (izuzev nametaja); materijali za obuku i nastavu (izuzev aparata); plastini materijal za pakovanje (koji nije ukljuen u druge klase); tamparska slova; kliei. klasa 17: guma, gutaperka, kauuk, azbest, liskun i proizvodi napravljeni od ovih materijala koji nisu ukljueni u druge klase; polupreraeni
mEUNARODNAKLASIfIKAcIJARObAIUSLUgARADIREgISTROVANJAIgOVAPREmANIANSKOmARANmANU 3
plastini proizvodi; materijali za podbijanje (podloke), zaptivanje i izolovanje; savitljive nemetalne cevi. klasa 18: koa i imitacija koe, proizvodi izraeni od ovih materijala koji nisu ukljueni u druge klase; ivotinjska koa; koferi i putne torbe; kiobrani, suncobrani i tapovi za hodanje; bievi, saraka i sedlarska roba. klasa 19: graevinski materijali (nemetalni); vrste nemetalne cevi za graevine; asfalt, crna smola i bitumen, nemetalne prenosne graevine; spomenici, koji nisu od metala. klasa 20: nametaj, ogledala, okviri za slike; proizvodi (koji nisu obuhvaeni drugim klasama) od drveta, plute, trske, rogoza, vrbovog prua, roga, kosti, slonovae, kitove kosti, koljki, ilibara, sedefa, morske pene i zamene svih ovih materijala, ili od plastike. klasa 21: kune ili kuhinjske sprave i posude (koje nisu od dragocenih metala ili sa prevlakama od njih); eljevi i suneri; etke (izuzev kiica); materijali za pravljenje etki; artikli koji se koriste pri ienju; elina vuna; nepreraeno ili polupreraeno staklo (osim stakla koje se koristi u graevinarstvu); staklarija, porcelan, fajans, grnarija i lonarija koja nije ukljuena u druge klase. klasa 22: uad, kanapi, mree, atori, nadstrenice od cirade, cirade, jedra, vree (dakovi) i torbe (koje nisu ukljuene u druge klase); materijali za punjenje madraca (osim od gume ili plastike); sirove vlaknaste tekstilne materije. klasa 23: prea i konac, za tekstilnu upotrebu. klasa 24: tekstil i tekstilni proizvodi koji nisu obuhvaeni drugim klasama; prekrivai za krevete i stolove. klasa 25: odea, obua, pokrivala za glavu. klasa 26: ipka i vez, trake (pantljike) i gajtani; dugmad, kope i petlje, penadle i igle; vetako cvee. klasa 27: tepisi, asure, prostirke i otirai, linoleum i drugi materijali za pokrivanje podova; prekrivai za zidove (netekstilni). klasa 28: igre i igrake; gimnastiki i sportski artikli koji nisu obuhvaeni drugim klasama; ukrasi za jelke. klasa 29: meso, riba, ivina i divlja; mesne preraevine; konzervisano, sueno i kuvano voe i povre; elei, demovi, kompoti; jaja, mleko i mleni proizvodi; jestiva ulja i masti.
204
Ig
klasa 30: kafa, aj, kakao, eer, pirina, tapioka, sago, zamena kafe; brano i proizvodi od itarica, hleb, kolai, poslastice, sladoledi; med, melasa, kvasac, praak za pecivo; so, senf; sire, sosovi (kao zaini); zaini; led. klasa 31: poljoprivredni, vrtlarski i umarski proizvodi i zrnevlje koji nisu ukljueni u druge klase; ive ivotinje; svee voe i povre; seme, prirodne biljke i cvee; hrana za ivotinje, slad. klasa 32: pivo, mineralne i sodne vode i druga bezalkoholna pia; pia od voa i voni sokovi; sirupi i drugi preparati za proizvodnju pia. klasa 33: alkoholna pia (izuzev piva). klasa 34: duvan; artikli za puae; ibice. usluge: klasa 35: oglaavanje; voenje poslova; poslovno upravljanje; kancelarijski poslovi. klasa 36: osiguranje; finansijski poslovi; novani (monetarni) poslovi; poslovi vezani za nepokretnosti. klasa 37: graevinsko konstruisanje; popravljanje; usluge instaliranja (instalacione usluge). klasa 38: telekomunikacije. klasa 39: transportne usluge; pakovanje i skladitenje robe; organizovanje putovanja. klasa 40: obraivanje materijala. klasa 41: obrazovne usluge; pripremanje obuke; razonoda; sportske i kulturne aktivnosti. klasa 42: naune i tehnoloke usluge i istraivanje i projektovanje u vezi navedenih usluga; usluge industrijske analize i istraivanja; projektovanje i razvoj kompjuterskog hardvera i softvera; pravne usluge. klasa 43: usluge obezbeivanja hrane i pia; privremeni smetaj. klasa 44: medicinske usluge; veterinarske usluge; higijenska zatita i nega lepote za ljude ili ivotinje; agrikulturne, hortikulturne i umarske usluge. klasa 45: individualne i drutvene usluge koje pruaju drugi radi zadovoljavanja potreba pojedinaca; usluge obezbeenja radi zatite imovine i lica.
PRImERIIZINOSTRANESUDSKEPRAKSE
205
U veini zemalja trai se da u popunjenoj prijavi za registraciju iga navedete robu i usluge za koje elite da registrujete ig i da ih grupiete po klasama prema sistemu klasifikacije igova. Sistem klasifikacije igova omoguava uredno voenje podataka o registrovanim igovima u odnosu na vrste roba ili usluga. To omoguava jednostavnije pronalaenje informacija u bazama igova, to je od sutinske vanosti za registraciju iga za sve klase za koje imate nameru da koristite ig. Najee korien sistem za klasifikaciju je meunarodni sistem za klasifikaciju igova (tzv. Nianska meunarodna klasifikacija roba i usluga) koji ima 34 klase za robe i dodatno 11 klasa za usluge.
206
Ig
zatien. Odmah nakon toga kompanija Lindt&Sprungli pokrenula je mnoge sudske sporove protiv velikog broja preduzea koji proizvode sline proizvode. Meutim, Hauwirth se obratio sudu tvrdei da se okoladne zeke uvijene u foliju od zlata vie decenija proizvode i da su deo uskrnjeg kolorita, kao i da je oblik zeca od okolade uslovljen tehnolokim procesom te je stoga veina okoladnih zeka slinog izgleda. Sud je doneo odluku u korist kompanije Hauwirth, s obrazloenjem da je kompanija Lindt&Sprungli imala lou nameru da monopolie neto to je veoma rasprostranjeno i popularno.
PRImERIIZDOmAESUDSKEPRAKSE
207
1. da je tuilac nakon osnivanja uveden u registar privrednih organizacija od okrunog privrednog suda 1950. godine i to sa firmom Josip Kra, tvornica okolade, bombona i keksa 2. da na svoje proizvode koje puta u promet, stavlja kao robni znak Kra 3. da je tueni registrovao u 1967. godini kod okrunog privrednog suda svoj pogon tvornica keksa i vafla Kras, te da od tog vremena za obeleavanje svojih proizvoda na ambalai koristi robni znak u rei Kras. Tuilac smatra da na ovaj nain, tueni, obeleavajui svoje proizvode koji su inae isti sa delom njegovih proizvoda, i njihovim putanjem u prodaju, vri delo nelojalne utakmice te da oznaavanjem svoje robe sa reju Kras dovodi u zabludu potroae o poreklu robe i direktno vrea njegovo pravo na firmu pa i na robni znak, pa je predloio da sud presudom zabrani tuenom dalje obeleavanje njegovih proizvoda, koji se putaju u promet sa robnim znakom Kras i da se ta re brie iz njegove firme. Tueni se protivio tuenom zahtevu. Smatra da je isti neosnovan jer da su rei Kras i Kra potpuno razliite pa da kao robni znak ne bi bile sposobne da dovedu u zabludu neposredne potroae o poreklu robe. Ovo tim pre, smatra tueni, to uz ovaj robni znak na omotu (ambalai robe), stoji pun naziv njegove firme i kao dodatak firme i pun naziv pogona. Neposredni potroai, smatra dalje tueni, mogu na prvi pogled jasno da razlikuju o kojoj i ijoj robi se radi a time se izbegava svaka pometnja na tritu. Prvostepeni sud je na osnovu izvedenih injenica, kao i na osnovu neospornih dokaza a posebno neposrednog uvida u omote u kojima i tueni i tuilac pakuju i putaju u promet svoje proizvode, naao da postoji slinost u imenu pod kojim stranke obeleavaju i putaju u promet svoje proizvode, a ta slinost moe da dovede do zaune na tritu o poreklu robe, pa je, primenjujui odredbe lana 173. stav 2. lana 176. stav 1. lana 178. i odredbe lana 179. Osnovnog zakona o preduzeima, naao da je tubeni zahtev osnovan. Ispitujui prvostepenu presudu, a u vezi sa razlozima iznetim u albi, Vrhovni privredni sud izvrio je neposredan uvid u omote ambalau, pod kojim stranke obeleavaju i putaju u promet svoje proizvode, pa je doao do istih rezultata do kojih je doao i prvostepeni sud, usled ega je usvojio i razloge i stanovite prvostepenog suda po ovom sporu.
208
Ig
Prema lanu 173. Osnovnog zakona o preduzeima, firma jednog preduzea mora se jasno razlikovati od firme drugog preduzea iste ili srodne delatnosti. Prema stavu 2. lana 176. istog Osnovnog zakona, s obzirom na to da preduzee moe imati i skraenu oznaku firme a i ovlaenje da svoju firmu upotrebljava kao robni ig, to je prvostepeni sud pravilno odluio kada je ovaj spor reavao po principima nelojalne utakmice, poto je naao da tueni upotrebom i korienjem skraenog dela imena u rei Kras oponaa tuioevu oznaku u rei Kra. Nema sumnje da robni znaci Kras i Kra, bez obzira na to to jedna oznaava prezime a druga strukturu zemljita, po svojoj vizualnosti i zvunosti imaju takve slinosti da i kod neposrednog potroaa/kupca mogu izazvati zabunu, tim pre to on nije uvek u prilici da oba znaka istovremeno uporeuje. Kad se ima u vidu i da je roba koja se obeleava istovetna, keks, i da su ove rei na veini omota ispisane u elipsi, to je jasno da bi bila potrebna posebna koncentracija panje prosenog i potencijalnog kupca da bi uoio razliku o poreklu odnosne robe. Treba jo ukazati i na sledee: i u jednom i u drugom sluaju robni znaci oznaavaju se pismom latinice, pa pored slinosti u akustici i nainu obeleavanja po vizualnosti, karakteristino je jo i to da se obe rei na kraju zavravaju slinim slovima latinice i S, gde se kvaica (jedna vrsta predglasa), na slovu bez vee panje esto iz vida gubi, pa to jo vie ukazuje na to da prosean kupac ne moe da obrati panju pri kupovini u tolikoj meri da bi mogao jednostavnim pogledom na omot utvrdi poreklo robe. itav izgled i mesto na omotu tuenog gde on stavlja robni znak Kras jasno pokazuje da je tueni hteo da oponaa robni znak tuioca, pa je usled toga Vrhovni privredni sud prvostepenu presudu potvrdio a albu odbio kao neosnovanu. Oznaka punog naziva (firme) tuenog na samom omotu bez ikakvog je uticaja na reenje ovog spora jer je taj naziv odtampan na bonoj strani omota i bez vee panje nije uoljiv. Ono to opredeljuje kupca upravo je oznaka koja je na omotu naroito istaknuta a to je re Kras. S obzirom na judikat prvostepene presude, tueni je duan da u datom roku iz svoje firme brie re Kras jer je ova re upotrebljena u oponaanju tuioevog robnog znaka i time je poinjeno delo nelojalne utakmice prema tuiocu. (Vrhovni privredni sud Sl. 2745/68). Primer 5: Od prosenog kupca ne trai se da do saznanja o poreklu robe koju hoe da kupi doe putem uporeivanja robnog znaka, kojim je roba snabdevena, sa zatienim robnim znakom drugog preduzea koji taj znak
PRImERIIZDOmAESUDSKEPRAKSE
209
podrava. Ako taj znak na prvi pogled zavodi kupca da se radi o robi tog drugog preduzea, tada postoji slinost izmeu znaka i podravanog iga, pa se ovom poslednjem mora dati sudska zatita. (Vrhovni privredni sud, Sl. 311/67) Primer 6: Zatieni robni ig koji se sastoji od rei Malon i kojim su obeleeni proizvodi od sintetikog plastinog materijala, nije slina i sa zatienim robnim igovima drugog preduzea koji se sastoji od rei Makrolon odnosno od rei Dralon i kojima su obeleeni proizvodi od sline vrste materijala. (Vrhovni privredni sud, Sl. 673/66) Primer 7: Kada je data zatita iga u rei za oznaavanje robe proizvoda prehrambenih artikala, ne moe se drugoj firmi dati niti zatititi istovetni znak za robu pojedinano oznaenu, a koja spada u grupu prehrambenih proizvoda. (VPS, U. 1/65) Primer 8: Nosilac registrovanog iga nema pravo na zatitu ako znaci ili rei pod kojima puta proizvode u promet oznaavaju iskljuivo mesto proizvodnje, kvalitet ili vrstu robe, ili su uobiajeni za oznaavanje vrste robe u prometu. Usled toga, naziv Frukogorski biser kao verbalna oznaka za obeleavanje vinskih proizvoda, nema pravo na zatitu. U postupku je utvreno da je biva firma B.M. iz Z, zatitila dva iga, i to jedan 1933. godine, koji se sastoji iz natpisa Frukogorski biser i slike stilizovanih grozdova iznad jednog tita, i drugi 1940. godine, koji se sastoji takoe iz natpisa Frukogorski biser i slike stilizovanog grozda iznad jednog tita u kombinaciji bele, zlatne, crvene i zelene boje; da je prvi ig zatien za obeleavanje vina, a drugi za obeleavanje vina, penuavog vina, rakije i drugih alkoholnih pia; da su reenjem nadlenog organa oba iga u 1946. godini preneta na tuioca; da su igovi jo uvek u vanosti i da tueni proizvodi i puta u promet vina i penuava vina pod imenom Frukogorski biser. Radi zatite registrovanog iga, tuilac je podneo tubu i predloio da se tueni obavee da obustavi dalju upotrebu iga pod imenom Frukogorski biser i da svoje budue proizvode ne sme nazivati ovim imenom. Tueni je naveo da je ranije u dva maha poslovao zajedno sa tuiocem pod jednom istom glavnom direkcijom i da su zajedniki proizvodili vino
210
Ig
pod nazivom Frukogorski biser; da i posle toga proizvodi i puta u promet vino pod imenom Frukogorski biser, jer taj naziv oznaava pojam jedne vrste vina, a ne njegovu odreenu vrstu, pa stoga ovaj naziv ne moe biti zatien. Pored toga, naveo je da njegove etikete nisu identine sa zatienim igom sem natpisa. Prvostepeni sud odbio je tubeni zahtev. Vrhovni privredni sud potvrdio je prvostepenu presudu. Znaci ili rei koje se upotrebljavaju za razlikovanje proizvoda u prometu, a koji mogu biti i natpisi, ne mogu se zatititi ako ti znaci ili rei, pored ostalog, oznaavaju i iskljuivo mesto proizvodnje robe, njen kvalitet ili vrstu, kao ni oni znaci ili rei koje su uobiajene za oznaavanje izvesnih vrsta robe u prometu. Polazei od revizionih navoda da je po ovoj pravnoj stvari sporno samo to da li tuilac kao nosilac registrovanog iga ima iskljuivo pravo na upotrebu naziva Frukogorski biser za obeleavanje svojih vinskih i drugih alkoholnih proizvoda u prometu, treba uzeti da je za pravilnu ocenu spornog odnosa bitno ta se podrazumeva pod nazivom Frukogorski biser, da li jedan odreeni proizvod ili pak vrsta, kategorija jednog proizvoda. U sprovedenom postupku, prvostepeni sud utvrdio je da su biseri kategorija specijalnih vina, a da su Frukogorski biser ua kategorija te vrste vina i, prema tome, da zatitom iga pod ovim imenom nije zatien i sam naziv za ovakvu vrstu vina. Vrhovni privredni sud smatra da je ovakvo stanovite prvostepenog suda pravilno. Iz iskaza sasluanog vetaka proizilazi da vina i druga alkoholna pia koja se putaju u promet pod imenom Frukogorski biser nemaju nikakvu osobenost i da ovu vrstu vina moe proizvoditi svaki proizvoa. Iz toga proizilazi da je ovaj naziv uobiajen na jednom odreenom podruju za oznaavanje jedne vrste vina i, prema tome, rei: Frukogorski biser kao naziv za jednu odreenu kategoriju vina ne mogu biti zatiene kao iskljuivo pravo za obeleavanje jednog odreenog proizvoda. Bez obzira na to, dakle, to ig ija se zatita trai ne odgovara onom igu koji tuilac danas upotrebljavaza obeleavanje svojih proizvoda, to proizilazi iz priloenih etiketa, kao i bez obzira na to to se taj ig ne odnosi i na zatitu verbalne oznake Frukogorski biser, ve na etiketu kao ig u celini, tuilac nema pravo na zatitu koju trai, poto se naziv Frukogorski biser upotrebljava kao generiki pojam za oznaavanje jedne vrste alkoholnih proizvoda. Zbog toga
PRImERIIZDOmAESUDSKEPRAKSE
211
ovaj naziv, uzet sam za sebe ne moe biti zatien kao ig za obeleavanje u proizvodnji i prometu onog proizvoda ije ime inae generino oznaava. (Vrhovni privredni sud, Sl. 161/57) Primer 9: Nije povreeno pravo prvenstva robnog znaka i zatite grafikog reenja ukupne ambalae, iako postoji izvesna slinost u idejnim reenjima, ali koja se ne uoava na prvi pogled, dok je razlika oita. Ako se pored ideje slinosti grafikih reenja ukazuje i na slinost oblika, naina pakovanja i teine proizvoda, tada se povreda interesa proizvoaa mora ceniti, polazei od odredaba propisa o nelojalnoj konkurenciji. (Vrhovni sud CG, P. 151/90) Primer 10: Uslov ostvarenja zatite nosioca iga po tubi zbog povrede iga je njegovo korienje, jer ako nosilac iga zatieni znak ne koristi, tada u prometu ni ne moe nastati zabuna u vezi sa upotrebljenim znakom koji je isti ili bitno slian zatienom. (P. 1274/07) Primer 11: Za graanskopravnu zatitu prava na ig dovoljna je i sama injenica neovlaene upotrebe tueg iga, pa je nosilac prava legitimisan da zatitu trai i od uinioca koji je bio u stvarnoj zabludi. (Vrhovni sud Srbije, Prev. 478/95) Primer 12: Preuzimanjem robe na prevoz bez prethodne provere dokaza o vlasnitvu, proizvoau ili uvozniku robe sa zatienim znakom vri se povreda iga, jer se tako izvrenim prevozom omoguava realizacija neovlaenog stavljanja u promet robe obeleene zatienim znakom. (Vrhovni sud Srbije, G. 15/07) Primer 13: Postupak tuenog da u svoje ime i bez ikakve konsultacije sa tuiocem koji je izdava strunog asopisa iz 1995. godine, podnese prijavu za priznavanje iga za znak, odnosno za re koja predstavlja naziv jednog strunog asopisa protivan je naelu savesnosti i potenja, jer se takvim nelojalnim postupkom vreaju prava i interesi tuioca, zbog ega tuilac, iji je pravni interes time povreen, ima pravo da u smislu odredbe lana 66. Zakona o igovima (Sl. list SCG, br. 61/04, 7/05) ospori takav ig, odnosno da trai
212
Ig
da sud njega proglasi podnosiocem igovne prijave. (Presuda Vrhovnog suda Srbije u Beogradu, G. Br. 162/06 od 21.12.2006.) Primer 14: STALNO ARBITRANO VEE pri Registru nacionalnog Internet domena Republike Srbije (RNIDS), u Beogradu, u sastavu predsedavajueg arbitranog vea Duana Stojkovia, dipl. pravnika i lanova arbitranog vea mr Mirele Bokovi, dipl. pravnika i dr Ljiljane Rudi-Dimi, dipl. pravnika, u arbitranom postupku po tubi tuioca C.G.D., koga zastupa advokat V.S., iz Beograda, protiv registranta W.B.L., koga zastupa zakonski zastupnik direktor K.N., radi prenosa registracije .rs domena danone.rs, u Registru nacionalnog internet domena Srbije, donelo je dana 24.11.2009. godine, sledeu ODLUKU I USVAJA SE TUBENI ZAHTEV RADI PRENOSA REGISTRACIJE .RS DOMENA, po tubi tuioca C.G.D. , koga zastupa advokat V.S., iz Beograda, protiv registranta W.B.L., koga zastupa zakonski zastupnik direktor K.N., radi prenosa registracije .rs domena danone.rs, u Registru nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS). II OVLAUJE SE Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS), da u skladu sa lanom 19. stav 8, Pravilnika o arbitranom postupku za reavanje sporova povodom registracije .rs domena, obavi prenos registracije danone.rs domena sa registranata, W.B.L. na tuioca C.G.D.. O b r a z l o e nj e Tuilac je 15.07.2008. godine, podneo Registru nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS), tubu radi prenosa registracije .rs domena, sa devet numerisanih priloga, urednim punomojem za zastupanje i predlogom spiska arbitara, istiui da je od strane registranta izvrena neovlaena registracija domena danone.rs. Sporni domen danone.rs registrovan je 12.03.2008. godine na ime registranta. Tuilac je 24.07.2009. priloio dopunu tube u kojem je naveo da je znak DANONE zatien i sledeim igovima: igom broj 639073 DANONE (u rei), meunarodno registrovanim za
PRImERIIZDOmAESUDSKEPRAKSE
213
Srbiju, i igovima broj 757567 DANONE, broj 849889 DANONE, broj 649535 DANONE, broj 482337 DANONE, (u grafizmu), meunarodno registrovanim za Srbiju, o emu je priloio dokaz u vidu izvoda iz Romarin baze meunarodno registrovanih igova Svetske organizacije za intelektualnu svojinu. Tuilac je u dopuni tube dostavio i dodatne dokaze o prisutnosti proizvoda tuioca obeleenih znakom DANONE, na tritu Republike Srbije. U navodima tube, tuilac je istakao da je isti nosilac velikog broja igova kojima se titi znak DANONE, koji se upotrebljava za obeleavanje robe koju tuilac proizvodi, kao i za pakovanja te robe, u reklamnim kampanjama, i koji je vidno istaknut u supermarketima i prodavnicama prehrambene robe irom sveta. Tuilac je u tubi istakao da se na tritu Republike Srbije prodaje pet vrsta proizvoda obeleenih znakom DANONE (activia, actimel, danonino, fruitmania, fantasia), za koje priloio dokaze u prilogu 3. i 4. u vidu rauna za kupljene proizvode i fotografija navedenih proizvoda. Tuilac je u tubi dalje naveo da znak u rei DANONE, koji predstavlja deo njegovog poslovnog imena i pod kojim proizvodi i stavlja u promet svoje proizvode, u Srbiji zatitio igovima nacionalno i meunarodno registrovanim na njegovo ime. To su ig broj -2000-29 (48326) DANONE u vanosti do 18.01.2010, ig broj 172526 DANONE u vanosti do 31.10.2013. i ig broj 228184 DANONE u vanosti do 02.02.2010. (i priloio dokaz o toj okolnosti u vidu potvrda Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije, u prilogu broj 5). U tubi se navodi da je registracijom domena danone.rs registrant je koristio znak na koji ne polae nikakva prava i registrovao ga kao ime svog domena, ime je onemoguio tuioca da na svoje ime registruje nacionalni Internet domen sa tim nazivom i da na njemu postavi prezentaciju putem koje bi vrio reklamiranje svojih proizvoda meu potroaima na teritoriji Srbije, i sa istima komunicirao na srpskom jeziku. U tubi se navodi da legitiman interes tuioca za korienje spornog .rs domena ogleda se u injenici da tuilac, kao velika svetska kompanija, re DANONE ve 20 godina koristi u svom poslovanju, izmeu ostalog i kao deo naziva domena registrovanih u drugim zemljama, i koju je na svoje ime zatitio igovima i u Republici Srbiji. Tuilac je u tubi takoe istakao da izmeu njega i registranta ne postoji, niti je postojao, bilo kakav pravni posao kojim bi se regulisalo eventualno ustupanje prava na upotrebu znaka u rei DANONE, te smatra da na strani registranta ne postoji legitiman pravni interes za korienje domena koji se sastoji od rei DANONE. U prilog nepostojanju legitimnog pravnog
214
Ig
interesa na strani registranta je i injenica da njegovo poslovno ime u sebi nema sadranu re DANONE, niti registrant faktiki posluje pod tim imenom, kao i to da od trenutka njegove registracije pa do danas (period od skoro mesec dana) registrant nije koristio navedeni domen. Tuilac je u tubi istakao da je registrovanjem spornog domena registrant postupio u suprotnosti sa lanom 8. Optih uslova o registraciji .rs domena koji propisuje da podnoenjem zahteva za registraciju .rs domena u okviru .rsTLD registra, registrant posebno izjavljuje i tvrdi da, prema svom najboljem znanju i svom iskrenom uverenju, registraciji traenog domena ne vrea tue pravo intelektualne svojine, te da su svi podaci navedeni u registraciji istiniti i potpuni. Pored toga, podnoenjem zahteva za registraciju, registrant izjavljuje da ne postupa protivno naelu savesnosti, potenja i dobrih poslovnih obiaja, kao i da .rs domen nee koristiti protivno ovim naelima. Povodom registracije domena danone.rs, tuilac se obratio registrantu pismom upozorenja da se istim povreuju igovi Tuioca, i ponudio mu da se sporni domen prenese na ime Tuioca, a da registrantu budu nadoknaeni realni trokovi registracije. Izmeu tuioca i registranta voena je prepiska (o emu je tuilac priloio dokaz u prilogu broj 8), iz koje se vidi da je registrant traio za prenos registracije domena na tuioca 9.900,00 evra. Tuilac je u prilogu broj 9. priloio i cenovnik preuzet sa Internet prezentacije privrednog drutva TippNet doo, koje je registar za predmetni domen, a iz koga se vidi da je cena godinjeg zakupa .rs domena 2.300,00 dinara plus PDV od 18%. Tuilac je u tubi posebno naveo da su, uzimajui u obzir sledee injenice, ispunjeni svi uslovi predvieni lanovima 16. i 17. Pravilnika za donoenje odluke o prenosu registracije domena danone.rs sa registranta na tuioca: 1. da je sporni domen identian znaku u rei DANONE zatienom tuioevim igovima 2. da registrant nema pravo i legitiman interes da koristi sporni domen; da je registrant sporni domen registrovao protivno naelu savesnosti, potenja i dobrih poslovnih obiaja, na taj nain postupajui suprotno odredbama lana 8, st. 1 Optih uslova registracije .rs domena 3. da je registrant registrovao sporni domen sa iskljuivim ciljem da ga po ceni koja mnogostruko prevazilazi cenu zakupa domena, proda tuiocu.
PRImERIIZDOmAESUDSKEPRAKSE
215
Predloio je da Arbitrano vee donese odluku o prenosu registracije danone.rs domena sa registranata, W.B.L., na tuioca C.G.D.. Statutarni zastupnik registranta K.N. je dana 31.08.2009. Registru nacionalnih internet domena Srbije (RNIDS) poslao u elektronskom i tampanom obliku odgovor na tubu, u kojem se izjasnio da prihvata nadlenost Arbitranog suda pri RNIDS, i uzimajui u obzir injenini osnov tubenog zahteva i priloene dokaze, priznao tubeni zahtev. Zastupnik registranta je u nastavku skrenuo panju na injenicu da registrant nije zloupotrebljavao zatieni ig DANONE jer pod domen danone.rs nikad nikakav sadraj nije postavljen, i naveo da bez namere da osporavaju navode iz tube i dalje odugovlae arbitrani postupak, a svesni posledica priznanja tubenog zahteva, ekaju meritornu odluku Arbitranog suda. Arbitrano vee je, cenei sve navode iz tube, dopune tube i priloenih dokaza, kao i priznanje tubenog zahteva iz odgovora na tubu registranta od 31.08.2009, bez daljeg raspravljanja, donelo odluku kao u dispozitivu, bez odravanja usmene rasprave a u skladu sa lanom 14. Pravilnika o arbitranom postupku za reavanje sporova povodom registracije rs. domena. U skladu sa lanom 11. stav 3, Pravilnika o o arbitranom postupku za reavanje sporova povodom registracije .rs domena, arbitrano vee konstatuje da tuilac nema pravo na povraaj naknade plaene na ime trokova arbitranog postupka, bez obzira na njegov ishod. Na osnovu lana 64. Zakona o arbitrai (Slubeni glasnik RS, br. 46/2006), i lana 19. st. 6. i 7. Pravilnika o arbitranom postupku za reavanje sporova povodom registracije .rs domena, ova arbitrana odluka je konana i protiv nje nema mesta albi. Arbitrana odluka ima snagu pravosnane presude redovnog suda Republike Srbije. U Beogradu, 24. novembra 2009. godine. Preuzeto sa veb-stranice Registra nacionalnog internet domena Srbije.
deo iv
industrijski dizajn
218
INDUSTRIJSKIDIZAJN
POJAmINDUSTRIJSKOgDIZAJNA
219
Takav originalan i inventivan rezultat kreativnog procesa dizajniranja ukljuuje sve ukrasne i stricto sensu upotrebno konkretno-nefunkcionalne i ornamentalno-estetske komponente predmeta.356 U smislu prava intelektualne svojine, industrijski dizajn357 je spoljanji izgled proizvoda, celog ili njegovog dela, koji moe biti dvodimenzionalan ili trodimenzionalan, odreen vizuelnim karakteristikama, pre svega oblikom, linijama, arama, konturama, bojama, teksturom i/ili materijalima od kojih je proizvod sainjen ili kojima je ukraen, kao i njihovom kombinacijom.358 Objasnimo najvanije kategorije industrijskog dizajna: Spoljanji izgled proizvoda je ukupan vizuelni utisak359 koji proizvod ostavlja na informisanog potroaa ili korisnika. Iako dizajn nekog proizvoda moe imati tehnike ili funkcionalne osobine, on se odnosi samo na spoljni izgled gotovog proizvoda, odvojen od bilo kojeg tehnikog ili funkcionalnog aspekta, i samo kao takav (znai, primarno estetski izgled360) moe biti predmet industrijske svojine. Vizuelnost i estetinost izgleda nastaju upotrebom, koja ukljuuje i kombinaciju, elemenata kao to: oblici, linije,
356 Janev, I.: Svetska organizacija za intelektualnu svojinu, Institut za politike studije, Beograd 2009, str. 262. 357 Novi zakon o pravnoj zatiti dizajna Republike Srbije (Slubeni glasnik RS, br. 104/09) uveo je terminoloku izmenu u odnosu na prethodni zakon iz 2004. godine odredivi kao predmet zatite industrijski dizajn umesto do tada vaeeg termina pravo na dizajn. Ovo suavanje opsega pojma dizajna na industrijski dizajn vano je jer samo dizajn koji ispunjava propisane uslove moe biti industrijski dizajn i tako tien. Ostali dizajni mogu predstavljati umetniko delo i tititi se autorskim pravima, eventualno. Ovo ne iskljuuje mogunost da industrijski dizajn ne bude umetniko delo. Primeri umetnikog dela koje nije industrijski dizajn: fotografija, skulptura, slika, film, omot ploe, tetovaa itd. Primeri umetnikog dela koje moe ujedno biti i industrijski dizajn: dizajn lampe, dizajn ogledala, dizajn mobilnog telefona, dizajn eira itd. Prethodni Zakon o zatiti dizajna iz 2004. godine izvrio je objedinjavanje modela i uzoraka u dizajn. Uporedna praksa i meunarodni dokumenti (poput Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine) i dalje poznaju podelu dizajna na modele i uzorke. 358 Po lanu 2. Zakona o pravnoj zatiti dizajna; enumeracija nije iscrpna. 359 industrijski dizajn ostavlja utisak koji se doivljava samo okom posmatraa . utisak doivljen drugim ulom nije relevantan za ovu granu prava industrijske svojine . 360 Estetika je nauka o lepom, ali za industrijski dizajn nije od znaaja da li je predmet nekome lep ili ne, ve da se odnosi samo na spoljanji izgled.
220
INDUSTRIJSKIDIZAJN
are, konture, dezeni, boje, teksture, materijali361. Dizajn moe sadrati i rei ili fraze zajedno sa pomenutim elementima, a samo rei ili fraze jedino ako njihova kombinacija nema znaenje. U suprotnom, mogla bi se podneti prijava za registraciju iga. Dvodimenzionalna tvorevina je slika ili crte, koji se runo ili mainski moe naneti na odreenu povrinu, odnosno na telo proizvoda. Kod dvodimenzionalnog dizajna, povrina proizvoda je od znaaja. Primeri: ara na tekstilu, tapetama, tepisima itd. Trodimenzionalna tvorevina je oblik tela odreenog proizvoda u prostoru i slike na njegovoj povrini. Geometrijsko telo zatieno dizajnom jeste forma u prostoru koja predstavlja novi oblik industrijskog ili zanatskog proizvoda. Oblik tela zatien dizajnom u stvari je prototip ili nulta serija budueg industrijskog ili zanatskog proizvoda koji e se po njemu izraivati/proizvoditi. Primeri: usisiva, automobil, stona lampa, telefonski aparat, okvir za naoare, kamera, avion, sat, minue, lopta, etkica za zube, svenjak itd. Informisani potroa ili korisnik jeste fiziko lice koje se redovno susree sa proizvodom o kojem je re. Proizvod je industrijski ili zanatski predmet.362 Industrijski i zanatski predmeti su artikli koji se mogu serijski proizvoditi. Tu se ubrajaju i delovi koji su namenjeni za spajanje u sloeni proizvod, pakovanje proizvoda, grafiki simboli i tipografski znaci, ali ne i kompjuterski programi. Sloeni proizvod je proizvod sastavljen od vie zamenljivih delova, koji omoguavaju sastavljanje i rastavljanje proizvoda. U nekim zemljama, runi radovi iskljueni su iz grupe predmeta koji se mogu registrovati kao industrijski dizajn, jer se oni ne dobijaju industrijskom proizvodnjom, odnosno ne umnoavaju se na industrijski nain (nisu tzv. proizvodni artikli).
361 Iako se izgled sastoji od ovih komponenti, one se kao takve i pojedinano ne tite, jer bi to dovelo do monopolskog poloaja. To pogotovo vai za materijale: drvo, plastika, ica, somot, vuna i ostali materijali ne mogu biti predmet zatite. Izuzetno, ako je izbor materijala takav da njegova kakvoa utie na spoljni oblik proizvoda, onda i taj vizuelni efekat (a ne materijal po sebi) biva obuhvaen predmetom zatite. (Markovi, S.: Pravo intelektualne svojine, Istono Sarajevo 2007, str. 175). 362 Zavod za intelektualnu svojinu Kanade, primera radi, izriito implicira da se industrijski dizajn moe odnositi samo na gotov predmet. Videti: www.cipo.ic.gc.ca
PREDmETZATITE
221
2. Predmet zatite
Vano je odmah razumeti da predmet zatite industrijskim dizajnom nije sam proizvod ve dizajn proizvoda, njegov oblik ili forma, drugim reima spoljanji izgled proizvoda. Industrijskim dizajnom se, primera radi, titi specifian izgled dezve za kafu, drugaiji od svih poznatih, a ne sama dezva kao proizvodni predmet. Da bi se dizajn dezve za kafu smatrao potencijalnim industrijskim dizajnom, on ne sme biti takav da menja funkciju dezve, a to je kuvanje kafe. Ako bi dezva za kafu kuvala kafu na drugaiji nain od dosadanjeg, sama dezva bi se, eventualno, mogla zatititi kao patent, bez obzira na njen izgled.363 Ovakav karakter industrijskog dizajna, prisutan u celokupnoj uporednoj praksi, da se zatita odnosi samo na dizajn predmeta, a ne i na sam predmet, direktna je posledica logikog opredeljenja zakonodavca da ne dozvoli imaocu prava industrijskog dizajna sticanje monopolskog prava na izradu i eksploaciju tog predmeta. U naem gore pomenutom primeru to bi znailo da bi subjekat prava imao ekskluzivno ili iskljuivo pravo proizvodnje, korienja i prometa samo dezve za kafu registrovanog specifinog izgleda, ne spreavajui time ostale proizvoae da nesmetano proizvode dezve za kafu bilo kog drugaijeg izgleda, a iste funkcije.
3. istorijski osvrt
Nastanak propisa o dizajnu smeten je u 15. veku i ini deo prie o razvoju tekstilne industrije u zapadnoj Evropi. Cehovska udruenja u gradovima zemalja bogatim tradicijom proizvodnje tekstilnih tkanina donosila su uredbe o ovlaenom korienju uzoraka tkanina proizvedenih u cehovskoj korporaciji i neovlaenom korienju uzoraka tkanina proizvedenih u konkurentskim.364 Stazu ka zakonskoj regulativi trasirala je Naredba Lionskog konzulata o zatiti uzoraka na svili 1711. godine. Prvi zakonski akt napisan je u Francuskoj 1787. godine pod nazivom Zakon o zatiti uzoraka, koji
363 Primer instituta kumulacije zatite, kada se industrijski dizajn javlja kao dopunjujua zatita, zbog kompatibilnosti sa ostalim pravima intelektualne svojine. Kumulaciju zatite predvia i, primera radi, Uputstvo 98/71/EC Evropskog parlamenta i Saveta ministara EU o pravnoj zatiti dizajna. 364 Cehovi su bili prva zanatska interesna udruenja.
222
INDUSTRIJSKIDIZAJN
zbog lobiranja tekstilne industrije, kojoj nije odgovarala obaveza prethodnog objavljivanja uzorka kao uslov sticanja zatite, nikada nije stupio na snagu. Devetnaest godina kasnije, u istoj dravi, donet je Zakon o zatiti tekstilnih uzoraka.365 Prvi propis kod nas bio je Zakon o zatiti mustri i modela iz 1884. godine, po uzoru na nemako pravo, objavljen u Srpskim novinama. Usledio je Zakon o modelima i uzorcima FNRJ iz 1961, te jo jedan pod istim nazivom 1995. godine. Pojam industrijski dizajn skovao je 24-godinji ameriki arhitekta, Frenk Lojd Rajt, u govoru pod nazivom Umetnost i zanatstvo maine, na sastanku drutva za umetnost i zanatstvo u ikagu 1901. godine, u kome je istakao, za to vreme, futuroloku ideju: zanatski i umetniki oblikovan proizvod trebalo bi proizvoditi industrijski.
365 Vie o tome vidi kod: Greffe, P., Greffe, F.: Traite des dessins et modeles, Paris, 2000; Troller, A.: Immaterialguterrecht, Basel, 1962.
TEhNIKAfUNKcIJAKAOPREPREKAZATITIDIZAJNA
223
funkcije i cene, trei aspekat koji prodaje proizvod jeste njegov izgled.366 U svetu proizvoda oblik je ono to prvo zapaamo. to je trite razvijenije, to je uticaj necenovnih faktora konkurentnosti vei. Po teoriji marketinga, kao prva tri rangiraju se: kvalitet, dizajn i tehnoloka svojstva proizvoda. Vice versa, kombinacija loeg dizajna i kvaliteta je recept za lagano, ali sigurno propadanje.367
366 Kako je to video Varga, S.: U uslovima oligopola, cenovna konkurencija je ogranienog dometa, ak je i nepoeljna, pa ak i riskantna, jer moe dovesti do rata cenama i unitenja trinih subjekata. Zbog toga oligopolisti pribegavaju drugim, necenovnim oblicima konkurencije, a jedan od njih je diferencijacija proizvoda, odnosno razlikovanje proizvoda iste vrste po osnovu dizajna, tj. spoljnog izgleda i oblikovanja. (Varga, S.: Pravo industrijske svojine, Novi Sad 2007, str. 153) 367 Reima Blagote arkovia, u predgovoru knjige Manigodi, M.: Industrijski dizajn, zatita modela i uzoraka u zemlji i u inostranstvu, Beograd 1988: Sada imamo takvu situaciju da nam se iz godine u godinu poveava procenat robe vraene iz uvoza zbog neodgovarajueg kvaliteta. Ukupna vrednost robe vraena 1987. godine iznosila je 30,6 miliona dolara, a vraena je iz 49 zemalja. Jo je rasprostranjenija bonifikacija (sniavanje) cena, da nam partneri ne bi vraali robu zbog loeg kvaliteta od ugovorenog i zbog nezadovoljavajuih drugih faktora konkurentnosti, kao to je dizajn. Kad se te dve stavke saberu, naa izvozna teta po osnovu kvaliteta i dizajna, moda je i vea od vrednosti izvoza Juga u SAD, to se smatralo naim poslom stolea. 368 lan 25.1 TRIPS-a nalae zemljama lanicama Svetske trgovinske organizacije da uskrate zatitu industrijskim dizajnom onim oblicima koji su uslovljeni tehnikom funkcijom predmeta na koji se odnose.
224
INDUSTRIJSKIDIZAJN
i druge mape, planovi za krojenje ili izradu raznih predmeta, tehniki planovi i skice, kalendari, sertifikati i diplome, estitke, etikete, markice itd.369 Takoe, industrijskim dizajnom ne moe da se zatiti spoljanji izgled proizvoda koji mora da bude reprodukovan u svom tanom obliku i dimenzijama kako bi se omoguilo da bude mehaniki povezan sa, ili postavljen u, oko ili uz drugi proizvod, tako da svaki proizvod moe da obavlja svoju funkciju. Primeri: utinica i utika, klju i brava, vrat sijalice i sijalino grlo. Zahtev da dizajn ne bude iskljuivo odreen tehnikom funkcijom predmeta ne znai da se za zatitu ne trai njegova upotrebljivost.370 Upotrebljivost moemo posmatrati ambivalentno: prvo, sam dizajn mora biti takav da se moe masovno proizvoditi, odnosno da ga mogu u neizmenjenom stanju sadrati proizvodi u serijama; drugo, sam proizvod mora obavljati odreenu namenu.371
6.1. Novost
Novost373 znai da isti industrijski dizajn nije postao dostupan javnosti pre dana podnoenja prijave za priznanje tog industrijskog dizajna ili ako ne postoji ranije podneta prijava za priznanje istog (identinog) industrijskog
369 Artikli koji sadre tampu. 370 Vaei Zakon o pravnoj zatiti industrijskog dizajna izriito ne trai primenljivost, za razliku od Zakona o uzorcima i modelima SFRJ iz 1981. godine, koji je kao jedan od uslova postavljao industrijsku ili zanatsku primenljivost prijavljenog uzorka ili modela. 371 Japanski zakon o dizajnu kae da se dizajn koji nije upotrebljiv za masovnu proizvodnju ni ne moe smatrati industrijskim dizajnom, ve samo estetska kreacija koja bi eventualno mogla da se zatiti kao autorsko delo. (izvor: WIPO Handbook). 372 lan 3. Zakona o pravnoj zatiti industrijskog dizajna. 373 Po domaem zakonodavstvu, novost ispituje Zavod za intelektualnu svojinu po slubenoj dunosti, to je u suprotnosti sa sistemom opozicije koji je na snazi u EU i po kome se novost ispituje po prigovoru zainteresovanog lica, to moe biti nosilac ranije registrovanog industrijskog dizajna.
USLOVIZAZATITUINDUSTRIJSKOgDIZAJNA
225
dizajna. Trai se da novost bude apsolutna, odnosno nova u odnosu na sve poznate dizajne u svetu.374 Zanimljiva je formulacija Zakona o pravnoj zatiti industrijskog dizajna koja kae u lanu 4. da industrijski dizajni ostaju identini ako se razlikuju samo u nebitnim detaljima. Razlika u nebitnim detaljima postoji ako informisani korisnik, na prvi pogled, ne razlikuje industrijske dizajne. Dizajn ne mora biti nov u celosti i moe se sastojati od elemenata koji su poznati. Meutim, bitno je i neophodno da su oni iskombinovani na takav nain da se odaje utisak novog.
6.2. Individualnost
Individualnost375 podrazumeva nesumnjivu razliitost ukupnog utiska koji industrijski dizajn ostavlja na informisanog korisnika od utiska bilo kog drugog industrijskog dizajna. Ta razliitost u oima korisnika, koja proistie iz individualnosti dizajna, mora postojati pre dana podnoenja prijave industrijskog dizajna ili pre dana priznatog prava prvenstva drugog industrijskog dizajna. Pri utvrivanju novosti, a pre svega individualnosti industrijskog dizajna, mora se istai objektivna ogranienost sa kojom se autor susree u dizajniranju izgleda predmeta. Ponekad je sloboda u stvaranju oblika proizvoda bitno ograniena namenom koju ima sam predmet, drugim reima njegovim tehnolokim i funkcionalnim osobinama. Tako, kiobran moemo da dizajniramo na mnogo naina kada je re o bojama, slikama i tako dalje, ali u pogledu oblika nemamo previe slobode jer njegova funkcija zahteva strogo potovanje njegovih kontura.376
374 U jednom manjem broju zemalja postoji sistem depoa, gde nacionalni zavod ne ispituje novost prijavljenog dizajna (modela ili uzorka), ve ga samo registruje, to je bri i jeftiniji nain sticanja pravne zatite, ali i daleko pravno riziniji, jer je epilog saznanja o postojanju identinog ranije registrovanog dizajna sudski spor i oekivani gubitak i zatite i uloenih sredstava. (Besarovi, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2005, str. 133). 375 Individualnost ne bi trebalo izjednaavati sa originalnou, iako dodirne take postoje. 376 Izvor primera: Damnjanovi, K., Mari V.: Intelektualna svojina, Beograd 2009, str. 297.
226
INDUSTRIJSKIDIZAJN
INDUSTRIJSKIDIZAJNKOJISENEmOEZATITI
227
6.3.2. Vidljivost proizvoda Proizvod koji predstavlja telo industrijskog dizajna mora biti vidljiv oku korisnika (potroaa) za vreme njegove uobiajene upotrebe. Tako, oblik rezervoara za gorivo na motorciklu moe biti predmet zatite, ali ne i oblik rezervoara za gorivo u automobilu, jer nije vidljiv prilikom korienja sloenog proizvoda, u ovom sluaju automobila.379
228
INDUSTRIJSKIDIZAJN
Pravo prvenstva je pravo podnosioca prijave da e u postupku ispitivanja uslova za priznanje prava na industrijski dizajn njegova prijava imati prioritet u odnosu na sve kasnije podnete prijave od strane drugih lica za isti spoljanji izgled. Meunarodno pravo prvenstva (jo se naziva konvencijsko pravo prvenstva) daje prednost prijavi podnetoj u nekoj dravi lanici Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije.381 U skladu sa obavezom zemlje lanice na pruanje tretmana najpovlaenije nacije, podnosilac prijave moe biti lice iz bilo koje zemlje sveta ukoliko je podneta uredna prijava sa dejstvom u zemlji lanici Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije.382 Da bi se takvoj prijavi u Srbiji pruilo pravo prvenstva, ona mora biti podneta u roku od est meseci od dana podnoenja prijave sa dejstvom u odnosnoj zemlji. Sajamsko pravo383 prvenstva prua mogunost podnosiocu prijave, koji je u roku od tri meseca pre dana podnoenja prijave izlagao industrijski dizajn na domaem sajmu ili izlobi meunarodnog karaktera, ili u nekoj od zemalja lanica Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije, da prijavom trai pravo prvenstva od dana izlaganja tog industrijskog dizajna.384 Sajamsko pravo prvenstva se u nekim zakonodavstvima naziva grace period. To je period najee od est meseci do godine dana od dana kada je dizajn objavljen, otkriven ili izdat, i u kome nosilac prava moe proizvode predmetnog dizajna prodavati, izlagati na trgovinskim sajmovima ili izlobama, ili publikovati u katalogu ili brouri, pa i reklamirati, i to sve pre podnoenja prijave za zatitu dizajna, s tim to prijavu mora podneti pre isteka grace perioda. Upotreba dizajna u tajnosti pre registracije moe se obezbediti ugovorom o poverljivosti ili poslovnom tajnom.
381 Po lanu 25. Zakona o pravnoj zatiti industrijskog dizajna, koji odgovara lanu 4. Pariske konvencije. 382 Videti Haki sporazum o meunarodnom prijavljivanju uzoraka i modela. Engl. Hague Agreement Concerning the International Deposit of Industrial Designs. 383 TRIPS koristi termin pravo na sajamski prioritet. 384 lan 26. Zakona o pravnoj zatiti industrijskog dizajna, po kome Privredna komora Srbije izdaje uverenja o meunarodnom karakteru sajmova i izlobi odranim u Srbiji.
DIZAJNIDIgITALNISVET
229
230
INDUSTRIJSKIDIZAJN
POSTUPAKZAPRIZNANJEPRAVANAINDUSTRIJSKIDIZAJN
231
ili crte koji se moe preneti na taj proizvod. Takoe, opis sadri i novost proizvoda, kao i njegovu namenu. Podaci o konstrukciji, funkciji ili funkcionalnim prednostima predmeta ne navode se u opisu. Spoljni oblik i njegovi delovi opisuju se geometrijskim pojmovima. Nije dozvoljena naknadna izmena prikaza industrijskog dizajna u prijavi tako da se on po obimu i sadrini bitno razlikuje od onog koji je odreen ve dostavljenim opisom.388
388 Ovim se spreava nelojalna konkurencija i namera podnosioca prijave da naknadno proiri obim priznatog prava.
232
INDUSTRIJSKIDIZAJN
Ako se jednom fotografijom ili nacrtom ne mogu prikazati sva nova spoljna obeleja predmeta zatite, dostavlja se onoliko fotografija ili nacrta koliko je neophodno da se prikau sve nove karakteristike predmeta zatite. Zanimljivo je da ako se zahteva pravo na dvodimenzionalni industrijski dizajn, kao prikaz moe se dostaviti dvodimenzionalni primerak (uzorak) prijavljenog dizajna389, s tim to se traeni prikaz u vidu fotografije ili nacrta mora dostaviti u roku od est meseci od dana podnoenja prijave. Proizvodi koji su podloni kvarenju ili koji mogu biti opasni za skladitenje, nee biti prihvaeni kao uzorci.
REDOSLEDISPITIVANJAPRIJAVA
233
234
INDUSTRIJSKIDIZAJN
postupka pretvoriti u prijavu za priznanje patenta ili malog patenta. To e biti sluaj kada se u ispitivanju prijave ustanovi da se ona odnosi na tehniko reenje nekog problema, a ne na izgled proizvoda.393 Strana zakonodavstva podeljena su izmeu zabrane i dozvole ovakve kumulativne zatite. U ovim drugima, nije redak sluaj da se pojedini dizajni tite i autorskim pravom, poput dizajna tekstila i tkanina. U odreenim sluajevima, dizajn pakovanja nekog proizvoda smatra se karakteristinom osobinom proizvoda na koji se odnosi, te takav dizajn pakovanja moe biti registrovan i kao trodimenzionalan ig. Primer: trouglasti oblik okolada Toblerone. Dizajnom se najbolje reguliu odnosi autora dizajna i proizvoaa, jer se delo iskoriava industrijski, u velikim serijama, a proizvoa nije duan da vodi rauna o moralnim pravima autora koja bi ga sputavala u proizvodnji i prodaji proizvoda, kada bi odnos bio regulisan po osnovu autorskog prava.394
mEUNARODNOREgISTROVANJEINDUSTRIJSKOgDIZAJNA
235
236
INDUSTRIJSKIDIZAJN
meunarodne prijave, kao datum podnoenja prijave smatrae se datum kada je Meunarodni biro primio ispravku te nepravilnosti.397
397 lan 9. enevskog akta Hakog sporazuma o meunarodnoj registraciji industrijskog dizajna. 398 Taksativno navoenje radnji ekonomskog iskoriavanja industrijskog dizajna rezultira u lakem i preciznijem odreenju povreda prava. 399 Novina Zakona o pravnoj zatiti dizajna u lanu 39. u odnosu na prethodna zakonska reenja. Ovim je sadrina prava znaajno proirena, a mehanizam zatite znaajno unapreen, jer nakon uvoenja ove novine neovlaeni tranzit proizvoda sa zatienim industrijskim dizajnom predstavlja povredu prava, a sudovi imaju ovlaenje i mehanizme da propisuju privremene mere i mere obezbeenja dokaza, o emu e kasnije biti vie rei.
PRAVORANIJEUPOTREbE
237
238
INDUSTRIJSKIDIZAJN
intelektualnu svojinu. Isti period vaenja predviaju i propisi EU. Rok trajanja od 25 godina sasvim je razumljiv jer u vremenu brzih tehnolokih i estetskih promena dizajni brzo sazrevaju i postaju staromodni.
PROmETPRAVANAINDUSTRIJSKIDIZAJN
239
predstavlja konkurenciju njegovom proizvodu ili ekskluzivnom distributeru tog proizvoda. Vano je znati da se ovde ne radi o povredi prava na industrijski dizajn, ve o povredi nekog obligacionog odnosa izmeu nosioca prava i treih lica, ili o povredi carinskih propisa, ukoliko ti proizvodi nisu u zemlju uli legalnim trgovinskim tokovima.403 Izuzetak se javlja u sluaju postojanja legitimnog interesa nosioca prava da se suprostavi daljem stavljanju u promet ovakvog proizvoda, pogotovo ako je dolo do kvara ili druge promene svojstva proizvoda.404
240
INDUSTRIJSKIDIZAJN
2) ako se titular prava odrekne prava (pravo prestaje narednog dana od dana predaje podneska o odricanju; u sluaju da je pravo predmet predmet licence, zaloge ili nekog drugog prava u korist treeg lica, titular ne moe da se odrekne svog prava bez pismene saglasnosti tog lica) 3) na osnovu sudske ili odluke nadlenog organa (danom koji je odreen tom odlukom) 4) prestankom postojanja pravnog lica ili smru fizikog lica koje je nosilac prava (pravo prestaje danom prestanka pravnog, odnosno smrti fizikog lica, osim ako je pravo prelo na njihove pravne sledbenike).
POVREDAPRAVA
241
ni, pod uslovom da je tuilac, odnosno nosilac prava na industrijski dizajn savestan.405
242
INDUSTRIJSKIDIZAJN
naknada imovinske tete i opravdanih trokova postupka naknada moralne tete za autora objavljivanje presude o troku tuenog davanje podataka o treim licima koja su uestvovala u povredi prava (sud moe da naredi licu koje je izvrilo povredu zatienog industrijskog dizajna ili prava iz prijave da prui informaciju o treim licima koja su uestvovala u povredi zatienog industrijskog dizajna ili prava iz prijave i o njihovim distributivnim kanalima408). Kada je re o povredi prava iz prijave, predmetni postupak po tubi sud e prekinuti do odluke Zavoda o priznanju industrijskog dizajna. Na odgovornost lica koje povredi pravo na industrijski dizajn primenjuju se opta pravila o naknadi tete. U sluaju namerne povrede prava, tuilac moe, umesto naknade imovinske tete, da zahteva naknadu u visini trostrukog iznosa uobiajene licencne naknade koju bi primio za korienje dizajna. Visine novanih kazni utvruju se Zakonom o posebnim ovlaenjima radi efikasne zatite prava intelektualne svojine.
5) 6) 7) 8)
ZATITAPRAVA
243
vozila, knjiga, dokumenata, zaplena predmeta, ispitivanje svedoka i vetaka. Kako prethodno obavetenje lica od koga se dokazi prikupljaju nije potrebno, sudsko reenje o odreivanju obezbeenja dokaza uruuje se u trenutku prikupljanja dokaza, a odsutnom licu, kada to bude mogue.409 Rok za tubu zbog povrede prava iznosi tri godine od dana kada je tuilac saznao za povredu i uinioca, a najdalje pet godina od dana kada je povreda prvi put uinjena.
244
INDUSTRIJSKIDIZAJN
nomsko iskoriavanje zatienog dizajna. Izvrilac krivinog dela moe biti svako lice. Krivica podrazumeva umiljaj, koji, pored drugih bitnih obeleja bia krivinog dela, obuhvata i svest o tome da se radnja izvrenja preduzima neovlaeno u odnosu na tu dizajn proizvoda. Za ovaj osnovni oblik krivinog dela propisane su novana kazna i kazna zatvora do tri godine, alternativno. Proizvodi sa tuim dizajnom se oduzimaju. Posebni oblik krivinog dela postoji kada neko neovlaeno objavi ili na drugi nain uini dostupnim javnosti predmet prijave tueg dizajna pre nego to je objavljen na nain predvien zakonom. Radnja izvrenja moe se ostvariti na dva naina: ili tako to se neovlaeno objavi, odnosno prvi put saopti predmet prijave tueg dizajna ili tako to se predmet prijave tueg dizajna na drugi nain uini dostupan javnosti, npr. njegovim izlaganjem ili korienjem u prometu robe i usluga. Radnja krivinog dela preduzima se bez dozvole podnosioca prijave za priznanje prava na dizajn, i to pre nego to je predmet prijave dizajna objavljen na nain utvren zakonom. Uinilac, takoe, moe biti svako lice. Kao i kod osnovnog oblika, za krivicu je neophodan umiljaj. Za ovaj poseban oblik krivinog dela propisane su novana kazna i kazna zatvora do jedne godine, alternativno.
LOKARNSKIARANmANOUSTANOVLJENJUmEUNARODNEKLASIfIKAcIJE...
245
trenutku koji neposredno prethodi prvom pojavljivanju, a zatita traje tri godine. Neregistrovani dizajn uiva uu zatitu, pa se tako identini dizajn, nastao radom nezavisnog dizajnera, ne smatra delom kopiranja. Krajnja instanca u postupku zatite komunitarnog dizajna je Sud pravde EU.413
246
INDUSTRIJSKIDIZAJN
17. Muziki instrumenti 18. Kancelarijska i oprema za tampanje 19. Kancelarijska i oprema za pisanje, umetniki i nastavni materijali 20. Oprema za prodaju i reklamiranje, znaci 21. Igre, igrake, atori i sportska oprema 22. Oruje, pirotehnika roba, oprema za lov i ribolov i unitavanje gamadi 23. Oprema za distribuciju tenosti, sanitarija, grejanja, oprema za ventilaciju i klima-ureaji, vrsta goriva 24. Medicinska i laboratorijska oprema 25. Graevinski i konstrukcioni elementi 26. Aparati za osvetljavanje 27. Duvan i oprema za puenje 28. Farmaceutski i kozmetiki proizvodi, elementi i aparati za kupatila 29. Ureaji i oprema za zatitu od vatre, za prevenciju nesrea i za spasavanje 30. Artikli za negu i brigu o ivotinjama 31. Maine i alati za pripremu hrane i pia koji nisu na drugom mestu navedeni 32. Grafiki simboli i logotipovi, povrne are, ukrasi
NAJbOLJIYUDIZAJNI
247
sluaj 3: Zatita prava zatienog i registrovanog modela moe se ostvariti putem tube jedino pod uslovom ako su za to ispunjeni opti uslovi za ostvarivanje prava, u koje spadaju naroito ouvanje prava na zatitu plaanjem propisane takse. Ako vlasnik zatienog modela ne plati propisanu taksu u odreenom roku, gubi pravo na model. U tom sluaju, ne postoji pravni interes za tubu za ponitaj prava na model, jer je to pravo ugaeno, pa se za sluaj podnoenja tube ova ima odbaciti zbog nedostatka pravnog interesa, a ne presudom odbijati tubeni zahtev. (Vrhovni privredni sud Sl. 1448/70 i Vii privredni sud u Beogradu, P. 4129/69) sluaj 4: Ne smatra se da je model nov, ako je lice koje trai zatitu tog modela ve ranije izlagalo ili prikazivalo model. (Vrhovni privredni sud, Sl. 1065/68) sluaj 5: Sutina zatite modela kao tela sastoji se u njegovom vizuelnom uinku, koji daje njegov dimenzionalni oblik i koje se u poslovnom prometu smatra za originalno i tako znaajno svojstvo od koga zavisi bolji poslovni uspeh. Prema tome, kod modela nije bitno njegovo tehnoloko svojstvo, ve su bitni samo njegov oblik i estetski izgled. (Vrhovni privredni sud Sl. 1762/68) sluaj 6: Zatita modela odnosi se u prvom redu na funkcionalnost samog tela, a vrsta materijala od kog je model izgraen po pravilu je od sporednog znaaja. (Vrhovni privredni sud, Sl. 364/66)
248
INDUSTRIJSKIDIZAJN
TOMOS (dizajnerski tim proizvoaa), 6. Automobil YUGO (dizajnerski tim proizvoaa), 7. Depni elektronski raunar DB 801 (Davorin Savnik, Digitron), 8. Elektronska vaga Skala (Vladimir Roboti, Digitron), 9. Fotelja-krevet Neptun (Institut Meblo), 10. Uredski stolovi MODRES (Marjan i Mladen Orei, Jadran), 11. Sistem kioska K-67 (Saa Janez Mehtig), 12. Serija fotelja GONDOLA-POIVALNICI (Oskar Kogoj, Meblo), 13. Asortiman deserta SLATKI DOIVLJAJ (dizajnerski tim Kraa), 14. Asortiman vonih sokova Fruktal (SM Delo), 15. Odevni perdmeti Mura (dizajnerski tim proizvoaa), 16. Skijake cipele Alpina (dizajnerski tim proizvoaa), 17. Lovaki borbeni avioni Orao i Galeb, 18. Asortiman staklenih aa (Franc Pape, staklaranHrastink), 19. Kuni aparati bele tehnike Gorenje, 20. Programirane tokarlicestrugovi Prvomajska (Jasna Miheli i Institut Prvomajska), 21. Asortiman nametaja za kupatilo KOLPA SAN (dizajnerski tim Novolesa), 22. Brodogradnja (naa celokupna brodogradnja, po Keleru, ima visok kvalitet oblikovanja), 23. Kompjuter Triglav (Dizajn studio MAX Iskra), 24. Kona galanterija Toko (dizajnerski tim proizvoaa) i 25. Igrake CICIBAN (Oskar Kogoj). Preuzeto iz Manigodi, M.: Industrijski dizajn, zatita modela i uzoraka u zemlji i u inostranstvu, Beograd 1988, str. 7.
PRImERIPRIJAVADIZAJNA
249
250
INDUSTRIJSKIDIZAJN
PRImERIPRIJAVADIZAJNA
251
252
INDUSTRIJSKIDIZAJN
PRImERIPRIJAVADIZAJNA
253
254
INDUSTRIJSKIDIZAJN
PRImERIPRIJAVADIZAJNA
255
deo v
Niko pri zdravoj pameti nee da kupi italijanski viski, a kad smo ve kod toga, ni kotsko maslinovo ulje.415
258
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
416 Isto, str. 135. 417 Po lanu 22. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine: Geografske oznake su oznake koje identifikuju odreenu robu kao robu poreklom sa teritorije lanice, ili regiona ili lokaliteta sa te teritorije, gde se dati kvalitet, renome ili druge karakteristike robe sutinski mogu pripisati njenom geografskom poreklu.
POJAmOZNAKAgEOgRAfSKOgPOREKLA
259
260
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
geografske oznake i imena porekla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda422, to je, izmeu ostalog, i rezultat procesa harmonizacije zakonodavstva Srbije sa zakonodavstvom Evropske unije.
ELEmENTIOZNAKAgEOgRAfSKOgPOREKLA
261
1) klima (temperature, broj sunanih dana, koliina padavina, rue vetrova itd.) 2) zemljite (vrsta tla, salinitet, hemijski sastav itd.) 3) vazduh (vlanost, maglovitost, nivo zagaenosti itd.) 4) topografija (izgled terena, sastav terena, izloenost terena, nadmorska visina, udaljenost od naseljenih mesta itd.) 5) vode (prisutnost povrinskih tokova, snaga proticanja, istoa, kvalitet, dubina podzemnih voda itd). Francuska praksa, inae vodea u svetu po pitanju oznaka geografskog porekla, koristi zanimljiv termin: Terroir. Terroir je ogranieno geografsko podruje definisano ljudskom zajednicom, koja je tokom vremena izgradila niz specifinih osobina, znanja, vetina, na osnovu sistema interakcije izmeu fizikih i biolokih svojstava ivotne sredine i ljudskih faktora, to daje originalne i specifine lokalne proizvode, lako prepoznatljive i sa svetskom reputacijom. 425
425 Decenijama, vodi se polemika o tome koji inioci su najbitniji za kvalitet groa, odnosno vina. Predstavnici evropskog vinogradarstva, odnosno starog vinskog sveta, stalno istiu lokaciju na kojoj se gaji loza kao presudnu za klasifikaciju vina po kvalitetu, pozivajui se na dvomilenijumsko iskustvo i vraajui se u doba Rimljana. Najjae dokaze i objanjenje teroara povlae iz Francuskog zavoda za zatitu geografskog porekla, iza kojeg stoji vievekovna tradicija i iskustvo spajanja sorti loze sa podnebljem. Kritiari iz Novog sveta esto opisuju teroar (terroir) kao nauno nedokazan i u slubi samog sebe. Za njih, on je samo sredstvo zahvaljujui kojem neki proizvoai iz Starog sveta uspevaju da postave neke norme, ekskluzivne franize i steknu ekonomski primat. Zbog toga i ne iznenauje aktuelnost debate o korelaciji teroar vs. klimatski uslovi, kao i specifinim karakteristikama vina izmeu proizvoaa takozvanog Starog (Evropa) i Novog vinskog sveta (SAD, Australija, Juna Afrika, Latinska Amerika). (izvor tekstova o vinarstvu i vinogradarstvu: http://winestyle.rs/2010/broj21/) 426 Zadatost prirodnih osobina podruja i drutvenih inilaca per se oduzimaju oznakama geografskog porekla karakter intelektualnog stvaralatva.
262
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
2) nain obraivanja ili gajenja (fertilizacija, unapreenje zemljita, gustina zasada, irigacija, veliina zasada, zatita od bolesti, ishrana ivotinja, dranje ivotinja) 3) nain etve ili berbe (vreme, metode, sortiranje) 4) nain proizvodnje (suenje, fermentacija, kuvanje). Ljudski faktor obuhvata i znanje i vetine pravljenja i proizvodnje odreenih proizvoda ili pruanja odreenih usluga, kao to su: tradicija, majstorstvo, umenost zanatlija, znanje koje se prenosi sa generacije na generaciju, poznavanje specifine tehnike, primena posebne tehnologije, dobro uvana tajna, talenat proizvoaa, rigoroznost vebanja i osposobljavanja strunjaka, druga znanja duboko ukorenjena u odreeno podruje. Proizvodi iji je poseban kvalitet rezultat ljudskog faktora (know-how): vajcarski sat, pirotski ilim, persijski tepih, eki kristal, paka ipka. U najveem broju sluajeva, proizvod sa oznakom geografskog porekla delo je kombinacije prirodnih i ljudskih inilaca.
RAZLIKAIZmEUImENAPOREKLAIgEOgRAfSKEOZNAKE
263
Primer: plavi sir Rokfor (Roquefort) pravi se od posebne sorte ovaca i sazreva u prirodnim peinama nedaleko od grada Roquefort-sur-Soulzon u francuskoj regiji Aveyron, gde ga obloe spore gljive Penicilium roqueforti iz familije Trichocomaceae, koja raste u tim peinama.
264
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
4. istorijski osvrt
Romansko pravo polje je najranijeg razvoja prava upotrebe oznake porekla robe. Francuska pravna praksa je u prvoj polovini 19. veka donela prvi zakon protiv zloupotrebe trgovakog imena i oznake porekla robe, ve tada napravivi kategorijalnu razliku izmeu imena porekla i oznake porekla. Anglosaksansko pravo je za to vreme, a to se nije mnogo promenilo ni kasnije, zatitu oznakama geografskog porekla pruala institutom sertifikacionog iga. Srbija je najveim tokom svoje moderne pravne istorije propisima o nelojalnoj konkurenciji obezbeivala zatitu ovoj grani industrijske svojine. Lex specialis nastao je tek 1995. godine Zakonom o geografskim oznakama porekla. Francuska pravna teorija je do dananjih dana ostala najvie uvaavana u oblasti geografskih oznaka porekla, a francuski praktiari najcitiraniji.429
ime porekla, jer jedinstven kvalitet vue upravo iz tog regiona. 429 Videti: Auby, J. M., Plaisant, M: Le droit des appellations dorigine, Paris, 1974.
ULOgEOZNAKAgEOgRAfSKOgPOREKLA
265
2) garancija kvaliteta proizvoda430 3) reklamna ili promotivna funkcija431 4) ouvanje kulturnog identiteta podruja porekla proizvoda (ouvanje tradicionalnog naina proizvodnje, tradicionalnog naina konzumiranja proizvoda, ouvanje populacije u ruralnim podrujima) 5) socio-ekonomska dobit za proizvoae i lokalnu zajednicu.432 Primer: Tekila, meksiko pie, stekla je prepoznatljiv identitet, koji je esto ojaan bocama oblikovanim prema nekim od karakteristika meksikih simbola. Meutim, malo ljudi zna da je tekila zatiena kao geografska oznaka porekla od 1977. godine i da se proizvodi samo u ogranienoj meksikoj oblasti gde raste njena primarna sirovina agava, biljka slina kaktusu. Predsedniki dekret kojim je tekila priznata kao geografska oznaka porekla objavljen je 13. oktobra 1977. i odnosila se na etiri meksike drave (kasnije na pet) koje su imale iskljuivo pravo da proizvode ovo pie. Zatita tekile omoguila je njenim proizvoaima da prodaju svoje porizvode irom sveta i da osiguraju da se nijedan drugi proizvod napravljen od alternativnih sastojaka ne moe prodavati kao tekila. Danas se svake godine proizvede i irom sveta proda vie od 190 miliona litara tekile, sa porastom od 83% za poslednjih pet godina. tavie, tekila direktno upoljava 36.000 Meksikanaca, ukljuujui i poljoprivredne radnike, tehniare i druge, a posredno su zaposleni i mnogi drugi u prevozu, distribuciji i srodnim delatnostima. Tekila je 1978. godine ustanovila svoj meunarodni status registracijom na osnovu Lisabonskog sporazuma kojim rukovodi WIPO. Prodaja tekile dalje se poveavala kao posledica registracije i Sporazuma o uzajamnom priznanju koji su 1998. godine potpisali Meksiko i EU u cilju uzajamnog potovanja geografskih oznaka porekla, jer su proizvoai mogli da garantuju kvalitet proizvoda i spree da se ime koristi za proizvode od drugaijih sastojaka to bi moglo umanjiti ugled originalnog meksikog proizvoda i prevariti potroae.
430 Oznaka geografskog porekla znai da je proizvod autentian, da se odlikuje posebnim kvalitetom, da je zdravstveno bezbedan i da je proao sloenu proceduru priznavanja. 431 Cena proizvoda koji nosi oznaku geografskog porekla je i do 80% vea od cene standardnih istovrsnih proizvoda. (engl. Premium price) 432 Od proizvoda koji su zatieni geografskim oznakama porekla, meu kojima dominiraju vina, sirevi i estoka alkoholna pia poput konjaka i armanjaka, Francuska zarauje oko 20 milijardi evra godinje, dok je oko 140.000 farmi umreeno u proizvodnju tih proizvoda.
266
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
Zatita je znaila da je proizvodnja tekile poslata iskljuivo pravo meksikih proizvoaa, a reputacija proizvoda moe se poveati zajednikim naporom svih proizvoaa tekile koji imaju zajedniki interes da prave proizvod poznat u itavom svetu.433
RAZLOZIZAZATITUOZNAKAgEOgRAfSKOgPOREKLA
267
kih i lokalnih ekonomija.434 Ni zatita zivotne sredine nije van dosega: drvo Argan, koje se koristi u proizvodnji marokanskog ulja Argan, spreava dezertifikaciju (irenje pustinje). Proizvodnja i trite proizvoda sa oznakom geografskog porekla stvaraju ekonomiju obima (economies of scale) u prilog malih proizvoaa. U smislu alata za razvoj biznisa, geografske oznake porekla pokreta su stvaranja klastera i lokalne, ruralne integracije ne samo proizvoaa, ve i trgovaca, distributera, prevoznika, izvoznika. Kolektivnost (kvazi-monopol) prava na oznakama geografskog porekla podrazumeva da proizvoai i stejkholderi zajedno odreuju standarde proizvodnje, podiu zajedniku menadment platformu, vode rauna o pitanjima kvaliteta, prave zajednike marketing strategije i sl.435 Primer: Australijsko iskustvo sa vinom dobar je primer strateke upotrebe geografskih oznaka porekla za unapreenje lokalne industrije. Prepoznavanje Australije kao zemlje kvalitetnih vina dovelo ju je do sklapanja ugovora o vinu sa EU. Jedna vinarska kompanija upotrebila je marketinku sliicu kao oznaku australijskog vina kako bi pogurala izvoz svojih vina u Veliku Britaniju sa 5.000 kutija u 1986. godini do milion kutija u 1994. Ona je naredne godine proglaena za najprodavaniju vinsku marku u Ujedinjenom kraljevstvu, premaivi ak i francuska i kalifornijska vina.436 Dalje, imitacija proizvoda sa geografskom oznakom porekla nanosi velike gubitke vlasnicima prava, i finansijske i u smislu reputacije. Konstantnost pokuaja tzv. slobodnog jahanja (vidi kod prava konkurencije) od strane imitatora namee potrebu za adekvatnom pravnom zatitom. Slabljenju autentinosti proizvoda i moi potroaa da povezuje proizvod sa tano odreenim geografskim podrujem doprinose i sami proizvoai kada kvalitetom podreene proizvode nude pod oznakom geografskog porekla ili
434 Vidi: UNCTAD Biotrade Initiative, http://www.biotrade.org/. United Nations Conference on Trade and Development (Konferencija UN o trgovini i razvoju), www.unctad. org 435 Opirnije vidi: Organization for an International Geographical Indications Network, www.origin-gi.com. Takoe, Evans, G. E., Blakeney, M.: Protection of geographical indications after doha: quo vadis?, Journal of International Economic Law, http://www. geographicindications.com/JIEL%20july2006%20GI.pdf 436 Idris, K.: Intelektualna svojina, mono sredstvo ekonomskog rasta, Beograd 2003, str. 151.
268
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
pak sline proizvode bez oznake ali pod prepoznatljivim imenom plasiraju na nova trita.
8. obaveznost korienja
Niko nije u obavezi da koristi oznake geografskog porekla, ak i u sluaju da proizvodi robu ili prua usluge iste vrste u podruju koje je zatieno ovom granom industrijske svojine. Pravo upotrebe oznaka geografskog porekla apsolutno je fakultativno. Tek po sticanju statusa ovlaenog korisnika prava na oznake geografskog porekla poinje obaveza strogog pridravanja svih ustanovljenih, i preteno visoko postavljenih, standarda za proizvode i/ili usluge sa geografskim poreklom.
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLAIETIKETE
269
to bi frukogorska vina, vina sa peska mogla da budu dobra polazna osnova za stvaranje pozitivnog brenda nae zemlje).438
270
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
TRADIcIONALNI,ISTORIJSKIIhOmONImNINAZIVI
271
443 Varga, S.: Pravo industrijske svojine, Novi Sad 2007, str. 165. 444 Miladinovi, Z.: Pravo industrijske svojine, Ni 2007, str. 275. 445 Ibid, lan 22. sporazuma TRIPS.
272
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
Pseudogeografski nazivi su oni koji oznaavaju ime proizvoda iz nekog podruja, ali stvarno nemaju nikakve veze sa tim podrujem. Primeri: frankfurtske kobasice, nazvane po mesaru Frankfurteru, a ne po gradu Frankfurtu, beka nicla, ruska salata, pomfrit (na engl. french fries) itd. Fantastini i pseudogeografski nazivi ne mogu biti registrovani kao oznake geografskog porekla, jer nemaju veze sa stvarnim podrujem porekla proizvoda.
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLAIIg
273
narodnim vezom, izrade proizvoda drvne domae galanterije (vretena, oklagije, drvena korita i sl.), kao i rune izrade predmeta od sitnih otpadaka od koe, tekstila, klirita itd.449 Inostrana praksa pokazuje da oznake geografskog porekla mogu, pod odreenim uslovima, nositi sledei tipovi proizvoda: ive ivotinje, mleni proizvodi, jaja ptica, prirodni med, morski plodovi, preraevine (moda je izraz proizvodi bolji engl. preparations) od mesa i ribe, zatim povre, biljke, korenje i gomolje koje mogu sluiti kao hrana, jestivo voe, preraevine od voa i povra, kafa, aj, zaini, itarice, eer, grah kokoa, duvan, kauuk, prirodna smola, pia od biljnih ekstrakata, piva i druga fermentisana pia, vina i druga alkoholna pia, proizvodi nastali runim radom itd.450 Pariska konvencija u lanu 1, stav 3. kae: Industrijska svojina podrazumeva se u najirem znaenju i odnosi se ne samo na industriju i trgovinu u pravom smislu te rei, ve i na granu poljoprivrednih i ekstraktivnih industrija i na sve fabrikovane ili prirodne proizvode, na primer: vina, cerealije, listove duvana, voe, stoku, rude, mineralne vode, piva, cvee, brana.
274
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
podruja kao kolektivni ig. S obzirom na to da je oznaka geografskog porekla jae pravo, na eventualno takav ig primenjivae se pravila koja vae za oznaku geografskog porekla. U nekim zemljama, geografsko poreklo se moe zatititi jedino sertifikacionim igom (npr. SAD).451 Primer: Bordo i ampanj mogu koristiti svi uzgajivai vina u regiji Bordo i ampanj, ali jedino pravno lice Moe&andon moe nazvati svoj ampanjac Moe&andon i zatititi igom. U sluaju kolizije ranije registrovanog iga i nove oznake geografskog porekla, zbog njihove identinosti ili slinosti, jae je pravo prvo steeno, odnosno pravo na ig nee trpeti ogranienja ako je ig prijavljen i/ili upotrebljavan u dobroj veri.
NAZIVIKOJISENEmOgUZATITITIOZNAKAmAgEOgRAfSKOgPOREKLA
275
rekla mora biti pruana na oznaenom geografskom podruju. (geografska veza proizvoda i geografskog podruja) 2) Proizvod mora posedovati specifina kvalitativna svojstva karakteristina za konkretnu vrstu proizvoda sa oznaenog geografskog podruja; usluga mora posedovati specifina kvalitativna svojstva karakteristina za konkretnu vrstu usluge na oznaenom geografskom podruju. (razliitost od istih ili slinih proizvoda koji potiu iz drugog geografskog podruja) 3) Oznaeno geografsko podruje mora imati prepoznatljive prirodne faktore, odnosno tipine prirodne uslove (npr. klimatske prilike, salinitet zemljita, broj sunanih dana) neophodne za proizvodnju odreenog proizvoda i/ili pruanje odreene usluge (npr. zdravstveni turizam); u oznaenom geografskom podruju ljudski kapital mora biti tako organizovan (npr. vetina ljudi ili nain proizvodnje, tradicija) da prua posebnost u proizvodnji odreenog proizvoda i/ili pruanju odreene usluge. (uzrona veza svojstava proizvoda i odlika geografskog podruja) Kvalitet proizvoda sa geografskim poreklom najee je rezultat zajednitva prirodnih i ljudskih (drutvenih) inilaca. Poseban uslov za zatitu jeste odsustvo svih tzv. negativnih uslova zatite.
276
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
3) iji izgled ili sadraj moe da stvori zabunu kod potroaa u pogledu prirode, porekla, kvaliteta, naina proizvodnje ili drugih karakteristika proizvoda 4) koji je istovetan ili bitno slian ranije registrovanom igu, ukoliko, s obzirom na reputaciju, poznatost i duinu upotrebe tog iga postoji mogunost nastanka zabune kod potroaa u pogledu proizvoakog porekla proizvoda 5) koji predstavlja taan naziv zemlje, regiona ili lokaliteta sa kog proizvod potie, ali koji kod potroaa izaziva lanu predstavu da proizvod potie iz druge zemlje, regiona ili lokaliteta 6) koji je usled dugotrajne upotrebe postao generian, odnosno uobiajen naziv za oznaavanje odreenog proizvoda. Primeri: Dionski senf je tip senfa koji vodi poreklo iz francuskog grada Diona; meutim, vremenom, on je poeo da oznaava izvestan tip senfa koji se proizvodi na mnogim mestima; stoga je dionski senf danas generika oznaka i odnosi se na tip proizvoda, pre nego na mesto nastanka. Znai, ako se ime nekog mesta koristi kao oznaka posebnog tipa proizvoda, pre nego li oznaka porekla tog proizvoda, onda termin vie ne funkcionie kao geografska oznaka. Kolonjska (engl. cologne, to je i naziv nemakog grada Kelna) je danas generian termin za odreenu vrstu toaletne vode, bez obzira na to da li se pravi u regiji grada Kelna ili ne. Iako sa istorijom geografskog porekla, potronja sira edar u SAD toliko je velika da je sir edar postao uobiajen naziv, koji zbog toga ne moe biti zatien. Specifiniji naziv ovog proizvoda, kao to je West Country farmhouse Cheddar cheese, registrovan je oznakom geografskog porekla. Nasuprot, sir feta u EU nije proglaen za generini pojam, pa je i zatien oznakom geografskog porekla. Zbog neuravnoteene pravne prakse u zemljama sveta, postoje situacije kada je isti naziv u jednoj dravi prihvaen kao oznaka geografskog porekla, a u drugoj nije. Npr. ampanjac, za koga smo rekli da se u Francuskoj moe proizvoditi samo u regiji ampanj i uz odreene standarde kvaliteta, u SAD ga smatraju polugenerinim nazivom koji na teritoriji SAD mogu nositi i penuava vina koja se proizvode van francuske regije ampanj.
POREKLOSIROVINA
277
7) koji nije zatien, ili je prestao da bude zatien u zemlji porekla, ili koji je prestao da se koristi u toj zemlji.
278
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
vidu to da je u Srbiji sve vie regiona u kojima se gube autohtone rase ivotinja, postoji realna opasnost da u dogledno vreme strogom primenom definicije imena porekla vie ne bi bilo mogue nazive tih geografskih lokaliteta zatititi imenom porekla, iako ta oznaka ima dokazano tradicionalno obeleje i izuzetnu reputaciju, a to bi nanelo ogromnu tetu naim poljoprivrednim potroaima. Primena ovakvih sirovina mogua je samo ako postoji sistem inspekcijske kontrole ispunjenosti posebnih uslova, ime se praktino onemoguava korienje sirovina koje potiu iz regiona iji prirodni uslovi nisu odgovarajui uslovima na datom podruju ili genetski modifikovanih sirovina.456
456 Za Srbiju, imid autohtonog proizvoda ostao je potpuno ekonomski nevalorizovan. Najtraginiji gubitak nije zapostavljanje pojedinih tehnologija proizvodnje, ve gubitak adekvatne sirovinske osnove, poreklom od autohtonih rasa domaih ivotinja. Tako, na primer, danas je veoma teko izatkati pravi pirotski ilim, jer pirotske pramenke gotovo da i nema. Pirotska pramenka (engl. Pirots Zackel) najvie se gaji u brdsko-planinskom regionu Stare i Suve planine. Od njene iako grube vune vekovima se izrauju uveni pirotski ilimi. Danas je originalnost ovog lokalnog proizvoda pod pitanjem, jer se za njegovo tkanje esto koristi finija vuna meliorisanih, pa i stranih rasa ovaca. I mleko pirotske ovce poznato je po jednom autohtonom proizvodu staroplaninskom kakavalju (zatieno ime porekla, reg. br. 54). Budui da su proizvodi sa tradicionalnom tehnologijom izrade i geografskim poreklom izuzetno cenjeni i traeni na plateno sposobnim tritima, na kojima je prodor sa konvencionalnim proizvodom sve tei, ouvanje ivotinjskih genetikih resursa je imperativ. Primeri dobre prakse su Italija mocarela sir od bivoljeg mleka, i Maarska mesne preraevine od mangulice. Iako je Maari smatraju svojom, mangulica je nastala od umadinke, kada je jo 1833. godine knjaz Milo maarskom vlastelinu, palatinu Jozefu, poklonio dva nerasta i 10 krmaa. Na imanju Ki Jeno stvorena je mangulica odgajivanjem u boljim uslovima nege, smetaja i ishrane, pa je dobijena i produktivnija rasa svinje. Neke od prednosti autohtone mangulice u odnosu na plemenite rase svinja su: otpornost na nespecifine uzronike bolesti, prilagoenost na kontinentalnu klimu, u mesu i masti sadri znatno veu koliinu LDL holesterola ili tzv. pozitivnog holesterola, koga u terapijske svrhe mogu koristiti i ljudi sa povienim nivoom holesterola u krvi. Od mangulice se proizvodi meso i mast vrhunskog kvaliteta. Jedna od najveih domaih farmi mangulice nalazi se u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica kod Sremske Mitrovice, gde je introdukovano i nekoliko drugih autohtonih rasa ivotinja. (Opirnije o ovome videti kod Stojanovi, S., orevi-Miloevi, S.: Autohtone rase domaih ivotinja u Srbiji i Crnoj Gori, Beograd 2003, i na veb-stranici: www.zasavica.org.rs)
VINASAOZNAKOmgEOgRAfSKOgPOREKLA
279
457 zakon o vinu Republike Srbije (Slubeni glasnik RS br. 41/09). Zanimljivo je da su pomo naem zakonodavcu u donoenju regulative pruili strunjaci iz panske regije Rioha, uvene po vinogradarstvu. 458 Ovakva kategorizacija vina vri se u odnosu na sorte vinove loze od kojih se proizvodi vino, pa tako: regionalno vino proizvodi se od groa jedne ili vie preporuenih sorti vinove loze vrste Vitis vinifera L, odnosno sorti dobijenih ukrtanjem sorti vrste Vitis vinifera L i drugih vrsta iz roda Vitis, poreklom najmanje 85% iz istog vinogradarskog regiona; kvalitetno vino sa kontrolisanim geografskim poreklom i kvalitetom se proizvodi groa jedne ili vie preporuenih sorti vinove loze vrste Vitis vinifera L sa izraenim karakteristikama za sortu ili sorte, poreklom iz istog vinogradarskog rejona; vrhunsko vino sa kontrolisanim i garantovanim geografskim poreklom i kvalitetom je vino proizvedeno od groa jedne ili vie preporuenih sorti vinove loze vrste Vitis vinifera L, sa naroito izraenim karakteristikama za sortu ili sorte, poreklom iz istog vinogradarskog rejona. Zajedniki uslov je da se proizvodnja i prerada groa i proizvodnja vina obavlja u okviru datog vinogradarskog rejona (po lanu 8. Zakona o vinu).
280
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
459 Vitis vinifera je latinski naziv za vinovu lozu, a L predstavlja podrod Vitis labrusca.
RAKIJAIDRUgAALKOhOLNAPIASAgEOgRAfSKImPOREKLOm
281
tetom. Oznake kvalitetne kategorije navode se jedino uz oznaku geografskog porekla. Dodatna oznaka znai da vino poseduje posebne osobine ili je proizvedeno posebnim nainom proizvodnje. Praksa poznaje sledee dodatne oznake: mlado vino, sopstvena proizvodnja, arhivsko (ili rezerva) vino, vino od groa proizvedenog organskom metodom, kasna berba, probirna berba, odabrane bobice suvarak, itd. Dodatna oznaka navodi se jedino uz oznaku geografskog porekla i oznaku kvalitetne kategorije. 20.1.3. Priznati tradicionalni naziv Priznati tradicionalni naziv moe nositi vino sa tradicionalnim nainom proizvodnje na odreenom vinogradarskom podruju, posebnim svojstvima i dokazanim nepromenjenim, dugogodinjim kvalitetom.
460 Po lanu 6. zakona o rakiji i drugim alkoholnim piima (Slubeni glasnik RS, br. 41/09) po kome su izuzetak od minimalnog sadraja etanola likeri od jaja kod kojih je minimalni sadraj etanola 14% v/v.
282
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
461 Ostalim oznakama mogu se oznaavati rakija i druga alkoholna pia sa posebnim karakteristikama kvaliteta i godinama starenja, a njihova upotreba moe biti samostalna ili zajedno sa geografskom oznakom porekla i tradicionolnom oznakom (lan 15. Zakona o rakiji i drugim alkoholnim piima).
POSTUPAKZATITEUSRbIJI
283
462 U svetu jo uvek vlada diverzitet paralelnih sistema registrovanja i zatite oznaka geografskog porekla, to oteava unifikaciju njihovih zatita na meunarodnom nivou. Uporedna praksa na nacionalnom nivou sagledava nekoliko naina (sistema) zatite: 1. zatita posebnim pravnim propisima, koja se zasniva na odlukama nadlenih organa (primer Republika Srbija, Rusija, eka); 2. zatita pravnim propisima koji reguliu nelojalnu konkurenciju; 3. zatita kroz pravne mehanizme kolektivnog i sertifikacionog iga (primer SAD); 4. zatita na osnovu neposredne primene zakonodavnih pravila i odluka jurisprudencije, tzv. sudski sistem (primer Francuska).
284
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
sovani za zatitu imena porekla ili geografske oznake u okviru svojih aktivnosti463 3) strana fizika ili pravna lica, odnosno strana udruenja, ako je ime porekla, odnosno geografska oznaka priznata u zemlji porekla, kada to proizilazi iz meunarodnih ugovora464 (bilateralnih i multilateralnih). Da bi neko lice moglo podneti prijavu za registrovanje oznake geografskog porekla Zavodu, neophodno je da se ono u tom trenutku ve nalazi u procesu obavljanja privredne aktivnosti na odnosnom geografskom podruju i da proizvodi odreenu robu ili prua odreene usluge koje mogu biti predmet prava na oznaku geografskog porekla. To znai da se ne moe traiti oznaka geografskog porekla za proizvode koji e se tek proizvoditi, ili za one vrste proizvoda koji nisu pravom obuhvaeni kao proizvodi koji mogu biti obeleeni ovakvim oznakama. Vano je znati da prijava moe da se odnosi samo na jednu oznaku geografskog podruja i samo na jednu vrstu proizvoda (naelo specijalnosti).
POSTUPAKZATITEUSRbIJI
285
ko zaista proizvodi po traenim standardima i u naznaenom geografskom podruju polae prava da svoje proizvode ili usluge distancira od drugih oznakom geografskog porekla. Ipak, s obzirom na to da sadrina i obim prava oznaka geografskog porekla jednog proizvoaa ne spreavaju druge da takoe apliciraju za istu sadrinu i obim prava, pravo prvenstva nema znaaja.
465 Sertifikaciona tela su organizacije, instituti ili ustanove, javnog ili privatnog karaktera, ovlaene od strane nadlenog ministarstva (u Srbiji je to najee Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede) i akreditovane od strane nacionalnog akreditacionog tela da vre kontrolu kvaliteta i posebnih svojstava proizvoda. Isti zahtev je sadran u Uredbi Saveta EU 510/06 za teritoriju EU. 466 O akreditovanju i sertifikovanju oznaka geografskog porekla u svetu vidi: www.globalgap.org
286
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
1) blie odreenje granica tog podruja (u praksi se veoma retka deava da se prirodne granice geografskog podruja poklope sa administrativnim granicama)467 2) geografsku mapu tog podruja 3) podatke o geografskim i ljudskim faktorima koji prouzrokuju specifine karakteristike, kvalitet ili reputaciju proizvoda u pitanju. 22.3.3. Podaci o specifinim karakteristikama proizvoda Podaci o specifinim karakteristikama proizvoda, ako je u pitanju prijava geografske oznake, podnose se u vidu specifikacije koja sadri: 1) podatke o podnosiocu prijave geografske oznake i licu ovlaenom da ga predstavlja 2) oznaku koja se titi 3) opis naina proizvodnje proizvoda (neophodno je jasno prikazati glavne etape u proizvodnom procesu koje daju proizvodu distinktivna svojstva; opis naina proizvodnje na neki nain uspostavlja standarde za sve budue ovlaene korisnike; stoga se on mora zasnivati na kriterijumima koji su primenljivi, proverljivi i pogodni za kontrolu), 4) podatke o kvalitetu ili posebnim svojstvima proizvoda, ili podatke o steenoj reputaciji468 5) podatke o uzronoj vezi izmeu kvaliteta, ili reputacije, ili drugih posebnih svojstava proizvoda i opisanog geografskog podruja, kao i dokaz da proizvod potie sa opisanog geografskog podruja (ovo je kljuan deo prijave, jer se opravdava veza izmeu proizvoda, njegovih specifinosti i navedenog geografskog imena, koje se trai za zatitu; tri pojma su od posebne vanosti: kvalitet, reputacija i drugo posebno svojstvo proizvoda ili proizvodnog procesa; ukoliko ovde
467 Granica geografskog podruja odreuje se preciznim navoenjem naselja i prirodnih geografskih objekata (planine, planinski venci, reke, visoravni i slino), koje omoguava da se dato podruje razgranii od drugih podruja (lan 21, stav 2. Zakona o oznakama geografskog porekla) 468 Dodajmo da se reputacija sastoji iz tri elementa: istorije, reputacije u prolosti i reputacije danas. Istorija znai da proizvod ima dugu istoriju u odreenom geografskom podruju. Reputacija u prolosti jeste istorijat samog proizvoda koji ne bi bio takav da nije tekao u odreenom podruju. Dananja reputacija znai mesto i vanost proizvoda u industriji podruja odakle dolazi.
POSTUPAKZATITEUSRbIJI
287
izneti podaci ne pokau sutinsku i kvalitetnu vezu izmeu prirodnih i drutvenih inilaca geografskog podruja i proizvoda, prijava nema izgleda za potvrdan odgovor) 6) podatke kojima se dokazuje da proizvod potie sa naznaenog geografskog podruja 7) odredbe o nainu obeleavanja proizvoda. Ako je u pitanju prijava imena porekla, podaci se podnose u vidu elaborata koji sadri: 1) podatke o podnosiocu prijave imena porekla i licu ovlaenom da ga predstavlja 2) geografski naziv koji se titi 3) podatke o ustaljenom nainu i postupku proizvodnje proizvoda (npr. kod proizvodnje bazirane na uzgoju ivotinja: rase ivotinja, nain uzgoja, kao to je ishrana, sisanje, vreme prestanka dojenja, uzrast pri klanju, zasrevanje, klasifikacija zaklanih ivotinja itd.; kod proizvodnje zasnovane na biljkama: vrste biljaka, vreme sejanja i etve, period etve, metode etve, nain ostave, prevoz, vrstoa, slad itd.; za ostale proizvode: opis sirovina, opis proizvodnog procesa itd.), 4) podatke o posebnim svojstvima i kvalitetu proizvoda 5) podatke o uzronoj vezi izmeu posebnih svojstava i kvaliteta proizvoda i opisanog geografskog podruja, kao i dokaz da proizvod potie sa opisanog geografskog podruja 6) podatke kojima se dokazuje da proizvod potie sa naznaenog geografskog podruj 7) dokaz o izvrenoj kontroli sirovina 8) odredbe o nainu obeleavanja proizvoda 9) podatke o koliini proizvoda koja se proizvede u toku jedne godine.
288
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
podudarnost kvaliteta i posebnih karakteristika proizvoda, naina proizvodnje i porekla sirovina sa podacima o tome koji su sadrani u specifikaciji i elaboratu. Ovakvu kontrolu trebalo bi razlikovati od kontrole zdravstvene ili sanitarne ispravnosti proizvoda koje se vre u postupku redovnog inspekcijskog nadzora i koje su ureene drugim posebnim propisima. Kada je u pitanju vino, kontrola proizvodnje groa namenjenog za proizvodnju vina sa geografskim poreklom, kontrola same proizvodnje, ispitivanje kvaliteta i ocenjivanje469 vina sa geografskim poreklom, u nadlenosti su Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, preciznije Odeljenje za vinarstvo i vinogradarstvo470, ili kontrolne organizacije (sertifikaciona tela) kojoj se mogu poveriti ovi poslovi.
POSTUPAKZATITEUSRbIJI
289
2) 3) 4) 5) 6) 7) 8)
geografski naziv koji se titi oznakom geografskog porekla vrstu proizvoda koji se obeleava oznakom geografskog porekla naziv podruja ili mesta odakle proizvod potie nain obeleavanja proizvoda izgled geografske oznake ili imena porekla naznaenje specifinih karakteristika proizvoda naznaenje da li se prijava za priznanje statusa ovlaenog korisnika odnosi na ime porekla ili na geografsku oznaku 9) naziv sertifikacionog tela koje vri kontrolu kvaliteta i posebnih svojstava proizvoda. 22.5.2. Dokazi o obavljanju odreene delatnosti Dokazi o obavljanju odreene delatnosti, odnosno proizvodnji odreenog proizvoda na odreenom podruju mogu biti odgovarajue potvrde i reenja izdati od nadlenih organa. 22.5.3. Dokaz o izvrenoj kontroli kvaliteta i posebnih svojstava proizvoda Dokaz o izvrenoj kontroli kvaliteta i posebnih svojstava proizvoda jeste sertifikat o izvrenoj kontroli kvaliteta i posebnih svojstava proizvoda, izdat od strane sertifikacionog tela, koje je u zahtevu za registrovanje imena porekla, odnosno geografske oznake i zahtevu za priznavanje statusa ovlaenog korisnika oznake geografskog porekla, navedeno kao organizacija koja vri kontrolu proizvoda, kojim se potvruje da kontrolisani proizvod poseduje sva ona posebna svojstva i kvalitet koji su navedeni u podacima o specifinim karakteristikama proizvoda.
290
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
pokree radi spreavanja obeleavanja proizvoda lanim oznakama porekla, te otuda i njegova hitnost) 2) ako je podnet zahtev za meunarodno registrovanje oznake geografskog porekla, odnosno zahtev za registrovanje oznake geografskog porekla na nivou EU.
POSTUPAKZATITEUSRbIJI
291
ispunjeni uslovi za priznavanje geografske oznake, sam Zavod obavezan je da predloi podnosiocu prijave imena porekla da se ta prijava smatra prijavom geografske oznake i da se postupak nastavi po pravilima postupka za tu vrstu prijave i odreuje rok u kome je podnosilac prijave duan da se izjasni. Takoe, vai obrnuto.
22.9. Pretvaranje prijave za priznavanje statusa ovlaenog korisnika imena porekla u prijavu za priznavanje statusa ovlaenog korisnika geografske oznake i obrnuto
Ako je u toku postupka po prijavi za priznavanje statusa ovlaenog korisnika dolo do pretvaranja prijave imena porekla u prijavu geografske oznake, ili obrnuto, podnosilac prijave za priznavanje statusa ovlaenog korisnika koja se odnosi na ime porekla, odnosno geografsku oznaku ije je pretvaranje izvreno, duan je da podnese zahtev za pretvaranje prijave za priznavanje statusa ovlaenog korisnika imena porekla u prijavu za priznavanje statusa ovlaenog korisnika geografske oznake, ili obrnuto. Pretvorena prijava zadrava datum podnoenja prvobitno podnete prijave. Zavod je u obavezi da bez odlaganja obavesti sve podnosioce prijave za priznavanje statusa ovlaenog korisnika, koja se odnosi na odreeno ime porekla ili geografsku oznaku, da je podnet zahtev za pretvaranje prijave imena porekla, odnosno geografske oznake.
292
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
Lice kome je odbijena prijava za ustanovljene oznake geografskog porekla ima pravo da ponovo podnese prijavu. Lice kome je odbijena prijava za priznanje statusa ovlaenog korisnika moe i dalje proizvoditi i stavljati u promet svoj proizvod, ali ne i oznaavati proizvode oznakom geografskog porekla. Protiv odluka Zavoda stranka koja smatra da je oteena ima pravo albe Vladi Republike Srbije. Uvoenje prava na albu i albenog postupka tvorevina je vaeeg Zakona.473
ovlaenih korisnika imena porekla, registar prijava za priznanje statusa ovlaenih korisnika geografskih oznaka, registar imena porekla, registar geografskih oznaka, registar ovlaenih korisnika imena porekla i registar ovlaenih korisnika geografskih oznaka. Njihovu sadrinu ureuju lan 11. Zakona o oznakama geografskog porekla i Uredba o postupku za ustanovljenje geografske oznake porekla i priznanju svojstva ovlaenog korisnika geografske oznake porekla. Registri su javne knjige i dostupni na uvid svim zainteresovanim licima. 473 Prethodna praksa pokazala je da su se sudovi u upravnim sporovima uglavnom bavili utvrivanjem procesnih nedostataka, presudama nisu zamenjivali upravni akt koji se vraao Zavodu, dok stranka nije imala pravo albe. Ovom novinom realizuje se jedno od osnovnih naela upravnog postupka: dvostepenost u odluivanju, to vodi ka efikasnijoj upravnoj kontroli nad zakonitou odluka Zavoda. Time se primenjuje i lan 214. Zakona o optem upravnom postupku, koji kae da se protiv odluka organa uprave moe izjaviti alba samo kada je to zakonom predvieno. 474 To je bitna razlika u odnosu na sva ostala prava industrijske svojine koja vae od dana podnoenja prijave. Osnov ove razlike lei u kolektivnom karakteru prava na oznake geografskog porekla. 475 U vezi sa ovim, klimatske promene nesumnjivo e predstavljati veliki izazov za ovu granu industrijske svojine u budunosti.
TERITORIJALNOVAENJEPRAVA
293
geografskog porekla. Moe biti obnavljan neogranien broj puta, sve dok traje odgovarajue ime porekla, odnosno geografska oznaka.476
294
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
regionalne oznake porekla za vino i proizvode od vinove loze ne mogu da postanu generine.
international). Ovaj multilateralni ugovor do sada je ratifikovalo 27 zemalja, a na snazi je 817 oznaka geografskog porekla. 478 Pojmovna konstrukcija kontrolisano ime porekla potie iz italijanske terminologije u tri kvalitetno razliita varijeteta: denominazione di origine (DO), denominazione di origine controllata (DOC) i denominazione di origine controllata i garantita (DOCG).
ZAbRANAKORIENJAOZNAKE
295
gim oblicima poslovne dokumentacije, kao i prilikom uvozu i izvoza proizvoda obeleenih oznakom geografskog porekla.
296
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
liko je ig prijavljen ili registrovan u dobroj veri, pre donoenja reenja o priznavanju oznake vina sa geografskim poreklom.
PRESTANAKOZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
297
1) sudskom odlukom 2) proglaenjem nitavosti. Oznaka moe prestati na osnovu sudske odluke ako zainteresovano lice tubom pokrene postupak za utvrenje da je odreena geografska oznaka postala generian, odnosno uobiajen naziv za odreeni proizvod, a u postupku se to i dokae.482 Registrovana geografska oznaka koja je u svojoj zemlji porekla registrovana i zatiena kao ime porekla ne moe da bude proglaena generinim, odnosno uobiajenim nazivom za odreeni proizvod, sve dok takva zatita traje u zemlji porekla. Oznaka prestaje i ako se oglasi nitavom zbog otkria da u vreme podnoenja prijave nisu bili ispunjeni svi predvieni uslovi za ustanovljenje oznake.483
482 Sluaj ex nunc prestanka. 483 Sluaj ex tunc prestanka (dejstvo od samog poetka). 484 Sluajevi ex nunc prestanka.
298
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
ZATITAPRAVANAOZNAKUgEOgRAfSKOgPOREKLA
299
5) naknadu imovinske tete i opravdanih trokova postupka 6) objavljivanje presude o troku tuenog 7) davanje podataka o treim licima koja su uestvovala u povredi.486 Lice koje povredi registrovano ime porekla ili geografsku oznaku odgovara za tetu po optim pravilima o naknadi tete. Ako je povreda uinjena namerno, tuilac moe da zahteva naknadu do trostrukog iznosa stvarne tete i izmakle dobiti. Nosioci aktivne legitimacije za tubu su ista lica koju mogu podneti prijavu za priznavanje imena porekla i geografske oznake, zatim ovlaeni korisnici, i javni, odnosno dravni tuilac. Rok za podnoenje tube iznosi tri godine od dana kada je tuilac saznao za povredu i uinioca (subjektivni rok zastarelosti), a najkasnije pet godina od dana kada je povreda prvi put uinjena (objektivni rok zastarelosti prava na podnoenje tube).
486 Zakonodavac je ovakve tubene zahteve obrazloio neophodnou efikasne borbe protiv krivotvorenih proizvoda i poinilaca.
300
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
2) Zaplena e biti izvrena i u zemlji u kojoj je lana ili prevarna oznaka porekla stavljena, ili u koju su proizvodi koji nose lanu ili prevarnu oznaku uvezeni. 3) Ako zakoni neke zemlje ne dozvoljavaju zaplenu prilikom uvoza, takva zaplena bie zamenjena zabranom uvoza. 4) Ako zakoni neke zemlje ne dozvoljavaju niti zaplenu prilikom uvoza, niti zabranu uvoza, niti zaplenu unutar zemlje, do trenutka dok se zakoni shodno ne promene, te mere bie zamenjene tubama i sredstvima dostupnim u takvim sluajevima dravljanima po zakonima te zemlje. 5) U odsustvu bilo kakvih posebnih sankcija koje osiguravaju suzbijanje lanih ili prevarnih oznaka porekla, primenjivae se sankcije predviene odgovarajuim odredbama zakona koji se odnose na igove ili trgovaka imena. 6) Zaplena se vri na traenje carinskih organa koji e odmah obavestiti zainteresovano fiziko ili pravno lice da moe, ako to eli, da preduzme odgovarajue korake u vezi sa zaplenom izvrenom kao mera zatite; meutim, javni tuilac ili svaka druga nadlena vlast moe traiti zaplenu bilo na zahtev povreene strane ili po slubenoj dunosti; postupak e tada slediti svoj redovan tok. 7) Vlasti nee biti obavezne da izvre zaplenu u sluaju tranzita.487
KOmUNITARNEOZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
301
3) nabavljanje, proizvodnja, perada, stavljanje u promet, davanje u zakup ili skladitenje u veoj koliini ili vrednosti robe sa tuom oznakom geografskog porekla ili obelejima tue oznake u cilju prodaje (propisana je kazna zatvora od est meseci do pet godina) 4) organizovanje mree preprodavaca ili posrednika u vezi sa nabavljanjem, proizvodnjom, peradom, stavljanjem u promet, davanjem u zakup ili skladitenjem u veoj koliini ili vrednosti robe sa tuom oznakom geografskog porekla ili obelejima tue oznake u cilju prodaje, ili pribavljanje imovinske koristi iznad 1.500.000 dinara (predviena je kazna zatvora od jedne do osam godina). Predmeti sa lanim oznakama geografskog porekla oduzimaju se. 488
35. izazovi
Nije neosnovano zakljuiti da autohtoni, autentini proizvodi zatieni geografskim oznakama porekla ine jedan od najsnanijih resursa budueg privrednog razvoja.490 Pojaana svest o ivotnoj sredini i shvatanje direktne
488 Vidi dela protiv privrede u Krivinom zakoniku. 489 Council Regulation (EC) No 510/2006 on the protection of geographical indications and designations of origin for agricultural products and foodstuffs. 490 Zakljuuje Zoran Dragojevi, vodei domai strunjak ispitiva za oznake geografskog porekla, u lanku Geografske oznake porekla u svetlu vlasnike transformacije, u publikaciji Intelektualna svojina za sve Plan za uspeh, Beograd 2005, str. 8798.
302
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
veze izmeu zdravlja i bezbednosti proizvoda zasnivaju koncept eko-vinogradarstva i organskog vinarstva.491 Dok se vina i ostala estoka pia relativno dobro tite, u emu prednjae odredbe Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine, to je samo jo jedan pokazatelj nadmonosti Svetske trgovinske organizacije, dotle je zatita prehrambenih i ostalih poljoprivrednih proizvoda manje izvesna, esto iz politikih i socijalnih razloga. Meunarodni pristup regulaciji prava na geografske oznake porekla nije koherentan, ve je esto fragmentiran i preklapajui u smislu postojanja razliitih reima zatite. Najvei broj drava, meu kojima sve lanice EU, ima posebne ili sui generis sisteme, ali nije mali broj ni onih u kojima se ova grana industrijske svojine titi igovnim pravom ili propisima o nelojalnoj konkurenciji. Poseban izazov budi tradicionalno znanje. Meuvladin Komitet za intelektualnu svojinu, genetike resurse, tradicionalno znanje i folklor Svetske organizacije za intelektualnu svojinu492 stoji na zakljuku da upravo geografske oznake porekla imaju najveu odgovornost u ouvanju i zatiti tradicionalnih znanja, koja i same asimiliraju.493 Evropski trendovi idu u pravcu zatite usluga geografskim oznakama porekla. Klimatske promene neminovno e tek otvoriti spektar izazova kako za proizvoae proizvoda sa geografskim oznakama porekla, tako i za zakonodavce.
SPISAKOZNAKAgEOgRAfSKOgPOREKLAREgISTROVANIhUZAVODUZAINTELEKTUALNUSVOJINU: 3 0 3
Reg. br. 4 Svinjska uika pruta ip Reg. br. 5 Uika slanina ip Reg. br. 6 Sremski kulen ip Reg. br. 7 Sremska domaa kobasica ip Reg. br. 8 Sremska salama ip Reg. br. 9 Poarevaka kobasica ip Reg. br. 10 Rtanjski aj ip Reg. br. 11 Krivovirski kakavalj ip Reg. br. 12 Homoljski oviji sir ip Reg. br. 13 Homoljski kozjii sir ip Reg. br. 14 Homoljski kravlji sir ip Reg. br. 15 Banatski rizling geografska oznaka (go) Reg. br. 16 Jagodinska ruica go Reg. br. 17 Vrako ampion pivo go Reg. br. 23 Kosovsko polje (Amselfeld, Field of the black bird, Champ de merle) ip Reg. br. 24 Kosovsko vino (Amselfelder) ip Reg. br. 25 Prizren ip Reg. br. 26 Metohija (Metohy)- ip Reg. br. 27 Kladovski kavijar (Caviar of Kladovo) ip Reg. br. 28 Voda Vrnjci go Reg. br. 29 Apatinsko jelen pivo go Reg. br. 36 Bujanovaka mineralna voda AQUA HEBA go Reg. br. 37 Pirotski ilim ip Reg. br. 38 Sirogojno go Reg. br. 40 Mineralna voda Duboka go Reg. br. 41 Biserno ostrvo, muskat krokan ip Reg. br. 42 Knjaz Milo Bukovika banja go Reg. br. 44 Petrovska Klobasa (Petrovaka kobasica) ip Reg. br. 45 Leskovako rotilj meso (za pljeskavice i evapie) ip Reg. br. 46 Valjevski duvan varci ip
304
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
Reg. br. 47 Bermet ip Reg. br. 48 Svrljiki kakavalj ip Reg. br. 49 Karlovaki rizling ip Reg. br. 50 Futoki svei i kiseli kupus ip Reg. br. 51 Homoljski med ip Lisabonski aranman Reg. br. 52 Ariljska malina ip Reg. br. 53 Svrljiki belmu ip Reg. br. 54 Bezdanski damast go494 Reg. br. 55 Staroplaninski kakavalj ip Ukupno 40 domaih oznaka geografskog porekla. Reg. br. 1 Dinga Hrvatska Reg. br. 2 Postup Hrvatska Reg. br. 18 CESKO BUDEJOVICKE PIVO go Reg. br. 19 BUDEJOVICKE PIVO BUDVAR go Reg. br. 20 BUDEJOVICKE PIVO go Reg. br. 21 BUDEJOVICKY BUDVAR go Reg. br. 22 BUD oglaen nitavnim go Reg. br. 30 Crnogorski krsta ip Lisabonski aranman Reg. br. 31 Crnogorski vranac ip Lisabonski aranman Reg. br. 32 Crnogorski sovinjon (Crnogorski souvignon) ip Reg. br. 33 Crnogorski kabernet (Crnogorski cabernet) ip Reg. br. 34 Crnogorski merlo (Crnogorski merlot) ip Reg. br. 35 Crnogorski ardone (Crnogorski chardonnay) ip Reg. br. 39 Njeguki prut go Reg. br. 43 Crnogorska lozova rakija ip Ukupno 14 oznaka geografskog porekla registrovanih na ime stranih lica. Ukupno 54 registrovane oznake geografskog porekla u Zavodu.
494 O Bezdanskom damastu vidi: www. novitet-dunav. co. rs
PRImERIZVORNOSTIcRNOgORSKOgSIRA
305
306
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
4) jedinstven oblik ili posebne dodatke siru, uglavnom runu izradu i druge specifinosti po kojima se dotini sir razlikuje od sireva proizvedenih u drugim geografskim regijama. Autohtoni sirevi uglavnom se proizvode od sirovog mleka zato to je tada krae vreme zrenja, a ukus sira izraeniji dok se tekstura menja. Tekstura i ukus autohtonih sireva rezultat su izuzetno sloenog sastava, biohemijskih reakcija uslovljenih zajednikim delovanjem populacija bakterija, enzima mleka i sirila, kao i od sekundarne mikrobioloke populacije tokom izrade i zrenja sira. U veini sluajeva, autohtonu mikrobioloku populaciju ine heterogene vrste bakterija mlene kiseline, a dominantnost odreene vrste uslovljena je vrstom mleka i poreklom. Specifinost ukusa pojedine vrste autohtonog sira posledica je i sezonskog (paa ili seno) uticaja, ali i samog geografskog podruja na kome se proizvodi, to omoguava odrivanje porekla nekih vrsta sireva po ukusu. Evropska unija je 1993. godine usvojila Propis (br. 2081/92), kojim su propisani kriterijumi za dobijanje oznake kvaliteta: izvornost (PDO) i geografsko poreklo (PGI) poljoprivrednih proizvoda i kultura. Propisom (br. 1804/99) proirena je zatita i na proizvode garantovanog tradicionalnog specijaliteta (TSG) koji imaju specifine karakteristike zbog naina izrade ili tradicionalnog sastava, a nezavisne u odreenom prostoru. Zatita specifinih poljoprivrednih proizvoda ovim oznakama dozvoljena je i zemljama koje nisu lanice. Za Francusku, Italiju, Grku i paniju, koje su zatitile najvei broj svojih autohtonih sireva, izdvajaju se prema nacionalnom znaenju: Cantal, Comte, Reblochon, Gorgonzola, Grana Padano, Parmigiano, Reggiano, Pecorino Romano, Feta, Kasseri, Graviera Agrafon, Graviera Kritis, Mahon, Queso de La Serana i dr. Crna Gora je specifino podruje, veoma bogato autohtonom proizvodnjom mlenih proizvoda, u kojoj se proizvode razliiti varijeteti sireva, masla, kajmaka i sl. Sirevi predstavljaju vei deo te proizvodnje tako da se moe rei da se svaki kraj u Crnoj Gori prepoznaje po svojoj vrsti sira. Zbog geografske raznolikosti i specifinosti podruja, Crna Gora ima uslove za proizvodnju razliitih vrsta autohtonih sireva pa je njihovo ouvanje i zatita od velikog znaaja. Crna Gora zbog svojih reljefnih karakteristika i klimatskih razliitosti kulture i tradicije predstavlja riznicu narodnog sirarstva. Pored komercijalnih razloga i zatite potroaa od obmana, svrha zatite izvornosti geografskog porekla i garantovane tradicionalne specifinosti je, po novim Propisima, da podstie oblik ekstezivne poljoprivredne
PRImERIZVORNOSTIcRNOgORSKOgSIRA
307
proizvodnje u zemljama lanicama EU, jer doprinosi zatiti ivotne sredine, biolokoj raznovrsnosti i razvitku ruralnih podruja. Na ovaj nain, titi se etnografsko blago i specifinost odreenog kraja. njeguki sir Da bi neki mleni proizvod zvanino nosio oznaku autohtoni, on treba da, pored jasne definicije, ispuni uslove da je: 1) proizveden od odgovarajueg mleka 2) ostvarena zatita imena porekla 3) ostvarena zatita geografske oznake. Za dobijanje oznaka potrebno je pripremiti odreenu dokumentaciju sa nizom materijala kao to su: 1) podaci o geografskom podruju sa odgovarajuim mapama 2) oznake za obeleavanje proizvoda 3) nain obeleavanja i upotreba geografske oznake porekla i sl. Njeguki sir je autohtoni crnogorski sir koji pripada skupi tvrdih sireva, proizvedenih iz sirovog ovijeg, kravljeg ili meanog mleka. Autohtonost proizvodnje svojstva Njegukog sira predstavlja temelj oznake zatite njegovog geografskog porekla. Njeguki sir sauvan je na malom podruju, sa odgovarajuom tehnologijom i kvalitetom to mu omoguava, da kao specifian, proizvod nosi posebno ime Njeguki. Originalni Njeguki sir proizvodi se u irem podruju planine Loven, u mestu Njegui sa dugom istorijskom tradicijom. Postoje podaci iz 1907. godine da je sir koji se pravi u Njeguima najboljeg kvaliteta u Crnoj Gori. Vievekovna proizvodnja ovog sira, njegov izraen kvalitet, mogunost dugog odravanja i transportabilnost, uslovili su da on postane jedan od zastupljenijih mlenih proizvoda na tradicionalnoj crnogorskoj trpezi. Po svom pikantnom ukusu i prijatnom mirisu moe se svrstati u delikatesne sireve. Geografski poloaj i odlike regije Njegui Kraka regija predstavlja zaravan dubokog kra sa krapama, vrtaama, jamama, peinama i krakim poljima u svom reljefu, gde dominira ist krenjak u odnosu na dolomit. Surovost prirode ublaavaju dolovi i uvale. Podruje Lovena izloeno je uticaju dva vetra: buri (hladan i suv vetar sa severa, koji duva sa kopna na more) i jugu (dominantnom vetru na Lovenu koji ide uporedo sa prolenim i jesenjim padavinama). Glavna karakteristika
308
OZNAKEgEOgRAfSKOgPOREKLA
lovenske vegetacije je njena izrazita vertikalna ralanjenost sa pet vegetacionih pojaseva, koja je posledica prisustva mediteranske i evrosibirske vegetacijske regije na relativno malom visinskom prostoru. Uticaj Jadranskog mora na klimu Lovena, najbolje ilustruju velike godinje koliine padavina (Ivanova korita spadaju u zone sa najveom koliinom snenog pokrivaa na podruju bive Jugoslavije). Privreivanje u Njeguima Njegui raspolau sa bogatim panjacima, pristojnim zemljinim fondom i oduvek su se ljudi bavili zemljoradnjom i stoarstvom. Uslovi dranja ovaca i koza dozvoljavaju da tokom cele godine ivotinje borave na njegukim panjacima, a u ekstremnim vremenskim uslovima sklanjaju se u tale. Zbog velikog broja stoke, kojoj je davana posebna panja, Njegui su oduvek bili poznati po mlenim proizvodima i mesu. Nekada, njeguki sir je podmirivao i znaajne potrebe stranog trita Kotora, Dubrovnika, Dalmacije, Trsta i Venecije, to je predstavljalo znaajnu ekonomsku stavku u njegukim domainstvima, dok su danas koliine proizvodnje znatno smanjene. Izvod preuzet od iri, G.: Specifinosti oznaka geografskog porekla i osobina njegukog sira, magistarska teza, Novi Sad 2008.
deo vi
495 Andrew Carnegi (18351919), ameriki industrijalac i filantrop. Filantropija (od grkih rei phileo teim za neim, i anthropos ovek) je odraz elje da se pomogne drugim ljudima bez oekivanja line koristi.
310
TOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
PREDmETZATITE
311
Iz zakonske definicije integrisanog kola izostavljena je karakteristika materijala od kojeg se danas izrauju integrisana kola, tj. poluprovodnik. Razlog zbog kog je to uinjeno jeste da se ne bi nepotrebno suavao obim zatite, jer se s obzirom na brzi razvoj tehnologije moe oekivati pojava materijala koji e zameniti poluprovodnike. Poluprovodnik, element koji pokazuje neku otpornost prolasku elektine struje, od koga se najee prave integrisana kola je silicijum.500 Sam proizvod moe biti u zavrenom obliku ili kao meuproizvod. Zavreni oblik podrazumeva proizvod koji u potpunosti ispunjava svrhu radi koje je izraen, tj. obavlja odreenu funkciju u obliku u kome je proizveden i pripremljen za prodaju na tritu. Meuproizvod podrazumeva takoe gotov proizvod za trite kod kojeg su potrebne dorade (konana povezivanja u gornjim slojevima) radi prilagoavanja za posebnu upotrebu.
2. Predmet zatite
Topografija integrisanih kola predstavlja reljefni trodimenzionalni prikaz elemenata, kreiran od strane nekog lica, i upravo se taj intelektualni napor stavlja pod zatitu. Stoga, vano je odmah uoiti da predmet zatite nije integrisano kolo kao takvo, ve topografija integrisanog kola. Topografija integrisanog kola je nematerijalno dobro, za razliku od samog integrisanog kola koje je materijalni proizvod. Topografija se prenosi na ip. Zakon ne titi tehnologiju koja se koristi u proizvodnji topografije ili integrisanog kola, informacije koje se uvaju u integrisanom kolu, niti ideje, postupke, procese, sisteme, metode rada, koncepte, principe ili otkria, bez obzira na nain na koji su opisani ili objanjeni.501
500 Osobina poluprovodnika da provodi elektrinu struju otkrivena je 30-tih godina 20. veka. Amerikanac Dulijus Edgar Lilinlefd (Julius Edgar Lilienfeld) dobio je 1926. godine patent za originalno upravljanje provoenja poluprovodnika primenom elektrinog polja. Inae, kao poluprovodni materijal koriste se i germanijum, galijum, arsenid. Provodne osobine poluprovodnika menjaju se u toku izrade integrisanog kola dopiranjem, tj. unoenjem neistoa u obliku atoma elemenata kao to su bor, fosfor, arsenik ili aluminijum, ili se vri oksidacija. (navedeno prema: Dudi, D.: Zatita topografija integrisanih kola, u publikaciji Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd 2000, str. 192) 501 Prema lanu 3. Zakona o zatiti topografija integrisanih kola.
312
TOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
Zakonodavac predvia zatitu one topografije koja je rezultat intelektualnog napora stvaraoca i koja u vreme nastanka nije bila optepoznata meu stvaraocima i proizvoaima integrisanih kola.502 Kombinacija optepoznatih elemenata i meuveza nije smetnja zatiti, ukoliko nastala topografija, posmatrana u celini, predstavlja kreativnu novinu. Stvaralaki rad mora sadrati odreenu kreativnu visinu koja se meri uloenim intelektualnim naporom pri stvaranju topografije. Tako, predmet zatite moe biti svaka topografija koja ne predstavlja potpunu kopiju postojeih, to se ceni u svakom pojedanom sluaju. Takva formulacija ostavlja mogunost zatite i topografije nastale samo nadogradnjom ve postojee, to se naziva reverzibilni inenjering503, ukoliko je novostala topografija dovoljna originalna ili nova504, odnosno ako u vreme nastanka nije poznata drugim stvaraocima i proizvoaima.
502 Po lanu 4. Zakona o zatiti topografija integrisanih kola. 503 Reverzibilni inenjering predstavlja projektovanje obrnutog smera gde se polazei od ve postojeg prostornog, odnosno fizikog proizvoda realizuje izrada 3D CAD modela datog proizvoda. Jedna od osnovnih svrha ove vrste inenjeringa jeste proizvodnja geometrijskog modela na osnovu kog je mogue napraviti poboljanu verziju prototipa a samim tim i poveanje funkcionalnosti proizvoda. Drugim reima, reverzibilni inenjering omoguava usavravanje ve postojeeg fizikog proizvoda izradom i izmenama njegovog elektronskog oblika (modela). 504 Novost ne bi trebalo shvatiti kao apsolutnu novost, koja se trai npr. kod patenata, ve kao originalnost u smislu da nova topografija ne moe biti ista kopija postojee, ve mora sadrati originalnu kombinaciju elemenata.
mESTOTOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
313
u raunarskoj industriji (npr. proizvodnja matinih tampanih ploa505), sa kojom se od njenog nastanka paralelno ubrzano razvijaju i unapreuju.
314
TOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
je ova faza zasnovana na empirijskim pravilima, tako dobijena topografija retko ima element novosti. (navedeno prema: Dudi, D.: Zatita topografija integrisanih kola, u publikaciji Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, Beograd 2000, str. 194). Za vie o projektovanju integrisanih kola videti: Vrane, R., Rani, S., Simi, D,. Markovi, P.: Uvod u projektovanje VLSI (very large scale integration) kola, Nauka, Institut Mihailo Pupin, Beograd, 1995). 507 Engl. Semiconductor Chip Protection Act of 1984 508 Engl. Act Concerning the Circuit Layout of a Semiconductor Integrated Circuit 509 engl . council directive of 16 december 1986 on the legal protection of topographies of semiconductor products (87/54/eec); Franc. Directive du Conseil du 16 dcembre 1986 concernant la protection juridique des topographies de produits semi-conducteurs (87/54/CEE). Tekstove pravnih akata EU na polju industrijske svojine videti na: http://www.wipo.int/wipolex/en/profile.jsp?code=EU (WIPO Database on Intellectual Property Legislative Texts European Community)
NASTANAKPRAVATOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
315
Kod nas je 1998. bila godina donoenja prvog Zakona o zatiti topografija integrisanih kola.510
510 Slubeni list SRJ, br. 12/98. 511 WIPO Handbook, str. 119. 512 Prema Miladinovi, Z.: Pravo industrijske svojine, Ni 2007, str. 326 (navedeno prema Ferry, N., Hurstel, D. La protection juridicue des semiconduductereurs, JPC, E 1986 II, no.1480) 513 Izvor: TRIPS sporazum 514 Prema Dudi, D.: Zatita topografija integrisanih kola, u publikaciji Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd 2000, str. 194)
316
TOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
6. subjekti zatite
Pravo na zatitu topografije pripada njenom stvaraocu, odnosno njegovom pravnom sledbeniku. U izuzetnim sluajevima, u ulozi subjekta zatite moe se pojaviti stvaraoev poslodavac ili njegov pravni sledbenik. Ako je topografiju kreiralo vie stvaralaca, njima pripada zajedniko pravo na zatitu. Za topografije nastale u radnom odnosu primenjuju se odredbe zakona kojima se ureuju pitanja prava na zatitu pronalaska stvorenih u radnom odnosu. Drugim reima, primenjuju se odredbe zakona o patentima.515 Topografije nastale u radnom odnosu dele se na one koje su stvorili zaposleni koji izvravaju svoju redovnu radnu obavezu, tj. posebno naloeni zadatak i one koje ne spadaju u ovu kategoriju, a odnose se na delatnost preduzea, odnosno nastale su korienjem radnih sredstava i informacija preduzea. Prva kategorija topografija pripada poslodavcu i on ima pravo da ostvari zatitu. Druga kategorija pripada stvaraocu, a poslodavac ima neiskljuivo pravo korienja topografije. Ovako regulisana imovinska prava omoguavaju iroko korienje topografije: pruaju stvaraocu, koji je stvorio topografiju van svojih redovnih obaveza, da istu slobodno nudi na tritu, i pravo poslodavca da istu koristi, izuzev ako se radi o poslovnoj tajni kada poslodavac ima iskljuivo pravo korienja.516
POSTUPAKZATITETOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
317
ponitaj prava, tubu za osporavanje prava itd. Za svaku topografiju podnosi se posebna prijava. Prijava se podnosi u pismenom obliku, neposredno ili potom. Prijava se moe podneti i telefaksimilom, pod uslovom da se u roku od mesec dana od dana njenog prijema, dostavi u propisanom obliku.518 Odluke Zavoda konane su i protiv njih se moe voditi upravni spor. Domae lice moe da trai zatitu topografije u inostranstvu nakon proteka roka od tri meseca od dana podnoenja prijave nadlenom organu u zemlji prebivalita.
318
TOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
4) podatke o punomoniku, ako je prijava podneta preko punomonika: prezime, ime i adresu, ako je punomonik fiziko lice, odnosno naziv i sedite ako je u pitanju pravno lice 5) datum nastanka topografije, ako topografija nije bila komercijalno upotrebljena ili datum i mesto prve komercijalne upotrebe topografije ili integrisanog kola izraenog prema toj topografiji, bilo gde u svetu, ako je taj datum raniji od datuma podnoenja prijave 6) broj prijave ili registrovanog prava ako je ranije traena zatita za isti predmet (pravom na topografiju, dizajnom, patentom ili malim patentom) 7) listu priloga podnetih uz zahtev za priznanje prava na topografiju.520 Zahtev prate sledei prilozi, izmeu ostalog: 1) opis topografije, koji se sastoji od: a) naziva topografije, koji mora da bude isti kao u zahtevu za priznanje prava b) uvodnog dela opisa, kojim se identifikuje topografija u celini ili njeni delovi, a koji se sastoji od jasnog i saetog teksta sa pozivanjem na prikaz topografije c) opisa elektronske funkcije koju treba da obavlja integrisano kolo izraeno prema topografiji za koju se trai zatita d) naznaenja da li je topografija originalna u celini ili su originalni samo njeni delovi, sa identifikacijom delova topografije koji su originalni e) navoda o nameravanoj upotrebi topografije, odnosno o svrsi integrisanog kola izraenog prema toj topografiji. 2) prikaz topografije, koji otkriva njenu strukturu grafiki, crteima i/ili fotografijama: a) slojeva integrisanog kola pripremljenog za proizvodnju b) radnih maski koje se koriste u proizvodnji integrisanih kola.
520 lan 5. Uredbe o sadrini registra prijava i registra topografija i sadrini zahteva za priznanje prava na topografiju u postupku za pravnu zatitu topografija integrisanih kola (Slubeni glasnik RS, br. 45/10).
POSTUPAKZATITETOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
319
3) 4) 5)
6) 7) 8) 9)
Ako je primerak integrisanog kola deponovan, moe se priloiti raunarski zapis slojeva integrisanog kola pripremljenih za proizvodnju. Raunarski zapis predstavlja slojeve integrisanog kola zabeleene u kodiranom obliku. primerak integrisanog kola izvedenog prema topografiji za koju se trai zatita, ako je integrisano kolo komercijalno upotrebljeno dokaz o prvoj komercijalnoj upotrebi topografije ili integrisanog kola izraenog prema toj topografiji prikaz topografije iji delovi predstavljaju poslovnu tajnu (podnosilac prijave moe pri podnoenju prijave traiti da se delovi priloga, koji predstavljaju poslovnu tajnu, ne mogu saoptiti ni initi dostupnim treim licima, pod uslovom da su ostali delovi priloga dovoljni za identifikaciju topografije521) izjava o datumu nastanka topografije izjava o osnovu sticanja prava na podnoenje prijave, ako podnosilac prijave nije stvaralac ili nije jedini stvarala izjava stvaraoca, ako ne eli da bude naveden u prijavi izjava o zajednikom predstavniku, ako ima vie podnosilaca prijave.522
521 Po lanu 13. Zakona o zatiti topografija integrisanih kola. 522 lan 68. Uredbe o sadrini registra prijava i registra topografija i sadrini zahteva za priznanje prava na topografiju u postupku za pravnu zatitu topografija integrisanih kola (Slubeni glasnik RS, br. 45/10). Razlog da se prikaz topografije ne objavi u celini jeste da se relativna javnost i konkurencija onemogue da u celini saznaju sadraj topografije, kako bez plaanja naknade imaocu prava ne bi mogli samostalno da proizvedu i praktino koriste integrisano kolo predmetne topografije. Ovo predstavlja odstupanje od opteg pravila u zatiti industrijske svojine, po kojem nema pravne zatite ukoliko je predmet zatite tajan. (Varga, S.: Pravo industrijske svojine, str. 179 i fusnota 378) Od obaveze uvanja poslovne tajne postoji sledei, zakonom predvien, izuzetak: razgledanje prijavljenje ili zatiene topografije dozvoljeno je na osnovu sudske odluke, ukoliko je to neophodno da bi se donela odluka o povredi prava, odnosno o osporavanju prava na zatitu. Inae, poverljive topografije, od znaaja za odbranu ili bezbednost drave, ne objavljuju se i za njih vae zakonske odredbe koje se odnose na poverljive pronalaske. (lan 26. Zakona o zatiti topografija integrisanih kola)
320
TOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
SADRINAPRAVA
321
9. sadrina prava
Nosilac prava na topografiju integrisanih kola ima iskljuivo pravo da: 1) umnoava zatienu topografiju u celini ili njene bitne delove (bitni delovi su oni koji predstavljaju neophodne karakteristike topografije) 2) proizvodi integrisana kola koja sadre zatienu topografiju ili njene bitne delove 3) uvozi, nudi radi stavljanja u promet, stavlja u promet ili na drugi nain komercijalno upotrebljava primerke zatiene topografije ili njenih bitnih delova, ili integrisana kola u kojima se sadrana zatiena topografija ili njeni bitni delovi.523 Nabrojana prava uiva i podnosilac prijave od datuma podnoenja prijave, ako ista ispunjava propisane uslove.
322
TOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
integrisanih kola istih elektrinih i fizikih karakteristika kao i prethodna, pa su konkurentna na tritu. Tipina poboljanja odnose se na: poveanje odnosa signal/um, veu stabilnost na temperaturne promene, smanjenje veliine integrisanog kola, smanjenje broja radnih maski itd.524
PONITAJPRAVA
323
324
TOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
nitaj reenja o priznanju prava na topografiju nema retroaktivno dejstvo na pravosnane sudske odluke u vezi sa utvrivanjem povrede prava, kao i na zakljuene ugovore o prenosu prava ili ustupanju licence, ako su i u meri u kojoj su ti ugovori izvreni, pod uslovom da je tuilac, odnosno nosilac prava bio savestan.
529 Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine nalae obavezu zemalja potpisnica da proglase nezakonitim ove radnje ako se vre bez dozvole titulara prava. 530 Koliko Japan vrednuje oblast tehnologije pokazuje i to da japanski Zakon o zatiti eme veza poluprovodnikog integrisanog kola definie povredu prava na poluprovodniko integrisano kolo i emu veza kola kao kriminalni akt. 531 Ovaj izuzetak od odgovornosti za povredu prava u skladu je sa Vaingtonskim Ugovorom o intelektualnoj svojini u vezi sa integrisanim kolima i Direktivom EU br. 3295/94 o pravnoj zatiti topografije poluprovodnikih proizvoda.
ZATITAPRAVA
325
uje se u visini koju bi nosilac prava dobio za slobodno ugovorenu licencu za tu topografiju.532 Praktino, ovde se radi o jednoj vrsti prinudne licence.
532 Re je o uobiajenoj pravnoj normi da se naknada za nenamerno korienje stvari, kojom je izvrena povreda prava, odreuje u visini naknade koju bi nosilac prava dobio da je tu stvar nudio slobodno po trinoj ceni. (videti vezu sa tubenim zahtevom broj 3 u zatiti prava)
326
TOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
meni nosioca prava na bilo kojem pravu intelektualne svojine, objavljuje u slubenom glasilu Zavoda.
16. izazovi
U Srbiji za sada ne postoji iroka proizvodnja visokosofisticiranih proizvoda iz domena integrisanih kola u kojima se primenjuje topografija integrisanih kola. Primena topografije integrisanih kola zahteva visoko razvijenu tehnologiju proizvodnje proizvoda u kojima su komponente povezane topografijom integrisanih kola, a koji se ugrauju u satelite, rakete dalekog dometa, raunare sa velikom memorijom, pejsmejkere i sl. Domaa industrija koja bi mogla da primenjuje topografije integrisanih kola u LSI (Large Scale Integration) ugaena je sa nemogunou da tu tehnologiju primeni.533
PRImEROPISATOPOgRAfIJE:
327
omoguava zvonjenje. Ostvaruje pretvaranje na icu 2/4 i sadri indikatorske take koje otkrivaju koja potie od pretplatnike Opis elektronske funkcije Funkcija periferije digitalnog ukljuivanja. Osim toga to stvarno pretvaraju govorni signal iz analognog u digitalni, kola pretplatnike linije takoe filtriraju signal da ogranie njegovu irinu opsegsa, izvravaju pretvaranje na icu 2/4 i napajaju telefonski aparat naizmeninom strujom za zvonjenje. Zvonjenjem mora da se otkrije signalizacija inicirana od strane pretplatnika i treba da se preduzmu mere da se ispita pretplatnika linija i pretplatniki aparat. Tretnutno su ove izuzetno sloene funkcije podeljene na tri modela: jednokanalni kodek, filter i KSLP (Koloza spregu linije pretplatnika). Jednokanalni kodek. Jednokanalni kodek izvrava pretvaranje govornog signala od analognog na digitalni, i u suprotnom pravcu, sa digitalnog na analogni. Problemi koje treba reiti pri izradi jednokanalnog kodeka ilustruju onu svrstu zahteva koje proizvoaima delova za poluprovodnike namee telefonska industrija u pogledu nivoa tehnolokog razvoja. Poto je integracija u velikom obimu (IVO) oigledno jedino praktino reenje, pri odabiranju naina kodiranja kao osnovu treba uzeti mogunosti koje nudi IVO kao i njegova ogranienja. Ovaj pristup oigledno vodi ka nainu kodiranja bit po bit (po jedinici informacije), koji je takoe poznat kao metod prpcenjivanja ili interakcije. Sa uzorkom intervala od 125 US, ovaj postupak zahteva sat i vreme reakcije to se moe postii vrlo prihvatljivo ako se koristi na primer, MOP (metal-oksid poluprovodnik) delovi za IVO. Princip pretvaranja iz analognog u digitalni: iz registra se dobija jedan digitalni broj koji se onda pretvara u odgovarajui analogni napon pomou digitalno-analognog pretvaraa. Ovaj analogni napon koji se stvara u potpunosti u okviru ureaja uporeuje se na analognom ulazu sa veliinom ulaza koja se kodira, tj. procenjuje se. Ureaj za uporeivanju saoptava registru da li je interno stvorena analogna vrednost vea ili manja od ulaza, i digitalna vrednost u registru se onda usklauje, tj. koriguje prema potrebi. Ovaj postupak ponavlja se nekoliko puta i svaki put se digitalna vrednost koriguje na vii stepen tanosti. Posle ukupno osam ponavljanja, analogni ulaz i interno generisani analogni napon su dovoljno precizno usaglaeni i broj memorisan u registru sada predstavlja digitalni ekvivalent napona analognog ulaza.
328
TOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
Najkritiniji elemenat u okviru kodeka, i najtei za izradu je digitalno-analogni pretvara koji odreuje preciznost i stabilnost kodeka. Mrea P-2P koristi ukljune utisnute struje da pretvara vrednost digitalnog broja na svakom mestu u analognu informaciju. Kodek napravljen u firmi SIMENS ima izuzetnu osobinu otporne mree koja je sainjena od poluprovodnikih delova. Ona se sastoji od mree tranzistora visoke preciznosti sa efektom polja u ambijentu kola u kome se isti potencijal primenjuje na svaki pojedinani tranzistor bez obzira na njegov status ukljuenja. Stoga je mogue da se postigne odnos podele napona koji je precizan od traenih 0,5% uz korienje znatno manjeg podruja povrine silikona nego kod realnih silikonsko difuznih otpornika. Slika 3 pokazuje ovu emu, najkritiniji deo kodeka. Svaki otpor P stvara jedan tranzistor, a otpor 2P dva tranzistora koji imaju iste dimenzije kao prvi i povezani su u nizu. Stvarni kodek nije tako jednostavan kao ovaj prikazan u osnovnoj emi kola. On zahteva i kontrolu redosleda nekoliko puferskuh registara, kola za procenu za A ili U, kola za spreavanje meanja razgovora i kola za uzrokovanje i zadravanje. Detaljnija ema kola prikazana je na slici 4. Druga Specifina osobina SIMENS kodeka je raspodela subkompleksa na dva ipa, gde je gornja polovina delova na MOP ipu, a donja polovina na bipolarnom ipu. Ova raspodela omoguava da se za svaku funkciju izabere najpovoljnija tehnologija to znai da nijedan od ipova nije optereen od svojih fizikih granica. Ovde su prednosti mali zahtevi u pogledu podruja povrine silikona, mala potronja energije i visoka pouzdanost. Kodek sa dva ipa iz firme SIMENS konstruisan je za kodirranje dva govorna kola. On moe da se ukljui na A ili U i oba ipa postavljena su zajedno u kuite sa dvostrukom upljinom sa 28 pinova. Filter. Govorni signal treba da budu ogranieni po opsegu pre nego to stignu do ureaja za kodiranje. Takoe u suprotnom pravcu, signali analognog izlaza generisani u ureaju za kodiranje moraju da prou kroz jedan niskopropusni filter radi otklanjanje neeljenog zvuka. Oba ova zadatka izvrava niskopropusni filter od 4-kHz (filter za slanje i prijem). Od nekoliko postojeih metoda za primenu, jedan je naroito pogodan za aplikaciju kod poluprovodnika i integrisanih kola: S ukljueni filter. On se sastoji od integratora poezanih u kaskadu. U zavisnosti od vrste kola, ovi intergratori funkcioniu kao induktori ili kondenzatori, i stoga mogu da se koriste da simuliraju klasine LC filtere.
PRImEROPISATOPOgRAfIJE:
329
Integrator je pojaiva sa povratnom spregom preko jednog kondezatora i sa otpora pada P. O. elemenata koji su potrebni za integrator, pojaiva i u izvesne tolerancije, kondezatori, mogu se pzoizvoditi u monolitnoj silikonskoj tehnologiji. Otpor P, koji jo ne moe ekonomino da se integrie, obezbeuje ukljueni kondenzator. Poto se prekidai takoe lako integriu, integrator moe sada da se primenjuje u potpunosti u monolitnim integrisanim kolima kao to je prikazano na desnoj konfiguraciji na slici 5b. Jasno je da nije od znaaja apsolutna veliina kondenzatora ve pre odnos kondenzatora otpora prema kondenzatoru povrine sprege. Ova injenica vrlo dobro pogoduje za integracije velikog obima. Integratori kakvi su opisani, koji rade naizmenino kao kondezatori i indikatori, ine jednu potpuno monolitnu integraciju kada su povezani. Kod SIMENS konstrukcije koriste se dva filtera, poslatni i primitni, intergrisani na jednom ipu, i ceo sklop postavljen je u jedno kuite sa 16 pinova. Dok su kodek i filter neophodni za jedan konkurentski digitalni sistem ukljuivanja, kolo za liniju sprege pretplatnika moe lako da obavlja funkciju kao to je trafo sa sredinim izvodom, omski otpornici napajanja i releji za prikljuivanje struje za zvonjenje. Simensovo kolo za spregu linije pretplatnika koristi metod napajanja prilagoen za integraciju velikog obima. Najprikladniji metod za pretvaranje na icu 2/4 koristi mostno kolo. Izvod u okviru strujnog izvora, koji signalizira da li se struja alje ili ne, predstavlja indukcionu taku. Kada se sve sagleda, zakljuuje se da pojedini delovi u okviru Kola za spregu linije pretplatnika imaju veoma visoke zahteve, naroito u pogledu stabilnosti uzdunog napona. Zahteva se mrea P2P visoke preciznosti, to znai da neki stepeni otpora treba da budu precizni do vrlo uskih tolerancija, u ovom sluaju 0,1%. Zahtevi u pogledu kodeka mogu da se zadovolje korienjem silikonske tehnike, ali to vie nije mogue za zahteve u pogledu preciznosti ovako visokog reda veliine. Stoga je za Kolo linije sprege pretplatnika odabrana sledea primena: strujni izvori i pojaivai najpre se naprave u standardnoj bipolarnoj tehnologiji na silikonu, posle ega se proizvode otpornici visoke preciznosti dodavanjem slojeva nikl-hrom. Celo kolo se onda laserski trimuje (podeava). NAZNAENJE O ORIGINALNOSTI MONOGRAFIJE. Topografija nije u celini originalna. Radi se o usavravanju SIMENSOVE EWSD monografije. Originalni su kodek i filter.
330
TOPOgRAfIJEINTEgRISANIhKOLA
SVRHA INTERGRISANOG KOLA izraenog prema predmetnoj topografiji jeste smanjenje potrebne energije: Simens kodek iz 1975. godine zahtevao je 200mW, dok ovaj razvijen 1979/80 troi samo 65mW po kanalu. Filter iz 1977 200mW, dok ovaj iz 1979/80. samo 70mW. Ni, 20.4.2000. Primer preuzet iz: Miladinovi, Z.: Pravo industrijske svojine, Ni 2007, str. 334337.
deo vii
Egzaktan je podatak da smo najbolje rezultate u plasmanu intelektualne svojine u razvijenom svetu ostvarili upravo stvaranjem novih sorti poljoprivrednog bilja. Todor Gajinov534
534 Bivi predsednik Ustavnog suda Vojvodine, u lanku: Pravni reim intelektualne svojine u stvaranju novih sorti poljoprivrednog bilja kritiki osvrt na neka reenja u legislative, Pravni ivot br. 11/1996, Beograd 1996.
332
NOVEbILJNESORTE
POJAmPRIZNANJAbILJNESORTE
333
individue koje je ine; biljne individue konkretizuju sortu, tj. ine corpus mechanicum sorte, a biljna sorta pojavljuje se kao uputstvo o postupku stvaranja biljnih individua specifinih osobina.539
334
NOVEbILJNESORTE
Dok proces uzgoja biljaka zahteva znaajna ulaganja u smislu novca i vremena, jednom izbaena, nova biljna sorta moe biti lako ponovno proizvedena liavajui uzgajivaa mogunosti da bude nagraen za svoja ulaganja. Jasno, uzgajivai mahom ne ele da provode godine dajui znaajne ekonomske investicije za razvoj novih biljnih sorti ukoliko ne postoji pravna zatita i finansijski benefit za njihov angaman (najpre povraaj investicije, a potom i ekonomsko iskoriavanje). Iz tog razloga, efikasni sistem za zatitu biljnih sorti esencijalan je za ohrabrivanje uzgajivaa da investiraju u uzgoj biljaka. Regulisanjem oblasti priznavanja domaih novostvorenih i odobravanja uvoenja u proizvodnju stranih sorti poljoprivrednog bilja, a u okviru nacionalne politike ureenja i obezbeenja sistema zatite i unapreivanja ivotne sredine i zatite i unapreivanja biljnog i ivotinjskog sveta541, postie se to da do proizvoaa, odnosno korisnika sorti, mogu doi samo sorte za koje je ispitivanjem utvreno da imaju dobru upotrebnu i proizvodnu vrednost.
4. istorijski osvrt
Izvori ogranienog dometa obezbeenja ove materije bili su Zakon o priznavanju novostvorenih, odobravanju uvoenja u proizvodnju stranih i zatiti sorti poljoprivrednog i umskog bilja i Zakon o priznavanju sorti poljoprivrednog i umskog bilja.542 Godina 2005. donela je dva vana, ali meusobno ne u celosti usaglaena akta: Zakon o sadnom materijalu543 i Zakon o semenu544. Prvi je doneo regulaciju ispitivanja sorti voaka, vinove loze i hmelja, a drugi regulaciju ispitivanja ratarskog i povrtarskog bilja. Inae, prva institucija koja se bavila kontrolom i unapreivanjem kvaliteta reprodukcionog biljnog materijala osnovana je u Nemakoj 1869. godine, dok je prvi zakonski akt o proizvodnji i prometu reprodukcionog materijala donet u ehoslovakoj 1921. godine.
541 Ustavni osnov za donoenje Zakona o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja sadran je u lanu 97. taka 9. Ustava Republike Srbije, kojim je utvreno da Republika Srbija ureuje i obezbeuje sistem zatite i unapreivanja ivotne sredine i zatitu i unapreivanje biljnog i ivotinjskog sveta. 542 Slubeni list SRJ, br. 12/98 i 37/02. 543 Slubeni glasnik RS, br. 18/05. 544 Slubeni glasnik RS, br. 45/05.
USLOVIZAPRIZNAVANJESORTE
335
5.1. Novost
Sorta je nova ako njen reprodukcioni ili ubrani materijal nije stavljen u promet od strane oplemenjivaa ili uz njegovu saglasnost u svrhu ekonomskog iskoriavanja, i to: 1) na teritoriji drave domicila (zemlja u kojoj je podnesena prijava) tokom perioda dueg od jedne godine pre datuma podnoenja prijave 2) na teritoriji izvan drave domicila tokom perioda dueg od etiri godine pre datuma podnoenja prijave, odnosno est godina ako se radi o drvenastim vrstama i vinovoj lozi.
5.2. Razliitost
Ako se sorta razlikuje najmanje po jednoj osobini od bilo koje optepoznate sorte. Optepoznatost obuhvata sorte upisane u registar sorti poljoprivrednog bilja i sorte iz referentne kolekcije. Referentna kolekcija je zbirka sorti jedne biljne vrste specifinih morfolokih osobina545 koja slui u oceni novih sorti na svojstva razliitosti, stabilnosti i uniformnosti.
5.3. Stabilnost
Stabilnost sorte ogleda se u nepromenjenosti njenih bitnih osobina nakon svakog ciklusa umnoavanja, nezavisno od toga da li je u pitanju viestruki ili ciklus pojedinanog umnoavanja. Umnoavanje obuhvata kako
545 Kriterijume za odreenje ovih osobina propisuje Meunarodna unija za zatitu novih biljnih sorti.
336
NOVEbILJNESORTE
razmnoavanje putem prirode, tako i uz pomo oveka (kalemljenje kod vegetativnog, hibridizacija kod seksualnog razmnoavanja).546
5.4. Uniformnost
Sorta se smatra uniformnom ukoliko je prisutna dovoljna ujednaenost u njenim bitnim oosbinama, jer se odreena odstupanja mogu oekivati zbog osobenosti umnoavanja. Uniformnost odgovara pojmu homogenosti.
546 Hibridne sorte kukuruza i drugih prehrambenih ili industrijskih biljaka zahtevaju da svaka generacija bude proizvedena od strane oveka putem ukrtanja tzv. hibridnih linija. (prema Markovi, S.: Pravo intelektualne svojine, Istono Sarajevo 2007, str. 192) 547 Zakonodavac predvia da ministar ispred Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva podzakonskim aktom u vidu pravilnika blie propisuje nain odreivanja imena sorte. Videti Pravilnik o obrascu i sadrini zahteva za priznavanje sorte, kriterijumima za odreivanje naziva sorte i sadrini registra sorti poljoprivrednog bilja. Isti u prilogu br. 1 sadri spisak bliskih vrsta.
POSTUPAKPRIZNAVANJASORTE
337
3) kombinacija patentnog sistema i sui generis prava zatite novih biljnih sorti.548 U uporednoj pravnoj praksi dominira sui generis sistem jer veina novih biljnih sorti ne zadovoljava nivo inventivnosti koji se trai za patentnu zatitu. Upravni organ u Republici Srbiji nadlean za sprovoenje postupka priznavanja sorte je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, a u okviru njega Odeljenje za priznavanje sorti.549 Aktivnu legitimaciju za podnoenje zahteva za priznavanje sorte, kojim otpoinje postupak, ima vlasnik sorte, odnosno njegov ovlaeni zastupnik. Meunarodna konvencija o zatiti novih biljnih sorti govori o oplemenjivau550, kao licu koje moe podneti zahtev za zatitu prava omplemenjivaa.
548 SAD su 1930. godine donele Towensend Purnell Act ili Zakon o patentu za biljke. Sinia Varga dodaje: Uputstvo o stvaranju biljne sorte nije dovoljno da prosean inenjer poljoprivrede stvori datu biljnu sortu, ve on mora raspolagati i reproducionalnim materijalom (inbriding linijama i drugim polaznim materijalom), poto ne postoji garancija da e ponavljanjem postupka kojim je sorta stvorena nastati biljne individue koje pripadaju datoj sorti. Sledi da je postojanje biljne sorte kao intelektualnog dobra zavisno od postojanja biljnih individua posebnih genotipksih i fenotipskih karakteristika. Iz toga sledi da se zatita biljne sorte ne uklapa u patetno-pravni reim. (Pravo industrijske svojine, Novi Sad 2007, str. 95) SAD 1970. godine usvajaju i Zakon o zatiti biljnih sorti. 549 Videti: http://www.sorte.minpolj.gov.rs/ 550 Oplemenjiva je: a) lice koje je stvorilo ili otkrilo i razvilo sortu, b) lice koje je poslodavac napred navedenog lica ili po ijem ovlaenju je napred navedeno lice postupalo po odnosnom zakonu, ili c) pravni sledbenik prvog ili drugog navedenog lica. 551 Videti: Pravilnik o sadrini i obrascu zahteva za priznavanje sorte poljoprivrednog bilja, kao i dokumentaciji koja se uz taj zahtev prilae.
338
NOVEbILJNESORTE
4) podnetom zahtevu za priznavanje sorte u drugim zemljama, sa podatkom o nazivu zemlje i godini ponotenja zahteva za priznavanje sorte 5) injenici da li je uraen DUS test u nekoj od zemalja lanica UPOV, i ukoliko jeste, podatak o nazivu te zemlje 6) injenici da li je sorta priznata i, ukoliko jeste, podatke o nazivu zemlje, imenu i godini 7) injenici da li je sorta zatiena i, ukoliko jeste, podatke o nazivu zemlje, imenu i godini 8) specifinim svojstvima sorte, a ako ta svojstva nisu predviena tehnikim upitnikom, i podatke o tipu, sezoni gajenja, grupi zrenja u naim uslovima, otpornosti na bolesti i tetoine i slino 9) cilju selekcije, odnosno nameni sorte 10) injenici da li je sorta genetiki modifikovana (genetiki modifikovana biljna sorta je sorta iji je genetiki materijal, deo koji sadri naslednu informaciju, promenjen metodama savremene biotehnologije).552 Zahtev se podnosi za svaku vrstu posebno, a podaci koji se odnose na poreklo izvornog materijala i opis procesa stvaranja sorte tretiraju se kao slubena tajna.
POSTUPAKPRIZNAVANJASORTE
339
koliinu semena ili sadnog materijala sorte radi ispitivanja. Ispitivanje se vri na oglednom polju i u laboratoriji, a traje dve godine za sorte ratarskih i povrtarskih kultura, odnosno od dve do est godina za sorte voaka, vinove loze i podloga, u zavisnosti od biljne vrste. Cilj ispitivanja jeste dolaenje do injenice da li sorta ispunjava propisane uslove za priznavanje. To znai da je ispitivanje proces kojim se utvruje razliitost, stabilnost i uniformnost sorte, kao i njena proizvodna i upotrebna vrednost. Razliitost, stabilnost i uniformnost sorte se odreuje testom koji se zove DUS. Proizvodna i upotrebna vrednost sorte ispituje se u testu nazvanom VCU.553 Ispitivanje proizvodne i upotrebne vrednosti tee paralelno sa jednom ili vie sorti standard. Sorta standard je sorta iz registra sorti poljoprivrednog bilja i koja se proizvodi na domaoj teritoriji, i koja se naroito istie po svojim proizvodnim i upotrebnim vrednostima, pa zbog toga slui kao standard u postupku priznavanja sorte. Postojanje sorte standard nije neizbeno, jer ukoliko se za pojedinu vrstu bilja, tip unutar vrste ili za odreenu namenu ne moe odrediti sorta standard, onda se ispitivanje obavlja bez nje.554 Ispitivanje vri ovlaeno pravno lice, koje se naziva izvoa ogleda. Komercijalna vanost novih biljnih sorti uslovljava da se ispitivanje vri pod ifrovanim oznakama, to je slubena tajna. Rezultati ispitivanja DUS testova uraeni u nekoj dravi lanici Meunarodne unije za zatitu novih biljnih sorti priznaju se kod nas.555 Ispitivanje se zavrava obradom podataka u skladu sa optepriznatim matematiko-statistikim metodama, i ima dva meusobno iskljuiva ishoda: donoenje reenja o priznavanju sorte ili o odbijanju zahteva za priznavanje sorte.
553 VCU test ne sprovodi se na sortama povrtarskog bilja, izuzev krompira. 554 Pravilnike o nainu ispitivanja svih sorti (strna ita, kukuruz, industrijsko bilje, krmno bilje, povre, voe, vinova loza) donosi nadleni ministar, i ona se objavljuju na internet stranici Odeljenja za priznavanje sorti. 555 Zbog klimatskih uslova i uslova zemljita, nije u svakoj zemlji mogue gajiti svaku sortu, zbog ega drave sklapaju bilateralne ugovore radi meusobnog poveravanja sutinskog ispitivanja sorti pojedinih biljnih vrsta i uzajamnog priznavanja rezultata ispitivanja. Tako, ako je re o priznanju zatite za novu sortu banane, oigledno je da holandski nadleni organ nema izbora nego da se osloni na ispitivanje obavljeno u nekoj drugoj zemlji u kojoj je mogue uzgajati i ispitivati tu sortu. (prema Markovi, S.: Pravo intelektualne svojine, Istono Sarajevo 2007, str. 193)
340
NOVEbILJNESORTE
556 Odomaena sorta je autohtona domaa i odomaena strana sorta, a strana sorta je sorta priznata u UPOV uniji. 557 Odravalac sorte je lice ovlaeno da odrava sortu. Odravalac odomaenih sorti, koga postavlja Ministarstvo, stara se o sorti po optepriznatim metodama i garantuje za stabilnost, uniformnost i osobinu raznolikosti sorte tokom odravanja. Status odravaoca, pa samim time i pravo koje proizilazi iz tog statusa, moe se izgubiti u sluaju da kontrola pokae nedozvoljenu promenu katakteristika sorte. 558 Uzgajiva, engl. breeder 559 zakon o semenu Republike Srbije (Slubeni glasnik RS, br. 45/05). U nastavku: Kvalitet semena jeste sortna originalnost (sortnost) i genetika istoa, sadraj vlage, klijavost, istoa, vlaga, zdravstveno stanje semena, kao i prilagoenost semena za setvu, sadnju ili razmnoavanje. Sortno seme jeste seme sorti koje se nalaze u registru sorti poljoprivrednog bilja, ukljuujui i roditeljske komponente i sve kategorije semena proizvedene umnoavanjem predosnovnog semena sorti, a sertifikovano je kao sortno seme. Nesortno seme jeste seme ija je proizvodnja odobrena i kontrolisana, a sertifikovano je kao nesortno seme (seme cvea, aromatino, lekovito i zainsko bilje).
PRAVANANOVUbILJNUSORTU
341
vinograda i hmeljarnika, kao i reprodukcioni sadni materijal koji slui za proizvodnju sadnica.560 Naroito, on ima imovinskopravna ovlaenja da reprodukcioni materijal (seme i sadni materijal): 1) proizvodi i reprodukuje (stvaranje biljne sorte moe trajati i do 15 godina) 2) kondicionira za reprodukciju 3) nudi na prodaju 4) izvozi i uvozi 5) skladiti (u svrhu proizvoenja, nuenja, uvoza, izvoza) 6) raspolae (prenosi ugovorom u celini ili delimino).561 Pravo obuhvata i raspolaganje sledeim sortama: 1) koje su u osnovi izvedene od zatiene sorte, kada zatiena sorta u osnovi nije izvedena 2) koje se ne mogu jasno razlikovati od zatiene 3) ija proizvodnja zahteva ponovnu upotrebu zatiene sorte.562
560 zakon o sadnom materijalu voaka, vinove loze i hmelja Republike Srbije (Slubeni glasnik RS, br. 18/05). U nastavku: Reprodukcioni sadni materijal za proizvodnju sadnica jeste seme za proizvodnju generativnih podloga, vegetativne podloge, korenjaci, korenov izdanak, zrele i zelene reznice, kalem granice, vijoke, ivii jagoda i meristem koji potiu od predosnovnih, osnovnih i sertifikovanih matinih stabala, okota ili bunova sorata i podloga. 561 Zanimljivo pitanje postavlja situacija kad pravo na patent i pravo na novu biljnu sortu interferiraju na istom zatienom proizvodu. Na primer: Jedno lice pronae gen koji biljkama daje otpornost na hladnou, a drugo lice koristei se tim genom stvori novu sortu jagode. Ili: jedno lice stvori novu sortu jema, a drugo lice hemijski obrauje reprodukcioni materijal te sorte i time dobija biljke jema koje imaju odreenu dodatnu korisnu osobinu. Ako pretpostavimo da pronalazai gena, odnosno postupka za hemijski tretman semena jema patentiraju svoje pronalaske, a stvaraoci novih sorti jagode i jema zatite te sorte pravom sortne zatite, postavlja se pitanje kako e jedni i drugi koristiti svoje pronalaske? 562 Prema lanu 14. Zakona o potvrivanju meunarodne konvencije o zatiti novih pravni sorti. U nastavku: Sorta je izvedena ako a) je preteno izvedena iz inicijalne sorte ili iz sorte koja je i sama preteno izvedena iz inicijalne sorte, sve dok zadrava osnovne karakteristike koje proizilaze iz genotipa ili iz kombinacije genotipova inicijalne sorte, b) se jasno razlikuje od inicijalne sorte, i c) je slina inicijalnoj sorti u ispoljavanju
342
NOVEbILJNESORTE
Sva prava koja se odnose na seme i sadni materijal, odnose se i na ubrani materijal ukljuujui i cele biljke i delove biljaka, i na svaki proizvod dobijen direktno od ubranog materijala. Rei emo kasnije da brisanje sorte iz registra za posledicu proizvodi gubitak prava da se seme i sadni materijal stavljaju u promet kao sortni. Izuzetno, titular prava moe prozvoditi seme i sadni materijal tih sorti najdue dve, odnosno da uvozi i stavlja u promet najdue tri godine od dana brisanja, osim ako nije dostavio uzorak ili ako sorta nije zadrala istovetne osobine.
9. brisanje sorte
Sorta za koju je doneto reenje o priznavanju sorte, odnosno strana sorta voaka i vinove loze koja je upisana u registar sorti brie se iz tog registra, ako: 1) to zatrai podnosilac zahteva 2) je isteklo deset godina od dana upisa sorte ratarskog i povrtarskog bilja u registar sorti 3) odravalac sorte ne dostavi uzorak semena, odnosno sadnog materijala sorte 4) u toku odravanja sorte, sorta nije zadrala istovetne osobine. Odomaena sorta brie se iz registra sorti, ako: 1) odravalac sorte ne obezbeuje odravanje sorte na nain koji garantuje ouvanje razliitosti, uniformnosti i stabilnosti sorte 2) odravalac sorte ne dostavi uzorak semena, odnosno sadnog materijala sorte 3) se za tri godine od dana stupanja na snagu Zakona o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja ne utvrdi odravalac sorte za odomaene sorte ratarskog i povrtarskog bilja
osnovnih osobina koje su posledica izraavanja genotipa ili iz kombinacije genotipova inicijalne sorte, osim razlika koje prozilaze iz samog ina izvoenja. Primera radi, izvedene sorte mogu nastati selekcijom prirodnih ili indukovanih mutanata, ili samoklonalne varijante, selekcijom individualne jedinke od od biljaka inicijalne sorte, povratnim ukrtanjem ili transformacijom nastalom genetikim inenjeringom.
POSEbNAOVLAENJAmINISTARSTVA
343
4) se za pet godina od dana stupanja na snagu Zakona o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja ne utvrdi odravalac sorte za odomaene sorte voaka i vinove loze.563 Brisana sorta moe se ponovo upisati u registar ako vlasnik sorte ili njegov ovlaeni zastupnik podnese zahtev za ponovni upis sorte najkasnije u roku od godinu dana od datuma brisanja i ako se za tu sortu uradi novi DUS test.
344
NOVEbILJNESORTE
preduzimaju u eksperimentalne svrhe, i izuzetno aktivnosti koje se ine u cilju oplemenjivanja drugih sorti. Potujui propise kojima se reguliu sigurnost trita i prava treih lica u prometu roba, pravo stvaraoca sorte iscrpljuje se u trenutku kada on samostalno ili preko ovlaenog lica otui reprodukcioni ili ubrani materijal u korist treeg savesnog lica, ali samo u cilju konane upotrebe, to znai da kupac nema pravo na dalju reprodukciju te sorte ili na izvoz reprodukcionog materijala sorte u zemlju koja ne titi sorte biljnog roda ili vrste kojoj ta sorta pripada.
14. inspekcija
Inspekcijski nadzor poveren je fitosanitarnom inspektoru, koji proverava: 1) da li izvoa ogleda ispunjava uslove za ispitivanje sorte na oglednom polju, odnosno u laboratoriji 2) da li izvoa ogleda ispitivanje sorti vri u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima 3) da li se sorta stavlja u promet pod imenom pod kojim je upisana u registar sorti 4) da li su sorte koje se nalaze u prometu upisane u registar sorti 5) korienje sorte koja je brisana iz registra sorti
bILJNESORTEUEVROPI
345
6) da li se sorta odrava na nain koji obezbeuje ouvanje istovetnih osobina sorte 7) da li pravno lice koje vri kontrolu odravanja sorte ispunjava uslove za obavljanje kontrole odravanja sorte 8) da li se za proizvodnju semena upotrebljava sorta koja je upisana u registar sorti. U upravnom nadzoru nad sprovoenjem zakona, inspektor je ovlaen reenjem da: 1) privremeno zabrani proizvodnju, doradu i korienje semena sorti koje nisu upisane u registar sorti, odnosno sorti koje se nalaze u proizvodnji due od dve godine od dana njihovog brisanja iz registra sorti 2) privremeno zabrani stavljanje u promet semena sorti koje nisu upisane u registar sorti, odnosno sorti koje se nalaze u prometu due od tri godine od dana njihovog brisanja iz registra sorti 3) oduzme i uniti seme koje se proizvodi, dorauje, koristi ili stavlja u promet suprotno odredbama zakona 4) naredi izvoau ogleda koji vri ispitivanje sorti da u odreenom roku otkloni uoene nedostatke u pogledu uslova i naina obavljanja ispitivanja sorte 5) naredi pravnom licu koje vri kontrolu odravanja sorte da u odreenom roku otkloni uoene nedostatke u pogledu uslova i naina obavljanja kontrole odravanja sorte.565
346
NOVEbILJNESORTE
nitarnom pravnom dokumentu pod nazivom Uredba EU o komunitarnom pravu biljnih sorti iz 1994. godine.567 Po njemu, kompletna botanika taksonomija podlee mogunosti zatite. Pravo priznavanja imaju i vlasnici sorti van EU, koji pokrivaju oko 20% od skoro 3.000 godinjih prijava upuenih Kancelariji. Statistiki gledano, broj godinjih prijava ini biljne sorte najprogresivnijom granom industrijske svojine. Od toga ak 60% otpada na kategoriju cvetnih biljaka (ornamentika), a po 20% na industrijske, i voe i povre. Period zatite obuhvata uobiajeno 25 godina, osim za vinovu lozu, krompir i drvenasto bilje, koje se tite pet godina due. Ono to je zanimljivo jeste da se ova vrsta zatite ne moe kombinovati sa nacionalnom zatitom ili patentom.
567 Council Regulation (EC) No 2100/94 of 27 July 1994 on Community plant variety rights 568 Konvencija je rezultat Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine, a njeno ratifikovanje je bio jedan od preduslova za ulazak u Svetsku trgovinsku organizaciju.
IZAZOVI
347
17. izazovi
Genetiki biljni resursi hrane i poljoprivrede igraju sve veu ulogu na polju bezbednosti hrane i ekonomskog razvoja. Kao integralna komponenta poljoprivrednog biodiverziteta, ovi izvori su najvaniji za odrivu poljoprivrednu proizvodnju i osiguranje ivota velikog broja ljudi koji zavise od poljoprivrede. U svetu gde je oko milijardu ljudi svakodnevno gladno, sa oekivanjem porasta tog broja na devet milijardi do 2050. godine, biljni genetiki resursi za hranu i poljoprivredu imae glavnu ulogu u smanjenju siromatva i nesigurnosti hrane u svetu. Efekti dugotrajnog neinvestiranja u poljoprivredu, bezbednost hrane i ruralni razvoj, uprkos cenama hrane i finansijsko-ekonomskoj krizi, dovode do poveanja gladi i siromatva u mnogim zemljama u razvoju. U 21. veku, poljoprivreda e se suoiti sa mnogim izazovima. Ona mora da proizvede vie hrane i vlakana kako bi se zadovoljila potranja rastue svetske populacije, koja mahom naseljava urbane sredine, a oslanja se na smanjene ruralne radne snage. Ona mora da proizvede vie sirovina za potencijalno veliko bio-energetsko trite i da doprinese ukupnom razvoju u zemaljama u razvoju, usvajanjem efikasnijih i odrivih proizvodnih metoda. Prirodni resursi se, takoe, suoavaju sa sve veim pritiskom na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Miskantus je viegodinja, visokoproduktivna biljna vrsta, poreklom iz jugoistone Azije. Naziv Miscantus potie od grkih rei mischos noica i
569 Sistem zatite biljnih sorti koji predvia UPOV prua selekcionaru nove sorte (u mnogim sluajevima to je napredni farmer) iskljuiva prava da koristi svoju sortu i ohrabruje ga da ulae u biljnu selekciju, doprinosei razvoju poljoprivrede, hortikulture i umarstva. Ovaj sistem ima jednu vanu osobenost, poznatu kao izuzee selekcionara, koja dozvoljava da se sve zatiene sorte koriste za razvoj novih sorti bez obaveza prema prvom proizvoau, osim u izvesnim posebnim sluajevima. To omoguava zajedniko napredovanje u razvoju novih biljnih sorti izgradnjom kombinovanog progresa uinjenog od strane pojedinaca. Jo jedna vana osobina UPOV sistema zatite je tzv. farmerska privilegija, po kojoj farmeri mogu da ostave ponjeveni materijal zatiene vrste za dalju upotrebu na svome imanju, sve dok potuju interese selekcionara. (Idris, K.: Intelektualna svojina, mono sredstvo ekonomskog rasta, Beograd 2003, str. 106)
348
NOVEbILJNESORTE
anthos cvet. Vrste roda Miscanthus zbog svoje visoke produktivnosti, godinje obnovljivosti, niske emisije polutanata i mogunosti gajenja na nekvalitetnim zemljitima predstavljaju visok potencijal biomase u funkciji alternativnog izvora energije. Pored toga, promena klime preti da se povea broj gladnih jo dalje u budunosti, i stvaranje novih i tekih izazova za poljoprivredu. Dok e se efekti klimatskih promena tek osetiti u punom dosegu, postoji opta saglasnost da ukoliko se ne preduzmu odgovarajue mere, njihov uticaj budui e biti ogroman. Nove biljne sorte mogu biti sirovine za poboljanje sposobnosti useva da odgovore na klimatske promene. Integrisani pristup ovom izazovu ukazuje na potrebu da se obezbedi iroka raznolikost gajenih biljaka, ukljuujui i divlje srodnike, u pristupanim sistema ouvanja, i da se poveaju kapaciteti za oplemenjivanje biljaka i isporuku semena irom sveta.570
570 The Second Report on the State of the Worlds Plant Genetic Resources for Food and Agriculture for the Global Plan of Action for the Conservation and Sustainable Utilization of Plant Genetic Resources for Food and Agriculture. Opirnije o ovoj i slinim temama videti internet stranicu Svetske organizacije za hranu i poljoprivredu (food and agriculture organizationof the united nations) www.fao.org
deo viii
know-how
Znati nije dovoljno, mora se i primeniti; eleti nije dovoljno, mora se i uraditi. Brus Li571
571 Bruce Lee (roen Lee Jun-fan; 19401973), kineski glumac, instruktor borilakih vetina i filozof.
350
KNOW-hOW
1. Pojam know-how
Iako nije ureeno normama objektivnog prava, know-how se ubraja u prava industrijske svojine,572 iz sledeih razloga: re je o rezultatu intelektualnog rada njegovog stvaraoca, nematerijalnom dobru, duhovnoj tvorevini, koja se moe industrijski primeniti, ekonomski izraziti, pravno preneti na drugog, na osnovu koje nosilac know-how postavlja iskljuivost (faktiku, pa i svojinskopravnu) prema drugima u smislu njegove primene u svojim poslovnim operacijama, u kojima se materijalizuje. Pokuaj prevoenja ovog pojma esto se zavri trivijalno, pa ga itamo kao: znanje i iskustvo, znati kako, umeti kako, znati kako neto uraditi, praktino znanje, akumulirana praktina vetina, posebno znanje.573 Kako god bilo, sve to doprinosi njegovom razumevanju, iako je najkorisnije ne prevoditi ga, ve prihvatiti u njegovom odomaenoj anglosaksonskoj (s obzirom na to da je izvorno nastao u amerikoj poslovnoj praksi) odori: knowhow. Analitinost (nabrajanje karakteristika) i deskriptivnost (nabrajanje oblika)574 u naporima da se definie, takoe, ukazuju na heterogenost miljenja o tome ta bi ovaj pojam mogao znaiti i obuhvatiti.575 Uprkos razliitim gleditima, know-how bismo mogli definisati kao informaciju razvijenu ili akumuliranu kroz neku delatnost, koja je korisna u poslovnim operacijama. Ili, kao odreena znanja i iskustva koja se primenju-
572 Mada ima autora koji ga ne svrstavaju u industrijsku svojinu, smatrajui da nije osnov iskljuivog prava, te ga nazivaju priveskom intelektualne svojine. (Markovi, S.: Pravo intelektualne svojine, Istono Sarajevo 2007, str. 307). Imalac know-how nema pravo na know-how, kao ostali nosioci prava industrijske svojine, ali ga poseduje. (Besarovi, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2005, str. 117). Ili, know-how je tek dopunsko znanje potrebno za primenu pronalaska. (Damnjanovi, K., Mari, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2009, st. 193) miljenja smo da je know-how, kao znanje, nesumnjivo inkorporirani deo ostalih grana industrijske svojine, pre svega patenata, ali da mu to automatski ne oduzima samostalnost, jer esto uvid u npr . patentnu dokumentaciju nije dovoljan da bi se pronalazak primenio . 573 Ni inostrana teorija nije odolela prevoenju know-how, koga susreemo kao savoir-faire u francuskom, wissen-wie u nemakom, ili bezpatentna licenca u ruskom govornom podruju. (Janji, M.: Industrijska svojina i autorsko pravo, Beograd 1982, st. 15) 574 Varga, S.: Pravo industrijske svojine, Novi Sad 2007, str. 183. 575 Krulj, Lj.: Pravna zatita know-how, Beograd 1986, str. 16.
POJAmKNOW-hOW
351
ju u industrijskoj ili zanatskoj proizvodnji i privrednom ivotu uopte.576 Ili, kao skup znanja i vetina koje poseduje odreeno lice. Know-how obuhvata ona znanja koja nisu formalno-pravno zatiena propisima o industrijskoj svojini.577 U dokumentima Evropske unije sreemo sledee odreenje know-how: kao posebno znanje koje predstavlja paket nepatentiranih praktinih informacija, koje proizilaze iz iskustva i testiranja od strane dobavljaa, i koji je tajan, znaajan i prepoznatljiv. Tajnost podrazumeva da posebno znanje, kao celina ili precizna konfiguracija i zbir svojih delova, nije opte poznato niti lako dostupno. Znaajan znai da posebno znanje sadri informaciju koja je neophodna kupcu za korienje, prodaju ili preprodaju ugovorenih roba ili usluga. Prepoznatljivost znai da posebno znanje mora biti opisano na razumljiv nain da bi bilo mogue proveriti da li ispunjava kriterijume tajnosti i znaajnosti.578 Informaciju bi trebalo razumeti kao sadrajno tehniko uputstvo kako neto uraditi. Deava se da ni najvei strunjaci, iako poseduju ivotno i radno iskustvo, potreban alat i teorijsko i praktino znanje iz odreene oblasti, nisu u stanju da ree konkretan problem jer nemaju znanje o tome kako sve elemente primeniti u dobitnoj kombinaciji, kombinaciji koja se samo to reava problem i moe se ponoviti nebrojeno puta sa istim rezultatom, ve esto predstavlja nov i inovativan nain raenja stvari (engl. way of doing business). Drugim reima, nedostaje im know-how. Informaciju ne bi trebalo poistoveivati sa talentom, koji je vezan za linost i nije prenosiv, niti sa nosaem informacije, koji predstavlja telesnu stvar koja nosi informaciju (tehnika dokumentacija), a ni sa drugim materijalnim oblicima saoptavanja.579 Informacija moe biti i jedan jedini podatak, ali je takvo odreenje uglavnom sadrinski nedovoljno za pojam know-how.
576 Verona, A.: Pravo industrijskog vlasnitva, Zagreb 1978, str. 124. 577 Rei e Strumf, H. u: Der Know-how Vertrag, Hajdelberg 1977, str. 27. 578 Uredba o sprovoenju Konvencije o evropskom patentu zajednikog trita. (engl. Implementing Regulations on the Convention for the European patent for the Common Market, No. L401 30/12/1989 P.0028-0033) 579 Primera radi, kada lice A uz naknadu prenosi svoju poslovnu tajnu licu B, predajui mu tehniku dokumentaciju ili preuzimajui obavezu pruanja tehnike pomoi, sutina te transakcije nije predaja dokumentacije ili tehnika pomo ve prenos poslovne tajne. (prema Markovi, S.: Pravo intelektualne svojine, Istono Sarajevo 2007, str. 308)
352
KNOW-hOW
S obzirom na to da se know-how, zbog svoje kompleksnosti, uglavnom stie u radnoj sredini, i da su njegovi nosioci ljudski resursi, postavlja se pitanje pravnog poimanja know-how zaposlenih u preduzeu. Jedno od stanovita iz domae prakse kae da se know-how smatra industrijskom svojinom preduzea samo ukoliko je preduzee obavezalo ugovorom zaposlene da uvaju tajnost know-how za sve vreme radnog odnosa i nakon prestanka radnog odnosa.580 Ako zaposleni skupi postojee znanje iz odreene oblasti, koje je iskustveno, ali ne i sistematizovano, ve prisutno kod poslodavcu, i prilagodi ga upotrebi u konkretnim poslovnim operacijama, on nije stvorio novi know-how.
2. elementi know-how
U svojstvu osnovnih gradivnih elemenata know-how pojavljuju se: 1) tajnost 2) prenosivost 3) tehniki karakter.
2.1. Tajnost
Tajnost know-how ogleda se u injenici da ga ne zna ceo svet.581 Know-how poznat je samo odreenom krugu ljudi, koji su ili njegovi stvaraoci ili oni koji su ovlaeni, po bilo kom osnovu, da ga primenjuju. Tajnost, bila apsolutna ili relativna (kada informaciju koja ini know-how zna vie meusobno nezavisnih lica ili postoje znatne tekoe dolaenja do nje), osnova je ekonomske vrednosti know-how jer bez njega nosilac nema prednost u odnosu na konkurente, koju crpi upravo iz znanja koje nije dostupno drugim zainteresovanim licima. elja za prevazilaenjem te prednosti i sticanjem istodobnog znanja jeste motiv za plaanje naknade za dobijanje know-how.582
580 Vidi Markovi, S.: Jedan pogled na intelektualnu svojinu u procesu privatizacije, u publikaciji Privreda i pravo, Beograd 1997, str. 711. 581 Chavanne, A.: Droit de la propriete industrielle, Paris 1976, pp. 174. 582 Vrednost know-how dokazuje se injenicom da se svake godine milioni dolara plaaju da bi se steklo pravo njegovog korienja. (Fabre, R.: Le know-how, sa reservation en
ELEmENTIKNOW-hOW
353
2.2. Prenosivost
Razvijanje sopstvenog know-how je dugotrajan, teak, po pravilu skup i neizvestan proces. Ali, u znanje se ne mora ulagati, ono se moe kupiti. Stoga, preovlauje drugi modalitet posedovanja know-how, a to je putem transfera know-how (koji se ima na umu kada se kae transfer tehnologije). Bez mogunosti prenosivosti, konkretno znanje o neemu ne moe se smatrati know-how u smislu prava industrijske svojine. Korisnost know-how, koja se procenjuje objektivno kao doprinos optem industrijskom razvoju583, osnov je njegove prenosivosti u privredno-pravnom prometu koji se najee realizuje ugovorom o know-how. Ovaj obligaciono-pravni posao izmeu nosioca i sticaoca know-how podrazumeva sledee radnje: sticalac se obavezuje da plati ugovorenu naknadu, a nosilac da prenese know-how. O ovome vidi vie kod prometa know-how.
droit commun, Paris 1976, str. 11; navedeno prema Besarovi, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2005, str. 116) 583 Vidi Deller, A.: On patents, New York 1972, pp. 489. 584 Veina autora staje na stranu pravne teorije koja smatra da know-how ne mora nuno da poseduje tehniki karakter, to se, kao to smo istakli, i ne dovodi u pitanje. Ipak, smatramo da se radi o nepotrebnom i svojevrsnom pleonazmu, jer se polje tehnike primene nekog reenja u savremenom pravu shvata prilino iroko, o emu smo govorili u delu o patentima. 585 Znanje koje ima ist nauni interes nije know-how, uverava nas profesor Boin Vlakovi u: Osnovi ostvarivanja pravne zatite pojedinih vidova industrijske svojine, Beograd 1990, str. 53.
354
KNOW-hOW
Tehniko-tehnoloka znanja mogu, primera radi, obuhvatiti proizvodno-tehnike tajne, tehnike postupke, eme, recepture, analitike postupke za ispitivanje materijala, ili za ispitivanje pojedinih faza procesa, metod odabira redosleda faza rada itd.586
3. vanost know-how
Efikasnost proizvodnje, efektivnost cenovne politike i dosegnutost superiornih standarda kvaliteta poivaju na know-how. Uspeh industrije na vrlo takmiarski raspoloenom tritu zavisi od njene mogunosti da razvije sopstveni know-how ili da legalno doe u posed tueg. To je posebno naglaeno u zemljama u razvoju ija industrija jo uvek nije dovoljno jaka da ulae velike sume novca u sopstvena istraivanja, i u kojima ugovori o prenosu tehnologije ili ugovori o know-how apsolutno dominiraju nad patentima. Znaaj know-how u meunarodnim investicijama raste eksponencijalno. Stoga, ne udi to je Stefan Ladas nazvao know-how slubenicom napretka i jezgrom industrijske konkurencije, aurom fascinacije za zemlje u razvoju koje u njemu vide mistini faktor reavanja ili premoivanja tekoe prvih koraka u tehnikom i ekonomskom razvoju.587
gOODWILL
355
marketinkih ideja, strategije, spajanja sa drugim pravnim licem, informacije sa berze itd. to sve nije prevashodni domen know-how. Poslovna tajna ne mora uvek biti oploena u smislu materijalizacije, odnosno primenljivosti koja dovodi do odreenog rezultata. Tako poslovnu tajnu mogu initi: proizvodi, formule, prepiska, interna poslovna dokumentacija, maine i njihove izmene, dokumentacija o istraivanju i razvoju, industrijski procesi, obavetenja o klijentima, pravna pitanja, finansijske i knjigovodstvene informacije, dokumentacija o planovima i strategijama. Primer: Pretpostavimo da jedna kompanija ima kontinuirane operacije livenja visoko kvalitetnih delova elika. Specifina maina upotrebljena u liniji moe biti poslovna tajna ukoliko je njena konstrukcija privatno vlasnitvo. Tana smea materijala od koje se pravi odgovarajua elina masa moe, takoe, da bude poslovna tajna. Meutim, podni razmetaj maina pre e biti know-how kao to bi bilo i pravovremeno uvoenje materijala u tehnoloki proces. Radnik koji radi godinama na operaciji livenja i kroz iskustvo je stekao potpuno razumevanje najboljeg naina da se produktivnost neprekidnog procesa livenja dovede do najvieg stepena, poseduje znaajni know-how.589 Poslovna tajna potpuno je van javnog domena, dok know-how ne mora biti. Predmet mnogobrojnih poslovnih prezentacija ili demonstracija nije poslovna tajna nego know-how. Know-how ne mora biti ni nov ni jedinstven; bitno je da ima stvarnu vrednost za svog nosioca. S druge strane, moe se ispostaviti da dralac poslovne tajne nije imao nikakve koristi od nje, jer se pokazala kao bezvredna. Strateki posmatrano, know-how je manje kritiki znaajan za neko pravno lice od know-how, jer know-how esto ne dosee do nivo poslovne tajne.
5. good will
Jo jedan pojam koji bi trebalo razlikovati od know-how jeste good will. Neki ga prevode kao dobar glas, drugi kao poslovna reputacija. Zakon o raunovodstvu Republike Srbije iz 1996. godine590 odreivao je good will kao vrednost utvrenu iznad knjigovodstvene vrednosti neto
589 Izvor primera: Unkovi, D.: Strategija i tehnika zatite poslovnih tajni, Beograd 1989, str. 16. 590 Slubeni list SRJ, br. 28/96.
356
KNOW-hOW
imovine ostvarene prilikom kupoprodaje pravnog lica, pripajanja, spajanja, podele i vlasnike transformacije izmeu nezavisnih uesnika u tim transakcijama, i da je on deo nematerijalnih ulaganja preduzea koja obuhvataju osnivaka ulaganja, ulaganja u istraivanja i razvoj, patente, licence, koncesije i ulaganja u pribavljanje nematerijalnih ulaganja. Ostaje nejasno zato vaei Zakon o raunovodstvu i reviziji ne pominje good will.591 Goodwill predstavlja vrednost preduzea koje reflektuje svoju komercijalnu reputaciju i na tritu moe biti kapitalizovan u vii profit.592
6. know-how i patenti
U strunoj literaturi nailazimo na gledita da su patenti bili visoko cenjeni u vreme Industrijske revolucije i preteno tokom 20. veka, zato to su proizvodi bili dugog komercijalnog veka, ali da im strateka vanost opada, jer se smena novih ideja i tehnologija ubrzava svakim danom. Uz to, patentni sistem karakterie i sledee: 1) na sticanje patenta, u nimalo jevtinom postupku, eka se i po nekoliko godina 2) tehnike informacije, koje ine sr pronalaska, javno se obelodanjuju trenutkom odoravanja zatite (ini se da pronalazaima ili podnosiocima prijava najtee pada upravo otkrivanje novostvorene tehnologije) 3) patent je teritorijalno ogranien na zemlju ili zemlje u kojoj je registrovan (teritorijalna ogranienost ne ide u prilog velikim uesnicima globalnog trita) 4) vreme, kao kritini faktor, ne ide na ruku nosiocima prava na patent 5) odreene tehnologije, poput softvera, se u mnogim zemljama sveta ne mogu zatiti patentom 6) povraaj uglavnom velikih finansijskih sredstava ne dolazi brzo
591 Miladinovi, Z: Pravo industrijske svojine, Ni 2007, str. 380. 592 Markovi, M: Opti uvod u pravo intelektualne svojine, Beograd 2007, str. 2.
KNOW-hOWIPATENTI
357
7) istekom zatite, jednom patentirana tehnologija postaje javna batina.593 Primer: Hemijska formula napitka Coca-Cola jedan je od najboljih primera uspene poslovne tajne. Tana formula oduvek je bila poslovna tajna i nikada zatiena patentom. Sve dok je tako, Coca-Cola nee imati konkurenta. Da je kojim sluajem formula patentirana, ona bi danas bila javno dobro ve vie od 50 godina. U svom istraivanju nazvanom Patenti, ekonomistkinja Petra Mozer navodi da su neki od najveih pronalazaa na polju napredne tehnologije potekli iz teritorijalno malih zemalja koje nisu imale patentno pravo, kao i to da je tokom 19. veka u dravama poput vajcarske, Danske, Holandije tek jedan od pet pronalazaa svoj izum titio patentom, a da se veina oslanjala na tajnovist.594 Interesantno je videti i sledee upute koje Svetska organizacija za intelektualnu svojinu daje poslovnom svetu u publikaciji o patentima, govorei o prednostima i manama zatite pronalaska patentom ili poslovnom tajnom. Prednosti zatite pronalaska kao poslovne tajne ukljuuju: 1) poslovne tajne ne podrazumevaju trokove registracije 2) zatita poslovne tajne ne zahteva otkrivanje ili registraciju u dravnom zavodu i pronalazak ne mora biti otkriven 3) zatita poslovne tajne nije vremenski ograniena 4) poslovne tajne imaju trenutni efekat. U slabosti zatite pronalaska kao poslovne tajne spadaju: 1) ako je tajna otelotvorena kao inovativni proizvod, drugi mogu biti u mogunosti da putem reverzibilnog inenjerstva (o kome smo pisali u delu o topografijama integrisanih kola) otkriju tu tajnu, posle ega imaju pravo da je koriste 2) zatita poslovne tajne efikasna je samo protiv nedozvoljenog sticanja, korienja ili otkrivanja poverljive informacije
593 Vidi: Unkovi, D.: Strategija i tehnika zatite poslovnih tajni, Beograd 1989, str. 58. 594 Ball, D.A., McCulloch, W.H.Jr., Geringer, J.M., Minor, M.S., McNett, J.M.: International business, the challenge of global competition, McGraw-Hill Irwin, str. 285. Vidi i: www.mit.edu/moser/www/research.html
358
KNOW-hOW
3) ako je tajna javno otkrivena, moi e da je koristi svako ko joj ima pristup 4) poslovna tajna je teka za sprovoenje, poto je nivo zatite znatno slabiji nego za patente 5) poslovnu tajnu mogu patentirati drugi koji mogu nezavisno razviti isti pronalazak na potpuno legalan nain.595 Iako se patenti i poslovne tajne mogu smatrati alternativnim nainima za zatitu pronalaska, oni su najee komplementarni jedan drugom, zato to oni koji podnose zahtev za priznanje patenta, u optem sluaju uvaju tajnost pronalaska sve dok zavod za patente ne objavi prijavu patenta. Osim toga, mnogo vrednih podataka odn. know-how o tome kako uspeno iskoristiti patentirani pronalazak najee se uva kao poslovna tajna.
7. tradicionalno znanje
Tradicionalno znanje obuhvata: 1) inovacije zasnovane na nasleu, prenoene s generacije na generaciju u nekom narodu ili na odreenoj teritoriji, koje se neprestano razvijaju odgovarajui na promene u ivotnom okruenju 2) ostvarenja nastala kao ishodita intelektualnih delatnosti na polju industrije, nauke, knjievnosti ili umetnosti.596 Tradicionalno znanje, katkad i jedini izvor prihoda lokalnih zajednica u nerazvijenim ili zemljama u razvoju, kao deo uroenike kulturne batine esto u sebi nosi istoriju, verovanja, estetitku, nauku i tradiciju pojedinih naroda. Na primer, biljke koje se koriste u medicinske svrhe imaju i simbolinu vrednost za zajednicu. Ili, mnoge skulpture, slike i rukotvorine zbog svog dubokog simbolikog ili religioznog znaenja stvarane su prema strogim ritualima, koji su ostali nepromenjeni do dananjih dana.597
595 Vidi publikaciju WIPO: Pronalazei budunost. 596 Vidi studiju WIPO: Intellectual Property Needs and Expactations of Traditional Knowledge Holders, 2001. www.wipo.int 597 Opirnije o tradicionalnom znanju vidi kod: Idris, K.: Intelektualna svojina, mono sredstvo ekonomskog rasta, Beograd 2003, str. 198222.
bOOT/bOTKAOPOSEbANKNOW-hOW
359
9. Promet know-how
Promet know-how najvaniji je aspekat ove grane industrijske svojine. Know-how prenosi se samostalno ili zajedno sa nekim drugim pravom, kao to je npr. pravo na patent. Dva su najea oblika privredno-pravnog prometa u kome je know-how predmet prenosa: 1) ugovor o licenci 2) ugovor o know-how. U kontekstu know-how, ugovor o licenci598 je nosei dvostrano-obavezni pravno-obligacioni dokument, kojim se prenosi pravo na iskoriavanje predmeta ugovora, radnja koja nije moguna bez primene know-how, pa se iz tog razloga uporedni prenos i know-how posebno naglaava kao obaveza davaoca licence, i to u formi ugovorne odredbe sa klauzulom o kompletnosti isporuene tehnike dokumentacije. Transfer know-how se, u zavisnosti od prirode konkretnog sluaja, obavlja u vidu predaje tehnike dokumentacije
598 U ulozi i davaoca i primaoca licence mogu se pojaviti i fizika i pravna lica. (detaljnije vidi Koji, D.: Ugovor o licenci u pravnoj teoriji i poslovnoj praksi, Novi Sad 2001)
360
KNOW-hOW
i drugih tehnikih sredstava ili pruanjem tehnike pomoi. Pod tehnikom dokumentacijom podrazumevaju se svi pismeni dokumenti koji sadre tehnike informacije u najirem smislu koje se odnose na know-how u pitanju.599 Zajedniki poduhvat (joint venture), ugovor izmeu dva ili vie pravnih lica koja se udruuju da bi saraivala na ostvarenju odreenog poslovnog cilja, esto podrazumeva da jedna strana prenese svoj know-how. Vano je uoiti da prenos know-how ne mora znaiti gubitak njegove tajnosti, jer konkretno znanje i dalje ostaje kod prvog nosioca (koji ga i dalje moe slobodno i koristiti i prenositi na druga lica), a u interesu je i primaoca know-how da ga ne otkriva treim licima. Zbog toga to je ugovor o know-how, pravni posao inter personae koji proizvodi samo obligacionopravne posledice, u sluaju da sticalac know-how ili poslovne tajne koristi istu izvan ugovorenih ogranienja, on ne provreuje prenosioevo pravo na know-how ili poslovnu tajnu, ve samo kri svoje ugovorne obaveze. Takoe, primalac know-how ne postaje pravni sledbenik prenosioca.600 Sporazum o transferu tehnologije predstavlja meani sporazum o licenciranju vie prava indutrijske svojine, uz transfer odgovarajueg know-how. Logiki uslov punovanosti i primenljivosti sporazuma jeste to da prenos prava nije sam sebi cilj, ve je u vezi sa proizvodnjom ugovorenog proizvoda ili pruanjem ugovorene usluge. Ovakav tip ugovora omoguava, uz saglasnost obeju strana, podelu rizika, ali i dobiti. Prenosilac know-how ima pravo da ugovornom klauzulom obavee sticaoca da ga obavetava o nainu na koji koristi know-how.601 Svaki oblik prenosa know-how moe biti praen (ugovornom) obavezom uvanja tajne, to je i osnovni nain zatite know-how.
599 Prica, R.: Ugovor o know-how, Beograd 1981, str. 126. U nastavku nabraja, primera radi: crtei, planovi, skice, tehnika dosijea, opisi, liste materijala, prirunici za proizvodne i procesne tehnike. Druga tehnika sredstva su predmeti bez kojih know-how nije primenljiv, a koje moe da izradi samo lice koje poseduje know-how, npr. uzorci, modeli, alati, mere, kalupi, matrice, prototipovi. 600 Prema Markovi, S.: Pravo intelektualne svojine, Istono Sarajevo 2007, str. 310. 601 Vie o transferu tehnologije i licenciranju prava intelektualne svojine vidi kod Markovi, M.: Opti uvod u pravo intelektualne svojine, Beograd 2007.
ZATITAKNOW-hOW
361
Takozvano podnoenje ideja je oblik transfera know-howa kad pojedinci nepovezani sa preduzeem podnose njihove ideje, za koje veruju da su vredne preduzeu i oekujui nagradu za bilo koje korienje tih ideja. Sudovi u nekim zemljama ustanovili su etiri pravne teorije za zatitu podnoenja ideja: 1) ona predstavlja svojinu u smislu da je nova i originalna, da je kompletna i da se koristi bez dozvole stvaraoca ideje 2) kada postoji izriiti ugovor o naknadi za ideju, primenjuje se obligaciono pravo 3) preutni ugovor moe da se zakljui iz ponaanja stranaka u pitanju 4) u odsustvu izriitog ili preutnog ugovora, kada je koriena ideja nefer obogatila drugoga na raun stvaraoca ideje, trebalo bi dopustiti povraaj neosnovano steenog obogaenja.602
362
KNOW-hOW
zatvorom do tri godine.605 Konstatujemo da se i ovde radi o poslovnoj tajni, a ne o know-how kao takvom.
605 Prema lanu 240. Krivinog zakonika. 606 Radun, V.: Konkurencija na nianu, konkurentski intelidens, Beograd 2008, str. 46. Vidi i veb-stranicu Global Knowledge Economy www.skyrme.com
deo iX
Pravo konkurencije
Kad govorite o moi i uticaju, slobodno zaboravite crkvu, zaboravite politiku. Ne postoji monija institucija u drutvu od biznisa. Anita Rodik607
364
PRAVOKONKURENcIJE
1. Pojam konkurencije
Konkurenciju608 bi trebalo shvatiti kao pravno-ekonomsku kategoriju koja obuhvata strukturu trita, uslove obavljanja privrednih delatnosti, broj i ponaanje trinih subjekata. Jedni e je nazvati najkorisnijom pojavom u privrednom ivotu, drugi bitnim uslovom demokratskog politikog poretka zajednice, trei slobodom preduzetnitva koja zavreuje ustavnu vrednost. Ne zadravajui se previe na njenoj nepobitnoj vanosti, razumimo je kao utakmicu609 trinih subjekata iste ili sline interesne sfere, u kojoj svako maksimalno nastoji da ostvari svoje interese i pretekne druge konkurente bez obzira na posledice. Sadrinski elementi konkurencije su prisutnost na istom tritu najmanje dva subjekta koji nude istu ili slinu robu, pravom zagarantovana sloboda privredne inicijative, individualnost svojine, rivalstvo u cilju osvajanja to veeg dela trita.610 U smislu prava industrijske svojine, kada govorimo o konkurenciji, mislimo na privrednu konkurenciju u robno-novanom obliku privreivanja. Ona moe biti savrena i nesavrena, lojalna i nelojalna (doputena i nedoputena), biletaralna i unilateralna, apsolutna i relativna, domaa i meunarodna, cenovna611, konkurencija unutar grane (horizontalna) i izmeu grana (vertikalna) itd.612 Uloge konkurencije u privrednom ivotu mogu se svrstati u etiri osnovne funkcionalne ravni: 1) efikasno upravljanje privrednim resursima
608 Od lat. Concurrentia, to znai takmienje, nadmetanje, suparnitvo. Commercium bellum est, noscete hostem. Natpis iznad ulaznih vrata jedne trgovake radnje u starom Rimu znaio je: Trgovina je rat, upoznaj neprijatelja. 609 Fenomenologija terminolokog povezivanja konkurencije i sporta veoma je rairena u teoriji i praksi. Dalje: kako se u nekim dravama shvata pojam lojalne konkurencije (radi izbegavanja remetenja smisla, neemo prevoditi): honest trade practices (Belgija), principle of good faith (panija), professional correctness (Italija) and good morals (Nemaka), principles of honesty and fair dealing ili morals of the marketplace (SAD). (Vidi: WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use) 610 Na naim prostorima esto se uju rei market share (udeo na tritu), koji se neretko uzima kao merilo konkurentnosti. 611 Cenovna konkurencija od je jedan najzastupljenijih vidova konkurencije. 612 Vidi: Filipovi, A., Bejatovi, M., Raievi, V.: Konkurencija: pojam, vrste i pravna zatita, u okviru Pravo teorija i praksa, br. 78/2008, Novi Sad 2008, p.p 5161.
RATIOZATITEKONKURENcIJE
365
2) racionalna raspodela drutvenog proizvoda 3) podsticanje i unapreenje privrednog razvoja 4) ograniavanje privredne moi pojedinih uesnika u privrednom prometu.613
366
PRAVOKONKURENcIJE
3) oznake ili navode ija upotreba u trgovini moe dovesti javnost u zabludu o poreklu, nainu proizvodnje, svojstvima, pogodnostima za upotrebu i koliini robe. Zatita prava konkurencije ne poiva na iskljuivim pravima odreenih nosilaca, ve na premisi dravnog interesa spreavanja ponaanja koja su suprotna potenom poslovanju. Suzbijanje nelojalne konkurencije ima za cilj zatitu slobodne i zdrave privredne utakmice, kao preduslova za dinamian i odriv privredni razvoj. Svetska trgovinska organizacija u sistemu za sprovoenje intelektualne svojine zahteva prisustvo nekoliko vanih elemenata: snaga sudova da obezbede legalnu pomo, mogunost da se zatrai odteta od prekrilaca, krivine kazne za namerno krivotvorenje prava intelektualne svojine, mere za spreavanje uvoza krivotvorene i piratizovane robe. Meusobno preplitanje grana prava industrijske svojine u praksi je svakodnevnica. Nije nepoznanica da u se mnogim delovima sveta, pogotovo u privredno najrazvijenim, neometano ekonomsko iskoriavanje prava na industrijsku svojinu dominantno proteira propisima uperenim protiv nelojalnih trinih performansi konkurencije. Patentno, igovno, i ostala prava bila bi nesumnjivo nekompletna bez propisa kojima se suzbija nelojalna konkurencija. Primera radi, neovlaeno korienje neregistrovanog iga smatra se krenjem prava na bazi generalnih principa iz domena zatite prava konkurencije (vidi o zabuni); takoe, radnje uperene na pronalazak koji jo uvek nije obelodanjen i uva se kao poslovna tajna spreavaju se i sankcioniu aktima protiv nelojalne konkurencije (vidi o ropskoj imitaciji). U nas osnov zatite konkurencije nalazimo ve u lanu 84. Ustava koji propisuje da su zabranjeni akti kojima se se, suprotno zakonu, ograniava slobodna konkurencija, stvaranjem ili zloupotrebom monopolskog ili dominantnog poloaja.616 Zatita konkurencije predstavlja oblast koja ima neposredan i znaajan uticaj na opti privredni razvoj, stanje i mogunosti investicione aktivnosti, podizanje kvaliteta robe i usluga, uz stvaranje uslova za sniavanje cena, i konano stvaranje savremene, trine ekonomije, osposobljene da se ukljui u jedinstveno trite Evropske unije617 i druge meunarodne trine tokove.
616 Ustav Republike Srbije (Slubeni glasnik RS, br. 83/06). 617 Unapreenje propisa o zatiti konkurencije je potrebno posebno posmatrati u kontekstu evropske integracije Srbije. Prilikom sprovoenja Sporazuma o stabilizaciji
SAVRENAKONKURENcIJA
367
3. savrena konkurencija
Savrena konkurencija postoji ako su ispunjeni sledee uslovi: 1) veliki broj prodavaca i kupaca: brojnost uesnika je uslov postojanja disperzovane, tj. atomizovane ponude i tranje 2) homogenost roba i usluga: podrazumeva da su robe i usluge iste vrste, namene, kvaliteta, te je kupcu irelevantno od kog prodavca e kupovati 3) parametarski karakter cena: cena je egzogena za sve uesnike na tritu, to znai da nijedan proizvoa ne moe da utie na prodajnu cenu svog proizvoda 4) slobodan ulazak i izlazak iz grane: podrazumeva slobodnu selidbu resursa i kapitala iz grane nepovoljnijeg privreivanja u granu vee maksimizacije profita 5) potpuna informisanost trinih subjekata: informisanost svih uesnika na tritu o svim elementima i kretanjima na tritu. esto sreemo uvreeno miljenje da je savrena konkurencija jedan od uslova za postojanje savrenog trita.618 Ekonomski teoretiari smatraju da je koncept savrene konkurencije praktino nemogu, iz razloga to biznis prirodno tei preteranoj dominaciji, to u sredini brojnih uesnika na strani ponude jednostavno nije izvodljivo via fer plej. Nasuprot savrenoj stoji nekonkurentna trina struktura, iji je najnepovoljniji oblik monopol.
4. monopol
Monopoli su sporazumi izmeu trinih aktera kojima se ograniava ili potpuno otklanja meusobna konkurencija i stie monopolski ili dominantni poloaj. U cilju kontrolisanja veeg dela privrednih aktivnosti, ti akteri nameu uslove privreivanja drugim uesnicima na tritu, ostvarujui
i pridruivanju posebna panja e biti posveena ovoj oblasti, budui da je u samom Sporazumu apostrofirana kao jedna od prioritetnih. 618 Iako ima i takvih primera, smatramo da pojmove savrena konkurencija i savreno trite ne bi trebalo izjednaavati.
368
PRAVOKONKURENcIJE
tako ekstra profit.619 Monopol moe biti i institucionalni u obliku privilegije za iskljuivo obavljanje odreene privredne delatnosti.620 Monopoli naruavaju trini mehanizam, optimalnu raspodelu privrednih faktora i formiranje trinih cena. Monopol je nekonkurentna trina struktura koja se odlikuje odsustvom efikasne alokacije raspoloivih resursa i maksimizacije drutvenog blagostanja zbog: 1) postojanja samo jednog proizvoaa 2) postojanja visokih barijera ulasku i izlasku (est glavnih ulaznih barijera: ekonomija obima, diferencijacija proizvoda621, zahtevi za kapitalom, trokovna inferiornost nezavisno od veliine, pristup distributivnim kanalima, dravna politika) 3) nepostojanja bliskih supstituta.622
619 Za vie o monopolskom ponaanju vidi Taboroi, S.: Ekonomsko pravo, Beograd 2006, p.p. 227259. 620 Primeri tzv. pravnih monopola: elektroprivreda, potanske usluge, elezniki transport. 621 Kada je istekao Polaroidov patent za instant fotografiju, u ogromnoj meri smanjena je apsolutna trokovna barijera koju je ovoj kompaniji omoguila zatiena tehnologija. Stoga ne iznenauje to se Kodak odmah pojavio na tom tritu. Diferencijacija proizvoda gotovo da je nestala. (brojne primere videti u Porter, M.: O konkurenciji, Beograd 2008). Diferencijacija se ne vezuje samo za proizvode. Dok je sutina operativne efektivnosti postizanje izvrsnosti u pojedinanim aktivnostima ili funkcijama, sutina strategije je u kombinaciji aktivnosti. Kompanija moe da nadigra konkurente samo ako moe da ostvari i ouva diferencijaciju. Diferencijacija proistie iz izbora aktivnosti i iz naina na koji se one obavljaju. Strateko pozicioniranje znai obavljanje aktivnosti koje su drugaije od aktivnosti koje obavljaju konkurenti ili obavljanje slinih aktivnosti na drugaiji nain. Raunica sa superiornom profitabilnou izgleda ovako: pruanje vee vrednosti omoguava kompaniji da naplati vie prosene jedinine cene, dok vea efektivnost omoguava nie prosene jedinine trokove. 622 Prema Begovi, B., Bukvi, R., Mijatovi, B., Paunovi, M., Sepi, R., Hiber, D: Antimonopolska politika u SR Jugoslaviji, Beograd 2002, str. 22. 623 lan 10bis Pariske konvencije.
POJAmNELOJALNEKONKURENcIJE
369
poslovnim obiajima oznaava praksu kao to je naruavanje ugovora, naruavanje poslovnog poverenja i navoenje na naruavanje.624 Prvi pomen nelojalne konkurencije desio se u Francuskom graanskom zakoniku (Code Civil) koji je predvideo ovlaenje svakoga da od drugoga koji mu nanese tetu trai da mu tu tetu naknadi, pod uslovom da je teta nanesena krivicom. Code Civil je nelojalnu konkurenciju video kao graansko-pravni delikt. Dotadanje obrise pokuaja zauzdavanja monopolistikog ponaanja na tritu sreemo u tri akta Rimskog prava: Lex Julia de Annona iz prvog veka p.n.e, Dioklecijanov edikt iz treeg veka n.e, Zenonova konstitucija iz 483. godine, kojom se htelo ograniiti nedozvoljeno sporazumevanje cena. U srednjovekovnoj Engleskoj, kraljevskom uredbom bila je zabranjena dominacija na tritu nagomilavanjem velikih koliina robe, da bi Magna Carta Libertatum predvidela protivpravnost monopola iz razloga ograniavanja individualnih sloboda.625 Prvi lex specialis koji je ograniava kartele i monopole bio je uveni ermanov Antitrustovski zakon626, donet 1890. godine u SAD. Prvi poseban akt u Evropi o suzbijanju nelojalne konkurencije donet je u Nemakoj 1896. godine. Kraljevina Jugoslavija je 1930. godine donela prvi Zakon o suzbijanju nelojalne utakmice. Postojanje konkurencije na slobodnom privrednom tritu realna je neminovnost ali koja ni pod kojim okolnostima ne sme da se ponaa nelojalno. Propisi za spreavanje nelojalne konkurencije usmereni su sa jedne strane na osiguranje efikasnog delovanja trine ekonomije putem ouvanja fer poslovanja i slobodne konkurencije, a sa druge strane, na zatitu interesa potroaa. Dok registrovana prava industrijske svojine deluju kao primarna prepreka, pravo nelojalne konkurencije deluje kao sekundarni filter.627 U pravno-ekonomskoj teoriji zastupljeno je nekoliko zanimljivih doktrina o pojmu nelojalne konkurencije: 1) doktrina cilja: nelojalna konkurencija je i korienje dozvoljenog sredstva za ostvarenje nedozvoljenog cilja (npr. irenje negativnih
624 Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine. 625 Damnjanovi, K., Mari, V.: Intelektualna svojina, Beograd 2009, str. 319 i fusnota 450. 626 Engl. Sherman Antitrust Act. Prof. Baltezarevi V. istie da je ermanov zakon u stvari donet kao deo protekcionistikog plana, a u cilju prikrivanja uinaka jednog drugog, Carinskog zakona, koji je znaajnom delu amerike privrede pruio visoku carinsku zatitu. (Pravo i intelekt, Beograd 2009, str. 29). 627 Bobrovszky, J.: Intelektualna svojina kao sredstvo za kvalitetan razvoj, Glasnik intelektualne svojine br.1, 2003.
370
PRAVOKONKURENcIJE
pria o konkurentu, makar one bile i istinite, ako je cilj priinjavanje tete konkurentu) 2) doktrina sredstava: nelojalna konkurencija praktikuje se nedozvoljenim sredstvima (npr. prevarna reklama) 3) kombinovana doktrina: nelojalna konkurencija najvie se javlja u sprezi nedozvoljenih sredstava i ciljeva 4) doktrina prosenog potroaa: nelojalna konkurencija postoji ako prosean potroa oceni da je bio u zabuni povodom dva prozvoda iste namene sa istim ili slinim igom.628
628 Vidi: Milenovi, D.: Monopolistiko ponaanje, u okviru Privreda i pravo, br. 8/1998, Beograd 1998. 629 Dobre poslovne obiaje ne bi trebalo meati sa savesnou ili potenjem. Prvi zabranjuju odreeno ponaanje, a drugi obavezuju na pozitivnu inidbu. Vie o dobrim poslovnim obiajima i poslovnom moralu vidi u Zakonu o obligacionim odnosima.
POJAm,NAELAIKLASIfIKAcIJATRgOVINE
371
372
PRAVOKONKURENcIJE
7) naelo saradnje (obaveznost saradnje svih imaoca javnih ovlaenja u poslovima trinog nadzora).630 Trgovinu moemo klasifikovati na sledei nain: prema nainu obavljanja: 1) trgovina na veliko (veletrgovina): prodaja i kupovina radi dalje prodaje ili korienja u poslovne svrhe 2) trgovina na malo (maloprodaja): prodaja radi zadovoljavanja linih ili potreba domainstva. prema mestu trgovine: 1) trgovina u prodajnom objektu: prodajni objekti drugaije se nazivaju trgovinski formati, a to su organizacioni-tehniki oblici obavljanja trgovine, koji imaju specifinu strategiju prodaje prema kupcima i konkurentima: supermarket, hipermarket, diskont, trgovinski centar, cash and carry centar631 2) trgovina van prodajnog objekta: odnosi se na maloprodaju i moe imati oblik: a) daljinske trgovine na malo: prodaja putem sredstava komunukacija (elektronska trgovina, kataloka prodaja, kao i TV prodaja, trgovina putem pote, tampanih poiljki, reklamnih materijala sa narudbenicom, telefona, tekstualnih ili multimedijalnih poruka u mobilnoj telefoniji i automata) b) trgovine linim nuenjem: neposredna ponuda potroau koji nije traio da mu se uini ponuda, a koji je lino prisutan na mestu ponude (od vrata do vrata, promocije, demonstracije, degustacije, torbarenje, kolporteri, lino pozivanje potroaa)632 c) ostale trgovine na malo van prodajnog objekta: obavlja se u prenosivim objektima tipa kioska, tezge, tanda, i sa pokretnih sredstava (tzv. ambulantna trgovina).
630 lanovi 410. Zakona o trgovini. 631 Re je o savremenoj nomenklaturi oblika i naina obavljanja trgovine, uspostavljene radi pravilnog praenja i nadzora nad ispunjavanjem propisanih uslova. 632 Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi ne mogu se prodavati linim nuenjem, sem na posebnim promotivno-prodajnim skupovima (prema lanu 18. Zakona o trgovini).
NEPOTENATRINAUTAKmIcA
373
Postoje i posebne trine institucije koje organizuju promet u kome ne mogu uestvovati kao prodavci ili kupci. To su: 1) robna berza: susret kupaca i prodavaca standardizovane i zamenljive (fungibilne) robe 2) sajam, ostale privredne izlobe i tradicionalne manifestacije 3) pijaca i veletrnica: pijana prodaja obuhvata prodaju robe naroito na tezgama, boksovima ili posebnim prodajnim objektima, i to sveih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, proizvoda domae radinosti i zanatskih proizvoda, druge robe iroke potronje, kao i pruanje prateih usluga 4) aukcijska kua i javno nadmetanje: promet nestandardizovane robe, za tu raun i putem javnog nadmetanja; prodaja robe kupcu koji prodavcu, povodom njegovog javnog poziva, istakne povoljniju ponudu u odnosu na ostale uesnike u nadmetanju.633
633 U trgovini javnim nadmetanjem ne primenjuju se pravila o ponitaju ugovora zbog prekomernog oteenja prodavca ili kupca, osim u sluaju prevare.Zabranjeno je usaglaeno nastupanje u javnom nadmetanju (po lanu 28. Zakona o trgovini). 634 Prema lanu 50. Zakona o trgovini, koji odreuje nepotenu trinu utakmicu u uem smislu, protiv koje se predvia privatno-pravna zatita.
374
PRAVOKONKURENcIJE
3) prodaja robe sa oznakama, podacima ili oblikom, kojima se opravdano stvara zabuna635 kod potroaa u pogledu izvora, kvaliteta i drugih svojstava te robe (dovoenje u zabludu) Dve oblasti u kojima se zabuna najee pojavljuje su oznake komercijalnog porekla sa jedne, i izgled robe sa druge strane. To ne prekludira niti ograniava zatitu drugih karakteristika ili dostignua protiv izazivanja zabune. Zabuna moe, posebno, da bude izazvana u vezi sa: igom, posebno uvenim igom, bilo da je registrovan ili ne poslovnim imenom poslovnim identifikatorom razliitim od iga ili poslovnog imena (etiketa, logo, slogan) izgledom proizvoda (dizajn, vizuelne karakteristike, trgovako pakovanje) predstavljanjem prozvoda ili usluga (ureenje prodavnice) poznatom linou ili uvenim izmiljenim likom.636 4) sticanje, korienje i odavanje poslovne tajne bez saglasnosti njenog imaoca, radi oteavanja njegovog poloaja na tritu; Osnovni princip zatite poslovne tajne je da svaki akt ili praksa u toku industrijskih ili trgovakih aktivnosti koji rezultira otkrivanjem, sticanjem ili korienjem od strane drugih, tajne informacije bez saglasnosti lica koje zakonito kontrolie tu informaciju, na nain suprotan dobroj poslovnoj praksi predstavlja radnju nelojalne konkurencije. Otkrivanje, sticanje ili upotreba tajne informacije od strane drugih, bez saglasnosti zakonitog draoca, moe posebno da rezultira iz sledeih nezakonitih ili nelojalnih postupaka: a) industrijske ili komercijalne pijunae (kraa putem provale) b) raskida ugovora (putem dvostrukih pregovora o moguem izdavanju licence) c) raskida poverljivosti (od strane nelojalnog zaposlenog radnika) d) navoenja na injenje bilo koje od pomenutih radnji
635 Zabuna (engl. passing off ) je pogrena predstava da su robe jednog preduzea u stvari robe konkurenta. 636 WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use, p.p. 138144.
NEPOTENATRINAUTAKmIcA
375
e) sticanje tajne informacije od treeg lica koje zna, ili je bilo duno da zna, da je takav akt bio ukljuen u sticanje takve informacije637 5) obeanje, odnosno davanje poklona vee vrednosti, imovinskih ili drugih pogodnosti drugim trgovcima, kako bi se njihovom davaocu obezbedila prednost u odnosu na konkurente. Standard potenja u konkurenciji razlikuje se od zemlje do zemlje, ali sutinski predstavlja odraz prihvaenih, delom pisanih delom obiajnih, sociolokih, moralnih i ekonomskih normi jednog drutva. Diverzitet radnji nelojalne konkurencije oslikava i injenica da dosadanji napori uporedne prakse, da se u jednoj definiciji predvide svi oblici nelojalnog ponaanja, nisu urodili plodom. Prema starom Zakonu o trgovini, radnje nelojalne konkurencije bile su detaljnije odreene: 1) reklamiranje, oglaavanje ili nuenje robe navoenjem podataka ili upotrebom izraza kojim se stvara ili se moe stvoriti zabluda na tritu o toj robi, ime se odreeni trgovac dovodi ili se moe dovesti u povoljniji poloaj 2) iznoenje neistina i ocrnjivanje drugog trgovca koji tete njegovom ugledu i poslovanju 3) prodaja robe sa oznakama ili podacima koji stvaraju ili mogu stvoriti zabunu u pogledu porekla, naina proizvodnje, koliine, kvaliteta ili drugih svojstava robe638 4) prikrivanje mana robe ili dovoenje kupca u zabludu na drugi nain 5) preduzimanje radnji usmerenih na raskidanje poslovnog odnosa izmeu drugih trgovaca ili radi spreavanja, odnosno oteavanja zasnivanja takvih odnosa 6) oglaavanje privredne rasprodaje ili prividnog snienja cena robe ili vrenje druge sline radnje kojom se kupac, odnosno potroa dovodi ili se moe dovesti u zabludu u pogledu cena
637 Op. cit. 638 za materiju prava industrijske svojine od posebne vanosti jer se radi prevashodno o povredama prava na ig i oznake geografskog porekla.
376
PRAVOKONKURENcIJE
7) neovlaena upotreba zakonom zatienih spoljnih oznaka drugog trgovca (naziv, firma, robni ig, usluni ig, znak kvaliteta, znak porekla i dr) ili upotreba oznaka koje nisu zakonom zatiene, kojom se stvara ili se moe stvoriti zabluda u prometu robe na tetu drugog trgovca koji te oznake upotrebljava u svom poslovanju 639 8) davanje drugom trgovcu ovlaenja za korienje svojih spoljnih obeleja ako se time stvara ili se moe stvoriti zabluda na tritu 9) neovlaeno korienje usluga trgovakog putnika, trgovinskog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca 10) pridobijanje kupaca ili korisnika usluga davanjem ili obeavanjem nagrada ili kakve druge imovinske koristi ili pogodnosti ija vrednost znatnije prevazilazi uobiajene reklamne nagrade.640 Dela nelojalne konkurencije obuhvataju i pekulaciju i piramidalnu trgovinu.
7.1. pekulacija
pekulacija predstavlja radnje trgovca kojima je cilj, odnosno posledica znaajan poremeaj na tritu, kao i spreavanje ili oteavanje sprovoenja propisanog ogranienja obavljanja trgovine, a naroito prikrivanjem odreene robe, ograniavanjem ili obustavljanjem njene prodaje, zakljuivanjem prividnih ugovora o prometu odreene robe kojima se bitno menja ponuda ili tranja i nivo cena na tritu (nedozvoljena pekulacija).
NEPOTENATRINAUTAKmIcA
377
3) obavezom nalaenja drugih lica koja e se baviti preprodajom robe iz ponude prodavca, ako je pravo na nagradu za nalaenje tih lica uslovljeno prethodnim plaanjem ili davanjem posebne naknade prodavcu 4) odricanjem od prava na povraaj kupljene robe/usluga pod razumnim uslovima, iako je kupcu mogue da ih vrati u stanju u kojim ih je primio. Zabranjeno je organizovanje, obavljanje, reklamiranje i podsticanje piramidalne trgovine.
378
PRAVOKONKURENcIJE
5) dele trita ili izvori nabavki. Restriktivni sporazumi mogu biti izuzeti od zabrane ukoliko doprinose unapreenju proizvodnje i prometa, odnosno podsticanju tehnikog ili ekonomskog napretka, a potroaima obezbeuju pravian deo koristi pod uslovom da ne nameu uesnicima na tritu ogranienja koja nisu neophodna za postizanje cilja sporazuma, odnosno da ne iskljuuju konkurenciju na relevantnom tritu ili njegovom bitnom delu. Zakon o zatiti konkurencije zabranjuje zloupotrebu dominantnog poloaja na tritu. Dominantan poloaj na relevantnom tritu ima uesnik na tritu koji nema konkurenciju ili je konkurencija beznaajna, odnosno koji ima znaajno bolji poloaj u odnosu na konkurente uzimajui u obzir veliinu trinog udela, ekonomsku i finansijsku snagu, pristup tritima snabdevanja i distribucije, kao i pravne ili injenine prepreke za pristup drugih uesnika tritu. Pretpostavka je da uesnik na tritu ima dominantan poloaj, ako je njegov trini udeo na relevantnom tritu 40% ili vie. Pretpostavka je da su dva ili vie uesnika na tritu u dominantnom poloaju ako izmeu njih ne postoji znaajna konkurencija i ako je njihov ukupan trini udeo 50% ili vie (kolektivna dominacija). Zloupotrebom dominantnog poloaja, naroito se smatra: 1) neposredno ili posredno nametanje nepravine kupovne ili prodajne cene ili drugih nepravinih uslova poslovanja; 2) ograniavanje proizvodnje, trita ili tehnikog razvoja 3) primenjivanje nejednakih uslova poslovanja na iste poslove sa razliitim uesnicima na tritu, ime se pojedini uesnici na tritu dovode u nepovoljniji poloaj u odnosu na konkurente 4) uslovljavanje zakljuenja ugovora time da druga strana prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili prema trgovakim obiajima nisu u vezi sa predmetom ugovora.
NEPOTENATRINAUTAKmIcA
379
1) spajanja i drugih statusnih promena u kojima dolazi do pripajanja uesnika na tritu642 2) sticanja od strane jednog ili vie uesnika na tritu, neposredne ili posredne kontrole nad drugim uesnikom ili vie uesnika na tritu 3) zajednikog ulaganja od strane dva ili vie uesnika na tritu u cilju stvaranja novog uesnika na tritu ili sticanja zajednike kontrole nad postojeim uesnikom na tritu, koji posluje na dugoronoj osnovi i ima sve funkcije nezavisnog uesnika na tritu. Ne smatra se da je nastala koncentracija uesnika na tritu ako: 1) banka ili druga finansijska organizacija ili drutvo za osiguranje, u toku svog redovnog poslovanja, privremeno stekne akcije ili udele, radi dalje prodaje, pod uslovom da ih proda najkasnije u roku od godinu dana od dana sticanja i da ih ne koristi tako da utie na poslovne odluke uesnika na tritu u pogledu njegovog ponaanja na tritu 2) drutvo za upravljanje investicionim fondom ili investicioni fond stekne uee u uesniku na tritu, pod uslovom da svoja prava zasnovana na tom ueu ostvaruju samo radi ouvanja vrednosti svog ulaganja i pod uslovom da ne utie na konkurentsko ponaanje tog uesnika na tritu 3) zajedniko ulaganje ima za cilj koordinaciju trinih aktivnosti izmeu dva ili vie uesnika na tritu koji zadravaju svoju pravnu nezavisnost 4) steajni upravnik stekne kontrolu nad uesnikom na tritu. Koncentracije uesnika na tritu jesu dozvoljene, osim u sluaju ako bi znaajno ograniile, naruile ili spreile konkurenciju na tritu ili delu trita, a naroito ako bi to ograniavanje, naruavanje ili spreavanje bilo rezultat stvaranja ili jaanja dominantnog poloaja. Dozvoljenost koncentracije uesnika na tritu utvruje se u odnosu na: 1) strukturu relevantnog trita 2) stvarne i potencijalne konkurente
642 Vidi Zakon o privrednim drutvima.
380
PRAVOKONKURENcIJE
3) poloaj na tritu uesnika u koncentraciji i njihovu ekonomsku i finansijsku mo 4) mogunosti izbora dobavljaa i korisnika 5) pravne i druge prepreke za ulazak na relevantno trite 6) nivo konkurentnosti uesnika u koncentraciji 7) trendove ponude i potranje relevantne robe odnosno usluga; 8) trendove tehnikog i ekonomskog razvoja 9) interese potroaa. Koncentracija mora biti prijavljena (prijava koncentracije naziva se notifikacija) Komisiji za zatitu konkurencije u sluaju da je: 1) ukupan godinji prihod svih uesnika u koncentraciji ostvaren na svetskom tritu u prethodnoj obraunskoj godini vei od 100 miliona evra, s tim to najmanje jedan uesnik u koncentraciji na tritu Republike Srbije ima prihod vei od 10 miliona evra 2) ukupan godinji prihod najmanje dva uesnika u koncentraciji ostvaren na tritu Republike Srbije vei od 20 miliona evra u prethodnoj obraunskoj godini, s tim to najmanje dva uesnika u koncentraciji na tritu Republike Srbije imaju prihod vei od po milion evra u istom periodu. Pri raunanju godinjeg ukupnog prihoda ne rauna se prihod koji ti uesnici na tritu ostvare u meusobnoj razmeni. Koncentracija koja se sprovodi putem ponude za preuzimanje u smislu propisa kojim se ureuje preuzimanje akcionarskih drutava, mora biti bezuslovno prijavljena. Notifikacija se podnosi u roku od 15 dana od dana izvrenja prve od sledeih radnji:zakljuenja sporazuma ili ugovora;objavljivanja javnog poziva, odnosno ponude ili zatvaranja javne ponude;ili sticanja kontrole. Prijava se moe podneti i kada uesnici na tritu pokau ozbiljnu nameru za zakljuenje ugovora, potpisivanjem pisma o nameri, objavljivanjem namere da uine ponudu ili na drugi nain koji prethodi zakljuenju sporazuma ili ugovora.
NEPOTENATRINAUTAKmIcA
381
382
PRAVOKONKURENcIJE
jasno odreene grupe potroaa, koji su zbog svoje psihike ili fizike slabosti, uzrasta ili lakomislenosti naroito osetljivi na tu vrstu poslovanja ili na dati proizvod, pod uslovom da se od trgovca moglo osnovano oekivati da to predvidi, procenjuje se prema prosenom pripadniku te grupe potroaa. Ovo se ne odnosi na sluajeve uobiajenog i doputenog oglaavanja koje podrazumeva i davanje preteranih izjava ili izjava koje ne treba uzimati doslovno. Nepotenim se naroito smatra obmanjujue poslovanje, nasrtljivo poslovanje, kao i povreda dunosti obavetavanja u skladu sa ovim zakonom. U nepoteno poslovanje ubraja se i povreda dunosti obavetavanja potroaa, kao i povreda dunosti obavetavanja potroaa o njegovim pravima u vezi sa: 1) ugovorima na daljinu 2) ugovorima o turistikom putovanju i vremenski podeljenom korienju nepokretnosti 3) oznaenjem cena 4) ugovorima zakljuenim upotrebom elektronskih sredstava. U nepoteno poslovanje ubraja se i povreda dunosti obavetavanja potroaa o njegovim pravima u vezi sa medicinskim proizvodima za ljudsku upotrebu; finansijskim uslugama na daljinu; zajednikim ulaganjem u prenosive hartije od vrednosti; posredovanjem u osiguranju; ivotnim osiguranjem i drugim vrstama direktnog osiguranja; prodajom finansijskih instrumenata; prospektom koji se objavljuje u sluaju javne ponude hartija od vrednosti ili njihovog prihvatanja za trgovanje, u skladu sa zakonima kojima se ureuju navedene oblasti.
NEPOTENATRINAUTAKmIcA
383
ili oznake moraju da imaju odreenu distinktivnost, koja ne sme da proizilazi iz tehnikih karakteristika neophodnih za pravilno funkcionisanje proizvoda, ve mora da se odnosi na estetske ili ukrasne karakteristike koje ostavljaju dovoljno prostora za alternativne oblike i dezene. Reverzibilno inenjerstvo za razliku od ropske imitacije, jeste fer korienje i legitimno konkurentno ponaanje. Kao to je ve istaknuto, reverzibilno ininjerstvo sastoji se iz ispitivanja ili analiziranja, putem rastavljanja ili dekomponovanja, proizvoda ili materije, sa ciljem da se shvati njena struktura, sastav ili funkcionisanje, i pronae kako je napravljena ili konstruisana, da bi se naknadno proizvela poboljana verzija proizvoda ili materije. Rerverzibilno inenjerstvo uobiajeno se praktikuje u industriji u vezi sa proizvodom konkurenata, u svrhu uenja tehnologije koju sadre, i eventualne proizvodnje konkurentnog (poboljanog ili razliitog, ali ekvivalentnog) proizvoda. Praksa reverzibilnog inenjerstva nije zato, nefer sama po sebi, meutim, proizvod ili drugi rezultat dobijen kroz reverzibilno inenjerstvo moe pod odreenim uslovima, da predstavlja povredu prava industrijske svojine. Na primer, ako reverzibilni inenjering konkurentnog proizvoda pada pod zahteve vaeeg patenta (gde je odgovarajue, uzimajui u obzir doktrinu ekvivalenata), to bi predstavljalo povredu patenta. Ako patent nije povreen, ali ako se nae da je nain na koji je originalni proizvod kopiran neastan ili nefer (bez obzira na to da li se reverzibilni ininjering odigrao), relevantni akti mogu da budu utuivi na osnovu nelojalne konkurencije.
384
PRAVOKONKURENcIJE
645 O tipovima nelojalne konkurencije vidi detaljnije u WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use, p.p. 130160. 646 Po lanovima 9. i 19. Zakona o javnim nabavkama (Slubeni glasnik RS, br. 116/08).
SPOLJNOTRgOVINSKIPROmET
385
8. spoljnotrgovinski promet
Spoljnotrgovinski promet je promet izmeu domaih i stranih lica koji se obavlja na osnovu ugovora zakljuenih u skladu sa domaim propisima i meunarodnim ugovorima.Obavljanje privrednih delatnosti obuhvata direktno ulaganje i investicione radove stranog lica u Republici Srbiji, odnosno domaeg lica u drugoj dravi ili carinskoj teritoriji.647 Direktno ulaganje je osnivanje privrednog drutva, ogranka, predstavnitva, kupovina udela ili akcija u kapitalu privrednog drutva, dokapitalizacija privrednog drutva i svaki drugi oblik ulaganja stranog lica u Republici Srbiji, odnosno domaeg lica u drugoj dravi ili carinskoj teritoriji. Investicioni radovi su projektovanje, graevinski i zanatski radovi, inenjerski radovi i svi ostali radovi i usluge na objektima koje vri, odnosno prua strano lice u Republici Srbiji, odnosno domae lice u drugoj dravi ili carinskoj teritoriji. Mere zatite spoljnotrgovinskog prometa u smislu prava konkurencije mogu biti sledee: 1) antidampinke mere 2) kompenzatorne mere 3) mere za zatitu od prekomernog uvoza 4) mere za zatitu ravnotee platnog bilansa.
386
PRAVOKONKURENcIJE
ZATITAKONKURENcIJE
387
9. zatita konkurencije
Pravo konkurencije u naem pravnom sistemu obuhvata pravo lojalne konkurencije i antimonopolsko pravo. Antimonopolsko pravo, kao deo ekonomskog prava, predstavlja skup normi kojima se reguliu, odnosno zabranjuju, takva ponaanja privrednih subjekata koja su usmerena na sporazumevanje u cilju naruavanja ili iskljuivanja konkurentskih odnosa, stvaranjem i zloupotrebom monopolskog ili dominantnog poloaja na tritu. Cilj antimonopolskog prava jeste regulisanje monopolistikih tendencija. Jo jedan vid zatite konkurencije jeste kartelno pravo. Kartelno pravo takoe spada u oblast javnog prava i sadri pravne norme kojima se regulie zatita konkurencije od kolektivnih akata restriktivne poslovne prakse i zabranjuju kartelni sporazumi (udruivanje istorodnih preduzea). Potroa ije je pravo ili interes povreen moe podneti zahtev nadlenom sudu za pokretanje postupka zabrane nepotenog poslovanja. Nadleni sud moe da: 1) oglasi nitavom svaku nepravinu ugovornu odredbu u potroakom ugovoru i utvrdi da je odreeno poslovanje nepoteno 2) naloi trgovcu da bez odlaganja obustavi ugovaranje nepravinih ugovornih odredaba u poslovanju sa potroaima i nepoteno poslovanje sa potroaima 3) utvrdi obavezu trgovcu da o svom troku ispravi deo oglasa koji se prema smatra nepotenim poslovanjem 4) naloi trgovcu da u sredstvima javnog informisanja o svom troku objavi da mu je odlukom nadlenog suda izreena mera zabrane
388
PRAVOKONKURENcIJE
ZATITAKONKURENcIJE
389
390
PRAVOKONKURENcIJE
i privremeno oduzimanje stvari. Komisija se reenjem izjanjava o povredi konkurncije, pojedinanom izuzeu i odobrenju ili zabrani koncentracije. Sastavni deo reenja je odluka o meri zatite konkurencije. O privremenim merama i izvoenjem dokaza donosi se zakljuak, protiv koga je doputena alba, koja ne odlae izvrenje. Reenje kojim je utvrena povreda konkurencije, kao i zakljuak o pokretanju postupka po slubenoj dunosti, objavljuju se u Slubenom glasniku Republike Srbije i na internet strani Komisije.Zakljuak o pokretanju postupka se ne objavljuje ako predsednik Komisije oceni da bi se objavljivanjem ugrozilo sprovoenje postupka. Posebnost postupka zbog povrede konkurencije ogleda se u sluajevima kada kretanje cena ili druge okolnosti ukazuju na mogunost ograniavanja, naruavanja ili spreavanja konkurencije. Tada, Komisija moe analizirati stanje konkurencije u odreenoj grani privrede ili odreene kategorije sporazuma u razliitim granama privrede (to se naziva sektorska analiza). Zanimljivo je da pisma, obavetenja i svi drugi oblici komunikacije izmeu stranke protiv koje se vodi postupak i njenih punomonika, koja se neposredno odnose na postupak, ine privilegovanu komunikaciju, koja se tretira kao zatien podatak.651 Uesnici u koncentraciji duni su da prekinu sprovoenje koncentracije do donoenja reenja Komisije. Po okonanju postupka, Komisija ima dve opcije: da pod posebnim uslovima odobri koncentraciju (uslovno odobrenje) ili naloi mere dekoncentracije, koje podrazumevaju: onkurencije na relevantnom tritu (mere dekoncentracije) i to naloiti uesnicima da izvre podelu privrednog drutva, otue akcije ili udele, raskinu ugovor ili izvre druge radnje u cilju uspostavljanja stanja pre sprovoenja koncentracije.
ZATITAKONKURENcIJE
391
3) ne izvri, odnosno ne sprovede mere otklanjanja povrede konkurencije, odnosno meru dekoncentracije 4) sprovede koncentraciju suprotno obavezi prekida, odnosno za koju nije izdato odobrenje za sprovoenje koncentracije.
652 U svakom sluaju, procesni penal ne moe iznositi vie od 10% ukupnog godinjeg prihoda. 653 Po lanu 58. Zakona o trgovini.
392
PRAVOKONKURENcIJE
Mere su navedene prema redosledu priorioriteta u izricanju, odnosno prema teini u odnosu na subjekat kojem se izriu. Na taj nain, obezbeen je maksimalan nivo zatite prava i interesa trgovaca i spreavanje zloupotrebe ovlaenja u postupku inspekcijskog nadzora, usmeravanjem mera prema otklanjanju utvrenih nedostataka, uklanjanju robe koja ne ispunjava propisane uslove iz prometa, kao i prema prodajnom objektu u kojem su utvreni tei oblici povrede propisanih uslova. Najtea mera, oduzimanja robe, izrie se u samo dva sluaja, kada se zatekne u obavljanju trgovine lice koje nema svojstvo trgovca u smislu ovog zakona (divlja trgovina) ili lice koje obavlja trgovinu van prodajnog objekta, suprotno meri privremene zabrane obavljanja trgovine van prodajnog objekta, odnosno u situacijama kada nije mogue meru vezati za lice (trgovca) ili prodajni objekat. Oduzeta roba, kao i ona koja ima isto svojstvo (oigledno naputena, naroito sluaj kod akcija kontrole uline trgovine), prodaje se, unitava ili poklanja u dobrotvorne svrhe.
654 Konsolidovan tekst Ugovora o EU (Treaty on European Union and Treaty on Functioning of EU) vidi na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2010 :083:FULL:EN:PDF
PRAVOKONKURENcIJEEVROPSKEUNIJE
393
trita655. Nespojiva sa zajednikim tritem jeste ona sporazumna656 praksa koja se sastoji u: 1) direktnom ili indirektnom odreivanju kupovnih ili prodajnih cena ilid rugih uslova transakcije 2) ograniavanju ili kontroli proizvodnje, izvoza, tehnolokog razvoja ili investicija 3) raspodeli trita ili izvora snabdevanja 4) primeni prema trgovinskim partnerima nejednakih uslova za ekvivalentna davanja 5) podreivanju zakljuivanja ugovora koji po svojoj prirodi i po trgovakim obiajima nemaju veze sa predmetom tih ugovora. Puna konkurencija ostvariva je u odsustvu, odnosno prihvatljivom postojanju: monopolskih sporazuma, zloupotrebe trine moi, spajanjapripajanja preduzea, dravne pomoi. Dravna pomo mora biti takva da ne ugroava razmene meu dravama-lanicama. Ona se uglavnom daje za regionalne projekte od opteg ekonomskog znaaja za EU, pospeivanje zaposlenosti, prestruktuiranje proizvodnih procesa u odreenim privrednim granama, promociju evropske kulturne batine, i sl. Pojam kompatibilne dravne pomoi vezuje se za nediskriminiua socijalna davanja i otklanjanje posledica izazvanih prirodnim nepogodama.657 Dominantna pozicija podrazumeva efektivnu snagu koja omoguava uesniku da spreava efektivnu konkurenciju tako to se ponaa nezavisno od konkurenata, klijenata i potroaa. Ovakva pozicija javlja se kada preduzee usled dela trita koje kontrolie, tehnikih znanja, sirovina ili kapitala kojim raspolae, moe da odreuje cene, kontrolie proizvodnju i distribuciju znaajnog dela proizvoda. Pretpostavka dominacije je 50% pokrivenosti trita, ako traje due. Ostali faktori su: trina snaga >40%, udeo sledeeg uesnika na tritu znatno je manji, superiornija tehnologija ili finansijska mo, velike barijere ulasku, ekonomija obima, vertikalne integracije, diferencijacija
655 O konkurenciji se ne moe govoriti van odreenog trita, koga determiniu proizvod, teritorija i potroai. 656 Pod sporazumima u smislu prava konkurencije valja podrazumevati svaku saglasnost volja da se koordinira ponaanje na tritu. Kako forma sporazuma nije presudna, pod lupom se nalaze i tzv. dentlmenski dogovori. 657 Detaljnije o ovome vidi Zeevi, S: Pravo konkurencije Evropske unije, Beograd 1999, p.p. 241259.
394
PRAVOKONKURENcIJE
proizvoda. Dominantna pozicija riskantna je po pitanju slobodne konkurencije zato to predstavlja tako jak ekonomski poloaj nekog preduzea da ono moe postaviti prepreku efektivnoj konkurenciji na tritu EU. O dominantnoj poziciji trebalo bi govoriti sa velikom dozom opreza, jer pravnim licima nije faktiki zabranjeno da dou u situaciju da dominiraju tritem, ve se propisima ustanovljava sutinska zabrana dominantnog poloaja.658 Zabranjeni su oni horizontalni dogovori koji se odnose na: fiksiranje cena ili drugih uslova trgovanja, podelu trita, klijenata ili izvora, kvote proizvodnje ili ograniavanje tehnikog razvoja, ulaganja i sl, kolektivni bojkot. Nisu svi horizontalni dogovori loi, oni mogu biti i korisni: npr. pooling resursa u borbi protiv veih konkurenata, joint ventures u oblasti istraivanja, krizni karteli. Vertikalni dogovori zabranjeni su ako vode ka apsolutnoj podeli teritorije i trita, fiksiranju cena u lancu maloprodaje, kada neki subjekt namee ogranienje, a pritom ima vie od 30% trita, i tamo gde je konkurencija izmeu brendova slaba. U sluaju nastanka pozicije ili sporazuma koji ugroava konkurenciju van granica trita jedne drave lanice EU, tada dolazi do primene tzv. mehanizama dvostruke brane, odnosno do simultanog delovanja i nacionalnog i komunitarnog prava, s tim to jedan isti sporazum ili zloupotreba pozicije ne moe biti dvostruko sankcionisan, to je u skladu sa jednoobraznom primenom acquis commnunautaire.659
PRImERIZVETAJATRINEINSPEKcIJE
395
uslovima za obavljanje prometa robe, vrenje usluga u prometu robe i inspekcijskom nadzoru (Slubeni Glasnik RS, br. 39/96, 20/97, 46/98, 24/99, 33/99, 34/01, 80/02, 101/05), lana 71. Zakona o zatiti potroaa (Slubeni Glasnik RS, broj 79/05), lana 104. Zakona o oglaavanju (Slubeni Glasnik RS, broj 79/05), lana 7. taka 1. Zakona o posebnim ovlaenjima radi efikasne zatite prava intelektualne svojine (Slubeni Glasnik RS, broj 46/06), lana 84. taka 6. Zakona o spreavanju pranja novca i finansiranja terorizma (Slubeni Glasnik RS, broj 20/09 i 72/09), lana 17. Zakona o optoj bezbednosti proizvoda, trini inspektori vre nadzor nad primenom zakona i drugih propisa u oblasti trgovine, usluga, cena, kvaliteta industrijsko-neprehrambenih proizvoda u proizvodnji i prometu, zatite potroaa, oglaavanja, zatite prava intelektualne svojine, spreavanju pranja novca u prometu nepokretnosti, bezbednosti proizvoda i utvruju ispunjenost uslova za obavljanje privredne delatnosti. Oblasti nadzora: kontrole kvaliteta i bezbednosti industrijsko-neprehrambenih proizvoda eliminisanje nelegalne trgovine robom i uslugama zatita potroaa inspekcijska zatita prava intelektualne svojine oglaavanje robe i usluga i spreavanje nelojalne konkurencije spreavanje pranja novca kod obveznika koji vre delatnost posredovanja u prometu nepokretnosti kontrole oznaavanja, prometa i deklarisanja organskih proizvoda utvrivanje ispunjenosti minimalno tehnikih i drugih uslova u pogledu prostora za obavljanje prometa robe i vrenje usluga u prometu robe. kontrole oglaavanja proizvoda i usluga Trini inspektori vrei inspekcijski nadzor nad primenom Zakona o oglaavanju (Slubeni glasnik RS, broj 79/2005), obavili su kontrole u oblastima prevarnog oglaavanja kao to su: neistinito oglaavanje raznih vidova rasprodaje proizvoda
396
PRAVOKONKURENcIJE
neistinito oglaavanje koje dovodi u zabludu potroaa o kvalitetu, stvarnim svojstvima, skrivenim manama, nainu kupovine (plaanja i cene) neistinito oglaavanje posredovanja u izdavanju stanova neistinito oglaavanje posredovanja u zapoljavanju neistinito oglaavanje uea u kvizovima drugi vidovi oglaavanja u oblasti zanatskih, agencijskih i drugih usluga. kontrole na zatiti prava intelektualne svojine Zakonom o posebnim ovlaenjima radi efikasne zatite prava intelektualne svojine (Slubeni glasnik RS,broj 46/06), propisano je pored ostalog, da trina inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i prometom robe kojom se povreuju prava intelektualne svojine (dizajn, ig, patent, geografska oznaka porekla, autorska i srodna prava).Postupajui po zahtevima za zatitu prava intelektualne svojine, trina inspekcija je izvrila kontrolu krivotvorenih igova najpoznatijih svetskih marki (NIKE, ADIDAS, PUMA, NOKIA, MILKA i dr.) i domaih kompanija, kontrolu autorskih prava na izdanjima piratskih knjiga. U postupku obavljanja navedenih kontrola trina inspekcija privremeno je oduzela i zadrala od prometa 108.550 komada krivotvorenih proizvoda i piratskih izdanja knjiga, CD i DVD. Doneto je 31 reenje o usvajanju zahteva za zatitu prava intelektualne svojine u 2009. godini.
ONAcIONALNOJKONKURENTNOSTI
397
Neki tu vrstu konkurentnosti vide kao makroekonomski fenomen opredeljen takvim varijablama kao to su devizni kursevi, kamatne stope i budetski deficit. Meutim, Japan, Italija i Juna Koreja doiveli su brz porast ivotnog standra uprkos budetskom deficitu; Nemaka i vajcarska uprkos aprecijaciji valute, a Italija i Koreja uprkos visokim kamatnim stopama. Postoje i miljenja da konkurentnost zavisi od raspoloivosti jeftine radne snage. Meutim, Nemaka, vajcarska i vedska prosperirale su bez obzira na visoke plate i nestaicu radne snage. Osim toga, zar jedna zemlja ne bi trebalo da tei za viim platama svojih radnika kao za jednim od ciljeva koje treba ostvariti podizanjem konkurentnosti? Postoji i miljenje koje konkurentnost povezuje sa velikim prirodnim bogastvima. Meutim, kako onda objasniti uspeh Nemake, Japana, vajcarske, Italije i June Koreje, zemalja iji su prirodni resursi izrazito ogranieni? U poslednje vreme, rado je istican argument da konkurentnost podstie dravna politika: ciljanje usmereno na realizaciju prioriteta, zatita, podsticanje uvoza i subvencije lansirali su u vrh, i to u svetskim razmerama, japanske i junokorejske industrije automobila i poluprovodnika, kao i brodogradnju. Meutim, paljiv pogled otkriva nejednake rezultate. U Italiji, dravna intervencija bila je neefikasna, ali ova zemlja ipak je doivela ogroman porast udela u svetskom izvozu manji je samo od japanskog. U Nemakoj, drava retko intervenie u sektorima koji rade za izvoz. ak i u Japanu i Junoj Koreji uloga drave bila je umerena u vanim grupacijama kao to su proizvodnja telefaksa, maina za fotokopiranje i savremenih materijala, kao i u robotici; neki od najee citiranih primera, kao to su proizvodnja ivaih maina, elika i brodova, prilino su stari. Konano, poslednje popularno objanjenje konkurentnosti jedne zemlje ukljuuje razlike u nainu upravljanja i odnose izmeu menadmenta i radnika. Meutim, ovde je problem to to je za razliite delatnosti potreban razliit pristup menadmentu. Na primer, uspena upravljaka praksa na koju se oslanjuju male, privatne, ne mnogo vrsto organizovane porodine firme u Italiji, koje proizvode obuu, tekstil i nakit, izazvale bi katastrofu ako bi se primenile na nemake firme koje proizvode automobile i hemikalije, na vajcarsku farmaceutsku industriju, ili na amerike proizvoae aviona. Takoe, nije mogue generalizovati odnose menadmenta i zaposlenih. Uprkos optem miljenju da snani sindikati podrivaju konkurentsku prednos, takvi sindikati deluju u Nemakoj i vedskoj, a u obema zemljama postoje kompanije koje spadaju meu najbolje u svetu.
398
PRAVOKONKURENcIJE
Jasno je da nijedno od ovih objanjenja nije potpuno zadovoljavajue; nijedno nije samo po sebi dovoljno da objasni konkurentski poloaj sektora u okvirima jedne zemlje. Svako od njih sadri delie istine, a na delu su po svoj prilici ire i sloenije snage. Nedostatak jasnog objanjenja ukazuje na jedno jo fundamentalnije pitanje. ta je pre svega konkurentna drava? Da li je to ona u kojoj je svaka kompanija ili delatnost konkurentna? Nijedna zemlja ne bi prola ovaj test. ak i u japanskoj prvredi postoje veliki sektori koji daleko zaostaju za najboljim svetskim konkurentima. Da li je konkurentna zemlja ona iji devizni kurs ini cene njenih proizvoda konkurentnim na meunarodnom tritu? Meutim, i Nemaka i Japan doiveli su znaajan porast ivotnog standarda i iskusili due periode jake valute i rasta cena. Da li je konkurentna nacija ona sa velikim suficitom trgovinskog bilansa? vajcarska ima prilino uravnoteenu trgovinu; Italija hronino pati od trgovinskog deficita a obema se znaajno poveava nacionalni dohodak. Da li je konkurentna zemlja u kojoj su trokovi radne snage niski? I u Indiji i u Meksiku plate i trokovi radne snage su niski, ali nijedna od njih ne deluje kao privlaan industrijski model. Produktivnost Jedini znaajan koncept konkurentnosti na nacionalnom nivou jeste produktivnost. Najvaniji cilj jedne zemlje jeste da svojim graanima omoguava visok ivotni standar i njegov stalni rast. Sposobnost da to uini zavisi od produktivnosti s kojom se u odreenoj zemlji koriste radna snaga i kapital. Produktivnost predstavlja vrednost proizvodnje koju stvori jedinica radne snage ili kapitala. Ona zavisi i od kvaliteta i od karakteristika proizvoda (to odreuje i cenu koja se za njih moe naplatiti), kao i od efikasnosti sa kojom se ti proizvodi obezbeuju. Produktivnost je glavna determinanta dugoronog ivotnog standarda u jednoj zemlji, kao i osnovna determinanta dugoronog ivotnog standarda u jednoj zemlji, kao i osnovna determinanta nacionalnog dohotka po stanovniku. Produktivnost ljudskih resursa odreuje zarade zaposlenih; produktivnost korienja kapitala odreuje prinos koji e on svojim vlasnicima ostvariti. ivotni standard jedne zemlje zavisi od sposobnosti njenih kompanija da dostignu visok stepen produktivnosti i da je stalno poveavaju. Odriv rast produktivnosti zahteva da stalno sama sebe unapreuje. Kompanije u jednoj zemlji moraju neprekidno da poveavaju produktivnost postojeih sektora to poboljavaju kvalitet proizvoda, dodaju poeljne karekteristike,
ONAcIONALNOJKONKURENTNOSTI
399
usavravaju tehnologiju proizvodnje, ili poveavaju njenu efikasnost. One moraju da razviju neophodne spasobnosti za konkurisanje u sve sloenijim segmentima industrije u kojima je produktivnost uopteno visoka. Konano, one moraju i da razviju sposobnost za konkurisanje u potpuno novim, natproseno naprednim delatnostima. Meunarodna trgovina i strane invensticije mogu i da unaprede i da ugroze produktivnost u jednoj zemlji. One potpomau rast produktivnosti time to zemlji omoguavaju da se specijalizuje u delatnostima i industrijskim segmentima u kojima su njene kompanije produktivne, a da proizvode iz sektora u kojima su njene kompanije manje produktivne uvozi. Nijedna zemlja ne moe u svemu da bude konkurentna. U idealnom sluaju, ogranieni ljudski i drugi resursi bie usmereni na najproduktivnije upotrebe, u najproduktivniji. ak i u zemljama sa najviim ivotnim standardom ima mnogo delatnosti u kojima su lokalne kompanijene konkurentne. Meutim, meunarodna trgovina i strana ulaganja mogu i da ugroze rast produktivnosti. Oni nacionalnim proizvodnim celinama nameu meunarodne standarde produktivnosti. Jedna delatnost bie potisnuta ukoliko njena produktivnost nije dovoljno vea od produktivnosti stranih konkurenta, ime bi se neutralisale bilo kakve prednosti u pogledu visine lokalnih zarada. Ako zemlja izgubi sposobnost da konkurie u veem broju visokoproduktivnih delatnosti u kojima su zarade visoke, tamonji ivotni standard bie ugroen. Definisanje nacionalne konkurentnosti kao ostvarivanje suficita trgovinskog bilansa, ili uravnoteene trgovine, samo po sebi neodgovarajue je. Poveanje izvoza zahvaljujui niskim zaradama i slaboj valuti i to onda kada zemlja uvozi kopleksne proizvode koje njene kompanije ne mogu konkurentno da proizvode moe da uravnotei trgovinu ili da stvori suficit trgovinskog bilansa, ali e smanjiti ivotni standard. Konkurentnost ne znai ni otvaranje radnih mesta. Na ekonomski prosperitet odluujue utie vrsta radnih mesta, a ne samo sposobnost da se graani zaposle i ostvare niske zarade. Nastojanje da se objasni konkurentnost na nacionalnom nivou stoga je isto to i davanje odgovora na pogreno pitanje. Ono to u stvari moramo da razumemo jesu determinantne produktivnosti i stopa rasta produktivnosti. Da bi se nali odgovori, moramo da se usredsredimo ne na privredu u celini, ve na konkretne delatnosti i segmente industrije. Mi moramo da razumemo kako i zato se stvaraju komercijalno odrive vetine i tehnologija, a to potpuno moe da se razume na nivou odreenih delatnosti. Proces
400
PRAVOKONKURENcIJE
unapreenja nacionalne produktivnosti zasniva se na mnogobrojnim pokuajima da se u odnosu na strane konkurentne ostvari konkurenska prednost u onim segmentima industrije u kojima se proizvodi i procesi stvaraju i unapreuju. Kada se dobro pogleda bilo koja nacionalna privreda, uoavaju se upadljive razlike u konkurentskoj uspenosti razliitih delatnosti. Prednost na meunarodnom nivou esto je koncentrisana u odreenom segmentu industrije. Nemaki izvoz automobila u ogromnoj meri podrazumeva automobile izuzetnih performansi, dok Koreja izvozi male aautomobile. U mnogim grupacijama i segmentima industrije, konkurent koji poseduju stvarnu meunarodnu prednost locirani su u samo nekoliko zemalja. Poveanje produktivnosti rada ne zasniva se samo na poveanju mase fizikog rada, ve i na koliini znanja ugraenog u neki proizvod. Nauno utvreni podatak kae da je koeficijent produktivnosti stvaralakog rada 116, ako se koeficijent produktivnosti rutinskog rada oznai sa 1.660 Mi stoga tragamo za glavnim karakteristikama zemlje koja svojim kompanijama omoguava da ostvare i odre konkurentsku prednost u odreenim oblastima, dakle, tragamo za konkurentskom prednou nacija. Posebno smo zainteresovani za determinantne meunarodnog uspeha u segmentima industrije i granama s intezivnim korienjem tehnologije i vetina, a to se nalazi u osnovi visoke produktivnosti koja i dalje raste. Klasina teorija objanjava uspeh nacija u odreenim sektorima zasnovanim na takozvanim faktorima proizvodnje kao to su zemlja, radna snaga i prirodna bogastva. Zemlje stiu komparativnu prednost zasnovanu na faktorima proizvodnje u sektorima koji intezivno koriste obilne faktore. Meutim, klasinu teoriju su u razvijenim sektorima i privredama zasenile globalizacija konkurencije i mo tehnologije. Nova teorija mora da uzme u obzir to da u savremenoj meunarodnoj konkurenciji kompanije uestvuju s globalnim strategijama koje ukljuuju ne samo trgovinu ve i strana ulaganja. Nova teorija mora da objasni zato neka zemlja predstavnja privlanu bazu za kompanije koje konkuriu na meunarodnom nivou. Domaa baza je zemlja u kojoj se stvaraju i odravaju osnovne konkurentske prednosti preduzea i osnovni proizvodi i proizvodna tehnologija. U njoj se utvruje strategija kompanije i u njoj je locirano najvie produktivnih radnih mesta, odnosno, najvie visoko razvijenih vetina. Postojanje domae baze u jednoj zemlji ima najvei pozitivan uticaj na ostale
660 Baltezarevi, V. Pravo i intelekt, Beograd 2009, str. 7 i fusnota 4.
ONAcIONALNOJKONKURENTNOSTI
401
povezane domae delatnosti, a stvara i druge koristi za privredu zemlje. Iako je vlasnitvo nad kompanijom koncentrisano u domaoj bazi, nacionalna pripadnost akcionara od sekundarne je vanosti. Nova teorija mora da prevazie komparativnu prednost kako bi obuhvatila konkurentsku prednost jedne zemlje. Ona mora da odraava sloeni koncept konkurencije, koji ukljuuje segmentirana trita, diferencirane proizvode, razlike u tehnologiji i ekonomiju obima. Nova teorija mora da ode mnogo dalje od trokova kako bi objasnila zato kompanije iz nekih zemalja bolje od drugih ostvaruju prednost zasnovanu na kvalitetu, karekterstikama proizvoda i proizvodniminovacijama. Nova teorija mora da poe od pretpostavke da je konkurencija dinamina i da se razvija, ona mora da odgovori na sledea pitanja: Zato su neke kompanije koje se nalaze u nekim zemljama inovativnije od drugih? Zato neke zemlje obezbeuju okruenje koje omoguava kompanijama da bre od svojih stranih konkurenata uvode poboljanja i inovacije?661 Primer konkurentnosti: Inoviranje u cilju konkurentnosti: Holandska industrija cvea Na holandsku industriju cvea otpada oko 65% svetskog izvoza seenog cvea, to je neverovatno s obzirom na to da su najvaniji proizvodni inioci u ovom biznisu zemljite i klima. Ko god je bio u Holandiji, zna da tamo i jedno i drugo predstavljaju problem. Holanani su prinueni da otimaju zemlju od mora, a klimatski uslovi veoma su nepovoljni. Kako Holanani, uprkos tome to im nedostaje komparativna prednost u tradicionalnom smislu, uspevaju da budu svedski lider u cvearstvu? Izmeu ostalog i tako to su u svaku fazu lanca vrednosti uneli inovacije i razvili posebnu tehnologiju, kao i veoma specijalizovane proizvodne inioce koji poveavaju produktivnost resursa i neutraliu prirodne nedostatke. Na primer, za prodaju i distribuciju, Holanani imaju pet aukcijskih kua posebno projektovanih za posao sa cveem. Kompjuterski voena kolica sa cveem automatski se dovoze do sale za aukciju. Prodaja se obavlja za nekoliko sekundi. Kupci sede u amfiteatru, a cena na aukcijskom satu pomera se sve dok se prvi kupac ne oglasi elektronskim putem. ifra tog kupca stavlja se na kolica koja se potom usmeravaju u prostoriju za otpremu i transport. Za samo nekoliko minuta, cvee je utovareno u kamion kojim se
661 Izvor primera Porter, M.: O konkurenciji, Beograd 2008.
402
PRAVOKONKURENcIJE
isporuuje na regionalna trita, ili se pakuje u posebne, prethodno rashlaene kontejnere koji se upuuju na oblinji aerodrom Shipol. Dobri aerodromi i putne mree mogu da postoje i na drugim mestima. Meutim, holandska inovativna, specijalizovana infrastruktura predstavlja konkurentsku prednost. Ona omoguava veoma visoku produktivnost i toliko je uspena da uzgajivai iz drugih zemalja alju svoje cvee avionom u Holandiju da se tamo procesuira, prodaje i re-eksportuje. Paradoksalno je to to nestaica nekog univerzalnog ili vie osnovnog faktora proizvodnje ponekad moe da se pretvori u prednost. Da se do zemlje lake dolazilo, a da je klima bila povoljna, Holanani bi konkurisali kao i svi ostali. Umesto toga, bili su prinueni na inovacije i razvoj hightech sistema za uzgajanje cvea u staklenicima tokom cele godine. Tu svoju jedinstvenu specijalizovanu tehnologiju koja omoguava veliku produktivnost resursa, kao i konkurentnost, oni i dalje stalno unapreuju. Nasuprot tome, obilje radne snage i prirodnih resursa, ili odsustvo ekolokih pritisaka, mogu kompanije u jednoj zemlji da navedu na neproduktivno troenje nacionalnih resursa. Konkurisanje zasnovano na jeftinim faktorima proizvodnje koji mogu da se koriste uz manju produktivnost bilo je dovoljno u izolovanoj, ali manje globalizovanoj privredi. Danas, kada nove drave, s jo jeftinijom radnom snagom i sirovinama, postaju deo globalne privrede, stara strategija vie nije odriva.662
deo X
umesto zakljuka
Promene u ekonomskom i ukupnom ivotu ljudi tokom poslednjih pola veka, evidentirane su kao posledica eksponencijalnog uveanja naunog i tehnikog znanja, uz podrku brze i jeftine elektronske razmene informacija irom globusa. Ekspanzija i razvoj tehnologija, porast broja stanovnitva, ubrzana degradacija ivotne sredine i klimatske promene, neravnomerna raspodela resursa, jaz izmeu bogatih i siromanih na globalnim razmerama uslovila je hitnu integraciju svih aspekata drutva na globalnom, regionalnom, dravnom i lokalnom nivou participativnim i usaglaenim politikama i zakonima. Pridev odrivi postao je tema strategija drava i zajednica kao mera, indikator, cilj, svrha boljeg i zdravijeg ivota u zdravoj ivotnoj sredini.
404
UmESTOZAKLJUKA
Odrivi razvoj Strategija odrivog razvoja Republike Srbije voena je naelima i principima definisanim u Deklaraciji odrivog razvoja iz Johanesburga, 2002. godine.663 Nacionalna strategija odrivog razvoja definie odrivi razvoj kao ciljno-orijentisan, dugoroan (kontinuiran), sveobuhvatan i sinergijski proces koji utie na sve aspekte ivota na svim nivoima. Koncept odrivog razvoja upravo podrazumeva balansiranje izmeu razliitih legitimnih potreba ekonomskog razvoja, visokog standarda ivljenja i kvaliteta ivotne sredine jednog drutva. On polazi od toga da problemi ne lee u prividno suprotstavljenim interesima drutvenog i ekonomskog razvoja i zatiti prirodne sredine ve u upravljanju njima. Odrivi razvoj orijentisan je na izradu modela koji na kvalitetan nain zadovoljavaju drutveno-ekonomske potrebe i interese graana, a istovremeno eliminiu ili znaajno smanjuju uticaje koji predstavljaju pretnju ili tetu po ivotnu sredinu i prirodne resurse. Odrivi razvoj podrazumeva i usklaivanje razvojnih aspekata i suprotstavljenosti motiva sadranih u pojedinim sektorskim programima. Cilj Nacionalne strategije odrivog razvoja je da dovede do ravnotee tri vana faktora, stubova odrivog razvoja: odrivog ekonomskog rasta i privrednog i tehnolokog razvoja, odrivog razvoja drutva na bazi socijalne ravnotee, zatite ivotne sredine uz racionalno raspolaganje prirodnim resursima, spajajui ih u jednu celinu podranu odgovarajuim institucionalnim okvirom. Svaka od ovih dimenzija postavlja svoje ciljeve koji omoguavaju ostvarenje vizije odrivog razvoja.664 Ekonomija znanja Novi model ekonomskog razvoja koji prati promene prepoznat je pod idejom ekonomija zasnovana na znanju. Dua ekonomije znanja je neprekidna tenja prema inovacijama, a izvor njene snage je obrazovanje. U dananjem svetu, konkurencija moi drava sutinski predstavlja konkurenciju nivoa znanja.665
663 Fokus Samita bile su ivotna sredina i siromatvo. 664 Odrivi razvoj na primeru Srbije znai alokaciju resursa na nain da je potovan tripl bottom line kriterijum: ekonomski razvoj, socijalni razvoj i odgovoran odnos prema okolini. Odrivi razvoj respektuje, pre svega, imperativ kompatibilnosti, a kompatibilnost u sluaju Srbije znai stvaranje sistema koji je kompatabilan sa EU. 665 Li Tein, predsednik Akademije drutvenih nauka Kine.
ONAcIONALNOJKONKURENTNOSTI
405
Nivo zatite znanja u obliku intelektualne svojine omoguava praktino korienje i produktivnost intelektualnog kapitala koji danas obuhvata brojne zatiene elemente. Drave koje zakonski i praktino nisu zatitile intelektualnu svojinu ne mogu raunati na pristup ovog izvora znanja. Shodno navedenom, znanje kao nosilac razvoja je uvreno kao jedan od osnovnih principa Strategije odrivog razvoja Republike Srbije, koji su definisani u Deklaraciji odrivog razvoja iz Johanesburga, milenijumskim ciljevima razvoja UN i Startegiji odrivog razvoja EU. Kada se sa aspekta odrivog razvoja govori o ekonomiji zasnovanoj na znanju, ono ima konotaciju informacije u irem smisu. Privredne aktivnosti, koje spadaju u oblast realne ekonomije i koje se oslanjaju na eksploataciji simbola koje trite prepoznaje i posebno vrednuje, ali i uslune delatnosti koje se sastoje u obradi i razmeni informacija, karakteristike su novog ekonomskog odrivog modela. Trino vrednovanje predstavlja glavni faktor ekonomskog uinka, pa se sve vea panja poklanja prikupljanju, analiziranju i prodaji trino vanih informacija koje zajedno sa novim tehnologijama i znanjem menjaju institucionalni izgled, strukturu i funkcionisanje trita. Znanje moe biti manje ili vie ekonomski efikasno, u zavisnosti od toga kako je postavljen odnos znanja koje predstavlja javno dobro i znanja koja su privatna dobra. U odnosu na to, sa ekonomskog stanovita, za drutvo i privredu bitno je: 1) da se znanje kao javno dobro to ire i lake koristi u interesu opteg napretka i da bude to lake dostupno svim potencijalnim korisnicima 2) znanje kao privatno dobro trebalo bi da bude efikasno zatieno kao intelektualna svojina da bi trina prednost bila komparativna i da bi omoguila ostvarivanje dobiti za onog ko ga poseduje. Uspean ulazak u novu, konkurentsku eru ekonomskih odnosa na globalnom, regionalnom, nacionalnom i lokalnom planu, shodno prethodno navedenom zahtevu i sve vea ulaganja u istraivanja, razvoj, inovacije i obrazovanje uz podrku institucija koje treba da obezbede uspostavljanje adekvatnog makro i mikroekonomskog okruenja poput onih koje uspostavljaju i ire svojinska prava u drutvu. Inovativnost Inovacioni proces se u optem smislu definie kao transformacija ideje, kroz upotrebu znanja, u odrivi rezultat sa praktinom primenom, koji
406
UmESTOZAKLJUKA
ima vrednost. Vano je naglasiti da je: inovacija proces a ne ideja, zato to je ostvarena tek onda kada je ideja transformisana u izlaz (rezultat) koji ima vrednost, i da je odrivost inovacije sinonim za njenu integraciju sa svima koji u njoj vrednost prepoznaju, tritem, kupcima i korisnicima. Podsticaj invotorima za stvaranje novih izuma i dela predstavlja svrhu sistema prava na intelektualnu svojinu. Zauzvrat, drutvo dobija protok informacija koji je stabilan i koji pokree privredni, kulturni i socijalni napredak, pomae pri ublaavanju siromatva i obogauje nae kulturno naslee. Zakljuiemo da je kombinacija intelektulne svojine i ljudskih resursa mona ekonomska snaga u modernoj privredi koja se zasniva na znanju. strategija razvoja intelektualne svojine Pod kiobranom Strategije odrivog razvoja razvile su se mnoge druge strategije, no za nas sa aspekta intelektualne svojine, znaajna je Strategija zatite intelektualne svojine koja trenutno postoji samo u vidu nacrta. Globalizacija je nametnula dravama, pa i Srbiji, na talasu informacione tehnoloke revolucije potrebu da definiu svoje perspektive i izazove na razvojnom putu, kako na regionalnom, tako i svetskom nivou. Danas je, kako smo naveli, kao odgovor na suoavanje sa pritiscima savremenog drutva, prepoznata inovacija, kao kompleksan pojam koga ine novine u oblasti: 1) raznih oblika i nivoa znanja (prvenstveno tehnologije, ali i drugi vidovi intelektualnog stvaralatva) 2) primene znanja u vidu novih proizvoda, industrijskog procesa, usluga, organizacije i upravljanja 3) funkcionisanja trita i drutva u irem smislu (novi poslovni modeli, novi modeli obrazovanja i sl.). Strategija razvoja intelektualne svojine predstavlja samo segment koji razvija pitanja za stvaranje i primenu inovacija a kao programski dokument sadri parcijalne vizije inovatine budunosti. Strategija naznaava pravce, mere, ciljeve kratkoronog, srednjoronog i dugoronog razvoja sistema intelektualne svojine, kako bi on bio kompatabilan sa razvojnim interesima zemlje, projektovanih u Strategiji odrivog razvoja. Srbija, donoenjem ove Strategije se legitimie kao drava koja prepoznaje razvojnu ulogu i znaaj
ONAcIONALNOJKONKURENTNOSTI
407
intelektualne svojine i to na nain koji je uinjen u Evropskoj Strategiji za pametan, odriv i sveobuhvatan rast EVROPA 2020.666 Nacrt Strategije naglaava i objanjava vanost intelektualne svojine u proizvodnji znanja, gde se podrazumeva da dobra prvo moraju biti stvorena (proizvedena), i da se zatim stavljaju u privrednu funkciju radi ostvarenja dobiti. U strategiji se konstatuje da pravo intelektualne svojine ima nekoliko osnovnih funkcija: 1) stavljanjem u izgled zakonskog monopola na privrednu eksploataciju novih intelektualnih tvorevina (patenti, biljne sorte, topografije integrisanih kola i autorska dela) ono stimulie proizvodnju tih tvorevina, i na taj nain daje doprinos tehnolokom i kulturnom napretku drutva 2) obezbeenjem iskljuivog prava na korienje znakova razlikovanja (igovi, oznake geografskog porekla i industrijski dizajn) ono smajuje informacionu asimetriju izmeu subjekata koji nude, i subjekata koji trae odreenu robu ili uslugu na tritu, ime se smanjuje transakcioni trokovi, stimuliu ulaganja u kvalitet robe i usluga, pa time doprinosi i efikasnost trita 3) olakavanje prometa prava na korienje intelektualnih dobara, tako to postoji zakonski osnov za sukcesiju prava kako inter vivos (putem ugovora) tako i mortis causae 4) olakanje ekonomske primene zatienih intelektualnih dobara. Naime, kada titular prava nema kapacitet ili interes da iskoriava odreeno intelektualno dobro,on moe ustupiti ili preneti to pravo onom subjektu koji ima kapacitet i interes za to. Na taj nain vie intelektualnih dobara nalazi put do primene; 5) privlaenje stranih direktnih investicija, jer kapital trai povoljne uslove za privreivanje to efikasna pravna zatita intelektualne svojine nesumnjivo ohrabruje. Ekonomija intelektualne svojine Naime, danas roba ili usluga ima vrednost ne samo na osnovu kvaliteta, ve i na osnovu idejnog konteksta u kojem se troi. Isti predmet koji zadovoljava odreenu ljudsku potrebu treba da ima razliitu vrednost u
666 Strategija je usvojena od strane Saveta EU 17. juna 2010.
408
UmESTOZAKLJUKA
zavisnosti od toga da li potroa veruje da uz taj predmet nabavlja i dodatno nematerijalno dobro koje se isporuuje uz njega (reputacija, drutveni presti), pa ekonomiju zasnovanu na znanju moemo shvatiti kao ekonomiju zasnovanu na korienju nematerijalnih (intelektualnih) dobara. Tako da ekonomija intelektualnu svojinu koristi kao jedno od sredstava svoje politike uz koja se obezbeuje subjektu, koji je investirao rad i kapital u nastanak novog intelektualnog dobra, iskljuivo pravo privredne ekploatacije istog, pod odreenim zakonskim uslovima i ogranienjima. To se konkretno odnosi na patent, autorsko pravo, pravo zatite biljnih sorti i pravo zatite topografije integrisanih kola. Navedena prava predstavljaju dravnu intervenciju u trite, koja za cilj ima, da putem ograniavanja konkurencije, motivie savremenog oveka da investira u stvaranje novih intelektualnih dobara. Drava primenjuje i druge podsticajne mere za kreiranje intelektualnih dobara, posebno naunog i tehnikog znanja, ije je zajedniko svojstvo da angauju i rasporeuju sredstva iz dravnog budeta za ostvarivanje odreenih programa istraivanja i razvoja. To mogu biti grantovi koji se daju javnim ustanovama, subvencije privatnim subjektima, javne nabavke putem kojih se naruuju odreena istarivanja i razvoj, nagrade i poreske stimulacije. Dobro ureeno trite sebi za cilj postavlja jake institucije, dobar sistem obrazovanja i zdrav preduzetniki duh koji ine dobru osnovu za obilnu i spontanu produkciju raznovrsnih intelektualnih dobara. Ekonomski koncept intelektualne svojine vaan je za Strategiju jer skree panju na vanost privrednog korienja intelektualne svojine da bi ona bila sredstvo ekonomskog razvoja, jer ono to pravo intelektualne svojine pretvara u ekonomsku vrednost jeste njegovo korienje. Delotvoran sistem zatite intelektualne svojine predstavlja sastavni deo poslovnog okruenja koji povoljno utie na razvoj domae ekonomije zasnovane na znanju, deluje podsticajno na projekte istraivanja i razvoja i razvoj sektora nove ekonomije, pa srpska privreda moe od pretenog neto korisnika zatienih intelektualnih dobara postati neto davalac, to povoljno moe uticati na njene spoljnotrgovinske performanse.667 Nacrt Startegije polazi od loginog inovacionog sistema koji podrazumeva kompleksne pakete stimulativnih pravno-institucionalnih uslova za stvaranje novih intelektualnih dobara, njihov transfer i primenu. Strategija
667 O aktuelnostima u vezi sa intelektualnom svojinom i meunarodnom trgovinom vidi: http://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/trips_e.htm
ONAcIONALNOJKONKURENTNOSTI
409
prepoznaje vanost uspostavljanja partnerske saradnike mree izmeu drave kao finansijera najveeg dela nauno-istraivakog rada, javnih nauno-istraivakih organizacija, odnosno univerziteta kao nosilaca istraivanja i razvoja, i privrede koja istovremeno mora biti i sufinansijer i naruilac i korisnik tih rezultata. Pretpostavka na kojoj Strategija poiva jeste to da e nauno utvrene funkcije intelektualne svojine uiniti da predloene mere, poboljavajui kvalitet sistema, proizvedu odgovarajue pozitivne efekte na nacionalnu ekonomiju i razvoj. Pravni okvir Zakonsko-pravni okvir koji se bavi pitanjima zatite intelektualne svojine u Srbiji u dugu tradiciju i na osnovu mree brojnih nacionalnih i meunarodnih propisa moemo konstatovati da odgovara visokim meunarodnim standardima. Meutim, neosporna je potreba za daljim unapreenjem i izgradnjom celovitosti pravne osnove zatite intelektualne svojine, posebno u kontekstu pristupnja Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji i daljeg toka proces evropske integracije. Centralni upravni organ za zatitu intelektualne svojine je Zavod za intelektualnu svojinu, koji sprovodi upravni postupak za sticanje svih prava industrijske svojine, osim prava oplemenjivaa novih biljnih sorti, koje se stiu u postupku pred Ministarstvom poljoprivrede. Ovo Ministarstvo, na osnovu aktuelnih propisa ima nadlenost i u voenju upravnog postupka za zatitu oznaka geografskog porekla za vino, rakiju i druge proizvode od alkohola. Bitan parametar kvaliteta sistema za priznavanje subjektivnih prava industrijske svojine jeste i zakonitost odluka Zavoda, koja u prvom redu zavisi od strunosti slubenika Zavoda, ali i od postojanja internih procedura kontrole kvaliteta rada. U duhu modernog upravnog prava, a sa ciljem pojaavanja zatite zakonitosti, uvedena je dvostepenost odluivanja u upravnom postupku, ali selektivno. albe na odluke Zavoda su doputene u svim postupcima izuzev u postupku za priznavanje, prestanak i odravanje patenta, odnosno malog patenta. alba nije doputena i na odluke Ministarstva poljoprivrede za odluke vezane za pravo oplemenjivaa biljnih sorti. Za drugostepenu instancu odreena je Vlada, koja nema posebno struno telo koje bi bilo kompetentno za odluke u drugom stepenu, ime se stvorio osnov za raspravu o kompetentnosti i nezavisnosti drugostepene instance.
410
UmESTOZAKLJUKA
Problem strune kompetentnosti u materiji prava intelektualne svojine bitno ograniava prostor za stvarnu zatitu zakonitosti u ovoj materiji i u upravnom sudskom postupku. Ovo otvara izazove sa kojima se susree zatita intelektualne svojine, gde je neophodno usaglasiti ravnopravnost svim podnosiocima zahteva uz potpunu strunu kompetentnost. Radi poboljavanja stanja zatite intelektualne svojine, u Strategiji su predloene sledee mere: 1) Doneti Zakon o zatiti tajnih informacija. Svrha ovog zakona je da konsekventno uredi pojam tajne, njenog neovlaenog otkrivanja, kao i graanske sankcije za takav in. Iako zatita tajne ne predstavlja pravo intelektualne svijine u uskompravnikom smilsu, ova materija u Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine iz 1994. godine se tretira kao jedan od oblika intelektualne svojine, koji mora imati poseban zakonski osnov zatite. 2) Doneti nov zakon o patentima. Novim zakonom neophodno je unaprediti postupak sticanja zatite patenta, regulisati odreene posledice koje proizilaze iz punopravnog lanstva Srbije u Evropskoj patentnoj organizaciji, kao i izvriti preciznije usklaivanje sa propisima EU. 3) Utvrditi stepen usklaenosti domaih propisa sa Direktivom EP i Saveta 2004/48/ET od 29.aprila 2004. godine o sprovoenju prava intelektualne svojine. Budui da prenoenje Direktive u domai pravni poredak predstavlja bitnu pretpostavku delotvorne zatite prava intelektualne svojine, potrebno je izvriti paljivu analizu domaih propisa sa stanovita usklaenosti sa onom direktivom, i definisati odgovarajui metod za njeno potpuno prenoenje i sprovoenje u domai pravni poredak. 4) Zavriti digitalizaciju postojee dokumentacije; 5) Stvoriti tehnike i organizacione uslove za elektronsko administriranje podesnim prijavama. Krajnji domet tekueg usavravana informaciono-komunikacione infrastrukture Zavoda, u cilju poveanja efikasnosti rada, jeste elektronsko-administriranje prijava za sticanje prava industrijske svojine. Pretpostavke za to su instalisanje i implementacija softvera koji omoguava prijem elektronskih prijava za sticanje prava industrisjke svojine, odno-
ONAcIONALNOJKONKURENTNOSTI
411
6)
7) 8) 9)
10) 11)
12)
sno konvertovanje papirnih prijava u elektronski format i njihovu obradu direktno na raunaru. Unaprediti sistem interne kontrole kvaliteta rada u Zavodu. Zavod ima obavezu da nastavi i unapredi ve zapoete aktivnosti na uvoenju interne kontrole kvaliteta u upravnom postupku, sa perspektivom da stekne odgovarajue meunarodne potvrde njihove izvrnosti. Razmotriti problematiku dvostepenosti u upravnom postupku za sticanje, prestanak i odravanje prava industrijske svojine. Razmotriti problematiku sudske zatite zakonitosti odluka u upravnom postupku za sticanje, prestanak i odravanje prava industrijske svojine. Radi unapreenja kvaliteta merotornog odluivanja u upravnim predmetima iz oblasti prava industrijske svojine, potrebno je razmotriti mogunost da se upravni spor u ovoj materiji inovira institutima koji bi omoguili veu ulogu struke u odluivanju. Promeniti status Zavoda od organa uprave u dravnu agenciju, to podrazumeva i prelazak na reim potpunog ili deliminog samofinansiranja. Pomoi finansiranje zatita oznaka geografskog porekla tradicionalnih i specifinih proizvoda. Vlada e na osnovu konkursa pozvati jedinice lokalne samouprave u Srbiji da prijave svoje projekte zatite oznaka geografskog porekla poroizvoda i na osnovu unapred postavljenjih kriterijuma, odabrati nekoliko za koje e finansirati izradu strunog elaborata kao i druge neophodne aktivnosti. Unaprediti metode ekonomske vrednosti intelektualne svojine privrednih subjekta i afirmisati poslovne transakcije sa intelektualnom svojinom. Intelektualna svojina kao specifino ekonomsko dobro, ima svoju vrednost koja zavisi od niza faktora. Procena te vrednosti je visoko struan posao koji mora postati deo rutine u iskazivanju vrednosti privrednih subjekata ili pojedinih intelektualnih dobara u svojini tih subjekata.
412
UmESTOZAKLJUKA
Ljudski resursi Stvaranje savremene zatite intelektualne svojine i njihova primena nije mogua bez ljudi koji su osposobljeni da na tome uspeno rade. U izgradnji i formiranju takvih ljudskih potencijala podizanje svesti i obrazovanje imaju bitnu ulogu. Pod podizanjem svesti podrazumevaju se mere i akcije koje su usmerene na iri krug ljudi, koji, po pravilu, nemaju neposredne profesionalne ciljeve ili ambicije u toj oblasti. Shvatanje pojma i znaaja intelektualne svojine i njen pravne zatite kao i posledica krenja prava u ovoj oblasti, znaajni su za svakoga, budui da je u dananje vreme skoro neogue izbei kontakt sa ovom problematikom u praktinom ivotu. Jedno od obeleja pravne zatite intelektualne svojine jeste to ona, za razliku od svojine na telesnim stvarima, nije oigledna, pa je visoka javna svest, kao vid preventive, o ovoj problematici vana poluga za unapreenje suzbijanja povreda prava intelektualne svojine. Pogled u budunost Pitanje izazova prava intelektualne svojine, u stvari je pitanje kako da se osigura budunost stvaralatva u digitalnoj eri. Dovoljan je latentni pogled kroz prozor da bismo videli da je globalna ekonomija satkana od rezultata intelektualnog rada. S obzirom na predvianja futurista kako e planetarni svet izgledati, neemo preterati ako pravo intelektualne svojine proglasimo za najvaniju granu pravu u budunosti, odmah iza iskonskog prava na ivot. Globalizacija je uinila predmete intelektualne svojine svima dostupne (makar informativno), a mogao bi se braniti i stav da je sama globalizacija pokrenuta iz tog razloga. Transfer intelektualne svojine postao je nezaustavljiv. Globalna ekonomija u svojstvu medijatora discipline na tritu roba, usluga i informacija dobila je ozbiljnog igraa, ako ne i kapitena tima, u korienju i raspolaganju mogunostima koja prua pravo intelektualne svojine. Mogunosti su, blago reeno, ogromne. Stoga, propusti u preciznom definisanju, regulativi i primeni prava intelektualne svojine moe u bliskoj budunosti dovesti do pravog kolapsa prava na meunarodnom planu i prave anarhije u svetu zabave, kulture, medija. Sfere bio- i nanotehnologije, genetskog ininjeringa, elektronskog poslovanja, neizostavne farmacije i medicine, alternativnog leenja, multimedijalnih komunikacija, istraivanja kosmosa, virtualne zajednice, vanfizikalne zabave, menadmenta otpada, proizvodnja novih energetskih resursa,
ONAcIONALNOJKONKURENTNOSTI
413
multidisciplinarno-idejnog kreiranja sutranjice, samo su neke od fascinantnih oblasti nove etape ivota ljudske civilizacije u kojima e izazov biti regulacija upotrebe pronalazaka i ostalih dela ljudskog uma. Pitanja pravedne naknade za intelektualni rad i opravdanosti iskljuenja ostalih iz ekonomske eksploatacije rezultata intelektualnog stvaranja ostaju posebno zahvalna za debatu. ovek je upuen da koristi pronalaske drugih ljudi od jutra do sumraka. ivot nikad nije ni bio zamisliv niti ostvariv bez upotrebe izuma drugih. Cenei doprinos pronalazaka i njhovih ostvaritelja razvoju ljudske civilizacije od najosnovnijih potreba do hedonizma, a znajui ozbiljnost tete (nepravde moralne i materijalne) koji moe nastati nedozvoljenim korienjem naunih doprinosa drugih individua, pravo intelektualne svojine se javilo kao garant neometane proizvodnje, prodaje, upotrebe predmeta kako od strane njihovih autora, tako i od strane ostalih ljudi, dajui svima do znanja benefite novih izuma. Stoga je poznavanje prava intelektualne svojine obaveza svakog oveka.668
668 Raievi, V., Spasi, S., Glomazi, R.: ovek i pravo intelektualne svojine, u okviru Pravo teorija i praksa, br. 34/2010, Novi Sad 2010.
deo Xi
416
ODAbRANIIZVORIPRAVAINDUSTRIJSKESVOJINE
Convention de Paris pour la protection de la propriete industrielle du mars 1883 Dostupna na: http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/trtdocs_wo020.html
Arrangement de Madrid concernant lenregistrement international des marques Dostupan na: http://www.wipo.int/treaties/en/registration/madrid/index.html
IZVORImEUNARODNOgPRAVA
417
Nice Agreement Concerning the International Classification of Goods and Services for the Purposes of the Registration of Marks Dostupan na: http://www.wipo.int/treaties/en/classification/nice/
Vienna Agreement Establishing an International Classification of the Figurative Elements of Marks Dostupan na: http://www.wipo.int/treaties/en/classification/vienna/
418
ODAbRANIIZVORIPRAVAINDUSTRIJSKESVOJINE
Oznake geografskog porekla lisabonski aranman o zatiti oznaka porekla i njihovom meunarodnom registrovanju
Lisbon Agreement for the Protection of Apellations of Origin and their International Registration Dostupan na: http://www.wipo.int/treaties/en/registration/lisbon/
Topografija integrisanih kola vaingtonski ugovor o intelektualnoj svojini u vezi sa integrisanim kolima
Washington Treaty on Intellectual Property in Respect of Integrated Circuits Dostupan na: http://www.wipo.int/treaties/en/ip/washington/
2. zakonodavstvo eu
Patent konvencija o izdavanju evropskih patenata (konvencija o evropskom patentu)
Convention on the Grant of European Patents (European Patent Convention) Dostupna na: http://www.epo.org/patents/law/legal-texts/html/epc/1973/e/ma1.html
Proposal of Council Regulation on Community Patent, COM (2000)412 final, 2000/0177 Dostupna na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2000:0412: FIN:EN:PDF
ZAKONODAVSTVOEU
419
Directive 98/44/EC of the European Parliament and of the Council of 6 July 1998 on the legal protection of biotechnological inventions Dostupna na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31998L0044: EN:HTML
Council Regulation (EEC) No. 1768/92 of 18 June 1992 concerning the creation of a supplementary protection certificate for medicinal products, OJ L182 Dostupna na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/consleg/1992/R/01992R176820070126-en.pdf
Regulation (EC) No. 1610/96 of the European Parliament and of the Council of 23 July 1996 concerning the creation of a supplementary protection certificate for plant protection products, OJ L198 Dostupna na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31996R1610: EN:HTML
Korisni model Predlog direktive eu o pribliavanju pravnih reima zatite pronalazaka putem korisnog modela
Proposal for Directive to harmonize national law of protection of inventions by utility models, COM 309 final, of 25 June 1999
Council Regulation EC No. 40/94 of 20 December 1993 on the Community trade mark Dostupna na: http://oami.europa.eu/en/mark/aspects/reg/reg4094.htm
420
ODAbRANIIZVORIPRAVAINDUSTRIJSKESVOJINE
Dizajn uputstvo 98/71/ec evropskog parlamenta i saveta ministara eu o pravnoj zatiti dizajna
Directive No. 98/71/EC of the European Parliament and of the Council, of 13 October 1998 on the Legal Protection of Designs Dostupno na: http://cyberlawsconsultingcentre.com/wp-content/uploads/c-directive-98. pdf
Commission Regulation (EC) No 2245/2002 of 21 October 2002 implementing Council Regulation (EC) No 6/2002 on Community designs Dostupan na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2002:341:0028: 0053:EN:PDF
Oznake geografskog porekla uredba saveta eu 510/2006 o zatiti geografske oznake i imena porekla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
Council Regulation (EC) No 510/2006 on the protection of geographical indications and designations of origin for agricultural products and foodstuffs Dostupna na: http://europa.eu/legislation_summaries/agriculture/food/l66044_en.htm
Topografija integrisanih kola direktiva saveta eu br . 87/54/eec o pravnoj zatiti topografija poluprovodnikih proizvoda
Council Directive of 16 December 1986 on the legal protection of topographies of semiconductor products (87/54/EEC) Dostupna na: http://www.wipo.int/wipolex/en/details.jsp?id=1410
ZAKONODAVSTVOREPUbLIKESRbIJE
421
422
ODAbRANIIZVORIPRAVAINDUSTRIJSKESVOJINE
Dizajn zakon o pravnoj zatiti dizajna (Slubeni glasnik RS, br. 104/09) Zakon o potvrivanju enevskog akta Hakog sporazuma o meunarodnoj registraciji industrijskog dizajna, usvojenog na diplomatskoj konferenciji od 02. jula 1999. (Slubeni list SRJ, br. 3/93, dodatak). Oznake geografskog porekla zakon o oznakama geografskog porekla (Slubeni glasnik RS, br. 18/2010) Zakon o vinu (Slubeni glasnik RS br. 41/09). Zakon o rakiji i drugim alkoholnim piima (Slubeni glasnik RS, br. 41/09) Topografija integrisanih kola zakon o zatiti topografija integrisanih kola (Slubeni glasnik RS, br. 104/09) Nove biljne sorte zakon o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Slubeni glasnik RS, br. 30/10) Zakon o potvrivanju Meunarodne konvencije o zatiti novih biljnih sorti (Slubeni glasnik RS, br. 19/10) Zakon o genetiki modifikovanim organizmima (Slubeni glasnik RS, br. 41/09) Pravo konkurencije zakon o zatiti konkurencije (Slubeni glasnik RS, br. 51/09) Zakon o zatiti potroaa (Slubeni glasnik RS, br. 73/10) Zakon o javnim nabavkama (Slubeni glasnik RS, br. 116/08) Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju (Slubeni glasnik RS, br. 36/09)
bibliografija
424
bIbLIOgRAfIJA
11. Bokovi, M. (2005) Teorija uvenih igova, Intelektualna svojina Plan za uspeh, Beograd. 12. Bure, A. (2000) ta se moe tititi patentnom u oblasti mainstva i kako sastaviti prijavu za dobijanje ove zatite, Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd. 13. Centar za meunarodne i bezbedonosne poslove (2008) Vodi kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, Beograd. 14. Chavanne, A (1976) Droit de la propriete industrielle, Paris. 15. Choate, P. (2005) Hot property, the stealing of ideas in an age of globalization, Alfred A. Knopf, New York. 16. emalovi, D. (2000) Licenca patenta i iga osnovna problematika, Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 1920-2000, knjiga 1, Beograd. 17. iri, G. (2008) Specifinosti oznaka geografskog porekla i osobina njegukog sira, magistarska teza, Novi Sad. 18. Damnjanovi, K. (2001) Ugovor o know-how-u i pravila o konkurenciji u pravu EU i domaem pravu, Pravo i privreda, br. 58, Beograd. 19. Damnjanovi, K, Mari, V. (2009) Intelektualna svojina, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd. 20. Decocq, A. (1995) Droit communautaire des affaires II Droit communautaire de la concurrence, Les court de droit, Paris. 21. Deli, N. (2006) Krivina dela protiv intelektualne svojine, Nova reenja u krivinom zakonodavstvu i dosadanja iskustva u njihovoj primeni, XLIII Redovno godinje savetovanje Udruenja za krivino pravo i kriminologiju SCG, ZlatiborBeograd. 22. Deller, A. (1972) On patents, New York. 23. Dragojevi, Z. (2005) Geografske oznake porekla u svetlu vlasnike transformacije, Intelektualna svojina za sve Plan za uspeh, Beograd. 24. Dudi, D. (2000) Zatita topografija integrisanih kola, Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd. 25. Fabre, R (1976) Le know-how, sa reservation en droit commun, Paris. 26. Filipovi, A., Bejatovi, M., Raievi, V. (2008) Konkurencija: pojam, vrste i pravna zatita, Pravo teorija i praksa, br. 78/2008, Novi Sad. 27. Fier, S. (2007) Patent kao subjektivno pravo, Monografija, Novi Sad.
mONOgRAfIJE,UDbENIcI,RADOVI:
425
28. Fuld, L.M. (1985) Competitor Intelligence: How to Get It, How to Use It, Wiley, NY. 29. Ganc, D., Roester, D.B. (2007) Pirati digitalnog doba, Beograd. 30. Gelevski, S. (2008) Upravno pravo, Privredna Akademija, Novi Sad. 31. Greffe, P., Greffe, F. (2000) Traite des dessins et modeles, Paris. 32. Grupa autora (2004) Graansko pravo, intelektualna svojina harmonizacija domaeg zakonodavstva sa pravom Evropske unije, 149 EU (VI), Institut za uporedno pravo, Beograd. 33. Grupa autora (2001) Uslovi za realizaciju prometa roba i usluga u pravu EU i jugoslovenskom pravu, Institut za uporedno pravo, Beograd. 34. Idris, K. (2003) Intelektualna svojina, mono sredstvo ekonomskog rasta, Zavod za intelektualnu svojinu, Beograd. 35. ISAC (2009) Guide to Geographical Indications Linking Products and Their Origins, Geneva. 36. Jaffe, A.B., Lerner, J. (2004) Inovation and its Discontents, How our broken patent system is endangering innovation and progress and what do to about it, Princeton University Press, Princeton. 37. Janev, I. (2009) Svetska organizacija za intelektualnu svojinu, Institut za politike studije, Beograd. 38. Janji, M. (1982) Industrijska svojina i autorsko pravo, Nomos, Beograd. 39. Janji, M. (1965) Pravni reim pronalazaka stvorenih u radnom odnosu, Beograd. 40. Jelisavac, S. (2006) Intelektualna svojina: meunarodna trgovina pravima intelektualne svojine, Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd. 41. Joldi, V. (2008) Ekoloko pravo, opti i poseban deo primer Srbije kao drave u tranziciji, Beograd. 42. Jovanovi, P. (2000) Upravljanje investicijama, Grafoslog, Beograd. 43. Jovanovi, S. (2000) Zatita intelektualne svojine u oblasti biotehnologije, Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd. 44. Koji, D. (2001) Ugovor o licenci u pravnoj teoriji i poslovnoj praksi, Novi Sad.
426
bIbLIOgRAfIJA
45. Komarevi, M., Komarevi, Ma., ivojinovi, M. (2009) Metodologija izrade i dizajniranja nauno-strunih djela, Bijeljina, Republika Srpska. 46. Kovaevi, D., Oljaa, S. (2005) Organska poljoprivredna proizvodnja, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd. 47. Krulj, Lj. (1986) Pravna zatita know-how, Beograd. 48. Kukolea, S. (1996) Organizaciono poslovni leksikon, Beograd. 49. Kuli, . (2008) Radno pravo, Privredna akademija, Novi Sad. 50. Kumm, A.W. (1962) System des patentrechtlichen Erfindungsschutzes, Verlag fur Angewandte Wissenschaften, Baden-Baden. 51. Kutlaa, ., Semenenko, D. (2005) Koncept nacionalnog inovacionog sistema, Institut Mihailo Pupin, Beograd. 52. Landes, W.M., Posner, R.A. (2003) The Economic Structure of Intellectual Property Law, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts. 53. Lasica, M. (1992) Pronalazatvo i inovacije u Jugoslaviji, Beograd. 54. Manigodi, M (1988) Industrijski dizajn, zatita modela i uzoraka u zemlji i u inostranstvu, Pronalazatvo, Beograd. 55. Mari, V. (2009) Slinost igova, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd. 56. Mari, V. (2003) Forma iga, Beograd. 57. Markovi, M. (2000) Zatita industrijskog dizajna, Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd. 58. Markovi, M. (2007) Opti uvod u pravo intelektualne svojine, Zavod za intelektualnu svojinu, Beograd. 59. Markovi, S. (1997) Patentno pravo, Nomos, Beograd. 60. Markovi, S. (2007) Pravo intelektualne svojine, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Istono Sarajevo. 61. Markovi, S. (1992) Korisni model uporednopravna analiza i jugoslovensko pravo de lege ferenda, Beograd. 62. Markovi, S. (2000) Intelektualna svojina na biljnim sortama, Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 2, Beograd. 63. Markovi, S. (1997) Jedan pogled na intelektualnu svojinu u procesu privatizacije, Privreda i pravo, Beograd. 64. Massadie, G. (1987) Les grandes dcouvertes de la science, (histoire), Bordas.
mONOgRAfIJE,UDbENIcI,RADOVI:
427
65. Mazzoleni, R., Nelson, R. (1998) Economic Theories about the Benefits and Costs of Patents, Journal of Economic Issues, Vol. XXXII, No.4. 66. Miladinovi, Z. (2004) Subjektivna prava intelektualne svojine, Ni 67. Miladinovi, Z. (2007) Pravo industrijske svojine, Pravni Fakultet u Niu, 68. Miladinovi, Z. (2009) Pravo intelektualne svojine. Pravni fakultet u Kragujevcu 69. Milenovi, D. (1998) Monopolistiko ponaanje, Privreda i pravo, br. 8/1998, Beograd. 70. Ministarstvo za nauku i tehnoloki razvoj (2009) Odrivi razvoj Srbije: naa zajednika budunost, Beograd. 71. Novakovi, B. (2000) Naknada nematerijalne tete i nedozvoljeno ekonomsko iskoriavanje patenta, Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd. 72. Ognjanovi, S. (2010) Obligaciono pravo poseban deo, Privredna akademija, Novi Sad. 73. Olins, V. (2003) O brendu, Profile, Beograd. 74. Orli, M. (1993) Zakljuenje ugovora, Institut za uporedno pravo, Beograd. 75. Poper, K. (1973) Logika naunog otkria, Nolit, Beograd. 76. Popovi, D. (2005) Imena internet domena i pravo intelektualne svojine, Beograd. 77. Popovi, S. (1969) Zatita robnih i uslunih igova u jugoslovenskom pravu sa osvrtom na meunarodno i uporedno pravo i sudsku praksu, Institut za uporedno pravo, Beograd. 78. Porter, M. (2008) O konkurenciji, FEFA, Beograd. 79. Prica, R. (1981) Ugovor o know-how, Beograd. 80. Radovanov, A. (2009) Obligaciono pravo opti deo, Privredna Akademija, Novi Sad. 81. Rahnasto, I (2003) Intellectual Property Rights, External Effects, and Antritrust Law, Oxford University Press, Oxford. 82. Raievi, V., Spasi, S., Glomazi, R. (2010) ovek i intelektualna svojina, Pravo teorija i praksa, br. 34/2010, Novi Sad.
428
bIbLIOgRAfIJA
83. Raievi, V., Spasi, S., Glomazi, R. (2010) Patentno pravo i biotehnologija, ili ko e prvi patentirati ljudski ivot?, Pedagoka stvarnost, br. 56, Novi Sad. 84. Raievi, V., Spasi, S., Glomazi, R. (2010) Diverzitet (ne)igova, Pedagoka stvarnost, br. 78/2010, Novi Sad. 85. Radun, V. (2008) Konkurencija na nianu konkurentski intelidens, Hisperia edu, Beograd. 86. Roubier, P. (1954) Le droit de la propriete industrielle, Paris. 87. Schmidt-Szalenjski, J. (1996) Droit de la propriete industrielle, Paris. 88. Sherwood, R.M. (1990) Intellectual proprty and economic development, Westvies press, San Francisco. 89. Sladovi, E. (1925) Patentno pravo, Zagreb. 90. Spariosu, T. (2004) Intelektualna svojina i inovativnost ekonomski aspekti, Institut ekonomskih nauka, Beograd. 91. Stankovi O., Vodineli V. (1996) Uvod u graansko pravo, Nomos, Beograd. 92. Stepanovi-Grai, S. (2005) Ideja kao predmet prava intelektualne svojine, Pravni ivot, br. 11/05, Beograd. 93. Stojanovi, S., orevi-Miloevi, S. (2003) Autohtone rase domaih ivotinja u Srbiji i Crnoj Gori, Savezni sekretarijat za rad, zdravstvo i socijalno staranje, sektor za ivotnu sredinu, Beograd. 94. Strumf, H. (1977) Der Know-how Vertrag, Hajdelberg. 95. Svetska organizacija za intelektualnu svojinu: prirunici iz edicije Intelektualna svojina za uspeno poslovanje: Kako se stvara ig, Dopadljiv izgled, Pronalazei budunost. 96. uman, J. (1925) Zakonski propisi iz oblasti industriske svojine, Uprava za zatitu industriske svojine, Beograd. 97. Taboroi, S. (2006) Ekonomsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd. 98. Tomi, Z., Bai, V. (1988) Komentar Zakona o optem upravnom postupku, Beograd. 99. Toti, B. (2000): O zatiti znakova razlikovanja u prometu roba i usluga, posebno o igovima, Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd.
mONOgRAfIJE,UDbENIcI,RADOVI:
429
100. Troller, A. (1962) Immaterialguterrecht, Basel. 101. Tucovi, A. (1973) Genetika sa oplemenjivanjem biljaka, Beograd. 102. UNDP (2003) Environment Governance Sourcebook Vodi za dobro upravljanje u oblasti ivotne sredine, UNDP, Beograd. 103. UNEP, EPO (2010) Patents and clean energy: bridging the gap between evidence and policy, Summary of the report, International Centre for Trade and Sustainable Development, Geneva. 104. Unkovi, D. (1989) Strategija i tehnika zatite poslovnih tajni, Savremena administracija, Beograd. 105. Varga, S. (2007) Pravo industrijske svojine, Privredna Akademija, Novi Sad. 106. Verona, A. (1978) Know-how, Enciklopedija imovinskog prava i prava udruenog rada, Beograd. 107. Verona, A. (1978) Pravo industrijskog vlasnitva, Informator, Zagreb. 108. Vlahovi, S., enovi, O. (2000) Primena Budimpetanskog sporazuma o meunarodnom priznanju depozita mikroorganizama radi postupka patentiranja u Jugoslaviji, Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd. 109. Vlakovi, B. (1999) Sadrina i povreda patenta, Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac. 110. Vlakovi, B. (1990) Osnovi ostvarivanja pravne zatite pojedinih vidova industrijske svojine, Beograd. 111. Vrane, R., Rani, S., Simi, D,. Markovi, P. (1995) Uvod u projektovanje VLSI (very large scale integration) kola, Nauka, Institut Mihailo Pupin, Beograd. 112. Vrhovek, M. (2005) Responsibility beforethe law of legal entites in the function strengthening competitiones and ekonomyrelations, Zbornik univerziteta Megatrend 113. Vukajlovi, M. (2000) Patentne informacije na internetu sa primerima iz oblasti maina za pakovanje, Izbor objavljenih radova strunjaka Zavoda 19202000, knjiga 1, Beograd. 114. Vukovi, S. (2010) Komentari zakona o intelektualnoj svojini, Poslovni biro, Beograd.
430
bIbLIOgRAfIJA
115. Vukovi, S. (2004) Komentar zakona o patentima, Poslovni biro, Beograd. 116. Zeevi, S. (1999) Pravo konkurencije Evropske unije, Fakultet za internacionalni menadment, Beograd. 117. ugaj, M., Dumii, K., Duak, V. (1999) Temelji znanstvenoistraivakog rada, metodologija i metodika, Fakultet organizacije i informatike, Varadin. 118. WIPO: Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use. 119. WIPO (2001) Intellectual Property Needs and Expactations of Traditional Knowledge Holders, Geneva.
2. internet adrese
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. www.zis.gov.rs www.srbija.gov.rs www.minpolj.gov.rs www.sorte.minpolj.gov.rs www.mtid.gov.rs www.alims.gov.rs www.rnids.rs www.kzk.org.rs www.iss.rs www.winestyle.rs www.zasavica.org.rs www.brendovisrbije.com www.novitet-dunav.co.rs www.wipo.int www.epo.org www.juriscom.net www.legalis.net oami.europa.eu www.inta.org
2. INTERNETADRESE
431
20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40.
www.curia.europa.eu www.inao.gouv.fr www.globalgap.org www.origin-gi.com www.biotrade.org www.unctad.org www.geographicindications.com www.ecovin.org www.upov.org www.cpvo.europa.eu www.fao.org www.ladas.com www.wto.org www.answers.com/topic/budweiser www.uspto.gov www.jpo.go.jp www.dkpto.dk www.cipo.ic.gc.ca www.interbrand.com www.skyrme.com www.mit.edu/moser/www/research.html
432
bIbLIOgRAfIJA