Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za DEVETI razred devetogodišnje osnovne škole

9

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 4 - 10 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..12 - 15 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..16 - 19 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..20 - 22 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..23 - 25 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..26 - 29 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..30 - 32 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..33 - 35 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..36 - 39 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 40 - 50 12. Fizika .............................................................................................................51 - 57 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 58 - 61 14. Biologija …………………………………………………………………... 62 - 77 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 78 - 83 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 84 - 87 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 88 - 90 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 91 - 98 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 99 - 111 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....112 - 119 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....120 - 124 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 125 - 143 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 144 - 149

2

NASTAVNI PLAN ZA DEVETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/Kemija Biologija Geografija/Zemljopis Historija/Povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE Odjeljenska zajednica

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

4 2 2 4 2 2 2 1 2 1 1 1 1 2 27 1 1

140 70 70 140 70 70 70 35 70 35 35 35 35 70 945 35 35

3

4 .

uporabljuje ih u vlastitome tekstu. kontrast. Minimalna postignuća Otkriva stilsko-izražajna sredstva u književnome tekstu. Vrste -refleksivna. V. Ilić: Ljubavna priča Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija. O. Određuje pokretače radnje. opkoračenjestanka u opkoračenju. Davičo: Hana (odlomak iz poeme) 6. Nazor: Značenje riječi 5. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. Prepoznaje osnovno osjećanje u lirskoj pjesmi. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstvametafora. A. Ujević: Kolajna 3. Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. Prepoznaje osnovna obilježja opisne. šaljiva. Kranjčević: Moj dom 4. osjećanje u pjesmi. deskriptivna. inverziju. Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. V. T.S. S. stanka. Povezuje ritam i teksta.MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA IX RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. sredstva zaustavljanja radnje. Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. inverzija. razumije preneseno značenje. domoljubne i šaljive pjesme. .B. Šimić: Opomena 2.

Andrić: A. B.G. R. M. M. Tvrđava Pozicija pripovjedača (odlomak) u priči 14. Singer: Gimpel Pripovijest (duža luda (odlomak) pripovijetka) 18. Krilov: Magarac i Umjetnička basna slavuj 19. Priča o mom prijatelju oblaku 8. Nušić: Ožalošćena porodica (odlomak) Granične književne vrste: ljetopis. Sarajlić. Jergović: Rutta novela Tannenbaum(odlomak) 15. Ć. dnevnika. moral) Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne značajke drame: dijalog. forme busenje (odlomak) pripovjedanja 13. ljubavna pjesma Elegija kao vrsta pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja. Portret-vanjski i 12. Sidran: Zašto tone Venecija domoljubna. Dizdar. I. Može okarakterizirati lik. Puškin: Elegija 11. eseja Uočava razliku između drame i drugih književnih 6 . Matoš (esej) 22. Sijarić: Hasan – sin Husejinov (odlomak) 17. I.S. A. Petrović: Ljudi govore (odlomak) 21. Modra rijeka 10. B. Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Razumije. Krleža. likovi Uočava glavne karateristike basne Uočava glavne karakteristike ljetopisa. M. E. Dizdar: Zapis o zemlji 9.G. esej Drama Komedija i historijska drama Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Uočava različite stilske karakteristike basne (fabula. Selimović. U predvečerje 23. zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika Epika Fabula-pokretači fabule. M. I. uspomene (odlomak) 20. A.o donu Nunecu i doni Klari 7. M. putopis. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija. dnevnik. dijalog. O. I. Mulabdić: Zeleno unutarnji. I. A. putopisa. Pamuk: Istanbul. Kovačić: Mrak na Pustolovni i povijesni svijetlim stazama romani 16. grad.

Prever. Selimović. Pavlović. N. GRAMATIKA. M. Zlatna ptica (odlomak) 28. Z. Ibrišimović: Zmaj od Bosne (odlomak) 25. U aleji 31. Smrt Braće Morića (nar. Narodna romansa (po izboru) 33. balada) 32. D. Sušić: Veliki vezir (odlomak) 26. Majka 30. Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru vrsta Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti Programski zahtjevi RJEČNIK. Poezija 27. M. Dizdarević. PRAVOPIS ZA IX RAZRED ISHODI UČENJA Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI MAKSIMALNI 7 . R. Čatić. Čistač obuće 29.Ć.24.

prefiksacijom.RJEČNIK Riječi iz drugih jezika (tuđice. dijalektizmi Razlikovati domaće (književne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) riječi Prepoznati frazem i njegova glavna obilježja Razvijati osjetljivost za ljepotu riječi (izbjegavanje vulgarizma i nepotrebnih tuđica) Znati kako nastaje glas i podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočiti i prepoznati glasovne promjene i provoditi ih u govorenju i pisanju Razlikuje domaće i strane riječi Zamjenjuje riječi i izraze zavičajnog govora književnim jezikom Tumači poznate frezeme Prikladno rabi/ upotrebljava češće frazeme Glas: govorni organi. prelazak l u o. neologizmi Perifraze i frazeologizmi Arhaizmi. jednačenje suglasnika po zvučnosti. gubljenje suglasnika. dužinu i ton u tipičnim riječima Uočiti razlike između vlastitog i standardnog naglasnog sustava Uočiti načine nastajanja novih riječi Pravilno čita naglasno označene riječi Bilježi naglasak na jednostavnim i čestim primjerima TVORBA RIJEČI Sastav riječi: korijen riječi. mjesto naglaska u naglašenoj riječi) Naglasna cjelina: prenošenje naglaska na proklitiku Zna podjelu glasova po zvučnosti i mjestu tvorbe Uočava glasovne promjene na jednostavnim primjerima Uočava riječi u kojima je provedeno više glasovnih promjena Izgovarati i pisati riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom U skladu s normom izgovora i piše riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i Prepoznati i pravilno rabiti naglaske u govorenju i čitanju Postupno određivati naglasna obilježja: mjesto. samoglasnici i suglasnici Podjela suglasnika po zvučnosti i mjestu tvorbe Glasovne promjene: sibilarizacija. nepostojano a. jotacija. vulgarizmi. refleksi glasa jot (kraćenje sloga s dvoglasnikom. jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe. palatalizacija. smjenjivanje ije-je-e-i Naglasak (vrste naglaska. nastavak Načini tvorbe riječi: izvođenje. slaganjem (s Uočava osnovne pojmove i tvorbene načine Stvara nove riječi svim tvorbenim načinima 8 . posuđenice) Žargonizmi. duljenje kratkog je.

umanjenice i zbirne imenice Tvorba pridjeva: pridjevi koji znače sličnost. neobilježeni red riječi od stilski obilježenog reda riječi Pravilno rabi nenaglasnice u rečenici Razlikuje obični (gramatički) red riječi od stilski obilježenog Raščlanjuje višestruko složene rečenice na ishodišne rečenice i određuje njihov međusoban odnos Piše veliko slovo u skladu s pravopisom Razumije ulogu različitog poretka riječi u rečenici Višestruko složena rečenica Prepoznati obilježja višestruko složene rečenice Prepoznati i primjenjivati pravopisna načela o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Pravilno sastavlja višestruko složene rečenice u pisanju i govorenju Pravopis i pravogovor Usustavljivanje znanja iz prethodnih razreda o pisanju velikog slova u višečlanim imenicama Rečenični i pravopisni znakovi Pisanje riječi s glasovima č. čitanju i pisanju Pravilno piše i izgovara niječnicu ne uz glagole Pravilno piše i izgovara imenice Pravilan izgovor i pisanje složenih priloga 9 . ć. polusloženica Primjenjuje stečena znanja u govoru. je Pisati kratice u skladu s pravopisom Uvježbati pisanje i izgovor izvedenica. ije. složenica. đ. padežu i licu Red riječi u rečenici Prepoznaje zadanu riječ prema tvorbenom modelu Razlikovati obični. đ. je Pisanje kratica Uočava važnost primjene pravopisne norme u drugim nastavnim predmetima Služi se pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. mjesne i mislene imenice. tvorba riječi kraćenjem Tvorba imenica: etnici. dž. broju. opskrbljenost i obilje Tvorba glagola Rečenica Sročnost – slaganje riječi u rečenici po rodu. uvećanice. ć. ije.pomoću spojnog samoglasnika i bez njega) Tvorba riječi preobrazbom. dž.

kino. znanstveni. zahtjev. novinarski. administracija) Upoznati stilska obilježja zapisnika. zamjenica s prefiksom i brojeva KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA IX RAZRED Oblici izražavanja Različitost stilova Programski sadržaj Vrste stilova: književnoumjetnički. prijavu i sl. auto. molbu Popunjava različite vrste obrazaca Uočava obilježja dopisa i molbe 10 . prijava Životopis.Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi te naglašenih riječi s proklitikom i enklitikom složenice i imenice kojima je prvi dio riječi strana riječ ili strani prefiks aero. odnosno kako napisati zahtjev. radio. administrativno-poslovni i razgovorni stil Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Razumjeti potrebu za različitim stilovima izražavanja u društvenoj zbilji Razumjeti značenje i ulogu riječi u različitim djelatnostima (kultura. novinarstvo. dopis Razviti vještinu pisanja životopisa i molbe kao administrativnih vrsta tekstova nužnih prilikom upisivanja u škole ili zapošljavanja Zna što su administrativni obrasci i kako ih popuniti. uz popunjen primjerak Zna napisati kratki životopis. video Pravilno piše složene pridjeve i pridjeve tvorene prefiksom Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje složenih zamjenica. zahtjeva i prijave ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Prepoznaje i razlikuje Zamjećuje obilježja različite stilove različitih stilova Administrativnoposlovni stil Zapisnik. foto. audio. molba.

ton. naglasak. administrativni Izražajno čitanje (artikulacija glasova. novinski. jačina. telegramima Pisanje rasprave. doživljaj i prikupljene podatke o odabranoj temi prikaza Iznosi svoja zapažanja.RASPRAVLJANJE Rasprava Razvijati sposobnost rješavanja problemskih situacija Razvijati vještinu dokazivanja (argumentiranja) Osvijestiti potrebu za izricanjem vlastitog stava Uočiti sve elemente rasprave Uočiti obilježja kritičkog prikaza Pisati kritički prikaz na odabranu temu služeći se bilješkama Uočiti obilježja eseja. osjećaje i misli Uspješno spaja subjektivno i objektivno dokazujući tezu Jezični nesporazumi i neobične situacije stvaraju humor Koristi ironiju u građenju humora Pravilno čita naglasno označene riječi Pisanje Osposobljavanje učenika za uporabu različitih stilova u pisanju Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu i pisanju sastava koji su programska obveza Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja 11 . epitetima i perifrazama Pravilno čita i razumije tekstove pisane različitim stilovima Razvijena vještina dokazivanja (argumentiranja) Prikaz (kritički prikaz knjige ili filma ) Esej NARACIJA itanje Pričanje smiješnih događaja Čitanje tekstova pisanih različitim stilovima: književnoumjetnički. uplatnicama. zapisnika. smijeh i duhovitost Čitati i razumjeti tekstove pisane različitim stilovima Uočava kompoziciju rasprave Jasno iznosi svoje dokaze (argumente) izražavajući misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji Razumije što je kritika i tko je kritičar Mogućnost pisanja prikaza osvrćući se na temu i fabulu Mogućnost pisanja eseja o bliskoj temi Tvrdnju dokazuje i pri tome iskazuje svoje osjećaje i misli Humor u pripovijedanju ostvaruje humorističnim poredbama. Pisati esej o odabranoj temi spajajući pjesnički i znanstveni način izražavanja Mogućnost uvođenja novih elemenata u pripovijedanje Razvijati osjećaj za humor. kritičkog prikaza knjige i eseja Pisanje diktata Pisanje dviju školskih zadaća Sposobnost izricanja vlastitog stava s obzirom na iskustvo. priznanicama. brzina. stanka. znanstveni. isticanje riječi) Pisanje molbe. prijave Pisanje teksta na raznim obrascima.

D. Popa: Očiju tvojih da nije (izbor pjesama) 12. Andrić: Pripovijetke (izbor) 11. E. paralelna i retrospektivna montaža) Osvijestiti mogućnost i prednost nalaženja podataka preko Interneta Može doći do podataka putem Interneta (npr. M. Sušić: Nevakat 4. Bach: Galeb Džonatan Livingston 7. Dizdar: Pjesme (izbor) 2. Kolar: Breza 8. služenje računalnim tražilicama LEKTIRA 1. Šekspir: Romeo i Julija 5. Molijer: Tvrdica 6. Hemingvej. D. Ibrišimović: Nepoznati ljudi (izbor pripovijetki) 3. I.MEDIJSKA KULTURA ZA IX RAZRED Programski zahtjevi Prezentacija bh kinematografijje – filmovi sa osvojenim nagradama Dokumentarni film Odgojno – obrazovni zadaci Praćenje razvoja bh kinematografije ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Zaintresiranost učenika za domaću Bogatstvo žanrova u našoj kinematografiju kinematografiji Prepoznaje filmske rodove: animirani. knjiga snimanjaredatelj Filmska montaža Mreža (Internet) Razlikuje scenarij i knjigu snimanja Uočiti vrste montaže (linearna. R. Šimunović. R. V. Jergović: Mama Leone (izbor) 10. Starac i more 14. Duga 12 . prikaz lektire na Internetu) Razumije ulogu montaže u stvaranju filmskog djela Mogućnost nalaženja podataka preko Interneta. N. Pavlović: Pripovijetke (izbor) 13. M. dokumentarni i igrani film Razumije ulogu redatelja i glumaca u filmskom ili kazališnom djelu Zna što je kadar i da se spajaju tijekom montiranja filma Razlikuje vrste dokumentarnih filmova Razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih radova Uočiti filmska izražajna sredstva u dokumentarnom filmu Razlikovati scenarij i knjigu snimanja Scenarij-scenarist. V. V. S. Parun: Pjesme (izbor) 9.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 13 .

14 . Govor Učenik • može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama.ENGLESKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. • relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. U stanju je koristiti razne jednostavne konstrukcije i neke složene. razumjeti samo suštinu izravnog. kratke vijesti). • zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. • govori relativno tečno. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. 9. • zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike. konkretne potrebe. može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. jasan jezik. Pisanje Učenik • je u stanju pismeno opisati uobičajene svakodnevne situacije. ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma.2 Evropskog okvira za strane jezike . s izvjesnim naporom. telefonske poruke). • izgovara razumljivo. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. pisma. u proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne. • može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. bilješke. molbe. jelovnici. često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik. iako je primjetan strani akcenat i pravi greške fonološke prirode.CEFR. može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. može često zahtijevati da mu se nešto ponovi. • može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. stvarnog. Može. može razumjeti niz svakodnevnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima.

15 .

predmete. -opišu: legende. vokabular vezan uz znamenite ljude i događaje iz prošlosti te izume koji su promijenili svijet.Upitne . razlike UK. some. proces . film.izraze usmeno ili • • • • • pismeno: svoj stav u vezi sa Putovanja datim temama dajući argumente za i protiv Dokolica dopadanje i nedopadanje slaganje i neslaganje Tradicije. zadataka višestrukog izbora b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: . nešto prošireniji vokabular.povezivanjem odgovarajućih dijelova . npr. Future Tense. 16 . osobe. praznovjerja mjesta osjećanja Ljudi i neki događaj u događaji u prošlosti prošlosti neki izum. Present Continuous. • Tradicije.postavljaju pitanja i zaštita daju odgovore na lična pitanja. osnovni vokabular. BiH. urbane legende.zadataka tačno/netačno . Robin Hood.prijavu na dati oglas Svijet . • Okoliš – promjene i zaštita. air pollution. theatre. any. reading books. itd.rješavanjem zadataka tačno/netačno.Odnosne zamjenice: who.pišu .popunjavanjem praznina i tabela . changes in climate. kao što su: set up. excursion.traže. the importance of education. soap operas.Nivo 9.) Zamjenice: . Going to – forma Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati vokabular koji se odnosi na date teme: .Opisne pridjeve.predviđanjem sadržaja ili suštine teksta . koji se odnose na date teme . Past Simple.govore/pišu o dobrim i lošim stranama • Učenje kako treba učiti.greenhouse effect. osnovni -davanjem kratkih i nešto dužih odgovora . recycling itd. trip. • Dokolica. kako se koristi Moja neki uređaj) domovina .Determinatore: Članove: a/an. daju i slijede uputsva (npr. telefon) . osnovni vokabular. USA.predviđanjem osnovnog sadržaja teksta . reduce car traffic. npr. self-assessment. scientific discoveries. godina učenja engleskog jezika Teme • Učenje i školovanje • • • Funkcije i vještine Učenici će moći da: Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će ponavljati i učiti: Imenice: broj. good – well.uočavanjem opće i posebne informacije .Pridjeve i priloge (npr. (a) little. lifelong learning itd. itd. prošireniji vokabular neophodan za opisivanje mjesta. all. heat.Lične . stare legende iz raznih zemalja. npr. kao i pitanja u vezi sa mišljenjima Zanimanja / drugih karijere .Neodređene . željeznicu. much. Loch Ness Monster. rod i padež (npr. Upitne pridjeve: what. outing itd. which.zadataka višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: . banku.koriste javne usluge (npr. razred Osnovna škola 7. Past Continuous. the.rješavanjem .traže. sa osvrtom na BiH. journey. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. npr.porede ljude i predmete .učestvovati u: vokabular. which. deforestation. • Različiti načini putovanja. many. friendly – in a friendly way/manner) Glagole: Present Simple.pravljenjem bilježaka . the telephone itd. that Pridjeve: . daju i slijede Okoliš – uputsva promjene i . use lead-free gas/petrol. (a) few.Prisvojne . npr. TV series. exhaust fumes. legende iz našeg vremena i okruženja • Ljudi i događaji u prošlosti.Pokazne . • Zanimanja/karijere. osnovni vokabular uz upotrebu fraznih glagola i izraza. npr. Present Perfect.kraći sastav / opis budućnosti . npr. He gave me a letter.uočavanjem opće ili posebne informacije . He gave a letter to me. the wheel. whose .

nešto opširnije Rečenice: . must. look nice. scholarship. na strukturiranim osnovu čega će diskusijama napisati kratak . npr. koje se odnose na date teme. mustn’t.Modalne glagole: have to/not have to.pisati: diktat. take an exam. irregular. apprenticeship. članak ili . Pored toga što će neprestano dograđivati vokabular. teme debatama i panel diskusijama . seem right.različite kraće opise . koji se odnose na date teme i gramatiku.Vezne glagole koji zahtijevaju dopunu pridjevom (npr. indefinite. use ( noun) i use (verb). npr. raspored sati . okviru date teme poznatu ličnost itd.igrati po ulogama izvještaj. free lance. begin reading/to read. unfair itd. Kolokacije. koje se odnose na date teme. moral – immoral itd. smell/taste/sound nice) . slušanju ili korištenju bilježaka) . kao i nekim drugim stranim jezicima. peercorrection Present Perfect Continuous (sa for.Passive Voice. . go for a first/final interview Prevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza. fill in the application form. npr.Odnosne (restriktivne i nerestriktivne) Direktni i indirektni govor (izjave. pitanja) sa uvodnim glagolima say. susjeda.ispravljati greške – self-correction. • Moja domovina. Antonime. tell i ask u sadašnjem vremenu. kratke poruke. self-control itd. 17 .nečega u okviru date razgovorima. since) Past Perfect (u rečenicama sa after/when/before) . want to walk) . npr. reliable – unreliable.izraziti mišljenje usmeno izlagati navodeći prednosti i . apply for a job.intervjuišu svoga nedostatke nečega. u druga.If . npr. drop out.rečenice (drugi tip) .rade zajednički na događaj rješavanju nekog . fail/pass an exam.vode anketu u vezi sa datom temom. koji se odnose na date teme. Homografe. osnovni vokabular vezan uz predviđanja događaja i razvoja u budućnosti naše planete itd. do some revision. leave. radove u kojima se iznosi mišljenje . uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika.održati usmenu problema / izradi prezentaciju koja se projekta. koji se odnose na date teme. attend a training course.Vremenske . razglednice (aktivnosti koje vodi nastavnik.praviti postere. give up. possible – impossible.kraću priču. appear upset. read. unpopular. advert itd.prepričavati priču ili . molbe. Složenice. a koje se zasnivaju na prethodnom čitanju. zapovijesti. enjoy walking. record (noun) i record (verb) itd.Glagole iza kojih slijedi gerund i/ili infinitiv (npr. lična pisma. needn’t . zasniva na prethodnom slušanju ili čitanju b) PISANJE: Učenici će: . učenici će učiti da koriste: Afikse. osnovni vokabular za opisivanje u okviru odabranog aspekta prikazivanja svoje domovine • Svijet budućnosti.praviti bilješke .popunjavati obrasce i pisati upitnike . self-service.

kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. .2 Govorenje A2.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema.2 18 . načina življenja u okviru datih tema. navike drugih ljudi itd. mijenjaju metode rada. ako je potrebno. .2 Pisanje A2. edukacije. kao što je parafraziranje.2 Čitanje i razumijevanje A2. UČENJE KAKO SE TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . slobodnog vremena učenika.naučiti da poštuju tradiciju. . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i .koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika. CILJANI NIVO ZNANJA 9. .koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. . godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik. .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. rječnike i druge priručnike.. razred – 7.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.koriste samostalno udžbenike.upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture.. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . .navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. običaje.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. . komunikaciji itd.

• može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. može nakratko povesti razgovor. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. te obavljati dosta transakcija. vlastiti planovi i planovi članova porodice). 9. • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama.ENGLESKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike .CEFR. događaji. Pisanje Učenik • je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. Govor Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. 19 . afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. • zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. • može locirati. komparirati. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. • izgovara općenito dovoljno jasno i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešeka kod započinjanja. kratke vijesti. može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. jednostavna uputstva).

anybody.opisivati: ljude i predmete neka raspoloženja i stanja . . news. razred Osnovna škola tijelo-odjeća . označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. npr. npr.tražiti i davati 2) verbalno. novine/ časopise. npr. dopunjavanjem teksta itd. i reagirati 1) neverbalno. odjeće i boja. that (boy). popunjavanjem praznina u tekstu / tabela.upitne pridjeve (what. height.brojive. godina učenja engleskog jezika slobodne aktivnosti planove . npr.postavljati pitanja i • Prošlost i historijski događaji • Novac i materijalni svijet Učenik će čitati kratke tekstove.koristiti rječnik i • Ličnost. these (girls).učiti i vježbati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenik će slušati izgovoreni tekst i reagirati: fonetski izgovor .Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenik će: Aktivnosti RECEPCIJA: Gramatika Učenik će učiti ili ponavljati: Imenice: . quiz shows.which. b) ČITANJE I REAGIRANJE: prijedloge . multicoloured leggings.white. nobody. should/shouldn't Zabava i slobodne aktivnosti – nešto prošireniji rječnik. Kultura.that. column. učešćem u dijalozima / igranjem uloga itd. which.Upitne (who. npr. those) .prihvatiti ili odbiti ponude • Kultura. which.Lične (padež subjekta i objekta) .dopadanja.prisvojne pridjeve . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. tall.članove: a/an. baggy trousers Ličnost. that.trenutnu aktivnost . I like listening to music itd. davanjem kratkih odgovora na pitanja.Pokazne (this. u sebi ili naglas. the.izražavati zahtjeve i neverbalno. npr.Determinatore.: postavljanjem savjete . weight.Prisvojne (mine.prošle radnje . favourite sports. medijska kultura i sport – osnovni rječnik vezan za film i TV. prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom.zero . nedopadanja . • Izbor zanimanja odgovarati na njih . whose) Vokabular Učenik će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. karakteristike i odrastanje – rječnik vezan uz odrastanje: age.Neodređene (somebody. what.: postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. npr. jednostavnih pitanja. rječnik vezan uz poznate kulturnosportske događaje • Ljudsko 9. davanjem informacija. rješavnje zadataka višestrukog izbora itd. health. nebrojive . all) . 20 . documentaries. Ljudsko tijelo – odjeća. many. games unusual hobbies. whose Pridjeve: .tražiti i davati informacije 2) verbalno. kao npr. medijska kultura i sport . prošireni rječnik za dijelove tijela. drama. karakteristi ke i odrastanje naučiti voditi svoj vlastiti . this (girl).pokazne pridjeve.: spajanjem slika i tekstova. whose) .opisivati buduće 1) • Zabava i 4. these. something…) Odnosne zamjenice: who.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . yours…) . much. big.: spajanjem slika i slušanog teksta. any.pridjeve neodređene količine i broja (some. those (boys) . house and school rules: must/mustn’t.

may. odrična.have to. banknote. America . have/have got (potvrdna.prepričavati kratke sadržaje /govoriti kratke iskaze . upitna forma) Izražavanje navika u prošlosti: used to Gerund-upotreba gerunda Modalne glagole: can.pisati kratke poruke i prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova proširenim rečenicama.pjevati pjesme . coins. should.igrati uloge. upitna forma) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdna.davati važne informacije o sebi i svom okruženju .pripremati dijaloge prema zadatim elementima . future) Priloge za mjesto. shopping. Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Poređenje pridjeva (pravilno i nepravilno) Brojeve: glavni i redni Glagole: Present Simple (potvrdna. odrična. dramatizirati b) PISANJE: opise - Učenik će: - pisati kratke diktate prepisivati rečenice i kraće tekstove pisati kratke sastave prema datom modelu – vođeno pisanje dopunjavati nedovršene rečenice.since. odrična.yet. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. tabele križaljke.Native Americans Novac i materijalni svijet – rječnik vezan uz činjenice o novcu. already. Izbor zanimanja Osim što će stalno proširivati vokabular.Skraćenice . odrična. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. vrijeme.must. pjesme itd. Present Perfect Simple with just.Složenice . for Past Continuous Tense Passive (present i past simple. Australia -Native Australians.slušati razne pjesme i prepoznavati stihove -raditi na unapređenju spellinga . učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . odrična.. upitna forma) Future Simple: shall/will (potvrdna. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenik će: učestvovati u kratkim jednostavnim dijalozima .slušati očekujući da čuju određenu informaciju .Afikse .recitirati. money facts. upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to-oblik Glagole: be. reagiranjem na tvrdnje itd.Kolokacije u vezi sa datim temama.sudjelovati u razgovoru o zadanim temama . način Prošlost i historijski događaji – rječnik vezan za naseljavanje i nastanak civilizacija na današnjem govornom prostoru engleskog jezika i BiH. cheque. customer itd. 21 .Antonime . . jezične igre itd.

načina življenja u okviru datih tema.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče..upoznavati sa sličnostima i različitostima između Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog područja u oblasti kulture. navike drugih ljudi itd.navikavati da se ophode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. ako je potrebno. UČENJE KAKO SE TREBA UČITI Učenici će učiti da: . običaje. . . slobodnog vremena učenika. INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se : .. komunikaciji itd. .naučiti da poštuju tradiciju. rječnike i druge priručnike.koriste različite metode i strategije učenja jezika iz najbolje prakse. CILJANI NIVO ZNANJA 22 .nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda.izjave.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.vremenske rečenice (when) . edukacije.direktni i indirektni govor . kao što je parafraziranje itd.koriste samostalno udžbenike. . zapovijesti (glagol glavne rečenice u prezentu i prošlom vremenu) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje drugih školskih predmeta u okviru datih tema. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. mijenjaju metode rada.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik. .- konstruirati rečenice od niza zadatih riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: . . .koriste informacionu tehnologiju kod učenja jezika .

9. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.1 Čitanje i razumijevanje A2. razred – 4.1 Govorenje A2.1 Pisanje A2.1 23 .

jelovnici. • Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. • Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj. Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Pisanje • Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne situacije. • Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. bilješke. Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije. Govor • Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. Može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i neke složene. uprkos primijetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode. ali su još uvijek veoma primijetni različiti tipovi zastajkivanja. konkretne potrebe. 24 . kratke vijesti). Može s izvjesnim naporom razumjeti samo suštinu izravnog. • Govori relativno tečno. usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. stvarnog.NJEMAČKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA. molbe. • Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi. U proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. • Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. jasan jezik. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne.2 Evropskog okvira za strane jezike. Može razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. telefonske poruke). • Izgovor je razumljiv. Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik.

bei Problemen helfen. restoranu. rješavanje problema Prva ljubav Dokolica Tradicija.planirati putovanje -argumentirati svoju odluku.povezivanjem slike i slušanog teksta .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa nosača zvuka i sl.pričati o događajima sa putovanja . 6.čitati rečenice i kraće tekstove . 4.Odnosna zamjenica der/die/das u nominativu. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. die Natur erleben. Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme npr. das Hotelzimmer reservieren. keiner. GOVOR Pridjevi: . Druženje. popunjavanja tabela. druženje. Sonne und Meer genießen. nekoga uvjeriti u njenu ispravnost -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima . Verkehrsmittel. : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu -opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo .imenovati probleme -dati savjete -definirati pravila ponašanja i komuniciranja . Učenje i školovanje Putovanja Prijateljstvo. konflikti.. 5. für jemanden da sein. eine Stadt besichtigen.perfekt pomoćnih glagola Dokolica 25 . . na željezničkoj stanici .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu.Upitna zamjenica was für ein . nett zueinander sein. Landschaft.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.popunjavanjem praznina u tekstu . legende... an andere denken.govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja -razumjeti reklamne tekstove -razumjeti vremensku prognozu -govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će . Ankunft..perfekt jakih glagola .Lične i prisvojne zamjenice – sistematizacija . 8. auf Kritik reagieren. mješovita deklinacija) Glagoli: .voditi razgovor u hotelu. akuzativu i dativu te zamjenica das. konflikti. Stadtrundfahrt .Neodređene zamjenice alles. sich streiten. jeder. was du gesagt hast. praznovjerja Okoliš i zaštita okoliša Izbor zanimanja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . was .. einer. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. argumentieren.Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu i akuzativu (slaba. rješavanje problema: miteinader reden.was (Das.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . 7. 9.) in den Urlaub fahren. 3. jaka. dopunjavanja teksta. jemand. 2. Ratschläge geben. andere Länder und Leute kennen lernen.popunjavanjem tabela .. odgovaranja na postavljena pitanja. Klassenfahrt. der Reiseprospekt. Jugendherberge. sich beruhigen.rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Putovanja: Zamjenice: .

Telefonieren. die Temperatur steigt auf 10 Grad.-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša Učenici će: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze . Izbor zanimanja Vorteile..samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Okoliš i zaštita okoliša Wetterbericht. sich interessieren für). ..riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. faulenzen.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .voditi dijaloge prema datoj skici - .) Poredbena rečenica: Sie haben einen größeren Garten als wir. Müll. der Schornsteinfeger. Verpackung. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Computerspiele. stark bewölkt. 26 .igrati uloge .. wo.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju . ili. der Pilz. Tradicija. Glück haben. Jobs. Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom Prijedlozi sa akuzativom Rečenica: Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Atributska rečenica sa odnosnom zamjenicom u nominativu i akuzativu Eliptična sporedna rečenica sa Wupitnom riječi (Ich weiß nicht. Teamarbeit. Nebel. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum.najfrekventniji (einladen zu.. das Kleeblatt. sammeln. praznovjerja Glücksbringer. Nachteile eines verdienen. Tageshöchsttemperatur.perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren ... PISANJE Učenici će: .postavljati jednostavna pitanja. onda .. Umweltaktionen in der Schule.glagoli sa prijedlozima .dopunjavati izostavljene riječi dijelove rečenice ili cijele rečenice . das Hufeisen.rekonstruirati riječi i rečenice .. Geld Erfahrungen Traumberuf.perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom . Nebenjobs . legende. Wolken.. Tierschutz. Leselust. Regen. Pech haben. Abfall.. Gameboy. Spaß haben..prepisivati rečenice i kraće tekstove . Internet.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge .

Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. te obavljati dosta transakcija. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. jednostavna uputstva).1 Evropskog okvira za strane jezike. Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. 27 . • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena.. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. komparirati. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. kratke vijesti. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. događaji. Može locirati. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Može nakratko povesti razgovor. Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama.NJEMAČKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. vlastiti planovi i planovi članova porodice). Zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti.

: Svakodnevni život: der Alltag.. svojim navikama. . dopunjavanja teksta. Izbor zanimanja: Vorteile. Prva ljubav 7.davati važne informacije o sebi i neposrednom - Pridjevi: Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu Glagoli: . . . Geld ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: . Prijateljstvo 6.preterit modalnih glagola . iskazati mišljenje o nečem. npr.popunjavanjem praznina u tekstu. etwas unternehmen . Izbor zanimanja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .perfekt glagola sa nenaglašenim prefiksom i glagola na –ieren . -argumentirati svoju odluku. poznate ličnosti sa njemačkog govornog područja. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . prva ljubav: miteinander reden. -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor. Jugendherberge.. Stadtrundfahrt.izraziti osjećanja. Sportreportage. sich auf jemanden verlassen. Nachteile eines Jobs.. Reiseprospekt. . GOVOR: Učenici će: .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. bei Problemen helfen. Rundfunk..perfekt najfrekventnijih jakih glagola . Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Zamjenice: . -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom. Wochenplan. Freizeitaktivitäten. .. die Natur erleben. Putovanje: in den Urlaub fahren. .popunjavanjem tabela. Medien früher und heute. . . für jemanden da sein..PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Verabredungen. . Zeitung. Praznici i tradicija 9.planirati putovanje. . . popunjavanja tabela i sl. -razumjeti tekst oglasa.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . odgovaranja na postavljena pitanja.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. Sredstva informiranja 8.. Klassenfahrt. Moja domovina 3. berichten . prospekta i slično. porediti sa nečim.. Nachrichten.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.čestitati praznike.postavljati jednostavna pitanja. Ratschläge geben. Werbung. andere Länder und Sitten kennen lernen. . gemeinsam etwas unternehmen. dativu i akuzativu .odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo.opisati medije i njihovu funkciju.govoriti o svojoj domovini. -diskutirati pro i kontra..nabrojati zemlje njemačkog govornog područja.povezivanjem slike i slušanog teksta. Putovanje 5.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Svakodnevni život i slobodno vrijeme 4. Sredstva informiranja: Fernsehprogramm. Verkehrsmittel.govoriti o svom hobiju.diskutirati o TV-programu. Prijateljstvo.Sistematizacija ličnih i prisvojnih zamjenica u nominativu. .. Jugendsendung. .perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom 28 . Zemlje njemačkog govornog područja 2. Zeitschrift. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.nešto opisati. Termine vereinabren. . označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.govoriti o svojim željama vezano za budućnost i izbor zanimanja. . . .govoriti o omiljenom prazniku..Upitna zamjenica was für ein Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.čitati rečenice i kraće tekstove.predstaviti najboljeg prijatelja. .

Erfahrungen Traumberuf. . Praznici i tradicija: Weihnachten. sich bedanken. .. Weihnachtslieder. ein Fest vorbereiten. gemütlich. Bajram. PISANJE: Učenici će: .pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.. .voditi dijaloge prema datoj skici. feierlich.. (najčešći) Prijedlozi sa akuzativom verdienen. onda . 29 . Spaß haben. Rečenica: Zavisnosložena rečenica sa veznikom dass Vremenska rečenica sa veznicima wenn i als Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme.dopunjavati izostavljene riječi. Familienfeste. Karneval. . ili. sammeln. Ostern. Valentinstag. Nebenjobs Teamarbeit. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksički minimum.okruženju. ..prepisivati rečenice i kraće tekstove. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike. dijelove rečenice ili cijele rečenice.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . .igrati uloge.rekonstruirati riječi i rečenice.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). . Glückwünsche.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. .

čestitke. kratko pismo • piše lične napomene. turističkim brošurama… • čita i razumije kratke novinske članke.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja. na ulici. putovanje. ličnog iskustva. oglasima. kupovina. Govor Pisanje Znanje o jeziku 30 . uputstva o upotrebi… • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. ponavlja. na poslu.FRANCUSKI JEZIK SEDMA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. zadatke • razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima. moda …) • razumije kraće dijaloge i diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. pozivnice. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i Učenik razumijevanje • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije. savjete. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. Evropskog okvira za strane jezike. poruke.2.. podsjetnike. profesija. plakate • piše kratke upute o upotrebi… • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaje. prijatelji. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku. škola. u školi. čestitke. pozivnice. bilješke • piše lične poruke. na putovanju…) • razumije kratke upute. • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. lična pisma..

la bellesœur. l’électricien. recycler les déchets… -Zemlje francuskog govornog 31 Zamjenice -lične zamjenice u funkciji b)ČITANJE I subjekta i direktnog i REAGOVANJE : indirektnog objekta Učenici će znati čitati i njihovo mjesto u kratke tekstove usebi ili potvrdnoj. ingénieur.Nove tehnologije: internet Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja. odričnoj i naglas i reagovati : upitnoj rečenici -rješavanjem zadataka -pokazne zamjenice višestrukog izbora i -prisvojne zamjenice tačnih i netačnih tvrdnji -odnosne zamjenice qui. l’inondation. de gaz. dont informacija Pridjevi . godina -Obrazovanje učenja i zanimanja francuskog -Priroda: jezika okoliš i zaštita -Zemlje francuskog Prvi govornog stupanj područja osnovnog . la destruction de la couche d’ozone… -préserver la nature. te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika (ponavljanje i utvrđivanje) -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. škola kvarovi.les termes géographiques et l’environnement : la pollution de l’air. les pannes d’électricité -être/tomber en panne réparer. l’aspirateur. davati i slijediti savjete -tražiti. -podvlačenjem traženih que. la cuisinière électrique. journaliste. la machine à laver la vaisselle / le linge -la fuite d’eau.Svakodnevni život (kućanski Osnovna aparati. interprète… Priroda i okoliš . … Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član -izostavljanje člana Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Svakodnevni život -les appareils électroménagers: le réfrigérateur. de l’eau. vétérinaire. le bac -la formation pour devenir / être médecin. les sécheresses. poslova i događaja u okviru datih tema -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati: -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija . le porte-manteau. dépanner -les métiers : le plombier. les actions écologiques. davati i slijediti uputstva o upotrebi uređaja .pričati o prednostima i lošim stranama predmeta.Nivo 9. à l’université -passer / échouer l’examen. le peintre. où.razred Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -opisati (pismeno i usmeno) -osnovne karakterne i fizičke osobine čovjeka -osobenosti određene profesije -opisati putovanje u prošlosti. popravke) 7.Moda znanja -Izlasci -Putovanja . -Obrazovanje i zanimanja -le système scolaire en France / en Bosnie-Herzégovine -entrer dans le collège. l’arc en ciel. le maçon…. sadašnjosti i budućnosti -predmete i njihovu upotrebu -situacije iz datih tema -porediti predmete i ljude -tražiti. nazali Imenice .rod i broj imenica -složene imenice npr. du sol : les orages. dans le lycée.

rock. prêt-àporter. au concert… -s’amuser bien. laine. réserver et acheter le billet pour… 32 . (le chapeau. odrični i upitni oblik : -prezent -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt nepravilnih glagola čestih u upotrebi: -imperfekt -subžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir. plakate Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti i uputstva -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -lične poruke. les baskets. les pays / les régions du monde où on parle français. sembler…. moderne. pisma -kratku priču. aller bien. -pasiv prezenta. être en train de + infinitiv. les traditions. au club. -les couleurs claires/foncées -les matériaux : coton. enfin. mail. događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli Potvrdni. la casquette. rap. le/la parka.. le Tshirt. jean. les légendes -Moda -Les vêtements de différents styles : classique. ensuite. à la discothèque. La France métropolitaine et les Domaines et les Terres d’Outre Mer les cultures. inviter quelqu’un/e. la chemise. -porter. danser -sortir ensemble. le manteau. perfekta.datim temama -pisati kratke članke i intervjue za školske novine. pozivnice. la veste. turističke prospekte... imperfekta i futura Prilozi -za mjesto -za vrijeme -za količinu -za način -komparacija priloga (ponavljanje) -prilozi i priloški izrazi za vrijeme : d’abord. puis… . à la fin. les stylistes. la robe.. les sandales… -les créateurs de mode. cuir… -les coiffures modernes -le maquillage -Izlasci -la vie et les sorties des jeunes : aller au café. les bottes. SMS.) -les chaussures. le pantalon. la jupe.priloške odredbe za mjesto: loin de. être / tomber amoureux de quelqu’un/une. être i faire -glagolski izrazi: venir de + infinitiv. près de. à područja Le français dans le monde les continents..

de.rečenica u pasivu .internet -složena rečenica -faire sa page / un site personnelle. -Brojevi réserver et payer par l’internet.pogodbena rečenica: des informations. les guides. le train. entre. les jeux vidéo. charger de si + imperfekt la musique. quand -naviguer sur le réseau. pendant que. avec. ou. pour. d’une -vremenska : lorsque. contre. car les préparatifs pour le voyage : faire / défaire la valise. au milieu de. des films… . -Veznici : et. composter le billet.. plakate. Prendre l’avion. le bateau…. brojeva do 1000 déposer / retirer les bagages.školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere. monter / descendre. uputstva côté de. (ponavljanje) -se préparer pour la sortie -Putovanja – proširivanje vokabulara les moyens de transport : l’avion. dans.. chercher . mais.prosta rečenica -Nove tehnologije . -Ponavljanje glavnih confirmer / annuler la réservation. autour de… Prijedlozi à.. le TGV. acheter par si + prezent internet. en. -Redni brojevi do 20 les agences de voyage. -uzročna : parce que faire l’Une de l’école. les pliants touristiques. chez. association.neupravni govor u prezentu 33 . la trousse -Rečenica hygiénique… .

• Relativno dobro vladaju svakodnevnim vokabularom. konkretne potrebe. Mogu tražiti pomoć. Mogu razumjeti niz običnih riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima. za njih. • U proširenoj usmenoj produkciji još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka (npr. jasan jezik. uče i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. ranije aktivnosti i lična iskustva (kratka pisma. Čitanje i razumijevanje • Mogu razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame. telefonske poruke). usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine. • Često moraju ponovo pročitati tekst i koristiti rječnik. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju dovoljno kako bi zadovoljili osnovne. razumjeti samo suštinu izravnog. • Mogu povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu. Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu najuobičajenije svakodnevne situacije. stvarnog. Mogu često zahtijevati da im se nešto ponovi. • Mogu da razumiju iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan. • Izgovor je razumljiv. • Govore relativno tečno.1 Evropskog okvira za strane jezike. ponavljaju. Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. Mogu s izvjesnim naporom. raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva. 34 . ali su još uvijek veoma primjetni različiti tipovi zastajkivanja. važnim temama. uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode. Govor • Mogu razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o. kratke vijesti). molbe. jelovnici. • Mogu uglavnom razaznati temu rasprave kojoj prisustvuju. bilješke. • Znaju napisati najčešće riječi i konstrukcije ali i dalje prave mnogo grešaka kod pisanja i daju nespretne formulacije. • Znaju u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj.FRANCUSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA IX razred osnovne škole (2 časa sedmično – 68 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. glagolska vremena).

Nivo 9.razred Osnovna škola 4. godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja • • •

Teme Druženje i prijateljstv a Škola Čovjek / dijelovi ljudskogtij ela Zdravlje i sport Mediji Nove tehnologije

Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka - sportske aktivnosti -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu, aktivnosti u školi, sport kojim se bave, nove tehnologije koje ih interesuju - pričati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa zdravljem, sportskim aktivnostima, medijima, novim tehnologijama -davati, tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe telefona, mobitela, kompjutera -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive -opisati situaciju u

Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati 1) neverbalno, npr: izvršavanjem uputa i naređenja, popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama, podvlačenjem ili zaokruživanjem tačnog odgovora, bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija, 2) verbalno, npr: davanjem odgovora na pitanja, postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom, potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : 1) neverbalno, npr: rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji, podvlačenjem traženih informacija,

Gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja, te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali, nazali Imenice - rod: prirodni i gramatički - množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que (de qui, à qui…) - neodređene zamjenice : on, tout, personne, chaque -odnosne zamjenice qui, que, où, dont Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni

Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa slijedećim temama: -Druženje i prijateljstva: -le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier à, sortir ensemble, s’amuser bien, organiser une fête ; une surprise-partie…. -la description du caractère : bon, confiant, gai, timide, sympathique, sociable, renfermé, râleur, discret/indiscret…. -Škola-proširivanje vokabulara: - le journal d’école ; rapporter des activités à l’école, les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant le système scolaire en France et chez nous, présenter son école, ses amis, ses professeurs… -Čovjek / dijelovi ljudskog tijela -les parties du corps, (le pied, la jambe, la main, le bras, le doigt, le cou, le ventre, le cœur,…) souffrir, avoir mal à, lever le bras, plier les genoux, baisser les épaules, marcher, s’arrêter, se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents, -le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice …

• • •

35

prošlosti -opisati situaciju u budućnosti -upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine, molbe, telefonske poruke Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije.

ispravljanjem pogrešaka, dopunjavanjem rečenica itd. 2) verbalno, npr: -odgovaranjem i postavljanjem pitanja, dovršavanjem rečenica, prepričavanjem teksta itd. PRODUKCIJA a)GOVOR: Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: - voditi kratke razgovore koristeći jednostavne konstrukcije -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -davati i tražiti obavijesti -glumiti / recitovati -pjevati b)PISANJE: Učenici će znati pisati: -kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma, kratku priču, dijalog, kratki opis , diktate, popunjavati tabele i jednostavne križaljke.

-opisni (pravilna i nepravilna komparacija) Glagoli Potvrdni, odrični i upitni oblik: -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir, -re, -oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi (aller, pouvoir, devoir, faire, prendre, venir) -imperfekt Prilozi: -tvorba priloga na –ment - ponavljanje priloga : -za mjesto: ici, là, où, dedans, dehors -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za količinu: peu, assez, beaucoup, trop, très, Prijedlozi (ponavljanje) : à, dans, de, chez, pour, avec etc Brojevi - glavni do 1000 (ponavljanje) - Redni do 10 Rečenica -red riječi u potvrdnoj, upitnoj i odričnoj rečenici

Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme, être sportif/ive, -les sports collectifs, jouer à… -les sports individuels, faire de la natation, du ski, faire du vélo, -l’esprit sportif : savoir gagner/perdre un match -supporter une équipe Mediji -les journaux, les magazines, les quotidiens -la radio, la télé : les émissions en direct, les infos, les films, les reportages… -les chaînes, les pubs -l’animateur/trice, le/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije - le téléphone portable, l’ordinateur : comment ça marche ? -allumer/éteindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS, un message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer

36

ARAPSKI

JEZIK

SEDMA GODINA UČENJA, IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine, ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo, upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava; razumijevanje i poštivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja, osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). NIVO: SEDMA GODINA UČENJA - IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika - vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi, rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude - dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 37

-

ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Učenje i školovanje . .Uvodne rečenične partikule Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. mogu). dual i plural imena.Konjunktiv . Gramatika Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici .Imperativ .Izbor zanimanja . potpunu i nepotpunu deklinaciju.Prva ljubav . 2) verbalno.: .Tradicija.Futur I i II . GOVOR: Učenici će: .gestikuliranjem. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. druženje. . npr. modalne glagole (želim. upotrebu glagola "kāna" i njemu sličnih relevantnih glagola.Nepravilni glagoli . rješavanje problema .opisati mjesto u kojem žive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo -reći s kime se najviše druže i zašto dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima . npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.odnosne zamjenice . npr: .ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. genitivne veze. volim. pjesmice.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. konflikti. praznovjerja .recitirati kraće pjesmice. restoranu.Dokolica . imitiranjem . .Jusiv .govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja .Putovanja Prijateljstvo.particip pasivni .Moja domovina Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojim navikama -pronaći potrebne informacije u prospektu .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. lične i pokazne zamjenice.popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. .govoriti o vremenu -govoriti o ekološkim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zaštiti okoliša Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. izražavanje posjedovanja. .Okoliš i zaštita okoliša . prepoznavanje i druge vježbe) . komparaciju pridjeva. legende.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.pjevati. ponavljanje.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.voditi razgovor u hotelu.pogodbena rečenica . godina učenja arapskog jezika Teme . ime relacije. .uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u 38 . 2) verbalno. brojeve. na željezničkoj stanici . Nivo IX razred Osnovna škola 7. .Proširene glagolske vrste .pasiv glagola . prijedloge. ženski rod. npr.pričati o događajima sa putovanja . kongruenciju subjekta i predikata u glagolskoj rečenici.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu.imenovati probleme -dati savjete . .: . . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.

-Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 39 .učenici prepisuju riječi.dopunjavaju izostavljene riječi. dijelove rečenice i cijele rečenice.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. .. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. ..rekonstruišu sintagme i rečenice. povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima.-reći koliko svako može učiniti za zaštitu okoliša - glumiti. .itd. postavljati jednostavna pitanja. skladu sa temama koje se obrađuju PISANJE: .

IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 68 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. ovladavanje osnovnim leksičkim. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. fonetskim i gramatičkim minimumom. toleranciji.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara. duhu tolerancije.kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja zabavno . predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja .dopunjavanje riječi i rečenica 40 - . upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. humanizmu i internacionalizmu.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA.čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti. IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 68 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. a ne o jeziku . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. kosmopolitizmu. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).

PISANJE: Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.bojenjem navedenih predmeta / osoba . 2) verbalno. pjesmice.Predstaviti sebe i druge .Nabrojati dane u sedmici .Imenovati članove svoje uže porodice. tanwin. kulturne i dr. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. Nivo IX razred Osnovna škola 4.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . .recitirati kraće pjesmice. njihova zanimanja i interesovanja . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. povrće.Izražavanje vremena (puni sati) . .gestikuliranjem. . imitiranjem .Opisati (grad. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 41 .: . brojevi) . lice množine) Genitivna veza Izražavanje glagola “imati” Dvojina Pravilna množina Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) Perfekat Direktni objekat (akuzativ) Brojevi do 100 Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .Brojati od 1 do 100 .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. npr. .: .glumiti. sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: . 2) verbalno..Kupovina (voće. kuću. genitivne veze.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno. tašdid. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je: ponoviti osnovne fraze. npr.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. nastavci gramatičkog ženskog roda.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .Aktivnosti u nastavi .) .itd.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.pjevati. GOVOR: Učenici će: . prepoznavanje. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: Gramatika Lične zamjenice (množina) Pridjevi Komparacija pridjeva Pravi prijedlozi Genitiv poslije prijedloga Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1. . lične i pokazne zamjenice.Porodica i članovi porodice (zanimanja) . npr: . pisanje određenog člana.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . pisanje tanwina u akuzativu.Opisati školu . . .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. ponavljanje.

čitanja i pisanja. precizna uputstva. podstiče slobodu i kreativnost ideja. . estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.samostalno konstruisanje sintagmi. i njegovim doživljajima i uzrastom. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. te razvija njegove kulturne. .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. analiziranje teškoća u procesu učenja.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. . kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Sredstva. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen. ritma i dramatizacije. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. obogaćivanje nastave elementima igre. podsticanje inicijative učenika. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Preporučuje se 42 . VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost.. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. upotreba savremenih tehničkih sredstava. govora. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. izbor i prilagođenost teme. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.takmičenje u pisanju brojeva itd. I na ovom nivou (sedma godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga.. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine.

rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. tumačenja i razumijevanja. fizikom i hemijom. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. raznovrsniji i pristupačniji. oglasa. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. kontrolnih zadataka. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. određene pojedinačne informacije. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. uz pohvalu za aktivno učešće.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina. SMS ili e-mail poruka itd. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. upitnika. pismenih vježbi. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. historije i umjetnosti. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. u svakom polugodištu po jedan. već mu nakon toga. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. poštuju gramatička i sintaksička pravila. diktati) ili slobodno (kreativno). koristi odgovarajuća leksika. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. individualnog izlaganja. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. kao što su pisanje pisama. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. izvještaja. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 43 . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. prilikom rada u parovima. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. ako je potrebno usporava tempo. za uočavanje pojedinih detalja itd. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. popunjavanje formulara. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. koliko je to moguće. na prikladan način ukazati na greške. životna sredina). Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. pisanje prema modelu. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. produbljuje.

utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. U prvom dijelu učenici se upoznaju sa odnosima tačke. Definisanost. U trećoj i četvrtoj temi rješavaju se linearne jednačine i sistemi linearnih jednačina i osposobljavaju učenici za njihove primjene.MATEMATIKA (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. prave i ravni. Vrijednosti i osnovne računske operacije s njima. U drugoj temi proširuju se znanja o direktnoj i obrnutoj proporcionalnosti kroz grafički prikaz i uvodi se pojam linearne funkcije. 44 . Peta tema daje učenicima spoznaju o tijelima u prostoru i osnovnim proračunima vezanim za geometrijska tijela. 136 časova godišnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za deveti razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz osmog razreda i ranijih razreda. Nastavni sadržaj matematike za deveti razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u pet nastavnih tema: 1. TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Razlomljeni racionalni izrazi-pojam.

5. 6. LINEARNA FUNKCIJA Pravougli koordinatni sistem u ravni. Međusobni odnos dvije ravni.osnovni pojmovi. Nula i tok linearne funkcije. 45 . 4. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom.Ekvivalentne jednačine. Diedar. Međusobni odnos prave i ravni. Grafički prikaz rješenja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate.2. površine i zapremine nekih geometrijskih tijela. Ekvivalentni sistem linearnih jednačina. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Pojam linearne jednačine sa dvije nepoznate i njena rješenja. eksplicitni i implicitni oblik. mreže. Primjena Pitagorine teoreme na geometrijska tijela. 3. Međusobni odnos dvije prave. lopta (kugla). TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Rogalj. Primjena sistema od dvije linearne sa dvije nepoznate. Pojam linearne jednačine. piramida. kupa (stožac. Vrste. TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM. Ekvivalentne nejednačine. Linearne nejednačine. Algebarsko rješavanje linearnih nejednačina sa konstantnim koeficijentom. elementi. TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. valjak (cilindar). Određenost ravni. TEMA – TAČKA. Poliedar. Linearna funkcija. Grafičko i algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Međusobni odnos tačke i ravni. presjeci. Grafik funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Jednakosti i jednačina. PRAVA I RAVAN Međusobni odnos tačke i prave. konus). Prizma. Grafik linearne funkcije. Rastojanje između dvije tačke. Određenost prave. Rješavanje sistema od dvije linearnie jednačine sa dvije nepoznate grafičkom i algebarskom metodom (metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata).

Prepoznavati matematiku kao praktičan i koristan predmet. strpljenja. Transformirat će datu jednačinu (nejednačinu) u njoj ekvivalentnu jednačinu (nejednačinu) najprostijeg oblika. Usvajanje značenja nagiba prave i odsječka na y osi i njihovu geometrijsku interpretaciju. Uspješno koristiti razne izvore znanja. . Usvajanje pojmova: definicija. prebrojavat će prave određene datim tačkama koje su normalne na datu ravan. prava paralelna sa ravni. odnosno koje nisu paralelene sa datom ravni.Uvođenje pojma razlomljenih racionalnih izraza. znat će sistematski prebrojavati sve prave određene datim tačkama koje su paralelne. Da li je prava određena sa dvije različite tačke. naći njegovo definiciono područje i koristeći prethodna znanja iz cijelih racionalnih izraza izvesti osnovne računske operacije s njima. pedantnosti. prava normalna na ravan. O rogljastim i oblim geometrijskim tijelima. Ispravit će rast ili pad linearne funkcije prema nagibu prave. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA Razvijanje smisla za simetriju. Grafičkom metodom ilustriraju jednačine koje imaju jedinstveno rješejne. UČENIK ĆE: - - Kritički prihvatati rezultate svoga rada. da li su zadane ravni normalne ili nisu. Izgrađivanje pozitivnih navika. Uvažavati različite stavove. Na modelu kvadra određivat će međusobni položaj prave i ravni. koje nemaju rješenje i one jednačine koje imaju beskonačno mnogo rješenja. . određenost prave i ravni. Razvijanje istrajnosti. Prepoznat će na modelu kvadra da li je zadana prava normalna na ravan ili nije. stav. prava. Primjenjivat će linearne jednačine i sisteme linearnih jednačina sa dvije nepoznate u rješavanju raznih problema iz života i raznih oblasti nauke (geometrije. harmoniju. fizike. mimoilazne prave. Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - - prepoznati razlomljeni racionalni izraz. jasnoću. preciznost. 46 . Usvojeno matematičko znanje primjenjivati u prirodnim naukama i tehnici.Shvaćanje Dekartove ideje. ravan). Razvijanje sposobnosti zavisnosti u različitim matematičkim sadržajima Razvijanje istraživačkog duha i osjećaja zadovoljstva poslije riješenih zadataka Primjenjivanje matematičkog znanja na razne probleme iz svog okruženja Sticanje osnovne matematičke kulture potrebne za nastavljanje obrazovanja. discipliniranosti. volje i moralnih vrlina. Pripremati se za samoobrazovanje. UČENIK ĆE MOĆI: - Uočavati funkcionalnu zavisnost u raznim oblastima i prikazivati ih na različite načine.PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA . konciznosti u pismenom i usmenom izražavanju. definisanosti i osnovne računske operacije s njima. aksioma i teorema. tačke i ravni. O međusobnim odnosima tačke i prave.Usvajanje osnovnih geometrijskih pojmova (tačka. a ravan sa tri nekolinearne tačke. kao i pojmova: paralelne prave. kemije) Izvodit će opće i pojedinačne formule za površinu i zapreminu geometrijskih tijela i primjenjivat će ih u praktičnim zadacima SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA Funkcionalno posmatranje i rasuđivanje. dvije prave i dvije ravni. inicijativnosti. Shvaćaju jednačine odnosno nejednačine kao uslove izražene algebarskim jezikom koji postoji između poznatih i nepoznatih veličina. pridruživanje uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni.

tačaka i ravni primjenjuju aksiome u dokazivanju teorema.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA DEVETI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI 1. obrnuto sa datog grafika uočavaju zavisnost među veličinama. SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Razvijaju razumjevanje i postupnoost u radu uz korištenje prethodnih znanja. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • 2. tj. Shvaćaju da je linearna funkcija model pomoću kojeg se mogu predstavljati različite situacije i procesi. Određenost prave. Povezuju linearnu funkciju sa njenim grafikom – pravom. Određenost ravni. Razvijaju sposobnost deduktivnog zaključivanja pri dokazivanju teorema. Diedar. Nornmala na ravan. Procjenjuju i provjeravaju (računski i grafički) pripada li zadana tačka grafiku funkcije. GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. • Samostalno rješavanje zadataka. • Ponavlja osnovnih operacija sa razlomcima i uvođenje u operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima Ponavlja osnovne geometrijske pojmove i pokazuje ih na modelima. Rastojanje između dvije paralelne ravni. • • • • • • • • • • • • • • • • • • 3. Samostalno posmatranje i proučavanje geometrijskih činjenica. Prava u ravni. • ZNANJE Prepoznavaje i osnovne operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima. Znaju odrediti tačke koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. • • • Primjenom grafičkih ilustracija razvijaju funkcionalno mišljenje. Stiču sposobnost prostornog posmatranja i pravilnog uočavanja odnosa geometrijskih elemenata. RAVAN • Međusobni odnos tačke i prave. daju inicijative. Međusobni odnos prave i ravni. ugla diedra i okomitost ravni. Objašnjavaju međusobne odnose tačaka. Potpuno formira pojam geometrijskog prostora koristeći ogled i posmatranja. Međusobni odnos dvije ravni. pravih i ravni u prostoru. Međusobni odnos tačke i ravni. Usvojena znanja iz ove teme primjenjuju na rješavanje zadataka. • • Detaljno upoznavaju pravougli koordinatni sistem u ravni. Rastojanje dvije tačke. O stvaranju i razvijanju logičkog rasuđivanja upotrebom nekih aksioma i teorema. • • Radi shvaćanja pojma pravouglog koordinatnog sisteme ponavlja se o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. Grafik funkcije direkne proporcionalnosti y = kx. Trudi se da nastava bude «živa». Rastojanje tačke i ravni. Crtanjem razvijaju i poboljašavaju prostorne predstave. Predstavljaju zavisne veličine odgovarajućim graficima. Usvajaju osnovne stavove (aksiome) i teoreme o određenosti prave i ravni. Razlikuju eksplicitni i implicitini oblik linearne funkcije. Pronalaze njihove veze i izražavaju ih matematskim jezikom. RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI TAČKA. • • Uočavanjem odnosa tačaka i pravih. Usvajaju pojam diedra. Međusobni odnos dvije prave. • Korištenje prethodnih znanja pri rješavanju zadataka. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili 47 . Usvajaju formulu za udaljenost • • Razumijevajući ideju koordinatnog sistema u ravni stiču vještinu snalaženja. donose zaključke i stavove geometrije. LINEARNA FUNKCIJA • • • Pravougli koordinatni sistem u ravni. koristi raznovrsno posmatranje geometrijskih oblika. • • • Navode primjere promjenjivih velličina i njihovu povezanost. Prepoznavaju osnovne geometrijske pojmove. PRAVA. Surađuju sa nastavnikom. STAVOVI. pojam funkcionalne zavisnosti veličina.

Shvaćaju da je funkcija direktne proporcionalnosti linearna funkcija. Linearne nejednačine. Razvijaju matematičko mišljenje analogijom. tok i grafik linearne funkcije. osnovni pojmovi. Stiču naviku za preciznost u radu. U rješavanju problema pokazuju što više samostalnosti. Usvajaju pojam rješenje jednačine i nejednačine i provjere rješenja. geometrije. osnovni pojmovi. • Razvijaju vještinu brzog i spretnog crtanja. Grupira probleme po srodnosti da bi sastavljanje jednačina učenicima zadavalo manje teškoća. Eksplicitni i implicitni oblik. izračunavaju vrijednosti funkcije. fizike.• • Linearna funkcija oblika y = kx + n. Algebarsko rješavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. • • • • Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu razvoju matematike. Nula funkcije. induktivnim i deduktivnim zaključivanjem. LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM • • • • • • • • • Linearne jednačine. odnosno nejednačina. Rješavaju linearne jednačine i nejednačine sa jednom nepoznatom svodeći ih na ekvivalentne jednačine. Ponavlja brojnu nejednakost i osobine relacije poretka ≥ i ≤ koje su neophodne za uspješno rješavanje • • • 48 .rcionalnosti • • • • • • tačaka u ravni. Grafičko rješavanje linearnih jednačina Ekvivalentne jednačine. Proširuje ranije stečeno znanje o linearnim jednačinama kroz složenije zadatke. znak. Algebarsko rješavanje • • • Usvajaju osnovna svojstva jednakosti i nejednakosti. preglednost i urednost u rješavanju zadataka. • • • 4. sastavljaju barske izraze koji predstavljaju vezu između poznatih i nepoznatih veličina. Osposobljavaju se za rješavanje zadataka iz života. Kroz odabrane primjere objašnjava eksplicitni i implicitni oblik funkcije nula. na primljenoj grafofoliji. Shvaćaju i usvajaju pojam • • Razvijaju razumjevanje i analiziranje problemskih zadataka. • Objašnjavaju postupak rješavanja jednačina i nejednačina koristeći osobine jednačina. Grafik linearne funkcije. Provjeravaju da li dobivena rješenja jednačina zadovoljava i postavljenu jednačinu i dati problem. • • • • Tekstualne zadatke koji se rješavaju pomoću jednačina mogu prevesti u odgovarajuće jednačine. Zadacima iz tehnike ili fizike još više upotpunjuje i utvrđuje znanje učenika o linearnoj funkciji. Parametri k i n i njihovo geometrijsko značenje. Ponavlja funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Ekvivalentne nejednačine. odnosno jednačine prostijeg oblika. kemije. algebre. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Određuju nul tačku zadane linearne funkcije grafički i računski. Tok funkcije. Naglašava da uzimamo bez dokaza da je grafik linearne funkcije prava i da ćemo taj dokaz učiti u izbornoj ili dodatnoj nastavi. Uporno razmišljaju i vježbaju i na temelju ranije stečenog znanja iz aritmetike. • • • • • Dopunjava pojam jednačine i njenog rješenja kako bi učenici shvatili njegovu pravu suštinu. Grafik funkcije obrnute propo. • Primjenjuju znanja na rješavanje zadataka u kojima se ilustruju razni procesi iz stvarnosti. Osposobljavju se za samokontrolu pri rješavanju zadataka u cilju izgrađivanja samostalnog načina mišljenja. geometrije i prirodnoih nauka. Značaj primjene stečenog znanja o jednačinama. Usvajaju način zapisivanja funkcija.

Vrše ekvivalentne transformacije sistema jednačina. Izvode ispravne zaključke. Svode problemske zadatke na rješavanje sistema. Stiču naviku pravilnog potpisivanja jednačine jednu ispod druge. Koristeći grafičke i algebarske metode demonstrira rješavanje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. m € R). Grafička metoda rješavanja sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. nejednačina. Ponavlja međusobni položaj dvije prave u ravni i grafik linearne funkcije. SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE • Linearna jednačina sa dvije nepoznatepojam i njena rješenja. Primjenjuju jednačine u rješavanju problemskih zadataka. Napominje učenicima da • • • • • • • • • • • 49 . ali jednostavniji sistem. Stiču sposobnost da tekstualne zadatke izraze matematičkim jezikom. 5. • Ponavlja pojam jednačine sa jednom i dvije nepoznate. • • • • Sistemski i pregledno ispisuju pronađene veze koje postoje među veličinama u datom zadatku. Usvajaju osnovna pravila zamjenjivanje jednog sistema u njemu ekvivalentan. Rješavaju sisteme linearnih jednačina navedenim algebarskim metodama. te ga po potrebi diskutiraju. Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Osposobljavaju se za samaostalno učenje korištenjem udžbenika i poluprogramiranog materijala. Grafički prikaz rješenja. Prilikom grafičkog rješavanja sistema ukazuje na konkretnim primjerima na slučajeve protivrječnosti i neodređenosti. rješenje sistema i ekvivalentne sisteme. Shvaćaju suštinu grafičke metode da se obje jednačine sistema prikažu kao prave u koordinatnom sistemu. Zavisnost rješenja sistema linearnih jednačina od odnosa koeficijenata sistema. kao i odgovarajućih članova. Definira sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. zapisuju i provjeravaju rješenje. • ekvivalentnosti jednačina i nejedančina. Na geometrijskom jeziku interpretiraju rješenje sistema linearnih jednačina. • Objašnjava učenicima da pri rješavanju nejednačina postupamo na isti način kao pri rješavanju jednačina (zamjenjujemo polaznu nejednačinu ekvivalentnom nejednačinom oblika: x > m ili x < m. odnosno x ≥m ili x ≤ m. Kod rješenja problema objašnjava kako se označavaju i kako se povezuju zadani podaci i kako se određuju nepoznate veličine. kao i nedostatak ove metode jer daje samo približno rješenje sistema. Samostalno određuju koja od dvije algebarske metode dovodi do jednostavnijeg načina rješavanja u zadanom primjeru.linearnih nejednačina sa jednom nepoznatom. Rješenje sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate metodom suprotnih • Usvajaju pojam sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate i pojam rješenje sistema. • • • • • Provjeravaju da li je zadani uređeni par rješenje sistema. Ekvivalentni sistemi linearnih jednačina. Rješavaju • • • • • Razvijaju sposobnost logičkog povezivanja podataka. Postojanje rješenja i geometrijski prikaz mogućih slučajeva.

Skiciraju slike i crtaju mreže rogljastih i oblih geometrijskih tijela. Upotrebljava svu svoju vještinu da ovu materiju što više približi učenicima. Poliedar. poliedar. Piramida: pojam. Ponavlja trougao. Prepoznaju i opisuju prizme i piramide (pravilne. preciznost i tačnost u radu i crtanju. jednakokrakog trapeza. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom misaonih operacija. žičane) pri obradi tijela. znaju ih skicirati. vrste. Uviđaju da je korištenje općih formula za površinu i zapreminu pogodnije i da dovodi brže do rezultata. Definira pravilan poliedar i pokazuje slike i mreže pet pravilnih poliedara.• koeficijenata. generalizacije i analogije. strane roglja. vrh roglja. Mreža prizme. 5. prave. skice. • • Razvijaju sposobnost uočavanja prostornih odnosa. • Znaju da je korisno provjeriti dobiveno rješenje u tekstu zadatka. U praktičnim zadacima povezuju zapreminu. kvadra i kocke. karton za savijanje i modele (drvene. Koristi mreže. se veliki broj problema koje znaju rješavati pomoću jedne linearne jednačine znatno lakše rješava utvrđivanjem dviju nepoznatih. visina. Površina pravilne četverostrane • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam roglja. kose). kartonske. elementi i presjeci piramide. • • • • • • • Pregledno i pravilno zapisuju zadatke i rješenja zadataka. Od očiglednog opažanja dolaze do apstrakcije. Zapremina kvadra i kocke. Primjena sistema od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Površina prizme. Uvodi pojmove: površ tijela. • Izabira probleme sa tematikom iz praktičnog života koji nisu ni suviše teški. osnovna i bočna ivica. plastične. nepravilne. šestougao. Objašnjava pojmove: rogljasta površ. Usvajaju definiciju prizme i piramide. masu i gustinu tijela. Izračunavaju nepoznate elemente primjenjujući Pitagorinu teoremu. Površina i zapremina pravilne trostrane prizme. Izrađuju modele geometrijskih tijela. Osposobljavaju se za praktičnu primjenu stečenog znanja. romb. konveksan rogalj. vrste. Mreža i površina piramide. pomoću sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate. bočne strane. • • GEOMETRI-JSKA TIJELA Rogalj. konveksnom mnogouglu i diedru. četverougao. pravougaonika. jednakokraki • • • • • • • 50 . Stiču naviku za spretnost. rogalj. unutrašnja i vanjska oblast geometrijskog tijela. Osposobljavaju se za ispravno donošenje zaključaka (naročito deduktivnog). Prizma: pojam. Površina i zapremina pravilne četverostrane prizme. visina bočne strane (apotema). Zapremina prizme. tj. pojam geometrijskog tijela i pojam poliedra. elementi i presjeci prizme. ivice roglja. slike. takvi da razvijaju interes za njihovim rješavanjem. • Ponavlja o trouglu. Izračunavaju površine i zapremine tijela koja nastaju rotacijom trougla. Osposobljavaju se za samoučenje. Usvajaju pojmove: baza (osnova). na modelima uočavaju njihove elemente. probleme u kojima treba odrediti dvije nepoznate veličine i da postavljeni sistem od dvije linearne jednačine ima jedinstveno rješenje. ni suviše laki. rogljasta i obla tijela. Razumiju presjek prizme i piramide. Površina i zapremina pravilne šestostrane prizme. • • • • Primjenjuju teoreme o ivičnim uglovima roglja u zadacima.

Presjeci i djelovi lopte. Ukazuje na razliku presjeka i dijelova lopte. pored praktičnog interesa. Primjena Pitagorine teoreme na razne probleme koji se mogu postaviti za navedena geometrijska tijela. pravu i kosu kupu. pobuđuju i intelektualni. Zapremina kupe. Zapremina valjka. Korištenjem Pitagorine teoreme. Objašnjava i jednakoivičnu prizmu. Zapremina lopte. • Shvataju nastanak cilindrične i konusne površi. Znaju definirati valjak. Površina i zapremina pravilne trostrane piramide.• • • piramide. kružnicu. mogu sračunatu ostale bitne elemente tog tijela. Sfera i lopta.METODIČKE NAPOMENE 51 . • • • • • • • • • • • • • • trapez. • • • • • DIDAKTIČKO . vrste i presjeci. presjeci. jednakostraničan (ravnostrani) valjak i jednakostraničnu (ravnostranu) kupu. Bira zadatke koji su bliski učenicima i koji kod njih. jednakoivičnu piramidu. osni presjek kupe. Površina i zapremina pravilne šestostrane piramide. Uočavaju osni presjek valjka. vrste. krug. Razlikuju prav i kos valjak. Mreža i površina kupe. zatim veliki loptin krug. sferu i loptu. Zapremina pravilne četverostrane piramide. elementi. zatim pravog valjka i prave kupe. Zapremina piramide. Kupa. Valjak: nastanak. kupu. kružni isječak. Korištenjem općih formula izračunavaju površine i zapremine navedenih tijela. elementi. Insistira na korištenju skice prilikom rješavanja zadataka. na osnovu datih elemenata za konkretno geometrisko tijelo. Mreža i površina valjka. Površina lopte. konusna površina.

Za parametre k i n uzimati i racionalne brojeve. a zatim skrenuti pažnju da je najbolje izabrati presječne tačke prave sa koordinatnim osama. 3. a zatim učenici sami izabiraju jedinice prema potrebama zadatka. a naročito na sastavljanje jednačina funkcionalnih zavisnosti dviju veličina. • Linearnu funkciju y = kx + n obraditi na primjerima iz života. LINEARNA FUNKCIJA Pojam pravouglog koordinatnog sistema treba dograditi i sve znanje o funkcijama koje su učenici ranije stekli sada treba sistematizirati i uvesti definiciju funkcije. jedinična duž. RAVAN U ovoj temi treba uvažavati didaktičke principe: očiglednost i postupnost i početi izlaganje od konkretnog ka apstraktnom. TEMA – RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Izlaganje o racionalnim izrazima bi trebalo započeti pojmovima konstanti i promjenjljivih. • Posebnu pažnju obratiti na sastavljanje tablica.n) povuče se prava paralelna tom grafiku. Kada je potrebno za crtanje grafika koristiti milimetarski papir. Koristiti oglede koji nisu ilustracija gotovih zaključaka. 52 . promjena vremena i temperature). • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom. • Preko više primjera pokazati da linearna funkcija y = kx + n raste kad x raste ako je k > 0. a opada kad x raste ako je k < 0. geometrije i prirodnih nauka. • U prvim primjerima nastavnik sam daje odgovarajuće jedinice na koordinatnim osama. apscisna osa.1. Objasniti pojmove: koordinatni početak. odnosno razlomljenog racionalnog izraza uopšte. PRAVA. • Kada se učenici na primjerima uvjere da je grafik linearne funkcije prava – konstrukcijom grafika sa više tačaka. Poslije navođenja jednostavnijih cijelih racionalnih izraza može se uvesti formalna definicija cijelog racionalnog izraza. nego sredstvo za njihovo donošenje. tablicom. TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI.y) odgovara samo jedna točka koordinatne ravni. 2. preći na konstrukciju grafika pomoću dvije proizvoljne tačke. • Pokazati da se grafik linearne funkcije y = kx + n može dobiti i na taj način da se nacrta grafik funkcije direktne proporcionalnosti y = kx a zatim kroz tačku T(0. a na osnovu toga i formalnu definiciju razlomljenog racionalnog izraza sa opštim brojevima ili izrazima. TEMA – TAČKA. povlačeći paralelu sa operacijama u okviru cijelih racionalnih izraza. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj x є R može po formuli izračunati vrijednost funkcije y є R i da svakom uređenom paru (x. • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. i formulom a zatim definirati funkciju. Zadatke koji se odnose na operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima treba uvoditi postupno.

posmatrajući dvije prave u ravni koje se sijeku. algebarskim razlomcima. 53 . • Za koeficijente uz nepoznatu uzimati realne brojeve. problemi procentnog računa. • Postavljati probleme koji odgovaraju uzrastu učenika sa raznovrsnom tematikom (iz odnosa među brojevima. 4. a ≠ 0 i 0/0 i objasniti diskusiju jednačine. • Obraditi primjere za rješavanje jednačina sa zagradama. Određivati nulu funkcije računski (rješavati jednačinu kx + n = 0) i grafički ( pomoću dva uređena para u koordinatnom sistemu nacrtati grafik funkcije y = kx + n). problemi o radu. TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM Sistematsko izučavanje jednačina obrađuje se poslije linearne funkcije i njenog grafičkog predstavljanja kako bi se uz rješavanje linearne jednačine uporedo vršila geometrijska interpretacija rješenja. • Ponoviti osnovne osobine jednačina a zatim uvesti pojam ekvivalentnih jednačina. • Opisati jednakost kao najširi pojam a zatim definirati identitet i na kraju jednačinu. 5. u intervalu). TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEPOZNATE Uvesti prvo pojam algebarske jednačine sa dvije nepoznate i dati njenu geometrisku prezentaciju. Od očiglednog geometriskog presjeka dvije prave napraviti algebarski sistem. Za rješavanje linearnih nejednačina koristiti osobine relacije nejednakosti u skupu R. • Znanje o jednačinama produbiti i utvrditi primjenom "matematičke vage". na brojevnoj pravoj. • Tok linearne funkcije predstavljati simbolički tablicama: (a) za k > 0: (b) za k < 0. m. u itd. a za nepoznate uzimati oznake: y. Algebarsko rješavanje linearnih jednačina treba vršiti na osnovu osobina jednakosti realnih brojeva. razlomcima. • Zapisivati rješenja nejednačina na više načina (računski.n/k koja predstavlja nulu (nulište) funkcije. • Navesti i jednačine u kojima se rješavanje svodi na objašnjenje izraza a/0. promjenljivim koeficijentom koji ne treba da budu komplicirani niti sa prevelikim brojem članova. problemi iz geometrije i na kraju problemi iz fizike). jer to učenike navodi na opšte matematičko promišljanje.• Dajući proizvoljne vrijednosti argumentu x uzeti i vrijednost x = . dvojnim razlomcima. • Tek tada preći na rješavanje jednačina novom metodom. Postepeno uvesti pojam sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate. • Objasniti šta znači riješiti nejednačinu (rješiti nejednačinu znači odrediti granice u kojima leže vrijednosti nepoznate koje zadovoljavaju zadanu nejednačinu) i da rješenje nejednačine ne daje konačnu određenu vrijednost nepoznate (rješenje nejednačine određuje interval u kome "leže" tražene vrijednosti nepoznate). n. t.

Obraditi svaku prizmu i piramidu pojedinačno i detaljno. a zatim ih primjenjivati na pojedine prizme i piramide (trostranu. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA Postanak i osobine pojedinih geometrijskih tijela i njihovo skiciranje treba obraditi uporedo. broj strana poliedra. • U završnoj prezentaciji teme navoditi problemske zadatke koji se u načelu svode na sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. • Naglasti da je svaki presjek lopte sa ravni krug. Što je češce moguće davati geometrijske prezentacije i sistema i rješenja. beskonačno mnogo rješenja.a lopta nastaje obtranjem kruga oko jednog njegovog prečnika ili polukruga od žice (kartona) takođe oko prečnika). • Za izvođenje formula za površinu tijela koristiti mreže tijela. • Prvo podsjetiti učenike na izračunavanje zapremine kvadra (slaganjem i prebrojavanjem jedinica zapremine u datom kvadru). • Podsjetiti učenike na predmete oblika valjka. • Pokazati kako nastaje zarubljena piramida. 6. kupe i lopte iz svoje okoline. • Kod konstrukcije mreže valjka objasniti konstrukciju duži rΠ. • Objasniti pojam roglja i njegove elemente – ilustrirati slikom i pokazati na modelu trostrane piramide. • Podsjetiti učenike na oblike prizmi i piramida. šestostranu) čime dobivaju svoj odgovarajući poseban oblik. Postanak rogljastih tijela demonstrirati pokretnim modelima. kako dati problem preformulisati u matematički model. • Pokazati kako nastaje zarubljena kupa. četverostranu. Poticati učenike da posebno izoštre razmišljanje. a bolje modele nastavnik ostavlja jer mu mogu poslužiti kao nastavno sredstvo. kupa nastaje obrtanjem za 3600 pravouglog trougla oko jedne njegove katete kao ose ili jednakokrakog trougla oko njegove ose simetrije. Objasniti i demonstrirati nastanak oblih tijela rotacijom ravnih figura (valjak nastaje rotacijom za 3600 pravougaonika oko jedne njegove stranice. a presjek sfere sa ravni kružnica.• Posebno obratiti pažnju na postojanje rješenja sistema (jedno rješenje. pa je dopuniti do kvadra – dopuna je prizma podudarna datoj prizmi). Takve kružnice na globusu su ekvator i merdijani. Uporedo sa izvedenim formulama vrši se rješavanje računskih zadataka i njihova primjena. 54 . elementi poliedra. • Objasniti kako se određuje (mjeri) zapremina tijela i ponoviti jedinice za zapreminu. pojam poliedra. tražiti analizu i tumačenje rješenja izvornog problema. Rješavanjem matematičkog modela (u ovom slučaju sistema). a kod mreže kupe objasniti konstrukciju kružnog isječka. • Pojam geometrijskog tijela. Izvesti prvo opće formule za izračunavanje površine i zapremine rogljastih geometrijskih tijela. uz stalno poticanje razmišljanja o egzistenciji rješenja. od jednostavnijih ka težim. nazivi i mreža poliedra (objasniti i pokazati modele kocke i trostrane piramide). • Postepeno izložiti metode za rješavanje sistema. a zatim odrediti zapreminu proizvoljne prizme (za prvi slučaj uzeti da je baza prizme pravougli trougao. nema rješenja) i dati geometrijsku prezentaciju svih slučajeva. • Pokazati učenicima kako se dolazi do modela prizme i piramide za čiju izradu od papira je potrebna mreža (pomoću gotovog modela praviti sliku mreže na papiru). • Učenici prave modele tijela. • Crtati mreže svih prizmi i piramida. • Potrebno je odmah objasniti vezu između mase i zapremine kako bi se mogli rješavati praktični zadaci.

• Zapreminu piramide, valjka i kupe utvrditi ogledom. Koristiti šuplje modele tijela: prizme i piramide jednakih baza i jednakih visina; valjka poluprečnika baze r, visine H i kvadra sa ivicama r, rΠ, H; valjka i kupe jednakih baza i jednakih visina. Puniti ove modele vodom ili sitnim pjeskom i utvrditi odnos zapremina ovih tijela. • Za konkretna geometriska tijela davati samo odredjene podatke, koji nisu dovoljni za sračunavanje površine ili zapremine, a da učenici korištenjam Pitagorine teoreme, izračunaju ostale potrebne elemente (npr. Za kupu dati izvodnicu i visinu, a da učenici izračunaju poluprečnik baze, pa potom uzračunaju zapreminu ili površinu).

FIZIKA,
Tematske cjeline/ Teme Naelektrisanje u našem okruženju Električni naboji
CILJEVI I ZADACI

IX razred, 2 časa sedmično, 68 časova godišnje
Vrijednosti, stavovi ponašanje Razvijanje svijesti o raznovrsnosti prirodnih fenomena i njihovoj povezanosti Aktivnosti učenika -Izvode različite oglede naelektrisanja tijela trenjem, dodirom , influencijom i istražuje njihovo međudjelovanje. -Navode primjere pojava statičkog naboja u svakodnevnom životu -Prave jednostavan elektroskop -Izvode oglede i donose odgovarajuće zaključke o električnom polju; -Upoređuje gravitaciono i električno polje; -Istražuje od kojih veličina zavisi kapacitet pločastog Aktivnosti nastavnika -Priprema pribor za izvođenje različitih ogleda, kreira problemske situacije i motivira učenike da predviđaju i objašnjavaju ishode tih ogleda; -Pomaže učenicima da usvoje činjenicu da pri naelektrisavanju tijela elektroni prelaze sa jednog tijela na drugo i da u prirodi vrijedi zakon održanja ukupnog naboja; -Pomaže učenicima da dođu do spoznaje o električnom polju koristeći se znanjem o gravitacionom polju i promatranjem ogleda;

OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI

Znanje fizike: Proces i sadržaj Učiti: Učenik: -Zna da je naboj svojstvo naelektrisanog Električni naboj, kulon (C); tijela i da su elektroni i protoni nosioci Međudjelovanje naboja; negativnog odnosno pozitivnog naboja; zna Razdvajanje naboja trenjem i da električna sila može biti privlačna ili električnim djelovanjem, odbojna; zna mjernu jedinicu naboja i da elektroskop; postoji elementarni (osnovni) naboj; zna objasniti naelektrisanje tijela trenjem, dodirom i influencijom, koristeći se zakonom održanja ukupnog naboja; razlikuje provodnike i izolatore; - Razumije nastanak električnog polja; zna odrediti jačinu polja tačkastog naboja u nekoj tački polja i grafički prikazati jednostavnija električna polja; razlikuje pojmove električne energije, potencijala i napona; zna njihove mjerne jedinice; razumije električni kapacitet provodnika i

Električno polje

Električno polje; jačina električnog polja, kulon po metru kvadratnom (C/m²); Električni potencijal i napon, volt (V); Električni kapacitet, farad (F),

Podsticanje radoznalosti i maštanja Razvijanje osjetljivosti

55

kondenzatori;

zna njegovu mjernu jedinicu; navodi različite vrste kondenzatora i zna matematički izraz za kapacitet pločastog kondenzatora; određuje kapacitet kondenzatora vezanih redno ili paralelno u bateriju; rješava jednostavne zadatke; zna opisati eksperiment za određivanje elementarnog naelektrisanja.

na probleme

kondenzatora i određuju kapacitete kondenzatorskih baterija; -Rješavaju različite zadatke računskim i eksperimentalnim putem;

-Upoznaje učenike sa različitim vrstama kondenzatora i načinom dobivanja jednostavnijih kondenzatorskih baterija; -Zadaje domaće zadaće,
priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće, ocjenjuje učenike;

56

Električna struja Istosmjerna električna struja stalne jačine

Nastanak električne struje u provodniku; Izvori električne struje, elektromotorna sila ; Električni krug i njegovi elementi;

-Zna da se u provodniku javlja električna struja kada na njegovim krajevima postoji razlika potencijala; zna da je za održanje stalne razlike potencijala odnosno napona potrebna energija i da električne izvore karakteriše određena elektromotorna sila; razumije princip rada različitih električnih izvora; crta sheme i sastavlja strujne krugove i obratno.

Razvijanje navike istraživanja

Zakonitosti u strujnom krugu

Veličine koje mjerimo u strujnom krugu, napon, jačina električne struje, amper (A) ; Ohmov zakon za dio strujnog kruga; Električni otpor, om (Ώ); Otpornici; vezivanje otpornika u strujni krug; Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Zna jedinicu za jačinu električne struje i koristiti se ampermetrom i voltmetrom; zna spojiti strujni krug sa paralelno vezanim sijalicama i izmjeriti jačinu struje i napon u svakom dijelu odnosno grani kruga; usvaja Prvo Kirchhoffovo pravilo; Eksperimentalno određuje odnos napona i jačine struje na sijalici u jednostavnom strujnom krugu; zna Ohmov zakon za dio električnog kruga; Razumije da je otpor osobina provodnika i da se može odrediti kao količnik električnog napona i struje; zna njegovu mjernu jedinicu i matematički izraz za otpor žičanog provodnika pri stalnoj temperaturi; zna da otpor provodnika zavisi od temperature; razlikuje otpornike prema namjeni; zna izračunati ekvivalentni otpor za redno i paralelno spojene otpornike u električnom krugu; zna Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug;

Razvijanje svijesti o potrebi kvalitativnog i kvantitativnog proučavanja fizikalnih fenomena

Razvijanje navike kritičkog analiziranja veza i odnosa među fizičkim veličinama

Analiziraju sastav i princip rada različitih električnih izvora, te uslove za pojavu električne struje; Sastavljaju jednostavne krugove i istražuju » put » električne struje, spajajući različite provodnike (napr. metalni provodnik, plastiku, karton, destiliranu vodu, elektrolit); Istražuju koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da sijalica svijetli u krugu; Crtaju odgovarajuće sheme strujnog kruga koji su sastavili, i obratno, pomoću date sheme sastavljaju strujni krug; Nakon izvedenih ogleda raspravljaju o provođenju struje kroz različite sredine; Samostalno ili u grupama: 1. Istražuju strujne krugove; 1. Provjeravaju Ohmov zakon za dio strujnog kruga. Rezultate predstavljaju tabelarno i grafički;

-Pomaže učenicima da isprave pogrešne predodžbe o električnoj struji koje su prisutne u svakodnevnom životu;

-Pomaže učenicima da napišu pripremu za laboratorijski rad; -Priprema pribor za sastavljanje strujnih krugova za samostalan ili grupni rad učenika; -Upoznaje ih sa mjerama zaštite i nadgleda njihovo istraživanje.

Učinci električne struje

Toplotno, kemijsko i magnetsko djelovanje električne struje; Rad i snaga električne struje,

Opisuje toplotno, kemijsko i magnetno djelovanje električne struje i navode odgovarajuće uređaje;

Sticanje navike

Proširuju konceptualno razumijevanje energije i snage sa energijom i

Demonstrira efekte djelovanja električne struje i ističe njihove primjene;

57

Zna matermatički izraz za Džul. Zna mjere zaštite od udara munje. Proširuju konceptualno razumijevanje naboja upoznavanjem nosilaca naboja kod poluprovodnika. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike sa Istražuju djelovanje električne struje na magnetsku iglu. Razumije električne procese i način provođenja struje u atmosferi. željeznu prašinu. Koristi ilustracije pojava. Magnetsko polje Zemlje.Rad i snaga električne struje voltamper (VA). Razvijanje navike naučnog pristupanja analiziranju prirodnih pojava. Primjena efekata električne struje. zna grafički prikazati i odrediti smjer magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice. Istražuju rad električnog Priprema magnete raznih oblika. Munja. opasnost i zaštita od električnog udara. zna uzrok nastanka i osobine magnetskog polja. podstiče diskusiju o svojstvima i primjeni magneta. Demonstrira odgovarajuće ilustracije i provođenje struje poluprovodnicima. Zna da su nosioci naboja u poluprovodnicima elektroni i šupljine i princip rada diode i tranzistora. Magnetsko polje zavojnice. Zna osnovne mjere zaštite od opasnog djelovanja električne struje i način pružanja prve pomoći. kilovatsat (kWh). grom. Istražuju i otkrivaju osnovna svojstva trajnih magneta. magnetsko polje trajnog magneta. Upozorava učenike na opasnosti pri radu sa električnim aparatima. Zna mjerne jedinice za rad i snagu električne struje. Prikupljaju podatke i prezentuju informacije o primjeni poluprovodnika. Ukazuje da se magnet uvijek javlja kao dipol. Grafički prikazuju magnetsko polje električne struje u provodnicima raznih oblika i upoređuju sa magnetskim poljem šipkastog i potkovičastog magneta. pažljivog rukovanja sa električnim uređajima.Lenzov zakon i njegovu primjenu. Poluprovodnici Poluprovodnička dioda. Magnetsko polje Trajni magneti Magnet. Upoređuju međudjelovanje magneta sa međudjelovanjem naboja. 58 . Magnetska indukcija. Raspravljaju o primjeni toplotnog dejstva struje u svakodnevnom životu i djelovanju osigurača kao zaštite električnih aparata. snagom električne struje. Razmatra sa učenicima domete mikrolektronike. Pomaže učenicima da povežu pretvaranje električne energije u unutrašnju energiju sa zakonom održanja energije i čestičnom strukturom tvari. Zna osnovne osobine magneta i djelovanje magnetske sile. Magnetsko polje električne struje Magnetsko polje pravolinijskog provodnika. razumije princip kompasa. te ulogu diode kao ispravljačice. sitne predmete i usmjerava učenike na istraživanje magnetskog polja. Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj novih tehnologija. Demonstrira na influentnoj mašini postanak električne iskre kao i ulogu gromobrana. tranzistor. grafički prikazuje polje šipkastog i potkovičastog magneta. opisuje magnetsko polje Zemlje. Upozorava učenike na ponašanje u slučaju nevremena. Električne promjene u atmosferi Naelektrisanje oblaka. Zna da se oko provodnika kojim teče struja stvara magnetsko polje. Opisuje svoje doživljaje za vrijeme nevremena. tesla (T).

Demonstrira princip rada elektromotora i galvanometra. Po mogućnosti organizira posjetu hidroelektrani odnosno termoelektrani. Nakon ogleda provjeravaju tačnost svojih zapažanja. Surađuje sa nastavnikom tehničkog odgoja u prikupljanju i izradi pribora za oglede.Elektromagnet. Magnetsko djelovanje paralelnih struja. te potrebe korištenja znanja fizike zvona. Djelovanje magnetskog polja na električnu struju Provodnik sa strujom u magnetskom polju. Električni mjerni instrumenti. Pomaže učenicima u istraživanju rada električnog zvona. Demonstrira magnetsko polje pravolinijskog provodnika. zna odnos magnetske indukcije i jačine magnetskog polja. Izvode različite oglede kojima ostvaruju elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu. Razumije princip generatora i transformatora. zna da je magnetsko polje opisano vektorom magnetske indukcije i njenu jedinicu. Elektromotor. 59 . razumije princip rada elektromagneta i njegovu primjenu. primjenjuje matematički izraz za jačinu magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice za rješavanje jednostavnih zadataka. zna opisati prenos električne energije od izvora do potrošača. Transformatori. Priprema demonstracionoistraživački ogled o djelovanju provodnika sa strujom na magnetsku iglu. Razmatraju rad i funkciju elektrana i trafostanica. Amper-ova sila. Izvori naizmjenične struje. Zna objasniti pojavu elektromagnetske indukcije i opisati međusobnu indukciju. Razvijanje svijesti o ulozi i značaju fizike za razvoj tehnike Podsticanje učenika na stvaralaštvo Priprema pribor za istraživanje djelovanja trajnog magneta na provodnik sa strujom. Diskutuju o povezanosti električnih i magnetskih pojava. koristi se pravilom desne ruke za određivanje smjera inducirane struje. Postavlja odgovarajuća pitanja koja će omogućiti učenicima da razumiju zašto kretanje magneta u odnosu na zavojnicu inducira napon u zavojnici. Raspravljaju da li trajni magnet djeluje na provodnik sa strujom. Faraday-ev zakon. stvarnim životom i svakodnevnim iskustvima. razumije Lenzovo pravilo. Opisuju primjenu elektromotora u uređajima iz svakodnevnog života. Lenzovo pravilo. Elektromagnets ka indukcija Naizmjenična struja Pojava elektromagnetske indukcije. Zna djelovanje magnetskog polja na pravolinijski provodnik i zavojnicu kojima teče električna struja. razumije osnovni princip rada elektromotora i nekih električnih mjernih instrumenata. zna osnovne karakteristike naizmjenične struje. zna matematički izraz za Amper-ovu silu i da je međudjelovanje paralelnih struja osnov za definiciju ampera. zavojnice i rad elektromagneta.

Podstiče učenike na samostalno razmišljanje i zaključivanje o svojstvima i vrstama valova. Demonstrira različite svjetlosne efekte i korištenje lasera kao izvora. brzina zvuka. brzina širenja vala u različitim sredinama. izvodi jedinicu za frekvenciju. Zna osnovne karakteristike periodičnog i oscilatornog kretanja. razlikuje kružni i ravni val. zna da brzina svjetlosti u vakuumu iznosi 300 000 km/s i da je to najveća brzina u prirodi. Zna opisati nastanak zvuka i vrstu zvučnih izvora. 60 . Razvijanje navike generaliziranja rezultata eksperimenta Svjetlost Svjetlosni valovi Izvori svjetlosti. usvaja predstavu o pravolinijskom prostiranju svjetlosti. Proučavaju valove na površini vode i elastičnoj opruzi. Brzina širenja valova Prijenos energije valom. svjetlosnih i drugih valova. Crtaju nastanak pomrčine Mjeseca i Sunca i daju svoja objašnjenje. brzina. zna da brzina zvuka zavisi od sredine kojom se zvuk širi. Iznose svoja iskustva doživljavanja različitih zvučnih valova. pojavu sjenke i polusjenke. Iz grafički prikazanih valova mjerenjem valne dužine i perioda određuje brzinu valova. Izvode oglede i raspravljaju o uzroku prelamanja valova na granici dvije sredine. zna primijeniti izraz za brzinu kod rješavanja jednostavniih zadataka. longitudinalni i transverzalni valovi. Odbijanje i prelamanje valova Zvučni valovi Zvuk kao longitudinalni val. Raspravljaju o štetnosti buke. Zna da se energija prenosi valovima određenom brzinom. pravolinijsko prostiranje svjetlosti. grafički rješava odbijanje i prelamanje valova. razlikuje ton i šum. zna osnovne karakteristike vala: valnu dužinu. Nastanak i vrste valova Valovi. Bira odgovarujće računske zadatke. crta valove koristeći se valnom zrakom i valnom površinom. prelamanje valova na granici dvije sredine. Razmatraju različite svjetlosne efekte. longitudinalni i transverzalni val. Navode primjere periodičnog odnosno oscilatornog kretanja iz svakodnevnog života. Razlikuje primarne i sekundarne izvore svjetlosti. Odbijanje valova na ravnim površinama. Priprema grafičke prikaze odnosno odgovarajuće simulacije transverzalnih i longitudunalnih valova. zna da brzina svjetlosti ovisi od sredine kojom se svjetlost širi . period i frekvenciju. Koristeći se primjerima iz svakodnevnog života iznose svoje mišljenje o razlici između zvučnih. primjena. zna opisati postanak valova. Podstiče učenike na razmišljanje o svjetlosti. izvori zvuka. zna vezu između brzine širenja vala. Daje upustvo kako napraviti tamnu komoru i sa njom vršiti određena istraživanja. Razvijanje navike analiziranja pojava. određene valne dužine i perioda. Zna zakon odbijanja valova. zna da dolazi do loma valova pri prelazu iz jedne sredine u drugu zbog različite brzine prostiranja valova u tim sredinama. Priprema pribor za izvođenje ogleda.Valovi Periodično i oscilatorno kretanje. rješava jednostavne računske zadatke. odnosno valnom frontom. Usmjerava ih na pravilno slušanje muzike. ultrazvuk. Postavljanjem odgovarajućih pitanja omogućava učenicima da uoče razliku između titranja čestice sredine i širenja vala u toj sredini. izvori valova. postavljanja hipoteza i njihovo eksperimental no provjeravanje Diskutiraju o različitim vrstama kretanja. valne dužine i perioda.

Razvijanje svijesti o širokoj primjeni znanja optike za poboljšanje kvaliteta življenja Diskutuje sa učenicima o pojavi prelamanja svjetlosti i njenim efektima. zna objasniti prolaz svjetlosti kroz planparalelnu ploču. zna izvesti jednadžbu preslikavanja sfernih ogledala i odrediti uvećanje. Razvijanje svijesti o razvojnosti fizikalne slike svijeta Priroda svjetlosti Dualna priroda svjetlosti. Razlaganje svjetlosti. Pomaže učenicima da istražuju prelamanje svjetlosti kroz različite leće. Analiziraju oglede i donose odgovarajuće zaključke.Odbijanje svjetlosti Odbijanje svjetlosti od ravnog ogledala. Demonstrira razlaganje bijele svjetlosti . zna definiciju jačine leće i njenu mjernu jedinicu. Prelamanje svjetlosti Zakon prelamanja svjetlosti. zna da širenjem titranja električnog i magnetskog polja u prostoru nastaje elektromagnetski val. Koristeći se internetom ilustriraju čestičnu prirodu svjetlosti ili koriste audiovizuelna sredstva koja postoje u školskoj zbirci učila. Zna da je lom svjetlosti na granici dvije optičke sredine posljedica promjene brzine svjetlosti u drugoj sredini. Samostalno rade zadatak: Određivanje fokusne daljine sabirne leće. usvaja definiciju tanke optičke leće i razlikuje sabirne i rasipne leće. konstruiše i određuje prirodu slike kod sabirne i rasipne leće pomoću kazakterističnih zraka svjetlosti. kao i totalnu refleksiju i princip lupe. Priprema ilustracije o čestičnoj prirodi svjetlosti. konstruirati i odrediti prirodu slike u ogledalima. dioptrija. usvaja pojam indeksa loma date sredine. Sistematiziraju znanje o valovima svjetlosti. jednadžba preslikavanja. Demonstrira odbijanje svjetlosti. zna opisati periskop. Demonstrira prenošenje energije svjetlosnim valovima. Pomaže učenicima da naprave model periskopa i planiraju ogled za samostalno određivanje fokusne daljine sfernog ogledala. Zajedno sa učenicima analizira spektar elektromagnetskog zračenja. Razvijanje navike korištenja različitih reprezentacija jezika fizike Primjenju znanje o odbijanju mehaničkih valova na svjetlosne valove. Rješavaju njima primjerene grafičke i računske zadatke. zna objasniti razlaganje svjetlosti. Demonstrira prelamanje svjetlosti na ravnom dioptru. Eksperimentalno određuju fokusnn daljinu udubljenog ogleda. Prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču. primjena leća. primjena. zna konstruirati i odrediti prirodu slike kod ravnog ogledala. Koristeći znanje o prelamanju mehaničkih valova na granici dvije sredine traže odgovor na pitanje šta se u tom slučaju događa sa svjetlosnim valovima. opisuje primjenu sfernih ogledala. jačina leće. jednadžba preslikavanja. zna primijeniti jednadžbu preslikavanja pri rješavanju problema. a po mogućnosti demonstrira i fotoelektrični efekat. teleskopa i dr. opisuje primjenu leća u različitim optičkim instrumentima. a svjetlosni valovi su dio spektra elektromagnetskih valova određene valne dužine. različite boje tijela i nastanak duge. zna da se svjetlosna energija pojavljuje samo u malim nedjeljivim količinama koju zovemo foton. Prave model periskopa. Demonstrira prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu ploču. Rješavaju računske i grafičke zadatke. razumije nastanak totalne refleksije i zna neke njene primjene. zna osnovne karakteristike udubljenog i ispupčenog sfernog ogledala. Sferno ogledalo. Razumije da i za svjetlosne valove vrijedi zakon odbijanja. elektromagnetski val i čestica. 61 . Optičke leće. primjena.

Raspravljaju o koristi radioaktivnosti. Radioaktivni izotopi. Razgovaraju o termonuklearnim reakcijama u prirodnim uvjetima. Upoređuju i klasificiraju međudjelovanja i promjene u prirodi. te primjenu kontrolirane lančane reakcije u nuklearnim reaktorima. Upoznaje učenike sa interesantnim dijelovima iz biografija znanstvenika. Jezgro atoma. primjena. Ocjenjuje znanje učenika. ilustruju različite modele i vrše predviđanja. Povezuje znanje fizike sa znanjem hemije. sposobnost istraživanja i kritičke stavove. uvažavajući njihovu kreativnost. Ilustruju strukture i sisteme odgovarajućim modelima. Razmatraju različita međudjelovanja i promjene.Prirodne strukture Svijet atoma Otkriće atoma. primjena. Fizička tijela i sistemi Fizička tijela i sistemi. 62 . Elektroni u atomu. zna opisati nuklearnu fuziju i mogućnost dobivanja energije kontroliranom fuzijom. Koristi internet i druga nastavna sredstva koja će učenicima približiti svijet atoma i efekte radioaktivnosti. Radioaktivnost Nuklearne reakcije Fisija. Razvijanje svijesti o jedinstvu prirode i povezanosti prirodnih nauka Razmatraju hijerarhiju fizičkih tijela u prirodi. međudjelovanja. Zna opisatu nuklearnu fisiju i nastanak lančane reakcije. Razvijanje svijesti da se fizikalna slika svijeta mijenja Analiziraju povijest razvoja znanja o atomu. fuzija.Sile u atomu.. Sistematiziraju znanja o svijetu atoma. zna vezu između oslobođene energije i mase pri cijepanju atoma.β i γ zračenje. primjenu radioaktivnih izotopa. Prirodna radioaktivnost. Analizira sa učenicima periodni sistem elemenata. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o različitim prirodnim strukturama. kao i opasnosti od zračenja. Priprema literaturu o povijesti otkrića atoma i radioaktivnosti. od osnovnih čestica do galaksija. Zna opisati lanac i razmjeru strukturnih elemenata. promjene. interakciji njihovih komponenti i razumijevanju uzročnih veza među različitim prirodnim fenomenima. Zna da radioaktivni elementi emitiraju α . ali i štetnom djelovanju. Zna strukturu atoma i sile koje djeluju u atomu i jezgri atoma.

Tehnološki Vrijednosti. Rješavati stehiometrijske Aktivnosti nastavnika Planira nastavne sadržaje. otkrivanje i rješavanje problema. Minerali kao sastojci zemljine kore. Svojstva. aluminija i željeza. ponašanje Poticanje znatiželje za izvođenje i rezultate pokusa. Aluminij Željezo i Ciljevi i zadaci Učiti Pozicija metala u PSE. Pratiti proces hrđanja na ekseru. spojevi i njihova uporaba natrija. Razvoj interesa i Aktivnosti učenika Teoretski ovladati sadržajima. Očekivani rezultati Učenik Naučiti koji je osnovni značaj metala za život i u kojoj su mjeri zastupljeni u Zemjlinoj kori. Biološki značaj ovih elemenata. Tražiti od učenika da naprave „mini“ zbirku minerala. one manje opasne. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa. IX Razred – 2 sata/časa tjedno. Izvesti pokuse u suradnji s nastavnikom. 63 . Razlika između ruda i minerala. Uloga željeza u organizmu. dobivanje. Magnezij. Rude.K E M I J A / H E M I J A. Razvoj interesa i smisla za istraživanje. stavovi.kalcija magnezija. 68 sati godišnje Tematske cjeline Teme METALI Kemijski sastav Zemljine kore Natrij Kalcij.

Od kojih je elemenata izgrađen organski spoj. Kvalitativni sastav organskih spojeva UGLJI KOVODICI Zasićeni ugljikovodici Nezasićeni ugljikovodici Znati da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju. Ukazati na opasnost sljepljenih prstenova koji su 64 . Nastavnik treba nadzirati rad učenika i pomagati im pri izvođenju pokusa. alkini. Dokazivanje osnovnih gradivnih elemenata organskih spojeva. Podjela ugljikovodika. uočavati promjene. Zašto željezo korozira a zlato ne. svjesti o potrebi kemijskog računanja. Promoviranje preciznosti. Plemenitost metala. Svojstva i značaj kroz povijest. Metan. Podjela tvari na organske i anorganske. Pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku Nastavnik je moderator i voditelj nastavnog procesa. Kruženje ugljika u prirodi. Suha destilacija. građa. Pratiti učenike pri izvođenju pokusa. usmeno i pismeno iskazivati opažanja. Alkeni. Diskusija o pravilnom odlaganju kancerogenih tvari. Osnovni proces korozije i zaštita metala. Napraviti modele grafita i dijamanta. Izvesti pokuse za dokazivanje ugljika i vodika u organskom spoju. zadatke. veza atoma. uz dovoljan i nedovoljan pristup zraka. Ispitivati Kemijska svojstva ugljiko- Tematski povezuje hemijske sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. Dokazati kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika Dokazati reaktivnost nezasićenih ugljikovodika Prikazati jednadžbama reakcije adicije. svojstva i nalaženje. homologni niz. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja sirovinama.čelik Bakar i Zlato Korozija i zaštita metala UGLJIK Pojam organske tvari Goriva Ugljikov atom Vrste i upotreba čelika. čistoće i urednosti u radu. Samostalno izvoditi pokuse. Ugljen kao gorivo. značaj čelika. Svojstva ugljika i način povezivanja. Upotreba etena i etina. Napisati jednadžbu nastajanja ugljikova dioksida. Poticanje znatiželje za prirodu i pojave u njoj.

Uočiti funkcionalne skupine kod različitih spojeva. Podjela aminokiselina Jednostavne bjelančevine Uloga enzima u organizmu. Benzen. svojstva. Sastavljati i izrađivati modele Jednostavnih alkana. Reakcija esterifikacije Povezivanje Aminokiselina Primjere nekih enzima. Izvesti pokus dobivanja sapuna. Značaj škroba u ljudskoj ishrani Razlikovati pojam zasićene i nezasićene masne kiseline. Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani. Aminokiseline i bjelančevine Enzimi Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje. Razlika između masti i ulja. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Ispitati topljivost masti i ulja. Nafta i zemni plin. Isticanje važnosti pravilne uporabe ugljikohidrata u pehrani čovjeka Oblikovanje stavova o štetnosti alkohola. Uloga nastavnika je da rukovodi nastavom i pomaže u pripremi pokusa i navodi učenike na kritičko Razmišljanje. Priprema zadatke i zaduženja na tri i više nivoa. Značaj jedinstvenog nazivlja spojeva. Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla Poznavati princip rada kemijskog alkotesta. Podjela i značaj ugljikohidrata Glukoza i saharoza. Rješavati računske zadatke. kancerogeni. Osigurati učenicima preparate za izvođenje pokusa. vodika. Sapuni i detergent.IUPAC Nafta Aromatski ugljikovodici ORG. Kontinuirano prati i vrednuje zalaganje 65 . Znati napisati reakciju fotosinteze i alkoholnog vrenja. Svojstva i podjela alkohola i karboksilnih kiselina Imenovati jednostavne estere. Znati strukturu Benzena. Značaj organskih spojeva za čovjeka. značaj za organizam Uloga i nastajanje sapuna i deterdženata. SPOJEVI I ŽIVI SVIJET Alkoholi Karboks. kiseline Esteri Ugljikohidrati Masti i ulja Primjer jedinstvenog nazivlja spojeva.

učinak staklenika. Uloga nastavnika je organizacija stručnih predavanja na razini škole o promicanju ekološke svijesti. Kisele kiše. zrak. Utjecaj automobila na zagađenje okoliša. Navike raspoznavanja sintetskih tvari od prirodnih. Mjere zaštite za očuvanje okoliša. 66 . učenika i njihov rad. Izvesti neke pokuse za ispitivanje svojstava polimera. Industrija i promet najveći izvor onečišćenja. stvara pozitivan odnos prema okolini i prirodi. Naučiti značaj sintetskih spojeva za život. SPOJEVI Polimeri EKOLOGIJA Voda.Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u grupi i zaduženjima. na okoliš Promet/ saobraćaj i okolina Gospodarenje otpadom Zaštita okoliša Polimeri i monomeri. tla i vode. Faktori onečišćenja zraka. Ukazati učenicima na opasnost otpada sintetskih polimera. tlo Utjecaj ind. Sortiranje otpada kao prva faza gospodarenja otpadom. Učenici trebaju izraditi zidne plakate i izvjesiti ih po zidovima škole kako bi ukazali svima učenicima i zaposlenicima na važnost očuvanja životne sredine. umjetna gnojiva podzemne vode.SINTET. Pr. Razvijanje ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema prirodi i aktivno uključivanje u ekološke akcije. Primjeri nekih polimera. Recikliranje otpada.

dva sata sedmično CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHOD Tematske cjeline/teme Učiti: Proces i sadržaj Učenik: Vrijednosti. stavovi.BIOLOGIJA: IX razred. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 67 .

Posebno je to važno da se sazna na početku razvoja embiona čovjeka (praktična primjena genetike!). Zna da se nasljedni materijal nalazi u hromosomima. evolucija i antropologija -Zna kako će koristiti udžbenik kao osnovni izvor znanja. medicini. sadržane u jedru ćelije. -Potiče diskusiju o sličnostima i različitostima koje učenici uočavaju međusobno. na selu. -DNK je dvostruki Korisne poruke o potrebi kontinuiranog učenja kako tokom nastave tako i u vannastavno vrijeme.. Broj hromosoma. Nukleinske kiseline (DNK i RNK). GENETIKA Pojam genetike i njezin značaj Pojam i značaj biološkog nasljeđivanja -Znanja iz fundamentalnih nauka kao što je genetika pomažu razvoju ljudske prakse.. sa zapisom za tvorbu određenih bjelančevina i u krajnjoj liniji razvoj osobina organizma. -O važnosti otkrića dvojne Na osnovu pregleda kariograma čovjeka mogu se identificirati određene anomalije. -Roditelji i potomci su slični. sudstvu . Laboratorijska vježba: -Izrada modele čovjekovih kromosoma i simuliranje diobe tjelesnih i spolnih stanica/ćelija -Razgovaraju o nespolnom i spolnom razmnožavanju. da je broj karakterističan za pojedine vrste organizama. kako funkcionira te što svakodnevno treba poduzimati za očuvanje svojeg i tuđeg zdravlja -Zna da se genetika bavi pojavama i zakonitostima nasljeđivanja. Osobine bilo koje vrste organizma ne nasljeđuju se u gotovom obliku nego se nasljeđuju molekule DNK. Promatraju u prirodi. filmove. -Motivira učenike za rad tokom nastave i u vannastavno vrijeme.UVOD Ciljevi i zadaci nastave biologije u 9. ali i promjenljivosti u živom svijetu . -DNK izgrađuje hromosome. -Upućuje učenike da izrade modele s različitim 68 . evolucije. molekule DNK koja se može samoreproducirati ukazuje podatak da su Watson i Crik dobili Nobelovu nagradu za to otkriće. razredu vezani za discipline: genetika. da su hromosomi različitog izgleda i veličine. -Genetika je relativno mlada nauka. -Daje praktične upute za korištenje literature. -Pobuđuje interes kod učenika za gradivo genetike. Vode diskusiju sa nastavnikom o načinu rada i sadržaju gradiva koji ih očekuje u IX razredu. šumarstvu. -Biološko nasljeđivanje omogućava očuvanje korisnih osobina u datim uvjetima života iz generacije u generaciju. da postoje ćelije sa diploidnim i haploidnim brojem. u zoološkom vrtu sličnosti i različitosti živih bića. ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. HROMOSOMI Izgled i kemijska građa hromosoma. u obitelji između roditelja i djece kao i djece međusobno.Upoznavanje građe i funkcije vlastitog tijela. -Vodi raspravu o nasljednim osobinama. ali i druge izvore (encikolpedije. . -Navode neke osobine koje su uočili da se u obitelji ponavljaju kroz generacije. jer spolne ćelije roditelja sadržavaju nasljedni materijal sadržan u genima koji omogućava razvoj sličnih osobina u potomstvu.Dostignuća iz genetike imaju primjenu u raznim ljudskim djelatnostima: poljoprivredi. internet itd) -Zna da će najviše vremena biti posvećeno učenju o ljudskom organizamu s nizom dragocjenih poruka o tome kako je on izgrađen.

učestvuju geni oba roditelja. u jedru. -Zakon uniformnosti hibrida i zakon Genetika je relativno mlada nauka. koji su napravili u laboratorijskoj vježbi da bi bolje shvatili ulogu DNK u sintezi bjelančevina. C-G) -Naglašava da se osobine organizama ne nasljeđuju u gotovom obliku nego se one razvijaju u čemu ključnu ulogu ima DNK. -Zna da se genetička šifra ili kod nalazi u molekulama DNK tj. kemijski sastav. -U tjelenim ćelijama nalaze se u parovima (aleli). a isto tako objasniti rezultate ogleda. -Diskusija ili okrugli stol na temu nasljedna svojstva i nasljedne bolesti. a među njima je i ljudska vrsta.voda. proces sinteze bjelančevina i faktori sredine. 69 . Zna da zdravi život uvjetuje zdravo potomstvo. -Shvaća važnost gena u stanici. te prevođenje jezika baza u njima na jezik aminokiselina koje se povezuju u molekule bjelančevina sintetiziranih u ribozomima. genotip. GENI Pojam. -U razvijanju nasljednjih osobina kod organizama koji se spolno razmnožavaju. homozigoti i heterozigoti. -Oni nose genetičku šifru koja se prenosi sa roditelja na potomstvo. -Može opisati oglede na grašku i zijevalici koje je Mendel izvodio. NASLJESLJEĐIVA NJE JEDNOSTAVNIH OSOBINA Mendelovi zakoni nasljeđivanja -Zna da je Mendel svojim eksperimentima utvrdio zakonito nasljeđivanje osobina. -Genotip u sadejstvu s faktorima vanjske sredine omogućava formiranje fenotipa. Kod organizama koji se spolno razmnožavaju u genotipu polovica gena potječe od oca. -Koriste model DNK. Prepisivanje i prevođenje šifre. -Vodi raspravu o nasljednim osobinama i prilagođavanju. Učenici na primjeru visine čovjeka zaključuju da nije dovoljno samo posjedovati gene za visinu već da je potrebna i određena hrana –količina hrane te potrebni sastojci hrane (bjelančevine. rasporedom parova nukleotida. lanac nukleotida s moći udvajanja. fenotip Ukazuje da u prirodi vrlo često jedna osobina se razvija uz učešće većeg broja gena. -Može objasniti način prepisivanja šifre uz pomoć molekula RNK. dominantni i recesivni geni. ali je dala snažan pečat na razvoj biologije uopće. Laboratorijska vježba: Izrada modela DNA. a polovica od majke. -Svi geni ćelije čine njen genotip. -Može opisati izgled hromosoma za vrijeme diobe ćelije. Insistira da se dobro shvati pojam odgovarajućih baza u nukleotidima (A-T.ugljikohidrati. Učenici pronalaze primjere razlika u biljaka iste vrste koje rastu u različitim -Ističe da danas spoznaje genetike daju nadu da će mnoge nasljedne bolesti moći biti izliječene. -Zna da su geni strukturne i funkcionalne jedinice procesa nasljeđivanja i da se sastoje od molekula DNK.GENETIČKA ŠIFRA Molekuli DNK nositelji genetičke poruke (šifre ili koda). mineralne tvari i vitamini). -Po načinu djelovanja geni se dijele na dominantne i recesivne. a u ćelijama mogu biti u homozigotnom ili heterozigotnom stanju.

rastavljanja osobina.

PROMJENLJIVOST ORGANIZAMA

Nasljedna promjenljivost: kombinacija roditeljskih osobina i mutacije.

Nenasljedna promjenljivost: modifikacije

-Zna da su potomci organizama koji su nastali u procesu spolnog razmnožavanja su slični roditeljima, jer se geni roditelja kombiniraju i to predstavlja veliku zalihu ukupne promjenljivosti živih bića. -Mutacije su sasvim nove osobine koje su posljedica promjene u rasporedu nukleotida u molekulama DNK.- Mutacije mogu zahvatiti cijele hromosome ili pak njihove dijelove. -Primjeri nasljednih bolesti kod čovjeka: hemofilija, daltonizam, mongoloidnost. -Uzroci mutacija raznoliki: različite kemijske tvari, svjetlosno, atomsko kosmičko zračenje i dr.- Većina mutacija su štetne, ali mali omjer korisnih je važan za evolutivni razvoj živog svijeta. Modifikacije - nenasljedne promjene nastale pod uticajem faktora okoliša, a važne su za opstanak individua u promjenljivim uvjetima života (dobivanje tamne boje kože na suncu, povećanje broja eritrocita tokom boravka na planinama povećanje površine lista u sjeni itd.) Historijski razvoj živog svijeta proučava nauka organska evolucija. Ona sagledava razvoj živog svijeta kroz vrijeme i objašnjava nastanak novih vrsta organizama. Prvu teoriju evolucije dao je Lamark, a Darvin je svojom teorijom prirodne selekcije

Za razvoj zdravog potomstva važno je da roditeljske spolne stanice ne budu pod utjecajem mutagenih faktora sredine u kojoj žive.

uvjetima. -Prave u vidu crteža i križaljki prikaz nasljeđivanja boje i oblika zrna graška kroz dvije generacije. -Uočavaju da homozigoti dominantni i heterozigoti ispoljajvaju u fenotipu osobinu dominantnog gena, a homozigoti recesivni osobinu recesivnog gena.

-Usmjerava učenike na primjere mutacija i modifikacija koje mogu navesti u svojem okružju -Razgovara sa učenicima o osobama pogođenim nasljednim bolestima i kako se treba ponašati u odnosu na njih.

Iako su modifikacije nenasljedne promjene organizama one su od izuzetne važnosti za opstanak organizama u promjenljivim uvjetima života.

Nastavnik ukazuje na sve jača upozorenja liječnika da pretjerano izlaganje suncu ljudskog tijela , iz pomodnih razloga, može biti od trajne štete za zdravlje. Razgovaraju o promjeni boje kože pod uticajem sunčevog zračenja i značaju ove modifikacije za život čovjeka.

EVOLUCIJA

Uvod u organsku evoluciju. Pojam i značaj

Gradivo evolicije razvija naučni pogled na razvoj živog svijeta kroz vrijeme na planeti Zemlji.

Ukazuje na važnost teorija evolucije koje su postavili prvo Lamark, a kasnije Darvin.

Koristeći geografsku kartu

70

Dokazi evolucije

unaprijedio spoznaju evolucije živog svijeta. Paleontološki: prijelazni oblici i razvojni nizovi; Uporedno-anatomski dokazi: sličan plan građe organizama otkriva srodničke odnose. Rudimentni organi i atavizmi. Realno postojanje organske evolucije da se dokazati naučnim činjenicama.

svijeta da markiraju put oko svijeta u koji se Darvin uključio.

Nastavnik nastoji pružiti što više informacija iz različitih bioloških disciplina koje daju potporu naučnom shvaćanju historijskog razvoja živog svijeta.

Faktori evolucije općenito Nasljeđivanje je proces očuvanja stečenog stanja, a promjenljivost omogućava nastanak novih osobina. Posebnu važnost imaju mutacije. Prirodno odabiranje (selekcija) ima stvaralačku i pokretačku ulogu. Selekcija se odvija pomoću „borbe za opstanak“ . Izolacija (prostorna, ekološka, reproduktivna ...), kao i slučajni procesi zajedno s prethodno navedenim faktorima omogućavaju cjelokupan tok evolucije. Proces nastanka novih vrsta (specijacija) -Proces divergencije. -Mikroevolucija (evolucioni procesi unutar vrste), a to su promjene genofonda usljed djelovanja različitih faktora evolucije koji dovode do nastanka novih vrsta. -Krupne promjene u evolutivnom toku živih bića dovode do nastanka novih planova građe organizama i drugih novih osobina što dovodi do procesa makroevolucije. Spoznaje genetike i niza drugih bioloških disciplina koriste objašnjenju procesa evolucije živog svijeta.

-Posmatrajući paralelno kosture različitih klasa kičmenjaka uočit će homologe i analoge organe. -Fotografije posjedovanja repa, veći broj pari sisa, pretjerana dlakavost kod čovjeka su atavizmi i ukazuju na evolutivni tok ljudske vrste. Praktični rad za sagledavanje promjenljivosti organizama: -Sabrat će po nekoliko listove sa najdonjih grana dviju drvenastih biljka i uporedit će njihovu veličinu i oblik. -Izmjerit će visinu svojih drugova i drugarica koji su rođeni u iste godine po mogućnosti istog mjeseca. -Podatke će zabilježiti u tabeli, uporediti ih i donijeti zaključke.

Obrazložit će ulogu nenasljedne i nasljedne promjenljivosti u procesu evolucije na nizu primjera kod biljaka, životinja i čovjeka..

Pojam i značaj antropologije. Anatomija, fiziologija i higijena čovjeka Ćelija/stanica, tkivo, organi, sistemi organa, organizam čovjeka kao cjelina

-Današnja bioraznolikost mjerena brojem vrsta živih bića na Zemlji je rezultat dugotrajnog evolutivnog razvoja živog svijeta. Broj vrsta se tokom vremena na Zemlji povećavao, ali tokom razvoja živog svijeta brojne vrste vrste živih bića u prošlosti živjele, a zatim izumrle i danas o njima saznajemo na osnovu fosilnih ostataka.

Pronaći će podatke o broju

-Organizirat će odlazak u neki od muzeja koji raspolažu sa bogatim zbirkama prepariranih biljaka i životinja da bi učenici mogli dobiti predodžbu o bioraznolikosti . -U muzejima se nalazi i puno fosilnih ostataka. Nadomjestak muzejskim zbirkama je puno literaturnih izvora kao i internet informacija. -Povezat će gradivo evolucije sa gradivom sistematike biljaka i životinja koje su učenici usvojili u ranijim razredima.

71

Građa i funkcija kostiju Kostur/skelet NAUKA O ČOVJEKU: UVOD Stiče znanja o građi i funkcionisanju čovjekova organizma i osnovnuh higijenskih mjera za čuvanje zdravlja. -Zna o građi i diobi ćelije, razliku između mitotičke i mejotičke diobe ćelija. -Tkiva čovječijeg organizma: epitelno, vezivno, potporno, mišićno i nervno.- Pojam organa i organskih sistema. Građa, oblik i funcije. Veze mišića i kostiju. Rad i zamor mišića. Bolesti i njega kostiju i mišića. Zna da je kostur potporanj tijela i zaštita organa. Zna građu, funkciju, sastav kostiju, razvoj kostura, debljanje, zarastanje i veze među kostima. Može imenovati, opisati i navesti funkcije glavnih kostiju glave, trupa i udova kao i veze među kostima Povezuje koštanu srž sa stvaranjem krvnih stanica. Može navesti glavne nepravilnosti u razvoju kostura (skolioza, rahitis i dr.), njegove povrede (prelomi, uganuće, iščašenja. Zna pružiti prvu pomoć prilikom ozljeda kostura. Razvijanje svijesti i sticanje navika o ličnoj i komunalnoj higijeni.

vrsta pojedinih klasa kičmenjaka u Bosni i Hercegovini, također i broju nekih grupa viših biljaka. Uporedit će brojnost tih grupa sa podacima za neke druge zemlje u Evropi.

Motivira učenike i razvija njihov interes za nauku o čovjeku. Nastavnik priprema vježbe mikroskopiranja ćelija/stanica i tkiva. Potiče učenike na razmišljanje o povezanosti oblika ćelija s njihovom funkcijom. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Učenicima pokazuje (prepilanu) bedrenu kost ovce ili teleta, trajni preparat koštanog tkiva, slike kostura i veze među kostima, na modelu skeleta čovjeka. Pokazuje kosti na kosturu ili slici i navodi učenike da ih pokažu na svom tijelu. Upozorava da nepravilno sjedenje i nošenje neudobne obuće izaziva promjene na kosturu djece i odraslih. Priprema mikroskopiranje trajnih preparata poprečnoprugastih i glatkih mišićnih vlakana. Izvodi sa učenicima jednostavne vježbe kojim pokazuje antagonistički rad

SASTAV ČOVJEČIJEG TIJELA

Shvaćanje da je tijelo čovjeka kao i tijela biljaka i životinja su građena od ćelija.

ORGANSKI SISTEMI: KOŠTANO – MIŠIČNI SISTEM

Usna duplja, jezik, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, probavne žlijezde

Razvijanje pravilanog stava o povezanosti i značaju jedinstva koštano mišićnog sistema. Shvatanje neophodnosti ličnog učestvovanja u održavanju zdravlja pomoću pravilnog načina života (pravilna ishrana, boravak na suncu radi pravilnog razvoja kostiju) Shvatanje zašto su kosti tvrde i lomljive i važnosti vitamina D i sunčanja u sprečavanju rahitisa

Vode diskusiju sa nastavnikom o potrebi sticanja znanj o vlastitom tijelu.

Pomoću crteža prikazanih u udžbeniku i na grafoskopskim folijama ili na drugi način posmatrajući ih uočavaju i ističu različitosti crtajući ih u svojim sveskama. Mikroskopiraju trajne preparate koštanog tkiva. Posmatraju oblik, spoljašnji izgled i poprečni

MIŠIĆI:

Hrana, probavni sokovi, mehanička i kemijska obrada hrane, enzimi

-Može opisati građu mišićnog tkiva

Važnost redovne i umjerene tjelesne aktivnosti za normalan rad mišića. Pravilna ishrana bogata

72

grafoskopskoj foliji građu sistema organa za probavu. Posmatranje mišića na modelu čovjeka. Potiče učenike na uzimanje svih sastojaka hrane. Nastavnik donosi košaru sa različitim namirnicama i razvrstava namirnice po njihovim sastojcima. -Zna da je usna duplja obložena sluzokožom te zna nabrojati i opisati građu i funkciju organa vezane za nju: zubi. -Postoje potrebe za svakodnevnim unošenjem svih sastojaka hrane. redovitog liječničkog pregleda i eventualnih popravki narušenog zdravlja (karijes). -Čovjek se ne hrani samo zato da utoli glad nego da izgrađuje i obnavlja svoje tijelo. Crtaju mišićne ćelije i mišiće.zdrave i pokvarene zube. ruku i korištenje ispravne hrane. -Zna opisati mehaničko usitnjavanje organa i funkciju organa koji u tome učestvuje. takođe mjesto i način apsorpcije hranljivih tvari razloženih do aminokiselina. Rad mišića prate na grimasama lica i mišićima ruke. Laboratorijska vježba: Izrada modela zuba. Bolesti zuba. crijeva. -Demonstrira model zubala čovjeka. Trovanja. -Zna obrazložiti važnost hrane kao izvora gradivnih tvari. jezik. jednjaka. ima energiju za rad organa i kretanje i bude zdrav i otporan prema bolestima. -Demonstriraju pokus probave u ustima i uloge mišića. te na koji način se pokreću. bjelančevinama osigurava pravilan razvoj skeletnih mišića. slici i na vlastitom tijelu. -Po skupinama prave jedan dnevni jelovnik uključujući sve potrebne sastojke hrane uključujući i njihovu energetsku vrijednost izraženu u džulima. -Zna navesti imena pojedinih enzima kao i ulogu u razgradnji hranljivih tvari. želuca. Prikazuje video zapis o 73 . -Korekcija nepravilnog položaja zuba efikasno se otklanja. PROBAVA HRANE NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA PROBAVU Opravdana potreba brige o izboru sredstava za korištenje higijene usta i ruku (prirodna. -Potreba stalne brige o održavanju zdravlja zuba putem stalne njege. Rade pokuse dokazivanja neorganskih i organskih tvari u kostima (paljenje i potapanje u kiselinu). i razlikovati glatko. tankog i debelog crijeva kao i žlijezda jetre i gušterače vezanih za tanko crijevo. blaga. Crtaju svoje zubalo i označavaju znakovima + i minus . -Može objasniti proces kemijske obrade hrane (probava/varenje) u pojedinim dijelovima sistema za probavu. -Demonstrira model probavnog sistema ili prikazuje na zidnoj slici. -Zna objasniti da je za rad mišića potrebna energija koju mišići dobivaju razgradnjom šećeraglikogena. presjek duge kosti. netestirana na Zajedno sa učenicima prave sintetičku tabelu o sredstvima za održavanje higijene i trajnosti ambalažiranih prehrambenih artikala. prostih šećera i masnih kiselina i njihove konačne upotrebe (biosinteza bjelančevina. jetre. Na modelu kostura čovjeka posmatraju kako su kosti međusobno povezane i raspoređene. Crtaju poprečni presjek kosti i obilježavaju njenu građu. pojam tetive. poprečnoprugasto i srčano mišićno tkivo i zna navesti organe koji su građeni od tih mišića. -Veza između mišića i nervnog sistema. Može razlikovati najvažnije satojke hrane i namirnice gdje se nalaze. Praktični rad: razdvajanje mišićnih vlakana na životinjskom tkivu. energije i zaštitno gergulatorskih tvari.Važno je znati da redovito pražnjenje crijeva daje doprinos u zdravlju čovjeka. respiracija u ćelijama). -Zna opisati građu i navesti funkciju: ždrijela. pljuvačne žlijezde. Nudi jelovnike primjerene uzrastu devetog razreda.resorpcija hranljivih tvari SISTEM ORGANA ZA PROBAVU Higijena usta.

-Shvata potreba održavanja higijene: usta (četkanje zuba). trbušni tifus. korištenje raznovrsne svježe spremljene hrane i oprane hrane koja se jede u svježem -Zna da je pored karijesa zuba često oboljenje paradentoza. a obavezno prije jela i poslije obavljene nužde). trhinoza. Ne povoditi se za svakim sredstvom koji se nudi u prodaji putem agresivnih reklama. žutica. enzima ptijalina na razgradnju složenih ugljikohidrata na prostije šećere. Bolesti jetre: žućni kamenci. svinjska pantljičara. Napraviti popis ne manje od 10 prehrambenih artikala sa podatkom o trajnosti koja je navedena na ambalaži. rak želuca i debelog crijeva. noktiju. dizenterija. Napraviti popis gljiva iz skupine otrovnih. 74 . upala slijepog crijeva. najčešćim bolestima probavnih organa. ruku (više puta dnevno. Česta oboljenja probavnog trakta: gastritis. Trovanja hranom. pasja.). Paraziti probavnih organa: dječije gliste. čir želuca. Napraviti popis sredstava koje svakodnevno koriste za održavanje higijene svoga tijela. ciroza. životinjama itd.

bronhitis. plinova i drugih štetnih uticaja te smisla nošenja zaštitnih maski kod obavljanja izvjenih zanimanja. -Priprema video zapis na temu štetnosti pušenja. Učenici će donijeti dio pluća nekog sisara (iz mesnice)i promatrati spužvastu građu pluća.navesti važnost disanja na nos. trombociti). Razvija svijest o štetnom uticaju duhanskog dima za dišne organe i glasnice i mjerama za suzbijanje pušenja. grkljan. Zna sastav krvi: uobličeni elementi (eritrociti. serum i funkciju pojedinih komponenti. Gušenje i utapanje. Crtaju glasnice pri proizvodnji zvuka.odvajanje krvnog seruma i krvnog ugruška. krvna plazma. . Plućno i ćelijsko disanje. boravka u prirodi. Sticanje znanja koje potiče učenike da se uključe u borbu protiv pušenja.nošenje zaštitnih maski. upala pluća. Razvija svijest o zaštiti sistema organa za disanje od prašine. .obrazložiti štetnost pušenja za dišne organe i glasnice. SISTEM ORGANA ZA KRVOTOK: KRV I LIMFA Sastav krvi i limfe Posmatrat će zgrušavanje životinjske krvi u čaši tj. Sticanje znanja o potrebi boravka na čistom zraku u prirodi i očuvanja prirode za zdrav život. dušnica. NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA DISANJE Štetan uticaj zagađenog zraka. . Može opisati put zraka od nosa do pluća i objasniti izmjenu plinova u kontaktu plućnih mjehurića i krvnih kapilara. Shvatiti povezanost dišnog sistema i kretanja krvi. tuberkuloza i rak. dušnik. štetan uticaj duhanskog dima i mjere suzbijanja pušenja. Stimuliranjem pušenja pomoću šprice i vate pokazati štetnost pušenja.SISTEM ORGANA ZA DISANJE I GLAS: ORGANI ZA DISANJE Nosna šupljina. Nabavit će u mesnici životinjsku krv. ždrijelo. Zna: . od čega ovisi i kako se mjeri. Napisati referat na temu štetnosti pušenja. . i boravka u prirodi. Savladati jedan od načina pružanja prve pomoći putem vještačkog disanja -Nastavnik priprema učionicu i laboratorijski pribor za pokuse. leukociti. 75 . -Svojim primjerom nastavnika nepušača usmjerava učenike na brigu o zdravlju.objasniti potrebu zaštite dišnog sistema od prašine. pluća). (prenošenje kisika. Navesti važnost disanja na nos.Promatraju pod mikroskopom krvne stanice.navesti uzroke i zaštitu od najčešćih oboljenja disajnih organa: gripa. Vitalni kapacitet pluća Može opisati građu i i funkciju organa za disanje. Razumjeti razlike između plućnog i ćelijskog disanja.gušenje i utapanje nastaje usljed trajnog sprečavanja plućnog disanja i može pružiti prvu pomoć kod unesrećenih. . Zna šta je vitalni kapacitet pluća. rak pluća. Izvesti pokus dokazivanja CO2 u izdahnutom zraku. počevši od svog doma i uticanje na roditelje i starije i na svoje vršnjake. Bolesti: tuberkuloza i upala pluća. Zna opisati grkljan i glasnice i objasniti funkciju glasnica i način oblikovanja glasa. zaštitu od promuklosti i oštećenja glasnica. Nastavnik će slikovno pokazati načine izvođenja vještačkog disanja i praktično izvesti jedan od njih. industrijskih opasniih plinova i drugih štetnih čestica . -Stimulirat će učenike na očuvanje zdravlja disajnih puteva posebno ako je u pitanju pušenje cigareta bogatih nikotinom i nekoliko stotina drugih štetnih tvari za zdravlje čovjeka.

prsna žlijezda. karbondioksida. učenika i odraslih u smislu masovne i jeftine zaštite zdravlja. B. Obrazložiti i povezati ulogu limfnih žila s krvotokom. crvuljak i ulogu (posrednik u razmjeni između krvi i stanica. krvne grupe i transfuzija krvi Zna da se putem krvi transportiraju kisik s ključnom ulogom hemeoglobina. Shvata sistem krvnih grupa: A. Zna da se izgubljena krv može nadoknaditi (transfuzija) krvlju odgovarajuće grupe. slezena. -Potreba stalne kontrole krvnog tlaka/pritiska preparat krvnih stanica. Nastavnik upućuje učenike gdje mogu nabaviti potreban materijal za praktičan rad. . šećeri itd. 76 . odbrani organizma). . Leukociti imaju funkciju odbrane organizma. razlikovati urođeni i stečeni imunitet kao i vještački stečen putem vakcinacije. -Povezati zarazu HIV virusom s gubitkom imunosti. sudovi. zarazne bolesti i uloga antitijela. Prepoznavanje alergena kao tvari koje uzrokuju alergije .Objasniti krvotok (mali i veliki) i limfotok. Potiče učenike da istražuju podatke iz raznih izvora vezanih za krv i krvotok.). Nastavnik pokazuje rasklopni model srca. . .odbrana. . TRANSPORTNA I ZAŠTITNA ULOGA KRVI Transport oksigena. krajnici. Istražuju ko su davaoci krvi iz njihove bliže okoline.Ispituju vlastiti bilo –puls. sastav limfe i njezinu ulogu. -Značaj spoznaje o vlastitoj krvnoj grupi. LIMFNI SUDOVI Građa i uloga.Otkucaji srca i frekvencija nakon fizičkog opterećenja (uspinjanja uz stepenice). Pripremit će mikroskopske preparate za posmatranje krvnih stanica.Prave plakat–mali veliki krvotok i nakupine limfnih čvorova na tijelu. imunitet. -Neke bolesti se prenose putem krvi te postoji potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi. Priprema učionicu (kabinet) i potreban pribor za za izvođenje praktičnog rada. AB i O i zna način nasljeđivanja. SRCE. Po mogućnosti nabavlja srce nekog sisavca i uspoređuje sa modelom ljudskog srca. grušanje). -Neophodnost primjene prakse vakciniranja djece. vene i apilare. Može razlikovati krvne žile arterije. KRVNI SUDOVI/ŽILE.Prave referat na temu SIDA. limfni sistem: čvorići. također i karbon dioksida kao i različite organske tvari (aminokiseline. Krvotok i limfotok Zna objasniti građu srca i obrazložiti ulogu srca kao crpke koja potiskuje krv u organizmu. .. hranljivih tvari.Značaj dobrovoljnog davanja krvi za spašavanje ljudskih života. Nabavlja tlakomjer.Određuju položaj srca u prsnom košu . serum i vakcine. te povezati građu srca sa optokom krvi.

također i pomoću vještačkog bubrega . izlučivanje štetnih tvari. a posebnu pažnju posvećuje AIDS-u i zaštitu od ove opake bolsti KOŽNI SISTEM: GARĐA I ULOGA KOŽE Organi kože: dlaka. leukemija. alkohola. Važnost izbjegavanja faktora rizika za zdravlje krvi i krvotoka (smog. . MOKRAĆOVODI I MOKRAĆNA BEŠIKA Građa i funkcija. malarija. zatajivanje rada bubrega. -Očuvanje izvora pitke i zdrave vode kojom obiluje Bosna i Hercegovina.Nabavljaju bubreg nekog sisavca (u mesnici) i vrše njegovu disekciju. upale.. nastanak primarne i definitivne mokraće (urina).Učenici donose jedan laboratorijski nalaz urina i saznaju koje su normalne vrijednosti urina zdravog čovjeka.Ispituju masnoću svoje kože pmoću upijaćeg papira. Bolesti krvotoka i krvi: infarkt srca. .NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA KRVOTOK Mane i bolesti srca. Razumije povezanost organa za izlučivanje s probavom. Njega i bolesti mokraćnih organa -Važnost uzimanja tekućine (higijenski i bakteriološki ispravne) za pravilan rad bubrega. Važnost dijalize i transplantacije bubrega. Daktiloskopija-vijuge i brazde na površini kože u funkciji identifikacije osobe Laboratorijske vježbe: . nokti. nezdrava ishrana. -Koristi rasklopni model bubrega čovjeka .Prave otiske prsta palca i upoređuju njihov izgled. bubrežna tjelašca su osnovne funkcionalne jedinice bubrega. Najčešće bolesti bubrega: bubrežni kamenac. Funkcije kože. suviše začinjena hrana. . pušenje.. Nastanak i izlučivanje mokraće. duhana. Opasnost i zaštita od prenošenja HIV virusa putem krvi. tromboza.Prave prigodan jelovnik namjenjen bubrežnim bolesnicima. Vodi razgovor o bolestima sistema organa za krvotok. . te nadoknade izgubljene vode zajedno sa solima izlučene znojenjem. Na rad mokraćnih organa štetno djeluje: prevelika kolečina tečnosti. Bolesti koje se prenose putem krvi potreba opreza pri dodiru s tuđom ljudskom i životinjskom krvi. proširenje vena. posebno prenošenja HIV virusa Zna da se parni organi bubrezi sastoje od bubrežne kore i srži.Određuju položaj bubrega na svojem tijelu. Praktičan rad: . sastav mokraće. rožnih tvorevina kože te zadaću žlijezda lojnica i znojnica.Priprema učionicu za laboratorijsku vježbu -Upućuje učenike gdje mogu pronaći potreban materija za praktičan rad . moždana kap (apopleksija).aparata koji vrši dijalizu krvi.Imenuju dijelove bubrega prema slici u udžbeniku. disanjem i optokom krvi. Višestruka funkcija kože: zaštita. Krvni tlak/pritisak i konrtola. a kod starijih osoba izbjegavanje kontrole zdravlja kod ljekara. alkohol. endemski nefritis. Opasnost od ujeda i uboda otrovnih životinja. opijati .Vodi razgovor o izvorima i kvaliteti vode za piće i očuvanja izvora pitke vode 77 . Praktičan rad: Mjerenje krvnog tlaka SISTEM ORGANA ZA IZLUČIVANJE: BUBREZI. -Pravilna ishrana bez pretjerane količine soli čuva zdravlje sistema organa za izlučivanje -Transplantacijom bubrega spašavaju se životi brojnih bolesnika. hemofilija. fizička neaktivnost. Faktori rizika i njihovo zbjegavanje. . krvnih žila i krvi. Može opisati građu slojeva kože ( pokožica i krzno). znojne i lojne žlijezde. trovanje krvi. arteroskleroza.).

načine liječenja. Čovjek ima izuzetan položaj u prirodi koju koristi. pokretački i mješoviti. Nastavnik donosi leđnu moždinu (svinje. bakterije i paraziti. Na modelu mozga sagledava dijelove. u njoj smještena osjetila za opip. njom upravlja. Refleksi i refleksni luk. dendrit) i objasniti pojam sinapse i provodljivost nervne ćelije. . Važnost održavanja higijene kože blagim sredstvima. asocijativna i mješovita.Vode raspravu na temu štetnosti pretjeranog sunčanja i solarija. Promatranje rasporeda sive i bijele tvari na leđnoj moždini nekog sisavca. -Pretjerano sunčanje tijela na plažama je opasno zbog štetnog djelova UV zračenja. rak. . živci (nervi) i vrste nerava: osjetilni. Zna objasniti položaj i građu. podsjecanje) Može opisati građu nervne stanice (neurit. Izrada postera na temu: Stop drogi! CENTRALNI NERVI SISTEM: KIČMENA MOŽDINA Građa i uloga. toplotu. Zna objasniti putovanje nervnih impulsa. Nervo tkivo: siva i bijela masa. Nervno tkivo i nervi Nervne ćelije se ne mogu tokom života čovjeka obnavljati. svrab Može navesti nastank opekotina stupnjeve oštećenja. NJEGA. zdravlje centralnog nervnog sistema. srednji i mali Može imenovati pojedine dijelove mozga i objasniti njihovu građu i funkciju. Čovjek je razumno biće (Homo sapiens – razumni čovjek). mali Razvijenost centralnog nervnog sistema kod ljudske vrste u procesu evolucije odmakla je najdalje. Moždinski nervi. BOLESTI I POVREDE KOŽE Opekotine.: OSNOVA NERVNOG SISTEMA Nervne ćelije i vrste nervnih vlakana. hladnoća i bol. najčešće bolesti kože uzrokuju: gljivice. zaštita od pretjeranog sunčevog zračenja. Produžena moždina upravlja mišićima bez naše volje. Refleksni pokreti i refleksni luk. Vrste nervnih vlakana: senzitivna. goveda) na kojoj učenici vrše promatranje rasporeda sive i bijele mase 78 . češljanje.Upućuje učenike na članke iz časopisa na Diskusija o negativnom temu –oštećenja i bolesti utjecaju alkohola i droge na kože. motorna. Sakupljaju podatke o UV faktor na sredstvima za sunčanje. . Urođene i stečene refleksne radnje i njihov značaj. -Dezodoranse i druga kozmetička sredstva koja nudi kozmetička industrija treba oprezno koristiti.termoregulacija. ali narušava i zaštićuje. Priprema materijal za laboratorijski rad učenika NERVNI/ŽIVČANI SISTEM. melanomi. međumozak. gljivična oboljenja. te stoga treba voditi računa o očuvanju zdravlja. MOZAK Glavni dijelovi: veliki. Povrede i bolesti nervnog sistema mogu biti vrlo opasne i štetne po zdravlje čovjeka. Nokti i kosa se njeguju svakodnevno (pranje.

Povrede: potres mozga. grom. obitelji i društvu. prometne nezgode. Uloga čulnog sistema i sistem realizacije putem: prijemnika. dječja paraliza. Građa i funkcija pojedinih dijelova mozak upravlja ravnotežom tijela. padavica. spavanje povoljno djeluju na zdravlje nervnog sistema. ali i pomagati ovisnicima u procesu odvikavanja. išijas.). Može objasniti i razlikovati pojmove: Izrađuju referate na temu: «Homo sapiens» Organizira. Bol je važan prirodni signal poremećaja u organizmu. virusni meningitis i dr. Ovisnosti kao faktori negativnog uticaja na zdravlje nervnog sistema: alkoholizam. djeluje autonomno. inteligencije itd. 79 . Štetno djelovanje droga na mladi organizam. Potreba i načini odvikavanja. Zna da upravlja najbitnijim životnim funkcijama unutrašnjih organa bez uticaja naše volje tj. Povezan je sa centralnim nervnim sistemom (kičmena moždina i produžena moždina). Prisustvovanje predavanjima stručnjaka vezanim za . električni udar. sna i drugih životno važnih procesa. prerađivača i izvršitelja realizacije. moždani udar.. nadražaji i nadražljivost. nikotinizam. prometne nezgode i dr. pretjerano korištenje alkogolnih pića i narkotika i dr. narkomanija. Zdravlje centralnog nervnog sistema mogu narušiti različiti faktori vanjske sredine (prometne nezgode. međumozak je centar termoregulacije. Opasnosti: strujni udar. Bolesti: neuroze. išijas. neuroze. mišljenje. srednji mozak ima ulogu podešavanja refleksnih pokreta i dr. Pravilna ishrana. usmjerava voljne pokrete i snalaženje u prostoru. epilepsija i dr. Nadomjestak modela su crteži mozga. osjećajni Neki kozmetički preparati mogu štetno djelovati na zdravlje kože i ugroziti čulnu Razgovaraju o vrstama boli i načinima uklanjanja. usmjerava diskusiju i potiče izvođenje najvažnijih zaključaka nakon provedene diskusije VEGETATIVNI NERVNI SISTEM Građa i uloga.mozak i produžena moždina. tabletomanija. Koristi model mozga koji se da rastaviti i tako vidjeti svi dijelovi. Kratkotrajne i drugotrajne posljedice ovisnosti na zdravlje. odmor. padovi i dr. provodnika. Ovisnosti donose štetu pojedincu. simpatička i parasimpatička nervna vlakna NJEGA I BOLESTI NERVNOG SISTEMA Zamor. spavanje. Neophodno je voditi akcije sprečavanja ovisnosti svih vrsta. Prema ustrojstvu i funkciji dijeli se na simpatički i parasimpatički koji djeluje antagonistički. Receptori. veliki mozak je najviši centar nervnih funkcija: pamćenje. ovisnosti Ispunjavaju anketu na temu ovisnosti i vode diskusiju nakon provedene ankete SISTEM ČULNIH/OSJETILNIH ORGANA: Draži.

toplotna oštećenja kože smanjuju osjetljivost kože na draži. Nedostaci vida (kratkovidnost i dalekovidnost. Očuvanje zdravlja: pravilna funkciju kože Izvode zaključak na osnovu vlastitog iskustva koji su djelovi tijela više. ovisnosti (učešće lječnika. slano. razrokost. Može opisati. Održavanje higijene kože putem redovitog pranja i neutralnih sredstava za njegu kože čuva se njezino zravlje. Bakterijska. Kožna čula: čulo dodira. Čulo okusa smješteno na jeziku. toplote i hladnoće draž. Zna podjelu čula. pedagoga. Čulo mirisa (njuha) smješteno u nosnoj šupljini. čulni organi. OKO – ORGAN ČULA VIDA Građa oka. bolesti: zelena mrena. Vježba: Prepoznavanje mirisa hrane sa povezom na očima. Važno u procjeni kvaliteta hrane.Uloga zaštitna i poticanje lučenja probavnih sokova. -Pokus s lećom: nastanak slike. način funkcioniranja i koju imaju ulogu u životu čovjeka. upala očne sluznice. kemijska. sljepoća. Opisati nastanak slike u oku.Čulo. Na predavanja poziva i roditelje učenika. siva mrena. Upućuje učenike na edukativna štiva iz područja zdravog života-bez ovisnosti.leću testirana na životinjama. Hendikepiranim osobama kao Objašnjavanje građe oka pomoću modela Praktični rad: -Disekcija goveđeg oka. gorko i kiselo. Pravi anketu na temu ovisnosti. Razgovaraju o sredstvima za njegu kože Obavještava o raznim tradicionalnim i oficijelnim načinima uklanjanja bola. ČULNI ORGANI. Zna koja su čula smještena u koži. sociologa). također i pojmove čulo. Osjetilom vida primamo oko 90% informacija iz vanjskog svijeta stoga ovo čulo ima veliku važnost u procesu učenja. astigmatizam. Potreba humanog ponašanje prema slabovidnim i slijepim osobama. čulne ćelije i čulni organi. prepoznati i imenovati glavne i pomoćne dijelove oka. Mane i bolesti oka. Razumije funkcionalnu cjelovitost: draž-čulna ćelijanadražaj-osjećajni nerv-centar u mozgu-impuls-pokretački nervefektor.ČULNE ĆELIJE. nadražaj i nadražljivost. Čuvanje i njega očiju. Čovjek razlikuje okuse: slatko. bezbolne intervencije zubara itd. mehanička. Važnost otkiće korištenja norkotika u medicinske svrhe (narkoza. zraka. a koji Organizira predavanja o manje osjetljivi na hladnoću. Što je napisano na 80 . za vrijeme operativnih zahvata na čovjeku i životinjama. bola. trahom.) Njega i bolesti kožnih čula Čulo mirisa i okusa ČULA OSJETLJIVA NA KEMIJSKE DRAŽI Izvesti pokus sa zonama okusa na jeziku. -Na osnovu modela izdužene Nastavnik apelira da se i spljoštene očne jabučice koriste sredstva koja nisu odrediti + ili . KOŽNA ČULA nervi i efektori. čulne ćelije. pića. daltonizam).

Poremećaji funkcija žlijezda i bolesti endokrinog sistema. gušterača. Čulo ravnoteže i kretanja. Održavanje higijene očiju. Priprema učionicu za laboratorijsku vježbudisekcija životinjskog oka. posljedice. Potreba poznavanja znakova komunikacije gluhih. proizvodu i stavljen znak kunića. grudna žlijezda. razvojem i funkcionalnom aktivnošću svih organa čovjeka. Zna navesti poremećaje vezane za pojedine zamjena mogu poslužiti osjetila mirisa okusa dodira. način liječenja).udaljenost od predmeta posmatranja. Jedinstvo regulatornog sistema. Hormoni – regulatori životnih procesa. Najčešća bolest je upala srednjeg uha. prepoznati i imenovati dijelove spoljašnjeg. Vodi diskusiju o vrstama pomoći koje društvo može pružiti slabovidnim i slijepim osobama. nadbubrežne žlijezde. posebno u javnoj službi (šalteri pošta. psi vodiči. ČULNI ORGANI U UHU Građa i funkcija uha. štitna žlijezda. Teze za razgovor: zvučni signali na semaforima. Učenici prave plakat sa rasporedom hormonskih žlijezda u tijelu. Zna da se u unutrašnjem uhu nalazi čulo za ravnotežu i čulo za orjentaciju u prostoru. Zna da je organ čula sluha puž i može objasniti kako se čuje zvuk. Ispitujemo ravnotežu. Vodi razgovor o slabovidnim i slijepim osobama i razvija suosjećanje sa njima. Može objasniti građu. Faktori oštećenja uha. Zavrtimo se i naglo stanimo. Može objasniti funkcioniranje ova dva čula. Razvoj svijesti o značaju žlijezda sa unutrašnjim lučenjem i njihovih hormona u o upravljanju rastom. postignućima u liječenju služeći se odgovarajućom literaturom i internetom. povremeno odmaranje tokom dugotrajnijeg čitanja ili gledanja u ekran. Prepoznavanje zanimanja koja ugrožavaju sluh. paraštitna žlijezde. polne žlijezde). Zna da nabroji žlijezde s unutarnjim izlučivanjem i njihove hormone ( hipofiza. zvučna biblioteka itd. banaka itd. Nagluhost i gluhoća i uzroci ovih nedostataka. Potreba humanog odnosa prema gluhim i nagluhim osobama. nošenje naočala ili kontaktnih leća za korekciju vida i oprez kod korištenja kozmetičkih sredstava. ŽLIJEZDE SA UNUTRAŠNJIM LUČENJEM – ENDOKRINI SISTEM Građa i funkcija.: Kako čujemo jednim uhom? Ipokus 2. Zna podjelu žlijezda s obzirom na način izlučivanja svojih produkata (žlijezde s unutrašnjim i vanjskim izlučivanjem). Demonstrira sliku i 81 . Njega i zaštita i bolesti uha. Naučiti nazive pojedinih hormona i znati njihovo dejstvo u hormonskoj regulaciji životnih procesa. Njega i bolesti uha Donosi materijal (plastelin) za oblikovanje očne jabučice. srednjeg i unutrašnjeg uha. savladavanje Brajevog pisanja. Vode diskusiju o šećernoj bolesti vrlo raširenoj u današnje vrijeme (uzroci. Štetno slušanje prejake disko glazbe i vokmena. Održavanje higijene uha i zaštita od velike buke.) Praktični rad: Pokus 1. Po skupinama obrađuju bolesti hormonskih žlijezda.

o najnovijim dostignućima medicine u oblasti endokrinologije. uslovi za oplodnju. patuljasti rast i dr. Povezati menstrualni ciklus s plodnim i neplodnim danima Razvoj svijesti o odgovornom roditeljstvu. Spolna zrelost je povezana sa odgovornim spolnim ponašanjem. Na poster prezentaciji prikazat će probleme koje čovjek stvara u odnosu na Čovjek mijenja prirodu od vremena nastanka. Zna objasniti građu i funkciju ženskih polnih organa. Ljudska populacija ima Razgovaraju sa roditeljima i u učionici o znakovima trudnoće: izostanak mestruacije. Shvatiti da je pojava menstruacije i polucije znak spolne zrelosti organizma i mogućnost začeća. Bolesti koje se najčešće prenose polnim aktom. ponašanju i promjenama u pubertetu Istražuju i prave panoe na teme: spolne bolesti i zaštita od istih. Navode negativne primjere iz svog okruženja o majkama ovisnicama. rasklopni model uha. razvoj jajne ćelije. Bazedovljeva bolest. ravnopravnost spolova. Razgovaraju o vlastitom tijelu. primarna i sekundarna polna obilježja žene. Polni život. prikladne njihovom uzrastu. uloga posteljice i pupčane vrpce. Razvijanje svijesti da je čovjek sastavni dio prirode i da nju može koristiti.trudnoća. ali je i društveno biće koje se svjesno prilagođava sredini i nju mijenja prema svojim potrebama (mijenja prirodu). Znaju da su zdrav život. Jedinstvo čovjekove prirodne i društvene sredine. i razgovaraju kako buduća majka svojim načinom života doprinosi zdravlju djeteta i svom ličnom zdravlju. porođaj. ali ne i Nastavnik demonstrira rasklopni model čovjeka i slike iz 82 . gigantizam. Istražuju zašto nastaje višeplodna trudnoća Vodit će diskusiju o pojavi eksplozije populacije i njezinim posljedicama. Pokazuje abecedu znakova za gluhe osobe. Razvoj organizma poslije rođenja. Upućuje učenike na izvore podatka. ovulacija i menstrualni ciklus. RAZMNOŽAVANJE I RAZVIĆE Ženski polni organi Muški polni organi Zna objasniti građu i funkciju muških polnih organa. higijena ženskih polnih organa.). Higijena muških polnih organa. Šta određuje pol novog ljudskog bića. Vještačka oplodnja.endokrine žlijezde i bolesti nastale usljed toga (dijabetes. Biološki i društveni Zna da je ljudska vrsta u sklopu živog svijeta planete Zemlje (biološko biće). Kontracepcija. pravilna prehrana i boravak na čistom zraku značajni za život trudnice i za zdravo potomstvo. mjesto oplođene jajne ćelije. gušavost. Današnje čovječanstvo. Prave jelovnik za trudnicu. Plodni dani žene.Oplodnja jajne ćelije. tjelesne promjene. roditeljstvo i porodica Individualno razviće ( ontogeneza) čovjeka ČOVJEK I ŽIVOTNA SREDINA: ČOVJEK KAO BIOLOŠKO I DRUŠTVENO BIĆE.

Spoznaja da je rasizam rašireni oblik kršenja ljudskih prava. Prihvatanje stavova o jednakopravnosti svih rasa. 83 . podskupina ljudi i naroda. Upućuje učenike na izvore znanja o razvojnom putu čovjeka. Zna sistematsko mjesto ljudske vrste (Homo sapiens) i može objasniti evolutivni razvoj ljudske vrste preko prethumane faze do humane. Rasizam i genocid i borba protiv njih Spoznaja da svi današnji ljudi pripadaju istoj biološkoj vrsti – suvremenom ili razumnom čovjeku. Organizira posjetu muzeju gdje se nalaze izlošci-ostaci predataka suvremenog čovjeka. Razumije i objašnjava kako su okolišni uvjeti utjecali na razvoj ljudskih obilježja i koji su faktori doveli do postanka ljudskih rasa. Učestvovat će u radu neke organizacije koja se bavi problemom očuvanja prirode. Razgovorom stvara atmosferu povjerenja i razumijevanja za probleme koje nosi to životno razdoblje. Izrađuju plakat na temu «Ljudske rase» udžbenika. a kao čvrst dokaz je činjenica da se rađa zdravo potomstvo između pripadnika različitih. Nastavnik vodi razgovor sa učenicima na temu odgovornog roditeljstva. Gledaju film «Preci čovjeka». Potaknut će učenike na razmišljanje i traženje primjera koji ilustiraju pozitivne i negativne odnosa čovjeka prema prirodi. prirodu. Gleda i komentira sa učenicima video zapis na temu – Vrijeme sazrijevanja. ali i rješavanje pritisaka čovjeka na prirodu.značaj naglog rasta i razvoja čovječanstva eksplozivan rast koji nameće niz problema (potreba za prostorom. BIOLOŠKO PORIJEKLO I PROMJENLJIVOST LJUDSKE VRSTE Biološka i kulturna evolucija ljudske vrste. Stimulirat će učenike da se učlane u neku od ekoloških organizacija. Varijabilnost ljudske vrste – ljudske rase. Razvoj komunikacije dovodi do pojave da svijet «globalno selo». Rasizam i genocid su negativni stavovi prema vrijednostima rasa. crna i žuta.). iskorištavati. a nakon filma vode diskusiju. Zna da postoji samo jedna vrsta ljudi sa rasama: bijela. Sakupljaju iz različitih izvora podateke o porijeklu čovjeka i ljudskim rasama. hranom. energijom itd. Postojanje i uvećavanje.

sposobnosti pravilnog uspoređivanja teritorije BiH kroz historiju sa današnjim teritorijem države. Primjena geografske karte i razvijanje VRIJEDNOSTI. SPOSOBNOSTI Osposobljavati učenike za razumjevanje grafičkih priloga i tematskih karata. srednjeg prilozima i slikama a vijeka i novog vijeka.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS NASTAVNI PLAN I PROGRAM GEOGRAFIJE ZA IX RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ŠKOLI Geografije za IX razred – 1 sat sedmično – 35 sati godišnje TEME ZNANJE Osnovno znanje o porijeklu imena Bosna i Hercegovina i njenoj starosti Znati imenovati i opisati historijske faze teritorijalnog razvoja BiH. nezavisnosti i suverenosti BiH kao države sa demokratskim društvenim uređenjem (2 entiteta i 1 distrikt) Znati prepoznati kulturnohistorijskih spomenika i razlikovati različite stilove umjetnosti i bogate kulturne baštine BiH. oruđa i oružja itd. Razvijati poštovanje prema bosansko-hercegovačkoj prošlosti i svim zaslužnim ljudima koji su se borili za nju. Razvijanje svijesti o bogatom kulturnohistorijskom nasljeđu koje je odraz i dokaz identiteta naroda i vremena u kojem žive. slike. prokomentirati razlikom pojmova: svaku i zaključiti što sve kulturne ustanove i čini kulturnu tradiciju i kulturni spomenici. STAVOVI PONAŠANJA Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji Bosne i Hercegovine za samostalnošću. historijski razvoja i društveno uređenje BiH Prirodna i kulturna tradicija (baština) BiH 84 . Stav o vrijednosti spomenika koji su tokom posljednjeg rata porušeni ili oštećeni čime je okrnjena naša izvorna kulturna baština kao neprocjenjiv elemenat kulturnoghistorijskog identiteta i turističkog proizvoda te potreba za restauracijom. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Metodom razgovora i Metodom razgovora demonstracije naglasiti utvrditi da je BiH bitne sadržaje nastavne zajednica njenih jedinice (korištenje konstitutivnih ploče). Metodom izlaganja pomoći u prezentiranju historijskog razvoja kulturne baštine uz bilježenje bitnog sadržaja na ploči i AKTIVNOSTI UČENIKA Ime. slike potrebno je o tome kulturnih manifestacija i razgovarati (književna. istaknutih umjetnika.da se prisjete kulturnih ustanova. Razvijanje sposobnosti geografskog mišljenja o vrijednosti i značanju kulturno-historijske baštine BiH. a posebno za turizam naše zemlje. baštinu neke države. ostalog što nije vidljivo kulturnih spomenika iz na tim grafičkim perioda antike. Metodom razgovora Na plakatima učenici treba pomoći učenicima da da polijepe slike (iz novina prouče sve slikovne ili turističkih prospekata) materijale. naučna djela. (ravnopravnih) naroda.) Slike treba na satu Upoznati učenike sa proučiti. kipovi. Znanja o samostalnosti. Sticanje sposobnosti razlikovanja različitih stilova umjetnosti i spomeničke vrijednosti te primjena stečenog znanja u savremenom životu.

Znanje o kompleksnosti geografskog položaja BiH u ovom dijelu Evrope. tipovi Sposobnost primjenjivanja ranije stečenih znanja o granicama BiH. Znati pronaći i prepoznati na geografskoj karti različite reljefne oblike. Znanje o važnosti tri osnovne geografske cjeline BiH za njen geografsko-saobraćajni položaj. Holandija. Da su sposobni shvatiti da veličina teritorije u savremenom svijetu ne znači. Razvijati svijest kod učenika o prirodnoj raznolikosti BiH i bogatstvu kraških i drugih Metodom izlaganja i razgovora te korištenjem zidne karte tražiti od učenika da objasne koje su tri prirodno geografske cjeline BiH i pozvati učenike da na karti pokažu okvirne granice nizijske Bosne. planinske i Niske(Mediteranske) Hercegovine. Na kartama treba da pronađu najviše planine i planine koje su zaslužne za održavanje XIV Zimskih Direktnim grafičkim metodama nacrtati tablicu na ploči sa podacima o površini i broju stanovnika (u %) pojedinih geografskih regija BiH. granice i veličina BiH Znanje o veličini. Geografski položaj. Danska) Razvijanje sposobnosti snalaženja na geografskoj Izgraditi stav o vrsti granica BiH(orografske i hidrografske) – prirodne granice.automatski. Sposobnost učenika da shvate i prepoznaju na karti razlike između prirodne i umjetne granice. razvijenost i visoki životni standard stanovništva.kartografske pismenosti. Metodom izlaganja upoznati učenike o postanku i formiranju reljefa prije 60 mil. godina i objasniti kako je ledeno doba utjecalo na oblikovanje reljefa u BiH. 85 . Ponoviti s učenicima endogene i egzogene sile koje stvaraju reljef. granicama i obliku bosansko-hercegovačkog teritorija te o saobraćajnom značaju i položaju. Znati sastav i geološku građu reljefa BiH( nastanak reljefa. (Belgija. navesti ih da shvate značenje kulturnih manifestacija za razvoj turizma. Nabrojati vrste stijena koje grade reljef BiH (specijalno sedimentne koje grade veći dio Bosne i Hercegovine). njegova važnost za opći razvoj kao i perspektivne djelatnosti bosanskohercegovačke privrede. obnovom i čuvanjem tih vrijednosti.

klima. jezera. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja i vrijednosti rijeka. jadranskog sliva. o klimi msa klimatskim tipovima BiH. uzroke i način njihovog sporog obnavljanja. cikloni i anticikloni. Razgovarati sa učenicima o karakteristikama rijeka crnomorskog sliva. reljefne oblike i navesti primjere tih reljefnih oblika u BiH. temperaturi zraka. Korištenje ilustrovanih priloga iz novina. Učenicima dati nekoliko pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o klimi. Navika upozoravanja na elemente ekološke ugroženosti vode na Zemlji. Klima. Znati objasniti značaj podzemnih voda. jezera.Reljef BiH – reljefne cjeline. geografski položaj BiH. reljefnih oblika koji su od ogromne važnosti za poljoprivredu. biljnom i životinjskom svijetu i zaštiti okoliša: Razvijanje interesa kod učenika za usvajanje gradiva o klimi BiH. analiza geografskih podataka i generalizacija istih: Sposobnost povezivanja usvojenog znanja o reljefu BiH i formiranje geografskog mišljenja o međuzavisnosti prirodnih i društvenih procesa. termalnih izvora za razvoj BiH.značaj za razvoj poljoprivrede i turizma BiH. termalne i mineralne izvore. Izvesti zaključak da ovakav reljef je presdudan na kimu gravnog grada BiH. Razviti sposobnost razumjevanja grafičkih priloga (profila rijeka. Razgovarati s učenicima o rijekama. biljni i životinjskih svijet i pedološka obilježja BiH Znanja o faktorima koji utječu na klimu BiH (znanja o Sunčevu zračenju. jezera. Učenici treba da ponove pojmove vrijeme. a na osnovu pripremljenih pitanja. karti «čitanje karte». Sposobnost razumijevanja grafičkih priloga (klimatski dijagrami). Pronaći na karti BiH najveća krška polja BiH. Znati suprotnosti reljefnih oblika i cjelina (planinsko-kotlinska. Poticati razvoj ekološke svijesti o očuvanju prirodne sredine. vegetaciji te o nihovoj geografskoj rasprostranjenosti kroz tri klimatske – vegetacijske zone. obale bosanskohercegovačkog Jadrana. Pomoć u izradi klimodijagrama. ponornica. Razvijati svijesti kod učenika o značaju tla za proizvodnju hrane te nužnost očuvanja prirodne sredine. visinske regije). Potrebu da se zaštite. koje se obrađuje. ponornice. karata hidrogradske Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi. kao i naviku potrebe očuvanja voda na kopnu. nabrojati tipove reljefa. Vode BiH: Rijeke i jezera Znati razlikovati karakteristike jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. 2 močvare u BiH i termalne i termomineralne izvore (znati pokazati ih na karti). Sposobnost primjene stečenog znanja. Igman).o 86 . Osposobiti učenike za pronalaženje usvojenih pojmova na geografskoj karti. Da znaju pokazati na karti klimatske regije BiH i da znaju navesti i opisati tipove klime i objasniti utjecaj klime na privredni razvoj BiH. padavinama i najčešćim i najznačajnijim vrstama vjetrova). Znati imenovati vode (rijeke. Na slijepoj karti BiH ucrtati površinske vodene tokove. 1. Metodom razgovora navesti učenika da izdvoje najvažnije prirodne karakteristike nastanka različitih klimatskih faktora u BiH. tlu. Sposobnost razlikovanja karakteristika rijeka jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. Znati rijeke jadranskog i crnomorskog sliva/njihove karakteristike).Na osnovu poznatih klimatskih faktora i elemenata treba da navedu i objasne tip klime zavičaja. klimatski faktori. Koje su osnovne karakteristike rijeka crnomorskog sliva? 2. Kako planinske barijere utječu na klimu naše zemlje. geološka razdoblja nastanka reljefa. Jahorina. Stav o prirodnim ljepotama naših voda. Znati značaj. Na osnovu iskustva potaknuti učenike da se prisjete svih svojstava voda i povežu ih sa gradivom. značenje i utjecaj pojedinih reljefnih oblika za razvoj BiH uopće.močvare) koje bi trebalo zakonom zaštititi. Opiši privredni značaj bosansko-hercegovačkih rijeka? Kroz razgovor. Razvijati svijest o potrebi borbe protiv onečišćenja voda. Razvijati osjećaj čuvanja ljepota naše domovine te upozoravanje na svijest i mogućnost pojave požara u razdoblju ljetnih vrućina. industriju i turizam BiH. Znanja o vrstama tla (pedologija) . Metodom razgovora ponoviti kroz pitanja. jezerima i moru i njihovom značaju. Znati objasniti značenje rijeka i jezera te ostalih kopnenih voda na kopnu za razvoj BiH i turizma koji se na njima razvijaju. jadranska zemlja: Navesti učenike na povezivanje. olimpijskih igara (Bjelašnica. već stečenih znanja.razgovarati o najvećim rijekama jadranskog i crnomorskog sliva. kontinentalnost. Znati. prirodna i vještačka jezera. peripanonska Bosna i Niska Hercegovina).a posebno za razvoj turizma.

učenici. obrazovnoj i ekonomskoj strukturi stanovništva. Na plakatima koje će pripremiti (grupa učenika) treba da nalijepe slike iz novina. Razvijati sposobnost primjene stečenog znanja o Razvijati stajalište (stav) o potrebi obnove stanovništva BiH i nužnoj pranatalitetnoj politici. zbog negativnog prirodnog priraštaja. (kompariranja ). kartograma. Osposobiti učenike za razumjevanje savremenih procesa koji opterećuju bosanko-hercegovačku privredu. Znanje o osnovnim razlikama između seoskog i gradskog neselja. Da znaju uzroke koji su uslovili poremećaje u polnoj i dobnoj strukturi stanovništva BiH. godine (analizira grafikone o broju kretanja stanovništva od 19911995 i od 1995 – 2006. tercijarnom i kvartarnom sektoru (razlikovanje tercijarnog i kvartarnog sektora djelatnosti). Kvalitet kopnenih voda u BiH? Metodom razgovora ponoviti pojmove natalitet motalitet. treba da unesu mjesta guste i vrlo rijetke naseljenosti (krški predjeli) i da objasne zašto je to tako. Sposobnost razumjevanja dobno-spolne piramide. Razgovarati o iskustvu sa vodama u BiH.mreže. Razvijati kreativnost u radu i osposobiti učenike da uočavaju veze i razlike između nacionalne i religijske strukture stanovništva. Znati osnovne značajke razvoja naseljenosti. Razvijati pravilan stav prema vlastitoj naciji. Razvijati pozitivan stav prema vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti(tolerancija). njihovom privrednom značaju: Sa učenicima na slijepoj karti ucrtavati ponornice BiH i upisati njihove nazive. etničkoj. Priprema didaktičkog materijala grafikona. nizijskih i kraških predjela). Pomagati učenicima pri izradi starosno-spolne piramide. emigracija.njegovanje i sticanje navike:upoznavanja obilaska.pripremiti grafofolije sa riječnom mrežom BiH. Upoznati učenike o fazama razvoja BiH privrede od manifakturnoindustrijske preko socijalističke do tranzicijske faze. Razgovarati o najatraktivnijim turističkim destinacijama. glavnih rudnomineralnih bogatstva BiH Izraditi privrednu kartu BiH Da navedu mjesta – rudarske basene koji 87 .) što omogućava istraživačko učenje i učenje sa razumjevanjem. Shvatanje da BiH u daljnjem razvoju treba mlade. vanjske i unutrašnje migracije itd. godini. sekundarnom. gustoća naseljenosti. karata i strukturnih krugova. migracije. Stanovništvo i naselja BiH Znanje o broju stanovnika u 2005. Upoznati učenike sa rudama i Sposobnost analize dijagrama kretanja broja stanovnika BiH od prvog popisa 1879. geografskih i dr. Koje je najveće prirodno a koje vještačko jezero BiH? 4. Na slijepu kartu BiH unijeti lokacije. perspektivne i kreativne ljude. Uvažavati pravo svakog čovjeka da odlučuje o mjestu rada i stanovanja. Izgraditi pravilan stav prema očuvanju i zaštiti znamenitosti neselja BiH. 3. Metodom razgovora uvesti učenike u problematiku o (pogodna. Pripremiti grafofolije (plakate sa ucrtanim vještačkim jezerima i HE na njima. ili one koje su sami fotografirali ili nacrtali gradova ili sela u kojima žive i da opišu šta vide na fotografijama ili slikama. Da znaju odrediti udio stanovništva u primarnom. Razvijati sposobnost usporedbe seoskih naselja (brdskih. Znaju probleme s kojima se suočava savremena bosansko-hercegovačka privreda u tranzicijskoj fazi.) Sposobnost prepoznavanja i uočavanja uzroka i posljedica migracija u BiH. prirodni priraštaj. Učenici treba da odgovore na pitanja: Gdje stanuju? Koji su faktori utjecali na produženju života stanovnika BiH? Šta treba uraditi da bi poboljšali obrazovnu strukturu BiH? Ima li u vašoj okolini nepismenih stanovnika (uzroci i posljedice? Na (slijepoj-demografskoj karti BiH). Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja pojedinih sektora djelatnosti. opisivanja i logičkog zaključivanja. Razvijati sposobnost upoređiv. geografskih karata i pomoćnih tekstova. Pozitivan stav o ravnopravnosti spolova. analize i sinteze. tablica o proticaju itd.religiji.vođena pitanja) stanovništvu i naseljima: Voditi razgovor o tome kako i kada su nastali prvi gradovi u BiH? Razgovor o nastanku i razvoju modernih gradski centri BiH? Upoznati učenike o znamenitostima glavnog grada BiH i većih regionalnih centara (uputiti učenike na pronalaženje informacija o ovim gradovima) Razvijati osjećaje razumijevanja problema sa kojim se suočava bosansko -hercegovačka privreda(veliki broj nezaposlenih i niska zarada zaposlenih). Znati osnovna obilježja i historijski slijed migracija kao i uzroke vanjskih i unutrašnjih migracija. pismima. Razvijati poštovanje i ljubav prema naseljima širom BiH.jeziku. navedi i pokaži na karti nekoliko banjskih lječilišta u BiH? 5. razmještaju i kretanju (dinamici)stanovništva u BiH. razgledanja i fotografisanja pojedinih naselja i njihovih znamenitosti (Škola u prirodi). ( Da znaju razlikovati političke i ekonomske migracije). Znanje o biološkoj. Koje turističko značenje imaju vode na kopnu? 6. prema procjenama. vjerskoj. imigracija. Znanje o problemima bosanskohercegovačih sela (opisati gradove BiH i znati osnovne podatke o svakom od 6 najvećih gradova BiH). godine do posljednjeg popisa 1991. Razvijanje . a koje su vezane za vode BiH.

nemetala. mineralnih i enegentskih bogatstva i mogućnostima njihovog iskorištavanja. Upoznati učenika sa pet osnovnih ekonomskih regija na teritotiji BiH. Upozoravati na ekološke probleme izazvane zastarjelom tehnologijom nekih grana bosansko hercegovačke industrije. vode i tla. «Dita». Stjecati naviku štednje električne energije i razvijati pozitivan odnos prema radu. Da prehrambena i drvna industrija imaju sve potrebne sirovine na teritoriji BiH ali su nedovoljno razvijene. Znanje o nekokurentnosti BiH privrede i potrebi njenog prestrukturiranja.energenata Namjena pojedinih ruda – enrgenata. (rad u grupama) Izrada folije sa tabelom foliju ispravnih odgovore. a samo hemijska industrija («Soda so». (objasniti!) Priprema didaktočkog materijala potrebnogbza obradu ove nastavne teme. energentima i rudama u svakodnevnom životu. 88 . Znati prirodne i društvene uslove razvoja bosansko-hercegovačke poljoprivede i osnovne probleme njenog razvoja. Izrada folije sa grafikonom runih. «Polihem» i «Bosnalijek») proizvode plasiraju na tržište u okruženju. Izgrađivati pravilan stav o mogućnostima razvoja bosansko hercegovačke privrede. Razlikovanje tri osnovne poljoprivredne regije (karakteristike poljoprivredne proizvodnje za svaku regiju pojedinačno). Osposobiti učenike za razumjevanje tematskih karata i primjenu stečenog znanja na fizičkoj geografskoj karti BiH. Znaju ekološke probleme vezane za energetski sistem koji utječe na kvalitet zraka. Uvažavati sve promjene u privredi BiH . Izrada zadataka objektivnog tipa za provjeru stečenog znanja. Pomoći učenicima pri unošenju na kartu mjesta i područja rudnomineralnih ležišta i energetskih izvora.Privreda BiH – prirodni i društveni uslovi za razvoj privrede energetskim izvorima kojima raspolaže BiH /rad na geografskim kartama/( ležišta rudnog bogatstva i lokacije energetskih izvora). pomoć pri analizi privredne karte BiH. Razvijati svijest o poljoprivredi kao perspektivnoj djelatnosti bosansko hercegovačke privrede u sklopu proizvodnje zdrave hrane.kao faktore njenog razvoja . Izrada tabele stepena obrazovanosti stanovništva BiH. Razvijati sposobnost kartografske pismenosti i osposobljavati učenike za samostalan rad.ekološku svijest naglašavajući utjecaj energetskog sistema na kvalitet zraka i vode u BiH. raspolažu sa značajnijimm količinama(nalazištima) ruda metala. Razvijati interes za nastavni predmet .

učenika. turistički slabo razvijena područja BiH. Izgrađivati pozitivan stav prema turističkim mogućnostima BiH i razvijati pozitivan odnos prema radu i saradničkom učenju s nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu. fotografijama. Razvijati uvjerenje da svako od nas može učiniti mnogo na zaštiti i unapređenju životne Učenici će objašnjavati na koji način se može uključiti u rješavanje ekoloških problema. Regionalna podjela BiH: Regija BiH Da znaju koje su četiri osnovne prirodno i društveno geografske regije BiH. monografije. nacionalnu. kao i mogućnosti razvoja svake od regija. Upoznati učenika sa preduslovima i ograničavajućim faktorima razvoja turizma. Osposobljavati učenike za formiranje geografskog mišljenja. Uvažavati dolazak stranih gostiju (bez obzira na politiku.tolerancija. Geološki aspekti Znati elemente ugroženosti geografaske sredine (voda. Razvijati sposobnost individualnog rada te primjene kreativnosti u radu. itd). Učenicima dati pitanja za ponavljanje i uvježbavanje gradiva o geografskom položaju. Primjena stečenog znanja u svakidašnjem životu. Učenici individualno ili sa nastavnikom treba da posjete jednu ili više turuističkih agencija.koja imaju mogućnosti za razvoj itd. Znanje o glavnim nodalnofunkcionalnim centrima svake od regija i. Razvijati ekološku svijest. Najrazvijenija grana turizma u BiH. turističke vodiči. vrste saobraćaja. Opisati razvoj željezničke i cestovne mreže kroz historiju i njen značaj za razvoj BiH.marketinga i da zaključe kakav utjecaj ima propaganda na ovu privrednu gradu u BiH. tlu. Stjecati naviku korištenja različitih izvora znanja (novine. Upoznati učenike da turizam dostiže svoj maksimum u razdoblju Socijalističke Jugoslavije (olimpijske igre . uloga i značaj saobraćaja za razvoj neke države. Da (na času) prezentiraju svoja iskustva i tok posjete. tlo). Znati koji su najveći zagađivači životne(geografske sredine). Pomoći učenicima pri izradi slijepe karte i prezentaciji regije koju obrađuje. Objasniti ulogu zračnog saobraćaja i znati aerodrome u BiH. Sposobnost utjecaja na Razviti stav o poštovanju i ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. Razvijanje sposobnosti uspoređivanja posebnosti turističkih regija kao i primjenu stečenog znanja o tipovima i vrstama turizma u BiH. jezera. Razvijati sposobnost uočavanja međuovisnosti saobraćaja i turizma. Sposobnost primjene stečenog znanja i razvijanje geografskog mišljenja o zaštiti životne sredine. Analiza tabelu učešća zaštičenih zona u ukupnoj Metodom razgovora treba uputiti učenike na činjenicu da je učešće zaštičenih zona u ukupnoj površini BiH svega 0. Upoznati učenike da BiH ima velike turističke potencijale koji nisu. Sposobnost uočavanja veze između različitih vrsta prirodnih resursa i njihovog značaja za razvoj regije. Znati oblike turizma koji imaju razvojne mogućnosti. Da znaju najpoznatija rudna ležišta. ravnica (reljefnih cjelina) rijeka. vazduh. iskorišteni. te naglasiti utjecaj saobraćaja na kvalitet životne sredine.planine) njegov krah 90-tih godina (zbog rata).Značaj unapređenja BiH turizma za razvoj i zapošljavanjed stanovništva. Razvijati pravilan odnos prema čuvanju i zaštiti prirode kao i prema prirodnim i društvenim geografskim ljepotama i različitostima BiH.u potpunosti.Saobraćajnoturističke vrijednosti BiH Znati definirati pojam saobraćaj i međuovisnost sa turizmuom. sposobnosti analize grafičkih priloga i primjene stečenog znanja kao i razvijanja sposobnosti snalaženja na geografskim kartama. Metodom razgovora (pitanja) treba utvrditi pređeno gradivo: Šta je saobraćaj.5% (potreba (da bar 15-20% teritorije naše države 89 . Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina. znati osnovne karakteristike (prirodne i društvene). područja sa većom gustinom naseljenosti i nadalno funkcionalnih centara. kreativnu i stvaralačku atmosferu u razredu. vjersku i rasnu pripadnost) . Sticati naviku pozitivnog odnosa prema radu i naviku rada u grupama i parovima. klimi. da objasne pojam propagande . najpoznatije površinske i podzemne tokove. Priprema didaktičkog materijala potrebnog za obradu ove nastavne teme(reljefna karta BiH) Posjeta nekoj turističkoj agenciji. slikama i drugim grafičkim materijalom koji se odnosi na regiju koja se obrađuje.znanje o trenutnom stepenu razvijenosti privrede.(turističke destinacije) Razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja (prednosti i nedostataka) pojedinih vrsta saobraćaja. sudjelovanje u saobraćaju. Stvarati ugodnu. Sposobnost uspoređivanja posebnosti jedne sa ostalim regijama BiH. (rad u grupama) detaljano opisivanje jedne od četiri regije BiH. ilustracija:prospektima. biljnom svijetu i zaštiti okoliša u regijama. kakav je reljef a kakva gustina naseljenosti.

djelovanje snage tekuće vode. površiti u BiH. Razvijati ekološku svijest o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta na okolini i na prostoru BiH. Njemačkoj i Norveškoj. Albaniji. nacionalni parkovi. kao i vrste naselja i načina života ljudi – privredne djelatnosti). Posmatranje. sredine i prirodne okoline u BiH. postavljanje pitanje. treba da uđe u neki program zaštite . Razviti sposobnost uočavanja uzroka zagađenosti životne sredine i zašto to čovjek čini sam sebi. Nastava u prirodi (terenska nastava) Na nastavno . prikupljanje informacija o geografskim objektima koji se posmatraju i posjećuju.vjetra . Organizirati akciju provoditi kontinuirane akcije na sakupljanja starog papira.čišćenja školskog dvorišta i okoline. koji su se dešavali li se dešavaju na lokacijama koje učenici posmatraju i proučavaju (kraška korizija i erozija.. karakteristike flore i faune.. Znati šta je to «fenomen staklenika» Znati na koji se način i koja sredstva uništavaju( nagrizaju) ozonski omotač). 90 .zaštite geografske sredine Metode i sredstav zaštite životne(geografske sredine). uočiti proces i posljedice djelovanja egzogenih sila. analiziranja . zaštićene zone itd) po Evropskim mjerilima.naučnim ekskurzijama(dva puta u toku školske godine) upoznati prirodne i društvene pojave na prostoru BiH i posljedice njihovog djelovanja Sposobnost posmatranja. stanovnike (okolinu) u BiH na rješavanju problema geoekologije. Učenici će objašnjavati kako i zašto koristiti kante za smeće.parkovi prirode. Uočiti proces i posljedice djelovanja čovjeka na promjene u prirodi. Pomoći učenicima u organizaciji akcija sakupljanja starog papira i pri izradi plakata upozoravanja stanovništva na pogubnost nastavka zagađivanja životne sredine. Evropi. Razvijati naviku korerktnog i zaštitničkog odnosa prema okolini i prirodi. Hrvatskoj. Sposobnost izražavanja emocija za neke grandiozne oblike koji su posljedice djelovanja prirodnih sila. odvajanja bitnog od nebitnog. Objašanjavanje pojava i procesa.

91 .HISTORIJA / POVIJEST Tematske cjeline / teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI. Međunarodne krize koje su prijetile da prerastu u ratni sukob. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kakav je bio odnos velikih sila prema kolonijama kako se razvijalo suprotnosti i formirali savezi velikih sila . Može objasniti i razumije zašto su izbile političke krize. stavovi. Priprema analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima.Kalajevo doba. Razumije značaj naučnog.Manjinski narodi. Razumije i može objasniti kolonijalnu podjelu svijeta. tehničkog i kulturnog napretka.Obrazovne i kulturno-prosvjetne prilike. Istražuju temu i odgovaraju na postaljene zadatke.Vojno političke saveze i njihove članice. Pojam imperijalizam. Zna uzroke i povod izbijanja Prvog Vrijednosti. Evropske i UČENIK Zna koje su zemlje najveće kolonijalne sile i njihove kolonijalne posjede. Jasno formuliše ciljeve časa . razmjenjuju mišljenja i izvode zaključke.Borba za crkvenoškolsku i vakufskomearifsku autonomiju.tehnička i kulturna dostignuća na prijelazu dva stoljeća.Nastanak političkog života i stranaka. razvijaju sposobnost multiperspektivnosti (gledanje na događaje iz različitih uglova). Određuje kriterije za procjenju znanja i ocjenjivanje učenika. Razviju svijest o tome kako je razvoj nauke i tehnike uticao na život ljudi Učenici analiziraju izvore koji iz različitih perspektiva govore o kolonijalnoj politici . Naučna. Priprema zadatke za učenike.proces i sadržaj UČITI Berlinski kongres i okupacija BiH.Aneksija.Privre da idruštvo u BiH u doba Austro-ugarske vladavine. OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije.

Revolucije u Rusiji (reducirati sadržaje). svjetskog rata.Razumije i može objasniti značaj revolucija u Rusiji.vanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata Glavne političke. istražuju teme.Kolonije i borbe za novu kolonijalnu preraspodjelu.Razumije i može objasniti kako su se ratni sukobi odrazili na svakodnevni život ljudi i položaj žena. Organiziraju i usmjeravaju aktivnosti učenja na času. Rezultati i posljedice Prvog svjetskog rata. Zna odluke Versajskog mira. Razumije i može da objasni razvoj vanevropskih država. Kina. Razumije i može objasniti zašto je borba za novu podjelu svijeta dovela do izbijanja Prvog svjetskog rata. Priprema pitanja za analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima časa. Zna da navede ličnosti koje su obilježile razdoblje. razmjenjuju mišljenja rješavaju postavljene zadatke . Svakodnevni život. Pojam liberalna demokratija.tehnika i kultura na prijelazu dva stoljeća. Interesi velikih sila. da je završetak rata donijeo promjene i na drugim kontinentima. nacizam. Svijet između dva svjetska Versajski mir i njegove odluke. Učenici razvijaju svijest o tome da se Versajskim mirovnim ugovorom mijenjala politička kartaEvrope.Članice sila Osovine.Velike međunarodne krize pred prvi svjetski rat. iznose vlastiti stav . Prvi svjetski rat (19141918) Uzroci i povodi izbijanja rata.Razumije značaj liberalne demokracije. Uzroke izbijanja rata.Evropski vojnopolitički savezi. zemlje Latinske Amerike i SAD-e). Zna ličnosti koje su obilježile period. Japan. U grupama istražuju zadatu temu i prezentiraju je na portfoliju. Definišu kriterije za procjenu znanja učenika u skladu sa postavljenim ciljevima časa. Razumije i može da objasni razvoj evropskih država. Arapske zemlje. Kako je tekao naučni. usmjerava aktivnosti učenika na času i na osnovu jasno postavljenih kriterija ocjenjuje učenike Analiziraju izvore. odgovaraju na pripremljene zadatke . razmjenjuju stavove.Prvog svjetskog rata. Razumije značaj naučnotehnoloških dostignuća i kulturnog napretka. Priprema analizu izvora (formulišu pitanja za analizu) u skladu sa postavljenim ciljevima časa. da su formirane nove države u Evropi. Zna koje nacionalne manjine žive U BiH. tehnički i kulturni razvoj.privredne i kulturne tokove razvoja BiH u doba austrougarske uprave. Osmansko carstvo (Turska).Frontovi (ratišta). da su se najveće promjene odigrale u Aziji gdje jača nacionalna svijest i demokratija.Ratne operacije Učenici razvijaju svijest o tome da su suprotnosti interesa velikih sila doveli do izbijanja svjetskog sukoba .Zna revolucije u Rusiji.Glavne frontove.Kako je tekao svakodnevni život ljudi. Razvijaju svijest o tome Učenici analiziraju različite izvore .Rezultate i posljedice Prvog svjetskog rata. Razumije i može da objasni posljedice pojave totalitarnih režima. fašizam.Razvoj Italije i Njemačke između dva svjetska rata.Države nastale nakon Prvog svjetskog rata. Razvijaju svijest o tome kako se ekonomska kriza odražava na život ljudi . mogu da razlikuju uzroke i povod. Šta je Društvo (Liga naroda). Politička i društvena zbivanja u vanevropskim zemljama (Indija. Pišu istraživačke radove o promjenama u svakodnevnom životu u vrijeme ratnih sukoba. Razvijaju svijest o tome kako su ljudi živjeli u vrijeme ratnih sukoba i kako se mijenjala uloga žena u ratu.Nauka. Mogu da nabroje sličnosti i razlike totalitarnih režima u Evropi.Može objasniti i razumije posljedice Prvom svjetskog rata. totalitarna država.Nastanak novih 92 .Pojmove:komunizam socijalizam. Mogu da objasne politička kretanja i društvene sisteme nakon Prvog svjetskog rata Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazi do političkih preokreta u zemljama liberalne demokratije. Razdoblje svjetske ekonomske krize. Razumije i može da objasni uzroke pojave i posljedice velike ekonomske krize.

Kreiraju poticajno okruženje za učenje. iznose vlastite stavove. Razvijaju svijest o ulozi OUN-a u svijetu. razmjenjuju mišljenja Istražuju i predstavljaju Nastavnici pripremaju 93 . ratu. Formulišu pitanja za analizu izvora i pripremaju zadatke za učenike. Razumije i može objasniti tok rata. Socijalizam. Usmjerava aktivnosti na času. Prekretnice rata i glavne ofanzive savezničkih snaga (1943-1945). Disoluciju Jugoslavije. Može objasniti i razumije politiku zemalja „trećeg svijeta“. Kako se period Hladnog rata odrazio na mir u svijetu.Politička. Učenici razvijaju pozitivan stav o dekolonizaciji i integrativnim procesima u Evropi i svijetu.rata država na evropskom kontinentu. Razumije i može objasniti posljedice rata. Razumije značaj osnivanja OUN-a. Obrazovno kulturni život. Komunističke zemlje i pad komunističkih režima. Kada i zašto je održan Nirnberški proces. Najvažnija dostignuća iz oblasti nauke i tehnike. Izgrađuje kriterije za ocjenjivanje. Život pod okupacijom. Svjetska ekonomska kriza. Završne ratne operacije. Učenici razvijaju sposobnost da na osnovu primjera iz svakodnevnog Učenici analiziraju različite izvore. Posljedice rata. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996- kako se velika ekonomska kriza odrazila na političku situaciju i zaoštravanje međunarodnih odnosa što je dovelo do ponovnog stvaranja političkih i vojnih blokova. Razumije i može objasniti uzroke rata.društvena i kulturna zbivanja u BiH između dva svjetska rata. učestvuju u aktivnostima učenja na času. o položaju i stradanju civila u Drugom svjetskom ratu Učenici razvijaju svijest o značaju suđenja ratnim zločincima u Drugom svj. Usmjeravaju aktivnosti učenja. Može objasniti i razumije zašto su formirani vojno politički blokovi nakon II svjetskog rata. Učenici su svijesni da je naučni i kulturni razvoj u XX st.Sovjetski savez (SSSR). Prilike u BiH u Prvog svjetskog ratu. (1939-1943). Međunarodno priznanje Republike BiH. iznose vlastiti stav. Politički i ekonomski položaj BiH od 19451990god.Formiranje saveza sila Osovine. Nučno-tehnološka otkrića i uspjesi između dva svjetska rata. Razumije značaj antifašističke koalicije. Fašizam u Italiji. Politički. Stanje i prilike u vanevropskim zemljama od 19181939god. razmjenjuju mišljenja iznose vlastiti sud. Prekretnice rata (bitke) i tok ofanziva savezničkih snaga. Kada i zašto je osnovana OUN. Može objasniti i razumije zašto je došlo do velikih političkih kriza i lokalnih ratova. iz temelja izmijenio život čovječanstva. Formiranje antifašističke koalicije.Poraz sila Osovine.Stanje u BiH u II svjetskom ratu. Učenici analiziraju različite izvore. Razvijaju svijest o poziciji BiH u Prvom svjetskom ratu kako je došlo do formiranja Kraljevine SHS i poziciju BiH u njenim okvirima. na osnovu osnovu istraživanja teme izvode zaključke. Vojno političke saveze. Položaj žena i djece u ratu.Prvi ratni period(1939-1943). Razumije značaj naučnog i tehnološkog razvoja. Liberalna demokratija. Pripremaju argumentaciju za učešće u debatama na času. Razumije i može objasniti zašto je održano suđenje u Nirnbergu. o značaju formiranja antifašističke koalicije i anlanske povelje. Razvoj nauke i kulture u BiH u drugoj polovini XX stolj. Drugi svjetski rat (1939-1945) Uzroci i povodi izbijanja rata. Može objasniti i razumije kulturne tokove. Pripremaju aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima. Definiše kriterije za ocjenjivanje Učenici analiziraju različite izvore. Kreira poticajno okruženje za učenje. Političke krize i ratove. Antifašistička koalicija. Može objasniti položaj žena i djece u ratu.Društvo (Liga naroda). Može objasniti i razumije značaj formiranja evropske zajednice. Nastanak evropske zajednice. Kulturne tokove. Razvijaju sposobnost da sagledaju različite poglede na formiranje vojnopolitičkih saveza . I kakav je njen privredni i kulturni razvoj. Priprema aktivnosti učenja na času u skladu sa postavljenim ciljevima.Nacizam u Njemačkoj. Istražuju i prezentiraju temu.

god. Razvija pozitivan stav prema tekovinama kulturnog razvoja ovog perioda. Nastanak i širenje evropske zajednice. Disolucija SFR Jugoslavije i sticanje nezavisnosti. Međunarodno priznanje Republike BiH. temu. Učenici razvijaju svijest o značaju medija na formiranje javnog mijenja i njihovoj ulozi u ratu vrijeme rata. Razumije i može da objasni položaj BiH u jugoslavenskoj federaciji.(?).). Pripremaju i koriste različite tehnike učenja i analizu različitih izvora .Rat i njegove posljedice. Može da objasni i razumije tok i posljedice rata.kulturni život). života razumiju ekonomski razvoj BiH od 1945-1990 . privredni i obrazovno. Razumije značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma. Učenici su svijesni značaja Haškog Tribunala. društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996-2000. 2000god. Post dejtonski period do 2000god. procesuiranja svih ratnih zločina . Elektronsko doba. Razumije i može da objasni politički. Razumije i može da objasni prilike u BiH za vrijeme I svjetskog rata. Dejton.Nastanak bloka zemalja „trećeg svijeta“ i njihova politika. Osnivanje OUN-a.Razumije značaj naučnog i kulturno razvoja BiH u drugoj polovini XX stolj.Savremeno doba (19452000god. tehnička i obrazovno kulturna dostignuća. Može da objasni i razumije prilike u BiH za vrijeme II svjetskog rata. Daju jasna uputstva i usmjeravaju aktivnosti učenja. Izrađuju svijest o značaju očuvanja kulturne baštine BiH. Primjenjuje koncept multiperspektivnosti Organizuju posjete muzeju ili kulturno historijskim spomenicima. Najveće političke krize i ratovi. Razumije i može da objasni različite interese jugoslavenskih republika. Naučna. Pad komunističkih režima i nova realnost. Poslijeratni period (1945-1990). Izrađuju smjernice za planirane aktivnosti učenja.Stanje i prilike u BiH između dva svjetska rata: Kraljevini SHS/Jugoslaviji (politički. procesuiranje učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. BiH u II svjetskom ratu (19411945). BiH u stoljeću XX BiH u prvom svjetskom ratu. 94 . Blokovska podjela. Razumije i može da objasni razvoj BiH između dva svjetska rata.

Analiziraju elemente hidrauličko-pneumatskih sistema. Poštivanje kućnog reda. poštivanje i provođenje općih i ličnih mjera zaštite na radu. Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Mehatronikamašinstvo Učiti: Prenos signala i snage pomoću hidrauličnih i pneumatskih sistema. Afirmacija rada i stvaralaštva. mjerni instrumenti) i prezentira njihov rad i funkciju. Razvijanje svijesti o uticaju naučno–tehnološkog razvoja na život čovjeka. Izrađuje didaktički materijal. Pažljivo rukuju i održavaju mjerne i kontrolne instrumente. Veze između karakterističnih veličina hidrauličnopneumatskih sistema. Analiziraju elektromotornog elemente pogona. primjena hidrauličnih sistema. 34 časa godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti. Osnovni elementi hidrauličkog sistema. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika.TEHNIČKA KULTURA . Koristi instrumente za mjerenje hidrauličnopneumatskih veličina. Bira zadatke i probleme u skladu sa NPP i mogućnostima učenika. ventili. Osnovni elementi pneumatskih sistema. Postavlja različite vrste Mehatronikaelektrotehnika Prepoznaje elektromotornog elemente pogona i 95 . ponašanje stavovi. Priprema očigledna nastavna sredstva vezana za hidraulične i pneumatske sisteme (pumpe. IX razred – 1 čas sedmično. Shvatanje značaja Prate izlaganja i prezentacije predmetnog nastavnika. primjena pneumatskih sistema. kompresori. Ostvaruje radnu i stvaralačku atmosfere u razredu. Veza između glavnih elemenata elektromotornog pogona Učenik : Prepoznaje osnovne elemente hidrauličkog i pneumatskog sistema.

Podstiče učenike na samostalnost i kreativnost. Priprema mjerne instrumente. montira. Prednosti automatskih mašina za obradu metala nad klasičnim mašinama. 96 . analiza signala u mehatroničkom sistemu. Koristi mjerne instrumente u elektrotehnici i objašnjava greške do kojih dolazi pri mjerenju i očitavanju. analiziraju grafičke priloge i druga očigledna nastavna sredstva i izvlače zaključke o značaju automatike u sistemu proizvodnje. primjene mjera zaštite na radu i zaštite okoline. Mehatronikaelektronika Razvija svijest o značaju elektronike u životu čovjeka (TV. Uočava prednosti mašina sa automatskim upravljanjem nad klasičnim mašinama. Mjeri veličina u elektronici. spojni elementi elektromotora sa radnim mehanizmom.). shvata njihove funkcije. analiziraju rad pojedinih signalnih uređaja uz primjenu očiglednih nastavnih sredstava i shema. sredstva za rad za kombinovanim upravljanjem). Prate izlaganje nastavnika. jednostavnih pitanja u cilju potsticanja učenika na razmišljanje i davanje ispravnih odgovora. Afirmacija stvaralaštva. snaga. Priprema očigledna nastavna sredstva i izlaže nastavnu građu. upoznaje učenike s njima. vodeći računa o mogućnostima i potrebama učenika.. Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica. radni mehanizam. telefon. Provodi mjere zaštite na radu. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije i potrebi očuvanja okoline. Objašnjava učenicima važnost signalnih uređaja u zaštiti objekata. obučava ih u očitavanju mjernih veličina i u uočavanju grešaka u procesu mjerenja. priključni napon. Analiza mjernih vrijednosti u upravljačkom sistemu. Karakteristične osobine radnih mehanizama (izbor motora. modernizacije proizvodnje u cilju povećanja produktivnosti rada. spremnosti Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. elementi za priključivanje na izvor struje). modele pogona. znanja i Priprema elektroničke elemente i upoznaje učenike s njihovom funkcijom i montažom. Signalni uređaji. Prikupljanje. demontira i otklanja kvarove na električnom zvoncetu. signalni uređaji). Priprema elektromotornog crteže i sheme. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima.(elektromotor. Izrada osnovne tehničke dokumentacije pri mjerenju. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. Primjena pravila i propisa pri provjeri mehatroničkih sistema. koristeći model ili grafički prikaz. uočavaju funkciju i značaj ovih elemenata. Prepoznaju osnovne elemente elektroničkog sistema i shvataju njihovu ulogu. Automatika i sistem upravljanja Osnovni pojmovi automatskog upravljanja. Pruža neophodnu pomoć učenicima pri sagledavanju uticaja mehanizacije na produktivnost rada. Automatizacija procesa rada. Uz prisustvo nastavnika vrše mjerenje pojedinih veličina u elektronici.. sredstva za rad sa elektronskim odnosno numeričkim upravljanjem. Koristi model interaktivne nastave. Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugim. Donošenje logičnih i samostalnih zaključaka o značaju tehničkih tvorevina i tehnoloških dostignuća u životu čovjeka. kao i uticaj mehanizacije na produktivnost proizvodnje. elektronska obrada podataka i memorisanje podataka. Podjela automatiziranih sredstava za rad (sredstva za rad sa mehaničkim upravljanjem. prenosni i izvršni. Ispoljavanje za saradnju. Koristi pojedine signalne uređaje i analizira signale u mehatroničkom sistemu. Prepoznaje osnovne mehanizme mašina: pogonski. Vježbaju očitavanje pojedinih mjernih veličina i uočavaju greške mjerenja. imovine. Mjerenje veličina u elektronici.

prikuplja informacije i podatke. kreiraju obrazovni pano. domaćinstvima. Samostalno proučava odabrane oblasti. priručnike. Obnovljivi izvori energije (vodeni tokovi. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. d) Zaštita životne okoline. grupnom i frontalnom radu. Učestvuju u izradi ilustracija-crteža.Obnovljivi izvori energije CNC mašine način upravljanja. Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja tehničke kulture i ostalih predmeta. Podjela izvora energije (obnovljivi izvori. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. b) CNC mašine. Problemi energije u svijetu. posmatra i zaključuje. Energija uspostavljnje korelacije sa sadržajima iz fizike. Priprema grafičke prikaze rada pojedinih tipova mehatroničkih uređaja i objašnjava njihov rad. Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Robotika. prate zanimljive članke i informacija sa medija. plima i oseka. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Analiziraju grafičke priloge na kojim su prikazana pojedini obnovljivi izvori električne energije. interesa učenika i mogućnosti škole). proces transformacije energije. Pruža prvu pomoć u slučaju povreda. vjetrovi. Uočava i razumije: značaj energije u savremenom svijetu. internet (po mogućnosti). c) Saobraćaj. alatima i aparatima. neobnovljivi zvori). 97 . Uočavaju značaj finalne energije u: industriji. prednosti obnovljivih izvora energije nad neobnovljivim. energija sunca). Skreće pažnju učenicima na: moguće kvarove na pojedinim elektroinstalacijama. saobraćaju. stiče vještine.

Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. .da učenici upoznaju strukturu računara. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. . . navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. 2. za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. . Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa.INFORMATIKA ZA IX RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. 1. . ali i kulturnim navikama. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. 3. umijeća i vještine. vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu. postupke uključivanja i isključivanja računara. OSNOVNA ZNANJA 98 .da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA .osnovna znanja o strukturi računara. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima. . PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. . Četiri odrednice: osnovna znanja.da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene.

osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. . STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. primjena računara. . .navika korištenja informatičke literature. . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). . . prenos podataka i računarske mreže.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. .. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema. . 99 . Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. UMIJEĆA I VJEŠTINE . putem Interneta. su novi ili su prošireni. . . rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. NAVIKE.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. . rad sa proračunskim tablicama i grafikom). . . . SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. . ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu.

U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. U programu je preferiran BASIC. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. te u području . bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. u skladu sa mogućnostima škole. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. . Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. likovne kulture (računarski dizajn. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. Nastavnici informatike treba da. je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave.sticanja umijeća i vještine. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti.sticanja osnovnih ICT znanja. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. . koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). Odjeljenja se dijele u dvije grupe. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu). Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika).usvajanju navika i stavova. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. Naime. U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. 100 .

njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. Prati i evidentira napredovanje učenika. skener. Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera. Zna šta je registracijska baza. ističe i pohvaljuje napredne. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. Način istaliranja računara: instaliranje hardvera. ukazujući na štetne posljedice primjene nelegalnog softvera. Instalacioni program: install ili setup. Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima. . Hardverski dijelovi: . Start meni. . Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjeere bezbijednoisti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbijednost.tastatura i miš. Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti. pisač i čitač DVD diskova i drugo. Poseban iteres pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP. Demonstrira bezbijedan rad sa računarom i način instalisanja programa. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi). te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. štampač. kako je predviđeno zakonom. Sposobni su da uključe i pokrenu računar.flopi disk. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. . Startup proces (uključivanje i pokretanje) računara. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru. prilagodljiva. Mjere bezbijednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbijednost. Pravilno postupaju pri instalisanju softvera. Instaliranje računara. priključni kablova. Neophodna oprema: kućište računara. Pribavljaju dodatnu računarsku i Demonstrira neophodnu opremu. kompaktna. Demo i pune verzije programa. Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim instalisanim programima. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. korišćenje programa besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). STAVOVI. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Vrste instalacije: tipična. uključivanju i pokretanju računara. instaliranje softvera. VRIJEDNOSTI. Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. Neophodan softver za rad Sposobni su da primjenjuju mjere bezbijednosti u radu sa računarima. pisač CD diskova. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. napojna jedinica. Pomoćni upravljački programi – drajveri. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva.RAM memorija.matična ploča sa mikroprocesorom. odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom. Analiziraju postupke pravilnog rada sa računarom. Besplatni programi (freeware). Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa bez prisustva stručnih lica. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka. Primjenjuju mjere bezbijednosti pri radu. Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi. . OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima.Pored toga nastavnik treba da prati. Sposobni su da nabroje dijelove modernoh računara.hard disk. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. učešća učenika u grupnom radu. za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i 101 .

2. Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje. Sposobni su objasniti šta je GUI. Struktura grafičkih sistema. vrste komunikacije: grafičko okruženje. MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro. Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih premeta. ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi. prijemnik informacija. Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva računarska ergonomija.računara: operativni sistem Windows ili Linux. u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u 102 . struktura grafičkih sistema. informatike. Izgradili su osobinu poštovanja računarskih ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera. . . Znaju koji je neophodan softver za rad računara. izbor boja na ekranu. miša i drugo. Potreba za komunikacijom čovjek – računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija). Komunikacija čovjeka sa računarom pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface). Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom poštujući savremene ergonomske zahtjeve. Grafički paketi. Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog prostora i ulazno izlaznih jedinica. Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. Daju primjere uspješne komunikacije. . Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja. Opšti model komunikacionog procesa. Također. o manipuliranju elementima slike. za funkcionisanje tastature. Pod računarskom grafikom podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija oblici i boje. Sposobni objasniti da računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku. Računarska ergonomija. a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa. Sposobni su da grafički predstave opšti model komunikacije čovjeka sa računarom. Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu. Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne Vrši prezentaciju mnastavnog gradiva: o grafičkim paketima. programi za slikanje i programi za dizajniranje. Računarska ergonomija. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera. Aktivni su na času. Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima.čitač kompakt diskova. Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara. Manipuliranje elementima slike.grafička kartica. PRIMJENA RAČUNARA Grafički programi. Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju. zračenje i osjetljivost ekrana. Opća struktura komunikacionog procesa. Komunikacija korisnika sa računarom. Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času.zvučna kartica. . Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs. komunikacija čovjek – računar. Corel PhotoPaint. grafičkim paketima. Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema. Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop. kanal veze (komunikacioni kanal).modem. programima za DTP. Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene. Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme. Adobe Illustrator. Komunikacija između čovjeka i računara putem glasa. glasovna komunikacija. Programi za stolno izdavaštvo DTP. Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom. Uvod u računarsku grafiku. Grafički programi: programi za crtanje. Elementi komunikacije: izvor informacija. učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom. Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture Učestvuju u nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe. vrste namještaja (stolica i radni sto). Programi za crtanje su: CorelDRAW.

simulacije. prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. obrazovne igre. izoštravanje i specijalne efekte. rotacija. Osnovni pojmovi o multimediji. Hipertekst i hipermedija Znaju pojam hiperteksta. vježbanja i utvrđivanja gradiva. pretvaranje kolor slike u crno-bijelu sliku. atlase. Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u 103 . itd. Znaju koji su servisi Interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). Pažljivo prate izlaganje nastavnika. Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža. Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koriste računar (i sve njegove ulazno-izlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga. skaliranje i smicanje. obrazovne igre. Adobe In Design itd. Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara). Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji. grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike. podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. elektronička pošta (E-mail). periodike. Primjenjuje efikasne oblike rada. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku Iskustva sa korištenjem hiperteksta i Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. simulacije. Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. Komunikacioni programi. fizika. jezik. izmjena svjetla slike. riječnici. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje. novina. elektroničke knjige. riječnike.Aided Desingn). animaciju. Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP. Prezentuje nastavno gradivo. mrežne novine itd. Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. govor. biologija itd. Enciklopedije. grafiku. Telnet. Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riježe postavljene zadatke. FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata. Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija. izmjena boja. saobraćaj. kataloga. Neophodna hardverska i softverska podrška . Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža). U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima. Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress. HTML (Hiper Text Markup Sposobni su da izvode nad elementima slike. muziku. elektroničke knjige. Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima. Microsoft Publisher. atlasi. Adobe PageMaker. brošura. pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike. videoisječak. simulacije. atlasi. izmjena kontrasta. Učestvuju u fazi ponavljanja. Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika. Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe. riječnici. Sposobni su pokrenuti programe (servise Interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. Za učenje sadržaja iz drugih nastvanih predmeta koriste enciklopedije. Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali. obrazovne igre. Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. elektroničke knjige. npr. iznose svoja iskustva i spoznaje.

medicina. publikacija. inženjerstvo. hiperveza (hiperlink). Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista. Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji. regulisanje i kontrola zračnog. razrednih knjiga. Analiziraju i raspravljaju o tome gdje se sve računar primijenjuje i koja mu je uloga. saobraćaj. Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. saobraćaju. izrada tehničkih crteža i dokumentacije. za prikupljanje potrebnih informacija. Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB). određivanje dijagnoze. Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja. Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike. Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver. Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. statistike. kontorla kvaliteta proizvoda itd. upravljanje procesima. ali i za igru i razonodu. Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje. Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. animacije). učenja i rješavanja problema. Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice. uprava. upotreba računala u proizvodnim procesima. upotreba računala kao nastavnog sredstva. privredi itd. Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju. slike i drugi grafički materijal. ugostiteljstvo. Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. za praćenje i nadzor pacijenata. itd. masovni mediji. Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. vođenje evidencije. upravljanje proizvodnim mašinama. trgovini. izrada školskih novina. Vode rasprave na ovu remu. knjiga. analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. kopnenog i vodenog saobraćaja. 3D multimediju koriste i za lične potrebe. Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. sport. bankarstvo. Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim. programi za vježbanje i učenje. trgovina. uredi. U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. časopisa. Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima. Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. 104 . U saobraćaju: upravljanje. mjerenje i registrovanje postignutih rezultata i td.Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata. Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina. hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima.

Yahoo. Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa. Elektronska pošta. Upotreba WWW servisa. Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem). Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. Uspostavljaju međusobnu komunikaciju koristeći svoje kućne računare. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima WWW-om i Govori o internetu vršeći korelaciju sa obrađenom temom komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika. Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka. Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža. Uspješno se služe servisima interneta. Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija. Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elktronskom poštom (slanje i prijem E-maila ) Ostali internet servisi (IRC. Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. Pažljivo prate izlaganje nastavnika. Primijenjuje martode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju. Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta. UTIK i drugih. Hotmail. Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta. Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network). Programi za izradu WWW stranice. Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi. posebno WWW-om i Email-om. Lycos. Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže. Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija. Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. UTIC. Servis IRC (Internet Relay Chat) Razgovor među korisnicima u realnom vremenu čitajući poruke. Alta Vista. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. FTP (File transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata. 105 . Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. da komuniciraju putem elektronske pošte. FTP protokol. Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta. Outlook Expres. Računari pretraživači informacija: Google. Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). Sposobni su kreirati WWW staranicu. Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line). Korištenje računara pretraživača: Google.). Slanje elktroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka. Microsoft Outlook. Yahoo. Web Mail – HTML). Sposobni su objasniti principe prenosa podataka. Prenos slike i zvuka (glasa) putem VOI (Voise Over Internet) tehnologije. Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka. VOI i FTP. Alta Vista. Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi). Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET. Svjesni su ogromnog značaja interneta u savreemenom životu ljudi. Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru. Lotus CC:Mail. Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi.3. Internet. PRIJENOS PODATAKA. Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti. RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka. Telnet). Evidentiraju uspjeh koji su postignuti učenici. Lycos. Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digiralnih informacija ugradnjom modema. Učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije.

one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. Pomažu drugim učenicima. Grafika i zvuk. izrada algoritma i pisanje programa. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program. Primjere programiranja bira pažljivo. Indeksirane promjenljive .nizovi. Dokumentiranje i testiranje programa. Funkcije i podprogrami.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo.LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI 106 . Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža. Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. Uredno vode pribilješke.4. PROGRAMIRANJE Složene strukture podataka. Rad sa podacima. Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi. Postavljanje zadatka. Izrada programa po zadatku i samostalno. LIKOVNA KULTURA /IX razred/ (jedan sat sedmično . Sposobni su riješavati probleme uz pomoć računara. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. Demosrtiraju svoja rješenja. Primijenjuju funkcije i podprograme. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju.

Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.oštrim i tvrdim.kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline.Renesansa.označavati . objekti. zemljopisa. tjelesne i tehničke kulture.gipsorez. pojave u prirodi. BiH kulturne baštine. Tuluz Lotreka. Također primjenom najrazličitijih tehnika i materijala. istorije /povjesti. iskidanim.. građevina kao samostalni dominirajući faktor. predjeli. Izažajne mogućnosti dominacije likovnog kvaliteta linije. kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja :afirmacija preferencija na likovne poticaje i didaktičke medije.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 107 .po obrascima-(Leonarda.Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti. aktivnosti.(Renesansna iskustva) Neposredno okruženje učenika. -Upotreba: (udžbenika za VIII/IX razred (likovna kultura). unutrašnji prostor.. Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama:kolografformiranjem tiskovne površine ljepljenjem jednostavnih materijala. pjesma.. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.monotipijom. konstruktivnih i konturnih.mekanim. prozni tekst.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju.po slobodnom izboru graditi .ili vizibilno shvaćenog motiva-teme..ravnim i lučnim. . formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.dijaprojektor-slajd. Posebno pristupiti grafdičkim tehnikama i kroz njihovu manipulaciju i grafički izraz kreirati predložak ili tiskovnu formu oblikujući rad sa dominirajućim linijama i njenim vrijednostima.osmišljavati i vrednovati harmoniju bliskih i dalekih redovaPredstavljati-oblikovati različite tipove harmonije:harmoniju sličnosti.Pikasa. drvorez.. dramski tekst.Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela.Barok.grebanja i urezivanja..krivudavim.oblicima i likovima. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. dominacija među ravnim.prepoznavati i likovno oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem. U svim dostupnim tehnikama suhim i kombinovanim crtaćim ili slikarskim isticati ovu funkciju u likovnoj obradi. Moderna umjetnost i sl. Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura. roman. U svom okruženju.Rafaela.…/.spontanih-neobuzdanih.1.Engra.video DVD materijal.suha igla. muzičke /glazbene/. informatike. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. sportske. donekle vježbanjem umjetnost linije .multimedija video). produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . .linorez. enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima. vanjski prostor.Direra.funkcije i simbola:uočivši najbolje relacije i kompozicioni sklad.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. biljke.mlitavih i snažnih.Mondriana.suha igla komibinovana sa kolografom. moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu kao aktivnu dominantnost koja likovno ističe svoju funkciju u službi percipiranog.u inventivnosti tehničkih-preciznih. (Antička iskustva)Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama . ljubavi prema domovini. Vazarelija.(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih. Degasa.harmoniju gledati.graviranje u maniri – struganja. linija u slici-crtežu. TAČKA I LINIJA Istraživati..likovno transponovanje naslonjeno na iskustva nastanka nekih umjetničkih djela:Antika./ A samim tim isticati razvijanje kritičkog mišljenja. moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti. matematike. biologije.

Razumijevati odnose nastanka i prikaza uticajem intervala na ritam . .plavaNarančasta. .ostvario ritam i uopšte veća dinamika .pojava i likovnih predstava. informatike. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura). biljke. Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost.Težiti za isticanjem – označavanjem i likovnim prezentiranjem u kojima i preko kojih se manifestovanje pojava ne može likovno shvatiti niti predstaviti.postavljati likovno interpretirati dinamiku masa u prostoru-ritam. unutrašnji prostor-oblika. zaključivanja.dinamike simetrije. muzičke /glazbene/. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. pjesma. tuševi u boji. Povezivanje pojmova. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/..elemenata u cilju ostvarivanja gdje bi sve likovne činjenice bile upravo zapažane na osnovu njihovih razlika. Početi od temeljnih primjera o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome. enterijer i eksterijer: pokretne pojave u različitim aktivnostima.da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama. Postavljati i analizirati ritam dominacijom smjera..video DVD materijal.dijaprojektorslajd.Meko. PLOHA Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari. Razvijati ponašanje kontrasta s pomoću inverzije.. flomasteri u boji /za manje formate radova/. predjeli.U umjetnosti se kontrasti koriste da bi se pojačao Intenzitet unijela preglednost –jasnoća. voštani/.zahvaljujući njenom ponavljanju.žuta-ljubičasta.multimedija video). zemljopisa. Kontrastne osobine harmonije boja-komplementarni kontrast:crvena-zelena.Harmonija funkcije što ju čine različiti predmeti koje povezuje ista funkcija. 2. ljubavi prema domovini. uočavanja. bogaćenje mašte. Kod valera crno i bijelo su dvije krajnosti-najveći kontrast. BiH kulturne baštine. Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene kontrasta-razlika – suprotnosti.harmonijom oblika. Karakterističnost pojma kontrasta izdvojiti posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima". Uočavati ritam sređivanjem ritmičkih izmjena:izazvana nestabilnošću u vidnom polju:V. Kmponovati analizirati i vrednovati smisao simetrije. gvaš. I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja.Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešće nastaju zbog intervala i kontrasta.(mehko) kao suprotnost tvrdome.tuš. Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera.glatkoću kao suprotnost hrapavom. . kolaž različitim materijalima. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije..stvari iz okruženja učenika. Razvijanje kritičkog mišljenja.. Neposredni predmeti. Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma. tjelesne i tehničke kulture.inicirajući različite razlikekontraste.Harmonija proporcija-usklađenost sličnosti i razlika. dramski tekst.ritmičkim izmjenama-naročito oblik i veličina. konkretnog i apstraktnog mišljenja. roman.Ponavljanjem većine činilaca.oblika i valera. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. biologije.…/. prozni tekst. Razvijanje sposob-nosti posmatranja. 108 . vanjski prostor. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Razumijevati. pojave u prirodi. Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalompauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom.načinom primjene boja i drugih lik. istorije /povjesti. objekti.Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj orkestraciji težiti većoj dinamici naročito valerskim kontrastom. pastel /suhi. Koristiti se odnosima suprotnosti /komplementarnim kontrastima. matematike.Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike.Vazareli.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. diferenciranje važnog od manje važnog kada su u pitanju odnosi suprotnog i razlika. Akvarel. razvijanje likovne kreativnosti.bez njihovih suprotnosti. tempera. Biti sposoban prepoznatvati i uočavati stvarajući predstave.

109 .Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter. Asimetrični način organizacije –dinamika. Simetrični oblici u umjetnosti-ornamentalne forme.

Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva.Gog. . objekti. biljke.. V. tjelesne i tehničke kulture. BOJA Izražajne mogućnosti svojstva boje: Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetčosti i manifestacija cjelokupnog života. Ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje. vanjski prostor.svjetlosti i snazi boje.ravnoteže.keramike i stakla. prozni tekst. Povezivanje pojmova. Uzajamni odnosi boja proširuje i obogaćuje dejstvo Poseban izbor predemeta i stvari iz užeg i šireg okruženja: pokretne pojave u različitim aktivnostima. zaključivanja.ritam –što ga obrazuju njen kontrast i harmonija. prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu. Tehnologijski pristup miješanja bojaPitanje organskih i neorganskih bojaMiješanje pigmenata. Razvijanje sposob-nosti posmatranja. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka.V. Duh se čovjekov razvija pored ostalog upotrebom boja. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. pjesma. kolaž različitim materijalima. pojave u prirodi. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura). gvaš.multimedija video). Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene mnogih svojstava i izražajnih mogućnosti boje. roman. obojenosti. unutrašnji prostorSlobodne dekorativne kompozicije Akvarel.Asiraca. BiH kulturne baštine.. Kineza. biologije. Grci su bojili skulptureKineska glazirana keramika. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi 110 .video DVD materijal. odnosi koji vladaju u spektru trebaju imati svrhu prostorne funkcije bojaKoristiti se odnosima kombinacija boja u cilju obogaćivanja prostora.Munk. Razvijanje kritičkog mišljenja. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma.3..Grka. materijalnost-upotrebom nijansi dominacijom više tonaliteta. toplotu.…/. predjeli.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Mone. matematike. istorije /povjesti.glazurom toplim i hladnim bojama.. uočavanja. informatike. muzičke /glazbene/. ljubavi prema domovini.) . Boja ima sopstvenu :svjetlinu. tempera. Vermer. razvijanje likovne kreativnosti.. Boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja.tuš. Zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće. volumen-njeno zahvatanje prostora po dubini.od Egipćana.dijaprojektorslajd. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i koji proističu iz čulnosti i ljepoti boje . Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih boja u parovima –komplementarni sklad.E.mozaika.inicirajući različite razlike izražajnih mogućnosti i svojstava boje. voštani/.DelftK. dramski tekst.. (V.hladnoću-njihov uticaj na emocije. tuševi u bojiI dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. pastel /suhi. zemljopisa. Kontrolisati opažajne doživljaje bojePotvrđivati svojstvo da boja zavisi od talasnih dužina svjetlosti – Likovnim rješenjima odgovoriti na karakteristiku boje kao prostorne funkcije. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. Uvoditi učenike studioznijem prepoznavanju i uočavanju stvarajući predstave. –. Kombinacijom boja slijedila je obrada pri izradi odjeće. slika. bogaćenje mašte.(vizuelnog i vozibolnog).Japanaca. Rimska-Bizantska umjetnost: korišćenjem boje kamena. konkretnog i apstraktnog mišljenja.

uviđati i uvažavati pravilo da upotreba teksture treba biti u skladu sa cjelinom. tačkastom tehnikom pera. nišani.razdvajanju.Rubens.video DVD materijal.Ernst.dijaprojektorslajd.lišće. Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do tvrde. konkretnog i apstraktnog mišljenja. uočavanja.s čime obrazuju novi događaj priču.skalpela i sl. Kompozicije perom nastale nakon viđenja teksture kroz lupu(-potka tkanine). Bogatstvo linearnog u realizaciji viđenih objekata. segmenti materijalne stvarnosti. Isticati kod učenika smisao za neočekivani obrt i spoj. Njegovanjem pojma teksture.Direr-na svojstven način obogatio umjetničku teksturu linearnim rezom.rad sa predlošcima od žice.ljepila. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. ljubavi prema domovini.M..ispletenosti. Doživljaj umjetnosti i recepcija na umjetnička djela. Krošnje. Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanjuučešćem rekomonovanja-fotomontažom.. Sadržaje vezati za oblike i njihove maštom razrađene karakteristike-povezivanje oblika.4. bogaćenje mašte. Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti.ograda. Dalje razvijati sposobnosti da se linijom maksimalno izraze u likovnom smislu.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina. Povezivanje pojmova. Upotreba grafike-suha Igla.posvetiti svoju pažnju.ruže. Osposobljavati učenike da vide likovne forme. Razvijanje kritičkog mišljenja. reprodukcioni materijali u različitim bojama.Tangi i sl.životinja itd.pojava ..kamen-sitniji oblutci.(stijena. Razumijevanje linearnog koncepta kao postupka u kojem su sada iskorištene sve mogućnosti likovnog karaktera linije-linearnosti u svrhu pokazivanja i označavanja teksture.multimedija video).ljudi.razno rastinje. biologije.strip. Posmatranje tkanja kroz lupu. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.špricanjem kroz mrežu. Njegovanje senzibiliteta i snage linije.linijom.nasip.tačkaste.Japanski drvorez. plima-veliki val plime.predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom. Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom:izražavanje glatkoće. nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom.I. Neočekivani Susreti stvari i bića: upotreba makaza.Dali.bakrorezi.njeno djelovanje je onda bogatije i dublje.grafičari. (S. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednosti-ma. Prihvatiti i likovno.traženje smisla u preklapanju. razvijanje likovne kreativnosti.izbjegavati kod isticanja i izražavanja teksture monotoniju ali isto tako važno i veliku raznorodnost upotrebljenih tekstura. Odnosom prema klasičnoj umjetnosti učiti i likovno propitivati. razmišljati da je u pravilu racionalnosti osnovno . Sadržajna osnova određuje formu.fotomontaža. Moj filmski prikaz scene.učenike navikavati da su to ujedno i forma i sadržaj.) Fantastika u svijetu oblika: opažanje okoline bez učešća uobičajene logike: Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti. Povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: informatike.zgužvanostidraperije.(Rembrandt.hrapavosti.povlačenje suhom četkom u jednom pravcu i unakrsno.susretu linijskog tkanja i potke.isprekidane . -Različitost simulirane teksture: unakrsnom tehnikom pera. kolaž-novina.BiH kulturne baštine. Kompozicija-geometrija i tekstura. POVRŠINA Linearna tekstura: Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima.renesansni rezbari. učenika. Njegovanje pozitivnog odnosa prema 111 . Strukturu forme čine svi elementi likovni kao i ostala likovna sredstva. Tajanstveni svijet. Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu.povijesti umjetnosti .stalno percipirati preko njegove forme.stećci. Obilježja i pojave iz prirode. zaključivanja. Razvijati osjećaj snage simbola upotrebom gotovih slika-tiska.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije... . I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. špricanjem crnim na bijelo i obrnuto. -Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).zrnatosti. Udruživanje iskustva povezanog sa osjećajem vida i dodira-stvaranje potpune predstave o posebno odabranim modelima-temama teksture.

kolažne aplikacije.video DVD materijal. Različiti materijali. Aktivne i pasivne plohe.komponovanje iz kvadrata-veći formati papira .izlazak sunca.ravnomjernog ili neravnomjernogSkupljanje likovnih činjenica u formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini. Navikavati i dalje istrajavati na recepciji i razvoju likovne kulture. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.čempresi kraj rijeke.oblici u veličinama. Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika.likovnog i vizuelnog mišljenja.napredovanja. kartonske podloge. uzmicanja veličina i oblika imanentno samim oblicima čime je istovremeno rješen kontrast. upravo intervali i kontrasti. Upotreba: ( udžbenika za VIII/IX razred(likovna kultura). Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama : uvećanjem i smanjivanjem određenih pojedinosti:raznim tehnikama Umetanje dinamičnoga u statični oblik-složenije ornamentalne strukture.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: incijativi Dizajn :Trougao i BiH Komponovanje iz Kruga.multimedija video). rotiranje i umnožavanje većih i manjih cjelinaObrazovati smisao Koji učenika obogaćuje za razumijevanje diobe: veće gore. siporexom. Naselje u brdu.P. A.napetost i protivrječnost u likovnom smislu. Načelo većega i manjega.razdvajanja i izdvajanja oblika.mobilna skulptura. Kostim za moju ulogu.dijaprojektorslajd. U skulpturi od Antike do novijeg vremena uočiti odlike rasporeda i obrade masaRazvijanje kritičkog mišljenja. MASA I PROSTOR Suprotnost je rezultat razlika u KontrastuKontrast oblika i veličina: Kontrast u svim motivima raspoređivati po načelu odjeljivanja. Koliba i livada.Kalder. Konstrukcija mosta. 112 .Brancusijeva skulpturaEskimske maske- radu: incijativi Produbljivati osjećaj da su uzrok zapažanju ritma i dinamike. preko umjetnostiModerna umjetnost.Nova arhitektura. Težiti da kod učenika razvijamo takve perceptibilne navike o tome da je učinak događanjalikovnog prikazivanja u smislu zbijanja.5. Razmiještanje udubljenja i izbočenja.Mondrianrazrješavanje suprotnosti : K.ovisno o materijalu I postupku. (grupni rad)-oblikovanje-građenje Veliki dekor na ulazu Određenog objekta. ljubavi prema domovini.(mala plastika) KOMPOZICIJAKomponovanje –predstavljanje u okviru određenog prostorarad grupe. trgovački centar.manje dole i obrnuto po obojenosti oblika ili površina. ambalažni papirtroslojni karton.likovna kombinatorikaKombinatorika s formatomGrađenje jedinstva u raznolikosti. Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. Oblikovanje glinom.kartonom mekani lim-folija Slikarski tečni materijali.Maljević:.

ravnoteže. .toplotu. materijalnostupotrebom nijansi dominacijom više 113 . -Da se duh čovjekov zapravo razvija pored ostalog upotrebom boja.hladnoću-njihov uticaj na emocije.Vazarelija.(vizuelnog i vozibolnog. .. Boja: .Japanaca.. Tačka i linija: .u inventivnosti tehničkih-preciznih.odEgipćana.Lotreka. Kineza.spontanih-neobuzdanih. volumen-njeno zahvatanjeprostora po dubini. -Dominacija među ravnim.(dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih.Degasa.iskidanim..(Renesansna iskustva). -Preko umjetnosti i umjetničkih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela.po obrascima(Leonarda.mlitavih i snažnih. -Da boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja.oštrim i tvrdim..Uočiti mnoge izražajne mogućnosti svojstva boje:Vizija na svijet svjestlosti i bojaKarakter koji objašnjava da su boje posljedica svjetlosti i manifestacija cjelokupnog života.(Antička iskustva). -Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva. -Moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti..Grka.harmoniju gledati.Mondriana.Engra.prepoznavati i likovno.njenim poticajnim preferencijama i didaktičkim medijima.prostornost-njena snaga djelovanja na okolinu. -Saznanje o tome da zajednički skup osnovni boja daju osjećanje potpunosti punoće.Rafaela. -Da boja ima sopstvenu :svjetlinu. donekle vježbanjem umjetnost linije .oblikovati liniju u njenoj suštinskoj dominantnosti-razlikovanjem.T.mekanim.ravnim i lučnim.kao usaglašenost dijelova među sobom i u okviru cjeline.Asiraca.označavati .Pikasa. -Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura.Istraživati. -Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama -Harmoniju-skladnost -upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sličnog. -Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih bojau parovima –komplementarni sklad.uočavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju.OČEKIVANI REZULTATI KROZ STRUKTURU PROGRAMA Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u likovno problemskim cjelinama.konstruktivnih i konturnih.krivudavim.Moći predstaviti takvu likovnu cjelinu u kojoj se nameću dominantnosti linijom. -Primjenjivati i razumijevati ispoljenost karaktera oblika uz učešće boje. -Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama .Direra.ritam što ga obrazuju njen kontrast i harmonija.

izvedenost boje.da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama.nanošenjem sunđerom i grafičkim valjkom.(mehko) kao suprotnost tvrdome.Upotreba grafike-suhaIgla.rad sa predlošcima od žice. -Četvorobojne kombinacije. -Karakterističnost pojma kontrasta izdvajati posebno između svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici"oblike zapažamo više po njihovim razlikama i kontrastima". -Crtanje –(simuliranje teksture-ukrštanjem linija šrafurom -Posmatranje tkanja kroz lupu.špricanjem crnim na bijelo i obrnuto.plava-narančasta.vježba po kružnom spektru Osvald. -Vježbama harmonije boja.zahvaljujući njenom ponavljanju.žuta plavo-ljubičasta. -Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu.(veliki intervali).učenika. Masa i prostor: 114 .tačkaste.predmetima koristeći se linijom –linearnim konceptom.traženje smisla u preklapanju.oblikovanje prostora. -Shvatati temeljne primjere o razlikama:hladnoću primamo kao suprotnost toplome.Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti.špricanjem kroz mrežu. -Uočiti "friz""Rozetu"gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i preglednost.svjetlo sjene i vrijednosti obojenih površina.isprekidane .tačkastom tehnikom pera. -Poseban i odabran pristup uviđati u smislu konkretnog shvatanja.Mješanje bojom.pojava i likovnih predstava. -Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji određenu cjelinu širi-pomjera.Prostorna funkcija boje-Postojanost Jednobojne kombinacije-oblikovanje prostora.linijom. Površina : -Likovno prepoznavati i osmisliti linearnu teksturu:Ispitivati i likovno određivati kvalitet površina na stvarima.izučavati svojstva kontrasta boje:J. -Različitost simulirane teksture:unakrsnom tehnikom pera.glatkoću kao suprotnost hrapavom.(aditivno-supstraktivno).susretu linijskog tkanja i potke.Meko.povlačenje suhom četkomu jednom pravcu i unakrsno. -Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapažamo najčešćenastaju zbog intervala i kontrasta. -Da boja ima tonsku gradaciju.tonaliteta.veću i manju zasićenost.crvena-plavo-zelena.Iten(sedam vrsta kontrasta). -Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma. -Postupno prevođenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti. -Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statični karakter.Ponavljanje dva ili više motiva s različitim intervalom-pauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom.o gami boja:dominacija jednog hromatskog područja iz skale boja Ploha: -Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari. -Crtanje upotrebom i korišćenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do vrde.Uzajamno djelovanje više boja.razdvajanju. -Trobojne kombinacije. -Aprecijativno učiti o simetričnim oblicima u umjetnosti-ornamentalne forme kao i simetrični način organizacije –dinamika. dodavanje crne i bijele i komplementarne-umnožavanjeharmonijske mogućnosti. Boje vezane za predmete koje tumače (simbolika boje) -Obogaćivati smisao o koloritu boja:odabir kolorističkih vrijednosti.(monohromna kombinacija). -Ove razlike prepoznati i rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući takve međusobne karakteristike. -Dvobojne kombinacije.po istom postupku. -Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanju-učešćem rekomonovanja-fotomontažom.

Produbljivanje nivoa usvojenog. Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti. DIDAKTIČKO . Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do tada usvojenim znanjima. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje. -Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama :uvećanjem i smanjivanjemodređenih pojedinosti:raznim tehnikama -Nalaziti mogućnosti sopstvenih rješenja .oblike u veličinama.GRAFIKA . a mišljenje apstraktno.Razmiještanje udubljenja i izbočenja.CRTANJE .(mala plastika) -O KOMPOZICIJI razmišljati kao rekapitulaciji svih znanja i osjećanja prema problemu kompoziciji-Komponovanje –predstavljanje uokviru određenog prostora-Razvijati rad grupe.-Konstantno uočavati da je suprotnost rezultat razlika u Kontrastu-Kontrast oblika i veličina: -Kontrast u svim motivima pokušavati raspoređivati po načelu odjeljivanja. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: .PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE 115 .umetanjem dinamičnoga u statičnioblik-složenije ornamentalne strukture.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu. što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. -Izvođenje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast veličinom oblika.likovna kombinatorika-Kombinatorika s formatom-Prisutnost više likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji. Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja.ravnomjernog ili neravnomjernog-Skupljanje likovnih činjenicau formatu i u određenom prostoru gradeći kontrast prema cjelini.razdvajanja i izdvajanja oblika. stečenim kroz preaktično kreativni rad. likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1. OBLIKOVANJE U PROSTORU –rješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. -Razumijevati i likovno razrješavati aktivne i pasivne plohe. -Pratiti i prepoznavati načelo većega i manjega.ovisno o materijaluI postupku.SLIKANJE . ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u IX razredu. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: .PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. da je pristup okolini intelektualno vizuelni. obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima.

Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ iz kojih proističu pojmovi koje učenici trebaju usvajati. POVRŠINA 5. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ 116 . I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje. Koncept usvajanja znanja. Vizuelne motive 2. permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. vlastita iskustva i spoznaje. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava. BOJA 3. Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu.. koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . Nevizuelne motive 3. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. novim medijima. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine. ponuđenim materijalom. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. učenja u likovnoj kulturi je proces. Likovno problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. i okruženjem u kojem žive. Tematske cjeline: 1. od 1-9. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava. TAČKA I LINIJA 2. PLOHA 4.

etnografsko nasljeđe. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/. tekstura…. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu.. odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. koji se odnose na podražaje. prirode i društva. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. tuga. vjetar. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. svoje emocije. shodno učeničkom uzrastu. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. praznici. kontrast. upornosti i iskustva. boja. strah. maternjeg jezika /priča. biljke…. linija. prostori. muzika. oblik. muzički spotovi. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. pedagoškog. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. čulni poticaji. . bol. pripovjetka. glazbene kulture. mjesto stanovanja.. palakati /sportskih. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ . Nevizuelni motivi su oni. sreća. gradacija. dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata. kulturnih dešavanja…/. Teme koje se najčešće realizuju su: . stečenog znanja i usvojenih navka. u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. matematike. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/.iz neposrednog okruženja djeteta. valer. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. pojave u prirodi. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. predmeta i pojava. tačka. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . harmonija. značajni datumi. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. emocije /osjećanja/. 1. porodica. učenicima bliska muzika. muzičkih. estetskog 2. poezija/. krajolici. ritam.priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti .nevizuelni poticaji. svoje viđenje svijeta.Kao što je već ranije pojašnjeno. ne mogu biti loši/. vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. škola. ravnoteža. objekti.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. Dakle. strahove i oduševljenja. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/.likovni i kompozicioni elementi. zavičajne kulturne baštine . pozitivnog i negativnog uticaja sredine. roman. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. psihološkog 3. 117 .. znakovi vizuelnih komunikacija.

sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. želju za postizanjem rezultata i sl. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano.Dakle. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. aktivnost na času. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. odnos prema estetskom. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/. i likovnog jezika/. To znači da nastavnik. u najvećoj mjeri. 118 .

poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). 6/8. primjena i sistematizacija: . . . 2/2.intonacija. umjerena i brza tempa. ( jedinica OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici trebaju znati i razumjeti: . ¾.Prilikom analize elemenata interpretacije u toku slušanja. . . učenici/ice primjenjuju ranija znanja i iskustva . . 4/4.Primjena stečenih znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa: . te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.o različitim notnim trajanjima.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA IX RAZRED (1 sat sedmično – 34 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje novih znanja. njihova primjena u muziciranju. stiču nova 119 . 7/8.artikulacija. pravilno fraziranje.poznavanje svih italijanskih oznaka za dinamiku. .sistemu pisanja nota u violinskom i bas ključu.tempo .dinamika .

suita.ZNANJE brojanja četvrtinka. impresionizam. .svjesni su porasta kvaliteta ritmičke reprodukcije–složenijih kombinacija. -Svjesni su proširenja i kvalitetnog porasta muzičke memorije. izvođače i izvođačke sastave.stilske epohe: renesansa. suita). mjera. F-dur i d-mol ljestvici kroz analizu notnog teksta pjesama. . _____________________________ . svita. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. koncert.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. badineri.Ima razvijenu potrebu da upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. . gigue. opera. saznanja i sa dosta samopouzdanja vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.Slobodno izlaže svoje mišljenje i ideje jer osjeća porast vlastite kompetitivnosti . obima glasa i promjena nakon mutacije. . ime kompozitora. oratorij.duru. a takođe i promjenu mjere u notnom tekstu.Brzo prepoznaje u notnom tekstu i tačno realizuje odnosno izvodi dvodijelnu. jazz.uvođenje pojmova ( muzičke forme ) i njihova primjena tokom slušanja muzike: tokata. . -Tokom slušanja pamti naziv djela. opereta.utvrđuje znanja o G-dur. fuga.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. balet. ritam. klasicizam. kao i osjećaja za harmoniju i polifoniju kroz pjevanje (višeglasno pjevanje – kanoni). tempo. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. . kantata.razlikuje vokalna. duet. simfonija. kao i ritam pjesme na osnovu notnog zapisa. ________________________ _ ______________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . slušanje (preludijum. instrumentalna i vokalno-instrumentalna djela. osminka i polovinka ). 20.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u G – duru i F . takt. fuga. dinamika.poznavanje i primjena pojmova: sonata.Samostalno primjenjuju naučene pojmove (melodija. romantizam.upoznavanje kordofonih tradicionalnih instrumenata. . . 120 . filmska muzika. . . -Cijeni i pamti stvaralaštvo bh. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. barok. arija. kompozitora i tradicionalnu narodnu muziku - Formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. te vokalne reprodukcije. uvertira. artikulaciju) korigiraju izvođenje svjesni da tako poboljšavaju kvalitet interpretacije. . .Uživanje u predstavljanju svojih znanja i sposobnosti publici. stoljeće . e-mol. muzičku formu i poredi djelo sa drugim slušanim djelima.

u cjelini. po strofama ili po frazama. te potrebe za komparacijom i širom prezentacijom u regiji i svijetu. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. spojiti ih a zatim pjesmu pjevati u cjelini. . preciznosti intonacije.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . .sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja i povećavanja znanja o muzici. prvenstveno uz pjevanje nastavnika i slušanje tonskog zapisa. upoznavanjem i usvajanjem novih muzičkih pojmova. izvođenjem muzičkih igara/plesova. slušanjem muzike/glazbe. sintisajzer. Na 121 . sa svim elementima interpretacije. gitara ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma pjesama. reprodukciji ritma. uticaj i na druge osobe i okolinu svojim pozitivnim stavovima. PONAŠANJE .ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. učiti pjesmu uskladu sa potrebama. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. pravilnoj dikciji i akcentiranju.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. VRIJEDNOSTI. STAVOVI. na koncertima i utiče i na svoje vršnjake da se isto tako ponašaju i sl. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. -Razvoj interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja polako postaje trajna potreba. . pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi 10 pjesama. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na stvaranju estetskog suda o slušanom djelu. učenjem notnog pisma u okvirima učeničkih potreba razumijevanja muzičkih/glazbenih sadržaja. kultivisanju glasa. kultivisanju glasa. STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke/glazbene kulture prema Okvirnom programu za deveti razred se ostvaruje u kontinuitetu kroz pjevanje novih dječjih pjesama. .ispoljavanje izrazitog interesa i ljubavi prema umjetničkom stvaralaštvu i sadržajima iz muzičke baštine BiH i drugih naroda. disanju. fraziranju. te osjećaja za harmoniju ( višeglasno pjevanje-kanoni). učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. razvoju opsega/obima. Nakon doživljaja pjesme sa CD-a ili u izvođenju nastavnika.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje (riječima ili aplauzom) i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. razvijanju muzičke memorije.

emocionalno) ali po potrebi i selektivno. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Nastavu muzike od druge trijade izvodi također predmetni nastavnik muzike. obraditi ritmičke figure koje sadrže. harmonikaški i drugi. na osnovu slušnog primanja. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. U program su uvrštene vokalne. ali i drugih predmeta. Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. 122 . Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). spojiti elemente igre i tada izvoditi igru/ples u cjelini. Tokom obrade pjesama. – 9.osnovu notnog zapisa učenici/ice u devetom razredu pjevaju i sviraju pjesme u G i F . tempa. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre/plesa. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor ili orkestar. bozuk. pokrete. itd ). Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. Horsko i orkestarsko muziciranje izvodi predmetni nastavnik muzike. artikulacije. kulturno-umjetničkim društvima. Učenjem muzičkih igara/plesova učenici upoznaju narodnu tradiciju drugih zemalja. Potrebno je naučiti prvo pjesmu ( ako je u pitanju muzička/glazbena igra/ples sa pjevanjem). Visok stepen korelacije se ostvaruje i sa nastavom bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. opisno. likovne kulture. bugarija. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. plesnoj školi. U Okvirni program su za pjevanje i slušanje uvrštene po 4 narodne pjesme iz BiH koje bi bilo dobro čuti u izvođenju poznatih interpretatora narodne i zabavne muzike. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 18 kompozicija sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. Upoznati učenike sa kordofonim tradicionalnim instrumentima BiH: šargija. Pjevanje u horu/zboru ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. saz. Koreografije narodnih igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. gusle. stilske epohe. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. muzičkog oblika ( informativno ). te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. itd. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. lirica.duru. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. pa zatim učiti pravila igre/plesa. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor/zbor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. ). izvođača. hor/zbor i orkestre. Pored redovne nastave. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. pjevačke glasove. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. dinamike.

izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. .Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. stihovi: Osman Đikić. dvoglasnih pjesama i troglasnih kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza g – g2 u violinskom ključu. . Đela Fato.pomaže djeci u kolektivnom.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. zapisao: Bajro Redžić. Yesterdey. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJEIZBOR 1.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. đela zlato. 8. .primjenjuju tokom . -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. narodna. 4. The Beatles . sremska. Jesenje lišće. jesenske duge noći. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Phillipp Fridrich Silcher. zabilježio: Vasil Hadžimanov 3.Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u osmom razredu. Stade se cvijeće rosom kititi. . razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. Padmaskovske večeri. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. 13. Makedonska pjesma.učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom. dinamiku. . Handel 5. . Ruža. te podstiče komunikaciju.sam/a učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava.dvoglasno pjevanje. Oj golube. G. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. .poznaju notna trajanja.RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) VRIJEDNOSTI. STAVOVI. muzika: narodna. Bila bilko. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. sevdalinka. mjere 6/8 i 2/2. sa njemačkog prevod i prepjev: Mirjana Ivanović.pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu. izleti. . disanjem i fraziranjem. pauze. 11. te često pjeva i svira. . Hrvatska. . tempo. 12. . Blijedi mjesec. . . . 123 . pravilnom dikcijom.Pjevanje u školskom horu/ zboru. tekst i muzika: John Lennon i Paul McCartney. dvoglasno pjevanje i Ričerkar. Ne.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. .Sviranje u školskom orkestru. prema tekstu Branka Radičevića. te promjenu mjere.Razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru. Franjo Bosanac (lutnja) 2. 10.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe).upućuje učenike/ice na druge izvore znanja. moj golube.Pjevanjem jednoglasnih. 4dijelnu mjeru. Rusija 6. sevdalinka 9. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. kuća.uočavaju i određuju karakter pjesme. 3.F. . . . Oj. ja ne znam. mjeru.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. Nek svud ljubav sja 7. OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi i u porodici). grupnom i individualnom muziciranju. -pjevanje i sviranje pjesama prema notnom zapisu u G i F – duru. starogradska ili Ne jurite konji u kas. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema . priredbe. bihaćka djevojko. 7/8. . Biljana platno beleše.

-zna naslov djela.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. . 2. u KUD-u ili plesnoj školi (praksa). 124 . tekst: Heinrich Heine. te demonstrira i stimulira vlastitim uključenjem i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnost.Radi povečane stimulacije učenika/ica. Rusija.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela. . J. dječije radne i kulturne navike. -Učestvuje pri izradi preglednih zidnih kalendara sa terminima _____________________ _____ . za flautu i gudački orkestar. Carmina Burana. . _____________________ _____ _____________________ _____ .Tačno određuje dinamiku. priprema i a Vodi izvođenje igara/plesova. Dvije tokate. Razvija kreativnost.Samostalno se učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju.Samostalno određuje karakter kompozicije. muzici . . 4 BWV 815 i Badinerie iz Suite u h-molu BWV 1067. samo smijeh. Bulbul pjeva okolo Mostara. Hajd’mo sad veselo. .Brzo uočava i saopštava izvođača. Horing. Samo pjesma.cijeni i upoznaje narodne tradicionalne instrumente. Romanian Polka Bela Bartok. Bach. planira i realizira odlazak na probu folklorne sekcije u školi. (multikulturalnost) -Poznaje termin koreografija. . . . Brazil. Carl Orff. Kalinka.ruska ciganska.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša.SLUŠANJE MUZIKE: 1. a izvode ih pravilno. _____________________ ___ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. _____________________ _____ -Samostalno izvodi zadane pokrete: -Samostalno se uključuje u kolo. Ary Barrosso. sevdalinke 2. -razumije da svaka zemlja ima tradicionalne igre i plesove.Zidni pano dopunjava novim zapisima i slikama instrumenata iz zemalja iz kojih je igra/ples. Mladen Pozajić. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. S. _____________________ ___ .često traži da se djelo ponovno sluša. Gigue iz Francuske suite br.Upoređuje note i njihova trajanja. Milan Jeličanin i Grave. G.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. 4.ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. 6. 5. -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. 3. Brazil. Makedonsko devojče. Romanian Folk Dances. Asim Horozić. narodni orkestar. . _____________________ _____ . stihovi: Aleksa Šantić. . 3. (samba). Kapija.usvaja pokrete sa više sigurnosti. Jonce Hristovski. komentira osobine djela. . _____________________ __ III. 3. stihovi: Aleksa Šantić. muzika narodna.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa (ritam pjesme koja se obrađuje).donosi estetski sud o djelu. K. -Shvata da su tradicionalne igre i plesovi svake zemlje vrijednost koju treba čuvati.Izvodi koreografiju u skladu sa zahtjevima muzičkei gre /plesa. . Troglasni kanon ________________________ ______ II MUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI 1. .Osmišljava. pjevanja artikulacione oznake. informativno poznaje . Kraj tanana šadrvanaAzra.Aktivno učestvuje u izboru programa igre/plesa za priredbe. . Makedonija. _____________________ ____ -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. tempo i druge karakteristike djela.Fond igara/plesov a se širi. muzika narodna i Moj dilbere.. izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CDa sa djelima koja će se slušati u školi. i O fortuna. troglasno 2. KANONI 1. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). muzika: Ismet Alajbegović Šerbo i Emina. .

duhački.Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. . . 1.Prati ponašanje na koncertu. van Beethoven. -prepoznaje vokalno. ritam. mijenja. . Ivo Tijardović. -prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. -Sposoban je da shvati osnovne klarakteristike muzičkih stilova (barok. melodija. upoređuje. . . act II No.opereta Splitski akvarel. 6. 19. 6. . . Franz Schubert. Sonata f-moll op. . . 18. udaraljke) . Čajkovski. Pjesma Splitu. balet ''Ohridska legenda''. muzičku formu. Valcer.Chi la gagliarda. .Priprema. 16. G. . 17. romantizam): . Grlica. Koncert za violinu i orkestar u e-molu I stav. br. Bedrich Smetana. 12.Samostalno smišlja.Sposoban je je da uoči i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repeticija. d-mol ili BWV 884. momačka igra iz I čina. I. 15. I act..pjevač ili solo-instrument. Casta Diva.Razgovorom o muzici u okolini. 2 br.razlikuje glasove: dječji. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. Hallelujah. Stevan Hristić. tempo.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. Chatanooga Choo Choo. 66. hor/zbor .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku i tempo.razlikuje izvođačke ansamble: solo.Pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima. . ženski (sopran-alt ). muški (tenor-bas). Preludij i fuga BWV 875. -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta. 125 . P. iz opere Norma. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. F. i Prelude iz Suite bergamasque. (Cvijet divlje ruže). itd _____________________ ___ _____________________ ____ -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. 17 iz baleta Uspavana ljepotica op. Vincenzo Bellini 14. 11. br. te saopštava ime kompozitora. dodaje. Debussy.Arabeska br. . solo-pjesme. C. _____________________ __ ____________________ . F. -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva.7. Glenn Miller i When The Saints Go džez Marching In. Mendelsohn. Hor seljaka iz opere ''Prodana nevjesta'' i Ples komedijaša (finale). L. 13. dinamiku. i Panorama. i La Réjouissance: Allegro iz Music for the Royal Fiereworks. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim -poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija djela. 9.Insistira da prisustvuje koncertima. . I stav i Oda radosti iz IX Simfonije. klasika.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. . -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu. . Louis Armstrong.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. 2. No.Prilikom slušanja muzike poštuje pravila ponašanja. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). . 15 G-dur. Die Forelle (Pastrmka) i Heidenroslein. 10.Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru. -Vođenje intervjua sa umjetnicima.prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu za posjete kulturnim ustanovama-koncerti.Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata koncerata.određuje karakter djela.Koristiti jednostavan muzički jezik tokom analize djela. Handel. II sveska. iz oratorija Mesija. . 8. .

. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju. .Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. . individualna. . ________________________ ____ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst. .Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike.Slobodnija improvizacija kolektivna. .Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. grupna. . -samostalno uočava promjene u tempu.Baldassare Donati. kreira nove aranžmane za pjesme. u paru (dijalogom). 126 . -Na muziku progovara likovno ili literarno.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. _____________________ -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. odgojnim područjima. .

Odgojni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom razvoja kinezioloških (1) ineresa. Specifični ciljevi kineziološke edukacije tiču se djece sa posebnim potrebama. kroz profesionalnu podršku učenicima u aktivnostima tokom kojih će oni. Antropološki ciljevi kineziološke edukacije su u korelaciji sa procesom kinezioloških transformacija antropoloških: (1) sposobnosti – (a) psihomotoričkih i (b) funkcionalnih. Lista osnovnih zadataka kineziološke edukacije u osnovnoj školi usmjerena je na optimalno stimuliranje procesa rasta. Osnovni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi nastave tjelesne i zdravstvene kulture. pojedinačno: (1) usvojiti osnovna znanja i razviti 127 .TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA DEVETI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Svrha kineziološke edukacije je u doprinosu integralnom razvoju i ostvarenju ličnosti. (2) stavova i (3) navika. (b) intelektualnih vještina i (c) kognitivnih strategija. (2) obrazovni i (3) odgojni. Obrazovni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom učenja i sticanja kinezioloških znanja. (2) posebni i (3) specifični. Ciljevi. i to: (1) kognitivnih – (a) verbalnih informacija. shodno njenim maksimalnim biopsihosocijalnim kapacitetima sa kojima aktivno. dalje. interaktivno i kreativno može sudjelovati u unapređenju kvaliteta života i suživota. (2) psihomotoričkih – (a) informacija. ispoljenju i očuvanju kinezioloških dimenzija antropološkog prostora koje značajno sudjeluju u unapređenju kvaliteta života i suživota ličnosti. Posebni ciljevi kineziološke edukacije su ciljevi izvannastavnih i izvanškolskih kinezioloških aktivnosti. (c) iskustva i (d) motoričkih programa. Komplementarni ciljevi kineziološke edukacije mogu biti: (1) antropološki. razvoja i sazrijevanja učenika. (2) osobina – (a) morfoloških. (b) znanja. mogu biti: (1) osnovni. Cilj kineziološke edukacije je naučna i profesionalna podrška optimalnom rastu i razvoju.

(5) osposobiti se za samostalnu kontrolu i vrednovanje kinezioloških parametara koji sudjeluju u definiranju zdravlja i održavanju kineziološke kondicije. (4) razviti interes i naviku za cjeloživotni kineziološki angažman. spolu i zdravlju učenika. izvođenja. programiranja. (7) korisnost sadržaja za svakodnevni život. sportsku rekreaciju.sa energetskog i. koordinacije. Ciljevi. taktičkih i administrativnih pojmova i termina značajnih za kineziološku aktivnost Poznavanje najosnovnijih zakonitosti procesa kinezioloških transformacija antropoloških svojstava Kontrola kineziološkog statusa – morfološkog i funkcionalnog Kontrola psihomotoričkog kineziološkog statusa Kriva rasta i razvoja . sadržaji i ishodi Cilj 1. i uspjeha u kineziološkim aktivnostima . sporta i sportske rekreacije na ljudski organizam Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kvaliteta i kvantiteta hrane i tečnosti. preciznosti. Osnovna teorijska znanja 1. odnosno po završetku devetog razreda svaki učenik bi trebao da: (1) zna i ima interes i naviku da njeguje i štiti vlastito zdravlje i zdravlje okoline. Očekivani ishodi kineziološke edukacije su u korelaciji sa operacionalizacijom ciljeva kineziološke edukacije s obzirom na (1) uzrast. tehničke. (5) primjerenost sadržaja dobi. (2) usmjerenost na izvođenje – operacionalizaciju. u kineziologiji potreba je uvijek u funkciji mogućnosti: kao prirodna potreba kretanje ima funkciju biološkog amaneta i stimulira ne samo rast i razvoj već i homeostazu i stabilnost organskih sistema i životnih funkcija. kontrole i vrednovanju procesa kinezioloških transformacija Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni morfoloških i funkcionalnih dimenzija značajnih za antropološki status Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni stanja: gibljivosti. Standardi kineziološke edukacije jesu: (1) naučna zasnovanost. repetitivne snage Posjeduje osnovna znanja o kineziološkim aspektima adolescencije . (4) objektivnost – prilagođenost sadržaja prirodnim i društvenim uvjetima. vremenske.završne faze procesa sazrijevanja ličnosti Posjeduje najosnovnija znanja o pozitivnim uticajima tjelesne i zdravstvene kulture. Osnovni sadržaj kineziološke edukacije je pokret i kretanje i na njima razvijene teorijske i praktične situacije i strategije namjenjene operacionalizaciji ciljeva. (2) usvojiti teorijska i motorička znanja i iskustava korisna za svakodnevne i urgentne kineziološke situacije. zaštitu i promociju zdravlja kineziološkim sredstvima. (5) razumije. U-e x x x x x x x x U-i x x x x x x x x 128 . (6) sigurnost učenika. (3) uvažava i razvija vlastite opće i posebne kineziološke potrebe i kompetencije i racionalno ih afirmira. (2) spol i (3) ambijentalne prilike. odnosno realizaciji zadataka edukacije shodno individualnim potrebama učenika i uvjetima za edukaciju. eksplozivne snage. taktičke i administrativne sadržaje i uvjete značajne za izvođenje sportskih i rekreativnih kinezioloških aktivnosti Posjeduje najosnovnija znanja o modelu planiranja. (4) zna i ima interes i naviku da kontrolira i vrednuje osnovne parametare vlastitog kineziološkog stanja. Lista sadržaja Poznavanje pojmova i termina iz domena kineziologije Poznavanje prostornih. posebne. sportske i rekreativne kineziološke sadržaje i aktivnosti Korektno opisuje osnovne prostorne. razvija i promovira lokalne ekološke vrijednosti u duhu globalno što humanijeg biocentrizma.adolescencija Djelovanje kinezioloških aktivnosti na antropološki status Kultura ishrane Poželjni ishodi Korektno opisuje osnovne edukativne. Na kraju trećega odgojno-obrazovnog ciklusa. tehničkih. vremenskih. (3) optimalno razviti opće. (6) steći samopouzdanje da doslijedno i kontinuirano uvažava. te specifične kineziološke osobine i sposobnosti. razvija i afirmira vlastite kineziološke mogućnosti i kompetencije u prilog kvalitetu živata i suživota. (8) razvoj antropoloških dimenzija učenika i (9) interes i afiniteti učenika. (3) izazovnost i afirmativnost. Pošto je dominantno pod genetskim koordinatama. ravnoteže. brzine. “životnih namirnica”. izdržljivosti. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. poštuje.interes i naviku za njegu. (2) posjeduje osnovna kineziologijska znanja i kineziološka iskustva koja će mu omogućiti kineziološki aktivan život.

1.2. otvorenosti i spremnosti za saradnju. te trčanju na 100m. Morfološke osobine: 1.Obnoviti tehnike trčanja na 100m.2. odbojci. puzanja i kolutanja u ograničenom prostoru 4. brzine. 1. Ritmičke i plesne strukture: . opuštenosti. te koordinacije i gibljivosti učenika i mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. odbojci i nogometu i korektno ih koristi u rekreaciji i sportu x x x x x x 4.Brzina: . diskusije i usuglašavanje postupaka 3. i Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenih pokreta i 1.. Osnovna motorička znanja x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Zna značaj ovih oblika kretanja i spretno ih izvodi Posjeduje osnovna znanja o planinarenju i boravku u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o narodnim igrama i plesovima iz Bosne i Hercegovine Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o rukometu. Hodanja i trčanja: .. shodno potrebama Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. kao drugi kineziološki kretanja sadržaji. Skakanja: . 1.2.Ravnoteža: . koordinacije.5.Izdržljivost .2. ravnoteže i preciznosti Samostalno primjenjuje programe za održavanje aerobne izdržljivosti Normalno reagira u aktivnostima u kojima je dominantna anaerobna komponenta Održava poželjan odnos visine i težine tijela. Odgojni 1.Takmičenja u skoku udalj i skoku uvis 3.Narodne igre i plesovi iz Bosne i Hercegovine . kineziološke rekreacije i kinezioterapije Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o hodanju i brzom hodanju.Koordinacija: . gibljivosti.prevashodno.Obnoviti tehnike skoka udalj i skoka uvis .Takmičenja u narodnim igrama i plesovima 6. košarci. zajednicka razmišljanja. nogometu .Obnoviti tehnike hodanja i brzog hodanja . sporta.Pravolinijska i krivolinijska valjanja. Emocionalna samoregulacija 129 . košarci. 400m i 800 m. Motoričke sposobnosti 2. održava funkcionalnost lokomotornog sistema na poželjnom nivou Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti Prepoznaje se po zadovoljstvu. Kultura tijela 2. brzom hodanju i trčanju 2.Takmičenje u hodanju.2.4.3.Takmičenja u rukometu. Igre: . korektno ih primijenjuje u rekreaciji i sportu Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku udalj i skoku uvis..Gibljivost: .. 400m i 800 m . zdravstvenog aspekta Kultura odjevanja Izbor izvora informacija i znanja iz domena kineziologije 1. stručnih i javnih informacija i saznanja iz domena tjelesne i zdravstvene kulture.2. Funkcionalne sposobnosti: 3.Preciznost: Posjeduje osnovna znanja o pozitivnim i negativnim uticajima izbora odjeće i obuće na kineziološko stanje i na zdravlje uopće Posjeduje osnovna znanja o kriterijima korišćenju naučnih. 1. izdržljivosti.Snaga: . Antropološki S potrebnom snagom i brzinom izvodi složene pokrete i kretanja Odgovarajući praktični sadržaji iz: Normalno podnosi kineziološka opterećenja 1.6.1.2. Osnove planinarenja i boravka u planini u različitim prostornim i atmosferskim uvjetima 5. Vježbe na tlu: .

(2) sport za sportiste. te korektan stav prema autoritetima x x x x Morfološke osobine. pretklon raznožno. hoće i može sudjelovati u njima natječući se sa samim sobom. funkcionalne sposobnosti. procjena i vrednovanje kineziološkog stanja učenika na početku i na kraju školske godine* U trećem ciklusu. Odnos prema ekološkim problemima 4. folklor). spreman na tjelesne i mentalne napore.taping rukom.3. procijenjuju i x x vrednuju s namjerom da se na njih može sistematski i pozitivno uticati. funkcionalne sposobnosti. motoričke sposobnosti i zdravstveni status se testiraju.visina. poligon natraške. težina. zainteresiran. zna. ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti.trčanje 6 minuta. podizanje trupa Ocjena i vrednovanje obrazovne i odgojne Obrazovna i odgojna komponenta tjelesne i zdravstvene kulture x x komponente tjelesne i zdravstvene kulture se ocjenjuju Testiranje. motiviran. Kultura ponašanja Posjeduje ekološke navike i aktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema Redovno prisustvuje nastavi i vannastavnim aktivnostima. a kontroliraju se po potrebi *Morfološke osobine . izdržaj u visu zgibom. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. 130 . kožni nabor nadlaktice. motoričke sposobnosti . opseg podlaktice. skok u dalj s mjesta. sportski ples. pored obaveznog. realizira se i program koji škola mora ponuditi i to: (1) sportsko rekreativni sadržaji. (3) umjetnički sadržaji (ples. s drugima i zajedno s drugima.

131 . Nastava tjelesne kulture mora biti čas radosti (Boigey. koja oplemenjuje duh i razigrava organe. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. ako je ikako moguće. 1939).Na satu tjelesne i zdravstvene kulture u školi treba. pružiti učenicima priliku da snažno ispolje sputanu radost.

) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. ljudska heteroseksualnost. Dnevnik Ane Frank. društvenom i duhovnom pogledu. 4. intelektualni i društveni razvoj. imenovati i dublje shvatiti mladenačke krize kao normalni put razvoja i kao vrijeme radosna odrastanja. različiti načini kršenja i povrede Božje zamisli o ljudskoj spolnosti. Šesto: Debela. Prihvatiti sebe i druge ljude. Radost odrastanja adolescencija. obrazložiti važnost skladnog dozrijevanja u tjelesnom. D. Potkrijepiti iskustveno i vizualno. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Nema posebnosti. Obrazložiti vrijednost prijateljstva. odrastanju. Igra asocijacija i vođeni razgovor o neposrednim iskustvima i primjerima iz svakodnevnog života učenika koji govore o dozrijevanju. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 2. Preporuke za korelaciju 8. ljubav.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 9. zrelost. emocionalno dozrijevanje. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. (8. Dokumentarni film. S. intelektualnom. njihova interpretacija sa stvaranjem umnih mapa i kataloga pravila radosna mladenačkoga odrastanja. obrazložiti obilježja pravog prijateljstva. prihvaćanju sebe i drugih i o prihvaćanju vlastitih ograničenja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. tjelesno dozrijevanje. Prijedlozi za metodičku obradu KATOLIČKI VJERONAUK 9. stvaralački rad s fotografijama i filmskim prizorima o mladenačkim temama. zapovijedi koje nas pozivaju na spolnu čistoću. spoznati važnost usklađivanja vlastitih osjećaja s razumom. spoznati koliko je važan utjecaj Božje milosti u vlastitom dozrijevanju. Ključni pojmovi 2. prepoznati i obrazložiti kako je čovjek pozvan shvaćati i 6. W. Potrebno predznanje 3. Potkrijepiti iskustveno. Ključni pojmovi 2. Tjelesne i duševne promjene u pubertetu. filmova i modernih glazbenih trendova. 5. Nema posebnosti. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Dodatna ilustracija 7. Potaknuti učenike da razgovaraju o svojim osjećajima. Hrvatski jezik: Pristup temi u književnom djelu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 1. Rasprava. Biologija: Od rođenja do smrti. 1. 3. moralna zrelost Analiza različitih informacija i poruka koje se danas mladima nude preko različitih časopisa za mlade. ljudska spolnost. zaljubljenost. sukobi zbog razlika u stajalištima i razmišljanja među generacijama. Obrazovna postignuća 132 . (8. mladenačke krize. razgovor i stvaralačko izražavanje na temelju poticajnih biblijskih i literarnih tekstova te životnih svjedočanstva poznatih osoba. Obrazovna postignuća 4. Šimunović: Alkar. Shakespeare: Romeo i Julija. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijateljstvo i ljubav prijateljstvo. Shvatiti i opisati vrijeme adolescencije kao važno prijelazno razdoblje u cjelovitom sazrijevanju čovjeka. Odgovorno spolno ponašanje. emocionalnom. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. 2. Vrijednost prijateljstva. Potrebno predznanje 3. knjiga. Razgovorni stil.

Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT 3. izoliranosti. istinskoga prijateljstva i ljubavi. s roditeljima. navesti i objasniti osnovna obilježja kršćanskog braka. 2. G. odrediti bitne dimenzije braka koje se očituju u međusobnoj ljubavi i rađanju djece. analiza i interpretacija biblijskih. Promicati vrjednote braka i svećeničkog poziva. 5. Šesto: Debela. zauzimati se za razvoj zajedništva.. analiza i interpretacija 1Kor 13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Sremec: „Zelena ljubav“. „Romeo i Julija“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. agape. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama živjeti svoju spolnost i seksualnost u službi istinske ljubavi i života. A. ljubavi ali i o konfliktnim situacijama osobito u doba mladenačkog odrastanja.4. Odgovorno spolno ponašanje. vježbe uživljavanja: unutarnji duševni doživljaji potisnutosti iz zajednice. Isus Krist – sakramenti (sveti red i ženidba). Nema posebnosti. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Priopćenje i interpretacija informacija i iskustava o životu u braku i obitelji na temelju mele ankete koju su učenici proveli u svojoj sredini. S. Rasprava. Dokumentarni film. izrada vrijednosne mape. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. eros. Preporuke za korelaciju 8.) razgovor o cjelovitom značenju i odnosu pojmova „ljubav“ i „seks“ i prosudba grješnih oblika seksualnosti.. homoseksualnost. R. Prilagoditi sadržaje i opetovano obrazlagati neke ključne pojmove. Po gradu često susrećem svećenike i časne sestre. Biologija: Od rođenja do smrti. Dodatna ilustracija 7. (8. Njihov život po mom mišljenju je. kritičko čitanje. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. pismeno izražavanje (npr.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. razgovor i analiza primjera koji govore o odnosu mladih prema ljubavi i spolnosti u raznim časopisima za mladež. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja. duhovno zvanje. Razgovor o primjerima iz neposrednog učeničkog iskustva koji govore o zajedništvu i prijateljstvu. Matoš: „Djevojčici mjesto igračke“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti (npr. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.. celibat. Obrazovna postignuća 4. pisanje eseja ili pjesme. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Kaštelan: „Volio bih da me voliš“. Prijedlozi za metodičku obradu 6. W. 3. „Ulica predaka“. kritičko čitanje. izrada kolaža. Analiza biblijskog teksta koji govori o prijateljstvu (Sir 6. izvatci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o ljubavi i spolnosti. Riječi prikazati na mnogo više primjera. 1-13 u povezanosti s naukom Crkve i drugim poticajnim izričajima. Omogućiti učenicima iskustveno izražavanje. Tadijanović: Srebrne svirale. 4. caritas. prepoznati i navesti bitne razlike između zaljubljenosti i ljubavi. sukoba s prijateljima. uočiti važnost odgoja vlastite spolnosti. Graditi sposobnost izražavanja i pokazivanja zahvalnost na daru prijateljstva. J.. Škrinjarić: „U gajbi“. imenovati i kritički protumačiti poteškoće suvremenog braka. Pismo. Prijedlozi za metodičku obradu 133 . brak. doktrinarnih i drugih tekstova o kršćanskom shvaćanju prijateljstva i ljubavi te razgovor ili diskusija (parlaonica) na tu temu. H. imenovati i protumačiti vrijednost svećeničkog poziva i života u celibatu i čistoći. Brak kao Božanska ustanova – knjiga Postanka. Brak i celibat – oblici kršćanskog života sakrament ženidbe.. 1. Shakespeare: „Romeo i Julia“. Džubran: „O prijateljstvu“. Navesti i protumačiti vrjednote braka i bračne ljubavi. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Potrebno predznanje 3. S. pojašnjavanje najvažnijih činjenica s kršćanskoga stajališta. D. produbiti navedenu tematiku (npr. prepoznati i protumačiti važnost ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa među spolovima. Razgovorni stil. 5-17). Nema posebnosti. s mladićem ili djevojkom. poštivati osobni izbor svakog čovjeka. obitelj. Ključni pojmovi 2. filia. Promatrajući brak mojih roditelja mislim.

Graditi sposobnost suočavanja s religioznim pitanjima u osobnom i javnom životu i otvoriti se Bogu koji je temelj svega života. Obrazložiti da je čovjek po svojoj naravi religiozno biće. Budak: Mećava. Poticajnim pitanjima i razgovorom povezati teme o čovjekovoj religioznosti i traženju Boga sa stečenim iskustvom učenika na vjeronauku. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 134 . Dokumentarni film. (8. G. djevičanstvo. Prirodna usmjerenost čovjeka Bogu. zajednička obilježja religija. R. magija. Pismo. ali i u drugim predmetima.. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Životopis. 4. produbiti navedenu tematiku (npr. religije i vjere. I. religioznost. Šop: „Isus u posjetu kod nas“. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. redovnički zavjeti. S. Preporuke za korelaciju 8. 2. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Kolar: Breza. Bach: „Galeb Jonathan Livingston“. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 1. Svaki čovjek traži Boga religioznost. Dati prednost usmenom izražavanju. Nema posebnosti. Nema posebnosti. E. Božja Objava. tumačenje pojmova vjera. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Sadržajna prilagodba. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. prepoznati i protumačiti najčešća kriva shvaćanja Boga danas. politeističke i monoteistčke religije. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 5. Kolar: Breza. Zaljubljenost. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. S. obitelji i duhovnog poziva. Pronaći i usporediti jedan književnoumjetnički tekst koji govori o religioznosti i jedan koji govori o vjeri. Susret sa svećenikom i bračnim parom. Individualna pomoć na jasnim i jednostavnim primjerima. stvaralačko izražavanje na temu: „Za sebe si nas Bože stvorio. Rasprava. 2. Kovačić: Pripovijetke. izdvojiti i objasniti opasnosti praznovjerje i magije. razvoj religije. Hemingway: Starac i more. ciljevi braka.G. religija. 1. Potrebno predznanje 3. vjera. N. krive slike o Bogu. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. E. Kishon: Kod kuće je najgore. A. 3. Nema posebnosti. Likovna i glazbena kultura: Ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. izdvajanje kataloga pitanja i stvaranje problemskih situacija tražeći odgovor u pojedinačnom i skupnom radu učenika s biblijskim i drugim tekstovima te fotografijama koje prikazuju religiozna ponašanja i običaje u različitim kulturama i vremenima. Izvadci iz kršćanskih knjižica za mlade koji govore o vrijednosti braka. 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Dokumentarne fotografije iz obiteljskog i svećeničkog života Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Dedić: „Brod s mojim imenom“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. B.6. Problemski članak. Novela. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova. I. 3. Šimić: „Opomena“.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II.. „Nađeni Bog“. Dodatna ilustracija 7. Problemski članak. A. Ključni pojmovi 2. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. osobito u književnosti i povijesti. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje.“. E. Obrazovna postignuća 4. Kovačić: Pripovijetke. Preporuke za korelaciju 8. praznovjerje. P. navesti razliku između religioznosti. religija. usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost od krivih oblika religioznosti. Dodatna ilustracija 7. Kishon: Kod kuće je najgore. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.

) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. okultizam. imenovati različite oblike religioznog ponašanja. Pribiranje iskustava i spoznaja te stvaranje problemske situacije. religija. Dodatna ilustracija 7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. prepoznati i protumačiti suvremene oblike ateizma koji pokušavaju istisnuti Boga iz života. yoga. usporediti i navesti razliku između sekti i religioznih pokreta. Obrazovna postignuća 4. Nema posebnosti. Ateizam i vjerska ravnodušnost ateizam. 2. Preporuke za korelaciju 8. Nema posebnosti. način razmišljanja. način života i djelovanja nekih istaknutih osoba koje nisu vjerovale u Boga. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 3. navesti i opisati neke kršćanske i nekršćanske sekte i religiozne pokrete. časopisa na temu „vjera – nevjera“. Obrazovna postignuća 4. prikupljanje. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. 4. vjerska ravnodušnost. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Sekte i religiozni pokreti koje najčešće susrećemo. Prijedlozi za metodičku obradu 135 . Ključni pojmovi 2. KATOLIČKI VJERONAUK 9. kratko opisati temeljne odrednice New Age-a. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. (8. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. u dogovoru s predmetnim učiteljem. 5. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM 2. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. fašizam. humanizam bez Boga. Iz vlastitog iskustva uočiti ljude koji ne vjeruju u Boga. reinkarnacija. dobro upoznati i jasno iznositi svoje argumente o ateizmu. Prilagoditi nastavne sadržaje i opetovano provjeravati razumijevanje ključnih pojmova. Poruke. Potpitanjima poticati samostalno izražavanje. razmatranje i analiza materijala iz literature. Sadržajna prilagodba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. religioznost. Potrebno predznanje 3. Potrebno predznanje 3. nacizam. analiza i prosudba životnih prilika i okolnosti koje čine „pogodno tlo“ za rađanje sekti i okultističkih skupina. 3. čovjek kao „malo božanstvo“. usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju. zablude. uzroci. izlaganje i vođeni razgovor na temu sekti. religiozni pokret. 1. Izlaganje i vođeni razgovor na temu ateizma – pojava. meditacija. Vjera. Traženje Boga u novim religioznim pokretima sekta/sljedba. izrada kolaža. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. yoga. ponude različitih životnih filozofija. opisati neka važnija učenje u suvremenim religioznim pokretima (reinkarnacija. Dati prednost usmenom izražavanju. 5. dijalog s ateistima. Naglasak staviti na traženju Boga u različitim religijama. argumenti.4. Razlikovati teorijski i praktični ateizam. Povijest: povijesni oblici ateizma. Obrazložiti važnost izgradnje osobnog vjerskog svjetonazora i kršćanskog stava vjere. (8. Uočiti i objasniti važnost kršćanskog svjedočenja nasuprot suvremenih oblika ateizma. komunizam. praktični ateizam. Prijedlozi za metodičku obradu 6. ezoterija). New Age. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Razvijati razumijevanje i prihvaćanje. „ateizam – vjerska ravnodušnost“.

nalijepiti radni materijal u bilježnicu. F. zahvalnosti i molitve za čudesni stvoreni svijet. mormoni. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dodatna ilustracija 7. odnosno predodžba (reinkarnacija. teorija velikog praska (Big Bang). zahtjevi i zablude. pisanje eseja na temu: „Moja vjera u svjetlu Isusove poruke“. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. bitnih pojmova i govora o stvaranju svijeta i čovjeka. 4. Rasprava. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Mažuranić: „Svemir“. Post . 3. 2. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. interpretacija i usporedni govor tekstova iz Postanka s ponuđenim znanstvenim spoznajama i slikovnim prikazima današnjega vremena. sinkretizam. kratko protumačiti značenje biblijskog govora o stvaranju svijeta. Sadržajna prilagodba.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Naglasak na razumijevanju ključnih pojmova i korekciji izgovora. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Bog Stvoritelj. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (primjeri likovno-umjetničkih djela). knjiga Postanka – stvaranje svijeta. objasniti odnos biblijske i znanstvene slike svijeta. meditacija. Simboličke fotografije s motivima iz prirode i dokumentarne fotografije o svemiru. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 3. Potrebno predznanje 3. Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. analiza i interpretacija učenja Katoličke crkve o sektama – Katekizam Katoličke crkve. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. promatranje i analiza likovnog govora (Biblija u umjetnosti). obrazložiti i prihvatiti svijest o čovjekovoj odgovornost za stvoreni svijet i njegovu izgradnju. Dokumentarne fotografije iz života religioznih pokreta i sekti. u dogovoru s predmetnim učiteljem. M. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. scijentologija. izlaganje i tumačenje biblijskog teksta. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. hinduizam i budizam. Preporuke za korelaciju 8. 5. Religiozni pokreti i sekte u Hrvatskoj. opasnosti i pogubnosti sekti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Problemski članak. Razlikovati naravnu i nadnaravnu objave. G. Ključni pojmovi 2. „Taj divni Božji svijet“) 1. postanak svijeta. Dodatna ilustracija 7. (8. Vuleta. Izabrani tekstovi iz knjiga (Ž. Pojačana vizualizacija i usmene jezične vježbe. Biblijska i današnja slika svijeta Objava. obrazovne emisije za djecu o znanstvenim postignućima istraživanja prirode i svemira. Biologija: Podrijetlo čovjeka. umjetničke reprodukcije o stvaranju svijeta. yoga…). Krklec: „Srebrna cesta“. 1. Hare Krišna. Preporuke za korelaciju 8. analiza. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom.6. evolucija. staroistočnjačka slika svijeta. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije i razumijevanja. Spremnost i sposobnost izricanja osjećaj divljenja. produbiti navedenu tematiku (npr. vjeroučiteljevo pripovijedanje. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. analiza i interpretacija sekti s drugim odabranim tekstovima iz drugih religija. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 1. uočiti. vjera i znanost. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju svijeta. Evokativni razgovor o spoznajama i iskustvima učenika o postanku svijeta stečenima na vjeronauka korelacijski povezanom s drugim predmetima. Jehovini svjedoci. Stilska izražajna sredstva : simbol i alegorija. filmovi. naravna i nadnaravna objava. Kustić. Osvrt ili prikaz. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama oblici organiziranja. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove. 2. „Priroda govori o Bogu“ i B. rituali. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Obrazovna postignuća 4. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. panteizam. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 136 . Bog – Stvoritelj svijeta.

1. Mažuranić: „Svemir“. P. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. otkriti ljepotu i dostojanstvo čovjeka kao slike Božje. Potrebno predznanje 3. Biologija: Podrijetlo čovjeka. Preporuke za korelaciju 8. Umjetničke reprodukcije o biblijskom stvaranju čovjeka. 2. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. patnja i smrt kao posljedica istočnog grijeha. bolest. Dodatna ilustracija 7. M. oholost. pismeno i likovno izražavanje na temu: „Čovjek slika Božja“. Potrebno predznanje 3. jednakost muškarca i žene. dostojanstvo čovjeka. Omogućiti učeniku izražavanje radosti. Prilagoditi nastavne sadržaje. Eva (žena).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Različitim oblicima stvaralačkog izražavanja izraziti zahvalnost i radost na darovanom životu. G. Igra asocijacija. Ključni pojmovi 2. 5. identifikacijski i vođeni razgovor. prepoznati i objasniti da su oholost i zavist glavni izvori čovjekova grijeha. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. 4. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Dizdar: „Modra rijeka“…) i izborom filmova kroz medijsku kulturu. zavist. svetost i nerazrješivost ženidbe. Adam i Eva. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. izdvajanje i tumačenje bitnih pojmova. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Obrazovna postignuća 137 . Grijeh kao zloporaba slobode sloboda kao dar. uvidjeti i ispravno protumačiti povezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode. (8. 2. F. Čovjek je slobodno biće. Čovjek je kruna stvaranja. čovjek slika Božja. Krklec: „Srebrna cesta“. Ključni pojmovi 2. obrazložiti različitost i jednakost dostojanstva muškarca i žene. čovjek je stvoren kao muško i žensko. dramatizacija teksta. Prijedlozi za metodičku obradu 6. produbiti navedenu tematiku (npr. objasniti značenje i poruku biblijskog govora o stvaranju čovjeka. spoznati da je grijeh protiv čovjeka ujedno i grijeh protiv Boga. Obrazovna postignuća 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju čovjeka. Problemski članak. Rasprava. 5. Osvrt ili prikaz. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 3. Prednosti i opasnosti ljudske emancipacije. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Budak: Mećava. Čovjek je slika Božja stvaranje čovjeka. grijeh prvih ljudi-izgon iz raja. bratoubojstvo. Post. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. kritičko čitanje i interpretacija biblijskih i drugih tekstova u povezanosti s promatranjem i interpretacijom fotografija (reprodukcija). Koristiti razne vrste katehetskih pomagala. 3. Adam (muškarac). istočni grijeh. Kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi i prvom bratoubojstvu. uočiti zašto je čovjek kruna Božjeg stvaranja. Čitati pred razredom tek nakon uvježbavanja i ako to učenik želi.4. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 2. (8.

Označiti u udžbeniku bitne dijelove. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. ispunjen i sretan život na zemlji. ekologija). te Kajinu i Abelu. Dodatna ilustracija 7. Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o grijehu prvih ljudi (Post 3). analiza i interpretacija grijeha oholosti i zavisti u svjetlu biblijskih tekstova. novi Adam. Babel. ljudska oholost koja vodi u propast. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Likovna kultura: Biblija u umjetnosti (npr. istočni grijeh. Prijedlozi za rad s učenicima s 138 . čitanje. prikupljanje podataka i davanje naslova. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. protumačiti značenje i poruku o gradnji babilonske kule. Kula Babilonska Noa uzor pravednosti. preoblikovanje biblijskoga tekst o kuli babilonskoj iz perspektive današnjeg vremena i znakova ljudske oholosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Božja dobrota i ljubav prema grješnicima potop. Sadržajna prilagodba i prilagodba teksta. promjena perspektive u biblijskom pripovijedanju – npr. pred slobodom izbora „za“ ili „protiv“ Boga. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za metodičku obradu Uočiti važnost krjeposti poniznosti. Bog sklapa Savez sa ljudima. 2. Osvrt ili prikaz. izlaganje. Vođeni razgovor na temu ljudske slobode i grijeha na temelju svakodnevnog iskustva. Šesto: Debela. 1. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Kain pripovijeda iz svog viđenja o ubojstvu brata Abela.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Dodatna ilustracija 7. izrada kolaža. 3. (8. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Obrazovna postignuća 4. Čitanje. Stilska izražajna sredstva: simbol. Dramske vrste. skupni rad na temu čovjekove odgovornosti pred pitanjima raskida prijateljstva i zajedništva s Bogom. Umjetničke reprodukcije općeg potopa i Kule Babilonske. Naglasiti bitno. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 5. crteža ili fotografije. promatranje i interpretacija slike. 4. Preporuke za korelaciju 8. oholost. katalog pitanja i vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. KATOLIČKI VJERONAUK 9. zavist. Rasprava. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE 4. Prilagodba odgojno-obrazovnih postignuća sukladna stupnju oštećenja. produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Noi i općem potopu (Post 6-9). S. Znati protumačiti glavnu poruku izabranih biblijskih tekstova o općem potopu i kuli babilonskoj. Potrebno predznanje 3. opisati značenje sklapanja Božjeg saveza s Noom. ljudska prava. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. Noa – pralik Isusa Krista. Prepoznavati i otkrivati Božju dobrotu koja nas poziva na miran. Michelangelo – Sikstinska kapela). na temelju biblijskih tekstova uočiti i ispravno protumačiti kako je uspjeh bez Boga osuđen na propast. Preporuke za korelaciju 8. genetika. Novela. Michelangelo – Sikstinska kapela). Prilagodba biblijskog teksta i opetovana provjera razumijevanja ključnih pojmova. konkretnim gestama pokazivati ljubav prema bližnjemu. Ključni pojmovi 2. kloniranje. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (istraživanje svemira. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dramske vrste. 6. Savez s Noom. alegorija. kušnja.4. Hrvatski jezik: Problemski članak. postupno otkrivati da su nam život i svijet darovani i da smo te darove pozvani dalje svjedočiti u susretu s ljudima. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu. pročitati i analizirati cjeloviti biblijski tekst o Kajinu i Abelu (Post 4) 1.

Omogućiti učenike razne oblike kreativnog izražavanja. 4. Metropolija. obrazložiti važnost Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 2. Pripovijedati biblijske tekstove. opisati ulogu kneza Branimira i pape Ivana IV. 5. (8. Preporuke za korelaciju 8. Pokrštenje Hrvata i ulazak u zajednicu kršćanskih naroda Višeslavova krstionica. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dodatna ilustracija 7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. kršćanski mučenici. 3. u pokrštavanju Hrvata. Splitski evangelijar. Ilirik. Opisati početke kršćanstva na hrvatskim prostorima. Obrazovna postignuća 139 . veći prostor za pisanje). Izabrati i prikazati život jednog mučenika iz prvih stoljeća na današnjim hrvatskim prostorima. pribiranje rezultata i izrada umne mape. Korijeni kršćanstva na hrvatskom prostoru kršćanstvo u Iliriku. stoljeća. prikazivanje obrazovnog materijala o navedenom vremenu. Širenje kršćanstva po Sredozemlju. (8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Izlaganje. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Hrvatski jezik: Osvrt ili prikaz. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Sustavno provjeravati razumijevanje. imenovati i objasniti veličinu i vrijednost kulturno-povijesnih spomenika iz ranokršćanskog vremena. Životopis. Potrebno predznanje 3. Objasniti postupnost pokrštavanja Hrvata od 7. Obrazovna postignuća 4. glagoljica. Dokumentarni film. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. papa Ivan VIII. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 9. Prilagoditi nastavne sadržaje upotrebom nastavnih listića. Ponuditi učeniku jednostavne tekstove. 4. prema potrebi dodatno objasniti riječi i pojmove. 1. 3. do 9. Sirmij. Dokumentarne fotografije ranokršćanskih lokaliteta i spomenika.. Ključni pojmovi 2. a neke ključne pojmove dati samo informativno. slike mučenika. Ćiril i Metod. imenovati i kratko opisati neke važnije kršćanske mučenike na našim prostorima. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Imenovati i ispravno vrjednovati vrline svetih kršćanskih mučenika. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 1. prikazivanje i interpretacija činjenica i događaja pomoću dokumenata. Potrebno predznanje 3. potkrijepiti vizualnim materijalima. prikazati neki povijesni lokalitet ili spomenik iz života Crkve na našim prostorima. istraživački razgovor. glagoljski spomenici. Likovna kultura: Sakralna umjetnost (starokršćanski spomenici na hrvatskom prostoru). opisati važnost glagoljice i starohrvatskog jezika u bogoslužju. 5. Salona. Prijedlozi za metodičku obradu 6. fiksiranje papira na podlozi. dokumentarne fotografije i zemljovidnih karata. Vizualizirati i približiti ključne pojmove pomoću audio-vizualnih sredstava i slikovnica. pripovijedanje i tumačenje. knez Branimir. Ispripovjediti najvažnije. Ključni pojmovi 2. KATOLIČKI VJERONAUK 9. povezati početke pismenosti u Hrvata sa Crkvom.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Vrijeme i neke osnovne podatke o dolasku Hrvata na ove prostore. sv.

Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.4. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. izlaganje i tumačenje bitnih činjenica. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i značaj narodnog jezika u liturgiji. Likovna kultura: Sakralna umjetnost u hrvatskoj baštini. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 3. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. staleška udruženja. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Društveni i vjerski život Hrvata u srednjem vijeku Zvonimirova zavjernica. 4. Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). Dokumentarne fotografije starohrvatskih spomenika i crkvi. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prilagođene nastavne sadržaje slikovno obogatiti. Istraživanje. prepoznavati. Uloga narodnih vladara u promicanju vjere i kulture u hrvatskom narodu. gledanje dokumentarnog filma ili obrazovne emisije. proučavanje spomeničke baštine i zemljovida s davanjem potrebnih tumačenja. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. ispravno vrjednovati ulogu kršćanske vjere koja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju samostalnosti Hrvatske države. hrvatske biskupije. Potrebno predznanje 3. kratko opisati glavne odrednice društvenog i vjerskog života Hrvata u srednjem vijeku. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 1. crkveni sabori. zemljovid Hrvatskog kraljevstva za vrijeme turskih osvajanja. bratovštine. razlikovati i imenovati ključne pojmove. Preporuke za korelaciju 8. imenovati načine kako trebamo čuvati i promicati hrvatsku kulturnu baštinu. 3. zavičajni govor i narječje prema književnome jeziku. društvenog i kulturnog života. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. pripovijedanje. brevijar. Dodatna ilustracija 7. Dualizam. lekcionar. Prepoznati i vrjednovati ulogu Crkve u obrani kršćanstva na hrvatskim prostorima. „porez u krvi“ Prikaz nastanka i razvoja moje biskupije. 1. Koristiti stečena iskustva. „primas Dalmacije i cijele Hrvatske“. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 140 . Dokumentarne fotografije srednjovjekovnih spomenika i crkvi. izlaganje i razgovor među učenicima. 2. izrada kronološke tablice i plakata. značajniji crkveno-kulturni spomenici iz mog kraja. 3. 5. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. analiza i interpretacija tekstova. 2. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala (model Višeslavove krstionice. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne hrvatske biskupije kao središta crkvenog. kritičko pojedinačno i skupno promatranje i analiza tekstova. predziđe kršćanstva. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prilagoditi nastavne sadržaje. objasniti zašto se hrvatski narod smatra predziđem kršćanstva. Sadržajno prilagoditi. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Preporuke za korelaciju 8. papinski ljetopis. pomoću dokumentarnih crteža analizirati i prikazati djelovanje pojedinih bratovština. Istraživanje. dokumenata i drugih materijala. Obrazovna postignuća 4. imenovati najstarije starohrvatske crkve. dokumenata i dokumentarnih crteža i fotografija. Ključni pojmovi 2. Vrjednovati i izraziti stav poštovanja prema najstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskog naroda. Hrvatski jezik: jezična baština u Hrvata (razvoj hrvatskog jezika od Baščanske ploče do danas – najvažniji pisani spomenici). Dodatna ilustracija 7. integrativno i korelacijsko povezivanje tematike s temama iz povijesti. pripovijedanje. evanđelistar Prikaz izabranih crkvenih lokaliteta ili spomenika. Baščenske ploče…). Prijedlozi za metodičku obradu 6. starohrvatske crkve. (8. izrada plakata. KATOLIČKI VJERONAUK 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV.

kulturnom. Merz). (8. izrada panoa. stoljeća te upoznavanje s glazbenom baštinom Hrvatske (Lukačić. Ispravno vrjednovati i cijeniti doprinos Crkve u razvoju školstva. Bošković. pismenosti i kulture. Istraživanje. Zajc. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Tijardović…). Dodatna ilustracija 7. J. Obrazovna postignuća 141 . baroka. don Frane Bulić. doprinos biskupa i svećenika. gospodarskom i političkom području života A.. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i poraća Hrvatski katolički pokret. 1. (8. Glazbena kultura: upoznavanje glazbenih stilova i slušanje skladbi iz razdoblja srednjeg vijeka. Stradanja Crkve u XX stoljeću. klasicizma. tabelarno prikazivanje socijalnih i kulturnih elemenata koje su dale pojedine redovničke zajednice. komunizam. izrada kronoloških tablica. knjižnica dubrovačkih dominikanaca. HAZU. analiza i interpretacija dokumenata i tekstova o doprinosu pojedinih biskupa. navesti i kratko opisati nekoliko značajnijih redovničkih zajednica i njihovo kulturno djelovanje. Strossmayer). nalijepiti radni materijal u bilježnicu. zagrebačka nadbiskupija Prikaz i doprinos jedne od znamenitih crkvenih osoba Crkve u Hrvata na području školstva. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4. Alojzije Stepinac. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. romantizma i XX. 2. Gotovac. 5. B. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 5. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. terenska i projektna nastava (korelacijska projektna priprema posjeta samostanskoj ili biskupijskoj knjižnici. 3. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Ključni pojmovi 2. Opisati ulogu benediktinaca i benediktinskih samostana u razvoju hrvatskoga školstva. Kažotić. prvo sveučilište u Hrvatskoj. muzeju. Osvrt ili prikaz. J. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Alojzija Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II. svećenika i redovnika na kulturnom. kulture i znanosti benediktinske škole. Kačić-Miošić. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Književna baština. znanstvenom i socijalnom polju. Preporuke za korelaciju 8. navesti načine kako mi možemo aktivno sudjelovati u razvoju i napretku našeg društva danas. Maksimilijan Vrhovac. Ruđer Bošković. Potrebno predznanje 3. Svjetskog rata. kulture i znanosti. 5. Tehnički odgoj i fizika: Faust Vrančić. prepoznati ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda.4. arhivu. renesanse. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Svećenici i redovnici kao nositelji vjere. Opisati društveno-političke prilike XIX. produbiti navedenu tematiku. I XX. Raditi na jednostavnim rečenicama. ispravno vrjednovati ulogu bl. Slike istaknutih crkvenih osoba Hrvatski jezik: izborom iz narodne književnosti. Hrvatski narodni preporod. Lisinski. Uloga Crkve u promicanju hrvatskog školstva. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 4. uočiti potrebu te navesti načine kako se valja boriti protiv 4. Životopis.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. R. doprinos redovnika.. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Stoljeća i ulogu Hrvatskog katoličkog pokreta (I. nacizam. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 9. A. kulture i znanosti. imenovati te kratko opisati neke zaslužne pojedince u Crkvi u izgradnji našeg naroda na duhovnom. Dokumentarni film. Ivan Merz. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. prosvjetnom. Prilagodba tekstova. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. navesti i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme bezbožnih totalitarističkih sustava (nacizam i komunizam). Prva hrvatska gramatika. Kašić.).

Razumijevanje ključnih pojmova i nekih nastavnih sadržaja samo na razini informacije. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Ključni pojmovi 2. objasniti ulogu Ivana Pavla II u stvaranju samostalne Hrvatske. u odnosu prema hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata. Dodatna ilustracija 7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama svakog oblika jednoumlja. Dodatna ilustracija 7. Hrvatski orlovski savez. Preporuke za korelaciju 8. Sadržaje dodatno vizualizirati. opisati ulogu Crkve u brizi za svoje članove u domovini i inozemstvu. plakata ili panoa. Povijest: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji. Dokumentarne fotografije iz Domovinskog rata. hrvatske nad/biskupije. granice i oblik teritorija Hrvatske. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. stradanja u domovinskom ratu. tolerancija. upoznavanje povijesti svoje biskupije na temelju važnijih dokumenata. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA 6. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji i slom komunističkih sustava. dokumentarni filmovi. 5. Geografija: Veličina. dušobrižništvo.4. Kratko opisati stradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Organizacija Crkve danas. Rasprava. protumačiti ulogu pape Ivana Pavla II. Potrebno predznanje 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Hrvatski jezik: Životopis. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 142 . 1. Obrazovna postignuća 4. Primjeri stradanja crkvenih ljudi iz moga kraja. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Dokumentarni film. Zemljovid Kraljevine SHS. demokracija. Pismo. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 2. izlaganje i tumačenje važnijih činjenica. slike istaknutih crkvenih osoba. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. izrada umne mape. Preporuke za korelaciju 8. prepoznati i opisati crkvenu organizaciju u Hrvatskoj i BiH danas. Crkva u hrvatskoj dijaspori. Uočiti važnost i potrebu njegovanja tolerancije. dijaloga i međusobnog uvažavanja. Drugi svjetski rat. i duhovnu i kulturnu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Sposobnost argumentacije o potrebi i važnosti aktivne uloge i poslanja vjernika u društvu i u Crkvi. Zajedničko stvaralačko istraživanje dokumentarne građe i priloga o doprinosu pojedinih hrvatskih crkvenih velikana duhovnom i kulturnom životu naroda. Hrvatski jezik: Životopis. Dramske vrste. jasno iznijeti što možemo naučiti i primijeniti u vlastitome životu od velikih hrvatskih svetaca i mučenika. pokazati na karti svijeta rasprostranjenost Hrvata po čitavom svijetu i uputiti kako im Crkva u Hrvata pruža pastoralnu skrb. hrvatski katolički pokret. Domagoj. Katolička Crkva u Hrvata danas Domovinski rat i samostalnost Hrvatske. izrada umne mape. (8. Dokumentarni film. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. Povijest: Postanak i razvoj samostalne Hrvatske države. navesti različite oblike zajedništva između iseljene i domovinske Hrvatske. 1. Stanovništvo – broj i razmještaj. dokumentarne fotografije iz današnjeg života Crkve u Hrvata. iseljeništvo. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Ivan Pavao II i Hrvati. dokumentarne fotografije. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Razgovor o spoznajama stečenim o svom užem prostoru i svojoj biskupiji. Totalitarizam. Crkva u BiH. Raditi na jednostavnim rečenicama. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. Osvrt ili prikaz. Prikaz vlastite nad/biskupije. pripovijedanje.

smrti i uskrsnuća. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 1. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. Ključni pojmovi 2. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 2. zamišljeni intervju sa Kristom ili nekim biblijskim likom. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Obrazovna postignuća 4. KATOLIČKI VJERONAUK 9. analogiziranje i aktualizacija biblijskih tekstova.). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za metodičku obradu 143 .. protumačiti Isusov odnos prema Zakonu. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. promatranje i interpretacija slike. Isusov odnos prema ljudima. 4. 3. 2. Opisati temeljne sadržaje Isusova propovijedanja. prepoznati povezanost žrtve i ljubavi. prepoznati i objasniti Isusov stav bezuvjetnog prihvaćanja svih ljudi. iznijeti argumente o potrebi prihvaćanja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Umjetničke reprodukcije o Isusovu životu i propovijedanju.potrebama 3. Ljubio nas je do kraja Posljednja večera. analiza i interpretacija izabranih biblijskih tekstova u povezanosti s pripadnim crtežima i fotografijama. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. Koristiti potkrjepljenja. produbiti navedenu tematiku (V. personalizacija. leviti. 4. farizeji. Isusov odnos prema Zakonu. poštivanja i uvažavanja svakog čovjeka po uzoru na Isusa Krista. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. saduceji. Car Emin: «Mali Učkarić»…). Isusova žrtva za spas čovječanstva. Razgovor o stečenim spoznajama. smrt i uskrsnuće. 5. Posvijestiti i doživjeti da ja Uskrsli Krist prisutan i danas među nama. Ključni pojmovi 2. KATOLIČKI VJERONAUK 9. igra uživljavanja u pojedine biblijske likove. (8. ja „Izgubljeni sin“. osobito djece. uočiti i protumačiti potrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnuće i vječni život. Prijedlozi za metodičku obradu 6. čitanje. 1. kratko protumačiti neke izabrane novozavjetne tekstove koji govore o Isusovu odnosu prema ljudima. 5. Uočiti i protumačiti važnost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava u odnosu na Isusa i njegovu poruku. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. Potrebno predznanje 3. pismoznanci. Sadržajno prilagoditi. Život i djelo Isusa Krista. Isusova muka. Dati prednost usmenom izražavanju. umjetnosti i književnosti. Isusov odnos prema grješnicima i najpotrebnijima. uživljavanje u ulogu (Ja „Grešnica“. Odgojno-obrazovna postignuća približiti samo na razini informacije. ispravno vrjednovati važnost osobnog stava vjere. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. obrazložiti Isusovo uskrsnuće kao pobjedu života nad smrću. Lik Isusa Krista u kulturi. (8. Preporuke za korelaciju 8. Prošao je zemljom čineći dobro Isusovo propovijedanje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. postupno otkrivati smisao Isusova potpunog predanja radi čovjeka i njegova spasenja. Obrazovna postignuća 4. Potkrijepiti audio-vizualnim sredstvima i slikovnicama. Obrazložiti otajstvo Isusove muke. grješnika i najpotrebnijih.. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dodatna ilustracija 7. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. Potrebno predznanje 3. žena.

Tko je Isus Krist? Pravi Bog. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred 144 . 1. 3. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. umjetnosti i književnosti. A. Spasitelj. Glazbena kultura: Slušanje i upoznavanje glazbe (npr. Dodatna ilustracija 7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima. pravi čovjek. Tekstove prilagoditi učenikovim sposobnostima. što ti kažeš. Vazmeno otajstvo. 2.6. Isusova muka. interpretaciji i tumačenju pojedinih izričaja kršćanske vjere u Krista: pravi Bog. Miović-Kočan: „Na Cvjetnicu“. Otkupitelj. izlaganje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3. L. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. prikupljanje podataka i davanje naslova. Pomoć pri iznošenju vlastitih stavova. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Pashalni misterij. Nema posebnosti. igra uloga i dramatizacija teksta. Uočiti potrebu izgradnje dosljednog života u skladu s vjerom u Isusa Krista. S. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 5. smrti i uskrsnuću. Život i djelo Isusa Krista. Umjetničke reprodukcije o Isusovoj muci. musical A. Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. pisanje dijaloga ili pisma Kristu. Učitelj. Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. pripovijedanje i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. slušanje. produbiti navedenu tematiku (npr. 2. katalog pitanja. Bogočovjek. Spasitelj. 5. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. pismeno izražavanje na temu: „Ljubi nas je do kraja“. F. smrt i uskrsnuće u kulturi. Nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom. Čitanje. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Otkupitelj.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA 3. Dati prednost usmenom izražavanju. (8. 4. (8. Potrebno predznanje 3. B. utjelovljenje – inkarnacija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama crteža ili fotografije. Nema posebnosti. Potkrijepiti specifičnim katehetskim pomagalima. Analiza dijela Apostolskog ili Nicejsko-carigradskog vjerovanja o Isusu Kristu. tko sam ja? Film o Isusu Kristu. Preporuke za korelaciju 8. jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu na Isusa Krista. Šimić: „Raspeće“…). Obrazovna postignuća 4. 4. KATOLIČKI VJERONAUK 9. KATOLIČKI VJERONAUK 9. oratorij G. pojedinačni i skupni rad s tekstovima i fotografijama u analizi. u dogovoru s predmetnim učiteljem. 1. Händel „Mesija: Aleluja“). pisanje eseja na temu: „A ti. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova. Ključni pojmovi 2. pravi čovjek.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. Webber: „Jesus Christ Superstar“. uočiti i protumačiti potrebnu stalnog produbljivanja i pročišćavanja vlastite slike o Isusu. Prepoznati u Isusu Kristu pravog Boga i pravog čovjeka.

navesti simbole i nazive za Duha Svetoga i njihovo značenje. Simboličke fotografije s motivima iz prirode koje simboliziraju Duha Svetoga. prikupljanje podataka i davanje naslova. 2. Otkriti i doživjeti prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u našem životu. nazivi za Duha Svetoga. Novo stručno nazivlje koje se 145 . sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga. analiza i interpretacija biblijskih tekstova. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama VI. kršćanska zrelost. Duh Prosvjetitelj. pisanje molitve Duhu Svetome. Duh Posvetitelj. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. Rasprava. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 3. Nema posebnosti. pomazanje. Objasniti da po sakramentu potvrde osobno potvrđujemo vjeru koju smo primili na krštenju. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. čitanje. (8. sedam darova Duha Svetoga. Hrvatski jezik: Rasprava. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Lice: „Lucija“…). Duh Sveti. tumačenje nepoznatih pojmova i obrazlaganje otajstva Duha Svetoga kao treće božanske osobe u otajstvu Trojedinoga Boga. U potvrdi primamo Duha Svetoga potvrda krštenja. crteža ili fotografije. Čitanje. dođi Duše Presveti“. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. opisati obred i učinke sakramenta potvrde. Osluškivati poticaje i otvoriti se djelovanju i poticajima Duha Svetoga. kršćanska inicijacija. božanska snaga. prikazivanje simbola za pojedine darove Duha Svetoga. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O. Koristiti razne vrste pomagala. objasniti važnost dobre priprave za primanje sakramenta potvrde. sakrament potvrde – primanje Duha Svetoga. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. Duh Branitelj. prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Isusovu životu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. dodatno raditi na proširivanju rječnika. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 1. Nove pojmove tumačiti učenicima poznatim riječima. Asocijacija na pojmove „duh“. navesti i objasniti prava i obveze koje ima svaki punopravni član Crkve. prikazivanje simboličkih fotografija s asocijacijama na Duhove uz slušanje meditativne glazbe. Pedesetnica. Preporuke za korelaciju 8. „zloduh“ i „Duh Božji“. Ruah. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Duh Nadahnitelj. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom umjetničkih reprodukcija. 4. kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom i Novom zavjetu. promatranje i interpretacija slike. Dodatna ilustracija 7. Prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Božjega u Starom zavjetu. Pedesetnica. izlaganje i objašnjenje bitnih biblijskih izričaja o Duhu Svetome. simboli Duha Svetoga. Ključni pojmovi 2. Ključni pojmovi 2. sakrament potvrde. 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Hrvatski jezik: izborom različitih književnih tekstova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. 5. Umjetničke reprodukcije o djelovanju Duha Svetoga u Bibliji. Prijedlozi za metodičku obradu 6. krizma. Analiza i interpretacija jednog od sedam darova Duha Svetoga. S. protumačiti njihovo značenje za zrelo i odgovorno življenje kršćanske vjere. Preporuke za korelaciju 8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. protumačiti sakrament potvrde kao dar Duha Svetoga. darovi Duha Svetoga. produbiti navedenu tematiku (npr. Rad u parovima. KATOLIČKI VJERONAUK 9. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 2. Duh Tješitelj. Nema posebnosti. Potrebno predznanje 3. Dodatna ilustracija 7. Duh Božji u Svetom pismu Duh Božji. Obrazovna postignuća 4. Potrebno predznanje 3. Duh Životvorac Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nabrojiti darove Duha Svetoga.

u životu svetaca i među ljudima u svijetu. Obrazovna postignuća 4. 3. Crkva – tijelo Kristovo. ruka. Vođeni razgovor. Dodatna ilustracija 7. Razumijevanje i korekcija ključnih pojmova. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Duh Sveti u Crkvi Duh Sveti kao duša Crkve. 5. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. KATOLIČKI VJERONAUK 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 146 . Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. analizirati snagu kršćanske vjere po djelovanju Duha Svetoga. Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. pomazanje. imenovati načine kako možemo živjeti i svjedočiti kršćansku vjeru te s Bogom „sustvarati“ bolji svijet. Pedesetnica. u radu u skupinama napraviti znakovnu i obrednu usporedba sakramenta krštenja i potvrde. plamen. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 2. prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga u životu Crkve. Stilska izražajna sredstva: simbol i alegorija. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Omogućiti učeniku razne načine usvajanja znanja.uvodi u temu 9. dođi Duše Presveti“. golubica). Ključni pojmovi 2. (8. KATOLIČKI VJERONAUK 9. plodovi Duha Svetoga Analiza i interpretacija jednog od plodova Duha Svetoga. 5. životni poziv. sakramenat potvrde – primanje Duha Svetoga. važnost osobnog izbora. plodovi Duha Svetoga. Koristiti učenicima poznate izraze. Duh Sveti u životu kršćanskih svjedoka. 3. slušanje savjeta. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Dokumentarne fotografije o istaknutim crkvenim ljudima i svecima. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pronaći i analizirati biblijske tekstove koji govore o Duhu Svetomu preko pojedinih simbola (voda. (8. 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. analiza i interpretacija liturgijskih tekstova i tumačenje obrada sakramenta potvrde. Prilagodba nastavnih sadržaja prema stupnju oštećenja i primjena specifičnih katehetskih pomagala. 1. na temelju konkretnih djela koji su učinili neki kršćanski velikani. svijetli oblak. Ključni pojmovi 2. Izbor životnog poziva životno zvanje ili zanimanje. Preporuke za korelaciju 8. Duh Sveti vodi Crkvu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 1. kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u Crkvi. POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOG POSLANJA 3. Nema posebnosti. Potrebno predznanje 3. pečat. Odrediti Duha Svetoga kao dušu Crkve. Naglasiti bitno. kratko protumačiti izabrane novozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi. Pronaći i navesti tragove Duha Svetoga u vlastitome životu. Važnost pravilnog odabira životnog zvanja. Glazbena kultura: Gregorijanski koral: „O. izrada kolaža na temu prisutnosti i djelovanja Duha Svetoga u životu današnjih ljudi i u svijetu. Simboličke fotografije s motivima iz prirode Hrvatski jezik: Rasprava. 2. 4.

BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 2. Nema posebnosti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Potrebno predznanje 3. potreba rada. Rasprava. slobodno vrijeme. Dokumentarne fotografije i poticajni filmovi iz života mladih. Životopis. usporediti i vrjednovati nekoliko konkretnih životnih zvanja ili zanimanja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Objasniti značenje i vrijednost rada za ljudski život. navesti posljedice koje proizlaze iz različitih stavova prema radu. 3. Prijedlozi za rad s učenicima s 147 . Obrazovna postignuća 4. produbiti navedenu tematiku. 6. uočiti i obrazložiti odgovornost u izboru životnog zvanja. 5. Predstaviti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. u dogovoru s predmetnim učiteljem. važnost slobodnog vremena. izrada vrijednosne mape. Uočiti važnost traženja i uvažavanja savjeta pri izboru životnog zvanja. Nema posebnosti. Problemski članak. crteža i fotografija koji tematiziraju različite pozive i službe u zajednici. dostojanstvo rada. Primjeri zloporabe rada i iskorištavanja radnika danas. Gaudium et spes. Obrazovna postignuća 4. razlikovanje i imenovanje ključnih pojmova. izdvajanje pitanje i stvaranje problemske situacije radi organiziranja diskusije (parlaonica). izrada kolaža ili panoa s temom: „Moje slobodno vrijeme i moje aktivnosti“. Ključni pojmovi 2. Anketa koju učenici provode među vršnjacima i starijim osobama o vrijednosti ljudskog rada. analiza i interpretacija raznih primjera lošeg i promašenog življenja slobodnog vremena (nekvalitetno korištenje elektroničkih i drugih medija. jasno iznijeti osobne sklonosti. interese i sposobnosti kao kriterije pri izboru životnog poziva. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Rasprava. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za metodičku obradu Protumačiti što je životno zvanje ili zanimanje. Dodatna ilustracija 7. Dodatna ilustracija 7.). KATOLIČKI VJERONAUK 9. 4. ostvarenje čovjeka kroz rad. Enciklika Ivana Pavla II – Laborem exercens. istraživanje. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. obrazložiti značenje i vrijednost slobodnog vremena u ljudskom životu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Problemski članak. Kratko objasniti i ispravno vrjednovati kršćansko shvaćanje rada. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. obrazložiti potrebu rada i pravo svakog čovjeka na rad. 1. Dokumentarni film. životni poziv. Nema posebnosti. 1. razumijevanje.. Potaknuti učenike na razgovor o sebi. 2. istraživanje i interpretacija pozitivnih i poticajnih životnih primjera o vrijednosti ljudskoga rada i življenja slobodnoga vremena. Dokumentarne fotografije i obrazovne emisije iz života mladih. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Istraživanje i interpretacija tekstova. konkretni primjeri dobrog i lošeg korištenja slobodnog vremena. pravo na rad.3. Iskazivanje iskustva. Egzistencija. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dokumentarni film. uočiti i protumačiti potrebu kvalitetnog i kreativnog korištenja slobodnog vremena. upadanje u različite ovisnosti. produbiti navedenu tematiku. a što životni poziv. Rad i slobodno vrijeme čovjek je biće rada. životno zvanje. (8. Spontani razgovor među učenicima na temelju male ankete koju su proveli sami učenici i na temelju njihova razmišljanja i iskustva o izboru životnog poziva. Preporuke za korelaciju 8. pozivanje nekoliko poznatih ljudi iz bliže okoline da učenicima iznesu svoja iskustva i razmišljanja o svom pozivu. Rad kao potreba.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII..

terenska nastava (priprava i odlazak u posjet nekoj župi). Imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za sudjelovanje u različitim oblicima angažmana za pravedan i miran suživot u društvu. Pojednostaviti nastavne sadržaje i individualno uvježbavati ključne pojmove pomoću radnih listića. omogućiti učenicima stjecanje iskustva u konkretnoj župnoj zajednici. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Važnost poštivanja ljudskih prava. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. osigurati prijevoz i pratnju druge osobe. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. župna zajednica. Konkretizacija u sakralnom prostoru. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Potrebno predznanje 3. društvena pravda. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. Otkrivati i imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angažman u životu i radu župne zajednice. oblici društvene nepravde. Omogućiti učenicima stjecanje iskustva u župnoj zajednici. Ključni pojmovi 2. čitači. Ispravno povezati ravnopravnost i dostojanstvo čovjeka s temeljnim ljudskim pravima. (8. Sadržajna prilagodba. Prijedlozi za metodičku obradu 6. analiza i razgovor o nekim konkretnim oblicima dragovoljnog angažmana mladih u župi (ministranti. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU 3. kolaž na temu: „Moje mjesto u životu moje župe“. moje mjesto u župnoj zajednici. Dodatni rad na proširivanju rječnika. Međupredmetna suradnja je poželjna i preporuča se tijekom cijele školske godine. navesti različite oblike suodgovornog angažmana za pravedan i miran suživot u užoj i široj životnoj sredini. Suodgovornost za pravedan život u društvu ljudska prava. Nema posebnosti. kršćanska pravda i ljubav. navesti načine kako možemo aktivno sudjelovati u životu svoje župne zajednice. Protumačiti što je to župa i koji su bitni elementi koji čine jednu župnu zajednicu. (8. župa. prepoznati i imenovati važnije oblike vjerskog života u jednoj župi. Konkretizirati sadržaj. KATOLIČKI VJERONAUK 9. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 148 . 5. 3. pjevači. Dodatna ilustracija 7. vjerski život u župi. prepoznati i opisati različite oblike društvene nepravde i uočiti njezine korijene. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom i likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive u redovnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima. Obrazovna postignuća 4. Moje mjesto i uloga u župnoj zajednici. Ključni pojmovi 2. kulturni i karitativni rad). 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Preporuke za korelaciju 8. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2. 4. 1. Dokumentarne fotografije ili videozapis iz života župne zajednice. Vođeni razgovor i skupni rad s poticajnim fotografijama i konkretnim iskustvima o mogućnostima sudioništva mladih vjernika u životu svoje župne zajednice.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. navesti mogućnosti djelovanja kršćana u župnim zajednicama. Prikaz glavnog blagdana ili važnijeg događaja u mojoj župi. župna zajednica. Obrazovna postignuća 4. 5. Nema posebnosti. Sudjelovanje u životu župne zajednice zajednica.

Nema posebnosti. Potrebno predznanje 3. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala 2. osnovne liturgijske boje. Bogojavljenje. (8. Povijest: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (postignuća suvremene znanosti i tehnologije i njihov utjecaj na svakodnevni život. Ključni pojmovi 2. Prilagodba nastavnih sadržaja. Obrazovna postignuća 4. Problemski članak. KATOLIČKI VJERONAUK 9. pojedinca i okoliš). Hrvatski jezik: Rasprava. recitale. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Advent. terenska i projektna nastava (u suradnji s nastavnicima povijesti. Božić. B. Nema posebnosti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. C. Suodgovornost. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. likovne i glazbene kulture pripremiti integriran program i posjet nekoj crkvi i župnoj zajednici). Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. 1. Potpitanjima poticati prepričavanje. 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 149 . uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. panoe… godina A. (8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. društvenu pravdu i opće dobro svih ljudi. analiza i interpretacija tekstova i konkretnih primjera zalaganja za mir. blaženstva. 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred KATOLIČKI VJERONAUK 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Božićni ciklus – početak crkvene godine. izradu plakata.5. 3. pozitivan i negativan utjecaj znanstvenog i tehnološkog razvoja na gospodarstvo. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Preporuke za korelaciju 8. 4. 1. dostojanstvo. Pronaći povezanost između temeljnih ljudskih prava i pojedinih Božjih zapovijedi. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. Hrvatski jezik. ravnopravnost. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Upoznavanje i analiza tekstova o primjerima nepoštivanja ljudskih prava. Naglasiti bitno i polaziti od učenikova iskustva. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4. Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. Nema posebnosti. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe. božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. scensku koreografiju. pisanje eseja na temu: „Što bih želio promijeniti da ljudi mirno i sretno žive?“. jezika. 3. Dokumentarni film. pjesme. igrokaze. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Dodatna ilustracija 7. dva dijela vremena kroz godinu. društvo. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine.

Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Izgraditi duh poštovanja i obdržavanja svetkovina i blagdana liturgije godine i spremnost aktivnoga sudjelovanja u tim slavljima. 4. Ključni pojmovi 2. 3. uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Provjeriti učenikovo znanje i nadograđivati ga vodeći računa o individualnim sposobnostima. igrokaze. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Korizma. Potrebno predznanje 3. recitale. Obrazovna postignuća 4. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe. osnovne liturgijske boje. dva dijela vremena kroz godinu Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. scensku koreografiju. Cvjetnica. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Preporuke za korelaciju 8. Dodatna ilustracija 7. Nema posebnosti. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama. C. izradu plakata. pjesme. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena. 1.Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). B. Obogatiti specifičnim katehetskim pomagalima. Potpitanjima poticati prepričavanje. panoe… godina A. proslava blagdana kroz liturgiju Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. Uskrs. Duhovi. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. Profil nastavnika. Uzašašće. Hrvatski jezik. 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. odjeće i boja. 2. 150 . Nema posebnosti. Pepelnica. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama IZBORNE TEME 2. posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga.

kulturnog i prirodnog nasljeđa .upoznavanje učenika s vrijednostima.kontinuirano nastaviti s razvojem radnih navika putem isticanja značaja odgovornosti u radu . BiH i svijetu. i njihovo uvođenje u odabir primjerenog reagovanja u odnosu na životne izazove . uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . porođaju. prevenciji ovisnosti. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. područja u BiH pod rizikom od mina. razvijanje negativnog stava prema sredstvima koja se koriste za nanošenje patnje 151 . sposobnostiima i potrebama društvene sredine. zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja . uvažavanja i poštovanja materijalnog i duhovnog. kontracepciji.upoznati učenike sa situacijom o minama i NUS-u u okruženju.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti.pravilno usmjeravanje i podsticanje upoznavanja.upoznati učenike s efikasnim načinima planiranja i realizacije ciljeva . formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima. pozitivnim i negativnim posljedicama njihovog ponašanja. Zadaci: . pozitivan način razmišljanja i zrelost u pristupu spolnosti . na neodlaženje u rizična područja s minama i NUS-om. informisati učenike koje su regije. trudnoći. primjerene načine ponašanja.kod učenika razvijati samokontrolu.ODJELJENJSKA ZAJEDNICA IX razred 1 sat sedmično – 34 sata godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. upozoriti na njihov negativan utjecaj na globalnom nivou.

-

uvesti učenika u ličnu samoprocjenu kod izbora zvanja ili zanimanja i dati osnovne informacije o mogućnosti izbora za daljnje školovanje Pregled programskih oblasti 1. Kulturno i prirodno nasljeđe 2. Moralni odgoj 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom 4. Kultura življenja - zdrav način života 5. Radne navike, odnos prema radu 6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta 7. Humani odnosi 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje, pedagoški karton učenika UKUPNO: 3 2 4 5 3 3 6 4 4 34

Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole - prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Kulturno i prirodno nasljeđe – 3 sata Upoznavanje, uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog i prirodnog nasljeđa - stavovi prem materijalnim i kulturnim vrijednostima - planirati prema mogućnostima škole - učeničku ekskurziju - učešće u kulturnoj i javnom djelatnosti škole 2. Moralni odgoj – 2 sata - pravila škole - pravilnici na nivou škole (o pohvalama i nagradama učenika; učeniku generacije i drugi) - pohvaliti one koji to zaslužuju - koje su poželjne osobine ličnosti - biti dobronamjeran - zlonamjeran - dužnost učenika u saobraćaju u slučaju saobraćajne nezgode / nesreće - Konvencija o pravima djeteta – djetetovo mišljenje treba čuti 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom – 4 sata 152

-

-

u zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: - kulturi - nauci - sportu - obrazovanju - sredini - umjetnosti - svijetu prepoznavanje mogućih izvora informacija elektronska pošta inovatorstvo omladinska štampa služba pomoći i informacija kako se formira pravilan stav - zloupotreba informacija smještanje informacija u pogrešan kontekst stvaralaštvo učenika u školi psihologija mase - radionica i posjeta sportskoj manifestaciji - turnir u školi i van škole privredni i kulturni razvoj

4. Kultura življenja - zdrav način života – 5 sati - prevencija narkomanije: - ciljevi za budućnost - reći "NE" problematičnim situacijama - utjecaj alkohola i droge na ponašanje osoba koje učestvuju u saobraćaju - stadiji bolesti alkoholizma - šta se čini i šta činimo u borbi protiv AIDS-a - kontracepcija, trudnoća, porođaj - spolne bolesti, venerične i nevenerične bolesti - propagiranje zdravlja - koristite so i natrijum samo umjereno - vaša prehrana ste vi - utjecaj ekoloških faktora na čovjeka 5. Radne navike, odnos prema radu – 3 sata - intelektualna zrelost, kako i kada postižemo tjelesnu zrelost - težnja za afirmacijom - radne navike - kako pravilno koristiti udžbenik - odgovornost u radu - tehnika pamćenja i uspješno učenje (uvjet bez kojeg se ne može) - kako prikupiti dokumenta i prijaviti se na konkurs za upis u srednju školu 153

6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta – 3 sata - problemi u odnosima generacija - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju ciljeva - kakvih sve zapreka ima u zadovoljavanju potreba - naše ponašanje pred zaprekama: - rješenje tražiti prvo u sebi - u pomoći od strane drugih i - naša pomoć njima 7. Humani odnosi – 6 sati - disciplinovanje sebe i sebe u radu s drugima primjeren - efikasan način ponašanja neprimjeren - neefikasan način ponašanja pozitivan način razmišljanja, pri davanju pohvala drugima ne biti škrt - djeca privremeno izvan porodice - na školovanju u drugom mjestu - prijateljstvo između osoba suprotnog spola - uspješan brak i porodica - zrelost za brak - motivisanost za brak - izbor bračnog druga - prerani brak - naličje spolnog života: - seksualno nasilje - prostitucija - spolne bolesti - spolno nasilje - kanalisanje spolnog nagona 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 4 sata Mine i „NUS“ u našoj zajednici, BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Profesionalna orijentacija - za personalni dosje učenika – 4 sata
 ∗

pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić, E., Mujkanović, A., Zelenika, P., Kalaš, Dž., (2006), Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva - priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola, Sarajevo, Handicap International 154

Razrednik će napraviti operativani plan i program rada uz komibinovanje i odabir tema za sat iz programa koje se međusobno dopunjuju. ili specifičnim škola (prema potrebi u skladu s interesovanjima učenika) UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda U realizaciji ovog programa polazi se od najboljeg interesa za učenika i u radu je na raspolaganju njihov ukupni intelektualni potencijal i druge sposobnosti. umjetničke škole karakteristike zanimanja savjetodavni razgovor u funkciji usmjeravanja učenika . diskusija. ne unositi te sadržaje kojima se može postići suprotan efekat. panel diskusija.gimnazije.stručne škole i četiri godine . Kako bi se na najbolji mogući način artikulisao rad i prilagodila realizacija Programa potrebama učenika mogu se uključiti i roditelji (npr. koji sada pohađaju srednju školu gostovanje prof. koje je potrebno do maksimuma iskoristiti u realizaciji programskih sadržaja. Uz praznike i Dan škole uslijedit će prigodna obrada. Učenik se ne stavlja u poziciju samo da sluša izlaganje (frontalni oblik rada). roditelja ili drugog stručnjakak kao i da koristi sve dostupne i savremene izvore informisanja. podvedeno pod sadržaj ili u sklopu teme koja se obrađuje na prihvatljiv i neopterečujući način. razreda nisu zreli i to u njima nije prisutno. njihovog stupnja zrelosti (ako za neke teme učenici određenog odjeljenja. pedagogije i psihologije koji rade u za učenike interesantnim. te na tu osnovu dograđivati sadržaje rada odjeljenjske zajednice. U uvodnom dijelu svakog sata analizirat će se aktuelno stanje u odjeljenju. i analiza školskog uspjeha i vladanja. a na klasifikacijama analiza i procjena rada.informisati učenike društvene potrebe za kadrovima i mogućnost zapošljavanja upoznavanje učenika s kriterijima i planom upisa posjete srednjim školama i ustanovama posjete bivših učenika škole. tehničke i srodne škole.mogu sebi postavljati pitanja zašto se razlikuju od drugih). jer objektivno nisu u mogućnosti da ih razumiju . upozoravati i informisati u ovoj vrsti opasnosti. Na osnovu ovog programa u saradnji s profesorom pedagogije i psihologije prema potrebama učenika odjeljenja. Razredniku se daje puna sloboda da za neke oblasti angažuje svoga kolegu. troje roditelja). kako bi se osjetila uzajamna i uzvratna potreba za saradnjom. Učenike je potrebno tokom školske godine na ovim satima redovne nastave. 155 . grupni oblik rada i drugo što će u potpunosti angažovati učenika. brojni izvori informacija.profesionalna orijentacija privredna kretanja na području države . afiniteti i znanja iz mnogih oblasti i nastavnih predmeta. Sat odjeljenjske zajednice je specifičan i ne može se realizovati na standardan način. Na ovom satu razrednik također mora učiti i od učenika.- procjenjivanje ličnih mogućnosti pri izboru zanimanja karakteristike obrazovanja u srednjim školama koje traju tri . pored ovog programa. Na prvoj sjednici nastavničkog vijeća prije početka nastavne školske godine dogovoriti se i ugraditi sadržaje Programa o upozoravanju na mine i druga ubojita sredstva i u nastavne predmete. nego u radu dominira razgovor.

životan i prilagođen uzrastu. njegovo pripremanje za rad. 7. Kultura življenja – opredjeljenje za zdrav način života / življenja Formiranje navika kod učenika i praćenje postignutog nivoa. Radne navike. Realizacijom Programskih oblasti potrebno je ostvariti sljedeće: 1. Pedagoško psihološko saznajna komponenta Sintezom ovih saznanja dobiva se naučna cjelina činjenica koje učenik treba da usvoji u osnovnoj školi. Profesionalna orijentacija uključuje razvoj i snalaženje pojedinca. obaveze djece . Pred klasifikacije. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva Zavisno od područja . raspuste ili organizovane izlete to neizostavno učiniti. usmjeravanje i savjetovanje o izboru profesionalnog obrazovanja i osposobljavnja za obrazovni profil – zvanje / zanimanje i napredovanje u izbranoj djelatnosti. Osposobljavanje učenika za uspješno učenje. u odnosu na plan planirati veći broj sati kako bi se postigla što veća zaštita djece. Teme se obrađuju u skladu s uzrastom. ubjeđenjima i pozitivnim karakternih osobina ličnosti učenika 3. ilustrovan. biranje vrste posla. One su ujedno odgojni zadaci. Izgrađuje se stav prema moralu. upoznavanje i 156 . njihovu upotrebu i interpretaciju u skladu s potrebama vremena u kojem žive 4.Dinamika će se odrediti ovisno od rizičnog područja na kojem se škola nalazi i mogućnosti doticaja s ovom vrstom opasnosti. Prema uzrastu učenika upotpunjuju se elementi kulturnog ponašanja. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. Profesionalna orijentacija Kontinuirano praćenje razvoja učenika.sve u skladu s uzrastom učenika i njihovim psihofizičkim razvojem. prilagođavnje radnim uvjetima i operacijama u procesu rada uz permanentno praćenje. racionalnu organizaciju učenja i praćenje sata . informisanje.zone rizika gdje se škola nalazi. 9. odnos prema radu Prema uzrastu učenika formiraju se radne navike. 5. U tom cilju učenici se uvode u osnovne principe i metode učenja i planiranja rada i odmora. korištenju udžbenika i druge literature 6. Aktuelna zbivanja . kulturnog i prirodnog nasljeđa 2. Humani odnosi Učenici se podstiču na svakodnevne humane odnose. a efekata bio primjeren situaciji jer se sadržaji obrađuju svake godine. dužnosti roditelja u porodici. Intencija je pružanje pomoći i profesionalnom orijentisanju / opredjeljenju za napredovanje tokom cijelog radnog vijeka. Moralni odgoj Svijest o moralnim normama. 8. Pri tom obratiti pažnju na način prezentiranja koji mora biti uvjerljiv.predavanja. Odgovorni odnosi u braku.u korak s vremenom Osposobiti učenika za samostalno i kritičko dolaženje do informacija. Kroz razvijanje svijesti uvoditi učenike u upoznavanje.

da vrše nadzor. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave. fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja.podsticanje sklonosti i mogućnosti. staratelji. ZA NASTAVNIKE. Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. nastavnici. a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba žrtva seksualnog. stav 2. 157 . te razvijanje psihofizičke sposobnosti učenika. zakona o krivičnom postupku FBiH (Službene novine FBiH broj 35/03) Zdravstveni radnici. dužni su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlaštenu službenu osobu ili tužitelja. ODGAJATELJE: Prema Članu 228. vaspitači. roditelji. usvojitelji i druge osobe koje su ovlaštene ili dužne da pružaju zaštitu i pomoć maloljetnim osobama. sposobnostima i potrebama društvene sredine. odgajanje i vaspitanje maloljetnika.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful