P. 1
Logistika [broj 2, decembar 2009.]

Logistika [broj 2, decembar 2009.]

|Views: 397|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/17/2012

pdf

text

original

ISSN 1840-4928

edukativno marketinški časopis | broj 02 | decembar 2009 | www.logistika.ba

SADRŽAJ
Luka Br~ko ............................................... 6 Prijedorputevi .......................................... 8 Mitovi i stvarnost satelitskog praćenja vozila ..................... 10 GAMA ZA GRA\EVINARSTVO .................. 16 Volex Mobil ............................................ 19 GAMA ZA DISTRIBUCIJU ......................... 21 Kako ispuniti TIR karnet ......................... 28 Mil{ped ................................................. 31 Osnovni algoritam rada u {pediterskom poslovanju ........................ 38 Pitanja, odgovori i pravila rada u međunarodnom drumskom transportu ..... 42 Optimalno vozilo/voza~ u funkciji za{tite `ivotne sredine ............... 47 Pakovanje i označavanje ambalaže .......... 48 Poslovna etika ....................................... 50 PERSPEKTIVA I PRAVCI RAZVOJA INTERMODALNOG TRANSPORTA U BOSNI I HERCEGOVINI ......................... 51

Cijenjeni čitaoci...

RIJEČ UREDNIKA

Na kraju smo kalendarske godine, sumiramo rezultate i podsjećamo se našeg početka u logistici ... Svjesni činjenice da pokretanje/otvaranje jednog preduzeća iz domena logistike, predstavlja, prije svega, jednu vrstu intimne priče između čovjeka i jedne ideje: čovjek, prije svega, mora posjedovati sve unutrašnje kvalitete i adekvatnu kompetenciju koja će odgovarati njegovoj ideji/projektu, a ideja, odnosno projekat, nema nikakvog smisla ako nije u saglasnosti s idejom konstantnog napredovanja i poboljšavanja rezultata, koji će pridonijeti razvoju i trajanju. Preduzeće mora biti u komparaciji s jednim živim bićem. Ono, kao i to biće, može nestati, ako ne uspije da se adaptira novim okolnostima jednog okoliša u konstantnom napretku: konkurencija je postala nemilosrdna i međunarodna, zahtjevi klijenta su sve veći i veći, te se razlikuju jedni od drugog, tehnologija je u neprestanom razvoju, sve složeniji servisi više ne dozvoljavaju improvizaciju i neodređenost u poslovanju. Već postojeća zasićenost tržišta dovodi do velikih bitaka između preduzeća za zauzimanje većih dijelova tržišta. Ta konkurentnost dovodi do rata među cijenama, koje imaju uticaj na njihovu rentabilnost. Za opstanak preduzeća, trebaju se povećati dijelovi tržišta robe, koji donose najviše prihoda. Da bi se izvukla korist u konkurenciji naspram drugih preduzeća, mora se stvoriti strategija koja će moći steći sljedeće tri dimenzije u poslovanju: potpuno upravljanje za sve potrebe klijenta, optimalna produktivnost, kvalitetan rad. Klijent mora biti prva briga i predmet najveće pažnje: on mora biti saslušan, shvaćen, da bi ga se moglo što bolje poslužiti, te naravno, za najbolju cijenu. Klijent razmatra kvalitet ponude, pa samim tim i cjelokupnih servisa preduzeća. Jedina stvar koju klijent vidi je kvalitet ponude ili utisak koji ima o njoj. On ne podnosi havarije i nesavršenost. On mora imati povjerenja u kapacitet njegovih snabdjevača, koji su mu sposobni konstantno raditi kvalitetne usluge. Poslovno preduzeće je to koje se adaptira klijentu i njegovim potrebama, mimo svih mogućih promjena koje mogu nastupiti u raznim sredinama. ... U ovom broju Logistike donosimo kratka predstavljanja kompanija koje sa uspjehom prate zahtjeve klijenata, predstavljamo značajne i uspješne kompanije iz domena industrijske logistike, distribucije, špedicije, niskogradnje i, naravno, prateće forme osiguranja, no to nije sve... Vaš portal www.logistika.ba Logistika.ba portal sastoji se od vlastitih sadržaja, sadržaja partnera i oglašivača, besplatnih sadržaja, sadržaja kreiranih od strane posjetilaca, te linkova na korisne stranice. Logistika.ba sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje Logistika.ba portala koristite na vlastitu odgovornost i Logistika.ba ne može se smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem. Pristup Logistika.ba portalu i svim njegovim sadržajima dozvoljen je svim licima bilo koje dobi, osim ako je naznačeno drugačije. Korištenjem bilo kojeg dijela Logistika.ba portala i svih njegovih dijelova, automatski prihvatate sva aktuelna pravila korištenja. Korisnici su dužni čitati pravila korištenja, te se smatra da su korisnici kontinuiranim korištenjem Logistika.ba portala ili bilo kojeg njegovog dijela, u svakom trenutku upoznati s aktuelnim pravilima korištenja, te da su ih razumjeli u cjelosti. Urednik

Osnivač i izdavač: GRAFID d.o.o. Banja Luka Direktor: Branislav Ivanković Glavni i odgovorni urednik: Velibor Peulić Redakcija: Prof. dr Faruk Ja{arević, Marijan Banelli, prof. dr Nada Barac, prof. dr Pavle Gladović, Igor Peji} mr Demir Had`i}, dr @eljko Rankovi}, prof. dr Ivan Dadić, Fuad Klisura, mr Žarko [antić, Dario Bu{i}, prof. dr Života Radosavljević, prof. dr Ivan Bo{njak, Željko Matoc, mr Nihad Halilović, mr Neboj{a Zdravković Lektor: Igor Simanovi} Tehnička obrada i dizajn: Srđan Ivanković [tampa: GRAFID d.o.o. Banja Luka 051/320-571 grafidªblic.net

Rje{enjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br:07.030611-01-11/09, od 24.09.2009. godine, “Logistika” Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasila pod rednim brojem 583.

Luka Br~ko
rčko se prvi puta spominje 1534. godine kao kapetanija u Gračaničkom kadiluku, Tuzlanskoj nahiji, Zvorničkom vilajetu. U to vrijeme Brčko je bilo jedina prelaznica preko rijeke Save, a koja se obavljala skelom. Trgovci bi iz Dubrovnika i Hercegovine dolazili na konjima i magarcima i prelazili Savu skelom. Od tog vremena se vrši prevoz splavarenjem za potrebe industrije (balvani), a od 16. vijeka počinje plovidba tzv. kopitarenjem sa dereglijama (uzvodno bi se vuklo lijevom obalom Save konjskom i volovskom zapregom, a nizvodno bi se plovilo sa sidrima). Obično bi se pored balvana prevozio i ugalj i brusnički kamen (vađen u blizini Bosanskog Broda). Drugom polovinom 17. vijeka počinje plovidba parobrodima i brodovima, takozvanim lopatarima. S obzirom da su to bili parni brodovi, a Brčko se nalazilo na pola puta Beograd –Sisak, koji je u zaleđu imao rudnike uglja, ti bi se brodovi zaustavljali na današnjoj lokaciji “Luke Brčko”, da bi ručno kolicima vršili utovar uglja u brodove. U periodu 1887-90. održavana je prva putnička linija brodom, na relaciji Županja-Brčko-RačaZvornik. Preko rijeke Save sagrađen je željeznički most i od 1894. godine je uspostavljena željeznička saobraćajna 6
LOGISTIKA 2009 Decembar

B

veza Vinkovci-Brčko. Godine 1946. sagrađena je pruga Brčko-Banovići, čime je luka, uspostavila direktnu željezničku vezu sa tuzlanskim privrednim bazenom. Današnja luka je izgrađena 1913. godine, a dograđena je u periodu 19521962. godine. 1953. godine zvanično se počinje koristiti obala luke za saobraćaj i osniva se Preduzeće za riječni saobraćaj i pristanište. Dana 27. 11. 1961. godine osnovano je preduzeće pod nazivom “PREDUZEĆE PRISTANIŠTE I SKLADIŠTE”. Godine 1969. dolazi do integracije Preduzeća sa JRB-om, tačnije bivšim pogonom za bagerovanje (Beograd). Luka kao samostalna organizaciona cjelina, pod nazivom RO “Luka Brčko”. posluje od 1973. godine. Sa ciljem uključivanja u integralni saobraćajni sistem BiH, Luka se 1978. godine integriše u SOUR ŽTO Sarajevo. Do ponovne reorganizacije došlo je 1991. godine, od kada organizaciono ponovo posluje kao samostalno preduzeće pod nazivom AD “Luka Brčko”. Tokom rata na prostorima bivše SFR Jugoslavije (1991-1995), i pet godina poslije, zbog neriješnog međudržavnog statusa rijeke Save, plovidba je obustavljena i nisu vršene pretovarne aktivnosti rijeka-obala. Donacijom Italijanske Vlade 2001.

godine obnovljena je i ponovno stavljena u funkciju glavna pretovarna mehanizacija - portalne dizalice, čime su se ponovo stekli uslovi za aktivno učešće “Luke Brčko” u transportnom sistemu BiH. Od 2004. godine luka posluje pod nazivom Javno preduzeće “Luka Brčko” Brčko Distrikt BiH d.o.o. U septembru 2006. godine luka je dobila međunarodni status. Kao što more i primorska plovidba utiču na razvoj obalskih naselja, isto tako bi se moglo reći da su rijeka Sava i riječni saobraćaj obilježili razvoj Brčkog kroz vijekove i da je razvoj luke i grada bio sudbonosno vezan i međusobno uzrokovan.

saradnju zemalja savskog riječnog sliva, tj. Bosne i Hercegovine; Republike Hrvatske; Republike Slovenije; Srbije i

Geografski položaj
JP “Luka Brčko” Brčko Distrikt BiH se nalazi na sjeveroistočnom dijelu BiH, desnoj obali rijeke Save, na 44° 54` sjeverne geografske širine i 18° 48` istočne geografske dužine. Luka je sagrađena na 221RKM od ušća Save u najvažniju evropsku rijeku, Dunav. Plovnost rijeke Save, IV kategorije, kao i prosječan navigacioni period od 260 dana godišnje, kao i privreda gravitacionog poručja, predodredili su značaj “Luke Brčko” u odnosu na uzvodna pristaništa. Aktivnostima Međunarodne Komisije Sava Sliva, koja predstavlja

Crne Gore, očekuje se u skoro vrijeme plovnost rijeke Save od 365 dana.

Mogućnost uspostavljanja robnih tokova
Preko Luke Brčko, moguće je uspostaviti direktne robne tokove rijekom Savom sa podunavskim lukama zapadne i istočne Evrope , kao i sa lukama na Sjevernom i Crnom moru. Luka Brčko je sa Evropskom željezničkom mrežom povezana saobraćajnicom Tuzla-Vinkovci. U neposrednoj blizini Luke Brčko nalazi se autoput Zagreb-Beograd (Evropski koridor X), kao i magistralni putni pravac M 14.1. Dobra povezanost kopnenim saobraćajnicama otvara mogućnost za uspostavljanje tranzitnih robnih tokova, kao i tokova čije je odredište u užem gravitacionom području JP”Luke Brčko”, odnosno tuzlanskom privrednom bazenu.

Misija
Svrha postojanja, rada i razvoja JP “Luka Brčko” ogleda se kroz ispunjenje značajne društvene uloge u okviru multimodalnog sistema pre-

voza roba, koji se ostvaruje pružanjem kvalitetnih lučkih usluga, uz primjenu savremenih naučnih metoda koje omogućavaju optimalan protok roba, koristeći pri tom savremenu teh-

nologiju, opremu i visok profesionalizam zaposlenih.

Vizija
U 2009. godini, konsultantska kuća iz Holandije, uz podršku Svjetske banke, uradila je studiju daljeg razvoja brčanske Luke. Eksperti su predložili četiri modela: daljnja dogradnja Luke kao javnog preduzeća, privatizacija, dokapitalizacija ili djelimična koncesija. Svaki od ovih koncepata podrazumijeva da se do 2015. godine Luka osposobi za korištenje pretovarnih kapaciteta od skoro pola miliona tona godišnje, kasnije i do milion tona, uz uslov da se istovremeno radi na ospo-

Kapaciteti luke Br~ko
Površ ....... .... .......... Po ršina ...... ..... ...... . .......... ............................................... 14 ha, ......... . . . 4 a Operativna obala . Operativna obala ........................................................................... 180 m, n . . . Max gaz plovila . Max gaz plovila ............................ .. ......................................... 2,5 m, ...... ... ........ . .. ....... m, Kolos jeci .......... Kolosijec .......................... ............... ........................... cca 2,5 km dužine . ............ .. .... . .. d ž ne, Zatvo eni skladišn prostor ....... . .......................... atvoreni skla šni stor .......... . a .............. cca 11.000 m2, Otvoreni skladišni prostor... . .................... Ot n la išni pros ....... ..... . .......................... cca 61.000 m2, . 1 Glavna etovarna hanizaci a .. .. .. .... or Gl a pretovarna mehanizac ja ................ . portalne dizalice 5/6 t, 2 kom, V ljuškari . ......... .... . . . . Viljuškari ........ ... ....................................... .................. j . ..... ......................... 3 kom kom, ko Utovarivač . rivač ........................................... ........ .................... .. . . . . ..... ..... . ........ ...... .... .......... 2 kom, kom, Demp r ..... ...... . ..................................................................... 1 kom. De per ............. ....... ........ . . .............. . . ..

sobljavanju plovnog puta rijeke Save i izgradnji željezničkog pristupnog kolosijeka. U prvoj fazi radiće se na osposobljavanju operativne obale i unutrašnjeg transporta. Jedan od predloženih modela prihvatiće Skupština Brčko distrikta BiH, nakon čega će početi realizacija zadataka preciziranih u studiji, čime će Luka sa svojim sadržajem i visokim kvalitetom lučkih usluga, uz zadovoljavanje javnog interesa, postati najveći i najznačajniji lučki pretovarni i transportno-distrubutivni centar u regionu i okosnica unapređenja i razvoja sistema transporta u Bosni i Hercegovini.

De emb 2009 LO ISTIKA Decem ar 20 Decembar 200 LOGISTIKA Decembar 2009 LOGISTIKA ec mb 00 LOGISTIKA OG STIKA K

7

Prijedorputevi
reduzeće za građenje, održavanje i zaštitu puteva “Prijedorputevi” a.d. Prijedor, postoji preko 50 godina. Svoju djelatnost je obavljalo u sastavu preduzeća za održavanje i zaštitu puteva u Banjoj Luci i prošlo kroz razne statusne promjene. Od 1990. godine posluje samostalno, pod nazivom Preduzeće za održavanje i zaštitu puteva Prijedor, a od 1995. godine kao Osnovno državno preduzeće za održavanje i zaštitu puteva “Prijedorputevi” Prijedor.

P

Takođe, “PRIJEDORPUTEVI” a.d. Prijedor su za potrebe tržišta u 2006. godini proizveli:
• 108.919 t asfaltne mase ili 26 % više nego prethodne godine • 4.840 m3 betona ili 50 % više nego 2005. godine • 106.661 m3 kamenog materijala, ili 102 % više nego prethodne godine. VI” a.d. Prijedor su uložili značajna sredstva u investicije. Za ove potrebe utrošeno je 2.868.170,00 KM. U okviru ovoga izgrađena je nova asfaltna baza u Istočnoj Ilidži, kupljen je veći broj građevinskih mašina, kamiona, kao i druge opreme, a izgrađen je i pušten u rad i novi restoran za ishranu radnika. U više od 50 godina postojanja i rada “PRIJEDORPUTEVA” a.d. Prijedor, 2006. godina je bila najuspješnija. I u 2007. godini “PRIJEDORPUTEVI” a.d. Prijedor su u intenzivnim aktivnostima sa ciljem ostvarenja još boljih rezultata nego prethodne godine, a prvi put se pojavljuje i na ino-tržištu. Ugovoreno je i započeto niz novih poslova, između ostalog: Izgradnja puta Meljine-Petijevići (na relaciji Trebinje-Herceg Novi) u vrijednosti od 6.171.613,00 KM Rekonstrukcija glavne ulice u Prijedoru u vrijednosti od 4.806.359,00 KM Izgradnja kanalizacije u MZ Tu-

Poslovni rezultati u 2006/2007. godini i priznanja

21.199.799,00 KM ili 32 % više nego prethodne godine, dok su rashodi u istom periodu iznosili 19.217.576,00 KM ili 31 % više nego 2005. godine. Ostvarena dobit u 2006. godini iznosila je 1.982.223,00 KM i veća je za 42 % nego 2005. godine. U 2006. godini “PRIJEDORPUTE-

U uslovima sve izraženije konkurencije u oblasti niskogradnje, “PRIJEDORPUTEVI” a.d. Prijedor su pravovremenim i angažovanim poslovnim aktivnostima uprave Društva i svih zaposlenih, u 2006. godini ostvarili veoma dobre rezultate. Prema zahtjevima investitora, a na osnovu dobijenih poslova na tenderima, “PRIJEDORPUTEVI” a.d. Prijedor su izgradili značajne infrastrukturne objekte u oblasti niskogradnje. Na poslovima redovnog održavanja puteva, a po nalogu “Puteva RS”, urađeni su svi dobijeni poslovi. Finansijski rezultati “PRIJEDORPUTEVA” a.d. Prijedor u 2006. godini su takođe bili dobri. Ostvaren je poslovni prihod u iznosu od 8
LOGISTIKA Decembar 2009

kovi, Opština Prijedor, u vrijednosti od 5.000.000,00 KM itd. Organizacija poslovanja “PRIJEDORPUTEVA” a.d. Prijedor već drugu godinu funkcioniše po međunarodnom standardu ISO 9001:2000. Od 2006. godine “PRIJEDORPUTEVI” a.d. Prijedor su član “Fortis Group”, što omogućava još uspješnije poslovanje.

FARMA-PROM
prevoz robe u drumskom saobraćaju Lakaši +387 51 389 960 +381 65 566 918
PUČKO OTVORENO UČILIŠTE AUTO MOTO CENTAR NOVA GRADIŠKA Kožarska 2, Nova Gradiška tel/fax: +385/35/346-604; 346-600 MB: 1797387; ŽR: 23400091110137867 IBAN: HR 22 2340 0091 1101 37867

Priznanja
Za ostvarene rezultate u radu u 2006. godini “PRIJEDORPUTEVI” a.d. Prijedor su dobili PLAKETU 16. MAJ kao najuspješnije preduzeće u oblasti privrede u Opštini Prijedor. Takođe, “PRIJEDORPUTEVI” a.d. Prijedor su proglašeni za treće najuspješnije preduzeće u oblasti niskogradnje u 2006. godini na području Republike Srpske.

Djelatnosti
Osnovna djelatnost preduzeća je građevinarstvo, a prvenstveno oblast niskogradnje. Iako je građenje, održavanje, zaštita magistralnih i regionalnih puteva, osnovna djelatnost preduzeća, ono sve više postaje “građevinski supermarket”. To mu omogućuje prvenstveno članstvo u Fortis grupi. To znači da su danas “Prijedorputevi” a.d. Prijedor osposobljeni za sve vrste građevinskih radova. Radi operativnog praćenja osnovne građevinske djelatnosti, “Prijedorputevi” a.d. imaju organizovane vlastite pogone za proizvodnju asfaltne mase, betona, kamena i održavanje vlastite mehanizacije i vozila, kao i laboratorije za ispitivanje kvaliteta materijala i druge neophodne pogone. Asfaltne baze u sastavu preduzeća u mogućnosti su da proizvedu 300 t/h (tona asfalta na sat). Zbog sve veće potrebe za betonom, preduzeće je krenulo u izgradnju nove betonare u Prijedoru. Završetak nove betonare je planiran do kraja 2007. godine. Betonara u krugu preduzeća je manjeg kapaciteta. Prosječna godišnja proizvodnja kamenih agregata na kamenolomu “Bekići” je 120.000 m

Mitovi i stvarnost
Pi{e:Haris Hadžialić

satelitskogupravljanje flotama praćenja vozila istina o sistemu za
GlobalGPS: savjetodavne usluge i integrisana rje{enja za upravljanje flotom
esto se pitam kako bi bilo kada bih znao stvarne troškove firme. I često to pitanje postane noćna mora iz najmanje dva razloga: da li su podaci koje imam stvarno tačni – mogu li im vjerovati i da li imam sve podatke koji mi trebaju da bih mogao izračunati troškove firme. Većina firmi u svijetu susreće se sa ovim pitanjima od svog osnivanja pa tokom životnog ciklusa i uvijek su ista pitanja i uvijek su slični odgovori: nisam baš siguran! nisam i s ra siguran! a

Č

“Ono šta je moguće mjeriti tim je moguće i upravljati”. Ili, drugim riječima ono šta je mjereno to i postoji to znamo da je tu, ono drugo... Ovo su postulati koji uvode društva u novo doba, doba informacija i podataka. Na pitanje koje smo često postavljali prilikom razgovora sa nekim od učesnika u bh industriji transporta i logistike je, nakon njihove konstatacije da se dobro radi i da imaju dosta posla, da li mogu da kažu da li je ovaj

strana podaci gomilaju, daju neke informacije, slika konstantnog rada postoji, međutim stanje je nejasno – jedan čovjek sve nadgleda a mnoštvo informacija i podataka počinju da opterećuju dijelove firme, smanjuju efikasnost finansija, analitike i prodaje, a pravog odgovora nema, gdje su novci, kako poslujemo sa

manje od očekivanog uspjeha (šta je očekivano)??... Zašto firma postaje preopterećena informacijama i podacima koji ne daju relevantne odgovore u pravom trenutku? Gdje je greška? Jedan od odgovora jeste da nije definisan jasan i mjerljiv cilj! Prodavati više i imati “dobar” posao, onako otprilike, bez stvarne informacije koliko, šta, kada i kako košta, u realnom poslovnom svijetu i nije tako sjajno, ali jeste u našoj krvi. Postaviti

D l a o Dakle, kao što već znate u stvarnosti postoje dva sistema koji se koriste te, s n i t e m o s p n vo M pod nazivom FMS: o
• prvi st pr vi sistem je poznat pod tehničkim i ekspertskim nazivom GPS Tracking vi e zn po tehničkim k p rtski n zivo G od č sk vom r ck ng System – GPS TS (GPS Traking sistem) ili Sistem za satelitsko praćenje voznog s S G r g e i e li e o parka i veoma je poznat među našim transportnim organizacijama. U osnovi r v a o t đ š ra o m g ra a m ov se zasniva na prijemniku satelitskog signala (sa 3 i više satelita) i izračunava e asniv i p ijemniku te itskog gn a s jem ku mni skog k iše satelita zr čunava atelita) e p z ju je poziciju prije ka na Zemlji,, te taj podatak šalje u naviga oni uređaj u jemnik e ml e j p o t aj igacion r j o vozilu, dajući podatke vozaču gdje se nalazi u svakom trenutku, ili iste poz d i a č j z v m n u s o d t šalj centralu gdj i če mo datke šalj u ce tral , gdje dispečer mož pratiti gdje se vozilo nalazi i time lje č ože ti dje ti o i n l i tim m upravljati pozicijom vozila u stvarnom vremenu. Na osnovu ove informacije pr vljati pozicij m zi ja z ijom tvarn m remenu N snov o inform ij rnom emenu. u v rmac j razvijena je sva sila servisa koji su dostupni u današnjem dobu, ali ne zabozv n v a v ko u t n e o e o ravi da su svi ovi servi samo optimizacija i upravljanje putem koji pređe vite vi v v vi v i visi m o mi ja p i ja a m i đ vozi o išta i e stal podac oj vam av l vozilo i ništa više. Ostali podaci koje vam davalac ovog ser visa nudi ako nije oz a ali a je v g ervi a ud k ije v udi, j u ponudi naveo i mnoštvo dodatnih uređaja, zasnivaju se na proračunu bap d v t o n r a s u n o u a ziranom na nekoliko informacija: put koji je vozilo prešlo u kombinaciji sa a m i n a e z r m a fabr č i podac ma ip o i fabričkim podacima o tipu vozila i potrošnji istog, recimo za takozvanu konb ipu otro ji s g ecimo a akozvanu n rošn i o mo, mo ozvanu trolu potrošnj goriva. ol ot nj o l nje j drug s s m se kori t drugi sistem se koristi za puno up vljanje voznim parkom pod nazivom u rist un up j j no upravl zni n ko o o ai m Fleet Management System/Ser vice - FMS i u sebi inkorporira nekoliko deee Management ystem/Service e geme t e / vi seb nk porira n koliko deb i e setina izvora podataka i/ili modula za rad, poput: prikupljanje podataka sa i zv z a l p t k a p t moto kroz CANBus interface ili sa nek g drugog računara vozil raznih otora CA B n fac ili fa ekog d g a a o ila, i senzora,, identifikacije vozila i vozača,, te dodjeljivanje određenih prava i en ora, dent fi aci vo i a o č te dodjeljiva j određeni prava n d lj d e en poslova u skla sa istim, upravljanje skladištima rezervnih dijelova,, algos ladu i p j d ma z m i e a, o ritmi optimiza m p za zacije načina vožnje, algoritmi optimizacije iskorištenja vozila n o o m c s t la la i vozača, algoritmi punjenja vozila u skladištu, moduli praćenja ser visa i oz ča algoritm punjenja ozil gori m oi nj a i skladi tu od l r ć n a e visa a a garancija,, administrativno praćenje vozila i vozača, praćenja pe rmansi r ra ija, m s a v n nj o a e j pe perfor s vozača i vozila, finansije i materijalno knjigovodstvo za flotu i još nekih modz a a e t l n v t a u h d u koji ula koji su u razvoju ili koji će tek biti dodati u narednim iteracijama FMS-a oj r z j ili k tek biti dati a ednim tera ijama M -a. t i eraci a Kao važan modul FMS-a navodimo i sistem za satelitsko praćenje vozila GSP o ža o F a vo mo istem za ateli k praćenje ozil GSP a o o s ate t ać e TS. U osnovi FMS-a je samo 10-15% korištenja GPS TS-a, dok drugi moduli s a sa 5 o n S o r u (kojih može biti i do 50 -ak) preuzimaju ovih impozantnih 85-90% rada u kojih h ž b i 0 k) uz j uz aj vih m a ih h 9 r firmi.. rmi.

• posljednji io jedan d uspješnijih posljedn bio jedan od uspješnijih o dnji io d n p ni i mjeseci. I na naše iznenađenje nismo dobili ništa drugo osim slijeganja ramenima i pogleda koji je govorio više od riječi! Ovakav scenario se ponavljao i u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori... Dakle, slijedeći stalno prisutnu logiku, koja je nekako postala anagram uspjeha: prodaj više i posao napreduje, nenadano za vlasnike, oni počinju dobijati povratnu informaciju da nije sve sjajno kad se preračunaju ulazi i izlazi i da negdje novci cure, nedostaje keša. Očito da se sa svih

U svijetu koji se našao na pragu trećeg milenijuma, odnosno svijetu koji je u novoj revoluciji postindustrijskoj, takozvanoj informacionoj ili svijetu koji sebe naziva Društvo znanja ili Informaciono društvo, ovaj fenomen potrošnje i stvaranja više iz manje je postulat na kojem se, u osnovi, zasnivaju sve moderne poslovne prakse. A tu se pojavljuje i nova priča, priča o mjerenju, zapisivanju i tumačenju zapisa. Peter Drucker je jednom rekao: 10
LOGISTIKA 2009 Decembar

za cilj prodaju 30 vožnji i odraditi prevoz 20000t sedmično je daleko važnije, mjerljivije i svrsishodnije. Na osnovu ovako definisanog cilja je onda moguća sva sila analiza i mjera za poboljašanje poslovanja. Nema šanse da ga dobijem, telefon je stalno zauzet; ili: nemam vremena ni do toaleta, ubiše me stalnim pozivima – sve moram sam! Jedan čovjek sve vodi, sve je na gazdi i njegovim (najčešće jednom) saradnicima – da li vam je poznato? Ovo je model koji smo vidjeli u 8 od 10 firmi koje smo posjetili. Među one dvije spadaju internacionalne korporacije, koje imaju uređen sistem. Navedeni primjeri su korišteni da bi pokušali napraviti jednostavan uvod u pojam Fleet Management System/Service (Flit Menadžment Sistem/Servis), odnosno Sistem/ Servis za upravljanje voznim parkom, skraćeno FMS ili SUVoP. Zašto smo govorili o informacijama, podacima, ciljevima i mjerenjima kao uvod u FMS? Pa zato što se često pojavljuje pogrešna interpretacija i ponuda servisa i sistema, koji baš i nemaju mnogo sa stvarnim FMS-om. Neke firme na tržištu u BiH i regionu, vrlo često iz taktičkih i marketing razloga nude sisteme koji su nemjerljivi, dakle nije moguće na njima zasnivati politiku rada firme, ali daju određene informacije na osnovu proračuna i stvarnog položaja vozila. Nažalost, neadekvatno korištenje tih sistema pravi model relativno netačne slike uspješnog upravljanja voznim parkom, jer se svi zaključci i

analize zasnivaju na jednoj informaciji, poziciji vozila. Kao što rekoh, marketing koristi takvu tehnologiju pojašnjavajući ći ći silu rješenja za svakodnevne probleme u transportu i logistici, ci, a često pri tome praveći samo jednovremeni uspjeh i bez mogućnosti nadogradnje i razvoja u nove generacije servisa. Dakle, imamo dva sistema koji su nam dostupni na tržištu i koji daju neka rješenja nagomilanih problema. A ta rješenja a zavise od količine investicije koju ste spremni podnijeti, a ovdje ne govorimo samo o finansijskoj investiciji. Zato, česta greška firmi i rukovodilaca pri uvođenju sistema za upravljanje flotama je da nakon kon on uvođenja GPS TS, rukovodstvo smatra smatra ma a da je dobilo “sveti gral” i svi problemi treba da su riješeni! Prvo da vas upitam jednostavno pitanje: da li znate koje probleme rješavate i zbog čega uvodite FMS? Moj odgovor je u drugom dijelu ovog teksta i mislim da mnogi od vas u dubini svog znanja misle na isti način, ali nemaju vremena da to iskažu na prepoznatljiv način. Zato pređimo na drugo jednostavno pitanje i direktan odgovor na isto! Dakle, da li je to tako, da li smo dobili stvarno rješenje naših problema ako počnemo koristiti samo GPS TS? Nažalost, mi nismo uveli sistem u rješavanju nagomilanih problema upravljanja voznim parkom, ali jesmo, doveli u red jedan njegov dio u kojem često nismo mogli pratiti niti jedan segment. GPS S e segmen GPS TS nije sve, ali je dobar, e en ent. n , e dobar, b

početak. početak. početak. očetak. Recimo primjer, da uvođenjem Recimo kao primj da uvođenjem c o mjer mj j o j GPS TS firme dobiju veoma učinkovit modul za praćenje vozila, te ako se još ugradi senzor na poklopcu rezervoara goriva onda se sa velikom vjerovatnoćom može reći da firma ima dovoljno dobre mehanizme da prati potrošnju goriva, barem da zna da li neko to gorivo krade! I ovaj, više psihološki efekat “velikog brata koji sve vidi” uvodi određena poboljšanja i uštede firme u prvim danima i sedmicama korištenja GPS TS. Najčešće se u tom periodu primijete smanjenja potrošnje goriva do određene granice. Opet zbog psihološkog efekta poveća se doza discipline i način rada. I time su iscrpljene sve mogućnosti GPS TS. Ne očekujte previše od sistema satelitskog praćenja vozila, jer sve ostalo iznad ranije navedenog je marketing marketing i prodaja maglovite priče. a t bez be be kvalitetnih podataka kojima možete vjerovati – oho, ko evo nas na početku priče, evo ev nas na na istom pitanju koje smo postavili i prije instalacije GPS p po TS! TS Pa šta je onda pravo rješenje!? rj rje Kako kažu drevni Kinezi, “Svako putovanje započinje pr“ “Sv vim v vim korakom, bez obzira koliko dugačak je put”. d dug No, činjenica je da je bez GPS TS nemoguće zamisliti upG GPS ravljanje flotom, kako je danas ravl ra poznato. Mi nikako ne zanemarpozn o ujemo uje ujem dio sistema upravljanja floto pod nazivom GPS TS, ali otom o želimo da vam damo saznanja želim l

da je satelitsko praćenj vozila samo je satelitsko praćenje vozila samo t k r nj o nje o dio skupa alata za upravljanje flotom i da uvođenjem GPS TS niste riješili sve svoje probleme. Uvođenjem GPS TS vi ste napravili prvi i u mnogim slučajevima odlučujući korak ka stvarnom upravljanju flotom, ka stvarnom FMS-u. Na području BiH postoji nekoliko (i svakim danom ih je sve više) preduzeća/davaoca usluga, koje nude GPS TS. Ta pojava je veoma dobra i stvara toliko potrebnu konkurenciju ponude i potražnje, što će se odraziti boljim omjerom servisa i cijena za krajnjeg korisnika. Međutim, za kupovinu GPS TS potrebno je obratiti pažnju šta kupujete i koliko to košta. Svaka odluka koju biznismen donosi je zasnovana na skupu informacija i podataka, na preporukama i analizama određenih institucija i ,naravno, na znanju i iskustvu biznismena. Zato vam ovdje navodimo neke korake koje je potrebno da uradite u cilju izbjegavanja lažnih obećanja i kupovine “mačka u vreći”. Svako ima pravo da ponudi šta hoće, kako hoće i po cijeni koju hoće, no i vi imate pravo da izaberete samo ono šta vam odgovara i pod pravim uslovima.

Analiza postojećeg stanja firme
Dakle, prvi korak, prije kupovine bilo kog sistema, kao jedan od najvažnijih segmenata vaše odluke, je procjena potreba vaše firme ili odjela vozni park/za transport i logistiku (u daljem tekstu ćemo za odjele ili firmu koristiti riječ FIRMA). Tu procjenu o
Decembar 2009 LOGISTIKA

11

potrebama FMS-a treba da vam urade stručne institucije, koje će predstaviti jasnu i preciznu sliku stanja firme i u drugom koraku dati prijedlog kojim postupcima možete poboljšati određene procese i/ili dijelove firme. U prethodnom paragrafu smo naveli da je potrebno raditi sa institucijama, a ne pojedincima ili ekspertima. Razlog je veoma jasan: expert(i) je tu da vam m dâ dokument i time je njegova zadaća završena, a vama ostaje sav ostali posao. U ovome slučaju vrijedi staro pravilo, da ćete cijenu u morati platiti prije ili kasnije, ali pravilnim procesom rada dobićete e najviše u odnosu na uloženo i ,pošto je najvažnije, taj dobitak će biti pravovremen. U drugom slučaju ćete uštediti na početnoj investiciji i onda najvjerovatnije, zaustaviti cijeli proces do daljnjeg – što je u osnovi uzaludno bačen novac, jer sljedeći put kada se vratite na dobijenu analizu, vjerovatno ćete morati doplatiti ažuriranje iste, te naći novog eksperta (koji vjerovatno neće prihvatiti nalaze prethodnog), koji će početi implementaciju istog. Ekspert sutra može promijeniti posao ili mjesto boravka, a vama je potrebno konstantno savjetovanje šta dalje i da li ste uspješno izveli dogovorene korake. Ekspert, kada samostalno djeluje, nema garancije, dok institicija nije samo jedan čovjek i zbog svog kredibiliteta mora vam garantovati kvalitet i dugoročnost urađenog posla. Dakle, vi ćete pored svih svojih obaveza i poslova dobiti novu ulogu da rukovodite timom eksperata ili ljudi koji će vas zatrpavati silom podataka i informacija, dokumenata... Da li stvarno želite još jednu ulogu u svojoj firmi, pored svega što radite ili ...? Očito, vama je potreban multidisciplinaran pristup sa mnogo podataka i analiza. To su samo neki, ali možda i najjači, argumenti zašto je potrebno birati institucije, a ne samostalne eksperte. Pošto ste odlućili napraviti analizu vaše firme, te raspisali konkurs ili pozvali firme koje se bave ovim poslom da vam daju stručno mišljenje i ponudu, potrebno je napraviti selekciju i odabrati najbolju firmu. Mi vam preporučujemo da koristite firme koje imaju multidisciplinarne timove i oblasti, poput mašinstva, ekonomije, informatike, saobraćaja, transporta, 12
LOGISTIKA 2009 Decembar

prava, ljudskih resursa logistike prava ljudskih resursa, logistike, a k e s g k marketinga itd. Samo firme koje mogu angažovati sličan skup multidisciplinarnih eksperata imaju mogućnost sagledati vaše poslovanje i dati vam prave odgovore na pitanje kako radi

garancija koje vas zadovoljavaju. garancija koje vas zadovoljavaju arancij oje as adovolja ju c dovoljavaju. v Garancije nisu obavezno finansijskog Garancij s oba no nansijskog r ij ije j bavezn n si ba g karaktera, čak su i veoma rijetke, ali kao najvažnije garancije od strane konsultanta su vrijeme koje će vam posvetiti (sa penalima vezanim za neispunjenje), broj stalnih eksperata

K Kako rekosmo na početku, potrebno je napraviti sistem kojem vi vjerujete. s po k b je ap t t k j p j je je Z Zato počnite raditi tako da svakom koraku do cilja - integrisanog inteligentn a t v m o g n i i t n s t m a uprav j n otom, vjerujete nog sistema za upravljanje flotom,, vjerujete u potpunosti i da u svakom m e ue tpuno t unost svakom va koraku če vuj dovol ko ku učestvujete dovoljno da vaše povjerenje može porasti u cjelokupno o k e u ovol ljn š po jerenje ože orast cjelokup o e sti j l kupno t rješenje. Da bi to postigli, potrebni i dovoljni su sljedeći koraci, koji predj n D t o l ot n o jn u d t c j e st ljaj p stavljaj procese i vi ih trebate preduzeti radi postavljanj pravil e odluke jaju s v ih tr b t ed zet ad o vl nj a il ed vlj nja j ilne dl k dluk l o kupovini Fleet Management Services/System:: kupo ni leet anagem n Services/Syst m povi et rvic rv es yste 1 1. 2 2.. 3 3. 4 4. 5 5. 6 6. 7 7.. 8 8. 9 9. 10. 10 Korak:: analiza postojećeg stanja firme o al p oj g n r l j Korak:: analiza potrebnih koraka za poboljšanje rada firme orak analiza p t bni k aka n l nih obo j an r bolj e Korak:: kalkulator povrata investicije kroz sagledane probleme o k o v a e je o gl a pr l e je Korak:: postavljanje mjerljivih ciljeva u periodu od 36 mjeseci sa zadao t a j v p o o s s d tim ključnim čkama tim ključnim tačkama učn m Korak: prijedlozi za uvođenje FMS-a i Informacionog sistema firme o k orak: p jedloz uvođenj MS-a Informac on g sis ema fir o đenje -a form iste Korak: uvođenje modula koji će najbrže vratiti uloženo sa največim o đ e od od a e t l n a v m dostignućim i plan uvođenja ostalih modula FMS-a o tig ćima l ign g ođ ja al h du M đ a a Korak: korištenje FMS-a i poboljšanja sistema or k orišt nje MS a pobolj n a istema išten t ol e Korak: reinženjering rada firme o ž e a m Korak: razvoj novih modula i dodavanja u sistem o v o u d a a i m Korak: zadovoljstvo klijenta orak: dovoljstvo klijen a k jstv v enta n

U narednim serijalima u vašem časopisu LOGISTIKA i na web stranici e m r m e a s O T w n logistika.ba mi ćemo vam opisati svaki od navedenih koraka i dati jasne o istik ba mi će o vam opi a i svaki naveden ora a ika ik ba m pi k d t jasn sne p je ak primjere kak i šta uraditi,, sa čim se sus ću druge firme koje su počele ili je ko u d t a m se usreću ruge u u j o ele l već uvode FMS. e v e S

vaša firma. Pošto je ovo najvažniji dio vašeg rada, pokušajte napraviti dugoročan ugovor sa istom konsultantskom kućom, kojim ćete vezati firmu savjetnika da vam prati rad firme i daje savjete kada i šta korigovati, radi postizanja najvišeg iz postojećih resursa. Naravno, takav korak podrazumijeva i posvećenost firme konsultanta, te slobodno traženje

koji su vama dostupni, tačne i jasno definisane ključne tačke za vaš rad i očekivana dostignuća, brzina reakcije konsultanta na promjene u zakonima i na tržištu i ostalo šta vi nađete za potrebno da tražite od konsultantske kuće da vam ponudi. Analiza potojećeg stanja firme treba da vam jasno naznači koji poslovni procesi su u korištenju, ko su vam najvažniji ljudi u firmi i kada bi

vas vas ti ljudi napustili šta bi se desilo sa rmom, koji su vaši stvarno kapacfirm iteti, ite gdje najviše novca trošite, kako trošite novac, da li postoji konstantna tr tro obuka vašeg ljudstva, kako pratite ob zakone u BiH, ali i u zemljama gdje zak radite rad rad itd. Navedeno su samo neki segmenti cjelokupnog izvještaja o seg g radu rad vaše firme, odnosno o radu vašeg odjela za transport i logistiku. od d Kada ste dobili informaciju o stanju firme sljedeći korak je da sta napravite korektnu analizu dobijenog na dokumenta. Pored vas, kao vlasnika do do ili rukovodioca firme, predlažemo da u ovaj proces uključite i neke ključne ljude firme, te time podignete objeklju lju tivnost interne analize na viši nivo. tiv Obavezno vaše komentare, kakvi god da su, u pisanoj formi, vratite na adresu konsultantske kuće. Ovo je možda i najvažniji korak koji često naručilac ne uradi i, opet često, jer niko nije insistirao na komentaru naručioca. Svaki komentar naručioca je veoma važan radi uspostave pravilne komunikacije naručiolac – izvršilac. Ako je naručiocu nejasan dio izvještaja ili ako se “pravi” da je sve razumio, u kasnijim koracima doći će do nesuglasica, nerazumijevanja i najčešće razlaza. Nažalost time loše stvari nisu završene jer naručilac, odnosno vi, postaje ogorčen procesom i samim tim započetim aktivnostima. Kao posljedica takvog slijeda događaja, naručilac firma se vraća na prvobitni nivo poslovanja, jer smatra da je tada sve radilo dobro ili barem dovoljno dobro. A cijeli problem je nastupio jer se dvije “glave” nisu razumjele. Zato, budite pravi rukovodilac, dajte svoje komentare i nemojte se plašiti reći šta vam nije jasno i šta vi očekujete. Slobodno iskažite svoj stav i svoje želje. Time ste najviše pomogli Konsultantu - firmi izvršiocu, jer tada oni postaju svjesni vaše predanosti projektu i vaših očekivanja od projekta. “Korak: analiza potrebnih koraka za poboljšanje rada firme”, govorimo: prije uvođenja FMS ili čak prije GPS TS potrebno je postaviti mjerljive parametre koje ćete slijediti i na osnovu kojih ćete praviti usporedbu dostignutih rezultata u odnosu na početno stanje. Ovi parametri se zovu indikatori i sastavljeni su od skupa konstruktora, a sve zajedno sa elementi koje će vam izraditi konsultantska kuća.

MLADEGS PAK
Kompanija Mladegs Pak d.o.o. je osnovana i počela sa radom daleke 1988. godine u Prnjavoru, u poslovnim prostorijama od oko 80m2, sa troje zaposlenih. Danas imamo 175 zaposlenih, koji se svakodnevno brinu o kvalitetu i kompletnom procesu proizvodnje našeg bogatog asortimana, koji broji više od 210 različitih proizvoda. Naši novoizgrađeni objekti se prostiru na 4200m2 i u njima je instalirana najsavremenija oprema vodećih svjetskih proizvođača (Volpak, Breitner, Sigma, Ila Pack), koja zadovoljava najviše svjetske kriterijume u oblasti prehrambene industrije. Zauzeli smo lidersku poziciju svojom široko razvijenom prodajnom i distributivnom mrežom: snabdjevamo cijelu BiH, a naši proizvodi se izvoze i u Ameriku, Australiju, Švajcarsku... Mi smo fer igrač na tržištu prehrambenih proizvoda i s puno poštovanja se odnosimo prema domaćoj i stranoj konkurenciji, ali konačnu odluku, ipak, donose potrošači koji umiju da prepoznaju kvalitet. Zbog njih mi smo sada ovdje. Mi pažljivo i sistematski investiramo u razvoj, sa ciljem da budemo još veći i sa još više zadovoljnih potrošača na svim kontinentima

Zaposleni
Kompanija Mladegs pak d.o.o. svoju najveću vrijednost doživljava kroz svoje radnike. Sobzirom da su oni ono što smo mi danas, mi uvijek tragamo za mladim, dinamičnim, kreativnim, visoko obrazovanim ljudima, koji su otvoreni za svaki vid usavršavanja i razvoja svojih profesionalnih sposobnosti. Osjećaj pripadnosti cjelini, timski rad, poštenje, povjerenje, nagrađivanje i razumijevanje najveće su vrijednosti koje Mladegs pak nastoji prenijeti na

svoje radnike, a zbog čega oni ulažu svoj maksimum u svaki poslovni zadatak. Pošto je sjedište kompanije u maloj sredini, veliki broj zaposlenih su u bližoj ili daljoj rodbinskoj ili prijateljskoj vezi, što dodatno doprinosi čvrstini odnosa i doživljavanju firme kao svoje

Distribucija
Da bi Mladegs pak ostvario svoju viziju - vodeća kompanija iz djelatnosti prehrambene industrije u BiH - neophodno je da ima odlično postavljenu

prodajnu i distributivnu strategiju. Distribucija se vrši na cijeloj teritoriji BiH (kako u najurbanijim tako i najruralnije sredinama) - velike hiper i supermarkete, renomirane veletrgovine, kao i sve ostale male trgovačke radnje. Komercijalna služba obuhvata desetak komercijalista sa višegodišnjim iskustvom u prodaji, ali i stalnim usavršavanjem kroz dodatne prezentacije, posjećivanje seminara i sl. Dostava se nastoji prilagoditi potrebama, specifičnostima samog tržišta, asortimanu proizvoda i svemu drugom da bi se proizvodi što lakše, brže i jednostavnije dostavili do naše produžene ruke na tržištu - kupca, a od njega do krajnjeg potrošača. Da bismo skratili vrijeme plasmana na dijelovima teritorije koji su znatno udaljeni od fabrike u Prnjavoru, snadbijevanje na takvim regijama vrše ovlašteni distributeri. To su renomirane kompanije koje su svoje povjerenje kod kupaca već opravdale redovnom distribucijom vlastitog asortimana. Svakodnevna trka s vremenom je neophodna i neminovna da bi se postigao krajnji cilja to je uvijek zadovoljan potrošač.

Firma LAGER je osnovana davne 1987. godine u Posušju (Bosna i Hercegovina) gdje se nalazi i sjedište LAGER grupe. Od tada, pa do danas, izrasli smo u vodeću i najveću firmu koja se bavi prodajom građevinskih strojeva u regiji jugoistočne Europe. LAGER trenutno ima preko 200 zaposlenih radnika svih struka potrebnih za savršenu uslugu krajnjem kupcu, kojoj težimo od samog dana prodaje stroja, pa do dana njegove krajnje iskoristivosti. LAGER zastupa vodeće svjetske brendove CATEPILLAR viličare, HYUNDAI građevinske strojeve i viličare, gotovo cjelokupni program TEREX grupe koji je ujedno i najveći i najraznovrsniji proizvođač građevinske opreme u svijetu, ATLAS i DRESSTA građevinske strojeve, te TESAB drobilice. Na površini većoj od 350.000m2 otvorenog, te 50.000m2 zatvorenog prostora, LAGER vam nudi više od 1000 modela, novih i rabljenih građevinskih strojeva, te popratne mehanizacije i opreme, koji su spremni za isporuku. Između ostalog LAGER nudi i 24-satni servis sa više od 60 zaposlenih mehaničara, bravara, električara, hidrauličara i ostalog osposobljenog osoblja koje je sposobno riješiti sve moguće probleme. Također Vam nudimo i mogućnost carinskog skladištenja u Republici Hrvatskoj, te prevoz teškog, vangabaritnog i specijalnog tereta.

Decembar 2009 LOGISTIKA

15

GAMA
velikim brojem dostupnih modela vozila Premium Lander i Kerax, koja uključuju široki izbor višestrukih osovina i međuosovinskih razmaka, Renault Trucks je u mogućnosti odgovoriti zahtjevima građevinskog sektora vezano za snagu i robusnost, dok istovremeno donosi rješenja za one koji zahtjevaju veću korisnu nosivost i udobnost kod dostave na gradilištima. Gama Renault Trucks ističe se kvalitetom materijala, robusnosti svojih pogonskih linija i pripremom za nadogradnju.

S obzirom da aktivnosti u građevinskom sektoru ne prestaju kod prilaza na gradilište, Renault Trucks gama za građevinarstvo nudi nadopunjujuću dvostruku ponudu: Renault Premium Lander, vozilo izvanredne korisne nosivosti i udobnosti za dovoz građevinskog materijala na gradilište i Renault Kerax koji bilježi maksimalnu snagu i robusnost za najteže zadatke. Stvorena za izgradnju, Renault Trucks gama za građevinarstvo i dalje se razvija u 2009.

ZA GRA\EVINARSTVO
S
nosivost i udobnost na prvom mjestu – Renault Premium Lander. Kod kuće kako na cesti, tako i na grubim terenima, Renault Premium Lander je posebno prilagođen za prevoz betona,

industrijskog građevinskog materijala, indu otpada, prehrambrenih proizvoda proiz cesta. ili kod izgradnje i popravki ce dostupan Renault Premium Lander je d kao šasija i tegljač u osovinski konosovinskim figuracijama 4x2, 6x2, 6x4, 8x4 i 8x2*6 (posebna prilagodba) i nudi izbor od 2 iz tipa kabina s 3 visine krova i 3 moguće dužine, kao i široki izbor guma i gum pripremu za olakšanu nadogradnju. nadogr Mjenjač: automatizovani m mjenjač Optdriver+ (s posebnim offroad mooffro dom) i ručni mjenjač

Renault Kerax, najrobusniji najrob j u svojoj kategoriji
Težina: 18 – 32 t & specijalno vo vozilo Motor: DXi11: 380, 430 i 460 KS DXi13: 480, 520 KS Za najzahtjevnije primjen primjene Renault Trucksovo rješenje je Renault Kerax. Ovo vozilo steklo je bogato bo iskustvo u najizazovnijim uslovima ik t ji iji l u svim dijelovima svijeta. To je off-road vozilo par excel-

Renault Premium Lander, izvanredna korisna nosivost
Težina: 18 – 32 t Motori: DXi7: 270, 310 i 340 KS DXi11: 380, 430 i 460 KS Renault Trucks dizajnirao je specifično vozilo koje bi odgovaralo svim kupcima za koje su korisna

lence lence, koje nudi najveće odstojanje od tla zahvaljujući svojim ravnim osovinama i mogućnosti odličnog pristupa utovarnim rampama koje se nalaze na kosinama preko 35%. Gama Renault Kerax nudi veliki izbor šasija i tegljača osovinskih konfiguracija 4x2, 4x4, 6x4, 6x6 i 8x4. Kabine su dostupne u 3 dužine i 2 visine. Mjenjač: automatizovani mjenjač Optidriver+ (s posebnim offroad modom) i ručni mjenjač

Noviteti u 2009.
Renault Trucks poboljšava vozila tehnologijama kao što su mjenjač Optidriver+ (prosječna ušteda goriva od 3% u odnosu na mehanički mjenjač) ili pogonske osovine za smanjenu potrošnju. Najbolji kompromis između mobilnosti i potrošnje, mjenjač Optidriver+

garantuje neuporediv konfor u vožnji i izvanredne tehničke performanse po pitanju operativnih troškova. Mjenjač Optidriver+ dolazi u standard ponudi na određenim Kerax modelima, te čini od Renault Trucksa prvog proizvođača koji primjenjuje ovu tehnologiju na vozilima za građevinarstvo. Ove godine dolaze i tri noviteta u Renault Trucks ponudi za građevinarstvo: • novi izbor motora • nova 8x2*6 konfiguracija za Renault Premium Lander. • predstavljanje Premium Lander 8x4 Extra-Light mješalice za beton. Potpuno nadograđena 2006g, zatim poboljšana novim svojstvima u 2008g. nudeći učinkovitije motore i poboljšane kabine po pitanju prilagodbe i završne obrade, gama za građevinarstvo Renault Trucks najaktue lnija je i jedna od najopsežnijih na tržištu. Usklađena s Euro 5 standardom omogućuje nam da klijentima ponudimo kamione koji su ekonomičniji po pitanju potrošnje i koji bilježe više snage, dok istovremeno nude veću zaštitu našeg okoliša.
Decembar 2009 LOGISTIKA

17

AKTIVNOSTI SLUŽBE “POMOĆ – INFORMACIJE”
Služba Pomoć – Informacije je javna služba, čiji su osnovni ciljevi i zadaci:: žba Pomoć Informa ije je javna služba, o ć In o maci e javn s u nf vna ciljevi zadaci j v da da i • pr žanje pomoći motori o anim učesnicima u saobraćaju u slučaju saobraćajne ne gode k ara na vozilu; vanrednim uslovima vožnje i posebnom pružanje pomoći m o i r an anje m ć motorizovanim česnicima saobraćaj nim ć sl čaj saob aćaj ne saobraćajne nezgode, kvara na o il anrednim slo ima ožnje posebn b jne jn d a r d i lo m ožnj nje s ebn nom režimu saobraćaja; • da doprinosi razvoju bezbjednosti saobraćaja pružanjem tehničke pomoći motorizovanim domaćim i inostranim učesnicima u saobraćaju na javnim putevima; • da izdaje vozačima koji imaju prebivalište u Republici Srpskoj na njihov zahtjev, međunarodnu vozačku dozvolu i dozvolu za upravljanje tuđim motornim vozilom kada prelaze državnu granicu; • da pruža turing pomoć domaćim i stranim učesnicima u saobraćaju neposredno i obezbjeđuje zaštitu i posredovanje između tražioca pomoći, odnosno auto-moto turing kluba čiji član traži pomoć i davaoca te pomoći; • davanje obavještenja motorizovanim učesnicima u saobraćaju o stanju i prohodnosti puteva, ograničenjima i zabranama u saobraćaju na javnim putevima, i dr. AMD, izvršioci SPI, obavljaju poslove i zadatke SPI kao Baze centra SPI i Mobilni centri SPI koji su operativni oblici SPI organizovani u skladu sa članom 6 Pravilnika. o organizaciji i radu službe „Pomoć – informacije“ AMS RS. Baza centra SPI obavlja poslove i zadatke SPI kao primarnu i sekundarnu pomoć organizacijom 24 časovnog dnevnog dežurstva izvršilaca SPI u toku cijele godine. Pod primarnom pomoći podrazumijeva se pružanje tehničke pomoći po pozivu na putničkim motornim vozilima i motociklima, te uklanjanje i prevoz teretnih motornih vozila i priključnih vozila. Osnovni cilj pružanja primarne pomoći je: • stići za najviše 60 minuta po prijemu poziva na mjesto intervencije, • na mjestu inervencije pružiti pomoć da vozilo može nastaviti kretanje, a intervencija može trajati najviše jedan čas, • u slučaju da se opravka vozila ne može izvršiti u roku od jednog časa ili je vozilo havarisano, isto ukloniti i prevesti do najbližeg zastupnika, ugovorne firme, servisa, Baze centra SPI ili druge lokacije po zahtjevu korisnika, • u slučaju prevoza vozila Baza centra SPI je dužna obezbijediti i prevoz vozača i putnika iz vozila do iste destinacije kao i vozilo, odnosno do mjesta odakle putnici mogu da nastave putovanje. • primanje poziva za pomoć, putem Informativno dispečerskog centra AMS ili neposredno, • vršenje neposredne tehničke, turing i druge pomoći, • uklanjanje i prevoz vozila sa javnih puteva i drugih javnih površina, • davanje informacija o stanju prohodnosti puteva i drugih informacija koje dobija od Informativno dispečerskog centra AMS RS. • vođenje evidencije o izvršenim uslugama i dostavljanje izvještaae Centru SPI AMS RS, • ostvarivanje saradnje sa Centrom SPI AMS RS, drugim bazama i mobilnim Centrima SPI AMS i Centrima u okruženju i • obavljanje drugih poslova u interesu provođenja ciljeva i zadataka AMS RS. Svoje zadatke pružanja tehničke pomoći, uklanjanje i prevoz vozila sa puteva, i drugih zadataka SPI AMS RS, u toku 24 sata vrši svakodnevno putem 20 AMD Centara SPI AMS raspoređenih na teritoriji cijele Republike Srpske, dok se putem 9 AMD koja nisu Centri SPI AMS RS vrše samo usluge izdavanja međunarodnih dokumenata, obrazovno-preventivne aktivnosti, davanje obavještenja itd...

AMS RS
18
LOGISTIKA 2009 Decembar

www.ams-rs.com, E-mail: infoams-rs@teol.net. 78000 Banja Luka, Knjaza Miloša 29-b Tel. centrala 051/301-464, tel/fax 319-163 gen. sekretar 301-976, informacije 319-571, dispečer 1285, žiro-račun 562-099-00004389-34 ili 555-007-01022859-81, Matični broj: 1842293, JIB 4400904360000,

olex Mobil d.o.o. zvanično počinje sa radom u novembru 1999. godine. Taj trenutak, takođe, simbolično predstavlja još jedan početak. Početak organizovanog i sistematskog prisustva Volvo Truck Corporation iz Švedske na teritoriji Bosne i Hercegovine. Volex Mobil je prvi na lokalnom tržištu svojim aktivnostima transportere u BIH približio

Volex Mobil
V
300 prodatih kamiona, većinom novih. Pored ovog, ostvaren je i uspjeh koji se ogleda u povjerenju koje je Volex Mobilu pružilo 270 firmi iz čitave BiH, Naredne dvije i po godine predstavljaju godine ogromnih izazova, ali, ujedno, i srazmjernog zadovoljstva zbog rezultata i uspjeha postignutih

svi „veliki igrači“ zauzeli pozicije i stvorili imena, podaci iz priložene tabele govore sami za sebe. Danas, nakon nepune tri godine, ime DAF, odnosno Volex Mobil, u krugovima prevoznika predstavlja kvalitetan proizvod i pouzdanog partnera, a među našim konkurentima, u najmanju ruku, konkurenciju vrijednu pažnje. Sa ciljem adekvatnog pokrivanja teritorije BiH, Volex Mobil u maju t ter 2007 20 otvara poslovnu jedinicu u Sarajevu. Sa U godinama koje dolaze, Volex Mobil nastavlja putem kojim je do M sada išao, poštujući ključne vrijedsa nosti zacrtane na samom početku no –s stalno profesionalno usavršavanje, predan rad na postizanju što višeg pr nivoa kvaliteta usluge i zadovoljstva ni kupca. ku U tom smislu, vrijedno je istaknuti činjenicu da je Volex i Mobil započeo proces uvođenja

modernom servisiranju i održavanju teretnih vozila. To je bio nov pristup ekonomičnoj i sigurnoj eksploataciji vozila, kao i smanjenju troškova prevoza. Ovu pionirsku i vodeću ulogu na tržištu Volex Mobil je održavao tokom svih 10 godina svog rada. Godine koje su slijedile, sve do samog početka 2007, godine su stalnog napretka, usavršavanja, učenja i zajedničkog rasta sa tržištem. U tih sedam godina formirano je kadrovsko jezgro preduzeća, zaokružena infrastruktura preduzeća, prevladane dječije bolesti svakog početka i, konačno, stvoreno prepoznatljivo ime na tržištu. Može se reći da je tokom tog perioda ime Volex Mobil postalo sinonim za ovaj svjetski brend. Za tih sedam godina Volex Mobil je ostvario prodajni rezultat od oko

Danas, Volex Mobil znači: - kolektiv od 20 zaposlenika u stalnom radnom odnosu, - prodajni i servisni centar u Jakupovcima, uz magistralni put GradiškaBanja Luka, ukupne površine 8.000 m2, - objekat servisa površine 750 m2 sa 8 radnih mjesta, - zatvoreni magacinski prostor ukupne površine 200 m2, - otvoreno carinsko skladište tipa „C“ u krugu preduzeća, površine 450 2 m

kako u pogledu održavanja njihovih kamiona, tako i u pogledu povjerenja u kvalitet rezervnih dijelova kojima ih je snabdijevao Volex Mobil. Ukupan broj kamiona koji je bio orijentisan na servis Volex Mobila, iznosio je oko 700. Od 1.1.2007. Volex Mobil po drugi put dobija priliku da se pokaže kao ozbiljan partner najjačih imena u kamionskoj industriji. Naime, 31.12.2006. istekao je zastupnički ugovor sa VTC, a stupio na snagu novi dilerski ugovor sa DAF Trucks N.V. iz Holandije.

u tom periodu. Uspjeha, jer, bez lažne skromnosti, to zaista možemo reći, imajući na umu okolnosti u kojima je započet rad na jednom projektu i izazovu, nazvanom jednostavno – DAF. Do 2007 godine, povjerenje u ime DAF imalo je veoma malo prevoznika u BiH, i generalno, bilo je poznato relativno malom broju ljudi. Takođe, dotada, DAF ni na koji način nije bio prisutan u BiH u organizovanom obliku, kroz servis ili lokalnog dilera. U takvim uslovima, sa tržištem koje je već uveliko formirano, u kome su

standarda ISO 9001/2008, čija se puna implementacija i sertifikacija očekuje sredinom 2010. godine. Za kraj, ali ne manje važno, ističemo činjenicu da je 30.11.2009. godine, u sklopu šireg projekta „Solid Waste Managment Project“ kojeg finansira International Bank for Reconstruction and Development, uspješno okončan veliki projekat isporuke 4 vozila za prikupljanje i odvoz smeća preduzeću „JKP Regionalni centar za upravljanje čvrstim otpadom d.o.o.“ iz Tuzle. Riječ je o vozilima tip DAF LF55.250 Euro 5 sa GEESINK Valu€Pak 1625 nadgradnjom od 16 m3. Ove godine to je drugi uspješno realizovan projekat istih partnera, DAF i GEESINK, u Bosni i Hercegovini. Sa ukupno 8 isporučenih vozila u 2008. i 2009. godini, Volex Mobil se etablirao kao pouzdan i kvalitetan partner u domenu vozila za komunalne namjene.
Decembar 2009 LOGISTIKA

19

GAMA

ZA DISTRIBUCIJU

20

LOGISTIKA 2009 Decembar

Renault Midlum, najpotpunija ponuda na trži{tu
enault Trucks je puno radio na smanjenju potrošnje goriva. Pogonske linije na Renault Midlumu i Renault Premium Distribution opremljene su novim generacijama motora, koji udovoljavaju standardima Euro 4 i Euro 5 Incentive koristeći SCR (Selective Catalytic reduction) tehnologiju da bi se smanjili azotni oksidi i ponudio kupcima najbolji kompromis između troškova i performansi. Prelaz na Euro 5 standard prilika je za Renault Trucks da poboljša svoju gamu distribucijskih vozila (od 7,5 do 26 tona). Također je prilika da se kupcima ponude rješenja koja su bliža njihovim zahtjevima po pitanju uštede goriva i snage. Renault Trucks Euro 5 vozila uspješna su na oba polja: čišća su i imaju bolje performanse. Renault Midlum i Renault Pre-

R

Za kategorije vozila od 7.5 do 18 tona, Renault Trucks nudi Renault Midlum. Lansirano 2000 g., ovo vozilo konstantno je poboljšavano kako bi zadovoljilo zahtjeve sve dok nije potpuno obnovljeno 2006 g. Danas je usklađeno s Euro V standardom. - Midlum je dostupan u konfiguracijama šasija 4x2 i 4x4. - Uvođenjem norme Euro V, dva motora nude izbor snaga od 180 do 300 KS (DXi5: 180 do 220 KS i DXi7: 270 do 300 KS). - Zbog povećanog broja zahjeva za automatizovanim mjenjačem, Optitronic je dostupan na različitim modelima. Ovaj mjenjač nudi udobnost u vožnji koja je veoma cijenjena od njegovih korisnika i može uštediti do 7% goriva u usporedbi s istim vozilom opremljenim mehaničkim mjenjačem. - Ponuda od tri tipa kabina na Renault Midlumu i raznih tipova šasija i modela za specifične aktivnosti. • Korisna nosivost: U usporedbi s konkuretnim vozilima od 12 t, šasija 4x2, međuosovinski razmak od 4100 mm i vlastita (tara) težina od 3765 kg, Renault Midlum nudi od 145 do 555 kg veću korisnu nosivost na svakoj turi. Kao jedno od najlakših vozila na tržištu, Renault Midlum omogućuje korisnicima učinkovitu potrošnju na koju mogu računati. • Kompaktni dizajn: S kompaktnom kabinom širine 2100 mm, s veoma kratkim radijusom okretanja i smanjenim prepustom od 1275 mm, Renault Midlum je jedan od najboljih proizvoda na tržištu po pitanju upravljivosti, naročito u gradskom prometu. • Mobilnost i učinkovitost: Renault Midlum omogućuje poboljšanu prosječnu brzinu i smanjenu potrošnju na svojim motorima DXi 5 i DXi 7 snage od 180 i 300 KS. • Olakšana nadogradnja: S 12 dostupnih međuosovinskih razmaka od 3070 do 6500 mm Renault Midlum nudi dužine nadogradnje od 4000 do 10 000 mm. Vozilo je poboljšano kako bi odgvorilo svakoj vrsti potrebe i da bi omogućilo nadograditeljima brzu i učinkovitu nadogradnju, a da pri tome vozilo ne gubi na svom kvalitetu. svojom širom kabinom i snažnijim motorom, biti izbor profesionalaca koji trebaju robusno i veoma udobno vozilo visokih performansi. S 115 dostupnih modela Renault Midlum i Renault Premium Distribution, Renault Trucks je jedini proizvođač sposoban ponuditi kompletnu gamu solucija za distribucijske aktivnosti, bilo da radi o uslugama za okoliš, vatrogasnim vozilima ili pomoći na cesti, prevoz pod kontrolisanom temperaturom ili transportu vozila. Sa svim ovim vozilima, Renault Trucks još jednom dokazuje da je potpuno posvećen svojim kupcima, nudeći gamu vozila koja potpuno odgovara njihovim potrebama.

mium Distribution sada nude profesionalcima u distribucijskom sektoru izvanrednu korisnu nosivost, prvoklasan kvalitet i odličan ergonomski dizajn, izvanrednu pouzdanost, olakšano održavanje i značajno smanjene troškova održavanja.

Renault Trucks ima rješenje za svaku potrebu u kategorijama od 7.5 do 26 tona. Renault Midlum, sa svojom laganom šasijom i kompaktnom kabinom, privući će kupce koji su u potrazi za vozilom visoke upravljivosti povećane korisne nosivosti, dok će Renault Premium Distribution, sa

Renault Premium Distribution
Za kategoriju od 18 do 26 t Renault Trucks nudi vozilo Renault Premium Distribution. Lansirano godine 1996, vozilo je bilo neprestano poboljšavano dok nije bilo potpuno modernizovano 2006 g. - Šasija konfiguracije 4x2 – 6x2 i tegljači 4x2 - Veće snage i momenti na svim njegovim motorima: 270 KS, 310 KS, 340 KS (DXi7), 380 KS, 430 KS i 460 KS (DXi11), kad su se uskladili s normom Euro V - Tri tipa mjenjača (mehanički, automatski i automatizovani). Naročito treba istaknuti novi mehanički mjenjač ZF Ecosplit 4 (16 brzina) na DXi11 i ZF Ecosplit 9S1310 na DXi7, kao i poboljšani automatizovani mjenjač Optidriver+ na DXi11 motoru i Optitronic na DXi7 (dostupan kao prilagodba za kupca). S Optidriver+, Renault Premium Distribution smanjuje potrošnju goriva i emisija CO2 do 3% u usporedbi s vozilom s mehaničkim mjenjačem. - Tri tipa kabina s tri različite dubine - Dva tipa šasija • Korisna nosivost: Renault Premium Distribution nudi jednu od najboljih korisnih nosivosti u svom segmentu. S vlastitom (tara) težinom od 5880 kg za šasiju 4x2 od 19 t, Day (dnevnom) kabinom i međuosovinskim razmakom od 4300 mm, Renault Premium Distribution nudi veću korisnu nosivost na svakoj turi. • Kompaktni dizajn: Širinom kabine od ukupno 2500 mm, Renault Premium Distribution nudi odličan radijus okretanja koji je rezultat njegovog prednjeg prepusta od 1395 mm. • Mobilnost i učinkovitost DXi 7 i DXi 11 motori dostupni za Renault Premium Distribution nude snage od 270 do 460 KS (za verziju labudice). Kupcima omogućuju maksimalnu profitabilnost dok istovremeno poboljšavaju potrošnju i poštuju okoliš. • Olakšana nadogradnja: S velikim brojem međuosovinskih razmaka od 3500 do 6800 mm, Renault Premium Distribution nudi najširi izbor međuosovinskih razmaka i prilagođava nadogradnju od 4200 i 10 100 mm.

Decembar 2009 LOGISTIKA

21

22

LOGISTIKA 2009 Decembar

Decembar 2009 LOGISTIKA

23

24

LOGISTIKA 2009 Decembar

Decembar 2009 LOGISTIKA

25

Ovaj priručnik objavljuje IRU i služi kao vodič i pomoć prevoznicima, TIR udruženjima i carinicima kod ispunjavanja TIR karneta

Kako se služiti priručnikom

Kako ispuniti TIR karnet

Na lijevoj stranici je slika, a na desnoj je opis onoga šta i ko treba kada učiniti. Ko: Ko ispunjava ovu stranicu? Kada: Kada se ispunjava ova stranica? Šta: Naziv stranice. Podaci za svaki odjeljak (polje). Postupak: Šta treba napraviti u svakoj fazi prevoza osim ispunjavanja pojedinih odjeljaka TIR karneta? Na primjer: kontrola carinskih obilježja (plombe) i uklanjanje listića. U ovom dijelu su objašnjeni podaci o odjeljcima (poljima). Sa lijeve strane je slika s primjerom svih ispunjenih odjeljaka. Ko je dužan ispuniti koji odjeljak, radi preglednosti i snalaženja, grafički je prikazano različitom bojom. Radi objašnjenja uloga učesnika prikazan je primjer jednostavnog prevoza s jednom polaznom carinarnicom i jednom odredišnom carinarnicom.

Opšti pregled TIR karneta

TIR karnet se sastoji od: • naslovne stranice TIR karneta - korica; • žutog robnog manifesta (nije za carinsku upotrebu); • parova bijelih i zelenih listića, uključujući talone; • protokola; • posljednje stranice korica s kuponom-potvrdom. TIR karnet je dostupan sa 4, 6, 14 i 20 listića, od kojih se svaki par (1 bijeli, 1 zeleni) koristi za svaki TIR postupak. Napomena: Podaci iz ove knjižice nisu pravno obavezujući. TIR Konvencija je jedina pravna osnova za sprovođenje TIR postupaka.

Ko: Kada: Šta:

udruženje & korisnik prilikom izdavanja & prije početka prevoza naslovna stranica TIR karneta - korica

Odjeljak 1: Datum, važnost TIR karneta (najviše 60 dana od datuma izdavanja koji nije uključen). TIR karnet mora biti prihvaćen od strane polazne carinarnice prije ili najkasnije do tog datuma, ali nikako nakon datuma isteka važnosti. Odjeljak 2: Podaci o udruženju Odjeljak 3: Svi podaci o korisniku, uključivajući jedinstveni matični broj Odjeljak 4: Pečat i potpis udruženja Odjeljak 6: Zemlja(e) polaska uključujući ISO alfa oznaku Odjeljak 7: Zemlja(e) odredišta uključujući ISO alfa oznaku Odjeljak 8: Registracijska oznaka vozila Odjeljak 9: Broj uvjerenja o odobrenju vozila ili spremnika, te datum isteka važnosti koji mora vrijediti cijelo vrijeme trajanja TIR transporta Odjeljak 10: Ako se prevozi kontejner, upisati njegov broj Odjeljak 11: Primjedbe (kao HVG ili roba velike težine i obujma) Odjeljak 12: Potpis korisnika

Odjeljci (polja) 1. do 4. ispunjava udruženje prilikom izdavanja

Odjeljke 6. do 12. ispunjava korisnik prije putovanja

Osnovne napomene:

Na TIR karnetu se ništa ne smije brisati, niti dopisivati. Pogrešni podaci se precrtaju, te upisuju ispravni (obavezno ovjerava carinarnica). Kada se koristi za kombinaciju vozila/spremnika, sadržaj svakog vozila/ spremnika mora na TIR karnetu biti ispisan odvojeno, a ispred upisati registracijsku oznaku. Datum se u TIR karnetu upisuje na sljedeći način: dd/mm/gggg. Carinarnice se raspoznaju svojim nazivom, a prema potrebi i lokacijom.

26

LOGISTIKA 2009 Decembar

Ko: Kada: Šta:

korisnik prije početka prevoza žuti robni manifest (nije za carinsku upotrebu)

Žuti robni manifest (nije za carinsku upotrebu) mora ispuniti korisnik, a podatke upisati na svim listićima TIR karneta, čak i ako svi listići neće biti upotrebljeni. Podaci o korisniku moraju se upisati i u odjeljak 5. protokola. Naziv(i) i lokacije carinarnice(a) polaska (najviše 4 carinarnice polaska i odredišta npr. 3 polazne i 1 odredišna; 2 polazne i dvije odredišnje; itd.) Svi polasci (utovari) se moraju obaviti prije prvog istovara. Roba uvijek mora preći barem jednu međunarodnu granicu. Odjeljak 4: Puni naziv korisnika, uključujući jedinstveni matični broj Odjeljak 5: Zemlja(e) polaska uključujući ISO alfa 3 oznaku Odjeljak 6: Zemlja(e) odredišta uključujući ISO alfa 3 oznaku Odjeljak 7: Registarske oznake vozila (tablice) Odjeljak 8: Priložene isprave (CMR, lista pakovanja i slično) Odjeljak 9: a) utovarni prostor(i) - podatke upisati za svaki prostor odvojeno b) oznake pakovanja (raspoznavanje pojedinačnih pakovanja) Odjeljak 10: Broj i vrsta pakovanja - opis robe Odjeljak 11: Težina robe u kg Odjeljak 12: Naziv(i) carinarnice(a) odredišta i broj pakovanja za svako odredište Odjeljak 13, 14, 15: Potpis korisnika, datum i mjesto potpisivanja Odjeljak 2:

Ko: Kada: Šta: Postupak:

carinarnica (& korisnik) polazna carinarnica (& prije početka prevoza) listić i talon br. 1, stranica 1. carinarnica: - kontroliše robu (mora odgovarati robnom manifestu); - provjerava rok važnost TIR karneta i uvjerenje o odobrenju vozila; - provjerava ima li vozilo TIR tablicu; - stavlja carinska obilježja (plombe); - udara pečat na priložene komercijalne isprave, koje pričvrsti uz TIR karnet; - ispunjava i otkida listić br. 1 - karnet vraća vozaču

Odjeljke 2. do 15. korisnik je ispunio prije početka prevoza (vidi stranicu 7) Pour usage officiel (Samo za službenu upotrebu): svaki podatak koji olakšava carinsku provjeru, tj. broj prijašnjih carinskih isprava i sl. Odjeljak 16: Broj plombe (carinsko obilježje) – mora biti upisan na svaki listić TIR karneta Odjeljak 17: Datum, pečat i potpis polazne carinarnice mora biti upisan na svaki listić TIR karneta Odjeljak 18: Naziv i, ukoliko, je potrebno mjesto polazne carinarnice Odjeljak 19: Plusom označiti ispravnost plombe (ne označava se na polasku) Odjeljak 20: Vremensko ograničenje dolaska na carinarnicu izlaska dotične zemlje (po izboru carinika) Odjeljak 21: Naziv i oznaka polazne carinarnice Sous le N°: broj iz carinskog kontrolnika TIR postupaka Odjeljak 22: Ostalo: plan puta tj. carinarnica izlaska i slično Odjeljak 23: Datum (datum), pečat i potpis carinika Ovi podaci se prepisuju u odjeljke 18. – 23. listića 2., stranice 2. Odjeljak 1: Odjeljak 2: Odjeljak 3: Odjeljak 4: Odjeljak 5: Odjeljak 6: Naziv i oznaka carinarnice Broj iz carinskog djelovodnika TIR postupaka Broj carinskog obilježja - plombe Plusom označiti ispravnost plombe (ne označava se na polasku) Ostalo: (plan puta i slično - nije obavezno upisati) Datum, pečat carinarnice i potpis carinika - potvrda carinarnice o prihvaćanju TIR postupka Napomena: Svi taloni trajno ostaju u TIR karnetu
Decembar 2009 LOGISTIKA

Listić br. 1 (Voucher/Volet N° 1)

Talon br. 1 (Souche N° 1)

27

Ko: carinarnica (& korisnik) Kada: carinarnica izlaza (polazna & prije početka prevoza) Šta: listić i talon br. 2, stranica 2. Postupak: carinarnica: Provjerava ispravnost plombe i nasilnog ulaska u vozilo. Provjerava je li odjeljak 6. talona 1., stranice 1. ovjeren pečatom, jer u suprotnom karnet ne smije biti prihvaćen. Ispunjava se i otkida listić 2., odlaže se u kontrolnik carinarnice, a potvrda o završetku (odvojivi dio odjeljaka 18. do 28.) se šalje ulaznoj carinarnici. Odjeljke 2. do 15. unaprijed ispunjava korisnik prije početka prevoza (vidi stranicu 7.). Odjeljke 16. do 23. je popunila carinarnica polaska. Odjeljak 24: Naziv i oznaka carinarnice izlaza Odjeljak 25: Plusom označiti ispravnost plombe Odjeljak 26: Ukoliko je roba istovarena - koliko pakovanja (ispunjava samo odredišna carinarnica) Odjeljak 27: Prigovor – ukoliko postoji problem (oštećena plomba, manjak robe) upisuje se veliko R i opisuje razlog. U zavisnosti o okolnostima (vidi stranicu 15), ispunjava se protokol. Odjeljak 28: Datum, pečat carinarnice i potpis carinika Odjeljak 1: Odjeljak 2: Odjeljak 3: Odjeljak 4: Odjeljak 5: Odjeljak 6: Naziv i oznaka carinarnice Plusom označiti ispravnost plombe Broj istovarenih pakovanja (ispunjava samo carinarnica odredišta) Novi broj plombe (prema potrebi) Prigovor (vidi gore, odjeljak 27.) Datum, pečat carinarnice i potpis carinika

Listić br. 2 (Voucher/Volet N° 2)

Talon br. 2 (Souche N° 2)

Ko: carinarnica (& korisnik) Kada: u carinarnici ulaza & odredišta (& prije početka prevoza) Šta: listić i talon br. 1 i 2, stranice 3. i 4. Postupak: carinarnica A. U ulaznoj carinarnici: 1. provjera vozila i plombe; 2. ispunjavanje dijela TIR karneta (jednak postupak kao u polaznoj carinarnici opisano na stranici 9); 3. ispunjava se listić br. 1 (stranica 3. TIR karneta), a karnet se vraća vozaču koji nastavlja put do odredišne ili izlazne carinarnice. B. U izlaznoj carinarnici: Ukoliko vozilo samo provozi kroz zemlju, postupak je identičan kao u prethodnoj carinarnici izlaza (vidi stranicu 11). C. U odredišnoj carinarnici: Ukoliko je prevoz upućen odredišnoj carinarnici postupa se: 1. - provjera plombe i vozila, pa uklanjanje (skidanje) plombe; - Usporedba robe s manifestom. Ukoliko se podaci ne slažu, upisuje se prigovor u odjeljak 27. Možda je nužno ispuniti protokol. 2. listić br. 2, stranice 4. se ispunjava; 3. potvrda o završetku (listić br. 2, odjeljci 24. do 26.) – ispunjava se i šalje u carinarnicu ulaska; 4. ispunjava se talon br. 2 i stavlja pečat; 5. TIR karnet se vraća vozaču. D. U ulaznoj carinarnici: Potvrda o završetku se upoređuje s listićem br. 1, a TIR postupak se razdužuje. Napomena: SafeTIR podatke o završetku šalje carinarnica odredišta u IRU i potvrđuje završetak TIR transporta.

28

LOGISTIKA 2009 Decembar

Ko: Kada: Šta:

nadležne vlasti (& korisnik) u slučaju nezgode ili nepravilnosti tokom TIR transporta (a u odjeljak 5. prije početka prevoza) protokol (Proces-verbal de constat)

Protokol mora ostati u TIR karnetu, a policijski izvještaj pričvrstiti (poželjno). Odjeljak 1: Odjeljak 4: Odjeljak 5: Odjeljak 6: Odjeljak 7: Odjeljak 8: Odjeljak 9: Odjeljak 10: Odjeljak 11: Odjeljak 12: Odjeljak 13: Odjeljak 14: Odjeljak 15: Odjeljak 16: Naziv polazne(ih) carinarnice(a) Registarska oznaka vozila i/ili spremnika - kontejnera Korisnik morao ispuniti unaprijed Plusom označiti ispravnost plombe - ispravna ili neispravna Plusom označiti stanje utovarnog(ih) prostora, netaknuto ili oštećeno Primjedbe/komentari Izaberite i označite plusom jedno od – čini se da roba ne manjka ili roba upisana u odjeljcima 10. do 13. manjka (M) ili je uništena (D) kako piše u odjeljku 12. a) utovarni prostor b) oznake pakovanja Broj i vrsta pakovanja, opis robe Označite M za manjak, a D za uništeno Zapažanja – upišite količine koje nedostaju ili su uništene Datum, mjesto i okolnosti nezgode (detaljan opis) Poduzete mjere radi nastavka TIR postupka (izaberite i označite plusom). Stavljena nova plomba – broj plombe i karakteristike; roba pretovarena u drugo vozilo/ spremnik (u tom slučaju vidi odjeljak 16.); ostalo Ukoliko je roba pretovarena u drugo vozilo/spremnik, upišite detalje u ovaj odjeljak. Pod a) vozilo – upišite registarski broj. Označite plusom ukoliko vozilo ima uvjerenje o odobrenju ili ne. Upišite broj odobrenja. Upišite broj plombe i karakteristike. Pod 16 (b) ukoliko je roba pretovarena u spremnik-kontejner, navedite detalje kao i za vozilo. Mjesto, datum, pečat i potpis, te naziv i adresu nadležnih vlasti koje su ispunile protokol. Ovjera (pečat i potpis) sljedeće nadležne carinarnice za TIR postupak. Kada dio robe manjka ili je uništen, ali ostatak može biti isporučen, robni manifest TIR karneta i brojevi plombe moraju se izmijeniti na svim preostalim listićima i talonima karneta.

Odjeljak 17: Odjeljak 18:

Ko: Kada: Šta: Postupak:

carinske vlasti ukoliko je TIR karnet zadržan od strane carinarnice (tj. kada je nevažeći) odvojiti po perforaciji kupon-potvrdu sa zadnjeg omota TIR karneta Udariti pečat carinarnice, potpisati i ukloniti, a potvrdu predati vozaču. Zadržani TIR karnet sačuvati do okončanja carinske provjere.

VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE INSTITUT ZA EDUKACIJU Branislava Đurđeva 10 71000 Sarajevo B&H Tel: +387-33-566 204 Fax: +387-33-566 205 E-mail: tir@ecos.ba Web: www.komorabih.ba www.ecos.ba

Decembar 2009 LOGISTIKA

29

30

LOGISTIKA 2009 Decembar

Kompletna logistička usluga

esprijekorna razmjena robe i informacija, logistička rješenja prilagođena zahtjevima klijenta, kritičan su faktor uspjeha svake kompanije. Ne služe samo za unapređenje poslovanja i povećanje produktivnosti, već i značajno mogu smanjiti troškove, stvarajući prostor za strateške investicije i usredsređenost na primarne aktivnosti. Milšped pruža integrisana logistička rješenja koja se u potpunosti uklapaju u koncept vašeg poslovanja. Kao vodeća logistička kompanija u regionu, sa preko 500 zaposlenih i 29 poslovnica u Srbiji i Crnoj Gori, naš cilj je da zadržimo lidersku poziciju na tržištu i, kroz potpunu posvećenost kljentu, pružimo pouzdanu i kvalitetnu uslugu. Naše redovne zbirne linije su: - Švedska 1/ nedjeljno, - Mađarska 2/ nedjeljno, - Turska 3/ nedjeljno, - Austrija 4/ nedjeljno, - Slovenija 1/ nedjejno, - V. Britanija 2/ nedjeljno, - Njemačka i Benelux 3/ nedjeljno, - Italija 1/ nedjeljno.

B

Korišćenjem sopstvenih vozila u mogućnosti smo da bliže pratimo tok naših procedura i procesa, što nam omogućuje da zadržimo visok nivo kvaliteta usluge i zadovoljstva klijenata. Za vaše zbirne pošiljke u mogućnosti smo da pružimo ekonomično i pouzdano rješenje, uz efikasno sprovođenje uvoznih i izvoznih formalnosti, kratko vrijeme tranzita i poštovanje definisanih rokova. Za sve aktivnosti u sektoru međunarodnog transporta, propisane su jasne procedure s ciljem pružanja usluga pouzdanog i bezbjednog transporta.

prevoza i raspoloživosti tovarnog prostora. Posjedujemo sopstvena vozila za prevoz kontejnera, tako da smo u mogućnosti da izvršimo dopremu/ otpremu vaše robe do/iz sledećih luka: Koper, Rijeka, Bar, Constantza, Thessaloniki. Naše usluge u oblasti brodskog transporta uključuju: FCL (Full Container Loads) LCL (Less than Container Loads) Organizaciju brodskog transporta vangabaritnog tereta Skladištenje Praćenje kontejnera Drumski, željeznički i riječni prevoz kontejnera od /do luka Uslugu od vrata do vrata, širom svjeta Osiguranje robe

Usluge {pedicije
U oblasti špedicije, Milšped pruža jedinstvena rješenja koja će vam pomoći da unaprijedite svoje poslovanje. Bilo da je u pitanju avio, brodski, željeznički ili drumski transport, u mogućnosti smo da odgovorimo na sve vaše zahtjeve. Naše dugogodišnje iskustvo, raspoloživi kapaciteti i potpuna posvećenost klijentu, izdvajaju nas od drugih.

Međunarodni drumski transport
U mogućnosti smo da odgovorimo na sve vaše zahtjeve u pogledu destinacije, količine (djelimični, puni utovari) i vrste robe koja se prevozi (roba koja zahtijeva temperaturni režim, ADR roba, vangabariti). Posjedujemo sopstveni vozni park koji broji preko 150 vozila najnovije generacije (kamioni 90m³ - tegljači sa poluprikolicom, kamioni 40m³, hladnjače, contener trucks, car carriers). Sva vozila su CMR osigurana i posjeduju potrebne dozvole i sertifikate za rad u međunarodnom transportu.

Avio transport
Odjeljenje avio-transporta vam nudi organizaciju transporta robe između bilo koje dvije tačke u svijetu, praćenje vaše pošiljke od trenutka preuzimanja do isporuke na krajnjoj destinaciji i u svakom trenutku pouzdanu informaciju o statusu vaše pošiljke. Mi smo potpuno posvećeni vašim potrebama, pružajući vam sigurnost, brzinu, kvalitet i pouzdanost. Kao odgovor na visoke cijene usluga kurirskih službi i sa namjerom da izađemo u susret sve većim transportnim zahtjevima naših klijenata, bilo da je u pitanju hitna pošiljka ili redovno snabdijevanje vašeg poslovnog

Brodski transport
Milšped pruža usluge organizacije brodskog transporta robe u uvozu i izvozu, od vrata do vrata, za bilo koju destinaciju u svijetu. Sarađujući sa velikim prevoznicima, agentima i NVOCC omogućujemo vam povoljne uslove u pogledu cijene

partnera, Milšped nudi preuzimanje, avio-transport i dostavu vaše robe po principu “od vrata do vrata”. Pošiljke preuzimamo na vašoj adresi, a ukoliko postoji potreba obezbeđujemo i skladištenje i pakovanje robe. Zahvaljujući razgranatoj distributivnoj mreži i tijesnoj saradnji sa agentima i transportnim kompanijama širom svijeta, Milšped organizuje preuzimanje robe sa bilo koje adrese u svijetu, celokupan hendling i manipulaciju, zastupanje u carinskom postupku i organizaciji avio-transporta do Beograda, gdje smo sa unaprijed pripremljenom dokumentacijom u mogućnosti da ocarinimo vašu robu u uvozu i isporučimo je na bilo koju adresu u Srbiji, u najkraćem roku. Vremena tranzita su svedena na minimum. Svaka pošiljka dobija svoj jedinstveni broj - broj tovarnog lista, te se njena putanja može pratiti putem odgovarajućeg internet linka. Nakon uručenja, na istom internet sajtu, korisnik ima uvid u to da li je pošiljka ocarinjena i isporučena. S obzirom da smo članovi IATA i FIATA Asocijacija, da smo tehnički opremljeni i da posjedujemo sručne i obučene kadrove, u svakom trenutku smo spremni da obezbijedimo preuzimanje, manipulaciju i organizaciju avionskog prevoza bilo koje vrste robe. Sa najvećom geografskom pokrivenošću, mi vam možemo pomoći da proširite vaše poslovanje na nova tržišta i brzo odgovorite njihovim izazovima uz minimalne investicije i troškove logistike.

Željeznički transport
Milšped pruža uslugu organizacije željezničkog transporta robe u zemlji i inostranstvu na osnovu ugovora sa domaćim i stranim željezničkim
Decembar 2009 LOGISTIKA

31

upravama. U mogućnosti smo da organizujemo transport bilo koje vrste robe. Obezbjeđujemo vagone i vršimo zakup specijalnih. Na osnovu poznavanja propisa na svim željeznicama u Evropi, svojim klijentima sugerišemo optimalni prevozni put.

Šabac, Čačak, Vranje, Preševo, Pirot, Gradina, Prijepolje, Gostun, Smederevo, Podgorica, Bačka Palanka, Valjevo, Kikinda, Kruševac, Zrenjanin.

Carinsko posredovanje
Brzo i efektivno carinjenje robe je preduslov uspješnosti bilo kog lanca snabdjevanja. Milšped je logistički provajder, koji iza sebe ima dugu tradiciju u pružanju usluga carinskog posredovanja i koji svojim klijentima pruža kompletnu uslugu, uključujući: • Granične usluge (izrada granične dokumentacije; posredovanje kod izrade zahtjeva za sve vrste pregleda: sanitarni, tržišni, veterinarski, fitopatološki) • Prijavljivanje i smještaj robe u carinsko skladište (izrada smještajne dokumentacije) • Carinjenje robe (izrada uvoznih/ izvoznih dokumenata, privremeni uvoz/izvoz, aktivno oplemenjivanje i dorada pod carinskim nadzorom, reeksport robe) • Prenapućenje robe (pretovar robe pod carinskim nadzorom, naknadni tranzit) • Korišćenje bankarske garancije Milšped pojednostavljuje proces carinjenja vaše robe, provjerom cjelokupne dokumentacije i skraćuje vrijeme potrebno za carinjenje pribavljanjem zahtijevanih uverenja (sanitarnih, veterinarskih, tržišnih, atesta, homologacija). Posjedovanje direktne veze sa informacionim sistemom carine nam dodatno ubrzava realizaciju usluge. U okviru naše mreže integrisano je 28 carinskih poslovnica širom zemlje, u kojima su vam na raspolaganju naši carinski agenti i stručnjaci iz oblasti spoljnotrgovinskog poslovanja. Naš tim vam stoji na raspolaganju za sve vrste savjeta iz oblasti međunarodne špedicije i carinskog posredovanja. Lokacije carinskih poslovnica: Luka Beograd, Aerodrom Beograd, Terminal Beograd, Željeznička stanica Beograd, Beogradski sajam, Pančevo, Novi Sad, Subotica, Kelebija, Šid-Tovarnik, Batrovci, 32
LOGISTIKA 2009 Decembar

Skladi{na logistika
Skladišnu djelatnost kompanija Milšped obavlja na tri lokacije: Logistički centar Milšped Skladišne objekte na lokaciji Savski nasip Skladište Podgorica. Logistički centar Milšped je najveći i najmoderniji objekat te vrste u regionu. Projekat Logističkog centra je rađen više od 12 mjeseci i na njemu su bili uključeni svi najeminentniji stručnjaci iz domena skladišne logistike u zemlji, uključujući i profesore sa Odsjeka za logistiku Saobraćajnog fakulteta. Na taj način je stvoreno moderno evropsko multifunkcionalno skladište, koje se prostire na površini od 22.500m2 sa 14500 paletnih mjesta, koje je spremno da odgovori na najrazličitije zahtjeve naših sadašnjih i budućih klijenata. Tehnološki, skladište se sastoji iz sljedećih cjelina: - temperaturno kontrolisana zona visokoregalnog skladišta, - ambijentalno visokoregalno skladište, - blok sistem, - cross docking i - otvoreno skladište za motorna vozila. Temperaturno kontrolisana zona (14-18°C); pokriva 2500 paletnih mjesta. Ovaj dio objekta je namijenjen skladištenju hrane. Da bi postigli najviši kvalitet usluge i odgovorili na sve zahtjeve u pogledu bezbjednosti prehrambenih proizvoda, u julu 2007. u našoj kompaniji je izvšena sertifikacija HACCP standarda. HACCP sertifikat potvrđuje uspješnost sistema

upravljanja bezbjednošću prehrambenih proizvoda i garantuje njihovu zdravstvenu ispravnost. Praćenje temperature se vrši putem računara i specijalizovanog softvera, koji kontroliše mjerne sonde koje su postavljene na više mernih tačaka. Na ovaj način se bilježe svi rezultati mjerenja za period od jedne godine. U okviru ove zone nalazi se i dio namjenjen za obavljanje dodatnih servisa (Value Addded Services) kao što su pakovanje, prepakivanje, deklarisanje i sl. Ambijentalno visokoregalno skladište je podjeljeno u dvije zone zonu sa uskim hodnicima (NA) i zonu sa veoma uskim hodnicima (VNA). U njima ordiniraju najsavremeniji reach truck i turret truck viljuškari. Ovi regali omogućuju smještaj najrazličitijih vrsta robe. Po zahtjevu klijenta moguća je korekcija visine nivoa, postavljanje različitih dodataka, ispuna i sl. Blok sistem omogućuje skladištenje nepaletizovane robe, kao i robe velikih gabarita. Namjena cross dockinga je prijem rezervnih djelova i druge robe, koja se zadržava u skladištu samo onoliko koliko traje postupak carinjenja i potom se odmah distribuira do krajnjih korisnika. Kao odvojena cjelina formirano je otvoreno skladište za motorna vozila površine 2,5ha. Pretovarni procesi se obavljaju preko 41 utovarno-istovarne rampe. U zavisnosti od namjene, u Logističkom centru Milšped postoje: standardne nagibne rampe za pretovar kamiona, izolovane nagibne rampe za pretovar kamiona u temperaturno kontrolisanoj zoni, podizni stolovi za pretovar kombija i dostavnih vozila i rampa za bočni pretovar robe velikih dimenzija. Svi procesi u skladištu su vođeni pomoću WMS (warehouse management system) softvera. Softver je integrisan sa RF terminalima, koji omogućuju ažurno praćenje svih operacija u otvorenom i zatvorenom skladištu, bez obzira da li se radi o neocarinjenoj ili komercijalnoj robi. Softver za koji smo se odlučili WMS4000 je jedan od referentnih u svijetu i kreiran je od strane eminentne kompanije Infor. Samu implementaciju je radila kompanija S&T Srbija - podružnica jedne od vodećih evropskih softverskih kuća. Korišćenje ovog

softvera nam omogućuje praćenje svih potrebnih parametara robe, kao što su datumi proizvodnje, datumi isteka, serijski brojevi i sl. Različiti izvještaji koje smo kreirali po zahtjevima klijenata umnogome pospješuju kvalitet našeg međusobnog poslovanja. Naredni korak, koji će omogućiti podizanje kvaliteta poslovanja za još jedan nivo, je integracija našeg WMS sofvera sa informacionim sistemima klijenata. To će omogućiti klijentima konstantan uvid u stanje zaliha, odnosno u sve transakcije prijema i izdavanja. Trenutno su softverom praćene samo operacije u Logističkom centru. Plan je da u narednih godinu dana i ostala skladišta obuhvatimo kompjuterskim vođenjem procesa. Skladište Savski nasip se prostire na ukupnoj površini od 10.000 m2, od toga je 6.000 m2 zatvorenog skladišnog prostora. Uz mehanizaciju i radnu snagu koju posjedujemo u mogućnosti smo da odgovorimo zahtjevima naših velikih klijenata, na atraktivnoj lokaciji koja se nalazi samo 4km od centra grada. Skladište u Pogorici je prvo Redovne linije su: - Beograd - Niš - Beograd - Subotica - Beograd - Novi Sad - Beograd - Čačak - Beograd - Ivanjica - Beograd - Novi Pazar - Beograd - Martinci (Šabac) - Beograd - Požarevac - Beograd - Bačka Palanka oformljeno van granica Srbije. Nastalo je zbog povećanja obima poslovanja u Crnoj Gori i regionu. Trenutno se prostire na površini od 2.000 m2, sa tendencijom rasta.

Domaći transport i distribucija
Sektor domaćeg transporta i distribucije posluje kroz tri odjeljenja: Odjeljenje domaćeg transporta vrši organizaciju transporta robe za sve destinacije u Srbiji i Crnoj Gori. Pored sopstvene transportne flote, koja broji preko 40 vozila najnovije generacije, sarađujemo sa velikim brojem podugovarača, što nam omogućuje da u najkraćem roku odgovorimo na zahtjeve klijenata. Isporuke robe za Crnu Goru realizujemo četiri puta nedjeljno: utorkom, srijedom, četvrtkom i subotom.

Odjeljenje distribucije - preko svoje jake distributivne mreže omogućujemo klijentima brzu i sigurnu isporuku robe iz našeg skladišta u bilo koje mjesto u Srbiji. Posjedujemo distributivne (cross docking centre) centre u Nišu, Čačku, Subotici, Novom Sadu i Jagodini. Redovnim linijama iz centralnog skladišta u Beogradu, svakodnevno, distribuiramo robu do ovih centara i isporučujemo je krajnjim korisnicima u roku od 24h. Korišćenjem GPS sistema, klijentima pružamo mogućnost praćenja pošiljaka u realnom vremenu. Odjeljenje za dostavu ekspresnih pošiljaka pruža uslugu ekspresnih pošiljaka na teritoriji Beograda po principu “danas za danas” i “danas za sutra”. Na ovaj način korisnicima je omogućeno da na najbrži i najsigurniji način izvrše prenos pošiljaka u propisanim i garantovanim rokovima.

Auto logistika
Milšped već dugi niz godina sarađuje sa vodećim svjetskim autokućama (Mercedes Benz, Chrysler, Porsche, Toyota, Renault)

i pokriva više od 40% zahtjeva za logističim uslugama na tržištu Srbije i Crne Gore. U mogućnosti smo da klijentima pružimo kompletnu uslugu: carinsko posredovanje, skladištenje vozila, transport vozila, usluge servisnog centra i usluge u snabdjevanju rezervnim delovima. Carinsko posredovanje - vršimo usluge konsaltinga, pripremu dokumentacije, elektronsko podnošenje zahtjeva, uslužno korišćenje bankarske garancije. Svojim velikim iskustvom u carinskom posredovanju, unutrašnjom organizacijom i načinom rada smo obezbijedili kllijentima rok carinjenja do 24 časa (od trenutka kompletiranja neophodne dokumentacije). Skladištenje vozila - vršimo usluge kvalitativnog i kvantitativnog prijema vozila, skladištenje vozila, održavanje vozila u skladištu, izdavanje vozila, osiguranje vozila od raznih uzročnika nastanka oštećenja vozila, dnevne izvještaje o broju i stanju vozila u skladištu (Lager lista koja sadrži komisioni broj, broj šasije i ostale

podatke koji su neophodni klijentu za pravilan uvid u broj i modele vozila kojima raspolaže na stanju). Sve operacije sa vozilima se vode kroz WMS informacioni sistem. Otvoreno skladište ima betonsku podlogu, video nadzor i fizičko obezbjeđenje. Transport vozila - pružamo usluge transporta vozila u međunarodnom i domaćem transportu. Raspolažemo sa 20 vozila koja omogućavaju prevoženje vozila različitih veličina. Sva vozila u transportu su pokrivena CMR osiguranjem, a po zahtjevu klijenta i dodatnim osiguranjem. Vozači su prošli obuku za rad i imaju veliko

iskustvo u radu sa vozilima (utovar, istovar i obezbjeđenje vozila u toku transporta). Usluge servisnog centra - u savremenom servisnom centru pružamo usluge mašinskog pranja vozila, dekonzervacije, PDI (Pre Delivery Inspection) pregleda u sklopu koga smo osposobljeni za upotrebu savremenih dijagnostičkih uređaja, ugradnju dodatne opreme. Planirano je ulaganje u opremu za otklanjanje nedostataka i oštećenja vozila nastalih/uočenih u toku transporta i manipulacije vozilima. Snabdijevanje rezervnim djelovima - cilj nam je da klijentima smanjimo potrebu za čuvanjem velike količine dijelova u sopstvenim kapacitetima. Ovakvu uslugu pružamo kroz međunarodni i domaći transport, posredovanje pri carinjenju robe, skladištenje, razdvajanje robe i dostavu do korisnika kroz sopstvenu distributivnu mrežu. Garantujemo najmanji mogući rok od preuzimanja dijelova iz centralnog skladišta do dostavljanja krajnjem korisniku.

UniCredit Bank a.d. Banjaluka je članica UniCredit Grupe - najveće bankarske grupe u Eurozoni. Osnovana je 1911. godine što je čini bankom sa najdužom tradicijom poslovanja u Bosni i Hercegovini. Banka danas posluje kroz mrežu od 42 poslovnice, koja pokriva čitavu teritoriju Bosne i Hercegovine, što proizvode i usluge UniCredit Bank Banja Luka čini dostupnim svakom klijentu, u svim većim gradovima i mjestima u Bosni i Hercegovini. Sada svojim klijentima UniCredit Bank može ponuditi više nego ikada ranije, jer svoj uspjeh temelji na kontinuiranom podizanju kvaliteta usluga i kreiranju proizvoda prema potrebama razvijenog finansijskog tržišta, pri čemu u središte svog poslovanja uvijek stavlja klijenta. Sa jasno utvrđenim ciljevima, angažovanjem stručnog i profesionalnog menadžerskog tima, dinamički postavljenom organizacijom poslovanja i tržišnom orijentacijom, Banka je u kratkom vremenskom periodu postigla značajne rezultate i sve se više nameće kao ozbiljan kandidat za jednog od lidera u bankarskom sektoru i nosioca razvoja ekonomije u cjelini. Samo najbolje je dovoljno dobro za klijente UniCredit Bank Banja Luka: • Sve usluge pod jednim krovom • Rješenja krojena po potrebama klijenata • Poznavanje lokalnog tržišta, te mogućnosti koje nudi svjetsko tržište • Pristup na 23 tržišta Europe • Najbolji proizvodi i usluge • Alternativni kanali distribucije • E-banking • Stručni savjeti UniCredit Bank Banja Luka, nastojaće uvijek da kreira vrhunske proizvode, inovativna rješenja i usluge, te biti korisnički orjentisana i društveno odgovorna. Snagom globalnih mogućnosti, koje joj omogućuje velika poslovna mreža UniCredit Grupe, UniCredit Bank Banja Luka promoviše i obogaćuje lokalnu zajednicu, društvo i državu u kojoj posluje. Iza UniCredit Bank Banja Luka stoji najveća bankarska grupacija u Centralnoj i Istočnoj Europi (CEE). Sa više od 30 godina iskustva na prostorima CEE, UniCredit grupa je u mogućnosti da ponudi rješenja koje su “krojena” prema klijentovim potrebama i putem UniCredit Bank Banja Luka klijentima nudi najlakši put do međunarodnih tržišta kapitala.

Decembar 2009 LOGISTIKA

33

34

LOGISTIKA 2009 Decembar

Decembar 2009 LOGISTIKA

35

Master Transport je preduzeće koje u svom vlasništvu ima 8 tegljača i 8 poluprikolica. Osnovna djelatnost je međunarodni transport robe drumom. Najčešće vršimo transport jedinačnih, zbirnih, mega i ADR pošiljki iz Italije, Austrije i Slovenije. Na tržištu nastojimo biti prepoznatljivi po kvalitetu usluge što podrazumijeva brz, tačan i pouzdan transport natovarene pošiljke.

Decembar 2009 LOGISTIKA

37

Osnovni algoritam rada u {pediterskom poslovanju
jednom špediterskom preduzeću, eksploatacija je u srži komercijalnih, tehničkih i finansijskih uloga. „Proizvod je proizveden“ u svakom momentu. Preduzeće živi prije svega od veličine povjerenja njegovih klijenata, a osiguranje tehničkih kapaciteta je jedan od glavnih osnova poslovanja. Algoritam rada špediterskog poslovanja realizuje se kroz dva osnovna segmenta i to: • Potražnja: analiza klijenta i njegova potreba Analiza mogućnosti realizacije osmišljene operacije:

DIO PRVI

U

elastičnih i snažnih snabdjevačkih i korisnih lanaca odrediti uspjeh ili neuspjeh organizacija ili čak potpunih poslovnih područja. Špediter postaje logističar onog momenta kada prihvata principe, i ponaša se u duhu definicije da je logistika proces, koji teži osigurati rukovodstvo i koordinaciju svih aktivnosti unutar snabdjevačkog lanca od izvora do cilja, od proizvodnje gdje je prikladno, i kroz distribucijske kanale do potrošača. Cilj logistike je stvaranje takmičarske prednosti kroz uporedno postizanje visokih stepena potrošačkih usluga, optimalnih ulaganja i vrijednosti za novac.

Funkcije logistike • Nabavljanje robe • Skladištenje robe • Prevoz robe • Marketing robe
U planiranju prevoza problemi mogu biti brojni; skriveni troškovi mogu biti prešućeni, kao što su troškovi ostajanja bez zaliha, što za učinak ima gubitak u poslovanju ili kašnjenje preko osiguravajućih zahtjeva. Logistika, upravljanje tokom, prvenstveno se brine za usluge. Da održi ili poveća svoj udio na tržištu, poduzetništvo mora ponuditi pravi proizvod, pravo mjesto, pravo vrijeme i konkurentnu cijenu. Ovo podrazumijeva da sljedeće četiri osnovne funkcije moraju biti korektno obavljene: Posljednjih godina, tri glavne i međusobno povezane teme promijenile su rješenje za logističko ujednačavanje u poduzetništvu diljem svijeta.

Rje{avanje klijentove potražnje - transportna logistika
Transportna logistika obuhvata sve korake u transferu tereta, bez obzira prevozi li se jednim načinom transporta ili na više načina. Isto tako, uključuje međuodnos različitih institucija umiješanih u međunarodni teretni transport, operatera koji prevoze i transportnih posrednika koji omogućuju posredničke usluge u teretnom lancu. Zbog toga, carinski radnici, osiguravajuće firme, banke, transporteri, terminali, pošiljaoci, privatni prevoznici i poreznici, smatraju da doprinose transportnoj logistici.

Metodologija rje{avanja zahtjeva klijenta postavljanje univerzalnih pitanja
Da bi smo realizovali postavljeni zahtjev i u cjelosti ostvarili klijentovu potražnju, zaštititli njegov i naš interes, potrebno je da ovladamo problemom. Put ka spoznaji zahtijeva, razumijevanju tražnje, ocjene izvodljivosti i mišljenja optimizacije alternativnih rješenja, kroz metodologiju univerzalnih pitanja je sljedeći:

razmatranje, pregovaranje i njegovo postavljanje, o formalizacija klijentove ponude, potpis ugovora • Realizacija (Otprema ili izvoz/Nabavka ili uvoz)

o o

ANALIZA KLIJENTOVE POTRAŽNJE
Postala je glavna tema rasprava u poslovnom svijetu u 60-im i 70-im, a prerasla do istaknutog mjesta u 80-im i 90-im, kada se o logistici počelo raspravljati kao o glavnom oružju u konkurentskoj utakmici. U budućnosti će stvaranje radnih, 38
LOGISTIKA 2009 Decembar

Otprema, prevoz i distribucija mogu biti grupisani pod zajednički naziv: logistika. Logističko planiranje uključuje, ne samo prevozničku stranu distribucije, već isto tako omogućuje “element mjesta” u marketinškom mixu, osiguravajući da proizvod stiže u dovoljnim količinama u plombiranom stanju na mjesta gdje ih potrošač može lako kupiti. Zato logističko upravljanje uključuje predviđanje potražnje i odgovarajućom ponudom zadovoljenje potrebe preko nabavljanja materijala, razmještaja proizvodnje, upravljanja sredstvima, obrade narudžbe, skladištenja i prevoza.

To su: • Globalizacija • Informacijske tehnologije • lanac snabdijevanja

- Dobijene informacije (od strane koga?), - Dati informacije (kome?), - Prelazak kroz carinarnicu: određena prelazišna mjesta, nametnuti sugovornici, promet dokumenata, čekanje na carinarnici, - Obavezan prelaz preko (na primjer luka po dokumentnom akreditivu).

Studija opravdanosti izvodljivosti
Razmatranje opravdanosti ulaska u poslovni aranžman se odnosi na sljedeće tačke • Kako postići sljedeće ciljeve: - Zadovoljstvo klijenta (ustrajna privrženost), - Zadovoljstvo dobavljača (ustrajna privrženost), - Rentabilnost. Logističke strategije postaju značajnije kada špedicija (kompanija) poveća uključenje u međunarodne operacije. Usklađene logističke strategije su bitne za uštede između trgovačkih partnera i potrošača. U provođenju usklađenih strategija, firme mogu stvoriti vrijednost za potrošače, smanjiti troškove i podržati kritičku prilagodljivost proizvodnje. Elementi logističke strategije špediterske kompanije date su u tabeli. Nastaviće se...

• Ko (je potražitelj usluge)? - Koji sektor aktivnosti (industrijski, poljoprivredni, komercijalni, itd.), - Status (industrijalac, trgovac, trgovac na veliko, trgovac na malo, itd.), - Pravni status preduzeća (filijala, dioničarsko društvo, privatnik, itd), - Veličina preduzeća (veličina kapitala, broj zaposlenog osoblja, broj ukupnih filijala ili zastupnika, itd), - Finansijska struktura preduzeća, - Platežna sposobnost preduzeća, - Povijesno stvaranje preduzeća, - Način rada preduzeća, - Ustrojna shema, rukovodioci preduzeća, - Sugovornici preduzeća: trgovac, tehničko osoblje, finansijski stručnjak, itd, - Klijent preduzeća (u slučaju izvoza) ili njegov dobavljač (u slučaju izvoza). • Šta? - Vrsta robe, - Specifičnosti: opasna roba, kvarljiva, tekuća, robe za koju trebaju specijalne dozvole, - Vrijednost robe, - Skladištenje i ambalaža, - Veličina pošiljke(težina i zapremina). • Gdje? - Mjesto ukrcavanja, dopreme, sugovornici, - Razlike između prodavača/kupca/

Ko? [ta? Gdje? Kada? Kako ?

nalogodavca, - Pristup odredišnom mjestu, - Carinski prelazi. • Kada? - Datum i vrijeme davanja robe na raspolaganje, - Željeni/zahtijevani datum i vrijeme za dopremu, - Predviđeno vrijeme za ukrcavanje/ iskrcavanje, - Horarij, - Frekvencija, dolazak na vrijeme.

• Kako? - Incoterms, geografska razdaljina robe za otpremu, - Alati za skladištenje na određenom mjestu, - Uslovi nametnuti vozilima, - Otprema dokumenata, - Potrebne vize za tranzit/ulazak u jednu zemlju, - Otprema za dokazanu naknadu, bankarsku potvrdu o plaćanju, itd.,

Decembar 2009 LOGISTIKA

39

Audatex je idealan partner po tome što je jedini globalni ponuđač rješenja za upravljanjem potraživanja

Svijet Audatex-a
Austria, Belarus, Belgium, Bosnia, Brazil, Bulgaria, Canada, Chile, China, Colombia, Costa Rica, Croatia, Czech Republic, Denmark, Dominican Republic, Ecuador, El Salvador, Estonia, France, Germany, Greece, Guatemala, Honduras, Hungary, India, Israel, Japan, Latvia, Lebanon, Lithuania, Mexico, Netherlands, Nicaragua, Panama, Portugal, Romania, Russia, Serbia, Slovakia, South Africa, Spain, Switzerland, Turkey, Ukraine, United Kingdom, United States, Venezuela Izbor Audatex Klijenata • U svim tržištima na kojima je Audatex prisutan već nekoliko godina sva osiguravajuća društva koriste Audatex • Audatex ima globalne sporazume s vodećim međunarodnim osiguravateljima (npr. Allianz)

Zemlja Austria Belgium BiH

Brazil Czech Republic Croatia Denmark France Germany Greece Hungary Israel Netherlands Poland Spain Switzerland Great Britain

Primjeri korisnika Allianz, Wiener Städtische; UNIQA; Generali, Grazer W., AIG; AXA; S.M.A.P. ZFRS, ZFFBIH, Triglav KK, Hercegovina osiguranje, Zovko osiguranje, Jahorina osiguranje, Drina osiguranje, Nešković osiguranje, ASA osiguranje, Croatia osiguranje, Automax, Bradesco; Porto Seguros; Sul América Ceska Pojistovna; Kooperativa; Pojistovna IPB Croatia osiguranje TRYG; Topdanmark; Codan A.G.F; AXA; Abeille Assurances; GAN Allianz; HUK-Coburg; VHV, Axa, Zürich, HDI, Signal, Victoria, DBV, Winterthur, Gothaer, Ethniki; Interamerikan Hungaria; Allianz, Migdal; Phoenix Achmea; AECHON; Nationale Nederlande PZU, Varta, Hestia, Link4, MAPFRE; Catalana; Pelajo Winterthur; Zurich; Basler; Mobiliar Cornhill; Royal Sun Alliance, Norwich Union
Identifikacija vozila i kalkulacija Audatex kompanije na svim tržištima obezbjeđuju: • Aplikacija i baza podataka na lokalnom jeziku • Specifični vozni park zemlje (uvezeni modeli I lokalno proizvedeni modeli, npr, Zastava iz Srbije) • Specifične cijene rezervnih dijelova po zemljama, ako je potrebno • Proizvođačko radno vrijeme i metode • Obračun farbarskog rada i materijala (proizvođač, AZT ili drugi lokalni zahtjevi) • Lokalne regulative za obračun troškova popravke (npr. lokalne lakirerske metode) su uključene Audatex ima za cilj da se postave poštena potraživanja u industriji standardnih alata.

Audatex-CEE Region( Centralna i Istočna Evropa) Audatex u CEE se sastoji od: 9 lokalnih organizacija države • AT, PL, CZ, SK, HU, RO, RU, TR i UA 11 zemalja su podržane od uspostavljenih organizacija u državama: • 3 Baltičke zemlje (Lithuania, Latvia, Estonia) iz Poljske • 5 zemalja jugoistočne Europe (Slovenija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Bugarska) iz Austrije • Bjelorusija i Moldavija iz Ukrajine • Kazakhstan iz Rusije Daljnje zemlje u fazi evaluacije • npr Gruzija, Jermenija i centralno azijske zemlje Audatex Kalkulacija Alat - najbolji na svijetu Brzi obračun štete na temelju detaljnih podataka: • Najveća baza vozila, uključujući automobile, kamione i motocikle i podršku za druge funkcije kao što su vozila autobuse. Zastavas može biti dodan na zahtjev kupca. • Baza podataka na lokalnom jeziku s lokalnim cijenama rezervnih dijelova. • Definicija automobila korišćenjem VIN usluge • Grafički prikaz oštećenja • Potpuna podrška za tablet PCs napolju

Berthold Spitzbart Director Business Development Mobile: +43 (0)664 255 3445 Email: berthold.spitzbart@audatex.at Audatex Central Europe Engerthstr. 169, A - 1020 Vienna Tel. +43-(1)-350-2410-103 Fax: +43-(1)-350-2410-30 Audatex, a Solera company - Global knowledge. Local foc Nebojša Zdravković Razvojni menadžer projekta i podrška Mobile: +387 65 260 066 Email: nebojsaz@inecco.net Audatex Bosna I Hercegovina

Saop{tenje za javnost
Bolje razumijevanje omogu}uje ve}u sigurnost na cesti i manje napornu vo`nju Kamione i autobuse tako|er treba opremiti zimskim gumama
Hiljade teških teretnjaka, gradskih i međugradskih autobusa, svakodnevno vozi po evropskim cestama, te sigurno prevozi robu i putnike do njihovog cilja. I ove zime ti divovi prevoziće putnike do zimskih odmarališta, našim najdražima koji žive vrlo daleko dostavljaće naše poklone i omogućivati potrošačima da, na praznično prostrtom stolu, uživaju u potpuno svježoj hrani. Zimska vožnja izazov je za svakoga vozača, a posebno za vozače teretnih vozila i autobusa. Na početku dolazeće zimske sezone, Goodyear želi podsjetiti vozače osobnih vozila, autobusa i teretnjaka, da budu strpljivi i tolerantni prema sudionicima u prometu. Veće razumijevanje, strpljivost i tolerancija u zimsko doba može puno pridonijeti boljim uslovima vožnje na cestama. Vozači moraju biti sposobni za vješto manevrisanje tokom cijele zime i po svakom vremenu sigurno voziti svoja vozila po različitim cestama i u različitim uslovima, a to svaki trenutak zahtijeva njihovu nesmanjenu pažnju. “Posebno je zahtijevno razdoblje zimskih školskih praznika, kada vozači teretnih vozila, koji dostavljaju svoje terete pod velikim vremenskim pritiskom u gustom prometu i u teškim zimskim uslovima, moraju dijeliti ionako opterećene ceste s vozačima koji putuju na odmor. To je razdoblje naporno za sve korisnike cesta i zahtijeva obostrano strpljenje i međusobno razumijevanje”, kaže Rajko Benedičič, voditelj Marketinga guma za teretna vozila za centralnu i jugoistočnu Europu u Savi Tires. Da bi stres tokom vožnje i opasnost od nesreća bili što manji, svi bi vozači morali pomisliti na zimske gume za svoja vozila. Svake jeseni Goodyear poziva teretne i autobusne prevoznike, čija vozila obavljaju prevoze na područjima gdje su mogući snijeg i zaleđene ceste, da imaju u vidu važnost upotrebe zimskih guma na vozilima. Učinkovito kočenje, veća upravljivost, bolje prianjanje, sposobnost vuče i usklađenost sa zakonima, važni su razlozi koji potvrđuju značaj zimskih guma, jer znače veću sigurnost, izdržljivost i ekonomičnost. Goodyear toplo preporučuje da zimske gume upotrebljavaju i oni prevoznici čija vozila samo povremeno nailaze na teške zimske uslove. To je karakteristično za autobuse koji voze na izlete u skijaške centre pune snijega. Svakodnevni vozači osobnih automobila na cesti neprestano viđaju velike gume teretnih vozila i autobusa, ali vrlo malo znaju o tim divovima. Goodyear je anketirao vozače koja im se pitanja nameću kad gledaju gume »vladara ceste«. - Koliki su najveći teretnjaci koji se voze po evropskim cestama? Teška teretna vozila moraju se pridržavati ograničenja veličine i mase, ako žele prelaziti granice u Evropi. Trenutno je u većini država najveća dopuštena dužina 18,25 metara, visina 4 metra, širina 2,6 metara i ukupna masa 40 tona. - Koliko teži jedna guma teretnog vozila? Jedna teretna guma može imati masu i do 85 kilograma – bez naplatka! - Koliki je promjer prosječne teretne gume za duge relacije? Promjer teretne gume može biti od 60 cm do 120 cm. - Jesu li sve gume na teretnom vozilu jednake? Mogu li se rotirati onako kako to činimo kod osobnih automobila? Kod osobnih automobila obično se na prednju i stražnju osovinu montiraju gume istoga tipa, a kod velikih teretnih vozila nije tako. Za upravljačku osovinu, za pogonsku osovinu i za osovinu prikolica, upotrebljavaju se različite gume. Različite gume razvili smo zato da i u ekstremnim zimskim uslovima osiguramo učinkovito kočenje, prianjanje i upravljivost. Kod gradskih i međugradskih autobusa gume za upravljačku i pogonsku osovinu također mogu biti različite. - Kako možemo vidjeti imaju li autobus ili kamion zimske gume? Čak ni stručnjacima nije uvijek jasno šta određuje da je guma zimska, naime, većina guma za gospodarska vozila nosi oznaku M + S, što znači blato i snijeg. Bez obzira na to što su gume s oznakom M + S primjerene i za povremenu upootrebu u zimskim uslovima, oznaka M + S ne znači da su to zimske gume. Da bi bilo posve jasno kada su gume stvarno zimske, Goodyear upotrebljava logotip koji se sastoji od simbola planine i pahuljice. - Upotrebljavaju li autobusi i teretna vozila lance za snijeg? U nekim državama, na nekim cestama, lanci su čak obavezni. U ekstremno teškim zimskim uslovima lanci mogu biti jedina mogućnost da teretna vozila i autobusi uopšte mogu nastaviti vožnju, pogotovo ako nemaju montirane zimske gume. - Kolika je minimalna dubina profila koju bi morale imati zimske gume? Od države do države ona može biti različita i često je čak i prevoznicima teško pratiti zakonske zahtjeve po Evropi i znati kakve se gume zahtijevaju na pojedinim područjima Evrope u zimskim mjesecima. Goodyear preporučuje da zimske gume imaju barem 6 mm profila. To ne osigurava samo usklađenost vozila sa zakonom, već znači i veću sigurnost i zimsku izdržljivost. - Koliki je pritisak zraka u gumama za teretna vozila? Prosječan pritisak zraka kod teretnih guma zavisi od modela do modela. Određuje ga teret koji vozilo prevozi i uslovi u kojima vozi. Pritisak zraka u teretnim gumama kreće se od 5 do 9 bara, ovisno o gumi, svrsi upotrebe i opterećenju. Kontrola pritiska zraka u gumama preporučuje se barem dvaput na mjesec. Kod kamiona i autobusa pravi pritisak u gumama izrazito utiče na voznu izdržljivost i potrošnju goriva. Dodatne informacije: Mojca Tuma, voditeljica PR i Marketinga, Sava Tires, +386 (0)4 207-70-21, e-adresa: mojca_tuma@goodyear.com, www.goodyear.hr. O Savi Tires Sava Tires ima sjedište u Sloveniji i vodeći je proizvođač guma u jugoistočnoj Evropi s više od 85 godina iskustva u gumarskoj industriji. Sava Tires ima više od 1400 zaposlenika. Prodaje uglavnom gume za osobna, laka teretna i teretna vozila. Poduzeće je dio grupacije Goodyear Dunlop i svoje proizvode izvozi po cijeloj Evropi i širom svijeta.
Decembar 2009 LOGISTIKA

41

DIO PRVI
Pitanja, odgovori i pravila rada u međunarodnom drumskom transportu
ovom poglavlju obrađena su pitanja koja najčešće postavljaju vozači i poslodavci o upotrebi tahografa i obavezi pridržavanja propisanih ograničenja radnih vremena vozača. U praksi se mogu u raznim situacijama različito tumačiti, pa smo pokušali dati univerzalne odgovore, koji proizilaze direktno iz važećih pravila. Ukoliko se ne mogu iščitati direktno, ponuđeni odgovori odražavaju iskustveno tumačenje iz prakse. U nekim pitanjima postoji i praksa evropskog sudstva, iz koje se vidi cilj koji se želio postići pojedinim odredbama EU propisa.

U

ograničenju vremena vožnje od 9 sati (može biti povećano na 10 sati dva puta u sedmici). EU pravila su se po ovom pitanju promijenila od 11.04.2007. godine (EU pravilnik 561/2007). Promjena se odnosi na prekid koji smije biti najviše u dva dijela i to jedan dio od 15 minuta, te drugi od 30 minuta. između dvije sedmice odmora. Postoji ograničenje trajanja vožnje u dvije uzastopne sedmice od 90 sati. Sedmični odmor mora biti nakon šestodnevnog perioda vožnje. Izuzetak je u slučaju nacionalnog ili međunarodnog ad hoc (ne linijski) prevoza putnika, kada može biti odgođen i korišten nakon 12- dnevnog perioda vožnje i pridodat sljedećem sedmičnom odmoru. vožnje dok vozač upravlja vozilom. Prekidi manji od 15 minuta ne sabiraju se u zahtijevani 45-minutni prekid, iako je tahograf prebačen da označava vrijeme odmora.

8. Koja su pravila za dnevni odmor?
BiH i AETR propisi traže da u svakom periodu od 24 sata vozač mora imati najmanje 11 uzastopnih sati odmora. To se može skratiti na 9 sati, ali ne više od 3 puta u sedmici. Ekvivalentno vrijeme odmora mora se nadoknaditi prije kraja sljedeće sedmice. Alternativno se 12 sati dnevnog odmora može imati u dva ili tri perioda, od kojih jedan mora biti najmanje 8 uzastopnih sati, a ostali najmanje u trajanju od jednog sata. Dnevni odmor vozač može provesti u vozilu, ukoliko ima poseban ležaj i vozilo. EU pravilnik 561/2006 propisuje dnevni odmor unutar perioda od 24 sata. Dnevni odmor je najmanje 11 sati neprekidnog odmora ili se može u toku dana raspodijeliti u dva dijela, od kojih je jedan najmanje 3 sata neprekidno, a drugi dio najmanje 9 sati neprekidno. Dnevni odmor može biti skraćen 3 puta u sedmici na najkraće 9 sati neprekidnog odmora.

1. Na vozače kojih kategorija vozila se odnosi ograničenje vremena vožnje i odmora?
Prema propisima u BiH, AETR sporazumu i EU pravilima, vremenska ograničenja trajanja upravljanja vozilom i obavezna vremena odmora, odnose se na vozače teretnih vozila preko 3,5 t ukupne dozvoljene mase i na vozače autobusa.

7. Kako prekidi mogu biti raspoređeni?
Do stupanja na snagu EU pravilnika 561/2006, odgovor je bio jednak bilo da se radilo o BiH, AETR ili EU propisima. Vremena vožnje u EU pravilniku 3820/85, što se poklapa s AETR i BiH propisima, možemo pratiti preko tumačenja Evropskog suda pravde od 15.12.1993. godine, kako slijedi: “Članovima 7 (1) i (2) Pravilnika (EEC) br. 3820/85 od 20.12.1985. godine za harmonizaciju socijalnih propisa u drumskom saobraćaju moraju se tumačiti kao zabrana vozačima na koje se to odnosi da neprekidno upravljaju vozilom više od četiri i po sata. Kada je vozač imao prekid od 45 minuta, bilo kao jedan ili više prekida od najmanje 15 minuta tokom ili na kraju perioda od četiri i po sata vožnje, računanje prema članu 7 (1) Pravilnika mora ponovno započeti, bez obzira na ranije prekide i vremena vožnje vozača.” Stoga, kada je 45-minutni prekid (odjednom ili sabran 15 + 30) završen, ranije vožnje i prekidi u tom danu se zanemaruju kod daljeg računanja neprekidne vožnje i prekida u tom danu. Drugim riječima, računanje perioda od četiri i po sata vožnje započinje ponovo. Povrh toga, ograničenje vremena neprekidne vožnje na četiri i po sata ne mijenja primjena odredbe o dnevnom

5. Postoji li ograničenje u neprekidnom trajanju vremena vožnje?
BiH propisi i AETR sporazum propisuju nakon 4,5 sata kumulativne (kada je vožnja s prekidima) ili neprekidne vožnje, da vozač mora napraviti prekid od najmanje 45 minuta ili započeti dnevni ili sedmični odmor. Prekid od 45 minuta može biti zbir od 15 + 30 minuta u toku i odmah nakon perioda vožnje, tako da je ukupno vrijeme prekida najmanje 45 minuta tokom 4,5 časa vožnje. Na primjer: 4 l/2h vrijeme vožnje 45 min 4 l/2h vrijeme vožnje EU propisi takođe dozvoljavaju 4,5 sata neprekidne vožnje, te 45 minuta prekida vožnje. Prekid od 45 minuta smije biti najviše u dva dijela, od kojih je jedan 15 minuta.

2. Na {ta se međunarodna i domaća pravila odnose?
Pravila se odnose na: dnevna i dvosedmična ograničenja trajanja vožnje, prekide, dnevne i sedmične odmore, nepredviđene situacije, korištenje tahografa.

3. [ta je dnevno ograničenje vremena vožnje?
Propisi u BiH, AETR i EU propisi ograničili su trajanje vožnje u jednom danu na 9 sati (može biti 2 puta u sedmici produženo na 10 sati) vožnje, između dva uzastopna dnevna odmora ili dnevnog i sedmičnog odmora.

9. Da li su odredbe o odmoru različite kada vozilom upravljaju 2 ili vi{e vozača?
Ista pravila važe i kada vozilom kontinuirano upravljaju dva i više vozača. Jedina je razlika da tokom svakih 30 sati vozači moraju imati neprekidni odmor od najmanje, u slučaju propisa AETR sporazuma 8 sati, a u slučaju primjene EU propisa 9 sati odmora. Da bi se primijenilo ovo pravilo, još najmanje jedan vozač mora neprekidno putovati u vozilu. Ako iz bilo kojeg razloga tokom putovanja ostane samo jedan vozač u vozilu,

4. [ta je to sedmično ograničenje vremena vožnje?
BiH propisi i AETR sporazum indirektno, a EU propisi direktno, dozvoljavaju najviše 56 sati vožnje 42
LOGISTIKA 2009 Decembar

6. [ta znači prekid vožnje?
BiH i EU propisi, te AETR sporazum, predviđaju da tokom bilo kojeg prekida vozač ne smije voziti ili obavljati bilo koji drugi posao. Ukoliko vozilom upravljaju dva ili više vozača, suvozač označava da ima prekid

primjenjuju se pravila koja važe kada je samo jedan vozač u vozilu. Kod višečlane posade vozila, drugi vozač(i) mogu računati kao prekid vožnje vrijeme provedeno kao suvozač(i). Vrijeme provedeno kao suvozač dok se vozilo kreće ne može se računati kao vrijeme dnevnog odmora.

tih 12 dana ne prelazi dozvoljenih 12 dnevnih ograničenja trajanja upravljanja vozilom.

14. Koja su pravila za nadoknadu skraćenih odmora?
BiH propisi određuju da se odmor kojim se nadoknađuje skraćeni dnevni ili sedmični odmor, mora imati do kraja sljedeće sedmice od sedmice kada je bilo skraćenje. AETR konvencija nalaže da se bilo koji odmor kojim se nadoknađuje skraćeni dnevni ili sedmični odmor, mora naslanjati na drugi odmor od najmanje 8 uzastopnih časova. Odmor kojim se nadoknađuje dnevni odmor mora biti najkasnije do kraja sljedeće sedmice od sedmice kada je skraćen, a onaj koji nadoknađuje sedmični odmor do kraja treće sedmice od sedmice kada je skraćen. BiH i AETR propisi nalažu da odmor kojim se nadoknađuje sedmični odmor mora biti neprekidan, a odmor kojim se nadoknađuje skraćenje dnevnog odmora može biti prekidan u bilo kojoj kombinaciji, ali treba imati na umu da se vrijeme odmora računa samo ako traje najmanje jedan sat. EU propisi nalažu da se odmor kojim se nadoknađuje sedmični odmor mora uzeti u jednom bloku, mora se naslanjati na drugi odmor koji traje najmanje 9 uzastopnih sati i mora se koristiti najkasnije do kraja treće sedmice od sedmice skraćenja.

10. Koliko dugo može trajati rad vozača?
Nema ograničenja u pogledu trajanja rada vozača. Zahtjevi za dnevnim odmorima ograničavaju broj sati rada vozača. Ograničenja rada vozača određena su drugim propisima.

11. [ta je sedmični odmor i kada ga vozač mora koristiti?
BiH i AETR propisi određuju da kada vozač želi koristiti sedmični odmor, mora dnevni odmor produžiti na najmanje 45 uzastopnih sati. Sedmični odmor može se skratiti na 36 uzastopnih sati, kada se koristi u sjedištu (boravištu) vozača ili vozila. Ukoliko se koristi na nekom drugom mjestu, može se skratiti na 24 uzastopna časa. Svako skraćivanje mora se nadoknaditi, istina kontinuiranim vremenskim periodom dodatim dnevnom ili sedmičnom odmoru prije kraja treće sedmice, računajući od vremena u kojem je skraćenje napravljeno. Sedmični odmor se ne mora koristiti nedjeljom, no mora započeti najkasnije nakon isteka 6 x 24 časa.

12. Kada se mora koristiti sedmični odmor?
BiH, AETR i EU propisuju jednako postupanje u pogledu ovog pitanja. Sedmični odmor može se odlagati do kraja šestog dana ako ukupno vrijeme vožnje kroz šest dana ne prelazi dozvoljeni ukupni broj sati vožnje. Sedmični odmor koji počinje u jednoj sedmici i nastavlja se u sljedećoj, može se pridodati bilo kojoj od te dvije sedmice.

15. Koja su pravila kod putovanja trajektom ili vozom?
Ako vozilo dio svog putovanja provodi na trajektu ili vozu, AETR propisi predviđaju sljedeće: • Dnevni odmor može biti prekinut, ali samo jednom, i tada se mora 2 sata dodati ukupnom vremenu odmora, • Ukoliko je odmor podjeljen, jedan dio mora biti na kopnu, bilo prije ili posle putovanja, drugi dio može

biti na brodu ili vozu, • Bilo koji prekid odmora mora biti što je moguće kraći i ne jedan sat prije ili posle ukrcavanja ili istovara, uključujući carinske formalnosti, • Tokom oba dijela odmora vozač(i) moraju imati pristup krevetu u vozilu, spavaćim kolima u vozu ili ležaju u kabini na trajektu, • Ako vrijeme provedeno na trajektu ili vozu nije korišteno kao vrijeme odmora, može se računati kao prekid rada. Kada vozač s vozilom tokom putovanja koristi voz ili trajekt i želi da to vrijeme bude dio dnevnog odmora, EU propisi predviđaju sljedeće: • Dnevni odmor ne smije biti skraćeni dnevni odmor, • Može biti u dva navrata prekidan nekom drugom aktivnošću, ali ukupno trajanje prekida ne smije biti duže od jednog sata, • Tokom putovanja vozom ili trajektom vozač mora imati pristup ležaju u spavaćim kolima u vozu ili u kabini na trajektu.

16. [ta u slučaju nepredviđenih i hitnih slučajeva?
U međunarodnom saobraćaju, bilo da se radi o EU ili AETR propisima, kao i u domaćem saobraćaju, poslodavci moraju rasporediti posao tako da ga vozači mogu obavljati pridržavajući se važećih pravila.

13. Koji su propisi za vozače autobusa van redovnih linija (domaćih i međunarodnih)?
BiH, AETR i EU propisuju jednako postupanje za vozače autobusa van redovnih linija. Vozači mogu odložiti sedmični odmor do kraja 12-og dana, ukoliko ukupno vrijeme vožnje kroz

Dakako, pazeći da ne ugrozi bezbjednost u saobraćaju i da stigne na prikladno mjesto za zaustavljanje, vozač može odstupiti od pravila i prekoračiti vrijeme u slučaju ugrožene bezbjednosti lica, vozila ili tereta. Vozač mora zapisati razlog zašto je to učinio na poleđini svog tahografskog listića. Ponavljanje takvih slučajeva može ukazivati da organizacija rada ne omogućava pridržavanje pravila. Presuda Evropskog suda pravde od 09.11.1995. godine pokazuje kako u EU treba ovakve slučajeve tumačiti. Može se odstupiti od pravila samo u slučaju kad je neočekivano tokom putovanja postalo nemoguće pridržavati se pravila o vremenima rada i odmora vozača. Nisu dozvoljena planirana kršenja vremenskih ograničenja. To znači, kada se nepredviđena situacija dogodi, vozač odlučuje da li je neophodno kršiti pravila o vremenskim ograničenjima, uzimajući u obzir bezbjednost u saobraćaju i moguća uputstva službenih lica (npr. vožnja pod policijskom pratnjom). EU pravila poznaju mogućnost nepredvidivih događaja koji zahtijevaju produženje vremena vožnje, i u takvim slučajevima zahtijeva se da se rukom unese vrijeme i razlog kršenja propisa na tahografskom listiću. Na primjer, može se dogoditi da vozač na isteku dozvoljenog vremena upravljanja vozilom dolazi na parkiralište kako bi napravio prekid vožnje ili započeo odmor, a na parkiralištu nema mjesta za parkiranje. U tom slučaju, vozač može nastaviti vožnju do sljedećeg parkirališta, iako je tom vožnjom prekoračio dozvoljeno vrijeme vožnje, ali mora na tahografskom listiću naznačiti kada se to dogodilo i upisati razlog prekoračenja. Nastaviće se...
Decembar 2009 LOGISTIKA

43

HA-Transporti d.o.o. poduzeća za transport, špediciju i trgovinu. Želimo Vam ugodan pregled naših stranica te se nadamo da će Vam dati sve potrebne informacije koje tražite kako bi sa nama započeli uspješnu poslovnu suradnju. Tvrtka je osnovana je prije petnaestak godina kako bi vam pružila kvalitetne logističke usluge. Stalnim usavršavanjem osoblja i servisnom tehnologijom kontinuirano poboljšavamo kvalitetu naših transportnih usluga. Vremenski brzo, sigurno, te financijski povoljno samo su neke od odlika naših i transportnih i servisnih usluga. Najbolji pokazatelj za to je broj naših zadovoljnih klijenata kao i stalnih partnera sa kojima poslujemo od samog osnutka poduzeća. U našem poslovanju sudjeluju mladi, inovativni, iskusni obrazovani ljudi koji će i Vama ukoliko se odlučite za naše usluge biti konstantno na raspolaganju. Kako bi što kvalitetnije zadovoljili potrebe naših klijenata vlastitim vozilima organiziramo: • prijevoz robe između zapadne, središnje i istočne europe • djelomične i kompletne utovare • zbirnu robu • specijalne terete Vrste usluga koje nudimo: • Kamionski prijevoz: klasični (cerada), • Kamionski prijevoz: ADR (opasne tvari), • Kamionski prijevoz: prijevoz kontejnera, • Kamionski prijevoz: ostalo (npr: selidbe…), • Ostale usluge Naša firma posjeduje međunarodne IRU certifikate za međunarodni transport HA-Trans doo Odžak Špedicija međunarodna i unutrašnja

adresa: Trg bb / 76290 Odžak / BiH tel:+38731711350 fax:+38731763211 e-mail: hatrans@tel.net.ba

Tel/fax:051/669-434 ,669-007 Mob. Tel. 00387/65 54 99 77 Gornji Štrpci bb,Prnjavor 78430 actrosdoo@gmail.com NLB RAZVOJNA BANKA A.D. B. LUKA Ž.R.562-099-00005789-05 (KM) Ž.R.508-4101923471 (DEVIZNI) IBAN: BA 3905620 0280 4621 4514

PALABRAS d.o.o.
Internationale Transporte Krizaljka b.b. 75270 Zivinice - BIH Tel: 00387 35 740 700 - Trumic Asmir 00387 35 740 701 - Trumic Pamela 00387 35 740 702 - Edis Krbuljic Mob. 00387 61 732 565 - Asmir 00387 61 232 295 - Pamela Mob. 00387 63 296 221- Edis Fax: 00387 35 773 073 E-mail: asmir.t@bih.net.ba, palabras@bih.net.ba

MANDIĆ KOMERC

46

LOGISTIKA 2009 Decembar

pi{e: mr Demir Hadžić

Optimalno vozilo/voza~ u funkciji za{tite `ivotne sredine
otorna vozila se karakterišu brojnim zajedničkim osobinama. To se prvenstveno odnosi na konstrukciju i koncepciju izvođenja, na principe na kojima se ostvaruje kretanje vozila i uslove u kojima se vozila koriste. Kamioni i autobusi, koji su predmet našeg razmatranja, spadaju u grupu transportnih (komercijalnih) vozila, kod kojih je dejstvo otpora (sile otpora) izazvano neposredno kretanjem, s obzirom na to da otpori kretanja u visokom stepenu zavise od brzine koja je značajan činilac transportnog rada.

M

Poređenje između emisija CO2 autobusa i drugih vidova putničkog transporta

prilagođavati međusobno. • Okolina se mora čuvati zbog trajne zaštite čovjekovog zdravlja. • Vozilo se mora proizvoditi sa performansama koje, pored radnih zadataka, obezbjeđuju zahtjeve radne okoline. • Vozač se mora konstantno edukovati da upravlja vozilom na način kojim ono obezbjeđuje radne zadatke i radi očuvanja radne okoline Slika 2. Emisija štetnih gasova po putnik – kilometru

i obrtnog momenta), usavršavan je sa stanovišta potrošnje goriva (količine i vrste goriva) a posebno je usavršen sa stanovišta emisije izduvnih gasova i njihovog uticaja

Glavni zadatak u teoriji kretanja motornih vozila je utvrđivanje osnovnih performansi u ponašanju vozila, u najširem smislu riječi, odnosno zakonitosti koje obezbjeđuju neophodne osnove za uspješan razvoj vozila, sa stanovišta realnog i pravovremenog projektovanja performansi koje vozilo može i mora da ostvari u određenim uslovima njegove primjene. Savremeni prilaz ovoj problematici zasniva se na osnovnoj postavci da je vozilo dio jednog složenog sistema koji se, generalno rečeno, sastoji od vozača, vozila i okoline. Sve tri ove komponente su veoma tjesno povezane direktno ili povratnim spregama. To znači da se performanse vozila, koje ono ostvaruje u određenim uslovima eksploatacije, ne mogu posmatrati nezavisno od vozača i neposredne okoline u kojoj

se vozilo kreće. U ovom sistemu vozač se uzima kao subjektivna kategorija, dok je veza sistema vozilo-okolina osnova od koje se polazi u izučavanju teorije kretanja vozila. Važna osobina komercijalnih vozila odnosi se na njihovo ponašanje na putu, posebno sa stanovišta stabilnosti i upravljivosti. Isto se ovo odnosi i na kočenje vozila, kao jednu od važnih osobina vozila sa stanovništva bezbjednosti saobraćaja. Pored ove tri osnovne osobine, često se razmatraju kao uticajne karakteristike i druge performanse vozila, kao što su ekonomična potrošnja goriva, uticaj izduvnih gasova na okolinu i slično. U savremenim uslovima, koje karakteriše razvoj kompjuterske tehnologije i uopšte veoma brz tehnološki razvoj, koji je značajno doprinio zagađenju čovjekove okoline, neophodno je da shvatimo da se svaki dio gore navedenog sistema (vozačvozilo-okolina) mora neprestano povezivati i

Razvoj transportnih vozila I EURO norme
Posljednjih dvadeset godina prošlog vijeka došlo je do veoma brzog razvoja motorne industrije,

čemu je posebno doprinijela upoteba kompjuterskih tehnologija. Praktično svake dvije godine rađali su se novi modeli automobila sa novim performansama. U okviru razvoja motorne industrije došlo je i do brzog razvoja i usavršavanja teških teretnih vozila (kamiona i autobusa). Tako ubrzan razvoj naročito se ogleda u sljedećem: • osnovni pogonski agregat – motor usavršen je po osnovu mehaničkih karakteristika (povećanje snage

na čovjekovu okolinu. Mehaničke mjenjače u najvećem stepenu zamjenjuju automatski mjenjači. • Klasične kuplunge (spojnice) zamjenile su lepezaste spojnice (kvačila sa lepezama); došlo je do veoma velikog napretka u kočionim sistemima vozila. • Vozilo je samo po sebi postalo udobno mjesto kako za vožnju, tako i za odmor, opremljeno veoma širokim spektrom uređaja za praćenje vremena vožnje i odmora (digitalni tahografi), kao i opremom za praćenje kretanja vozila zemaljskih i vasionskih satelita, prijem i slanje poruka od vozača do matične firme, obezbeđenje najkraćih puteva za određene destinacije i slično. Svi ovi zahtjevi u razvoju sistema vozač-vozilo-okolina, danas se uređuju normama i direktivama Evropske unije, čemu se neminovno prilagođavaju i naši nacionalni propisi.

Decembar 2009 LOGISTIKA

47

Pakovanje i označavanje ambalaže
• • tj. ako ne procuri, paket prolazi i ovaj test. Hidraulički (unutrašnji pritisak) Test - Paket se stavi pod uticaj unutrašnjeg pritiska, za period od 5 minuta. Ako ne procuri, zadovoljio je na testu. Test gomile ili hrpe - Paket se stavi pod istu silu pod kojom bi bio ako bude na dnu hrpe od istih paketa. Ukoliko pod opterećenjem paket ne procuri i ne ošteti se na bilo koji drugi način koji bi uticao na sigurnost i stabilnost paketa, paket je zadovoljio test. Kodovi ispitivanja za velika sredstva za pakovanje: • •

Pakovanje paket - ambalaža
Opasne materije moraju biti upakovane u propisanu ambalažu. Stoga proces pakovanja zavisi od klase opasne materije, opasnosti, specifičnosti koje propisuje ADR, kvalitetu transportno manipulativnih sredstava i dr. Kvalitet, vrsta ambalaže koju koristimo u procesu pakovanja, strogo je propisana višestrukim normama i standardima ADR-a. „Pakovanje“ , predstavlja gotov predmet u postupku pakovanja, sastoji se od ambalaže (velike ambalaže ili IBC) sa sadržajem. U pojam su uključene posude za gasove objašnjene u ovom poglavlju i predmeti koji se s obzirom na veličinu, masu ili oblik, mogu transportovati raspakovani ili na sanducima od letava ili uređajima za rukovanje. Paket je izraz koji se koristi za robu koja se nalazi u transportnom procesu ili prevozu. • Primjer: plastična boca u kartonskoj kutiji. Plastična boca= posuda, kutija=paket Neki od glavnih paketa su bačve ili buradi, konzerve, vreće, kutije, i plinski cilinderi. Paketi se provjeravaju da bi se ispunili uslovi UN standarda i šifrirani su da bi se identifikovali kao odobreni paketi. U početku, originalni uzor paketa je dat na provjeru. Ako taj uzorak ispuni postavljene kriterije, onda je to “UN odobreno” i svi paketi 48
LOGISTIKA 2009 Decembar

• napravljeni na taj način se obilježe kao odobreni. Provjera se vrši na paketima koji su pripremljeni za transport. Testiranje se izvodi na paketima koji ne sadrže opasne materije, ali sadrže supstancu koja ima slične fizičke osobine, tj. istu masu i gustoću kao realna opasna materija. Uobičajeno je da se sačma upotrebljava za simulaciju čvrstih opasnih materija, a voda za tečnosti. Provjera i testiranje je proces kojim se izlažu paketi, da u realnim i ekstremnim uslovima eksploatacije pokažu opravdanost i zadovolje postavljene i očekivane zahtjeve sa aspekta zaštite lica koja će rukovati i sredine u kojoj će biti korišteni. Postoji više tehnički postavljenih i definisanih testova kojima se izlažu paketi, no prikazujemo neke od njih : • Test padanja - Paket se baca na tvrdu površinu pod različitim uglovima, ubrzanjima i na različite elemente, dijelove, npr. ivice, porubi paketa. Cilj je testirati i pronaći najslabije tačke u otežanim i specifičnim okolnostima vanrednih događaja u toku manipulacije realnog okvira. Paketi prolaze test ako su uspjeli da očuvaju supstancu (tj. ako ne procure tečnosti i ne raspu se čvrste materije). • Test o nepropuštanju tečnosti Paket se drži u vodi 5 minuta pod malim pritiskom (jačina pritiska koji se koristi zavisi o grupi pakovanja). Ako ne ispusti tečnost

Značenja kodova na pakovanju opasnih materija
Da se ispoštuju norme o očuvanju i zaštiti čovjekove okoline, zdravlja i života ljudi, te materijalnih dobara, pred ambalažu u koju se pakuju opasne materije postavljaju se norme i kriteriji za njen kvalitet: • vidljivo obilježena podacima o sadržaju i oznakama opasnosti • dobro zatvorena i nepropustljiva, kako bi osigurala da se za vrijeme prevoza opasna materija ne rasipa i gubi; • dovoljno čvrsta, jaka i nepropusna, uključujući i zatvarače; • otporna na materiju koja je pakovana u njoj, odnosno opasna materija je ne smije nagrizati, niti •

s njom stvarati štetna ili opasna jedinjenja; propisno zaštićena i natkrivena, te otporna na vlagu ili ako ne, onda to mora biti prevozno sredstvo ili prostor za smještaj ili odlaganje ambalaže; smještena u zaštitnu transportnu ambalažu s osiguranim praznim prostorom i materijalom za popunu, zbog sprečavanja loma pri prevozu, ako se opasna materija daje na prevoz u posudama od lomljiva materijala ili neotporne plastične mase; izdržljiva na unutrašnje pritiske pri promjenama temperature, ako se radi o posudi za prevoz opasne tekuće materije i posudi za prevoz otopine opasne materije; izrađena od čeličnog lima ili drugog prikladnog materijala posude ukoliko su opasne materije zapremine veće od 150 litara; ukupne mase ne veće od 75 kg, ako se radi o ambalaži napunjenoj opasnom tečnom materijom i ako su posude, za prevoz tekuće opasne materije izrađene od lomljivog materijala i pakovane u grupe, odnosno ukupne mase ne veće od 150 kg, ako se radi o ambalaži izrađenoj od nelomljivog materijala i pakovanoj u grupi.

Ambalaže u kojima su se pakovane opasne materije, prazne i

neočišćene boce, posude, vreće, burad itd. u skladištenju ili prevozu moraju biti označene i obilježene kao da su pune.

Označavanje ambalaže
Ambalaža u ADR-u mora biti propisno obilježena, tako da UN broj koji odgovara opasnim materijama u pakovanjima, ispred kojega su slova “UN”, mora biti vidljivo i trajno naveden na svakom pakovanju. U slučaju neupakovanih predmeta, oznake moraju biti na predmetu, njegovoj podlozi ili njegovoj spravi za rukovanje, skladištenje ili polaganje. Oznake pakovanja: (a) moraju biti vidljive i lako čitljive; (b) moraju podnijeti izloženost klimatskim uslovima, što ne smije bitno smanjiti njihov kvalitet. Ambalaža za otpatke dodatno mora biti označena riječima: „ZA PRERADU“. IBC i velike ambalaže zapremine iznad 450 litara, moraju biti označeni na dvjema suprotnim stranicama. Dodatne odredbe za materije klase 1 Za materije klase 1 pakovanja moraju dodatno nositi vlastiti otpremni naziv. Oznake koje su jasno čitljive i ne mogu se izbrisati, moraju biti na službenom jeziku države porijekla, takođe, ako taj jezik nije engleski, francuski ili njemački, i na engleskom,

francuskom ili njemačkom jeziku. Dodatne odredbe za materije klase 2 Posude koje se mogu puniti, moraju nositi sljedeće podatke, napisane jasnim, čitljivim i trajnim znakovima: (a) UN broj i vlastiti otpremni naziv gasa ili smjese gasova; u slučaju gasova koji su razvrstani pod navod n.d.n., pokraj UN broja mora biti naveden samo tehnički naziv gasa. U slučaju smjesa, moraju biti navedena najviše dva sastavna dijela, koja najviše pridonose opasnosti: (b) Za kompriminovane gasove koji se pune prema masi i za ukapljene gasove ili najveća težina punjenja i tara cisterne s armaturom i priborom koji su pričvršćeni u trenutku punjenja ili bruto težina; (c) Datum (godina) sljedećeg periodičnog pregleda. Oznake mogu biti urezane ili napisane na trajnom informacijskom disku ili pločici, koje su pričvršćene na prostor za materije ili napisane na prianjajućim i jasno vidljivim oznakama, kao što su štampane, ili bilo kojim drugim jednakim postupkom. Posebne odredbe za označavanje materije klase 7 Pakovanje mora biti čitljivo i trajno označeno na vanjskoj stranici ambalaže, oznakom pošiljaoca ili primaoca ili objema. Za svako pakovanje, osim izuzetih pakovanja, UN broj ispred kojega su slova “UN” i vlastiti otpremni naziv, moraju biti čitljivo i trajno označeni na vanjskoj stranici ambalaže. U slučaju izuzetih pakovanja, potreban je samo UN broj ispred kojega su slova “UN”. Svako pakovanje bruto mase koja prelazi 50 kg na vanjskoj stranici

ambalaže, mora imati čitljivo i trajno označenu dozvoljenu bruto masu. Svako pakovanje koje je u skladu: (a) S pakovanjem tip IP-1, pakovanjem tip IP-2 ili oblikom pakovanja tip IP-3, mora biti čitljivo i trajno označeno na vanjskoj stranici ambalaže s “TIP IP-1”, “TIP IP-2” ili “TIP IP-3,” zavisno o slučaju; (b) S oblikom pakovanja tip A mora biti čitljivo i trajno označeno na vanjskoj stranici ambalaže s “TIP A” (c) S pakovanjem tip IP-2, pakovanjem tip IP-3 ili oblikom pakovanja tip A, mora biti čitljivo i trajno označeno na vanjskoj stranici ambalaže s međunarodnom registracijskom oznakom vozila (VRI šifra)2 države porijekla oblika i naziva proizvođača ili drugom identifikacijskom oznakom ambalaže koju navede nadležno tijelo države porijekla oblika. Svako pakovanje koje je u skladu s oblikom koje je odobrilo nadležno tijelo, mora biti čitljivo i trajno označeno na vanjskoj stranici ambalaže: (a) Identifikacijskom oznakom koju je za oblik dodijelilo nadležno tijelo; (b) Serijskim brojem kojim se jedinstveno identifikuje se svaka ambalaža koja je u skladu s navedenim oblikom; (c) U slučaju oblika pakovanja tip B(U) ili tip B(M), s “TIP B(U)” ili “TIP B(M)”; (d) U slučaju oblika pakovanja tip C, s “TIP C”. Pakovanje koje je u skladu s oblikom pakovanja tip B(U), tip B(M) ili tip C na vanjskoj stranici krajnje vanjske posude koja je otporna na vatru i

vodu, mora biti jednostavno označen ispupčivanjem, utiskivanjem - ili na neki drugi način koji je otporan na vatru i vodu - trolisnim simbolom koji je prikazan na sljedećoj slici.

Najmanja dopuštena visina je X 4 mm. Kad je materijal LSA-I ili SCO-I u posudama ili materijalima za zamotavanje, i kad se transportuje prema isključivoj namjeni, vanjska površina posuda ili materijala za zamotavanje može nositi oznake “RADIOAKTIVNI LSA-I” ili “RADIOAKTIVNI SCO-I”, zavisno o slučaju. Pri međunarodnom transportu pakovanja, za koja je potrebno odobrenje tipa nadležnog tijela ili transporta, a koji različito vrijede u državama uključenim u transport mora biti oznaka u skladu s potvrdom države porijekla odobrenja tipa. Opasne materije za koje je očekivati da svojim djelovanjem mogu uticati na zagađenje životne sredine , potrebno je na ambalaži pakovanja postaviti listiću “dimenzija 100 mm × 100 mm” kao na slici. Podloga bijela, simboli drvo i riba u unutrašnjosti listiće.

Decembar 2009 LOGISTIKA

49

Poslovna etika
[ta je etika?
Do danas je toliko toga rečeno i o danas e n k toga rečeno g č napisano o etici, unutar poslovnih zai ti i i t l ih h jednica zemalja. Brojni članovi javnog i privatnog sektora već su upoznati s temom kroz rječnik (jezik) i različite poslovne procese.

Etika se odnosi na:
• dobro utemeljen standard dobrog i lošeg, propisan u pojmovima ljudskih prava; • obavezu da se uzdrži od silovanja, krađe, ubistva, napada, klevete, prevare; • vrline kao što su poštenje, saosjećanje, odanost; • pravo na život, pravo izbjegavanja povreda, pravo na privatnost; • proučavanje i razvoj etičkog standarda kako bi se osigurala njegova prihvatljivost i utemeljenost; • stalne napore da se ocijeni naše moralno uvjerenje i moralno ponašanje; • nastojanje da se institucije koje koristimo oblikuju tako da imaju prihvatljive i stabilne osnove.

Etika nije:
• povezana s osjećanjima. Ona često odstupaju od onoga što je etično. • Isto što i religija. Religija može postaviti visoke etičke standarde i podstaći njihovo provođenje, ali etika nije ograničena religijom. • Slijeđenje zakona. Zakon može odstupati od etičnog. • Činjenje svega što društvo prihvata. Društvo može biti neetično.

Poslovna etika
Poslovna etika se bavi načinima obavljanja poslovnih djelatnosti. Poslovna etika je vezana za istinu i pravdu, koje se tiču: • očekivanja društva, • poštenog takmičenja, • oglašavanja, • odnosa s javnošću, • društvenih odgovornosti, • potrošača, • ponašanja firmi. Pojedinci i organizacije djeluju u 50
LOGISITKA 2009 Decembar

okviru akona ihovi ostupc djeokviru zakona. Njihovi postupci djeokviru zakona. Njihovi postupci djeu kon o stupc u luju a drug pojedinc organi cije luju na druge pojedince i organizacije ju uge ug po e nc org ni cij g nce izaci i n dob it društva. Do tog st na na dobrobit društva. tog stepen stepena obrobi u a ob b t pojedinci i organizacije moraju se j di i i i ij j pokoriti pravilima i vrijednostima postavljenim od strane pravnog sistema. Sudovi podstiču ova pravila i odredbe. Ipak, zakoni ne mogu regulisati sve postupke pojedinca i organizacija. Ima područja u kojima postoji mogućnost slobodnog izbora u donošenju odluke. Odluka pojedinca da kupi neku vrstu sladoleda ili automobil; odluka organizacije da proizvede neku količinu hladnjaka nije regulisana zakonom. Izvan ova dva područja, postoji i treće gdje se pojedinci i organizacije moraju podrediti normama društva u kojem djeluju. To se zove etičko područje. U tom području standardi ponašanja su utemeljeni na uobičajenim načelima i vrijednostima društva u cjelini. Etički prihvatljiva odluka jednako je prihvatljiva zakonskim i moralnim standardima društva u cjelini (Daft, 1997, str. 142). Lako je donijeti odluku kada o njoj postoji zakon ili odredba. Ipak, kada se pojedinci i organizacije suoče s etičkim problemom, često dolazi do teških situacija. Kako zakoni ne uređuju etičke standarde, često se pojedinci i organizacije suočavaju s odlukama koje nije lako donjeti. Pojedinci i organizacije suočavaju se s etičkom dilemom kada je teško razlikovati pravo od krivog, a svi se alternativni izbori i ponašanja smatraju nepoželjnim zbog negativnih etičkih posljedica (Daft, 1997, str. 142.). U ovom slučaju pojedincima i organizacijama su potrebne upute kako bi riješili te etičke dileme. Onda je prirodno da organizacije razviju neki etički kriterijum, koji bi pomogao u riješavanju problema u okviru etike. Različiti etički kriterijumi se pretvaraju u različite osnove ponašanja kod pojedinaca, u organizacijama ili u društvenom sistemu. Neki zaposleni kažu da u našoj firmi: • Neki članovi moje službe koriste svoje pozicije za privatne ciljeve.

• Članovi moje službe koriste Članovi moje službe koriste lanovi oj lanovi moj luž oriste rist poziciju za zapošljavanje svojih prip ziciju zapošlja anj vo h ipoziciju zap šljavanje svojih priiu a jatelja ili rođaka. jatelja ili rođaka. e l đ • M j nadređeni podstiče zaposMoj d đ i d tič ič lene da djeluju etično. • Nadređeni u mojoj službi imaju visoka etička načela. U mojoj službi ima ozbiljnih etičkih problema. Moji nadređeni daju dobar primjer etičnog ponašanja.

Za{to etika?
U osnovi se pokazuje da biti etičan i društveno odgovoran, nije pametno za organizaciju. Kratkoročno, cijena razvijanja i održavanja etične organizacije čini se visokom, naspram uloženog vremena, truda i novca. Ipak, dugoročno, dobrobit etičnog djelovanja i reputacije prevagne nad cijenom plaćenom u početku. Danas, investitori prije ulažu novac u stalne poslove koji imaju reputaciju etične i društvene odgovornosti. Ulagači sve više bježe od udjela u neetičnom poslovanju. U naprednom društvu, organizacije koje su poznate po neetičnom djelovanju teško dolaze do poslova zato što je etično ponašanje izloženo snazi tržišta (Donaldson, 1992, str. 40). Neetično djelovanje uvjek vodi povećanju troškova, kako za organizaciju, tako i za potrošača. Ono uvjek vodi do smanjenja kvaliteta usluga ili proizvod,a što isto povećava cijenu i smanjuje zadovoljstvo potrošača. Ono odmah smanjuje profitabilnost organizacije. Nizak moral i cinizam, nepovjerenje i srdžba vladaju neetičnom radnom sredinom. Visok lični stepen stresa i učestali otkazi zaposlenima, pojava nepoštovanja zaposlenog, gubitak radnog ponosa i gubitak smisla preplavljuju organizaciju, nepoštovanje integriteta, vodi gubitku odgovornosti na radu (Petrick & Quinn, 1997, str. 25). Krajnji rezultat je stagniranje društva u cjelini. Kada sve strane ostanu u okviru etičnog ponašanja, sa smanjenim troškovima i povećanim zadovoljstvom, puno je pravednija i raspodjela dobara u društvu. Etika postavlja standarde

za primjenu pri odlučivanju pri različitim alternativama. U tom kontekstu, postoje ključna načela koje treba uzeti u obzir pri odabiru. U praksi postoje dva pojma koja su nerazdvojni djelovi etike: dosljednost i poštenje. Moramo primijeniti iste moralne standarde u sličnim situacijama, izuzev ako se dvije situacije bitno razlikuju jedna od druge. Ovo je pojam doslednosti, koju etika treba u okviru moralnog standarda, delovanja i vrednosti. Poštenje je pojam za ljude, čija su djelovanja u skladu s njihovim vrijednostima. Etika traži dosljednost u našim moralnim standardima i u sprovođenju istih. Etika, isto, traži dosljednost među našim etičkim standardima i djelovanjima, kao i u našim unutarnjim težnjama. Napokon, etika traži dosljednost u postupanju prema sebi i prema ostalima (Santa Clara University, Markkula Center for Applied Ethics, 1998). Dok je razumljivo da je neki čin pod jednim skupom okolnosti etički siguran, isti taj čin u drugom vremenu i prostoru, i u drugom skupu okolnosti, to ne mora biti. Kada sukobi uđu u etičko područje, potreban je skup pravila i vodilja za donošenje odluke. Isto tako, odlučivanje u etičkom području teško je i zato što se značenje pravog i krivog može razlikovati u različitim kulturama, u različitim društvima i u različitim vremenima. Prihvaćeno je da se uz etičke standarde pravni standardi razlikuju u različitim državama i društvima (Koontz & Weihrich, 1988, str. 616). Zbog apstraktne i relativne prirode etičkih problema, neophodno je imati dogovoren skup pravila i vodilja za što efikasnije rješavanje problema. Takav skup pravila i vodilja jamči jednako i pošteno postupanje prema svima upletenim u problematičnu situaciju. Nastaviće se...

PERSPEKTIVA I PRAVCI RAZVOJA INTERMODALNOG TRANSPORTA U BOSNI I HERCEGOVINI
oznato je da Bosna i Hercegovina, prema ekonomskim rezultatima, ne pripada globalnim akterima. Ipak zemlja se ne može izolovati od generalnih, trendova kada je u pitanju intermodalnost, a koji vladaju na transportnom tržištu. Stoga će imati koristi od porasta kontejnerizacije i intermodalnosti u regiji. Međunarodni kontejnerski saobraćaj spada u najdinamičnije ekonomske sektore tokom zadnjih godina. Između 1990. i 2006., trgovina kontejnerizovanom robom u svijetu je porasla za oko 11% godišnje. To pokazuje veći porast nego u slučaju prevoza tereta i putnika avionom. Prema podacima različitih istraživačkih centara, „Deutsche Bank“, „Drewry Shipping Consultants“ i „Ocean Shipping Consultants“, ova stopa porasta će se nastaviti najmanje tokom narednih deset godina, do 2016. Porast manipulisanja kontejnerima, veća, je od porasta kontejnerskog saobraćaja. Od 1990. godine, prosječni porast manipulisanja kontejnerima u suhim i mokrim lukama iznosio je oko 14% godišnje. Glavni razlog je kreiranje čak i većih matičnih brodova, te mreža sistema čvorišta i krakova. Koji su glavni razlozi za značajan porast kontejnerskog saobraćaja u poređenju sa konvencionalnim saobraćajem, bilo da se radi o saobraćaju na moru ili na kopnu? Porast dolazi od restruktuiranja kontejnerskog saobraćaja koji se može objasniti sljedećim faktorima: - Sa porastom liberalizacije svjetske trgovine, međunarodna podjela rada i decentralizacija proizvodnog procesa dobila je maha, barem od 1990. godine. - Smanjenje carinskih tarifa i

P

diskriminacijskih trgovinskih barijera je takođe poboljšalo razmjenu robe, gdje se Evropska unija može smatrati najnaprednijom ekonomskom regijom. - Sve se više i više robe transportuje kontejnerima. Ovaj trend proizilazi s jedne strane od rastućeg udjela gotovih i polugotovih proizvoda, ali takođe i od mogućnosti za transport jako osjetljivih proizvoda u posebnim kontejnerima (roba koja se savija i lako kvarljiva roba). - Nadalje, hemijski proizvodi, građevinski materijali i poljoprivredni proizvodi su danas pogodni za kontejnerizaciju. - Kontejnerizacija ima specifične prednosti u multimodalnom transportnom lancu. To važi za vrijeme manipulacije kontejnerima, koje je puno kraće od vremena manipulacije i pretovara za konvencionalne robe. Azijske portalne dizalice mogu pretovariti do 40 kontejnera za jedan sat (do 1.000 t). To je vrijeme potrebno da se pretovari roba sa dva do četiri osovinska željeznička vagona tipa „Hab“, gdje svaki od njih ima nosivost od 50 do 60 t. To je razlog zašto luke koje opslužuju BiH, kao što su Ploče, Rijeka, Split, Koper i Trst, ulažu više kapitala u kontejnersku opremu, nego

u konvencionalnu. - Transportna produktivnost u kontejnerskom transportu stalno se povećava. Feeder brodovi koji redovno dolaze u jadranske luke povećali su svoje kapacitete sa 250-500 TEU na 2.000-2.500 TEU. - Cijene transporta se smanjuju brže, nego što je to slučaj sa konvencionalnim saobraćajem. Uprkos ogromnom porastu u količini, cijene transporta za pomorski kontejnerski transport će nastaviti da se smanjuju i prate trend koji je počeo u pomorskom i kopnenom kontejnerskom transportu oko 1990. godine (uprkos trenutnim povećanjima cijena zbog velike potražnje u Indiji i na Dalekom Istoku). Ako se uporede prosječne konetejnerske cijene iz 1990. godine i danas, može se zaključiti da je došlo do smanjenja od preko 4050%. Prema istraživanjima preduzeća „Ocean Shipping Consultants“, kada je u pitanju transport u Evropi, narednih godina iste će se i dalje smanjivati za dodatnih 15-25%. Osnovno usko grlo za ovaj brzi porast su kapaciteti luka. Većina sjevernoevropskih luka nije očekivala da će takav porast dovesti do smanjenja kvaliteta manipulacije.

Dobri primjeri su luka Roterdam i Hamburg. S druge strane, regija Mediterana, uključujući Jadransku regiju, to je predvidjela te je došlo do značajnog porasta u kapacitetu manipulacije kontejnerima sa otvaranjem Luke Gioia Tauro, Taranto i proširenjem luka u Veneciji, Trstu i Koperu. Za BiH, izgradnja novog kontejnerskog terminala u Pločama je još jedan indikator buduće kontejnerizacije. Kontejnerizacija je unijela radikalne promjene u saobraćaju na kratke razdaljine. Osim sistema čvorišta i krakova koji opslužuju naročito velike kontejnerske matične brodove na klasičnim evropskoazijskim i evropsko-američkim pravcima, novi pravci brodskog prevoza na kratke razdaljine unutar ograničenih regija kao što je Jadransko more i – u Evropi najrazvijenija regija Baltičkog mora – daju još više razloga za kontejnerizaciju roba. Prema istraživanjima preduzeća Drewry, Jadransko more, Baltičko more i baltičke morske luke će u narednom periodu imati najveći porast kontejnerizacije. Koje su posljedice potražnje za transportom? - Osim klasičnih stopa porasta datih u istraživanjima i analizi statističkih podataka, potražnja za kontejnerskim transportom u BiH će se povećati za sav uvoz i izvoz roba, zbog jednostavne činjenice što će ili pošiljalac ili primalac robe zahtijevati kontejnerski transport. - Razvoj specijalizovanih kontejnera, kao što su kontejneri silosi, kontejneri cisterne, te veći kontejneri kao što su oni od 45 stopa i - oni koji još ne postoje u Evropi – kontejneri od 53 stope, čija je visina do 12 stopa i 6 inča (3,81 m), napraviće kontejnere atraktivnijim.
Decembar 2009 LOGISTIKA

51

Tako će u BiH postojati pet multimodalnih terminala u prvim fazama uvođenja multimodalnih usluga: - Ploče (koji se ovdje računa kao “BiH terminal” jer uglavnom opslužuje prostor BiH); - Sarajevo (najveća aglomeracija); - Banja Luka (glavni grad Republike Srpske i druga najveća aglomeracija); - Tuzla (treća najveća aglomeracija i industrijska zona); - Brčko (trimodalni terminal na rijeci Savi, jedinica lokalne samouprave). Geografske lokacije ovih pet potencijalnih terminala obuhvataju glavne dijelove BiH. Broj terminala se također čini prihvatljivim, ukoliko se uporedi za drugim zemljama slične veličine: Hrvatska trenutno ima šest multimodalnih kontejnerskih terminala (Rijeka, Split, Zadar, Zagreb, Slavonski Brod, Osijek). Broj stanovnika i površina Hrvatske su skoro isti kao u BiH, samo je njen geografski oblik izdužen. BDP (paritet kupovne moći)

je oko dva puta veći nego BDP u BiH. Sa aspekta brojki, Hrvatska bi se mogla uzeti kao primjer za početne faze razvoja multimodalnih usluga u BiH. Austrija, koja je oko dva puta veća od BiH ili Hrvatske, ima 16 multimodalnih terminala. Austrija može poslužiti kao primjer za kasnije faze razvoja multimodalne infrastrukture u BiH. U transportnoj praksi, sve je ustaljenija praksa prelaska sa filozofije od „od vrata do vrata“ na logističku filozofiju „od terminala do terminala“, odnosno od „od logističkog centra do logističkog centra“. Ovo je generalna poruka za špedicije, „špediterska preduzeća ili transportne operatore“ u Bosni i Hercegovini, da se svijet mijenja. Specifičnost intermodalnih pravaca „od vrata do vrata“ je u činjenici da oni obično uključuju pretovarne centre u najširem smislu ove riječi, odnosno teretne terminale, centre za konsolidaciju ili logističke centre, u kojima se vrši prelaz iz jednog vida transporta u drugi. Još jedna karakteristika intermodalnih trans-

portnih pravaca „od vrata do vrata“ leži u činjenici da ovi pravci ne moraju neophodno predstavljati najkraću transportnu razdaljinu između „vrata“, zbog procesa konsolidacije koji je povezan sa intermodalnim transportom. U praktičnom transportu, barem u upravljanju nabavnim lancem, stvarni direktni transport „od vrata do vrata“ koji se vrši, na primjer, jednim kamionom, je relativno rijedak. Čak i kod kamiona koji prevoze do 38 t ili čak do 44 t, stvarni transport je transport „od terminala do terminala“, gdje su terminali također centri u vlasništvu relevantnog špediterskog preduzeća, te samo to preduzeće i partneri sa kojima on sarađuje imaju pristup istim. Na ovim terminalima kamioni se istovaraju i roba se stavlja u manje kamione kapaciteta od 12,5 t ili 7,5 t ili čak i manje (3,5 t), posebno za veće centre kao što je Sarajevo. Jednostavno je previše skupo koristiti kamione za prevoz tereta na velike udaljenosti (uglavnom prikolice sa tri osovine) za mikro-distribuciju. Drugim riječima,

sa razvojem terminala u BiH, ova tendencija će se također razvijati. Stoga, važan dio nije transport „od vrata do vrata“ kao takav, već lanac multimodalnog transporta bez ikakvih prekida, koji je u istoj mjeri efikasan sa stanovišta kvaliteta i cijena, kao i prevoz kamionom „od vrata do vrata“. Zašto postoji tendencija prelaska sa transporta „od vrata do vrata“ na transport „od terminala do terminala“? Sa sve većom industrijalizacijom i tercijarizacijom, prosječna težina pošiljki se postepeno smanjuje. Kao posljedica toga, pošiljke se konsoliduju u zbirne pošiljke koje se transportuju do terminala gdje se dekonsoliduju, te svaka pošiljka šalje primaocu. Može se reći da je težina prosječne pošiljke u Evropskoj uniji između 150 i 200 kg, obično u paletiziranom stanju. To je još jedna stavka zbog koje je važno da BiH prilagodi svoje multimodalno zakonodavstvo modernim logističkim tokovima i tokovima logističkih lanaca nabavke. SVIJET SE MIJENJA!

52

LOGISITKA 2009 Decembar

Decembar 2009 LOGISTIKA

53

Januar
Pon Uto Sri Pet Sub Ned

Februar
Pon Uto Sri Pet Sub Ned

Mart
Pon Uto Sri Pet Sub Ned

April
Pon Uto Sri Pet Sub Ned Pon Uto Sri

Maj
Pet Sub Ned Pon Uto Sri

Jun
Pet Sub Ned

Jul
Pon Uto Sri Pet Sub Ned

Avgust
Pon Uto Sri Pet Sub Ned

Septembar
Pon Uto Sri Pet Sub Ned

Oktobar
Pon Uto Sri Pet Sub Ned

Novembar
Pon Uto Sri Pet Sub Ned

Decembar
Pon Uto Sri Pet Sub Ned

M-OIL KARTICA ZA NA JEDAN POGLED
» Bezgotovinsko sipanje goriva » Funkcija tunela za Mount Blanc, Frejus i Evrotunnel » Funkcija putarine za Italiju, Njemačku, Francusku i Austriju » Rezervacije Trajekta

PUNI SERVIS SAMO ZA VAS
Naše pumpe raspolažu: » Prostornim parkiralištima » Širokim voznim trakama » Restoranima/Odmorištima » Pumpama visoke učinkovitosti » Mogućnost tuširanja/pranja

BRZO DO NOVCA
Povrat poreza na dodanu vrijednost u Evropi je jedna jako zbunjujuća okolnost. Ko želi imati pregled nad ovim kompleksnim pitanjem, potreban mu je partner na kojeg se može osloniti. Zahtijevajte prioritete i kompetentnost bez kompromisa. Od prve ideje do izmjerljivog rezultata je dalek put, gdje strategija, inovacija i komunikacija stvaraju nerazdvojno jedinstvo. Bez zaobilaznica do cilja - i uštedili ste dragocjeno vrijeme. Mi preuzimamo za Vas povrat poreza na dodanu vrijednost u cijeloj Evropi, kako bi imali slobodan prostor za druge stvari. Porez na dodanu vrijednost je jedan od najvećih aktora troškova u transportu. Iskoristite naš brzi postupak povrata, gdje u roku od nekoliko dana možete raspolagati Vašim porezom na dodanu vrijednost.

PUTARINA & TUNEL SERVIS!
Sa M-Oil karticom putarina za Vas postaje sasvim jednostavna: Plaćajte bezgotovinski takse za upotrebu za autoputeve i tunele Putarina u Austriji Plaćajte putarinu u Austriji bez problema. Kao M-Oil klijent štedite dragocjeno vrijeme: Obračun austrijske putarine za autoputeve, tunele i mostove ide jednostavnije i brže. Putarina u Francuskoj Kao M-Oil klijent jednostavno obračunavate putarinu u Francuskoj preko Vaše M-Oil kartice za gorivo. S novim sistemom putarine „TIS PL”, obračun taksi za upotrebu za autoputeve u Francuskoj je još jednostavnije i povoljnije - sa M-Oil karticom za gorivo profitirate dodatno od atraktivnih sniženja na francuske takse. Rabat na licu mjesta! Putarina u Italiji Kao M-Oil klijent plaćanje putarine u Italiji postaje čisto zadovoljstvo. Sa M-Oil karticom za gorivo, odnosno Viacard i Telepass, imate slobodnu vožnju kroz čizmu Evrope. Poručite sada i pojednostavite transporte preko Talijanskih autoputeve.

Kontakt: Sinisa Vidovic Tel.: +43 7588 6105 22 Fax: +43 7588 6105 14 Mobile: +43 676 844 440 310 e-mail: sinisa-vidovic@m-oil.at Skype: m-oil.sini Homepage: www.m-oil.at

Dec m Decembar 2009 LOGISTIKA Decembar 200 LOGISTIKA Decembar 2009 LOGISTIKA e mb 00 LO ISTIK 0 OG S KA

55 55

56

LOGISTIKA 2009 Decembar

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->