Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za DEVETI razred devetogodišnje osnovne škole

9

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 4 - 10 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..12 - 15 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..16 - 19 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..20 - 22 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..23 - 25 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..26 - 29 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..30 - 32 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..33 - 35 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..36 - 39 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 40 - 50 12. Fizika .............................................................................................................51 - 57 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 58 - 61 14. Biologija …………………………………………………………………... 62 - 77 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 78 - 83 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 84 - 87 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 88 - 90 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 91 - 98 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 99 - 111 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....112 - 119 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....120 - 124 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 125 - 143 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 144 - 149

2

NASTAVNI PLAN ZA DEVETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/Kemija Biologija Geografija/Zemljopis Historija/Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE Odjeljenska zajednica

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

4 2 2 4 2 2 2 1 2 1 1 1 1 2 27 1 1

140 70 70 140 70 70 70 35 70 35 35 35 35 70 945 35 35

3

4 .

V. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. T. uporabljuje ih u vlastitome tekstu. Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. Ilić: Ljubavna priča Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija. razumije preneseno značenje. sredstva zaustavljanja radnje. S. Određuje pokretače radnje. V. Vrste -refleksivna. Kranjčević: Moj dom 4. osjećanje u pjesmi. Davičo: Hana (odlomak iz poeme) 6.MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA IX RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. Povezuje ritam i teksta. Minimalna postignuća Otkriva stilsko-izražajna sredstva u književnome tekstu. stanka. šaljiva. . deskriptivna. inverziju.S. domoljubne i šaljive pjesme. Šimić: Opomena 2. inverzija. Prepoznaje osnovna obilježja opisne. Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. A. Nazor: Značenje riječi 5. opkoračenjestanka u opkoračenju. O.B. Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi. Ujević: Kolajna 3. kontrast.

I. Petrović: Ljudi govore (odlomak) 21. eseja Uočava razliku između drame i drugih književnih 6 . Kovačić: Mrak na Pustolovni i povijesni svijetlim stazama romani 16. M. E. dnevnika. zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Epika Fabula-pokretači fabule. Sarajlić. M. moral) Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne značajke drame: dijalog. R. likovi Uočava glavne karateristike basne Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Puškin: Elegija 11. Dizdar: Zapis o zemlji 9. Selimović. Sijarić: Hasan – sin Husejinov (odlomak) 17. ljubavna pjesma Elegija kao vrsta pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja. grad. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija. Krleža.G. Priča o mom prijatelju oblaku 8. Tvrđava Pozicija pripovjedača (odlomak) u priči 14. Jergović: Rutta novela Tannenbaum(odlomak) 15. I. Sidran: Zašto tone Venecija domoljubna. A. U predvečerje 23. B. Dizdar. uspomene (odlomak) 20. I. M. Modra rijeka 10. putopisa. O. Može okarakterizirati lik. esej Drama Komedija i historijska drama Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava različite stilske karakteristike basne (fabula. Singer: Gimpel Pripovijest (duža luda (odlomak) pripovijetka) 18. Ć. A. Portret-vanjski i 12. B. Krilov: Magarac i Umjetnička basna slavuj 19. I. A. Andrić: A. M. Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Razumije. dijalog.o donu Nunecu i doni Klari 7.G. Mulabdić: Zeleno unutarnji. forme busenje (odlomak) pripovjedanja 13. putopis. Pamuk: Istanbul. Nušić: Ožalošćena porodica (odlomak) Granične književne vrste: ljetopis. Matoš (esej) 22. I. M. dnevnik.S.

24. Poezija 27. M. Majka 30. Sušić: Veliki vezir (odlomak) 26. Zlatna ptica (odlomak) 28. R. Smrt Braće Morića (nar. Z. Narodna romansa (po izboru) 33. Čistač obuće 29. D. Dizdarević. Čatić. balada) 32. M. Ibrišimović: Zmaj od Bosne (odlomak) 25. Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru vrsta Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti Programski zahtjevi RJEČNIK. U aleji 31. N. GRAMATIKA. Pavlović. PRAVOPIS ZA IX RAZRED ISHODI UČENJA Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI MAKSIMALNI 7 . Prever. Selimović.Ć.

refleksi glasa jot (kraćenje sloga s dvoglasnikom. duljenje kratkog je. palatalizacija. nepostojano a. neologizmi Perifraze i frazeologizmi Arhaizmi. gubljenje suglasnika.RJEČNIK Riječi iz drugih jezika (tuđice. jednačenje suglasnika po zvučnosti. posuđenice) Žargonizmi. dužinu i ton u tipičnim riječima Uočiti razlike između vlastitog i standardnog naglasnog sustava Uočiti načine nastajanja novih riječi Pravilno čita naglasno označene riječi Bilježi naglasak na jednostavnim i čestim primjerima TVORBA RIJEČI Sastav riječi: korijen riječi. prefiksacijom. samoglasnici i suglasnici Podjela suglasnika po zvučnosti i mjestu tvorbe Glasovne promjene: sibilarizacija. nastavak Načini tvorbe riječi: izvođenje. smjenjivanje ije-je-e-i Naglasak (vrste naglaska. mjesto naglaska u naglašenoj riječi) Naglasna cjelina: prenošenje naglaska na proklitiku Zna podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočava glasovne promjene na jednostavnim primjerima Uočava riječi u kojima je provedeno više glasovnih promjena Izgovarati i pisati riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom U skladu s normom izgovora i piše riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i Prepoznati i pravilno rabiti naglaske u govorenju i čitanju Postupno određivati naglasna obilježja: mjesto. prelazak l u o. slaganjem (s Uočava osnovne pojmove i tvorbene načine Stvara nove riječi svim tvorbenim načinima 8 . dijalektizmi Razlikovati domaće (književne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) riječi Prepoznati frazem i njegova glavna obilježja Razvijati osjetljivost za ljepotu riječi (izbjegavanje vulgarizma i nepotrebnih tuđica) Znati kako nastaje glas i podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočiti i prepoznati glasovne promjene i provoditi ih u govorenju i pisanju Razlikuje domaće i strane riječi Zamjenjuje riječi i izraze zavičajnog govora književnim jezikom Tumači poznate frezeme Prikladno rabi/ upotrebljava češće frazeme Glas: govorni organi. jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe. vulgarizmi. jotacija.

je Pisanje kratica Uočava važnost primjene pravopisne norme u drugim nastavnim predmetima Služi se pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. čitanju i pisanju Pravilno piše i izgovara niječnicu ne uz glagole Pravilno piše i izgovara imenice Pravilan izgovor i pisanje složenih priloga 9 . uvećanice. opskrbljenost i obilje Tvorba glagola Rečenica Sročnost – slaganje riječi u rečenici po rodu. tvorba riječi kraćenjem Tvorba imenica: etnici. dž. broju. polusloženica Primjenjuje stečena znanja u govoru. dž. padežu i licu Red riječi u rečenici Prepoznaje zadanu riječ prema tvorbenom modelu Razlikovati obični. umanjenice i zbirne imenice Tvorba pridjeva: pridjevi koji znače sličnost. je Pisati kratice u skladu s pravopisom Uvježbati pisanje i izgovor izvedenica. ije. đ. složenica.pomoću spojnog samoglasnika i bez njega) Tvorba riječi preobrazbom. mjesne i mislene imenice. neobilježeni red riječi od stilski obilježenog reda riječi Pravilno rabi nenaglasnice u rečenici Razlikuje obični (gramatički) red riječi od stilski obilježenog Raščlanjuje višestruko složene rečenice na ishodišne rečenice i određuje njihov međusoban odnos Piše veliko slovo u skladu s pravopisom Razumije ulogu različitog poretka riječi u rečenici Višestruko složena rečenica Prepoznati obilježja višestruko složene rečenice Prepoznati i primjenjivati pravopisna načela o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Pravilno sastavlja višestruko složene rečenice u pisanju i govorenju Pravopis i pravogovor Usustavljivanje znanja iz prethodnih razreda o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Rečenični i pravopisni znakovi Pisanje riječi s glasovima č. ć. ć. đ. ije.

dopis Razviti vještinu pisanja životopisa i molbe kao administrativnih vrsta tekstova nužnih prilikom upisivanja u škole ili zapošljavanja Zna što su administrativni obrasci i kako ih popuniti. zamjenica s prefiksom i brojeva KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA IX RAZRED Oblici izražavanja Različitost stilova Programski sadržaj Vrste stilova: književnoumjetnički. novinarski. znanstveni. prijavu i sl. zahtjev. prijava Životopis. uz popunjen primjerak Zna napisati kratki životopis. kino. radio. novinarstvo.Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi te naglašenih riječi s proklitikom i enklitikom složenice i imenice kojima je prvi dio riječi strana riječ ili strani prefiks aero. molba. administrativno-poslovni i razgovorni stil Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Razumjeti potrebu za različitim stilovima izražavanja u društvenoj zbilji Razumjeti značenje i ulogu riječi u različitim djelatnostima (kultura. audio. molbu Popunjava različite vrste obrazaca Uočava obilježja dopisa i molbe 10 . zahtjeva i prijave ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Prepoznaje i razlikuje Zamjećuje obilježja različite stilove različitih stilova Administrativnoposlovni stil Zapisnik. administracija) Upoznati stilska obilježja zapisnika. foto. odnosno kako napisati zahtjev. video Pravilno piše složene pridjeve i pridjeve tvorene prefiksom Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje složenih zamjenica. auto.

Pisati esej o odabranoj temi spajajući pjesnički i znanstveni način izražavanja Mogućnost uvođenja novih elemenata u pripovijedanje Razvijati osjećaj za humor. naglasak. stanka. osjećaje i misli Uspješno spaja subjektivno i objektivno dokazujući tezu Jezični nesporazumi i neobične situacije stvaraju humor Koristi ironiju u građenju humora Pravilno čita naglasno označene riječi Pisanje Osposobljavanje učenika za uporabu različitih stilova u pisanju Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu i pisanju sastava koji su programska obveza Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja 11 . znanstveni. uplatnicama. jačina. kritičkog prikaza knjige i eseja Pisanje diktata Pisanje dviju školskih zadaća Sposobnost izricanja vlastitog stava s obzirom na iskustvo. administrativni Izražajno čitanje (artikulacija glasova. brzina. doživljaj i prikupljene podatke o odabranoj temi prikaza Iznosi svoja zapažanja. novinski.RASPRAVLJANJE Rasprava Razvijati sposobnost rješavanja problemskih situacija Razvijati vještinu dokazivanja (argumentiranja) Osvijestiti potrebu za izricanjem vlastitog stava Uočiti sve elemente rasprave Uočiti obilježja kritičkog prikaza Pisati kritički prikaz na odabranu temu služeći se bilješkama Uočiti obilježja eseja. isticanje riječi) Pisanje molbe. telegramima Pisanje rasprave. smijeh i duhovitost Čitati i razumjeti tekstove pisane različitim stilovima Uočava kompoziciju rasprave Jasno iznosi svoje dokaze (argumente) izražavajući misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji Razumije što je kritika i tko je kritičar Mogućnost pisanja prikaza osvrćući se na temu i fabulu Mogućnost pisanja eseja o bliskoj temi Tvrdnju dokazuje i pri tome iskazuje svoje osjećaje i misli Humor u pripovijedanju ostvaruje humorističnim poredbama. zapisnika. prijave Pisanje teksta na raznim obrascima. ton. priznanicama. epitetima i perifrazama Pravilno čita i razumije tekstove pisane različitim stilovima Razvijena vještina dokazivanja (argumentiranja) Prikaz (kritički prikaz knjige ili filma ) Esej NARACIJA itanje Pričanje smiješnih događaja Čitanje tekstova pisanih različitim stilovima: književnoumjetnički.

knjiga snimanjaredatelj Filmska montaža Mreža (Internet) Razlikuje scenarij i knjigu snimanja Uočiti vrste montaže (linearna. Popa: Očiju tvojih da nije (izbor pjesama) 12. Starac i more 14. Parun: Pjesme (izbor) 9. Pavlović: Pripovijetke (izbor) 13. Šekspir: Romeo i Julija 5. V. V. Dizdar: Pjesme (izbor) 2. R. Andrić: Pripovijetke (izbor) 11. Ibrišimović: Nepoznati ljudi (izbor pripovijetki) 3. R.MEDIJSKA KULTURA ZA IX RAZRED Programski zahtjevi Prezentacija bh kinematografijje – filmovi sa osvojenim nagradama Dokumentarni film Odgojno – obrazovni zadaci Praćenje razvoja bh kinematografije ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Zaintresiranost učenika za domaću Bogatstvo žanrova u našoj kinematografiju kinematografiji Prepoznaje filmske rodove: animirani. Bach: Galeb Džonatan Livingston 7. prikaz lektire na Internetu) Razumije ulogu montaže u stvaranju filmskog djela Mogućnost nalaženja podataka preko Interneta. M. paralelna i retrospektivna montaža) Osvijestiti mogućnost i prednost nalaženja podataka preko Interneta Može doći do podataka putem Interneta (npr. V. Jergović: Mama Leone (izbor) 10. E. Duga 12 . D. S. Hemingvej. služenje računalnim tražilicama LEKTIRA 1. Molijer: Tvrdica 6. Kolar: Breza 8. dokumentarni i igrani film Razumije ulogu redatelja i glumaca u filmskom ili kazališnom djelu Zna što je kadar i da se spajaju tijekom montiranja filma Razlikuje vrste dokumentarnih filmova Razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih radova Uočiti filmska izražajna sredstva u dokumentarnom filmu Razlikovati scenarij i knjigu snimanja Scenarij-scenarist. I. D. M. Šimunović. Sušić: Nevakat 4. N.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 13 .

Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne.CEFR. razumjeti samo suštinu izravnog. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. • može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma. molbe. ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. U stanju je koristiti razne jednostavne konstrukcije i neke složene. iako je primjetan strani akcenat i pravi greške fonološke prirode. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. stvarnog. može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. • zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik. Govor Učenik • može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama. • može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. jasan jezik. može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. može često zahtijevati da mu se nešto ponovi. • relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. konkretne potrebe. • zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. Može. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva.ENGLESKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. bilješke. • izgovara razumljivo. jelovnici. u proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. pisma. može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan.2 Evropskog okvira za strane jezike . 14 . telefonske poruke). može razumjeti niz svakodnevnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. • zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike. 9. • govori relativno tečno. Pisanje Učenik • je u stanju pismeno opisati uobičajene svakodnevne situacije. kratke vijesti). s izvjesnim naporom.

15 .

izraze usmeno ili • • • • • pismeno: svoj stav u vezi sa Putovanja datim temama dajući argumente za i protiv Dokolica dopadanje i nedopadanje slaganje i neslaganje Tradicije. urbane legende.rješavanjem zadataka tačno/netačno. Loch Ness Monster. USA. He gave a letter to me. which. osnovni vokabular. trip. prošireniji vokabular neophodan za opisivanje mjesta. • Dokolica.prijavu na dati oglas Svijet . whose . TV series.uočavanjem opće i posebne informacije . predmete.greenhouse effect. proces . nešto prošireniji vokabular. some. (a) few. theatre.kraći sastav / opis budućnosti . daju i slijede Okoliš – uputsva promjene i . many. deforestation. air pollution. heat.učestvovati u: vokabular. sa osvrtom na BiH. 16 . BiH.Odnosne zamjenice: who. friendly – in a friendly way/manner) Glagole: Present Simple. osnovni -davanjem kratkih i nešto dužih odgovora .porede ljude i predmete .zadataka tačno/netačno .traže.zadataka višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: . Past Simple.Neodređene .popunjavanjem praznina i tabela .Pokazne . excursion. razlike UK. (a) little. zadataka višestrukog izbora b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: . npr.Pridjeve i priloge (npr. much. kako se koristi Moja neki uređaj) domovina . any. Present Perfect. Upitne pridjeve: what. razred Osnovna škola 7. reduce car traffic. film. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. recycling itd. that Pridjeve: . stare legende iz raznih zemalja.Nivo 9. kao što su: set up. npr. npr. self-assessment.Lične . itd. exhaust fumes. all. godina učenja engleskog jezika Teme • Učenje i školovanje • • • Funkcije i vještine Učenici će moći da: Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će ponavljati i učiti: Imenice: broj. kao i pitanja u vezi sa mišljenjima Zanimanja / drugih karijere . Robin Hood. osnovni vokabular. He gave me a letter. rod i padež (npr. scientific discoveries.govore/pišu o dobrim i lošim stranama • Učenje kako treba učiti. use lead-free gas/petrol. which. • Zanimanja/karijere.pišu . npr.povezivanjem odgovarajućih dijelova . good – well. the telephone itd. -opišu: legende. koji se odnose na date teme . Past Continuous. vokabular vezan uz znamenite ljude i događaje iz prošlosti te izume koji su promijenili svijet.Determinatore: Članove: a/an. the. npr. the wheel. npr.) Zamjenice: . journey. telefon) . npr. željeznicu. Future Tense. soap operas. reading books. • Tradicije.koriste javne usluge (npr.postavljaju pitanja i zaštita daju odgovore na lična pitanja.rješavanjem .Upitne .uočavanjem opće ili posebne informacije . changes in climate. lifelong learning itd. legende iz našeg vremena i okruženja • Ljudi i događaji u prošlosti. • Različiti načini putovanja.predviđanjem sadržaja ili suštine teksta . osnovni vokabular uz upotrebu fraznih glagola i izraza. banku.traže. osobe. Going to – forma Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati vokabular koji se odnosi na date teme: . daju i slijede uputsva (npr.pravljenjem bilježaka .Prisvojne . • Okoliš – promjene i zaštita. Present Continuous. the importance of education. outing itd.Opisne pridjeve.predviđanjem osnovnog sadržaja teksta . praznovjerja mjesta osjećanja Ljudi i neki događaj u događaji u prošlosti prošlosti neki izum. itd.

take an exam.intervjuišu svoga nedostatke nečega. do some revision. use ( noun) i use (verb). advert itd. zasniva na prethodnom slušanju ili čitanju b) PISANJE: Učenici će: .Vremenske . free lance. scholarship. needn’t . since) Past Perfect (u rečenicama sa after/when/before) .kraću priču. npr. smell/taste/sound nice) . fill in the application form. unfair itd. molbe. npr. okviru date teme poznatu ličnost itd. susjeda. appear upset. mustn’t. peercorrection Present Perfect Continuous (sa for. drop out. apply for a job.Odnosne (restriktivne i nerestriktivne) Direktni i indirektni govor (izjave. read.Vezne glagole koji zahtijevaju dopunu pridjevom (npr. Pored toga što će neprestano dograđivati vokabular. koji se odnose na date teme i gramatiku. koje se odnose na date teme. osnovni vokabular vezan uz predviđanja događaja i razvoja u budućnosti naše planete itd. osnovni vokabular za opisivanje u okviru odabranog aspekta prikazivanja svoje domovine • Svijet budućnosti. fail/pass an exam. koji se odnose na date teme. zapovijesti. Kolokacije. record (noun) i record (verb) itd.Glagole iza kojih slijedi gerund i/ili infinitiv (npr.Modalne glagole: have to/not have to. • Moja domovina. koje se odnose na date teme. raspored sati . kratke poruke. unpopular.popunjavati obrasce i pisati upitnike . must.prepričavati priču ili . članak ili .igrati po ulogama izvještaj. teme debatama i panel diskusijama . begin reading/to read. Homografe. irregular. . učenici će učiti da koriste: Afikse. enjoy walking.rečenice (drugi tip) . want to walk) . kao i nekim drugim stranim jezicima. 17 . razglednice (aktivnosti koje vodi nastavnik. npr. leave.praviti postere. seem right. reliable – unreliable. go for a first/final interview Prevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza. pitanja) sa uvodnim glagolima say. attend a training course. moral – immoral itd.ispravljati greške – self-correction.različite kraće opise .nečega u okviru date razgovorima. u druga. slušanju ili korištenju bilježaka) . koji se odnose na date teme. radove u kojima se iznosi mišljenje . give up. possible – impossible.održati usmenu problema / izradi prezentaciju koja se projekta. Složenice.vode anketu u vezi sa datom temom. npr. Antonime. indefinite.If .pisati: diktat. look nice. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika. lična pisma. na strukturiranim osnovu čega će diskusijama napisati kratak . tell i ask u sadašnjem vremenu. self-control itd.izraziti mišljenje usmeno izlagati navodeći prednosti i . self-service. apprenticeship.rade zajednički na događaj rješavanju nekog .praviti bilješke . nešto opširnije Rečenice: . npr. a koje se zasnivaju na prethodnom čitanju.Passive Voice.

ako je potrebno.2 Govorenje A2. UČENJE KAKO SE TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . .koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. .navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. razred – 7. načina življenja u okviru datih tema.upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture. . navike drugih ljudi itd. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .koriste samostalno udžbenike. edukacije. .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema. običaje.. .naučiti da poštuju tradiciju. kao što je parafraziranje.2 18 . mijenjaju metode rada.2 Čitanje i razumijevanje A2.koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. komunikaciji itd. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i . rječnike i druge priručnike.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. CILJANI NIVO ZNANJA 9. . . slobodnog vremena učenika.2 Pisanje A2. ..budu odgovorni i aktivni kada uče jezik.

• može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.ENGLESKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. vlastiti planovi i planovi članova porodice). jednostavna uputstva).1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike . • može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. 19 . 9. kratke vijesti. • izgovara općenito dovoljno jasno i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. Pisanje Učenik • je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. • može locirati.CEFR. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešeka kod započinjanja. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. • zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove. te obavljati dosta transakcija. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Govor Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. komparirati. sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. događaji. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. može nakratko povesti razgovor.

Upitne (who. news.Prisvojne (mine. favourite sports. height. yours…) .koristiti rječnik i • Ličnost.prošle radnje . whose) . jednostavnih pitanja.: postavljanjem savjete . prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom. b) ČITANJE I REAGIRANJE: prijedloge .učiti i vježbati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenik će slušati izgovoreni tekst i reagirati: fonetski izgovor .Neodređene (somebody. what.dopadanja.white.članove: a/an. u sebi ili naglas. prošireni rječnik za dijelove tijela. many.pokazne pridjeve.prihvatiti ili odbiti ponude • Kultura. nobody.trenutnu aktivnost . multicoloured leggings.prisvojne pridjeve .pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . weight. npr. npr. 20 . npr. novine/ časopise.that. which. dopunjavanjem teksta itd.opisivati buduće 1) • Zabava i 4.: spajanjem slika i slušanog teksta. drama.Pokazne (this. these. npr. medijska kultura i sport – osnovni rječnik vezan za film i TV. quiz shows. odjeće i boja. big. anybody.izražavati zahtjeve i neverbalno. all) . rješavnje zadataka višestrukog izbora itd. npr.Determinatore.tražiti i davati 2) verbalno. which. Kultura. whose Pridjeve: .brojive. kao npr.: spajanjem slika i tekstova.opisivati: ljude i predmete neka raspoloženja i stanja .: postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. any. popunjavanjem praznina u tekstu / tabela. something…) Odnosne zamjenice: who. i reagirati 1) neverbalno. the. documentaries. tall. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji.Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenik će: Aktivnosti RECEPCIJA: Gramatika Učenik će učiti ili ponavljati: Imenice: . house and school rules: must/mustn’t. column. medijska kultura i sport . these (girls).pridjeve neodređene količine i broja (some. učešćem u dijalozima / igranjem uloga itd. nedopadanja .Lične (padež subjekta i objekta) . godina učenja engleskog jezika slobodne aktivnosti planove . Ljudsko tijelo – odjeća. karakteristi ke i odrastanje naučiti voditi svoj vlastiti . games unusual hobbies. that (boy).postavljati pitanja i • Prošlost i historijski događaji • Novac i materijalni svijet Učenik će čitati kratke tekstove. npr. this (girl). whose) Vokabular Učenik će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. nebrojive .tražiti i davati informacije 2) verbalno.which. I like listening to music itd. karakteristike i odrastanje – rječnik vezan uz odrastanje: age. davanjem kratkih odgovora na pitanja. davanjem informacija. those) . that. much.upitne pridjeve (what. npr. should/shouldn't Zabava i slobodne aktivnosti – nešto prošireniji rječnik. razred Osnovna škola tijelo-odjeća . health. • Izbor zanimanja odgovarati na njih . those (boys) . .zero . rječnik vezan uz poznate kulturnosportske događaje • Ljudsko 9. baggy trousers Ličnost.

Native Americans Novac i materijalni svijet – rječnik vezan uz činjenice o novcu. for Past Continuous Tense Passive (present i past simple. may. način Prošlost i historijski događaji – rječnik vezan za naseljavanje i nastanak civilizacija na današnjem govornom prostoru engleskog jezika i BiH. reagiranjem na tvrdnje itd.pripremati dijaloge prema zadatim elementima . upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to-oblik Glagole: be. cheque. Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Poređenje pridjeva (pravilno i nepravilno) Brojeve: glavni i redni Glagole: Present Simple (potvrdna. upitna forma) Future Simple: shall/will (potvrdna. odrična.Afikse . shopping. tabele križaljke. jezične igre itd. have/have got (potvrdna. odrična. already.since. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. dramatizirati b) PISANJE: opise - Učenik će: - pisati kratke diktate prepisivati rečenice i kraće tekstove pisati kratke sastave prema datom modelu – vođeno pisanje dopunjavati nedovršene rečenice.Antonime . 21 . America .sudjelovati u razgovoru o zadanim temama .Složenice . odrična. upitna forma) Izražavanje navika u prošlosti: used to Gerund-upotreba gerunda Modalne glagole: can.prepričavati kratke sadržaje /govoriti kratke iskaze .pjevati pjesme .recitirati.igrati uloge. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama.yet.davati važne informacije o sebi i svom okruženju . banknote. upitna forma) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdna. odrična.Kolokacije u vezi sa datim temama. Australia -Native Australians. should. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenik će: učestvovati u kratkim jednostavnim dijalozima .pisati kratke poruke i prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova proširenim rečenicama. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . Izbor zanimanja Osim što će stalno proširivati vokabular.have to.must. money facts.slušati razne pjesme i prepoznavati stihove -raditi na unapređenju spellinga . future) Priloge za mjesto. pjesme itd. coins.. customer itd.slušati očekujući da čuju određenu informaciju .Skraćenice . . Present Perfect Simple with just. vrijeme. odrična.

vremenske rečenice (when) .- konstruirati rečenice od niza zadatih riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: .direktni i indirektni govor . mijenjaju metode rada. . zapovijesti (glagol glavne rečenice u prezentu i prošlom vremenu) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema. rječnike i druge priručnike.izjave. . UČENJE KAKO SE TREBA UČITI Učenici će učiti da: .nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda.. navike drugih ljudi itd. . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. komunikaciji itd.naučiti da poštuju tradiciju.koriste samostalno udžbenike.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik. INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se : . slobodnog vremena učenika. ..učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. .navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture. . CILJANI NIVO ZNANJA 22 . . običaje. ako je potrebno.koriste različite metode i strategije učenja jezika iz najbolje prakse. načina življenja u okviru datih tema.koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika . kao što je parafraziranje itd. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. edukacije.

1 23 . godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.1 Pisanje A2.1 Govorenje A2.1 Čitanje i razumijevanje A2.9. razred – 4.

• Govori relativno tečno. molbe. U proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. kratke vijesti). 24 .2 Evropskog okvira za strane jezike. stvarnog. • Izgovor je razumljiv. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. • Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne. Govor • Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama. • Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. Može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. jelovnici. • Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike. • Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik. Može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. • Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. uprkos primijetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode. jasan jezik. Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. bilješke. Može razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi. ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma. Može s izvjesnim naporom razumjeti samo suštinu izravnog. Pisanje • Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne situacije. telefonske poruke). konkretne potrebe.NJEMAČKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i neke složene. ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. Verkehrsmittel. nett zueinander sein. 5.) in den Urlaub fahren. praznovjerja Okoliš i zaštita okoliša Izbor zanimanja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . sich streiten.perfekt jakih glagola .govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja -razumjeti reklamne tekstove -razumjeti vremensku prognozu -govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će . einer. jemand. Jugendherberge. was du gesagt hast. 3. GOVOR Pridjevi: . konflikti. restoranu. jeder. Landschaft. jaka.Odnosna zamjenica der/die/das u nominativu. 6. auf Kritik reagieren. keiner.Neodređene zamjenice alles. Učenje i školovanje Putovanja Prijateljstvo.. eine Stadt besichtigen. druženje..Upitna zamjenica was für ein . akuzativu i dativu te zamjenica das. Sonne und Meer genießen. 7. na željezničkoj stanici . legende. argumentieren. Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme npr. das Hotelzimmer reservieren.was (Das. Ratschläge geben.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .popunjavanjem tabela . Druženje.pričati o događajima sa putovanja .Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu i akuzativu (slaba.povezivanjem slike i slušanog teksta . : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu -opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo . der Reiseprospekt.Lične i prisvojne zamjenice – sistematizacija . 2. sich beruhigen. bei Problemen helfen. andere Länder und Leute kennen lernen.planirati putovanje -argumentirati svoju odluku.čitati rečenice i kraće tekstove . was . ..imenovati probleme -dati savjete -definirati pravila ponašanja i komuniciranja . 8. konflikti. Stadtrundfahrt . 4. 9. an andere denken. dopunjavanja teksta. popunjavanja tabela.popunjavanjem praznina u tekstu . Klassenfahrt. Ankunft. odgovaranja na postavljena pitanja. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. rješavanje problema: miteinader reden.rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Putovanja: Zamjenice: .. nekoga uvjeriti u njenu ispravnost -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima ..voditi razgovor u hotelu. mješovita deklinacija) Glagoli: . označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.perfekt pomoćnih glagola Dokolica 25 .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa nosača zvuka i sl. für jemanden da sein.. rješavanje problema Prva ljubav Dokolica Tradicija. die Natur erleben.

faulenzen. Geld Erfahrungen Traumberuf. Teamarbeit. stark bewölkt. ili. die Temperatur steigt auf 10 Grad. Verpackung.rekonstruirati riječi i rečenice . praznovjerja Glücksbringer..samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Okoliš i zaštita okoliša Wetterbericht. legende. Regen.. der Schornsteinfeger. Leselust. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.. Izbor zanimanja Vorteile. PISANJE Učenici će: .-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša Učenici će: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze . Tageshöchsttemperatur.. 26 ..) Poredbena rečenica: Sie haben einen größeren Garten als wir.glagoli sa prijedlozima . Telefonieren. Umweltaktionen in der Schule. der Pilz. . Gameboy.perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren . Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom Prijedlozi sa akuzativom Rečenica: Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Atributska rečenica sa odnosnom zamjenicom u nominativu i akuzativu Eliptična sporedna rečenica sa Wupitnom riječi (Ich weiß nicht.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge .postavljati jednostavna pitanja..pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . Spaß haben.prepisivati rečenice i kraće tekstove . Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum.voditi dijaloge prema datoj skici - . Glück haben. onda ..dopunjavati izostavljene riječi dijelove rečenice ili cijele rečenice . wo. Nebenjobs . Internet.perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom . Tierschutz. Jobs.najfrekventniji (einladen zu. Pech haben.. das Hufeisen. Müll. sammeln. sich interessieren für)..davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju . Abfall. Wolken.igrati uloge . das Kleeblatt. Nachteile eines verdienen. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Computerspiele. Tradicija.. Nebel..

Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. vlastiti planovi i planovi članova porodice). događaji. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne.. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. Zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. te obavljati dosta transakcija. Može locirati. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. komparirati. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Može nakratko povesti razgovor. jednostavna uputstva). afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena.1 Evropskog okvira za strane jezike. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa.NJEMAČKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. kratke vijesti. • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. 27 . bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama.

Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Zamjenice: . GOVOR: Učenici će: . .davati važne informacije o sebi i neposrednom - Pridjevi: Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu Glagoli: .čestitati praznike. Verabredungen. Werbung. Stadtrundfahrt..predstaviti najboljeg prijatelja. für jemanden da sein..popunjavanjem tabela. . -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor. die Natur erleben.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu.govoriti o omiljenom prazniku.nabrojati zemlje njemačkog govornog područja. Moja domovina 3.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .povezivanjem slike i slušanog teksta. .. .odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo. .čitati rečenice i kraće tekstove. dativu i akuzativu . prva ljubav: miteinander reden. Ratschläge geben. sich auf jemanden verlassen.popunjavanjem praznina u tekstu. dopunjavanja teksta. Putovanje 5. Verkehrsmittel. svojim navikama. Prva ljubav 7. . . .Upitna zamjenica was für ein Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.govoriti o svojim željama vezano za budućnost i izbor zanimanja. .PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. porediti sa nečim. etwas unternehmen . Jugendherberge.opisati medije i njihovu funkciju.perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom 28 .perfekt najfrekventnijih jakih glagola . Prijateljstvo.. Izbor zanimanja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . . . . pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. npr. Jugendsendung. Medien früher und heute. . -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . -razumjeti tekst oglasa. Sportreportage. -diskutirati pro i kontra. Wochenplan. berichten . : Svakodnevni život: der Alltag. Izbor zanimanja: Vorteile. .nešto opisati. Zemlje njemačkog govornog područja 2.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Rundfunk. Prijateljstvo 6. Svakodnevni život i slobodno vrijeme 4.izraziti osjećanja.planirati putovanje. Termine vereinabren. poznate ličnosti sa njemačkog govornog područja. Zeitung. Zeitschrift.. Praznici i tradicija 9.preterit modalnih glagola .perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren .postavljati jednostavna pitanja.. Geld ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: .govoriti o svojoj domovini. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. prospekta i slično. . Sredstva informiranja: Fernsehprogramm. Klassenfahrt.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. Reiseprospekt. . Putovanje: in den Urlaub fahren. bei Problemen helfen... Nachrichten. Freizeitaktivitäten. andere Länder und Sitten kennen lernen. .Sistematizacija ličnih i prisvojnih zamjenica u nominativu.diskutirati o TV-programu..govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Nachteile eines Jobs.. . Sredstva informiranja 8.. odgovaranja na postavljena pitanja. popunjavanja tabela i sl. . gemeinsam etwas unternehmen.govoriti o svom hobiju. iskazati mišljenje o nečem. -argumentirati svoju odluku.

sich bedanken. Bajram. Rečenica: Zavisnosložena rečenica sa veznikom dass Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. . ili. . . sammeln.rekonstruirati riječi i rečenice..pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . feierlich. . (najčešći) Prijedlozi sa akuzativom verdienen.igrati uloge.. Familienfeste. ein Fest vorbereiten. . Glückwünsche.prepisivati rečenice i kraće tekstove. Weihnachtslieder. PISANJE: Učenici će: .. Nebenjobs Teamarbeit. dijelove rečenice ili cijele rečenice. onda .voditi dijaloge prema datoj skici.dopunjavati izostavljene riječi. Valentinstag.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). Ostern. gemütlich. .okruženju.. Praznici i tradicija: Weihnachten. Erfahrungen Traumberuf. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum. . 29 . Karneval. Spaß haben. . Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.

prijatelji. u školi. čestitke. Evropskog okvira za strane jezike.2. zadatke • razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima.. putovanje. kupovina. profesija. škola. uputstva o upotrebi… • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. pozivnice. turističkim brošurama… • čita i razumije kratke novinske članke. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku.. savjete. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. na poslu. plakate • piše kratke upute o upotrebi… • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaje. poruke. oglasima. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i Učenik razumijevanje • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije. bilješke • piše lične poruke. moda …) • razumije kraće dijaloge i diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. čestitke. na ulici.FRANCUSKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. na putovanju…) • razumije kratke upute. ličnog iskustva. Govor Pisanje Znanje o jeziku 30 . kratko pismo • piše lične napomene. pozivnice. lična pisma.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja. • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. podsjetnike. ponavlja.

Moda znanja -Izlasci -Putovanja . davati i slijediti savjete -tražiti. godina -Obrazovanje učenja i zanimanja francuskog -Priroda: jezika okoliš i zaštita -Zemlje francuskog Prvi govornog stupanj područja osnovnog . de l’eau. dont informacija Pridjevi . ingénieur. l’électricien. les sécheresses. le bac -la formation pour devenir / être médecin. nazali Imenice . recycler les déchets… -Zemlje francuskog govornog 31 Zamjenice -lične zamjenice u funkciji b)ČITANJE I subjekta i direktnog i REAGOVANJE : indirektnog objekta Učenici će znati čitati i njihovo mjesto u kratke tekstove usebi ili potvrdnoj. te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika (ponavljanje i utvrđivanje) -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. interprète… Priroda i okoliš . du sol : les orages. dans le lycée. sadašnjosti i budućnosti -predmete i njihovu upotrebu -situacije iz datih tema -porediti predmete i ljude -tražiti. -podvlačenjem traženih que. de gaz. popravke) 7. où.rod i broj imenica -složene imenice npr. la machine à laver la vaisselle / le linge -la fuite d’eau. vétérinaire. la bellesœur. odričnoj i naglas i reagovati : upitnoj rečenici -rješavanjem zadataka -pokazne zamjenice višestrukog izbora i -prisvojne zamjenice tačnih i netačnih tvrdnji -odnosne zamjenice qui.pričati o prednostima i lošim stranama predmeta. la destruction de la couche d’ozone… -préserver la nature. la cuisinière électrique.Nivo 9. l’inondation. -Obrazovanje i zanimanja -le système scolaire en France / en Bosnie-Herzégovine -entrer dans le collège. le peintre. dépanner -les métiers : le plombier. … Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član -izostavljanje člana Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Svakodnevni život -les appareils électroménagers: le réfrigérateur. škola kvarovi. le porte-manteau.Svakodnevni život (kućanski Osnovna aparati.razred Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -opisati (pismeno i usmeno) -osnovne karakterne i fizičke osobine čovjeka -osobenosti određene profesije -opisati putovanje u prošlosti. à l’université -passer / échouer l’examen. les actions écologiques. davati i slijediti uputstva o upotrebi uređaja .les termes géographiques et l’environnement : la pollution de l’air. l’aspirateur. le maçon…. journaliste. les pannes d’électricité -être/tomber en panne réparer. poslova i događaja u okviru datih tema -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati: -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija . l’arc en ciel.Nove tehnologije: internet Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja.

turističke prospekte. rock. les stylistes. la veste.. être en train de + infinitiv.. -pasiv prezenta. perfekta. mail.datim temama -pisati kratke članke i intervjue za školske novine. près de. réserver et acheter le billet pour… 32 . događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli Potvrdni. être i faire -glagolski izrazi: venir de + infinitiv. le pantalon. -porter. prêt-àporter. rap. SMS. la chemise. inviter quelqu’un/e. la jupe. la robe. le manteau. aller bien. au club. enfin. les sandales… -les créateurs de mode. La France métropolitaine et les Domaines et les Terres d’Outre Mer les cultures. moderne.. à područja Le français dans le monde les continents.. pisma -kratku priču. les baskets. pozivnice. ensuite. être / tomber amoureux de quelqu’un/une.) -les chaussures. à la fin. (le chapeau. sembler…. jean. laine. les légendes -Moda -Les vêtements de différents styles : classique. puis… . odrični i upitni oblik : -prezent -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt nepravilnih glagola čestih u upotrebi: -imperfekt -subžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir. les traditions. le Tshirt. imperfekta i futura Prilozi -za mjesto -za vrijeme -za količinu -za način -komparacija priloga (ponavljanje) -prilozi i priloški izrazi za vrijeme : d’abord. plakate Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti i uputstva -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -lične poruke. danser -sortir ensemble. à la discothèque. au concert… -s’amuser bien. les pays / les régions du monde où on parle français. la casquette. cuir… -les coiffures modernes -le maquillage -Izlasci -la vie et les sorties des jeunes : aller au café.priloške odredbe za mjesto: loin de. les bottes. -les couleurs claires/foncées -les matériaux : coton. le/la parka..

entre. composter le billet. les guides. uputstva côté de. des films… .prosta rečenica -Nove tehnologije . -Redni brojevi do 20 les agences de voyage.. -Veznici : et.rečenica u pasivu . monter / descendre.internet -složena rečenica -faire sa page / un site personnelle. brojeva do 1000 déposer / retirer les bagages. de. le TGV. charger de si + imperfekt la musique. acheter par si + prezent internet. les pliants touristiques. pendant que. mais. -Ponavljanje glavnih confirmer / annuler la réservation. dans.. contre. plakate. d’une -vremenska : lorsque.školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere. -uzročna : parce que faire l’Une de l’école. chercher .pogodbena rečenica: des informations. Prendre l’avion. quand -naviguer sur le réseau.neupravni govor u prezentu 33 . en. le bateau…. car les préparatifs pour le voyage : faire / défaire la valise. ou. chez. avec. pour. au milieu de. les jeux vidéo. la trousse -Rečenica hygiénique… . autour de… Prijedlozi à. le train. (ponavljanje) -se préparer pour la sortie -Putovanja – proširivanje vokabulara les moyens de transport : l’avion.. association. -Brojevi réserver et payer par l’internet.

• Relativno dobro vladaju svakodnevnim vokabularom. Čitanje i razumijevanje • Mogu razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju dovoljno kako bi zadovoljili osnovne. stvarnog. • Mogu uglavnom razaznati temu rasprave kojoj prisustvuju. • U proširenoj usmenoj produkciji još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka (npr. bilješke.FRANCUSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično – 68 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike. ponavljaju. važnim temama. ali su još uvijek veoma primjetni različiti tipovi zastajkivanja. • Mogu da razumiju iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. jasan jezik. • Često moraju ponovo pročitati tekst i koristiti rječnik. molbe. Govor • Mogu razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o. • Govore relativno tečno. 34 . Mogu tražiti pomoć. konkretne potrebe. uče i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. • Znaju napisati najčešće riječi i konstrukcije ali i dalje prave mnogo grešaka kod pisanja i daju nespretne formulacije. • Mogu povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. • Znaju u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. Mogu razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. razumjeti samo suštinu izravnog. glagolska vremena). Mogu s izvjesnim naporom. Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu najuobičajenije svakodnevne situacije. za njih. kratke vijesti). ranije aktivnosti i lična iskustva (kratka pisma. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. telefonske poruke). jelovnici. Mogu često zahtijevati da im se nešto ponovi. • Izgovor je razumljiv. uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode.

Nivo 9.razred Osnovna škola 4. godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja • • •

Teme Druženje i prijateljstv a Škola Čovjek / dijelovi ljudskogtij ela Zdravlje i sport Mediji Nove tehnologije

Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka - sportske aktivnosti -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu, aktivnosti u školi, sport kojim se bave, nove tehnologije koje ih interesuju - pričati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa zdravljem, sportskim aktivnostima, medijima, novim tehnologijama -davati, tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe telefona, mobitela, kompjutera -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive -opisati situaciju u

Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati 1) neverbalno, npr: izvršavanjem uputa i naređenja, popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama, podvlačenjem ili zaokruživanjem tačnog odgovora, bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija, 2) verbalno, npr: davanjem odgovora na pitanja, postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom, potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : 1) neverbalno, npr: rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji, podvlačenjem traženih informacija,

Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja, te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali, nazali Imenice - rod: prirodni i gramatički - množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que (de qui, à qui…) - neodređene zamjenice : on, tout, personne, chaque -odnosne zamjenice qui, que, où, dont Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni

Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa slijedećim temama: -Druženje i prijateljstva: -le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier à, sortir ensemble, s’amuser bien, organiser une fête ; une surprise-partie…. -la description du caractère : bon, confiant, gai, timide, sympathique, sociable, renfermé, râleur, discret/indiscret…. -Škola-proširivanje vokabulara: - le journal d’école ; rapporter des activités à l’école, les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant le système scolaire en France et chez nous, présenter son école, ses amis, ses professeurs… -Čovjek / dijelovi ljudskog tijela -les parties du corps, (le pied, la jambe, la main, le bras, le doigt, le cou, le ventre, le cœur,…) souffrir, avoir mal à, lever le bras, plier les genoux, baisser les épaules, marcher, s’arrêter, se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents, -le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice …

• • •

35

prošlosti -opisati situaciju u budućnosti -upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine, molbe, telefonske poruke Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije.

ispravljanjem pogrešaka, dopunjavanjem rečenica itd. 2) verbalno, npr: -odgovaranjem i postavljanjem pitanja, dovršavanjem rečenica, prepričavanjem teksta itd. PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: - voditi kratke razgovore koristeći jednostavne konstrukcije -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -davati i tražiti obavijesti -glumiti / recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma, kratku priču, dijalog, kratki opis , diktate, popunjavati tabele i jednostavne križaljke.

-opisni (pravilna i nepravilna komparacija) Glagoli Potvrdni, odrični i upitni oblik: -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir, -re, -oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi (aller, pouvoir, devoir, faire, prendre, venir) -imperfekt Prilozi: -tvorba priloga na –ment - ponavljanje priloga : -za mjesto: ici, là, où, dedans, dehors -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za količinu: peu, assez, beaucoup, trop, très, Prijedlozi (ponavljanje) : à, dans, de, chez, pour, avec etc Brojevi - glavni do 1000 (ponavljanje) - Redni do 10 Rečenica -red riječi u potvrdnoj, upitnoj i odričnoj rečenici

Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme, être sportif/ive, -les sports collectifs, jouer à… -les sports individuels, faire de la natation, du ski, faire du vélo, -l’esprit sportif : savoir gagner/perdre un match -supporter une équipe Mediji -les journaux, les magazines, les quotidiens -la radio, la télé : les émissions en direct, les infos, les films, les reportages… -les chaînes, les pubs -l’animateur/trice, le/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije - le téléphone portable, l’ordinateur : comment ça marche ? -allumer/éteindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS, un message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer

36

ARAPSKI

JEZIK

SEDMA GODINA UČENJA, IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine, ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo, upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava; razumijevanje i poštivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja, osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). NIVO: SEDMA GODINA UČENJA - IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika - vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi, rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude - dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 37

-

ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze.opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima .pjevati.Moja domovina Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu .govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno.Putovanja Prijateljstvo. . npr. .Izbor zanimanja .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. izražavanje posjedovanja.gestikuliranjem. upotrebu glagola "kāna" i njemu sličnih relevantnih glagola. npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. prijedloge. . komparaciju pridjeva.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. modalne glagole (želim. godina učenja arapskog jezika Teme . mogu).Jusiv . .Imperativ .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. volim.popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. praznovjerja .Proširene glagolske vrste .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. genitivne veze.: . .Dokolica . potpunu i nepotpunu deklinaciju.pasiv glagola .odnosne zamjenice . npr: .ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a. .Prva ljubav .Konjunktiv . imitiranjem . 2) verbalno.govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja . dual i plural imena.pričati o događajima sa putovanja .imenovati probleme -dati savjete . druženje. lične i pokazne zamjenice. . 2) verbalno. konflikti. Nivo IX razred Osnovna škola 7.pogodbena rečenica . prepoznavanje i druge vježbe) . ženski rod. GOVOR: Učenici će: . npr.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu. kongruenciju subjekta i predikata u glagolskoj rečenici. . restoranu. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.recitirati kraće pjesmice.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Nepravilni glagoli .particip pasivni .Učenje i školovanje . Gramatika Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Tradicija.voditi razgovor u hotelu.uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u 38 . na željezničkoj stanici . brojeve.Uvodne rečenične partikule Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. rješavanje problema . .: . ponavljanje. ime relacije.Okoliš i zaštita okoliša .Futur I i II . pjesmice. legende.

. postavljati jednostavna pitanja. -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 39 . .itd.-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša - glumiti. skladu sa temama koje se obrađuju PISANJE: . .učenici prepisuju riječi. povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima. dijelove rečenice i cijele rečenice. .pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu.dopunjavaju izostavljene riječi.rekonstruišu sintagme i rečenice. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili..

predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. toleranciji.dopunjavanje riječi i rečenica 40 - . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara. humanizmu i internacionalizmu.kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica .ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. ovladavanje osnovnim leksičkim. a ne o jeziku .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja zabavno . kosmopolitizmu.IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. fonetskim i gramatičkim minimumom. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. duhu tolerancije.

Nivo IX razred Osnovna škola 4. . .pjevati. kuću.Predstaviti sebe i druge .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . ponavljanje.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 41 . genitivne veze.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. npr. imitiranjem .Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. pisanje određenog člana.Kupovina (voće.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. .Nabrojati dane u sedmici . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: Gramatika Lične zamjenice (množina) Pridjevi Komparacija pridjeva Pravi prijedlozi Genitiv poslije prijedloga Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1. . nastavci gramatičkog ženskog roda. njihova zanimanja i interesovanja . GOVOR: Učenici će: .: .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Brojati od 1 do 100 .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze. ..Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. pisanje tanwina u akuzativu. povrće.: .glumiti. 2) verbalno. npr. prepoznavanje.Opisati (grad. .) . tanwin.bojenjem navedenih predmeta / osoba . kulturne i dr. brojevi) . .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. lične i pokazne zamjenice. npr: . . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.gestikuliranjem.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. lice množine) Genitivna veza Izražavanje glagola “imati” Dvojina Pravilna množina Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) Perfekat Direktni objekat (akuzativ) Brojevi do 100 Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.recitirati kraće pjesmice. 2) verbalno. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.Porodica i članovi porodice (zanimanja) . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .Aktivnosti u nastavi .Opisati školu .Izražavanje vremena (puni sati) . PISANJE: Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. tašdid.itd.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati .Imenovati članove svoje uže porodice.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. pjesmice.

nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. ritma i dramatizacije. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. čitanja i pisanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. i njegovim doživljajima i uzrastom. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen. precizna uputstva.samostalno konstruisanje sintagmi. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. govora. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. upotreba savremenih tehničkih sredstava.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. Sredstva. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. obogaćivanje nastave elementima igre. upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. te razvija njegove kulturne. podstiče slobodu i kreativnost ideja..popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. izbor i prilagođenost teme. podsticanje inicijative učenika. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. analiziranje teškoća u procesu učenja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada.. I na ovom nivou (sedma godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije.takmičenje u pisanju brojeva itd. Preporučuje se 42 . .

predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. uz pohvalu za aktivno učešće. upitnika. diktati) ili slobodno (kreativno). Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. na prikladan način ukazati na greške. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. historije i umjetnosti. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. oglasa. kontrolnih zadataka. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. u svakom polugodištu po jedan. određene pojedinačne informacije. prilikom rada u parovima. poštuju gramatička i sintaksička pravila. produbljuje. SMS ili e-mail poruka itd.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. za uočavanje pojedinih detalja itd. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. izvještaja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. ako je potrebno usporava tempo. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. individualnog izlaganja. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. koristi odgovarajuća leksika. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. već mu nakon toga. životna sredina). kao što su pisanje pisama. fizikom i hemijom. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. pismenih vježbi. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. 43 . koliko je to moguće. tumačenja i razumijevanja. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. raznovrsniji i pristupačniji. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. pisanje prema modelu. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. popunjavanje formulara.

U prvom dijelu učenici se upoznaju sa odnosima tačke. Definisanost. Nastavni sadržaj matematike za deveti razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u pet nastavnih tema: 1. TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Razlomljeni racionalni izrazi-pojam. 44 . 136 časova godišnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za deveti razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz osmog razreda i ranijih razreda.MATEMATIKA (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. U trećoj i četvrtoj temi rješavaju se linearne jednačine i sistemi linearnih jednačina i osposobljavaju učenici za njihove primjene. Vrijednosti i osnovne računske operacije s njima. U drugoj temi proširuju se znanja o direktnoj i obrnutoj proporcionalnosti kroz grafički prikaz i uvodi se pojam linearne funkcije. utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. prave i ravni. Peta tema daje učenicima spoznaju o tijelima u prostoru i osnovnim proračunima vezanim za geometrijska tijela.

Algebarsko rješavanje linearnih nejednačina sa konstantnim koeficijentom. TEMA – TAČKA. mreže. Linearna funkcija. Grafičko i algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. presjeci. Primjena Pitagorine teoreme na geometrijska tijela. Međusobni odnos tačke i ravni. Rastojanje između dvije tačke. LINEARNA FUNKCIJA Pravougli koordinatni sistem u ravni. Poliedar. kupa (stožac. Određenost prave. eksplicitni i implicitni oblik.2. površine i zapremine nekih geometrijskih tijela. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Pojam linearne jednačine sa dvije nepoznate i njena rješenja. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Rogalj. TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM. Prizma. Diedar. 5. valjak (cilindar). Grafik linearne funkcije. Određenost ravni. Nula i tok linearne funkcije. Primjena sistema od dvije linearne sa dvije nepoznate. 45 . TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. Pojam linearne jednačine. konus).Ekvivalentne jednačine. Grafik funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Ekvivalentni sistem linearnih jednačina. Rješavanje sistema od dvije linearnie jednačine sa dvije nepoznate grafičkom i algebarskom metodom (metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata). Vrste.osnovni pojmovi. PRAVA I RAVAN Međusobni odnos tačke i prave. Ekvivalentne nejednačine. 3. Međusobni odnos dvije ravni. lopta (kugla). Međusobni odnos dvije prave. 6. Grafički prikaz rješenja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Međusobni odnos prave i ravni. 4. elementi. piramida. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Linearne nejednačine. Jednakosti i jednačina.

UČENIK ĆE MOĆI: - Uočavati funkcionalnu zavisnost u raznim oblastima i prikazivati ih na različite načine. Usvajanje značenja nagiba prave i odsječka na y osi i njihovu geometrijsku interpretaciju. konciznosti u pismenom i usmenom izražavanju.PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA .Usvajanje osnovnih geometrijskih pojmova (tačka. jasnoću. Uvažavati različite stavove. Na modelu kvadra određivat će međusobni položaj prave i ravni. Usvojeno matematičko znanje primjenjivati u prirodnim naukama i tehnici. Usvajanje pojmova: definicija. definisanosti i osnovne računske operacije s njima. Izgrađivanje pozitivnih navika. tačke i ravni. kemije) Izvodit će opće i pojedinačne formule za površinu i zapreminu geometrijskih tijela i primjenjivat će ih u praktičnim zadacima SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA Funkcionalno posmatranje i rasuđivanje. Transformirat će datu jednačinu (nejednačinu) u njoj ekvivalentnu jednačinu (nejednačinu) najprostijeg oblika. mimoilazne prave.Shvaćanje Dekartove ideje. inicijativnosti. određenost prave i ravni. discipliniranosti. Grafičkom metodom ilustriraju jednačine koje imaju jedinstveno rješejne. znat će sistematski prebrojavati sve prave određene datim tačkama koje su paralelne. O rogljastim i oblim geometrijskim tijelima. koje nemaju rješenje i one jednačine koje imaju beskonačno mnogo rješenja. Shvaćaju jednačine odnosno nejednačine kao uslove izražene algebarskim jezikom koji postoji između poznatih i nepoznatih veličina. da li su zadane ravni normalne ili nisu. dvije prave i dvije ravni. preciznost. UČENIK ĆE: - - Kritički prihvatati rezultate svoga rada. strpljenja. 46 . Da li je prava određena sa dvije različite tačke. Prepoznat će na modelu kvadra da li je zadana prava normalna na ravan ili nije. aksioma i teorema. odnosno koje nisu paralelene sa datom ravni. . Prepoznavati matematiku kao praktičan i koristan predmet. . prava normalna na ravan.Uvođenje pojma razlomljenih racionalnih izraza. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - - prepoznati razlomljeni racionalni izraz. Uspješno koristiti razne izvore znanja. prebrojavat će prave određene datim tačkama koje su normalne na datu ravan. Primjenjivat će linearne jednačine i sisteme linearnih jednačina sa dvije nepoznate u rješavanju raznih problema iz života i raznih oblasti nauke (geometrije. ravan). Razvijanje sposobnosti zavisnosti u različitim matematičkim sadržajima Razvijanje istraživačkog duha i osjećaja zadovoljstva poslije riješenih zadataka Primjenjivanje matematičkog znanja na razne probleme iz svog okruženja Sticanje osnovne matematičke kulture potrebne za nastavljanje obrazovanja. volje i moralnih vrlina. fizike. stav. prava paralelna sa ravni. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA Razvijanje smisla za simetriju. O međusobnim odnosima tačke i prave. pridruživanje uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni. harmoniju. pedantnosti. naći njegovo definiciono područje i koristeći prethodna znanja iz cijelih racionalnih izraza izvesti osnovne računske operacije s njima. Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. Razvijanje istrajnosti. Pripremati se za samoobrazovanje. a ravan sa tri nekolinearne tačke. Ispravit će rast ili pad linearne funkcije prema nagibu prave. kao i pojmova: paralelne prave. prava.

Usvojena znanja iz ove teme primjenjuju na rješavanje zadataka. donose zaključke i stavove geometrije. pravih i ravni u prostoru. • • • Navode primjere promjenjivih velličina i njihovu povezanost. Grafik funkcije direkne proporcionalnosti y = kx. RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI TAČKA. pojam funkcionalne zavisnosti veličina. Diedar. Surađuju sa nastavnikom. Rastojanje dvije tačke. Rastojanje tačke i ravni. RAVAN • Međusobni odnos tačke i prave. Određenost prave. Međusobni odnos tačke i ravni. • • Uočavanjem odnosa tačaka i pravih. koristi raznovrsno posmatranje geometrijskih oblika. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • 2.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA DEVETI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI 1. Usvajaju osnovne stavove (aksiome) i teoreme o određenosti prave i ravni. PRAVA. Procjenjuju i provjeravaju (računski i grafički) pripada li zadana tačka grafiku funkcije. • Samostalno rješavanje zadataka. LINEARNA FUNKCIJA • • • Pravougli koordinatni sistem u ravni. Razvijaju sposobnost deduktivnog zaključivanja pri dokazivanju teorema. STAVOVI. tačaka i ravni primjenjuju aksiome u dokazivanju teorema. Samostalno posmatranje i proučavanje geometrijskih činjenica. Rastojanje između dvije paralelne ravni. Potpuno formira pojam geometrijskog prostora koristeći ogled i posmatranja. Znaju odrediti tačke koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. Objašnjavaju međusobne odnose tačaka. Trudi se da nastava bude «živa». SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Usvajaju pojam diedra. • Korištenje prethodnih znanja pri rješavanju zadataka. • Ponavlja osnovnih operacija sa razlomcima i uvođenje u operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima Ponavlja osnovne geometrijske pojmove i pokazuje ih na modelima. Stiču sposobnost prostornog posmatranja i pravilnog uočavanja odnosa geometrijskih elemenata. • • • Primjenom grafičkih ilustracija razvijaju funkcionalno mišljenje. • • • • • • • • • • • • • • • • • • 3. Međusobni odnos dvije ravni. Prava u ravni. obrnuto sa datog grafika uočavaju zavisnost među veličinama. Crtanjem razvijaju i poboljašavaju prostorne predstave. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili 47 . Prepoznavaju osnovne geometrijske pojmove. Međusobni odnos prave i ravni. Shvaćaju da je linearna funkcija model pomoću kojeg se mogu predstavljati različite situacije i procesi. • ZNANJE Prepoznavaje i osnovne operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima. daju inicijative. Razlikuju eksplicitni i implicitini oblik linearne funkcije. Razvijaju razumjevanje i postupnoost u radu uz korištenje prethodnih znanja. • • Radi shvaćanja pojma pravouglog koordinatnog sisteme ponavlja se o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. Određenost ravni. O stvaranju i razvijanju logičkog rasuđivanja upotrebom nekih aksioma i teorema. Predstavljaju zavisne veličine odgovarajućim graficima. GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. Usvajaju formulu za udaljenost • • Razumijevajući ideju koordinatnog sistema u ravni stiču vještinu snalaženja. ugla diedra i okomitost ravni. Povezuju linearnu funkciju sa njenim grafikom – pravom. Nornmala na ravan. Pronalaze njihove veze i izražavaju ih matematskim jezikom. tj. Međusobni odnos dvije prave. • • Detaljno upoznavaju pravougli koordinatni sistem u ravni.

Ponavlja brojnu nejednakost i osobine relacije poretka ≥ i ≤ koje su neophodne za uspješno rješavanje • • • 48 . tok i grafik linearne funkcije. Shvaćaju da je funkcija direktne proporcionalnosti linearna funkcija. U rješavanju problema pokazuju što više samostalnosti. Grupira probleme po srodnosti da bi sastavljanje jednačina učenicima zadavalo manje teškoća. Grafičko rješavanje linearnih jednačina Ekvivalentne jednačine. Grafik funkcije obrnute propo. Određuju nul tačku zadane linearne funkcije grafički i računski. Proširuje ranije stečeno znanje o linearnim jednačinama kroz složenije zadatke. induktivnim i deduktivnim zaključivanjem. preglednost i urednost u rješavanju zadataka. Zadacima iz tehnike ili fizike još više upotpunjuje i utvrđuje znanje učenika o linearnoj funkciji. odnosno jednačine prostijeg oblika. Rješavaju linearne jednačine i nejednačine sa jednom nepoznatom svodeći ih na ekvivalentne jednačine. fizike. Razvijaju matematičko mišljenje analogijom. sastavljaju barske izraze koji predstavljaju vezu između poznatih i nepoznatih veličina. Algebarsko rješavanje • • • Usvajaju osnovna svojstva jednakosti i nejednakosti. Tok funkcije. znak. LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM • • • • • • • • • Linearne jednačine.rcionalnosti • • • • • • tačaka u ravni. • • • • • Dopunjava pojam jednačine i njenog rješenja kako bi učenici shvatili njegovu pravu suštinu. Nula funkcije. Osposobljavju se za samokontrolu pri rješavanju zadataka u cilju izgrađivanja samostalnog načina mišljenja. Uporno razmišljaju i vježbaju i na temelju ranije stečenog znanja iz aritmetike. izračunavaju vrijednosti funkcije. Naglašava da uzimamo bez dokaza da je grafik linearne funkcije prava i da ćemo taj dokaz učiti u izbornoj ili dodatnoj nastavi. Kroz odabrane primjere objašnjava eksplicitni i implicitni oblik funkcije nula. algebre. Shvaćaju i usvajaju pojam • • Razvijaju razumjevanje i analiziranje problemskih zadataka. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Osposobljavaju se za rješavanje zadataka iz života. • • • 4. • Objašnjavaju postupak rješavanja jednačina i nejednačina koristeći osobine jednačina. • • • • Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu razvoju matematike. • • • • Tekstualne zadatke koji se rješavaju pomoću jednačina mogu prevesti u odgovarajuće jednačine. Provjeravaju da li dobivena rješenja jednačina zadovoljava i postavljenu jednačinu i dati problem. Stiču naviku za preciznost u radu. kemije. • Primjenjuju znanja na rješavanje zadataka u kojima se ilustruju razni procesi iz stvarnosti.• • Linearna funkcija oblika y = kx + n. Ekvivalentne nejednačine. Grafik linearne funkcije. Usvajaju način zapisivanja funkcija. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. osnovni pojmovi. geometrije i prirodnoih nauka. Ponavlja funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Linearne nejednačine. Eksplicitni i implicitni oblik. • Razvijaju vještinu brzog i spretnog crtanja. na primljenoj grafofoliji. odnosno nejednačina. Parametri k i n i njihovo geometrijsko značenje. geometrije. osnovni pojmovi. Značaj primjene stečenog znanja o jednačinama. Algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Usvajaju pojam rješenje jednačine i nejednačine i provjere rješenja.

m € R). Stiču sposobnost da tekstualne zadatke izraze matematičkim jezikom. Postojanje rješenja i geometrijski prikaz mogućih slučajeva. • Ponavlja pojam jednačine sa jednom i dvije nepoznate. Svode problemske zadatke na rješavanje sistema. ali jednostavniji sistem. kao i nedostatak ove metode jer daje samo približno rješenje sistema. Izvode ispravne zaključke. odnosno x ≥m ili x ≤ m. Prilikom grafičkog rješavanja sistema ukazuje na konkretnim primjerima na slučajeve protivrječnosti i neodređenosti. Rješavaju sisteme linearnih jednačina navedenim algebarskim metodama. • • • • Sistemski i pregledno ispisuju pronađene veze koje postoje među veličinama u datom zadatku. • Objašnjava učenicima da pri rješavanju nejednačina postupamo na isti način kao pri rješavanju jednačina (zamjenjujemo polaznu nejednačinu ekvivalentnom nejednačinom oblika: x > m ili x < m. • ekvivalentnosti jednačina i nejedančina. Zavisnost rješenja sistema linearnih jednačina od odnosa koeficijenata sistema. SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE • Linearna jednačina sa dvije nepoznatepojam i njena rješenja. Definira sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Koristeći grafičke i algebarske metode demonstrira rješavanje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Rješavaju • • • • • Razvijaju sposobnost logičkog povezivanja podataka. Napominje učenicima da • • • • • • • • • • • 49 . Stiču naviku pravilnog potpisivanja jednačine jednu ispod druge. Usvajaju osnovna pravila zamjenjivanje jednog sistema u njemu ekvivalentan. kao i odgovarajućih članova. Shvaćaju suštinu grafičke metode da se obje jednačine sistema prikažu kao prave u koordinatnom sistemu. Ekvivalentni sistemi linearnih jednačina. Ponavlja međusobni položaj dvije prave u ravni i grafik linearne funkcije. • • • • • Provjeravaju da li je zadani uređeni par rješenje sistema. rješenje sistema i ekvivalentne sisteme. Grafički prikaz rješenja. Vrše ekvivalentne transformacije sistema jednačina. Kod rješenja problema objašnjava kako se označavaju i kako se povezuju zadani podaci i kako se određuju nepoznate veličine.linearnih nejednačina sa jednom nepoznatom. zapisuju i provjeravaju rješenje. Samostalno određuju koja od dvije algebarske metode dovodi do jednostavnijeg načina rješavanja u zadanom primjeru. Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. nejednačina. 5. te ga po potrebi diskutiraju. Grafička metoda rješavanja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Primjenjuju jednačine u rješavanju problemskih zadataka. Osposobljavaju se za samaostalno učenje korištenjem udžbenika i poluprogramiranog materijala. Rješenje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate metodom suprotnih • Usvajaju pojam sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate i pojam rješenje sistema. Na geometrijskom jeziku interpretiraju rješenje sistema linearnih jednačina.

na modelima uočavaju njihove elemente. kartonske. Osposobljavaju se za samoučenje. Površina i zapremina pravilne četverostrane prizme. ni suviše laki. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom misaonih operacija. Površina pravilne četverostrane • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam roglja. pojam geometrijskog tijela i pojam poliedra. vrste. Izračunavaju površine i zapremine tijela koja nastaju rotacijom trougla. kvadra i kocke. Zapremina kvadra i kocke. • • • • Primjenjuju teoreme o ivičnim uglovima roglja u zadacima. Stiču naviku za spretnost. Prizma: pojam. Skiciraju slike i crtaju mreže rogljastih i oblih geometrijskih tijela. skice. Izrađuju modele geometrijskih tijela. Definira pravilan poliedar i pokazuje slike i mreže pet pravilnih poliedara. se veliki broj problema koje znaju rješavati pomoću jedne linearne jednačine znatno lakše rješava utvrđivanjem dviju nepoznatih. Usvajaju definiciju prizme i piramide. Uviđaju da je korištenje općih formula za površinu i zapreminu pogodnije i da dovodi brže do rezultata. nepravilne. karton za savijanje i modele (drvene. takvi da razvijaju interes za njihovim rješavanjem. vrh roglja. Poliedar. Uvodi pojmove: površ tijela. • • Razvijaju sposobnost uočavanja prostornih odnosa. Usvajaju pojmove: baza (osnova). ivice roglja. bočne strane. jednakokraki • • • • • • • 50 . Površina i zapremina pravilne šestostrane prizme. • Izabira probleme sa tematikom iz praktičnog života koji nisu ni suviše teški. Mreža prizme. elementi i presjeci piramide. konveksan rogalj. rogalj. Ponavlja trougao. 5. visina. prave. kose). generalizacije i analogije. plastične. Osposobljavaju se za ispravno donošenje zaključaka (naročito deduktivnog). Prepoznaju i opisuju prizme i piramide (pravilne. Mreža i površina piramide. elementi i presjeci prizme. slike. U praktičnim zadacima povezuju zapreminu.• koeficijenata. četverougao. pomoću sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate. žičane) pri obradi tijela. tj. • Ponavlja o trouglu. Upotrebljava svu svoju vještinu da ovu materiju što više približi učenicima. strane roglja. masu i gustinu tijela. Koristi mreže. Zapremina prizme. rogljasta i obla tijela. osnovna i bočna ivica. unutrašnja i vanjska oblast geometrijskog tijela. konveksnom mnogouglu i diedru. visina bočne strane (apotema). poliedar. vrste. • • GEOMETRI-JSKA TIJELA Rogalj. pravougaonika. Od očiglednog opažanja dolaze do apstrakcije. • Znaju da je korisno provjeriti dobiveno rješenje u tekstu zadatka. znaju ih skicirati. Razumiju presjek prizme i piramide. Objašnjava pojmove: rogljasta površ. Piramida: pojam. • • • • • • • Pregledno i pravilno zapisuju zadatke i rješenja zadataka. romb. Površina prizme. šestougao. jednakokrakog trapeza. preciznost i tačnost u radu i crtanju. Izračunavaju nepoznate elemente primjenjujući Pitagorinu teoremu. probleme u kojima treba odrediti dvije nepoznate veličine i da postavljeni sistem od dvije linearne jednačine ima jedinstveno rješenje. Površina i zapremina pravilne trostrane prizme. Osposobljavaju se za praktičnu primjenu stečenog znanja. Primjena sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate.

Presjeci i djelovi lopte. Uočavaju osni presjek valjka. kupu. Mreža i površina kupe. Kupa. Znaju definirati valjak. Bira zadatke koji su bliski učenicima i koji kod njih. Površina i zapremina pravilne šestostrane piramide. jednakostraničan (ravnostrani) valjak i jednakostraničnu (ravnostranu) kupu. zatim veliki loptin krug. pored praktičnog interesa. Primjena Pitagorine teoreme na razne probleme koji se mogu postaviti za navedena geometrijska tijela. Korištenjem općih formula izračunavaju površine i zapremine navedenih tijela. Objašnjava i jednakoivičnu prizmu. osni presjek kupe. Zapremina kupe. krug. mogu sračunatu ostale bitne elemente tog tijela. jednakoivičnu piramidu.METODIČKE NAPOMENE 51 . elementi. Zapremina valjka. Površina lopte. • • • • • • • • • • • • • • trapez. • Shvataju nastanak cilindrične i konusne površi. kružnicu. • • • • • DIDAKTIČKO . Zapremina lopte. Korištenjem Pitagorine teoreme. na osnovu datih elemenata za konkretno geometrisko tijelo. Razlikuju prav i kos valjak. Ukazuje na razliku presjeka i dijelova lopte. kružni isječak.• • • piramide. Zapremina pravilne četverostrane piramide. pravu i kosu kupu. Površina i zapremina pravilne trostrane piramide. sferu i loptu. presjeci. Valjak: nastanak. Zapremina piramide. zatim pravog valjka i prave kupe. elementi. vrste. vrste i presjeci. pobuđuju i intelektualni. konusna površina. Insistira na korištenju skice prilikom rješavanja zadataka. Sfera i lopta. Mreža i površina valjka.

i formulom a zatim definirati funkciju. • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. TEMA – TAČKA. Poslije navođenja jednostavnijih cijelih racionalnih izraza može se uvesti formalna definicija cijelog racionalnog izraza. • Pokazati da se grafik linearne funkcije y = kx + n može dobiti i na taj način da se nacrta grafik funkcije direktne proporcionalnosti y = kx a zatim kroz tačku T(0. a naročito na sastavljanje jednačina funkcionalnih zavisnosti dviju veličina.1. LINEARNA FUNKCIJA Pojam pravouglog koordinatnog sistema treba dograditi i sve znanje o funkcijama koje su učenici ranije stekli sada treba sistematizirati i uvesti definiciju funkcije. a zatim skrenuti pažnju da je najbolje izabrati presječne tačke prave sa koordinatnim osama. • Linearnu funkciju y = kx + n obraditi na primjerima iz života.y) odgovara samo jedna točka koordinatne ravni.n) povuče se prava paralelna tom grafiku. Koristiti oglede koji nisu ilustracija gotovih zaključaka. nego sredstvo za njihovo donošenje. RAVAN U ovoj temi treba uvažavati didaktičke principe: očiglednost i postupnost i početi izlaganje od konkretnog ka apstraktnom. apscisna osa. TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Izlaganje o racionalnim izrazima bi trebalo započeti pojmovima konstanti i promjenjljivih. Objasniti pojmove: koordinatni početak. TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. • Preko više primjera pokazati da linearna funkcija y = kx + n raste kad x raste ako je k > 0. odnosno razlomljenog racionalnog izraza uopšte. promjena vremena i temperature). Kada je potrebno za crtanje grafika koristiti milimetarski papir. povlačeći paralelu sa operacijama u okviru cijelih racionalnih izraza. • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. • Posebnu pažnju obratiti na sastavljanje tablica. a na osnovu toga i formalnu definiciju razlomljenog racionalnog izraza sa opštim brojevima ili izrazima. geometrije i prirodnih nauka. preći na konstrukciju grafika pomoću dvije proizvoljne tačke. • Kada se učenici na primjerima uvjere da je grafik linearne funkcije prava – konstrukcijom grafika sa više tačaka. tablicom. 52 . ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. • U prvim primjerima nastavnik sam daje odgovarajuće jedinice na koordinatnim osama. a zatim učenici sami izabiraju jedinice prema potrebama zadatka. Zadatke koji se odnose na operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima treba uvoditi postupno. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj x є R može po formuli izračunati vrijednost funkcije y є R i da svakom uređenom paru (x. jedinična duž. Za parametre k i n uzimati i racionalne brojeve. a opada kad x raste ako je k < 0. 2. 3. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom. PRAVA.

• Tek tada preći na rješavanje jednačina novom metodom. 53 . promjenljivim koeficijentom koji ne treba da budu komplicirani niti sa prevelikim brojem članova. n. • Opisati jednakost kao najširi pojam a zatim definirati identitet i na kraju jednačinu. dvojnim razlomcima. problemi iz geometrije i na kraju problemi iz fizike). • Postavljati probleme koji odgovaraju uzrastu učenika sa raznovrsnom tematikom (iz odnosa među brojevima. razlomcima. m. Za rješavanje linearnih nejednačina koristiti osobine relacije nejednakosti u skupu R. Algebarsko rješavanje linearnih jednačina treba vršiti na osnovu osobina jednakosti realnih brojeva. • Znanje o jednačinama produbiti i utvrditi primjenom "matematičke vage". • Navesti i jednačine u kojima se rješavanje svodi na objašnjenje izraza a/0. a za nepoznate uzimati oznake: y. • Obraditi primjere za rješavanje jednačina sa zagradama. • Objasniti šta znači riješiti nejednačinu (rješiti nejednačinu znači odrediti granice u kojima leže vrijednosti nepoznate koje zadovoljavaju zadanu nejednačinu) i da rješenje nejednačine ne daje konačnu određenu vrijednost nepoznate (rješenje nejednačine određuje interval u kome "leže" tražene vrijednosti nepoznate).• Dajući proizvoljne vrijednosti argumentu x uzeti i vrijednost x = . Određivati nulu funkcije računski (rješavati jednačinu kx + n = 0) i grafički ( pomoću dva uređena para u koordinatnom sistemu nacrtati grafik funkcije y = kx + n). • Tok linearne funkcije predstavljati simbolički tablicama: (a) za k > 0: (b) za k < 0. problemi procentnog računa. u intervalu).n/k koja predstavlja nulu (nulište) funkcije. 4. t. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Uvesti prvo pojam algebarske jednačine sa dvije nepoznate i dati njenu geometrisku prezentaciju. u itd. • Ponoviti osnovne osobine jednačina a zatim uvesti pojam ekvivalentnih jednačina. • Za koeficijente uz nepoznatu uzimati realne brojeve. posmatrajući dvije prave u ravni koje se sijeku. Od očiglednog geometriskog presjeka dvije prave napraviti algebarski sistem. a ≠ 0 i 0/0 i objasniti diskusiju jednačine. na brojevnoj pravoj. TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM Sistematsko izučavanje jednačina obrađuje se poslije linearne funkcije i njenog grafičkog predstavljanja kako bi se uz rješavanje linearne jednačine uporedo vršila geometrijska interpretacija rješenja. 5. problemi o radu. jer to učenike navodi na opšte matematičko promišljanje. • Zapisivati rješenja nejednačina na više načina (računski. algebarskim razlomcima. Postepeno uvesti pojam sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate.

pojam poliedra. Takve kružnice na globusu su ekvator i merdijani. a zatim odrediti zapreminu proizvoljne prizme (za prvi slučaj uzeti da je baza prizme pravougli trougao. kupa nastaje obrtanjem za 3600 pravouglog trougla oko jedne njegove katete kao ose ili jednakokrakog trougla oko njegove ose simetrije. • Kod konstrukcije mreže valjka objasniti konstrukciju duži rΠ. a presjek sfere sa ravni kružnica. kako dati problem preformulisati u matematički model. • Naglasti da je svaki presjek lopte sa ravni krug. četverostranu. • Učenici prave modele tijela. nazivi i mreža poliedra (objasniti i pokazati modele kocke i trostrane piramide). Rješavanjem matematičkog modela (u ovom slučaju sistema). Objasniti i demonstrirati nastanak oblih tijela rotacijom ravnih figura (valjak nastaje rotacijom za 3600 pravougaonika oko jedne njegove stranice. uz stalno poticanje razmišljanja o egzistenciji rješenja. • Prvo podsjetiti učenike na izračunavanje zapremine kvadra (slaganjem i prebrojavanjem jedinica zapremine u datom kvadru). beskonačno mnogo rješenja. • Za izvođenje formula za površinu tijela koristiti mreže tijela. • Pojam geometrijskog tijela. Izvesti prvo opće formule za izračunavanje površine i zapremine rogljastih geometrijskih tijela. Uporedo sa izvedenim formulama vrši se rješavanje računskih zadataka i njihova primjena. • Objasniti kako se određuje (mjeri) zapremina tijela i ponoviti jedinice za zapreminu. a zatim ih primjenjivati na pojedine prizme i piramide (trostranu.• Posebno obratiti pažnju na postojanje rješenja sistema (jedno rješenje. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Postanak i osobine pojedinih geometrijskih tijela i njihovo skiciranje treba obraditi uporedo. • U završnoj prezentaciji teme navoditi problemske zadatke koji se u načelu svode na sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. • Crtati mreže svih prizmi i piramida. • Postepeno izložiti metode za rješavanje sistema. • Pokazati učenicima kako se dolazi do modela prizme i piramide za čiju izradu od papira je potrebna mreža (pomoću gotovog modela praviti sliku mreže na papiru). • Potrebno je odmah objasniti vezu između mase i zapremine kako bi se mogli rješavati praktični zadaci. Obraditi svaku prizmu i piramidu pojedinačno i detaljno.a lopta nastaje obtranjem kruga oko jednog njegovog prečnika ili polukruga od žice (kartona) takođe oko prečnika). Što je češce moguće davati geometrijske prezentacije i sistema i rješenja. a bolje modele nastavnik ostavlja jer mu mogu poslužiti kao nastavno sredstvo. broj strana poliedra. • Pokazati kako nastaje zarubljena piramida. nema rješenja) i dati geometrijsku prezentaciju svih slučajeva. kupe i lopte iz svoje okoline. pa je dopuniti do kvadra – dopuna je prizma podudarna datoj prizmi). • Podsjetiti učenike na predmete oblika valjka. a kod mreže kupe objasniti konstrukciju kružnog isječka. od jednostavnijih ka težim. elementi poliedra. 6. tražiti analizu i tumačenje rješenja izvornog problema. • Objasniti pojam roglja i njegove elemente – ilustrirati slikom i pokazati na modelu trostrane piramide. Postanak rogljastih tijela demonstrirati pokretnim modelima. šestostranu) čime dobivaju svoj odgovarajući poseban oblik. 54 . • Podsjetiti učenike na oblike prizmi i piramida. • Pokazati kako nastaje zarubljena kupa. Poticati učenike da posebno izoštre razmišljanje.

• Zapreminu piramide, valjka i kupe utvrditi ogledom. Koristiti šuplje modele tijela: prizme i piramide jednakih baza i jednakih visina; valjka poluprečnika baze r, visine H i kvadra sa ivicama r, rΠ, H; valjka i kupe jednakih baza i jednakih visina. Puniti ove modele vodom ili sitnim pjeskom i utvrditi odnos zapremina ovih tijela. • Za konkretna geometriska tijela davati samo odredjene podatke, koji nisu dovoljni za sračunavanje površine ili zapremine, a da učenici korištenjam Pitagorine teoreme, izračunaju ostale potrebne elemente (npr. Za kupu dati izvodnicu i visinu, a da učenici izračunaju poluprečnik baze, pa potom uzračunaju zapreminu ili površinu).

FIZIKA,
Tematske cjeline/ Teme Naelektrisanje u našem okruženju Električni naboji
CILJEVI I ZADACI

IX razred, 2 časa sedmično, 68 časova godišnje
Vrijednosti, stavovi ponašanje Razvijanje svijesti o raznovrsnosti prirodnih fenomena i njihovoj povezanosti Aktivnosti učenika -Izvode različite oglede naelektrisanja tijela trenjem, dodirom , influencijom i istražuje njihovo međudjelovanje. -Navode primjere pojava statičkog naboja u svakodnevnom životu -Prave jednostavan elektroskop -Izvode oglede i donose odgovarajuće zaključke o električnom polju; -Upoređuje gravitaciono i električno polje; -Istražuje od kojih veličina zavisi kapacitet pločastog Aktivnosti nastavnika -Priprema pribor za izvođenje različitih ogleda, kreira problemske situacije i motivira učenike da predviđaju i objašnjavaju ishode tih ogleda; -Pomaže učenicima da usvoje činjenicu da pri naelektrisavanju tijela elektroni prelaze sa jednog tijela na drugo i da u prirodi vrijedi zakon održanja ukupnog naboja; -Pomaže učenicima da dođu do spoznaje o električnom polju koristeći se znanjem o gravitacionom polju i promatranjem ogleda;

OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI

Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik: -Zna da je naboj svojstvo naelektrisanog Električni naboj, kulon (C); tijela i da su elektroni i protoni nosioci Međudjelovanje naboja; negativnog odnosno pozitivnog naboja; zna Razdvajanje naboja trenjem i da električna sila može biti privlačna ili električnim djelovanjem, odbojna; zna mjernu jedinicu naboja i da elektroskop; postoji elementarni (osnovni) naboj; zna objasniti naelektrisanje tijela trenjem, dodirom i influencijom, koristeći se zakonom održanja ukupnog naboja; razlikuje provodnike i izolatore; - Razumije nastanak električnog polja; zna odrediti jačinu polja tačkastog naboja u nekoj tački polja i grafički prikazati jednostavnija električna polja; razlikuje pojmove električne energije, potencijala i napona; zna njihove mjerne jedinice; razumije električni kapacitet provodnika i

Električno polje

Električno polje; jačina električnog polja, kulon po metru kvadratnom (C/m²); Električni potencijal i napon, volt (V); Električni kapacitet, farad (F),

Podsticanje radoznalosti i maštanja Razvijanje osjetljivosti

55

kondenzatori;

zna njegovu mjernu jedinicu; navodi različite vrste kondenzatora i zna matematički izraz za kapacitet pločastog kondenzatora; određuje kapacitet kondenzatora vezanih redno ili paralelno u bateriju; rješava jednostavne zadatke; zna opisati eksperiment za određivanje elementarnog naelektrisanja.

na probleme

kondenzatora i određuju kapacitete kondenzatorskih baterija; -Rješavaju različite zadatke računskim i eksperimentalnim putem;

-Upoznaje učenike sa različitim vrstama kondenzatora i načinom dobivanja jednostavnijih kondenzatorskih baterija; -Zadaje domaće zadaće,
priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće, ocjenjuje učenike;

56

Električna struja Istosmjerna električna struja stalne jačine

Nastanak električne struje u provodniku; Izvori električne struje, elektromotorna sila ; Električni krug i njegovi elementi;

-Zna da se u provodniku javlja električna struja kada na njegovim krajevima postoji razlika potencijala; zna da je za održanje stalne razlike potencijala odnosno napona potrebna energija i da električne izvore karakteriše određena elektromotorna sila; razumije princip rada različitih električnih izvora; crta sheme i sastavlja strujne krugove i obratno.

Razvijanje navike istraživanja

Zakonitosti u strujnom krugu

Veličine koje mjerimo u strujnom krugu, napon, jačina električne struje, amper (A) ; Ohmov zakon za dio strujnog kruga; Električni otpor, om (Ώ); Otpornici; vezivanje otpornika u strujni krug; Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Zna jedinicu za jačinu električne struje i koristiti se ampermetrom i voltmetrom; zna spojiti strujni krug sa paralelno vezanim sijalicama i izmjeriti jačinu struje i napon u svakom dijelu odnosno grani kruga; usvaja Prvo Kirchhoffovo pravilo; Eksperimentalno određuje odnos napona i jačine struje na sijalici u jednostavnom strujnom krugu; zna Ohmov zakon za dio električnog kruga; Razumije da je otpor osobina provodnika i da se može odrediti kao količnik električnog napona i struje; zna njegovu mjernu jedinicu i matematički izraz za otpor žičanog provodnika pri stalnoj temperaturi; zna da otpor provodnika zavisi od temperature; razlikuje otpornike prema namjeni; zna izračunati ekvivalentni otpor za redno i paralelno spojene otpornike u električnom krugu; zna Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Razvijanje svijesti o potrebi kvalitativnog i kvantitativnog proučavanja fizikalnih fenomena

Razvijanje navike kritičkog analiziranja veza i odnosa među fizičkim veličinama

Analiziraju sastav i princip rada različitih električnih izvora, te uslove za pojavu električne struje; Sastavljaju jednostavne krugove i istražuju » put » električne struje, spajajući različite provodnike (napr. metalni provodnik, plastiku, karton, destiliranu vodu, elektrolit); Istražuju koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da sijalica svijetli u krugu; Crtaju odgovarajuće sheme strujnog kruga koji su sastavili, i obratno, pomoću date sheme sastavljaju strujni krug; Nakon izvedenih ogleda raspravljaju o provođenju struje kroz različite sredine; Samostalno ili u grupama: 1. Istražuju strujne krugove; 1. Provjeravaju Ohmov zakon za dio strujnog kruga. Rezultate predstavljaju tabelarno i grafički;

-Pomaže učenicima da isprave pogrešne predodžbe o električnoj struji koje su prisutne u svakodnevnom životu;

-Pomaže učenicima da napišu pripremu za laboratorijski rad; -Priprema pribor za sastavljanje strujnih krugova za samostalan ili grupni rad učenika; -Upoznaje ih sa mjerama zaštite i nadgleda njihovo istraživanje.

Učinci električne struje

Toplotno, kemijsko i magnetsko djelovanje električne struje; Rad i snaga električne struje,

Opisuje toplotno, kemijsko i magnetno djelovanje električne struje i navode odgovarajuće uređaje;

Sticanje navike

Proširuju konceptualno razumijevanje energije i snage sa energijom i

Demonstrira efekte djelovanja električne struje i ističe njihove primjene;

57

Demonstrira odgovarajuće ilustracije i provođenje struje poluprovodnicima. Istražuju rad električnog Priprema magnete raznih oblika. opisuje magnetsko polje Zemlje. podstiče diskusiju o svojstvima i primjeni magneta. Zna matermatički izraz za Džul. Razumije električne procese i način provođenja struje u atmosferi. Zna osnovne osobine magneta i djelovanje magnetske sile. Magnetsko polje Trajni magneti Magnet. grom. Pomaže učenicima da povežu pretvaranje električne energije u unutrašnju energiju sa zakonom održanja energije i čestičnom strukturom tvari. Prikupljaju podatke i prezentuju informacije o primjeni poluprovodnika. opasnost i zaštita od električnog udara. Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj novih tehnologija. Električne promjene u atmosferi Naelektrisanje oblaka. zna uzrok nastanka i osobine magnetskog polja. Zna da se oko provodnika kojim teče struja stvara magnetsko polje. tranzistor. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike sa Istražuju djelovanje električne struje na magnetsku iglu. zna grafički prikazati i odrediti smjer magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice. kilovatsat (kWh). Zna mjere zaštite od udara munje. Magnetsko polje Zemlje. Magnetsko polje zavojnice. Istražuju i otkrivaju osnovna svojstva trajnih magneta. željeznu prašinu. Primjena efekata električne struje. Magnetsko polje električne struje Magnetsko polje pravolinijskog provodnika. tesla (T). Zna da su nosioci naboja u poluprovodnicima elektroni i šupljine i princip rada diode i tranzistora. Poluprovodnici Poluprovodnička dioda. Demonstrira na influentnoj mašini postanak električne iskre kao i ulogu gromobrana. Ukazuje da se magnet uvijek javlja kao dipol. razumije princip kompasa.Rad i snaga električne struje voltamper (VA). Grafički prikazuju magnetsko polje električne struje u provodnicima raznih oblika i upoređuju sa magnetskim poljem šipkastog i potkovičastog magneta. te ulogu diode kao ispravljačice. 58 . snagom električne struje.Lenzov zakon i njegovu primjenu. Koristi ilustracije pojava. Magnetska indukcija. Munja. Proširuju konceptualno razumijevanje naboja upoznavanjem nosilaca naboja kod poluprovodnika. Raspravljaju o primjeni toplotnog dejstva struje u svakodnevnom životu i djelovanju osigurača kao zaštite električnih aparata. Upoređuju međudjelovanje magneta sa međudjelovanjem naboja. grafički prikazuje polje šipkastog i potkovičastog magneta. Zna osnovne mjere zaštite od opasnog djelovanja električne struje i način pružanja prve pomoći. magnetsko polje trajnog magneta. Razvijanje navike naučnog pristupanja analiziranju prirodnih pojava. sitne predmete i usmjerava učenike na istraživanje magnetskog polja. Upozorava učenike na opasnosti pri radu sa električnim aparatima. Razmatra sa učenicima domete mikrolektronike. Zna mjerne jedinice za rad i snagu električne struje. pažljivog rukovanja sa električnim uređajima. Upozorava učenike na ponašanje u slučaju nevremena. Opisuje svoje doživljaje za vrijeme nevremena.

Demonstrira princip rada elektromotora i galvanometra. Elektromotor. Priprema demonstracionoistraživački ogled o djelovanju provodnika sa strujom na magnetsku iglu. Električni mjerni instrumenti. razumije Lenzovo pravilo. koristi se pravilom desne ruke za određivanje smjera inducirane struje. razumije osnovni princip rada elektromotora i nekih električnih mjernih instrumenata. Demonstrira magnetsko polje pravolinijskog provodnika. Izvode različite oglede kojima ostvaruju elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu. zna da je magnetsko polje opisano vektorom magnetske indukcije i njenu jedinicu. Po mogućnosti organizira posjetu hidroelektrani odnosno termoelektrani. razumije princip rada elektromagneta i njegovu primjenu. Zna djelovanje magnetskog polja na pravolinijski provodnik i zavojnicu kojima teče električna struja. Razumije princip generatora i transformatora. Lenzovo pravilo. Opisuju primjenu elektromotora u uređajima iz svakodnevnog života. zna odnos magnetske indukcije i jačine magnetskog polja. Surađuje sa nastavnikom tehničkog odgoja u prikupljanju i izradi pribora za oglede. zna matematički izraz za Amper-ovu silu i da je međudjelovanje paralelnih struja osnov za definiciju ampera. Izvori naizmjenične struje. Nakon ogleda provjeravaju tačnost svojih zapažanja. zna opisati prenos električne energije od izvora do potrošača. Magnetsko djelovanje paralelnih struja. te potrebe korištenja znanja fizike zvona. stvarnim životom i svakodnevnim iskustvima.Elektromagnet. primjenjuje matematički izraz za jačinu magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice za rješavanje jednostavnih zadataka. Pomaže učenicima u istraživanju rada električnog zvona. Transformatori. Postavlja odgovarajuća pitanja koja će omogućiti učenicima da razumiju zašto kretanje magneta u odnosu na zavojnicu inducira napon u zavojnici. Amper-ova sila. zavojnice i rad elektromagneta. Faraday-ev zakon. 59 . zna osnovne karakteristike naizmjenične struje. Razmatraju rad i funkciju elektrana i trafostanica. Diskutuju o povezanosti električnih i magnetskih pojava. Djelovanje magnetskog polja na električnu struju Provodnik sa strujom u magnetskom polju. Zna objasniti pojavu elektromagnetske indukcije i opisati međusobnu indukciju. Raspravljaju da li trajni magnet djeluje na provodnik sa strujom. Elektromagnets ka indukcija Naizmjenična struja Pojava elektromagnetske indukcije. Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj tehnike Podsticanje učenika na stvaralaštvo Priprema pribor za istraživanje djelovanja trajnog magneta na provodnik sa strujom.

Zna osnovne karakteristike periodičnog i oscilatornog kretanja. Priprema grafičke prikaze odnosno odgovarajuće simulacije transverzalnih i longitudunalnih valova. brzina širenja vala u različitim sredinama. rješava jednostavne računske zadatke. zna da brzina svjetlosti ovisi od sredine kojom se svjetlost širi . Odbijanje valova na ravnim površinama. odnosno valnom frontom. brzina zvuka. izvori zvuka. razlikuje ton i šum. valne dužine i perioda. razlikuje kružni i ravni val. 60 . svjetlosnih i drugih valova. Iz grafički prikazanih valova mjerenjem valne dužine i perioda određuje brzinu valova. Izvode oglede i raspravljaju o uzroku prelamanja valova na granici dvije sredine. Razvijanje navike analiziranja pojava. pravolinijsko prostiranje svjetlosti. period i frekvenciju. grafički rješava odbijanje i prelamanje valova. izvodi jedinicu za frekvenciju. zna primijeniti izraz za brzinu kod rješavanja jednostavniih zadataka. Demonstrira različite svjetlosne efekte i korištenje lasera kao izvora. Priprema pribor za izvođenje ogleda. Zna opisati nastanak zvuka i vrstu zvučnih izvora. usvaja predstavu o pravolinijskom prostiranju svjetlosti. postavljanja hipoteza i njihovo eksperimental no provjeravanje Diskutiraju o različitim vrstama kretanja. zna osnovne karakteristike vala: valnu dužinu. zna opisati postanak valova. određene valne dužine i perioda. Raspravljaju o štetnosti buke. zna da dolazi do loma valova pri prelazu iz jedne sredine u drugu zbog različite brzine prostiranja valova u tim sredinama. Usmjerava ih na pravilno slušanje muzike. Razlikuje primarne i sekundarne izvore svjetlosti. primjena. Iznose svoja iskustva doživljavanja različitih zvučnih valova. Podstiče učenike na samostalno razmišljanje i zaključivanje o svojstvima i vrstama valova. zna da brzina svjetlosti u vakuumu iznosi 300 000 km/s i da je to najveća brzina u prirodi.Valovi Periodično i oscilatorno kretanje. Brzina širenja valova Prijenos energije valom. Daje upustvo kako napraviti tamnu komoru i sa njom vršiti određena istraživanja. izvori valova. Proučavaju valove na površini vode i elastičnoj opruzi. Razmatraju različite svjetlosne efekte. Nastanak i vrste valova Valovi. Zna da se energija prenosi valovima određenom brzinom. Odbijanje i prelamanje valova Zvučni valovi Zvuk kao longitudinalni val. Razvijanje navike generaliziranja rezultata eksperimenta Svjetlost Svjetlosni valovi Izvori svjetlosti. longitudinalni i transverzalni valovi. Postavljanjem odgovarajućih pitanja omogućava učenicima da uoče razliku između titranja čestice sredine i širenja vala u toj sredini. pojavu sjenke i polusjenke. prelamanje valova na granici dvije sredine. Navode primjere periodičnog odnosno oscilatornog kretanja iz svakodnevnog života. longitudinalni i transverzalni val. zna vezu između brzine širenja vala. Crtaju nastanak pomrčine Mjeseca i Sunca i daju svoja objašnjenje. Koristeći se primjerima iz svakodnevnog života iznose svoje mišljenje o razlici između zvučnih. Zna zakon odbijanja valova. zna da brzina zvuka zavisi od sredine kojom se zvuk širi. Bira odgovarujće računske zadatke. Podstiče učenike na razmišljanje o svjetlosti. brzina. crta valove koristeći se valnom zrakom i valnom površinom. ultrazvuk.

Demonstrira prelamanje svjetlosti na ravnom dioptru. Zajedno sa učenicima analizira spektar elektromagnetskog zračenja. Razumije da i za svjetlosne valove vrijedi zakon odbijanja. jačina leće. primjena leća. Rješavaju njima primjerene grafičke i računske zadatke. Prelamanje svjetlosti Zakon prelamanja svjetlosti. opisuje primjenu sfernih ogledala. Sistematiziraju znanje o valovima svjetlosti.Odbijanje svjetlosti Odbijanje svjetlosti od ravnog ogledala. zna definiciju jačine leće i njenu mjernu jedinicu. 61 . Rješavaju računske i grafičke zadatke. opisuje primjenu leća u različitim optičkim instrumentima. Demonstrira prenošenje energije svjetlosnim valovima. zna osnovne karakteristike udubljenog i ispupčenog sfernog ogledala. primjena. a po mogućnosti demonstrira i fotoelektrični efekat. Zna da je lom svjetlosti na granici dvije optičke sredine posljedica promjene brzine svjetlosti u drugoj sredini. Pomaže učenicima da naprave model periskopa i planiraju ogled za samostalno određivanje fokusne daljine sfernog ogledala. zna izvesti jednadžbu preslikavanja sfernih ogledala i odrediti uvećanje. Razvijanje svijesti o razvojnosti fizikalne slike svijeta Priroda svjetlosti Dualna priroda svjetlosti. zna konstruirati i odrediti prirodu slike kod ravnog ogledala. zna da širenjem titranja električnog i magnetskog polja u prostoru nastaje elektromagnetski val. kao i totalnu refleksiju i princip lupe. različite boje tijela i nastanak duge. zna da se svjetlosna energija pojavljuje samo u malim nedjeljivim količinama koju zovemo foton. dioptrija. zna objasniti prolaz svjetlosti kroz planparalelnu ploču. usvaja pojam indeksa loma date sredine. Priprema ilustracije o čestičnoj prirodi svjetlosti. Sferno ogledalo. razumije nastanak totalne refleksije i zna neke njene primjene. jednadžba preslikavanja. jednadžba preslikavanja. Optičke leće. primjena. konstruiše i određuje prirodu slike kod sabirne i rasipne leće pomoću kazakterističnih zraka svjetlosti. Razvijanje navike korištenja različitih reprezentacija jezika fizike Primjenju znanje o odbijanju mehaničkih valova na svjetlosne valove. Samostalno rade zadatak: Određivanje fokusne daljine sabirne leće. Demonstrira prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču. Prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču. a svjetlosni valovi su dio spektra elektromagnetskih valova određene valne dužine. zna primijeniti jednadžbu preslikavanja pri rješavanju problema. Demonstrira razlaganje bijele svjetlosti . Prave model periskopa. teleskopa i dr. Demonstrira odbijanje svjetlosti. zna objasniti razlaganje svjetlosti. zna opisati periskop. Koristeći znanje o prelamanju mehaničkih valova na granici dvije sredine traže odgovor na pitanje šta se u tom slučaju događa sa svjetlosnim valovima. usvaja definiciju tanke optičke leće i razlikuje sabirne i rasipne leće. Pomaže učenicima da istražuju prelamanje svjetlosti kroz različite leće. Koristeći se internetom ilustriraju čestičnu prirodu svjetlosti ili koriste audiovizuelna sredstva koja postoje u školskoj zbirci učila. Razlaganje svjetlosti. Eksperimentalno određuju fokusnn daljinu udubljenog ogleda. elektromagnetski val i čestica. konstruirati i odrediti prirodu slike u ogledalima. Razvijanje svijesti o širokoj primjeni znanja optike za poboljšanje kvaliteta življenja Diskutuje sa učenicima o pojavi prelamanja svjetlosti i njenim efektima. Analiziraju oglede i donose odgovarajuće zaključke.

Elektroni u atomu. te primjenu kontrolirane lančane reakcije u nuklearnim reaktorima. međudjelovanja. 62 .. Ilustruju strukture i sisteme odgovarajućim modelima. Fizička tijela i sistemi Fizička tijela i sistemi. kao i opasnosti od zračenja. Analizira sa učenicima periodni sistem elemenata. primjenu radioaktivnih izotopa. primjena.Sile u atomu. Razgovaraju o termonuklearnim reakcijama u prirodnim uvjetima. Zna opisati lanac i razmjeru strukturnih elemenata. Jezgro atoma. Razvijanje svijesti o jedinstvu prirode i povezanosti prirodnih nauka Razmatraju hijerarhiju fizičkih tijela u prirodi. Raspravljaju o koristi radioaktivnosti. Zna opisatu nuklearnu fisiju i nastanak lančane reakcije. sposobnost istraživanja i kritičke stavove. uvažavajući njihovu kreativnost. Zna strukturu atoma i sile koje djeluju u atomu i jezgri atoma. Razmatraju različita međudjelovanja i promjene. Upoređuju i klasificiraju međudjelovanja i promjene u prirodi. Koristi internet i druga nastavna sredstva koja će učenicima približiti svijet atoma i efekte radioaktivnosti. Sistematiziraju znanja o svijetu atoma. Povezuje znanje fizike sa znanjem hemije. Radioaktivni izotopi. Ocjenjuje znanje učenika. od osnovnih čestica do galaksija. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o različitim prirodnim strukturama. ilustruju različite modele i vrše predviđanja. promjene.β i γ zračenje. Razvijanje svijesti da se fizikalna slika svijeta mijenja Analiziraju povijest razvoja znanja o atomu. zna vezu između oslobođene energije i mase pri cijepanju atoma. interakciji njihovih komponenti i razumijevanju uzročnih veza među različitim prirodnim fenomenima. Prirodna radioaktivnost. fuzija.Prirodne strukture Svijet atoma Otkriće atoma. zna opisati nuklearnu fuziju i mogućnost dobivanja energije kontroliranom fuzijom. Zna da radioaktivni elementi emitiraju α . Radioaktivnost Nuklearne reakcije Fisija. Priprema literaturu o povijesti otkrića atoma i radioaktivnosti. ali i štetnom djelovanju. Upoznaje učenike sa interesantnim dijelovima iz biografija znanstvenika. primjena.

Rude. otkrivanje i rješavanje problema. IX Razred – 2 sata/časa tjedno. Magnezij. ponašanje Poticanje znatiželje za izvođenje i rezultate pokusa.K E M I J A / H E M I J A.kalcija magnezija. Pratiti proces hrđanja na ekseru. Rješavati stehiometrijske Aktivnosti nastavnika Planira nastavne sadržaje. Aluminij Željezo i Ciljevi i zadaci Učiti Pozicija metala u PSE. Očekivani rezultati Učenik Naučiti koji je osnovni značaj metala za život i u kojoj su mjeri zastupljeni u Zemjlinoj kori. Tehnološki Vrijednosti. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa. Izvesti pokuse u suradnji s nastavnikom. Razvoj interesa i smisla za istraživanje. Razlika između ruda i minerala. Uloga željeza u organizmu. Biološki značaj ovih elemenata. Minerali kao sastojci zemljine kore. spojevi i njihova uporaba natrija. 68 sati godišnje Tematske cjeline Teme METALI Kemijski sastav Zemljine kore Natrij Kalcij. aluminija i željeza. Razvoj interesa i Aktivnosti učenika Teoretski ovladati sadržajima. Tražiti od učenika da naprave „mini“ zbirku minerala. dobivanje. stavovi. one manje opasne. Svojstva. 63 .

Pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku Nastavnik je moderator i voditelj nastavnog procesa. homologni niz. svojstva i nalaženje. Upotreba etena i etina. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja sirovinama. Zašto željezo korozira a zlato ne. zadatke. Samostalno izvoditi pokuse. Ugljen kao gorivo. Plemenitost metala. svjesti o potrebi kemijskog računanja. Diskusija o pravilnom odlaganju kancerogenih tvari.čelik Bakar i Zlato Korozija i zaštita metala UGLJIK Pojam organske tvari Goriva Ugljikov atom Vrste i upotreba čelika. Poticanje znatiželje za prirodu i pojave u njoj. Alkeni. Nastavnik treba nadzirati rad učenika i pomagati im pri izvođenju pokusa. uočavati promjene. Od kojih je elemenata izgrađen organski spoj. značaj čelika. Dokazati kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika Dokazati reaktivnost nezasićenih ugljikovodika Prikazati jednadžbama reakcije adicije. Ukazati na opasnost sljepljenih prstenova koji su 64 . Dokazivanje osnovnih gradivnih elemenata organskih spojeva. Svojstva ugljika i način povezivanja. Kruženje ugljika u prirodi. Izvesti pokuse za dokazivanje ugljika i vodika u organskom spoju. Napisati jednadžbu nastajanja ugljikova dioksida. Napraviti modele grafita i dijamanta. Kvalitativni sastav organskih spojeva UGLJI KOVODICI Zasićeni ugljikovodici Nezasićeni ugljikovodici Znati da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju. uz dovoljan i nedovoljan pristup zraka. Svojstva i značaj kroz povijest. Metan. čistoće i urednosti u radu. Ispitivati Kemijska svojstva ugljiko- Tematski povezuje hemijske sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. Osnovni proces korozije i zaštita metala. alkini. Podjela ugljikovodika. građa. usmeno i pismeno iskazivati opažanja. Suha destilacija. Pratiti učenike pri izvođenju pokusa. veza atoma. Podjela tvari na organske i anorganske. Promoviranje preciznosti.

značaj za organizam Uloga i nastajanje sapuna i deterdženata. Osigurati učenicima preparate za izvođenje pokusa. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Ispitati topljivost masti i ulja. Kontinuirano prati i vrednuje zalaganje 65 . Znati napisati reakciju fotosinteze i alkoholnog vrenja. Sastavljati i izrađivati modele Jednostavnih alkana. Svojstva i podjela alkohola i karboksilnih kiselina Imenovati jednostavne estere. Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Oblikovanje stavova o štetnosti alkohola. Značaj škroba u ljudskoj ishrani Razlikovati pojam zasićene i nezasićene masne kiseline. Značaj jedinstvenog nazivlja spojeva. Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje.IUPAC Nafta Aromatski ugljikovodici ORG. Aminokiseline i bjelančevine Enzimi Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje. svojstva. Priprema zadatke i zaduženja na tri i više nivoa. Značaj organskih spojeva za čovjeka. Benzen. SPOJEVI I ŽIVI SVIJET Alkoholi Karboks. Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani. Sapuni i detergent. vodika. Podjela aminokiselina Jednostavne bjelančevine Uloga enzima u organizmu. Razlika između masti i ulja. Podjela i značaj ugljikohidrata Glukoza i saharoza. Izvesti pokus dobivanja sapuna. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Poznavati princip rada kemijskog alkotesta. kiseline Esteri Ugljikohidrati Masti i ulja Primjer jedinstvenog nazivlja spojeva. Nafta i zemni plin. kancerogeni. Reakcija esterifikacije Povezivanje Aminokiselina Primjere nekih enzima. Rješavati računske zadatke. Znati strukturu Benzena. Uočiti funkcionalne skupine kod različitih spojeva.

umjetna gnojiva podzemne vode. zrak. 66 .Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u grupi i zaduženjima. Mjere zaštite za očuvanje okoliša. stvara pozitivan odnos prema okolini i prirodi. Ukazati učenicima na opasnost otpada sintetskih polimera. Izvesti neke pokuse za ispitivanje svojstava polimera. Utjecaj automobila na zagađenje okoliša. SPOJEVI Polimeri EKOLOGIJA Voda. tlo Utjecaj ind. Sortiranje otpada kao prva faza gospodarenja otpadom. učenika i njihov rad. Učenici trebaju izraditi zidne plakate i izvjesiti ih po zidovima škole kako bi ukazali svima učenicima i zaposlenicima na važnost očuvanja životne sredine. Razvijanje ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema prirodi i aktivno uključivanje u ekološke akcije. na okoliš Promet/ saobraćaj i okolina Gospodarenje otpadom Zaštita okoliša Polimeri i monomeri. Recikliranje otpada. Kisele kiše. Industrija i promet najveći izvor onečišćenja.SINTET. Primjeri nekih polimera. Faktori onečišćenja zraka. učinak staklenika. Navike raspoznavanja sintetskih tvari od prirodnih. Pr. Naučiti značaj sintetskih spojeva za život. Uloga nastavnika je organizacija stručnih predavanja na razini škole o promicanju ekološke svijesti. tla i vode.

ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 67 .BIOLOGIJA: IX razred. stavovi. dva sata sedmično CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHOD Tematske cjeline/teme Učiti: Proces i sadržaj Učenik: Vrijednosti.

Laboratorijska vježba: -Izrada modele čovjekovih kromosoma i simuliranje diobe tjelesnih i spolnih stanica/ćelija -Razgovaraju o nespolnom i spolnom razmnožavanju. -Roditelji i potomci su slični. da su hromosomi različitog izgleda i veličine. evolucije. Zna da se nasljedni materijal nalazi u hromosomima. ali i promjenljivosti u živom svijetu . molekule DNK koja se može samoreproducirati ukazuje podatak da su Watson i Crik dobili Nobelovu nagradu za to otkriće. HROMOSOMI Izgled i kemijska građa hromosoma. u zoološkom vrtu sličnosti i različitosti živih bića. sudstvu . -O važnosti otkrića dvojne Na osnovu pregleda kariograma čovjeka mogu se identificirati određene anomalije.. -Upućuje učenike da izrade modele s različitim 68 . Broj hromosoma. Promatraju u prirodi. medicini. . u obitelji između roditelja i djece kao i djece međusobno. Vode diskusiju sa nastavnikom o načinu rada i sadržaju gradiva koji ih očekuje u IX razredu. filmove. evolucija i antropologija -Zna kako će koristiti udžbenik kao osnovni izvor znanja. Nukleinske kiseline (DNK i RNK). GENETIKA Pojam genetike i njezin značaj Pojam i značaj biološkog nasljeđivanja -Znanja iz fundamentalnih nauka kao što je genetika pomažu razvoju ljudske prakse. -Genetika je relativno mlada nauka.Dostignuća iz genetike imaju primjenu u raznim ljudskim djelatnostima: poljoprivredi. Posebno je to važno da se sazna na početku razvoja embiona čovjeka (praktična primjena genetike!). -DNK izgrađuje hromosome. jer spolne ćelije roditelja sadržavaju nasljedni materijal sadržan u genima koji omogućava razvoj sličnih osobina u potomstvu. -Pobuđuje interes kod učenika za gradivo genetike. na selu.. -Vodi raspravu o nasljednim osobinama. internet itd) -Zna da će najviše vremena biti posvećeno učenju o ljudskom organizamu s nizom dragocjenih poruka o tome kako je on izgrađen. -Biološko nasljeđivanje omogućava očuvanje korisnih osobina u datim uvjetima života iz generacije u generaciju. ali i druge izvore (encikolpedije. -Potiče diskusiju o sličnostima i različitostima koje učenici uočavaju međusobno. razredu vezani za discipline: genetika. -Motivira učenike za rad tokom nastave i u vannastavno vrijeme. -Daje praktične upute za korištenje literature. šumarstvu. da je broj karakterističan za pojedine vrste organizama. -DNK je dvostruki Korisne poruke o potrebi kontinuiranog učenja kako tokom nastave tako i u vannastavno vrijeme. ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. sadržane u jedru ćelije. Osobine bilo koje vrste organizma ne nasljeđuju se u gotovom obliku nego se nasljeđuju molekule DNK. -Navode neke osobine koje su uočili da se u obitelji ponavljaju kroz generacije.Upoznavanje građe i funkcije vlastitog tijela. kako funkcionira te što svakodnevno treba poduzimati za očuvanje svojeg i tuđeg zdravlja -Zna da se genetika bavi pojavama i zakonitostima nasljeđivanja.UVOD Ciljevi i zadaci nastave biologije u 9. da postoje ćelije sa diploidnim i haploidnim brojem. sa zapisom za tvorbu određenih bjelančevina i u krajnjoj liniji razvoj osobina organizma.

ugljikohidrati. -Po načinu djelovanja geni se dijele na dominantne i recesivne. fenotip Ukazuje da u prirodi vrlo često jedna osobina se razvija uz učešće većeg broja gena. -U tjelenim ćelijama nalaze se u parovima (aleli). -Može opisati oglede na grašku i zijevalici koje je Mendel izvodio. 69 . -Može objasniti način prepisivanja šifre uz pomoć molekula RNK.GENETIČKA ŠIFRA Molekuli DNK nositelji genetičke poruke (šifre ili koda). Učenici pronalaze primjere razlika u biljaka iste vrste koje rastu u različitim -Ističe da danas spoznaje genetike daju nadu da će mnoge nasljedne bolesti moći biti izliječene. Zna da zdravi život uvjetuje zdravo potomstvo. u jedru. -Zna da se genetička šifra ili kod nalazi u molekulama DNK tj. kemijski sastav. -Zakon uniformnosti hibrida i zakon Genetika je relativno mlada nauka. rasporedom parova nukleotida. homozigoti i heterozigoti. ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. GENI Pojam. te prevođenje jezika baza u njima na jezik aminokiselina koje se povezuju u molekule bjelančevina sintetiziranih u ribozomima. koji su napravili u laboratorijskoj vježbi da bi bolje shvatili ulogu DNK u sintezi bjelančevina. Učenici na primjeru visine čovjeka zaključuju da nije dovoljno samo posjedovati gene za visinu već da je potrebna i određena hrana –količina hrane te potrebni sastojci hrane (bjelančevine. genotip. -Oni nose genetičku šifru koja se prenosi sa roditelja na potomstvo. -Shvaća važnost gena u stanici.voda. -Diskusija ili okrugli stol na temu nasljedna svojstva i nasljedne bolesti. -Svi geni ćelije čine njen genotip. -Može opisati izgled hromosoma za vrijeme diobe ćelije. a polovica od majke. -Vodi raspravu o nasljednim osobinama i prilagođavanju. -Koriste model DNK. lanac nukleotida s moći udvajanja. C-G) -Naglašava da se osobine organizama ne nasljeđuju u gotovom obliku nego se one razvijaju u čemu ključnu ulogu ima DNK. Laboratorijska vježba: Izrada modela DNA. a među njima je i ljudska vrsta. mineralne tvari i vitamini). dominantni i recesivni geni. Prepisivanje i prevođenje šifre. Kod organizama koji se spolno razmnožavaju u genotipu polovica gena potječe od oca. a isto tako objasniti rezultate ogleda. NASLJESLJEĐIVA NJE JEDNOSTAVNIH OSOBINA Mendelovi zakoni nasljeđivanja -Zna da je Mendel svojim eksperimentima utvrdio zakonito nasljeđivanje osobina. Insistira da se dobro shvati pojam odgovarajućih baza u nukleotidima (A-T. učestvuju geni oba roditelja. -Zna da su geni strukturne i funkcionalne jedinice procesa nasljeđivanja i da se sastoje od molekula DNK. a u ćelijama mogu biti u homozigotnom ili heterozigotnom stanju. -U razvijanju nasljednjih osobina kod organizama koji se spolno razmnožavaju. proces sinteze bjelančevina i faktori sredine. -Genotip u sadejstvu s faktorima vanjske sredine omogućava formiranje fenotipa.

rastavljanja osobina.

PROMJENLJIVOST ORGANIZAMA

Nasljedna promjenljivost: kombinacija roditeljskih osobina i mutacije.

Nenasljedna promjenljivost: modifikacije

-Zna da su potomci organizama koji su nastali u procesu spolnog razmnožavanja su slični roditeljima, jer se geni roditelja kombiniraju i to predstavlja veliku zalihu ukupne promjenljivosti živih bića. -Mutacije su sasvim nove osobine koje su posljedica promjene u rasporedu nukleotida u molekulama DNK.- Mutacije mogu zahvatiti cijele hromosome ili pak njihove dijelove. -Primjeri nasljednih bolesti kod čovjeka: hemofilija, daltonizam, mongoloidnost. -Uzroci mutacija raznoliki: različite kemijske tvari, svjetlosno, atomsko kosmičko zračenje i dr.- Većina mutacija su štetne, ali mali omjer korisnih je važan za evolutivni razvoj živog svijeta. Modifikacije - nenasljedne promjene nastale pod uticajem faktora okoliša, a važne su za opstanak individua u promjenljivim uvjetima života (dobivanje tamne boje kože na suncu, povećanje broja eritrocita tokom boravka na planinama povećanje površine lista u sjeni itd.) Historijski razvoj živog svijeta proučava nauka organska evolucija. Ona sagledava razvoj živog svijeta kroz vrijeme i objašnjava nastanak novih vrsta organizama. Prvu teoriju evolucije dao je Lamark, a Darvin je svojom teorijom prirodne selekcije

Za razvoj zdravog potomstva važno je da roditeljske spolne stanice ne budu pod utjecajem mutagenih faktora sredine u kojoj žive.

uvjetima. -Prave u vidu crteža i križaljki prikaz nasljeđivanja boje i oblika zrna graška kroz dvije generacije. -Uočavaju da homozigoti dominantni i heterozigoti ispoljajvaju u fenotipu osobinu dominantnog gena, a homozigoti recesivni osobinu recesivnog gena.

-Usmjerava učenike na primjere mutacija i modifikacija koje mogu navesti u svojem okružju -Razgovara sa učenicima o osobama pogođenim nasljednim bolestima i kako se treba ponašati u odnosu na njih.

Iako su modifikacije nenasljedne promjene organizama one su od izuzetne važnosti za opstanak organizama u promjenljivim uvjetima života.

Nastavnik ukazuje na sve jača upozorenja liječnika da pretjerano izlaganje suncu ljudskog tijela , iz pomodnih razloga, može biti od trajne štete za zdravlje. Razgovaraju o promjeni boje kože pod uticajem sunčevog zračenja i značaju ove modifikacije za život čovjeka.

EVOLUCIJA

Uvod u organsku evoluciju. Pojam i značaj

Gradivo evolicije razvija naučni pogled na razvoj živog svijeta kroz vrijeme na planeti Zemlji.

Ukazuje na važnost teorija evolucije koje su postavili prvo Lamark, a kasnije Darvin.

Koristeći geografsku kartu

70

Dokazi evolucije

unaprijedio spoznaju evolucije živog svijeta. Paleontološki: prijelazni oblici i razvojni nizovi; Uporedno-anatomski dokazi: sličan plan građe organizama otkriva srodničke odnose. Rudimentni organi i atavizmi. Realno postojanje organske evolucije da se dokazati naučnim činjenicama.

svijeta da markiraju put oko svijeta u koji se Darvin uključio.

Nastavnik nastoji pružiti što više informacija iz različitih bioloških disciplina koje daju potporu naučnom shvaćanju historijskog razvoja živog svijeta.

Faktori evolucije općenito Nasljeđivanje je proces očuvanja stečenog stanja, a promjenljivost omogućava nastanak novih osobina. Posebnu važnost imaju mutacije. Prirodno odabiranje (selekcija) ima stvaralačku i pokretačku ulogu. Selekcija se odvija pomoću „borbe za opstanak“ . Izolacija (prostorna, ekološka, reproduktivna ...), kao i slučajni procesi zajedno s prethodno navedenim faktorima omogućavaju cjelokupan tok evolucije. Proces nastanka novih vrsta (specijacija) -Proces divergencije. -Mikroevolucija (evolucioni procesi unutar vrste), a to su promjene genofonda usljed djelovanja različitih faktora evolucije koji dovode do nastanka novih vrsta. -Krupne promjene u evolutivnom toku živih bića dovode do nastanka novih planova građe organizama i drugih novih osobina što dovodi do procesa makroevolucije. Spoznaje genetike i niza drugih bioloških disciplina koriste objašnjenju procesa evolucije živog svijeta.

-Posmatrajući paralelno kosture različitih klasa kičmenjaka uočit će homologe i analoge organe. -Fotografije posjedovanja repa, veći broj pari sisa, pretjerana dlakavost kod čovjeka su atavizmi i ukazuju na evolutivni tok ljudske vrste. Praktični rad za sagledavanje promjenljivosti organizama: -Sabrat će po nekoliko listove sa najdonjih grana dviju drvenastih biljka i uporedit će njihovu veličinu i oblik. -Izmjerit će visinu svojih drugova i drugarica koji su rođeni u iste godine po mogućnosti istog mjeseca. -Podatke će zabilježiti u tabeli, uporediti ih i donijeti zaključke.

Obrazložit će ulogu nenasljedne i nasljedne promjenljivosti u procesu evolucije na nizu primjera kod biljaka, životinja i čovjeka..

Pojam i značaj antropologije. Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka Ćelija/stanica, tkivo, organi, sistemi organa, organizam čovjeka kao cjelina

-Današnja bioraznolikost mjerena brojem vrsta živih bića na Zemlji je rezultat dugotrajnog evolutivnog razvoja živog svijeta. Broj vrsta se tokom vremena na Zemlji povećavao, ali tokom razvoja živog svijeta brojne vrste vrste živih bića u prošlosti živjele, a zatim izumrle i danas o njima saznajemo na osnovu fosilnih ostataka.

Pronaći će podatke o broju

-Organizirat će odlazak u neki od muzeja koji raspolažu sa bogatim zbirkama prepariranih biljaka i životinja da bi učenici mogli dobiti predodžbu o bioraznolikosti . -U muzejima se nalazi i puno fosilnih ostataka. Nadomjestak muzejskim zbirkama je puno literaturnih izvora kao i internet informacija. -Povezat će gradivo evolucije sa gradivom sistematike biljaka i životinja koje su učenici usvojili u ranijim razredima.

71

Građa i funkcija kostiju Kostur/skelet NAUKA O ČOVJEKU: UVOD Stiče znanja o građi i funkcionisanju čovjekova organizma i osnovnuh higijenskih mjera za čuvanje zdravlja. -Zna o građi i diobi ćelije, razliku između mitotičke i mejotičke diobe ćelija. -Tkiva čovječijeg organizma: epitelno, vezivno, potporno, mišićno i nervno.- Pojam organa i organskih sistema. Građa, oblik i funcije. Veze mišića i kostiju. Rad i zamor mišića. Bolesti i njega kostiju i mišića. Zna da je kostur potporanj tijela i zaštita organa. Zna građu, funkciju, sastav kostiju, razvoj kostura, debljanje, zarastanje i veze među kostima. Može imenovati, opisati i navesti funkcije glavnih kostiju glave, trupa i udova kao i veze među kostima Povezuje koštanu srž sa stvaranjem krvnih stanica. Može navesti glavne nepravilnosti u razvoju kostura (skolioza, rahitis i dr.), njegove povrede (prelomi, uganuće, iščašenja. Zna pružiti prvu pomoć prilikom ozljeda kostura. Razvijanje svijesti i sticanje navika o ličnoj i komunalnoj higijeni.

vrsta pojedinih klasa kičmenjaka u Bosni i Hercegovini, također i broju nekih grupa viših biljaka. Uporedit će brojnost tih grupa sa podacima za neke druge zemlje u Evropi.

Motivira učenike i razvija njihov interes za nauku o čovjeku. Nastavnik priprema vježbe mikroskopiranja ćelija/stanica i tkiva. Potiče učenike na razmišljanje o povezanosti oblika ćelija s njihovom funkcijom. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Učenicima pokazuje (prepilanu) bedrenu kost ovce ili teleta, trajni preparat koštanog tkiva, slike kostura i veze među kostima, na modelu skeleta čovjeka. Pokazuje kosti na kosturu ili slici i navodi učenike da ih pokažu na svom tijelu. Upozorava da nepravilno sjedenje i nošenje neudobne obuće izaziva promjene na kosturu djece i odraslih. Priprema mikroskopiranje trajnih preparata poprečnoprugastih i glatkih mišićnih vlakana. Izvodi sa učenicima jednostavne vježbe kojim pokazuje antagonistički rad

SASTAV ČOVJEČIJEG TIJELA

Shvaćanje da je tijelo čovjeka kao i tijela biljaka i životinja su građena od ćelija.

ORGANSKI SISTEMI: KOŠTANO – MIŠIČNI SISTEM

Usna duplja, jezik, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, probavne žlijezde

Razvijanje pravilanog stava o povezanosti i značaju jedinstva koštano mišićnog sistema. Shvatanje neophodnosti ličnog učestvovanja u održavanju zdravlja pomoću pravilnog načina života (pravilna ishrana, boravak na suncu radi pravilnog razvoja kostiju) Shvatanje zašto su kosti tvrde i lomljive i važnosti vitamina D i sunčanja u sprečavanju rahitisa

Vode diskusiju sa nastavnikom o potrebi sticanja znanj o vlastitom tijelu.

Pomoću crteža prikazanih u udžbeniku i na grafoskopskim folijama ili na drugi način posmatrajući ih uočavaju i ističu različitosti crtajući ih u svojim sveskama. Mikroskopiraju trajne preparate koštanog tkiva. Posmatraju oblik, spoljašnji izgled i poprečni

MIŠIĆI:

Hrana, probavni sokovi, mehanička i kemijska obrada hrane, enzimi

-Može opisati građu mišićnog tkiva

Važnost redovne i umjerene tjelesne aktivnosti za normalan rad mišića. Pravilna ishrana bogata

72

Rad mišića prate na grimasama lica i mišićima ruke. jetre. Trovanja. slici i na vlastitom tijelu. Na modelu kostura čovjeka posmatraju kako su kosti međusobno povezane i raspoređene. Crtaju mišićne ćelije i mišiće. -Zna opisati mehaničko usitnjavanje organa i funkciju organa koji u tome učestvuje. te na koji način se pokreću. bjelančevinama osigurava pravilan razvoj skeletnih mišića. pojam tetive. respiracija u ćelijama).Važno je znati da redovito pražnjenje crijeva daje doprinos u zdravlju čovjeka. -Korekcija nepravilnog položaja zuba efikasno se otklanja. Crtaju poprečni presjek kosti i obilježavaju njenu građu. -Po skupinama prave jedan dnevni jelovnik uključujući sve potrebne sastojke hrane uključujući i njihovu energetsku vrijednost izraženu u džulima. presjek duge kosti. ruku i korištenje ispravne hrane.resorpcija hranljivih tvari SISTEM ORGANA ZA PROBAVU Higijena usta. -Zna obrazložiti važnost hrane kao izvora gradivnih tvari. Crtaju svoje zubalo i označavaju znakovima + i minus . -Čovjek se ne hrani samo zato da utoli glad nego da izgrađuje i obnavlja svoje tijelo. Nastavnik donosi košaru sa različitim namirnicama i razvrstava namirnice po njihovim sastojcima. prostih šećera i masnih kiselina i njihove konačne upotrebe (biosinteza bjelančevina. -Potreba stalne brige o održavanju zdravlja zuba putem stalne njege. jezik. -Zna objasniti da je za rad mišića potrebna energija koju mišići dobivaju razgradnjom šećeraglikogena. ima energiju za rad organa i kretanje i bude zdrav i otporan prema bolestima. i razlikovati glatko. Potiče učenike na uzimanje svih sastojaka hrane. -Zna da je usna duplja obložena sluzokožom te zna nabrojati i opisati građu i funkciju organa vezane za nju: zubi. Bolesti zuba. grafoskopskoj foliji građu sistema organa za probavu. netestirana na Zajedno sa učenicima prave sintetičku tabelu o sredstvima za održavanje higijene i trajnosti ambalažiranih prehrambenih artikala. redovitog liječničkog pregleda i eventualnih popravki narušenog zdravlja (karijes). -Postoje potrebe za svakodnevnim unošenjem svih sastojaka hrane. energije i zaštitno gergulatorskih tvari. -Demonstriraju pokus probave u ustima i uloge mišića. Može razlikovati najvažnije satojke hrane i namirnice gdje se nalaze. Prikazuje video zapis o 73 . Praktični rad: razdvajanje mišićnih vlakana na životinjskom tkivu. -Može objasniti proces kemijske obrade hrane (probava/varenje) u pojedinim dijelovima sistema za probavu. -Demonstrira model zubala čovjeka. jednjaka. Laboratorijska vježba: Izrada modela zuba. Nudi jelovnike primjerene uzrastu devetog razreda. želuca. Rade pokuse dokazivanja neorganskih i organskih tvari u kostima (paljenje i potapanje u kiselinu). -Zna opisati građu i navesti funkciju: ždrijela. takođe mjesto i način apsorpcije hranljivih tvari razloženih do aminokiselina. poprečnoprugasto i srčano mišićno tkivo i zna navesti organe koji su građeni od tih mišića. -Demonstrira model probavnog sistema ili prikazuje na zidnoj slici. crijeva. tankog i debelog crijeva kao i žlijezda jetre i gušterače vezanih za tanko crijevo. Posmatranje mišića na modelu čovjeka. -Zna navesti imena pojedinih enzima kao i ulogu u razgradnji hranljivih tvari.zdrave i pokvarene zube. pljuvačne žlijezde. -Veza između mišića i nervnog sistema. blaga. PROBAVA HRANE NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA PROBAVU Opravdana potreba brige o izboru sredstava za korištenje higijene usta i ruku (prirodna.

74 . svinjska pantljičara. životinjama itd. ruku (više puta dnevno. pasja. noktiju. Trovanja hranom. najčešćim bolestima probavnih organa. Napraviti popis sredstava koje svakodnevno koriste za održavanje higijene svoga tijela. dizenterija. enzima ptijalina na razgradnju složenih ugljikohidrata na prostije šećere. rak želuca i debelog crijeva.-Shvata potreba održavanja higijene: usta (četkanje zuba). trhinoza. žutica. Česta oboljenja probavnog trakta: gastritis.). a obavezno prije jela i poslije obavljene nužde). čir želuca. Paraziti probavnih organa: dječije gliste. Bolesti jetre: žućni kamenci. upala slijepog crijeva. trbušni tifus. korištenje raznovrsne svježe spremljene hrane i oprane hrane koja se jede u svježem -Zna da je pored karijesa zuba često oboljenje paradentoza. Ne povoditi se za svakim sredstvom koji se nudi u prodaji putem agresivnih reklama. Napraviti popis ne manje od 10 prehrambenih artikala sa podatkom o trajnosti koja je navedena na ambalaži. Napraviti popis gljiva iz skupine otrovnih. ciroza.

. -Stimulirat će učenike na očuvanje zdravlja disajnih puteva posebno ako je u pitanju pušenje cigareta bogatih nikotinom i nekoliko stotina drugih štetnih tvari za zdravlje čovjeka. -Priprema video zapis na temu štetnosti pušenja. počevši od svog doma i uticanje na roditelje i starije i na svoje vršnjake. . Napisati referat na temu štetnosti pušenja. plinova i drugih štetnih uticaja te smisla nošenja zaštitnih maski kod obavljanja izvjenih zanimanja. štetan uticaj duhanskog dima i mjere suzbijanja pušenja. Nastavnik će slikovno pokazati načine izvođenja vještačkog disanja i praktično izvesti jedan od njih. -Svojim primjerom nastavnika nepušača usmjerava učenike na brigu o zdravlju. zaštitu od promuklosti i oštećenja glasnica. Crtaju glasnice pri proizvodnji zvuka.gušenje i utapanje nastaje usljed trajnog sprečavanja plućnog disanja i može pružiti prvu pomoć kod unesrećenih. dušnik. Razvija svijest o zaštiti sistema organa za disanje od prašine. krvna plazma. Plućno i ćelijsko disanje. Razvija svijest o štetnom uticaju duhanskog dima za dišne organe i glasnice i mjerama za suzbijanje pušenja.nošenje zaštitnih maski. Zna šta je vitalni kapacitet pluća. Zna: . tuberkuloza i rak.odvajanje krvnog seruma i krvnog ugruška. trombociti). . Razumjeti razlike između plućnog i ćelijskog disanja. serum i funkciju pojedinih komponenti. Shvatiti povezanost dišnog sistema i kretanja krvi. leukociti. . Vitalni kapacitet pluća Može opisati građu i i funkciju organa za disanje. . Izvesti pokus dokazivanja CO2 u izdahnutom zraku.Promatraju pod mikroskopom krvne stanice. SISTEM ORGANA ZA KRVOTOK: KRV I LIMFA Sastav krvi i limfe Posmatrat će zgrušavanje životinjske krvi u čaši tj. industrijskih opasniih plinova i drugih štetnih čestica . dušnica. Sticanje znanja o potrebi boravka na čistom zraku u prirodi i očuvanja prirode za zdrav život. NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA DISANJE Štetan uticaj zagađenog zraka. pluća). upala pluća.objasniti potrebu zaštite dišnog sistema od prašine. boravka u prirodi.navesti važnost disanja na nos. Navesti važnost disanja na nos. Zna sastav krvi: uobličeni elementi (eritrociti. Gušenje i utapanje. bronhitis. Može opisati put zraka od nosa do pluća i objasniti izmjenu plinova u kontaktu plućnih mjehurića i krvnih kapilara. Učenici će donijeti dio pluća nekog sisara (iz mesnice)i promatrati spužvastu građu pluća. i boravka u prirodi.obrazložiti štetnost pušenja za dišne organe i glasnice. grkljan. (prenošenje kisika. Stimuliranjem pušenja pomoću šprice i vate pokazati štetnost pušenja. 75 . ždrijelo. Nabavit će u mesnici životinjsku krv.navesti uzroke i zaštitu od najčešćih oboljenja disajnih organa: gripa. Savladati jedan od načina pružanja prve pomoći putem vještačkog disanja -Nastavnik priprema učionicu i laboratorijski pribor za pokuse. Bolesti: tuberkuloza i upala pluća. od čega ovisi i kako se mjeri. Sticanje znanja koje potiče učenike da se uključe u borbu protiv pušenja. rak pluća.SISTEM ORGANA ZA DISANJE I GLAS: ORGANI ZA DISANJE Nosna šupljina. Zna opisati grkljan i glasnice i objasniti funkciju glasnica i način oblikovanja glasa.

. -Potreba stalne kontrole krvnog tlaka/pritiska preparat krvnih stanica.Otkucaji srca i frekvencija nakon fizičkog opterećenja (uspinjanja uz stepenice). Po mogućnosti nabavlja srce nekog sisavca i uspoređuje sa modelom ljudskog srca. Shvata sistem krvnih grupa: A. Prepoznavanje alergena kao tvari koje uzrokuju alergije . . . hranljivih tvari. . B. odbrani organizma). Nastavnik upućuje učenike gdje mogu nabaviti potreban materijal za praktičan rad. crvuljak i ulogu (posrednik u razmjeni između krvi i stanica.Prave plakat–mali veliki krvotok i nakupine limfnih čvorova na tijelu. -Značaj spoznaje o vlastitoj krvnoj grupi. TRANSPORTNA I ZAŠTITNA ULOGA KRVI Transport oksigena. LIMFNI SUDOVI Građa i uloga.Objasniti krvotok (mali i veliki) i limfotok. 76 . Priprema učionicu (kabinet) i potreban pribor za za izvođenje praktičnog rada. Zna da se izgubljena krv može nadoknaditi (transfuzija) krvlju odgovarajuće grupe. Nabavlja tlakomjer. zarazne bolesti i uloga antitijela.).odbrana. . Krvotok i limfotok Zna objasniti građu srca i obrazložiti ulogu srca kao crpke koja potiskuje krv u organizmu. Može razlikovati krvne žile arterije. prsna žlijezda. te povezati građu srca sa optokom krvi. Istražuju ko su davaoci krvi iz njihove bliže okoline. karbondioksida.Prave referat na temu SIDA. također i karbon dioksida kao i različite organske tvari (aminokiseline. -Povezati zarazu HIV virusom s gubitkom imunosti.Značaj dobrovoljnog davanja krvi za spašavanje ljudskih života. šećeri itd. slezena. Pripremit će mikroskopske preparate za posmatranje krvnih stanica. imunitet. KRVNI SUDOVI/ŽILE. -Neke bolesti se prenose putem krvi te postoji potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi. SRCE. Leukociti imaju funkciju odbrane organizma. sudovi. razlikovati urođeni i stečeni imunitet kao i vještački stečen putem vakcinacije. serum i vakcine. sastav limfe i njezinu ulogu. učenika i odraslih u smislu masovne i jeftine zaštite zdravlja. limfni sistem: čvorići. Nastavnik pokazuje rasklopni model srca. -Neophodnost primjene prakse vakciniranja djece. krajnici. . krvne grupe i transfuzija krvi Zna da se putem krvi transportiraju kisik s ključnom ulogom hemeoglobina.Određuju položaj srca u prsnom košu . vene i apilare. . Obrazložiti i povezati ulogu limfnih žila s krvotokom. AB i O i zna način nasljeđivanja. Potiče učenike da istražuju podatke iz raznih izvora vezanih za krv i krvotok. grušanje).Ispituju vlastiti bilo –puls.

Učenici donose jedan laboratorijski nalaz urina i saznaju koje su normalne vrijednosti urina zdravog čovjeka.Određuju položaj bubrega na svojem tijelu.. te nadoknade izgubljene vode zajedno sa solima izlučene znojenjem. Opasnost od ujeda i uboda otrovnih životinja. Vodi razgovor o bolestima sistema organa za krvotok. alkohola. upale. bubrežna tjelašca su osnovne funkcionalne jedinice bubrega. Krvni tlak/pritisak i konrtola. Daktiloskopija-vijuge i brazde na površini kože u funkciji identifikacije osobe Laboratorijske vježbe: . . duhana. . arteroskleroza. Funkcije kože.Prave prigodan jelovnik namjenjen bubrežnim bolesnicima.Priprema učionicu za laboratorijsku vježbu -Upućuje učenike gdje mogu pronaći potreban materija za praktičan rad . disanjem i optokom krvi. .Imenuju dijelove bubrega prema slici u udžbeniku. Nastanak i izlučivanje mokraće. Najčešće bolesti bubrega: bubrežni kamenac. malarija. opijati . endemski nefritis. a posebnu pažnju posvećuje AIDS-u i zaštitu od ove opake bolsti KOŽNI SISTEM: GARĐA I ULOGA KOŽE Organi kože: dlaka.Prave otiske prsta palca i upoređuju njihov izgled.Nabavljaju bubreg nekog sisavca (u mesnici) i vrše njegovu disekciju. Faktori rizika i njihovo zbjegavanje. Višestruka funkcija kože: zaštita. posebno prenošenja HIV virusa Zna da se parni organi bubrezi sastoje od bubrežne kore i srži. nokti.Vodi razgovor o izvorima i kvaliteti vode za piće i očuvanja izvora pitke vode 77 . nastanak primarne i definitivne mokraće (urina). Važnost izbjegavanja faktora rizika za zdravlje krvi i krvotoka (smog. izlučivanje štetnih tvari. MOKRAĆOVODI I MOKRAĆNA BEŠIKA Građa i funkcija. Razumije povezanost organa za izlučivanje s probavom. leukemija. fizička neaktivnost. -Koristi rasklopni model bubrega čovjeka .aparata koji vrši dijalizu krvi. hemofilija. Bolesti koje se prenose putem krvi potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi. znojne i lojne žlijezde. rožnih tvorevina kože te zadaću žlijezda lojnica i znojnica. Važnost dijalize i transplantacije bubrega. a kod starijih osoba izbjegavanje kontrole zdravlja kod ljekara. . moždana kap (apopleksija). trovanje krvi. pušenje. također i pomoću vještačkog bubrega . sastav mokraće.).Ispituju masnoću svoje kože pmoću upijaćeg papira. krvnih žila i krvi. proširenje vena. . -Pravilna ishrana bez pretjerane količine soli čuva zdravlje sistema organa za izlučivanje -Transplantacijom bubrega spašavaju se životi brojnih bolesnika. Bolesti krvotoka i krvi: infarkt srca..NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA KRVOTOK Mane i bolesti srca. -Očuvanje izvora pitke i zdrave vode kojom obiluje Bosna i Hercegovina. nezdrava ishrana. alkohol. Praktičan rad: . Može opisati građu slojeva kože ( pokožica i krzno). Njega i bolesti mokraćnih organa -Važnost uzimanja tekućine (higijenski i bakteriološki ispravne) za pravilan rad bubrega. Opasnost i zaštita od prenošenja HIV virusa putem krvi. zatajivanje rada bubrega. suviše začinjena hrana. Na rad mokraćnih organa štetno djeluje: prevelika kolečina tečnosti. tromboza. Praktičan rad: Mjerenje krvnog tlaka SISTEM ORGANA ZA IZLUČIVANJE: BUBREZI.

Sakupljaju podatke o UV faktor na sredstvima za sunčanje. Urođene i stečene refleksne radnje i njihov značaj. asocijativna i mješovita. Važnost održavanja higijene kože blagim sredstvima. Priprema materijal za laboratorijski rad učenika NERVNI/ŽIVČANI SISTEM. Zna objasniti putovanje nervnih impulsa. međumozak. Moždinski nervi. njom upravlja. podsjecanje) Može opisati građu nervne stanice (neurit. srednji i mali Može imenovati pojedine dijelove mozga i objasniti njihovu građu i funkciju. dendrit) i objasniti pojam sinapse i provodljivost nervne ćelije.Upućuje učenike na članke iz časopisa na Diskusija o negativnom temu –oštećenja i bolesti utjecaju alkohola i droge na kože. NJEGA. Produžena moždina upravlja mišićima bez naše volje. . pokretački i mješoviti. Nokti i kosa se njeguju svakodnevno (pranje. Izrada postera na temu: Stop drogi! CENTRALNI NERVI SISTEM: KIČMENA MOŽDINA Građa i uloga. Refleksi i refleksni luk. Povrede i bolesti nervnog sistema mogu biti vrlo opasne i štetne po zdravlje čovjeka. češljanje. Zna objasniti položaj i građu. zdravlje centralnog nervnog sistema. Vrste nervnih vlakana: senzitivna.Vode raspravu na temu štetnosti pretjeranog sunčanja i solarija. rak. Čovjek ima izuzetan položaj u prirodi koju koristi. melanomi. MOZAK Glavni dijelovi: veliki. zaštita od pretjeranog sunčevog zračenja. gljivična oboljenja. -Pretjerano sunčanje tijela na plažama je opasno zbog štetnog djelova UV zračenja. u njoj smještena osjetila za opip. -Dezodoranse i druga kozmetička sredstva koja nudi kozmetička industrija treba oprezno koristiti. Čovjek je razumno biće (Homo sapiens – razumni čovjek).: OSNOVA NERVNOG SISTEMA Nervne ćelije i vrste nervnih vlakana.termoregulacija. motorna. . Refleksni pokreti i refleksni luk. Promatranje rasporeda sive i bijele tvari na leđnoj moždini nekog sisavca. bakterije i paraziti. svrab Može navesti nastank opekotina stupnjeve oštećenja. ali narušava i zaštićuje. načine liječenja. te stoga treba voditi računa o očuvanju zdravlja. Nervo tkivo: siva i bijela masa. najčešće bolesti kože uzrokuju: gljivice. toplotu. BOLESTI I POVREDE KOŽE Opekotine. hladnoća i bol. goveda) na kojoj učenici vrše promatranje rasporeda sive i bijele mase 78 . Nervno tkivo i nervi Nervne ćelije se ne mogu tokom života čovjeka obnavljati. živci (nervi) i vrste nerava: osjetilni. mali Razvijenost centralnog nervnog sistema kod ljudske vrste u procesu evolucije odmakla je najdalje. Na modelu mozga sagledava dijelove. Nastavnik donosi leđnu moždinu (svinje. .

nadražaji i nadražljivost. Može objasniti i razlikovati pojmove: Izrađuju referate na temu: «Homo sapiens» Organizira. srednji mozak ima ulogu podešavanja refleksnih pokreta i dr. Prisustvovanje predavanjima stručnjaka vezanim za .mozak i produžena moždina. ovisnosti Ispunjavaju anketu na temu ovisnosti i vode diskusiju nakon provedene ankete SISTEM ČULNIH/OSJETILNIH ORGANA: Draži. ali i pomagati ovisnicima u procesu odvikavanja. Neophodno je voditi akcije sprečavanja ovisnosti svih vrsta. Povrede: potres mozga. inteligencije itd. prometne nezgode i dr. Zna da upravlja najbitnijim životnim funkcijama unutrašnjih organa bez uticaja naše volje tj. osjećajni Neki kozmetički preparati mogu štetno djelovati na zdravlje kože i ugroziti čulnu Razgovaraju o vrstama boli i načinima uklanjanja. spavanje. Ovisnosti donose štetu pojedincu. međumozak je centar termoregulacije. simpatička i parasimpatička nervna vlakna NJEGA I BOLESTI NERVNOG SISTEMA Zamor. Opasnosti: strujni udar. nikotinizam. grom. prerađivača i izvršitelja realizacije. sna i drugih životno važnih procesa. dječja paraliza. provodnika. električni udar. narkomanija. virusni meningitis i dr. obitelji i društvu. padavica. Štetno djelovanje droga na mladi organizam. Koristi model mozga koji se da rastaviti i tako vidjeti svi dijelovi. djeluje autonomno. padovi i dr. Povezan je sa centralnim nervnim sistemom (kičmena moždina i produžena moždina). išijas.). Zdravlje centralnog nervnog sistema mogu narušiti različiti faktori vanjske sredine (prometne nezgode. išijas. Nadomjestak modela su crteži mozga. usmjerava diskusiju i potiče izvođenje najvažnijih zaključaka nakon provedene diskusije VEGETATIVNI NERVNI SISTEM Građa i uloga. epilepsija i dr. spavanje povoljno djeluju na zdravlje nervnog sistema.. Uloga čulnog sistema i sistem realizacije putem: prijemnika. Receptori. usmjerava voljne pokrete i snalaženje u prostoru. prometne nezgode. Ovisnosti kao faktori negativnog uticaja na zdravlje nervnog sistema: alkoholizam. Potreba i načini odvikavanja. Bolesti: neuroze. tabletomanija. odmor. Pravilna ishrana. veliki mozak je najviši centar nervnih funkcija: pamćenje. pretjerano korištenje alkogolnih pića i narkotika i dr. Kratkotrajne i drugotrajne posljedice ovisnosti na zdravlje. Građa i funkcija pojedinih dijelova mozak upravlja ravnotežom tijela. mišljenje. 79 . neuroze. Prema ustrojstvu i funkciji dijeli se na simpatički i parasimpatički koji djeluje antagonistički. Bol je važan prirodni signal poremećaja u organizmu. moždani udar.

Uloga zaštitna i poticanje lučenja probavnih sokova.leću testirana na životinjama. čulne ćelije i čulni organi. daltonizam). OKO – ORGAN ČULA VIDA Građa oka. način funkcioniranja i koju imaju ulogu u životu čovjeka. za vrijeme operativnih zahvata na čovjeku i životinjama. prepoznati i imenovati glavne i pomoćne dijelove oka. Hendikepiranim osobama kao Objašnjavanje građe oka pomoću modela Praktični rad: -Disekcija goveđeg oka. Osjetilom vida primamo oko 90% informacija iz vanjskog svijeta stoga ovo čulo ima veliku važnost u procesu učenja. mehanička. bezbolne intervencije zubara itd. Čulo mirisa (njuha) smješteno u nosnoj šupljini. Može opisati. pedagoga. siva mrena. čulni organi. ČULNI ORGANI. Važnost otkiće korištenja norkotika u medicinske svrhe (narkoza. Razgovaraju o sredstvima za njegu kože Obavještava o raznim tradicionalnim i oficijelnim načinima uklanjanja bola. Zna podjelu čula. bolesti: zelena mrena. sociologa). upala očne sluznice. Kožna čula: čulo dodira. astigmatizam.) Njega i bolesti kožnih čula Čulo mirisa i okusa ČULA OSJETLJIVA NA KEMIJSKE DRAŽI Izvesti pokus sa zonama okusa na jeziku. Bakterijska.ČULNE ĆELIJE. razrokost. nadražaj i nadražljivost. Zna koja su čula smještena u koži. također i pojmove čulo. Mane i bolesti oka. Opisati nastanak slike u oku. Razumije funkcionalnu cjelovitost: draž-čulna ćelijanadražaj-osjećajni nerv-centar u mozgu-impuls-pokretački nervefektor. Važno u procjeni kvaliteta hrane. KOŽNA ČULA nervi i efektori. toplote i hladnoće draž. Nedostaci vida (kratkovidnost i dalekovidnost. Očuvanje zdravlja: pravilna funkciju kože Izvode zaključak na osnovu vlastitog iskustva koji su djelovi tijela više. Čovjek razlikuje okuse: slatko. pića. a koji Organizira predavanja o manje osjetljivi na hladnoću.Čulo. trahom. sljepoća. toplotna oštećenja kože smanjuju osjetljivost kože na draži. Vježba: Prepoznavanje mirisa hrane sa povezom na očima. Na predavanja poziva i roditelje učenika. čulne ćelije. gorko i kiselo. Pravi anketu na temu ovisnosti. Održavanje higijene kože putem redovitog pranja i neutralnih sredstava za njegu kože čuva se njezino zravlje. -Pokus s lećom: nastanak slike. Što je napisano na 80 . Upućuje učenike na edukativna štiva iz područja zdravog života-bez ovisnosti. Čuvanje i njega očiju. bola. zraka. -Na osnovu modela izdužene Nastavnik apelira da se i spljoštene očne jabučice koriste sredstva koja nisu odrediti + ili . kemijska. slano. Čulo okusa smješteno na jeziku. ovisnosti (učešće lječnika. Potreba humanog ponašanje prema slabovidnim i slijepim osobama.

Jedinstvo regulatornog sistema. Po skupinama obrađuju bolesti hormonskih žlijezda. Zna da se u unutrašnjem uhu nalazi čulo za ravnotežu i čulo za orjentaciju u prostoru. prepoznati i imenovati dijelove spoljašnjeg. ŽLIJEZDE SA UNUTRAŠNJIM LUČENJEM – ENDOKRINI SISTEM Građa i funkcija. gušterača. Štetno slušanje prejake disko glazbe i vokmena. Nagluhost i gluhoća i uzroci ovih nedostataka. Vodi diskusiju o vrstama pomoći koje društvo može pružiti slabovidnim i slijepim osobama. Može objasniti građu. povremeno odmaranje tokom dugotrajnijeg čitanja ili gledanja u ekran. nošenje naočala ili kontaktnih leća za korekciju vida i oprez kod korištenja kozmetičkih sredstava. Njega i zaštita i bolesti uha. Ispitujemo ravnotežu. Faktori oštećenja uha. Njega i bolesti uha Donosi materijal (plastelin) za oblikovanje očne jabučice. savladavanje Brajevog pisanja. grudna žlijezda. Čulo ravnoteže i kretanja. Održavanje higijene uha i zaštita od velike buke. posebno u javnoj službi (šalteri pošta. ČULNI ORGANI U UHU Građa i funkcija uha. proizvodu i stavljen znak kunića. Priprema učionicu za laboratorijsku vježbudisekcija životinjskog oka. Održavanje higijene očiju. Može objasniti funkcioniranje ova dva čula. Vode diskusiju o šećernoj bolesti vrlo raširenoj u današnje vrijeme (uzroci. psi vodiči. Zavrtimo se i naglo stanimo. paraštitna žlijezde. polne žlijezde). Potreba poznavanja znakova komunikacije gluhih. štitna žlijezda. Zna navesti poremećaje vezane za pojedine zamjena mogu poslužiti osjetila mirisa okusa dodira. srednjeg i unutrašnjeg uha. Hormoni – regulatori životnih procesa. Zna podjelu žlijezda s obzirom na način izlučivanja svojih produkata (žlijezde s unutrašnjim i vanjskim izlučivanjem). Učenici prave plakat sa rasporedom hormonskih žlijezda u tijelu. Potreba humanog odnosa prema gluhim i nagluhim osobama.: Kako čujemo jednim uhom? Ipokus 2. Demonstrira sliku i 81 . zvučna biblioteka itd. Razvoj svijesti o značaju žlijezda sa unutrašnjim lučenjem i njihovih hormona u o upravljanju rastom. Poremećaji funkcija žlijezda i bolesti endokrinog sistema. Teze za razgovor: zvučni signali na semaforima. Naučiti nazive pojedinih hormona i znati njihovo dejstvo u hormonskoj regulaciji životnih procesa. način liječenja).) Praktični rad: Pokus 1. razvojem i funkcionalnom aktivnošću svih organa čovjeka. postignućima u liječenju služeći se odgovarajućom literaturom i internetom. Zna da je organ čula sluha puž i može objasniti kako se čuje zvuk. banaka itd.udaljenost od predmeta posmatranja. Vodi razgovor o slabovidnim i slijepim osobama i razvija suosjećanje sa njima. Prepoznavanje zanimanja koja ugrožavaju sluh. posljedice. Zna da nabroji žlijezde s unutarnjim izlučivanjem i njihove hormone ( hipofiza. nadbubrežne žlijezde. Najčešća bolest je upala srednjeg uha.

Bazedovljeva bolest.trudnoća. Istražuju zašto nastaje višeplodna trudnoća Vodit će diskusiju o pojavi eksplozije populacije i njezinim posljedicama. rasklopni model uha.Oplodnja jajne ćelije. Vještačka oplodnja. Šta određuje pol novog ljudskog bića. Povezati menstrualni ciklus s plodnim i neplodnim danima Razvoj svijesti o odgovornom roditeljstvu. gušavost. mjesto oplođene jajne ćelije. porođaj. Razvoj organizma poslije rođenja. i razgovaraju kako buduća majka svojim načinom života doprinosi zdravlju djeteta i svom ličnom zdravlju. Na poster prezentaciji prikazat će probleme koje čovjek stvara u odnosu na Čovjek mijenja prirodu od vremena nastanka. primarna i sekundarna polna obilježja žene. tjelesne promjene. Spolna zrelost je povezana sa odgovornim spolnim ponašanjem. Higijena muških polnih organa. Shvatiti da je pojava menstruacije i polucije znak spolne zrelosti organizma i mogućnost začeća. Današnje čovječanstvo. razvoj jajne ćelije. Razvijanje svijesti da je čovjek sastavni dio prirode i da nju može koristiti. ali je i društveno biće koje se svjesno prilagođava sredini i nju mijenja prema svojim potrebama (mijenja prirodu). Polni život. patuljasti rast i dr. uloga posteljice i pupčane vrpce. Zna objasniti građu i funkciju ženskih polnih organa. Plodni dani žene. Jedinstvo čovjekove prirodne i društvene sredine. higijena ženskih polnih organa. ali ne i Nastavnik demonstrira rasklopni model čovjeka i slike iz 82 . Navode negativne primjere iz svog okruženja o majkama ovisnicama. Znaju da su zdrav život. ravnopravnost spolova. gigantizam. ovulacija i menstrualni ciklus. pravilna prehrana i boravak na čistom zraku značajni za život trudnice i za zdravo potomstvo. Ljudska populacija ima Razgovaraju sa roditeljima i u učionici o znakovima trudnoće: izostanak mestruacije. RAZMNOŽAVANJE I RAZVIĆE Ženski polni organi Muški polni organi Zna objasniti građu i funkciju muških polnih organa. uslovi za oplodnju. roditeljstvo i porodica Individualno razviće ( ontogeneza) čovjeka ČOVJEK I ŽIVOTNA SREDINA: ČOVJEK KAO BIOLOŠKO I DRUŠTVENO BIĆE. Biološki i društveni Zna da je ljudska vrsta u sklopu živog svijeta planete Zemlje (biološko biće). Upućuje učenike na izvore podatka. prikladne njihovom uzrastu. Prave jelovnik za trudnicu. Bolesti koje se najčešće prenose polnim aktom. o najnovijim dostignućima medicine u oblasti endokrinologije. Pokazuje abecedu znakova za gluhe osobe. ponašanju i promjenama u pubertetu Istražuju i prave panoe na teme: spolne bolesti i zaštita od istih.).endokrine žlijezde i bolesti nastale usljed toga (dijabetes. Razgovaraju o vlastitom tijelu. Kontracepcija.

energijom itd. Organizira posjetu muzeju gdje se nalaze izlošci-ostaci predataka suvremenog čovjeka. Gledaju film «Preci čovjeka». Gleda i komentira sa učenicima video zapis na temu – Vrijeme sazrijevanja. Zna sistematsko mjesto ljudske vrste (Homo sapiens) i može objasniti evolutivni razvoj ljudske vrste preko prethumane faze do humane. Nastavnik vodi razgovor sa učenicima na temu odgovornog roditeljstva. Postojanje i uvećavanje. prirodu.značaj naglog rasta i razvoja čovječanstva eksplozivan rast koji nameće niz problema (potreba za prostorom. Razumije i objašnjava kako su okolišni uvjeti utjecali na razvoj ljudskih obilježja i koji su faktori doveli do postanka ljudskih rasa. hranom. 83 . a kao čvrst dokaz je činjenica da se rađa zdravo potomstvo između pripadnika različitih. Učestvovat će u radu neke organizacije koja se bavi problemom očuvanja prirode. iskorištavati. Stimulirat će učenike da se učlane u neku od ekoloških organizacija. Rasizam i genocid i borba protiv njih Spoznaja da svi današnji ljudi pripadaju istoj biološkoj vrsti – suvremenom ili razumnom čovjeku. BIOLOŠKO PORIJEKLO I PROMJENLJIVOST LJUDSKE VRSTE Biološka i kulturna evolucija ljudske vrste. Rasizam i genocid su negativni stavovi prema vrijednostima rasa.). Izrađuju plakat na temu «Ljudske rase» udžbenika. Razvoj komunikacije dovodi do pojave da svijet «globalno selo». Prihvatanje stavova o jednakopravnosti svih rasa. a nakon filma vode diskusiju. Potaknut će učenike na razmišljanje i traženje primjera koji ilustiraju pozitivne i negativne odnosa čovjeka prema prirodi. Upućuje učenike na izvore znanja o razvojnom putu čovjeka. Varijabilnost ljudske vrste – ljudske rase. Sakupljaju iz različitih izvora podateke o porijeklu čovjeka i ljudskim rasama. Spoznaja da je rasizam rašireni oblik kršenja ljudskih prava. podskupina ljudi i naroda. ali i rješavanje pritisaka čovjeka na prirodu. crna i žuta. Zna da postoji samo jedna vrsta ljudi sa rasama: bijela. Razgovorom stvara atmosferu povjerenja i razumijevanja za probleme koje nosi to životno razdoblje.

(ravnopravnih) naroda. Primjena geografske karte i razvijanje VRIJEDNOSTI. Metodom razgovora Na plakatima učenici treba pomoći učenicima da da polijepe slike (iz novina prouče sve slikovne ili turističkih prospekata) materijale. STAVOVI PONAŠANJA Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji Bosne i Hercegovine za samostalnošću. Sticanje sposobnosti razlikovanja različitih stilova umjetnosti i spomeničke vrijednosti te primjena stečenog znanja u savremenom životu. Znanja o samostalnosti. slike potrebno je o tome kulturnih manifestacija i razgovarati (književna. kipovi. Metodom izlaganja pomoći u prezentiranju historijskog razvoja kulturne baštine uz bilježenje bitnog sadržaja na ploči i AKTIVNOSTI UČENIKA Ime.da se prisjete kulturnih ustanova. baštinu neke države. historijski razvoja i društveno uređenje BiH Prirodna i kulturna tradicija (baština) BiH 84 . prokomentirati razlikom pojmova: svaku i zaključiti što sve kulturne ustanove i čini kulturnu tradiciju i kulturni spomenici. a posebno za turizam naše zemlje. nezavisnosti i suverenosti BiH kao države sa demokratskim društvenim uređenjem (2 entiteta i 1 distrikt) Znati prepoznati kulturnohistorijskih spomenika i razlikovati različite stilove umjetnosti i bogate kulturne baštine BiH.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS NASTAVNI PLAN I PROGRAM GEOGRAFIJE ZA IX RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ŠKOLI Geografije za IX razred – 1 sat sedmično – 35 sati godišnje TEME ZNANJE Osnovno znanje o porijeklu imena Bosna i Hercegovina i njenoj starosti Znati imenovati i opisati historijske faze teritorijalnog razvoja BiH. Stav o vrijednosti spomenika koji su tokom posljednjeg rata porušeni ili oštećeni čime je okrnjena naša izvorna kulturna baština kao neprocjenjiv elemenat kulturnoghistorijskog identiteta i turističkog proizvoda te potreba za restauracijom. Razvijanje svijesti o bogatom kulturnohistorijskom nasljeđu koje je odraz i dokaz identiteta naroda i vremena u kojem žive. istaknutih umjetnika. slike. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Metodom razgovora i Metodom razgovora demonstracije naglasiti utvrditi da je BiH bitne sadržaje nastavne zajednica njenih jedinice (korištenje konstitutivnih ploče). oruđa i oružja itd. SPOSOBNOSTI Osposobljavati učenike za razumjevanje grafičkih priloga i tematskih karata.) Slike treba na satu Upoznati učenike sa proučiti. srednjeg prilozima i slikama a vijeka i novog vijeka. ostalog što nije vidljivo kulturnih spomenika iz na tim grafičkim perioda antike. Razvijati poštovanje prema bosansko-hercegovačkoj prošlosti i svim zaslužnim ljudima koji su se borili za nju.sposobnosti pravilnog uspoređivanja teritorije BiH kroz historiju sa današnjim teritorijem države. Razvijanje sposobnosti geografskog mišljenja o vrijednosti i značanju kulturno-historijske baštine BiH. naučna djela.

Sposobnost učenika da shvate i prepoznaju na karti razlike između prirodne i umjetne granice. (Belgija. tipovi Sposobnost primjenjivanja ranije stečenih znanja o granicama BiH. obnovom i čuvanjem tih vrijednosti. Znati pronaći i prepoznati na geografskoj karti različite reljefne oblike.automatski. njegova važnost za opći razvoj kao i perspektivne djelatnosti bosanskohercegovačke privrede. granice i veličina BiH Znanje o veličini. Holandija. Da su sposobni shvatiti da veličina teritorije u savremenom svijetu ne znači. Nabrojati vrste stijena koje grade reljef BiH (specijalno sedimentne koje grade veći dio Bosne i Hercegovine). navesti ih da shvate značenje kulturnih manifestacija za razvoj turizma. Razvijati svijest kod učenika o prirodnoj raznolikosti BiH i bogatstvu kraških i drugih Metodom izlaganja i razgovora te korištenjem zidne karte tražiti od učenika da objasne koje su tri prirodno geografske cjeline BiH i pozvati učenike da na karti pokažu okvirne granice nizijske Bosne. razvijenost i visoki životni standard stanovništva. godina i objasniti kako je ledeno doba utjecalo na oblikovanje reljefa u BiH. planinske i Niske(Mediteranske) Hercegovine. Ponoviti s učenicima endogene i egzogene sile koje stvaraju reljef. Geografski položaj. 85 . granicama i obliku bosansko-hercegovačkog teritorija te o saobraćajnom značaju i položaju. Znanje o kompleksnosti geografskog položaja BiH u ovom dijelu Evrope. Danska) Razvijanje sposobnosti snalaženja na geografskoj Izgraditi stav o vrsti granica BiH(orografske i hidrografske) – prirodne granice. Metodom izlaganja upoznati učenike o postanku i formiranju reljefa prije 60 mil. Znanje o važnosti tri osnovne geografske cjeline BiH za njen geografsko-saobraćajni položaj. Na kartama treba da pronađu najviše planine i planine koje su zaslužne za održavanje XIV Zimskih Direktnim grafičkim metodama nacrtati tablicu na ploči sa podacima o površini i broju stanovnika (u %) pojedinih geografskih regija BiH.kartografske pismenosti. Znati sastav i geološku građu reljefa BiH( nastanak reljefa.

2 močvare u BiH i termalne i termomineralne izvore (znati pokazati ih na karti). Znati imenovati vode (rijeke. temperaturi zraka. Stav o prirodnim ljepotama naših voda.močvare) koje bi trebalo zakonom zaštititi. jadranskog sliva. karata hidrogradske Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi. tlu. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja i vrijednosti rijeka. Razgovarati s učenicima o rijekama. Korištenje ilustrovanih priloga iz novina. visinske regije). Klima.Reljef BiH – reljefne cjeline. jezera. peripanonska Bosna i Niska Hercegovina). Metodom razgovora navesti učenika da izdvoje najvažnije prirodne karakteristike nastanka različitih klimatskih faktora u BiH. 1. industriju i turizam BiH. značenje i utjecaj pojedinih reljefnih oblika za razvoj BiH uopće. Sposobnost razumijevanja grafičkih priloga (klimatski dijagrami). karti «čitanje karte». uzroke i način njihovog sporog obnavljanja. Pronaći na karti BiH najveća krška polja BiH. Razviti sposobnost razumjevanja grafičkih priloga (profila rijeka. biljnom i životinjskom svijetu i zaštiti okoliša: Razvijanje interesa kod učenika za usvajanje gradiva o klimi BiH. Opiši privredni značaj bosansko-hercegovačkih rijeka? Kroz razgovor. Razgovarati sa učenicima o karakteristikama rijeka crnomorskog sliva. reljefnih oblika koji su od ogromne važnosti za poljoprivredu. nabrojati tipove reljefa.a posebno za razvoj turizma. Igman). Razvijati svijesti kod učenika o značaju tla za proizvodnju hrane te nužnost očuvanja prirodne sredine. klima. Pomoć u izradi klimodijagrama.o 86 . a na osnovu pripremljenih pitanja. Sposobnost primjene stečenog znanja. Vode BiH: Rijeke i jezera Znati razlikovati karakteristike jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. termalne i mineralne izvore. Koje su osnovne karakteristike rijeka crnomorskog sliva? 2. Na osnovu iskustva potaknuti učenike da se prisjete svih svojstava voda i povežu ih sa gradivom. Na slijepoj karti BiH ucrtati površinske vodene tokove.Na osnovu poznatih klimatskih faktora i elemenata treba da navedu i objasne tip klime zavičaja. Metodom razgovora ponoviti kroz pitanja. geografski položaj BiH. Znati objasniti značenje rijeka i jezera te ostalih kopnenih voda na kopnu za razvoj BiH i turizma koji se na njima razvijaju. Da znaju pokazati na karti klimatske regije BiH i da znaju navesti i opisati tipove klime i objasniti utjecaj klime na privredni razvoj BiH. Znati. Izvesti zaključak da ovakav reljef je presdudan na kimu gravnog grada BiH. obale bosanskohercegovačkog Jadrana. Navika upozoravanja na elemente ekološke ugroženosti vode na Zemlji. vegetaciji te o nihovoj geografskoj rasprostranjenosti kroz tri klimatske – vegetacijske zone. jadranska zemlja: Navesti učenike na povezivanje. Osposobiti učenike za pronalaženje usvojenih pojmova na geografskoj karti. reljefne oblike i navesti primjere tih reljefnih oblika u BiH. Razvijati osjećaj čuvanja ljepota naše domovine te upozoravanje na svijest i mogućnost pojave požara u razdoblju ljetnih vrućina. Jahorina. Učenicima dati nekoliko pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o klimi. geološka razdoblja nastanka reljefa. koje se obrađuje. kontinentalnost. Potrebu da se zaštite. ponornice. biljni i životinjskih svijet i pedološka obilježja BiH Znanja o faktorima koji utječu na klimu BiH (znanja o Sunčevu zračenju. o klimi msa klimatskim tipovima BiH. prirodna i vještačka jezera. Poticati razvoj ekološke svijesti o očuvanju prirodne sredine. ponornica. jezerima i moru i njihovom značaju. jezera. Učenici treba da ponove pojmove vrijeme. olimpijskih igara (Bjelašnica. Razvijati svijest o potrebi borbe protiv onečišćenja voda. klimatski faktori. jezera. Sposobnost razlikovanja karakteristika rijeka jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. analiza geografskih podataka i generalizacija istih: Sposobnost povezivanja usvojenog znanja o reljefu BiH i formiranje geografskog mišljenja o međuzavisnosti prirodnih i društvenih procesa. kao i naviku potrebe očuvanja voda na kopnu. Znanja o vrstama tla (pedologija) . Znati objasniti značaj podzemnih voda. Znati rijeke jadranskog i crnomorskog sliva/njihove karakteristike). Znati značaj.razgovarati o najvećim rijekama jadranskog i crnomorskog sliva. Znati suprotnosti reljefnih oblika i cjelina (planinsko-kotlinska. Kako planinske barijere utječu na klimu naše zemlje. padavinama i najčešćim i najznačajnijim vrstama vjetrova). cikloni i anticikloni. već stečenih znanja.značaj za razvoj poljoprivrede i turizma BiH. termalnih izvora za razvoj BiH.

razmještaju i kretanju (dinamici)stanovništva u BiH. karata i strukturnih krugova. godine (analizira grafikone o broju kretanja stanovništva od 19911995 i od 1995 – 2006. zbog negativnog prirodnog priraštaja. Razvijati sposobnost primjene stečenog znanja o Razvijati stajalište (stav) o potrebi obnove stanovništva BiH i nužnoj pranatalitetnoj politici. Razgovarati o iskustvu sa vodama u BiH. Razvijati pozitivan stav prema vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti(tolerancija). geografskih karata i pomoćnih tekstova. Razvijati sposobnost upoređiv. emigracija. Metodom razgovora uvesti učenike u problematiku o (pogodna. kartograma.mreže. pismima. opisivanja i logičkog zaključivanja. Pozitivan stav o ravnopravnosti spolova. Da znaju uzroke koji su uslovili poremećaje u polnoj i dobnoj strukturi stanovništva BiH.vođena pitanja) stanovništvu i naseljima: Voditi razgovor o tome kako i kada su nastali prvi gradovi u BiH? Razgovor o nastanku i razvoju modernih gradski centri BiH? Upoznati učenike o znamenitostima glavnog grada BiH i većih regionalnih centara (uputiti učenike na pronalaženje informacija o ovim gradovima) Razvijati osjećaje razumijevanja problema sa kojim se suočava bosansko -hercegovačka privreda(veliki broj nezaposlenih i niska zarada zaposlenih). Znanje o osnovnim razlikama između seoskog i gradskog neselja. Upoznati učenike sa rudama i Sposobnost analize dijagrama kretanja broja stanovnika BiH od prvog popisa 1879. analize i sinteze. Znanje o problemima bosanskohercegovačih sela (opisati gradove BiH i znati osnovne podatke o svakom od 6 najvećih gradova BiH). obrazovnoj i ekonomskoj strukturi stanovništva. razgledanja i fotografisanja pojedinih naselja i njihovih znamenitosti (Škola u prirodi). perspektivne i kreativne ljude. sekundarnom. Da znaju odrediti udio stanovništva u primarnom. Znati osnovna obilježja i historijski slijed migracija kao i uzroke vanjskih i unutrašnjih migracija. Znati osnovne značajke razvoja naseljenosti. ( Da znaju razlikovati političke i ekonomske migracije). prema procjenama. godini. Uvažavati pravo svakog čovjeka da odlučuje o mjestu rada i stanovanja. Znaju probleme s kojima se suočava savremena bosansko-hercegovačka privreda u tranzicijskoj fazi. vanjske i unutrašnje migracije itd.religiji. ili one koje su sami fotografirali ili nacrtali gradova ili sela u kojima žive i da opišu šta vide na fotografijama ili slikama. Razgovarati o najatraktivnijim turističkim destinacijama. prirodni priraštaj. navedi i pokaži na karti nekoliko banjskih lječilišta u BiH? 5. gustoća naseljenosti. vjerskoj. Pripremiti grafofolije (plakate sa ucrtanim vještačkim jezerima i HE na njima.) Sposobnost prepoznavanja i uočavanja uzroka i posljedica migracija u BiH. Koje je najveće prirodno a koje vještačko jezero BiH? 4. Učenici treba da odgovore na pitanja: Gdje stanuju? Koji su faktori utjecali na produženju života stanovnika BiH? Šta treba uraditi da bi poboljšali obrazovnu strukturu BiH? Ima li u vašoj okolini nepismenih stanovnika (uzroci i posljedice? Na (slijepoj-demografskoj karti BiH). Priprema didaktičkog materijala grafikona. treba da unesu mjesta guste i vrlo rijetke naseljenosti (krški predjeli) i da objasne zašto je to tako. Sposobnost razumjevanja dobno-spolne piramide. etničkoj. Razvijanje .pripremiti grafofolije sa riječnom mrežom BiH. Razvijati kreativnost u radu i osposobiti učenike da uočavaju veze i razlike između nacionalne i religijske strukture stanovništva. Znanje o biološkoj.njegovanje i sticanje navike:upoznavanja obilaska. njihovom privrednom značaju: Sa učenicima na slijepoj karti ucrtavati ponornice BiH i upisati njihove nazive.jeziku. tablica o proticaju itd. Na plakatima koje će pripremiti (grupa učenika) treba da nalijepe slike iz novina. učenici.) što omogućava istraživačko učenje i učenje sa razumjevanjem. Izgraditi pravilan stav prema očuvanju i zaštiti znamenitosti neselja BiH. Razvijati sposobnost usporedbe seoskih naselja (brdskih. (kompariranja ). Razvijati pravilan stav prema vlastitoj naciji. 3. Osposobiti učenike za razumjevanje savremenih procesa koji opterećuju bosanko-hercegovačku privredu. geografskih i dr. godine do posljednjeg popisa 1991. nizijskih i kraških predjela). migracije. Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja pojedinih sektora djelatnosti. glavnih rudnomineralnih bogatstva BiH Izraditi privrednu kartu BiH Da navedu mjesta – rudarske basene koji 87 . Koje turističko značenje imaju vode na kopnu? 6. Shvatanje da BiH u daljnjem razvoju treba mlade. Stanovništvo i naselja BiH Znanje o broju stanovnika u 2005. Upoznati učenike o fazama razvoja BiH privrede od manifakturnoindustrijske preko socijalističke do tranzicijske faze. tercijarnom i kvartarnom sektoru (razlikovanje tercijarnog i kvartarnog sektora djelatnosti). imigracija. Kvalitet kopnenih voda u BiH? Metodom razgovora ponoviti pojmove natalitet motalitet. a koje su vezane za vode BiH. Pomagati učenicima pri izradi starosno-spolne piramide. Na slijepu kartu BiH unijeti lokacije. Razvijati poštovanje i ljubav prema naseljima širom BiH.

Izrada tabele stepena obrazovanosti stanovništva BiH. raspolažu sa značajnijimm količinama(nalazištima) ruda metala. «Polihem» i «Bosnalijek») proizvode plasiraju na tržište u okruženju. mineralnih i enegentskih bogatstva i mogućnostima njihovog iskorištavanja. a samo hemijska industrija («Soda so». Znanje o nekokurentnosti BiH privrede i potrebi njenog prestrukturiranja. pomoć pri analizi privredne karte BiH.nemetala. Uvažavati sve promjene u privredi BiH . Znaju ekološke probleme vezane za energetski sistem koji utječe na kvalitet zraka. «Dita».energenata Namjena pojedinih ruda – enrgenata. Razvijati sposobnost kartografske pismenosti i osposobljavati učenike za samostalan rad. Znati prirodne i društvene uslove razvoja bosansko-hercegovačke poljoprivede i osnovne probleme njenog razvoja. Razvijati svijest o poljoprivredi kao perspektivnoj djelatnosti bosansko hercegovačke privrede u sklopu proizvodnje zdrave hrane. Upozoravati na ekološke probleme izazvane zastarjelom tehnologijom nekih grana bosansko hercegovačke industrije. Razlikovanje tri osnovne poljoprivredne regije (karakteristike poljoprivredne proizvodnje za svaku regiju pojedinačno). Izrada folije sa grafikonom runih.ekološku svijest naglašavajući utjecaj energetskog sistema na kvalitet zraka i vode u BiH. (objasniti!) Priprema didaktočkog materijala potrebnogbza obradu ove nastavne teme. (rad u grupama) Izrada folije sa tabelom foliju ispravnih odgovore. Stjecati naviku štednje električne energije i razvijati pozitivan odnos prema radu. Izrada zadataka objektivnog tipa za provjeru stečenog znanja.kao faktore njenog razvoja . Upoznati učenika sa pet osnovnih ekonomskih regija na teritotiji BiH. Osposobiti učenike za razumjevanje tematskih karata i primjenu stečenog znanja na fizičkoj geografskoj karti BiH. Izgrađivati pravilan stav o mogućnostima razvoja bosansko hercegovačke privrede.Privreda BiH – prirodni i društveni uslovi za razvoj privrede energetskim izvorima kojima raspolaže BiH /rad na geografskim kartama/( ležišta rudnog bogatstva i lokacije energetskih izvora). energentima i rudama u svakodnevnom životu. 88 . Da prehrambena i drvna industrija imaju sve potrebne sirovine na teritoriji BiH ali su nedovoljno razvijene. Razvijati interes za nastavni predmet . Pomoći učenicima pri unošenju na kartu mjesta i područja rudnomineralnih ležišta i energetskih izvora. vode i tla.

Upoznati učenika sa preduslovima i ograničavajućim faktorima razvoja turizma. Izgrađivati pozitivan stav prema turističkim mogućnostima BiH i razvijati pozitivan odnos prema radu i saradničkom učenju s nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu. tlu. Znati koji su najveći zagađivači životne(geografske sredine). jezera. tlo). (rad u grupama) detaljano opisivanje jedne od četiri regije BiH. Razvijanje sposobnosti uspoređivanja posebnosti turističkih regija kao i primjenu stečenog znanja o tipovima i vrstama turizma u BiH. Uvažavati dolazak stranih gostiju (bez obzira na politiku. Razvijati ekološku svijest. vjersku i rasnu pripadnost) . te naglasiti utjecaj saobraćaja na kvalitet životne sredine.koja imaju mogućnosti za razvoj itd. Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina. Učenicima dati pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o geografskom položaju. Razvijati pravilan odnos prema čuvanju i zaštiti prirode kao i prema prirodnim i društvenim geografskim ljepotama i različitostima BiH. Sposobnost utjecaja na Razviti stav o poštovanju i ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. Metodom razgovora (pitanja) treba utvrditi pređeno gradivo: Šta je saobraćaj. uloga i značaj saobraćaja za razvoj neke države. Primjena stečenog znanja u svakidašnjem životu. monografije. Sposobnost primjene stečenog znanja i razvijanje geografskog mišljenja o zaštiti životne sredine. Stjecati naviku korištenja različitih izvora znanja (novine. Osposobljavati učenike za formiranje geografskog mišljenja. sudjelovanje u saobraćaju. učenika. klimi.planine) njegov krah 90-tih godina (zbog rata). Razvijati sposobnost individualnog rada te primjene kreativnosti u radu.znanje o trenutnom stepenu razvijenosti privrede. Učenici individualno ili sa nastavnikom treba da posjete jednu ili više turuističkih agencija. ravnica (reljefnih cjelina) rijeka. Geološki aspekti Znati elemente ugroženosti geografaske sredine (voda. vazduh. Sposobnost uočavanja veze između različitih vrsta prirodnih resursa i njihovog značaja za razvoj regije. vrste saobraćaja. Sticati naviku pozitivnog odnosa prema radu i naviku rada u grupama i parovima. Znati oblike turizma koji imaju razvojne mogućnosti. da objasne pojam propagande . itd). Analiza tabelu učešća zaštičenih zona u ukupnoj Metodom razgovora treba uputiti učenike na činjenicu da je učešće zaštičenih zona u ukupnoj površini BiH svega 0. turistički slabo razvijena područja BiH. Regionalna podjela BiH: Regija BiH Da znaju koje su četiri osnovne prirodno i društveno geografske regije BiH.Značaj unapređenja BiH turizma za razvoj i zapošljavanjed stanovništva. iskorišteni. Opisati razvoj željezničke i cestovne mreže kroz historiju i njen značaj za razvoj BiH. kakav je reljef a kakva gustina naseljenosti. Razvijati sposobnost uočavanja međuovisnosti saobraćaja i turizma.tolerancija. Pomoći učenicima pri izradi slijepe karte i prezentaciji regije koju obrađuje. nacionalnu. Priprema didaktičkog materijala potrebnog za obradu ove nastavne teme(reljefna karta BiH) Posjeta nekoj turističkoj agenciji. Objasniti ulogu zračnog saobraćaja i znati aerodrome u BiH. područja sa većom gustinom naseljenosti i nadalno funkcionalnih centara. Da znaju najpoznatija rudna ležišta. ilustracija:prospektima. fotografijama. Sposobnost uspoređivanja posebnosti jedne sa ostalim regijama BiH. Da (na času) prezentiraju svoja iskustva i tok posjete. kao i mogućnosti razvoja svake od regija. Upoznati učenike da turizam dostiže svoj maksimum u razdoblju Socijalističke Jugoslavije (olimpijske igre . turističke vodiči.u potpunosti. biljnom svijetu i zaštiti okoliša u regijama. Stvarati ugodnu. Znanje o glavnim nodalnofunkcionalnim centrima svake od regija i. slikama i drugim grafičkim materijalom koji se odnosi na regiju koja se obrađuje.5% (potreba (da bar 15-20% teritorije naše države 89 . znati osnovne karakteristike (prirodne i društvene). Upoznati učenike da BiH ima velike turističke potencijale koji nisu. Razvijati uvjerenje da svako od nas može učiniti mnogo na zaštiti i unapređenju životne Učenici će objašnjavati na koji način se može uključiti u rješavanje ekoloških problema.(turističke destinacije) Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja (prednosti i nedostataka) pojedinih vrsta saobraćaja.Saobraćajnoturističke vrijednosti BiH Znati definirati pojam saobraćaj i međuovisnost sa turizmuom.marketinga i da zaključe kakav utjecaj ima propaganda na ovu privrednu gradu u BiH. sposobnosti analize grafičkih priloga i primjene stečenog znanja kao i razvijanja sposobnosti snalaženja na geografskim kartama. kreativnu i stvaralačku atmosferu u razredu. Najrazvijenija grana turizma u BiH. najpoznatije površinske i podzemne tokove.

Posmatranje. Nastava u prirodi (terenska nastava) Na nastavno . postavljanje pitanje. treba da uđe u neki program zaštite .zaštite geografske sredine Metode i sredstav zaštite životne(geografske sredine). sredine i prirodne okoline u BiH. odvajanja bitnog od nebitnog. zaštićene zone itd) po Evropskim mjerilima. kao i vrste naselja i načina života ljudi – privredne djelatnosti). Hrvatskoj. djelovanje snage tekuće vode. karakteristike flore i faune. Evropi. Uočiti proces i posljedice djelovanja čovjeka na promjene u prirodi. Objašanjavanje pojava i procesa. analiziranja . uočiti proces i posljedice djelovanja egzogenih sila.. Učenici će objašnjavati kako i zašto koristiti kante za smeće. površiti u BiH. Razvijati naviku korerktnog i zaštitničkog odnosa prema okolini i prirodi. Sposobnost izražavanja emocija za neke grandiozne oblike koji su posljedice djelovanja prirodnih sila.vjetra . nacionalni parkovi. prikupljanje informacija o geografskim objektima koji se posmatraju i posjećuju. Razvijati ekološku svijest o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta na okolini i na prostoru BiH. Albaniji. Razviti sposobnost uočavanja uzroka zagađenosti životne sredine i zašto to čovjek čini sam sebi. Pomoći učenicima u organizaciji akcija sakupljanja starog papira i pri izradi plakata upozoravanja stanovništva na pogubnost nastavka zagađivanja životne sredine.čišćenja školskog dvorišta i okoline. Njemačkoj i Norveškoj.parkovi prirode. stanovnike (okolinu) u BiH na rješavanju problema geoekologije.. koji su se dešavali li se dešavaju na lokacijama koje učenici posmatraju i proučavaju (kraška korizija i erozija.naučnim ekskurzijama(dva puta u toku školske godine) upoznati prirodne i društvene pojave na prostoru BiH i posljedice njihovog djelovanja Sposobnost posmatranja. 90 . Znati šta je to «fenomen staklenika» Znati na koji se način i koja sredstva uništavaju( nagrizaju) ozonski omotač). Organizirati akciju provoditi kontinuirane akcije na sakupljanja starog papira.

Vojno političke saveze i njihove članice. Pojam imperijalizam. Razumije značaj naučnog. Jasno formuliše ciljeve časa .HISTORIJA / POVIJEST Tematske cjeline / teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI. Određuje kriterije za procjenju znanja i ocjenjivanje učenika. tehničkog i kulturnog napretka. razvijaju sposobnost multiperspektivnosti (gledanje na događaje iz različitih uglova).Nastanak političkog života i stranaka. Zna uzroke i povod izbijanja Prvog Vrijednosti.Aneksija. Priprema zadatke za učenike.Manjinski narodi. Razviju svijest o tome kako je razvoj nauke i tehnike uticao na život ljudi Učenici analiziraju izvore koji iz različitih perspektiva govore o kolonijalnoj politici .Obrazovne i kulturno-prosvjetne prilike.Kalajevo doba. OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije.Borba za crkvenoškolsku i vakufskomearifsku autonomiju.Privre da idruštvo u BiH u doba Austro-ugarske vladavine. Naučna. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kakav je bio odnos velikih sila prema kolonijama kako se razvijalo suprotnosti i formirali savezi velikih sila . Razumije i može objasniti kolonijalnu podjelu svijeta.tehnička i kulturna dostignuća na prijelazu dva stoljeća. razmjenjuju mišljenja i izvode zaključke. 91 . Istražuju temu i odgovaraju na postaljene zadatke. Evropske i UČENIK Zna koje su zemlje najveće kolonijalne sile i njihove kolonijalne posjede. Međunarodne krize koje su prijetile da prerastu u ratni sukob.proces i sadržaj UČITI Berlinski kongres i okupacija BiH. Može objasniti i razumije zašto su izbile političke krize. stavovi. Priprema analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima.

Pojam liberalna demokratija.vanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata Glavne političke. Mogu da objasne politička kretanja i društvene sisteme nakon Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazi do političkih preokreta u zemljama liberalne demokratije. nacizam.Razumije i može objasniti kako su se ratni sukobi odrazili na svakodnevni život ljudi i položaj žena.Evropski vojnopolitički savezi. Razumije i može objasniti zašto je borba za novu podjelu svijeta dovela do izbijanja Prvog svjetskog rata. da je završetak rata donijeo promjene i na drugim kontinentima. Razumije i može da objasni razvoj vanevropskih država. fašizam.Države nastale nakon Prvog svjetskog rata.privredne i kulturne tokove razvoja BiH u doba austrougarske uprave. Razdoblje svjetske ekonomske krize. Mogu da nabroje sličnosti i razlike totalitarnih režima u Evropi. U grupama istražuju zadatu temu i prezentiraju je na portfoliju. Kako je tekao naučni. Razumije i može da objasni uzroke pojave i posljedice velike ekonomske krize. Razumije značaj naučnotehnoloških dostignuća i kulturnog napretka. istražuju teme.Zna revolucije u Rusiji. Razvijaju svijest o tome kako se ekonomska kriza odražava na život ljudi . tehnički i kulturni razvoj. Definišu kriterije za procjenu znanja učenika u skladu sa postavljenim ciljevima časa.Kako je tekao svakodnevni život ljudi. razmjenjuju mišljenja rješavaju postavljene zadatke . Organiziraju i usmjeravaju aktivnosti učenja na času. Svakodnevni život.Rezultate i posljedice Prvog svjetskog rata.Razvoj Italije i Njemačke između dva svjetska rata. Arapske zemlje. Zna koje nacionalne manjine žive U BiH.Kolonije i borbe za novu kolonijalnu preraspodjelu. iznose vlastiti stav .Nastanak novih 92 . mogu da razlikuju uzroke i povod.Revolucije u Rusiji (reducirati sadržaje). odgovaraju na pripremljene zadatke . Zna odluke Versajskog mira. Razvijaju svijest o tome Učenici analiziraju različite izvore .Može objasniti i razumije posljedice Prvom svjetskog rata.Razumije i može objasniti značaj revolucija u Rusiji. Politička i društvena zbivanja u vanevropskim zemljama (Indija. svjetskog rata. da su formirane nove države u Evropi. usmjerava aktivnosti učenika na času i na osnovu jasno postavljenih kriterija ocjenjuje učenike Analiziraju izvore. Priprema pitanja za analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima časa. Priprema analizu izvora (formulišu pitanja za analizu) u skladu sa postavljenim ciljevima časa.tehnika i kultura na prijelazu dva stoljeća. da su se najveće promjene odigrale u Aziji gdje jača nacionalna svijest i demokratija. Razvijaju svijest o tome kako su ljudi živjeli u vrijeme ratnih sukoba i kako se mijenjala uloga žena u ratu. Svijet između dva svjetska Versajski mir i njegove odluke. Prvi svjetski rat (19141918) Uzroci i povodi izbijanja rata.Članice sila Osovine.Nauka.Velike međunarodne krize pred prvi svjetski rat. Razumije i može da objasni posljedice pojave totalitarnih režima. Šta je Društvo (Liga naroda).Pojmove:komunizam socijalizam.Ratne operacije Učenici razvijaju svijest o tome da su suprotnosti interesa velikih sila doveli do izbijanja svjetskog sukoba . Japan.Glavne frontove.Frontovi (ratišta). zemlje Latinske Amerike i SAD-e). Pišu istraživačke radove o promjenama u svakodnevnom životu u vrijeme ratnih sukoba. Kina. Zna da navede ličnosti koje su obilježile razdoblje. Učenici razvijaju svijest o tome da se Versajskim mirovnim ugovorom mijenjala politička kartaEvrope.Razumije značaj liberalne demokracije. Osmansko carstvo (Turska). Zna ličnosti koje su obilježile period. razmjenjuju stavove. Interesi velikih sila. Rezultati i posljedice Prvog svjetskog rata. Razumije i može da objasni razvoj evropskih država. totalitarna država. Uzroke izbijanja rata.Prvog svjetskog rata.

Može objasniti i razumije značaj formiranja evropske zajednice. Obrazovno kulturni život. Razumije značaj naučnog i tehnološkog razvoja. na osnovu osnovu istraživanja teme izvode zaključke. Socijalizam. Učenici su svijesni da je naučni i kulturni razvoj u XX st. o značaju formiranja antifašističke koalicije i anlanske povelje. Razumije i može objasniti posljedice rata. Disoluciju Jugoslavije. Može objasniti položaj žena i djece u ratu. učestvuju u aktivnostima učenja na času. Kreiraju poticajno okruženje za učenje. Učenici razvijaju pozitivan stav o dekolonizaciji i integrativnim procesima u Evropi i svijetu.Nacizam u Njemačkoj. Razumije i može objasniti tok rata. razmjenjuju mišljenja Istražuju i predstavljaju Nastavnici pripremaju 93 . Fašizam u Italiji. Usmjerava aktivnosti na času. Učenici razvijaju sposobnost da na osnovu primjera iz svakodnevnog Učenici analiziraju različite izvore. Pripremaju aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima. Političke krize i ratove. Nastanak evropske zajednice. Antifašistička koalicija. Formiranje antifašističke koalicije. Kulturne tokove. Priprema aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima.Društvo (Liga naroda). Definiše kriterije za ocjenjivanje Učenici analiziraju različite izvore. iznose vlastite stavove. Razumije značaj antifašističke koalicije. Pripremaju argumentaciju za učešće u debatama na času. Međunarodno priznanje Republike BiH. Politički. Kako se period Hladnog rata odrazio na mir u svijetu. Stanje i prilike u vanevropskim zemljama od 19181939god. razmjenjuju mišljenja iznose vlastiti sud. Razvoj nauke i kulture u BiH u drugoj polovini XX stolj.društvena i kulturna zbivanja u BiH između dva svjetska rata. Prekretnice rata (bitke) i tok ofanziva savezničkih snaga. Kreira poticajno okruženje za učenje. Kada i zašto je održan Nirnberški proces. Istražuju i prezentiraju temu.Formiranje saveza sila Osovine. Kada i zašto je osnovana OUN. Komunističke zemlje i pad komunističkih režima.rata država na evropskom kontinentu. Razvijaju svijest o ulozi OUN-a u svijetu. Razumije i može objasniti zašto je održano suđenje u Nirnbergu. I kakav je njen privredni i kulturni razvoj. Liberalna demokratija. Usmjeravaju aktivnosti učenja. Položaj žena i djece u ratu. Svjetska ekonomska kriza. Vojno političke saveze. Učenici analiziraju različite izvore. ratu. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996- kako se velika ekonomska kriza odrazila na političku situaciju i zaoštravanje međunarodnih odnosa što je dovelo do ponovnog stvaranja političkih i vojnih blokova. Izgrađuje kriterije za ocjenjivanje. Najvažnija dostignuća iz oblasti nauke i tehnike. iznose vlastiti stav. Život pod okupacijom. Posljedice rata. iz temelja izmijenio život čovječanstva. Razumije i može objasniti uzroke rata. Formulišu pitanja za analizu izvora i pripremaju zadatke za učenike. Politički i ekonomski položaj BiH od 19451990god. Nučno-tehnološka otkrića i uspjesi između dva svjetska rata. Može objasniti i razumije zašto su formirani vojno politički blokovi nakon II svjetskog rata.Poraz sila Osovine. Može objasniti i razumije zašto je došlo do velikih političkih kriza i lokalnih ratova.Prvi ratni period(1939-1943). Prekretnice rata i glavne ofanzive savezničkih snaga (1943-1945).Politička. Drugi svjetski rat (1939-1945) Uzroci i povodi izbijanja rata.Stanje u BiH u II svjetskom ratu. (1939-1943). Razvijaju sposobnost da sagledaju različite poglede na formiranje vojnopolitičkih saveza . Može objasniti i razumije kulturne tokove. o položaju i stradanju civila u Drugom svjetskom ratu Učenici razvijaju svijest o značaju suđenja ratnim zločincima u Drugom svj.Sovjetski savez (SSSR). Razvijaju svijest o poziciji BiH u Prvom svjetskom ratu kako je došlo do formiranja Kraljevine SHS i poziciju BiH u njenim okvirima. Razumije značaj osnivanja OUN-a. Prilike u BiH u Prvog svjetskog ratu. Završne ratne operacije. Može objasniti i razumije politiku zemalja „trećeg svijeta“.

Pripremaju i koriste različite tehnike učenja i analizu različitih izvora . Post dejtonski period do 2000god. privredni i obrazovno. god. tehnička i obrazovno kulturna dostignuća.). Najveće političke krize i ratovi. Međunarodno priznanje Republike BiH. Blokovska podjela. 94 . Razvija pozitivan stav prema tekovinama kulturnog razvoja ovog perioda. Izrađuju smjernice za planirane aktivnosti učenja. Razumije i može da objasni politički.Rat i njegove posljedice. procesuiranja svih ratnih zločina .Nastanak bloka zemalja „trećeg svijeta“ i njihova politika.(?). BiH u stoljeću XX BiH u prvom svjetskom ratu. 2000god. Elektronsko doba. Dejton. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996-2000. Učenici su svijesni značaja Haškog Tribunala. Izrađuju svijest o značaju očuvanja kulturne baštine BiH. temu. Razumije značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma.Savremeno doba (19452000god. BiH u II svjetskom ratu (19411945). Učenici razvijaju svijest o značaju medija na formiranje javnog mijenja i njihovoj ulozi u ratu vrijeme rata. Razumije i može da objasni prilike u BiH za vrijeme I svjetskog rata. Razumije i može da objasni položaj BiH u jugoslavenskoj federaciji. Osnivanje OUN-a.Razumije značaj naučnog i kulturno razvoja BiH u drugoj polovini XX stolj.Stanje i prilike u BiH između dva svjetska rata: Kraljevini SHS/Jugoslaviji (politički. Naučna. procesuiranje učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Razumije i može da objasni razvoj BiH između dva svjetska rata.kulturni život). Primjenjuje koncept multiperspektivnosti Organizuju posjete muzeju ili kulturno historijskim spomenicima. Može da objasni i razumije tok i posljedice rata. Poslijeratni period (1945-1990). Pad komunističkih režima i nova realnost. Razumije i može da objasni različite interese jugoslavenskih republika. Nastanak i širenje evropske zajednice. Može da objasni i razumije prilike u BiH za vrijeme II svjetskog rata. života razumiju ekonomski razvoj BiH od 1945-1990 . Daju jasna uputstva i usmjeravaju aktivnosti učenja. Disolucija SFR Jugoslavije i sticanje nezavisnosti.

primjena pneumatskih sistema. Bira zadatke i probleme u skladu sa NPP i mogućnostima učenika. Postavlja različite vrste Mehatronikaelektrotehnika Prepoznaje elektromotornog elemente pogona i 95 . Analiziraju elemente hidrauličko-pneumatskih sistema. IX razred – 1 čas sedmično. primjena hidrauličnih sistema. ventili. Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Mehatronikamašinstvo Učiti: Prenos signala i snage pomoću hidrauličnih i pneumatskih sistema. Shvatanje značaja Prate izlaganja i prezentacije predmetnog nastavnika. 34 časa godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti. kompresori. Veza između glavnih elemenata elektromotornog pogona Učenik : Prepoznaje osnovne elemente hidrauličkog i pneumatskog sistema. Veze između karakterističnih veličina hidrauličnopneumatskih sistema.TEHNIČKA KULTURA . Priprema očigledna nastavna sredstva vezana za hidraulične i pneumatske sisteme (pumpe. Izrađuje didaktički materijal. Afirmacija rada i stvaralaštva. Razvijanje svijesti o uticaju naučno–tehnološkog razvoja na život čovjeka. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Osnovni elementi pneumatskih sistema. Koristi instrumente za mjerenje hidrauličnopneumatskih veličina. Poštivanje kućnog reda. poštivanje i provođenje općih i ličnih mjera zaštite na radu. ponašanje stavovi. Analiziraju elektromotornog elemente pogona. Osnovni elementi hidrauličkog sistema. mjerni instrumenti) i prezentira njihov rad i funkciju. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosfere u razredu. Pažljivo rukuju i održavaju mjerne i kontrolne instrumente.

Mjeri veličina u elektronici. Prepoznaje osnovne mehanizme mašina: pogonski. upoznaje učenike s njima. Koristi mjerne instrumente u elektrotehnici i objašnjava greške do kojih dolazi pri mjerenju i očitavanju. modele pogona. Priprema elektromotornog crteže i sheme. Analiza mjernih vrijednosti u upravljačkom sistemu. spremnosti Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. Automatika i sistem upravljanja Osnovni pojmovi automatskog upravljanja. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije i potrebi očuvanja okoline. Podstiče učenike na samostalnost i kreativnost. spojni elementi elektromotora sa radnim mehanizmom. Prepoznaju osnovne elemente elektroničkog sistema i shvataju njihovu ulogu. Uočava prednosti mašina sa automatskim upravljanjem nad klasičnim mašinama. telefon.). imovine. analiza signala u mehatroničkom sistemu. demontira i otklanja kvarove na električnom zvoncetu. Provodi mjere zaštite na radu. Prednosti automatskih mašina za obradu metala nad klasičnim mašinama. jednostavnih pitanja u cilju potsticanja učenika na razmišljanje i davanje ispravnih odgovora. Izrada osnovne tehničke dokumentacije pri mjerenju. Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugim. Podjela automatiziranih sredstava za rad (sredstva za rad sa mehaničkim upravljanjem. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. Priprema mjerne instrumente. shvata njihove funkcije. montira. Prikupljanje. vodeći računa o mogućnostima i potrebama učenika. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. Signalni uređaji. Afirmacija stvaralaštva. snaga. Donošenje logičnih i samostalnih zaključaka o značaju tehničkih tvorevina i tehnoloških dostignuća u životu čovjeka. Mehatronikaelektronika Razvija svijest o značaju elektronike u životu čovjeka (TV. Objašnjava učenicima važnost signalnih uređaja u zaštiti objekata. obučava ih u očitavanju mjernih veličina i u uočavanju grešaka u procesu mjerenja. Pruža neophodnu pomoć učenicima pri sagledavanju uticaja mehanizacije na produktivnost rada. analiziraju grafičke priloge i druga očigledna nastavna sredstva i izvlače zaključke o značaju automatike u sistemu proizvodnje.(elektromotor. modernizacije proizvodnje u cilju povećanja produktivnosti rada. uočavaju funkciju i značaj ovih elemenata. analiziraju rad pojedinih signalnih uređaja uz primjenu očiglednih nastavnih sredstava i shema. prenosni i izvršni. Koristi model interaktivne nastave. sredstva za rad sa elektronskim odnosno numeričkim upravljanjem. priključni napon. Prate izlaganje nastavnika. Ispoljavanje za saradnju. elektronska obrada podataka i memorisanje podataka. signalni uređaji). sredstva za rad za kombinovanim upravljanjem). kao i uticaj mehanizacije na produktivnost proizvodnje. radni mehanizam. Karakteristične osobine radnih mehanizama (izbor motora. Primjena pravila i propisa pri provjeri mehatroničkih sistema. koristeći model ili grafički prikaz. Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica. Koristi pojedine signalne uređaje i analizira signale u mehatroničkom sistemu. znanja i Priprema elektroničke elemente i upoznaje učenike s njihovom funkcijom i montažom. Mjerenje veličina u elektronici. Uz prisustvo nastavnika vrše mjerenje pojedinih veličina u elektronici. 96 . Priprema očigledna nastavna sredstva i izlaže nastavnu građu.. Automatizacija procesa rada. primjene mjera zaštite na radu i zaštite okoline. elementi za priključivanje na izvor struje).. Vježbaju očitavanje pojedinih mjernih veličina i uočavaju greške mjerenja.

97 . prikuplja informacije i podatke. Obnovljivi izvori energije (vodeni tokovi. saobraćaju. energija sunca). Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja tehničke kulture i ostalih predmeta. Problemi energije u svijetu. priručnike. Učestvuju u izradi ilustracija-crteža. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. domaćinstvima. plima i oseka. internet (po mogućnosti). Pruža prvu pomoć u slučaju povreda.Obnovljivi izvori energije CNC mašine način upravljanja. prednosti obnovljivih izvora energije nad neobnovljivim. stiče vještine. Samostalno proučava odabrane oblasti. posmatra i zaključuje. prate zanimljive članke i informacija sa medija. vjetrovi. alatima i aparatima. kreiraju obrazovni pano. c) Saobraćaj. Podjela izvora energije (obnovljivi izvori. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Energija uspostavljnje korelacije sa sadržajima iz fizike. Uočavaju značaj finalne energije u: industriji. Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Robotika. interesa učenika i mogućnosti škole). Priprema grafičke prikaze rada pojedinih tipova mehatroničkih uređaja i objašnjava njihov rad. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. Uočava i razumije: značaj energije u savremenom svijetu. grupnom i frontalnom radu. Skreće pažnju učenicima na: moguće kvarove na pojedinim elektroinstalacijama. b) CNC mašine. neobnovljivi zvori). Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. Analiziraju grafičke priloge na kojim su prikazana pojedini obnovljivi izvori električne energije. proces transformacije energije. d) Zaštita životne okoline.

čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi.osnovna znanja o strukturi računara.da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika. .INFORMATIKA ZA IX RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. . umijeća i vještine. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima.da učenici upoznaju strukturu računara.da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. . Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. 2.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. . . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene. . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA . ali i kulturnim navikama. . za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. 1. postupke uključivanja i isključivanja računara. OSNOVNA ZNANJA 98 . 3.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. Četiri odrednice: osnovna znanja.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.

99 . SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . su novi ili su prošireni.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . . .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). prenos podataka i računarske mreže.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. putem Interneta. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. . . .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. NAVIKE. .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.. . .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. . .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. . Nastavni sadržaji u okviru ovih tema. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. primjena računara. . STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara. UMIJEĆA I VJEŠTINE . .navika korištenja informatičke literature.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.

ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti. 100 . Nastavnici informatike treba da. U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji.sticanja umijeća i vještine. U programu je preferiran BASIC. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. likovne kulture (računarski dizajn. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. Naime. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. Odjeljenja se dijele u dvije grupe.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća).Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.sticanja osnovnih ICT znanja. je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. . Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. te u području . Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. u skladu sa mogućnostima škole. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika).usvajanju navika i stavova. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu). U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. . izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.

Startup proces (uključivanje i pokretanje) računara. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i 101 . načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije. Sposobni su da nabroje dijelove modernoh računara. instaliranje softvera. odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom. korišćenje programa besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). Analiziraju postupke pravilnog rada sa računarom. uključivanju i pokretanju računara. Prati i evidentira napredovanje učenika. Hardverski dijelovi: . napojna jedinica.hard disk. Neophodan softver za rad Sposobni su da primjenjuju mjere bezbijednosti u radu sa računarima. učešća učenika u grupnom radu. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi).Pored toga nastavnik treba da prati. ukazujući na štetne posljedice primjene nelegalnog softvera. Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar. skener. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. Sposobni su da uključe i pokrenu računar. Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka. Demonstrira bezbijedan rad sa računarom i način instalisanja programa. Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti. Instalacioni program: install ili setup. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. štampač. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera. pisač i čitač DVD diskova i drugo. Pravilno postupaju pri instalisanju softvera. . OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. kompaktna. Zna šta je registracijska baza.matična ploča sa mikroprocesorom. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. Besplatni programi (freeware). Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru. VRIJEDNOSTI. Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi. Mjere bezbijednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbijednost. STAVOVI. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjeere bezbijednoisti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbijednost. Primjenjuju mjere bezbijednosti pri radu. za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. Neophodna oprema: kućište računara. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva. ističe i pohvaljuje napredne. Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. Način istaliranja računara: instaliranje hardvera. Pomoćni upravljački programi – drajveri.flopi disk. Poseban iteres pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. . Demo i pune verzije programa. Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa bez prisustva stručnih lica. kako je predviđeno zakonom. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. Instaliranje računara. Start meni. . priključni kablova. Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim instalisanim programima. Vrste instalacije: tipična.RAM memorija. pisač CD diskova.tastatura i miš. . prilagodljiva. Pribavljaju dodatnu računarsku i Demonstrira neophodnu opremu.

Programi za crtanje su: CorelDRAW. Sposobni su objasniti šta je GUI. informatike. a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima. Opšti model komunikacionog procesa. za funkcionisanje tastature. programi za slikanje i programi za dizajniranje. Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema. Struktura grafičkih sistema. Uvod u računarsku grafiku. . Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. Programi za stolno izdavaštvo DTP. Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu. Računarska ergonomija. Komunikacija korisnika sa računarom. Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture Učestvuju u nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe. Računarska ergonomija. Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva računarska ergonomija. Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi. 2. vrste komunikacije: grafičko okruženje. PRIMJENA RAČUNARA Grafički programi. učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom. Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene. Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr.čitač kompakt diskova. Daju primjere uspješne komunikacije. Grafički paketi.zvučna kartica. . Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi. Pod računarskom grafikom podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija oblici i boje. Također. Sposobni su da grafički predstave opšti model komunikacije čovjeka sa računarom. zračenje i osjetljivost ekrana. Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne Vrši prezentaciju mnastavnog gradiva: o grafičkim paketima. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera. glasovna komunikacija. Komunikacija između čovjeka i računara putem glasa. informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času. Sposobni objasniti da računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku. kanal veze (komunikacioni kanal). Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs. Corel PhotoPaint. Elementi komunikacije: izvor informacija. Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom. Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje. vrste namještaja (stolica i radni sto). Adobe Illustrator. Znaju koji je neophodan softver za rad računara. struktura grafičkih sistema.grafička kartica.računara: operativni sistem Windows ili Linux. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara. u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u 102 . Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju. programima za DTP. Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih premeta. Grafički programi: programi za crtanje. izbor boja na ekranu. Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja. Manipuliranje elementima slike. Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara. Izgradili su osobinu poštovanja računarskih ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera. Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog prostora i ulazno izlaznih jedinica. komunikacija čovjek – računar. MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro. Komunikacija čovjeka sa računarom pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface). ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop. . grafičkim paketima. miša i drugo. Potreba za komunikacijom čovjek – računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija).modem. prijemnik informacija. Opća struktura komunikacionog procesa. . o manipuliranju elementima slike. Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom poštujući savremene ergonomske zahtjeve. Aktivni su na času. Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme.

izmjena kontrasta. Microsoft Publisher. riječnici. Pažljivo prate izlaganje nastavnika. Učestvuju u fazi ponavljanja. atlasi. simulacije. Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa. Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress. Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku Iskustva sa korištenjem hiperteksta i Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. izmjena boja. izmjena svjetla slike. elektronička pošta (E-mail). Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima. grafiku. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). Interaktivni multimedijski obrazovni programi. govor. Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara). pretvaranje kolor slike u crno-bijelu sliku. muziku. atlase. Za učenje sadržaja iz drugih nastvanih predmeta koriste enciklopedije. iznose svoja iskustva i spoznaje. Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. animaciju. grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike. U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima. Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija. HTML (Hiper Text Markup Sposobni su da izvode nad elementima slike. fizika. jezik. periodike. Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. Adobe PageMaker. riječnici. Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. skaliranje i smicanje. podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. brošura. Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koriste računar (i sve njegove ulazno-izlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga. Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. elektroničke knjige. Telnet. prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža). Prezentuje nastavno gradivo. biologija itd. vježbanja i utvrđivanja gradiva. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje. obrazovne igre. Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali. mrežne novine itd. FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata. simulacije. Enciklopedije. npr. Neophodna hardverska i softverska podrška . Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riježe postavljene zadatke. Adobe In Design itd. Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji. Znaju koji su servisi Interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). Hipertekst i hipermedija Znaju pojam hiperteksta. Osnovni pojmovi o multimediji. videoisječak. pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP. Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u 103 . Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike. riječnike. kataloga. Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe. elektroničke knjige.Aided Desingn). itd. izoštravanje i specijalne efekte. simulacije. Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža. Komunikacioni programi. Primjenjuje efikasne oblike rada. atlasi. obrazovne igre. saobraćaj. elektroničke knjige. obrazovne igre. novina. Sposobni su pokrenuti programe (servise Interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. rotacija. Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika.

upravljanje proizvodnim mašinama. Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver. određivanje dijagnoze. kopnenog i vodenog saobraćaja. ugostiteljstvo. upotreba računala u proizvodnim procesima. Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina. regulisanje i kontrola zračnog. knjiga. medicina. Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. za prikupljanje potrebnih informacija. Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. mjerenje i registrovanje postignutih rezultata i td. uprava. časopisa. izrada školskih novina. vođenje evidencije. Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju. učenja i rješavanja problema. statistike. bankarstvo. Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista. Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja. hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima. animacije). trgovini. upravljanje procesima. inženjerstvo. trgovina. Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim. Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. Analiziraju i raspravljaju o tome gdje se sve računar primijenjuje i koja mu je uloga. 3D multimediju koriste i za lične potrebe. masovni mediji. upotreba računala kao nastavnog sredstva. saobraćaj. korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. privredi itd. Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta. publikacija. Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje. Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike.Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata. U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. saobraćaju. za praćenje i nadzor pacijenata. Vode rasprave na ovu remu. razrednih knjiga. U saobraćaju: upravljanje. ali i za igru i razonodu. Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima. uredi. sport. Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB). itd. Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji. slike i drugi grafički materijal. 104 . Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. izrada tehničkih crteža i dokumentacije. hiperveza (hiperlink). kontorla kvaliteta proizvoda itd. Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice. programi za vježbanje i učenje.

Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka. Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža. Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). Alta Vista. Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa. Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem). Programi za izradu WWW stranice. Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija. Internet.). Prenos slike i zvuka (glasa) putem VOI (Voise Over Internet) tehnologije. Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija. Slanje elktroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. Uspostavljaju međusobnu komunikaciju koristeći svoje kućne računare. Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network). Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima WWW-om i Govori o internetu vršeći korelaciju sa obrađenom temom komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. Pažljivo prate izlaganje nastavnika. Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET. VOI i FTP. 105 . Uspješno se služe servisima interneta. RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elktronskom poštom (slanje i prijem E-maila ) Ostali internet servisi (IRC. Yahoo. Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta. Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka. Servis IRC (Internet Relay Chat) Razgovor među korisnicima u realnom vremenu čitajući poruke. Lycos. UTIK i drugih. Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi. Učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. Svjesni su ogromnog značaja interneta u savreemenom životu ljudi. Web Mail – HTML). Lotus CC:Mail. Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line). Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi. Primijenjuje martode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju. Evidentiraju uspjeh koji su postignuti učenici. Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi). FTP protokol. Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika. Elektronska pošta. Outlook Expres. Računari pretraživači informacija: Google. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije. PRIJENOS PODATAKA. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. Sposobni su kreirati WWW staranicu. da komuniciraju putem elektronske pošte. Lycos. Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. Microsoft Outlook. Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta. Telnet). Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže. Hotmail. Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo. Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti. Yahoo. Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digiralnih informacija ugradnjom modema. Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka. posebno WWW-om i Email-om. FTP (File transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata. Alta Vista.3. Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta. Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru. Upotreba WWW servisa. UTIC. Korištenje računara pretraživača: Google. Sposobni su objasniti principe prenosa podataka.

4. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. izrada algoritma i pisanje programa. Dokumentiranje i testiranje programa. Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. Primjere programiranja bira pažljivo. Sposobni su riješavati probleme uz pomoć računara. Pomažu drugim učenicima. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. Izrada programa po zadatku i samostalno. Demosrtiraju svoja rješenja. PROGRAMIRANJE Složene strukture podataka.LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI 106 . Rad sa podacima. Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi. Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Primijenjuju funkcije i podprograme. one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. Postavljanje zadatka. Indeksirane promjenljive . Funkcije i podprogrami. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program.nizovi. Uredno vode pribilješke. LIKOVNA KULTURA /IX razred/ (jedan sat sedmično . Grafika i zvuk.

Posebno pristupiti grafdičkim tehnikama i kroz njihovu manipulaciju i grafički izraz kreirati predložak ili tiskovnu formu oblikujući rad sa dominirajućim linijama i njenim vrijednostima..linorez. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. linija u slici-crtežu.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju. roman.ili vizibilno shvaćenog motiva-teme. TAČKA I LINIJA Istraživati.Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela. enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima.monotipijom. biologije. Tuluz Lotreka. Također primjenom najrazličitijih tehnika i materijala.Engra. moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti. pojave u prirodi. drvorez. prozni tekst. Moderna umjetnost i sl. iskidanim. Degasa. moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu kao aktivnu dominantnost koja likovno ističe svoju funkciju u službi percipiranog. tjelesne i tehničke kulture. U svom okruženju. sportske.likovno transponovanje naslonjeno na iskustva nastanka nekih umjetničkih djela:Antika.osmišljavati i vrednovati harmoniju bliskih i dalekih redovaPredstavljati-oblikovati različite tipove harmonije:harmoniju sličnosti.gipsorez.Pikasa.ravnim i lučnim. . predjeli.Rafaela.(Renesansna iskustva) Neposredno okruženje učenika.(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih.označavati . pjesma.funkcije i simbola:uočivši najbolje relacije i kompozicioni sklad.harmoniju gledati.graviranje u maniri – struganja. Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka.spontanih-neobuzdanih..Mondriana. BiH kulturne baštine. . objekti. Izažajne mogućnosti dominacije likovnog kvaliteta linije.mekanim.multimedija video).po obrascima-(Leonarda. konstruktivnih i konturnih.suha igla komibinovana sa kolografom. Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura. U svim dostupnim tehnikama suhim i kombinovanim crtaćim ili slikarskim isticati ovu funkciju u likovnoj obradi. aktivnosti. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. matematike..Direra. (Antička iskustva)Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama .krivudavim. muzičke /glazbene/..dijaprojektor-slajd.Renesansa.u inventivnosti tehničkih-preciznih.grebanja i urezivanja.Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti. -Upotreba: (udžbenika za VIII/IX razred (likovna kultura). unutrašnji prostor.prepoznavati i likovno oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem. biljke../ A samim tim isticati razvijanje kritičkog mišljenja. kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja :afirmacija preferencija na likovne poticaje i didaktičke medije.oblicima i likovima.Barok.kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline.mlitavih i snažnih.oštrim i tvrdim.…/.1. ljubavi prema domovini. dramski tekst. dominacija među ravnim. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma..Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.po slobodnom izboru graditi .suha igla. Vazarelija. građevina kao samostalni dominirajući faktor. zemljopisa. donekle vježbanjem umjetnost linije ..video DVD materijal. istorije /povjesti.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 107 . vanjski prostor. Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama:kolografformiranjem tiskovne površine ljepljenjem jednostavnih materijala. informatike.

Meko. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. roman. gvaš. Razvijati ponašanje kontrasta s pomoću inverzije. Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene kontrasta-razlika – suprotnosti. . 108 .multimedija video). konkretnog i apstraktnog mišljenja. unutrašnji prostor-oblika. Karakterističnost pojma kontrasta izdvojiti posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima". zaključivanja.. Kontrastne osobine harmonije boja-komplementarni kontrast:crvena-zelena. zemljopisa.inicirajući različite razlikekontraste. ljubavi prema domovini. Postavljati i analizirati ritam dominacijom smjera. Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. Kmponovati analizirati i vrednovati smisao simetrije.postavljati likovno interpretirati dinamiku masa u prostoru-ritam.stvari iz okruženja učenika. Neposredni predmeti.Težiti za isticanjem – označavanjem i likovnim prezentiranjem u kojima i preko kojih se manifestovanje pojava ne može likovno shvatiti niti predstaviti. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. Uočavati ritam sređivanjem ritmičkih izmjena:izazvana nestabilnošću u vidnom polju:V.zahvaljujući njenom ponavljanju. Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalompauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom. prozni tekst. Početi od temeljnih primjera o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome. biologije.plavaNarančasta. tempera. matematike. voštani/.. vanjski prostor. enterijer i eksterijer: pokretne pojave u različitim aktivnostima. diferenciranje važnog od manje važnog kada su u pitanju odnosi suprotnog i razlika.. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . flomasteri u boji /za manje formate radova/.dinamike simetrije.…/.žuta-ljubičasta. predjeli. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.bez njihovih suprotnosti. Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost.Harmonija funkcije što ju čine različiti predmeti koje povezuje ista funkcija. BiH kulturne baštine.dijaprojektorslajd.. biljke.Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj orkestraciji težiti većoj dinamici naročito valerskim kontrastom.Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike.ostvario ritam i uopšte veća dinamika . tjelesne i tehničke kulture.video DVD materijal. Biti sposoban prepoznatvati i uočavati stvarajući predstave.pojava i likovnih predstava.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.(mehko) kao suprotnost tvrdome. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura). Akvarel. Povezivanje pojmova. uočavanja. objekti. tuševi u boji. Razvijanje sposob-nosti posmatranja.oblika i valera. Razvijanje kritičkog mišljenja.U umjetnosti se kontrasti koriste da bi se pojačao Intenzitet unijela preglednost –jasnoća. bogaćenje mašte. 2.da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama. muzičke /glazbene/.elemenata u cilju ostvarivanja gdje bi sve likovne činjenice bile upravo zapažane na osnovu njihovih razlika. pjesma.Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja.Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešće nastaju zbog intervala i kontrasta.tuš.ritmičkim izmjenama-naročito oblik i veličina.Harmonija proporcija-usklađenost sličnosti i razlika. pastel /suhi.Razumijevati odnose nastanka i prikaza uticajem intervala na ritam .. dramski tekst. kolaž različitim materijalima. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. razvijanje likovne kreativnosti.Ponavljanjem većine činilaca. Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera. Koristiti se odnosima suprotnosti /komplementarnim kontrastima. Kod valera crno i bijelo su dvije krajnosti-najveći kontrast.harmonijom oblika. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Razumijevati.načinom primjene boja i drugih lik. pojave u prirodi.Vazareli. . . informatike. istorije /povjesti.glatkoću kao suprotnost hrapavom. PLOHA Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari.

Simetrični oblici u umjetnosti-ornamentalne forme. 109 .Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter. Asimetrični način organizacije –dinamika.

zaključivanja.V. objekti. muzičke /glazbene/. Tehnologijski pristup miješanja bojaPitanje organskih i neorganskih bojaMiješanje pigmenata. gvaš.. Razvijanje sposob-nosti posmatranja. pjesma.3.E. vanjski prostor. Rimska-Bizantska umjetnost: korišćenjem boje kamena. bogaćenje mašte. tempera.od Egipćana. materijalnost-upotrebom nijansi dominacijom više tonaliteta. volumen-njeno zahvatanje prostora po dubini.…/. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. dramski tekst.(vizuelnog i vozibolnog). zemljopisa. voštani/. prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu.tuš. roman. Boja ima sopstvenu :svjetlinu.Grka.DelftK. unutrašnji prostorSlobodne dekorativne kompozicije Akvarel.. toplotu. –.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. uočavanja. predjeli. razvijanje likovne kreativnosti.ritam –što ga obrazuju njen kontrast i harmonija. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.svjetlosti i snazi boje. prozni tekst.multimedija video). -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura). BOJA Izražajne mogućnosti svojstva boje: Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetčosti i manifestacija cjelokupnog života. Boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 110 .Asiraca.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. biologije. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i koji proističu iz čulnosti i ljepoti boje .inicirajući različite razlike izražajnih mogućnosti i svojstava boje. slika. Uvoditi učenike studioznijem prepoznavanju i uočavanju stvarajući predstave. Kontrolisati opažajne doživljaje bojePotvrđivati svojstvo da boja zavisi od talasnih dužina svjetlosti – Likovnim rješenjima odgovoriti na karakteristiku boje kao prostorne funkcije. V.mozaika..Mone.ravnoteže.. pojave u prirodi.glazurom toplim i hladnim bojama.Japanaca.hladnoću-njihov uticaj na emocije. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. Duh se čovjekov razvija pored ostalog upotrebom boja. Zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće. (V. konkretnog i apstraktnog mišljenja. ljubavi prema domovini. obojenosti. informatike. kolaž različitim materijalima.Munk.dijaprojektorslajd. Vermer.. biljke.video DVD materijal. tjelesne i tehničke kulture.. tuševi u bojiI dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. matematike.) . Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih boja u parovima –komplementarni sklad. odnosi koji vladaju u spektru trebaju imati svrhu prostorne funkcije bojaKoristiti se odnosima kombinacija boja u cilju obogaćivanja prostora. Kombinacijom boja slijedila je obrada pri izradi odjeće.keramike i stakla. Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva. Grci su bojili skulptureKineska glazirana keramika. istorije /povjesti.Gog. BiH kulturne baštine. Kineza. pastel /suhi. Povezivanje pojmova. Razvijanje kritičkog mišljenja. Uzajamni odnosi boja proširuje i obogaćuje dejstvo Poseban izbor predemeta i stvari iz užeg i šireg okruženja: pokretne pojave u različitim aktivnostima. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. . Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene mnogih svojstava i izražajnih mogućnosti boje. Ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje.

isprekidane . Posmatranje tkanja kroz lupu.traženje smisla u preklapanju.ispletenosti. Odnosom prema klasičnoj umjetnosti učiti i likovno propitivati. Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu.povijesti umjetnosti .4. biologije. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).strip. Kompozicija-geometrija i tekstura.M.predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom.lišće.kamen-sitniji oblutci. Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanjuučešćem rekomonovanja-fotomontažom. POVRŠINA Linearna tekstura: Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima. nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom.linijom. Sadržaje vezati za oblike i njihove maštom razrađene karakteristike-povezivanje oblika.stalno percipirati preko njegove forme. Dalje razvijati sposobnosti da se linijom maksimalno izraze u likovnom smislu.stećci. Njegovanjem pojma teksture.skalpela i sl.dijaprojektorslajd. (S. Krošnje. uočavanja..grafičari. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. razvijanje likovne kreativnosti. Neočekivani Susreti stvari i bića: upotreba makaza. Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti. Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom:izražavanje glatkoće. -Različitost simulirane teksture: unakrsnom tehnikom pera. Moj filmski prikaz scene.ruže.(Rembrandt. Udruživanje iskustva povezanog sa osjećajem vida i dodira-stvaranje potpune predstave o posebno odabranim modelima-temama teksture.uviđati i uvažavati pravilo da upotreba teksture treba biti u skladu sa cjelinom. špricanjem crnim na bijelo i obrnuto.BiH kulturne baštine.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina.njeno djelovanje je onda bogatije i dublje.pojava . Prihvatiti i likovno.izbjegavati kod isticanja i izražavanja teksture monotoniju ali isto tako važno i veliku raznorodnost upotrebljenih tekstura.Direr-na svojstven način obogatio umjetničku teksturu linearnim rezom.zrnatosti. Bogatstvo linearnog u realizaciji viđenih objekata.posvetiti svoju pažnju. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.Ernst.Japanski drvorez. plima-veliki val plime. Isticati kod učenika smisao za neočekivani obrt i spoj. reprodukcioni materijali u različitim bojama. Osposobljavati učenike da vide likovne forme.Tangi i sl.tačkaste. segmenti materijalne stvarnosti.s čime obrazuju novi događaj priču. kolaž-novina.špricanjem kroz mrežu.video DVD materijal.ljepila.zgužvanostidraperije. Strukturu forme čine svi elementi likovni kao i ostala likovna sredstva. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. . Tajanstveni svijet. Obilježja i pojave iz prirode.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. konkretnog i apstraktnog mišljenja. Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do tvrde.razno rastinje. Upotreba grafike-suha Igla. ljubavi prema domovini.susretu linijskog tkanja i potke.Rubens. Povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: informatike. Razvijati osjećaj snage simbola upotrebom gotovih slika-tiska.životinja itd..rad sa predlošcima od žice. učenika. bogaćenje mašte. razmišljati da je u pravilu racionalnosti osnovno .hrapavosti.Dali.ograda. Kompozicije perom nastale nakon viđenja teksture kroz lupu(-potka tkanine). Njegovanje pozitivnog odnosa prema 111 .multimedija video).. Doživljaj umjetnosti i recepcija na umjetnička djela.renesansni rezbari. Povezivanje pojmova. nišani. Njegovanje senzibiliteta i snage linije.razdvajanju.povlačenje suhom četkom u jednom pravcu i unakrsno. Sadržajna osnova određuje formu.I..fotomontaža.(stijena.. tačkastom tehnikom pera. Razumijevanje linearnog koncepta kao postupka u kojem su sada iskorištene sve mogućnosti likovnog karaktera linije-linearnosti u svrhu pokazivanja i označavanja teksture.učenike navikavati da su to ujedno i forma i sadržaj.) Fantastika u svijetu oblika: opažanje okoline bez učešća uobičajene logike: Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti.bakrorezi. zaključivanja.ljudi.nasip. Razvijanje kritičkog mišljenja. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.

Mondrianrazrješavanje suprotnosti : K.ovisno o materijalu I postupku.razdvajanja i izdvajanja oblika. ljubavi prema domovini. trgovački centar.komponovanje iz kvadrata-veći formati papira .5. Konstrukcija mosta. uzmicanja veličina i oblika imanentno samim oblicima čime je istovremeno rješen kontrast. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima.(mala plastika) KOMPOZICIJAKomponovanje –predstavljanje u okviru određenog prostorarad grupe. kartonske podloge.oblici u veličinama.P. rotiranje i umnožavanje većih i manjih cjelinaObrazovati smisao Koji učenika obogaćuje za razumijevanje diobe: veće gore.izlazak sunca. MASA I PROSTOR Suprotnost je rezultat razlika u KontrastuKontrast oblika i veličina: Kontrast u svim motivima raspoređivati po načelu odjeljivanja. upravo intervali i kontrasti.dijaprojektorslajd.Maljević:.likovna kombinatorikaKombinatorika s formatomGrađenje jedinstva u raznolikosti. Načelo većega i manjega.mobilna skulptura.ravnomjernog ili neravnomjernogSkupljanje likovnih činjenica u formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini.Nova arhitektura. Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).manje dole i obrnuto po obojenosti oblika ili površina. 112 .Brancusijeva skulpturaEskimske maske- radu: incijativi Produbljivati osjećaj da su uzrok zapažanju ritma i dinamike.video DVD materijal. A. Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji. Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. Navikavati i dalje istrajavati na recepciji i razvoju likovne kulture. U skulpturi od Antike do novijeg vremena uočiti odlike rasporeda i obrade masaRazvijanje kritičkog mišljenja. Oblikovanje glinom.kolažne aplikacije.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. preko umjetnostiModerna umjetnost. Razmiještanje udubljenja i izbočenja.čempresi kraj rijeke. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Dizajn :Trougao i BiH Komponovanje iz Kruga. Koliba i livada. Kostim za moju ulogu. Težiti da kod učenika razvijamo takve perceptibilne navike o tome da je učinak događanjalikovnog prikazivanja u smislu zbijanja.kartonom mekani lim-folija Slikarski tečni materijali.Kalder. siporexom. Različiti materijali.napetost i protivrječnost u likovnom smislu. Aktivne i pasivne plohe. (grupni rad)-oblikovanje-građenje Veliki dekor na ulazu Određenog objekta. Naselje u brdu.likovnog i vizuelnog mišljenja.napredovanja.multimedija video). Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama : uvećanjem i smanjivanjem određenih pojedinosti:raznim tehnikama Umetanje dinamičnoga u statični oblik-složenije ornamentalne strukture. ambalažni papirtroslojni karton.

Asiraca. -Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela.u inventivnosti tehničkih-preciznih.spontanih-neobuzdanih.OČEKIVANI REZULTATI KROZ STRUKTURU PROGRAMA Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u likovno problemskim cjelinama.po obrascima(Leonarda. .Lotreka.kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline.krivudavim.odEgipćana. volumen-njeno zahvatanjeprostora po dubini.ritam što ga obrazuju njen kontrast i harmonija.oštrim i tvrdim. -Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura. Boja: .toplotu.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju.Grka. -Saznanje o tome da zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće.njenim poticajnim preferencijama i didaktičkim medijima.hladnoću-njihov uticaj na emocije.oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem..(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih. -Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva.Pikasa.označavati . donekle vježbanjem umjetnost linije . -Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama -Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog. -Moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti. .Istraživati.konstruktivnih i konturnih.Moći predstaviti takvu likovnu cjelinu u kojoj se nameću dominantnosti linijom. -Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih bojau parovima –komplementarni sklad.prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu.(vizuelnog i vozibolnog.. -Primjenjivati i razumijevati ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje. Kineza. -Da boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja. materijalnostupotrebom nijansi dominacijom više 113 .Direra.(Antička iskustva).Japanaca. -Dominacija među ravnim.harmoniju gledati.iskidanim. -Da boja ima sopstvenu :svjetlinu..ravnoteže.Rafaela.ravnim i lučnim. -Da se duh čovjekov zapravo razvija pored ostalog upotrebom boja.prepoznavati i likovno.Vazarelija.mekanim.Engra.Degasa.mlitavih i snažnih.Uočiti mnoge izražajne mogućnosti svojstva boje:Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetlosti i manifestacija cjelokupnog života. Tačka i linija: .. -Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama .T.Mondriana.(Renesansna iskustva)..

-Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešćenastaju zbog intervala i kontrasta.crvena-plavo-zelena.pojava i likovnih predstava.da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama.Prostorna funkcija boje-Postojanost Jednobojne kombinacije-oblikovanje prostora. -Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera. -Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter. -Aprecijativno učiti o simetričnim oblicima u umjetnosti-ornamentalne forme kao i simetrični način organizacije –dinamika. -Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanju-učešćem rekomonovanja-fotomontažom.tonaliteta. -Dvobojne kombinacije. -Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do vrde. Površina : -Likovno prepoznavati i osmisliti linearnu teksturu:Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima.razdvajanju. -Da boja ima tonsku gradaciju.linijom.po istom postupku.zahvaljujući njenom ponavljanju.izvedenost boje. -Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja. -Trobojne kombinacije.(aditivno-supstraktivno).susretu linijskog tkanja i potke.plava-narančasta.(mehko) kao suprotnost tvrdome.oblikovanje prostora. -Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti.izučavati svojstva kontrasta boje:J.Uzajamno djelovanje više boja. -Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost.traženje smisla u preklapanju. -Shvatati temeljne primjere o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome.predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom.glatkoću kao suprotnost hrapavom. -Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike.vježba po kružnom spektru Osvald.o gami boja:dominacija jednog hromatskog područja iz skale boja Ploha: -Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari. Masa i prostor: 114 .žuta plavo-ljubičasta.špricanjem kroz mrežu.Upotreba grafike-suhaIgla. dodavanje crne i bijele i komplementarne-umnožavanjeharmonijske mogućnosti.Iten(sedam vrsta kontrasta).(monohromna kombinacija).tačkaste.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina. Boje vezane za predmete koje tumače (simbolika boje) -Obogaćivati smisao o koloritu boja:odabir kolorističkih vrijednosti.rad sa predlošcima od žice.Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalom-pauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom.tačkastom tehnikom pera. -Četvorobojne kombinacije. -Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom -Posmatranje tkanja kroz lupu.Meko.veću i manju zasićenost.Mješanje bojom.Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti. -Karakterističnost pojma kontrasta izdvajati posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima".povlačenje suhom četkomu jednom pravcu i unakrsno. -Vježbama harmonije boja.nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom. -Različitost simulirane teksture:unakrsnom tehnikom pera.učenika. -Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma. -Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu.isprekidane .špricanjem crnim na bijelo i obrnuto.(veliki intervali).

-Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama :uvećanjem i smanjivanjemodređenih pojedinosti:raznim tehnikama -Nalaziti mogućnosti sopstvenih rješenja . Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. -Pratiti i prepoznavati načelo većega i manjega. Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1.CRTANJE . stečenim kroz preaktično kreativni rad. da je pristup okolini intelektualno vizuelni.oblike u veličinama. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.ravnomjernog ili neravnomjernog-Skupljanje likovnih činjenicau formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini. i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu. DIDAKTIČKO . OBLIKOVANJE U PROSTORU –rješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje.-Konstantno uočavati da je suprotnost rezultat razlika u Kontrastu-Kontrast oblika i veličina: -Kontrast u svim motivima pokušavati raspoređivati po načelu odjeljivanja. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do tada usvojenim znanjima.umetanjem dinamičnoga u statičnioblik-složenije ornamentalne strukture. Produbljivanje nivoa usvojenog.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima. -Razumijevati i likovno razrješavati aktivne i pasivne plohe.Razmiještanje udubljenja i izbočenja.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u IX razredu.ovisno o materijaluI postupku.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE 115 .razdvajanja i izdvajanja oblika. ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. a mišljenje apstraktno. Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: .SLIKANJE . -Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika.(mala plastika) -O KOMPOZICIJI razmišljati kao rekapitulaciji svih znanja i osjećanja prema problemu kompoziciji-Komponovanje –predstavljanje uokviru određenog prostora-Razvijati rad grupe.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica.GRAFIKA . savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti.likovna kombinatorika-Kombinatorika s formatom-Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: .

Vizuelne motive 2. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja. Koncept usvajanja znanja. novim medijima. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. PLOHA 4. vlastita iskustva i spoznaje. Tematske cjeline: 1. učenja u likovnoj kulturi je proces. POVRŠINA 5. Likovno problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine. permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ 116 . koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. ponuđenim materijalom. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Nevizuelne motive 3. TAČKA I LINIJA 2. kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede. I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ iz kojih proističu pojmovi koje učenici trebaju usvajati. i okruženjem u kojem žive. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme.. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava. razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. BOJA 3. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . od 1-9.

harmonija. ne mogu biti loši/. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. praznici. svoje emocije. Nevizuelni motivi su oni. kontrast. prirode i društva. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. . linija. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. škola. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. emocije /osjećanja/. značajni datumi. etnografsko nasljeđe. vjetar. valer. pojave u prirodi. biljke…. maternjeg jezika /priča. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. tuga. gradacija. upornosti i iskustva. zavičajne kulturne baštine . ravnoteža. tekstura…. oblik. bol. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti.likovni i kompozicioni elementi. 1. mjesto stanovanja. čulni poticaji. sreća. krajolici. roman.Kao što je već ranije pojašnjeno. Dakle. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata. pripovjetka. shodno učeničkom uzrastu.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. ritam. objekti. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. prostori. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. učenicima bliska muzika. psihološkog 3. Teme koje se najčešće realizuju su: . 117 . muzika. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. poezija/. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ . strah. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . matematike.. strahove i oduševljenja. tačka.iz neposrednog okruženja djeteta. kulturnih dešavanja…/. predmeta i pojava. estetskog 2. vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. muzički spotovi. muzičkih.. boja. palakati /sportskih. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/. glazbene kulture. u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. koji se odnose na podražaje. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta.priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. porodica..nevizuelni poticaji. znakovi vizuelnih komunikacija. svoje viđenje svijeta. stečenog znanja i usvojenih navka. pedagoškog.

što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. i likovnog jezika/.Dakle. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. u najvećoj mjeri. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. aktivnost na času. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. odnos prema estetskom. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. To znači da nastavnik. 118 . želju za postizanjem rezultata i sl.

7/8. umjerena i brza tempa.dinamika . 6/8. primjena i sistematizacija: . 4/4. .Prilikom analize elemenata interpretacije u toku slušanja. te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.sistemu pisanja nota u violinskom i bas ključu. stiču nova 119 . učenici/ice primjenjuju ranija znanja i iskustva .o različitim notnim trajanjima. . .tempo . njihova primjena u muziciranju.artikulacija. . ¾.Primjena stečenih znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa: . pravilno fraziranje.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). ( jedinica OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici trebaju znati i razumjeti: .poznavanje svih italijanskih oznaka za dinamiku.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA IX RAZRED (1 sat sedmično – 34 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje novih znanja. 2/2.intonacija. . .

ZNANJE brojanja četvrtinka. . stoljeće . slušanje (preludijum. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. osminka i polovinka ). ritam. romantizam. . 20. suita). . _____________________________ . . muzičku formu i poredi djelo sa drugim slušanim djelima.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. instrumentalna i vokalno-instrumentalna djela.poznavanje i primjena pojmova: sonata. .stilske epohe: renesansa.uvođenje pojmova ( muzičke forme ) i njihova primjena tokom slušanja muzike: tokata. izvođače i izvođačke sastave.razlikuje vokalna. takt. . mjera. barok. .pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u G – duru i F . 120 . impresionizam. opereta. artikulaciju) korigiraju izvođenje svjesni da tako poboljšavaju kvalitet interpretacije.utvrđuje znanja o G-dur. kompozitora i tradicionalnu narodnu muziku - Formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. tempo. badineri. dinamika. opera.duru. ________________________ _ ______________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE .Uživanje u predstavljanju svojih znanja i sposobnosti publici. . -Tokom slušanja pamti naziv djela. fuga. filmska muzika. -Svjesni su proširenja i kvalitetnog porasta muzičke memorije. fuga. jazz. . suita. te vokalne reprodukcije. gigue. simfonija. koncert. saznanja i sa dosta samopouzdanja vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. . kao i ritam pjesme na osnovu notnog zapisa. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. kao i osjećaja za harmoniju i polifoniju kroz pjevanje (višeglasno pjevanje – kanoni). uvertira. ime kompozitora.Slobodno izlaže svoje mišljenje i ideje jer osjeća porast vlastite kompetitivnosti . svita.Samostalno primjenjuju naučene pojmove (melodija. oratorij.upoznavanje kordofonih tradicionalnih instrumenata. e-mol.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. -Cijeni i pamti stvaralaštvo bh.Brzo prepoznaje u notnom tekstu i tačno realizuje odnosno izvodi dvodijelnu. F-dur i d-mol ljestvici kroz analizu notnog teksta pjesama. . duet. . obima glasa i promjena nakon mutacije. kantata. a takođe i promjenu mjere u notnom tekstu.svjesni su porasta kvaliteta ritmičke reprodukcije–složenijih kombinacija.Ima razvijenu potrebu da upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. balet. klasicizam. arija.

-Razvoj interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja polako postaje trajna potreba. u cjelini. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. kultivisanju glasa. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma pjesama.sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja i povećavanja znanja o muzici. razvoju opsega/obima. izvođenjem muzičkih igara/plesova. po strofama ili po frazama. disanju. upoznavanjem i usvajanjem novih muzičkih pojmova. reprodukciji ritma. sintisajzer. kultivisanju glasa. . U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na stvaranju estetskog suda o slušanom djelu. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje (riječima ili aplauzom) i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. slušanjem muzike/glazbe. PONAŠANJE . STAVOVI. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. sa svim elementima interpretacije.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. prvenstveno uz pjevanje nastavnika i slušanje tonskog zapisa. gitara ). Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. te osjećaja za harmoniju ( višeglasno pjevanje-kanoni). . Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi 10 pjesama. na koncertima i utiče i na svoje vršnjake da se isto tako ponašaju i sl. preciznosti intonacije.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. te potrebe za komparacijom i širom prezentacijom u regiji i svijetu. STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke/glazbene kulture prema Okvirnom programu za deveti razred se ostvaruje u kontinuitetu kroz pjevanje novih dječjih pjesama. . učiti pjesmu uskladu sa potrebama. učenjem notnog pisma u okvirima učeničkih potreba razumijevanja muzičkih/glazbenih sadržaja. Nakon doživljaja pjesme sa CD-a ili u izvođenju nastavnika. uticaj i na druge osobe i okolinu svojim pozitivnim stavovima.ispoljavanje izrazitog interesa i ljubavi prema umjetničkom stvaralaštvu i sadržajima iz muzičke baštine BiH i drugih naroda. VRIJEDNOSTI. razvijanju muzičke memorije. pravilnoj dikciji i akcentiranju. Na 121 . fraziranju. spojiti ih a zatim pjesmu pjevati u cjelini.

U Okvirni program su za pjevanje i slušanje uvrštene po 4 narodne pjesme iz BiH koje bi bilo dobro čuti u izvođenju poznatih interpretatora narodne i zabavne muzike. artikulacije. izvođača. dinamike. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor/zbor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. kulturno-umjetničkim društvima. Učenjem muzičkih igara/plesova učenici upoznaju narodnu tradiciju drugih zemalja. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente. lirica. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. pjevačke glasove. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor ili orkestar. Pored redovne nastave. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. Tokom obrade pjesama.osnovu notnog zapisa učenici/ice u devetom razredu pjevaju i sviraju pjesme u G i F . Visok stepen korelacije se ostvaruje i sa nastavom bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre/plesa. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pjevanje u horu/zboru ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. pa zatim učiti pravila igre/plesa. ali i drugih predmeta. pokrete. obraditi ritmičke figure koje sadrže. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Koreografije narodnih igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. bugarija. U program su uvrštene vokalne. hor/zbor i orkestre.duru. muzičkog oblika ( informativno ). Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. Upoznati učenike sa kordofonim tradicionalnim instrumentima BiH: šargija. itd. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru/ples u cjelini. saz. Horsko i orkestarsko muziciranje izvodi predmetni nastavnik muzike. Potrebno je naučiti prvo pjesmu ( ako je u pitanju muzička/glazbena igra/ples sa pjevanjem). zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. na osnovu slušnog primanja. Nastavu muzike od druge trijade izvodi također predmetni nastavnik muzike. harmonikaški i drugi. bozuk. tempa. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. 122 . likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 18 kompozicija sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. itd ). ). stilske epohe. gusle. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). likovne kulture. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. plesnoj školi. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. – 9. opisno. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ).

trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. stihovi: Osman Đikić. tekst i muzika: John Lennon i Paul McCartney.izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. Jesenje lišće. . tempo.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). pravilnom dikcijom. 4. Franjo Bosanac (lutnja) 2. izleti. Yesterdey. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). starogradska ili Ne jurite konji u kas. Ruža. 12. te promjenu mjere. Handel 5. sremska. jesenske duge noći. bihaćka djevojko. zapisao: Bajro Redžić. Phillipp Fridrich Silcher.uočavaju i određuju karakter pjesme. Biljana platno beleše. 7/8. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. . Stade se cvijeće rosom kititi. sa njemačkog prevod i prepjev: Mirjana Ivanović. . Blijedi mjesec. muzika: narodna.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija.sam/a učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. The Beatles . SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJEIZBOR 1. prema tekstu Branka Radičevića.upućuje učenike/ice na druge izvore znanja. 11. zabilježio: Vasil Hadžimanov 3. ja ne znam. . Hrvatska.primjenjuju tokom .dvoglasno pjevanje. te podstiče komunikaciju. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. Makedonska pjesma. . dinamiku.Razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. STAVOVI.Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u osmom razredu. 10. G. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. 3. dvoglasnih pjesama i troglasnih kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza g – g2 u violinskom ključu. . priredbe. 4dijelnu mjeru.poznaju notna trajanja. . sevdalinka 9. . 8. -pjevanje i sviranje pjesama prema notnom zapisu u G i F – duru. . .Sviranje u školskom orkestru. narodna. moj golube. te često pjeva i svira.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom.F. mjeru.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. mjere 6/8 i 2/2. pauze.učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom. . . Ne. 13. sevdalinka.Pjevanjem jednoglasnih. kuća. . Đela Fato. 123 .RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) VRIJEDNOSTI. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi i u porodici). dvoglasno pjevanje i Ričerkar. .aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava.pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Bila bilko. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. Oj.pomaže djeci u kolektivnom. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema .Pjevanje u školskom horu/ zboru. . Rusija 6. . grupnom i individualnom muziciranju. . .Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. disanjem i fraziranjem. Padmaskovske večeri. . Oj golube. Nek svud ljubav sja 7. đela zlato.

sevdalinke 2.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa (ritam pjesme koja se obrađuje). Brazil. stihovi: Aleksa Šantić. izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CDa sa djelima koja će se slušati u školi. Gigue iz Francuske suite br. muzika narodna.Fond igara/plesov a se širi. Hajd’mo sad veselo. Makedonsko devojče. (multikulturalnost) -Poznaje termin koreografija. Dvije tokate. dječije radne i kulturne navike. 124 . pjevanja artikulacione oznake. .SLUŠANJE MUZIKE: 1. muzika narodna i Moj dilbere. Carl Orff. KANONI 1. (samba). Milan Jeličanin i Grave. tekst: Heinrich Heine. .Samostalno određuje karakter kompozicije.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. .Radi povečane stimulacije učenika/ica. . objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). . S. . muzici .. Mladen Pozajić. . priprema i a Vodi izvođenje igara/plesova.cijeni i upoznaje narodne tradicionalne instrumente.često traži da se djelo ponovno sluša. -razumije da svaka zemlja ima tradicionalne igre i plesove. Carmina Burana. _____________________ ____ -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. Kapija. Kalinka. _____________________ _____ -Samostalno izvodi zadane pokrete: -Samostalno se uključuje u kolo. informativno poznaje . 4 BWV 815 i Badinerie iz Suite u h-molu BWV 1067. .ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. te demonstrira i stimulira vlastitim uključenjem i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnost. Rusija.Zidni pano dopunjava novim zapisima i slikama instrumenata iz zemalja iz kojih je igra/ples. 3. narodni orkestar. Razvija kreativnost. za flautu i gudački orkestar. tempo i druge karakteristike djela. komentira osobine djela. . . 6. G. 2.Upoređuje note i njihova trajanja.Izvodi koreografiju u skladu sa zahtjevima muzičkei gre /plesa. . Makedonija. Brazil. -Učestvuje pri izradi preglednih zidnih kalendara sa terminima _____________________ _____ . J. a izvode ih pravilno. Romanian Folk Dances. _____________________ ___ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. _____________________ _____ .donosi estetski sud o djelu.Aktivno učestvuje u izboru programa igre/plesa za priredbe. Samo pjesma. muzika: Ismet Alajbegović Šerbo i Emina. 3. Bulbul pjeva okolo Mostara.Brzo uočava i saopštava izvođača. u KUD-u ili plesnoj školi (praksa). Troglasni kanon ________________________ ______ II MUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI 1. -zna naslov djela. Horing. 3. . . Jonce Hristovski. planira i realizira odlazak na probu folklorne sekcije u školi. . _____________________ __ III. i O fortuna.Tačno određuje dinamiku.usvaja pokrete sa više sigurnosti. Bach. troglasno 2. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku.ruska ciganska. 4. _____________________ ___ . Kraj tanana šadrvanaAzra.Osmišljava.Samostalno se učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. 5. . -Shvata da su tradicionalne igre i plesovi svake zemlje vrijednost koju treba čuvati. samo smijeh. _____________________ _____ _____________________ _____ . Ary Barrosso.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. K.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela. stihovi: Aleksa Šantić. Asim Horozić. Romanian Polka Bela Bartok.

19. . . Hallelujah.Samostalno smišlja. Pjesma Splitu. van Beethoven. .Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata koncerata. 16.Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru.Insistira da prisustvuje koncertima.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku i tempo. udaraljke) . P.prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. romantizam): . -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. muzičku formu. .Arabeska br. muški (tenor-bas). -prepoznaje vokalno. d-mol ili BWV 884. 1. 11. . . Vincenzo Bellini 14. i La Réjouissance: Allegro iz Music for the Royal Fiereworks. G. momačka igra iz I čina. Stevan Hristić. I stav i Oda radosti iz IX Simfonije. 15.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. No.pjevač ili solo-instrument.Pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima. Hor seljaka iz opere ''Prodana nevjesta'' i Ples komedijaša (finale). tempo. . act II No. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). br. dodaje. . Casta Diva.razlikuje glasove: dječji. F. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim -poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija djela. klasika. Louis Armstrong. itd _____________________ ___ _____________________ ____ -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. 10. Chatanooga Choo Choo. F. 18. -Sposoban je da shvati osnovne klarakteristike muzičkih stilova (barok.razlikuje izvođačke ansamble: solo. Die Forelle (Pastrmka) i Heidenroslein.Priprema. Preludij i fuga BWV 875. 66. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta. Glenn Miller i When The Saints Go džez Marching In. 6. duhački. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. balet ''Ohridska legenda''. Valcer. 8. .Razgovorom o muzici u okolini. Handel. 17.Prilikom slušanja muzike poštuje pravila ponašanja. . .određuje karakter djela. (Cvijet divlje ruže). Grlica. dinamiku. 15 G-dur. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. . br. 12. Franz Schubert. ritam. 125 .Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. . Sonata f-moll op. _____________________ __ ____________________ . II sveska. iz opere Norma.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. te saopštava ime kompozitora. . iz oratorija Mesija. I act.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu za posjete kulturnim ustanovama-koncerti. hor/zbor . 13.. -prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. 2 br. i Prelude iz Suite bergamasque. . Mendelsohn.Koristiti jednostavan muzički jezik tokom analize djela. . Koncert za violinu i orkestar u e-molu I stav. . melodija. ženski (sopran-alt ). 6. . mijenja. 17 iz baleta Uspavana ljepotica op. Čajkovski. i Panorama. L.Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. C. 2. Ivo Tijardović. . Debussy. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. Bedrich Smetana. solo-pjesme. -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. 9.opereta Splitski akvarel. I.7.Prati ponašanje na koncertu.Sposoban je je da uoči i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija. upoređuje.Chi la gagliarda.

. . . -Na muziku progovara likovno ili literarno. . _____________________ -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada. .Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. 126 .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. u paru (dijalogom). ________________________ ____ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst. . . -samostalno uočava promjene u tempu. grupna.Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad.Slobodnija improvizacija kolektivna.Baldassare Donati. odgojnim područjima. . kreira nove aranžmane za pjesme. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu. individualna.

(c) iskustva i (d) motoričkih programa. (b) znanja. Cilj kineziološke edukacije je naučna i profesionalna podrška optimalnom rastu i razvoju. (2) psihomotoričkih – (a) informacija. Odgojni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom razvoja kinezioloških (1) ineresa. Ciljevi. Lista osnovnih zadataka kineziološke edukacije u osnovnoj školi usmjerena je na optimalno stimuliranje procesa rasta. (2) posebni i (3) specifični. (2) obrazovni i (3) odgojni. (2) stavova i (3) navika. Posebni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi izvannastavnih i izvanškolskih kinezioloških aktivnosti. interaktivno i kreativno može sudjelovati u unapređenju kvaliteta života i suživota. kroz profesionalnu podršku učenicima u aktivnostima tokom kojih će oni. Osnovni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi nastave tjelesne i zdravstvene kulture. razvoja i sazrijevanja učenika. (2) osobina – (a) morfoloških. ispoljenju i očuvanju kinezioloških dimenzija antropološkog prostora koje značajno sudjeluju u unapređenju kvaliteta života i suživota ličnosti. Obrazovni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom učenja i sticanja kinezioloških znanja. shodno njenim maksimalnim biopsihosocijalnim kapacitetima sa kojima aktivno. Komplementarni ciljevi kineziološke edukacije mogu biti: (1) antropološki. Antropološki ciljevi kineziološke edukacije su u korelaciji sa procesom kinezioloških transformacija antropoloških: (1) sposobnosti – (a) psihomotoričkih i (b) funkcionalnih. pojedinačno: (1) usvojiti osnovna znanja i razviti 127 . mogu biti: (1) osnovni.TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA DEVETI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Svrha kineziološke edukacije je u doprinosu integralnom razvoju i ostvarenju ličnosti. dalje. (b) intelektualnih vještina i (c) kognitivnih strategija. i to: (1) kognitivnih – (a) verbalnih informacija. Specifični ciljevi kineziološke edukacije tiču se djece sa posebnim potrebama.

sadržaji i ishodi Cilj 1. vremenskih. programiranja. (2) usmjerenost na izvođenje – operacionalizaciju. Očekivani ishodi kineziološke edukacije su u korelaciji sa operacionalizacijom ciljeva kineziološke edukacije s obzirom na (1) uzrast. (2) usvojiti teorijska i motorička znanja i iskustava korisna za svakodnevne i urgentne kineziološke situacije. tehničkih. razvija i promovira lokalne ekološke vrijednosti u duhu globalno što humanijeg biocentrizma. (5) osposobiti se za samostalnu kontrolu i vrednovanje kinezioloških parametara koji sudjeluju u definiranju zdravlja i održavanju kineziološke kondicije. odnosno po završetku devetog razreda svaki učenik bi trebao da: (1) zna i ima interes i naviku da njeguje i štiti vlastito zdravlje i zdravlje okoline. (4) zna i ima interes i naviku da kontrolira i vrednuje osnovne parametare vlastitog kineziološkog stanja. posebne. (2) posjeduje osnovna kineziologijska znanja i kineziološka iskustva koja će mu omogućiti kineziološki aktivan život. (3) izazovnost i afirmativnost. u kineziologiji potreba je uvijek u funkciji mogućnosti: kao prirodna potreba kretanje ima funkciju biološkog amaneta i stimulira ne samo rast i razvoj već i homeostazu i stabilnost organskih sistema i životnih funkcija. (5) primjerenost sadržaja dobi. repetitivne snage Posjeduje osnovna znanja o kineziološkim aspektima adolescencije .adolescencija Djelovanje kinezioloških aktivnosti na antropološki status Kultura ishrane Poželjni ishodi Korektno opisuje osnovne edukativne. “životnih namirnica”. te specifične kineziološke osobine i sposobnosti. Standardi kineziološke edukacije jesu: (1) naučna zasnovanost.završne faze procesa sazrijevanja ličnosti Posjeduje najosnovnija znanja o pozitivnim uticajima tjelesne i zdravstvene kulture. taktičkih i administrativnih pojmova i termina značajnih za kineziološku aktivnost Poznavanje najosnovnijih zakonitosti procesa kinezioloških transformacija antropoloških svojstava Kontrola kineziološkog statusa – morfološkog i funkcionalnog Kontrola psihomotoričkog kineziološkog statusa Kriva rasta i razvoja . sportske i rekreativne kineziološke sadržaje i aktivnosti Korektno opisuje osnovne prostorne. razvija i afirmira vlastite kineziološke mogućnosti i kompetencije u prilog kvalitetu živata i suživota. (6) steći samopouzdanje da doslijedno i kontinuirano uvažava. Osnovni sadržaj kineziološke edukacije je pokret i kretanje i na njima razvijene teorijske i praktične situacije i strategije namjenjene operacionalizaciji ciljeva. Osnovna teorijska znanja 1. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. brzine. Pošto je dominantno pod genetskim koordinatama. U-e x x x x x x x x U-i x x x x x x x x 128 . zaštitu i promociju zdravlja kineziološkim sredstvima. preciznosti. spolu i zdravlju učenika. (8) razvoj antropoloških dimenzija učenika i (9) interes i afiniteti učenika. taktičke i administrativne sadržaje i uvjete značajne za izvođenje sportskih i rekreativnih kinezioloških aktivnosti Posjeduje najosnovnija znanja o modelu planiranja. kontrole i vrednovanju procesa kinezioloških transformacija Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni morfoloških i funkcionalnih dimenzija značajnih za antropološki status Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni stanja: gibljivosti. Ciljevi. izdržljivosti. Lista sadržaja Poznavanje pojmova i termina iz domena kineziologije Poznavanje prostornih. vremenske. (6) sigurnost učenika. odnosno realizaciji zadataka edukacije shodno individualnim potrebama učenika i uvjetima za edukaciju. (3) uvažava i razvija vlastite opće i posebne kineziološke potrebe i kompetencije i racionalno ih afirmira. Na kraju trećega odgojno-obrazovnog ciklusa. (3) optimalno razviti opće.sa energetskog i. tehničke. i uspjeha u kineziološkim aktivnostima . (7) korisnost sadržaja za svakodnevni život. koordinacije. (5) razumije. ravnoteže. sporta i sportske rekreacije na ljudski organizam Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kvaliteta i kvantiteta hrane i tečnosti.interes i naviku za njegu. sportsku rekreaciju. (4) razviti interes i naviku za cjeloživotni kineziološki angažman. eksplozivne snage. izvođenja. poštuje. (2) spol i (3) ambijentalne prilike. (4) objektivnost – prilagođenost sadržaja prirodnim i društvenim uvjetima.

Gibljivost: .Takmičenje u hodanju. i Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenih pokreta i 1. kineziološke rekreacije i kinezioterapije Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o hodanju i brzom hodanju..Takmičenja u rukometu. Osnove planinarenja i boravka u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima 5. korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Zna značaj ovih oblika kretanja i spretno ih izvodi Posjeduje osnovna znanja o planinarenju i boravku u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o narodnim igrama i plesovima iz Bosne i Hercegovine Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o rukometu. stručnih i javnih informacija i saznanja iz domena tjelesne i zdravstvene kulture. Ritmičke i plesne strukture: . Antropološki S potrebnom snagom i brzinom izvodi složene pokrete i kretanja Odgovarajući praktični sadržaji iz: Normalno podnosi kineziološka opterećenja 1.Preciznost: Posjeduje osnovna znanja o pozitivnim i negativnim uticajima izbora odjeće i obuće na kineziološko stanje i na zdravlje uopće Posjeduje osnovna znanja o kriterijima korišćenju naučnih.Izdržljivost . odbojci i nogometu i korektno ih koristi u rekreaciji i sportu x x x x x x 4. opuštenosti.2. Motoričke sposobnosti 2.Takmičenja u narodnim igrama i plesovima 6. 1. koordinacije. košarci. korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku udalj i skoku uvis. te trčanju na 100m.2. Vježbe na tlu: . Kultura tijela 2. Funkcionalne sposobnosti: 3.Obnoviti tehnike trčanja na 100m.Ravnoteža: ..6. diskusije i usuglašavanje postupaka 3. 400m i 800 m. otvorenosti i spremnosti za saradnju. 400m i 800 m . Morfološke osobine: 1. zdravstvenog aspekta Kultura odjevanja Izbor izvora informacija i znanja iz domena kineziologije 1.. zajednicka razmišljanja. 1. te koordinacije i gibljivosti učenika i mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. 1. izdržljivosti. Osnovna motorička znanja x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2.Pravolinijska i krivolinijska valjanja.5.Brzina: .Takmičenja u skoku udalj i skoku uvis 3.Narodne igre i plesovi iz Bosne i Hercegovine . Hodanja i trčanja: . odbojci. Emocionalna samoregulacija 129 . 1. Odgojni 1. ravnoteže i preciznosti Samostalno primjenjuje programe za održavanje aerobne izdržljivosti Normalno reagira u aktivnostima u kojima je dominantna anaerobna komponenta Održava poželjan odnos visine i težine tijela.2. shodno potrebama Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. održava funkcionalnost lokomotornog sistema na poželjnom nivou Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti Prepoznaje se po zadovoljstvu.4. košarci.1. puzanja i kolutanja u ograničenom prostoru 4. brzom hodanju i trčanju 2.Snaga: .2. nogometu .prevashodno. sporta.Obnoviti tehnike skoka udalj i skoka uvis . Skakanja: .2..2. Igre: .Obnoviti tehnike hodanja i brzog hodanja . gibljivosti. kao drugi kineziološki kretanja sadržaji. brzine.2.Koordinacija: .3.

pored obaveznog. zna. poligon natraške. 130 . (3) umjetnički sadržaji (ples. funkcionalne sposobnosti. funkcionalne sposobnosti.visina. težina. hoće i može sudjelovati u njima natječući se sa samim sobom.3. zainteresiran. kožni nabor nadlaktice. (2) sport za sportiste. ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. te korektan stav prema autoritetima x x x x Morfološke osobine. motiviran. Odnos prema ekološkim problemima 4. procjena i vrednovanje kineziološkog stanja učenika na početku i na kraju školske godine* U trećem ciklusu. motoričke sposobnosti i zdravstveni status se testiraju. realizira se i program koji škola mora ponuditi i to: (1) sportsko rekreativni sadržaji. s drugima i zajedno s drugima.trčanje 6 minuta. pretklon raznožno. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. procijenjuju i x x vrednuju s namjerom da se na njih može sistematski i pozitivno uticati. a kontroliraju se po potrebi *Morfološke osobine . opseg podlaktice. podizanje trupa Ocjena i vrednovanje obrazovne i odgojne Obrazovna i odgojna komponenta tjelesne i zdravstvene kulture x x komponente tjelesne i zdravstvene kulture se ocjenjuju Testiranje. folklor). izdržaj u visu zgibom. motoričke sposobnosti . skok u dalj s mjesta. sportski ples.taping rukom. Kultura ponašanja Posjeduje ekološke navike i aktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema Redovno prisustvuje nastavi i vannastavnim aktivnostima. spreman na tjelesne i mentalne napore.

Nastava tjelesne kulture mora biti čas radosti (Boigey. pružiti učenicima priliku da snažno ispolje sputanu radost. 1939). koja oplemenjuje duh i razigrava organe. 131 .Na satu tjelesne i zdravstvene kulture u školi treba. ako je ikako moguće. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja.

5. zaljubljenost. društvenom i duhovnom pogledu. Ključni pojmovi 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. spoznati koliko je važan utjecaj Božje milosti u vlastitom dozrijevanju. Prihvatiti sebe i druge ljude. Ključni pojmovi 2. obrazložiti obilježja pravog prijateljstva.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 9. različiti načini kršenja i povrede Božje zamisli o ljudskoj spolnosti. obrazložiti važnost skladnog dozrijevanja u tjelesnom. sukobi zbog razlika u stajalištima i razmišljanja među generacijama. intelektualni i društveni razvoj. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. Šimunović: Alkar. zapovijedi koje nas pozivaju na spolnu čistoću. 2. Razgovorni stil. D. spoznati važnost usklađivanja vlastitih osjećaja s razumom. 4. mladenačke krize. Prijedlozi za metodičku obradu KATOLIČKI VJERONAUK 9. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. (8. Šesto: Debela. ljubav.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Shvatiti i opisati vrijeme adolescencije kao važno prijelazno razdoblje u cjelovitom sazrijevanju čovjeka. 1. Potkrijepiti iskustveno. Obrazložiti vrijednost prijateljstva. Vrijednost prijateljstva. 3. Rasprava. Preporuke za korelaciju 8. prepoznati i obrazložiti kako je čovjek pozvan shvaćati i 6. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 2. ljudska heteroseksualnost. zrelost. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. S. stvaralački rad s fotografijama i filmskim prizorima o mladenačkim temama. Odgovorno spolno ponašanje. razgovor i stvaralačko izražavanje na temelju poticajnih biblijskih i literarnih tekstova te životnih svjedočanstva poznatih osoba. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Biologija: Od rođenja do smrti. Potkrijepiti iskustveno i vizualno. W. Dokumentarni film. emocionalnom. (8. odrastanju. Tjelesne i duševne promjene u pubertetu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijateljstvo i ljubav prijateljstvo. emocionalno dozrijevanje. tjelesno dozrijevanje. imenovati i dublje shvatiti mladenačke krize kao normalni put razvoja i kao vrijeme radosna odrastanja. knjiga. Potrebno predznanje 3. Dodatna ilustracija 7. njihova interpretacija sa stvaranjem umnih mapa i kataloga pravila radosna mladenačkoga odrastanja. Potaknuti učenike da razgovaraju o svojim osjećajima. ljudska spolnost. Dnevnik Ane Frank. filmova i modernih glazbenih trendova. Nema posebnosti. Igra asocijacija i vođeni razgovor o neposrednim iskustvima i primjerima iz svakodnevnog života učenika koji govore o dozrijevanju.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. prihvaćanju sebe i drugih i o prihvaćanju vlastitih ograničenja. Obrazovna postignuća 4. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 1. Obrazovna postignuća 132 . Shakespeare: Romeo i Julija. moralna zrelost Analiza različitih informacija i poruka koje se danas mladima nude preko različitih časopisa za mlade. Potrebno predznanje 3. Radost odrastanja adolescencija. intelektualnom. Nema posebnosti. Hrvatski jezik: Pristup temi u književnom djelu.

Obrazovna postignuća 4. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. duhovno zvanje. 4.) razgovor o cjelovitom značenju i odnosu pojmova „ljubav“ i „seks“ i prosudba grješnih oblika seksualnosti. pojašnjavanje najvažnijih činjenica s kršćanskoga stajališta. filia. W.. imenovati i kritički protumačiti poteškoće suvremenog braka. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. obitelj. Dokumentarni film. odrediti bitne dimenzije braka koje se očituju u međusobnoj ljubavi i rađanju djece. Njihov život po mom mišljenju je. Rasprava. Riječi prikazati na mnogo više primjera. pismeno izražavanje (npr. G. Prijedlozi za metodičku obradu 6.. Promicati vrjednote braka i svećeničkog poziva. Potrebno predznanje 3. Tadijanović: Srebrne svirale. Kaštelan: „Volio bih da me voliš“. caritas. izrada kolaža. J.. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama živjeti svoju spolnost i seksualnost u službi istinske ljubavi i života. Graditi sposobnost izražavanja i pokazivanja zahvalnost na daru prijateljstva. eros. Škrinjarić: „U gajbi“. uočiti važnost odgoja vlastite spolnosti. Dodatna ilustracija 7. (8. Ključni pojmovi 2. ljubavi ali i o konfliktnim situacijama osobito u doba mladenačkog odrastanja. doktrinarnih i drugih tekstova o kršćanskom shvaćanju prijateljstva i ljubavi te razgovor ili diskusija (parlaonica) na tu temu. A. kritičko čitanje. 1. 1-13 u povezanosti s naukom Crkve i drugim poticajnim izričajima. D. celibat. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. agape. Omogućiti učenicima iskustveno izražavanje.. prepoznati i protumačiti važnost ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa među spolovima. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Promatrajući brak mojih roditelja mislim. imenovati i protumačiti vrijednost svećeničkog poziva i života u celibatu i čistoći. Matoš: „Djevojčici mjesto igračke“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti (npr. S. s mladićem ili djevojkom. Navesti i protumačiti vrjednote braka i bračne ljubavi. navesti i objasniti osnovna obilježja kršćanskog braka. pisanje eseja ili pjesme. Preporuke za korelaciju 8. 5-17). u dogovoru s predmetnim učiteljem. Priopćenje i interpretacija informacija i iskustava o životu u braku i obitelji na temelju mele ankete koju su učenici proveli u svojoj sredini. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 3. analiza i interpretacija 1Kor 13. brak. Analiza biblijskog teksta koji govori o prijateljstvu (Sir 6. izvatci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o ljubavi i spolnosti. „Ulica predaka“. Sremec: „Zelena ljubav“. Brak kao Božanska ustanova – knjiga Postanka. R. Prijedlozi za metodičku obradu 133 . izrada vrijednosne mape. Razgovorni stil. Brak i celibat – oblici kršćanskog života sakrament ženidbe. s roditeljima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izoliranosti. 3. „Romeo i Julija“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. S. Džubran: „O prijateljstvu“. analiza i interpretacija biblijskih.. istinskoga prijateljstva i ljubavi. Shakespeare: „Romeo i Julia“. Po gradu često susrećem svećenike i časne sestre. Razgovor o primjerima iz neposrednog učeničkog iskustva koji govore o zajedništvu i prijateljstvu. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. poštivati osobni izbor svakog čovjeka. Nema posebnosti. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Nema posebnosti.4. prepoznati i navesti bitne razlike između zaljubljenosti i ljubavi. kritičko čitanje. Prilagoditi sadržaje i opetovano obrazlagati neke ključne pojmove. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. sukoba s prijateljima. 2. H. 5. Biologija: Od rođenja do smrti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. razgovor i analiza primjera koji govore o odnosu mladih prema ljubavi i spolnosti u raznim časopisima za mladež. homoseksualnost. Pismo. vježbe uživljavanja: unutarnji duševni doživljaji potisnutosti iz zajednice. Isus Krist – sakramenti (sveti red i ženidba). Šesto: Debela. produbiti navedenu tematiku (npr. Odgovorno spolno ponašanje. zauzimati se za razvoj zajedništva.

ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 1. E. vjera. I.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. magija. P. Kolar: Breza. 3. produbiti navedenu tematiku (npr. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. praznovjerje. KATOLIČKI VJERONAUK 9. S. Graditi sposobnost suočavanja s religioznim pitanjima u osobnom i javnom životu i otvoriti se Bogu koji je temelj svega života. Dati prednost usmenom izražavanju. Dodatna ilustracija 7. R. Zaljubljenost. Potrebno predznanje 3. Kishon: Kod kuće je najgore. Novela. „Nađeni Bog“. stvaralačko izražavanje na temu: „Za sebe si nas Bože stvorio. Šop: „Isus u posjetu kod nas“. N. osobito u književnosti i povijesti. Problemski članak. 2. prepoznati i protumačiti najčešća kriva shvaćanja Boga danas. Obrazložiti da je čovjek po svojoj naravi religiozno biće. 4.. obitelji i duhovnog poziva. Svaki čovjek traži Boga religioznost. 1. zajednička obilježja religija. Likovna i glazbena kultura: Ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 134 . S. djevičanstvo. izdvojiti i objasniti opasnosti praznovjerje i magije. Pismo. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Kishon: Kod kuće je najgore. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. religija. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. izdvajanje kataloga pitanja i stvaranje problemskih situacija tražeći odgovor u pojedinačnom i skupnom radu učenika s biblijskim i drugim tekstovima te fotografijama koje prikazuju religiozna ponašanja i običaje u različitim kulturama i vremenima. Obrazovna postignuća 4. Božja Objava.6. Individualna pomoć na jasnim i jednostavnim primjerima. Dedić: „Brod s mojim imenom“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Nema posebnosti. Kovačić: Pripovijetke. 2. tumačenje pojmova vjera. Pronaći i usporediti jedan književnoumjetnički tekst koji govori o religioznosti i jedan koji govori o vjeri. Bach: „Galeb Jonathan Livingston“. usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost od krivih oblika religioznosti. A. E. Preporuke za korelaciju 8. A. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje. 5. redovnički zavjeti. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. religija. ali i u drugim predmetima. Ključni pojmovi 2. Dokumentarni film. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Problemski članak. I. B. religioznost. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Dokumentarne fotografije iz obiteljskog i svećeničkog života Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. razvoj religije. Sadržajna prilagodba. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Poticajnim pitanjima i razgovorom povezati teme o čovjekovoj religioznosti i traženju Boga sa stečenim iskustvom učenika na vjeronauku. navesti razliku između religioznosti. Susret sa svećenikom i bračnim parom. Prirodna usmjerenost čovjeka Bogu. Budak: Mećava. (8. Hemingway: Starac i more. Dodatna ilustracija 7.“. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.. politeističke i monoteistčke religije. ciljevi braka. 1. Šimić: „Opomena“. Izvadci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o vrijednosti braka. Nema posebnosti. E. religije i vjere. Kolar: Breza. Rasprava. Nema posebnosti. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova. G. Životopis. Kovačić: Pripovijetke. krive slike o Bogu.G.

Naglasak staviti na traženju Boga u različitim religijama. 1. Uočiti i objasniti važnost kršćanskog svjedočenja nasuprot suvremenih oblika ateizma. Razvijati razumijevanje i prihvaćanje. kratko opisati temeljne odrednice New Age-a. Povijest: povijesni oblici ateizma. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. New Age. usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju. Ključni pojmovi 2. Ključni pojmovi 2. prikupljanje. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Prijedlozi za metodičku obradu 135 . okultizam. 4. Potrebno predznanje 3. Razlikovati teorijski i praktični ateizam.4. Vjera. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. izlaganje i vođeni razgovor na temu sekti. zablude. reinkarnacija. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazložiti važnost izgradnje osobnog vjerskog svjetonazora i kršćanskog stava vjere. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje. praktični ateizam. Sadržajna prilagodba. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. časopisa na temu „vjera – nevjera“. Potrebno predznanje 3. način razmišljanja. yoga. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. dijalog s ateistima. opisati neka važnija učenje u suvremenim religioznim pokretima (reinkarnacija. humanizam bez Boga. „ateizam – vjerska ravnodušnost“. nacizam. Poruke. prepoznati i protumačiti suvremene oblike ateizma koji pokušavaju istisnuti Boga iz života. dobro upoznati i jasno iznositi svoje argumente o ateizmu. Nema posebnosti. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova. yoga. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. način života i djelovanja nekih istaknutih osoba koje nisu vjerovale u Boga. 5. religioznost. Dati prednost usmenom izražavanju. Nema posebnosti. vjerska ravnodušnost. Sekte i religiozni pokreti koje najčešće susrećemo. Traženje Boga u novim religioznim pokretima sekta/sljedba.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. analiza i prosudba životnih prilika i okolnosti koje čine „pogodno tlo“ za rađanje sekti i okultističkih skupina. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 3. 3. 2. 5. religiozni pokret. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 2. izrada kolaža. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. argumenti. religija. u dogovoru s predmetnim učiteljem. ponude različitih životnih filozofija. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. komunizam. Iz vlastitog iskustva uočiti ljude koji ne vjeruju u Boga. uzroci. Izlaganje i vođeni razgovor na temu ateizma – pojava. fašizam. usporediti i navesti razliku između sekti i religioznih pokreta. Preporuke za korelaciju 8. čovjek kao „malo božanstvo“. ezoterija). Obrazovna postignuća 4. meditacija. (8. imenovati različite oblike religioznog ponašanja. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ateizam i vjerska ravnodušnost ateizam. (8. razmatranje i analiza materijala iz literature. navesti i opisati neke kršćanske i nekršćanske sekte i religiozne pokrete. Dodatna ilustracija 7. Pribiranje iskustava i spoznaja te stvaranje problemske situacije.

mormoni. hinduizam i budizam. Sadržajna prilagodba. Pojačana vizualizacija i usmene jezične vježbe. teorija velikog praska (Big Bang). Rasprava. Hare Krišna. 1. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Preporuke za korelaciju 8. promatranje i analiza likovnog govora (Biblija u umjetnosti). analiza i interpretacija učenja Katoličke crkve o sektama – Katekizam Katoličke crkve. Biblijska i današnja slika svijeta Objava. 2. Dodatna ilustracija 7. umjetničke reprodukcije o stvaranju svijeta. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Dodatna ilustracija 7. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije i razumijevanja. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (primjeri likovno-umjetničkih djela). Naglasak na razumijevanju ključnih pojmova i korekciji izgovora. F. Razlikovati naravnu i nadnaravnu objave. vjera i znanost. yoga…). Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju svijeta. uočiti. pisanje eseja na temu: „Moja vjera u svjetlu Isusove poruke“. Vuleta. Stilska izražajna sredstva : simbol i alegorija. analiza i interpretacija sekti s drugim odabranim tekstovima iz drugih religija. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. panteizam. evolucija. Ključni pojmovi 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. meditacija. filmovi. Kustić. interpretacija i usporedni govor tekstova iz Postanka s ponuđenim znanstvenim spoznajama i slikovnim prikazima današnjega vremena.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. kratko protumačiti značenje biblijskog govora o stvaranju svijeta. „Taj divni Božji svijet“) 1. Preporuke za korelaciju 8. Osvrt ili prikaz. obrazovne emisije za djecu o znanstvenim postignućima istraživanja prirode i svemira. (8. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. G. sinkretizam. Mažuranić: „Svemir“. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove. obrazložiti i prihvatiti svijest o čovjekovoj odgovornost za stvoreni svijet i njegovu izgradnju. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 136 . Obrazovna postignuća 4. u dogovoru s predmetnim učiteljem. produbiti navedenu tematiku (npr. knjiga Postanka – stvaranje svijeta. Jehovini svjedoci. 4. 3. Simboličke fotografije s motivima iz prirode i dokumentarne fotografije o svemiru. staroistočnjačka slika svijeta. zahtjevi i zablude. Post . Potrebno predznanje 3. zahvalnosti i molitve za čudesni stvoreni svijet. Bog Stvoritelj. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Krklec: „Srebrna cesta“. vjeroučiteljevo pripovijedanje. Izabrani tekstovi iz knjiga (Ž. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. bitnih pojmova i govora o stvaranju svijeta i čovjeka. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Problemski članak. Dokumentarne fotografije iz života religioznih pokreta i sekti. Religiozni pokreti i sekte u Hrvatskoj. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama oblici organiziranja. Bog – Stvoritelj svijeta. M. rituali. Evokativni razgovor o spoznajama i iskustvima učenika o postanku svijeta stečenima na vjeronauka korelacijski povezanom s drugim predmetima. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. opasnosti i pogubnosti sekti. 2. postanak svijeta. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Biologija: Podrijetlo čovjeka. Prijedlozi za metodičku obradu 6. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 1.6. scijentologija. objasniti odnos biblijske i znanstvene slike svijeta. odnosno predodžba (reinkarnacija. 5. analiza. naravna i nadnaravna objava. izlaganje i tumačenje biblijskog teksta. „Priroda govori o Bogu“ i B. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. Spremnost i sposobnost izricanja osjećaj divljenja.

kritičko čitanje i interpretacija biblijskih i drugih tekstova u povezanosti s promatranjem i interpretacijom fotografija (reprodukcija). (8. (8. P.4. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pismeno i likovno izražavanje na temu: „Čovjek slika Božja“. zavist. Umjetničke reprodukcije o biblijskom stvaranju čovjeka. Koristiti razne vrste katehetskih pomagala. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. dramatizacija teksta. KATOLIČKI VJERONAUK 9. uvidjeti i ispravno protumačiti povezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode. 2. Obrazovna postignuća 4. Ključni pojmovi 2. Budak: Mećava. istočni grijeh. Krklec: „Srebrna cesta“. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. G. Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. Dodatna ilustracija 7. Čovjek je slika Božja stvaranje čovjeka. 1. u dogovoru s predmetnim učiteljem. izdvajanje i tumačenje bitnih pojmova. obrazložiti različitost i jednakost dostojanstva muškarca i žene. spoznati da je grijeh protiv čovjeka ujedno i grijeh protiv Boga. Biologija: Podrijetlo čovjeka. Obrazovna postignuća 137 . TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 3. Igra asocijacija. Post. objasniti značenje i poruku biblijskog govora o stvaranju čovjeka. Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi i prvom bratoubojstvu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. prepoznati i objasniti da su oholost i zavist glavni izvori čovjekova grijeha. Problemski članak. Prilagoditi nastavne sadržaje. Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju čovjeka. Osvrt ili prikaz. 2. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 2. 3. oholost. Potrebno predznanje 3. Mažuranić: „Svemir“. F. M. čovjek je stvoren kao muško i žensko. dostojanstvo čovjeka. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Čovjek je kruna stvaranja. Grijeh kao zloporaba slobode sloboda kao dar. grijeh prvih ljudi-izgon iz raja. identifikacijski i vođeni razgovor. Potrebno predznanje 3. Omogućiti učeniku izražavanje radosti. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. 5. Eva (žena). Rasprava. produbiti navedenu tematiku (npr. Čitati pred razredom tek nakon uvježbavanja i ako to učenik želi. 5. Čovjek je slobodno biće. bratoubojstvo. patnja i smrt kao posljedica istočnog grijeha. Prijedlozi za metodičku obradu 6. svetost i nerazrješivost ženidbe. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. Različitim oblicima stvaralačkog izražavanja izraziti zahvalnost i radost na darovanom životu. jednakost muškarca i žene. Adam (muškarac). Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. bolest. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. čovjek slika Božja. otkriti ljepotu i dostojanstvo čovjeka kao slike Božje. Prednosti i opasnosti ljudske emancipacije. 4. uočiti zašto je čovjek kruna Božjeg stvaranja. Preporuke za korelaciju 8. Adam i Eva. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. Ključni pojmovi 2. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom.

Znati protumačiti glavnu poruku izabranih biblijskih tekstova o općem potopu i kuli babilonskoj. na temelju biblijskih tekstova uočiti i ispravno protumačiti kako je uspjeh bez Boga osuđen na propast. izrada kolaža. Stilska izražajna sredstva: simbol. Božja dobrota i ljubav prema grješnicima potop. ispunjen i sretan život na zemlji. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (istraživanje svemira. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. Prijedlozi za rad s učenicima s 138 . u dogovoru s predmetnim učiteljem. 6. Dramske vrste. ekologija). istočni grijeh. Rasprava. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. kušnja. Prilagodba odgojno-obrazovnih postignuća sukladna stupnju oštećenja. novi Adam. Hrvatski jezik: Problemski članak. Preporuke za korelaciju 8. Kula Babilonska Noa uzor pravednosti. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Vođeni razgovor na temu ljudske slobode i grijeha na temelju svakodnevnog iskustva. Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o grijehu prvih ljudi (Post 3). a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 4. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Naglasiti bitno. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu. postupno otkrivati da su nam život i svijet darovani i da smo te darove pozvani dalje svjedočiti u susretu s ljudima. ljudska prava. Osvrt ili prikaz. čitanje. crteža ili fotografije. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za metodičku obradu 6. konkretnim gestama pokazivati ljubav prema bližnjemu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Obrazovna postignuća 4. Šesto: Debela. protumačiti značenje i poruku o gradnji babilonske kule. te Kajinu i Abelu. zavist. Kain pripovijeda iz svog viđenja o ubojstvu brata Abela. S. Dramske vrste. 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. genetika. Novela. Prijedlozi za metodičku obradu Uočiti važnost krjeposti poniznosti. 5. skupni rad na temu čovjekove odgovornosti pred pitanjima raskida prijateljstva i zajedništva s Bogom. Prepoznavati i otkrivati Božju dobrotu koja nas poziva na miran. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Umjetničke reprodukcije općeg potopa i Kule Babilonske. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. alegorija. Dodatna ilustracija 7. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. Bog sklapa Savez sa ljudima. pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Kajinu i Abelu (Post 4) 1.4. Noa – pralik Isusa Krista. Čitanje. promatranje i interpretacija slike. Babel. Sadržajna prilagodba i prilagodba teksta. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. oholost. analiza i interpretacija grijeha oholosti i zavisti u svjetlu biblijskih tekstova. Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Noi i općem potopu (Post 6-9). promjena perspektive u biblijskom pripovijedanju – npr. Prilagodba biblijskog teksta i opetovana provjera razumijevanja ključnih pojmova. Michelangelo – Sikstinska kapela). preoblikovanje biblijskoga tekst o kuli babilonskoj iz perspektive današnjeg vremena i znakova ljudske oholosti. kloniranje. prikupljanje podataka i davanje naslova. Dodatna ilustracija 7. izlaganje. 3. Ključni pojmovi 2. 1. Savez s Noom. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. katalog pitanja i vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. pred slobodom izbora „za“ ili „protiv“ Boga. ljudska oholost koja vodi u propast. Michelangelo – Sikstinska kapela). (8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 4. Potrebno predznanje 3. opisati značenje sklapanja Božjeg saveza s Noom.

Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Objasniti postupnost pokrštavanja Hrvata od 7. Ćiril i Metod. Dokumentarne fotografije ranokršćanskih lokaliteta i spomenika. Životopis. (8. opisati ulogu kneza Branimira i pape Ivana IV. Preporuke za korelaciju 8. 1. sv. Metropolija. Širenje kršćanstva po Sredozemlju. Korijeni kršćanstva na hrvatskom prostoru kršćanstvo u Iliriku. knez Branimir.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. imenovati i objasniti veličinu i vrijednost kulturno-povijesnih spomenika iz ranokršćanskog vremena. Splitski evangelijar. prikazivanje i interpretacija činjenica i događaja pomoću dokumenata. prikazati neki povijesni lokalitet ili spomenik iz života Crkve na našim prostorima. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. 3. 4. pribiranje rezultata i izrada umne mape. Likovna kultura: Sakralna umjetnost (starokršćanski spomenici na hrvatskom prostoru). Izlaganje. KATOLIČKI VJERONAUK 9. veći prostor za pisanje). Ključni pojmovi 2. Ilirik. prema potrebi dodatno objasniti riječi i pojmove. 5. Dokumentarni film. 2. istraživački razgovor. Obrazovna postignuća 4. 5. opisati važnost glagoljice i starohrvatskog jezika u bogoslužju. pripovijedanje i tumačenje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. stoljeća. u pokrštavanju Hrvata. fiksiranje papira na podlozi. povezati početke pismenosti u Hrvata sa Crkvom. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 3. obrazložiti važnost Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. a neke ključne pojmove dati samo informativno. glagoljica. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Vizualizirati i približiti ključne pojmove pomoću audio-vizualnih sredstava i slikovnica. (8. Sirmij. Ispripovjediti najvažnije. Imenovati i ispravno vrjednovati vrline svetih kršćanskih mučenika. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Salona. Opisati početke kršćanstva na hrvatskim prostorima. Obrazovna postignuća 139 . Prilagoditi nastavne sadržaje upotrebom nastavnih listića. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 2. Pripovijedati biblijske tekstove.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. slike mučenika. Hrvatski jezik: Osvrt ili prikaz. Potrebno predznanje 3. Izabrati i prikazati život jednog mučenika iz prvih stoljeća na današnjim hrvatskim prostorima. imenovati i kratko opisati neke važnije kršćanske mučenike na našim prostorima. Omogućiti učenike razne oblike kreativnog izražavanja. do 9. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. Pokrštenje Hrvata i ulazak u zajednicu kršćanskih naroda Višeslavova krstionica. prikazivanje obrazovnog materijala o navedenom vremenu. Potrebno predznanje 3. Dodatna ilustracija 7. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 1. Sustavno provjeravati razumijevanje.. kršćanski mučenici. papa Ivan VIII. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. potkrijepiti vizualnim materijalima. Vrijeme i neke osnovne podatke o dolasku Hrvata na ove prostore. glagoljski spomenici. dokumentarne fotografije i zemljovidnih karata.

lekcionar. evanđelistar Prikaz izabranih crkvenih lokaliteta ili spomenika. Ključni pojmovi 2. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. izrada kronološke tablice i plakata.4. analiza i interpretacija tekstova. 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i značaj narodnog jezika u liturgiji. kratko opisati glavne odrednice društvenog i vjerskog života Hrvata u srednjem vijeku. ispravno vrjednovati ulogu kršćanske vjere koja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju samostalnosti Hrvatske države. Preporuke za korelaciju 8. pripovijedanje. Potrebno predznanje 3. proučavanje spomeničke baštine i zemljovida s davanjem potrebnih tumačenja. dokumenata i drugih materijala. „primas Dalmacije i cijele Hrvatske“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 3. 3. dokumenata i dokumentarnih crteža i fotografija. izlaganje i tumačenje bitnih činjenica. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. pomoću dokumentarnih crteža analizirati i prikazati djelovanje pojedinih bratovština. crkveni sabori. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. kritičko pojedinačno i skupno promatranje i analiza tekstova. Likovna kultura: Sakralna umjetnost u hrvatskoj baštini. Vrjednovati i izraziti stav poštovanja prema najstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskog naroda. Dodatna ilustracija 7. Dualizam. brevijar. starohrvatske crkve. razlikovati i imenovati ključne pojmove. Uloga narodnih vladara u promicanju vjere i kulture u hrvatskom narodu. predziđe kršćanstva. pripovijedanje. Obrazovna postignuća 4. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. zemljovid Hrvatskog kraljevstva za vrijeme turskih osvajanja. 1. Koristiti stečena iskustva. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala (model Višeslavove krstionice. hrvatske biskupije. papinski ljetopis. društvenog i kulturnog života. 3. Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). Prijedlozi za metodičku obradu 6. Sadržajno prilagoditi. Dokumentarne fotografije starohrvatskih spomenika i crkvi.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. imenovati načine kako trebamo čuvati i promicati hrvatsku kulturnu baštinu. 5. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). 4. 1. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. izrada plakata. imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne hrvatske biskupije kao središta crkvenog. Dokumentarne fotografije srednjovjekovnih spomenika i crkvi. staleška udruženja. „porez u krvi“ Prikaz nastanka i razvoja moje biskupije. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. bratovštine. (8. Društveni i vjerski život Hrvata u srednjem vijeku Zvonimirova zavjernica. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. prepoznavati. Prepoznati i vrjednovati ulogu Crkve u obrani kršćanstva na hrvatskim prostorima. Istraživanje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Preporuke za korelaciju 8. imenovati najstarije starohrvatske crkve. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. značajniji crkveno-kulturni spomenici iz mog kraja. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. gledanje dokumentarnog filma ili obrazovne emisije. 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 140 . objasniti zašto se hrvatski narod smatra predziđem kršćanstva. Istraživanje. zavičajni govor i narječje prema književnome jeziku. Prilagoditi nastavne sadržaje. Baščenske ploče…). izlaganje i razgovor među učenicima. Prilagođene nastavne sadržaje slikovno obogatiti. integrativno i korelacijsko povezivanje tematike s temama iz povijesti.

Slike istaknutih crkvenih osoba Hrvatski jezik: izborom iz narodne književnosti. prepoznati ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. I XX. ispravno vrjednovati ulogu bl. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. analiza i interpretacija dokumenata i tekstova o doprinosu pojedinih biskupa. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Stradanja Crkve u XX stoljeću. romantizma i XX.4. muzeju. don Frane Bulić. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 9. 5. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 5. Dokumentarni film. B. Strossmayer). Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. izrada kronoloških tablica. 3. doprinos redovnika. Potrebno predznanje 3. nacizam. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. kulture i znanosti. Gotovac. komunizam. Maksimilijan Vrhovac. renesanse. Tijardović…). Raditi na jednostavnim rečenicama. produbiti navedenu tematiku. kulture i znanosti. izrada panoa. kulture i znanosti benediktinske škole. knjižnica dubrovačkih dominikanaca. Alojzija Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II. baroka. navesti načine kako mi možemo aktivno sudjelovati u razvoju i napretku našeg društva danas. terenska i projektna nastava (korelacijska projektna priprema posjeta samostanskoj ili biskupijskoj knjižnici. Prilagodba tekstova. klasicizma. Hrvatski narodni preporod. kulturnom. Životopis. Književna baština. Kačić-Miošić. (8. navesti i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme bezbožnih totalitarističkih sustava (nacizam i komunizam). Ključni pojmovi 2. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Kažotić. Tehnički odgoj i fizika: Faust Vrančić. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i poraća Hrvatski katolički pokret. Ivan Merz. HAZU. Kašić. prosvjetnom. Bošković. Uloga Crkve u promicanju hrvatskog školstva. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. svećenika i redovnika na kulturnom. Istraživanje. Ruđer Bošković. Glazbena kultura: upoznavanje glazbenih stilova i slušanje skladbi iz razdoblja srednjeg vijeka. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 2. (8. J.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Zajc. Obrazovna postignuća 141 . Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Merz). Ispravno vrjednovati i cijeniti doprinos Crkve u razvoju školstva. 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. J. Potrebno predznanje 3. prvo sveučilište u Hrvatskoj. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Opisati ulogu benediktinaca i benediktinskih samostana u razvoju hrvatskoga školstva. A. Ključni pojmovi 2.. Stoljeća i ulogu Hrvatskog katoličkog pokreta (I. R. 1. Prva hrvatska gramatika. uočiti potrebu te navesti načine kako se valja boriti protiv 4. tabelarno prikazivanje socijalnih i kulturnih elemenata koje su dale pojedine redovničke zajednice. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 4. stoljeća te upoznavanje s glazbenom baštinom Hrvatske (Lukačić. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Svjetskog rata. Preporuke za korelaciju 8. zagrebačka nadbiskupija Prikaz i doprinos jedne od znamenitih crkvenih osoba Crkve u Hrvata na području školstva.. Dodatna ilustracija 7. navesti i kratko opisati nekoliko značajnijih redovničkih zajednica i njihovo kulturno djelovanje.). arhivu. gospodarskom i političkom području života A. Alojzije Stepinac. pismenosti i kulture. Osvrt ili prikaz. Opisati društveno-političke prilike XIX. imenovati te kratko opisati neke zaslužne pojedince u Crkvi u izgradnji našeg naroda na duhovnom. Lisinski. doprinos biskupa i svećenika. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Svećenici i redovnici kao nositelji vjere. znanstvenom i socijalnom polju.

prepoznati i opisati crkvenu organizaciju u Hrvatskoj i BiH danas.4. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pokazati na karti svijeta rasprostranjenost Hrvata po čitavom svijetu i uputiti kako im Crkva u Hrvata pruža pastoralnu skrb. jasno iznijeti što možemo naučiti i primijeniti u vlastitome životu od velikih hrvatskih svetaca i mučenika. Primjeri stradanja crkvenih ljudi iz moga kraja. Povijest: Postanak i razvoj samostalne Hrvatske države. dokumentarne fotografije iz današnjeg života Crkve u Hrvata. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji i slom komunističkih sustava. Raditi na jednostavnim rečenicama. upoznavanje povijesti svoje biskupije na temelju važnijih dokumenata. Dodatna ilustracija 7. Sadržaje dodatno vizualizirati. Katolička Crkva u Hrvata danas Domovinski rat i samostalnost Hrvatske. hrvatske nad/biskupije. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. Zajedničko stvaralačko istraživanje dokumentarne građe i priloga o doprinosu pojedinih hrvatskih crkvenih velikana duhovnom i kulturnom životu naroda. Razgovor o spoznajama stečenim o svom užem prostoru i svojoj biskupiji. Osvrt ili prikaz. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Totalitarizam. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pripovijedanje. Rasprava.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Razumijevanje ključnih pojmova i nekih nastavnih sadržaja samo na razini informacije. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 6. izrada umne mape. Stanovništvo – broj i razmještaj. Preporuke za korelaciju 8. Crkva u hrvatskoj dijaspori. Domagoj. 1. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. iseljeništvo. Obrazovna postignuća 4. dijaloga i međusobnog uvažavanja. granice i oblik teritorija Hrvatske. navesti različite oblike zajedništva između iseljene i domovinske Hrvatske. izlaganje i tumačenje važnijih činjenica. stradanja u domovinskom ratu. Dodatna ilustracija 7. Hrvatski jezik: Životopis. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 142 . Organizacija Crkve danas. hrvatski katolički pokret. Dramske vrste. Dokumentarni film. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama svakog oblika jednoumlja. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Dokumentarni film. Geografija: Veličina. u odnosu prema hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata. Potrebno predznanje 3. Kratko opisati stradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. demokracija. plakata ili panoa. 1. Ivan Pavao II i Hrvati. 2. 4. dušobrižništvo. Prikaz vlastite nad/biskupije. Preporuke za korelaciju 8. objasniti ulogu Ivana Pavla II u stvaranju samostalne Hrvatske. izrada umne mape. Hrvatski orlovski savez. Sposobnost argumentacije o potrebi i važnosti aktivne uloge i poslanja vjernika u društvu i u Crkvi. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Hrvatski jezik: Životopis. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dokumentarne fotografije iz Domovinskog rata. Zemljovid Kraljevine SHS. Pismo. 5. protumačiti ulogu pape Ivana Pavla II. dokumentarne fotografije. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Drugi svjetski rat. i duhovnu i kulturnu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Povijest: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Uočiti važnost i potrebu njegovanja tolerancije. opisati ulogu Crkve u brizi za svoje članove u domovini i inozemstvu. 2. slike istaknutih crkvenih osoba. Ključni pojmovi 2. (8. 3. Crkva u BiH. dokumentarni filmovi. tolerancija.

). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Opisati temeljne sadržaje Isusova propovijedanja. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. smrti i uskrsnuća. Prošao je zemljom čineći dobro Isusovo propovijedanje. obrazložiti Isusovo uskrsnuće kao pobjedu života nad smrću. promatranje i interpretacija slike. Isusov odnos prema ljudima. 2. Umjetničke reprodukcije o Isusovu životu i propovijedanju. Potrebno predznanje 3. iznijeti argumente o potrebi prihvaćanja.. umjetnosti i književnosti. smrt i uskrsnuće. čitanje. Isusov odnos prema Zakonu. Posvijestiti i doživjeti da ja Uskrsli Krist prisutan i danas među nama. osobito djece. zamišljeni intervju sa Kristom ili nekim biblijskim likom. igra uživljavanja u pojedine biblijske likove. poštivanja i uvažavanja svakog čovjeka po uzoru na Isusa Krista. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. Ključni pojmovi 2. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Potrebno predznanje 3. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 2. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Razgovor o stečenim spoznajama. Isusova žrtva za spas čovječanstva. Koristiti potkrjepljenja. Dodatno raditi na proširivanju rječnika.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. KATOLIČKI VJERONAUK 9. produbiti navedenu tematiku (V. Obrazovna postignuća 4.. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Ljubio nas je do kraja Posljednja večera. grješnika i najpotrebnijih. Isusov odnos prema grješnicima i najpotrebnijima. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. postupno otkrivati smisao Isusova potpunog predanja radi čovjeka i njegova spasenja.potrebama 3. 5. 4. prepoznati povezanost žrtve i ljubavi. (8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dati prednost usmenom izražavanju. Život i djelo Isusa Krista. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. KATOLIČKI VJERONAUK 9. analogiziranje i aktualizacija biblijskih tekstova. (8. pismoznanci. Uočiti i protumačiti važnost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava u odnosu na Isusa i njegovu poruku. 4. personalizacija. Isusova muka. Lik Isusa Krista u kulturi. Dodatna ilustracija 7. prepoznati i objasniti Isusov stav bezuvjetnog prihvaćanja svih ljudi. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. ispravno vrjednovati važnost osobnog stava vjere. uživljavanje u ulogu (Ja „Grešnica“. Preporuke za korelaciju 8. saduceji. Sadržajno prilagoditi. žena. farizeji. 3. analiza i interpretacija izabranih biblijskih tekstova u povezanosti s pripadnim crtežima i fotografijama. Car Emin: «Mali Učkarić»…). protumačiti Isusov odnos prema Zakonu. 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. kratko protumačiti neke izabrane novozavjetne tekstove koji govore o Isusovu odnosu prema ljudima. 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. leviti. uočiti i protumačiti potrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnuće i vječni život. Ključni pojmovi 2. Obrazložiti otajstvo Isusove muke. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za metodičku obradu 143 . U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 1. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. ja „Izgubljeni sin“.

Glazbena kultura: Slušanje i upoznavanje glazbe (npr. Webber: „Jesus Christ Superstar“. utjelovljenje – inkarnacija. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima. Nema posebnosti. interpretaciji i tumačenju pojedinih izričaja kršćanske vjere u Krista: pravi Bog. Šimić: „Raspeće“…). Analiza dijela Apostolskog ili Nicejsko-carigradskog vjerovanja o Isusu Kristu. S. A. Vazmeno otajstvo. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred 144 . Bogočovjek. igra uloga i dramatizacija teksta. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pisanje dijaloga ili pisma Kristu. pismeno izražavanje na temu: „Ljubi nas je do kraja“. Nema posebnosti. Život i djelo Isusa Krista. Tko je Isus Krist? Pravi Bog. Isusova muka. Učitelj. Prepoznati u Isusu Kristu pravog Boga i pravog čovjeka.6. F. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. Potkrijepiti specifičnim katehetskim pomagalima. 4. oratorij G. 1. Pomoć pri iznošenju vlastitih stavova. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 2. pisanje eseja na temu: „A ti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. smrti i uskrsnuću. 5. Dati prednost usmenom izražavanju. Umjetničke reprodukcije o Isusovoj muci. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Miović-Kočan: „Na Cvjetnicu“. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 3. slušanje. Spasitelj. uočiti i protumačiti potrebnu stalnog produbljivanja i pročišćavanja vlastite slike o Isusu. Uočiti potrebu izgradnje dosljednog života u skladu s vjerom u Isusa Krista. Čitanje. musical A. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. Otkupitelj. Otkupitelj. smrt i uskrsnuće u kulturi. 5. tko sam ja? Film o Isusu Kristu. Händel „Mesija: Aleluja“). Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. produbiti navedenu tematiku (npr. prikupljanje podataka i davanje naslova. 3. Preporuke za korelaciju 8. 1. pravi čovjek. pravi čovjek. umjetnosti i književnosti. L. 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama crteža ili fotografije. Spasitelj. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pojedinačni i skupni rad s tekstovima i fotografijama u analizi. pripovijedanje i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. Dodatna ilustracija 7. B. Nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom. izlaganje. Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. 3. 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazovna postignuća 4. Pashalni misterij. Preporuke za korelaciju 8. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. što ti kažeš. (8. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima. katalog pitanja. jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu na Isusa Krista. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. KATOLIČKI VJERONAUK 9. u dogovoru s predmetnim učiteljem. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Potrebno predznanje 3. (8. Ključni pojmovi 2. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja.

sakrament potvrde – primanje Duha Svetoga. Nove pojmove tumačiti učenicima poznatim riječima. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 2. Koristiti razne vrste pomagala. Obrazovna postignuća 4. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O. Duh Božji u Svetom pismu Duh Božji. dodatno raditi na proširivanju rječnika. Nema posebnosti. „zloduh“ i „Duh Božji“. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom i Novom zavjetu. Duh Tješitelj. prikupljanje podataka i davanje naslova. protumačiti njihovo značenje za zrelo i odgovorno življenje kršćanske vjere. Hrvatski jezik: Rasprava. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. dođi Duše Presveti“. božanska snaga. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. Prijedlozi za metodičku obradu 6. (8. sakrament potvrde. U potvrdi primamo Duha Svetoga potvrda krštenja. analiza i interpretacija biblijskih tekstova. Potrebno predznanje 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Pedesetnica. krizma. navesti i objasniti prava i obveze koje ima svaki punopravni član Crkve. Lice: „Lucija“…).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Simboličke fotografije s motivima iz prirode koje simboliziraju Duha Svetoga. promatranje i interpretacija slike. Analiza i interpretacija jednog od sedam darova Duha Svetoga. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 1. Duh Životvorac Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 3. kršćanska inicijacija. prikazivanje simbola za pojedine darove Duha Svetoga. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama VI. Prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Božjega u Starom zavjetu. KATOLIČKI VJERONAUK 9. prikazivanje simboličkih fotografija s asocijacijama na Duhove uz slušanje meditativne glazbe. opisati obred i učinke sakramenta potvrde.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pisanje molitve Duhu Svetome. Rad u parovima. Obrazovna postignuća 4. Osluškivati poticaje i otvoriti se djelovanju i poticajima Duha Svetoga. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Čitanje. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Pedesetnica. pomazanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. sedam darova Duha Svetoga. Preporuke za korelaciju 8. Ruah. nabrojiti darove Duha Svetoga. Nema posebnosti. 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom umjetničkih reprodukcija. Objasniti da po sakramentu potvrde osobno potvrđujemo vjeru koju smo primili na krštenju. navesti simbole i nazive za Duha Svetoga i njihovo značenje. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. Potrebno predznanje 3. 5. 4. Asocijacija na pojmove „duh“. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se 145 . produbiti navedenu tematiku (npr. čitanje. 1. prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Isusovu životu. u dogovoru s predmetnim učiteljem. simboli Duha Svetoga. S. Duh Sveti. kršćanska zrelost. nazivi za Duha Svetoga. Umjetničke reprodukcije o djelovanju Duha Svetoga u Bibliji. izlaganje i objašnjenje bitnih biblijskih izričaja o Duhu Svetome. Duh Posvetitelj. Dodatna ilustracija 7. Duh Nadahnitelj. Duh Branitelj. Ključni pojmovi 2. Duh Prosvjetitelj. Dodatna ilustracija 7. objasniti važnost dobre priprave za primanje sakramenta potvrde. Rasprava. Ključni pojmovi 2. Otkriti i doživjeti prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u našem životu. tumačenje nepoznatih pojmova i obrazlaganje otajstva Duha Svetoga kao treće božanske osobe u otajstvu Trojedinoga Boga. protumačiti sakrament potvrde kao dar Duha Svetoga. crteža ili fotografije. darovi Duha Svetoga. sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga.

1. 5. Simboličke fotografije s motivima iz prirode Hrvatski jezik: Rasprava. Vođeni razgovor. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O. 5. Duh Sveti u životu kršćanskih svjedoka. slušanje savjeta. Ključni pojmovi 2. pomazanje. pečat. 1. životni poziv. ruka. u radu u skupinama napraviti znakovnu i obrednu usporedba sakramenta krštenja i potvrde. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Potrebno predznanje 3. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 3. Omogućiti učeniku razne načine usvajanja znanja. Izbor životnog poziva životno zvanje ili zanimanje. svijetli oblak. 4. kratko protumačiti izabrane novozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. (8. 2. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. Važnost pravilnog odabira životnog zvanja. imenovati načine kako možemo živjeti i svjedočiti kršćansku vjeru te s Bogom „sustvarati“ bolji svijet.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga. plodovi Duha Svetoga.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Dodatna ilustracija 7. Crkva – tijelo Kristovo. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. izrada kolaža na temu prisutnosti i djelovanja Duha Svetoga u životu današnjih ljudi i u svijetu. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 1. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Potrebno predznanje 146 . Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. (8. Koristiti učenicima poznate izraze. Duh Sveti vodi Crkvu. Duh Sveti u Crkvi Duh Sveti kao duša Crkve. na temelju konkretnih djela koji su učinili neki kršćanski velikani. 3. u životu svetaca i među ljudima u svijetu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Naglasiti bitno.uvodi u temu 9. Odrediti Duha Svetoga kao dušu Crkve. dođi Duše Presveti“. Pronaći i navesti tragove Duha Svetoga u vlastitome životu. kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Crkvi. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Razumijevanje i korekcija ključnih pojmova. Ključni pojmovi 2. plodovi Duha Svetoga Analiza i interpretacija jednog od plodova Duha Svetoga. KATOLIČKI VJERONAUK 9. KATOLIČKI VJERONAUK 9. analiza i interpretacija liturgijskih tekstova i tumačenje obrada sakramenta potvrde. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Dokumentarne fotografije o istaknutim crkvenim ljudima i svecima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Obrazovna postignuća 4. Nema posebnosti. golubica). Prilagodba nastavnih sadržaja prema stupnju oštećenja i primjena specifičnih katehetskih pomagala. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2. Preporuke za korelaciju 8. važnost osobnog izbora. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pronaći i analizirati biblijske tekstove koji govore o Duhu Svetomu preko pojedinih simbola (voda. prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga u životu Crkve. plamen. analizirati snagu kršćanske vjere po djelovanju Duha Svetoga. 3. Pedesetnica.

istraživanje i interpretacija pozitivnih i poticajnih životnih primjera o vrijednosti ljudskoga rada i življenja slobodnoga vremena. ostvarenje čovjeka kroz rad. u dogovoru s predmetnim učiteljem... pravo na rad.). Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Preporuke za korelaciju 8. potreba rada. Obrazovna postignuća 4. upadanje u različite ovisnosti. produbiti navedenu tematiku. Uočiti važnost traženja i uvažavanja savjeta pri izboru životnog zvanja. Predstaviti. izrada vrijednosne mape.3. životni poziv. Nema posebnosti. Rasprava. Ključni pojmovi 2. životno zvanje. Dokumentarne fotografije i poticajni filmovi iz života mladih. obrazložiti značenje i vrijednost slobodnog vremena u ljudskom životu. izrada kolaža ili panoa s temom: „Moje slobodno vrijeme i moje aktivnosti“.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. usporediti i vrjednovati nekoliko konkretnih životnih zvanja ili zanimanja. Dokumentarni film. Rad kao potreba. Prijedlozi za metodičku obradu Protumačiti što je životno zvanje ili zanimanje. Rad i slobodno vrijeme čovjek je biće rada. Potaknuti učenike na razgovor o sebi. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 1. razumijevanje. Kratko objasniti i ispravno vrjednovati kršćansko shvaćanje rada. slobodno vrijeme. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Enciklika Ivana Pavla II – Laborem exercens. Nema posebnosti. pozivanje nekoliko poznatih ljudi iz bliže okoline da učenicima iznesu svoja iskustva i razmišljanja o svom pozivu. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Dodatna ilustracija 7. Problemski članak. navesti posljedice koje proizlaze iz različitih stavova prema radu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. uočiti i obrazložiti odgovornost u izboru životnog zvanja. uočiti i protumačiti potrebu kvalitetnog i kreativnog korištenja slobodnog vremena. Nema posebnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 6. 3. obrazložiti potrebu rada i pravo svakog čovjeka na rad. crteža i fotografija koji tematiziraju različite pozive i službe u zajednici. Prijedlozi za rad s učenicima s 147 . Primjeri zloporabe rada i iskorištavanja radnika danas. Iskazivanje iskustva. produbiti navedenu tematiku. izdvajanje pitanje i stvaranje problemske situacije radi organiziranja diskusije (parlaonica). 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Rasprava. 2. Spontani razgovor među učenicima na temelju male ankete koju su proveli sami učenici i na temelju njihova razmišljanja i iskustva o izboru životnog poziva. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 2. Nema posebnosti. razlikovanje i imenovanje ključnih pojmova. interese i sposobnosti kao kriterije pri izboru životnog poziva. Dodatna ilustracija 7. istraživanje. Dokumentarni film. konkretni primjeri dobrog i lošeg korištenja slobodnog vremena. analiza i interpretacija raznih primjera lošeg i promašenog življenja slobodnog vremena (nekvalitetno korištenje elektroničkih i drugih medija. jasno iznijeti osobne sklonosti. 5. Gaudium et spes. 4. Obrazovna postignuća 4. Dokumentarne fotografije i obrazovne emisije iz života mladih. Životopis. Istraživanje i interpretacija tekstova. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Problemski članak. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. a što životni poziv. Objasniti značenje i vrijednost rada za ljudski život. Anketa koju učenici provode među vršnjacima i starijim osobama o vrijednosti ljudskog rada. važnost slobodnog vremena. Potrebno predznanje 3. dostojanstvo rada. Preporuke za korelaciju 8. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Egzistencija. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. (8.

župa. Konkretizacija u sakralnom prostoru. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nema posebnosti. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. navesti načine kako možemo aktivno sudjelovati u životu svoje župne zajednice. Protumačiti što je to župa i koji su bitni elementi koji čine jednu župnu zajednicu. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 4. oblici društvene nepravde. KATOLIČKI VJERONAUK 9. prepoznati i imenovati važnije oblike vjerskog života u jednoj župi. Prijedlozi za metodičku obradu 6. moje mjesto u župnoj zajednici. Pojednostaviti nastavne sadržaje i individualno uvježbavati ključne pojmove pomoću radnih listića. Ključni pojmovi 2. Ispravno povezati ravnopravnost i dostojanstvo čovjeka s temeljnim ljudskim pravima. Prikaz glavnog blagdana ili važnijeg događaja u mojoj župi. Obrazovna postignuća 4. 4. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 5. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 148 . Potrebno predznanje 3. Ključni pojmovi 2. Moje mjesto i uloga u župnoj zajednici. KATOLIČKI VJERONAUK 9. navesti mogućnosti djelovanja kršćana u župnim zajednicama. kršćanska pravda i ljubav. vjerski život u župi.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. (8. Vođeni razgovor i skupni rad s poticajnim fotografijama i konkretnim iskustvima o mogućnostima sudioništva mladih vjernika u životu svoje župne zajednice. Konkretizirati sadržaj. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 4. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom i likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive u redovnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima. čitači. 1. Dodatna ilustracija 7. Nema posebnosti. 5. župna zajednica. 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. Imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za sudjelovanje u različitim oblicima angažmana za pravedan i miran suživot u društvu. Omogućiti učenicima stjecanje iskustva u župnoj zajednici. Suodgovornost za pravedan život u društvu ljudska prava.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. prepoznati i opisati različite oblike društvene nepravde i uočiti njezine korijene. župna zajednica. analiza i razgovor o nekim konkretnim oblicima dragovoljnog angažmana mladih u župi (ministranti. omogućiti učenicima stjecanje iskustva u konkretnoj župnoj zajednici. kolaž na temu: „Moje mjesto u životu moje župe“. Otkrivati i imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angažman u životu i radu župne zajednice. Sadržajna prilagodba. Potrebno predznanje 3. terenska nastava (priprava i odlazak u posjet nekoj župi). Sudjelovanje u životu župne zajednice zajednica. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. Preporuke za korelaciju 8. Dokumentarne fotografije ili videozapis iz života župne zajednice. Dodatni rad na proširivanju rječnika. pjevači. (8. navesti različite oblike suodgovornog angažmana za pravedan i miran suživot u užoj i široj životnoj sredini. Obrazovna postignuća 4. Važnost poštivanja ljudskih prava. društvena pravda. osigurati prijevoz i pratnju druge osobe. 2. Međupredmetna suradnja je poželjna i preporuča se tijekom cijele školske godine. kulturni i karitativni rad).

Prijedlozi za metodičku obradu 6. izradu plakata. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Nema posebnosti. Problemski članak. pojedinca i okoliš). društvo. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred KATOLIČKI VJERONAUK 9. Dodatna ilustracija 7. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu.5. Nema posebnosti. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. Bogojavljenje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Nema posebnosti. pisanje eseja na temu: „Što bih želio promijeniti da ljudi mirno i sretno žive?“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dokumentarni film. 1. Dodatna ilustracija 7. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Božićni ciklus – početak crkvene godine. Preporuke za korelaciju 8. 3. blaženstva. dostojanstvo. Potpitanjima poticati prepričavanje. 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Upoznavanje i analiza tekstova o primjerima nepoštivanja ljudskih prava. Naglasiti bitno i polaziti od učenikova iskustva. osnovne liturgijske boje. 3. panoe… godina A. 1. 2. dva dijela vremena kroz godinu. Hrvatski jezik.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 149 .) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. ravnopravnost. Prilagodba nastavnih sadržaja. likovne i glazbene kulture pripremiti integriran program i posjet nekoj crkvi i župnoj zajednici). B. analiza i interpretacija tekstova i konkretnih primjera zalaganja za mir. božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. terenska i projektna nastava (u suradnji s nastavnicima povijesti. Advent. pjesme. recitale. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Božić. pozitivan i negativan utjecaj znanstvenog i tehnološkog razvoja na gospodarstvo. igrokaze. 4. Hrvatski jezik: Rasprava. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. (8. Preporuke za korelaciju 8. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. scensku koreografiju. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (postignuća suvremene znanosti i tehnologije i njihov utjecaj na svakodnevni život. Potrebno predznanje 3. Ključni pojmovi 2. 5. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe. Obrazovna postignuća 4. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Pronaći povezanost između temeljnih ljudskih prava i pojedinih Božjih zapovijedi. Suodgovornost. C. društvenu pravdu i opće dobro svih ljudi. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. jezika. Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala 2. 4. (8.

Cvjetnica. 2. 5. Dodatna ilustracija 7. Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. proslava blagdana kroz liturgiju Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. 1. odjeće i boja. 150 . Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Nema posebnosti. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. dva dijela vremena kroz godinu Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena. Potpitanjima poticati prepričavanje. izradu plakata. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga. Duhovi. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. scensku koreografiju. pjesme. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe. Uzašašće. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Uskrs. B. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. Izgraditi duh poštovanja i obdržavanja svetkovina i blagdana liturgije godine i spremnost aktivnoga sudjelovanja u tim slavljima. 4. Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. recitale. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Korizma. C. Profil nastavnika. 3. Hrvatski jezik. panoe… godina A. igrokaze. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama IZBORNE TEME 2. Nema posebnosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Ključni pojmovi 2. Preporuke za korelaciju 8. osnovne liturgijske boje. Pepelnica.

putem informisanja o aktuelnim zbivanjima.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. područja u BiH pod rizikom od mina. uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . sposobnostiima i potrebama društvene sredine. BiH i svijetu. pozitivan način razmišljanja i zrelost u pristupu spolnosti . razvijanje negativnog stava prema sredstvima koja se koriste za nanošenje patnje 151 . uvažavanja i poštovanja materijalnog i duhovnog.pravilno usmjeravanje i podsticanje upoznavanja.upoznavanje učenika s vrijednostima. zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja . formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja.ODJELJENJSKA ZAJEDNICA IX razred 1 sat sedmično – 34 sata godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima.kontinuirano nastaviti s razvojem radnih navika putem isticanja značaja odgovornosti u radu . primjerene načine ponašanja. na neodlaženje u rizična područja s minama i NUS-om. Zadaci: . upozoriti na njihov negativan utjecaj na globalnom nivou.upoznati učenike sa situacijom o minama i NUS-u u okruženju. pozitivnim i negativnim posljedicama njihovog ponašanja. informisati učenike koje su regije. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa.upoznati učenike s efikasnim načinima planiranja i realizacije ciljeva . kulturnog i prirodnog nasljeđa . i njihovo uvođenje u odabir primjerenog reagovanja u odnosu na životne izazove . prevenciji ovisnosti. porođaju. kontracepciji.kod učenika razvijati samokontrolu. trudnoći.

-

uvesti učenika u ličnu samoprocjenu kod izbora zvanja ili zanimanja i dati osnovne informacije o mogućnosti izbora za daljnje školovanje Pregled programskih oblasti 1. Kulturno i prirodno nasljeđe 2. Moralni odgoj 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom 4. Kultura življenja - zdrav način života 5. Radne navike, odnos prema radu 6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta 7. Humani odnosi 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje, pedagoški karton učenika UKUPNO: 3 2 4 5 3 3 6 4 4 34

Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole - prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Kulturno i prirodno nasljeđe – 3 sata Upoznavanje, uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog i prirodnog nasljeđa - stavovi prem materijalnim i kulturnim vrijednostima - planirati prema mogućnostima škole - učeničku ekskurziju - učešće u kulturnoj i javnom djelatnosti škole 2. Moralni odgoj – 2 sata - pravila škole - pravilnici na nivou škole (o pohvalama i nagradama učenika; učeniku generacije i drugi) - pohvaliti one koji to zaslužuju - koje su poželjne osobine ličnosti - biti dobronamjeran - zlonamjeran - dužnost učenika u saobraćaju u slučaju saobraćajne nezgode / nesreće - Konvencija o pravima djeteta – djetetovo mišljenje treba čuti 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom – 4 sata 152

-

-

u zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: - kulturi - nauci - sportu - obrazovanju - sredini - umjetnosti - svijetu prepoznavanje mogućih izvora informacija elektronska pošta inovatorstvo omladinska štampa služba pomoći i informacija kako se formira pravilan stav - zloupotreba informacija smještanje informacija u pogrešan kontekst stvaralaštvo učenika u školi psihologija mase - radionica i posjeta sportskoj manifestaciji - turnir u školi i van škole privredni i kulturni razvoj

4. Kultura življenja - zdrav način života – 5 sati - prevencija narkomanije: - ciljevi za budućnost - reći "NE" problematičnim situacijama - utjecaj alkohola i droge na ponašanje osoba koje učestvuju u saobraćaju - stadiji bolesti alkoholizma - šta se čini i šta činimo u borbi protiv AIDS-a - kontracepcija, trudnoća, porođaj - spolne bolesti, venerične i nevenerične bolesti - propagiranje zdravlja - koristite so i natrijum samo umjereno - vaša prehrana ste vi - utjecaj ekoloških faktora na čovjeka 5. Radne navike, odnos prema radu – 3 sata - intelektualna zrelost, kako i kada postižemo tjelesnu zrelost - težnja za afirmacijom - radne navike - kako pravilno koristiti udžbenik - odgovornost u radu - tehnika pamćenja i uspješno učenje (uvjet bez kojeg se ne može) - kako prikupiti dokumenta i prijaviti se na konkurs za upis u srednju školu 153

6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta – 3 sata - problemi u odnosima generacija - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju ciljeva - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju potreba - naše ponašanje pred zaprekama: - rješenje tražiti prvo u sebi - u pomoći od strane drugih i - naša pomoć njima 7. Humani odnosi – 6 sati - disciplinovanje sebe i sebe u radu s drugima primjeren - efikasan način ponašanja neprimjeren - neefikasan način ponašanja pozitivan način razmišljanja, pri davanju pohvala drugima ne biti škrt - djeca privremeno izvan porodice - na školovanju u drugom mjestu - prijateljstvo između osoba suprotnog spola - uspješan brak i porodica - zrelost za brak - motivisanost za brak - izbor bračnog druga - prerani brak - naličje spolnog života: - seksualno nasilje - prostitucija - spolne bolesti - spolno nasilje - kanalisanje spolnog nagona 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 4 sata Mine i „NUS“ u našoj zajednici, BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Profesionalna orijentacija - za personalni dosje učenika – 4 sata
 ∗

pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić, E., Mujkanović, A., Zelenika, P., Kalaš, Dž., (2006), Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva - priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola, Sarajevo, Handicap International 154

diskusija. jer objektivno nisu u mogućnosti da ih razumiju . Učenike je potrebno tokom školske godine na ovim satima redovne nastave. kako bi se osjetila uzajamna i uzvratna potreba za saradnjom. Na ovom satu razrednik također mora učiti i od učenika. afiniteti i znanja iz mnogih oblasti i nastavnih predmeta.informisati učenike društvene potrebe za kadrovima i mogućnost zapošljavanja upoznavanje učenika s kriterijima i planom upisa posjete srednjim školama i ustanovama posjete bivših učenika škole. Razredniku se daje puna sloboda da za neke oblasti angažuje svoga kolegu. razreda nisu zreli i to u njima nije prisutno. a na klasifikacijama analiza i procjena rada. umjetničke škole karakteristike zanimanja savjetodavni razgovor u funkciji usmjeravanja učenika . upozoravati i informisati u ovoj vrsti opasnosti. Sat odjeljenjske zajednice je specifičan i ne može se realizovati na standardan način. nego u radu dominira razgovor. 155 . njihovog stupnja zrelosti (ako za neke teme učenici određenog odjeljenja. Na prvoj sjednici nastavničkog vijeća prije početka nastavne školske godine dogovoriti se i ugraditi sadržaje Programa o upozoravanju na mine i druga ubojita sredstva i u nastavne predmete. i analiza školskog uspjeha i vladanja. Razrednik će napraviti operativani plan i program rada uz komibinovanje i odabir tema za sat iz programa koje se međusobno dopunjuju. Kako bi se na najbolji mogući način artikulisao rad i prilagodila realizacija Programa potrebama učenika mogu se uključiti i roditelji (npr. U uvodnom dijelu svakog sata analizirat će se aktuelno stanje u odjeljenju. podvedeno pod sadržaj ili u sklopu teme koja se obrađuje na prihvatljiv i neopterečujući način. tehničke i srodne škole. pored ovog programa. Učenik se ne stavlja u poziciju samo da sluša izlaganje (frontalni oblik rada). troje roditelja).gimnazije. Uz praznike i Dan škole uslijedit će prigodna obrada. roditelja ili drugog stručnjakak kao i da koristi sve dostupne i savremene izvore informisanja. ne unositi te sadržaje kojima se može postići suprotan efekat.mogu sebi postavljati pitanja zašto se razlikuju od drugih). ili specifičnim škola (prema potrebi u skladu s interesovanjima učenika) UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda U realizaciji ovog programa polazi se od najboljeg interesa za učenika i u radu je na raspolaganju njihov ukupni intelektualni potencijal i druge sposobnosti.stručne škole i četiri godine . panel diskusija. Na osnovu ovog programa u saradnji s profesorom pedagogije i psihologije prema potrebama učenika odjeljenja. grupni oblik rada i drugo što će u potpunosti angažovati učenika. pedagogije i psihologije koji rade u za učenike interesantnim.profesionalna orijentacija privredna kretanja na području države . koji sada pohađaju srednju školu gostovanje prof. brojni izvori informacija. koje je potrebno do maksimuma iskoristiti u realizaciji programskih sadržaja. te na tu osnovu dograđivati sadržaje rada odjeljenjske zajednice.- procjenjivanje ličnih mogućnosti pri izboru zanimanja karakteristike obrazovanja u srednjim školama koje traju tri .

One su ujedno odgojni zadaci. Profesionalna orijentacija uključuje razvoj i snalaženje pojedinca. njegovo pripremanje za rad. Moralni odgoj Svijest o moralnim normama. obaveze djece . Kroz razvijanje svijesti uvoditi učenike u upoznavanje. 8. a efekata bio primjeren situaciji jer se sadržaji obrađuju svake godine. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva Zavisno od područja . biranje vrste posla.Dinamika će se odrediti ovisno od rizičnog područja na kojem se škola nalazi i mogućnosti doticaja s ovom vrstom opasnosti. 7. Pred klasifikacije. Prema uzrastu učenika upotpunjuju se elementi kulturnog ponašanja.sve u skladu s uzrastom učenika i njihovim psihofizičkim razvojem. dužnosti roditelja u porodici. njihovu upotrebu i interpretaciju u skladu s potrebama vremena u kojem žive 4. Aktuelna zbivanja . Izgrađuje se stav prema moralu. racionalnu organizaciju učenja i praćenje sata .u korak s vremenom Osposobiti učenika za samostalno i kritičko dolaženje do informacija.predavanja. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. Pri tom obratiti pažnju na način prezentiranja koji mora biti uvjerljiv. Intencija je pružanje pomoći i profesionalnom orijentisanju / opredjeljenju za napredovanje tokom cijelog radnog vijeka. upoznavanje i 156 . Pedagoško psihološko saznajna komponenta Sintezom ovih saznanja dobiva se naučna cjelina činjenica koje učenik treba da usvoji u osnovnoj školi. u odnosu na plan planirati veći broj sati kako bi se postigla što veća zaštita djece. Humani odnosi Učenici se podstiču na svakodnevne humane odnose. životan i prilagođen uzrastu. korištenju udžbenika i druge literature 6. Realizacijom Programskih oblasti potrebno je ostvariti sljedeće: 1. U tom cilju učenici se uvode u osnovne principe i metode učenja i planiranja rada i odmora. usmjeravanje i savjetovanje o izboru profesionalnog obrazovanja i osposobljavnja za obrazovni profil – zvanje / zanimanje i napredovanje u izbranoj djelatnosti. raspuste ili organizovane izlete to neizostavno učiniti. informisanje. prilagođavnje radnim uvjetima i operacijama u procesu rada uz permanentno praćenje. Osposobljavanje učenika za uspješno učenje. 5. Profesionalna orijentacija Kontinuirano praćenje razvoja učenika. Radne navike. kulturnog i prirodnog nasljeđa 2. Teme se obrađuju u skladu s uzrastom. Odgovorni odnosi u braku. Kultura življenja – opredjeljenje za zdrav način života / življenja Formiranje navika kod učenika i praćenje postignutog nivoa. odnos prema radu Prema uzrastu učenika formiraju se radne navike. 9. ubjeđenjima i pozitivnim karakternih osobina ličnosti učenika 3.zone rizika gdje se škola nalazi. ilustrovan.

dužni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlaštenu službenu osobu ili tužitelja. vaspitači. stav 2. te razvijanje psihofizičke sposobnosti učenika. sposobnostima i potrebama društvene sredine. ODGAJATELJE: Prema Članu 228. Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. odgajanje i vaspitanje maloljetnika. ZA NASTAVNIKE. fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja. zakona o krivičnom postupku FBiH (Službene novine FBiH broj 35/03) Zdravstveni radnici. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave. usvojitelji i druge osobe koje su ovlaštene ili dužne da pružaju zaštitu i pomoć maloljetnim osobama. da vrše nadzor. staratelji. a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba žrtva seksualnog.podsticanje sklonosti i mogućnosti. roditelji. 157 . nastavnici.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful