Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za DEVETI razred devetogodišnje osnovne škole

9

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 4 - 10 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..12 - 15 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..16 - 19 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..20 - 22 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..23 - 25 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..26 - 29 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..30 - 32 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..33 - 35 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..36 - 39 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 40 - 50 12. Fizika .............................................................................................................51 - 57 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 58 - 61 14. Biologija …………………………………………………………………... 62 - 77 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 78 - 83 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 84 - 87 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 88 - 90 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 91 - 98 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 99 - 111 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....112 - 119 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....120 - 124 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 125 - 143 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 144 - 149

2

NASTAVNI PLAN ZA DEVETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/Kemija Biologija Geografija/Zemljopis Historija/Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE Odjeljenska zajednica

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

4 2 2 4 2 2 2 1 2 1 1 1 1 2 27 1 1

140 70 70 140 70 70 70 35 70 35 35 35 35 70 945 35 35

3

4 .

MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA IX RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. opkoračenjestanka u opkoračenju. Ujević: Kolajna 3. Povezuje ritam i teksta. deskriptivna. . naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. Minimalna postignuća Otkriva stilsko-izražajna sredstva u književnome tekstu. razumije preneseno značenje. V. domoljubne i šaljive pjesme. Kranjčević: Moj dom 4. Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. sredstva zaustavljanja radnje. osjećanje u pjesmi. Nazor: Značenje riječi 5. inverziju. Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi. V. Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. uporabljuje ih u vlastitome tekstu. Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. T. Šimić: Opomena 2. A. Prepoznaje osnovna obilježja opisne. O. inverzija. Vrste -refleksivna.S. S. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. stanka.B. Ilić: Ljubavna priča Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija. Određuje pokretače radnje. šaljiva. kontrast. Davičo: Hana (odlomak iz poeme) 6.

A. Sidran: Zašto tone Venecija domoljubna. I. Puškin: Elegija 11. Sijarić: Hasan – sin Husejinov (odlomak) 17. A. M. Modra rijeka 10. Ć. Singer: Gimpel Pripovijest (duža luda (odlomak) pripovijetka) 18. Tvrđava Pozicija pripovjedača (odlomak) u priči 14. Matoš (esej) 22. zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Epika Fabula-pokretači fabule. Portret-vanjski i 12. Andrić: A. dnevnik. Krilov: Magarac i Umjetnička basna slavuj 19. B. Selimović.G. E. M. Mulabdić: Zeleno unutarnji. ljubavna pjesma Elegija kao vrsta pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja. Pamuk: Istanbul. Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Razumije. I. Priča o mom prijatelju oblaku 8. Jergović: Rutta novela Tannenbaum(odlomak) 15. O. R. A. Nušić: Ožalošćena porodica (odlomak) Granične književne vrste: ljetopis. uspomene (odlomak) 20. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija. M. Dizdar.S. dijalog.o donu Nunecu i doni Klari 7. U predvečerje 23. moral) Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne značajke drame: dijalog. Kovačić: Mrak na Pustolovni i povijesni svijetlim stazama romani 16. Krleža. likovi Uočava glavne karateristike basne Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Sarajlić. M. esej Drama Komedija i historijska drama Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava različite stilske karakteristike basne (fabula. Dizdar: Zapis o zemlji 9. grad. I. Petrović: Ljudi govore (odlomak) 21. M. eseja Uočava razliku između drame i drugih književnih 6 . I. putopis. dnevnika.G. putopisa. Može okarakterizirati lik. forme busenje (odlomak) pripovjedanja 13. I. B.

Ibrišimović: Zmaj od Bosne (odlomak) 25. PRAVOPIS ZA IX RAZRED ISHODI UČENJA Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI MAKSIMALNI 7 . Narodna romansa (po izboru) 33. N. Dizdarević. balada) 32. Poezija 27. Prever. Čistač obuće 29. M. Smrt Braće Morića (nar. Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru vrsta Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti Programski zahtjevi RJEČNIK. GRAMATIKA. M.Ć. Sušić: Veliki vezir (odlomak) 26. Z.24. R. Selimović. Majka 30. Čatić. D. U aleji 31. Zlatna ptica (odlomak) 28. Pavlović.

prelazak l u o. refleksi glasa jot (kraćenje sloga s dvoglasnikom. prefiksacijom. mjesto naglaska u naglašenoj riječi) Naglasna cjelina: prenošenje naglaska na proklitiku Zna podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočava glasovne promjene na jednostavnim primjerima Uočava riječi u kojima je provedeno više glasovnih promjena Izgovarati i pisati riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom U skladu s normom izgovora i piše riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i Prepoznati i pravilno rabiti naglaske u govorenju i čitanju Postupno određivati naglasna obilježja: mjesto. duljenje kratkog je. nepostojano a. jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe. jotacija. samoglasnici i suglasnici Podjela suglasnika po zvučnosti i mjestu tvorbe Glasovne promjene: sibilarizacija. jednačenje suglasnika po zvučnosti. neologizmi Perifraze i frazeologizmi Arhaizmi. gubljenje suglasnika. vulgarizmi. smjenjivanje ije-je-e-i Naglasak (vrste naglaska. palatalizacija. posuđenice) Žargonizmi.RJEČNIK Riječi iz drugih jezika (tuđice. nastavak Načini tvorbe riječi: izvođenje. slaganjem (s Uočava osnovne pojmove i tvorbene načine Stvara nove riječi svim tvorbenim načinima 8 . dužinu i ton u tipičnim riječima Uočiti razlike između vlastitog i standardnog naglasnog sustava Uočiti načine nastajanja novih riječi Pravilno čita naglasno označene riječi Bilježi naglasak na jednostavnim i čestim primjerima TVORBA RIJEČI Sastav riječi: korijen riječi. dijalektizmi Razlikovati domaće (književne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) riječi Prepoznati frazem i njegova glavna obilježja Razvijati osjetljivost za ljepotu riječi (izbjegavanje vulgarizma i nepotrebnih tuđica) Znati kako nastaje glas i podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočiti i prepoznati glasovne promjene i provoditi ih u govorenju i pisanju Razlikuje domaće i strane riječi Zamjenjuje riječi i izraze zavičajnog govora književnim jezikom Tumači poznate frezeme Prikladno rabi/ upotrebljava češće frazeme Glas: govorni organi.

umanjenice i zbirne imenice Tvorba pridjeva: pridjevi koji znače sličnost. je Pisanje kratica Uočava važnost primjene pravopisne norme u drugim nastavnim predmetima Služi se pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. polusloženica Primjenjuje stečena znanja u govoru. čitanju i pisanju Pravilno piše i izgovara niječnicu ne uz glagole Pravilno piše i izgovara imenice Pravilan izgovor i pisanje složenih priloga 9 . đ. mjesne i mislene imenice. tvorba riječi kraćenjem Tvorba imenica: etnici. dž. ije. opskrbljenost i obilje Tvorba glagola Rečenica Sročnost – slaganje riječi u rečenici po rodu. padežu i licu Red riječi u rečenici Prepoznaje zadanu riječ prema tvorbenom modelu Razlikovati obični. broju. ć. ć.pomoću spojnog samoglasnika i bez njega) Tvorba riječi preobrazbom. neobilježeni red riječi od stilski obilježenog reda riječi Pravilno rabi nenaglasnice u rečenici Razlikuje obični (gramatički) red riječi od stilski obilježenog Raščlanjuje višestruko složene rečenice na ishodišne rečenice i određuje njihov međusoban odnos Piše veliko slovo u skladu s pravopisom Razumije ulogu različitog poretka riječi u rečenici Višestruko složena rečenica Prepoznati obilježja višestruko složene rečenice Prepoznati i primjenjivati pravopisna načela o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Pravilno sastavlja višestruko složene rečenice u pisanju i govorenju Pravopis i pravogovor Usustavljivanje znanja iz prethodnih razreda o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Rečenični i pravopisni znakovi Pisanje riječi s glasovima č. uvećanice. ije. dž. đ. je Pisati kratice u skladu s pravopisom Uvježbati pisanje i izgovor izvedenica. složenica.

prijava Životopis. prijavu i sl. auto. zahtjeva i prijave ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Prepoznaje i razlikuje Zamjećuje obilježja različite stilove različitih stilova Administrativnoposlovni stil Zapisnik. administrativno-poslovni i razgovorni stil Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Razumjeti potrebu za različitim stilovima izražavanja u društvenoj zbilji Razumjeti značenje i ulogu riječi u različitim djelatnostima (kultura. zamjenica s prefiksom i brojeva KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA IX RAZRED Oblici izražavanja Različitost stilova Programski sadržaj Vrste stilova: književnoumjetnički. radio. audio.Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi te naglašenih riječi s proklitikom i enklitikom složenice i imenice kojima je prvi dio riječi strana riječ ili strani prefiks aero. molbu Popunjava različite vrste obrazaca Uočava obilježja dopisa i molbe 10 . administracija) Upoznati stilska obilježja zapisnika. uz popunjen primjerak Zna napisati kratki životopis. molba. novinarstvo. foto. znanstveni. novinarski. dopis Razviti vještinu pisanja životopisa i molbe kao administrativnih vrsta tekstova nužnih prilikom upisivanja u škole ili zapošljavanja Zna što su administrativni obrasci i kako ih popuniti. odnosno kako napisati zahtjev. zahtjev. kino. video Pravilno piše složene pridjeve i pridjeve tvorene prefiksom Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje složenih zamjenica.

smijeh i duhovitost Čitati i razumjeti tekstove pisane različitim stilovima Uočava kompoziciju rasprave Jasno iznosi svoje dokaze (argumente) izražavajući misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji Razumije što je kritika i tko je kritičar Mogućnost pisanja prikaza osvrćući se na temu i fabulu Mogućnost pisanja eseja o bliskoj temi Tvrdnju dokazuje i pri tome iskazuje svoje osjećaje i misli Humor u pripovijedanju ostvaruje humorističnim poredbama. telegramima Pisanje rasprave. stanka. znanstveni. uplatnicama. jačina. administrativni Izražajno čitanje (artikulacija glasova. osjećaje i misli Uspješno spaja subjektivno i objektivno dokazujući tezu Jezični nesporazumi i neobične situacije stvaraju humor Koristi ironiju u građenju humora Pravilno čita naglasno označene riječi Pisanje Osposobljavanje učenika za uporabu različitih stilova u pisanju Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu i pisanju sastava koji su programska obveza Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja 11 . doživljaj i prikupljene podatke o odabranoj temi prikaza Iznosi svoja zapažanja. naglasak. novinski. brzina. kritičkog prikaza knjige i eseja Pisanje diktata Pisanje dviju školskih zadaća Sposobnost izricanja vlastitog stava s obzirom na iskustvo. Pisati esej o odabranoj temi spajajući pjesnički i znanstveni način izražavanja Mogućnost uvođenja novih elemenata u pripovijedanje Razvijati osjećaj za humor. priznanicama. zapisnika. isticanje riječi) Pisanje molbe. ton.RASPRAVLJANJE Rasprava Razvijati sposobnost rješavanja problemskih situacija Razvijati vještinu dokazivanja (argumentiranja) Osvijestiti potrebu za izricanjem vlastitog stava Uočiti sve elemente rasprave Uočiti obilježja kritičkog prikaza Pisati kritički prikaz na odabranu temu služeći se bilješkama Uočiti obilježja eseja. epitetima i perifrazama Pravilno čita i razumije tekstove pisane različitim stilovima Razvijena vještina dokazivanja (argumentiranja) Prikaz (kritički prikaz knjige ili filma ) Esej NARACIJA itanje Pričanje smiješnih događaja Čitanje tekstova pisanih različitim stilovima: književnoumjetnički. prijave Pisanje teksta na raznim obrascima.

D. Kolar: Breza 8. Andrić: Pripovijetke (izbor) 11. M.MEDIJSKA KULTURA ZA IX RAZRED Programski zahtjevi Prezentacija bh kinematografijje – filmovi sa osvojenim nagradama Dokumentarni film Odgojno – obrazovni zadaci Praćenje razvoja bh kinematografije ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Zaintresiranost učenika za domaću Bogatstvo žanrova u našoj kinematografiju kinematografiji Prepoznaje filmske rodove: animirani. knjiga snimanjaredatelj Filmska montaža Mreža (Internet) Razlikuje scenarij i knjigu snimanja Uočiti vrste montaže (linearna. Šimunović. Jergović: Mama Leone (izbor) 10. M. E. I. Ibrišimović: Nepoznati ljudi (izbor pripovijetki) 3. V. D. Duga 12 . Bach: Galeb Džonatan Livingston 7. služenje računalnim tražilicama LEKTIRA 1. Šekspir: Romeo i Julija 5. Parun: Pjesme (izbor) 9. Starac i more 14. dokumentarni i igrani film Razumije ulogu redatelja i glumaca u filmskom ili kazališnom djelu Zna što je kadar i da se spajaju tijekom montiranja filma Razlikuje vrste dokumentarnih filmova Razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih radova Uočiti filmska izražajna sredstva u dokumentarnom filmu Razlikovati scenarij i knjigu snimanja Scenarij-scenarist. Pavlović: Pripovijetke (izbor) 13. R. Sušić: Nevakat 4. S. R. V. Hemingvej. Molijer: Tvrdica 6. V. prikaz lektire na Internetu) Razumije ulogu montaže u stvaranju filmskog djela Mogućnost nalaženja podataka preko Interneta. Dizdar: Pjesme (izbor) 2. paralelna i retrospektivna montaža) Osvijestiti mogućnost i prednost nalaženja podataka preko Interneta Može doći do podataka putem Interneta (npr. Popa: Očiju tvojih da nije (izbor pjesama) 12. N.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 13 .

jelovnici. konkretne potrebe. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne. • relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. razumjeti samo suštinu izravnog. često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik. ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma. stvarnog. • može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. s izvjesnim naporom. molbe. ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. U stanju je koristiti razne jednostavne konstrukcije i neke složene. • zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. 14 . može često zahtijevati da mu se nešto ponovi. može razumjeti niz svakodnevnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. pisma. 9. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. kratke vijesti). telefonske poruke). ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. • zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. Govor Učenik • može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama.2 Evropskog okvira za strane jezike . Pisanje Učenik • je u stanju pismeno opisati uobičajene svakodnevne situacije. • govori relativno tečno. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. Može. • zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike. bilješke.CEFR.ENGLESKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. iako je primjetan strani akcenat i pravi greške fonološke prirode. u proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. • može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. • izgovara razumljivo. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. jasan jezik. može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme.

15 .

the wheel. osnovni -davanjem kratkih i nešto dužih odgovora .Prisvojne . sa osvrtom na BiH. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. trip. osobe. praznovjerja mjesta osjećanja Ljudi i neki događaj u događaji u prošlosti prošlosti neki izum. • Tradicije. Present Perfect. željeznicu.Pridjeve i priloge (npr. deforestation. good – well. friendly – in a friendly way/manner) Glagole: Present Simple. • Zanimanja/karijere. whose .uočavanjem opće ili posebne informacije . that Pridjeve: . osnovni vokabular. excursion. predmete. itd. TV series. kao i pitanja u vezi sa mišljenjima Zanimanja / drugih karijere . osnovni vokabular. film. the. urbane legende. USA. much.rješavanjem zadataka tačno/netačno.uočavanjem opće i posebne informacije . prošireniji vokabular neophodan za opisivanje mjesta. rod i padež (npr.zadataka tačno/netačno . many.koriste javne usluge (npr.traže. razlike UK.zadataka višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: .Upitne . 16 . godina učenja engleskog jezika Teme • Učenje i školovanje • • • Funkcije i vještine Učenici će moći da: Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će ponavljati i učiti: Imenice: broj.pišu . npr.Odnosne zamjenice: who. legende iz našeg vremena i okruženja • Ljudi i događaji u prošlosti. npr.) Zamjenice: . soap operas. recycling itd.izraze usmeno ili • • • • • pismeno: svoj stav u vezi sa Putovanja datim temama dajući argumente za i protiv Dokolica dopadanje i nedopadanje slaganje i neslaganje Tradicije.predviđanjem osnovnog sadržaja teksta . (a) few. proces . changes in climate.porede ljude i predmete . npr. • Okoliš – promjene i zaštita. • Dokolica.kraći sastav / opis budućnosti .Nivo 9. heat. daju i slijede Okoliš – uputsva promjene i . koji se odnose na date teme . Present Continuous. He gave a letter to me. air pollution.govore/pišu o dobrim i lošim stranama • Učenje kako treba učiti. telefon) . kako se koristi Moja neki uređaj) domovina . npr. osnovni vokabular uz upotrebu fraznih glagola i izraza. He gave me a letter.Neodređene . Past Simple. any. itd. lifelong learning itd.traže.učestvovati u: vokabular. -opišu: legende.Pokazne . nešto prošireniji vokabular. self-assessment.povezivanjem odgovarajućih dijelova . the telephone itd. npr. scientific discoveries.rješavanjem . kao što su: set up.predviđanjem sadržaja ili suštine teksta . • Različiti načini putovanja. use lead-free gas/petrol.Determinatore: Članove: a/an.greenhouse effect. reading books. Robin Hood. npr. daju i slijede uputsva (npr. reduce car traffic. some. vokabular vezan uz znamenite ljude i događaje iz prošlosti te izume koji su promijenili svijet. banku. the importance of education. zadataka višestrukog izbora b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: . Upitne pridjeve: what. Loch Ness Monster.popunjavanjem praznina i tabela . npr. (a) little. Past Continuous. which. theatre.Opisne pridjeve. all. exhaust fumes. razred Osnovna škola 7.Lične . Going to – forma Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati vokabular koji se odnosi na date teme: .pravljenjem bilježaka . which. outing itd. Future Tense. stare legende iz raznih zemalja. journey.prijavu na dati oglas Svijet .postavljaju pitanja i zaštita daju odgovore na lična pitanja. BiH.

go for a first/final interview Prevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza. na strukturiranim osnovu čega će diskusijama napisati kratak . koje se odnose na date teme. irregular. Pored toga što će neprestano dograđivati vokabular. peercorrection Present Perfect Continuous (sa for. reliable – unreliable.igrati po ulogama izvještaj. npr. must. npr. tell i ask u sadašnjem vremenu. read. scholarship. npr. want to walk) . koji se odnose na date teme. seem right. Antonime. begin reading/to read. fail/pass an exam.praviti postere. koji se odnose na date teme. zasniva na prethodnom slušanju ili čitanju b) PISANJE: Učenici će: . possible – impossible. apply for a job.rečenice (drugi tip) . nešto opširnije Rečenice: . self-service. needn’t . take an exam. give up.vode anketu u vezi sa datom temom.održati usmenu problema / izradi prezentaciju koja se projekta. okviru date teme poznatu ličnost itd. npr. self-control itd. appear upset. indefinite. npr. Kolokacije. u druga. Složenice. moral – immoral itd.Modalne glagole: have to/not have to. kao i nekim drugim stranim jezicima. a koje se zasnivaju na prethodnom čitanju. leave.Passive Voice. unpopular. pitanja) sa uvodnim glagolima say. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika.kraću priču.Glagole iza kojih slijedi gerund i/ili infinitiv (npr. raspored sati . look nice. unfair itd. susjeda. do some revision. since) Past Perfect (u rečenicama sa after/when/before) . razglednice (aktivnosti koje vodi nastavnik. Homografe. teme debatama i panel diskusijama .praviti bilješke . attend a training course.različite kraće opise .nečega u okviru date razgovorima. koji se odnose na date teme i gramatiku. radove u kojima se iznosi mišljenje .popunjavati obrasce i pisati upitnike . lična pisma. koje se odnose na date teme. učenici će učiti da koriste: Afikse.prepričavati priču ili . advert itd.izraziti mišljenje usmeno izlagati navodeći prednosti i . free lance. kratke poruke.Vremenske . enjoy walking. osnovni vokabular za opisivanje u okviru odabranog aspekta prikazivanja svoje domovine • Svijet budućnosti. apprenticeship. članak ili . osnovni vokabular vezan uz predviđanja događaja i razvoja u budućnosti naše planete itd.intervjuišu svoga nedostatke nečega. . drop out. use ( noun) i use (verb). • Moja domovina. mustn’t. 17 .Odnosne (restriktivne i nerestriktivne) Direktni i indirektni govor (izjave. record (noun) i record (verb) itd.Vezne glagole koji zahtijevaju dopunu pridjevom (npr.rade zajednički na događaj rješavanju nekog . smell/taste/sound nice) . slušanju ili korištenju bilježaka) .pisati: diktat. zapovijesti. fill in the application form.If .ispravljati greške – self-correction. molbe.

obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. običaje.2 Pisanje A2.koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika. .. načina življenja u okviru datih tema. . INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . CILJANI NIVO ZNANJA 9. . ako je potrebno. UČENJE KAKO SE TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . edukacije. navike drugih ljudi itd.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. . . .koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika.2 18 . kao što je parafraziranje.2 Govorenje A2. . komunikaciji itd.upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture.2 Čitanje i razumijevanje A2. . rječnike i druge priručnike. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. razred – 7.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik.naučiti da poštuju tradiciju. mijenjaju metode rada.. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i . slobodnog vremena učenika.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda.navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče.koriste samostalno udžbenike. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.

• može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. događaji. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike . te obavljati dosta transakcija. vlastiti planovi i planovi članova porodice). ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. • može locirati. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. 19 . kratke vijesti. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku. često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešeka kod započinjanja. može nakratko povesti razgovor.ENGLESKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. Govor Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan.CEFR. • izgovara općenito dovoljno jasno i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. jednostavna uputstva). vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. Pisanje Učenik • je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. 9. komparirati. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. • zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove.

učešćem u dijalozima / igranjem uloga itd. news. b) ČITANJE I REAGIRANJE: prijedloge .izražavati zahtjeve i neverbalno. that. multicoloured leggings.pokazne pridjeve. jednostavnih pitanja.trenutnu aktivnost . karakteristike i odrastanje – rječnik vezan uz odrastanje: age. many.učiti i vježbati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenik će slušati izgovoreni tekst i reagirati: fonetski izgovor .that. Kultura. . razred Osnovna škola tijelo-odjeća .prisvojne pridjeve . this (girl).Pokazne (this. dopunjavanjem teksta itd. prošireni rječnik za dijelove tijela. i reagirati 1) neverbalno. kao npr. house and school rules: must/mustn’t. npr.Lične (padež subjekta i objekta) . yours…) . • Izbor zanimanja odgovarati na njih . označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. nebrojive . favourite sports.Determinatore. nobody. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. rješavnje zadataka višestrukog izbora itd.: spajanjem slika i slušanog teksta. karakteristi ke i odrastanje naučiti voditi svoj vlastiti . these.prihvatiti ili odbiti ponude • Kultura. health. npr.opisivati buduće 1) • Zabava i 4. novine/ časopise. what.Prisvojne (mine.Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenik će: Aktivnosti RECEPCIJA: Gramatika Učenik će učiti ili ponavljati: Imenice: . odjeće i boja. those) .članove: a/an. those (boys) . any. u sebi ili naglas. godina učenja engleskog jezika slobodne aktivnosti planove . quiz shows. nedopadanja . medijska kultura i sport .pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: .tražiti i davati informacije 2) verbalno.tražiti i davati 2) verbalno. npr.zero .Upitne (who.: spajanjem slika i tekstova. whose) Vokabular Učenik će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. the. which. whose) .dopadanja. anybody. medijska kultura i sport – osnovni rječnik vezan za film i TV. weight.: postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. drama. all) .Neodređene (somebody. much. documentaries.white.upitne pridjeve (what. baggy trousers Ličnost. npr. Ljudsko tijelo – odjeća.opisivati: ljude i predmete neka raspoloženja i stanja . should/shouldn't Zabava i slobodne aktivnosti – nešto prošireniji rječnik. prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom. big.koristiti rječnik i • Ličnost.: postavljanjem savjete . height. npr. whose Pridjeve: . davanjem kratkih odgovora na pitanja. I like listening to music itd. tall.pridjeve neodređene količine i broja (some. games unusual hobbies. column. rječnik vezan uz poznate kulturnosportske događaje • Ljudsko 9. 20 .postavljati pitanja i • Prošlost i historijski događaji • Novac i materijalni svijet Učenik će čitati kratke tekstove. npr.prošle radnje . these (girls). which.brojive. popunjavanjem praznina u tekstu / tabela.which. davanjem informacija. that (boy). something…) Odnosne zamjenice: who. npr.

pjevati pjesme . Present Perfect Simple with just. already. should.davati važne informacije o sebi i svom okruženju .sudjelovati u razgovoru o zadanim temama . odrična. shopping. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to-oblik Glagole: be. vrijeme. upitna forma) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdna. 21 . Australia -Native Australians. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . tabele križaljke.have to. Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Poređenje pridjeva (pravilno i nepravilno) Brojeve: glavni i redni Glagole: Present Simple (potvrdna. money facts. reagiranjem na tvrdnje itd. upitna forma) Izražavanje navika u prošlosti: used to Gerund-upotreba gerunda Modalne glagole: can. have/have got (potvrdna. pjesme itd. Izbor zanimanja Osim što će stalno proširivati vokabular. način Prošlost i historijski događaji – rječnik vezan za naseljavanje i nastanak civilizacija na današnjem govornom prostoru engleskog jezika i BiH. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenik će: učestvovati u kratkim jednostavnim dijalozima .slušati razne pjesme i prepoznavati stihove -raditi na unapređenju spellinga .since. future) Priloge za mjesto. America . upitna forma) Future Simple: shall/will (potvrdna. for Past Continuous Tense Passive (present i past simple. cheque.pisati kratke poruke i prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova proširenim rečenicama..Afikse . dramatizirati b) PISANJE: opise - Učenik će: - pisati kratke diktate prepisivati rečenice i kraće tekstove pisati kratke sastave prema datom modelu – vođeno pisanje dopunjavati nedovršene rečenice.Antonime . jezične igre itd.Skraćenice . customer itd. .yet.must.igrati uloge. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. odrična. odrična.pripremati dijaloge prema zadatim elementima . odrična.Složenice . may. coins.Kolokacije u vezi sa datim temama.recitirati. banknote. odrična.prepričavati kratke sadržaje /govoriti kratke iskaze .slušati očekujući da čuju određenu informaciju .Native Americans Novac i materijalni svijet – rječnik vezan uz činjenice o novcu.

mijenjaju metode rada. rječnike i druge priručnike. UČENJE KAKO SE TREBA UČITI Učenici će učiti da: . slobodnog vremena učenika.izjave.direktni i indirektni govor .upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture. INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se : .naučiti da poštuju tradiciju.koriste samostalno udžbenike.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. zapovijesti (glagol glavne rečenice u prezentu i prošlom vremenu) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema. kao što je parafraziranje itd.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.- konstruirati rečenice od niza zadatih riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: . obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu.koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika . edukacije. . komunikaciji itd. običaje. . .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. . ..vremenske rečenice (when) .koriste različite metode i strategije učenja jezika iz najbolje prakse. ako je potrebno. CILJANI NIVO ZNANJA 22 . .navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. načina življenja u okviru datih tema. .budu odgovorni i aktivni kada uče jezik.. navike drugih ljudi itd.

1 Čitanje i razumijevanje A2.1 23 . razred – 4.9.1 Pisanje A2. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.1 Govorenje A2.

U proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. • Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. • Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike. Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik. uprkos primijetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode. telefonske poruke). Može s izvjesnim naporom razumjeti samo suštinu izravnog. Može razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. molbe.2 Evropskog okvira za strane jezike. ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i neke složene. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. 24 . Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. • Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.NJEMAČKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. konkretne potrebe. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. bilješke. ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. • Izgovor je razumljiv. Pisanje • Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne situacije. • Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. Može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. jasan jezik. Govor • Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne. kratke vijesti). • Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi. stvarnog. • Govori relativno tečno. Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. jelovnici. Može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije.

sich beruhigen.pričati o događajima sa putovanja . 8. legende. konflikti.voditi razgovor u hotelu. bei Problemen helfen. na željezničkoj stanici . rješavanje problema: miteinader reden. 3. akuzativu i dativu te zamjenica das. druženje.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji ..tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu.. sich streiten. : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu -opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo . pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme npr. jeder.) in den Urlaub fahren.povezivanjem slike i slušanog teksta .PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. eine Stadt besichtigen. einer.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa nosača zvuka i sl.Neodređene zamjenice alles. konflikti.imenovati probleme -dati savjete -definirati pravila ponašanja i komuniciranja . für jemanden da sein. rješavanje problema Prva ljubav Dokolica Tradicija. 7.Odnosna zamjenica der/die/das u nominativu.popunjavanjem praznina u tekstu . keiner. nekoga uvjeriti u njenu ispravnost -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima . nett zueinander sein. praznovjerja Okoliš i zaštita okoliša Izbor zanimanja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati .Lične i prisvojne zamjenice – sistematizacija .was (Das. argumentieren. andere Länder und Leute kennen lernen. popunjavanja tabela. mješovita deklinacija) Glagoli: . Sonne und Meer genießen.popunjavanjem tabela . was .govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja -razumjeti reklamne tekstove -razumjeti vremensku prognozu -govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će . 9. jaka. an andere denken.Upitna zamjenica was für ein .. GOVOR Pridjevi: . das Hotelzimmer reservieren. Stadtrundfahrt .Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu i akuzativu (slaba. 5.perfekt pomoćnih glagola Dokolica 25 .rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Putovanja: Zamjenice: .. dopunjavanja teksta. Klassenfahrt. Ankunft. was du gesagt hast.planirati putovanje -argumentirati svoju odluku.čitati rečenice i kraće tekstove . der Reiseprospekt. .. Učenje i školovanje Putovanja Prijateljstvo.perfekt jakih glagola . Ratschläge geben. jemand. Jugendherberge. odgovaranja na postavljena pitanja. Verkehrsmittel. die Natur erleben. Druženje. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. 6. 4.. Landschaft. 2. restoranu. auf Kritik reagieren.

Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike. wo. Izbor zanimanja Vorteile.) Poredbena rečenica: Sie haben einen größeren Garten als wir. Tradicija....perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom . Telefonieren. Geld Erfahrungen Traumberuf.rekonstruirati riječi i rečenice .. die Temperatur steigt auf 10 Grad. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Computerspiele. der Schornsteinfeger. Tageshöchsttemperatur. Umweltaktionen in der Schule. das Hufeisen. legende.voditi dijaloge prema datoj skici - .riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. Pech haben. praznovjerja Glücksbringer. stark bewölkt. PISANJE Učenici će: . Verpackung. onda .igrati uloge . .. Nebenjobs . der Pilz.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . Wolken. faulenzen. Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom Prijedlozi sa akuzativom Rečenica: Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Atributska rečenica sa odnosnom zamjenicom u nominativu i akuzativu Eliptična sporedna rečenica sa Wupitnom riječi (Ich weiß nicht.glagoli sa prijedlozima .perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren . Spaß haben. Teamarbeit. Internet.postavljati jednostavna pitanja... ili. 26 .samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Okoliš i zaštita okoliša Wetterbericht. Abfall. Regen. Gameboy. sich interessieren für).dopunjavati izostavljene riječi dijelove rečenice ili cijele rečenice .-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša Učenici će: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze . Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum. Müll. Tierschutz. Jobs.najfrekventniji (einladen zu... Glück haben. sammeln..davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju . Nebel. Nachteile eines verdienen. Leselust.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge .. das Kleeblatt.prepisivati rečenice i kraće tekstove .

• Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. komparirati. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa.NJEMAČKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. te obavljati dosta transakcija. 27 . Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta.1 Evropskog okvira za strane jezike. događaji.. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Može nakratko povesti razgovor. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. vlastiti planovi i planovi članova porodice). Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. Može locirati. jednostavna uputstva). kratke vijesti. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma.

npr...označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Zamjenice: . .predstaviti najboljeg prijatelja. .postavljati jednostavna pitanja.Upitna zamjenica was für ein Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. poznate ličnosti sa njemačkog govornog područja. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. Termine vereinabren.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Moja domovina 3.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu.povezivanjem slike i slušanog teksta. Nachteile eines Jobs. Zeitschrift. .popunjavanjem tabela.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Werbung.popunjavanjem praznina u tekstu. Putovanje 5. odgovaranja na postavljena pitanja.govoriti o svom hobiju. Reiseprospekt. Putovanje: in den Urlaub fahren. -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.izraziti osjećanja. -razumjeti tekst oglasa. Rundfunk. prva ljubav: miteinander reden. Zemlje njemačkog govornog područja 2.čitati rečenice i kraće tekstove. andere Länder und Sitten kennen lernen. svojim navikama. Sredstva informiranja: Fernsehprogramm. Geld ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: . .govoriti o omiljenom prazniku. etwas unternehmen . Jugendherberge. Sredstva informiranja 8.davati važne informacije o sebi i neposrednom - Pridjevi: Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu Glagoli: . Verkehrsmittel. -diskutirati pro i kontra. .perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren . .. popunjavanja tabela i sl. dopunjavanja teksta. sich auf jemanden verlassen. .nabrojati zemlje njemačkog govornog područja. . dativu i akuzativu . prospekta i slično.. . Nachrichten. Praznici i tradicija 9.čestitati praznike.perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom 28 . Izbor zanimanja: Vorteile. Ratschläge geben. . iskazati mišljenje o nečem.perfekt najfrekventnijih jakih glagola . Jugendsendung. -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom. Stadtrundfahrt. Sportreportage. Prva ljubav 7. GOVOR: Učenici će: . bei Problemen helfen..nešto opisati. . -argumentirati svoju odluku. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: .preterit modalnih glagola . . . . für jemanden da sein.. Izbor zanimanja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .. Prijateljstvo 6.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Zeitung. Verabredungen.govoriti o svojim željama vezano za budućnost i izbor zanimanja. . Wochenplan.Sistematizacija ličnih i prisvojnih zamjenica u nominativu.. . .diskutirati o TV-programu. die Natur erleben.planirati putovanje. Medien früher und heute. porediti sa nečim. gemeinsam etwas unternehmen.opisati medije i njihovu funkciju. : Svakodnevni život: der Alltag. . Svakodnevni život i slobodno vrijeme 4.. .. Klassenfahrt.govoriti o svojoj domovini. berichten .rješavanjem zadataka višestrukog izbora. Prijateljstvo.. Freizeitaktivitäten.odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo.

.rekonstruirati riječi i rečenice. (najčešći) Prijedlozi sa akuzativom verdienen. Karneval.. Rečenica: Zavisnosložena rečenica sa veznikom dass Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme. . . Erfahrungen Traumberuf. Weihnachtslieder.voditi dijaloge prema datoj skici.prepisivati rečenice i kraće tekstove.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike. Spaß haben.okruženju. Ostern. feierlich.igrati uloge.. ein Fest vorbereiten. . onda . Familienfeste.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. . Valentinstag. dijelove rečenice ili cijele rečenice. . Nebenjobs Teamarbeit. Praznici i tradicija: Weihnachten. sich bedanken. 29 .. Bajram. gemütlich.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . PISANJE: Učenici će: . . Glückwünsche. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. .dopunjavati izostavljene riječi. ili.. sammeln.

škola. u školi. Evropskog okvira za strane jezike.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja. ponavlja. bilješke • piše lične poruke. moda …) • razumije kraće dijaloge i diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku. plakate • piše kratke upute o upotrebi… • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaje. oglasima.FRANCUSKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. poruke.2. čestitke. kratko pismo • piše lične napomene. na ulici. podsjetnike. zadatke • razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima. na putovanju…) • razumije kratke upute. • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. pozivnice. pozivnice. kupovina. turističkim brošurama… • čita i razumije kratke novinske članke. uputstva o upotrebi… • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. savjete. na poslu. putovanje. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i Učenik razumijevanje • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije. lična pisma. ličnog iskustva.. profesija.. Govor Pisanje Znanje o jeziku 30 . prijatelji. čestitke.

Svakodnevni život (kućanski Osnovna aparati.Moda znanja -Izlasci -Putovanja . journaliste.Nivo 9. dans le lycée. à l’université -passer / échouer l’examen. recycler les déchets… -Zemlje francuskog govornog 31 Zamjenice -lične zamjenice u funkciji b)ČITANJE I subjekta i direktnog i REAGOVANJE : indirektnog objekta Učenici će znati čitati i njihovo mjesto u kratke tekstove usebi ili potvrdnoj. la bellesœur. le peintre. la cuisinière électrique.Nove tehnologije: internet Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja. vétérinaire. où. le maçon…. du sol : les orages.razred Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -opisati (pismeno i usmeno) -osnovne karakterne i fizičke osobine čovjeka -osobenosti određene profesije -opisati putovanje u prošlosti. l’aspirateur. les actions écologiques. škola kvarovi. -podvlačenjem traženih que.pričati o prednostima i lošim stranama predmeta. godina -Obrazovanje učenja i zanimanja francuskog -Priroda: jezika okoliš i zaštita -Zemlje francuskog Prvi govornog stupanj područja osnovnog . poslova i događaja u okviru datih tema -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati: -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija . le porte-manteau. les pannes d’électricité -être/tomber en panne réparer. te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika (ponavljanje i utvrđivanje) -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. nazali Imenice . l’inondation. … Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član -izostavljanje člana Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Svakodnevni život -les appareils électroménagers: le réfrigérateur. davati i slijediti uputstva o upotrebi uređaja . dont informacija Pridjevi . ingénieur. davati i slijediti savjete -tražiti. l’arc en ciel. sadašnjosti i budućnosti -predmete i njihovu upotrebu -situacije iz datih tema -porediti predmete i ljude -tražiti. de l’eau.les termes géographiques et l’environnement : la pollution de l’air. interprète… Priroda i okoliš . de gaz. dépanner -les métiers : le plombier. popravke) 7. les sécheresses. odričnoj i naglas i reagovati : upitnoj rečenici -rješavanjem zadataka -pokazne zamjenice višestrukog izbora i -prisvojne zamjenice tačnih i netačnih tvrdnji -odnosne zamjenice qui. la destruction de la couche d’ozone… -préserver la nature. -Obrazovanje i zanimanja -le système scolaire en France / en Bosnie-Herzégovine -entrer dans le collège. le bac -la formation pour devenir / être médecin.rod i broj imenica -složene imenice npr. la machine à laver la vaisselle / le linge -la fuite d’eau. l’électricien.

la robe. La France métropolitaine et les Domaines et les Terres d’Outre Mer les cultures. à područja Le français dans le monde les continents. pozivnice. puis… . la chemise. les stylistes. odrični i upitni oblik : -prezent -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt nepravilnih glagola čestih u upotrebi: -imperfekt -subžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir. aller bien. pisma -kratku priču.datim temama -pisati kratke članke i intervjue za školske novine. la veste. moderne. être / tomber amoureux de quelqu’un/une. mail. près de. -pasiv prezenta. être i faire -glagolski izrazi: venir de + infinitiv. la casquette. être en train de + infinitiv. réserver et acheter le billet pour… 32 . -les couleurs claires/foncées -les matériaux : coton. turističke prospekte. sembler…. à la fin. les traditions.. prêt-àporter. au club. le Tshirt. SMS.) -les chaussures. inviter quelqu’un/e. le manteau. događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli Potvrdni. -porter. jean. les légendes -Moda -Les vêtements de différents styles : classique. imperfekta i futura Prilozi -za mjesto -za vrijeme -za količinu -za način -komparacija priloga (ponavljanje) -prilozi i priloški izrazi za vrijeme : d’abord. le/la parka.. le pantalon. rap. les bottes. (le chapeau.priloške odredbe za mjesto: loin de.. au concert… -s’amuser bien. cuir… -les coiffures modernes -le maquillage -Izlasci -la vie et les sorties des jeunes : aller au café. enfin. les baskets. laine. rock. la jupe. perfekta. plakate Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti i uputstva -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -lične poruke. ensuite. danser -sortir ensemble. les sandales… -les créateurs de mode. les pays / les régions du monde où on parle français.. à la discothèque..

les jeux vidéo. -Brojevi réserver et payer par l’internet. pour. le TGV. -Veznici : et. d’une -vremenska : lorsque. les guides..rečenica u pasivu . le bateau…. ou. contre. les pliants touristiques. monter / descendre.školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere. chercher .. pendant que. autour de… Prijedlozi à. le train. chez. association. brojeva do 1000 déposer / retirer les bagages. acheter par si + prezent internet. charger de si + imperfekt la musique. -Redni brojevi do 20 les agences de voyage. -Ponavljanje glavnih confirmer / annuler la réservation. -uzročna : parce que faire l’Une de l’école. car les préparatifs pour le voyage : faire / défaire la valise. la trousse -Rečenica hygiénique… . (ponavljanje) -se préparer pour la sortie -Putovanja – proširivanje vokabulara les moyens de transport : l’avion. de.prosta rečenica -Nove tehnologije .internet -složena rečenica -faire sa page / un site personnelle. plakate. au milieu de. avec. entre. dans. Prendre l’avion. uputstva côté de.pogodbena rečenica: des informations.neupravni govor u prezentu 33 . en. quand -naviguer sur le réseau.. composter le billet. mais. des films… .

uče i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. bilješke. • Često moraju ponovo pročitati tekst i koristiti rječnik. Mogu s izvjesnim naporom. • Znaju u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. 34 . Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu najuobičajenije svakodnevne situacije. ranije aktivnosti i lična iskustva (kratka pisma.1 Evropskog okvira za strane jezike. telefonske poruke). Mogu često zahtijevati da im se nešto ponovi. stvarnog. Govor • Mogu razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. ali su još uvijek veoma primjetni različiti tipovi zastajkivanja. Mogu tražiti pomoć.FRANCUSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično – 68 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • U proširenoj usmenoj produkciji još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka (npr. • Mogu da razumiju iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. glagolska vremena). • Znaju napisati najčešće riječi i konstrukcije ali i dalje prave mnogo grešaka kod pisanja i daju nespretne formulacije. • Mogu uglavnom razaznati temu rasprave kojoj prisustvuju. važnim temama. • Izgovor je razumljiv. uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode. jelovnici. Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. Čitanje i razumijevanje • Mogu razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. konkretne potrebe. • Mogu povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. • Relativno dobro vladaju svakodnevnim vokabularom. za njih. molbe. kratke vijesti). jasan jezik. ponavljaju. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju dovoljno kako bi zadovoljili osnovne. razumjeti samo suštinu izravnog. • Govore relativno tečno. Mogu razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima.

Nivo 9.razred Osnovna škola 4. godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja • • •

Teme Druženje i prijateljstv a Škola Čovjek / dijelovi ljudskogtij ela Zdravlje i sport Mediji Nove tehnologije

Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka - sportske aktivnosti -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu, aktivnosti u školi, sport kojim se bave, nove tehnologije koje ih interesuju - pričati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa zdravljem, sportskim aktivnostima, medijima, novim tehnologijama -davati, tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe telefona, mobitela, kompjutera -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive -opisati situaciju u

Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati 1) neverbalno, npr: izvršavanjem uputa i naređenja, popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama, podvlačenjem ili zaokruživanjem tačnog odgovora, bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija, 2) verbalno, npr: davanjem odgovora na pitanja, postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom, potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : 1) neverbalno, npr: rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji, podvlačenjem traženih informacija,

Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja, te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali, nazali Imenice - rod: prirodni i gramatički - množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que (de qui, à qui…) - neodređene zamjenice : on, tout, personne, chaque -odnosne zamjenice qui, que, où, dont Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni

Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa slijedećim temama: -Druženje i prijateljstva: -le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier à, sortir ensemble, s’amuser bien, organiser une fête ; une surprise-partie…. -la description du caractère : bon, confiant, gai, timide, sympathique, sociable, renfermé, râleur, discret/indiscret…. -Škola-proširivanje vokabulara: - le journal d’école ; rapporter des activités à l’école, les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant le système scolaire en France et chez nous, présenter son école, ses amis, ses professeurs… -Čovjek / dijelovi ljudskog tijela -les parties du corps, (le pied, la jambe, la main, le bras, le doigt, le cou, le ventre, le cœur,…) souffrir, avoir mal à, lever le bras, plier les genoux, baisser les épaules, marcher, s’arrêter, se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents, -le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice …

• • •

35

prošlosti -opisati situaciju u budućnosti -upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine, molbe, telefonske poruke Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije.

ispravljanjem pogrešaka, dopunjavanjem rečenica itd. 2) verbalno, npr: -odgovaranjem i postavljanjem pitanja, dovršavanjem rečenica, prepričavanjem teksta itd. PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: - voditi kratke razgovore koristeći jednostavne konstrukcije -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -davati i tražiti obavijesti -glumiti / recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma, kratku priču, dijalog, kratki opis , diktate, popunjavati tabele i jednostavne križaljke.

-opisni (pravilna i nepravilna komparacija) Glagoli Potvrdni, odrični i upitni oblik: -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir, -re, -oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi (aller, pouvoir, devoir, faire, prendre, venir) -imperfekt Prilozi: -tvorba priloga na –ment - ponavljanje priloga : -za mjesto: ici, là, où, dedans, dehors -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za količinu: peu, assez, beaucoup, trop, très, Prijedlozi (ponavljanje) : à, dans, de, chez, pour, avec etc Brojevi - glavni do 1000 (ponavljanje) - Redni do 10 Rečenica -red riječi u potvrdnoj, upitnoj i odričnoj rečenici

Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme, être sportif/ive, -les sports collectifs, jouer à… -les sports individuels, faire de la natation, du ski, faire du vélo, -l’esprit sportif : savoir gagner/perdre un match -supporter une équipe Mediji -les journaux, les magazines, les quotidiens -la radio, la télé : les émissions en direct, les infos, les films, les reportages… -les chaînes, les pubs -l’animateur/trice, le/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije - le téléphone portable, l’ordinateur : comment ça marche ? -allumer/éteindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS, un message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer

36

ARAPSKI

JEZIK

SEDMA GODINA UČENJA, IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine, ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo, upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava; razumijevanje i poštivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja, osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). NIVO: SEDMA GODINA UČENJA - IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika - vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi, rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude - dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 37

-

: . . . izražavanje posjedovanja. druženje. genitivne veze. potpunu i nepotpunu deklinaciju.Nepravilni glagoli .Izbor zanimanja . . .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze.opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima .odnosne zamjenice .Proširene glagolske vrste .Futur I i II .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. ime relacije.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. komparaciju pridjeva.Tradicija. . Gramatika Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici . praznovjerja . . npr: .Konjunktiv . lične i pokazne zamjenice.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. brojeve.imenovati probleme -dati savjete . Nivo IX razred Osnovna škola 7.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. legende. konflikti. mogu). na željezničkoj stanici . npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. GOVOR: Učenici će: .pasiv glagola .uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u 38 .voditi razgovor u hotelu. 2) verbalno. . dual i plural imena.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. pjesmice. volim.Učenje i školovanje . rješavanje problema .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. modalne glagole (želim.pričati o događajima sa putovanja .Imperativ .Putovanja Prijateljstvo. godina učenja arapskog jezika Teme .Moja domovina Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu . upotrebu glagola "kāna" i njemu sličnih relevantnih glagola. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. kongruenciju subjekta i predikata u glagolskoj rečenici.Jusiv .popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama.pogodbena rečenica .particip pasivni .gestikuliranjem.Dokolica .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja .recitirati kraće pjesmice. npr.Okoliš i zaštita okoliša .pjevati. ženski rod.: . ponavljanje.govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. npr. . .Prva ljubav . 2) verbalno. restoranu. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. prepoznavanje i druge vježbe) .Uvodne rečenične partikule Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi.ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a. prijedloge.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu. imitiranjem .

rekonstruišu sintagme i rečenice.dopunjavaju izostavljene riječi. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu..itd.. . . postavljati jednostavna pitanja. dijelove rečenice i cijele rečenice.učenici prepisuju riječi. povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima. .-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša - glumiti. skladu sa temama koje se obrađuju PISANJE: . -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 39 .

duhu tolerancije.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). ovladavanje osnovnim leksičkim. kosmopolitizmu. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude .kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica . a ne o jeziku . humanizmu i internacionalizmu.IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.dopunjavanje riječi i rečenica 40 - . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. toleranciji. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. fonetskim i gramatičkim minimumom.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti .čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja zabavno .

nastavci gramatičkog ženskog roda.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. tanwin. brojevi) . kuću.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. npr: . pisanje tanwina u akuzativu.itd. .. .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .glumiti. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. . . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 41 . pisanje određenog člana. npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Brojati od 1 do 100 .bojenjem navedenih predmeta / osoba . .recitirati kraće pjesmice.Predstaviti sebe i druge .Nabrojati dane u sedmici . lične i pokazne zamjenice.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.) . njihova zanimanja i interesovanja .Aktivnosti u nastavi . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . 2) verbalno.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. tašdid. Nivo IX razred Osnovna škola 4.Kupovina (voće.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . ponavljanje.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . .gestikuliranjem. imitiranjem . lice množine) Genitivna veza Izražavanje glagola “imati” Dvojina Pravilna množina Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) Perfekat Direktni objekat (akuzativ) Brojevi do 100 Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. i provjeriti da li su usvojeni: sukun.Izražavanje vremena (puni sati) . prepoznavanje. GOVOR: Učenici će: . kulturne i dr. 2) verbalno.pjevati.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: . pjesmice.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. npr. PISANJE: Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.Porodica i članovi porodice (zanimanja) .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze. npr.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. genitivne veze. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. povrće.Opisati školu .Opisati (grad. .: .: . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: Gramatika Lične zamjenice (množina) Pridjevi Komparacija pridjeva Pravi prijedlozi Genitiv poslije prijedloga Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Imenovati članove svoje uže porodice.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.

Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.. čitanja i pisanja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti.samostalno konstruisanje sintagmi. te razvija njegove kulturne. podstiče slobodu i kreativnost ideja. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. . podsticanje inicijative učenika. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. i njegovim doživljajima i uzrastom. I na ovom nivou (sedma godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. . favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. upotreba savremenih tehničkih sredstava. precizna uputstva. upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. ritma i dramatizacije. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. govora.takmičenje u pisanju brojeva itd. . Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. obogaćivanje nastave elementima igre. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. Preporučuje se 42 . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. analiziranje teškoća u procesu učenja. Sredstva. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.. izbor i prilagođenost teme. VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.

Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. upitnika. koliko je to moguće. pismenih vježbi. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. prilikom rada u parovima. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. tumačenja i razumijevanja. kao što su pisanje pisama. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. fizikom i hemijom. životna sredina). Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. za uočavanje pojedinih detalja itd. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. oglasa. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. poštuju gramatička i sintaksička pravila. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. SMS ili e-mail poruka itd. kontrolnih zadataka. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. već mu nakon toga. u svakom polugodištu po jedan. ako je potrebno usporava tempo. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. 43 . uz pohvalu za aktivno učešće. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. na prikladan način ukazati na greške. diktati) ili slobodno (kreativno). Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. pisanje prema modelu. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. popunjavanje formulara. koristi odgovarajuća leksika. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. određene pojedinačne informacije. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. izvještaja. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. individualnog izlaganja. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. raznovrsniji i pristupačniji. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. historije i umjetnosti. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. produbljuje. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.

44 . TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Razlomljeni racionalni izrazi-pojam. Nastavni sadržaj matematike za deveti razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u pet nastavnih tema: 1. 136 časova godišnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za deveti razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz osmog razreda i ranijih razreda. U prvom dijelu učenici se upoznaju sa odnosima tačke. prave i ravni. Peta tema daje učenicima spoznaju o tijelima u prostoru i osnovnim proračunima vezanim za geometrijska tijela. Vrijednosti i osnovne računske operacije s njima. U drugoj temi proširuju se znanja o direktnoj i obrnutoj proporcionalnosti kroz grafički prikaz i uvodi se pojam linearne funkcije. Definisanost.MATEMATIKA (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. U trećoj i četvrtoj temi rješavaju se linearne jednačine i sistemi linearnih jednačina i osposobljavaju učenici za njihove primjene. utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine.

Ekvivalentne jednačine. TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM. 6. 45 . kupa (stožac. Jednakosti i jednačina. Algebarsko rješavanje linearnih nejednačina sa konstantnim koeficijentom. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Pojam linearne jednačine sa dvije nepoznate i njena rješenja. 3. elementi. Rješavanje sistema od dvije linearnie jednačine sa dvije nepoznate grafičkom i algebarskom metodom (metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata). Grafik funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Grafik linearne funkcije. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Ekvivalentne nejednačine. piramida.osnovni pojmovi. LINEARNA FUNKCIJA Pravougli koordinatni sistem u ravni. Prizma. presjeci. Vrste. PRAVA I RAVAN Međusobni odnos tačke i prave. Ekvivalentni sistem linearnih jednačina. valjak (cilindar). Međusobni odnos dvije prave. Linearne nejednačine. TEMA – TAČKA. Određenost ravni. Grafički prikaz rješenja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. 5. Primjena Pitagorine teoreme na geometrijska tijela. površine i zapremine nekih geometrijskih tijela. mreže. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Rogalj.2. lopta (kugla). Rastojanje između dvije tačke. Međusobni odnos prave i ravni. Grafičko i algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Poliedar. konus). Linearna funkcija. 4. Pojam linearne jednačine. Međusobni odnos tačke i ravni. Diedar. Nula i tok linearne funkcije. Određenost prave. eksplicitni i implicitni oblik. Primjena sistema od dvije linearne sa dvije nepoznate. Međusobni odnos dvije ravni. TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI.

VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA Razvijanje smisla za simetriju. dvije prave i dvije ravni. fizike. aksioma i teorema. ravan). određenost prave i ravni. UČENIK ĆE: - - Kritički prihvatati rezultate svoga rada. odnosno koje nisu paralelene sa datom ravni. kemije) Izvodit će opće i pojedinačne formule za površinu i zapreminu geometrijskih tijela i primjenjivat će ih u praktičnim zadacima SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA Funkcionalno posmatranje i rasuđivanje. konciznosti u pismenom i usmenom izražavanju. Ispravit će rast ili pad linearne funkcije prema nagibu prave. pedantnosti. prava. Uvažavati različite stavove. 46 .Usvajanje osnovnih geometrijskih pojmova (tačka. Prepoznat će na modelu kvadra da li je zadana prava normalna na ravan ili nije. Razvijanje sposobnosti zavisnosti u različitim matematičkim sadržajima Razvijanje istraživačkog duha i osjećaja zadovoljstva poslije riješenih zadataka Primjenjivanje matematičkog znanja na razne probleme iz svog okruženja Sticanje osnovne matematičke kulture potrebne za nastavljanje obrazovanja. inicijativnosti. Na modelu kvadra određivat će međusobni položaj prave i ravni. pridruživanje uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni. tačke i ravni. Razvijanje istrajnosti. prava paralelna sa ravni. Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. discipliniranosti. . definisanosti i osnovne računske operacije s njima. prebrojavat će prave određene datim tačkama koje su normalne na datu ravan. Grafičkom metodom ilustriraju jednačine koje imaju jedinstveno rješejne. Prepoznavati matematiku kao praktičan i koristan predmet. mimoilazne prave. O rogljastim i oblim geometrijskim tijelima. Pripremati se za samoobrazovanje. Usvajanje pojmova: definicija. Usvajanje značenja nagiba prave i odsječka na y osi i njihovu geometrijsku interpretaciju.PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA .Uvođenje pojma razlomljenih racionalnih izraza. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - - prepoznati razlomljeni racionalni izraz. a ravan sa tri nekolinearne tačke. znat će sistematski prebrojavati sve prave određene datim tačkama koje su paralelne. naći njegovo definiciono područje i koristeći prethodna znanja iz cijelih racionalnih izraza izvesti osnovne računske operacije s njima. Usvojeno matematičko znanje primjenjivati u prirodnim naukama i tehnici. stav. Transformirat će datu jednačinu (nejednačinu) u njoj ekvivalentnu jednačinu (nejednačinu) najprostijeg oblika. Da li je prava određena sa dvije različite tačke. strpljenja. . Uspješno koristiti razne izvore znanja. kao i pojmova: paralelne prave. preciznost. prava normalna na ravan. da li su zadane ravni normalne ili nisu. harmoniju. Primjenjivat će linearne jednačine i sisteme linearnih jednačina sa dvije nepoznate u rješavanju raznih problema iz života i raznih oblasti nauke (geometrije. Shvaćaju jednačine odnosno nejednačine kao uslove izražene algebarskim jezikom koji postoji između poznatih i nepoznatih veličina. volje i moralnih vrlina. koje nemaju rješenje i one jednačine koje imaju beskonačno mnogo rješenja. UČENIK ĆE MOĆI: - Uočavati funkcionalnu zavisnost u raznim oblastima i prikazivati ih na različite načine. Izgrađivanje pozitivnih navika. O međusobnim odnosima tačke i prave. jasnoću.Shvaćanje Dekartove ideje.

Potpuno formira pojam geometrijskog prostora koristeći ogled i posmatranja. pravih i ravni u prostoru. Grafik funkcije direkne proporcionalnosti y = kx. pojam funkcionalne zavisnosti veličina. • Korištenje prethodnih znanja pri rješavanju zadataka. • • Detaljno upoznavaju pravougli koordinatni sistem u ravni. Određenost ravni. SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Prepoznavaju osnovne geometrijske pojmove. O stvaranju i razvijanju logičkog rasuđivanja upotrebom nekih aksioma i teorema. Crtanjem razvijaju i poboljašavaju prostorne predstave. tačaka i ravni primjenjuju aksiome u dokazivanju teorema. • • • Primjenom grafičkih ilustracija razvijaju funkcionalno mišljenje. • • Uočavanjem odnosa tačaka i pravih. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • 2. Povezuju linearnu funkciju sa njenim grafikom – pravom. Usvojena znanja iz ove teme primjenjuju na rješavanje zadataka. ugla diedra i okomitost ravni. Razlikuju eksplicitni i implicitini oblik linearne funkcije.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA DEVETI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI 1. • • • Navode primjere promjenjivih velličina i njihovu povezanost. • • • • • • • • • • • • • • • • • • 3. Usvajaju pojam diedra. tj. Rastojanje između dvije paralelne ravni. • Samostalno rješavanje zadataka. Usvajaju formulu za udaljenost • • Razumijevajući ideju koordinatnog sistema u ravni stiču vještinu snalaženja. Međusobni odnos tačke i ravni. LINEARNA FUNKCIJA • • • Pravougli koordinatni sistem u ravni. GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. Procjenjuju i provjeravaju (računski i grafički) pripada li zadana tačka grafiku funkcije. Predstavljaju zavisne veličine odgovarajućim graficima. Razvijaju sposobnost deduktivnog zaključivanja pri dokazivanju teorema. Usvajaju osnovne stavove (aksiome) i teoreme o određenosti prave i ravni. Međusobni odnos dvije prave. Pronalaze njihove veze i izražavaju ih matematskim jezikom. Surađuju sa nastavnikom. Diedar. Međusobni odnos dvije ravni. Samostalno posmatranje i proučavanje geometrijskih činjenica. Rastojanje tačke i ravni. donose zaključke i stavove geometrije. • Ponavlja osnovnih operacija sa razlomcima i uvođenje u operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima Ponavlja osnovne geometrijske pojmove i pokazuje ih na modelima. koristi raznovrsno posmatranje geometrijskih oblika. Određenost prave. Stiču sposobnost prostornog posmatranja i pravilnog uočavanja odnosa geometrijskih elemenata. STAVOVI. Shvaćaju da je linearna funkcija model pomoću kojeg se mogu predstavljati različite situacije i procesi. daju inicijative. Razvijaju razumjevanje i postupnoost u radu uz korištenje prethodnih znanja. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili 47 . Nornmala na ravan. Trudi se da nastava bude «živa». Međusobni odnos prave i ravni. • ZNANJE Prepoznavaje i osnovne operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima. RAVAN • Međusobni odnos tačke i prave. PRAVA. Znaju odrediti tačke koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. • • Radi shvaćanja pojma pravouglog koordinatnog sisteme ponavlja se o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. obrnuto sa datog grafika uočavaju zavisnost među veličinama. RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI TAČKA. Prava u ravni. Rastojanje dvije tačke. Objašnjavaju međusobne odnose tačaka.

sastavljaju barske izraze koji predstavljaju vezu između poznatih i nepoznatih veličina. • Razvijaju vještinu brzog i spretnog crtanja. Značaj primjene stečenog znanja o jednačinama.rcionalnosti • • • • • • tačaka u ravni. Parametri k i n i njihovo geometrijsko značenje. Proširuje ranije stečeno znanje o linearnim jednačinama kroz složenije zadatke. Provjeravaju da li dobivena rješenja jednačina zadovoljava i postavljenu jednačinu i dati problem. LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM • • • • • • • • • Linearne jednačine. Kroz odabrane primjere objašnjava eksplicitni i implicitni oblik funkcije nula. U rješavanju problema pokazuju što više samostalnosti. na primljenoj grafofoliji. Usvajaju pojam rješenje jednačine i nejednačine i provjere rješenja. Eksplicitni i implicitni oblik. Uporno razmišljaju i vježbaju i na temelju ranije stečenog znanja iz aritmetike. Algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Ponavlja funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Razvijaju matematičko mišljenje analogijom. tok i grafik linearne funkcije. Shvaćaju da je funkcija direktne proporcionalnosti linearna funkcija. Naglašava da uzimamo bez dokaza da je grafik linearne funkcije prava i da ćemo taj dokaz učiti u izbornoj ili dodatnoj nastavi. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. • Primjenjuju znanja na rješavanje zadataka u kojima se ilustruju razni procesi iz stvarnosti. Ponavlja brojnu nejednakost i osobine relacije poretka ≥ i ≤ koje su neophodne za uspješno rješavanje • • • 48 . fizike. • Objašnjavaju postupak rješavanja jednačina i nejednačina koristeći osobine jednačina. geometrije. Linearne nejednačine. • • • • • Dopunjava pojam jednačine i njenog rješenja kako bi učenici shvatili njegovu pravu suštinu. geometrije i prirodnoih nauka. Zadacima iz tehnike ili fizike još više upotpunjuje i utvrđuje znanje učenika o linearnoj funkciji. preglednost i urednost u rješavanju zadataka. Grafik funkcije obrnute propo. Algebarsko rješavanje • • • Usvajaju osnovna svojstva jednakosti i nejednakosti. izračunavaju vrijednosti funkcije. Osposobljavju se za samokontrolu pri rješavanju zadataka u cilju izgrađivanja samostalnog načina mišljenja. Grafičko rješavanje linearnih jednačina Ekvivalentne jednačine. Usvajaju način zapisivanja funkcija. osnovni pojmovi. induktivnim i deduktivnim zaključivanjem. Grupira probleme po srodnosti da bi sastavljanje jednačina učenicima zadavalo manje teškoća. • • • • Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu razvoju matematike. Rješavaju linearne jednačine i nejednačine sa jednom nepoznatom svodeći ih na ekvivalentne jednačine. Stiču naviku za preciznost u radu. Tok funkcije. Nula funkcije. algebre. odnosno jednačine prostijeg oblika. Grafik linearne funkcije. osnovni pojmovi. kemije. Osposobljavaju se za rješavanje zadataka iz života. odnosno nejednačina. Određuju nul tačku zadane linearne funkcije grafički i računski. • • • 4. Ekvivalentne nejednačine. Shvaćaju i usvajaju pojam • • Razvijaju razumjevanje i analiziranje problemskih zadataka.• • Linearna funkcija oblika y = kx + n. znak. • • • • Tekstualne zadatke koji se rješavaju pomoću jednačina mogu prevesti u odgovarajuće jednačine.

te ga po potrebi diskutiraju. Primjenjuju jednačine u rješavanju problemskih zadataka. Osposobljavaju se za samaostalno učenje korištenjem udžbenika i poluprogramiranog materijala. ali jednostavniji sistem. Ponavlja međusobni položaj dvije prave u ravni i grafik linearne funkcije. SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE • Linearna jednačina sa dvije nepoznatepojam i njena rješenja. Napominje učenicima da • • • • • • • • • • • 49 . Usvajaju osnovna pravila zamjenjivanje jednog sistema u njemu ekvivalentan. Rješavaju sisteme linearnih jednačina navedenim algebarskim metodama. Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. • • • • • Provjeravaju da li je zadani uređeni par rješenje sistema. Rješenje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate metodom suprotnih • Usvajaju pojam sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate i pojam rješenje sistema.linearnih nejednačina sa jednom nepoznatom. kao i nedostatak ove metode jer daje samo približno rješenje sistema. Definira sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. • • • • Sistemski i pregledno ispisuju pronađene veze koje postoje među veličinama u datom zadatku. m € R). Zavisnost rješenja sistema linearnih jednačina od odnosa koeficijenata sistema. • Objašnjava učenicima da pri rješavanju nejednačina postupamo na isti način kao pri rješavanju jednačina (zamjenjujemo polaznu nejednačinu ekvivalentnom nejednačinom oblika: x > m ili x < m. Ekvivalentni sistemi linearnih jednačina. Koristeći grafičke i algebarske metode demonstrira rješavanje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. • ekvivalentnosti jednačina i nejedančina. odnosno x ≥m ili x ≤ m. Postojanje rješenja i geometrijski prikaz mogućih slučajeva. kao i odgovarajućih članova. Kod rješenja problema objašnjava kako se označavaju i kako se povezuju zadani podaci i kako se određuju nepoznate veličine. Na geometrijskom jeziku interpretiraju rješenje sistema linearnih jednačina. Stiču sposobnost da tekstualne zadatke izraze matematičkim jezikom. rješenje sistema i ekvivalentne sisteme. Samostalno određuju koja od dvije algebarske metode dovodi do jednostavnijeg načina rješavanja u zadanom primjeru. Svode problemske zadatke na rješavanje sistema. Grafički prikaz rješenja. 5. zapisuju i provjeravaju rješenje. Stiču naviku pravilnog potpisivanja jednačine jednu ispod druge. Shvaćaju suštinu grafičke metode da se obje jednačine sistema prikažu kao prave u koordinatnom sistemu. nejednačina. Izvode ispravne zaključke. Grafička metoda rješavanja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. • Ponavlja pojam jednačine sa jednom i dvije nepoznate. Vrše ekvivalentne transformacije sistema jednačina. Prilikom grafičkog rješavanja sistema ukazuje na konkretnim primjerima na slučajeve protivrječnosti i neodređenosti. Rješavaju • • • • • Razvijaju sposobnost logičkog povezivanja podataka.

Objašnjava pojmove: rogljasta površ. probleme u kojima treba odrediti dvije nepoznate veličine i da postavljeni sistem od dvije linearne jednačine ima jedinstveno rješenje. elementi i presjeci prizme. poliedar. Piramida: pojam. 5. Osposobljavaju se za ispravno donošenje zaključaka (naročito deduktivnog). Mreža i površina piramide. • • • • • • • Pregledno i pravilno zapisuju zadatke i rješenja zadataka. Prepoznaju i opisuju prizme i piramide (pravilne. nepravilne. unutrašnja i vanjska oblast geometrijskog tijela. Mreža prizme. na modelima uočavaju njihove elemente. Definira pravilan poliedar i pokazuje slike i mreže pet pravilnih poliedara. Osposobljavaju se za samoučenje. tj. Zapremina kvadra i kocke. Površina pravilne četverostrane • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam roglja. karton za savijanje i modele (drvene. U praktičnim zadacima povezuju zapreminu. šestougao. Zapremina prizme. vrste. Izračunavaju površine i zapremine tijela koja nastaju rotacijom trougla. masu i gustinu tijela. konveksnom mnogouglu i diedru. Upotrebljava svu svoju vještinu da ovu materiju što više približi učenicima. kvadra i kocke. Površina prizme. Izrađuju modele geometrijskih tijela. Površina i zapremina pravilne šestostrane prizme. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom misaonih operacija. Koristi mreže. generalizacije i analogije. preciznost i tačnost u radu i crtanju. se veliki broj problema koje znaju rješavati pomoću jedne linearne jednačine znatno lakše rješava utvrđivanjem dviju nepoznatih. konveksan rogalj. skice. četverougao.• koeficijenata. znaju ih skicirati. Usvajaju definiciju prizme i piramide. žičane) pri obradi tijela. • Ponavlja o trouglu. pomoću sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate. • • GEOMETRI-JSKA TIJELA Rogalj. Uviđaju da je korištenje općih formula za površinu i zapreminu pogodnije i da dovodi brže do rezultata. • • • • Primjenjuju teoreme o ivičnim uglovima roglja u zadacima. Poliedar. Skiciraju slike i crtaju mreže rogljastih i oblih geometrijskih tijela. Osposobljavaju se za praktičnu primjenu stečenog znanja. jednakokrakog trapeza. Uvodi pojmove: površ tijela. rogljasta i obla tijela. • Znaju da je korisno provjeriti dobiveno rješenje u tekstu zadatka. rogalj. Površina i zapremina pravilne četverostrane prizme. prave. vrste. • Izabira probleme sa tematikom iz praktičnog života koji nisu ni suviše teški. romb. osnovna i bočna ivica. ivice roglja. Od očiglednog opažanja dolaze do apstrakcije. Prizma: pojam. Površina i zapremina pravilne trostrane prizme. kartonske. visina. Razumiju presjek prizme i piramide. kose). pojam geometrijskog tijela i pojam poliedra. visina bočne strane (apotema). Ponavlja trougao. vrh roglja. slike. Usvajaju pojmove: baza (osnova). jednakokraki • • • • • • • 50 . elementi i presjeci piramide. strane roglja. bočne strane. Stiču naviku za spretnost. • • Razvijaju sposobnost uočavanja prostornih odnosa. pravougaonika. Primjena sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. plastične. takvi da razvijaju interes za njihovim rješavanjem. Izračunavaju nepoznate elemente primjenjujući Pitagorinu teoremu. ni suviše laki.

Površina lopte. Površina i zapremina pravilne trostrane piramide. presjeci. Insistira na korištenju skice prilikom rješavanja zadataka. zatim veliki loptin krug. Korištenjem Pitagorine teoreme. pobuđuju i intelektualni. mogu sračunatu ostale bitne elemente tog tijela. Zapremina piramide. Mreža i površina valjka. Zapremina lopte. Korištenjem općih formula izračunavaju površine i zapremine navedenih tijela. krug. Zapremina kupe. konusna površina. • Shvataju nastanak cilindrične i konusne površi. kupu. vrste. elementi.• • • piramide. Primjena Pitagorine teoreme na razne probleme koji se mogu postaviti za navedena geometrijska tijela. Sfera i lopta. Površina i zapremina pravilne šestostrane piramide. kružni isječak. Razlikuju prav i kos valjak. Kupa. Znaju definirati valjak. Uočavaju osni presjek valjka. Ukazuje na razliku presjeka i dijelova lopte. sferu i loptu. jednakostraničan (ravnostrani) valjak i jednakostraničnu (ravnostranu) kupu. Bira zadatke koji su bliski učenicima i koji kod njih. • • • • • DIDAKTIČKO . Presjeci i djelovi lopte. na osnovu datih elemenata za konkretno geometrisko tijelo. osni presjek kupe.METODIČKE NAPOMENE 51 . kružnicu. jednakoivičnu piramidu. Mreža i površina kupe. Valjak: nastanak. vrste i presjeci. elementi. pravu i kosu kupu. Objašnjava i jednakoivičnu prizmu. pored praktičnog interesa. zatim pravog valjka i prave kupe. Zapremina pravilne četverostrane piramide. Zapremina valjka. • • • • • • • • • • • • • • trapez.

• U prvim primjerima nastavnik sam daje odgovarajuće jedinice na koordinatnim osama. 2. a opada kad x raste ako je k < 0. tablicom. • Preko više primjera pokazati da linearna funkcija y = kx + n raste kad x raste ako je k > 0. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom.y) odgovara samo jedna točka koordinatne ravni. • Posebnu pažnju obratiti na sastavljanje tablica. TEMA – TAČKA. promjena vremena i temperature). odnosno razlomljenog racionalnog izraza uopšte. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. geometrije i prirodnih nauka. Poslije navođenja jednostavnijih cijelih racionalnih izraza može se uvesti formalna definicija cijelog racionalnog izraza. • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. 3. • Pokazati da se grafik linearne funkcije y = kx + n može dobiti i na taj način da se nacrta grafik funkcije direktne proporcionalnosti y = kx a zatim kroz tačku T(0. a zatim učenici sami izabiraju jedinice prema potrebama zadatka. jedinična duž. Za parametre k i n uzimati i racionalne brojeve. nego sredstvo za njihovo donošenje. Kada je potrebno za crtanje grafika koristiti milimetarski papir. Objasniti pojmove: koordinatni početak. • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. • Linearnu funkciju y = kx + n obraditi na primjerima iz života. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj x є R može po formuli izračunati vrijednost funkcije y є R i da svakom uređenom paru (x. LINEARNA FUNKCIJA Pojam pravouglog koordinatnog sistema treba dograditi i sve znanje o funkcijama koje su učenici ranije stekli sada treba sistematizirati i uvesti definiciju funkcije. povlačeći paralelu sa operacijama u okviru cijelih racionalnih izraza. a na osnovu toga i formalnu definiciju razlomljenog racionalnog izraza sa opštim brojevima ili izrazima. Zadatke koji se odnose na operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima treba uvoditi postupno. RAVAN U ovoj temi treba uvažavati didaktičke principe: očiglednost i postupnost i početi izlaganje od konkretnog ka apstraktnom. TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Izlaganje o racionalnim izrazima bi trebalo započeti pojmovima konstanti i promjenjljivih. TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. PRAVA. preći na konstrukciju grafika pomoću dvije proizvoljne tačke. • Kada se učenici na primjerima uvjere da je grafik linearne funkcije prava – konstrukcijom grafika sa više tačaka. a zatim skrenuti pažnju da je najbolje izabrati presječne tačke prave sa koordinatnim osama.1.n) povuče se prava paralelna tom grafiku. 52 . a naročito na sastavljanje jednačina funkcionalnih zavisnosti dviju veličina. i formulom a zatim definirati funkciju. apscisna osa. Koristiti oglede koji nisu ilustracija gotovih zaključaka.

5. • Ponoviti osnovne osobine jednačina a zatim uvesti pojam ekvivalentnih jednačina. • Obraditi primjere za rješavanje jednačina sa zagradama. a ≠ 0 i 0/0 i objasniti diskusiju jednačine.n/k koja predstavlja nulu (nulište) funkcije. razlomcima. • Objasniti šta znači riješiti nejednačinu (rješiti nejednačinu znači odrediti granice u kojima leže vrijednosti nepoznate koje zadovoljavaju zadanu nejednačinu) i da rješenje nejednačine ne daje konačnu određenu vrijednost nepoznate (rješenje nejednačine određuje interval u kome "leže" tražene vrijednosti nepoznate). problemi iz geometrije i na kraju problemi iz fizike). a za nepoznate uzimati oznake: y. problemi o radu. • Znanje o jednačinama produbiti i utvrditi primjenom "matematičke vage". • Postavljati probleme koji odgovaraju uzrastu učenika sa raznovrsnom tematikom (iz odnosa među brojevima. algebarskim razlomcima. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Uvesti prvo pojam algebarske jednačine sa dvije nepoznate i dati njenu geometrisku prezentaciju. 4. dvojnim razlomcima. • Tok linearne funkcije predstavljati simbolički tablicama: (a) za k > 0: (b) za k < 0. Postepeno uvesti pojam sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate. u itd. Određivati nulu funkcije računski (rješavati jednačinu kx + n = 0) i grafički ( pomoću dva uređena para u koordinatnom sistemu nacrtati grafik funkcije y = kx + n).• Dajući proizvoljne vrijednosti argumentu x uzeti i vrijednost x = . promjenljivim koeficijentom koji ne treba da budu komplicirani niti sa prevelikim brojem članova. m. • Opisati jednakost kao najširi pojam a zatim definirati identitet i na kraju jednačinu. jer to učenike navodi na opšte matematičko promišljanje. 53 . Algebarsko rješavanje linearnih jednačina treba vršiti na osnovu osobina jednakosti realnih brojeva. Za rješavanje linearnih nejednačina koristiti osobine relacije nejednakosti u skupu R. u intervalu). n. problemi procentnog računa. • Za koeficijente uz nepoznatu uzimati realne brojeve. na brojevnoj pravoj. Od očiglednog geometriskog presjeka dvije prave napraviti algebarski sistem. t. • Zapisivati rješenja nejednačina na više načina (računski. • Navesti i jednačine u kojima se rješavanje svodi na objašnjenje izraza a/0. posmatrajući dvije prave u ravni koje se sijeku. TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM Sistematsko izučavanje jednačina obrađuje se poslije linearne funkcije i njenog grafičkog predstavljanja kako bi se uz rješavanje linearne jednačine uporedo vršila geometrijska interpretacija rješenja. • Tek tada preći na rješavanje jednačina novom metodom.

Izvesti prvo opće formule za izračunavanje površine i zapremine rogljastih geometrijskih tijela. Obraditi svaku prizmu i piramidu pojedinačno i detaljno. • Pojam geometrijskog tijela. Uporedo sa izvedenim formulama vrši se rješavanje računskih zadataka i njihova primjena. a bolje modele nastavnik ostavlja jer mu mogu poslužiti kao nastavno sredstvo. • Objasniti pojam roglja i njegove elemente – ilustrirati slikom i pokazati na modelu trostrane piramide. • Potrebno je odmah objasniti vezu između mase i zapremine kako bi se mogli rješavati praktični zadaci. pojam poliedra. • Crtati mreže svih prizmi i piramida. tražiti analizu i tumačenje rješenja izvornog problema. • Podsjetiti učenike na oblike prizmi i piramida. • Kod konstrukcije mreže valjka objasniti konstrukciju duži rΠ. • Objasniti kako se određuje (mjeri) zapremina tijela i ponoviti jedinice za zapreminu. broj strana poliedra. Poticati učenike da posebno izoštre razmišljanje. kupe i lopte iz svoje okoline. • Pokazati učenicima kako se dolazi do modela prizme i piramide za čiju izradu od papira je potrebna mreža (pomoću gotovog modela praviti sliku mreže na papiru). Rješavanjem matematičkog modela (u ovom slučaju sistema). kupa nastaje obrtanjem za 3600 pravouglog trougla oko jedne njegove katete kao ose ili jednakokrakog trougla oko njegove ose simetrije. • Prvo podsjetiti učenike na izračunavanje zapremine kvadra (slaganjem i prebrojavanjem jedinica zapremine u datom kvadru). • U završnoj prezentaciji teme navoditi problemske zadatke koji se u načelu svode na sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. • Postepeno izložiti metode za rješavanje sistema. • Pokazati kako nastaje zarubljena kupa. a zatim odrediti zapreminu proizvoljne prizme (za prvi slučaj uzeti da je baza prizme pravougli trougao. kako dati problem preformulisati u matematički model. od jednostavnijih ka težim. beskonačno mnogo rješenja. a presjek sfere sa ravni kružnica. Što je češce moguće davati geometrijske prezentacije i sistema i rješenja. • Podsjetiti učenike na predmete oblika valjka.a lopta nastaje obtranjem kruga oko jednog njegovog prečnika ili polukruga od žice (kartona) takođe oko prečnika). Objasniti i demonstrirati nastanak oblih tijela rotacijom ravnih figura (valjak nastaje rotacijom za 3600 pravougaonika oko jedne njegove stranice. 54 . • Učenici prave modele tijela. Postanak rogljastih tijela demonstrirati pokretnim modelima. Takve kružnice na globusu su ekvator i merdijani. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Postanak i osobine pojedinih geometrijskih tijela i njihovo skiciranje treba obraditi uporedo. • Za izvođenje formula za površinu tijela koristiti mreže tijela. • Naglasti da je svaki presjek lopte sa ravni krug. nazivi i mreža poliedra (objasniti i pokazati modele kocke i trostrane piramide). četverostranu. elementi poliedra. a zatim ih primjenjivati na pojedine prizme i piramide (trostranu. pa je dopuniti do kvadra – dopuna je prizma podudarna datoj prizmi). nema rješenja) i dati geometrijsku prezentaciju svih slučajeva. • Pokazati kako nastaje zarubljena piramida. uz stalno poticanje razmišljanja o egzistenciji rješenja. 6. šestostranu) čime dobivaju svoj odgovarajući poseban oblik.• Posebno obratiti pažnju na postojanje rješenja sistema (jedno rješenje. a kod mreže kupe objasniti konstrukciju kružnog isječka.

• Zapreminu piramide, valjka i kupe utvrditi ogledom. Koristiti šuplje modele tijela: prizme i piramide jednakih baza i jednakih visina; valjka poluprečnika baze r, visine H i kvadra sa ivicama r, rΠ, H; valjka i kupe jednakih baza i jednakih visina. Puniti ove modele vodom ili sitnim pjeskom i utvrditi odnos zapremina ovih tijela. • Za konkretna geometriska tijela davati samo odredjene podatke, koji nisu dovoljni za sračunavanje površine ili zapremine, a da učenici korištenjam Pitagorine teoreme, izračunaju ostale potrebne elemente (npr. Za kupu dati izvodnicu i visinu, a da učenici izračunaju poluprečnik baze, pa potom uzračunaju zapreminu ili površinu).

FIZIKA,
Tematske cjeline/ Teme Naelektrisanje u našem okruženju Električni naboji
CILJEVI I ZADACI

IX razred, 2 časa sedmično, 68 časova godišnje
Vrijednosti, stavovi ponašanje Razvijanje svijesti o raznovrsnosti prirodnih fenomena i njihovoj povezanosti Aktivnosti učenika -Izvode različite oglede naelektrisanja tijela trenjem, dodirom , influencijom i istražuje njihovo međudjelovanje. -Navode primjere pojava statičkog naboja u svakodnevnom životu -Prave jednostavan elektroskop -Izvode oglede i donose odgovarajuće zaključke o električnom polju; -Upoređuje gravitaciono i električno polje; -Istražuje od kojih veličina zavisi kapacitet pločastog Aktivnosti nastavnika -Priprema pribor za izvođenje različitih ogleda, kreira problemske situacije i motivira učenike da predviđaju i objašnjavaju ishode tih ogleda; -Pomaže učenicima da usvoje činjenicu da pri naelektrisavanju tijela elektroni prelaze sa jednog tijela na drugo i da u prirodi vrijedi zakon održanja ukupnog naboja; -Pomaže učenicima da dođu do spoznaje o električnom polju koristeći se znanjem o gravitacionom polju i promatranjem ogleda;

OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI

Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik: -Zna da je naboj svojstvo naelektrisanog Električni naboj, kulon (C); tijela i da su elektroni i protoni nosioci Međudjelovanje naboja; negativnog odnosno pozitivnog naboja; zna Razdvajanje naboja trenjem i da električna sila može biti privlačna ili električnim djelovanjem, odbojna; zna mjernu jedinicu naboja i da elektroskop; postoji elementarni (osnovni) naboj; zna objasniti naelektrisanje tijela trenjem, dodirom i influencijom, koristeći se zakonom održanja ukupnog naboja; razlikuje provodnike i izolatore; - Razumije nastanak električnog polja; zna odrediti jačinu polja tačkastog naboja u nekoj tački polja i grafički prikazati jednostavnija električna polja; razlikuje pojmove električne energije, potencijala i napona; zna njihove mjerne jedinice; razumije električni kapacitet provodnika i

Električno polje

Električno polje; jačina električnog polja, kulon po metru kvadratnom (C/m²); Električni potencijal i napon, volt (V); Električni kapacitet, farad (F),

Podsticanje radoznalosti i maštanja Razvijanje osjetljivosti

55

kondenzatori;

zna njegovu mjernu jedinicu; navodi različite vrste kondenzatora i zna matematički izraz za kapacitet pločastog kondenzatora; određuje kapacitet kondenzatora vezanih redno ili paralelno u bateriju; rješava jednostavne zadatke; zna opisati eksperiment za određivanje elementarnog naelektrisanja.

na probleme

kondenzatora i određuju kapacitete kondenzatorskih baterija; -Rješavaju različite zadatke računskim i eksperimentalnim putem;

-Upoznaje učenike sa različitim vrstama kondenzatora i načinom dobivanja jednostavnijih kondenzatorskih baterija; -Zadaje domaće zadaće,
priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće, ocjenjuje učenike;

56

Električna struja Istosmjerna električna struja stalne jačine

Nastanak električne struje u provodniku; Izvori električne struje, elektromotorna sila ; Električni krug i njegovi elementi;

-Zna da se u provodniku javlja električna struja kada na njegovim krajevima postoji razlika potencijala; zna da je za održanje stalne razlike potencijala odnosno napona potrebna energija i da električne izvore karakteriše određena elektromotorna sila; razumije princip rada različitih električnih izvora; crta sheme i sastavlja strujne krugove i obratno.

Razvijanje navike istraživanja

Zakonitosti u strujnom krugu

Veličine koje mjerimo u strujnom krugu, napon, jačina električne struje, amper (A) ; Ohmov zakon za dio strujnog kruga; Električni otpor, om (Ώ); Otpornici; vezivanje otpornika u strujni krug; Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Zna jedinicu za jačinu električne struje i koristiti se ampermetrom i voltmetrom; zna spojiti strujni krug sa paralelno vezanim sijalicama i izmjeriti jačinu struje i napon u svakom dijelu odnosno grani kruga; usvaja Prvo Kirchhoffovo pravilo; Eksperimentalno određuje odnos napona i jačine struje na sijalici u jednostavnom strujnom krugu; zna Ohmov zakon za dio električnog kruga; Razumije da je otpor osobina provodnika i da se može odrediti kao količnik električnog napona i struje; zna njegovu mjernu jedinicu i matematički izraz za otpor žičanog provodnika pri stalnoj temperaturi; zna da otpor provodnika zavisi od temperature; razlikuje otpornike prema namjeni; zna izračunati ekvivalentni otpor za redno i paralelno spojene otpornike u električnom krugu; zna Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Razvijanje svijesti o potrebi kvalitativnog i kvantitativnog proučavanja fizikalnih fenomena

Razvijanje navike kritičkog analiziranja veza i odnosa među fizičkim veličinama

Analiziraju sastav i princip rada različitih električnih izvora, te uslove za pojavu električne struje; Sastavljaju jednostavne krugove i istražuju » put » električne struje, spajajući različite provodnike (napr. metalni provodnik, plastiku, karton, destiliranu vodu, elektrolit); Istražuju koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da sijalica svijetli u krugu; Crtaju odgovarajuće sheme strujnog kruga koji su sastavili, i obratno, pomoću date sheme sastavljaju strujni krug; Nakon izvedenih ogleda raspravljaju o provođenju struje kroz različite sredine; Samostalno ili u grupama: 1. Istražuju strujne krugove; 1. Provjeravaju Ohmov zakon za dio strujnog kruga. Rezultate predstavljaju tabelarno i grafički;

-Pomaže učenicima da isprave pogrešne predodžbe o električnoj struji koje su prisutne u svakodnevnom životu;

-Pomaže učenicima da napišu pripremu za laboratorijski rad; -Priprema pribor za sastavljanje strujnih krugova za samostalan ili grupni rad učenika; -Upoznaje ih sa mjerama zaštite i nadgleda njihovo istraživanje.

Učinci električne struje

Toplotno, kemijsko i magnetsko djelovanje električne struje; Rad i snaga električne struje,

Opisuje toplotno, kemijsko i magnetno djelovanje električne struje i navode odgovarajuće uređaje;

Sticanje navike

Proširuju konceptualno razumijevanje energije i snage sa energijom i

Demonstrira efekte djelovanja električne struje i ističe njihove primjene;

57

Rad i snaga električne struje voltamper (VA). Proširuju konceptualno razumijevanje naboja upoznavanjem nosilaca naboja kod poluprovodnika. tranzistor. Zna da se oko provodnika kojim teče struja stvara magnetsko polje. Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj novih tehnologija. sitne predmete i usmjerava učenike na istraživanje magnetskog polja. te ulogu diode kao ispravljačice. Poluprovodnici Poluprovodnička dioda. grafički prikazuje polje šipkastog i potkovičastog magneta. Zna da su nosioci naboja u poluprovodnicima elektroni i šupljine i princip rada diode i tranzistora. podstiče diskusiju o svojstvima i primjeni magneta. Upozorava učenike na ponašanje u slučaju nevremena. Istražuju rad električnog Priprema magnete raznih oblika. Opisuje svoje doživljaje za vrijeme nevremena. opasnost i zaštita od električnog udara. Upoređuju međudjelovanje magneta sa međudjelovanjem naboja.Lenzov zakon i njegovu primjenu. Pomaže učenicima da povežu pretvaranje električne energije u unutrašnju energiju sa zakonom održanja energije i čestičnom strukturom tvari. magnetsko polje trajnog magneta. Zna mjerne jedinice za rad i snagu električne struje. Primjena efekata električne struje. Razumije električne procese i način provođenja struje u atmosferi. opisuje magnetsko polje Zemlje. Istražuju i otkrivaju osnovna svojstva trajnih magneta. Električne promjene u atmosferi Naelektrisanje oblaka. zna grafički prikazati i odrediti smjer magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice. Razvijanje navike naučnog pristupanja analiziranju prirodnih pojava. tesla (T). Koristi ilustracije pojava. Ukazuje da se magnet uvijek javlja kao dipol. pažljivog rukovanja sa električnim uređajima. Magnetsko polje Zemlje. Grafički prikazuju magnetsko polje električne struje u provodnicima raznih oblika i upoređuju sa magnetskim poljem šipkastog i potkovičastog magneta. Prikupljaju podatke i prezentuju informacije o primjeni poluprovodnika. Demonstrira na influentnoj mašini postanak električne iskre kao i ulogu gromobrana. Magnetsko polje električne struje Magnetsko polje pravolinijskog provodnika. Zna mjere zaštite od udara munje. Zna matermatički izraz za Džul. zna uzrok nastanka i osobine magnetskog polja. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike sa Istražuju djelovanje električne struje na magnetsku iglu. Zna osnovne mjere zaštite od opasnog djelovanja električne struje i način pružanja prve pomoći. Magnetsko polje zavojnice. Upozorava učenike na opasnosti pri radu sa električnim aparatima. 58 . Magnetsko polje Trajni magneti Magnet. snagom električne struje. Zna osnovne osobine magneta i djelovanje magnetske sile. kilovatsat (kWh). razumije princip kompasa. Munja. Demonstrira odgovarajuće ilustracije i provođenje struje poluprovodnicima. grom. Magnetska indukcija. željeznu prašinu. Raspravljaju o primjeni toplotnog dejstva struje u svakodnevnom životu i djelovanju osigurača kao zaštite električnih aparata. Razmatra sa učenicima domete mikrolektronike.

Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj tehnike Podsticanje učenika na stvaralaštvo Priprema pribor za istraživanje djelovanja trajnog magneta na provodnik sa strujom. Amper-ova sila. Elektromagnets ka indukcija Naizmjenična struja Pojava elektromagnetske indukcije. Transformatori. Električni mjerni instrumenti. zna da je magnetsko polje opisano vektorom magnetske indukcije i njenu jedinicu. zavojnice i rad elektromagneta. Razumije princip generatora i transformatora. Magnetsko djelovanje paralelnih struja. zna odnos magnetske indukcije i jačine magnetskog polja. stvarnim životom i svakodnevnim iskustvima. Surađuje sa nastavnikom tehničkog odgoja u prikupljanju i izradi pribora za oglede. Postavlja odgovarajuća pitanja koja će omogućiti učenicima da razumiju zašto kretanje magneta u odnosu na zavojnicu inducira napon u zavojnici. Nakon ogleda provjeravaju tačnost svojih zapažanja. Priprema demonstracionoistraživački ogled o djelovanju provodnika sa strujom na magnetsku iglu. Djelovanje magnetskog polja na električnu struju Provodnik sa strujom u magnetskom polju. razumije princip rada elektromagneta i njegovu primjenu. Opisuju primjenu elektromotora u uređajima iz svakodnevnog života. zna opisati prenos električne energije od izvora do potrošača. te potrebe korištenja znanja fizike zvona. Izvori naizmjenične struje. Diskutuju o povezanosti električnih i magnetskih pojava. razumije Lenzovo pravilo. Faraday-ev zakon. Po mogućnosti organizira posjetu hidroelektrani odnosno termoelektrani. razumije osnovni princip rada elektromotora i nekih električnih mjernih instrumenata. Pomaže učenicima u istraživanju rada električnog zvona. Izvode različite oglede kojima ostvaruju elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu. Lenzovo pravilo. Zna objasniti pojavu elektromagnetske indukcije i opisati međusobnu indukciju. Demonstrira princip rada elektromotora i galvanometra. 59 . Zna djelovanje magnetskog polja na pravolinijski provodnik i zavojnicu kojima teče električna struja. koristi se pravilom desne ruke za određivanje smjera inducirane struje. Demonstrira magnetsko polje pravolinijskog provodnika. Elektromotor.Elektromagnet. Razmatraju rad i funkciju elektrana i trafostanica. zna matematički izraz za Amper-ovu silu i da je međudjelovanje paralelnih struja osnov za definiciju ampera. zna osnovne karakteristike naizmjenične struje. primjenjuje matematički izraz za jačinu magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice za rješavanje jednostavnih zadataka. Raspravljaju da li trajni magnet djeluje na provodnik sa strujom.

Nastanak i vrste valova Valovi. crta valove koristeći se valnom zrakom i valnom površinom. Brzina širenja valova Prijenos energije valom. izvori zvuka. zna da brzina zvuka zavisi od sredine kojom se zvuk širi. Iz grafički prikazanih valova mjerenjem valne dužine i perioda određuje brzinu valova. Postavljanjem odgovarajućih pitanja omogućava učenicima da uoče razliku između titranja čestice sredine i širenja vala u toj sredini. Bira odgovarujće računske zadatke. Priprema pribor za izvođenje ogleda. Razlikuje primarne i sekundarne izvore svjetlosti. Usmjerava ih na pravilno slušanje muzike. izvori valova. Izvode oglede i raspravljaju o uzroku prelamanja valova na granici dvije sredine. zna primijeniti izraz za brzinu kod rješavanja jednostavniih zadataka. period i frekvenciju. Proučavaju valove na površini vode i elastičnoj opruzi. zna vezu između brzine širenja vala. longitudinalni i transverzalni valovi. Navode primjere periodičnog odnosno oscilatornog kretanja iz svakodnevnog života. Zna zakon odbijanja valova. grafički rješava odbijanje i prelamanje valova. postavljanja hipoteza i njihovo eksperimental no provjeravanje Diskutiraju o različitim vrstama kretanja. svjetlosnih i drugih valova. zna osnovne karakteristike vala: valnu dužinu. brzina širenja vala u različitim sredinama. Odbijanje valova na ravnim površinama. Odbijanje i prelamanje valova Zvučni valovi Zvuk kao longitudinalni val. zna opisati postanak valova. pojavu sjenke i polusjenke. određene valne dužine i perioda. primjena. Koristeći se primjerima iz svakodnevnog života iznose svoje mišljenje o razlici između zvučnih. zna da dolazi do loma valova pri prelazu iz jedne sredine u drugu zbog različite brzine prostiranja valova u tim sredinama. izvodi jedinicu za frekvenciju. Podstiče učenike na samostalno razmišljanje i zaključivanje o svojstvima i vrstama valova. Zna da se energija prenosi valovima određenom brzinom. Priprema grafičke prikaze odnosno odgovarajuće simulacije transverzalnih i longitudunalnih valova. zna da brzina svjetlosti u vakuumu iznosi 300 000 km/s i da je to najveća brzina u prirodi. ultrazvuk.Valovi Periodično i oscilatorno kretanje. Razvijanje navike analiziranja pojava. Daje upustvo kako napraviti tamnu komoru i sa njom vršiti određena istraživanja. Crtaju nastanak pomrčine Mjeseca i Sunca i daju svoja objašnjenje. brzina zvuka. zna da brzina svjetlosti ovisi od sredine kojom se svjetlost širi . razlikuje ton i šum. razlikuje kružni i ravni val. brzina. 60 . Zna opisati nastanak zvuka i vrstu zvučnih izvora. pravolinijsko prostiranje svjetlosti. Razmatraju različite svjetlosne efekte. usvaja predstavu o pravolinijskom prostiranju svjetlosti. Podstiče učenike na razmišljanje o svjetlosti. longitudinalni i transverzalni val. valne dužine i perioda. Razvijanje navike generaliziranja rezultata eksperimenta Svjetlost Svjetlosni valovi Izvori svjetlosti. Demonstrira različite svjetlosne efekte i korištenje lasera kao izvora. rješava jednostavne računske zadatke. Zna osnovne karakteristike periodičnog i oscilatornog kretanja. Iznose svoja iskustva doživljavanja različitih zvučnih valova. odnosno valnom frontom. prelamanje valova na granici dvije sredine. Raspravljaju o štetnosti buke.

zna primijeniti jednadžbu preslikavanja pri rješavanju problema. primjena leća. primjena. Rješavaju računske i grafičke zadatke. usvaja definiciju tanke optičke leće i razlikuje sabirne i rasipne leće. Prave model periskopa. konstruiše i određuje prirodu slike kod sabirne i rasipne leće pomoću kazakterističnih zraka svjetlosti. Demonstrira razlaganje bijele svjetlosti . 61 . Demonstrira prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču. zna objasniti prolaz svjetlosti kroz planparalelnu ploču. opisuje primjenu leća u različitim optičkim instrumentima. elektromagnetski val i čestica. Prelamanje svjetlosti Zakon prelamanja svjetlosti. Samostalno rade zadatak: Određivanje fokusne daljine sabirne leće. zna objasniti razlaganje svjetlosti. zna da širenjem titranja električnog i magnetskog polja u prostoru nastaje elektromagnetski val. Zna da je lom svjetlosti na granici dvije optičke sredine posljedica promjene brzine svjetlosti u drugoj sredini. dioptrija. Priprema ilustracije o čestičnoj prirodi svjetlosti. Razlaganje svjetlosti. Razvijanje navike korištenja različitih reprezentacija jezika fizike Primjenju znanje o odbijanju mehaničkih valova na svjetlosne valove. Koristeći se internetom ilustriraju čestičnu prirodu svjetlosti ili koriste audiovizuelna sredstva koja postoje u školskoj zbirci učila. Optičke leće. razumije nastanak totalne refleksije i zna neke njene primjene. zna izvesti jednadžbu preslikavanja sfernih ogledala i odrediti uvećanje. Razvijanje svijesti o razvojnosti fizikalne slike svijeta Priroda svjetlosti Dualna priroda svjetlosti. Zajedno sa učenicima analizira spektar elektromagnetskog zračenja. zna da se svjetlosna energija pojavljuje samo u malim nedjeljivim količinama koju zovemo foton. zna osnovne karakteristike udubljenog i ispupčenog sfernog ogledala. Rješavaju njima primjerene grafičke i računske zadatke. usvaja pojam indeksa loma date sredine. zna opisati periskop.Odbijanje svjetlosti Odbijanje svjetlosti od ravnog ogledala. Demonstrira prenošenje energije svjetlosnim valovima. opisuje primjenu sfernih ogledala. jednadžba preslikavanja. Demonstrira prelamanje svjetlosti na ravnom dioptru. a svjetlosni valovi su dio spektra elektromagnetskih valova određene valne dužine. Demonstrira odbijanje svjetlosti. a po mogućnosti demonstrira i fotoelektrični efekat. Razvijanje svijesti o širokoj primjeni znanja optike za poboljšanje kvaliteta življenja Diskutuje sa učenicima o pojavi prelamanja svjetlosti i njenim efektima. Pomaže učenicima da naprave model periskopa i planiraju ogled za samostalno određivanje fokusne daljine sfernog ogledala. Eksperimentalno određuju fokusnn daljinu udubljenog ogleda. Sferno ogledalo. kao i totalnu refleksiju i princip lupe. Prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču. Razumije da i za svjetlosne valove vrijedi zakon odbijanja. Sistematiziraju znanje o valovima svjetlosti. jačina leće. zna konstruirati i odrediti prirodu slike kod ravnog ogledala. konstruirati i odrediti prirodu slike u ogledalima. Pomaže učenicima da istražuju prelamanje svjetlosti kroz različite leće. primjena. teleskopa i dr. različite boje tijela i nastanak duge. Koristeći znanje o prelamanju mehaničkih valova na granici dvije sredine traže odgovor na pitanje šta se u tom slučaju događa sa svjetlosnim valovima. Analiziraju oglede i donose odgovarajuće zaključke. jednadžba preslikavanja. zna definiciju jačine leće i njenu mjernu jedinicu.

Raspravljaju o koristi radioaktivnosti. Analizira sa učenicima periodni sistem elemenata. primjenu radioaktivnih izotopa. promjene. Priprema literaturu o povijesti otkrića atoma i radioaktivnosti.. Prirodna radioaktivnost. od osnovnih čestica do galaksija. ali i štetnom djelovanju. Fizička tijela i sistemi Fizička tijela i sistemi. Razgovaraju o termonuklearnim reakcijama u prirodnim uvjetima.Prirodne strukture Svijet atoma Otkriće atoma. Upoređuju i klasificiraju međudjelovanja i promjene u prirodi. uvažavajući njihovu kreativnost. fuzija. Elektroni u atomu. ilustruju različite modele i vrše predviđanja. Radioaktivni izotopi. Jezgro atoma. primjena. interakciji njihovih komponenti i razumijevanju uzročnih veza među različitim prirodnim fenomenima. Sistematiziraju znanja o svijetu atoma. sposobnost istraživanja i kritičke stavove. Koristi internet i druga nastavna sredstva koja će učenicima približiti svijet atoma i efekte radioaktivnosti. Zna da radioaktivni elementi emitiraju α . Zna strukturu atoma i sile koje djeluju u atomu i jezgri atoma. kao i opasnosti od zračenja. Razmatraju različita međudjelovanja i promjene. Upoznaje učenike sa interesantnim dijelovima iz biografija znanstvenika. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o različitim prirodnim strukturama. 62 . te primjenu kontrolirane lančane reakcije u nuklearnim reaktorima. Zna opisatu nuklearnu fisiju i nastanak lančane reakcije. Zna opisati lanac i razmjeru strukturnih elemenata. primjena.Sile u atomu. međudjelovanja. Razvijanje svijesti o jedinstvu prirode i povezanosti prirodnih nauka Razmatraju hijerarhiju fizičkih tijela u prirodi. zna vezu između oslobođene energije i mase pri cijepanju atoma.β i γ zračenje. Razvijanje svijesti da se fizikalna slika svijeta mijenja Analiziraju povijest razvoja znanja o atomu. Radioaktivnost Nuklearne reakcije Fisija. zna opisati nuklearnu fuziju i mogućnost dobivanja energije kontroliranom fuzijom. Ocjenjuje znanje učenika. Ilustruju strukture i sisteme odgovarajućim modelima. Povezuje znanje fizike sa znanjem hemije.

Biološki značaj ovih elemenata. spojevi i njihova uporaba natrija. Izvesti pokuse u suradnji s nastavnikom. Razvoj interesa i smisla za istraživanje. one manje opasne. Magnezij. Minerali kao sastojci zemljine kore. Razlika između ruda i minerala. Svojstva. IX Razred – 2 sata/časa tjedno.K E M I J A / H E M I J A. 68 sati godišnje Tematske cjeline Teme METALI Kemijski sastav Zemljine kore Natrij Kalcij. Uloga željeza u organizmu. dobivanje. Tražiti od učenika da naprave „mini“ zbirku minerala. Rude. Tehnološki Vrijednosti. 63 . Rješavati stehiometrijske Aktivnosti nastavnika Planira nastavne sadržaje. otkrivanje i rješavanje problema. aluminija i željeza. Razvoj interesa i Aktivnosti učenika Teoretski ovladati sadržajima. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa. stavovi.kalcija magnezija. Aluminij Željezo i Ciljevi i zadaci Učiti Pozicija metala u PSE. ponašanje Poticanje znatiželje za izvođenje i rezultate pokusa. Pratiti proces hrđanja na ekseru. Očekivani rezultati Učenik Naučiti koji je osnovni značaj metala za život i u kojoj su mjeri zastupljeni u Zemjlinoj kori.

Pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku Nastavnik je moderator i voditelj nastavnog procesa. uočavati promjene. Kvalitativni sastav organskih spojeva UGLJI KOVODICI Zasićeni ugljikovodici Nezasićeni ugljikovodici Znati da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju. Ispitivati Kemijska svojstva ugljiko- Tematski povezuje hemijske sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. zadatke. Plemenitost metala. Dokazivanje osnovnih gradivnih elemenata organskih spojeva. Pratiti učenike pri izvođenju pokusa. homologni niz. Upotreba etena i etina. Izvesti pokuse za dokazivanje ugljika i vodika u organskom spoju. Ukazati na opasnost sljepljenih prstenova koji su 64 . građa. Od kojih je elemenata izgrađen organski spoj. Diskusija o pravilnom odlaganju kancerogenih tvari. Napisati jednadžbu nastajanja ugljikova dioksida. Metan.čelik Bakar i Zlato Korozija i zaštita metala UGLJIK Pojam organske tvari Goriva Ugljikov atom Vrste i upotreba čelika. Kruženje ugljika u prirodi. Nastavnik treba nadzirati rad učenika i pomagati im pri izvođenju pokusa. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja sirovinama. Svojstva ugljika i način povezivanja. čistoće i urednosti u radu. Dokazati kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika Dokazati reaktivnost nezasićenih ugljikovodika Prikazati jednadžbama reakcije adicije. Poticanje znatiželje za prirodu i pojave u njoj. Zašto željezo korozira a zlato ne. Osnovni proces korozije i zaštita metala. svojstva i nalaženje. Svojstva i značaj kroz povijest. svjesti o potrebi kemijskog računanja. Suha destilacija. veza atoma. Promoviranje preciznosti. Samostalno izvoditi pokuse. usmeno i pismeno iskazivati opažanja. Napraviti modele grafita i dijamanta. alkini. Podjela tvari na organske i anorganske. značaj čelika. Podjela ugljikovodika. Ugljen kao gorivo. uz dovoljan i nedovoljan pristup zraka. Alkeni.

Benzen. Osigurati učenicima preparate za izvođenje pokusa. Znati napisati reakciju fotosinteze i alkoholnog vrenja. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Poznavati princip rada kemijskog alkotesta. Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani. Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje. značaj za organizam Uloga i nastajanje sapuna i deterdženata. Nafta i zemni plin. Značaj organskih spojeva za čovjeka.IUPAC Nafta Aromatski ugljikovodici ORG. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Ispitati topljivost masti i ulja. Značaj jedinstvenog nazivlja spojeva. Uočiti funkcionalne skupine kod različitih spojeva. Reakcija esterifikacije Povezivanje Aminokiselina Primjere nekih enzima. Razlika između masti i ulja. kiseline Esteri Ugljikohidrati Masti i ulja Primjer jedinstvenog nazivlja spojeva. Sastavljati i izrađivati modele Jednostavnih alkana. Priprema zadatke i zaduženja na tri i više nivoa. Svojstva i podjela alkohola i karboksilnih kiselina Imenovati jednostavne estere. Rješavati računske zadatke. vodika. Znati strukturu Benzena. Kontinuirano prati i vrednuje zalaganje 65 . SPOJEVI I ŽIVI SVIJET Alkoholi Karboks. Sapuni i detergent. svojstva. Izvesti pokus dobivanja sapuna. Podjela aminokiselina Jednostavne bjelančevine Uloga enzima u organizmu. Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Oblikovanje stavova o štetnosti alkohola. kancerogeni. Podjela i značaj ugljikohidrata Glukoza i saharoza. Aminokiseline i bjelančevine Enzimi Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje. Značaj škroba u ljudskoj ishrani Razlikovati pojam zasićene i nezasićene masne kiseline.

Industrija i promet najveći izvor onečišćenja.SINTET. učenika i njihov rad. Naučiti značaj sintetskih spojeva za život. umjetna gnojiva podzemne vode. Ukazati učenicima na opasnost otpada sintetskih polimera. Razvijanje ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema prirodi i aktivno uključivanje u ekološke akcije. Uloga nastavnika je organizacija stručnih predavanja na razini škole o promicanju ekološke svijesti. Navike raspoznavanja sintetskih tvari od prirodnih. Mjere zaštite za očuvanje okoliša. Faktori onečišćenja zraka. Izvesti neke pokuse za ispitivanje svojstava polimera. na okoliš Promet/ saobraćaj i okolina Gospodarenje otpadom Zaštita okoliša Polimeri i monomeri. tlo Utjecaj ind. Primjeri nekih polimera. Recikliranje otpada. Kisele kiše. zrak. Učenici trebaju izraditi zidne plakate i izvjesiti ih po zidovima škole kako bi ukazali svima učenicima i zaposlenicima na važnost očuvanja životne sredine. tla i vode.Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u grupi i zaduženjima. učinak staklenika. Sortiranje otpada kao prva faza gospodarenja otpadom. SPOJEVI Polimeri EKOLOGIJA Voda. Utjecaj automobila na zagađenje okoliša. Pr. 66 . stvara pozitivan odnos prema okolini i prirodi.

ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 67 .BIOLOGIJA: IX razred. dva sata sedmično CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHOD Tematske cjeline/teme Učiti: Proces i sadržaj Učenik: Vrijednosti. stavovi.

na selu. GENETIKA Pojam genetike i njezin značaj Pojam i značaj biološkog nasljeđivanja -Znanja iz fundamentalnih nauka kao što je genetika pomažu razvoju ljudske prakse.. šumarstvu. sudstvu . molekule DNK koja se može samoreproducirati ukazuje podatak da su Watson i Crik dobili Nobelovu nagradu za to otkriće. -Genetika je relativno mlada nauka. filmove.. evolucija i antropologija -Zna kako će koristiti udžbenik kao osnovni izvor znanja. Posebno je to važno da se sazna na početku razvoja embiona čovjeka (praktična primjena genetike!). -Navode neke osobine koje su uočili da se u obitelji ponavljaju kroz generacije. Vode diskusiju sa nastavnikom o načinu rada i sadržaju gradiva koji ih očekuje u IX razredu. da su hromosomi različitog izgleda i veličine. medicini. razredu vezani za discipline: genetika. Nukleinske kiseline (DNK i RNK). da postoje ćelije sa diploidnim i haploidnim brojem. internet itd) -Zna da će najviše vremena biti posvećeno učenju o ljudskom organizamu s nizom dragocjenih poruka o tome kako je on izgrađen. sa zapisom za tvorbu određenih bjelančevina i u krajnjoj liniji razvoj osobina organizma. da je broj karakterističan za pojedine vrste organizama. ali i druge izvore (encikolpedije.Dostignuća iz genetike imaju primjenu u raznim ljudskim djelatnostima: poljoprivredi. ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. -Motivira učenike za rad tokom nastave i u vannastavno vrijeme. Osobine bilo koje vrste organizma ne nasljeđuju se u gotovom obliku nego se nasljeđuju molekule DNK.UVOD Ciljevi i zadaci nastave biologije u 9. -Daje praktične upute za korištenje literature. sadržane u jedru ćelije. -Pobuđuje interes kod učenika za gradivo genetike. u zoološkom vrtu sličnosti i različitosti živih bića. Broj hromosoma. jer spolne ćelije roditelja sadržavaju nasljedni materijal sadržan u genima koji omogućava razvoj sličnih osobina u potomstvu. -Vodi raspravu o nasljednim osobinama. ali i promjenljivosti u živom svijetu . -Potiče diskusiju o sličnostima i različitostima koje učenici uočavaju međusobno. -Upućuje učenike da izrade modele s različitim 68 . -DNK izgrađuje hromosome. .Upoznavanje građe i funkcije vlastitog tijela. -DNK je dvostruki Korisne poruke o potrebi kontinuiranog učenja kako tokom nastave tako i u vannastavno vrijeme. HROMOSOMI Izgled i kemijska građa hromosoma. kako funkcionira te što svakodnevno treba poduzimati za očuvanje svojeg i tuđeg zdravlja -Zna da se genetika bavi pojavama i zakonitostima nasljeđivanja. evolucije. Promatraju u prirodi. u obitelji između roditelja i djece kao i djece međusobno. -Biološko nasljeđivanje omogućava očuvanje korisnih osobina u datim uvjetima života iz generacije u generaciju. Laboratorijska vježba: -Izrada modele čovjekovih kromosoma i simuliranje diobe tjelesnih i spolnih stanica/ćelija -Razgovaraju o nespolnom i spolnom razmnožavanju. -Roditelji i potomci su slični. -O važnosti otkrića dvojne Na osnovu pregleda kariograma čovjeka mogu se identificirati određene anomalije. Zna da se nasljedni materijal nalazi u hromosomima.

-U razvijanju nasljednjih osobina kod organizama koji se spolno razmnožavaju. Učenici pronalaze primjere razlika u biljaka iste vrste koje rastu u različitim -Ističe da danas spoznaje genetike daju nadu da će mnoge nasljedne bolesti moći biti izliječene.ugljikohidrati. a isto tako objasniti rezultate ogleda. -U tjelenim ćelijama nalaze se u parovima (aleli). dominantni i recesivni geni. -Zna da se genetička šifra ili kod nalazi u molekulama DNK tj. fenotip Ukazuje da u prirodi vrlo često jedna osobina se razvija uz učešće većeg broja gena. Laboratorijska vježba: Izrada modela DNA. -Zna da su geni strukturne i funkcionalne jedinice procesa nasljeđivanja i da se sastoje od molekula DNK. -Može objasniti način prepisivanja šifre uz pomoć molekula RNK. -Genotip u sadejstvu s faktorima vanjske sredine omogućava formiranje fenotipa. NASLJESLJEĐIVA NJE JEDNOSTAVNIH OSOBINA Mendelovi zakoni nasljeđivanja -Zna da je Mendel svojim eksperimentima utvrdio zakonito nasljeđivanje osobina.GENETIČKA ŠIFRA Molekuli DNK nositelji genetičke poruke (šifre ili koda).voda. -Shvaća važnost gena u stanici. koji su napravili u laboratorijskoj vježbi da bi bolje shvatili ulogu DNK u sintezi bjelančevina. mineralne tvari i vitamini). -Diskusija ili okrugli stol na temu nasljedna svojstva i nasljedne bolesti. ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. -Može opisati oglede na grašku i zijevalici koje je Mendel izvodio. -Oni nose genetičku šifru koja se prenosi sa roditelja na potomstvo. a polovica od majke. a među njima je i ljudska vrsta. te prevođenje jezika baza u njima na jezik aminokiselina koje se povezuju u molekule bjelančevina sintetiziranih u ribozomima. Zna da zdravi život uvjetuje zdravo potomstvo. učestvuju geni oba roditelja. -Koriste model DNK. -Može opisati izgled hromosoma za vrijeme diobe ćelije. -Po načinu djelovanja geni se dijele na dominantne i recesivne. kemijski sastav. 69 . GENI Pojam. rasporedom parova nukleotida. Kod organizama koji se spolno razmnožavaju u genotipu polovica gena potječe od oca. -Zakon uniformnosti hibrida i zakon Genetika je relativno mlada nauka. Insistira da se dobro shvati pojam odgovarajućih baza u nukleotidima (A-T. genotip. C-G) -Naglašava da se osobine organizama ne nasljeđuju u gotovom obliku nego se one razvijaju u čemu ključnu ulogu ima DNK. u jedru. a u ćelijama mogu biti u homozigotnom ili heterozigotnom stanju. lanac nukleotida s moći udvajanja. Učenici na primjeru visine čovjeka zaključuju da nije dovoljno samo posjedovati gene za visinu već da je potrebna i određena hrana –količina hrane te potrebni sastojci hrane (bjelančevine. proces sinteze bjelančevina i faktori sredine. -Svi geni ćelije čine njen genotip. Prepisivanje i prevođenje šifre. homozigoti i heterozigoti. -Vodi raspravu o nasljednim osobinama i prilagođavanju.

rastavljanja osobina.

PROMJENLJIVOST ORGANIZAMA

Nasljedna promjenljivost: kombinacija roditeljskih osobina i mutacije.

Nenasljedna promjenljivost: modifikacije

-Zna da su potomci organizama koji su nastali u procesu spolnog razmnožavanja su slični roditeljima, jer se geni roditelja kombiniraju i to predstavlja veliku zalihu ukupne promjenljivosti živih bića. -Mutacije su sasvim nove osobine koje su posljedica promjene u rasporedu nukleotida u molekulama DNK.- Mutacije mogu zahvatiti cijele hromosome ili pak njihove dijelove. -Primjeri nasljednih bolesti kod čovjeka: hemofilija, daltonizam, mongoloidnost. -Uzroci mutacija raznoliki: različite kemijske tvari, svjetlosno, atomsko kosmičko zračenje i dr.- Većina mutacija su štetne, ali mali omjer korisnih je važan za evolutivni razvoj živog svijeta. Modifikacije - nenasljedne promjene nastale pod uticajem faktora okoliša, a važne su za opstanak individua u promjenljivim uvjetima života (dobivanje tamne boje kože na suncu, povećanje broja eritrocita tokom boravka na planinama povećanje površine lista u sjeni itd.) Historijski razvoj živog svijeta proučava nauka organska evolucija. Ona sagledava razvoj živog svijeta kroz vrijeme i objašnjava nastanak novih vrsta organizama. Prvu teoriju evolucije dao je Lamark, a Darvin je svojom teorijom prirodne selekcije

Za razvoj zdravog potomstva važno je da roditeljske spolne stanice ne budu pod utjecajem mutagenih faktora sredine u kojoj žive.

uvjetima. -Prave u vidu crteža i križaljki prikaz nasljeđivanja boje i oblika zrna graška kroz dvije generacije. -Uočavaju da homozigoti dominantni i heterozigoti ispoljajvaju u fenotipu osobinu dominantnog gena, a homozigoti recesivni osobinu recesivnog gena.

-Usmjerava učenike na primjere mutacija i modifikacija koje mogu navesti u svojem okružju -Razgovara sa učenicima o osobama pogođenim nasljednim bolestima i kako se treba ponašati u odnosu na njih.

Iako su modifikacije nenasljedne promjene organizama one su od izuzetne važnosti za opstanak organizama u promjenljivim uvjetima života.

Nastavnik ukazuje na sve jača upozorenja liječnika da pretjerano izlaganje suncu ljudskog tijela , iz pomodnih razloga, može biti od trajne štete za zdravlje. Razgovaraju o promjeni boje kože pod uticajem sunčevog zračenja i značaju ove modifikacije za život čovjeka.

EVOLUCIJA

Uvod u organsku evoluciju. Pojam i značaj

Gradivo evolicije razvija naučni pogled na razvoj živog svijeta kroz vrijeme na planeti Zemlji.

Ukazuje na važnost teorija evolucije koje su postavili prvo Lamark, a kasnije Darvin.

Koristeći geografsku kartu

70

Dokazi evolucije

unaprijedio spoznaju evolucije živog svijeta. Paleontološki: prijelazni oblici i razvojni nizovi; Uporedno-anatomski dokazi: sličan plan građe organizama otkriva srodničke odnose. Rudimentni organi i atavizmi. Realno postojanje organske evolucije da se dokazati naučnim činjenicama.

svijeta da markiraju put oko svijeta u koji se Darvin uključio.

Nastavnik nastoji pružiti što više informacija iz različitih bioloških disciplina koje daju potporu naučnom shvaćanju historijskog razvoja živog svijeta.

Faktori evolucije općenito Nasljeđivanje je proces očuvanja stečenog stanja, a promjenljivost omogućava nastanak novih osobina. Posebnu važnost imaju mutacije. Prirodno odabiranje (selekcija) ima stvaralačku i pokretačku ulogu. Selekcija se odvija pomoću „borbe za opstanak“ . Izolacija (prostorna, ekološka, reproduktivna ...), kao i slučajni procesi zajedno s prethodno navedenim faktorima omogućavaju cjelokupan tok evolucije. Proces nastanka novih vrsta (specijacija) -Proces divergencije. -Mikroevolucija (evolucioni procesi unutar vrste), a to su promjene genofonda usljed djelovanja različitih faktora evolucije koji dovode do nastanka novih vrsta. -Krupne promjene u evolutivnom toku živih bića dovode do nastanka novih planova građe organizama i drugih novih osobina što dovodi do procesa makroevolucije. Spoznaje genetike i niza drugih bioloških disciplina koriste objašnjenju procesa evolucije živog svijeta.

-Posmatrajući paralelno kosture različitih klasa kičmenjaka uočit će homologe i analoge organe. -Fotografije posjedovanja repa, veći broj pari sisa, pretjerana dlakavost kod čovjeka su atavizmi i ukazuju na evolutivni tok ljudske vrste. Praktični rad za sagledavanje promjenljivosti organizama: -Sabrat će po nekoliko listove sa najdonjih grana dviju drvenastih biljka i uporedit će njihovu veličinu i oblik. -Izmjerit će visinu svojih drugova i drugarica koji su rođeni u iste godine po mogućnosti istog mjeseca. -Podatke će zabilježiti u tabeli, uporediti ih i donijeti zaključke.

Obrazložit će ulogu nenasljedne i nasljedne promjenljivosti u procesu evolucije na nizu primjera kod biljaka, životinja i čovjeka..

Pojam i značaj antropologije. Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka Ćelija/stanica, tkivo, organi, sistemi organa, organizam čovjeka kao cjelina

-Današnja bioraznolikost mjerena brojem vrsta živih bića na Zemlji je rezultat dugotrajnog evolutivnog razvoja živog svijeta. Broj vrsta se tokom vremena na Zemlji povećavao, ali tokom razvoja živog svijeta brojne vrste vrste živih bića u prošlosti živjele, a zatim izumrle i danas o njima saznajemo na osnovu fosilnih ostataka.

Pronaći će podatke o broju

-Organizirat će odlazak u neki od muzeja koji raspolažu sa bogatim zbirkama prepariranih biljaka i životinja da bi učenici mogli dobiti predodžbu o bioraznolikosti . -U muzejima se nalazi i puno fosilnih ostataka. Nadomjestak muzejskim zbirkama je puno literaturnih izvora kao i internet informacija. -Povezat će gradivo evolucije sa gradivom sistematike biljaka i životinja koje su učenici usvojili u ranijim razredima.

71

Građa i funkcija kostiju Kostur/skelet NAUKA O ČOVJEKU: UVOD Stiče znanja o građi i funkcionisanju čovjekova organizma i osnovnuh higijenskih mjera za čuvanje zdravlja. -Zna o građi i diobi ćelije, razliku između mitotičke i mejotičke diobe ćelija. -Tkiva čovječijeg organizma: epitelno, vezivno, potporno, mišićno i nervno.- Pojam organa i organskih sistema. Građa, oblik i funcije. Veze mišića i kostiju. Rad i zamor mišića. Bolesti i njega kostiju i mišića. Zna da je kostur potporanj tijela i zaštita organa. Zna građu, funkciju, sastav kostiju, razvoj kostura, debljanje, zarastanje i veze među kostima. Može imenovati, opisati i navesti funkcije glavnih kostiju glave, trupa i udova kao i veze među kostima Povezuje koštanu srž sa stvaranjem krvnih stanica. Može navesti glavne nepravilnosti u razvoju kostura (skolioza, rahitis i dr.), njegove povrede (prelomi, uganuće, iščašenja. Zna pružiti prvu pomoć prilikom ozljeda kostura. Razvijanje svijesti i sticanje navika o ličnoj i komunalnoj higijeni.

vrsta pojedinih klasa kičmenjaka u Bosni i Hercegovini, također i broju nekih grupa viših biljaka. Uporedit će brojnost tih grupa sa podacima za neke druge zemlje u Evropi.

Motivira učenike i razvija njihov interes za nauku o čovjeku. Nastavnik priprema vježbe mikroskopiranja ćelija/stanica i tkiva. Potiče učenike na razmišljanje o povezanosti oblika ćelija s njihovom funkcijom. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Učenicima pokazuje (prepilanu) bedrenu kost ovce ili teleta, trajni preparat koštanog tkiva, slike kostura i veze među kostima, na modelu skeleta čovjeka. Pokazuje kosti na kosturu ili slici i navodi učenike da ih pokažu na svom tijelu. Upozorava da nepravilno sjedenje i nošenje neudobne obuće izaziva promjene na kosturu djece i odraslih. Priprema mikroskopiranje trajnih preparata poprečnoprugastih i glatkih mišićnih vlakana. Izvodi sa učenicima jednostavne vježbe kojim pokazuje antagonistički rad

SASTAV ČOVJEČIJEG TIJELA

Shvaćanje da je tijelo čovjeka kao i tijela biljaka i životinja su građena od ćelija.

ORGANSKI SISTEMI: KOŠTANO – MIŠIČNI SISTEM

Usna duplja, jezik, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, probavne žlijezde

Razvijanje pravilanog stava o povezanosti i značaju jedinstva koštano mišićnog sistema. Shvatanje neophodnosti ličnog učestvovanja u održavanju zdravlja pomoću pravilnog načina života (pravilna ishrana, boravak na suncu radi pravilnog razvoja kostiju) Shvatanje zašto su kosti tvrde i lomljive i važnosti vitamina D i sunčanja u sprečavanju rahitisa

Vode diskusiju sa nastavnikom o potrebi sticanja znanj o vlastitom tijelu.

Pomoću crteža prikazanih u udžbeniku i na grafoskopskim folijama ili na drugi način posmatrajući ih uočavaju i ističu različitosti crtajući ih u svojim sveskama. Mikroskopiraju trajne preparate koštanog tkiva. Posmatraju oblik, spoljašnji izgled i poprečni

MIŠIĆI:

Hrana, probavni sokovi, mehanička i kemijska obrada hrane, enzimi

-Može opisati građu mišićnog tkiva

Važnost redovne i umjerene tjelesne aktivnosti za normalan rad mišića. Pravilna ishrana bogata

72

-Korekcija nepravilnog položaja zuba efikasno se otklanja.zdrave i pokvarene zube. tankog i debelog crijeva kao i žlijezda jetre i gušterače vezanih za tanko crijevo. Trovanja. -Demonstriraju pokus probave u ustima i uloge mišića. Bolesti zuba. ima energiju za rad organa i kretanje i bude zdrav i otporan prema bolestima. -Čovjek se ne hrani samo zato da utoli glad nego da izgrađuje i obnavlja svoje tijelo. -Demonstrira model zubala čovjeka. Laboratorijska vježba: Izrada modela zuba. jednjaka. -Zna opisati građu i navesti funkciju: ždrijela. PROBAVA HRANE NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA PROBAVU Opravdana potreba brige o izboru sredstava za korištenje higijene usta i ruku (prirodna. takođe mjesto i način apsorpcije hranljivih tvari razloženih do aminokiselina. Nudi jelovnike primjerene uzrastu devetog razreda. poprečnoprugasto i srčano mišićno tkivo i zna navesti organe koji su građeni od tih mišića. Crtaju poprečni presjek kosti i obilježavaju njenu građu. jezik. jetre. respiracija u ćelijama). -Zna obrazložiti važnost hrane kao izvora gradivnih tvari. crijeva. Praktični rad: razdvajanje mišićnih vlakana na životinjskom tkivu. -Veza između mišića i nervnog sistema. -Demonstrira model probavnog sistema ili prikazuje na zidnoj slici. prostih šećera i masnih kiselina i njihove konačne upotrebe (biosinteza bjelančevina. Rade pokuse dokazivanja neorganskih i organskih tvari u kostima (paljenje i potapanje u kiselinu). i razlikovati glatko. netestirana na Zajedno sa učenicima prave sintetičku tabelu o sredstvima za održavanje higijene i trajnosti ambalažiranih prehrambenih artikala. -Zna opisati mehaničko usitnjavanje organa i funkciju organa koji u tome učestvuje. Prikazuje video zapis o 73 . Crtaju svoje zubalo i označavaju znakovima + i minus . -Zna navesti imena pojedinih enzima kao i ulogu u razgradnji hranljivih tvari. ruku i korištenje ispravne hrane. -Zna objasniti da je za rad mišića potrebna energija koju mišići dobivaju razgradnjom šećeraglikogena. -Zna da je usna duplja obložena sluzokožom te zna nabrojati i opisati građu i funkciju organa vezane za nju: zubi. pojam tetive. te na koji način se pokreću. Posmatranje mišića na modelu čovjeka. Potiče učenike na uzimanje svih sastojaka hrane. bjelančevinama osigurava pravilan razvoj skeletnih mišića. Nastavnik donosi košaru sa različitim namirnicama i razvrstava namirnice po njihovim sastojcima. grafoskopskoj foliji građu sistema organa za probavu. Crtaju mišićne ćelije i mišiće. blaga. Može razlikovati najvažnije satojke hrane i namirnice gdje se nalaze. -Po skupinama prave jedan dnevni jelovnik uključujući sve potrebne sastojke hrane uključujući i njihovu energetsku vrijednost izraženu u džulima. Rad mišića prate na grimasama lica i mišićima ruke. slici i na vlastitom tijelu. presjek duge kosti. redovitog liječničkog pregleda i eventualnih popravki narušenog zdravlja (karijes).resorpcija hranljivih tvari SISTEM ORGANA ZA PROBAVU Higijena usta.Važno je znati da redovito pražnjenje crijeva daje doprinos u zdravlju čovjeka. pljuvačne žlijezde. -Postoje potrebe za svakodnevnim unošenjem svih sastojaka hrane. želuca. -Potreba stalne brige o održavanju zdravlja zuba putem stalne njege. energije i zaštitno gergulatorskih tvari. -Može objasniti proces kemijske obrade hrane (probava/varenje) u pojedinim dijelovima sistema za probavu. Na modelu kostura čovjeka posmatraju kako su kosti međusobno povezane i raspoređene.

-Shvata potreba održavanja higijene: usta (četkanje zuba). dizenterija. noktiju. Paraziti probavnih organa: dječije gliste. trhinoza. pasja. upala slijepog crijeva. Ne povoditi se za svakim sredstvom koji se nudi u prodaji putem agresivnih reklama. ciroza. životinjama itd. Česta oboljenja probavnog trakta: gastritis. svinjska pantljičara. 74 . Trovanja hranom. čir želuca. korištenje raznovrsne svježe spremljene hrane i oprane hrane koja se jede u svježem -Zna da je pored karijesa zuba često oboljenje paradentoza.). Napraviti popis gljiva iz skupine otrovnih. rak želuca i debelog crijeva. najčešćim bolestima probavnih organa. trbušni tifus. Napraviti popis ne manje od 10 prehrambenih artikala sa podatkom o trajnosti koja je navedena na ambalaži. enzima ptijalina na razgradnju složenih ugljikohidrata na prostije šećere. Bolesti jetre: žućni kamenci. žutica. a obavezno prije jela i poslije obavljene nužde). Napraviti popis sredstava koje svakodnevno koriste za održavanje higijene svoga tijela. ruku (više puta dnevno.

trombociti). SISTEM ORGANA ZA KRVOTOK: KRV I LIMFA Sastav krvi i limfe Posmatrat će zgrušavanje životinjske krvi u čaši tj. Nabavit će u mesnici životinjsku krv. . Zna šta je vitalni kapacitet pluća. boravka u prirodi. Nastavnik će slikovno pokazati načine izvođenja vještačkog disanja i praktično izvesti jedan od njih. Zna opisati grkljan i glasnice i objasniti funkciju glasnica i način oblikovanja glasa. Plućno i ćelijsko disanje. Zna sastav krvi: uobličeni elementi (eritrociti. bronhitis. tuberkuloza i rak. Stimuliranjem pušenja pomoću šprice i vate pokazati štetnost pušenja. NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA DISANJE Štetan uticaj zagađenog zraka. . i boravka u prirodi. Vitalni kapacitet pluća Može opisati građu i i funkciju organa za disanje. Razvija svijest o zaštiti sistema organa za disanje od prašine. Sticanje znanja koje potiče učenike da se uključe u borbu protiv pušenja. Crtaju glasnice pri proizvodnji zvuka. počevši od svog doma i uticanje na roditelje i starije i na svoje vršnjake. Razumjeti razlike između plućnog i ćelijskog disanja. Napisati referat na temu štetnosti pušenja. Sticanje znanja o potrebi boravka na čistom zraku u prirodi i očuvanja prirode za zdrav život. Navesti važnost disanja na nos. Može opisati put zraka od nosa do pluća i objasniti izmjenu plinova u kontaktu plućnih mjehurića i krvnih kapilara.objasniti potrebu zaštite dišnog sistema od prašine. ždrijelo. pluća). .obrazložiti štetnost pušenja za dišne organe i glasnice.odvajanje krvnog seruma i krvnog ugruška. upala pluća. serum i funkciju pojedinih komponenti. od čega ovisi i kako se mjeri. dušnica. (prenošenje kisika.nošenje zaštitnih maski. industrijskih opasniih plinova i drugih štetnih čestica .navesti uzroke i zaštitu od najčešćih oboljenja disajnih organa: gripa. štetan uticaj duhanskog dima i mjere suzbijanja pušenja. Zna: .SISTEM ORGANA ZA DISANJE I GLAS: ORGANI ZA DISANJE Nosna šupljina. krvna plazma. leukociti. -Priprema video zapis na temu štetnosti pušenja. -Svojim primjerom nastavnika nepušača usmjerava učenike na brigu o zdravlju. Učenici će donijeti dio pluća nekog sisara (iz mesnice)i promatrati spužvastu građu pluća. Gušenje i utapanje. Izvesti pokus dokazivanja CO2 u izdahnutom zraku. plinova i drugih štetnih uticaja te smisla nošenja zaštitnih maski kod obavljanja izvjenih zanimanja. .navesti važnost disanja na nos. Shvatiti povezanost dišnog sistema i kretanja krvi. 75 . dušnik. Savladati jedan od načina pružanja prve pomoći putem vještačkog disanja -Nastavnik priprema učionicu i laboratorijski pribor za pokuse. -Stimulirat će učenike na očuvanje zdravlja disajnih puteva posebno ako je u pitanju pušenje cigareta bogatih nikotinom i nekoliko stotina drugih štetnih tvari za zdravlje čovjeka. . Razvija svijest o štetnom uticaju duhanskog dima za dišne organe i glasnice i mjerama za suzbijanje pušenja.Promatraju pod mikroskopom krvne stanice.gušenje i utapanje nastaje usljed trajnog sprečavanja plućnog disanja i može pružiti prvu pomoć kod unesrećenih. rak pluća. grkljan. Bolesti: tuberkuloza i upala pluća. zaštitu od promuklosti i oštećenja glasnica.

serum i vakcine.Otkucaji srca i frekvencija nakon fizičkog opterećenja (uspinjanja uz stepenice). krajnici. TRANSPORTNA I ZAŠTITNA ULOGA KRVI Transport oksigena.. prsna žlijezda.odbrana. -Potreba stalne kontrole krvnog tlaka/pritiska preparat krvnih stanica. sudovi. limfni sistem: čvorići. Nastavnik upućuje učenike gdje mogu nabaviti potreban materijal za praktičan rad. . zarazne bolesti i uloga antitijela. 76 . krvne grupe i transfuzija krvi Zna da se putem krvi transportiraju kisik s ključnom ulogom hemeoglobina. AB i O i zna način nasljeđivanja. . B.Određuju položaj srca u prsnom košu . slezena. Potiče učenike da istražuju podatke iz raznih izvora vezanih za krv i krvotok.). Može razlikovati krvne žile arterije.Prave referat na temu SIDA. Priprema učionicu (kabinet) i potreban pribor za za izvođenje praktičnog rada. Obrazložiti i povezati ulogu limfnih žila s krvotokom. grušanje). odbrani organizma). Krvotok i limfotok Zna objasniti građu srca i obrazložiti ulogu srca kao crpke koja potiskuje krv u organizmu. Pripremit će mikroskopske preparate za posmatranje krvnih stanica. Shvata sistem krvnih grupa: A.Ispituju vlastiti bilo –puls. Nabavlja tlakomjer. Leukociti imaju funkciju odbrane organizma. sastav limfe i njezinu ulogu. LIMFNI SUDOVI Građa i uloga. također i karbon dioksida kao i različite organske tvari (aminokiseline. imunitet. Nastavnik pokazuje rasklopni model srca. crvuljak i ulogu (posrednik u razmjeni između krvi i stanica. Istražuju ko su davaoci krvi iz njihove bliže okoline. hranljivih tvari.Značaj dobrovoljnog davanja krvi za spašavanje ljudskih života. te povezati građu srca sa optokom krvi. KRVNI SUDOVI/ŽILE. SRCE.Objasniti krvotok (mali i veliki) i limfotok.Prave plakat–mali veliki krvotok i nakupine limfnih čvorova na tijelu. karbondioksida. . vene i apilare. . Prepoznavanje alergena kao tvari koje uzrokuju alergije . -Povezati zarazu HIV virusom s gubitkom imunosti. šećeri itd. -Značaj spoznaje o vlastitoj krvnoj grupi. . Po mogućnosti nabavlja srce nekog sisavca i uspoređuje sa modelom ljudskog srca. razlikovati urođeni i stečeni imunitet kao i vještački stečen putem vakcinacije. . učenika i odraslih u smislu masovne i jeftine zaštite zdravlja. -Neophodnost primjene prakse vakciniranja djece. -Neke bolesti se prenose putem krvi te postoji potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi. Zna da se izgubljena krv može nadoknaditi (transfuzija) krvlju odgovarajuće grupe.

posebno prenošenja HIV virusa Zna da se parni organi bubrezi sastoje od bubrežne kore i srži. Važnost dijalize i transplantacije bubrega.Ispituju masnoću svoje kože pmoću upijaćeg papira. Na rad mokraćnih organa štetno djeluje: prevelika kolečina tečnosti. fizička neaktivnost. Funkcije kože. Faktori rizika i njihovo zbjegavanje. Bolesti krvotoka i krvi: infarkt srca. . rožnih tvorevina kože te zadaću žlijezda lojnica i znojnica. znojne i lojne žlijezde. pušenje. endemski nefritis.Učenici donose jedan laboratorijski nalaz urina i saznaju koje su normalne vrijednosti urina zdravog čovjeka. . Nastanak i izlučivanje mokraće.Imenuju dijelove bubrega prema slici u udžbeniku.Određuju položaj bubrega na svojem tijelu. leukemija. .. alkohola. proširenje vena. a posebnu pažnju posvećuje AIDS-u i zaštitu od ove opake bolsti KOŽNI SISTEM: GARĐA I ULOGA KOŽE Organi kože: dlaka. -Koristi rasklopni model bubrega čovjeka . -Pravilna ishrana bez pretjerane količine soli čuva zdravlje sistema organa za izlučivanje -Transplantacijom bubrega spašavaju se životi brojnih bolesnika. MOKRAĆOVODI I MOKRAĆNA BEŠIKA Građa i funkcija. bubrežna tjelašca su osnovne funkcionalne jedinice bubrega. Vodi razgovor o bolestima sistema organa za krvotok. suviše začinjena hrana. Njega i bolesti mokraćnih organa -Važnost uzimanja tekućine (higijenski i bakteriološki ispravne) za pravilan rad bubrega. Opasnost od ujeda i uboda otrovnih životinja.NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA KRVOTOK Mane i bolesti srca.. duhana. upale. . nokti. Krvni tlak/pritisak i konrtola. Razumije povezanost organa za izlučivanje s probavom. hemofilija. Opasnost i zaštita od prenošenja HIV virusa putem krvi.Vodi razgovor o izvorima i kvaliteti vode za piće i očuvanja izvora pitke vode 77 .Priprema učionicu za laboratorijsku vježbu -Upućuje učenike gdje mogu pronaći potreban materija za praktičan rad . Najčešće bolesti bubrega: bubrežni kamenac.Nabavljaju bubreg nekog sisavca (u mesnici) i vrše njegovu disekciju. alkohol. te nadoknade izgubljene vode zajedno sa solima izlučene znojenjem. arteroskleroza. Višestruka funkcija kože: zaštita. moždana kap (apopleksija). također i pomoću vještačkog bubrega . Praktičan rad: Mjerenje krvnog tlaka SISTEM ORGANA ZA IZLUČIVANJE: BUBREZI. -Očuvanje izvora pitke i zdrave vode kojom obiluje Bosna i Hercegovina. tromboza. Važnost izbjegavanja faktora rizika za zdravlje krvi i krvotoka (smog. Praktičan rad: . opijati . nezdrava ishrana. Može opisati građu slojeva kože ( pokožica i krzno).Prave otiske prsta palca i upoređuju njihov izgled. trovanje krvi. .aparata koji vrši dijalizu krvi. sastav mokraće. a kod starijih osoba izbjegavanje kontrole zdravlja kod ljekara. Daktiloskopija-vijuge i brazde na površini kože u funkciji identifikacije osobe Laboratorijske vježbe: .Prave prigodan jelovnik namjenjen bubrežnim bolesnicima. nastanak primarne i definitivne mokraće (urina). izlučivanje štetnih tvari. krvnih žila i krvi. zatajivanje rada bubrega. Bolesti koje se prenose putem krvi potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi.). disanjem i optokom krvi. malarija.

. Izrada postera na temu: Stop drogi! CENTRALNI NERVI SISTEM: KIČMENA MOŽDINA Građa i uloga. toplotu. pokretački i mješoviti. Na modelu mozga sagledava dijelove. MOZAK Glavni dijelovi: veliki. gljivična oboljenja. Refleksni pokreti i refleksni luk. goveda) na kojoj učenici vrše promatranje rasporeda sive i bijele mase 78 . živci (nervi) i vrste nerava: osjetilni. Čovjek je razumno biće (Homo sapiens – razumni čovjek). Važnost održavanja higijene kože blagim sredstvima. načine liječenja. zdravlje centralnog nervnog sistema. melanomi. u njoj smještena osjetila za opip. Zna objasniti putovanje nervnih impulsa.Upućuje učenike na članke iz časopisa na Diskusija o negativnom temu –oštećenja i bolesti utjecaju alkohola i droge na kože. srednji i mali Može imenovati pojedine dijelove mozga i objasniti njihovu građu i funkciju. svrab Može navesti nastank opekotina stupnjeve oštećenja. Refleksi i refleksni luk. dendrit) i objasniti pojam sinapse i provodljivost nervne ćelije. zaštita od pretjeranog sunčevog zračenja. motorna. asocijativna i mješovita. Vrste nervnih vlakana: senzitivna. Sakupljaju podatke o UV faktor na sredstvima za sunčanje. podsjecanje) Može opisati građu nervne stanice (neurit. njom upravlja. . međumozak. Promatranje rasporeda sive i bijele tvari na leđnoj moždini nekog sisavca. bakterije i paraziti. -Dezodoranse i druga kozmetička sredstva koja nudi kozmetička industrija treba oprezno koristiti. Nervno tkivo i nervi Nervne ćelije se ne mogu tokom života čovjeka obnavljati. Čovjek ima izuzetan položaj u prirodi koju koristi. .: OSNOVA NERVNOG SISTEMA Nervne ćelije i vrste nervnih vlakana. te stoga treba voditi računa o očuvanju zdravlja. Priprema materijal za laboratorijski rad učenika NERVNI/ŽIVČANI SISTEM. češljanje.termoregulacija. najčešće bolesti kože uzrokuju: gljivice.Vode raspravu na temu štetnosti pretjeranog sunčanja i solarija. Moždinski nervi. Nokti i kosa se njeguju svakodnevno (pranje. Nervo tkivo: siva i bijela masa. Povrede i bolesti nervnog sistema mogu biti vrlo opasne i štetne po zdravlje čovjeka. Nastavnik donosi leđnu moždinu (svinje. Zna objasniti položaj i građu. NJEGA. -Pretjerano sunčanje tijela na plažama je opasno zbog štetnog djelova UV zračenja. rak. Urođene i stečene refleksne radnje i njihov značaj. BOLESTI I POVREDE KOŽE Opekotine. hladnoća i bol. Produžena moždina upravlja mišićima bez naše volje. ali narušava i zaštićuje. mali Razvijenost centralnog nervnog sistema kod ljudske vrste u procesu evolucije odmakla je najdalje.

Kratkotrajne i drugotrajne posljedice ovisnosti na zdravlje. Štetno djelovanje droga na mladi organizam. usmjerava diskusiju i potiče izvođenje najvažnijih zaključaka nakon provedene diskusije VEGETATIVNI NERVNI SISTEM Građa i uloga. Povrede: potres mozga. išijas. Može objasniti i razlikovati pojmove: Izrađuju referate na temu: «Homo sapiens» Organizira. prometne nezgode i dr. nikotinizam. Povezan je sa centralnim nervnim sistemom (kičmena moždina i produžena moždina). srednji mozak ima ulogu podešavanja refleksnih pokreta i dr. prometne nezgode. djeluje autonomno. međumozak je centar termoregulacije. išijas. Prema ustrojstvu i funkciji dijeli se na simpatički i parasimpatički koji djeluje antagonistički. Ovisnosti donose štetu pojedincu. veliki mozak je najviši centar nervnih funkcija: pamćenje. prerađivača i izvršitelja realizacije.mozak i produžena moždina. nadražaji i nadražljivost. Pravilna ishrana. Receptori. pretjerano korištenje alkogolnih pića i narkotika i dr. simpatička i parasimpatička nervna vlakna NJEGA I BOLESTI NERVNOG SISTEMA Zamor. narkomanija.).. neuroze. Neophodno je voditi akcije sprečavanja ovisnosti svih vrsta. osjećajni Neki kozmetički preparati mogu štetno djelovati na zdravlje kože i ugroziti čulnu Razgovaraju o vrstama boli i načinima uklanjanja. Zna da upravlja najbitnijim životnim funkcijama unutrašnjih organa bez uticaja naše volje tj. odmor. tabletomanija. padovi i dr. epilepsija i dr. Prisustvovanje predavanjima stručnjaka vezanim za . spavanje. virusni meningitis i dr. Uloga čulnog sistema i sistem realizacije putem: prijemnika. grom. moždani udar. Nadomjestak modela su crteži mozga. Zdravlje centralnog nervnog sistema mogu narušiti različiti faktori vanjske sredine (prometne nezgode. Ovisnosti kao faktori negativnog uticaja na zdravlje nervnog sistema: alkoholizam. Bolesti: neuroze. Opasnosti: strujni udar. obitelji i društvu. ali i pomagati ovisnicima u procesu odvikavanja. spavanje povoljno djeluju na zdravlje nervnog sistema. sna i drugih životno važnih procesa. Građa i funkcija pojedinih dijelova mozak upravlja ravnotežom tijela. Bol je važan prirodni signal poremećaja u organizmu. dječja paraliza. inteligencije itd. mišljenje. 79 . padavica. usmjerava voljne pokrete i snalaženje u prostoru. ovisnosti Ispunjavaju anketu na temu ovisnosti i vode diskusiju nakon provedene ankete SISTEM ČULNIH/OSJETILNIH ORGANA: Draži. Potreba i načini odvikavanja. električni udar. Koristi model mozga koji se da rastaviti i tako vidjeti svi dijelovi. provodnika.

Čulo mirisa (njuha) smješteno u nosnoj šupljini. Potreba humanog ponašanje prema slabovidnim i slijepim osobama. slano. Pravi anketu na temu ovisnosti. bola.Čulo. mehanička. Hendikepiranim osobama kao Objašnjavanje građe oka pomoću modela Praktični rad: -Disekcija goveđeg oka. Nedostaci vida (kratkovidnost i dalekovidnost. razrokost. Što je napisano na 80 . trahom. sljepoća. Mane i bolesti oka. ČULNI ORGANI. Čuvanje i njega očiju. Očuvanje zdravlja: pravilna funkciju kože Izvode zaključak na osnovu vlastitog iskustva koji su djelovi tijela više. Može opisati. Održavanje higijene kože putem redovitog pranja i neutralnih sredstava za njegu kože čuva se njezino zravlje. bezbolne intervencije zubara itd.Uloga zaštitna i poticanje lučenja probavnih sokova. čulni organi. gorko i kiselo. za vrijeme operativnih zahvata na čovjeku i životinjama.ČULNE ĆELIJE. daltonizam). Vježba: Prepoznavanje mirisa hrane sa povezom na očima. Razgovaraju o sredstvima za njegu kože Obavještava o raznim tradicionalnim i oficijelnim načinima uklanjanja bola. također i pojmove čulo. Upućuje učenike na edukativna štiva iz područja zdravog života-bez ovisnosti. toplote i hladnoće draž. Čovjek razlikuje okuse: slatko. pedagoga. sociologa). KOŽNA ČULA nervi i efektori. pića. Opisati nastanak slike u oku. zraka. astigmatizam.leću testirana na životinjama. Zna koja su čula smještena u koži. Važnost otkiće korištenja norkotika u medicinske svrhe (narkoza. ovisnosti (učešće lječnika. OKO – ORGAN ČULA VIDA Građa oka. čulne ćelije i čulni organi. Čulo okusa smješteno na jeziku. a koji Organizira predavanja o manje osjetljivi na hladnoću. siva mrena. -Pokus s lećom: nastanak slike. bolesti: zelena mrena. -Na osnovu modela izdužene Nastavnik apelira da se i spljoštene očne jabučice koriste sredstva koja nisu odrediti + ili .) Njega i bolesti kožnih čula Čulo mirisa i okusa ČULA OSJETLJIVA NA KEMIJSKE DRAŽI Izvesti pokus sa zonama okusa na jeziku. prepoznati i imenovati glavne i pomoćne dijelove oka. način funkcioniranja i koju imaju ulogu u životu čovjeka. Kožna čula: čulo dodira. čulne ćelije. Zna podjelu čula. kemijska. Bakterijska. Važno u procjeni kvaliteta hrane. nadražaj i nadražljivost. upala očne sluznice. Na predavanja poziva i roditelje učenika. Razumije funkcionalnu cjelovitost: draž-čulna ćelijanadražaj-osjećajni nerv-centar u mozgu-impuls-pokretački nervefektor. Osjetilom vida primamo oko 90% informacija iz vanjskog svijeta stoga ovo čulo ima veliku važnost u procesu učenja. toplotna oštećenja kože smanjuju osjetljivost kože na draži.

Najčešća bolest je upala srednjeg uha. Štetno slušanje prejake disko glazbe i vokmena. Nagluhost i gluhoća i uzroci ovih nedostataka.: Kako čujemo jednim uhom? Ipokus 2. paraštitna žlijezde. Po skupinama obrađuju bolesti hormonskih žlijezda. Može objasniti građu. srednjeg i unutrašnjeg uha. polne žlijezde). Može objasniti funkcioniranje ova dva čula. Vode diskusiju o šećernoj bolesti vrlo raširenoj u današnje vrijeme (uzroci. Potreba humanog odnosa prema gluhim i nagluhim osobama.udaljenost od predmeta posmatranja. Održavanje higijene očiju. psi vodiči. nošenje naočala ili kontaktnih leća za korekciju vida i oprez kod korištenja kozmetičkih sredstava. Zna navesti poremećaje vezane za pojedine zamjena mogu poslužiti osjetila mirisa okusa dodira. ČULNI ORGANI U UHU Građa i funkcija uha. povremeno odmaranje tokom dugotrajnijeg čitanja ili gledanja u ekran. zvučna biblioteka itd. ŽLIJEZDE SA UNUTRAŠNJIM LUČENJEM – ENDOKRINI SISTEM Građa i funkcija. Priprema učionicu za laboratorijsku vježbudisekcija životinjskog oka. Naučiti nazive pojedinih hormona i znati njihovo dejstvo u hormonskoj regulaciji životnih procesa. štitna žlijezda. Jedinstvo regulatornog sistema. banaka itd. Demonstrira sliku i 81 . posebno u javnoj službi (šalteri pošta. Njega i zaštita i bolesti uha. Prepoznavanje zanimanja koja ugrožavaju sluh. grudna žlijezda. posljedice. Vodi diskusiju o vrstama pomoći koje društvo može pružiti slabovidnim i slijepim osobama. Teze za razgovor: zvučni signali na semaforima. Potreba poznavanja znakova komunikacije gluhih. Zna da je organ čula sluha puž i može objasniti kako se čuje zvuk. Hormoni – regulatori životnih procesa. Zna podjelu žlijezda s obzirom na način izlučivanja svojih produkata (žlijezde s unutrašnjim i vanjskim izlučivanjem). Održavanje higijene uha i zaštita od velike buke. Zna da se u unutrašnjem uhu nalazi čulo za ravnotežu i čulo za orjentaciju u prostoru. Ispitujemo ravnotežu.) Praktični rad: Pokus 1. Njega i bolesti uha Donosi materijal (plastelin) za oblikovanje očne jabučice. gušterača. Faktori oštećenja uha. proizvodu i stavljen znak kunića. postignućima u liječenju služeći se odgovarajućom literaturom i internetom. Vodi razgovor o slabovidnim i slijepim osobama i razvija suosjećanje sa njima. prepoznati i imenovati dijelove spoljašnjeg. savladavanje Brajevog pisanja. Čulo ravnoteže i kretanja. Zavrtimo se i naglo stanimo. način liječenja). Učenici prave plakat sa rasporedom hormonskih žlijezda u tijelu. razvojem i funkcionalnom aktivnošću svih organa čovjeka. nadbubrežne žlijezde. Zna da nabroji žlijezde s unutarnjim izlučivanjem i njihove hormone ( hipofiza. Poremećaji funkcija žlijezda i bolesti endokrinog sistema. Razvoj svijesti o značaju žlijezda sa unutrašnjim lučenjem i njihovih hormona u o upravljanju rastom.

Biološki i društveni Zna da je ljudska vrsta u sklopu živog svijeta planete Zemlje (biološko biće). Polni život. razvoj jajne ćelije. Navode negativne primjere iz svog okruženja o majkama ovisnicama. Pokazuje abecedu znakova za gluhe osobe. Vještačka oplodnja. rasklopni model uha. ponašanju i promjenama u pubertetu Istražuju i prave panoe na teme: spolne bolesti i zaštita od istih. Bolesti koje se najčešće prenose polnim aktom. ravnopravnost spolova. Istražuju zašto nastaje višeplodna trudnoća Vodit će diskusiju o pojavi eksplozije populacije i njezinim posljedicama. Jedinstvo čovjekove prirodne i društvene sredine.Oplodnja jajne ćelije. Šta određuje pol novog ljudskog bića. primarna i sekundarna polna obilježja žene. Spolna zrelost je povezana sa odgovornim spolnim ponašanjem. Plodni dani žene. roditeljstvo i porodica Individualno razviće ( ontogeneza) čovjeka ČOVJEK I ŽIVOTNA SREDINA: ČOVJEK KAO BIOLOŠKO I DRUŠTVENO BIĆE. prikladne njihovom uzrastu. Shvatiti da je pojava menstruacije i polucije znak spolne zrelosti organizma i mogućnost začeća. Higijena muških polnih organa. Razvoj organizma poslije rođenja. porođaj. gigantizam. o najnovijim dostignućima medicine u oblasti endokrinologije. higijena ženskih polnih organa. Znaju da su zdrav život. patuljasti rast i dr. Današnje čovječanstvo. Zna objasniti građu i funkciju ženskih polnih organa. Povezati menstrualni ciklus s plodnim i neplodnim danima Razvoj svijesti o odgovornom roditeljstvu. RAZMNOŽAVANJE I RAZVIĆE Ženski polni organi Muški polni organi Zna objasniti građu i funkciju muških polnih organa.). uslovi za oplodnju. pravilna prehrana i boravak na čistom zraku značajni za život trudnice i za zdravo potomstvo. uloga posteljice i pupčane vrpce. Ljudska populacija ima Razgovaraju sa roditeljima i u učionici o znakovima trudnoće: izostanak mestruacije.trudnoća. i razgovaraju kako buduća majka svojim načinom života doprinosi zdravlju djeteta i svom ličnom zdravlju. mjesto oplođene jajne ćelije. Upućuje učenike na izvore podatka. Prave jelovnik za trudnicu. ovulacija i menstrualni ciklus.endokrine žlijezde i bolesti nastale usljed toga (dijabetes. Na poster prezentaciji prikazat će probleme koje čovjek stvara u odnosu na Čovjek mijenja prirodu od vremena nastanka. ali ne i Nastavnik demonstrira rasklopni model čovjeka i slike iz 82 . gušavost. Bazedovljeva bolest. Razgovaraju o vlastitom tijelu. Kontracepcija. Razvijanje svijesti da je čovjek sastavni dio prirode i da nju može koristiti. tjelesne promjene. ali je i društveno biće koje se svjesno prilagođava sredini i nju mijenja prema svojim potrebama (mijenja prirodu).

a kao čvrst dokaz je činjenica da se rađa zdravo potomstvo između pripadnika različitih. Razumije i objašnjava kako su okolišni uvjeti utjecali na razvoj ljudskih obilježja i koji su faktori doveli do postanka ljudskih rasa. Upućuje učenike na izvore znanja o razvojnom putu čovjeka. Nastavnik vodi razgovor sa učenicima na temu odgovornog roditeljstva. Potaknut će učenike na razmišljanje i traženje primjera koji ilustiraju pozitivne i negativne odnosa čovjeka prema prirodi. crna i žuta. Organizira posjetu muzeju gdje se nalaze izlošci-ostaci predataka suvremenog čovjeka. BIOLOŠKO PORIJEKLO I PROMJENLJIVOST LJUDSKE VRSTE Biološka i kulturna evolucija ljudske vrste. Gledaju film «Preci čovjeka». Zna da postoji samo jedna vrsta ljudi sa rasama: bijela.značaj naglog rasta i razvoja čovječanstva eksplozivan rast koji nameće niz problema (potreba za prostorom. Razgovorom stvara atmosferu povjerenja i razumijevanja za probleme koje nosi to životno razdoblje. Varijabilnost ljudske vrste – ljudske rase. 83 .). a nakon filma vode diskusiju. podskupina ljudi i naroda. prirodu. Stimulirat će učenike da se učlane u neku od ekoloških organizacija. Zna sistematsko mjesto ljudske vrste (Homo sapiens) i može objasniti evolutivni razvoj ljudske vrste preko prethumane faze do humane. energijom itd. hranom. Rasizam i genocid su negativni stavovi prema vrijednostima rasa. Gleda i komentira sa učenicima video zapis na temu – Vrijeme sazrijevanja. Sakupljaju iz različitih izvora podateke o porijeklu čovjeka i ljudskim rasama. ali i rješavanje pritisaka čovjeka na prirodu. Učestvovat će u radu neke organizacije koja se bavi problemom očuvanja prirode. Spoznaja da je rasizam rašireni oblik kršenja ljudskih prava. Postojanje i uvećavanje. Rasizam i genocid i borba protiv njih Spoznaja da svi današnji ljudi pripadaju istoj biološkoj vrsti – suvremenom ili razumnom čovjeku. Razvoj komunikacije dovodi do pojave da svijet «globalno selo». Izrađuju plakat na temu «Ljudske rase» udžbenika. Prihvatanje stavova o jednakopravnosti svih rasa. iskorištavati.

kipovi. historijski razvoja i društveno uređenje BiH Prirodna i kulturna tradicija (baština) BiH 84 .) Slike treba na satu Upoznati učenike sa proučiti. prokomentirati razlikom pojmova: svaku i zaključiti što sve kulturne ustanove i čini kulturnu tradiciju i kulturni spomenici. Metodom razgovora Na plakatima učenici treba pomoći učenicima da da polijepe slike (iz novina prouče sve slikovne ili turističkih prospekata) materijale.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS NASTAVNI PLAN I PROGRAM GEOGRAFIJE ZA IX RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ŠKOLI Geografije za IX razred – 1 sat sedmično – 35 sati godišnje TEME ZNANJE Osnovno znanje o porijeklu imena Bosna i Hercegovina i njenoj starosti Znati imenovati i opisati historijske faze teritorijalnog razvoja BiH. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Metodom razgovora i Metodom razgovora demonstracije naglasiti utvrditi da je BiH bitne sadržaje nastavne zajednica njenih jedinice (korištenje konstitutivnih ploče). STAVOVI PONAŠANJA Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji Bosne i Hercegovine za samostalnošću. oruđa i oružja itd. a posebno za turizam naše zemlje.sposobnosti pravilnog uspoređivanja teritorije BiH kroz historiju sa današnjim teritorijem države. istaknutih umjetnika. (ravnopravnih) naroda. Sticanje sposobnosti razlikovanja različitih stilova umjetnosti i spomeničke vrijednosti te primjena stečenog znanja u savremenom životu. Razvijanje sposobnosti geografskog mišljenja o vrijednosti i značanju kulturno-historijske baštine BiH. Primjena geografske karte i razvijanje VRIJEDNOSTI. Razvijanje svijesti o bogatom kulturnohistorijskom nasljeđu koje je odraz i dokaz identiteta naroda i vremena u kojem žive. srednjeg prilozima i slikama a vijeka i novog vijeka. slike. nezavisnosti i suverenosti BiH kao države sa demokratskim društvenim uređenjem (2 entiteta i 1 distrikt) Znati prepoznati kulturnohistorijskih spomenika i razlikovati različite stilove umjetnosti i bogate kulturne baštine BiH. naučna djela. baštinu neke države. Znanja o samostalnosti. Razvijati poštovanje prema bosansko-hercegovačkoj prošlosti i svim zaslužnim ljudima koji su se borili za nju. slike potrebno je o tome kulturnih manifestacija i razgovarati (književna.da se prisjete kulturnih ustanova. SPOSOBNOSTI Osposobljavati učenike za razumjevanje grafičkih priloga i tematskih karata. Stav o vrijednosti spomenika koji su tokom posljednjeg rata porušeni ili oštećeni čime je okrnjena naša izvorna kulturna baština kao neprocjenjiv elemenat kulturnoghistorijskog identiteta i turističkog proizvoda te potreba za restauracijom. Metodom izlaganja pomoći u prezentiranju historijskog razvoja kulturne baštine uz bilježenje bitnog sadržaja na ploči i AKTIVNOSTI UČENIKA Ime. ostalog što nije vidljivo kulturnih spomenika iz na tim grafičkim perioda antike.

planinske i Niske(Mediteranske) Hercegovine. Geografski položaj. Znati sastav i geološku građu reljefa BiH( nastanak reljefa. Ponoviti s učenicima endogene i egzogene sile koje stvaraju reljef.automatski. Metodom izlaganja upoznati učenike o postanku i formiranju reljefa prije 60 mil. Znati pronaći i prepoznati na geografskoj karti različite reljefne oblike. granice i veličina BiH Znanje o veličini. 85 . Da su sposobni shvatiti da veličina teritorije u savremenom svijetu ne znači. godina i objasniti kako je ledeno doba utjecalo na oblikovanje reljefa u BiH. (Belgija. tipovi Sposobnost primjenjivanja ranije stečenih znanja o granicama BiH. Razvijati svijest kod učenika o prirodnoj raznolikosti BiH i bogatstvu kraških i drugih Metodom izlaganja i razgovora te korištenjem zidne karte tražiti od učenika da objasne koje su tri prirodno geografske cjeline BiH i pozvati učenike da na karti pokažu okvirne granice nizijske Bosne. Znanje o važnosti tri osnovne geografske cjeline BiH za njen geografsko-saobraćajni položaj. navesti ih da shvate značenje kulturnih manifestacija za razvoj turizma. granicama i obliku bosansko-hercegovačkog teritorija te o saobraćajnom značaju i položaju. Holandija.kartografske pismenosti. razvijenost i visoki životni standard stanovništva. obnovom i čuvanjem tih vrijednosti. Znanje o kompleksnosti geografskog položaja BiH u ovom dijelu Evrope. Nabrojati vrste stijena koje grade reljef BiH (specijalno sedimentne koje grade veći dio Bosne i Hercegovine). njegova važnost za opći razvoj kao i perspektivne djelatnosti bosanskohercegovačke privrede. Na kartama treba da pronađu najviše planine i planine koje su zaslužne za održavanje XIV Zimskih Direktnim grafičkim metodama nacrtati tablicu na ploči sa podacima o površini i broju stanovnika (u %) pojedinih geografskih regija BiH. Sposobnost učenika da shvate i prepoznaju na karti razlike između prirodne i umjetne granice. Danska) Razvijanje sposobnosti snalaženja na geografskoj Izgraditi stav o vrsti granica BiH(orografske i hidrografske) – prirodne granice.

ponornica. uzroke i način njihovog sporog obnavljanja. termalnih izvora za razvoj BiH. jadranskog sliva. Sposobnost razlikovanja karakteristika rijeka jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. Razviti sposobnost razumjevanja grafičkih priloga (profila rijeka. Izvesti zaključak da ovakav reljef je presdudan na kimu gravnog grada BiH. značenje i utjecaj pojedinih reljefnih oblika za razvoj BiH uopće. reljefne oblike i navesti primjere tih reljefnih oblika u BiH.močvare) koje bi trebalo zakonom zaštititi. jezera. peripanonska Bosna i Niska Hercegovina). vegetaciji te o nihovoj geografskoj rasprostranjenosti kroz tri klimatske – vegetacijske zone. karti «čitanje karte». klima. već stečenih znanja. Znati imenovati vode (rijeke. analiza geografskih podataka i generalizacija istih: Sposobnost povezivanja usvojenog znanja o reljefu BiH i formiranje geografskog mišljenja o međuzavisnosti prirodnih i društvenih procesa. industriju i turizam BiH. koje se obrađuje. jezerima i moru i njihovom značaju. Igman). Da znaju pokazati na karti klimatske regije BiH i da znaju navesti i opisati tipove klime i objasniti utjecaj klime na privredni razvoj BiH.a posebno za razvoj turizma. kontinentalnost. Jahorina. cikloni i anticikloni. Razvijati osjećaj čuvanja ljepota naše domovine te upozoravanje na svijest i mogućnost pojave požara u razdoblju ljetnih vrućina. a na osnovu pripremljenih pitanja. 2 močvare u BiH i termalne i termomineralne izvore (znati pokazati ih na karti). biljnom i životinjskom svijetu i zaštiti okoliša: Razvijanje interesa kod učenika za usvajanje gradiva o klimi BiH. Opiši privredni značaj bosansko-hercegovačkih rijeka? Kroz razgovor. Sposobnost razumijevanja grafičkih priloga (klimatski dijagrami). prirodna i vještačka jezera. Pronaći na karti BiH najveća krška polja BiH. geološka razdoblja nastanka reljefa. obale bosanskohercegovačkog Jadrana. Razgovarati sa učenicima o karakteristikama rijeka crnomorskog sliva. jezera. klimatski faktori. temperaturi zraka. Znati objasniti značaj podzemnih voda. visinske regije).Na osnovu poznatih klimatskih faktora i elemenata treba da navedu i objasne tip klime zavičaja. biljni i životinjskih svijet i pedološka obilježja BiH Znanja o faktorima koji utječu na klimu BiH (znanja o Sunčevu zračenju. Pomoć u izradi klimodijagrama. 1. Znati. Na osnovu iskustva potaknuti učenike da se prisjete svih svojstava voda i povežu ih sa gradivom. nabrojati tipove reljefa. Metodom razgovora navesti učenika da izdvoje najvažnije prirodne karakteristike nastanka različitih klimatskih faktora u BiH.razgovarati o najvećim rijekama jadranskog i crnomorskog sliva. geografski položaj BiH. Znati suprotnosti reljefnih oblika i cjelina (planinsko-kotlinska. Sposobnost primjene stečenog znanja. jezera. padavinama i najčešćim i najznačajnijim vrstama vjetrova). Razvijati svijesti kod učenika o značaju tla za proizvodnju hrane te nužnost očuvanja prirodne sredine. karata hidrogradske Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi. Klima.o 86 . Znati objasniti značenje rijeka i jezera te ostalih kopnenih voda na kopnu za razvoj BiH i turizma koji se na njima razvijaju. jadranska zemlja: Navesti učenike na povezivanje. Vode BiH: Rijeke i jezera Znati razlikovati karakteristike jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. Osposobiti učenike za pronalaženje usvojenih pojmova na geografskoj karti. Znati značaj. Učenicima dati nekoliko pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o klimi. olimpijskih igara (Bjelašnica.Reljef BiH – reljefne cjeline. Znati rijeke jadranskog i crnomorskog sliva/njihove karakteristike). Korištenje ilustrovanih priloga iz novina. Znanja o vrstama tla (pedologija) . Navika upozoravanja na elemente ekološke ugroženosti vode na Zemlji. Na slijepoj karti BiH ucrtati površinske vodene tokove. tlu. Razvijati svijest o potrebi borbe protiv onečišćenja voda. Potrebu da se zaštite.značaj za razvoj poljoprivrede i turizma BiH. Poticati razvoj ekološke svijesti o očuvanju prirodne sredine. Stav o prirodnim ljepotama naših voda. termalne i mineralne izvore. kao i naviku potrebe očuvanja voda na kopnu. o klimi msa klimatskim tipovima BiH. Metodom razgovora ponoviti kroz pitanja. Razgovarati s učenicima o rijekama. Kako planinske barijere utječu na klimu naše zemlje. Koje su osnovne karakteristike rijeka crnomorskog sliva? 2. reljefnih oblika koji su od ogromne važnosti za poljoprivredu. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja i vrijednosti rijeka. ponornice. Učenici treba da ponove pojmove vrijeme.

zbog negativnog prirodnog priraštaja. emigracija. učenici. Znanje o problemima bosanskohercegovačih sela (opisati gradove BiH i znati osnovne podatke o svakom od 6 najvećih gradova BiH). perspektivne i kreativne ljude. Učenici treba da odgovore na pitanja: Gdje stanuju? Koji su faktori utjecali na produženju života stanovnika BiH? Šta treba uraditi da bi poboljšali obrazovnu strukturu BiH? Ima li u vašoj okolini nepismenih stanovnika (uzroci i posljedice? Na (slijepoj-demografskoj karti BiH). Sposobnost razumjevanja dobno-spolne piramide. vanjske i unutrašnje migracije itd. njihovom privrednom značaju: Sa učenicima na slijepoj karti ucrtavati ponornice BiH i upisati njihove nazive. Na plakatima koje će pripremiti (grupa učenika) treba da nalijepe slike iz novina. glavnih rudnomineralnih bogatstva BiH Izraditi privrednu kartu BiH Da navedu mjesta – rudarske basene koji 87 . Pomagati učenicima pri izradi starosno-spolne piramide. opisivanja i logičkog zaključivanja. geografskih karata i pomoćnih tekstova. prema procjenama. Da znaju odrediti udio stanovništva u primarnom. Na slijepu kartu BiH unijeti lokacije. Razvijati kreativnost u radu i osposobiti učenike da uočavaju veze i razlike između nacionalne i religijske strukture stanovništva. obrazovnoj i ekonomskoj strukturi stanovništva. navedi i pokaži na karti nekoliko banjskih lječilišta u BiH? 5. Razvijati sposobnost usporedbe seoskih naselja (brdskih. Izgraditi pravilan stav prema očuvanju i zaštiti znamenitosti neselja BiH. Razvijanje .mreže.jeziku. Osposobiti učenike za razumjevanje savremenih procesa koji opterećuju bosanko-hercegovačku privredu.) što omogućava istraživačko učenje i učenje sa razumjevanjem. Priprema didaktičkog materijala grafikona.pripremiti grafofolije sa riječnom mrežom BiH. Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja pojedinih sektora djelatnosti. migracije. vjerskoj. kartograma. etničkoj. geografskih i dr. prirodni priraštaj. nizijskih i kraških predjela). godini. Shvatanje da BiH u daljnjem razvoju treba mlade. Metodom razgovora uvesti učenike u problematiku o (pogodna. Pozitivan stav o ravnopravnosti spolova. Pripremiti grafofolije (plakate sa ucrtanim vještačkim jezerima i HE na njima. Razvijati pozitivan stav prema vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti(tolerancija). sekundarnom. razgledanja i fotografisanja pojedinih naselja i njihovih znamenitosti (Škola u prirodi). Upoznati učenike o fazama razvoja BiH privrede od manifakturnoindustrijske preko socijalističke do tranzicijske faze. imigracija. Razgovarati o najatraktivnijim turističkim destinacijama. Da znaju uzroke koji su uslovili poremećaje u polnoj i dobnoj strukturi stanovništva BiH. ili one koje su sami fotografirali ili nacrtali gradova ili sela u kojima žive i da opišu šta vide na fotografijama ili slikama. Upoznati učenike sa rudama i Sposobnost analize dijagrama kretanja broja stanovnika BiH od prvog popisa 1879. Razgovarati o iskustvu sa vodama u BiH. godine (analizira grafikone o broju kretanja stanovništva od 19911995 i od 1995 – 2006. Koje turističko značenje imaju vode na kopnu? 6. tablica o proticaju itd. ( Da znaju razlikovati političke i ekonomske migracije).religiji. Razvijati sposobnost primjene stečenog znanja o Razvijati stajalište (stav) o potrebi obnove stanovništva BiH i nužnoj pranatalitetnoj politici. gustoća naseljenosti. Razvijati poštovanje i ljubav prema naseljima širom BiH. treba da unesu mjesta guste i vrlo rijetke naseljenosti (krški predjeli) i da objasne zašto je to tako.) Sposobnost prepoznavanja i uočavanja uzroka i posljedica migracija u BiH. pismima. Kvalitet kopnenih voda u BiH? Metodom razgovora ponoviti pojmove natalitet motalitet. razmještaju i kretanju (dinamici)stanovništva u BiH. analize i sinteze.njegovanje i sticanje navike:upoznavanja obilaska. godine do posljednjeg popisa 1991. karata i strukturnih krugova. Razvijati pravilan stav prema vlastitoj naciji. Znati osnovne značajke razvoja naseljenosti. Znati osnovna obilježja i historijski slijed migracija kao i uzroke vanjskih i unutrašnjih migracija. Koje je najveće prirodno a koje vještačko jezero BiH? 4. Znanje o biološkoj.vođena pitanja) stanovništvu i naseljima: Voditi razgovor o tome kako i kada su nastali prvi gradovi u BiH? Razgovor o nastanku i razvoju modernih gradski centri BiH? Upoznati učenike o znamenitostima glavnog grada BiH i većih regionalnih centara (uputiti učenike na pronalaženje informacija o ovim gradovima) Razvijati osjećaje razumijevanja problema sa kojim se suočava bosansko -hercegovačka privreda(veliki broj nezaposlenih i niska zarada zaposlenih). Razvijati sposobnost upoređiv. (kompariranja ). Znanje o osnovnim razlikama između seoskog i gradskog neselja. a koje su vezane za vode BiH. Stanovništvo i naselja BiH Znanje o broju stanovnika u 2005. 3. Znaju probleme s kojima se suočava savremena bosansko-hercegovačka privreda u tranzicijskoj fazi. Uvažavati pravo svakog čovjeka da odlučuje o mjestu rada i stanovanja. tercijarnom i kvartarnom sektoru (razlikovanje tercijarnog i kvartarnog sektora djelatnosti).

Razvijati interes za nastavni predmet . Znanje o nekokurentnosti BiH privrede i potrebi njenog prestrukturiranja. vode i tla. 88 . Znati prirodne i društvene uslove razvoja bosansko-hercegovačke poljoprivede i osnovne probleme njenog razvoja. (objasniti!) Priprema didaktočkog materijala potrebnogbza obradu ove nastavne teme. Izrada tabele stepena obrazovanosti stanovništva BiH. Upoznati učenika sa pet osnovnih ekonomskih regija na teritotiji BiH. Razlikovanje tri osnovne poljoprivredne regije (karakteristike poljoprivredne proizvodnje za svaku regiju pojedinačno). a samo hemijska industrija («Soda so». Izrada zadataka objektivnog tipa za provjeru stečenog znanja. Da prehrambena i drvna industrija imaju sve potrebne sirovine na teritoriji BiH ali su nedovoljno razvijene. Izgrađivati pravilan stav o mogućnostima razvoja bosansko hercegovačke privrede.nemetala. pomoć pri analizi privredne karte BiH.kao faktore njenog razvoja . raspolažu sa značajnijimm količinama(nalazištima) ruda metala.energenata Namjena pojedinih ruda – enrgenata. Razvijati svijest o poljoprivredi kao perspektivnoj djelatnosti bosansko hercegovačke privrede u sklopu proizvodnje zdrave hrane. Osposobiti učenike za razumjevanje tematskih karata i primjenu stečenog znanja na fizičkoj geografskoj karti BiH. Uvažavati sve promjene u privredi BiH . energentima i rudama u svakodnevnom životu. Razvijati sposobnost kartografske pismenosti i osposobljavati učenike za samostalan rad. «Dita». «Polihem» i «Bosnalijek») proizvode plasiraju na tržište u okruženju. Znaju ekološke probleme vezane za energetski sistem koji utječe na kvalitet zraka. mineralnih i enegentskih bogatstva i mogućnostima njihovog iskorištavanja. Stjecati naviku štednje električne energije i razvijati pozitivan odnos prema radu. (rad u grupama) Izrada folije sa tabelom foliju ispravnih odgovore. Izrada folije sa grafikonom runih.ekološku svijest naglašavajući utjecaj energetskog sistema na kvalitet zraka i vode u BiH. Pomoći učenicima pri unošenju na kartu mjesta i područja rudnomineralnih ležišta i energetskih izvora.Privreda BiH – prirodni i društveni uslovi za razvoj privrede energetskim izvorima kojima raspolaže BiH /rad na geografskim kartama/( ležišta rudnog bogatstva i lokacije energetskih izvora). Upozoravati na ekološke probleme izazvane zastarjelom tehnologijom nekih grana bosansko hercegovačke industrije.

Sposobnost uspoređivanja posebnosti jedne sa ostalim regijama BiH. Upoznati učenike da BiH ima velike turističke potencijale koji nisu. Znati oblike turizma koji imaju razvojne mogućnosti. te naglasiti utjecaj saobraćaja na kvalitet životne sredine.koja imaju mogućnosti za razvoj itd.planine) njegov krah 90-tih godina (zbog rata). ilustracija:prospektima.5% (potreba (da bar 15-20% teritorije naše države 89 . Regionalna podjela BiH: Regija BiH Da znaju koje su četiri osnovne prirodno i društveno geografske regije BiH. Stvarati ugodnu. Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina. ravnica (reljefnih cjelina) rijeka. Metodom razgovora (pitanja) treba utvrditi pređeno gradivo: Šta je saobraćaj. Razvijati ekološku svijest. fotografijama. Sposobnost utjecaja na Razviti stav o poštovanju i ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. Priprema didaktičkog materijala potrebnog za obradu ove nastavne teme(reljefna karta BiH) Posjeta nekoj turističkoj agenciji.Saobraćajnoturističke vrijednosti BiH Znati definirati pojam saobraćaj i međuovisnost sa turizmuom. kreativnu i stvaralačku atmosferu u razredu.tolerancija. Sposobnost uočavanja veze između različitih vrsta prirodnih resursa i njihovog značaja za razvoj regije. Primjena stečenog znanja u svakidašnjem životu. Znanje o glavnim nodalnofunkcionalnim centrima svake od regija i. Razvijanje sposobnosti uspoređivanja posebnosti turističkih regija kao i primjenu stečenog znanja o tipovima i vrstama turizma u BiH. Učenicima dati pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o geografskom položaju. Upoznati učenika sa preduslovima i ograničavajućim faktorima razvoja turizma. slikama i drugim grafičkim materijalom koji se odnosi na regiju koja se obrađuje. kao i mogućnosti razvoja svake od regija. Razvijati uvjerenje da svako od nas može učiniti mnogo na zaštiti i unapređenju životne Učenici će objašnjavati na koji način se može uključiti u rješavanje ekoloških problema. Osposobljavati učenike za formiranje geografskog mišljenja. klimi. Razvijati sposobnost individualnog rada te primjene kreativnosti u radu. Sticati naviku pozitivnog odnosa prema radu i naviku rada u grupama i parovima. Upoznati učenike da turizam dostiže svoj maksimum u razdoblju Socijalističke Jugoslavije (olimpijske igre . Objasniti ulogu zračnog saobraćaja i znati aerodrome u BiH. najpoznatije površinske i podzemne tokove. sposobnosti analize grafičkih priloga i primjene stečenog znanja kao i razvijanja sposobnosti snalaženja na geografskim kartama. turističke vodiči. Geološki aspekti Znati elemente ugroženosti geografaske sredine (voda. jezera. Najrazvijenija grana turizma u BiH. Da znaju najpoznatija rudna ležišta. Sposobnost primjene stečenog znanja i razvijanje geografskog mišljenja o zaštiti životne sredine. vrste saobraćaja. sudjelovanje u saobraćaju. (rad u grupama) detaljano opisivanje jedne od četiri regije BiH. Stjecati naviku korištenja različitih izvora znanja (novine.u potpunosti. turistički slabo razvijena područja BiH.Značaj unapređenja BiH turizma za razvoj i zapošljavanjed stanovništva. Razvijati sposobnost uočavanja međuovisnosti saobraćaja i turizma. nacionalnu. vjersku i rasnu pripadnost) . tlo). da objasne pojam propagande . itd). Učenici individualno ili sa nastavnikom treba da posjete jednu ili više turuističkih agencija. tlu. učenika. Znati koji su najveći zagađivači životne(geografske sredine).znanje o trenutnom stepenu razvijenosti privrede. Pomoći učenicima pri izradi slijepe karte i prezentaciji regije koju obrađuje. uloga i značaj saobraćaja za razvoj neke države. Razvijati pravilan odnos prema čuvanju i zaštiti prirode kao i prema prirodnim i društvenim geografskim ljepotama i različitostima BiH. biljnom svijetu i zaštiti okoliša u regijama. vazduh. područja sa većom gustinom naseljenosti i nadalno funkcionalnih centara.(turističke destinacije) Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja (prednosti i nedostataka) pojedinih vrsta saobraćaja. Analiza tabelu učešća zaštičenih zona u ukupnoj Metodom razgovora treba uputiti učenike na činjenicu da je učešće zaštičenih zona u ukupnoj površini BiH svega 0.marketinga i da zaključe kakav utjecaj ima propaganda na ovu privrednu gradu u BiH. Izgrađivati pozitivan stav prema turističkim mogućnostima BiH i razvijati pozitivan odnos prema radu i saradničkom učenju s nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu. iskorišteni. monografije. kakav je reljef a kakva gustina naseljenosti. znati osnovne karakteristike (prirodne i društvene). Da (na času) prezentiraju svoja iskustva i tok posjete. Opisati razvoj željezničke i cestovne mreže kroz historiju i njen značaj za razvoj BiH. Uvažavati dolazak stranih gostiju (bez obzira na politiku.

čišćenja školskog dvorišta i okoline. Posmatranje. površiti u BiH. Albaniji. djelovanje snage tekuće vode. Razvijati ekološku svijest o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta na okolini i na prostoru BiH. Učenici će objašnjavati kako i zašto koristiti kante za smeće. koji su se dešavali li se dešavaju na lokacijama koje učenici posmatraju i proučavaju (kraška korizija i erozija.zaštite geografske sredine Metode i sredstav zaštite životne(geografske sredine).parkovi prirode. karakteristike flore i faune. zaštićene zone itd) po Evropskim mjerilima. postavljanje pitanje. Razvijati naviku korerktnog i zaštitničkog odnosa prema okolini i prirodi. odvajanja bitnog od nebitnog. kao i vrste naselja i načina života ljudi – privredne djelatnosti). stanovnike (okolinu) u BiH na rješavanju problema geoekologije. Objašanjavanje pojava i procesa. prikupljanje informacija o geografskim objektima koji se posmatraju i posjećuju. Evropi. sredine i prirodne okoline u BiH. uočiti proces i posljedice djelovanja egzogenih sila. Njemačkoj i Norveškoj. Organizirati akciju provoditi kontinuirane akcije na sakupljanja starog papira. Pomoći učenicima u organizaciji akcija sakupljanja starog papira i pri izradi plakata upozoravanja stanovništva na pogubnost nastavka zagađivanja životne sredine. Nastava u prirodi (terenska nastava) Na nastavno . Uočiti proces i posljedice djelovanja čovjeka na promjene u prirodi. Znati šta je to «fenomen staklenika» Znati na koji se način i koja sredstva uništavaju( nagrizaju) ozonski omotač). Hrvatskoj..vjetra . nacionalni parkovi. 90 . treba da uđe u neki program zaštite .naučnim ekskurzijama(dva puta u toku školske godine) upoznati prirodne i društvene pojave na prostoru BiH i posljedice njihovog djelovanja Sposobnost posmatranja. Sposobnost izražavanja emocija za neke grandiozne oblike koji su posljedice djelovanja prirodnih sila. analiziranja . Razviti sposobnost uočavanja uzroka zagađenosti životne sredine i zašto to čovjek čini sam sebi..

Priprema zadatke za učenike. Priprema analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kakav je bio odnos velikih sila prema kolonijama kako se razvijalo suprotnosti i formirali savezi velikih sila . Jasno formuliše ciljeve časa .Borba za crkvenoškolsku i vakufskomearifsku autonomiju.Privre da idruštvo u BiH u doba Austro-ugarske vladavine.Aneksija. Pojam imperijalizam. Naučna.HISTORIJA / POVIJEST Tematske cjeline / teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI.proces i sadržaj UČITI Berlinski kongres i okupacija BiH. Međunarodne krize koje su prijetile da prerastu u ratni sukob.Kalajevo doba. 91 .Nastanak političkog života i stranaka.Manjinski narodi. razmjenjuju mišljenja i izvode zaključke. Zna uzroke i povod izbijanja Prvog Vrijednosti. Razumije značaj naučnog. Razumije i može objasniti kolonijalnu podjelu svijeta. Istražuju temu i odgovaraju na postaljene zadatke. Razviju svijest o tome kako je razvoj nauke i tehnike uticao na život ljudi Učenici analiziraju izvore koji iz različitih perspektiva govore o kolonijalnoj politici .Obrazovne i kulturno-prosvjetne prilike.Vojno političke saveze i njihove članice. Može objasniti i razumije zašto su izbile političke krize. razvijaju sposobnost multiperspektivnosti (gledanje na događaje iz različitih uglova).tehnička i kulturna dostignuća na prijelazu dva stoljeća. stavovi. OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije. Evropske i UČENIK Zna koje su zemlje najveće kolonijalne sile i njihove kolonijalne posjede. tehničkog i kulturnog napretka. Određuje kriterije za procjenju znanja i ocjenjivanje učenika.

usmjerava aktivnosti učenika na času i na osnovu jasno postavljenih kriterija ocjenjuje učenike Analiziraju izvore. da je završetak rata donijeo promjene i na drugim kontinentima.Razumije i može objasniti kako su se ratni sukobi odrazili na svakodnevni život ljudi i položaj žena.privredne i kulturne tokove razvoja BiH u doba austrougarske uprave. Razumije i može da objasni posljedice pojave totalitarnih režima. Razumije i može da objasni razvoj evropskih država. Razumije i može objasniti zašto je borba za novu podjelu svijeta dovela do izbijanja Prvog svjetskog rata. Osmansko carstvo (Turska).vanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata Glavne političke. tehnički i kulturni razvoj. zemlje Latinske Amerike i SAD-e).tehnika i kultura na prijelazu dva stoljeća.Nauka. Zna da navede ličnosti koje su obilježile razdoblje.Velike međunarodne krize pred prvi svjetski rat. Mogu da objasne politička kretanja i društvene sisteme nakon Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazi do političkih preokreta u zemljama liberalne demokratije. nacizam.Razvoj Italije i Njemačke između dva svjetska rata. Pišu istraživačke radove o promjenama u svakodnevnom životu u vrijeme ratnih sukoba. razmjenjuju mišljenja rješavaju postavljene zadatke . U grupama istražuju zadatu temu i prezentiraju je na portfoliju.Glavne frontove.Prvog svjetskog rata. Interesi velikih sila.Razumije i može objasniti značaj revolucija u Rusiji. Kina. Razdoblje svjetske ekonomske krize. Zna odluke Versajskog mira.Ratne operacije Učenici razvijaju svijest o tome da su suprotnosti interesa velikih sila doveli do izbijanja svjetskog sukoba . Kako je tekao naučni. svjetskog rata. Uzroke izbijanja rata.Kako je tekao svakodnevni život ljudi.Može objasniti i razumije posljedice Prvom svjetskog rata. Priprema pitanja za analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima časa. Japan. odgovaraju na pripremljene zadatke . Učenici razvijaju svijest o tome da se Versajskim mirovnim ugovorom mijenjala politička kartaEvrope. Razvijaju svijest o tome Učenici analiziraju različite izvore . Zna ličnosti koje su obilježile period.Frontovi (ratišta). Priprema analizu izvora (formulišu pitanja za analizu) u skladu sa postavljenim ciljevima časa. Definišu kriterije za procjenu znanja učenika u skladu sa postavljenim ciljevima časa.Revolucije u Rusiji (reducirati sadržaje).Nastanak novih 92 . da su se najveće promjene odigrale u Aziji gdje jača nacionalna svijest i demokratija. Razumije i može da objasni uzroke pojave i posljedice velike ekonomske krize. Šta je Društvo (Liga naroda). Prvi svjetski rat (19141918) Uzroci i povodi izbijanja rata. istražuju teme.Razumije značaj liberalne demokracije.Evropski vojnopolitički savezi. Rezultati i posljedice Prvog svjetskog rata.Rezultate i posljedice Prvog svjetskog rata. Razumije značaj naučnotehnoloških dostignuća i kulturnog napretka. Mogu da nabroje sličnosti i razlike totalitarnih režima u Evropi. mogu da razlikuju uzroke i povod. razmjenjuju stavove.Članice sila Osovine.Zna revolucije u Rusiji. Razumije i može da objasni razvoj vanevropskih država.Pojmove:komunizam socijalizam. Svijet između dva svjetska Versajski mir i njegove odluke. Politička i društvena zbivanja u vanevropskim zemljama (Indija. iznose vlastiti stav . Pojam liberalna demokratija. Svakodnevni život. Zna koje nacionalne manjine žive U BiH. fašizam. totalitarna država. Arapske zemlje. Razvijaju svijest o tome kako se ekonomska kriza odražava na život ljudi . Organiziraju i usmjeravaju aktivnosti učenja na času.Države nastale nakon Prvog svjetskog rata. da su formirane nove države u Evropi. Razvijaju svijest o tome kako su ljudi živjeli u vrijeme ratnih sukoba i kako se mijenjala uloga žena u ratu.Kolonije i borbe za novu kolonijalnu preraspodjelu.

Poraz sila Osovine. Razumije značaj osnivanja OUN-a. na osnovu osnovu istraživanja teme izvode zaključke. Političke krize i ratove. Razvoj nauke i kulture u BiH u drugoj polovini XX stolj. Formiranje antifašističke koalicije. iznose vlastiti stav. Može objasniti i razumije zašto je došlo do velikih političkih kriza i lokalnih ratova. iz temelja izmijenio život čovječanstva. Kulturne tokove. Antifašistička koalicija. Može objasniti i razumije zašto su formirani vojno politički blokovi nakon II svjetskog rata. Kada i zašto je održan Nirnberški proces. Razumije značaj antifašističke koalicije. Može objasniti i razumije značaj formiranja evropske zajednice. (1939-1943). Formulišu pitanja za analizu izvora i pripremaju zadatke za učenike. Razvijaju svijest o poziciji BiH u Prvom svjetskom ratu kako je došlo do formiranja Kraljevine SHS i poziciju BiH u njenim okvirima. Razumije i može objasniti uzroke rata. razmjenjuju mišljenja Istražuju i predstavljaju Nastavnici pripremaju 93 . Komunističke zemlje i pad komunističkih režima. ratu. Nastanak evropske zajednice.Politička. Kreiraju poticajno okruženje za učenje. Razumije i može objasniti zašto je održano suđenje u Nirnbergu. Učenici razvijaju sposobnost da na osnovu primjera iz svakodnevnog Učenici analiziraju različite izvore. Prilike u BiH u Prvog svjetskog ratu. Prekretnice rata i glavne ofanzive savezničkih snaga (1943-1945). Nučno-tehnološka otkrića i uspjesi između dva svjetska rata. Kada i zašto je osnovana OUN.Stanje u BiH u II svjetskom ratu. Definiše kriterije za ocjenjivanje Učenici analiziraju različite izvore. Položaj žena i djece u ratu. Razvijaju svijest o ulozi OUN-a u svijetu. Fašizam u Italiji. Usmjerava aktivnosti na času.rata država na evropskom kontinentu. Priprema aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima. Stanje i prilike u vanevropskim zemljama od 19181939god. razmjenjuju mišljenja iznose vlastiti sud. Međunarodno priznanje Republike BiH. Završne ratne operacije. Drugi svjetski rat (1939-1945) Uzroci i povodi izbijanja rata.Formiranje saveza sila Osovine. I kakav je njen privredni i kulturni razvoj. Pripremaju argumentaciju za učešće u debatama na času. Učenici su svijesni da je naučni i kulturni razvoj u XX st. učestvuju u aktivnostima učenja na času. Razvijaju sposobnost da sagledaju različite poglede na formiranje vojnopolitičkih saveza . Usmjeravaju aktivnosti učenja. Izgrađuje kriterije za ocjenjivanje. Prekretnice rata (bitke) i tok ofanziva savezničkih snaga. Život pod okupacijom.društvena i kulturna zbivanja u BiH između dva svjetska rata. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996- kako se velika ekonomska kriza odrazila na političku situaciju i zaoštravanje međunarodnih odnosa što je dovelo do ponovnog stvaranja političkih i vojnih blokova. o položaju i stradanju civila u Drugom svjetskom ratu Učenici razvijaju svijest o značaju suđenja ratnim zločincima u Drugom svj. Razumije i može objasniti posljedice rata.Sovjetski savez (SSSR). Kako se period Hladnog rata odrazio na mir u svijetu. Razumije i može objasniti tok rata.Društvo (Liga naroda). Socijalizam. Obrazovno kulturni život.Nacizam u Njemačkoj. Disoluciju Jugoslavije. Kreira poticajno okruženje za učenje. Najvažnija dostignuća iz oblasti nauke i tehnike. iznose vlastite stavove. Razumije značaj naučnog i tehnološkog razvoja. Može objasniti i razumije politiku zemalja „trećeg svijeta“. Vojno političke saveze. o značaju formiranja antifašističke koalicije i anlanske povelje. Liberalna demokratija.Prvi ratni period(1939-1943). Politički. Učenici analiziraju različite izvore. Može objasniti i razumije kulturne tokove. Istražuju i prezentiraju temu. Posljedice rata. Pripremaju aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima. Svjetska ekonomska kriza. Može objasniti položaj žena i djece u ratu. Učenici razvijaju pozitivan stav o dekolonizaciji i integrativnim procesima u Evropi i svijetu. Politički i ekonomski položaj BiH od 19451990god.

Stanje i prilike u BiH između dva svjetska rata: Kraljevini SHS/Jugoslaviji (politički. Međunarodno priznanje Republike BiH.(?). Učenici razvijaju svijest o značaju medija na formiranje javnog mijenja i njihovoj ulozi u ratu vrijeme rata. Izrađuju svijest o značaju očuvanja kulturne baštine BiH. Razumije i može da objasni razvoj BiH između dva svjetska rata.). Učenici su svijesni značaja Haškog Tribunala. BiH u II svjetskom ratu (19411945). Može da objasni i razumije prilike u BiH za vrijeme II svjetskog rata.Savremeno doba (19452000god. Izrađuju smjernice za planirane aktivnosti učenja. Razumije i može da objasni prilike u BiH za vrijeme I svjetskog rata. procesuiranje učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. procesuiranja svih ratnih zločina . 2000god. temu. Post dejtonski period do 2000god. BiH u stoljeću XX BiH u prvom svjetskom ratu. Poslijeratni period (1945-1990). 94 .Razumije značaj naučnog i kulturno razvoja BiH u drugoj polovini XX stolj. Elektronsko doba.kulturni život). Razumije i može da objasni politički. tehnička i obrazovno kulturna dostignuća. Blokovska podjela. Može da objasni i razumije tok i posljedice rata. Pad komunističkih režima i nova realnost. god. Disolucija SFR Jugoslavije i sticanje nezavisnosti. privredni i obrazovno. Razumije i može da objasni položaj BiH u jugoslavenskoj federaciji. Razvija pozitivan stav prema tekovinama kulturnog razvoja ovog perioda. Pripremaju i koriste različite tehnike učenja i analizu različitih izvora . života razumiju ekonomski razvoj BiH od 1945-1990 .Nastanak bloka zemalja „trećeg svijeta“ i njihova politika. Daju jasna uputstva i usmjeravaju aktivnosti učenja.Rat i njegove posljedice. Razumije i može da objasni različite interese jugoslavenskih republika. Nastanak i širenje evropske zajednice. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996-2000. Najveće političke krize i ratovi. Primjenjuje koncept multiperspektivnosti Organizuju posjete muzeju ili kulturno historijskim spomenicima. Razumije značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma. Osnivanje OUN-a. Dejton. Naučna.

Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Mehatronikamašinstvo Učiti: Prenos signala i snage pomoću hidrauličnih i pneumatskih sistema. Bira zadatke i probleme u skladu sa NPP i mogućnostima učenika. ventili. Razvijanje svijesti o uticaju naučno–tehnološkog razvoja na život čovjeka. ponašanje stavovi. Postavlja različite vrste Mehatronikaelektrotehnika Prepoznaje elektromotornog elemente pogona i 95 . Analiziraju elektromotornog elemente pogona. Priprema očigledna nastavna sredstva vezana za hidraulične i pneumatske sisteme (pumpe.TEHNIČKA KULTURA . Analiziraju elemente hidrauličko-pneumatskih sistema. mjerni instrumenti) i prezentira njihov rad i funkciju. 34 časa godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti. kompresori. Osnovni elementi hidrauličkog sistema. primjena pneumatskih sistema. Veze između karakterističnih veličina hidrauličnopneumatskih sistema. primjena hidrauličnih sistema. Poštivanje kućnog reda. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosfere u razredu. Veza između glavnih elemenata elektromotornog pogona Učenik : Prepoznaje osnovne elemente hidrauličkog i pneumatskog sistema. Koristi instrumente za mjerenje hidrauličnopneumatskih veličina. Shvatanje značaja Prate izlaganja i prezentacije predmetnog nastavnika. IX razred – 1 čas sedmično. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Afirmacija rada i stvaralaštva. Izrađuje didaktički materijal. poštivanje i provođenje općih i ličnih mjera zaštite na radu. Pažljivo rukuju i održavaju mjerne i kontrolne instrumente. Osnovni elementi pneumatskih sistema.

Mjerenje veličina u elektronici. Koristi model interaktivne nastave. Prate izlaganje nastavnika. 96 . priključni napon. Podstiče učenike na samostalnost i kreativnost. analiza signala u mehatroničkom sistemu. znanja i Priprema elektroničke elemente i upoznaje učenike s njihovom funkcijom i montažom. imovine. Signalni uređaji. Ispoljavanje za saradnju. Prepoznaju osnovne elemente elektroničkog sistema i shvataju njihovu ulogu. elementi za priključivanje na izvor struje). Automatika i sistem upravljanja Osnovni pojmovi automatskog upravljanja. Priprema očigledna nastavna sredstva i izlaže nastavnu građu. demontira i otklanja kvarove na električnom zvoncetu. modernizacije proizvodnje u cilju povećanja produktivnosti rada. koristeći model ili grafički prikaz. Donošenje logičnih i samostalnih zaključaka o značaju tehničkih tvorevina i tehnoloških dostignuća u životu čovjeka. Mjeri veličina u elektronici. sredstva za rad sa elektronskim odnosno numeričkim upravljanjem. Uz prisustvo nastavnika vrše mjerenje pojedinih veličina u elektronici. Karakteristične osobine radnih mehanizama (izbor motora. spojni elementi elektromotora sa radnim mehanizmom. prenosni i izvršni. Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugim. analiziraju rad pojedinih signalnih uređaja uz primjenu očiglednih nastavnih sredstava i shema. obučava ih u očitavanju mjernih veličina i u uočavanju grešaka u procesu mjerenja.). telefon. Mehatronikaelektronika Razvija svijest o značaju elektronike u životu čovjeka (TV. Koristi mjerne instrumente u elektrotehnici i objašnjava greške do kojih dolazi pri mjerenju i očitavanju. Izrada osnovne tehničke dokumentacije pri mjerenju. Koristi pojedine signalne uređaje i analizira signale u mehatroničkom sistemu. analiziraju grafičke priloge i druga očigledna nastavna sredstva i izvlače zaključke o značaju automatike u sistemu proizvodnje. upoznaje učenike s njima. Vježbaju očitavanje pojedinih mjernih veličina i uočavaju greške mjerenja. elektronska obrada podataka i memorisanje podataka. modele pogona. Podjela automatiziranih sredstava za rad (sredstva za rad sa mehaničkim upravljanjem. signalni uređaji). Priprema elektromotornog crteže i sheme. Analiza mjernih vrijednosti u upravljačkom sistemu.. jednostavnih pitanja u cilju potsticanja učenika na razmišljanje i davanje ispravnih odgovora. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije i potrebi očuvanja okoline. Uočava prednosti mašina sa automatskim upravljanjem nad klasičnim mašinama. vodeći računa o mogućnostima i potrebama učenika.. Primjena pravila i propisa pri provjeri mehatroničkih sistema. Priprema mjerne instrumente. radni mehanizam. kao i uticaj mehanizacije na produktivnost proizvodnje. montira. Prepoznaje osnovne mehanizme mašina: pogonski. Afirmacija stvaralaštva. Pruža neophodnu pomoć učenicima pri sagledavanju uticaja mehanizacije na produktivnost rada. Prikupljanje. Prednosti automatskih mašina za obradu metala nad klasičnim mašinama. Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica. sredstva za rad za kombinovanim upravljanjem). shvata njihove funkcije. snaga.(elektromotor. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. primjene mjera zaštite na radu i zaštite okoline. Provodi mjere zaštite na radu. Objašnjava učenicima važnost signalnih uređaja u zaštiti objekata. uočavaju funkciju i značaj ovih elemenata. spremnosti Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. Automatizacija procesa rada.

Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. prate zanimljive članke i informacija sa medija. internet (po mogućnosti). posmatra i zaključuje. Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja tehničke kulture i ostalih predmeta. Samostalno proučava odabrane oblasti. Pruža prvu pomoć u slučaju povreda. kreiraju obrazovni pano. alatima i aparatima. saobraćaju. Podjela izvora energije (obnovljivi izvori. Uočava i razumije: značaj energije u savremenom svijetu. priručnike. Analiziraju grafičke priloge na kojim su prikazana pojedini obnovljivi izvori električne energije. plima i oseka. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. proces transformacije energije. d) Zaštita životne okoline. b) CNC mašine. Energija uspostavljnje korelacije sa sadržajima iz fizike. prednosti obnovljivih izvora energije nad neobnovljivim. Učestvuju u izradi ilustracija-crteža.Obnovljivi izvori energije CNC mašine način upravljanja. 97 . interesa učenika i mogućnosti škole). Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Robotika. domaćinstvima. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. stiče vještine. Skreće pažnju učenicima na: moguće kvarove na pojedinim elektroinstalacijama. vjetrovi. energija sunca). Problemi energije u svijetu. prikuplja informacije i podatke. neobnovljivi zvori). Obnovljivi izvori energije (vodeni tokovi. Uočavaju značaj finalne energije u: industriji. grupnom i frontalnom radu. c) Saobraćaj. Priprema grafičke prikaze rada pojedinih tipova mehatroničkih uređaja i objašnjava njihov rad. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice.

Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara.da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika. .da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene. . . Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. umijeća i vještine.da učenici upoznaju strukturu računara.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. .INFORMATIKA ZA IX RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . . Četiri odrednice: osnovna znanja. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. postupke uključivanja i isključivanja računara. vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu. . ali i kulturnim navikama. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi.osnovna znanja o strukturi računara. . OSNOVNA ZNANJA 98 .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. 2. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). 3. OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA . 1. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima.

.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. .. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. . rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. prenos podataka i računarske mreže. rad sa proračunskim tablicama i grafikom). Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. primjena računara.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema. . .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. . . . . STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. NAVIKE. putem Interneta. UMIJEĆA I VJEŠTINE . .navika korištenja informatičke literature. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. su novi ili su prošireni. . Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva. . 99 .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu.

Odjeljenja se dijele u dvije grupe.usvajanju navika i stavova. Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. likovne kulture (računarski dizajn. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. u skladu sa mogućnostima škole. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu). stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. . ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti. U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: .sticanja umijeća i vještine. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. U programu je preferiran BASIC. Naime. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. . te u području . Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. 100 . grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu.sticanja osnovnih ICT znanja. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Nastavnici informatike treba da. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika.Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.

VRIJEDNOSTI. instaliranje softvera. Pomoćni upravljački programi – drajveri. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije. štampač. Demo i pune verzije programa. priključni kablova. Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa bez prisustva stručnih lica. Prati i evidentira napredovanje učenika. ističe i pohvaljuje napredne. pisač i čitač DVD diskova i drugo. Start meni. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi). međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka. prilagodljiva. Startup proces (uključivanje i pokretanje) računara. Pribavljaju dodatnu računarsku i Demonstrira neophodnu opremu. Sposobni su da nabroje dijelove modernoh računara. Poseban iteres pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP. uključivanju i pokretanju računara. Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. korišćenje programa besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). Primjenjuju mjere bezbijednosti pri radu. Instaliranje računara. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva. Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru. napojna jedinica. STAVOVI. ukazujući na štetne posljedice primjene nelegalnog softvera. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti. Neophodna oprema: kućište računara. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. Hardverski dijelovi: . Besplatni programi (freeware). Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi. . Neophodan softver za rad Sposobni su da primjenjuju mjere bezbijednosti u radu sa računarima. kako je predviđeno zakonom.flopi disk. Demonstrira bezbijedan rad sa računarom i način instalisanja programa. .RAM memorija.hard disk. odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom. skener. kompaktna. Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. Instalacioni program: install ili setup. pisač CD diskova. Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i 101 . Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. Analiziraju postupke pravilnog rada sa računarom. . Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Mjere bezbijednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbijednost. Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjeere bezbijednoisti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbijednost. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. učešća učenika u grupnom radu.tastatura i miš. Način istaliranja računara: instaliranje hardvera. Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim instalisanim programima. Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima. za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. Vrste instalacije: tipična. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera. Sposobni su da uključe i pokrenu računar. . Pravilno postupaju pri instalisanju softvera. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. Zna šta je registracijska baza. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima.matična ploča sa mikroprocesorom.Pored toga nastavnik treba da prati.

. Daju primjere uspješne komunikacije. Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju. Grafički paketi. o manipuliranju elementima slike. Izgradili su osobinu poštovanja računarskih ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera. Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi. Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog prostora i ulazno izlaznih jedinica. . Sposobni su objasniti šta je GUI. informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času. Corel PhotoPaint. ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. informatike. . komunikacija čovjek – računar. zračenje i osjetljivost ekrana. miša i drugo. učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom.modem. Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu. za funkcionisanje tastature. Opšti model komunikacionog procesa. Komunikacija korisnika sa računarom. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima. Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara. Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom. Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture Učestvuju u nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe. Potreba za komunikacijom čovjek – računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija). vrste komunikacije: grafičko okruženje. . izbor boja na ekranu. Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene. Opća struktura komunikacionog procesa. programima za DTP. Elementi komunikacije: izvor informacija.grafička kartica. Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u 102 .računara: operativni sistem Windows ili Linux. programi za slikanje i programi za dizajniranje. Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme. struktura grafičkih sistema. Programi za stolno izdavaštvo DTP. Manipuliranje elementima slike. Grafički programi: programi za crtanje. a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa. Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje. 2. Aktivni su na času. MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro. Računarska ergonomija. Uvod u računarsku grafiku. Također. Sposobni su da grafički predstave opšti model komunikacije čovjeka sa računarom. Programi za crtanje su: CorelDRAW. Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema. kanal veze (komunikacioni kanal). glasovna komunikacija. vrste namještaja (stolica i radni sto). Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi. Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop. Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja. prijemnik informacija. Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih premeta. Pod računarskom grafikom podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija oblici i boje. Komunikacija čovjeka sa računarom pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface). Komunikacija između čovjeka i računara putem glasa. Znaju koji je neophodan softver za rad računara. grafičkim paketima.čitač kompakt diskova. Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera. Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom poštujući savremene ergonomske zahtjeve. Računarska ergonomija. Struktura grafičkih sistema.zvučna kartica. Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva računarska ergonomija. Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne Vrši prezentaciju mnastavnog gradiva: o grafičkim paketima. Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. Adobe Illustrator. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara. PRIMJENA RAČUNARA Grafički programi. Sposobni objasniti da računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku.

Primjenjuje efikasne oblike rada. Neophodna hardverska i softverska podrška . prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. saobraćaj. simulacije. kataloga. Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika. izmjena kontrasta. Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP. govor. Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima. rotacija. Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija. riječnici. FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata. obrazovne igre. riječnici. atlase. vježbanja i utvrđivanja gradiva. Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koriste računar (i sve njegove ulazno-izlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga. pretvaranje kolor slike u crno-bijelu sliku. Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u 103 . Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress.Aided Desingn). Microsoft Publisher. jezik. Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike. videoisječak. grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike. Osnovni pojmovi o multimediji. itd. Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali. elektronička pošta (E-mail). Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. riječnike. izmjena boja. podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. Telnet. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). mrežne novine itd. pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima. Sposobni su pokrenuti programe (servise Interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. biologija itd. Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. Znaju koji su servisi Interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe. Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riježe postavljene zadatke. npr. Učestvuju u fazi ponavljanja. Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji. elektroničke knjige. Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. Pažljivo prate izlaganje nastavnika. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. Komunikacioni programi. simulacije. Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža. atlasi. HTML (Hiper Text Markup Sposobni su da izvode nad elementima slike. izoštravanje i specijalne efekte. simulacije. iznose svoja iskustva i spoznaje. Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara). obrazovne igre. Adobe In Design itd. Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. muziku. novina. skaliranje i smicanje. elektroničke knjige. Prezentuje nastavno gradivo. Adobe PageMaker. periodike. brošura. Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku Iskustva sa korištenjem hiperteksta i Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. grafiku. Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža). fizika. izmjena svjetla slike. Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa. animaciju. elektroničke knjige. Hipertekst i hipermedija Znaju pojam hiperteksta. obrazovne igre. atlasi. Enciklopedije. Za učenje sadržaja iz drugih nastvanih predmeta koriste enciklopedije.

Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. vođenje evidencije. Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima. Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice. korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. bankarstvo. Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji. itd. učenja i rješavanja problema. kopnenog i vodenog saobraćaja. trgovina. Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. U saobraćaju: upravljanje. 104 . izrada tehničkih crteža i dokumentacije. hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima. kontorla kvaliteta proizvoda itd. Analiziraju i raspravljaju o tome gdje se sve računar primijenjuje i koja mu je uloga. uprava. 3D multimediju koriste i za lične potrebe. regulisanje i kontrola zračnog. Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta. Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB). animacije). mjerenje i registrovanje postignutih rezultata i td. Vode rasprave na ovu remu. upotreba računala kao nastavnog sredstva. ugostiteljstvo. Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike. sport. saobraćaj. statistike. uredi. publikacija. Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje. razrednih knjiga. trgovini. masovni mediji. inženjerstvo. časopisa. privredi itd. slike i drugi grafički materijal.Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata. medicina. Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. za prikupljanje potrebnih informacija. hiperveza (hiperlink). Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina. Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim. ali i za igru i razonodu. U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista. upravljanje proizvodnim mašinama. programi za vježbanje i učenje. analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja. upravljanje procesima. upotreba računala u proizvodnim procesima. knjiga. određivanje dijagnoze. Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver. Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju. saobraćaju. za praćenje i nadzor pacijenata. Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. izrada školskih novina.

Lycos. Sposobni su objasniti principe prenosa podataka. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije. FTP protokol. Internet. Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo. Alta Vista. Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta. Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi). Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka. Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija. Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. PRIJENOS PODATAKA. Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. Outlook Expres. Primijenjuje martode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju. Lotus CC:Mail. Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru. da komuniciraju putem elektronske pošte. Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line). Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET. Programi za izradu WWW stranice. FTP (File transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata. Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi. Lycos. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network). Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima WWW-om i Govori o internetu vršeći korelaciju sa obrađenom temom komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. Telnet). Pažljivo prate izlaganje nastavnika. Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digiralnih informacija ugradnjom modema. Elektronska pošta. Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta. VOI i FTP. Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže.). posebno WWW-om i Email-om. RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka. Sposobni su kreirati WWW staranicu. Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elktronskom poštom (slanje i prijem E-maila ) Ostali internet servisi (IRC. Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa. Računari pretraživači informacija: Google.3. UTIC. Uspješno se služe servisima interneta. Hotmail. Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi. Microsoft Outlook. Alta Vista. Upotreba WWW servisa. Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. Uspostavljaju međusobnu komunikaciju koristeći svoje kućne računare. Web Mail – HTML). Yahoo. Evidentiraju uspjeh koji su postignuti učenici. Učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. Korištenje računara pretraživača: Google. Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža. Svjesni su ogromnog značaja interneta u savreemenom životu ljudi. Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem). Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija. 105 . UTIK i drugih. Yahoo. Slanje elktroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka. Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. Servis IRC (Internet Relay Chat) Razgovor među korisnicima u realnom vremenu čitajući poruke. Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti. Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta. Prenos slike i zvuka (glasa) putem VOI (Voise Over Internet) tehnologije. Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika.

nizovi. Pomažu drugim učenicima. Sposobni su riješavati probleme uz pomoć računara. Izrada programa po zadatku i samostalno. Primijenjuju funkcije i podprograme.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. Rad sa podacima. Dokumentiranje i testiranje programa. Uredno vode pribilješke. Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža. izrada algoritma i pisanje programa. Demosrtiraju svoja rješenja. PROGRAMIRANJE Složene strukture podataka. Primjere programiranja bira pažljivo. one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. LIKOVNA KULTURA /IX razred/ (jedan sat sedmično . Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Postavljanje zadatka. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju.4.LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI 106 . Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi. Grafika i zvuk. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. Funkcije i podprogrami. Indeksirane promjenljive .

unutrašnji prostor... matematike..označavati . sportske. enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima. Degasa.suha igla. zemljopisa. Izažajne mogućnosti dominacije likovnog kvaliteta linije. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.suha igla komibinovana sa kolografom./ A samim tim isticati razvijanje kritičkog mišljenja. TAČKA I LINIJA Istraživati.Pikasa.krivudavim. BiH kulturne baštine.mlitavih i snažnih. U svom okruženju.likovno transponovanje naslonjeno na iskustva nastanka nekih umjetničkih djela:Antika.ili vizibilno shvaćenog motiva-teme.Renesansa. donekle vježbanjem umjetnost linije . istorije /povjesti. pjesma. Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama:kolografformiranjem tiskovne površine ljepljenjem jednostavnih materijala. roman.Direra. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . predjeli. moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu kao aktivnu dominantnost koja likovno ističe svoju funkciju u službi percipiranog.video DVD materijal. Tuluz Lotreka.1. U svim dostupnim tehnikama suhim i kombinovanim crtaćim ili slikarskim isticati ovu funkciju u likovnoj obradi.monotipijom.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 107 . formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.funkcije i simbola:uočivši najbolje relacije i kompozicioni sklad.ravnim i lučnim.po obrascima-(Leonarda.dijaprojektor-slajd. Posebno pristupiti grafdičkim tehnikama i kroz njihovu manipulaciju i grafički izraz kreirati predložak ili tiskovnu formu oblikujući rad sa dominirajućim linijama i njenim vrijednostima.harmoniju gledati. ljubavi prema domovini. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.oblicima i likovima.po slobodnom izboru graditi .linorez. građevina kao samostalni dominirajući faktor. moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti. konstruktivnih i konturnih.. drvorez.. aktivnosti. vanjski prostor. -Upotreba: (udžbenika za VIII/IX razred (likovna kultura). iskidanim.spontanih-neobuzdanih. informatike.Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju..u inventivnosti tehničkih-preciznih.grebanja i urezivanja.Rafaela.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. (Antička iskustva)Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama . Vazarelija. biologije. linija u slici-crtežu.graviranje u maniri – struganja.osmišljavati i vrednovati harmoniju bliskih i dalekih redovaPredstavljati-oblikovati različite tipove harmonije:harmoniju sličnosti. dramski tekst. kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja :afirmacija preferencija na likovne poticaje i didaktičke medije. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. tjelesne i tehničke kulture.gipsorez.Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti. pojave u prirodi. Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura.mekanim. dominacija među ravnim. muzičke /glazbene/.. objekti. prozni tekst. Također primjenom najrazličitijih tehnika i materijala.prepoznavati i likovno oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem. . biljke. Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog. Moderna umjetnost i sl.Barok. .kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline.Mondriana.(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih.…/.Engra.(Renesansna iskustva) Neposredno okruženje učenika.oštrim i tvrdim.multimedija video).

da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama.Harmonija proporcija-usklađenost sličnosti i razlika..U umjetnosti se kontrasti koriste da bi se pojačao Intenzitet unijela preglednost –jasnoća.Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike. unutrašnji prostor-oblika. dramski tekst.oblika i valera.Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja.multimedija video). -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura). istorije /povjesti. Kmponovati analizirati i vrednovati smisao simetrije. Uočavati ritam sređivanjem ritmičkih izmjena:izazvana nestabilnošću u vidnom polju:V.pojava i likovnih predstava.načinom primjene boja i drugih lik. PLOHA Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari. pjesma.(mehko) kao suprotnost tvrdome. Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalompauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom. Kod valera crno i bijelo su dvije krajnosti-najveći kontrast. voštani/. . Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma. Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene kontrasta-razlika – suprotnosti. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.dinamike simetrije. . . kolaž različitim materijalima. zemljopisa.stvari iz okruženja učenika.Ponavljanjem većine činilaca.postavljati likovno interpretirati dinamiku masa u prostoru-ritam. vanjski prostor. Povezivanje pojmova. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.tuš.Meko. Razvijati ponašanje kontrasta s pomoću inverzije. bogaćenje mašte. Neposredni predmeti. biologije.ritmičkim izmjenama-naročito oblik i veličina. prozni tekst. objekti.. Akvarel.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. matematike.bez njihovih suprotnosti. tuševi u boji.Harmonija funkcije što ju čine različiti predmeti koje povezuje ista funkcija. flomasteri u boji /za manje formate radova/. ljubavi prema domovini. Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera. informatike. uočavanja.Razumijevati odnose nastanka i prikaza uticajem intervala na ritam . Početi od temeljnih primjera o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. muzičke /glazbene/.. Razvijanje kritičkog mišljenja.plavaNarančasta. pojave u prirodi.video DVD materijal.…/. Kontrastne osobine harmonije boja-komplementarni kontrast:crvena-zelena.inicirajući različite razlikekontraste..glatkoću kao suprotnost hrapavom. konkretnog i apstraktnog mišljenja. Biti sposoban prepoznatvati i uočavati stvarajući predstave. tjelesne i tehničke kulture.elemenata u cilju ostvarivanja gdje bi sve likovne činjenice bile upravo zapažane na osnovu njihovih razlika.Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj orkestraciji težiti većoj dinamici naročito valerskim kontrastom. enterijer i eksterijer: pokretne pojave u različitim aktivnostima. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. gvaš. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. pastel /suhi.Vazareli.dijaprojektorslajd. Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost. diferenciranje važnog od manje važnog kada su u pitanju odnosi suprotnog i razlika.harmonijom oblika. Razvijanje sposob-nosti posmatranja. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Razumijevati. zaključivanja. 2. tempera. predjeli. BiH kulturne baštine.Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešće nastaju zbog intervala i kontrasta.zahvaljujući njenom ponavljanju. roman.ostvario ritam i uopšte veća dinamika . Koristiti se odnosima suprotnosti /komplementarnim kontrastima.. Postavljati i analizirati ritam dominacijom smjera. razvijanje likovne kreativnosti. 108 .Težiti za isticanjem – označavanjem i likovnim prezentiranjem u kojima i preko kojih se manifestovanje pojava ne može likovno shvatiti niti predstaviti.žuta-ljubičasta. biljke. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . Karakterističnost pojma kontrasta izdvojiti posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima".

Simetrični oblici u umjetnosti-ornamentalne forme. Asimetrični način organizacije –dinamika. 109 .Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter.

sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.ritam –što ga obrazuju njen kontrast i harmonija. ljubavi prema domovini. Rimska-Bizantska umjetnost: korišćenjem boje kamena. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 110 . volumen-njeno zahvatanje prostora po dubini.. odnosi koji vladaju u spektru trebaju imati svrhu prostorne funkcije bojaKoristiti se odnosima kombinacija boja u cilju obogaćivanja prostora. zemljopisa. roman. voštani/. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.…/. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. Zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće. Kombinacijom boja slijedila je obrada pri izradi odjeće. Razvijanje kritičkog mišljenja. Povezivanje pojmova. materijalnost-upotrebom nijansi dominacijom više tonaliteta. Kineza. biljke. Uzajamni odnosi boja proširuje i obogaćuje dejstvo Poseban izbor predemeta i stvari iz užeg i šireg okruženja: pokretne pojave u različitim aktivnostima. dramski tekst. informatike.inicirajući različite razlike izražajnih mogućnosti i svojstava boje. obojenosti.mozaika. . muzičke /glazbene/. prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu. Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih boja u parovima –komplementarni sklad.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. objekti.. BiH kulturne baštine.) . zaključivanja. Boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja.V.Japanaca.Mone. –. pastel /suhi. toplotu. tempera. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. (V. slika. biologije. predjeli. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i koji proističu iz čulnosti i ljepoti boje .. Kontrolisati opažajne doživljaje bojePotvrđivati svojstvo da boja zavisi od talasnih dužina svjetlosti – Likovnim rješenjima odgovoriti na karakteristiku boje kao prostorne funkcije.(vizuelnog i vozibolnog).glazurom toplim i hladnim bojama.. Duh se čovjekov razvija pored ostalog upotrebom boja.multimedija video).Munk. pojave u prirodi.od Egipćana.E.dijaprojektorslajd.DelftK.3. vanjski prostor.Gog..svjetlosti i snazi boje. Tehnologijski pristup miješanja bojaPitanje organskih i neorganskih bojaMiješanje pigmenata. Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene mnogih svojstava i izražajnih mogućnosti boje.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. prozni tekst. Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva. bogaćenje mašte. konkretnog i apstraktnog mišljenja.tuš. pjesma. matematike.. kolaž različitim materijalima. Grci su bojili skulptureKineska glazirana keramika. razvijanje likovne kreativnosti. Vermer.keramike i stakla. Ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje. tjelesne i tehničke kulture. Uvoditi učenike studioznijem prepoznavanju i uočavanju stvarajući predstave.video DVD materijal. uočavanja. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura). unutrašnji prostorSlobodne dekorativne kompozicije Akvarel.hladnoću-njihov uticaj na emocije. Razvijanje sposob-nosti posmatranja. V. istorije /povjesti.Asiraca. BOJA Izražajne mogućnosti svojstva boje: Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetčosti i manifestacija cjelokupnog života. tuševi u bojiI dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. Boja ima sopstvenu :svjetlinu.ravnoteže.Grka. gvaš.

Neočekivani Susreti stvari i bića: upotreba makaza.grafičari. nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom. Obilježja i pojave iz prirode.. Posmatranje tkanja kroz lupu.(Rembrandt. Bogatstvo linearnog u realizaciji viđenih objekata. Moj filmski prikaz scene. Kompozicije perom nastale nakon viđenja teksture kroz lupu(-potka tkanine).. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. Krošnje. Osposobljavati učenike da vide likovne forme.Direr-na svojstven način obogatio umjetničku teksturu linearnim rezom.njeno djelovanje je onda bogatije i dublje.. konkretnog i apstraktnog mišljenja.hrapavosti.M.4. razvijanje likovne kreativnosti. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.razdvajanju. biologije.nasip. plima-veliki val plime.kamen-sitniji oblutci.ljepila. Doživljaj umjetnosti i recepcija na umjetnička djela. ljubavi prema domovini. Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do tvrde. Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu. Udruživanje iskustva povezanog sa osjećajem vida i dodira-stvaranje potpune predstave o posebno odabranim modelima-temama teksture.tačkaste. tačkastom tehnikom pera. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom. reprodukcioni materijali u različitim bojama. zaključivanja. Isticati kod učenika smisao za neočekivani obrt i spoj. Prihvatiti i likovno. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).bakrorezi.životinja itd.povlačenje suhom četkom u jednom pravcu i unakrsno.strip.linijom. Povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: informatike. Sadržaje vezati za oblike i njihove maštom razrađene karakteristike-povezivanje oblika.stalno percipirati preko njegove forme.renesansni rezbari.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina.uviđati i uvažavati pravilo da upotreba teksture treba biti u skladu sa cjelinom. Tajanstveni svijet. Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom:izražavanje glatkoće. špricanjem crnim na bijelo i obrnuto.video DVD materijal.posvetiti svoju pažnju. učenika. Sadržajna osnova određuje formu. Razvijati osjećaj snage simbola upotrebom gotovih slika-tiska.ruže.ograda. Razvijanje kritičkog mišljenja. Strukturu forme čine svi elementi likovni kao i ostala likovna sredstva. Odnosom prema klasičnoj umjetnosti učiti i likovno propitivati.(stijena.Ernst. Dalje razvijati sposobnosti da se linijom maksimalno izraze u likovnom smislu. bogaćenje mašte.Dali.lišće.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. segmenti materijalne stvarnosti.multimedija video). Upotreba grafike-suha Igla.Japanski drvorez.I. nišani.zgužvanostidraperije. Kompozicija-geometrija i tekstura. Njegovanje pozitivnog odnosa prema 111 .traženje smisla u preklapanju.) Fantastika u svijetu oblika: opažanje okoline bez učešća uobičajene logike: Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti. Njegovanje senzibiliteta i snage linije. Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti. -Različitost simulirane teksture: unakrsnom tehnikom pera.učenike navikavati da su to ujedno i forma i sadržaj. Razumijevanje linearnog koncepta kao postupka u kojem su sada iskorištene sve mogućnosti likovnog karaktera linije-linearnosti u svrhu pokazivanja i označavanja teksture. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.BiH kulturne baštine.Tangi i sl.susretu linijskog tkanja i potke. (S. .povijesti umjetnosti .ljudi.isprekidane .rad sa predlošcima od žice.stećci.razno rastinje.špricanjem kroz mrežu.izbjegavati kod isticanja i izražavanja teksture monotoniju ali isto tako važno i veliku raznorodnost upotrebljenih tekstura. Njegovanjem pojma teksture..pojava . razmišljati da je u pravilu racionalnosti osnovno . uočavanja.skalpela i sl.s čime obrazuju novi događaj priču.zrnatosti.. POVRŠINA Linearna tekstura: Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima. kolaž-novina.Rubens.ispletenosti. Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanjuučešćem rekomonovanja-fotomontažom.fotomontaža.dijaprojektorslajd. Povezivanje pojmova.

(mala plastika) KOMPOZICIJAKomponovanje –predstavljanje u okviru određenog prostorarad grupe. Koliba i livada.izlazak sunca. Konstrukcija mosta. Razmiještanje udubljenja i izbočenja. ljubavi prema domovini. Oblikovanje glinom.ovisno o materijalu I postupku.manje dole i obrnuto po obojenosti oblika ili površina.čempresi kraj rijeke. rotiranje i umnožavanje većih i manjih cjelinaObrazovati smisao Koji učenika obogaćuje za razumijevanje diobe: veće gore.likovna kombinatorikaKombinatorika s formatomGrađenje jedinstva u raznolikosti.Mondrianrazrješavanje suprotnosti : K.napredovanja.komponovanje iz kvadrata-veći formati papira .P.Brancusijeva skulpturaEskimske maske- radu: incijativi Produbljivati osjećaj da su uzrok zapažanju ritma i dinamike. Naselje u brdu. Navikavati i dalje istrajavati na recepciji i razvoju likovne kulture. Različiti materijali. ambalažni papirtroslojni karton. A. Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura). Kostim za moju ulogu.razdvajanja i izdvajanja oblika. Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama : uvećanjem i smanjivanjem određenih pojedinosti:raznim tehnikama Umetanje dinamičnoga u statični oblik-složenije ornamentalne strukture. (grupni rad)-oblikovanje-građenje Veliki dekor na ulazu Određenog objekta.kolažne aplikacije. 112 . siporexom.oblici u veličinama. Aktivne i pasivne plohe. U skulpturi od Antike do novijeg vremena uočiti odlike rasporeda i obrade masaRazvijanje kritičkog mišljenja. Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika.5. Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Dizajn :Trougao i BiH Komponovanje iz Kruga.dijaprojektorslajd.mobilna skulptura.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. Načelo većega i manjega.video DVD materijal. MASA I PROSTOR Suprotnost je rezultat razlika u KontrastuKontrast oblika i veličina: Kontrast u svim motivima raspoređivati po načelu odjeljivanja. uzmicanja veličina i oblika imanentno samim oblicima čime je istovremeno rješen kontrast.multimedija video).ravnomjernog ili neravnomjernogSkupljanje likovnih činjenica u formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini.Nova arhitektura. preko umjetnostiModerna umjetnost.napetost i protivrječnost u likovnom smislu.Maljević:. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.Kalder. upravo intervali i kontrasti. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima.kartonom mekani lim-folija Slikarski tečni materijali.likovnog i vizuelnog mišljenja. kartonske podloge. trgovački centar. Težiti da kod učenika razvijamo takve perceptibilne navike o tome da je učinak događanjalikovnog prikazivanja u smislu zbijanja.

odEgipćana.(Antička iskustva).Pikasa. Tačka i linija: .Vazarelija.oštrim i tvrdim.Mondriana.mekanim.Engra. -Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju..Rafaela. -Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama -Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog.hladnoću-njihov uticaj na emocije. -Da se duh čovjekov zapravo razvija pored ostalog upotrebom boja.. -Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva.prepoznavati i likovno.(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih.označavati .njenim poticajnim preferencijama i didaktičkim medijima. volumen-njeno zahvatanjeprostora po dubini.Moći predstaviti takvu likovnu cjelinu u kojoj se nameću dominantnosti linijom. -Da boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja. -Dominacija među ravnim.Istraživati. -Primjenjivati i razumijevati ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje.ravnim i lučnim. -Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama . -Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura. -Saznanje o tome da zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće..kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline.toplotu.ritam što ga obrazuju njen kontrast i harmonija.harmoniju gledati..mlitavih i snažnih. -Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih bojau parovima –komplementarni sklad.Lotreka. Boja: .Direra..iskidanim. .ravnoteže. Kineza.Degasa.Japanaca.po obrascima(Leonarda.Uočiti mnoge izražajne mogućnosti svojstva boje:Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetlosti i manifestacija cjelokupnog života. -Da boja ima sopstvenu :svjetlinu. .(Renesansna iskustva).krivudavim. materijalnostupotrebom nijansi dominacijom više 113 .Grka.prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu. -Moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti.oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem.(vizuelnog i vozibolnog.Asiraca.u inventivnosti tehničkih-preciznih.spontanih-neobuzdanih.konstruktivnih i konturnih.T.OČEKIVANI REZULTATI KROZ STRUKTURU PROGRAMA Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u likovno problemskim cjelinama. donekle vježbanjem umjetnost linije .

-Dvobojne kombinacije.plava-narančasta. -Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter. -Vježbama harmonije boja. -Različitost simulirane teksture:unakrsnom tehnikom pera.vježba po kružnom spektru Osvald.(mehko) kao suprotnost tvrdome.(veliki intervali). -Da boja ima tonsku gradaciju.tačkaste.o gami boja:dominacija jednog hromatskog područja iz skale boja Ploha: -Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari. -Aprecijativno učiti o simetričnim oblicima u umjetnosti-ornamentalne forme kao i simetrični način organizacije –dinamika. Masa i prostor: 114 .Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti. -Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike.špricanjem kroz mrežu. Boje vezane za predmete koje tumače (simbolika boje) -Obogaćivati smisao o koloritu boja:odabir kolorističkih vrijednosti. -Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja.špricanjem crnim na bijelo i obrnuto.Iten(sedam vrsta kontrasta).crvena-plavo-zelena.povlačenje suhom četkomu jednom pravcu i unakrsno.susretu linijskog tkanja i potke. Površina : -Likovno prepoznavati i osmisliti linearnu teksturu:Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima.učenika. -Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost.tonaliteta.glatkoću kao suprotnost hrapavom.Upotreba grafike-suhaIgla.zahvaljujući njenom ponavljanju.predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom.razdvajanju.Prostorna funkcija boje-Postojanost Jednobojne kombinacije-oblikovanje prostora.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina.traženje smisla u preklapanju.Mješanje bojom. -Shvatati temeljne primjere o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome. -Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do vrde. -Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera. dodavanje crne i bijele i komplementarne-umnožavanjeharmonijske mogućnosti.Uzajamno djelovanje više boja.Meko.veću i manju zasićenost.pojava i likovnih predstava. -Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešćenastaju zbog intervala i kontrasta. -Trobojne kombinacije.izučavati svojstva kontrasta boje:J.isprekidane . -Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanju-učešćem rekomonovanja-fotomontažom.oblikovanje prostora. -Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma. -Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu.linijom.žuta plavo-ljubičasta. -Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom -Posmatranje tkanja kroz lupu.(monohromna kombinacija).po istom postupku. -Karakterističnost pojma kontrasta izdvajati posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima".(aditivno-supstraktivno). -Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti.rad sa predlošcima od žice.tačkastom tehnikom pera.da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama.izvedenost boje.Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalom-pauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom. -Četvorobojne kombinacije.nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom.

oblike u veličinama. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA.-Konstantno uočavati da je suprotnost rezultat razlika u Kontrastu-Kontrast oblika i veličina: -Kontrast u svim motivima pokušavati raspoređivati po načelu odjeljivanja. ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.CRTANJE .GRAFIKA . obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima.razdvajanja i izdvajanja oblika. stečenim kroz preaktično kreativni rad. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. Produbljivanje nivoa usvojenog. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. da je pristup okolini intelektualno vizuelni.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica.Razmiještanje udubljenja i izbočenja. savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti. Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA .PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE 115 . što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. a mišljenje apstraktno. -Razumijevati i likovno razrješavati aktivne i pasivne plohe. OBLIKOVANJE U PROSTORU –rješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: .umetanjem dinamičnoga u statičnioblik-složenije ornamentalne strukture.ovisno o materijaluI postupku. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: .(mala plastika) -O KOMPOZICIJI razmišljati kao rekapitulaciji svih znanja i osjećanja prema problemu kompoziciji-Komponovanje –predstavljanje uokviru određenog prostora-Razvijati rad grupe. -Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama :uvećanjem i smanjivanjemodređenih pojedinosti:raznim tehnikama -Nalaziti mogućnosti sopstvenih rješenja . i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u IX razredu. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje. DIDAKTIČKO . -Pratiti i prepoznavati načelo većega i manjega. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do tada usvojenim znanjima. Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. -Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika. likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1.likovna kombinatorika-Kombinatorika s formatom-Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji.SLIKANJE . Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja.ravnomjernog ili neravnomjernog-Skupljanje likovnih činjenicau formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini.

TAČKA I LINIJA 2. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava. koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. Vizuelne motive 2. Tematske cjeline: 1.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . PLOHA 4. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava. Koncept usvajanja znanja. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja.. vlastita iskustva i spoznaje. novim medijima. od 1-9. učenja u likovnoj kulturi je proces. POVRŠINA 5. ponuđenim materijalom. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ 116 . Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. i okruženjem u kojem žive. razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ iz kojih proističu pojmovi koje učenici trebaju usvajati. krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova. permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. BOJA 3. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje. Likovno problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. Nevizuelne motive 3. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje.

tekstura…. harmonija. strah. ne mogu biti loši/. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. značajni datumi. pojave u prirodi.. muzičkih.priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. praznici.. oblik. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja.iz neposrednog okruženja djeteta. škola. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. koji se odnose na podražaje. Teme koje se najčešće realizuju su: . Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. boja. poezija/. glazbene kulture.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. emocije /osjećanja/. stečenog znanja i usvojenih navka.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/. maternjeg jezika /priča. 117 . Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. sreća. 1. gradacija. bol. upornosti i iskustva. porodica. tačka. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ . kulturnih dešavanja…/. u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. predmeta i pojava. vjetar. etnografsko nasljeđe. vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. zavičajne kulturne baštine . shodno učeničkom uzrastu. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. ravnoteža. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. muzika.. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata. mjesto stanovanja. psihološkog 3.nevizuelni poticaji. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. muzički spotovi. pedagoškog. Nevizuelni motivi su oni. objekti. Dakle. linija. roman. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. ritam. svoje viđenje svijeta. biljke…. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. svoje emocije. kontrast. znakovi vizuelnih komunikacija. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/. krajolici. estetskog 2. . strahove i oduševljenja. prostori.likovni i kompozicioni elementi.Kao što je već ranije pojašnjeno. matematike. prirode i društva. učenicima bliska muzika. tuga. pripovjetka. valer. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. palakati /sportskih. čulni poticaji. pozitivnog i negativnog uticaja sredine.

Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. 118 . Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. u najvećoj mjeri. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece.Dakle. aktivnost na času. i likovnog jezika/. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. želju za postizanjem rezultata i sl. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. odnos prema estetskom. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. To znači da nastavnik. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema.

sistemu pisanja nota u violinskom i bas ključu. . ¾.dinamika . 6/8. te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. 7/8. učenici/ice primjenjuju ranija znanja i iskustva .intonacija. .Prilikom analize elemenata interpretacije u toku slušanja. pravilno fraziranje.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora).tempo . . . 4/4. 2/2. njihova primjena u muziciranju.o različitim notnim trajanjima.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA IX RAZRED (1 sat sedmično – 34 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje novih znanja. ( jedinica OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici trebaju znati i razumjeti: .Primjena stečenih znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa: . .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.artikulacija.poznavanje svih italijanskih oznaka za dinamiku. stiču nova 119 . . primjena i sistematizacija: . umjerena i brza tempa.

. kompozitora i tradicionalnu narodnu muziku - Formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. .utvrđuje znanja o G-dur. kantata. F-dur i d-mol ljestvici kroz analizu notnog teksta pjesama. klasicizam.Ima razvijenu potrebu da upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. muzičku formu i poredi djelo sa drugim slušanim djelima. . izvođače i izvođačke sastave. . 20. . takt. obima glasa i promjena nakon mutacije. impresionizam. mjera. te vokalne reprodukcije. _____________________________ . osminka i polovinka ).Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. jazz.stilske epohe: renesansa.svjesni su porasta kvaliteta ritmičke reprodukcije–složenijih kombinacija.Brzo prepoznaje u notnom tekstu i tačno realizuje odnosno izvodi dvodijelnu. kao i ritam pjesme na osnovu notnog zapisa. duet. 120 . opereta.duru. . a takođe i promjenu mjere u notnom tekstu. . gigue. -Svjesni su proširenja i kvalitetnog porasta muzičke memorije. romantizam. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. arija. tempo. -Cijeni i pamti stvaralaštvo bh. kao i osjećaja za harmoniju i polifoniju kroz pjevanje (višeglasno pjevanje – kanoni). balet. -Tokom slušanja pamti naziv djela. oratorij. fuga.Samostalno primjenjuju naučene pojmove (melodija. koncert. slušanje (preludijum. uvertira. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. ritam. simfonija. e-mol.upoznavanje kordofonih tradicionalnih instrumenata. . suita). badineri. .poznavanje i primjena pojmova: sonata.uvođenje pojmova ( muzičke forme ) i njihova primjena tokom slušanja muzike: tokata. barok. suita. . opera. artikulaciju) korigiraju izvođenje svjesni da tako poboljšavaju kvalitet interpretacije. saznanja i sa dosta samopouzdanja vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. ________________________ _ ______________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE .razlikuje vokalna.Uživanje u predstavljanju svojih znanja i sposobnosti publici. svita. instrumentalna i vokalno-instrumentalna djela. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u G – duru i F . filmska muzika. stoljeće . .ZNANJE brojanja četvrtinka.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. ime kompozitora. fuga.Slobodno izlaže svoje mišljenje i ideje jer osjeća porast vlastite kompetitivnosti . . dinamika.

Na 121 . Nakon doživljaja pjesme sa CD-a ili u izvođenju nastavnika. . na koncertima i utiče i na svoje vršnjake da se isto tako ponašaju i sl. sa svim elementima interpretacije.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke/glazbene kulture prema Okvirnom programu za deveti razred se ostvaruje u kontinuitetu kroz pjevanje novih dječjih pjesama. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi 10 pjesama. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma pjesama. u cjelini. PONAŠANJE . učenjem notnog pisma u okvirima učeničkih potreba razumijevanja muzičkih/glazbenih sadržaja.ispoljavanje izrazitog interesa i ljubavi prema umjetničkom stvaralaštvu i sadržajima iz muzičke baštine BiH i drugih naroda.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. pravilnoj dikciji i akcentiranju. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. prvenstveno uz pjevanje nastavnika i slušanje tonskog zapisa.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. kultivisanju glasa. razvoju opsega/obima. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. VRIJEDNOSTI. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na stvaranju estetskog suda o slušanom djelu.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . disanju. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. te osjećaja za harmoniju ( višeglasno pjevanje-kanoni). učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. preciznosti intonacije. učiti pjesmu uskladu sa potrebama. po strofama ili po frazama. . spojiti ih a zatim pjesmu pjevati u cjelini. razvijanju muzičke memorije. slušanjem muzike/glazbe. reprodukciji ritma. fraziranju. kultivisanju glasa. -Razvoj interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja polako postaje trajna potreba. . STAVOVI. uticaj i na druge osobe i okolinu svojim pozitivnim stavovima.sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja i povećavanja znanja o muzici. upoznavanjem i usvajanjem novih muzičkih pojmova.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje (riječima ili aplauzom) i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. . izvođenjem muzičkih igara/plesova. sintisajzer. gitara ). te potrebe za komparacijom i širom prezentacijom u regiji i svijetu.

U Okvirni program su za pjevanje i slušanje uvrštene po 4 narodne pjesme iz BiH koje bi bilo dobro čuti u izvođenju poznatih interpretatora narodne i zabavne muzike. opisno. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. bozuk. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. Nastavu muzike od druge trijade izvodi također predmetni nastavnik muzike. artikulacije. itd ). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. U program su uvrštene vokalne. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. tempa. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor/zbor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. Upoznati učenike sa kordofonim tradicionalnim instrumentima BiH: šargija. pokrete. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). pjevačke glasove. kulturno-umjetničkim društvima. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre/plesa. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. likovne kulture. muzičkog oblika ( informativno ). bugarija. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 18 kompozicija sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. lirica. itd. obraditi ritmičke figure koje sadrže. ). dinamike. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor ili orkestar. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). Učenjem muzičkih igara/plesova učenici upoznaju narodnu tradiciju drugih zemalja. saz. Visok stepen korelacije se ostvaruje i sa nastavom bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika. emocionalno) ali po potrebi i selektivno.osnovu notnog zapisa učenici/ice u devetom razredu pjevaju i sviraju pjesme u G i F . Pored redovne nastave. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima.duru. Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Potrebno je naučiti prvo pjesmu ( ako je u pitanju muzička/glazbena igra/ples sa pjevanjem). Koreografije narodnih igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente. na osnovu slušnog primanja. 122 . te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. stilske epohe. Pjevanje u horu/zboru ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. izvođača. harmonikaški i drugi. gusle. hor/zbor i orkestre. pa zatim učiti pravila igre/plesa. ali i drugih predmeta. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. plesnoj školi. – 9. Horsko i orkestarsko muziciranje izvodi predmetni nastavnik muzike. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru/ples u cjelini. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Tokom obrade pjesama. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost.

učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom. đela zlato.F. Rusija 6. OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi i u porodici). starogradska ili Ne jurite konji u kas. grupnom i individualnom muziciranju.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. priredbe. The Beatles . razvija muzička memorija i proširuje obim glasa.upućuje učenike/ice na druge izvore znanja.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. izleti. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. . STAVOVI. . 12. . stihovi: Osman Đikić.izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. dinamiku.Sviranje u školskom orkestru. -pjevanje i sviranje pjesama prema notnom zapisu u G i F – duru. Padmaskovske večeri. pravilnom dikcijom. 10.pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu. .Pjevanjem jednoglasnih. te promjenu mjere. zapisao: Bajro Redžić. moj golube. . tekst i muzika: John Lennon i Paul McCartney. dvoglasno pjevanje i Ričerkar. . -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Ne. Nek svud ljubav sja 7. Stade se cvijeće rosom kititi. .RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) VRIJEDNOSTI. zabilježio: Vasil Hadžimanov 3. sremska. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJEIZBOR 1. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. Bila bilko. Makedonska pjesma. disanjem i fraziranjem. dvoglasnih pjesama i troglasnih kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza g – g2 u violinskom ključu. mjeru. Oj. te podstiče komunikaciju.Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u osmom razredu. Hrvatska. jesenske duge noći. muzika: narodna.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. 8. Oj golube. . -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. ja ne znam. bihaćka djevojko. Ruža.pomaže djeci u kolektivnom. Yesterdey. Phillipp Fridrich Silcher. te često pjeva i svira. .Pjevanje u školskom horu/ zboru. pauze. tempo.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet.sam/a učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. . 11. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). 13.primjenjuju tokom . 4. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. . Handel 5. .poznaju notna trajanja. 4dijelnu mjeru.uočavaju i određuju karakter pjesme. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema .dvoglasno pjevanje. . G. Đela Fato.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. Jesenje lišće. . . . Biljana platno beleše. sevdalinka 9. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). mjere 6/8 i 2/2. sa njemačkog prevod i prepjev: Mirjana Ivanović. sevdalinka. kuća. narodna. 3. . 7/8. Blijedi mjesec. Franjo Bosanac (lutnja) 2. . -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih.Razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru. . prema tekstu Branka Radičevića. 123 .

Mladen Pozajić. Kalinka. samo smijeh. Brazil. komentira osobine djela. Romanian Folk Dances. 6. Rusija. tekst: Heinrich Heine. muzici .često traži da se djelo ponovno sluša. Carl Orff. -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. Milan Jeličanin i Grave. .donosi estetski sud o djelu. tempo i druge karakteristike djela. . informativno poznaje .SLUŠANJE MUZIKE: 1.cijeni i upoznaje narodne tradicionalne instrumente. izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CDa sa djelima koja će se slušati u školi. muzika narodna i Moj dilbere. Makedonija. 3.Samostalno određuje karakter kompozicije. stihovi: Aleksa Šantić. J. sevdalinke 2. te demonstrira i stimulira vlastitim uključenjem i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnost. .Zidni pano dopunjava novim zapisima i slikama instrumenata iz zemalja iz kojih je igra/ples. (samba). 5. . planira i realizira odlazak na probu folklorne sekcije u školi. . Troglasni kanon ________________________ ______ II MUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI 1.ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. -Shvata da su tradicionalne igre i plesovi svake zemlje vrijednost koju treba čuvati. Asim Horozić. Carmina Burana.. 124 .Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela. Bulbul pjeva okolo Mostara. . -razumije da svaka zemlja ima tradicionalne igre i plesove.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar.Samostalno se učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju.Tačno određuje dinamiku.Aktivno učestvuje u izboru programa igre/plesa za priredbe. _____________________ __ III.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa (ritam pjesme koja se obrađuje).ruska ciganska.Brzo uočava i saopštava izvođača. 4 BWV 815 i Badinerie iz Suite u h-molu BWV 1067. u KUD-u ili plesnoj školi (praksa). Dvije tokate.Radi povečane stimulacije učenika/ica. . Hajd’mo sad veselo. . 3. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). pjevanja artikulacione oznake.usvaja pokrete sa više sigurnosti. . _____________________ ___ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. . (multikulturalnost) -Poznaje termin koreografija.Upoređuje note i njihova trajanja. dječije radne i kulturne navike. Kapija. . Makedonsko devojče. muzika narodna. . Jonce Hristovski. G. _____________________ ___ . . muzika: Ismet Alajbegović Šerbo i Emina. Bach. _____________________ ____ -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. Samo pjesma. troglasno 2.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. KANONI 1.Osmišljava. Brazil. stihovi: Aleksa Šantić. Ary Barrosso. 2. a izvode ih pravilno. -Učestvuje pri izradi preglednih zidnih kalendara sa terminima _____________________ _____ . . Gigue iz Francuske suite br. priprema i a Vodi izvođenje igara/plesova. i O fortuna. 4. Kraj tanana šadrvanaAzra. S. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. K. . Horing. -zna naslov djela. Romanian Polka Bela Bartok. za flautu i gudački orkestar. 3.Fond igara/plesov a se širi. narodni orkestar. Razvija kreativnost.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. _____________________ _____ . _____________________ _____ -Samostalno izvodi zadane pokrete: -Samostalno se uključuje u kolo.Izvodi koreografiju u skladu sa zahtjevima muzičkei gre /plesa. _____________________ _____ _____________________ _____ .

Insistira da prisustvuje koncertima.. G. 11. Preludij i fuga BWV 875. . . muzičku formu. Sonata f-moll op.prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. -prepoznaje narodnu muzičku tradiciju.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu za posjete kulturnim ustanovama-koncerti. . 10.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. Grlica.određuje karakter djela. ženski (sopran-alt ). iz oratorija Mesija.Samostalno smišlja. II sveska. ritam. Pjesma Splitu. 18. romantizam): . Die Forelle (Pastrmka) i Heidenroslein. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu. . Stevan Hristić. No. 66. Hor seljaka iz opere ''Prodana nevjesta'' i Ples komedijaša (finale). rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim -poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija djela. .Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. 2.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku i tempo.Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. hor/zbor .Pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima. 17 iz baleta Uspavana ljepotica op. 15.Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru.opereta Splitski akvarel.Koristiti jednostavan muzički jezik tokom analize djela. .Arabeska br. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. melodija. .razlikuje glasove: dječji. itd _____________________ ___ _____________________ ____ -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. momačka igra iz I čina. 8. van Beethoven.7. dodaje. -prepoznaje vokalno. F. Glenn Miller i When The Saints Go džez Marching In. tempo. 16. I stav i Oda radosti iz IX Simfonije.razlikuje izvođačke ansamble: solo. klasika. 9. -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. P.Prati ponašanje na koncertu. mijenja. 6. (Cvijet divlje ruže). i Prelude iz Suite bergamasque. 13. . . 12. . Franz Schubert. I act. dinamiku. udaraljke) . F. duhački.Razgovorom o muzici u okolini. act II No. 6. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Priprema. iz opere Norma. Debussy. Valcer. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. 15 G-dur.Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata koncerata. Louis Armstrong. 19. muški (tenor-bas). Hallelujah. Vincenzo Bellini 14. I. br. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. .Prilikom slušanja muzike poštuje pravila ponašanja.Chi la gagliarda. Mendelsohn. Chatanooga Choo Choo. . . Handel. d-mol ili BWV 884. br. te saopštava ime kompozitora. 17.pjevač ili solo-instrument. i Panorama. . Čajkovski. . solo-pjesme. . 1. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta. _____________________ __ ____________________ . 2 br. i La Réjouissance: Allegro iz Music for the Royal Fiereworks. . Bedrich Smetana. C. Koncert za violinu i orkestar u e-molu I stav. -Sposoban je da shvati osnovne klarakteristike muzičkih stilova (barok. upoređuje. L. -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. . 125 . Casta Diva. Ivo Tijardović.Sposoban je je da uoči i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija. . balet ''Ohridska legenda''.

odgojnim područjima.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. . -Na muziku progovara likovno ili literarno. . kreira nove aranžmane za pjesme.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. . u paru (dijalogom). . . grupna.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada. -samostalno uočava promjene u tempu. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu.Slobodnija improvizacija kolektivna.Baldassare Donati. _____________________ -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. .Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. 126 . .Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju. individualna. . ________________________ ____ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst.

(c) iskustva i (d) motoričkih programa. (2) stavova i (3) navika. mogu biti: (1) osnovni. Osnovni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Specifični ciljevi kineziološke edukacije tiču se djece sa posebnim potrebama. dalje. kroz profesionalnu podršku učenicima u aktivnostima tokom kojih će oni. razvoja i sazrijevanja učenika. interaktivno i kreativno može sudjelovati u unapređenju kvaliteta života i suživota. Odgojni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom razvoja kinezioloških (1) ineresa. Antropološki ciljevi kineziološke edukacije su u korelaciji sa procesom kinezioloških transformacija antropoloških: (1) sposobnosti – (a) psihomotoričkih i (b) funkcionalnih. (2) obrazovni i (3) odgojni. Obrazovni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom učenja i sticanja kinezioloških znanja. i to: (1) kognitivnih – (a) verbalnih informacija. Posebni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi izvannastavnih i izvanškolskih kinezioloških aktivnosti. (b) intelektualnih vještina i (c) kognitivnih strategija. (2) osobina – (a) morfoloških. (b) znanja. Lista osnovnih zadataka kineziološke edukacije u osnovnoj školi usmjerena je na optimalno stimuliranje procesa rasta. (2) posebni i (3) specifični. Komplementarni ciljevi kineziološke edukacije mogu biti: (1) antropološki. (2) psihomotoričkih – (a) informacija. pojedinačno: (1) usvojiti osnovna znanja i razviti 127 . shodno njenim maksimalnim biopsihosocijalnim kapacitetima sa kojima aktivno. Ciljevi.TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA DEVETI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Svrha kineziološke edukacije je u doprinosu integralnom razvoju i ostvarenju ličnosti. Cilj kineziološke edukacije je naučna i profesionalna podrška optimalnom rastu i razvoju. ispoljenju i očuvanju kinezioloških dimenzija antropološkog prostora koje značajno sudjeluju u unapređenju kvaliteta života i suživota ličnosti.

izdržljivosti. te specifične kineziološke osobine i sposobnosti. i uspjeha u kineziološkim aktivnostima . Osnovni sadržaj kineziološke edukacije je pokret i kretanje i na njima razvijene teorijske i praktične situacije i strategije namjenjene operacionalizaciji ciljeva. (8) razvoj antropoloških dimenzija učenika i (9) interes i afiniteti učenika. vremenske. poštuje. odnosno realizaciji zadataka edukacije shodno individualnim potrebama učenika i uvjetima za edukaciju. (7) korisnost sadržaja za svakodnevni život. u kineziologiji potreba je uvijek u funkciji mogućnosti: kao prirodna potreba kretanje ima funkciju biološkog amaneta i stimulira ne samo rast i razvoj već i homeostazu i stabilnost organskih sistema i životnih funkcija. (4) razviti interes i naviku za cjeloživotni kineziološki angažman. (2) posjeduje osnovna kineziologijska znanja i kineziološka iskustva koja će mu omogućiti kineziološki aktivan život. (5) razumije. sporta i sportske rekreacije na ljudski organizam Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kvaliteta i kvantiteta hrane i tečnosti. preciznosti. U-e x x x x x x x x U-i x x x x x x x x 128 . (6) sigurnost učenika. eksplozivne snage. Na kraju trećega odgojno-obrazovnog ciklusa.adolescencija Djelovanje kinezioloških aktivnosti na antropološki status Kultura ishrane Poželjni ishodi Korektno opisuje osnovne edukativne. odnosno po završetku devetog razreda svaki učenik bi trebao da: (1) zna i ima interes i naviku da njeguje i štiti vlastito zdravlje i zdravlje okoline. Osnovna teorijska znanja 1. (3) izazovnost i afirmativnost. Ciljevi. (2) usmjerenost na izvođenje – operacionalizaciju. kontrole i vrednovanju procesa kinezioloških transformacija Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni morfoloških i funkcionalnih dimenzija značajnih za antropološki status Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni stanja: gibljivosti. taktičke i administrativne sadržaje i uvjete značajne za izvođenje sportskih i rekreativnih kinezioloških aktivnosti Posjeduje najosnovnija znanja o modelu planiranja. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (3) uvažava i razvija vlastite opće i posebne kineziološke potrebe i kompetencije i racionalno ih afirmira. (2) spol i (3) ambijentalne prilike. spolu i zdravlju učenika. sadržaji i ishodi Cilj 1. razvija i afirmira vlastite kineziološke mogućnosti i kompetencije u prilog kvalitetu živata i suživota. programiranja. zaštitu i promociju zdravlja kineziološkim sredstvima. koordinacije. Pošto je dominantno pod genetskim koordinatama. (3) optimalno razviti opće.sa energetskog i. tehničkih.završne faze procesa sazrijevanja ličnosti Posjeduje najosnovnija znanja o pozitivnim uticajima tjelesne i zdravstvene kulture. (6) steći samopouzdanje da doslijedno i kontinuirano uvažava.interes i naviku za njegu. razvija i promovira lokalne ekološke vrijednosti u duhu globalno što humanijeg biocentrizma. sportsku rekreaciju. “životnih namirnica”. vremenskih. sportske i rekreativne kineziološke sadržaje i aktivnosti Korektno opisuje osnovne prostorne. brzine. (5) primjerenost sadržaja dobi. izvođenja. Lista sadržaja Poznavanje pojmova i termina iz domena kineziologije Poznavanje prostornih. repetitivne snage Posjeduje osnovna znanja o kineziološkim aspektima adolescencije . tehničke. Očekivani ishodi kineziološke edukacije su u korelaciji sa operacionalizacijom ciljeva kineziološke edukacije s obzirom na (1) uzrast. (4) zna i ima interes i naviku da kontrolira i vrednuje osnovne parametare vlastitog kineziološkog stanja. posebne. (4) objektivnost – prilagođenost sadržaja prirodnim i društvenim uvjetima. (2) usvojiti teorijska i motorička znanja i iskustava korisna za svakodnevne i urgentne kineziološke situacije. (5) osposobiti se za samostalnu kontrolu i vrednovanje kinezioloških parametara koji sudjeluju u definiranju zdravlja i održavanju kineziološke kondicije. taktičkih i administrativnih pojmova i termina značajnih za kineziološku aktivnost Poznavanje najosnovnijih zakonitosti procesa kinezioloških transformacija antropoloških svojstava Kontrola kineziološkog statusa – morfološkog i funkcionalnog Kontrola psihomotoričkog kineziološkog statusa Kriva rasta i razvoja . Standardi kineziološke edukacije jesu: (1) naučna zasnovanost. ravnoteže.

Osnovna motorička znanja x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. kineziološke rekreacije i kinezioterapije Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o hodanju i brzom hodanju.1.. puzanja i kolutanja u ograničenom prostoru 4.3. Odgojni 1. otvorenosti i spremnosti za saradnju. izdržljivosti. brzine.Obnoviti tehnike trčanja na 100m. gibljivosti. zdravstvenog aspekta Kultura odjevanja Izbor izvora informacija i znanja iz domena kineziologije 1. 400m i 800 m. zajednicka razmišljanja.Narodne igre i plesovi iz Bosne i Hercegovine .Gibljivost: .2. Kultura tijela 2.Pravolinijska i krivolinijska valjanja. kao drugi kineziološki kretanja sadržaji.2.prevashodno. opuštenosti. održava funkcionalnost lokomotornog sistema na poželjnom nivou Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti Prepoznaje se po zadovoljstvu..2. sporta. 1.Takmičenje u hodanju. korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku udalj i skoku uvis. 1. Funkcionalne sposobnosti: 3.Ravnoteža: .Obnoviti tehnike skoka udalj i skoka uvis . 400m i 800 m . Ritmičke i plesne strukture: .Koordinacija: .Brzina: . koordinacije. odbojci. Motoričke sposobnosti 2. te trčanju na 100m.Takmičenja u skoku udalj i skoku uvis 3.Takmičenja u rukometu. odbojci i nogometu i korektno ih koristi u rekreaciji i sportu x x x x x x 4.. Morfološke osobine: 1. Vježbe na tlu: . Antropološki S potrebnom snagom i brzinom izvodi složene pokrete i kretanja Odgovarajući praktični sadržaji iz: Normalno podnosi kineziološka opterećenja 1. Skakanja: .2.Izdržljivost .6. brzom hodanju i trčanju 2.2.Obnoviti tehnike hodanja i brzog hodanja .2. 1. ravnoteže i preciznosti Samostalno primjenjuje programe za održavanje aerobne izdržljivosti Normalno reagira u aktivnostima u kojima je dominantna anaerobna komponenta Održava poželjan odnos visine i težine tijela. diskusije i usuglašavanje postupaka 3. stručnih i javnih informacija i saznanja iz domena tjelesne i zdravstvene kulture.Preciznost: Posjeduje osnovna znanja o pozitivnim i negativnim uticajima izbora odjeće i obuće na kineziološko stanje i na zdravlje uopće Posjeduje osnovna znanja o kriterijima korišćenju naučnih. shodno potrebama Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. Emocionalna samoregulacija 129 .Takmičenja u narodnim igrama i plesovima 6. te koordinacije i gibljivosti učenika i mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. 1. Igre: . Osnove planinarenja i boravka u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima 5. nogometu . košarci. košarci.2.5.. korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Zna značaj ovih oblika kretanja i spretno ih izvodi Posjeduje osnovna znanja o planinarenju i boravku u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o narodnim igrama i plesovima iz Bosne i Hercegovine Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o rukometu.Snaga: .4. Hodanja i trčanja: . i Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenih pokreta i 1.

ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. funkcionalne sposobnosti. motiviran. te korektan stav prema autoritetima x x x x Morfološke osobine. zainteresiran. folklor). zna. hoće i može sudjelovati u njima natječući se sa samim sobom. procijenjuju i x x vrednuju s namjerom da se na njih može sistematski i pozitivno uticati. (2) sport za sportiste. (3) umjetnički sadržaji (ples. kožni nabor nadlaktice. s drugima i zajedno s drugima.3. 130 . funkcionalne sposobnosti. realizira se i program koji škola mora ponuditi i to: (1) sportsko rekreativni sadržaji. podizanje trupa Ocjena i vrednovanje obrazovne i odgojne Obrazovna i odgojna komponenta tjelesne i zdravstvene kulture x x komponente tjelesne i zdravstvene kulture se ocjenjuju Testiranje. opseg podlaktice. sportski ples.trčanje 6 minuta.taping rukom. Odnos prema ekološkim problemima 4. skok u dalj s mjesta.visina. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. poligon natraške. a kontroliraju se po potrebi *Morfološke osobine . pored obaveznog. Kultura ponašanja Posjeduje ekološke navike i aktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema Redovno prisustvuje nastavi i vannastavnim aktivnostima. težina. motoričke sposobnosti i zdravstveni status se testiraju. pretklon raznožno. procjena i vrednovanje kineziološkog stanja učenika na početku i na kraju školske godine* U trećem ciklusu. spreman na tjelesne i mentalne napore. izdržaj u visu zgibom. motoričke sposobnosti .

Nastava tjelesne kulture mora biti čas radosti (Boigey. pružiti učenicima priliku da snažno ispolje sputanu radost. koja oplemenjuje duh i razigrava organe.Na satu tjelesne i zdravstvene kulture u školi treba. ako je ikako moguće. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. 131 . 1939).

sukobi zbog razlika u stajalištima i razmišljanja među generacijama. Dodatna ilustracija 7. Potkrijepiti iskustveno i vizualno. Obrazovna postignuća 4. Nema posebnosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. stvaralački rad s fotografijama i filmskim prizorima o mladenačkim temama. Šimunović: Alkar.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Prijedlozi za metodičku obradu KATOLIČKI VJERONAUK 9. Šesto: Debela. Rasprava. odrastanju. knjiga. S. Obrazovna postignuća 132 . Shakespeare: Romeo i Julija. Ključni pojmovi 2. Prijateljstvo i ljubav prijateljstvo. ljubav. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 2. emocionalno dozrijevanje. zrelost. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazložiti vrijednost prijateljstva. moralna zrelost Analiza različitih informacija i poruka koje se danas mladima nude preko različitih časopisa za mlade. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. Ključni pojmovi 2. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 1. 3. Biologija: Od rođenja do smrti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. filmova i modernih glazbenih trendova. Dokumentarni film. D. Potrebno predznanje 3. spoznati koliko je važan utjecaj Božje milosti u vlastitom dozrijevanju. 5. Prihvatiti sebe i druge ljude. Preporuke za korelaciju 8. Potaknuti učenike da razgovaraju o svojim osjećajima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. emocionalnom. 1.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 9. Vrijednost prijateljstva. 4. Potrebno predznanje 3. Igra asocijacija i vođeni razgovor o neposrednim iskustvima i primjerima iz svakodnevnog života učenika koji govore o dozrijevanju. KATOLIČKI VJERONAUK 9. obrazložiti obilježja pravog prijateljstva. razgovor i stvaralačko izražavanje na temelju poticajnih biblijskih i literarnih tekstova te životnih svjedočanstva poznatih osoba. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. mladenačke krize. njihova interpretacija sa stvaranjem umnih mapa i kataloga pravila radosna mladenačkoga odrastanja. zaljubljenost. Hrvatski jezik: Pristup temi u književnom djelu. (8. zapovijedi koje nas pozivaju na spolnu čistoću. imenovati i dublje shvatiti mladenačke krize kao normalni put razvoja i kao vrijeme radosna odrastanja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. ljudska heteroseksualnost. Radost odrastanja adolescencija. Tjelesne i duševne promjene u pubertetu. Shvatiti i opisati vrijeme adolescencije kao važno prijelazno razdoblje u cjelovitom sazrijevanju čovjeka. (8. ljudska spolnost. različiti načini kršenja i povrede Božje zamisli o ljudskoj spolnosti. Potkrijepiti iskustveno. prepoznati i obrazložiti kako je čovjek pozvan shvaćati i 6. intelektualnom. društvenom i duhovnom pogledu. 2. obrazložiti važnost skladnog dozrijevanja u tjelesnom. W. Dnevnik Ane Frank. prihvaćanju sebe i drugih i o prihvaćanju vlastitih ograničenja. Odgovorno spolno ponašanje. intelektualni i društveni razvoj. Razgovorni stil. spoznati važnost usklađivanja vlastitih osjećaja s razumom. tjelesno dozrijevanje. Nema posebnosti.

doktrinarnih i drugih tekstova o kršćanskom shvaćanju prijateljstva i ljubavi te razgovor ili diskusija (parlaonica) na tu temu. imenovati i kritički protumačiti poteškoće suvremenog braka. KATOLIČKI VJERONAUK 9. s mladićem ili djevojkom. izrada kolaža. W. uočiti važnost odgoja vlastite spolnosti.. Dokumentarni film. celibat. „Romeo i Julija“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. „Ulica predaka“. vježbe uživljavanja: unutarnji duševni doživljaji potisnutosti iz zajednice. izvatci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o ljubavi i spolnosti. produbiti navedenu tematiku (npr. J. Navesti i protumačiti vrjednote braka i bračne ljubavi. Prilagoditi sadržaje i opetovano obrazlagati neke ključne pojmove. G. poštivati osobni izbor svakog čovjeka. homoseksualnost. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Nema posebnosti.. Analiza biblijskog teksta koji govori o prijateljstvu (Sir 6. izoliranosti. Džubran: „O prijateljstvu“.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Isus Krist – sakramenti (sveti red i ženidba). 1. Kaštelan: „Volio bih da me voliš“. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 5-17). Priopćenje i interpretacija informacija i iskustava o životu u braku i obitelji na temelju mele ankete koju su učenici proveli u svojoj sredini. prepoznati i navesti bitne razlike između zaljubljenosti i ljubavi. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. ljubavi ali i o konfliktnim situacijama osobito u doba mladenačkog odrastanja. analiza i interpretacija biblijskih. Biologija: Od rođenja do smrti. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za metodičku obradu 133 . istinskoga prijateljstva i ljubavi. sukoba s prijateljima. Dodatna ilustracija 7. Ključni pojmovi 2. brak. 5. Šesto: Debela. imenovati i protumačiti vrijednost svećeničkog poziva i života u celibatu i čistoći. agape. navesti i objasniti osnovna obilježja kršćanskog braka. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pojašnjavanje najvažnijih činjenica s kršćanskoga stajališta. Shakespeare: „Romeo i Julia“.. Brak i celibat – oblici kršćanskog života sakrament ženidbe. Riječi prikazati na mnogo više primjera. kritičko čitanje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.4. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. 4. H.. (8. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. prepoznati i protumačiti važnost ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa među spolovima. zauzimati se za razvoj zajedništva. Odgovorno spolno ponašanje. filia. obitelj.. 2. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. S. razgovor i analiza primjera koji govore o odnosu mladih prema ljubavi i spolnosti u raznim časopisima za mladež. Njihov život po mom mišljenju je. Nema posebnosti. caritas. Rasprava. Brak kao Božanska ustanova – knjiga Postanka. odrediti bitne dimenzije braka koje se očituju u međusobnoj ljubavi i rađanju djece. R.) razgovor o cjelovitom značenju i odnosu pojmova „ljubav“ i „seks“ i prosudba grješnih oblika seksualnosti. Pismo. Škrinjarić: „U gajbi“. S. Matoš: „Djevojčici mjesto igračke“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti (npr. Obrazovna postignuća 4. Promicati vrjednote braka i svećeničkog poziva. Omogućiti učenicima iskustveno izražavanje. Tadijanović: Srebrne svirale. pisanje eseja ili pjesme. s roditeljima. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama živjeti svoju spolnost i seksualnost u službi istinske ljubavi i života. duhovno zvanje. Po gradu često susrećem svećenike i časne sestre. Graditi sposobnost izražavanja i pokazivanja zahvalnost na daru prijateljstva. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Razgovorni stil. izrada vrijednosne mape. D. Sremec: „Zelena ljubav“. 1-13 u povezanosti s naukom Crkve i drugim poticajnim izričajima. analiza i interpretacija 1Kor 13. A. kritičko čitanje. Promatrajući brak mojih roditelja mislim. Preporuke za korelaciju 8. eros. pismeno izražavanje (npr. Razgovor o primjerima iz neposrednog učeničkog iskustva koji govore o zajedništvu i prijateljstvu. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 3.

ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 1. Kolar: Breza. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. produbiti navedenu tematiku (npr.G. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje. religija. Novela. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Dokumentarne fotografije iz obiteljskog i svećeničkog života Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Prijedlozi za metodičku obradu 6. obitelji i duhovnog poziva. razvoj religije. KATOLIČKI VJERONAUK 9. praznovjerje. E. stvaralačko izražavanje na temu: „Za sebe si nas Bože stvorio. Pismo. 2. Prirodna usmjerenost čovjeka Bogu. Preporuke za korelaciju 8. Dedić: „Brod s mojim imenom“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Dokumentarni film. S. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. Nema posebnosti. 3. Poticajnim pitanjima i razgovorom povezati teme o čovjekovoj religioznosti i traženju Boga sa stečenim iskustvom učenika na vjeronauku. Individualna pomoć na jasnim i jednostavnim primjerima. I. Izvadci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o vrijednosti braka. prepoznati i protumačiti najčešća kriva shvaćanja Boga danas. Sadržajna prilagodba. Nema posebnosti. „Nađeni Bog“. Kolar: Breza. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Kovačić: Pripovijetke. u dogovoru s predmetnim učiteljem. redovnički zavjeti. Božja Objava. Obrazložiti da je čovjek po svojoj naravi religiozno biće. tumačenje pojmova vjera. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Kovačić: Pripovijetke. navesti razliku između religioznosti. magija. Bach: „Galeb Jonathan Livingston“. Dati prednost usmenom izražavanju. Dodatna ilustracija 7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. ali i u drugim predmetima. S. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Graditi sposobnost suočavanja s religioznim pitanjima u osobnom i javnom životu i otvoriti se Bogu koji je temelj svega života.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Dodatna ilustracija 7. G. Potrebno predznanje 3. P. Šimić: „Opomena“. A. Kishon: Kod kuće je najgore. Likovna i glazbena kultura: Ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. E.. Problemski članak. Šop: „Isus u posjetu kod nas“. izdvojiti i objasniti opasnosti praznovjerje i magije. Pronaći i usporediti jedan književnoumjetnički tekst koji govori o religioznosti i jedan koji govori o vjeri. izdvajanje kataloga pitanja i stvaranje problemskih situacija tražeći odgovor u pojedinačnom i skupnom radu učenika s biblijskim i drugim tekstovima te fotografijama koje prikazuju religiozna ponašanja i običaje u različitim kulturama i vremenima. djevičanstvo. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova. Obrazovna postignuća 4. osobito u književnosti i povijesti. N. religije i vjere. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. Ključni pojmovi 2. (8. 4. Zaljubljenost. Rasprava. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 134 . religioznost. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. politeističke i monoteistčke religije. 5. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Problemski članak. E.6. Budak: Mećava. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 1. krive slike o Bogu. religija. Preporuke za korelaciju 8.. ciljevi braka. vjera. Nema posebnosti. Susret sa svećenikom i bračnim parom. 1. Životopis. Kishon: Kod kuće je najgore. I.“. R. zajednička obilježja religija. Svaki čovjek traži Boga religioznost. A. 2. B. usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost od krivih oblika religioznosti. Hemingway: Starac i more.

Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. navesti i opisati neke kršćanske i nekršćanske sekte i religiozne pokrete. opisati neka važnija učenje u suvremenim religioznim pokretima (reinkarnacija. Poruke. usporediti i navesti razliku između sekti i religioznih pokreta. kratko opisati temeljne odrednice New Age-a. razmatranje i analiza materijala iz literature. prepoznati i protumačiti suvremene oblike ateizma koji pokušavaju istisnuti Boga iz života. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Potrebno predznanje 3. Preporuke za korelaciju 8. Sekte i religiozni pokreti koje najčešće susrećemo. dijalog s ateistima. Pribiranje iskustava i spoznaja te stvaranje problemske situacije. 3. religioznost. Povijest: povijesni oblici ateizma. prikupljanje. Izlaganje i vođeni razgovor na temu ateizma – pojava. Sadržajna prilagodba. ponude različitih životnih filozofija. religiozni pokret. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. religija. Dodatna ilustracija 7. okultizam.4. u dogovoru s predmetnim učiteljem. KATOLIČKI VJERONAUK 9. 5. (8. meditacija. praktični ateizam. Ključni pojmovi 2. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Uočiti i objasniti važnost kršćanskog svjedočenja nasuprot suvremenih oblika ateizma. (8. 2. način razmišljanja. Potrebno predznanje 3. način života i djelovanja nekih istaknutih osoba koje nisu vjerovale u Boga. 4. 1. uzroci. usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju. izrada kolaža. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 3. Nema posebnosti. Ateizam i vjerska ravnodušnost ateizam. Iz vlastitog iskustva uočiti ljude koji ne vjeruju u Boga. dobro upoznati i jasno iznositi svoje argumente o ateizmu. argumenti. yoga. vjerska ravnodušnost. Razlikovati teorijski i praktični ateizam. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Traženje Boga u novim religioznim pokretima sekta/sljedba. analiza i prosudba životnih prilika i okolnosti koje čine „pogodno tlo“ za rađanje sekti i okultističkih skupina. Naglasak staviti na traženju Boga u različitim religijama. fašizam. nacizam. Obrazovna postignuća 4. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. humanizam bez Boga. komunizam. „ateizam – vjerska ravnodušnost“. Razvijati razumijevanje i prihvaćanje. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. čovjek kao „malo božanstvo“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. zablude. izlaganje i vođeni razgovor na temu sekti. imenovati različite oblike religioznog ponašanja. New Age. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Dati prednost usmenom izražavanju. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 2. Ključni pojmovi 2. reinkarnacija. Obrazložiti važnost izgradnje osobnog vjerskog svjetonazora i kršćanskog stava vjere. 5. yoga. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. ezoterija). Obrazovna postignuća 4. Vjera. Prijedlozi za metodičku obradu 135 . časopisa na temu „vjera – nevjera“.

knjiga Postanka – stvaranje svijeta. KATOLIČKI VJERONAUK 9. zahvalnosti i molitve za čudesni stvoreni svijet. obrazložiti i prihvatiti svijest o čovjekovoj odgovornost za stvoreni svijet i njegovu izgradnju. staroistočnjačka slika svijeta. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. obrazovne emisije za djecu o znanstvenim postignućima istraživanja prirode i svemira. Vuleta. Bog Stvoritelj. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 1. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. 3. yoga…). Problemski članak. vjeroučiteljevo pripovijedanje. 5. Ključni pojmovi 2. Post . evolucija. sinkretizam. 1. 2. F. Jehovini svjedoci. 3. Preporuke za korelaciju 8. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju svijeta. Hare Krišna. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Biologija: Podrijetlo čovjeka. analiza. objasniti odnos biblijske i znanstvene slike svijeta. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. mormoni. scijentologija. naravna i nadnaravna objava. analiza i interpretacija sekti s drugim odabranim tekstovima iz drugih religija. Prijedlozi za metodičku obradu 6. meditacija. vjera i znanost. analiza i interpretacija učenja Katoličke crkve o sektama – Katekizam Katoličke crkve. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama oblici organiziranja. filmovi. odnosno predodžba (reinkarnacija. rituali. G. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Evokativni razgovor o spoznajama i iskustvima učenika o postanku svijeta stečenima na vjeronauka korelacijski povezanom s drugim predmetima. hinduizam i budizam. opasnosti i pogubnosti sekti. Obrazovna postignuća 4. (8. Stilska izražajna sredstva : simbol i alegorija. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. postanak svijeta. panteizam.6. Mažuranić: „Svemir“. interpretacija i usporedni govor tekstova iz Postanka s ponuđenim znanstvenim spoznajama i slikovnim prikazima današnjega vremena. zahtjevi i zablude. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. teorija velikog praska (Big Bang). Osvrt ili prikaz. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Bog – Stvoritelj svijeta. Rasprava. kratko protumačiti značenje biblijskog govora o stvaranju svijeta. Dodatna ilustracija 7. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Razlikovati naravnu i nadnaravnu objave. Kustić. promatranje i analiza likovnog govora (Biblija u umjetnosti). Religiozni pokreti i sekte u Hrvatskoj. Sadržajna prilagodba. Dokumentarne fotografije iz života religioznih pokreta i sekti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. produbiti navedenu tematiku (npr. Pojačana vizualizacija i usmene jezične vježbe. izlaganje i tumačenje biblijskog teksta. bitnih pojmova i govora o stvaranju svijeta i čovjeka. u dogovoru s predmetnim učiteljem. „Priroda govori o Bogu“ i B. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (primjeri likovno-umjetničkih djela). M. Biblijska i današnja slika svijeta Objava. „Taj divni Božji svijet“) 1. 4. Simboličke fotografije s motivima iz prirode i dokumentarne fotografije o svemiru. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 136 . uočiti. Dodatna ilustracija 7. umjetničke reprodukcije o stvaranju svijeta. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije i razumijevanja. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. pisanje eseja na temu: „Moja vjera u svjetlu Isusove poruke“. 2. Preporuke za korelaciju 8. Krklec: „Srebrna cesta“. Spremnost i sposobnost izricanja osjećaj divljenja. Naglasak na razumijevanju ključnih pojmova i korekciji izgovora. Izabrani tekstovi iz knjiga (Ž.

patnja i smrt kao posljedica istočnog grijeha. uvidjeti i ispravno protumačiti povezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. bolest. prepoznati i objasniti da su oholost i zavist glavni izvori čovjekova grijeha. Osvrt ili prikaz. uočiti zašto je čovjek kruna Božjeg stvaranja. Post. Igra asocijacija. 2. Prilagoditi nastavne sadržaje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Ključni pojmovi 2. pismeno i likovno izražavanje na temu: „Čovjek slika Božja“. spoznati da je grijeh protiv čovjeka ujedno i grijeh protiv Boga. Čovjek je kruna stvaranja. Preporuke za korelaciju 8. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. 2. Potrebno predznanje 3. P. Prednosti i opasnosti ljudske emancipacije. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Čovjek je slika Božja stvaranje čovjeka. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. Dodatna ilustracija 7. identifikacijski i vođeni razgovor. produbiti navedenu tematiku (npr. Problemski članak. Adam i Eva. obrazložiti različitost i jednakost dostojanstva muškarca i žene. kritičko čitanje i interpretacija biblijskih i drugih tekstova u povezanosti s promatranjem i interpretacijom fotografija (reprodukcija). Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi i prvom bratoubojstvu. jednakost muškarca i žene. 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III.4. Obrazovna postignuća 4. Ključni pojmovi 2. Različitim oblicima stvaralačkog izražavanja izraziti zahvalnost i radost na darovanom životu. Obrazovna postignuća 137 . Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. otkriti ljepotu i dostojanstvo čovjeka kao slike Božje. Čovjek je slobodno biće. Budak: Mećava. F.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Mažuranić: „Svemir“. Čitati pred razredom tek nakon uvježbavanja i ako to učenik želi. 1. svetost i nerazrješivost ženidbe. 5. Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju čovjeka. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Grijeh kao zloporaba slobode sloboda kao dar. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Biologija: Podrijetlo čovjeka. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 2. Krklec: „Srebrna cesta“. Omogućiti učeniku izražavanje radosti. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Adam (muškarac). KATOLIČKI VJERONAUK 9. grijeh prvih ljudi-izgon iz raja. 5. Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. čovjek slika Božja. (8. G. Eva (žena). dramatizacija teksta. M. Rasprava. zavist. oholost. istočni grijeh. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. objasniti značenje i poruku biblijskog govora o stvaranju čovjeka. izdvajanje i tumačenje bitnih pojmova. bratoubojstvo. Koristiti razne vrste katehetskih pomagala. 4. čovjek je stvoren kao muško i žensko. (8. Umjetničke reprodukcije o biblijskom stvaranju čovjeka. dostojanstvo čovjeka. Potrebno predznanje 3. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici.

Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (istraživanje svemira. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Kula Babilonska Noa uzor pravednosti. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Potrebno predznanje 3. istočni grijeh. na temelju biblijskih tekstova uočiti i ispravno protumačiti kako je uspjeh bez Boga osuđen na propast. (8. genetika. 3. Novela. postupno otkrivati da su nam život i svijet darovani i da smo te darove pozvani dalje svjedočiti u susretu s ljudima. Hrvatski jezik: Problemski članak. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. zavist. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu. Osvrt ili prikaz. alegorija. kloniranje. pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Kajinu i Abelu (Post 4) 1. prikupljanje podataka i davanje naslova. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Umjetničke reprodukcije općeg potopa i Kule Babilonske. ljudska oholost koja vodi u propast. Naglasiti bitno. promjena perspektive u biblijskom pripovijedanju – npr. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Obrazovna postignuća 4. Babel. Savez s Noom. čitanje. izrada kolaža. ispunjen i sretan život na zemlji. opisati značenje sklapanja Božjeg saveza s Noom. Rasprava. izlaganje. Šesto: Debela. Vođeni razgovor na temu ljudske slobode i grijeha na temelju svakodnevnog iskustva. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Noa – pralik Isusa Krista. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 6.4. promatranje i interpretacija slike. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prilagodba biblijskog teksta i opetovana provjera razumijevanja ključnih pojmova. Prepoznavati i otkrivati Božju dobrotu koja nas poziva na miran. Dramske vrste. Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Noi i općem potopu (Post 6-9). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. katalog pitanja i vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. 5. Prijedlozi za metodičku obradu Uočiti važnost krjeposti poniznosti. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 4. kušnja. Dodatna ilustracija 7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za rad s učenicima s 138 . Prilagodba odgojno-obrazovnih postignuća sukladna stupnju oštećenja. Kain pripovijeda iz svog viđenja o ubojstvu brata Abela. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. analiza i interpretacija grijeha oholosti i zavisti u svjetlu biblijskih tekstova. konkretnim gestama pokazivati ljubav prema bližnjemu. ekologija). Preporuke za korelaciju 8. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. protumačiti značenje i poruku o gradnji babilonske kule. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4. Znati protumačiti glavnu poruku izabranih biblijskih tekstova o općem potopu i kuli babilonskoj. Preporuke za korelaciju 8. oholost. S. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pred slobodom izbora „za“ ili „protiv“ Boga. crteža ili fotografije. Michelangelo – Sikstinska kapela). Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o grijehu prvih ljudi (Post 3). te Kajinu i Abelu. preoblikovanje biblijskoga tekst o kuli babilonskoj iz perspektive današnjeg vremena i znakova ljudske oholosti. 1. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. Dramske vrste. 2. Čitanje. skupni rad na temu čovjekove odgovornosti pred pitanjima raskida prijateljstva i zajedništva s Bogom. Michelangelo – Sikstinska kapela). Stilska izražajna sredstva: simbol. u dogovoru s predmetnim učiteljem.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ljudska prava. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. Bog sklapa Savez sa ljudima. Dodatna ilustracija 7. novi Adam. Sadržajna prilagodba i prilagodba teksta. Božja dobrota i ljubav prema grješnicima potop. Ključni pojmovi 2.

Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 139 . potkrijepiti vizualnim materijalima. Pripovijedati biblijske tekstove. 3. Vizualizirati i približiti ključne pojmove pomoću audio-vizualnih sredstava i slikovnica. slike mučenika. imenovati i kratko opisati neke važnije kršćanske mučenike na našim prostorima. imenovati i objasniti veličinu i vrijednost kulturno-povijesnih spomenika iz ranokršćanskog vremena. povezati početke pismenosti u Hrvata sa Crkvom. Objasniti postupnost pokrštavanja Hrvata od 7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. prikazivanje i interpretacija činjenica i događaja pomoću dokumenata. do 9. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Opisati početke kršćanstva na hrvatskim prostorima. (8.. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 2. Splitski evangelijar. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. obrazložiti važnost Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2. Izabrati i prikazati život jednog mučenika iz prvih stoljeća na današnjim hrvatskim prostorima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Hrvatski jezik: Osvrt ili prikaz. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ispripovjediti najvažnije. Ilirik. Vrijeme i neke osnovne podatke o dolasku Hrvata na ove prostore. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. prikazivanje obrazovnog materijala o navedenom vremenu. Pokrštenje Hrvata i ulazak u zajednicu kršćanskih naroda Višeslavova krstionica. kršćanski mučenici. KATOLIČKI VJERONAUK 9. papa Ivan VIII. Sirmij. Ključni pojmovi 2. Omogućiti učenike razne oblike kreativnog izražavanja. Prilagoditi nastavne sadržaje upotrebom nastavnih listića. prema potrebi dodatno objasniti riječi i pojmove. Ćiril i Metod. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. fiksiranje papira na podlozi. Salona. Sustavno provjeravati razumijevanje. Dokumentarne fotografije ranokršćanskih lokaliteta i spomenika. Dodatna ilustracija 7. Obrazovna postignuća 4. 5. Korijeni kršćanstva na hrvatskom prostoru kršćanstvo u Iliriku. stoljeća. Preporuke za korelaciju 8. u pokrštavanju Hrvata.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. prikazati neki povijesni lokalitet ili spomenik iz života Crkve na našim prostorima. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. Širenje kršćanstva po Sredozemlju. a neke ključne pojmove dati samo informativno. knez Branimir. (8. pripovijedanje i tumačenje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 4. Metropolija. opisati važnost glagoljice i starohrvatskog jezika u bogoslužju. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 1. veći prostor za pisanje). sv. istraživački razgovor. 4. Izlaganje. Dokumentarni film. Imenovati i ispravno vrjednovati vrline svetih kršćanskih mučenika. glagoljica. 5. opisati ulogu kneza Branimira i pape Ivana IV. Životopis. Potrebno predznanje 3. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. 1. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove. Likovna kultura: Sakralna umjetnost (starokršćanski spomenici na hrvatskom prostoru). Prijedlozi za metodičku obradu 6. glagoljski spomenici. dokumentarne fotografije i zemljovidnih karata. pribiranje rezultata i izrada umne mape.

imenovati najstarije starohrvatske crkve. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Dodatna ilustracija 7. imenovati načine kako trebamo čuvati i promicati hrvatsku kulturnu baštinu. zemljovid Hrvatskog kraljevstva za vrijeme turskih osvajanja. Vrjednovati i izraziti stav poštovanja prema najstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskog naroda. Potrebno predznanje 3. kritičko pojedinačno i skupno promatranje i analiza tekstova. Dokumentarne fotografije srednjovjekovnih spomenika i crkvi. objasniti zašto se hrvatski narod smatra predziđem kršćanstva. Koristiti stečena iskustva. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 1. značajniji crkveno-kulturni spomenici iz mog kraja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. razlikovati i imenovati ključne pojmove. 2. Prilagođene nastavne sadržaje slikovno obogatiti. 5. Preporuke za korelaciju 8. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. izlaganje i razgovor među učenicima. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. prepoznavati. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Obrazovna postignuća 4. 2. Društveni i vjerski život Hrvata u srednjem vijeku Zvonimirova zavjernica. integrativno i korelacijsko povezivanje tematike s temama iz povijesti. brevijar. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne hrvatske biskupije kao središta crkvenog. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Istraživanje. 1. papinski ljetopis. crkveni sabori. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i značaj narodnog jezika u liturgiji. (8. pripovijedanje. proučavanje spomeničke baštine i zemljovida s davanjem potrebnih tumačenja. starohrvatske crkve. 4. „primas Dalmacije i cijele Hrvatske“. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. kratko opisati glavne odrednice društvenog i vjerskog života Hrvata u srednjem vijeku. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. analiza i interpretacija tekstova. hrvatske biskupije. Uloga narodnih vladara u promicanju vjere i kulture u hrvatskom narodu. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. izlaganje i tumačenje bitnih činjenica. zavičajni govor i narječje prema književnome jeziku. Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). Dokumentarne fotografije starohrvatskih spomenika i crkvi. društvenog i kulturnog života. Prepoznati i vrjednovati ulogu Crkve u obrani kršćanstva na hrvatskim prostorima. lekcionar. evanđelistar Prikaz izabranih crkvenih lokaliteta ili spomenika. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 140 . KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 3. dokumenata i dokumentarnih crteža i fotografija. izrada kronološke tablice i plakata. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala (model Višeslavove krstionice. Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). Dualizam.4. Baščenske ploče…). pomoću dokumentarnih crteža analizirati i prikazati djelovanje pojedinih bratovština. Preporuke za korelaciju 8. bratovštine. izrada plakata. 3. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prilagoditi nastavne sadržaje. Istraživanje. staleška udruženja. ispravno vrjednovati ulogu kršćanske vjere koja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju samostalnosti Hrvatske države. pripovijedanje. gledanje dokumentarnog filma ili obrazovne emisije. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Sadržajno prilagoditi. Likovna kultura: Sakralna umjetnost u hrvatskoj baštini. Ključni pojmovi 2. „porez u krvi“ Prikaz nastanka i razvoja moje biskupije. dokumenata i drugih materijala. Dodatna ilustracija 7. predziđe kršćanstva.

navesti i kratko opisati nekoliko značajnijih redovničkih zajednica i njihovo kulturno djelovanje. doprinos redovnika. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Hrvatski narodni preporod. Alojzija Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II. 5. don Frane Bulić. imenovati te kratko opisati neke zaslužne pojedince u Crkvi u izgradnji našeg naroda na duhovnom. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Bošković. izrada panoa. Raditi na jednostavnim rečenicama. izrada kronoloških tablica. HAZU. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Strossmayer). Kačić-Miošić. romantizma i XX. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 5. 1. Ključni pojmovi 2. 2. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 9. prepoznati ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. kulture i znanosti. pismenosti i kulture. Stoljeća i ulogu Hrvatskog katoličkog pokreta (I. Stradanja Crkve u XX stoljeću. doprinos biskupa i svećenika. svećenika i redovnika na kulturnom. gospodarskom i političkom području života A. Opisati društveno-političke prilike XIX. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 4. I XX. terenska i projektna nastava (korelacijska projektna priprema posjeta samostanskoj ili biskupijskoj knjižnici.4. Zajc. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. Dokumentarni film. znanstvenom i socijalnom polju. (8. Glazbena kultura: upoznavanje glazbenih stilova i slušanje skladbi iz razdoblja srednjeg vijeka. prvo sveučilište u Hrvatskoj. ispravno vrjednovati ulogu bl. Svjetskog rata. Maksimilijan Vrhovac. renesanse. Ivan Merz. stoljeća te upoznavanje s glazbenom baštinom Hrvatske (Lukačić. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Kažotić. kulturnom. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Obrazovna postignuća 141 . Životopis. produbiti navedenu tematiku. navesti i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme bezbožnih totalitarističkih sustava (nacizam i komunizam). navesti načine kako mi možemo aktivno sudjelovati u razvoju i napretku našeg društva danas.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. zagrebačka nadbiskupija Prikaz i doprinos jedne od znamenitih crkvenih osoba Crkve u Hrvata na području školstva. Potrebno predznanje 3. knjižnica dubrovačkih dominikanaca.. Tehnički odgoj i fizika: Faust Vrančić. Merz).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. J. J. Lisinski. Istraživanje. Ključni pojmovi 2.). Preporuke za korelaciju 8. u dogovoru s predmetnim učiteljem. analiza i interpretacija dokumenata i tekstova o doprinosu pojedinih biskupa. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 3. tabelarno prikazivanje socijalnih i kulturnih elemenata koje su dale pojedine redovničke zajednice. baroka. kulture i znanosti benediktinske škole. nacizam. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Kašić. Uloga Crkve u promicanju hrvatskog školstva. Opisati ulogu benediktinaca i benediktinskih samostana u razvoju hrvatskoga školstva. Prva hrvatska gramatika. prosvjetnom. Svećenici i redovnici kao nositelji vjere. 5. A. kulture i znanosti. Osvrt ili prikaz. Dodatna ilustracija 7. Alojzije Stepinac. arhivu.. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Prilagodba tekstova. Ruđer Bošković. Slike istaknutih crkvenih osoba Hrvatski jezik: izborom iz narodne književnosti. B. uočiti potrebu te navesti načine kako se valja boriti protiv 4. Ispravno vrjednovati i cijeniti doprinos Crkve u razvoju školstva. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Gotovac. R. (8. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i poraća Hrvatski katolički pokret. Tijardović…). muzeju. Potrebno predznanje 3. 4. Književna baština. komunizam. klasicizma.

Hrvatski orlovski savez. Stanovništvo – broj i razmještaj. Razgovor o spoznajama stečenim o svom užem prostoru i svojoj biskupiji. Raditi na jednostavnim rečenicama. Hrvatski jezik: Životopis. Katolička Crkva u Hrvata danas Domovinski rat i samostalnost Hrvatske. 4. navesti različite oblike zajedništva između iseljene i domovinske Hrvatske. Primjeri stradanja crkvenih ljudi iz moga kraja. 3. objasniti ulogu Ivana Pavla II u stvaranju samostalne Hrvatske. Obrazovna postignuća 4. Pismo. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. opisati ulogu Crkve u brizi za svoje članove u domovini i inozemstvu. iseljeništvo. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 5. upoznavanje povijesti svoje biskupije na temelju važnijih dokumenata. granice i oblik teritorija Hrvatske. izrada umne mape. protumačiti ulogu pape Ivana Pavla II. dokumentarni filmovi. Prikaz vlastite nad/biskupije. hrvatski katolički pokret. pripovijedanje. Ključni pojmovi 2. Sadržaje dodatno vizualizirati. Povijest: Postanak i razvoj samostalne Hrvatske države. Zemljovid Kraljevine SHS. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2. Domagoj. pokazati na karti svijeta rasprostranjenost Hrvata po čitavom svijetu i uputiti kako im Crkva u Hrvata pruža pastoralnu skrb. Zajedničko stvaralačko istraživanje dokumentarne građe i priloga o doprinosu pojedinih hrvatskih crkvenih velikana duhovnom i kulturnom životu naroda. KATOLIČKI VJERONAUK 9. (8. Dodatna ilustracija 7. Dodatna ilustracija 7. demokracija. Razumijevanje ključnih pojmova i nekih nastavnih sadržaja samo na razini informacije. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. izrada umne mape. dušobrižništvo. Preporuke za korelaciju 8. Dokumentarni film. prepoznati i opisati crkvenu organizaciju u Hrvatskoj i BiH danas. Dokumentarne fotografije iz Domovinskog rata. Prijedlozi za metodičku obradu 6. izlaganje i tumačenje važnijih činjenica. Ivan Pavao II i Hrvati. Prijedlozi za metodičku obradu 6. hrvatske nad/biskupije. Organizacija Crkve danas. Crkva u hrvatskoj dijaspori. Rasprava. jasno iznijeti što možemo naučiti i primijeniti u vlastitome životu od velikih hrvatskih svetaca i mučenika. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 6. plakata ili panoa. Povijest: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji. Hrvatski jezik: Životopis. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. Drugi svjetski rat.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV.4. slike istaknutih crkvenih osoba. Dokumentarni film. Crkva u BiH. Uočiti važnost i potrebu njegovanja tolerancije. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji i slom komunističkih sustava. tolerancija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama svakog oblika jednoumlja. Totalitarizam. Dramske vrste. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 142 . 1. u odnosu prema hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata. Sposobnost argumentacije o potrebi i važnosti aktivne uloge i poslanja vjernika u društvu i u Crkvi. 1. i duhovnu i kulturnu. Osvrt ili prikaz. 2. Potrebno predznanje 3. dijaloga i međusobnog uvažavanja. Kratko opisati stradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Preporuke za korelaciju 8. dokumentarne fotografije iz današnjeg života Crkve u Hrvata. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. dokumentarne fotografije. Geografija: Veličina. stradanja u domovinskom ratu.

Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Preporuke za korelaciju 8. iznijeti argumente o potrebi prihvaćanja... poštivanja i uvažavanja svakog čovjeka po uzoru na Isusa Krista. prepoznati povezanost žrtve i ljubavi. Posvijestiti i doživjeti da ja Uskrsli Krist prisutan i danas među nama. Isusov odnos prema ljudima. saduceji. Potrebno predznanje 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. zamišljeni intervju sa Kristom ili nekim biblijskim likom. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za metodičku obradu 143 . osobito djece. smrti i uskrsnuća. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. 3. Dati prednost usmenom izražavanju. Obrazložiti otajstvo Isusove muke. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. Isusova žrtva za spas čovječanstva.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. (8. Prijedlozi za metodičku obradu 6. ja „Izgubljeni sin“. Koristiti potkrjepljenja. 4. Car Emin: «Mali Učkarić»…). 5. ispravno vrjednovati važnost osobnog stava vjere. farizeji.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 1. Obrazovna postignuća 4. Opisati temeljne sadržaje Isusova propovijedanja. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Dodatna ilustracija 7. Ljubio nas je do kraja Posljednja večera. analogiziranje i aktualizacija biblijskih tekstova. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 2. Ključni pojmovi 2.potrebama 3. Potrebno predznanje 3. obrazložiti Isusovo uskrsnuće kao pobjedu života nad smrću. Isusov odnos prema grješnicima i najpotrebnijima. 1. 2. uživljavanje u ulogu (Ja „Grešnica“. Ključni pojmovi 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. personalizacija. smrt i uskrsnuće. KATOLIČKI VJERONAUK 9. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Lik Isusa Krista u kulturi. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Razgovor o stečenim spoznajama. prepoznati i objasniti Isusov stav bezuvjetnog prihvaćanja svih ljudi. kratko protumačiti neke izabrane novozavjetne tekstove koji govore o Isusovu odnosu prema ljudima. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. Obrazovna postignuća 4. umjetnosti i književnosti. igra uživljavanja u pojedine biblijske likove. pismoznanci. Isusov odnos prema Zakonu. protumačiti Isusov odnos prema Zakonu. postupno otkrivati smisao Isusova potpunog predanja radi čovjeka i njegova spasenja. promatranje i interpretacija slike. leviti. čitanje. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. uočiti i protumačiti potrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnuće i vječni život. grješnika i najpotrebnijih. Prošao je zemljom čineći dobro Isusovo propovijedanje. Umjetničke reprodukcije o Isusovu životu i propovijedanju. analiza i interpretacija izabranih biblijskih tekstova u povezanosti s pripadnim crtežima i fotografijama. Život i djelo Isusa Krista. Sadržajno prilagoditi. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. (8. 5. produbiti navedenu tematiku (V. Uočiti i protumačiti važnost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava u odnosu na Isusa i njegovu poruku. žena. Isusova muka.). Dodatno raditi na proširivanju rječnika.

Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima. katalog pitanja. Ključni pojmovi 2. Pashalni misterij. u dogovoru s predmetnim učiteljem. uočiti i protumačiti potrebnu stalnog produbljivanja i pročišćavanja vlastite slike o Isusu. 5. Nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom. Obrazovna postignuća 4. Učitelj. F. Preporuke za korelaciju 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. 4. musical A. (8. Spasitelj. A. Dodatna ilustracija 7. 5. utjelovljenje – inkarnacija. Dodatna ilustracija 7. što ti kažeš. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Umjetničke reprodukcije o Isusovoj muci. (8. jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu na Isusa Krista. Čitanje. Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. Potrebno predznanje 3. 2. Webber: „Jesus Christ Superstar“. Dati prednost usmenom izražavanju. pojedinačni i skupni rad s tekstovima i fotografijama u analizi. interpretaciji i tumačenju pojedinih izričaja kršćanske vjere u Krista: pravi Bog. pisanje dijaloga ili pisma Kristu. Miović-Kočan: „Na Cvjetnicu“. produbiti navedenu tematiku (npr. pravi čovjek.6. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama crteža ili fotografije. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. Vazmeno otajstvo. Nema posebnosti. Glazbena kultura: Slušanje i upoznavanje glazbe (npr. smrti i uskrsnuću. Pomoć pri iznošenju vlastitih stavova. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. Analiza dijela Apostolskog ili Nicejsko-carigradskog vjerovanja o Isusu Kristu. prikupljanje podataka i davanje naslova. Isusova muka. izlaganje. umjetnosti i književnosti. Tko je Isus Krist? Pravi Bog. 2. 3. Uočiti potrebu izgradnje dosljednog života u skladu s vjerom u Isusa Krista. L. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. KATOLIČKI VJERONAUK 9. B. Otkupitelj. smrt i uskrsnuće u kulturi. Bogočovjek. oratorij G. slušanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pisanje eseja na temu: „A ti. S. Preporuke za korelaciju 8. Život i djelo Isusa Krista. igra uloga i dramatizacija teksta. pravi čovjek. 1. Šimić: „Raspeće“…). Nema posebnosti. KATOLIČKI VJERONAUK 9. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. 3. Otkupitelj. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred 144 . tko sam ja? Film o Isusu Kristu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 1. pripovijedanje i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. pismeno izražavanje na temu: „Ljubi nas je do kraja“. Spasitelj. Potkrijepiti specifičnim katehetskim pomagalima. Händel „Mesija: Aleluja“). Prepoznati u Isusu Kristu pravog Boga i pravog čovjeka. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 3.

Obrazovna postignuća 4. kršćanska inicijacija. Duh Tješitelj. prikupljanje podataka i davanje naslova. kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom i Novom zavjetu. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. 5. Pedesetnica. (8. Rad u parovima. Prijedlozi za metodičku obradu 6. KATOLIČKI VJERONAUK 9. 2. Duh Nadahnitelj. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 2. protumačiti sakrament potvrde kao dar Duha Svetoga. sedam darova Duha Svetoga. Prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Božjega u Starom zavjetu. Nema posebnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. čitanje. sakrament potvrde. pomazanje. Duh Prosvjetitelj. objasniti važnost dobre priprave za primanje sakramenta potvrde. sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga. Osluškivati poticaje i otvoriti se djelovanju i poticajima Duha Svetoga. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Simboličke fotografije s motivima iz prirode koje simboliziraju Duha Svetoga. Preporuke za korelaciju 8.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 1. Objasniti da po sakramentu potvrde osobno potvrđujemo vjeru koju smo primili na krštenju. dodatno raditi na proširivanju rječnika. 4. opisati obred i učinke sakramenta potvrde. dođi Duše Presveti“. Čitanje. promatranje i interpretacija slike. Ključni pojmovi 2. kršćanska zrelost. „zloduh“ i „Duh Božji“. Potrebno predznanje 3. Duh Sveti. Duh Posvetitelj. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom umjetničkih reprodukcija. Prijedlozi za metodičku obradu 6. prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Isusovu životu. Duh Životvorac Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ruah. prikazivanje simboličkih fotografija s asocijacijama na Duhove uz slušanje meditativne glazbe. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Koristiti razne vrste pomagala. Rasprava. Potrebno predznanje 3. Duh Branitelj. sakrament potvrde – primanje Duha Svetoga. Umjetničke reprodukcije o djelovanju Duha Svetoga u Bibliji. Nove pojmove tumačiti učenicima poznatim riječima. Dodatna ilustracija 7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. darovi Duha Svetoga. nazivi za Duha Svetoga. izlaganje i objašnjenje bitnih biblijskih izričaja o Duhu Svetome. crteža ili fotografije. analiza i interpretacija biblijskih tekstova. produbiti navedenu tematiku (npr. Obrazovna postignuća 4. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. Lice: „Lucija“…). Preporuke za korelaciju 8. nabrojiti darove Duha Svetoga. prikazivanje simbola za pojedine darove Duha Svetoga. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama VI. protumačiti njihovo značenje za zrelo i odgovorno življenje kršćanske vjere. Hrvatski jezik: Rasprava. Novo stručno nazivlje koje se 145 . pisanje molitve Duhu Svetome. Dodatna ilustracija 7. U potvrdi primamo Duha Svetoga potvrda krštenja. Duh Božji u Svetom pismu Duh Božji. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 1. navesti i objasniti prava i obveze koje ima svaki punopravni član Crkve. navesti simbole i nazive za Duha Svetoga i njihovo značenje. Analiza i interpretacija jednog od sedam darova Duha Svetoga. krizma. Ključni pojmovi 2. tumačenje nepoznatih pojmova i obrazlaganje otajstva Duha Svetoga kao treće božanske osobe u otajstvu Trojedinoga Boga. simboli Duha Svetoga. Nema posebnosti. božanska snaga. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. S. Asocijacija na pojmove „duh“. Pedesetnica. 3. Otkriti i doživjeti prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u našem životu.

pomazanje. Potrebno predznanje 146 . u radu u skupinama napraviti znakovnu i obrednu usporedba sakramenta krštenja i potvrde. KATOLIČKI VJERONAUK 9. u životu svetaca i među ljudima u svijetu. 3. plodovi Duha Svetoga. Koristiti učenicima poznate izraze. 3. Simboličke fotografije s motivima iz prirode Hrvatski jezik: Rasprava. Nema posebnosti. Obrazovna postignuća 4. Ključni pojmovi 2. 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Prilagodba nastavnih sadržaja prema stupnju oštećenja i primjena specifičnih katehetskih pomagala. Omogućiti učeniku razne načine usvajanja znanja. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 1. Pronaći i navesti tragove Duha Svetoga u vlastitome životu. Razumijevanje i korekcija ključnih pojmova. Duh Sveti u životu kršćanskih svjedoka. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 4. Dokumentarne fotografije o istaknutim crkvenim ljudima i svecima. (8. Duh Sveti u Crkvi Duh Sveti kao duša Crkve. Dodatna ilustracija 7. sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga. na temelju konkretnih djela koji su učinili neki kršćanski velikani. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pronaći i analizirati biblijske tekstove koji govore o Duhu Svetomu preko pojedinih simbola (voda. plodovi Duha Svetoga Analiza i interpretacija jednog od plodova Duha Svetoga. imenovati načine kako možemo živjeti i svjedočiti kršćansku vjeru te s Bogom „sustvarati“ bolji svijet.uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 1. analizirati snagu kršćanske vjere po djelovanju Duha Svetoga. (8. 5. Pedesetnica. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 3. životni poziv. prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga u životu Crkve. Duh Sveti vodi Crkvu. slušanje savjeta.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Crkvi. ruka. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. 1. pečat. Preporuke za korelaciju 8. kratko protumačiti izabrane novozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi. Izbor životnog poziva životno zvanje ili zanimanje. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. Vođeni razgovor. izrada kolaža na temu prisutnosti i djelovanja Duha Svetoga u životu današnjih ljudi i u svijetu. analiza i interpretacija liturgijskih tekstova i tumačenje obrada sakramenta potvrde. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. 2. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O. golubica). svijetli oblak. Ključni pojmovi 2. Naglasiti bitno. dođi Duše Presveti“. Odrediti Duha Svetoga kao dušu Crkve. važnost osobnog izbora. 2. plamen. Važnost pravilnog odabira životnog zvanja. Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. Crkva – tijelo Kristovo. KATOLIČKI VJERONAUK 9. 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom.

6. obrazložiti značenje i vrijednost slobodnog vremena u ljudskom životu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izdvajanje pitanje i stvaranje problemske situacije radi organiziranja diskusije (parlaonica). Rasprava. Primjeri zloporabe rada i iskorištavanja radnika danas. životni poziv. važnost slobodnog vremena. Anketa koju učenici provode među vršnjacima i starijim osobama o vrijednosti ljudskog rada. životno zvanje. Preporuke za korelaciju 8. dostojanstvo rada. Dodatna ilustracija 7. usporediti i vrjednovati nekoliko konkretnih životnih zvanja ili zanimanja. jasno iznijeti osobne sklonosti.3. crteža i fotografija koji tematiziraju različite pozive i službe u zajednici. Prijedlozi za rad s učenicima s 147 .. Rasprava. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Prijedlozi za metodičku obradu Protumačiti što je životno zvanje ili zanimanje. Životopis. navesti posljedice koje proizlaze iz različitih stavova prema radu. Egzistencija. produbiti navedenu tematiku. Dokumentarne fotografije i obrazovne emisije iz života mladih. Potaknuti učenike na razgovor o sebi. Nema posebnosti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. uočiti i obrazložiti odgovornost u izboru životnog zvanja. pravo na rad. Gaudium et spes. produbiti navedenu tematiku. Predstaviti. upadanje u različite ovisnosti. 2. potreba rada. 1. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. slobodno vrijeme. Istraživanje i interpretacija tekstova. 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. izrada kolaža ili panoa s temom: „Moje slobodno vrijeme i moje aktivnosti“. obrazložiti potrebu rada i pravo svakog čovjeka na rad. u dogovoru s predmetnim učiteljem. razumijevanje.. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Enciklika Ivana Pavla II – Laborem exercens. Problemski članak. Nema posebnosti.). 4. Uočiti važnost traženja i uvažavanja savjeta pri izboru životnog zvanja. a što životni poziv. Problemski članak. Iskazivanje iskustva. Dokumentarni film. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. istraživanje. Rad kao potreba. Kratko objasniti i ispravno vrjednovati kršćansko shvaćanje rada. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 5. (8. Objasniti značenje i vrijednost rada za ljudski život. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dokumentarne fotografije i poticajni filmovi iz života mladih. istraživanje i interpretacija pozitivnih i poticajnih životnih primjera o vrijednosti ljudskoga rada i življenja slobodnoga vremena. Spontani razgovor među učenicima na temelju male ankete koju su proveli sami učenici i na temelju njihova razmišljanja i iskustva o izboru životnog poziva. Preporuke za korelaciju 8. Nema posebnosti. konkretni primjeri dobrog i lošeg korištenja slobodnog vremena. analiza i interpretacija raznih primjera lošeg i promašenog življenja slobodnog vremena (nekvalitetno korištenje elektroničkih i drugih medija. uočiti i protumačiti potrebu kvalitetnog i kreativnog korištenja slobodnog vremena. Nema posebnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. razlikovanje i imenovanje ključnih pojmova. pozivanje nekoliko poznatih ljudi iz bliže okoline da učenicima iznesu svoja iskustva i razmišljanja o svom pozivu. Dodatna ilustracija 7. Obrazovna postignuća 4. Dokumentarni film. Potrebno predznanje 3. Ključni pojmovi 2. Rad i slobodno vrijeme čovjek je biće rada. interese i sposobnosti kao kriterije pri izboru životnog poziva. 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. izrada vrijednosne mape. ostvarenje čovjeka kroz rad. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 2.

Omogućiti učenicima stjecanje iskustva u župnoj zajednici. Konkretizirati sadržaj. Dodatna ilustracija 7. oblici društvene nepravde. analiza i razgovor o nekim konkretnim oblicima dragovoljnog angažmana mladih u župi (ministranti. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Vođeni razgovor i skupni rad s poticajnim fotografijama i konkretnim iskustvima o mogućnostima sudioništva mladih vjernika u životu svoje župne zajednice.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom i likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive u redovnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima. Moje mjesto i uloga u župnoj zajednici. navesti različite oblike suodgovornog angažmana za pravedan i miran suživot u užoj i široj životnoj sredini. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Sudjelovanje u životu župne zajednice zajednica. omogućiti učenicima stjecanje iskustva u konkretnoj župnoj zajednici. kršćanska pravda i ljubav. Potrebno predznanje 3. terenska nastava (priprava i odlazak u posjet nekoj župi). Sadržajna prilagodba. vjerski život u župi. 3. župna zajednica.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. 5. Otkrivati i imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angažman u životu i radu župne zajednice. čitači. (8. moje mjesto u župnoj zajednici. osigurati prijevoz i pratnju druge osobe. prepoznati i imenovati važnije oblike vjerskog života u jednoj župi. 2. Protumačiti što je to župa i koji su bitni elementi koji čine jednu župnu zajednicu. Imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za sudjelovanje u različitim oblicima angažmana za pravedan i miran suživot u društvu. Važnost poštivanja ljudskih prava. Prikaz glavnog blagdana ili važnijeg događaja u mojoj župi. Suodgovornost za pravedan život u društvu ljudska prava. 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Ključni pojmovi 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Obrazovna postignuća 4. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Potrebno predznanje 3. župa. kulturni i karitativni rad). Dokumentarne fotografije ili videozapis iz života župne zajednice. Nema posebnosti. Međupredmetna suradnja je poželjna i preporuča se tijekom cijele školske godine. Ispravno povezati ravnopravnost i dostojanstvo čovjeka s temeljnim ljudskim pravima. Konkretizacija u sakralnom prostoru. 4. Ključni pojmovi 2. 4. Preporuke za korelaciju 8. župna zajednica. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. društvena pravda. (8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 148 . kolaž na temu: „Moje mjesto u životu moje župe“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. navesti mogućnosti djelovanja kršćana u župnim zajednicama. pjevači. prepoznati i opisati različite oblike društvene nepravde i uočiti njezine korijene. 3. Dodatni rad na proširivanju rječnika. Obrazovna postignuća 4. 5. Pojednostaviti nastavne sadržaje i individualno uvježbavati ključne pojmove pomoću radnih listića. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 3. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 4. navesti načine kako možemo aktivno sudjelovati u životu svoje župne zajednice.

Naglasiti bitno i polaziti od učenikova iskustva. izradu plakata. dva dijela vremena kroz godinu. 5. društvenu pravdu i opće dobro svih ljudi. B. božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Prilagodba nastavnih sadržaja. Nema posebnosti. Hrvatski jezik. pisanje eseja na temu: „Što bih želio promijeniti da ljudi mirno i sretno žive?“. Nema posebnosti. pojedinca i okoliš). 4. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Potrebno predznanje 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Ključni pojmovi 2. Problemski članak. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. jezika. Obrazovna postignuća 4. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Bogojavljenje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. (8. C. (8. likovne i glazbene kulture pripremiti integriran program i posjet nekoj crkvi i župnoj zajednici). Pronaći povezanost između temeljnih ljudskih prava i pojedinih Božjih zapovijedi. Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. Dokumentarni film. panoe… godina A. analiza i interpretacija tekstova i konkretnih primjera zalaganja za mir. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Upoznavanje i analiza tekstova o primjerima nepoštivanja ljudskih prava. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 2. dostojanstvo. osnovne liturgijske boje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred KATOLIČKI VJERONAUK 9. Preporuke za korelaciju 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (postignuća suvremene znanosti i tehnologije i njihov utjecaj na svakodnevni život. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Advent. pozitivan i negativan utjecaj znanstvenog i tehnološkog razvoja na gospodarstvo. društvo. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Hrvatski jezik: Rasprava. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. igrokaze. scensku koreografiju. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. 1. ravnopravnost. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. 1. terenska i projektna nastava (u suradnji s nastavnicima povijesti. Potpitanjima poticati prepričavanje. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. Suodgovornost. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe. blaženstva. pjesme. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala 2.5. Preporuke za korelaciju 8. Dodatna ilustracija 7. Božićni ciklus – početak crkvene godine. Božić. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 5. 3. Nema posebnosti. 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 149 . 4. recitale.

Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena. Obrazovna postignuća 4.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. 1. Potpitanjima poticati prepričavanje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). proslava blagdana kroz liturgiju Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. 2. Korizma. pjesme. 3. Duhovi. odjeće i boja. scensku koreografiju. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama IZBORNE TEME 2. Uzašašće. Potrebno predznanje 3. Hrvatski jezik. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. Cvjetnica. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. Profil nastavnika. Nema posebnosti. igrokaze. dva dijela vremena kroz godinu Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. 4. panoe… godina A. Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. 150 . Izgraditi duh poštovanja i obdržavanja svetkovina i blagdana liturgije godine i spremnost aktivnoga sudjelovanja u tim slavljima. Nema posebnosti. C. uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Preporuke za korelaciju 8. Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. Ključni pojmovi 2. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe. izradu plakata. Uskrs. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. 5. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. B. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. osnovne liturgijske boje. recitale. Pepelnica.

porođaju.upoznavanje učenika s vrijednostima. zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja .upoznati učenike sa situacijom o minama i NUS-u u okruženju. pozitivan način razmišljanja i zrelost u pristupu spolnosti . saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. i njihovo uvođenje u odabir primjerenog reagovanja u odnosu na životne izazove . formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima. kulturnog i prirodnog nasljeđa .kod učenika razvijati samokontrolu. upozoriti na njihov negativan utjecaj na globalnom nivou. kontracepciji. razvijanje negativnog stava prema sredstvima koja se koriste za nanošenje patnje 151 . Zadaci: .pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. područja u BiH pod rizikom od mina. trudnoći. na neodlaženje u rizična područja s minama i NUS-om.upoznati učenike s efikasnim načinima planiranja i realizacije ciljeva .kontinuirano nastaviti s razvojem radnih navika putem isticanja značaja odgovornosti u radu . uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . sposobnostiima i potrebama društvene sredine. prevenciji ovisnosti.pravilno usmjeravanje i podsticanje upoznavanja. uvažavanja i poštovanja materijalnog i duhovnog. primjerene načine ponašanja. informisati učenike koje su regije.ODJELJENJSKA ZAJEDNICA IX razred 1 sat sedmično – 34 sata godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. pozitivnim i negativnim posljedicama njihovog ponašanja. BiH i svijetu.

-

uvesti učenika u ličnu samoprocjenu kod izbora zvanja ili zanimanja i dati osnovne informacije o mogućnosti izbora za daljnje školovanje Pregled programskih oblasti 1. Kulturno i prirodno nasljeđe 2. Moralni odgoj 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom 4. Kultura življenja - zdrav način života 5. Radne navike, odnos prema radu 6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta 7. Humani odnosi 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje, pedagoški karton učenika UKUPNO: 3 2 4 5 3 3 6 4 4 34

Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole - prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Kulturno i prirodno nasljeđe – 3 sata Upoznavanje, uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog i prirodnog nasljeđa - stavovi prem materijalnim i kulturnim vrijednostima - planirati prema mogućnostima škole - učeničku ekskurziju - učešće u kulturnoj i javnom djelatnosti škole 2. Moralni odgoj – 2 sata - pravila škole - pravilnici na nivou škole (o pohvalama i nagradama učenika; učeniku generacije i drugi) - pohvaliti one koji to zaslužuju - koje su poželjne osobine ličnosti - biti dobronamjeran - zlonamjeran - dužnost učenika u saobraćaju u slučaju saobraćajne nezgode / nesreće - Konvencija o pravima djeteta – djetetovo mišljenje treba čuti 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom – 4 sata 152

-

-

u zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: - kulturi - nauci - sportu - obrazovanju - sredini - umjetnosti - svijetu prepoznavanje mogućih izvora informacija elektronska pošta inovatorstvo omladinska štampa služba pomoći i informacija kako se formira pravilan stav - zloupotreba informacija smještanje informacija u pogrešan kontekst stvaralaštvo učenika u školi psihologija mase - radionica i posjeta sportskoj manifestaciji - turnir u školi i van škole privredni i kulturni razvoj

4. Kultura življenja - zdrav način života – 5 sati - prevencija narkomanije: - ciljevi za budućnost - reći "NE" problematičnim situacijama - utjecaj alkohola i droge na ponašanje osoba koje učestvuju u saobraćaju - stadiji bolesti alkoholizma - šta se čini i šta činimo u borbi protiv AIDS-a - kontracepcija, trudnoća, porođaj - spolne bolesti, venerične i nevenerične bolesti - propagiranje zdravlja - koristite so i natrijum samo umjereno - vaša prehrana ste vi - utjecaj ekoloških faktora na čovjeka 5. Radne navike, odnos prema radu – 3 sata - intelektualna zrelost, kako i kada postižemo tjelesnu zrelost - težnja za afirmacijom - radne navike - kako pravilno koristiti udžbenik - odgovornost u radu - tehnika pamćenja i uspješno učenje (uvjet bez kojeg se ne može) - kako prikupiti dokumenta i prijaviti se na konkurs za upis u srednju školu 153

6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta – 3 sata - problemi u odnosima generacija - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju ciljeva - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju potreba - naše ponašanje pred zaprekama: - rješenje tražiti prvo u sebi - u pomoći od strane drugih i - naša pomoć njima 7. Humani odnosi – 6 sati - disciplinovanje sebe i sebe u radu s drugima primjeren - efikasan način ponašanja neprimjeren - neefikasan način ponašanja pozitivan način razmišljanja, pri davanju pohvala drugima ne biti škrt - djeca privremeno izvan porodice - na školovanju u drugom mjestu - prijateljstvo između osoba suprotnog spola - uspješan brak i porodica - zrelost za brak - motivisanost za brak - izbor bračnog druga - prerani brak - naličje spolnog života: - seksualno nasilje - prostitucija - spolne bolesti - spolno nasilje - kanalisanje spolnog nagona 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 4 sata Mine i „NUS“ u našoj zajednici, BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Profesionalna orijentacija - za personalni dosje učenika – 4 sata
 ∗

pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić, E., Mujkanović, A., Zelenika, P., Kalaš, Dž., (2006), Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva - priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola, Sarajevo, Handicap International 154

umjetničke škole karakteristike zanimanja savjetodavni razgovor u funkciji usmjeravanja učenika .- procjenjivanje ličnih mogućnosti pri izboru zanimanja karakteristike obrazovanja u srednjim školama koje traju tri . Uz praznike i Dan škole uslijedit će prigodna obrada. Razredniku se daje puna sloboda da za neke oblasti angažuje svoga kolegu. pored ovog programa. nego u radu dominira razgovor. kako bi se osjetila uzajamna i uzvratna potreba za saradnjom. te na tu osnovu dograđivati sadržaje rada odjeljenjske zajednice. roditelja ili drugog stručnjakak kao i da koristi sve dostupne i savremene izvore informisanja. koje je potrebno do maksimuma iskoristiti u realizaciji programskih sadržaja. 155 . upozoravati i informisati u ovoj vrsti opasnosti. ili specifičnim škola (prema potrebi u skladu s interesovanjima učenika) UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda U realizaciji ovog programa polazi se od najboljeg interesa za učenika i u radu je na raspolaganju njihov ukupni intelektualni potencijal i druge sposobnosti. podvedeno pod sadržaj ili u sklopu teme koja se obrađuje na prihvatljiv i neopterečujući način. i analiza školskog uspjeha i vladanja. Razrednik će napraviti operativani plan i program rada uz komibinovanje i odabir tema za sat iz programa koje se međusobno dopunjuju. tehničke i srodne škole.informisati učenike društvene potrebe za kadrovima i mogućnost zapošljavanja upoznavanje učenika s kriterijima i planom upisa posjete srednjim školama i ustanovama posjete bivših učenika škole. jer objektivno nisu u mogućnosti da ih razumiju . razreda nisu zreli i to u njima nije prisutno. afiniteti i znanja iz mnogih oblasti i nastavnih predmeta.stručne škole i četiri godine . pedagogije i psihologije koji rade u za učenike interesantnim. koji sada pohađaju srednju školu gostovanje prof. Učenike je potrebno tokom školske godine na ovim satima redovne nastave. Sat odjeljenjske zajednice je specifičan i ne može se realizovati na standardan način. troje roditelja). panel diskusija. diskusija. njihovog stupnja zrelosti (ako za neke teme učenici određenog odjeljenja. U uvodnom dijelu svakog sata analizirat će se aktuelno stanje u odjeljenju. a na klasifikacijama analiza i procjena rada. Kako bi se na najbolji mogući način artikulisao rad i prilagodila realizacija Programa potrebama učenika mogu se uključiti i roditelji (npr. Na ovom satu razrednik također mora učiti i od učenika. Na prvoj sjednici nastavničkog vijeća prije početka nastavne školske godine dogovoriti se i ugraditi sadržaje Programa o upozoravanju na mine i druga ubojita sredstva i u nastavne predmete.mogu sebi postavljati pitanja zašto se razlikuju od drugih). Učenik se ne stavlja u poziciju samo da sluša izlaganje (frontalni oblik rada). Na osnovu ovog programa u saradnji s profesorom pedagogije i psihologije prema potrebama učenika odjeljenja. ne unositi te sadržaje kojima se može postići suprotan efekat. grupni oblik rada i drugo što će u potpunosti angažovati učenika. brojni izvori informacija.profesionalna orijentacija privredna kretanja na području države .gimnazije.

Moralni odgoj Svijest o moralnim normama. Osposobljavanje učenika za uspješno učenje. Profesionalna orijentacija uključuje razvoj i snalaženje pojedinca. 8.u korak s vremenom Osposobiti učenika za samostalno i kritičko dolaženje do informacija. biranje vrste posla. prilagođavnje radnim uvjetima i operacijama u procesu rada uz permanentno praćenje. Teme se obrađuju u skladu s uzrastom. Odgovorni odnosi u braku. Radne navike. životan i prilagođen uzrastu. 5. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. Izgrađuje se stav prema moralu. a efekata bio primjeren situaciji jer se sadržaji obrađuju svake godine. ilustrovan. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva Zavisno od područja . korištenju udžbenika i druge literature 6. odnos prema radu Prema uzrastu učenika formiraju se radne navike. Pred klasifikacije.Dinamika će se odrediti ovisno od rizičnog područja na kojem se škola nalazi i mogućnosti doticaja s ovom vrstom opasnosti. Aktuelna zbivanja . u odnosu na plan planirati veći broj sati kako bi se postigla što veća zaštita djece.sve u skladu s uzrastom učenika i njihovim psihofizičkim razvojem. One su ujedno odgojni zadaci. racionalnu organizaciju učenja i praćenje sata . ubjeđenjima i pozitivnim karakternih osobina ličnosti učenika 3. Pri tom obratiti pažnju na način prezentiranja koji mora biti uvjerljiv. njihovu upotrebu i interpretaciju u skladu s potrebama vremena u kojem žive 4. dužnosti roditelja u porodici. Intencija je pružanje pomoći i profesionalnom orijentisanju / opredjeljenju za napredovanje tokom cijelog radnog vijeka. 7. upoznavanje i 156 . usmjeravanje i savjetovanje o izboru profesionalnog obrazovanja i osposobljavnja za obrazovni profil – zvanje / zanimanje i napredovanje u izbranoj djelatnosti. Kultura življenja – opredjeljenje za zdrav način života / življenja Formiranje navika kod učenika i praćenje postignutog nivoa. Prema uzrastu učenika upotpunjuju se elementi kulturnog ponašanja.predavanja. njegovo pripremanje za rad. raspuste ili organizovane izlete to neizostavno učiniti. Profesionalna orijentacija Kontinuirano praćenje razvoja učenika. U tom cilju učenici se uvode u osnovne principe i metode učenja i planiranja rada i odmora.zone rizika gdje se škola nalazi. Humani odnosi Učenici se podstiču na svakodnevne humane odnose. Pedagoško psihološko saznajna komponenta Sintezom ovih saznanja dobiva se naučna cjelina činjenica koje učenik treba da usvoji u osnovnoj školi. obaveze djece . kulturnog i prirodnog nasljeđa 2. informisanje. Realizacijom Programskih oblasti potrebno je ostvariti sljedeće: 1. 9. Kroz razvijanje svijesti uvoditi učenike u upoznavanje.

odgajanje i vaspitanje maloljetnika. vaspitači. staratelji. a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba žrtva seksualnog. da vrše nadzor. 157 . ZA NASTAVNIKE. stav 2. nastavnici. Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. sposobnostima i potrebama društvene sredine. fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja.podsticanje sklonosti i mogućnosti. zakona o krivičnom postupku FBiH (Službene novine FBiH broj 35/03) Zdravstveni radnici. dužni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlaštenu službenu osobu ili tužitelja. ODGAJATELJE: Prema Članu 228. roditelji. usvojitelji i druge osobe koje su ovlaštene ili dužne da pružaju zaštitu i pomoć maloljetnim osobama. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave. te razvijanje psihofizičke sposobnosti učenika.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful