P. 1
NPIP zaIX razred

NPIP zaIX razred

|Views: 907|Likes:
Published by Selim Dziho Buza

More info:

Published by: Selim Dziho Buza on Oct 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/20/2012

pdf

text

original

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za DEVETI razred devetogodišnje osnovne škole

9

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 4 - 10 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..12 - 15 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..16 - 19 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..20 - 22 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..23 - 25 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..26 - 29 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..30 - 32 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..33 - 35 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..36 - 39 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 40 - 50 12. Fizika .............................................................................................................51 - 57 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 58 - 61 14. Biologija …………………………………………………………………... 62 - 77 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 78 - 83 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 84 - 87 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 88 - 90 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 91 - 98 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 99 - 111 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....112 - 119 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....120 - 124 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 125 - 143 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 144 - 149

2

NASTAVNI PLAN ZA DEVETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/Kemija Biologija Geografija/Zemljopis Historija/Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE Odjeljenska zajednica

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

4 2 2 4 2 2 2 1 2 1 1 1 1 2 27 1 1

140 70 70 140 70 70 70 35 70 35 35 35 35 70 945 35 35

3

4 .

Davičo: Hana (odlomak iz poeme) 6.B. opkoračenjestanka u opkoračenju. T. kontrast. Ujević: Kolajna 3. Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. inverzija. uporabljuje ih u vlastitome tekstu. razumije preneseno značenje. Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi. A. sredstva zaustavljanja radnje. Minimalna postignuća Otkriva stilsko-izražajna sredstva u književnome tekstu. Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. Vrste -refleksivna. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. Kranjčević: Moj dom 4. V. .S. šaljiva. O. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. Povezuje ritam i teksta. Šimić: Opomena 2. V. domoljubne i šaljive pjesme. Ilić: Ljubavna priča Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija. deskriptivna. S. inverziju. osjećanje u pjesmi. Prepoznaje osnovna obilježja opisne. Određuje pokretače radnje. stanka.MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA IX RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. Nazor: Značenje riječi 5.

putopisa. Modra rijeka 10. grad. moral) Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne značajke drame: dijalog.S. Kovačić: Mrak na Pustolovni i povijesni svijetlim stazama romani 16. Mulabdić: Zeleno unutarnji. M. Krilov: Magarac i Umjetnička basna slavuj 19. M. Matoš (esej) 22. dnevnik.o donu Nunecu i doni Klari 7. Pamuk: Istanbul. Sidran: Zašto tone Venecija domoljubna. M. Jergović: Rutta novela Tannenbaum(odlomak) 15. I. zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Epika Fabula-pokretači fabule. Priča o mom prijatelju oblaku 8. Sijarić: Hasan – sin Husejinov (odlomak) 17. A. M. I. esej Drama Komedija i historijska drama Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava različite stilske karakteristike basne (fabula. M. putopis. O. Singer: Gimpel Pripovijest (duža luda (odlomak) pripovijetka) 18. Nušić: Ožalošćena porodica (odlomak) Granične književne vrste: ljetopis. Sarajlić. Dizdar: Zapis o zemlji 9. Petrović: Ljudi govore (odlomak) 21. E.G. dnevnika. U predvečerje 23. dijalog. forme busenje (odlomak) pripovjedanja 13. likovi Uočava glavne karateristike basne Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Portret-vanjski i 12. Puškin: Elegija 11. I. Andrić: A. A. Tvrđava Pozicija pripovjedača (odlomak) u priči 14. Dizdar. Može okarakterizirati lik. B. ljubavna pjesma Elegija kao vrsta pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja. I. eseja Uočava razliku između drame i drugih književnih 6 . Selimović. A. B. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija. Ć. R. Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Razumije. uspomene (odlomak) 20. I. Krleža.G.

Zlatna ptica (odlomak) 28. N. Selimović. Narodna romansa (po izboru) 33. balada) 32. M. Pavlović.24. Z. Ibrišimović: Zmaj od Bosne (odlomak) 25. D. Čistač obuće 29. Smrt Braće Morića (nar. Poezija 27. Sušić: Veliki vezir (odlomak) 26. Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru vrsta Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti Programski zahtjevi RJEČNIK. Majka 30. M. R. Dizdarević. PRAVOPIS ZA IX RAZRED ISHODI UČENJA Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI MAKSIMALNI 7 .Ć. GRAMATIKA. Prever. U aleji 31. Čatić.

prefiksacijom. posuđenice) Žargonizmi. jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe. neologizmi Perifraze i frazeologizmi Arhaizmi. samoglasnici i suglasnici Podjela suglasnika po zvučnosti i mjestu tvorbe Glasovne promjene: sibilarizacija. jotacija. jednačenje suglasnika po zvučnosti. palatalizacija.RJEČNIK Riječi iz drugih jezika (tuđice. nepostojano a. duljenje kratkog je. mjesto naglaska u naglašenoj riječi) Naglasna cjelina: prenošenje naglaska na proklitiku Zna podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočava glasovne promjene na jednostavnim primjerima Uočava riječi u kojima je provedeno više glasovnih promjena Izgovarati i pisati riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom U skladu s normom izgovora i piše riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i Prepoznati i pravilno rabiti naglaske u govorenju i čitanju Postupno određivati naglasna obilježja: mjesto. nastavak Načini tvorbe riječi: izvođenje. slaganjem (s Uočava osnovne pojmove i tvorbene načine Stvara nove riječi svim tvorbenim načinima 8 . dijalektizmi Razlikovati domaće (književne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) riječi Prepoznati frazem i njegova glavna obilježja Razvijati osjetljivost za ljepotu riječi (izbjegavanje vulgarizma i nepotrebnih tuđica) Znati kako nastaje glas i podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočiti i prepoznati glasovne promjene i provoditi ih u govorenju i pisanju Razlikuje domaće i strane riječi Zamjenjuje riječi i izraze zavičajnog govora književnim jezikom Tumači poznate frezeme Prikladno rabi/ upotrebljava češće frazeme Glas: govorni organi. refleksi glasa jot (kraćenje sloga s dvoglasnikom. gubljenje suglasnika. prelazak l u o. dužinu i ton u tipičnim riječima Uočiti razlike između vlastitog i standardnog naglasnog sustava Uočiti načine nastajanja novih riječi Pravilno čita naglasno označene riječi Bilježi naglasak na jednostavnim i čestim primjerima TVORBA RIJEČI Sastav riječi: korijen riječi. vulgarizmi. smjenjivanje ije-je-e-i Naglasak (vrste naglaska.

čitanju i pisanju Pravilno piše i izgovara niječnicu ne uz glagole Pravilno piše i izgovara imenice Pravilan izgovor i pisanje složenih priloga 9 . neobilježeni red riječi od stilski obilježenog reda riječi Pravilno rabi nenaglasnice u rečenici Razlikuje obični (gramatički) red riječi od stilski obilježenog Raščlanjuje višestruko složene rečenice na ishodišne rečenice i određuje njihov međusoban odnos Piše veliko slovo u skladu s pravopisom Razumije ulogu različitog poretka riječi u rečenici Višestruko složena rečenica Prepoznati obilježja višestruko složene rečenice Prepoznati i primjenjivati pravopisna načela o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Pravilno sastavlja višestruko složene rečenice u pisanju i govorenju Pravopis i pravogovor Usustavljivanje znanja iz prethodnih razreda o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Rečenični i pravopisni znakovi Pisanje riječi s glasovima č. tvorba riječi kraćenjem Tvorba imenica: etnici. mjesne i mislene imenice. je Pisanje kratica Uočava važnost primjene pravopisne norme u drugim nastavnim predmetima Služi se pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. padežu i licu Red riječi u rečenici Prepoznaje zadanu riječ prema tvorbenom modelu Razlikovati obični. ć. opskrbljenost i obilje Tvorba glagola Rečenica Sročnost – slaganje riječi u rečenici po rodu. ije. ije. đ. broju. uvećanice. dž. je Pisati kratice u skladu s pravopisom Uvježbati pisanje i izgovor izvedenica. umanjenice i zbirne imenice Tvorba pridjeva: pridjevi koji znače sličnost. polusloženica Primjenjuje stečena znanja u govoru.pomoću spojnog samoglasnika i bez njega) Tvorba riječi preobrazbom. đ. složenica. dž. ć.

novinarstvo. prijavu i sl. zahtjev. radio. video Pravilno piše složene pridjeve i pridjeve tvorene prefiksom Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje složenih zamjenica. molbu Popunjava različite vrste obrazaca Uočava obilježja dopisa i molbe 10 . audio. administrativno-poslovni i razgovorni stil Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Razumjeti potrebu za različitim stilovima izražavanja u društvenoj zbilji Razumjeti značenje i ulogu riječi u različitim djelatnostima (kultura. administracija) Upoznati stilska obilježja zapisnika. foto. novinarski. molba. kino.Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi te naglašenih riječi s proklitikom i enklitikom složenice i imenice kojima je prvi dio riječi strana riječ ili strani prefiks aero. uz popunjen primjerak Zna napisati kratki životopis. dopis Razviti vještinu pisanja životopisa i molbe kao administrativnih vrsta tekstova nužnih prilikom upisivanja u škole ili zapošljavanja Zna što su administrativni obrasci i kako ih popuniti. auto. odnosno kako napisati zahtjev. zamjenica s prefiksom i brojeva KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA IX RAZRED Oblici izražavanja Različitost stilova Programski sadržaj Vrste stilova: književnoumjetnički. znanstveni. zahtjeva i prijave ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Prepoznaje i razlikuje Zamjećuje obilježja različite stilove različitih stilova Administrativnoposlovni stil Zapisnik. prijava Životopis.

doživljaj i prikupljene podatke o odabranoj temi prikaza Iznosi svoja zapažanja. novinski. brzina. zapisnika.RASPRAVLJANJE Rasprava Razvijati sposobnost rješavanja problemskih situacija Razvijati vještinu dokazivanja (argumentiranja) Osvijestiti potrebu za izricanjem vlastitog stava Uočiti sve elemente rasprave Uočiti obilježja kritičkog prikaza Pisati kritički prikaz na odabranu temu služeći se bilješkama Uočiti obilježja eseja. jačina. osjećaje i misli Uspješno spaja subjektivno i objektivno dokazujući tezu Jezični nesporazumi i neobične situacije stvaraju humor Koristi ironiju u građenju humora Pravilno čita naglasno označene riječi Pisanje Osposobljavanje učenika za uporabu različitih stilova u pisanju Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu i pisanju sastava koji su programska obveza Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja 11 . prijave Pisanje teksta na raznim obrascima. telegramima Pisanje rasprave. epitetima i perifrazama Pravilno čita i razumije tekstove pisane različitim stilovima Razvijena vještina dokazivanja (argumentiranja) Prikaz (kritički prikaz knjige ili filma ) Esej NARACIJA itanje Pričanje smiješnih događaja Čitanje tekstova pisanih različitim stilovima: književnoumjetnički. naglasak. stanka. kritičkog prikaza knjige i eseja Pisanje diktata Pisanje dviju školskih zadaća Sposobnost izricanja vlastitog stava s obzirom na iskustvo. isticanje riječi) Pisanje molbe. uplatnicama. administrativni Izražajno čitanje (artikulacija glasova. Pisati esej o odabranoj temi spajajući pjesnički i znanstveni način izražavanja Mogućnost uvođenja novih elemenata u pripovijedanje Razvijati osjećaj za humor. smijeh i duhovitost Čitati i razumjeti tekstove pisane različitim stilovima Uočava kompoziciju rasprave Jasno iznosi svoje dokaze (argumente) izražavajući misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji Razumije što je kritika i tko je kritičar Mogućnost pisanja prikaza osvrćući se na temu i fabulu Mogućnost pisanja eseja o bliskoj temi Tvrdnju dokazuje i pri tome iskazuje svoje osjećaje i misli Humor u pripovijedanju ostvaruje humorističnim poredbama. ton. priznanicama. znanstveni.

Andrić: Pripovijetke (izbor) 11. M. Pavlović: Pripovijetke (izbor) 13.MEDIJSKA KULTURA ZA IX RAZRED Programski zahtjevi Prezentacija bh kinematografijje – filmovi sa osvojenim nagradama Dokumentarni film Odgojno – obrazovni zadaci Praćenje razvoja bh kinematografije ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Zaintresiranost učenika za domaću Bogatstvo žanrova u našoj kinematografiju kinematografiji Prepoznaje filmske rodove: animirani. V. Sušić: Nevakat 4. paralelna i retrospektivna montaža) Osvijestiti mogućnost i prednost nalaženja podataka preko Interneta Može doći do podataka putem Interneta (npr. Hemingvej. D. Bach: Galeb Džonatan Livingston 7. I. S. dokumentarni i igrani film Razumije ulogu redatelja i glumaca u filmskom ili kazališnom djelu Zna što je kadar i da se spajaju tijekom montiranja filma Razlikuje vrste dokumentarnih filmova Razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih radova Uočiti filmska izražajna sredstva u dokumentarnom filmu Razlikovati scenarij i knjigu snimanja Scenarij-scenarist. R. Šimunović. Dizdar: Pjesme (izbor) 2. prikaz lektire na Internetu) Razumije ulogu montaže u stvaranju filmskog djela Mogućnost nalaženja podataka preko Interneta. Ibrišimović: Nepoznati ljudi (izbor pripovijetki) 3. Kolar: Breza 8. M. Molijer: Tvrdica 6. Šekspir: Romeo i Julija 5. služenje računalnim tražilicama LEKTIRA 1. V. Duga 12 . knjiga snimanjaredatelj Filmska montaža Mreža (Internet) Razlikuje scenarij i knjigu snimanja Uočiti vrste montaže (linearna. Parun: Pjesme (izbor) 9. Starac i more 14. D. E. Jergović: Mama Leone (izbor) 10. V. N. R. Popa: Očiju tvojih da nije (izbor pjesama) 12.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 13 .

može često zahtijevati da mu se nešto ponovi. može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. 9. jasan jezik. • relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. • zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. Govor Učenik • može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama. ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. pisma. može razumjeti niz svakodnevnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. Može. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. iako je primjetan strani akcenat i pravi greške fonološke prirode. može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje.CEFR. • izgovara razumljivo. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne.2 Evropskog okvira za strane jezike . • zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. razumjeti samo suštinu izravnog. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. s izvjesnim naporom. • govori relativno tečno. u proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Pisanje Učenik • je u stanju pismeno opisati uobičajene svakodnevne situacije. • može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. konkretne potrebe. 14 .ENGLESKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. jelovnici. bilješke. ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma. može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. molbe. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. U stanju je koristiti razne jednostavne konstrukcije i neke složene. često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik. telefonske poruke). stvarnog. • zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike. kratke vijesti).

15 .

friendly – in a friendly way/manner) Glagole: Present Simple. banku.govore/pišu o dobrim i lošim stranama • Učenje kako treba učiti. (a) little. Future Tense.kraći sastav / opis budućnosti . npr. reduce car traffic. excursion. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. telefon) . željeznicu.pišu . USA. daju i slijede Okoliš – uputsva promjene i . praznovjerja mjesta osjećanja Ljudi i neki događaj u događaji u prošlosti prošlosti neki izum. TV series. prošireniji vokabular neophodan za opisivanje mjesta. that Pridjeve: . good – well. Robin Hood. • Okoliš – promjene i zaštita. npr. sa osvrtom na BiH. reading books. changes in climate. theatre. npr. the wheel. Going to – forma Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati vokabular koji se odnosi na date teme: .predviđanjem sadržaja ili suštine teksta .Upitne .Opisne pridjeve.rješavanjem zadataka tačno/netačno. godina učenja engleskog jezika Teme • Učenje i školovanje • • • Funkcije i vještine Učenici će moći da: Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će ponavljati i učiti: Imenice: broj. many. koji se odnose na date teme . • Zanimanja/karijere. stare legende iz raznih zemalja. Upitne pridjeve: what. trip. film. BiH. urbane legende. He gave me a letter. kao što su: set up. self-assessment. nešto prošireniji vokabular. razlike UK.prijavu na dati oglas Svijet . npr. exhaust fumes. predmete. • Tradicije. the. osnovni -davanjem kratkih i nešto dužih odgovora . proces .izraze usmeno ili • • • • • pismeno: svoj stav u vezi sa Putovanja datim temama dajući argumente za i protiv Dokolica dopadanje i nedopadanje slaganje i neslaganje Tradicije. heat. itd. kako se koristi Moja neki uređaj) domovina . zadataka višestrukog izbora b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: .zadataka višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: .traže. lifelong learning itd. deforestation.) Zamjenice: . -opišu: legende.Prisvojne . legende iz našeg vremena i okruženja • Ljudi i događaji u prošlosti. rod i padež (npr. kao i pitanja u vezi sa mišljenjima Zanimanja / drugih karijere .povezivanjem odgovarajućih dijelova . osnovni vokabular uz upotrebu fraznih glagola i izraza. npr. npr.Pokazne . the importance of education. itd. razred Osnovna škola 7. any. which.Neodređene . soap operas.Pridjeve i priloge (npr. (a) few. osnovni vokabular.Determinatore: Članove: a/an. much.porede ljude i predmete . recycling itd.učestvovati u: vokabular.koriste javne usluge (npr. npr. outing itd. all. Past Continuous.postavljaju pitanja i zaštita daju odgovore na lična pitanja.greenhouse effect.Odnosne zamjenice: who. Present Continuous.Nivo 9. osobe. whose . Loch Ness Monster.uočavanjem opće ili posebne informacije . journey.predviđanjem osnovnog sadržaja teksta .pravljenjem bilježaka . air pollution. use lead-free gas/petrol.uočavanjem opće i posebne informacije . osnovni vokabular.traže. Present Perfect. vokabular vezan uz znamenite ljude i događaje iz prošlosti te izume koji su promijenili svijet.rješavanjem . • Dokolica. daju i slijede uputsva (npr. which.zadataka tačno/netačno . some. scientific discoveries. the telephone itd.Lične . Past Simple. 16 .popunjavanjem praznina i tabela . • Različiti načini putovanja. He gave a letter to me.

koji se odnose na date teme. Homografe. mustn’t. lična pisma. fail/pass an exam. koje se odnose na date teme.intervjuišu svoga nedostatke nečega. teme debatama i panel diskusijama . Antonime. unpopular.pisati: diktat. free lance. needn’t . self-control itd.Odnosne (restriktivne i nerestriktivne) Direktni i indirektni govor (izjave.održati usmenu problema / izradi prezentaciju koja se projekta. okviru date teme poznatu ličnost itd.izraziti mišljenje usmeno izlagati navodeći prednosti i . enjoy walking. self-service.prepričavati priču ili . susjeda. drop out. look nice. must. Pored toga što će neprestano dograđivati vokabular. npr. attend a training course. want to walk) . irregular. give up. raspored sati . possible – impossible.igrati po ulogama izvještaj. u druga. use ( noun) i use (verb). a koje se zasnivaju na prethodnom čitanju.popunjavati obrasce i pisati upitnike . radove u kojima se iznosi mišljenje . Kolokacije.različite kraće opise . nešto opširnije Rečenice: . leave. razglednice (aktivnosti koje vodi nastavnik. • Moja domovina.Vezne glagole koji zahtijevaju dopunu pridjevom (npr. Složenice. npr. .Passive Voice. seem right. fill in the application form.praviti postere. smell/taste/sound nice) . na strukturiranim osnovu čega će diskusijama napisati kratak . kao i nekim drugim stranim jezicima. appear upset. peercorrection Present Perfect Continuous (sa for.nečega u okviru date razgovorima.praviti bilješke . npr. take an exam. advert itd. npr. reliable – unreliable. osnovni vokabular vezan uz predviđanja događaja i razvoja u budućnosti naše planete itd. npr.Modalne glagole: have to/not have to. record (noun) i record (verb) itd. moral – immoral itd. članak ili .kraću priču. begin reading/to read. apply for a job.rečenice (drugi tip) . koji se odnose na date teme. unfair itd. scholarship. kratke poruke. zasniva na prethodnom slušanju ili čitanju b) PISANJE: Učenici će: . koje se odnose na date teme. indefinite. since) Past Perfect (u rečenicama sa after/when/before) .rade zajednički na događaj rješavanju nekog . učenici će učiti da koriste: Afikse.If . 17 . molbe. zapovijesti. go for a first/final interview Prevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza. pitanja) sa uvodnim glagolima say. do some revision. apprenticeship. slušanju ili korištenju bilježaka) . tell i ask u sadašnjem vremenu.Vremenske . uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika.Glagole iza kojih slijedi gerund i/ili infinitiv (npr. osnovni vokabular za opisivanje u okviru odabranog aspekta prikazivanja svoje domovine • Svijet budućnosti. koji se odnose na date teme i gramatiku.vode anketu u vezi sa datom temom. read.ispravljati greške – self-correction.

budu odgovorni i aktivni kada uče jezik.koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. načina življenja u okviru datih tema. . navike drugih ljudi itd. običaje.2 Pisanje A2. rječnike i druge priručnike.navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. . kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. CILJANI NIVO ZNANJA 9.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. edukacije. .koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika. ako je potrebno.koriste samostalno udžbenike. . .2 Govorenje A2. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. slobodnog vremena učenika.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. .upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture. . kao što je parafraziranje.. UČENJE KAKO SE TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu.naučiti da poštuju tradiciju.. komunikaciji itd. . godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. mijenjaju metode rada.2 18 .2 Čitanje i razumijevanje A2. razred – 7. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .

bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove. često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. Pisanje Učenik • je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. 19 . ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. te obavljati dosta transakcija. može nakratko povesti razgovor. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. • izgovara općenito dovoljno jasno i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike . objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. • može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Govor Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. • zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija.ENGLESKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešeka kod započinjanja. kratke vijesti. jednostavna uputstva). Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. vlastiti planovi i planovi članova porodice).CEFR. sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. 9. komparirati. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. događaji. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku. • može locirati. može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne.

which.pokazne pridjeve. nebrojive . favourite sports. these (girls). which. that. davanjem kratkih odgovora na pitanja.brojive. odjeće i boja.članove: a/an.tražiti i davati 2) verbalno. 20 .: postavljanjem savjete .Prisvojne (mine. health.Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenik će: Aktivnosti RECEPCIJA: Gramatika Učenik će učiti ili ponavljati: Imenice: . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. nedopadanja . popunjavanjem praznina u tekstu / tabela. npr.postavljati pitanja i • Prošlost i historijski događaji • Novac i materijalni svijet Učenik će čitati kratke tekstove.prihvatiti ili odbiti ponude • Kultura. big.učiti i vježbati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenik će slušati izgovoreni tekst i reagirati: fonetski izgovor . anybody.dopadanja. npr. npr. these.trenutnu aktivnost . godina učenja engleskog jezika slobodne aktivnosti planove . karakteristi ke i odrastanje naučiti voditi svoj vlastiti . documentaries. i reagirati 1) neverbalno. much. drama.opisivati: ljude i predmete neka raspoloženja i stanja .koristiti rječnik i • Ličnost. all) . should/shouldn't Zabava i slobodne aktivnosti – nešto prošireniji rječnik. davanjem informacija. Kultura.Determinatore. many.Lične (padež subjekta i objekta) .pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . any. those) . those (boys) .Upitne (who. yours…) . u sebi ili naglas. Ljudsko tijelo – odjeća. medijska kultura i sport – osnovni rječnik vezan za film i TV. this (girl). whose) Vokabular Učenik će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. whose Pridjeve: . news. tall.izražavati zahtjeve i neverbalno.tražiti i davati informacije 2) verbalno. rješavnje zadataka višestrukog izbora itd.prošle radnje . quiz shows. games unusual hobbies. prošireni rječnik za dijelove tijela.that. whose) . prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom. . razred Osnovna škola tijelo-odjeća . something…) Odnosne zamjenice: who. karakteristike i odrastanje – rječnik vezan uz odrastanje: age. npr. rječnik vezan uz poznate kulturnosportske događaje • Ljudsko 9. I like listening to music itd. kao npr.Neodređene (somebody. npr. what. jednostavnih pitanja. that (boy). house and school rules: must/mustn’t. weight. npr. npr.white. height. medijska kultura i sport .pridjeve neodređene količine i broja (some.prisvojne pridjeve .: postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja.: spajanjem slika i tekstova. učešćem u dijalozima / igranjem uloga itd. dopunjavanjem teksta itd. the.zero . column.Pokazne (this.which. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji.: spajanjem slika i slušanog teksta. baggy trousers Ličnost. multicoloured leggings. b) ČITANJE I REAGIRANJE: prijedloge . • Izbor zanimanja odgovarati na njih .upitne pridjeve (what.opisivati buduće 1) • Zabava i 4. nobody. novine/ časopise.

odrična.sudjelovati u razgovoru o zadanim temama . dramatizirati b) PISANJE: opise - Učenik će: - pisati kratke diktate prepisivati rečenice i kraće tekstove pisati kratke sastave prema datom modelu – vođeno pisanje dopunjavati nedovršene rečenice. Izbor zanimanja Osim što će stalno proširivati vokabular. upitna forma) Izražavanje navika u prošlosti: used to Gerund-upotreba gerunda Modalne glagole: can.since. odrična. may.Skraćenice . PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenik će: učestvovati u kratkim jednostavnim dijalozima . reagiranjem na tvrdnje itd.Afikse .recitirati. money facts. customer itd.pjevati pjesme . 21 . upitna forma) Present Continuous (potvrdna.slušati očekujući da čuju određenu informaciju . Present Perfect Simple with just. Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Poređenje pridjeva (pravilno i nepravilno) Brojeve: glavni i redni Glagole: Present Simple (potvrdna. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: .Složenice . for Past Continuous Tense Passive (present i past simple. odrična.. vrijeme. upitna forma) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdna.prepričavati kratke sadržaje /govoriti kratke iskaze .have to. shopping. jezične igre itd. have/have got (potvrdna. should. odrična. . already. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. banknote. odrična. America . upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to-oblik Glagole: be.Native Americans Novac i materijalni svijet – rječnik vezan uz činjenice o novcu. pjesme itd. coins.Antonime .pripremati dijaloge prema zadatim elementima .davati važne informacije o sebi i svom okruženju .slušati razne pjesme i prepoznavati stihove -raditi na unapređenju spellinga .must.pisati kratke poruke i prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova proširenim rečenicama. cheque.igrati uloge. tabele križaljke. način Prošlost i historijski događaji – rječnik vezan za naseljavanje i nastanak civilizacija na današnjem govornom prostoru engleskog jezika i BiH. Australia -Native Australians.Kolokacije u vezi sa datim temama. future) Priloge za mjesto. upitna forma) Future Simple: shall/will (potvrdna.yet.

zapovijesti (glagol glavne rečenice u prezentu i prošlom vremenu) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema.direktni i indirektni govor .naučiti da poštuju tradiciju. INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se : .. načina življenja u okviru datih tema.. . . obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu.upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture. .vremenske rečenice (when) . kao što je parafraziranje itd. . .izjave.koriste samostalno udžbenike.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. rječnike i druge priručnike. običaje. ako je potrebno. slobodnog vremena učenika.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. CILJANI NIVO ZNANJA 22 . .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. navike drugih ljudi itd. komunikaciji itd. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i.- konstruirati rečenice od niza zadatih riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: .navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. . mijenjaju metode rada. UČENJE KAKO SE TREBA UČITI Učenici će učiti da: .koriste različite metode i strategije učenja jezika iz najbolje prakse. edukacije.koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika .budu odgovorni i aktivni kada uče jezik.

1 Govorenje A2. razred – 4.1 Čitanje i razumijevanje A2.9.1 Pisanje A2.1 23 . godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.

Može razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. Govor • Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama. Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. uprkos primijetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode. bilješke.NJEMAČKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. • Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. molbe. • Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma.2 Evropskog okvira za strane jezike. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. stvarnog. konkretne potrebe. telefonske poruke). Pisanje • Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne situacije. ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma. ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. • Govori relativno tečno. • Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. U proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. kratke vijesti). Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. jasan jezik. Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. Može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne. Može s izvjesnim naporom razumjeti samo suštinu izravnog. • Izgovor je razumljiv. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. • Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike. 24 . Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik. jelovnici. Može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i neke složene. • Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj.

bei Problemen helfen.govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja -razumjeti reklamne tekstove -razumjeti vremensku prognozu -govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će .popunjavanjem praznina u tekstu .. 2. dopunjavanja teksta. nett zueinander sein. odgovaranja na postavljena pitanja. restoranu.Neodređene zamjenice alles. das Hotelzimmer reservieren. sich streiten. argumentieren. für jemanden da sein. Druženje. konflikti. 6. rješavanje problema: miteinader reden.. Verkehrsmittel. die Natur erleben.povezivanjem slike i slušanog teksta . nekoga uvjeriti u njenu ispravnost -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima .Odnosna zamjenica der/die/das u nominativu. praznovjerja Okoliš i zaštita okoliša Izbor zanimanja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . .) in den Urlaub fahren. was .čitati rečenice i kraće tekstove .voditi razgovor u hotelu.imenovati probleme -dati savjete -definirati pravila ponašanja i komuniciranja . : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu -opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo . popunjavanja tabela. legende.perfekt jakih glagola . GOVOR Pridjevi: . eine Stadt besichtigen.. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. 5. 4. keiner. Ankunft.perfekt pomoćnih glagola Dokolica 25 .. jeder. andere Länder und Leute kennen lernen. Jugendherberge.was (Das. mješovita deklinacija) Glagoli: . rješavanje problema Prva ljubav Dokolica Tradicija. sich beruhigen. Sonne und Meer genießen. was du gesagt hast. Učenje i školovanje Putovanja Prijateljstvo. Ratschläge geben.. der Reiseprospekt. jaka.planirati putovanje -argumentirati svoju odluku.popunjavanjem tabela . Stadtrundfahrt . druženje. akuzativu i dativu te zamjenica das. Landschaft. Klassenfahrt. 8. na željezničkoj stanici . označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu.Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu i akuzativu (slaba.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa nosača zvuka i sl. auf Kritik reagieren. 3.rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Putovanja: Zamjenice: . an andere denken. Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme npr. jemand.Upitna zamjenica was für ein . einer. konflikti.Lične i prisvojne zamjenice – sistematizacija .. 7.pričati o događajima sa putovanja . 9.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.

stark bewölkt.. Leselust.dopunjavati izostavljene riječi dijelove rečenice ili cijele rečenice . Tageshöchsttemperatur. Izbor zanimanja Vorteile. Regen.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. sich interessieren für). Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum. Abfall..-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša Učenici će: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze . der Schornsteinfeger.glagoli sa prijedlozima . wo. der Pilz.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge .) Poredbena rečenica: Sie haben einen größeren Garten als wir. die Temperatur steigt auf 10 Grad. Pech haben. Geld Erfahrungen Traumberuf. Wolken. PISANJE Učenici će: .perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom .. Tradicija.. faulenzen. Müll. Nebel. legende.rekonstruirati riječi i rečenice . das Kleeblatt...samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Okoliš i zaštita okoliša Wetterbericht. Glück haben.postavljati jednostavna pitanja. Verpackung. Spaß haben. Umweltaktionen in der Schule.. Teamarbeit.. Jobs.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . praznovjerja Glücksbringer.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju . Nebenjobs .perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren . das Hufeisen.. Internet.. Telefonieren.najfrekventniji (einladen zu. Gameboy. . Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike. ili. Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom Prijedlozi sa akuzativom Rečenica: Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Atributska rečenica sa odnosnom zamjenicom u nominativu i akuzativu Eliptična sporedna rečenica sa Wupitnom riječi (Ich weiß nicht.voditi dijaloge prema datoj skici - .prepisivati rečenice i kraće tekstove . Nachteile eines verdienen. Tierschutz. 26 . sammeln. onda . Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Computerspiele.igrati uloge ..

• Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. jednostavna uputstva). • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. komparirati. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. vlastiti planovi i planovi članova porodice). Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. 27 . Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima.NJEMAČKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. Može locirati. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Može nakratko povesti razgovor. događaji. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. Zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. te obavljati dosta transakcija. kratke vijesti. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.1 Evropskog okvira za strane jezike.. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa.

Zeitung.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. popunjavanja tabela i sl.opisati medije i njihovu funkciju. odgovaranja na postavljena pitanja. . . npr. andere Länder und Sitten kennen lernen. porediti sa nečim. Ratschläge geben. gemeinsam etwas unternehmen.predstaviti najboljeg prijatelja.čestitati praznike. Izbor zanimanja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .Upitna zamjenica was für ein Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.popunjavanjem tabela. .perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren . Reiseprospekt.preterit modalnih glagola . iskazati mišljenje o nečem. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.. poznate ličnosti sa njemačkog govornog područja. Zeitschrift. ..izraziti osjećanja..povezivanjem slike i slušanog teksta. Wochenplan. prospekta i slično. Sredstva informiranja 8. .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . svojim navikama. Prijateljstvo 6.govoriti o svojim željama vezano za budućnost i izbor zanimanja. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. . -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor. . Moja domovina 3. Prijateljstvo.diskutirati o TV-programu... etwas unternehmen . .. bei Problemen helfen. Verkehrsmittel.govoriti o svom hobiju. -argumentirati svoju odluku. berichten . Werbung. .nabrojati zemlje njemačkog govornog područja. -razumjeti tekst oglasa..davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. . . Izbor zanimanja: Vorteile.čitati rečenice i kraće tekstove. Nachteile eines Jobs. Jugendherberge. . dopunjavanja teksta. dativu i akuzativu .. Medien früher und heute. Zemlje njemačkog govornog područja 2. Putovanje 5.Sistematizacija ličnih i prisvojnih zamjenica u nominativu. .govoriti o svojoj domovini. prva ljubav: miteinander reden. . -diskutirati pro i kontra. . die Natur erleben.. Sportreportage.odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo. -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom. Svakodnevni život i slobodno vrijeme 4. Geld ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: . . sich auf jemanden verlassen.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. Verabredungen.govoriti o omiljenom prazniku. Klassenfahrt. für jemanden da sein.perfekt najfrekventnijih jakih glagola . Nachrichten. Jugendsendung. . Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . Stadtrundfahrt. .nešto opisati. GOVOR: Učenici će: . : Svakodnevni život: der Alltag..postavljati jednostavna pitanja. Praznici i tradicija 9. . Freizeitaktivitäten.perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom 28 .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Zamjenice: . Sredstva informiranja: Fernsehprogramm.davati važne informacije o sebi i neposrednom - Pridjevi: Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu Glagoli: .planirati putovanje. Putovanje: in den Urlaub fahren. Rundfunk.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Termine vereinabren. Prva ljubav 7.popunjavanjem praznina u tekstu..

Praznici i tradicija: Weihnachten. feierlich.rekonstruirati riječi i rečenice. ... sammeln. . Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike. Erfahrungen Traumberuf. .prepisivati rečenice i kraće tekstove.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. .igrati uloge. Rečenica: Zavisnosložena rečenica sa veznikom dass Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme. . ein Fest vorbereiten. . . sich bedanken. onda . ili. Ostern.voditi dijaloge prema datoj skici. Glückwünsche. Spaß haben. PISANJE: Učenici će: . dijelove rečenice ili cijele rečenice. (najčešći) Prijedlozi sa akuzativom verdienen. 29 . gemütlich..riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. Karneval. Nebenjobs Teamarbeit.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje).pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .dopunjavati izostavljene riječi. Familienfeste. Valentinstag. Weihnachtslieder.okruženju. Bajram.. . Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum.

ponavlja. pozivnice. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. savjete. na putovanju…) • razumije kratke upute. čestitke.. zadatke • razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima. na poslu. putovanje. podsjetnike. čestitke. kratko pismo • piše lične napomene. turističkim brošurama… • čita i razumije kratke novinske članke. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja. uputstva o upotrebi… • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. ličnog iskustva.2. oglasima. plakate • piše kratke upute o upotrebi… • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaje. lična pisma. kupovina. pozivnice. bilješke • piše lične poruke. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i Učenik razumijevanje • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije.FRANCUSKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. na ulici. Evropskog okvira za strane jezike. moda …) • razumije kraće dijaloge i diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. u školi. poruke. škola.. prijatelji. • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. Govor Pisanje Znanje o jeziku 30 . profesija.

ingénieur. les actions écologiques. interprète… Priroda i okoliš .pričati o prednostima i lošim stranama predmeta.rod i broj imenica -složene imenice npr. l’inondation. le peintre.Nivo 9. la cuisinière électrique. le porte-manteau.Svakodnevni život (kućanski Osnovna aparati. le bac -la formation pour devenir / être médecin. le maçon…. poslova i događaja u okviru datih tema -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati: -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija . godina -Obrazovanje učenja i zanimanja francuskog -Priroda: jezika okoliš i zaštita -Zemlje francuskog Prvi govornog stupanj područja osnovnog . dont informacija Pridjevi . te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika (ponavljanje i utvrđivanje) -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. popravke) 7. les pannes d’électricité -être/tomber en panne réparer. škola kvarovi.Nove tehnologije: internet Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja. dans le lycée.les termes géographiques et l’environnement : la pollution de l’air.Moda znanja -Izlasci -Putovanja . l’aspirateur. dépanner -les métiers : le plombier. journaliste. … Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član -izostavljanje člana Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Svakodnevni život -les appareils électroménagers: le réfrigérateur. davati i slijediti uputstva o upotrebi uređaja . vétérinaire. recycler les déchets… -Zemlje francuskog govornog 31 Zamjenice -lične zamjenice u funkciji b)ČITANJE I subjekta i direktnog i REAGOVANJE : indirektnog objekta Učenici će znati čitati i njihovo mjesto u kratke tekstove usebi ili potvrdnoj. davati i slijediti savjete -tražiti. de l’eau. nazali Imenice . à l’université -passer / échouer l’examen. du sol : les orages. odričnoj i naglas i reagovati : upitnoj rečenici -rješavanjem zadataka -pokazne zamjenice višestrukog izbora i -prisvojne zamjenice tačnih i netačnih tvrdnji -odnosne zamjenice qui. -Obrazovanje i zanimanja -le système scolaire en France / en Bosnie-Herzégovine -entrer dans le collège. l’arc en ciel. où. la bellesœur. l’électricien. sadašnjosti i budućnosti -predmete i njihovu upotrebu -situacije iz datih tema -porediti predmete i ljude -tražiti. les sécheresses. -podvlačenjem traženih que.razred Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -opisati (pismeno i usmeno) -osnovne karakterne i fizičke osobine čovjeka -osobenosti određene profesije -opisati putovanje u prošlosti. la destruction de la couche d’ozone… -préserver la nature. de gaz. la machine à laver la vaisselle / le linge -la fuite d’eau.

les légendes -Moda -Les vêtements de différents styles : classique. La France métropolitaine et les Domaines et les Terres d’Outre Mer les cultures. la chemise. danser -sortir ensemble. puis… . odrični i upitni oblik : -prezent -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt nepravilnih glagola čestih u upotrebi: -imperfekt -subžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir..priloške odredbe za mjesto: loin de.. imperfekta i futura Prilozi -za mjesto -za vrijeme -za količinu -za način -komparacija priloga (ponavljanje) -prilozi i priloški izrazi za vrijeme : d’abord.. sembler…. prêt-àporter. les traditions.) -les chaussures. les pays / les régions du monde où on parle français. ensuite.datim temama -pisati kratke članke i intervjue za školske novine. (le chapeau.. mail. près de. enfin. -pasiv prezenta. le/la parka. au club. la casquette. događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli Potvrdni. rock. être i faire -glagolski izrazi: venir de + infinitiv. rap. les stylistes. jean. perfekta. la jupe. cuir… -les coiffures modernes -le maquillage -Izlasci -la vie et les sorties des jeunes : aller au café. laine. SMS. le manteau. la veste. turističke prospekte.. -les couleurs claires/foncées -les matériaux : coton. plakate Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti i uputstva -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -lične poruke. moderne. à područja Le français dans le monde les continents. inviter quelqu’un/e. pozivnice. réserver et acheter le billet pour… 32 . le Tshirt. les sandales… -les créateurs de mode. les baskets. pisma -kratku priču. aller bien. à la fin. -porter. à la discothèque. être / tomber amoureux de quelqu’un/une. le pantalon. au concert… -s’amuser bien. la robe. les bottes. être en train de + infinitiv.

les jeux vidéo. -Brojevi réserver et payer par l’internet. uputstva côté de. ou.neupravni govor u prezentu 33 . mais..internet -složena rečenica -faire sa page / un site personnelle. car les préparatifs pour le voyage : faire / défaire la valise. de.. le train.rečenica u pasivu . association. quand -naviguer sur le réseau. en. chercher . contre. la trousse -Rečenica hygiénique… .školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere. charger de si + imperfekt la musique. chez. brojeva do 1000 déposer / retirer les bagages.prosta rečenica -Nove tehnologije . autour de… Prijedlozi à. au milieu de. entre. pendant que. -Veznici : et. dans. plakate. d’une -vremenska : lorsque. les guides. le TGV. (ponavljanje) -se préparer pour la sortie -Putovanja – proširivanje vokabulara les moyens de transport : l’avion. le bateau….. -uzročna : parce que faire l’Une de l’école. monter / descendre. avec. -Ponavljanje glavnih confirmer / annuler la réservation. des films… . les pliants touristiques. -Redni brojevi do 20 les agences de voyage. pour. Prendre l’avion. acheter par si + prezent internet.pogodbena rečenica: des informations. composter le billet.

Čitanje i razumijevanje • Mogu razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. jelovnici. • Znaju u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. molbe. Govor • Mogu razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o. • Mogu povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. ranije aktivnosti i lična iskustva (kratka pisma. Mogu razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. konkretne potrebe. • Često moraju ponovo pročitati tekst i koristiti rječnik. • Relativno dobro vladaju svakodnevnim vokabularom.FRANCUSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično – 68 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju dovoljno kako bi zadovoljili osnovne. telefonske poruke). ali su još uvijek veoma primjetni različiti tipovi zastajkivanja. jasan jezik. • Izgovor je razumljiv. stvarnog. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. Mogu s izvjesnim naporom. važnim temama. • Govore relativno tečno. 34 . • Mogu uglavnom razaznati temu rasprave kojoj prisustvuju. ponavljaju.1 Evropskog okvira za strane jezike. bilješke. • Mogu da razumiju iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu najuobičajenije svakodnevne situacije. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. Mogu često zahtijevati da im se nešto ponovi. razumjeti samo suštinu izravnog. kratke vijesti). uče i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. • Znaju napisati najčešće riječi i konstrukcije ali i dalje prave mnogo grešaka kod pisanja i daju nespretne formulacije. Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. Mogu tražiti pomoć. uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode. za njih. glagolska vremena). • U proširenoj usmenoj produkciji još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka (npr.

Nivo 9.razred Osnovna škola 4. godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja • • •

Teme Druženje i prijateljstv a Škola Čovjek / dijelovi ljudskogtij ela Zdravlje i sport Mediji Nove tehnologije

Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka - sportske aktivnosti -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu, aktivnosti u školi, sport kojim se bave, nove tehnologije koje ih interesuju - pričati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa zdravljem, sportskim aktivnostima, medijima, novim tehnologijama -davati, tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe telefona, mobitela, kompjutera -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive -opisati situaciju u

Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati 1) neverbalno, npr: izvršavanjem uputa i naređenja, popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama, podvlačenjem ili zaokruživanjem tačnog odgovora, bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija, 2) verbalno, npr: davanjem odgovora na pitanja, postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom, potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : 1) neverbalno, npr: rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji, podvlačenjem traženih informacija,

Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja, te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali, nazali Imenice - rod: prirodni i gramatički - množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que (de qui, à qui…) - neodređene zamjenice : on, tout, personne, chaque -odnosne zamjenice qui, que, où, dont Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni

Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa slijedećim temama: -Druženje i prijateljstva: -le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier à, sortir ensemble, s’amuser bien, organiser une fête ; une surprise-partie…. -la description du caractère : bon, confiant, gai, timide, sympathique, sociable, renfermé, râleur, discret/indiscret…. -Škola-proširivanje vokabulara: - le journal d’école ; rapporter des activités à l’école, les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant le système scolaire en France et chez nous, présenter son école, ses amis, ses professeurs… -Čovjek / dijelovi ljudskog tijela -les parties du corps, (le pied, la jambe, la main, le bras, le doigt, le cou, le ventre, le cœur,…) souffrir, avoir mal à, lever le bras, plier les genoux, baisser les épaules, marcher, s’arrêter, se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents, -le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice …

• • •

35

prošlosti -opisati situaciju u budućnosti -upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine, molbe, telefonske poruke Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije.

ispravljanjem pogrešaka, dopunjavanjem rečenica itd. 2) verbalno, npr: -odgovaranjem i postavljanjem pitanja, dovršavanjem rečenica, prepričavanjem teksta itd. PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: - voditi kratke razgovore koristeći jednostavne konstrukcije -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -davati i tražiti obavijesti -glumiti / recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma, kratku priču, dijalog, kratki opis , diktate, popunjavati tabele i jednostavne križaljke.

-opisni (pravilna i nepravilna komparacija) Glagoli Potvrdni, odrični i upitni oblik: -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir, -re, -oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi (aller, pouvoir, devoir, faire, prendre, venir) -imperfekt Prilozi: -tvorba priloga na –ment - ponavljanje priloga : -za mjesto: ici, là, où, dedans, dehors -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za količinu: peu, assez, beaucoup, trop, très, Prijedlozi (ponavljanje) : à, dans, de, chez, pour, avec etc Brojevi - glavni do 1000 (ponavljanje) - Redni do 10 Rečenica -red riječi u potvrdnoj, upitnoj i odričnoj rečenici

Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme, être sportif/ive, -les sports collectifs, jouer à… -les sports individuels, faire de la natation, du ski, faire du vélo, -l’esprit sportif : savoir gagner/perdre un match -supporter une équipe Mediji -les journaux, les magazines, les quotidiens -la radio, la télé : les émissions en direct, les infos, les films, les reportages… -les chaînes, les pubs -l’animateur/trice, le/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije - le téléphone portable, l’ordinateur : comment ça marche ? -allumer/éteindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS, un message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer

36

ARAPSKI

JEZIK

SEDMA GODINA UČENJA, IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine, ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo, upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava; razumijevanje i poštivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja, osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). NIVO: SEDMA GODINA UČENJA - IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika - vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi, rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude - dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 37

-

.Proširene glagolske vrste .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze. brojeve. .Moja domovina Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu .Izbor zanimanja .particip pasivni .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama. ime relacije. . mogu).povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. na željezničkoj stanici .pjevati. .gestikuliranjem.Prva ljubav .Tradicija.Učenje i školovanje . npr: .pričati o događajima sa putovanja .voditi razgovor u hotelu.: .: . ponavljanje.Nepravilni glagoli . konflikti. restoranu. . potpunu i nepotpunu deklinaciju. Nivo IX razred Osnovna škola 7.ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. izražavanje posjedovanja. GOVOR: Učenici će: .Uvodne rečenične partikule Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi.recitirati kraće pjesmice. .Imperativ . rješavanje problema . upotrebu glagola "kāna" i njemu sličnih relevantnih glagola. ženski rod.pasiv glagola .pogodbena rečenica . pjesmice.uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u 38 . lične i pokazne zamjenice. legende.imenovati probleme -dati savjete . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.Okoliš i zaštita okoliša .Konjunktiv .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. praznovjerja . komparaciju pridjeva.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. prijedloge. modalne glagole (želim.govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. kongruenciju subjekta i predikata u glagolskoj rečenici. druženje.Putovanja Prijateljstvo. imitiranjem . 2) verbalno. dual i plural imena.Jusiv .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu. genitivne veze. 2) verbalno.opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima . .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. godina učenja arapskog jezika Teme .odnosne zamjenice . . npr. .Dokolica . Gramatika Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici . npr.Futur I i II . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. prepoznavanje i druge vježbe) .govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja . npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. volim.

.itd. -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 39 .dopunjavaju izostavljene riječi. . skladu sa temama koje se obrađuju PISANJE: . rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili..-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša - glumiti.rekonstruišu sintagme i rečenice.. postavljati jednostavna pitanja. dijelove rečenice i cijele rečenice. povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima. .učenici prepisuju riječi.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu.

osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. toleranciji. fonetskim i gramatičkim minimumom. a ne o jeziku . humanizmu i internacionalizmu.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja zabavno .čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.dopunjavanje riječi i rečenica 40 - . ovladavanje osnovnim leksičkim.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . duhu tolerancije. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica . IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. kosmopolitizmu. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).

voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. pisanje određenog člana. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.glumiti.Nabrojati dane u sedmici .Aktivnosti u nastavi .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . . npr.Opisati školu .gestikuliranjem. npr: . . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.: . nastavci gramatičkog ženskog roda.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . pjesmice. i provjeriti da li su usvojeni: sukun.recitirati kraće pjesmice. . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .Izražavanje vremena (puni sati) .bojenjem navedenih predmeta / osoba . kulturne i dr. ponavljanje. GOVOR: Učenici će: .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze.pjevati.Opisati slobodne aktivnosti (sportske.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . genitivne veze. prepoznavanje. npr. pisanje tanwina u akuzativu.. sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.Porodica i članovi porodice (zanimanja) .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.Kupovina (voće. imitiranjem . .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.Brojati od 1 do 100 .Predstaviti sebe i druge . PISANJE: Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. . .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. lice množine) Genitivna veza Izražavanje glagola “imati” Dvojina Pravilna množina Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) Perfekat Direktni objekat (akuzativ) Brojevi do 100 Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi. Nivo IX razred Osnovna škola 4. brojevi) . 2) verbalno.) . .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: Gramatika Lične zamjenice (množina) Pridjevi Komparacija pridjeva Pravi prijedlozi Genitiv poslije prijedloga Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1.itd.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. tanwin.: . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 41 . kuću. . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. lične i pokazne zamjenice. povrće.Opisati (grad.Imenovati članove svoje uže porodice. tašdid.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . 2) verbalno. njihova zanimanja i interesovanja .

Preporučuje se 42 . Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Sredstva.samostalno konstruisanje sintagmi. I na ovom nivou (sedma godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. izbor i prilagođenost teme. VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. obogaćivanje nastave elementima igre. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. podsticanje inicijative učenika. analiziranje teškoća u procesu učenja. čitanja i pisanja. precizna uputstva. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. upotreba savremenih tehničkih sredstava. upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. te razvija njegove kulturne. .. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . podstiče slobodu i kreativnost ideja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.takmičenje u pisanju brojeva itd. . nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. i njegovim doživljajima i uzrastom. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. ritma i dramatizacije. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). govora.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.. .

izvještaja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. popunjavanje formulara. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. kontrolnih zadataka. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. oglasa. pisanje prema modelu. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. za uočavanje pojedinih detalja itd. individualnog izlaganja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. poštuju gramatička i sintaksička pravila. uz pohvalu za aktivno učešće. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. prilikom rada u parovima. upitnika.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. SMS ili e-mail poruka itd. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. koristi odgovarajuća leksika. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. historije i umjetnosti. produbljuje. raznovrsniji i pristupačniji. kao što su pisanje pisama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. koliko je to moguće. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. u svakom polugodištu po jedan. već mu nakon toga. ako je potrebno usporava tempo. diktati) ili slobodno (kreativno). Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. fizikom i hemijom. pismenih vježbi. 43 . Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. na prikladan način ukazati na greške. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. određene pojedinačne informacije. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. životna sredina). Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. tumačenja i razumijevanja.

U drugoj temi proširuju se znanja o direktnoj i obrnutoj proporcionalnosti kroz grafički prikaz i uvodi se pojam linearne funkcije. 44 . Nastavni sadržaj matematike za deveti razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u pet nastavnih tema: 1. Peta tema daje učenicima spoznaju o tijelima u prostoru i osnovnim proračunima vezanim za geometrijska tijela. TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Razlomljeni racionalni izrazi-pojam. U trećoj i četvrtoj temi rješavaju se linearne jednačine i sistemi linearnih jednačina i osposobljavaju učenici za njihove primjene. 136 časova godišnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za deveti razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz osmog razreda i ranijih razreda. prave i ravni. U prvom dijelu učenici se upoznaju sa odnosima tačke.MATEMATIKA (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. Definisanost. Vrijednosti i osnovne računske operacije s njima. utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine.

4. Međusobni odnos prave i ravni. Prizma. Vrste. Međusobni odnos dvije prave. TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. mreže. piramida. TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Pojam linearne jednačine sa dvije nepoznate i njena rješenja.Ekvivalentne jednačine. Međusobni odnos tačke i ravni. Međusobni odnos dvije ravni. Diedar. lopta (kugla). Ekvivalentne nejednačine. elementi. Rješavanje sistema od dvije linearnie jednačine sa dvije nepoznate grafičkom i algebarskom metodom (metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata). eksplicitni i implicitni oblik. konus). 5. TEMA – TAČKA. PRAVA I RAVAN Međusobni odnos tačke i prave. 3. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. 45 . valjak (cilindar). Rastojanje između dvije tačke. Poliedar. Algebarsko rješavanje linearnih nejednačina sa konstantnim koeficijentom. površine i zapremine nekih geometrijskih tijela. Nula i tok linearne funkcije. Jednakosti i jednačina. Grafik funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Linearna funkcija. Primjena sistema od dvije linearne sa dvije nepoznate. Primjena Pitagorine teoreme na geometrijska tijela.osnovni pojmovi. Pojam linearne jednačine. LINEARNA FUNKCIJA Pravougli koordinatni sistem u ravni. Grafičko i algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Grafik linearne funkcije. Određenost prave. Određenost ravni. kupa (stožac. Ekvivalentni sistem linearnih jednačina. presjeci. Grafički prikaz rješenja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate.2. Linearne nejednačine. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Rogalj. 6.

Ispravit će rast ili pad linearne funkcije prema nagibu prave. odnosno koje nisu paralelene sa datom ravni. definisanosti i osnovne računske operacije s njima. prava normalna na ravan. Usvajanje značenja nagiba prave i odsječka na y osi i njihovu geometrijsku interpretaciju. Uvažavati različite stavove. prava. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - - prepoznati razlomljeni racionalni izraz. volje i moralnih vrlina.Uvođenje pojma razlomljenih racionalnih izraza. Pripremati se za samoobrazovanje. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA Razvijanje smisla za simetriju. mimoilazne prave. Usvajanje pojmova: definicija. 46 . Transformirat će datu jednačinu (nejednačinu) u njoj ekvivalentnu jednačinu (nejednačinu) najprostijeg oblika. inicijativnosti. Prepoznavati matematiku kao praktičan i koristan predmet.Usvajanje osnovnih geometrijskih pojmova (tačka. strpljenja. Usvojeno matematičko znanje primjenjivati u prirodnim naukama i tehnici. fizike. . Izgrađivanje pozitivnih navika. Primjenjivat će linearne jednačine i sisteme linearnih jednačina sa dvije nepoznate u rješavanju raznih problema iz života i raznih oblasti nauke (geometrije. pridruživanje uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni. UČENIK ĆE MOĆI: - Uočavati funkcionalnu zavisnost u raznim oblastima i prikazivati ih na različite načine. .Shvaćanje Dekartove ideje. kao i pojmova: paralelne prave. kemije) Izvodit će opće i pojedinačne formule za površinu i zapreminu geometrijskih tijela i primjenjivat će ih u praktičnim zadacima SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA Funkcionalno posmatranje i rasuđivanje. O međusobnim odnosima tačke i prave. a ravan sa tri nekolinearne tačke. discipliniranosti. Grafičkom metodom ilustriraju jednačine koje imaju jedinstveno rješejne. Prepoznat će na modelu kvadra da li je zadana prava normalna na ravan ili nije. znat će sistematski prebrojavati sve prave određene datim tačkama koje su paralelne. određenost prave i ravni. UČENIK ĆE: - - Kritički prihvatati rezultate svoga rada. harmoniju. naći njegovo definiciono područje i koristeći prethodna znanja iz cijelih racionalnih izraza izvesti osnovne računske operacije s njima. konciznosti u pismenom i usmenom izražavanju. Razvijanje istrajnosti. stav. aksioma i teorema. ravan). tačke i ravni.PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA . Razvijanje sposobnosti zavisnosti u različitim matematičkim sadržajima Razvijanje istraživačkog duha i osjećaja zadovoljstva poslije riješenih zadataka Primjenjivanje matematičkog znanja na razne probleme iz svog okruženja Sticanje osnovne matematičke kulture potrebne za nastavljanje obrazovanja. prava paralelna sa ravni. pedantnosti. koje nemaju rješenje i one jednačine koje imaju beskonačno mnogo rješenja. Da li je prava određena sa dvije različite tačke. Shvaćaju jednačine odnosno nejednačine kao uslove izražene algebarskim jezikom koji postoji između poznatih i nepoznatih veličina. preciznost. prebrojavat će prave određene datim tačkama koje su normalne na datu ravan. dvije prave i dvije ravni. Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. jasnoću. Uspješno koristiti razne izvore znanja. O rogljastim i oblim geometrijskim tijelima. da li su zadane ravni normalne ili nisu. Na modelu kvadra određivat će međusobni položaj prave i ravni.

Pronalaze njihove veze i izražavaju ih matematskim jezikom. GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. Određenost prave. Međusobni odnos dvije prave. Surađuju sa nastavnikom. Usvajaju pojam diedra. Procjenjuju i provjeravaju (računski i grafički) pripada li zadana tačka grafiku funkcije. donose zaključke i stavove geometrije. Razvijaju razumjevanje i postupnoost u radu uz korištenje prethodnih znanja. Međusobni odnos dvije ravni. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • 2. • Ponavlja osnovnih operacija sa razlomcima i uvođenje u operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima Ponavlja osnovne geometrijske pojmove i pokazuje ih na modelima. Samostalno posmatranje i proučavanje geometrijskih činjenica. • • • Navode primjere promjenjivih velličina i njihovu povezanost. Usvajaju osnovne stavove (aksiome) i teoreme o određenosti prave i ravni. Međusobni odnos tačke i ravni. Grafik funkcije direkne proporcionalnosti y = kx. • • • Primjenom grafičkih ilustracija razvijaju funkcionalno mišljenje. Diedar. Razlikuju eksplicitni i implicitini oblik linearne funkcije. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili 47 . Međusobni odnos prave i ravni. Predstavljaju zavisne veličine odgovarajućim graficima. • • • • • • • • • • • • • • • • • • 3. tj. Nornmala na ravan. Objašnjavaju međusobne odnose tačaka. • Samostalno rješavanje zadataka. PRAVA. pravih i ravni u prostoru. LINEARNA FUNKCIJA • • • Pravougli koordinatni sistem u ravni. Određenost ravni. Crtanjem razvijaju i poboljašavaju prostorne predstave. Rastojanje dvije tačke. daju inicijative. Trudi se da nastava bude «živa». pojam funkcionalne zavisnosti veličina. koristi raznovrsno posmatranje geometrijskih oblika. obrnuto sa datog grafika uočavaju zavisnost među veličinama. Povezuju linearnu funkciju sa njenim grafikom – pravom. Znaju odrediti tačke koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. Potpuno formira pojam geometrijskog prostora koristeći ogled i posmatranja. STAVOVI. Rastojanje između dvije paralelne ravni. Prepoznavaju osnovne geometrijske pojmove. Rastojanje tačke i ravni. Usvojena znanja iz ove teme primjenjuju na rješavanje zadataka. RAVAN • Međusobni odnos tačke i prave. Usvajaju formulu za udaljenost • • Razumijevajući ideju koordinatnog sistema u ravni stiču vještinu snalaženja. • ZNANJE Prepoznavaje i osnovne operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima. Prava u ravni. Shvaćaju da je linearna funkcija model pomoću kojeg se mogu predstavljati različite situacije i procesi.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA DEVETI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI 1. • • Uočavanjem odnosa tačaka i pravih. • • Radi shvaćanja pojma pravouglog koordinatnog sisteme ponavlja se o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. • • Detaljno upoznavaju pravougli koordinatni sistem u ravni. Stiču sposobnost prostornog posmatranja i pravilnog uočavanja odnosa geometrijskih elemenata. O stvaranju i razvijanju logičkog rasuđivanja upotrebom nekih aksioma i teorema. tačaka i ravni primjenjuju aksiome u dokazivanju teorema. • Korištenje prethodnih znanja pri rješavanju zadataka. ugla diedra i okomitost ravni. RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI TAČKA. SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Razvijaju sposobnost deduktivnog zaključivanja pri dokazivanju teorema.

Grafik funkcije obrnute propo. Ponavlja brojnu nejednakost i osobine relacije poretka ≥ i ≤ koje su neophodne za uspješno rješavanje • • • 48 . Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. odnosno jednačine prostijeg oblika. Grafičko rješavanje linearnih jednačina Ekvivalentne jednačine. osnovni pojmovi. Ekvivalentne nejednačine. kemije. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. preglednost i urednost u rješavanju zadataka. algebre. Usvajaju način zapisivanja funkcija. Određuju nul tačku zadane linearne funkcije grafički i računski.• • Linearna funkcija oblika y = kx + n. Naglašava da uzimamo bez dokaza da je grafik linearne funkcije prava i da ćemo taj dokaz učiti u izbornoj ili dodatnoj nastavi. odnosno nejednačina. • • • • Tekstualne zadatke koji se rješavaju pomoću jednačina mogu prevesti u odgovarajuće jednačine. fizike. znak. Uporno razmišljaju i vježbaju i na temelju ranije stečenog znanja iz aritmetike. induktivnim i deduktivnim zaključivanjem. Rješavaju linearne jednačine i nejednačine sa jednom nepoznatom svodeći ih na ekvivalentne jednačine. Algebarsko rješavanje • • • Usvajaju osnovna svojstva jednakosti i nejednakosti. osnovni pojmovi. • Objašnjavaju postupak rješavanja jednačina i nejednačina koristeći osobine jednačina. Linearne nejednačine. Zadacima iz tehnike ili fizike još više upotpunjuje i utvrđuje znanje učenika o linearnoj funkciji. LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM • • • • • • • • • Linearne jednačine. na primljenoj grafofoliji. Grupira probleme po srodnosti da bi sastavljanje jednačina učenicima zadavalo manje teškoća. tok i grafik linearne funkcije. Algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Provjeravaju da li dobivena rješenja jednačina zadovoljava i postavljenu jednačinu i dati problem. • Primjenjuju znanja na rješavanje zadataka u kojima se ilustruju razni procesi iz stvarnosti. Osposobljavaju se za rješavanje zadataka iz života. Proširuje ranije stečeno znanje o linearnim jednačinama kroz složenije zadatke. Tok funkcije. Parametri k i n i njihovo geometrijsko značenje. Eksplicitni i implicitni oblik. • • • • Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu razvoju matematike. Ponavlja funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Shvaćaju i usvajaju pojam • • Razvijaju razumjevanje i analiziranje problemskih zadataka. izračunavaju vrijednosti funkcije. Shvaćaju da je funkcija direktne proporcionalnosti linearna funkcija. geometrije i prirodnoih nauka.rcionalnosti • • • • • • tačaka u ravni. Stiču naviku za preciznost u radu. • Razvijaju vještinu brzog i spretnog crtanja. U rješavanju problema pokazuju što više samostalnosti. Osposobljavju se za samokontrolu pri rješavanju zadataka u cilju izgrađivanja samostalnog načina mišljenja. Grafik linearne funkcije. Razvijaju matematičko mišljenje analogijom. Usvajaju pojam rješenje jednačine i nejednačine i provjere rješenja. Nula funkcije. • • • • • Dopunjava pojam jednačine i njenog rješenja kako bi učenici shvatili njegovu pravu suštinu. sastavljaju barske izraze koji predstavljaju vezu između poznatih i nepoznatih veličina. • • • 4. Značaj primjene stečenog znanja o jednačinama. Kroz odabrane primjere objašnjava eksplicitni i implicitni oblik funkcije nula. geometrije.

te ga po potrebi diskutiraju. 5. Stiču naviku pravilnog potpisivanja jednačine jednu ispod druge. Svode problemske zadatke na rješavanje sistema. Napominje učenicima da • • • • • • • • • • • 49 . SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE • Linearna jednačina sa dvije nepoznatepojam i njena rješenja. Primjenjuju jednačine u rješavanju problemskih zadataka. odnosno x ≥m ili x ≤ m. • • • • • Provjeravaju da li je zadani uređeni par rješenje sistema. Stiču sposobnost da tekstualne zadatke izraze matematičkim jezikom. Grafički prikaz rješenja. rješenje sistema i ekvivalentne sisteme. ali jednostavniji sistem. Vrše ekvivalentne transformacije sistema jednačina. nejednačina. • • • • Sistemski i pregledno ispisuju pronađene veze koje postoje među veličinama u datom zadatku. • Ponavlja pojam jednačine sa jednom i dvije nepoznate. Postojanje rješenja i geometrijski prikaz mogućih slučajeva. Rješenje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate metodom suprotnih • Usvajaju pojam sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate i pojam rješenje sistema. Ponavlja međusobni položaj dvije prave u ravni i grafik linearne funkcije. Koristeći grafičke i algebarske metode demonstrira rješavanje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Na geometrijskom jeziku interpretiraju rješenje sistema linearnih jednačina. Rješavaju • • • • • Razvijaju sposobnost logičkog povezivanja podataka. Usvajaju osnovna pravila zamjenjivanje jednog sistema u njemu ekvivalentan. kao i odgovarajućih članova. m € R). Samostalno određuju koja od dvije algebarske metode dovodi do jednostavnijeg načina rješavanja u zadanom primjeru. Zavisnost rješenja sistema linearnih jednačina od odnosa koeficijenata sistema. Prilikom grafičkog rješavanja sistema ukazuje na konkretnim primjerima na slučajeve protivrječnosti i neodređenosti. Osposobljavaju se za samaostalno učenje korištenjem udžbenika i poluprogramiranog materijala. Grafička metoda rješavanja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Kod rješenja problema objašnjava kako se označavaju i kako se povezuju zadani podaci i kako se određuju nepoznate veličine. • Objašnjava učenicima da pri rješavanju nejednačina postupamo na isti način kao pri rješavanju jednačina (zamjenjujemo polaznu nejednačinu ekvivalentnom nejednačinom oblika: x > m ili x < m. Definira sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Rješavaju sisteme linearnih jednačina navedenim algebarskim metodama. kao i nedostatak ove metode jer daje samo približno rješenje sistema.linearnih nejednačina sa jednom nepoznatom. zapisuju i provjeravaju rješenje. Ekvivalentni sistemi linearnih jednačina. Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Izvode ispravne zaključke. Shvaćaju suštinu grafičke metode da se obje jednačine sistema prikažu kao prave u koordinatnom sistemu. • ekvivalentnosti jednačina i nejedančina.

Razumiju presjek prizme i piramide. poliedar. Definira pravilan poliedar i pokazuje slike i mreže pet pravilnih poliedara. tj. ni suviše laki. Površina i zapremina pravilne trostrane prizme. kvadra i kocke. elementi i presjeci prizme. prave. visina bočne strane (apotema). Površina pravilne četverostrane • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam roglja. • • • • Primjenjuju teoreme o ivičnim uglovima roglja u zadacima. Uvodi pojmove: površ tijela. nepravilne. unutrašnja i vanjska oblast geometrijskog tijela. pomoću sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate. Primjena sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. ivice roglja. generalizacije i analogije. • Ponavlja o trouglu. Površina i zapremina pravilne šestostrane prizme. U praktičnim zadacima povezuju zapreminu. • • Razvijaju sposobnost uočavanja prostornih odnosa.• koeficijenata. četverougao. Izrađuju modele geometrijskih tijela. romb. bočne strane. preciznost i tačnost u radu i crtanju. Ponavlja trougao. šestougao. Usvajaju definiciju prizme i piramide. Mreža i površina piramide. Zapremina prizme. znaju ih skicirati. Koristi mreže. Skiciraju slike i crtaju mreže rogljastih i oblih geometrijskih tijela. masu i gustinu tijela. osnovna i bočna ivica. Mreža prizme. Površina i zapremina pravilne četverostrane prizme. plastične. rogalj. Stiču naviku za spretnost. • • GEOMETRI-JSKA TIJELA Rogalj. • • • • • • • Pregledno i pravilno zapisuju zadatke i rješenja zadataka. Izračunavaju nepoznate elemente primjenjujući Pitagorinu teoremu. Upotrebljava svu svoju vještinu da ovu materiju što više približi učenicima. Poliedar. vrh roglja. Osposobljavaju se za ispravno donošenje zaključaka (naročito deduktivnog). žičane) pri obradi tijela. elementi i presjeci piramide. Uviđaju da je korištenje općih formula za površinu i zapreminu pogodnije i da dovodi brže do rezultata. vrste. karton za savijanje i modele (drvene. probleme u kojima treba odrediti dvije nepoznate veličine i da postavljeni sistem od dvije linearne jednačine ima jedinstveno rješenje. Izračunavaju površine i zapremine tijela koja nastaju rotacijom trougla. kartonske. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom misaonih operacija. slike. strane roglja. Osposobljavaju se za praktičnu primjenu stečenog znanja. na modelima uočavaju njihove elemente. Usvajaju pojmove: baza (osnova). Od očiglednog opažanja dolaze do apstrakcije. 5. takvi da razvijaju interes za njihovim rješavanjem. Prepoznaju i opisuju prizme i piramide (pravilne. Osposobljavaju se za samoučenje. pravougaonika. Zapremina kvadra i kocke. konveksnom mnogouglu i diedru. Objašnjava pojmove: rogljasta površ. Prizma: pojam. konveksan rogalj. visina. Površina prizme. kose). vrste. jednakokraki • • • • • • • 50 . Piramida: pojam. • Izabira probleme sa tematikom iz praktičnog života koji nisu ni suviše teški. se veliki broj problema koje znaju rješavati pomoću jedne linearne jednačine znatno lakše rješava utvrđivanjem dviju nepoznatih. pojam geometrijskog tijela i pojam poliedra. jednakokrakog trapeza. rogljasta i obla tijela. skice. • Znaju da je korisno provjeriti dobiveno rješenje u tekstu zadatka.

zatim pravog valjka i prave kupe. Valjak: nastanak. Kupa. • Shvataju nastanak cilindrične i konusne površi. Površina i zapremina pravilne trostrane piramide. Zapremina piramide. Površina lopte. Insistira na korištenju skice prilikom rješavanja zadataka. mogu sračunatu ostale bitne elemente tog tijela.METODIČKE NAPOMENE 51 . zatim veliki loptin krug. jednakoivičnu piramidu. kupu. vrste i presjeci. elementi. konusna površina. Korištenjem Pitagorine teoreme. sferu i loptu. Presjeci i djelovi lopte. osni presjek kupe. Primjena Pitagorine teoreme na razne probleme koji se mogu postaviti za navedena geometrijska tijela. presjeci. Zapremina lopte. pravu i kosu kupu. • • • • • • • • • • • • • • trapez. Mreža i površina kupe. Zapremina valjka.• • • piramide. Zapremina pravilne četverostrane piramide. • • • • • DIDAKTIČKO . pobuđuju i intelektualni. kružnicu. Znaju definirati valjak. Bira zadatke koji su bliski učenicima i koji kod njih. Objašnjava i jednakoivičnu prizmu. jednakostraničan (ravnostrani) valjak i jednakostraničnu (ravnostranu) kupu. elementi. Površina i zapremina pravilne šestostrane piramide. kružni isječak. vrste. na osnovu datih elemenata za konkretno geometrisko tijelo. Korištenjem općih formula izračunavaju površine i zapremine navedenih tijela. Sfera i lopta. Mreža i površina valjka. Zapremina kupe. Uočavaju osni presjek valjka. krug. pored praktičnog interesa. Razlikuju prav i kos valjak. Ukazuje na razliku presjeka i dijelova lopte.

a zatim učenici sami izabiraju jedinice prema potrebama zadatka. • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. Kada je potrebno za crtanje grafika koristiti milimetarski papir. • Posebnu pažnju obratiti na sastavljanje tablica. geometrije i prirodnih nauka. Za parametre k i n uzimati i racionalne brojeve. • Linearnu funkciju y = kx + n obraditi na primjerima iz života. a na osnovu toga i formalnu definiciju razlomljenog racionalnog izraza sa opštim brojevima ili izrazima. 52 . odnosno razlomljenog racionalnog izraza uopšte. • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. • U prvim primjerima nastavnik sam daje odgovarajuće jedinice na koordinatnim osama.1. TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Izlaganje o racionalnim izrazima bi trebalo započeti pojmovima konstanti i promjenjljivih. a zatim skrenuti pažnju da je najbolje izabrati presječne tačke prave sa koordinatnim osama.n) povuče se prava paralelna tom grafiku. • Kada se učenici na primjerima uvjere da je grafik linearne funkcije prava – konstrukcijom grafika sa više tačaka. TEMA – TAČKA. i formulom a zatim definirati funkciju. povlačeći paralelu sa operacijama u okviru cijelih racionalnih izraza. Objasniti pojmove: koordinatni početak. a opada kad x raste ako je k < 0. 3. Zadatke koji se odnose na operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima treba uvoditi postupno. apscisna osa. 2. LINEARNA FUNKCIJA Pojam pravouglog koordinatnog sistema treba dograditi i sve znanje o funkcijama koje su učenici ranije stekli sada treba sistematizirati i uvesti definiciju funkcije. a naročito na sastavljanje jednačina funkcionalnih zavisnosti dviju veličina. Koristiti oglede koji nisu ilustracija gotovih zaključaka. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. Poslije navođenja jednostavnijih cijelih racionalnih izraza može se uvesti formalna definicija cijelog racionalnog izraza. PRAVA. jedinična duž. • Pokazati da se grafik linearne funkcije y = kx + n može dobiti i na taj način da se nacrta grafik funkcije direktne proporcionalnosti y = kx a zatim kroz tačku T(0.y) odgovara samo jedna točka koordinatne ravni. promjena vremena i temperature). TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. RAVAN U ovoj temi treba uvažavati didaktičke principe: očiglednost i postupnost i početi izlaganje od konkretnog ka apstraktnom. • Preko više primjera pokazati da linearna funkcija y = kx + n raste kad x raste ako je k > 0. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom. nego sredstvo za njihovo donošenje. tablicom. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj x є R može po formuli izračunati vrijednost funkcije y є R i da svakom uređenom paru (x. preći na konstrukciju grafika pomoću dvije proizvoljne tačke.

• Tek tada preći na rješavanje jednačina novom metodom. • Znanje o jednačinama produbiti i utvrditi primjenom "matematičke vage". • Opisati jednakost kao najširi pojam a zatim definirati identitet i na kraju jednačinu. na brojevnoj pravoj. dvojnim razlomcima. problemi procentnog računa. • Tok linearne funkcije predstavljati simbolički tablicama: (a) za k > 0: (b) za k < 0. Algebarsko rješavanje linearnih jednačina treba vršiti na osnovu osobina jednakosti realnih brojeva. Za rješavanje linearnih nejednačina koristiti osobine relacije nejednakosti u skupu R.n/k koja predstavlja nulu (nulište) funkcije. a ≠ 0 i 0/0 i objasniti diskusiju jednačine. promjenljivim koeficijentom koji ne treba da budu komplicirani niti sa prevelikim brojem članova. • Navesti i jednačine u kojima se rješavanje svodi na objašnjenje izraza a/0. Od očiglednog geometriskog presjeka dvije prave napraviti algebarski sistem. 4. Određivati nulu funkcije računski (rješavati jednačinu kx + n = 0) i grafički ( pomoću dva uređena para u koordinatnom sistemu nacrtati grafik funkcije y = kx + n). • Postavljati probleme koji odgovaraju uzrastu učenika sa raznovrsnom tematikom (iz odnosa među brojevima. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Uvesti prvo pojam algebarske jednačine sa dvije nepoznate i dati njenu geometrisku prezentaciju. razlomcima. problemi o radu.• Dajući proizvoljne vrijednosti argumentu x uzeti i vrijednost x = . t. • Obraditi primjere za rješavanje jednačina sa zagradama. Postepeno uvesti pojam sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate. u itd. • Zapisivati rješenja nejednačina na više načina (računski. u intervalu). • Objasniti šta znači riješiti nejednačinu (rješiti nejednačinu znači odrediti granice u kojima leže vrijednosti nepoznate koje zadovoljavaju zadanu nejednačinu) i da rješenje nejednačine ne daje konačnu određenu vrijednost nepoznate (rješenje nejednačine određuje interval u kome "leže" tražene vrijednosti nepoznate). m. jer to učenike navodi na opšte matematičko promišljanje. n. algebarskim razlomcima. a za nepoznate uzimati oznake: y. TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM Sistematsko izučavanje jednačina obrađuje se poslije linearne funkcije i njenog grafičkog predstavljanja kako bi se uz rješavanje linearne jednačine uporedo vršila geometrijska interpretacija rješenja. problemi iz geometrije i na kraju problemi iz fizike). posmatrajući dvije prave u ravni koje se sijeku. 53 . • Za koeficijente uz nepoznatu uzimati realne brojeve. 5. • Ponoviti osnovne osobine jednačina a zatim uvesti pojam ekvivalentnih jednačina.

• Objasniti kako se određuje (mjeri) zapremina tijela i ponoviti jedinice za zapreminu. • Pokazati kako nastaje zarubljena piramida. • Podsjetiti učenike na predmete oblika valjka. Što je češce moguće davati geometrijske prezentacije i sistema i rješenja. • U završnoj prezentaciji teme navoditi problemske zadatke koji se u načelu svode na sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. a presjek sfere sa ravni kružnica. 6. Objasniti i demonstrirati nastanak oblih tijela rotacijom ravnih figura (valjak nastaje rotacijom za 3600 pravougaonika oko jedne njegove stranice. a zatim odrediti zapreminu proizvoljne prizme (za prvi slučaj uzeti da je baza prizme pravougli trougao. • Potrebno je odmah objasniti vezu između mase i zapremine kako bi se mogli rješavati praktični zadaci. broj strana poliedra.• Posebno obratiti pažnju na postojanje rješenja sistema (jedno rješenje. Postanak rogljastih tijela demonstrirati pokretnim modelima. nema rješenja) i dati geometrijsku prezentaciju svih slučajeva. • Učenici prave modele tijela. • Postepeno izložiti metode za rješavanje sistema. nazivi i mreža poliedra (objasniti i pokazati modele kocke i trostrane piramide). a zatim ih primjenjivati na pojedine prizme i piramide (trostranu. uz stalno poticanje razmišljanja o egzistenciji rješenja. • Kod konstrukcije mreže valjka objasniti konstrukciju duži rΠ. • Podsjetiti učenike na oblike prizmi i piramida. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Postanak i osobine pojedinih geometrijskih tijela i njihovo skiciranje treba obraditi uporedo. • Objasniti pojam roglja i njegove elemente – ilustrirati slikom i pokazati na modelu trostrane piramide. a kod mreže kupe objasniti konstrukciju kružnog isječka. elementi poliedra. 54 . četverostranu. Izvesti prvo opće formule za izračunavanje površine i zapremine rogljastih geometrijskih tijela. beskonačno mnogo rješenja. kako dati problem preformulisati u matematički model. pa je dopuniti do kvadra – dopuna je prizma podudarna datoj prizmi). kupa nastaje obrtanjem za 3600 pravouglog trougla oko jedne njegove katete kao ose ili jednakokrakog trougla oko njegove ose simetrije. Uporedo sa izvedenim formulama vrši se rješavanje računskih zadataka i njihova primjena. • Pojam geometrijskog tijela. pojam poliedra.a lopta nastaje obtranjem kruga oko jednog njegovog prečnika ili polukruga od žice (kartona) takođe oko prečnika). kupe i lopte iz svoje okoline. tražiti analizu i tumačenje rješenja izvornog problema. • Prvo podsjetiti učenike na izračunavanje zapremine kvadra (slaganjem i prebrojavanjem jedinica zapremine u datom kvadru). od jednostavnijih ka težim. • Pokazati učenicima kako se dolazi do modela prizme i piramide za čiju izradu od papira je potrebna mreža (pomoću gotovog modela praviti sliku mreže na papiru). Obraditi svaku prizmu i piramidu pojedinačno i detaljno. • Naglasti da je svaki presjek lopte sa ravni krug. Rješavanjem matematičkog modela (u ovom slučaju sistema). Takve kružnice na globusu su ekvator i merdijani. Poticati učenike da posebno izoštre razmišljanje. • Pokazati kako nastaje zarubljena kupa. • Crtati mreže svih prizmi i piramida. šestostranu) čime dobivaju svoj odgovarajući poseban oblik. a bolje modele nastavnik ostavlja jer mu mogu poslužiti kao nastavno sredstvo. • Za izvođenje formula za površinu tijela koristiti mreže tijela.

• Zapreminu piramide, valjka i kupe utvrditi ogledom. Koristiti šuplje modele tijela: prizme i piramide jednakih baza i jednakih visina; valjka poluprečnika baze r, visine H i kvadra sa ivicama r, rΠ, H; valjka i kupe jednakih baza i jednakih visina. Puniti ove modele vodom ili sitnim pjeskom i utvrditi odnos zapremina ovih tijela. • Za konkretna geometriska tijela davati samo odredjene podatke, koji nisu dovoljni za sračunavanje površine ili zapremine, a da učenici korištenjam Pitagorine teoreme, izračunaju ostale potrebne elemente (npr. Za kupu dati izvodnicu i visinu, a da učenici izračunaju poluprečnik baze, pa potom uzračunaju zapreminu ili površinu).

FIZIKA,
Tematske cjeline/ Teme Naelektrisanje u našem okruženju Električni naboji
CILJEVI I ZADACI

IX razred, 2 časa sedmično, 68 časova godišnje
Vrijednosti, stavovi ponašanje Razvijanje svijesti o raznovrsnosti prirodnih fenomena i njihovoj povezanosti Aktivnosti učenika -Izvode različite oglede naelektrisanja tijela trenjem, dodirom , influencijom i istražuje njihovo međudjelovanje. -Navode primjere pojava statičkog naboja u svakodnevnom životu -Prave jednostavan elektroskop -Izvode oglede i donose odgovarajuće zaključke o električnom polju; -Upoređuje gravitaciono i električno polje; -Istražuje od kojih veličina zavisi kapacitet pločastog Aktivnosti nastavnika -Priprema pribor za izvođenje različitih ogleda, kreira problemske situacije i motivira učenike da predviđaju i objašnjavaju ishode tih ogleda; -Pomaže učenicima da usvoje činjenicu da pri naelektrisavanju tijela elektroni prelaze sa jednog tijela na drugo i da u prirodi vrijedi zakon održanja ukupnog naboja; -Pomaže učenicima da dođu do spoznaje o električnom polju koristeći se znanjem o gravitacionom polju i promatranjem ogleda;

OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI

Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik: -Zna da je naboj svojstvo naelektrisanog Električni naboj, kulon (C); tijela i da su elektroni i protoni nosioci Međudjelovanje naboja; negativnog odnosno pozitivnog naboja; zna Razdvajanje naboja trenjem i da električna sila može biti privlačna ili električnim djelovanjem, odbojna; zna mjernu jedinicu naboja i da elektroskop; postoji elementarni (osnovni) naboj; zna objasniti naelektrisanje tijela trenjem, dodirom i influencijom, koristeći se zakonom održanja ukupnog naboja; razlikuje provodnike i izolatore; - Razumije nastanak električnog polja; zna odrediti jačinu polja tačkastog naboja u nekoj tački polja i grafički prikazati jednostavnija električna polja; razlikuje pojmove električne energije, potencijala i napona; zna njihove mjerne jedinice; razumije električni kapacitet provodnika i

Električno polje

Električno polje; jačina električnog polja, kulon po metru kvadratnom (C/m²); Električni potencijal i napon, volt (V); Električni kapacitet, farad (F),

Podsticanje radoznalosti i maštanja Razvijanje osjetljivosti

55

kondenzatori;

zna njegovu mjernu jedinicu; navodi različite vrste kondenzatora i zna matematički izraz za kapacitet pločastog kondenzatora; određuje kapacitet kondenzatora vezanih redno ili paralelno u bateriju; rješava jednostavne zadatke; zna opisati eksperiment za određivanje elementarnog naelektrisanja.

na probleme

kondenzatora i određuju kapacitete kondenzatorskih baterija; -Rješavaju različite zadatke računskim i eksperimentalnim putem;

-Upoznaje učenike sa različitim vrstama kondenzatora i načinom dobivanja jednostavnijih kondenzatorskih baterija; -Zadaje domaće zadaće,
priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće, ocjenjuje učenike;

56

Električna struja Istosmjerna električna struja stalne jačine

Nastanak električne struje u provodniku; Izvori električne struje, elektromotorna sila ; Električni krug i njegovi elementi;

-Zna da se u provodniku javlja električna struja kada na njegovim krajevima postoji razlika potencijala; zna da je za održanje stalne razlike potencijala odnosno napona potrebna energija i da električne izvore karakteriše određena elektromotorna sila; razumije princip rada različitih električnih izvora; crta sheme i sastavlja strujne krugove i obratno.

Razvijanje navike istraživanja

Zakonitosti u strujnom krugu

Veličine koje mjerimo u strujnom krugu, napon, jačina električne struje, amper (A) ; Ohmov zakon za dio strujnog kruga; Električni otpor, om (Ώ); Otpornici; vezivanje otpornika u strujni krug; Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Zna jedinicu za jačinu električne struje i koristiti se ampermetrom i voltmetrom; zna spojiti strujni krug sa paralelno vezanim sijalicama i izmjeriti jačinu struje i napon u svakom dijelu odnosno grani kruga; usvaja Prvo Kirchhoffovo pravilo; Eksperimentalno određuje odnos napona i jačine struje na sijalici u jednostavnom strujnom krugu; zna Ohmov zakon za dio električnog kruga; Razumije da je otpor osobina provodnika i da se može odrediti kao količnik električnog napona i struje; zna njegovu mjernu jedinicu i matematički izraz za otpor žičanog provodnika pri stalnoj temperaturi; zna da otpor provodnika zavisi od temperature; razlikuje otpornike prema namjeni; zna izračunati ekvivalentni otpor za redno i paralelno spojene otpornike u električnom krugu; zna Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Razvijanje svijesti o potrebi kvalitativnog i kvantitativnog proučavanja fizikalnih fenomena

Razvijanje navike kritičkog analiziranja veza i odnosa među fizičkim veličinama

Analiziraju sastav i princip rada različitih električnih izvora, te uslove za pojavu električne struje; Sastavljaju jednostavne krugove i istražuju » put » električne struje, spajajući različite provodnike (napr. metalni provodnik, plastiku, karton, destiliranu vodu, elektrolit); Istražuju koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da sijalica svijetli u krugu; Crtaju odgovarajuće sheme strujnog kruga koji su sastavili, i obratno, pomoću date sheme sastavljaju strujni krug; Nakon izvedenih ogleda raspravljaju o provođenju struje kroz različite sredine; Samostalno ili u grupama: 1. Istražuju strujne krugove; 1. Provjeravaju Ohmov zakon za dio strujnog kruga. Rezultate predstavljaju tabelarno i grafički;

-Pomaže učenicima da isprave pogrešne predodžbe o električnoj struji koje su prisutne u svakodnevnom životu;

-Pomaže učenicima da napišu pripremu za laboratorijski rad; -Priprema pribor za sastavljanje strujnih krugova za samostalan ili grupni rad učenika; -Upoznaje ih sa mjerama zaštite i nadgleda njihovo istraživanje.

Učinci električne struje

Toplotno, kemijsko i magnetsko djelovanje električne struje; Rad i snaga električne struje,

Opisuje toplotno, kemijsko i magnetno djelovanje električne struje i navode odgovarajuće uređaje;

Sticanje navike

Proširuju konceptualno razumijevanje energije i snage sa energijom i

Demonstrira efekte djelovanja električne struje i ističe njihove primjene;

57

Zna da su nosioci naboja u poluprovodnicima elektroni i šupljine i princip rada diode i tranzistora. opasnost i zaštita od električnog udara. Grafički prikazuju magnetsko polje električne struje u provodnicima raznih oblika i upoređuju sa magnetskim poljem šipkastog i potkovičastog magneta. Pomaže učenicima da povežu pretvaranje električne energije u unutrašnju energiju sa zakonom održanja energije i čestičnom strukturom tvari. grafički prikazuje polje šipkastog i potkovičastog magneta. Demonstrira odgovarajuće ilustracije i provođenje struje poluprovodnicima. podstiče diskusiju o svojstvima i primjeni magneta. Munja. Primjena efekata električne struje. Upoređuju međudjelovanje magneta sa međudjelovanjem naboja. Zna osnovne osobine magneta i djelovanje magnetske sile.Rad i snaga električne struje voltamper (VA). pažljivog rukovanja sa električnim uređajima. Magnetska indukcija. razumije princip kompasa. tranzistor. željeznu prašinu. Upozorava učenike na ponašanje u slučaju nevremena. kilovatsat (kWh). tesla (T). zna grafički prikazati i odrediti smjer magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice. Opisuje svoje doživljaje za vrijeme nevremena. Ukazuje da se magnet uvijek javlja kao dipol. Magnetsko polje Zemlje. zna uzrok nastanka i osobine magnetskog polja. Električne promjene u atmosferi Naelektrisanje oblaka. 58 . te ulogu diode kao ispravljačice. Zna matermatički izraz za Džul. Poluprovodnici Poluprovodnička dioda. Koristi ilustracije pojava. Raspravljaju o primjeni toplotnog dejstva struje u svakodnevnom životu i djelovanju osigurača kao zaštite električnih aparata. grom. Zna osnovne mjere zaštite od opasnog djelovanja električne struje i način pružanja prve pomoći. Razmatra sa učenicima domete mikrolektronike. Razumije električne procese i način provođenja struje u atmosferi. snagom električne struje. magnetsko polje trajnog magneta. Magnetsko polje električne struje Magnetsko polje pravolinijskog provodnika. Upozorava učenike na opasnosti pri radu sa električnim aparatima. Zna da se oko provodnika kojim teče struja stvara magnetsko polje.Lenzov zakon i njegovu primjenu. Istražuju rad električnog Priprema magnete raznih oblika. opisuje magnetsko polje Zemlje. Proširuju konceptualno razumijevanje naboja upoznavanjem nosilaca naboja kod poluprovodnika. Magnetsko polje zavojnice. Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj novih tehnologija. sitne predmete i usmjerava učenike na istraživanje magnetskog polja. Zna mjere zaštite od udara munje. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike sa Istražuju djelovanje električne struje na magnetsku iglu. Prikupljaju podatke i prezentuju informacije o primjeni poluprovodnika. Zna mjerne jedinice za rad i snagu električne struje. Magnetsko polje Trajni magneti Magnet. Istražuju i otkrivaju osnovna svojstva trajnih magneta. Razvijanje navike naučnog pristupanja analiziranju prirodnih pojava. Demonstrira na influentnoj mašini postanak električne iskre kao i ulogu gromobrana.

Zna objasniti pojavu elektromagnetske indukcije i opisati međusobnu indukciju. Izvori naizmjenične struje. Demonstrira princip rada elektromotora i galvanometra. Zna djelovanje magnetskog polja na pravolinijski provodnik i zavojnicu kojima teče električna struja. razumije Lenzovo pravilo. Amper-ova sila. primjenjuje matematički izraz za jačinu magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice za rješavanje jednostavnih zadataka. 59 . Priprema demonstracionoistraživački ogled o djelovanju provodnika sa strujom na magnetsku iglu.Elektromagnet. Postavlja odgovarajuća pitanja koja će omogućiti učenicima da razumiju zašto kretanje magneta u odnosu na zavojnicu inducira napon u zavojnici. Magnetsko djelovanje paralelnih struja. razumije osnovni princip rada elektromotora i nekih električnih mjernih instrumenata. Električni mjerni instrumenti. Razmatraju rad i funkciju elektrana i trafostanica. Lenzovo pravilo. Demonstrira magnetsko polje pravolinijskog provodnika. Elektromotor. Opisuju primjenu elektromotora u uređajima iz svakodnevnog života. Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj tehnike Podsticanje učenika na stvaralaštvo Priprema pribor za istraživanje djelovanja trajnog magneta na provodnik sa strujom. Transformatori. Faraday-ev zakon. zavojnice i rad elektromagneta. zna odnos magnetske indukcije i jačine magnetskog polja. stvarnim životom i svakodnevnim iskustvima. Razumije princip generatora i transformatora. zna da je magnetsko polje opisano vektorom magnetske indukcije i njenu jedinicu. zna opisati prenos električne energije od izvora do potrošača. razumije princip rada elektromagneta i njegovu primjenu. zna matematički izraz za Amper-ovu silu i da je međudjelovanje paralelnih struja osnov za definiciju ampera. Raspravljaju da li trajni magnet djeluje na provodnik sa strujom. Pomaže učenicima u istraživanju rada električnog zvona. koristi se pravilom desne ruke za određivanje smjera inducirane struje. te potrebe korištenja znanja fizike zvona. Izvode različite oglede kojima ostvaruju elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu. Elektromagnets ka indukcija Naizmjenična struja Pojava elektromagnetske indukcije. Surađuje sa nastavnikom tehničkog odgoja u prikupljanju i izradi pribora za oglede. Po mogućnosti organizira posjetu hidroelektrani odnosno termoelektrani. Diskutuju o povezanosti električnih i magnetskih pojava. Nakon ogleda provjeravaju tačnost svojih zapažanja. zna osnovne karakteristike naizmjenične struje. Djelovanje magnetskog polja na električnu struju Provodnik sa strujom u magnetskom polju.

pravolinijsko prostiranje svjetlosti. Iznose svoja iskustva doživljavanja različitih zvučnih valova. Zna zakon odbijanja valova. prelamanje valova na granici dvije sredine. zna da brzina zvuka zavisi od sredine kojom se zvuk širi. longitudinalni i transverzalni val. Koristeći se primjerima iz svakodnevnog života iznose svoje mišljenje o razlici između zvučnih. zna da brzina svjetlosti ovisi od sredine kojom se svjetlost širi . Navode primjere periodičnog odnosno oscilatornog kretanja iz svakodnevnog života. Zna opisati nastanak zvuka i vrstu zvučnih izvora. zna vezu između brzine širenja vala. Odbijanje i prelamanje valova Zvučni valovi Zvuk kao longitudinalni val. postavljanja hipoteza i njihovo eksperimental no provjeravanje Diskutiraju o različitim vrstama kretanja. brzina. pojavu sjenke i polusjenke. Priprema pribor za izvođenje ogleda. izvori zvuka. Podstiče učenike na razmišljanje o svjetlosti. Proučavaju valove na površini vode i elastičnoj opruzi.Valovi Periodično i oscilatorno kretanje. brzina širenja vala u različitim sredinama. određene valne dužine i perioda. izvodi jedinicu za frekvenciju. grafički rješava odbijanje i prelamanje valova. odnosno valnom frontom. Razvijanje navike generaliziranja rezultata eksperimenta Svjetlost Svjetlosni valovi Izvori svjetlosti. zna osnovne karakteristike vala: valnu dužinu. zna opisati postanak valova. razlikuje kružni i ravni val. Zna osnovne karakteristike periodičnog i oscilatornog kretanja. brzina zvuka. Postavljanjem odgovarajućih pitanja omogućava učenicima da uoče razliku između titranja čestice sredine i širenja vala u toj sredini. razlikuje ton i šum. Razlikuje primarne i sekundarne izvore svjetlosti. crta valove koristeći se valnom zrakom i valnom površinom. valne dužine i perioda. zna primijeniti izraz za brzinu kod rješavanja jednostavniih zadataka. Daje upustvo kako napraviti tamnu komoru i sa njom vršiti određena istraživanja. svjetlosnih i drugih valova. ultrazvuk. Razvijanje navike analiziranja pojava. Podstiče učenike na samostalno razmišljanje i zaključivanje o svojstvima i vrstama valova. zna da brzina svjetlosti u vakuumu iznosi 300 000 km/s i da je to najveća brzina u prirodi. Priprema grafičke prikaze odnosno odgovarajuće simulacije transverzalnih i longitudunalnih valova. Izvode oglede i raspravljaju o uzroku prelamanja valova na granici dvije sredine. longitudinalni i transverzalni valovi. Iz grafički prikazanih valova mjerenjem valne dužine i perioda određuje brzinu valova. izvori valova. Odbijanje valova na ravnim površinama. Nastanak i vrste valova Valovi. 60 . Brzina širenja valova Prijenos energije valom. Demonstrira različite svjetlosne efekte i korištenje lasera kao izvora. zna da dolazi do loma valova pri prelazu iz jedne sredine u drugu zbog različite brzine prostiranja valova u tim sredinama. rješava jednostavne računske zadatke. Razmatraju različite svjetlosne efekte. primjena. usvaja predstavu o pravolinijskom prostiranju svjetlosti. Zna da se energija prenosi valovima određenom brzinom. period i frekvenciju. Crtaju nastanak pomrčine Mjeseca i Sunca i daju svoja objašnjenje. Usmjerava ih na pravilno slušanje muzike. Raspravljaju o štetnosti buke. Bira odgovarujće računske zadatke.

a po mogućnosti demonstrira i fotoelektrični efekat. Koristeći se internetom ilustriraju čestičnu prirodu svjetlosti ili koriste audiovizuelna sredstva koja postoje u školskoj zbirci učila. Demonstrira prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču. konstruirati i odrediti prirodu slike u ogledalima. zna konstruirati i odrediti prirodu slike kod ravnog ogledala. opisuje primjenu leća u različitim optičkim instrumentima.Odbijanje svjetlosti Odbijanje svjetlosti od ravnog ogledala. primjena. Pomaže učenicima da naprave model periskopa i planiraju ogled za samostalno određivanje fokusne daljine sfernog ogledala. Demonstrira odbijanje svjetlosti. Razlaganje svjetlosti. opisuje primjenu sfernih ogledala. Razvijanje navike korištenja različitih reprezentacija jezika fizike Primjenju znanje o odbijanju mehaničkih valova na svjetlosne valove. Priprema ilustracije o čestičnoj prirodi svjetlosti. dioptrija. zna primijeniti jednadžbu preslikavanja pri rješavanju problema. usvaja pojam indeksa loma date sredine. Koristeći znanje o prelamanju mehaničkih valova na granici dvije sredine traže odgovor na pitanje šta se u tom slučaju događa sa svjetlosnim valovima. primjena leća. usvaja definiciju tanke optičke leće i razlikuje sabirne i rasipne leće. Demonstrira prenošenje energije svjetlosnim valovima. Demonstrira prelamanje svjetlosti na ravnom dioptru. zna definiciju jačine leće i njenu mjernu jedinicu. Rješavaju njima primjerene grafičke i računske zadatke. zna izvesti jednadžbu preslikavanja sfernih ogledala i odrediti uvećanje. Demonstrira razlaganje bijele svjetlosti . Prave model periskopa. Analiziraju oglede i donose odgovarajuće zaključke. teleskopa i dr. Razvijanje svijesti o širokoj primjeni znanja optike za poboljšanje kvaliteta življenja Diskutuje sa učenicima o pojavi prelamanja svjetlosti i njenim efektima. konstruiše i određuje prirodu slike kod sabirne i rasipne leće pomoću kazakterističnih zraka svjetlosti. Samostalno rade zadatak: Određivanje fokusne daljine sabirne leće. Prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču. kao i totalnu refleksiju i princip lupe. jednadžba preslikavanja. zna objasniti razlaganje svjetlosti. jačina leće. zna da širenjem titranja električnog i magnetskog polja u prostoru nastaje elektromagnetski val. zna osnovne karakteristike udubljenog i ispupčenog sfernog ogledala. zna da se svjetlosna energija pojavljuje samo u malim nedjeljivim količinama koju zovemo foton. Razumije da i za svjetlosne valove vrijedi zakon odbijanja. Sistematiziraju znanje o valovima svjetlosti. Eksperimentalno određuju fokusnn daljinu udubljenog ogleda. Prelamanje svjetlosti Zakon prelamanja svjetlosti. elektromagnetski val i čestica. Pomaže učenicima da istražuju prelamanje svjetlosti kroz različite leće. zna objasniti prolaz svjetlosti kroz planparalelnu ploču. različite boje tijela i nastanak duge. Optičke leće. razumije nastanak totalne refleksije i zna neke njene primjene. primjena. a svjetlosni valovi su dio spektra elektromagnetskih valova određene valne dužine. Razvijanje svijesti o razvojnosti fizikalne slike svijeta Priroda svjetlosti Dualna priroda svjetlosti. Zna da je lom svjetlosti na granici dvije optičke sredine posljedica promjene brzine svjetlosti u drugoj sredini. Zajedno sa učenicima analizira spektar elektromagnetskog zračenja. Sferno ogledalo. 61 . Rješavaju računske i grafičke zadatke. jednadžba preslikavanja. zna opisati periskop.

primjena. Razgovaraju o termonuklearnim reakcijama u prirodnim uvjetima. Elektroni u atomu. Jezgro atoma. primjenu radioaktivnih izotopa. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o različitim prirodnim strukturama. Sistematiziraju znanja o svijetu atoma. promjene. od osnovnih čestica do galaksija.Sile u atomu. Upoznaje učenike sa interesantnim dijelovima iz biografija znanstvenika. Zna opisatu nuklearnu fisiju i nastanak lančane reakcije. Fizička tijela i sistemi Fizička tijela i sistemi. zna vezu između oslobođene energije i mase pri cijepanju atoma. Ocjenjuje znanje učenika. Priprema literaturu o povijesti otkrića atoma i radioaktivnosti. te primjenu kontrolirane lančane reakcije u nuklearnim reaktorima. ali i štetnom djelovanju. Zna opisati lanac i razmjeru strukturnih elemenata. Zna da radioaktivni elementi emitiraju α . Razvijanje svijesti o jedinstvu prirode i povezanosti prirodnih nauka Razmatraju hijerarhiju fizičkih tijela u prirodi. Razvijanje svijesti da se fizikalna slika svijeta mijenja Analiziraju povijest razvoja znanja o atomu. Raspravljaju o koristi radioaktivnosti. primjena. Zna strukturu atoma i sile koje djeluju u atomu i jezgri atoma. Analizira sa učenicima periodni sistem elemenata. Prirodna radioaktivnost. Razmatraju različita međudjelovanja i promjene. ilustruju različite modele i vrše predviđanja. Koristi internet i druga nastavna sredstva koja će učenicima približiti svijet atoma i efekte radioaktivnosti. 62 . Povezuje znanje fizike sa znanjem hemije. međudjelovanja. Radioaktivni izotopi.β i γ zračenje. Upoređuju i klasificiraju međudjelovanja i promjene u prirodi. Radioaktivnost Nuklearne reakcije Fisija.. kao i opasnosti od zračenja. zna opisati nuklearnu fuziju i mogućnost dobivanja energije kontroliranom fuzijom. fuzija. interakciji njihovih komponenti i razumijevanju uzročnih veza među različitim prirodnim fenomenima. uvažavajući njihovu kreativnost. Ilustruju strukture i sisteme odgovarajućim modelima.Prirodne strukture Svijet atoma Otkriće atoma. sposobnost istraživanja i kritičke stavove.

Tražiti od učenika da naprave „mini“ zbirku minerala. Uloga željeza u organizmu. 68 sati godišnje Tematske cjeline Teme METALI Kemijski sastav Zemljine kore Natrij Kalcij. Razlika između ruda i minerala. spojevi i njihova uporaba natrija. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa. Razvoj interesa i Aktivnosti učenika Teoretski ovladati sadržajima. Minerali kao sastojci zemljine kore. Aluminij Željezo i Ciljevi i zadaci Učiti Pozicija metala u PSE. Razvoj interesa i smisla za istraživanje. IX Razred – 2 sata/časa tjedno. 63 . Rješavati stehiometrijske Aktivnosti nastavnika Planira nastavne sadržaje.kalcija magnezija. Tehnološki Vrijednosti. ponašanje Poticanje znatiželje za izvođenje i rezultate pokusa. aluminija i željeza. Izvesti pokuse u suradnji s nastavnikom. otkrivanje i rješavanje problema. one manje opasne. Rude. dobivanje. Svojstva. Očekivani rezultati Učenik Naučiti koji je osnovni značaj metala za život i u kojoj su mjeri zastupljeni u Zemjlinoj kori. Pratiti proces hrđanja na ekseru. Magnezij.K E M I J A / H E M I J A. stavovi. Biološki značaj ovih elemenata.

Pratiti učenike pri izvođenju pokusa. Pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku Nastavnik je moderator i voditelj nastavnog procesa. Poticanje znatiželje za prirodu i pojave u njoj. Metan. Napraviti modele grafita i dijamanta. svjesti o potrebi kemijskog računanja. Ugljen kao gorivo. Diskusija o pravilnom odlaganju kancerogenih tvari. Izvesti pokuse za dokazivanje ugljika i vodika u organskom spoju. zadatke. Svojstva ugljika i način povezivanja. Osnovni proces korozije i zaštita metala. svojstva i nalaženje. Od kojih je elemenata izgrađen organski spoj. Nastavnik treba nadzirati rad učenika i pomagati im pri izvođenju pokusa. homologni niz. alkini. Samostalno izvoditi pokuse. Dokazivanje osnovnih gradivnih elemenata organskih spojeva. Ukazati na opasnost sljepljenih prstenova koji su 64 . veza atoma. Dokazati kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika Dokazati reaktivnost nezasićenih ugljikovodika Prikazati jednadžbama reakcije adicije. Upotreba etena i etina. čistoće i urednosti u radu. Promoviranje preciznosti. Svojstva i značaj kroz povijest. Kvalitativni sastav organskih spojeva UGLJI KOVODICI Zasićeni ugljikovodici Nezasićeni ugljikovodici Znati da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju. građa. Plemenitost metala. uočavati promjene. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja sirovinama. Podjela ugljikovodika. Napisati jednadžbu nastajanja ugljikova dioksida. Alkeni. značaj čelika. Kruženje ugljika u prirodi. usmeno i pismeno iskazivati opažanja. Ispitivati Kemijska svojstva ugljiko- Tematski povezuje hemijske sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. Suha destilacija.čelik Bakar i Zlato Korozija i zaštita metala UGLJIK Pojam organske tvari Goriva Ugljikov atom Vrste i upotreba čelika. Podjela tvari na organske i anorganske. Zašto željezo korozira a zlato ne. uz dovoljan i nedovoljan pristup zraka.

Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Poznavati princip rada kemijskog alkotesta. Znati strukturu Benzena. Aminokiseline i bjelančevine Enzimi Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje. kancerogeni. Kontinuirano prati i vrednuje zalaganje 65 . Priprema zadatke i zaduženja na tri i više nivoa. Značaj jedinstvenog nazivlja spojeva. Uočiti funkcionalne skupine kod različitih spojeva. svojstva. vodika. Znati napisati reakciju fotosinteze i alkoholnog vrenja. Razlika između masti i ulja. Nafta i zemni plin. SPOJEVI I ŽIVI SVIJET Alkoholi Karboks. Benzen. Podjela aminokiselina Jednostavne bjelančevine Uloga enzima u organizmu. Značaj organskih spojeva za čovjeka. Rješavati računske zadatke. Sastavljati i izrađivati modele Jednostavnih alkana. Značaj škroba u ljudskoj ishrani Razlikovati pojam zasićene i nezasićene masne kiseline. Osigurati učenicima preparate za izvođenje pokusa. Svojstva i podjela alkohola i karboksilnih kiselina Imenovati jednostavne estere. Sapuni i detergent. Podjela i značaj ugljikohidrata Glukoza i saharoza. Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje. Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Oblikovanje stavova o štetnosti alkohola. značaj za organizam Uloga i nastajanje sapuna i deterdženata.IUPAC Nafta Aromatski ugljikovodici ORG. Reakcija esterifikacije Povezivanje Aminokiselina Primjere nekih enzima. kiseline Esteri Ugljikohidrati Masti i ulja Primjer jedinstvenog nazivlja spojeva. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Ispitati topljivost masti i ulja. Izvesti pokus dobivanja sapuna.

učinak staklenika.SINTET. Primjeri nekih polimera. Naučiti značaj sintetskih spojeva za život. učenika i njihov rad. tla i vode. Pr. na okoliš Promet/ saobraćaj i okolina Gospodarenje otpadom Zaštita okoliša Polimeri i monomeri. 66 . Učenici trebaju izraditi zidne plakate i izvjesiti ih po zidovima škole kako bi ukazali svima učenicima i zaposlenicima na važnost očuvanja životne sredine. Uloga nastavnika je organizacija stručnih predavanja na razini škole o promicanju ekološke svijesti. Navike raspoznavanja sintetskih tvari od prirodnih. Sortiranje otpada kao prva faza gospodarenja otpadom. SPOJEVI Polimeri EKOLOGIJA Voda. Faktori onečišćenja zraka. Razvijanje ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema prirodi i aktivno uključivanje u ekološke akcije. Utjecaj automobila na zagađenje okoliša.Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u grupi i zaduženjima. Recikliranje otpada. umjetna gnojiva podzemne vode. Ukazati učenicima na opasnost otpada sintetskih polimera. Izvesti neke pokuse za ispitivanje svojstava polimera. stvara pozitivan odnos prema okolini i prirodi. Industrija i promet najveći izvor onečišćenja. Kisele kiše. zrak. tlo Utjecaj ind. Mjere zaštite za očuvanje okoliša.

stavovi.BIOLOGIJA: IX razred. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 67 . dva sata sedmično CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHOD Tematske cjeline/teme Učiti: Proces i sadržaj Učenik: Vrijednosti.

šumarstvu. evolucije. -Roditelji i potomci su slični. da postoje ćelije sa diploidnim i haploidnim brojem.. razredu vezani za discipline: genetika. Posebno je to važno da se sazna na početku razvoja embiona čovjeka (praktična primjena genetike!).. internet itd) -Zna da će najviše vremena biti posvećeno učenju o ljudskom organizamu s nizom dragocjenih poruka o tome kako je on izgrađen. Nukleinske kiseline (DNK i RNK). da su hromosomi različitog izgleda i veličine. Zna da se nasljedni materijal nalazi u hromosomima. -DNK izgrađuje hromosome. -Upućuje učenike da izrade modele s različitim 68 . evolucija i antropologija -Zna kako će koristiti udžbenik kao osnovni izvor znanja. u zoološkom vrtu sličnosti i različitosti živih bića. -Biološko nasljeđivanje omogućava očuvanje korisnih osobina u datim uvjetima života iz generacije u generaciju. -Daje praktične upute za korištenje literature.UVOD Ciljevi i zadaci nastave biologije u 9. ali i druge izvore (encikolpedije. molekule DNK koja se može samoreproducirati ukazuje podatak da su Watson i Crik dobili Nobelovu nagradu za to otkriće. -O važnosti otkrića dvojne Na osnovu pregleda kariograma čovjeka mogu se identificirati određene anomalije.Upoznavanje građe i funkcije vlastitog tijela. -Vodi raspravu o nasljednim osobinama. -Pobuđuje interes kod učenika za gradivo genetike.Dostignuća iz genetike imaju primjenu u raznim ljudskim djelatnostima: poljoprivredi. kako funkcionira te što svakodnevno treba poduzimati za očuvanje svojeg i tuđeg zdravlja -Zna da se genetika bavi pojavama i zakonitostima nasljeđivanja. Promatraju u prirodi. ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. jer spolne ćelije roditelja sadržavaju nasljedni materijal sadržan u genima koji omogućava razvoj sličnih osobina u potomstvu. da je broj karakterističan za pojedine vrste organizama. sadržane u jedru ćelije. -Genetika je relativno mlada nauka. -DNK je dvostruki Korisne poruke o potrebi kontinuiranog učenja kako tokom nastave tako i u vannastavno vrijeme. -Navode neke osobine koje su uočili da se u obitelji ponavljaju kroz generacije. HROMOSOMI Izgled i kemijska građa hromosoma. Laboratorijska vježba: -Izrada modele čovjekovih kromosoma i simuliranje diobe tjelesnih i spolnih stanica/ćelija -Razgovaraju o nespolnom i spolnom razmnožavanju. GENETIKA Pojam genetike i njezin značaj Pojam i značaj biološkog nasljeđivanja -Znanja iz fundamentalnih nauka kao što je genetika pomažu razvoju ljudske prakse. Broj hromosoma. u obitelji između roditelja i djece kao i djece međusobno. na selu. ali i promjenljivosti u živom svijetu . medicini. . Osobine bilo koje vrste organizma ne nasljeđuju se u gotovom obliku nego se nasljeđuju molekule DNK. sa zapisom za tvorbu određenih bjelančevina i u krajnjoj liniji razvoj osobina organizma. -Motivira učenike za rad tokom nastave i u vannastavno vrijeme. sudstvu . filmove. -Potiče diskusiju o sličnostima i različitostima koje učenici uočavaju međusobno. Vode diskusiju sa nastavnikom o načinu rada i sadržaju gradiva koji ih očekuje u IX razredu.

-Vodi raspravu o nasljednim osobinama i prilagođavanju. Učenici na primjeru visine čovjeka zaključuju da nije dovoljno samo posjedovati gene za visinu već da je potrebna i određena hrana –količina hrane te potrebni sastojci hrane (bjelančevine.GENETIČKA ŠIFRA Molekuli DNK nositelji genetičke poruke (šifre ili koda). -Shvaća važnost gena u stanici. proces sinteze bjelančevina i faktori sredine. ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. Prepisivanje i prevođenje šifre. Laboratorijska vježba: Izrada modela DNA. lanac nukleotida s moći udvajanja. a isto tako objasniti rezultate ogleda. genotip. u jedru. -Zakon uniformnosti hibrida i zakon Genetika je relativno mlada nauka. -Zna da se genetička šifra ili kod nalazi u molekulama DNK tj. -Može opisati izgled hromosoma za vrijeme diobe ćelije. te prevođenje jezika baza u njima na jezik aminokiselina koje se povezuju u molekule bjelančevina sintetiziranih u ribozomima.ugljikohidrati. mineralne tvari i vitamini). rasporedom parova nukleotida. učestvuju geni oba roditelja. GENI Pojam. NASLJESLJEĐIVA NJE JEDNOSTAVNIH OSOBINA Mendelovi zakoni nasljeđivanja -Zna da je Mendel svojim eksperimentima utvrdio zakonito nasljeđivanje osobina. -U tjelenim ćelijama nalaze se u parovima (aleli). 69 . Kod organizama koji se spolno razmnožavaju u genotipu polovica gena potječe od oca. Zna da zdravi život uvjetuje zdravo potomstvo. homozigoti i heterozigoti. -Može opisati oglede na grašku i zijevalici koje je Mendel izvodio. -Genotip u sadejstvu s faktorima vanjske sredine omogućava formiranje fenotipa. -Koriste model DNK. -Po načinu djelovanja geni se dijele na dominantne i recesivne. koji su napravili u laboratorijskoj vježbi da bi bolje shvatili ulogu DNK u sintezi bjelančevina. -U razvijanju nasljednjih osobina kod organizama koji se spolno razmnožavaju. fenotip Ukazuje da u prirodi vrlo često jedna osobina se razvija uz učešće većeg broja gena. a polovica od majke. a među njima je i ljudska vrsta. Insistira da se dobro shvati pojam odgovarajućih baza u nukleotidima (A-T. -Oni nose genetičku šifru koja se prenosi sa roditelja na potomstvo. -Svi geni ćelije čine njen genotip. dominantni i recesivni geni. Učenici pronalaze primjere razlika u biljaka iste vrste koje rastu u različitim -Ističe da danas spoznaje genetike daju nadu da će mnoge nasljedne bolesti moći biti izliječene. -Može objasniti način prepisivanja šifre uz pomoć molekula RNK. C-G) -Naglašava da se osobine organizama ne nasljeđuju u gotovom obliku nego se one razvijaju u čemu ključnu ulogu ima DNK. -Zna da su geni strukturne i funkcionalne jedinice procesa nasljeđivanja i da se sastoje od molekula DNK.voda. kemijski sastav. a u ćelijama mogu biti u homozigotnom ili heterozigotnom stanju. -Diskusija ili okrugli stol na temu nasljedna svojstva i nasljedne bolesti.

rastavljanja osobina.

PROMJENLJIVOST ORGANIZAMA

Nasljedna promjenljivost: kombinacija roditeljskih osobina i mutacije.

Nenasljedna promjenljivost: modifikacije

-Zna da su potomci organizama koji su nastali u procesu spolnog razmnožavanja su slični roditeljima, jer se geni roditelja kombiniraju i to predstavlja veliku zalihu ukupne promjenljivosti živih bića. -Mutacije su sasvim nove osobine koje su posljedica promjene u rasporedu nukleotida u molekulama DNK.- Mutacije mogu zahvatiti cijele hromosome ili pak njihove dijelove. -Primjeri nasljednih bolesti kod čovjeka: hemofilija, daltonizam, mongoloidnost. -Uzroci mutacija raznoliki: različite kemijske tvari, svjetlosno, atomsko kosmičko zračenje i dr.- Većina mutacija su štetne, ali mali omjer korisnih je važan za evolutivni razvoj živog svijeta. Modifikacije - nenasljedne promjene nastale pod uticajem faktora okoliša, a važne su za opstanak individua u promjenljivim uvjetima života (dobivanje tamne boje kože na suncu, povećanje broja eritrocita tokom boravka na planinama povećanje površine lista u sjeni itd.) Historijski razvoj živog svijeta proučava nauka organska evolucija. Ona sagledava razvoj živog svijeta kroz vrijeme i objašnjava nastanak novih vrsta organizama. Prvu teoriju evolucije dao je Lamark, a Darvin je svojom teorijom prirodne selekcije

Za razvoj zdravog potomstva važno je da roditeljske spolne stanice ne budu pod utjecajem mutagenih faktora sredine u kojoj žive.

uvjetima. -Prave u vidu crteža i križaljki prikaz nasljeđivanja boje i oblika zrna graška kroz dvije generacije. -Uočavaju da homozigoti dominantni i heterozigoti ispoljajvaju u fenotipu osobinu dominantnog gena, a homozigoti recesivni osobinu recesivnog gena.

-Usmjerava učenike na primjere mutacija i modifikacija koje mogu navesti u svojem okružju -Razgovara sa učenicima o osobama pogođenim nasljednim bolestima i kako se treba ponašati u odnosu na njih.

Iako su modifikacije nenasljedne promjene organizama one su od izuzetne važnosti za opstanak organizama u promjenljivim uvjetima života.

Nastavnik ukazuje na sve jača upozorenja liječnika da pretjerano izlaganje suncu ljudskog tijela , iz pomodnih razloga, može biti od trajne štete za zdravlje. Razgovaraju o promjeni boje kože pod uticajem sunčevog zračenja i značaju ove modifikacije za život čovjeka.

EVOLUCIJA

Uvod u organsku evoluciju. Pojam i značaj

Gradivo evolicije razvija naučni pogled na razvoj živog svijeta kroz vrijeme na planeti Zemlji.

Ukazuje na važnost teorija evolucije koje su postavili prvo Lamark, a kasnije Darvin.

Koristeći geografsku kartu

70

Dokazi evolucije

unaprijedio spoznaju evolucije živog svijeta. Paleontološki: prijelazni oblici i razvojni nizovi; Uporedno-anatomski dokazi: sličan plan građe organizama otkriva srodničke odnose. Rudimentni organi i atavizmi. Realno postojanje organske evolucije da se dokazati naučnim činjenicama.

svijeta da markiraju put oko svijeta u koji se Darvin uključio.

Nastavnik nastoji pružiti što više informacija iz različitih bioloških disciplina koje daju potporu naučnom shvaćanju historijskog razvoja živog svijeta.

Faktori evolucije općenito Nasljeđivanje je proces očuvanja stečenog stanja, a promjenljivost omogućava nastanak novih osobina. Posebnu važnost imaju mutacije. Prirodno odabiranje (selekcija) ima stvaralačku i pokretačku ulogu. Selekcija se odvija pomoću „borbe za opstanak“ . Izolacija (prostorna, ekološka, reproduktivna ...), kao i slučajni procesi zajedno s prethodno navedenim faktorima omogućavaju cjelokupan tok evolucije. Proces nastanka novih vrsta (specijacija) -Proces divergencije. -Mikroevolucija (evolucioni procesi unutar vrste), a to su promjene genofonda usljed djelovanja različitih faktora evolucije koji dovode do nastanka novih vrsta. -Krupne promjene u evolutivnom toku živih bića dovode do nastanka novih planova građe organizama i drugih novih osobina što dovodi do procesa makroevolucije. Spoznaje genetike i niza drugih bioloških disciplina koriste objašnjenju procesa evolucije živog svijeta.

-Posmatrajući paralelno kosture različitih klasa kičmenjaka uočit će homologe i analoge organe. -Fotografije posjedovanja repa, veći broj pari sisa, pretjerana dlakavost kod čovjeka su atavizmi i ukazuju na evolutivni tok ljudske vrste. Praktični rad za sagledavanje promjenljivosti organizama: -Sabrat će po nekoliko listove sa najdonjih grana dviju drvenastih biljka i uporedit će njihovu veličinu i oblik. -Izmjerit će visinu svojih drugova i drugarica koji su rođeni u iste godine po mogućnosti istog mjeseca. -Podatke će zabilježiti u tabeli, uporediti ih i donijeti zaključke.

Obrazložit će ulogu nenasljedne i nasljedne promjenljivosti u procesu evolucije na nizu primjera kod biljaka, životinja i čovjeka..

Pojam i značaj antropologije. Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka Ćelija/stanica, tkivo, organi, sistemi organa, organizam čovjeka kao cjelina

-Današnja bioraznolikost mjerena brojem vrsta živih bića na Zemlji je rezultat dugotrajnog evolutivnog razvoja živog svijeta. Broj vrsta se tokom vremena na Zemlji povećavao, ali tokom razvoja živog svijeta brojne vrste vrste živih bića u prošlosti živjele, a zatim izumrle i danas o njima saznajemo na osnovu fosilnih ostataka.

Pronaći će podatke o broju

-Organizirat će odlazak u neki od muzeja koji raspolažu sa bogatim zbirkama prepariranih biljaka i životinja da bi učenici mogli dobiti predodžbu o bioraznolikosti . -U muzejima se nalazi i puno fosilnih ostataka. Nadomjestak muzejskim zbirkama je puno literaturnih izvora kao i internet informacija. -Povezat će gradivo evolucije sa gradivom sistematike biljaka i životinja koje su učenici usvojili u ranijim razredima.

71

Građa i funkcija kostiju Kostur/skelet NAUKA O ČOVJEKU: UVOD Stiče znanja o građi i funkcionisanju čovjekova organizma i osnovnuh higijenskih mjera za čuvanje zdravlja. -Zna o građi i diobi ćelije, razliku između mitotičke i mejotičke diobe ćelija. -Tkiva čovječijeg organizma: epitelno, vezivno, potporno, mišićno i nervno.- Pojam organa i organskih sistema. Građa, oblik i funcije. Veze mišića i kostiju. Rad i zamor mišića. Bolesti i njega kostiju i mišića. Zna da je kostur potporanj tijela i zaštita organa. Zna građu, funkciju, sastav kostiju, razvoj kostura, debljanje, zarastanje i veze među kostima. Može imenovati, opisati i navesti funkcije glavnih kostiju glave, trupa i udova kao i veze među kostima Povezuje koštanu srž sa stvaranjem krvnih stanica. Može navesti glavne nepravilnosti u razvoju kostura (skolioza, rahitis i dr.), njegove povrede (prelomi, uganuće, iščašenja. Zna pružiti prvu pomoć prilikom ozljeda kostura. Razvijanje svijesti i sticanje navika o ličnoj i komunalnoj higijeni.

vrsta pojedinih klasa kičmenjaka u Bosni i Hercegovini, također i broju nekih grupa viših biljaka. Uporedit će brojnost tih grupa sa podacima za neke druge zemlje u Evropi.

Motivira učenike i razvija njihov interes za nauku o čovjeku. Nastavnik priprema vježbe mikroskopiranja ćelija/stanica i tkiva. Potiče učenike na razmišljanje o povezanosti oblika ćelija s njihovom funkcijom. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Učenicima pokazuje (prepilanu) bedrenu kost ovce ili teleta, trajni preparat koštanog tkiva, slike kostura i veze među kostima, na modelu skeleta čovjeka. Pokazuje kosti na kosturu ili slici i navodi učenike da ih pokažu na svom tijelu. Upozorava da nepravilno sjedenje i nošenje neudobne obuće izaziva promjene na kosturu djece i odraslih. Priprema mikroskopiranje trajnih preparata poprečnoprugastih i glatkih mišićnih vlakana. Izvodi sa učenicima jednostavne vježbe kojim pokazuje antagonistički rad

SASTAV ČOVJEČIJEG TIJELA

Shvaćanje da je tijelo čovjeka kao i tijela biljaka i životinja su građena od ćelija.

ORGANSKI SISTEMI: KOŠTANO – MIŠIČNI SISTEM

Usna duplja, jezik, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, probavne žlijezde

Razvijanje pravilanog stava o povezanosti i značaju jedinstva koštano mišićnog sistema. Shvatanje neophodnosti ličnog učestvovanja u održavanju zdravlja pomoću pravilnog načina života (pravilna ishrana, boravak na suncu radi pravilnog razvoja kostiju) Shvatanje zašto su kosti tvrde i lomljive i važnosti vitamina D i sunčanja u sprečavanju rahitisa

Vode diskusiju sa nastavnikom o potrebi sticanja znanj o vlastitom tijelu.

Pomoću crteža prikazanih u udžbeniku i na grafoskopskim folijama ili na drugi način posmatrajući ih uočavaju i ističu različitosti crtajući ih u svojim sveskama. Mikroskopiraju trajne preparate koštanog tkiva. Posmatraju oblik, spoljašnji izgled i poprečni

MIŠIĆI:

Hrana, probavni sokovi, mehanička i kemijska obrada hrane, enzimi

-Može opisati građu mišićnog tkiva

Važnost redovne i umjerene tjelesne aktivnosti za normalan rad mišića. Pravilna ishrana bogata

72

-Potreba stalne brige o održavanju zdravlja zuba putem stalne njege. PROBAVA HRANE NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA PROBAVU Opravdana potreba brige o izboru sredstava za korištenje higijene usta i ruku (prirodna. Bolesti zuba.zdrave i pokvarene zube. Praktični rad: razdvajanje mišićnih vlakana na životinjskom tkivu. pojam tetive. Prikazuje video zapis o 73 . Rade pokuse dokazivanja neorganskih i organskih tvari u kostima (paljenje i potapanje u kiselinu). -Po skupinama prave jedan dnevni jelovnik uključujući sve potrebne sastojke hrane uključujući i njihovu energetsku vrijednost izraženu u džulima. Na modelu kostura čovjeka posmatraju kako su kosti međusobno povezane i raspoređene. jezik. -Zna da je usna duplja obložena sluzokožom te zna nabrojati i opisati građu i funkciju organa vezane za nju: zubi. netestirana na Zajedno sa učenicima prave sintetičku tabelu o sredstvima za održavanje higijene i trajnosti ambalažiranih prehrambenih artikala. -Zna objasniti da je za rad mišića potrebna energija koju mišići dobivaju razgradnjom šećeraglikogena. tankog i debelog crijeva kao i žlijezda jetre i gušterače vezanih za tanko crijevo. Može razlikovati najvažnije satojke hrane i namirnice gdje se nalaze. poprečnoprugasto i srčano mišićno tkivo i zna navesti organe koji su građeni od tih mišića. -Može objasniti proces kemijske obrade hrane (probava/varenje) u pojedinim dijelovima sistema za probavu. -Zna opisati mehaničko usitnjavanje organa i funkciju organa koji u tome učestvuje. -Čovjek se ne hrani samo zato da utoli glad nego da izgrađuje i obnavlja svoje tijelo. ima energiju za rad organa i kretanje i bude zdrav i otporan prema bolestima. -Korekcija nepravilnog položaja zuba efikasno se otklanja.Važno je znati da redovito pražnjenje crijeva daje doprinos u zdravlju čovjeka. slici i na vlastitom tijelu. -Demonstrira model probavnog sistema ili prikazuje na zidnoj slici. blaga. Nudi jelovnike primjerene uzrastu devetog razreda. bjelančevinama osigurava pravilan razvoj skeletnih mišića. crijeva. i razlikovati glatko. grafoskopskoj foliji građu sistema organa za probavu. ruku i korištenje ispravne hrane. -Zna opisati građu i navesti funkciju: ždrijela. -Postoje potrebe za svakodnevnim unošenjem svih sastojaka hrane. jetre. pljuvačne žlijezde. te na koji način se pokreću. -Demonstriraju pokus probave u ustima i uloge mišića. Crtaju poprečni presjek kosti i obilježavaju njenu građu. redovitog liječničkog pregleda i eventualnih popravki narušenog zdravlja (karijes). -Zna navesti imena pojedinih enzima kao i ulogu u razgradnji hranljivih tvari.resorpcija hranljivih tvari SISTEM ORGANA ZA PROBAVU Higijena usta. -Veza između mišića i nervnog sistema. Trovanja. Posmatranje mišića na modelu čovjeka. Laboratorijska vježba: Izrada modela zuba. Crtaju mišićne ćelije i mišiće. respiracija u ćelijama). Potiče učenike na uzimanje svih sastojaka hrane. takođe mjesto i način apsorpcije hranljivih tvari razloženih do aminokiselina. -Zna obrazložiti važnost hrane kao izvora gradivnih tvari. prostih šećera i masnih kiselina i njihove konačne upotrebe (biosinteza bjelančevina. jednjaka. želuca. Crtaju svoje zubalo i označavaju znakovima + i minus . energije i zaštitno gergulatorskih tvari. -Demonstrira model zubala čovjeka. Nastavnik donosi košaru sa različitim namirnicama i razvrstava namirnice po njihovim sastojcima. presjek duge kosti. Rad mišića prate na grimasama lica i mišićima ruke.

čir želuca. dizenterija. Napraviti popis ne manje od 10 prehrambenih artikala sa podatkom o trajnosti koja je navedena na ambalaži. Bolesti jetre: žućni kamenci. pasja. svinjska pantljičara. upala slijepog crijeva. a obavezno prije jela i poslije obavljene nužde). Česta oboljenja probavnog trakta: gastritis. korištenje raznovrsne svježe spremljene hrane i oprane hrane koja se jede u svježem -Zna da je pored karijesa zuba često oboljenje paradentoza. žutica. noktiju. Paraziti probavnih organa: dječije gliste. Napraviti popis sredstava koje svakodnevno koriste za održavanje higijene svoga tijela. ruku (više puta dnevno. najčešćim bolestima probavnih organa. enzima ptijalina na razgradnju složenih ugljikohidrata na prostije šećere. Ne povoditi se za svakim sredstvom koji se nudi u prodaji putem agresivnih reklama. 74 . životinjama itd. ciroza. Napraviti popis gljiva iz skupine otrovnih. trhinoza. trbušni tifus. rak želuca i debelog crijeva.). Trovanja hranom.-Shvata potreba održavanja higijene: usta (četkanje zuba).

-Priprema video zapis na temu štetnosti pušenja.navesti važnost disanja na nos. grkljan. bronhitis. Zna sastav krvi: uobličeni elementi (eritrociti. 75 . SISTEM ORGANA ZA KRVOTOK: KRV I LIMFA Sastav krvi i limfe Posmatrat će zgrušavanje životinjske krvi u čaši tj. Razumjeti razlike između plućnog i ćelijskog disanja. . pluća).gušenje i utapanje nastaje usljed trajnog sprečavanja plućnog disanja i može pružiti prvu pomoć kod unesrećenih. serum i funkciju pojedinih komponenti. krvna plazma. . i boravka u prirodi. . NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA DISANJE Štetan uticaj zagađenog zraka. štetan uticaj duhanskog dima i mjere suzbijanja pušenja. Zna opisati grkljan i glasnice i objasniti funkciju glasnica i način oblikovanja glasa. Razvija svijest o štetnom uticaju duhanskog dima za dišne organe i glasnice i mjerama za suzbijanje pušenja. od čega ovisi i kako se mjeri. Može opisati put zraka od nosa do pluća i objasniti izmjenu plinova u kontaktu plućnih mjehurića i krvnih kapilara. Učenici će donijeti dio pluća nekog sisara (iz mesnice)i promatrati spužvastu građu pluća. Savladati jedan od načina pružanja prve pomoći putem vještačkog disanja -Nastavnik priprema učionicu i laboratorijski pribor za pokuse. Izvesti pokus dokazivanja CO2 u izdahnutom zraku. boravka u prirodi.SISTEM ORGANA ZA DISANJE I GLAS: ORGANI ZA DISANJE Nosna šupljina. industrijskih opasniih plinova i drugih štetnih čestica .nošenje zaštitnih maski. .Promatraju pod mikroskopom krvne stanice. Gušenje i utapanje.objasniti potrebu zaštite dišnog sistema od prašine.odvajanje krvnog seruma i krvnog ugruška. zaštitu od promuklosti i oštećenja glasnica. . dušnik. Stimuliranjem pušenja pomoću šprice i vate pokazati štetnost pušenja.navesti uzroke i zaštitu od najčešćih oboljenja disajnih organa: gripa. dušnica. Navesti važnost disanja na nos. leukociti. tuberkuloza i rak. Nastavnik će slikovno pokazati načine izvođenja vještačkog disanja i praktično izvesti jedan od njih. Napisati referat na temu štetnosti pušenja. Razvija svijest o zaštiti sistema organa za disanje od prašine. počevši od svog doma i uticanje na roditelje i starije i na svoje vršnjake. -Stimulirat će učenike na očuvanje zdravlja disajnih puteva posebno ako je u pitanju pušenje cigareta bogatih nikotinom i nekoliko stotina drugih štetnih tvari za zdravlje čovjeka.obrazložiti štetnost pušenja za dišne organe i glasnice. plinova i drugih štetnih uticaja te smisla nošenja zaštitnih maski kod obavljanja izvjenih zanimanja. Sticanje znanja o potrebi boravka na čistom zraku u prirodi i očuvanja prirode za zdrav život. upala pluća. Sticanje znanja koje potiče učenike da se uključe u borbu protiv pušenja. Nabavit će u mesnici životinjsku krv. Bolesti: tuberkuloza i upala pluća. -Svojim primjerom nastavnika nepušača usmjerava učenike na brigu o zdravlju. rak pluća. Vitalni kapacitet pluća Može opisati građu i i funkciju organa za disanje. Zna: . ždrijelo. Shvatiti povezanost dišnog sistema i kretanja krvi. Crtaju glasnice pri proizvodnji zvuka. Zna šta je vitalni kapacitet pluća. Plućno i ćelijsko disanje. (prenošenje kisika. trombociti).

Značaj dobrovoljnog davanja krvi za spašavanje ljudskih života. Istražuju ko su davaoci krvi iz njihove bliže okoline. crvuljak i ulogu (posrednik u razmjeni između krvi i stanica. karbondioksida.odbrana. hranljivih tvari. limfni sistem: čvorići. Prepoznavanje alergena kao tvari koje uzrokuju alergije . -Neke bolesti se prenose putem krvi te postoji potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi. SRCE. LIMFNI SUDOVI Građa i uloga. Nastavnik upućuje učenike gdje mogu nabaviti potreban materijal za praktičan rad. Krvotok i limfotok Zna objasniti građu srca i obrazložiti ulogu srca kao crpke koja potiskuje krv u organizmu. sastav limfe i njezinu ulogu. -Neophodnost primjene prakse vakciniranja djece. 76 . serum i vakcine. . Nabavlja tlakomjer. Zna da se izgubljena krv može nadoknaditi (transfuzija) krvlju odgovarajuće grupe.Otkucaji srca i frekvencija nakon fizičkog opterećenja (uspinjanja uz stepenice). Shvata sistem krvnih grupa: A. zarazne bolesti i uloga antitijela..Prave plakat–mali veliki krvotok i nakupine limfnih čvorova na tijelu. Nastavnik pokazuje rasklopni model srca. Priprema učionicu (kabinet) i potreban pribor za za izvođenje praktičnog rada. razlikovati urođeni i stečeni imunitet kao i vještački stečen putem vakcinacije. Potiče učenike da istražuju podatke iz raznih izvora vezanih za krv i krvotok. . Pripremit će mikroskopske preparate za posmatranje krvnih stanica. šećeri itd. TRANSPORTNA I ZAŠTITNA ULOGA KRVI Transport oksigena. krvne grupe i transfuzija krvi Zna da se putem krvi transportiraju kisik s ključnom ulogom hemeoglobina. imunitet.Određuju položaj srca u prsnom košu . KRVNI SUDOVI/ŽILE. Obrazložiti i povezati ulogu limfnih žila s krvotokom. Leukociti imaju funkciju odbrane organizma. te povezati građu srca sa optokom krvi. . učenika i odraslih u smislu masovne i jeftine zaštite zdravlja.). grušanje). -Povezati zarazu HIV virusom s gubitkom imunosti. prsna žlijezda. -Značaj spoznaje o vlastitoj krvnoj grupi. AB i O i zna način nasljeđivanja. B. također i karbon dioksida kao i različite organske tvari (aminokiseline. sudovi. slezena. odbrani organizma). . . -Potreba stalne kontrole krvnog tlaka/pritiska preparat krvnih stanica. vene i apilare. krajnici.Ispituju vlastiti bilo –puls.Prave referat na temu SIDA. Može razlikovati krvne žile arterije. Po mogućnosti nabavlja srce nekog sisavca i uspoređuje sa modelom ljudskog srca.Objasniti krvotok (mali i veliki) i limfotok. .

izlučivanje štetnih tvari. pušenje. fizička neaktivnost.NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA KRVOTOK Mane i bolesti srca.). Najčešće bolesti bubrega: bubrežni kamenac. tromboza.Imenuju dijelove bubrega prema slici u udžbeniku. Vodi razgovor o bolestima sistema organa za krvotok. . . . Opasnost od ujeda i uboda otrovnih životinja. leukemija. -Pravilna ishrana bez pretjerane količine soli čuva zdravlje sistema organa za izlučivanje -Transplantacijom bubrega spašavaju se životi brojnih bolesnika. Nastanak i izlučivanje mokraće. te nadoknade izgubljene vode zajedno sa solima izlučene znojenjem. Opasnost i zaštita od prenošenja HIV virusa putem krvi. Njega i bolesti mokraćnih organa -Važnost uzimanja tekućine (higijenski i bakteriološki ispravne) za pravilan rad bubrega. nezdrava ishrana. -Koristi rasklopni model bubrega čovjeka .. Razumije povezanost organa za izlučivanje s probavom. a kod starijih osoba izbjegavanje kontrole zdravlja kod ljekara.aparata koji vrši dijalizu krvi. .Određuju položaj bubrega na svojem tijelu. Na rad mokraćnih organa štetno djeluje: prevelika kolečina tečnosti. proširenje vena. Bolesti krvotoka i krvi: infarkt srca. bubrežna tjelašca su osnovne funkcionalne jedinice bubrega. alkohol. Važnost izbjegavanja faktora rizika za zdravlje krvi i krvotoka (smog.. moždana kap (apopleksija).Priprema učionicu za laboratorijsku vježbu -Upućuje učenike gdje mogu pronaći potreban materija za praktičan rad .Prave otiske prsta palca i upoređuju njihov izgled. znojne i lojne žlijezde. disanjem i optokom krvi. krvnih žila i krvi. alkohola. endemski nefritis. zatajivanje rada bubrega. Praktičan rad: Mjerenje krvnog tlaka SISTEM ORGANA ZA IZLUČIVANJE: BUBREZI.Vodi razgovor o izvorima i kvaliteti vode za piće i očuvanja izvora pitke vode 77 . hemofilija. Krvni tlak/pritisak i konrtola.Ispituju masnoću svoje kože pmoću upijaćeg papira. Faktori rizika i njihovo zbjegavanje. upale. duhana. . malarija. nokti. suviše začinjena hrana.Učenici donose jedan laboratorijski nalaz urina i saznaju koje su normalne vrijednosti urina zdravog čovjeka. rožnih tvorevina kože te zadaću žlijezda lojnica i znojnica. sastav mokraće. Daktiloskopija-vijuge i brazde na površini kože u funkciji identifikacije osobe Laboratorijske vježbe: .Nabavljaju bubreg nekog sisavca (u mesnici) i vrše njegovu disekciju. opijati .Prave prigodan jelovnik namjenjen bubrežnim bolesnicima. MOKRAĆOVODI I MOKRAĆNA BEŠIKA Građa i funkcija. posebno prenošenja HIV virusa Zna da se parni organi bubrezi sastoje od bubrežne kore i srži. Bolesti koje se prenose putem krvi potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi. Višestruka funkcija kože: zaštita. Praktičan rad: . Može opisati građu slojeva kože ( pokožica i krzno). trovanje krvi. arteroskleroza. Važnost dijalize i transplantacije bubrega. -Očuvanje izvora pitke i zdrave vode kojom obiluje Bosna i Hercegovina. Funkcije kože. također i pomoću vještačkog bubrega . nastanak primarne i definitivne mokraće (urina). a posebnu pažnju posvećuje AIDS-u i zaštitu od ove opake bolsti KOŽNI SISTEM: GARĐA I ULOGA KOŽE Organi kože: dlaka.

Povrede i bolesti nervnog sistema mogu biti vrlo opasne i štetne po zdravlje čovjeka. Čovjek ima izuzetan položaj u prirodi koju koristi. Nastavnik donosi leđnu moždinu (svinje. goveda) na kojoj učenici vrše promatranje rasporeda sive i bijele mase 78 . Na modelu mozga sagledava dijelove.Upućuje učenike na članke iz časopisa na Diskusija o negativnom temu –oštećenja i bolesti utjecaju alkohola i droge na kože. . rak.termoregulacija. Čovjek je razumno biće (Homo sapiens – razumni čovjek). Promatranje rasporeda sive i bijele tvari na leđnoj moždini nekog sisavca. živci (nervi) i vrste nerava: osjetilni.Vode raspravu na temu štetnosti pretjeranog sunčanja i solarija. pokretački i mješoviti. Refleksni pokreti i refleksni luk. BOLESTI I POVREDE KOŽE Opekotine. mali Razvijenost centralnog nervnog sistema kod ljudske vrste u procesu evolucije odmakla je najdalje. Izrada postera na temu: Stop drogi! CENTRALNI NERVI SISTEM: KIČMENA MOŽDINA Građa i uloga. hladnoća i bol. češljanje. dendrit) i objasniti pojam sinapse i provodljivost nervne ćelije. Nervno tkivo i nervi Nervne ćelije se ne mogu tokom života čovjeka obnavljati. srednji i mali Može imenovati pojedine dijelove mozga i objasniti njihovu građu i funkciju. u njoj smještena osjetila za opip. njom upravlja. . melanomi. Nervo tkivo: siva i bijela masa. zdravlje centralnog nervnog sistema. MOZAK Glavni dijelovi: veliki. Sakupljaju podatke o UV faktor na sredstvima za sunčanje. Vrste nervnih vlakana: senzitivna. -Dezodoranse i druga kozmetička sredstva koja nudi kozmetička industrija treba oprezno koristiti. NJEGA. gljivična oboljenja. Nokti i kosa se njeguju svakodnevno (pranje. . svrab Može navesti nastank opekotina stupnjeve oštećenja. Priprema materijal za laboratorijski rad učenika NERVNI/ŽIVČANI SISTEM. bakterije i paraziti. načine liječenja. motorna. Zna objasniti položaj i građu. ali narušava i zaštićuje. Moždinski nervi. te stoga treba voditi računa o očuvanju zdravlja. toplotu. Zna objasniti putovanje nervnih impulsa. Važnost održavanja higijene kože blagim sredstvima. -Pretjerano sunčanje tijela na plažama je opasno zbog štetnog djelova UV zračenja. zaštita od pretjeranog sunčevog zračenja. Refleksi i refleksni luk. najčešće bolesti kože uzrokuju: gljivice.: OSNOVA NERVNOG SISTEMA Nervne ćelije i vrste nervnih vlakana. međumozak. Produžena moždina upravlja mišićima bez naše volje. asocijativna i mješovita. podsjecanje) Može opisati građu nervne stanice (neurit. Urođene i stečene refleksne radnje i njihov značaj.

. tabletomanija. ali i pomagati ovisnicima u procesu odvikavanja. grom. međumozak je centar termoregulacije. Povezan je sa centralnim nervnim sistemom (kičmena moždina i produžena moždina). Nadomjestak modela su crteži mozga.). Uloga čulnog sistema i sistem realizacije putem: prijemnika. mišljenje. ovisnosti Ispunjavaju anketu na temu ovisnosti i vode diskusiju nakon provedene ankete SISTEM ČULNIH/OSJETILNIH ORGANA: Draži. Povrede: potres mozga. išijas. padovi i dr. nadražaji i nadražljivost. Građa i funkcija pojedinih dijelova mozak upravlja ravnotežom tijela. usmjerava voljne pokrete i snalaženje u prostoru. Pravilna ishrana. pretjerano korištenje alkogolnih pića i narkotika i dr. usmjerava diskusiju i potiče izvođenje najvažnijih zaključaka nakon provedene diskusije VEGETATIVNI NERVNI SISTEM Građa i uloga. inteligencije itd. Opasnosti: strujni udar. Štetno djelovanje droga na mladi organizam. električni udar. nikotinizam. osjećajni Neki kozmetički preparati mogu štetno djelovati na zdravlje kože i ugroziti čulnu Razgovaraju o vrstama boli i načinima uklanjanja. Koristi model mozga koji se da rastaviti i tako vidjeti svi dijelovi. Ovisnosti kao faktori negativnog uticaja na zdravlje nervnog sistema: alkoholizam. Bol je važan prirodni signal poremećaja u organizmu.mozak i produžena moždina. Zdravlje centralnog nervnog sistema mogu narušiti različiti faktori vanjske sredine (prometne nezgode. virusni meningitis i dr. prerađivača i izvršitelja realizacije. Neophodno je voditi akcije sprečavanja ovisnosti svih vrsta. veliki mozak je najviši centar nervnih funkcija: pamćenje. Prema ustrojstvu i funkciji dijeli se na simpatički i parasimpatički koji djeluje antagonistički. djeluje autonomno. Potreba i načini odvikavanja. 79 . moždani udar. Ovisnosti donose štetu pojedincu. prometne nezgode i dr. Može objasniti i razlikovati pojmove: Izrađuju referate na temu: «Homo sapiens» Organizira. provodnika. simpatička i parasimpatička nervna vlakna NJEGA I BOLESTI NERVNOG SISTEMA Zamor. išijas. dječja paraliza. Receptori. spavanje. Zna da upravlja najbitnijim životnim funkcijama unutrašnjih organa bez uticaja naše volje tj. srednji mozak ima ulogu podešavanja refleksnih pokreta i dr. Prisustvovanje predavanjima stručnjaka vezanim za . sna i drugih životno važnih procesa. Kratkotrajne i drugotrajne posljedice ovisnosti na zdravlje. narkomanija. neuroze. odmor. padavica. obitelji i društvu. Bolesti: neuroze. epilepsija i dr. prometne nezgode. spavanje povoljno djeluju na zdravlje nervnog sistema.

Čovjek razlikuje okuse: slatko. Važnost otkiće korištenja norkotika u medicinske svrhe (narkoza. Na predavanja poziva i roditelje učenika. prepoznati i imenovati glavne i pomoćne dijelove oka. Nedostaci vida (kratkovidnost i dalekovidnost. slano. Zna koja su čula smještena u koži. -Pokus s lećom: nastanak slike. siva mrena. pedagoga. Čuvanje i njega očiju. gorko i kiselo. bezbolne intervencije zubara itd. KOŽNA ČULA nervi i efektori. Što je napisano na 80 . čulne ćelije i čulni organi. Kožna čula: čulo dodira.Čulo. razrokost. Pravi anketu na temu ovisnosti. Čulo mirisa (njuha) smješteno u nosnoj šupljini. Čulo okusa smješteno na jeziku. ovisnosti (učešće lječnika.leću testirana na životinjama.) Njega i bolesti kožnih čula Čulo mirisa i okusa ČULA OSJETLJIVA NA KEMIJSKE DRAŽI Izvesti pokus sa zonama okusa na jeziku. daltonizam). toplote i hladnoće draž. čulni organi. Upućuje učenike na edukativna štiva iz područja zdravog života-bez ovisnosti. Bakterijska. mehanička. sljepoća. Važno u procjeni kvaliteta hrane. za vrijeme operativnih zahvata na čovjeku i životinjama. nadražaj i nadražljivost. Osjetilom vida primamo oko 90% informacija iz vanjskog svijeta stoga ovo čulo ima veliku važnost u procesu učenja. Zna podjelu čula. ČULNI ORGANI. Očuvanje zdravlja: pravilna funkciju kože Izvode zaključak na osnovu vlastitog iskustva koji su djelovi tijela više. Hendikepiranim osobama kao Objašnjavanje građe oka pomoću modela Praktični rad: -Disekcija goveđeg oka. bola. Može opisati. Razumije funkcionalnu cjelovitost: draž-čulna ćelijanadražaj-osjećajni nerv-centar u mozgu-impuls-pokretački nervefektor.ČULNE ĆELIJE. toplotna oštećenja kože smanjuju osjetljivost kože na draži. način funkcioniranja i koju imaju ulogu u životu čovjeka.Uloga zaštitna i poticanje lučenja probavnih sokova. -Na osnovu modela izdužene Nastavnik apelira da se i spljoštene očne jabučice koriste sredstva koja nisu odrediti + ili . a koji Organizira predavanja o manje osjetljivi na hladnoću. pića. OKO – ORGAN ČULA VIDA Građa oka. Vježba: Prepoznavanje mirisa hrane sa povezom na očima. Razgovaraju o sredstvima za njegu kože Obavještava o raznim tradicionalnim i oficijelnim načinima uklanjanja bola. kemijska. sociologa). Održavanje higijene kože putem redovitog pranja i neutralnih sredstava za njegu kože čuva se njezino zravlje. upala očne sluznice. astigmatizam. zraka. trahom. također i pojmove čulo. Mane i bolesti oka. bolesti: zelena mrena. Potreba humanog ponašanje prema slabovidnim i slijepim osobama. Opisati nastanak slike u oku. čulne ćelije.

prepoznati i imenovati dijelove spoljašnjeg. gušterača. zvučna biblioteka itd. Faktori oštećenja uha. Zna podjelu žlijezda s obzirom na način izlučivanja svojih produkata (žlijezde s unutrašnjim i vanjskim izlučivanjem). Razvoj svijesti o značaju žlijezda sa unutrašnjim lučenjem i njihovih hormona u o upravljanju rastom. Njega i bolesti uha Donosi materijal (plastelin) za oblikovanje očne jabučice. povremeno odmaranje tokom dugotrajnijeg čitanja ili gledanja u ekran. Jedinstvo regulatornog sistema. Demonstrira sliku i 81 . Zna da nabroji žlijezde s unutarnjim izlučivanjem i njihove hormone ( hipofiza. nadbubrežne žlijezde. Najčešća bolest je upala srednjeg uha. Vode diskusiju o šećernoj bolesti vrlo raširenoj u današnje vrijeme (uzroci. Naučiti nazive pojedinih hormona i znati njihovo dejstvo u hormonskoj regulaciji životnih procesa.udaljenost od predmeta posmatranja. srednjeg i unutrašnjeg uha. Njega i zaštita i bolesti uha. ČULNI ORGANI U UHU Građa i funkcija uha. postignućima u liječenju služeći se odgovarajućom literaturom i internetom. grudna žlijezda. savladavanje Brajevog pisanja. Čulo ravnoteže i kretanja. Hormoni – regulatori životnih procesa. Prepoznavanje zanimanja koja ugrožavaju sluh. posebno u javnoj službi (šalteri pošta. posljedice. Potreba poznavanja znakova komunikacije gluhih. razvojem i funkcionalnom aktivnošću svih organa čovjeka. Učenici prave plakat sa rasporedom hormonskih žlijezda u tijelu. Zna navesti poremećaje vezane za pojedine zamjena mogu poslužiti osjetila mirisa okusa dodira. proizvodu i stavljen znak kunića. nošenje naočala ili kontaktnih leća za korekciju vida i oprez kod korištenja kozmetičkih sredstava. način liječenja). Po skupinama obrađuju bolesti hormonskih žlijezda. Potreba humanog odnosa prema gluhim i nagluhim osobama. ŽLIJEZDE SA UNUTRAŠNJIM LUČENJEM – ENDOKRINI SISTEM Građa i funkcija. Može objasniti građu. Nagluhost i gluhoća i uzroci ovih nedostataka. Poremećaji funkcija žlijezda i bolesti endokrinog sistema. Zavrtimo se i naglo stanimo. psi vodiči. Ispitujemo ravnotežu. Održavanje higijene uha i zaštita od velike buke. Štetno slušanje prejake disko glazbe i vokmena. Teze za razgovor: zvučni signali na semaforima. polne žlijezde). Može objasniti funkcioniranje ova dva čula. Zna da je organ čula sluha puž i može objasniti kako se čuje zvuk. Vodi diskusiju o vrstama pomoći koje društvo može pružiti slabovidnim i slijepim osobama. Priprema učionicu za laboratorijsku vježbudisekcija životinjskog oka. banaka itd.: Kako čujemo jednim uhom? Ipokus 2. paraštitna žlijezde. štitna žlijezda. Vodi razgovor o slabovidnim i slijepim osobama i razvija suosjećanje sa njima.) Praktični rad: Pokus 1. Zna da se u unutrašnjem uhu nalazi čulo za ravnotežu i čulo za orjentaciju u prostoru. Održavanje higijene očiju.

mjesto oplođene jajne ćelije. Plodni dani žene. Razgovaraju o vlastitom tijelu. Spolna zrelost je povezana sa odgovornim spolnim ponašanjem. rasklopni model uha. roditeljstvo i porodica Individualno razviće ( ontogeneza) čovjeka ČOVJEK I ŽIVOTNA SREDINA: ČOVJEK KAO BIOLOŠKO I DRUŠTVENO BIĆE. uloga posteljice i pupčane vrpce. Današnje čovječanstvo. porođaj. Vještačka oplodnja. Jedinstvo čovjekove prirodne i društvene sredine. Istražuju zašto nastaje višeplodna trudnoća Vodit će diskusiju o pojavi eksplozije populacije i njezinim posljedicama. ali ne i Nastavnik demonstrira rasklopni model čovjeka i slike iz 82 . ravnopravnost spolova. ponašanju i promjenama u pubertetu Istražuju i prave panoe na teme: spolne bolesti i zaštita od istih. Zna objasniti građu i funkciju ženskih polnih organa. Shvatiti da je pojava menstruacije i polucije znak spolne zrelosti organizma i mogućnost začeća. prikladne njihovom uzrastu. Povezati menstrualni ciklus s plodnim i neplodnim danima Razvoj svijesti o odgovornom roditeljstvu. gigantizam. patuljasti rast i dr. Na poster prezentaciji prikazat će probleme koje čovjek stvara u odnosu na Čovjek mijenja prirodu od vremena nastanka. ovulacija i menstrualni ciklus. Razvoj organizma poslije rođenja. Upućuje učenike na izvore podatka. Razvijanje svijesti da je čovjek sastavni dio prirode i da nju može koristiti.trudnoća. Ljudska populacija ima Razgovaraju sa roditeljima i u učionici o znakovima trudnoće: izostanak mestruacije. i razgovaraju kako buduća majka svojim načinom života doprinosi zdravlju djeteta i svom ličnom zdravlju. primarna i sekundarna polna obilježja žene. Kontracepcija. tjelesne promjene. RAZMNOŽAVANJE I RAZVIĆE Ženski polni organi Muški polni organi Zna objasniti građu i funkciju muških polnih organa. gušavost. razvoj jajne ćelije. Biološki i društveni Zna da je ljudska vrsta u sklopu živog svijeta planete Zemlje (biološko biće). Prave jelovnik za trudnicu. pravilna prehrana i boravak na čistom zraku značajni za život trudnice i za zdravo potomstvo. Pokazuje abecedu znakova za gluhe osobe.endokrine žlijezde i bolesti nastale usljed toga (dijabetes. o najnovijim dostignućima medicine u oblasti endokrinologije. Polni život. Higijena muških polnih organa. higijena ženskih polnih organa.). Znaju da su zdrav život. Bolesti koje se najčešće prenose polnim aktom. Šta određuje pol novog ljudskog bića. Bazedovljeva bolest. Navode negativne primjere iz svog okruženja o majkama ovisnicama. uslovi za oplodnju.Oplodnja jajne ćelije. ali je i društveno biće koje se svjesno prilagođava sredini i nju mijenja prema svojim potrebama (mijenja prirodu).

Razumije i objašnjava kako su okolišni uvjeti utjecali na razvoj ljudskih obilježja i koji su faktori doveli do postanka ljudskih rasa. Razvoj komunikacije dovodi do pojave da svijet «globalno selo». BIOLOŠKO PORIJEKLO I PROMJENLJIVOST LJUDSKE VRSTE Biološka i kulturna evolucija ljudske vrste. Spoznaja da je rasizam rašireni oblik kršenja ljudskih prava. podskupina ljudi i naroda. prirodu.).značaj naglog rasta i razvoja čovječanstva eksplozivan rast koji nameće niz problema (potreba za prostorom. a kao čvrst dokaz je činjenica da se rađa zdravo potomstvo između pripadnika različitih. Postojanje i uvećavanje. Prihvatanje stavova o jednakopravnosti svih rasa. Upućuje učenike na izvore znanja o razvojnom putu čovjeka. a nakon filma vode diskusiju. Nastavnik vodi razgovor sa učenicima na temu odgovornog roditeljstva. crna i žuta. hranom. Sakupljaju iz različitih izvora podateke o porijeklu čovjeka i ljudskim rasama. energijom itd. Učestvovat će u radu neke organizacije koja se bavi problemom očuvanja prirode. Zna sistematsko mjesto ljudske vrste (Homo sapiens) i može objasniti evolutivni razvoj ljudske vrste preko prethumane faze do humane. Potaknut će učenike na razmišljanje i traženje primjera koji ilustiraju pozitivne i negativne odnosa čovjeka prema prirodi. Varijabilnost ljudske vrste – ljudske rase. iskorištavati. Zna da postoji samo jedna vrsta ljudi sa rasama: bijela. Rasizam i genocid su negativni stavovi prema vrijednostima rasa. Gledaju film «Preci čovjeka». Izrađuju plakat na temu «Ljudske rase» udžbenika. 83 . Organizira posjetu muzeju gdje se nalaze izlošci-ostaci predataka suvremenog čovjeka. Rasizam i genocid i borba protiv njih Spoznaja da svi današnji ljudi pripadaju istoj biološkoj vrsti – suvremenom ili razumnom čovjeku. Razgovorom stvara atmosferu povjerenja i razumijevanja za probleme koje nosi to životno razdoblje. ali i rješavanje pritisaka čovjeka na prirodu. Stimulirat će učenike da se učlane u neku od ekoloških organizacija. Gleda i komentira sa učenicima video zapis na temu – Vrijeme sazrijevanja.

Razvijati poštovanje prema bosansko-hercegovačkoj prošlosti i svim zaslužnim ljudima koji su se borili za nju. (ravnopravnih) naroda. istaknutih umjetnika. slike.sposobnosti pravilnog uspoređivanja teritorije BiH kroz historiju sa današnjim teritorijem države. Razvijanje svijesti o bogatom kulturnohistorijskom nasljeđu koje je odraz i dokaz identiteta naroda i vremena u kojem žive.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS NASTAVNI PLAN I PROGRAM GEOGRAFIJE ZA IX RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ŠKOLI Geografije za IX razred – 1 sat sedmično – 35 sati godišnje TEME ZNANJE Osnovno znanje o porijeklu imena Bosna i Hercegovina i njenoj starosti Znati imenovati i opisati historijske faze teritorijalnog razvoja BiH. srednjeg prilozima i slikama a vijeka i novog vijeka. Metodom izlaganja pomoći u prezentiranju historijskog razvoja kulturne baštine uz bilježenje bitnog sadržaja na ploči i AKTIVNOSTI UČENIKA Ime. STAVOVI PONAŠANJA Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji Bosne i Hercegovine za samostalnošću. Metodom razgovora Na plakatima učenici treba pomoći učenicima da da polijepe slike (iz novina prouče sve slikovne ili turističkih prospekata) materijale. Stav o vrijednosti spomenika koji su tokom posljednjeg rata porušeni ili oštećeni čime je okrnjena naša izvorna kulturna baština kao neprocjenjiv elemenat kulturnoghistorijskog identiteta i turističkog proizvoda te potreba za restauracijom. ostalog što nije vidljivo kulturnih spomenika iz na tim grafičkim perioda antike. kipovi.da se prisjete kulturnih ustanova.) Slike treba na satu Upoznati učenike sa proučiti. Znanja o samostalnosti. prokomentirati razlikom pojmova: svaku i zaključiti što sve kulturne ustanove i čini kulturnu tradiciju i kulturni spomenici. oruđa i oružja itd. SPOSOBNOSTI Osposobljavati učenike za razumjevanje grafičkih priloga i tematskih karata. historijski razvoja i društveno uređenje BiH Prirodna i kulturna tradicija (baština) BiH 84 . Primjena geografske karte i razvijanje VRIJEDNOSTI. a posebno za turizam naše zemlje. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Metodom razgovora i Metodom razgovora demonstracije naglasiti utvrditi da je BiH bitne sadržaje nastavne zajednica njenih jedinice (korištenje konstitutivnih ploče). naučna djela. slike potrebno je o tome kulturnih manifestacija i razgovarati (književna. baštinu neke države. nezavisnosti i suverenosti BiH kao države sa demokratskim društvenim uređenjem (2 entiteta i 1 distrikt) Znati prepoznati kulturnohistorijskih spomenika i razlikovati različite stilove umjetnosti i bogate kulturne baštine BiH. Sticanje sposobnosti razlikovanja različitih stilova umjetnosti i spomeničke vrijednosti te primjena stečenog znanja u savremenom životu. Razvijanje sposobnosti geografskog mišljenja o vrijednosti i značanju kulturno-historijske baštine BiH.

85 . Ponoviti s učenicima endogene i egzogene sile koje stvaraju reljef. planinske i Niske(Mediteranske) Hercegovine. Znati sastav i geološku građu reljefa BiH( nastanak reljefa. granicama i obliku bosansko-hercegovačkog teritorija te o saobraćajnom značaju i položaju. Sposobnost učenika da shvate i prepoznaju na karti razlike između prirodne i umjetne granice. njegova važnost za opći razvoj kao i perspektivne djelatnosti bosanskohercegovačke privrede. Razvijati svijest kod učenika o prirodnoj raznolikosti BiH i bogatstvu kraških i drugih Metodom izlaganja i razgovora te korištenjem zidne karte tražiti od učenika da objasne koje su tri prirodno geografske cjeline BiH i pozvati učenike da na karti pokažu okvirne granice nizijske Bosne. navesti ih da shvate značenje kulturnih manifestacija za razvoj turizma. Znanje o važnosti tri osnovne geografske cjeline BiH za njen geografsko-saobraćajni položaj. Na kartama treba da pronađu najviše planine i planine koje su zaslužne za održavanje XIV Zimskih Direktnim grafičkim metodama nacrtati tablicu na ploči sa podacima o površini i broju stanovnika (u %) pojedinih geografskih regija BiH. granice i veličina BiH Znanje o veličini. Znati pronaći i prepoznati na geografskoj karti različite reljefne oblike. Danska) Razvijanje sposobnosti snalaženja na geografskoj Izgraditi stav o vrsti granica BiH(orografske i hidrografske) – prirodne granice. Znanje o kompleksnosti geografskog položaja BiH u ovom dijelu Evrope.automatski. Da su sposobni shvatiti da veličina teritorije u savremenom svijetu ne znači. godina i objasniti kako je ledeno doba utjecalo na oblikovanje reljefa u BiH. Nabrojati vrste stijena koje grade reljef BiH (specijalno sedimentne koje grade veći dio Bosne i Hercegovine). Metodom izlaganja upoznati učenike o postanku i formiranju reljefa prije 60 mil. Geografski položaj. Holandija.kartografske pismenosti. (Belgija. razvijenost i visoki životni standard stanovništva. obnovom i čuvanjem tih vrijednosti. tipovi Sposobnost primjenjivanja ranije stečenih znanja o granicama BiH.

Igman). Pomoć u izradi klimodijagrama. klima. Na osnovu iskustva potaknuti učenike da se prisjete svih svojstava voda i povežu ih sa gradivom. Razgovarati s učenicima o rijekama. Znati objasniti značaj podzemnih voda. Kako planinske barijere utječu na klimu naše zemlje. značenje i utjecaj pojedinih reljefnih oblika za razvoj BiH uopće. koje se obrađuje. Znati objasniti značenje rijeka i jezera te ostalih kopnenih voda na kopnu za razvoj BiH i turizma koji se na njima razvijaju. termalne i mineralne izvore. Znati rijeke jadranskog i crnomorskog sliva/njihove karakteristike). visinske regije). reljefne oblike i navesti primjere tih reljefnih oblika u BiH. prirodna i vještačka jezera. Razvijati svijest o potrebi borbe protiv onečišćenja voda. Poticati razvoj ekološke svijesti o očuvanju prirodne sredine. karata hidrogradske Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi. jadranska zemlja: Navesti učenike na povezivanje. padavinama i najčešćim i najznačajnijim vrstama vjetrova). Razgovarati sa učenicima o karakteristikama rijeka crnomorskog sliva. jezera. ponornice. Sposobnost razlikovanja karakteristika rijeka jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. uzroke i način njihovog sporog obnavljanja. Potrebu da se zaštite. nabrojati tipove reljefa. peripanonska Bosna i Niska Hercegovina). Učenici treba da ponove pojmove vrijeme. Sposobnost razumijevanja grafičkih priloga (klimatski dijagrami). obale bosanskohercegovačkog Jadrana. Opiši privredni značaj bosansko-hercegovačkih rijeka? Kroz razgovor. Da znaju pokazati na karti klimatske regije BiH i da znaju navesti i opisati tipove klime i objasniti utjecaj klime na privredni razvoj BiH. a na osnovu pripremljenih pitanja. Stav o prirodnim ljepotama naših voda. jezera. olimpijskih igara (Bjelašnica. Vode BiH: Rijeke i jezera Znati razlikovati karakteristike jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. jezera. ponornica. Pronaći na karti BiH najveća krška polja BiH. tlu. Jahorina. temperaturi zraka. klimatski faktori. Navika upozoravanja na elemente ekološke ugroženosti vode na Zemlji.značaj za razvoj poljoprivrede i turizma BiH. karti «čitanje karte». Znati suprotnosti reljefnih oblika i cjelina (planinsko-kotlinska. Razvijati osjećaj čuvanja ljepota naše domovine te upozoravanje na svijest i mogućnost pojave požara u razdoblju ljetnih vrućina. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja i vrijednosti rijeka. Znati imenovati vode (rijeke. Klima. reljefnih oblika koji su od ogromne važnosti za poljoprivredu. Znati značaj. geološka razdoblja nastanka reljefa. Razviti sposobnost razumjevanja grafičkih priloga (profila rijeka. analiza geografskih podataka i generalizacija istih: Sposobnost povezivanja usvojenog znanja o reljefu BiH i formiranje geografskog mišljenja o međuzavisnosti prirodnih i društvenih procesa. kontinentalnost. već stečenih znanja. kao i naviku potrebe očuvanja voda na kopnu. Metodom razgovora navesti učenika da izdvoje najvažnije prirodne karakteristike nastanka različitih klimatskih faktora u BiH. jezerima i moru i njihovom značaju. 2 močvare u BiH i termalne i termomineralne izvore (znati pokazati ih na karti). o klimi msa klimatskim tipovima BiH.razgovarati o najvećim rijekama jadranskog i crnomorskog sliva. Razvijati svijesti kod učenika o značaju tla za proizvodnju hrane te nužnost očuvanja prirodne sredine.Reljef BiH – reljefne cjeline. Koje su osnovne karakteristike rijeka crnomorskog sliva? 2. 1. termalnih izvora za razvoj BiH. biljnom i životinjskom svijetu i zaštiti okoliša: Razvijanje interesa kod učenika za usvajanje gradiva o klimi BiH.o 86 . Znanja o vrstama tla (pedologija) . Osposobiti učenike za pronalaženje usvojenih pojmova na geografskoj karti. Korištenje ilustrovanih priloga iz novina. Znati. Učenicima dati nekoliko pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o klimi. Izvesti zaključak da ovakav reljef je presdudan na kimu gravnog grada BiH. geografski položaj BiH. biljni i životinjskih svijet i pedološka obilježja BiH Znanja o faktorima koji utječu na klimu BiH (znanja o Sunčevu zračenju. industriju i turizam BiH. vegetaciji te o nihovoj geografskoj rasprostranjenosti kroz tri klimatske – vegetacijske zone. jadranskog sliva. Sposobnost primjene stečenog znanja.Na osnovu poznatih klimatskih faktora i elemenata treba da navedu i objasne tip klime zavičaja. Metodom razgovora ponoviti kroz pitanja.a posebno za razvoj turizma. cikloni i anticikloni.močvare) koje bi trebalo zakonom zaštititi. Na slijepoj karti BiH ucrtati površinske vodene tokove.

Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja pojedinih sektora djelatnosti. Razvijati sposobnost primjene stečenog znanja o Razvijati stajalište (stav) o potrebi obnove stanovništva BiH i nužnoj pranatalitetnoj politici. emigracija. etničkoj. Znanje o biološkoj. vanjske i unutrašnje migracije itd. migracije. glavnih rudnomineralnih bogatstva BiH Izraditi privrednu kartu BiH Da navedu mjesta – rudarske basene koji 87 . Razvijati sposobnost usporedbe seoskih naselja (brdskih. Upoznati učenike o fazama razvoja BiH privrede od manifakturnoindustrijske preko socijalističke do tranzicijske faze. Znanje o problemima bosanskohercegovačih sela (opisati gradove BiH i znati osnovne podatke o svakom od 6 najvećih gradova BiH). Izgraditi pravilan stav prema očuvanju i zaštiti znamenitosti neselja BiH. razmještaju i kretanju (dinamici)stanovništva u BiH. Priprema didaktičkog materijala grafikona. geografskih karata i pomoćnih tekstova. analize i sinteze. opisivanja i logičkog zaključivanja. prema procjenama. Koje turističko značenje imaju vode na kopnu? 6. Metodom razgovora uvesti učenike u problematiku o (pogodna. Stanovništvo i naselja BiH Znanje o broju stanovnika u 2005.vođena pitanja) stanovništvu i naseljima: Voditi razgovor o tome kako i kada su nastali prvi gradovi u BiH? Razgovor o nastanku i razvoju modernih gradski centri BiH? Upoznati učenike o znamenitostima glavnog grada BiH i većih regionalnih centara (uputiti učenike na pronalaženje informacija o ovim gradovima) Razvijati osjećaje razumijevanja problema sa kojim se suočava bosansko -hercegovačka privreda(veliki broj nezaposlenih i niska zarada zaposlenih). njihovom privrednom značaju: Sa učenicima na slijepoj karti ucrtavati ponornice BiH i upisati njihove nazive. nizijskih i kraških predjela). Pomagati učenicima pri izradi starosno-spolne piramide. Na slijepu kartu BiH unijeti lokacije. godine do posljednjeg popisa 1991. Razvijati pravilan stav prema vlastitoj naciji. Razvijati poštovanje i ljubav prema naseljima širom BiH. Na plakatima koje će pripremiti (grupa učenika) treba da nalijepe slike iz novina. Učenici treba da odgovore na pitanja: Gdje stanuju? Koji su faktori utjecali na produženju života stanovnika BiH? Šta treba uraditi da bi poboljšali obrazovnu strukturu BiH? Ima li u vašoj okolini nepismenih stanovnika (uzroci i posljedice? Na (slijepoj-demografskoj karti BiH).njegovanje i sticanje navike:upoznavanja obilaska. 3. pismima.religiji. Znaju probleme s kojima se suočava savremena bosansko-hercegovačka privreda u tranzicijskoj fazi. navedi i pokaži na karti nekoliko banjskih lječilišta u BiH? 5. Razgovarati o iskustvu sa vodama u BiH. a koje su vezane za vode BiH. treba da unesu mjesta guste i vrlo rijetke naseljenosti (krški predjeli) i da objasne zašto je to tako. Pripremiti grafofolije (plakate sa ucrtanim vještačkim jezerima i HE na njima.jeziku. Znati osnovna obilježja i historijski slijed migracija kao i uzroke vanjskih i unutrašnjih migracija. imigracija. Pozitivan stav o ravnopravnosti spolova. zbog negativnog prirodnog priraštaja. Da znaju uzroke koji su uslovili poremećaje u polnoj i dobnoj strukturi stanovništva BiH. Razgovarati o najatraktivnijim turističkim destinacijama. Razvijati sposobnost upoređiv. tablica o proticaju itd. (kompariranja ). Da znaju odrediti udio stanovništva u primarnom. Shvatanje da BiH u daljnjem razvoju treba mlade. Upoznati učenike sa rudama i Sposobnost analize dijagrama kretanja broja stanovnika BiH od prvog popisa 1879. Kvalitet kopnenih voda u BiH? Metodom razgovora ponoviti pojmove natalitet motalitet.pripremiti grafofolije sa riječnom mrežom BiH. Razvijanje . vjerskoj. karata i strukturnih krugova. Osposobiti učenike za razumjevanje savremenih procesa koji opterećuju bosanko-hercegovačku privredu. godine (analizira grafikone o broju kretanja stanovništva od 19911995 i od 1995 – 2006. gustoća naseljenosti.) Sposobnost prepoznavanja i uočavanja uzroka i posljedica migracija u BiH. ( Da znaju razlikovati političke i ekonomske migracije). Razvijati pozitivan stav prema vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti(tolerancija). Znanje o osnovnim razlikama između seoskog i gradskog neselja. učenici. perspektivne i kreativne ljude. prirodni priraštaj. geografskih i dr. sekundarnom. godini. razgledanja i fotografisanja pojedinih naselja i njihovih znamenitosti (Škola u prirodi). Znati osnovne značajke razvoja naseljenosti. Koje je najveće prirodno a koje vještačko jezero BiH? 4. Sposobnost razumjevanja dobno-spolne piramide. Razvijati kreativnost u radu i osposobiti učenike da uočavaju veze i razlike između nacionalne i religijske strukture stanovništva. Uvažavati pravo svakog čovjeka da odlučuje o mjestu rada i stanovanja. kartograma. ili one koje su sami fotografirali ili nacrtali gradova ili sela u kojima žive i da opišu šta vide na fotografijama ili slikama. obrazovnoj i ekonomskoj strukturi stanovništva. tercijarnom i kvartarnom sektoru (razlikovanje tercijarnog i kvartarnog sektora djelatnosti).mreže.) što omogućava istraživačko učenje i učenje sa razumjevanjem.

Znati prirodne i društvene uslove razvoja bosansko-hercegovačke poljoprivede i osnovne probleme njenog razvoja. «Dita». mineralnih i enegentskih bogatstva i mogućnostima njihovog iskorištavanja. «Polihem» i «Bosnalijek») proizvode plasiraju na tržište u okruženju. Znaju ekološke probleme vezane za energetski sistem koji utječe na kvalitet zraka. Upozoravati na ekološke probleme izazvane zastarjelom tehnologijom nekih grana bosansko hercegovačke industrije. (objasniti!) Priprema didaktočkog materijala potrebnogbza obradu ove nastavne teme. Razvijati sposobnost kartografske pismenosti i osposobljavati učenike za samostalan rad. Razvijati svijest o poljoprivredi kao perspektivnoj djelatnosti bosansko hercegovačke privrede u sklopu proizvodnje zdrave hrane. raspolažu sa značajnijimm količinama(nalazištima) ruda metala. a samo hemijska industrija («Soda so». Izrada zadataka objektivnog tipa za provjeru stečenog znanja.nemetala. pomoć pri analizi privredne karte BiH. Da prehrambena i drvna industrija imaju sve potrebne sirovine na teritoriji BiH ali su nedovoljno razvijene.kao faktore njenog razvoja . Razvijati interes za nastavni predmet .energenata Namjena pojedinih ruda – enrgenata. Osposobiti učenike za razumjevanje tematskih karata i primjenu stečenog znanja na fizičkoj geografskoj karti BiH. Upoznati učenika sa pet osnovnih ekonomskih regija na teritotiji BiH. Pomoći učenicima pri unošenju na kartu mjesta i područja rudnomineralnih ležišta i energetskih izvora. (rad u grupama) Izrada folije sa tabelom foliju ispravnih odgovore. energentima i rudama u svakodnevnom životu. Izrada tabele stepena obrazovanosti stanovništva BiH. Izgrađivati pravilan stav o mogućnostima razvoja bosansko hercegovačke privrede. Razlikovanje tri osnovne poljoprivredne regije (karakteristike poljoprivredne proizvodnje za svaku regiju pojedinačno). Znanje o nekokurentnosti BiH privrede i potrebi njenog prestrukturiranja. Stjecati naviku štednje električne energije i razvijati pozitivan odnos prema radu.ekološku svijest naglašavajući utjecaj energetskog sistema na kvalitet zraka i vode u BiH. Uvažavati sve promjene u privredi BiH .Privreda BiH – prirodni i društveni uslovi za razvoj privrede energetskim izvorima kojima raspolaže BiH /rad na geografskim kartama/( ležišta rudnog bogatstva i lokacije energetskih izvora). Izrada folije sa grafikonom runih. 88 . vode i tla.

Sticati naviku pozitivnog odnosa prema radu i naviku rada u grupama i parovima.planine) njegov krah 90-tih godina (zbog rata). Znanje o glavnim nodalnofunkcionalnim centrima svake od regija i. biljnom svijetu i zaštiti okoliša u regijama. iskorišteni. vazduh. Uvažavati dolazak stranih gostiju (bez obzira na politiku. turistički slabo razvijena područja BiH.u potpunosti. Razvijati uvjerenje da svako od nas može učiniti mnogo na zaštiti i unapređenju životne Učenici će objašnjavati na koji način se može uključiti u rješavanje ekoloških problema.(turističke destinacije) Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja (prednosti i nedostataka) pojedinih vrsta saobraćaja. Pomoći učenicima pri izradi slijepe karte i prezentaciji regije koju obrađuje. Primjena stečenog znanja u svakidašnjem životu. ravnica (reljefnih cjelina) rijeka. Geološki aspekti Znati elemente ugroženosti geografaske sredine (voda. Upoznati učenike da turizam dostiže svoj maksimum u razdoblju Socijalističke Jugoslavije (olimpijske igre . turističke vodiči. Razvijati pravilan odnos prema čuvanju i zaštiti prirode kao i prema prirodnim i društvenim geografskim ljepotama i različitostima BiH. Znati oblike turizma koji imaju razvojne mogućnosti. (rad u grupama) detaljano opisivanje jedne od četiri regije BiH. Da (na času) prezentiraju svoja iskustva i tok posjete. fotografijama. Sposobnost uspoređivanja posebnosti jedne sa ostalim regijama BiH. znati osnovne karakteristike (prirodne i društvene). Učenici individualno ili sa nastavnikom treba da posjete jednu ili više turuističkih agencija. sposobnosti analize grafičkih priloga i primjene stečenog znanja kao i razvijanja sposobnosti snalaženja na geografskim kartama. Izgrađivati pozitivan stav prema turističkim mogućnostima BiH i razvijati pozitivan odnos prema radu i saradničkom učenju s nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu. te naglasiti utjecaj saobraćaja na kvalitet životne sredine. itd). ilustracija:prospektima. kao i mogućnosti razvoja svake od regija. Sposobnost utjecaja na Razviti stav o poštovanju i ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. Da znaju najpoznatija rudna ležišta.znanje o trenutnom stepenu razvijenosti privrede. monografije. područja sa većom gustinom naseljenosti i nadalno funkcionalnih centara. Metodom razgovora (pitanja) treba utvrditi pređeno gradivo: Šta je saobraćaj. Sposobnost primjene stečenog znanja i razvijanje geografskog mišljenja o zaštiti životne sredine. Znati koji su najveći zagađivači životne(geografske sredine). sudjelovanje u saobraćaju.Značaj unapređenja BiH turizma za razvoj i zapošljavanjed stanovništva. Stjecati naviku korištenja različitih izvora znanja (novine. Najrazvijenija grana turizma u BiH. tlo). najpoznatije površinske i podzemne tokove. Razvijanje sposobnosti uspoređivanja posebnosti turističkih regija kao i primjenu stečenog znanja o tipovima i vrstama turizma u BiH. Priprema didaktičkog materijala potrebnog za obradu ove nastavne teme(reljefna karta BiH) Posjeta nekoj turističkoj agenciji.5% (potreba (da bar 15-20% teritorije naše države 89 . Opisati razvoj željezničke i cestovne mreže kroz historiju i njen značaj za razvoj BiH. Regionalna podjela BiH: Regija BiH Da znaju koje su četiri osnovne prirodno i društveno geografske regije BiH. Sposobnost uočavanja veze između različitih vrsta prirodnih resursa i njihovog značaja za razvoj regije. Osposobljavati učenike za formiranje geografskog mišljenja. uloga i značaj saobraćaja za razvoj neke države.marketinga i da zaključe kakav utjecaj ima propaganda na ovu privrednu gradu u BiH. Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina. da objasne pojam propagande . Objasniti ulogu zračnog saobraćaja i znati aerodrome u BiH. jezera. Upoznati učenike da BiH ima velike turističke potencijale koji nisu.tolerancija. učenika. nacionalnu. Analiza tabelu učešća zaštičenih zona u ukupnoj Metodom razgovora treba uputiti učenike na činjenicu da je učešće zaštičenih zona u ukupnoj površini BiH svega 0. vrste saobraćaja. Razvijati sposobnost uočavanja međuovisnosti saobraćaja i turizma. Razvijati sposobnost individualnog rada te primjene kreativnosti u radu. slikama i drugim grafičkim materijalom koji se odnosi na regiju koja se obrađuje. Učenicima dati pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o geografskom položaju. kakav je reljef a kakva gustina naseljenosti. kreativnu i stvaralačku atmosferu u razredu.koja imaju mogućnosti za razvoj itd. tlu. klimi. vjersku i rasnu pripadnost) .Saobraćajnoturističke vrijednosti BiH Znati definirati pojam saobraćaj i međuovisnost sa turizmuom. Razvijati ekološku svijest. Upoznati učenika sa preduslovima i ograničavajućim faktorima razvoja turizma. Stvarati ugodnu.

. Razviti sposobnost uočavanja uzroka zagađenosti životne sredine i zašto to čovjek čini sam sebi. Posmatranje. stanovnike (okolinu) u BiH na rješavanju problema geoekologije. sredine i prirodne okoline u BiH. Njemačkoj i Norveškoj.zaštite geografske sredine Metode i sredstav zaštite životne(geografske sredine). površiti u BiH. Objašanjavanje pojava i procesa. analiziranja . postavljanje pitanje. kao i vrste naselja i načina života ljudi – privredne djelatnosti). Znati šta je to «fenomen staklenika» Znati na koji se način i koja sredstva uništavaju( nagrizaju) ozonski omotač). Učenici će objašnjavati kako i zašto koristiti kante za smeće. Razvijati ekološku svijest o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta na okolini i na prostoru BiH. koji su se dešavali li se dešavaju na lokacijama koje učenici posmatraju i proučavaju (kraška korizija i erozija. Hrvatskoj.vjetra .parkovi prirode. Nastava u prirodi (terenska nastava) Na nastavno . prikupljanje informacija o geografskim objektima koji se posmatraju i posjećuju. zaštićene zone itd) po Evropskim mjerilima. treba da uđe u neki program zaštite .naučnim ekskurzijama(dva puta u toku školske godine) upoznati prirodne i društvene pojave na prostoru BiH i posljedice njihovog djelovanja Sposobnost posmatranja. djelovanje snage tekuće vode. Pomoći učenicima u organizaciji akcija sakupljanja starog papira i pri izradi plakata upozoravanja stanovništva na pogubnost nastavka zagađivanja životne sredine. Sposobnost izražavanja emocija za neke grandiozne oblike koji su posljedice djelovanja prirodnih sila. Organizirati akciju provoditi kontinuirane akcije na sakupljanja starog papira. Albaniji. Evropi. Razvijati naviku korerktnog i zaštitničkog odnosa prema okolini i prirodi. uočiti proces i posljedice djelovanja egzogenih sila. Uočiti proces i posljedice djelovanja čovjeka na promjene u prirodi.. nacionalni parkovi. odvajanja bitnog od nebitnog. 90 . karakteristike flore i faune.čišćenja školskog dvorišta i okoline.

razmjenjuju mišljenja i izvode zaključke. Međunarodne krize koje su prijetile da prerastu u ratni sukob.Manjinski narodi. OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije. Jasno formuliše ciljeve časa . Evropske i UČENIK Zna koje su zemlje najveće kolonijalne sile i njihove kolonijalne posjede.HISTORIJA / POVIJEST Tematske cjeline / teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI.Aneksija. Priprema analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima. Pojam imperijalizam.Privre da idruštvo u BiH u doba Austro-ugarske vladavine. Može objasniti i razumije zašto su izbile političke krize. Određuje kriterije za procjenju znanja i ocjenjivanje učenika. Razumije i može objasniti kolonijalnu podjelu svijeta. 91 . Razviju svijest o tome kako je razvoj nauke i tehnike uticao na život ljudi Učenici analiziraju izvore koji iz različitih perspektiva govore o kolonijalnoj politici . Priprema zadatke za učenike. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kakav je bio odnos velikih sila prema kolonijama kako se razvijalo suprotnosti i formirali savezi velikih sila . Razumije značaj naučnog.tehnička i kulturna dostignuća na prijelazu dva stoljeća. tehničkog i kulturnog napretka.Obrazovne i kulturno-prosvjetne prilike.Vojno političke saveze i njihove članice. Istražuju temu i odgovaraju na postaljene zadatke. Naučna. razvijaju sposobnost multiperspektivnosti (gledanje na događaje iz različitih uglova). stavovi. Zna uzroke i povod izbijanja Prvog Vrijednosti.Nastanak političkog života i stranaka.Borba za crkvenoškolsku i vakufskomearifsku autonomiju.proces i sadržaj UČITI Berlinski kongres i okupacija BiH.Kalajevo doba.

da je završetak rata donijeo promjene i na drugim kontinentima. Zna da navede ličnosti koje su obilježile razdoblje.Države nastale nakon Prvog svjetskog rata.Glavne frontove. iznose vlastiti stav . Razvijaju svijest o tome kako su ljudi živjeli u vrijeme ratnih sukoba i kako se mijenjala uloga žena u ratu. razmjenjuju mišljenja rješavaju postavljene zadatke .privredne i kulturne tokove razvoja BiH u doba austrougarske uprave. totalitarna država.Razvoj Italije i Njemačke između dva svjetska rata.Pojmove:komunizam socijalizam. Mogu da nabroje sličnosti i razlike totalitarnih režima u Evropi. Priprema pitanja za analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima časa. Interesi velikih sila.Zna revolucije u Rusiji. usmjerava aktivnosti učenika na času i na osnovu jasno postavljenih kriterija ocjenjuje učenike Analiziraju izvore. Šta je Društvo (Liga naroda). Razumije i može da objasni posljedice pojave totalitarnih režima. zemlje Latinske Amerike i SAD-e).vanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata Glavne političke. Svijet između dva svjetska Versajski mir i njegove odluke.Članice sila Osovine. Zna koje nacionalne manjine žive U BiH. Pišu istraživačke radove o promjenama u svakodnevnom životu u vrijeme ratnih sukoba. da su se najveće promjene odigrale u Aziji gdje jača nacionalna svijest i demokratija. mogu da razlikuju uzroke i povod. odgovaraju na pripremljene zadatke . Razvijaju svijest o tome Učenici analiziraju različite izvore .Razumije značaj liberalne demokracije. Mogu da objasne politička kretanja i društvene sisteme nakon Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazi do političkih preokreta u zemljama liberalne demokratije.Frontovi (ratišta).Velike međunarodne krize pred prvi svjetski rat.tehnika i kultura na prijelazu dva stoljeća.Nastanak novih 92 . Razumije i može da objasni razvoj evropskih država. Razumije i može da objasni razvoj vanevropskih država.Revolucije u Rusiji (reducirati sadržaje). Razumije značaj naučnotehnoloških dostignuća i kulturnog napretka. istražuju teme. Prvi svjetski rat (19141918) Uzroci i povodi izbijanja rata. Definišu kriterije za procjenu znanja učenika u skladu sa postavljenim ciljevima časa. da su formirane nove države u Evropi. Japan. svjetskog rata. Kako je tekao naučni. Razdoblje svjetske ekonomske krize. Kina.Prvog svjetskog rata.Kolonije i borbe za novu kolonijalnu preraspodjelu. nacizam. fašizam. Politička i društvena zbivanja u vanevropskim zemljama (Indija.Može objasniti i razumije posljedice Prvom svjetskog rata. razmjenjuju stavove. Razumije i može da objasni uzroke pojave i posljedice velike ekonomske krize.Razumije i može objasniti kako su se ratni sukobi odrazili na svakodnevni život ljudi i položaj žena. Učenici razvijaju svijest o tome da se Versajskim mirovnim ugovorom mijenjala politička kartaEvrope. U grupama istražuju zadatu temu i prezentiraju je na portfoliju. Pojam liberalna demokratija. Svakodnevni život. Arapske zemlje. Zna odluke Versajskog mira. Razumije i može objasniti zašto je borba za novu podjelu svijeta dovela do izbijanja Prvog svjetskog rata.Evropski vojnopolitički savezi.Kako je tekao svakodnevni život ljudi. Uzroke izbijanja rata. Rezultati i posljedice Prvog svjetskog rata.Nauka. Osmansko carstvo (Turska). Organiziraju i usmjeravaju aktivnosti učenja na času.Razumije i može objasniti značaj revolucija u Rusiji.Ratne operacije Učenici razvijaju svijest o tome da su suprotnosti interesa velikih sila doveli do izbijanja svjetskog sukoba . Zna ličnosti koje su obilježile period. Priprema analizu izvora (formulišu pitanja za analizu) u skladu sa postavljenim ciljevima časa.Rezultate i posljedice Prvog svjetskog rata. tehnički i kulturni razvoj. Razvijaju svijest o tome kako se ekonomska kriza odražava na život ljudi .

Prilike u BiH u Prvog svjetskog ratu. Može objasniti položaj žena i djece u ratu. Završne ratne operacije. Može objasniti i razumije zašto su formirani vojno politički blokovi nakon II svjetskog rata. Može objasniti i razumije kulturne tokove. (1939-1943).Politička. Učenici razvijaju sposobnost da na osnovu primjera iz svakodnevnog Učenici analiziraju različite izvore. Kreiraju poticajno okruženje za učenje. Život pod okupacijom. Stanje i prilike u vanevropskim zemljama od 19181939god. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996- kako se velika ekonomska kriza odrazila na političku situaciju i zaoštravanje međunarodnih odnosa što je dovelo do ponovnog stvaranja političkih i vojnih blokova. Može objasniti i razumije politiku zemalja „trećeg svijeta“. Može objasniti i razumije zašto je došlo do velikih političkih kriza i lokalnih ratova. Najvažnija dostignuća iz oblasti nauke i tehnike. učestvuju u aktivnostima učenja na času. Učenici su svijesni da je naučni i kulturni razvoj u XX st. Pripremaju aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima.rata država na evropskom kontinentu. Pripremaju argumentaciju za učešće u debatama na času. Političke krize i ratove. Razumije i može objasniti zašto je održano suđenje u Nirnbergu. Razumije značaj antifašističke koalicije. Razvijaju sposobnost da sagledaju različite poglede na formiranje vojnopolitičkih saveza . Prekretnice rata (bitke) i tok ofanziva savezničkih snaga.Nacizam u Njemačkoj. Fašizam u Italiji. Razvijaju svijest o poziciji BiH u Prvom svjetskom ratu kako je došlo do formiranja Kraljevine SHS i poziciju BiH u njenim okvirima. Socijalizam.Društvo (Liga naroda).Sovjetski savez (SSSR). Politički. Razvoj nauke i kulture u BiH u drugoj polovini XX stolj. Svjetska ekonomska kriza. Priprema aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima. Kada i zašto je održan Nirnberški proces. razmjenjuju mišljenja iznose vlastiti sud. o položaju i stradanju civila u Drugom svjetskom ratu Učenici razvijaju svijest o značaju suđenja ratnim zločincima u Drugom svj. Usmjerava aktivnosti na času. iznose vlastite stavove. Kada i zašto je osnovana OUN. razmjenjuju mišljenja Istražuju i predstavljaju Nastavnici pripremaju 93 . Nastanak evropske zajednice. Kulturne tokove.Stanje u BiH u II svjetskom ratu. Istražuju i prezentiraju temu. Položaj žena i djece u ratu.Prvi ratni period(1939-1943). Izgrađuje kriterije za ocjenjivanje. o značaju formiranja antifašističke koalicije i anlanske povelje. Razumije značaj naučnog i tehnološkog razvoja. Razumije i može objasniti posljedice rata. Usmjeravaju aktivnosti učenja.društvena i kulturna zbivanja u BiH između dva svjetska rata. Međunarodno priznanje Republike BiH. Učenici razvijaju pozitivan stav o dekolonizaciji i integrativnim procesima u Evropi i svijetu. Vojno političke saveze. iz temelja izmijenio život čovječanstva. Komunističke zemlje i pad komunističkih režima. Kako se period Hladnog rata odrazio na mir u svijetu. Razvijaju svijest o ulozi OUN-a u svijetu. Drugi svjetski rat (1939-1945) Uzroci i povodi izbijanja rata. Može objasniti i razumije značaj formiranja evropske zajednice. Antifašistička koalicija. ratu. Razumije i može objasniti uzroke rata. Učenici analiziraju različite izvore. na osnovu osnovu istraživanja teme izvode zaključke. Politički i ekonomski položaj BiH od 19451990god. Obrazovno kulturni život.Poraz sila Osovine. I kakav je njen privredni i kulturni razvoj. Posljedice rata. Definiše kriterije za ocjenjivanje Učenici analiziraju različite izvore. Prekretnice rata i glavne ofanzive savezničkih snaga (1943-1945). iznose vlastiti stav. Formulišu pitanja za analizu izvora i pripremaju zadatke za učenike. Kreira poticajno okruženje za učenje. Liberalna demokratija. Razumije i može objasniti tok rata.Formiranje saveza sila Osovine. Formiranje antifašističke koalicije. Razumije značaj osnivanja OUN-a. Disoluciju Jugoslavije. Nučno-tehnološka otkrića i uspjesi između dva svjetska rata.

Učenici su svijesni značaja Haškog Tribunala. Može da objasni i razumije prilike u BiH za vrijeme II svjetskog rata. Nastanak i širenje evropske zajednice. Pripremaju i koriste različite tehnike učenja i analizu različitih izvora . Daju jasna uputstva i usmjeravaju aktivnosti učenja. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996-2000. Disolucija SFR Jugoslavije i sticanje nezavisnosti.kulturni život). god. Razvija pozitivan stav prema tekovinama kulturnog razvoja ovog perioda. Izrađuju smjernice za planirane aktivnosti učenja. Može da objasni i razumije tok i posljedice rata. privredni i obrazovno. Dejton. Najveće političke krize i ratovi. Pad komunističkih režima i nova realnost. Učenici razvijaju svijest o značaju medija na formiranje javnog mijenja i njihovoj ulozi u ratu vrijeme rata.Razumije značaj naučnog i kulturno razvoja BiH u drugoj polovini XX stolj. Razumije i može da objasni položaj BiH u jugoslavenskoj federaciji.(?). 94 . Post dejtonski period do 2000god. Razumije i može da objasni prilike u BiH za vrijeme I svjetskog rata. Razumije značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma. Blokovska podjela. Razumije i može da objasni razvoj BiH između dva svjetska rata. Naučna. Razumije i može da objasni politički. BiH u II svjetskom ratu (19411945). tehnička i obrazovno kulturna dostignuća. Izrađuju svijest o značaju očuvanja kulturne baštine BiH. procesuiranja svih ratnih zločina .Stanje i prilike u BiH između dva svjetska rata: Kraljevini SHS/Jugoslaviji (politički. Osnivanje OUN-a. života razumiju ekonomski razvoj BiH od 1945-1990 . procesuiranje učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. temu. Međunarodno priznanje Republike BiH.Savremeno doba (19452000god. Razumije i može da objasni različite interese jugoslavenskih republika.Nastanak bloka zemalja „trećeg svijeta“ i njihova politika. Elektronsko doba.). Primjenjuje koncept multiperspektivnosti Organizuju posjete muzeju ili kulturno historijskim spomenicima. 2000god. BiH u stoljeću XX BiH u prvom svjetskom ratu. Poslijeratni period (1945-1990).Rat i njegove posljedice.

Postavlja različite vrste Mehatronikaelektrotehnika Prepoznaje elektromotornog elemente pogona i 95 . Veze između karakterističnih veličina hidrauličnopneumatskih sistema. mjerni instrumenti) i prezentira njihov rad i funkciju. ponašanje stavovi.TEHNIČKA KULTURA . Pažljivo rukuju i održavaju mjerne i kontrolne instrumente. Koristi instrumente za mjerenje hidrauličnopneumatskih veličina. Analiziraju elemente hidrauličko-pneumatskih sistema. kompresori. Razvijanje svijesti o uticaju naučno–tehnološkog razvoja na život čovjeka. Bira zadatke i probleme u skladu sa NPP i mogućnostima učenika. Poštivanje kućnog reda. Analiziraju elektromotornog elemente pogona. Veza između glavnih elemenata elektromotornog pogona Učenik : Prepoznaje osnovne elemente hidrauličkog i pneumatskog sistema. poštivanje i provođenje općih i ličnih mjera zaštite na radu. primjena pneumatskih sistema. Izrađuje didaktički materijal. Osnovni elementi hidrauličkog sistema. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosfere u razredu. Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Mehatronikamašinstvo Učiti: Prenos signala i snage pomoću hidrauličnih i pneumatskih sistema. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. IX razred – 1 čas sedmično. Osnovni elementi pneumatskih sistema. primjena hidrauličnih sistema. 34 časa godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti. ventili. Afirmacija rada i stvaralaštva. Shvatanje značaja Prate izlaganja i prezentacije predmetnog nastavnika. Priprema očigledna nastavna sredstva vezana za hidraulične i pneumatske sisteme (pumpe.

(elektromotor. modele pogona. Prikupljanje. telefon. znanja i Priprema elektroničke elemente i upoznaje učenike s njihovom funkcijom i montažom. spremnosti Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije i potrebi očuvanja okoline.). analiziraju rad pojedinih signalnih uređaja uz primjenu očiglednih nastavnih sredstava i shema. Koristi model interaktivne nastave. Prepoznaje osnovne mehanizme mašina: pogonski. uočavaju funkciju i značaj ovih elemenata. Karakteristične osobine radnih mehanizama (izbor motora. Mjerenje veličina u elektronici. Podstiče učenike na samostalnost i kreativnost. Priprema elektromotornog crteže i sheme. Primjena pravila i propisa pri provjeri mehatroničkih sistema. analiziraju grafičke priloge i druga očigledna nastavna sredstva i izvlače zaključke o značaju automatike u sistemu proizvodnje. Pruža neophodnu pomoć učenicima pri sagledavanju uticaja mehanizacije na produktivnost rada. upoznaje učenike s njima. Podjela automatiziranih sredstava za rad (sredstva za rad sa mehaničkim upravljanjem. radni mehanizam. Vježbaju očitavanje pojedinih mjernih veličina i uočavaju greške mjerenja. kao i uticaj mehanizacije na produktivnost proizvodnje. Objašnjava učenicima važnost signalnih uređaja u zaštiti objekata. analiza signala u mehatroničkom sistemu. Priprema mjerne instrumente. elementi za priključivanje na izvor struje). Mjeri veličina u elektronici. sredstva za rad za kombinovanim upravljanjem). sredstva za rad sa elektronskim odnosno numeričkim upravljanjem. Koristi mjerne instrumente u elektrotehnici i objašnjava greške do kojih dolazi pri mjerenju i očitavanju. Prednosti automatskih mašina za obradu metala nad klasičnim mašinama. koristeći model ili grafički prikaz. Analiza mjernih vrijednosti u upravljačkom sistemu.. signalni uređaji). Provodi mjere zaštite na radu. Mehatronikaelektronika Razvija svijest o značaju elektronike u životu čovjeka (TV. Afirmacija stvaralaštva. elektronska obrada podataka i memorisanje podataka. modernizacije proizvodnje u cilju povećanja produktivnosti rada. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. imovine. montira. Koristi pojedine signalne uređaje i analizira signale u mehatroničkom sistemu. obučava ih u očitavanju mjernih veličina i u uočavanju grešaka u procesu mjerenja. Ispoljavanje za saradnju. Priprema očigledna nastavna sredstva i izlaže nastavnu građu. Automatika i sistem upravljanja Osnovni pojmovi automatskog upravljanja. priključni napon. Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica. vodeći računa o mogućnostima i potrebama učenika. Prate izlaganje nastavnika. Uočava prednosti mašina sa automatskim upravljanjem nad klasičnim mašinama. Izrada osnovne tehničke dokumentacije pri mjerenju. Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugim. 96 . jednostavnih pitanja u cilju potsticanja učenika na razmišljanje i davanje ispravnih odgovora. Donošenje logičnih i samostalnih zaključaka o značaju tehničkih tvorevina i tehnoloških dostignuća u životu čovjeka. Automatizacija procesa rada. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. primjene mjera zaštite na radu i zaštite okoline. demontira i otklanja kvarove na električnom zvoncetu. Signalni uređaji. Uz prisustvo nastavnika vrše mjerenje pojedinih veličina u elektronici. shvata njihove funkcije.. prenosni i izvršni. Prepoznaju osnovne elemente elektroničkog sistema i shvataju njihovu ulogu. snaga. spojni elementi elektromotora sa radnim mehanizmom.

prednosti obnovljivih izvora energije nad neobnovljivim. neobnovljivi zvori). c) Saobraćaj. vjetrovi. Problemi energije u svijetu. energija sunca). Učestvuju u izradi ilustracija-crteža. kreiraju obrazovni pano. saobraćaju. internet (po mogućnosti). Pruža prvu pomoć u slučaju povreda. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Robotika. Energija uspostavljnje korelacije sa sadržajima iz fizike. interesa učenika i mogućnosti škole). proces transformacije energije. Samostalno proučava odabrane oblasti. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Skreće pažnju učenicima na: moguće kvarove na pojedinim elektroinstalacijama. b) CNC mašine. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. 97 . Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. domaćinstvima. posmatra i zaključuje. Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja tehničke kulture i ostalih predmeta. prate zanimljive članke i informacija sa medija. Uočavaju značaj finalne energije u: industriji. alatima i aparatima. stiče vještine. d) Zaštita životne okoline. Podjela izvora energije (obnovljivi izvori. Uočava i razumije: značaj energije u savremenom svijetu. Obnovljivi izvori energije (vodeni tokovi. Analiziraju grafičke priloge na kojim su prikazana pojedini obnovljivi izvori električne energije. Priprema grafičke prikaze rada pojedinih tipova mehatroničkih uređaja i objašnjava njihov rad. prikuplja informacije i podatke.Obnovljivi izvori energije CNC mašine način upravljanja. plima i oseka. grupnom i frontalnom radu. priručnike.

osnovna znanja o jednom programskom jeziku. . . umijeća i vještine. Četiri odrednice: osnovna znanja. . čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa.da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. . 3. postupke uključivanja i isključivanja računara.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene.da učenici upoznaju strukturu računara.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. OSNOVNA ZNANJA 98 .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . 2. ali i kulturnim navikama. OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. . . Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima.osnovna znanja o strukturi računara. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. . .da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika.INFORMATIKA ZA IX RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. 1. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu.

da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. . NAVIKE. ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. . UMIJEĆA I VJEŠTINE .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. . SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . su novi ili su prošireni. rad sa proračunskim tablicama i grafikom). primjena računara.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. 99 .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. . . prenos podataka i računarske mreže. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . putem Interneta.navika korištenja informatičke literature.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. . . . rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu.. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). . Nastavni sadržaji u okviru ovih tema.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. . . .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu.

Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu). što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. Nastavnici informatike treba da. U programu je preferiran BASIC. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja.usvajanju navika i stavova. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). u skladu sa mogućnostima škole. .sticanja umijeća i vještine. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika.sticanja osnovnih ICT znanja. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave.Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti. te u području . Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. . likovne kulture (računarski dizajn. 100 . Naime. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.

Demonstrira bezbijedan rad sa računarom i način instalisanja programa. kako je predviđeno zakonom. uključivanju i pokretanju računara.Pored toga nastavnik treba da prati. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. ističe i pohvaljuje napredne. Hardverski dijelovi: . Sposobni su da nabroje dijelove modernoh računara.RAM memorija. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. prilagodljiva. . OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima. Instalacioni program: install ili setup. . Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar. Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim instalisanim programima. VRIJEDNOSTI. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi). Prati i evidentira napredovanje učenika.flopi disk. Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva. Instaliranje računara. kompaktna. za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjeere bezbijednoisti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbijednost. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom. . korišćenje programa besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). Analiziraju postupke pravilnog rada sa računarom. Zna šta je registracijska baza. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti. instaliranje softvera. Pravilno postupaju pri instalisanju softvera. Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa bez prisustva stručnih lica. Startup proces (uključivanje i pokretanje) računara. Neophodan softver za rad Sposobni su da primjenjuju mjere bezbijednosti u radu sa računarima. Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru. Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka. Vrste instalacije: tipična. Sposobni su da uključe i pokrenu računar. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. pisač CD diskova. Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i 101 . Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi. STAVOVI. skener. Primjenjuju mjere bezbijednosti pri radu. priključni kablova. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. Besplatni programi (freeware). učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. Način istaliranja računara: instaliranje hardvera.matična ploča sa mikroprocesorom. štampač. . njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema.tastatura i miš. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. pisač i čitač DVD diskova i drugo. napojna jedinica. Pribavljaju dodatnu računarsku i Demonstrira neophodnu opremu. Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera. te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. Neophodna oprema: kućište računara.hard disk. ukazujući na štetne posljedice primjene nelegalnog softvera. Demo i pune verzije programa. Poseban iteres pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP. Pomoćni upravljački programi – drajveri. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Mjere bezbijednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbijednost. Start meni. učešća učenika u grupnom radu.

vrste komunikacije: grafičko okruženje. PRIMJENA RAČUNARA Grafički programi. Programi za stolno izdavaštvo DTP. prijemnik informacija. Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima. Struktura grafičkih sistema.grafička kartica. Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom poštujući savremene ergonomske zahtjeve. o manipuliranju elementima slike. komunikacija čovjek – računar. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera. Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi. Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara. Grafički programi: programi za crtanje. Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje. programi za slikanje i programi za dizajniranje. Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop. struktura grafičkih sistema. Manipuliranje elementima slike. Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs. Aktivni su na času. Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu. Programi za crtanje su: CorelDRAW. izbor boja na ekranu. Komunikacija korisnika sa računarom. Corel PhotoPaint. Opšti model komunikacionog procesa.čitač kompakt diskova. vrste namještaja (stolica i radni sto). Računarska ergonomija. Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva računarska ergonomija. a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa. kanal veze (komunikacioni kanal). za funkcionisanje tastature. Znaju koji je neophodan softver za rad računara. Komunikacija između čovjeka i računara putem glasa. Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja. Pod računarskom grafikom podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija oblici i boje. u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u 102 . Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih premeta.računara: operativni sistem Windows ili Linux. Grafički paketi. Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema. Uvod u računarsku grafiku. informatike. Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne Vrši prezentaciju mnastavnog gradiva: o grafičkim paketima. Daju primjere uspješne komunikacije. Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture Učestvuju u nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe. glasovna komunikacija. . miša i drugo. . Također. 2. Računarska ergonomija. Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju. Sposobni su da grafički predstave opšti model komunikacije čovjeka sa računarom. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara. Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom.modem. grafičkim paketima. Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog prostora i ulazno izlaznih jedinica. Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme. Adobe Illustrator. Sposobni objasniti da računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku. Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi. Komunikacija čovjeka sa računarom pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface). MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro. Opća struktura komunikacionog procesa. ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. . Sposobni su objasniti šta je GUI. Elementi komunikacije: izvor informacija. Izgradili su osobinu poštovanja računarskih ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera.zvučna kartica. programima za DTP. informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času. . Potreba za komunikacijom čovjek – računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija). učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom. Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene. zračenje i osjetljivost ekrana.

muziku.Aided Desingn). elektronička pošta (E-mail). pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. obrazovne igre. periodike. vježbanja i utvrđivanja gradiva. FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koriste računar (i sve njegove ulazno-izlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga. Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku Iskustva sa korištenjem hiperteksta i Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. elektroničke knjige. biologija itd. Sposobni su pokrenuti programe (servise Interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. kataloga. Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike. Enciklopedije. Prezentuje nastavno gradivo. Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa. izmjena kontrasta. novina. Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža. atlasi. elektroničke knjige. U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima. Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija. fizika. Znaju koji su servisi Interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. grafiku. Neophodna hardverska i softverska podrška . Microsoft Publisher. HTML (Hiper Text Markup Sposobni su da izvode nad elementima slike. Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe. itd. brošura. Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike. Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji. Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža). Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP. iznose svoja iskustva i spoznaje. izmjena boja. Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. jezik. Telnet. Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali. Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riježe postavljene zadatke. Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. izoštravanje i specijalne efekte. Pažljivo prate izlaganje nastavnika. riječnici. Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika. pretvaranje kolor slike u crno-bijelu sliku. skaliranje i smicanje. Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u 103 . saobraćaj. Adobe In Design itd. simulacije. rotacija. Učestvuju u fazi ponavljanja. simulacije. izmjena svjetla slike. Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara). Hipertekst i hipermedija Znaju pojam hiperteksta. obrazovne igre. npr. Adobe PageMaker. Komunikacioni programi. animaciju. atlase. prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. obrazovne igre. Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima. govor. mrežne novine itd. riječnike. videoisječak. simulacije. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. riječnici. Primjenjuje efikasne oblike rada. elektroničke knjige. Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress. Za učenje sadržaja iz drugih nastvanih predmeta koriste enciklopedije. atlasi. Osnovni pojmovi o multimediji.

U saobraćaju: upravljanje. Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice. za prikupljanje potrebnih informacija. knjiga. uredi. 104 . privredi itd. programi za vježbanje i učenje. upravljanje proizvodnim mašinama. Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju. Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima. publikacija. U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. za praćenje i nadzor pacijenata. itd. mjerenje i registrovanje postignutih rezultata i td. saobraćaj. bankarstvo. Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. ugostiteljstvo. medicina. vođenje evidencije. Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta. masovni mediji. kopnenog i vodenog saobraćaja. Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver. Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim. inženjerstvo. razrednih knjiga. upravljanje procesima. saobraćaju. animacije). analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. trgovini. izrada školskih novina. Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. Analiziraju i raspravljaju o tome gdje se sve računar primijenjuje i koja mu je uloga. Vode rasprave na ovu remu. hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima. slike i drugi grafički materijal. 3D multimediju koriste i za lične potrebe. učenja i rješavanja problema. hiperveza (hiperlink). Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. kontorla kvaliteta proizvoda itd. časopisa. izrada tehničkih crteža i dokumentacije. Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje. korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista.Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata. Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja. upotreba računala u proizvodnim procesima. određivanje dijagnoze. statistike. regulisanje i kontrola zračnog. trgovina. ali i za igru i razonodu. Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina. Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike. Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. upotreba računala kao nastavnog sredstva. uprava. Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji. Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. sport. Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB).

Microsoft Outlook. Sposobni su kreirati WWW staranicu. Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem). Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža. Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET. Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi. Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže. Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru. Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elktronskom poštom (slanje i prijem E-maila ) Ostali internet servisi (IRC. Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija. Hotmail. RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka. Yahoo. Uspješno se služe servisima interneta. Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi. Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti. Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta. Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima WWW-om i Govori o internetu vršeći korelaciju sa obrađenom temom komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi.). Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digiralnih informacija ugradnjom modema. Lotus CC:Mail. Svjesni su ogromnog značaja interneta u savreemenom životu ljudi. Sposobni su objasniti principe prenosa podataka. Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network). da komuniciraju putem elektronske pošte. Slanje elktroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. UTIC. Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika. Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka. Pažljivo prate izlaganje nastavnika. Servis IRC (Internet Relay Chat) Razgovor među korisnicima u realnom vremenu čitajući poruke. Lycos. Web Mail – HTML). Elektronska pošta. Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo.3. Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi). PRIJENOS PODATAKA. Internet. Alta Vista. Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. Uspostavljaju međusobnu komunikaciju koristeći svoje kućne računare. UTIK i drugih. Korištenje računara pretraživača: Google. posebno WWW-om i Email-om. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. Telnet). Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta. 105 . Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. VOI i FTP. Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta. Programi za izradu WWW stranice. Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka. FTP (File transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata. Yahoo. Učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. Prenos slike i zvuka (glasa) putem VOI (Voise Over Internet) tehnologije. Lycos. Alta Vista. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. Evidentiraju uspjeh koji su postignuti učenici. Outlook Expres. FTP protokol. Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line). Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka. Primijenjuje martode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju. Upotreba WWW servisa. Računari pretraživači informacija: Google. Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa.

izrada algoritma i pisanje programa. Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. Pomažu drugim učenicima. Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje.4. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. Dokumentiranje i testiranje programa. Funkcije i podprogrami. Primjere programiranja bira pažljivo. Izrada programa po zadatku i samostalno. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. Grafika i zvuk.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi. Demosrtiraju svoja rješenja. PROGRAMIRANJE Složene strukture podataka. Sposobni su riješavati probleme uz pomoć računara.nizovi. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program. Indeksirane promjenljive . Primijenjuju funkcije i podprograme. Rad sa podacima. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Postavljanje zadatka.LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI 106 . LIKOVNA KULTURA /IX razred/ (jedan sat sedmično . Uredno vode pribilješke.

Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama:kolografformiranjem tiskovne površine ljepljenjem jednostavnih materijala. enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima... -Upotreba: (udžbenika za VIII/IX razred (likovna kultura). drvorez.prepoznavati i likovno oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem.…/.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 107 . biologije.kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline.likovno transponovanje naslonjeno na iskustva nastanka nekih umjetničkih djela:Antika.oštrim i tvrdim. biljke. matematike. Posebno pristupiti grafdičkim tehnikama i kroz njihovu manipulaciju i grafički izraz kreirati predložak ili tiskovnu formu oblikujući rad sa dominirajućim linijama i njenim vrijednostima. vanjski prostor. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.multimedija video). muzičke /glazbene/. TAČKA I LINIJA Istraživati.graviranje u maniri – struganja.ravnim i lučnim. Izažajne mogućnosti dominacije likovnog kvaliteta linije. linija u slici-crtežu. pojave u prirodi.video DVD materijal./ A samim tim isticati razvijanje kritičkog mišljenja.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju.po obrascima-(Leonarda.1.. donekle vježbanjem umjetnost linije . Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. (Antička iskustva)Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama . dramski tekst. prozni tekst. U svom okruženju.Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela. istorije /povjesti.mlitavih i snažnih. Degasa. tjelesne i tehničke kulture.označavati .Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. Tuluz Lotreka.Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti. pjesma. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. roman.funkcije i simbola:uočivši najbolje relacije i kompozicioni sklad. ..Direra.gipsorez. predjeli. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja .mekanim.Mondriana.Engra. dominacija među ravnim. konstruktivnih i konturnih. kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja :afirmacija preferencija na likovne poticaje i didaktičke medije. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. građevina kao samostalni dominirajući faktor.Renesansa. iskidanim...suha igla komibinovana sa kolografom.krivudavim. BiH kulturne baštine.linorez. .harmoniju gledati. U svim dostupnim tehnikama suhim i kombinovanim crtaćim ili slikarskim isticati ovu funkciju u likovnoj obradi. objekti.oblicima i likovima.suha igla. informatike. Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog. aktivnosti. Također primjenom najrazličitijih tehnika i materijala.ili vizibilno shvaćenog motiva-teme..Barok.Rafaela. ljubavi prema domovini. Vazarelija. Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura.po slobodnom izboru graditi . Moderna umjetnost i sl.spontanih-neobuzdanih. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. sportske. unutrašnji prostor.dijaprojektor-slajd. moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti.u inventivnosti tehničkih-preciznih.osmišljavati i vrednovati harmoniju bliskih i dalekih redovaPredstavljati-oblikovati različite tipove harmonije:harmoniju sličnosti.(Renesansna iskustva) Neposredno okruženje učenika.(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih.monotipijom. zemljopisa.grebanja i urezivanja.Pikasa. moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu kao aktivnu dominantnost koja likovno ističe svoju funkciju u službi percipiranog.

Povezivanje pojmova. ljubavi prema domovini. Biti sposoban prepoznatvati i uočavati stvarajući predstave. Razvijanje kritičkog mišljenja. . pastel /suhi. roman. Karakterističnost pojma kontrasta izdvojiti posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima". biologije.žuta-ljubičasta.oblika i valera.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. Postavljati i analizirati ritam dominacijom smjera. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Razumijevati. konkretnog i apstraktnog mišljenja.glatkoću kao suprotnost hrapavom. biljke. pjesma.Harmonija proporcija-usklađenost sličnosti i razlika. 108 . Kod valera crno i bijelo su dvije krajnosti-najveći kontrast. dramski tekst. . prozni tekst.Ponavljanjem većine činilaca.…/. tuševi u boji..Razumijevati odnose nastanka i prikaza uticajem intervala na ritam .(mehko) kao suprotnost tvrdome. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma. BiH kulturne baštine. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. informatike. kolaž različitim materijalima. Kmponovati analizirati i vrednovati smisao simetrije. Uočavati ritam sređivanjem ritmičkih izmjena:izazvana nestabilnošću u vidnom polju:V..plavaNarančasta.pojava i likovnih predstava.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.tuš. istorije /povjesti. vanjski prostor.dijaprojektorslajd. zemljopisa.stvari iz okruženja učenika. Razvijanje sposob-nosti posmatranja.Težiti za isticanjem – označavanjem i likovnim prezentiranjem u kojima i preko kojih se manifestovanje pojava ne može likovno shvatiti niti predstaviti. tempera. 2.ritmičkim izmjenama-naročito oblik i veličina. pojave u prirodi. .Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja. Koristiti se odnosima suprotnosti /komplementarnim kontrastima. bogaćenje mašte. gvaš. Razvijati ponašanje kontrasta s pomoću inverzije.zahvaljujući njenom ponavljanju. Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera.Harmonija funkcije što ju čine različiti predmeti koje povezuje ista funkcija.načinom primjene boja i drugih lik.Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike. zaključivanja.postavljati likovno interpretirati dinamiku masa u prostoru-ritam. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalompauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom. Početi od temeljnih primjera o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome. diferenciranje važnog od manje važnog kada su u pitanju odnosi suprotnog i razlika. uočavanja.Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj orkestraciji težiti većoj dinamici naročito valerskim kontrastom..inicirajući različite razlikekontraste. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).video DVD materijal. enterijer i eksterijer: pokretne pojave u različitim aktivnostima. objekti.U umjetnosti se kontrasti koriste da bi se pojačao Intenzitet unijela preglednost –jasnoća.bez njihovih suprotnosti. muzičke /glazbene/.Meko. voštani/. Akvarel..Vazareli.da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama.harmonijom oblika. razvijanje likovne kreativnosti. Neposredni predmeti. flomasteri u boji /za manje formate radova/. tjelesne i tehničke kulture. Kontrastne osobine harmonije boja-komplementarni kontrast:crvena-zelena.elemenata u cilju ostvarivanja gdje bi sve likovne činjenice bile upravo zapažane na osnovu njihovih razlika.Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešće nastaju zbog intervala i kontrasta.. PLOHA Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari.ostvario ritam i uopšte veća dinamika . Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost.dinamike simetrije. Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene kontrasta-razlika – suprotnosti. unutrašnji prostor-oblika. matematike. predjeli.multimedija video).

Asimetrični način organizacije –dinamika.Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter. 109 . Simetrični oblici u umjetnosti-ornamentalne forme.

svjetlosti i snazi boje.Japanaca. Rimska-Bizantska umjetnost: korišćenjem boje kamena. tjelesne i tehničke kulture. roman. predjeli.Munk. Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka.ravnoteže.od Egipćana. Uzajamni odnosi boja proširuje i obogaćuje dejstvo Poseban izbor predemeta i stvari iz užeg i šireg okruženja: pokretne pojave u različitim aktivnostima. Ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.. ljubavi prema domovini. muzičke /glazbene/.) . pastel /suhi. tempera.E.V. Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih boja u parovima –komplementarni sklad. V. informatike.. odnosi koji vladaju u spektru trebaju imati svrhu prostorne funkcije bojaKoristiti se odnosima kombinacija boja u cilju obogaćivanja prostora. Kombinacijom boja slijedila je obrada pri izradi odjeće. Razvijanje sposob-nosti posmatranja. Kontrolisati opažajne doživljaje bojePotvrđivati svojstvo da boja zavisi od talasnih dužina svjetlosti – Likovnim rješenjima odgovoriti na karakteristiku boje kao prostorne funkcije.. Povezivanje pojmova. kolaž različitim materijalima.video DVD materijal. pojave u prirodi. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 110 . gvaš.3. BiH kulturne baštine. Tehnologijski pristup miješanja bojaPitanje organskih i neorganskih bojaMiješanje pigmenata.DelftK.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. Boja ima sopstvenu :svjetlinu. Kineza. uočavanja. dramski tekst.. Uvoditi učenike studioznijem prepoznavanju i uočavanju stvarajući predstave.. tuševi u bojiI dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.dijaprojektorslajd.Gog. toplotu.glazurom toplim i hladnim bojama.hladnoću-njihov uticaj na emocije. obojenosti. volumen-njeno zahvatanje prostora po dubini.ritam –što ga obrazuju njen kontrast i harmonija. objekti. prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu. voštani/. (V. materijalnost-upotrebom nijansi dominacijom više tonaliteta. Zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće. .inicirajući različite razlike izražajnih mogućnosti i svojstava boje. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura). prozni tekst.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. zemljopisa. Grci su bojili skulptureKineska glazirana keramika. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i koji proističu iz čulnosti i ljepoti boje . Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene mnogih svojstava i izražajnih mogućnosti boje.keramike i stakla. Duh se čovjekov razvija pored ostalog upotrebom boja.…/.mozaika.(vizuelnog i vozibolnog).Mone. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. Boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja. zaključivanja. biologije. Vermer. pjesma. slika. matematike.multimedija video).Asiraca. biljke. BOJA Izražajne mogućnosti svojstva boje: Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetčosti i manifestacija cjelokupnog života. konkretnog i apstraktnog mišljenja.Grka. Razvijanje kritičkog mišljenja. razvijanje likovne kreativnosti. –. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. unutrašnji prostorSlobodne dekorativne kompozicije Akvarel.. istorije /povjesti.tuš. vanjski prostor. bogaćenje mašte.

Razumijevanje linearnog koncepta kao postupka u kojem su sada iskorištene sve mogućnosti likovnog karaktera linije-linearnosti u svrhu pokazivanja i označavanja teksture.ljudi.Dali. Njegovanje senzibiliteta i snage linije.isprekidane .strip.povlačenje suhom četkom u jednom pravcu i unakrsno.) Fantastika u svijetu oblika: opažanje okoline bez učešća uobičajene logike: Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti.životinja itd..traženje smisla u preklapanju. Krošnje. Neočekivani Susreti stvari i bića: upotreba makaza. reprodukcioni materijali u različitim bojama. zaključivanja. Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom:izražavanje glatkoće.Tangi i sl.Rubens.M. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.razdvajanju.tačkaste.Direr-na svojstven način obogatio umjetničku teksturu linearnim rezom. razmišljati da je u pravilu racionalnosti osnovno .Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. Kompozicija-geometrija i tekstura. Prihvatiti i likovno. konkretnog i apstraktnog mišljenja. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.Ernst. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. Odnosom prema klasičnoj umjetnosti učiti i likovno propitivati. biologije. Dalje razvijati sposobnosti da se linijom maksimalno izraze u likovnom smislu.4.skalpela i sl. Njegovanjem pojma teksture.(Rembrandt. Kompozicije perom nastale nakon viđenja teksture kroz lupu(-potka tkanine).izbjegavati kod isticanja i izražavanja teksture monotoniju ali isto tako važno i veliku raznorodnost upotrebljenih tekstura.(stijena.nasip. ljubavi prema domovini. nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom.razno rastinje. Povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: informatike..učenike navikavati da su to ujedno i forma i sadržaj. segmenti materijalne stvarnosti. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. Posmatranje tkanja kroz lupu. Njegovanje pozitivnog odnosa prema 111 . Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti.stećci. Isticati kod učenika smisao za neočekivani obrt i spoj.I.lišće. Sadržaje vezati za oblike i njihove maštom razrađene karakteristike-povezivanje oblika. Strukturu forme čine svi elementi likovni kao i ostala likovna sredstva.linijom.fotomontaža. uočavanja.špricanjem kroz mrežu.zgužvanostidraperije.Japanski drvorez. -Različitost simulirane teksture: unakrsnom tehnikom pera. kolaž-novina.ruže.. Tajanstveni svijet.dijaprojektorslajd. . Povezivanje pojmova.susretu linijskog tkanja i potke. Bogatstvo linearnog u realizaciji viđenih objekata. Udruživanje iskustva povezanog sa osjećajem vida i dodira-stvaranje potpune predstave o posebno odabranim modelima-temama teksture. Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanjuučešćem rekomonovanja-fotomontažom. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).ljepila.bakrorezi.kamen-sitniji oblutci. Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do tvrde.rad sa predlošcima od žice.ograda. POVRŠINA Linearna tekstura: Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima.posvetiti svoju pažnju. nišani. bogaćenje mašte.video DVD materijal.zrnatosti. Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu.uviđati i uvažavati pravilo da upotreba teksture treba biti u skladu sa cjelinom. (S. Obilježja i pojave iz prirode. Razvijanje kritičkog mišljenja.stalno percipirati preko njegove forme.povijesti umjetnosti ..hrapavosti. razvijanje likovne kreativnosti. učenika.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina. plima-veliki val plime.grafičari. Osposobljavati učenike da vide likovne forme. Upotreba grafike-suha Igla.pojava . Sadržajna osnova određuje formu.multimedija video).BiH kulturne baštine.njeno djelovanje je onda bogatije i dublje.predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom. Moj filmski prikaz scene.s čime obrazuju novi događaj priču. špricanjem crnim na bijelo i obrnuto. Doživljaj umjetnosti i recepcija na umjetnička djela. Razvijati osjećaj snage simbola upotrebom gotovih slika-tiska.. tačkastom tehnikom pera.ispletenosti.renesansni rezbari.

preko umjetnostiModerna umjetnost. Razmiještanje udubljenja i izbočenja.napetost i protivrječnost u likovnom smislu. Težiti da kod učenika razvijamo takve perceptibilne navike o tome da je učinak događanjalikovnog prikazivanja u smislu zbijanja. Različiti materijali.čempresi kraj rijeke. Navikavati i dalje istrajavati na recepciji i razvoju likovne kulture. Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).razdvajanja i izdvajanja oblika. MASA I PROSTOR Suprotnost je rezultat razlika u KontrastuKontrast oblika i veličina: Kontrast u svim motivima raspoređivati po načelu odjeljivanja.likovnog i vizuelnog mišljenja.manje dole i obrnuto po obojenosti oblika ili površina. siporexom. Naselje u brdu. Kostim za moju ulogu.video DVD materijal. ambalažni papirtroslojni karton.Nova arhitektura. Oblikovanje glinom.oblici u veličinama.ovisno o materijalu I postupku. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima.Maljević:.Brancusijeva skulpturaEskimske maske- radu: incijativi Produbljivati osjećaj da su uzrok zapažanju ritma i dinamike. Načelo većega i manjega. upravo intervali i kontrasti. Aktivne i pasivne plohe. Koliba i livada.kartonom mekani lim-folija Slikarski tečni materijali.Mondrianrazrješavanje suprotnosti : K.kolažne aplikacije.Kalder. kartonske podloge.komponovanje iz kvadrata-veći formati papira . Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika.5. 112 . trgovački centar.likovna kombinatorikaKombinatorika s formatomGrađenje jedinstva u raznolikosti. A. (grupni rad)-oblikovanje-građenje Veliki dekor na ulazu Određenog objekta.ravnomjernog ili neravnomjernogSkupljanje likovnih činjenica u formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini.(mala plastika) KOMPOZICIJAKomponovanje –predstavljanje u okviru određenog prostorarad grupe. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. ljubavi prema domovini. uzmicanja veličina i oblika imanentno samim oblicima čime je istovremeno rješen kontrast.multimedija video).napredovanja. Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama : uvećanjem i smanjivanjem određenih pojedinosti:raznim tehnikama Umetanje dinamičnoga u statični oblik-složenije ornamentalne strukture. Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji.dijaprojektorslajd.izlazak sunca.P. U skulpturi od Antike do novijeg vremena uočiti odlike rasporeda i obrade masaRazvijanje kritičkog mišljenja.mobilna skulptura. rotiranje i umnožavanje većih i manjih cjelinaObrazovati smisao Koji učenika obogaćuje za razumijevanje diobe: veće gore.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Dizajn :Trougao i BiH Komponovanje iz Kruga. Konstrukcija mosta.

konstruktivnih i konturnih. volumen-njeno zahvatanjeprostora po dubini. -Primjenjivati i razumijevati ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje. -Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih bojau parovima –komplementarni sklad.Moći predstaviti takvu likovnu cjelinu u kojoj se nameću dominantnosti linijom.prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu. .Engra.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju.(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih.ravnim i lučnim.prepoznavati i likovno.Degasa.Lotreka.(vizuelnog i vozibolnog.krivudavim.njenim poticajnim preferencijama i didaktičkim medijima.u inventivnosti tehničkih-preciznih.ritam što ga obrazuju njen kontrast i harmonija.Rafaela..Vazarelija. -Da boja ima sopstvenu :svjetlinu.harmoniju gledati.kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline.Asiraca. -Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva..odEgipćana. -Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama -Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog. -Da se duh čovjekov zapravo razvija pored ostalog upotrebom boja.. Tačka i linija: . . -Dominacija među ravnim.(Antička iskustva).oštrim i tvrdim. Boja: .Japanaca.oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem.označavati . materijalnostupotrebom nijansi dominacijom više 113 .po obrascima(Leonarda.. -Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura.. -Da boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja.Istraživati.hladnoću-njihov uticaj na emocije.mekanim. -Moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti.OČEKIVANI REZULTATI KROZ STRUKTURU PROGRAMA Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u likovno problemskim cjelinama. -Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela.toplotu.Uočiti mnoge izražajne mogućnosti svojstva boje:Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetlosti i manifestacija cjelokupnog života.iskidanim.Mondriana.mlitavih i snažnih. -Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama .T. Kineza. -Saznanje o tome da zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće.Direra.ravnoteže.Grka.spontanih-neobuzdanih.Pikasa. donekle vježbanjem umjetnost linije .(Renesansna iskustva).

Površina : -Likovno prepoznavati i osmisliti linearnu teksturu:Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima. -Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do vrde. -Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom -Posmatranje tkanja kroz lupu.glatkoću kao suprotnost hrapavom.tačkastom tehnikom pera.Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti. -Karakterističnost pojma kontrasta izdvajati posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima".traženje smisla u preklapanju. dodavanje crne i bijele i komplementarne-umnožavanjeharmonijske mogućnosti. -Četvorobojne kombinacije.susretu linijskog tkanja i potke. -Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter.tačkaste. -Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešćenastaju zbog intervala i kontrasta.oblikovanje prostora.da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama. -Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost. -Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti.pojava i likovnih predstava.tonaliteta.Upotreba grafike-suhaIgla. -Da boja ima tonsku gradaciju. -Trobojne kombinacije.učenika.zahvaljujući njenom ponavljanju.veću i manju zasićenost.špricanjem kroz mrežu.o gami boja:dominacija jednog hromatskog područja iz skale boja Ploha: -Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari. -Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanju-učešćem rekomonovanja-fotomontažom.plava-narančasta.(monohromna kombinacija).predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom.(aditivno-supstraktivno).nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom.Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalom-pauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom. -Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma. -Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera.po istom postupku. Boje vezane za predmete koje tumače (simbolika boje) -Obogaćivati smisao o koloritu boja:odabir kolorističkih vrijednosti. -Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu. Masa i prostor: 114 .Mješanje bojom.crvena-plavo-zelena.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina.špricanjem crnim na bijelo i obrnuto. -Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike. -Različitost simulirane teksture:unakrsnom tehnikom pera.(veliki intervali).Prostorna funkcija boje-Postojanost Jednobojne kombinacije-oblikovanje prostora.isprekidane .Uzajamno djelovanje više boja.Iten(sedam vrsta kontrasta).(mehko) kao suprotnost tvrdome. -Vježbama harmonije boja.rad sa predlošcima od žice.izvedenost boje.povlačenje suhom četkomu jednom pravcu i unakrsno. -Dvobojne kombinacije. -Aprecijativno učiti o simetričnim oblicima u umjetnosti-ornamentalne forme kao i simetrični način organizacije –dinamika.razdvajanju.Meko. -Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja.izučavati svojstva kontrasta boje:J.žuta plavo-ljubičasta.vježba po kružnom spektru Osvald.linijom. -Shvatati temeljne primjere o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome.

obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima. Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. -Razumijevati i likovno razrješavati aktivne i pasivne plohe.umetanjem dinamičnoga u statičnioblik-složenije ornamentalne strukture. ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.ravnomjernog ili neravnomjernog-Skupljanje likovnih činjenicau formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini. Produbljivanje nivoa usvojenog. -Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama :uvećanjem i smanjivanjemodređenih pojedinosti:raznim tehnikama -Nalaziti mogućnosti sopstvenih rješenja . a mišljenje apstraktno. što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . DIDAKTIČKO .SLIKANJE .PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE 115 .CRTANJE . Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno. likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1.-Konstantno uočavati da je suprotnost rezultat razlika u Kontrastu-Kontrast oblika i veličina: -Kontrast u svim motivima pokušavati raspoređivati po načelu odjeljivanja.GRAFIKA . i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: . -Pratiti i prepoznavati načelo većega i manjega.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica.likovna kombinatorika-Kombinatorika s formatom-Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. stečenim kroz preaktično kreativni rad.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u IX razredu. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. da je pristup okolini intelektualno vizuelni. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do tada usvojenim znanjima. OBLIKOVANJE U PROSTORU –rješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. -Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika.razdvajanja i izdvajanja oblika. savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti.oblike u veličinama.(mala plastika) -O KOMPOZICIJI razmišljati kao rekapitulaciji svih znanja i osjećanja prema problemu kompoziciji-Komponovanje –predstavljanje uokviru određenog prostora-Razvijati rad grupe.ovisno o materijaluI postupku. i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje.Razmiještanje udubljenja i izbočenja. Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: .

Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece. i okruženjem u kojem žive. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine. kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede. krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova. novim medijima. Nevizuelne motive 3. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ 116 . Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ iz kojih proističu pojmovi koje učenici trebaju usvajati. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. učenja u likovnoj kulturi je proces. BOJA 3.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA .. vlastita iskustva i spoznaje. ponuđenim materijalom. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava. Koncept usvajanja znanja. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. od 1-9. Likovno problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. POVRŠINA 5. PLOHA 4.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava. permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. TAČKA I LINIJA 2. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. Tematske cjeline: 1. Vizuelne motive 2. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja.

Kao što je već ranije pojašnjeno. Nevizuelni motivi su oni. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. muzičkih. ne mogu biti loši/. pripovjetka. biljke…. škola. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/. upornosti i iskustva. dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata. kontrast.priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. objekti. poezija/.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. estetskog 2. kulturnih dešavanja…/. gradacija. prirode i društva. etnografsko nasljeđe. harmonija. pedagoškog. krajolici. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. koji se odnose na podražaje. muzički spotovi. stečenog znanja i usvojenih navka. Dakle. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. pojave u prirodi. 117 . odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. tuga. praznici. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/.. glazbene kulture. strah. u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. vjetar. roman. Teme koje se najčešće realizuju su: . ravnoteža. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. svoje viđenje svijeta.iz neposrednog okruženja djeteta.. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. ritam. shodno učeničkom uzrastu. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. 1. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. mjesto stanovanja. zavičajne kulturne baštine . porodica. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. boja. matematike. strahove i oduševljenja. tačka. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. čulni poticaji. sreća. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. tekstura…. psihološkog 3. emocije /osjećanja/.nevizuelni poticaji. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. učenicima bliska muzika.likovni i kompozicioni elementi. prostori. odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. značajni datumi. oblik. vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. valer. bol. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. . linija. muzika. svoje emocije. palakati /sportskih. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ . maternjeg jezika /priča.. znakovi vizuelnih komunikacija. predmeta i pojava.

stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. odnos prema estetskom. u najvećoj mjeri. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. želju za postizanjem rezultata i sl. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. i likovnog jezika/. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/.Dakle. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. aktivnost na času. To znači da nastavnik. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. 118 . na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih.

te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. ( jedinica OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici trebaju znati i razumjeti: .sistemu pisanja nota u violinskom i bas ključu.Prilikom analize elemenata interpretacije u toku slušanja.tempo .o različitim notnim trajanjima. 7/8.Primjena stečenih znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa: . 4/4. . 6/8. 2/2. . pravilno fraziranje. . . učenici/ice primjenjuju ranija znanja i iskustva .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. . umjerena i brza tempa. stiču nova 119 .MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA IX RAZRED (1 sat sedmično – 34 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje novih znanja.poznavanje svih italijanskih oznaka za dinamiku. njihova primjena u muziciranju. primjena i sistematizacija: .dinamika .poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). ¾.intonacija. .artikulacija.

opereta. . arija.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. slušanje (preludijum. . trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. -Cijeni i pamti stvaralaštvo bh. -Tokom slušanja pamti naziv djela. uvertira.Slobodno izlaže svoje mišljenje i ideje jer osjeća porast vlastite kompetitivnosti . fuga. . . duet. mjera. .uvođenje pojmova ( muzičke forme ) i njihova primjena tokom slušanja muzike: tokata.Ima razvijenu potrebu da upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. ritam. svita.ZNANJE brojanja četvrtinka. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. saznanja i sa dosta samopouzdanja vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. a takođe i promjenu mjere u notnom tekstu.poznavanje i primjena pojmova: sonata. . instrumentalna i vokalno-instrumentalna djela. . obima glasa i promjena nakon mutacije. e-mol.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. dinamika. muzičku formu i poredi djelo sa drugim slušanim djelima. gigue.Samostalno primjenjuju naučene pojmove (melodija.duru.Uživanje u predstavljanju svojih znanja i sposobnosti publici. ime kompozitora. simfonija. suita. opera. _____________________________ . barok. badineri.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u G – duru i F . romantizam. oratorij.stilske epohe: renesansa.utvrđuje znanja o G-dur. . filmska muzika. takt. izvođače i izvođačke sastave.upoznavanje kordofonih tradicionalnih instrumenata. kao i osjećaja za harmoniju i polifoniju kroz pjevanje (višeglasno pjevanje – kanoni). artikulaciju) korigiraju izvođenje svjesni da tako poboljšavaju kvalitet interpretacije. balet. .svjesni su porasta kvaliteta ritmičke reprodukcije–složenijih kombinacija. 120 . osminka i polovinka ). stoljeće . fuga. F-dur i d-mol ljestvici kroz analizu notnog teksta pjesama. -Svjesni su proširenja i kvalitetnog porasta muzičke memorije. klasicizam. koncert. kao i ritam pjesme na osnovu notnog zapisa. . suita).Brzo prepoznaje u notnom tekstu i tačno realizuje odnosno izvodi dvodijelnu. jazz. tempo. kompozitora i tradicionalnu narodnu muziku - Formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. . ________________________ _ ______________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . kantata. impresionizam.razlikuje vokalna. te vokalne reprodukcije. . 20.

na koncertima i utiče i na svoje vršnjake da se isto tako ponašaju i sl. kultivisanju glasa. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma pjesama. prvenstveno uz pjevanje nastavnika i slušanje tonskog zapisa. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. . Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. razvijanju muzičke memorije. -Razvoj interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja polako postaje trajna potreba. sa svim elementima interpretacije. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. . STAVOVI. PONAŠANJE .ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi 10 pjesama.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . spojiti ih a zatim pjesmu pjevati u cjelini.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. preciznosti intonacije. Nakon doživljaja pjesme sa CD-a ili u izvođenju nastavnika.ispoljavanje izrazitog interesa i ljubavi prema umjetničkom stvaralaštvu i sadržajima iz muzičke baštine BiH i drugih naroda. . gitara ). VRIJEDNOSTI.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje (riječima ili aplauzom) i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. . izvođenjem muzičkih igara/plesova. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na stvaranju estetskog suda o slušanom djelu. slušanjem muzike/glazbe. te potrebe za komparacijom i širom prezentacijom u regiji i svijetu. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. razvoju opsega/obima. kultivisanju glasa. učenjem notnog pisma u okvirima učeničkih potreba razumijevanja muzičkih/glazbenih sadržaja. te osjećaja za harmoniju ( višeglasno pjevanje-kanoni).Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. reprodukciji ritma. fraziranju. pravilnoj dikciji i akcentiranju. STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke/glazbene kulture prema Okvirnom programu za deveti razred se ostvaruje u kontinuitetu kroz pjevanje novih dječjih pjesama. upoznavanjem i usvajanjem novih muzičkih pojmova. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. po strofama ili po frazama. uticaj i na druge osobe i okolinu svojim pozitivnim stavovima. u cjelini. učiti pjesmu uskladu sa potrebama.sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja i povećavanja znanja o muzici. sintisajzer. disanju. Na 121 .

te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. muzičkog oblika ( informativno ). Upoznati učenike sa kordofonim tradicionalnim instrumentima BiH: šargija. Visok stepen korelacije se ostvaruje i sa nastavom bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika. Horsko i orkestarsko muziciranje izvodi predmetni nastavnik muzike. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. saz. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor ili orkestar.osnovu notnog zapisa učenici/ice u devetom razredu pjevaju i sviraju pjesme u G i F . zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. stilske epohe. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. Potrebno je naučiti prvo pjesmu ( ako je u pitanju muzička/glazbena igra/ples sa pjevanjem). U program su uvrštene vokalne. plesnoj školi. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. bozuk. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 18 kompozicija sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. obraditi ritmičke figure koje sadrže. Pjevanje u horu/zboru ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). Učenjem muzičkih igara/plesova učenici upoznaju narodnu tradiciju drugih zemalja. opisno. Tokom obrade pjesama. 122 . Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor/zbor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. dinamike. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. artikulacije. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. lirica. itd ). Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente. izvođača. – 9. itd. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre/plesa. likovne kulture. Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. pjevačke glasove. pa zatim učiti pravila igre/plesa. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. tempa. U Okvirni program su za pjevanje i slušanje uvrštene po 4 narodne pjesme iz BiH koje bi bilo dobro čuti u izvođenju poznatih interpretatora narodne i zabavne muzike. harmonikaški i drugi. hor/zbor i orkestre. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. ali i drugih predmeta. pokrete. ). Koreografije narodnih igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. gusle. Pored redovne nastave. bugarija. kulturno-umjetničkim društvima. na osnovu slušnog primanja. Nastavu muzike od druge trijade izvodi također predmetni nastavnik muzike.duru. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru/ples u cjelini.

aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji.pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. 12. . SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJEIZBOR 1. Makedonska pjesma. The Beatles . -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. 4dijelnu mjeru. Hrvatska. . .Sviranje u školskom orkestru. te često pjeva i svira. pravilnom dikcijom.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi i u porodici). -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata.upućuje učenike/ice na druge izvore znanja. . Oj golube. Ruža. . 123 . Rusija 6. sa njemačkog prevod i prepjev: Mirjana Ivanović. . zabilježio: Vasil Hadžimanov 3. bihaćka djevojko.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom.Pjevanjem jednoglasnih. 10. . jesenske duge noći.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. Yesterdey. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. . 7/8.poznaju notna trajanja. . i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. Biljana platno beleše. priredbe. tekst i muzika: John Lennon i Paul McCartney. Stade se cvijeće rosom kititi. izleti. Handel 5. stihovi: Osman Đikić. muzika: narodna. . sremska. Blijedi mjesec. sevdalinka. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. .RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) VRIJEDNOSTI. . sevdalinka 9.F. Padmaskovske večeri. pauze.primjenjuju tokom . . . kuća.Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u osmom razredu. Phillipp Fridrich Silcher. Oj. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. tempo.uočavaju i određuju karakter pjesme.Razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru. .sam/a učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. 4. te podstiče komunikaciju. grupnom i individualnom muziciranju. Bila bilko. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). G.dvoglasno pjevanje.Pjevanje u školskom horu/ zboru. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. te promjenu mjere. Đela Fato.pomaže djeci u kolektivnom. Ne. ja ne znam. moj golube. disanjem i fraziranjem. 13. . dinamiku. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema . mjere 6/8 i 2/2.učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. . . dvoglasnih pjesama i troglasnih kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza g – g2 u violinskom ključu.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Franjo Bosanac (lutnja) 2. 11. prema tekstu Branka Radičevića. mjeru. 3. narodna. zapisao: Bajro Redžić. đela zlato. dvoglasno pjevanje i Ričerkar. Jesenje lišće. -pjevanje i sviranje pjesama prema notnom zapisu u G i F – duru. STAVOVI.izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. Nek svud ljubav sja 7. 8. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. . starogradska ili Ne jurite konji u kas.

-razumije da svaka zemlja ima tradicionalne igre i plesove. Mladen Pozajić.cijeni i upoznaje narodne tradicionalne instrumente. Jonce Hristovski. Makedonsko devojče. . i O fortuna. u KUD-u ili plesnoj školi (praksa). 3. -Shvata da su tradicionalne igre i plesovi svake zemlje vrijednost koju treba čuvati. .ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. komentira osobine djela. Asim Horozić. Dvije tokate. Rusija. . Carl Orff.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. .Samostalno se učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje.usvaja pokrete sa više sigurnosti. . te demonstrira i stimulira vlastitim uključenjem i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnost.Brzo uočava i saopštava izvođača. Milan Jeličanin i Grave. troglasno 2. _____________________ _____ _____________________ _____ . Horing. informativno poznaje . narodni orkestar.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. 3. .izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. pjevanja artikulacione oznake. _____________________ _____ . 3. 5. Brazil.Osmišljava.Zidni pano dopunjava novim zapisima i slikama instrumenata iz zemalja iz kojih je igra/ples. . Romanian Polka Bela Bartok. muzika narodna. .Fond igara/plesov a se širi. -Učestvuje pri izradi preglednih zidnih kalendara sa terminima _____________________ _____ .često traži da se djelo ponovno sluša. _____________________ __ III. izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CDa sa djelima koja će se slušati u školi. Samo pjesma. . Kalinka. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku.Tačno određuje dinamiku.. Kapija. Brazil. Bach. _____________________ ___ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. Kraj tanana šadrvanaAzra. priprema i a Vodi izvođenje igara/plesova. . Bulbul pjeva okolo Mostara.Izvodi koreografiju u skladu sa zahtjevima muzičkei gre /plesa. muzika: Ismet Alajbegović Šerbo i Emina. 124 .Upoređuje note i njihova trajanja. samo smijeh. K.SLUŠANJE MUZIKE: 1. za flautu i gudački orkestar. muzici .Radi povečane stimulacije učenika/ica. tempo i druge karakteristike djela. Gigue iz Francuske suite br. . Hajd’mo sad veselo. planira i realizira odlazak na probu folklorne sekcije u školi. 2.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela. -zna naslov djela. (multikulturalnost) -Poznaje termin koreografija. _____________________ ____ -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. dječije radne i kulturne navike. . KANONI 1. 4 BWV 815 i Badinerie iz Suite u h-molu BWV 1067. (samba). tekst: Heinrich Heine. Troglasni kanon ________________________ ______ II MUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI 1.Aktivno učestvuje u izboru programa igre/plesa za priredbe. a izvode ih pravilno. _____________________ _____ -Samostalno izvodi zadane pokrete: -Samostalno se uključuje u kolo. 4. stihovi: Aleksa Šantić. Romanian Folk Dances. . 6. . _____________________ ___ . muzika narodna i Moj dilbere. Razvija kreativnost. S. J. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). sevdalinke 2. Ary Barrosso.Samostalno određuje karakter kompozicije. Makedonija. G. Carmina Burana. .donosi estetski sud o djelu.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa (ritam pjesme koja se obrađuje).ruska ciganska. stihovi: Aleksa Šantić.

itd _____________________ ___ _____________________ ____ -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno.Chi la gagliarda. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta. upoređuje. act II No. I act.Pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima. Mendelsohn. . 17 iz baleta Uspavana ljepotica op. .Samostalno smišlja. Handel.Koristiti jednostavan muzički jezik tokom analize djela. -prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. Preludij i fuga BWV 875. melodija. . 19. momačka igra iz I čina. 16. . i Prelude iz Suite bergamasque. Debussy. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu. Vincenzo Bellini 14. i La Réjouissance: Allegro iz Music for the Royal Fiereworks. 2. .razlikuje glasove: dječji.opereta Splitski akvarel. solo-pjesme. 15 G-dur. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. 1. Louis Armstrong.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. Casta Diva. -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. romantizam): . 2 br. udaraljke) . . 125 . iz oratorija Mesija.Razgovorom o muzici u okolini. -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. i Panorama.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. van Beethoven. Hor seljaka iz opere ''Prodana nevjesta'' i Ples komedijaša (finale). II sveska. 6. Valcer. muzičku formu.određuje karakter djela.. I. (Cvijet divlje ruže).Arabeska br. C. Chatanooga Choo Choo. 12. 10. br. duhački.Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. Grlica. Die Forelle (Pastrmka) i Heidenroslein. F. . . .Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata koncerata. . . Ivo Tijardović. ženski (sopran-alt ). iz opere Norma. Hallelujah. Čajkovski. 17.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu za posjete kulturnim ustanovama-koncerti. tempo. d-mol ili BWV 884.Prilikom slušanja muzike poštuje pravila ponašanja. 66. balet ''Ohridska legenda''.Insistira da prisustvuje koncertima. ritam. 13.pjevač ili solo-instrument. dinamiku. _____________________ __ ____________________ . L. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). .Sposoban je je da uoči i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija.Prati ponašanje na koncertu.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku i tempo. Koncert za violinu i orkestar u e-molu I stav.Priprema. .Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru. . te saopštava ime kompozitora.prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. dodaje. mijenja. 15. 9. 6. Glenn Miller i When The Saints Go džez Marching In. -Sposoban je da shvati osnovne klarakteristike muzičkih stilova (barok. Franz Schubert. . F. 8. 18. I stav i Oda radosti iz IX Simfonije. No. G. br. . Sonata f-moll op. muški (tenor-bas). . .razlikuje izvođačke ansamble: solo. Bedrich Smetana. klasika. Stevan Hristić. Pjesma Splitu.7. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim -poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija djela. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. . P. -prepoznaje vokalno. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. 11. hor/zbor .

126 .Baldassare Donati. . . kreira nove aranžmane za pjesme. . grupna. .Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. u paru (dijalogom). -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu. .Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada. ________________________ ____ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. _____________________ -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. . -samostalno uočava promjene u tempu. individualna. odgojnim područjima.Slobodnija improvizacija kolektivna.Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. .Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. -Na muziku progovara likovno ili literarno.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju.

Osnovni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi nastave tjelesne i zdravstvene kulture. (2) obrazovni i (3) odgojni. Ciljevi. Cilj kineziološke edukacije je naučna i profesionalna podrška optimalnom rastu i razvoju.TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA DEVETI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Svrha kineziološke edukacije je u doprinosu integralnom razvoju i ostvarenju ličnosti. Antropološki ciljevi kineziološke edukacije su u korelaciji sa procesom kinezioloških transformacija antropoloških: (1) sposobnosti – (a) psihomotoričkih i (b) funkcionalnih. mogu biti: (1) osnovni. Specifični ciljevi kineziološke edukacije tiču se djece sa posebnim potrebama. dalje. kroz profesionalnu podršku učenicima u aktivnostima tokom kojih će oni. Posebni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi izvannastavnih i izvanškolskih kinezioloških aktivnosti. (c) iskustva i (d) motoričkih programa. (2) osobina – (a) morfoloških. Obrazovni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom učenja i sticanja kinezioloških znanja. i to: (1) kognitivnih – (a) verbalnih informacija. Odgojni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom razvoja kinezioloških (1) ineresa. ispoljenju i očuvanju kinezioloških dimenzija antropološkog prostora koje značajno sudjeluju u unapređenju kvaliteta života i suživota ličnosti. Lista osnovnih zadataka kineziološke edukacije u osnovnoj školi usmjerena je na optimalno stimuliranje procesa rasta. (2) posebni i (3) specifični. (2) stavova i (3) navika. pojedinačno: (1) usvojiti osnovna znanja i razviti 127 . (2) psihomotoričkih – (a) informacija. (b) intelektualnih vještina i (c) kognitivnih strategija. shodno njenim maksimalnim biopsihosocijalnim kapacitetima sa kojima aktivno. razvoja i sazrijevanja učenika. (b) znanja. Komplementarni ciljevi kineziološke edukacije mogu biti: (1) antropološki. interaktivno i kreativno može sudjelovati u unapređenju kvaliteta života i suživota.

poštuje. (3) uvažava i razvija vlastite opće i posebne kineziološke potrebe i kompetencije i racionalno ih afirmira. repetitivne snage Posjeduje osnovna znanja o kineziološkim aspektima adolescencije . (2) spol i (3) ambijentalne prilike. izdržljivosti.interes i naviku za njegu. Standardi kineziološke edukacije jesu: (1) naučna zasnovanost.sa energetskog i. (3) izazovnost i afirmativnost. Na kraju trećega odgojno-obrazovnog ciklusa. “životnih namirnica”. U-e x x x x x x x x U-i x x x x x x x x 128 . Pošto je dominantno pod genetskim koordinatama. tehničkih. brzine. vremenske. taktičkih i administrativnih pojmova i termina značajnih za kineziološku aktivnost Poznavanje najosnovnijih zakonitosti procesa kinezioloških transformacija antropoloških svojstava Kontrola kineziološkog statusa – morfološkog i funkcionalnog Kontrola psihomotoričkog kineziološkog statusa Kriva rasta i razvoja . (4) zna i ima interes i naviku da kontrolira i vrednuje osnovne parametare vlastitog kineziološkog stanja. (4) objektivnost – prilagođenost sadržaja prirodnim i društvenim uvjetima. zaštitu i promociju zdravlja kineziološkim sredstvima. vremenskih. izvođenja. kontrole i vrednovanju procesa kinezioloških transformacija Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni morfoloških i funkcionalnih dimenzija značajnih za antropološki status Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni stanja: gibljivosti. ravnoteže. i uspjeha u kineziološkim aktivnostima . (2) posjeduje osnovna kineziologijska znanja i kineziološka iskustva koja će mu omogućiti kineziološki aktivan život. (6) steći samopouzdanje da doslijedno i kontinuirano uvažava. odnosno po završetku devetog razreda svaki učenik bi trebao da: (1) zna i ima interes i naviku da njeguje i štiti vlastito zdravlje i zdravlje okoline. spolu i zdravlju učenika. taktičke i administrativne sadržaje i uvjete značajne za izvođenje sportskih i rekreativnih kinezioloških aktivnosti Posjeduje najosnovnija znanja o modelu planiranja. (5) primjerenost sadržaja dobi. Očekivani ishodi kineziološke edukacije su u korelaciji sa operacionalizacijom ciljeva kineziološke edukacije s obzirom na (1) uzrast. programiranja. (5) razumije. (5) osposobiti se za samostalnu kontrolu i vrednovanje kinezioloških parametara koji sudjeluju u definiranju zdravlja i održavanju kineziološke kondicije.završne faze procesa sazrijevanja ličnosti Posjeduje najosnovnija znanja o pozitivnim uticajima tjelesne i zdravstvene kulture. (8) razvoj antropoloških dimenzija učenika i (9) interes i afiniteti učenika. (4) razviti interes i naviku za cjeloživotni kineziološki angažman.adolescencija Djelovanje kinezioloških aktivnosti na antropološki status Kultura ishrane Poželjni ishodi Korektno opisuje osnovne edukativne. tehničke. (6) sigurnost učenika. koordinacije. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Ciljevi. (3) optimalno razviti opće. posebne. (2) usmjerenost na izvođenje – operacionalizaciju. Osnovni sadržaj kineziološke edukacije je pokret i kretanje i na njima razvijene teorijske i praktične situacije i strategije namjenjene operacionalizaciji ciljeva. (2) usvojiti teorijska i motorička znanja i iskustava korisna za svakodnevne i urgentne kineziološke situacije. preciznosti. sadržaji i ishodi Cilj 1. sportske i rekreativne kineziološke sadržaje i aktivnosti Korektno opisuje osnovne prostorne. te specifične kineziološke osobine i sposobnosti. razvija i promovira lokalne ekološke vrijednosti u duhu globalno što humanijeg biocentrizma. odnosno realizaciji zadataka edukacije shodno individualnim potrebama učenika i uvjetima za edukaciju. Osnovna teorijska znanja 1. Lista sadržaja Poznavanje pojmova i termina iz domena kineziologije Poznavanje prostornih. eksplozivne snage. sporta i sportske rekreacije na ljudski organizam Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kvaliteta i kvantiteta hrane i tečnosti. u kineziologiji potreba je uvijek u funkciji mogućnosti: kao prirodna potreba kretanje ima funkciju biološkog amaneta i stimulira ne samo rast i razvoj već i homeostazu i stabilnost organskih sistema i životnih funkcija. razvija i afirmira vlastite kineziološke mogućnosti i kompetencije u prilog kvalitetu živata i suživota. sportsku rekreaciju. (7) korisnost sadržaja za svakodnevni život.

1.. Vježbe na tlu: . otvorenosti i spremnosti za saradnju.Obnoviti tehnike skoka udalj i skoka uvis . Morfološke osobine: 1.Obnoviti tehnike trčanja na 100m.2. Antropološki S potrebnom snagom i brzinom izvodi složene pokrete i kretanja Odgovarajući praktični sadržaji iz: Normalno podnosi kineziološka opterećenja 1.2. košarci. diskusije i usuglašavanje postupaka 3.Takmičenja u skoku udalj i skoku uvis 3. odbojci. održava funkcionalnost lokomotornog sistema na poželjnom nivou Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti Prepoznaje se po zadovoljstvu.Snaga: . 1.Koordinacija: . brzine. stručnih i javnih informacija i saznanja iz domena tjelesne i zdravstvene kulture.Preciznost: Posjeduje osnovna znanja o pozitivnim i negativnim uticajima izbora odjeće i obuće na kineziološko stanje i na zdravlje uopće Posjeduje osnovna znanja o kriterijima korišćenju naučnih. 1. gibljivosti. koordinacije. zajednicka razmišljanja.Obnoviti tehnike hodanja i brzog hodanja . puzanja i kolutanja u ograničenom prostoru 4. Osnovna motorička znanja x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Ritmičke i plesne strukture: .6.5. i Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenih pokreta i 1. Igre: . Odgojni 1.2. Emocionalna samoregulacija 129 . opuštenosti. nogometu . odbojci i nogometu i korektno ih koristi u rekreaciji i sportu x x x x x x 4.Pravolinijska i krivolinijska valjanja. košarci.2. zdravstvenog aspekta Kultura odjevanja Izbor izvora informacija i znanja iz domena kineziologije 1. Osnove planinarenja i boravka u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima 5. kao drugi kineziološki kretanja sadržaji. 1.prevashodno. ravnoteže i preciznosti Samostalno primjenjuje programe za održavanje aerobne izdržljivosti Normalno reagira u aktivnostima u kojima je dominantna anaerobna komponenta Održava poželjan odnos visine i težine tijela.2. Kultura tijela 2.Ravnoteža: .Izdržljivost .Brzina: .3.. Hodanja i trčanja: . shodno potrebama Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. izdržljivosti. 400m i 800 m .. Motoričke sposobnosti 2. korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku udalj i skoku uvis. Funkcionalne sposobnosti: 3. Skakanja: ..Takmičenja u narodnim igrama i plesovima 6. korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Zna značaj ovih oblika kretanja i spretno ih izvodi Posjeduje osnovna znanja o planinarenju i boravku u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o narodnim igrama i plesovima iz Bosne i Hercegovine Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o rukometu. te trčanju na 100m.Takmičenja u rukometu.4.Takmičenje u hodanju.Gibljivost: . 400m i 800 m. sporta.2.Narodne igre i plesovi iz Bosne i Hercegovine . te koordinacije i gibljivosti učenika i mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage.2.1. kineziološke rekreacije i kinezioterapije Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o hodanju i brzom hodanju. brzom hodanju i trčanju 2.

a kontroliraju se po potrebi *Morfološke osobine . motoričke sposobnosti .3. (3) umjetnički sadržaji (ples.visina. skok u dalj s mjesta. spreman na tjelesne i mentalne napore. poligon natraške. (2) sport za sportiste. hoće i može sudjelovati u njima natječući se sa samim sobom. funkcionalne sposobnosti. realizira se i program koji škola mora ponuditi i to: (1) sportsko rekreativni sadržaji. zainteresiran. s drugima i zajedno s drugima. Odnos prema ekološkim problemima 4. sportski ples. Kultura ponašanja Posjeduje ekološke navike i aktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema Redovno prisustvuje nastavi i vannastavnim aktivnostima. motiviran. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. izdržaj u visu zgibom.taping rukom. te korektan stav prema autoritetima x x x x Morfološke osobine. procjena i vrednovanje kineziološkog stanja učenika na početku i na kraju školske godine* U trećem ciklusu. zna.trčanje 6 minuta. kožni nabor nadlaktice. funkcionalne sposobnosti. podizanje trupa Ocjena i vrednovanje obrazovne i odgojne Obrazovna i odgojna komponenta tjelesne i zdravstvene kulture x x komponente tjelesne i zdravstvene kulture se ocjenjuju Testiranje. procijenjuju i x x vrednuju s namjerom da se na njih može sistematski i pozitivno uticati. opseg podlaktice. pretklon raznožno. težina. pored obaveznog. motoričke sposobnosti i zdravstveni status se testiraju. folklor). ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. 130 .

koja oplemenjuje duh i razigrava organe. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. 1939).Na satu tjelesne i zdravstvene kulture u školi treba. Nastava tjelesne kulture mora biti čas radosti (Boigey. 131 . ako je ikako moguće. pružiti učenicima priliku da snažno ispolje sputanu radost.

knjiga. 2. Prijedlozi za metodičku obradu KATOLIČKI VJERONAUK 9. intelektualni i društveni razvoj. sukobi zbog razlika u stajalištima i razmišljanja među generacijama. Prihvatiti sebe i druge ljude. Obrazložiti vrijednost prijateljstva. Šimunović: Alkar. Dokumentarni film. KATOLIČKI VJERONAUK 9. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 2. Rasprava. Nema posebnosti. filmova i modernih glazbenih trendova. Dodatna ilustracija 7. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 1. ljubav. Biologija: Od rođenja do smrti. različiti načini kršenja i povrede Božje zamisli o ljudskoj spolnosti. Odgovorno spolno ponašanje. (8. mladenačke krize. Obrazovna postignuća 132 . zrelost. njihova interpretacija sa stvaranjem umnih mapa i kataloga pravila radosna mladenačkoga odrastanja. emocionalno dozrijevanje. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. ljudska spolnost. Šesto: Debela. S. zapovijedi koje nas pozivaju na spolnu čistoću. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nema posebnosti. Potkrijepiti iskustveno. Prijateljstvo i ljubav prijateljstvo. 4. imenovati i dublje shvatiti mladenačke krize kao normalni put razvoja i kao vrijeme radosna odrastanja. odrastanju. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Igra asocijacija i vođeni razgovor o neposrednim iskustvima i primjerima iz svakodnevnog života učenika koji govore o dozrijevanju. Hrvatski jezik: Pristup temi u književnom djelu. emocionalnom. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. prihvaćanju sebe i drugih i o prihvaćanju vlastitih ograničenja. prepoznati i obrazložiti kako je čovjek pozvan shvaćati i 6. Ključni pojmovi 2. Tjelesne i duševne promjene u pubertetu.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 9. stvaralački rad s fotografijama i filmskim prizorima o mladenačkim temama. W. tjelesno dozrijevanje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. zaljubljenost. Potrebno predznanje 3. Preporuke za korelaciju 8. spoznati koliko je važan utjecaj Božje milosti u vlastitom dozrijevanju. spoznati važnost usklađivanja vlastitih osjećaja s razumom. 1. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. moralna zrelost Analiza različitih informacija i poruka koje se danas mladima nude preko različitih časopisa za mlade. 3. Obrazovna postignuća 4. ljudska heteroseksualnost. društvenom i duhovnom pogledu. Potrebno predznanje 3. Radost odrastanja adolescencija. razgovor i stvaralačko izražavanje na temelju poticajnih biblijskih i literarnih tekstova te životnih svjedočanstva poznatih osoba. obrazložiti obilježja pravog prijateljstva. Razgovorni stil. intelektualnom.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. obrazložiti važnost skladnog dozrijevanja u tjelesnom. (8. Potaknuti učenike da razgovaraju o svojim osjećajima. Shvatiti i opisati vrijeme adolescencije kao važno prijelazno razdoblje u cjelovitom sazrijevanju čovjeka. Shakespeare: Romeo i Julija. Vrijednost prijateljstva. D. 5. Potkrijepiti iskustveno i vizualno. Dnevnik Ane Frank.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I.

celibat. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. G. Prilagoditi sadržaje i opetovano obrazlagati neke ključne pojmove. Tadijanović: Srebrne svirale. prepoznati i protumačiti važnost ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa među spolovima. s roditeljima. uočiti važnost odgoja vlastite spolnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 133 . brak.. Po gradu često susrećem svećenike i časne sestre. pojašnjavanje najvažnijih činjenica s kršćanskoga stajališta. analiza i interpretacija 1Kor 13. Kaštelan: „Volio bih da me voliš“. R. Biologija: Od rođenja do smrti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nema posebnosti. istinskoga prijateljstva i ljubavi. zauzimati se za razvoj zajedništva. S. Razgovorni stil. duhovno zvanje. Promicati vrjednote braka i svećeničkog poziva. vježbe uživljavanja: unutarnji duševni doživljaji potisnutosti iz zajednice. ljubavi ali i o konfliktnim situacijama osobito u doba mladenačkog odrastanja. Isus Krist – sakramenti (sveti red i ženidba). Shakespeare: „Romeo i Julia“. Brak kao Božanska ustanova – knjiga Postanka. Promatrajući brak mojih roditelja mislim. „Romeo i Julija“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. razgovor i analiza primjera koji govore o odnosu mladih prema ljubavi i spolnosti u raznim časopisima za mladež. Priopćenje i interpretacija informacija i iskustava o životu u braku i obitelji na temelju mele ankete koju su učenici proveli u svojoj sredini. Dokumentarni film. Potrebno predznanje 3. izrada vrijednosne mape. Odgovorno spolno ponašanje. homoseksualnost. izoliranosti. u dogovoru s predmetnim učiteljem. H. Graditi sposobnost izražavanja i pokazivanja zahvalnost na daru prijateljstva. s mladićem ili djevojkom. analiza i interpretacija biblijskih. filia. caritas. S. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. Sremec: „Zelena ljubav“.. „Ulica predaka“. 5-17). Ključni pojmovi 2. navesti i objasniti osnovna obilježja kršćanskog braka. imenovati i protumačiti vrijednost svećeničkog poziva i života u celibatu i čistoći. J. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Njihov život po mom mišljenju je. Džubran: „O prijateljstvu“.. pismeno izražavanje (npr.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. W. A. 4. Škrinjarić: „U gajbi“.) razgovor o cjelovitom značenju i odnosu pojmova „ljubav“ i „seks“ i prosudba grješnih oblika seksualnosti. D. Omogućiti učenicima iskustveno izražavanje. Šesto: Debela. Obrazovna postignuća 4.. kritičko čitanje. Riječi prikazati na mnogo više primjera. Matoš: „Djevojčici mjesto igračke“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti (npr. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 3. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. izrada kolaža. KATOLIČKI VJERONAUK 9. imenovati i kritički protumačiti poteškoće suvremenog braka. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Razgovor o primjerima iz neposrednog učeničkog iskustva koji govore o zajedništvu i prijateljstvu. produbiti navedenu tematiku (npr. agape. (8.4. izvatci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o ljubavi i spolnosti. eros. Preporuke za korelaciju 8. 5. prepoznati i navesti bitne razlike između zaljubljenosti i ljubavi. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. Brak i celibat – oblici kršćanskog života sakrament ženidbe.. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama živjeti svoju spolnost i seksualnost u službi istinske ljubavi i života. 1. 3. Rasprava. Pismo. Analiza biblijskog teksta koji govori o prijateljstvu (Sir 6. sukoba s prijateljima. poštivati osobni izbor svakog čovjeka. kritičko čitanje. pisanje eseja ili pjesme. 1-13 u povezanosti s naukom Crkve i drugim poticajnim izričajima. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Navesti i protumačiti vrjednote braka i bračne ljubavi. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. doktrinarnih i drugih tekstova o kršćanskom shvaćanju prijateljstva i ljubavi te razgovor ili diskusija (parlaonica) na tu temu. obitelj. Dodatna ilustracija 7. odrediti bitne dimenzije braka koje se očituju u međusobnoj ljubavi i rađanju djece. Nema posebnosti. 2.

Božja Objava. A. Kolar: Breza. Kovačić: Pripovijetke. Dokumentarni film. politeističke i monoteistčke religije. Dodatna ilustracija 7. zajednička obilježja religija. Novela. 5. Svaki čovjek traži Boga religioznost.. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. razvoj religije. ciljevi braka. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. magija. krive slike o Bogu. 1. Sadržajna prilagodba. Poticajnim pitanjima i razgovorom povezati teme o čovjekovoj religioznosti i traženju Boga sa stečenim iskustvom učenika na vjeronauku. Prijedlozi za metodičku obradu 6. R. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje. prepoznati i protumačiti najčešća kriva shvaćanja Boga danas. navesti razliku između religioznosti. Problemski članak. E. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 2. Šop: „Isus u posjetu kod nas“. Kovačić: Pripovijetke. obitelji i duhovnog poziva. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova. redovnički zavjeti. vjera. I. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Pismo. Dodatna ilustracija 7. izdvojiti i objasniti opasnosti praznovjerje i magije. S. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Životopis. produbiti navedenu tematiku (npr. Nema posebnosti. (8. Preporuke za korelaciju 8. Pronaći i usporediti jedan književnoumjetnički tekst koji govori o religioznosti i jedan koji govori o vjeri. Obrazložiti da je čovjek po svojoj naravi religiozno biće. 1. Obrazovna postignuća 4. Dedić: „Brod s mojim imenom“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. „Nađeni Bog“. Likovna i glazbena kultura: Ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Zaljubljenost. djevičanstvo. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Susret sa svećenikom i bračnim parom. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. A. N. religija. u dogovoru s predmetnim učiteljem. religioznost. Nema posebnosti. tumačenje pojmova vjera. Bach: „Galeb Jonathan Livingston“. Budak: Mećava. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 1. Kolar: Breza. Kishon: Kod kuće je najgore. 2. B. Problemski članak. Nema posebnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II.6. Preporuke za korelaciju 8. Dati prednost usmenom izražavanju. Ključni pojmovi 2. Individualna pomoć na jasnim i jednostavnim primjerima. E. praznovjerje. S. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 134 . 4. Prirodna usmjerenost čovjeka Bogu. Hemingway: Starac i more. religije i vjere. 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Dokumentarne fotografije iz obiteljskog i svećeničkog života Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. I. 3. E. G..G. Rasprava. usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost od krivih oblika religioznosti. stvaralačko izražavanje na temu: „Za sebe si nas Bože stvorio. izdvajanje kataloga pitanja i stvaranje problemskih situacija tražeći odgovor u pojedinačnom i skupnom radu učenika s biblijskim i drugim tekstovima te fotografijama koje prikazuju religiozna ponašanja i običaje u različitim kulturama i vremenima.“. Potrebno predznanje 3. Kishon: Kod kuće je najgore. ali i u drugim predmetima. osobito u književnosti i povijesti. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. Graditi sposobnost suočavanja s religioznim pitanjima u osobnom i javnom životu i otvoriti se Bogu koji je temelj svega života. P. religija. Šimić: „Opomena“. Izvadci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o vrijednosti braka.

Traženje Boga u novim religioznim pokretima sekta/sljedba. način života i djelovanja nekih istaknutih osoba koje nisu vjerovale u Boga. Prijedlozi za metodičku obradu 135 . časopisa na temu „vjera – nevjera“. 2. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 2. reinkarnacija. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Iz vlastitog iskustva uočiti ljude koji ne vjeruju u Boga. Naglasak staviti na traženju Boga u različitim religijama. 3. vjerska ravnodušnost. imenovati različite oblike religioznog ponašanja. religioznost. 1. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Sadržajna prilagodba. humanizam bez Boga. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nema posebnosti. način razmišljanja. meditacija. okultizam. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Pribiranje iskustava i spoznaja te stvaranje problemske situacije. nacizam. Obrazložiti važnost izgradnje osobnog vjerskog svjetonazora i kršćanskog stava vjere. komunizam. Povijest: povijesni oblici ateizma. u dogovoru s predmetnim učiteljem. dobro upoznati i jasno iznositi svoje argumente o ateizmu. religija. 5. (8. Dati prednost usmenom izražavanju. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. čovjek kao „malo božanstvo“. Potrebno predznanje 3. yoga. ponude različitih životnih filozofija. Potrebno predznanje 3. izrada kolaža. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. prikupljanje. razmatranje i analiza materijala iz literature. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova. kratko opisati temeljne odrednice New Age-a. New Age. Obrazovna postignuća 4. yoga. Uočiti i objasniti važnost kršćanskog svjedočenja nasuprot suvremenih oblika ateizma. „ateizam – vjerska ravnodušnost“. usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dodatna ilustracija 7. (8. ezoterija). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. fašizam. dijalog s ateistima. analiza i prosudba životnih prilika i okolnosti koje čine „pogodno tlo“ za rađanje sekti i okultističkih skupina. Ključni pojmovi 2. Razlikovati teorijski i praktični ateizam. Izlaganje i vođeni razgovor na temu ateizma – pojava.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II.4. Obrazovna postignuća 4. Ateizam i vjerska ravnodušnost ateizam. Razvijati razumijevanje i prihvaćanje. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 3. uzroci. Sekte i religiozni pokreti koje najčešće susrećemo. praktični ateizam. prepoznati i protumačiti suvremene oblike ateizma koji pokušavaju istisnuti Boga iz života. argumenti. zablude. Preporuke za korelaciju 8. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje. Poruke. religiozni pokret. opisati neka važnija učenje u suvremenim religioznim pokretima (reinkarnacija. izlaganje i vođeni razgovor na temu sekti. navesti i opisati neke kršćanske i nekršćanske sekte i religiozne pokrete.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. 5. Vjera. usporediti i navesti razliku između sekti i religioznih pokreta. Nema posebnosti.

filmovi. naravna i nadnaravna objava. obrazovne emisije za djecu o znanstvenim postignućima istraživanja prirode i svemira. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. Kustić. Bog Stvoritelj. Hare Krišna. u dogovoru s predmetnim učiteljem. evolucija. objasniti odnos biblijske i znanstvene slike svijeta. 3. kratko protumačiti značenje biblijskog govora o stvaranju svijeta. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama oblici organiziranja. Post . opasnosti i pogubnosti sekti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. „Priroda govori o Bogu“ i B. rituali. promatranje i analiza likovnog govora (Biblija u umjetnosti). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. teorija velikog praska (Big Bang). G. produbiti navedenu tematiku (npr. Dokumentarne fotografije iz života religioznih pokreta i sekti. zahvalnosti i molitve za čudesni stvoreni svijet. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Dodatna ilustracija 7. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Izabrani tekstovi iz knjiga (Ž. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 1. meditacija. Rasprava. Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. interpretacija i usporedni govor tekstova iz Postanka s ponuđenim znanstvenim spoznajama i slikovnim prikazima današnjega vremena. analiza. postanak svijeta. Problemski članak. Obrazovna postignuća 4. hinduizam i budizam. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Pojačana vizualizacija i usmene jezične vježbe. Stilska izražajna sredstva : simbol i alegorija. Naglasak na razumijevanju ključnih pojmova i korekciji izgovora. bitnih pojmova i govora o stvaranju svijeta i čovjeka. 4. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. pisanje eseja na temu: „Moja vjera u svjetlu Isusove poruke“. Mažuranić: „Svemir“. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (primjeri likovno-umjetničkih djela). 5. Sadržajna prilagodba. Preporuke za korelaciju 8. vjera i znanost. sinkretizam. Preporuke za korelaciju 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. mormoni. F. M. staroistočnjačka slika svijeta. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Vuleta. Krklec: „Srebrna cesta“. uočiti. Osvrt ili prikaz. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Simboličke fotografije s motivima iz prirode i dokumentarne fotografije o svemiru. yoga…). navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju svijeta.6. 1. Biblijska i današnja slika svijeta Objava. Religiozni pokreti i sekte u Hrvatskoj. Potrebno predznanje 3. analiza i interpretacija učenja Katoličke crkve o sektama – Katekizam Katoličke crkve. Evokativni razgovor o spoznajama i iskustvima učenika o postanku svijeta stečenima na vjeronauka korelacijski povezanom s drugim predmetima. Biologija: Podrijetlo čovjeka. 3. vjeroučiteljevo pripovijedanje. analiza i interpretacija sekti s drugim odabranim tekstovima iz drugih religija. panteizam. Bog – Stvoritelj svijeta. scijentologija. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dodatna ilustracija 7. 2. Jehovini svjedoci. Ključni pojmovi 2. zahtjevi i zablude. (8. umjetničke reprodukcije o stvaranju svijeta. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije i razumijevanja. „Taj divni Božji svijet“) 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 136 . odnosno predodžba (reinkarnacija. obrazložiti i prihvatiti svijest o čovjekovoj odgovornost za stvoreni svijet i njegovu izgradnju. Razlikovati naravnu i nadnaravnu objave. 2. Spremnost i sposobnost izricanja osjećaj divljenja. u dogovoru s predmetnim učiteljem. knjiga Postanka – stvaranje svijeta. izlaganje i tumačenje biblijskog teksta. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove.

Prednosti i opasnosti ljudske emancipacije. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.4. Čitati pred razredom tek nakon uvježbavanja i ako to učenik želi. jednakost muškarca i žene. Čovjek je slobodno biće. čovjek je stvoren kao muško i žensko. 1. Omogućiti učeniku izražavanje radosti. Igra asocijacija. Dodatna ilustracija 7. kritičko čitanje i interpretacija biblijskih i drugih tekstova u povezanosti s promatranjem i interpretacijom fotografija (reprodukcija). Koristiti razne vrste katehetskih pomagala. Post. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 3. Potrebno predznanje 3. svetost i nerazrješivost ženidbe. G. u dogovoru s predmetnim učiteljem. izdvajanje i tumačenje bitnih pojmova. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Osvrt ili prikaz. 2. Grijeh kao zloporaba slobode sloboda kao dar. Krklec: „Srebrna cesta“. čovjek slika Božja. uvidjeti i ispravno protumačiti povezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode. otkriti ljepotu i dostojanstvo čovjeka kao slike Božje. istočni grijeh. 5. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 2. F. bratoubojstvo. Biologija: Podrijetlo čovjeka. Umjetničke reprodukcije o biblijskom stvaranju čovjeka. Čovjek je kruna stvaranja. uočiti zašto je čovjek kruna Božjeg stvaranja. Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju čovjeka. (8. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 3. Rasprava. (8. patnja i smrt kao posljedica istočnog grijeha. Mažuranić: „Svemir“. 2. produbiti navedenu tematiku (npr. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Adam i Eva. oholost. Preporuke za korelaciju 8. Obrazovna postignuća 137 . Čovjek je slika Božja stvaranje čovjeka. zavist. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Eva (žena). Ključni pojmovi 2. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. M. Adam (muškarac). Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi i prvom bratoubojstvu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Potrebno predznanje 3. grijeh prvih ljudi-izgon iz raja. prepoznati i objasniti da su oholost i zavist glavni izvori čovjekova grijeha. Različitim oblicima stvaralačkog izražavanja izraziti zahvalnost i radost na darovanom životu. obrazložiti različitost i jednakost dostojanstva muškarca i žene.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. 5. P. identifikacijski i vođeni razgovor. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. dostojanstvo čovjeka. Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. Obrazovna postignuća 4. bolest. Problemski članak. objasniti značenje i poruku biblijskog govora o stvaranju čovjeka. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. spoznati da je grijeh protiv čovjeka ujedno i grijeh protiv Boga. Budak: Mećava. pismeno i likovno izražavanje na temu: „Čovjek slika Božja“. dramatizacija teksta. Ključni pojmovi 2. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. Prilagoditi nastavne sadržaje.

Preporuke za korelaciju 8. Rasprava. konkretnim gestama pokazivati ljubav prema bližnjemu. Dodatna ilustracija 7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 3. 2. Znati protumačiti glavnu poruku izabranih biblijskih tekstova o općem potopu i kuli babilonskoj. katalog pitanja i vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. alegorija. Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o grijehu prvih ljudi (Post 3). Stilska izražajna sredstva: simbol. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu. ekologija). Prijedlozi za metodičku obradu Uočiti važnost krjeposti poniznosti. Umjetničke reprodukcije općeg potopa i Kule Babilonske. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. preoblikovanje biblijskoga tekst o kuli babilonskoj iz perspektive današnjeg vremena i znakova ljudske oholosti. Noa – pralik Isusa Krista. analiza i interpretacija grijeha oholosti i zavisti u svjetlu biblijskih tekstova. Ključni pojmovi 2. skupni rad na temu čovjekove odgovornosti pred pitanjima raskida prijateljstva i zajedništva s Bogom. Vođeni razgovor na temu ljudske slobode i grijeha na temelju svakodnevnog iskustva. te Kajinu i Abelu. oholost. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. S. kloniranje. Hrvatski jezik: Problemski članak. istočni grijeh. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Šesto: Debela. Obrazovna postignuća 4. novi Adam. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 4. Michelangelo – Sikstinska kapela). Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Kajinu i Abelu (Post 4) 1. Kain pripovijeda iz svog viđenja o ubojstvu brata Abela. Novela. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Preporuke za korelaciju 8. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Prijedlozi za rad s učenicima s 138 . analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. (8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. ljudska prava. pred slobodom izbora „za“ ili „protiv“ Boga. ispunjen i sretan život na zemlji. Božja dobrota i ljubav prema grješnicima potop. Osvrt ili prikaz. 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 4. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Savez s Noom. Kula Babilonska Noa uzor pravednosti. 5. promjena perspektive u biblijskom pripovijedanju – npr. Prepoznavati i otkrivati Božju dobrotu koja nas poziva na miran. kušnja. protumačiti značenje i poruku o gradnji babilonske kule. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izlaganje. čitanje. KATOLIČKI VJERONAUK 9. zavist. Dramske vrste. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (istraživanje svemira. Babel. ljudska oholost koja vodi u propast. genetika. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. postupno otkrivati da su nam život i svijet darovani i da smo te darove pozvani dalje svjedočiti u susretu s ljudima. promatranje i interpretacija slike.4. Sadržajna prilagodba i prilagodba teksta. na temelju biblijskih tekstova uočiti i ispravno protumačiti kako je uspjeh bez Boga osuđen na propast. Michelangelo – Sikstinska kapela). Bog sklapa Savez sa ljudima. opisati značenje sklapanja Božjeg saveza s Noom. Prilagodba odgojno-obrazovnih postignuća sukladna stupnju oštećenja. 6. prikupljanje podataka i davanje naslova. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Naglasiti bitno. Čitanje. crteža ili fotografije. Prilagodba biblijskog teksta i opetovana provjera razumijevanja ključnih pojmova. Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Noi i općem potopu (Post 6-9). Dramske vrste. Potrebno predznanje 3. izrada kolaža. Dodatna ilustracija 7.

opisati ulogu kneza Branimira i pape Ivana IV. Korijeni kršćanstva na hrvatskom prostoru kršćanstvo u Iliriku. Potrebno predznanje 3. knez Branimir. Prilagoditi nastavne sadržaje upotrebom nastavnih listića. Izabrati i prikazati život jednog mučenika iz prvih stoljeća na današnjim hrvatskim prostorima.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. istraživački razgovor. pribiranje rezultata i izrada umne mape. slike mučenika. u pokrštavanju Hrvata. Omogućiti učenike razne oblike kreativnog izražavanja. Pokrštenje Hrvata i ulazak u zajednicu kršćanskih naroda Višeslavova krstionica. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 1. Širenje kršćanstva po Sredozemlju. Dokumentarne fotografije ranokršćanskih lokaliteta i spomenika. prikazati neki povijesni lokalitet ili spomenik iz života Crkve na našim prostorima.. Sirmij. Ispripovjediti najvažnije. Salona. (8. Hrvatski jezik: Osvrt ili prikaz. dokumentarne fotografije i zemljovidnih karata. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. potkrijepiti vizualnim materijalima. imenovati i kratko opisati neke važnije kršćanske mučenike na našim prostorima. Ključni pojmovi 2. veći prostor za pisanje). Životopis. Preporuke za korelaciju 8. do 9. obrazložiti važnost Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Vrijeme i neke osnovne podatke o dolasku Hrvata na ove prostore. opisati važnost glagoljice i starohrvatskog jezika u bogoslužju. 4.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Izlaganje. povezati početke pismenosti u Hrvata sa Crkvom. 5. kršćanski mučenici. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Ćiril i Metod. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Vizualizirati i približiti ključne pojmove pomoću audio-vizualnih sredstava i slikovnica. a neke ključne pojmove dati samo informativno. Obrazovna postignuća 4. papa Ivan VIII. 4. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Ključni pojmovi 2. glagoljica. Likovna kultura: Sakralna umjetnost (starokršćanski spomenici na hrvatskom prostoru). 3. (8. pripovijedanje i tumačenje. prema potrebi dodatno objasniti riječi i pojmove. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 2. 1. nalijepiti radni materijal u bilježnicu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. 5. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Sustavno provjeravati razumijevanje. Dokumentarni film. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ilirik. Objasniti postupnost pokrštavanja Hrvata od 7. prikazivanje i interpretacija činjenica i događaja pomoću dokumenata. Metropolija. Dodatna ilustracija 7. sv. Imenovati i ispravno vrjednovati vrline svetih kršćanskih mučenika. 2. imenovati i objasniti veličinu i vrijednost kulturno-povijesnih spomenika iz ranokršćanskog vremena. stoljeća. glagoljski spomenici. Potrebno predznanje 3. prikazivanje obrazovnog materijala o navedenom vremenu. Splitski evangelijar. Opisati početke kršćanstva na hrvatskim prostorima. fiksiranje papira na podlozi. Obrazovna postignuća 139 . Pripovijedati biblijske tekstove.

Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). Ključni pojmovi 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. crkveni sabori. Sadržajno prilagoditi. proučavanje spomeničke baštine i zemljovida s davanjem potrebnih tumačenja. 3. društvenog i kulturnog života. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne hrvatske biskupije kao središta crkvenog. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i značaj narodnog jezika u liturgiji. evanđelistar Prikaz izabranih crkvenih lokaliteta ili spomenika. Likovna kultura: Sakralna umjetnost u hrvatskoj baštini. pomoću dokumentarnih crteža analizirati i prikazati djelovanje pojedinih bratovština. izlaganje i razgovor među učenicima. Prilagoditi nastavne sadržaje. lekcionar. Koristiti stečena iskustva. Dokumentarne fotografije starohrvatskih spomenika i crkvi. (8. značajniji crkveno-kulturni spomenici iz mog kraja. Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. analiza i interpretacija tekstova. Dualizam. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. 1. zemljovid Hrvatskog kraljevstva za vrijeme turskih osvajanja. imenovati najstarije starohrvatske crkve. 4. izrada kronološke tablice i plakata. imenovati načine kako trebamo čuvati i promicati hrvatsku kulturnu baštinu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. hrvatske biskupije. „primas Dalmacije i cijele Hrvatske“. izlaganje i tumačenje bitnih činjenica. ispravno vrjednovati ulogu kršćanske vjere koja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju samostalnosti Hrvatske države. 5. Istraživanje. dokumenata i dokumentarnih crteža i fotografija. 2. 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 140 . Preporuke za korelaciju 8. Prilagođene nastavne sadržaje slikovno obogatiti. Dokumentarne fotografije srednjovjekovnih spomenika i crkvi. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pripovijedanje. gledanje dokumentarnog filma ili obrazovne emisije. Istraživanje. 2. bratovštine. razlikovati i imenovati ključne pojmove. dokumenata i drugih materijala. pripovijedanje. starohrvatske crkve. prepoznavati. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Obrazovna postignuća 4. objasniti zašto se hrvatski narod smatra predziđem kršćanstva. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Potrebno predznanje 3. Prepoznati i vrjednovati ulogu Crkve u obrani kršćanstva na hrvatskim prostorima. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. zavičajni govor i narječje prema književnome jeziku.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 3. staleška udruženja. predziđe kršćanstva. integrativno i korelacijsko povezivanje tematike s temama iz povijesti. kratko opisati glavne odrednice društvenog i vjerskog života Hrvata u srednjem vijeku. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala (model Višeslavove krstionice. brevijar. Preporuke za korelaciju 8.4. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Dodatna ilustracija 7. Dodatna ilustracija 7. „porez u krvi“ Prikaz nastanka i razvoja moje biskupije. kritičko pojedinačno i skupno promatranje i analiza tekstova. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Uloga narodnih vladara u promicanju vjere i kulture u hrvatskom narodu. Vrjednovati i izraziti stav poštovanja prema najstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskog naroda. papinski ljetopis. izrada plakata. Društveni i vjerski život Hrvata u srednjem vijeku Zvonimirova zavjernica. Baščenske ploče…). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.

Uloga Crkve u promicanju hrvatskog školstva. prvo sveučilište u Hrvatskoj.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. nacizam. izrada panoa. 3. muzeju. produbiti navedenu tematiku. Prva hrvatska gramatika. Slike istaknutih crkvenih osoba Hrvatski jezik: izborom iz narodne književnosti. navesti i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme bezbožnih totalitarističkih sustava (nacizam i komunizam). (8.). HAZU. Zajc. Ispravno vrjednovati i cijeniti doprinos Crkve u razvoju školstva. Bošković. Strossmayer). B. zagrebačka nadbiskupija Prikaz i doprinos jedne od znamenitih crkvenih osoba Crkve u Hrvata na području školstva. Svećenici i redovnici kao nositelji vjere. Kažotić.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Preporuke za korelaciju 8. A. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. doprinos redovnika. Stoljeća i ulogu Hrvatskog katoličkog pokreta (I. kulture i znanosti. Svjetskog rata. Lisinski. kulturnom. Dokumentarni film. arhivu. Kašić. Životopis. Ključni pojmovi 2. komunizam. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. gospodarskom i političkom području života A. 5. knjižnica dubrovačkih dominikanaca. Raditi na jednostavnim rečenicama. imenovati te kratko opisati neke zaslužne pojedince u Crkvi u izgradnji našeg naroda na duhovnom. svećenika i redovnika na kulturnom. Istraživanje. Obrazovna postignuća 141 . Prijedlozi za metodičku obradu 6. analiza i interpretacija dokumenata i tekstova o doprinosu pojedinih biskupa. Dodatna ilustracija 7. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. znanstvenom i socijalnom polju. Ruđer Bošković. kulture i znanosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. don Frane Bulić. pismenosti i kulture. renesanse. tabelarno prikazivanje socijalnih i kulturnih elemenata koje su dale pojedine redovničke zajednice. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. prepoznati ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. Stradanja Crkve u XX stoljeću. Tijardović…). Glazbena kultura: upoznavanje glazbenih stilova i slušanje skladbi iz razdoblja srednjeg vijeka. I XX. navesti načine kako mi možemo aktivno sudjelovati u razvoju i napretku našeg društva danas. u dogovoru s predmetnim učiteljem. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. kulture i znanosti benediktinske škole. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 5. klasicizma. Osvrt ili prikaz. uočiti potrebu te navesti načine kako se valja boriti protiv 4. izrada kronoloških tablica. 2. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 9. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i poraća Hrvatski katolički pokret. 5. (8. Hrvatski narodni preporod. baroka. Gotovac. Alojzije Stepinac. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. R.4. 4. Opisati ulogu benediktinaca i benediktinskih samostana u razvoju hrvatskoga školstva.. Kačić-Miošić. Maksimilijan Vrhovac. J. terenska i projektna nastava (korelacijska projektna priprema posjeta samostanskoj ili biskupijskoj knjižnici. Potrebno predznanje 3.. Merz). Tehnički odgoj i fizika: Faust Vrančić. Potrebno predznanje 3. 1. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Književna baština. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Opisati društveno-političke prilike XIX. Alojzija Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II. navesti i kratko opisati nekoliko značajnijih redovničkih zajednica i njihovo kulturno djelovanje. Ključni pojmovi 2. ispravno vrjednovati ulogu bl. romantizma i XX. prosvjetnom. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 4. J. stoljeća te upoznavanje s glazbenom baštinom Hrvatske (Lukačić. Ivan Merz. Prilagodba tekstova. doprinos biskupa i svećenika. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.

2. Prikaz vlastite nad/biskupije.4. jasno iznijeti što možemo naučiti i primijeniti u vlastitome životu od velikih hrvatskih svetaca i mučenika. Osvrt ili prikaz. Pismo. hrvatske nad/biskupije. granice i oblik teritorija Hrvatske. i duhovnu i kulturnu. Dramske vrste. prepoznati i opisati crkvenu organizaciju u Hrvatskoj i BiH danas. izrada umne mape. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 6. Sadržaje dodatno vizualizirati.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Povijest: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji. Ključni pojmovi 2. Povijest: Postanak i razvoj samostalne Hrvatske države. Razgovor o spoznajama stečenim o svom užem prostoru i svojoj biskupiji. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. tolerancija. demokracija. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pokazati na karti svijeta rasprostranjenost Hrvata po čitavom svijetu i uputiti kako im Crkva u Hrvata pruža pastoralnu skrb. Dokumentarni film. 3. slike istaknutih crkvenih osoba. navesti različite oblike zajedništva između iseljene i domovinske Hrvatske. Crkva u hrvatskoj dijaspori. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. opisati ulogu Crkve u brizi za svoje članove u domovini i inozemstvu. izrada umne mape. dokumentarni filmovi. Stanovništvo – broj i razmještaj. dokumentarne fotografije. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Totalitarizam. Zajedničko stvaralačko istraživanje dokumentarne građe i priloga o doprinosu pojedinih hrvatskih crkvenih velikana duhovnom i kulturnom životu naroda. 2. Ivan Pavao II i Hrvati. Hrvatski orlovski savez. Crkva u BiH. iseljeništvo. izlaganje i tumačenje važnijih činjenica. Raditi na jednostavnim rečenicama. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. u odnosu prema hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama svakog oblika jednoumlja. Dodatna ilustracija 7. pripovijedanje. protumačiti ulogu pape Ivana Pavla II. 5. Kratko opisati stradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Uočiti važnost i potrebu njegovanja tolerancije. dušobrižništvo. Dodatna ilustracija 7. Sposobnost argumentacije o potrebi i važnosti aktivne uloge i poslanja vjernika u društvu i u Crkvi. Hrvatski jezik: Životopis. upoznavanje povijesti svoje biskupije na temelju važnijih dokumenata. Domagoj. Geografija: Veličina. 1. objasniti ulogu Ivana Pavla II u stvaranju samostalne Hrvatske. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji i slom komunističkih sustava. 1. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Drugi svjetski rat. plakata ili panoa. Katolička Crkva u Hrvata danas Domovinski rat i samostalnost Hrvatske. Dokumentarne fotografije iz Domovinskog rata. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dokumentarni film. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 142 . Prijedlozi za metodičku obradu 6. dokumentarne fotografije iz današnjeg života Crkve u Hrvata. Zemljovid Kraljevine SHS. Obrazovna postignuća 4. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. stradanja u domovinskom ratu. Primjeri stradanja crkvenih ljudi iz moga kraja. Hrvatski jezik: Životopis. 4. Organizacija Crkve danas. dijaloga i međusobnog uvažavanja. Razumijevanje ključnih pojmova i nekih nastavnih sadržaja samo na razini informacije. hrvatski katolički pokret. (8. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Preporuke za korelaciju 8. Rasprava.

promatranje i interpretacija slike. Sadržajno prilagoditi. Razgovor o stečenim spoznajama. Umjetničke reprodukcije o Isusovu životu i propovijedanju. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. u dogovoru s predmetnim učiteljem. čitanje. grješnika i najpotrebnijih.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. smrt i uskrsnuće. Posvijestiti i doživjeti da ja Uskrsli Krist prisutan i danas među nama. Uočiti i protumačiti važnost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava u odnosu na Isusa i njegovu poruku. (8. igra uživljavanja u pojedine biblijske likove. zamišljeni intervju sa Kristom ili nekim biblijskim likom. Prošao je zemljom čineći dobro Isusovo propovijedanje. analiza i interpretacija izabranih biblijskih tekstova u povezanosti s pripadnim crtežima i fotografijama. Dodatna ilustracija 7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pismoznanci. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. Obrazložiti otajstvo Isusove muke. ispravno vrjednovati važnost osobnog stava vjere. 4. 2. Koristiti potkrjepljenja. (8. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. farizeji. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. 4. Prijedlozi za metodičku obradu 143 . Prijedlozi za metodičku obradu 6. Lik Isusa Krista u kulturi. Život i djelo Isusa Krista. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Preporuke za korelaciju 8. 1. Isusov odnos prema grješnicima i najpotrebnijima. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazovna postignuća 4. 3. personalizacija. uočiti i protumačiti potrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnuće i vječni život. saduceji.). Isusova žrtva za spas čovječanstva. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. protumačiti Isusov odnos prema Zakonu. prepoznati i objasniti Isusov stav bezuvjetnog prihvaćanja svih ljudi. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. poštivanja i uvažavanja svakog čovjeka po uzoru na Isusa Krista. uživljavanje u ulogu (Ja „Grešnica“. umjetnosti i književnosti. analogiziranje i aktualizacija biblijskih tekstova.. postupno otkrivati smisao Isusova potpunog predanja radi čovjeka i njegova spasenja. Isusov odnos prema Zakonu. Dati prednost usmenom izražavanju. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. obrazložiti Isusovo uskrsnuće kao pobjedu života nad smrću. 5. 5. ja „Izgubljeni sin“. Car Emin: «Mali Učkarić»…). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Ključni pojmovi 2. iznijeti argumente o potrebi prihvaćanja. KATOLIČKI VJERONAUK 9. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 2. prepoznati povezanost žrtve i ljubavi. kratko protumačiti neke izabrane novozavjetne tekstove koji govore o Isusovu odnosu prema ljudima. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Isusova muka. Potrebno predznanje 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Ljubio nas je do kraja Posljednja večera. Ključni pojmovi 2. osobito djece. smrti i uskrsnuća. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama.potrebama 3. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 1. leviti. Opisati temeljne sadržaje Isusova propovijedanja. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Isusov odnos prema ljudima. produbiti navedenu tematiku (V. žena.. Potrebno predznanje 3. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Obrazovna postignuća 4.

Analiza dijela Apostolskog ili Nicejsko-carigradskog vjerovanja o Isusu Kristu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Otkupitelj. 3. Ključni pojmovi 2. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Potrebno predznanje 3. 5. 4. 5. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 3. Nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom. Obrazovna postignuća 4. 2. Preporuke za korelaciju 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. A. L. Potkrijepiti specifičnim katehetskim pomagalima. musical A. Umjetničke reprodukcije o Isusovoj muci. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. tko sam ja? Film o Isusu Kristu. oratorij G. 1. Händel „Mesija: Aleluja“). Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama crteža ili fotografije. smrti i uskrsnuću. izlaganje. Pashalni misterij. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Isusova muka. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Nema posebnosti. Tko je Isus Krist? Pravi Bog. smrt i uskrsnuće u kulturi. u dogovoru s predmetnim učiteljem. B. Vazmeno otajstvo. Šimić: „Raspeće“…). Izborni sadržaji za darovite učenike 10.6. Webber: „Jesus Christ Superstar“. katalog pitanja. (8. slušanje. produbiti navedenu tematiku (npr. Spasitelj. Miović-Kočan: „Na Cvjetnicu“. Dodatna ilustracija 7. uočiti i protumačiti potrebnu stalnog produbljivanja i pročišćavanja vlastite slike o Isusu. Nema posebnosti. utjelovljenje – inkarnacija. Otkupitelj. Spasitelj. pismeno izražavanje na temu: „Ljubi nas je do kraja“. Dodatna ilustracija 7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. interpretaciji i tumačenju pojedinih izričaja kršćanske vjere u Krista: pravi Bog. Preporuke za korelaciju 8. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Uočiti potrebu izgradnje dosljednog života u skladu s vjerom u Isusa Krista. Čitanje. pravi čovjek. pripovijedanje i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu na Isusa Krista. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. Učitelj. 1. što ti kažeš. Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. pojedinačni i skupni rad s tekstovima i fotografijama u analizi. (8. pisanje dijaloga ili pisma Kristu. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Pomoć pri iznošenju vlastitih stavova. F. Život i djelo Isusa Krista. S. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred 144 . 4. 2. Dati prednost usmenom izražavanju. pisanje eseja na temu: „A ti. Prepoznati u Isusu Kristu pravog Boga i pravog čovjeka. Glazbena kultura: Slušanje i upoznavanje glazbe (npr. Bogočovjek. umjetnosti i književnosti. pravi čovjek. igra uloga i dramatizacija teksta. prikupljanje podataka i davanje naslova.

sedam darova Duha Svetoga. promatranje i interpretacija slike. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. Asocijacija na pojmove „duh“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Osluškivati poticaje i otvoriti se djelovanju i poticajima Duha Svetoga. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O. Lice: „Lucija“…). dodatno raditi na proširivanju rječnika. u dogovoru s predmetnim učiteljem. protumačiti sakrament potvrde kao dar Duha Svetoga. Duh Nadahnitelj. objasniti važnost dobre priprave za primanje sakramenta potvrde. darovi Duha Svetoga. Nema posebnosti. Hrvatski jezik: Rasprava. Rad u parovima. prikazivanje simbola za pojedine darove Duha Svetoga. Analiza i interpretacija jednog od sedam darova Duha Svetoga. 2. Simboličke fotografije s motivima iz prirode koje simboliziraju Duha Svetoga. božanska snaga. protumačiti njihovo značenje za zrelo i odgovorno življenje kršćanske vjere. Novo stručno nazivlje koje se 145 . Obrazovna postignuća 4. Duh Posvetitelj. Duh Životvorac Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Čitanje. Umjetničke reprodukcije o djelovanju Duha Svetoga u Bibliji. nazivi za Duha Svetoga. produbiti navedenu tematiku (npr. Otkriti i doživjeti prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u našem životu. Dodatna ilustracija 7. krizma. Ključni pojmovi 2. Preporuke za korelaciju 8. U potvrdi primamo Duha Svetoga potvrda krštenja. sakrament potvrde. 5. Potrebno predznanje 3. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 2. Duh Branitelj. pisanje molitve Duhu Svetome. Dodatna ilustracija 7. kršćanska inicijacija. Preporuke za korelaciju 8. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. tumačenje nepoznatih pojmova i obrazlaganje otajstva Duha Svetoga kao treće božanske osobe u otajstvu Trojedinoga Boga. Duh Božji u Svetom pismu Duh Božji. Objasniti da po sakramentu potvrde osobno potvrđujemo vjeru koju smo primili na krštenju. prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Isusovu životu. Koristiti razne vrste pomagala. prikazivanje simboličkih fotografija s asocijacijama na Duhove uz slušanje meditativne glazbe. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. kršćanska zrelost. izlaganje i objašnjenje bitnih biblijskih izričaja o Duhu Svetome. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. nabrojiti darove Duha Svetoga. Duh Sveti. Prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Božjega u Starom zavjetu. kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom i Novom zavjetu. S. Ključni pojmovi 2. Duh Tješitelj. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama VI.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. 3. pomazanje. Nema posebnosti. navesti simbole i nazive za Duha Svetoga i njihovo značenje. (8. Prijedlozi za metodičku obradu 6. navesti i objasniti prava i obveze koje ima svaki punopravni član Crkve.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Pedesetnica. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 1. Rasprava. opisati obred i učinke sakramenta potvrde. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Obrazovna postignuća 4. Nove pojmove tumačiti učenicima poznatim riječima. Ruah. 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga. sakrament potvrde – primanje Duha Svetoga. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 1. Duh Prosvjetitelj. dođi Duše Presveti“. simboli Duha Svetoga. prikupljanje podataka i davanje naslova. crteža ili fotografije. analiza i interpretacija biblijskih tekstova. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom umjetničkih reprodukcija. „zloduh“ i „Duh Božji“. Potrebno predznanje 3. Pedesetnica. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. čitanje.

Naglasiti bitno. Razumijevanje i korekcija ključnih pojmova. prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga u životu Crkve. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. pomazanje. Omogućiti učeniku razne načine usvajanja znanja. Izbor životnog poziva životno zvanje ili zanimanje. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. Potrebno predznanje 146 . svijetli oblak. sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga. životni poziv. golubica). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. na temelju konkretnih djela koji su učinili neki kršćanski velikani. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 1. kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Crkvi. Pronaći i navesti tragove Duha Svetoga u vlastitome životu. Simboličke fotografije s motivima iz prirode Hrvatski jezik: Rasprava. kratko protumačiti izabrane novozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 1. 2. Pedesetnica. 4. Nema posebnosti. imenovati načine kako možemo živjeti i svjedočiti kršćansku vjeru te s Bogom „sustvarati“ bolji svijet. u životu svetaca i među ljudima u svijetu. Dokumentarne fotografije o istaknutim crkvenim ljudima i svecima. Odrediti Duha Svetoga kao dušu Crkve. Potrebno predznanje 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. analizirati snagu kršćanske vjere po djelovanju Duha Svetoga. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Duh Sveti u životu kršćanskih svjedoka. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dodatna ilustracija 7. KATOLIČKI VJERONAUK 9. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 3. dođi Duše Presveti“. 5. Vođeni razgovor. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. u radu u skupinama napraviti znakovnu i obrednu usporedba sakramenta krštenja i potvrde. 2. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. ruka. analiza i interpretacija liturgijskih tekstova i tumačenje obrada sakramenta potvrde. izrada kolaža na temu prisutnosti i djelovanja Duha Svetoga u životu današnjih ljudi i u svijetu. Koristiti učenicima poznate izraze. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. (8. 1. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. (8. Obrazovna postignuća 4. Važnost pravilnog odabira životnog zvanja. 4. Duh Sveti u Crkvi Duh Sveti kao duša Crkve. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. plodovi Duha Svetoga. 5. slušanje savjeta. plodovi Duha Svetoga Analiza i interpretacija jednog od plodova Duha Svetoga. 3. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Prilagodba nastavnih sadržaja prema stupnju oštećenja i primjena specifičnih katehetskih pomagala. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. plamen.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. važnost osobnog izbora. pečat. Preporuke za korelaciju 8. Duh Sveti vodi Crkvu. Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pronaći i analizirati biblijske tekstove koji govore o Duhu Svetomu preko pojedinih simbola (voda.uvodi u temu 9. Crkva – tijelo Kristovo.

životni poziv. usporediti i vrjednovati nekoliko konkretnih životnih zvanja ili zanimanja. obrazložiti potrebu rada i pravo svakog čovjeka na rad. slobodno vrijeme. Anketa koju učenici provode među vršnjacima i starijim osobama o vrijednosti ljudskog rada. pravo na rad. Kratko objasniti i ispravno vrjednovati kršćansko shvaćanje rada. Životopis. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu Protumačiti što je životno zvanje ili zanimanje. produbiti navedenu tematiku. Preporuke za korelaciju 8. pozivanje nekoliko poznatih ljudi iz bliže okoline da učenicima iznesu svoja iskustva i razmišljanja o svom pozivu.3. istraživanje. izdvajanje pitanje i stvaranje problemske situacije radi organiziranja diskusije (parlaonica). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. ostvarenje čovjeka kroz rad. 1.. Dokumentarni film. Nema posebnosti. Enciklika Ivana Pavla II – Laborem exercens. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. jasno iznijeti osobne sklonosti. Predstaviti.). Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nema posebnosti. Objasniti značenje i vrijednost rada za ljudski život. Problemski članak. Uočiti važnost traženja i uvažavanja savjeta pri izboru životnog zvanja. Prijedlozi za rad s učenicima s 147 . Rasprava. 6. navesti posljedice koje proizlaze iz različitih stavova prema radu. a što životni poziv.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. 1. produbiti navedenu tematiku. uočiti i protumačiti potrebu kvalitetnog i kreativnog korištenja slobodnog vremena. analiza i interpretacija raznih primjera lošeg i promašenog življenja slobodnog vremena (nekvalitetno korištenje elektroničkih i drugih medija. Spontani razgovor među učenicima na temelju male ankete koju su proveli sami učenici i na temelju njihova razmišljanja i iskustva o izboru životnog poziva. Obrazovna postignuća 4. Dodatna ilustracija 7. (8. Dokumentarne fotografije i obrazovne emisije iz života mladih. Dokumentarni film. Gaudium et spes. izrada kolaža ili panoa s temom: „Moje slobodno vrijeme i moje aktivnosti“. Rad kao potreba. uočiti i obrazložiti odgovornost u izboru životnog zvanja. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. istraživanje i interpretacija pozitivnih i poticajnih životnih primjera o vrijednosti ljudskoga rada i življenja slobodnoga vremena. Rasprava. interese i sposobnosti kao kriterije pri izboru životnog poziva. Dodatna ilustracija 7. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Nema posebnosti. Potrebno predznanje 3. razumijevanje. Istraživanje i interpretacija tekstova. Problemski članak. 5. Potaknuti učenike na razgovor o sebi. Ključni pojmovi 2. 2. obrazložiti značenje i vrijednost slobodnog vremena u ljudskom životu. Egzistencija. crteža i fotografija koji tematiziraju različite pozive i službe u zajednici. važnost slobodnog vremena. izrada vrijednosne mape. Primjeri zloporabe rada i iskorištavanja radnika danas. Dokumentarne fotografije i poticajni filmovi iz života mladih. upadanje u različite ovisnosti. Iskazivanje iskustva. Preporuke za korelaciju 8. KATOLIČKI VJERONAUK 9. razlikovanje i imenovanje ključnih pojmova. dostojanstvo rada. 4. 3. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Rad i slobodno vrijeme čovjek je biće rada. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. konkretni primjeri dobrog i lošeg korištenja slobodnog vremena.. životno zvanje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. potreba rada. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. u dogovoru s predmetnim učiteljem.

Potrebno predznanje 3. osigurati prijevoz i pratnju druge osobe. Nema posebnosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za sudjelovanje u različitim oblicima angažmana za pravedan i miran suživot u društvu. Važnost poštivanja ljudskih prava. Konkretizacija u sakralnom prostoru. 4. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 4. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 3. KATOLIČKI VJERONAUK 9. omogućiti učenicima stjecanje iskustva u konkretnoj župnoj zajednici. Obrazovna postignuća 4. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. čitači. kulturni i karitativni rad). oblici društvene nepravde. (8. Otkrivati i imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angažman u životu i radu župne zajednice. 3. prepoznati i opisati različite oblike društvene nepravde i uočiti njezine korijene. Ključni pojmovi 2.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 5. (8. Pojednostaviti nastavne sadržaje i individualno uvježbavati ključne pojmove pomoću radnih listića. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 4. Suodgovornost za pravedan život u društvu ljudska prava. društvena pravda. analiza i razgovor o nekim konkretnim oblicima dragovoljnog angažmana mladih u župi (ministranti. Dodatna ilustracija 7. Vođeni razgovor i skupni rad s poticajnim fotografijama i konkretnim iskustvima o mogućnostima sudioništva mladih vjernika u životu svoje župne zajednice. župna zajednica. Prikaz glavnog blagdana ili važnijeg događaja u mojoj župi. Dokumentarne fotografije ili videozapis iz života župne zajednice. 1. pjevači. 2. Prijedlozi za metodičku obradu 6. navesti načine kako možemo aktivno sudjelovati u životu svoje župne zajednice. Omogućiti učenicima stjecanje iskustva u župnoj zajednici. Preporuke za korelaciju 8. terenska nastava (priprava i odlazak u posjet nekoj župi). KATOLIČKI VJERONAUK 9. Obrazovna postignuća 4. navesti mogućnosti djelovanja kršćana u župnim zajednicama. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Moje mjesto i uloga u župnoj zajednici. župna zajednica. Sadržajna prilagodba. Protumačiti što je to župa i koji su bitni elementi koji čine jednu župnu zajednicu. prepoznati i imenovati važnije oblike vjerskog života u jednoj župi. vjerski život u župi. kršćanska pravda i ljubav. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. župa. moje mjesto u župnoj zajednici. 5. navesti različite oblike suodgovornog angažmana za pravedan i miran suživot u užoj i široj životnoj sredini. 3. kolaž na temu: „Moje mjesto u životu moje župe“. Međupredmetna suradnja je poželjna i preporuča se tijekom cijele školske godine.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. Dodatni rad na proširivanju rječnika. Ispravno povezati ravnopravnost i dostojanstvo čovjeka s temeljnim ljudskim pravima. Nema posebnosti. Ključni pojmovi 2. Sudjelovanje u životu župne zajednice zajednica. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 148 . Konkretizirati sadržaj. Potrebno predznanje 3. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom i likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive u redovnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. analiza i interpretacija tekstova i konkretnih primjera zalaganja za mir. božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. 3. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. društvo. Suodgovornost. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Upoznavanje i analiza tekstova o primjerima nepoštivanja ljudskih prava. likovne i glazbene kulture pripremiti integriran program i posjet nekoj crkvi i župnoj zajednici). 1. blaženstva. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prilagodba nastavnih sadržaja. 4. jezika. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. društvenu pravdu i opće dobro svih ljudi. 5. Dokumentarni film. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. (8. (8. Hrvatski jezik: Rasprava. B. izradu plakata.5. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Nema posebnosti. Potrebno predznanje 3. terenska i projektna nastava (u suradnji s nastavnicima povijesti. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (postignuća suvremene znanosti i tehnologije i njihov utjecaj na svakodnevni život. Preporuke za korelaciju 8. 1. Božićni ciklus – početak crkvene godine. Nema posebnosti. Potpitanjima poticati prepričavanje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred KATOLIČKI VJERONAUK 9. Bogojavljenje. pozitivan i negativan utjecaj znanstvenog i tehnološkog razvoja na gospodarstvo. igrokaze. scensku koreografiju. panoe… godina A.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 149 . KATOLIČKI VJERONAUK 9. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Obrazovna postignuća 4. dostojanstvo. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. dva dijela vremena kroz godinu. pojedinca i okoliš). Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. 4. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. C.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe. Ključni pojmovi 2. osnovne liturgijske boje. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 2. ravnopravnost. Hrvatski jezik. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala 2. Božić. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Pronaći povezanost između temeljnih ljudskih prava i pojedinih Božjih zapovijedi. 5. Advent. pjesme. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. pisanje eseja na temu: „Što bih želio promijeniti da ljudi mirno i sretno žive?“. Naglasiti bitno i polaziti od učenikova iskustva. Problemski članak. recitale. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.

Cvjetnica. Potpitanjima poticati prepričavanje. Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. Ključni pojmovi 2. Hrvatski jezik. izradu plakata. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Pepelnica. proslava blagdana kroz liturgiju Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. recitale. Uskrs. Duhovi. B. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. panoe… godina A. Obrazovna postignuća 4. Potrebno predznanje 3. 5. igrokaze. 4. dva dijela vremena kroz godinu Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. odjeće i boja. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. C. posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga. Korizma. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama IZBORNE TEME 2. Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 150 . 2. Profil nastavnika. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. Nema posebnosti. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. Izgraditi duh poštovanja i obdržavanja svetkovina i blagdana liturgije godine i spremnost aktivnoga sudjelovanja u tim slavljima. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uzašašće. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. scensku koreografiju. 3. Nema posebnosti. pjesme. osnovne liturgijske boje.

Zadaci: . upozoriti na njihov negativan utjecaj na globalnom nivou. pozitivnim i negativnim posljedicama njihovog ponašanja. područja u BiH pod rizikom od mina. kontracepciji. uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija .ODJELJENJSKA ZAJEDNICA IX razred 1 sat sedmično – 34 sata godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima.upoznavanje učenika s vrijednostima. i njihovo uvođenje u odabir primjerenog reagovanja u odnosu na životne izazove .putem informisanja o aktuelnim zbivanjima.pravilno usmjeravanje i podsticanje upoznavanja. trudnoći. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja.kod učenika razvijati samokontrolu. pozitivan način razmišljanja i zrelost u pristupu spolnosti . kulturnog i prirodnog nasljeđa . BiH i svijetu. sposobnostiima i potrebama društvene sredine. porođaju. zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja . primjerene načine ponašanja. uvažavanja i poštovanja materijalnog i duhovnog. prevenciji ovisnosti.upoznati učenike s efikasnim načinima planiranja i realizacije ciljeva .kontinuirano nastaviti s razvojem radnih navika putem isticanja značaja odgovornosti u radu .pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti.upoznati učenike sa situacijom o minama i NUS-u u okruženju. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. razvijanje negativnog stava prema sredstvima koja se koriste za nanošenje patnje 151 . informisati učenike koje su regije. na neodlaženje u rizična područja s minama i NUS-om.

-

uvesti učenika u ličnu samoprocjenu kod izbora zvanja ili zanimanja i dati osnovne informacije o mogućnosti izbora za daljnje školovanje Pregled programskih oblasti 1. Kulturno i prirodno nasljeđe 2. Moralni odgoj 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom 4. Kultura življenja - zdrav način života 5. Radne navike, odnos prema radu 6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta 7. Humani odnosi 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje, pedagoški karton učenika UKUPNO: 3 2 4 5 3 3 6 4 4 34

Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole - prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Kulturno i prirodno nasljeđe – 3 sata Upoznavanje, uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog i prirodnog nasljeđa - stavovi prem materijalnim i kulturnim vrijednostima - planirati prema mogućnostima škole - učeničku ekskurziju - učešće u kulturnoj i javnom djelatnosti škole 2. Moralni odgoj – 2 sata - pravila škole - pravilnici na nivou škole (o pohvalama i nagradama učenika; učeniku generacije i drugi) - pohvaliti one koji to zaslužuju - koje su poželjne osobine ličnosti - biti dobronamjeran - zlonamjeran - dužnost učenika u saobraćaju u slučaju saobraćajne nezgode / nesreće - Konvencija o pravima djeteta – djetetovo mišljenje treba čuti 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom – 4 sata 152

-

-

u zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: - kulturi - nauci - sportu - obrazovanju - sredini - umjetnosti - svijetu prepoznavanje mogućih izvora informacija elektronska pošta inovatorstvo omladinska štampa služba pomoći i informacija kako se formira pravilan stav - zloupotreba informacija smještanje informacija u pogrešan kontekst stvaralaštvo učenika u školi psihologija mase - radionica i posjeta sportskoj manifestaciji - turnir u školi i van škole privredni i kulturni razvoj

4. Kultura življenja - zdrav način života – 5 sati - prevencija narkomanije: - ciljevi za budućnost - reći "NE" problematičnim situacijama - utjecaj alkohola i droge na ponašanje osoba koje učestvuju u saobraćaju - stadiji bolesti alkoholizma - šta se čini i šta činimo u borbi protiv AIDS-a - kontracepcija, trudnoća, porođaj - spolne bolesti, venerične i nevenerične bolesti - propagiranje zdravlja - koristite so i natrijum samo umjereno - vaša prehrana ste vi - utjecaj ekoloških faktora na čovjeka 5. Radne navike, odnos prema radu – 3 sata - intelektualna zrelost, kako i kada postižemo tjelesnu zrelost - težnja za afirmacijom - radne navike - kako pravilno koristiti udžbenik - odgovornost u radu - tehnika pamćenja i uspješno učenje (uvjet bez kojeg se ne može) - kako prikupiti dokumenta i prijaviti se na konkurs za upis u srednju školu 153

6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta – 3 sata - problemi u odnosima generacija - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju ciljeva - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju potreba - naše ponašanje pred zaprekama: - rješenje tražiti prvo u sebi - u pomoći od strane drugih i - naša pomoć njima 7. Humani odnosi – 6 sati - disciplinovanje sebe i sebe u radu s drugima primjeren - efikasan način ponašanja neprimjeren - neefikasan način ponašanja pozitivan način razmišljanja, pri davanju pohvala drugima ne biti škrt - djeca privremeno izvan porodice - na školovanju u drugom mjestu - prijateljstvo između osoba suprotnog spola - uspješan brak i porodica - zrelost za brak - motivisanost za brak - izbor bračnog druga - prerani brak - naličje spolnog života: - seksualno nasilje - prostitucija - spolne bolesti - spolno nasilje - kanalisanje spolnog nagona 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 4 sata Mine i „NUS“ u našoj zajednici, BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Profesionalna orijentacija - za personalni dosje učenika – 4 sata
 ∗

pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić, E., Mujkanović, A., Zelenika, P., Kalaš, Dž., (2006), Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva - priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola, Sarajevo, Handicap International 154

kako bi se osjetila uzajamna i uzvratna potreba za saradnjom. roditelja ili drugog stručnjakak kao i da koristi sve dostupne i savremene izvore informisanja. panel diskusija.gimnazije. jer objektivno nisu u mogućnosti da ih razumiju .mogu sebi postavljati pitanja zašto se razlikuju od drugih).- procjenjivanje ličnih mogućnosti pri izboru zanimanja karakteristike obrazovanja u srednjim školama koje traju tri . Na prvoj sjednici nastavničkog vijeća prije početka nastavne školske godine dogovoriti se i ugraditi sadržaje Programa o upozoravanju na mine i druga ubojita sredstva i u nastavne predmete. U uvodnom dijelu svakog sata analizirat će se aktuelno stanje u odjeljenju. Razrednik će napraviti operativani plan i program rada uz komibinovanje i odabir tema za sat iz programa koje se međusobno dopunjuju. ili specifičnim škola (prema potrebi u skladu s interesovanjima učenika) UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda U realizaciji ovog programa polazi se od najboljeg interesa za učenika i u radu je na raspolaganju njihov ukupni intelektualni potencijal i druge sposobnosti. troje roditelja). grupni oblik rada i drugo što će u potpunosti angažovati učenika. afiniteti i znanja iz mnogih oblasti i nastavnih predmeta. brojni izvori informacija. Na ovom satu razrednik također mora učiti i od učenika. ne unositi te sadržaje kojima se može postići suprotan efekat. i analiza školskog uspjeha i vladanja. umjetničke škole karakteristike zanimanja savjetodavni razgovor u funkciji usmjeravanja učenika . diskusija. njihovog stupnja zrelosti (ako za neke teme učenici određenog odjeljenja.stručne škole i četiri godine . Učenik se ne stavlja u poziciju samo da sluša izlaganje (frontalni oblik rada). pedagogije i psihologije koji rade u za učenike interesantnim. nego u radu dominira razgovor.informisati učenike društvene potrebe za kadrovima i mogućnost zapošljavanja upoznavanje učenika s kriterijima i planom upisa posjete srednjim školama i ustanovama posjete bivših učenika škole. pored ovog programa. koje je potrebno do maksimuma iskoristiti u realizaciji programskih sadržaja. Uz praznike i Dan škole uslijedit će prigodna obrada. podvedeno pod sadržaj ili u sklopu teme koja se obrađuje na prihvatljiv i neopterečujući način. a na klasifikacijama analiza i procjena rada. upozoravati i informisati u ovoj vrsti opasnosti. tehničke i srodne škole. te na tu osnovu dograđivati sadržaje rada odjeljenjske zajednice. Kako bi se na najbolji mogući način artikulisao rad i prilagodila realizacija Programa potrebama učenika mogu se uključiti i roditelji (npr. Sat odjeljenjske zajednice je specifičan i ne može se realizovati na standardan način. Na osnovu ovog programa u saradnji s profesorom pedagogije i psihologije prema potrebama učenika odjeljenja.profesionalna orijentacija privredna kretanja na području države . Učenike je potrebno tokom školske godine na ovim satima redovne nastave. razreda nisu zreli i to u njima nije prisutno. 155 . koji sada pohađaju srednju školu gostovanje prof. Razredniku se daje puna sloboda da za neke oblasti angažuje svoga kolegu.

informisanje. ubjeđenjima i pozitivnim karakternih osobina ličnosti učenika 3. 8. Kroz razvijanje svijesti uvoditi učenike u upoznavanje. odnos prema radu Prema uzrastu učenika formiraju se radne navike. Pred klasifikacije. Odgovorni odnosi u braku. prilagođavnje radnim uvjetima i operacijama u procesu rada uz permanentno praćenje. Teme se obrađuju u skladu s uzrastom. Pedagoško psihološko saznajna komponenta Sintezom ovih saznanja dobiva se naučna cjelina činjenica koje učenik treba da usvoji u osnovnoj školi. Osposobljavanje učenika za uspješno učenje.sve u skladu s uzrastom učenika i njihovim psihofizičkim razvojem. ilustrovan. upoznavanje i 156 . Realizacijom Programskih oblasti potrebno je ostvariti sljedeće: 1. Intencija je pružanje pomoći i profesionalnom orijentisanju / opredjeljenju za napredovanje tokom cijelog radnog vijeka. 5. dužnosti roditelja u porodici. Aktuelna zbivanja . Humani odnosi Učenici se podstiču na svakodnevne humane odnose.predavanja. u odnosu na plan planirati veći broj sati kako bi se postigla što veća zaštita djece. Profesionalna orijentacija uključuje razvoj i snalaženje pojedinca. U tom cilju učenici se uvode u osnovne principe i metode učenja i planiranja rada i odmora.u korak s vremenom Osposobiti učenika za samostalno i kritičko dolaženje do informacija. obaveze djece .zone rizika gdje se škola nalazi.Dinamika će se odrediti ovisno od rizičnog područja na kojem se škola nalazi i mogućnosti doticaja s ovom vrstom opasnosti. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. Radne navike. 7. biranje vrste posla. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva Zavisno od područja . Prema uzrastu učenika upotpunjuju se elementi kulturnog ponašanja. Pri tom obratiti pažnju na način prezentiranja koji mora biti uvjerljiv. Moralni odgoj Svijest o moralnim normama. a efekata bio primjeren situaciji jer se sadržaji obrađuju svake godine. njihovu upotrebu i interpretaciju u skladu s potrebama vremena u kojem žive 4. One su ujedno odgojni zadaci. racionalnu organizaciju učenja i praćenje sata . njegovo pripremanje za rad. 9. Kultura življenja – opredjeljenje za zdrav način života / življenja Formiranje navika kod učenika i praćenje postignutog nivoa. Profesionalna orijentacija Kontinuirano praćenje razvoja učenika. kulturnog i prirodnog nasljeđa 2. životan i prilagođen uzrastu. korištenju udžbenika i druge literature 6. usmjeravanje i savjetovanje o izboru profesionalnog obrazovanja i osposobljavnja za obrazovni profil – zvanje / zanimanje i napredovanje u izbranoj djelatnosti. raspuste ili organizovane izlete to neizostavno učiniti. Izgrađuje se stav prema moralu.

nastavnici. da vrše nadzor. ZA NASTAVNIKE. a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba žrtva seksualnog. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave. ODGAJATELJE: Prema Članu 228. sposobnostima i potrebama društvene sredine. odgajanje i vaspitanje maloljetnika. 157 . Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. staratelji. stav 2. usvojitelji i druge osobe koje su ovlaštene ili dužne da pružaju zaštitu i pomoć maloljetnim osobama. te razvijanje psihofizičke sposobnosti učenika. zakona o krivičnom postupku FBiH (Službene novine FBiH broj 35/03) Zdravstveni radnici. vaspitači. roditelji. fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja.podsticanje sklonosti i mogućnosti. dužni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlaštenu službenu osobu ili tužitelja.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->