Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za DEVETI razred devetogodinje osnovne kole

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Demaludina auevia 1

SADRAJ

1. Nastavni plan ............................................ 3 2. Maternji jezik i knjievnost ..................... 4 - 10 3. Engleski jezik prvi strani jezik ...........12 - 15 4. Engleski jezik drugi strani jezik .........16 - 19 5. Njemaki jezik prvi strani jezik..............20 - 22 6. Njemaki jezik drugi strani jezik ........23 - 25 7. Francuski jezik prvi strani jezik ..........26 - 29 8. Francuski jezik drugi strani jezik ............30 - 32 9. Arapski jezik prvi strani jezik .............33 - 35 10. Arapski jezik drugi strani jezik ...........36 - 39 11. Matematika ........... 40 - 50 12. Fizika .............................................................................................................51 - 57 13. Hemija/kemija ......... ........ 58 - 61 14. Biologija ... 62 - 77 15. Geografija/zemljopis ........ 78 - 83 16. Historija/povijest 84 - 87 17. Tehnika kultura .... 88 - 90 18. Informatika ... ...... 91 - 98 19. Likovna kultura ...... 99 - 111 20. Muzika/glazbena kultura ..... ....112 - 119 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj .......... .....120 - 124 22. Katoliki vjeronauk .................................................................................... 125 - 143 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 144 - 149

NASTAVNI PLAN ZA DEVETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMINI BROJ NASTAVNIH SATI GODINJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/Kemija Biologija Geografija/Zemljopis Historija/Povijest Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika/Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE Odjeljenska zajednica

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru uenika)

4 2 2 4 2 2 2 1 2 1 1 1 1 2 27 1 1

140 70 70 140 70 70 70 35 70 35 35 35 35 70 945 35 35

MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOST

PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA IX RAZRED KNJIEVNOST

Knjievni tekstovi

1. A.B. imi: Opomena 2. T. Ujevi: Kolajna 3. S.S. Kranjevi: Moj dom 4. V. Nazor: Znaenje rijei 5. O. Davio: Hana (odlomak iz poeme) 6. V. Ili: Ljubavna pria

Knjievno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoraenjestanka u opkoraenju, naglaavanje rijei i ritam Stilska sredstvametafora, inverzija, kontrast; Vrste -refleksivna, aljiva, deskriptivna,

Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u knjievnome tekstu, razumije preneseno znaenje; Prepoznaje osnovna obiljeja opisne, domoljubne i aljive pjesme;

Minimalna postignua Otkriva stilsko-izraajna sredstva u knjievnome tekstu;

Maksimalna postignua Odreuje i razumije stilska sredstva, uporabljuje ih u vlastitome tekstu; Odreuje pokretae radnje, sredstva zaustavljanja radnje;

Prepoznaje osnovno osjeanje u lirskoj pjesmi; Otkriva glavne kompozicijske dijelove knji. Povezuje ritam i teksta; osjeanje u pjesmi;

o donu Nunecu i doni Klari 7. I. Sarajli, Pria o mom prijatelju oblaku 8. M. Dizdar: Zapis o zemlji 9. M. Dizdar, Modra rijeka 10. A.S. Pukin: Elegija 11. A. Sidran: Zato tone Venecija

domoljubna, ljubavna pjesma Elegija kao vrsta pjesme Prepoznaje pokretae fabule i sredstva zaustavljanja; Moe okarakterizirati lik; Prepoznaje glavne znaajke povijesnoga i pustolovnog romana Razumije, zapaa i povezuje sa suvremenom stvarnou psiholokoetike karakteristike lika

Epika Fabula-pokretai fabule, zaustavljanje fabule Lik-psiholoko-etika karakterizacija, Portret-vanjski i 12. E. Mulabdi: Zeleno unutarnji, forme busenje (odlomak) pripovjedanja 13. M. Selimovi. Tvrava Pozicija pripovjedaa (odlomak) u prii 14. M. Jergovi: Rutta novela Tannenbaum(odlomak) 15. I.G. Kovai: Mrak na Pustolovni i povijesni svijetlim stazama romani 16. . Sijari: Hasan sin Husejinov (odlomak) 17. I. B. Singer: Gimpel Pripovijest (dua luda (odlomak) pripovijetka) 18. I. A. Krilov: Magarac i Umjetnika basna slavuj 19. O. Pamuk: Istanbul, grad, uspomene (odlomak) 20. R. Petrovi: Ljudi govore (odlomak) 21. I. Andri: A.G. Mato (esej) 22. M. Krlea, U predveerje 23. B. Nui: Oaloena porodica (odlomak) Granine knjievne vrste: ljetopis, putopis, dnevnik, esej Drama Komedija i historijska drama

Uoava glavne znaajke povijesnoga i pustolovnog romana

Prepoznaje fabulativnu i tematsko idejnu okosnicu djela

Uoava razliite stilske karakteristike basne (fabula, dijalog, moral) Razlikuje knjievne i ekstraknjievne elemente Uoava glavne znaajke drame: dijalog, likovi

Uoava glavne karateristike basne Uoava glavne karakteristike ljetopisa, putopisa, dnevnika, eseja

Uoava razliku izmeu drame i drugih knjievnih 6

24. N. Ibriimovi: Zmaj od Bosne (odlomak) 25. D. Sui: Veliki vezir (odlomak) 26. Prever, Poezija 27. M. Selimovi, Zlatna ptica (odlomak) 28. R. Pavlovi, ista obue 29. Z. Dizdarevi, Majka 30. M.. ati, U aleji 31. Smrt Brae Moria (nar. balada) 32. Narodna romansa (po izboru) 33. Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru

vrsta Usmena knjievnost Termini balada i romansa Epsko lirske karakteristike Uoava glavne karakteristike lirske i epsko lirske poezije Prepoznaje usmenoknjievne vrste Uoava glavne karateristike usmene knjievnosti

Programski zahtjevi

RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOPIS ZA IX RAZRED ISHODI UENJA Odgojno obrazovni ciljevi MINIMALNI MAKSIMALNI

RJENIK

Rijei iz drugih jezika (tuice, posuenice) argonizmi, vulgarizmi, neologizmi Perifraze i frazeologizmi Arhaizmi, dijalektizmi

Razlikovati domae (knjievne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) rijei Prepoznati frazem i njegova glavna obiljeja Razvijati osjetljivost za ljepotu rijei (izbjegavanje vulgarizma i nepotrebnih tuica) Znati kako nastaje glas i podjelu glasova po zvunosti i mjestu tvorbe Uoiti i prepoznati glasovne promjene i provoditi ih u govorenju i pisanju

Razlikuje domae i strane rijei Zamjenjuje rijei i izraze zaviajnog govora knjievnim jezikom Tumai poznate frezeme

Prikladno rabi/ upotrebljava ee frazeme

Glas: govorni organi, samoglasnici i suglasnici Podjela suglasnika po zvunosti i mjestu tvorbe Glasovne promjene: sibilarizacija, jotacija, palatalizacija, nepostojano a, prelazak l u o, jednaenje suglasnika po zvunosti, jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe, gubljenje suglasnika, refleksi glasa jot (kraenje sloga s dvoglasnikom, duljenje kratkog je, smjenjivanje ije-je-e-i Naglasak (vrste naglaska, mjesto naglaska u naglaenoj rijei) Naglasna cjelina: prenoenje naglaska na proklitiku

Zna podjelu glasova po zvunosti i mjestu tvorbe Uoava glasovne promjene na jednostavnim primjerima

Uoava rijei u kojima je provedeno vie glasovnih promjena

Izgovarati i pisati rijei u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom

U skladu s normom izgovora i pie rijei u kojima se smjenjuju ije/je/e/i

Prepoznati i pravilno rabiti naglaske u govorenju i itanju Postupno odreivati naglasna obiljeja: mjesto, duinu i ton u tipinim rijeima Uoiti razlike izmeu vlastitog i standardnog naglasnog sustava Uoiti naine nastajanja novih rijei

Pravilno ita naglasno oznaene rijei

Biljei naglasak na jednostavnim i estim primjerima

TVORBA RIJEI Sastav rijei: korijen rijei, nastavak Naini tvorbe rijei: izvoenje, prefiksacijom, slaganjem (s Uoava osnovne pojmove i tvorbene naine Stvara nove rijei svim tvorbenim nainima

pomou spojnog samoglasnika i bez njega) Tvorba rijei preobrazbom; tvorba rijei kraenjem Tvorba imenica: etnici, mjesne i mislene imenice, uveanice, umanjenice i zbirne imenice Tvorba pridjeva: pridjevi koji znae slinost, opskrbljenost i obilje Tvorba glagola Reenica Sronost slaganje rijei u reenici po rodu, broju, padeu i licu Red rijei u reenici Prepoznaje zadanu rije prema tvorbenom modelu

Razlikovati obini, neobiljeeni red rijei od stilski obiljeenog reda rijei

Pravilno rabi nenaglasnice u reenici Razlikuje obini (gramatiki) red rijei od stilski obiljeenog Ralanjuje viestruko sloene reenice na ishodine reenice i odreuje njihov meusoban odnos Pie veliko slovo u skladu s pravopisom

Razumije ulogu razliitog poretka rijei u reenici

Viestruko sloena reenica

Prepoznati obiljeja viestruko sloene reenice Prepoznati i primjenjivati pravopisna naela o pisanju velikog slova u vielanim imenicama

Pravilno sastavlja viestruko sloene reenice u pisanju i govorenju

Pravopis i pravogovor Usustavljivanje znanja iz prethodnih razreda o pisanju velikog slova u vielanim imenicama Reenini i pravopisni znakovi Pisanje rijei s glasovima , , d, , ije, je Pisanje kratica

Uoava vanost primjene pravopisne norme u drugim nastavnim predmetima Slui se pravopisom (snalaenje u pravopisnom rjeniku)

Uvjebati pisanje i izgovor rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , d, , ije, je Pisati kratice u skladu s pravopisom Uvjebati pisanje i izgovor izvedenica, sloenica, polusloenica

Primjenjuje steena znanja u govoru, itanju i pisanju Pravilno pie i izgovara nijenicu ne uz glagole Pravilno pie i izgovara imenice

Pravilan izgovor i pisanje sloenih priloga

Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei

te naglaenih rijei s proklitikom i enklitikom

sloenice i imenice kojima je prvi dio rijei strana rije ili strani prefiks aero, audio, auto, foto, kino, radio, video Pravilno pie sloene pridjeve i pridjeve tvorene prefiksom

Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje sloenih zamjenica, zamjenica s prefiksom i brojeva

KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA IX RAZRED

Oblici izraavanja Razliitost stilova

Programski sadraj Vrste stilova: knjievnoumjetniki, znanstveni, novinarski, administrativno-poslovni i razgovorni stil

Odgojno obrazovni ciljevi i zadaci Razumjeti potrebu za razliitim stilovima izraavanja u drutvenoj zbilji Razumjeti znaenje i ulogu rijei u razliitim djelatnostima (kultura, novinarstvo, administracija) Upoznati stilska obiljeja zapisnika, zahtjeva i prijave

ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Prepoznaje i razlikuje Zamjeuje obiljeja razliite stilove razliitih stilova

Administrativnoposlovni stil

Zapisnik, zahtjev, prijava

ivotopis, molba, dopis

Razviti vjetinu pisanja ivotopisa i molbe kao administrativnih vrsta tekstova nunih prilikom upisivanja u kole ili zapoljavanja

Zna to su administrativni obrasci i kako ih popuniti, odnosno kako napisati zahtjev, prijavu i sl. uz popunjen primjerak Zna napisati kratki ivotopis, molbu

Popunjava razliite vrste obrazaca

Uoava obiljeja dopisa i molbe

10

RASPRAVLJANJE Rasprava

Razvijati sposobnost rjeavanja problemskih situacija Razvijati vjetinu dokazivanja (argumentiranja) Osvijestiti potrebu za izricanjem vlastitog stava Uoiti sve elemente rasprave Uoiti obiljeja kritikog prikaza Pisati kritiki prikaz na odabranu temu sluei se biljekama Uoiti obiljeja eseja. Pisati esej o odabranoj temi spajajui pjesniki i znanstveni nain izraavanja Mogunost uvoenja novih elemenata u pripovijedanje Razvijati osjeaj za humor, smijeh i duhovitost itati i razumjeti tekstove pisane razliitim stilovima

Uoava kompoziciju rasprave Jasno iznosi svoje dokaze (argumente) izraavajui misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji Razumije to je kritika i tko je kritiar Mogunost pisanja prikaza osvrui se na temu i fabulu Mogunost pisanja eseja o bliskoj temi Tvrdnju dokazuje i pri tome iskazuje svoje osjeaje i misli Humor u pripovijedanju ostvaruje humoristinim poredbama, epitetima i perifrazama Pravilno ita i razumije tekstove pisane razliitim stilovima

Razvijena vjetina dokazivanja (argumentiranja)

Prikaz (kritiki prikaz knjige ili filma )

Esej NARACIJA itanje Prianje smijenih dogaaja itanje tekstova pisanih razliitim stilovima: knjievnoumjetniki, znanstveni, novinski, administrativni Izraajno itanje (artikulacija glasova, naglasak, brzina, stanka, jaina, ton, isticanje rijei) Pisanje molbe, zapisnika, prijave Pisanje teksta na raznim obrascima, uplatnicama, priznanicama, telegramima Pisanje rasprave, kritikog prikaza knjige i eseja Pisanje diktata Pisanje dviju kolskih zadaa

Sposobnost izricanja vlastitog stava s obzirom na iskustvo, doivljaj i prikupljene podatke o odabranoj temi prikaza Iznosi svoja zapaanja, osjeaje i misli Uspjeno spaja subjektivno i objektivno dokazujui tezu Jezini nesporazumi i neobine situacije stvaraju humor Koristi ironiju u graenju humora Pravilno ita naglasno oznaene rijei

Pisanje

Osposobljavanje uenika za uporabu razliitih stilova u pisanju

Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu i pisanju sastava koji su programska obveza

Mogunost snalaenja u svim oblicima izraavanja

11

MEDIJSKA KULTURA ZA IX RAZRED

Programski zahtjevi Prezentacija bh kinematografijje filmovi sa osvojenim nagradama Dokumentarni film

Odgojno obrazovni zadaci Praenje razvoja bh kinematografije

ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Zaintresiranost uenika za domau Bogatstvo anrova u naoj kinematografiju kinematografiji Prepoznaje filmske rodove: animirani, dokumentarni i igrani film Razumije ulogu redatelja i glumaca u filmskom ili kazalinom djelu Zna to je kadar i da se spajaju tijekom montiranja filma Razlikuje vrste dokumentarnih filmova

Razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih radova Uoiti filmska izraajna sredstva u dokumentarnom filmu Razlikovati scenarij i knjigu snimanja

Scenarij-scenarist; knjiga snimanjaredatelj Filmska montaa Mrea (Internet)

Razlikuje scenarij i knjigu snimanja

Uoiti vrste montae (linearna, paralelna i retrospektivna montaa) Osvijestiti mogunost i prednost nalaenja podataka preko Interneta Moe doi do podataka putem Interneta (npr. prikaz lektire na Internetu)

Razumije ulogu montae u stvaranju filmskog djela Mogunost nalaenja podataka preko Interneta, sluenje raunalnim trailicama

LEKTIRA 1. M. Dizdar: Pjesme (izbor) 2. N. Ibriimovi: Nepoznati ljudi (izbor pripovijetki) 3. D. Sui: Nevakat 4. V. ekspir: Romeo i Julija 5. Molijer: Tvrdica 6. R. Bach: Galeb Donatan Livingston 7. S. Kolar: Breza 8. V. Parun: Pjesme (izbor) 9. M. Jergovi: Mama Leone (izbor) 10. I. Andri: Pripovijetke (izbor) 11. V. Popa: Oiju tvojih da nije (izbor pjesama) 12. R. Pavlovi: Pripovijetke (izbor) 13. E. Hemingvej, Starac i more 14. D. imunovi, Duga 12

STRANI JEZIK
ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI

13

ENGLESKI JEZIK
SEDMA GODINA UENJA, 9. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.2 Evropskog okvira za strane jezike - CEFR. Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne potrebe. Moe, s izvjesnim naporom, razumjeti samo sutinu izravnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje teine. moe uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje; moe razumjeti niz svakodnevnih rijei i veoma ogranien broj idioma u logiki povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili opepoznatim stvarima. moe razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik; moe esto zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje tekim tekstovima iz svakidanjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame, pisma, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na injenicama (uputstva, kratke vijesti). moe nai novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama; moe povremeno pogoditi znaenje nepoznatih rijei prema njihovom obliku i kontekstu. esto mora ponovno proitati i koristiti rjenik. Govor Uenik moe razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega vanim temama; moe zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. govori relativno teno, ali su jo uvijek veoma primijetni razliiti tipovi zastajkivanja. izgovara razumljivo, iako je primjetan strani akcenat i pravi greke fonoloke prirode. relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ogranienim brojem idioma. U stanju je koristiti razne jednostavne konstrukcije i neke sloene. u proirenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih greaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Pisanje Uenik je u stanju pismeno opisati uobiajene svakodnevne situacije. zna u veoma kratkim crtama opisati neki obian dogaaj, ranije aktivnosti i lina iskustva ili ono to se svakodnevno pie u njegovom okruenju (kratka pisma, biljeke, molbe, telefonske poruke). zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najee veznike. zna napisati najee rijei i konstrukcije, ali pravi mnogo greaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. Znanje o jeziku Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja.

14

15

Nivo 9. razred Osnovna kola 7. godina uenja engleskog jezika

Teme
Uenje i kolovanje

Funkcije i vjetine Uenici e moi da:

Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE:

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirat e:

Gramatika Uenici e ponavljati i uiti: Imenice: broj, rod i pade (npr. He gave me a letter. He gave a letter to me.) Zamjenice: - Line - Pokazne - Upitne - Prisvojne - Neodreene - Odnosne zamjenice: who, which, that Pridjeve: - Determinatore: lanove: a/an, the, zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodreenu koliinu i broj, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) little, itd. Upitne pridjeve: what, which, whose - Opisne pridjeve, koji se odnose na date teme - Pridjeve i priloge (npr. good well, friendly in a friendly way/manner) Glagole: Present Simple, Present Continuous, Past Simple, Past Continuous, Present Perfect, Future Tense, Going to forma

Vokabular Uenici e uiti ili ponavljati vokabular koji se odnosi na date teme:

- izraze usmeno ili

pismeno: svoj stav u vezi sa Putovanja datim temama dajui argumente za i protiv Dokolica dopadanje i nedopadanje slaganje i neslaganje Tradicije, -opiu: legende, osobe, predmete, praznovjerja mjesta osjeanja Ljudi i neki dogaaj u dogaaji u prolosti prolosti neki izum, proces - porede ljude i predmete - trae, daju i slijede Okoli uputsva promjene i - postavljaju pitanja i zatita daju odgovore na lina pitanja, kao i pitanja u vezi sa miljenjima Zanimanja / drugih karijere - trae, daju i slijede uputsva (npr. kako se koristi Moja neki ureaj) domovina - piu - prijavu na dati oglas Svijet - krai sastav / opis budunosti - koriste javne usluge (npr. banku, eljeznicu, telefon) - govore/piu o dobrim i loim stranama

Uenje kako treba uiti, osnovni

-davanjem kratkih i neto duih odgovora - uoavanjem ope i posebne informacije - povezivanjem
odgovarajuih dijelova

- predvianjem osnovnog
sadraja teksta

- popunjavanjem
praznina i tabela - pravljenjem biljeaka - rjeavanjem zadataka
tano/netano, zadataka viestrukog izbora

b) ITANJE I REAGIRANJE: Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat e: - uoavanjem ope ili posebne informacije - predvianjem sadraja ili sutine teksta - rjeavanjem - zadataka tano/netano - zadataka viestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Uenici e: - uestvovati u:

vokabular, npr. the importance of education, self-assessment, lifelong learning itd; razlike UK, USA, BiH. Razliiti naini putovanja, proireniji vokabular neophodan za opisivanje mjesta, npr. journey, excursion, trip, outing itd. Dokolica, neto proireniji vokabular, npr. film, theatre, TV series, soap operas, reading books, itd. Tradicije, stare legende iz raznih zemalja, osnovni vokabular, npr. Robin Hood, Loch Ness Monster, urbane legende, legende iz naeg vremena i okruenja Ljudi i dogaaji u prolosti, vokabular vezan uz znamenite ljude i dogaaje iz prolosti te izume koji su promijenili svijet, sa osvrtom na BiH, npr. scientific discoveries, the wheel, the telephone itd. Okoli promjene i zatita, osnovni vokabular, npr. air pollution, heat,greenhouse effect, deforestation, exhaust fumes, changes in climate; reduce car traffic, use lead-free gas/petrol, recycling itd. Zanimanja/karijere, osnovni vokabular uz upotrebu fraznih glagola i izraza, kao to su: set up,

16

neega u okviru date razgovorima, teme debatama i panel diskusijama - vode anketu u vezi sa datom temom, na strukturiranim osnovu ega e diskusijama napisati kratak - igrati po ulogama izvjetaj, lanak ili - izraziti miljenje usmeno izlagati navodei prednosti i - intervjuiu svoga nedostatke neega, u druga, susjeda, okviru date teme poznatu linost itd. - prepriavati priu ili - rade zajedniki na dogaaj rjeavanju nekog - odrati usmenu problema / izradi prezentaciju koja se projekta. zasniva na prethodnom sluanju ili itanju b) PISANJE: Uenici e: - pisati: diktat, kratke poruke, lina pisma, razglednice
(aktivnosti koje vodi nastavnik, a koje se zasnivaju na prethodnom itanju, sluanju ili koritenju biljeaka)

- krau priu, radove u kojima se iznosi miljenje - razliite krae opise - popunjavati obrasce i pisati upitnike - praviti postere, raspored sati - praviti biljeke - ispravljati greke self-correction, peercorrection

Present Perfect Continuous (sa for, since) Past Perfect (u reenicama sa after/when/before) - Modalne glagole: have to/not have to, must, mustnt, neednt - Vezne glagole koji zahtijevaju dopunu pridjevom (npr. appear upset, seem right, look nice, smell/taste/sound nice) - Glagole iza kojih slijedi gerund i/ili infinitiv (npr. begin reading/to read, enjoy walking, want to walk) - Passive Voice, neto opirnije Reenice: - If - reenice (drugi tip) - Vremenske - Odnosne (restriktivne i nerestriktivne) Direktni i indirektni govor (izjave, zapovijesti, molbe, pitanja) sa uvodnim glagolima say, tell i ask u sadanjem vremenu.

drop out, leave, apply for a job, free lance, give up, attend a training course, read, advert itd. Moja domovina, osnovni vokabular za opisivanje u okviru odabranog aspekta prikazivanja svoje domovine Svijet budunosti, osnovni vokabular vezan uz predvianja dogaaja i razvoja u budunosti nae planete itd. Pored toga to e neprestano dograivati vokabular, uenici e uiti da koriste: Afikse, koji se odnose na date teme i gramatiku, npr. scholarship, apprenticeship, irregular, indefinite, unpopular, unfair itd. Antonime, koji se odnose na date teme, npr. reliable unreliable, possible impossible, moral immoral itd. Sloenice, koje se odnose na date teme, npr. self-service, self-control itd. Homografe, koji se odnose na date teme, npr. use ( noun) i use (verb); record (noun) i record (verb) itd.

Kolokacije, koje se odnose na date teme, npr. do some revision, take an exam, fail/pass an exam, fill in the application form, go for a first/final interview
Prevodne ekvivalente kljunih rijei i izraza, uz selektivno poreenje sa maternjim jezikom uenika, kao i nekim drugim stranim jezicima.

17

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e takoe uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje steeno kroz uenje drugih kolskih predmeta u okviru datih tema. INTERKULTURALNE VJETINE: Uenici e se: - upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog podruja u oblasti kulture, edukacije, slobodnog vremena uenika, naina ivljenja u okviru datih tema, - navikavati da se ophode utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu panju na odnose meu ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji itd., - nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd. UENJE KAKO SE TREBA UITI: Uenici e uiti da: - budu odgovorni i aktivni kada ue jezik, - koriste razliite radne metode i strategije uenja tipine za uenje jezika, kao to je razumijevanje smisla iz konteksta itd., - nadoknauju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda, kao to je parafraziranje, - koriste informacionu tehnologiju kod uenja jezika, - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i , ako je potrebno, mijenjaju metode rada, - koriste samostalno udbenike, rjenike i druge prirunike. CILJANI NIVO ZNANJA 9. razred 7. godina uenja Nivoi Sluanje i razumijevanje A2.2 Govorenje A2.2 itanje i razumijevanje A2.2 Pisanje A2.2

18

ENGLESKI JEZIK
ETVRTA GODINA UENJA, 9. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Zajednikog evropskog okvira za jezike - CEFR. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti. moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne; esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu; ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. sporo ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta. Govor Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija; moe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. izgovara bez potekoa neke poznate nizove, ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i greeka kod zapoinjanja. izgovara openito dovoljno jasno i razumije se ak i u sluaju kada sagovornici zahtijevaju da im poneto ponovi. vlada najosnovnijim gramatikim strukturama, ali jo uvijek pravi mnogo osnovnih greaka. Pisanje Uenik je u stanju da pismeno opie nekolicinu svakodnevnih situacija. zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Znanje o jeziku Uenici svjesno stiu znanje o jeziku.

19

Stupanj

Teme

Funkcije i vjetine Uenik e:

Aktivnosti RECEPCIJA:

Gramatika Uenik e uiti ili ponavljati: Imenice: - brojive, nebrojive - pravilnu/nepravilnu mnoinu Zamjenice: - Line (pade subjekta i objekta) - Pokazne (this, that, these, those) - Upitne (who, which, what, whose) - Prisvojne (mine, yours) - Neodreene (somebody, anybody, nobody, something) Odnosne zamjenice: who,which,that, whose Pridjeve: - Determinatore, - lanove: a/an, the,zero - prisvojne pridjeve - pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja (some, any, much, many, all) - upitne pridjeve (what, which, whose)

Vokabular Uenik e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr. Ljudsko tijelo odjea, proireni rjenik za dijelove tijela, odjee i boja, npr. multicoloured leggings, baggy trousers Linost, karakteristike i odrastanje rjenik vezan uz odrastanje: age, height, weight, tall,white, big, health; house and school rules: must/mustnt, should/shouldn't Zabava i slobodne aktivnosti neto proireniji rjenik, npr. favourite sports, games unusual hobbies, I like listening to music itd. Kultura, medijska kultura i sport osnovni rjenik vezan za film i TV, novine/ asopise, npr. drama, documentaries, quiz shows, news, column; rjenik vezan uz poznate kulturnosportske dogaaje

Ljudsko
9. razred Osnovna kola tijelo-odjea

- koristiti rjenik i

Linost,
karakteristi ke i odrastanje

nauiti voditi svoj vlastiti

- uiti i vjebati

a) SLUANJE I REAGIRANJE: Uenik e sluati izgovoreni tekst i reagirati:

fonetski izgovor
- opisivati budue

1)

Zabava i
4. godina uenja engleskog jezika slobodne aktivnosti

planove
- prihvatiti ili odbiti

ponude

Kultura,
medijska kultura i sport

- izraavati zahtjeve i

neverbalno, npr.: spajanjem slika i sluanog teksta, oznaavanjem tanih/netanih tvrdnji, davanjem kratkih odgovora na pitanja, popunjavanjem praznina u tekstu / tabela, rjeavnje zadataka viestrukog izbora itd. jednostavnih pitanja, davanjem informacija, ueem u dijalozima / igranjem uloga itd. b) ITANJE I REAGIRANJE:

prijedloge
- traiti i davati

2) verbalno, npr.: postavljanjem

savjete - opisivati: ljude i predmete neka raspoloenja i stanja - trenutnu aktivnost - prole radnje - dopadanja, nedopadanja - postavljati pitanja i

Prolost i
historijski dogaaji

Novac i
materijalni svijet

Uenik e itati kratke tekstove, u sebi ili naglas, i reagirati

1) neverbalno, npr.: spajanjem

slika i tekstova, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji, prezentiranjem odreenih dijelova teksta mimikom, dopunjavanjem teksta itd.

Izbor
zanimanja

odgovarati na njih - traiti i davati informacije

2) verbalno, npr.: postavljanjem

pitanja i odgovaranjem na pitanja,

20

- sluati oekujui da

uju odreenu informaciju - sluati razne pjesme i prepoznavati stihove -raditi na unapreenju spellinga
- pisati kratke poruke i

prepriavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova proirenim reenicama, upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/reenicama, reagiranjem na tvrdnje itd. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Uenik e: uestvovati u kratkim jednostavnim dijalozima - pripremati dijaloge prema zadatim elementima - davati vane informacije o sebi i svom okruenju - prepriavati kratke sadraje /govoriti kratke iskaze - sudjelovati u razgovoru o zadanim temama - pjevati pjesme - igrati uloge, jezine igre itd. - recitirati, dramatizirati b) PISANJE:

opise

Uenik e:

pisati kratke diktate prepisivati reenice i krae tekstove pisati kratke sastave prema datom modelu voeno pisanje dopunjavati nedovrene reenice, tabele krialjke, pjesme itd.

Opisne pridjeve (najee): u okviru datih tema Poreenje pridjeva (pravilno i nepravilno) Brojeve: glavni i redni Glagole: Present Simple (potvrdna, odrina, upitna forma) Present Continuous (potvrdna, odrina, upitna forma) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdna, odrina, upitna forma) Future Simple: shall/will (potvrdna, odrina, upitna forma) Present Continuous za izraavanje budunosti Going to-oblik Glagole: be, have/have got (potvrdna, odrina, upitna forma) Izraavanje navika u prolosti: used to Gerund-upotreba gerunda Modalne glagole: can, may,must,have to, should, Present Perfect Simple with just, already,yet,since, for Past Continuous Tense Passive (present i past simple, future) Priloge za mjesto, vrijeme, nain

Prolost i historijski dogaaji rjenik vezan za naseljavanje i nastanak civilizacija na dananjem govornom prostoru engleskog jezika i BiH, Australia -Native Australians, America - Native Americans Novac i materijalni svijet rjenik vezan uz injenice o novcu, money facts, banknote, coins, cheque, shopping, customer itd. Izbor zanimanja Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste: - Skraenice - Afikse - Antonime - Sloenice - Kolokacije u vezi sa datim temama.

21

konstruirati reenice od niza zadatih rijei

Prijedloge: neto proirenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Reenice: - vremenske reenice (when) - direktni i indirektni govor - izjave, zapovijesti (glagol glavne reenice u prezentu i prolom vremenu)

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ Uenici e takoe uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje steeno kroz uenje drugih kolskih predmeta u okviru datih tema. INTERKULTURALNE VJETINE Uenici e se : - upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog podruja u oblasti kulture, edukacije, slobodnog vremena uenika, naina ivljenja u okviru datih tema, - navikavati da se ophode utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu panju na odnose meu ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji itd., - nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd. UENJE KAKO SE TREBA UITI Uenici e uiti da: - budu odgovorni i aktivni kada ue jezik, - koriste razliite metode i strategije uenja jezika iz najbolje prakse, - nadoknauju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda, kao to je parafraziranje itd., - koriste informacionu tehnologiju kod uenja jezika - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjaju metode rada, - koriste samostalno udbenike, rjenike i druge prirunike. CILJANI NIVO ZNANJA

22

9. razred 4. godina uenja Nivoi

Sluanje i razumijevanje A2.1

Govorenje A2.1

itanje i razumijevanje A2.1

Pisanje A2.1

23

NJEMAKI JEZIK
SEDMA GODINA UENJA, IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne potrebe. Moe s izvjesnim naporom razumjeti samo sutinu izravnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje teine. Uenik moe uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. Moe razumjeti niz obinih rijei i veoma ogranien broj idioma u logiki povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili opepoznatim stvarima. Moe razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik. Moe esto zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje tekim tekstovima iz svakidanjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na injenicama (uputstva, kratke vijesti). Moe nai novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. Moe povremeno pogoditi znaenje nepoznatih rijei prema njihovom obliku i kontekstu. esto mora ponovno proitati i koristiti rjenik. Govor Uenik moe razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega vanim temama. Moe zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. Govori relativno teno, ali su jo uvijek veoma primijetni razliiti tipovi zastajkivanja. Izgovor je razumljiv, uprkos primijetnog stranog akcenta i greaka fonoloke prirode. Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ogranienim brojem idioma. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i neke sloene. U proirenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih greaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Pisanje Uenik je u stanju pismeno opisati najuobiajenije svakodnevne situacije. Zna u veoma kratkim crtama opisati neki obian dogaaj, ranije aktivnosti i lina iskustva ili ono to se svakodnevno pie u njegovom okruenju (kratka pisma, biljeke, molbe, telefonske poruke). Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najee veznike. Zna napisati najee rijei i konstrukcije, ali pravi mnogo greaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. Znanje o jeziku Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. 24

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Uenje i kolovanje Putovanja Prijateljstvo, druenje, konflikti, rjeavanje problema Prva ljubav Dokolica Tradicija, legende, praznovjerja Okoli i zatita okolia Izbor zanimanja Moja domovina
Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati - povezivanjem slike i sluanog teksta - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa nosaa zvuka i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu - popunjavanjem tabela - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora Gramatika Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Putovanja: Zamjenice: - Line i prisvojne zamjenice sistematizacija - Upitna zamjenica was fr ein - Neodreene zamjenice alles, einer, keiner, jeder, jemand, was - Odnosna zamjenica der/die/das u nominativu, akuzativu i dativu te zamjenica das,was (Das, was du gesagt hast...) in den Urlaub fahren, andere Lnder und Leute kennen lernen, Sonne und Meer genieen, die Natur erleben, das Hotelzimmer reservieren, der Reiseprospekt, Klassenfahrt, Jugendherberge, Ankunft, Landschaft, Verkehrsmittel, eine Stadt besichtigen, Stadtrundfahrt ... Druenje, konflikti, rjeavanje problema: miteinader reden, Ratschlge geben, bei Problemen helfen, fr jemanden da sein, auf Kritik reagieren, nett zueinander sein, an andere denken, argumentieren, sich streiten, sich beruhigen... Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme npr. :

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: -govoriti o svojim navikama -pronai potrebne informacije u prospektu -opisati mjesto u kojem ive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo - planirati putovanje -argumentirati svoju odluku, nekoga uvjeriti u njenu ispravnost -rei s kime se najvie drue i zato dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima - voditi razgovor u hotelu, restoranu, na eljeznikoj stanici - priati o dogaajima sa putovanja - imenovati probleme -dati savjete -definirati pravila ponaanja i komuniciranja - govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja -razumjeti reklamne tekstove -razumjeti vremensku prognozu -govoriti o vremenu -govoriti o ekolokim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zatiti okolia

ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e - itati reenice i krae tekstove - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela. GOVOR

Pridjevi: - Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu i akuzativu (slaba, jaka, mjeovita deklinacija) Glagoli: - perfekt jakih glagola - perfekt pomonih glagola

Dokolica

25

-rei koliko svako moe uiniti za zatitu okolia

Uenici e: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj skici

- perfekt glagola sa nenaglaenim prefiksom i glagola na ieren - perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom - glagoli sa prijedlozima - najfrekventniji (einladen zu, sich interessieren fr)..., Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom Prijedlozi sa akuzativom Reenica: Vremenska reenica sa veznicima wenn i als Atributska reenica sa odnosnom zamjenicom u nominativu i akuzativu Eliptina sporedna reenica sa Wupitnom rijei (Ich wei nicht, wo.) Poredbena reenica: Sie haben einen greren Garten als wir. Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

Computerspiele, Gameboy, Leselust, Telefonieren, Internet, faulenzen... Tradicija, legende, praznovjerja Glcksbringer, Pech haben, Glck haben, das Kleeblatt, der Pilz, der Schornsteinfeger, das Hufeisen...

PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove - rekonstruirati rijei i reenice - dopunjavati izostavljene rijei dijelove reenice ili cijele reenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

Okoli i zatita okolia Wetterbericht, Tageshchsttemperatur,

stark bewlkt, Nebel, Regen, Wolken, die Temperatur steigt auf 10 Grad, Umweltaktionen in der Schule, Abfall, Tierschutz, Mll, Verpackung... Izbor zanimanja Vorteile, Nachteile eines verdienen, Teamarbeit, sammeln, Spa haben, Nebenjobs ...

Jobs, Geld Erfahrungen Traumberuf,

Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

26

NJEMAKI JEZIK
ETVRTA GODINA UENJA, IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti. Moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). Moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. Sporo ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta. Govor Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. Moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija. Moe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Izgovara bez potekoa neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i greaka kod zapoinjanja. Izgovor uenika je openito dovoljno jasan i razumije se ak i u sluaju kada sagovornici zahtijevaju da im poneto ponovi. Vlada najosnovnijim gramatikim strukturama, ali jo uvijek pravi mnogo osnovnih greaka. Pisanje Uenik je u stanju da pismeno opie nekolicinu svakodnevnih situacija. Zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). Zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija.. Znanje o jeziku Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

27

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. Zemlje njemakog govornog podruja 2. Moja domovina 3. Svakodnevni ivot i slobodno vrijeme 4. Putovanje 5. Prijateljstvo 6. Prva ljubav 7. Sredstva informiranja 8. Praznici i tradicija 9. Izbor zanimanja
Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - planirati putovanje, - odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo, -razumjeti tekst oglasa, prospekta i slino, -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom, -diskutirati pro i kontra, -argumentirati svoju odluku, - predstaviti najboljeg prijatelja, - izraziti osjeanja, - govoriti o svom hobiju, svojim navikama, - neto opisati, porediti sa neim, iskazati miljenje o neem,... - diskutirati o TV-programu, -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazloiti izbor, - opisati medije i njihovu funkciju, - govoriti o omiljenom prazniku, - estitati praznike, - govoriti o svojim eljama vezano za budunost i izbor zanimanja, - nabrojati zemlje njemakog govornog podruja, poznate linosti sa njemakog govornog podruja, - govoriti o svojoj domovini. Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora. Gramatika Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: -Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Zamjenice: - Sistematizacija linih i prisvojnih zamjenica u nominativu, dativu i akuzativu - Upitna zamjenica was fr ein Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : Svakodnevni ivot: der Alltag, Termine vereinabren, Wochenplan, Verabredungen, Freizeitaktivitten, etwas unternehmen ... Putovanje: in den Urlaub fahren, andere Lnder und Sitten kennen lernen, die Natur erleben, Reiseprospekt, Klassenfahrt, Jugendherberge, Verkehrsmittel, Stadtrundfahrt... Prijateljstvo, prva ljubav: miteinander reden, Ratschlge geben, bei Problemen helfen, gemeinsam etwas unternehmen, sich auf jemanden verlassen, fr jemanden da sein... Sredstva informiranja: Fernsehprogramm, Nachrichten, Werbung, Jugendsendung, Sportreportage, Zeitung, Zeitschrift, Rundfunk, Medien frher und heute, berichten ... Izbor zanimanja: Vorteile, Nachteile eines Jobs, Geld

ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e: - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela i sl. GOVOR: Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom

Pridjevi: Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu

Glagoli: - preterit modalnih glagola - perfekt najfrekventnijih jakih glagola - perfekt glagola sa nenaglaenim prefiksom i glagola na ieren - perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom

28

okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE: Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje).

(najei)

Prijedlozi sa akuzativom

verdienen, sammeln, Nebenjobs

Teamarbeit, Spa haben,

Erfahrungen Traumberuf,

...

Reenica: Zavisnosloena reenica sa veznikom dass Vremenska reenica sa veznicima wenn i als Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme.

Praznici i tradicija: Weihnachten, Weihnachtslieder, Ostern, Bajram, Familienfeste, Karneval, Valentinstag, feierlich, gemtlich, ein Fest vorbereiten, Glckwnsche, sich bedanken, ... Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

29

FRANCUSKI JEZIK

SEDMA GODINA UENJA IX razred osnovne kole (2 asa sedmino/tjedno-70 asova godinje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti u potpunosti dostizanju nivoa A2.2. Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i Uenik razumijevanje razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota (line informacije, kupovina, putovanje, kola, profesija, moda ) razumije krae dijaloge i diskusije u situacijama iz svakodnevnog ivota (u restoranu, na ulici, u koli, na poslu, na putovanju) razumije kratke upute, savjete, zadatke razumije osjeanja i stavove govornika itanje i razumijevanje ita i razumije krae tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota ita i pronalazi traene informacije u katalozima, oglasima, turistikim brourama ita i razumije kratke novinske lanke, lina pisma, poruke, estitke, pozivnice, uputstva o upotrebi uestvuje u razgovoru na poznatu temu, postavlja pitanja i daje odgovore izraava lini stav i osjeanja govori o svojim svakodnevnim aktivnostima opisuje i govori o osobama iz blieg okruenja (porodica, prijatelji...) opisuje i uporeuje predmete i osobe u govoru vodi rauna o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji reenice pie kratki opis dogaaja, linog iskustva, kratko pismo pie line napomene, podsjetnike, biljeke pie line poruke, estitke, pozivnice, plakate pie kratke upute o upotrebi Na ovom nivou uenja uenik prepoznaje, ponavlja, ui i upotrebljava steena znanja o jeziku. Uenik stie znanje o najznaajnijim strategijama uenja stranog jezika.

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

30

Nivo 9.razred

Teme

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: -opisati (pismeno i usmeno) -osnovne karakterne i fizike osobine ovjeka -osobenosti odreene profesije -opisati putovanje u prolosti, sadanjosti i budunosti -predmete i njihovu upotrebu -situacije iz datih tema -porediti predmete i ljude -traiti, davati i slijediti savjete -traiti, davati i slijediti uputstva o upotrebi ureaja - priati o prednostima i loim stranama predmeta, poslova i dogaaja u okviru datih tema -govoriti o svom linom stavu u vezi sa

Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati: -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vjebi sa prazninama -podvlaenjem tanog odgovora -zaokruivanjem viestrukog izbora -biljeenjem kljunih rijei ili traenih informacija

- Svakodnevni ivot (kuanski Osnovna aparati, kola kvarovi, popravke) 7. godina -Obrazovanje uenja i zanimanja francuskog -Priroda: jezika okoli i zatita -Zemlje francuskog Prvi govornog stupanj podruja osnovnog - Moda znanja -Izlasci -Putovanja - Nove tehnologije: internet

Gramatika Uenici e ponavljati i utvrivati steena znanja, te uiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika (ponavljanje i utvrivanje) -intonacija reenice -vezivanje rijei -specifini fonemi vokali, nazali Imenice - rod i broj imenica -sloene imenice npr. le porte-manteau, la bellesur, larc en ciel, lan -ponavljanje odreenog i neodreenog lana -partitivni lan -izostavljanje lana

Vokabular Uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa sljedeim temama: -Svakodnevni ivot -les appareils lectromnagers: le rfrigrateur, la cuisinire lectrique, laspirateur, la machine laver la vaisselle / le linge -la fuite deau, de gaz, les pannes dlectricit -tre/tomber en panne rparer, dpanner -les mtiers : le plombier, llectricien, le peintre, le maon. -Obrazovanje i zanimanja -le systme scolaire en France / en Bosnie-Herzgovine -entrer dans le collge, dans le lyce, luniversit -passer / chouer lexamen, le bac -la formation pour devenir / tre mdecin, ingnieur, vtrinaire, journaliste, interprte Priroda i okoli - les termes gographiques et lenvironnement : la pollution de lair, de leau, du sol : les orages, les scheresses, linondation, la destruction de la couche dozone -prserver la nature, les actions cologiques, recycler les dchets -Zemlje francuskog govornog 31

Zamjenice -line zamjenice u funkciji b)ITANJE I subjekta i direktnog i REAGOVANJE : indirektnog objekta Uenici e znati itati i njihovo mjesto u kratke tekstove usebi ili potvrdnoj, odrinoj i naglas i reagovati : upitnoj reenici -rjeavanjem zadataka -pokazne zamjenice viestrukog izbora i -prisvojne zamjenice tanih i netanih tvrdnji -odnosne zamjenice qui, -podvlaenjem traenih que, o, dont informacija Pridjevi

datim temama -pisati kratke lanke i intervjue za kolske novine, turistike prospekte, plakate Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije

-ispravljanjem pogreaka -dopunjavanjem reenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepriavanjem teksta PRODUKCIJA a)GOVOR: Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama: -govoriti na zadanu temu -prepriavati dogaaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati krae dijaloge -davati i traiti obavijesti i uputstva -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE: Uenici e znati pisati: -line poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma -kratku priu, dogaaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke lanke o

-prisvojni -pokazni -upitni -opisni pravilna i nepravilna komparacija Glagoli Potvrdni, odrini i upitni oblik : -prezent -bliski futur -futur I -perfekt glagola na er -perfekt nepravilnih glagola estih u upotrebi: -imperfekt -subonktiv prezenta glagola ne er i glagola avoir, tre i faire -glagolski izrazi: venir de + infinitiv, tre en train de + infinitiv, -pasiv prezenta, perfekta, imperfekta i futura Prilozi -za mjesto -za vrijeme -za koliinu -za nain -komparacija priloga (ponavljanje) -prilozi i priloki izrazi za vrijeme : dabord, la fin, ensuite, enfin, puis - priloke odredbe za mjesto: loin de, prs de,

podruja Le franais dans le monde les continents, les pays / les rgions du monde o on parle franais, La France mtropolitaine et les Domaines et les Terres dOutre Mer les cultures, les traditions, les lgendes -Moda -Les vtements de diffrents styles : classique, moderne, prt-porter, rock, rap.... (le chapeau, la casquette, la veste, la chemise, le pantalon, la jupe, la robe, le Tshirt, le manteau, le/la parka...) -les chaussures, les bottes, les baskets, les sandales -les crateurs de mode, les stylistes, -porter, aller bien, sembler. -les couleurs claires/fonces -les matriaux : coton, laine, jean, cuir -les coiffures modernes -le maquillage -Izlasci -la vie et les sorties des jeunes : aller au caf, la discothque, au club, au concert -samuser bien, danser -sortir ensemble, tre / tomber amoureux de quelquun/une, inviter quelquun/e, rserver et acheter le billet pour 32

kolskom ivotu -popunjavati tabele i jednostavne krialjke -praviti postere, plakate, uputstva

ct de, au milieu de, autour de Prijedlozi , dans, de, chez, en, pour, avec, entre, contre.... (ponavljanje)

-se prparer pour la sortie -Putovanja proirivanje vokabulara les moyens de transport : lavion, le train, le TGV, le bateau. Prendre lavion, monter / descendre, composter le billet, -Brojevi rserver et payer par linternet, -Ponavljanje glavnih confirmer / annuler la rservation, brojeva do 1000 dposer / retirer les bagages, -Redni brojevi do 20 les agences de voyage, les pliants touristiques, les guides, -Veznici : et, ou, mais, car les prparatifs pour le voyage : faire / dfaire la valise, la trousse -Reenica hyginique - prosta reenica -Nove tehnologije - internet -sloena reenica -faire sa page / un site personnelle, -uzrona : parce que faire lUne de lcole, dune -vremenska : lorsque, association, pendant que, quand -naviguer sur le rseau, chercher - pogodbena reenica: des informations, acheter par si + prezent internet, les jeux vido, charger de si + imperfekt la musique, des films - reenica u pasivu - neupravni govor u prezentu

33

FRANCUSKI JEZIK ETVRTA GODINA UENJA IX razred osnovne kole (2 asa sedmino 68 asova godinje) U nastavi francuskog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenici razumiju dovoljno kako bi zadovoljili osnovne, konkretne potrebe. Mogu s izvjesnim naporom, razumjeti samo sutinu izravnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje teine. Mogu uglavnom razaznati temu rasprave kojoj prisustvuju. Mogu razumjeti niz obinih rijei i veoma ogranien broj idioma u logiki povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili opepoznatim stvarima. Mogu da razumiju iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik. Mogu esto zahtijevati da im se neto ponovi. itanje i razumijevanje Mogu razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje tekim tekstovima koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na injenicama (uputstva, kratke vijesti). Mogu povremeno pogoditi znaenje nepoznatih rijei prema njihovom obliku i kontekstu. esto moraju ponovo proitati tekst i koristiti rjenik. Govor Mogu razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o, za njih, vanim temama. Mogu traiti pomo. Govore relativno teno, ali su jo uvijek veoma primjetni razliiti tipovi zastajkivanja. Izgovor je razumljiv, uprkos primjetnog stranog akcenta i greaka fonoloke prirode. Relativno dobro vladaju svakodnevnim vokabularom. U proirenoj usmenoj produkciji jo uvijek prave mnogo osnovnih greaka (npr. glagolska vremena). Pisanje Uenici su u stanju da pismeno opiu najuobiajenije svakodnevne situacije. Znaju u veoma kratkim crtama opisati neki obian dogaaj, ranije aktivnosti i lina iskustva (kratka pisma, biljeke, molbe, telefonske poruke). Znaju napisati najee rijei i konstrukcije ali i dalje prave mnogo greaka kod pisanja i daju nespretne formulacije. Znanje o jeziku Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, ponavljaju, ue i upotrebljavaju steena znanja o jeziku.

34

Nivo 9.razred Osnovna kola 4. godina uenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja

Teme Druenje i prijateljstv a kola ovjek / dijelovi ljudskogtij ela Zdravlje i sport Mediji Nove tehnologije

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine ovjeka -tijelo ovjeka - sportske aktivnosti -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju kolu, aktivnosti u koli, sport kojim se bave, nove tehnologije koje ih interesuju - priati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa zdravljem, sportskim aktivnostima, medijima, novim tehnologijama -davati, traiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i nainom upotrebe telefona, mobitela, kompjutera -govoriti o svom linom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive -opisati situaciju u

Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati 1) neverbalno, npr: izvravanjem uputa i nareenja, popunjavanjem tabela ili vjebi sa prazninama, podvlaenjem ili zaokruivanjem tanog odgovora, biljeenjem kljunih rijei ili traenih informacija, 2) verbalno, npr: davanjem odgovora na pitanja, postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom, potvrivanjem ili negiranjem tvrdnji b)ITANJE I REAGOVANJE Uenici e znati itati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : 1) neverbalno, npr: rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji, podvlaenjem traenih informacija,

Gramatika Uenici e ponavljati i utvrivati steena znanja, te uiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija reenice -vezivanje rijei -specifini fonemi vokali, nazali Imenice - rod: prirodni i gramatiki - mnoina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom lan -ponavljanje odreenog i neodreenog lana -partitivni lan Zamjenice -line zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odrinoj i upitnoj reenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que (de qui, qui) - neodreene zamjenice : on, tout, personne, chaque -odnosne zamjenice qui, que, o, dont Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni

Vokabular Uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa slijedeim temama: -Druenje i prijateljstva: -le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier , sortir ensemble, samuser bien, organiser une fte ; une surprise-partie. -la description du caractre : bon, confiant, gai, timide, sympathique, sociable, renferm, rleur, discret/indiscret. -kola-proirivanje vokabulara: - le journal dcole ; rapporter des activits lcole, les nouvelles de la vie scolaire -crer les affiches reprsentant le systme scolaire en France et chez nous, prsenter son cole, ses amis, ses professeurs -ovjek / dijelovi ljudskog tijela -les parties du corps, (le pied, la jambe, la main, le bras, le doigt, le cou, le ventre, le cur,) souffrir, avoir mal , lever le bras, plier les genoux, baisser les paules, marcher, sarrter, se retourner -lhygine du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents, -le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice

35

prolosti -opisati situaciju u budunosti -uporeivati ljude i predmete -pisati kratke lanke i intervjue za kolske novine, molbe, telefonske poruke Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije.

ispravljanjem pogreaka, dopunjavanjem reenica itd. 2) verbalno, npr: -odgovaranjem i postavljanjem pitanja, dovravanjem reenica, prepriavanjem teksta itd. PRODUKCIJA a)GOVOR: Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama: - voditi kratke razgovore koristei jednostavne konstrukcije -govoriti na zadanu temu -prepriavati dogaaj -predstavljati predmet ili osobu -davati i traiti obavijesti -glumiti / recitovati -pjevati b)PISANJE: Uenici e znati pisati: -kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma, kratku priu, dijalog, kratki opis , diktate, popunjavati tabele i jednostavne krialjke.

-opisni (pravilna i nepravilna komparacija) Glagoli Potvrdni, odrini i upitni oblik: -prezent ponavljanje pravilnih glagola i uenje osobenosti glagola sa infinitivom na ir, -re, -oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na er -perfekt pomonih glagola i nekih nepravilnih glagola estih u upotrebi (aller, pouvoir, devoir, faire, prendre, venir) -imperfekt Prilozi: -tvorba priloga na ment - ponavljanje priloga : -za mjesto: ici, l, o, dedans, dehors -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za koliinu: peu, assez, beaucoup, trop, trs, Prijedlozi (ponavljanje) : , dans, de, chez, pour, avec etc Brojevi - glavni do 1000 (ponavljanje) - Redni do 10 Reenica -red rijei u potvrdnoj, upitnoj i odrinoj reenici

Zdravlje i sport -entretenir le corps et la sant -tre en pleine forme, tre sportif/ive, -les sports collectifs, jouer -les sports individuels, faire de la natation, du ski, faire du vlo, -lesprit sportif : savoir gagner/perdre un match -supporter une quipe Mediji -les journaux, les magazines, les quotidiens -la radio, la tl : les missions en direct, les infos, les films, les reportages -les chanes, les pubs -lanimateur/trice, le/la prsentateur/trice les vedettes de tl -Nove tehnologije - le tlphone portable, lordinateur : comment a marche ? -allumer/teindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS, un message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer

36

ARAPSKI

JEZIK

SEDMA GODINA UENJA, IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 68 sati godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje leksikom i gramatikom predvienom za ovaj nivo, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava; razumijevanje i potivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti). NIVO: SEDMA GODINA UENJA - IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/ 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja uenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika - voenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logikog pamenja - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi, reenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude - dopunjavanje reenica i kraih tekstova zabavno itanje i pisanje jednostavnih reenica i tekstova 37

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je: ponoviti osnovne fraze; line i pokazne zamjenice; komparaciju pridjeva; prijedloge; izraavanje posjedovanja; dual i plural imena; brojeve; enski rod; potpunu i nepotpunu deklinaciju; ime relacije; modalne glagole (elim, volim, mogu); kongruenciju subjekta i predikata u glagolskoj reenici; upotrebu glagola "kna" i njemu slinih relevantnih glagola.
Nivo IX razred Osnovna kola 7. godina uenja arapskog jezika Teme - Uenje i kolovanje - Putovanja Prijateljstvo, druenje, konflikti, rjeavanje problema - Prva ljubav - Dokolica - Tradicija, legende, praznovjerja - Okoli i zatita okolia - Izbor zanimanja - Moja domovina Funkcije i sposobnosti Uenici e znati:
-govoriti o svojim navikama -pronai potrebne informacije u prospektu - opisati mjesto u kojem ive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo -rei s kime se najvie drue i zato dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima - voditi razgovor u hotelu, restoranu, na eljeznikoj stanici - priati o dogaajima sa putovanja - imenovati probleme -dati savjete - govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja - govoriti o vremenu -govoriti o ekolokim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zatiti okolia Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei i konstrukcije koje su uenici uli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, - popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama. ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajuih ilustracija. 2) verbalno, npr: kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu, - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: - ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje uju sa CD-a, - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati krae pjesmice,

Gramatika Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj reenici - Proirene glagolske vrste - Nepravilni glagoli - Imperativ - Futur I i II - Jusiv - Konjunktiv - pogodbena reenica - pasiv glagola - particip pasivni - odnosne zamjenice - Uvodne reenine partikule

Vokabular

-Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske reenice -Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje i druge vjebe) - uvjebavati osnovni vokabular -Vokabular treba proirivati u

38

-rei koliko svako moe uiniti za zatitu okolia

glumiti..itd., postavljati jednostavna pitanja, povezivati rijei i sintagme osnovnim veznicima.

skladu sa temama koje se obrauju

PISANJE: - uenici prepisuju rijei, reenice i krae tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. - rekonstruiu sintagme i reenice, - dopunjavaju izostavljene rijei, dijelove reenice i cijele reenice, - piu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu.

-Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika

39

ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK

ETVRTA GODINA UENJA, IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 68 sati godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti). NIVO: ETVRTA GODINA UENJA - IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/ 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja uenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logikog pamenja - itanje rijei vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude - prepisivanje rijei i kratkih sadraja zabavno - kratki usmeni i pismeni odgovori itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica - dopunjavanje rijei i reenica 40

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je: ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tadid; tanwin; pisanje odreenog lana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatikog enskog roda; line i pokazne zamjenice.
Nivo IX razred Osnovna kola 4. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme - Opisati kolu - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voe, povre, brojevi) - Izraavanje vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - Porodica i lanovi porodice (zanimanja) - Opisati (grad, kuu, sobu) Funkcije i vjetine Uenici e znati: - Predstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim i glagolskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Nabrojati ogranien broj voa i povra i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izraavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze
Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli odn. povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona. ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajuih ilustracija, 2) verbalno, npr: kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona, - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati krae pjesmice, - glumiti..itd. PISANJE: Uenici najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput:

Gramatika
Line zamjenice (mnoina) Pridjevi Komparacija pridjeva Pravi prijedlozi Genitiv poslije prijedloga Iskazivanje posjedovanja pomou pronominalnih sufiksa (jednina 1. lice mnoine) Genitivna veza Izraavanje glagola imati Dvojina Pravilna mnoina Pokazne zamjenice (oblici koji nisu uraeni) Perfekat Direktni objekat (akuzativ) Brojevi do 100 Redni brojevi do 12

Vokabular -Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske reenice -Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular -Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju

-Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika

41

- popunjavanja sintagmi i reenica (npr: Gdje su nestale rijei? - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje uenici treba da popune), - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd., - samostalno konstruisanje sintagmi, imenskih i glagolskih reenica na osnovu materijala koji je usvojen.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII, VIII I IX RAZRED

Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII, VIII i IX razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (sedma godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i krativnost, favoriziranje interaktivnog i grupnog rada, podsticanje inicijative uenika, obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije, unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata, upotreba savremenih tehnikih sredstava, stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje, analiziranje tekoa u procesu uenja, upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnoteu. Po pitanju sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se 42

rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji nastavnih sadraja, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti kontrolirano (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije i umjetnosti, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meuljudskih odnosa.Odreeni nastavni sadraji koji se obrauju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina, ivotna sredina), fizikom i hemijom. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja, tumaenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, upitnika, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proiruje ili mijenja pedagoki pristup. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama uenja, predstavlja pomo i ueniku i nastavniku. Tokom kolske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugoditu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od kljunih faktora za formuliranje konane ocjene. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu. 43

MATEMATIKA
(Devetogodinja osnovna kola 4 asa sedmino, 136 asova godinje) UVOD: Programski sadraj matematike za deveti razred koncipiran je kao logian nastavak nastave matematike iz osmog razreda i ranijih razreda, utvrdjuje i proiruje do sada steena znanja i vjetine. U prvom dijelu uenici se upoznaju sa odnosima take, prave i ravni. U drugoj temi proiruju se znanja o direktnoj i obrnutoj proporcionalnosti kroz grafiki prikaz i uvodi se pojam linearne funkcije. U treoj i etvrtoj temi rjeavaju se linearne jednaine i sistemi linearnih jednaina i osposobljavaju uenici za njihove primjene. Peta tema daje uenicima spoznaju o tijelima u prostoru i osnovnim proraunima vezanim za geometrijska tijela. Nastavni sadraj matematike za deveti razred devetogodinje osnovne kole koncipiran je u pet nastavnih tema: 1. TEMA RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Razlomljeni racionalni izrazi-pojam, Definisanost, Vrijednosti i osnovne raunske operacije s njima. 44

2. TEMA TAKA, PRAVA I RAVAN Meusobni odnos take i prave. Meusobni odnos take i ravni. Odreenost prave. Odreenost ravni. Meusobni odnos dvije prave. Meusobni odnos prave i ravni. Meusobni odnos dvije ravni. Diedar. 3. TEMA GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. LINEARNA FUNKCIJA
Pravougli koordinatni sistem u ravni. Rastojanje izmeu dvije take. Grafik funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Linearna funkcija, eksplicitni i implicitni oblik. Grafik linearne funkcije. Nula i tok linearne funkcije.

4. TEMA LINEARNE JEDNAINE I NEJEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM. Pojam linearne jednaine. Jednakosti i jednaina.Ekvivalentne jednaine. Grafiko i algebarsko rjeavanje linearnih jednaina sa jednom nepoznatom. Primjena linearnih jednaina sa jednom nepoznatom. Linearne nejednaine- osnovni pojmovi. Ekvivalentne nejednaine. Algebarsko rjeavanje linearnih nejednaina sa konstantnim koeficijentom. 5. TEMA SISTEM LINEARNIH JEDNAINA SA DVIJE NEPOZNATE Pojam linearne jednaine sa dvije nepoznate i njena rjeenja. Grafiki prikaz rjeenja sistema od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate. Ekvivalentni sistem linearnih jednaina. Rjeavanje sistema od dvije linearnie jednaine sa dvije nepoznate grafikom i algebarskom metodom (metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata). Primjena sistema od dvije linearne sa dvije nepoznate. 6. TEMA GEOMETRIJSKA TIJELA Rogalj. Poliedar. Prizma, piramida, valjak (cilindar), kupa (stoac, konus), lopta (kugla). Vrste, elementi, presjeci, mree, povrine i zapremine nekih geometrijskih tijela. Primjena Pitagorine teoreme na geometrijska tijela.

45

PODRUJA ZNANJE

CILJEVI
STICANJE ZNANJA - Uvoenje pojma razlomljenih racionalnih izraza, definisanosti i osnovne raunske operacije s njima. - Usvajanje osnovnih geometrijskih pojmova (taka, prava, ravan), odreenost prave i ravni, kao i pojmova: paralelne prave, mimoilazne prave, prava paralelna sa ravni, prava normalna na ravan. Usvajanje pojmova: definicija, stav, aksioma i teorema. O meusobnim odnosima take i prave, take i ravni, dvije prave i dvije ravni. - Shvaanje Dekartove ideje, pridruivanje ureenih parova realnih brojeva takama ravni. Usvajanje znaenja nagiba prave i odsjeka na y osi i njihovu geometrijsku interpretaciju. Shvaaju jednaine odnosno nejednaine kao uslove izraene algebarskim jezikom koji postoji izmeu poznatih i nepoznatih veliina. Grafikom metodom ilustriraju jednaine koje imaju jedinstveno rjeejne, koje nemaju rjeenje i one jednaine koje imaju beskonano mnogo rjeenja. O rogljastim i oblim geometrijskim tijelima.

OEKIVANI REZULTATI UENIK E ZNATI:

prepoznati razlomljeni racionalni izraz, nai njegovo definiciono podruje i koristei prethodna znanja iz cijelih racionalnih izraza izvesti osnovne raunske operacije s njima. Da li je prava odreena sa dvije razliite take, a ravan sa tri nekolinearne take. Na modelu kvadra odreivat e meusobni poloaj prave i ravni; znat e sistematski prebrojavati sve prave odreene datim takama koje su paralelne, odnosno koje nisu paralelene sa datom ravni. Prepoznat e na modelu kvadra da li je zadana prava normalna na ravan ili nije, da li su zadane ravni normalne ili nisu; prebrojavat e prave odreene datim takama koje su normalne na datu ravan. Grafiki prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. Ispravit e rast ili pad linearne funkcije prema nagibu prave. Transformirat e datu jednainu (nejednainu) u njoj ekvivalentnu jednainu (nejednainu) najprostijeg oblika. Primjenjivat e linearne jednaine i sisteme linearnih jednaina sa dvije nepoznate u rjeavanju raznih problema iz ivota i raznih oblasti nauke (geometrije, fizike, kemije) Izvodit e ope i pojedinane formule za povrinu i zapreminu geometrijskih tijela i primjenjivat e ih u praktinim zadacima

SPOSOBNOSTI I VJETINE

RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJETINA

Funkcionalno posmatranje i rasuivanje. Razvijanje sposobnosti zavisnosti u razliitim matematikim sadrajima Razvijanje istraivakog duha i osjeaja zadovoljstva poslije rijeenih zadataka Primjenjivanje matematikog znanja na razne probleme iz svog okruenja Sticanje osnovne matematike kulture potrebne za nastavljanje obrazovanja.

UENIK E MOI:

Uoavati funkcionalnu zavisnost u raznim oblastima i prikazivati ih na razliite naine. Usvojeno matematiko znanje primjenjivati u prirodnim naukama i tehnici. Uspjeno koristiti razne izvore znanja. Pripremati se za samoobrazovanje.

VRIJEDNOSTI I STAVOVI:

RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUTVENIM VRIJEDNOSTIMA

Razvijanje smisla za simetriju, harmoniju, preciznost, jasnou. Razvijanje istrajnosti, strpljenja, inicijativnosti, pedantnosti, discipliniranosti, konciznosti u pismenom i usmenom izraavanju. Izgraivanje pozitivnih navika, volje i moralnih vrlina.

UENIK E:
-

Kritiki prihvatati rezultate svoga rada. Uvaavati razliite stavove. Prepoznavati matematiku kao praktian i koristan predmet.

46

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA DEVETI RAZRED

(Devetogodinja osnovna kola etiri asa sedmino)
SADRAJI
1. RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI TAKA, PRAVA, RAVAN Meusobni odnos take i prave. Odreenost prave. Meusobni odnos take i ravni. Odreenost ravni. Prava u ravni. Meusobni odnos dvije prave. Meusobni odnos prave i ravni. Nornmala na ravan. Rastojanje take i ravni. Meusobni odnos dvije ravni. Rastojanje izmeu dvije paralelne ravni. Diedar.

ZNANJE
Prepoznavaje i osnovne operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima. Prepoznavaju osnovne geometrijske pojmove. Usvajaju osnovne stavove (aksiome) i teoreme o odreenosti prave i ravni. Objanjavaju meusobne odnose taaka, pravih i ravni u prostoru. Usvajaju pojam diedra, ugla diedra i okomitost ravni.

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJA

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

2.

Razvijaju razumjevanje i postupnoost u radu uz koritenje prethodnih znanja. Stiu sposobnost prostornog posmatranja i pravilnog uoavanja odnosa geometrijskih elemenata. Razvijaju sposobnost deduktivnog zakljuivanja pri dokazivanju teorema.

Koritenje

prethodnih znanja pri rjeavanju zadataka. Crtanjem razvijaju i poboljaavaju prostorne predstave. Samostalno posmatranje i prouavanje geometrijskih injenica. O stvaranju i razvijanju logikog rasuivanja upotrebom nekih aksioma i teorema.

Samostalno rjeavanje
zadataka.
Uoavanjem odnosa taaka i pravih, taaka i ravni primjenjuju aksiome u dokazivanju teorema. Surauju sa nastavnikom, daju inicijative, donose zakljuke i stavove geometrije. Usvojena znanja iz ove teme primjenjuju na rjeavanje zadataka.

Ponavlja osnovnih operacija sa razlomcima i uvoenje u operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima Ponavlja osnovne geometrijske pojmove i pokazuje ih na modelima. Potpuno formira pojam geometrijskog prostora koristei ogled i posmatranja. Trudi se da nastava bude iva, koristi raznovrsno posmatranje geometrijskih oblika.

3.

GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. LINEARNA FUNKCIJA

Pravougli koordinatni sistem u ravni. Rastojanje dvije take. Grafik funkcije direkne proporcionalnosti y = kx.

Detaljno upoznavaju pravougli koordinatni sistem u ravni. Znaju odrediti take koje odgovaraju datim ureenim parovima i obrnuto. Usvajaju formulu za udaljenost

Razumijevajui ideju koordinatnog sistema u ravni stiu vjetinu snalaenja. Razlikuju eksplicitni i implicitini oblik linearne funkcije. Povezuju linearnu funkciju sa njenim grafikom pravom.

Primjenom grafikih ilustracija razvijaju funkcionalno miljenje, tj. pojam funkcionalne zavisnosti veliina. Shvaaju da je linearna funkcija model pomou kojeg se mogu predstavljati razliite situacije i procesi.

Navode primjere promjenjivih velliina i njihovu povezanost. Pronalaze njihove veze i izraavaju ih matematskim jezikom. Predstavljaju zavisne veliine odgovarajuim graficima, obrnuto sa datog grafika uoavaju zavisnost meu veliinama. Procjenjuju i provjeravaju (raunski i grafiki) pripada li zadana taka grafiku funkcije.

Radi shvaanja pojma pravouglog koordinatnog sisteme ponavlja se o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. Odreivanje taaka koje odgovaraju datim ureenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili

47

Linearna funkcija oblika y = kx + n. Eksplicitni i implicitni oblik. Grafik linearne funkcije. Parametri k i n i njihovo geometrijsko znaenje. Nula funkcije. Tok funkcije. Grafik funkcije obrnute propo- rcionalnosti

taaka u ravni. Usvajaju nain zapisivanja funkcija, izraunavaju vrijednosti funkcije. Shvaaju da je funkcija direktne proporcionalnosti linearna funkcija. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih itaju potrebne podatke. Odreuju nul taku zadane linearne funkcije grafiki i raunski.

Razvijaju vjetinu brzog i spretnog crtanja.

Primjenjuju znanja na rjeavanje zadataka u kojima se ilustruju razni procesi iz stvarnosti.

na primljenoj grafofoliji.

Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu razvoju matematike. Ponavlja funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Kroz odabrane primjere objanjava eksplicitni i implicitni oblik funkcije nula, znak, tok i grafik linearne funkcije. Naglaava da uzimamo bez dokaza da je grafik linearne funkcije prava i da emo taj dokaz uiti u izbornoj ili dodatnoj nastavi. Zadacima iz tehnike ili fizike jo vie upotpunjuje i utvruje znanje uenika o linearnoj funkciji.

4. LINEARNE JEDNAINE I NEJEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM

Linearne jednaine, osnovni pojmovi. Grafiko rjeavanje linearnih jednaina Ekvivalentne jednaine. Algebarsko rjeavanje linearnih jednaina sa jednom nepoznatom. Primjena linearnih jednaina sa jednom nepoznatom. Linearne nejednaine, osnovni pojmovi. Ekvivalentne nejednaine. Algebarsko rjeavanje

Usvajaju osnovna svojstva jednakosti i nejednakosti. Rjeavaju linearne jednaine i nejednaine sa jednom nepoznatom svodei ih na ekvivalentne jednaine, odnosno jednaine prostijeg oblika. Usvajaju pojam rjeenje jednaine i nejednaine i provjere rjeenja. Shvaaju i usvajaju pojam

Razvijaju razumjevanje i analiziranje problemskih zadataka. Osposobljavaju se za rjeavanje zadataka iz ivota, geometrije, fizike, kemije. Osposobljavju se za samokontrolu pri rjeavanju zadataka u cilju izgraivanja samostalnog naina miljenja.

Tekstualne zadatke koji se rjeavaju pomou jednaina mogu prevesti u odgovarajue jednaine. Stiu naviku za preciznost u radu, preglednost i urednost u rjeavanju zadataka. Razvijaju matematiko miljenje analogijom, induktivnim i deduktivnim zakljuivanjem. Znaaj primjene steenog znanja o jednainama.

Objanjavaju postupak rjeavanja jednaina i nejednaina koristei osobine jednaina, odnosno nejednaina. Uporno razmiljaju i vjebaju i na temelju ranije steenog znanja iz aritmetike, algebre, geometrije i prirodnoih nauka, sastavljaju barske izraze koji predstavljaju vezu izmeu poznatih i nepoznatih veliina. Provjeravaju da li dobivena rjeenja jednaina zadovoljava i postavljenu jednainu i dati problem. U rjeavanju problema pokazuju to vie samostalnosti.

Dopunjava pojam jednaine i njenog rjeenja kako bi uenici shvatili njegovu pravu sutinu. Proiruje ranije steeno znanje o linearnim jednainama kroz sloenije zadatke. Grupira probleme po srodnosti da bi sastavljanje jednaina uenicima zadavalo manje tekoa. Ponavlja brojnu nejednakost i osobine relacije poretka i koje su neophodne za uspjeno rjeavanje

48

linearnih nejednaina sa jednom nepoznatom.

ekvivalentnosti jednaina i nejedanina. Primjenjuju jednaine u rjeavanju problemskih zadataka.

nejednaina.

Objanjava uenicima da pri rjeavanju nejednaina postupamo na isti nain kao pri rjeavanju jednaina (zamjenjujemo polaznu nejednainu ekvivalentnom nejednainom oblika: x > m ili x < m, odnosno x m ili x m, m R).

5. SISTEM LINEARNIH JEDNAINA SA DVIJE NEPOZNATE Linearna jednaina sa dvije nepoznatepojam i njena rjeenja. Grafiki prikaz rjeenja. Sistem od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate. Postojanje rjeenja i geometrijski prikaz moguih sluajeva. Ekvivalentni sistemi linearnih jednaina. Grafika metoda rjeavanja sistema od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate. Zavisnost rjeenja sistema linearnih jednaina od odnosa koeficijenata sistema. Rjeenje sistema od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate metodom suprotnih

Usvajaju pojam sistema od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate i pojam rjeenje sistema. Usvajaju osnovna pravila zamjenjivanje jednog sistema u njemu ekvivalentan, ali jednostavniji sistem. Shvaaju sutinu grafike metode da se obje jednaine sistema prikau kao prave u koordinatnom sistemu, kao i nedostatak ove metode jer daje samo priblino rjeenje sistema. Rjeavaju sisteme linearnih jednaina navedenim algebarskim metodama. Rjeavaju

Razvijaju sposobnost logikog povezivanja podataka. Izvode ispravne zakljuke. Stiu sposobnost da tekstualne zadatke izraze matematikim jezikom.

Sistemski i pregledno ispisuju pronaene veze koje postoje meu veliinama u datom zadatku. Stiu naviku pravilnog potpisivanja jednaine jednu ispod druge, kao i odgovarajuih lanova. Osposobljavaju se za samaostalno uenje koritenjem udbenika i poluprogramiranog materijala.

Provjeravaju da li je zadani ureeni par rjeenje sistema. Vre ekvivalentne transformacije sistema jednaina. Samostalno odreuju koja od dvije algebarske metode dovodi do jednostavnijeg naina rjeavanja u zadanom primjeru. Na geometrijskom jeziku interpretiraju rjeenje sistema linearnih jednaina. Svode problemske zadatke na rjeavanje sistema, zapisuju i provjeravaju rjeenje, te ga po potrebi diskutiraju.

Ponavlja pojam jednaine sa jednom i dvije nepoznate. Definira sistem od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate, rjeenje sistema i ekvivalentne sisteme. Ponavlja meusobni poloaj dvije prave u ravni i grafik linearne funkcije. Prilikom grafikog rjeavanja sistema ukazuje na konkretnim primjerima na sluajeve protivrjenosti i neodreenosti. Koristei grafike i algebarske metode demonstrira rjeavanje sistema od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate. Kod rjeenja problema objanjava kako se oznaavaju i kako se povezuju zadani podaci i kako se odreuju nepoznate veliine. Napominje uenicima da

49

koeficijenata. Primjena sistema od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate.

probleme u kojima treba odrediti dvije nepoznate veliine i da postavljeni sistem od dvije linearne jednaine ima jedinstveno rjeenje.

se veliki broj problema koje znaju rjeavati pomou jedne linearne jednaine znatno lake rjeava utvrivanjem dviju nepoznatih, tj. pomou sistema linearnih jednaina sa dvije nepoznate.

Znaju da je korisno provjeriti dobiveno rjeenje u tekstu zadatka.

Izabira probleme sa tematikom iz praktinog ivota koji nisu ni suvie teki, ni suvie laki, takvi da razvijaju interes za njihovim rjeavanjem. Upotrebljava svu svoju vjetinu da ovu materiju to vie priblii uenicima.

5.

GEOMETRI-JSKA TIJELA Rogalj. Poliedar. Prizma: pojam, vrste, elementi i presjeci prizme. Mrea prizme. Povrina prizme, kvadra i kocke. Zapremina prizme. Zapremina kvadra i kocke. Povrina i zapremina pravilne etverostrane prizme. Povrina i zapremina pravilne trostrane prizme. Povrina i zapremina pravilne estostrane prizme. Piramida: pojam, vrste, elementi i presjeci piramide. Mrea i povrina piramide. Povrina pravilne etverostrane

Usvajaju pojam roglja, pojam geometrijskog tijela i pojam poliedra. Usvajaju definiciju prizme i piramide. Prepoznaju i opisuju prizme i piramide (pravilne, nepravilne, prave, kose). Usvajaju pojmove: baza (osnova), bone strane, osnovna i bona ivica, visina, visina bone strane (apotema). Razumiju presjek prizme i piramide, znaju ih skicirati.

Razvijaju sposobnost uoavanja prostornih odnosa. Od oiglednog opaanja dolaze do apstrakcije. Osposobljavaju se za ispravno donoenje zakljuaka (naroito deduktivnog). Osposobljavaju se za praktinu primjenu steenog znanja.

Pregledno i pravilno zapisuju zadatke i rjeenja zadataka. Stiu naviku za spretnost, preciznost i tanost u radu i crtanju. Uviaju da je koritenje opih formula za povrinu i zapreminu pogodnije i da dovodi bre do rezultata. Razvijaju matematiko miljenje primjenom misaonih operacija, generalizacije i analogije. Osposobljavaju se za samouenje.

Primjenjuju teoreme o ivinim uglovima roglja u zadacima. Skiciraju slike i crtaju mree rogljastih i oblih geometrijskih tijela, na modelima uoavaju njihove elemente. Izrauju modele geometrijskih tijela. Izraunavaju nepoznate elemente primjenjujui Pitagorinu teoremu. U praktinim zadacima povezuju zapreminu, masu i gustinu tijela. Izraunavaju povrine i zapremine tijela koja nastaju rotacijom trougla, pravougaonika, jednakokrakog trapeza.

Ponavlja o trouglu, konveksnom mnogouglu i diedru. Objanjava pojmove: rogljasta povr, rogalj, ivice roglja, vrh roglja, strane roglja, konveksan rogalj. Uvodi pojmove: povr tijela, unutranja i vanjska oblast geometrijskog tijela, rogljasta i obla tijela, poliedar. Definira pravilan poliedar i pokazuje slike i mree pet pravilnih poliedara. Koristi mree, skice, slike, karton za savijanje i modele (drvene, kartonske, plastine, iane) pri obradi tijela. Ponavlja trougao, etverougao, estougao, romb, jednakokraki

50

piramide. Zapremina piramide. Zapremina pravilne etverostrane piramide. Povrina i zapremina pravilne trostrane piramide. Povrina i zapremina pravilne estostrane piramide. Valjak: nastanak, elementi, vrste i presjeci. Mrea i povrina valjka. Zapremina valjka. Kupa, konusna povrina, elementi, vrste, presjeci. Mrea i povrina kupe. Zapremina kupe. Sfera i lopta. Presjeci i djelovi lopte. Povrina lopte. Zapremina lopte. Primjena Pitagorine teoreme na razne probleme koji se mogu postaviti za navedena geometrijska tijela.

Shvataju nastanak cilindrine i konusne povri, zatim pravog valjka i prave kupe. Znaju definirati valjak, kupu, sferu i loptu. Razlikuju prav i kos valjak, pravu i kosu kupu. Uoavaju osni presjek valjka, osni presjek kupe, zatim veliki loptin krug. Koritenjem opih formula izraunavaju povrine i zapremine navedenih tijela. Koritenjem Pitagorine teoreme, na osnovu datih elemenata za konkretno geometrisko tijelo, mogu sraunatu ostale bitne elemente tog tijela.

trapez, krug, krunicu, kruni isjeak. Objanjava i jednakoivinu prizmu, jednakoivinu piramidu, jednakostranian (ravnostrani) valjak i jednakostraninu (ravnostranu) kupu. Ukazuje na razliku presjeka i dijelova lopte. Insistira na koritenju skice prilikom rjeavanja zadataka. Bira zadatke koji su bliski uenicima i koji kod njih, pored praktinog interesa, pobuuju i intelektualni.

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE

51

1. TEMA RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Izlaganje o racionalnim izrazima bi trebalo zapoeti pojmovima konstanti i promjenjljivih. Poslije navoenja jednostavnijih cijelih racionalnih izraza moe se uvesti formalna definicija cijelog racionalnog izraza, a na osnovu toga i formalnu definiciju razlomljenog racionalnog izraza sa optim brojevima ili izrazima, odnosno razlomljenog racionalnog izraza uopte. Zadatke koji se odnose na operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima treba uvoditi postupno, povlaei paralelu sa operacijama u okviru cijelih racionalnih izraza. 2. TEMA TAKA, PRAVA, RAVAN U ovoj temi treba uvaavati didaktike principe: oiglednost i postupnost i poeti izlaganje od konkretnog ka apstraktnom. Koristiti oglede koji nisu ilustracija gotovih zakljuaka, nego sredstvo za njihovo donoenje. 3. TEMA GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. LINEARNA FUNKCIJA Pojam pravouglog koordinatnog sistema treba dograditi i sve znanje o funkcijama koje su uenici ranije stekli sada treba sistematizirati i uvesti definiciju funkcije. Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veliine (npr. promjena vremena i temperature). Objasniti pojmove: koordinatni poetak, jedinina du, apscisna osa, ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. Ponoviti prikazivanje funkcija grafom, tablicom, i formulom a zatim definirati funkciju. Posebnu panju obratiti na sastavljanje tablica, a naroito na sastavljanje jednaina funkcionalnih zavisnosti dviju veliina. Linearnu funkciju y = kx + n obraditi na primjerima iz ivota, geometrije i prirodnih nauka. Za parametre k i n uzimati i racionalne brojeve. Kada je potrebno za crtanje grafika koristiti milimetarski papir. Obratiti panju na grafiko predstavljanje funkcija. Uenici treba da shvate da grafik funkcije ini skup svih taaka dobivenih tako da se za svaki broj x R moe po formuli izraunati vrijednost funkcije y R i da svakom ureenom paru (x,y) odgovara samo jedna toka koordinatne ravni. U prvim primjerima nastavnik sam daje odgovarajue jedinice na koordinatnim osama, a zatim uenici sami izabiraju jedinice prema potrebama zadatka. Kada se uenici na primjerima uvjere da je grafik linearne funkcije prava konstrukcijom grafika sa vie taaka, prei na konstrukciju grafika pomou dvije proizvoljne take, a zatim skrenuti panju da je najbolje izabrati presjene take prave sa koordinatnim osama. Pokazati da se grafik linearne funkcije y = kx + n moe dobiti i na taj nain da se nacrta grafik funkcije direktne proporcionalnosti y = kx a zatim kroz taku T(0,n) povue se prava paralelna tom grafiku. Preko vie primjera pokazati da linearna funkcija y = kx + n raste kad x raste ako je k > 0, a opada kad x raste ako je k < 0. 52

 Dajui proizvoljne vrijednosti argumentu x uzeti i vrijednost x = - n/k koja predstavlja nulu (nulite) funkcije. Odreivati nulu funkcije raunski (rjeavati jednainu kx + n = 0) i grafiki ( pomou dva ureena para u koordinatnom sistemu nacrtati grafik funkcije y = kx + n). Tok linearne funkcije predstavljati simboliki tablicama: (a) za k > 0: (b) za k < 0.

4. TEMA LINEARNE JEDNAINE I NEJEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM Sistematsko izuavanje jednaina obrauje se poslije linearne funkcije i njenog grafikog predstavljanja kako bi se uz rjeavanje linearne jednaine uporedo vrila geometrijska interpretacija rjeenja. Algebarsko rjeavanje linearnih jednaina treba vriti na osnovu osobina jednakosti realnih brojeva. Za rjeavanje linearnih nejednaina koristiti osobine relacije nejednakosti u skupu R. Opisati jednakost kao najiri pojam a zatim definirati identitet i na kraju jednainu. Ponoviti osnovne osobine jednaina a zatim uvesti pojam ekvivalentnih jednaina. Znanje o jednainama produbiti i utvrditi primjenom "matematike vage". Tek tada prei na rjeavanje jednaina novom metodom. Za koeficijente uz nepoznatu uzimati realne brojeve, a za nepoznate uzimati oznake: y, m, n, t, u itd. jer to uenike navodi na opte matematiko promiljanje. Obraditi primjere za rjeavanje jednaina sa zagradama, razlomcima, algebarskim razlomcima, dvojnim razlomcima, promjenljivim koeficijentom koji ne treba da budu komplicirani niti sa prevelikim brojem lanova. Navesti i jednaine u kojima se rjeavanje svodi na objanjenje izraza a/0, a 0 i 0/0 i objasniti diskusiju jednaine. Postavljati probleme koji odgovaraju uzrastu uenika sa raznovrsnom tematikom (iz odnosa meu brojevima, problemi o radu, problemi procentnog rauna, problemi iz geometrije i na kraju problemi iz fizike). Objasniti ta znai rijeiti nejednainu (rjeiti nejednainu znai odrediti granice u kojima lee vrijednosti nepoznate koje zadovoljavaju zadanu nejednainu) i da rjeenje nejednaine ne daje konanu odreenu vrijednost nepoznate (rjeenje nejednaine odreuje interval u kome "lee" traene vrijednosti nepoznate). Zapisivati rjeenja nejednaina na vie naina (raunski, na brojevnoj pravoj, u intervalu).

5. TEMA SISTEM LINEARNIH JEDNAINA SA DVIJE NEPOZNATE Uvesti prvo pojam algebarske jednaine sa dvije nepoznate i dati njenu geometrisku prezentaciju. Postepeno uvesti pojam sistema linearnih jednaina sa dvije nepoznate, posmatrajui dvije prave u ravni koje se sijeku. Od oiglednog geometriskog presjeka dvije prave napraviti algebarski sistem. 53

Posebno obratiti panju na postojanje rjeenja sistema (jedno rjeenje, beskonano mnogo rjeenja, nema rjeenja) i dati geometrijsku prezentaciju svih sluajeva. Postepeno izloiti metode za rjeavanje sistema, od jednostavnijih ka teim, uz stalno poticanje razmiljanja o egzistenciji rjeenja. to je ece mogue davati geometrijske prezentacije i sistema i rjeenja. U zavrnoj prezentaciji teme navoditi problemske zadatke koji se u naelu svode na sistem od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate. Poticati uenike da posebno izotre razmiljanje, kako dati problem preformulisati u matematiki model. Rjeavanjem matematikog modela (u ovom sluaju sistema), traiti analizu i tumaenje rjeenja izvornog problema. 6. TEMA GEOMETRIJSKA TIJELA Postanak i osobine pojedinih geometrijskih tijela i njihovo skiciranje treba obraditi uporedo. Izvesti prvo ope formule za izraunavanje povrine i zapremine rogljastih geometrijskih tijela, a zatim ih primjenjivati na pojedine prizme i piramide (trostranu, etverostranu, estostranu) ime dobivaju svoj odgovarajui poseban oblik. Uporedo sa izvedenim formulama vri se rjeavanje raunskih zadataka i njihova primjena. Objasniti pojam roglja i njegove elemente ilustrirati slikom i pokazati na modelu trostrane piramide. Pojam geometrijskog tijela, pojam poliedra, elementi poliedra, broj strana poliedra, nazivi i mrea poliedra (objasniti i pokazati modele kocke i trostrane piramide). Podsjetiti uenike na oblike prizmi i piramida. Postanak rogljastih tijela demonstrirati pokretnim modelima. Pokazati uenicima kako se dolazi do modela prizme i piramide za iju izradu od papira je potrebna mrea (pomou gotovog modela praviti sliku mree na papiru). Crtati mree svih prizmi i piramida. Obraditi svaku prizmu i piramidu pojedinano i detaljno. Pokazati kako nastaje zarubljena piramida. Uenici prave modele tijela, a bolje modele nastavnik ostavlja jer mu mogu posluiti kao nastavno sredstvo. Podsjetiti uenike na predmete oblika valjka, kupe i lopte iz svoje okoline. Objasniti i demonstrirati nastanak oblih tijela rotacijom ravnih figura (valjak nastaje rotacijom za 3600 pravougaonika oko jedne njegove stranice, kupa nastaje obrtanjem za 3600 pravouglog trougla oko jedne njegove katete kao ose ili jednakokrakog trougla oko njegove ose simetrije,a lopta nastaje obtranjem kruga oko jednog njegovog prenika ili polukruga od ice (kartona) takoe oko prenika). Pokazati kako nastaje zarubljena kupa. Naglasti da je svaki presjek lopte sa ravni krug, a presjek sfere sa ravni krunica. Takve krunice na globusu su ekvator i merdijani. Kod konstrukcije mree valjka objasniti konstrukciju dui r, a kod mree kupe objasniti konstrukciju krunog isjeka. Za izvoenje formula za povrinu tijela koristiti mree tijela. Objasniti kako se odreuje (mjeri) zapremina tijela i ponoviti jedinice za zapreminu. Prvo podsjetiti uenike na izraunavanje zapremine kvadra (slaganjem i prebrojavanjem jedinica zapremine u datom kvadru), a zatim odrediti zapreminu proizvoljne prizme (za prvi sluaj uzeti da je baza prizme pravougli trougao, pa je dopuniti do kvadra dopuna je prizma podudarna datoj prizmi). Potrebno je odmah objasniti vezu izmeu mase i zapremine kako bi se mogli rjeavati praktini zadaci. 54

 Zapreminu piramide, valjka i kupe utvrditi ogledom. Koristiti uplje modele tijela: prizme i piramide jednakih baza i jednakih visina; valjka poluprenika baze r, visine H i kvadra sa ivicama r, r, H; valjka i kupe jednakih baza i jednakih visina. Puniti ove modele vodom ili sitnim pjeskom i utvrditi odnos zapremina ovih tijela. Za konkretna geometriska tijela davati samo odredjene podatke, koji nisu dovoljni za sraunavanje povrine ili zapremine, a da uenici koritenjam Pitagorine teoreme, izraunaju ostale potrebne elemente (npr. Za kupu dati izvodnicu i visinu, a da uenici izraunaju poluprenik baze, pa potom uzraunaju zapreminu ili povrinu).

FIZIKA,
Tematske cjeline/ Teme Naelektrisanje u naem okruenju Elektrini naboji
CILJEVI I ZADACI

IX razred, 2 asa sedmino, 68 asova godinje

Vrijednosti, stavovi ponaanje Razvijanje svijesti o raznovrsnosti prirodnih fenomena i njihovoj povezanosti Aktivnosti uenika -Izvode razliite oglede naelektrisanja tijela trenjem, dodirom , influencijom i istrauje njihovo meudjelovanje. -Navode primjere pojava statikog naboja u svakodnevnom ivotu -Prave jednostavan elektroskop -Izvode oglede i donose odgovarajue zakljuke o elektrinom polju; -Uporeuje gravitaciono i elektrino polje; -Istrauje od kojih veliina zavisi kapacitet ploastog Aktivnosti nastavnika -Priprema pribor za izvoenje razliitih ogleda, kreira problemske situacije i motivira uenike da predviaju i objanjavaju ishode tih ogleda; -Pomae uenicima da usvoje injenicu da pri naelektrisavanju tijela elektroni prelaze sa jednog tijela na drugo i da u prirodi vrijedi zakon odranja ukupnog naboja; -Pomae uenicima da dou do spoznaje o elektrinom polju koristei se znanjem o gravitacionom polju i promatranjem ogleda;

OEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI

Znanje fizike: Proces i sadraj Uiti: Uenik: -Zna da je naboj svojstvo naelektrisanog Elektrini naboj, kulon (C); tijela i da su elektroni i protoni nosioci Meudjelovanje naboja; negativnog odnosno pozitivnog naboja; zna Razdvajanje naboja trenjem i da elektrina sila moe biti privlana ili elektrinim djelovanjem, odbojna; zna mjernu jedinicu naboja i da elektroskop; postoji elementarni (osnovni) naboj; zna objasniti naelektrisanje tijela trenjem, dodirom i influencijom, koristei se zakonom odranja ukupnog naboja; razlikuje provodnike i izolatore; - Razumije nastanak elektrinog polja; zna odrediti jainu polja takastog naboja u nekoj taki polja i grafiki prikazati jednostavnija elektrina polja; razlikuje pojmove elektrine energije, potencijala i napona; zna njihove mjerne jedinice; razumije elektrini kapacitet provodnika i

Elektrino polje

Elektrino polje; jaina elektrinog polja, kulon po metru kvadratnom (C/m); Elektrini potencijal i napon, volt (V); Elektrini kapacitet, farad (F),

Podsticanje radoznalosti i matanja Razvijanje osjetljivosti

55

kondenzatori;

zna njegovu mjernu jedinicu; navodi razliite vrste kondenzatora i zna matematiki izraz za kapacitet ploastog kondenzatora; odreuje kapacitet kondenzatora vezanih redno ili paralelno u bateriju; rjeava jednostavne zadatke; zna opisati eksperiment za odreivanje elementarnog naelektrisanja.

na probleme

kondenzatora i odreuju kapacitete kondenzatorskih baterija; -Rjeavaju razliite zadatke raunskim i eksperimentalnim putem;

-Upoznaje uenike sa razliitim vrstama kondenzatora i nainom dobivanja jednostavnijih kondenzatorskih baterija; -Zadaje domae zadae,
priprema nizove zadataka za kontrolne radove i kolske pisane zadae, ocjenjuje uenike;

56

Elektrina struja Istosmjerna elektrina struja stalne jaine

Nastanak elektrine struje u provodniku; Izvori elektrine struje, elektromotorna sila ; Elektrini krug i njegovi elementi;

-Zna da se u provodniku javlja elektrina struja kada na njegovim krajevima postoji razlika potencijala; zna da je za odranje stalne razlike potencijala odnosno napona potrebna energija i da elektrine izvore karakterie odreena elektromotorna sila; razumije princip rada razliitih elektrinih izvora; crta sheme i sastavlja strujne krugove i obratno.

Razvijanje navike istraivanja

Zakonitosti u strujnom krugu

Veliine koje mjerimo u strujnom krugu, napon, jaina elektrine struje, amper (A) ; Ohmov zakon za dio strujnog kruga; Elektrini otpor, om (); Otpornici; vezivanje otpornika u strujni krug; Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Zna jedinicu za jainu elektrine struje i koristiti se ampermetrom i voltmetrom; zna spojiti strujni krug sa paralelno vezanim sijalicama i izmjeriti jainu struje i napon u svakom dijelu odnosno grani kruga; usvaja Prvo Kirchhoffovo pravilo; Eksperimentalno odreuje odnos napona i jaine struje na sijalici u jednostavnom strujnom krugu; zna Ohmov zakon za dio elektrinog kruga; Razumije da je otpor osobina provodnika i da se moe odrediti kao kolinik elektrinog napona i struje; zna njegovu mjernu jedinicu i matematiki izraz za otpor ianog provodnika pri stalnoj temperaturi; zna da otpor provodnika zavisi od temperature; razlikuje otpornike prema namjeni; zna izraunati ekvivalentni otpor za redno i paralelno spojene otpornike u elektrinom krugu; zna Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Razvijanje svijesti o potrebi kvalitativnog i kvantitativnog prouavanja fizikalnih fenomena

Razvijanje navike kritikog analiziranja veza i odnosa meu fizikim veliinama

Analiziraju sastav i princip rada razliitih elektrinih izvora, te uslove za pojavu elektrine struje; Sastavljaju jednostavne krugove i istrauju put elektrine struje, spajajui razliite provodnike (napr. metalni provodnik, plastiku, karton, destiliranu vodu, elektrolit); Istrauju koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da sijalica svijetli u krugu; Crtaju odgovarajue sheme strujnog kruga koji su sastavili, i obratno, pomou date sheme sastavljaju strujni krug; Nakon izvedenih ogleda raspravljaju o provoenju struje kroz razliite sredine; Samostalno ili u grupama: 1. Istrauju strujne krugove; 1. Provjeravaju Ohmov zakon za dio strujnog kruga. Rezultate predstavljaju tabelarno i grafiki;

-Pomae uenicima da isprave pogrene predodbe o elektrinoj struji koje su prisutne u svakodnevnom ivotu;

-Pomae uenicima da napiu pripremu za laboratorijski rad; -Priprema pribor za sastavljanje strujnih krugova za samostalan ili grupni rad uenika; -Upoznaje ih sa mjerama zatite i nadgleda njihovo istraivanje.

Uinci elektrine struje

Toplotno, kemijsko i magnetsko djelovanje elektrine struje; Rad i snaga elektrine struje,

Opisuje toplotno, kemijsko i magnetno djelovanje elektrine struje i navode odgovarajue ureaje;

Sticanje navike

Proiruju konceptualno razumijevanje energije i snage sa energijom i

Demonstrira efekte djelovanja elektrine struje i istie njihove primjene;

57

Rad i snaga elektrine struje

voltamper (VA), kilovatsat (kWh); Primjena efekata elektrine struje, opasnost i zatita od elektrinog udara;

Zna matermatiki izraz za Dul- Lenzov zakon i njegovu primjenu; Zna mjerne jedinice za rad i snagu elektrine struje; Zna osnovne mjere zatite od opasnog djelovanja elektrine struje i nain pruanja prve pomoi;

paljivog rukovanja sa elektrinim ureajima;

snagom elektrine struje; Raspravljaju o primjeni toplotnog dejstva struje u svakodnevnom ivotu i djelovanju osiguraa kao zatite elektrinih aparata; Opisuje svoje doivljaje za vrijeme nevremena;

Elektrine promjene u atmosferi

Naelektrisanje oblaka; Munja, grom;

Razumije elektrine procese i nain provoenja struje u atmosferi; Zna mjere zatite od udara munje; Zna da su nosioci naboja u poluprovodnicima elektroni i upljine i princip rada diode i tranzistora;

Razvijanje navike naunog pristupanja analiziranju prirodnih pojava; Razvijanje svijesti o ulozi i znaaju fizike za razvoj novih tehnologija;

Upozorava uenike na opasnosti pri radu sa elektrinim aparatima; Pomae uenicima da poveu pretvaranje elektrine energije u unutranju energiju sa zakonom odranja energije i estinom strukturom tvari; Demonstrira na influentnoj maini postanak elektrine iskre kao i ulogu gromobrana; Koristi ilustracije pojava; Upozorava uenike na ponaanje u sluaju nevremena; Demonstrira odgovarajue ilustracije i provoenje struje poluprovodnicima, te ulogu diode kao ispravljaice. Razmatra sa uenicima domete mikrolektronike;

Poluprovodnici

Poluprovodnika dioda; tranzistor;

Proiruju konceptualno razumijevanje naboja upoznavanjem nosilaca naboja kod poluprovodnika; Prikupljaju podatke i prezentuju informacije o primjeni poluprovodnika; Istrauju i otkrivaju osnovna svojstva trajnih magneta; Uporeuju meudjelovanje magneta sa meudjelovanjem naboja;

Magnetsko polje Trajni magneti

Magnet, magnetsko polje trajnog magneta; Magnetsko polje Zemlje;

Zna osnovne osobine magneta i djelovanje magnetske sile; zna uzrok nastanka i osobine magnetskog polja; grafiki prikazuje polje ipkastog i potkoviastog magneta; opisuje magnetsko polje Zemlje; razumije princip kompasa.

Magnetsko polje elektrine struje

Magnetsko polje pravolinijskog provodnika; Magnetsko polje zavojnice; Magnetska indukcija, tesla (T);

Zna da se oko provodnika kojim tee struja stvara magnetsko polje; zna grafiki prikazati i odrediti smjer magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice;

Razvijanje svijesti o povezanosti fizike sa

Istrauju djelovanje elektrine struje na magnetsku iglu; Grafiki prikazuju magnetsko polje elektrine struje u provodnicima raznih oblika i uporeuju sa magnetskim poljem ipkastog i potkoviastog magneta; Istrauju rad elektrinog

Priprema magnete raznih oblika, eljeznu prainu, sitne predmete i usmjerava uenike na istraivanje magnetskog polja, podstie diskusiju o svojstvima i primjeni magneta; Ukazuje da se magnet uvijek javlja kao dipol;

58

Elektromagnet;

primjenjuje matematiki izraz za jainu magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice za rjeavanje jednostavnih zadataka; zna da je magnetsko polje opisano vektorom magnetske indukcije i njenu jedinicu; zna odnos magnetske indukcije i jaine magnetskog polja; razumije princip rada elektromagneta i njegovu primjenu; Zna djelovanje magnetskog polja na pravolinijski provodnik i zavojnicu kojima tee elektrina struja; zna matematiki izraz za Amper-ovu silu i da je meudjelovanje paralelnih struja osnov za definiciju ampera; razumije osnovni princip rada elektromotora i nekih elektrinih mjernih instrumenata; Zna objasniti pojavu elektromagnetske indukcije i opisati meusobnu indukciju; razumije Lenzovo pravilo; koristi se pravilom desne ruke za odreivanje smjera inducirane struje; zna osnovne karakteristike naizmjenine struje;

stvarnim ivotom i svakodnevnim iskustvima, te potrebe koritenja znanja fizike

zvona; Raspravljaju da li trajni magnet djeluje na provodnik sa strujom; Nakon ogleda provjeravaju tanost svojih zapaanja; Opisuju primjenu elektromotora u ureajima iz svakodnevnog ivota; Diskutuju o povezanosti elektrinih i magnetskih pojava; Izvode razliite oglede kojima ostvaruju elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu; Razmatraju rad i funkciju elektrana i trafostanica; Priprema demonstracionoistraivaki ogled o djelovanju provodnika sa strujom na magnetsku iglu; Demonstrira magnetsko polje pravolinijskog provodnika, zavojnice i rad elektromagneta; Pomae uenicima u istraivanju rada elektrinog zvona;

Djelovanje magnetskog polja na elektrinu struju

Provodnik sa strujom u magnetskom polju, Amper-ova sila; Magnetsko djelovanje paralelnih struja; Elektromotor; Elektrini mjerni instrumenti;

Razvijanje svijesti o ulozi i znaaju fizike za razvoj tehnike Podsticanje uenika na stvaralatvo

Priprema pribor za istraivanje djelovanja trajnog magneta na provodnik sa strujom; Demonstrira princip rada elektromotora i galvanometra; Postavlja odgovarajua pitanja koja e omoguiti uenicima da razumiju zato kretanje magneta u odnosu na zavojnicu inducira napon u zavojnici; Surauje sa nastavnikom tehnikog odgoja u prikupljanju i izradi pribora za oglede; Po mogunosti organizira posjetu hidroelektrani odnosno termoelektrani.

Elektromagnets ka indukcija Naizmjenina struja

Pojava elektromagnetske indukcije, Faraday-ev zakon, Lenzovo pravilo; Izvori naizmjenine struje; Transformatori.

Razumije princip generatora i transformatora; zna opisati prenos elektrine energije od izvora do potroaa.

59

Valovi Periodino i oscilatorno kretanje; Nastanak i vrste valova Valovi, izvori valova, longitudinalni i transverzalni valovi; Zna osnovne karakteristike periodinog i oscilatornog kretanja; zna opisati postanak valova; crta valove koristei se valnom zrakom i valnom povrinom, odnosno valnom frontom; zna osnovne karakteristike vala: valnu duinu, period i frekvenciju; razlikuje kruni i ravni val, longitudinalni i transverzalni val; Zna da se energija prenosi valovima odreenom brzinom; zna vezu izmeu brzine irenja vala, valne duine i perioda; izvodi jedinicu za frekvenciju. rjeava jednostavne raunske zadatke; Zna zakon odbijanja valova; zna da dolazi do loma valova pri prelazu iz jedne sredine u drugu zbog razliite brzine prostiranja valova u tim sredinama; grafiki rjeava odbijanje i prelamanje valova; Zna opisati nastanak zvuka i vrstu zvunih izvora; razlikuje ton i um; zna da brzina zvuka zavisi od sredine kojom se zvuk iri; zna primijeniti izraz za brzinu kod rjeavanja jednostavniih zadataka; Razlikuje primarne i sekundarne izvore svjetlosti; usvaja predstavu o pravolinijskom prostiranju svjetlosti, pojavu sjenke i polusjenke; zna da brzina svjetlosti ovisi od sredine kojom se svjetlost iri ; zna da brzina svjetlosti u vakuumu iznosi 300 000 km/s i da je to najvea brzina u prirodi; Razvijanje navike analiziranja pojava, postavljanja hipoteza i njihovo eksperimental no provjeravanje Diskutiraju o razliitim vrstama kretanja; Navode primjere periodinog odnosno oscilatornog kretanja iz svakodnevnog ivota; Prouavaju valove na povrini vode i elastinoj opruzi; Iz grafiki prikazanih valova mjerenjem valne duine i perioda odreuje brzinu valova; Izvode oglede i raspravljaju o uzroku prelamanja valova na granici dvije sredine; Iznose svoja iskustva doivljavanja razliitih zvunih valova; Raspravljaju o tetnosti buke; Koristei se primjerima iz svakodnevnog ivota iznose svoje miljenje o razlici izmeu zvunih, svjetlosnih i drugih valova; Razmatraju razliite svjetlosne efekte; Crtaju nastanak pomrine Mjeseca i Sunca i daju svoja objanjenje; Postavljanjem odgovarajuih pitanja omoguava uenicima da uoe razliku izmeu titranja estice sredine i irenja vala u toj sredini; Priprema pribor za izvoenje ogleda; Priprema grafike prikaze odnosno odgovarajue simulacije transverzalnih i longitudunalnih valova, odreene valne duine i perioda; Bira odgovaruje raunske zadatke; Podstie uenike na samostalno razmiljanje i zakljuivanje o svojstvima i vrstama valova; Usmjerava ih na pravilno sluanje muzike;

Brzina irenja valova Prijenos energije valom; brzina irenja vala u razliitim sredinama; Odbijanje i prelamanje valova Zvuni valovi Zvuk kao longitudinalni val; izvori zvuka; brzina zvuka; ultrazvuk; primjena.

Odbijanje valova na ravnim povrinama; prelamanje valova na granici dvije sredine.

Razvijanje navike generaliziranja rezultata eksperimenta

Svjetlost Svjetlosni valovi Izvori svjetlosti, pravolinijsko prostiranje svjetlosti, brzina;

Podstie uenike na razmiljanje o svjetlosti; Demonstrira razliite svjetlosne efekte i koritenje lasera kao izvora; Daje upustvo kako napraviti tamnu komoru i sa njom vriti odreena istraivanja;

60

Odbijanje svjetlosti

Odbijanje svjetlosti od ravnog ogledala, primjena; Sferno ogledalo, jednadba preslikavanja, primjena;

Razumije da i za svjetlosne valove vrijedi zakon odbijanja; zna konstruirati i odrediti prirodu slike kod ravnog ogledala; zna opisati periskop; zna osnovne karakteristike udubljenog i ispupenog sfernog ogledala, konstruirati i odrediti prirodu slike u ogledalima; zna izvesti jednadbu preslikavanja sfernih ogledala i odrediti uveanje; opisuje primjenu sfernih ogledala; Zna da je lom svjetlosti na granici dvije optike sredine posljedica promjene brzine svjetlosti u drugoj sredini; usvaja pojam indeksa loma date sredine; razumije nastanak totalne refleksije i zna neke njene primjene; zna objasniti prolaz svjetlosti kroz planparalelnu plou; usvaja definiciju tanke optike lee i razlikuje sabirne i rasipne lee; zna definiciju jaine lee i njenu mjernu jedinicu; konstruie i odreuje prirodu slike kod sabirne i rasipne lee pomou kazakteristinih zraka svjetlosti; zna primijeniti jednadbu preslikavanja pri rjeavanju problema; opisuje primjenu lea u razliitim optikim instrumentima; zna objasniti razlaganje svjetlosti, razliite boje tijela i nastanak duge; zna da irenjem titranja elektrinog i magnetskog polja u prostoru nastaje elektromagnetski val, a svjetlosni valovi su dio spektra elektromagnetskih valova odreene valne duine; zna da se svjetlosna energija pojavljuje samo u malim nedjeljivim koliinama koju zovemo foton;

Razvijanje navike koritenja razliitih reprezentacija jezika fizike

Primjenju znanje o odbijanju mehanikih valova na svjetlosne valove; Prave model periskopa; Rjeavaju njima primjerene grafike i raunske zadatke; Eksperimentalno odreuju fokusnn daljinu udubljenog ogleda; Koristei znanje o prelamanju mehanikih valova na granici dvije sredine trae odgovor na pitanje ta se u tom sluaju dogaa sa svjetlosnim valovima; Analiziraju oglede i donose odgovarajue zakljuke; Samostalno rade zadatak: Odreivanje fokusne daljine sabirne lee; Rjeavaju raunske i grafike zadatke; Sistematiziraju znanje o valovima svjetlosti; Koristei se internetom ilustriraju estinu prirodu svjetlosti ili koriste audiovizuelna sredstva koja postoje u kolskoj zbirci uila;

Demonstrira odbijanje svjetlosti; Pomae uenicima da naprave model periskopa i planiraju ogled za samostalno odreivanje fokusne daljine sfernog ogledala;

Prelamanje svjetlosti

Zakon prelamanja svjetlosti; Prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu plou; Optike lee, jaina lee, dioptrija, jednadba preslikavanja, primjena lea; Razlaganje svjetlosti;

Razvijanje svijesti o irokoj primjeni znanja optike za poboljanje kvaliteta ivljenja

Diskutuje sa uenicima o pojavi prelamanja svjetlosti i njenim efektima; Demonstrira prelamanje svjetlosti na ravnom dioptru, kao i totalnu refleksiju i princip lupe, teleskopa i dr. Demonstrira prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu plou; Pomae uenicima da istrauju prelamanje svjetlosti kroz razliite lee; Demonstrira razlaganje bijele svjetlosti ; Zajedno sa uenicima analizira spektar elektromagnetskog zraenja; Demonstrira prenoenje energije svjetlosnim valovima; Priprema ilustracije o estinoj prirodi svjetlosti, a po mogunosti demonstrira i fotoelektrini efekat.

Razvijanje svijesti o razvojnosti fizikalne slike svijeta

Priroda svjetlosti

Dualna priroda svjetlosti, elektromagnetski val i estica;

61

Prirodne strukture Svijet atoma Otkrie atoma; Jezgro atoma; Elektroni u atomu;Sile u atomu;. Prirodna radioaktivnost; Radioaktivni izotopi, primjena; Radioaktivnost Nuklearne reakcije Fisija, fuzija, primjena; Zna strukturu atoma i sile koje djeluju u atomu i jezgri atoma; Zna da radioaktivni elementi emitiraju , i zraenje, primjenu radioaktivnih izotopa, kao i opasnosti od zraenja; Zna opisatu nuklearnu fisiju i nastanak lanane reakcije; zna vezu izmeu osloboene energije i mase pri cijepanju atoma, te primjenu kontrolirane lanane reakcije u nuklearnim reaktorima; zna opisati nuklearnu fuziju i mogunost dobivanja energije kontroliranom fuzijom; Razvijanje svijesti da se fizikalna slika svijeta mijenja Analiziraju povijest razvoja znanja o atomu, ilustruju razliite modele i vre predvianja; Sistematiziraju znanja o svijetu atoma; Raspravljaju o koristi radioaktivnosti, ali i tetnom djelovanju; Razgovaraju o termonuklearnim reakcijama u prirodnim uvjetima;

Priprema literaturu o povijesti otkria atoma i radioaktivnosti; Analizira sa uenicima periodni sistem elemenata; Povezuje znanje fizike sa znanjem hemije; Koristi internet i druga nastavna sredstva koja e uenicima pribliiti svijet atoma i efekte radioaktivnosti; Upoznaje uenike sa interesantnim dijelovima iz biografija znanstvenika; Ocjenjuje znanje uenika, uvaavajui njihovu kreativnost, sposobnost istraivanja i kritike stavove;

Fizika tijela i sistemi

Fizika tijela i sistemi, meudjelovanja, promjene;

Zna opisati lanac i razmjeru strukturnih elemenata, od osnovnih estica do galaksija; Uporeuju i klasificiraju meudjelovanja i promjene u prirodi;

Razvijanje svijesti o jedinstvu prirode i povezanosti prirodnih nauka

Razmatraju hijerarhiju fizikih tijela u prirodi; Ilustruju strukture i sisteme odgovarajuim modelima; Razmatraju razliita meudjelovanja i promjene;

Pomae uenicima da sistematiziraju znanje o razliitim prirodnim strukturama, interakciji njihovih komponenti i razumijevanju uzronih veza meu razliitim prirodnim fenomenima;

62

K E M I J A / H E M I J A, IX Razred 2 sata/asa tjedno, 68 sati godinje

Tematske cjeline Teme METALI Kemijski sastav Zemljine kore Natrij Kalcij, Magnezij, Aluminij eljezo i Ciljevi i zadaci Uiti Pozicija metala u PSE. Minerali kao sastojci zemljine kore, Rude. Svojstva, dobivanje, spojevi i njihova uporaba natrija,kalcija magnezija, aluminija i eljeza. Uloga eljeza u organizmu. Oekivani rezultati Uenik Nauiti koji je osnovni znaaj metala za ivot i u kojoj su mjeri zastupljeni u Zemjlinoj kori. Razlika izmeu ruda i minerala. Bioloki znaaj ovih elemenata. Tehnoloki Vrijednosti, stavovi, ponaanje Poticanje znatielje za izvoenje i rezultate pokusa. Razvoj interesa i smisla za istraivanje, otkrivanje i rjeavanje problema. Razvoj interesa i Aktivnosti uenika Teoretski ovladati sadrajima. Izvesti pokuse u suradnji s nastavnikom, one manje opasne. Pratiti proces hranja na ekseru. Rjeavati stehiometrijske Aktivnosti nastavnika Planira nastavne sadraje. Traiti od uenika da naprave mini zbirku minerala. Pripremiti uenike za izvoenje pokusa.

63

elik Bakar i Zlato Korozija i zatita metala UGLJIK Pojam organske tvari Goriva Ugljikov atom

Vrste i upotreba elika. Svojstva i znaaj kroz povijest. Osnovni proces korozije i zatita metala. Kruenje ugljika u prirodi. Podjela tvari na organske i anorganske. Ugljen kao gorivo. Suha destilacija. Svojstva ugljika i nain povezivanja. Od kojih je elemenata izgraen organski spoj. Podjela ugljikovodika, graa, homologni niz. Metan, svojstva i nalaenje. Alkeni, alkini, veza atoma. Upotreba etena i etina.

znaaj elika. Plemenitost metala. Zato eljezo korozira a zlato ne.

svjesti o potrebi kemijskog raunanja.

zadatke.

Kvalitativni sastav organskih spojeva UGLJI KOVODICI Zasieni ugljikovodici Nezasieni ugljikovodici

Znati da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju. Napisati jednadbu nastajanja ugljikova dioksida, uz dovoljan i nedovoljan pristup zraka. Dokazivanje osnovnih gradivnih elemenata organskih spojeva. Dokazati kemijsku stabilnost zasienih ugljikovodika Dokazati reaktivnost nezasienih ugljikovodika Prikazati jednadbama reakcije adicije.

Poticanje znatielje za prirodu i pojave u njoj. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja sirovinama.

Napraviti modele grafita i dijamanta. Pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku

Nastavnik je moderator i voditelj nastavnog procesa. Pratiti uenike pri izvoenju pokusa.

Promoviranje preciznosti, istoe i urednosti u radu. Diskusija o pravilnom odlaganju kancerogenih tvari.

Izvesti pokuse za dokazivanje ugljika i vodika u organskom spoju. Samostalno izvoditi pokuse, uoavati promjene, usmeno i pismeno iskazivati opaanja. Ispitivati Kemijska svojstva ugljiko-

Tematski povezuje hemijske sadraje sa sadrajima drugih predmeta. Nastavnik treba nadzirati rad uenika i pomagati im pri izvoenju pokusa. Ukazati na opasnost sljepljenih prstenova koji su

64

IUPAC Nafta Aromatski ugljikovodici ORG. SPOJEVI I IVI SVIJET Alkoholi Karboks. kiseline Esteri Ugljikohidrati Masti i ulja

Primjer jedinstvenog nazivlja spojeva. Nafta i zemni plin. Benzen, svojstva. Znaaj organskih spojeva za ovjeka. Svojstva i podjela alkohola i karboksilnih kiselina Imenovati jednostavne estere. Podjela i znaaj ugljikohidrata Glukoza i saharoza. Razlika izmeu masti i ulja, znaaj za organizam Uloga i nastajanje sapuna i deterdenata. Podjela aminokiselina Jednostavne bjelanevine Uloga enzima u organizmu.

Znaaj jedinstvenog nazivlja spojeva. Znati strukturu Benzena. Znati napisati reakciju fotosinteze i alkoholnog vrenja. Uoiti funkcionalne skupine kod razliitih spojeva. Znaaj kroba u ljudskoj ishrani Razlikovati pojam zasiene i nezasiene masne kiseline. Reakcija esterifikacije Povezivanje Aminokiselina Primjere nekih enzima. Isticanje vanosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani ovjeka Shvatiti vanost nezasienih masnih kiselina u prehrani. Isticanje vanosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani ovjeka Oblikovanje stavova o tetnosti alkohola.

vodika. Sastavljati i izraivati modele Jednostavnih alkana. Rjeavati raunske zadatke. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajuih eera u tvarima prirodnog podrijetla Poznavati princip rada kemijskog alkotesta. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajuih eera u tvarima prirodnog podrijetla Ispitati topljivost masti i ulja. Izvesti pokus dobivanja sapuna.

kancerogeni. Priprema zadatke i zaduenja na tri i vie nivoa. Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomae u pripremi pokusa i navodi uenike na kritiko Razmiljanje.

Sapuni i detergent. Aminokiseline i bjelanevine Enzimi

Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomae u pripremi pokusa i navodi uenike na kritiko Razmiljanje. Osigurati uenicima preparate za izvoenje pokusa. Kontinuirano prati i vrednuje zalaganje

65

SINTET. SPOJEVI Polimeri EKOLOGIJA Voda, zrak, tlo Utjecaj ind. Pr. na okoli Promet/ saobraaj i okolina Gospodarenje otpadom Zatita okolia

Polimeri i monomeri. Primjeri nekih polimera. Faktori oneienja zraka, tla i vode. Industrija i promet najvei izvor oneienja.

Nauiti znaaj sintetskih spojeva za ivot. Kisele kie, uinak staklenika, umjetna gnojiva podzemne vode. Utjecaj automobila na zagaenje okolia. Sortiranje otpada kao prva faza gospodarenja otpadom.

Navike raspoznavanja sintetskih tvari od prirodnih. Razvijanje ekoloke svijesti i pozitivnog odnosa prema prirodi i aktivno ukljuivanje u ekoloke akcije.

Izvesti neke pokuse za ispitivanje svojstava polimera. Uenici trebaju izraditi zidne plakate i izvjesiti ih po zidovima kole kako bi ukazali svima uenicima i zaposlenicima na vanost ouvanja ivotne sredine.

Recikliranje otpada. Mjere zatite za ouvanje okolia.

uenika i njihov rad. Ukazati uenicima na opasnost otpada sintetskih polimera. Uloga nastavnika je organizacija strunih predavanja na razini kole o promicanju ekoloke svijesti.Vodi rauna o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u grupi i zaduenjima, stvara pozitivan odnos prema okolini i prirodi.

66

BIOLOGIJA: IX razred, dva sata sedmino CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHOD Tematske cjeline/teme Uiti: Proces i sadraj Uenik: Vrijednosti, stavovi, ponaanje Aktivnosti uenika Aktivnosti nastavnika

67

UVOD

Ciljevi i zadaci nastave biologije u 9. razredu vezani za discipline: genetika, evolucija i antropologija

-Zna kako e koristiti udbenik kao osnovni izvor znanja, ali i druge izvore (encikolpedije, filmove, internet itd) -Zna da e najvie vremena biti posveeno uenju o ljudskom organizamu s nizom dragocjenih poruka o tome kako je on izgraen, kako funkcionira te to svakodnevno treba poduzimati za ouvanje svojeg i tueg zdravlja -Zna da se genetika bavi pojavama i zakonitostima nasljeivanja, ali i promjenljivosti u ivom svijetu - Dostignua iz genetike imaju primjenu u raznim ljudskim djelatnostima: poljoprivredi, umarstvu, medicini, sudstvu ... -Roditelji i potomci su slini, jer spolne elije roditelja sadravaju nasljedni materijal sadran u genima koji omoguava razvoj slinih osobina u potomstvu. -Bioloko nasljeivanje omoguava ouvanje korisnih osobina u datim uvjetima ivota iz generacije u generaciju. Zna da se nasljedni materijal nalazi u hromosomima; da postoje elije sa diploidnim i haploidnim brojem; da je broj karakteristian za pojedine vrste organizama; da su hromosomi razliitog izgleda i veliine. -DNK izgrauje hromosome. -DNK je dvostruki

Korisne poruke o potrebi kontinuiranog uenja kako tokom nastave tako i u vannastavno vrijeme.

Vode diskusiju sa nastavnikom o nainu rada i sadraju gradiva koji ih oekuje u IX razredu.

-Motivira uenike za rad tokom nastave i u vannastavno vrijeme; -Daje praktine upute za koritenje literature; -Pobuuje interes kod uenika za gradivo genetike, evolucije; - Upoznavanje grae i funkcije vlastitog tijela.

GENETIKA

Pojam genetike i njezin znaaj

Pojam i znaaj biolokog nasljeivanja

-Znanja iz fundamentalnih nauka kao to je genetika pomau razvoju ljudske prakse. -Genetika je relativno mlada nauka, ali je dala snaan peat na razvoj biologije uope. Osobine bilo koje vrste organizma ne nasljeuju se u gotovom obliku nego se nasljeuju molekule DNK, sadrane u jedru elije, sa zapisom za tvorbu odreenih bjelanevina i u krajnjoj liniji razvoj osobina organizma.

Promatraju u prirodi, na selu, u zoolokom vrtu slinosti i razliitosti ivih bia.

-Vodi raspravu o nasljednim osobinama.

-Potie diskusiju o slinostima i razliitostima koje uenici uoavaju meusobno, u obitelji izmeu roditelja i djece kao i djece meusobno. -Navode neke osobine koje su uoili da se u obitelji ponavljaju kroz generacije.

HROMOSOMI

Izgled i kemijska graa hromosoma. Nukleinske kiseline (DNK i RNK). Broj hromosoma.

-O vanosti otkria dvojne

Na osnovu pregleda kariograma ovjeka mogu se identificirati odreene anomalije. Posebno je to vano da se sazna na poetku razvoja embiona ovjeka (praktina primjena genetike!). Laboratorijska vjeba: -Izrada modele ovjekovih kromosoma i simuliranje diobe tjelesnih i spolnih stanica/elija -Razgovaraju o nespolnom i spolnom razmnoavanju. molekule DNK koja se moe samoreproducirati ukazuje podatak da su Watson i Crik dobili Nobelovu nagradu za to otkrie. -Upuuje uenike da izrade modele s razliitim

68

GENETIKA IFRA

Molekuli DNK nositelji genetike poruke (ifre ili koda). Prepisivanje i prevoenje ifre.

lanac nukleotida s moi udvajanja. -Moe opisati izgled hromosoma za vrijeme diobe elije. -Zna da se genetika ifra ili kod nalazi u molekulama DNK tj. u jedru. -Moe objasniti nain prepisivanja ifre uz pomo molekula RNK, te prevoenje jezika baza u njima na jezik aminokiselina koje se povezuju u molekule bjelanevina sintetiziranih u ribozomima. -Zna da su geni strukturne i funkcionalne jedinice procesa nasljeivanja i da se sastoje od molekula DNK. -U tjelenim elijama nalaze se u parovima (aleli). -Oni nose genetiku ifru koja se prenosi sa roditelja na potomstvo. -Svi geni elije ine njen genotip. Kod organizama koji se spolno razmnoavaju u genotipu polovica gena potjee od oca, a polovica od majke. -Genotip u sadejstvu s faktorima vanjske sredine omoguava formiranje fenotipa. -Po nainu djelovanja geni se dijele na dominantne i recesivne, a u elijama mogu biti u homozigotnom ili heterozigotnom stanju. -Shvaa vanost gena u stanici. Zna da zdravi ivot uvjetuje zdravo potomstvo. -U razvijanju nasljednjih osobina kod organizama koji se spolno razmnoavaju, a meu njima je i ljudska vrsta, uestvuju geni oba roditelja.

Laboratorijska vjeba:

Izrada modela DNA.

-Koriste model DNK, koji su napravili u laboratorijskoj vjebi da bi bolje shvatili ulogu DNK u sintezi bjelanevina.

rasporedom parova nukleotida. Insistira da se dobro shvati pojam odgovarajuih baza u nukleotidima (A-T, C-G) -Naglaava da se osobine organizama ne nasljeuju u gotovom obliku nego se one razvijaju u emu kljunu ulogu ima DNK, proces sinteze bjelanevina i faktori sredine.

GENI

Pojam, kemijski sastav, dominantni i recesivni geni, homozigoti i heterozigoti, genotip, fenotip

Ukazuje da u prirodi vrlo esto jedna osobina se razvija uz uee veeg broja gena. Uenici na primjeru visine ovjeka zakljuuju da nije dovoljno samo posjedovati gene za visinu ve da je potrebna i odreena hrana koliina hrane te potrebni sastojci hrane (bjelanevine,ugljikohidrati,voda, mineralne tvari i vitamini).

NASLJESLJEIVA NJE JEDNOSTAVNIH OSOBINA

Mendelovi zakoni nasljeivanja

-Zna da je Mendel svojim

eksperimentima utvrdio zakonito nasljeivanje osobina. -Moe opisati oglede na graku i zijevalici koje je Mendel izvodio, a isto tako objasniti rezultate ogleda. -Zakon uniformnosti hibrida i zakon

Genetika je relativno mlada nauka, ali je dala snaan peat na razvoj biologije uope. Uenici pronalaze primjere razlika u biljaka iste vrste koje rastu u razliitim

-Istie da danas spoznaje genetike daju nadu da e mnoge nasljedne bolesti moi biti izlijeene. -Diskusija ili okrugli stol na temu nasljedna svojstva i nasljedne bolesti. -Vodi raspravu o nasljednim osobinama i prilagoavanju.

69

rastavljanja osobina.

PROMJENLJIVOST ORGANIZAMA

Nasljedna promjenljivost: kombinacija roditeljskih osobina i mutacije.

Nenasljedna promjenljivost: modifikacije

-Zna da su potomci organizama koji su nastali u procesu spolnog razmnoavanja su slini roditeljima, jer se geni roditelja kombiniraju i to predstavlja veliku zalihu ukupne promjenljivosti ivih bia. -Mutacije su sasvim nove osobine koje su posljedica promjene u rasporedu nukleotida u molekulama DNK.- Mutacije mogu zahvatiti cijele hromosome ili pak njihove dijelove. -Primjeri nasljednih bolesti kod ovjeka: hemofilija, daltonizam, mongoloidnost. -Uzroci mutacija raznoliki: razliite kemijske tvari, svjetlosno, atomsko kosmiko zraenje i dr.- Veina mutacija su tetne, ali mali omjer korisnih je vaan za evolutivni razvoj ivog svijeta. Modifikacije - nenasljedne promjene nastale pod uticajem faktora okolia, a vane su za opstanak individua u promjenljivim uvjetima ivota (dobivanje tamne boje koe na suncu, poveanje broja eritrocita tokom boravka na planinama poveanje povrine lista u sjeni itd.) Historijski razvoj ivog svijeta prouava nauka organska evolucija. Ona sagledava razvoj ivog svijeta kroz vrijeme i objanjava nastanak novih vrsta organizama. Prvu teoriju evolucije dao je Lamark, a Darvin je svojom teorijom prirodne selekcije

Za razvoj zdravog potomstva vano je da roditeljske spolne stanice ne budu pod utjecajem mutagenih faktora sredine u kojoj ive.

uvjetima. -Prave u vidu crtea i krialjki prikaz nasljeivanja boje i oblika zrna graka kroz dvije generacije. -Uoavaju da homozigoti dominantni i heterozigoti ispoljajvaju u fenotipu osobinu dominantnog gena, a homozigoti recesivni osobinu recesivnog gena.

-Usmjerava uenike na primjere mutacija i modifikacija koje mogu navesti u svojem okruju -Razgovara sa uenicima o osobama pogoenim nasljednim bolestima i kako se treba ponaati u odnosu na njih.

Iako su modifikacije nenasljedne promjene organizama one su od izuzetne vanosti za opstanak organizama u promjenljivim uvjetima ivota.

Nastavnik ukazuje na sve jaa upozorenja lijenika da pretjerano izlaganje suncu ljudskog tijela , iz pomodnih razloga, moe biti od trajne tete za zdravlje. Razgovaraju o promjeni boje koe pod uticajem sunevog zraenja i znaaju ove modifikacije za ivot ovjeka.

EVOLUCIJA

Uvod u organsku evoluciju. Pojam i znaaj

Gradivo evolicije razvija nauni pogled na razvoj ivog svijeta kroz vrijeme na planeti Zemlji.

Ukazuje na vanost teorija evolucije koje su postavili prvo Lamark, a kasnije Darvin.

Koristei geografsku kartu

70

Dokazi evolucije

unaprijedio spoznaju evolucije ivog svijeta. Paleontoloki: prijelazni oblici i razvojni nizovi; Uporedno-anatomski dokazi: slian plan grae organizama otkriva srodnike odnose. Rudimentni organi i atavizmi. Realno postojanje organske evolucije da se dokazati naunim injenicama.

svijeta da markiraju put oko svijeta u koji se Darvin ukljuio.

Nastavnik nastoji pruiti to vie informacija iz razliitih biolokih disciplina koje daju potporu naunom shvaanju historijskog razvoja ivog svijeta.

Faktori evolucije openito Nasljeivanje je proces ouvanja steenog stanja, a promjenljivost omoguava nastanak novih osobina. Posebnu vanost imaju mutacije. Prirodno odabiranje (selekcija) ima stvaralaku i pokretaku ulogu. Selekcija se odvija pomou borbe za opstanak . Izolacija (prostorna, ekoloka, reproduktivna ...), kao i sluajni procesi zajedno s prethodno navedenim faktorima omoguavaju cjelokupan tok evolucije. Proces nastanka novih vrsta (specijacija) -Proces divergencije. -Mikroevolucija (evolucioni procesi unutar vrste), a to su promjene genofonda usljed djelovanja razliitih faktora evolucije koji dovode do nastanka novih vrsta. -Krupne promjene u evolutivnom toku ivih bia dovode do nastanka novih planova grae organizama i drugih novih osobina to dovodi do procesa makroevolucije. Spoznaje genetike i niza drugih biolokih disciplina koriste objanjenju procesa evolucije ivog svijeta.

-Posmatrajui paralelno kosture razliitih klasa kimenjaka uoit e homologe i analoge organe. -Fotografije posjedovanja repa, vei broj pari sisa, pretjerana dlakavost kod ovjeka su atavizmi i ukazuju na evolutivni tok ljudske vrste. Praktini rad za sagledavanje promjenljivosti organizama: -Sabrat e po nekoliko listove sa najdonjih grana dviju drvenastih biljka i uporedit e njihovu veliinu i oblik. -Izmjerit e visinu svojih drugova i drugarica koji su roeni u iste godine po mogunosti istog mjeseca. -Podatke e zabiljeiti u tabeli, uporediti ih i donijeti zakljuke.

Obrazloit e ulogu nenasljedne i nasljedne promjenljivosti u procesu evolucije na nizu primjera kod biljaka, ivotinja i ovjeka..

Pojam i znaaj antropologije. Anatomija, fiziologija i higijena ovjeka elija/stanica, tkivo, organi, sistemi organa, organizam ovjeka kao cjelina

-Dananja bioraznolikost mjerena brojem vrsta ivih bia na Zemlji je rezultat dugotrajnog evolutivnog razvoja ivog svijeta. Broj vrsta se tokom vremena na Zemlji poveavao, ali tokom razvoja ivog svijeta brojne vrste vrste ivih bia u prolosti ivjele, a zatim izumrle i danas o njima saznajemo na osnovu fosilnih ostataka.

Pronai e podatke o broju

-Organizirat e odlazak u neki od muzeja koji raspolau sa bogatim zbirkama prepariranih biljaka i ivotinja da bi uenici mogli dobiti predodbu o bioraznolikosti . -U muzejima se nalazi i puno fosilnih ostataka. Nadomjestak muzejskim zbirkama je puno literaturnih izvora kao i internet informacija. -Povezat e gradivo evolucije sa gradivom sistematike biljaka i ivotinja koje su uenici usvojili u ranijim razredima.

71

Graa i funkcija kostiju Kostur/skelet NAUKA O OVJEKU: UVOD Stie znanja o grai i funkcionisanju ovjekova organizma i osnovnuh higijenskih mjera za uvanje zdravlja. -Zna o grai i diobi elije, razliku izmeu mitotike i mejotike diobe elija. -Tkiva ovjeijeg organizma: epitelno, vezivno, potporno, miino i nervno.- Pojam organa i organskih sistema. Graa, oblik i funcije. Veze miia i kostiju. Rad i zamor miia. Bolesti i njega kostiju i miia. Zna da je kostur potporanj tijela i zatita organa. Zna grau, funkciju, sastav kostiju, razvoj kostura, debljanje, zarastanje i veze meu kostima. Moe imenovati, opisati i navesti funkcije glavnih kostiju glave, trupa i udova kao i veze meu kostima Povezuje kotanu sr sa stvaranjem krvnih stanica. Moe navesti glavne nepravilnosti u razvoju kostura (skolioza, rahitis i dr.), njegove povrede (prelomi, uganue, iaenja. Zna pruiti prvu pomo prilikom ozljeda kostura. Razvijanje svijesti i sticanje navika o linoj i komunalnoj higijeni.

vrsta pojedinih klasa kimenjaka u Bosni i Hercegovini, takoer i broju nekih grupa viih biljaka. Uporedit e brojnost tih grupa sa podacima za neke druge zemlje u Evropi.

Motivira uenike i razvija njihov interes za nauku o ovjeku. Nastavnik priprema vjebe mikroskopiranja elija/stanica i tkiva. Potie uenike na razmiljanje o povezanosti oblika elija s njihovom funkcijom. Podeava namjetaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Uenicima pokazuje (prepilanu) bedrenu kost ovce ili teleta, trajni preparat kotanog tkiva, slike kostura i veze meu kostima, na modelu skeleta ovjeka. Pokazuje kosti na kosturu ili slici i navodi uenike da ih pokau na svom tijelu. Upozorava da nepravilno sjedenje i noenje neudobne obue izaziva promjene na kosturu djece i odraslih. Priprema mikroskopiranje trajnih preparata poprenoprugastih i glatkih miinih vlakana. Izvodi sa uenicima jednostavne vjebe kojim pokazuje antagonistiki rad

SASTAV OVJEIJEG TIJELA

Shvaanje da je tijelo ovjeka kao i tijela biljaka i ivotinja su graena od elija.

ORGANSKI SISTEMI: KOTANO MIINI SISTEM

Usna duplja, jezik, drijelo, jednjak, eludac, tanko i debelo crijevo, probavne lijezde

Razvijanje pravilanog stava o povezanosti i znaaju jedinstva kotano miinog sistema. Shvatanje neophodnosti linog uestvovanja u odravanju zdravlja pomou pravilnog naina ivota (pravilna ishrana, boravak na suncu radi pravilnog razvoja kostiju) Shvatanje zato su kosti tvrde i lomljive i vanosti vitamina D i sunanja u spreavanju rahitisa

Vode diskusiju sa nastavnikom o potrebi sticanja znanj o vlastitom tijelu.

Pomou crtea prikazanih u udbeniku i na grafoskopskim folijama ili na drugi nain posmatrajui ih uoavaju i istiu razliitosti crtajui ih u svojim sveskama. Mikroskopiraju trajne preparate kotanog tkiva. Posmatraju oblik, spoljanji izgled i popreni

MIII:

Hrana, probavni sokovi, mehanika i kemijska obrada hrane, enzimi

-Moe opisati grau miinog tkiva

Vanost redovne i umjerene tjelesne aktivnosti za normalan rad miia. Pravilna ishrana bogata

72

resorpcija hranljivih tvari

SISTEM ORGANA ZA PROBAVU

Higijena usta, ruku i koritenje ispravne hrane. Bolesti zuba, eluca, jetre, crijeva. Trovanja.

i razlikovati glatko, poprenoprugasto i srano miino tkivo i zna navesti organe koji su graeni od tih miia, te na koji nain se pokreu. -Veza izmeu miia i nervnog sistema; pojam tetive. -Zna objasniti da je za rad miia potrebna energija koju miii dobivaju razgradnjom eeraglikogena. -Zna da je usna duplja obloena sluzokoom te zna nabrojati i opisati grau i funkciju organa vezane za nju: zubi, jezik, pljuvane lijezde. -Zna opisati grau i navesti funkciju: drijela, jednjaka, tankog i debelog crijeva kao i lijezda jetre i guterae vezanih za tanko crijevo. -Zna obrazloiti vanost hrane kao izvora gradivnih tvari, energije i zatitno gergulatorskih tvari. Moe razlikovati najvanije satojke hrane i namirnice gdje se nalaze. -Zna opisati mehaniko usitnjavanje organa i funkciju organa koji u tome uestvuje. -Moe objasniti proces kemijske obrade hrane (probava/varenje) u pojedinim dijelovima sistema za probavu. -Zna navesti imena pojedinih enzima kao i ulogu u razgradnji hranljivih tvari, takoe mjesto i nain apsorpcije hranljivih tvari razloenih do aminokiselina, prostih eera i masnih kiselina i njihove konane upotrebe (biosinteza bjelanevina, respiracija u elijama).

bjelanevinama osigurava pravilan razvoj skeletnih miia.

-Potreba stalne brige o odravanju zdravlja zuba putem stalne njege, redovitog lijenikog pregleda i eventualnih popravki naruenog zdravlja (karijes). -Korekcija nepravilnog poloaja zuba efikasno se otklanja. -ovjek se ne hrani samo zato da utoli glad nego da izgrauje i obnavlja svoje tijelo, ima energiju za rad organa i kretanje i bude zdrav i otporan prema bolestima. -Postoje potrebe za svakodnevnim unoenjem svih sastojaka hrane.Vano je znati da redovito pranjenje crijeva daje doprinos u zdravlju ovjeka.

presjek duge kosti. Rade pokuse dokazivanja neorganskih i organskih tvari u kostima (paljenje i potapanje u kiselinu). Crtaju popreni presjek kosti i obiljeavaju njenu grau. Na modelu kostura ovjeka posmatraju kako su kosti meusobno povezane i rasporeene. Posmatranje miia na modelu ovjeka, slici i na vlastitom tijelu. Crtaju miine elije i miie. Rad miia prate na grimasama lica i miiima ruke. Praktini rad: razdvajanje miinih vlakana na ivotinjskom tkivu. Laboratorijska vjeba: Izrada modela zuba. Crtaju svoje zubalo i oznaavaju znakovima + i minus - zdrave i pokvarene zube. -Po skupinama prave jedan dnevni jelovnik ukljuujui sve potrebne sastojke hrane ukljuujui i njihovu energetsku vrijednost izraenu u dulima. -Demonstriraju pokus probave u ustima i uloge

miia.

-Demonstrira model zubala ovjeka. -Demonstrira model probavnog sistema ili prikazuje na zidnoj slici, grafoskopskoj foliji grau sistema organa za probavu.

Nastavnik donosi koaru sa razliitim namirnicama i razvrstava namirnice po njihovim sastojcima. Nudi jelovnike primjerene uzrastu devetog razreda. Potie uenike na uzimanje svih sastojaka hrane.

PROBAVA HRANE

NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA PROBAVU

Opravdana potreba brige o izboru sredstava za koritenje higijene usta i ruku (prirodna, blaga, netestirana na

Zajedno sa uenicima prave sintetiku tabelu o sredstvima za odravanje higijene i trajnosti ambalairanih prehrambenih artikala. Prikazuje video zapis o

73

-Shvata potreba odravanja higijene: usta (etkanje zuba), ruku (vie puta dnevno, a obavezno prije jela i poslije obavljene nude), noktiju, koritenje raznovrsne svjee spremljene hrane i oprane hrane koja se jede u svjeem -Zna da je pored karijesa zuba esto oboljenje paradentoza. esta oboljenja probavnog trakta: gastritis, ir eluca, upala slijepog crijeva, rak eluca i debelog crijeva, dizenterija, trbuni tifus. Paraziti probavnih organa: djeije gliste, pasja, svinjska pantljiara, trhinoza. Bolesti jetre: uni kamenci, utica, ciroza. Trovanja hranom.

ivotinjama itd.). Ne povoditi se za svakim sredstvom koji se nudi u prodaji putem agresivnih reklama.

enzima ptijalina na razgradnju sloenih ugljikohidrata na prostije eere. Napraviti popis sredstava koje svakodnevno koriste za odravanje higijene svoga tijela. Napraviti popis ne manje od 10 prehrambenih artikala sa podatkom o trajnosti koja je navedena na ambalai. Napraviti popis gljiva iz skupine otrovnih.

najeim bolestima probavnih organa.

74

SISTEM ORGANA ZA DISANJE I GLAS: ORGANI ZA DISANJE

Nosna upljina, drijelo, grkljan, dunik, dunica, plua). Pluno i elijsko disanje. Vitalni kapacitet plua

Moe opisati grau i i funkciju organa za disanje. Moe opisati put zraka od nosa do plua i objasniti izmjenu plinova u kontaktu plunih mjehuria i krvnih kapilara. Razumjeti razlike izmeu plunog i elijskog disanja. Shvatiti povezanost dinog sistema i kretanja krvi. Zna ta je vitalni kapacitet plua, od ega ovisi i kako se mjeri. Zna opisati grkljan i glasnice i objasniti funkciju glasnica i nain oblikovanja glasa.

Sticanje znanja koje potie uenike da se ukljue u borbu protiv puenja, poevi od svog doma i uticanje na roditelje i starije i na svoje vrnjake. Sticanje znanja o potrebi boravka na istom zraku u prirodi i ouvanja prirode za zdrav ivot.

Uenici e donijeti dio plua nekog sisara (iz mesnice)i promatrati spuvastu grau plua. Izvesti pokus dokazivanja CO2 u izdahnutom zraku. Stimuliranjem puenja pomou price i vate pokazati tetnost puenja. Napisati referat na temu tetnosti puenja. Crtaju glasnice pri proizvodnji zvuka.

NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA DISANJE

tetan uticaj zagaenog zraka, tetan uticaj duhanskog dima i mjere suzbijanja puenja. Guenje i utapanje. Bolesti: tuberkuloza i upala plua, rak plua.

Zna: - objasniti potrebu zatite dinog sistema od praine, plinova i drugih tetnih uticaja te smisla noenja zatitnih maski kod obavljanja izvjenih zanimanja; - obrazloiti tetnost puenja za dine organe i glasnice. - navesti vanost disanja na nos, i boravka u prirodi. - navesti uzroke i zatitu od najeih oboljenja disajnih organa: gripa, bronhitis, upala plua, tuberkuloza i rak. - guenje i utapanje nastaje usljed trajnog spreavanja plunog disanja i moe pruiti prvu pomo kod unesreenih. Zna sastav krvi: uoblieni elementi (eritrociti, leukociti, trombociti), krvna plazma, serum i funkciju pojedinih komponenti. (prenoenje kisika,

Razvija svijest o zatiti sistema organa za disanje od praine, industrijskih opasniih plinova i drugih tetnih estica - noenje zatitnih maski. Razvija svijest o tetnom uticaju duhanskog dima za dine organe i glasnice i mjerama za suzbijanje puenja. Navesti vanost disanja na nos, boravka u prirodi, zatitu od promuklosti i oteenja glasnica.

Savladati jedan od naina pruanja prve pomoi putem vjetakog disanja

-Nastavnik priprema uionicu i laboratorijski pribor za pokuse. -Stimulirat e uenike na ouvanje zdravlja disajnih puteva posebno ako je u pitanju puenje cigareta bogatih nikotinom i nekoliko stotina drugih tetnih tvari za zdravlje ovjeka. -Priprema video zapis na temu tetnosti puenja. -Svojim primjerom nastavnika nepuaa usmjerava uenike na brigu o zdravlju. Nastavnik e slikovno pokazati naine izvoenja vjetakog disanja i praktino izvesti jedan od njih.

SISTEM ORGANA ZA KRVOTOK: KRV I LIMFA

Sastav krvi i limfe

Posmatrat e zgruavanje ivotinjske krvi u ai tj.odvajanje krvnog seruma i krvnog ugruka. - Promatraju pod mikroskopom krvne stanice,

Nabavit e u mesnici ivotinjsku krv.

75

odbrana, gruanje); sastav limfe i njezinu ulogu; limfni sistem: vorii, sudovi, krajnici, slezena, prsna lijezda, crvuljak i ulogu (posrednik u razmjeni izmeu krvi i stanica, odbrani organizma). SRCE, KRVNI SUDOVI/ILE, LIMFNI SUDOVI Graa i uloga. Krvotok i limfotok Zna objasniti grau srca i obrazloiti ulogu srca kao crpke koja potiskuje krv u organizmu. Moe razlikovati krvne ile arterije, vene i apilare.Objasniti krvotok (mali i veliki) i limfotok, te povezati grau srca sa optokom krvi. Obrazloiti i povezati ulogu limfnih ila s krvotokom. -Potreba stalne kontrole krvnog tlaka/pritiska

preparat krvnih stanica.

Pripremit e mikroskopske preparate za posmatranje krvnih stanica.

- Odreuju poloaj srca u prsnom kou - Ispituju vlastiti bilo puls. - Otkucaji srca i frekvencija nakon fizikog optereenja (uspinjanja uz stepenice). - Prave referat na temu SIDA. - Prave plakatmali veliki krvotok i nakupine limfnih vorova na tijelu. Istrauju ko su davaoci krvi iz njihove blie okoline. .

TRANSPORTNA I ZATITNA ULOGA KRVI

Transport oksigena, karbondioksida, hranljivih tvari, imunitet, serum i vakcine, krvne grupe i transfuzija krvi

Zna da se putem krvi transportiraju kisik s kljunom ulogom hemeoglobina., takoer i karbon dioksida kao i razliite organske tvari (aminokiseline, eeri itd.). Leukociti imaju funkciju odbrane organizma; zarazne bolesti i uloga antitijela; razlikovati uroeni i steeni imunitet kao i vjetaki steen putem vakcinacije; Shvata sistem krvnih grupa: A, B, AB i O i zna nain nasljeivanja. Zna da se izgubljena krv moe nadoknaditi (transfuzija) krvlju odgovarajue grupe.

-Neophodnost primjene prakse vakciniranja djece, uenika i odraslih u smislu masovne i jeftine zatite zdravlja. - Znaaj dobrovoljnog davanja krvi za spaavanje ljudskih ivota. -Znaaj spoznaje o vlastitoj krvnoj grupi. -Neke bolesti se prenose putem krvi te postoji potreba opreza pri dodiru s tuom ljudskom i ivotinjskom krvi. -Povezati zarazu HIV virusom s gubitkom imunosti. Prepoznavanje alergena kao tvari koje uzrokuju alergije .

Nastavnik pokazuje rasklopni model srca. Po mogunosti nabavlja srce nekog sisavca i usporeuje sa modelom ljudskog srca. Priprema uionicu (kabinet) i potreban pribor za za izvoenje praktinog rada. Nastavnik upuuje uenike gdje mogu nabaviti potreban materijal za praktian rad. Nabavlja tlakomjer. Potie uenike da istrauju podatke iz raznih izvora vezanih za krv i krvotok.

76

NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA KRVOTOK

Mane i bolesti srca, krvnih ila i krvi. Faktori rizika i njihovo zbjegavanje.

Bolesti krvotoka i krvi: infarkt srca, arteroskleroza, tromboza, modana kap (apopleksija), proirenje vena, hemofilija, leukemija, trovanje krvi, malarija. Krvni tlak/pritisak i konrtola. Opasnost od ujeda i uboda otrovnih ivotinja. Opasnost i zatita od prenoenja HIV virusa putem krvi. Bolesti koje se prenose putem krvi potreba opreza pri dodiru s tuom ljudskom i ivotinjskom krvi, posebno prenoenja HIV virusa Zna da se parni organi bubrezi sastoje od bubrene kore i sri; bubrena tjelaca su osnovne funkcionalne jedinice bubrega; nastanak primarne i definitivne mokrae (urina); sastav mokrae. Razumije povezanost organa za izluivanje s probavom, disanjem i optokom krvi. Najee bolesti bubrega: bubreni kamenac, upale, zatajivanje rada bubrega, endemski nefritis. Na rad mokranih organa tetno djeluje: prevelika koleina tenosti, alkohola, duhana, suvie zainjena hrana. Vanost dijalize i transplantacije bubrega. Moe opisati grau slojeva koe ( pokoica i krzno), ronih tvorevina koe te zadau lijezda lojnica i znojnica. Viestruka funkcija koe: zatita, izluivanje tetnih tvari,

Vanost izbjegavanja faktora rizika za zdravlje krvi i krvotoka (smog, puenje, alkohol, opijati ...), nezdrava ishrana, fizika neaktivnost, a kod starijih osoba izbjegavanje kontrole zdravlja kod ljekara.

Praktian rad: Mjerenje krvnog tlaka

SISTEM ORGANA ZA IZLUIVANJE: BUBREZI, MOKRAOVODI I MOKRANA BEIKA

Graa i funkcija. Nastanak i izluivanje mokrae. Njega i bolesti mokranih organa

-Vanost uzimanja tekuine (higijenski i bakterioloki ispravne) za pravilan rad bubrega, te nadoknade izgubljene vode zajedno sa solima izluene znojenjem. -Ouvanje izvora pitke i zdrave vode kojom obiluje Bosna i Hercegovina. -Pravilna ishrana bez pretjerane koliine soli uva zdravlje sistema organa za izluivanje -Transplantacijom bubrega spaavaju se ivoti brojnih bolesnika, takoer i pomou vjetakog bubrega - aparata koji vri dijalizu krvi.

Praktian rad: - Odreuju poloaj bubrega na svojem tijelu. - Nabavljaju bubreg nekog sisavca (u mesnici) i vre njegovu disekciju. - Imenuju dijelove bubrega prema slici u udbeniku. - Prave prigodan jelovnik namjenjen bubrenim bolesnicima. - Uenici donose jedan laboratorijski nalaz urina i saznaju koje su normalne vrijednosti urina zdravog ovjeka.

Vodi razgovor o bolestima sistema organa za krvotok, a posebnu panju posveuje AIDS-u i zatitu od ove opake bolsti

KONI SISTEM: GARA I ULOGA KOE

Organi koe: dlaka, nokti, znojne i lojne lijezde. Funkcije koe.

Daktiloskopija-vijuge i brazde na povrini koe u funkciji identifikacije osobe

Laboratorijske vjebe: - Ispituju masnou svoje koe pmou upijaeg papira. - Prave otiske prsta palca i uporeuju njihov izgled.

-Koristi rasklopni model bubrega ovjeka - Priprema uionicu za laboratorijsku vjebu -Upuuje uenike gdje mogu pronai potreban materija za praktian rad - Vodi razgovor o izvorima i kvaliteti vode za pie i ouvanja izvora pitke vode

77

termoregulacija; u njoj smjetena osjetila za opip, toplotu, hladnoa i bol. NJEGA, BOLESTI I POVREDE KOE Opekotine, gljivina oboljenja, svrab Moe navesti nastank opekotina stupnjeve oteenja, naine lijeenja; najee bolesti koe uzrokuju: gljivice, bakterije i paraziti; melanomi, rak. Vanost odravanja higijene koe blagim sredstvima; zatita od pretjeranog sunevog zraenja. Nokti i kosa se njeguju svakodnevno (pranje, eljanje, podsjecanje) Moe opisati grau nervne stanice (neurit, dendrit) i objasniti pojam sinapse i provodljivost nervne elije. Zna objasniti putovanje nervnih impulsa. Vrste nervnih vlakana: senzitivna, motorna, asocijativna i mjeovita. . Nervo tkivo: siva i bijela masa, ivci (nervi) i vrste nerava: osjetilni, pokretaki i mjeoviti. Zna objasniti poloaj i grau. Modinski nervi. Refleksni pokreti i refleksni luk. Uroene i steene refleksne radnje i njihov znaaj. -Pretjerano sunanje tijela na plaama je opasno zbog tetnog djelova UV zraenja. -Dezodoranse i druga kozmetika sredstva koja nudi kozmetika industrija treba oprezno koristiti. Sakupljaju podatke o UV faktor na sredstvima za sunanje. - Vode raspravu na temu tetnosti pretjeranog sunanja i solarija. Priprema materijal za laboratorijski rad uenika

NERVNI/IVANI SISTEM.: OSNOVA NERVNOG SISTEMA

Nervne elije i vrste nervnih vlakana. Nervno tkivo i nervi

Nervne elije se ne mogu tokom ivota ovjeka obnavljati. Povrede i bolesti nervnog sistema mogu biti vrlo opasne i tetne po zdravlje ovjeka, te stoga treba voditi rauna o ouvanju zdravlja.

Promatranje rasporeda sive i bijele tvari na lenoj modini nekog sisavca. - Upuuje uenike na lanke iz asopisa na Diskusija o negativnom temu oteenja i bolesti utjecaju alkohola i droge na koe. zdravlje centralnog nervnog sistema. Izrada postera na temu: Stop drogi!

CENTRALNI NERVI SISTEM: KIMENA MODINA

Graa i uloga. Refleksi i refleksni luk.

MOZAK

Glavni dijelovi: veliki, meumozak, srednji i mali

Moe imenovati pojedine dijelove mozga i objasniti njihovu grau i funkciju. Produena modina upravlja miiima bez nae volje; mali

Razvijenost centralnog nervnog sistema kod ljudske vrste u procesu evolucije odmakla je najdalje. ovjek je razumno bie (Homo sapiens razumni ovjek). ovjek ima izuzetan poloaj u prirodi koju koristi, njom upravlja, ali naruava i zatiuje.

Na modelu mozga sagledava dijelove.

Nastavnik donosi lenu modinu (svinje, goveda) na kojoj uenici vre promatranje rasporeda sive i bijele mase

78

mozak i produena modina. Graa i funkcija pojedinih dijelova

mozak upravlja ravnoteom tijela, usmjerava voljne pokrete i snalaenje u prostoru; meumozak je centar termoregulacije, sna i drugih ivotno vanih procesa; srednji mozak ima ulogu podeavanja refleksnih pokreta i dr.; veliki mozak je najvii centar nervnih funkcija: pamenje, miljenje, inteligencije itd. Zna da upravlja najbitnijim ivotnim funkcijama unutranjih organa bez uticaja nae volje tj. djeluje autonomno. Prema ustrojstvu i funkciji dijeli se na simpatiki i parasimpatiki koji djeluje antagonistiki. Povezan je sa centralnim nervnim sistemom (kimena modina i produena modina). Pravilna ishrana, spavanje povoljno djeluju na zdravlje nervnog sistema. Bolesti: neuroze, iijas, padavica, djeja paraliza, virusni meningitis i dr. Povrede: potres mozga, modani udar, elektrini udar, prometne nezgode i dr. Ovisnosti kao faktori negativnog uticaja na zdravlje nervnog sistema: alkoholizam, tabletomanija, nikotinizam, narkomanija. Potreba i naini odvikavanja. Uloga ulnog sistema i sistem realizacije putem: prijemnika, provodnika, preraivaa i izvritelja realizacije. Moe objasniti i razlikovati pojmove:

Izrauju referate na temu: Homo sapiens

Organizira, usmjerava diskusiju i potie izvoenje najvanijih zakljuaka nakon provedene diskusije

VEGETATIVNI NERVNI SISTEM

Graa i uloga, simpatika i parasimpatika nervna vlakna

NJEGA I BOLESTI NERVNOG SISTEMA

Zamor, odmor, spavanje, neuroze, iijas, epilepsija i dr. Opasnosti: strujni udar, grom, prometne nezgode, padovi i dr.

Zdravlje centralnog nervnog sistema mogu naruiti razliiti faktori vanjske sredine (prometne nezgode, pretjerano koritenje alkogolnih pia i narkotika i dr.). tetno djelovanje droga na mladi organizam. Kratkotrajne i drugotrajne posljedice ovisnosti na zdravlje. Ovisnosti donose tetu pojedincu, obitelji i drutvu. Neophodno je voditi akcije spreavanja ovisnosti svih vrsta, ali i pomagati ovisnicima u procesu odvikavanja. Bol je vaan prirodni signal poremeaja u organizmu.

Koristi model mozga koji se da rastaviti i tako vidjeti svi dijelovi. Nadomjestak modela su crtei mozga.

Prisustvovanje predavanjima strunjaka vezanim za . ovisnosti Ispunjavaju anketu na temu ovisnosti i vode diskusiju nakon provedene ankete

SISTEM ULNIH/OSJETILNIH ORGANA:

Drai, nadraaji i nadraljivost. Receptori, osjeajni

Neki kozmetiki preparati mogu tetno djelovati na zdravlje koe i ugroziti ulnu

Razgovaraju o vrstama boli i nainima uklanjanja.

79

ULNE ELIJE, ULNI ORGANI, KONA ULA

nervi i efektori.ulo, ulne elije, ulni organi. Kona ula: ulo dodira, bola, toplote i hladnoe

dra, nadraaj i nadraljivost, takoer i pojmove ulo, ulne elije i ulni organi. Zna podjelu ula. Zna koja su ula smjetena u koi, nain funkcioniranja i koju imaju ulogu u ivotu ovjeka. Razumije funkcionalnu cjelovitost: dra-ulna elijanadraaj-osjeajni nerv-centar u mozgu-impuls-pokretaki nervefektor. Bakterijska, mehanika, kemijska, toplotna oteenja koe smanjuju osjetljivost koe na drai. Odravanje higijene koe putem redovitog pranja i neutralnih sredstava za njegu koe uva se njezino zravlje. ulo okusa smjeteno na jeziku. ovjek razlikuje okuse: slatko, slano, gorko i kiselo.Uloga zatitna i poticanje luenja probavnih sokova. ulo mirisa (njuha) smjeteno u nosnoj upljini. Vano u procjeni kvaliteta hrane, pia, zraka. Moe opisati, prepoznati i imenovati glavne i pomone dijelove oka. Opisati nastanak slike u oku. Nedostaci vida (kratkovidnost i dalekovidnost, razrokost, siva mrena, sljepoa, astigmatizam, daltonizam); bolesti: zelena mrena, trahom, upala one sluznice. Ouvanje zdravlja: pravilna

funkciju koe

Izvode zakljuak na osnovu vlastitog iskustva koji su djelovi tijela vie, a koji Organizira predavanja o manje osjetljivi na hladnou. ovisnosti (uee ljenika, pedagoga, sociologa). Na predavanja poziva i roditelje uenika. Upuuje uenike na edukativna tiva iz podruja zdravog ivota-bez ovisnosti. Pravi anketu na temu ovisnosti. Razgovaraju o sredstvima za njegu koe Obavjetava o raznim tradicionalnim i oficijelnim nainima uklanjanja bola. Vanost otkie koritenja norkotika u medicinske svrhe (narkoza, za vrijeme operativnih zahvata na ovjeku i ivotinjama, bezbolne intervencije zubara itd.)

Njega i bolesti konih ula

ulo mirisa i okusa ULA OSJETLJIVA NA KEMIJSKE DRAI

Izvesti pokus sa zonama okusa na jeziku. Vjeba: Prepoznavanje mirisa hrane sa povezom na oima.

OKO ORGAN ULA VIDA

Graa oka. Mane i bolesti oka. uvanje i njega oiju.

Osjetilom vida primamo oko 90% informacija iz vanjskog svijeta stoga ovo ulo ima veliku vanost u procesu uenja. Potreba humanog ponaanje prema slabovidnim i slijepim osobama. Hendikepiranim osobama kao

Objanjavanje grae oka pomou modela Praktini rad: -Disekcija goveeg oka. -Pokus s leom: nastanak slike. -Na osnovu modela izduene Nastavnik apelira da se i spljotene one jabuice koriste sredstva koja nisu odrediti + ili - leu testirana na ivotinjama. to je napisano na

80

udaljenost od predmeta posmatranja, povremeno odmaranje tokom dugotrajnijeg itanja ili gledanja u ekran. Odravanje higijene oiju, noenje naoala ili kontaktnih lea za korekciju vida i oprez kod koritenja kozmetikih sredstava. Moe objasniti grau, prepoznati i imenovati dijelove spoljanjeg, srednjeg i unutranjeg uha. Zna da je organ ula sluha pu i moe objasniti kako se uje zvuk. Zna da se u unutranjem uhu nalazi ulo za ravnoteu i ulo za orjentaciju u prostoru. Moe objasniti funkcioniranje ova dva ula. Odravanje higijene uha i zatita od velike buke. Nagluhost i gluhoa i uzroci ovih nedostataka. Najea bolest je upala srednjeg uha. Zna da nabroji lijezde s unutarnjim izluivanjem i njihove hormone ( hipofiza, titna lijezda, paratitna lijezde, grudna lijezda, guteraa, nadbubrene lijezde, polne lijezde). Nauiti nazive pojedinih hormona i znati njihovo dejstvo u hormonskoj regulaciji ivotnih procesa. Zna podjelu lijezda s obzirom na nain izluivanja svojih produkata (lijezde s unutranjim i vanjskim izluivanjem). Zna navesti poremeaje vezane za pojedine

zamjena mogu posluiti osjetila mirisa okusa dodira.

proizvodu i stavljen znak kunia.

Priprema uionicu za laboratorijsku vjebudisekcija ivotinjskog oka. Prepoznavanje zanimanja koja ugroavaju sluh. tetno sluanje prejake disko glazbe i vokmena. Potreba humanog odnosa prema gluhim i nagluhim osobama. Potreba poznavanja znakova komunikacije gluhih, posebno u javnoj slubi (alteri pota, banaka itd.) Praktini rad: Pokus 1.: Kako ujemo jednim uhom? Ipokus 2. Ispitujemo ravnoteu. Zavrtimo se i naglo stanimo.

ULNI ORGANI U UHU

Graa i funkcija uha. ulo ravnotee i kretanja. Njega i zatita i bolesti uha. Faktori oteenja uha. Njega i bolesti uha

Donosi materijal (plastelin) za oblikovanje one jabuice. Vodi razgovor o slabovidnim i slijepim osobama i razvija suosjeanje sa njima. Vodi diskusiju o vrstama pomoi koje drutvo moe pruiti slabovidnim i slijepim osobama. Teze za razgovor: zvuni signali na semaforima, psi vodii, savladavanje Brajevog pisanja, zvuna biblioteka itd.

LIJEZDE SA UNUTRANJIM LUENJEM ENDOKRINI SISTEM

Graa i funkcija. Hormoni regulatori ivotnih procesa. Jedinstvo regulatornog sistema. Poremeaji funkcija lijezda i bolesti endokrinog sistema.

Razvoj svijesti o znaaju lijezda sa unutranjim luenjem i njihovih hormona u o upravljanju rastom, razvojem i funkcionalnom aktivnou svih organa ovjeka.

Uenici prave plakat sa rasporedom hormonskih lijezda u tijelu. Po skupinama obrauju bolesti hormonskih lijezda, postignuima u lijeenju sluei se odgovarajuom literaturom i internetom. Vode diskusiju o eernoj bolesti vrlo rairenoj u dananje vrijeme (uzroci, posljedice, nain lijeenja).

Demonstrira sliku i

81

endokrine lijezde i bolesti nastale usljed toga (dijabetes, Bazedovljeva bolest, guavost, gigantizam, patuljasti rast i dr.). Zna objasniti grau i funkciju enskih polnih organa, razvoj jajne elije, ovulacija i menstrualni ciklus, primarna i sekundarna polna obiljeja ene, higijena enskih polnih organa.

rasklopni model uha. Pokazuje abecedu znakova za gluhe osobe. Spolna zrelost je povezana sa odgovornim spolnim ponaanjem. Shvatiti da je pojava menstruacije i polucije znak spolne zrelosti organizma i mogunost zaea. Povezati menstrualni ciklus s plodnim i neplodnim danima Razvoj svijesti o odgovornom roditeljstvu. Znaju da su zdrav ivot, pravilna prehrana i boravak na istom zraku znaajni za ivot trudnice i za zdravo potomstvo. Razgovaraju o vlastitom tijelu, ponaanju i promjenama u pubertetu Istrauju i prave panoe na teme: spolne bolesti i zatita od istih; ravnopravnost spolova. Upuuje uenike na izvore podatka, prikladne njihovom uzrastu, o najnovijim dostignuima medicine u oblasti endokrinologije.

RAZMNOAVANJE I RAZVIE

enski polni organi

Muki polni organi

Zna objasniti grau i funkciju mukih polnih organa. Higijena mukih polnih organa. Bolesti koje se najee prenose polnim aktom. ta odreuje pol novog ljudskog bia.Oplodnja jajne elije, uslovi za oplodnju, mjesto oploene jajne elije, uloga posteljice i pupane vrpce.trudnoa, poroaj. Plodni dani ene. Kontracepcija. Vjetaka oplodnja. Razvoj organizma poslije roenja. Polni ivot, roditeljstvo i porodica

Individualno razvie ( ontogeneza) ovjeka

OVJEK I IVOTNA SREDINA: OVJEK KAO BIOLOKO I DRUTVENO BIE.

Jedinstvo ovjekove prirodne i drutvene sredine. Dananje ovjeanstvo. Bioloki i drutveni

Zna da je ljudska vrsta u sklopu ivog svijeta planete Zemlje (bioloko bie), ali je i drutveno bie koje se svjesno prilagoava sredini i nju mijenja prema svojim potrebama (mijenja prirodu). Ljudska populacija ima

Razgovaraju sa roditeljima i u uionici o znakovima trudnoe: izostanak mestruacije, tjelesne promjene. Prave jelovnik za trudnicu. i razgovaraju kako budua majka svojim nainom ivota doprinosi zdravlju djeteta i svom linom zdravlju. Navode negativne primjere iz svog okruenja o majkama ovisnicama. Istrauju zato nastaje vieplodna trudnoa Vodit e diskusiju o pojavi eksplozije populacije i njezinim posljedicama. Na poster prezentaciji prikazat e probleme koje ovjek stvara u odnosu na

ovjek mijenja prirodu od vremena nastanka. Razvijanje svijesti da je ovjek sastavni dio prirode i da nju moe koristiti, ali ne i

Nastavnik demonstrira rasklopni model ovjeka i slike iz

82

znaaj naglog rasta i razvoja ovjeanstva

eksplozivan rast koji namee niz problema (potreba za prostorom, hranom, energijom itd.). Postojanje i uveavanje, ali i rjeavanje pritisaka ovjeka na prirodu. Zna sistematsko mjesto ljudske vrste (Homo sapiens) i moe objasniti evolutivni razvoj ljudske vrste preko prethumane faze do humane. Zna da postoji samo jedna vrsta ljudi sa rasama: bijela, crna i uta. Razumije i objanjava kako su okolini uvjeti utjecali na razvoj ljudskih obiljeja i koji su faktori doveli do postanka ljudskih rasa. Rasizam i genocid su negativni stavovi prema vrijednostima rasa.

iskoritavati. Razvoj komunikacije dovodi do pojave da svijet globalno selo.

prirodu. Uestvovat e u radu neke organizacije koja se bavi problemom ouvanja prirode.

BIOLOKO PORIJEKLO I PROMJENLJIVOST LJUDSKE VRSTE

Bioloka i kulturna evolucija ljudske vrste. Varijabilnost ljudske vrste ljudske rase. Rasizam i genocid i borba protiv njih

Spoznaja da svi dananji ljudi pripadaju istoj biolokoj vrsti suvremenom ili razumnom ovjeku, a kao vrst dokaz je injenica da se raa zdravo potomstvo izmeu pripadnika razliitih. Prihvatanje stavova o jednakopravnosti svih rasa, podskupina ljudi i naroda. Spoznaja da je rasizam raireni oblik krenja ljudskih prava.

Sakupljaju iz razliitih izvora podateke o porijeklu ovjeka i ljudskim rasama. Gledaju film Preci ovjeka, a nakon filma vode diskusiju. Izrauju plakat na temu Ljudske rase

udbenika. Gleda i komentira sa uenicima video zapis na temu Vrijeme sazrijevanja. Razgovorom stvara atmosferu povjerenja i razumijevanja za probleme koje nosi to ivotno razdoblje.

Nastavnik vodi razgovor sa uenicima na temu odgovornog roditeljstva. Potaknut e uenike na razmiljanje i traenje primjera koji ilustiraju pozitivne i negativne odnosa ovjeka prema prirodi. Stimulirat e uenike da se ulane u neku od ekolokih organizacija. Upuuje uenike na izvore znanja o razvojnom putu ovjeka. Organizira posjetu muzeju gdje se nalaze izloci-ostaci predataka suvremenog ovjeka.

83

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
NASTAVNI PLAN I PROGRAM GEOGRAFIJE ZA IX RAZRED DEVETOGODINJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ KOLI Geografije za IX razred 1 sat sedmino 35 sati godinje
TEME ZNANJE Osnovno znanje o porijeklu imena Bosna i Hercegovina i njenoj starosti Znati imenovati i opisati historijske faze teritorijalnog razvoja BiH. Znanja o samostalnosti, nezavisnosti i suverenosti BiH kao drave sa demokratskim drutvenim ureenjem (2 entiteta i 1 distrikt) Znati prepoznati kulturnohistorijskih spomenika i razlikovati razliite stilove umjetnosti i bogate kulturne batine BiH. SPOSOBNOSTI Osposobljavati uenike za razumjevanje grafikih priloga i tematskih karata,sposobnosti pravilnog usporeivanja teritorije BiH kroz historiju sa dananjim teritorijem drave. Sticanje sposobnosti razlikovanja razliitih stilova umjetnosti i spomenike vrijednosti te primjena steenog znanja u savremenom ivotu. Razvijanje sposobnosti geografskog miljenja o vrijednosti i znaanju kulturno-historijske batine BiH, a posebno za turizam nae zemlje. Primjena geografske karte i razvijanje VRIJEDNOSTI, STAVOVI PONAANJA Izgraditi pravilan stav prema historijskoj tenji Bosne i Hercegovine za samostalnou. Razvijati potovanje prema bosansko-hercegovakoj prolosti i svim zaslunim ljudima koji su se borili za nju. Razvijanje svijesti o bogatom kulturnohistorijskom nasljeu koje je odraz i dokaz identiteta naroda i vremena u kojem ive. Stav o vrijednosti spomenika koji su tokom posljednjeg rata porueni ili oteeni ime je okrnjena naa izvorna kulturna batina kao neprocjenjiv elemenat kulturnoghistorijskog identiteta i turistikog proizvoda te potreba za restauracijom, AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Metodom razgovora i Metodom razgovora demonstracije naglasiti utvrditi da je BiH bitne sadraje nastavne zajednica njenih jedinice (koritenje konstitutivnih ploe). (ravnopravnih) naroda. Metodom razgovora Na plakatima uenici treba pomoi uenicima da da polijepe slike (iz novina proue sve slikovne ili turistikih prospekata) materijale,da se prisjete kulturnih ustanova, ostalog to nije vidljivo kulturnih spomenika iz na tim grafikim perioda antike, srednjeg prilozima i slikama a vijeka i novog vijeka, slike potrebno je o tome kulturnih manifestacija i razgovarati (knjievna, nauna djela, kipovi, istaknutih umjetnika; slike, orua i oruja itd.) Slike treba na satu Upoznati uenike sa prouiti, prokomentirati razlikom pojmova: svaku i zakljuiti to sve kulturne ustanove i ini kulturnu tradiciju i kulturni spomenici. batinu neke drave. Metodom izlaganja pomoi u prezentiranju historijskog razvoja kulturne batine uz biljeenje bitnog sadraja na ploi i AKTIVNOSTI UENIKA

Ime, historijski razvoja i drutveno ureenje BiH

Prirodna i kulturna tradicija (batina) BiH

84

kartografske pismenosti.

obnovom i uvanjem tih vrijednosti.

navesti ih da shvate znaenje kulturnih manifestacija za razvoj turizma.

Geografski poloaj, granice i veliina BiH

Znanje o veliini, granicama i obliku bosansko-hercegovakog teritorija te o saobraajnom znaaju i poloaju. Znanje o kompleksnosti geografskog poloaja BiH u ovom dijelu Evrope, njegova vanost za opi razvoj kao i perspektivne djelatnosti bosanskohercegovake privrede. Znanje o vanosti tri osnovne geografske cjeline BiH za njen geografsko-saobraajni poloaj. Znati pronai i prepoznati na geografskoj karti razliite reljefne oblike. Znati sastav i geoloku grau reljefa BiH( nastanak reljefa, tipovi

Sposobnost primjenjivanja ranije steenih znanja o granicama BiH. Sposobnost uenika da shvate i prepoznaju na karti razlike izmeu prirodne i umjetne granice. Da su sposobni shvatiti da veliina teritorije u savremenom svijetu ne znai,automatski, razvijenost i visoki ivotni standard stanovnitva. (Belgija, Holandija, Danska) Razvijanje sposobnosti snalaenja na geografskoj

Izgraditi stav o vrsti granica BiH(orografske i hidrografske) prirodne granice.

Razvijati svijest kod uenika o prirodnoj raznolikosti BiH i bogatstvu krakih i drugih

Metodom izlaganja i razgovora te koritenjem zidne karte traiti od uenika da objasne koje su tri prirodno geografske cjeline BiH i pozvati uenike da na karti pokau okvirne granice nizijske Bosne, planinske i Niske(Mediteranske) Hercegovine. Nabrojati vrste stijena koje grade reljef BiH (specijalno sedimentne koje grade vei dio Bosne i Hercegovine). Na kartama treba da pronau najvie planine i planine koje su zaslune za odravanje XIV Zimskih

Direktnim grafikim metodama nacrtati tablicu na ploi sa podacima o povrini i broju stanovnika (u %) pojedinih geografskih regija BiH. Metodom izlaganja upoznati uenike o postanku i formiranju reljefa prije 60 mil. godina i objasniti kako je ledeno doba utjecalo na oblikovanje reljefa u BiH. Ponoviti s uenicima endogene i egzogene sile koje stvaraju reljef,

85

Reljef BiH reljefne cjeline, geoloka razdoblja nastanka

reljefa, visinske regije). Znati suprotnosti reljefnih oblika i cjelina (planinsko-kotlinska, peripanonska Bosna i Niska Hercegovina). Znati, znaenje i utjecaj pojedinih reljefnih oblika za razvoj BiH uope.

Klima, biljni i ivotinjskih svijet i pedoloka obiljeja BiH

Znanja o faktorima koji utjeu na klimu BiH (znanja o Sunevu zraenju, temperaturi zraka, padavinama i najeim i najznaajnijim vrstama vjetrova). Da znaju pokazati na karti klimatske regije BiH i da znaju navesti i opisati tipove klime i objasniti utjecaj klime na privredni razvoj BiH. Znanja o vrstama tla (pedologija) , vegetaciji te o nihovoj geografskoj rasprostranjenosti kroz tri klimatske vegetacijske zone.

karti itanje karte, analiza geografskih podataka i generalizacija istih: Sposobnost povezivanja usvojenog znanja o reljefu BiH i formiranje geografskog miljenja o meuzavisnosti prirodnih i drutvenih procesa,znaaj za razvoj poljoprivrede i turizma BiH. Sposobnost razumijevanja grafikih priloga (klimatski dijagrami). Sposobnost primjene steenog znanja.

reljefnih oblika koji su od ogromne vanosti za poljoprivredu, industriju i turizam BiH. Poticati razvoj ekoloke svijesti o ouvanju prirodne sredine.

olimpijskih igara (Bjelanica, Jahorina, Igman); Pronai na karti BiH najvea krka polja BiH.

nabrojati tipove reljefa, reljefne oblike i navesti primjere tih reljefnih oblika u BiH. Uenicima dati nekoliko pitanja za ponavljanje i uvjebavanje gradiva o klimi, tlu, biljnom i ivotinjskom svijetu i zatiti okolia:

Razvijanje interesa kod uenika za usvajanje gradiva o klimi BiH. Razvijati osjeaj uvanja ljepota nae domovine te upozoravanje na svijest i mogunost pojave poara u razdoblju ljetnih vruina. Razvijati svijesti kod uenika o znaaju tla za proizvodnju hrane te nunost ouvanja prirodne sredine.

Vode BiH: Rijeke i jezera

Znati razlikovati karakteristike jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. Znati rijeke jadranskog i crnomorskog sliva/njihove karakteristike), prirodna i vjetaka jezera, ponornica, 2 movare u BiH i termalne i termomineralne izvore (znati pokazati ih na karti). Znati objasniti znaenje rijeka i jezera te ostalih kopnenih voda na kopnu za razvoj BiH i turizma koji se na njima razvijaju. Znati imenovati vode (rijeke, jezera,movare) koje bi trebalo zakonom zatititi. Znati objasniti znaaj podzemnih voda, uzroke i nain njihovog sporog obnavljanja; Potrebu da se zatite. Znati znaaj, obale bosanskohercegovakog Jadrana.

Uenici treba da ponove pojmove vrijeme, klima, klimatski faktori, cikloni i anticikloni. Koritenje ilustrovanih priloga iz novina.Na osnovu poznatih klimatskih faktora i elemenata treba da navedu i objasne tip klime zaviaja. Kako planinske barijere utjeu na klimu nae zemlje. Izvesti zakljuak da ovakav reljef je presdudan na kimu gravnog grada BiH. Metodom razgovora navesti uenika da izdvoje najvanije prirodne karakteristike nastanka razliitih klimatskih faktora u BiH.

Metodom razgovora ponoviti kroz pitanja, geografski poloaj BiH, kontinentalnost, jadranska zemlja: Navesti uenike na povezivanje, ve steenih znanja, o klimi msa klimatskim tipovima BiH. Pomo u izradi klimodijagrama.

Sposobnost razlikovanja karakteristika rijeka jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. Osposobiti uenike za pronalaenje usvojenih pojmova na geografskoj karti. Razviti sposobnost prepoznavanja znaaja i vrijednosti rijeka, jezera, termalnih izvora za razvoj BiH,a posebno za razvoj turizma. Razviti sposobnost razumjevanja grafikih priloga (profila rijeka, karata hidrogradske

Izgraditi pravilan stav o znaaju vode na kopnu za ivot ljudi. Navika upozoravanja na elemente ekoloke ugroenosti vode na Zemlji; Razvijati svijest o potrebi borbe protiv oneienja voda, kao i naviku potrebe ouvanja voda na kopnu. Stav o prirodnim ljepotama naih voda.

Na slijepoj karti BiH ucrtati povrinske vodene tokove, ponornice, jezera, termalne i mineralne izvore. Na osnovu iskustva potaknuti uenike da se prisjete svih svojstava voda i poveu ih sa gradivom, koje se obrauje. Razgovarati s uenicima o rijekama, jezerima i moru i njihovom znaaju. 1. Koje su osnovne karakteristike rijeka crnomorskog sliva? 2. Opii privredni znaaj bosansko-hercegovakih rijeka?

Kroz razgovor, a na osnovu pripremljenih pitanja,razgovarati o najveim rijekama jadranskog i crnomorskog sliva; Razgovarati sa uenicima o karakteristikama rijeka crnomorskog sliva, jadranskog sliva,o

86

mree, tablica o proticaju itd.) to omoguava istraivako uenje i uenje sa razumjevanjem.

Stanovnitvo i naselja BiH

Znanje o broju stanovnika u 2005. godini, prema procjenama. Znati osnovne znaajke razvoja naseljenosti, razmjetaju i kretanju (dinamici)stanovnitva u BiH. Znati osnovna obiljeja i historijski slijed migracija kao i uzroke vanjskih i unutranjih migracija. ( Da znaju razlikovati politike i ekonomske migracije). Znanje o biolokoj, etnikoj, vjerskoj, obrazovnoj i ekonomskoj strukturi stanovnitva. Da znaju uzroke koji su uslovili poremeaje u polnoj i dobnoj strukturi stanovnitva BiH. Da znaju odrediti udio stanovnitva u primarnom, sekundarnom, tercijarnom i kvartarnom sektoru (razlikovanje tercijarnog i kvartarnog sektora djelatnosti). Znanje o osnovnim razlikama izmeu seoskog i gradskog neselja. Znanje o problemima bosanskohercegovaih sela (opisati gradove BiH i znati osnovne podatke o svakom od 6 najveih gradova BiH).

Upoznati uenike o fazama razvoja BiH privrede od manifakturnoindustrijske preko socijalistike do tranzicijske faze. Znaju probleme s kojima se suoava savremena bosansko-hercegovaka privreda u tranzicijskoj fazi. Upoznati uenike sa rudama i

Sposobnost analize dijagrama kretanja broja stanovnika BiH od prvog popisa 1879. godine do posljednjeg popisa 1991. godine (analizira grafikone o broju kretanja stanovnitva od 19911995 i od 1995 2006.) Sposobnost prepoznavanja i uoavanja uzroka i posljedica migracija u BiH. Razvijati kreativnost u radu i osposobiti uenike da uoavaju veze i razlike izmeu nacionalne i religijske strukture stanovnitva. Sposobnost razumjevanja dobno-spolne piramide, kartograma, geografskih i dr. karata i strukturnih krugova. Razvijati sposobnost usporeivanja i razlikovanja pojedinih sektora djelatnosti. Razvijati sposobnost usporedbe seoskih naselja (brdskih, nizijskih i krakih predjela). Razvijati sposobnost uporeiv. (kompariranja ), analize i sinteze, opisivanja i logikog zakljuivanja. Osposobiti uenike za razumjevanje savremenih procesa koji optereuju bosanko-hercegovaku privredu. Razvijati sposobnost primjene steenog znanja o

Razvijati stajalite (stav) o potrebi obnove stanovnitva BiH i nunoj pranatalitetnoj politici, zbog negativnog prirodnog prirataja. Shvatanje da BiH u daljnjem razvoju treba mlade, perspektivne i kreativne ljude. Uvaavati pravo svakog ovjeka da odluuje o mjestu rada i stanovanja. Razvijati pozitivan stav prema vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti(tolerancija). Razvijati pravilan stav prema vlastitoj naciji,religiji, pismima,jeziku; Pozitivan stav o ravnopravnosti spolova. Razvijati potovanje i ljubav prema naseljima irom BiH. Izgraditi pravilan stav prema ouvanju i zatiti znamenitosti neselja BiH; Razvijanje - njegovanje i sticanje navike:upoznavanja obilaska, razgledanja i fotografisanja pojedinih naselja i njihovih znamenitosti (kola u prirodi).

3. Koje je najvee prirodno a koje vjetako jezero BiH? 4. navedi i pokai na karti nekoliko banjskih ljeilita u BiH? 5. Koje turistiko znaenje imaju vode na kopnu? 6. Kvalitet kopnenih voda u BiH? Metodom razgovora ponoviti pojmove natalitet motalitet, prirodni prirataj, gustoa naseljenosti, migracije, emigracija, imigracija, vanjske i unutranje migracije itd. Uenici treba da odgovore na pitanja: Gdje stanuju? Koji su faktori utjecali na produenju ivota stanovnika BiH? ta treba uraditi da bi poboljali obrazovnu strukturu BiH? Ima li u vaoj okolini nepismenih stanovnika (uzroci i posljedice? Na (slijepoj-demografskoj karti BiH), uenici, treba da unesu mjesta guste i vrlo rijetke naseljenosti (krki predjeli) i da objasne zato je to tako. Na plakatima koje e pripremiti (grupa uenika) treba da nalijepe slike iz novina, ili one koje su sami fotografirali ili nacrtali gradova ili sela u kojima ive i da opiu ta vide na fotografijama ili slikama.

njihovom privrednom znaaju: Sa uenicima na slijepoj karti ucrtavati ponornice BiH i upisati njihove nazive,pripremiti grafofolije sa rijenom mreom BiH; Pripremiti grafofolije (plakate sa ucrtanim vjetakim jezerima i HE na njima; Razgovarati o najatraktivnijim turistikim destinacijama, a koje su vezane za vode BiH; Razgovarati o iskustvu sa vodama u BiH.

Priprema didaktikog materijala grafikona, geografskih karata i pomonih tekstova. Pomagati uenicima pri izradi starosno-spolne piramide. Metodom razgovora uvesti uenike u problematiku o (pogodna,voena pitanja) stanovnitvu i naseljima: Voditi razgovor o tome kako i kada su nastali prvi gradovi u BiH? Razgovor o nastanku i razvoju modernih gradski centri BiH? Upoznati uenike o znamenitostima glavnog grada BiH i veih regionalnih centara (uputiti uenike na pronalaenje informacija o ovim gradovima)

Razvijati osjeaje razumijevanja problema sa kojim se suoava bosansko -hercegovaka privreda(veliki broj nezaposlenih i niska zarada zaposlenih).

Na slijepu kartu BiH unijeti lokacije, glavnih rudnomineralnih bogatstva BiH Izraditi privrednu kartu BiH Da navedu mjesta rudarske basene koji

87

Privreda BiH prirodni i drutveni uslovi za razvoj privrede

energetskim izvorima kojima raspolae BiH /rad na geografskim kartama/( leita rudnog bogatstva i lokacije energetskih izvora). Znaju ekoloke probleme vezane za energetski sistem koji utjee na kvalitet zraka, vode i tla. Znanje o nekokurentnosti BiH privrede i potrebi njenog prestrukturiranja. Da prehrambena i drvna industrija imaju sve potrebne sirovine na teritoriji BiH ali su nedovoljno razvijene, a samo hemijska industrija (Soda so, Dita, Polihem i Bosnalijek) proizvode plasiraju na trite u okruenju. Upoznati uenika sa pet osnovnih ekonomskih regija na teritotiji BiH. Znati prirodne i drutvene uslove razvoja bosansko-hercegovake poljoprivede i osnovne probleme njenog razvoja; Razlikovanje tri osnovne poljoprivredne regije (karakteristike poljoprivredne proizvodnje za svaku regiju pojedinano).

energentima i rudama u svakodnevnom ivotu. Osposobiti uenike za razumjevanje tematskih karata i primjenu steenog znanja na fizikoj geografskoj karti BiH. Razvijati sposobnost kartografske pismenosti i osposobljavati uenike za samostalan rad.

Izgraivati pravilan stav o mogunostima razvoja bosansko hercegovake privrede. Razvijati interes za nastavni predmet - ekoloku svijest naglaavajui utjecaj energetskog sistema na kvalitet zraka i vode u BiH. Stjecati naviku tednje elektrine energije i razvijati pozitivan odnos prema radu. Uvaavati sve promjene u privredi BiH ,kao faktore njenog razvoja . Upozoravati na ekoloke probleme izazvane zastarjelom tehnologijom nekih grana bosansko hercegovake industrije. Razvijati svijest o poljoprivredi kao perspektivnoj djelatnosti bosansko hercegovake privrede u sklopu proizvodnje zdrave hrane.

raspolau sa znaajnijimm koliinama(nalazitima) ruda metala,nemetala,energenata Namjena pojedinih ruda enrgenata, (objasniti!)

Priprema didaktokog materijala potrebnogbza obradu ove nastavne teme. Pomoi uenicima pri unoenju na kartu mjesta i podruja rudnomineralnih leita i energetskih izvora. pomo pri analizi privredne karte BiH. (rad u grupama) Izrada folije sa tabelom foliju ispravnih odgovore. Izrada folije sa grafikonom runih, mineralnih i enegentskih bogatstva i mogunostima njihovog iskoritavanja. Izrada tabele stepena obrazovanosti stanovnitva BiH; Izrada zadataka objektivnog tipa za provjeru steenog znanja.

88

Saobraajnoturistike vrijednosti BiH

Znati definirati pojam saobraaj i meuovisnost sa turizmuom. Opisati razvoj eljeznike i cestovne mree kroz historiju i njen znaaj za razvoj BiH. Objasniti ulogu zranog saobraaja i znati aerodrome u BiH. Upoznati uenika sa preduslovima i ograniavajuim faktorima razvoja turizma. Upoznati uenike da turizam dostie svoj maksimum u razdoblju Socijalistike Jugoslavije (olimpijske igre - planine) njegov krah 90-tih godina (zbog rata).Znaaj unapreenja BiH turizma za razvoj i zapoljavanjed stanovnitva. Upoznati uenike da BiH ima velike turistike potencijale koji nisu,u potpunosti, iskoriteni. Znati oblike turizma koji imaju razvojne mogunosti.(turistike destinacije)

Razvijati sposobnost usporeivanja i razlikovanja (prednosti i nedostataka) pojedinih vrsta saobraaja. Razvijati sposobnost uoavanja meuovisnosti saobraaja i turizma. Osposobljavati uenike za formiranje geografskog miljenja, sposobnosti analize grafikih priloga i primjene steenog znanja kao i razvijanja sposobnosti snalaenja na geografskim kartama. Razvijanje sposobnosti usporeivanja posebnosti turistikih regija kao i primjenu steenog znanja o tipovima i vrstama turizma u BiH. Razvijati sposobnost individualnog rada te primjene kreativnosti u radu. Sposobnost usporeivanja posebnosti jedne sa ostalim regijama BiH. Sposobnost uoavanja veze izmeu razliitih vrsta prirodnih resursa i njihovog znaaja za razvoj regije. Primjena steenog znanja u svakidanjem ivotu.

Razvijati ekoloku svijest, uenika, te naglasiti utjecaj saobraaja na kvalitet ivotne sredine. Stjecati naviku koritenja razliitih izvora znanja (novine, monografije, turistike vodii, itd). Uvaavati dolazak stranih gostiju (bez obzira na politiku, nacionalnu, vjersku i rasnu pripadnost) - tolerancija. Izgraivati pozitivan stav prema turistikim mogunostima BiH i razvijati pozitivan odnos prema radu i saradnikom uenju s nastavnikom ili ostalim uenicima u razredu.

Uenici individualno ili sa nastavnikom treba da posjete jednu ili vie turuistikih agencija. Da (na asu) prezentiraju svoja iskustva i tok posjete, da objasne pojam propagande - marketinga i da zakljue kakav utjecaj ima propaganda na ovu privrednu gradu u BiH.

Priprema didaktikog materijala potrebnog za obradu ove nastavne teme(reljefna karta BiH) Posjeta nekoj turistikoj agenciji. Metodom razgovora (pitanja) treba utvrditi preeno gradivo: ta je saobraaj; sudjelovanje u saobraaju; vrste saobraaja, uloga i znaaj saobraaja za razvoj neke drave; Najrazvijenija grana turizma u BiH, turistiki slabo razvijena podruja BiH,koja imaju mogunosti za razvoj itd.

Regionalna podjela BiH: Regija BiH

Da znaju koje su etiri osnovne prirodno i drutveno geografske regije BiH, znati osnovne karakteristike (prirodne i drutvene). Znanje o glavnim nodalnofunkcionalnim centrima svake od regija i,znanje o trenutnom stepenu razvijenosti privrede, kao i mogunosti razvoja svake od regija. Da znaju najpoznatija rudna leita, najpoznatije povrinske i podzemne tokove, kakav je reljef a kakva gustina naseljenosti.

Sticati naviku pozitivnog odnosa prema radu i naviku rada u grupama i parovima. Stvarati ugodnu, kreativnu i stvaralaku atmosferu u razredu. Razvijati pravilan odnos prema uvanju i zatiti prirode kao i prema prirodnim i drutvenim geografskim ljepotama i razliitostima BiH.

Unoenje u slijepu kartu najznaajnijih planina, ravnica (reljefnih cjelina) rijeka, jezera, podruja sa veom gustinom naseljenosti i nadalno funkcionalnih centara. (rad u grupama) detaljano opisivanje jedne od etiri regije BiH, ilustracija:prospektima, fotografijama, slikama i drugim grafikim materijalom koji se odnosi na regiju koja se obrauje.

Pomoi uenicima pri izradi slijepe karte i prezentaciji regije koju obrauje. Uenicima dati pitanja za ponavljanje i uvjebavanje gradiva o geografskom poloaju, klimi, tlu, biljnom svijetu i zatiti okolia u regijama.

Geoloki aspekti

Znati elemente ugroenosti geografaske sredine (voda, vazduh, tlo); Znati koji su najvei zagaivai ivotne(geografske sredine),

Sposobnost primjene steenog znanja i razvijanje geografskog miljenja o zatiti ivotne sredine; Sposobnost utjecaja na

Razviti stav o potovanju i ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH; Razvijati uvjerenje da svako od nas moe uiniti mnogo na zatiti i unapreenju ivotne

Uenici e objanjavati na koji nain se moe ukljuiti u rjeavanje ekolokih problema; Analiza tabelu uea zatienih zona u ukupnoj

Metodom razgovora treba uputiti uenike na injenicu da je uee zatienih zona u ukupnoj povrini BiH svega 0,5% (potreba (da bar 15-20% teritorije nae drave

89

zatite geografske sredine

Metode i sredstav zatite ivotne(geografske sredine); Znati ta je to fenomen staklenika Znati na koji se nain i koja sredstva unitavaju( nagrizaju) ozonski omota);

stanovnike (okolinu) u BiH na rjeavanju problema geoekologije.

sredine i prirodne okoline u BiH. Razvijati naviku korerktnog i zatitnikog odnosa prema okolini i prirodi; Razvijati ekoloku svijest o zatiti biljnih i ivotinjskih vrsta na okolini i na prostoru BiH.

povriti u BiH, Evropi, Albaniji, Hrvatskoj, Njemakoj i Norvekoj. Organizirati akciju provoditi kontinuirane akcije na sakupljanja starog papira,ienja kolskog dvorita i okoline; Uenici e objanjavati kako i zato koristiti kante za smee; Posmatranje, postavljanje pitanje, prikupljanje informacija o geografskim objektima koji se posmatraju i posjeuju;

Nastava u prirodi (terenska nastava)

Na nastavno - naunim ekskurzijama(dva puta u toku kolske godine) upoznati prirodne i drutvene pojave na prostoru BiH i posljedice njihovog djelovanja

Sposobnost posmatranja, analiziranja , odvajanja bitnog od nebitnog, uoiti proces i posljedice djelovanja egzogenih sila; Uoiti proces i posljedice djelovanja ovjeka na promjene u prirodi;

Sposobnost izraavanja emocija za neke grandiozne oblike koji su posljedice djelovanja prirodnih sila; Razviti sposobnost uoavanja uzroka zagaenosti ivotne sredine i zato to ovjek ini sam sebi;

treba da ue u neki program zatite - parkovi prirode, nacionalni parkovi, zatiene zone itd) po Evropskim mjerilima. Pomoi uenicima u organizaciji akcija sakupljanja starog papira i pri izradi plakata upozoravanja stanovnitva na pogubnost nastavka zagaivanja ivotne sredine. Objaanjavanje pojava i procesa, koji su se deavali li se deavaju na lokacijama koje uenici posmatraju i prouavaju (kraka korizija i erozija, djelovanje snage tekue vode,vjetra ... karakteristike flore i faune, kao i vrste naselja i naina ivota ljudi privredne djelatnosti);

90

HISTORIJA / POVIJEST
Tematske cjeline / teme CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI, OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije;proces i sadraj UITI Berlinski kongres i okupacija BiH.Kalajevo doba.Borba za crkvenokolsku i vakufskomearifsku autonomiju.Nastanak politikog ivota i stranaka.Aneksija.Privre da idrutvo u BiH u doba Austro-ugarske vladavine.Manjinski narodi.Obrazovne i kulturno-prosvjetne prilike. Evropske i UENIK Zna koje su zemlje najvee kolonijalne sile i njihove kolonijalne posjede.Vojno politike saveze i njihove lanice. Pojam imperijalizam. Meunarodne krize koje su prijetile da prerastu u ratni sukob. Nauna,tehnika i kulturna dostignua na prijelazu dva stoljea. Razumije i moe objasniti kolonijalnu podjelu svijeta. Moe objasniti i razumije zato su izbile politike krize. Razumije znaaj naunog, tehnikog i kulturnog napretka. Zna uzroke i povod izbijanja Prvog Vrijednosti, stavovi, ponaanje Aktivnosti uenika Aktivnosti nastavnika

Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata

Uenici razvijaju svijest o tome kakav je bio odnos velikih sila prema kolonijama kako se razvijalo suprotnosti i formirali savezi velikih sila . razvijaju sposobnost multiperspektivnosti (gledanje na dogaaje iz razliitih uglova). Razviju svijest o tome kako je razvoj nauke i tehnike uticao na ivot ljudi

Uenici analiziraju izvore koji iz razliitih perspektiva govore o kolonijalnoj politici , razmjenjuju miljenja i izvode zakljuke. Istrauju temu i odgovaraju na postaljene zadatke.

Jasno formulie ciljeve asa . Priprema analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima. Priprema zadatke za uenike. Odreuje kriterije za procjenju znanja i ocjenjivanje uenika.

91

vanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata Glavne politike,privredne i kulturne tokove razvoja BiH u doba austrougarske uprave. Zna koje nacionalne manjine ive U BiH. Interesi velikih sila.Evropski vojnopolitiki savezi.Kolonije i borbe za novu kolonijalnu preraspodjelu.Velike meunarodne krize pred prvi svjetski rat.Nauka,tehnika i kultura na prijelazu dva stoljea.

Prvi svjetski rat (19141918)

Uzroci i povodi izbijanja rata.Frontovi (ratita). Svakodnevni ivot.Revolucije u Rusiji (reducirati sadraje). Rezultati i posljedice Prvog svjetskog rata.

svjetskog rata.Glavne frontove.Kako je tekao svakodnevni ivot ljudi.Zna revolucije u Rusiji.Rezultate i posljedice Prvog svjetskog rata. Razumije i moe objasniti zato je borba za novu podjelu svijeta dovela do izbijanja Prvog svjetskog rata.Razumije i moe objasniti kako su se ratni sukobi odrazili na svakodnevni ivot ljudi i poloaj ena.Razumije i moe objasniti znaaj revolucija u Rusiji.Moe objasniti i razumije posljedice Prvom svjetskog rata. Zna odluke Versajskog mira.Drave nastale nakon Prvog svjetskog rata. ta je Drutvo (Liga naroda). Razdoblje svjetske ekonomske krize. Politika i drutvena zbivanja u vanevropskim zemljama (Indija, Kina, Japan, Osmansko carstvo (Turska), Arapske zemlje, zemlje Latinske Amerike i SAD-e). Pojam liberalna demokratija.Pojmove:komunizam socijalizam, totalitarna drava, faizam, nacizam.Razvoj Italije i Njemake izmeu dva svjetska rata.lanice sila Osovine. Kako je tekao nauni, tehniki i kulturni razvoj. Zna da navede linosti koje su obiljeile razdoblje. Razumije i moe da objasni razvoj evropskih drava. Razumije i moe da objasni uzroke pojave i posljedice velike ekonomske krize. Razumije i moe da objasni razvoj vanevropskih drava.Razumije znaaj liberalne demokracije. Razumije i moe da objasni posljedice pojave totalitarnih reima. Razumije znaaj naunotehnolokih dostignua i kulturnog napretka. Uzroke izbijanja rata. Zna linosti koje su obiljeile period.Ratne operacije

Uenici razvijaju svijest o tome da su suprotnosti interesa velikih sila doveli do izbijanja svjetskog sukoba - Prvog svjetskog rata, mogu da razlikuju uzroke i povod. Razvijaju svijest o tome kako su ljudi ivjeli u vrijeme ratnih sukoba i kako se mijenjala uloga ena u ratu. Uenici razvijaju svijest o tome da se Versajskim mirovnim ugovorom mijenjala politika kartaEvrope, da su formirane nove drave u Evropi. Mogu da objasne politika kretanja i drutvene sisteme nakon Prvog svjetskog rata Uenici razvijaju svijest o tome kako dolazi do politikih preokreta u zemljama liberalne demokratije. Mogu da nabroje slinosti i razlike totalitarnih reima u Evropi. Razvijaju svijest o tome kako se ekonomska kriza odraava na ivot ljudi , da je zavretak rata donijeo promjene i na drugim kontinentima, da su se najvee promjene odigrale u Aziji gdje jaa nacionalna svijest i demokratija. Razvijaju svijest o tome

Uenici analiziraju razliite izvore , iznose vlastiti stav . razmjenjuju miljenja rjeavaju postavljene zadatke . Piu istraivake radove o promjenama u svakodnevnom ivotu u vrijeme ratnih sukoba.

Priprema pitanja za analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima asa. usmjerava aktivnosti uenika na asu i na osnovu jasno postavljenih kriterija ocjenjuje uenike

Analiziraju izvore, istrauju teme, razmjenjuju stavove, odgovaraju na pripremljene zadatke . U grupama istrauju zadatu temu i prezentiraju je na portfoliju.

Priprema analizu izvora (formuliu pitanja za analizu) u skladu sa postavljenim ciljevima asa. Organiziraju i usmjeravaju aktivnosti uenja na asu. Definiu kriterije za procjenu znanja uenika u skladu sa postavljenim ciljevima asa.

Svijet izmeu dva svjetska

Versajski mir i njegove odluke.Nastanak novih

92

rata

drava na evropskom kontinentu.Drutvo (Liga naroda). Svjetska ekonomska kriza. Stanje i prilike u vanevropskim zemljama od 19181939god. Liberalna demokratija. Socijalizam.Sovjetski savez (SSSR). Faizam u Italiji.Nacizam u Njemakoj.Formiranje saveza sila Osovine. Nuno-tehnoloka otkria i uspjesi izmeu dva svjetska rata. Obrazovno kulturni ivot.

(1939-1943). Formiranje antifaistike koalicije. Prekretnice rata (bitke) i tok ofanziva saveznikih snaga. Zavrne ratne operacije. Poloaj ena i djece u ratu. Posljedice rata. Razumije i moe objasniti uzroke rata. Razumije i moe objasniti tok rata. Razumije znaaj antifaistike koalicije. Moe objasniti poloaj ena i djece u ratu. Razumije i moe objasniti posljedice rata. Kada i zato je odran Nirnberki proces. Kada i zato je osnovana OUN. Vojno politike saveze. Politike krize i ratove. Nastanak evropske zajednice. Komunistike zemlje i pad komunistikih reima. Najvanija dostignua iz oblasti nauke i tehnike. Kulturne tokove. Razumije i moe objasniti zato je odrano suenje u Nirnbergu. Razumije znaaj osnivanja OUN-a. Moe objasniti i razumije zato su formirani vojno politiki blokovi nakon II svjetskog rata. Moe objasniti i razumije zato je dolo do velikih politikih kriza i lokalnih ratova. Moe objasniti i razumije politiku zemalja treeg svijeta. Moe objasniti i razumije znaaj formiranja evropske zajednice. Razumije znaaj naunog i tehnolokog razvoja. Moe objasniti i razumije kulturne tokove. Prilike u BiH u Prvog svjetskog ratu.Politika,drutvena i kulturna zbivanja u BiH izmeu dva svjetska rata.Stanje u BiH u II svjetskom ratu. ivot pod okupacijom. Politiki i ekonomski poloaj BiH od 19451990god. Disoluciju Jugoslavije. Razvoj nauke i kulture u BiH u drugoj polovini XX stolj. Meunarodno priznanje Republike BiH. Politiki, drutveni i ekonomski razvoj BiH od 1996-

kako se velika ekonomska kriza odrazila na politiku situaciju i zaotravanje meunarodnih odnosa to je dovelo do ponovnog stvaranja politikih i vojnih blokova, o znaaju formiranja antifaistike koalicije i anlanske povelje, o poloaju i stradanju civila u Drugom svjetskom ratu Uenici razvijaju svijest o znaaju suenja ratnim zloincima u Drugom svj. ratu. Razvijaju svijest o ulozi OUN-a u svijetu. Razvijaju sposobnost da sagledaju razliite poglede na formiranje vojnopolitikih saveza . Kako se period Hladnog rata odrazio na mir u svijetu. Uenici razvijaju pozitivan stav o dekolonizaciji i integrativnim procesima u Evropi i svijetu. Uenici su svijesni da je nauni i kulturni razvoj u XX st. iz temelja izmijenio ivot ovjeanstva. Razvijaju svijest o poziciji BiH u Prvom svjetskom ratu kako je dolo do formiranja Kraljevine SHS i poziciju BiH u njenim okvirima. I kakav je njen privredni i kulturni razvoj. Uenici razvijaju sposobnost da na osnovu primjera iz svakodnevnog

Uenici analiziraju razliite izvore, razmjenjuju miljenja iznose vlastiti sud, na osnovu osnovu istraivanja teme izvode zakljuke.

Priprema aktivnosti uenja na asu u skladu sa postavljenim ciljevima, Kreira poticajno okruenje za uenje. Usmjerava aktivnosti na asu. Definie kriterije za ocjenjivanje

Uenici analiziraju razliite izvore, iznose vlastite stavove, uestvuju u aktivnostima uenja na asu. Istrauju i prezentiraju temu. Pripremaju argumentaciju za uee u debatama na asu.

Pripremaju aktivnosti uenja na asu u skladu sa postavljenim ciljevima. Formuliu pitanja za analizu izvora i pripremaju zadatke za uenike. Kreiraju poticajno okruenje za uenje. Usmjeravaju aktivnosti uenja. Izgrauje kriterije za ocjenjivanje.

Drugi svjetski rat (1939-1945)

Uzroci i povodi izbijanja rata.Prvi ratni period(1939-1943). Antifaistika koalicija. Prekretnice rata i glavne ofanzive saveznikih snaga (1943-1945).Poraz sila Osovine.

Uenici analiziraju razliite izvore, iznose vlastiti stav, razmjenjuju miljenja Istrauju i predstavljaju

Nastavnici pripremaju

93

Savremeno doba (19452000god.).

Osnivanje OUN-a. Blokovska podjela. Najvee politike krize i ratovi.Nastanak bloka zemalja treeg svijeta i njihova politika. Nastanak i irenje evropske zajednice. Pad komunistikih reima i nova realnost. Nauna, tehnika i obrazovno kulturna dostignua. Elektronsko doba.

2000god. Razumije i moe da objasni prilike u BiH za vrijeme I svjetskog rata. Razumije i moe da objasni razvoj BiH izmeu dva svjetska rata. Moe da objasni i razumije prilike u BiH za vrijeme II svjetskog rata. Razumije i moe da objasni poloaj BiH u jugoslavenskoj federaciji. Razumije i moe da objasni razliite interese jugoslavenskih republika.Razumije znaaj naunog i kulturno razvoja BiH u drugoj polovini XX stolj. Moe da objasni i razumije tok i posljedice rata. Razumije znaaj Dejtonskog mirovnog sporazuma. Razumije i moe da objasni politiki, drutveni i ekonomski razvoj BiH od 1996-2000. god.

ivota razumiju ekonomski razvoj BiH od 1945-1990 . Razvija pozitivan stav prema tekovinama kulturnog razvoja ovog perioda. Uenici razvijaju svijest o znaaju medija na formiranje javnog mijenja i njihovoj ulozi u ratu vrijeme rata. Uenici su svijesni znaaja Hakog Tribunala, procesuiranja svih ratnih zloina . Izrauju svijest o znaaju ouvanja kulturne batine BiH.

temu.

procesuiranje uenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Izrauju smjernice za planirane aktivnosti uenja. Daju jasna uputstva i usmjeravaju aktivnosti uenja. Pripremaju i koriste razliite tehnike uenja i analizu razliitih izvora . Primjenjuje koncept multiperspektivnosti Organizuju posjete muzeju ili kulturno historijskim spomenicima.

BiH u stoljeu

XX

BiH u prvom svjetskom ratu.Stanje i prilike u BiH izmeu dva svjetska rata: Kraljevini SHS/Jugoslaviji (politiki, privredni i obrazovno- kulturni ivot). BiH u II svjetskom ratu (19411945). Poslijeratni period (1945-1990). Disolucija SFR Jugoslavije i sticanje nezavisnosti.(?). Meunarodno priznanje Republike BiH.Rat i njegove posljedice. Dejton. Post dejtonski period do 2000god.

94

TEHNIKA KULTURA , IX razred 1 as sedmino, 34 asa godinje

Tematske cjeline/ Teme

CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI

OEKIVANI OBRAZOVNI

Vrijednosti, ponaanje

stavovi,

Aktivnosti uenika

Aktivnosti nastavnika

Znanje Tehnike kultura: Proces i sadraj Mehatronikamainstvo Uiti: Prenos signala i snage pomou hidraulinih i pneumatskih sistema; Osnovni elementi hidraulikog sistema; primjena hidraulinih sistema; Osnovni elementi pneumatskih sistema; primjena pneumatskih sistema; Veze izmeu karakteristinih veliina hidraulinopneumatskih sistema; Veza izmeu glavnih elemenata elektromotornog pogona Uenik : Prepoznaje osnovne elemente hidraulikog i pneumatskog sistema; Koristi instrumente za mjerenje hidraulinopneumatskih veliina; Razvijanje svijesti o uticaju naunotehnolokog razvoja na ivot ovjeka; Razvijanje vjetina i navika u cilju profesionalne orijentacije uenika; Afirmacija rada i stvaralatva; Potivanje kunog reda; potivanje i provoenje opih i linih mjera zatite na radu; Shvatanje znaaja Prate izlaganja i prezentacije predmetnog nastavnika; Paljivo rukuju i odravaju mjerne i kontrolne instrumente; Analiziraju elemente hidrauliko-pneumatskih sistema; Ostvaruje radnu i stvaralaku atmosfere u razredu; Izrauje didaktiki materijal; Priprema oigledna nastavna sredstva vezana za hidrauline i pneumatske sisteme (pumpe, kompresori, ventili, mjerni instrumenti) i prezentira njihov rad i funkciju; Bira zadatke i probleme u skladu sa NPP i mogunostima uenika; Analiziraju elektromotornog elemente pogona, Postavlja razliite vrste

Mehatronikaelektrotehnika

Prepoznaje elektromotornog

elemente pogona i

95

(elektromotor, radni mehanizam, spojni elementi elektromotora sa radnim mehanizmom, elementi za prikljuivanje na izvor struje); Karakteristine osobine radnih mehanizama (izbor motora, snaga, prikljuni napon...); Primjena pravila i propisa pri provjeri mehatronikih sistema; Izrada osnovne tehnike dokumentacije pri mjerenju; Mjerenje veliina u elektronici; Signalni ureaji, analiza signala u mehatronikom sistemu; Analiza mjernih vrijednosti u upravljakom sistemu; Prikupljanje, elektronska obrada podataka i memorisanje podataka; Automatika i sistem upravljanja Osnovni pojmovi automatskog upravljanja; Automatizacija procesa rada; Podjela automatiziranih sredstava za rad (sredstva za rad sa mehanikim upravljanjem, sredstva za rad sa elektronskim odnosno numerikim upravljanjem, sredstva za rad za kombinovanim upravljanjem); Prednosti automatskih maina za obradu metala nad klasinim mainama;

shvata njihove funkcije; Koristi mjerne instrumente u elektrotehnici i objanjava greke do kojih dolazi pri mjerenju i oitavanju; Provodi mjere zatite na radu;

modernizacije proizvodnje u cilju poveanja produktivnosti rada; Donoenje sudova i zakljuaka na osnovu provjerenih injenica; Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pruanje pomoi drugim; Shvatanje znaaja blagovremene i ispravne komunikacije meu ljudima;

uoavaju funkciju i znaaj ovih elemenata, koristei model ili grafiki prikaz; Vjebaju oitavanje pojedinih mjernih veliina i uoavaju greke mjerenja;

jednostavnih pitanja u cilju potsticanja uenika na razmiljanje i davanje ispravnih odgovora; Priprema elektromotornog crtee i sheme; modele pogona,

Koristi model interaktivne nastave; Podstie uenike na samostalnost i kreativnost; Prepoznaju osnovne elemente elektronikog sistema i shvataju njihovu ulogu; Uz prisustvo nastavnika vre mjerenje pojedinih veliina u elektronici, analiziraju rad pojedinih signalnih ureaja uz primjenu oiglednih nastavnih sredstava i shema; Prate izlaganje nastavnika; analiziraju grafike priloge i druga oigledna nastavna sredstva i izvlae zakljuke o znaaju automatike u sistemu proizvodnje;

Mehatronikaelektronika

Razvija svijest o znaaju elektronike u ivotu ovjeka (TV, telefon, signalni ureaji); Mjeri veliina u elektronici, montira, demontira i otklanja kvarove na elektrinom zvoncetu; Koristi pojedine signalne ureaje i analizira signale u mehatronikom sistemu; Prepoznaje osnovne mehanizme maina: pogonski, prenosni i izvrni; Uoava prednosti maina sa automatskim upravljanjem nad klasinim mainama, kao i uticaj mehanizacije na produktivnost proizvodnje;

Ispoljavanje za saradnju;

spremnosti

Ispoljavanje spremnosti za primjenu steenih znanja i vjetina u praksi; Donoenje loginih i samostalnih zakljuaka o znaaju tehnikih tvorevina i tehnolokih dostignua u ivotu ovjeka; Razvijanje navike odravanja sredstava za rad, primjene mjera zatite na radu i zatite okoline; Afirmacija stvaralatva; znanja i

Priprema elektronike elemente i upoznaje uenike s njihovom funkcijom i montaom; Priprema mjerne instrumente, upoznaje uenike s njima, obuava ih u oitavanju mjernih veliina i u uoavanju greaka u procesu mjerenja; Objanjava uenicima vanost signalnih ureaja u zatiti objekata, imovine; Priprema oigledna nastavna sredstva i izlae nastavnu grau, vodei rauna o mogunostima i potrebama uenika; Prua neophodnu pomo uenicima pri sagledavanju uticaja mehanizacije na produktivnost rada;

Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog koritenja energije i potrebi ouvanja okoline.

96

Obnovljivi izvori energije

CNC maine nain upravljanja; Energija uspostavljnje korelacije sa sadrajima iz fizike; Podjela izvora energije (obnovljivi izvori, neobnovljivi zvori); Obnovljivi izvori energije (vodeni tokovi, plima i oseka, vjetrovi, energija sunca); Problemi energije u svijetu;

Uoava i razumije: znaaj energije u savremenom svijetu, prednosti obnovljivih izvora energije nad neobnovljivim, proces transformacije energije;

Analiziraju grafike priloge na kojim su prikazana pojedini obnovljivi izvori elektrine energije; Uoavaju znaaj finalne energije u: industriji, domainstvima, saobraaju;

Priprema grafike prikaze rada pojedinih tipova mehatronikih ureaja i objanjava njihov rad; Skree panju uenicima na: mogue kvarove na pojedinim elektroinstalacijama, alatima i aparatima; Prua prvu pomo u sluaju povreda.

Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvruje nadleni organ kole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa uenika i mogunosti kole).

Proirivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedeih oblasti: a) Robotika, b) CNC maine, c) Saobraaj, d) Zatita ivotne okoline.

Proiruje ve steena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu; Samostalno prouava odabrane oblasti, prikuplja informacije i podatke, stie vjetine, posmatra i zakljuuje.

Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu; Uoavaju vanost korelacije nastavnih sadraja tehnike kulture i ostalih predmeta; Pored udbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije, prirunike, internet (po mogunosti); Uestvuju u izradi ilustracija-crtea, prate zanimljive lanke i informacija sa medija; kreiraju obrazovni pano.

97

INFORMATIKA ZA IX RAZRED 1 as sedmino (35 asova godinje) ZATO UITI INFORMATIKU I RAUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izuavanje sadraja iz oblasti informatike i raunarstva u sedmom razredu osnovne kole ima znaajnu ulogu u pripremanju uenika za nastavak kolovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije ukljuivanje u svijet rada i ivotne tokove. Uspjeno snalaenje mladih osoba u tehniki i tehnoloki razvijenom drutvu u mnogome zavisi od njihovih steenih znanja, vjetina i razvijenih sposobnosti na osnovnokolskom uzrastu. Sve usavrenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrivo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja, zahtijevaju da opta populacija stanovnitva mora raspolagati sposobnostima, ali i kulturnim navikama, za koritenje raspoloivih tehnikih resursa u razliitim situacijama. etiri odrednice: osnovna znanja, umijea i vjetine, navike i stavovi te sposobnosti za rjeavanje problema uz primjenu raunara, ine podruja uenja i na njima poiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj koli. 1. Osnovna znanja uenici stiu upoznavanjem principa i praktinih rjeenja na kojima je zasnovana raunarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija, 2. Umijea i vjetine uenici stiu upotrebom savremenih raunara i aplikativnih programa, 3. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rjeavanje problema u razliitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.

PODRUJA UENJA

CILJEVI I ZADACI - da uenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom drutvu; - da uenici upoznaju strukturu raunara; - da se upoznaju sa mogunostima softvera ope i posebne namjene; - da uenici upoznaju karakteristike programskih jezika; - da uenike upozna sa nainima komuniciranja posredstvom razliitih medija; - da uenike upozna sa nainima koritenja Internet usluga; - da uenicima predstavi naine pohranjivanja i uvanja informacija u raunarima;

OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA - osnovna znanja o strukturi raunara, njegovoj primjeni u raznim djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rjeavanju problema; - osnovna znanja i vjetine povezivanja raunara sa prateom opremom, postupke ukljuivanja i iskljuivanja raunara, pokretanja i koritenja uobiajenih programa (operativni sistemi, opa aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika); - osnovna znanja o jednom programskom jeziku;

OSNOVNA ZNANJA

98

- da uenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa raunarima i drugom opremom;

UMIJEA I VJETINE

- da uenike upozna kako mogu uspjeno upotrebljavati ulazno-izlazne ureaje; - da se uenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i koritenju raunara i prateih ureaja; - da uenike upozna kako mogu uspjeno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza; - da uenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za uenje i istraivanje; - da uenike upozna sa nainima rjeavanja problema uz pomo raunara; - da uenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podrku vlastitim i grupnim rezultatima uenja; - da uenicima predstavi mogue sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na naine njihova otklanjanja; - da uenici prihvate oblik timskog rada pri rjeavanju problema. - da uenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe raunarske i informacione tehnologije; - da uenicima ukae na pravne i etike principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukae na posljedice njihova naruavanja; - da uenicima ukae na potrebu da koriste raspoloivu literaturu;

- osnovne vjetine pretraivanja Interneta i slanja i primanja elektronike pote; - osnovne vjetine rjeavanja problema uz pomo raunara (unos teksta i njegov prikaz, rjeavanje numerikih zadataka uz pomo ICT-a); - vjetine individualnog i kolektivnog rada u grupama rjeavajui zadatke uz pomo ICT-a; - osnovne vjetine pretraivanja Interneta i slanja i primanja elektronike pote; - sposobnosti koritenja softvera ope namjene (opa aplikacijska programska sredstva: obrada teksta, rad sa proraunskim tablicama i grafikom); - sposobnost za donoenje zakljuaka na temelju prikupljenih informacija; - sposobnost algoritamskoga naina razmiljanja pri rjeavanju svakodnevnih problema.

SPOSOBNOSTI ZA RJEAVANJE PROBLEMA

- navika pretraivanja i prikupljanja informacija elektronskim putem, putem Interneta; - navika koritenja informatike literature;

NAVIKE, STAVOVI

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura raunara, primjena raunara, prenos podataka i raunarske mree, rjeavanje problema uz pomo raunara i programiranje nose naslove kao i u estom razredu. Nastavni sadraji u okviru ovih tema, su novi ili su proireni. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati, ali ako se to ini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa sloenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obraeni u estom razredu. Zato realizacija programskih sadraja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno sloeniju pripremu za izvoenje nastave. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristei raspoloiva nastavna sredstva.

99

Resursi za realizaciju Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola. Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni standard tehnike opremljenosti. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad uenika na raunaru, po principu: jedan raunar jedno radno mjesto jedan uenik. Odjeljenja se dijele u dvije grupe, koje svaka posebno ostvaruju predvieni sedmini fond sati. Grupe ne treba da imaju vie od 16 uenika. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji e biti preferirani u nastavi, bez obzira to su u programu navedeni drugi primjeri, odreivanja broja sati za obradu pojedinih tema, to u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu; izbora praktinih vjebi koje treba kombinovati sa sadrajima drugih nastavnih predmeta.

Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rjeavanje problema uz pomo raunara ne preporuuje se upotreba vie od jednog programskog jezika. U programu je preferiran BASIC, ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodei rauna da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. Izvedbeni program kojeg sainjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da uenici na svakom blok asu izvode vjebe i rjeavaju probleme uz pomo raunara. U nastavi informatike nema asova na kojima se obrauju iskljuivo teoretski sadraji. Korelacija nastavnih sadraja Korelacija sa nastavom matematike (Numeriki brojni sistemi i Binarna aritmetika), nastavom tehnike kulture (raunala su sastavni dijelovi mnogih tehnikih naprava i sistema) i nastavom kulture ivljenja (raunala i pratea oprema i namjetaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu), je neophodna i po prirodi sadraja unaprijed odreena, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i knjievnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenou), likovne kulture (raunarski dizajn, grafiki i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izraavanja) i drugih nastavnih predmeta. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadrajima drugih predmeta mogla bi omoguiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Nastavnici informatike treba da, u skladu sa mogunostima kole, organizuju rad i vode sekcije informatikog i raunarskog karaktera u okviru slobodnih tehnikih aktivnosti uenika. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje uenika. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljanju kvaliteta nastave, stvara povoljnu mikroklimu za uenje, podstie uenike na intenzivan rad i poluuje oekivane ishode uenja. U konanoj ocjeni koju uenik dobija na kraju kolske godine treba da ravnopravno uestvuju rezultati koje je uenik postigao u podrujima: - sticanja osnovnih ICT znanja, - sticanja umijea i vjetine, - usvajanju navika i stavova, te u podruju - izgraivanja sposobnosti za rjeavanje problema uz primjenu raunara (primjena znanja i umijea).

100

Pored toga nastavnik treba da prati, evidentira i ocjenjuje aktivnost uenika prilikom izvoenja vjebi, uea uenika u grupnom radu, njegovu spremnost na saradnju i ukljuivanje u zajedniko rjeavanje pojedinih problema, uenikovo uee u diskusijama o pojedinim temama, meusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo.

Prilagoavanje programa U kolama u kojima postoje uenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje se vri prema sposobnostima uenika koji treba da pohaaju nastavu sa prilagoenim programom. Prilagoavanje se moe izvriti za grupu uenika ili individualno. Proces prilagoavanja se vri na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadraja, naina organizacije rada i oekivanih ishoda uenja. Prilagoavanje vri nastavnik informatike u saradnji sa strunim timom za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole ili ire, kako je predvieno zakonom.
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOST UENIKA

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

SPOSOBNOSTI

AKTIVNOST NASTAVNIKA

1. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAUNARA Mjere bezbjednosti pri radu sa raunarima. Instaliranje raunara. Startup proces (ukljuivanje i pokretanje) raunara.

Mjere bezbijednosti pri radu sa raunarom: hardverska i softverska bezbijednost. Nain istaliranja raunara: instaliranje hardvera, instaliranje softvera. Instalacioni program: install ili setup. Start meni. Vrste instalacije: tipina, kompaktna, prilagodljiva. Negativne posljedice pri koritenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera. Besplatni programi (freeware), korienje programa besplatno na odreeno vrijeme (shareware programi). Demo i pune verzije programa. Pomoni upravljaki programi drajveri. Dijelovi koji sainjavaju moderni raunar. Neophodna oprema: kuite raunara, napojna jedinica, prikljuni kablova. Poeljna (preporuljiva) oprema: ZIP disk, tampa, skener, pisa CD diskova, pisa i ita DVD diskova i drugo. Neophodan softver za rad

Sposobni su da primjenjuju mjere bezbijednosti u radu sa raunarima. Sposobni su da ukljue i pokrenu raunar. Zna ta je registracijska baza. Sposoban je da vri deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim instalisanim programima.

Stekli su potreban nivo odgovornosti da potuju mjeere bezbijednoisti pri radu sa raunarom (softverska i hardverska bezbijednost. Pravilno postupaju pri instalisanju softvera, ukljuivanju i pokretanju raunara. Ne vre deinstalaciju pojedinih programa bez prisustva strunih lica.

Analiziraju postupke pravilnog rada sa raunarom. Primjenjuju mjere bezbijednosti pri radu. Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru, ukazujui na tetne posljedice primjene nelegalnog softvera.

Demonstrira bezbijedan rad sa raunarom i nain instalisanja programa. Posveuje panju da uenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti. Prati i evidentira napredovanje uenika, istie i pohvaljuje napredne. Onima koji zaostaju prua neophodnu pomo i daje dodatna uputstva.

Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC raunara. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi raunar mogao da radi).

Sposobni su da nabroje dijelove modernoh raunara. Hardverski dijelovi: - matina ploa sa mikroprocesorom, - RAM memorija, - tastatura i mi, - hard disk, - flopi disk,

Pravilno tumae i pravilno se odnose prema raunarima i raunarskoj opremi. Podravaju nastojanje da se kad god je to mogue nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogunostima.

Poseban iteres pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih raunara LAP TOP, za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. Pribavljaju dodatnu raunarsku i

Demonstrira neophodnu opremu, odnosno raunala sa minimalnom konfiguracijom, te ih poredi sa drugim raunarima savremene konfiguracije. Organizuje vjebe i kontrolie izvravanje zadataka. Podstie uenike na kupovinu i itanje strunih asopisa iz oblasti raunarstva i

101

raunara: operativni sistem Windows ili Linux, i korisniki softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima.

- ita kompakt diskova, - grafika kartica, - zvuna kartica, - modem. Znaju koji je neophodan softver za rad raunara. Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa raunarom kako bi rjeavali pojedine probleme. Sposobni su da grafiki predstave opti model komunikacije ovjeka sa raunarom. Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs. Sposobni su objasniti ta je GUI. Znaju oblike i fizike karakteristike radnog prostora i ulazno izlaznih jedinica, zraenje i osjetljivost ekrana, izbor boja na ekranu, vrste namjetaja (stolica i radni sto). Sposobni objasniti da raunarsku grafiku moemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku. Raunarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu. Hardversku strukturu (podrku) ine ulazno izlazne jedinice raunara. Softversku strukturu (podrku) ini jezgro grafikog sistema.

Pokazuju interesovanje za najnovije verzije raunarskog hardvera i softvera.

informatiku literaturu koju itaju i analiziraju na asu.

informatike.

Komunikacija korisnika sa raunarom. Opa struktura komunikacionog procesa, komunikacija ovjek raunar, vrste komunikacije: grafiko okruenje, glasovna komunikacija. Raunarska ergonomija.

Potreba za komunikacijom ovjek raunar (dostava podataka raunaru prihvatanje i interpretacija informacija). Elementi komunikacije: izvor informacija, prijemnik informacija, kanal veze (komunikacioni kanal). Opti model komunikacionog procesa. Hardverski interfejs (meuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajui vezni sklopovi. Softverski interfejs: odgovarajua programska podrka npr. za funkcionisanje tastature, mia i drugo. Komunikacija ovjeka sa raunarom pomou grafikog okruenja (GUI Graphical User Interface). Komunikacija izmeu ovjeka i raunara putem glasa. Raunarska ergonomija. Pod raunarskom grafikom podrazumijeva prezentacija informacija pomou slika u kojima su glavni nosioci informacija oblici i boje. Grafiki programi: programi za crtanje, programi za slikanje i programi za dizajniranje. Programi za crtanje su: CorelDRAW, Adobe Illustrator. Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop, Corel PhotoPaint, MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro. Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer

Prihvataju nain komunikacije ovjeka sa raunarom. Raunar i svu njegovu opremu doivljavaju kao ovjekovu neminovnost za uspjeno savremeno ivljenje. Pravilno se odnose prema uslovima rada sa raunarom potujui savremene ergonomske zahtjeve. Izgradili su osobinu potovanja raunarskih ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera.

Aktivni su na asu, uestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa raunarom. Daju primjere uspjene komunikacije, ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugaija. Istiu primjere primjene mjera koje zahtijeva raunarska ergonomija.

Vri prezentaciju ope strukture komunikacionog procesa objanjava vrste komunikacije i raunarsku ergonomiju. Demonstrira komunikaciju pomou grafikog okruenja, a po mogunosti i komunikaciju putem glasa. Potie uenike na savladavanje teorijskih ali i praktinih sadraja.

2. PRIMJENA RAUNARA Grafiki programi. Uvod u raunarsku grafiku. Struktura grafikih sistema. Manipuliranje elementima slike. Grafiki paketi. Programi za stolno izdavatvo DTP.

Stekli su znanja i uvjerenja da je raunarska grafika neophodna kada se govori o primjeni raunara. Imaju izgraen stav da je potrebno stei (usvojiti) elementarna znanja o raunarskoj grafici i mogunostima njene primjene. Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture

Uestvuju u nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vjebe. Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti raunarske grafike koriste pri uenju sadraja iz drugih nastavnih premeta. Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz tampe i strune

Vri prezentaciju mnastavnog gradiva: o grafikim paketima, struktura grafikih sistema, o manipuliranju elementima slike, grafikim paketima, programima za DTP. Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi. Takoer, u skladu sa raspoloivom raunarskom opremom organizuje vjebe tako da svaki uenik moe savladati osnovne zahtjeve u

102

Aided Desingn). Osnovne operacije sa grafikim objektima: translacija, rotacija, skaliranje i smicanje. Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali, izmjena svjetla slike, izmjena kontrasta, izmjena boja, pretvaranje kolor slike u crno-bijelu sliku. Stolno izdavatvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koriste raunar (i sve njegove ulazno-izlazne jedinice) i odgovarajui softver za izdavanje knjiga, broura, novina, kataloga, itd. Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka izmeu vie povezanih raunara (raunarska mrea). Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija raunarska mrea. Znaju koji su servisi Interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW), elektronika pota (E-mail), askanje IRC (Internet Relay Chat), prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije, FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata, Telnet, mrene novine itd. Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste razliite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst, grafiku, animaciju, videoisjeak, muziku, govor. Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji. HTML (Hiper Text Markup

Sposobni su da izvode nad elementima slike, npr. fotografijama (grafikim objektima) slijedee operacije: filtriranje, izotravanje i specijalne efekte. Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress, Adobe PageMaker, Microsoft Publisher, Adobe In Design itd.

grafikih sistema i manipuliranja elementima slike nije mogue uspjeno koristiti bogate mogunosti raunarske grafike. Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavatvo DTP.

periodike. Ukljuuju se u raspravu o grafikim paketima, iznose svoja iskustva i spoznaje. Izrauju odgovarajue panoe sa sadrajima iz oblasti raunarske grafike.

pogledu poznavanja hardverske i softverske podrke za DTP. Prati aktivnosti uenika i podstie njihov rad. U sluaju potrebe vri naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim uenicima.

Komunikacioni programi. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. Enciklopedije, atlasi, rijenici, elektronike knjige, obrazovne igre, simulacije. Osnovni pojmovi o multimediji. Neophodna hardverska i softverska podrka .

Sposobni su da definiu pojam komunikacionih programa. Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih raunara). Sposobni su pokrenuti programe (servise Interneta) sa obrazovnim sadrajima kao to su: enciklopedije, atlasi, rijenici, elektronike knjige, obrazovne igre, simulacije. Znaju da ovi programi slue za vjebanje i uenje u raznim oblastima: matematika, jezik, fizika, saobraaj, biologija itd.

Imaju pravilan stav i afirmativno se izraavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe. Za uenje sadraja iz drugih nastvanih predmeta koriste enciklopedije, atlase, rijenike, elektronike knjige, obrazovne igre, simulacije.

Paljivo prate izlaganje nastavnika. Uestvuju u fazi ponavljanja, vjebanja i utvrivanja gradiva. Istiu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u uenju. Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podrku potrebnu za multimediju.

Prezentuje nastavno gradivo. Koristi nastavne metode demonstracije i objanjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. Primjenjuje efikasne oblike rada. Organizuje vjebe te obezbjeuje da uenici ispune planirane obaveze i rijee postavljene zadatke. Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh uenika.

Hipertekst i hipermedija

Znaju pojam hiperteksta, podvlaenje i bojenje teksta drugom bojom,

Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku

Iskustva sa koritenjem hiperteksta i

Vri prezentaciju nastavnih sadraja. Angauje uenike koji imaju iskustva i znanja u

103

Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata. Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver. Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vri se u 3D multimediji (3D WEB). Primjena raunara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi, programi za vjebanje i uenje, upotreba raunala kao nastavnog sredstva, voenje evidencije, statistike, razrednih knjiga, izrada kolskih novina, publikacija, asopisa, knjiga, itd. U inenjerstvu: projektovanje uz pomo raunara, izrada tehnikih crtea i dokumentacije, upotreba raunala u proizvodnim procesima, upravljanje proizvodnim mainama, kontorla kvaliteta proizvoda itd. U saobraaju: upravljanje, regulisanje i kontrola zranog, kopnenog i vodenog saobraaja. U sportu se raunari koriste za praenje fizikih aktivnosti sportista, mjerenje i registrovanje postignutih rezultata i td.

hiperveza (hiperlink). Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike, animacije). Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku uenja. Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji. Sposobni su da uspjeno predstave i opiu primjenu raunara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju. Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izraivati tehnike crtee i drugu tehniku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehnike kulture i drugih nastavnih predmeta. Znaju da se u medicini raunari koriste za voenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga, za praenje i nadzor pacijenata, odreivanje dijagnoze, analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr.

uenja i rjeavanja problema. 3D multimediju koriste i za line potrebe, za prikupljanje potrebnih informacija, ali i za igru i razonodu.

hipermedije te 3D multimedije prenose drugim uenicima. Vode rasprave na ovu remu. Pomau uenicima koji nisu na vrijeme izvrili zadatke.

koritenju hiperteksta i hipermedije da pomau drugim uenicima u toku vjebi. Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji.

Primjena raunara u sljedeim djelatnostima: obrazovanje, inenjerstvo, upravljanje procesima, saobraaj, medicina, sport, uprava, uredi, bankarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, masovni mediji.

Primjenu raunara u svim oblastima ljudskog rada i ivota shvataju kao dio svakodnevnice. Trude se da uz primjenu raunara i aplikativnog softvera to vie olakaju svoj rad i da ivot uine ugodnijim. Pravilno tumae i shvatili su ulogu raunara u medicini, trgovini, saobraaju, privredi itd.

Analiziraju i raspravljaju o tome gdje se sve raunar primijenjuje i koja mu je uloga. Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu raunara sa rezultatima koji se postiu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. Planiraju primjenu raunara u svojim aktivnostima.

Na popularan nain izlae nastavno gradivo i trudi se da kod uenika razvije radoznalost i pobudi znatielju. Uenicima omoguava da na temu primjene raunara samostalno napiu referat i prikupe interesantne tekstove, slike i drugi grafiki materijal. Redovno vri provjeru usvojenosti znanja i vjetina. Transparentno vri ocjenjivanje uz neophodna obrazloenja.

104

3. PRIJENOS PODATAKA, RAUNARSKE MREE Osnovni principi prijenosa podataka. Telefonska mrea kao dominantna komunikacijska mrea. Mree za prijenos podataka (WAN i LAN).

Raunarska mrea ima zadatak da prenosi podatke i informacije izmeu dva fiziki odvojena mjesta. Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi). Koritenje telefonske mree (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem). Podjela raunarskih mrea: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mree za ire podruje WAN (Wide Area Network).

Sposobni su objasniti principe prenosa podataka. Pokreu programe kojim se vri prenos podataka. Sposobni su objasniti razliku izmeu lokalne i globalne raunarske mree. Sposobni su objasniti prednosti mrea: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line).

Uoavaju vanost prijenosa podataka izmeu dva fiziki odvojena mjesta. Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka. Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija.

Ocjenjuju efekte koji se postiu prijenosom podataka na velike udaljenosti. Raspravljaju o nainima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mrea za prenos digiralnih informacija ugradnjom modema.

Organizuje vjebe i prati izvravanje zadataka. Uenicima pomae da rijee pojedine zadatke. Primijenjuje martode i oblike rada kojim se postiu najbolji rezultati u uenju. Podstie uenike na razmiljanje o mogunostima koje se pruaju korisnicima prikljuivanjem na mreu raunara.

Internet. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET, UTIC,). Raunari pretraivai informacija: Google, Alta Vista, Yahoo, Lycos. Elektronska pota.

Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) raunarska mrea. Prikljuivanje na internet putem provajdera: BIHNET, UTIK i drugih. Upotreba WWW servisa. Programi za izradu WWW stranice. Koritenje raunara pretraivaa: Google, Alta Vista, Yahoo, Lycos. Programi za koritenje usluga elektronike pote (E-mail): Eudora, Microsoft Outlook, Lotus CC:Mail, Outlook Expres. Servis IRC (Internet Relay Chat) Razgovor meu korisnicima u realnom vremenu itajui poruke. Prenos slike i zvuka (glasa) putem VOI (Voise Over Internet) tehnologije. FTP (File transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata.

Uenici znaju koristiti internet potujui predviene procedure Ovladali su vjetinom koritenja usluga internet servisa. Slanje elktronike pote putem WWW servisa (Yahoo, Hotmail, Web Mail HTML). Sposobni su kreirati WWW staranicu.

Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta. Svjesni su ogromnog znaaja interneta u savreemenom ivotu ljudi. Uspjeno se slue servisima interneta, posebno WWW-om i Email-om.

Paljivo prate izlaganje nastavnika. Vode potrebne zabiljeke o uputstvima za izvoenje vjebi. Rjeavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima WWW-om i

Govori o internetu vrei korelaciju sa obraenom temom komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. Planira da uenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da uenici savladaju komunikaciju elktronskom potom (slanje i prijem E-maila )

Ostali internet servisi (IRC, VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije, FTP protokol, Telnet).

Uenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao to su: IRC, VOI i FTP. Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom raunaru.

Stekli su naviku da koriste raspoloive resurse interneta, da komuniciraju putem elektronske pote. Znaju prednosti koritenja raunara pretraivaa da bi doli do potrebnih informacija.

Organizuju rad na raunalu prema uputstvu nastavnika. Uspostavljaju meusobnu komunikaciju koristei svoje kune raunare.

Daje potrebna uputstva za izvoenje vjebi. Kontrolie da li uenici pravilno koriste raunalo. Evidentiraju uspjeh koji su postignuti uenici.

105

4. PROGRAMIRANJE Sloene strukture podataka. Funkcije i podprogrami. Grafika i zvuk.

Indeksirane promjenljive - nizovi. Rad sa podacima.

Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja.

Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Primijenjuju funkcije i podprograme.

Interesuju se kaje probleme je mogue rijeiti koristei BASIC. Uredno vode pribiljeke. Izvode predviene vjebe

Izlae nastavno gradivo. Nastavnu grau izlae na nain kojim e kod uenika izazvati panju i podstai interesovanje.

Izrada programa po zadatku i samostalno.

Postavljanje zadatka, izrada algoritma i pisanje programa. Dokumentiranje i testiranje programa.

Sposobni su rijeavati probleme uz pomo raunara. Takoer znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je mogue napisati program.

Imaju potpuno izgraen pozitivan stav prema raunarima (ukljuujui kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im raunar prua.

Aktivno uestvuju u izvoenju vjebi. Demosrtiraju svoja rjeenja. Pomau drugim uenicima.

Primjere programiranja bira paljivo, one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadrajima iz drugih nastavnih predmeta.

LIKOVNA KULTURA /IX razred/

(jedan sat sedmino - 35 sati godinje)
STVARALAKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE,LIKOVNO DIDAKTIKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI

106

1. TAKA I LINIJA Istraivati,oznaavati ,prepoznavati i likovno oblikovati liniju u njenoj sutinskoj dominantnosti-razlikovanjem,(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih;mlitavih i snanih; konstruktivnih i konturnih; linija u slici-crteu, Razmiljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnika skulptura, graevina kao samostalni dominirajui faktor; dominacija meu ravnim,krivudavim, iskidanim;ravnim i lunim;mekanim,otrim i tvrdim;u inventivnosti tehnikih-preciznih;spontanih-neobuzdanih. U svom okruenju, moi uoiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti, donekle vjebanjem umjetnost linije ,po obrascima-(Leonarda,Rafaela,Direra,Engra, Degasa, Tuluz Lotreka,Pikasa,Mondriana, Vazarelija. Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafikom izrazu i tehnikama:kolografformiranjem tiskovne povrine ljepljenjem jednostavnih materijala;monotipijom;graviranje u maniri struganja,grebanja i urezivanja;suha igla;suha igla komibinovana sa kolografom;gipsorez,linorez, drvorez; Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili slinog;Preko umjetnosti i umjetnikih programa kroz historiju nastanka umjetnikih djela- harmoniju gledati,uoavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju., (Antika iskustva)Harmoniju uoavati i likovno memorisati vjebama ,kao usaglaenost dijelova meu sobom i u okviru cjeline.,(Renesansna iskustva)

Neposredno okruenje uenika, enterijer i eksterijer: ljudi pri razliitim aktivnostima, pojave u prirodi, predjeli, sportske, aktivnosti, biljke, objekti, vanjski prostor, unutranji prostor,likovno transponovanje naslonjeno na iskustva nastanka nekih umjetnikih djela:Antika,Renesansa,Barok, Moderna umjetnost i sl. I dalje raditi na povezivanju sardaja sa drugim nastavnim predmetima, povezivanje sadraja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka, prozni tekst, roman, pjesma, dramski tekst../, matematike, informatike, biologije, istorije /povjesti, zemljopisa, muzike /glazbene/, tjelesne i tehnike kulture, BiH kulturne batine..... -Upotreba: (udbenika za VIII/IX razred (likovna kultura); Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD materijal;multimedija video).

Izaajne mogunosti dominacije likovnog kvaliteta linije, moi je prepoznati na umjetnikim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu kao aktivnu dominantnost koja likovno istie svoju funkciju u slubi percipiranog,ili vizibilno shvaenog motiva-teme. U svim dostupnim tehnikama suhim i kombinovanim crtaim ili slikarskim isticati ovu funkciju u likovnoj obradi. Posebno pristupiti grafdikim tehnikama i kroz njihovu manipulaciju i grafiki izraz kreirati predloak ili tiskovnu formu oblikujui rad sa dominirajuim linijama i njenim vrijednostima. Takoer primjenom najrazliitijih tehnika i materijala,po slobodnom izboru graditi ,osmiljavati i vrednovati harmoniju bliskih i dalekih redovaPredstavljati-oblikovati razliite tipove harmonije:harmoniju slinosti;funkcije i simbola:uoivi najbolje relacije i kompozicioni sklad,oblicima i likovima.

- Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i ideja - Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti, kao i mogunosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadraja :afirmacija preferencija na likovne poticaje i didaktike medije./ A samim tim isticati razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. - Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: incijativi

107

Harmonija proporcija-usklaenost slinosti i razlika.Harmonija funkcije to ju ine razliiti predmeti koje povezuje ista funkcija. 2. PLOHA Osjeaj i razvijanje sposobnosti zapaanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari,pojava i likovnih predstava.Ove razlike prepoznati i rjeavati likovnim medijima u cilju pojaavanja i vrednovanja istiui takve meusobne karakteristike.Poseban i odabran pristup uviati u smislu konkretnog shvatanja,da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama.Naroito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapaamo najee nastaju zbog intervala i kontrasta.Teiti za isticanjem oznaavanjem i likovnim prezentiranjem u kojima i preko kojih se manifestovanje pojava ne moe likovno shvatiti niti predstaviti,bez njihovih suprotnosti. Poeti od temeljnih primjera o razlikama:hladnou primamo kao suprotnost toplome;Meko,(mehko) kao suprotnost tvrdome,glatkou kao suprotnost hrapavom; Karakteristinost pojma kontrasta izdvojiti posebno izmeu svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedea likovna promiljanja zasnivamo na injenici"oblike zapaamo vie po njihovim razlikama i kontrastima". Kod valera crno i bijelo su dvije krajnosti-najvei kontrast; Kontrastne osobine harmonije boja-komplementarni kontrast:crvena-zelena;uta-ljubiasta;plavaNaranasta.U umjetnosti se kontrasti koriste da bi se pojaao Intenzitet unijela preglednost jasnoa,ostvario ritam i uopte vea dinamika . Aktivnosti na identifikovanju opeg svojstva ritma. Ponavljanje dva ili vie motiva s razliitim intervalompauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom. Razvijati osjeaj recepcijom na umjetnost ili traenje aspekta koji odreenu cjelinu iri-pomjera,zahvaljujui njenom ponavljanju. Uoiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara ivost a istovremeno uspostavlja red i preglednost.Ponavljanjem veine inilaca,ritmikim izmjenama-naroito oblik i veliina.

Neposredni predmeti,stvari iz okruenja uenika, enterijer i eksterijer: pokretne pojave u razliitim aktivnostima, pojave u prirodi, predjeli, biljke, objekti, vanjski prostor, unutranji prostor-oblika. Akvarel, gva, tempera,tu, kola razliitim materijalima, pastel /suhi, votani/, , flomasteri u boji /za manje formate radova/, tuevi u boji, I dalje raditi na povezivanju sardaja sa drugim nastavnim predmetima, povezivanje sadraja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka, prozni tekst, roman, pjesma, dramski tekst../, matematike, informatike, biologije, istorije /povjesti, zemljopisa, muzike /glazbene/, tjelesne i tehnike kulture, BiH kulturne batine..... -Upotreba: ( udbenika za VIII/IX razred(likovna kultura);Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

Biti sposoban prepoznatvati i uoavati stvarajui predstave,inicirajui razliite razlikekontraste. Koristiti se odnosima suprotnosti /komplementarnim kontrastima,nainom primjene boja i drugih lik.elemenata u cilju ostvarivanja gdje bi sve likovne injenice bile upravo zapaane na osnovu njihovih razlika. - Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri koloristikoj orkestraciji teiti veoj dinamici naroito valerskim kontrastom. Razvijati ponaanje kontrasta s pomou inverzije;oblika i valera;harmonijom oblika;

- Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i ideja . Razvijanje sposob-nosti posmatranja, diferenciranje vanog od manje vanog kada su u pitanju odnosi suprotnog i razlika. Povezivanje pojmova, uoavanja, zakljuivanja, sposobnost snalaenja u rjeavanju novonastale situacije, razvijanje likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate. Otkrivanje znaaja i mogunosti primjene kontrasta-razlika suprotnosti,dinamike simetrije. Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi

Razumijevati,postavljati likovno interpretirati dinamiku masa u prostoru-ritam. Postavljati i analizirati ritam dominacijom smjera.Razumijevati odnose nastanka i prikaza uticajem intervala na ritam . Uoavati ritam sreivanjem ritmikih izmjena:izazvana nestabilnou u vidnom polju:V.Vazareli. Kmponovati analizirati i vrednovati smisao simetrije.

108

Zahvatiti sadraje gdje simetrian raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statini karakter. Simetrini oblici u umjetnosti-ornamentalne forme. Asimetrini nain organizacije dinamika.

109

3. BOJA Izraajne mogunosti svojstva boje: Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objanjava da su boje posljedica svjetosti i manifestacija cjelokupnog ivota,(vizuelnog i vozibolnog). Ispoljenost karaktera oblika uz uee boje. Boje inspiriu i vano su sredstvo likovnog izraavanja. Duh se ovjekov razvija pored ostalog upotrebom boja.,od Egipana,Grka,Asiraca, Kineza,Japanaca. Kombinacijom boja slijedila je obrada pri izradi odjee, slika,mozaika. Grci su bojili skulptureKineska glazirana keramika,glazurom toplim i hladnim bojama. Rimska-Bizantska umjetnost: korienjem boje kamena,keramike i stakla. Zajedniki skup osnovni boja daju osjeanje potpunosti punoe,ravnotee. Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih boja u parovima komplementarni sklad. Istraivanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optikog dejstva. Boja ima sopstvenu :svjetlinu, prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu; volumen-njeno zahvatanje prostora po dubini; toplotu,hladnou-njihov uticaj na emocije;ritam to ga obrazuju njen kontrast i harmonija; materijalnost-upotrebom nijansi dominacijom vie tonaliteta. Uzajamni odnosi boja proiruje i obogauje dejstvo

Poseban izbor predemeta i stvari iz ueg i ireg okruenja: pokretne pojave u razliitim aktivnostima, pojave u prirodi, predjeli, biljke, objekti, vanjski prostor, unutranji prostorSlobodne dekorativne kompozicije Akvarel, gva, tempera,tu, kola razliitim materijalima, pastel /suhi, votani/, , tuevi u bojiI dalje raditi na povezivanju sardaja sa drugim nastavnim predmetima, povezivanje sadraja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka, prozni tekst, roman, pjesma, dramski tekst../, matematike, informatike, biologije, istorije /povjesti, zemljopisa, muzike /glazbene/, tjelesne i tehnike kulture, BiH kulturne batine..... -Upotreba: ( udbenika za VIII/IX razred(likovna kultura);Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

Uvoditi uenike studioznijem prepoznavanju i uoavanju stvarajui predstave,inicirajui razliite razlike izraajnih mogunosti i svojstava boje. Kontrolisati opaajne doivljaje bojePotvrivati svojstvo da boja zavisi od talasnih duina svjetlosti Likovnim rjeenjima odgovoriti na karakteristiku boje kao prostorne funkcije. Tehnologijski pristup mijeanja bojaPitanje organskih i neorganskih bojaMijeanje pigmenata, odnosi koji vladaju u spektru trebaju imati svrhu prostorne funkcije bojaKoristiti se odnosima kombinacija boja u cilju obogaivanja prostora. (V.V.Gog;E.Munk; Vermer, V.DelftK.Mone.)

- Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i koji proistiu iz ulnosti i ljepoti boje . Razvijanje sposob-nosti posmatranja, obojenosti,svjetlosti i snazi boje. Povezivanje pojmova, uoavanja, zakljuivanja, sposobnost snalaenja u rjeavanju novonastale situacije, razvijanje likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate. Otkrivanje znaaja i mogunosti primjene mnogih svojstava i izraajnih mogunosti boje. . Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi

110

4. POVRINA Linearna tekstura: Ispitivati i likovno odreivati kvalitet povrina na stvarima,predmetima koristei se linijom linearnim konceptom. Postupno prevoenje posmatranih reprodukcija u cilju rjeavanja plastinosti,svjetlo sjene i vrijednosti obojenih povrina,linijom. Bogatstvo linearnog u realizaciji vienih objekata,pojava . Likovno osmiljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se moe graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu, uenika. Crtanje upotrebom i korienjem raznovrsnosti snage linije i to od otre do tvrde,isprekidane ,takaste. Upotreba grafike-suha Igla,rad sa predlocima od ice. Crtanje (simuliranje teksture-ukrtanjem linija rafurom:izraavanje glatkoe,hrapavosti,zguvanostidraperije,ispletenosti,zrnatosti,. Posmatranje tkanja kroz lupu,traenje smisla u preklapanju,razdvajanju,susretu linijskog tkanja i potke. -Razliitost simulirane teksture: unakrsnom tehnikom pera, takastom tehnikom pera,povlaenje suhom etkom u jednom pravcu i unakrsno, pricanjem crnim na bijelo i obrnuto,pricanjem kroz mreu, nanoenjem sunerom i grafikim valjkom. Sadrajna osnova odreuje formu. Stvaralatvo usmjereno sadrajnom predstavljanjuueem rekomonovanja-fotomontaom. Sadraje vezati za oblike i njihove matom razraene karakteristike-povezivanje oblika,ljudi,ivotinja itd, (S.Dali;M.Ernst,I.Tangi i sl.) Fantastika u svijetu oblika: opaanje okoline bez uea uobiajene logike: Realizacija oblika spajanjem fotomontaom suprotnosti.

Obiljeja i pojave iz prirode, segmenti materijalne stvarnosti,(stijena, plima-veliki val plime, ,ograda,nasip,kamen-sitniji oblutci, niani,steci. Kronje,razno rastinje,rue,lie. Kompozicije perom nastale nakon vienja teksture kroz lupu(-potka tkanine), kola-novina,strip, reprodukcioni materijali u razliitim bojama. Kompozicija-geometrija i tekstura. Tajanstveni svijet, Moj filmski prikaz scene. I dalje raditi na povezivanju sardaja sa drugim nastavnim predmetima, Neoekivani Susreti stvari i bia: upotreba makaza,ljepila,skalpela i sl. Povezivanje sadraja drugih nastavnih oblasti: informatike, biologije,povijesti umjetnosti - BiH kulturne batine..... -Upotreba: ( udbenika za VIII/IX razred(likovna kultura);Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

Razumijevanje linearnog koncepta kao postupka u kojem su sada iskoritene sve mogunosti likovnog karaktera linije-linearnosti u svrhu pokazivanja i oznaavanja teksture.Japanski drvorez,renesansni rezbari,grafiari. Dalje razvijati sposobnosti da se linijom maksimalno izraze u likovnom smislu. Udruivanje iskustva povezanog sa osjeajem vida i dodira-stvaranje potpune predstave o posebno odabranim modelima-temama teksture. Osposobljavati uenike da vide likovne forme,njeno djelovanje je onda bogatije i dublje.

Njegovanjem pojma teksture,uviati i uvaavati pravilo da upotreba teksture treba biti u skladu sa cjelinom. Odnosom prema klasinoj umjetnosti uiti i likovno propitivati,posvetiti svoju panju,(Rembrandt,bakrorezi,Rubens,Direr-na svojstven nain obogatio umjetniku teksturu linearnim rezom. Njegovanje senzibiliteta i snage linije. Prihvatiti i likovno, razmiljati da je u pravilu racionalnosti osnovno ,izbjegavati kod isticanja i izraavanja teksture monotoniju ali isto tako vano i veliku raznorodnost upotrebljenih tekstura. Doivljaj umjetnosti i recepcija na umjetnika djela,stalno percipirati preko njegove forme. Strukturu forme ine svi elementi likovni kao i ostala likovna sredstva,uenike navikavati da su to ujedno i forma i sadraj. Isticati kod uenika smisao za neoekivani obrt i spoj,s ime obrazuju novi dogaaj priu,fotomontaa. Razvijati osjeaj snage simbola upotrebom gotovih slika-tiska. Povezivanje pojmova, uoavanja, zakljuivanja, sposobnost snalaenja u rjeavanju novonastale situacije, razvijanje likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate. Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. Njegovanje pozitivnog odnosa prema

111

5. MASA I PROSTOR Suprotnost je rezultat razlika u KontrastuKontrast oblika i veliina: Kontrast u svim motivima rasporeivati po naelu odjeljivanja,razdvajanja i izdvajanja oblika. Naelo veega i manjega,ravnomjernog ili neravnomjernogSkupljanje likovnih injenica u formatu i u odreenom prostoru gradei kontrast prema cjelini. Izvoenje likovnim transponovanjem vie varijacija u kojima vlada kontrast veliinom oblika. Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama : uveanjem i smanjivanjem odreenih pojedinosti:raznim tehnikama Umetanje dinaminoga u statini oblik-sloenije ornamentalne strukture; Aktivne i pasivne plohe,oblici u veliinama,ovisno o materijalu I postupku; Razmijetanje udubljenja i izboenja,(mala plastika) KOMPOZICIJAKomponovanje predstavljanje u okviru odreenog prostorarad grupe,likovna kombinatorikaKombinatorika s formatomGraenje jedinstva u raznolikosti.napetost i protivrjenost u likovnom smislu. Prisutnost vie likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji.

Koliba i livada,empresi kraj rijeke,izlazak sunca.Nova arhitektura, trgovaki centar, (grupni rad)-oblikovanje-graenje Veliki dekor na ulazu Odreenog objekta. Oblikovanje glinom, siporexom,kartonom mekani lim-folija Slikarski teni materijali,kolane aplikacije. Konstrukcija mosta, Naselje u brdu, Kostim za moju ulogu. Razliiti materijali.

Navikavati i dalje istrajavati na recepciji i razvoju likovne kulture,likovnog i vizuelnog miljenja, preko umjetnostiModerna umjetnost,P.Mondrianrazrjeavanje suprotnosti : K.Maljevi:, rotiranje i umnoavanje veih i manjih cjelinaObrazovati smisao Koji uenika obogauje za razumijevanje diobe: vee gore,manje dole i obrnuto po obojenosti oblika ili povrina. A.Kalder,mobilna skulptura,Brancusijeva skulpturaEskimske maske-

radu: incijativi Produbljivati osjeaj da su uzrok zapaanju ritma i dinamike, upravo intervali i kontrasti. Teiti da kod uenika razvijamo takve perceptibilne navike o tome da je uinak dogaanjalikovnog prikazivanja u smislu zbijanja,napredovanja, uzmicanja veliina i oblika imanentno samim oblicima ime je istovremeno rjeen kontrast. U skulpturi od Antike do novijeg vremena uoiti odlike rasporeda i obrade masaRazvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi

Dizajn :Trougao i BiH Komponovanje iz Kruga,komponovanje iz kvadrata-vei formati papira , kartonske podloge, ambalani papirtroslojni karton. Upotreba: ( udbenika za VIII/IX razred(likovna kultura);Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

112

OEKIVANI REZULTATI KROZ STRUKTURU PROGRAMA

Uenici kroz praktian rad nastavljaju na usvajanju i proirivanju steenih znanja o likovnim oblastima i nainu upotrebe razliitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralaki proces u likovno problemskim cjelinama,njenim poticajnim preferencijama i didaktikim medijima.

Taka i linija:
- Istraivati,oznaavati ,prepoznavati i likovno, - oblikovati liniju u njenoj sutinskoj dominantnosti-razlikovanjem,(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih;mlitavih i snanih;konstruktivnih i konturnih, -Razmiljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnika skulptura, -Dominacija meu ravnim,krivudavim,iskidanim;ravnim i lunim;mekanim,otrim i tvrdim;u inventivnosti tehnikih-preciznih;spontanih-neobuzdanih, -Moi uoiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti, donekle vjebanjem umjetnost linije ,po obrascima(Leonarda,Rafaela,Direra,Engra,Degasa,T.Lotreka,Pikasa,Mondriana,Vazarelija,. -Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafikom izrazu i tehnikama -Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili slinog; -Preko umjetnosti i umjetnikih programa kroz historiju nastanka umjetnikih djela- harmoniju gledati,uoavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju.,(Antika iskustva), -Harmoniju uoavati i likovno memorisati vjebama ,kao usaglaenost dijelova meu sobom i u okviru cjeline.,(Renesansna iskustva), - Moi predstaviti takvu likovnu cjelinu u kojoj se nameu dominantnosti linijom.

Boja:
- Uoiti mnoge izraajne mogunosti svojstva boje:Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objanjava da su boje posljedica svjetlosti i manifestacija cjelokupnog ivota,(vizuelnog i vozibolnog,. -Primjenjivati i razumijevati ispoljenost karaktera oblika uz uee boje, -Da boje inspiriu i vano su sredstvo likovnog izraavanja, -Da se duh ovjekov zapravo razvija pored ostalog upotrebom boja.,odEgipana,Grka,Asiraca, Kineza,Japanaca, -Saznanje o tome da zajedniki skup osnovni boja daju osjeanje potpunosti punoe,ravnotee, -Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih bojau parovima komplementarni sklad. -Istraivanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optikog dejstva. -Da boja ima sopstvenu :svjetlinu,prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu; volumen-njeno zahvatanjeprostora po dubini;toplotu,hladnou-njihov uticaj na emocije;ritam to ga obrazuju njen kontrast i harmonija; materijalnostupotrebom nijansi dominacijom vie

113

tonaliteta. -Da boja ima tonsku gradaciju;veu i manju zasienost;Mjeanje bojom,(aditivno-supstraktivno),izvedenost boje,Prostorna funkcija boje-Postojanost Jednobojne kombinacije-oblikovanje prostora,(monohromna kombinacija), dodavanje crne i bijele i komplementarne-umnoavanjeharmonijske mogunosti. -Dvobojne kombinacije,oblikovanje prostora,(veliki intervali),uta plavo-ljubiasta;crvena-plavo-zelena;plava-naranasta. -Trobojne kombinacije,vjeba po krunom spektru Osvald. -etvorobojne kombinacije,po istom postupku.Uzajamno djelovanje vie boja, -Vjebama harmonije boja,izuavati svojstva kontrasta boje:J.Iten(sedam vrsta kontrasta). Boje vezane za predmete koje tumae (simbolika boje) -Obogaivati smisao o koloritu boja:odabir koloristikih vrijednosti;o gami boja:dominacija jednog hromatskog podruja iz skale boja

Ploha:
-Osjeaj i razvijanje sposobnosti zapaanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari,pojava i likovnih predstava. -Ove razlike prepoznati i rjeavati likovnim medijima u cilju pojaavanja i vrednovanja istiui takve meusobne karakteristike. -Poseban i odabran pristup uviati u smislu konkretnog shvatanja,da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama. -Naroito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapaamo najeenastaju zbog intervala i kontrasta. -Shvatati temeljne primjere o razlikama:hladnou primamo kao suprotnost toplome;Meko,(mehko) kao suprotnost tvrdome,glatkou kao suprotnost hrapavom; -Karakteristinost pojma kontrasta izdvajati posebno izmeu svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedea likovna promiljanja zasnivamo na injenici"oblike zapaamo vie po njihovim razlikama i kontrastima". -Aktivnosti na identifikovanju opeg svojstva ritma.Ponavljanje dva ili vie motiva s razliitim intervalom-pauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom. -Razvijati osjeaj recepcijom na umjetnost ili traenje aspekta koji odreenu cjelinu iri-pomjera,zahvaljujui njenom ponavljanju. -Uoiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara ivost a istovremeno uspostavlja red i preglednost. -Zahvatiti sadraje gdje simetrian raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statini karakter. -Aprecijativno uiti o simetrinim oblicima u umjetnosti-ornamentalne forme kao i simetrini nain organizacije dinamika.

Povrina :
-Likovno prepoznavati i osmisliti linearnu teksturu:Ispitivati i likovno odreivati kvalitet povrina na stvarima,predmetima koristei se linijom linearnim konceptom. -Postupno prevoenje posmatranih reprodukcija u cilju rjeavanja plastinosti,svjetlo sjene i vrijednosti obojenih povrina,linijom. -Likovno osmiljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se moe graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu,uenika. -Crtanje upotrebom i korienjem raznovrsnosti snage linije i to od otre do vrde,isprekidane ,takaste.Upotreba grafike-suhaIgla,rad sa predlocima od ice. -Crtanje (simuliranje teksture-ukrtanjem linija rafurom -Posmatranje tkanja kroz lupu,traenje smisla u preklapanju,razdvajanju,susretu linijskog tkanja i potke. -Razliitost simulirane teksture:unakrsnom tehnikom pera,takastom tehnikom pera,povlaenje suhom etkomu jednom pravcu i unakrsno,pricanjem crnim na bijelo i obrnuto,pricanjem kroz mreu,nanoenjem sunerom i grafikim valjkom. -Stvaralatvo usmjereno sadrajnom predstavljanju-ueem rekomonovanja-fotomontaom.Realizacija oblika spajanjem fotomontaom suprotnosti.

Masa i prostor:
114

-Konstantno uoavati da je suprotnost rezultat razlika u Kontrastu-Kontrast oblika i veliina: -Kontrast u svim motivima pokuavati rasporeivati po naelu odjeljivanja,razdvajanja i izdvajanja oblika. -Pratiti i prepoznavati naelo veega i manjega,ravnomjernog ili neravnomjernog-Skupljanje likovnih injenicau formatu i u odreenom prostoru gradei kontrast prema cjelini. -Izvoenje likovnim transponovanjem vie varijacija u kojima vlada kontrast veliinom oblika. -Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama :uveanjem i smanjivanjemodreenih pojedinosti:raznim tehnikama -Nalaziti mogunosti sopstvenih rjeenja ,umetanjem dinaminoga u statinioblik-sloenije ornamentalne strukture; -Razumijevati i likovno razrjeavati aktivne i pasivne plohe,oblike u veliinama,ovisno o materijaluI postupku;Razmijetanje udubljenja i izboenja,(mala plastika) -O KOMPOZICIJI razmiljati kao rekapitulaciji svih znanja i osjeanja prema problemu kompoziciji-Komponovanje predstavljanje uokviru odreenog prostora-Razvijati rad grupe,likovna kombinatorika-Kombinatorika s formatom-Prisutnost vie likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji.

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE

U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u IX razredu, treba naglasiti da je kod uenika prisutno apstraktno miljenje, da je pristup okolini intelektualno vizuelni. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/, doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do tada usvojenim znanjima, steenim kroz preaktino kreativni rad, obogaenim novim likovnim sadrajima i novim likovnim iskustvima. Produbljivanje nivoa usvojenog, savladanog stepena doivljavanja likovne umjetnosti, i sposobnost likovnog izraavanja bliskog vizuelnom realistikom prikazu. Ueniki pristup doivljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a miljenje apstraktno, to predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. Proirivanje steenih i rad na daljem usvajanju znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad koji e se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rjeavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvrena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije, ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja, koja ine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Kao to je i u dosadanjem programu bilo naznaeno, za oblikovanje na plohi u realizaciju biti e ukljuena podruja: - CRTANJE
- SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, i izvedbenih predloaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat e se kroz podruja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE

115

- PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje konano rjeenje/ Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se po principu koncentrinih krugova, kroz formu tematskih cjelina/oblasti to bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede, od 1-9. Tematske cjeline:
1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRINA 5. MASA I PROSTOR

Ovako ponueni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodinjeg osnovnokolskog odgoja i obrazovanja. Likovno problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad uenika i u jednom i u drugom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta ukljuena u realizaciju programa u toku jedne kolske godine. Ovakav koncipiran pristup zaokruivanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veu preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih, sistematizovanih i steenih znanja i prezentiranja novih sadraja i iskustava. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne iskljuuju niti jednu likovnu oblast /likovno podruje/, niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. Koncept usvajanja znanja, uenja u likovnoj kulturi je proces, u kojem uenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju rijeiti a sa kojim se ranije nisu susretali, i realizuju ga putem likovno tehnikih sredstava, ponuenim materijalom. Kreativni proces kod uenika razvija divergentno /kreativno/ miljenje, sposobnosti i sposobnosti koje utiu na formiraje likovno oblikovnih temelja, koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razrijeenju problema u osmiljavanju likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i podstie sposobnosti likovne analize i vrednovanja. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predloene nastavne teme, putem kojih uenici /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, kao i interakciji umjetnosti sa naukom i drutvenim tokovima, novim medijima, i okruenjem u kojem ive. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadraji/ iz kojih proistiu pojmovi koje uenici trebaju usvajati. I dalje su teme za likovno kreativni rad uenika one koje predstavljaju njihove doivljaje, vlastita iskustva i spoznaje. Likovne motive prema vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/

116

Kao to je ve ranije pojanjeno, vizuelni motivi su oni sa kojima su se uenici vizuelno susretali, odnosno koje su mogli ulom /organom/ vida percipirati. Dakle, odnosi se na sve ono to je mogue vizuelno registrovati, u svom okruenju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. Nevizuelni motivi su oni, koji se odnose na podraaje, koje su uenici doivjeli /registrovali/ putem svih ostalih ula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /razliita raspoloenja/. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevana a odnose se na rjeavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema; kontrast, harmonija, gradacija, ritam, ravnotea, dominacija/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata; taka, linija, boja, valer, oblik, tekstura.. Teme koje se najee realizuju su: - iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, krajolici, uenicima bliska muzika, muziki spotovi, znakovi vizuelnih komunikacija, palakati /sportskih, muzikih, kulturnih deavanja/, objekti, pojave u prirodi, biljke.. - sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, roman, pripovjetka, poezija/, matematike, prirode i drutva, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i kulture ivljenja - predstavljanje narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee, zaviajne kulturne batine - priznata umjetnika ostvarenja /umjetnika djela/ iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti - likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu, razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ - nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ulni poticaji, srea, tuga, strah, bol, muzika, vjetar.. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navka, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: 1. estetskog 2. psiholokog 3. pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje emocije, strahove i oduevljenja, onda su svi ueniki radovi odraz unutranjeg stanja ivota /due djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loi/. Nastavnik se u razredu susree sa uenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu, i sa opravdanjem se postavlja pitanje ta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti, da uenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti kanjeni slabim ocjenama zato to ih priroda nije obdarila sposobnou za likono-kreativno izraavanje /zato to ne posjeduju likovni talenat/. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istanan osjeaj u procjeni uenikih mogunosti, njihovog zalaganja i konanog likovnog rezultata. Postoje pedagoko opravdani razlozi da i uenici sa manje izraenim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagraeni za svoja zalaganja. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta; 1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Likovnih sadraja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /nauiti/.

117

Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogunostima usvajaju likovni jezik i njime se izraavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture i slino. To znai da nastavnik, dobar pedagog moe iznai nain da rijei taj problem ako uzme u obzir trud /zalaganje/, aktivnost na asu, elju za postizanjem rezultata i sl. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loih djeijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetno-sti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju vizuelno registrovano, da doivljavaju i gledaju svijet oko sebe oima odraslih, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono to treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godinjeg programa rada i da se bazira, u najveoj mjeri, na usvajanju ponuenih programskih sadraja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema, i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogunosti svakog pojedinog uenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodinje osnovne kole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama, jer bi to znailo da se treba stepenovati sloenost programa, a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa sloenosti, to bi znailo da ako imamo pet nivoa pet razliitih programa. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogunostima svakog od pomenutih kategorija uenika, to u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i sloenosti redovnog programa nastave Likovne kulture, sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim kolama.

118

MUZIKA /GLAZBENA KULTURA ZA IX RAZRED (1 sat sedmino 34 godinje )

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUJA UENJA CILJEVI Sticanje novih znanja, primjena i sistematizacija: - dinamika - poznavanje svih italijanskih oznaka za dinamiku, njihova primjena u muziciranju, te uoavanje oznaka pri sluanju muzike; - tempo - poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora), umjerena i brza tempa, - artikulacija; - intonacija, pravilno fraziranje; - Primjena steenih znanja pri izvoenju pjesama na osnovu notnog zapisa: - o razliitim notnim trajanjima, - sistemu pisanja nota u violinskom i bas kljuu, - poznaje i tano odreuje mjeru 2/4, , 4/4, 6/8, 2/2, 7/8, ( jedinica OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

Uenici trebaju znati i razumjeti:

- Prilikom analize elemenata interpretacije u toku sluanja, uenici/ice primjenjuju ranija znanja i iskustva , stiu nova

119

ZNANJE

brojanja etvrtinka, osminka i polovinka ), - utvruje znanja o G-dur, e-mol, F-dur i d-mol ljestvici kroz analizu notnog teksta pjesama. - uvoenje pojmova ( muzike forme ) i njihova primjena tokom sluanja muzike: tokata, gigue, badineri, suita, fuga, kantata, oratorij; - poznavanje i primjena pojmova: sonata, simfonija, svita, opereta, opera, uvertira, arija, duet, balet, koncert, filmska muzika, jazz; - stilske epohe: renesansa, barok, klasicizam, romantizam, impresionizam, 20. stoljee - upoznavanje kordofonih tradicionalnih instrumenata. saznanja i sa dosta samopouzdanja vre analizu djela i donose estetski sud o njima; - Samostalno primjenjuju nauene pojmove (melodija, ritam, takt, mjera, dinamika, tempo, artikulaciju) korigiraju izvoenje svjesni da tako poboljavaju kvalitet interpretacije; - Analizirajui notni tekst uenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje, kao i ritam pjesme na osnovu notnog zapisa; -Svjesno obrazlau najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranmana;

________________________ _ ______________________________________ Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: SPOSOBNOSTI I VJETINE - svjesni su porasta kvaliteta ritmike reprodukcijesloenijih kombinacija, te vokalne reprodukcije, obima glasa i promjena nakon mutacije. -Svjesni su proirenja i kvalitetnog porasta muzike memorije, kao i osjeaja za harmoniju i polifoniju kroz pjevanje (vieglasno pjevanje kanoni), sluanje (preludijum, fuga, suita), - Brzo prepoznaje u notnom tekstu i tano realizuje odnosno izvodi dvodijelnu, trodijelnu i etvorodijelnu podjelu jedinice brojanja; a takoe i promjenu mjere u notnom tekstu; - pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u G duru i F - duru; -Tokom sluanja pamti naziv djela, ime kompozitora, muziku formu i poredi djelo sa drugim sluanim djelima; - razlikuje vokalna, instrumentalna i vokalno-instrumentalna djela, izvoae i izvoake sastave; -Cijeni i pamti stvaralatvo bh. kompozitora i tradicionalnu narodnu muziku

Formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvoenja i sluanja djela;

_____________________________ - Uivanje u predstavljanju svojih znanja i sposobnosti publici; - Slobodno izlae svoje miljenje i ideje jer osjea porast vlastite kompetitivnosti ; - Ima razvijenu potrebu da upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa; - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve vee, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja;

120

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje miljenje (rijeima ili aplauzom) i kritiku a potuje i cijeni miljenja i stavove drugih; - Ispoljava svoj odnos prema muzici i elju da je esto slua u koli, na koncertima i utie i na svoje vrnjake da se isto tako ponaaju i sl. - Samostalno se ukljuuje u muzike sekcije, a djeluje i na druge da slijede njegov primjer;

- ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike; uticaj i na druge osobe i okolinu svojim pozitivnim stavovima; VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE - ispoljavanje izrazitog interesa i ljubavi prema umjetnikom stvaralatvu i sadrajima iz muzike batine BiH i drugih naroda; te potrebe za komparacijom i irom prezentacijom u regiji i svijetu; - sve vea svjesnost znaaja muzike u ivotu i potrebi uenja i poveavanja znanja o muzici; -Razvoj interesa i intenzivne elje za bavljenjem muzikom koja polako postaje trajna potreba;

STRUKTURA SADRAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUANJE MUZIKE IV DJEIJE STVARALATVO DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastava muzike/glazbene kulture prema Okvirnom programu za deveti razred se ostvaruje u kontinuitetu kroz pjevanje novih djejih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmikim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvoenjem muzikih igara/plesova, upoznavanjem i usvajanjem novih muzikih pojmova, uenjem notnog pisma u okvirima uenikih potreba razumijevanja muzikih/glazbenih sadraja, sluanjem muzike/glazbe, djejim stvaralatvom i kroz izvoenje ritma pjesama. U sreditu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na stvaranju estetskog suda o sluanom djelu, kultivisanju glasa, razvoju opsega/obima, preciznosti intonacije, pravilnoj dikciji i akcentiranju, fraziranju, disanju, kultivisanju glasa, reprodukciji ritma, razvijanju muzike memorije, te osjeaja za harmoniju ( vieglasno pjevanje-kanoni). Pjevanjem i sviranjem treba u toku kolske godine obraditi 10 pjesama. Djeca i dalje ue pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje nastavnika i sluanje tonskog zapisa. Nakon doivljaja pjesme sa CD-a ili u izvoenju nastavnika, uiti pjesmu uskladu sa potrebama, u cjelini, po strofama ili po frazama, spojiti ih a zatim pjesmu pjevati u cjelini, sa svim elementima interpretacije. Pjesmu uiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir, sintisajzer, gitara ). Praenjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, uenici e uvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Na 121

osnovu notnog zapisa uenici/ice u devetom razredu pjevaju i sviraju pjesme u G i F - duru. U Okvirni program su za pjevanje i sluanje uvrtene po 4 narodne pjesme iz BiH koje bi bilo dobro uti u izvoenju poznatih interpretatora narodne i zabavne muzike. U toku kolske godine uenici treba da naue 3 muzike igre/plesa. Uenjem muzikih igara/plesova uenici upoznaju narodnu tradiciju drugih zemalja. Koreografije narodnih igara/plesova imaju utvrene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je nauiti prvo pjesmu ( ako je u pitanju muzika/glazbena igra/ples sa pjevanjem), pa zatim uiti pravila igre/plesa, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru/ples u cjelini. Tokom obrade pjesama, na osnovu slunog primanja, obraditi ritmike figure koje sadre. Upoznati uenike sa kordofonim tradicionalnim instrumentima BiH: argija, bugarija, saz, lirica, gusle, bozuk. Sluanjem muzike uenici upoznaju kompozicije domaih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 18 kompozicija sa teitem na umjetniko-doivljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu sve jasnije izraeni. U program su uvrtene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Sluanjem uenici/ice zvuno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente, pjevake glasove, hor/zbor i orkestre. Odabrane kompozicije treba sluati u cjelini sa CD-a (globalno sluanje, emocionalno) ali po potrebi i selektivno. Pored umjetnikog doivljaja sluane kompozicije, sa uenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uoavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvoaa, muzikog oblika ( informativno ), stilske epohe, itd. Nakon analize slijedi razgovor sa uenicima, zakljuak o sluanom djelu te ponovno sluanje istog. Djeije stvaralatvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat e se kroz djeiju primjenu novih muzikih znanja u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. Posebnu panju treba posvetiti organiziranju matovitih naina improviziranja na instrumentima, ohrabrujui djecu i potujui njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapaanja i doivljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost, kao i na izmiljanje muziko-scenskih igara. Kroz uenje muzikih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzike kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Visok stepen korelacije se ostvaruje i sa nastavom bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika, likovne kulture, ali i drugih predmeta. Pored redovne nastave, vanu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja ukljuuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima, plesnoj koli, kulturno-umjetnikim drutvima, itd ). Od izuzetnog znaaja su vannastavne aktivnosti: hor/zbor ( mlaa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaki, harmonikaki i drugi. ). Za hor je potrebno 2 asa sedmino po dionici ( dvoglasni hor 4 asa ). Za orkestar je potrebno 2 asa sedmino za svaku grupu instrumenata. Mlai hor/zbor ine uenici od treeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a uenici od 6. 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). Horsko i orkestarsko muziciranje izvodi predmetni nastavnik muzike. Nastavu muzike od druge trijade izvodi takoer predmetni nastavnik muzike. Pjevanje u horu/zboru ili sviranje u orkestru kao najvii stupanj muziciranja ima najsnaniji efekt u muzikom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zasluuju svoje mjesto u godinjem programu rada svake osnovne kole. Posebno zainteresovane i talentirane uenike treba ukljuivati u hor/zbor ili orkestar.

122

RAZRADA SADRAJA ( TABELE) VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (uenje u koli i u porodici),

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

SPOSOBNOSTI

AKTIVNOST UENIKA

I PJEVANJE I SVIRANJEIZBOR 1. Rua, Phillipp Fridrich Silcher, sa njemakog prevod i prepjev: Mirjana Ivanovi; dvoglasno pjevanje i Rierkar, Franjo Bosanac (lutnja) 2. Biljana platno belee, Makedonska pjesma, zabiljeio: Vasil Hadimanov 3. Blijedi mjesec, Hrvatska, 4. Ne, ja ne znam, G.F. Handel 5. Padmaskovske veeri, Rusija 6. Nek svud ljubav sja 7. Yesterdey, tekst i muzika: John Lennon i Paul McCartney, The Beatles , 8. Stade se cvijee rosom kititi, sevdalinka 9. ela Fato, ela zlato, muzika: narodna, stihovi: Osman iki, 10. Oj, jesenske duge noi, prema tekstu Branka Radievia, sremska, 11. Oj golube, moj golube, sevdalinka, 12. Bila bilko, bihaka djevojko, narodna, zapisao: Bajro Redi, 13. Jesenje lie, starogradska ili Ne jurite konji u kas,

- Pjevanjem jednoglasnih, dvoglasnih pjesama i troglasnih kanona uenici/ice obogauju fond pjesama i uporedo proiruju teoretska znanja: -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza g g2 u violinskom kljuu; - poznaju notna trajanja, pauze; - pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a molu; -pjevanje i sviranje pjesama prema notnom zapisu u G i F duru; - dvoglasno pjevanje; - uoavaju i odreuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvoenja pjesama; - uenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom, pravilnom dikcijom, disanjem i fraziranjem; - primjenjuju tokom

- Kod uenika/ica se poboljava vokalna reprodukcija, razvija muzika memorija i proiruje obim glasa;

-Vri samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

-Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji); -Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata;

- Uenici/ice osjeaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, mjere 6/8 i 2/2, 7/8, te promjenu mjere,

- Razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu ili orkestru. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom;

- sam/a uestvuje u interpretaciji i improvizaciji, te podstie komunikaciju; - upuuje uenike/ice na druge izvore znanja;

- izvoenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu, trodijelnu i etvorodijelnu podjelu jedinice brojanja; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji;

- Uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet, te esto pjeva i svira;

- Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranmanom; - Pjevanje u kolskom horu/ zboru; - Sviranje u kolskom orkestru;

- pomae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju.

- Svjesno obavlja muzike zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe); - aktivno uestvuje u izradi aranmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji;

-Komentarima i praktinim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema

- Prati i procjenjuje njihova individualna postignua u poreenju sa njihovim individualnim rezultatima u osmom razredu;

123

ruska ciganska, KANONI 1. Hajdmo sad veselo, K. G. Horing, troglasno 2. Samo pjesma, samo smijeh, 3. Troglasni kanon ________________________ ______ II MUZIKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI 1. Kalinka, Rusija, 2. Makedonsko devoje, Jonce Hristovski, Makedonija, 3. Brazil, (samba), Ary Barrosso, Brazil,

pjevanja artikulacione oznake; - izvoenje ritma na osnovu notnog zapisa (ritam pjesme koja se obrauje), - izrada aranmana za sviranje na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima; _____________________ ___ - Fond igara/plesov a se iri; a izvode ih pravilno; -prepoznaje pojedine tradicionalne nonje; -razumije da svaka zemlja ima tradicionalne igre i plesove; - cijeni i upoznaje narodne tradicionalne instrumente,

muzici - Uporeuje note i njihova trajanja. _____________________ _____ -Samostalno izvodi zadane pokrete: -Samostalno se ukljuuje u kolo; - usvaja pokrete sa vie sigurnosti; _____________________ _____ - Brzo pamti i pjevui melodiju kompozicije koju slua; _____________________ ____ -Shvata i razumije znaaj pokreta u plesu i kolu; -Shvata da su tradicionalne igre i plesovi svake zemlje vrijednost koju treba uvati; (multikulturalnost) -Poznaje termin koreografija; _____________________ _____ _____________________ _____ - Izvodi koreografiju u skladu sa zahtjevima muzikei gre /plesa; - Samostalno se ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju; - Aktivno uestvuje u izboru programa igre/plesa za priredbe; - Zidni pano dopunjava novim zapisima i slikama instrumenata iz zemalja iz kojih je igra/ples; _____________________ ___ -Na razne naine iskazuje razvijanje osjeaja za lijepo: izraava utiske o sluanom djelu, komentira osobine djela, objanjava svoj odnos (zato mu se dopada ili ne dopada); - esto trai da se djelo ponovno slua; - Brzo uoava i saoptava izvoaa; -Biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CDa sa djelima koja e se sluati u koli; Razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike; - U knjigama i tampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata (simfonijski orkestar, narodni orkestar; -Uestvuje pri izradi preglednih zidnih kalendara sa terminima _____________________ _____ - Osmiljava, priprema i a Vodi izvoenje igara/plesova; te demonstrira i stimulira vlastitim ukljuenjem i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunost; - Radi poveane stimulacije uenika/ica, planira i realizira odlazak na probu folklorne sekcije u koli, u KUD-u ili plesnoj koli (praksa). _____________________ __

III.SLUANJE MUZIKE: 1. Kraj tanana adrvanaAzra, tekst: Heinrich Heine, muzika narodna i Moj dilbere, sevdalinke 2. Bulbul pjeva okolo Mostara, stihovi: Aleksa anti, muzika: Ismet Alajbegovi erbo i Emina, stihovi: Aleksa anti, muzika narodna; 3. Dvije tokate, Milan Jelianin i Grave, Mladen Pozaji, 4. Kapija, Asim Horozi, 5. Romanian Folk Dances,. Romanian Polka Bela Bartok, i O fortuna, Carmina Burana, Carl Orff, 6. Gigue iz Francuske suite br. 4 BWV 815 i Badinerie iz Suite u h-molu BWV 1067, za flautu i gudaki orkestar, J. S. Bach;

- Shvata znaaj poznavanja umjetnikih djela, - donosi estetski sud o djelu, - ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja, -zna naslov djela, informativno poznaje

- Samostalno odreuje karakter kompozicije;

- Tano odreuje dinamiku, tempo i druge karakteristike djela;

124

7. Preludij i fuga BWV 875, br. 6. d-mol ili BWV 884, br. 15 G-dur, II sveska; 8. Hallelujah, iz oratorija Mesija; i La Rjouissance: Allegro iz Music for the Royal Fiereworks, G. F. Handel, 9. Koncert za violinu i orkestar u e-molu I stav, F. Mendelsohn; 10.Arabeska br. 2. i Prelude iz Suite bergamasque, C. Debussy; 11. Chatanooga Choo Choo, Glenn Miller i When The Saints Go dez Marching In, Louis Armstrong, 12. Die Forelle (Pastrmka) i Heidenroslein, (Cvijet divlje rue), solo-pjesme, Franz Schubert, 13. Casta Diva, iz opere Norma, Vincenzo Bellini 14. Hor seljaka iz opere ''Prodana nevjesta'' i Ples komedijaa (finale), Bedrich Smetana, 15. Pjesma Splitu, - opereta Splitski akvarel, Ivo Tijardovi, 16. Valcer, I act. No. 6. i Panorama, act II No. 17 iz baleta Uspavana ljepotica op. 66., P. I. ajkovski; 17. Grlica, momaka igra iz I ina, balet ''Ohridska legenda'', Stevan Hristi, 18. Sonata f-moll op. 2 br. 1, I stav i Oda radosti iz IX Simfonije, L. van Beethoven; 19.Chi la gagliarda,

muziku formu, te saoptava ime kompozitora; - odreuje karakter djela; - prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki, udaraljke) - razlikuje izvoake ansamble: solo- pjeva ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor/zbor ; - razlikuje glasove: djeji, enski (sopran-alt ), muki (tenor-bas); -prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje; -prepoznaje narodnu muziku tradiciju;

- Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno; - Sposoban je da uz sluanje muzike i praenje notnog zapisa uoi i primjeni muzike termine za artikulaciju, dinamiku, tempo, -Sposoban je da shvati osnovne klarakteristike muzikih stilova (barok, klasika, romantizam): - Prilikom sluanja muzike potuje pravila ponaanja;

- Insistira da prisustvuje koncertima;

- Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata

koncerata.

-Pokazuje kulturu ponaanja kad slua izvoenje djece u razredu i na koncertu;

- Pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzikim umjetnicima;

-Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji iz regije i svijeta: te izrauju zidne panoe sa tematskim sadrajima;

- Planira termine za posjete kulturnim ustanova i biljei ih na kalendaru; - Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu za posjete kulturnim ustanovama-koncerti,

- Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima vanu ulogu za poboljanje kvaliteta ivota.

-Posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu.

- Prati ponaanje na koncertu.

- Koristiti jednostavan muziki jezik tokom analize djela;

-Voenje intervjua sa umjetnicima;

- Sposoban je je da uoi i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija, ritam, melodija, itd _____________________ ___ _____________________ ____

-Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli; _____________________ __ ____________________ - Priprema, rukovodi i planira muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim

-poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku i tempo;

- Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja;

- eljom za estim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici;

-Predlaganje oblika muzikog stvaralatva;

125

Baldassare Donati, ________________________ ____ IV DJEIJE STVARALATVO Izmiljanje novih pjesmica na zadani tekst; - Literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike; - Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada.

-samostalno uoava promjene u tempu; _____________________ -Samostalno spontano dovrava zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; -Na muziku progovara likovno ili literarno; - Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad; kreira nove aranmane za pjesme;

- Pravi improvizaciju ritmike pratnje pjesmi.

- Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; - eli da uestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita)

-Dogovaranje o improvizaciji koja omoguava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu;

odgojnim podrujima; - Prati i ohrabruje oblike djeijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi podruje u kojem je najslobodnije; - Uporeuje individualno postignue i samostalnost u kreativnom izraavanju;

126

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA DEVETI RAZRED OSNOVNE KOLE Svrha kinezioloke edukacije je u doprinosu integralnom razvoju i ostvarenju linosti, shodno njenim maksimalnim biopsihosocijalnim kapacitetima sa kojima aktivno, interaktivno i kreativno moe sudjelovati u unapreenju kvaliteta ivota i suivota. Cilj kinezioloke edukacije je nauna i profesionalna podrka optimalnom rastu i razvoju, ispoljenju i ouvanju kineziolokih dimenzija antropolokog prostora koje znaajno sudjeluju u unapreenju kvaliteta ivota i suivota linosti. Komplementarni ciljevi kinezioloke edukacije mogu biti: (1) antropoloki, (2) obrazovni i (3) odgojni. Antropoloki ciljevi kinezioloke edukacije su u korelaciji sa procesom kineziolokih transformacija antropolokih: (1) sposobnosti (a) psihomotorikih i (b) funkcionalnih; (2) osobina (a) morfolokih. Obrazovni ciljevi kinezioloke edukacije u korelaciji su sa procesom uenja i sticanja kineziolokih znanja, i to: (1) kognitivnih (a) verbalnih informacija, (b) intelektualnih vjetina i (c) kognitivnih strategija; (2) psihomotorikih (a) informacija, (b) znanja, (c) iskustva i (d) motorikih programa. Odgojni ciljevi kinezioloke edukacije u korelaciji su sa procesom razvoja kineziolokih (1) ineresa, (2) stavova i (3) navika. Ciljevi, dalje, mogu biti: (1) osnovni, (2) posebni i (3) specifini. Osnovni ciljevi kinezioloke edukacije su ciljevi nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Posebni ciljevi kinezioloke edukacije su ciljevi izvannastavnih i izvankolskih kineziolokih aktivnosti. Specifini ciljevi kinezioloke edukacije tiu se djece sa posebnim potrebama. Lista osnovnih zadataka kinezioloke edukacije u osnovnoj koli usmjerena je na optimalno stimuliranje procesa rasta, razvoja i sazrijevanja uenika, kroz profesionalnu podrku uenicima u aktivnostima tokom kojih e oni, pojedinano: (1) usvojiti osnovna znanja i razviti 127

interes i naviku za njegu, zatitu i promociju zdravlja kineziolokim sredstvima, (2) usvojiti teorijska i motorika znanja i iskustava korisna za svakodnevne i urgentne kinezioloke situacije, (3) optimalno razviti ope, posebne, te specifine kinezioloke osobine i sposobnosti; (4) razviti interes i naviku za cjeloivotni kinezioloki angaman, (5) osposobiti se za samostalnu kontrolu i vrednovanje kineziolokih parametara koji sudjeluju u definiranju zdravlja i odravanju kinezioloke kondicije, (6) stei samopouzdanje da doslijedno i kontinuirano uvaava, razvija i afirmira vlastite kinezioloke mogunosti i kompetencije u prilog kvalitetu ivata i suivota. Standardi kinezioloke edukacije jesu: (1) nauna zasnovanost; (2) usmjerenost na izvoenje operacionalizaciju; (3) izazovnost i afirmativnost; (4) objektivnost prilagoenost sadraja prirodnim i drutvenim uvjetima; (5) primjerenost sadraja dobi, spolu i zdravlju uenika; (6) sigurnost uenika; (7) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti; (8) razvoj antropolokih dimenzija uenika i (9) interes i afiniteti uenika. Osnovni sadraj kinezioloke edukacije je pokret i kretanje i na njima razvijene teorijske i praktine situacije i strategije namjenjene operacionalizaciji ciljeva, odnosno realizaciji zadataka edukacije shodno individualnim potrebama uenika i uvjetima za edukaciju. Poto je dominantno pod genetskim koordinatama, u kineziologiji potreba je uvijek u funkciji mogunosti: kao prirodna potreba kretanje ima funkciju biolokog amaneta i stimulira ne samo rast i razvoj ve i homeostazu i stabilnost organskih sistema i ivotnih funkcija. Oekivani ishodi kinezioloke edukacije su u korelaciji sa operacionalizacijom ciljeva kinezioloke edukacije s obzirom na (1) uzrast, (2) spol i (3) ambijentalne prilike. Na kraju treega odgojno-obrazovnog ciklusa, odnosno po zavretku devetog razreda svaki uenik bi trebao da: (1) zna i ima interes i naviku da njeguje i titi vlastito zdravlje i zdravlje okoline; (2) posjeduje osnovna kineziologijska znanja i kinezioloka iskustva koja e mu omoguiti kinezioloki aktivan ivot; (3) uvaava i razvija vlastite ope i posebne kinezioloke potrebe i kompetencije i racionalno ih afirmira; (4) zna i ima interes i naviku da kontrolira i vrednuje osnovne parametare vlastitog kineziolokog stanja; (5) razumije, potuje, razvija i promovira lokalne ekoloke vrijednosti u duhu globalno to humanijeg biocentrizma. Ciljevi, sadraji i ishodi
Cilj 1. Osnovna teorijska znanja 1. Lista sadraja Poznavanje pojmova i termina iz domena kineziologije Poznavanje prostornih, vremenskih, tehnikih, taktikih i administrativnih pojmova i termina znaajnih za kinezioloku aktivnost Poznavanje najosnovnijih zakonitosti procesa kineziolokih transformacija antropolokih svojstava Kontrola kineziolokog statusa morfolokog i funkcionalnog Kontrola psihomotorikog kineziolokog statusa Kriva rasta i razvoja - adolescencija Djelovanje kineziolokih aktivnosti na antropoloki status Kultura ishrane Poeljni ishodi Korektno opisuje osnovne edukativne, sportske i rekreativne kinezioloke sadraje i aktivnosti Korektno opisuje osnovne prostorne, vremenske, tehnike, taktike i administrativne sadraje i uvjete znaajne za izvoenje sportskih i rekreativnih kineziolokih aktivnosti Posjeduje najosnovnija znanja o modelu planiranja, programiranja, izvoenja, kontrole i vrednovanju procesa kineziolokih transformacija Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni morfolokih i funkcionalnih dimenzija znaajnih za antropoloki status Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni stanja: gibljivosti, ravnotee, preciznosti, brzine, koordinacije, izdrljivosti, eksplozivne snage, repetitivne snage Posjeduje osnovna znanja o kineziolokim aspektima adolescencije - zavrne faze procesa sazrijevanja linosti Posjeduje najosnovnija znanja o pozitivnim uticajima tjelesne i zdravstvene kulture, sporta i sportske rekreacije na ljudski organizam Posjeduje osnovna znanja o meuzavisnosti kvaliteta i kvantiteta hrane i tenosti, ivotnih namirnica, i uspjeha u kineziolokim aktivnostima - sa energetskog i, U-e x x x x x x x x U-i x x x x x x x x

128

prevashodno, zdravstvenog aspekta Kultura odjevanja Izbor izvora informacija i znanja iz domena kineziologije 1. Hodanja i tranja: - Obnoviti tehnike hodanja i brzog hodanja - Obnoviti tehnike tranja na 100m, 400m i 800 m - Takmienje u hodanju, brzom hodanju i tranju 2. Skakanja: - Obnoviti tehnike skoka udalj i skoka uvis - Takmienja u skoku udalj i skoku uvis 3. Vjebe na tlu: - Pravolinijska i krivolinijska valjanja, puzanja i kolutanja u ogranienom prostoru 4. Osnove planinarenja i boravka u planini u razliitim prostornim i atmosferskim uvjetima 5. Ritmike i plesne strukture: - Narodne igre i plesovi iz Bosne i Hercegovine - Takmienja u narodnim igrama i plesovima 6. Igre: - Takmienja u rukometu, koarci, odbojci, nogometu - Snaga: - Brzina: - Izdrljivost - Koordinacija: - Ravnotea: - Gibljivost: - Preciznost: Posjeduje osnovna znanja o pozitivnim i negativnim uticajima izbora odjee i obue na kinezioloko stanje i na zdravlje uope Posjeduje osnovna znanja o kriterijima korienju naunih, strunih i javnih informacija i saznanja iz domena tjelesne i zdravstvene kulture, sporta, kinezioloke rekreacije i kinezioterapije Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o hodanju i brzom hodanju, te tranju na 100m, 400m i 800 m, korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o skoku udalj i skoku uvis, korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Zna znaaj ovih oblika kretanja i spretno ih izvodi Posjeduje osnovna znanja o planinarenju i boravku u planini u razliitim prostornim i atmosferskim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o narodnim igrama i plesovima iz Bosne i Hercegovine Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o rukometu, koarci, odbojci i nogometu i korektno ih koristi u rekreaciji i sportu x x x x

4. Osnovna motorika znanja

x x x x x x x x x x x x x x

x x x x x x x x x x x x x x

2. Antropoloki

S potrebnom snagom i brzinom izvodi sloene pokrete i kretanja Odgovarajui praktini sadraji iz: Normalno podnosi kinezioloka optereenja 1.2.1., 1.2.2., 1.2.3., 1.2.4., 1.2.5. i Posjeduje neophodnu nervno-miinu kordinaciju i kontrolu sloenih pokreta i 1.2.6. kao drugi kinezioloki kretanja sadraji, shodno potrebama Posebnu panju poklanja usavravanju snage i brzine, te koordinacije i gibljivosti uenika i mogunostima kole i okoline Postie optimum motorikih sposobnosti snage, brzine, izdrljivosti, koordinacije, gibljivosti, ravnotee i preciznosti Samostalno primjenjuje programe za odravanje aerobne izdrljivosti Normalno reagira u aktivnostima u kojima je dominantna anaerobna komponenta Odrava poeljan odnos visine i teine tijela; odrava funkcionalnost lokomotornog sistema na poeljnom nivou Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil ivota i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti Prepoznaje se po zadovoljstvu, oputenosti, otvorenosti i spremnosti za saradnju, zajednicka razmiljanja, diskusije i usuglaavanje postupaka

3. Odgojni

1. Motorike sposobnosti

2. Funkcionalne sposobnosti: 3. Morfoloke osobine: 1. Kultura tijela 2. Emocionalna samoregulacija

129

3. Odnos prema ekolokim problemima

4. Kultura ponaanja

Posjeduje ekoloke navike i aktivno i kreativno sudjeluje u rjeavanju ekolokih problema Redovno prisustvuje nastavi i vannastavnim aktivnostima; zainteresiran, motiviran, spreman na tjelesne i mentalne napore, zna, hoe i moe sudjelovati u njima natjeui se sa samim sobom, s drugima i zajedno s drugima; ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti, samopotovanju i potovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti, te korektan stav prema autoritetima

Morfoloke osobine, funkcionalne sposobnosti, motorike sposobnosti i zdravstveni status se testiraju, procijenjuju i x x vrednuju s namjerom da se na njih moe sistematski i pozitivno uticati, a kontroliraju se po potrebi *Morfoloke osobine - visina, teina, opseg podlaktice, koni nabor nadlaktice; funkcionalne sposobnosti- tranje 6 minuta; motorike sposobnosti - taping rukom, skok u dalj s mjesta, pretklon raznono, poligon natrake, izdraj u visu zgibom, podizanje trupa Ocjena i vrednovanje obrazovne i odgojne Obrazovna i odgojna komponenta tjelesne i zdravstvene kulture x x komponente tjelesne i zdravstvene kulture se ocjenjuju Testiranje, procjena i vrednovanje kineziolokog stanja uenika na poetku i na kraju kolske godine*

U treem ciklusu, pored obaveznog, realizira se i program koji kola mora ponuditi i to: (1) sportsko rekreativni sadraji, (2) sport za sportiste, (3) umjetniki sadraji (ples, sportski ples, folklor).

130

Na satu tjelesne i zdravstvene kulture u koli treba, ako je ikako mogue, pruiti uenicima priliku da snano ispolje sputanu radost, koja oplemenjuje duh i razigrava organe. Nastava tjelesne kulture mora biti as radosti (Boigey, 1939). Testiranje uenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti uenicima lini karton tjelesnog razvoja.

131

NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ KOLI

9. RAZRED OSNOVNE KOLE
Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE I. UPOZNAJMO I IZGRAUJMO SVOJ IVOT 1. Radost odrastanja adolescencija, mladenake krize, zrelost. Tjelesne i duevne promjene u pubertetu; sukobi zbog razlika u stajalitima i razmiljanja meu generacijama. Shvatiti i opisati vrijeme adolescencije kao vano prijelazno razdoblje u cjelovitom sazrijevanju ovjeka; obrazloiti vanost skladnog dozrijevanja u tjelesnom, emocionalnom, intelektualnom, drutvenom i duhovnom pogledu; imenovati i dublje shvatiti mladenake krize kao normalni put razvoja i kao vrijeme radosna odrastanja. Prihvatiti sebe i druge ljude; spoznati vanost usklaivanja vlastitih osjeaja s razumom; spoznati koliko je vaan utjecaj Boje milosti u vlastitom dozrijevanju. Igra asocijacija i voeni razgovor o neposrednim iskustvima i primjerima iz svakodnevnog ivota uenika koji govore o dozrijevanju, odrastanju, prihvaanju sebe i drugih i o prihvaanju vlastitih ogranienja; razgovor i stvaralako izraavanje na temelju poticajnih biblijskih i literarnih tekstova te ivotnih svjedoanstva poznatih osoba; stvaralaki rad s fotografijama i filmskim prizorima o mladenakim temama, njihova interpretacija sa stvaranjem umnih mapa i kataloga pravila radosna mladenakoga odrastanja. Simbolike fotografije s motivima iz prirode. Hrvatski jezik: Pristup temi u knjievnom djelu, Dokumentarni film, Razgovorni stil, Rasprava, S. esto: Debela, D. imunovi: Alkar, W. Shakespeare: Romeo i Julija, Dnevnik Ane Frank. Biologija: Od roenja do smrti; Zaee i razvitak djeteta prije roenja; Odgovorno spolno ponaanje. intelektualni i drutveni razvoj, emocionalno dozrijevanje, tjelesno dozrijevanje, moralna zrelost Analiza razliitih informacija i poruka koje se danas mladima nude preko razliitih asopisa za mlade, knjiga, filmova i modernih glazbenih trendova. 1. Nema posebnosti. 2. Potkrijepiti iskustveno i vizualno. 3. Potkrijepiti iskustveno. 4. Nema posebnosti. 5. Potaknuti uenike da razgovaraju o svojim osjeajima. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE I. UPOZNAJMO I IZGRAUJMO SVOJ IVOT 2. Prijateljstvo i ljubav prijateljstvo, ljudska spolnost, ljudska heteroseksualnost, zaljubljenost, ljubav. Vrijednost prijateljstva; zapovijedi koje nas pozivaju na spolnu istou; razliiti naini krenja i povrede Boje zamisli o ljudskoj spolnosti. Obrazloiti vrijednost prijateljstva; obrazloiti obiljeja pravog prijateljstva; prepoznati i obrazloiti kako je ovjek pozvan shvaati i

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua

132

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

ivjeti svoju spolnost i seksualnost u slubi istinske ljubavi i ivota; prepoznati i protumaiti vanost ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa meu spolovima; prepoznati i navesti bitne razlike izmeu zaljubljenosti i ljubavi. Graditi sposobnost izraavanja i pokazivanja zahvalnost na daru prijateljstva; uoiti vanost odgoja vlastite spolnosti; zauzimati se za razvoj zajednitva, istinskoga prijateljstva i ljubavi. Razgovor o primjerima iz neposrednog uenikog iskustva koji govore o zajednitvu i prijateljstvu, ljubavi ali i o konfliktnim situacijama osobito u doba mladenakog odrastanja; vjebe uivljavanja: unutarnji duevni doivljaji potisnutosti iz zajednice, izoliranosti, sukoba s prijateljima, s mladiem ili djevojkom, s roditeljima; razgovor i analiza primjera koji govore o odnosu mladih prema ljubavi i spolnosti u raznim asopisima za mlade; kritiko itanje, analiza i interpretacija biblijskih, doktrinarnih i drugih tekstova o kranskom shvaanju prijateljstva i ljubavi te razgovor ili diskusija (parlaonica) na tu temu; pojanjavanje najvanijih injenica s kranskoga stajalita; pisanje eseja ili pjesme; izrada vrijednosne mape. Simbolike fotografije s motivima iz prirode. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. krinjari: U gajbi, Ulica predaka; J. Katelan: Volio bih da me voli; H. Dubran: O prijateljstvu, W. Shakespeare: Romeo i Julia; A. G. Mato: Djevojici mjesto igrake) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti (npr. R. Sremec: Zelena ljubav, Romeo i Julija) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Pismo, Rasprava, Razgovorni stil, Dokumentarni film, S. esto: Debela, D. Tadijanovi: Srebrne svirale. Biologija: Od roenja do smrti; Zaee i razvitak djeteta prije roenja; Odgovorno spolno ponaanje. homoseksualnost, eros, filia, agape, caritas. Analiza biblijskog teksta koji govori o prijateljstvu (Sir 6, 5-17); izvatci iz kranskih knjiica za mlade koji govore o ljubavi i spolnosti. 1. Nema posebnosti. 2. Prilagoditi sadraje i opetovano obrazlagati neke kljune pojmove. 3. Rijei prikazati na mnogo vie primjera. 4. Nema posebnosti. 5. Omoguiti uenicima iskustveno izraavanje. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE I. UPOZNAJMO I IZGRAUJMO SVOJ IVOT 3. Brak i celibat oblici kranskog ivota sakrament enidbe, brak, obitelj, celibat, duhovno zvanje. Brak kao Boanska ustanova knjiga Postanka; Isus Krist sakramenti (sveti red i enidba). Navesti i protumaiti vrjednote braka i brane ljubavi; navesti i objasniti osnovna obiljeja kranskog braka; odrediti bitne dimenzije braka koje se oituju u meusobnoj ljubavi i raanju djece; imenovati i kritiki protumaiti potekoe suvremenog braka; imenovati i protumaiti vrijednost sveenikog poziva i ivota u celibatu i istoi. Promicati vrjednote braka i sveenikog poziva; potivati osobni izbor svakog ovjeka. Priopenje i interpretacija informacija i iskustava o ivotu u braku i obitelji na temelju mele ankete koju su uenici proveli u svojoj sredini; pismeno izraavanje (npr. Promatrajui brak mojih roditelja mislim...; Po gradu esto susreem sveenike i asne sestre. Njihov ivot po mom miljenju je...) razgovor o cjelovitom znaenju i odnosu pojmova ljubav i seks i prosudba grjenih oblika seksualnosti; kritiko itanje, analiza i interpretacija 1Kor 13, 1-13 u povezanosti s naukom Crkve i drugim poticajnim izriajima; izrada kolaa.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

133

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Dokumentarne fotografije iz obiteljskog i sveenikog ivota Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. ivotopis, Novela, Problemski lanak, Dokumentarni film, I.G. Kovai: Pripovijetke, S. Kolar: Breza, E. Kishon: Kod kue je najgore. Likovna i glazbena kultura: Kljune motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim uiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih podruja rada. Zaljubljenost, ciljevi braka, djevianstvo, redovniki zavjeti. Izvadci iz kranskih knjiica za mlade koji govore o vrijednosti braka, obitelji i duhovnog poziva. 1. Nema posebnosti. 2. Individualna pomo na jasnim i jednostavnim primjerima. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Sadrajna prilagodba. Susret sa sveenikom i branim parom. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. OVJEKOVO TRAGANJE ZA IVIM BOGOM 1. Svaki ovjek trai Boga religioznost, religija, vjera, praznovjerje, magija. Prirodna usmjerenost ovjeka Bogu; politeistike i monoteistke religije; razvoj religije. Obrazloiti da je ovjek po svojoj naravi religiozno bie; navesti razliku izmeu religioznosti, religije i vjere; usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost od krivih oblika religioznosti; prepoznati i protumaiti najea kriva shvaanja Boga danas; izdvojiti i objasniti opasnosti praznovjerje i magije. Graditi sposobnost suoavanja s religioznim pitanjima u osobnom i javnom ivotu i otvoriti se Bogu koji je temelj svega ivota. Poticajnim pitanjima i razgovorom povezati teme o ovjekovoj religioznosti i traenju Boga sa steenim iskustvom uenika na vjeronauku, ali i u drugim predmetima, osobito u knjievnosti i povijesti; izdvajanje kataloga pitanja i stvaranje problemskih situacija traei odgovor u pojedinanom i skupnom radu uenika s biblijskim i drugim tekstovima te fotografijama koje prikazuju religiozna ponaanja i obiaje u razliitim kulturama i vremenima; tumaenje pojmova vjera, religioznost, religija; stvaralako izraavanje na temu: Za sebe si nas Boe stvorio.... Simbolike fotografije s motivima iz prirode. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. A. B. imi: Opomena, Naeni Bog; R. Bach: Galeb Jonathan Livingston; N. op: Isus u posjetu kod nas; A. Dedi: Brod s mojim imenom) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Problemski lanak, Rasprava, Pismo, I. G. Kovai: Pripovijetke, S. Kolar: Breza, E. Kishon: Kod kue je najgore, E. Hemingway: Starac i more, P. Budak: Meava. zajednika obiljeja religija, Boja Objava, krive slike o Bogu. Pronai i usporediti jedan knjievnoumjetniki tekst koji govori o religioznosti i jedan koji govori o vjeri. 1. Dati prednost usmenom izraavanju. 2. Prilagoditi nastavne sadraje i opetovano provjeravati razumijevanje kljunih pojmova. 3. Potpitanjima poticati samostalno izraavanje.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

134

4. Nema posebnosti. 5. Sadrajna prilagodba. Naglasak staviti na traenju Boga u razliitim religijama. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. OVJEKOVO TRAGANJE ZA IVIM BOGOM 2. Ateizam i vjerska ravnodunost ateizam, vjerska ravnodunost, praktini ateizam. Vjera, religija, religioznost. Razlikovati teorijski i praktini ateizam; prepoznati i protumaiti suvremene oblike ateizma koji pokuavaju istisnuti Boga iz ivota; dobro upoznati i jasno iznositi svoje argumente o ateizmu. Uoiti i objasniti vanost kranskog svjedoenja nasuprot suvremenih oblika ateizma; usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju. Izlaganje i voeni razgovor na temu ateizma pojava, uzroci, nain razmiljanja, argumenti, zablude, dijalog s ateistima; prikupljanje, razmatranje i analiza materijala iz literature, asopisa na temu vjera nevjera, ateizam vjerska ravnodunost; izrada kolaa. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Povijest: povijesni oblici ateizma, nacizam, faizam, komunizam. humanizam bez Boga, ovjek kao malo boanstvo. Poruke, nain ivota i djelovanja nekih istaknutih osoba koje nisu vjerovale u Boga. 1. Dati prednost usmenom izraavanju. 2. Prilagoditi nastavne sadraje i opetovano provjeravati razumijevanje kljunih pojmova. 3. Potpitanjima poticati samostalno izraavanje. 4. Nema posebnosti. 5. Iz vlastitog iskustva uoiti ljude koji ne vjeruju u Boga. Razvijati razumijevanje i prihvaanje. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. OVJEKOVO TRAGANJE ZA IVIM BOGOM 3. Traenje Boga u novim religioznim pokretima sekta/sljedba, religiozni pokret, reinkarnacija, yoga, New Age. Sekte i religiozni pokreti koje najee susreemo. Usvojiti i razumjeti kljune pojmove; usporediti i navesti razliku izmeu sekti i religioznih pokreta; navesti i opisati neke kranske i nekranske sekte i religiozne pokrete; imenovati razliite oblike religioznog ponaanja; opisati neka vanija uenje u suvremenim religioznim pokretima (reinkarnacija, yoga, meditacija, okultizam, ezoterija); kratko opisati temeljne odrednice New Age-a. Obrazloiti vanost izgradnje osobnog vjerskog svjetonazora i kranskog stava vjere. Pribiranje iskustava i spoznaja te stvaranje problemske situacije, izlaganje i voeni razgovor na temu sekti; analiza i prosudba ivotnih prilika i okolnosti koje ine pogodno tlo za raanje sekti i okultistikih skupina, ponude razliitih ivotnih filozofija,

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

135

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

oblici organiziranja, rituali, zahtjevi i zablude, opasnosti i pogubnosti sekti; analiza i interpretacija uenja Katolike crkve o sektama Katekizam Katolike crkve; analiza i interpretacija sekti s drugim odabranim tekstovima iz drugih religija, filmovi, pisanje eseja na temu: Moja vjera u svjetlu Isusove poruke. Dokumentarne fotografije iz ivota religioznih pokreta i sekti. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Problemski lanak, Rasprava, Osvrt ili prikaz, Stilska izraajna sredstva : simbol i alegorija. hinduizam i budizam, Hare Krina, panteizam, meditacija, scijentologija, sinkretizam, Jehovini svjedoci, mormoni. Religiozni pokreti i sekte u Hrvatskoj. 1. Provjeriti stoji li iza rijei iskustvo, odnosno predodba (reinkarnacija, yoga). 2. Nastavne sadraje pribliiti na razini informacije i razumijevanja. 3. Naglasak na razumijevanju kljunih pojmova i korekciji izgovora. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE III. TAJNA SVIJETA I OVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 1. Biblijska i dananja slika svijeta Objava, postanak svijeta, Bog Stvoritelj, evolucija. Bog Stvoritelj svijeta; knjiga Postanka stvaranje svijeta; teorija velikog praska (Big Bang). Razlikovati naravnu i nadnaravnu objave; kratko protumaiti znaenje biblijskog govora o stvaranju svijeta; navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju svijeta; objasniti odnos biblijske i znanstvene slike svijeta. Spremnost i sposobnost izricanja osjeaj divljenja, zahvalnosti i molitve za udesni stvoreni svijet; uoiti, obrazloiti i prihvatiti svijest o ovjekovoj odgovornost za stvoreni svijet i njegovu izgradnju. Evokativni razgovor o spoznajama i iskustvima uenika o postanku svijeta steenima na vjeronauka korelacijski povezanom s drugim predmetima; vjerouiteljevo pripovijedanje, izlaganje i tumaenje biblijskog teksta, bitnih pojmova i govora o stvaranju svijeta i ovjeka; analiza, interpretacija i usporedni govor tekstova iz Postanka s ponuenim znanstvenim spoznajama i slikovnim prikazima dananjega vremena; promatranje i analiza likovnog govora (Biblija u umjetnosti). Simbolike fotografije s motivima iz prirode i dokumentarne fotografije o svemiru; obrazovne emisije za djecu o znanstvenim postignuima istraivanja prirode i svemira; umjetnike reprodukcije o stvaranju svijeta. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. F. Maurani: Svemir, G. Krklec: Srebrna cesta, M. Dizdar: Modra rijeka) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (primjeri likovno-umjetnikih djela). Biologija: Podrijetlo ovjeka. naravna i nadnaravna objava, staroistonjaka slika svijeta, vjera i znanost, Post . Izabrani tekstovi iz knjiga (. Kusti, Priroda govori o Bogu i B. Vuleta, Taj divni Boji svijet) 1. Osigurati za slijepe uenike tekst na brajici, a za slabovidne tekst s uveanim tiskom. 2. Pojaana vizualizacija i usmene jezine vjebe. 3. Ponuditi ueniku jednostavne tekstove.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

136

4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadraja. 5. Koristiti razne vrste katehetskih pomagala.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE III. TAJNA SVIJETA I OVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 2. ovjek je slika Boja stvaranje ovjeka, ovjek slika Boja, dostojanstvo ovjeka, jednakost mukarca i ene. ovjek je kruna stvaranja; ovjek je stvoren kao muko i ensko; Adam i Eva. Kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju ovjeka; objasniti znaenje i poruku biblijskog govora o stvaranju ovjeka; uoiti zato je ovjek kruna Bojeg stvaranja; otkriti ljepotu i dostojanstvo ovjeka kao slike Boje; obrazloiti razliitost i jednakost dostojanstva mukarca i ene. Razliitim oblicima stvaralakog izraavanja izraziti zahvalnost i radost na darovanom ivotu. Igra asocijacija, kritiko itanje i interpretacija biblijskih i drugih tekstova u povezanosti s promatranjem i interpretacijom fotografija (reprodukcija), identifikacijski i voeni razgovor, izdvajanje i tumaenje bitnih pojmova; dramatizacija teksta; pismeno i likovno izraavanje na temu: ovjek slika Boja. Umjetnike reprodukcije o biblijskom stvaranju ovjeka. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. F. Maurani: Svemir, G. Krklec: Srebrna cesta, M. Dizdar: Modra rijeka) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. Problemski lanak, Rasprava, Osvrt ili prikaz, P. Budak: Meava. Biologija: Podrijetlo ovjeka. Adam (mukarac), Eva (ena), Post. 2, svetost i nerazrjeivost enidbe. Prednosti i opasnosti ljudske emancipacije. 1. Osigurati za slijepe uenike tekst na brajici, a za slabovidne tekst s uveanim tiskom. 2. Prilagoditi nastavne sadraje. 3. itati pred razredom tek nakon uvjebavanja i ako to uenik eli. 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti uenicima na klupu koji imaju potekoa u kontroli pokreta ruku. 5. Omoguiti ueniku izraavanje radosti. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE III. TAJNA SVIJETA I OVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 3. Grijeh kao zloporaba slobode sloboda kao dar, istoni grijeh, oholost, zavist, bratoubojstvo. ovjek je slobodno bie; grijeh prvih ljudi-izgon iz raja; bolest, patnja i smrt kao posljedica istonog grijeha. Kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi i prvom bratoubojstvu; uvidjeti i ispravno protumaiti povezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode; prepoznati i objasniti da su oholost i zavist glavni izvori ovjekova grijeha; spoznati da je grijeh protiv ovjeka ujedno i grijeh protiv Boga.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua

137

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

Uoiti vanost krjeposti poniznosti; konkretnim gestama pokazivati ljubav prema blinjemu. Voeni razgovor na temu ljudske slobode i grijeha na temelju svakodnevnog iskustva; itanje, analiza i interpretacija grijeha oholosti i zavisti u svjetlu biblijskih tekstova; promjena perspektive u biblijskom pripovijedanju npr. Kain pripovijeda iz svog vienja o ubojstvu brata Abela; skupni rad na temu ovjekove odgovornosti pred pitanjima raskida prijateljstva i zajednitva s Bogom, pred slobodom izbora za ili protiv Boga; izrada kolaa. Umjetnike reprodukcije o istonom grijehu, te Kajinu i Abelu. Hrvatski jezik: Problemski lanak, Rasprava, Dramske vrste, Novela, S. esto: Debela. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu treeg tisuljea (istraivanje svemira, ljudska prava, genetika, kloniranje, ekologija). Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. Michelangelo Sikstinska kapela). istoni grijeh, kunja, oholost, zavist. Proitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o grijehu prvih ljudi (Post 3); proitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Kajinu i Abelu (Post 4) 1. Osigurati za slijepe uenike tekst na brajici, a za slabovidne tekst s uveanim tiskom. 2. Prilagodba odgojno-obrazovnih postignua sukladna stupnju oteenja. 3. Prilagodba biblijskog teksta i opetovana provjera razumijevanja kljunih pojmova. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Sadrajna prilagodba i prilagodba teksta. Naglasiti bitno. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE III. TAJNA SVIJETA I OVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 4. Boja dobrota i ljubav prema grjenicima potop, Savez s Noom, Kula Babilonska Noa uzor pravednosti; Bog sklapa Savez sa ljudima, ljudska oholost koja vodi u propast. Znati protumaiti glavnu poruku izabranih biblijskih tekstova o opem potopu i kuli babilonskoj; opisati znaenje sklapanja Bojeg saveza s Noom; protumaiti znaenje i poruku o gradnji babilonske kule; na temelju biblijskih tekstova uoiti i ispravno protumaiti kako je uspjeh bez Boga osuen na propast. Prepoznavati i otkrivati Boju dobrotu koja nas poziva na miran, ispunjen i sretan ivot na zemlji; postupno otkrivati da su nam ivot i svijet darovani i da smo te darove pozvani dalje svjedoiti u susretu s ljudima. itanje, analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova; promatranje i interpretacija slike, crtea ili fotografije; prikupljanje podataka i davanje naslova; katalog pitanja i voeni razgovor o prikupljenim podatcima; izlaganje; preoblikovanje biblijskoga tekst o kuli babilonskoj iz perspektive dananjeg vremena i znakova ljudske oholosti. Umjetnike reprodukcije opeg potopa i Kule Babilonske. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Dramske vrste, Osvrt ili prikaz, Stilska izraajna sredstva: simbol, alegorija. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. Michelangelo Sikstinska kapela). novi Adam, Noa pralik Isusa Krista, Babel. Proitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Noi i opem potopu (Post 6-9). 1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku.

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s

138

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Vizualizirati i pribliiti kljune pojmove pomou audio-vizualnih sredstava i slikovnica. 3. Sustavno provjeravati razumijevanje, prema potrebi dodatno objasniti rijei i pojmove. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Pripovijedati biblijske tekstove. Omoguiti uenike razne oblike kreativnog izraavanja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. KATOLIKA CRKVA I KRANSTVO U HRVATA 1. Korijeni kranstva na hrvatskom prostoru kranstvo u Iliriku, kranski muenici, Salona, Sirmij. irenje kranstva po Sredozemlju. Opisati poetke kranstva na hrvatskim prostorima; imenovati i objasniti veliinu i vrijednost kulturno-povijesnih spomenika iz ranokranskog vremena; imenovati i kratko opisati neke vanije kranske muenike na naim prostorima. Imenovati i ispravno vrjednovati vrline svetih kranskih muenika. Izlaganje, pripovijedanje i tumaenje; prikazivanje i interpretacija injenica i dogaaja pomou dokumenata, dokumentarne fotografije i zemljovidnih karata; prikazivanje obrazovnog materijala o navedenom vremenu; istraivaki razgovor, pribiranje rezultata i izrada umne mape. Dokumentarne fotografije ranokranskih lokaliteta i spomenika; slike muenika. Hrvatski jezik: Osvrt ili prikaz, Dokumentarni film, ivotopis. Likovna kultura: Sakralna umjetnost (starokranski spomenici na hrvatskom prostoru). Ilirik, Metropolija, Splitski evangelijar. Izabrati i prikazati ivot jednog muenika iz prvih stoljea na dananjim hrvatskim prostorima; prikazati neki povijesni lokalitet ili spomenik iz ivota Crkve na naim prostorima. 1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2. Prilagoditi nastavne sadraje upotrebom nastavnih listia, a neke kljune pojmove dati samo informativno. 3. Ponuditi ueniku jednostavne tekstove. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogunostima uenika (dra za olovku, fiksiranje papira na podlozi, vei prostor za pisanje). 5. Ispripovjediti najvanije, potkrijepiti vizualnim materijalima. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. KATOLIKA CRKVA I KRANSTVO U HRVATA 2. Pokrtenje Hrvata i ulazak u zajednicu kranskih naroda Vieslavova krstionica, knez Branimir, papa Ivan VIII., sv. iril i Metod, glagoljica, glagoljski spomenici. Vrijeme i neke osnovne podatke o dolasku Hrvata na ove prostore. Objasniti postupnost pokrtavanja Hrvata od 7. do 9. stoljea; opisati ulogu kneza Branimira i pape Ivana IV. u pokrtavanju Hrvata; povezati poetke pismenosti u Hrvata sa Crkvom; opisati vanost glagoljice i starohrvatskog jezika u bogosluju; obrazloiti vanost

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua

139

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

i znaaj narodnog jezika u liturgiji. Vrjednovati i izraziti stav potovanja prema najstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskog naroda; ispravno vrjednovati ulogu kranske vjere koja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju samostalnosti Hrvatske drave; imenovati naine kako trebamo uvati i promicati hrvatsku kulturnu batinu. Istraivanje, pripovijedanje, izlaganje i razgovor meu uenicima; prouavanje spomenike batine i zemljovida s davanjem potrebnih tumaenja; kritiko pojedinano i skupno promatranje i analiza tekstova, dokumenata i dokumentarnih crtea i fotografija; integrativno i korelacijsko povezivanje tematike s temama iz povijesti; izrada kronoloke tablice i plakata. Dokumentarne fotografije starohrvatskih spomenika i crkvi. Hrvatski jezik: jezina batina u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baanske ploe do danas najvaniji pisani spomenici). Dualizam, crkveni sabori, papinski ljetopis, lekcionar, brevijar, evanelistar Prikaz izabranih crkvenih lokaliteta ili spomenika. 1. Slijepom ueniku omoguiti taktilni doivljaj konkretnih materijala (model Vieslavove krstionice, Baenske ploe). 2. Prilagoene nastavne sadraje slikovno obogatiti, prepoznavati, razlikovati i imenovati kljune pojmove. 3. Prilagoditi nastavne sadraje. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Sadrajno prilagoditi. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. KATOLIKA CRKVA I KRANSTVO U HRVATA 3. Drutveni i vjerski ivot Hrvata u srednjem vijeku Zvonimirova zavjernica, bratovtine, hrvatske biskupije, starohrvatske crkve, predzie kranstva. Uloga narodnih vladara u promicanju vjere i kulture u hrvatskom narodu. Usvojiti i razumjeti kljune pojmove; kratko opisati glavne odrednice drutvenog i vjerskog ivota Hrvata u srednjem vijeku; imenovati najstarije starohrvatske crkve; imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne hrvatske biskupije kao sredita crkvenog, drutvenog i kulturnog ivota; objasniti zato se hrvatski narod smatra predziem kranstva. Prepoznati i vrjednovati ulogu Crkve u obrani kranstva na hrvatskim prostorima. Istraivanje, analiza i interpretacija tekstova, dokumenata i drugih materijala; pripovijedanje, izlaganje i tumaenje bitnih injenica; pomou dokumentarnih crtea analizirati i prikazati djelovanje pojedinih bratovtina; izrada plakata; gledanje dokumentarnog filma ili obrazovne emisije. Dokumentarne fotografije srednjovjekovnih spomenika i crkvi; zemljovid Hrvatskog kraljevstva za vrijeme turskih osvajanja. Hrvatski jezik: jezina batina u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baanske ploe do danas najvaniji pisani spomenici), zaviajni govor i narjeje prema knjievnome jeziku. Likovna kultura: Sakralna umjetnost u hrvatskoj batini. staleka udruenja; primas Dalmacije i cijele Hrvatske; porez u krvi Prikaz nastanka i razvoja moje biskupije; znaajniji crkveno-kulturni spomenici iz mog kraja. 1. Koristiti steena iskustva, slabovidnim uenicima uveati slikovni materijal. 2. Odgojno-obrazovna postignua pribliiti samo na razini informacije. 3. Odgojno-obrazovna postignua pribliiti samo na razini informacije.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

140

4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Odgojno-obrazovna postignua pribliiti samo na razini informacije. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. KATOLIKA CRKVA I KRANSTVO U HRVATA 4. Uloga Crkve u promicanju hrvatskog kolstva, kulture i znanosti benediktinske kole, doprinos biskupa i sveenika, doprinos redovnika, Hrvatski narodni preporod. Sveenici i redovnici kao nositelji vjere, pismenosti i kulture. Opisati ulogu benediktinaca i benediktinskih samostana u razvoju hrvatskoga kolstva; imenovati te kratko opisati neke zaslune pojedince u Crkvi u izgradnji naeg naroda na duhovnom, prosvjetnom, kulturnom, gospodarskom i politikom podruju ivota A. Kaoti, R. Bokovi, A. Kai-Mioi, B. Kai, J. J. Strossmayer); navesti i kratko opisati nekoliko znaajnijih redovnikih zajednica i njihovo kulturno djelovanje; prepoznati ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. Ispravno vrjednovati i cijeniti doprinos Crkve u razvoju kolstva, kulture i znanosti; navesti naine kako mi moemo aktivno sudjelovati u razvoju i napretku naeg drutva danas. Istraivanje, analiza i interpretacija dokumenata i tekstova o doprinosu pojedinih biskupa, sveenika i redovnika na kulturnom, znanstvenom i socijalnom polju; izrada kronolokih tablica; tabelarno prikazivanje socijalnih i kulturnih elemenata koje su dale pojedine redovnike zajednice; terenska i projektna nastava (korelacijska projektna priprema posjeta samostanskoj ili biskupijskoj knjinici, arhivu, muzeju...); izrada panoa. Slike istaknutih crkvenih osoba Hrvatski jezik: izborom iz narodne knjievnosti, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku. Osvrt ili prikaz, Dokumentarni film, Knjievna batina, ivotopis. Glazbena kultura: upoznavanje glazbenih stilova i sluanje skladbi iz razdoblja srednjeg vijeka, renesanse, baroka, klasicizma, romantizma i XX. stoljea te upoznavanje s glazbenom batinom Hrvatske (Lukai, Lisinski, Zajc, Gotovac, Tijardovi). Tehniki odgoj i fizika: Faust Vrani, Ruer Bokovi. don Frane Buli, knjinica dubrovakih dominikanaca, prvo sveuilite u Hrvatskoj, Prva hrvatska gramatika, HAZU, Maksimilijan Vrhovac, zagrebaka nadbiskupija Prikaz i doprinos jedne od znamenitih crkvenih osoba Crkve u Hrvata na podruju kolstva, kulture i znanosti. 1. Koristiti listie na brajici/uveanom tisku. 2. Prilagodba tekstova. 3. Raditi na jednostavnim reenicama. 4. U radu primjenjivati individualizaciju sadraja i materijala. 5. Odgojno-obrazovna postignua pribliiti samo na razini informacije. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. KATOLIKA CRKVA I KRANSTVO U HRVATA 5. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i poraa Hrvatski katoliki pokret, Ivan Merz, nacizam, komunizam, Alojzije Stepinac. Stradanja Crkve u XX stoljeu. Opisati drutveno-politike prilike XIX. I XX. Stoljea i ulogu Hrvatskog katolikog pokreta (I. Merz); navesti i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme bezbonih totalitaristikih sustava (nacizam i komunizam); ispravno vrjednovati ulogu bl. Alojzija Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II. Svjetskog rata; uoiti potrebu te navesti naine kako se valja boriti protiv

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua

141

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

svakog oblika jednoumlja. Uoiti vanost i potrebu njegovanja tolerancije, dijaloga i meusobnog uvaavanja; jasno iznijeti to moemo nauiti i primijeniti u vlastitome ivotu od velikih hrvatskih svetaca i muenika. Zajedniko stvaralako istraivanje dokumentarne grae i priloga o doprinosu pojedinih hrvatskih crkvenih velikana duhovnom i kulturnom ivotu naroda; pripovijedanje, izlaganje i tumaenje vanijih injenica; dokumentarni filmovi; izrada umne mape, plakata ili panoa. Zemljovid Kraljevine SHS; slike istaknutih crkvenih osoba. Hrvatski jezik: ivotopis, Dokumentarni film, Dramske vrste, Rasprava, Pismo, Osvrt ili prikaz. Povijest: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji; Drugi svjetski rat; Hrvatska u drugoj Jugoslaviji i slom komunistikih sustava. Totalitarizam, hrvatski katoliki pokret, Domagoj, Hrvatski orlovski savez. Primjeri stradanja crkvenih ljudi iz moga kraja. 1. Koristiti listie na brajici/uveanom tisku. 2. Razumijevanje kljunih pojmova i nekih nastavnih sadraja samo na razini informacije. 3. Raditi na jednostavnim reenicama. 4. U radu primjenjivati individualizaciju sadraja i materijala. 5. Odgojno-obrazovna postignua pribliiti samo na razini informacije. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. KATOLIKA CRKVA I KRANSTVO U HRVATA 6. Katolika Crkva u Hrvata danas Domovinski rat i samostalnost Hrvatske, hrvatske nad/biskupije, Ivan Pavao II i Hrvati, Crkva u BiH, Crkva u hrvatskoj dijaspori. Organizacija Crkve danas; stradanja u domovinskom ratu. Kratko opisati stradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu; opisati ulogu Crkve u brizi za svoje lanove u domovini i inozemstvu; prepoznati i opisati crkvenu organizaciju u Hrvatskoj i BiH danas; protumaiti ulogu pape Ivana Pavla II. u odnosu prema hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata. Sposobnost argumentacije o potrebi i vanosti aktivne uloge i poslanja vjernika u drutvu i u Crkvi; navesti razliite oblike zajednitva izmeu iseljene i domovinske Hrvatske. Razgovor o spoznajama steenim o svom uem prostoru i svojoj biskupiji; upoznavanje povijesti svoje biskupije na temelju vanijih dokumenata, dokumentarne fotografije; objasniti ulogu Ivana Pavla II u stvaranju samostalne Hrvatske; pokazati na karti svijeta rasprostranjenost Hrvata po itavom svijetu i uputiti kako im Crkva u Hrvata prua pastoralnu skrb, i duhovnu i kulturnu; izrada umne mape. Dokumentarne fotografije iz Domovinskog rata; dokumentarne fotografije iz dananjeg ivota Crkve u Hrvata. Hrvatski jezik: ivotopis, Dokumentarni film. Povijest: Postanak i razvoj samostalne Hrvatske drave. Geografija: Veliina, granice i oblik teritorija Hrvatske; Stanovnitvo broj i razmjetaj. demokracija, tolerancija, duobrinitvo, iseljenitvo. Prikaz vlastite nad/biskupije. 1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2. Sadraje dodatno vizualizirati.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim

142

potrebama

3. Dodatno raditi na proirivanju rjenika. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Odgojno-obrazovna postignua pribliiti samo na razini informacije. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE V. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 1. Proao je zemljom inei dobro Isusovo propovijedanje, Isusov odnos prema ljudima, Isusov odnos prema grjenicima i najpotrebnijima, Isusov odnos prema Zakonu. ivot i djelo Isusa Krista. Opisati temeljne sadraje Isusova propovijedanja; prepoznati i objasniti Isusov stav bezuvjetnog prihvaanja svih ljudi, osobito djece, ena, grjenika i najpotrebnijih; kratko protumaiti neke izabrane novozavjetne tekstove koji govore o Isusovu odnosu prema ljudima; protumaiti Isusov odnos prema Zakonu.
Uoiti i protumaiti vanost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava u odnosu na Isusa i njegovu poruku; ispravno vrjednovati vanost osobnog stava vjere; iznijeti argumente o potrebi prihvaanja, potivanja i uvaavanja svakog ovjeka po uzoru na Isusa Krista.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

itanje, analiza i interpretacija izabranih biblijskih tekstova u povezanosti s pripadnim crteima i fotografijama; igra uivljavanja u pojedine biblijske likove; personalizacija, analogiziranje i aktualizacija biblijskih tekstova; zamiljeni intervju sa Kristom ili nekim biblijskim likom; uivljavanje u ulogu (Ja Grenica, ja Izgubljeni sin...). Umjetnike reprodukcije o Isusovu ivotu i propovijedanju. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (V. Car Emin: Mali Ukari). saduceji, farizeji, leviti, pismoznanci. Lik Isusa Krista u kulturi, umjetnosti i knjievnosti. 1. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili ivotno iskustvo. 2. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. 3. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. 4. Dati prednost usmenom izraavanju. 5. Sadrajno prilagoditi. Koristiti potkrjepljenja. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE V. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 2. Ljubio nas je do kraja Posljednja veera, Isusova muka, smrt i uskrsnue. Isusova rtva za spas ovjeanstva. Obrazloiti otajstvo Isusove muke, smrti i uskrsnua; postupno otkrivati smisao Isusova potpunog predanja radi ovjeka i njegova spasenja; prepoznati povezanost rtve i ljubavi; obrazloiti Isusovo uskrsnue kao pobjedu ivota nad smru. Posvijestiti i doivjeti da ja Uskrsli Krist prisutan i danas meu nama; uoiti i protumaiti potrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnue i vjeni ivot. Razgovor o steenim spoznajama, itanje, analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova, promatranje i interpretacija slike,

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

143

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

crtea ili fotografije, prikupljanje podataka i davanje naslova, katalog pitanja, voeni razgovor o prikupljenim podatcima, izlaganje, pismeno izraavanje na temu: Ljubi nas je do kraja. Umjetnike reprodukcije o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuu. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Miovi-Koan: Na Cvjetnicu, A. B. imi: Raspee). Pashalni misterij; Vazmeno otajstvo. Isusova muka, smrt i uskrsnue u kulturi, umjetnosti i knjievnosti. 1. Osigurati didaktiki materijal na brajici i uveanom tisku. 2. Potkrijepiti specifinim katehetskim pomagalima. 3. Nema posebnosti. 4. Ponuditi vie modela stvaralakog izraavanja, omoguiti izbor najprimjerenijeg modela. 5. Tekstove prilagoditi uenikovim sposobnostima. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE V. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 3. Tko je Isus Krist? Pravi Bog, pravi ovjek, Uitelj, Spasitelj, Otkupitelj. ivot i djelo Isusa Krista. Prepoznati u Isusu Kristu pravog Boga i pravog ovjeka; uoiti i protumaiti potrebnu stalnog produbljivanja i proiavanja vlastite slike o Isusu. Uoiti potrebu izgradnje dosljednog ivota u skladu s vjerom u Isusa Krista; jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu na Isusa Krista. itanje, sluanje, pripovijedanje i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova; pojedinani i skupni rad s tekstovima i fotografijama u analizi, interpretaciji i tumaenju pojedinih izriaja kranske vjere u Krista: pravi Bog, pravi ovjek, Spasitelj, Otkupitelj; igra uloga i dramatizacija teksta, pisanje dijaloga ili pisma Kristu; pisanje eseja na temu: A ti, to ti kae, tko sam ja? Film o Isusu Kristu; Umjetnike reprodukcije o Isusu Kristu. Glazbena kultura: Sluanje i upoznavanje glazbe (npr. musical A. L. Webber: Jesus Christ Superstar; oratorij G. F. Hndel Mesija: Aleluja). Bogoovjek, utjelovljenje inkarnacija. Analiza dijela Apostolskog ili Nicejsko-carigradskog vjerovanja o Isusu Kristu. 1. Dati prednost usmenom izraavanju. 2. Nemogunosti korelacije s glazbenom kulturom. Dodatno raditi na proirivanju rjenika. 3. Pomo pri iznoenju vlastitih stavova. 4. Nema posebnosti. 5. Tekstove prilagoditi uenikovim sposobnostima. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred

144

Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

VI. POTVRDA SNAGA KRANSKOG POSLANJA 1. U potvrdi primamo Duha Svetoga potvrda krtenja, sedam darova Duha Svetoga, kranska zrelost, sakrament potvrde. Pedesetnica; sakramenat potvrde primanje Duha Svetoga. Objasniti da po sakramentu potvrde osobno potvrujemo vjeru koju smo primili na krtenju; protumaiti sakrament potvrde kao dar Duha Svetoga; nabrojiti darove Duha Svetoga; protumaiti njihovo znaenje za zrelo i odgovorno ivljenje kranske vjere; objasniti vanost dobre priprave za primanje sakramenta potvrde; opisati obred i uinke sakramenta potvrde. Otkriti i doivjeti prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u naem ivotu; navesti i objasniti prava i obveze koje ima svaki punopravni lan Crkve. itanje, pripovijedanje i tumaenje biblijskih tekstova; usporedno itanje evaneoskih izvjea s promatranjem i interpretacijom umjetnikih reprodukcija; prikazivanje simbolikih fotografija s asocijacijama na Duhove uz sluanje meditativne glazbe; tumaenje nepoznatih pojmova i obrazlaganje otajstva Duha Svetoga kao tree boanske osobe u otajstvu Trojedinoga Boga; prikazivanje simbola za pojedine darove Duha Svetoga. Simbolike fotografije s motivima iz prirode koje simboliziraju Duha Svetoga. Hrvatski jezik: Rasprava. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: O, doi Due Presveti. Duh Sveti, kranska inicijacija, darovi Duha Svetoga, krizma. Analiza i interpretacija jednog od sedam darova Duha Svetoga. 1. Nema posebnosti. 2. Nemogunost korelacije s glazbenom kulturom. dodatno raditi na proirivanju rjenika. 3. Rad u parovima. 4. Nema posebnosti. 5. Nove pojmove tumaiti uenicima poznatim rijeima. Koristiti razne vrste pomagala. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE VI. POTVRDA SNAGA KRANSKOG POSLANJA 2. Duh Boji u Svetom pismu Duh Boji, boanska snaga, pomazanje, simboli Duha Svetoga, nazivi za Duha Svetoga. Pedesetnica; sakrament potvrde primanje Duha Svetoga. Prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Bojega u Starom zavjetu; prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Isusovu ivotu; kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom i Novom zavjetu; navesti simbole i nazive za Duha Svetoga i njihovo znaenje. Oslukivati poticaje i otvoriti se djelovanju i poticajima Duha Svetoga. Asocijacija na pojmove duh, zloduh i Duh Boji; itanje, analiza i interpretacija biblijskih tekstova; promatranje i interpretacija slike, crtea ili fotografije; prikupljanje podataka i davanje naslova, voeni razgovor o prikupljenim podatcima, izlaganje i objanjenje bitnih biblijskih izriaja o Duhu Svetome; pisanje molitve Duhu Svetome. Umjetnike reprodukcije o djelovanju Duha Svetoga u Bibliji. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Lice: Lucija). Rasprava, Stilska izraajna sredstva: simbol i alegorija. Ruah, Duh Posvetitelj, Duh Branitelj, Duh Tjeitelj, Duh Nadahnitelj, Duh Prosvjetitelj, Duh ivotvorac

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se

145

uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Pronai i analizirati biblijske tekstove koji govore o Duhu Svetomu preko pojedinih simbola (voda, pomazanje, plamen, svijetli oblak, peat, ruka, golubica). 1. Osigurati tekstove na brajici/uveanom tisku/pisai pribor za slabovidne. 2. Prilagodba nastavnih sadraja prema stupnju oteenja i primjena specifinih katehetskih pomagala. 3. Razumijevanje i korekcija kljunih pojmova. 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti uenicima na klupu koji imaju potekoa u kontroli pokreta ruku. 5. Naglasiti bitno. Omoguiti ueniku razne naine usvajanja znanja. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE VI. POTVRDA SNAGA KRANSKOG POSLANJA 3. Duh Sveti u Crkvi Duh Sveti kao dua Crkve, Duh Sveti vodi Crkvu, Duh Sveti u ivotu kranskih svjedoka, plodovi Duha Svetoga. Pedesetnica; sakramenat potvrde primanje Duha Svetoga. Odrediti Duha Svetoga kao duu Crkve; kratko protumaiti izabrane novozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi; kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Crkvi, u ivotu svetaca i meu ljudima u svijetu; prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga u ivotu Crkve. Pronai i navesti tragove Duha Svetoga u vlastitome ivotu; imenovati naine kako moemo ivjeti i svjedoiti kransku vjeru te s Bogom sustvarati bolji svijet. Voeni razgovor, analiza i interpretacija liturgijskih tekstova i tumaenje obrada sakramenta potvrde; u radu u skupinama napraviti znakovnu i obrednu usporedba sakramenta krtenja i potvrde; na temelju konkretnih djela koji su uinili neki kranski velikani, analizirati snagu kranske vjere po djelovanju Duha Svetoga; izrada kolaa na temu prisutnosti i djelovanja Duha Svetoga u ivotu dananjih ljudi i u svijetu. Dokumentarne fotografije o istaknutim crkvenim ljudima i svecima; Simbolike fotografije s motivima iz prirode Hrvatski jezik: Rasprava, Stilska izraajna sredstva: simbol i alegorija. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: O, doi Due Presveti. Crkva tijelo Kristovo, plodovi Duha Svetoga Analiza i interpretacija jednog od plodova Duha Svetoga. 1. Slabovidnim uenicima omoguiti da vizualni materijal vide izbliza i due promatraju. 2. Nemogunost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Nema posebnosti. 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti uenicima na klupu koji imaju potekoa u kontroli pokreta ruku. 5. Koristiti uenicima poznate izraze. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE VII. BITI KRANIN U CRKVI I U DRUTVU 1. Izbor ivotnog poziva ivotno zvanje ili zanimanje, ivotni poziv, vanost osobnog izbora, sluanje savjeta. Vanost pravilnog odabira ivotnog zvanja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

146

3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

Protumaiti to je ivotno zvanje ili zanimanje, a to ivotni poziv; jasno iznijeti osobne sklonosti, interese i sposobnosti kao kriterije pri izboru ivotnog poziva. Uoiti vanost traenja i uvaavanja savjeta pri izboru ivotnog zvanja; uoiti i obrazloiti odgovornost u izboru ivotnog zvanja. Spontani razgovor meu uenicima na temelju male ankete koju su proveli sami uenici i na temelju njihova razmiljanja i iskustva o izboru ivotnog poziva; Istraivanje i interpretacija tekstova, crtea i fotografija koji tematiziraju razliite pozive i slube u zajednici; izdvajanje pitanje i stvaranje problemske situacije radi organiziranja diskusije (parlaonica), pozivanje nekoliko poznatih ljudi iz blie okoline da uenicima iznesu svoja iskustva i razmiljanja o svom pozivu; izrada vrijednosne mape. Dokumentarne fotografije i poticajni filmovi iz ivota mladih. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku. ivotopis, Rasprava, Problemski lanak, Dokumentarni film. Egzistencija, ivotni poziv, ivotno zvanje. Predstaviti, usporediti i vrjednovati nekoliko konkretnih ivotnih zvanja ili zanimanja. 1. Nema posebnosti. 2. Iskazivanje iskustva, razumijevanje, razlikovanje i imenovanje kljunih pojmova. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Potaknuti uenike na razgovor o sebi. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE VII. BITI KRANIN U CRKVI I U DRUTVU 2. Rad i slobodno vrijeme ovjek je bie rada, potreba rada, pravo na rad, dostojanstvo rada, slobodno vrijeme. Rad kao potreba; ostvarenje ovjeka kroz rad; vanost slobodnog vremena. Objasniti znaenje i vrijednost rada za ljudski ivot; navesti posljedice koje proizlaze iz razliitih stavova prema radu; obrazloiti potrebu rada i pravo svakog ovjeka na rad; obrazloiti znaenje i vrijednost slobodnog vremena u ljudskom ivotu. Kratko objasniti i ispravno vrjednovati kransko shvaanje rada; uoiti i protumaiti potrebu kvalitetnog i kreativnog koritenja slobodnog vremena. Anketa koju uenici provode meu vrnjacima i starijim osobama o vrijednosti ljudskog rada; istraivanje, analiza i interpretacija raznih primjera loeg i promaenog ivljenja slobodnog vremena (nekvalitetno koritenje elektronikih i drugih medija, upadanje u razliite ovisnosti...); istraivanje i interpretacija pozitivnih i poticajnih ivotnih primjera o vrijednosti ljudskoga rada i ivljenja slobodnoga vremena; izrada kolaa ili panoa s temom: Moje slobodno vrijeme i moje aktivnosti. Dokumentarne fotografije i obrazovne emisije iz ivota mladih. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku. Rasprava, Problemski lanak, Dokumentarni film. Enciklika Ivana Pavla II Laborem exercens; Gaudium et spes. Primjeri zloporabe rada i iskoritavanja radnika danas; konkretni primjeri dobrog i loeg koritenja slobodnog vremena. 1. Nema posebnosti.

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s

147

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Pojednostaviti nastavne sadraje i individualno uvjebavati kljune pojmove pomou radnih listia. 3. Dodatni rad na proirivanju rjenika. 4. Nema posebnosti. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE VII. BITI KRANIN U CRKVI I U DRUTVU 3. Sudjelovanje u ivotu upne zajednice zajednica, upna zajednica, vjerski ivot u upi, moje mjesto u upnoj zajednici. Moje mjesto i uloga u upnoj zajednici. Protumaiti to je to upa i koji su bitni elementi koji ine jednu upnu zajednicu; prepoznati i imenovati vanije oblike vjerskog ivota u jednoj upi; navesti mogunosti djelovanja krana u upnim zajednicama. Otkrivati i imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angaman u ivotu i radu upne zajednice; navesti naine kako moemo aktivno sudjelovati u ivotu svoje upne zajednice. Voeni razgovor i skupni rad s poticajnim fotografijama i konkretnim iskustvima o mogunostima sudionitva mladih vjernika u ivotu svoje upne zajednice; analiza i razgovor o nekim konkretnim oblicima dragovoljnog angamana mladih u upi (ministranti, pjevai, itai, kulturni i karitativni rad); kola na temu: Moje mjesto u ivotu moje upe; terenska nastava (priprava i odlazak u posjet nekoj upi). Dokumentarne fotografije ili videozapis iz ivota upne zajednice. Mogunosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom i likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive u redovnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima. Meupredmetna suradnja je poeljna i preporua se tijekom cijele kolske godine. upa, upna zajednica. Prikaz glavnog blagdana ili vanijeg dogaaja u mojoj upi. 1. Konkretizirati sadraj; omoguiti uenicima stjecanje iskustva u konkretnoj upnoj zajednici. 2. Osim nemogunosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Omoguiti uenicima stjecanje iskustva u upnoj zajednici; osigurati prijevoz i pratnju druge osobe. 5. Konkretizacija u sakralnom prostoru. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE VII. BITI KRANIN U CRKVI I U DRUTVU 4. Suodgovornost za pravedan ivot u drutvu ljudska prava, drutvena pravda, oblici drutvene nepravde, kranska pravda i ljubav. Vanost potivanja ljudskih prava. Ispravno povezati ravnopravnost i dostojanstvo ovjeka s temeljnim ljudskim pravima; navesti razliite oblike suodgovornog angamana za pravedan i miran suivot u uoj i iroj ivotnoj sredini; prepoznati i opisati razliite oblike drutvene nepravde i uoiti njezine korijene. Imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za sudjelovanje u razliitim oblicima angamana za pravedan i miran suivot u drutvu.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

148

5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Upoznavanje i analiza tekstova o primjerima nepotivanja ljudskih prava; analiza i interpretacija tekstova i konkretnih primjera zalaganja za mir, drutvenu pravdu i ope dobro svih ljudi; pisanje eseja na temu: to bih elio promijeniti da ljudi mirno i sretno ive?. Hrvatski jezik: Rasprava, Problemski lanak, Dokumentarni film. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu treeg tisuljea (postignua suvremene znanosti i tehnologije i njihov utjecaj na svakodnevni ivot, pozitivan i negativan utjecaj znanstvenog i tehnolokog razvoja na gospodarstvo, drutvo, pojedinca i okoli). Suodgovornost, ravnopravnost, dostojanstvo, blaenstva. Pronai povezanost izmeu temeljnih ljudskih prava i pojedinih Bojih zapovijedi. 1. Nema posebnosti. 2. Prilagodba nastavnih sadraja. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Naglasiti bitno i polaziti od uenikova iskustva. KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE IZBORNE TEME 1. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, boini ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Boini ciklus poetak crkvene godine; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. Izrada plakata crkvene godine s obiljeenim blagdanima i liturgijskim bojama; terenska i projektna nastava (u suradnji s nastavnicima povijesti, jezika, likovne i glazbene kulture pripremiti integriran program i posjet nekoj crkvi i upnoj zajednici). Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obiljeavanje kranskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe godina A, B, C, Advent, Boi, Bogojavljenje. Obiaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane.
1. Slijepom ueniku omoguiti taktilni doivljaj konkretnih materijala 2. Obogatiti specifinim katehetskim pomagalima. 3. Potpitanjima poticati prepriavanje. 4. Ponuditi vie modela stvaralakog izraavanja, omoguiti izbor najprimjerenijeg modela. 5. Provjeriti uenikovo znanje i nadograivati ga vodei rauna o individualnim sposobnostima.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike
10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred

KATOLIKI VJERONAUK 9. (8.) RAZRED OSNOVNE KOLE

149

Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

IZBORNE TEME 2. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu Imenovati i protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana. Izgraditi duh potovanja i obdravanja svetkovina i blagdana liturgije godine i spremnost aktivnoga sudjelovanja u tim slavljima. Izrada plakata crkvene godine s obiljeenim blagdanima i liturgijskim bojama; posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjee i boja; proslava blagdana kroz liturgiju Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obiljeavanje kranskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe godina A, B, C, Korizma, Pepelnica, Cvjetnica, Uskrs, Uzaae, Duhovi, Tijelovo Obiaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Nema posebnosti. 2. Obogatiti specifinim katehetskim pomagalima. 3. Potpitanjima poticati prepriavanje. 4. Nema posebnosti. 5. Provjeriti uenikovo znanje i nadograivati ga vodei rauna o individualnim sposobnostima.

Profil nastavnika. Nastavu katolikog vjeronauka u koli mogu izvoditi profesori katolikog vjeronauka, koji imaju visoku strunu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katolikim visokokolskim uilitima. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namjetenje u slubu nastavnika u koli, nastavnik katolikog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo).

150

ODJELJENJSKA ZAJEDNICA IX razred 1 sat sedmino 34 sata godinje Cilj: Usklaivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta uenika s njihovim interesovanjima, sposobnostiima i potrebama drutvene sredine, formiranje samostalne stabilne linosti procesima uenja, saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. Zadaci: - pravilno usmjeravanje i podsticanje upoznavanja, uvaavanja i potovanja materijalnog i duhovnog, kulturnog i prirodnog nasljea - upoznavanje uenika s vrijednostima, pozitivnim i negativnim posljedicama njihovog ponaanja, i njihovo uvoenje u odabir primjerenog reagovanja u odnosu na ivotne izazove - putem informisanja o aktuelnim zbivanjima, uvesti uenike u razumijevanje znaaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaenju informacija - pruanje informacija uenicima o zatiti od bolesti, kontracepciji, trudnoi, poroaju, prevenciji ovisnosti, zatiti ovjekove sredine s ciljem uvoenja uenika u zdrav nain ivota i ouvanja njihovog zdravlja - kontinuirano nastaviti s razvojem radnih navika putem isticanja znaaja odgovornosti u radu - upoznati uenike s efikasnim nainima planiranja i realizacije ciljeva - kod uenika razvijati samokontrolu, primjerene naine ponaanja, pozitivan nain razmiljanja i zrelost u pristupu spolnosti - upoznati uenike sa situacijom o minama i NUS-u u okruenju, BiH i svijetu, upozoriti na njihov negativan utjecaj na globalnom nivou, informisati uenike koje su regije, podruja u BiH pod rizikom od mina; na neodlaenje u rizina podruja s minama i NUS-om; razvijanje negativnog stava prema sredstvima koja se koriste za nanoenje patnje 151

uvesti uenika u linu samoprocjenu kod izbora zvanja ili zanimanja i dati osnovne informacije o mogunosti izbora za daljnje kolovanje Pregled programskih oblasti 1. Kulturno i prirodno nasljee 2. Moralni odgoj 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom 4. Kultura ivljenja - zdrav nain ivota 5. Radne navike, odnos prema radu 6. Pedagoko, psiholoko, saznajna komponenta 7. Humani odnosi 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje, pedagoki karton uenika UKUPNO: 3 2 4 5 3 3 6 4 4 34

Pregled programskih sadraja Uz praznike i Dan kole - prigodna obrada u saradnji s historiarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Kulturno i prirodno nasljee 3 sata Upoznavanje, uvaavanje i potovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog i prirodnog nasljea - stavovi prem materijalnim i kulturnim vrijednostima - planirati prema mogunostima kole - ueniku ekskurziju - uee u kulturnoj i javnom djelatnosti kole 2. Moralni odgoj 2 sata - pravila kole - pravilnici na nivou kole (o pohvalama i nagradama uenika; ueniku generacije i drugi) - pohvaliti one koji to zasluuju - koje su poeljne osobine linosti - biti dobronamjeran - zlonamjeran - dunost uenika u saobraaju u sluaju saobraajne nezgode / nesree - Konvencija o pravima djeteta djetetovo miljenje treba uti 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom 4 sata 152

u zavisnosti od svijesti i potreba uenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: - kulturi - nauci - sportu - obrazovanju - sredini - umjetnosti - svijetu prepoznavanje moguih izvora informacija elektronska pota inovatorstvo omladinska tampa sluba pomoi i informacija kako se formira pravilan stav - zloupotreba informacija smjetanje informacija u pogrean kontekst stvaralatvo uenika u koli psihologija mase - radionica i posjeta sportskoj manifestaciji - turnir u koli i van kole privredni i kulturni razvoj

4. Kultura ivljenja - zdrav nain ivota 5 sati - prevencija narkomanije: - ciljevi za budunost - rei "NE" problematinim situacijama - utjecaj alkohola i droge na ponaanje osoba koje uestvuju u saobraaju - stadiji bolesti alkoholizma - ta se ini i ta inimo u borbi protiv AIDS-a - kontracepcija, trudnoa, poroaj - spolne bolesti, venerine i nevenerine bolesti - propagiranje zdravlja - koristite so i natrijum samo umjereno - vaa prehrana ste vi - utjecaj ekolokih faktora na ovjeka 5. Radne navike, odnos prema radu 3 sata - intelektualna zrelost, kako i kada postiemo tjelesnu zrelost - tenja za afirmacijom - radne navike - kako pravilno koristiti udbenik - odgovornost u radu - tehnika pamenja i uspjeno uenje (uvjet bez kojeg se ne moe) - kako prikupiti dokumenta i prijaviti se na konkurs za upis u srednju kolu 153

6. Pedagoko, psiholoko, saznajna komponenta 3 sata - problemi u odnosima generacija - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju ciljeva - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju potreba - nae ponaanje pred zaprekama: - rjeenje traiti prvo u sebi - u pomoi od strane drugih i - naa pomo njima 7. Humani odnosi 6 sati - disciplinovanje sebe i sebe u radu s drugima primjeren - efikasan nain ponaanja neprimjeren - neefikasan nain ponaanja pozitivan nain razmiljanja, pri davanju pohvala drugima ne biti krt - djeca privremeno izvan porodice - na kolovanju u drugom mjestu - prijateljstvo izmeu osoba suprotnog spola - uspjean brak i porodica - zrelost za brak - motivisanost za brak - izbor branog druga - prerani brak - nalije spolnog ivota: - seksualno nasilje - prostitucija - spolne bolesti - spolno nasilje - kanalisanje spolnog nagona 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 4 sata Mine i NUS u naoj zajednici, BiH i svijetu Mine i NUS u prirodi Pokazatelji rizinih podruja Borba protiv mina Sigurni oblici ponaanja Opasnost od vatrenog naoruanja u kuama 9. Profesionalna orijentacija - za personalni dosje uenika 4 sata

pregled programskih sadraja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priruniku: Zvizdi, E., Mujkanovi, A., Zelenika, P., Kala, D., (2006), Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva - prirunik za nastavnike osnovnih i srednjih kola, Sarajevo, Handicap International 154

procjenjivanje linih mogunosti pri izboru zanimanja karakteristike obrazovanja u srednjim kolama koje traju tri - strune kole i etiri godine - gimnazije, tehnike i srodne kole, umjetnike kole karakteristike zanimanja savjetodavni razgovor u funkciji usmjeravanja uenika - profesionalna orijentacija privredna kretanja na podruju drave - informisati uenike drutvene potrebe za kadrovima i mogunost zapoljavanja upoznavanje uenika s kriterijima i planom upisa posjete srednjim kolama i ustanovama posjete bivih uenika kole, koji sada pohaaju srednju kolu gostovanje prof. pedagogije i psihologije koji rade u za uenike interesantnim, ili specifinim kola (prema potrebi u skladu s interesovanjima uenika)

UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda U realizaciji ovog programa polazi se od najboljeg interesa za uenika i u radu je na raspolaganju njihov ukupni intelektualni potencijal i druge sposobnosti, afiniteti i znanja iz mnogih oblasti i nastavnih predmeta, brojni izvori informacija, koje je potrebno do maksimuma iskoristiti u realizaciji programskih sadraja, te na tu osnovu dograivati sadraje rada odjeljenjske zajednice. Sat odjeljenjske zajednice je specifian i ne moe se realizovati na standardan nain. Uenik se ne stavlja u poziciju samo da slua izlaganje (frontalni oblik rada), nego u radu dominira razgovor, diskusija, panel diskusija, grupni oblik rada i drugo to e u potpunosti angaovati uenika. Na ovom satu razrednik takoer mora uiti i od uenika, kako bi se osjetila uzajamna i uzvratna potreba za saradnjom. Razredniku se daje puna sloboda da za neke oblasti angauje svoga kolegu, roditelja ili drugog strunjakak kao i da koristi sve dostupne i savremene izvore informisanja. Na osnovu ovog programa u saradnji s profesorom pedagogije i psihologije prema potrebama uenika odjeljenja, njihovog stupnja zrelosti (ako za neke teme uenici odreenog odjeljenja, razreda nisu zreli i to u njima nije prisutno, ne unositi te sadraje kojima se moe postii suprotan efekat, jer objektivno nisu u mogunosti da ih razumiju - mogu sebi postavljati pitanja zato se razlikuju od drugih). Razrednik e napraviti operativani plan i program rada uz komibinovanje i odabir tema za sat iz programa koje se meusobno dopunjuju. U uvodnom dijelu svakog sata analizirat e se aktuelno stanje u odjeljenju. Uz praznike i Dan kole uslijedit e prigodna obrada, a na klasifikacijama analiza i procjena rada, i analiza kolskog uspjeha i vladanja. Kako bi se na najbolji mogui nain artikulisao rad i prilagodila realizacija Programa potrebama uenika mogu se ukljuiti i roditelji (npr. troje roditelja). Na prvoj sjednici nastavnikog vijea prije poetka nastavne kolske godine dogovoriti se i ugraditi sadraje Programa o upozoravanju na mine i druga ubojita sredstva i u nastavne predmete, pored ovog programa. Uenike je potrebno tokom kolske godine na ovim satima redovne nastave, podvedeno pod sadraj ili u sklopu teme koja se obrauje na prihvatljiv i neoptereujui nain, upozoravati i informisati u ovoj vrsti opasnosti. 155

Dinamika e se odrediti ovisno od rizinog podruja na kojem se kola nalazi i mogunosti doticaja s ovom vrstom opasnosti. Pred klasifikacije, raspuste ili organizovane izlete to neizostavno uiniti. Realizacijom Programskih oblasti potrebno je ostvariti sljedee: 1. Kroz razvijanje svijesti uvoditi uenike u upoznavanje, uvaavanje i potovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog i prirodnog nasljea 2. Moralni odgoj Svijest o moralnim normama. Izgrauje se stav prema moralu, ubjeenjima i pozitivnim karakternih osobina linosti uenika 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom Osposobiti uenika za samostalno i kritiko dolaenje do informacija, njihovu upotrebu i interpretaciju u skladu s potrebama vremena u kojem ive 4. Kultura ivljenja opredjeljenje za zdrav nain ivota / ivljenja Formiranje navika kod uenika i praenje postignutog nivoa. Prema uzrastu uenika upotpunjuju se elementi kulturnog ponaanja. 5. Radne navike, odnos prema radu Prema uzrastu uenika formiraju se radne navike. U tom cilju uenici se uvode u osnovne principe i metode uenja i planiranja rada i odmora. Osposobljavanje uenika za uspjeno uenje, racionalnu organizaciju uenja i praenje sata - predavanja, koritenju udbenika i druge literature 6. Pedagoko psiholoko saznajna komponenta Sintezom ovih saznanja dobiva se nauna cjelina injenica koje uenik treba da usvoji u osnovnoj koli. Pri tom obratiti panju na nain prezentiranja koji mora biti uvjerljiv, ilustrovan, ivotan i prilagoen uzrastu. 7. Humani odnosi Uenici se podstiu na svakodnevne humane odnose. Teme se obrauju u skladu s uzrastom. One su ujedno odgojni zadaci. Odgovorni odnosi u braku, dunosti roditelja u porodici, obaveze djece - sve u skladu s uzrastom uenika i njihovim psihofizikim razvojem. 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva Zavisno od podruja - zone rizika gdje se kola nalazi, u odnosu na plan planirati vei broj sati kako bi se postigla to vea zatita djece, a efekata bio primjeren situaciji jer se sadraji obrauju svake godine. 9. Profesionalna orijentacija Kontinuirano praenje razvoja uenika, informisanje, usmjeravanje i savjetovanje o izboru profesionalnog obrazovanja i osposobljavnja za obrazovni profil zvanje / zanimanje i napredovanje u izbranoj djelatnosti. Intencija je pruanje pomoi i profesionalnom orijentisanju / opredjeljenju za napredovanje tokom cijelog radnog vijeka. Profesionalna orijentacija ukljuuje razvoj i snalaenje pojedinca, njegovo pripremanje za rad, biranje vrste posla, prilagoavnje radnim uvjetima i operacijama u procesu rada uz permanentno praenje, upoznavanje i 156

podsticanje sklonosti i mogunosti, te razvijanje psihofizike sposobnosti uenika. Usklaivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta uenika s njihovim interesovanjima, sposobnostima i potrebama drutvene sredine. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA Program moe realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave. ZA NASTAVNIKE, ODGAJATELJE: Prema lanu 228. stav 2. zakona o krivinom postupku FBiH (Slubene novine FBiH broj 35/03) Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staratelji, usvojitelji i druge osobe koje su ovlatene ili dune da pruaju zatitu i pomo maloljetnim osobama, da vre nadzor, odgajanje i vaspitanje maloljetnika, a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba rtva seksualnog, fizikog ili nekog drugog zlostavljanja, duni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlatenu slubenu osobu ili tuitelja.

157