Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za DEVETI razred devetogodišnje osnovne škole

9

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 4 - 10 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..12 - 15 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..16 - 19 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..20 - 22 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..23 - 25 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..26 - 29 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..30 - 32 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..33 - 35 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..36 - 39 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 40 - 50 12. Fizika .............................................................................................................51 - 57 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 58 - 61 14. Biologija …………………………………………………………………... 62 - 77 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 78 - 83 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 84 - 87 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 88 - 90 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 91 - 98 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 99 - 111 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....112 - 119 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....120 - 124 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 125 - 143 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 144 - 149

2

NASTAVNI PLAN ZA DEVETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/Kemija Biologija Geografija/Zemljopis Historija/Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE Odjeljenska zajednica

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

4 2 2 4 2 2 2 1 2 1 1 1 1 2 27 1 1

140 70 70 140 70 70 70 35 70 35 35 35 35 70 945 35 35

3

4 .

stanka. Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. Ujević: Kolajna 3. S. V. T. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. Šimić: Opomena 2. inverziju. opkoračenjestanka u opkoračenju.MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA IX RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. Kranjčević: Moj dom 4. Povezuje ritam i teksta. V. sredstva zaustavljanja radnje. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. uporabljuje ih u vlastitome tekstu.S. Nazor: Značenje riječi 5. . Određuje pokretače radnje. Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi. deskriptivna. A.B. osjećanje u pjesmi. kontrast. Vrste -refleksivna. šaljiva. Ilić: Ljubavna priča Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija. inverzija. razumije preneseno značenje. domoljubne i šaljive pjesme. Minimalna postignuća Otkriva stilsko-izražajna sredstva u književnome tekstu. Prepoznaje osnovna obilježja opisne. Davičo: Hana (odlomak iz poeme) 6. O.

B.S. E.G. Pamuk: Istanbul. I. dnevnika.G. Matoš (esej) 22. Sijarić: Hasan – sin Husejinov (odlomak) 17. Krilov: Magarac i Umjetnička basna slavuj 19. Nušić: Ožalošćena porodica (odlomak) Granične književne vrste: ljetopis. Mulabdić: Zeleno unutarnji. ljubavna pjesma Elegija kao vrsta pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja. Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Razumije. moral) Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne značajke drame: dijalog. likovi Uočava glavne karateristike basne Uočava glavne karakteristike ljetopisa. M. U predvečerje 23. esej Drama Komedija i historijska drama Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava različite stilske karakteristike basne (fabula. B. dijalog. Kovačić: Mrak na Pustolovni i povijesni svijetlim stazama romani 16. Andrić: A. M. Dizdar. I. grad. Singer: Gimpel Pripovijest (duža luda (odlomak) pripovijetka) 18. R. Portret-vanjski i 12. A. Dizdar: Zapis o zemlji 9.o donu Nunecu i doni Klari 7. Sidran: Zašto tone Venecija domoljubna. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija. putopis. dnevnik. Puškin: Elegija 11. forme busenje (odlomak) pripovjedanja 13. Može okarakterizirati lik. Jergović: Rutta novela Tannenbaum(odlomak) 15. eseja Uočava razliku između drame i drugih književnih 6 . Priča o mom prijatelju oblaku 8. Modra rijeka 10. A. M. zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Epika Fabula-pokretači fabule. Tvrđava Pozicija pripovjedača (odlomak) u priči 14. Ć. uspomene (odlomak) 20. I. Petrović: Ljudi govore (odlomak) 21. Krleža. I. I. Selimović. M. O. Sarajlić. putopisa. A. M.

Čistač obuće 29.Ć. Čatić. Majka 30. Narodna romansa (po izboru) 33. Z. M. PRAVOPIS ZA IX RAZRED ISHODI UČENJA Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI MAKSIMALNI 7 . D. M. Pavlović. Smrt Braće Morića (nar. Zlatna ptica (odlomak) 28. Poezija 27. Ibrišimović: Zmaj od Bosne (odlomak) 25. Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru vrsta Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti Programski zahtjevi RJEČNIK.24. GRAMATIKA. Dizdarević. Sušić: Veliki vezir (odlomak) 26. balada) 32. R. Prever. N. U aleji 31. Selimović.

jednačenje suglasnika po zvučnosti. nastavak Načini tvorbe riječi: izvođenje. smjenjivanje ije-je-e-i Naglasak (vrste naglaska. posuđenice) Žargonizmi. slaganjem (s Uočava osnovne pojmove i tvorbene načine Stvara nove riječi svim tvorbenim načinima 8 . jotacija. mjesto naglaska u naglašenoj riječi) Naglasna cjelina: prenošenje naglaska na proklitiku Zna podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočava glasovne promjene na jednostavnim primjerima Uočava riječi u kojima je provedeno više glasovnih promjena Izgovarati i pisati riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom U skladu s normom izgovora i piše riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i Prepoznati i pravilno rabiti naglaske u govorenju i čitanju Postupno određivati naglasna obilježja: mjesto. jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe. duljenje kratkog je.RJEČNIK Riječi iz drugih jezika (tuđice. palatalizacija. dijalektizmi Razlikovati domaće (književne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) riječi Prepoznati frazem i njegova glavna obilježja Razvijati osjetljivost za ljepotu riječi (izbjegavanje vulgarizma i nepotrebnih tuđica) Znati kako nastaje glas i podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočiti i prepoznati glasovne promjene i provoditi ih u govorenju i pisanju Razlikuje domaće i strane riječi Zamjenjuje riječi i izraze zavičajnog govora književnim jezikom Tumači poznate frezeme Prikladno rabi/ upotrebljava češće frazeme Glas: govorni organi. prefiksacijom. neologizmi Perifraze i frazeologizmi Arhaizmi. refleksi glasa jot (kraćenje sloga s dvoglasnikom. vulgarizmi. gubljenje suglasnika. nepostojano a. dužinu i ton u tipičnim riječima Uočiti razlike između vlastitog i standardnog naglasnog sustava Uočiti načine nastajanja novih riječi Pravilno čita naglasno označene riječi Bilježi naglasak na jednostavnim i čestim primjerima TVORBA RIJEČI Sastav riječi: korijen riječi. prelazak l u o. samoglasnici i suglasnici Podjela suglasnika po zvučnosti i mjestu tvorbe Glasovne promjene: sibilarizacija.

složenica. broju. tvorba riječi kraćenjem Tvorba imenica: etnici. čitanju i pisanju Pravilno piše i izgovara niječnicu ne uz glagole Pravilno piše i izgovara imenice Pravilan izgovor i pisanje složenih priloga 9 . đ. umanjenice i zbirne imenice Tvorba pridjeva: pridjevi koji znače sličnost. uvećanice. ije. ije. opskrbljenost i obilje Tvorba glagola Rečenica Sročnost – slaganje riječi u rečenici po rodu. neobilježeni red riječi od stilski obilježenog reda riječi Pravilno rabi nenaglasnice u rečenici Razlikuje obični (gramatički) red riječi od stilski obilježenog Raščlanjuje višestruko složene rečenice na ishodišne rečenice i određuje njihov međusoban odnos Piše veliko slovo u skladu s pravopisom Razumije ulogu različitog poretka riječi u rečenici Višestruko složena rečenica Prepoznati obilježja višestruko složene rečenice Prepoznati i primjenjivati pravopisna načela o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Pravilno sastavlja višestruko složene rečenice u pisanju i govorenju Pravopis i pravogovor Usustavljivanje znanja iz prethodnih razreda o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Rečenični i pravopisni znakovi Pisanje riječi s glasovima č. ć. polusloženica Primjenjuje stečena znanja u govoru. ć. đ. je Pisanje kratica Uočava važnost primjene pravopisne norme u drugim nastavnim predmetima Služi se pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. mjesne i mislene imenice. dž. je Pisati kratice u skladu s pravopisom Uvježbati pisanje i izgovor izvedenica. dž.pomoću spojnog samoglasnika i bez njega) Tvorba riječi preobrazbom. padežu i licu Red riječi u rečenici Prepoznaje zadanu riječ prema tvorbenom modelu Razlikovati obični.

novinarstvo. foto. audio. administrativno-poslovni i razgovorni stil Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Razumjeti potrebu za različitim stilovima izražavanja u društvenoj zbilji Razumjeti značenje i ulogu riječi u različitim djelatnostima (kultura. kino. molbu Popunjava različite vrste obrazaca Uočava obilježja dopisa i molbe 10 . molba. novinarski. uz popunjen primjerak Zna napisati kratki životopis. odnosno kako napisati zahtjev. auto. znanstveni. administracija) Upoznati stilska obilježja zapisnika. zahtjev.Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi te naglašenih riječi s proklitikom i enklitikom složenice i imenice kojima je prvi dio riječi strana riječ ili strani prefiks aero. prijava Životopis. video Pravilno piše složene pridjeve i pridjeve tvorene prefiksom Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje složenih zamjenica. zamjenica s prefiksom i brojeva KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA IX RAZRED Oblici izražavanja Različitost stilova Programski sadržaj Vrste stilova: književnoumjetnički. dopis Razviti vještinu pisanja životopisa i molbe kao administrativnih vrsta tekstova nužnih prilikom upisivanja u škole ili zapošljavanja Zna što su administrativni obrasci i kako ih popuniti. zahtjeva i prijave ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Prepoznaje i razlikuje Zamjećuje obilježja različite stilove različitih stilova Administrativnoposlovni stil Zapisnik. prijavu i sl. radio.

ton.RASPRAVLJANJE Rasprava Razvijati sposobnost rješavanja problemskih situacija Razvijati vještinu dokazivanja (argumentiranja) Osvijestiti potrebu za izricanjem vlastitog stava Uočiti sve elemente rasprave Uočiti obilježja kritičkog prikaza Pisati kritički prikaz na odabranu temu služeći se bilješkama Uočiti obilježja eseja. jačina. osjećaje i misli Uspješno spaja subjektivno i objektivno dokazujući tezu Jezični nesporazumi i neobične situacije stvaraju humor Koristi ironiju u građenju humora Pravilno čita naglasno označene riječi Pisanje Osposobljavanje učenika za uporabu različitih stilova u pisanju Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu i pisanju sastava koji su programska obveza Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja 11 . prijave Pisanje teksta na raznim obrascima. administrativni Izražajno čitanje (artikulacija glasova. priznanicama. naglasak. isticanje riječi) Pisanje molbe. kritičkog prikaza knjige i eseja Pisanje diktata Pisanje dviju školskih zadaća Sposobnost izricanja vlastitog stava s obzirom na iskustvo. stanka. doživljaj i prikupljene podatke o odabranoj temi prikaza Iznosi svoja zapažanja. epitetima i perifrazama Pravilno čita i razumije tekstove pisane različitim stilovima Razvijena vještina dokazivanja (argumentiranja) Prikaz (kritički prikaz knjige ili filma ) Esej NARACIJA itanje Pričanje smiješnih događaja Čitanje tekstova pisanih različitim stilovima: književnoumjetnički. zapisnika. novinski. smijeh i duhovitost Čitati i razumjeti tekstove pisane različitim stilovima Uočava kompoziciju rasprave Jasno iznosi svoje dokaze (argumente) izražavajući misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji Razumije što je kritika i tko je kritičar Mogućnost pisanja prikaza osvrćući se na temu i fabulu Mogućnost pisanja eseja o bliskoj temi Tvrdnju dokazuje i pri tome iskazuje svoje osjećaje i misli Humor u pripovijedanju ostvaruje humorističnim poredbama. brzina. telegramima Pisanje rasprave. znanstveni. Pisati esej o odabranoj temi spajajući pjesnički i znanstveni način izražavanja Mogućnost uvođenja novih elemenata u pripovijedanje Razvijati osjećaj za humor. uplatnicama.

dokumentarni i igrani film Razumije ulogu redatelja i glumaca u filmskom ili kazališnom djelu Zna što je kadar i da se spajaju tijekom montiranja filma Razlikuje vrste dokumentarnih filmova Razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih radova Uočiti filmska izražajna sredstva u dokumentarnom filmu Razlikovati scenarij i knjigu snimanja Scenarij-scenarist. S. I. D. V. Sušić: Nevakat 4. R. Dizdar: Pjesme (izbor) 2. V. Molijer: Tvrdica 6. Hemingvej. Popa: Očiju tvojih da nije (izbor pjesama) 12. Andrić: Pripovijetke (izbor) 11. Parun: Pjesme (izbor) 9. služenje računalnim tražilicama LEKTIRA 1. R. N. Šekspir: Romeo i Julija 5. paralelna i retrospektivna montaža) Osvijestiti mogućnost i prednost nalaženja podataka preko Interneta Može doći do podataka putem Interneta (npr. M. Starac i more 14. V. Ibrišimović: Nepoznati ljudi (izbor pripovijetki) 3. Šimunović. knjiga snimanjaredatelj Filmska montaža Mreža (Internet) Razlikuje scenarij i knjigu snimanja Uočiti vrste montaže (linearna. M. Duga 12 .MEDIJSKA KULTURA ZA IX RAZRED Programski zahtjevi Prezentacija bh kinematografijje – filmovi sa osvojenim nagradama Dokumentarni film Odgojno – obrazovni zadaci Praćenje razvoja bh kinematografije ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Zaintresiranost učenika za domaću Bogatstvo žanrova u našoj kinematografiju kinematografiji Prepoznaje filmske rodove: animirani. D. E. Pavlović: Pripovijetke (izbor) 13. prikaz lektire na Internetu) Razumije ulogu montaže u stvaranju filmskog djela Mogućnost nalaženja podataka preko Interneta. Bach: Galeb Džonatan Livingston 7. Jergović: Mama Leone (izbor) 10. Kolar: Breza 8.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 13 .

Govor Učenik • može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama. molbe. U stanju je koristiti razne jednostavne konstrukcije i neke složene. • može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine.CEFR. može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.ENGLESKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. konkretne potrebe. • zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. • može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. pisma. ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. 14 . raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. jasan jezik. kratke vijesti). 9. može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. jelovnici. u proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. može često zahtijevati da mu se nešto ponovi. iako je primjetan strani akcenat i pravi greške fonološke prirode. Pisanje Učenik • je u stanju pismeno opisati uobičajene svakodnevne situacije. stvarnog. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne. • izgovara razumljivo. može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. s izvjesnim naporom. • relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma.2 Evropskog okvira za strane jezike . telefonske poruke). razumjeti samo suštinu izravnog. • zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik. • govori relativno tečno. može razumjeti niz svakodnevnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. bilješke. Može. • zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike.

15 .

stare legende iz raznih zemalja. legende iz našeg vremena i okruženja • Ljudi i događaji u prošlosti. BiH. film. željeznicu.Odnosne zamjenice: who. • Tradicije. changes in climate. daju i slijede uputsva (npr. osnovni vokabular uz upotrebu fraznih glagola i izraza. TV series. itd. that Pridjeve: . kao i pitanja u vezi sa mišljenjima Zanimanja / drugih karijere .Determinatore: Članove: a/an. which.pišu . soap operas. lifelong learning itd.Nivo 9. any. use lead-free gas/petrol.izraze usmeno ili • • • • • pismeno: svoj stav u vezi sa Putovanja datim temama dajući argumente za i protiv Dokolica dopadanje i nedopadanje slaganje i neslaganje Tradicije. much. air pollution. excursion.Opisne pridjeve. journey.prijavu na dati oglas Svijet . banku. exhaust fumes. scientific discoveries. npr. deforestation. theatre.rješavanjem zadataka tačno/netačno. Upitne pridjeve: what. USA.Pridjeve i priloge (npr. itd. friendly – in a friendly way/manner) Glagole: Present Simple. Future Tense.zadataka tačno/netačno . the wheel.traže.postavljaju pitanja i zaštita daju odgovore na lična pitanja. some. koji se odnose na date teme . • Različiti načini putovanja.Pokazne . Present Continuous. trip. whose . Going to – forma Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati vokabular koji se odnosi na date teme: . kako se koristi Moja neki uređaj) domovina .pravljenjem bilježaka .predviđanjem osnovnog sadržaja teksta . He gave a letter to me. npr. nešto prošireniji vokabular. He gave me a letter.) Zamjenice: . zadataka višestrukog izbora b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: .Neodređene .kraći sastav / opis budućnosti . the. razred Osnovna škola 7. npr.uočavanjem opće i posebne informacije . daju i slijede Okoliš – uputsva promjene i . -opišu: legende.rješavanjem .povezivanjem odgovarajućih dijelova . Loch Ness Monster.Lične . sa osvrtom na BiH.Upitne .uočavanjem opće ili posebne informacije .traže. heat. osnovni vokabular. osobe. Past Simple. 16 . (a) few. osnovni -davanjem kratkih i nešto dužih odgovora . Present Perfect. outing itd. kao što su: set up. (a) little. npr.greenhouse effect.popunjavanjem praznina i tabela . many.govore/pišu o dobrim i lošim stranama • Učenje kako treba učiti. urbane legende.zadataka višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: . praznovjerja mjesta osjećanja Ljudi i neki događaj u događaji u prošlosti prošlosti neki izum. the importance of education. osnovni vokabular.porede ljude i predmete . good – well. godina učenja engleskog jezika Teme • Učenje i školovanje • • • Funkcije i vještine Učenici će moći da: Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će ponavljati i učiti: Imenice: broj. Robin Hood. proces . • Okoliš – promjene i zaštita. Past Continuous. vokabular vezan uz znamenite ljude i događaje iz prošlosti te izume koji su promijenili svijet.učestvovati u: vokabular. which. rod i padež (npr. the telephone itd. npr.koriste javne usluge (npr. recycling itd. all. npr.predviđanjem sadržaja ili suštine teksta . • Dokolica. npr. self-assessment. reading books. razlike UK. telefon) . reduce car traffic. prošireniji vokabular neophodan za opisivanje mjesta.Prisvojne . • Zanimanja/karijere. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. predmete.

unpopular. • Moja domovina. must. enjoy walking. na strukturiranim osnovu čega će diskusijama napisati kratak . free lance.nečega u okviru date razgovorima. smell/taste/sound nice) . Antonime. attend a training course. go for a first/final interview Prevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza. koji se odnose na date teme.Vezne glagole koji zahtijevaju dopunu pridjevom (npr. a koje se zasnivaju na prethodnom čitanju.kraću priču. Pored toga što će neprestano dograđivati vokabular. susjeda. slušanju ili korištenju bilježaka) . peercorrection Present Perfect Continuous (sa for. osnovni vokabular za opisivanje u okviru odabranog aspekta prikazivanja svoje domovine • Svijet budućnosti. Složenice. unfair itd. tell i ask u sadašnjem vremenu. Homografe. lična pisma. u druga. fill in the application form. razglednice (aktivnosti koje vodi nastavnik. npr.praviti postere. 17 . scholarship.intervjuišu svoga nedostatke nečega. članak ili .vode anketu u vezi sa datom temom. indefinite. seem right.održati usmenu problema / izradi prezentaciju koja se projekta. zapovijesti. fail/pass an exam. begin reading/to read. give up. irregular. pitanja) sa uvodnim glagolima say. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika. apply for a job. molbe. record (noun) i record (verb) itd. apprenticeship.Glagole iza kojih slijedi gerund i/ili infinitiv (npr.rečenice (drugi tip) . self-service.Vremenske . .rade zajednički na događaj rješavanju nekog . reliable – unreliable.izraziti mišljenje usmeno izlagati navodeći prednosti i .prepričavati priču ili . okviru date teme poznatu ličnost itd.ispravljati greške – self-correction. leave. zasniva na prethodnom slušanju ili čitanju b) PISANJE: Učenici će: . do some revision. koji se odnose na date teme. koje se odnose na date teme.različite kraće opise . koji se odnose na date teme i gramatiku. osnovni vokabular vezan uz predviđanja događaja i razvoja u budućnosti naše planete itd.popunjavati obrasce i pisati upitnike . self-control itd. npr.pisati: diktat.igrati po ulogama izvještaj. look nice. use ( noun) i use (verb). moral – immoral itd.If . teme debatama i panel diskusijama . possible – impossible. since) Past Perfect (u rečenicama sa after/when/before) . npr. npr. read.Passive Voice. take an exam.Odnosne (restriktivne i nerestriktivne) Direktni i indirektni govor (izjave. appear upset. radove u kojima se iznosi mišljenje . kao i nekim drugim stranim jezicima. needn’t . raspored sati . want to walk) . drop out. Kolokacije.Modalne glagole: have to/not have to. učenici će učiti da koriste: Afikse. mustn’t. npr.praviti bilješke . koje se odnose na date teme. nešto opširnije Rečenice: . kratke poruke. advert itd.

CILJANI NIVO ZNANJA 9.upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture. edukacije. komunikaciji itd. . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i . UČENJE KAKO SE TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . slobodnog vremena učenika.2 Čitanje i razumijevanje A2.koriste samostalno udžbenike.2 18 .budu odgovorni i aktivni kada uče jezik.2 Pisanje A2.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema. . ako je potrebno. načina življenja u okviru datih tema. .koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.2 Govorenje A2.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. rječnike i druge priručnike.navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. razred – 7.. .. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. običaje.koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. kao što je parafraziranje. .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. mijenjaju metode rada.naučiti da poštuju tradiciju. . . navike drugih ljudi itd.

ENGLESKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. 9. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike . 19 . sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. • zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. komparirati. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. jednostavna uputstva). kratke vijesti. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku.CEFR. • izgovara općenito dovoljno jasno i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. događaji. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. • može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. može nakratko povesti razgovor. te obavljati dosta transakcija. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešeka kod započinjanja. Pisanje Učenik • je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. • može locirati. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. vlastiti planovi i planovi članova porodice). • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove. Govor Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan.

health.Upitne (who. all) .tražiti i davati informacije 2) verbalno. npr. prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom. which. popunjavanjem praznina u tekstu / tabela. those (boys) . npr. Kultura. novine/ časopise.upitne pridjeve (what. documentaries. karakteristi ke i odrastanje naučiti voditi svoj vlastiti .that. that.Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenik će: Aktivnosti RECEPCIJA: Gramatika Učenik će učiti ili ponavljati: Imenice: . any.koristiti rječnik i • Ličnost. i reagirati 1) neverbalno. weight.prošle radnje .učiti i vježbati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenik će slušati izgovoreni tekst i reagirati: fonetski izgovor . whose) . karakteristike i odrastanje – rječnik vezan uz odrastanje: age.postavljati pitanja i • Prošlost i historijski događaji • Novac i materijalni svijet Učenik će čitati kratke tekstove.trenutnu aktivnost . quiz shows. which. baggy trousers Ličnost. dopunjavanjem teksta itd. whose Pridjeve: . nobody. yours…) . favourite sports. these. npr.prihvatiti ili odbiti ponude • Kultura. nebrojive . those) . games unusual hobbies.pokazne pridjeve. tall.brojive. anybody. much. godina učenja engleskog jezika slobodne aktivnosti planove . rješavnje zadataka višestrukog izbora itd. . npr. razred Osnovna škola tijelo-odjeća .: spajanjem slika i tekstova. Ljudsko tijelo – odjeća.dopadanja. house and school rules: must/mustn’t. odjeće i boja. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. medijska kultura i sport . multicoloured leggings. something…) Odnosne zamjenice: who.which.Prisvojne (mine. that (boy). kao npr. whose) Vokabular Učenik će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. 20 . npr. nedopadanja .Pokazne (this.izražavati zahtjeve i neverbalno. rječnik vezan uz poznate kulturnosportske događaje • Ljudsko 9.prisvojne pridjeve . the. npr. many.zero .: postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja.pridjeve neodređene količine i broja (some. height. these (girls).članove: a/an. • Izbor zanimanja odgovarati na njih . prošireni rječnik za dijelove tijela. učešćem u dijalozima / igranjem uloga itd.Determinatore. news. jednostavnih pitanja. davanjem kratkih odgovora na pitanja. I like listening to music itd. column.tražiti i davati 2) verbalno. npr.Lične (padež subjekta i objekta) .white. u sebi ili naglas. what. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. big.: spajanjem slika i slušanog teksta.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: .opisivati: ljude i predmete neka raspoloženja i stanja .opisivati buduće 1) • Zabava i 4. medijska kultura i sport – osnovni rječnik vezan za film i TV. should/shouldn't Zabava i slobodne aktivnosti – nešto prošireniji rječnik.Neodređene (somebody.: postavljanjem savjete . b) ČITANJE I REAGIRANJE: prijedloge . davanjem informacija. this (girl). drama.

have to. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenik će: učestvovati u kratkim jednostavnim dijalozima . may. pjesme itd.recitirati. have/have got (potvrdna. Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Poređenje pridjeva (pravilno i nepravilno) Brojeve: glavni i redni Glagole: Present Simple (potvrdna. upitna forma) Izražavanje navika u prošlosti: used to Gerund-upotreba gerunda Modalne glagole: can.Antonime . odrična. tabele križaljke.Kolokacije u vezi sa datim temama.prepričavati kratke sadržaje /govoriti kratke iskaze . način Prošlost i historijski događaji – rječnik vezan za naseljavanje i nastanak civilizacija na današnjem govornom prostoru engleskog jezika i BiH. for Past Continuous Tense Passive (present i past simple. . dramatizirati b) PISANJE: opise - Učenik će: - pisati kratke diktate prepisivati rečenice i kraće tekstove pisati kratke sastave prema datom modelu – vođeno pisanje dopunjavati nedovršene rečenice. upitna forma) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdna.must. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: .pjevati pjesme . money facts. banknote. odrična.pripremati dijaloge prema zadatim elementima . Australia -Native Australians.Native Americans Novac i materijalni svijet – rječnik vezan uz činjenice o novcu. customer itd. odrična. coins. America . jezične igre itd. future) Priloge za mjesto.pisati kratke poruke i prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova proširenim rečenicama. reagiranjem na tvrdnje itd. should. shopping. upitna forma) Future Simple: shall/will (potvrdna.Skraćenice .Afikse .since. already. odrična. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. Present Perfect Simple with just.sudjelovati u razgovoru o zadanim temama . vrijeme.slušati razne pjesme i prepoznavati stihove -raditi na unapređenju spellinga .davati važne informacije o sebi i svom okruženju .. 21 . cheque. Izbor zanimanja Osim što će stalno proširivati vokabular.igrati uloge. odrična. upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to-oblik Glagole: be.slušati očekujući da čuju određenu informaciju .yet.Složenice .

koriste različite metode i strategije učenja jezika iz najbolje prakse.direktni i indirektni govor . slobodnog vremena učenika..izjave. zapovijesti (glagol glavne rečenice u prezentu i prošlom vremenu) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema. . . komunikaciji itd. .. kao što je parafraziranje itd. CILJANI NIVO ZNANJA 22 . .- konstruirati rečenice od niza zadatih riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. UČENJE KAKO SE TREBA UČITI Učenici će učiti da: . rječnike i druge priručnike. ako je potrebno.koriste samostalno udžbenike. mijenjaju metode rada.naučiti da poštuju tradiciju.koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika .budu odgovorni i aktivni kada uče jezik.navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. navike drugih ljudi itd.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture.vremenske rečenice (when) . edukacije. . . načina življenja u okviru datih tema. običaje. . INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se : .

1 Čitanje i razumijevanje A2.1 Pisanje A2.9. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.1 Govorenje A2.1 23 . razred – 4.

ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. Govor • Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi.NJEMAČKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. U proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. konkretne potrebe. jasan jezik. ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. • Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje.2 Evropskog okvira za strane jezike. Može razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. telefonske poruke). Može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. bilješke. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne. • Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma. • Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. • Izgovor je razumljiv. uprkos primijetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode. Može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. • Govori relativno tečno. • Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i neke složene. Pisanje • Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne situacije. molbe. 24 . Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik. • Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike. jelovnici. Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. kratke vijesti). stvarnog. Može s izvjesnim naporom razumjeti samo suštinu izravnog.

označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . nett zueinander sein. 5.. . konflikti. was du gesagt hast..voditi razgovor u hotelu. der Reiseprospekt. dopunjavanja teksta. 9. odgovaranja na postavljena pitanja.was (Das. legende. Ankunft.perfekt pomoćnih glagola Dokolica 25 .imenovati probleme -dati savjete -definirati pravila ponašanja i komuniciranja . einer.govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja -razumjeti reklamne tekstove -razumjeti vremensku prognozu -govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će . auf Kritik reagieren. eine Stadt besichtigen.čitati rečenice i kraće tekstove . sich beruhigen. 8.Lične i prisvojne zamjenice – sistematizacija . Učenje i školovanje Putovanja Prijateljstvo.Upitna zamjenica was für ein .Odnosna zamjenica der/die/das u nominativu. praznovjerja Okoliš i zaštita okoliša Izbor zanimanja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . 2...popunjavanjem tabela . was . jeder. Druženje.Neodređene zamjenice alles. Ratschläge geben.povezivanjem slike i slušanog teksta . 3. druženje. 6. na željezničkoj stanici . mješovita deklinacija) Glagoli: . GOVOR Pridjevi: .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. rješavanje problema Prva ljubav Dokolica Tradicija. Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme npr. argumentieren. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.planirati putovanje -argumentirati svoju odluku. Klassenfahrt. keiner.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa nosača zvuka i sl. Landschaft. restoranu. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. an andere denken.popunjavanjem praznina u tekstu .rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Putovanja: Zamjenice: ..pričati o događajima sa putovanja . sich streiten.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Jugendherberge. : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu -opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo . die Natur erleben. nekoga uvjeriti u njenu ispravnost -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima . Stadtrundfahrt .) in den Urlaub fahren. das Hotelzimmer reservieren. konflikti. für jemanden da sein. 7. akuzativu i dativu te zamjenica das. rješavanje problema: miteinader reden.. Verkehrsmittel. popunjavanja tabela. Sonne und Meer genießen. jemand.Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu i akuzativu (slaba.perfekt jakih glagola . 4. andere Länder und Leute kennen lernen. jaka. bei Problemen helfen.

) Poredbena rečenica: Sie haben einen größeren Garten als wir. der Schornsteinfeger. wo.perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren . Geld Erfahrungen Traumberuf. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike. legende.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .. .postavljati jednostavna pitanja. Tierschutz.rekonstruirati riječi i rečenice .. Abfall.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju . Tageshöchsttemperatur. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.. Verpackung. Müll.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge . Jobs. ili.prepisivati rečenice i kraće tekstove . Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom Prijedlozi sa akuzativom Rečenica: Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Atributska rečenica sa odnosnom zamjenicom u nominativu i akuzativu Eliptična sporedna rečenica sa Wupitnom riječi (Ich weiß nicht. Telefonieren.. Regen. stark bewölkt.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Okoliš i zaštita okoliša Wetterbericht. Nachteile eines verdienen. praznovjerja Glücksbringer.. Internet. der Pilz. Glück haben. Wolken.igrati uloge . Tradicija.-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša Učenici će: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze .. Pech haben... 26 . PISANJE Učenici će: . Teamarbeit. Nebel. Nebenjobs . faulenzen. die Temperatur steigt auf 10 Grad. das Hufeisen.glagoli sa prijedlozima . sammeln. Umweltaktionen in der Schule. Spaß haben.voditi dijaloge prema datoj skici - . Leselust.najfrekventniji (einladen zu.perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom . Gameboy. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Computerspiele.dopunjavati izostavljene riječi dijelove rečenice ili cijele rečenice . Izbor zanimanja Vorteile.. das Kleeblatt.. sich interessieren für). onda ..

• Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama.NJEMAČKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. Može nakratko povesti razgovor. vlastiti planovi i planovi članova porodice). ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. Zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.1 Evropskog okvira za strane jezike. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. Može locirati. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. komparirati. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi.. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. jednostavna uputstva). 27 . kratke vijesti. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. te obavljati dosta transakcija. događaji.

Nachrichten. etwas unternehmen . Prijateljstvo 6. . .opisati medije i njihovu funkciju. Geld ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: . prospekta i slično. npr. .perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren .. für jemanden da sein.davati važne informacije o sebi i neposrednom - Pridjevi: Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu Glagoli: . odgovaranja na postavljena pitanja.izraziti osjećanja. : Svakodnevni život: der Alltag.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. sich auf jemanden verlassen. Medien früher und heute.nešto opisati. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. berichten . .diskutirati o TV-programu. -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor. . GOVOR: Učenici će: .govoriti o svojoj domovini. Moja domovina 3. Ratschläge geben. andere Länder und Sitten kennen lernen. gemeinsam etwas unternehmen. . Sredstva informiranja: Fernsehprogramm. -argumentirati svoju odluku. die Natur erleben. .planirati putovanje. . Svakodnevni život i slobodno vrijeme 4. Sportreportage.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Praznici i tradicija 9.. Zeitschrift.perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom 28 . . .popunjavanjem tabela.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .govoriti o omiljenom prazniku. Rundfunk. -diskutirati pro i kontra.govoriti o svom hobiju.preterit modalnih glagola . .čitati rečenice i kraće tekstove.popunjavanjem praznina u tekstu. . popunjavanja tabela i sl. Stadtrundfahrt.postavljati jednostavna pitanja. Zeitung.povezivanjem slike i slušanog teksta.čestitati praznike. . dopunjavanja teksta. bei Problemen helfen. ... . poznate ličnosti sa njemačkog govornog područja.. Werbung. Sredstva informiranja 8. .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. . ... Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: .. Reiseprospekt. dativu i akuzativu . Prijateljstvo. Termine vereinabren.. Wochenplan.Upitna zamjenica was für ein Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Jugendherberge.govoriti o svojim željama vezano za budućnost i izbor zanimanja.. Nachteile eines Jobs. Jugendsendung.perfekt najfrekventnijih jakih glagola .PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo. Putovanje 5.. Zemlje njemačkog govornog područja 2. Prva ljubav 7. iskazati mišljenje o nečem. -razumjeti tekst oglasa. Freizeitaktivitäten. svojim navikama.Sistematizacija ličnih i prisvojnih zamjenica u nominativu. Izbor zanimanja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . Verabredungen. -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom. Putovanje: in den Urlaub fahren.predstaviti najboljeg prijatelja.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. Verkehrsmittel. Klassenfahrt. porediti sa nečim. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Zamjenice: . . Izbor zanimanja: Vorteile. prva ljubav: miteinander reden.nabrojati zemlje njemačkog govornog područja.

sich bedanken.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje).dopunjavati izostavljene riječi.okruženju. gemütlich.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. . ili..prepisivati rečenice i kraće tekstove.. . Familienfeste. Karneval. Spaß haben. Bajram. .voditi dijaloge prema datoj skici. . feierlich. (najčešći) Prijedlozi sa akuzativom verdienen. Valentinstag. Glückwünsche.rekonstruirati riječi i rečenice. Weihnachtslieder. sammeln. onda . . Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum. Nebenjobs Teamarbeit. 29 . Rečenica: Zavisnosložena rečenica sa veznikom dass Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . Ostern. dijelove rečenice ili cijele rečenice. ein Fest vorbereiten. .. Erfahrungen Traumberuf. Praznici i tradicija: Weihnachten.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. .igrati uloge. . PISANJE: Učenici će: ..

2. pozivnice. ponavlja. na ulici. savjete.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja. turističkim brošurama… • čita i razumije kratke novinske članke. Evropskog okvira za strane jezike. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku.FRANCUSKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. ličnog iskustva. uputstva o upotrebi… • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. plakate • piše kratke upute o upotrebi… • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaje. čestitke. škola. profesija. na putovanju…) • razumije kratke upute. bilješke • piše lične poruke. pozivnice. oglasima. podsjetnike. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i Učenik razumijevanje • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije.. na poslu. • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. lična pisma. putovanje. kupovina. u školi. prijatelji. čestitke. Govor Pisanje Znanje o jeziku 30 . kratko pismo • piše lične napomene.. poruke. moda …) • razumije kraće dijaloge i diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. zadatke • razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima.

pričati o prednostima i lošim stranama predmeta. dépanner -les métiers : le plombier. le bac -la formation pour devenir / être médecin. -Obrazovanje i zanimanja -le système scolaire en France / en Bosnie-Herzégovine -entrer dans le collège. à l’université -passer / échouer l’examen.Svakodnevni život (kućanski Osnovna aparati. nazali Imenice . l’arc en ciel. la bellesœur. les pannes d’électricité -être/tomber en panne réparer. sadašnjosti i budućnosti -predmete i njihovu upotrebu -situacije iz datih tema -porediti predmete i ljude -tražiti.rod i broj imenica -složene imenice npr. te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika (ponavljanje i utvrđivanje) -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. journaliste. du sol : les orages. la machine à laver la vaisselle / le linge -la fuite d’eau. odričnoj i naglas i reagovati : upitnoj rečenici -rješavanjem zadataka -pokazne zamjenice višestrukog izbora i -prisvojne zamjenice tačnih i netačnih tvrdnji -odnosne zamjenice qui. vétérinaire. les actions écologiques. godina -Obrazovanje učenja i zanimanja francuskog -Priroda: jezika okoliš i zaštita -Zemlje francuskog Prvi govornog stupanj područja osnovnog .Moda znanja -Izlasci -Putovanja . recycler les déchets… -Zemlje francuskog govornog 31 Zamjenice -lične zamjenice u funkciji b)ČITANJE I subjekta i direktnog i REAGOVANJE : indirektnog objekta Učenici će znati čitati i njihovo mjesto u kratke tekstove usebi ili potvrdnoj. la destruction de la couche d’ozone… -préserver la nature. où. dont informacija Pridjevi .razred Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -opisati (pismeno i usmeno) -osnovne karakterne i fizičke osobine čovjeka -osobenosti određene profesije -opisati putovanje u prošlosti. škola kvarovi. dans le lycée. -podvlačenjem traženih que. interprète… Priroda i okoliš . ingénieur. l’aspirateur.les termes géographiques et l’environnement : la pollution de l’air. le peintre.Nivo 9. les sécheresses. davati i slijediti savjete -tražiti. de gaz. l’inondation. popravke) 7. davati i slijediti uputstva o upotrebi uređaja . le porte-manteau. de l’eau. … Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član -izostavljanje člana Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Svakodnevni život -les appareils électroménagers: le réfrigérateur. l’électricien.Nove tehnologije: internet Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja. le maçon…. poslova i događaja u okviru datih tema -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati: -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija . la cuisinière électrique.

les pays / les régions du monde où on parle français. être i faire -glagolski izrazi: venir de + infinitiv. au club. le manteau. la robe. moderne. près de. les stylistes. aller bien. jean. à la discothèque. -porter. à la fin. les sandales… -les créateurs de mode. turističke prospekte. imperfekta i futura Prilozi -za mjesto -za vrijeme -za količinu -za način -komparacija priloga (ponavljanje) -prilozi i priloški izrazi za vrijeme : d’abord. plakate Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti i uputstva -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -lične poruke. réserver et acheter le billet pour… 32 . le Tshirt. sembler…. être / tomber amoureux de quelqu’un/une. odrični i upitni oblik : -prezent -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt nepravilnih glagola čestih u upotrebi: -imperfekt -subžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir. la veste. prêt-àporter. le/la parka. le pantalon.. rap. la jupe. -pasiv prezenta. -les couleurs claires/foncées -les matériaux : coton.datim temama -pisati kratke članke i intervjue za školske novine. à područja Le français dans le monde les continents.. danser -sortir ensemble.. au concert… -s’amuser bien.priloške odredbe za mjesto: loin de. la chemise. pozivnice. la casquette. laine. inviter quelqu’un/e. cuir… -les coiffures modernes -le maquillage -Izlasci -la vie et les sorties des jeunes : aller au café. enfin. rock. puis… . (le chapeau. les traditions. perfekta. La France métropolitaine et les Domaines et les Terres d’Outre Mer les cultures. mail. SMS. događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli Potvrdni. les bottes. les légendes -Moda -Les vêtements de différents styles : classique. ensuite.) -les chaussures. être en train de + infinitiv. les baskets. pisma -kratku priču...

pogodbena rečenica: des informations. monter / descendre. acheter par si + prezent internet. charger de si + imperfekt la musique. pour. autour de… Prijedlozi à. les jeux vidéo. contre. car les préparatifs pour le voyage : faire / défaire la valise. avec.školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere.neupravni govor u prezentu 33 . des films… .prosta rečenica -Nove tehnologije . -Veznici : et. pendant que.. mais. Prendre l’avion. de. le bateau…. uputstva côté de. les guides. d’une -vremenska : lorsque. au milieu de. -Redni brojevi do 20 les agences de voyage. ou.rečenica u pasivu . la trousse -Rečenica hygiénique… . plakate. association.. les pliants touristiques. chez. (ponavljanje) -se préparer pour la sortie -Putovanja – proširivanje vokabulara les moyens de transport : l’avion. dans. -uzročna : parce que faire l’Une de l’école. quand -naviguer sur le réseau. composter le billet. -Ponavljanje glavnih confirmer / annuler la réservation. le train. brojeva do 1000 déposer / retirer les bagages. le TGV.. -Brojevi réserver et payer par l’internet. en. chercher . entre.internet -složena rečenica -faire sa page / un site personnelle.

Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu najuobičajenije svakodnevne situacije. glagolska vremena). za njih. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. stvarnog. Govor • Mogu razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o. jasan jezik. ali su još uvijek veoma primjetni različiti tipovi zastajkivanja. ponavljaju. Mogu tražiti pomoć. • Govore relativno tečno. kratke vijesti). Mogu s izvjesnim naporom. konkretne potrebe.1 Evropskog okvira za strane jezike. • Znaju napisati najčešće riječi i konstrukcije ali i dalje prave mnogo grešaka kod pisanja i daju nespretne formulacije. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. • U proširenoj usmenoj produkciji još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka (npr. Mogu razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. Mogu često zahtijevati da im se nešto ponovi. • Izgovor je razumljiv. • Mogu uglavnom razaznati temu rasprave kojoj prisustvuju. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju dovoljno kako bi zadovoljili osnovne. • Mogu povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. uče i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. važnim temama. • Znaju u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. • Relativno dobro vladaju svakodnevnim vokabularom. jelovnici. 34 . bilješke. razumjeti samo suštinu izravnog. uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode. ranije aktivnosti i lična iskustva (kratka pisma. • Često moraju ponovo pročitati tekst i koristiti rječnik. • Mogu da razumiju iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. telefonske poruke).FRANCUSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično – 68 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. molbe. Čitanje i razumijevanje • Mogu razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame.

Nivo 9.razred Osnovna škola 4. godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja • • •

Teme Druženje i prijateljstv a Škola Čovjek / dijelovi ljudskogtij ela Zdravlje i sport Mediji Nove tehnologije

Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka - sportske aktivnosti -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu, aktivnosti u školi, sport kojim se bave, nove tehnologije koje ih interesuju - pričati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa zdravljem, sportskim aktivnostima, medijima, novim tehnologijama -davati, tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe telefona, mobitela, kompjutera -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive -opisati situaciju u

Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati 1) neverbalno, npr: izvršavanjem uputa i naređenja, popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama, podvlačenjem ili zaokruživanjem tačnog odgovora, bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija, 2) verbalno, npr: davanjem odgovora na pitanja, postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom, potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : 1) neverbalno, npr: rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji, podvlačenjem traženih informacija,

Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja, te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali, nazali Imenice - rod: prirodni i gramatički - množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que (de qui, à qui…) - neodređene zamjenice : on, tout, personne, chaque -odnosne zamjenice qui, que, où, dont Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni

Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa slijedećim temama: -Druženje i prijateljstva: -le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier à, sortir ensemble, s’amuser bien, organiser une fête ; une surprise-partie…. -la description du caractère : bon, confiant, gai, timide, sympathique, sociable, renfermé, râleur, discret/indiscret…. -Škola-proširivanje vokabulara: - le journal d’école ; rapporter des activités à l’école, les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant le système scolaire en France et chez nous, présenter son école, ses amis, ses professeurs… -Čovjek / dijelovi ljudskog tijela -les parties du corps, (le pied, la jambe, la main, le bras, le doigt, le cou, le ventre, le cœur,…) souffrir, avoir mal à, lever le bras, plier les genoux, baisser les épaules, marcher, s’arrêter, se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents, -le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice …

• • •

35

prošlosti -opisati situaciju u budućnosti -upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine, molbe, telefonske poruke Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije.

ispravljanjem pogrešaka, dopunjavanjem rečenica itd. 2) verbalno, npr: -odgovaranjem i postavljanjem pitanja, dovršavanjem rečenica, prepričavanjem teksta itd. PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: - voditi kratke razgovore koristeći jednostavne konstrukcije -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -davati i tražiti obavijesti -glumiti / recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma, kratku priču, dijalog, kratki opis , diktate, popunjavati tabele i jednostavne križaljke.

-opisni (pravilna i nepravilna komparacija) Glagoli Potvrdni, odrični i upitni oblik: -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir, -re, -oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi (aller, pouvoir, devoir, faire, prendre, venir) -imperfekt Prilozi: -tvorba priloga na –ment - ponavljanje priloga : -za mjesto: ici, là, où, dedans, dehors -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za količinu: peu, assez, beaucoup, trop, très, Prijedlozi (ponavljanje) : à, dans, de, chez, pour, avec etc Brojevi - glavni do 1000 (ponavljanje) - Redni do 10 Rečenica -red riječi u potvrdnoj, upitnoj i odričnoj rečenici

Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme, être sportif/ive, -les sports collectifs, jouer à… -les sports individuels, faire de la natation, du ski, faire du vélo, -l’esprit sportif : savoir gagner/perdre un match -supporter une équipe Mediji -les journaux, les magazines, les quotidiens -la radio, la télé : les émissions en direct, les infos, les films, les reportages… -les chaînes, les pubs -l’animateur/trice, le/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije - le téléphone portable, l’ordinateur : comment ça marche ? -allumer/éteindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS, un message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer

36

ARAPSKI

JEZIK

SEDMA GODINA UČENJA, IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine, ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo, upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava; razumijevanje i poštivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja, osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). NIVO: SEDMA GODINA UČENJA - IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika - vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi, rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude - dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 37

-

ime relacije.govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. potpunu i nepotpunu deklinaciju. npr: .Učenje i školovanje . imitiranjem .: .uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u 38 .popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama. konflikti. 2) verbalno. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. .pogodbena rečenica .govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja . izražavanje posjedovanja. .Futur I i II .Moja domovina Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu . ženski rod. GOVOR: Učenici će: . brojeve. Gramatika Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici .Dokolica .Tradicija.particip pasivni .voditi razgovor u hotelu.Konjunktiv . upotrebu glagola "kāna" i njemu sličnih relevantnih glagola.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. rješavanje problema .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. npr.recitirati kraće pjesmice.pasiv glagola . godina učenja arapskog jezika Teme . pjesmice. genitivne veze. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. . . lične i pokazne zamjenice.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu.opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima . prijedloge.: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. . modalne glagole (želim. druženje. kongruenciju subjekta i predikata u glagolskoj rečenici.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. restoranu. mogu).Prva ljubav .Proširene glagolske vrste . legende.Uvodne rečenične partikule Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. Nivo IX razred Osnovna škola 7.Okoliš i zaštita okoliša .gestikuliranjem.Nepravilni glagoli . npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Putovanja Prijateljstvo. .pričati o događajima sa putovanja . praznovjerja .pjevati.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.odnosne zamjenice . . komparaciju pridjeva.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. . volim. na željezničkoj stanici . prepoznavanje i druge vježbe) . .imenovati probleme -dati savjete . ponavljanje. dual i plural imena. 2) verbalno.Imperativ .Izbor zanimanja .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze. npr.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Jusiv .

rekonstruišu sintagme i rečenice.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. skladu sa temama koje se obrađuju PISANJE: . dijelove rečenice i cijele rečenice. postavljati jednostavna pitanja.dopunjavaju izostavljene riječi..itd. . . .. povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima.-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša - glumiti.učenici prepisuju riječi. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 39 .

Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA.kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica . ovladavanje osnovnim leksičkim. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.dopunjavanje riječi i rečenica 40 - . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude . fonetskim i gramatičkim minimumom. humanizmu i internacionalizmu. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . a ne o jeziku .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . toleranciji. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti. duhu tolerancije.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja zabavno .IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. kosmopolitizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.

Predstaviti sebe i druge .. npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Brojati od 1 do 100 . genitivne veze.Opisati slobodne aktivnosti (sportske.Porodica i članovi porodice (zanimanja) .Opisati školu . pisanje određenog člana. tanwin.Aktivnosti u nastavi .Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . prepoznavanje.Kupovina (voće.Izražavanje vremena (puni sati) . npr. njihova zanimanja i interesovanja . . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: Gramatika Lične zamjenice (množina) Pridjevi Komparacija pridjeva Pravi prijedlozi Genitiv poslije prijedloga Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1. PISANJE: Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.pjevati.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . GOVOR: Učenici će: .) . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. imitiranjem .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. kuću.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. 2) verbalno. . 2) verbalno. . .: . .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Imenovati članove svoje uže porodice. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 41 .bojenjem navedenih predmeta / osoba . i provjeriti da li su usvojeni: sukun.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . npr. lične i pokazne zamjenice. . . ponavljanje. sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: . tašdid.recitirati kraće pjesmice.Nabrojati dane u sedmici .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. npr: .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze. lice množine) Genitivna veza Izražavanje glagola “imati” Dvojina Pravilna množina Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) Perfekat Direktni objekat (akuzativ) Brojevi do 100 Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . pjesmice. nastavci gramatičkog ženskog roda. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. brojevi) . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. kulturne i dr.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.glumiti. pisanje tanwina u akuzativu. povrće.itd.Opisati (grad.gestikuliranjem.: . Nivo IX razred Osnovna škola 4.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . .

VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. govora. podsticanje inicijative učenika. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. analiziranje teškoća u procesu učenja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. . upotreba savremenih tehničkih sredstava.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. čitanja i pisanja. precizna uputstva. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. I na ovom nivou (sedma godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. obogaćivanje nastave elementima igre. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen. . izbor i prilagođenost teme. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. podstiče slobodu i kreativnost ideja. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Sredstva. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja.. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora.. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. .samostalno konstruisanje sintagmi. ritma i dramatizacije.takmičenje u pisanju brojeva itd. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. i njegovim doživljajima i uzrastom.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. te razvija njegove kulturne. Preporučuje se 42 . Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga.

Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina. koliko je to moguće. fizikom i hemijom. životna sredina). historije i umjetnosti. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. produbljuje. da se logički slijede događaji koji se opisuju. za uočavanje pojedinih detalja itd. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. određene pojedinačne informacije. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. u svakom polugodištu po jedan. prilikom rada u parovima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. SMS ili e-mail poruka itd. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. upitnika. 43 . poštuju gramatička i sintaksička pravila. pismenih vježbi. izvještaja. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. oglasa. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. pisanje prema modelu. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. popunjavanje formulara. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. na prikladan način ukazati na greške. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. kao što su pisanje pisama. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. raznovrsniji i pristupačniji. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. individualnog izlaganja. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. tumačenja i razumijevanja. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. koristi odgovarajuća leksika. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. kontrolnih zadataka. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. uz pohvalu za aktivno učešće. diktati) ili slobodno (kreativno). Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. već mu nakon toga. ako je potrebno usporava tempo.

U trećoj i četvrtoj temi rješavaju se linearne jednačine i sistemi linearnih jednačina i osposobljavaju učenici za njihove primjene. 136 časova godišnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za deveti razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz osmog razreda i ranijih razreda. Nastavni sadržaj matematike za deveti razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u pet nastavnih tema: 1. Vrijednosti i osnovne računske operacije s njima. utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. U prvom dijelu učenici se upoznaju sa odnosima tačke. TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Razlomljeni racionalni izrazi-pojam. Definisanost. Peta tema daje učenicima spoznaju o tijelima u prostoru i osnovnim proračunima vezanim za geometrijska tijela. 44 .MATEMATIKA (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. U drugoj temi proširuju se znanja o direktnoj i obrnutoj proporcionalnosti kroz grafički prikaz i uvodi se pojam linearne funkcije. prave i ravni.

Pojam linearne jednačine. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Rogalj. elementi. Ekvivalentni sistem linearnih jednačina. 6. PRAVA I RAVAN Međusobni odnos tačke i prave. Algebarsko rješavanje linearnih nejednačina sa konstantnim koeficijentom. Međusobni odnos prave i ravni. LINEARNA FUNKCIJA Pravougli koordinatni sistem u ravni. TEMA – TAČKA. konus). piramida. Grafički prikaz rješenja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Nula i tok linearne funkcije. Određenost ravni. Linearne nejednačine. Međusobni odnos dvije ravni. površine i zapremine nekih geometrijskih tijela.2.osnovni pojmovi. Grafik linearne funkcije. 5. Primjena sistema od dvije linearne sa dvije nepoznate. Ekvivalentne nejednačine. Rastojanje između dvije tačke. Međusobni odnos tačke i ravni. Linearna funkcija.Ekvivalentne jednačine. Prizma. Međusobni odnos dvije prave. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Pojam linearne jednačine sa dvije nepoznate i njena rješenja. Primjena Pitagorine teoreme na geometrijska tijela. 3. TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. eksplicitni i implicitni oblik. Poliedar. lopta (kugla). 4. mreže. Vrste. valjak (cilindar). 45 . TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM. Diedar. kupa (stožac. Grafik funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Određenost prave. presjeci. Rješavanje sistema od dvije linearnie jednačine sa dvije nepoznate grafičkom i algebarskom metodom (metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata). Jednakosti i jednačina. Grafičko i algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom.

određenost prave i ravni.PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA . Grafičkom metodom ilustriraju jednačine koje imaju jedinstveno rješejne. ravan). prebrojavat će prave određene datim tačkama koje su normalne na datu ravan. Pripremati se za samoobrazovanje. da li su zadane ravni normalne ili nisu. . fizike. Da li je prava određena sa dvije različite tačke. Transformirat će datu jednačinu (nejednačinu) u njoj ekvivalentnu jednačinu (nejednačinu) najprostijeg oblika. Na modelu kvadra određivat će međusobni položaj prave i ravni. stav. aksioma i teorema. prava normalna na ravan. definisanosti i osnovne računske operacije s njima. odnosno koje nisu paralelene sa datom ravni. inicijativnosti. kemije) Izvodit će opće i pojedinačne formule za površinu i zapreminu geometrijskih tijela i primjenjivat će ih u praktičnim zadacima SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA Funkcionalno posmatranje i rasuđivanje. dvije prave i dvije ravni. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - - prepoznati razlomljeni racionalni izraz. Uspješno koristiti razne izvore znanja. Usvojeno matematičko znanje primjenjivati u prirodnim naukama i tehnici. pridruživanje uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni. Usvajanje značenja nagiba prave i odsječka na y osi i njihovu geometrijsku interpretaciju.Shvaćanje Dekartove ideje. Razvijanje sposobnosti zavisnosti u različitim matematičkim sadržajima Razvijanje istraživačkog duha i osjećaja zadovoljstva poslije riješenih zadataka Primjenjivanje matematičkog znanja na razne probleme iz svog okruženja Sticanje osnovne matematičke kulture potrebne za nastavljanje obrazovanja. koje nemaju rješenje i one jednačine koje imaju beskonačno mnogo rješenja. Usvajanje pojmova: definicija.Uvođenje pojma razlomljenih racionalnih izraza. discipliniranosti. strpljenja. pedantnosti. jasnoću. naći njegovo definiciono područje i koristeći prethodna znanja iz cijelih racionalnih izraza izvesti osnovne računske operacije s njima. UČENIK ĆE MOĆI: - Uočavati funkcionalnu zavisnost u raznim oblastima i prikazivati ih na različite načine. Shvaćaju jednačine odnosno nejednačine kao uslove izražene algebarskim jezikom koji postoji između poznatih i nepoznatih veličina. . Ispravit će rast ili pad linearne funkcije prema nagibu prave. a ravan sa tri nekolinearne tačke. O rogljastim i oblim geometrijskim tijelima. mimoilazne prave. tačke i ravni. 46 . UČENIK ĆE: - - Kritički prihvatati rezultate svoga rada. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA Razvijanje smisla za simetriju. O međusobnim odnosima tačke i prave. volje i moralnih vrlina. preciznost. Izgrađivanje pozitivnih navika. znat će sistematski prebrojavati sve prave određene datim tačkama koje su paralelne. Prepoznavati matematiku kao praktičan i koristan predmet. Razvijanje istrajnosti. Uvažavati različite stavove. Prepoznat će na modelu kvadra da li je zadana prava normalna na ravan ili nije. prava paralelna sa ravni. konciznosti u pismenom i usmenom izražavanju.Usvajanje osnovnih geometrijskih pojmova (tačka. Primjenjivat će linearne jednačine i sisteme linearnih jednačina sa dvije nepoznate u rješavanju raznih problema iz života i raznih oblasti nauke (geometrije. kao i pojmova: paralelne prave. prava. harmoniju. Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva.

Procjenjuju i provjeravaju (računski i grafički) pripada li zadana tačka grafiku funkcije. • ZNANJE Prepoznavaje i osnovne operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima. RAVAN • Međusobni odnos tačke i prave. GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. Grafik funkcije direkne proporcionalnosti y = kx. ugla diedra i okomitost ravni. • • • Primjenom grafičkih ilustracija razvijaju funkcionalno mišljenje. • • Uočavanjem odnosa tačaka i pravih. Razvijaju razumjevanje i postupnoost u radu uz korištenje prethodnih znanja. Razvijaju sposobnost deduktivnog zaključivanja pri dokazivanju teorema. pravih i ravni u prostoru. koristi raznovrsno posmatranje geometrijskih oblika. Određenost ravni. pojam funkcionalne zavisnosti veličina. Međusobni odnos dvije ravni.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA DEVETI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI 1. • Korištenje prethodnih znanja pri rješavanju zadataka. • • Radi shvaćanja pojma pravouglog koordinatnog sisteme ponavlja se o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. Usvajaju formulu za udaljenost • • Razumijevajući ideju koordinatnog sistema u ravni stiču vještinu snalaženja. Nornmala na ravan. Predstavljaju zavisne veličine odgovarajućim graficima. Trudi se da nastava bude «živa». Rastojanje između dvije paralelne ravni. Međusobni odnos prave i ravni. Određenost prave. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • 2. Usvajaju pojam diedra. Prepoznavaju osnovne geometrijske pojmove. Objašnjavaju međusobne odnose tačaka. tačaka i ravni primjenjuju aksiome u dokazivanju teorema. RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI TAČKA. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili 47 . tj. Shvaćaju da je linearna funkcija model pomoću kojeg se mogu predstavljati različite situacije i procesi. donose zaključke i stavove geometrije. obrnuto sa datog grafika uočavaju zavisnost među veličinama. Povezuju linearnu funkciju sa njenim grafikom – pravom. Samostalno posmatranje i proučavanje geometrijskih činjenica. Crtanjem razvijaju i poboljašavaju prostorne predstave. daju inicijative. • • Detaljno upoznavaju pravougli koordinatni sistem u ravni. Prava u ravni. SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. • • • Navode primjere promjenjivih velličina i njihovu povezanost. Usvojena znanja iz ove teme primjenjuju na rješavanje zadataka. Potpuno formira pojam geometrijskog prostora koristeći ogled i posmatranja. Pronalaze njihove veze i izražavaju ih matematskim jezikom. LINEARNA FUNKCIJA • • • Pravougli koordinatni sistem u ravni. Surađuju sa nastavnikom. Međusobni odnos dvije prave. O stvaranju i razvijanju logičkog rasuđivanja upotrebom nekih aksioma i teorema. STAVOVI. Diedar. Rastojanje dvije tačke. Usvajaju osnovne stavove (aksiome) i teoreme o određenosti prave i ravni. Međusobni odnos tačke i ravni. PRAVA. Znaju odrediti tačke koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. Razlikuju eksplicitni i implicitini oblik linearne funkcije. Rastojanje tačke i ravni. • Samostalno rješavanje zadataka. Stiču sposobnost prostornog posmatranja i pravilnog uočavanja odnosa geometrijskih elemenata. • Ponavlja osnovnih operacija sa razlomcima i uvođenje u operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima Ponavlja osnovne geometrijske pojmove i pokazuje ih na modelima. • • • • • • • • • • • • • • • • • • 3.

Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Grafik funkcije obrnute propo. tok i grafik linearne funkcije. Uporno razmišljaju i vježbaju i na temelju ranije stečenog znanja iz aritmetike. Grafičko rješavanje linearnih jednačina Ekvivalentne jednačine. izračunavaju vrijednosti funkcije. Proširuje ranije stečeno znanje o linearnim jednačinama kroz složenije zadatke. LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM • • • • • • • • • Linearne jednačine. Zadacima iz tehnike ili fizike još više upotpunjuje i utvrđuje znanje učenika o linearnoj funkciji. preglednost i urednost u rješavanju zadataka. Naglašava da uzimamo bez dokaza da je grafik linearne funkcije prava i da ćemo taj dokaz učiti u izbornoj ili dodatnoj nastavi. Linearne nejednačine. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. induktivnim i deduktivnim zaključivanjem. Grupira probleme po srodnosti da bi sastavljanje jednačina učenicima zadavalo manje teškoća. Osposobljavju se za samokontrolu pri rješavanju zadataka u cilju izgrađivanja samostalnog načina mišljenja. • • • 4. Shvaćaju da je funkcija direktne proporcionalnosti linearna funkcija. Parametri k i n i njihovo geometrijsko značenje. • • • • Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu razvoju matematike. Osposobljavaju se za rješavanje zadataka iz života. kemije. odnosno nejednačina. Algebarsko rješavanje • • • Usvajaju osnovna svojstva jednakosti i nejednakosti. U rješavanju problema pokazuju što više samostalnosti.rcionalnosti • • • • • • tačaka u ravni. na primljenoj grafofoliji. geometrije i prirodnoih nauka. Eksplicitni i implicitni oblik. Rješavaju linearne jednačine i nejednačine sa jednom nepoznatom svodeći ih na ekvivalentne jednačine. • Primjenjuju znanja na rješavanje zadataka u kojima se ilustruju razni procesi iz stvarnosti. Algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Provjeravaju da li dobivena rješenja jednačina zadovoljava i postavljenu jednačinu i dati problem. Ponavlja brojnu nejednakost i osobine relacije poretka ≥ i ≤ koje su neophodne za uspješno rješavanje • • • 48 . Usvajaju pojam rješenje jednačine i nejednačine i provjere rješenja. • • • • • Dopunjava pojam jednačine i njenog rješenja kako bi učenici shvatili njegovu pravu suštinu. odnosno jednačine prostijeg oblika. Određuju nul tačku zadane linearne funkcije grafički i računski. Razvijaju matematičko mišljenje analogijom. osnovni pojmovi. algebre. Ponavlja funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Stiču naviku za preciznost u radu. Kroz odabrane primjere objašnjava eksplicitni i implicitni oblik funkcije nula. • Razvijaju vještinu brzog i spretnog crtanja. osnovni pojmovi. • Objašnjavaju postupak rješavanja jednačina i nejednačina koristeći osobine jednačina. znak. Tok funkcije. Shvaćaju i usvajaju pojam • • Razvijaju razumjevanje i analiziranje problemskih zadataka. sastavljaju barske izraze koji predstavljaju vezu između poznatih i nepoznatih veličina. Ekvivalentne nejednačine. Nula funkcije. geometrije. • • • • Tekstualne zadatke koji se rješavaju pomoću jednačina mogu prevesti u odgovarajuće jednačine. fizike.• • Linearna funkcija oblika y = kx + n. Značaj primjene stečenog znanja o jednačinama. Grafik linearne funkcije. Usvajaju način zapisivanja funkcija.

linearnih nejednačina sa jednom nepoznatom. • Ponavlja pojam jednačine sa jednom i dvije nepoznate. Rješavaju sisteme linearnih jednačina navedenim algebarskim metodama. Ponavlja međusobni položaj dvije prave u ravni i grafik linearne funkcije. Definira sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Rješenje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate metodom suprotnih • Usvajaju pojam sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate i pojam rješenje sistema. Kod rješenja problema objašnjava kako se označavaju i kako se povezuju zadani podaci i kako se određuju nepoznate veličine. • ekvivalentnosti jednačina i nejedančina. m € R). Stiču naviku pravilnog potpisivanja jednačine jednu ispod druge. Grafički prikaz rješenja. Koristeći grafičke i algebarske metode demonstrira rješavanje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Samostalno određuju koja od dvije algebarske metode dovodi do jednostavnijeg načina rješavanja u zadanom primjeru. te ga po potrebi diskutiraju. zapisuju i provjeravaju rješenje. Osposobljavaju se za samaostalno učenje korištenjem udžbenika i poluprogramiranog materijala. Stiču sposobnost da tekstualne zadatke izraze matematičkim jezikom. odnosno x ≥m ili x ≤ m. Usvajaju osnovna pravila zamjenjivanje jednog sistema u njemu ekvivalentan. Grafička metoda rješavanja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. kao i odgovarajućih članova. rješenje sistema i ekvivalentne sisteme. Napominje učenicima da • • • • • • • • • • • 49 . • • • • • Provjeravaju da li je zadani uređeni par rješenje sistema. Rješavaju • • • • • Razvijaju sposobnost logičkog povezivanja podataka. nejednačina. SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE • Linearna jednačina sa dvije nepoznatepojam i njena rješenja. • • • • Sistemski i pregledno ispisuju pronađene veze koje postoje među veličinama u datom zadatku. Zavisnost rješenja sistema linearnih jednačina od odnosa koeficijenata sistema. Izvode ispravne zaključke. Postojanje rješenja i geometrijski prikaz mogućih slučajeva. Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. • Objašnjava učenicima da pri rješavanju nejednačina postupamo na isti način kao pri rješavanju jednačina (zamjenjujemo polaznu nejednačinu ekvivalentnom nejednačinom oblika: x > m ili x < m. kao i nedostatak ove metode jer daje samo približno rješenje sistema. Na geometrijskom jeziku interpretiraju rješenje sistema linearnih jednačina. Ekvivalentni sistemi linearnih jednačina. Prilikom grafičkog rješavanja sistema ukazuje na konkretnim primjerima na slučajeve protivrječnosti i neodređenosti. ali jednostavniji sistem. Svode problemske zadatke na rješavanje sistema. Primjenjuju jednačine u rješavanju problemskih zadataka. Shvaćaju suštinu grafičke metode da se obje jednačine sistema prikažu kao prave u koordinatnom sistemu. 5. Vrše ekvivalentne transformacije sistema jednačina.

Površina i zapremina pravilne šestostrane prizme. Poliedar. jednakokraki • • • • • • • 50 . kartonske. Upotrebljava svu svoju vještinu da ovu materiju što više približi učenicima. rogalj. nepravilne. ni suviše laki. Uviđaju da je korištenje općih formula za površinu i zapreminu pogodnije i da dovodi brže do rezultata. • Znaju da je korisno provjeriti dobiveno rješenje u tekstu zadatka. prave. Prepoznaju i opisuju prizme i piramide (pravilne. šestougao. masu i gustinu tijela. Zapremina kvadra i kocke. Osposobljavaju se za praktičnu primjenu stečenog znanja. romb. Objašnjava pojmove: rogljasta površ. Osposobljavaju se za samoučenje. unutrašnja i vanjska oblast geometrijskog tijela. jednakokrakog trapeza. • • GEOMETRI-JSKA TIJELA Rogalj. Površina prizme. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom misaonih operacija. žičane) pri obradi tijela. elementi i presjeci prizme. • • • • Primjenjuju teoreme o ivičnim uglovima roglja u zadacima. pojam geometrijskog tijela i pojam poliedra. Koristi mreže. Zapremina prizme. kvadra i kocke. Piramida: pojam.• koeficijenata. • Izabira probleme sa tematikom iz praktičnog života koji nisu ni suviše teški. Izračunavaju površine i zapremine tijela koja nastaju rotacijom trougla. visina bočne strane (apotema). Izračunavaju nepoznate elemente primjenjujući Pitagorinu teoremu. Usvajaju definiciju prizme i piramide. Površina i zapremina pravilne četverostrane prizme. Mreža i površina piramide. probleme u kojima treba odrediti dvije nepoznate veličine i da postavljeni sistem od dvije linearne jednačine ima jedinstveno rješenje. rogljasta i obla tijela. Površina pravilne četverostrane • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam roglja. generalizacije i analogije. vrste. • • Razvijaju sposobnost uočavanja prostornih odnosa. pravougaonika. konveksan rogalj. na modelima uočavaju njihove elemente. konveksnom mnogouglu i diedru. vrste. • • • • • • • Pregledno i pravilno zapisuju zadatke i rješenja zadataka. poliedar. kose). Od očiglednog opažanja dolaze do apstrakcije. Mreža prizme. se veliki broj problema koje znaju rješavati pomoću jedne linearne jednačine znatno lakše rješava utvrđivanjem dviju nepoznatih. preciznost i tačnost u radu i crtanju. plastične. ivice roglja. Ponavlja trougao. Izrađuju modele geometrijskih tijela. znaju ih skicirati. Primjena sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. • Ponavlja o trouglu. strane roglja. slike. Usvajaju pojmove: baza (osnova). Prizma: pojam. takvi da razvijaju interes za njihovim rješavanjem. bočne strane. osnovna i bočna ivica. visina. skice. Stiču naviku za spretnost. pomoću sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate. Razumiju presjek prizme i piramide. Skiciraju slike i crtaju mreže rogljastih i oblih geometrijskih tijela. 5. U praktičnim zadacima povezuju zapreminu. elementi i presjeci piramide. Površina i zapremina pravilne trostrane prizme. Uvodi pojmove: površ tijela. Definira pravilan poliedar i pokazuje slike i mreže pet pravilnih poliedara. tj. četverougao. Osposobljavaju se za ispravno donošenje zaključaka (naročito deduktivnog). vrh roglja. karton za savijanje i modele (drvene.

mogu sračunatu ostale bitne elemente tog tijela. Površina i zapremina pravilne šestostrane piramide. Valjak: nastanak. vrste i presjeci. Sfera i lopta. Bira zadatke koji su bliski učenicima i koji kod njih. Zapremina lopte. Korištenjem općih formula izračunavaju površine i zapremine navedenih tijela. osni presjek kupe. Zapremina valjka. konusna površina. Mreža i površina valjka. Presjeci i djelovi lopte. zatim veliki loptin krug. pored praktičnog interesa. Zapremina pravilne četverostrane piramide. • • • • • • • • • • • • • • trapez. zatim pravog valjka i prave kupe. Zapremina piramide.• • • piramide. Insistira na korištenju skice prilikom rješavanja zadataka. Uočavaju osni presjek valjka. elementi.METODIČKE NAPOMENE 51 . pobuđuju i intelektualni. kružnicu. vrste. Korištenjem Pitagorine teoreme. Mreža i površina kupe. Razlikuju prav i kos valjak. Kupa. Ukazuje na razliku presjeka i dijelova lopte. jednakostraničan (ravnostrani) valjak i jednakostraničnu (ravnostranu) kupu. sferu i loptu. Površina i zapremina pravilne trostrane piramide. Primjena Pitagorine teoreme na razne probleme koji se mogu postaviti za navedena geometrijska tijela. elementi. presjeci. kružni isječak. na osnovu datih elemenata za konkretno geometrisko tijelo. Zapremina kupe. • Shvataju nastanak cilindrične i konusne površi. Znaju definirati valjak. Objašnjava i jednakoivičnu prizmu. pravu i kosu kupu. krug. Površina lopte. kupu. jednakoivičnu piramidu. • • • • • DIDAKTIČKO .

Objasniti pojmove: koordinatni početak. promjena vremena i temperature).y) odgovara samo jedna točka koordinatne ravni. TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. a naročito na sastavljanje jednačina funkcionalnih zavisnosti dviju veličina. Za parametre k i n uzimati i racionalne brojeve. TEMA – TAČKA. nego sredstvo za njihovo donošenje. a zatim skrenuti pažnju da je najbolje izabrati presječne tačke prave sa koordinatnim osama. Poslije navođenja jednostavnijih cijelih racionalnih izraza može se uvesti formalna definicija cijelog racionalnog izraza. • Preko više primjera pokazati da linearna funkcija y = kx + n raste kad x raste ako je k > 0. • Posebnu pažnju obratiti na sastavljanje tablica. PRAVA. a zatim učenici sami izabiraju jedinice prema potrebama zadatka. RAVAN U ovoj temi treba uvažavati didaktičke principe: očiglednost i postupnost i početi izlaganje od konkretnog ka apstraktnom. • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. LINEARNA FUNKCIJA Pojam pravouglog koordinatnog sistema treba dograditi i sve znanje o funkcijama koje su učenici ranije stekli sada treba sistematizirati i uvesti definiciju funkcije. geometrije i prirodnih nauka. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj x є R može po formuli izračunati vrijednost funkcije y є R i da svakom uređenom paru (x. a na osnovu toga i formalnu definiciju razlomljenog racionalnog izraza sa opštim brojevima ili izrazima. apscisna osa. a opada kad x raste ako je k < 0. • U prvim primjerima nastavnik sam daje odgovarajuće jedinice na koordinatnim osama. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom. • Pokazati da se grafik linearne funkcije y = kx + n može dobiti i na taj način da se nacrta grafik funkcije direktne proporcionalnosti y = kx a zatim kroz tačku T(0.n) povuče se prava paralelna tom grafiku. • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. • Linearnu funkciju y = kx + n obraditi na primjerima iz života. jedinična duž. povlačeći paralelu sa operacijama u okviru cijelih racionalnih izraza. Zadatke koji se odnose na operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima treba uvoditi postupno. • Kada se učenici na primjerima uvjere da je grafik linearne funkcije prava – konstrukcijom grafika sa više tačaka. TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Izlaganje o racionalnim izrazima bi trebalo započeti pojmovima konstanti i promjenjljivih. 3. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. Kada je potrebno za crtanje grafika koristiti milimetarski papir. preći na konstrukciju grafika pomoću dvije proizvoljne tačke. Koristiti oglede koji nisu ilustracija gotovih zaključaka. 52 . odnosno razlomljenog racionalnog izraza uopšte. tablicom.1. 2. i formulom a zatim definirati funkciju.

Algebarsko rješavanje linearnih jednačina treba vršiti na osnovu osobina jednakosti realnih brojeva. na brojevnoj pravoj. t. promjenljivim koeficijentom koji ne treba da budu komplicirani niti sa prevelikim brojem članova. u itd. • Obraditi primjere za rješavanje jednačina sa zagradama. • Navesti i jednačine u kojima se rješavanje svodi na objašnjenje izraza a/0. Postepeno uvesti pojam sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate. problemi procentnog računa. m. 4. n. • Tok linearne funkcije predstavljati simbolički tablicama: (a) za k > 0: (b) za k < 0. • Znanje o jednačinama produbiti i utvrditi primjenom "matematičke vage". problemi o radu. problemi iz geometrije i na kraju problemi iz fizike). Za rješavanje linearnih nejednačina koristiti osobine relacije nejednakosti u skupu R. • Postavljati probleme koji odgovaraju uzrastu učenika sa raznovrsnom tematikom (iz odnosa među brojevima. • Zapisivati rješenja nejednačina na više načina (računski. Od očiglednog geometriskog presjeka dvije prave napraviti algebarski sistem. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Uvesti prvo pojam algebarske jednačine sa dvije nepoznate i dati njenu geometrisku prezentaciju. a za nepoznate uzimati oznake: y.n/k koja predstavlja nulu (nulište) funkcije. 53 . • Tek tada preći na rješavanje jednačina novom metodom. • Opisati jednakost kao najširi pojam a zatim definirati identitet i na kraju jednačinu. algebarskim razlomcima. 5. dvojnim razlomcima. u intervalu). Određivati nulu funkcije računski (rješavati jednačinu kx + n = 0) i grafički ( pomoću dva uređena para u koordinatnom sistemu nacrtati grafik funkcije y = kx + n). • Objasniti šta znači riješiti nejednačinu (rješiti nejednačinu znači odrediti granice u kojima leže vrijednosti nepoznate koje zadovoljavaju zadanu nejednačinu) i da rješenje nejednačine ne daje konačnu određenu vrijednost nepoznate (rješenje nejednačine određuje interval u kome "leže" tražene vrijednosti nepoznate). • Za koeficijente uz nepoznatu uzimati realne brojeve. TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM Sistematsko izučavanje jednačina obrađuje se poslije linearne funkcije i njenog grafičkog predstavljanja kako bi se uz rješavanje linearne jednačine uporedo vršila geometrijska interpretacija rješenja. a ≠ 0 i 0/0 i objasniti diskusiju jednačine. razlomcima. posmatrajući dvije prave u ravni koje se sijeku.• Dajući proizvoljne vrijednosti argumentu x uzeti i vrijednost x = . • Ponoviti osnovne osobine jednačina a zatim uvesti pojam ekvivalentnih jednačina. jer to učenike navodi na opšte matematičko promišljanje.

Postanak rogljastih tijela demonstrirati pokretnim modelima.• Posebno obratiti pažnju na postojanje rješenja sistema (jedno rješenje. • Za izvođenje formula za površinu tijela koristiti mreže tijela. • Pokazati kako nastaje zarubljena kupa. • Kod konstrukcije mreže valjka objasniti konstrukciju duži rΠ. Uporedo sa izvedenim formulama vrši se rješavanje računskih zadataka i njihova primjena. • Postepeno izložiti metode za rješavanje sistema. Poticati učenike da posebno izoštre razmišljanje. • Pojam geometrijskog tijela. • Crtati mreže svih prizmi i piramida. nema rješenja) i dati geometrijsku prezentaciju svih slučajeva. a zatim odrediti zapreminu proizvoljne prizme (za prvi slučaj uzeti da je baza prizme pravougli trougao. Izvesti prvo opće formule za izračunavanje površine i zapremine rogljastih geometrijskih tijela. 6. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Postanak i osobine pojedinih geometrijskih tijela i njihovo skiciranje treba obraditi uporedo. elementi poliedra. a kod mreže kupe objasniti konstrukciju kružnog isječka. kako dati problem preformulisati u matematički model. • Objasniti pojam roglja i njegove elemente – ilustrirati slikom i pokazati na modelu trostrane piramide. • Pokazati učenicima kako se dolazi do modela prizme i piramide za čiju izradu od papira je potrebna mreža (pomoću gotovog modela praviti sliku mreže na papiru). • Objasniti kako se određuje (mjeri) zapremina tijela i ponoviti jedinice za zapreminu. kupa nastaje obrtanjem za 3600 pravouglog trougla oko jedne njegove katete kao ose ili jednakokrakog trougla oko njegove ose simetrije. a bolje modele nastavnik ostavlja jer mu mogu poslužiti kao nastavno sredstvo. pa je dopuniti do kvadra – dopuna je prizma podudarna datoj prizmi). Objasniti i demonstrirati nastanak oblih tijela rotacijom ravnih figura (valjak nastaje rotacijom za 3600 pravougaonika oko jedne njegove stranice. nazivi i mreža poliedra (objasniti i pokazati modele kocke i trostrane piramide). Što je češce moguće davati geometrijske prezentacije i sistema i rješenja. Obraditi svaku prizmu i piramidu pojedinačno i detaljno. šestostranu) čime dobivaju svoj odgovarajući poseban oblik. • Prvo podsjetiti učenike na izračunavanje zapremine kvadra (slaganjem i prebrojavanjem jedinica zapremine u datom kvadru). Rješavanjem matematičkog modela (u ovom slučaju sistema). • Pokazati kako nastaje zarubljena piramida. beskonačno mnogo rješenja. od jednostavnijih ka težim. Takve kružnice na globusu su ekvator i merdijani. • Potrebno je odmah objasniti vezu između mase i zapremine kako bi se mogli rješavati praktični zadaci. • Naglasti da je svaki presjek lopte sa ravni krug. • Podsjetiti učenike na predmete oblika valjka. četverostranu. 54 . • Podsjetiti učenike na oblike prizmi i piramida. uz stalno poticanje razmišljanja o egzistenciji rješenja. • Učenici prave modele tijela. pojam poliedra. • U završnoj prezentaciji teme navoditi problemske zadatke koji se u načelu svode na sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. tražiti analizu i tumačenje rješenja izvornog problema. kupe i lopte iz svoje okoline. a zatim ih primjenjivati na pojedine prizme i piramide (trostranu. a presjek sfere sa ravni kružnica.a lopta nastaje obtranjem kruga oko jednog njegovog prečnika ili polukruga od žice (kartona) takođe oko prečnika). broj strana poliedra.

• Zapreminu piramide, valjka i kupe utvrditi ogledom. Koristiti šuplje modele tijela: prizme i piramide jednakih baza i jednakih visina; valjka poluprečnika baze r, visine H i kvadra sa ivicama r, rΠ, H; valjka i kupe jednakih baza i jednakih visina. Puniti ove modele vodom ili sitnim pjeskom i utvrditi odnos zapremina ovih tijela. • Za konkretna geometriska tijela davati samo odredjene podatke, koji nisu dovoljni za sračunavanje površine ili zapremine, a da učenici korištenjam Pitagorine teoreme, izračunaju ostale potrebne elemente (npr. Za kupu dati izvodnicu i visinu, a da učenici izračunaju poluprečnik baze, pa potom uzračunaju zapreminu ili površinu).

FIZIKA,
Tematske cjeline/ Teme Naelektrisanje u našem okruženju Električni naboji
CILJEVI I ZADACI

IX razred, 2 časa sedmično, 68 časova godišnje
Vrijednosti, stavovi ponašanje Razvijanje svijesti o raznovrsnosti prirodnih fenomena i njihovoj povezanosti Aktivnosti učenika -Izvode različite oglede naelektrisanja tijela trenjem, dodirom , influencijom i istražuje njihovo međudjelovanje. -Navode primjere pojava statičkog naboja u svakodnevnom životu -Prave jednostavan elektroskop -Izvode oglede i donose odgovarajuće zaključke o električnom polju; -Upoređuje gravitaciono i električno polje; -Istražuje od kojih veličina zavisi kapacitet pločastog Aktivnosti nastavnika -Priprema pribor za izvođenje različitih ogleda, kreira problemske situacije i motivira učenike da predviđaju i objašnjavaju ishode tih ogleda; -Pomaže učenicima da usvoje činjenicu da pri naelektrisavanju tijela elektroni prelaze sa jednog tijela na drugo i da u prirodi vrijedi zakon održanja ukupnog naboja; -Pomaže učenicima da dođu do spoznaje o električnom polju koristeći se znanjem o gravitacionom polju i promatranjem ogleda;

OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI

Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik: -Zna da je naboj svojstvo naelektrisanog Električni naboj, kulon (C); tijela i da su elektroni i protoni nosioci Međudjelovanje naboja; negativnog odnosno pozitivnog naboja; zna Razdvajanje naboja trenjem i da električna sila može biti privlačna ili električnim djelovanjem, odbojna; zna mjernu jedinicu naboja i da elektroskop; postoji elementarni (osnovni) naboj; zna objasniti naelektrisanje tijela trenjem, dodirom i influencijom, koristeći se zakonom održanja ukupnog naboja; razlikuje provodnike i izolatore; - Razumije nastanak električnog polja; zna odrediti jačinu polja tačkastog naboja u nekoj tački polja i grafički prikazati jednostavnija električna polja; razlikuje pojmove električne energije, potencijala i napona; zna njihove mjerne jedinice; razumije električni kapacitet provodnika i

Električno polje

Električno polje; jačina električnog polja, kulon po metru kvadratnom (C/m²); Električni potencijal i napon, volt (V); Električni kapacitet, farad (F),

Podsticanje radoznalosti i maštanja Razvijanje osjetljivosti

55

kondenzatori;

zna njegovu mjernu jedinicu; navodi različite vrste kondenzatora i zna matematički izraz za kapacitet pločastog kondenzatora; određuje kapacitet kondenzatora vezanih redno ili paralelno u bateriju; rješava jednostavne zadatke; zna opisati eksperiment za određivanje elementarnog naelektrisanja.

na probleme

kondenzatora i određuju kapacitete kondenzatorskih baterija; -Rješavaju različite zadatke računskim i eksperimentalnim putem;

-Upoznaje učenike sa različitim vrstama kondenzatora i načinom dobivanja jednostavnijih kondenzatorskih baterija; -Zadaje domaće zadaće,
priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće, ocjenjuje učenike;

56

Električna struja Istosmjerna električna struja stalne jačine

Nastanak električne struje u provodniku; Izvori električne struje, elektromotorna sila ; Električni krug i njegovi elementi;

-Zna da se u provodniku javlja električna struja kada na njegovim krajevima postoji razlika potencijala; zna da je za održanje stalne razlike potencijala odnosno napona potrebna energija i da električne izvore karakteriše određena elektromotorna sila; razumije princip rada različitih električnih izvora; crta sheme i sastavlja strujne krugove i obratno.

Razvijanje navike istraživanja

Zakonitosti u strujnom krugu

Veličine koje mjerimo u strujnom krugu, napon, jačina električne struje, amper (A) ; Ohmov zakon za dio strujnog kruga; Električni otpor, om (Ώ); Otpornici; vezivanje otpornika u strujni krug; Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Zna jedinicu za jačinu električne struje i koristiti se ampermetrom i voltmetrom; zna spojiti strujni krug sa paralelno vezanim sijalicama i izmjeriti jačinu struje i napon u svakom dijelu odnosno grani kruga; usvaja Prvo Kirchhoffovo pravilo; Eksperimentalno određuje odnos napona i jačine struje na sijalici u jednostavnom strujnom krugu; zna Ohmov zakon za dio električnog kruga; Razumije da je otpor osobina provodnika i da se može odrediti kao količnik električnog napona i struje; zna njegovu mjernu jedinicu i matematički izraz za otpor žičanog provodnika pri stalnoj temperaturi; zna da otpor provodnika zavisi od temperature; razlikuje otpornike prema namjeni; zna izračunati ekvivalentni otpor za redno i paralelno spojene otpornike u električnom krugu; zna Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Razvijanje svijesti o potrebi kvalitativnog i kvantitativnog proučavanja fizikalnih fenomena

Razvijanje navike kritičkog analiziranja veza i odnosa među fizičkim veličinama

Analiziraju sastav i princip rada različitih električnih izvora, te uslove za pojavu električne struje; Sastavljaju jednostavne krugove i istražuju » put » električne struje, spajajući različite provodnike (napr. metalni provodnik, plastiku, karton, destiliranu vodu, elektrolit); Istražuju koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da sijalica svijetli u krugu; Crtaju odgovarajuće sheme strujnog kruga koji su sastavili, i obratno, pomoću date sheme sastavljaju strujni krug; Nakon izvedenih ogleda raspravljaju o provođenju struje kroz različite sredine; Samostalno ili u grupama: 1. Istražuju strujne krugove; 1. Provjeravaju Ohmov zakon za dio strujnog kruga. Rezultate predstavljaju tabelarno i grafički;

-Pomaže učenicima da isprave pogrešne predodžbe o električnoj struji koje su prisutne u svakodnevnom životu;

-Pomaže učenicima da napišu pripremu za laboratorijski rad; -Priprema pribor za sastavljanje strujnih krugova za samostalan ili grupni rad učenika; -Upoznaje ih sa mjerama zaštite i nadgleda njihovo istraživanje.

Učinci električne struje

Toplotno, kemijsko i magnetsko djelovanje električne struje; Rad i snaga električne struje,

Opisuje toplotno, kemijsko i magnetno djelovanje električne struje i navode odgovarajuće uređaje;

Sticanje navike

Proširuju konceptualno razumijevanje energije i snage sa energijom i

Demonstrira efekte djelovanja električne struje i ističe njihove primjene;

57

Razumije električne procese i način provođenja struje u atmosferi. Munja. Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj novih tehnologija. željeznu prašinu. Koristi ilustracije pojava. Zna matermatički izraz za Džul. Prikupljaju podatke i prezentuju informacije o primjeni poluprovodnika. Magnetsko polje Trajni magneti Magnet. zna uzrok nastanka i osobine magnetskog polja. kilovatsat (kWh). magnetsko polje trajnog magneta. Upozorava učenike na ponašanje u slučaju nevremena. pažljivog rukovanja sa električnim uređajima. grom. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike sa Istražuju djelovanje električne struje na magnetsku iglu. Demonstrira na influentnoj mašini postanak električne iskre kao i ulogu gromobrana. Zna osnovne osobine magneta i djelovanje magnetske sile. Istražuju i otkrivaju osnovna svojstva trajnih magneta. tranzistor. Magnetsko polje Zemlje. Opisuje svoje doživljaje za vrijeme nevremena. opasnost i zaštita od električnog udara. Magnetsko polje električne struje Magnetsko polje pravolinijskog provodnika. Proširuju konceptualno razumijevanje naboja upoznavanjem nosilaca naboja kod poluprovodnika. zna grafički prikazati i odrediti smjer magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice. Grafički prikazuju magnetsko polje električne struje u provodnicima raznih oblika i upoređuju sa magnetskim poljem šipkastog i potkovičastog magneta. Demonstrira odgovarajuće ilustracije i provođenje struje poluprovodnicima. opisuje magnetsko polje Zemlje. Razmatra sa učenicima domete mikrolektronike. Zna da se oko provodnika kojim teče struja stvara magnetsko polje. snagom električne struje.Lenzov zakon i njegovu primjenu. Upoređuju međudjelovanje magneta sa međudjelovanjem naboja. sitne predmete i usmjerava učenike na istraživanje magnetskog polja. Razvijanje navike naučnog pristupanja analiziranju prirodnih pojava. te ulogu diode kao ispravljačice. Zna mjerne jedinice za rad i snagu električne struje. Pomaže učenicima da povežu pretvaranje električne energije u unutrašnju energiju sa zakonom održanja energije i čestičnom strukturom tvari. Upozorava učenike na opasnosti pri radu sa električnim aparatima. tesla (T). Zna da su nosioci naboja u poluprovodnicima elektroni i šupljine i princip rada diode i tranzistora.Rad i snaga električne struje voltamper (VA). razumije princip kompasa. Primjena efekata električne struje. Ukazuje da se magnet uvijek javlja kao dipol. Raspravljaju o primjeni toplotnog dejstva struje u svakodnevnom životu i djelovanju osigurača kao zaštite električnih aparata. Magnetsko polje zavojnice. Istražuju rad električnog Priprema magnete raznih oblika. podstiče diskusiju o svojstvima i primjeni magneta. Zna mjere zaštite od udara munje. Zna osnovne mjere zaštite od opasnog djelovanja električne struje i način pružanja prve pomoći. Električne promjene u atmosferi Naelektrisanje oblaka. Poluprovodnici Poluprovodnička dioda. grafički prikazuje polje šipkastog i potkovičastog magneta. 58 . Magnetska indukcija.

razumije osnovni princip rada elektromotora i nekih električnih mjernih instrumenata. koristi se pravilom desne ruke za određivanje smjera inducirane struje. Lenzovo pravilo. Zna djelovanje magnetskog polja na pravolinijski provodnik i zavojnicu kojima teče električna struja. Diskutuju o povezanosti električnih i magnetskih pojava. Magnetsko djelovanje paralelnih struja. Surađuje sa nastavnikom tehničkog odgoja u prikupljanju i izradi pribora za oglede. Amper-ova sila. zna da je magnetsko polje opisano vektorom magnetske indukcije i njenu jedinicu. Po mogućnosti organizira posjetu hidroelektrani odnosno termoelektrani. zavojnice i rad elektromagneta. Pomaže učenicima u istraživanju rada električnog zvona. Izvode različite oglede kojima ostvaruju elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu. Elektromagnets ka indukcija Naizmjenična struja Pojava elektromagnetske indukcije. Razmatraju rad i funkciju elektrana i trafostanica. zna matematički izraz za Amper-ovu silu i da je međudjelovanje paralelnih struja osnov za definiciju ampera. Izvori naizmjenične struje. razumije Lenzovo pravilo. Priprema demonstracionoistraživački ogled o djelovanju provodnika sa strujom na magnetsku iglu. Demonstrira princip rada elektromotora i galvanometra. zna opisati prenos električne energije od izvora do potrošača. razumije princip rada elektromagneta i njegovu primjenu. zna osnovne karakteristike naizmjenične struje. Zna objasniti pojavu elektromagnetske indukcije i opisati međusobnu indukciju. primjenjuje matematički izraz za jačinu magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice za rješavanje jednostavnih zadataka. Demonstrira magnetsko polje pravolinijskog provodnika. te potrebe korištenja znanja fizike zvona. Električni mjerni instrumenti. Djelovanje magnetskog polja na električnu struju Provodnik sa strujom u magnetskom polju. stvarnim životom i svakodnevnim iskustvima. Raspravljaju da li trajni magnet djeluje na provodnik sa strujom. Elektromotor. Nakon ogleda provjeravaju tačnost svojih zapažanja. Transformatori. Faraday-ev zakon. zna odnos magnetske indukcije i jačine magnetskog polja. Opisuju primjenu elektromotora u uređajima iz svakodnevnog života. Razumije princip generatora i transformatora. Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj tehnike Podsticanje učenika na stvaralaštvo Priprema pribor za istraživanje djelovanja trajnog magneta na provodnik sa strujom. 59 .Elektromagnet. Postavlja odgovarajuća pitanja koja će omogućiti učenicima da razumiju zašto kretanje magneta u odnosu na zavojnicu inducira napon u zavojnici.

Iz grafički prikazanih valova mjerenjem valne dužine i perioda određuje brzinu valova. Zna osnovne karakteristike periodičnog i oscilatornog kretanja. Priprema grafičke prikaze odnosno odgovarajuće simulacije transverzalnih i longitudunalnih valova. Iznose svoja iskustva doživljavanja različitih zvučnih valova. postavljanja hipoteza i njihovo eksperimental no provjeravanje Diskutiraju o različitim vrstama kretanja. Izvode oglede i raspravljaju o uzroku prelamanja valova na granici dvije sredine. razlikuje ton i šum. zna da dolazi do loma valova pri prelazu iz jedne sredine u drugu zbog različite brzine prostiranja valova u tim sredinama. određene valne dužine i perioda. Proučavaju valove na površini vode i elastičnoj opruzi. pojavu sjenke i polusjenke. Razmatraju različite svjetlosne efekte. izvodi jedinicu za frekvenciju. Razvijanje navike analiziranja pojava. longitudinalni i transverzalni valovi. odnosno valnom frontom. zna opisati postanak valova. svjetlosnih i drugih valova. pravolinijsko prostiranje svjetlosti. Zna zakon odbijanja valova. 60 . longitudinalni i transverzalni val. Zna opisati nastanak zvuka i vrstu zvučnih izvora. Navode primjere periodičnog odnosno oscilatornog kretanja iz svakodnevnog života. valne dužine i perioda. brzina zvuka. izvori valova. izvori zvuka. Zna da se energija prenosi valovima određenom brzinom. Raspravljaju o štetnosti buke. prelamanje valova na granici dvije sredine. Bira odgovarujće računske zadatke. Podstiče učenike na samostalno razmišljanje i zaključivanje o svojstvima i vrstama valova. Postavljanjem odgovarajućih pitanja omogućava učenicima da uoče razliku između titranja čestice sredine i širenja vala u toj sredini. Daje upustvo kako napraviti tamnu komoru i sa njom vršiti određena istraživanja. Koristeći se primjerima iz svakodnevnog života iznose svoje mišljenje o razlici između zvučnih. zna da brzina svjetlosti ovisi od sredine kojom se svjetlost širi . Odbijanje i prelamanje valova Zvučni valovi Zvuk kao longitudinalni val. primjena. zna da brzina zvuka zavisi od sredine kojom se zvuk širi. Razlikuje primarne i sekundarne izvore svjetlosti. zna vezu između brzine širenja vala.Valovi Periodično i oscilatorno kretanje. Usmjerava ih na pravilno slušanje muzike. Crtaju nastanak pomrčine Mjeseca i Sunca i daju svoja objašnjenje. brzina širenja vala u različitim sredinama. Demonstrira različite svjetlosne efekte i korištenje lasera kao izvora. usvaja predstavu o pravolinijskom prostiranju svjetlosti. ultrazvuk. zna da brzina svjetlosti u vakuumu iznosi 300 000 km/s i da je to najveća brzina u prirodi. zna primijeniti izraz za brzinu kod rješavanja jednostavniih zadataka. crta valove koristeći se valnom zrakom i valnom površinom. Odbijanje valova na ravnim površinama. brzina. period i frekvenciju. rješava jednostavne računske zadatke. Nastanak i vrste valova Valovi. Razvijanje navike generaliziranja rezultata eksperimenta Svjetlost Svjetlosni valovi Izvori svjetlosti. Priprema pribor za izvođenje ogleda. zna osnovne karakteristike vala: valnu dužinu. grafički rješava odbijanje i prelamanje valova. Brzina širenja valova Prijenos energije valom. razlikuje kružni i ravni val. Podstiče učenike na razmišljanje o svjetlosti.

zna konstruirati i odrediti prirodu slike kod ravnog ogledala. Sferno ogledalo. Sistematiziraju znanje o valovima svjetlosti. Analiziraju oglede i donose odgovarajuće zaključke. Pomaže učenicima da istražuju prelamanje svjetlosti kroz različite leće. Zajedno sa učenicima analizira spektar elektromagnetskog zračenja. Rješavaju njima primjerene grafičke i računske zadatke. zna da se svjetlosna energija pojavljuje samo u malim nedjeljivim količinama koju zovemo foton. Demonstrira razlaganje bijele svjetlosti . Koristeći se internetom ilustriraju čestičnu prirodu svjetlosti ili koriste audiovizuelna sredstva koja postoje u školskoj zbirci učila. primjena. konstruirati i odrediti prirodu slike u ogledalima. zna da širenjem titranja električnog i magnetskog polja u prostoru nastaje elektromagnetski val. Prelamanje svjetlosti Zakon prelamanja svjetlosti. zna opisati periskop. a svjetlosni valovi su dio spektra elektromagnetskih valova određene valne dužine. Razumije da i za svjetlosne valove vrijedi zakon odbijanja. Optičke leće. opisuje primjenu leća u različitim optičkim instrumentima. Demonstrira prelamanje svjetlosti na ravnom dioptru. Demonstrira prenošenje energije svjetlosnim valovima. Demonstrira prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču.Odbijanje svjetlosti Odbijanje svjetlosti od ravnog ogledala. zna objasniti prolaz svjetlosti kroz planparalelnu ploču. Razvijanje svijesti o širokoj primjeni znanja optike za poboljšanje kvaliteta življenja Diskutuje sa učenicima o pojavi prelamanja svjetlosti i njenim efektima. dioptrija. Prave model periskopa. jednadžba preslikavanja. zna izvesti jednadžbu preslikavanja sfernih ogledala i odrediti uvećanje. a po mogućnosti demonstrira i fotoelektrični efekat. primjena leća. Razvijanje navike korištenja različitih reprezentacija jezika fizike Primjenju znanje o odbijanju mehaničkih valova na svjetlosne valove. primjena. Priprema ilustracije o čestičnoj prirodi svjetlosti. različite boje tijela i nastanak duge. Eksperimentalno određuju fokusnn daljinu udubljenog ogleda. konstruiše i određuje prirodu slike kod sabirne i rasipne leće pomoću kazakterističnih zraka svjetlosti. usvaja definiciju tanke optičke leće i razlikuje sabirne i rasipne leće. Razlaganje svjetlosti. usvaja pojam indeksa loma date sredine. Prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču. elektromagnetski val i čestica. Razvijanje svijesti o razvojnosti fizikalne slike svijeta Priroda svjetlosti Dualna priroda svjetlosti. teleskopa i dr. zna definiciju jačine leće i njenu mjernu jedinicu. razumije nastanak totalne refleksije i zna neke njene primjene. kao i totalnu refleksiju i princip lupe. zna osnovne karakteristike udubljenog i ispupčenog sfernog ogledala. opisuje primjenu sfernih ogledala. Zna da je lom svjetlosti na granici dvije optičke sredine posljedica promjene brzine svjetlosti u drugoj sredini. Pomaže učenicima da naprave model periskopa i planiraju ogled za samostalno određivanje fokusne daljine sfernog ogledala. Koristeći znanje o prelamanju mehaničkih valova na granici dvije sredine traže odgovor na pitanje šta se u tom slučaju događa sa svjetlosnim valovima. zna primijeniti jednadžbu preslikavanja pri rješavanju problema. jačina leće. zna objasniti razlaganje svjetlosti. Samostalno rade zadatak: Određivanje fokusne daljine sabirne leće. jednadžba preslikavanja. Demonstrira odbijanje svjetlosti. Rješavaju računske i grafičke zadatke. 61 .

interakciji njihovih komponenti i razumijevanju uzročnih veza među različitim prirodnim fenomenima.Sile u atomu. Ilustruju strukture i sisteme odgovarajućim modelima. uvažavajući njihovu kreativnost. Upoznaje učenike sa interesantnim dijelovima iz biografija znanstvenika.. zna opisati nuklearnu fuziju i mogućnost dobivanja energije kontroliranom fuzijom. kao i opasnosti od zračenja. ali i štetnom djelovanju. od osnovnih čestica do galaksija. Sistematiziraju znanja o svijetu atoma. promjene. zna vezu između oslobođene energije i mase pri cijepanju atoma. Elektroni u atomu. Razvijanje svijesti da se fizikalna slika svijeta mijenja Analiziraju povijest razvoja znanja o atomu. Koristi internet i druga nastavna sredstva koja će učenicima približiti svijet atoma i efekte radioaktivnosti. Zna strukturu atoma i sile koje djeluju u atomu i jezgri atoma. Zna opisatu nuklearnu fisiju i nastanak lančane reakcije. Razvijanje svijesti o jedinstvu prirode i povezanosti prirodnih nauka Razmatraju hijerarhiju fizičkih tijela u prirodi. te primjenu kontrolirane lančane reakcije u nuklearnim reaktorima. Radioaktivnost Nuklearne reakcije Fisija. ilustruju različite modele i vrše predviđanja. Jezgro atoma. Razmatraju različita međudjelovanja i promjene. Prirodna radioaktivnost. primjena. primjenu radioaktivnih izotopa. Fizička tijela i sistemi Fizička tijela i sistemi. Ocjenjuje znanje učenika. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o različitim prirodnim strukturama. sposobnost istraživanja i kritičke stavove. Zna opisati lanac i razmjeru strukturnih elemenata. Analizira sa učenicima periodni sistem elemenata. Priprema literaturu o povijesti otkrića atoma i radioaktivnosti. Razgovaraju o termonuklearnim reakcijama u prirodnim uvjetima. primjena. Radioaktivni izotopi. Zna da radioaktivni elementi emitiraju α .Prirodne strukture Svijet atoma Otkriće atoma. Povezuje znanje fizike sa znanjem hemije. Upoređuju i klasificiraju međudjelovanja i promjene u prirodi.β i γ zračenje. Raspravljaju o koristi radioaktivnosti. međudjelovanja. fuzija. 62 .

68 sati godišnje Tematske cjeline Teme METALI Kemijski sastav Zemljine kore Natrij Kalcij. Razvoj interesa i Aktivnosti učenika Teoretski ovladati sadržajima. Biološki značaj ovih elemenata. dobivanje. Aluminij Željezo i Ciljevi i zadaci Učiti Pozicija metala u PSE. Očekivani rezultati Učenik Naučiti koji je osnovni značaj metala za život i u kojoj su mjeri zastupljeni u Zemjlinoj kori. 63 . Rješavati stehiometrijske Aktivnosti nastavnika Planira nastavne sadržaje. ponašanje Poticanje znatiželje za izvođenje i rezultate pokusa. Pratiti proces hrđanja na ekseru. Svojstva. Razlika između ruda i minerala. Razvoj interesa i smisla za istraživanje. Rude. Magnezij. one manje opasne. stavovi. Uloga željeza u organizmu.K E M I J A / H E M I J A. Minerali kao sastojci zemljine kore. Izvesti pokuse u suradnji s nastavnikom. spojevi i njihova uporaba natrija. IX Razred – 2 sata/časa tjedno. Tehnološki Vrijednosti. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa. otkrivanje i rješavanje problema.kalcija magnezija. Tražiti od učenika da naprave „mini“ zbirku minerala. aluminija i željeza.

Upotreba etena i etina. alkini. građa. Kvalitativni sastav organskih spojeva UGLJI KOVODICI Zasićeni ugljikovodici Nezasićeni ugljikovodici Znati da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju. svojstva i nalaženje. uočavati promjene. uz dovoljan i nedovoljan pristup zraka. Ukazati na opasnost sljepljenih prstenova koji su 64 .čelik Bakar i Zlato Korozija i zaštita metala UGLJIK Pojam organske tvari Goriva Ugljikov atom Vrste i upotreba čelika. Diskusija o pravilnom odlaganju kancerogenih tvari. čistoće i urednosti u radu. Napisati jednadžbu nastajanja ugljikova dioksida. veza atoma. Alkeni. Napraviti modele grafita i dijamanta. svjesti o potrebi kemijskog računanja. Podjela ugljikovodika. Poticanje znatiželje za prirodu i pojave u njoj. Kruženje ugljika u prirodi. Nastavnik treba nadzirati rad učenika i pomagati im pri izvođenju pokusa. Suha destilacija. Metan. Dokazivanje osnovnih gradivnih elemenata organskih spojeva. homologni niz. Ugljen kao gorivo. Izvesti pokuse za dokazivanje ugljika i vodika u organskom spoju. Od kojih je elemenata izgrađen organski spoj. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja sirovinama. zadatke. Samostalno izvoditi pokuse. Ispitivati Kemijska svojstva ugljiko- Tematski povezuje hemijske sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. Podjela tvari na organske i anorganske. Svojstva i značaj kroz povijest. Promoviranje preciznosti. Osnovni proces korozije i zaštita metala. usmeno i pismeno iskazivati opažanja. Dokazati kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika Dokazati reaktivnost nezasićenih ugljikovodika Prikazati jednadžbama reakcije adicije. Pratiti učenike pri izvođenju pokusa. Pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku Nastavnik je moderator i voditelj nastavnog procesa. Svojstva ugljika i način povezivanja. Plemenitost metala. Zašto željezo korozira a zlato ne. značaj čelika.

Razlika između masti i ulja. Znati napisati reakciju fotosinteze i alkoholnog vrenja. Značaj škroba u ljudskoj ishrani Razlikovati pojam zasićene i nezasićene masne kiseline. Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani. Značaj organskih spojeva za čovjeka. Benzen. značaj za organizam Uloga i nastajanje sapuna i deterdženata. Nafta i zemni plin. Podjela aminokiselina Jednostavne bjelančevine Uloga enzima u organizmu. Izvesti pokus dobivanja sapuna. SPOJEVI I ŽIVI SVIJET Alkoholi Karboks. Rješavati računske zadatke. Svojstva i podjela alkohola i karboksilnih kiselina Imenovati jednostavne estere. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Ispitati topljivost masti i ulja. Uočiti funkcionalne skupine kod različitih spojeva. Sapuni i detergent. Kontinuirano prati i vrednuje zalaganje 65 . Reakcija esterifikacije Povezivanje Aminokiselina Primjere nekih enzima. Značaj jedinstvenog nazivlja spojeva. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Poznavati princip rada kemijskog alkotesta.IUPAC Nafta Aromatski ugljikovodici ORG. kancerogeni. Priprema zadatke i zaduženja na tri i više nivoa. Znati strukturu Benzena. Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Oblikovanje stavova o štetnosti alkohola. Sastavljati i izrađivati modele Jednostavnih alkana. kiseline Esteri Ugljikohidrati Masti i ulja Primjer jedinstvenog nazivlja spojeva. Osigurati učenicima preparate za izvođenje pokusa. vodika. Aminokiseline i bjelančevine Enzimi Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje. svojstva. Podjela i značaj ugljikohidrata Glukoza i saharoza. Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje.

SINTET. 66 . stvara pozitivan odnos prema okolini i prirodi. umjetna gnojiva podzemne vode. Naučiti značaj sintetskih spojeva za život. SPOJEVI Polimeri EKOLOGIJA Voda. Izvesti neke pokuse za ispitivanje svojstava polimera. učinak staklenika. Primjeri nekih polimera. Razvijanje ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema prirodi i aktivno uključivanje u ekološke akcije. Ukazati učenicima na opasnost otpada sintetskih polimera. Kisele kiše. Recikliranje otpada. Navike raspoznavanja sintetskih tvari od prirodnih. tla i vode. zrak. Mjere zaštite za očuvanje okoliša. Faktori onečišćenja zraka. Pr.Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u grupi i zaduženjima. tlo Utjecaj ind. na okoliš Promet/ saobraćaj i okolina Gospodarenje otpadom Zaštita okoliša Polimeri i monomeri. Industrija i promet najveći izvor onečišćenja. Sortiranje otpada kao prva faza gospodarenja otpadom. Učenici trebaju izraditi zidne plakate i izvjesiti ih po zidovima škole kako bi ukazali svima učenicima i zaposlenicima na važnost očuvanja životne sredine. učenika i njihov rad. Uloga nastavnika je organizacija stručnih predavanja na razini škole o promicanju ekološke svijesti. Utjecaj automobila na zagađenje okoliša.

stavovi. dva sata sedmično CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHOD Tematske cjeline/teme Učiti: Proces i sadržaj Učenik: Vrijednosti.BIOLOGIJA: IX razred. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 67 .

ali i druge izvore (encikolpedije. -Motivira učenike za rad tokom nastave i u vannastavno vrijeme.UVOD Ciljevi i zadaci nastave biologije u 9. -Roditelji i potomci su slični. Laboratorijska vježba: -Izrada modele čovjekovih kromosoma i simuliranje diobe tjelesnih i spolnih stanica/ćelija -Razgovaraju o nespolnom i spolnom razmnožavanju. da postoje ćelije sa diploidnim i haploidnim brojem. u obitelji između roditelja i djece kao i djece međusobno. da je broj karakterističan za pojedine vrste organizama. -Upućuje učenike da izrade modele s različitim 68 . . medicini. ali i promjenljivosti u živom svijetu . Posebno je to važno da se sazna na početku razvoja embiona čovjeka (praktična primjena genetike!). Zna da se nasljedni materijal nalazi u hromosomima. sudstvu . -DNK je dvostruki Korisne poruke o potrebi kontinuiranog učenja kako tokom nastave tako i u vannastavno vrijeme. Vode diskusiju sa nastavnikom o načinu rada i sadržaju gradiva koji ih očekuje u IX razredu.Upoznavanje građe i funkcije vlastitog tijela. HROMOSOMI Izgled i kemijska građa hromosoma. kako funkcionira te što svakodnevno treba poduzimati za očuvanje svojeg i tuđeg zdravlja -Zna da se genetika bavi pojavama i zakonitostima nasljeđivanja. -Daje praktične upute za korištenje literature. filmove. internet itd) -Zna da će najviše vremena biti posvećeno učenju o ljudskom organizamu s nizom dragocjenih poruka o tome kako je on izgrađen... -Vodi raspravu o nasljednim osobinama. razredu vezani za discipline: genetika. -Biološko nasljeđivanje omogućava očuvanje korisnih osobina u datim uvjetima života iz generacije u generaciju. -Genetika je relativno mlada nauka. Nukleinske kiseline (DNK i RNK). sadržane u jedru ćelije. šumarstvu. -O važnosti otkrića dvojne Na osnovu pregleda kariograma čovjeka mogu se identificirati određene anomalije. evolucije. u zoološkom vrtu sličnosti i različitosti živih bića. na selu. Broj hromosoma. -Pobuđuje interes kod učenika za gradivo genetike.Dostignuća iz genetike imaju primjenu u raznim ljudskim djelatnostima: poljoprivredi. sa zapisom za tvorbu određenih bjelančevina i u krajnjoj liniji razvoj osobina organizma. da su hromosomi različitog izgleda i veličine. -Navode neke osobine koje su uočili da se u obitelji ponavljaju kroz generacije. evolucija i antropologija -Zna kako će koristiti udžbenik kao osnovni izvor znanja. ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. -Potiče diskusiju o sličnostima i različitostima koje učenici uočavaju međusobno. molekule DNK koja se može samoreproducirati ukazuje podatak da su Watson i Crik dobili Nobelovu nagradu za to otkriće. -DNK izgrađuje hromosome. GENETIKA Pojam genetike i njezin značaj Pojam i značaj biološkog nasljeđivanja -Znanja iz fundamentalnih nauka kao što je genetika pomažu razvoju ljudske prakse. Promatraju u prirodi. jer spolne ćelije roditelja sadržavaju nasljedni materijal sadržan u genima koji omogućava razvoj sličnih osobina u potomstvu. Osobine bilo koje vrste organizma ne nasljeđuju se u gotovom obliku nego se nasljeđuju molekule DNK.

a isto tako objasniti rezultate ogleda. -Diskusija ili okrugli stol na temu nasljedna svojstva i nasljedne bolesti. -Genotip u sadejstvu s faktorima vanjske sredine omogućava formiranje fenotipa. proces sinteze bjelančevina i faktori sredine. Insistira da se dobro shvati pojam odgovarajućih baza u nukleotidima (A-T. -Može objasniti način prepisivanja šifre uz pomoć molekula RNK. -U tjelenim ćelijama nalaze se u parovima (aleli). ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. te prevođenje jezika baza u njima na jezik aminokiselina koje se povezuju u molekule bjelančevina sintetiziranih u ribozomima. Zna da zdravi život uvjetuje zdravo potomstvo. Prepisivanje i prevođenje šifre. a među njima je i ljudska vrsta. Kod organizama koji se spolno razmnožavaju u genotipu polovica gena potječe od oca. -Po načinu djelovanja geni se dijele na dominantne i recesivne. rasporedom parova nukleotida. -Zakon uniformnosti hibrida i zakon Genetika je relativno mlada nauka. Laboratorijska vježba: Izrada modela DNA. -Koriste model DNK. kemijski sastav. -Svi geni ćelije čine njen genotip. -Zna da se genetička šifra ili kod nalazi u molekulama DNK tj. -U razvijanju nasljednjih osobina kod organizama koji se spolno razmnožavaju. C-G) -Naglašava da se osobine organizama ne nasljeđuju u gotovom obliku nego se one razvijaju u čemu ključnu ulogu ima DNK. koji su napravili u laboratorijskoj vježbi da bi bolje shvatili ulogu DNK u sintezi bjelančevina. NASLJESLJEĐIVA NJE JEDNOSTAVNIH OSOBINA Mendelovi zakoni nasljeđivanja -Zna da je Mendel svojim eksperimentima utvrdio zakonito nasljeđivanje osobina. 69 . genotip.voda. -Zna da su geni strukturne i funkcionalne jedinice procesa nasljeđivanja i da se sastoje od molekula DNK. Učenici na primjeru visine čovjeka zaključuju da nije dovoljno samo posjedovati gene za visinu već da je potrebna i određena hrana –količina hrane te potrebni sastojci hrane (bjelančevine. -Shvaća važnost gena u stanici. a polovica od majke. fenotip Ukazuje da u prirodi vrlo često jedna osobina se razvija uz učešće većeg broja gena.GENETIČKA ŠIFRA Molekuli DNK nositelji genetičke poruke (šifre ili koda). -Oni nose genetičku šifru koja se prenosi sa roditelja na potomstvo. a u ćelijama mogu biti u homozigotnom ili heterozigotnom stanju.ugljikohidrati. Učenici pronalaze primjere razlika u biljaka iste vrste koje rastu u različitim -Ističe da danas spoznaje genetike daju nadu da će mnoge nasljedne bolesti moći biti izliječene. GENI Pojam. lanac nukleotida s moći udvajanja. -Može opisati izgled hromosoma za vrijeme diobe ćelije. -Vodi raspravu o nasljednim osobinama i prilagođavanju. homozigoti i heterozigoti. učestvuju geni oba roditelja. -Može opisati oglede na grašku i zijevalici koje je Mendel izvodio. u jedru. dominantni i recesivni geni. mineralne tvari i vitamini).

rastavljanja osobina.

PROMJENLJIVOST ORGANIZAMA

Nasljedna promjenljivost: kombinacija roditeljskih osobina i mutacije.

Nenasljedna promjenljivost: modifikacije

-Zna da su potomci organizama koji su nastali u procesu spolnog razmnožavanja su slični roditeljima, jer se geni roditelja kombiniraju i to predstavlja veliku zalihu ukupne promjenljivosti živih bića. -Mutacije su sasvim nove osobine koje su posljedica promjene u rasporedu nukleotida u molekulama DNK.- Mutacije mogu zahvatiti cijele hromosome ili pak njihove dijelove. -Primjeri nasljednih bolesti kod čovjeka: hemofilija, daltonizam, mongoloidnost. -Uzroci mutacija raznoliki: različite kemijske tvari, svjetlosno, atomsko kosmičko zračenje i dr.- Većina mutacija su štetne, ali mali omjer korisnih je važan za evolutivni razvoj živog svijeta. Modifikacije - nenasljedne promjene nastale pod uticajem faktora okoliša, a važne su za opstanak individua u promjenljivim uvjetima života (dobivanje tamne boje kože na suncu, povećanje broja eritrocita tokom boravka na planinama povećanje površine lista u sjeni itd.) Historijski razvoj živog svijeta proučava nauka organska evolucija. Ona sagledava razvoj živog svijeta kroz vrijeme i objašnjava nastanak novih vrsta organizama. Prvu teoriju evolucije dao je Lamark, a Darvin je svojom teorijom prirodne selekcije

Za razvoj zdravog potomstva važno je da roditeljske spolne stanice ne budu pod utjecajem mutagenih faktora sredine u kojoj žive.

uvjetima. -Prave u vidu crteža i križaljki prikaz nasljeđivanja boje i oblika zrna graška kroz dvije generacije. -Uočavaju da homozigoti dominantni i heterozigoti ispoljajvaju u fenotipu osobinu dominantnog gena, a homozigoti recesivni osobinu recesivnog gena.

-Usmjerava učenike na primjere mutacija i modifikacija koje mogu navesti u svojem okružju -Razgovara sa učenicima o osobama pogođenim nasljednim bolestima i kako se treba ponašati u odnosu na njih.

Iako su modifikacije nenasljedne promjene organizama one su od izuzetne važnosti za opstanak organizama u promjenljivim uvjetima života.

Nastavnik ukazuje na sve jača upozorenja liječnika da pretjerano izlaganje suncu ljudskog tijela , iz pomodnih razloga, može biti od trajne štete za zdravlje. Razgovaraju o promjeni boje kože pod uticajem sunčevog zračenja i značaju ove modifikacije za život čovjeka.

EVOLUCIJA

Uvod u organsku evoluciju. Pojam i značaj

Gradivo evolicije razvija naučni pogled na razvoj živog svijeta kroz vrijeme na planeti Zemlji.

Ukazuje na važnost teorija evolucije koje su postavili prvo Lamark, a kasnije Darvin.

Koristeći geografsku kartu

70

Dokazi evolucije

unaprijedio spoznaju evolucije živog svijeta. Paleontološki: prijelazni oblici i razvojni nizovi; Uporedno-anatomski dokazi: sličan plan građe organizama otkriva srodničke odnose. Rudimentni organi i atavizmi. Realno postojanje organske evolucije da se dokazati naučnim činjenicama.

svijeta da markiraju put oko svijeta u koji se Darvin uključio.

Nastavnik nastoji pružiti što više informacija iz različitih bioloških disciplina koje daju potporu naučnom shvaćanju historijskog razvoja živog svijeta.

Faktori evolucije općenito Nasljeđivanje je proces očuvanja stečenog stanja, a promjenljivost omogućava nastanak novih osobina. Posebnu važnost imaju mutacije. Prirodno odabiranje (selekcija) ima stvaralačku i pokretačku ulogu. Selekcija se odvija pomoću „borbe za opstanak“ . Izolacija (prostorna, ekološka, reproduktivna ...), kao i slučajni procesi zajedno s prethodno navedenim faktorima omogućavaju cjelokupan tok evolucije. Proces nastanka novih vrsta (specijacija) -Proces divergencije. -Mikroevolucija (evolucioni procesi unutar vrste), a to su promjene genofonda usljed djelovanja različitih faktora evolucije koji dovode do nastanka novih vrsta. -Krupne promjene u evolutivnom toku živih bića dovode do nastanka novih planova građe organizama i drugih novih osobina što dovodi do procesa makroevolucije. Spoznaje genetike i niza drugih bioloških disciplina koriste objašnjenju procesa evolucije živog svijeta.

-Posmatrajući paralelno kosture različitih klasa kičmenjaka uočit će homologe i analoge organe. -Fotografije posjedovanja repa, veći broj pari sisa, pretjerana dlakavost kod čovjeka su atavizmi i ukazuju na evolutivni tok ljudske vrste. Praktični rad za sagledavanje promjenljivosti organizama: -Sabrat će po nekoliko listove sa najdonjih grana dviju drvenastih biljka i uporedit će njihovu veličinu i oblik. -Izmjerit će visinu svojih drugova i drugarica koji su rođeni u iste godine po mogućnosti istog mjeseca. -Podatke će zabilježiti u tabeli, uporediti ih i donijeti zaključke.

Obrazložit će ulogu nenasljedne i nasljedne promjenljivosti u procesu evolucije na nizu primjera kod biljaka, životinja i čovjeka..

Pojam i značaj antropologije. Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka Ćelija/stanica, tkivo, organi, sistemi organa, organizam čovjeka kao cjelina

-Današnja bioraznolikost mjerena brojem vrsta živih bića na Zemlji je rezultat dugotrajnog evolutivnog razvoja živog svijeta. Broj vrsta se tokom vremena na Zemlji povećavao, ali tokom razvoja živog svijeta brojne vrste vrste živih bića u prošlosti živjele, a zatim izumrle i danas o njima saznajemo na osnovu fosilnih ostataka.

Pronaći će podatke o broju

-Organizirat će odlazak u neki od muzeja koji raspolažu sa bogatim zbirkama prepariranih biljaka i životinja da bi učenici mogli dobiti predodžbu o bioraznolikosti . -U muzejima se nalazi i puno fosilnih ostataka. Nadomjestak muzejskim zbirkama je puno literaturnih izvora kao i internet informacija. -Povezat će gradivo evolucije sa gradivom sistematike biljaka i životinja koje su učenici usvojili u ranijim razredima.

71

Građa i funkcija kostiju Kostur/skelet NAUKA O ČOVJEKU: UVOD Stiče znanja o građi i funkcionisanju čovjekova organizma i osnovnuh higijenskih mjera za čuvanje zdravlja. -Zna o građi i diobi ćelije, razliku između mitotičke i mejotičke diobe ćelija. -Tkiva čovječijeg organizma: epitelno, vezivno, potporno, mišićno i nervno.- Pojam organa i organskih sistema. Građa, oblik i funcije. Veze mišića i kostiju. Rad i zamor mišića. Bolesti i njega kostiju i mišića. Zna da je kostur potporanj tijela i zaštita organa. Zna građu, funkciju, sastav kostiju, razvoj kostura, debljanje, zarastanje i veze među kostima. Može imenovati, opisati i navesti funkcije glavnih kostiju glave, trupa i udova kao i veze među kostima Povezuje koštanu srž sa stvaranjem krvnih stanica. Može navesti glavne nepravilnosti u razvoju kostura (skolioza, rahitis i dr.), njegove povrede (prelomi, uganuće, iščašenja. Zna pružiti prvu pomoć prilikom ozljeda kostura. Razvijanje svijesti i sticanje navika o ličnoj i komunalnoj higijeni.

vrsta pojedinih klasa kičmenjaka u Bosni i Hercegovini, također i broju nekih grupa viših biljaka. Uporedit će brojnost tih grupa sa podacima za neke druge zemlje u Evropi.

Motivira učenike i razvija njihov interes za nauku o čovjeku. Nastavnik priprema vježbe mikroskopiranja ćelija/stanica i tkiva. Potiče učenike na razmišljanje o povezanosti oblika ćelija s njihovom funkcijom. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Učenicima pokazuje (prepilanu) bedrenu kost ovce ili teleta, trajni preparat koštanog tkiva, slike kostura i veze među kostima, na modelu skeleta čovjeka. Pokazuje kosti na kosturu ili slici i navodi učenike da ih pokažu na svom tijelu. Upozorava da nepravilno sjedenje i nošenje neudobne obuće izaziva promjene na kosturu djece i odraslih. Priprema mikroskopiranje trajnih preparata poprečnoprugastih i glatkih mišićnih vlakana. Izvodi sa učenicima jednostavne vježbe kojim pokazuje antagonistički rad

SASTAV ČOVJEČIJEG TIJELA

Shvaćanje da je tijelo čovjeka kao i tijela biljaka i životinja su građena od ćelija.

ORGANSKI SISTEMI: KOŠTANO – MIŠIČNI SISTEM

Usna duplja, jezik, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, probavne žlijezde

Razvijanje pravilanog stava o povezanosti i značaju jedinstva koštano mišićnog sistema. Shvatanje neophodnosti ličnog učestvovanja u održavanju zdravlja pomoću pravilnog načina života (pravilna ishrana, boravak na suncu radi pravilnog razvoja kostiju) Shvatanje zašto su kosti tvrde i lomljive i važnosti vitamina D i sunčanja u sprečavanju rahitisa

Vode diskusiju sa nastavnikom o potrebi sticanja znanj o vlastitom tijelu.

Pomoću crteža prikazanih u udžbeniku i na grafoskopskim folijama ili na drugi način posmatrajući ih uočavaju i ističu različitosti crtajući ih u svojim sveskama. Mikroskopiraju trajne preparate koštanog tkiva. Posmatraju oblik, spoljašnji izgled i poprečni

MIŠIĆI:

Hrana, probavni sokovi, mehanička i kemijska obrada hrane, enzimi

-Može opisati građu mišićnog tkiva

Važnost redovne i umjerene tjelesne aktivnosti za normalan rad mišića. Pravilna ishrana bogata

72

redovitog liječničkog pregleda i eventualnih popravki narušenog zdravlja (karijes).resorpcija hranljivih tvari SISTEM ORGANA ZA PROBAVU Higijena usta. Može razlikovati najvažnije satojke hrane i namirnice gdje se nalaze. poprečnoprugasto i srčano mišićno tkivo i zna navesti organe koji su građeni od tih mišića. -Po skupinama prave jedan dnevni jelovnik uključujući sve potrebne sastojke hrane uključujući i njihovu energetsku vrijednost izraženu u džulima.zdrave i pokvarene zube. Nudi jelovnike primjerene uzrastu devetog razreda. -Veza između mišića i nervnog sistema. -Potreba stalne brige o održavanju zdravlja zuba putem stalne njege. -Zna navesti imena pojedinih enzima kao i ulogu u razgradnji hranljivih tvari. Potiče učenike na uzimanje svih sastojaka hrane. Posmatranje mišića na modelu čovjeka. i razlikovati glatko. Rad mišića prate na grimasama lica i mišićima ruke. tankog i debelog crijeva kao i žlijezda jetre i gušterače vezanih za tanko crijevo. presjek duge kosti. -Može objasniti proces kemijske obrade hrane (probava/varenje) u pojedinim dijelovima sistema za probavu. ima energiju za rad organa i kretanje i bude zdrav i otporan prema bolestima. Praktični rad: razdvajanje mišićnih vlakana na životinjskom tkivu. Prikazuje video zapis o 73 . -Zna obrazložiti važnost hrane kao izvora gradivnih tvari. -Demonstrira model probavnog sistema ili prikazuje na zidnoj slici. -Postoje potrebe za svakodnevnim unošenjem svih sastojaka hrane. jednjaka. pljuvačne žlijezde. Crtaju poprečni presjek kosti i obilježavaju njenu građu. Bolesti zuba. -Čovjek se ne hrani samo zato da utoli glad nego da izgrađuje i obnavlja svoje tijelo. ruku i korištenje ispravne hrane. takođe mjesto i način apsorpcije hranljivih tvari razloženih do aminokiselina. netestirana na Zajedno sa učenicima prave sintetičku tabelu o sredstvima za održavanje higijene i trajnosti ambalažiranih prehrambenih artikala. respiracija u ćelijama). jezik. Trovanja. Rade pokuse dokazivanja neorganskih i organskih tvari u kostima (paljenje i potapanje u kiselinu). -Demonstrira model zubala čovjeka. Crtaju svoje zubalo i označavaju znakovima + i minus . -Zna objasniti da je za rad mišića potrebna energija koju mišići dobivaju razgradnjom šećeraglikogena. -Zna opisati mehaničko usitnjavanje organa i funkciju organa koji u tome učestvuje. -Zna da je usna duplja obložena sluzokožom te zna nabrojati i opisati građu i funkciju organa vezane za nju: zubi. jetre. Crtaju mišićne ćelije i mišiće. PROBAVA HRANE NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA PROBAVU Opravdana potreba brige o izboru sredstava za korištenje higijene usta i ruku (prirodna. -Demonstriraju pokus probave u ustima i uloge mišića. grafoskopskoj foliji građu sistema organa za probavu. energije i zaštitno gergulatorskih tvari. prostih šećera i masnih kiselina i njihove konačne upotrebe (biosinteza bjelančevina. te na koji način se pokreću. -Zna opisati građu i navesti funkciju: ždrijela. Nastavnik donosi košaru sa različitim namirnicama i razvrstava namirnice po njihovim sastojcima. Laboratorijska vježba: Izrada modela zuba. želuca. -Korekcija nepravilnog položaja zuba efikasno se otklanja. Na modelu kostura čovjeka posmatraju kako su kosti međusobno povezane i raspoređene. slici i na vlastitom tijelu. bjelančevinama osigurava pravilan razvoj skeletnih mišića. crijeva. pojam tetive.Važno je znati da redovito pražnjenje crijeva daje doprinos u zdravlju čovjeka. blaga.

životinjama itd. Trovanja hranom. najčešćim bolestima probavnih organa.-Shvata potreba održavanja higijene: usta (četkanje zuba). enzima ptijalina na razgradnju složenih ugljikohidrata na prostije šećere.). Ne povoditi se za svakim sredstvom koji se nudi u prodaji putem agresivnih reklama. dizenterija. ciroza. Paraziti probavnih organa: dječije gliste. Bolesti jetre: žućni kamenci. trbušni tifus. Napraviti popis ne manje od 10 prehrambenih artikala sa podatkom o trajnosti koja je navedena na ambalaži. čir želuca. Napraviti popis sredstava koje svakodnevno koriste za održavanje higijene svoga tijela. trhinoza. žutica. Napraviti popis gljiva iz skupine otrovnih. rak želuca i debelog crijeva. ruku (više puta dnevno. pasja. noktiju. svinjska pantljičara. korištenje raznovrsne svježe spremljene hrane i oprane hrane koja se jede u svježem -Zna da je pored karijesa zuba često oboljenje paradentoza. Česta oboljenja probavnog trakta: gastritis. a obavezno prije jela i poslije obavljene nužde). 74 . upala slijepog crijeva.

Učenici će donijeti dio pluća nekog sisara (iz mesnice)i promatrati spužvastu građu pluća. Napisati referat na temu štetnosti pušenja. Zna: . Razumjeti razlike između plućnog i ćelijskog disanja. štetan uticaj duhanskog dima i mjere suzbijanja pušenja. Gušenje i utapanje. Zna sastav krvi: uobličeni elementi (eritrociti. Navesti važnost disanja na nos. bronhitis. . i boravka u prirodi.odvajanje krvnog seruma i krvnog ugruška.objasniti potrebu zaštite dišnog sistema od prašine. 75 . Vitalni kapacitet pluća Može opisati građu i i funkciju organa za disanje. Nabavit će u mesnici životinjsku krv. od čega ovisi i kako se mjeri. -Priprema video zapis na temu štetnosti pušenja. grkljan. ždrijelo. Zna opisati grkljan i glasnice i objasniti funkciju glasnica i način oblikovanja glasa. Sticanje znanja o potrebi boravka na čistom zraku u prirodi i očuvanja prirode za zdrav život. . . Savladati jedan od načina pružanja prve pomoći putem vještačkog disanja -Nastavnik priprema učionicu i laboratorijski pribor za pokuse. Nastavnik će slikovno pokazati načine izvođenja vještačkog disanja i praktično izvesti jedan od njih. Shvatiti povezanost dišnog sistema i kretanja krvi. industrijskih opasniih plinova i drugih štetnih čestica . dušnik. Zna šta je vitalni kapacitet pluća. počevši od svog doma i uticanje na roditelje i starije i na svoje vršnjake.navesti uzroke i zaštitu od najčešćih oboljenja disajnih organa: gripa.obrazložiti štetnost pušenja za dišne organe i glasnice. Može opisati put zraka od nosa do pluća i objasniti izmjenu plinova u kontaktu plućnih mjehurića i krvnih kapilara. leukociti.gušenje i utapanje nastaje usljed trajnog sprečavanja plućnog disanja i može pružiti prvu pomoć kod unesrećenih. . Stimuliranjem pušenja pomoću šprice i vate pokazati štetnost pušenja. SISTEM ORGANA ZA KRVOTOK: KRV I LIMFA Sastav krvi i limfe Posmatrat će zgrušavanje životinjske krvi u čaši tj. Sticanje znanja koje potiče učenike da se uključe u borbu protiv pušenja. serum i funkciju pojedinih komponenti. krvna plazma. boravka u prirodi. trombociti).Promatraju pod mikroskopom krvne stanice. zaštitu od promuklosti i oštećenja glasnica. rak pluća. .navesti važnost disanja na nos. pluća). -Svojim primjerom nastavnika nepušača usmjerava učenike na brigu o zdravlju. tuberkuloza i rak. Izvesti pokus dokazivanja CO2 u izdahnutom zraku.nošenje zaštitnih maski. Bolesti: tuberkuloza i upala pluća.SISTEM ORGANA ZA DISANJE I GLAS: ORGANI ZA DISANJE Nosna šupljina. -Stimulirat će učenike na očuvanje zdravlja disajnih puteva posebno ako je u pitanju pušenje cigareta bogatih nikotinom i nekoliko stotina drugih štetnih tvari za zdravlje čovjeka. NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA DISANJE Štetan uticaj zagađenog zraka. plinova i drugih štetnih uticaja te smisla nošenja zaštitnih maski kod obavljanja izvjenih zanimanja. upala pluća. dušnica. Razvija svijest o štetnom uticaju duhanskog dima za dišne organe i glasnice i mjerama za suzbijanje pušenja. Razvija svijest o zaštiti sistema organa za disanje od prašine. Plućno i ćelijsko disanje. Crtaju glasnice pri proizvodnji zvuka. (prenošenje kisika.

Nastavnik pokazuje rasklopni model srca. . učenika i odraslih u smislu masovne i jeftine zaštite zdravlja. AB i O i zna način nasljeđivanja. Krvotok i limfotok Zna objasniti građu srca i obrazložiti ulogu srca kao crpke koja potiskuje krv u organizmu.). . također i karbon dioksida kao i različite organske tvari (aminokiseline. Shvata sistem krvnih grupa: A. Nastavnik upućuje učenike gdje mogu nabaviti potreban materijal za praktičan rad. Pripremit će mikroskopske preparate za posmatranje krvnih stanica. -Neophodnost primjene prakse vakciniranja djece. crvuljak i ulogu (posrednik u razmjeni između krvi i stanica.. razlikovati urođeni i stečeni imunitet kao i vještački stečen putem vakcinacije. vene i apilare. . Zna da se izgubljena krv može nadoknaditi (transfuzija) krvlju odgovarajuće grupe.Prave referat na temu SIDA.Određuju položaj srca u prsnom košu .Ispituju vlastiti bilo –puls. grušanje). limfni sistem: čvorići. -Značaj spoznaje o vlastitoj krvnoj grupi. sudovi. šećeri itd.Prave plakat–mali veliki krvotok i nakupine limfnih čvorova na tijelu.odbrana. Može razlikovati krvne žile arterije. TRANSPORTNA I ZAŠTITNA ULOGA KRVI Transport oksigena. . -Povezati zarazu HIV virusom s gubitkom imunosti. LIMFNI SUDOVI Građa i uloga.Značaj dobrovoljnog davanja krvi za spašavanje ljudskih života. Priprema učionicu (kabinet) i potreban pribor za za izvođenje praktičnog rada. Nabavlja tlakomjer. Obrazložiti i povezati ulogu limfnih žila s krvotokom. Potiče učenike da istražuju podatke iz raznih izvora vezanih za krv i krvotok.Otkucaji srca i frekvencija nakon fizičkog opterećenja (uspinjanja uz stepenice). imunitet. Po mogućnosti nabavlja srce nekog sisavca i uspoređuje sa modelom ljudskog srca. odbrani organizma). serum i vakcine. . Istražuju ko su davaoci krvi iz njihove bliže okoline. SRCE. . zarazne bolesti i uloga antitijela. krvne grupe i transfuzija krvi Zna da se putem krvi transportiraju kisik s ključnom ulogom hemeoglobina. hranljivih tvari. karbondioksida. prsna žlijezda. slezena.Objasniti krvotok (mali i veliki) i limfotok. Prepoznavanje alergena kao tvari koje uzrokuju alergije . -Potreba stalne kontrole krvnog tlaka/pritiska preparat krvnih stanica. -Neke bolesti se prenose putem krvi te postoji potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi. Leukociti imaju funkciju odbrane organizma. sastav limfe i njezinu ulogu. krajnici. B. KRVNI SUDOVI/ŽILE. 76 . te povezati građu srca sa optokom krvi.

krvnih žila i krvi.aparata koji vrši dijalizu krvi. . pušenje. posebno prenošenja HIV virusa Zna da se parni organi bubrezi sastoje od bubrežne kore i srži. Bolesti krvotoka i krvi: infarkt srca. disanjem i optokom krvi. upale. trovanje krvi. zatajivanje rada bubrega. suviše začinjena hrana. te nadoknade izgubljene vode zajedno sa solima izlučene znojenjem. Njega i bolesti mokraćnih organa -Važnost uzimanja tekućine (higijenski i bakteriološki ispravne) za pravilan rad bubrega. Važnost dijalize i transplantacije bubrega.Vodi razgovor o izvorima i kvaliteti vode za piće i očuvanja izvora pitke vode 77 . izlučivanje štetnih tvari. moždana kap (apopleksija). Najčešće bolesti bubrega: bubrežni kamenac.NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA KRVOTOK Mane i bolesti srca. hemofilija.Određuju položaj bubrega na svojem tijelu. a kod starijih osoba izbjegavanje kontrole zdravlja kod ljekara. Opasnost i zaštita od prenošenja HIV virusa putem krvi. . Vodi razgovor o bolestima sistema organa za krvotok. leukemija. Krvni tlak/pritisak i konrtola. nezdrava ishrana.Prave prigodan jelovnik namjenjen bubrežnim bolesnicima. -Koristi rasklopni model bubrega čovjeka . znojne i lojne žlijezde. -Pravilna ishrana bez pretjerane količine soli čuva zdravlje sistema organa za izlučivanje -Transplantacijom bubrega spašavaju se životi brojnih bolesnika.. rožnih tvorevina kože te zadaću žlijezda lojnica i znojnica. Funkcije kože. Faktori rizika i njihovo zbjegavanje.Prave otiske prsta palca i upoređuju njihov izgled. duhana.Učenici donose jedan laboratorijski nalaz urina i saznaju koje su normalne vrijednosti urina zdravog čovjeka. endemski nefritis. arteroskleroza.Nabavljaju bubreg nekog sisavca (u mesnici) i vrše njegovu disekciju. Važnost izbjegavanja faktora rizika za zdravlje krvi i krvotoka (smog. tromboza. malarija. -Očuvanje izvora pitke i zdrave vode kojom obiluje Bosna i Hercegovina. također i pomoću vještačkog bubrega . . Razumije povezanost organa za izlučivanje s probavom. bubrežna tjelašca su osnovne funkcionalne jedinice bubrega. alkohola. Praktičan rad: Mjerenje krvnog tlaka SISTEM ORGANA ZA IZLUČIVANJE: BUBREZI. Daktiloskopija-vijuge i brazde na površini kože u funkciji identifikacije osobe Laboratorijske vježbe: .Ispituju masnoću svoje kože pmoću upijaćeg papira. Praktičan rad: .Priprema učionicu za laboratorijsku vježbu -Upućuje učenike gdje mogu pronaći potreban materija za praktičan rad . MOKRAĆOVODI I MOKRAĆNA BEŠIKA Građa i funkcija. .). nokti. opijati . proširenje vena. .Imenuju dijelove bubrega prema slici u udžbeniku. Opasnost od ujeda i uboda otrovnih životinja. a posebnu pažnju posvećuje AIDS-u i zaštitu od ove opake bolsti KOŽNI SISTEM: GARĐA I ULOGA KOŽE Organi kože: dlaka. fizička neaktivnost. Nastanak i izlučivanje mokraće. Na rad mokraćnih organa štetno djeluje: prevelika kolečina tečnosti. Bolesti koje se prenose putem krvi potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi.. alkohol. sastav mokraće. Višestruka funkcija kože: zaštita. Može opisati građu slojeva kože ( pokožica i krzno). nastanak primarne i definitivne mokraće (urina).

Na modelu mozga sagledava dijelove. podsjecanje) Može opisati građu nervne stanice (neurit. hladnoća i bol.termoregulacija. toplotu.Vode raspravu na temu štetnosti pretjeranog sunčanja i solarija. Nervo tkivo: siva i bijela masa. Važnost održavanja higijene kože blagim sredstvima. Urođene i stečene refleksne radnje i njihov značaj. MOZAK Glavni dijelovi: veliki. Nastavnik donosi leđnu moždinu (svinje. Promatranje rasporeda sive i bijele tvari na leđnoj moždini nekog sisavca. živci (nervi) i vrste nerava: osjetilni. melanomi. Moždinski nervi. Čovjek ima izuzetan položaj u prirodi koju koristi. goveda) na kojoj učenici vrše promatranje rasporeda sive i bijele mase 78 . Nervno tkivo i nervi Nervne ćelije se ne mogu tokom života čovjeka obnavljati. zdravlje centralnog nervnog sistema. NJEGA. Priprema materijal za laboratorijski rad učenika NERVNI/ŽIVČANI SISTEM. motorna. Zna objasniti položaj i građu. asocijativna i mješovita. srednji i mali Može imenovati pojedine dijelove mozga i objasniti njihovu građu i funkciju. gljivična oboljenja. -Dezodoranse i druga kozmetička sredstva koja nudi kozmetička industrija treba oprezno koristiti.: OSNOVA NERVNOG SISTEMA Nervne ćelije i vrste nervnih vlakana. u njoj smještena osjetila za opip. -Pretjerano sunčanje tijela na plažama je opasno zbog štetnog djelova UV zračenja. pokretački i mješoviti. Čovjek je razumno biće (Homo sapiens – razumni čovjek). mali Razvijenost centralnog nervnog sistema kod ljudske vrste u procesu evolucije odmakla je najdalje. ali narušava i zaštićuje. Sakupljaju podatke o UV faktor na sredstvima za sunčanje. načine liječenja. rak. njom upravlja. najčešće bolesti kože uzrokuju: gljivice. bakterije i paraziti. zaštita od pretjeranog sunčevog zračenja. Povrede i bolesti nervnog sistema mogu biti vrlo opasne i štetne po zdravlje čovjeka. Izrada postera na temu: Stop drogi! CENTRALNI NERVI SISTEM: KIČMENA MOŽDINA Građa i uloga. Refleksni pokreti i refleksni luk. svrab Može navesti nastank opekotina stupnjeve oštećenja. češljanje. Vrste nervnih vlakana: senzitivna. Produžena moždina upravlja mišićima bez naše volje. . dendrit) i objasniti pojam sinapse i provodljivost nervne ćelije. Refleksi i refleksni luk.Upućuje učenike na članke iz časopisa na Diskusija o negativnom temu –oštećenja i bolesti utjecaju alkohola i droge na kože. Nokti i kosa se njeguju svakodnevno (pranje. . Zna objasniti putovanje nervnih impulsa. BOLESTI I POVREDE KOŽE Opekotine. međumozak. te stoga treba voditi računa o očuvanju zdravlja. .

Uloga čulnog sistema i sistem realizacije putem: prijemnika. srednji mozak ima ulogu podešavanja refleksnih pokreta i dr. spavanje povoljno djeluju na zdravlje nervnog sistema. međumozak je centar termoregulacije. usmjerava diskusiju i potiče izvođenje najvažnijih zaključaka nakon provedene diskusije VEGETATIVNI NERVNI SISTEM Građa i uloga. pretjerano korištenje alkogolnih pića i narkotika i dr. tabletomanija. narkomanija. odmor. Nadomjestak modela su crteži mozga. Pravilna ishrana. veliki mozak je najviši centar nervnih funkcija: pamćenje. Bol je važan prirodni signal poremećaja u organizmu. epilepsija i dr. električni udar.. simpatička i parasimpatička nervna vlakna NJEGA I BOLESTI NERVNOG SISTEMA Zamor. padovi i dr. djeluje autonomno. išijas. virusni meningitis i dr. Ovisnosti kao faktori negativnog uticaja na zdravlje nervnog sistema: alkoholizam.mozak i produžena moždina. Opasnosti: strujni udar. dječja paraliza. Zna da upravlja najbitnijim životnim funkcijama unutrašnjih organa bez uticaja naše volje tj. Prisustvovanje predavanjima stručnjaka vezanim za . Može objasniti i razlikovati pojmove: Izrađuju referate na temu: «Homo sapiens» Organizira. grom. Koristi model mozga koji se da rastaviti i tako vidjeti svi dijelovi. Prema ustrojstvu i funkciji dijeli se na simpatički i parasimpatički koji djeluje antagonistički. Receptori. Povrede: potres mozga. moždani udar. prometne nezgode i dr. Kratkotrajne i drugotrajne posljedice ovisnosti na zdravlje. osjećajni Neki kozmetički preparati mogu štetno djelovati na zdravlje kože i ugroziti čulnu Razgovaraju o vrstama boli i načinima uklanjanja. neuroze. Štetno djelovanje droga na mladi organizam. provodnika. inteligencije itd. prerađivača i izvršitelja realizacije. Građa i funkcija pojedinih dijelova mozak upravlja ravnotežom tijela. padavica. Bolesti: neuroze. obitelji i društvu. nadražaji i nadražljivost. Potreba i načini odvikavanja. ali i pomagati ovisnicima u procesu odvikavanja. Ovisnosti donose štetu pojedincu. Povezan je sa centralnim nervnim sistemom (kičmena moždina i produžena moždina). nikotinizam. mišljenje. 79 .). Zdravlje centralnog nervnog sistema mogu narušiti različiti faktori vanjske sredine (prometne nezgode. išijas. prometne nezgode. spavanje. usmjerava voljne pokrete i snalaženje u prostoru. sna i drugih životno važnih procesa. ovisnosti Ispunjavaju anketu na temu ovisnosti i vode diskusiju nakon provedene ankete SISTEM ČULNIH/OSJETILNIH ORGANA: Draži. Neophodno je voditi akcije sprečavanja ovisnosti svih vrsta.

pedagoga. -Pokus s lećom: nastanak slike. sociologa). Hendikepiranim osobama kao Objašnjavanje građe oka pomoću modela Praktični rad: -Disekcija goveđeg oka. ovisnosti (učešće lječnika. toplotna oštećenja kože smanjuju osjetljivost kože na draži.) Njega i bolesti kožnih čula Čulo mirisa i okusa ČULA OSJETLJIVA NA KEMIJSKE DRAŽI Izvesti pokus sa zonama okusa na jeziku. Očuvanje zdravlja: pravilna funkciju kože Izvode zaključak na osnovu vlastitog iskustva koji su djelovi tijela više. pića. Upućuje učenike na edukativna štiva iz područja zdravog života-bez ovisnosti. Važnost otkiće korištenja norkotika u medicinske svrhe (narkoza. zraka. toplote i hladnoće draž.Uloga zaštitna i poticanje lučenja probavnih sokova. Razumije funkcionalnu cjelovitost: draž-čulna ćelijanadražaj-osjećajni nerv-centar u mozgu-impuls-pokretački nervefektor. Što je napisano na 80 . Mane i bolesti oka. način funkcioniranja i koju imaju ulogu u životu čovjeka. siva mrena. trahom. razrokost. Nedostaci vida (kratkovidnost i dalekovidnost. čulne ćelije i čulni organi. čulni organi. Čulo okusa smješteno na jeziku. Osjetilom vida primamo oko 90% informacija iz vanjskog svijeta stoga ovo čulo ima veliku važnost u procesu učenja. bola. -Na osnovu modela izdužene Nastavnik apelira da se i spljoštene očne jabučice koriste sredstva koja nisu odrediti + ili . Pravi anketu na temu ovisnosti. KOŽNA ČULA nervi i efektori. čulne ćelije. Kožna čula: čulo dodira. sljepoća. OKO – ORGAN ČULA VIDA Građa oka. slano. za vrijeme operativnih zahvata na čovjeku i životinjama.leću testirana na životinjama. Zna podjelu čula. također i pojmove čulo. a koji Organizira predavanja o manje osjetljivi na hladnoću. ČULNI ORGANI. upala očne sluznice. Bakterijska. Zna koja su čula smještena u koži. astigmatizam. Čulo mirisa (njuha) smješteno u nosnoj šupljini. Vježba: Prepoznavanje mirisa hrane sa povezom na očima. Održavanje higijene kože putem redovitog pranja i neutralnih sredstava za njegu kože čuva se njezino zravlje. prepoznati i imenovati glavne i pomoćne dijelove oka. bolesti: zelena mrena. gorko i kiselo. Čuvanje i njega očiju.ČULNE ĆELIJE.Čulo. Čovjek razlikuje okuse: slatko. kemijska. Razgovaraju o sredstvima za njegu kože Obavještava o raznim tradicionalnim i oficijelnim načinima uklanjanja bola. daltonizam). Na predavanja poziva i roditelje učenika. Važno u procjeni kvaliteta hrane. Može opisati. Potreba humanog ponašanje prema slabovidnim i slijepim osobama. Opisati nastanak slike u oku. bezbolne intervencije zubara itd. nadražaj i nadražljivost. mehanička.

banaka itd. način liječenja). Zavrtimo se i naglo stanimo. posljedice. Održavanje higijene očiju. Održavanje higijene uha i zaštita od velike buke. Hormoni – regulatori životnih procesa. paraštitna žlijezde. Zna da se u unutrašnjem uhu nalazi čulo za ravnotežu i čulo za orjentaciju u prostoru. savladavanje Brajevog pisanja. štitna žlijezda.) Praktični rad: Pokus 1. Čulo ravnoteže i kretanja. Ispitujemo ravnotežu. Naučiti nazive pojedinih hormona i znati njihovo dejstvo u hormonskoj regulaciji životnih procesa. razvojem i funkcionalnom aktivnošću svih organa čovjeka. psi vodiči. posebno u javnoj službi (šalteri pošta. Najčešća bolest je upala srednjeg uha. Zna navesti poremećaje vezane za pojedine zamjena mogu poslužiti osjetila mirisa okusa dodira. Nagluhost i gluhoća i uzroci ovih nedostataka. Demonstrira sliku i 81 . Može objasniti građu. ČULNI ORGANI U UHU Građa i funkcija uha. Poremećaji funkcija žlijezda i bolesti endokrinog sistema. gušterača. Prepoznavanje zanimanja koja ugrožavaju sluh. Njega i zaštita i bolesti uha. Teze za razgovor: zvučni signali na semaforima. Može objasniti funkcioniranje ova dva čula. Vodi diskusiju o vrstama pomoći koje društvo može pružiti slabovidnim i slijepim osobama. Zna da je organ čula sluha puž i može objasniti kako se čuje zvuk. nadbubrežne žlijezde. ŽLIJEZDE SA UNUTRAŠNJIM LUČENJEM – ENDOKRINI SISTEM Građa i funkcija. Faktori oštećenja uha. Jedinstvo regulatornog sistema. Potreba poznavanja znakova komunikacije gluhih. polne žlijezde).: Kako čujemo jednim uhom? Ipokus 2. Njega i bolesti uha Donosi materijal (plastelin) za oblikovanje očne jabučice. Vodi razgovor o slabovidnim i slijepim osobama i razvija suosjećanje sa njima. Zna da nabroji žlijezde s unutarnjim izlučivanjem i njihove hormone ( hipofiza. grudna žlijezda. zvučna biblioteka itd. postignućima u liječenju služeći se odgovarajućom literaturom i internetom. Razvoj svijesti o značaju žlijezda sa unutrašnjim lučenjem i njihovih hormona u o upravljanju rastom. Štetno slušanje prejake disko glazbe i vokmena. srednjeg i unutrašnjeg uha. proizvodu i stavljen znak kunića. Po skupinama obrađuju bolesti hormonskih žlijezda. nošenje naočala ili kontaktnih leća za korekciju vida i oprez kod korištenja kozmetičkih sredstava. Priprema učionicu za laboratorijsku vježbudisekcija životinjskog oka. povremeno odmaranje tokom dugotrajnijeg čitanja ili gledanja u ekran. prepoznati i imenovati dijelove spoljašnjeg. Vode diskusiju o šećernoj bolesti vrlo raširenoj u današnje vrijeme (uzroci. Potreba humanog odnosa prema gluhim i nagluhim osobama. Učenici prave plakat sa rasporedom hormonskih žlijezda u tijelu. Zna podjelu žlijezda s obzirom na način izlučivanja svojih produkata (žlijezde s unutrašnjim i vanjskim izlučivanjem).udaljenost od predmeta posmatranja.

Oplodnja jajne ćelije. Kontracepcija. gigantizam. ali ne i Nastavnik demonstrira rasklopni model čovjeka i slike iz 82 . Šta određuje pol novog ljudskog bića. Današnje čovječanstvo. pravilna prehrana i boravak na čistom zraku značajni za život trudnice i za zdravo potomstvo. Razvijanje svijesti da je čovjek sastavni dio prirode i da nju može koristiti. ali je i društveno biće koje se svjesno prilagođava sredini i nju mijenja prema svojim potrebama (mijenja prirodu). Plodni dani žene. RAZMNOŽAVANJE I RAZVIĆE Ženski polni organi Muški polni organi Zna objasniti građu i funkciju muških polnih organa. Bazedovljeva bolest. Pokazuje abecedu znakova za gluhe osobe. roditeljstvo i porodica Individualno razviće ( ontogeneza) čovjeka ČOVJEK I ŽIVOTNA SREDINA: ČOVJEK KAO BIOLOŠKO I DRUŠTVENO BIĆE. Povezati menstrualni ciklus s plodnim i neplodnim danima Razvoj svijesti o odgovornom roditeljstvu. tjelesne promjene. Prave jelovnik za trudnicu. ovulacija i menstrualni ciklus. Spolna zrelost je povezana sa odgovornim spolnim ponašanjem. Shvatiti da je pojava menstruacije i polucije znak spolne zrelosti organizma i mogućnost začeća. higijena ženskih polnih organa.endokrine žlijezde i bolesti nastale usljed toga (dijabetes. Vještačka oplodnja. Zna objasniti građu i funkciju ženskih polnih organa. Upućuje učenike na izvore podatka. Higijena muških polnih organa. i razgovaraju kako buduća majka svojim načinom života doprinosi zdravlju djeteta i svom ličnom zdravlju. o najnovijim dostignućima medicine u oblasti endokrinologije. ravnopravnost spolova. rasklopni model uha. uloga posteljice i pupčane vrpce.trudnoća. Na poster prezentaciji prikazat će probleme koje čovjek stvara u odnosu na Čovjek mijenja prirodu od vremena nastanka. primarna i sekundarna polna obilježja žene. uslovi za oplodnju. Polni život.). Bolesti koje se najčešće prenose polnim aktom. gušavost. Jedinstvo čovjekove prirodne i društvene sredine. prikladne njihovom uzrastu. Navode negativne primjere iz svog okruženja o majkama ovisnicama. Znaju da su zdrav život. porođaj. Razgovaraju o vlastitom tijelu. razvoj jajne ćelije. Ljudska populacija ima Razgovaraju sa roditeljima i u učionici o znakovima trudnoće: izostanak mestruacije. patuljasti rast i dr. ponašanju i promjenama u pubertetu Istražuju i prave panoe na teme: spolne bolesti i zaštita od istih. Biološki i društveni Zna da je ljudska vrsta u sklopu živog svijeta planete Zemlje (biološko biće). Razvoj organizma poslije rođenja. mjesto oplođene jajne ćelije. Istražuju zašto nastaje višeplodna trudnoća Vodit će diskusiju o pojavi eksplozije populacije i njezinim posljedicama.

Upućuje učenike na izvore znanja o razvojnom putu čovjeka. energijom itd. Izrađuju plakat na temu «Ljudske rase» udžbenika. Zna sistematsko mjesto ljudske vrste (Homo sapiens) i može objasniti evolutivni razvoj ljudske vrste preko prethumane faze do humane. 83 . BIOLOŠKO PORIJEKLO I PROMJENLJIVOST LJUDSKE VRSTE Biološka i kulturna evolucija ljudske vrste. Gleda i komentira sa učenicima video zapis na temu – Vrijeme sazrijevanja. Potaknut će učenike na razmišljanje i traženje primjera koji ilustiraju pozitivne i negativne odnosa čovjeka prema prirodi. hranom. Razumije i objašnjava kako su okolišni uvjeti utjecali na razvoj ljudskih obilježja i koji su faktori doveli do postanka ljudskih rasa. podskupina ljudi i naroda. iskorištavati. crna i žuta. Stimulirat će učenike da se učlane u neku od ekoloških organizacija. Prihvatanje stavova o jednakopravnosti svih rasa. Sakupljaju iz različitih izvora podateke o porijeklu čovjeka i ljudskim rasama. Rasizam i genocid su negativni stavovi prema vrijednostima rasa. Spoznaja da je rasizam rašireni oblik kršenja ljudskih prava. Nastavnik vodi razgovor sa učenicima na temu odgovornog roditeljstva.). Učestvovat će u radu neke organizacije koja se bavi problemom očuvanja prirode. Postojanje i uvećavanje. Razgovorom stvara atmosferu povjerenja i razumijevanja za probleme koje nosi to životno razdoblje. a nakon filma vode diskusiju.značaj naglog rasta i razvoja čovječanstva eksplozivan rast koji nameće niz problema (potreba za prostorom. Razvoj komunikacije dovodi do pojave da svijet «globalno selo». Gledaju film «Preci čovjeka». Organizira posjetu muzeju gdje se nalaze izlošci-ostaci predataka suvremenog čovjeka. prirodu. Rasizam i genocid i borba protiv njih Spoznaja da svi današnji ljudi pripadaju istoj biološkoj vrsti – suvremenom ili razumnom čovjeku. Varijabilnost ljudske vrste – ljudske rase. Zna da postoji samo jedna vrsta ljudi sa rasama: bijela. a kao čvrst dokaz je činjenica da se rađa zdravo potomstvo između pripadnika različitih. ali i rješavanje pritisaka čovjeka na prirodu.

slike. (ravnopravnih) naroda. Razvijanje svijesti o bogatom kulturnohistorijskom nasljeđu koje je odraz i dokaz identiteta naroda i vremena u kojem žive. ostalog što nije vidljivo kulturnih spomenika iz na tim grafičkim perioda antike. Razvijanje sposobnosti geografskog mišljenja o vrijednosti i značanju kulturno-historijske baštine BiH. Znanja o samostalnosti. historijski razvoja i društveno uređenje BiH Prirodna i kulturna tradicija (baština) BiH 84 . prokomentirati razlikom pojmova: svaku i zaključiti što sve kulturne ustanove i čini kulturnu tradiciju i kulturni spomenici. istaknutih umjetnika. SPOSOBNOSTI Osposobljavati učenike za razumjevanje grafičkih priloga i tematskih karata. nezavisnosti i suverenosti BiH kao države sa demokratskim društvenim uređenjem (2 entiteta i 1 distrikt) Znati prepoznati kulturnohistorijskih spomenika i razlikovati različite stilove umjetnosti i bogate kulturne baštine BiH. Metodom izlaganja pomoći u prezentiranju historijskog razvoja kulturne baštine uz bilježenje bitnog sadržaja na ploči i AKTIVNOSTI UČENIKA Ime.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS NASTAVNI PLAN I PROGRAM GEOGRAFIJE ZA IX RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ŠKOLI Geografije za IX razred – 1 sat sedmično – 35 sati godišnje TEME ZNANJE Osnovno znanje o porijeklu imena Bosna i Hercegovina i njenoj starosti Znati imenovati i opisati historijske faze teritorijalnog razvoja BiH. oruđa i oružja itd. Primjena geografske karte i razvijanje VRIJEDNOSTI. srednjeg prilozima i slikama a vijeka i novog vijeka. baštinu neke države. Metodom razgovora Na plakatima učenici treba pomoći učenicima da da polijepe slike (iz novina prouče sve slikovne ili turističkih prospekata) materijale. a posebno za turizam naše zemlje.) Slike treba na satu Upoznati učenike sa proučiti. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Metodom razgovora i Metodom razgovora demonstracije naglasiti utvrditi da je BiH bitne sadržaje nastavne zajednica njenih jedinice (korištenje konstitutivnih ploče).da se prisjete kulturnih ustanova. STAVOVI PONAŠANJA Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji Bosne i Hercegovine za samostalnošću. Stav o vrijednosti spomenika koji su tokom posljednjeg rata porušeni ili oštećeni čime je okrnjena naša izvorna kulturna baština kao neprocjenjiv elemenat kulturnoghistorijskog identiteta i turističkog proizvoda te potreba za restauracijom. kipovi. slike potrebno je o tome kulturnih manifestacija i razgovarati (književna.sposobnosti pravilnog uspoređivanja teritorije BiH kroz historiju sa današnjim teritorijem države. Razvijati poštovanje prema bosansko-hercegovačkoj prošlosti i svim zaslužnim ljudima koji su se borili za nju. Sticanje sposobnosti razlikovanja različitih stilova umjetnosti i spomeničke vrijednosti te primjena stečenog znanja u savremenom životu. naučna djela.

obnovom i čuvanjem tih vrijednosti. tipovi Sposobnost primjenjivanja ranije stečenih znanja o granicama BiH. navesti ih da shvate značenje kulturnih manifestacija za razvoj turizma. Ponoviti s učenicima endogene i egzogene sile koje stvaraju reljef. Znanje o kompleksnosti geografskog položaja BiH u ovom dijelu Evrope. (Belgija. Razvijati svijest kod učenika o prirodnoj raznolikosti BiH i bogatstvu kraških i drugih Metodom izlaganja i razgovora te korištenjem zidne karte tražiti od učenika da objasne koje su tri prirodno geografske cjeline BiH i pozvati učenike da na karti pokažu okvirne granice nizijske Bosne. granice i veličina BiH Znanje o veličini. Znati pronaći i prepoznati na geografskoj karti različite reljefne oblike. Znanje o važnosti tri osnovne geografske cjeline BiH za njen geografsko-saobraćajni položaj. Geografski položaj. Holandija.kartografske pismenosti. Znati sastav i geološku građu reljefa BiH( nastanak reljefa. njegova važnost za opći razvoj kao i perspektivne djelatnosti bosanskohercegovačke privrede. planinske i Niske(Mediteranske) Hercegovine. granicama i obliku bosansko-hercegovačkog teritorija te o saobraćajnom značaju i položaju. Da su sposobni shvatiti da veličina teritorije u savremenom svijetu ne znači. razvijenost i visoki životni standard stanovništva. Sposobnost učenika da shvate i prepoznaju na karti razlike između prirodne i umjetne granice. Danska) Razvijanje sposobnosti snalaženja na geografskoj Izgraditi stav o vrsti granica BiH(orografske i hidrografske) – prirodne granice. Metodom izlaganja upoznati učenike o postanku i formiranju reljefa prije 60 mil. 85 . Na kartama treba da pronađu najviše planine i planine koje su zaslužne za održavanje XIV Zimskih Direktnim grafičkim metodama nacrtati tablicu na ploči sa podacima o površini i broju stanovnika (u %) pojedinih geografskih regija BiH. godina i objasniti kako je ledeno doba utjecalo na oblikovanje reljefa u BiH. Nabrojati vrste stijena koje grade reljef BiH (specijalno sedimentne koje grade veći dio Bosne i Hercegovine).automatski.

Kako planinske barijere utječu na klimu naše zemlje. olimpijskih igara (Bjelašnica. jadranska zemlja: Navesti učenike na povezivanje. geološka razdoblja nastanka reljefa.razgovarati o najvećim rijekama jadranskog i crnomorskog sliva. Pomoć u izradi klimodijagrama. Pronaći na karti BiH najveća krška polja BiH. visinske regije). obale bosanskohercegovačkog Jadrana. Razvijati osjećaj čuvanja ljepota naše domovine te upozoravanje na svijest i mogućnost pojave požara u razdoblju ljetnih vrućina. reljefne oblike i navesti primjere tih reljefnih oblika u BiH. prirodna i vještačka jezera. Znati. Potrebu da se zaštite. Razvijati svijesti kod učenika o značaju tla za proizvodnju hrane te nužnost očuvanja prirodne sredine. jezera. Znati rijeke jadranskog i crnomorskog sliva/njihove karakteristike). 1. Znati suprotnosti reljefnih oblika i cjelina (planinsko-kotlinska. tlu. geografski položaj BiH. Stav o prirodnim ljepotama naših voda. Osposobiti učenike za pronalaženje usvojenih pojmova na geografskoj karti. o klimi msa klimatskim tipovima BiH. Opiši privredni značaj bosansko-hercegovačkih rijeka? Kroz razgovor. Da znaju pokazati na karti klimatske regije BiH i da znaju navesti i opisati tipove klime i objasniti utjecaj klime na privredni razvoj BiH. Vode BiH: Rijeke i jezera Znati razlikovati karakteristike jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. Znanja o vrstama tla (pedologija) . Koje su osnovne karakteristike rijeka crnomorskog sliva? 2. Klima. Jahorina. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja i vrijednosti rijeka.a posebno za razvoj turizma. ponornica. jezerima i moru i njihovom značaju. Izvesti zaključak da ovakav reljef je presdudan na kimu gravnog grada BiH. peripanonska Bosna i Niska Hercegovina).Na osnovu poznatih klimatskih faktora i elemenata treba da navedu i objasne tip klime zavičaja. Razgovarati sa učenicima o karakteristikama rijeka crnomorskog sliva. reljefnih oblika koji su od ogromne važnosti za poljoprivredu. Na osnovu iskustva potaknuti učenike da se prisjete svih svojstava voda i povežu ih sa gradivom. jadranskog sliva. već stečenih znanja.značaj za razvoj poljoprivrede i turizma BiH. cikloni i anticikloni. Sposobnost razumijevanja grafičkih priloga (klimatski dijagrami). Znati značaj. uzroke i način njihovog sporog obnavljanja. 2 močvare u BiH i termalne i termomineralne izvore (znati pokazati ih na karti). Na slijepoj karti BiH ucrtati površinske vodene tokove. kontinentalnost. Korištenje ilustrovanih priloga iz novina. Učenici treba da ponove pojmove vrijeme. kao i naviku potrebe očuvanja voda na kopnu. Igman). a na osnovu pripremljenih pitanja. Metodom razgovora ponoviti kroz pitanja. Učenicima dati nekoliko pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o klimi. termalne i mineralne izvore. ponornice. Znati objasniti značaj podzemnih voda. Znati imenovati vode (rijeke. Metodom razgovora navesti učenika da izdvoje najvažnije prirodne karakteristike nastanka različitih klimatskih faktora u BiH.Reljef BiH – reljefne cjeline. koje se obrađuje. biljnom i životinjskom svijetu i zaštiti okoliša: Razvijanje interesa kod učenika za usvajanje gradiva o klimi BiH.o 86 . jezera. Sposobnost razlikovanja karakteristika rijeka jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. analiza geografskih podataka i generalizacija istih: Sposobnost povezivanja usvojenog znanja o reljefu BiH i formiranje geografskog mišljenja o međuzavisnosti prirodnih i društvenih procesa. Poticati razvoj ekološke svijesti o očuvanju prirodne sredine. temperaturi zraka. karata hidrogradske Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi. značenje i utjecaj pojedinih reljefnih oblika za razvoj BiH uopće. karti «čitanje karte». Znati objasniti značenje rijeka i jezera te ostalih kopnenih voda na kopnu za razvoj BiH i turizma koji se na njima razvijaju. jezera. nabrojati tipove reljefa. vegetaciji te o nihovoj geografskoj rasprostranjenosti kroz tri klimatske – vegetacijske zone. industriju i turizam BiH. Navika upozoravanja na elemente ekološke ugroženosti vode na Zemlji.močvare) koje bi trebalo zakonom zaštititi. klima. biljni i životinjskih svijet i pedološka obilježja BiH Znanja o faktorima koji utječu na klimu BiH (znanja o Sunčevu zračenju. Razvijati svijest o potrebi borbe protiv onečišćenja voda. termalnih izvora za razvoj BiH. Razviti sposobnost razumjevanja grafičkih priloga (profila rijeka. padavinama i najčešćim i najznačajnijim vrstama vjetrova). Sposobnost primjene stečenog znanja. klimatski faktori. Razgovarati s učenicima o rijekama.

Razvijati poštovanje i ljubav prema naseljima širom BiH. Na plakatima koje će pripremiti (grupa učenika) treba da nalijepe slike iz novina. Razvijati pravilan stav prema vlastitoj naciji.) Sposobnost prepoznavanja i uočavanja uzroka i posljedica migracija u BiH. godine do posljednjeg popisa 1991. godine (analizira grafikone o broju kretanja stanovništva od 19911995 i od 1995 – 2006. kartograma. Stanovništvo i naselja BiH Znanje o broju stanovnika u 2005. Znati osnovne značajke razvoja naseljenosti. analize i sinteze. glavnih rudnomineralnih bogatstva BiH Izraditi privrednu kartu BiH Da navedu mjesta – rudarske basene koji 87 . Pripremiti grafofolije (plakate sa ucrtanim vještačkim jezerima i HE na njima. Kvalitet kopnenih voda u BiH? Metodom razgovora ponoviti pojmove natalitet motalitet. Koje je najveće prirodno a koje vještačko jezero BiH? 4. Znanje o osnovnim razlikama između seoskog i gradskog neselja. zbog negativnog prirodnog priraštaja. pismima. karata i strukturnih krugova. Da znaju odrediti udio stanovništva u primarnom. navedi i pokaži na karti nekoliko banjskih lječilišta u BiH? 5. a koje su vezane za vode BiH. Pomagati učenicima pri izradi starosno-spolne piramide. Na slijepu kartu BiH unijeti lokacije. Razvijati kreativnost u radu i osposobiti učenike da uočavaju veze i razlike između nacionalne i religijske strukture stanovništva. migracije.mreže. vjerskoj. Uvažavati pravo svakog čovjeka da odlučuje o mjestu rada i stanovanja. prema procjenama. treba da unesu mjesta guste i vrlo rijetke naseljenosti (krški predjeli) i da objasne zašto je to tako. (kompariranja ). Razvijati pozitivan stav prema vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti(tolerancija). etničkoj.) što omogućava istraživačko učenje i učenje sa razumjevanjem. Shvatanje da BiH u daljnjem razvoju treba mlade. Izgraditi pravilan stav prema očuvanju i zaštiti znamenitosti neselja BiH. Razvijati sposobnost primjene stečenog znanja o Razvijati stajalište (stav) o potrebi obnove stanovništva BiH i nužnoj pranatalitetnoj politici. geografskih i dr. Znati osnovna obilježja i historijski slijed migracija kao i uzroke vanjskih i unutrašnjih migracija. 3. Znanje o problemima bosanskohercegovačih sela (opisati gradove BiH i znati osnovne podatke o svakom od 6 najvećih gradova BiH). perspektivne i kreativne ljude. ili one koje su sami fotografirali ili nacrtali gradova ili sela u kojima žive i da opišu šta vide na fotografijama ili slikama. vanjske i unutrašnje migracije itd. Znanje o biološkoj. sekundarnom. Razgovarati o najatraktivnijim turističkim destinacijama. Da znaju uzroke koji su uslovili poremećaje u polnoj i dobnoj strukturi stanovništva BiH. opisivanja i logičkog zaključivanja. Znaju probleme s kojima se suočava savremena bosansko-hercegovačka privreda u tranzicijskoj fazi. učenici. gustoća naseljenosti. Osposobiti učenike za razumjevanje savremenih procesa koji opterećuju bosanko-hercegovačku privredu. Pozitivan stav o ravnopravnosti spolova. imigracija. prirodni priraštaj. tablica o proticaju itd. ( Da znaju razlikovati političke i ekonomske migracije). Priprema didaktičkog materijala grafikona. njihovom privrednom značaju: Sa učenicima na slijepoj karti ucrtavati ponornice BiH i upisati njihove nazive. Razgovarati o iskustvu sa vodama u BiH. Razvijanje . Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja pojedinih sektora djelatnosti. tercijarnom i kvartarnom sektoru (razlikovanje tercijarnog i kvartarnog sektora djelatnosti). Sposobnost razumjevanja dobno-spolne piramide. Upoznati učenike sa rudama i Sposobnost analize dijagrama kretanja broja stanovnika BiH od prvog popisa 1879. Razvijati sposobnost usporedbe seoskih naselja (brdskih.jeziku.vođena pitanja) stanovništvu i naseljima: Voditi razgovor o tome kako i kada su nastali prvi gradovi u BiH? Razgovor o nastanku i razvoju modernih gradski centri BiH? Upoznati učenike o znamenitostima glavnog grada BiH i većih regionalnih centara (uputiti učenike na pronalaženje informacija o ovim gradovima) Razvijati osjećaje razumijevanja problema sa kojim se suočava bosansko -hercegovačka privreda(veliki broj nezaposlenih i niska zarada zaposlenih). geografskih karata i pomoćnih tekstova.pripremiti grafofolije sa riječnom mrežom BiH. razmještaju i kretanju (dinamici)stanovništva u BiH.njegovanje i sticanje navike:upoznavanja obilaska. emigracija. Razvijati sposobnost upoređiv. Učenici treba da odgovore na pitanja: Gdje stanuju? Koji su faktori utjecali na produženju života stanovnika BiH? Šta treba uraditi da bi poboljšali obrazovnu strukturu BiH? Ima li u vašoj okolini nepismenih stanovnika (uzroci i posljedice? Na (slijepoj-demografskoj karti BiH). godini. Upoznati učenike o fazama razvoja BiH privrede od manifakturnoindustrijske preko socijalističke do tranzicijske faze. obrazovnoj i ekonomskoj strukturi stanovništva. razgledanja i fotografisanja pojedinih naselja i njihovih znamenitosti (Škola u prirodi). Koje turističko značenje imaju vode na kopnu? 6.religiji. Metodom razgovora uvesti učenike u problematiku o (pogodna. nizijskih i kraških predjela).

(rad u grupama) Izrada folije sa tabelom foliju ispravnih odgovore. Razvijati interes za nastavni predmet . Uvažavati sve promjene u privredi BiH . Znati prirodne i društvene uslove razvoja bosansko-hercegovačke poljoprivede i osnovne probleme njenog razvoja. vode i tla. Izgrađivati pravilan stav o mogućnostima razvoja bosansko hercegovačke privrede. Stjecati naviku štednje električne energije i razvijati pozitivan odnos prema radu.kao faktore njenog razvoja . Znaju ekološke probleme vezane za energetski sistem koji utječe na kvalitet zraka. Da prehrambena i drvna industrija imaju sve potrebne sirovine na teritoriji BiH ali su nedovoljno razvijene.energenata Namjena pojedinih ruda – enrgenata. Razlikovanje tri osnovne poljoprivredne regije (karakteristike poljoprivredne proizvodnje za svaku regiju pojedinačno).ekološku svijest naglašavajući utjecaj energetskog sistema na kvalitet zraka i vode u BiH. Izrada zadataka objektivnog tipa za provjeru stečenog znanja. Upoznati učenika sa pet osnovnih ekonomskih regija na teritotiji BiH. «Polihem» i «Bosnalijek») proizvode plasiraju na tržište u okruženju. «Dita». mineralnih i enegentskih bogatstva i mogućnostima njihovog iskorištavanja.Privreda BiH – prirodni i društveni uslovi za razvoj privrede energetskim izvorima kojima raspolaže BiH /rad na geografskim kartama/( ležišta rudnog bogatstva i lokacije energetskih izvora). Znanje o nekokurentnosti BiH privrede i potrebi njenog prestrukturiranja. energentima i rudama u svakodnevnom životu. Izrada folije sa grafikonom runih. Upozoravati na ekološke probleme izazvane zastarjelom tehnologijom nekih grana bosansko hercegovačke industrije. Izrada tabele stepena obrazovanosti stanovništva BiH. pomoć pri analizi privredne karte BiH. Razvijati svijest o poljoprivredi kao perspektivnoj djelatnosti bosansko hercegovačke privrede u sklopu proizvodnje zdrave hrane. Pomoći učenicima pri unošenju na kartu mjesta i područja rudnomineralnih ležišta i energetskih izvora. a samo hemijska industrija («Soda so». Osposobiti učenike za razumjevanje tematskih karata i primjenu stečenog znanja na fizičkoj geografskoj karti BiH. raspolažu sa značajnijimm količinama(nalazištima) ruda metala. Razvijati sposobnost kartografske pismenosti i osposobljavati učenike za samostalan rad. (objasniti!) Priprema didaktočkog materijala potrebnogbza obradu ove nastavne teme.nemetala. 88 .

Saobraćajnoturističke vrijednosti BiH Znati definirati pojam saobraćaj i međuovisnost sa turizmuom.tolerancija. te naglasiti utjecaj saobraćaja na kvalitet životne sredine. Analiza tabelu učešća zaštičenih zona u ukupnoj Metodom razgovora treba uputiti učenike na činjenicu da je učešće zaštičenih zona u ukupnoj površini BiH svega 0. monografije. Objasniti ulogu zračnog saobraćaja i znati aerodrome u BiH. Sticati naviku pozitivnog odnosa prema radu i naviku rada u grupama i parovima. Stjecati naviku korištenja različitih izvora znanja (novine. područja sa većom gustinom naseljenosti i nadalno funkcionalnih centara. tlu. Razvijati sposobnost uočavanja međuovisnosti saobraćaja i turizma. Sposobnost uočavanja veze između različitih vrsta prirodnih resursa i njihovog značaja za razvoj regije. ravnica (reljefnih cjelina) rijeka. Razvijanje sposobnosti uspoređivanja posebnosti turističkih regija kao i primjenu stečenog znanja o tipovima i vrstama turizma u BiH. Učenici individualno ili sa nastavnikom treba da posjete jednu ili više turuističkih agencija. Pomoći učenicima pri izradi slijepe karte i prezentaciji regije koju obrađuje.5% (potreba (da bar 15-20% teritorije naše države 89 .marketinga i da zaključe kakav utjecaj ima propaganda na ovu privrednu gradu u BiH. Upoznati učenike da turizam dostiže svoj maksimum u razdoblju Socijalističke Jugoslavije (olimpijske igre . sudjelovanje u saobraćaju. Znanje o glavnim nodalnofunkcionalnim centrima svake od regija i. Regionalna podjela BiH: Regija BiH Da znaju koje su četiri osnovne prirodno i društveno geografske regije BiH. sposobnosti analize grafičkih priloga i primjene stečenog znanja kao i razvijanja sposobnosti snalaženja na geografskim kartama. ilustracija:prospektima. učenika. kakav je reljef a kakva gustina naseljenosti. vjersku i rasnu pripadnost) . tlo). (rad u grupama) detaljano opisivanje jedne od četiri regije BiH. Priprema didaktičkog materijala potrebnog za obradu ove nastavne teme(reljefna karta BiH) Posjeta nekoj turističkoj agenciji. turistički slabo razvijena područja BiH. Primjena stečenog znanja u svakidašnjem životu. iskorišteni. Sposobnost primjene stečenog znanja i razvijanje geografskog mišljenja o zaštiti životne sredine.koja imaju mogućnosti za razvoj itd. Opisati razvoj željezničke i cestovne mreže kroz historiju i njen značaj za razvoj BiH. nacionalnu. Razvijati pravilan odnos prema čuvanju i zaštiti prirode kao i prema prirodnim i društvenim geografskim ljepotama i različitostima BiH. itd). Upoznati učenika sa preduslovima i ograničavajućim faktorima razvoja turizma. klimi.znanje o trenutnom stepenu razvijenosti privrede. Izgrađivati pozitivan stav prema turističkim mogućnostima BiH i razvijati pozitivan odnos prema radu i saradničkom učenju s nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu. vrste saobraćaja. slikama i drugim grafičkim materijalom koji se odnosi na regiju koja se obrađuje.Značaj unapređenja BiH turizma za razvoj i zapošljavanjed stanovništva. Da (na času) prezentiraju svoja iskustva i tok posjete. najpoznatije površinske i podzemne tokove. Razvijati uvjerenje da svako od nas može učiniti mnogo na zaštiti i unapređenju životne Učenici će objašnjavati na koji način se može uključiti u rješavanje ekoloških problema. Razvijati ekološku svijest. Upoznati učenike da BiH ima velike turističke potencijale koji nisu. Sposobnost utjecaja na Razviti stav o poštovanju i ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH.(turističke destinacije) Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja (prednosti i nedostataka) pojedinih vrsta saobraćaja. kao i mogućnosti razvoja svake od regija. Sposobnost uspoređivanja posebnosti jedne sa ostalim regijama BiH. Stvarati ugodnu. Najrazvijenija grana turizma u BiH. Znati koji su najveći zagađivači životne(geografske sredine). Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina. vazduh. Da znaju najpoznatija rudna ležišta. Geološki aspekti Znati elemente ugroženosti geografaske sredine (voda. turističke vodiči. Znati oblike turizma koji imaju razvojne mogućnosti. jezera. kreativnu i stvaralačku atmosferu u razredu.u potpunosti. znati osnovne karakteristike (prirodne i društvene). fotografijama. biljnom svijetu i zaštiti okoliša u regijama. Metodom razgovora (pitanja) treba utvrditi pređeno gradivo: Šta je saobraćaj.planine) njegov krah 90-tih godina (zbog rata). uloga i značaj saobraćaja za razvoj neke države. Razvijati sposobnost individualnog rada te primjene kreativnosti u radu. Uvažavati dolazak stranih gostiju (bez obzira na politiku. Osposobljavati učenike za formiranje geografskog mišljenja. Učenicima dati pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o geografskom položaju. da objasne pojam propagande .

Nastava u prirodi (terenska nastava) Na nastavno . odvajanja bitnog od nebitnog.vjetra . djelovanje snage tekuće vode. Razvijati naviku korerktnog i zaštitničkog odnosa prema okolini i prirodi.čišćenja školskog dvorišta i okoline. 90 . koji su se dešavali li se dešavaju na lokacijama koje učenici posmatraju i proučavaju (kraška korizija i erozija. kao i vrste naselja i načina života ljudi – privredne djelatnosti). sredine i prirodne okoline u BiH. zaštićene zone itd) po Evropskim mjerilima.naučnim ekskurzijama(dva puta u toku školske godine) upoznati prirodne i društvene pojave na prostoru BiH i posljedice njihovog djelovanja Sposobnost posmatranja. Posmatranje. prikupljanje informacija o geografskim objektima koji se posmatraju i posjećuju. uočiti proces i posljedice djelovanja egzogenih sila. Razvijati ekološku svijest o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta na okolini i na prostoru BiH.. treba da uđe u neki program zaštite .zaštite geografske sredine Metode i sredstav zaštite životne(geografske sredine). Hrvatskoj. površiti u BiH. karakteristike flore i faune. postavljanje pitanje. stanovnike (okolinu) u BiH na rješavanju problema geoekologije. Razviti sposobnost uočavanja uzroka zagađenosti životne sredine i zašto to čovjek čini sam sebi. Organizirati akciju provoditi kontinuirane akcije na sakupljanja starog papira.. Albaniji. Njemačkoj i Norveškoj. Pomoći učenicima u organizaciji akcija sakupljanja starog papira i pri izradi plakata upozoravanja stanovništva na pogubnost nastavka zagađivanja životne sredine. Objašanjavanje pojava i procesa.parkovi prirode. Uočiti proces i posljedice djelovanja čovjeka na promjene u prirodi. Znati šta je to «fenomen staklenika» Znati na koji se način i koja sredstva uništavaju( nagrizaju) ozonski omotač). Sposobnost izražavanja emocija za neke grandiozne oblike koji su posljedice djelovanja prirodnih sila. Učenici će objašnjavati kako i zašto koristiti kante za smeće. Evropi. analiziranja . nacionalni parkovi.

tehničkog i kulturnog napretka. Razumije i može objasniti kolonijalnu podjelu svijeta. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kakav je bio odnos velikih sila prema kolonijama kako se razvijalo suprotnosti i formirali savezi velikih sila .Obrazovne i kulturno-prosvjetne prilike. Priprema analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima.Aneksija. Određuje kriterije za procjenju znanja i ocjenjivanje učenika. stavovi.tehnička i kulturna dostignuća na prijelazu dva stoljeća. Jasno formuliše ciljeve časa .Borba za crkvenoškolsku i vakufskomearifsku autonomiju. razvijaju sposobnost multiperspektivnosti (gledanje na događaje iz različitih uglova). Naučna.Nastanak političkog života i stranaka. Međunarodne krize koje su prijetile da prerastu u ratni sukob.Kalajevo doba.HISTORIJA / POVIJEST Tematske cjeline / teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI. razmjenjuju mišljenja i izvode zaključke.Privre da idruštvo u BiH u doba Austro-ugarske vladavine.proces i sadržaj UČITI Berlinski kongres i okupacija BiH. Može objasniti i razumije zašto su izbile političke krize. Priprema zadatke za učenike. Razviju svijest o tome kako je razvoj nauke i tehnike uticao na život ljudi Učenici analiziraju izvore koji iz različitih perspektiva govore o kolonijalnoj politici . OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije. Zna uzroke i povod izbijanja Prvog Vrijednosti. Istražuju temu i odgovaraju na postaljene zadatke. Pojam imperijalizam. Razumije značaj naučnog. 91 .Manjinski narodi.Vojno političke saveze i njihove članice. Evropske i UČENIK Zna koje su zemlje najveće kolonijalne sile i njihove kolonijalne posjede.

Pišu istraživačke radove o promjenama u svakodnevnom životu u vrijeme ratnih sukoba. Kina. Pojam liberalna demokratija.Kolonije i borbe za novu kolonijalnu preraspodjelu.Nastanak novih 92 . Organiziraju i usmjeravaju aktivnosti učenja na času. iznose vlastiti stav . Razumije i može objasniti zašto je borba za novu podjelu svijeta dovela do izbijanja Prvog svjetskog rata. Interesi velikih sila.Evropski vojnopolitički savezi. Šta je Društvo (Liga naroda).Revolucije u Rusiji (reducirati sadržaje).Frontovi (ratišta).Članice sila Osovine. tehnički i kulturni razvoj.Nauka. totalitarna država. Svijet između dva svjetska Versajski mir i njegove odluke.Zna revolucije u Rusiji. usmjerava aktivnosti učenika na času i na osnovu jasno postavljenih kriterija ocjenjuje učenike Analiziraju izvore. Zna ličnosti koje su obilježile period. nacizam. Razvijaju svijest o tome Učenici analiziraju različite izvore .Razvoj Italije i Njemačke između dva svjetska rata. Osmansko carstvo (Turska). odgovaraju na pripremljene zadatke . razmjenjuju stavove. da su formirane nove države u Evropi. Razumije i može da objasni uzroke pojave i posljedice velike ekonomske krize. Politička i društvena zbivanja u vanevropskim zemljama (Indija. Razvijaju svijest o tome kako se ekonomska kriza odražava na život ljudi . Priprema analizu izvora (formulišu pitanja za analizu) u skladu sa postavljenim ciljevima časa. Arapske zemlje. Japan. Učenici razvijaju svijest o tome da se Versajskim mirovnim ugovorom mijenjala politička kartaEvrope.Razumije i može objasniti značaj revolucija u Rusiji. Definišu kriterije za procjenu znanja učenika u skladu sa postavljenim ciljevima časa. mogu da razlikuju uzroke i povod. Prvi svjetski rat (19141918) Uzroci i povodi izbijanja rata. Razumije i može da objasni posljedice pojave totalitarnih režima. istražuju teme. Razumije i može da objasni razvoj evropskih država. svjetskog rata. fašizam.Države nastale nakon Prvog svjetskog rata. Zna odluke Versajskog mira.Rezultate i posljedice Prvog svjetskog rata. Priprema pitanja za analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima časa.Prvog svjetskog rata. Mogu da objasne politička kretanja i društvene sisteme nakon Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazi do političkih preokreta u zemljama liberalne demokratije. Zna koje nacionalne manjine žive U BiH.Velike međunarodne krize pred prvi svjetski rat. zemlje Latinske Amerike i SAD-e).Ratne operacije Učenici razvijaju svijest o tome da su suprotnosti interesa velikih sila doveli do izbijanja svjetskog sukoba .privredne i kulturne tokove razvoja BiH u doba austrougarske uprave. Razdoblje svjetske ekonomske krize.Razumije i može objasniti kako su se ratni sukobi odrazili na svakodnevni život ljudi i položaj žena.tehnika i kultura na prijelazu dva stoljeća. Razumije značaj naučnotehnoloških dostignuća i kulturnog napretka. Razvijaju svijest o tome kako su ljudi živjeli u vrijeme ratnih sukoba i kako se mijenjala uloga žena u ratu. U grupama istražuju zadatu temu i prezentiraju je na portfoliju. razmjenjuju mišljenja rješavaju postavljene zadatke . Mogu da nabroje sličnosti i razlike totalitarnih režima u Evropi. Rezultati i posljedice Prvog svjetskog rata. Razumije i može da objasni razvoj vanevropskih država. Uzroke izbijanja rata.Pojmove:komunizam socijalizam. Svakodnevni život.vanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata Glavne političke. Zna da navede ličnosti koje su obilježile razdoblje.Glavne frontove.Kako je tekao svakodnevni život ljudi. da je završetak rata donijeo promjene i na drugim kontinentima.Može objasniti i razumije posljedice Prvom svjetskog rata.Razumije značaj liberalne demokracije. da su se najveće promjene odigrale u Aziji gdje jača nacionalna svijest i demokratija. Kako je tekao naučni.

učestvuju u aktivnostima učenja na času. Nastanak evropske zajednice. Može objasniti i razumije zašto je došlo do velikih političkih kriza i lokalnih ratova. Kreira poticajno okruženje za učenje. o položaju i stradanju civila u Drugom svjetskom ratu Učenici razvijaju svijest o značaju suđenja ratnim zločincima u Drugom svj. razmjenjuju mišljenja Istražuju i predstavljaju Nastavnici pripremaju 93 . razmjenjuju mišljenja iznose vlastiti sud. Razumije i može objasniti zašto je održano suđenje u Nirnbergu. Može objasniti položaj žena i djece u ratu. Razvijaju svijest o ulozi OUN-a u svijetu. iz temelja izmijenio život čovječanstva. na osnovu osnovu istraživanja teme izvode zaključke. Kada i zašto je osnovana OUN. Učenici su svijesni da je naučni i kulturni razvoj u XX st. Istražuju i prezentiraju temu. Razumije i može objasniti tok rata. Pripremaju argumentaciju za učešće u debatama na času.rata država na evropskom kontinentu. Pripremaju aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima. Može objasniti i razumije značaj formiranja evropske zajednice. Međunarodno priznanje Republike BiH. Liberalna demokratija. Definiše kriterije za ocjenjivanje Učenici analiziraju različite izvore. Razvijaju sposobnost da sagledaju različite poglede na formiranje vojnopolitičkih saveza .Formiranje saveza sila Osovine. Prilike u BiH u Prvog svjetskog ratu. Disoluciju Jugoslavije. Najvažnija dostignuća iz oblasti nauke i tehnike. Može objasniti i razumije zašto su formirani vojno politički blokovi nakon II svjetskog rata. Učenici analiziraju različite izvore. Završne ratne operacije. Kada i zašto je održan Nirnberški proces. Antifašistička koalicija. I kakav je njen privredni i kulturni razvoj. Fašizam u Italiji. iznose vlastite stavove. Politički. Formiranje antifašističke koalicije. Socijalizam. Razumije značaj osnivanja OUN-a. Život pod okupacijom. ratu. Političke krize i ratove. Kulturne tokove. Razumije značaj antifašističke koalicije. Svjetska ekonomska kriza. Razvijaju svijest o poziciji BiH u Prvom svjetskom ratu kako je došlo do formiranja Kraljevine SHS i poziciju BiH u njenim okvirima. iznose vlastiti stav. Politički i ekonomski položaj BiH od 19451990god. Razumije značaj naučnog i tehnološkog razvoja. Razumije i može objasniti posljedice rata.Prvi ratni period(1939-1943). Obrazovno kulturni život. Priprema aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima. Prekretnice rata (bitke) i tok ofanziva savezničkih snaga. Prekretnice rata i glavne ofanzive savezničkih snaga (1943-1945). Položaj žena i djece u ratu. Kako se period Hladnog rata odrazio na mir u svijetu. Nučno-tehnološka otkrića i uspjesi između dva svjetska rata. Razumije i može objasniti uzroke rata.Društvo (Liga naroda).društvena i kulturna zbivanja u BiH između dva svjetska rata. Izgrađuje kriterije za ocjenjivanje. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996- kako se velika ekonomska kriza odrazila na političku situaciju i zaoštravanje međunarodnih odnosa što je dovelo do ponovnog stvaranja političkih i vojnih blokova. Komunističke zemlje i pad komunističkih režima. Vojno političke saveze. Formulišu pitanja za analizu izvora i pripremaju zadatke za učenike. (1939-1943).Sovjetski savez (SSSR). Učenici razvijaju sposobnost da na osnovu primjera iz svakodnevnog Učenici analiziraju različite izvore.Poraz sila Osovine. Učenici razvijaju pozitivan stav o dekolonizaciji i integrativnim procesima u Evropi i svijetu. Može objasniti i razumije politiku zemalja „trećeg svijeta“. Usmjeravaju aktivnosti učenja.Stanje u BiH u II svjetskom ratu. Kreiraju poticajno okruženje za učenje. Razvoj nauke i kulture u BiH u drugoj polovini XX stolj. Drugi svjetski rat (1939-1945) Uzroci i povodi izbijanja rata. Stanje i prilike u vanevropskim zemljama od 19181939god.Politička. o značaju formiranja antifašističke koalicije i anlanske povelje. Usmjerava aktivnosti na času. Može objasniti i razumije kulturne tokove. Posljedice rata.Nacizam u Njemačkoj.

Razumije i može da objasni politički.(?). BiH u II svjetskom ratu (19411945). Pripremaju i koriste različite tehnike učenja i analizu različitih izvora . Najveće političke krize i ratovi. Post dejtonski period do 2000god. Pad komunističkih režima i nova realnost.Stanje i prilike u BiH između dva svjetska rata: Kraljevini SHS/Jugoslaviji (politički. Daju jasna uputstva i usmjeravaju aktivnosti učenja. Može da objasni i razumije prilike u BiH za vrijeme II svjetskog rata. 2000god.kulturni život). Naučna. Osnivanje OUN-a. temu. privredni i obrazovno. Razumije značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma. procesuiranja svih ratnih zločina . Nastanak i širenje evropske zajednice. BiH u stoljeću XX BiH u prvom svjetskom ratu. života razumiju ekonomski razvoj BiH od 1945-1990 .). Razumije i može da objasni razvoj BiH između dva svjetska rata.Rat i njegove posljedice. 94 . Izrađuju smjernice za planirane aktivnosti učenja. Učenici su svijesni značaja Haškog Tribunala. Međunarodno priznanje Republike BiH. Izrađuju svijest o značaju očuvanja kulturne baštine BiH. tehnička i obrazovno kulturna dostignuća.Razumije značaj naučnog i kulturno razvoja BiH u drugoj polovini XX stolj. Razumije i može da objasni prilike u BiH za vrijeme I svjetskog rata. Učenici razvijaju svijest o značaju medija na formiranje javnog mijenja i njihovoj ulozi u ratu vrijeme rata. Razumije i može da objasni različite interese jugoslavenskih republika. Dejton. Blokovska podjela. Disolucija SFR Jugoslavije i sticanje nezavisnosti. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996-2000. Razumije i može da objasni položaj BiH u jugoslavenskoj federaciji. Elektronsko doba. Može da objasni i razumije tok i posljedice rata. Razvija pozitivan stav prema tekovinama kulturnog razvoja ovog perioda. Poslijeratni period (1945-1990).Nastanak bloka zemalja „trećeg svijeta“ i njihova politika. god. procesuiranje učenja u skladu sa postavljenim ciljevima.Savremeno doba (19452000god. Primjenjuje koncept multiperspektivnosti Organizuju posjete muzeju ili kulturno historijskim spomenicima.

Pažljivo rukuju i održavaju mjerne i kontrolne instrumente. mjerni instrumenti) i prezentira njihov rad i funkciju. Koristi instrumente za mjerenje hidrauličnopneumatskih veličina. Osnovni elementi pneumatskih sistema. primjena pneumatskih sistema. Izrađuje didaktički materijal. Afirmacija rada i stvaralaštva. Analiziraju elemente hidrauličko-pneumatskih sistema. IX razred – 1 čas sedmično. ponašanje stavovi. Veza između glavnih elemenata elektromotornog pogona Učenik : Prepoznaje osnovne elemente hidrauličkog i pneumatskog sistema. Poštivanje kućnog reda. Shvatanje značaja Prate izlaganja i prezentacije predmetnog nastavnika. Priprema očigledna nastavna sredstva vezana za hidraulične i pneumatske sisteme (pumpe. ventili. primjena hidrauličnih sistema. Bira zadatke i probleme u skladu sa NPP i mogućnostima učenika. poštivanje i provođenje općih i ličnih mjera zaštite na radu. Veze između karakterističnih veličina hidrauličnopneumatskih sistema.TEHNIČKA KULTURA . Osnovni elementi hidrauličkog sistema. 34 časa godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti. kompresori. Postavlja različite vrste Mehatronikaelektrotehnika Prepoznaje elektromotornog elemente pogona i 95 . Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Analiziraju elektromotornog elemente pogona. Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Mehatronikamašinstvo Učiti: Prenos signala i snage pomoću hidrauličnih i pneumatskih sistema. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosfere u razredu. Razvijanje svijesti o uticaju naučno–tehnološkog razvoja na život čovjeka.

Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica. Primjena pravila i propisa pri provjeri mehatroničkih sistema. Mehatronikaelektronika Razvija svijest o značaju elektronike u životu čovjeka (TV. shvata njihove funkcije. prenosni i izvršni. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. Izrada osnovne tehničke dokumentacije pri mjerenju. Mjeri veličina u elektronici. modernizacije proizvodnje u cilju povećanja produktivnosti rada. signalni uređaji). Uz prisustvo nastavnika vrše mjerenje pojedinih veličina u elektronici. primjene mjera zaštite na radu i zaštite okoline. uočavaju funkciju i značaj ovih elemenata. Prikupljanje. Automatika i sistem upravljanja Osnovni pojmovi automatskog upravljanja. Pruža neophodnu pomoć učenicima pri sagledavanju uticaja mehanizacije na produktivnost rada. Prepoznaju osnovne elemente elektroničkog sistema i shvataju njihovu ulogu. Prednosti automatskih mašina za obradu metala nad klasičnim mašinama. vodeći računa o mogućnostima i potrebama učenika. analiziraju grafičke priloge i druga očigledna nastavna sredstva i izvlače zaključke o značaju automatike u sistemu proizvodnje. analiziraju rad pojedinih signalnih uređaja uz primjenu očiglednih nastavnih sredstava i shema. telefon. Koristi mjerne instrumente u elektrotehnici i objašnjava greške do kojih dolazi pri mjerenju i očitavanju. upoznaje učenike s njima. Priprema elektromotornog crteže i sheme.). obučava ih u očitavanju mjernih veličina i u uočavanju grešaka u procesu mjerenja. Mjerenje veličina u elektronici. spojni elementi elektromotora sa radnim mehanizmom. sredstva za rad sa elektronskim odnosno numeričkim upravljanjem. Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugim. 96 . Priprema očigledna nastavna sredstva i izlaže nastavnu građu. Objašnjava učenicima važnost signalnih uređaja u zaštiti objekata. Donošenje logičnih i samostalnih zaključaka o značaju tehničkih tvorevina i tehnoloških dostignuća u životu čovjeka. radni mehanizam. Automatizacija procesa rada. jednostavnih pitanja u cilju potsticanja učenika na razmišljanje i davanje ispravnih odgovora. Signalni uređaji. demontira i otklanja kvarove na električnom zvoncetu. priključni napon. znanja i Priprema elektroničke elemente i upoznaje učenike s njihovom funkcijom i montažom. Vježbaju očitavanje pojedinih mjernih veličina i uočavaju greške mjerenja. Podstiče učenike na samostalnost i kreativnost. Uočava prednosti mašina sa automatskim upravljanjem nad klasičnim mašinama. imovine. Koristi model interaktivne nastave. Prate izlaganje nastavnika. Analiza mjernih vrijednosti u upravljačkom sistemu. Priprema mjerne instrumente. sredstva za rad za kombinovanim upravljanjem). kao i uticaj mehanizacije na produktivnost proizvodnje. Provodi mjere zaštite na radu. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije i potrebi očuvanja okoline. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. analiza signala u mehatroničkom sistemu. modele pogona. Karakteristične osobine radnih mehanizama (izbor motora. Podjela automatiziranih sredstava za rad (sredstva za rad sa mehaničkim upravljanjem. Afirmacija stvaralaštva. montira. koristeći model ili grafički prikaz. elektronska obrada podataka i memorisanje podataka.. snaga. Koristi pojedine signalne uređaje i analizira signale u mehatroničkom sistemu. elementi za priključivanje na izvor struje).. Prepoznaje osnovne mehanizme mašina: pogonski. Ispoljavanje za saradnju. spremnosti Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi.(elektromotor.

Uočava i razumije: značaj energije u savremenom svijetu. Priprema grafičke prikaze rada pojedinih tipova mehatroničkih uređaja i objašnjava njihov rad. neobnovljivi zvori). Samostalno proučava odabrane oblasti. Uočavaju značaj finalne energije u: industriji. interesa učenika i mogućnosti škole). d) Zaštita životne okoline. priručnike. Obnovljivi izvori energije (vodeni tokovi. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. Analiziraju grafičke priloge na kojim su prikazana pojedini obnovljivi izvori električne energije. Učestvuju u izradi ilustracija-crteža. b) CNC mašine. grupnom i frontalnom radu. internet (po mogućnosti). Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Robotika. Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja tehničke kulture i ostalih predmeta. prikuplja informacije i podatke. Energija uspostavljnje korelacije sa sadržajima iz fizike. posmatra i zaključuje. 97 . prednosti obnovljivih izvora energije nad neobnovljivim. prate zanimljive članke i informacija sa medija. vjetrovi. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. Problemi energije u svijetu. Skreće pažnju učenicima na: moguće kvarove na pojedinim elektroinstalacijama.Obnovljivi izvori energije CNC mašine način upravljanja. Pruža prvu pomoć u slučaju povreda. saobraćaju. kreiraju obrazovni pano. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. c) Saobraćaj. domaćinstvima. proces transformacije energije. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. stiče vještine. alatima i aparatima. plima i oseka. energija sunca). Podjela izvora energije (obnovljivi izvori.

da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. Četiri odrednice: osnovna znanja. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi.INFORMATIKA ZA IX RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. . Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. . Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. 1. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima. 2. .osnovna znanja o jednom programskom jeziku. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. postupke uključivanja i isključivanja računara. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. .osnovna znanja o strukturi računara. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. .da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). . OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. ali i kulturnim navikama. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. . vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu. umijeća i vještine.da učenici upoznaju strukturu računara. . 3. OSNOVNA ZNANJA 98 .

.navika korištenja informatičke literature. SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . UMIJEĆA I VJEŠTINE .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. su novi ili su prošireni. 99 .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. NAVIKE. . . putem Interneta. ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. . .. primjena računara. rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. . . . . .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema. prenos podataka i računarske mreže. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. . . STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.

izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). stvara povoljnu mikroklimu za učenje. u skladu sa mogućnostima škole. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.usvajanju navika i stavova. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. 100 . Naime.sticanja osnovnih ICT znanja. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika.Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti. je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. U programu je preferiran BASIC. . . nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu). U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. likovne kulture (računarski dizajn. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Nastavnici informatike treba da.sticanja umijeća i vještine. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. te u području . organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Odjeljenja se dijele u dvije grupe.

pisač i čitač DVD diskova i drugo. Prati i evidentira napredovanje učenika. Demo i pune verzije programa. Pravilno postupaju pri instalisanju softvera. Pribavljaju dodatnu računarsku i Demonstrira neophodnu opremu. Vrste instalacije: tipična. Način istaliranja računara: instaliranje hardvera. za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. Demonstrira bezbijedan rad sa računarom i način instalisanja programa. Besplatni programi (freeware). kompaktna. prilagodljiva. Neophodan softver za rad Sposobni su da primjenjuju mjere bezbijednosti u radu sa računarima. Hardverski dijelovi: . Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti. Primjenjuju mjere bezbijednosti pri radu.Pored toga nastavnik treba da prati. Sposobni su da uključe i pokrenu računar. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. ističe i pohvaljuje napredne. Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar. Mjere bezbijednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbijednost. Instalacioni program: install ili setup. Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi). učešća učenika u grupnom radu. Pomoćni upravljački programi – drajveri. VRIJEDNOSTI. Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima. .RAM memorija. . Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije. Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. Startup proces (uključivanje i pokretanje) računara. korišćenje programa besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi. Instaliranje računara. Analiziraju postupke pravilnog rada sa računarom. uključivanju i pokretanju računara. Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjeere bezbijednoisti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbijednost. Sposobni su da nabroje dijelove modernoh računara. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima.hard disk. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa bez prisustva stručnih lica. štampač. kako je predviđeno zakonom. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Poseban iteres pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP.flopi disk. priključni kablova. napojna jedinica. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. pisač CD diskova.matična ploča sa mikroprocesorom. Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera.tastatura i miš. Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i 101 . . Neophodna oprema: kućište računara. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. Zna šta je registracijska baza. instaliranje softvera. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom. Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim instalisanim programima. ukazujući na štetne posljedice primjene nelegalnog softvera. Start meni. . STAVOVI. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. skener.

Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture Učestvuju u nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe. Sposobni objasniti da računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku. Računarska ergonomija. Izgradili su osobinu poštovanja računarskih ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera. Pod računarskom grafikom podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija oblici i boje. informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času. Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih premeta. Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara. Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara. Znaju koji je neophodan softver za rad računara. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima. Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja. programima za DTP. izbor boja na ekranu.čitač kompakt diskova. 2. Programi za crtanje su: CorelDRAW. za funkcionisanje tastature. Grafički programi: programi za crtanje. Corel PhotoPaint. Struktura grafičkih sistema. Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje. Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju. Opća struktura komunikacionog procesa. Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom poštujući savremene ergonomske zahtjeve. Komunikacija između čovjeka i računara putem glasa. vrste komunikacije: grafičko okruženje. Elementi komunikacije: izvor informacija. Daju primjere uspješne komunikacije. glasovna komunikacija. . a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa. Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu. struktura grafičkih sistema. Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi. Komunikacija čovjeka sa računarom pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface). Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera. komunikacija čovjek – računar. o manipuliranju elementima slike. zračenje i osjetljivost ekrana. Komunikacija korisnika sa računarom. MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro. Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop. Također. programi za slikanje i programi za dizajniranje. Aktivni su na času.računara: operativni sistem Windows ili Linux. Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne Vrši prezentaciju mnastavnog gradiva: o grafičkim paketima. . Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom. Manipuliranje elementima slike. informatike. Potreba za komunikacijom čovjek – računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija). grafičkim paketima. Računarska ergonomija. vrste namještaja (stolica i radni sto). Adobe Illustrator. Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog prostora i ulazno izlaznih jedinica. Uvod u računarsku grafiku. Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene.modem. Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs. kanal veze (komunikacioni kanal).zvučna kartica. prijemnik informacija.grafička kartica. PRIMJENA RAČUNARA Grafički programi. učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom. Grafički paketi. Sposobni su objasniti šta je GUI. miša i drugo. Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi. . Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u 102 . Sposobni su da grafički predstave opšti model komunikacije čovjeka sa računarom. Programi za stolno izdavaštvo DTP. Opšti model komunikacionog procesa. ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme. Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva računarska ergonomija. .

elektronička pošta (E-mail). podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali. Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u 103 . Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa. Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža. Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima. grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike. Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku Iskustva sa korištenjem hiperteksta i Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. npr. Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riježe postavljene zadatke. periodike. Osnovni pojmovi o multimediji. Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. riječnici. izoštravanje i specijalne efekte. Pažljivo prate izlaganje nastavnika. animaciju. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje. obrazovne igre. Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. rotacija. Sposobni su pokrenuti programe (servise Interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara). grafiku. muziku. izmjena kontrasta. videoisječak. prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. obrazovne igre. saobraćaj. skaliranje i smicanje. elektroničke knjige. Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koriste računar (i sve njegove ulazno-izlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga. Hipertekst i hipermedija Znaju pojam hiperteksta. Microsoft Publisher. elektroničke knjige. atlasi. Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. simulacije. Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji. simulacije. itd. mrežne novine itd. pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. atlase. HTML (Hiper Text Markup Sposobni su da izvode nad elementima slike. Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža). U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima. Učestvuju u fazi ponavljanja. vježbanja i utvrđivanja gradiva. novina. Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika.Aided Desingn). Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe. Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress. Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija. riječnike. izmjena boja. Telnet. fizika. Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. iznose svoja iskustva i spoznaje. Primjenjuje efikasne oblike rada. biologija itd. Komunikacioni programi. Adobe In Design itd. kataloga. Adobe PageMaker. Za učenje sadržaja iz drugih nastvanih predmeta koriste enciklopedije. govor. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). Enciklopedije. elektroničke knjige. FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata. izmjena svjetla slike. pretvaranje kolor slike u crno-bijelu sliku. Znaju koji su servisi Interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). Neophodna hardverska i softverska podrška . riječnici. jezik. Prezentuje nastavno gradivo. Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike. Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP. brošura. atlasi. obrazovne igre. simulacije.

Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. bankarstvo. 104 . upravljanje proizvodnim mašinama. korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. privredi itd. Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja. Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. kontorla kvaliteta proizvoda itd. itd. časopisa. za praćenje i nadzor pacijenata. publikacija. U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim. mjerenje i registrovanje postignutih rezultata i td. Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. programi za vježbanje i učenje. Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice. Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju. U saobraćaju: upravljanje. vođenje evidencije. saobraćaj. inženjerstvo. kopnenog i vodenog saobraćaja. Vode rasprave na ovu remu. Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. trgovina. izrada školskih novina. knjiga. razrednih knjiga. izrada tehničkih crteža i dokumentacije. sport. Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji. Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver. hiperveza (hiperlink). Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB). regulisanje i kontrola zračnog. za prikupljanje potrebnih informacija. Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. masovni mediji. U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje. upravljanje procesima. analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. učenja i rješavanja problema. ali i za igru i razonodu. Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike. upotreba računala kao nastavnog sredstva. upotreba računala u proizvodnim procesima. slike i drugi grafički materijal.Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata. medicina. statistike. Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina. Analiziraju i raspravljaju o tome gdje se sve računar primijenjuje i koja mu je uloga. saobraćaju. određivanje dijagnoze. trgovini. 3D multimediju koriste i za lične potrebe. animacije). Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta. uredi. Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima. uprava. hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima. ugostiteljstvo.

Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža. Servis IRC (Internet Relay Chat) Razgovor među korisnicima u realnom vremenu čitajući poruke. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elktronskom poštom (slanje i prijem E-maila ) Ostali internet servisi (IRC. 105 . Lotus CC:Mail. Uspostavljaju međusobnu komunikaciju koristeći svoje kućne računare. Hotmail. Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže. Microsoft Outlook. Učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. da komuniciraju putem elektronske pošte. Računari pretraživači informacija: Google. Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET. Primijenjuje martode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju. Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. Slanje elktroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta. Lycos. Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta. Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi. Upotreba WWW servisa. Alta Vista. Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti. Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru. Pažljivo prate izlaganje nastavnika. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka. Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). Uspješno se služe servisima interneta. Sposobni su kreirati WWW staranicu. Yahoo. Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digiralnih informacija ugradnjom modema. Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka. Sposobni su objasniti principe prenosa podataka. Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija. Yahoo. Telnet). RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. UTIK i drugih. Evidentiraju uspjeh koji su postignuti učenici. Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi). Svjesni su ogromnog značaja interneta u savreemenom životu ljudi. Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo. Web Mail – HTML). Outlook Expres. FTP protokol. Alta Vista. FTP (File transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata. Lycos. Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. Programi za izradu WWW stranice. Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija. Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa. Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network).). Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi. posebno WWW-om i Email-om. UTIC. Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka. Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima WWW-om i Govori o internetu vršeći korelaciju sa obrađenom temom komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije. Internet. Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line). Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika. Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem). Prenos slike i zvuka (glasa) putem VOI (Voise Over Internet) tehnologije. VOI i FTP. Elektronska pošta. PRIJENOS PODATAKA. Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta.3. Korištenje računara pretraživača: Google.

Rad sa podacima. Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program. Grafika i zvuk.nizovi. Pomažu drugim učenicima.4. Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi. Sposobni su riješavati probleme uz pomoć računara. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. LIKOVNA KULTURA /IX razred/ (jedan sat sedmično .35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. Demosrtiraju svoja rješenja. Primijenjuju funkcije i podprograme. Uredno vode pribilješke. Izrada programa po zadatku i samostalno. Primjere programiranja bira pažljivo. Indeksirane promjenljive .LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI 106 . Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Dokumentiranje i testiranje programa. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. izrada algoritma i pisanje programa. Postavljanje zadatka. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. Funkcije i podprogrami. PROGRAMIRANJE Složene strukture podataka. Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža.

ili vizibilno shvaćenog motiva-teme.Direra. predjeli. drvorez. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. U svim dostupnim tehnikama suhim i kombinovanim crtaćim ili slikarskim isticati ovu funkciju u likovnoj obradi.Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti. . dominacija među ravnim. Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama:kolografformiranjem tiskovne površine ljepljenjem jednostavnih materijala. biologije.prepoznavati i likovno oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem./ A samim tim isticati razvijanje kritičkog mišljenja.Renesansa.gipsorez. BiH kulturne baštine.(Renesansna iskustva) Neposredno okruženje učenika.oblicima i likovima.Pikasa.mekanim. sportske. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.po obrascima-(Leonarda. iskidanim. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka.monotipijom.funkcije i simbola:uočivši najbolje relacije i kompozicioni sklad. tjelesne i tehničke kulture. donekle vježbanjem umjetnost linije .Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 107 . Degasa. informatike. muzičke /glazbene/.grebanja i urezivanja.graviranje u maniri – struganja. Također primjenom najrazličitijih tehnika i materijala.osmišljavati i vrednovati harmoniju bliskih i dalekih redovaPredstavljati-oblikovati različite tipove harmonije:harmoniju sličnosti.krivudavim.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju. linija u slici-crtežu. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.dijaprojektor-slajd. matematike.spontanih-neobuzdanih. dramski tekst. U svom okruženju. moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti.harmoniju gledati. ljubavi prema domovini.kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline. Tuluz Lotreka. zemljopisa.. pjesma.oštrim i tvrdim.po slobodnom izboru graditi .. konstruktivnih i konturnih. istorije /povjesti.(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih. -Upotreba: (udžbenika za VIII/IX razred (likovna kultura).linorez. unutrašnji prostor. Izažajne mogućnosti dominacije likovnog kvaliteta linije.označavati . .u inventivnosti tehničkih-preciznih.Engra..Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. aktivnosti.Mondriana. Posebno pristupiti grafdičkim tehnikama i kroz njihovu manipulaciju i grafički izraz kreirati predložak ili tiskovnu formu oblikujući rad sa dominirajućim linijama i njenim vrijednostima. Moderna umjetnost i sl.1.. TAČKA I LINIJA Istraživati. roman.ravnim i lučnim. enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima.likovno transponovanje naslonjeno na iskustva nastanka nekih umjetničkih djela:Antika.suha igla.multimedija video).video DVD materijal. (Antička iskustva)Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama .Barok. Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . objekti. prozni tekst.. kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja :afirmacija preferencija na likovne poticaje i didaktičke medije.. moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu kao aktivnu dominantnost koja likovno ističe svoju funkciju u službi percipiranog.mlitavih i snažnih.. biljke.Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela.Rafaela. pojave u prirodi. vanjski prostor.…/. građevina kao samostalni dominirajući faktor.suha igla komibinovana sa kolografom. Vazarelija. Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.

informatike. objekti.Harmonija funkcije što ju čine različiti predmeti koje povezuje ista funkcija. Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene kontrasta-razlika – suprotnosti. zaključivanja.glatkoću kao suprotnost hrapavom. Biti sposoban prepoznatvati i uočavati stvarajući predstave.Razumijevati odnose nastanka i prikaza uticajem intervala na ritam .video DVD materijal. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).postavljati likovno interpretirati dinamiku masa u prostoru-ritam.dijaprojektorslajd. Razvijanje sposob-nosti posmatranja. Uočavati ritam sređivanjem ritmičkih izmjena:izazvana nestabilnošću u vidnom polju:V.. flomasteri u boji /za manje formate radova/. vanjski prostor.zahvaljujući njenom ponavljanju. . konkretnog i apstraktnog mišljenja.plavaNarančasta.inicirajući različite razlikekontraste.tuš. pojave u prirodi. biologije. muzičke /glazbene/. prozni tekst.Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešće nastaju zbog intervala i kontrasta. gvaš. Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalompauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom. ljubavi prema domovini.oblika i valera. tempera.pojava i likovnih predstava. bogaćenje mašte. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.Vazareli.bez njihovih suprotnosti. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka.stvari iz okruženja učenika.dinamike simetrije. Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera.. Neposredni predmeti.(mehko) kao suprotnost tvrdome. biljke.Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.…/. Razvijanje kritičkog mišljenja. predjeli.da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama. PLOHA Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari. roman. uočavanja. kolaž različitim materijalima. razvijanje likovne kreativnosti.načinom primjene boja i drugih lik. Povezivanje pojmova.. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. Koristiti se odnosima suprotnosti /komplementarnim kontrastima. zemljopisa. Kod valera crno i bijelo su dvije krajnosti-najveći kontrast. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. istorije /povjesti. . 108 . tuševi u boji.Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj orkestraciji težiti većoj dinamici naročito valerskim kontrastom.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. voštani/. enterijer i eksterijer: pokretne pojave u različitim aktivnostima. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. unutrašnji prostor-oblika.Meko. BiH kulturne baštine. matematike. Razvijati ponašanje kontrasta s pomoću inverzije. tjelesne i tehničke kulture.Težiti za isticanjem – označavanjem i likovnim prezentiranjem u kojima i preko kojih se manifestovanje pojava ne može likovno shvatiti niti predstaviti.U umjetnosti se kontrasti koriste da bi se pojačao Intenzitet unijela preglednost –jasnoća.žuta-ljubičasta.elemenata u cilju ostvarivanja gdje bi sve likovne činjenice bile upravo zapažane na osnovu njihovih razlika.Harmonija proporcija-usklađenost sličnosti i razlika... produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost. . diferenciranje važnog od manje važnog kada su u pitanju odnosi suprotnog i razlika.Ponavljanjem većine činilaca.Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike. pastel /suhi.multimedija video). Kontrastne osobine harmonije boja-komplementarni kontrast:crvena-zelena.harmonijom oblika. Karakterističnost pojma kontrasta izdvojiti posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima". Akvarel. Početi od temeljnih primjera o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome. 2. Kmponovati analizirati i vrednovati smisao simetrije.ritmičkim izmjenama-naročito oblik i veličina. Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma.ostvario ritam i uopšte veća dinamika . Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Razumijevati. Postavljati i analizirati ritam dominacijom smjera. dramski tekst. pjesma.

Simetrični oblici u umjetnosti-ornamentalne forme.Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter. Asimetrični način organizacije –dinamika. 109 .

odnosi koji vladaju u spektru trebaju imati svrhu prostorne funkcije bojaKoristiti se odnosima kombinacija boja u cilju obogaćivanja prostora.DelftK. Vermer.keramike i stakla.Japanaca. Ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje.video DVD materijal. tjelesne i tehničke kulture. Rimska-Bizantska umjetnost: korišćenjem boje kamena. V. uočavanja. Razvijanje kritičkog mišljenja..Asiraca. konkretnog i apstraktnog mišljenja. informatike.E. pojave u prirodi.V. prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu. Zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće. zaključivanja. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. (V. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. –. . Grci su bojili skulptureKineska glazirana keramika. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i koji proističu iz čulnosti i ljepoti boje .Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. Uvoditi učenike studioznijem prepoznavanju i uočavanju stvarajući predstave.tuš. BOJA Izražajne mogućnosti svojstva boje: Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetčosti i manifestacija cjelokupnog života. Duh se čovjekov razvija pored ostalog upotrebom boja. Boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.inicirajući različite razlike izražajnih mogućnosti i svojstava boje. voštani/. gvaš.Gog. obojenosti. pjesma.glazurom toplim i hladnim bojama.ritam –što ga obrazuju njen kontrast i harmonija.. pastel /suhi. Kineza. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. biljke.) . -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura). matematike. objekti. roman. Boja ima sopstvenu :svjetlinu.mozaika.3. istorije /povjesti. biologije. predjeli.…/.hladnoću-njihov uticaj na emocije. Uzajamni odnosi boja proširuje i obogaćuje dejstvo Poseban izbor predemeta i stvari iz užeg i šireg okruženja: pokretne pojave u različitim aktivnostima. muzičke /glazbene/.multimedija video). Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene mnogih svojstava i izražajnih mogućnosti boje.. tempera. dramski tekst. ljubavi prema domovini. Razvijanje sposob-nosti posmatranja.Mone. Tehnologijski pristup miješanja bojaPitanje organskih i neorganskih bojaMiješanje pigmenata. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 110 . BiH kulturne baštine.Grka.(vizuelnog i vozibolnog). materijalnost-upotrebom nijansi dominacijom više tonaliteta. Povezivanje pojmova..od Egipćana. volumen-njeno zahvatanje prostora po dubini. Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva.. Kontrolisati opažajne doživljaje bojePotvrđivati svojstvo da boja zavisi od talasnih dužina svjetlosti – Likovnim rješenjima odgovoriti na karakteristiku boje kao prostorne funkcije. Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih boja u parovima –komplementarni sklad. zemljopisa. bogaćenje mašte.Munk. kolaž različitim materijalima. slika.. Kombinacijom boja slijedila je obrada pri izradi odjeće.ravnoteže. unutrašnji prostorSlobodne dekorativne kompozicije Akvarel.svjetlosti i snazi boje. razvijanje likovne kreativnosti. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.dijaprojektorslajd. prozni tekst. vanjski prostor. tuševi u bojiI dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. toplotu.

ljubavi prema domovini.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina.(stijena.stećci.linijom. tačkastom tehnikom pera. Njegovanjem pojma teksture. nišani.predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom.njeno djelovanje je onda bogatije i dublje. kolaž-novina.skalpela i sl.zgužvanostidraperije.dijaprojektorslajd. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).zrnatosti.Rubens.4. Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti.špricanjem kroz mrežu. zaključivanja.ljepila.tačkaste. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.izbjegavati kod isticanja i izražavanja teksture monotoniju ali isto tako važno i veliku raznorodnost upotrebljenih tekstura.uviđati i uvažavati pravilo da upotreba teksture treba biti u skladu sa cjelinom. Isticati kod učenika smisao za neočekivani obrt i spoj.ljudi.BiH kulturne baštine.isprekidane .. Doživljaj umjetnosti i recepcija na umjetnička djela. Posmatranje tkanja kroz lupu.fotomontaža. Udruživanje iskustva povezanog sa osjećajem vida i dodira-stvaranje potpune predstave o posebno odabranim modelima-temama teksture..(Rembrandt. Tajanstveni svijet. Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom:izražavanje glatkoće.životinja itd. (S.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.M. POVRŠINA Linearna tekstura: Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima. Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu.hrapavosti.s čime obrazuju novi događaj priču.strip. učenika.multimedija video). bogaćenje mašte. -Različitost simulirane teksture: unakrsnom tehnikom pera. Obilježja i pojave iz prirode.video DVD materijal. špricanjem crnim na bijelo i obrnuto.. biologije.grafičari. Njegovanje pozitivnog odnosa prema 111 . Sadržajna osnova određuje formu. Odnosom prema klasičnoj umjetnosti učiti i likovno propitivati. .ruže. Upotreba grafike-suha Igla. razvijanje likovne kreativnosti.nasip.bakrorezi.Tangi i sl..I.rad sa predlošcima od žice. Povezivanje pojmova.ispletenosti. Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanjuučešćem rekomonovanja-fotomontažom.razno rastinje. uočavanja.Ernst. nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom. Kompozicije perom nastale nakon viđenja teksture kroz lupu(-potka tkanine). razmišljati da je u pravilu racionalnosti osnovno .učenike navikavati da su to ujedno i forma i sadržaj. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. Dalje razvijati sposobnosti da se linijom maksimalno izraze u likovnom smislu. Njegovanje senzibiliteta i snage linije. Razvijati osjećaj snage simbola upotrebom gotovih slika-tiska.kamen-sitniji oblutci.povlačenje suhom četkom u jednom pravcu i unakrsno. Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do tvrde.razdvajanju.Direr-na svojstven način obogatio umjetničku teksturu linearnim rezom. Povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: informatike. Osposobljavati učenike da vide likovne forme. Kompozicija-geometrija i tekstura.. plima-veliki val plime. Strukturu forme čine svi elementi likovni kao i ostala likovna sredstva.posvetiti svoju pažnju.Dali. reprodukcioni materijali u različitim bojama.stalno percipirati preko njegove forme. Moj filmski prikaz scene. Krošnje.susretu linijskog tkanja i potke. Neočekivani Susreti stvari i bića: upotreba makaza. konkretnog i apstraktnog mišljenja. Razumijevanje linearnog koncepta kao postupka u kojem su sada iskorištene sve mogućnosti likovnog karaktera linije-linearnosti u svrhu pokazivanja i označavanja teksture. Prihvatiti i likovno.renesansni rezbari. Razvijanje kritičkog mišljenja.povijesti umjetnosti .traženje smisla u preklapanju.lišće. Sadržaje vezati za oblike i njihove maštom razrađene karakteristike-povezivanje oblika.pojava . I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.) Fantastika u svijetu oblika: opažanje okoline bez učešća uobičajene logike: Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti.ograda. Bogatstvo linearnog u realizaciji viđenih objekata. segmenti materijalne stvarnosti.Japanski drvorez.

trgovački centar. Oblikovanje glinom.video DVD materijal.čempresi kraj rijeke.likovnog i vizuelnog mišljenja.dijaprojektorslajd. ambalažni papirtroslojni karton. Aktivne i pasivne plohe. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Dizajn :Trougao i BiH Komponovanje iz Kruga. rotiranje i umnožavanje većih i manjih cjelinaObrazovati smisao Koji učenika obogaćuje za razumijevanje diobe: veće gore.P.Brancusijeva skulpturaEskimske maske- radu: incijativi Produbljivati osjećaj da su uzrok zapažanju ritma i dinamike. A. (grupni rad)-oblikovanje-građenje Veliki dekor na ulazu Određenog objekta. Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama : uvećanjem i smanjivanjem određenih pojedinosti:raznim tehnikama Umetanje dinamičnoga u statični oblik-složenije ornamentalne strukture. U skulpturi od Antike do novijeg vremena uočiti odlike rasporeda i obrade masaRazvijanje kritičkog mišljenja.Kalder.kolažne aplikacije.Maljević:. Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).razdvajanja i izdvajanja oblika. siporexom. Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji.izlazak sunca.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.multimedija video).kartonom mekani lim-folija Slikarski tečni materijali. Različiti materijali. Konstrukcija mosta. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.mobilna skulptura.likovna kombinatorikaKombinatorika s formatomGrađenje jedinstva u raznolikosti. preko umjetnostiModerna umjetnost. 112 . uzmicanja veličina i oblika imanentno samim oblicima čime je istovremeno rješen kontrast.manje dole i obrnuto po obojenosti oblika ili površina. Koliba i livada.5.(mala plastika) KOMPOZICIJAKomponovanje –predstavljanje u okviru određenog prostorarad grupe. Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika.Nova arhitektura. kartonske podloge.ovisno o materijalu I postupku. Razmiještanje udubljenja i izbočenja. Kostim za moju ulogu. ljubavi prema domovini. MASA I PROSTOR Suprotnost je rezultat razlika u KontrastuKontrast oblika i veličina: Kontrast u svim motivima raspoređivati po načelu odjeljivanja. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima.Mondrianrazrješavanje suprotnosti : K.napredovanja. Naselje u brdu.oblici u veličinama.komponovanje iz kvadrata-veći formati papira .ravnomjernog ili neravnomjernogSkupljanje likovnih činjenica u formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini. upravo intervali i kontrasti. Težiti da kod učenika razvijamo takve perceptibilne navike o tome da je učinak događanjalikovnog prikazivanja u smislu zbijanja. Načelo većega i manjega.napetost i protivrječnost u likovnom smislu. Navikavati i dalje istrajavati na recepciji i razvoju likovne kulture.

-Da se duh čovjekov zapravo razvija pored ostalog upotrebom boja.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju.Rafaela.Moći predstaviti takvu likovnu cjelinu u kojoj se nameću dominantnosti linijom.. -Moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti.Asiraca.njenim poticajnim preferencijama i didaktičkim medijima. -Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama -Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog.oštrim i tvrdim. Boja: .(vizuelnog i vozibolnog. -Dominacija među ravnim.Japanaca. .Engra.Vazarelija.u inventivnosti tehničkih-preciznih.Pikasa.krivudavim.mlitavih i snažnih.Grka.odEgipćana.prepoznavati i likovno.spontanih-neobuzdanih.ravnoteže. donekle vježbanjem umjetnost linije .. .iskidanim. materijalnostupotrebom nijansi dominacijom više 113 .ritam što ga obrazuju njen kontrast i harmonija.T.Istraživati. volumen-njeno zahvatanjeprostora po dubini. -Da boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja.po obrascima(Leonarda.harmoniju gledati.označavati ..(Renesansna iskustva).hladnoću-njihov uticaj na emocije. -Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura. -Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela.mekanim.kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline.Degasa. Tačka i linija: . -Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama .ravnim i lučnim.Uočiti mnoge izražajne mogućnosti svojstva boje:Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetlosti i manifestacija cjelokupnog života. Kineza.Lotreka.oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem.konstruktivnih i konturnih. -Da boja ima sopstvenu :svjetlinu. -Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva. -Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih bojau parovima –komplementarni sklad.toplotu. -Saznanje o tome da zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće.Mondriana..(Antička iskustva).OČEKIVANI REZULTATI KROZ STRUKTURU PROGRAMA Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u likovno problemskim cjelinama.Direra. -Primjenjivati i razumijevati ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje..(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih.prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu.

o gami boja:dominacija jednog hromatskog područja iz skale boja Ploha: -Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari.povlačenje suhom četkomu jednom pravcu i unakrsno.linijom.Prostorna funkcija boje-Postojanost Jednobojne kombinacije-oblikovanje prostora.(veliki intervali).pojava i likovnih predstava.špricanjem crnim na bijelo i obrnuto. -Trobojne kombinacije. -Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter.isprekidane .rad sa predlošcima od žice.(mehko) kao suprotnost tvrdome.Meko.špricanjem kroz mrežu.Uzajamno djelovanje više boja.Iten(sedam vrsta kontrasta).učenika. -Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do vrde. -Različitost simulirane teksture:unakrsnom tehnikom pera. Masa i prostor: 114 .izvedenost boje.razdvajanju. -Dvobojne kombinacije.Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalom-pauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom.Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti. dodavanje crne i bijele i komplementarne-umnožavanjeharmonijske mogućnosti.Upotreba grafike-suhaIgla.nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom.plava-narančasta. Boje vezane za predmete koje tumače (simbolika boje) -Obogaćivati smisao o koloritu boja:odabir kolorističkih vrijednosti. -Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera.(monohromna kombinacija).(aditivno-supstraktivno). -Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja. -Karakterističnost pojma kontrasta izdvajati posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima".zahvaljujući njenom ponavljanju.Mješanje bojom. -Četvorobojne kombinacije.predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom.po istom postupku. -Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost.žuta plavo-ljubičasta.oblikovanje prostora.glatkoću kao suprotnost hrapavom.crvena-plavo-zelena.traženje smisla u preklapanju.susretu linijskog tkanja i potke. -Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike.tačkaste.tonaliteta.veću i manju zasićenost.tačkastom tehnikom pera. -Vježbama harmonije boja. Površina : -Likovno prepoznavati i osmisliti linearnu teksturu:Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima. -Da boja ima tonsku gradaciju. -Aprecijativno učiti o simetričnim oblicima u umjetnosti-ornamentalne forme kao i simetrični način organizacije –dinamika. -Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanju-učešćem rekomonovanja-fotomontažom.izučavati svojstva kontrasta boje:J.vježba po kružnom spektru Osvald.da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama. -Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti. -Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešćenastaju zbog intervala i kontrasta. -Shvatati temeljne primjere o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome. -Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom -Posmatranje tkanja kroz lupu. -Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu. -Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina.

obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima.ravnomjernog ili neravnomjernog-Skupljanje likovnih činjenicau formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini. ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1. DIDAKTIČKO . za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: . -Razumijevati i likovno razrješavati aktivne i pasivne plohe.umetanjem dinamičnoga u statičnioblik-složenije ornamentalne strukture. Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni.razdvajanja i izdvajanja oblika.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE 115 . -Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama :uvećanjem i smanjivanjemodređenih pojedinosti:raznim tehnikama -Nalaziti mogućnosti sopstvenih rješenja . Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA .SLIKANJE . koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA.GRAFIKA . -Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do tada usvojenim znanjima. stečenim kroz preaktično kreativni rad.ovisno o materijaluI postupku. da je pristup okolini intelektualno vizuelni. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje.-Konstantno uočavati da je suprotnost rezultat razlika u Kontrastu-Kontrast oblika i veličina: -Kontrast u svim motivima pokušavati raspoređivati po načelu odjeljivanja.Razmiještanje udubljenja i izbočenja. i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. Produbljivanje nivoa usvojenog. -Pratiti i prepoznavati načelo većega i manjega. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. OBLIKOVANJE U PROSTORU –rješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. a mišljenje apstraktno. savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: .(mala plastika) -O KOMPOZICIJI razmišljati kao rekapitulaciji svih znanja i osjećanja prema problemu kompoziciji-Komponovanje –predstavljanje uokviru određenog prostora-Razvijati rad grupe. Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja.CRTANJE .oblike u veličinama.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u IX razredu.likovna kombinatorika-Kombinatorika s formatom-Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji.

razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece. TAČKA I LINIJA 2. Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Nevizuelne motive 3. kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede. Koncept usvajanja znanja. POVRŠINA 5. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje. Likovno problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. učenja u likovnoj kulturi je proces.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ 116 . što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine.. koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja. Vizuelne motive 2. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . novim medijima. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. PLOHA 4. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ iz kojih proističu pojmovi koje učenici trebaju usvajati. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. Tematske cjeline: 1. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. vlastita iskustva i spoznaje. od 1-9. BOJA 3. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. i okruženjem u kojem žive. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. ponuđenim materijalom. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova.

predmeta i pojava. maternjeg jezika /priča. emocije /osjećanja/.. ravnoteža. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. sreća. glazbene kulture.priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . boja. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. učenicima bliska muzika. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti.Kao što je već ranije pojašnjeno. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. čulni poticaji. pojave u prirodi. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. shodno učeničkom uzrastu. stečenog znanja i usvojenih navka. dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata. svoje emocije.iz neposrednog okruženja djeteta. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. 1. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . valer. bol. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. strah. biljke…. gradacija. znakovi vizuelnih komunikacija.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/. pedagoškog. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. tekstura…. u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. upornosti i iskustva. strahove i oduševljenja. harmonija.. ritam.nevizuelni poticaji. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. tačka. psihološkog 3. svoje viđenje svijeta. prirode i društva. ne mogu biti loši/. Teme koje se najčešće realizuju su: . prostori. tuga. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ . Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. . etnografsko nasljeđe. odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. roman. pripovjetka. Dakle. estetskog 2. škola. matematike.likovni i kompozicioni elementi. praznici. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. mjesto stanovanja. kontrast. 117 . Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.. vjetar. kulturnih dešavanja…/. zavičajne kulturne baštine . koji se odnose na podražaje. krajolici. palakati /sportskih. Nevizuelni motivi su oni. linija. oblik. muzički spotovi. poezija/. porodica. značajni datumi. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. muzičkih. objekti. vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. muzika.

u najvećoj mjeri. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. aktivnost na času. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira.Dakle. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. To znači da nastavnik. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. želju za postizanjem rezultata i sl. odnos prema estetskom. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. i likovnog jezika/. 118 .

. . 7/8. ¾.intonacija. 2/2. umjerena i brza tempa.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). .sistemu pisanja nota u violinskom i bas ključu. stiču nova 119 . . .artikulacija.Prilikom analize elemenata interpretacije u toku slušanja. ( jedinica OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici trebaju znati i razumjeti: .poznavanje svih italijanskih oznaka za dinamiku.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA IX RAZRED (1 sat sedmično – 34 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje novih znanja. pravilno fraziranje.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. njihova primjena u muziciranju. 6/8.dinamika . .Primjena stečenih znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa: .o različitim notnim trajanjima.tempo . 4/4. primjena i sistematizacija: . te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. učenici/ice primjenjuju ranija znanja i iskustva .

suita). oratorij. F-dur i d-mol ljestvici kroz analizu notnog teksta pjesama.uvođenje pojmova ( muzičke forme ) i njihova primjena tokom slušanja muzike: tokata.Uživanje u predstavljanju svojih znanja i sposobnosti publici. . . arija. . . . kompozitora i tradicionalnu narodnu muziku - Formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. artikulaciju) korigiraju izvođenje svjesni da tako poboljšavaju kvalitet interpretacije. 20. saznanja i sa dosta samopouzdanja vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. ritam. balet. simfonija.Slobodno izlaže svoje mišljenje i ideje jer osjeća porast vlastite kompetitivnosti . romantizam. takt. impresionizam. -Cijeni i pamti stvaralaštvo bh.duru. klasicizam. slušanje (preludijum. dinamika. uvertira. kao i osjećaja za harmoniju i polifoniju kroz pjevanje (višeglasno pjevanje – kanoni). fuga. izvođače i izvođačke sastave.Samostalno primjenjuju naučene pojmove (melodija. svita. kao i ritam pjesme na osnovu notnog zapisa. koncert. tempo. instrumentalna i vokalno-instrumentalna djela. stoljeće . ime kompozitora. obima glasa i promjena nakon mutacije.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u G – duru i F . gigue. te vokalne reprodukcije. 120 .upoznavanje kordofonih tradicionalnih instrumenata.utvrđuje znanja o G-dur. .ZNANJE brojanja četvrtinka.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. kantata. opera. osminka i polovinka ). jazz. . barok. filmska muzika. duet. badineri. . -Svjesni su proširenja i kvalitetnog porasta muzičke memorije.svjesni su porasta kvaliteta ritmičke reprodukcije–složenijih kombinacija. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. _____________________________ .Ima razvijenu potrebu da upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Brzo prepoznaje u notnom tekstu i tačno realizuje odnosno izvodi dvodijelnu.poznavanje i primjena pojmova: sonata. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. . .stilske epohe: renesansa. mjera. fuga. suita.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. -Tokom slušanja pamti naziv djela. opereta. ________________________ _ ______________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . . . muzičku formu i poredi djelo sa drugim slušanim djelima. e-mol. a takođe i promjenu mjere u notnom tekstu.razlikuje vokalna.

. . STAVOVI. sa svim elementima interpretacije. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. učenjem notnog pisma u okvirima učeničkih potreba razumijevanja muzičkih/glazbenih sadržaja. na koncertima i utiče i na svoje vršnjake da se isto tako ponašaju i sl.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje (riječima ili aplauzom) i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. u cjelini. pravilnoj dikciji i akcentiranju. slušanjem muzike/glazbe. reprodukciji ritma. . te potrebe za komparacijom i širom prezentacijom u regiji i svijetu. upoznavanjem i usvajanjem novih muzičkih pojmova. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. preciznosti intonacije. gitara ). prvenstveno uz pjevanje nastavnika i slušanje tonskog zapisa. sintisajzer.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. disanju. -Razvoj interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja polako postaje trajna potreba. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke/glazbene kulture prema Okvirnom programu za deveti razred se ostvaruje u kontinuitetu kroz pjevanje novih dječjih pjesama. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na stvaranju estetskog suda o slušanom djelu.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja i povećavanja znanja o muzici. izvođenjem muzičkih igara/plesova. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. kultivisanju glasa.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.ispoljavanje izrazitog interesa i ljubavi prema umjetničkom stvaralaštvu i sadržajima iz muzičke baštine BiH i drugih naroda.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . razvoju opsega/obima. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma pjesama. učiti pjesmu uskladu sa potrebama. Nakon doživljaja pjesme sa CD-a ili u izvođenju nastavnika. VRIJEDNOSTI. po strofama ili po frazama. . fraziranju. te osjećaja za harmoniju ( višeglasno pjevanje-kanoni). PONAŠANJE . uticaj i na druge osobe i okolinu svojim pozitivnim stavovima. spojiti ih a zatim pjesmu pjevati u cjelini. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi 10 pjesama. Na 121 . razvijanju muzičke memorije. kultivisanju glasa.

osnovu notnog zapisa učenici/ice u devetom razredu pjevaju i sviraju pjesme u G i F . U Okvirni program su za pjevanje i slušanje uvrštene po 4 narodne pjesme iz BiH koje bi bilo dobro čuti u izvođenju poznatih interpretatora narodne i zabavne muzike. itd ). – 9. likovne kulture. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. izvođača. Nastavu muzike od druge trijade izvodi također predmetni nastavnik muzike. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. Koreografije narodnih igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. hor/zbor i orkestre. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. 122 . Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 18 kompozicija sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. Učenjem muzičkih igara/plesova učenici upoznaju narodnu tradiciju drugih zemalja. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Tokom obrade pjesama. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. pjevačke glasove. stilske epohe. Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. pokrete. Pjevanje u horu/zboru ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. tempa. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre/plesa. pa zatim učiti pravila igre/plesa. Potrebno je naučiti prvo pjesmu ( ako je u pitanju muzička/glazbena igra/ples sa pjevanjem). Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor ili orkestar. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor/zbor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. gusle. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru/ples u cjelini. artikulacije. na osnovu slušnog primanja. Visok stepen korelacije se ostvaruje i sa nastavom bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika. itd. saz. ). Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. kulturno-umjetničkim društvima. dinamike. U program su uvrštene vokalne. opisno. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. ali i drugih predmeta. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. harmonikaški i drugi. bozuk. lirica.duru. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). bugarija. Upoznati učenike sa kordofonim tradicionalnim instrumentima BiH: šargija. muzičkog oblika ( informativno ). Pored redovne nastave. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. plesnoj školi. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). Horsko i orkestarsko muziciranje izvodi predmetni nastavnik muzike. obraditi ritmičke figure koje sadrže.

trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja.pomaže djeci u kolektivnom.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. grupnom i individualnom muziciranju. . Bila bilko. . starogradska ili Ne jurite konji u kas. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). Oj golube. . kuća. te promjenu mjere. zabilježio: Vasil Hadžimanov 3. moj golube. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. Ruža.Pjevanjem jednoglasnih.poznaju notna trajanja. 123 . Rusija 6. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. mjere 6/8 i 2/2. . 8.pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu. zapisao: Bajro Redžić. Franjo Bosanac (lutnja) 2. -pjevanje i sviranje pjesama prema notnom zapisu u G i F – duru. te često pjeva i svira. prema tekstu Branka Radičevića. bihaćka djevojko. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. dinamiku. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJEIZBOR 1. OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi i u porodici). 4.dvoglasno pjevanje. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. Đela Fato. Yesterdey. The Beatles . đela zlato. mjeru. Nek svud ljubav sja 7. . pravilnom dikcijom. disanjem i fraziranjem. 11. muzika: narodna.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. . Blijedi mjesec. 4dijelnu mjeru.upućuje učenike/ice na druge izvore znanja. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. G. Stade se cvijeće rosom kititi.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. ja ne znam.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). dvoglasno pjevanje i Ričerkar. . . tempo.Sviranje u školskom orkestru. . -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema . jesenske duge noći. narodna. priredbe. 13. dvoglasnih pjesama i troglasnih kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza g – g2 u violinskom ključu. Makedonska pjesma. sa njemačkog prevod i prepjev: Mirjana Ivanović. stihovi: Osman Đikić. .izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. . . -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. Oj. Handel 5. sremska. STAVOVI. sevdalinka. tekst i muzika: John Lennon i Paul McCartney. 3. izleti.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. Padmaskovske večeri. te podstiče komunikaciju.F. . 7/8. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. pauze. .Pjevanje u školskom horu/ zboru.sam/a učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. Hrvatska.uočavaju i određuju karakter pjesme. Phillipp Fridrich Silcher.Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u osmom razredu. . . Biljana platno beleše. 10. . Jesenje lišće.RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) VRIJEDNOSTI. Ne. sevdalinka 9.Razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru.primjenjuju tokom . .učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom. 12. .

Horing.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa (ritam pjesme koja se obrađuje). 6. Carmina Burana. stihovi: Aleksa Šantić. Ary Barrosso. -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. _____________________ __ III.usvaja pokrete sa više sigurnosti. J. Romanian Polka Bela Bartok. Jonce Hristovski. Brazil. Kapija.često traži da se djelo ponovno sluša.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. za flautu i gudački orkestar. Gigue iz Francuske suite br. Kraj tanana šadrvanaAzra. Kalinka. samo smijeh. Dvije tokate. muzika narodna. priprema i a Vodi izvođenje igara/plesova. Samo pjesma.ruska ciganska.SLUŠANJE MUZIKE: 1.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. -Učestvuje pri izradi preglednih zidnih kalendara sa terminima _____________________ _____ . Troglasni kanon ________________________ ______ II MUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI 1. tempo i druge karakteristike djela. narodni orkestar.. 2. a izvode ih pravilno. G.Izvodi koreografiju u skladu sa zahtjevima muzičkei gre /plesa. Makedonsko devojče. i O fortuna.Osmišljava. (multikulturalnost) -Poznaje termin koreografija. . Bach.Upoređuje note i njihova trajanja. K. Milan Jeličanin i Grave. Carl Orff. muzika: Ismet Alajbegović Šerbo i Emina. _____________________ _____ . muzika narodna i Moj dilbere. -Shvata da su tradicionalne igre i plesovi svake zemlje vrijednost koju treba čuvati. . _____________________ ____ -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. planira i realizira odlazak na probu folklorne sekcije u školi. Hajd’mo sad veselo. _____________________ ___ . 124 . Romanian Folk Dances. 5.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. . te demonstrira i stimulira vlastitim uključenjem i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnost. Brazil. sevdalinke 2.Aktivno učestvuje u izboru programa igre/plesa za priredbe.Radi povečane stimulacije učenika/ica. komentira osobine djela. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. 3. .donosi estetski sud o djelu.Fond igara/plesov a se širi. . izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CDa sa djelima koja će se slušati u školi.Tačno određuje dinamiku. tekst: Heinrich Heine.ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. _____________________ _____ _____________________ _____ . pjevanja artikulacione oznake. _____________________ ___ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. Rusija. _____________________ _____ -Samostalno izvodi zadane pokrete: -Samostalno se uključuje u kolo. . dječije radne i kulturne navike. Makedonija. . objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). Asim Horozić.cijeni i upoznaje narodne tradicionalne instrumente. . 4. . S. 3. troglasno 2. 4 BWV 815 i Badinerie iz Suite u h-molu BWV 1067.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela. Razvija kreativnost. 3. informativno poznaje . stihovi: Aleksa Šantić.Samostalno određuje karakter kompozicije. u KUD-u ili plesnoj školi (praksa). . . Bulbul pjeva okolo Mostara. -razumije da svaka zemlja ima tradicionalne igre i plesove. -zna naslov djela.Brzo uočava i saopštava izvođača.Zidni pano dopunjava novim zapisima i slikama instrumenata iz zemalja iz kojih je igra/ples. . . KANONI 1. . Mladen Pozajić. .Samostalno se učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. (samba). muzici .

opereta Splitski akvarel. Vincenzo Bellini 14. 15 G-dur. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. dinamiku. hor/zbor . I. 17 iz baleta Uspavana ljepotica op. .razlikuje glasove: dječji. F.Koristiti jednostavan muzički jezik tokom analize djela. -prepoznaje narodnu muzičku tradiciju.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.Pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima. van Beethoven. . Preludij i fuga BWV 875. P.Priprema. Koncert za violinu i orkestar u e-molu I stav. upoređuje.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku i tempo. Franz Schubert. G. 16.. . Die Forelle (Pastrmka) i Heidenroslein.Razgovorom o muzici u okolini. ženski (sopran-alt ). 8. No. (Cvijet divlje ruže). melodija. dodaje.Prati ponašanje na koncertu. 10. 6. Glenn Miller i When The Saints Go džez Marching In. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. i La Réjouissance: Allegro iz Music for the Royal Fiereworks. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta. iz opere Norma. Valcer. -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. 12. 13. muzičku formu. 15.pjevač ili solo-instrument. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu. iz oratorija Mesija. Hor seljaka iz opere ''Prodana nevjesta'' i Ples komedijaša (finale). 17.7. . Čajkovski. Hallelujah. Ivo Tijardović. F.Sposoban je je da uoči i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija. te saopštava ime kompozitora. I act. 11.razlikuje izvođačke ansamble: solo.Chi la gagliarda. itd _____________________ ___ _____________________ ____ -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. romantizam): . duhački. -Sposoban je da shvati osnovne klarakteristike muzičkih stilova (barok. 9. Debussy. _____________________ __ ____________________ . 2 br. . muški (tenor-bas). . . tempo. Louis Armstrong.Prilikom slušanja muzike poštuje pravila ponašanja. solo-pjesme. Handel.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. -prepoznaje vokalno. II sveska. ritam. C. Grlica. .Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru. I stav i Oda radosti iz IX Simfonije. .Arabeska br. Pjesma Splitu. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim -poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija djela. 66.Insistira da prisustvuje koncertima.određuje karakter djela. i Prelude iz Suite bergamasque. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). br. 6. 18. . 2. . -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. Bedrich Smetana. Sonata f-moll op. .prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. .Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata koncerata. . balet ''Ohridska legenda''. mijenja.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu za posjete kulturnim ustanovama-koncerti. Chatanooga Choo Choo. . .Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno.Samostalno smišlja. udaraljke) . momačka igra iz I čina. act II No. 19. br. L. . .Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. 125 . Casta Diva. Mendelsohn. i Panorama. Stevan Hristić. d-mol ili BWV 884. 1. klasika. .

u paru (dijalogom). -Na muziku progovara likovno ili literarno. .Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad.Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. . .Baldassare Donati. . . ________________________ ____ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst. .Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju. grupna. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu. _____________________ -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.Slobodnija improvizacija kolektivna. -samostalno uočava promjene u tempu. kreira nove aranžmane za pjesme. odgojnim područjima.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada. .Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. 126 . individualna.

(2) posebni i (3) specifični. Obrazovni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom učenja i sticanja kinezioloških znanja. (2) stavova i (3) navika. Odgojni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom razvoja kinezioloških (1) ineresa. Posebni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi izvannastavnih i izvanškolskih kinezioloških aktivnosti. Lista osnovnih zadataka kineziološke edukacije u osnovnoj školi usmjerena je na optimalno stimuliranje procesa rasta.TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA DEVETI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Svrha kineziološke edukacije je u doprinosu integralnom razvoju i ostvarenju ličnosti. (c) iskustva i (d) motoričkih programa. (b) intelektualnih vještina i (c) kognitivnih strategija. Cilj kineziološke edukacije je naučna i profesionalna podrška optimalnom rastu i razvoju. mogu biti: (1) osnovni. Osnovni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi nastave tjelesne i zdravstvene kulture. kroz profesionalnu podršku učenicima u aktivnostima tokom kojih će oni. (2) osobina – (a) morfoloških. interaktivno i kreativno može sudjelovati u unapređenju kvaliteta života i suživota. Komplementarni ciljevi kineziološke edukacije mogu biti: (1) antropološki. ispoljenju i očuvanju kinezioloških dimenzija antropološkog prostora koje značajno sudjeluju u unapređenju kvaliteta života i suživota ličnosti. pojedinačno: (1) usvojiti osnovna znanja i razviti 127 . i to: (1) kognitivnih – (a) verbalnih informacija. Ciljevi. (b) znanja. dalje. shodno njenim maksimalnim biopsihosocijalnim kapacitetima sa kojima aktivno. (2) psihomotoričkih – (a) informacija. (2) obrazovni i (3) odgojni. Specifični ciljevi kineziološke edukacije tiču se djece sa posebnim potrebama. Antropološki ciljevi kineziološke edukacije su u korelaciji sa procesom kinezioloških transformacija antropoloških: (1) sposobnosti – (a) psihomotoričkih i (b) funkcionalnih. razvoja i sazrijevanja učenika.

Standardi kineziološke edukacije jesu: (1) naučna zasnovanost. repetitivne snage Posjeduje osnovna znanja o kineziološkim aspektima adolescencije . poštuje.sa energetskog i. (4) zna i ima interes i naviku da kontrolira i vrednuje osnovne parametare vlastitog kineziološkog stanja.interes i naviku za njegu. zaštitu i promociju zdravlja kineziološkim sredstvima. tehničkih. spolu i zdravlju učenika. u kineziologiji potreba je uvijek u funkciji mogućnosti: kao prirodna potreba kretanje ima funkciju biološkog amaneta i stimulira ne samo rast i razvoj već i homeostazu i stabilnost organskih sistema i životnih funkcija. te specifične kineziološke osobine i sposobnosti. (3) optimalno razviti opće. Očekivani ishodi kineziološke edukacije su u korelaciji sa operacionalizacijom ciljeva kineziološke edukacije s obzirom na (1) uzrast. sadržaji i ishodi Cilj 1. razvija i promovira lokalne ekološke vrijednosti u duhu globalno što humanijeg biocentrizma. (8) razvoj antropoloških dimenzija učenika i (9) interes i afiniteti učenika. Lista sadržaja Poznavanje pojmova i termina iz domena kineziologije Poznavanje prostornih. izvođenja. brzine. kontrole i vrednovanju procesa kinezioloških transformacija Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni morfoloških i funkcionalnih dimenzija značajnih za antropološki status Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni stanja: gibljivosti. (4) razviti interes i naviku za cjeloživotni kineziološki angažman. Osnovna teorijska znanja 1. (4) objektivnost – prilagođenost sadržaja prirodnim i društvenim uvjetima. “životnih namirnica”.završne faze procesa sazrijevanja ličnosti Posjeduje najosnovnija znanja o pozitivnim uticajima tjelesne i zdravstvene kulture. (6) sigurnost učenika. vremenskih. eksplozivne snage. (2) usvojiti teorijska i motorička znanja i iskustava korisna za svakodnevne i urgentne kineziološke situacije. (2) spol i (3) ambijentalne prilike.adolescencija Djelovanje kinezioloških aktivnosti na antropološki status Kultura ishrane Poželjni ishodi Korektno opisuje osnovne edukativne. Na kraju trećega odgojno-obrazovnog ciklusa. odnosno realizaciji zadataka edukacije shodno individualnim potrebama učenika i uvjetima za edukaciju. ravnoteže. tehničke. (2) usmjerenost na izvođenje – operacionalizaciju. vremenske. sportsku rekreaciju. (3) izazovnost i afirmativnost. sportske i rekreativne kineziološke sadržaje i aktivnosti Korektno opisuje osnovne prostorne. posebne. i uspjeha u kineziološkim aktivnostima . izdržljivosti. Osnovni sadržaj kineziološke edukacije je pokret i kretanje i na njima razvijene teorijske i praktične situacije i strategije namjenjene operacionalizaciji ciljeva. (5) razumije. taktičke i administrativne sadržaje i uvjete značajne za izvođenje sportskih i rekreativnih kinezioloških aktivnosti Posjeduje najosnovnija znanja o modelu planiranja. (6) steći samopouzdanje da doslijedno i kontinuirano uvažava. (7) korisnost sadržaja za svakodnevni život. programiranja. (2) posjeduje osnovna kineziologijska znanja i kineziološka iskustva koja će mu omogućiti kineziološki aktivan život. preciznosti. sporta i sportske rekreacije na ljudski organizam Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kvaliteta i kvantiteta hrane i tečnosti. (5) osposobiti se za samostalnu kontrolu i vrednovanje kinezioloških parametara koji sudjeluju u definiranju zdravlja i održavanju kineziološke kondicije. Ciljevi. odnosno po završetku devetog razreda svaki učenik bi trebao da: (1) zna i ima interes i naviku da njeguje i štiti vlastito zdravlje i zdravlje okoline. koordinacije. (3) uvažava i razvija vlastite opće i posebne kineziološke potrebe i kompetencije i racionalno ih afirmira. razvija i afirmira vlastite kineziološke mogućnosti i kompetencije u prilog kvalitetu živata i suživota. U-e x x x x x x x x U-i x x x x x x x x 128 . taktičkih i administrativnih pojmova i termina značajnih za kineziološku aktivnost Poznavanje najosnovnijih zakonitosti procesa kinezioloških transformacija antropoloških svojstava Kontrola kineziološkog statusa – morfološkog i funkcionalnog Kontrola psihomotoričkog kineziološkog statusa Kriva rasta i razvoja . Pošto je dominantno pod genetskim koordinatama. (5) primjerenost sadržaja dobi. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti.

2.. Emocionalna samoregulacija 129 .Narodne igre i plesovi iz Bosne i Hercegovine .Snaga: . kineziološke rekreacije i kinezioterapije Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o hodanju i brzom hodanju.2.Obnoviti tehnike trčanja na 100m. Funkcionalne sposobnosti: 3.Takmičenja u rukometu. 1.2.Ravnoteža: .Pravolinijska i krivolinijska valjanja. održava funkcionalnost lokomotornog sistema na poželjnom nivou Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti Prepoznaje se po zadovoljstvu. 400m i 800 m . Skakanja: . shodno potrebama Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku udalj i skoku uvis.6. Kultura tijela 2. diskusije i usuglašavanje postupaka 3. Antropološki S potrebnom snagom i brzinom izvodi složene pokrete i kretanja Odgovarajući praktični sadržaji iz: Normalno podnosi kineziološka opterećenja 1.Koordinacija: . košarci. 400m i 800 m. odbojci i nogometu i korektno ih koristi u rekreaciji i sportu x x x x x x 4. zdravstvenog aspekta Kultura odjevanja Izbor izvora informacija i znanja iz domena kineziologije 1. izdržljivosti.2. Igre: .Takmičenje u hodanju. puzanja i kolutanja u ograničenom prostoru 4. Morfološke osobine: 1. Motoričke sposobnosti 2.Obnoviti tehnike hodanja i brzog hodanja .Preciznost: Posjeduje osnovna znanja o pozitivnim i negativnim uticajima izbora odjeće i obuće na kineziološko stanje i na zdravlje uopće Posjeduje osnovna znanja o kriterijima korišćenju naučnih.. opuštenosti.2.Izdržljivost .Obnoviti tehnike skoka udalj i skoka uvis .4. sporta.prevashodno.3. Osnove planinarenja i boravka u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima 5. koordinacije. Osnovna motorička znanja x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. 1. 1.2. kao drugi kineziološki kretanja sadržaji. i Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenih pokreta i 1. Odgojni 1. nogometu . gibljivosti. zajednicka razmišljanja. te koordinacije i gibljivosti učenika i mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. otvorenosti i spremnosti za saradnju.Takmičenja u narodnim igrama i plesovima 6.Brzina: . korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Zna značaj ovih oblika kretanja i spretno ih izvodi Posjeduje osnovna znanja o planinarenju i boravku u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o narodnim igrama i plesovima iz Bosne i Hercegovine Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o rukometu. Ritmičke i plesne strukture: .. ravnoteže i preciznosti Samostalno primjenjuje programe za održavanje aerobne izdržljivosti Normalno reagira u aktivnostima u kojima je dominantna anaerobna komponenta Održava poželjan odnos visine i težine tijela.2.1.5. Vježbe na tlu: . košarci. te trčanju na 100m. Hodanja i trčanja: . brzine.. brzom hodanju i trčanju 2. stručnih i javnih informacija i saznanja iz domena tjelesne i zdravstvene kulture. 1.Takmičenja u skoku udalj i skoku uvis 3.Gibljivost: . odbojci.

(3) umjetnički sadržaji (ples. zainteresiran. spreman na tjelesne i mentalne napore. Odnos prema ekološkim problemima 4. funkcionalne sposobnosti. te korektan stav prema autoritetima x x x x Morfološke osobine. a kontroliraju se po potrebi *Morfološke osobine . izdržaj u visu zgibom. motiviran. skok u dalj s mjesta. podizanje trupa Ocjena i vrednovanje obrazovne i odgojne Obrazovna i odgojna komponenta tjelesne i zdravstvene kulture x x komponente tjelesne i zdravstvene kulture se ocjenjuju Testiranje.visina. 130 . težina.3. ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. s drugima i zajedno s drugima. pretklon raznožno. folklor). procijenjuju i x x vrednuju s namjerom da se na njih može sistematski i pozitivno uticati. kožni nabor nadlaktice. zna. pored obaveznog. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. funkcionalne sposobnosti. motoričke sposobnosti . procjena i vrednovanje kineziološkog stanja učenika na početku i na kraju školske godine* U trećem ciklusu. sportski ples. hoće i može sudjelovati u njima natječući se sa samim sobom.taping rukom. opseg podlaktice. poligon natraške. Kultura ponašanja Posjeduje ekološke navike i aktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema Redovno prisustvuje nastavi i vannastavnim aktivnostima. realizira se i program koji škola mora ponuditi i to: (1) sportsko rekreativni sadržaji. (2) sport za sportiste. motoričke sposobnosti i zdravstveni status se testiraju.trčanje 6 minuta.

ako je ikako moguće. 131 . Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. koja oplemenjuje duh i razigrava organe.Na satu tjelesne i zdravstvene kulture u školi treba. 1939). pružiti učenicima priliku da snažno ispolje sputanu radost. Nastava tjelesne kulture mora biti čas radosti (Boigey.

ljudska spolnost. obrazložiti obilježja pravog prijateljstva. filmova i modernih glazbenih trendova. Potrebno predznanje 3. spoznati važnost usklađivanja vlastitih osjećaja s razumom. W. Šimunović: Alkar. Rasprava. Nema posebnosti. ljubav. odrastanju. društvenom i duhovnom pogledu. imenovati i dublje shvatiti mladenačke krize kao normalni put razvoja i kao vrijeme radosna odrastanja. 5. Potkrijepiti iskustveno. mladenačke krize. Shvatiti i opisati vrijeme adolescencije kao važno prijelazno razdoblje u cjelovitom sazrijevanju čovjeka. Odgovorno spolno ponašanje. Hrvatski jezik: Pristup temi u književnom djelu. Potkrijepiti iskustveno i vizualno.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Dnevnik Ane Frank. intelektualni i društveni razvoj. Obrazovna postignuća 4. prihvaćanju sebe i drugih i o prihvaćanju vlastitih ograničenja. 4. spoznati koliko je važan utjecaj Božje milosti u vlastitom dozrijevanju. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 2. Shakespeare: Romeo i Julija. zrelost. Radost odrastanja adolescencija. (8. Dokumentarni film. prepoznati i obrazložiti kako je čovjek pozvan shvaćati i 6. Vrijednost prijateljstva. Tjelesne i duševne promjene u pubertetu. emocionalnom. Obrazložiti vrijednost prijateljstva. Nema posebnosti. D. 3. ljudska heteroseksualnost. razgovor i stvaralačko izražavanje na temelju poticajnih biblijskih i literarnih tekstova te životnih svjedočanstva poznatih osoba. tjelesno dozrijevanje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Preporuke za korelaciju 8. stvaralački rad s fotografijama i filmskim prizorima o mladenačkim temama. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. zaljubljenost. Prihvatiti sebe i druge ljude. intelektualnom. zapovijedi koje nas pozivaju na spolnu čistoću. 2. moralna zrelost Analiza različitih informacija i poruka koje se danas mladima nude preko različitih časopisa za mlade. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Razgovorni stil. Prijedlozi za metodičku obradu KATOLIČKI VJERONAUK 9. Potaknuti učenike da razgovaraju o svojim osjećajima.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 9. Dodatna ilustracija 7. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. KATOLIČKI VJERONAUK 9. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 1. Potrebno predznanje 3. 1. različiti načini kršenja i povrede Božje zamisli o ljudskoj spolnosti. (8. Biologija: Od rođenja do smrti. knjiga. Ključni pojmovi 2. njihova interpretacija sa stvaranjem umnih mapa i kataloga pravila radosna mladenačkoga odrastanja. Prijateljstvo i ljubav prijateljstvo. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Igra asocijacija i vođeni razgovor o neposrednim iskustvima i primjerima iz svakodnevnog života učenika koji govore o dozrijevanju. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. obrazložiti važnost skladnog dozrijevanja u tjelesnom. emocionalno dozrijevanje. S. Obrazovna postignuća 132 . sukobi zbog razlika u stajalištima i razmišljanja među generacijama. Ključni pojmovi 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Šesto: Debela.

A. S. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. Nema posebnosti. s mladićem ili djevojkom. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Džubran: „O prijateljstvu“. Ključni pojmovi 2. Priopćenje i interpretacija informacija i iskustava o životu u braku i obitelji na temelju mele ankete koju su učenici proveli u svojoj sredini. Pismo. Dokumentarni film. Promatrajući brak mojih roditelja mislim. Prilagoditi sadržaje i opetovano obrazlagati neke ključne pojmove. 1. Graditi sposobnost izražavanja i pokazivanja zahvalnost na daru prijateljstva. D.. Sremec: „Zelena ljubav“. Razgovorni stil. Prijedlozi za metodičku obradu 6. s roditeljima. Odgovorno spolno ponašanje. Navesti i protumačiti vrjednote braka i bračne ljubavi. (8. doktrinarnih i drugih tekstova o kršćanskom shvaćanju prijateljstva i ljubavi te razgovor ili diskusija (parlaonica) na tu temu.) razgovor o cjelovitom značenju i odnosu pojmova „ljubav“ i „seks“ i prosudba grješnih oblika seksualnosti. Shakespeare: „Romeo i Julia“. Njihov život po mom mišljenju je. izoliranosti. istinskoga prijateljstva i ljubavi. eros. Potrebno predznanje 3. filia. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4. prepoznati i protumačiti važnost ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa među spolovima. 2. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 3. Riječi prikazati na mnogo više primjera. W. izrada vrijednosne mape. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. Brak i celibat – oblici kršćanskog života sakrament ženidbe. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.. vježbe uživljavanja: unutarnji duševni doživljaji potisnutosti iz zajednice. sukoba s prijateljima. Po gradu često susrećem svećenike i časne sestre. Šesto: Debela. agape. Rasprava. razgovor i analiza primjera koji govore o odnosu mladih prema ljubavi i spolnosti u raznim časopisima za mladež. 3.. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama živjeti svoju spolnost i seksualnost u službi istinske ljubavi i života. celibat. Omogućiti učenicima iskustveno izražavanje. izrada kolaža. 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. poštivati osobni izbor svakog čovjeka. pismeno izražavanje (npr. KATOLIČKI VJERONAUK 9. pisanje eseja ili pjesme. odrediti bitne dimenzije braka koje se očituju u međusobnoj ljubavi i rađanju djece. analiza i interpretacija biblijskih..4. duhovno zvanje. homoseksualnost. S. analiza i interpretacija 1Kor 13. Analiza biblijskog teksta koji govori o prijateljstvu (Sir 6. Matoš: „Djevojčici mjesto igračke“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti (npr. kritičko čitanje. produbiti navedenu tematiku (npr. Brak kao Božanska ustanova – knjiga Postanka. Isus Krist – sakramenti (sveti red i ženidba).. kritičko čitanje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 1-13 u povezanosti s naukom Crkve i drugim poticajnim izričajima. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Nema posebnosti. „Romeo i Julija“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. R. Kaštelan: „Volio bih da me voliš“. Promicati vrjednote braka i svećeničkog poziva. caritas. imenovati i kritički protumačiti poteškoće suvremenog braka. J. obitelj. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pojašnjavanje najvažnijih činjenica s kršćanskoga stajališta. prepoznati i navesti bitne razlike između zaljubljenosti i ljubavi. 5-17). Prijedlozi za metodičku obradu 133 . „Ulica predaka“. izvatci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o ljubavi i spolnosti. Obrazovna postignuća 4. Biologija: Od rođenja do smrti. ljubavi ali i o konfliktnim situacijama osobito u doba mladenačkog odrastanja. Škrinjarić: „U gajbi“. zauzimati se za razvoj zajedništva. Preporuke za korelaciju 8. Dodatna ilustracija 7. uočiti važnost odgoja vlastite spolnosti. H. G. Razgovor o primjerima iz neposrednog učeničkog iskustva koji govore o zajedništvu i prijateljstvu. imenovati i protumačiti vrijednost svećeničkog poziva i života u celibatu i čistoći. brak. Tadijanović: Srebrne svirale. navesti i objasniti osnovna obilježja kršćanskog braka. u dogovoru s predmetnim učiteljem.

Kolar: Breza. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. S. Pismo.“. Nema posebnosti. Božja Objava. Problemski članak. E. G. Poticajnim pitanjima i razgovorom povezati teme o čovjekovoj religioznosti i traženju Boga sa stečenim iskustvom učenika na vjeronauku. N. Pronaći i usporediti jedan književnoumjetnički tekst koji govori o religioznosti i jedan koji govori o vjeri. I. Problemski članak. „Nađeni Bog“. A. I. Individualna pomoć na jasnim i jednostavnim primjerima. Budak: Mećava. religioznost. R. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. ali i u drugim predmetima. Kishon: Kod kuće je najgore. vjera. u dogovoru s predmetnim učiteljem. 5. E. redovnički zavjeti. S. praznovjerje. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. ciljevi braka. 2. 1. 2. Preporuke za korelaciju 8. Graditi sposobnost suočavanja s religioznim pitanjima u osobnom i javnom životu i otvoriti se Bogu koji je temelj svega života. produbiti navedenu tematiku (npr. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Dokumentarni film. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 1. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. izdvajanje kataloga pitanja i stvaranje problemskih situacija tražeći odgovor u pojedinačnom i skupnom radu učenika s biblijskim i drugim tekstovima te fotografijama koje prikazuju religiozna ponašanja i običaje u različitim kulturama i vremenima. politeističke i monoteistčke religije. Rasprava. Ključni pojmovi 2. Životopis. Svaki čovjek traži Boga religioznost.. Dodatna ilustracija 7. Šop: „Isus u posjetu kod nas“. stvaralačko izražavanje na temu: „Za sebe si nas Bože stvorio.6. E. A. Kishon: Kod kuće je najgore. Zaljubljenost. P. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. religije i vjere. Kovačić: Pripovijetke. Susret sa svećenikom i bračnim parom. 3. djevičanstvo. Kolar: Breza.G. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje. Novela. Dodatna ilustracija 7. religija. osobito u književnosti i povijesti. Dati prednost usmenom izražavanju.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Izvadci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o vrijednosti braka. 3. navesti razliku između religioznosti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Dokumentarne fotografije iz obiteljskog i svećeničkog života Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 134 . B. 4. izdvojiti i objasniti opasnosti praznovjerje i magije. prepoznati i protumačiti najčešća kriva shvaćanja Boga danas. usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost od krivih oblika religioznosti. tumačenje pojmova vjera. religija. Likovna i glazbena kultura: Ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada.. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. zajednička obilježja religija. obitelji i duhovnog poziva. Nema posebnosti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Obrazložiti da je čovjek po svojoj naravi religiozno biće. Nema posebnosti. razvoj religije. Preporuke za korelaciju 8. Kovačić: Pripovijetke. Bach: „Galeb Jonathan Livingston“. Šimić: „Opomena“. (8. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. 1. magija. Prirodna usmjerenost čovjeka Bogu. Dedić: „Brod s mojim imenom“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. krive slike o Bogu. Hemingway: Starac i more. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova. Sadržajna prilagodba.

izrada kolaža. New Age. fašizam. Ključni pojmovi 2. praktični ateizam. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 3. 3. način razmišljanja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Prijedlozi za metodičku obradu 135 . 5. komunizam. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. 2. 4. Povijest: povijesni oblici ateizma. Dati prednost usmenom izražavanju. humanizam bez Boga. analiza i prosudba životnih prilika i okolnosti koje čine „pogodno tlo“ za rađanje sekti i okultističkih skupina.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. izlaganje i vođeni razgovor na temu sekti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. dobro upoznati i jasno iznositi svoje argumente o ateizmu. religioznost. Obrazovna postignuća 4. prepoznati i protumačiti suvremene oblike ateizma koji pokušavaju istisnuti Boga iz života. usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju. Potrebno predznanje 3. Preporuke za korelaciju 8. Nema posebnosti. Sekte i religiozni pokreti koje najčešće susrećemo. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. yoga. Ateizam i vjerska ravnodušnost ateizam. Obrazovna postignuća 4. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. reinkarnacija. opisati neka važnija učenje u suvremenim religioznim pokretima (reinkarnacija. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 2. vjerska ravnodušnost. Vjera. Razlikovati teorijski i praktični ateizam. navesti i opisati neke kršćanske i nekršćanske sekte i religiozne pokrete. dijalog s ateistima. Naglasak staviti na traženju Boga u različitim religijama. časopisa na temu „vjera – nevjera“. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.4. religiozni pokret. čovjek kao „malo božanstvo“. nacizam. način života i djelovanja nekih istaknutih osoba koje nisu vjerovale u Boga. Pribiranje iskustava i spoznaja te stvaranje problemske situacije. „ateizam – vjerska ravnodušnost“. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova. 5. Obrazložiti važnost izgradnje osobnog vjerskog svjetonazora i kršćanskog stava vjere. argumenti. Sadržajna prilagodba. ponude različitih životnih filozofija. okultizam. (8. Uočiti i objasniti važnost kršćanskog svjedočenja nasuprot suvremenih oblika ateizma. Dodatna ilustracija 7. Nema posebnosti. 1. kratko opisati temeljne odrednice New Age-a. KATOLIČKI VJERONAUK 9. zablude. prikupljanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Poruke. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Razvijati razumijevanje i prihvaćanje. Ključni pojmovi 2. uzroci. imenovati različite oblike religioznog ponašanja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. meditacija. religija. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Traženje Boga u novim religioznim pokretima sekta/sljedba. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje. (8. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. ezoterija). Izlaganje i vođeni razgovor na temu ateizma – pojava. usporediti i navesti razliku između sekti i religioznih pokreta. yoga. Iz vlastitog iskustva uočiti ljude koji ne vjeruju u Boga. razmatranje i analiza materijala iz literature.

knjiga Postanka – stvaranje svijeta. obrazovne emisije za djecu o znanstvenim postignućima istraživanja prirode i svemira. evolucija. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. naravna i nadnaravna objava. M. Potrebno predznanje 3. odnosno predodžba (reinkarnacija. Pojačana vizualizacija i usmene jezične vježbe. Vuleta. zahtjevi i zablude. Rasprava. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. G. 5. zahvalnosti i molitve za čudesni stvoreni svijet.6. (8. panteizam. Dodatna ilustracija 7. scijentologija.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. bitnih pojmova i govora o stvaranju svijeta i čovjeka. izlaganje i tumačenje biblijskog teksta. promatranje i analiza likovnog govora (Biblija u umjetnosti). produbiti navedenu tematiku (npr. analiza. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Problemski članak. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije i razumijevanja. teorija velikog praska (Big Bang). 2. umjetničke reprodukcije o stvaranju svijeta. objasniti odnos biblijske i znanstvene slike svijeta. Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. sinkretizam. Preporuke za korelaciju 8. Naglasak na razumijevanju ključnih pojmova i korekciji izgovora. vjeroučiteljevo pripovijedanje. Ključni pojmovi 2. Post . 4. Mažuranić: „Svemir“. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. obrazložiti i prihvatiti svijest o čovjekovoj odgovornost za stvoreni svijet i njegovu izgradnju. rituali. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju svijeta. Bog Stvoritelj. Razlikovati naravnu i nadnaravnu objave. „Taj divni Božji svijet“) 1. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 1. analiza i interpretacija sekti s drugim odabranim tekstovima iz drugih religija. Kustić. uočiti. pisanje eseja na temu: „Moja vjera u svjetlu Isusove poruke“. Stilska izražajna sredstva : simbol i alegorija. Evokativni razgovor o spoznajama i iskustvima učenika o postanku svijeta stečenima na vjeronauka korelacijski povezanom s drugim predmetima. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Obrazovna postignuća 4. KATOLIČKI VJERONAUK 9. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. meditacija. Sadržajna prilagodba. Religiozni pokreti i sekte u Hrvatskoj. Krklec: „Srebrna cesta“. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 136 . 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama oblici organiziranja. F. Dodatna ilustracija 7. Biologija: Podrijetlo čovjeka. 3. analiza i interpretacija učenja Katoličke crkve o sektama – Katekizam Katoličke crkve. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (primjeri likovno-umjetničkih djela). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. yoga…). opasnosti i pogubnosti sekti. staroistočnjačka slika svijeta. 3. Osvrt ili prikaz. Izabrani tekstovi iz knjiga (Ž. Hare Krišna. Dokumentarne fotografije iz života religioznih pokreta i sekti. Preporuke za korelaciju 8. interpretacija i usporedni govor tekstova iz Postanka s ponuđenim znanstvenim spoznajama i slikovnim prikazima današnjega vremena. kratko protumačiti značenje biblijskog govora o stvaranju svijeta. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. mormoni. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. vjera i znanost. 1. Simboličke fotografije s motivima iz prirode i dokumentarne fotografije o svemiru. filmovi. postanak svijeta. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Jehovini svjedoci. Spremnost i sposobnost izricanja osjećaj divljenja. hinduizam i budizam. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Biblijska i današnja slika svijeta Objava. „Priroda govori o Bogu“ i B. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. Bog – Stvoritelj svijeta.

1. F. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. M. Ključni pojmovi 2. oholost.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. 5. Potrebno predznanje 3. pismeno i likovno izražavanje na temu: „Čovjek slika Božja“. Rasprava. Biologija: Podrijetlo čovjeka. Eva (žena). Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. Prednosti i opasnosti ljudske emancipacije. istočni grijeh. jednakost muškarca i žene. 3. čovjek slika Božja. otkriti ljepotu i dostojanstvo čovjeka kao slike Božje. uvidjeti i ispravno protumačiti povezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode. Potrebno predznanje 3. Mažuranić: „Svemir“. Preporuke za korelaciju 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. (8. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. grijeh prvih ljudi-izgon iz raja. Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. prepoznati i objasniti da su oholost i zavist glavni izvori čovjekova grijeha. 4. bratoubojstvo. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Čovjek je kruna stvaranja. identifikacijski i vođeni razgovor. Obrazovna postignuća 137 . Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Prijedlozi za metodičku obradu 6. patnja i smrt kao posljedica istočnog grijeha. Umjetničke reprodukcije o biblijskom stvaranju čovjeka. Igra asocijacija. Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju čovjeka. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Ključni pojmovi 2. spoznati da je grijeh protiv čovjeka ujedno i grijeh protiv Boga. produbiti navedenu tematiku (npr. Prilagoditi nastavne sadržaje. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 2. bolest. izdvajanje i tumačenje bitnih pojmova. obrazložiti različitost i jednakost dostojanstva muškarca i žene. (8. Čovjek je slika Božja stvaranje čovjeka. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. G. 5. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dodatna ilustracija 7. zavist. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. Post. svetost i nerazrješivost ženidbe. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Čitati pred razredom tek nakon uvježbavanja i ako to učenik želi. P. uočiti zašto je čovjek kruna Božjeg stvaranja. Grijeh kao zloporaba slobode sloboda kao dar. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. dramatizacija teksta. Omogućiti učeniku izražavanje radosti. Različitim oblicima stvaralačkog izražavanja izraziti zahvalnost i radost na darovanom životu. Adam (muškarac). objasniti značenje i poruku biblijskog govora o stvaranju čovjeka. Budak: Mećava. čovjek je stvoren kao muško i žensko. 2. Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi i prvom bratoubojstvu. 2. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku.4. kritičko čitanje i interpretacija biblijskih i drugih tekstova u povezanosti s promatranjem i interpretacijom fotografija (reprodukcija). Osvrt ili prikaz. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Problemski članak. Krklec: „Srebrna cesta“. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 3. dostojanstvo čovjeka. Koristiti razne vrste katehetskih pomagala. Čovjek je slobodno biće. Adam i Eva.

KATOLIČKI VJERONAUK 9. crteža ili fotografije. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. analiza i interpretacija grijeha oholosti i zavisti u svjetlu biblijskih tekstova. Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Noi i općem potopu (Post 6-9). 3. Čitanje. S. izrada kolaža. Umjetničke reprodukcije općeg potopa i Kule Babilonske. opisati značenje sklapanja Božjeg saveza s Noom. postupno otkrivati da su nam život i svijet darovani i da smo te darove pozvani dalje svjedočiti u susretu s ljudima. Stilska izražajna sredstva: simbol. preoblikovanje biblijskoga tekst o kuli babilonskoj iz perspektive današnjeg vremena i znakova ljudske oholosti. Preporuke za korelaciju 8. Novela. Božja dobrota i ljubav prema grješnicima potop. Rasprava. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. oholost. Michelangelo – Sikstinska kapela). Kain pripovijeda iz svog viđenja o ubojstvu brata Abela. promjena perspektive u biblijskom pripovijedanju – npr. Babel. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu. Bog sklapa Savez sa ljudima. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o grijehu prvih ljudi (Post 3).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Hrvatski jezik: Problemski članak. promatranje i interpretacija slike. Potrebno predznanje 3. kušnja. istočni grijeh. ekologija). Prijedlozi za metodičku obradu 6. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (istraživanje svemira. Savez s Noom. čitanje. Noa – pralik Isusa Krista. Ključni pojmovi 2. 6. 5. Dodatna ilustracija 7. te Kajinu i Abelu. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Kajinu i Abelu (Post 4) 1. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Sadržajna prilagodba i prilagodba teksta. alegorija. Osvrt ili prikaz. ljudska prava. na temelju biblijskih tekstova uočiti i ispravno protumačiti kako je uspjeh bez Boga osuđen na propast. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. novi Adam. prikupljanje podataka i davanje naslova. 2. Prijedlozi za metodičku obradu Uočiti važnost krjeposti poniznosti. Vođeni razgovor na temu ljudske slobode i grijeha na temelju svakodnevnog iskustva. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 4. izlaganje.4. katalog pitanja i vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. Šesto: Debela. protumačiti značenje i poruku o gradnji babilonske kule. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. Dramske vrste. skupni rad na temu čovjekove odgovornosti pred pitanjima raskida prijateljstva i zajedništva s Bogom. Prilagodba biblijskog teksta i opetovana provjera razumijevanja ključnih pojmova. 4. (8. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Michelangelo – Sikstinska kapela). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. genetika. Prijedlozi za rad s učenicima s 138 . Naglasiti bitno. Obrazovna postignuća 4. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. ispunjen i sretan život na zemlji. Preporuke za korelaciju 8. Znati protumačiti glavnu poruku izabranih biblijskih tekstova o općem potopu i kuli babilonskoj. zavist. Dodatna ilustracija 7. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 1. Kula Babilonska Noa uzor pravednosti. Dramske vrste. Prilagodba odgojno-obrazovnih postignuća sukladna stupnju oštećenja. konkretnim gestama pokazivati ljubav prema bližnjemu. kloniranje. Prepoznavati i otkrivati Božju dobrotu koja nas poziva na miran. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. pred slobodom izbora „za“ ili „protiv“ Boga. ljudska oholost koja vodi u propast.

glagoljski spomenici. Sustavno provjeravati razumijevanje. sv. 3. Hrvatski jezik: Osvrt ili prikaz. opisati važnost glagoljice i starohrvatskog jezika u bogoslužju. Preporuke za korelaciju 8. Dokumentarni film. a neke ključne pojmove dati samo informativno. u pokrštavanju Hrvata. (8. pribiranje rezultata i izrada umne mape. Vizualizirati i približiti ključne pojmove pomoću audio-vizualnih sredstava i slikovnica. prema potrebi dodatno objasniti riječi i pojmove. Ilirik. Dodatna ilustracija 7. Splitski evangelijar.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. 2. KATOLIČKI VJERONAUK 9. prikazivanje obrazovnog materijala o navedenom vremenu. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Pripovijedati biblijske tekstove. Sirmij. Pokrštenje Hrvata i ulazak u zajednicu kršćanskih naroda Višeslavova krstionica. opisati ulogu kneza Branimira i pape Ivana IV. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Ključni pojmovi 2. Izabrati i prikazati život jednog mučenika iz prvih stoljeća na današnjim hrvatskim prostorima. Likovna kultura: Sakralna umjetnost (starokršćanski spomenici na hrvatskom prostoru). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Korijeni kršćanstva na hrvatskom prostoru kršćanstvo u Iliriku. Obrazovna postignuća 139 . imenovati i kratko opisati neke važnije kršćanske mučenike na našim prostorima. Ispripovjediti najvažnije. 4. Vrijeme i neke osnovne podatke o dolasku Hrvata na ove prostore. Životopis. Opisati početke kršćanstva na hrvatskim prostorima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Obrazovna postignuća 4. Izlaganje. Širenje kršćanstva po Sredozemlju. povezati početke pismenosti u Hrvata sa Crkvom. prikazivanje i interpretacija činjenica i događaja pomoću dokumenata. 4. 3. 1. Ključni pojmovi 2. knez Branimir. stoljeća. Imenovati i ispravno vrjednovati vrline svetih kršćanskih mučenika. Dokumentarne fotografije ranokršćanskih lokaliteta i spomenika. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. potkrijepiti vizualnim materijalima. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. pripovijedanje i tumačenje. Salona. obrazložiti važnost Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. slike mučenika. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. papa Ivan VIII. glagoljica. Potrebno predznanje 3. Potrebno predznanje 3.. 5. 5. (8. dokumentarne fotografije i zemljovidnih karata.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Objasniti postupnost pokrštavanja Hrvata od 7. Omogućiti učenike razne oblike kreativnog izražavanja. istraživački razgovor. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 2. fiksiranje papira na podlozi. Metropolija. Ćiril i Metod. kršćanski mučenici. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Prijedlozi za metodičku obradu 6. imenovati i objasniti veličinu i vrijednost kulturno-povijesnih spomenika iz ranokršćanskog vremena. prikazati neki povijesni lokalitet ili spomenik iz života Crkve na našim prostorima. veći prostor za pisanje). Prilagoditi nastavne sadržaje upotrebom nastavnih listića. do 9.

zavičajni govor i narječje prema književnome jeziku. papinski ljetopis. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. izrada plakata. pomoću dokumentarnih crteža analizirati i prikazati djelovanje pojedinih bratovština. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 2. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. lekcionar. 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 140 . Prepoznati i vrjednovati ulogu Crkve u obrani kršćanstva na hrvatskim prostorima.4. izrada kronološke tablice i plakata. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. imenovati načine kako trebamo čuvati i promicati hrvatsku kulturnu baštinu. „primas Dalmacije i cijele Hrvatske“. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Vrjednovati i izraziti stav poštovanja prema najstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskog naroda. 3. Dokumentarne fotografije srednjovjekovnih spomenika i crkvi. razlikovati i imenovati ključne pojmove. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Istraživanje. Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). 4. Preporuke za korelaciju 8. izlaganje i razgovor među učenicima. Preporuke za korelaciju 8. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Baščenske ploče…). integrativno i korelacijsko povezivanje tematike s temama iz povijesti. crkveni sabori. Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). Dualizam. „porez u krvi“ Prikaz nastanka i razvoja moje biskupije. (8. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. imenovati najstarije starohrvatske crkve. ispravno vrjednovati ulogu kršćanske vjere koja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju samostalnosti Hrvatske države. Likovna kultura: Sakralna umjetnost u hrvatskoj baštini. značajniji crkveno-kulturni spomenici iz mog kraja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. evanđelistar Prikaz izabranih crkvenih lokaliteta ili spomenika. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala (model Višeslavove krstionice. Istraživanje. pripovijedanje. 1. dokumenata i dokumentarnih crteža i fotografija. zemljovid Hrvatskog kraljevstva za vrijeme turskih osvajanja. hrvatske biskupije. starohrvatske crkve. 3. kritičko pojedinačno i skupno promatranje i analiza tekstova. Obrazovna postignuća 4. predziđe kršćanstva. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. brevijar. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i značaj narodnog jezika u liturgiji. Dodatna ilustracija 7. gledanje dokumentarnog filma ili obrazovne emisije. kratko opisati glavne odrednice društvenog i vjerskog života Hrvata u srednjem vijeku. bratovštine. Prijedlozi za metodičku obradu 6. staleška udruženja. 2. Društveni i vjerski život Hrvata u srednjem vijeku Zvonimirova zavjernica. dokumenata i drugih materijala. izlaganje i tumačenje bitnih činjenica. Prilagođene nastavne sadržaje slikovno obogatiti. prepoznavati. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne hrvatske biskupije kao središta crkvenog. Koristiti stečena iskustva. analiza i interpretacija tekstova. Prilagoditi nastavne sadržaje. Sadržajno prilagoditi. objasniti zašto se hrvatski narod smatra predziđem kršćanstva. Dokumentarne fotografije starohrvatskih spomenika i crkvi. Uloga narodnih vladara u promicanju vjere i kulture u hrvatskom narodu. 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. društvenog i kulturnog života. pripovijedanje. proučavanje spomeničke baštine i zemljovida s davanjem potrebnih tumačenja. Dodatna ilustracija 7. Ključni pojmovi 2.

4. kulture i znanosti. izrada panoa. Lisinski. Tehnički odgoj i fizika: Faust Vrančić. terenska i projektna nastava (korelacijska projektna priprema posjeta samostanskoj ili biskupijskoj knjižnici. analiza i interpretacija dokumenata i tekstova o doprinosu pojedinih biskupa. doprinos biskupa i svećenika. navesti načine kako mi možemo aktivno sudjelovati u razvoju i napretku našeg društva danas. kulture i znanosti. imenovati te kratko opisati neke zaslužne pojedince u Crkvi u izgradnji našeg naroda na duhovnom. Prva hrvatska gramatika. Dodatna ilustracija 7. navesti i kratko opisati nekoliko značajnijih redovničkih zajednica i njihovo kulturno djelovanje. R. Uloga Crkve u promicanju hrvatskog školstva. Zajc. komunizam. Maksimilijan Vrhovac. Potrebno predznanje 3. Svjetskog rata. A. 5. klasicizma. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Ispravno vrjednovati i cijeniti doprinos Crkve u razvoju školstva. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. uočiti potrebu te navesti načine kako se valja boriti protiv 4. Dokumentarni film. Obrazovna postignuća 141 . Životopis. ispravno vrjednovati ulogu bl. 2. doprinos redovnika. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 9. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 5. prvo sveučilište u Hrvatskoj. muzeju. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. znanstvenom i socijalnom polju.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. 1. stoljeća te upoznavanje s glazbenom baštinom Hrvatske (Lukačić. Ključni pojmovi 2. Preporuke za korelaciju 8. Slike istaknutih crkvenih osoba Hrvatski jezik: izborom iz narodne književnosti. navesti i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme bezbožnih totalitarističkih sustava (nacizam i komunizam). zagrebačka nadbiskupija Prikaz i doprinos jedne od znamenitih crkvenih osoba Crkve u Hrvata na području školstva. Glazbena kultura: upoznavanje glazbenih stilova i slušanje skladbi iz razdoblja srednjeg vijeka. J. KATOLIČKI VJERONAUK 9. 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.. Kačić-Miošić. Kažotić. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Ključni pojmovi 2. Stradanja Crkve u XX stoljeću. izrada kronoloških tablica. don Frane Bulić. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. HAZU. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ruđer Bošković. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i poraća Hrvatski katolički pokret. knjižnica dubrovačkih dominikanaca. produbiti navedenu tematiku. prosvjetnom. Osvrt ili prikaz. Raditi na jednostavnim rečenicama. Kašić. Opisati društveno-političke prilike XIX. baroka. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. (8. Književna baština. tabelarno prikazivanje socijalnih i kulturnih elemenata koje su dale pojedine redovničke zajednice.. romantizma i XX. kulture i znanosti benediktinske škole. renesanse. Gotovac. 5. Alojzija Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II. Svećenici i redovnici kao nositelji vjere. J. Istraživanje. Ivan Merz. pismenosti i kulture. B. I XX. Hrvatski narodni preporod. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. prepoznati ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. (8. svećenika i redovnika na kulturnom. arhivu. kulturnom. Alojzije Stepinac. Stoljeća i ulogu Hrvatskog katoličkog pokreta (I. Merz). nacizam.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV.). Bošković. Potrebno predznanje 3. Strossmayer). KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 4. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prilagodba tekstova. Opisati ulogu benediktinaca i benediktinskih samostana u razvoju hrvatskoga školstva. gospodarskom i političkom području života A. Tijardović…). u dogovoru s predmetnim učiteljem. 4.

Crkva u BiH. Primjeri stradanja crkvenih ljudi iz moga kraja. Katolička Crkva u Hrvata danas Domovinski rat i samostalnost Hrvatske. Dodatna ilustracija 7. Razgovor o spoznajama stečenim o svom užem prostoru i svojoj biskupiji. izlaganje i tumačenje važnijih činjenica. protumačiti ulogu pape Ivana Pavla II. tolerancija. i duhovnu i kulturnu. Domagoj. izrada umne mape. Drugi svjetski rat. Dramske vrste. prepoznati i opisati crkvenu organizaciju u Hrvatskoj i BiH danas. Preporuke za korelaciju 8. opisati ulogu Crkve u brizi za svoje članove u domovini i inozemstvu. upoznavanje povijesti svoje biskupije na temelju važnijih dokumenata. Prijedlozi za metodičku obradu 6. stradanja u domovinskom ratu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pokazati na karti svijeta rasprostranjenost Hrvata po čitavom svijetu i uputiti kako im Crkva u Hrvata pruža pastoralnu skrb. Prikaz vlastite nad/biskupije. dokumentarni filmovi. Hrvatski jezik: Životopis. Osvrt ili prikaz. iseljeništvo. Dodatna ilustracija 7. Raditi na jednostavnim rečenicama. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 2. pripovijedanje.4. Ključni pojmovi 2. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Totalitarizam. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Pismo. Povijest: Postanak i razvoj samostalne Hrvatske države. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 6. Razumijevanje ključnih pojmova i nekih nastavnih sadržaja samo na razini informacije. Zemljovid Kraljevine SHS. u odnosu prema hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata. 5. Hrvatski orlovski savez. plakata ili panoa. Hrvatski jezik: Životopis. 2. (8. Organizacija Crkve danas. 4. Dokumentarni film. dokumentarne fotografije. izrada umne mape. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama svakog oblika jednoumlja. navesti različite oblike zajedništva između iseljene i domovinske Hrvatske. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Uočiti važnost i potrebu njegovanja tolerancije. Stanovništvo – broj i razmještaj.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Preporuke za korelaciju 8. 3. Sposobnost argumentacije o potrebi i važnosti aktivne uloge i poslanja vjernika u društvu i u Crkvi. Zajedničko stvaralačko istraživanje dokumentarne građe i priloga o doprinosu pojedinih hrvatskih crkvenih velikana duhovnom i kulturnom životu naroda. Potrebno predznanje 3. slike istaknutih crkvenih osoba. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. Obrazovna postignuća 4. Dokumentarne fotografije iz Domovinskog rata. Povijest: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji. Sadržaje dodatno vizualizirati. objasniti ulogu Ivana Pavla II u stvaranju samostalne Hrvatske. 1. Dokumentarni film. dokumentarne fotografije iz današnjeg života Crkve u Hrvata. Rasprava. jasno iznijeti što možemo naučiti i primijeniti u vlastitome životu od velikih hrvatskih svetaca i mučenika. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. hrvatski katolički pokret. 1. dijaloga i međusobnog uvažavanja. Crkva u hrvatskoj dijaspori. Kratko opisati stradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji i slom komunističkih sustava. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Geografija: Veličina. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 142 . dušobrižništvo. Ivan Pavao II i Hrvati. granice i oblik teritorija Hrvatske. hrvatske nad/biskupije. demokracija. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku.

Izborni sadržaji za darovite učenike 10. čitanje. Isusov odnos prema Zakonu. Prijedlozi za metodičku obradu 143 . Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. leviti. iznijeti argumente o potrebi prihvaćanja. osobito djece. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova.. analogiziranje i aktualizacija biblijskih tekstova. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Potrebno predznanje 3. zamišljeni intervju sa Kristom ili nekim biblijskim likom. Obrazovna postignuća 4. 5. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 2. Umjetničke reprodukcije o Isusovu životu i propovijedanju. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. saduceji. poštivanja i uvažavanja svakog čovjeka po uzoru na Isusa Krista. umjetnosti i književnosti. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. 4. 3. Potrebno predznanje 3. Razgovor o stečenim spoznajama. pismoznanci. ja „Izgubljeni sin“.). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. Obrazovna postignuća 4. prepoznati povezanost žrtve i ljubavi. Isusov odnos prema ljudima. analiza i interpretacija izabranih biblijskih tekstova u povezanosti s pripadnim crtežima i fotografijama. smrt i uskrsnuće. Car Emin: «Mali Učkarić»…).. Preporuke za korelaciju 8. Uočiti i protumačiti važnost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava u odnosu na Isusa i njegovu poruku. Isusov odnos prema grješnicima i najpotrebnijima. Isusova muka. Prošao je zemljom čineći dobro Isusovo propovijedanje. Ključni pojmovi 2. Dati prednost usmenom izražavanju. igra uživljavanja u pojedine biblijske likove. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Obrazložiti otajstvo Isusove muke. Dodatno raditi na proširivanju rječnika.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. prepoznati i objasniti Isusov stav bezuvjetnog prihvaćanja svih ljudi. KATOLIČKI VJERONAUK 9. promatranje i interpretacija slike. Ljubio nas je do kraja Posljednja večera. 2. farizeji. ispravno vrjednovati važnost osobnog stava vjere. protumačiti Isusov odnos prema Zakonu. (8. Isusova žrtva za spas čovječanstva.potrebama 3. uživljavanje u ulogu (Ja „Grešnica“. Opisati temeljne sadržaje Isusova propovijedanja. (8. 4. uočiti i protumačiti potrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnuće i vječni život. obrazložiti Isusovo uskrsnuće kao pobjedu života nad smrću. grješnika i najpotrebnijih. kratko protumačiti neke izabrane novozavjetne tekstove koji govore o Isusovu odnosu prema ljudima. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. Koristiti potkrjepljenja. žena. Lik Isusa Krista u kulturi. personalizacija. smrti i uskrsnuća. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 5. Sadržajno prilagoditi. produbiti navedenu tematiku (V. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 1. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Život i djelo Isusa Krista. Dodatna ilustracija 7. Posvijestiti i doživjeti da ja Uskrsli Krist prisutan i danas među nama.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. 1. Ključni pojmovi 2. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. postupno otkrivati smisao Isusova potpunog predanja radi čovjeka i njegova spasenja.

Glazbena kultura: Slušanje i upoznavanje glazbe (npr. KATOLIČKI VJERONAUK 9. smrt i uskrsnuće u kulturi. Pomoć pri iznošenju vlastitih stavova. (8. Preporuke za korelaciju 8. Život i djelo Isusa Krista. izlaganje. KATOLIČKI VJERONAUK 9. produbiti navedenu tematiku (npr. pismeno izražavanje na temu: „Ljubi nas je do kraja“. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Tko je Isus Krist? Pravi Bog. Spasitelj. 1. Potkrijepiti specifičnim katehetskim pomagalima. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. pripovijedanje i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. Čitanje. Isusova muka. utjelovljenje – inkarnacija. katalog pitanja. igra uloga i dramatizacija teksta. pojedinačni i skupni rad s tekstovima i fotografijama u analizi. Analiza dijela Apostolskog ili Nicejsko-carigradskog vjerovanja o Isusu Kristu. Preporuke za korelaciju 8. 1. pravi čovjek.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. Dodatna ilustracija 7. 2. Prepoznati u Isusu Kristu pravog Boga i pravog čovjeka. Händel „Mesija: Aleluja“). F. 4. Nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. Miović-Kočan: „Na Cvjetnicu“. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima. pravi čovjek. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pisanje eseja na temu: „A ti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred 144 . A. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Vazmeno otajstvo. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima. što ti kažeš. Umjetničke reprodukcije o Isusovoj muci. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama crteža ili fotografije. Prijedlozi za metodičku obradu 6. L. Dati prednost usmenom izražavanju. jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu na Isusa Krista. oratorij G. Pashalni misterij. musical A. 3. interpretaciji i tumačenju pojedinih izričaja kršćanske vjere u Krista: pravi Bog. uočiti i protumačiti potrebnu stalnog produbljivanja i pročišćavanja vlastite slike o Isusu. Obrazovna postignuća 4. Nema posebnosti. 5. (8. 4. Spasitelj. Otkupitelj. slušanje. prikupljanje podataka i davanje naslova. Bogočovjek. B. S. tko sam ja? Film o Isusu Kristu. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. Webber: „Jesus Christ Superstar“. Nema posebnosti. Ključni pojmovi 2. Otkupitelj. Učitelj. umjetnosti i književnosti. pisanje dijaloga ili pisma Kristu. Dodatna ilustracija 7.6. Uočiti potrebu izgradnje dosljednog života u skladu s vjerom u Isusa Krista. 5. 2. Šimić: „Raspeće“…). smrti i uskrsnuću. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 3. Potrebno predznanje 3.

Osluškivati poticaje i otvoriti se djelovanju i poticajima Duha Svetoga. 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Novo stručno nazivlje koje se 145 . Dodatna ilustracija 7. 5. Ključni pojmovi 2. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama VI. prikazivanje simboličkih fotografija s asocijacijama na Duhove uz slušanje meditativne glazbe. Objasniti da po sakramentu potvrde osobno potvrđujemo vjeru koju smo primili na krštenju. krizma. sakrament potvrde – primanje Duha Svetoga. KATOLIČKI VJERONAUK 9. navesti simbole i nazive za Duha Svetoga i njihovo značenje. sedam darova Duha Svetoga. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Obrazovna postignuća 4. Duh Nadahnitelj. Potrebno predznanje 3. „zloduh“ i „Duh Božji“. čitanje. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 2. navesti i objasniti prava i obveze koje ima svaki punopravni član Crkve. Umjetničke reprodukcije o djelovanju Duha Svetoga u Bibliji. Duh Sveti. prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Isusovu životu. prikupljanje podataka i davanje naslova. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom umjetničkih reprodukcija. Duh Branitelj. Simboličke fotografije s motivima iz prirode koje simboliziraju Duha Svetoga. nabrojiti darove Duha Svetoga. nazivi za Duha Svetoga. prikazivanje simbola za pojedine darove Duha Svetoga. Koristiti razne vrste pomagala. Potrebno predznanje 3. promatranje i interpretacija slike. U potvrdi primamo Duha Svetoga potvrda krštenja. Duh Životvorac Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Otkriti i doživjeti prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u našem životu. Ključni pojmovi 2. Duh Prosvjetitelj. protumačiti njihovo značenje za zrelo i odgovorno življenje kršćanske vjere. S. Obrazovna postignuća 4. Nema posebnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Duh Božji u Svetom pismu Duh Božji. kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom i Novom zavjetu. opisati obred i učinke sakramenta potvrde. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Duh Posvetitelj. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Nema posebnosti. Analiza i interpretacija jednog od sedam darova Duha Svetoga. simboli Duha Svetoga. crteža ili fotografije. božanska snaga. Asocijacija na pojmove „duh“. (8. pisanje molitve Duhu Svetome. Prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Božjega u Starom zavjetu. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 1. Rad u parovima. protumačiti sakrament potvrde kao dar Duha Svetoga. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Čitanje. Duh Tješitelj. objasniti važnost dobre priprave za primanje sakramenta potvrde. Pedesetnica. Hrvatski jezik: Rasprava. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O. produbiti navedenu tematiku (npr. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dodatna ilustracija 7. pomazanje. Rasprava.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. 4. sakrament potvrde. izlaganje i objašnjenje bitnih biblijskih izričaja o Duhu Svetome. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. analiza i interpretacija biblijskih tekstova. Preporuke za korelaciju 8. Lice: „Lucija“…). 3. sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. kršćanska zrelost. tumačenje nepoznatih pojmova i obrazlaganje otajstva Duha Svetoga kao treće božanske osobe u otajstvu Trojedinoga Boga. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. dodatno raditi na proširivanju rječnika. dođi Duše Presveti“. Ruah. kršćanska inicijacija. Nove pojmove tumačiti učenicima poznatim riječima. Pedesetnica. 2. darovi Duha Svetoga.

važnost osobnog izbora. Potrebno predznanje 146 . plamen. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 3. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Izbor životnog poziva životno zvanje ili zanimanje. 2. plodovi Duha Svetoga Analiza i interpretacija jednog od plodova Duha Svetoga. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Obrazovna postignuća 4. ruka. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pronaći i analizirati biblijske tekstove koji govore o Duhu Svetomu preko pojedinih simbola (voda. Duh Sveti u Crkvi Duh Sveti kao duša Crkve. pečat. 1. (8. u životu svetaca i među ljudima u svijetu. 4. 3. analizirati snagu kršćanske vjere po djelovanju Duha Svetoga. 2. 4. Potrebno predznanje 3. Pedesetnica. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. (8. golubica). Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O. svijetli oblak. Odrediti Duha Svetoga kao dušu Crkve. kratko protumačiti izabrane novozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi. Pronaći i navesti tragove Duha Svetoga u vlastitome životu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. dođi Duše Presveti“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pomazanje. 5. Razumijevanje i korekcija ključnih pojmova. Duh Sveti vodi Crkvu. slušanje savjeta. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. u radu u skupinama napraviti znakovnu i obrednu usporedba sakramenta krštenja i potvrde. analiza i interpretacija liturgijskih tekstova i tumačenje obrada sakramenta potvrde. plodovi Duha Svetoga. Vođeni razgovor. Nema posebnosti. Naglasiti bitno. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. Omogućiti učeniku razne načine usvajanja znanja. Dokumentarne fotografije o istaknutim crkvenim ljudima i svecima.uvodi u temu 9. 3. Duh Sveti u životu kršćanskih svjedoka.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. imenovati načine kako možemo živjeti i svjedočiti kršćansku vjeru te s Bogom „sustvarati“ bolji svijet.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Crkvi. Simboličke fotografije s motivima iz prirode Hrvatski jezik: Rasprava. Dodatna ilustracija 7. životni poziv. Važnost pravilnog odabira životnog zvanja. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Preporuke za korelaciju 8. Koristiti učenicima poznate izraze. sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga. na temelju konkretnih djela koji su učinili neki kršćanski velikani. 1. prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga u životu Crkve. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Ključni pojmovi 2. 5. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Crkva – tijelo Kristovo. Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. KATOLIČKI VJERONAUK 9. izrada kolaža na temu prisutnosti i djelovanja Duha Svetoga u životu današnjih ljudi i u svijetu. Prilagodba nastavnih sadržaja prema stupnju oštećenja i primjena specifičnih katehetskih pomagala.

ostvarenje čovjeka kroz rad. izrada kolaža ili panoa s temom: „Moje slobodno vrijeme i moje aktivnosti“. 2. Rasprava. Nema posebnosti. Problemski članak. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Preporuke za korelaciju 8. Primjeri zloporabe rada i iskorištavanja radnika danas. Prijedlozi za rad s učenicima s 147 . produbiti navedenu tematiku. Egzistencija.). 5. obrazložiti potrebu rada i pravo svakog čovjeka na rad. produbiti navedenu tematiku. Spontani razgovor među učenicima na temelju male ankete koju su proveli sami učenici i na temelju njihova razmišljanja i iskustva o izboru životnog poziva. uočiti i protumačiti potrebu kvalitetnog i kreativnog korištenja slobodnog vremena. važnost slobodnog vremena. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Prijedlozi za metodičku obradu Protumačiti što je životno zvanje ili zanimanje. konkretni primjeri dobrog i lošeg korištenja slobodnog vremena. istraživanje i interpretacija pozitivnih i poticajnih životnih primjera o vrijednosti ljudskoga rada i življenja slobodnoga vremena. (8. Dokumentarne fotografije i poticajni filmovi iz života mladih. slobodno vrijeme. Gaudium et spes. usporediti i vrjednovati nekoliko konkretnih životnih zvanja ili zanimanja. razumijevanje. Obrazovna postignuća 4. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. Problemski članak. izrada vrijednosne mape. upadanje u različite ovisnosti. pozivanje nekoliko poznatih ljudi iz bliže okoline da učenicima iznesu svoja iskustva i razmišljanja o svom pozivu. Dokumentarni film. Nema posebnosti. u dogovoru s predmetnim učiteljem. navesti posljedice koje proizlaze iz različitih stavova prema radu. Preporuke za korelaciju 8. pravo na rad. dostojanstvo rada. Istraživanje i interpretacija tekstova. izdvajanje pitanje i stvaranje problemske situacije radi organiziranja diskusije (parlaonica). a što životni poziv. Rad i slobodno vrijeme čovjek je biće rada. analiza i interpretacija raznih primjera lošeg i promašenog življenja slobodnog vremena (nekvalitetno korištenje elektroničkih i drugih medija. Dokumentarni film. interese i sposobnosti kao kriterije pri izboru životnog poziva. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 2. Dokumentarne fotografije i obrazovne emisije iz života mladih. Rad kao potreba. Kratko objasniti i ispravno vrjednovati kršćansko shvaćanje rada. Obrazovna postignuća 4.. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. jasno iznijeti osobne sklonosti. životno zvanje. uočiti i obrazložiti odgovornost u izboru životnog zvanja. Rasprava. Predstaviti. Nema posebnosti. 1. životni poziv. Objasniti značenje i vrijednost rada za ljudski život. Dodatna ilustracija 7. obrazložiti značenje i vrijednost slobodnog vremena u ljudskom životu. Uočiti važnost traženja i uvažavanja savjeta pri izboru životnog zvanja. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.3. 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potaknuti učenike na razgovor o sebi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. 1. razlikovanje i imenovanje ključnih pojmova. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Dodatna ilustracija 7. crteža i fotografija koji tematiziraju različite pozive i službe u zajednici. potreba rada. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 3. Enciklika Ivana Pavla II – Laborem exercens. Nema posebnosti. Anketa koju učenici provode među vršnjacima i starijim osobama o vrijednosti ljudskog rada.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII.. 4. Životopis. Iskazivanje iskustva. Potrebno predznanje 3. istraživanje.

Dodatna ilustracija 7. Dokumentarne fotografije ili videozapis iz života župne zajednice.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Dodatni rad na proširivanju rječnika. Međupredmetna suradnja je poželjna i preporuča se tijekom cijele školske godine. 5. Sadržajna prilagodba. terenska nastava (priprava i odlazak u posjet nekoj župi). župna zajednica. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. omogućiti učenicima stjecanje iskustva u konkretnoj župnoj zajednici. 3. čitači. 4. Moje mjesto i uloga u župnoj zajednici. Preporuke za korelaciju 8. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom i likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive u redovnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima. navesti načine kako možemo aktivno sudjelovati u životu svoje župne zajednice. prepoznati i opisati različite oblike društvene nepravde i uočiti njezine korijene. Konkretizirati sadržaj. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Ključni pojmovi 2. vjerski život u župi. 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Nema posebnosti. (8. moje mjesto u župnoj zajednici. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 3. navesti mogućnosti djelovanja kršćana u župnim zajednicama. Pojednostaviti nastavne sadržaje i individualno uvježbavati ključne pojmove pomoću radnih listića. kršćanska pravda i ljubav.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. analiza i razgovor o nekim konkretnim oblicima dragovoljnog angažmana mladih u župi (ministranti. Imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za sudjelovanje u različitim oblicima angažmana za pravedan i miran suživot u društvu. kulturni i karitativni rad). 3. navesti različite oblike suodgovornog angažmana za pravedan i miran suživot u užoj i široj životnoj sredini. Potrebno predznanje 3. Vođeni razgovor i skupni rad s poticajnim fotografijama i konkretnim iskustvima o mogućnostima sudioništva mladih vjernika u životu svoje župne zajednice. Ispravno povezati ravnopravnost i dostojanstvo čovjeka s temeljnim ljudskim pravima. Obrazovna postignuća 4. Nema posebnosti. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 4. župa. Prikaz glavnog blagdana ili važnijeg događaja u mojoj župi. društvena pravda. Konkretizacija u sakralnom prostoru. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. oblici društvene nepravde. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 148 . (8. 4. župna zajednica. Protumačiti što je to župa i koji su bitni elementi koji čine jednu župnu zajednicu. Važnost poštivanja ljudskih prava. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Otkrivati i imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angažman u životu i radu župne zajednice. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. prepoznati i imenovati važnije oblike vjerskog života u jednoj župi. Suodgovornost za pravedan život u društvu ljudska prava. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. Ključni pojmovi 2. osigurati prijevoz i pratnju druge osobe. Omogućiti učenicima stjecanje iskustva u župnoj zajednici. Potrebno predznanje 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 5. Sudjelovanje u životu župne zajednice zajednica. 1. kolaž na temu: „Moje mjesto u životu moje župe“. pjevači.

Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za metodičku obradu 6. društvenu pravdu i opće dobro svih ljudi. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe. terenska i projektna nastava (u suradnji s nastavnicima povijesti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 4. Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Dodatna ilustracija 7. panoe… godina A. recitale. analiza i interpretacija tekstova i konkretnih primjera zalaganja za mir. pojedinca i okoliš). jezika. Nema posebnosti. Nema posebnosti. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala 2. Preporuke za korelaciju 8. ravnopravnost. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (postignuća suvremene znanosti i tehnologije i njihov utjecaj na svakodnevni život. Hrvatski jezik: Rasprava. (8. izradu plakata. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Upoznavanje i analiza tekstova o primjerima nepoštivanja ljudskih prava. 2. Preporuke za korelaciju 8. Božićni ciklus – početak crkvene godine.5. Prilagodba nastavnih sadržaja. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. 4. Naglasiti bitno i polaziti od učenikova iskustva. 5. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. igrokaze. Ključni pojmovi 2. društvo. 3. KATOLIČKI VJERONAUK 9. božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Pronaći povezanost između temeljnih ljudskih prava i pojedinih Božjih zapovijedi. 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 149 . Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. (8. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Dodatna ilustracija 7. Dokumentarni film. dva dijela vremena kroz godinu. Potpitanjima poticati prepričavanje. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Nema posebnosti. likovne i glazbene kulture pripremiti integriran program i posjet nekoj crkvi i župnoj zajednici). C. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred KATOLIČKI VJERONAUK 9. B. Potrebno predznanje 3. Božić. 5. pozitivan i negativan utjecaj znanstvenog i tehnološkog razvoja na gospodarstvo. pjesme. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. pisanje eseja na temu: „Što bih želio promijeniti da ljudi mirno i sretno žive?“. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. scensku koreografiju. Obrazovna postignuća 4. Advent. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Hrvatski jezik. Bogojavljenje. osnovne liturgijske boje. 1. Problemski članak. Suodgovornost.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. dostojanstvo. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3. blaženstva.

Dodatna ilustracija 7. igrokaze. B. Uzašašće. Ključni pojmovi 2. Profil nastavnika. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pjesme. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). Cvjetnica. Hrvatski jezik. Potpitanjima poticati prepričavanje. osnovne liturgijske boje. recitale. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama IZBORNE TEME 2. Korizma. Duhovi. 3. Nema posebnosti. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. odjeće i boja. Potrebno predznanje 3. C. panoe… godina A. dva dijela vremena kroz godinu Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uskrs. Nema posebnosti. Obrazovna postignuća 4. posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga. 150 . uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Izgraditi duh poštovanja i obdržavanja svetkovina i blagdana liturgije godine i spremnost aktivnoga sudjelovanja u tim slavljima. izradu plakata. scensku koreografiju. Pepelnica. 5. uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. Preporuke za korelaciju 8. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. proslava blagdana kroz liturgiju Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4.

sposobnostiima i potrebama društvene sredine. informisati učenike koje su regije. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. porođaju. trudnoći. uvažavanja i poštovanja materijalnog i duhovnog. uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . područja u BiH pod rizikom od mina.ODJELJENJSKA ZAJEDNICA IX razred 1 sat sedmično – 34 sata godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. BiH i svijetu. primjerene načine ponašanja. kontracepciji.pravilno usmjeravanje i podsticanje upoznavanja. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja .upoznati učenike s efikasnim načinima planiranja i realizacije ciljeva . pozitivnim i negativnim posljedicama njihovog ponašanja.upoznati učenike sa situacijom o minama i NUS-u u okruženju. i njihovo uvođenje u odabir primjerenog reagovanja u odnosu na životne izazove . Zadaci: . kulturnog i prirodnog nasljeđa .upoznavanje učenika s vrijednostima.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. pozitivan način razmišljanja i zrelost u pristupu spolnosti . prevenciji ovisnosti.kod učenika razvijati samokontrolu. na neodlaženje u rizična područja s minama i NUS-om. razvijanje negativnog stava prema sredstvima koja se koriste za nanošenje patnje 151 . upozoriti na njihov negativan utjecaj na globalnom nivou.kontinuirano nastaviti s razvojem radnih navika putem isticanja značaja odgovornosti u radu .putem informisanja o aktuelnim zbivanjima.

-

uvesti učenika u ličnu samoprocjenu kod izbora zvanja ili zanimanja i dati osnovne informacije o mogućnosti izbora za daljnje školovanje Pregled programskih oblasti 1. Kulturno i prirodno nasljeđe 2. Moralni odgoj 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom 4. Kultura življenja - zdrav način života 5. Radne navike, odnos prema radu 6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta 7. Humani odnosi 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje, pedagoški karton učenika UKUPNO: 3 2 4 5 3 3 6 4 4 34

Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole - prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Kulturno i prirodno nasljeđe – 3 sata Upoznavanje, uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog i prirodnog nasljeđa - stavovi prem materijalnim i kulturnim vrijednostima - planirati prema mogućnostima škole - učeničku ekskurziju - učešće u kulturnoj i javnom djelatnosti škole 2. Moralni odgoj – 2 sata - pravila škole - pravilnici na nivou škole (o pohvalama i nagradama učenika; učeniku generacije i drugi) - pohvaliti one koji to zaslužuju - koje su poželjne osobine ličnosti - biti dobronamjeran - zlonamjeran - dužnost učenika u saobraćaju u slučaju saobraćajne nezgode / nesreće - Konvencija o pravima djeteta – djetetovo mišljenje treba čuti 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom – 4 sata 152

-

-

u zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: - kulturi - nauci - sportu - obrazovanju - sredini - umjetnosti - svijetu prepoznavanje mogućih izvora informacija elektronska pošta inovatorstvo omladinska štampa služba pomoći i informacija kako se formira pravilan stav - zloupotreba informacija smještanje informacija u pogrešan kontekst stvaralaštvo učenika u školi psihologija mase - radionica i posjeta sportskoj manifestaciji - turnir u školi i van škole privredni i kulturni razvoj

4. Kultura življenja - zdrav način života – 5 sati - prevencija narkomanije: - ciljevi za budućnost - reći "NE" problematičnim situacijama - utjecaj alkohola i droge na ponašanje osoba koje učestvuju u saobraćaju - stadiji bolesti alkoholizma - šta se čini i šta činimo u borbi protiv AIDS-a - kontracepcija, trudnoća, porođaj - spolne bolesti, venerične i nevenerične bolesti - propagiranje zdravlja - koristite so i natrijum samo umjereno - vaša prehrana ste vi - utjecaj ekoloških faktora na čovjeka 5. Radne navike, odnos prema radu – 3 sata - intelektualna zrelost, kako i kada postižemo tjelesnu zrelost - težnja za afirmacijom - radne navike - kako pravilno koristiti udžbenik - odgovornost u radu - tehnika pamćenja i uspješno učenje (uvjet bez kojeg se ne može) - kako prikupiti dokumenta i prijaviti se na konkurs za upis u srednju školu 153

6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta – 3 sata - problemi u odnosima generacija - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju ciljeva - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju potreba - naše ponašanje pred zaprekama: - rješenje tražiti prvo u sebi - u pomoći od strane drugih i - naša pomoć njima 7. Humani odnosi – 6 sati - disciplinovanje sebe i sebe u radu s drugima primjeren - efikasan način ponašanja neprimjeren - neefikasan način ponašanja pozitivan način razmišljanja, pri davanju pohvala drugima ne biti škrt - djeca privremeno izvan porodice - na školovanju u drugom mjestu - prijateljstvo između osoba suprotnog spola - uspješan brak i porodica - zrelost za brak - motivisanost za brak - izbor bračnog druga - prerani brak - naličje spolnog života: - seksualno nasilje - prostitucija - spolne bolesti - spolno nasilje - kanalisanje spolnog nagona 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 4 sata Mine i „NUS“ u našoj zajednici, BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Profesionalna orijentacija - za personalni dosje učenika – 4 sata
 ∗

pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić, E., Mujkanović, A., Zelenika, P., Kalaš, Dž., (2006), Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva - priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola, Sarajevo, Handicap International 154

Na prvoj sjednici nastavničkog vijeća prije početka nastavne školske godine dogovoriti se i ugraditi sadržaje Programa o upozoravanju na mine i druga ubojita sredstva i u nastavne predmete. pored ovog programa. roditelja ili drugog stručnjakak kao i da koristi sve dostupne i savremene izvore informisanja.stručne škole i četiri godine . razreda nisu zreli i to u njima nije prisutno. tehničke i srodne škole.profesionalna orijentacija privredna kretanja na području države .gimnazije.mogu sebi postavljati pitanja zašto se razlikuju od drugih). troje roditelja). umjetničke škole karakteristike zanimanja savjetodavni razgovor u funkciji usmjeravanja učenika . Razredniku se daje puna sloboda da za neke oblasti angažuje svoga kolegu.- procjenjivanje ličnih mogućnosti pri izboru zanimanja karakteristike obrazovanja u srednjim školama koje traju tri . te na tu osnovu dograđivati sadržaje rada odjeljenjske zajednice.informisati učenike društvene potrebe za kadrovima i mogućnost zapošljavanja upoznavanje učenika s kriterijima i planom upisa posjete srednjim školama i ustanovama posjete bivših učenika škole. koje je potrebno do maksimuma iskoristiti u realizaciji programskih sadržaja. afiniteti i znanja iz mnogih oblasti i nastavnih predmeta. Kako bi se na najbolji mogući način artikulisao rad i prilagodila realizacija Programa potrebama učenika mogu se uključiti i roditelji (npr. grupni oblik rada i drugo što će u potpunosti angažovati učenika. Razrednik će napraviti operativani plan i program rada uz komibinovanje i odabir tema za sat iz programa koje se međusobno dopunjuju. Učenike je potrebno tokom školske godine na ovim satima redovne nastave. Na ovom satu razrednik također mora učiti i od učenika. pedagogije i psihologije koji rade u za učenike interesantnim. i analiza školskog uspjeha i vladanja. panel diskusija. a na klasifikacijama analiza i procjena rada. ili specifičnim škola (prema potrebi u skladu s interesovanjima učenika) UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda U realizaciji ovog programa polazi se od najboljeg interesa za učenika i u radu je na raspolaganju njihov ukupni intelektualni potencijal i druge sposobnosti. diskusija. jer objektivno nisu u mogućnosti da ih razumiju . Na osnovu ovog programa u saradnji s profesorom pedagogije i psihologije prema potrebama učenika odjeljenja. njihovog stupnja zrelosti (ako za neke teme učenici određenog odjeljenja. kako bi se osjetila uzajamna i uzvratna potreba za saradnjom. nego u radu dominira razgovor. koji sada pohađaju srednju školu gostovanje prof. podvedeno pod sadržaj ili u sklopu teme koja se obrađuje na prihvatljiv i neopterečujući način. Uz praznike i Dan škole uslijedit će prigodna obrada. Učenik se ne stavlja u poziciju samo da sluša izlaganje (frontalni oblik rada). 155 . Sat odjeljenjske zajednice je specifičan i ne može se realizovati na standardan način. brojni izvori informacija. ne unositi te sadržaje kojima se može postići suprotan efekat. U uvodnom dijelu svakog sata analizirat će se aktuelno stanje u odjeljenju. upozoravati i informisati u ovoj vrsti opasnosti.

Humani odnosi Učenici se podstiču na svakodnevne humane odnose. ubjeđenjima i pozitivnim karakternih osobina ličnosti učenika 3. životan i prilagođen uzrastu. One su ujedno odgojni zadaci. odnos prema radu Prema uzrastu učenika formiraju se radne navike. Kroz razvijanje svijesti uvoditi učenike u upoznavanje. informisanje. Osposobljavanje učenika za uspješno učenje. U tom cilju učenici se uvode u osnovne principe i metode učenja i planiranja rada i odmora. u odnosu na plan planirati veći broj sati kako bi se postigla što veća zaštita djece. Aktuelna zbivanja . 9. Prema uzrastu učenika upotpunjuju se elementi kulturnog ponašanja. 5.Dinamika će se odrediti ovisno od rizičnog područja na kojem se škola nalazi i mogućnosti doticaja s ovom vrstom opasnosti. 7. usmjeravanje i savjetovanje o izboru profesionalnog obrazovanja i osposobljavnja za obrazovni profil – zvanje / zanimanje i napredovanje u izbranoj djelatnosti. Pedagoško psihološko saznajna komponenta Sintezom ovih saznanja dobiva se naučna cjelina činjenica koje učenik treba da usvoji u osnovnoj školi. 8. obaveze djece . Realizacijom Programskih oblasti potrebno je ostvariti sljedeće: 1. Radne navike. upoznavanje i 156 . njegovo pripremanje za rad. kulturnog i prirodnog nasljeđa 2. Izgrađuje se stav prema moralu. Kultura življenja – opredjeljenje za zdrav način života / življenja Formiranje navika kod učenika i praćenje postignutog nivoa.u korak s vremenom Osposobiti učenika za samostalno i kritičko dolaženje do informacija. Intencija je pružanje pomoći i profesionalnom orijentisanju / opredjeljenju za napredovanje tokom cijelog radnog vijeka. Profesionalna orijentacija uključuje razvoj i snalaženje pojedinca. raspuste ili organizovane izlete to neizostavno učiniti. Teme se obrađuju u skladu s uzrastom. njihovu upotrebu i interpretaciju u skladu s potrebama vremena u kojem žive 4. prilagođavnje radnim uvjetima i operacijama u procesu rada uz permanentno praćenje. Odgovorni odnosi u braku. biranje vrste posla. Moralni odgoj Svijest o moralnim normama. racionalnu organizaciju učenja i praćenje sata . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva Zavisno od područja .zone rizika gdje se škola nalazi. Profesionalna orijentacija Kontinuirano praćenje razvoja učenika. ilustrovan. dužnosti roditelja u porodici. korištenju udžbenika i druge literature 6. Pred klasifikacije.predavanja. a efekata bio primjeren situaciji jer se sadržaji obrađuju svake godine. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. Pri tom obratiti pažnju na način prezentiranja koji mora biti uvjerljiv.sve u skladu s uzrastom učenika i njihovim psihofizičkim razvojem.

a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba žrtva seksualnog. sposobnostima i potrebama društvene sredine. stav 2. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave. 157 . te razvijanje psihofizičke sposobnosti učenika. roditelji. fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja. Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. zakona o krivičnom postupku FBiH (Službene novine FBiH broj 35/03) Zdravstveni radnici. da vrše nadzor. vaspitači. ODGAJATELJE: Prema Članu 228. ZA NASTAVNIKE. staratelji.podsticanje sklonosti i mogućnosti. dužni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlaštenu službenu osobu ili tužitelja. nastavnici. usvojitelji i druge osobe koje su ovlaštene ili dužne da pružaju zaštitu i pomoć maloljetnim osobama. odgajanje i vaspitanje maloljetnika.