Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za DEVETI razred devetogodišnje osnovne škole

9

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 4 - 10 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..12 - 15 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..16 - 19 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..20 - 22 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..23 - 25 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..26 - 29 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..30 - 32 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..33 - 35 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..36 - 39 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 40 - 50 12. Fizika .............................................................................................................51 - 57 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 58 - 61 14. Biologija …………………………………………………………………... 62 - 77 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 78 - 83 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 84 - 87 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 88 - 90 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 91 - 98 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 99 - 111 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....112 - 119 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....120 - 124 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 125 - 143 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 144 - 149

2

NASTAVNI PLAN ZA DEVETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/Kemija Biologija Geografija/Zemljopis Historija/Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE Odjeljenska zajednica

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

4 2 2 4 2 2 2 1 2 1 1 1 1 2 27 1 1

140 70 70 140 70 70 70 35 70 35 35 35 35 70 945 35 35

3

4 .

inverziju. Minimalna postignuća Otkriva stilsko-izražajna sredstva u književnome tekstu. uporabljuje ih u vlastitome tekstu. V. osjećanje u pjesmi.B. deskriptivna. Vrste -refleksivna. Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. A. inverzija. Ilić: Ljubavna priča Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija. domoljubne i šaljive pjesme. opkoračenjestanka u opkoračenju.MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA IX RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. V. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. Davičo: Hana (odlomak iz poeme) 6. Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. O. Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi.S. stanka. Šimić: Opomena 2. kontrast. Prepoznaje osnovna obilježja opisne. T. Kranjčević: Moj dom 4. razumije preneseno značenje. šaljiva. S. Ujević: Kolajna 3. Određuje pokretače radnje. . sredstva zaustavljanja radnje. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. Nazor: Značenje riječi 5. Povezuje ritam i teksta. Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu.

Modra rijeka 10. Selimović. Krleža.G. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija. Ć. Portret-vanjski i 12. Singer: Gimpel Pripovijest (duža luda (odlomak) pripovijetka) 18. A. R. Sijarić: Hasan – sin Husejinov (odlomak) 17. U predvečerje 23. likovi Uočava glavne karateristike basne Uočava glavne karakteristike ljetopisa. putopis. Priča o mom prijatelju oblaku 8. Tvrđava Pozicija pripovjedača (odlomak) u priči 14. Kovačić: Mrak na Pustolovni i povijesni svijetlim stazama romani 16. zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Epika Fabula-pokretači fabule. Andrić: A. Sarajlić. forme busenje (odlomak) pripovjedanja 13. Dizdar: Zapis o zemlji 9. Petrović: Ljudi govore (odlomak) 21. Jergović: Rutta novela Tannenbaum(odlomak) 15. ljubavna pjesma Elegija kao vrsta pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja. Dizdar. eseja Uočava razliku između drame i drugih književnih 6 . moral) Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne značajke drame: dijalog. Mulabdić: Zeleno unutarnji. dnevnik. E. I. Puškin: Elegija 11. Nušić: Ožalošćena porodica (odlomak) Granične književne vrste: ljetopis. O. Krilov: Magarac i Umjetnička basna slavuj 19. esej Drama Komedija i historijska drama Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava različite stilske karakteristike basne (fabula. M. grad. dnevnika. I. M. M. I. M. A. uspomene (odlomak) 20. Matoš (esej) 22.o donu Nunecu i doni Klari 7. B. I. B. I. Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Razumije. dijalog. putopisa. A. Pamuk: Istanbul.S. Može okarakterizirati lik. Sidran: Zašto tone Venecija domoljubna. M.G.

Z.24. M. Zlatna ptica (odlomak) 28. Dizdarević. Smrt Braće Morića (nar. Prever. Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru vrsta Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti Programski zahtjevi RJEČNIK. M. Selimović. N. R. Narodna romansa (po izboru) 33. GRAMATIKA. balada) 32. Pavlović.Ć. Sušić: Veliki vezir (odlomak) 26. U aleji 31. Čatić. Čistač obuće 29. Poezija 27. PRAVOPIS ZA IX RAZRED ISHODI UČENJA Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI MAKSIMALNI 7 . Majka 30. D. Ibrišimović: Zmaj od Bosne (odlomak) 25.

samoglasnici i suglasnici Podjela suglasnika po zvučnosti i mjestu tvorbe Glasovne promjene: sibilarizacija. prelazak l u o. mjesto naglaska u naglašenoj riječi) Naglasna cjelina: prenošenje naglaska na proklitiku Zna podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočava glasovne promjene na jednostavnim primjerima Uočava riječi u kojima je provedeno više glasovnih promjena Izgovarati i pisati riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom U skladu s normom izgovora i piše riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i Prepoznati i pravilno rabiti naglaske u govorenju i čitanju Postupno određivati naglasna obilježja: mjesto. neologizmi Perifraze i frazeologizmi Arhaizmi. jotacija. smjenjivanje ije-je-e-i Naglasak (vrste naglaska. refleksi glasa jot (kraćenje sloga s dvoglasnikom. jednačenje suglasnika po zvučnosti. nepostojano a. prefiksacijom. gubljenje suglasnika. slaganjem (s Uočava osnovne pojmove i tvorbene načine Stvara nove riječi svim tvorbenim načinima 8 . dijalektizmi Razlikovati domaće (književne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) riječi Prepoznati frazem i njegova glavna obilježja Razvijati osjetljivost za ljepotu riječi (izbjegavanje vulgarizma i nepotrebnih tuđica) Znati kako nastaje glas i podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočiti i prepoznati glasovne promjene i provoditi ih u govorenju i pisanju Razlikuje domaće i strane riječi Zamjenjuje riječi i izraze zavičajnog govora književnim jezikom Tumači poznate frezeme Prikladno rabi/ upotrebljava češće frazeme Glas: govorni organi. dužinu i ton u tipičnim riječima Uočiti razlike između vlastitog i standardnog naglasnog sustava Uočiti načine nastajanja novih riječi Pravilno čita naglasno označene riječi Bilježi naglasak na jednostavnim i čestim primjerima TVORBA RIJEČI Sastav riječi: korijen riječi. posuđenice) Žargonizmi.RJEČNIK Riječi iz drugih jezika (tuđice. palatalizacija. vulgarizmi. jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe. duljenje kratkog je. nastavak Načini tvorbe riječi: izvođenje.

je Pisanje kratica Uočava važnost primjene pravopisne norme u drugim nastavnim predmetima Služi se pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. dž. polusloženica Primjenjuje stečena znanja u govoru. dž. opskrbljenost i obilje Tvorba glagola Rečenica Sročnost – slaganje riječi u rečenici po rodu. neobilježeni red riječi od stilski obilježenog reda riječi Pravilno rabi nenaglasnice u rečenici Razlikuje obični (gramatički) red riječi od stilski obilježenog Raščlanjuje višestruko složene rečenice na ishodišne rečenice i određuje njihov međusoban odnos Piše veliko slovo u skladu s pravopisom Razumije ulogu različitog poretka riječi u rečenici Višestruko složena rečenica Prepoznati obilježja višestruko složene rečenice Prepoznati i primjenjivati pravopisna načela o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Pravilno sastavlja višestruko složene rečenice u pisanju i govorenju Pravopis i pravogovor Usustavljivanje znanja iz prethodnih razreda o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Rečenični i pravopisni znakovi Pisanje riječi s glasovima č. složenica. je Pisati kratice u skladu s pravopisom Uvježbati pisanje i izgovor izvedenica.pomoću spojnog samoglasnika i bez njega) Tvorba riječi preobrazbom. đ. mjesne i mislene imenice. ć. broju. ć. ije. padežu i licu Red riječi u rečenici Prepoznaje zadanu riječ prema tvorbenom modelu Razlikovati obični. umanjenice i zbirne imenice Tvorba pridjeva: pridjevi koji znače sličnost. uvećanice. đ. tvorba riječi kraćenjem Tvorba imenica: etnici. čitanju i pisanju Pravilno piše i izgovara niječnicu ne uz glagole Pravilno piše i izgovara imenice Pravilan izgovor i pisanje složenih priloga 9 . ije.

administracija) Upoznati stilska obilježja zapisnika. video Pravilno piše složene pridjeve i pridjeve tvorene prefiksom Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje složenih zamjenica. novinarski. auto. administrativno-poslovni i razgovorni stil Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Razumjeti potrebu za različitim stilovima izražavanja u društvenoj zbilji Razumjeti značenje i ulogu riječi u različitim djelatnostima (kultura. prijavu i sl. zamjenica s prefiksom i brojeva KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA IX RAZRED Oblici izražavanja Različitost stilova Programski sadržaj Vrste stilova: književnoumjetnički. uz popunjen primjerak Zna napisati kratki životopis. radio. zahtjeva i prijave ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Prepoznaje i razlikuje Zamjećuje obilježja različite stilove različitih stilova Administrativnoposlovni stil Zapisnik. odnosno kako napisati zahtjev. znanstveni. kino. audio. zahtjev.Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi te naglašenih riječi s proklitikom i enklitikom složenice i imenice kojima je prvi dio riječi strana riječ ili strani prefiks aero. dopis Razviti vještinu pisanja životopisa i molbe kao administrativnih vrsta tekstova nužnih prilikom upisivanja u škole ili zapošljavanja Zna što su administrativni obrasci i kako ih popuniti. molbu Popunjava različite vrste obrazaca Uočava obilježja dopisa i molbe 10 . prijava Životopis. molba. novinarstvo. foto.

znanstveni. uplatnicama. jačina. isticanje riječi) Pisanje molbe. brzina. priznanicama. zapisnika.RASPRAVLJANJE Rasprava Razvijati sposobnost rješavanja problemskih situacija Razvijati vještinu dokazivanja (argumentiranja) Osvijestiti potrebu za izricanjem vlastitog stava Uočiti sve elemente rasprave Uočiti obilježja kritičkog prikaza Pisati kritički prikaz na odabranu temu služeći se bilješkama Uočiti obilježja eseja. naglasak. kritičkog prikaza knjige i eseja Pisanje diktata Pisanje dviju školskih zadaća Sposobnost izricanja vlastitog stava s obzirom na iskustvo. novinski. doživljaj i prikupljene podatke o odabranoj temi prikaza Iznosi svoja zapažanja. administrativni Izražajno čitanje (artikulacija glasova. osjećaje i misli Uspješno spaja subjektivno i objektivno dokazujući tezu Jezični nesporazumi i neobične situacije stvaraju humor Koristi ironiju u građenju humora Pravilno čita naglasno označene riječi Pisanje Osposobljavanje učenika za uporabu različitih stilova u pisanju Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu i pisanju sastava koji su programska obveza Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja 11 . ton. prijave Pisanje teksta na raznim obrascima. stanka. telegramima Pisanje rasprave. Pisati esej o odabranoj temi spajajući pjesnički i znanstveni način izražavanja Mogućnost uvođenja novih elemenata u pripovijedanje Razvijati osjećaj za humor. epitetima i perifrazama Pravilno čita i razumije tekstove pisane različitim stilovima Razvijena vještina dokazivanja (argumentiranja) Prikaz (kritički prikaz knjige ili filma ) Esej NARACIJA itanje Pričanje smiješnih događaja Čitanje tekstova pisanih različitim stilovima: književnoumjetnički. smijeh i duhovitost Čitati i razumjeti tekstove pisane različitim stilovima Uočava kompoziciju rasprave Jasno iznosi svoje dokaze (argumente) izražavajući misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji Razumije što je kritika i tko je kritičar Mogućnost pisanja prikaza osvrćući se na temu i fabulu Mogućnost pisanja eseja o bliskoj temi Tvrdnju dokazuje i pri tome iskazuje svoje osjećaje i misli Humor u pripovijedanju ostvaruje humorističnim poredbama.

I. V. V. prikaz lektire na Internetu) Razumije ulogu montaže u stvaranju filmskog djela Mogućnost nalaženja podataka preko Interneta. Andrić: Pripovijetke (izbor) 11. Dizdar: Pjesme (izbor) 2. M. Pavlović: Pripovijetke (izbor) 13. dokumentarni i igrani film Razumije ulogu redatelja i glumaca u filmskom ili kazališnom djelu Zna što je kadar i da se spajaju tijekom montiranja filma Razlikuje vrste dokumentarnih filmova Razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih radova Uočiti filmska izražajna sredstva u dokumentarnom filmu Razlikovati scenarij i knjigu snimanja Scenarij-scenarist. Kolar: Breza 8. služenje računalnim tražilicama LEKTIRA 1. Ibrišimović: Nepoznati ljudi (izbor pripovijetki) 3. V. S. Jergović: Mama Leone (izbor) 10. N. Popa: Očiju tvojih da nije (izbor pjesama) 12. R. Duga 12 . D. paralelna i retrospektivna montaža) Osvijestiti mogućnost i prednost nalaženja podataka preko Interneta Može doći do podataka putem Interneta (npr. Sušić: Nevakat 4. Šekspir: Romeo i Julija 5. knjiga snimanjaredatelj Filmska montaža Mreža (Internet) Razlikuje scenarij i knjigu snimanja Uočiti vrste montaže (linearna. Molijer: Tvrdica 6. R. Šimunović. Parun: Pjesme (izbor) 9. D. Starac i more 14.MEDIJSKA KULTURA ZA IX RAZRED Programski zahtjevi Prezentacija bh kinematografijje – filmovi sa osvojenim nagradama Dokumentarni film Odgojno – obrazovni zadaci Praćenje razvoja bh kinematografije ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Zaintresiranost učenika za domaću Bogatstvo žanrova u našoj kinematografiju kinematografiji Prepoznaje filmske rodove: animirani. Hemingvej. Bach: Galeb Džonatan Livingston 7. E. M.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 13 .

• izgovara razumljivo. iako je primjetan strani akcenat i pravi greške fonološke prirode. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. pisma. 14 . Pisanje Učenik • je u stanju pismeno opisati uobičajene svakodnevne situacije.CEFR. stvarnog. • zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. • može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. • relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. razumjeti samo suštinu izravnog. jasan jezik. može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. 9. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. U stanju je koristiti razne jednostavne konstrukcije i neke složene. u proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. bilješke. Govor Učenik • može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama. • zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. s izvjesnim naporom.2 Evropskog okvira za strane jezike . telefonske poruke). ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. Može. • zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. jelovnici. kratke vijesti). konkretne potrebe. ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. • može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. može razumjeti niz svakodnevnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. • govori relativno tečno.ENGLESKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. molbe. može često zahtijevati da mu se nešto ponovi. često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik. može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne.

15 .

any.Opisne pridjeve. some. the telephone itd. reading books. self-assessment. telefon) . theatre. kao i pitanja u vezi sa mišljenjima Zanimanja / drugih karijere . Present Perfect. the importance of education. legende iz našeg vremena i okruženja • Ljudi i događaji u prošlosti. trip. daju i slijede uputsva (npr. • Tradicije.pravljenjem bilježaka . osnovni vokabular uz upotrebu fraznih glagola i izraza. npr. nešto prošireniji vokabular.prijavu na dati oglas Svijet . npr.Pokazne .rješavanjem zadataka tačno/netačno. npr.predviđanjem osnovnog sadržaja teksta . Loch Ness Monster.predviđanjem sadržaja ili suštine teksta . godina učenja engleskog jezika Teme • Učenje i školovanje • • • Funkcije i vještine Učenici će moći da: Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će ponavljati i učiti: Imenice: broj. 16 . whose . npr.postavljaju pitanja i zaštita daju odgovore na lična pitanja. itd. changes in climate. many.Upitne . • Različiti načini putovanja. kao što su: set up.uočavanjem opće ili posebne informacije .Odnosne zamjenice: who. friendly – in a friendly way/manner) Glagole: Present Simple.) Zamjenice: . Robin Hood. sa osvrtom na BiH. daju i slijede Okoliš – uputsva promjene i . • Dokolica. • Zanimanja/karijere. razred Osnovna škola 7. rod i padež (npr. -opišu: legende. vokabular vezan uz znamenite ljude i događaje iz prošlosti te izume koji su promijenili svijet. the wheel.Lične . Present Continuous. much. scientific discoveries.Pridjeve i priloge (npr. use lead-free gas/petrol. soap operas.zadataka tačno/netačno .uočavanjem opće i posebne informacije . • Okoliš – promjene i zaštita. BiH. željeznicu.govore/pišu o dobrim i lošim stranama • Učenje kako treba učiti. proces . kako se koristi Moja neki uređaj) domovina .traže. outing itd. Past Continuous. recycling itd. good – well.rješavanjem . the. reduce car traffic. prošireniji vokabular neophodan za opisivanje mjesta. He gave me a letter. TV series. stare legende iz raznih zemalja. air pollution. osnovni -davanjem kratkih i nešto dužih odgovora .popunjavanjem praznina i tabela . Past Simple. npr. koji se odnose na date teme . npr. praznovjerja mjesta osjećanja Ljudi i neki događaj u događaji u prošlosti prošlosti neki izum. osnovni vokabular. He gave a letter to me. excursion.Neodređene .traže. razlike UK. USA. which.izraze usmeno ili • • • • • pismeno: svoj stav u vezi sa Putovanja datim temama dajući argumente za i protiv Dokolica dopadanje i nedopadanje slaganje i neslaganje Tradicije. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. which. heat. itd.porede ljude i predmete .koriste javne usluge (npr.Prisvojne . urbane legende. all. banku. predmete. osobe. zadataka višestrukog izbora b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: .povezivanjem odgovarajućih dijelova .zadataka višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: . deforestation. (a) little. Upitne pridjeve: what. (a) few.greenhouse effect.Nivo 9.učestvovati u: vokabular.Determinatore: Članove: a/an. Going to – forma Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati vokabular koji se odnosi na date teme: .pišu . Future Tense. npr. journey. film. lifelong learning itd.kraći sastav / opis budućnosti . exhaust fumes. osnovni vokabular. that Pridjeve: .

kraću priču. koji se odnose na date teme. koje se odnose na date teme.ispravljati greške – self-correction. lična pisma. npr. a koje se zasnivaju na prethodnom čitanju. unfair itd. look nice. leave. kratke poruke. tell i ask u sadašnjem vremenu. učenici će učiti da koriste: Afikse. attend a training course.intervjuišu svoga nedostatke nečega. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika. raspored sati . possible – impossible. Homografe. needn’t . self-service. članak ili .Vremenske . appear upset. smell/taste/sound nice) . osnovni vokabular za opisivanje u okviru odabranog aspekta prikazivanja svoje domovine • Svijet budućnosti. fail/pass an exam. drop out. zasniva na prethodnom slušanju ili čitanju b) PISANJE: Učenici će: . advert itd. 17 . give up. koji se odnose na date teme i gramatiku. . do some revision. okviru date teme poznatu ličnost itd. Složenice. scholarship.igrati po ulogama izvještaj.rečenice (drugi tip) . koje se odnose na date teme. zapovijesti. peercorrection Present Perfect Continuous (sa for. apply for a job. apprenticeship. unpopular.Passive Voice. read. record (noun) i record (verb) itd. begin reading/to read. indefinite. free lance.Modalne glagole: have to/not have to. razglednice (aktivnosti koje vodi nastavnik.prepričavati priču ili . osnovni vokabular vezan uz predviđanja događaja i razvoja u budućnosti naše planete itd. Antonime. reliable – unreliable.izraziti mišljenje usmeno izlagati navodeći prednosti i .popunjavati obrasce i pisati upitnike .Odnosne (restriktivne i nerestriktivne) Direktni i indirektni govor (izjave. kao i nekim drugim stranim jezicima.Vezne glagole koji zahtijevaju dopunu pridjevom (npr. Kolokacije. self-control itd. npr. take an exam. irregular. pitanja) sa uvodnim glagolima say. nešto opširnije Rečenice: . fill in the application form.Glagole iza kojih slijedi gerund i/ili infinitiv (npr. na strukturiranim osnovu čega će diskusijama napisati kratak .različite kraće opise . use ( noun) i use (verb). since) Past Perfect (u rečenicama sa after/when/before) .nečega u okviru date razgovorima.vode anketu u vezi sa datom temom.pisati: diktat.If . teme debatama i panel diskusijama .praviti postere. go for a first/final interview Prevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza. koji se odnose na date teme. mustn’t. npr. radove u kojima se iznosi mišljenje . slušanju ili korištenju bilježaka) . susjeda. must. want to walk) . • Moja domovina. Pored toga što će neprestano dograđivati vokabular. molbe.praviti bilješke . enjoy walking. moral – immoral itd. seem right. u druga.održati usmenu problema / izradi prezentaciju koja se projekta.rade zajednički na događaj rješavanju nekog . npr. npr.

upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture.2 Govorenje A2. mijenjaju metode rada. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.koriste samostalno udžbenike.2 Pisanje A2. .2 18 . . običaje.. komunikaciji itd.navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče.. razred – 7. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. edukacije. rječnike i druge priručnike.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . . . slobodnog vremena učenika. ako je potrebno. .koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. . CILJANI NIVO ZNANJA 9.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. navike drugih ljudi itd.koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i . . kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd.naučiti da poštuju tradiciju. kao što je parafraziranje. .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema. načina življenja u okviru datih tema. UČENJE KAKO SE TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .2 Čitanje i razumijevanje A2.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.

objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa.CEFR. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku. može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne.ENGLESKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. kratke vijesti. • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove. 9. Govor Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. jednostavna uputstva). bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. te obavljati dosta transakcija. 19 .1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike . vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. Pisanje Učenik • je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. • zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. • može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. • izgovara općenito dovoljno jasno i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešeka kod započinjanja. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. komparirati. vlastiti planovi i planovi članova porodice). • može locirati. može nakratko povesti razgovor. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. događaji.

: postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. which. height. should/shouldn't Zabava i slobodne aktivnosti – nešto prošireniji rječnik. 20 .: postavljanjem savjete .tražiti i davati 2) verbalno. prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom. jednostavnih pitanja. davanjem kratkih odgovora na pitanja.koristiti rječnik i • Ličnost.učiti i vježbati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenik će slušati izgovoreni tekst i reagirati: fonetski izgovor . house and school rules: must/mustn’t. dopunjavanjem teksta itd.: spajanjem slika i tekstova. anybody. i reagirati 1) neverbalno. that.Pokazne (this. godina učenja engleskog jezika slobodne aktivnosti planove . karakteristi ke i odrastanje naučiti voditi svoj vlastiti . I like listening to music itd. big. documentaries. novine/ časopise. all) .zero .izražavati zahtjeve i neverbalno. this (girl). medijska kultura i sport .Determinatore. nedopadanja .Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenik će: Aktivnosti RECEPCIJA: Gramatika Učenik će učiti ili ponavljati: Imenice: . Ljudsko tijelo – odjeća.prisvojne pridjeve . npr.white. those (boys) . kao npr.Upitne (who. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. games unusual hobbies.članove: a/an. favourite sports.Lične (padež subjekta i objekta) .upitne pridjeve (what. something…) Odnosne zamjenice: who. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji.brojive. which. nebrojive . much. razred Osnovna škola tijelo-odjeća . tall. whose Pridjeve: . prošireni rječnik za dijelove tijela. these (girls). whose) .prošle radnje . the. popunjavanjem praznina u tekstu / tabela.trenutnu aktivnost . • Izbor zanimanja odgovarati na njih . yours…) . weight. many. npr. multicoloured leggings. odjeće i boja. medijska kultura i sport – osnovni rječnik vezan za film i TV.opisivati buduće 1) • Zabava i 4. any. what. b) ČITANJE I REAGIRANJE: prijedloge . učešćem u dijalozima / igranjem uloga itd.: spajanjem slika i slušanog teksta.pokazne pridjeve.Neodređene (somebody.dopadanja. nobody. that (boy). health. whose) Vokabular Učenik će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. rješavnje zadataka višestrukog izbora itd.which. karakteristike i odrastanje – rječnik vezan uz odrastanje: age. baggy trousers Ličnost. rječnik vezan uz poznate kulturnosportske događaje • Ljudsko 9. drama.that.pridjeve neodređene količine i broja (some. npr. npr. npr. u sebi ili naglas. npr.tražiti i davati informacije 2) verbalno.opisivati: ljude i predmete neka raspoloženja i stanja . Kultura. news. those) .pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . column. quiz shows.prihvatiti ili odbiti ponude • Kultura. davanjem informacija. these.Prisvojne (mine.postavljati pitanja i • Prošlost i historijski događaji • Novac i materijalni svijet Učenik će čitati kratke tekstove. npr. .

Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Poređenje pridjeva (pravilno i nepravilno) Brojeve: glavni i redni Glagole: Present Simple (potvrdna. 21 . odrična. money facts. jezične igre itd. upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to-oblik Glagole: be. dramatizirati b) PISANJE: opise - Učenik će: - pisati kratke diktate prepisivati rečenice i kraće tekstove pisati kratke sastave prema datom modelu – vođeno pisanje dopunjavati nedovršene rečenice. odrična. odrična. upitna forma) Izražavanje navika u prošlosti: used to Gerund-upotreba gerunda Modalne glagole: can.must. vrijeme.prepričavati kratke sadržaje /govoriti kratke iskaze . coins.pjevati pjesme . pjesme itd. Izbor zanimanja Osim što će stalno proširivati vokabular. način Prošlost i historijski događaji – rječnik vezan za naseljavanje i nastanak civilizacija na današnjem govornom prostoru engleskog jezika i BiH. tabele križaljke.Antonime . Australia -Native Australians. odrična. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. upitna forma) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdna. . should. have/have got (potvrdna. customer itd.pripremati dijaloge prema zadatim elementima . cheque. Present Perfect Simple with just. may.davati važne informacije o sebi i svom okruženju .Afikse .Native Americans Novac i materijalni svijet – rječnik vezan uz činjenice o novcu. reagiranjem na tvrdnje itd. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. already.slušati očekujući da čuju određenu informaciju .Skraćenice . upitna forma) Future Simple: shall/will (potvrdna.since.slušati razne pjesme i prepoznavati stihove -raditi na unapređenju spellinga ..recitirati. America .have to. future) Priloge za mjesto.igrati uloge. odrična. for Past Continuous Tense Passive (present i past simple.yet. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenik će: učestvovati u kratkim jednostavnim dijalozima . shopping. banknote.pisati kratke poruke i prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova proširenim rečenicama.Složenice .Kolokacije u vezi sa datim temama.sudjelovati u razgovoru o zadanim temama .

običaje. . . CILJANI NIVO ZNANJA 22 . INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se : ...koriste samostalno udžbenike. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. komunikaciji itd.naučiti da poštuju tradiciju. načina življenja u okviru datih tema.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika . kao što je parafraziranje itd. mijenjaju metode rada.koriste različite metode i strategije učenja jezika iz najbolje prakse.- konstruirati rečenice od niza zadatih riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: .navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. . .budu odgovorni i aktivni kada uče jezik. UČENJE KAKO SE TREBA UČITI Učenici će učiti da: . ako je potrebno. . .direktni i indirektni govor . navike drugih ljudi itd. edukacije. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. zapovijesti (glagol glavne rečenice u prezentu i prošlom vremenu) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema. slobodnog vremena učenika. rječnike i druge priručnike.vremenske rečenice (when) .nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. .izjave.upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture.

1 23 .1 Čitanje i razumijevanje A2. razred – 4.1 Govorenje A2.9. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.1 Pisanje A2.

IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. jelovnici. Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.2 Evropskog okvira za strane jezike. 24 .NJEMAČKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. Može s izvjesnim naporom razumjeti samo suštinu izravnog. • Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike. kratke vijesti). uprkos primijetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode. • Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. bilješke. ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. Može razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. molbe. ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma. Pisanje • Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne situacije. • Govori relativno tečno. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi. telefonske poruke). stvarnog. Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. Govor • Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama. • Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. Može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. • Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik. Može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne. U proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i neke složene. • Izgovor je razumljiv. jasan jezik. konkretne potrebe.

jeder.rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Putovanja: Zamjenice: . rješavanje problema: miteinader reden.. nett zueinander sein. Ratschläge geben. das Hotelzimmer reservieren. für jemanden da sein. konflikti. keiner.čitati rečenice i kraće tekstove . der Reiseprospekt. Ankunft. Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme npr. 7. Landschaft.Neodređene zamjenice alles. jaka. Jugendherberge..govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja -razumjeti reklamne tekstove -razumjeti vremensku prognozu -govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će . argumentieren. mješovita deklinacija) Glagoli: . 5. andere Länder und Leute kennen lernen.. was du gesagt hast. akuzativu i dativu te zamjenica das. na željezničkoj stanici .PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. praznovjerja Okoliš i zaštita okoliša Izbor zanimanja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa nosača zvuka i sl.. Stadtrundfahrt . jemand. dopunjavanja teksta.Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu i akuzativu (slaba. 8.popunjavanjem tabela .planirati putovanje -argumentirati svoju odluku. konflikti.Upitna zamjenica was für ein . einer. restoranu.Lične i prisvojne zamjenice – sistematizacija .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. Učenje i školovanje Putovanja Prijateljstvo.imenovati probleme -dati savjete -definirati pravila ponašanja i komuniciranja .perfekt pomoćnih glagola Dokolica 25 . die Natur erleben. auf Kritik reagieren. 4.voditi razgovor u hotelu. eine Stadt besichtigen. Druženje. Verkehrsmittel. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. was .Odnosna zamjenica der/die/das u nominativu.. sich streiten.pričati o događajima sa putovanja . druženje. 2. nekoga uvjeriti u njenu ispravnost -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima . an andere denken. 9. rješavanje problema Prva ljubav Dokolica Tradicija. Klassenfahrt..was (Das. Sonne und Meer genießen. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. bei Problemen helfen.) in den Urlaub fahren. odgovaranja na postavljena pitanja. 6. . GOVOR Pridjevi: . popunjavanja tabela. legende.popunjavanjem praznina u tekstu . sich beruhigen.povezivanjem slike i slušanog teksta .perfekt jakih glagola . : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu -opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . 3.

wo. Teamarbeit. . Wolken.) Poredbena rečenica: Sie haben einen größeren Garten als wir. Tradicija.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge ..perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom . Spaß haben..-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša Učenici će: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze . das Hufeisen. legende. Nachteile eines verdienen. die Temperatur steigt auf 10 Grad.igrati uloge ..dopunjavati izostavljene riječi dijelove rečenice ili cijele rečenice . Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike. sammeln. Glück haben.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. Geld Erfahrungen Traumberuf.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju . stark bewölkt.glagoli sa prijedlozima . onda . faulenzen... PISANJE Učenici će: . Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom Prijedlozi sa akuzativom Rečenica: Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Atributska rečenica sa odnosnom zamjenicom u nominativu i akuzativu Eliptična sporedna rečenica sa Wupitnom riječi (Ich weiß nicht. praznovjerja Glücksbringer.. Internet. Pech haben. Tageshöchsttemperatur.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . ili.postavljati jednostavna pitanja. Tierschutz. Nebel. Jobs. Umweltaktionen in der Schule. das Kleeblatt. sich interessieren für)...samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Okoliš i zaštita okoliša Wetterbericht. Telefonieren.rekonstruirati riječi i rečenice . Müll. 26 . Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum. Verpackung.prepisivati rečenice i kraće tekstove .najfrekventniji (einladen zu.perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren . Gameboy. Nebenjobs . Regen. Leselust.. Abfall.. der Schornsteinfeger. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Computerspiele.. Izbor zanimanja Vorteile.voditi dijaloge prema datoj skici - . der Pilz.

Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan.1 Evropskog okvira za strane jezike. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. jednostavna uputstva). te obavljati dosta transakcija. kratke vijesti. Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama.. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. Zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti.NJEMAČKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Može nakratko povesti razgovor. 27 . Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. komparirati. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. vlastiti planovi i planovi članova porodice). • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. Može locirati. Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. događaji. Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma.

.odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo. berichten .govoriti o svojoj domovini.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor. bei Problemen helfen.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.. Zemlje njemačkog govornog područja 2.perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren .. iskazati mišljenje o nečem. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . . Stadtrundfahrt.. -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom. Izbor zanimanja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: ..čitati rečenice i kraće tekstove.. prva ljubav: miteinander reden. .preterit modalnih glagola .. sich auf jemanden verlassen.izraziti osjećanja.perfekt najfrekventnijih jakih glagola .postavljati jednostavna pitanja. . . Praznici i tradicija 9. .govoriti o omiljenom prazniku. etwas unternehmen . Nachteile eines Jobs. .. porediti sa nečim. : Svakodnevni život: der Alltag. Sportreportage. odgovaranja na postavljena pitanja.čestitati praznike. Putovanje: in den Urlaub fahren. Klassenfahrt. Nachrichten. dativu i akuzativu . . die Natur erleben. . . . .nabrojati zemlje njemačkog govornog područja.. .povezivanjem slike i slušanog teksta. -razumjeti tekst oglasa. .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu.perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom 28 . Reiseprospekt.govoriti o svojim željama vezano za budućnost i izbor zanimanja. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Zamjenice: . . GOVOR: Učenici će: . popunjavanja tabela i sl. andere Länder und Sitten kennen lernen. Putovanje 5. Rundfunk. dopunjavanja teksta.predstaviti najboljeg prijatelja. Jugendsendung. Zeitschrift.. Werbung. Izbor zanimanja: Vorteile. .govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Svakodnevni život i slobodno vrijeme 4.opisati medije i njihovu funkciju. Jugendherberge.popunjavanjem tabela.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. Wochenplan. svojim navikama. Medien früher und heute. Ratschläge geben. -argumentirati svoju odluku. poznate ličnosti sa njemačkog govornog područja.planirati putovanje.davati važne informacije o sebi i neposrednom - Pridjevi: Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu Glagoli: . prospekta i slično. Prijateljstvo. npr. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. gemeinsam etwas unternehmen. Sredstva informiranja 8. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. .Sistematizacija ličnih i prisvojnih zamjenica u nominativu.. für jemanden da sein. Prva ljubav 7. . Termine vereinabren.. Geld ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: . Freizeitaktivitäten.govoriti o svom hobiju.popunjavanjem praznina u tekstu. Verkehrsmittel. Prijateljstvo 6.nešto opisati. . Sredstva informiranja: Fernsehprogramm. Zeitung. -diskutirati pro i kontra. Moja domovina 3. Verabredungen.Upitna zamjenica was für ein Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .diskutirati o TV-programu.

Karneval. Glückwünsche.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. Valentinstag.rekonstruirati riječi i rečenice. Bajram. . feierlich. .samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .igrati uloge. . . . sich bedanken.. Ostern. ein Fest vorbereiten.. Erfahrungen Traumberuf. Rečenica: Zavisnosložena rečenica sa veznikom dass Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme. Weihnachtslieder. Spaß haben. Praznici i tradicija: Weihnachten. onda . 29 . Familienfeste. ili.dopunjavati izostavljene riječi.. . . dijelove rečenice ili cijele rečenice.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.okruženju. (najčešći) Prijedlozi sa akuzativom verdienen. gemütlich. Nebenjobs Teamarbeit.. PISANJE: Učenici će: .voditi dijaloge prema datoj skici. sammeln. .prepisivati rečenice i kraće tekstove.

u školi. savjete. čestitke. ličnog iskustva. prijatelji. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i Učenik razumijevanje • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije. podsjetnike. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. plakate • piše kratke upute o upotrebi… • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaje. oglasima.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja. na putovanju…) • razumije kratke upute. turističkim brošurama… • čita i razumije kratke novinske članke. na poslu. putovanje. Govor Pisanje Znanje o jeziku 30 .FRANCUSKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. moda …) • razumije kraće dijaloge i diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. uputstva o upotrebi… • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. bilješke • piše lične poruke. Evropskog okvira za strane jezike.2. kupovina. ponavlja. pozivnice... zadatke • razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima. poruke. kratko pismo • piše lične napomene. čestitke. profesija. škola. pozivnice. na ulici. lična pisma.

-podvlačenjem traženih que. l’aspirateur. journaliste. … Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član -izostavljanje člana Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Svakodnevni život -les appareils électroménagers: le réfrigérateur. odričnoj i naglas i reagovati : upitnoj rečenici -rješavanjem zadataka -pokazne zamjenice višestrukog izbora i -prisvojne zamjenice tačnih i netačnih tvrdnji -odnosne zamjenice qui. dont informacija Pridjevi . ingénieur. le peintre. l’électricien. nazali Imenice .rod i broj imenica -složene imenice npr. te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika (ponavljanje i utvrđivanje) -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. dépanner -les métiers : le plombier. du sol : les orages. le bac -la formation pour devenir / être médecin. sadašnjosti i budućnosti -predmete i njihovu upotrebu -situacije iz datih tema -porediti predmete i ljude -tražiti. de gaz. de l’eau. la bellesœur.Nivo 9. dans le lycée. l’inondation. à l’université -passer / échouer l’examen. la machine à laver la vaisselle / le linge -la fuite d’eau.Nove tehnologije: internet Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja. le maçon….pričati o prednostima i lošim stranama predmeta.razred Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -opisati (pismeno i usmeno) -osnovne karakterne i fizičke osobine čovjeka -osobenosti određene profesije -opisati putovanje u prošlosti.Svakodnevni život (kućanski Osnovna aparati. davati i slijediti uputstva o upotrebi uređaja . vétérinaire. la destruction de la couche d’ozone… -préserver la nature. le porte-manteau.Moda znanja -Izlasci -Putovanja . la cuisinière électrique. škola kvarovi. davati i slijediti savjete -tražiti. godina -Obrazovanje učenja i zanimanja francuskog -Priroda: jezika okoliš i zaštita -Zemlje francuskog Prvi govornog stupanj područja osnovnog .les termes géographiques et l’environnement : la pollution de l’air. les actions écologiques. poslova i događaja u okviru datih tema -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati: -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija . -Obrazovanje i zanimanja -le système scolaire en France / en Bosnie-Herzégovine -entrer dans le collège. les pannes d’électricité -être/tomber en panne réparer. recycler les déchets… -Zemlje francuskog govornog 31 Zamjenice -lične zamjenice u funkciji b)ČITANJE I subjekta i direktnog i REAGOVANJE : indirektnog objekta Učenici će znati čitati i njihovo mjesto u kratke tekstove usebi ili potvrdnoj. l’arc en ciel. interprète… Priroda i okoliš . popravke) 7. où. les sécheresses.

. -les couleurs claires/foncées -les matériaux : coton. être / tomber amoureux de quelqu’un/une. le manteau. les stylistes. ensuite.priloške odredbe za mjesto: loin de. (le chapeau. aller bien. La France métropolitaine et les Domaines et les Terres d’Outre Mer les cultures. turističke prospekte. -porter. les bottes. rock. au club. inviter quelqu’un/e. laine. réserver et acheter le billet pour… 32 . odrični i upitni oblik : -prezent -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt nepravilnih glagola čestih u upotrebi: -imperfekt -subžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir. être i faire -glagolski izrazi: venir de + infinitiv. les légendes -Moda -Les vêtements de différents styles : classique. les baskets. sembler…. à la fin. à područja Le français dans le monde les continents.. prêt-àporter. imperfekta i futura Prilozi -za mjesto -za vrijeme -za količinu -za način -komparacija priloga (ponavljanje) -prilozi i priloški izrazi za vrijeme : d’abord. le/la parka. à la discothèque.datim temama -pisati kratke članke i intervjue za školske novine.. -pasiv prezenta. près de. les sandales… -les créateurs de mode. cuir… -les coiffures modernes -le maquillage -Izlasci -la vie et les sorties des jeunes : aller au café. les traditions. la veste. mail.. la robe. jean. le Tshirt. plakate Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti i uputstva -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -lične poruke. perfekta. la casquette. rap. SMS. danser -sortir ensemble.) -les chaussures. moderne. pozivnice. događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli Potvrdni. enfin. au concert… -s’amuser bien.. pisma -kratku priču. la jupe. puis… . le pantalon. la chemise. être en train de + infinitiv. les pays / les régions du monde où on parle français.

composter le billet.. avec. les guides. -Ponavljanje glavnih confirmer / annuler la réservation. le train. -uzročna : parce que faire l’Une de l’école. des films… . monter / descendre. chercher . car les préparatifs pour le voyage : faire / défaire la valise. les jeux vidéo. -Redni brojevi do 20 les agences de voyage.neupravni govor u prezentu 33 . acheter par si + prezent internet. en..školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere. brojeva do 1000 déposer / retirer les bagages. (ponavljanje) -se préparer pour la sortie -Putovanja – proširivanje vokabulara les moyens de transport : l’avion.prosta rečenica -Nove tehnologije . pendant que.pogodbena rečenica: des informations. Prendre l’avion. uputstva côté de. mais. dans. la trousse -Rečenica hygiénique… . plakate. contre. charger de si + imperfekt la musique. -Brojevi réserver et payer par l’internet.rečenica u pasivu . d’une -vremenska : lorsque. pour. association. au milieu de. -Veznici : et.internet -složena rečenica -faire sa page / un site personnelle. le bateau….. le TGV. autour de… Prijedlozi à. les pliants touristiques. entre. chez. quand -naviguer sur le réseau. ou. de.

1 Evropskog okvira za strane jezike. Mogu s izvjesnim naporom. ranije aktivnosti i lična iskustva (kratka pisma. uče i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. razumjeti samo suštinu izravnog. • Izgovor je razumljiv. molbe. • Mogu uglavnom razaznati temu rasprave kojoj prisustvuju. • Govore relativno tečno. uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode. konkretne potrebe. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu najuobičajenije svakodnevne situacije. • Znaju napisati najčešće riječi i konstrukcije ali i dalje prave mnogo grešaka kod pisanja i daju nespretne formulacije. glagolska vremena). Čitanje i razumijevanje • Mogu razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. za njih. • Mogu da razumiju iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. Govor • Mogu razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o. • Relativno dobro vladaju svakodnevnim vokabularom. bilješke. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju dovoljno kako bi zadovoljili osnovne. Mogu često zahtijevati da im se nešto ponovi. kratke vijesti).FRANCUSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično – 68 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. važnim temama. Mogu tražiti pomoć. 34 . • Mogu povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. • Znaju u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. jasan jezik. jelovnici. stvarnog. ali su još uvijek veoma primjetni različiti tipovi zastajkivanja. Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. ponavljaju. Mogu razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. • U proširenoj usmenoj produkciji još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka (npr. telefonske poruke). • Često moraju ponovo pročitati tekst i koristiti rječnik.

Nivo 9.razred Osnovna škola 4. godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja • • •

Teme Druženje i prijateljstv a Škola Čovjek / dijelovi ljudskogtij ela Zdravlje i sport Mediji Nove tehnologije

Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka - sportske aktivnosti -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu, aktivnosti u školi, sport kojim se bave, nove tehnologije koje ih interesuju - pričati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa zdravljem, sportskim aktivnostima, medijima, novim tehnologijama -davati, tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe telefona, mobitela, kompjutera -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive -opisati situaciju u

Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati 1) neverbalno, npr: izvršavanjem uputa i naređenja, popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama, podvlačenjem ili zaokruživanjem tačnog odgovora, bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija, 2) verbalno, npr: davanjem odgovora na pitanja, postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom, potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : 1) neverbalno, npr: rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji, podvlačenjem traženih informacija,

Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja, te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali, nazali Imenice - rod: prirodni i gramatički - množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que (de qui, à qui…) - neodređene zamjenice : on, tout, personne, chaque -odnosne zamjenice qui, que, où, dont Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni

Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa slijedećim temama: -Druženje i prijateljstva: -le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier à, sortir ensemble, s’amuser bien, organiser une fête ; une surprise-partie…. -la description du caractère : bon, confiant, gai, timide, sympathique, sociable, renfermé, râleur, discret/indiscret…. -Škola-proširivanje vokabulara: - le journal d’école ; rapporter des activités à l’école, les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant le système scolaire en France et chez nous, présenter son école, ses amis, ses professeurs… -Čovjek / dijelovi ljudskog tijela -les parties du corps, (le pied, la jambe, la main, le bras, le doigt, le cou, le ventre, le cœur,…) souffrir, avoir mal à, lever le bras, plier les genoux, baisser les épaules, marcher, s’arrêter, se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents, -le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice …

• • •

35

prošlosti -opisati situaciju u budućnosti -upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine, molbe, telefonske poruke Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije.

ispravljanjem pogrešaka, dopunjavanjem rečenica itd. 2) verbalno, npr: -odgovaranjem i postavljanjem pitanja, dovršavanjem rečenica, prepričavanjem teksta itd. PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: - voditi kratke razgovore koristeći jednostavne konstrukcije -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -davati i tražiti obavijesti -glumiti / recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma, kratku priču, dijalog, kratki opis , diktate, popunjavati tabele i jednostavne križaljke.

-opisni (pravilna i nepravilna komparacija) Glagoli Potvrdni, odrični i upitni oblik: -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir, -re, -oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi (aller, pouvoir, devoir, faire, prendre, venir) -imperfekt Prilozi: -tvorba priloga na –ment - ponavljanje priloga : -za mjesto: ici, là, où, dedans, dehors -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za količinu: peu, assez, beaucoup, trop, très, Prijedlozi (ponavljanje) : à, dans, de, chez, pour, avec etc Brojevi - glavni do 1000 (ponavljanje) - Redni do 10 Rečenica -red riječi u potvrdnoj, upitnoj i odričnoj rečenici

Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme, être sportif/ive, -les sports collectifs, jouer à… -les sports individuels, faire de la natation, du ski, faire du vélo, -l’esprit sportif : savoir gagner/perdre un match -supporter une équipe Mediji -les journaux, les magazines, les quotidiens -la radio, la télé : les émissions en direct, les infos, les films, les reportages… -les chaînes, les pubs -l’animateur/trice, le/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije - le téléphone portable, l’ordinateur : comment ça marche ? -allumer/éteindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS, un message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer

36

ARAPSKI

JEZIK

SEDMA GODINA UČENJA, IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine, ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo, upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava; razumijevanje i poštivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja, osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). NIVO: SEDMA GODINA UČENJA - IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika - vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi, rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude - dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 37

-

pasiv glagola .odnosne zamjenice .Jusiv .pričati o događajima sa putovanja . .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno.recitirati kraće pjesmice. . izražavanje posjedovanja. genitivne veze.Futur I i II . .pjevati. . npr: . 2) verbalno. godina učenja arapskog jezika Teme .Okoliš i zaštita okoliša . . . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. GOVOR: Učenici će: . 2) verbalno. npr. konflikti.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Proširene glagolske vrste . ženski rod.Učenje i školovanje .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. Gramatika Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici . legende.Dokolica .: . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a.voditi razgovor u hotelu. lične i pokazne zamjenice. .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. na željezničkoj stanici .govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. komparaciju pridjeva. upotrebu glagola "kāna" i njemu sličnih relevantnih glagola.pogodbena rečenica .Putovanja Prijateljstvo. modalne glagole (želim.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Nepravilni glagoli .popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama. potpunu i nepotpunu deklinaciju. kongruenciju subjekta i predikata u glagolskoj rečenici.Imperativ . brojeve. npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. . restoranu.Izbor zanimanja . ponavljanje.Uvodne rečenične partikule Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi.: .Prva ljubav . ime relacije. pjesmice. dual i plural imena. prijedloge.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze.Konjunktiv . druženje. praznovjerja .Moja domovina Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu .particip pasivni . .gestikuliranjem.opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima . Nivo IX razred Osnovna škola 7.imenovati probleme -dati savjete .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu. prepoznavanje i druge vježbe) . npr. volim.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u 38 . imitiranjem .Tradicija. rješavanje problema . mogu).

postavljati jednostavna pitanja. skladu sa temama koje se obrađuju PISANJE: ..-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša - glumiti.učenici prepisuju riječi.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu.rekonstruišu sintagme i rečenice. . povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima. dijelove rečenice i cijele rečenice. -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 39 . rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili..dopunjavaju izostavljene riječi.itd. . .

razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . duhu tolerancije. kosmopolitizmu. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.dopunjavanje riječi i rečenica 40 - .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja zabavno . Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti .ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. toleranciji.IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica . a ne o jeziku . ovladavanje osnovnim leksičkim. humanizmu i internacionalizmu. fonetskim i gramatičkim minimumom.

Brojati od 1 do 100 . kulturne i dr. nastavci gramatičkog ženskog roda.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.) . tašdid.. lice množine) Genitivna veza Izražavanje glagola “imati” Dvojina Pravilna množina Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) Perfekat Direktni objekat (akuzativ) Brojevi do 100 Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . npr.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . . kuću. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . npr: .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. Nivo IX razred Osnovna škola 4.Kupovina (voće. i provjeriti da li su usvojeni: sukun.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. .Aktivnosti u nastavi .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. 2) verbalno. ponavljanje. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. GOVOR: Učenici će: . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 41 .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. . povrće. .Porodica i članovi porodice (zanimanja) . pisanje tanwina u akuzativu.bojenjem navedenih predmeta / osoba . . 2) verbalno. lične i pokazne zamjenice.Opisati školu .Imenovati članove svoje uže porodice.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.Opisati (grad.recitirati kraće pjesmice.gestikuliranjem.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . njihova zanimanja i interesovanja .glumiti.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. pisanje određenog člana.Izražavanje vremena (puni sati) . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: Gramatika Lične zamjenice (množina) Pridjevi Komparacija pridjeva Pravi prijedlozi Genitiv poslije prijedloga Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. genitivne veze. prepoznavanje.Predstaviti sebe i druge . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. npr.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. .Nabrojati dane u sedmici . .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. .itd. imitiranjem .: . PISANJE: Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.: . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: . tanwin.pjevati. pjesmice.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. brojevi) .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .

Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. obogaćivanje nastave elementima igre. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. analiziranje teškoća u procesu učenja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. ... načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. čitanja i pisanja. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. . podstiče slobodu i kreativnost ideja. I na ovom nivou (sedma godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. ritma i dramatizacije. podsticanje inicijative učenika. izbor i prilagođenost teme.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. upotreba savremenih tehničkih sredstava. precizna uputstva. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. govora. upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. i njegovim doživljajima i uzrastom. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga.samostalno konstruisanje sintagmi.takmičenje u pisanju brojeva itd. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. Preporučuje se 42 . . Sredstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. te razvija njegove kulturne. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

upitnika. popunjavanje formulara. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. uz pohvalu za aktivno učešće. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. za uočavanje pojedinih detalja itd. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. na prikladan način ukazati na greške. diktati) ili slobodno (kreativno). historije i umjetnosti. oglasa. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. već mu nakon toga. ako je potrebno usporava tempo. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. prilikom rada u parovima. raznovrsniji i pristupačniji. SMS ili e-mail poruka itd. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. životna sredina). što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. individualnog izlaganja. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. u svakom polugodištu po jedan. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. produbljuje. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. koristi odgovarajuća leksika. tumačenja i razumijevanja. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. kontrolnih zadataka. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. određene pojedinačne informacije. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. fizikom i hemijom. koliko je to moguće. poštuju gramatička i sintaksička pravila.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. izvještaja.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. kao što su pisanje pisama. 43 . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. pismenih vježbi. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. pisanje prema modelu.

U trećoj i četvrtoj temi rješavaju se linearne jednačine i sistemi linearnih jednačina i osposobljavaju učenici za njihove primjene. Vrijednosti i osnovne računske operacije s njima. 44 . utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. Peta tema daje učenicima spoznaju o tijelima u prostoru i osnovnim proračunima vezanim za geometrijska tijela. Definisanost. TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Razlomljeni racionalni izrazi-pojam.MATEMATIKA (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. prave i ravni. 136 časova godišnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za deveti razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz osmog razreda i ranijih razreda. U drugoj temi proširuju se znanja o direktnoj i obrnutoj proporcionalnosti kroz grafički prikaz i uvodi se pojam linearne funkcije. U prvom dijelu učenici se upoznaju sa odnosima tačke. Nastavni sadržaj matematike za deveti razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u pet nastavnih tema: 1.

Linearne nejednačine. Pojam linearne jednačine. 4. Jednakosti i jednačina. površine i zapremine nekih geometrijskih tijela. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom.2. 5. Rastojanje između dvije tačke. TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM. Međusobni odnos dvije ravni. mreže.Ekvivalentne jednačine.osnovni pojmovi. TEMA – TAČKA. Grafik linearne funkcije. Prizma. LINEARNA FUNKCIJA Pravougli koordinatni sistem u ravni. Ekvivalentni sistem linearnih jednačina. Nula i tok linearne funkcije. Grafički prikaz rješenja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. PRAVA I RAVAN Međusobni odnos tačke i prave. Vrste. Međusobni odnos dvije prave. kupa (stožac. 6. Diedar. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Pojam linearne jednačine sa dvije nepoznate i njena rješenja. Određenost ravni. TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. valjak (cilindar). eksplicitni i implicitni oblik. Ekvivalentne nejednačine. Međusobni odnos prave i ravni. Međusobni odnos tačke i ravni. elementi. Primjena Pitagorine teoreme na geometrijska tijela. Primjena sistema od dvije linearne sa dvije nepoznate. Poliedar. Određenost prave. Grafik funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. presjeci. lopta (kugla). Algebarsko rješavanje linearnih nejednačina sa konstantnim koeficijentom. Rješavanje sistema od dvije linearnie jednačine sa dvije nepoznate grafičkom i algebarskom metodom (metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata). piramida. 3. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Rogalj. Linearna funkcija. 45 . Grafičko i algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. konus).

aksioma i teorema. volje i moralnih vrlina. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - - prepoznati razlomljeni racionalni izraz. Pripremati se za samoobrazovanje. da li su zadane ravni normalne ili nisu. jasnoću. konciznosti u pismenom i usmenom izražavanju. . Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. UČENIK ĆE MOĆI: - Uočavati funkcionalnu zavisnost u raznim oblastima i prikazivati ih na različite načine. Usvajanje značenja nagiba prave i odsječka na y osi i njihovu geometrijsku interpretaciju. prebrojavat će prave određene datim tačkama koje su normalne na datu ravan. discipliniranosti. Grafičkom metodom ilustriraju jednačine koje imaju jedinstveno rješejne. fizike. ravan).PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA . Uvažavati različite stavove. odnosno koje nisu paralelene sa datom ravni.Uvođenje pojma razlomljenih racionalnih izraza. znat će sistematski prebrojavati sve prave određene datim tačkama koje su paralelne. mimoilazne prave. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA Razvijanje smisla za simetriju. naći njegovo definiciono područje i koristeći prethodna znanja iz cijelih racionalnih izraza izvesti osnovne računske operacije s njima. strpljenja. Shvaćaju jednačine odnosno nejednačine kao uslove izražene algebarskim jezikom koji postoji između poznatih i nepoznatih veličina. Izgrađivanje pozitivnih navika. pridruživanje uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni. O rogljastim i oblim geometrijskim tijelima.Usvajanje osnovnih geometrijskih pojmova (tačka. O međusobnim odnosima tačke i prave. preciznost. prava normalna na ravan. Usvojeno matematičko znanje primjenjivati u prirodnim naukama i tehnici. harmoniju. Transformirat će datu jednačinu (nejednačinu) u njoj ekvivalentnu jednačinu (nejednačinu) najprostijeg oblika. Uspješno koristiti razne izvore znanja. definisanosti i osnovne računske operacije s njima. UČENIK ĆE: - - Kritički prihvatati rezultate svoga rada. prava. Na modelu kvadra određivat će međusobni položaj prave i ravni. pedantnosti. Prepoznavati matematiku kao praktičan i koristan predmet. Razvijanje sposobnosti zavisnosti u različitim matematičkim sadržajima Razvijanje istraživačkog duha i osjećaja zadovoljstva poslije riješenih zadataka Primjenjivanje matematičkog znanja na razne probleme iz svog okruženja Sticanje osnovne matematičke kulture potrebne za nastavljanje obrazovanja. Ispravit će rast ili pad linearne funkcije prema nagibu prave. Prepoznat će na modelu kvadra da li je zadana prava normalna na ravan ili nije. . stav. prava paralelna sa ravni. tačke i ravni. određenost prave i ravni. kemije) Izvodit će opće i pojedinačne formule za površinu i zapreminu geometrijskih tijela i primjenjivat će ih u praktičnim zadacima SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA Funkcionalno posmatranje i rasuđivanje. kao i pojmova: paralelne prave.Shvaćanje Dekartove ideje. dvije prave i dvije ravni. inicijativnosti. koje nemaju rješenje i one jednačine koje imaju beskonačno mnogo rješenja. a ravan sa tri nekolinearne tačke. 46 . Da li je prava određena sa dvije različite tačke. Primjenjivat će linearne jednačine i sisteme linearnih jednačina sa dvije nepoznate u rješavanju raznih problema iz života i raznih oblasti nauke (geometrije. Razvijanje istrajnosti. Usvajanje pojmova: definicija.

• • • Primjenom grafičkih ilustracija razvijaju funkcionalno mišljenje. • Korištenje prethodnih znanja pri rješavanju zadataka. • • Radi shvaćanja pojma pravouglog koordinatnog sisteme ponavlja se o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. Određenost prave. Razvijaju razumjevanje i postupnoost u radu uz korištenje prethodnih znanja. daju inicijative. Rastojanje tačke i ravni. Trudi se da nastava bude «živa». Međusobni odnos dvije prave. LINEARNA FUNKCIJA • • • Pravougli koordinatni sistem u ravni. Surađuju sa nastavnikom. Određenost ravni. Usvajaju pojam diedra. Međusobni odnos dvije ravni. • Samostalno rješavanje zadataka. Crtanjem razvijaju i poboljašavaju prostorne predstave. RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI TAČKA. RAVAN • Međusobni odnos tačke i prave. Usvajaju formulu za udaljenost • • Razumijevajući ideju koordinatnog sistema u ravni stiču vještinu snalaženja. Objašnjavaju međusobne odnose tačaka. • • Detaljno upoznavaju pravougli koordinatni sistem u ravni. Rastojanje između dvije paralelne ravni. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • 2. Usvojena znanja iz ove teme primjenjuju na rješavanje zadataka. tj. • ZNANJE Prepoznavaje i osnovne operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima. obrnuto sa datog grafika uočavaju zavisnost među veličinama. donose zaključke i stavove geometrije. Razvijaju sposobnost deduktivnog zaključivanja pri dokazivanju teorema. ugla diedra i okomitost ravni. Procjenjuju i provjeravaju (računski i grafički) pripada li zadana tačka grafiku funkcije. Prepoznavaju osnovne geometrijske pojmove. pravih i ravni u prostoru. GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. Povezuju linearnu funkciju sa njenim grafikom – pravom. Usvajaju osnovne stavove (aksiome) i teoreme o određenosti prave i ravni. Grafik funkcije direkne proporcionalnosti y = kx. Međusobni odnos prave i ravni. Shvaćaju da je linearna funkcija model pomoću kojeg se mogu predstavljati različite situacije i procesi. • • • • • • • • • • • • • • • • • • 3. Prava u ravni. Predstavljaju zavisne veličine odgovarajućim graficima. SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. • • Uočavanjem odnosa tačaka i pravih. Razlikuju eksplicitni i implicitini oblik linearne funkcije. • • • Navode primjere promjenjivih velličina i njihovu povezanost. Znaju odrediti tačke koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili 47 . tačaka i ravni primjenjuju aksiome u dokazivanju teorema. koristi raznovrsno posmatranje geometrijskih oblika. Rastojanje dvije tačke. Nornmala na ravan. pojam funkcionalne zavisnosti veličina. O stvaranju i razvijanju logičkog rasuđivanja upotrebom nekih aksioma i teorema. PRAVA.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA DEVETI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI 1. • Ponavlja osnovnih operacija sa razlomcima i uvođenje u operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima Ponavlja osnovne geometrijske pojmove i pokazuje ih na modelima. Diedar. Međusobni odnos tačke i ravni. Potpuno formira pojam geometrijskog prostora koristeći ogled i posmatranja. Stiču sposobnost prostornog posmatranja i pravilnog uočavanja odnosa geometrijskih elemenata. Samostalno posmatranje i proučavanje geometrijskih činjenica. STAVOVI. Pronalaze njihove veze i izražavaju ih matematskim jezikom.

odnosno nejednačina. Algebarsko rješavanje • • • Usvajaju osnovna svojstva jednakosti i nejednakosti. Osposobljavju se za samokontrolu pri rješavanju zadataka u cilju izgrađivanja samostalnog načina mišljenja. Algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Zadacima iz tehnike ili fizike još više upotpunjuje i utvrđuje znanje učenika o linearnoj funkciji. • • • • • Dopunjava pojam jednačine i njenog rješenja kako bi učenici shvatili njegovu pravu suštinu. Ponavlja brojnu nejednakost i osobine relacije poretka ≥ i ≤ koje su neophodne za uspješno rješavanje • • • 48 . • • • • Tekstualne zadatke koji se rješavaju pomoću jednačina mogu prevesti u odgovarajuće jednačine. Određuju nul tačku zadane linearne funkcije grafički i računski. Grafičko rješavanje linearnih jednačina Ekvivalentne jednačine. Razvijaju matematičko mišljenje analogijom. Rješavaju linearne jednačine i nejednačine sa jednom nepoznatom svodeći ih na ekvivalentne jednačine. geometrije i prirodnoih nauka. Uporno razmišljaju i vježbaju i na temelju ranije stečenog znanja iz aritmetike. • • • • Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu razvoju matematike. Shvaćaju i usvajaju pojam • • Razvijaju razumjevanje i analiziranje problemskih zadataka. preglednost i urednost u rješavanju zadataka. Tok funkcije. Usvajaju pojam rješenje jednačine i nejednačine i provjere rješenja. na primljenoj grafofoliji. • Primjenjuju znanja na rješavanje zadataka u kojima se ilustruju razni procesi iz stvarnosti. Nula funkcije. Naglašava da uzimamo bez dokaza da je grafik linearne funkcije prava i da ćemo taj dokaz učiti u izbornoj ili dodatnoj nastavi. kemije. • • • 4. U rješavanju problema pokazuju što više samostalnosti. Osposobljavaju se za rješavanje zadataka iz života. znak. Eksplicitni i implicitni oblik. izračunavaju vrijednosti funkcije. Usvajaju način zapisivanja funkcija.rcionalnosti • • • • • • tačaka u ravni.• • Linearna funkcija oblika y = kx + n. Grupira probleme po srodnosti da bi sastavljanje jednačina učenicima zadavalo manje teškoća. Linearne nejednačine. odnosno jednačine prostijeg oblika. • Razvijaju vještinu brzog i spretnog crtanja. Grafik linearne funkcije. Stiču naviku za preciznost u radu. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Grafik funkcije obrnute propo. Značaj primjene stečenog znanja o jednačinama. geometrije. LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM • • • • • • • • • Linearne jednačine. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. • Objašnjavaju postupak rješavanja jednačina i nejednačina koristeći osobine jednačina. tok i grafik linearne funkcije. Ponavlja funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. osnovni pojmovi. algebre. Provjeravaju da li dobivena rješenja jednačina zadovoljava i postavljenu jednačinu i dati problem. Ekvivalentne nejednačine. Kroz odabrane primjere objašnjava eksplicitni i implicitni oblik funkcije nula. Proširuje ranije stečeno znanje o linearnim jednačinama kroz složenije zadatke. Shvaćaju da je funkcija direktne proporcionalnosti linearna funkcija. osnovni pojmovi. Parametri k i n i njihovo geometrijsko značenje. fizike. sastavljaju barske izraze koji predstavljaju vezu između poznatih i nepoznatih veličina. induktivnim i deduktivnim zaključivanjem.

• ekvivalentnosti jednačina i nejedančina. Izvode ispravne zaključke. • • • • • Provjeravaju da li je zadani uređeni par rješenje sistema. Definira sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Napominje učenicima da • • • • • • • • • • • 49 . • Ponavlja pojam jednačine sa jednom i dvije nepoznate. Koristeći grafičke i algebarske metode demonstrira rješavanje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Svode problemske zadatke na rješavanje sistema. Stiču sposobnost da tekstualne zadatke izraze matematičkim jezikom. ali jednostavniji sistem. Usvajaju osnovna pravila zamjenjivanje jednog sistema u njemu ekvivalentan.linearnih nejednačina sa jednom nepoznatom. zapisuju i provjeravaju rješenje. Primjenjuju jednačine u rješavanju problemskih zadataka. Grafička metoda rješavanja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Stiču naviku pravilnog potpisivanja jednačine jednu ispod druge. Samostalno određuju koja od dvije algebarske metode dovodi do jednostavnijeg načina rješavanja u zadanom primjeru. Vrše ekvivalentne transformacije sistema jednačina. Rješavaju • • • • • Razvijaju sposobnost logičkog povezivanja podataka. Ekvivalentni sistemi linearnih jednačina. Shvaćaju suštinu grafičke metode da se obje jednačine sistema prikažu kao prave u koordinatnom sistemu. Postojanje rješenja i geometrijski prikaz mogućih slučajeva. odnosno x ≥m ili x ≤ m. Rješavaju sisteme linearnih jednačina navedenim algebarskim metodama. Na geometrijskom jeziku interpretiraju rješenje sistema linearnih jednačina. Rješenje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate metodom suprotnih • Usvajaju pojam sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate i pojam rješenje sistema. • • • • Sistemski i pregledno ispisuju pronađene veze koje postoje među veličinama u datom zadatku. SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE • Linearna jednačina sa dvije nepoznatepojam i njena rješenja. Osposobljavaju se za samaostalno učenje korištenjem udžbenika i poluprogramiranog materijala. nejednačina. te ga po potrebi diskutiraju. Kod rješenja problema objašnjava kako se označavaju i kako se povezuju zadani podaci i kako se određuju nepoznate veličine. rješenje sistema i ekvivalentne sisteme. Grafički prikaz rješenja. Zavisnost rješenja sistema linearnih jednačina od odnosa koeficijenata sistema. Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. kao i odgovarajućih članova. m € R). 5. • Objašnjava učenicima da pri rješavanju nejednačina postupamo na isti način kao pri rješavanju jednačina (zamjenjujemo polaznu nejednačinu ekvivalentnom nejednačinom oblika: x > m ili x < m. kao i nedostatak ove metode jer daje samo približno rješenje sistema. Prilikom grafičkog rješavanja sistema ukazuje na konkretnim primjerima na slučajeve protivrječnosti i neodređenosti. Ponavlja međusobni položaj dvije prave u ravni i grafik linearne funkcije.

Uviđaju da je korištenje općih formula za površinu i zapreminu pogodnije i da dovodi brže do rezultata. Objašnjava pojmove: rogljasta površ. takvi da razvijaju interes za njihovim rješavanjem. probleme u kojima treba odrediti dvije nepoznate veličine i da postavljeni sistem od dvije linearne jednačine ima jedinstveno rješenje. ivice roglja. šestougao. • • • • • • • Pregledno i pravilno zapisuju zadatke i rješenja zadataka. kartonske. romb. • • • • Primjenjuju teoreme o ivičnim uglovima roglja u zadacima. rogljasta i obla tijela. nepravilne. tj. Primjena sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. slike. • Ponavlja o trouglu. visina. Razumiju presjek prizme i piramide. plastične. Osposobljavaju se za praktičnu primjenu stečenog znanja. kose). kvadra i kocke. Izračunavaju nepoznate elemente primjenjujući Pitagorinu teoremu. Piramida: pojam. visina bočne strane (apotema). Stiču naviku za spretnost. Poliedar. vrste. se veliki broj problema koje znaju rješavati pomoću jedne linearne jednačine znatno lakše rješava utvrđivanjem dviju nepoznatih. Usvajaju definiciju prizme i piramide.• koeficijenata. • • GEOMETRI-JSKA TIJELA Rogalj. Osposobljavaju se za ispravno donošenje zaključaka (naročito deduktivnog). Prizma: pojam. generalizacije i analogije. Površina i zapremina pravilne četverostrane prizme. konveksnom mnogouglu i diedru. Površina prizme. znaju ih skicirati. masu i gustinu tijela. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom misaonih operacija. Zapremina prizme. preciznost i tačnost u radu i crtanju. Izrađuju modele geometrijskih tijela. Uvodi pojmove: površ tijela. bočne strane. Površina i zapremina pravilne trostrane prizme. Koristi mreže. Definira pravilan poliedar i pokazuje slike i mreže pet pravilnih poliedara. Izračunavaju površine i zapremine tijela koja nastaju rotacijom trougla. jednakokraki • • • • • • • 50 . konveksan rogalj. osnovna i bočna ivica. vrh roglja. na modelima uočavaju njihove elemente. rogalj. • Izabira probleme sa tematikom iz praktičnog života koji nisu ni suviše teški. Upotrebljava svu svoju vještinu da ovu materiju što više približi učenicima. Površina pravilne četverostrane • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam roglja. Osposobljavaju se za samoučenje. Usvajaju pojmove: baza (osnova). vrste. skice. ni suviše laki. Ponavlja trougao. jednakokrakog trapeza. Mreža prizme. strane roglja. Površina i zapremina pravilne šestostrane prizme. Prepoznaju i opisuju prizme i piramide (pravilne. U praktičnim zadacima povezuju zapreminu. elementi i presjeci prizme. prave. Zapremina kvadra i kocke. žičane) pri obradi tijela. unutrašnja i vanjska oblast geometrijskog tijela. pravougaonika. karton za savijanje i modele (drvene. elementi i presjeci piramide. Mreža i površina piramide. Skiciraju slike i crtaju mreže rogljastih i oblih geometrijskih tijela. poliedar. Od očiglednog opažanja dolaze do apstrakcije. četverougao. pomoću sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate. pojam geometrijskog tijela i pojam poliedra. • Znaju da je korisno provjeriti dobiveno rješenje u tekstu zadatka. 5. • • Razvijaju sposobnost uočavanja prostornih odnosa.

Zapremina lopte. mogu sračunatu ostale bitne elemente tog tijela. Zapremina pravilne četverostrane piramide. jednakostraničan (ravnostrani) valjak i jednakostraničnu (ravnostranu) kupu. elementi. • • • • • DIDAKTIČKO . pobuđuju i intelektualni. elementi. kružnicu. Ukazuje na razliku presjeka i dijelova lopte. Presjeci i djelovi lopte. sferu i loptu. Površina lopte. Znaju definirati valjak. osni presjek kupe. jednakoivičnu piramidu. presjeci. zatim pravog valjka i prave kupe. pored praktičnog interesa. Primjena Pitagorine teoreme na razne probleme koji se mogu postaviti za navedena geometrijska tijela. Zapremina kupe. pravu i kosu kupu. Mreža i površina kupe.METODIČKE NAPOMENE 51 . Površina i zapremina pravilne šestostrane piramide. Zapremina valjka. Mreža i površina valjka. • • • • • • • • • • • • • • trapez. Bira zadatke koji su bliski učenicima i koji kod njih.• • • piramide. Valjak: nastanak. krug. Kupa. Razlikuju prav i kos valjak. Površina i zapremina pravilne trostrane piramide. kupu. Korištenjem Pitagorine teoreme. • Shvataju nastanak cilindrične i konusne površi. Sfera i lopta. Korištenjem općih formula izračunavaju površine i zapremine navedenih tijela. Objašnjava i jednakoivičnu prizmu. na osnovu datih elemenata za konkretno geometrisko tijelo. vrste i presjeci. zatim veliki loptin krug. Insistira na korištenju skice prilikom rješavanja zadataka. konusna površina. kružni isječak. Zapremina piramide. Uočavaju osni presjek valjka. vrste.

• U prvim primjerima nastavnik sam daje odgovarajuće jedinice na koordinatnim osama. a zatim učenici sami izabiraju jedinice prema potrebama zadatka. Zadatke koji se odnose na operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima treba uvoditi postupno. jedinična duž. • Preko više primjera pokazati da linearna funkcija y = kx + n raste kad x raste ako je k > 0. Za parametre k i n uzimati i racionalne brojeve. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom.n) povuče se prava paralelna tom grafiku.1. Kada je potrebno za crtanje grafika koristiti milimetarski papir. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj x є R može po formuli izračunati vrijednost funkcije y є R i da svakom uređenom paru (x. Objasniti pojmove: koordinatni početak. Poslije navođenja jednostavnijih cijelih racionalnih izraza može se uvesti formalna definicija cijelog racionalnog izraza. LINEARNA FUNKCIJA Pojam pravouglog koordinatnog sistema treba dograditi i sve znanje o funkcijama koje su učenici ranije stekli sada treba sistematizirati i uvesti definiciju funkcije. geometrije i prirodnih nauka. 52 .y) odgovara samo jedna točka koordinatne ravni. povlačeći paralelu sa operacijama u okviru cijelih racionalnih izraza. promjena vremena i temperature). Koristiti oglede koji nisu ilustracija gotovih zaključaka. • Posebnu pažnju obratiti na sastavljanje tablica. PRAVA. apscisna osa. TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. odnosno razlomljenog racionalnog izraza uopšte. preći na konstrukciju grafika pomoću dvije proizvoljne tačke. • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. nego sredstvo za njihovo donošenje. a na osnovu toga i formalnu definiciju razlomljenog racionalnog izraza sa opštim brojevima ili izrazima. • Pokazati da se grafik linearne funkcije y = kx + n može dobiti i na taj način da se nacrta grafik funkcije direktne proporcionalnosti y = kx a zatim kroz tačku T(0. a zatim skrenuti pažnju da je najbolje izabrati presječne tačke prave sa koordinatnim osama. RAVAN U ovoj temi treba uvažavati didaktičke principe: očiglednost i postupnost i početi izlaganje od konkretnog ka apstraktnom. TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Izlaganje o racionalnim izrazima bi trebalo započeti pojmovima konstanti i promjenjljivih. TEMA – TAČKA. a opada kad x raste ako je k < 0. a naročito na sastavljanje jednačina funkcionalnih zavisnosti dviju veličina. 3. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. i formulom a zatim definirati funkciju. tablicom. 2. • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. • Linearnu funkciju y = kx + n obraditi na primjerima iz života. • Kada se učenici na primjerima uvjere da je grafik linearne funkcije prava – konstrukcijom grafika sa više tačaka.

t. • Za koeficijente uz nepoznatu uzimati realne brojeve. promjenljivim koeficijentom koji ne treba da budu komplicirani niti sa prevelikim brojem članova. a ≠ 0 i 0/0 i objasniti diskusiju jednačine. Od očiglednog geometriskog presjeka dvije prave napraviti algebarski sistem. jer to učenike navodi na opšte matematičko promišljanje. • Ponoviti osnovne osobine jednačina a zatim uvesti pojam ekvivalentnih jednačina. Određivati nulu funkcije računski (rješavati jednačinu kx + n = 0) i grafički ( pomoću dva uređena para u koordinatnom sistemu nacrtati grafik funkcije y = kx + n). 4. • Postavljati probleme koji odgovaraju uzrastu učenika sa raznovrsnom tematikom (iz odnosa među brojevima. posmatrajući dvije prave u ravni koje se sijeku. u itd. n. u intervalu). a za nepoznate uzimati oznake: y. Algebarsko rješavanje linearnih jednačina treba vršiti na osnovu osobina jednakosti realnih brojeva. dvojnim razlomcima. • Tok linearne funkcije predstavljati simbolički tablicama: (a) za k > 0: (b) za k < 0. • Opisati jednakost kao najširi pojam a zatim definirati identitet i na kraju jednačinu. • Tek tada preći na rješavanje jednačina novom metodom. Za rješavanje linearnih nejednačina koristiti osobine relacije nejednakosti u skupu R. 53 . problemi procentnog računa. • Zapisivati rješenja nejednačina na više načina (računski. razlomcima. • Znanje o jednačinama produbiti i utvrditi primjenom "matematičke vage". TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM Sistematsko izučavanje jednačina obrađuje se poslije linearne funkcije i njenog grafičkog predstavljanja kako bi se uz rješavanje linearne jednačine uporedo vršila geometrijska interpretacija rješenja. • Navesti i jednačine u kojima se rješavanje svodi na objašnjenje izraza a/0. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Uvesti prvo pojam algebarske jednačine sa dvije nepoznate i dati njenu geometrisku prezentaciju. algebarskim razlomcima. m. problemi o radu.n/k koja predstavlja nulu (nulište) funkcije. na brojevnoj pravoj.• Dajući proizvoljne vrijednosti argumentu x uzeti i vrijednost x = . • Objasniti šta znači riješiti nejednačinu (rješiti nejednačinu znači odrediti granice u kojima leže vrijednosti nepoznate koje zadovoljavaju zadanu nejednačinu) i da rješenje nejednačine ne daje konačnu određenu vrijednost nepoznate (rješenje nejednačine određuje interval u kome "leže" tražene vrijednosti nepoznate). • Obraditi primjere za rješavanje jednačina sa zagradama. Postepeno uvesti pojam sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate. 5. problemi iz geometrije i na kraju problemi iz fizike).

Postanak rogljastih tijela demonstrirati pokretnim modelima. Što je češce moguće davati geometrijske prezentacije i sistema i rješenja. • Pojam geometrijskog tijela. • U završnoj prezentaciji teme navoditi problemske zadatke koji se u načelu svode na sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. • Pokazati kako nastaje zarubljena piramida. 54 . • Kod konstrukcije mreže valjka objasniti konstrukciju duži rΠ. elementi poliedra. a zatim ih primjenjivati na pojedine prizme i piramide (trostranu. nema rješenja) i dati geometrijsku prezentaciju svih slučajeva. a bolje modele nastavnik ostavlja jer mu mogu poslužiti kao nastavno sredstvo. • Prvo podsjetiti učenike na izračunavanje zapremine kvadra (slaganjem i prebrojavanjem jedinica zapremine u datom kvadru). • Podsjetiti učenike na oblike prizmi i piramida.• Posebno obratiti pažnju na postojanje rješenja sistema (jedno rješenje. • Učenici prave modele tijela. • Crtati mreže svih prizmi i piramida. a presjek sfere sa ravni kružnica. Poticati učenike da posebno izoštre razmišljanje. a zatim odrediti zapreminu proizvoljne prizme (za prvi slučaj uzeti da je baza prizme pravougli trougao. pojam poliedra. uz stalno poticanje razmišljanja o egzistenciji rješenja.a lopta nastaje obtranjem kruga oko jednog njegovog prečnika ili polukruga od žice (kartona) takođe oko prečnika). • Potrebno je odmah objasniti vezu između mase i zapremine kako bi se mogli rješavati praktični zadaci. • Objasniti pojam roglja i njegove elemente – ilustrirati slikom i pokazati na modelu trostrane piramide. kako dati problem preformulisati u matematički model. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Postanak i osobine pojedinih geometrijskih tijela i njihovo skiciranje treba obraditi uporedo. • Pokazati kako nastaje zarubljena kupa. Izvesti prvo opće formule za izračunavanje površine i zapremine rogljastih geometrijskih tijela. šestostranu) čime dobivaju svoj odgovarajući poseban oblik. • Za izvođenje formula za površinu tijela koristiti mreže tijela. broj strana poliedra. beskonačno mnogo rješenja. nazivi i mreža poliedra (objasniti i pokazati modele kocke i trostrane piramide). • Objasniti kako se određuje (mjeri) zapremina tijela i ponoviti jedinice za zapreminu. • Naglasti da je svaki presjek lopte sa ravni krug. • Postepeno izložiti metode za rješavanje sistema. • Podsjetiti učenike na predmete oblika valjka. • Pokazati učenicima kako se dolazi do modela prizme i piramide za čiju izradu od papira je potrebna mreža (pomoću gotovog modela praviti sliku mreže na papiru). kupe i lopte iz svoje okoline. pa je dopuniti do kvadra – dopuna je prizma podudarna datoj prizmi). Takve kružnice na globusu su ekvator i merdijani. 6. a kod mreže kupe objasniti konstrukciju kružnog isječka. Obraditi svaku prizmu i piramidu pojedinačno i detaljno. tražiti analizu i tumačenje rješenja izvornog problema. četverostranu. od jednostavnijih ka težim. kupa nastaje obrtanjem za 3600 pravouglog trougla oko jedne njegove katete kao ose ili jednakokrakog trougla oko njegove ose simetrije. Uporedo sa izvedenim formulama vrši se rješavanje računskih zadataka i njihova primjena. Objasniti i demonstrirati nastanak oblih tijela rotacijom ravnih figura (valjak nastaje rotacijom za 3600 pravougaonika oko jedne njegove stranice. Rješavanjem matematičkog modela (u ovom slučaju sistema).

• Zapreminu piramide, valjka i kupe utvrditi ogledom. Koristiti šuplje modele tijela: prizme i piramide jednakih baza i jednakih visina; valjka poluprečnika baze r, visine H i kvadra sa ivicama r, rΠ, H; valjka i kupe jednakih baza i jednakih visina. Puniti ove modele vodom ili sitnim pjeskom i utvrditi odnos zapremina ovih tijela. • Za konkretna geometriska tijela davati samo odredjene podatke, koji nisu dovoljni za sračunavanje površine ili zapremine, a da učenici korištenjam Pitagorine teoreme, izračunaju ostale potrebne elemente (npr. Za kupu dati izvodnicu i visinu, a da učenici izračunaju poluprečnik baze, pa potom uzračunaju zapreminu ili površinu).

FIZIKA,
Tematske cjeline/ Teme Naelektrisanje u našem okruženju Električni naboji
CILJEVI I ZADACI

IX razred, 2 časa sedmično, 68 časova godišnje
Vrijednosti, stavovi ponašanje Razvijanje svijesti o raznovrsnosti prirodnih fenomena i njihovoj povezanosti Aktivnosti učenika -Izvode različite oglede naelektrisanja tijela trenjem, dodirom , influencijom i istražuje njihovo međudjelovanje. -Navode primjere pojava statičkog naboja u svakodnevnom životu -Prave jednostavan elektroskop -Izvode oglede i donose odgovarajuće zaključke o električnom polju; -Upoređuje gravitaciono i električno polje; -Istražuje od kojih veličina zavisi kapacitet pločastog Aktivnosti nastavnika -Priprema pribor za izvođenje različitih ogleda, kreira problemske situacije i motivira učenike da predviđaju i objašnjavaju ishode tih ogleda; -Pomaže učenicima da usvoje činjenicu da pri naelektrisavanju tijela elektroni prelaze sa jednog tijela na drugo i da u prirodi vrijedi zakon održanja ukupnog naboja; -Pomaže učenicima da dođu do spoznaje o električnom polju koristeći se znanjem o gravitacionom polju i promatranjem ogleda;

OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI

Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik: -Zna da je naboj svojstvo naelektrisanog Električni naboj, kulon (C); tijela i da su elektroni i protoni nosioci Međudjelovanje naboja; negativnog odnosno pozitivnog naboja; zna Razdvajanje naboja trenjem i da električna sila može biti privlačna ili električnim djelovanjem, odbojna; zna mjernu jedinicu naboja i da elektroskop; postoji elementarni (osnovni) naboj; zna objasniti naelektrisanje tijela trenjem, dodirom i influencijom, koristeći se zakonom održanja ukupnog naboja; razlikuje provodnike i izolatore; - Razumije nastanak električnog polja; zna odrediti jačinu polja tačkastog naboja u nekoj tački polja i grafički prikazati jednostavnija električna polja; razlikuje pojmove električne energije, potencijala i napona; zna njihove mjerne jedinice; razumije električni kapacitet provodnika i

Električno polje

Električno polje; jačina električnog polja, kulon po metru kvadratnom (C/m²); Električni potencijal i napon, volt (V); Električni kapacitet, farad (F),

Podsticanje radoznalosti i maštanja Razvijanje osjetljivosti

55

kondenzatori;

zna njegovu mjernu jedinicu; navodi različite vrste kondenzatora i zna matematički izraz za kapacitet pločastog kondenzatora; određuje kapacitet kondenzatora vezanih redno ili paralelno u bateriju; rješava jednostavne zadatke; zna opisati eksperiment za određivanje elementarnog naelektrisanja.

na probleme

kondenzatora i određuju kapacitete kondenzatorskih baterija; -Rješavaju različite zadatke računskim i eksperimentalnim putem;

-Upoznaje učenike sa različitim vrstama kondenzatora i načinom dobivanja jednostavnijih kondenzatorskih baterija; -Zadaje domaće zadaće,
priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće, ocjenjuje učenike;

56

Električna struja Istosmjerna električna struja stalne jačine

Nastanak električne struje u provodniku; Izvori električne struje, elektromotorna sila ; Električni krug i njegovi elementi;

-Zna da se u provodniku javlja električna struja kada na njegovim krajevima postoji razlika potencijala; zna da je za održanje stalne razlike potencijala odnosno napona potrebna energija i da električne izvore karakteriše određena elektromotorna sila; razumije princip rada različitih električnih izvora; crta sheme i sastavlja strujne krugove i obratno.

Razvijanje navike istraživanja

Zakonitosti u strujnom krugu

Veličine koje mjerimo u strujnom krugu, napon, jačina električne struje, amper (A) ; Ohmov zakon za dio strujnog kruga; Električni otpor, om (Ώ); Otpornici; vezivanje otpornika u strujni krug; Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Zna jedinicu za jačinu električne struje i koristiti se ampermetrom i voltmetrom; zna spojiti strujni krug sa paralelno vezanim sijalicama i izmjeriti jačinu struje i napon u svakom dijelu odnosno grani kruga; usvaja Prvo Kirchhoffovo pravilo; Eksperimentalno određuje odnos napona i jačine struje na sijalici u jednostavnom strujnom krugu; zna Ohmov zakon za dio električnog kruga; Razumije da je otpor osobina provodnika i da se može odrediti kao količnik električnog napona i struje; zna njegovu mjernu jedinicu i matematički izraz za otpor žičanog provodnika pri stalnoj temperaturi; zna da otpor provodnika zavisi od temperature; razlikuje otpornike prema namjeni; zna izračunati ekvivalentni otpor za redno i paralelno spojene otpornike u električnom krugu; zna Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Razvijanje svijesti o potrebi kvalitativnog i kvantitativnog proučavanja fizikalnih fenomena

Razvijanje navike kritičkog analiziranja veza i odnosa među fizičkim veličinama

Analiziraju sastav i princip rada različitih električnih izvora, te uslove za pojavu električne struje; Sastavljaju jednostavne krugove i istražuju » put » električne struje, spajajući različite provodnike (napr. metalni provodnik, plastiku, karton, destiliranu vodu, elektrolit); Istražuju koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da sijalica svijetli u krugu; Crtaju odgovarajuće sheme strujnog kruga koji su sastavili, i obratno, pomoću date sheme sastavljaju strujni krug; Nakon izvedenih ogleda raspravljaju o provođenju struje kroz različite sredine; Samostalno ili u grupama: 1. Istražuju strujne krugove; 1. Provjeravaju Ohmov zakon za dio strujnog kruga. Rezultate predstavljaju tabelarno i grafički;

-Pomaže učenicima da isprave pogrešne predodžbe o električnoj struji koje su prisutne u svakodnevnom životu;

-Pomaže učenicima da napišu pripremu za laboratorijski rad; -Priprema pribor za sastavljanje strujnih krugova za samostalan ili grupni rad učenika; -Upoznaje ih sa mjerama zaštite i nadgleda njihovo istraživanje.

Učinci električne struje

Toplotno, kemijsko i magnetsko djelovanje električne struje; Rad i snaga električne struje,

Opisuje toplotno, kemijsko i magnetno djelovanje električne struje i navode odgovarajuće uređaje;

Sticanje navike

Proširuju konceptualno razumijevanje energije i snage sa energijom i

Demonstrira efekte djelovanja električne struje i ističe njihove primjene;

57

Primjena efekata električne struje. Pomaže učenicima da povežu pretvaranje električne energije u unutrašnju energiju sa zakonom održanja energije i čestičnom strukturom tvari. Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj novih tehnologija. Razmatra sa učenicima domete mikrolektronike. 58 . Opisuje svoje doživljaje za vrijeme nevremena. Zna osnovne mjere zaštite od opasnog djelovanja električne struje i način pružanja prve pomoći. Koristi ilustracije pojava.Lenzov zakon i njegovu primjenu. zna grafički prikazati i odrediti smjer magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice. Električne promjene u atmosferi Naelektrisanje oblaka. Prikupljaju podatke i prezentuju informacije o primjeni poluprovodnika. Zna mjere zaštite od udara munje. Magnetska indukcija. kilovatsat (kWh). Upoređuju međudjelovanje magneta sa međudjelovanjem naboja. podstiče diskusiju o svojstvima i primjeni magneta. Magnetsko polje Trajni magneti Magnet. željeznu prašinu. Zna matermatički izraz za Džul. sitne predmete i usmjerava učenike na istraživanje magnetskog polja. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike sa Istražuju djelovanje električne struje na magnetsku iglu. Razvijanje navike naučnog pristupanja analiziranju prirodnih pojava. Razumije električne procese i način provođenja struje u atmosferi. opasnost i zaštita od električnog udara. tesla (T). tranzistor. te ulogu diode kao ispravljačice. snagom električne struje. Magnetsko polje zavojnice. grafički prikazuje polje šipkastog i potkovičastog magneta. Proširuju konceptualno razumijevanje naboja upoznavanjem nosilaca naboja kod poluprovodnika. opisuje magnetsko polje Zemlje. magnetsko polje trajnog magneta. Zna mjerne jedinice za rad i snagu električne struje. Raspravljaju o primjeni toplotnog dejstva struje u svakodnevnom životu i djelovanju osigurača kao zaštite električnih aparata. Istražuju i otkrivaju osnovna svojstva trajnih magneta. Magnetsko polje električne struje Magnetsko polje pravolinijskog provodnika. Grafički prikazuju magnetsko polje električne struje u provodnicima raznih oblika i upoređuju sa magnetskim poljem šipkastog i potkovičastog magneta. grom. Demonstrira na influentnoj mašini postanak električne iskre kao i ulogu gromobrana.Rad i snaga električne struje voltamper (VA). Zna osnovne osobine magneta i djelovanje magnetske sile. razumije princip kompasa. Poluprovodnici Poluprovodnička dioda. Demonstrira odgovarajuće ilustracije i provođenje struje poluprovodnicima. zna uzrok nastanka i osobine magnetskog polja. Munja. Upozorava učenike na opasnosti pri radu sa električnim aparatima. Ukazuje da se magnet uvijek javlja kao dipol. Istražuju rad električnog Priprema magnete raznih oblika. Zna da su nosioci naboja u poluprovodnicima elektroni i šupljine i princip rada diode i tranzistora. Zna da se oko provodnika kojim teče struja stvara magnetsko polje. pažljivog rukovanja sa električnim uređajima. Upozorava učenike na ponašanje u slučaju nevremena. Magnetsko polje Zemlje.

koristi se pravilom desne ruke za određivanje smjera inducirane struje. Priprema demonstracionoistraživački ogled o djelovanju provodnika sa strujom na magnetsku iglu. Diskutuju o povezanosti električnih i magnetskih pojava.Elektromagnet. Surađuje sa nastavnikom tehničkog odgoja u prikupljanju i izradi pribora za oglede. Izvode različite oglede kojima ostvaruju elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu. Zna objasniti pojavu elektromagnetske indukcije i opisati međusobnu indukciju. Demonstrira magnetsko polje pravolinijskog provodnika. Faraday-ev zakon. primjenjuje matematički izraz za jačinu magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice za rješavanje jednostavnih zadataka. zna odnos magnetske indukcije i jačine magnetskog polja. razumije princip rada elektromagneta i njegovu primjenu. Djelovanje magnetskog polja na električnu struju Provodnik sa strujom u magnetskom polju. Opisuju primjenu elektromotora u uređajima iz svakodnevnog života. Amper-ova sila. stvarnim životom i svakodnevnim iskustvima. Demonstrira princip rada elektromotora i galvanometra. Elektromotor. Magnetsko djelovanje paralelnih struja. Izvori naizmjenične struje. zna opisati prenos električne energije od izvora do potrošača. Zna djelovanje magnetskog polja na pravolinijski provodnik i zavojnicu kojima teče električna struja. Razumije princip generatora i transformatora. zna da je magnetsko polje opisano vektorom magnetske indukcije i njenu jedinicu. zavojnice i rad elektromagneta. zna osnovne karakteristike naizmjenične struje. razumije osnovni princip rada elektromotora i nekih električnih mjernih instrumenata. Električni mjerni instrumenti. Razmatraju rad i funkciju elektrana i trafostanica. Po mogućnosti organizira posjetu hidroelektrani odnosno termoelektrani. Lenzovo pravilo. 59 . razumije Lenzovo pravilo. Postavlja odgovarajuća pitanja koja će omogućiti učenicima da razumiju zašto kretanje magneta u odnosu na zavojnicu inducira napon u zavojnici. Transformatori. te potrebe korištenja znanja fizike zvona. Nakon ogleda provjeravaju tačnost svojih zapažanja. Elektromagnets ka indukcija Naizmjenična struja Pojava elektromagnetske indukcije. Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj tehnike Podsticanje učenika na stvaralaštvo Priprema pribor za istraživanje djelovanja trajnog magneta na provodnik sa strujom. Raspravljaju da li trajni magnet djeluje na provodnik sa strujom. Pomaže učenicima u istraživanju rada električnog zvona. zna matematički izraz za Amper-ovu silu i da je međudjelovanje paralelnih struja osnov za definiciju ampera.

Crtaju nastanak pomrčine Mjeseca i Sunca i daju svoja objašnjenje.Valovi Periodično i oscilatorno kretanje. 60 . Navode primjere periodičnog odnosno oscilatornog kretanja iz svakodnevnog života. Demonstrira različite svjetlosne efekte i korištenje lasera kao izvora. longitudinalni i transverzalni val. Brzina širenja valova Prijenos energije valom. Postavljanjem odgovarajućih pitanja omogućava učenicima da uoče razliku između titranja čestice sredine i širenja vala u toj sredini. Daje upustvo kako napraviti tamnu komoru i sa njom vršiti određena istraživanja. Podstiče učenike na samostalno razmišljanje i zaključivanje o svojstvima i vrstama valova. pravolinijsko prostiranje svjetlosti. rješava jednostavne računske zadatke. prelamanje valova na granici dvije sredine. razlikuje ton i šum. izvori valova. Zna opisati nastanak zvuka i vrstu zvučnih izvora. Odbijanje valova na ravnim površinama. zna osnovne karakteristike vala: valnu dužinu. zna opisati postanak valova. Iz grafički prikazanih valova mjerenjem valne dužine i perioda određuje brzinu valova. brzina. grafički rješava odbijanje i prelamanje valova. Priprema grafičke prikaze odnosno odgovarajuće simulacije transverzalnih i longitudunalnih valova. izvori zvuka. Nastanak i vrste valova Valovi. crta valove koristeći se valnom zrakom i valnom površinom. izvodi jedinicu za frekvenciju. Zna osnovne karakteristike periodičnog i oscilatornog kretanja. zna da brzina svjetlosti u vakuumu iznosi 300 000 km/s i da je to najveća brzina u prirodi. Razvijanje navike generaliziranja rezultata eksperimenta Svjetlost Svjetlosni valovi Izvori svjetlosti. Iznose svoja iskustva doživljavanja različitih zvučnih valova. Koristeći se primjerima iz svakodnevnog života iznose svoje mišljenje o razlici između zvučnih. ultrazvuk. Bira odgovarujće računske zadatke. Podstiče učenike na razmišljanje o svjetlosti. longitudinalni i transverzalni valovi. Zna zakon odbijanja valova. Proučavaju valove na površini vode i elastičnoj opruzi. svjetlosnih i drugih valova. zna da brzina svjetlosti ovisi od sredine kojom se svjetlost širi . pojavu sjenke i polusjenke. Razmatraju različite svjetlosne efekte. Priprema pribor za izvođenje ogleda. Usmjerava ih na pravilno slušanje muzike. Razlikuje primarne i sekundarne izvore svjetlosti. zna vezu između brzine širenja vala. brzina zvuka. Odbijanje i prelamanje valova Zvučni valovi Zvuk kao longitudinalni val. zna da brzina zvuka zavisi od sredine kojom se zvuk širi. primjena. zna primijeniti izraz za brzinu kod rješavanja jednostavniih zadataka. Raspravljaju o štetnosti buke. odnosno valnom frontom. određene valne dužine i perioda. period i frekvenciju. Razvijanje navike analiziranja pojava. zna da dolazi do loma valova pri prelazu iz jedne sredine u drugu zbog različite brzine prostiranja valova u tim sredinama. postavljanja hipoteza i njihovo eksperimental no provjeravanje Diskutiraju o različitim vrstama kretanja. razlikuje kružni i ravni val. Izvode oglede i raspravljaju o uzroku prelamanja valova na granici dvije sredine. brzina širenja vala u različitim sredinama. usvaja predstavu o pravolinijskom prostiranju svjetlosti. Zna da se energija prenosi valovima određenom brzinom. valne dužine i perioda.

Demonstrira razlaganje bijele svjetlosti . zna da širenjem titranja električnog i magnetskog polja u prostoru nastaje elektromagnetski val. Razlaganje svjetlosti. zna osnovne karakteristike udubljenog i ispupčenog sfernog ogledala. opisuje primjenu sfernih ogledala. Prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču. Analiziraju oglede i donose odgovarajuće zaključke. jednadžba preslikavanja. teleskopa i dr. Demonstrira prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču. Priprema ilustracije o čestičnoj prirodi svjetlosti. konstruiše i određuje prirodu slike kod sabirne i rasipne leće pomoću kazakterističnih zraka svjetlosti. Demonstrira prenošenje energije svjetlosnim valovima. razumije nastanak totalne refleksije i zna neke njene primjene. Zajedno sa učenicima analizira spektar elektromagnetskog zračenja. usvaja definiciju tanke optičke leće i razlikuje sabirne i rasipne leće. Optičke leće. Rješavaju njima primjerene grafičke i računske zadatke. zna opisati periskop. primjena. Eksperimentalno određuju fokusnn daljinu udubljenog ogleda. Samostalno rade zadatak: Određivanje fokusne daljine sabirne leće. zna konstruirati i odrediti prirodu slike kod ravnog ogledala. Demonstrira odbijanje svjetlosti. a po mogućnosti demonstrira i fotoelektrični efekat. Demonstrira prelamanje svjetlosti na ravnom dioptru. zna da se svjetlosna energija pojavljuje samo u malim nedjeljivim količinama koju zovemo foton. kao i totalnu refleksiju i princip lupe. usvaja pojam indeksa loma date sredine. a svjetlosni valovi su dio spektra elektromagnetskih valova određene valne dužine. zna izvesti jednadžbu preslikavanja sfernih ogledala i odrediti uvećanje. opisuje primjenu leća u različitim optičkim instrumentima. 61 . Razvijanje navike korištenja različitih reprezentacija jezika fizike Primjenju znanje o odbijanju mehaničkih valova na svjetlosne valove. zna objasniti razlaganje svjetlosti. Razumije da i za svjetlosne valove vrijedi zakon odbijanja. konstruirati i odrediti prirodu slike u ogledalima. jednadžba preslikavanja. zna definiciju jačine leće i njenu mjernu jedinicu. zna objasniti prolaz svjetlosti kroz planparalelnu ploču. Koristeći znanje o prelamanju mehaničkih valova na granici dvije sredine traže odgovor na pitanje šta se u tom slučaju događa sa svjetlosnim valovima. elektromagnetski val i čestica. primjena. jačina leće. Sistematiziraju znanje o valovima svjetlosti. Pomaže učenicima da naprave model periskopa i planiraju ogled za samostalno određivanje fokusne daljine sfernog ogledala.Odbijanje svjetlosti Odbijanje svjetlosti od ravnog ogledala. dioptrija. Pomaže učenicima da istražuju prelamanje svjetlosti kroz različite leće. zna primijeniti jednadžbu preslikavanja pri rješavanju problema. Razvijanje svijesti o razvojnosti fizikalne slike svijeta Priroda svjetlosti Dualna priroda svjetlosti. Sferno ogledalo. Prelamanje svjetlosti Zakon prelamanja svjetlosti. primjena leća. Koristeći se internetom ilustriraju čestičnu prirodu svjetlosti ili koriste audiovizuelna sredstva koja postoje u školskoj zbirci učila. Prave model periskopa. Zna da je lom svjetlosti na granici dvije optičke sredine posljedica promjene brzine svjetlosti u drugoj sredini. različite boje tijela i nastanak duge. Razvijanje svijesti o širokoj primjeni znanja optike za poboljšanje kvaliteta življenja Diskutuje sa učenicima o pojavi prelamanja svjetlosti i njenim efektima. Rješavaju računske i grafičke zadatke.

Prirodna radioaktivnost.Prirodne strukture Svijet atoma Otkriće atoma. Analizira sa učenicima periodni sistem elemenata. Upoznaje učenike sa interesantnim dijelovima iz biografija znanstvenika. primjena. Fizička tijela i sistemi Fizička tijela i sistemi. Sistematiziraju znanja o svijetu atoma. ilustruju različite modele i vrše predviđanja..β i γ zračenje. Upoređuju i klasificiraju međudjelovanja i promjene u prirodi. Zna da radioaktivni elementi emitiraju α . primjenu radioaktivnih izotopa. promjene.Sile u atomu. Raspravljaju o koristi radioaktivnosti. zna opisati nuklearnu fuziju i mogućnost dobivanja energije kontroliranom fuzijom. kao i opasnosti od zračenja. primjena. uvažavajući njihovu kreativnost. Ocjenjuje znanje učenika. Jezgro atoma. međudjelovanja. Elektroni u atomu. Povezuje znanje fizike sa znanjem hemije. Zna opisati lanac i razmjeru strukturnih elemenata. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o različitim prirodnim strukturama. Ilustruju strukture i sisteme odgovarajućim modelima. Razvijanje svijesti da se fizikalna slika svijeta mijenja Analiziraju povijest razvoja znanja o atomu. te primjenu kontrolirane lančane reakcije u nuklearnim reaktorima. Razvijanje svijesti o jedinstvu prirode i povezanosti prirodnih nauka Razmatraju hijerarhiju fizičkih tijela u prirodi. Zna opisatu nuklearnu fisiju i nastanak lančane reakcije. fuzija. interakciji njihovih komponenti i razumijevanju uzročnih veza među različitim prirodnim fenomenima. zna vezu između oslobođene energije i mase pri cijepanju atoma. sposobnost istraživanja i kritičke stavove. Koristi internet i druga nastavna sredstva koja će učenicima približiti svijet atoma i efekte radioaktivnosti. Razgovaraju o termonuklearnim reakcijama u prirodnim uvjetima. 62 . od osnovnih čestica do galaksija. Radioaktivnost Nuklearne reakcije Fisija. Radioaktivni izotopi. Priprema literaturu o povijesti otkrića atoma i radioaktivnosti. Zna strukturu atoma i sile koje djeluju u atomu i jezgri atoma. ali i štetnom djelovanju. Razmatraju različita međudjelovanja i promjene.

Očekivani rezultati Učenik Naučiti koji je osnovni značaj metala za život i u kojoj su mjeri zastupljeni u Zemjlinoj kori. Magnezij. Tražiti od učenika da naprave „mini“ zbirku minerala. Pratiti proces hrđanja na ekseru. Aluminij Željezo i Ciljevi i zadaci Učiti Pozicija metala u PSE. Razlika između ruda i minerala. Razvoj interesa i smisla za istraživanje. stavovi. Svojstva. Tehnološki Vrijednosti. aluminija i željeza. IX Razred – 2 sata/časa tjedno.kalcija magnezija. Rude. otkrivanje i rješavanje problema. Razvoj interesa i Aktivnosti učenika Teoretski ovladati sadržajima. 68 sati godišnje Tematske cjeline Teme METALI Kemijski sastav Zemljine kore Natrij Kalcij.K E M I J A / H E M I J A. Minerali kao sastojci zemljine kore. 63 . Pripremiti učenike za izvođenje pokusa. spojevi i njihova uporaba natrija. ponašanje Poticanje znatiželje za izvođenje i rezultate pokusa. dobivanje. one manje opasne. Rješavati stehiometrijske Aktivnosti nastavnika Planira nastavne sadržaje. Uloga željeza u organizmu. Biološki značaj ovih elemenata. Izvesti pokuse u suradnji s nastavnikom.

Pratiti učenike pri izvođenju pokusa. Nastavnik treba nadzirati rad učenika i pomagati im pri izvođenju pokusa. Dokazivanje osnovnih gradivnih elemenata organskih spojeva. čistoće i urednosti u radu.čelik Bakar i Zlato Korozija i zaštita metala UGLJIK Pojam organske tvari Goriva Ugljikov atom Vrste i upotreba čelika. Promoviranje preciznosti. Poticanje znatiželje za prirodu i pojave u njoj. Osnovni proces korozije i zaštita metala. građa. Plemenitost metala. Kvalitativni sastav organskih spojeva UGLJI KOVODICI Zasićeni ugljikovodici Nezasićeni ugljikovodici Znati da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju. Svojstva ugljika i način povezivanja. Dokazati kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika Dokazati reaktivnost nezasićenih ugljikovodika Prikazati jednadžbama reakcije adicije. Suha destilacija. alkini. svojstva i nalaženje. Samostalno izvoditi pokuse. Diskusija o pravilnom odlaganju kancerogenih tvari. Metan. usmeno i pismeno iskazivati opažanja. značaj čelika. Pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku Nastavnik je moderator i voditelj nastavnog procesa. Ukazati na opasnost sljepljenih prstenova koji su 64 . Izvesti pokuse za dokazivanje ugljika i vodika u organskom spoju. svjesti o potrebi kemijskog računanja. Ispitivati Kemijska svojstva ugljiko- Tematski povezuje hemijske sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. Svojstva i značaj kroz povijest. uz dovoljan i nedovoljan pristup zraka. Podjela tvari na organske i anorganske. Napisati jednadžbu nastajanja ugljikova dioksida. Upotreba etena i etina. Kruženje ugljika u prirodi. homologni niz. Alkeni. veza atoma. Ugljen kao gorivo. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja sirovinama. zadatke. Napraviti modele grafita i dijamanta. uočavati promjene. Zašto željezo korozira a zlato ne. Od kojih je elemenata izgrađen organski spoj. Podjela ugljikovodika.

Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani. Značaj jedinstvenog nazivlja spojeva. vodika. Nafta i zemni plin. Sapuni i detergent. Uočiti funkcionalne skupine kod različitih spojeva. Reakcija esterifikacije Povezivanje Aminokiselina Primjere nekih enzima. Podjela i značaj ugljikohidrata Glukoza i saharoza. Znati strukturu Benzena.IUPAC Nafta Aromatski ugljikovodici ORG. Značaj organskih spojeva za čovjeka. Kontinuirano prati i vrednuje zalaganje 65 . Znati napisati reakciju fotosinteze i alkoholnog vrenja. Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Oblikovanje stavova o štetnosti alkohola. kancerogeni. Sastavljati i izrađivati modele Jednostavnih alkana. kiseline Esteri Ugljikohidrati Masti i ulja Primjer jedinstvenog nazivlja spojeva. Priprema zadatke i zaduženja na tri i više nivoa. Izvesti pokus dobivanja sapuna. Svojstva i podjela alkohola i karboksilnih kiselina Imenovati jednostavne estere. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Poznavati princip rada kemijskog alkotesta. Razlika između masti i ulja. Aminokiseline i bjelančevine Enzimi Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje. SPOJEVI I ŽIVI SVIJET Alkoholi Karboks. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Ispitati topljivost masti i ulja. svojstva. Značaj škroba u ljudskoj ishrani Razlikovati pojam zasićene i nezasićene masne kiseline. Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje. Benzen. značaj za organizam Uloga i nastajanje sapuna i deterdženata. Osigurati učenicima preparate za izvođenje pokusa. Podjela aminokiselina Jednostavne bjelančevine Uloga enzima u organizmu. Rješavati računske zadatke.

SINTET. Učenici trebaju izraditi zidne plakate i izvjesiti ih po zidovima škole kako bi ukazali svima učenicima i zaposlenicima na važnost očuvanja životne sredine. umjetna gnojiva podzemne vode. SPOJEVI Polimeri EKOLOGIJA Voda. Faktori onečišćenja zraka. učenika i njihov rad. Naučiti značaj sintetskih spojeva za život. Pr.Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u grupi i zaduženjima. Kisele kiše. Industrija i promet najveći izvor onečišćenja. 66 . Razvijanje ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema prirodi i aktivno uključivanje u ekološke akcije. učinak staklenika. Utjecaj automobila na zagađenje okoliša. Navike raspoznavanja sintetskih tvari od prirodnih. Recikliranje otpada. Mjere zaštite za očuvanje okoliša. stvara pozitivan odnos prema okolini i prirodi. tla i vode. Sortiranje otpada kao prva faza gospodarenja otpadom. na okoliš Promet/ saobraćaj i okolina Gospodarenje otpadom Zaštita okoliša Polimeri i monomeri. Uloga nastavnika je organizacija stručnih predavanja na razini škole o promicanju ekološke svijesti. Izvesti neke pokuse za ispitivanje svojstava polimera. zrak. tlo Utjecaj ind. Primjeri nekih polimera. Ukazati učenicima na opasnost otpada sintetskih polimera.

stavovi. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 67 .BIOLOGIJA: IX razred. dva sata sedmično CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHOD Tematske cjeline/teme Učiti: Proces i sadržaj Učenik: Vrijednosti.

UVOD Ciljevi i zadaci nastave biologije u 9. na selu. Zna da se nasljedni materijal nalazi u hromosomima. evolucije. -Motivira učenike za rad tokom nastave i u vannastavno vrijeme. medicini.Dostignuća iz genetike imaju primjenu u raznim ljudskim djelatnostima: poljoprivredi. da postoje ćelije sa diploidnim i haploidnim brojem. Vode diskusiju sa nastavnikom o načinu rada i sadržaju gradiva koji ih očekuje u IX razredu.. u zoološkom vrtu sličnosti i različitosti živih bića. ali i promjenljivosti u živom svijetu .Upoznavanje građe i funkcije vlastitog tijela. Promatraju u prirodi. -Upućuje učenike da izrade modele s različitim 68 . da je broj karakterističan za pojedine vrste organizama. -DNK je dvostruki Korisne poruke o potrebi kontinuiranog učenja kako tokom nastave tako i u vannastavno vrijeme. -O važnosti otkrića dvojne Na osnovu pregleda kariograma čovjeka mogu se identificirati određene anomalije. -DNK izgrađuje hromosome. Laboratorijska vježba: -Izrada modele čovjekovih kromosoma i simuliranje diobe tjelesnih i spolnih stanica/ćelija -Razgovaraju o nespolnom i spolnom razmnožavanju. filmove. razredu vezani za discipline: genetika. sadržane u jedru ćelije. -Potiče diskusiju o sličnostima i različitostima koje učenici uočavaju međusobno. molekule DNK koja se može samoreproducirati ukazuje podatak da su Watson i Crik dobili Nobelovu nagradu za to otkriće. ali i druge izvore (encikolpedije. šumarstvu. -Genetika je relativno mlada nauka. u obitelji između roditelja i djece kao i djece međusobno. -Vodi raspravu o nasljednim osobinama. HROMOSOMI Izgled i kemijska građa hromosoma. -Roditelji i potomci su slični. evolucija i antropologija -Zna kako će koristiti udžbenik kao osnovni izvor znanja. internet itd) -Zna da će najviše vremena biti posvećeno učenju o ljudskom organizamu s nizom dragocjenih poruka o tome kako je on izgrađen. sa zapisom za tvorbu određenih bjelančevina i u krajnjoj liniji razvoj osobina organizma. -Daje praktične upute za korištenje literature. -Navode neke osobine koje su uočili da se u obitelji ponavljaju kroz generacije. kako funkcionira te što svakodnevno treba poduzimati za očuvanje svojeg i tuđeg zdravlja -Zna da se genetika bavi pojavama i zakonitostima nasljeđivanja. da su hromosomi različitog izgleda i veličine.. -Biološko nasljeđivanje omogućava očuvanje korisnih osobina u datim uvjetima života iz generacije u generaciju. Nukleinske kiseline (DNK i RNK). ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. . Osobine bilo koje vrste organizma ne nasljeđuju se u gotovom obliku nego se nasljeđuju molekule DNK. Posebno je to važno da se sazna na početku razvoja embiona čovjeka (praktična primjena genetike!). Broj hromosoma. GENETIKA Pojam genetike i njezin značaj Pojam i značaj biološkog nasljeđivanja -Znanja iz fundamentalnih nauka kao što je genetika pomažu razvoju ljudske prakse. jer spolne ćelije roditelja sadržavaju nasljedni materijal sadržan u genima koji omogućava razvoj sličnih osobina u potomstvu. sudstvu . -Pobuđuje interes kod učenika za gradivo genetike.

a polovica od majke. 69 . -Po načinu djelovanja geni se dijele na dominantne i recesivne. učestvuju geni oba roditelja. a u ćelijama mogu biti u homozigotnom ili heterozigotnom stanju. -Koriste model DNK. -Shvaća važnost gena u stanici. fenotip Ukazuje da u prirodi vrlo često jedna osobina se razvija uz učešće većeg broja gena. u jedru. -Može objasniti način prepisivanja šifre uz pomoć molekula RNK. -Diskusija ili okrugli stol na temu nasljedna svojstva i nasljedne bolesti. genotip. lanac nukleotida s moći udvajanja. NASLJESLJEĐIVA NJE JEDNOSTAVNIH OSOBINA Mendelovi zakoni nasljeđivanja -Zna da je Mendel svojim eksperimentima utvrdio zakonito nasljeđivanje osobina. -U razvijanju nasljednjih osobina kod organizama koji se spolno razmnožavaju. -Može opisati oglede na grašku i zijevalici koje je Mendel izvodio. kemijski sastav. rasporedom parova nukleotida.voda. -Može opisati izgled hromosoma za vrijeme diobe ćelije. te prevođenje jezika baza u njima na jezik aminokiselina koje se povezuju u molekule bjelančevina sintetiziranih u ribozomima. -Zna da se genetička šifra ili kod nalazi u molekulama DNK tj. -Vodi raspravu o nasljednim osobinama i prilagođavanju. ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. dominantni i recesivni geni. mineralne tvari i vitamini). Zna da zdravi život uvjetuje zdravo potomstvo. Laboratorijska vježba: Izrada modela DNA. -Genotip u sadejstvu s faktorima vanjske sredine omogućava formiranje fenotipa. Učenici na primjeru visine čovjeka zaključuju da nije dovoljno samo posjedovati gene za visinu već da je potrebna i određena hrana –količina hrane te potrebni sastojci hrane (bjelančevine.ugljikohidrati. -U tjelenim ćelijama nalaze se u parovima (aleli). a među njima je i ljudska vrsta. Učenici pronalaze primjere razlika u biljaka iste vrste koje rastu u različitim -Ističe da danas spoznaje genetike daju nadu da će mnoge nasljedne bolesti moći biti izliječene. a isto tako objasniti rezultate ogleda. -Svi geni ćelije čine njen genotip. -Zna da su geni strukturne i funkcionalne jedinice procesa nasljeđivanja i da se sastoje od molekula DNK. Kod organizama koji se spolno razmnožavaju u genotipu polovica gena potječe od oca. koji su napravili u laboratorijskoj vježbi da bi bolje shvatili ulogu DNK u sintezi bjelančevina. homozigoti i heterozigoti. C-G) -Naglašava da se osobine organizama ne nasljeđuju u gotovom obliku nego se one razvijaju u čemu ključnu ulogu ima DNK. -Oni nose genetičku šifru koja se prenosi sa roditelja na potomstvo. -Zakon uniformnosti hibrida i zakon Genetika je relativno mlada nauka. Prepisivanje i prevođenje šifre. GENI Pojam. proces sinteze bjelančevina i faktori sredine.GENETIČKA ŠIFRA Molekuli DNK nositelji genetičke poruke (šifre ili koda). Insistira da se dobro shvati pojam odgovarajućih baza u nukleotidima (A-T.

rastavljanja osobina.

PROMJENLJIVOST ORGANIZAMA

Nasljedna promjenljivost: kombinacija roditeljskih osobina i mutacije.

Nenasljedna promjenljivost: modifikacije

-Zna da su potomci organizama koji su nastali u procesu spolnog razmnožavanja su slični roditeljima, jer se geni roditelja kombiniraju i to predstavlja veliku zalihu ukupne promjenljivosti živih bića. -Mutacije su sasvim nove osobine koje su posljedica promjene u rasporedu nukleotida u molekulama DNK.- Mutacije mogu zahvatiti cijele hromosome ili pak njihove dijelove. -Primjeri nasljednih bolesti kod čovjeka: hemofilija, daltonizam, mongoloidnost. -Uzroci mutacija raznoliki: različite kemijske tvari, svjetlosno, atomsko kosmičko zračenje i dr.- Većina mutacija su štetne, ali mali omjer korisnih je važan za evolutivni razvoj živog svijeta. Modifikacije - nenasljedne promjene nastale pod uticajem faktora okoliša, a važne su za opstanak individua u promjenljivim uvjetima života (dobivanje tamne boje kože na suncu, povećanje broja eritrocita tokom boravka na planinama povećanje površine lista u sjeni itd.) Historijski razvoj živog svijeta proučava nauka organska evolucija. Ona sagledava razvoj živog svijeta kroz vrijeme i objašnjava nastanak novih vrsta organizama. Prvu teoriju evolucije dao je Lamark, a Darvin je svojom teorijom prirodne selekcije

Za razvoj zdravog potomstva važno je da roditeljske spolne stanice ne budu pod utjecajem mutagenih faktora sredine u kojoj žive.

uvjetima. -Prave u vidu crteža i križaljki prikaz nasljeđivanja boje i oblika zrna graška kroz dvije generacije. -Uočavaju da homozigoti dominantni i heterozigoti ispoljajvaju u fenotipu osobinu dominantnog gena, a homozigoti recesivni osobinu recesivnog gena.

-Usmjerava učenike na primjere mutacija i modifikacija koje mogu navesti u svojem okružju -Razgovara sa učenicima o osobama pogođenim nasljednim bolestima i kako se treba ponašati u odnosu na njih.

Iako su modifikacije nenasljedne promjene organizama one su od izuzetne važnosti za opstanak organizama u promjenljivim uvjetima života.

Nastavnik ukazuje na sve jača upozorenja liječnika da pretjerano izlaganje suncu ljudskog tijela , iz pomodnih razloga, može biti od trajne štete za zdravlje. Razgovaraju o promjeni boje kože pod uticajem sunčevog zračenja i značaju ove modifikacije za život čovjeka.

EVOLUCIJA

Uvod u organsku evoluciju. Pojam i značaj

Gradivo evolicije razvija naučni pogled na razvoj živog svijeta kroz vrijeme na planeti Zemlji.

Ukazuje na važnost teorija evolucije koje su postavili prvo Lamark, a kasnije Darvin.

Koristeći geografsku kartu

70

Dokazi evolucije

unaprijedio spoznaju evolucije živog svijeta. Paleontološki: prijelazni oblici i razvojni nizovi; Uporedno-anatomski dokazi: sličan plan građe organizama otkriva srodničke odnose. Rudimentni organi i atavizmi. Realno postojanje organske evolucije da se dokazati naučnim činjenicama.

svijeta da markiraju put oko svijeta u koji se Darvin uključio.

Nastavnik nastoji pružiti što više informacija iz različitih bioloških disciplina koje daju potporu naučnom shvaćanju historijskog razvoja živog svijeta.

Faktori evolucije općenito Nasljeđivanje je proces očuvanja stečenog stanja, a promjenljivost omogućava nastanak novih osobina. Posebnu važnost imaju mutacije. Prirodno odabiranje (selekcija) ima stvaralačku i pokretačku ulogu. Selekcija se odvija pomoću „borbe za opstanak“ . Izolacija (prostorna, ekološka, reproduktivna ...), kao i slučajni procesi zajedno s prethodno navedenim faktorima omogućavaju cjelokupan tok evolucije. Proces nastanka novih vrsta (specijacija) -Proces divergencije. -Mikroevolucija (evolucioni procesi unutar vrste), a to su promjene genofonda usljed djelovanja različitih faktora evolucije koji dovode do nastanka novih vrsta. -Krupne promjene u evolutivnom toku živih bića dovode do nastanka novih planova građe organizama i drugih novih osobina što dovodi do procesa makroevolucije. Spoznaje genetike i niza drugih bioloških disciplina koriste objašnjenju procesa evolucije živog svijeta.

-Posmatrajući paralelno kosture različitih klasa kičmenjaka uočit će homologe i analoge organe. -Fotografije posjedovanja repa, veći broj pari sisa, pretjerana dlakavost kod čovjeka su atavizmi i ukazuju na evolutivni tok ljudske vrste. Praktični rad za sagledavanje promjenljivosti organizama: -Sabrat će po nekoliko listove sa najdonjih grana dviju drvenastih biljka i uporedit će njihovu veličinu i oblik. -Izmjerit će visinu svojih drugova i drugarica koji su rođeni u iste godine po mogućnosti istog mjeseca. -Podatke će zabilježiti u tabeli, uporediti ih i donijeti zaključke.

Obrazložit će ulogu nenasljedne i nasljedne promjenljivosti u procesu evolucije na nizu primjera kod biljaka, životinja i čovjeka..

Pojam i značaj antropologije. Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka Ćelija/stanica, tkivo, organi, sistemi organa, organizam čovjeka kao cjelina

-Današnja bioraznolikost mjerena brojem vrsta živih bića na Zemlji je rezultat dugotrajnog evolutivnog razvoja živog svijeta. Broj vrsta se tokom vremena na Zemlji povećavao, ali tokom razvoja živog svijeta brojne vrste vrste živih bića u prošlosti živjele, a zatim izumrle i danas o njima saznajemo na osnovu fosilnih ostataka.

Pronaći će podatke o broju

-Organizirat će odlazak u neki od muzeja koji raspolažu sa bogatim zbirkama prepariranih biljaka i životinja da bi učenici mogli dobiti predodžbu o bioraznolikosti . -U muzejima se nalazi i puno fosilnih ostataka. Nadomjestak muzejskim zbirkama je puno literaturnih izvora kao i internet informacija. -Povezat će gradivo evolucije sa gradivom sistematike biljaka i životinja koje su učenici usvojili u ranijim razredima.

71

Građa i funkcija kostiju Kostur/skelet NAUKA O ČOVJEKU: UVOD Stiče znanja o građi i funkcionisanju čovjekova organizma i osnovnuh higijenskih mjera za čuvanje zdravlja. -Zna o građi i diobi ćelije, razliku između mitotičke i mejotičke diobe ćelija. -Tkiva čovječijeg organizma: epitelno, vezivno, potporno, mišićno i nervno.- Pojam organa i organskih sistema. Građa, oblik i funcije. Veze mišića i kostiju. Rad i zamor mišića. Bolesti i njega kostiju i mišića. Zna da je kostur potporanj tijela i zaštita organa. Zna građu, funkciju, sastav kostiju, razvoj kostura, debljanje, zarastanje i veze među kostima. Može imenovati, opisati i navesti funkcije glavnih kostiju glave, trupa i udova kao i veze među kostima Povezuje koštanu srž sa stvaranjem krvnih stanica. Može navesti glavne nepravilnosti u razvoju kostura (skolioza, rahitis i dr.), njegove povrede (prelomi, uganuće, iščašenja. Zna pružiti prvu pomoć prilikom ozljeda kostura. Razvijanje svijesti i sticanje navika o ličnoj i komunalnoj higijeni.

vrsta pojedinih klasa kičmenjaka u Bosni i Hercegovini, također i broju nekih grupa viših biljaka. Uporedit će brojnost tih grupa sa podacima za neke druge zemlje u Evropi.

Motivira učenike i razvija njihov interes za nauku o čovjeku. Nastavnik priprema vježbe mikroskopiranja ćelija/stanica i tkiva. Potiče učenike na razmišljanje o povezanosti oblika ćelija s njihovom funkcijom. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Učenicima pokazuje (prepilanu) bedrenu kost ovce ili teleta, trajni preparat koštanog tkiva, slike kostura i veze među kostima, na modelu skeleta čovjeka. Pokazuje kosti na kosturu ili slici i navodi učenike da ih pokažu na svom tijelu. Upozorava da nepravilno sjedenje i nošenje neudobne obuće izaziva promjene na kosturu djece i odraslih. Priprema mikroskopiranje trajnih preparata poprečnoprugastih i glatkih mišićnih vlakana. Izvodi sa učenicima jednostavne vježbe kojim pokazuje antagonistički rad

SASTAV ČOVJEČIJEG TIJELA

Shvaćanje da je tijelo čovjeka kao i tijela biljaka i životinja su građena od ćelija.

ORGANSKI SISTEMI: KOŠTANO – MIŠIČNI SISTEM

Usna duplja, jezik, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, probavne žlijezde

Razvijanje pravilanog stava o povezanosti i značaju jedinstva koštano mišićnog sistema. Shvatanje neophodnosti ličnog učestvovanja u održavanju zdravlja pomoću pravilnog načina života (pravilna ishrana, boravak na suncu radi pravilnog razvoja kostiju) Shvatanje zašto su kosti tvrde i lomljive i važnosti vitamina D i sunčanja u sprečavanju rahitisa

Vode diskusiju sa nastavnikom o potrebi sticanja znanj o vlastitom tijelu.

Pomoću crteža prikazanih u udžbeniku i na grafoskopskim folijama ili na drugi način posmatrajući ih uočavaju i ističu različitosti crtajući ih u svojim sveskama. Mikroskopiraju trajne preparate koštanog tkiva. Posmatraju oblik, spoljašnji izgled i poprečni

MIŠIĆI:

Hrana, probavni sokovi, mehanička i kemijska obrada hrane, enzimi

-Može opisati građu mišićnog tkiva

Važnost redovne i umjerene tjelesne aktivnosti za normalan rad mišića. Pravilna ishrana bogata

72

-Demonstriraju pokus probave u ustima i uloge mišića. Crtaju mišićne ćelije i mišiće. želuca.resorpcija hranljivih tvari SISTEM ORGANA ZA PROBAVU Higijena usta. Nastavnik donosi košaru sa različitim namirnicama i razvrstava namirnice po njihovim sastojcima. prostih šećera i masnih kiselina i njihove konačne upotrebe (biosinteza bjelančevina. PROBAVA HRANE NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA PROBAVU Opravdana potreba brige o izboru sredstava za korištenje higijene usta i ruku (prirodna. Nudi jelovnike primjerene uzrastu devetog razreda. -Zna navesti imena pojedinih enzima kao i ulogu u razgradnji hranljivih tvari. blaga. crijeva. pljuvačne žlijezde. bjelančevinama osigurava pravilan razvoj skeletnih mišića. Praktični rad: razdvajanje mišićnih vlakana na životinjskom tkivu. -Zna opisati građu i navesti funkciju: ždrijela. Rad mišića prate na grimasama lica i mišićima ruke. Posmatranje mišića na modelu čovjeka. grafoskopskoj foliji građu sistema organa za probavu. Rade pokuse dokazivanja neorganskih i organskih tvari u kostima (paljenje i potapanje u kiselinu).zdrave i pokvarene zube. presjek duge kosti. -Po skupinama prave jedan dnevni jelovnik uključujući sve potrebne sastojke hrane uključujući i njihovu energetsku vrijednost izraženu u džulima. slici i na vlastitom tijelu. Prikazuje video zapis o 73 . tankog i debelog crijeva kao i žlijezda jetre i gušterače vezanih za tanko crijevo. -Potreba stalne brige o održavanju zdravlja zuba putem stalne njege. Laboratorijska vježba: Izrada modela zuba. Crtaju svoje zubalo i označavaju znakovima + i minus . netestirana na Zajedno sa učenicima prave sintetičku tabelu o sredstvima za održavanje higijene i trajnosti ambalažiranih prehrambenih artikala. Bolesti zuba. -Korekcija nepravilnog položaja zuba efikasno se otklanja. -Demonstrira model zubala čovjeka. -Može objasniti proces kemijske obrade hrane (probava/varenje) u pojedinim dijelovima sistema za probavu. Trovanja. takođe mjesto i način apsorpcije hranljivih tvari razloženih do aminokiselina. jetre. -Veza između mišića i nervnog sistema. -Postoje potrebe za svakodnevnim unošenjem svih sastojaka hrane. i razlikovati glatko. -Zna opisati mehaničko usitnjavanje organa i funkciju organa koji u tome učestvuje. jednjaka. -Čovjek se ne hrani samo zato da utoli glad nego da izgrađuje i obnavlja svoje tijelo. ruku i korištenje ispravne hrane. respiracija u ćelijama). te na koji način se pokreću. jezik. -Zna da je usna duplja obložena sluzokožom te zna nabrojati i opisati građu i funkciju organa vezane za nju: zubi. -Demonstrira model probavnog sistema ili prikazuje na zidnoj slici. poprečnoprugasto i srčano mišićno tkivo i zna navesti organe koji su građeni od tih mišića. ima energiju za rad organa i kretanje i bude zdrav i otporan prema bolestima. -Zna obrazložiti važnost hrane kao izvora gradivnih tvari. Crtaju poprečni presjek kosti i obilježavaju njenu građu. -Zna objasniti da je za rad mišića potrebna energija koju mišići dobivaju razgradnjom šećeraglikogena. pojam tetive. energije i zaštitno gergulatorskih tvari. Potiče učenike na uzimanje svih sastojaka hrane.Važno je znati da redovito pražnjenje crijeva daje doprinos u zdravlju čovjeka. redovitog liječničkog pregleda i eventualnih popravki narušenog zdravlja (karijes). Može razlikovati najvažnije satojke hrane i namirnice gdje se nalaze. Na modelu kostura čovjeka posmatraju kako su kosti međusobno povezane i raspoređene.

rak želuca i debelog crijeva.-Shvata potreba održavanja higijene: usta (četkanje zuba). 74 . životinjama itd. ruku (više puta dnevno. korištenje raznovrsne svježe spremljene hrane i oprane hrane koja se jede u svježem -Zna da je pored karijesa zuba često oboljenje paradentoza. dizenterija. upala slijepog crijeva. noktiju. trbušni tifus. pasja. čir želuca. Ne povoditi se za svakim sredstvom koji se nudi u prodaji putem agresivnih reklama.). Paraziti probavnih organa: dječije gliste. a obavezno prije jela i poslije obavljene nužde). Česta oboljenja probavnog trakta: gastritis. svinjska pantljičara. enzima ptijalina na razgradnju složenih ugljikohidrata na prostije šećere. najčešćim bolestima probavnih organa. Trovanja hranom. trhinoza. žutica. Napraviti popis ne manje od 10 prehrambenih artikala sa podatkom o trajnosti koja je navedena na ambalaži. ciroza. Bolesti jetre: žućni kamenci. Napraviti popis sredstava koje svakodnevno koriste za održavanje higijene svoga tijela. Napraviti popis gljiva iz skupine otrovnih.

grkljan. Navesti važnost disanja na nos. dušnica. i boravka u prirodi. Zna šta je vitalni kapacitet pluća.nošenje zaštitnih maski. Zna opisati grkljan i glasnice i objasniti funkciju glasnica i način oblikovanja glasa. Shvatiti povezanost dišnog sistema i kretanja krvi. zaštitu od promuklosti i oštećenja glasnica. upala pluća. počevši od svog doma i uticanje na roditelje i starije i na svoje vršnjake. Može opisati put zraka od nosa do pluća i objasniti izmjenu plinova u kontaktu plućnih mjehurića i krvnih kapilara. . Izvesti pokus dokazivanja CO2 u izdahnutom zraku. bronhitis. rak pluća. Crtaju glasnice pri proizvodnji zvuka. krvna plazma. Učenici će donijeti dio pluća nekog sisara (iz mesnice)i promatrati spužvastu građu pluća. Razvija svijest o zaštiti sistema organa za disanje od prašine. leukociti.Promatraju pod mikroskopom krvne stanice. Nabavit će u mesnici životinjsku krv. Sticanje znanja koje potiče učenike da se uključe u borbu protiv pušenja.odvajanje krvnog seruma i krvnog ugruška. serum i funkciju pojedinih komponenti. industrijskih opasniih plinova i drugih štetnih čestica . Nastavnik će slikovno pokazati načine izvođenja vještačkog disanja i praktično izvesti jedan od njih. plinova i drugih štetnih uticaja te smisla nošenja zaštitnih maski kod obavljanja izvjenih zanimanja.obrazložiti štetnost pušenja za dišne organe i glasnice. Stimuliranjem pušenja pomoću šprice i vate pokazati štetnost pušenja. tuberkuloza i rak.navesti važnost disanja na nos. Bolesti: tuberkuloza i upala pluća. . SISTEM ORGANA ZA KRVOTOK: KRV I LIMFA Sastav krvi i limfe Posmatrat će zgrušavanje životinjske krvi u čaši tj. od čega ovisi i kako se mjeri. Razumjeti razlike između plućnog i ćelijskog disanja. Plućno i ćelijsko disanje. . Sticanje znanja o potrebi boravka na čistom zraku u prirodi i očuvanja prirode za zdrav život. Napisati referat na temu štetnosti pušenja.navesti uzroke i zaštitu od najčešćih oboljenja disajnih organa: gripa. pluća). (prenošenje kisika. -Svojim primjerom nastavnika nepušača usmjerava učenike na brigu o zdravlju. štetan uticaj duhanskog dima i mjere suzbijanja pušenja. Gušenje i utapanje.gušenje i utapanje nastaje usljed trajnog sprečavanja plućnog disanja i može pružiti prvu pomoć kod unesrećenih. ždrijelo. . Savladati jedan od načina pružanja prve pomoći putem vještačkog disanja -Nastavnik priprema učionicu i laboratorijski pribor za pokuse. trombociti). Vitalni kapacitet pluća Može opisati građu i i funkciju organa za disanje. Zna: . -Priprema video zapis na temu štetnosti pušenja. -Stimulirat će učenike na očuvanje zdravlja disajnih puteva posebno ako je u pitanju pušenje cigareta bogatih nikotinom i nekoliko stotina drugih štetnih tvari za zdravlje čovjeka. 75 . dušnik. NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA DISANJE Štetan uticaj zagađenog zraka. boravka u prirodi.objasniti potrebu zaštite dišnog sistema od prašine. . Razvija svijest o štetnom uticaju duhanskog dima za dišne organe i glasnice i mjerama za suzbijanje pušenja.SISTEM ORGANA ZA DISANJE I GLAS: ORGANI ZA DISANJE Nosna šupljina. Zna sastav krvi: uobličeni elementi (eritrociti.

odbrani organizma). hranljivih tvari. grušanje).Ispituju vlastiti bilo –puls.Otkucaji srca i frekvencija nakon fizičkog opterećenja (uspinjanja uz stepenice). Shvata sistem krvnih grupa: A.. te povezati građu srca sa optokom krvi. Nastavnik pokazuje rasklopni model srca. vene i apilare. KRVNI SUDOVI/ŽILE. Istražuju ko su davaoci krvi iz njihove bliže okoline. Prepoznavanje alergena kao tvari koje uzrokuju alergije . karbondioksida. Potiče učenike da istražuju podatke iz raznih izvora vezanih za krv i krvotok.Značaj dobrovoljnog davanja krvi za spašavanje ljudskih života. -Značaj spoznaje o vlastitoj krvnoj grupi. krvne grupe i transfuzija krvi Zna da se putem krvi transportiraju kisik s ključnom ulogom hemeoglobina. B. -Povezati zarazu HIV virusom s gubitkom imunosti. sastav limfe i njezinu ulogu. LIMFNI SUDOVI Građa i uloga. . Po mogućnosti nabavlja srce nekog sisavca i uspoređuje sa modelom ljudskog srca. 76 . Pripremit će mikroskopske preparate za posmatranje krvnih stanica. -Potreba stalne kontrole krvnog tlaka/pritiska preparat krvnih stanica. razlikovati urođeni i stečeni imunitet kao i vještački stečen putem vakcinacije. AB i O i zna način nasljeđivanja. Priprema učionicu (kabinet) i potreban pribor za za izvođenje praktičnog rada. TRANSPORTNA I ZAŠTITNA ULOGA KRVI Transport oksigena. slezena. -Neophodnost primjene prakse vakciniranja djece. -Neke bolesti se prenose putem krvi te postoji potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi.Prave plakat–mali veliki krvotok i nakupine limfnih čvorova na tijelu. šećeri itd. . Obrazložiti i povezati ulogu limfnih žila s krvotokom. prsna žlijezda.Objasniti krvotok (mali i veliki) i limfotok. Nastavnik upućuje učenike gdje mogu nabaviti potreban materijal za praktičan rad. limfni sistem: čvorići. .). također i karbon dioksida kao i različite organske tvari (aminokiseline. krajnici. imunitet. Zna da se izgubljena krv može nadoknaditi (transfuzija) krvlju odgovarajuće grupe. zarazne bolesti i uloga antitijela. SRCE. Krvotok i limfotok Zna objasniti građu srca i obrazložiti ulogu srca kao crpke koja potiskuje krv u organizmu. serum i vakcine. učenika i odraslih u smislu masovne i jeftine zaštite zdravlja. Nabavlja tlakomjer.odbrana. Može razlikovati krvne žile arterije. .Prave referat na temu SIDA. . . Leukociti imaju funkciju odbrane organizma. sudovi.Određuju položaj srca u prsnom košu . crvuljak i ulogu (posrednik u razmjeni između krvi i stanica.

a posebnu pažnju posvećuje AIDS-u i zaštitu od ove opake bolsti KOŽNI SISTEM: GARĐA I ULOGA KOŽE Organi kože: dlaka.Ispituju masnoću svoje kože pmoću upijaćeg papira. disanjem i optokom krvi. znojne i lojne žlijezde. Funkcije kože.Vodi razgovor o izvorima i kvaliteti vode za piće i očuvanja izvora pitke vode 77 . Faktori rizika i njihovo zbjegavanje. arteroskleroza.Prave otiske prsta palca i upoređuju njihov izgled. . MOKRAĆOVODI I MOKRAĆNA BEŠIKA Građa i funkcija.aparata koji vrši dijalizu krvi. Nastanak i izlučivanje mokraće. alkohola. Bolesti krvotoka i krvi: infarkt srca. Opasnost od ujeda i uboda otrovnih životinja.. Praktičan rad: Mjerenje krvnog tlaka SISTEM ORGANA ZA IZLUČIVANJE: BUBREZI. suviše začinjena hrana. Daktiloskopija-vijuge i brazde na površini kože u funkciji identifikacije osobe Laboratorijske vježbe: .Imenuju dijelove bubrega prema slici u udžbeniku. Bolesti koje se prenose putem krvi potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi. te nadoknade izgubljene vode zajedno sa solima izlučene znojenjem. sastav mokraće. malarija. a kod starijih osoba izbjegavanje kontrole zdravlja kod ljekara. Može opisati građu slojeva kože ( pokožica i krzno).Određuju položaj bubrega na svojem tijelu. izlučivanje štetnih tvari. duhana. Krvni tlak/pritisak i konrtola. -Očuvanje izvora pitke i zdrave vode kojom obiluje Bosna i Hercegovina.Nabavljaju bubreg nekog sisavca (u mesnici) i vrše njegovu disekciju. endemski nefritis. hemofilija. Razumije povezanost organa za izlučivanje s probavom.Učenici donose jedan laboratorijski nalaz urina i saznaju koje su normalne vrijednosti urina zdravog čovjeka. Njega i bolesti mokraćnih organa -Važnost uzimanja tekućine (higijenski i bakteriološki ispravne) za pravilan rad bubrega. nastanak primarne i definitivne mokraće (urina). posebno prenošenja HIV virusa Zna da se parni organi bubrezi sastoje od bubrežne kore i srži. tromboza. . Višestruka funkcija kože: zaštita. bubrežna tjelašca su osnovne funkcionalne jedinice bubrega. Opasnost i zaštita od prenošenja HIV virusa putem krvi. krvnih žila i krvi. upale. -Pravilna ishrana bez pretjerane količine soli čuva zdravlje sistema organa za izlučivanje -Transplantacijom bubrega spašavaju se životi brojnih bolesnika. . nezdrava ishrana. Vodi razgovor o bolestima sistema organa za krvotok. proširenje vena. Najčešće bolesti bubrega: bubrežni kamenac. moždana kap (apopleksija). zatajivanje rada bubrega. Na rad mokraćnih organa štetno djeluje: prevelika kolečina tečnosti. Praktičan rad: . -Koristi rasklopni model bubrega čovjeka .NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA KRVOTOK Mane i bolesti srca. . . leukemija. opijati . također i pomoću vještačkog bubrega . alkohol.. trovanje krvi.Priprema učionicu za laboratorijsku vježbu -Upućuje učenike gdje mogu pronaći potreban materija za praktičan rad . Važnost dijalize i transplantacije bubrega. Važnost izbjegavanja faktora rizika za zdravlje krvi i krvotoka (smog. rožnih tvorevina kože te zadaću žlijezda lojnica i znojnica. pušenje. nokti.).Prave prigodan jelovnik namjenjen bubrežnim bolesnicima. fizička neaktivnost.

mali Razvijenost centralnog nervnog sistema kod ljudske vrste u procesu evolucije odmakla je najdalje. njom upravlja. toplotu. Na modelu mozga sagledava dijelove. češljanje. Zna objasniti položaj i građu. . -Dezodoranse i druga kozmetička sredstva koja nudi kozmetička industrija treba oprezno koristiti.Vode raspravu na temu štetnosti pretjeranog sunčanja i solarija. Zna objasniti putovanje nervnih impulsa. Nervno tkivo i nervi Nervne ćelije se ne mogu tokom života čovjeka obnavljati. Čovjek ima izuzetan položaj u prirodi koju koristi. Nervo tkivo: siva i bijela masa. Vrste nervnih vlakana: senzitivna. Priprema materijal za laboratorijski rad učenika NERVNI/ŽIVČANI SISTEM. BOLESTI I POVREDE KOŽE Opekotine. Važnost održavanja higijene kože blagim sredstvima.: OSNOVA NERVNOG SISTEMA Nervne ćelije i vrste nervnih vlakana. ali narušava i zaštićuje. Refleksi i refleksni luk. živci (nervi) i vrste nerava: osjetilni. dendrit) i objasniti pojam sinapse i provodljivost nervne ćelije. načine liječenja. podsjecanje) Može opisati građu nervne stanice (neurit. Čovjek je razumno biće (Homo sapiens – razumni čovjek). Moždinski nervi. Sakupljaju podatke o UV faktor na sredstvima za sunčanje. melanomi. u njoj smještena osjetila za opip. hladnoća i bol. Promatranje rasporeda sive i bijele tvari na leđnoj moždini nekog sisavca. Izrada postera na temu: Stop drogi! CENTRALNI NERVI SISTEM: KIČMENA MOŽDINA Građa i uloga. Produžena moždina upravlja mišićima bez naše volje.Upućuje učenike na članke iz časopisa na Diskusija o negativnom temu –oštećenja i bolesti utjecaju alkohola i droge na kože. srednji i mali Može imenovati pojedine dijelove mozga i objasniti njihovu građu i funkciju. gljivična oboljenja. zaštita od pretjeranog sunčevog zračenja.termoregulacija. . goveda) na kojoj učenici vrše promatranje rasporeda sive i bijele mase 78 . Urođene i stečene refleksne radnje i njihov značaj. Refleksni pokreti i refleksni luk. zdravlje centralnog nervnog sistema. rak. MOZAK Glavni dijelovi: veliki. međumozak. Nastavnik donosi leđnu moždinu (svinje. Povrede i bolesti nervnog sistema mogu biti vrlo opasne i štetne po zdravlje čovjeka. te stoga treba voditi računa o očuvanju zdravlja. . pokretački i mješoviti. Nokti i kosa se njeguju svakodnevno (pranje. svrab Može navesti nastank opekotina stupnjeve oštećenja. najčešće bolesti kože uzrokuju: gljivice. -Pretjerano sunčanje tijela na plažama je opasno zbog štetnog djelova UV zračenja. bakterije i paraziti. asocijativna i mješovita. NJEGA. motorna.

. Koristi model mozga koji se da rastaviti i tako vidjeti svi dijelovi. Pravilna ishrana. srednji mozak ima ulogu podešavanja refleksnih pokreta i dr. epilepsija i dr. Povrede: potres mozga. električni udar. usmjerava voljne pokrete i snalaženje u prostoru. simpatička i parasimpatička nervna vlakna NJEGA I BOLESTI NERVNOG SISTEMA Zamor. dječja paraliza. nikotinizam. spavanje. Prisustvovanje predavanjima stručnjaka vezanim za . Građa i funkcija pojedinih dijelova mozak upravlja ravnotežom tijela. Ovisnosti kao faktori negativnog uticaja na zdravlje nervnog sistema: alkoholizam. Bolesti: neuroze. Zna da upravlja najbitnijim životnim funkcijama unutrašnjih organa bez uticaja naše volje tj. ovisnosti Ispunjavaju anketu na temu ovisnosti i vode diskusiju nakon provedene ankete SISTEM ČULNIH/OSJETILNIH ORGANA: Draži. padavica. Može objasniti i razlikovati pojmove: Izrađuju referate na temu: «Homo sapiens» Organizira. veliki mozak je najviši centar nervnih funkcija: pamćenje. Potreba i načini odvikavanja. prometne nezgode. Prema ustrojstvu i funkciji dijeli se na simpatički i parasimpatički koji djeluje antagonistički. sna i drugih životno važnih procesa. Povezan je sa centralnim nervnim sistemom (kičmena moždina i produžena moždina). usmjerava diskusiju i potiče izvođenje najvažnijih zaključaka nakon provedene diskusije VEGETATIVNI NERVNI SISTEM Građa i uloga. virusni meningitis i dr. odmor. osjećajni Neki kozmetički preparati mogu štetno djelovati na zdravlje kože i ugroziti čulnu Razgovaraju o vrstama boli i načinima uklanjanja. provodnika. 79 . Bol je važan prirodni signal poremećaja u organizmu.mozak i produžena moždina. međumozak je centar termoregulacije. prometne nezgode i dr. Uloga čulnog sistema i sistem realizacije putem: prijemnika. obitelji i društvu. tabletomanija. ali i pomagati ovisnicima u procesu odvikavanja. prerađivača i izvršitelja realizacije. nadražaji i nadražljivost. pretjerano korištenje alkogolnih pića i narkotika i dr. neuroze. Opasnosti: strujni udar. išijas. inteligencije itd. išijas. Štetno djelovanje droga na mladi organizam. moždani udar. Ovisnosti donose štetu pojedincu. Kratkotrajne i drugotrajne posljedice ovisnosti na zdravlje. grom. spavanje povoljno djeluju na zdravlje nervnog sistema. padovi i dr. Neophodno je voditi akcije sprečavanja ovisnosti svih vrsta. Nadomjestak modela su crteži mozga. Receptori. djeluje autonomno. narkomanija. Zdravlje centralnog nervnog sistema mogu narušiti različiti faktori vanjske sredine (prometne nezgode. mišljenje.).

bezbolne intervencije zubara itd. zraka.Čulo.Uloga zaštitna i poticanje lučenja probavnih sokova. Važno u procjeni kvaliteta hrane. toplote i hladnoće draž. također i pojmove čulo. čulni organi. Razgovaraju o sredstvima za njegu kože Obavještava o raznim tradicionalnim i oficijelnim načinima uklanjanja bola.) Njega i bolesti kožnih čula Čulo mirisa i okusa ČULA OSJETLJIVA NA KEMIJSKE DRAŽI Izvesti pokus sa zonama okusa na jeziku. pedagoga.ČULNE ĆELIJE. -Pokus s lećom: nastanak slike. bolesti: zelena mrena. Osjetilom vida primamo oko 90% informacija iz vanjskog svijeta stoga ovo čulo ima veliku važnost u procesu učenja. Nedostaci vida (kratkovidnost i dalekovidnost. pića. upala očne sluznice. Hendikepiranim osobama kao Objašnjavanje građe oka pomoću modela Praktični rad: -Disekcija goveđeg oka. Što je napisano na 80 . -Na osnovu modela izdužene Nastavnik apelira da se i spljoštene očne jabučice koriste sredstva koja nisu odrediti + ili . čulne ćelije. a koji Organizira predavanja o manje osjetljivi na hladnoću. Pravi anketu na temu ovisnosti. mehanička.leću testirana na životinjama. Upućuje učenike na edukativna štiva iz područja zdravog života-bez ovisnosti. Razumije funkcionalnu cjelovitost: draž-čulna ćelijanadražaj-osjećajni nerv-centar u mozgu-impuls-pokretački nervefektor. Održavanje higijene kože putem redovitog pranja i neutralnih sredstava za njegu kože čuva se njezino zravlje. nadražaj i nadražljivost. čulne ćelije i čulni organi. razrokost. Potreba humanog ponašanje prema slabovidnim i slijepim osobama. Može opisati. ČULNI ORGANI. daltonizam). Zna podjelu čula. bola. Čovjek razlikuje okuse: slatko. sljepoća. Mane i bolesti oka. za vrijeme operativnih zahvata na čovjeku i životinjama. ovisnosti (učešće lječnika. Zna koja su čula smještena u koži. Očuvanje zdravlja: pravilna funkciju kože Izvode zaključak na osnovu vlastitog iskustva koji su djelovi tijela više. Čulo okusa smješteno na jeziku. OKO – ORGAN ČULA VIDA Građa oka. Na predavanja poziva i roditelje učenika. Bakterijska. prepoznati i imenovati glavne i pomoćne dijelove oka. sociologa). toplotna oštećenja kože smanjuju osjetljivost kože na draži. KOŽNA ČULA nervi i efektori. Čulo mirisa (njuha) smješteno u nosnoj šupljini. kemijska. Opisati nastanak slike u oku. trahom. Kožna čula: čulo dodira. Čuvanje i njega očiju. Važnost otkiće korištenja norkotika u medicinske svrhe (narkoza. gorko i kiselo. astigmatizam. slano. način funkcioniranja i koju imaju ulogu u životu čovjeka. Vježba: Prepoznavanje mirisa hrane sa povezom na očima. siva mrena.

Vodi razgovor o slabovidnim i slijepim osobama i razvija suosjećanje sa njima. ŽLIJEZDE SA UNUTRAŠNJIM LUČENJEM – ENDOKRINI SISTEM Građa i funkcija. Zna da je organ čula sluha puž i može objasniti kako se čuje zvuk. štitna žlijezda. Faktori oštećenja uha. Može objasniti građu.udaljenost od predmeta posmatranja. Njega i zaštita i bolesti uha.) Praktični rad: Pokus 1. razvojem i funkcionalnom aktivnošću svih organa čovjeka. proizvodu i stavljen znak kunića.: Kako čujemo jednim uhom? Ipokus 2. grudna žlijezda. prepoznati i imenovati dijelove spoljašnjeg. Zna da se u unutrašnjem uhu nalazi čulo za ravnotežu i čulo za orjentaciju u prostoru. Može objasniti funkcioniranje ova dva čula. zvučna biblioteka itd. Prepoznavanje zanimanja koja ugrožavaju sluh. posebno u javnoj službi (šalteri pošta. Priprema učionicu za laboratorijsku vježbudisekcija životinjskog oka. Razvoj svijesti o značaju žlijezda sa unutrašnjim lučenjem i njihovih hormona u o upravljanju rastom. Poremećaji funkcija žlijezda i bolesti endokrinog sistema. psi vodiči. Najčešća bolest je upala srednjeg uha. gušterača. postignućima u liječenju služeći se odgovarajućom literaturom i internetom. posljedice. Ispitujemo ravnotežu. Vode diskusiju o šećernoj bolesti vrlo raširenoj u današnje vrijeme (uzroci. srednjeg i unutrašnjeg uha. Potreba poznavanja znakova komunikacije gluhih. Učenici prave plakat sa rasporedom hormonskih žlijezda u tijelu. ČULNI ORGANI U UHU Građa i funkcija uha. Zna da nabroji žlijezde s unutarnjim izlučivanjem i njihove hormone ( hipofiza. Po skupinama obrađuju bolesti hormonskih žlijezda. Održavanje higijene uha i zaštita od velike buke. način liječenja). nadbubrežne žlijezde. Zna navesti poremećaje vezane za pojedine zamjena mogu poslužiti osjetila mirisa okusa dodira. Čulo ravnoteže i kretanja. povremeno odmaranje tokom dugotrajnijeg čitanja ili gledanja u ekran. Potreba humanog odnosa prema gluhim i nagluhim osobama. savladavanje Brajevog pisanja. Demonstrira sliku i 81 . polne žlijezde). banaka itd. Vodi diskusiju o vrstama pomoći koje društvo može pružiti slabovidnim i slijepim osobama. paraštitna žlijezde. Njega i bolesti uha Donosi materijal (plastelin) za oblikovanje očne jabučice. Jedinstvo regulatornog sistema. Zna podjelu žlijezda s obzirom na način izlučivanja svojih produkata (žlijezde s unutrašnjim i vanjskim izlučivanjem). Teze za razgovor: zvučni signali na semaforima. Zavrtimo se i naglo stanimo. Nagluhost i gluhoća i uzroci ovih nedostataka. Naučiti nazive pojedinih hormona i znati njihovo dejstvo u hormonskoj regulaciji životnih procesa. Štetno slušanje prejake disko glazbe i vokmena. nošenje naočala ili kontaktnih leća za korekciju vida i oprez kod korištenja kozmetičkih sredstava. Hormoni – regulatori životnih procesa. Održavanje higijene očiju.

Šta određuje pol novog ljudskog bića. Ljudska populacija ima Razgovaraju sa roditeljima i u učionici o znakovima trudnoće: izostanak mestruacije. pravilna prehrana i boravak na čistom zraku značajni za život trudnice i za zdravo potomstvo. Znaju da su zdrav život. Higijena muških polnih organa. razvoj jajne ćelije. mjesto oplođene jajne ćelije. Plodni dani žene. Navode negativne primjere iz svog okruženja o majkama ovisnicama. rasklopni model uha. gušavost. Vještačka oplodnja. Bolesti koje se najčešće prenose polnim aktom. i razgovaraju kako buduća majka svojim načinom života doprinosi zdravlju djeteta i svom ličnom zdravlju. Današnje čovječanstvo. Zna objasniti građu i funkciju ženskih polnih organa. primarna i sekundarna polna obilježja žene. Prave jelovnik za trudnicu. Spolna zrelost je povezana sa odgovornim spolnim ponašanjem. patuljasti rast i dr. ravnopravnost spolova.endokrine žlijezde i bolesti nastale usljed toga (dijabetes.trudnoća. tjelesne promjene. ponašanju i promjenama u pubertetu Istražuju i prave panoe na teme: spolne bolesti i zaštita od istih. Pokazuje abecedu znakova za gluhe osobe. Razvijanje svijesti da je čovjek sastavni dio prirode i da nju može koristiti.Oplodnja jajne ćelije. uloga posteljice i pupčane vrpce. Istražuju zašto nastaje višeplodna trudnoća Vodit će diskusiju o pojavi eksplozije populacije i njezinim posljedicama.). roditeljstvo i porodica Individualno razviće ( ontogeneza) čovjeka ČOVJEK I ŽIVOTNA SREDINA: ČOVJEK KAO BIOLOŠKO I DRUŠTVENO BIĆE. o najnovijim dostignućima medicine u oblasti endokrinologije. Biološki i društveni Zna da je ljudska vrsta u sklopu živog svijeta planete Zemlje (biološko biće). uslovi za oplodnju. Jedinstvo čovjekove prirodne i društvene sredine. higijena ženskih polnih organa. Povezati menstrualni ciklus s plodnim i neplodnim danima Razvoj svijesti o odgovornom roditeljstvu. porođaj. Polni život. Na poster prezentaciji prikazat će probleme koje čovjek stvara u odnosu na Čovjek mijenja prirodu od vremena nastanka. gigantizam. ali je i društveno biće koje se svjesno prilagođava sredini i nju mijenja prema svojim potrebama (mijenja prirodu). prikladne njihovom uzrastu. Kontracepcija. Razgovaraju o vlastitom tijelu. Razvoj organizma poslije rođenja. ali ne i Nastavnik demonstrira rasklopni model čovjeka i slike iz 82 . Shvatiti da je pojava menstruacije i polucije znak spolne zrelosti organizma i mogućnost začeća. Upućuje učenike na izvore podatka. RAZMNOŽAVANJE I RAZVIĆE Ženski polni organi Muški polni organi Zna objasniti građu i funkciju muških polnih organa. Bazedovljeva bolest. ovulacija i menstrualni ciklus.

podskupina ljudi i naroda. a kao čvrst dokaz je činjenica da se rađa zdravo potomstvo između pripadnika različitih. energijom itd. Upućuje učenike na izvore znanja o razvojnom putu čovjeka. Učestvovat će u radu neke organizacije koja se bavi problemom očuvanja prirode. Gledaju film «Preci čovjeka». hranom. ali i rješavanje pritisaka čovjeka na prirodu. Razvoj komunikacije dovodi do pojave da svijet «globalno selo». Spoznaja da je rasizam rašireni oblik kršenja ljudskih prava. Postojanje i uvećavanje. Razgovorom stvara atmosferu povjerenja i razumijevanja za probleme koje nosi to životno razdoblje. a nakon filma vode diskusiju. Organizira posjetu muzeju gdje se nalaze izlošci-ostaci predataka suvremenog čovjeka. prirodu. Stimulirat će učenike da se učlane u neku od ekoloških organizacija. 83 . Zna sistematsko mjesto ljudske vrste (Homo sapiens) i može objasniti evolutivni razvoj ljudske vrste preko prethumane faze do humane. Rasizam i genocid i borba protiv njih Spoznaja da svi današnji ljudi pripadaju istoj biološkoj vrsti – suvremenom ili razumnom čovjeku. crna i žuta. Nastavnik vodi razgovor sa učenicima na temu odgovornog roditeljstva.). Zna da postoji samo jedna vrsta ljudi sa rasama: bijela. Gleda i komentira sa učenicima video zapis na temu – Vrijeme sazrijevanja. BIOLOŠKO PORIJEKLO I PROMJENLJIVOST LJUDSKE VRSTE Biološka i kulturna evolucija ljudske vrste. Varijabilnost ljudske vrste – ljudske rase. Prihvatanje stavova o jednakopravnosti svih rasa. Potaknut će učenike na razmišljanje i traženje primjera koji ilustiraju pozitivne i negativne odnosa čovjeka prema prirodi. Sakupljaju iz različitih izvora podateke o porijeklu čovjeka i ljudskim rasama. Razumije i objašnjava kako su okolišni uvjeti utjecali na razvoj ljudskih obilježja i koji su faktori doveli do postanka ljudskih rasa.značaj naglog rasta i razvoja čovječanstva eksplozivan rast koji nameće niz problema (potreba za prostorom. iskorištavati. Rasizam i genocid su negativni stavovi prema vrijednostima rasa. Izrađuju plakat na temu «Ljudske rase» udžbenika.

slike. Razvijanje svijesti o bogatom kulturnohistorijskom nasljeđu koje je odraz i dokaz identiteta naroda i vremena u kojem žive. oruđa i oružja itd. STAVOVI PONAŠANJA Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji Bosne i Hercegovine za samostalnošću. Znanja o samostalnosti.sposobnosti pravilnog uspoređivanja teritorije BiH kroz historiju sa današnjim teritorijem države.da se prisjete kulturnih ustanova. kipovi. Razvijanje sposobnosti geografskog mišljenja o vrijednosti i značanju kulturno-historijske baštine BiH. historijski razvoja i društveno uređenje BiH Prirodna i kulturna tradicija (baština) BiH 84 . ostalog što nije vidljivo kulturnih spomenika iz na tim grafičkim perioda antike. slike potrebno je o tome kulturnih manifestacija i razgovarati (književna. Sticanje sposobnosti razlikovanja različitih stilova umjetnosti i spomeničke vrijednosti te primjena stečenog znanja u savremenom životu.) Slike treba na satu Upoznati učenike sa proučiti. srednjeg prilozima i slikama a vijeka i novog vijeka. baštinu neke države. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Metodom razgovora i Metodom razgovora demonstracije naglasiti utvrditi da je BiH bitne sadržaje nastavne zajednica njenih jedinice (korištenje konstitutivnih ploče). Stav o vrijednosti spomenika koji su tokom posljednjeg rata porušeni ili oštećeni čime je okrnjena naša izvorna kulturna baština kao neprocjenjiv elemenat kulturnoghistorijskog identiteta i turističkog proizvoda te potreba za restauracijom.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS NASTAVNI PLAN I PROGRAM GEOGRAFIJE ZA IX RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ŠKOLI Geografije za IX razred – 1 sat sedmično – 35 sati godišnje TEME ZNANJE Osnovno znanje o porijeklu imena Bosna i Hercegovina i njenoj starosti Znati imenovati i opisati historijske faze teritorijalnog razvoja BiH. (ravnopravnih) naroda. istaknutih umjetnika. Primjena geografske karte i razvijanje VRIJEDNOSTI. prokomentirati razlikom pojmova: svaku i zaključiti što sve kulturne ustanove i čini kulturnu tradiciju i kulturni spomenici. Metodom izlaganja pomoći u prezentiranju historijskog razvoja kulturne baštine uz bilježenje bitnog sadržaja na ploči i AKTIVNOSTI UČENIKA Ime. nezavisnosti i suverenosti BiH kao države sa demokratskim društvenim uređenjem (2 entiteta i 1 distrikt) Znati prepoznati kulturnohistorijskih spomenika i razlikovati različite stilove umjetnosti i bogate kulturne baštine BiH. Razvijati poštovanje prema bosansko-hercegovačkoj prošlosti i svim zaslužnim ljudima koji su se borili za nju. a posebno za turizam naše zemlje. naučna djela. Metodom razgovora Na plakatima učenici treba pomoći učenicima da da polijepe slike (iz novina prouče sve slikovne ili turističkih prospekata) materijale. SPOSOBNOSTI Osposobljavati učenike za razumjevanje grafičkih priloga i tematskih karata.

granice i veličina BiH Znanje o veličini. 85 . Znanje o kompleksnosti geografskog položaja BiH u ovom dijelu Evrope. Metodom izlaganja upoznati učenike o postanku i formiranju reljefa prije 60 mil. razvijenost i visoki životni standard stanovništva. Geografski položaj.automatski. Da su sposobni shvatiti da veličina teritorije u savremenom svijetu ne znači. Sposobnost učenika da shvate i prepoznaju na karti razlike između prirodne i umjetne granice. Ponoviti s učenicima endogene i egzogene sile koje stvaraju reljef. obnovom i čuvanjem tih vrijednosti.kartografske pismenosti. Na kartama treba da pronađu najviše planine i planine koje su zaslužne za održavanje XIV Zimskih Direktnim grafičkim metodama nacrtati tablicu na ploči sa podacima o površini i broju stanovnika (u %) pojedinih geografskih regija BiH. godina i objasniti kako je ledeno doba utjecalo na oblikovanje reljefa u BiH. (Belgija. Znanje o važnosti tri osnovne geografske cjeline BiH za njen geografsko-saobraćajni položaj. tipovi Sposobnost primjenjivanja ranije stečenih znanja o granicama BiH. Danska) Razvijanje sposobnosti snalaženja na geografskoj Izgraditi stav o vrsti granica BiH(orografske i hidrografske) – prirodne granice. granicama i obliku bosansko-hercegovačkog teritorija te o saobraćajnom značaju i položaju. Znati sastav i geološku građu reljefa BiH( nastanak reljefa. Nabrojati vrste stijena koje grade reljef BiH (specijalno sedimentne koje grade veći dio Bosne i Hercegovine). planinske i Niske(Mediteranske) Hercegovine. Holandija. navesti ih da shvate značenje kulturnih manifestacija za razvoj turizma. njegova važnost za opći razvoj kao i perspektivne djelatnosti bosanskohercegovačke privrede. Razvijati svijest kod učenika o prirodnoj raznolikosti BiH i bogatstvu kraških i drugih Metodom izlaganja i razgovora te korištenjem zidne karte tražiti od učenika da objasne koje su tri prirodno geografske cjeline BiH i pozvati učenike da na karti pokažu okvirne granice nizijske Bosne. Znati pronaći i prepoznati na geografskoj karti različite reljefne oblike.

cikloni i anticikloni. prirodna i vještačka jezera.močvare) koje bi trebalo zakonom zaštititi. Znati rijeke jadranskog i crnomorskog sliva/njihove karakteristike). temperaturi zraka. Igman). Znati značaj. Koje su osnovne karakteristike rijeka crnomorskog sliva? 2.Reljef BiH – reljefne cjeline. termalnih izvora za razvoj BiH. reljefnih oblika koji su od ogromne važnosti za poljoprivredu. Izvesti zaključak da ovakav reljef je presdudan na kimu gravnog grada BiH. Klima. ponornica. Sposobnost primjene stečenog znanja. jezera. Znati.razgovarati o najvećim rijekama jadranskog i crnomorskog sliva.a posebno za razvoj turizma. Razviti sposobnost razumjevanja grafičkih priloga (profila rijeka. značenje i utjecaj pojedinih reljefnih oblika za razvoj BiH uopće. Znati imenovati vode (rijeke. analiza geografskih podataka i generalizacija istih: Sposobnost povezivanja usvojenog znanja o reljefu BiH i formiranje geografskog mišljenja o međuzavisnosti prirodnih i društvenih procesa. kontinentalnost. geografski položaj BiH. Znati suprotnosti reljefnih oblika i cjelina (planinsko-kotlinska. Stav o prirodnim ljepotama naših voda. Poticati razvoj ekološke svijesti o očuvanju prirodne sredine.o 86 . Učenici treba da ponove pojmove vrijeme. geološka razdoblja nastanka reljefa. padavinama i najčešćim i najznačajnijim vrstama vjetrova). Znati objasniti značenje rijeka i jezera te ostalih kopnenih voda na kopnu za razvoj BiH i turizma koji se na njima razvijaju. Jahorina. Metodom razgovora ponoviti kroz pitanja. 2 močvare u BiH i termalne i termomineralne izvore (znati pokazati ih na karti). Na osnovu iskustva potaknuti učenike da se prisjete svih svojstava voda i povežu ih sa gradivom. biljni i životinjskih svijet i pedološka obilježja BiH Znanja o faktorima koji utječu na klimu BiH (znanja o Sunčevu zračenju. jadranska zemlja: Navesti učenike na povezivanje. karti «čitanje karte». biljnom i životinjskom svijetu i zaštiti okoliša: Razvijanje interesa kod učenika za usvajanje gradiva o klimi BiH. klima. visinske regije). Osposobiti učenike za pronalaženje usvojenih pojmova na geografskoj karti. već stečenih znanja. Znanja o vrstama tla (pedologija) . Razvijati svijest o potrebi borbe protiv onečišćenja voda.značaj za razvoj poljoprivrede i turizma BiH. Pronaći na karti BiH najveća krška polja BiH. Kako planinske barijere utječu na klimu naše zemlje. jadranskog sliva. obale bosanskohercegovačkog Jadrana. Da znaju pokazati na karti klimatske regije BiH i da znaju navesti i opisati tipove klime i objasniti utjecaj klime na privredni razvoj BiH. jezerima i moru i njihovom značaju. Korištenje ilustrovanih priloga iz novina. Razgovarati s učenicima o rijekama. industriju i turizam BiH. Metodom razgovora navesti učenika da izdvoje najvažnije prirodne karakteristike nastanka različitih klimatskih faktora u BiH. termalne i mineralne izvore. 1. Sposobnost razumijevanja grafičkih priloga (klimatski dijagrami). Opiši privredni značaj bosansko-hercegovačkih rijeka? Kroz razgovor. vegetaciji te o nihovoj geografskoj rasprostranjenosti kroz tri klimatske – vegetacijske zone. uzroke i način njihovog sporog obnavljanja. Razvijati svijesti kod učenika o značaju tla za proizvodnju hrane te nužnost očuvanja prirodne sredine. Navika upozoravanja na elemente ekološke ugroženosti vode na Zemlji. jezera. o klimi msa klimatskim tipovima BiH.Na osnovu poznatih klimatskih faktora i elemenata treba da navedu i objasne tip klime zavičaja. nabrojati tipove reljefa. kao i naviku potrebe očuvanja voda na kopnu. Učenicima dati nekoliko pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o klimi. Na slijepoj karti BiH ucrtati površinske vodene tokove. Potrebu da se zaštite. Vode BiH: Rijeke i jezera Znati razlikovati karakteristike jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. peripanonska Bosna i Niska Hercegovina). Znati objasniti značaj podzemnih voda. reljefne oblike i navesti primjere tih reljefnih oblika u BiH. Pomoć u izradi klimodijagrama. Sposobnost razlikovanja karakteristika rijeka jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. Razgovarati sa učenicima o karakteristikama rijeka crnomorskog sliva. Razvijati osjećaj čuvanja ljepota naše domovine te upozoravanje na svijest i mogućnost pojave požara u razdoblju ljetnih vrućina. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja i vrijednosti rijeka. olimpijskih igara (Bjelašnica. karata hidrogradske Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi. ponornice. tlu. klimatski faktori. koje se obrađuje. a na osnovu pripremljenih pitanja. jezera.

godine (analizira grafikone o broju kretanja stanovništva od 19911995 i od 1995 – 2006. 3. Razvijanje . Znaju probleme s kojima se suočava savremena bosansko-hercegovačka privreda u tranzicijskoj fazi. tercijarnom i kvartarnom sektoru (razlikovanje tercijarnog i kvartarnog sektora djelatnosti). Uvažavati pravo svakog čovjeka da odlučuje o mjestu rada i stanovanja. migracije. Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja pojedinih sektora djelatnosti. Pripremiti grafofolije (plakate sa ucrtanim vještačkim jezerima i HE na njima.pripremiti grafofolije sa riječnom mrežom BiH. Upoznati učenike sa rudama i Sposobnost analize dijagrama kretanja broja stanovnika BiH od prvog popisa 1879.mreže.) Sposobnost prepoznavanja i uočavanja uzroka i posljedica migracija u BiH. sekundarnom. ( Da znaju razlikovati političke i ekonomske migracije). Znanje o biološkoj. perspektivne i kreativne ljude. prema procjenama.njegovanje i sticanje navike:upoznavanja obilaska.jeziku. Razvijati sposobnost usporedbe seoskih naselja (brdskih. analize i sinteze. gustoća naseljenosti. Koje je najveće prirodno a koje vještačko jezero BiH? 4. etničkoj. njihovom privrednom značaju: Sa učenicima na slijepoj karti ucrtavati ponornice BiH i upisati njihove nazive. zbog negativnog prirodnog priraštaja.) što omogućava istraživačko učenje i učenje sa razumjevanjem. godini. Stanovništvo i naselja BiH Znanje o broju stanovnika u 2005. geografskih i dr. Kvalitet kopnenih voda u BiH? Metodom razgovora ponoviti pojmove natalitet motalitet. nizijskih i kraških predjela). karata i strukturnih krugova. Znanje o osnovnim razlikama između seoskog i gradskog neselja. prirodni priraštaj. tablica o proticaju itd. (kompariranja ). treba da unesu mjesta guste i vrlo rijetke naseljenosti (krški predjeli) i da objasne zašto je to tako. Razvijati pozitivan stav prema vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti(tolerancija). glavnih rudnomineralnih bogatstva BiH Izraditi privrednu kartu BiH Da navedu mjesta – rudarske basene koji 87 . kartograma. Metodom razgovora uvesti učenike u problematiku o (pogodna. opisivanja i logičkog zaključivanja. Razvijati poštovanje i ljubav prema naseljima širom BiH. Razgovarati o najatraktivnijim turističkim destinacijama. Da znaju odrediti udio stanovništva u primarnom. Sposobnost razumjevanja dobno-spolne piramide. geografskih karata i pomoćnih tekstova. Priprema didaktičkog materijala grafikona. Da znaju uzroke koji su uslovili poremećaje u polnoj i dobnoj strukturi stanovništva BiH. Znati osnovna obilježja i historijski slijed migracija kao i uzroke vanjskih i unutrašnjih migracija. ili one koje su sami fotografirali ili nacrtali gradova ili sela u kojima žive i da opišu šta vide na fotografijama ili slikama. razmještaju i kretanju (dinamici)stanovništva u BiH. Na slijepu kartu BiH unijeti lokacije. razgledanja i fotografisanja pojedinih naselja i njihovih znamenitosti (Škola u prirodi). navedi i pokaži na karti nekoliko banjskih lječilišta u BiH? 5. Na plakatima koje će pripremiti (grupa učenika) treba da nalijepe slike iz novina. obrazovnoj i ekonomskoj strukturi stanovništva. imigracija. Pozitivan stav o ravnopravnosti spolova. Učenici treba da odgovore na pitanja: Gdje stanuju? Koji su faktori utjecali na produženju života stanovnika BiH? Šta treba uraditi da bi poboljšali obrazovnu strukturu BiH? Ima li u vašoj okolini nepismenih stanovnika (uzroci i posljedice? Na (slijepoj-demografskoj karti BiH). emigracija. Shvatanje da BiH u daljnjem razvoju treba mlade. Razvijati sposobnost upoređiv. godine do posljednjeg popisa 1991. Upoznati učenike o fazama razvoja BiH privrede od manifakturnoindustrijske preko socijalističke do tranzicijske faze. a koje su vezane za vode BiH. Razvijati pravilan stav prema vlastitoj naciji. Razvijati kreativnost u radu i osposobiti učenike da uočavaju veze i razlike između nacionalne i religijske strukture stanovništva. Razgovarati o iskustvu sa vodama u BiH. Znati osnovne značajke razvoja naseljenosti. Koje turističko značenje imaju vode na kopnu? 6. pismima. vanjske i unutrašnje migracije itd. Osposobiti učenike za razumjevanje savremenih procesa koji opterećuju bosanko-hercegovačku privredu. Pomagati učenicima pri izradi starosno-spolne piramide. učenici. Razvijati sposobnost primjene stečenog znanja o Razvijati stajalište (stav) o potrebi obnove stanovništva BiH i nužnoj pranatalitetnoj politici. vjerskoj. Znanje o problemima bosanskohercegovačih sela (opisati gradove BiH i znati osnovne podatke o svakom od 6 najvećih gradova BiH).vođena pitanja) stanovništvu i naseljima: Voditi razgovor o tome kako i kada su nastali prvi gradovi u BiH? Razgovor o nastanku i razvoju modernih gradski centri BiH? Upoznati učenike o znamenitostima glavnog grada BiH i većih regionalnih centara (uputiti učenike na pronalaženje informacija o ovim gradovima) Razvijati osjećaje razumijevanja problema sa kojim se suočava bosansko -hercegovačka privreda(veliki broj nezaposlenih i niska zarada zaposlenih). Izgraditi pravilan stav prema očuvanju i zaštiti znamenitosti neselja BiH.religiji.

Razvijati interes za nastavni predmet . Znanje o nekokurentnosti BiH privrede i potrebi njenog prestrukturiranja. Izgrađivati pravilan stav o mogućnostima razvoja bosansko hercegovačke privrede.energenata Namjena pojedinih ruda – enrgenata. 88 . Uvažavati sve promjene u privredi BiH . pomoć pri analizi privredne karte BiH. Razlikovanje tri osnovne poljoprivredne regije (karakteristike poljoprivredne proizvodnje za svaku regiju pojedinačno). Upoznati učenika sa pet osnovnih ekonomskih regija na teritotiji BiH. vode i tla. Izrada tabele stepena obrazovanosti stanovništva BiH. Razvijati svijest o poljoprivredi kao perspektivnoj djelatnosti bosansko hercegovačke privrede u sklopu proizvodnje zdrave hrane. Pomoći učenicima pri unošenju na kartu mjesta i područja rudnomineralnih ležišta i energetskih izvora.nemetala. Osposobiti učenike za razumjevanje tematskih karata i primjenu stečenog znanja na fizičkoj geografskoj karti BiH. a samo hemijska industrija («Soda so». Znati prirodne i društvene uslove razvoja bosansko-hercegovačke poljoprivede i osnovne probleme njenog razvoja. energentima i rudama u svakodnevnom životu. «Polihem» i «Bosnalijek») proizvode plasiraju na tržište u okruženju.Privreda BiH – prirodni i društveni uslovi za razvoj privrede energetskim izvorima kojima raspolaže BiH /rad na geografskim kartama/( ležišta rudnog bogatstva i lokacije energetskih izvora). Izrada folije sa grafikonom runih. Upozoravati na ekološke probleme izazvane zastarjelom tehnologijom nekih grana bosansko hercegovačke industrije. (rad u grupama) Izrada folije sa tabelom foliju ispravnih odgovore. Znaju ekološke probleme vezane za energetski sistem koji utječe na kvalitet zraka. Izrada zadataka objektivnog tipa za provjeru stečenog znanja. Da prehrambena i drvna industrija imaju sve potrebne sirovine na teritoriji BiH ali su nedovoljno razvijene. «Dita». mineralnih i enegentskih bogatstva i mogućnostima njihovog iskorištavanja.ekološku svijest naglašavajući utjecaj energetskog sistema na kvalitet zraka i vode u BiH. Stjecati naviku štednje električne energije i razvijati pozitivan odnos prema radu. Razvijati sposobnost kartografske pismenosti i osposobljavati učenike za samostalan rad. raspolažu sa značajnijimm količinama(nalazištima) ruda metala.kao faktore njenog razvoja . (objasniti!) Priprema didaktočkog materijala potrebnogbza obradu ove nastavne teme.

Razvijati sposobnost individualnog rada te primjene kreativnosti u radu.tolerancija. (rad u grupama) detaljano opisivanje jedne od četiri regije BiH. itd). Uvažavati dolazak stranih gostiju (bez obzira na politiku. tlu. Da (na času) prezentiraju svoja iskustva i tok posjete.Značaj unapređenja BiH turizma za razvoj i zapošljavanjed stanovništva. Izgrađivati pozitivan stav prema turističkim mogućnostima BiH i razvijati pozitivan odnos prema radu i saradničkom učenju s nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu. da objasne pojam propagande . znati osnovne karakteristike (prirodne i društvene). slikama i drugim grafičkim materijalom koji se odnosi na regiju koja se obrađuje. Upoznati učenike da BiH ima velike turističke potencijale koji nisu. Osposobljavati učenike za formiranje geografskog mišljenja. kao i mogućnosti razvoja svake od regija. biljnom svijetu i zaštiti okoliša u regijama. učenika. ilustracija:prospektima. Regionalna podjela BiH: Regija BiH Da znaju koje su četiri osnovne prirodno i društveno geografske regije BiH. uloga i značaj saobraćaja za razvoj neke države. Sposobnost uočavanja veze između različitih vrsta prirodnih resursa i njihovog značaja za razvoj regije. najpoznatije površinske i podzemne tokove. Da znaju najpoznatija rudna ležišta. Objasniti ulogu zračnog saobraćaja i znati aerodrome u BiH. Opisati razvoj željezničke i cestovne mreže kroz historiju i njen značaj za razvoj BiH. Stjecati naviku korištenja različitih izvora znanja (novine. Učenici individualno ili sa nastavnikom treba da posjete jednu ili više turuističkih agencija.planine) njegov krah 90-tih godina (zbog rata). Razvijati pravilan odnos prema čuvanju i zaštiti prirode kao i prema prirodnim i društvenim geografskim ljepotama i različitostima BiH. vrste saobraćaja. kakav je reljef a kakva gustina naseljenosti. Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina. jezera. sudjelovanje u saobraćaju. Primjena stečenog znanja u svakidašnjem životu. Sposobnost primjene stečenog znanja i razvijanje geografskog mišljenja o zaštiti životne sredine. vazduh. Stvarati ugodnu.Saobraćajnoturističke vrijednosti BiH Znati definirati pojam saobraćaj i međuovisnost sa turizmuom. Sposobnost uspoređivanja posebnosti jedne sa ostalim regijama BiH. Priprema didaktičkog materijala potrebnog za obradu ove nastavne teme(reljefna karta BiH) Posjeta nekoj turističkoj agenciji. kreativnu i stvaralačku atmosferu u razredu.znanje o trenutnom stepenu razvijenosti privrede. Učenicima dati pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o geografskom položaju. područja sa većom gustinom naseljenosti i nadalno funkcionalnih centara. Razvijanje sposobnosti uspoređivanja posebnosti turističkih regija kao i primjenu stečenog znanja o tipovima i vrstama turizma u BiH. vjersku i rasnu pripadnost) . tlo). sposobnosti analize grafičkih priloga i primjene stečenog znanja kao i razvijanja sposobnosti snalaženja na geografskim kartama. klimi. Razvijati sposobnost uočavanja međuovisnosti saobraćaja i turizma. monografije. Metodom razgovora (pitanja) treba utvrditi pređeno gradivo: Šta je saobraćaj. Sticati naviku pozitivnog odnosa prema radu i naviku rada u grupama i parovima. ravnica (reljefnih cjelina) rijeka. te naglasiti utjecaj saobraćaja na kvalitet životne sredine. turistički slabo razvijena područja BiH. Analiza tabelu učešća zaštičenih zona u ukupnoj Metodom razgovora treba uputiti učenike na činjenicu da je učešće zaštičenih zona u ukupnoj površini BiH svega 0. Razvijati uvjerenje da svako od nas može učiniti mnogo na zaštiti i unapređenju životne Učenici će objašnjavati na koji način se može uključiti u rješavanje ekoloških problema. Razvijati ekološku svijest. Upoznati učenike da turizam dostiže svoj maksimum u razdoblju Socijalističke Jugoslavije (olimpijske igre . Znati koji su najveći zagađivači životne(geografske sredine).marketinga i da zaključe kakav utjecaj ima propaganda na ovu privrednu gradu u BiH. iskorišteni. Znanje o glavnim nodalnofunkcionalnim centrima svake od regija i. Znati oblike turizma koji imaju razvojne mogućnosti.u potpunosti.(turističke destinacije) Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja (prednosti i nedostataka) pojedinih vrsta saobraćaja. nacionalnu. Upoznati učenika sa preduslovima i ograničavajućim faktorima razvoja turizma. Sposobnost utjecaja na Razviti stav o poštovanju i ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH.koja imaju mogućnosti za razvoj itd. Najrazvijenija grana turizma u BiH. Pomoći učenicima pri izradi slijepe karte i prezentaciji regije koju obrađuje. turističke vodiči. fotografijama.5% (potreba (da bar 15-20% teritorije naše države 89 . Geološki aspekti Znati elemente ugroženosti geografaske sredine (voda.

90 . Njemačkoj i Norveškoj. djelovanje snage tekuće vode.čišćenja školskog dvorišta i okoline. postavljanje pitanje.parkovi prirode. Albaniji. Objašanjavanje pojava i procesa. Nastava u prirodi (terenska nastava) Na nastavno . Razvijati naviku korerktnog i zaštitničkog odnosa prema okolini i prirodi. analiziranja .naučnim ekskurzijama(dva puta u toku školske godine) upoznati prirodne i društvene pojave na prostoru BiH i posljedice njihovog djelovanja Sposobnost posmatranja. Hrvatskoj.vjetra . kao i vrste naselja i načina života ljudi – privredne djelatnosti). Evropi. odvajanja bitnog od nebitnog. Posmatranje.. koji su se dešavali li se dešavaju na lokacijama koje učenici posmatraju i proučavaju (kraška korizija i erozija. površiti u BiH. uočiti proces i posljedice djelovanja egzogenih sila. zaštićene zone itd) po Evropskim mjerilima. nacionalni parkovi. Organizirati akciju provoditi kontinuirane akcije na sakupljanja starog papira. Razvijati ekološku svijest o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta na okolini i na prostoru BiH. Uočiti proces i posljedice djelovanja čovjeka na promjene u prirodi. treba da uđe u neki program zaštite . Pomoći učenicima u organizaciji akcija sakupljanja starog papira i pri izradi plakata upozoravanja stanovništva na pogubnost nastavka zagađivanja životne sredine.. Sposobnost izražavanja emocija za neke grandiozne oblike koji su posljedice djelovanja prirodnih sila. prikupljanje informacija o geografskim objektima koji se posmatraju i posjećuju. Učenici će objašnjavati kako i zašto koristiti kante za smeće. sredine i prirodne okoline u BiH. Razviti sposobnost uočavanja uzroka zagađenosti životne sredine i zašto to čovjek čini sam sebi. karakteristike flore i faune. Znati šta je to «fenomen staklenika» Znati na koji se način i koja sredstva uništavaju( nagrizaju) ozonski omotač).zaštite geografske sredine Metode i sredstav zaštite životne(geografske sredine). stanovnike (okolinu) u BiH na rješavanju problema geoekologije.

Vojno političke saveze i njihove članice. Istražuju temu i odgovaraju na postaljene zadatke.proces i sadržaj UČITI Berlinski kongres i okupacija BiH. Evropske i UČENIK Zna koje su zemlje najveće kolonijalne sile i njihove kolonijalne posjede. 91 .HISTORIJA / POVIJEST Tematske cjeline / teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI. Međunarodne krize koje su prijetile da prerastu u ratni sukob.tehnička i kulturna dostignuća na prijelazu dva stoljeća.Aneksija.Privre da idruštvo u BiH u doba Austro-ugarske vladavine. Priprema analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima. stavovi. Jasno formuliše ciljeve časa .Manjinski narodi. tehničkog i kulturnog napretka. Može objasniti i razumije zašto su izbile političke krize.Borba za crkvenoškolsku i vakufskomearifsku autonomiju. Zna uzroke i povod izbijanja Prvog Vrijednosti. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kakav je bio odnos velikih sila prema kolonijama kako se razvijalo suprotnosti i formirali savezi velikih sila . Naučna.Kalajevo doba. OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije. Određuje kriterije za procjenju znanja i ocjenjivanje učenika. razvijaju sposobnost multiperspektivnosti (gledanje na događaje iz različitih uglova). Priprema zadatke za učenike. Razumije značaj naučnog. Razviju svijest o tome kako je razvoj nauke i tehnike uticao na život ljudi Učenici analiziraju izvore koji iz različitih perspektiva govore o kolonijalnoj politici . razmjenjuju mišljenja i izvode zaključke.Nastanak političkog života i stranaka. Pojam imperijalizam. Razumije i može objasniti kolonijalnu podjelu svijeta.Obrazovne i kulturno-prosvjetne prilike.

Priprema analizu izvora (formulišu pitanja za analizu) u skladu sa postavljenim ciljevima časa. nacizam. Mogu da objasne politička kretanja i društvene sisteme nakon Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazi do političkih preokreta u zemljama liberalne demokratije. Razumije značaj naučnotehnoloških dostignuća i kulturnog napretka. Zna da navede ličnosti koje su obilježile razdoblje. Priprema pitanja za analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima časa.vanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata Glavne političke. Razvijaju svijest o tome kako se ekonomska kriza odražava na život ljudi . Razumije i može da objasni posljedice pojave totalitarnih režima. Svijet između dva svjetska Versajski mir i njegove odluke. Arapske zemlje. fašizam. Osmansko carstvo (Turska). tehnički i kulturni razvoj.Može objasniti i razumije posljedice Prvom svjetskog rata.Glavne frontove. Šta je Društvo (Liga naroda).Razvoj Italije i Njemačke između dva svjetska rata.Ratne operacije Učenici razvijaju svijest o tome da su suprotnosti interesa velikih sila doveli do izbijanja svjetskog sukoba .Prvog svjetskog rata.privredne i kulturne tokove razvoja BiH u doba austrougarske uprave.Razumije i može objasniti značaj revolucija u Rusiji. U grupama istražuju zadatu temu i prezentiraju je na portfoliju. Kina.Razumije značaj liberalne demokracije. zemlje Latinske Amerike i SAD-e). Organiziraju i usmjeravaju aktivnosti učenja na času. Rezultati i posljedice Prvog svjetskog rata.Rezultate i posljedice Prvog svjetskog rata. istražuju teme.Nauka. Pišu istraživačke radove o promjenama u svakodnevnom životu u vrijeme ratnih sukoba. Razvijaju svijest o tome kako su ljudi živjeli u vrijeme ratnih sukoba i kako se mijenjala uloga žena u ratu. Politička i društvena zbivanja u vanevropskim zemljama (Indija. Mogu da nabroje sličnosti i razlike totalitarnih režima u Evropi. da su formirane nove države u Evropi. da su se najveće promjene odigrale u Aziji gdje jača nacionalna svijest i demokratija. Razdoblje svjetske ekonomske krize. Razumije i može da objasni razvoj evropskih država.Evropski vojnopolitički savezi. Uzroke izbijanja rata. Prvi svjetski rat (19141918) Uzroci i povodi izbijanja rata. Kako je tekao naučni. Razumije i može objasniti zašto je borba za novu podjelu svijeta dovela do izbijanja Prvog svjetskog rata. usmjerava aktivnosti učenika na času i na osnovu jasno postavljenih kriterija ocjenjuje učenike Analiziraju izvore. razmjenjuju mišljenja rješavaju postavljene zadatke . mogu da razlikuju uzroke i povod.Razumije i može objasniti kako su se ratni sukobi odrazili na svakodnevni život ljudi i položaj žena. razmjenjuju stavove. Pojam liberalna demokratija. Razvijaju svijest o tome Učenici analiziraju različite izvore .Kako je tekao svakodnevni život ljudi.Nastanak novih 92 .Zna revolucije u Rusiji. Zna ličnosti koje su obilježile period.tehnika i kultura na prijelazu dva stoljeća. totalitarna država. Svakodnevni život.Pojmove:komunizam socijalizam.Države nastale nakon Prvog svjetskog rata. Zna odluke Versajskog mira. Razumije i može da objasni razvoj vanevropskih država.Kolonije i borbe za novu kolonijalnu preraspodjelu. svjetskog rata. iznose vlastiti stav . Zna koje nacionalne manjine žive U BiH.Velike međunarodne krize pred prvi svjetski rat. Japan. Interesi velikih sila. odgovaraju na pripremljene zadatke .Frontovi (ratišta). da je završetak rata donijeo promjene i na drugim kontinentima. Razumije i može da objasni uzroke pojave i posljedice velike ekonomske krize.Članice sila Osovine. Učenici razvijaju svijest o tome da se Versajskim mirovnim ugovorom mijenjala politička kartaEvrope. Definišu kriterije za procjenu znanja učenika u skladu sa postavljenim ciljevima časa.Revolucije u Rusiji (reducirati sadržaje).

Kulturne tokove. Pripremaju argumentaciju za učešće u debatama na času. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996- kako se velika ekonomska kriza odrazila na političku situaciju i zaoštravanje međunarodnih odnosa što je dovelo do ponovnog stvaranja političkih i vojnih blokova. učestvuju u aktivnostima učenja na času. Pripremaju aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima. Može objasniti i razumije zašto je došlo do velikih političkih kriza i lokalnih ratova. Komunističke zemlje i pad komunističkih režima. (1939-1943). ratu. Politički.Društvo (Liga naroda). Razumije i može objasniti posljedice rata. Nastanak evropske zajednice. Kada i zašto je osnovana OUN. Definiše kriterije za ocjenjivanje Učenici analiziraju različite izvore.Nacizam u Njemačkoj.Politička. Razvoj nauke i kulture u BiH u drugoj polovini XX stolj. o položaju i stradanju civila u Drugom svjetskom ratu Učenici razvijaju svijest o značaju suđenja ratnim zločincima u Drugom svj. Fašizam u Italiji. Disoluciju Jugoslavije. Može objasniti i razumije politiku zemalja „trećeg svijeta“. Može objasniti i razumije zašto su formirani vojno politički blokovi nakon II svjetskog rata. Drugi svjetski rat (1939-1945) Uzroci i povodi izbijanja rata. Formiranje antifašističke koalicije. Priprema aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima. iznose vlastiti stav. razmjenjuju mišljenja Istražuju i predstavljaju Nastavnici pripremaju 93 . Najvažnija dostignuća iz oblasti nauke i tehnike. Kreiraju poticajno okruženje za učenje. Vojno političke saveze. Socijalizam. Može objasniti i razumije značaj formiranja evropske zajednice. I kakav je njen privredni i kulturni razvoj. Učenici razvijaju pozitivan stav o dekolonizaciji i integrativnim procesima u Evropi i svijetu. Antifašistička koalicija. Izgrađuje kriterije za ocjenjivanje.Prvi ratni period(1939-1943). Prekretnice rata (bitke) i tok ofanziva savezničkih snaga. Razvijaju svijest o ulozi OUN-a u svijetu. Formulišu pitanja za analizu izvora i pripremaju zadatke za učenike. razmjenjuju mišljenja iznose vlastiti sud.Sovjetski savez (SSSR). Liberalna demokratija. na osnovu osnovu istraživanja teme izvode zaključke. Učenici analiziraju različite izvore. Razumije i može objasniti uzroke rata. Političke krize i ratove.Stanje u BiH u II svjetskom ratu. Međunarodno priznanje Republike BiH. Razumije značaj osnivanja OUN-a. Može objasniti i razumije kulturne tokove. Svjetska ekonomska kriza. Posljedice rata. Politički i ekonomski položaj BiH od 19451990god. Učenici razvijaju sposobnost da na osnovu primjera iz svakodnevnog Učenici analiziraju različite izvore. Kreira poticajno okruženje za učenje. Nučno-tehnološka otkrića i uspjesi između dva svjetska rata. Istražuju i prezentiraju temu.Poraz sila Osovine. Razvijaju svijest o poziciji BiH u Prvom svjetskom ratu kako je došlo do formiranja Kraljevine SHS i poziciju BiH u njenim okvirima. Može objasniti položaj žena i djece u ratu. Razumije i može objasniti zašto je održano suđenje u Nirnbergu. iznose vlastite stavove. Kada i zašto je održan Nirnberški proces. Učenici su svijesni da je naučni i kulturni razvoj u XX st. Usmjerava aktivnosti na času. Razumije značaj antifašističke koalicije.društvena i kulturna zbivanja u BiH između dva svjetska rata. o značaju formiranja antifašističke koalicije i anlanske povelje. Položaj žena i djece u ratu.rata država na evropskom kontinentu. Razumije značaj naučnog i tehnološkog razvoja. iz temelja izmijenio život čovječanstva. Završne ratne operacije. Razvijaju sposobnost da sagledaju različite poglede na formiranje vojnopolitičkih saveza . Razumije i može objasniti tok rata. Kako se period Hladnog rata odrazio na mir u svijetu. Život pod okupacijom. Prilike u BiH u Prvog svjetskog ratu. Prekretnice rata i glavne ofanzive savezničkih snaga (1943-1945).Formiranje saveza sila Osovine. Obrazovno kulturni život. Stanje i prilike u vanevropskim zemljama od 19181939god. Usmjeravaju aktivnosti učenja.

Razvija pozitivan stav prema tekovinama kulturnog razvoja ovog perioda. Disolucija SFR Jugoslavije i sticanje nezavisnosti. Razumije i može da objasni prilike u BiH za vrijeme I svjetskog rata. Izrađuju svijest o značaju očuvanja kulturne baštine BiH.). Razumije i može da objasni politički.kulturni život).Stanje i prilike u BiH između dva svjetska rata: Kraljevini SHS/Jugoslaviji (politički. Nastanak i širenje evropske zajednice.Rat i njegove posljedice.(?). Naučna. Međunarodno priznanje Republike BiH. Pad komunističkih režima i nova realnost.Razumije značaj naučnog i kulturno razvoja BiH u drugoj polovini XX stolj. procesuiranje učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Razumije značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma. Učenici razvijaju svijest o značaju medija na formiranje javnog mijenja i njihovoj ulozi u ratu vrijeme rata. Dejton. tehnička i obrazovno kulturna dostignuća. Blokovska podjela.Nastanak bloka zemalja „trećeg svijeta“ i njihova politika. Učenici su svijesni značaja Haškog Tribunala. procesuiranja svih ratnih zločina . Poslijeratni period (1945-1990). BiH u II svjetskom ratu (19411945). Razumije i može da objasni različite interese jugoslavenskih republika. BiH u stoljeću XX BiH u prvom svjetskom ratu. temu. 2000god. Razumije i može da objasni položaj BiH u jugoslavenskoj federaciji. Osnivanje OUN-a. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996-2000. Razumije i može da objasni razvoj BiH između dva svjetska rata. života razumiju ekonomski razvoj BiH od 1945-1990 . Može da objasni i razumije tok i posljedice rata. Primjenjuje koncept multiperspektivnosti Organizuju posjete muzeju ili kulturno historijskim spomenicima. Pripremaju i koriste različite tehnike učenja i analizu različitih izvora . privredni i obrazovno. god. Izrađuju smjernice za planirane aktivnosti učenja.Savremeno doba (19452000god. Može da objasni i razumije prilike u BiH za vrijeme II svjetskog rata. Najveće političke krize i ratovi. 94 . Post dejtonski period do 2000god. Daju jasna uputstva i usmjeravaju aktivnosti učenja. Elektronsko doba.

Postavlja različite vrste Mehatronikaelektrotehnika Prepoznaje elektromotornog elemente pogona i 95 . 34 časa godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti. Shvatanje značaja Prate izlaganja i prezentacije predmetnog nastavnika. Analiziraju elektromotornog elemente pogona. Veze između karakterističnih veličina hidrauličnopneumatskih sistema. primjena hidrauličnih sistema. poštivanje i provođenje općih i ličnih mjera zaštite na radu. mjerni instrumenti) i prezentira njihov rad i funkciju. Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Mehatronikamašinstvo Učiti: Prenos signala i snage pomoću hidrauličnih i pneumatskih sistema. Priprema očigledna nastavna sredstva vezana za hidraulične i pneumatske sisteme (pumpe. Osnovni elementi hidrauličkog sistema. Razvijanje svijesti o uticaju naučno–tehnološkog razvoja na život čovjeka. Afirmacija rada i stvaralaštva. Veza između glavnih elemenata elektromotornog pogona Učenik : Prepoznaje osnovne elemente hidrauličkog i pneumatskog sistema. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosfere u razredu. kompresori. Analiziraju elemente hidrauličko-pneumatskih sistema. primjena pneumatskih sistema. Izrađuje didaktički materijal. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Bira zadatke i probleme u skladu sa NPP i mogućnostima učenika.TEHNIČKA KULTURA . ventili. IX razred – 1 čas sedmično. Poštivanje kućnog reda. Pažljivo rukuju i održavaju mjerne i kontrolne instrumente. Osnovni elementi pneumatskih sistema. ponašanje stavovi. Koristi instrumente za mjerenje hidrauličnopneumatskih veličina.

obučava ih u očitavanju mjernih veličina i u uočavanju grešaka u procesu mjerenja. elementi za priključivanje na izvor struje). Mjerenje veličina u elektronici. Primjena pravila i propisa pri provjeri mehatroničkih sistema. Prepoznaje osnovne mehanizme mašina: pogonski. analiziraju grafičke priloge i druga očigledna nastavna sredstva i izvlače zaključke o značaju automatike u sistemu proizvodnje.(elektromotor. Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugim. Analiza mjernih vrijednosti u upravljačkom sistemu. Donošenje logičnih i samostalnih zaključaka o značaju tehničkih tvorevina i tehnoloških dostignuća u životu čovjeka. Vježbaju očitavanje pojedinih mjernih veličina i uočavaju greške mjerenja. Mehatronikaelektronika Razvija svijest o značaju elektronike u životu čovjeka (TV. Priprema elektromotornog crteže i sheme. Provodi mjere zaštite na radu. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. Karakteristične osobine radnih mehanizama (izbor motora. Koristi model interaktivne nastave. primjene mjera zaštite na radu i zaštite okoline. Uz prisustvo nastavnika vrše mjerenje pojedinih veličina u elektronici. Signalni uređaji. Automatizacija procesa rada. radni mehanizam. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. Prikupljanje. Koristi pojedine signalne uređaje i analizira signale u mehatroničkom sistemu. Priprema očigledna nastavna sredstva i izlaže nastavnu građu. Uočava prednosti mašina sa automatskim upravljanjem nad klasičnim mašinama.. telefon. demontira i otklanja kvarove na električnom zvoncetu. Objašnjava učenicima važnost signalnih uređaja u zaštiti objekata. spremnosti Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. upoznaje učenike s njima. analiza signala u mehatroničkom sistemu. Afirmacija stvaralaštva. kao i uticaj mehanizacije na produktivnost proizvodnje. 96 . Koristi mjerne instrumente u elektrotehnici i objašnjava greške do kojih dolazi pri mjerenju i očitavanju. jednostavnih pitanja u cilju potsticanja učenika na razmišljanje i davanje ispravnih odgovora. spojni elementi elektromotora sa radnim mehanizmom.). montira. Prate izlaganje nastavnika. koristeći model ili grafički prikaz. Prepoznaju osnovne elemente elektroničkog sistema i shvataju njihovu ulogu. znanja i Priprema elektroničke elemente i upoznaje učenike s njihovom funkcijom i montažom. prenosni i izvršni. imovine.. Automatika i sistem upravljanja Osnovni pojmovi automatskog upravljanja. Mjeri veličina u elektronici. Izrada osnovne tehničke dokumentacije pri mjerenju. Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica. Podstiče učenike na samostalnost i kreativnost. shvata njihove funkcije. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije i potrebi očuvanja okoline. vodeći računa o mogućnostima i potrebama učenika. Pruža neophodnu pomoć učenicima pri sagledavanju uticaja mehanizacije na produktivnost rada. priključni napon. Priprema mjerne instrumente. Podjela automatiziranih sredstava za rad (sredstva za rad sa mehaničkim upravljanjem. modernizacije proizvodnje u cilju povećanja produktivnosti rada. sredstva za rad sa elektronskim odnosno numeričkim upravljanjem. Ispoljavanje za saradnju. uočavaju funkciju i značaj ovih elemenata. signalni uređaji). modele pogona. analiziraju rad pojedinih signalnih uređaja uz primjenu očiglednih nastavnih sredstava i shema. Prednosti automatskih mašina za obradu metala nad klasičnim mašinama. snaga. sredstva za rad za kombinovanim upravljanjem). elektronska obrada podataka i memorisanje podataka.

alatima i aparatima. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. interesa učenika i mogućnosti škole). neobnovljivi zvori). Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja tehničke kulture i ostalih predmeta. prate zanimljive članke i informacija sa medija. Učestvuju u izradi ilustracija-crteža. Samostalno proučava odabrane oblasti. 97 . Pruža prvu pomoć u slučaju povreda. prikuplja informacije i podatke. plima i oseka. energija sunca). Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. internet (po mogućnosti). Uočava i razumije: značaj energije u savremenom svijetu. prednosti obnovljivih izvora energije nad neobnovljivim. Problemi energije u svijetu. Uočavaju značaj finalne energije u: industriji. b) CNC mašine. c) Saobraćaj. stiče vještine. saobraćaju. Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Robotika. priručnike. Obnovljivi izvori energije (vodeni tokovi. kreiraju obrazovni pano. proces transformacije energije. domaćinstvima. Podjela izvora energije (obnovljivi izvori. grupnom i frontalnom radu. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. vjetrovi. Analiziraju grafičke priloge na kojim su prikazana pojedini obnovljivi izvori električne energije. posmatra i zaključuje.Obnovljivi izvori energije CNC mašine način upravljanja. Skreće pažnju učenicima na: moguće kvarove na pojedinim elektroinstalacijama. d) Zaštita životne okoline. Energija uspostavljnje korelacije sa sadržajima iz fizike. Priprema grafičke prikaze rada pojedinih tipova mehatroničkih uređaja i objašnjava njihov rad.

. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika).da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. . . 2.INFORMATIKA ZA IX RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. postupke uključivanja i isključivanja računara. . ali i kulturnim navikama. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. . 1. za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. . OSNOVNA ZNANJA 98 . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. . OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA . 3. .osnovna znanja o strukturi računara. umijeća i vještine. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima.da učenici upoznaju strukturu računara. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . Četiri odrednice: osnovna znanja. vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.

. . prenos podataka i računarske mreže. UMIJEĆA I VJEŠTINE . . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). NAVIKE.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. primjena računara..da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. . .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. putem Interneta.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. .da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. . Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva. .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema. .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. . 99 . rad sa proračunskim tablicama i grafikom).sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. su novi ili su prošireni.navika korištenja informatičke literature.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara. . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. .

. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.usvajanju navika i stavova. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Nastavnici informatike treba da. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: .sticanja umijeća i vještine. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). likovne kulture (računarski dizajn. u skladu sa mogućnostima škole. te u području . podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. Naime. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti.Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. U programu je preferiran BASIC. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. 100 . Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). stvara povoljnu mikroklimu za učenje. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu). Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara.sticanja osnovnih ICT znanja. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. . Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.

ističe i pohvaljuje napredne. Primjenjuju mjere bezbijednosti pri radu. učešća učenika u grupnom radu. Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima. Demonstrira bezbijedan rad sa računarom i način instalisanja programa. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. pisač i čitač DVD diskova i drugo. priključni kablova. Besplatni programi (freeware). Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar. pisač CD diskova. odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. napojna jedinica. Instalacioni program: install ili setup. Instaliranje računara. Prati i evidentira napredovanje učenika. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. . Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa bez prisustva stručnih lica. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva.tastatura i miš. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. štampač. Pravilno postupaju pri instalisanju softvera. Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti. . instaliranje softvera.hard disk. korišćenje programa besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi). kompaktna.flopi disk. Poseban iteres pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP. Sposobni su da uključe i pokrenu računar. Neophodna oprema: kućište računara.RAM memorija. STAVOVI. Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka. Zna šta je registracijska baza. Vrste instalacije: tipična. Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi. Analiziraju postupke pravilnog rada sa računarom.Pored toga nastavnik treba da prati. Mjere bezbijednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbijednost. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera. skener.matična ploča sa mikroprocesorom. Sposobni su da nabroje dijelove modernoh računara. Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. kako je predviđeno zakonom. VRIJEDNOSTI. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru. Pomoćni upravljački programi – drajveri. uključivanju i pokretanju računara. . prilagodljiva. Neophodan softver za rad Sposobni su da primjenjuju mjere bezbijednosti u radu sa računarima. Start meni. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. ukazujući na štetne posljedice primjene nelegalnog softvera. Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i 101 . evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. Način istaliranja računara: instaliranje hardvera. . Hardverski dijelovi: . Pribavljaju dodatnu računarsku i Demonstrira neophodnu opremu. Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim instalisanim programima. Demo i pune verzije programa. te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjeere bezbijednoisti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbijednost. Startup proces (uključivanje i pokretanje) računara.

Izgradili su osobinu poštovanja računarskih ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera. Manipuliranje elementima slike. Također. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara. 2. zračenje i osjetljivost ekrana. . kanal veze (komunikacioni kanal). Komunikacija čovjeka sa računarom pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface). Potreba za komunikacijom čovjek – računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija). programima za DTP. Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja. Adobe Illustrator. grafičkim paketima. Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne Vrši prezentaciju mnastavnog gradiva: o grafičkim paketima.grafička kartica. Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi. Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture Učestvuju u nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe. Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju. u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u 102 . Pod računarskom grafikom podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija oblici i boje. glasovna komunikacija. Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog prostora i ulazno izlaznih jedinica. Grafički paketi. . Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara. Daju primjere uspješne komunikacije.računara: operativni sistem Windows ili Linux. MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro. Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu. ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom poštujući savremene ergonomske zahtjeve. o manipuliranju elementima slike. Znaju koji je neophodan softver za rad računara.modem. Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. Sposobni su da grafički predstave opšti model komunikacije čovjeka sa računarom. Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom. Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene. Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih premeta. Struktura grafičkih sistema. . Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme. PRIMJENA RAČUNARA Grafički programi. prijemnik informacija. Corel PhotoPaint. vrste namještaja (stolica i radni sto). Računarska ergonomija.čitač kompakt diskova. Komunikacija između čovjeka i računara putem glasa. informatike.zvučna kartica. za funkcionisanje tastature. a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa. Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. vrste komunikacije: grafičko okruženje. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera. programi za slikanje i programi za dizajniranje. Sposobni objasniti da računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku. Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi. Aktivni su na času. učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom. Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva računarska ergonomija. izbor boja na ekranu. Sposobni su objasniti šta je GUI. Uvod u računarsku grafiku. informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času. komunikacija čovjek – računar. Programi za stolno izdavaštvo DTP. Opšti model komunikacionog procesa. Komunikacija korisnika sa računarom. Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje. Grafički programi: programi za crtanje. Programi za crtanje su: CorelDRAW. . Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop. Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema. Elementi komunikacije: izvor informacija. Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs. Opća struktura komunikacionog procesa. struktura grafičkih sistema. miša i drugo. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima. Računarska ergonomija.

Telnet. Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku Iskustva sa korištenjem hiperteksta i Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara). brošura. Adobe In Design itd. Učestvuju u fazi ponavljanja. izmjena svjetla slike. atlasi. Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža). Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa. izmjena kontrasta. elektroničke knjige. izoštravanje i specijalne efekte. simulacije. Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. npr. mrežne novine itd. Primjenjuje efikasne oblike rada. Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riježe postavljene zadatke. Komunikacioni programi. podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata. Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP. riječnike. fizika. riječnici. Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. Microsoft Publisher. simulacije. Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika. Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. Osnovni pojmovi o multimediji. iznose svoja iskustva i spoznaje. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje. Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji. Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. elektroničke knjige. animaciju. Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima. Prezentuje nastavno gradivo. U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima. elektroničke knjige. periodike. Neophodna hardverska i softverska podrška . biologija itd. kataloga. Hipertekst i hipermedija Znaju pojam hiperteksta. Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža. simulacije. rotacija. grafiku. govor. Za učenje sadržaja iz drugih nastvanih predmeta koriste enciklopedije. Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u 103 . Interaktivni multimedijski obrazovni programi. obrazovne igre. vježbanja i utvrđivanja gradiva. HTML (Hiper Text Markup Sposobni su da izvode nad elementima slike. muziku. pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. obrazovne igre. videoisječak.Aided Desingn). skaliranje i smicanje. Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike. obrazovne igre. Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali. pretvaranje kolor slike u crno-bijelu sliku. grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike. Pažljivo prate izlaganje nastavnika. Enciklopedije. Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress. Adobe PageMaker. izmjena boja. Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija. Znaju koji su servisi Interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). novina. atlase. prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe. jezik. atlasi. Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. saobraćaj. riječnici. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koriste računar (i sve njegove ulazno-izlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga. Sposobni su pokrenuti programe (servise Interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. elektronička pošta (E-mail). itd.

3D multimediju koriste i za lične potrebe. animacije). 104 . programi za vježbanje i učenje. učenja i rješavanja problema. upotreba računala u proizvodnim procesima. U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. za praćenje i nadzor pacijenata. U saobraćaju: upravljanje. Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. vođenje evidencije. Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina. bankarstvo. ugostiteljstvo. određivanje dijagnoze. Analiziraju i raspravljaju o tome gdje se sve računar primijenjuje i koja mu je uloga. Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta. ali i za igru i razonodu. privredi itd. slike i drugi grafički materijal. masovni mediji. korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. časopisa. Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji. upravljanje proizvodnim mašinama. trgovina. saobraćaj.Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata. Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima. Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver. Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB). uprava. Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. sport. Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. kopnenog i vodenog saobraćaja. knjiga. Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. medicina. uredi. razrednih knjiga. trgovini. Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. Vode rasprave na ovu remu. Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja. Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju. Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. izrada školskih novina. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje. upotreba računala kao nastavnog sredstva. kontorla kvaliteta proizvoda itd. analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. saobraćaju. Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice. izrada tehničkih crteža i dokumentacije. U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista. itd. mjerenje i registrovanje postignutih rezultata i td. hiperveza (hiperlink). upravljanje procesima. regulisanje i kontrola zračnog. Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. za prikupljanje potrebnih informacija. publikacija. Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike. hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima. inženjerstvo. Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim. statistike.

Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network). Sposobni su objasniti principe prenosa podataka. Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line). Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže. Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem). posebno WWW-om i Email-om. Učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elktronskom poštom (slanje i prijem E-maila ) Ostali internet servisi (IRC. Microsoft Outlook. 105 . FTP protokol. Računari pretraživači informacija: Google. Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima WWW-om i Govori o internetu vršeći korelaciju sa obrađenom temom komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. Upotreba WWW servisa. Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digiralnih informacija ugradnjom modema. Programi za izradu WWW stranice. Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo. Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka. Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija. Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka. Hotmail. VOI i FTP. Korištenje računara pretraživača: Google. Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti. Svjesni su ogromnog značaja interneta u savreemenom životu ljudi. Telnet). FTP (File transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata. Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta.3. Slanje elktroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. Alta Vista. Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi). Lotus CC:Mail. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije. Pažljivo prate izlaganje nastavnika. Sposobni su kreirati WWW staranicu.). Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta. Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi. Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. da komuniciraju putem elektronske pošte. Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka. Web Mail – HTML). UTIK i drugih. Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET. Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža. Alta Vista. Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija. Lycos. Outlook Expres. Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta. Lycos. Uspostavljaju međusobnu komunikaciju koristeći svoje kućne računare. Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika. Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. Prenos slike i zvuka (glasa) putem VOI (Voise Over Internet) tehnologije. Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru. Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi. Internet. Yahoo. Elektronska pošta. Servis IRC (Internet Relay Chat) Razgovor među korisnicima u realnom vremenu čitajući poruke. PRIJENOS PODATAKA. Uspješno se služe servisima interneta. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. Evidentiraju uspjeh koji su postignuti učenici. Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). UTIC. Primijenjuje martode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju. Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa. Yahoo. RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka.

Funkcije i podprogrami. Postavljanje zadatka. Grafika i zvuk. Uredno vode pribilješke. Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi.nizovi. LIKOVNA KULTURA /IX razred/ (jedan sat sedmično .35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program. PROGRAMIRANJE Složene strukture podataka.4. Indeksirane promjenljive . one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. Izrada programa po zadatku i samostalno. Demosrtiraju svoja rješenja. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Rad sa podacima. Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Pomažu drugim učenicima.LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI 106 . Primjere programiranja bira pažljivo. Primijenjuju funkcije i podprograme. Dokumentiranje i testiranje programa. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. Sposobni su riješavati probleme uz pomoć računara. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. izrada algoritma i pisanje programa.

objekti.označavati . tjelesne i tehničke kulture.suha igla. dominacija među ravnim. biologije.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju.Direra. prozni tekst.Barok.krivudavim. Degasa. pojave u prirodi.video DVD materijal. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.Mondriana.. -Upotreba: (udžbenika za VIII/IX razred (likovna kultura).po obrascima-(Leonarda.po slobodnom izboru graditi .harmoniju gledati.likovno transponovanje naslonjeno na iskustva nastanka nekih umjetničkih djela:Antika. moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti.ili vizibilno shvaćenog motiva-teme. Posebno pristupiti grafdičkim tehnikama i kroz njihovu manipulaciju i grafički izraz kreirati predložak ili tiskovnu formu oblikujući rad sa dominirajućim linijama i njenim vrijednostima. Moderna umjetnost i sl. biljke. sportske. U svim dostupnim tehnikama suhim i kombinovanim crtaćim ili slikarskim isticati ovu funkciju u likovnoj obradi. muzičke /glazbene/..Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela. pjesma. roman. informatike. linija u slici-crtežu..mlitavih i snažnih.. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog. zemljopisa.suha igla komibinovana sa kolografom. konstruktivnih i konturnih. .oblicima i likovima.prepoznavati i likovno oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem.. ./ A samim tim isticati razvijanje kritičkog mišljenja. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima..Rafaela. građevina kao samostalni dominirajući faktor.dijaprojektor-slajd.oštrim i tvrdim. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.mekanim.gipsorez. TAČKA I LINIJA Istraživati. predjeli. Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama:kolografformiranjem tiskovne površine ljepljenjem jednostavnih materijala. Tuluz Lotreka.Renesansa. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. U svom okruženju.funkcije i simbola:uočivši najbolje relacije i kompozicioni sklad.(Renesansna iskustva) Neposredno okruženje učenika.spontanih-neobuzdanih.u inventivnosti tehničkih-preciznih. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . dramski tekst. Također primjenom najrazličitijih tehnika i materijala..grebanja i urezivanja. BiH kulturne baštine.osmišljavati i vrednovati harmoniju bliskih i dalekih redovaPredstavljati-oblikovati različite tipove harmonije:harmoniju sličnosti. Vazarelija. matematike.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 107 . unutrašnji prostor.multimedija video). aktivnosti. moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu kao aktivnu dominantnost koja likovno ističe svoju funkciju u službi percipiranog. kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja :afirmacija preferencija na likovne poticaje i didaktičke medije. vanjski prostor. (Antička iskustva)Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama .(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih. drvorez.graviranje u maniri – struganja.ravnim i lučnim.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. iskidanim. donekle vježbanjem umjetnost linije . Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura.linorez. istorije /povjesti. Izažajne mogućnosti dominacije likovnog kvaliteta linije.monotipijom.kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline. enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima.Pikasa.Engra.…/. ljubavi prema domovini.1.Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti.

predjeli.plavaNarančasta. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Razumijevati.Težiti za isticanjem – označavanjem i likovnim prezentiranjem u kojima i preko kojih se manifestovanje pojava ne može likovno shvatiti niti predstaviti.Vazareli.…/. Uočavati ritam sređivanjem ritmičkih izmjena:izazvana nestabilnošću u vidnom polju:V.žuta-ljubičasta.glatkoću kao suprotnost hrapavom. ljubavi prema domovini. PLOHA Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike.elemenata u cilju ostvarivanja gdje bi sve likovne činjenice bile upravo zapažane na osnovu njihovih razlika.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja. Povezivanje pojmova. diferenciranje važnog od manje važnog kada su u pitanju odnosi suprotnog i razlika. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama.oblika i valera.Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešće nastaju zbog intervala i kontrasta. kolaž različitim materijalima.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.. Karakterističnost pojma kontrasta izdvojiti posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima". informatike. uočavanja. . Koristiti se odnosima suprotnosti /komplementarnim kontrastima.stvari iz okruženja učenika.. flomasteri u boji /za manje formate radova/. Razvijanje sposob-nosti posmatranja.dinamike simetrije. zaključivanja.zahvaljujući njenom ponavljanju. zemljopisa. Kontrastne osobine harmonije boja-komplementarni kontrast:crvena-zelena.U umjetnosti se kontrasti koriste da bi se pojačao Intenzitet unijela preglednost –jasnoća.načinom primjene boja i drugih lik. Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera. biljke.tuš. muzičke /glazbene/. biologije.ritmičkim izmjenama-naročito oblik i veličina.bez njihovih suprotnosti.harmonijom oblika. Biti sposoban prepoznatvati i uočavati stvarajući predstave. objekti. Početi od temeljnih primjera o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome.inicirajući različite razlikekontraste. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. tuševi u boji.. tjelesne i tehničke kulture.Harmonija proporcija-usklađenost sličnosti i razlika. konkretnog i apstraktnog mišljenja.. Postavljati i analizirati ritam dominacijom smjera. .Meko. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. pjesma. Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma. enterijer i eksterijer: pokretne pojave u različitim aktivnostima. Razvijati ponašanje kontrasta s pomoću inverzije. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja .Razumijevati odnose nastanka i prikaza uticajem intervala na ritam . pojave u prirodi. Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalompauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom. prozni tekst. gvaš.dijaprojektorslajd.(mehko) kao suprotnost tvrdome.ostvario ritam i uopšte veća dinamika . 108 . povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.video DVD materijal. Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost.postavljati likovno interpretirati dinamiku masa u prostoru-ritam. tempera. unutrašnji prostor-oblika. bogaćenje mašte. pastel /suhi. vanjski prostor. Kmponovati analizirati i vrednovati smisao simetrije.Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj orkestraciji težiti većoj dinamici naročito valerskim kontrastom.pojava i likovnih predstava. matematike. . roman. Kod valera crno i bijelo su dvije krajnosti-najveći kontrast. voštani/.Ponavljanjem većine činilaca. dramski tekst. 2. razvijanje likovne kreativnosti.multimedija video). istorije /povjesti.Harmonija funkcije što ju čine različiti predmeti koje povezuje ista funkcija. Akvarel. Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene kontrasta-razlika – suprotnosti.. Razvijanje kritičkog mišljenja. Neposredni predmeti. BiH kulturne baštine.

Simetrični oblici u umjetnosti-ornamentalne forme. 109 . Asimetrični način organizacije –dinamika.Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter.

Uzajamni odnosi boja proširuje i obogaćuje dejstvo Poseban izbor predemeta i stvari iz užeg i šireg okruženja: pokretne pojave u različitim aktivnostima. biljke. bogaćenje mašte.Munk.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Japanaca. vanjski prostor. Uvoditi učenike studioznijem prepoznavanju i uočavanju stvarajući predstave.3. voštani/. BOJA Izražajne mogućnosti svojstva boje: Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetčosti i manifestacija cjelokupnog života. pastel /suhi. Tehnologijski pristup miješanja bojaPitanje organskih i neorganskih bojaMiješanje pigmenata..od Egipćana.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva.hladnoću-njihov uticaj na emocije. predjeli. slika. biologije. –. zaključivanja. Ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje.Grka. . ljubavi prema domovini.tuš. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. Razvijanje sposob-nosti posmatranja. Boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja.ritam –što ga obrazuju njen kontrast i harmonija. prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu.svjetlosti i snazi boje.. Zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće. tuševi u bojiI dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.Mone. pojave u prirodi. uočavanja. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.(vizuelnog i vozibolnog).) .…/. obojenosti. (V. muzičke /glazbene/. razvijanje likovne kreativnosti.video DVD materijal. Razvijanje kritičkog mišljenja. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).mozaika. Kontrolisati opažajne doživljaje bojePotvrđivati svojstvo da boja zavisi od talasnih dužina svjetlosti – Likovnim rješenjima odgovoriti na karakteristiku boje kao prostorne funkcije. Vermer. roman. Boja ima sopstvenu :svjetlinu.multimedija video). konkretnog i apstraktnog mišljenja. tempera. BiH kulturne baštine.. volumen-njeno zahvatanje prostora po dubini.. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i koji proističu iz čulnosti i ljepoti boje .Asiraca. materijalnost-upotrebom nijansi dominacijom više tonaliteta. pjesma. matematike.E.glazurom toplim i hladnim bojama.. kolaž različitim materijalima. istorije /povjesti.. Kombinacijom boja slijedila je obrada pri izradi odjeće. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. Kineza.ravnoteže. Duh se čovjekov razvija pored ostalog upotrebom boja.DelftK. prozni tekst. zemljopisa. Povezivanje pojmova. gvaš. informatike. Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih boja u parovima –komplementarni sklad. tjelesne i tehničke kulture. Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene mnogih svojstava i izražajnih mogućnosti boje. toplotu. V. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 110 .Gog. objekti. dramski tekst.keramike i stakla.inicirajući različite razlike izražajnih mogućnosti i svojstava boje. Grci su bojili skulptureKineska glazirana keramika.V.dijaprojektorslajd. unutrašnji prostorSlobodne dekorativne kompozicije Akvarel. odnosi koji vladaju u spektru trebaju imati svrhu prostorne funkcije bojaKoristiti se odnosima kombinacija boja u cilju obogaćivanja prostora. Rimska-Bizantska umjetnost: korišćenjem boje kamena.

Njegovanjem pojma teksture. uočavanja.multimedija video).Rubens. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.tačkaste. Povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: informatike.Ernst. Prihvatiti i likovno. Dalje razvijati sposobnosti da se linijom maksimalno izraze u likovnom smislu. segmenti materijalne stvarnosti.linijom. Njegovanje pozitivnog odnosa prema 111 .bakrorezi.fotomontaža.stećci.hrapavosti.Dali. POVRŠINA Linearna tekstura: Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura)..špricanjem kroz mrežu.dijaprojektorslajd. Udruživanje iskustva povezanog sa osjećajem vida i dodira-stvaranje potpune predstave o posebno odabranim modelima-temama teksture. Povezivanje pojmova.. Strukturu forme čine svi elementi likovni kao i ostala likovna sredstva. Doživljaj umjetnosti i recepcija na umjetnička djela.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.BiH kulturne baštine. Razvijati osjećaj snage simbola upotrebom gotovih slika-tiska. Kompozicije perom nastale nakon viđenja teksture kroz lupu(-potka tkanine). Moj filmski prikaz scene.predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom. učenika.povijesti umjetnosti .kamen-sitniji oblutci. Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu.zgužvanostidraperije.I. Isticati kod učenika smisao za neočekivani obrt i spoj. Sadržajna osnova određuje formu.ljudi..zrnatosti.razdvajanju.ruže.povlačenje suhom četkom u jednom pravcu i unakrsno. Sadržaje vezati za oblike i njihove maštom razrađene karakteristike-povezivanje oblika.. Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do tvrde.životinja itd.ljepila.) Fantastika u svijetu oblika: opažanje okoline bez učešća uobičajene logike: Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti.ispletenosti. bogaćenje mašte. razmišljati da je u pravilu racionalnosti osnovno .isprekidane . Osposobljavati učenike da vide likovne forme. Upotreba grafike-suha Igla.grafičari..s čime obrazuju novi događaj priču. tačkastom tehnikom pera.video DVD materijal.stalno percipirati preko njegove forme. Odnosom prema klasičnoj umjetnosti učiti i likovno propitivati.4.(Rembrandt. nišani.nasip. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.susretu linijskog tkanja i potke.posvetiti svoju pažnju.Tangi i sl.Direr-na svojstven način obogatio umjetničku teksturu linearnim rezom. reprodukcioni materijali u različitim bojama. -Različitost simulirane teksture: unakrsnom tehnikom pera. nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom. Krošnje.razno rastinje. razvijanje likovne kreativnosti. zaključivanja. Neočekivani Susreti stvari i bića: upotreba makaza.Japanski drvorez.učenike navikavati da su to ujedno i forma i sadržaj. Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom:izražavanje glatkoće.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina. Tajanstveni svijet. Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanjuučešćem rekomonovanja-fotomontažom.rad sa predlošcima od žice. Razumijevanje linearnog koncepta kao postupka u kojem su sada iskorištene sve mogućnosti likovnog karaktera linije-linearnosti u svrhu pokazivanja i označavanja teksture.lišće. . biologije. Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti.uviđati i uvažavati pravilo da upotreba teksture treba biti u skladu sa cjelinom. Kompozicija-geometrija i tekstura. špricanjem crnim na bijelo i obrnuto. kolaž-novina.njeno djelovanje je onda bogatije i dublje. Njegovanje senzibiliteta i snage linije.(stijena. plima-veliki val plime. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.skalpela i sl.izbjegavati kod isticanja i izražavanja teksture monotoniju ali isto tako važno i veliku raznorodnost upotrebljenih tekstura. (S. Obilježja i pojave iz prirode.traženje smisla u preklapanju.pojava . Razvijanje kritičkog mišljenja. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.ograda.M. konkretnog i apstraktnog mišljenja.renesansni rezbari. Posmatranje tkanja kroz lupu. Bogatstvo linearnog u realizaciji viđenih objekata. ljubavi prema domovini.strip.

Razmiještanje udubljenja i izbočenja.Mondrianrazrješavanje suprotnosti : K.5. Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).video DVD materijal. Aktivne i pasivne plohe.P. siporexom.napetost i protivrječnost u likovnom smislu. ljubavi prema domovini. Naselje u brdu. Oblikovanje glinom.Kalder. Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama : uvećanjem i smanjivanjem određenih pojedinosti:raznim tehnikama Umetanje dinamičnoga u statični oblik-složenije ornamentalne strukture.dijaprojektorslajd. rotiranje i umnožavanje većih i manjih cjelinaObrazovati smisao Koji učenika obogaćuje za razumijevanje diobe: veće gore. upravo intervali i kontrasti. ambalažni papirtroslojni karton. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima.razdvajanja i izdvajanja oblika. 112 .ravnomjernog ili neravnomjernogSkupljanje likovnih činjenica u formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini.Maljević:.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. Koliba i livada. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. Kostim za moju ulogu. Načelo većega i manjega.Nova arhitektura. preko umjetnostiModerna umjetnost.napredovanja.kartonom mekani lim-folija Slikarski tečni materijali.kolažne aplikacije. (grupni rad)-oblikovanje-građenje Veliki dekor na ulazu Određenog objekta. MASA I PROSTOR Suprotnost je rezultat razlika u KontrastuKontrast oblika i veličina: Kontrast u svim motivima raspoređivati po načelu odjeljivanja.oblici u veličinama. Konstrukcija mosta. kartonske podloge.manje dole i obrnuto po obojenosti oblika ili površina. U skulpturi od Antike do novijeg vremena uočiti odlike rasporeda i obrade masaRazvijanje kritičkog mišljenja.likovnog i vizuelnog mišljenja. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Dizajn :Trougao i BiH Komponovanje iz Kruga. A.Brancusijeva skulpturaEskimske maske- radu: incijativi Produbljivati osjećaj da su uzrok zapažanju ritma i dinamike.ovisno o materijalu I postupku.mobilna skulptura. Različiti materijali.multimedija video). Navikavati i dalje istrajavati na recepciji i razvoju likovne kulture. uzmicanja veličina i oblika imanentno samim oblicima čime je istovremeno rješen kontrast.komponovanje iz kvadrata-veći formati papira .čempresi kraj rijeke. trgovački centar.izlazak sunca. Težiti da kod učenika razvijamo takve perceptibilne navike o tome da je učinak događanjalikovnog prikazivanja u smislu zbijanja. Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika.likovna kombinatorikaKombinatorika s formatomGrađenje jedinstva u raznolikosti.(mala plastika) KOMPOZICIJAKomponovanje –predstavljanje u okviru određenog prostorarad grupe. Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji.

ravnim i lučnim.označavati .Lotreka. -Saznanje o tome da zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće.Degasa.Grka. -Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama -Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog. Tačka i linija: .prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu.u inventivnosti tehničkih-preciznih.T.po obrascima(Leonarda.konstruktivnih i konturnih. Boja: .odEgipćana.Uočiti mnoge izražajne mogućnosti svojstva boje:Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetlosti i manifestacija cjelokupnog života. materijalnostupotrebom nijansi dominacijom više 113 .Mondriana. Kineza.prepoznavati i likovno.hladnoću-njihov uticaj na emocije. . -Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama . -Da se duh čovjekov zapravo razvija pored ostalog upotrebom boja. donekle vježbanjem umjetnost linije .Direra.Asiraca. -Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih bojau parovima –komplementarni sklad.iskidanim. -Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva. -Da boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja.. -Primjenjivati i razumijevati ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje. -Dominacija među ravnim.(vizuelnog i vozibolnog.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju. .mlitavih i snažnih.(Antička iskustva). -Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura.spontanih-neobuzdanih.(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih.OČEKIVANI REZULTATI KROZ STRUKTURU PROGRAMA Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u likovno problemskim cjelinama.njenim poticajnim preferencijama i didaktičkim medijima. volumen-njeno zahvatanjeprostora po dubini..oštrim i tvrdim.kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline.harmoniju gledati.Pikasa. -Moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti..oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem.krivudavim.ravnoteže.ritam što ga obrazuju njen kontrast i harmonija.Japanaca. -Da boja ima sopstvenu :svjetlinu.Rafaela.Vazarelija.Moći predstaviti takvu likovnu cjelinu u kojoj se nameću dominantnosti linijom.Engra. -Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela.Istraživati.mekanim..(Renesansna iskustva)..toplotu.

(mehko) kao suprotnost tvrdome.isprekidane .pojava i likovnih predstava. -Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešćenastaju zbog intervala i kontrasta. dodavanje crne i bijele i komplementarne-umnožavanjeharmonijske mogućnosti. -Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter.izučavati svojstva kontrasta boje:J.razdvajanju. -Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost.rad sa predlošcima od žice.špricanjem kroz mrežu.Upotreba grafike-suhaIgla. -Četvorobojne kombinacije.oblikovanje prostora.Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti. -Karakterističnost pojma kontrasta izdvajati posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima". -Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu. -Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera.Meko. -Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do vrde. -Trobojne kombinacije.plava-narančasta.glatkoću kao suprotnost hrapavom.Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalom-pauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom.Uzajamno djelovanje više boja.učenika. -Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike.tonaliteta. -Različitost simulirane teksture:unakrsnom tehnikom pera. -Aprecijativno učiti o simetričnim oblicima u umjetnosti-ornamentalne forme kao i simetrični način organizacije –dinamika.špricanjem crnim na bijelo i obrnuto.susretu linijskog tkanja i potke.(veliki intervali). Boje vezane za predmete koje tumače (simbolika boje) -Obogaćivati smisao o koloritu boja:odabir kolorističkih vrijednosti.Iten(sedam vrsta kontrasta).da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama. Površina : -Likovno prepoznavati i osmisliti linearnu teksturu:Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima.(aditivno-supstraktivno).veću i manju zasićenost.tačkastom tehnikom pera.crvena-plavo-zelena.izvedenost boje.linijom.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina. -Da boja ima tonsku gradaciju. -Shvatati temeljne primjere o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome. -Vježbama harmonije boja.traženje smisla u preklapanju. Masa i prostor: 114 .po istom postupku.Mješanje bojom.Prostorna funkcija boje-Postojanost Jednobojne kombinacije-oblikovanje prostora.predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom.žuta plavo-ljubičasta.zahvaljujući njenom ponavljanju. -Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom -Posmatranje tkanja kroz lupu. -Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma.tačkaste.o gami boja:dominacija jednog hromatskog područja iz skale boja Ploha: -Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari.vježba po kružnom spektru Osvald. -Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti. -Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja.(monohromna kombinacija). -Dvobojne kombinacije. -Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanju-učešćem rekomonovanja-fotomontažom.povlačenje suhom četkomu jednom pravcu i unakrsno.nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom.

Produbljivanje nivoa usvojenog. da je pristup okolini intelektualno vizuelni. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do tada usvojenim znanjima. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.CRTANJE .SLIKANJE .PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. a mišljenje apstraktno.ravnomjernog ili neravnomjernog-Skupljanje likovnih činjenicau formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini. likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1.umetanjem dinamičnoga u statičnioblik-složenije ornamentalne strukture. OBLIKOVANJE U PROSTORU –rješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja. ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: .PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE 115 .GRAFIKA .Razmiještanje udubljenja i izbočenja.likovna kombinatorika-Kombinatorika s formatom-Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji.razdvajanja i izdvajanja oblika.(mala plastika) -O KOMPOZICIJI razmišljati kao rekapitulaciji svih znanja i osjećanja prema problemu kompoziciji-Komponovanje –predstavljanje uokviru određenog prostora-Razvijati rad grupe. -Pratiti i prepoznavati načelo većega i manjega. -Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama :uvećanjem i smanjivanjemodređenih pojedinosti:raznim tehnikama -Nalaziti mogućnosti sopstvenih rješenja . Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno. obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima.oblike u veličinama. DIDAKTIČKO .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu. stečenim kroz preaktično kreativni rad. savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti.-Konstantno uočavati da je suprotnost rezultat razlika u Kontrastu-Kontrast oblika i veličina: -Kontrast u svim motivima pokušavati raspoređivati po načelu odjeljivanja. -Razumijevati i likovno razrješavati aktivne i pasivne plohe.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u IX razredu. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje.ovisno o materijaluI postupku. -Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: .

koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. od 1-9. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. Tematske cjeline: 1. Vizuelne motive 2. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ iz kojih proističu pojmovi koje učenici trebaju usvajati. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. PLOHA 4. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ 116 . doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. Likovno problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. vlastita iskustva i spoznaje. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. Nevizuelne motive 3. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. i okruženjem u kojem žive.. krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. Koncept usvajanja znanja. I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje. kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. ponuđenim materijalom. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. TAČKA I LINIJA 2. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine. permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. novim medijima. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja. učenja u likovnoj kulturi je proces. BOJA 3. POVRŠINA 5. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece.

muzika. linija. pedagoškog. 1. zavičajne kulturne baštine . tekstura…. krajolici. harmonija. stečenog znanja i usvojenih navka. maternjeg jezika /priča. ritam. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. muzički spotovi.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ . vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. tuga. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. muzičkih. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. palakati /sportskih. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/. . Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . škola. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. poezija/. gradacija.. prostori. pojave u prirodi. oblik. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. valer. strah. emocije /osjećanja/. matematike.Kao što je već ranije pojašnjeno.likovni i kompozicioni elementi. pripovjetka. u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. Dakle. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. boja. koji se odnose na podražaje. 117 . bol. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. etnografsko nasljeđe. odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. Teme koje se najčešće realizuju su: . kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. sreća. predmeta i pojava. biljke…. kulturnih dešavanja…/. mjesto stanovanja. značajni datumi. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. psihološkog 3.iz neposrednog okruženja djeteta. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. čulni poticaji. shodno učeničkom uzrastu. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. praznici. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. svoje emocije. prirode i društva. učenicima bliska muzika. upornosti i iskustva.priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . vjetar. Nevizuelni motivi su oni. objekti. estetskog 2. glazbene kulture. ravnoteža. tačka. svoje viđenje svijeta. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema... znakovi vizuelnih komunikacija. dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. roman. ne mogu biti loši/. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.nevizuelni poticaji. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. porodica. kontrast. strahove i oduševljenja.

118 . pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. u najvećoj mjeri. i likovnog jezika/. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. odnos prema estetskom. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/. To znači da nastavnik. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. aktivnost na času. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. želju za postizanjem rezultata i sl. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture.Dakle. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika.

6/8. ( jedinica OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici trebaju znati i razumjeti: .sistemu pisanja nota u violinskom i bas ključu. .tempo .o različitim notnim trajanjima. . učenici/ice primjenjuju ranija znanja i iskustva . .Prilikom analize elemenata interpretacije u toku slušanja. 4/4. . primjena i sistematizacija: . njihova primjena u muziciranju. ¾.poznavanje svih italijanskih oznaka za dinamiku. umjerena i brza tempa. . te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.Primjena stečenih znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa: . .dinamika . pravilno fraziranje.artikulacija.intonacija.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). stiču nova 119 . 2/2.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. 7/8.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA IX RAZRED (1 sat sedmično – 34 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje novih znanja.

mjera. . filmska muzika. dinamika. F-dur i d-mol ljestvici kroz analizu notnog teksta pjesama. koncert. tempo. gigue. ritam. simfonija. -Cijeni i pamti stvaralaštvo bh. jazz. svita. -Svjesni su proširenja i kvalitetnog porasta muzičke memorije. . oratorij. muzičku formu i poredi djelo sa drugim slušanim djelima. . _____________________________ . opera. badineri. e-mol. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. stoljeće . takt. kantata. kompozitora i tradicionalnu narodnu muziku - Formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. fuga. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. 20. a takođe i promjenu mjere u notnom tekstu. opereta. suita.uvođenje pojmova ( muzičke forme ) i njihova primjena tokom slušanja muzike: tokata. ime kompozitora. fuga. duet. artikulaciju) korigiraju izvođenje svjesni da tako poboljšavaju kvalitet interpretacije. kao i osjećaja za harmoniju i polifoniju kroz pjevanje (višeglasno pjevanje – kanoni). 120 .Slobodno izlaže svoje mišljenje i ideje jer osjeća porast vlastite kompetitivnosti . uvertira. . suita).poznavanje i primjena pojmova: sonata.Samostalno primjenjuju naučene pojmove (melodija.razlikuje vokalna. .ZNANJE brojanja četvrtinka. balet.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.upoznavanje kordofonih tradicionalnih instrumenata. te vokalne reprodukcije.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje.utvrđuje znanja o G-dur. . instrumentalna i vokalno-instrumentalna djela. obima glasa i promjena nakon mutacije. barok.Uživanje u predstavljanju svojih znanja i sposobnosti publici. ________________________ _ ______________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE .pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u G – duru i F . . -Tokom slušanja pamti naziv djela. . arija. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. kao i ritam pjesme na osnovu notnog zapisa. klasicizam.Brzo prepoznaje u notnom tekstu i tačno realizuje odnosno izvodi dvodijelnu. osminka i polovinka ). impresionizam.Ima razvijenu potrebu da upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. saznanja i sa dosta samopouzdanja vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.duru. . slušanje (preludijum. .svjesni su porasta kvaliteta ritmičke reprodukcije–složenijih kombinacija. izvođače i izvođačke sastave. romantizam.stilske epohe: renesansa. . .

učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. VRIJEDNOSTI. preciznosti intonacije. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. razvijanju muzičke memorije. kultivisanju glasa. disanju. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na stvaranju estetskog suda o slušanom djelu. Nakon doživljaja pjesme sa CD-a ili u izvođenju nastavnika. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma pjesama. na koncertima i utiče i na svoje vršnjake da se isto tako ponašaju i sl. učiti pjesmu uskladu sa potrebama. u cjelini. izvođenjem muzičkih igara/plesova. STAVOVI. sa svim elementima interpretacije. uticaj i na druge osobe i okolinu svojim pozitivnim stavovima. Na 121 . pravilnoj dikciji i akcentiranju. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. . kultivisanju glasa. -Razvoj interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja polako postaje trajna potreba. te potrebe za komparacijom i širom prezentacijom u regiji i svijetu. . Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. sintisajzer. slušanjem muzike/glazbe. spojiti ih a zatim pjesmu pjevati u cjelini.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. . učenjem notnog pisma u okvirima učeničkih potreba razumijevanja muzičkih/glazbenih sadržaja. te osjećaja za harmoniju ( višeglasno pjevanje-kanoni). Djeca i dalje uče pjesme po sluhu.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje (riječima ili aplauzom) i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. fraziranju.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. upoznavanjem i usvajanjem novih muzičkih pojmova.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja i povećavanja znanja o muzici. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.ispoljavanje izrazitog interesa i ljubavi prema umjetničkom stvaralaštvu i sadržajima iz muzičke baštine BiH i drugih naroda. razvoju opsega/obima. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi 10 pjesama.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . prvenstveno uz pjevanje nastavnika i slušanje tonskog zapisa. . reprodukciji ritma. gitara ). po strofama ili po frazama. PONAŠANJE . STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke/glazbene kulture prema Okvirnom programu za deveti razred se ostvaruje u kontinuitetu kroz pjevanje novih dječjih pjesama.

Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 18 kompozicija sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. ). Nastavu muzike od druge trijade izvodi također predmetni nastavnik muzike. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. pokrete. U Okvirni program su za pjevanje i slušanje uvrštene po 4 narodne pjesme iz BiH koje bi bilo dobro čuti u izvođenju poznatih interpretatora narodne i zabavne muzike. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima.osnovu notnog zapisa učenici/ice u devetom razredu pjevaju i sviraju pjesme u G i F . spojiti elemente igre i tada izvoditi igru/ples u cjelini. tempa. bozuk. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. – 9. Učenjem muzičkih igara/plesova učenici upoznaju narodnu tradiciju drugih zemalja. Tokom obrade pjesama. likovne kulture. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. izvođača. itd. opisno. dinamike. itd ). hor/zbor i orkestre. Koreografije narodnih igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. U program su uvrštene vokalne. 122 . Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. pjevačke glasove. harmonikaški i drugi. Upoznati učenike sa kordofonim tradicionalnim instrumentima BiH: šargija. bugarija. na osnovu slušnog primanja. plesnoj školi. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. muzičkog oblika ( informativno ). kulturno-umjetničkim društvima. lirica. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. obraditi ritmičke figure koje sadrže. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Horsko i orkestarsko muziciranje izvodi predmetni nastavnik muzike. saz.duru. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). Pored redovne nastave. pa zatim učiti pravila igre/plesa. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre/plesa. artikulacije. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor ili orkestar. gusle. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. stilske epohe. Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Pjevanje u horu/zboru ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor/zbor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente. Visok stepen korelacije se ostvaruje i sa nastavom bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika. ali i drugih predmeta. Potrebno je naučiti prvo pjesmu ( ako je u pitanju muzička/glazbena igra/ples sa pjevanjem).

prema tekstu Branka Radičevića. starogradska ili Ne jurite konji u kas. Makedonska pjesma. Padmaskovske večeri. zabilježio: Vasil Hadžimanov 3. stihovi: Osman Đikić. STAVOVI. zapisao: Bajro Redžić. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata.učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom. .aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. te promjenu mjere. Biljana platno beleše.pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu. grupnom i individualnom muziciranju. . pauze. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). 11. 13.RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) VRIJEDNOSTI. . . . Handel 5. 12. pravilnom dikcijom. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. narodna. . . tempo. . Ne. . SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJEIZBOR 1.Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u osmom razredu. Bila bilko. . moj golube. . disanjem i fraziranjem. dinamiku. kuća. .Razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. Nek svud ljubav sja 7. priredbe.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. Blijedi mjesec. mjere 6/8 i 2/2. Phillipp Fridrich Silcher. . Oj. OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi i u porodici). . dvoglasnih pjesama i troglasnih kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza g – g2 u violinskom ključu. 3. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. te podstiče komunikaciju. sevdalinka 9. ja ne znam.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija.Sviranje u školskom orkestru. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. izleti. sremska.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. . Hrvatska. . 10. 8. . Stade se cvijeće rosom kititi. -pjevanje i sviranje pjesama prema notnom zapisu u G i F – duru. Yesterdey.pomaže djeci u kolektivnom.izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. Oj golube. te često pjeva i svira. G. jesenske duge noći. Rusija 6. đela zlato. Ruža.F. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. 4. tekst i muzika: John Lennon i Paul McCartney.Pjevanje u školskom horu/ zboru. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema . 7/8. 123 .sam/a učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. Đela Fato.dvoglasno pjevanje.primjenjuju tokom . .upućuje učenike/ice na druge izvore znanja.Pjevanjem jednoglasnih. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. 4dijelnu mjeru.poznaju notna trajanja. muzika: narodna. dvoglasno pjevanje i Ričerkar. sa njemačkog prevod i prepjev: Mirjana Ivanović. Jesenje lišće. The Beatles . Franjo Bosanac (lutnja) 2. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. sevdalinka.uočavaju i određuju karakter pjesme. bihaćka djevojko. mjeru. .

-zna naslov djela.Samostalno određuje karakter kompozicije.Izvodi koreografiju u skladu sa zahtjevima muzičkei gre /plesa. . G. Mladen Pozajić.Osmišljava. Samo pjesma. Dvije tokate. 4 BWV 815 i Badinerie iz Suite u h-molu BWV 1067.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. (multikulturalnost) -Poznaje termin koreografija. . priprema i a Vodi izvođenje igara/plesova. S. 5. 124 . Kalinka.SLUŠANJE MUZIKE: 1. troglasno 2. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada).Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. _____________________ __ III. Kapija. Rusija.Radi povečane stimulacije učenika/ica. Ary Barrosso.cijeni i upoznaje narodne tradicionalne instrumente.često traži da se djelo ponovno sluša. samo smijeh. KANONI 1.Fond igara/plesov a se širi. Carl Orff. Bulbul pjeva okolo Mostara. .Aktivno učestvuje u izboru programa igre/plesa za priredbe. _____________________ _____ _____________________ _____ . muzika narodna. tempo i druge karakteristike djela.. 2. muzici . . 3. _____________________ _____ . Kraj tanana šadrvanaAzra. Romanian Polka Bela Bartok. u KUD-u ili plesnoj školi (praksa). 4. planira i realizira odlazak na probu folklorne sekcije u školi. . Gigue iz Francuske suite br.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. narodni orkestar. Romanian Folk Dances. muzika narodna i Moj dilbere.usvaja pokrete sa više sigurnosti. Carmina Burana.ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. .Brzo uočava i saopštava izvođača.Upoređuje note i njihova trajanja. -Shvata da su tradicionalne igre i plesovi svake zemlje vrijednost koju treba čuvati. . -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. Makedonija. _____________________ ___ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. . . za flautu i gudački orkestar. informativno poznaje .ruska ciganska. J. Bach. . Hajd’mo sad veselo. Asim Horozić. _____________________ ____ -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CDa sa djelima koja će se slušati u školi. (samba). .donosi estetski sud o djelu. sevdalinke 2. _____________________ ___ . Brazil. 3. dječije radne i kulturne navike. _____________________ _____ -Samostalno izvodi zadane pokrete: -Samostalno se uključuje u kolo. tekst: Heinrich Heine. K. . stihovi: Aleksa Šantić. . a izvode ih pravilno. Brazil.Zidni pano dopunjava novim zapisima i slikama instrumenata iz zemalja iz kojih je igra/ples. muzika: Ismet Alajbegović Šerbo i Emina.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa (ritam pjesme koja se obrađuje). . pjevanja artikulacione oznake. . Milan Jeličanin i Grave. -razumije da svaka zemlja ima tradicionalne igre i plesove. 6.Tačno određuje dinamiku. 3. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. komentira osobine djela. Troglasni kanon ________________________ ______ II MUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI 1. Jonce Hristovski. te demonstrira i stimulira vlastitim uključenjem i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnost. Horing. Razvija kreativnost. Makedonsko devojče. -Učestvuje pri izradi preglednih zidnih kalendara sa terminima _____________________ _____ .Samostalno se učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. stihovi: Aleksa Šantić. i O fortuna.

Prilikom slušanja muzike poštuje pravila ponašanja. F. Valcer. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. G.Insistira da prisustvuje koncertima. 2. . . 11. 17 iz baleta Uspavana ljepotica op. i Panorama.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu za posjete kulturnim ustanovama-koncerti. Franz Schubert.pjevač ili solo-instrument.Samostalno smišlja. _____________________ __ ____________________ . . Mendelsohn. . 18. Hallelujah. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. -Sposoban je da shvati osnovne klarakteristike muzičkih stilova (barok.. Hor seljaka iz opere ''Prodana nevjesta'' i Ples komedijaša (finale).Chi la gagliarda. Louis Armstrong. II sveska. . 9. Casta Diva. Preludij i fuga BWV 875. upoređuje. I. C.razlikuje glasove: dječji. No. Bedrich Smetana. iz oratorija Mesija. Čajkovski. 6. Koncert za violinu i orkestar u e-molu I stav. 17. Sonata f-moll op. Chatanooga Choo Choo.Sposoban je je da uoči i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija. br. 66. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. I stav i Oda radosti iz IX Simfonije. .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku i tempo. momačka igra iz I čina. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu. F.razlikuje izvođačke ansamble: solo. tempo. Handel. itd _____________________ ___ _____________________ ____ -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. duhački. klasika. 13. I act.Arabeska br. dodaje. 15 G-dur.Priprema. Vincenzo Bellini 14. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta. melodija. -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Vođenje intervjua sa umjetnicima.određuje karakter djela. Stevan Hristić. ženski (sopran-alt ). 10. 12. 125 .Razgovorom o muzici u okolini. (Cvijet divlje ruže).Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. . Ivo Tijardović.7.opereta Splitski akvarel. -prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. act II No. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim -poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija djela. -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. 1. balet ''Ohridska legenda''. i La Réjouissance: Allegro iz Music for the Royal Fiereworks. solo-pjesme. 2 br. dinamiku.Koristiti jednostavan muzički jezik tokom analize djela.Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata koncerata. hor/zbor . 16.prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. .Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. 8. . muški (tenor-bas). d-mol ili BWV 884. Die Forelle (Pastrmka) i Heidenroslein. 15. Grlica.Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru. P. i Prelude iz Suite bergamasque. . romantizam): .Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. 19. . iz opere Norma. 6. Glenn Miller i When The Saints Go džez Marching In. -prepoznaje vokalno. . L. van Beethoven.Prati ponašanje na koncertu.Pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima. br. . mijenja. . Pjesma Splitu. te saopštava ime kompozitora. Debussy. . . ritam. muzičku formu. . udaraljke) . . .

u paru (dijalogom). grupna. . . .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. . -samostalno uočava promjene u tempu. -Na muziku progovara likovno ili literarno. individualna. .Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu.Slobodnija improvizacija kolektivna.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike.Baldassare Donati. .Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada. odgojnim područjima.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. . 126 . ________________________ ____ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst. _____________________ -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. .Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. kreira nove aranžmane za pjesme.

razvoja i sazrijevanja učenika.TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA DEVETI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Svrha kineziološke edukacije je u doprinosu integralnom razvoju i ostvarenju ličnosti. Lista osnovnih zadataka kineziološke edukacije u osnovnoj školi usmjerena je na optimalno stimuliranje procesa rasta. Osnovni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi nastave tjelesne i zdravstvene kulture. kroz profesionalnu podršku učenicima u aktivnostima tokom kojih će oni. shodno njenim maksimalnim biopsihosocijalnim kapacitetima sa kojima aktivno. (2) psihomotoričkih – (a) informacija. ispoljenju i očuvanju kinezioloških dimenzija antropološkog prostora koje značajno sudjeluju u unapređenju kvaliteta života i suživota ličnosti. interaktivno i kreativno može sudjelovati u unapređenju kvaliteta života i suživota. Ciljevi. Antropološki ciljevi kineziološke edukacije su u korelaciji sa procesom kinezioloških transformacija antropoloških: (1) sposobnosti – (a) psihomotoričkih i (b) funkcionalnih. (2) obrazovni i (3) odgojni. Odgojni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom razvoja kinezioloških (1) ineresa. mogu biti: (1) osnovni. Specifični ciljevi kineziološke edukacije tiču se djece sa posebnim potrebama. (b) znanja. (2) posebni i (3) specifični. (c) iskustva i (d) motoričkih programa. pojedinačno: (1) usvojiti osnovna znanja i razviti 127 . i to: (1) kognitivnih – (a) verbalnih informacija. (2) osobina – (a) morfoloških. Komplementarni ciljevi kineziološke edukacije mogu biti: (1) antropološki. dalje. (b) intelektualnih vještina i (c) kognitivnih strategija. Obrazovni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom učenja i sticanja kinezioloških znanja. Cilj kineziološke edukacije je naučna i profesionalna podrška optimalnom rastu i razvoju. Posebni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi izvannastavnih i izvanškolskih kinezioloških aktivnosti. (2) stavova i (3) navika.

Osnovni sadržaj kineziološke edukacije je pokret i kretanje i na njima razvijene teorijske i praktične situacije i strategije namjenjene operacionalizaciji ciljeva. izvođenja. tehničke. odnosno realizaciji zadataka edukacije shodno individualnim potrebama učenika i uvjetima za edukaciju.interes i naviku za njegu. (5) primjerenost sadržaja dobi. sportsku rekreaciju. (7) korisnost sadržaja za svakodnevni život. poštuje. (2) usvojiti teorijska i motorička znanja i iskustava korisna za svakodnevne i urgentne kineziološke situacije. te specifične kineziološke osobine i sposobnosti. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. sadržaji i ishodi Cilj 1. (2) usmjerenost na izvođenje – operacionalizaciju. (8) razvoj antropoloških dimenzija učenika i (9) interes i afiniteti učenika. posebne. koordinacije. (5) razumije. taktičkih i administrativnih pojmova i termina značajnih za kineziološku aktivnost Poznavanje najosnovnijih zakonitosti procesa kinezioloških transformacija antropoloških svojstava Kontrola kineziološkog statusa – morfološkog i funkcionalnog Kontrola psihomotoričkog kineziološkog statusa Kriva rasta i razvoja . razvija i promovira lokalne ekološke vrijednosti u duhu globalno što humanijeg biocentrizma. i uspjeha u kineziološkim aktivnostima . Očekivani ishodi kineziološke edukacije su u korelaciji sa operacionalizacijom ciljeva kineziološke edukacije s obzirom na (1) uzrast. (3) izazovnost i afirmativnost. izdržljivosti. (6) steći samopouzdanje da doslijedno i kontinuirano uvažava. Pošto je dominantno pod genetskim koordinatama. (5) osposobiti se za samostalnu kontrolu i vrednovanje kinezioloških parametara koji sudjeluju u definiranju zdravlja i održavanju kineziološke kondicije.adolescencija Djelovanje kinezioloških aktivnosti na antropološki status Kultura ishrane Poželjni ishodi Korektno opisuje osnovne edukativne. (4) razviti interes i naviku za cjeloživotni kineziološki angažman. vremenskih. (4) zna i ima interes i naviku da kontrolira i vrednuje osnovne parametare vlastitog kineziološkog stanja. repetitivne snage Posjeduje osnovna znanja o kineziološkim aspektima adolescencije . (2) posjeduje osnovna kineziologijska znanja i kineziološka iskustva koja će mu omogućiti kineziološki aktivan život. sporta i sportske rekreacije na ljudski organizam Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kvaliteta i kvantiteta hrane i tečnosti. (6) sigurnost učenika. Na kraju trećega odgojno-obrazovnog ciklusa. razvija i afirmira vlastite kineziološke mogućnosti i kompetencije u prilog kvalitetu živata i suživota.završne faze procesa sazrijevanja ličnosti Posjeduje najosnovnija znanja o pozitivnim uticajima tjelesne i zdravstvene kulture. Standardi kineziološke edukacije jesu: (1) naučna zasnovanost. programiranja. ravnoteže. taktičke i administrativne sadržaje i uvjete značajne za izvođenje sportskih i rekreativnih kinezioloških aktivnosti Posjeduje najosnovnija znanja o modelu planiranja. (3) uvažava i razvija vlastite opće i posebne kineziološke potrebe i kompetencije i racionalno ih afirmira. (2) spol i (3) ambijentalne prilike. Osnovna teorijska znanja 1. kontrole i vrednovanju procesa kinezioloških transformacija Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni morfoloških i funkcionalnih dimenzija značajnih za antropološki status Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni stanja: gibljivosti. sportske i rekreativne kineziološke sadržaje i aktivnosti Korektno opisuje osnovne prostorne. brzine. vremenske. spolu i zdravlju učenika. U-e x x x x x x x x U-i x x x x x x x x 128 . tehničkih. (3) optimalno razviti opće. u kineziologiji potreba je uvijek u funkciji mogućnosti: kao prirodna potreba kretanje ima funkciju biološkog amaneta i stimulira ne samo rast i razvoj već i homeostazu i stabilnost organskih sistema i životnih funkcija. Ciljevi. eksplozivne snage. “životnih namirnica”. Lista sadržaja Poznavanje pojmova i termina iz domena kineziologije Poznavanje prostornih. zaštitu i promociju zdravlja kineziološkim sredstvima. odnosno po završetku devetog razreda svaki učenik bi trebao da: (1) zna i ima interes i naviku da njeguje i štiti vlastito zdravlje i zdravlje okoline.sa energetskog i. (4) objektivnost – prilagođenost sadržaja prirodnim i društvenim uvjetima. preciznosti.

1. 1.Obnoviti tehnike skoka udalj i skoka uvis . odbojci. Vježbe na tlu: . puzanja i kolutanja u ograničenom prostoru 4.Snaga: . sporta.Obnoviti tehnike hodanja i brzog hodanja . 400m i 800 m . Skakanja: . 1.4.2. Morfološke osobine: 1.Obnoviti tehnike trčanja na 100m.2. koordinacije.2. zdravstvenog aspekta Kultura odjevanja Izbor izvora informacija i znanja iz domena kineziologije 1. košarci. ravnoteže i preciznosti Samostalno primjenjuje programe za održavanje aerobne izdržljivosti Normalno reagira u aktivnostima u kojima je dominantna anaerobna komponenta Održava poželjan odnos visine i težine tijela.2.2.2. te trčanju na 100m.Narodne igre i plesovi iz Bosne i Hercegovine . shodno potrebama Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. Antropološki S potrebnom snagom i brzinom izvodi složene pokrete i kretanja Odgovarajući praktični sadržaji iz: Normalno podnosi kineziološka opterećenja 1. te koordinacije i gibljivosti učenika i mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. opuštenosti. brzom hodanju i trčanju 2.2. Igre: .Gibljivost: . Motoričke sposobnosti 2. izdržljivosti.Pravolinijska i krivolinijska valjanja.5. odbojci i nogometu i korektno ih koristi u rekreaciji i sportu x x x x x x 4. Ritmičke i plesne strukture: . diskusije i usuglašavanje postupaka 3. košarci.Takmičenja u narodnim igrama i plesovima 6. Odgojni 1. gibljivosti.Takmičenja u rukometu.6.3. Osnovna motorička znanja x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2.Preciznost: Posjeduje osnovna znanja o pozitivnim i negativnim uticajima izbora odjeće i obuće na kineziološko stanje i na zdravlje uopće Posjeduje osnovna znanja o kriterijima korišćenju naučnih. i Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenih pokreta i 1. Funkcionalne sposobnosti: 3.Izdržljivost . 1.1.Koordinacija: .prevashodno..Takmičenja u skoku udalj i skoku uvis 3. Hodanja i trčanja: .Takmičenje u hodanju. Emocionalna samoregulacija 129 . otvorenosti i spremnosti za saradnju. brzine.. 400m i 800 m. Kultura tijela 2. korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku udalj i skoku uvis.. stručnih i javnih informacija i saznanja iz domena tjelesne i zdravstvene kulture. zajednicka razmišljanja.Brzina: . kao drugi kineziološki kretanja sadržaji. održava funkcionalnost lokomotornog sistema na poželjnom nivou Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti Prepoznaje se po zadovoljstvu. nogometu .Ravnoteža: . Osnove planinarenja i boravka u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima 5. korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Zna značaj ovih oblika kretanja i spretno ih izvodi Posjeduje osnovna znanja o planinarenju i boravku u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o narodnim igrama i plesovima iz Bosne i Hercegovine Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o rukometu.. kineziološke rekreacije i kinezioterapije Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o hodanju i brzom hodanju.

težina. (2) sport za sportiste. funkcionalne sposobnosti. poligon natraške. izdržaj u visu zgibom. Odnos prema ekološkim problemima 4.taping rukom. folklor). motoričke sposobnosti . 130 .3. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. procijenjuju i x x vrednuju s namjerom da se na njih može sistematski i pozitivno uticati. s drugima i zajedno s drugima.visina. ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. realizira se i program koji škola mora ponuditi i to: (1) sportsko rekreativni sadržaji. hoće i može sudjelovati u njima natječući se sa samim sobom. podizanje trupa Ocjena i vrednovanje obrazovne i odgojne Obrazovna i odgojna komponenta tjelesne i zdravstvene kulture x x komponente tjelesne i zdravstvene kulture se ocjenjuju Testiranje. pored obaveznog. motoričke sposobnosti i zdravstveni status se testiraju. te korektan stav prema autoritetima x x x x Morfološke osobine. pretklon raznožno. opseg podlaktice. motiviran.trčanje 6 minuta. spreman na tjelesne i mentalne napore. kožni nabor nadlaktice. Kultura ponašanja Posjeduje ekološke navike i aktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema Redovno prisustvuje nastavi i vannastavnim aktivnostima. sportski ples. zainteresiran. a kontroliraju se po potrebi *Morfološke osobine . (3) umjetnički sadržaji (ples. funkcionalne sposobnosti. procjena i vrednovanje kineziološkog stanja učenika na početku i na kraju školske godine* U trećem ciklusu. zna. skok u dalj s mjesta.

koja oplemenjuje duh i razigrava organe. 131 .Na satu tjelesne i zdravstvene kulture u školi treba. 1939). Nastava tjelesne kulture mora biti čas radosti (Boigey. ako je ikako moguće. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. pružiti učenicima priliku da snažno ispolje sputanu radost.

Shvatiti i opisati vrijeme adolescencije kao važno prijelazno razdoblje u cjelovitom sazrijevanju čovjeka.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. zaljubljenost. Preporuke za korelaciju 8. ljubav. Shakespeare: Romeo i Julija. Obrazovna postignuća 132 . Ključni pojmovi 2. Igra asocijacija i vođeni razgovor o neposrednim iskustvima i primjerima iz svakodnevnog života učenika koji govore o dozrijevanju. zapovijedi koje nas pozivaju na spolnu čistoću. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 1. Ključni pojmovi 2. Potkrijepiti iskustveno i vizualno. Nema posebnosti. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. ljudska heteroseksualnost. Dokumentarni film. Razgovorni stil. 3. Potrebno predznanje 3. stvaralački rad s fotografijama i filmskim prizorima o mladenačkim temama. Tjelesne i duševne promjene u pubertetu. zrelost.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. sukobi zbog razlika u stajalištima i razmišljanja među generacijama. filmova i modernih glazbenih trendova. 5. 4. Dodatna ilustracija 7. prihvaćanju sebe i drugih i o prihvaćanju vlastitih ograničenja. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. prepoznati i obrazložiti kako je čovjek pozvan shvaćati i 6. obrazložiti važnost skladnog dozrijevanja u tjelesnom. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 2. mladenačke krize. Šesto: Debela. Vrijednost prijateljstva. Potrebno predznanje 3. (8. Radost odrastanja adolescencija. intelektualnom. obrazložiti obilježja pravog prijateljstva. Prijateljstvo i ljubav prijateljstvo. Biologija: Od rođenja do smrti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. razgovor i stvaralačko izražavanje na temelju poticajnih biblijskih i literarnih tekstova te životnih svjedočanstva poznatih osoba. (8. D. imenovati i dublje shvatiti mladenačke krize kao normalni put razvoja i kao vrijeme radosna odrastanja.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 9. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. različiti načini kršenja i povrede Božje zamisli o ljudskoj spolnosti. Obrazložiti vrijednost prijateljstva. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. KATOLIČKI VJERONAUK 9. 2. S. intelektualni i društveni razvoj. 1. društvenom i duhovnom pogledu. W. tjelesno dozrijevanje. Odgovorno spolno ponašanje. moralna zrelost Analiza različitih informacija i poruka koje se danas mladima nude preko različitih časopisa za mlade. njihova interpretacija sa stvaranjem umnih mapa i kataloga pravila radosna mladenačkoga odrastanja. Obrazovna postignuća 4. Hrvatski jezik: Pristup temi u književnom djelu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. spoznati važnost usklađivanja vlastitih osjećaja s razumom. ljudska spolnost. Potaknuti učenike da razgovaraju o svojim osjećajima. Nema posebnosti. Prihvatiti sebe i druge ljude. spoznati koliko je važan utjecaj Božje milosti u vlastitom dozrijevanju. Šimunović: Alkar. Dnevnik Ane Frank. Potkrijepiti iskustveno. odrastanju. Rasprava. emocionalno dozrijevanje. emocionalnom. knjiga. Prijedlozi za metodičku obradu KATOLIČKI VJERONAUK 9.

prepoznati i navesti bitne razlike između zaljubljenosti i ljubavi. 1. Ključni pojmovi 2. A. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Preporuke za korelaciju 8. Promatrajući brak mojih roditelja mislim. s roditeljima. Sremec: „Zelena ljubav“. Obrazovna postignuća 4. Brak i celibat – oblici kršćanskog života sakrament ženidbe. kritičko čitanje. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 3. 5. Biologija: Od rođenja do smrti. izrada vrijednosne mape. Škrinjarić: „U gajbi“. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama živjeti svoju spolnost i seksualnost u službi istinske ljubavi i života. Kaštelan: „Volio bih da me voliš“. Prijedlozi za metodičku obradu 133 . uočiti važnost odgoja vlastite spolnosti. Matoš: „Djevojčici mjesto igračke“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti (npr. Shakespeare: „Romeo i Julia“.. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. brak. Razgovor o primjerima iz neposrednog učeničkog iskustva koji govore o zajedništvu i prijateljstvu. „Romeo i Julija“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. agape. homoseksualnost. kritičko čitanje. duhovno zvanje. sukoba s prijateljima.. „Ulica predaka“. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Nema posebnosti. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. Analiza biblijskog teksta koji govori o prijateljstvu (Sir 6.. Dodatna ilustracija 7. Šesto: Debela.4. R. Riječi prikazati na mnogo više primjera. prepoznati i protumačiti važnost ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa među spolovima. Tadijanović: Srebrne svirale. ljubavi ali i o konfliktnim situacijama osobito u doba mladenačkog odrastanja. produbiti navedenu tematiku (npr. analiza i interpretacija biblijskih. 2. Po gradu često susrećem svećenike i časne sestre. Brak kao Božanska ustanova – knjiga Postanka. Potrebno predznanje 3. izvatci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o ljubavi i spolnosti. celibat. Pismo. odrediti bitne dimenzije braka koje se očituju u međusobnoj ljubavi i rađanju djece. Odgovorno spolno ponašanje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Prijedlozi za metodičku obradu 6. filia. (8. Navesti i protumačiti vrjednote braka i bračne ljubavi. S. W. eros. razgovor i analiza primjera koji govore o odnosu mladih prema ljubavi i spolnosti u raznim časopisima za mladež. S. Nema posebnosti. 4. izrada kolaža. D. zauzimati se za razvoj zajedništva. vježbe uživljavanja: unutarnji duševni doživljaji potisnutosti iz zajednice. Prilagoditi sadržaje i opetovano obrazlagati neke ključne pojmove.. Isus Krist – sakramenti (sveti red i ženidba). Graditi sposobnost izražavanja i pokazivanja zahvalnost na daru prijateljstva. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. navesti i objasniti osnovna obilježja kršćanskog braka. Omogućiti učenicima iskustveno izražavanje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. izoliranosti. poštivati osobni izbor svakog čovjeka.. 5-17). Dokumentarni film. pojašnjavanje najvažnijih činjenica s kršćanskoga stajališta. doktrinarnih i drugih tekstova o kršćanskom shvaćanju prijateljstva i ljubavi te razgovor ili diskusija (parlaonica) na tu temu. Rasprava. pismeno izražavanje (npr. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Promicati vrjednote braka i svećeničkog poziva. pisanje eseja ili pjesme. analiza i interpretacija 1Kor 13. H. 3. Priopćenje i interpretacija informacija i iskustava o životu u braku i obitelji na temelju mele ankete koju su učenici proveli u svojoj sredini. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. G. imenovati i kritički protumačiti poteškoće suvremenog braka.) razgovor o cjelovitom značenju i odnosu pojmova „ljubav“ i „seks“ i prosudba grješnih oblika seksualnosti. s mladićem ili djevojkom. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. 1-13 u povezanosti s naukom Crkve i drugim poticajnim izričajima. Njihov život po mom mišljenju je. istinskoga prijateljstva i ljubavi. obitelj. caritas. Razgovorni stil. J. Džubran: „O prijateljstvu“. imenovati i protumačiti vrijednost svećeničkog poziva i života u celibatu i čistoći.

produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Obrazložiti da je čovjek po svojoj naravi religiozno biće. Šimić: „Opomena“. zajednička obilježja religija. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Bach: „Galeb Jonathan Livingston“. Preporuke za korelaciju 8. E. 5. 3. 1. navesti razliku između religioznosti. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. Prijedlozi za metodičku obradu 6. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Nema posebnosti. S. 2. u dogovoru s predmetnim učiteljem. P. Budak: Mećava. Rasprava. I. Problemski članak. religije i vjere. A. Kolar: Breza. vjera. politeističke i monoteistčke religije. (8. G. redovnički zavjeti. Kovačić: Pripovijetke. magija.G. I. izdvajanje kataloga pitanja i stvaranje problemskih situacija tražeći odgovor u pojedinačnom i skupnom radu učenika s biblijskim i drugim tekstovima te fotografijama koje prikazuju religiozna ponašanja i običaje u različitim kulturama i vremenima. Životopis.. izdvojiti i objasniti opasnosti praznovjerje i magije. 3. ciljevi braka. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Graditi sposobnost suočavanja s religioznim pitanjima u osobnom i javnom životu i otvoriti se Bogu koji je temelj svega života. usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost od krivih oblika religioznosti. Pronaći i usporediti jedan književnoumjetnički tekst koji govori o religioznosti i jedan koji govori o vjeri. 1. ali i u drugim predmetima. A. 4. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Pismo. 2. prepoznati i protumačiti najčešća kriva shvaćanja Boga danas. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje. produbiti navedenu tematiku (npr. B. Zaljubljenost. „Nađeni Bog“. Šop: „Isus u posjetu kod nas“.6. Kolar: Breza. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 134 . Sadržajna prilagodba. Dodatna ilustracija 7. Prirodna usmjerenost čovjeka Bogu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Dokumentarne fotografije iz obiteljskog i svećeničkog života Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Susret sa svećenikom i bračnim parom. stvaralačko izražavanje na temu: „Za sebe si nas Bože stvorio. KATOLIČKI VJERONAUK 9. djevičanstvo. Kishon: Kod kuće je najgore. Obrazovna postignuća 4.. Novela. obitelji i duhovnog poziva. Svaki čovjek traži Boga religioznost. Dati prednost usmenom izražavanju. E. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 1. Poticajnim pitanjima i razgovorom povezati teme o čovjekovoj religioznosti i traženju Boga sa stečenim iskustvom učenika na vjeronauku. Dodatna ilustracija 7. religija. N. Dokumentarni film. Individualna pomoć na jasnim i jednostavnim primjerima. Dedić: „Brod s mojim imenom“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Božja Objava. Nema posebnosti. krive slike o Bogu. Kovačić: Pripovijetke. Nema posebnosti. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izvadci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o vrijednosti braka. Likovna i glazbena kultura: Ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. tumačenje pojmova vjera. religioznost. R. S. praznovjerje. razvoj religije. Problemski članak. Hemingway: Starac i more. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. E. osobito u književnosti i povijesti. Potrebno predznanje 3. religija. Ključni pojmovi 2.“. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Kishon: Kod kuće je najgore.

Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. Obrazložiti važnost izgradnje osobnog vjerskog svjetonazora i kršćanskog stava vjere. Nema posebnosti. religioznost. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 3. prikupljanje. Pribiranje iskustava i spoznaja te stvaranje problemske situacije.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Vjera. Obrazovna postignuća 4. reinkarnacija. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. vjerska ravnodušnost. usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova. uzroci. opisati neka važnija učenje u suvremenim religioznim pokretima (reinkarnacija. Potrebno predznanje 3. nacizam. ponude različitih životnih filozofija. Prijedlozi za metodičku obradu 135 . 3. dobro upoznati i jasno iznositi svoje argumente o ateizmu. Ključni pojmovi 2. analiza i prosudba životnih prilika i okolnosti koje čine „pogodno tlo“ za rađanje sekti i okultističkih skupina. Izlaganje i vođeni razgovor na temu ateizma – pojava. (8. zablude. 5. praktični ateizam. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. dijalog s ateistima. 4. izrada kolaža. Iz vlastitog iskustva uočiti ljude koji ne vjeruju u Boga. čovjek kao „malo božanstvo“. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 2. „ateizam – vjerska ravnodušnost“. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. komunizam. ezoterija). yoga. Naglasak staviti na traženju Boga u različitim religijama. Ključni pojmovi 2. Obrazovna postignuća 4. argumenti. meditacija. New Age. Sadržajna prilagodba. časopisa na temu „vjera – nevjera“.4. način života i djelovanja nekih istaknutih osoba koje nisu vjerovale u Boga. Nema posebnosti. Sekte i religiozni pokreti koje najčešće susrećemo. (8. humanizam bez Boga. 1. imenovati različite oblike religioznog ponašanja. kratko opisati temeljne odrednice New Age-a. Ateizam i vjerska ravnodušnost ateizam. navesti i opisati neke kršćanske i nekršćanske sekte i religiozne pokrete. 2. Dodatna ilustracija 7. okultizam. izlaganje i vođeni razgovor na temu sekti. 5. Uočiti i objasniti važnost kršćanskog svjedočenja nasuprot suvremenih oblika ateizma. religija. usporediti i navesti razliku između sekti i religioznih pokreta. način razmišljanja. Dati prednost usmenom izražavanju. prepoznati i protumačiti suvremene oblike ateizma koji pokušavaju istisnuti Boga iz života. Poruke. Razlikovati teorijski i praktični ateizam. Preporuke za korelaciju 8. Razvijati razumijevanje i prihvaćanje. Povijest: povijesni oblici ateizma. u dogovoru s predmetnim učiteljem. religiozni pokret. Traženje Boga u novim religioznim pokretima sekta/sljedba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. yoga. fašizam. razmatranje i analiza materijala iz literature.

Rasprava. bitnih pojmova i govora o stvaranju svijeta i čovjeka. interpretacija i usporedni govor tekstova iz Postanka s ponuđenim znanstvenim spoznajama i slikovnim prikazima današnjega vremena. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dodatna ilustracija 7. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Hare Krišna. Kustić. Biblijska i današnja slika svijeta Objava. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pisanje eseja na temu: „Moja vjera u svjetlu Isusove poruke“. objasniti odnos biblijske i znanstvene slike svijeta.6. knjiga Postanka – stvaranje svijeta. Ključni pojmovi 2. postanak svijeta. vjera i znanost. naravna i nadnaravna objava. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 136 . opasnosti i pogubnosti sekti. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Biologija: Podrijetlo čovjeka. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (primjeri likovno-umjetničkih djela). mormoni. sinkretizam. Bog Stvoritelj. promatranje i analiza likovnog govora (Biblija u umjetnosti). hinduizam i budizam. staroistočnjačka slika svijeta. zahtjevi i zablude. Preporuke za korelaciju 8. (8. Jehovini svjedoci. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Stilska izražajna sredstva : simbol i alegorija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama oblici organiziranja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Evokativni razgovor o spoznajama i iskustvima učenika o postanku svijeta stečenima na vjeronauka korelacijski povezanom s drugim predmetima. 2. u dogovoru s predmetnim učiteljem. filmovi. umjetničke reprodukcije o stvaranju svijeta. obrazovne emisije za djecu o znanstvenim postignućima istraživanja prirode i svemira. produbiti navedenu tematiku (npr. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. scijentologija. Religiozni pokreti i sekte u Hrvatskoj. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove. Spremnost i sposobnost izricanja osjećaj divljenja. M. Simboličke fotografije s motivima iz prirode i dokumentarne fotografije o svemiru. Obrazovna postignuća 4. analiza i interpretacija učenja Katoličke crkve o sektama – Katekizam Katoličke crkve. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. evolucija. zahvalnosti i molitve za čudesni stvoreni svijet. 5. 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. teorija velikog praska (Big Bang). Dokumentarne fotografije iz života religioznih pokreta i sekti. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije i razumijevanja. Naglasak na razumijevanju ključnih pojmova i korekciji izgovora. analiza. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 1. panteizam. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 3. kratko protumačiti značenje biblijskog govora o stvaranju svijeta. Problemski članak. meditacija. analiza i interpretacija sekti s drugim odabranim tekstovima iz drugih religija. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Izabrani tekstovi iz knjiga (Ž. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 3. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju svijeta. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. obrazložiti i prihvatiti svijest o čovjekovoj odgovornost za stvoreni svijet i njegovu izgradnju. Razlikovati naravnu i nadnaravnu objave. rituali. Mažuranić: „Svemir“. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izlaganje i tumačenje biblijskog teksta. Osvrt ili prikaz. Vuleta. Potrebno predznanje 3. odnosno predodžba (reinkarnacija. Pojačana vizualizacija i usmene jezične vježbe. Krklec: „Srebrna cesta“. 1. Bog – Stvoritelj svijeta. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Post . F. „Priroda govori o Bogu“ i B. „Taj divni Božji svijet“) 1. 2. yoga…). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. uočiti. G. Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. u dogovoru s predmetnim učiteljem. vjeroučiteljevo pripovijedanje.

Igra asocijacija. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Biologija: Podrijetlo čovjeka. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Post. svetost i nerazrješivost ženidbe. dostojanstvo čovjeka. uočiti zašto je čovjek kruna Božjeg stvaranja. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. Eva (žena). spoznati da je grijeh protiv čovjeka ujedno i grijeh protiv Boga. Omogućiti učeniku izražavanje radosti. F. Ključni pojmovi 2. (8. objasniti značenje i poruku biblijskog govora o stvaranju čovjeka. Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi i prvom bratoubojstvu. bratoubojstvo. 2. u dogovoru s predmetnim učiteljem. zavist. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 2. Čitati pred razredom tek nakon uvježbavanja i ako to učenik želi. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Čovjek je slika Božja stvaranje čovjeka. Obrazovna postignuća 4. Potrebno predznanje 3. Grijeh kao zloporaba slobode sloboda kao dar. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 3. identifikacijski i vođeni razgovor. obrazložiti različitost i jednakost dostojanstva muškarca i žene. Prednosti i opasnosti ljudske emancipacije. istočni grijeh.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Umjetničke reprodukcije o biblijskom stvaranju čovjeka. Adam i Eva. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. 1. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. (8. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Obrazovna postignuća 137 . uvidjeti i ispravno protumačiti povezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode. Prijedlozi za metodičku obradu 6. čovjek je stvoren kao muško i žensko. Čovjek je slobodno biće. Rasprava. Preporuke za korelaciju 8. izdvajanje i tumačenje bitnih pojmova. 5. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju čovjeka. Dodatna ilustracija 7. Različitim oblicima stvaralačkog izražavanja izraziti zahvalnost i radost na darovanom životu. 4. P. dramatizacija teksta. prepoznati i objasniti da su oholost i zavist glavni izvori čovjekova grijeha. Budak: Mećava. oholost. grijeh prvih ljudi-izgon iz raja. Ključni pojmovi 2. Čovjek je kruna stvaranja. Mažuranić: „Svemir“. patnja i smrt kao posljedica istočnog grijeha.4. produbiti navedenu tematiku (npr. jednakost muškarca i žene. 5. čovjek slika Božja. otkriti ljepotu i dostojanstvo čovjeka kao slike Božje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. G. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. pismeno i likovno izražavanje na temu: „Čovjek slika Božja“. bolest. Osvrt ili prikaz. Prilagoditi nastavne sadržaje. 3. Krklec: „Srebrna cesta“. M. 2. kritičko čitanje i interpretacija biblijskih i drugih tekstova u povezanosti s promatranjem i interpretacijom fotografija (reprodukcija). Koristiti razne vrste katehetskih pomagala. Problemski članak.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Adam (muškarac). Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu.

Označiti u udžbeniku bitne dijelove. pred slobodom izbora „za“ ili „protiv“ Boga. crteža ili fotografije. novi Adam. izrada kolaža. Umjetničke reprodukcije općeg potopa i Kule Babilonske.4. (8. preoblikovanje biblijskoga tekst o kuli babilonskoj iz perspektive današnjeg vremena i znakova ljudske oholosti. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. promatranje i interpretacija slike. Savez s Noom. Bog sklapa Savez sa ljudima. čitanje. Vođeni razgovor na temu ljudske slobode i grijeha na temelju svakodnevnog iskustva. 1. Noa – pralik Isusa Krista. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. zavist. Čitanje. oholost. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za rad s učenicima s 138 . istočni grijeh. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Novela. na temelju biblijskih tekstova uočiti i ispravno protumačiti kako je uspjeh bez Boga osuđen na propast. postupno otkrivati da su nam život i svijet darovani i da smo te darove pozvani dalje svjedočiti u susretu s ljudima. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. Sadržajna prilagodba i prilagodba teksta. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za metodičku obradu Uočiti važnost krjeposti poniznosti. Michelangelo – Sikstinska kapela). Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o grijehu prvih ljudi (Post 3). Babel. promjena perspektive u biblijskom pripovijedanju – npr. Znati protumačiti glavnu poruku izabranih biblijskih tekstova o općem potopu i kuli babilonskoj. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. Dramske vrste. kušnja. Prepoznavati i otkrivati Božju dobrotu koja nas poziva na miran. Preporuke za korelaciju 8. Rasprava. protumačiti značenje i poruku o gradnji babilonske kule. ljudska prava. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu. pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Kajinu i Abelu (Post 4) 1. skupni rad na temu čovjekove odgovornosti pred pitanjima raskida prijateljstva i zajedništva s Bogom. ekologija). Šesto: Debela. genetika. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. opisati značenje sklapanja Božjeg saveza s Noom. ispunjen i sretan život na zemlji. Prilagodba biblijskog teksta i opetovana provjera razumijevanja ključnih pojmova. kloniranje. 2. Osvrt ili prikaz. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Naglasiti bitno. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 4. 4. alegorija. analiza i interpretacija grijeha oholosti i zavisti u svjetlu biblijskih tekstova. Michelangelo – Sikstinska kapela). izlaganje. ljudska oholost koja vodi u propast. Stilska izražajna sredstva: simbol. prikupljanje podataka i davanje naslova. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Božja dobrota i ljubav prema grješnicima potop. katalog pitanja i vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. Kula Babilonska Noa uzor pravednosti. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (istraživanje svemira. Hrvatski jezik: Problemski članak. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Dodatna ilustracija 7. Prilagodba odgojno-obrazovnih postignuća sukladna stupnju oštećenja. S. 6. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. konkretnim gestama pokazivati ljubav prema bližnjemu. Preporuke za korelaciju 8. 3. Ključni pojmovi 2. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Noi i općem potopu (Post 6-9). te Kajinu i Abelu. Dramske vrste. Kain pripovijeda iz svog viđenja o ubojstvu brata Abela.

sv. Ilirik. a neke ključne pojmove dati samo informativno. Potrebno predznanje 3. Metropolija. Imenovati i ispravno vrjednovati vrline svetih kršćanskih mučenika. Životopis. prikazivanje obrazovnog materijala o navedenom vremenu. Pokrštenje Hrvata i ulazak u zajednicu kršćanskih naroda Višeslavova krstionica.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.. Likovna kultura: Sakralna umjetnost (starokršćanski spomenici na hrvatskom prostoru). KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 1. do 9. (8. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. u pokrštavanju Hrvata. glagoljski spomenici. Izabrati i prikazati život jednog mučenika iz prvih stoljeća na današnjim hrvatskim prostorima. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. imenovati i kratko opisati neke važnije kršćanske mučenike na našim prostorima. Salona. prema potrebi dodatno objasniti riječi i pojmove. veći prostor za pisanje). Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. Pripovijedati biblijske tekstove. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Opisati početke kršćanstva na hrvatskim prostorima. opisati ulogu kneza Branimira i pape Ivana IV. povezati početke pismenosti u Hrvata sa Crkvom. Omogućiti učenike razne oblike kreativnog izražavanja. fiksiranje papira na podlozi. istraživački razgovor. pribiranje rezultata i izrada umne mape. Obrazovna postignuća 4. Ključni pojmovi 2. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove. imenovati i objasniti veličinu i vrijednost kulturno-povijesnih spomenika iz ranokršćanskog vremena. prikazivanje i interpretacija činjenica i događaja pomoću dokumenata. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. papa Ivan VIII. Hrvatski jezik: Osvrt ili prikaz. Prilagoditi nastavne sadržaje upotrebom nastavnih listića. Dokumentarni film. KATOLIČKI VJERONAUK 9. 5. Splitski evangelijar. Širenje kršćanstva po Sredozemlju. 3. (8. Sirmij. 4. Ćiril i Metod. Objasniti postupnost pokrštavanja Hrvata od 7. 4. Preporuke za korelaciju 8. Izlaganje. knez Branimir. opisati važnost glagoljice i starohrvatskog jezika u bogoslužju. prikazati neki povijesni lokalitet ili spomenik iz života Crkve na našim prostorima. slike mučenika. Ključni pojmovi 2. Dodatna ilustracija 7. Korijeni kršćanstva na hrvatskom prostoru kršćanstvo u Iliriku. Dokumentarne fotografije ranokršćanskih lokaliteta i spomenika. obrazložiti važnost Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. glagoljica. Ispripovjediti najvažnije. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 5. kršćanski mučenici. dokumentarne fotografije i zemljovidnih karata. stoljeća.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. potkrijepiti vizualnim materijalima. Sustavno provjeravati razumijevanje. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 2. Vizualizirati i približiti ključne pojmove pomoću audio-vizualnih sredstava i slikovnica. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. pripovijedanje i tumačenje. Obrazovna postignuća 139 . 3. Vrijeme i neke osnovne podatke o dolasku Hrvata na ove prostore. 1.

Baščenske ploče…). Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). Koristiti stečena iskustva. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Dokumentarne fotografije srednjovjekovnih spomenika i crkvi.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. bratovštine. 2. Uloga narodnih vladara u promicanju vjere i kulture u hrvatskom narodu. analiza i interpretacija tekstova. evanđelistar Prikaz izabranih crkvenih lokaliteta ili spomenika. Preporuke za korelaciju 8. izrada plakata. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Ključni pojmovi 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. objasniti zašto se hrvatski narod smatra predziđem kršćanstva. ispravno vrjednovati ulogu kršćanske vjere koja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju samostalnosti Hrvatske države. pripovijedanje. kritičko pojedinačno i skupno promatranje i analiza tekstova. 2. 4. hrvatske biskupije.4. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala (model Višeslavove krstionice. prepoznavati. „porez u krvi“ Prikaz nastanka i razvoja moje biskupije. Potrebno predznanje 3. Dualizam. Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). „primas Dalmacije i cijele Hrvatske“. gledanje dokumentarnog filma ili obrazovne emisije. brevijar. zemljovid Hrvatskog kraljevstva za vrijeme turskih osvajanja. 5. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. izlaganje i tumačenje bitnih činjenica. izrada kronološke tablice i plakata. integrativno i korelacijsko povezivanje tematike s temama iz povijesti. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. razlikovati i imenovati ključne pojmove. imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne hrvatske biskupije kao središta crkvenog. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. crkveni sabori. starohrvatske crkve. dokumenata i dokumentarnih crteža i fotografija. 3. 1. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Istraživanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prilagođene nastavne sadržaje slikovno obogatiti. Obrazovna postignuća 4. dokumenata i drugih materijala. pomoću dokumentarnih crteža analizirati i prikazati djelovanje pojedinih bratovština. Prilagoditi nastavne sadržaje. 1. Likovna kultura: Sakralna umjetnost u hrvatskoj baštini. imenovati najstarije starohrvatske crkve. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. proučavanje spomeničke baštine i zemljovida s davanjem potrebnih tumačenja. pripovijedanje. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Sadržajno prilagoditi. papinski ljetopis. Vrjednovati i izraziti stav poštovanja prema najstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskog naroda. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 140 . Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Društveni i vjerski život Hrvata u srednjem vijeku Zvonimirova zavjernica. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i značaj narodnog jezika u liturgiji. Istraživanje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. imenovati načine kako trebamo čuvati i promicati hrvatsku kulturnu baštinu. (8. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Preporuke za korelaciju 8. Prepoznati i vrjednovati ulogu Crkve u obrani kršćanstva na hrvatskim prostorima. lekcionar. značajniji crkveno-kulturni spomenici iz mog kraja. staleška udruženja. predziđe kršćanstva. izlaganje i razgovor među učenicima. kratko opisati glavne odrednice društvenog i vjerskog života Hrvata u srednjem vijeku. društvenog i kulturnog života. Dokumentarne fotografije starohrvatskih spomenika i crkvi. zavičajni govor i narječje prema književnome jeziku. Dodatna ilustracija 7. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 3. Dodatna ilustracija 7.

(8. Opisati društveno-političke prilike XIX. 5. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 9. Uloga Crkve u promicanju hrvatskog školstva. ispravno vrjednovati ulogu bl.). u dogovoru s predmetnim učiteljem. produbiti navedenu tematiku. kulture i znanosti. Bošković. imenovati te kratko opisati neke zaslužne pojedince u Crkvi u izgradnji našeg naroda na duhovnom. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. navesti i kratko opisati nekoliko značajnijih redovničkih zajednica i njihovo kulturno djelovanje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. terenska i projektna nastava (korelacijska projektna priprema posjeta samostanskoj ili biskupijskoj knjižnici. Obrazovna postignuća 141 . Ivan Merz.. kulture i znanosti. Opisati ulogu benediktinaca i benediktinskih samostana u razvoju hrvatskoga školstva. Tijardović…). knjižnica dubrovačkih dominikanaca. Dokumentarni film. Preporuke za korelaciju 8. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 4. analiza i interpretacija dokumenata i tekstova o doprinosu pojedinih biskupa. 5. Kašić. (8. Ključni pojmovi 2. Merz). kulture i znanosti benediktinske škole. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Osvrt ili prikaz. Stoljeća i ulogu Hrvatskog katoličkog pokreta (I. romantizma i XX. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. Alojzija Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II. renesanse. prepoznati ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. HAZU. don Frane Bulić. Lisinski. Kačić-Miošić. Potrebno predznanje 3. izrada panoa. Strossmayer). Potrebno predznanje 3. Alojzije Stepinac. Gotovac. uočiti potrebu te navesti načine kako se valja boriti protiv 4. znanstvenom i socijalnom polju. gospodarskom i političkom području života A. Tehnički odgoj i fizika: Faust Vrančić. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 5. Raditi na jednostavnim rečenicama. Stradanja Crkve u XX stoljeću. Prva hrvatska gramatika. 3. stoljeća te upoznavanje s glazbenom baštinom Hrvatske (Lukačić. 4. Književna baština. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ruđer Bošković. klasicizma. Prilagodba tekstova. Hrvatski narodni preporod.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. zagrebačka nadbiskupija Prikaz i doprinos jedne od znamenitih crkvenih osoba Crkve u Hrvata na području školstva. Ključni pojmovi 2. Zajc. izrada kronoloških tablica. J. komunizam. navesti načine kako mi možemo aktivno sudjelovati u razvoju i napretku našeg društva danas. navesti i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme bezbožnih totalitarističkih sustava (nacizam i komunizam). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. doprinos redovnika. 2. J. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i poraća Hrvatski katolički pokret. svećenika i redovnika na kulturnom. KATOLIČKI VJERONAUK 9. prvo sveučilište u Hrvatskoj. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Dodatna ilustracija 7. A. Kažotić. I XX. 1.4. Svjetskog rata.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. nacizam. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. pismenosti i kulture. Svećenici i redovnici kao nositelji vjere. Slike istaknutih crkvenih osoba Hrvatski jezik: izborom iz narodne književnosti. Životopis. Maksimilijan Vrhovac. arhivu. prosvjetnom. Glazbena kultura: upoznavanje glazbenih stilova i slušanje skladbi iz razdoblja srednjeg vijeka. muzeju. Istraživanje. kulturnom. Ispravno vrjednovati i cijeniti doprinos Crkve u razvoju školstva. doprinos biskupa i svećenika. B. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. tabelarno prikazivanje socijalnih i kulturnih elemenata koje su dale pojedine redovničke zajednice. R.. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Prijedlozi za metodičku obradu 6. baroka.

Sadržaje dodatno vizualizirati. Primjeri stradanja crkvenih ljudi iz moga kraja. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. slike istaknutih crkvenih osoba. Razumijevanje ključnih pojmova i nekih nastavnih sadržaja samo na razini informacije. Ključni pojmovi 2. Osvrt ili prikaz. Rasprava. Sposobnost argumentacije o potrebi i važnosti aktivne uloge i poslanja vjernika u društvu i u Crkvi. Povijest: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Totalitarizam. Dokumentarni film. 1. Katolička Crkva u Hrvata danas Domovinski rat i samostalnost Hrvatske. dijaloga i međusobnog uvažavanja. Dramske vrste. iseljeništvo. pripovijedanje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dokumentarni film. u odnosu prema hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata. opisati ulogu Crkve u brizi za svoje članove u domovini i inozemstvu. Domagoj. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama svakog oblika jednoumlja. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za metodičku obradu 6. navesti različite oblike zajedništva između iseljene i domovinske Hrvatske.4. 3. Kratko opisati stradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. upoznavanje povijesti svoje biskupije na temelju važnijih dokumenata. KATOLIČKI VJERONAUK 9. pokazati na karti svijeta rasprostranjenost Hrvata po čitavom svijetu i uputiti kako im Crkva u Hrvata pruža pastoralnu skrb. Stanovništvo – broj i razmještaj. 5. plakata ili panoa. dokumentarni filmovi. Zemljovid Kraljevine SHS. Uočiti važnost i potrebu njegovanja tolerancije. dokumentarne fotografije iz današnjeg života Crkve u Hrvata. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. granice i oblik teritorija Hrvatske. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 142 . Prijedlozi za metodičku obradu 6. Crkva u hrvatskoj dijaspori. Prikaz vlastite nad/biskupije. Obrazovna postignuća 4. 2. izrada umne mape. Zajedničko stvaralačko istraživanje dokumentarne građe i priloga o doprinosu pojedinih hrvatskih crkvenih velikana duhovnom i kulturnom životu naroda. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 4. Razgovor o spoznajama stečenim o svom užem prostoru i svojoj biskupiji. Hrvatski jezik: Životopis. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 1. Dodatna ilustracija 7. protumačiti ulogu pape Ivana Pavla II. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. jasno iznijeti što možemo naučiti i primijeniti u vlastitome životu od velikih hrvatskih svetaca i mučenika. Ivan Pavao II i Hrvati. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 6. Dodatna ilustracija 7. Povijest: Postanak i razvoj samostalne Hrvatske države. objasniti ulogu Ivana Pavla II u stvaranju samostalne Hrvatske. Potrebno predznanje 3. demokracija. Pismo. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Raditi na jednostavnim rečenicama. dokumentarne fotografije. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. (8. izrada umne mape. Crkva u BiH. prepoznati i opisati crkvenu organizaciju u Hrvatskoj i BiH danas. hrvatski katolički pokret. i duhovnu i kulturnu. tolerancija. Hrvatski jezik: Životopis. Organizacija Crkve danas. Dokumentarne fotografije iz Domovinskog rata. izlaganje i tumačenje važnijih činjenica. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. hrvatske nad/biskupije. Hrvatski orlovski savez. Drugi svjetski rat. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji i slom komunističkih sustava. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. stradanja u domovinskom ratu. dušobrižništvo. 2. Preporuke za korelaciju 8. Geografija: Veličina.

Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. 2. smrti i uskrsnuća. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. Dodatna ilustracija 7. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. 4.. produbiti navedenu tematiku (V. obrazložiti Isusovo uskrsnuće kao pobjedu života nad smrću. promatranje i interpretacija slike. ispravno vrjednovati važnost osobnog stava vjere. poštivanja i uvažavanja svakog čovjeka po uzoru na Isusa Krista. Opisati temeljne sadržaje Isusova propovijedanja. 1. saduceji. 3. Preporuke za korelaciju 8. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 1. čitanje. Razgovor o stečenim spoznajama. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. igra uživljavanja u pojedine biblijske likove. osobito djece. Prijedlozi za metodičku obradu 143 . U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pismoznanci. Sadržajno prilagoditi. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. Prošao je zemljom čineći dobro Isusovo propovijedanje. Isusova muka. Posvijestiti i doživjeti da ja Uskrsli Krist prisutan i danas među nama. protumačiti Isusov odnos prema Zakonu. Dati prednost usmenom izražavanju. analogiziranje i aktualizacija biblijskih tekstova. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Obrazložiti otajstvo Isusove muke. prepoznati i objasniti Isusov stav bezuvjetnog prihvaćanja svih ljudi. KATOLIČKI VJERONAUK 9. u dogovoru s predmetnim učiteljem. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Ljubio nas je do kraja Posljednja večera.potrebama 3. uživljavanje u ulogu (Ja „Grešnica“. 5. ja „Izgubljeni sin“. Obrazovna postignuća 4. smrt i uskrsnuće. Isusova žrtva za spas čovječanstva. Potrebno predznanje 3. Uočiti i protumačiti važnost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava u odnosu na Isusa i njegovu poruku. Ključni pojmovi 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. iznijeti argumente o potrebi prihvaćanja. zamišljeni intervju sa Kristom ili nekim biblijskim likom. prepoznati povezanost žrtve i ljubavi. Umjetničke reprodukcije o Isusovu životu i propovijedanju. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. žena. (8. Ključni pojmovi 2. postupno otkrivati smisao Isusova potpunog predanja radi čovjeka i njegova spasenja. Potrebno predznanje 3. 4. analiza i interpretacija izabranih biblijskih tekstova u povezanosti s pripadnim crtežima i fotografijama. umjetnosti i književnosti. Obrazovna postignuća 4. 5. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. personalizacija. (8. kratko protumačiti neke izabrane novozavjetne tekstove koji govore o Isusovu odnosu prema ljudima. Isusov odnos prema Zakonu. uočiti i protumačiti potrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnuće i vječni život. Isusov odnos prema ljudima. Car Emin: «Mali Učkarić»…). Život i djelo Isusa Krista. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.. farizeji.). Isusov odnos prema grješnicima i najpotrebnijima.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. leviti. grješnika i najpotrebnijih. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Lik Isusa Krista u kulturi. Koristiti potkrjepljenja.

igra uloga i dramatizacija teksta. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred 144 . Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. Nema posebnosti. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. 4. 5. Dati prednost usmenom izražavanju. Učitelj. Nema posebnosti. 1. tko sam ja? Film o Isusu Kristu. pisanje eseja na temu: „A ti. Tko je Isus Krist? Pravi Bog. umjetnosti i književnosti.6. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama crteža ili fotografije. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Uočiti potrebu izgradnje dosljednog života u skladu s vjerom u Isusa Krista. Isusova muka. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Pomoć pri iznošenju vlastitih stavova. Pashalni misterij. pravi čovjek. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Život i djelo Isusa Krista. Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. uočiti i protumačiti potrebnu stalnog produbljivanja i pročišćavanja vlastite slike o Isusu. Prepoznati u Isusu Kristu pravog Boga i pravog čovjeka. pisanje dijaloga ili pisma Kristu. A. 3. oratorij G. utjelovljenje – inkarnacija. Dodatna ilustracija 7. katalog pitanja. 2. Otkupitelj. pripovijedanje i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. S. pojedinačni i skupni rad s tekstovima i fotografijama u analizi. 5. Dodatna ilustracija 7. jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu na Isusa Krista. 4. što ti kažeš. 2. B. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Analiza dijela Apostolskog ili Nicejsko-carigradskog vjerovanja o Isusu Kristu. interpretaciji i tumačenju pojedinih izričaja kršćanske vjere u Krista: pravi Bog. produbiti navedenu tematiku (npr. izlaganje. Umjetničke reprodukcije o Isusovoj muci. slušanje. prikupljanje podataka i davanje naslova. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. pismeno izražavanje na temu: „Ljubi nas je do kraja“. F. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima. (8. Čitanje. Otkupitelj. Bogočovjek. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima. 1. Miović-Kočan: „Na Cvjetnicu“. Šimić: „Raspeće“…).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potkrijepiti specifičnim katehetskim pomagalima. u dogovoru s predmetnim učiteljem. (8. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 3. L. Nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom. Händel „Mesija: Aleluja“). Spasitelj. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pravi čovjek. smrt i uskrsnuće u kulturi. Preporuke za korelaciju 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Webber: „Jesus Christ Superstar“. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. Vazmeno otajstvo. Ključni pojmovi 2. Glazbena kultura: Slušanje i upoznavanje glazbe (npr. Potrebno predznanje 3. Spasitelj. smrti i uskrsnuću. musical A.

pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama VI. objasniti važnost dobre priprave za primanje sakramenta potvrde. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Nema posebnosti. protumačiti njihovo značenje za zrelo i odgovorno življenje kršćanske vjere. Obrazovna postignuća 4. 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom i Novom zavjetu. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Rasprava. 5. navesti i objasniti prava i obveze koje ima svaki punopravni član Crkve. Duh Božji u Svetom pismu Duh Božji. 1. Duh Životvorac Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. Preporuke za korelaciju 8. Obrazovna postignuća 4. Simboličke fotografije s motivima iz prirode koje simboliziraju Duha Svetoga. tumačenje nepoznatih pojmova i obrazlaganje otajstva Duha Svetoga kao treće božanske osobe u otajstvu Trojedinoga Boga. prikupljanje podataka i davanje naslova. nazivi za Duha Svetoga. Otkriti i doživjeti prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u našem životu. Osluškivati poticaje i otvoriti se djelovanju i poticajima Duha Svetoga. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O. (8. Ruah. pisanje molitve Duhu Svetome. božanska snaga. Koristiti razne vrste pomagala. kršćanska inicijacija. Pedesetnica. opisati obred i učinke sakramenta potvrde. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Čitanje. sakrament potvrde. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom umjetničkih reprodukcija.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Objasniti da po sakramentu potvrde osobno potvrđujemo vjeru koju smo primili na krštenju. dođi Duše Presveti“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. izlaganje i objašnjenje bitnih biblijskih izričaja o Duhu Svetome. prikazivanje simboličkih fotografija s asocijacijama na Duhove uz slušanje meditativne glazbe. sakrament potvrde – primanje Duha Svetoga. Umjetničke reprodukcije o djelovanju Duha Svetoga u Bibliji. Novo stručno nazivlje koje se 145 . Nove pojmove tumačiti učenicima poznatim riječima. nabrojiti darove Duha Svetoga. Nema posebnosti. „zloduh“ i „Duh Božji“. protumačiti sakrament potvrde kao dar Duha Svetoga. Preporuke za korelaciju 8. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Duh Posvetitelj. Asocijacija na pojmove „duh“. Lice: „Lucija“…). Ključni pojmovi 2. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Ključni pojmovi 2. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 1. Rad u parovima. Duh Tješitelj. prikazivanje simbola za pojedine darove Duha Svetoga.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. produbiti navedenu tematiku (npr. Duh Prosvjetitelj. simboli Duha Svetoga. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 2. Dodatna ilustracija 7. sedam darova Duha Svetoga. prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Isusovu životu. U potvrdi primamo Duha Svetoga potvrda krštenja. krizma. Duh Sveti. Prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Božjega u Starom zavjetu. Hrvatski jezik: Rasprava. navesti simbole i nazive za Duha Svetoga i njihovo značenje. promatranje i interpretacija slike. S. 3. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. analiza i interpretacija biblijskih tekstova. kršćanska zrelost. dodatno raditi na proširivanju rječnika. crteža ili fotografije. Pedesetnica. pomazanje. sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga. čitanje. Analiza i interpretacija jednog od sedam darova Duha Svetoga. 4. Duh Nadahnitelj. darovi Duha Svetoga. Potrebno predznanje 3. Duh Branitelj. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima.

Duh Sveti u Crkvi Duh Sveti kao duša Crkve. Preporuke za korelaciju 8. Prilagodba nastavnih sadržaja prema stupnju oštećenja i primjena specifičnih katehetskih pomagala. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Dodatna ilustracija 7. Razumijevanje i korekcija ključnih pojmova. plodovi Duha Svetoga. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. (8. Potrebno predznanje 3. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. plodovi Duha Svetoga Analiza i interpretacija jednog od plodova Duha Svetoga. na temelju konkretnih djela koji su učinili neki kršćanski velikani. Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. (8. životni poziv. Duh Sveti vodi Crkvu. pomazanje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga u životu Crkve. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Izbor životnog poziva životno zvanje ili zanimanje. dođi Duše Presveti“. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pronaći i analizirati biblijske tekstove koji govore o Duhu Svetomu preko pojedinih simbola (voda. slušanje savjeta. Obrazovna postignuća 4. 5. 5. Odrediti Duha Svetoga kao dušu Crkve. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Omogućiti učeniku razne načine usvajanja znanja. Simboličke fotografije s motivima iz prirode Hrvatski jezik: Rasprava. Ključni pojmovi 2. KATOLIČKI VJERONAUK 9. 2. Crkva – tijelo Kristovo. pečat. Ključni pojmovi 2. kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Crkvi. Naglasiti bitno. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dokumentarne fotografije o istaknutim crkvenim ljudima i svecima. 3.uvodi u temu 9. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Duh Sveti u životu kršćanskih svjedoka. 3. 2. svijetli oblak. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Pedesetnica. analiza i interpretacija liturgijskih tekstova i tumačenje obrada sakramenta potvrde. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O. u radu u skupinama napraviti znakovnu i obrednu usporedba sakramenta krštenja i potvrde. ruka. analizirati snagu kršćanske vjere po djelovanju Duha Svetoga. Pronaći i navesti tragove Duha Svetoga u vlastitome životu. 4. Vođeni razgovor. Koristiti učenicima poznate izraze. imenovati načine kako možemo živjeti i svjedočiti kršćansku vjeru te s Bogom „sustvarati“ bolji svijet. kratko protumačiti izabrane novozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi. sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga. Važnost pravilnog odabira životnog zvanja. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 3. Nema posebnosti. u životu svetaca i među ljudima u svijetu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. plamen. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. važnost osobnog izbora. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. izrada kolaža na temu prisutnosti i djelovanja Duha Svetoga u životu današnjih ljudi i u svijetu. 4. golubica). 1. Potrebno predznanje 146 . 1. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku.

Primjeri zloporabe rada i iskorištavanja radnika danas. 6. Nema posebnosti. Dokumentarni film. dostojanstvo rada. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. životni poziv. životno zvanje. istraživanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Rad i slobodno vrijeme čovjek je biće rada. Anketa koju učenici provode među vršnjacima i starijim osobama o vrijednosti ljudskog rada. razlikovanje i imenovanje ključnih pojmova.. usporediti i vrjednovati nekoliko konkretnih životnih zvanja ili zanimanja. pozivanje nekoliko poznatih ljudi iz bliže okoline da učenicima iznesu svoja iskustva i razmišljanja o svom pozivu. uočiti i obrazložiti odgovornost u izboru životnog zvanja. interese i sposobnosti kao kriterije pri izboru životnog poziva. Nema posebnosti. Rad kao potreba. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. upadanje u različite ovisnosti. (8. Potaknuti učenike na razgovor o sebi. Dokumentarne fotografije i obrazovne emisije iz života mladih. Spontani razgovor među učenicima na temelju male ankete koju su proveli sami učenici i na temelju njihova razmišljanja i iskustva o izboru životnog poziva. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova.3. 4. Rasprava. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 1. obrazložiti potrebu rada i pravo svakog čovjeka na rad. Uočiti važnost traženja i uvažavanja savjeta pri izboru životnog zvanja. konkretni primjeri dobrog i lošeg korištenja slobodnog vremena. Obrazovna postignuća 4. Predstaviti. Problemski članak. navesti posljedice koje proizlaze iz različitih stavova prema radu. Dodatna ilustracija 7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Enciklika Ivana Pavla II – Laborem exercens. izdvajanje pitanje i stvaranje problemske situacije radi organiziranja diskusije (parlaonica). slobodno vrijeme. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Dokumentarne fotografije i poticajni filmovi iz života mladih. Egzistencija. crteža i fotografija koji tematiziraju različite pozive i službe u zajednici. analiza i interpretacija raznih primjera lošeg i promašenog življenja slobodnog vremena (nekvalitetno korištenje elektroničkih i drugih medija. istraživanje i interpretacija pozitivnih i poticajnih životnih primjera o vrijednosti ljudskoga rada i življenja slobodnoga vremena. 5. izrada kolaža ili panoa s temom: „Moje slobodno vrijeme i moje aktivnosti“. 2. ostvarenje čovjeka kroz rad. pravo na rad. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. izrada vrijednosne mape. Prijedlozi za rad s učenicima s 147 . Izborni sadržaji za darovite učenike 10. važnost slobodnog vremena. Iskazivanje iskustva. Ključni pojmovi 2. 1. Kratko objasniti i ispravno vrjednovati kršćansko shvaćanje rada. Potrebno predznanje 3. Preporuke za korelaciju 8. jasno iznijeti osobne sklonosti. KATOLIČKI VJERONAUK 9. produbiti navedenu tematiku. Objasniti značenje i vrijednost rada za ljudski život. Preporuke za korelaciju 8. a što životni poziv. Nema posebnosti. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 2. Životopis. produbiti navedenu tematiku. Dokumentarni film. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Problemski članak. Dodatna ilustracija 7. uočiti i protumačiti potrebu kvalitetnog i kreativnog korištenja slobodnog vremena.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. Rasprava. 3.). potreba rada. Nema posebnosti. Obrazovna postignuća 4. obrazložiti značenje i vrijednost slobodnog vremena u ljudskom životu. Prijedlozi za metodičku obradu Protumačiti što je životno zvanje ili zanimanje. razumijevanje. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Gaudium et spes. Istraživanje i interpretacija tekstova..

Suodgovornost za pravedan život u društvu ljudska prava. Sadržajna prilagodba. Nema posebnosti. (8. Ključni pojmovi 2. 2. župna zajednica. prepoznati i imenovati važnije oblike vjerskog života u jednoj župi. župa. prepoznati i opisati različite oblike društvene nepravde i uočiti njezine korijene. navesti različite oblike suodgovornog angažmana za pravedan i miran suživot u užoj i široj životnoj sredini. kolaž na temu: „Moje mjesto u životu moje župe“. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Potrebno predznanje 3. Konkretizacija u sakralnom prostoru. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dodatna ilustracija 7. navesti načine kako možemo aktivno sudjelovati u životu svoje župne zajednice. Omogućiti učenicima stjecanje iskustva u župnoj zajednici. Vođeni razgovor i skupni rad s poticajnim fotografijama i konkretnim iskustvima o mogućnostima sudioništva mladih vjernika u životu svoje župne zajednice.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. 3. Ključni pojmovi 2. društvena pravda. čitači. 5. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 4. Imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za sudjelovanje u različitim oblicima angažmana za pravedan i miran suživot u društvu. omogućiti učenicima stjecanje iskustva u konkretnoj župnoj zajednici. 5. Ispravno povezati ravnopravnost i dostojanstvo čovjeka s temeljnim ljudskim pravima. Dodatni rad na proširivanju rječnika. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Dokumentarne fotografije ili videozapis iz života župne zajednice. navesti mogućnosti djelovanja kršćana u župnim zajednicama. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 148 . Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. kršćanska pravda i ljubav. analiza i razgovor o nekim konkretnim oblicima dragovoljnog angažmana mladih u župi (ministranti. 3. vjerski život u župi. Otkrivati i imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angažman u životu i radu župne zajednice. Protumačiti što je to župa i koji su bitni elementi koji čine jednu župnu zajednicu. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Preporuke za korelaciju 8. kulturni i karitativni rad). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Potrebno predznanje 3. (8. Nema posebnosti. Moje mjesto i uloga u župnoj zajednici. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 4. Prikaz glavnog blagdana ili važnijeg događaja u mojoj župi. Važnost poštivanja ljudskih prava.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Pojednostaviti nastavne sadržaje i individualno uvježbavati ključne pojmove pomoću radnih listića. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom i likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive u redovnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima. 4. moje mjesto u župnoj zajednici. pjevači. Sudjelovanje u životu župne zajednice zajednica. Međupredmetna suradnja je poželjna i preporuča se tijekom cijele školske godine. Obrazovna postignuća 4. terenska nastava (priprava i odlazak u posjet nekoj župi). Konkretizirati sadržaj.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. oblici društvene nepravde. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 3. župna zajednica. 1. Obrazovna postignuća 4. osigurati prijevoz i pratnju druge osobe.

Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. (8. dostojanstvo. Obrazovna postignuća 4. Preporuke za korelaciju 8. pisanje eseja na temu: „Što bih želio promijeniti da ljudi mirno i sretno žive?“. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. Pronaći povezanost između temeljnih ljudskih prava i pojedinih Božjih zapovijedi. Nema posebnosti. Bogojavljenje. 3. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. društvenu pravdu i opće dobro svih ljudi. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (postignuća suvremene znanosti i tehnologije i njihov utjecaj na svakodnevni život. 2. likovne i glazbene kulture pripremiti integriran program i posjet nekoj crkvi i župnoj zajednici). analiza i interpretacija tekstova i konkretnih primjera zalaganja za mir. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Nema posebnosti. pjesme. božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. 4. 1. Prilagodba nastavnih sadržaja.5. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. terenska i projektna nastava (u suradnji s nastavnicima povijesti. 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 149 . Potrebno predznanje 3. pozitivan i negativan utjecaj znanstvenog i tehnološkog razvoja na gospodarstvo. Dodatna ilustracija 7. B. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Naglasiti bitno i polaziti od učenikova iskustva. izradu plakata. društvo. Božićni ciklus – početak crkvene godine. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za metodičku obradu 6. osnovne liturgijske boje. scensku koreografiju. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred KATOLIČKI VJERONAUK 9. Dodatna ilustracija 7. Božić. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. C. igrokaze. Advent. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe. recitale. pojedinca i okoliš). Ključni pojmovi 2. Hrvatski jezik. Hrvatski jezik: Rasprava. 4. panoe… godina A. KATOLIČKI VJERONAUK 9. blaženstva. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Upoznavanje i analiza tekstova o primjerima nepoštivanja ljudskih prava. Prijedlozi za metodičku obradu 6.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. jezika. 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Problemski članak. Preporuke za korelaciju 8. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala 2. dva dijela vremena kroz godinu. 1. Suodgovornost. 3. Nema posebnosti. (8. ravnopravnost. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dokumentarni film. Potpitanjima poticati prepričavanje. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane.

Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. Preporuke za korelaciju 8. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama IZBORNE TEME 2. recitale. Duhovi. Uskrs. panoe… godina A. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. odjeće i boja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. Pepelnica. dva dijela vremena kroz godinu Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. pjesme. Potrebno predznanje 3. Potpitanjima poticati prepričavanje. osnovne liturgijske boje.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Uzašašće. Dodatna ilustracija 7. izradu plakata. Nema posebnosti. 5. proslava blagdana kroz liturgiju Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Izgraditi duh poštovanja i obdržavanja svetkovina i blagdana liturgije godine i spremnost aktivnoga sudjelovanja u tim slavljima. 1. C. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Cvjetnica. 2. Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Ključni pojmovi 2. 4. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). B. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe. 150 . Obrazovna postignuća 4. Profil nastavnika. igrokaze. 3. scensku koreografiju. Korizma. Hrvatski jezik. Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena.

porođaju.upoznavanje učenika s vrijednostima.pravilno usmjeravanje i podsticanje upoznavanja. zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja . primjerene načine ponašanja.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima. uvažavanja i poštovanja materijalnog i duhovnog.ODJELJENJSKA ZAJEDNICA IX razred 1 sat sedmično – 34 sata godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. kontracepciji. prevenciji ovisnosti. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. na neodlaženje u rizična područja s minama i NUS-om. sposobnostiima i potrebama društvene sredine. područja u BiH pod rizikom od mina.kod učenika razvijati samokontrolu. informisati učenike koje su regije. Zadaci: . pozitivan način razmišljanja i zrelost u pristupu spolnosti . pozitivnim i negativnim posljedicama njihovog ponašanja. BiH i svijetu. upozoriti na njihov negativan utjecaj na globalnom nivou. trudnoći.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja.upoznati učenike s efikasnim načinima planiranja i realizacije ciljeva .kontinuirano nastaviti s razvojem radnih navika putem isticanja značaja odgovornosti u radu . razvijanje negativnog stava prema sredstvima koja se koriste za nanošenje patnje 151 . i njihovo uvođenje u odabir primjerenog reagovanja u odnosu na životne izazove . kulturnog i prirodnog nasljeđa . uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija .upoznati učenike sa situacijom o minama i NUS-u u okruženju.

-

uvesti učenika u ličnu samoprocjenu kod izbora zvanja ili zanimanja i dati osnovne informacije o mogućnosti izbora za daljnje školovanje Pregled programskih oblasti 1. Kulturno i prirodno nasljeđe 2. Moralni odgoj 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom 4. Kultura življenja - zdrav način života 5. Radne navike, odnos prema radu 6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta 7. Humani odnosi 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje, pedagoški karton učenika UKUPNO: 3 2 4 5 3 3 6 4 4 34

Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole - prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Kulturno i prirodno nasljeđe – 3 sata Upoznavanje, uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog i prirodnog nasljeđa - stavovi prem materijalnim i kulturnim vrijednostima - planirati prema mogućnostima škole - učeničku ekskurziju - učešće u kulturnoj i javnom djelatnosti škole 2. Moralni odgoj – 2 sata - pravila škole - pravilnici na nivou škole (o pohvalama i nagradama učenika; učeniku generacije i drugi) - pohvaliti one koji to zaslužuju - koje su poželjne osobine ličnosti - biti dobronamjeran - zlonamjeran - dužnost učenika u saobraćaju u slučaju saobraćajne nezgode / nesreće - Konvencija o pravima djeteta – djetetovo mišljenje treba čuti 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom – 4 sata 152

-

-

u zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: - kulturi - nauci - sportu - obrazovanju - sredini - umjetnosti - svijetu prepoznavanje mogućih izvora informacija elektronska pošta inovatorstvo omladinska štampa služba pomoći i informacija kako se formira pravilan stav - zloupotreba informacija smještanje informacija u pogrešan kontekst stvaralaštvo učenika u školi psihologija mase - radionica i posjeta sportskoj manifestaciji - turnir u školi i van škole privredni i kulturni razvoj

4. Kultura življenja - zdrav način života – 5 sati - prevencija narkomanije: - ciljevi za budućnost - reći "NE" problematičnim situacijama - utjecaj alkohola i droge na ponašanje osoba koje učestvuju u saobraćaju - stadiji bolesti alkoholizma - šta se čini i šta činimo u borbi protiv AIDS-a - kontracepcija, trudnoća, porođaj - spolne bolesti, venerične i nevenerične bolesti - propagiranje zdravlja - koristite so i natrijum samo umjereno - vaša prehrana ste vi - utjecaj ekoloških faktora na čovjeka 5. Radne navike, odnos prema radu – 3 sata - intelektualna zrelost, kako i kada postižemo tjelesnu zrelost - težnja za afirmacijom - radne navike - kako pravilno koristiti udžbenik - odgovornost u radu - tehnika pamćenja i uspješno učenje (uvjet bez kojeg se ne može) - kako prikupiti dokumenta i prijaviti se na konkurs za upis u srednju školu 153

6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta – 3 sata - problemi u odnosima generacija - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju ciljeva - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju potreba - naše ponašanje pred zaprekama: - rješenje tražiti prvo u sebi - u pomoći od strane drugih i - naša pomoć njima 7. Humani odnosi – 6 sati - disciplinovanje sebe i sebe u radu s drugima primjeren - efikasan način ponašanja neprimjeren - neefikasan način ponašanja pozitivan način razmišljanja, pri davanju pohvala drugima ne biti škrt - djeca privremeno izvan porodice - na školovanju u drugom mjestu - prijateljstvo između osoba suprotnog spola - uspješan brak i porodica - zrelost za brak - motivisanost za brak - izbor bračnog druga - prerani brak - naličje spolnog života: - seksualno nasilje - prostitucija - spolne bolesti - spolno nasilje - kanalisanje spolnog nagona 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 4 sata Mine i „NUS“ u našoj zajednici, BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Profesionalna orijentacija - za personalni dosje učenika – 4 sata
 ∗

pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić, E., Mujkanović, A., Zelenika, P., Kalaš, Dž., (2006), Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva - priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola, Sarajevo, Handicap International 154

diskusija. Razrednik će napraviti operativani plan i program rada uz komibinovanje i odabir tema za sat iz programa koje se međusobno dopunjuju. Na osnovu ovog programa u saradnji s profesorom pedagogije i psihologije prema potrebama učenika odjeljenja. jer objektivno nisu u mogućnosti da ih razumiju . koje je potrebno do maksimuma iskoristiti u realizaciji programskih sadržaja. troje roditelja). brojni izvori informacija.profesionalna orijentacija privredna kretanja na području države . 155 . tehničke i srodne škole. nego u radu dominira razgovor. te na tu osnovu dograđivati sadržaje rada odjeljenjske zajednice. afiniteti i znanja iz mnogih oblasti i nastavnih predmeta. panel diskusija. koji sada pohađaju srednju školu gostovanje prof. U uvodnom dijelu svakog sata analizirat će se aktuelno stanje u odjeljenju. upozoravati i informisati u ovoj vrsti opasnosti. ili specifičnim škola (prema potrebi u skladu s interesovanjima učenika) UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda U realizaciji ovog programa polazi se od najboljeg interesa za učenika i u radu je na raspolaganju njihov ukupni intelektualni potencijal i druge sposobnosti. umjetničke škole karakteristike zanimanja savjetodavni razgovor u funkciji usmjeravanja učenika . razreda nisu zreli i to u njima nije prisutno. Uz praznike i Dan škole uslijedit će prigodna obrada. i analiza školskog uspjeha i vladanja. Na prvoj sjednici nastavničkog vijeća prije početka nastavne školske godine dogovoriti se i ugraditi sadržaje Programa o upozoravanju na mine i druga ubojita sredstva i u nastavne predmete. Sat odjeljenjske zajednice je specifičan i ne može se realizovati na standardan način. pored ovog programa. Učenik se ne stavlja u poziciju samo da sluša izlaganje (frontalni oblik rada). roditelja ili drugog stručnjakak kao i da koristi sve dostupne i savremene izvore informisanja.informisati učenike društvene potrebe za kadrovima i mogućnost zapošljavanja upoznavanje učenika s kriterijima i planom upisa posjete srednjim školama i ustanovama posjete bivših učenika škole. Učenike je potrebno tokom školske godine na ovim satima redovne nastave. pedagogije i psihologije koji rade u za učenike interesantnim. Kako bi se na najbolji mogući način artikulisao rad i prilagodila realizacija Programa potrebama učenika mogu se uključiti i roditelji (npr. Razredniku se daje puna sloboda da za neke oblasti angažuje svoga kolegu.mogu sebi postavljati pitanja zašto se razlikuju od drugih). ne unositi te sadržaje kojima se može postići suprotan efekat. a na klasifikacijama analiza i procjena rada.stručne škole i četiri godine .- procjenjivanje ličnih mogućnosti pri izboru zanimanja karakteristike obrazovanja u srednjim školama koje traju tri . grupni oblik rada i drugo što će u potpunosti angažovati učenika. podvedeno pod sadržaj ili u sklopu teme koja se obrađuje na prihvatljiv i neopterečujući način.gimnazije. njihovog stupnja zrelosti (ako za neke teme učenici određenog odjeljenja. Na ovom satu razrednik također mora učiti i od učenika. kako bi se osjetila uzajamna i uzvratna potreba za saradnjom.

dužnosti roditelja u porodici. 9. Pedagoško psihološko saznajna komponenta Sintezom ovih saznanja dobiva se naučna cjelina činjenica koje učenik treba da usvoji u osnovnoj školi. njegovo pripremanje za rad. kulturnog i prirodnog nasljeđa 2. Osposobljavanje učenika za uspješno učenje. Pri tom obratiti pažnju na način prezentiranja koji mora biti uvjerljiv. Teme se obrađuju u skladu s uzrastom. raspuste ili organizovane izlete to neizostavno učiniti. informisanje. Profesionalna orijentacija Kontinuirano praćenje razvoja učenika. biranje vrste posla. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva Zavisno od područja . odnos prema radu Prema uzrastu učenika formiraju se radne navike. racionalnu organizaciju učenja i praćenje sata . korištenju udžbenika i druge literature 6. ubjeđenjima i pozitivnim karakternih osobina ličnosti učenika 3. Aktuelna zbivanja . usmjeravanje i savjetovanje o izboru profesionalnog obrazovanja i osposobljavnja za obrazovni profil – zvanje / zanimanje i napredovanje u izbranoj djelatnosti. Realizacijom Programskih oblasti potrebno je ostvariti sljedeće: 1.sve u skladu s uzrastom učenika i njihovim psihofizičkim razvojem.Dinamika će se odrediti ovisno od rizičnog područja na kojem se škola nalazi i mogućnosti doticaja s ovom vrstom opasnosti. prilagođavnje radnim uvjetima i operacijama u procesu rada uz permanentno praćenje. Intencija je pružanje pomoći i profesionalnom orijentisanju / opredjeljenju za napredovanje tokom cijelog radnog vijeka. upoznavanje i 156 . životan i prilagođen uzrastu. Humani odnosi Učenici se podstiču na svakodnevne humane odnose. 7. a efekata bio primjeren situaciji jer se sadržaji obrađuju svake godine. njihovu upotrebu i interpretaciju u skladu s potrebama vremena u kojem žive 4. 8. Kultura življenja – opredjeljenje za zdrav način života / življenja Formiranje navika kod učenika i praćenje postignutog nivoa. Odgovorni odnosi u braku. Moralni odgoj Svijest o moralnim normama. 5.zone rizika gdje se škola nalazi. ilustrovan. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. Profesionalna orijentacija uključuje razvoj i snalaženje pojedinca. obaveze djece . Pred klasifikacije. Izgrađuje se stav prema moralu. u odnosu na plan planirati veći broj sati kako bi se postigla što veća zaštita djece.predavanja. One su ujedno odgojni zadaci.u korak s vremenom Osposobiti učenika za samostalno i kritičko dolaženje do informacija. U tom cilju učenici se uvode u osnovne principe i metode učenja i planiranja rada i odmora. Kroz razvijanje svijesti uvoditi učenike u upoznavanje. Radne navike. Prema uzrastu učenika upotpunjuju se elementi kulturnog ponašanja.

157 . fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja. ODGAJATELJE: Prema Članu 228. odgajanje i vaspitanje maloljetnika. nastavnici. ZA NASTAVNIKE. a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba žrtva seksualnog. vaspitači.podsticanje sklonosti i mogućnosti. zakona o krivičnom postupku FBiH (Službene novine FBiH broj 35/03) Zdravstveni radnici. te razvijanje psihofizičke sposobnosti učenika. sposobnostima i potrebama društvene sredine. roditelji. dužni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlaštenu službenu osobu ili tužitelja. Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave. da vrše nadzor. staratelji. stav 2. usvojitelji i druge osobe koje su ovlaštene ili dužne da pružaju zaštitu i pomoć maloljetnim osobama.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful