P. 1
ReprezenT [broj 207, 5.7.2010]

ReprezenT [broj 207, 5.7.2010]

|Views: 248|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/24/2014

pdf

text

original

VELIKA KLADUŠA

:

Održana 21. redovna sjednica Općinskog vijeća

BOSANSKI PETROVAC:

Otvorena druga dionica puta Bjelaj-Vođenica

Zatražena izrada Pravilnika o korištenju
Str. 06

PARKING PROSTORA

Investicija vrijedna 416.000 KM
Str. 12

◙ BROJ 207 ◙ 05. JULI 2010. ◙ GODINA V ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić posjetio Bihać i Cazin
Str. 08, 13

BOSANSKA KRUPA:

Vatrogasci dobili vatrogasno vozilo
Str. 10

Eventualni požari pod TURSKA ŽELI EKONOMSKU tehničkom SARADNJU SA BIHAĆEM kontrolom
SANSKI MOST: BIHAĆ:
Str. 04

Kulturno-vjerska manifestacija

„Musala 2010“
Str. 05

Održana prva sjednica Direkcije sajma „EKOBIS 2010“
BUŽIM:
Str. 11

Prodefilovalo preko

Vrijedan infrastrukturni projekat: Asfalt za Duranoviće i Mamiće
SANSKI MOST:
Str. 09

5 0 bajr aka i bajr aktar a
Velika Kladuša
Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

Svečano obilježeno 66 godina od Drugog zasjedanja ZAVNOBIH-a

2

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Marketing

Naši pogledi

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

3

Osvrt

Crno bijeli svijet

Eppur si muove (Ipak se kreće)
ed je da ponekad nešto lijepoga i afirmativnoga napišemo na ovoj stranici i da podsjetimo da smo i tome vični. Priželjkujemo samo da je češće ovakvih prilika! Nemamo se namjeru ni potrebu pravdati za nedostatak ovakvih prilika i lijepih stvari jer doista nije do nas, negdje su drugdje razlozi. I problemi! No, kada ih uočimo, evo nas, tu smo. Ko ne želi imati lijepu priču umjesto sumorne? Malo ćemo predstaviti poljoprivrednu proizvodnju na prostorima Unsko-sanskog kantona, posebno na prostorima općine Velika Kladuša koja u posljednjih nekoliko godina postiže sve zapaženije rezultate. Treba naravno kazati i kako se što lokalne što kantonalne vlasti sve više okreću ovoj oblasti i daju joj svoju podršku mada je ona katkada i ponegdje više protokolarne odnosno moralne naravi nego suštinske, međutim, ipak se kreće. Da su se tomu oni koji su trebali dosjetili malo ranije, drugačija bi priča o krizi i recesiji bila na ovim prostorima. Ovako, više o njoj pričamo nego što joj se konkretnim potezima odupiremo. Prošle sedmice na području dvije velikokladuške mjesne zajednice ekipa naše Redakcije pripremala je i realizirala dvije različite televizijske reportaže o različitim poljoprivrednim proizvođačima. Niti jednu nismo otišli planski uraditi već smo to učinili slučajnim izborom koji nas je doveo do zanimljivog proizvođača mlijeka koji je prije deset godina započeo sa jednom vlastitom kravom da bi danas sa njih deset godišnje proizvodio pedeset hiljada litara visokokvalitetnog mlijeka. Drugi naš slučajni izbor bio je početnik u kooperativnoj proizvodnji malina i kornišona koji je počeo bez marke vlastitog

Priča iz života
(d e m o k r a t s k o g)
' Piše: Sead Midžic

R

kapitala i bez ikakvog znanja ali je imao nešto vlastitog zemljišta i dobru volju. Sve ostalo mu je obezbijedila Specijalizirana poljoprivredna zadruga „Agromerkantilija“. Oba ova slučaja zanimljiva su i poučna, svaki za sebe, iz više razloga. I ovdje su ljudi, kao i u drugim djelatnostima, počeli iz ništa i sa ništa. I uspjeli i pokazali i dokazali kako kruha ne treba tražiti u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji...već kod svoje kuće, u krugu svoje porodice. Naravno, ove i druge brojne priče ćemo objaviti i na stranicama ReprezenT-a jer želimo da svaku našu inicijativu pretvorimo u konkretnu realizaciju. Želimo prikazati hrabre koji su uspjeli samo zato što su bili hrabri i želimo kroz njihove priče ohrabriti one koji se možda još uvijek kolebaju. I želimo još nešto. Želimo pokazati u kojim je to slučajevima našim sagovornicima pružena verbalna a u kojim konkretna pomoć vlasti. U naša dva slučaja, stjecajem okolnosti, imamo primjer verbalne, pa čak ni takve pomoći, i imamo primjer konkretne pomoći. Raspoloženja u ovim domaćinstvima stoga su značajno različita. Našeg prvog sagovornika jednostavno iritira činjenica da bi mogao još „čuda“ uraditi da je više razumijevanja vlasti i povoljnijih kredita, a ne da mora mikrokreditnim organizacijama plaćati enormne kamate i tako spajati kraj s krajem. Dokle raditi za drugoga, pita se naš sagovornik. U drugom našem primjeru situacija je dijametralno suprotna. Naš je sagovornik krenuo u biznis bez ijedne marke u džepu. Imao je ono što je bilo potrebno, komad zemlje i dobru volju. Sve ostalo dobio je od Zadruge koja kreditira

svoje kooperante, bez kamatnog i drugog opterećenja. Nastale obaveze plaća svojim proizvodima. Ako kažemo da naš prvi sagovornik još nije dobio poticaje za mlijeko za tekuću godinu onda ćemo i potvrditi da je u ovom slučaju odnos vlasti prema poljoprivrednim proizvođačima krajnje nekorektan. U drugom našem slučaju u kojeg se ne miješaju vlasti bilježimo sasvim drugačiji odnos Zadruge. Prisjećamo se da je 17. juna veliko nevrijeme popraćeno olujom i ledom pričinilo ogromne štete na usjevima poljoprivrednih proizvođača SPZ „Agromerkantilije“. Već nakon sat i pol vremena menadžment Zadruge i njeni uposlenici pozvali su sve zasade na prostorima bivše države i obezbijedili 200 hiljada struka krastavaca koji su u rekordnom roku stigli na ove prostore i podijeljeni kao donacija poljoprivrednim proizvođačima. Prvo jutro nakon olujnog nevremena agronomi i drugi stručnjaci ove Zadruge bili su na terenu i popisali nastalu štetu a menadžment je nastavio stalno zasjedanje dok nisu prestale okolnosti zbog kojih je do toga došlo. Općinskim komisijama za procjenu šteta trebalo je daleko više vremena a općine po njihovom izvještaju još nisu reagirale. Pitanje je hoće li uopće reagirati jer su budžetske rezerve potrošene u neke druge svrhe! Zbog ovakvog odnosa i iskazane tromosti u radu, pojedini vijećnici Općinskog vijeća Cazina tražili su da se na pretprošloj sjednici raspravlja o štetama u ovoj općini. Međutim, parlamentarna većina nije se time složila. Dakle, razlike u potezima i odnosima prema poljoprivrednim proizvođačima su ogromne, a to i poljoprivredni proizvođači sve više prepoznaju.

Neki kao da su stvarno pali S MARSA
Ustanem ja na lijevu nogu i onako sav nalijev odem na središnji (novoizgrađeni) gradski trg u Bihaću i imam šta vidjeti. Došli vanzemaljci! Posjetili Bihać i Unsko-sanski kanton. Napaćeni narod Unsko-sanskog kantona je ovih dana zaprepastila riječ VANZEMALJCI. Riječ možda toliko i nije - koliko informacija da su vanzemaljci posjetili Unsko-sanski kanton, da dolaze u miru, i da ga izvuču iz teške ekonomske i političke krize. Bilo je i ranije sličnih posjeta od državnih i federalnih institucija sa istom namjerom izlaska iz krize. Valjda smo tako i navikli pod rukovodstvom ove naše Izvršne i Zakonodavne kantonalne vlasti. Zlobnici koji ne spadaju u obožavaoce naše Izvršne i Zakonodavne kantonalne vlasti i njene (naročito unutarnje) politike, odmah su lansirali glasinu da je naša Izvršna i Zakonodavna kantonalna vlast namjerno pozvala Vanzemaljce kako bi skrenula pažnju sa svojih unutarstranačkih i međustranačkih političkih problema! Što se napaćenog naroda tiče, toliko je oguglao(o ratu) da ga vanzemaljci nisu posebno uzbudili. Kad se bolje razmisli imamo ih odavno. I na sastancima Izvršne i Zakonodavne kantonalne vlasti uočena je pojava vanzemaljaca. NEKI KAO DA SU STVARNO PALI S MARSA! Znao sam! Tvrdim ja to već petnaestak godina, ali mene niko ne šljivi (brendi-šljivovica), ja petnaestak godina idem okolo i tvrdo foteljišem (fotelja-stolica, može i ministarska, direktorska, vanzemaljci foteljaši) kako ONI postoje, ali meni niko ne vjeruje! Oduvijek sam znao, da mali zeleni postoje, da mali crveni postoje, a i da mali žuti postoje, da su Marsovci pali s Marsa (ne Marksa), ili sa Venere, ili tamo odnekud, ja nisam nacionalista pa mi je svejedno odakle pali, oduvijek sam znao da su tu, među nama, da će nam doći u zvaničnu i prijateljsku, a možda i neprijateljsku, posjetu, da će se svrstati ili nesvrstati u nekakvu principijelnu ili neprincipijelnu koaliciju (još im ne znam politička ubjeđenja) uz nas, znao sam ja odavno da njih - ima! I evo, dokaza imamo, konačno, pojavili su se na gradskom trgu u Bihaću. Ja vidio svojim očima. Tu onda nema zezanja, a ako ga i ima- nema ga kad su u pitanju dotični mali zeleni, mali crveni, a i mali žuti. Istina, prema svjedocima, baš i nisu bili nešto mali, bili su, onako, kabastiji, ali su poneki mediji bili već malo pretjerali kad su u pitanju njihovi uspjesi, pa to treba primiti malo s rezervom. I sad, kad su oni konačno tu, sad su pred misleće stanovnike i građane Unsko-sanskog kantona, a i dublje, postavljaju neka zajebana pitanja, koja, šejtan i đavo da ih nosi, traže i odgovarajući odgovor. Ova pitanja, na primjer: Zašto su se dotični zelembaći, crvendaći, i žutaći spustili baš u crnu rupu, a ne na neko drugo mjesto? Zašto sa sobom nisu donijeli i pare, kad se zna da kuburimo sa parama, i kad se zna da su nama zelembaći potrebni kao kruh, ali i šire! Nego nam tu izvode nekakve političke performanse. Znači li to da oni (pavši s Marsa) imaju nešto protiv nas i našeg nezadrživog brzog (ne)razvoja, da su protiv našeg demokratskog sistema, da su protiv našeg izbornog sistema, da su protiv reformi koje činimo u školstvu i zdravstvu, da su protiv naše (ne)uspjele privatizacije, i protiv našeg opredjeljenja za bilo šta?! Da li to znači da naša kantonalna vlada krije-da smo se i kod njih već zadužili? Kome je time dana politička podrška time što su pali ovde s Marsa? Zašto se nama baš sada događaju Vanzemaljci? Osim tih političkih dilema, mogu se postaviti i neka intimnija pitanja koja zadiru u dušu, moja gospodo! Imaju li oni kao i mi - Vladu i Skupštinu, stranački lidere i političke stranke? Može li se kod njih ući u crveno? Koliko je kod njih potrebno kandidata za demokratiju! Kad su oni kabasti – koliki im je? Kako se na njihovom jeziku psuje majka marsovska, a zbog eventualne fudbalske utakmice i svjetskog prvenstva vanzemaljaca? Ima li i kod njih privrednih društava poput „Agrokomerca“ i drugih koja su opljačkana, a i danas se pljačkaju? Moraju li i njihovi zdravstveni radnici ostvarivati svoja prava poput uposlenih u našoj Kantonalnoj bolnici? I tako dalje. Imam ja još vazdan pitanja, ali šta mi vrijedi kad nema odgovornih koji su spremni da mačka marsovskog povuču za rep! Zašto sam se ja uopšte uzbudio zbog vanzemaljaca? vanzemaljci dolaze! U svakom slučaju, većina građana Unsko-sanskog kantona je - van sebe!

by Sead Midžić

ReprezenTacija

4

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Kanton

Održana prva sjednica Direkcije sajma „EKOBIS 2010“

U toku konkretizacija sajamskih aktivnosti
BIHAĆ - U četvrtak je u sali Privredne komore Unsko-sanskog kantona u Bihaću održan prvi ovogodišnji sastanak Direkcije sajma „EKOBIS 2010“. Ovogodišnju Direkciju sajma EKOBIS, prema odluci Upravnog odbora Privredne komore USK-a čine: Ismet Pašalić, predsjednik, Sadeta Gutlić, generalni sekretar, Enes Ružnić, stručni saradnik za industriju, Ljilja Ivušić, stručni saradnik za PR (Public Relations) i edukaciju, Nihad Šušnjar, projekt-dizajner, Sanela Sabljaković, stručni saradnik za evropske integracije i Sabine Günther, stručni saradnik - savjetnik - svi uposleni u Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona, te Senad Ramić ispred RTV USK, Nijaz Lipovača ispred Općine Bihać, Arijana Vojić ispred Turističke zajednice USK-a, Jasmira Dervišić ispred Ministarstva privrede pri Vladi USK-a, te Ervin Alagić ispred Obrtničke komore USK-a. Direkcija ima zadatak realizirati sajam „EKOBIS 2010“ u smislu marketinga, organizacije, svih pripremnih, provedbenih i završnih aktivnosti za uspješno održavanje sajma koji će se održati u Bihaću od 02. do 05. septembra. Direkcija sajma je za realizaciju projekta odgovorna predsjedniku Komore i Upravnom odboru ove institucije, te je po realizaciji Projekta sajma „EKOBIS 2010“ obavezna podnijeti Izvještaj o realizaciji svih sajamskih aktivnosti. Sajam se ove godine održava uz punu podršku i generalno pokroviteljstvo Federalnog ministarstva okoliša i turizma, naglašeno je na prvoj sjednici ovogodišnje direkcije sajma „EKOBIS 2010“, na kojoj je nakon naglaska o sponzorima, pokroviteljima i medijskim pokroviteljima glavni akcent stavljen na izlagački dio sajma i na program pratećih sadržaja sajma EKOBIS. Sajam će i ove godine imati već dogovorene prateće sadržaje sajma: međunarodnu konferenciju „Nacionalni parkovi u funkciji turizma“, seminar/radionicu „Sistem upravljanja bezbjednosti hrane: HACCP, ISO 22000, BRC, GMP, IFS“ u saradnji sa TUV Adria Sarajevo, okrugli stol „Potreba i značaj zadrugarstva u F BiH“ u organizaciji Zadružnog saveza F BiH, prezentaciju kompanije „Tehnix“ Donji Kraljevec - vodećeg proizvođača opreme za zaštitu okoliša iz Republike Hrvatske, prezentaciju „Razvojna OS III“, prezentaciju idejnog projekta eko sela „Čardaklija“ Vrtoče, prezentaciju „Nacionalni park Sjeverni Velebit“ i promotivnog filma „Divljina, raznolikost, ljepota, sloboda“, te prezentaciju kompanije „Tornado“ Virovitica. Od sportsko rekreativnih i zabavnih sadržaja održat će se prezentacija Kluba ekstremnih sportova „Limit“ Bihać, promotivna vožnja Unskom prugom od Bihaća do Kulen Vakufa „Rotary vozom“, poslovno-zabavna večer „Smaragdna noć“, te već tradicionalno finale eko-kviza „EKOBIS 2010“ u organizaciji Društva za stvaranje kulture čuvanja i zaštite rijeke

Prva sjednica EKOBIS sajma

Une „Unski smaragdi“ Bihać, PK USK-a i Pedagoškog zavoda USKa. U okviru sajma će biti organizirana i izložba radova mladih inovatora u organizaciji Udruženja inovatora USK-a i Udruženja inovatora Bihać. Članovi Direkcije sajma svaki ponaosob iznijeli su svoje prijedloge za prateće sadržaje koji će biti konkretizirani u Programu već kroz

sedam dana, među kojima će se pored edukativnih naći i oni sportsko-rekreativnog i zabavnog karaktera. Također je dogovoreno da se marketinški dio sajamskih aktivnosti konkretizira u narednih sedam dana, a naredna sjednica Direkcije EKOBIS sajma zakazana je već za naredni četvrtak, 08.juli. Rusmir KARAT

organe i tijela ove institucije
BIHAĆ - U srijedu je u prostorijama Privredne komore USK-a održana redovna sjednica Skupštine ove privredne asocijacije Unsko-sanskog kantona. Nakon što je usvojen dnevni red i izvod iz zapisnika sa prethodne sjednice, prešlo se na rad prema jednoglasno usvojenom dnevnom redu. Članovi Skupštine jednoglasno su donijeli Odluku o izboru i kriterijima za provođenje izbora članova organa PK USK-a za period 2010.-2014. godina, te Odluku o imenovanju šestočlanog Izbornog odbora kojeg čine tri člana i tri zamjenska člana i koji će zapravo, uz Stručnu službu Komore, provesti samu proceduru izbora članova za organe i tijela ove institucije. Nekoliko dana ranije Upravni odbor PK USK-a na svojoj 19. sjednici donio je preporuku o kriterijima za provođenje izbora za organe PK USK-

Započeli izbori članova za Puno zabave i novina
BIHAĆ - U prošli ponedjeljak je u prostorijama turističkog kompleksa „Kostelski buk“ održana šesta sjednica Direkcije 38. Internacionalne turističke Una

Održana 9. redovna sjednica Skupštine Privredne komore USK-a

Usvojen i objavljen kulturno-zabavni program 38. Internacionalne turističke Una regate

godine birati Neptun, Unska sirena, „Najluđa posada“ i „Super hik“ svakog kampa, čiji će finalni izbor biti na manifestaciji zatvaranja Una regate. Na Štrbačkom buku

Skupština PK USK-a

a u kojoj preporučuju Skupštini Komore da trenutni članovi organa PK USK-a nastave svoj kontinuitet, da izborne jedinice budu već formirane grupacije pri Komori, da se zadrže isti kriteriji u izbornom procesu, te da se u organe PK USK-a biraju firme ili institucije koje su prihvatile članstvo u Komori i koje redovno plaćaju članarinu. Članovi Skupštine jednoglasno su

usvojili ovu preporuku, imenovali šestočlani Izborni odbor i donijeli odluku da se proces oko izbora novih članova u organe i tijela PK USK-a završi do 31. jula ove godine. U skladu s tim izborne aktivnosti po grupacijama formiranim pri PK USK-a odmah su započele kako bi se što prije nastavilo s aktivnostima na pripremama predstojećeg 8. međunarodnog sajma „EKOBIS 2010“. Esad Š.

Kostelski buk na rijeci Uni

regate, na kojoj je, između ostalog, razgovarano o finalnim aktivnostima vezanim za organizaciju kulturno-zabavnog programa u kampovima Una regate, te o ugovorenim sponzorstvima ovogodišnje Una regate. Ove godine se očekuje puno zabave i novina u toku održavanja 38. Una regate. Tako će se ove

piće se zajednička kafa iz velike džezve, paliće se logorske vatre, a pjevaće i goste zabavljati „Linija života“, Enko Midžić, „Majda i Miško“, „Scripta“, „Nasty Michelle“, Adnan i Dženana Nezirov, Enes Begović, Željko Joksimović, Tijana Dapčević i Goran Karan. E. Š.

U Kantonu zaposlena 131 osoba
Stotinu trideset i jedna nezaposlena osoba u Unskosanskom kantonu u utorak je dobila posao. Rezultat je to programa sufinansiranja zapošljavanja nezaposlenih osoba Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji već najavljuje novi još veći projekat zapošljavanja do kraja ljeta.
BIHAĆ - Potpisivanjem ugovora između predstavnika Službe za zapošljavanje i poslodavaca u utorak je finaliziran program sufinansiranja zapošljavanja nezaposlenih osoba u Unsko-sanskom kantonu, kojeg u cilju smanjenja nezaposlenosti u našoj zemlji, provodi Federalni zavod za zapošljavanje. - Bilo je tu nekoliko programa zapošljavanja. Radi se o osobama sa invalidnošću, različitim kategorijama žena, zapošljavanju mladih osoba do 30 godina bez radnog iskustva u svim stručnim spremama. Ukupno su u Unsko-sanskom kantoni obezbjeđena sredstva za sufinansiranje zapošljavanja 131 osobe, odnosno za 85 poslodavaca. Radi se o iznosu od 515.000 KM, od čega je 153.000 KM obezbjedila Služba za zapošljavanje USK-a i Vlada USK-a, kaže zamjenik direktora Službe za zapošljavanje USK-a Ramo Sulić. Zahvaljujući programu sufinansiranja zapošljavanja, u našem Kantonu posao je dobila 131-a nezaposlena osoba, među kojima i deset osoba iz Cazina. - Njih 10 zaposleno je u sedam javnih i privatnih preduzeća, to su JKP „Vodovod“, JP RTV Cazin, JU Centar za socijalni rad, te privatne firme „Alinea“, „Domus“, „RewEst“ i „Elektrovod“. Od strane Zavoda obezbjeđena su sredstva za zapošljavanje tih mladih ljudi u toku jedne godine, ističe šef cazinskog Biroa Mustafa Ružnić. Realizacija ovog programa od velike je koristi i poslodavcima i budućim uposlenicima. To potvrđuju direktorica privatnog preduzeća za knjigovodstvo i reviziju „Rew-Est“ Esmira Kapić i direktorica JP RTV Cazin Emira Muhamedagić, naglašavajući kako bi ovakvih projekata trebalo ipak biti više. Iako je svako novo zapošljavanje dobro došlo, broj zaposlenih ovim programom gotovo je neprimjetan naspram vojske nezaposlenih u našoj zemlji. Stoga Zavod za zapošljavanje Federacije BiH najavljuje novi i daleko veći program sufinansiranja zapošljavanja nezaposlenih koji bi trebao biti realiziran do kraja augusta. Mirela SEJFOVIĆ

Program sufinansiranja zapošljavanja nezaposlenih osoba

Ramo Sulić

Kanton
* Kulturno-vjerska manifestacija „Musala 2010“

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

5

Prodefilovalo preko pedeset bajraka i bajraktara
SANSKI MOST - Klanjanje džuma namaza na musali sultana Mehmeda Fatiha u Donjem Kamengradu, bio je centralni događaj ovogodišnje kulturnovjerske manifestacije „Musala 2010“. Ovome činu prisustvovao je veliki broj gostiju i vjernika. Bogato ukrašena povorka konjanika, kočija i bajraktara iz svih sanskih džemata krenula je ispred Hamzibegove džamije put musale u Donjem Kamengradu. Time je počeo program manifestacije „Musala 2010”, odnosno njegov centralni dio, koji se odvijao na lokalitetu kamengradskog polja. Posebnu atrakciju ove godine predstavljao je turski vojni orkestar „Mehter“. Riječ je o orkestru koji ima tradiciju dugu stotinama godina i potiče baš iz vremena sultana Mehmeda Fatiha. Manifestaciji su prisustvovale visoke zvanice iz političkog, vjerskog i javnog života Federacije Bosne i Hercegovine, Unsko-sanskog kantona, sanske i susjednih općina, te nekoliko hiljada vjernika. Manifestaciji su ove godine prisustvovali i visoki predstavnici Islamske zajednice Turske, kao i gosti iz Islamske Republike Iran, te Republike Hrvatske. U skladu sa dosadašnjom tradicijom, učesnici manifestacije posjetili su spomenik koji je podignut u slavu turskih šehida poginulih prilikom boja za kamengradsku tvrđavu. Nakon obilaska spomenika, organizovan je defile bajraka, što je također dio tradicije. Prodefilovalo je preko pedeset bajraka i bajraktara, a za najljepši je proglašen bajrak iz Skucanog Vakufa. Svečani bajrak sultan Mehmeda Fatiha ove godine ponio je direktor turske agencije za kulturni razvoj TIKA sa sjedištem u Sarajevu, Nevzet Jelšiner. Najljepši bajrak ove godine na manifestaciji „Musala“ bio je, po ocjeni komisije, Ajvaz Dedin bajrak iz džemata Prusac u Donjem Vakufu. Za najbolje obučenog bajraktara izabran je Hamza ibn Ruman sa Kipra, dok je najbolje opremljeni konjanik i ove godine bio poznati Alija Bojić. Vlasnik najljepše opremljene kočije ove godine bio je Muharem Alagić. Ovom prilikom su dodijeljene i zahvalnice „Prijatelj musale“ kolektivima i pojedincima koji su podržali ovogodišnju manifestaciju. Poslije ovog dijela programa, upriličeno je obraćanje prisutnim vjernicima. Prisutne je pozdravio načelnik općine Sanski Most, Sanjin Halimović, istakavši kako će lokalna vlast općine Sanski Most nastaviti da uređuje lokalitet gdje se nalazi Musala u Donjem Kamengradu. Nakon obraćanja uslijedilo je redanje u safove, a potom i klanjanje džuma namaza na lokalitetu donjokamengrad-

Detalj sa ovogodišnje manifestacije “Musala 2010.”

ske musale Sultana Mehmeda Fatiha. Za svakog muslimana ovaj čin predstavlja posebnu čast, te je džumu namaz klanjao veliki broj vjernika sa područja sanske, ali i drugih općina. Nakon što je obavljeno klanjanje džume namaza, muftija Avdibegović je održao hutbu u kojoj je podsjetio na značaj donjokamengradske musale. - Kamengrad je jedno od prvih mjesta našeg susreta sa Islamom i zbog toga ova musala ima tako veliki značaj, istaknuto je između ostalog

muftija Avdibegović. Musala je riječ turskog porijekla i njome se označava prostor pod vedrim nebom na kojem se obavljaju islamski obredi. Na prostoru Balkanskog poluostrva nekada je postojao veliki broj musala, ali se do danas vrlo malo njih očuvalo. Musala u Donjem Kamengradu jedan je od rijetkih spomenika ove vrste koji je očuvan u svome izvornom obliku. Ovogodišnja manifestacija „Musala“ bila je najbolje organizirana do sada. Zlatan ČEKIĆ

Gosti iz Tadžikistana boravili u Cazinu

Uskoro studentska ambulanta

OPĆINA CAZIN Svi studenti imaju pravo
dobar primjer drugima
CAZIN - Predstavnici Švicarske agencije za razvoj i saradnju za Centralnu Aziju Ruslan Sadikov i Nikolas Gias iz Tadžikistana posjetili su prošlog petka općinu Cazin. Cilj posjete bila je razmjena iskustava u oblasti zaštite voda i okolišne sanitacije. Institucionalno jačanje javnih vodovodnih i komunalnih preduzeća i javne administracije težnja je svih učesnika projekta GOV-WADE. U postizanju tog cilja neophodna je saradnja i razmjena iskustava u oblasti zaštite voda i okolišne sanitacije, što je bio povod posjete gostiju iz Tadžikistana. - Švicarska agencija za razvoj i saradnju ima jako puno projekata za vodu i vrlo su slični onima koji se provode u BiH. Stoga je cilj naše posjete bio da razmijenimo iskustva i vidimo šta je to što bismo mi mogli primijeniti u Tadžikistanu, kazao je zamjenik glavnog direktora SDC-a Tadžikistan, Nicolas Guigas. Projekat dobre uprave u sektoru zaštite voda i okoliša GOV-WADE primarno se bavi infrastrukturnim projektima, kao što su vodosnabdijevanje i zbrinjavanje krutog otpada i na području Cazina se implementira od 2006. godine. Uspješno izvršavajući sve predviđene obaveze, Cazin je sa još pet općina u slivu rijeke Une ušao u završnu fazu ovog projekta. - Mi smo zadovoljni realizacijom projekta GOV-WADE na području naše općine. U potpunosti smo završili vodoopskrbu, a prednost nam je što u realizaciji takvih infrastrukturnih projekata imamo značajnu podršku građana. Ta naša saradnja, dakle saradnja i zajedničko djelovanje općinskih struktura vlasti i građana, pokazala se vrlo uspješnom i pokušat ćemo je prenijeti svima koji budu željeli na takav način raditi, kazao je općinski načelnik Nermin Ogrešević. Završna faza projekta GOVWADE na području općine Cazin podrazumijeva izgradnju decentraliziranog sistema za pročišćavanje voda, što bi trebalo biti realizirano do 2012. godine. Mirela S.

na zdravstvenu zaštitu
BIHAĆ - U uredima Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite Unskosanskog kantona u petak je održan sastanak između predstavnika Unije studenata, direktora Doma zdravlja Bihać i predstavnika Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite, a tema je bila zdravstvena zaštita studenta Univerziteta u Bihaću. Studentima je omogućeno da koriste sve vidove zdravstvene zaštite koji su dostupni u Domu zdravlja Bihać. Obaveza studenata je da daju na uvid indeks matičnog fakulteta. Unija studenata naglašava da je riješen problem zdravstvene zaštite studenata, a naročito studenata čije mjesto prebivališta nije općina Bihać, te da će u dogledno vrijeme zaživjeti studentska ambulanta. Unija studenta izražava zadovoljstvo korespondencijom spomenutih institucija, tačnije premijerom Vlade Unsko-sanskog kantona, direktorom Doma zdravlja Bihać i Ministrom zdravstva i socijalne zaštite USK-a. - Nadamo se da će priča oko ustanova studentskog standarda biti nastavljena i da će u dogledno vrijeme studenti Univerziteta u Bihaću moći da koriste sve ustanove studentskog standarda. Samo na taj način je moguće izgraditi Univerzitet u Bihaću po mjeri svih studenata, rekao nam je Adnan Habibija, predsjednik Unije studenata Univerziteta u Bihaću. Rusmir K.

I pored toga što je bila subota, na Ekonomskom fakultetu je vladala prava gužva, jer su se polagali ispiti

Zadruga „Eko-šampinjon“ i Udruženje „Krajina“ Cazin

Dobili vrijednu kompjutersku opremu I POLJOPRIVREDNU MEHANIZACIJU
CAZIN - Četrnaest poljoprivrednih zadruga i udruženja poljoprivrednih proizvođača iz USK, među kojima i Zadruga „Eko-šampinjon“ i Udruženje „Krajina“ iz Cazina, dobila su kompjutersku opremu i poljoprivrednu mehanizaciju vrijednu 150.000 KM. Dio je to projekta IFAD IV - međunarodnog projekta podrške unapređenju ruralnog poduzetništva. Laktofrizi, samohodni silokombajni, sijačice, prskalice, kompjuteri i videoprojektori samo su dio opreme koja je uručena predstavnicima četiri poljoprivredne zadruge i 10 udruženja poljoprivrednih proizvođača iz USK-a. Podršku ovom projektu, kao i razvoju poljoprivrede, kao strateškoj odrednici razvoja našeg kraja, pruža i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te Vlada USK-a. Među poljoprivrednim asocijacijama koje su dobile potrebnu opremu je i Zadruga „Ekošampinjon“ i Udruženje poljoprivrednika „Krajina“ iz Cazina. Tako je zadruga dobila laptop, video-projektor i printer za bar-kod zebra, dok je Udruženje poljoprivrednika „Krajina“ dobilo dva laktofriza. Ovo je prva vlastita mehanizacija ovog Udruženja zbog čega ne kriju zadovoljstvo. Zahvaljujući projektu IFAD IV vrijednu opremu dobio je i Kantonalni savez pčelara. Implementacija projekta podrške unapređenju ruralnog poduzetništva IFAD IV u našem je Kantonu počela prije dvije godine i trajaće do 2012. Realizirani su brojni značajni projekti, obezbjeđena znatna kreditna sredstva poljoprivrednim proizvođačima, a niz je aktivnosti planirano i za naredni period. Amel D.

Proizvodni kapaciteti zadruge “Eko šampinjon”

6

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Velika Kladuša

Održana 21. redovna sjednica Općinskog vijeća

Zatražena izrada Pravilnika o

korištenju parking prostora
U
U radnom dijelu sjednice razmatrana je i usvojena Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu Općine Velika Kladuša za 2010. godinu. Omer Kudić, pomoćnik načelnika za finansije, obrazložio je vijećnicima potrebu za donošenjem ovakve odluke. Rekao je kako se ne mijenja obim ranije usvojenog budžeta, već se radi o promijenjenoj strukturi budžeta. Naime, prerasporedbom na više pozicije nekoliko postojećih državnih službenika, kao i zapošljavanjem dva nova službenika i 12 pripravnika, neophodno je bilo povećati izdatke iz budžeta za plaće. Ovo je učinjeno na način da se smanjila predviđena materijalna potrošnja i naknade zaposlenim, kao i smanjenje budžetske rezerve. Osim toga, povećane su stavke tekući grantovi i kapitalni grantovi, tako da su ukupna budžetska potrošnja i planirani troškovi prestruktuirani za iznos od 1.121.038,00 KM. Na ovaj Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu bila su uložena četiri amandmana, dva Kluba vijećnika DNZ BiH i dva amandmana KSPPa. Prihvaćeni su amandmani DNZ BiH. Jedan je da se JP RTV d.o.o. Velika Kladuša u tekućim grantovima uveća predviđeni grant za 20.000 KM, a da se umanje sredstva za infrastrukturu. Drugi amandman se odnosio na uvođenje novog granta nazvanog „Sredstva za asfaltiranje igrališta područnih osnovnih škola“ u iznosu od 150.000 KM, a sredstva će biti namaknuta sa granta „komunalne infrastrukture“. Vijeće je razmatralo i usvojilo Informaciju o provođenju Odluke o građevinskom zemljištu u gradu i na području općine Velika Kladuša, te utvrdilo i uputilo u javnu raspravu Nacrt Odluke o građevinskom zemljištu, kao i Nacrt Odluke o utvrđivanju bazne cijene za određivanje naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta na području općine Velika Kladuša za 2010. godinu, te Nacrt Odluke o utvrđivanju visine naknade za pogodnosti dodijeljenog gradskog građevinskog zemljišta (rente) na području općine Velika Kladuša za 2010. godinu. Zaključak Vijeća je da javna rasprava treba da traje 45 dana, da se provede u svim mjesnim zajednicama, te da se pomenute odluke dostave na usvajanje za sjednicu koja će se održati u septembru ove godine. Doneseno je i Rješenje o dodjeli gradskog građevinskog zemljišta (Brezici II) Huseinu i Nisveti Mustedanagić iz Velike Kladuše. JKUP „Komunalije“ d.o.o. Velika Kladuša je ponudilo na usvajanje Program rada za period 2010. 2015. godina, koji je Vijeće prihvatilo uz zaključak da se menadžment i Nadzorni odbor ovog preduzeća uzdrže od svih projekata vezanih za sporedne djelatnosti bez saglasnosti skupštine, to jest Općinskog vijeća koje obavlja tu funkciju. Zaključeno je također da Nadzorni odbor uloži maksimalne napore da

srijedu je u Velikoj Kladuši održana 21. redovna sjednica Općinskog vijeća, na kojoj se našlo deset tačaka dnevnog reda, a vijećnici su za njihovu realizaciju utrošili četiri sata rada. Sjednici je od 30 prisustvovalo 27 općinskih vijećnika. Inače, saziv dnevnog reda sadržavao je 12 tačaka, ali je predlagač povukao predloženo donošenje Odluke o davanju garancije na kreditno zaduženje JKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Velika Kladuša. Budući da sjednici nije prisustvovao općinski načelnik Admil Mulalić, sa dnevnog reda je skinuta i prva tačka, vijećnička pitanja i odgovori, s tim da su vijećnici predložili da na narednoj sjednici imaju pravo načelniku postaviti četiri, umjesto predviđena dva pitanja.

Predsjedavajući, sekretar i zapisničar OV-a

sva domaćinstva koriste usluge odvoza smeća, te da se u roku od 30 dana sačini Pravilnik o korištenju parking prostora na području općine Velika Kladuša. Bez primjedbi je jednoglasno usvojen Program Osmog Krajiškog teferiča Donja Slapnica 2010. Kao zadnju tačku, Vijeće je razmatralo Informaciju o stanju kulturno-historijskih spomenika na području općine Velika Kladuša, te zaključilo da je potrebno poduzeti aktivnosti na utvrđivanju dobara za koja treba podnijeti peticiju za proglašenje nacionalnim spomenikom. Vijećnik DNZ-a, Nijaz Nuhanović, predložio je da se organiziraju akcije u mjesnim zajednicama gdje postoje stari gradovi (Vrnograč, Todorovo i Podzvizd), kako bi se ove lokacije očistile, a putevi koji vode do njih učinili pristupačnijim. Esad ŠABANAGIĆ

Udruženje „Stari grad Podzvizd“ okončalo započeti projekt

Obilježen 1. juli, Dan policije FBiH
U četvrtak je u Federaciji BiH obilježen Dan policije ovog entiteta. U sklopu svečane ceremonije koja je održana u Domu policije u Sarajevu, federalnom ministru unutrašnjih poslova Muhidinu Aliću je od strane certifikacijske kuće TÜV Thuringen, preko partnera u Sarajevu TÜV Adria d.o.o, uručen certifikat ISO vnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti sa svih nivoa u Bosni i Hercegovini, veliki broj ambasadora zemalja akreditovanih u Bosni i Hercegovini, predstavnika policijskih agencija BiH, porodica poginulih pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Federalne uprave policije te mnogi drugi.

spomenicima općine
Udruženje za zaštitu kulturno-historijske tradicije „Stari grad Podzvizd“ u utorak je u Vijećnici Općine Velika Kladuša održalo svečanu prezentaciju dovršetka projekta pod nazivom „Identifikacija i obilježavanje kulturno-historijskih spomenika na području općine Velika Kladuša“.

Promovirana brošura o Položeno cvijeće i proučena fatiha
području općine Velika Kladuša, a drugi izrada brošure pod nazivom „Kulturno-historijski spomenici općine Velika Kladuša“. Ovim projektom su obilježeni srednjevjekovni gradovi, odnosno kule, a svi ostali spomenici do 1941. godine su opisani u brošuri.

Djelatnici MUP-a obilježili dan policije - polaganje cvijeća na šehidsko spomen obilježje u V. Kladuši

Detalj sa promocije brošure - Stari Grad Podzvizd

9001:2008, čime je ovo Ministarstvo postalo prva federalna institucija koja je svoje poslovne procese uskladila sa ovim novim izdanjem međunarodnog standarda. Na svečanoj akademiji tim povodom su dodijeljene i nagrade zaslužnim pojedincima i organizacionim jedinicama Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova i Federalne uprave policije. Na svečanosti su prisustvovali predsta-

Uposleni u Policijskoj stanici Velika Kladuša prvi su se sa prostora USK-a uključili u obilježavanje svog dana, Dana policije Federacije BiH. Uposleni ove Policijske stanice sa Samedom Hušićem, komandirom ove Policijske stanice već u srijedu su položili cvijeće na šehidsko spomen obilježje u haremu gradske džamije u Velikoj Kladuši i proučili fatihu za sve poginule pripadnike policije. E. Š.

Ovaj projekt su sufinansirali Evropska unija i UNDP, u sklopu projekta Ujedinjenih naroda „Razvoj lokalne demokratije - LOD“, te Općina Velika Kladuša. Udruženju „Stari grad Podzvizd“ za ovaj projekat je odobreno 15 hiljada KM. Projekat se sastojao iz dva dijela. Prvi je bio izrada obilježavajućih tabli za stare gradove na

Treba napomenuti da je Federalno ministarstvo već izdvojilo određena sredstva za obnovu ovih spomenika. Na kraju je iskazana zahvalnost svima onima koji su pomogli u dovršetku ovog projekta, a podijeljene su i brošure zahvalnosti svima onima koji su se istakli u zajedničkoj E. Š.

Podsjećamo da je šehidsko spomen obilježje u haremu gradske džamije u Velikoj Kladuši bespravno izgrađeno prije sedam godina i da ne posjeduje odgovarajuće i zakonom propisane saglasnosti i dozvole za njegovu izgradnju i postavljanje. To međutim ne smeta zvaničnim instituacijama vlasti USK-a i nekima općine Velika Kladuša da ovu lokaciju koriste u svoje zvanične i legalne svrhe. Dodajmo i to da je gradska džamija u Velikoj Kladuši uvrštena u nacionalne spomenike BiH za koje nikakva nova gradnja unutar harema džamije nije dozvoljena. No, kod nas očito sve može, a pravo pitanje bi bilo, dokle će tako još moći.

Cazin

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

7

Rasprava o saniranju šteta
srijedu, posljednjeg dana mjeseca juna, u Cazinu je održana jedanaesta redovna sjednica Općinskog vijeća Cazin, na kojoj se raspravljalo o 10 tački dnevnog reda. Prva tačka je bila aktuelni sat na kojem se raspravljalo o tome kada će početi izgradnja puta u Liskovcu prema Velikoj Kladuši, na probleme u signalizaciji semaforima na Ćupriji, zašto su drva za penzionere slabije kvalitete, zašto Udruženje oboljelih od hepatitisa nije dobilo tražena sredstva iz budžeta, šta je sa novim vodovodom i da li Komunalnostambeni fond može obezbjediti sredstva za izgradnju nadstrešnice za autobusno stajalište. Postavljana su i pitanja vezana za sportske terene u Tršcu, zatim zbog čega je isključena javna rasvjeta u centru Šturlića, a ukazano je na i određene pojave vezane za sigurnosnu situaciju u općini Cazin. Također je predloženo da aktuelni sat se podijeli na dva dijela - prvi za postavljanje pitanja, a u drugom bi nadležni odmah davali odgovore. Raspravljalo se i o javnim parkiralištima na području općine Cazin. Naglašeno je za sve izraženiji problem parkiranja u Cazinu. Predloženo je da se precizno lociraju zone parkiranja, da se smanje predviđene cijene parkiranja, da se vlasnicima mjesečnih karata za parkiranje obezbjedi parkirno mjesto, a traženo je i da se postavi automat za naplatu na parkingu ispred Zanatskog centra. Za invalide sa 60% i više invalidnosti je predloženo da se oslobode plaćanja parking. Vijećnici su usvojili Odluku o izmjeni

Održana jedanaesta sjednica Općinskog vijeća Cazin

uzrokovanih vremenskim neprilikama U
i dopuni Odluke Komisije za izradu Strateškog plana za vode, a potom i građansku inicijativu o dodjeli naziva ulice Hamdije Pozderca. U uvodu rasprave o Izvještaju o radu Općinskog pravobranioca za protekle tri godine, pravobranilac Rabija Hamulić istakla je kako se rad pravobranilaštva može ocijeniti uspješnim ilustrujući to ključnim pokazateljima - od onih u preventivnom radu do učešća u sporovima. Navela je kako je pravobranilaštvo učestvovalo u 116 rasprava pred sudovima i 12 pred upravnim organima, da je od 79 predmeta završeno njih 39, da je među njima i onaj vezan za zemljište kod pošte, da je vrijednost sporova ukupno veća od 2 miliona maraka... Niz kritika na Izvještaj, od onih vezanih za tehničku obradu preko brojnih nejasnoća do činjenice o izgubljenim sporovima u svim parnicama iz radnih odnosa, uputio je vijećnik Jasmin Abdagić, ističući kako kao takav ne može dobiti prolaznu ocjenu. Husnija Miskić je rekao kako ovaj Izvještaj samo ilustruje stanje kada je riječ o zaštiti općinske imovine, navodeći ponovo primjer zemljišta kod Pošte, te sporove iz radnih odnosa i ističući kako je dužnost pravobranioca ne samo da zastupa općinu pred sudovima već i da upozorava nadležne o eventualnim posljedicama. Najavio je kako će SDA u znak protesta prilikom glasanja napustiti vijećnicu. U odgovorima pravobranioca istaknuto je kako se radilo u skladu sa zakonom, te da su ispoštovane sve procedure. Izvještaj je usvojen sa 18 glasova za i četiri protiv. Bez veće rasprave usvojeni su i izvještaji Sportskog saveza općine Cazin i Javne ustanove Sportski centar. Vijećnici su potom razmatrali Informaciju o dodijeljenim stipendijama u prošloj godini. Ispred Službe za društvene djelatnosti Hasan Salkić je istakao kako je od 200 hiljada maraka 75% dodijeljeno studentima, a 25% učenicima. Stipendije od 80 KM mjesečno primalo je 187 studenata, a 171 učenik po 30 KM. Tokom rasprave je istaknuto kako bi iznos stipendija trebao biti veći, a ukazano je i na potrebu što pravičnije primjene kriterija. Dosta pažnje vijećnika izazvala je i Informacija o materijalnim štetama izazvanim vremenskim nepogodama. Said Mujić je u ime nadležnih službi i komisija akcentirao najznačajnije aktivnosti realizirane u cilju procjene posljedica nevremena na poljoprivrednim usjevima i građevinskim objektima, podsjetivši kako su štete nakon grada 17. juna bile najizraženije u Šturliću, Liskovcu, Pećigradu i Polju, da su najviše stradali zasadi krastavca, maline i jagode, te da procijenjene štete iznose 75.432 KM. U prijedlogu mjera navedeno je da će 40 % procijenjenih šteta platiti Općina, a da se ostatak traži od Kantona. Vijećnici su između ostalog tražili da se procijene i štete nastale nakon poplava, da se obiđu svi poljoprivrednici postavljajući pitanje o njihovoj informiranosti o mogućnostima naknade štete, a bilo je riječi i o načinu procjene. Ispred Kluba SDP-a Hakija Samardžić je predložio da Općina isplati

OV cazin

50 % naknada, a Kanton isto toliko, što je podržao i Klub A-sda, a Rifet Hozanović je još dodao kako će poslanik ove stranke Jusuf Bajraktarević tražiti u utorak na sjednici Kantonalne skupštine raspravu o ovoj temi kako bi se pomoglo poljoprivrednicima. Zaključak o 50 % isplate naknada sa nivoa Općine i 50 % sa nivoa Kantona usvojen je jednoglasno. Jedanaesta sjednica Općinskog vijeća završena je nešto dužom raspravom o finansiranju boračkih organizacija. Kako je u ime Službe za finansije obrazložio Ismet Đuzelić, osnovni razlog nefinansiranja nekih organizacija jeste nepravdanje sredstava iz prethodne godine. Naime, Jedinstvenoj organizaciji boraca veterana 91-96 i Udruženju boraca Patriotske lige ove godine nisu doznačavana sredstva kao svim drugim boračkim organizacijama jer u skladu sa Odlukom

o izvršenju Budžeta nisu dostavile Izvještaje o utrošku sredstava za prethodnu godinu usvojene od strane Skupština udruženja. U pokušaju traženja izlaza iz ove situacije vijećnici su predlagali nekoliko zaključaka, no ključni je problem u činjenici da bi svakom isplatom bez Izvještaja o utrošenim sredstvima u prethodnoj godini bio prekršen Zakon. Nakon duže pauze tokom koje su predsjednici klubova vijećnika pokušali ponovo naći rješenje, načelnik općine Cazin Nermin Ogrešević je predložio da se sa rukovodstvom ovih organizacija i Službom za budžet i finansije pokuša narednih dana riješiti problem uz uvažavanje svih relevantnih informacija nadležnih organa i konsultiranje stručnjaka iz oblasti revizije kako bi se ispoštovala zakonska obaveza. Amel DRUŽANOVIĆ

pravnih i fizičkih lica
Na svojoj pretprošloj sjednici Općinsko vijeće Cazin usvojilo je Odluku o utvrđivanju naknada i načinu naplate servisiranja vatrogasnih aparata i pružanja drugih usluga Vatrogasne jedinice Cazin. Ovisno o usluzi, cijene će se kretati od dvije do 65 KM.
laćanje usluga Vatrogasnoj jedinici za servisiranje protupožarnih aparata, izvođenje obuke iz oblasti zaštite od požara, kontrolu i mjerenje pritiska u hidrantskoj mreži i drugih usluga koje ne podrazumijevaju operativne akcije gašenja požara i spašavanje građana i njihove imovine u uvjetima prirodnih i drugih nesreća, spada u grupu naknada i taksa i donose ih općinska vijeća. U cilju usklađivanja cijena usluga sa trenutnim cjenovnikom ustanovljenim prema Zakonu o principima lokalne samouprave, Općinsko vijeće Cazin je na svojoj pretprošloj sjednici usvojilo Odluku o utvrđivanju naknada i načinu naplate servisiranja vatrogasnih aparata i pružanja drugih usluga Vatrogasne jedinice Cazin. Tako će se naknade za periodični pregled vatrogasnih aparata, ovisno o njegovom tipu, kretati od 7 do 31 KM, za punjenje bočica od 2 do 25 KM, dok će se naknade za kontrolno ispitivanje posuda, atest boca i čišćenje i farbanje vatrogasnih aparata kretati od 5 do 30 KM. Zamjena upotrijebljenih i istrošenih rezervnih dijelova na servisiranim vatrogasnim aparatima, kao i zamjena vatrogasne opreme i sredstava će se obračunavati prema nabavnim cijenama uvećanim za 20 %. Mjerenje pritiska

Zakonska obaveza svih

Utvrđene cijene usluga Vatrogasne jedinice Cazin

Predstavnici Ministarstva zdravstva u posjeti Udruženju oboljelih od malignih oboljenja

Najavljen nastavak saradnje u cilju ranog otkrivanja malignih bolesti
Predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva prošle su sedmice posjetili cazinsko Udruženje oboljelih od malignih oboljenja. Povod posjeti bila je završnica projekta „Najučestalije maligne bolesti kod žena u općini Cazin“, čiji je pokrovitelj bilo upravo ovo ministarstvo. Ocjenjujući projekat vrlo uspješnim, najavljen je nastavak saradnje u cilju ranog otkrivanja malignih bolesti, ali i unaprjeđenja cjelokupnog zdravlja građana. Karcinomi dojke, grlića maternice i debelog crijeva najučestalije su maligne bolesti na području općine Cazin. Pokazatelji su to općinskog Udruženja oboljelih od malignih oboljenja koje je proteklih osam mjeseci realiziralo projekat „Najučestalije maligne bolesti kod žena u općini Cazin“. S obzirom da je za njegovu realizaciju bila potrebna uska povezanost između javnih i privatnih zdravstvenih ustanova, vladinog i nevladinog sektora, kao i maksimalna uključenost građana, okarakterisan je kao prvi ovakvog tipa u Federaciji, pa ga je podržalo i Federalno ministarstvo zdravstva. Kako njegova realizacija ovih dana ulazi u svoju završnicu, predstavnici Ministarstva su posjetili cazinsko Udruženje ne krijući zadovoljstvo urađenim na polju prevencije i rane detekcije malignih oboljenja u Cazinu. U okviru projekta održano je niz interaktivnih predavanja za građane, radionica sa pacijenticama, a 100 žena iz rizičnih grupa bilo je upućeno na preventivne ginekološke preglede. Papa test, transvaginalni kolordopler, ultrazvuk i mamografija - pregledi su koje bi svaka žena trebala obaviti jednom godišnje. Iako su vidljivi određeni pomaci posljednjih godina, svijest o tome još nije dostigla željeni nivo, što pokazuje i 80-postotni odziv na preglede predviđene ovim projektom. Stoga aktivnosti cazinskog Udruženja oboljelih od malignih oboljenja neće stati, poručuju iz Udruženja. Mirela SEJFOVIĆ

P

u hidrantskoj mreži po jednom hidrantu iznosiće 15, a za kontrolu i mjerenje pritiska u svakom hidrantu koji prelazi broj 5 plaća se 10 KM. Odlukom su utvrđene i naknade obuke radnika pravnih lica iz protupožarne zaštite, i to do pet radnika po jednom kandidatu iznosiće 10, a za svakog sljedećeg kandidata 6

65 KM, a za svaki daljnji kilometar po 2,5 marke. Tu su i druge usluge vatrogasno obezbjeđenje po jednom vozilu sa posadom po jednom satu 45 KM, crpljenje i ispumpavanje vode sa prijenosnom pumpom po jednom satu 30 KM, kao i prijevoz protupožarnih aparata korisniku usluga vatrogasne jedinice do 5 km

Vatrogasni aparati su obaveza

KM. Među ostalim uslugama Vatrogasne jedinice Cazin, predviđen je i prijevoz pitke vode autocisternom od 8.000 litara, za što će se do 5 km udaljenosti morati izdvojiti

udaljenosti 20 KM, a za svaki daljnji kilometar po 2 KM. Usluge utvrđene ovom Odlukom preventivnog su karaktera i zakonska obaveza svih pravnih i fizičkih lica. Mirela SEJFOVIĆ

Aktivistice Udruženja oboljelih od malignih oboljenja

8

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Bihać

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić posjetio Bihać

Turska želi ekonomsku saradnju s Bihaćem
Načelnik Bihaća Hamdija Lipovača prošlog ponedjeljka je ugostio člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, počasnog konzula BiH, uspješnog biznismena i velikog borca za Bosnu Kemala Ahmeta Baysaka, te Nerkeza Arifhodžića, bivšeg ambasadora BiH u Turskoj, sa najbližim saradnicima. Akcent ovog susreta stavljen je na prijateljske odnose između BiH i Turske, a prvenstveno na širenje ekonomske saradnje između Bihaća i pojedinih gradova u Turskoj. Kemal Ahmet Baysak, čovjek sa velikim ugledom, porijeklom iz BiH, koji je nekada obnašao funkciju načelnika općine u Izmiru, naglasio je da zaista želi pomoći da se ekonomija između Bihaća i privrednika iz Turske ojača, te da će on i načelnik Lipovača, te član Predsjedništva BiH Željko Komšić, biti samo spona i most u jačanju tih odnosa. Osim potpore ekonomiji, Baysak je načelniku Lipovači uručio pismo načelnika poznate turističke destinacije u Turskoj Kušadasi, u kojem se izražava želja da se ovaj grad zbratimi sa Član predsjedništva BiH, Željko Komšić, dao je izjavu za medije, a povodom terorističkog napada u Bugojnu. - To je nažalost čisti terorizam, ono od čega smo mislili da smo pošteđeni, jer su nam uvijek ponavljali da su te grupe pod stalnim nadzorom. Po meni je katastrofa izgubljeni ljudski život, ranjeni policajci, velika razaranja i napad na instituciju države. Država mora odgovoriti svim silama i sredstvima i opet se pokazalo da ovakav sistem borbe protiv terorizma ne funkBihaćem. Nakon susreta u kabinetu načelnika Lipovače, delegacija je posjetila užu gradsku jezgru, te mljekaru „Meggle“ i industriju rashladnih aparata „Bira“. Nakon Bihaća, član Predsjedništva BiH Željko Komšić posjetio je općinu Cazin. Rusmir Karat cionira u BiH. Ne možemo se sa kantonalnim i entitetskim MUP-ovima boriti protiv terorizma, to nigdje u svijetu ne postoji. Terorizam i borba protiv terorizma podrazumijeva jednu centraliziranu borbu, jer on ne poznaje granice. Po meni je ovog puta pao cijeli sistem, te je jedan udarac državi koja je pokazala određenu neefikasnost. Ja se pitam kako je osoba koja je pod stalnim nadzorom ili je trebala da bude, a tvrdili su da jeste, mogla doći u priliku da uradi takvo nešto.

Komšić u šetnji središtem Bihaća
MOJ BIHAĆ

Hamdija Lipovača uručuje poklon sliku Željku Komšiću

Nastavljena saradnja s UNHCR-om i Austria Hilswerkom
Direktor agencije za privatizaciju USK-a

Samir Ćatović
Šta vam se sviđa u Bihaću?
Sviđa mi se duh koji ulazi u naš grad, a to je duh modernog vremena integriran u historijski okvir načina življenja Bišćana, počev od uređenja i restauracije centralnog dijela grada, tako i perifernih dijelova. Bihać postaje moderan i urban grad sa svim znacima savremenog načina življenja, već sada spreman za integraciju sa Evropom i evropskim gradovima.

U okviru aktivnosti humanitarne organizacije Hilfswerk Austria i Općine Bihać, u četvrtak je za potrebe tri mnogočlane obitelji s područja općine Bihać, uručena donacija u vidu krava junica koje je obezbijedio UNHCR u BiH. Svrha ovog projekta UNHCR-a jeste da obezbijedi održiv povratak gdje god je to moguće, koristeći resur-

Podijeljene junice poljoprivrednicima
se poljoprivredne proizvodnje. Ovo je, nakon podjele motokultivatora sredinom prošlog mjeseca, nastavak aktivnosti, a kako je dogovoreno, junice su se istog dana podijelile i na području MZ Martin Brod. Inače, junice su dodijeljene Zahidu Hodžiću iz naselja Srbljani, Muhamedu Brkiću iz Brkića i Feridi Veladžić iz Jezera. U ime načelnika

Junice na srbljanskom platou

Šta vam se ne sviđa u Bihaću?
Ne sviđaju mi se bolesne kritike ljudi koji ne vide dalje od svog nosa, a ovom gradu ne žele ni gram tj. centimetar napretka. To su ljudi koji nisu iz ovog grada, a na veoma ružan i nekorektan način žele postati građani ovog grada. Ne sviđa mi se uništavanje malih stvari koje ovaj grad čine velikim, kao npr. onečišćenja obala Une u pojedinim dijelovima, trganja klupa i stolica, rušenje statue djevojke sa Une. Te stvari ne smetaju srčanim Bišćanima.

općine Bihać dr. Hamdije Lipovače, ovim aktivnostima prisustvovao je vijećnik Općinskog vijeća Bihać, Alvir Alibabić, koji je zahvalio nosiocima i financijerima projekta, te kazao da će ova podrška sigurno uroditi plodom, jer je došla u ruke ljudi koji su poljoprivred-

nici i žele živjeti od svog vlastitog rada. Ovom prilikom Alibabić je izrazio i očekivanja u vezi s nastavkom projekta i daljeg učešća Općine Bihać, pogotovo jer mnogo mještana Grmuško-srbljanskog platoa upravo živi od poljoprivrede i stočarstva. Rusmir K.

Druga faza izgradnje trotoara na magistralnom putu Bihać – Izačić

Sigurnost pješaka na prvom mjestu
Šemsudin Dedić, premijer Unsko-sanskog kantona, posjetio je bihaćku mjesnu zajednicu Izačić, gdje se na licu mjesta uvjerio u dinamiku radova na izgradnji trotoara. U saradnji sa Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija i Federalnom direkcijom za ceste, Vlada USK-a je još 2008. godine pokrenula projekt koji je za cilj imao izgradnju trotoara za pješake na magistralnom putu M5 Izačić- Bihać. - Sigurnost pješaka je na prvom mjestu, a u ovoj mjesnoj zajednici riječ je o pješacima-učenicima, te smo zato pokrenuli projekt vrijednosti 235.000 KM, gdje je do sada urađeno 1.700 metara trotoara. Na ovoj relaciji se radi već dvije godine sa ciljem da se obezbjedi veća sigurnost pješaka. Ovo je druga faza radova na putu, čime ćemo povećati sigurnost pješaka i učesnika u prometu, a preostali dio puta prema centru grada trebao bi se raditi u narednom periodu, kazao je premijer Dedić. Mještani Kamenice zadovoljni su uređenjem trotoara, koji će, kako kaže Ekrem Okić, predsjednik Savjeta MZ Kamenica, osigurati još bolju bezbjednost saobraćaja kroz naselje koje je na pola puta između Bihaća i graničnog prijelaza Izačić. Rusmir K.

Trenutačno političko i ekonomsko stanje u Bihaću i USK-u?
Svijet je nastavio okupaciju Bosne i Bosanaca bez oružja, izabravši mnogo jače, a manje upadljivo oružje, a to je političko ekonomski pritisak, koji se ogleda u determiniranju političarima donošenje zakona koji se ne mogu ni u snu primijeniti u ovom vremenu i na ovom prostoru.U svemu tome, moj grad Bihać ima status begovskog grada. Ponosan i stamen i u ružna i u lijepa vremena.

Hamdija Lipovača odbranio doktorsku disertaciju
ačelnik općine Bihać Hamdija Lipovača uspješno je odbranio doktorsku disertaciju na temu „Državni suverenitet i univerzalna jurisdikcija u međunarodnom pravu“, čime je stekao pravo na naučni stepen doktora pravnih nauka. Izlaganje doktorske disertacije

Ako bi Vam se pružila prilika da li bi napustili Bihać?
Napustio ne bih nikada, ali zato od srca pružam dobrodošlicu svim ljudima dobre volje.

Načelnik postao doktor nauka

N

Da ste na mjestu načelnika općine ili premijera Kantona šta bi promijenili u politici?
Promijenio bih nekoliko zakona i to, prije svega, Izborni zakon u dijelu da se istovremeno održavaju izbori na općinskom nivou i izbori na ostalim nivoima, jer ovako smo svi zajedno žrtve - lutke u rukama moćnika iz Brisela, Londona. Ankare ili Washingtona. Promijenio bih Zakon o preduzećima, Zakon o poreznoj upravi u F BiH, itd, a u svom gradu bih raspisao referendum za samodoprinos građana za dva kapitalna projekta: izgradnja-dogradnja gradskog stadiona u kategoriju olimpijskogFIFA ranga, te izgradnja aerodroma Golubić u kategoriju-uzleta manjih putničkih aviona. Rusmir KARAT

pred Komisijom koju su sačinjavali uvaženi profesori pravnih nauka i dokazani pravni eksperti, kao što su prof. dr. Kasim Trnka, Ćazim Sadiković i drugi, te uz mentorstvo prof. dr. Omera Ibrahimagića, održano je u amfiteatru Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću, pred velikim brojem sugrađana, prijatelja, profesora i studenata.

Lipovača odbranio doktorsku disertaciju

Prema riječima Lipovače, da brani disertaciju upravo na ovom fakultetu njegova je odluka, jer vjeruje u budućnost i opravdanost ovog Univerziteta, te ljude koji ulažu velike napore kako bi bihaćki Univerzitet imao što bolje uvjeLipovača tokom odbrane doktorske disertacije te akademskog rada.

Govoreći o disertaciji, prof. dr. Ćazim Sadiković i prof. dr. Omer Ibrahimagić kazali su da je svojim istraživačkim radom dr. Lipovača tokom izlaganja, otvorio živuće naučne teme, čime je napravio uvod i u svoje novo djelo. Rusmir K.

Sanski Most
Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

9

Svečano obilježeno 66 godina od zasjedanja
izom prigodnih sadržaja, u Sanskom Mostu je obilježena 66. godišnjica od Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Na ovom historijskom događaju udareni su temelji moderne državnosti današnje Bosne i Hercegovine. U sklopu obilježavanja ovog značajnog historijskog događaja za općinu Sanski Most, ali i cijelu Bosnu i

N

Hercegovinu, organizovana je posjeta spomen kompleksu Šušnjar, koji je posvećen žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu. Ovom prilikom delegacije su položile cvijeće na spomen obilježje, te se na prigodan način sjetili i odali počast svim žrtvama koje su pale u periodu antifašističke borbe 1941.-1945. godina. Nakon toga organizirana je posjeta lokalitetu DTV „Partizan“, gdje se nalazila zgrada u kojoj je održano Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu. Delegacije su položile cvijeće na ovom mjestu, te je još jednom istaknuta opredijeljenost općinskih vlasti da obnove ovu historijsku građevinu u njenom autentičnom obliku. U prostoru gradske Delegacije položile cvijeće na spomen obilježje vijećnice potom je održa-

na svečana akademija u prisustvu predstavnika društveno političkog života općine Sanski Most, te brojnih građana. Na početku su se prisutni još jednom podsjetili da je u periodu od 30. juna do 2. jula 1944. godine u Sanskom Mostu održano Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, na kome je donesena Deklaracija o ravnopravnosti građana i naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. U ovoj deklaraciji su potvrđene odluke donesene na Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu, o tome da je Bosna i Hercegovina zajednica tri ravnopravna naroda, Srba, Hrvata i Muslimana, te sastavni dio buduće federativne države Jugoslavije. Ovaj historijski događaj značio je prekretnicu u modernoj historiji Bosne i Hercegovine, jer su na njemu konstituisani moderni temelji državnosti na kojima se naša zemlja i danas temelji. Zbog toga je veoma važno njegovati historijske i pravne tekovine ZAVNOBiH-a, istaknuto je

na ovom skupu. O značaju Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a govorio je učesnik antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu i neposredni sudionik ovog historijskog događaja, Petar Dodik. Svojim nastupima svečanu akademiju kojom je obilježeno 65 godina od održavanja Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a uveličali su sanski književ-

nik Amir Talić, koji je govorio svoje stihove, te mlada muzičarka Senija Alagić, koja se predstavila izvedbom na klaviru. Predstavnici Društva „Josip Broz Tito“ ovom prilikom su uručili priznanje načelniku općine Sanski Most, Sanjinu Halimoviću za doprinos u njegovanju tekovina ZAVNOBiH-a i antifašističke borbe. Zlatan ČEKIĆ

Podijeljeno pet steonih junica

Akcija „Sana u srcu“

Donacija za povratnike Uređenje Zanatskog centra
U sklopu projekta održivog povratka, na području općine Sanski Most realizirana je donacija u vidu pet steonih junica. One su podijeljene povratnicima u više dijelova općine Sanski Most. Riječ je o projektu podrške održivom povratku, kojeg realizira humanitarna organizacija UNHCR na području Bosne i Hercegovine, u saradnji sa austrijskom organizacijom „Hilfsverk“, Junice podijeljene povratnicima koja je implementator pomenutog projekta. Službe za poljoprivredu, Mustafe Filipovića, Partner u realizaciji ovog projekta je i Općina cilj ovog i drugih projekata je podrška poljopriSanski Most, koja je izdvojila dio sredstava za vrednim proizvođačima i održivom povratku. nabavku steonih junica, a vrijednost cijelog pro- Ostale steone junice isporučene su i drugim jekta iznosi oko 70.000 maraka. korisnicima donacija, te su podijeljene na Ovu vrijednu donaciju u selu Kruhari dobio području nekoliko sela u mjesnoj zajednici je i jedan povratnik, a ovome događaju prisu- Lušci Palanka, te u Sasini. stvovali su predstavnici UNHCR-a i lokalne vlaIz UNHCR-a su ovom prilikom najavili i reasti na čelu s načelnikom općine, Sanjinom lizaciju projekta podrške proizvođačima mlijeka Halimovićem. na području općine Sanski Most, te zapošljavaPrema riječima predstavnika općinske nja u poljoprivrednoj proizvodnji. Zlatan Č. Ovih dana su započeli radovi na uređenju prostora ispred kompleksa Zanatskog centra u Sanskom Mostu, na lijevoj obali rijeke Sane. Radi se o aktivnostima koje se provode u sklopu ovogodišnje akcije „Sana u srcu vječno“. Cilj ovih aktivnosti je da se uredi prostor između bivše zgrade ŠIP-a i Zanatskog centra koji je do sada bio zapušten i neugledan. Radove na ovom lokalitetu izvode pripadnici Vatrogasne jedinice Sanski Most, a njima su se prošlog četvrtka u ovim aktivnostima pridružili i načelnik općine, Sanjin Halimović, te kantonalni i federalni poslanik Asim Kamber. Predviđeno je da se u sklopu radova uredi površina ispred kompleksa Zanatskog centra, gdje će potom biti postavljene cvjetne aleje. Prema riječima Ferida Arapovića, vlasnika jednog od lokala u Zanatskom centru, okončanjem ovih radova biće stvoren mnogo ljepši ambijent na ovom lokalitetu. Načelnik općine Sanjin Halimović istakao je kako se radi o realizaciji

jednog u nizu predviđenih projekata u sklopu ovogodišnje akcije „Sana u srcu“. Između ostalog, u sklopu ove akcije nastoje se urediti i uljepšati pojedini dijelovi grada. Akcija „Sana

u srcu vječno“ nastaviće se provoditi i u narednim mjesecima kroz realizaciju niza projekata sa ekološkim predznakom, koji imaju za cilj uređeniji i čistiji Sanski Most. Zlatan Č.

Selo Trnova kod Sanskog Mosta
Mještani sela Trnova ovih dana intenzivno rade na izgradnji sportskih objekata na svom nogometnom stadionu. Planirano je da ovaj objekat svečano bude otvoren 24. jula. Prije godinu dana, ovaj lokalitet je bio obrastao u gusto raslinje i korov, a mještani Trnove su tada čvrsto odlučili da nogometnom stadionu vrate nekadašnji izgled. Kako sada stvari stoje, biće ovo veoma kvalitetan sportski objekat sa tribinama za 250 gledalaca koje se nalaze u izgradnji, te sa obnovljenim svlačionicama. U međuvremenu napravljeni su golovi, te je urađena drenaža terena na kojem je zasijana nova trava. Mještani Trnove ističu kako im je u ovim aktivnostima pomogla i općinska vlast. Završetak radova planiraju u nekoliko narednih sedmica. U Trnovi je aktiviran i rad istoimenog nogometnog kluba

Radovi na stadionu pri kraju Autor izlagao u svom rodnom gradu
U prostoru novootvorene gradske vijećnice, koja se nalazi u Prijedorskoj ulici, prošlog četvrtka je svečano otvorena izložba Muamera Omanovića - Brace. Ljubitelji slikarstva imali su priliku da uživaju u slikama ovog Sanjanina, koji živi i radi u austrijskom gradu Linzu. Omanović je rođen u Sanskom Mostu 1972. godine, ali ga životni put odvodi u Švedsku, gdje je živio devet godina, a potom u Austriju gdje već živi i radi punih deset godina. Slikarstvom se počeo baviti u ranim životnim godinama, a u svome umjetničkom radu koristi sve pravce i tehnike od ulja na platnu do akvarela. Omanović se ovom prilikom obratio prisutnima i Detalj sa otvaranja izložbe zahvalio na ukazanoj časti da u rodnom gradu organizira svoju prvu samostalnu izložbu. Izložbu je svečano otvorio načelnik općine Sanski Most, Sanjin Halimović. Istovremeno, načelnik je proglasio otvorenim i novi prostor gradske galerije koji će u narednim sedmicama biti mjesto dešavanja brojnih kulturnih događaja. Inače, autor izložbe je u Austriji vlasnik kafića „Sana“, koji je omiljeno sastajalište Sanjana koji žive i rade u Linzu. Za vrijeme posjete delegacije općine Sanski Most tom austrijskom gradu prije nekoliko mjeseci, Omanović je svojim sugrađanima pružio veliko gostoprimstvo. Zlatan Č.

Izložba slika Brace Omanovića

Sa gradilišta novog stadiona u Trnovi

koji ove godine doživljava vrijedan jubilej, trideset godina od osnutka. Izgradnjom ovog objekta u Nogometnom klubu „Trnova“ rastu i sportske ambicije. Svečano otvorenje nogometnog stadiona planirano je za 24. juli, u vrijeme kada će u

Trnovi boraviti i veliki broj mještana koji žive i rade u inostranstvu. U Trnovi se nadaju kako će tog dana također biti otvoren i asfaltirani put kroz selo koji se trenutno nalazi u fazi izgradnje. Zlatan Č.

10

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Bosanska Krupa

Boračke organizacije upoznale
etnaest godina po okončanju posljednjeg rata nije bio dovoljno dug period da se borcu, oslobodiocu Bosanske Krupe i branitelju BiH ozakoni, ako ne povlašten, onda bar dostojan položaj, u kome će imati minimalne uvjete za normalan život. Iako je ovo složena problematika koja je podjednako teška u cijeloj Federaciji i stoji kao stalna opasnost koja može prouzročiti nekontrolirane socijalne i političke nemire, boračka udruženja općine Bosanska Krupa su, u ponuđenoj Informaciji smatrali da lokalna uprava može uraditi više za ovu populaciju. Borci su željeli besplatne kopije katastarskog člana i zemljišno knjiške izvatke, pozivajući se na Odluku o pravu oslobađanja od obaveze plaćanja taksa i naknada za bra-

Održana tematska sjednica Općinskog vijeća

vijećnike sa teškim stanjem
P
nioce i usklađivanje sa zakonskim izmjenama i dopunama. Predmet njihovih zahtjeva bilo je i dodjeljivanje i parcelacija lokacija za dodjelu građevinskog zemljišta. Nažalost, Općina po prostorno-planskoj dokumentaciji može zemljište dodjeljivati samo po javnom konkursu. Požalili su se borci i na arhitektonske barijere koje smetaju licima onemogućenim za kretanje, zatim neobilježena parkirna mjesta i prelazak preko ulica na najfrekventnijim saobraćajnicama. Vruća tema su bili „napušteni stanovi“ koji stoje neiskorišteni, a borci plaćaju najamninu za stanovanje. Uz to, zahtjev boračkih organizacija je bilo i prenošenje vlasništva imovine SUBNOR-a na njihove organizacije, opet zbog stanova. U Informaciji ove organizacije su iskazale nezadovoljstvo i neisticanje prednosti boraca pri podnošenju i rješavanju njihovih podnesaka lokalnoj upravi, kao i sa načinom obilježavanja značajnih događaja i dešavanja iz proteklog rata. U informaciji je potencirana i problematika alternativnog smještaja, kolektivne gradnje boračkih naselja kroz značajnije iskorištavanje novčanih sredstava od viših nivoa vlasti. Bolna tačka je bilo i financiranje boračkih organizacija. Vruće teme, od posebno osjetljive organizacije, iznevjerene mnogo puta, su dobrom pripremom sjednice i uz suglasnost predlagača i općinskih vijećnika, a time i političkih partnera, „ohlađene“ prvenstveno iz razloga što je većina zahtjeva iz Informacije uređena zakonom i u nadležnosti viših nivoa vlasti, osobito kantonalnih. Predsjedavajući Općinskog vijeća vrlo brzo se primijetilo nesuglasje između njih samih. Obraćajući se vijećnicima i borcima, podržavajući i uvažavajući njihove razloge aktueliziranja ove problematike, općinski načelnik Armin Halitović pozvao ih je na jedinstvo, odnosno potrebu da se ujedine u jednu organizaciju, kako bi bili jači i konstruktivniji. Predstavnici boračkih organizacija nisu bili takvog mišljenja. Osjećajući se pozvanim da ravnopravno kao borac raspravlja o svim problemima, načelnik Halitović je obećao da će u granicama svojih ovlasti i maksimalnim zalaganjem uvijek, bez zadrške, podržati i poslušati njihove zahtjeve. Općina će, po njegovim riječima, uvijek biti njihov partner u traženju njihovih prava kod viših nivoa vlasti. Ipak, u finansiranju im neće moći udovoljiti jer se finansiranje ovih, kao i svih drugih udruženja zakonski može izvršiti samo po Sjednici, iako je uredno pozvan, nije se odazvao kantonalni vršitelj dužnosti ministra za boračka pitanja Mirsad Vojić, ne objašnjavajući svoj nedolazak. Sa kantonalnog nivoa sjednici je prisustvovala rukovoditeljica Fonda za stambeno zbrinjavanje boraca USK-a, Asima Husetić. Njena diskusija koja je najmanje govorila o stambenoj problematici, izazvala je negodovanje vijećnika i dijela prisutnih predstavnika boraca, poslije čijih je komentara, izrečenih u normalnoj demokratskoj komunikaciji, Husetić napustila sjednicu. Vijećnik Edham Dizdarević, predsjednik Kluba vijećnika SDA, bio je jedini vijećnik koji je izišao za govornicu i pokušao stručno objasniti i približiti moguća rješenja za brojne zahtjeve boraca. Iako je govorio punih dvadeset pet minuta, pozorno je slušan, a vijećnici su prihvatili i njegov prijedlog, podržan od općinskog načelnika i predsjedavajućeg, da se u pauzi sjednice sastanu predstavnici boračkih organizacija, predsjednici klubova u Vijeću i nosioci vlasti i usaglase stavove i takve ih, u obliku zaključka, predlože vijećnicima na usvajanje. Tako je i bilo. Sve što je u skladu sa zakonom, a može uraditi Općina bit će hitno urađeno. Informacija je primljena k znanju, a zaključci se odnose, između ostalog, na autentično tumačenje članova Zakona o pravima boraca, na upućivanje zahtjeva kantonalnim vlastima za sredstva i realizaciju projekata za uklanjanje arhitektonskih barijera, nastavit će se rad na normativnoj regulaciji akata za dodjelu stanova, na vidnom mjestu bit će istaknuti propisi o pravima i prioritetima vezanim za borce, a posebna pažnja će se posvetiti u oblasti obilježavanja značajnih datuma i njihovom finansiranju. Dževada ŠTANCL

Vatrogasci dobili vatrogasno vozilo

Eventualni požari pod tehničkom kontrolom
gascima Službe za civilnu zaštitu općine Bosanska Krupa. Do sada, vatrogasci su se služili sa poklonjenim vozilima, koja su često zbog starosti znala zakazati kad treba zaustaviti vatrenu stihiju, oprati ulice ili napojiti žedne bunare. Sada je stanje mnogo bolje. Budžetom je za tehničko opremanje ove Službe u ovoj godini planirano 200.000 KM. Reparirano vozilo nabavljeno je putem javne nabavke od banjalučke firme „Astorija M“ i njegova vrijednost iznosi 100.000 KM. Potiče iz Holandije, staro je sedam godina i može zadovoljiti potrebe općine Bosanska Krupa. Zadovoljstvu vatrogasaca nije bilo kraja. Općinski načelnik je prilikom primopredaje najavio kupovinu dodatne opreme koja će Vatrogasnu službu općine Bosanska Krupa učiniti još efikasnijom. Dževada Š.

oslije tematske sjednice Općinskog vijeća koja je imala vruću temu na dnevnom redu - položaj i probleme boračke populacije - u vrućim predizbornim danima općinski načelnik Armin Halitović

P

iskusija direktorice kantonalnog boračkog Fonda za stambena pitanja, Asime Husetić, nije „legla“ većini prisutnih na sjednici Općinskog vijeća. Po njoj položaj boračke populacije u globalu nije tako loš, a ni broj nezaposlenih nije velik i po njenim pokazateljima je svega dvadeset posto. Uzroke boračkog nezadovoljstva pronašla je u ekonomskoj krizi Amerike! Husetić je također istakla da borac danas može dijete obući za svega dvadeset maraka u jednom od tržnih centara. Obzirom da je stambenu problematiku dotakla vrlo malo, Asima Husetić nije zaboravila iskoristiti govornicu Općinskog vijeća u političke svrhe, iako su takvu konotaciju sjednice u veoma vrućem periodu uspjeli izbjeći i predlagači i organizatori sjednice, uz punu podršku predstavnika boračkih populacija.

D

Dragoljub Srdić poslije uvodne riječi predsjednika Komisije za praćenje položaja boraca u Općinskom vijeću Muharema Karaibrahimovića, inače inicijatora i predlagača održavanja ove tematske sjednice, priliku za obraćanje dao predstavnicima svih organizacija koje okupljaju borce. Svi predstavnici boračkih organizacija bosanskokrupske općine su pozdravili održavanje ove sjednice, ali,

projektima kandidiranim kroz javni poziv. U općinskim službama bit će uskoro istaknute prednosti boraca pri podnošenju zahtjeva, dok njihovo rješavanje mora ići po redoslijedu koji je propisao zakon. Stambena problematika još uvijek je neuređena na višim nivoima vlasti, a budući da se radi o veoma osjetljivoj problematici, ni lokalna uprava neće donositi ishitrene odluke.

učinio je još jedan korak da premosti moguće vruće ljeto i nepogode koje bi moglo donijeti. Prvo kupljeno vatrogasno vozilo u poslijeratnom periodu predao je vatro-

Potpisan ugovor komunalnog i slovenačkog preduzeća

Emrići dobili put oprema za vodovod
oslije godinu dana projekat izgradnje i asfaltiranja puta u Mjesnoj zajednici Mahmić selo - zaseok Emrići je završen. Kilometar puta izgrađen je sredstvima Međunarodnog fonda za razvoj - IFAD, Općine Bosanska Krupa i samih mještana, a sa ovom saobraćajnicom najbližim mogućim pravcem povezane su općine Bosanska Krupa i Bužim. Prije godinu dana kada je započet ovaj projekat bio je veliki broj onih koji su sumnjičavo gledali na zamisao da se ova saobraćajnica dužine 1.000 metara i širine 5,5 metara može izgraditi samo uz angažman Općine Bosanska Krupa i samih mještana. Uz vlastita sredstva planirana budžetom i aplikaciju za sredstva Međunarodnog fonda za razvoj - IFAD, te prikupljena sredstva građana ovog zaseoka, bez sredstava sa bilo kojeg višeg nivoa vlasti, napravljen je budžet veći od 300.000 KM kojim je izgrađena i asfaltirana ova saobraćajnica. Građevinski odbor vjerovao je obećanjima općinske administracije i istrajao u svojim namjerama. Zadovoljstvo urađenim prilikom svečanog otvaranja ovog puta nije krio predsjednik građevinskog odbora Edhem Burzić. On se posebno pohvalno izrazio na angažman načelnika općine Bosanska Krupa Armina

Ambicioznost uprave i čvrsta volja građana čine čuda

Do kraja jula stiže
Proteklih dana eksperti iz svjetske banke su završili evaluaciju tenderom odabranog nabavljača opreme i materijala za izgradnju vodovoda koji će napojiti žedne stanovnike Jezerskog, Pištalina, Mahmić sela i dijela Ljusine. Najboljim na tenderu za ove potrebe pokazalo se slovenačko poduzeće „CMC Ekoncom“. Tim povodom, uz prisustvo općinskog načelnika Armina Halitovića, direktor Komunalnog poduzeća „10 juli“ Bosanska Krupa i investitor, Nijaz Tatarević, potpisao je ugovor sa Irinom Burnik - Anžur, menadžericom firme „CMC Ekoncom“ iz Slovenije. Ovim ugovorom regulisana je nabavka više od 35 šlepera potrebnog materijala i više od 20 kilometara cijevi za budući glavni cjevovod. Isporuka će se, po riječima potpisnika, realizirati do 31. jula ove godine. Načelnik općine je istakao da je posebno sretan što je napokon započela konkretna realizacija projekta izgradnje vodovoda, vrijedna četiri miliona maraka. Naglasio je da je to projekat kojeg je on odredio sebi kao najvažniji zadatak u njegovom četverogodišnjem mandatu. Ukoliko ubrzo bude završena i evaluacija o odabiru najboljeg izvođača radova od strane Svjetske banke, početkom augusta započet će radovi na terenu, sa izglednom mogućnošću da vodovodna mreža do kraja godine stigne u ova bosanskokrupska sela. Dževada Š.

P

Halitovića, te mještana ovog zaseoka koji su također znatno doprinijeli da sada imaju modernu saobraćajnicu kroz samo selo. Iako od sredstava iz prve tranše aranžmana sa MMF-om Općina Bosanska Krupa nije dobila gotovo ništa ipak su pronađena sredstva za ovaj projekt. Projekti planirani za 2010. godinu se realizuju prema planu i određenim prioritetima. Prema riječima načelnika općine Armina Halitovića, u ovaj projekat je utrošeno 320.000 KM od kojih je 140.000 KM obezbijedio IFAD, a preostali dio Općina Bosanska Krupa i sami mještani. Načelnik Halitović je ovom prilikom najavio skori završetak još jedne faze puta za Crkvinu koji je takođe podržan od strane IFAD-a sa izdvojenim sredstvima u visini od 140.000 KM. Preostala sredstva u istom iznosu obezbjedila je Općina i mještani ovog djela bosanskokrupske općine. Pred velikim brojem gostiju iz svih političkih opcija, kojima je ovo bila dobra prilika za pokazivanje narodu pred predstojeće Opće izbore, put su u saobraćaj pustili Mahmut Emrić, jedan od najvećih zagovornika izgradnje ovog puta, Edhem Burzić, predsjednik građevinskog odbora, te Armin Halitović, načelnik općine Bosanska Krupa. Dževada ŠTANCL

Radost za lica sa posebnim potrebama

Adaptacija prvog sprata uskoro gotova
Za nekoliko dana biće okončani radovi na dijelu kuće dodijeljene Udruženju „Ada“, koje okuplja djecu i roditelje sa posebnim potrebama. Podsjetimo, na kupovinu kuće lokalna uprava se odlučila poslije ponude Krupljanke Jele Deutsch, da po niskoj cijeni Općini proda svoju trospratnu kuću, sa obavezom da je ona iskoristi za rad nekog od humanitarnih udruženja. Dobar potez Općine pratila su i budžetom izdvojena i prikupljena sredstva kojim se je prvo popravio krov, a sada i adaptirao prvi sprat prostrane kuće i prilagodio potrebama ovih lica. Radovi su u završnoj fazi, njihov kvalitet je na visokoj razini i već je izvjestan kraj muka lica sa posebnim potrebama općine Bosanska Krupa jer će dobiti prostor kakvog nemaju slična udruženja u mnogim razvijenim gradovima. Lokalna uprava će i poslije ovoga nastaviti ulagati u daljnju adaptaciju i opremanje sa spravama neophodnim za liječenje i socijalizaciju ovih lica. Dževada Š.

Bosanskokrupska kuća za lica sa posebnim potrebama

Bužim

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

11

Bošnjačka nacionalna zajednica Primorsko-goranske županije

Međusobna saradnja kroz kulturu i turizam
Predstavnici Bošnjačke nacionalne zajednice Primorsko-goranske županije na čelu sa predsjednikom Vijeća Bošnjačke nacionalne manjine i članom predsjedništva Bošnjačke nacionalne zajednice Primorskogoranske županije, Šehrizadom Begićem, koji je rodom iz Bužima, te drugim Bošnjacima porijeklom iz raznih mjesta BiH, boravili su u Bužimu, gdje ih je primio načelnik općine Bužim, Mirsad Šahinović, sa svojim saradnicima. - Ono što mogu da kažem u svoje ime, je da smo u Bužimu odlično primljeni, te da je cijeli protokol oko naše posjete bio upravo onakav kakav smo željeli, te je Bužim mojim prijateljima, članovima Vijeća i članovima Bošnjačke nacionalne zajednice, a i predstavniku grada Kastva, ostao u dobrom sjećanju. Otvaranje vrata moguće saradnje u raznim oblastima bila je tema razgovora između nas i općinskog načelnika Mirsada Šahinovića. Želio bih istaknuti da smo dotaknuli nekoliko tema o mogućoj saradnji na kulturnom, turističkom i privrednom planu. Kojom dinamikom će se saradnja odvijati ovisi o Općini Bužim, ali i o Bošnjačkoj nacionalnoj zajednici, kazao nam je Šehrizad Begić. Inače, gostima su ponuđeni katalozi bužimskih umjetnika, te im je predloženo nekoliko izložbi umjetni-

Fatiha na šehidskom turbetu

Obilazak Muzej sobe 505. Viteške

čkih slika, umjetničke keramike i fotografija, o čemu će u Bošnjačkoj nacionalnoj zajednici Primorskogoranske županije uskoro raspravljati. Gosti su u Bužimu posjetili šehid-

sko turbe, gdje su proučili fatihu pred duše šehida, Muzej sobu 505. Viteške brigade, kao i kompleks staroga grada i drvene džamije, gdje im je vodič bio historičar i likovni umjetnik Sead Emrić. Nedžib V.

Vrijedan infrastrukturni projekat za Bužim

Obilježen Dan policije

Asfalt za Duranoviće i Mamiće
Ovih dana se u općini Bužim zacija dobivenih sredstava za nekoliasfaltira put Varoška Rijeka - ko putnih komunikacija na području Duranovići - Mamići, u dužini od 600 više mjesnih zajednica u općini metara. Investicija puta vrijedna je Bužim se odlično realizira i za sada 96.000 maraka, od čega su građani se sve odvija po planu. prikupili i uložili svojih vlastitih sredGrađani pomenutih naselja stava 46.000, a 50.000 maraka dobi- izgradiće pokraj puta i hajrat-hair veno je od Vlade Unsko-sanskog česmu za putnike namjernike vlastikantona, odnosno od sredstava tim sredstvima, što je veoma lijep MMF-a, koje je amandmanom obez- gest i stari dobri običaj Krajišnika. bijedio poslanik kantonalne Nedžib V. Skupštine, Šefik Veladžić. Sve radove izvodi građevinska firma „Huremagić“ iz Cazina, a kroz nekoliko dana radovi će biti potpuno završeni i put svečano otvoren. Po riječima kantonalnog poslanika Šefika Asfalt za Mamiće i Duranoviće Veladžića, reali-

Položen vijenac na šehidsko turbe
Dan policije su u Policijskoj stanici Bužim obilježili u srijedu, 30. juna, obilaskom šehidskog turbeta, polaganjem vijenca i učenjem fatihe pred duše šehida. Policajci su šehidsko turbe posjetili sa komandirom Fikretom Šahinovićem, a njima su

Obilježen Dan policije

se pridružili načelnik općine Mirsad Šahinović i predsjedavajući vijeća Agan Bunić. Nakon obilaska šehidskog turbeta, nastavili su sa zajedničkim druženjem, prije nego što su se opet vratili na obavljanje svakodnevnih obaveza u policijskoj upravi i općini. Nedžib V.

Udruženje „Izet Nanić“ Bužim

Put bužimskih gazija
U organizaciji Udruženja „Izet Nanić“, u Bužimu je organiziran marš u dužini od 20 km, čime je na najljepši način obilježena bitka za odbranu Bosanske Otoke, a time se i podsjetilo na put bužimskih „Gazija“, čiji je komandant Nevzet Nanić poginuo u toj žestokoj Put gazija bici. Na maršu sa oko 70 učesnika bilo je najviše mladih, ali i bivših pripadnika 505. Viteške brigade, kojima nije smetala vrućina da za samo nekoliko sati po najvećoj vrućini propješače 20 kilometara od Bužima do Bosanske Otoke. Inače, komandant „Gazija“, rahmetli Nevzet Nanić je brat legendarnog komandanta 505. Viteške brigade Izeta Nanića i u toku rata je došao pješice iz Republike Hrvatske

Međunarodni fotosusreti u Podravskoj Slatini

do Bosanske Otoke Nedžibu Vučelju nagrada za fotografiju Na tradicionalnim međunarodnim
fotosusretima u Podravskoj Slatini u Republici Hrvatskoj, gdje se okupilo oko 60 fotografa i gdje je izloženo preko 500 fotografija koje su konkurirale za dodjelu nagrada, Nedžib Vučelj iz Bužima je osvojio treću nagradu sa fotografijom „Marsovci dolaze“ iz ciklusa „Oblikom kaplja, a sadržinom more“. Kako ne bi došlo do pristranosti u dodjeli nagrada, žiri koji je ocjenjivao fotografije bio je iz Novog Sada, odada se pridruži braniocima Bužima i Bosne i Hercegovine. Na mjestu pogibije je održan i historijski sat, gdje je uspomene na te ratne dane otpora od agresora evocirao tadašnji komandant Otočkog bataljona, Džemaludin Džemo Ćaušević. Ovaj marš održan je prvi put ove godine, ali je dogovoreno da se tradicija marša nastavi i dalje svake godine. Nedžib V.

Zajednički snimak dijela fotografa

Nedžib Vučelj prilikom primanja priznanja

kle nije bilo fotografa učesnika na ovom tradicionalnom međunarodnom foto takmičenju. U Zavičajnom muzeju Slatina u Podravskoj Slatini je tim povodom otvorena do sada najveća međuna-

rodna izložba fotografija, koju je otvorio gradonačelnik Podravske Slatine Ivan Roštaš, koji je pohvalio manifestaciju, te čestitao svima, a osobito onima koji su dobili nagrade. Nagrađene fotografije ostaće dio muzejskih eksponata u stalnoj postavci nagrađenih fotografija iz svih godina takmičenja. Nažalost, na sva takmičenja, fotosusrete i izložbe, fotograf iz Bužima Nedžib Vučelj putuje o svom trošku. Esad Š.

12

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Bosanski Petrovac

Održana 19. redovna sjednica Općinskog vijeća

Najduža rasprava o radu u komisijama
srijedu je održana 19. redovna sjednica Općinskog vijeća Bosanski Petrovac. Na dnevnom redu se trebala naći ukupno 21 tačka, međutim zbog nepodnošenja Informacije o stanju i problemima snabdijevanja električnom energijom na području općine, te razmatranja mišljenja Komisije za propise Vijeća na zaključke Općinskog vijeća o odbijanju Izvještaja o radu općinskog načelnika, potom o odbijanju Informacije načelnika o poduzetim radnjama o pitanju benzinske pumpe „INA“ i imenovanju radne grupe, te Zaključka općinskog načelnika o preispitivanju donesenog zaključka Vijeća, vijećnici su odbili o njima raspravljati. Nakon obimne rasprave, i Informacija o stanju i problemima Telecoma i Pošte na području općine,

U

skinute su sa dnevnog reda, također zbog nepodnošenja informacije o ovoj oblasti. Predloženi dnevni red dopunjen je sa dvije nove tačke, koje su se odnosile na izmjene i dopune Programa korištenja poljoprivrednog zemljišta na području općine, te kvartalni izvještaj o realizaciji komponente „Podrška općinskom Vijeću za period januar-mart 2010. godine“, a radi razmatranja i usvajanja istog. Vijećnici su uz kritike preduzećima Elektrodistribucija, BH Telecom i BH Pošta, zbog nepodnošenja informacija o radu, jednoglasno prihvatili predloženi dnevni red sa 15 glasova prisutnih vijećnika. Na početku sjednice jednoglasno je usvojen Izvod iz zapisnika sa prethodne sjednice Općinskog vijeća, kao i nastavka prethodne redovne sjedni-

ce. Jedna od tačaka dnevnog reda bila je i donošenje Odluke o dodjeljivanju visine sredstava za učenika generacije Osnovne škole „Ahmet Hromadžić“ iz Bosanskog Petrovca i Srednje mješovite škole „Bosanski Petrovac“. Za učenika generacije osnovne škole izabrana je Dženita Fazlić, a Srednje mješovite škole Alma Ramić. Obje ove djevojke su jednoglasnom odlukom Vijeća dobile nagradu u visini od po hiljadu konvertibilnih maraka, koje će im biti stimulans i podstrek u daljem školovanju. Pod četvrtom tačkom dnevnog reda raspravljalo se o Programu kapitalnih investicija na području općine Bosanski Petrovac. Predlagač je bila pomoćnica općinskog načelnika Senada Mehdin, koja je napomenula problem nepojavljivanja pojedinih članova komisije, te je predloženo da se pod hitno mora riješiti problem rada svih komisija. Jednoglasno je sa 15 glasova „za“ usvojena Odluka o kapitalnim investicijama Općine. Slijedeća tačka dnevnog reda bila je Izvještaj o radu komisija Općinskog vijeća. Ova tačka donijela je i najveću i najžustriju raspravu vijećnika, jer je stav većine članova komisija bio da više ne žele raditi, jer im naknade za 2009. i 2010. godinu nisu plaćene.

Vijećnička pitanja
Muhamed Kartal (SDP): Kome je namijenjena rasvjeta na Oštrelju, i čije je vlasništvo gradski bazen, kome pripada i šta će biti s njim obzirom da je to ekološka bomba u gradu? Svetko Dukić (SNSD): Zašto nije održana promocija knjige doktora Branka Despota u dvorani Srednje škole, gdje je planirano da bude održana? Muhamed Dračić (SBiH): Šta je sa mjerama protiv nomađenja u Mjesnoj zajednici Bjelaj, koje odavno predstavlja problem u ovoj općini? Midhat Hidić (SDA): Predlažem da se sjednice Vijeća usklade sa radom općinskog načelnika, jer je bespredmetno raspravljati o nekim stvarima kada on nije prisutan, te ko su članovi komisija, kojim strankama pripadaju i zašto nije plaćen rad u komisijama? Prvobitno je planirano da rad bude plaćen, međutim u međuvremenu su donesene mjere štednje, po kojima je uskraćeno plaćanje rada članovima komisija. Predloženo je da se ubuduće članovima komisija plaća 10 maraka po satu rada u komisijama, a iako su neki vijećnici rekli da će raditi besplatno, niko nije bio protiv ovog prijedloga. „Za“ je glasalo 11 vijećnika, dok su četiri bila suzdržana. Edin ŠABANAGIĆ

Otvorena druga dionica puta Bjelaj-Vođenica

Investicija vrijedna 416.000 KM
Pretprošlog petka, 25. juna, puštena je u promet druga dionica puta Divna-Vođenica u općini Bosanski Petrovac. Svečanosti otvorenja puta su prisustvovali Ratko Stupar, predsjednik mjesne zajednice Vođenica, Smail Toromanović ispred organizacije IFAD i brojni drugi zvaničnici, a čast presijecanja vrpce i puštanja u promet puta Divna-Vođenica pripala je načelniku općine Bosanski Petrovac Erminu Hajderu i Velimiru Kuniću, ministru Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Put Divna-Vođenica predstavlja trenutno najveću Svečani otvor puta investiciju u izgradnju puteva na Unsko-sanskom kantonu čija je vrijednost projekta 416.000,00 KM. Dužina puta pu Projekta IFAD-a i uz učešće Općine i federalnog minije 4,3 km, širina tri metra i ukupno u izgradnju je utroše- starstva razvoja poduzetništva i obrta, a dio je projekta no 2.256 tona asfalta. Navedeni put je finansiran u sklo- povezivanja mjesnih zajednica Bjelaj i Vođenica. E. Š.

Postavljeni semafori u Bosanskom Petrovcu
U toku su radovi na postavljanju semafora na glavnom trgu općine Bosanski Petrovac, koji se ovih dana privode kraju. U realizaciji ovih radova učestvuje i Vlada Unskosanskog kantona, koja je izdvojila 60.000 maraka za ovu namjenu. Semafori su jedna od značajnijih investicija u gradu i od velikog su interesa za građane, jer po novom Zakonu o sigurnosti saobraćaja, autoškole u gradovima koji nemaju ta. Također će odvijanje saobraćaja semafore neće moći obučavati kan- biti mnogo sigurnije, kako za vozaE. Š. didate za polaganje vozačkog ispi- če, tako i za pješake.

Foto vijest

Obavještenje za medije

Rok bend „Zemljotres“

Demant
U četvrtak je BHT1 objavila: „Prijevremeni izbori za načelnika opštine Bosanski Petrovac održaće se u nedjelju 29. avgusta. Kako je saopšteno, odluka o raspisivanju prijevremenih izbora uslijedila je nakon utvrđivanja prestanka mandata zbog smrti načelnika opštine“. (BHT1) Naravno, u odluci CIK-a jasno stoji naziv općine Bosanski Petrovac/Petrovac, što je naziv za današnju općinu Drinić, a odnosi se na preranu srmt načelnika Milanka Brkljača. Načelnik općine Bosanski Petrovac Ermin Hajder, uz činjenicu da je živ, ističe da bi mu bilo drago da su se mediji za njega ovako zanimali prošle sedmice kada je svečano pustio u promet asfaltni put dužine 4,3 km. Naravno, tad osim Radija FBiH niko od medija nije smatrao da je ta vijest dovoljno bitna. To bi trebalo pitati povratnike i sve građane Bosanskog Petrovca. Načelnik Hajder ističe da je ovakva dezinformacija nanijela mnogo štete i stresa njegovoj porodici, sugrađanima i prijateljima, te da očekuje da se iz ovoga nauči lekcija o profesionalizmu i odgovornosti u bh medijima, te očekuje takvu reakciju.

Ponovno
okupljanje

članova benda
Nakon 25 godina, stari prijatelji iz rok benda „Zemljotres“ su odlučili ponovo da se okupe i naprave nezaboravno druženje i dobru svirku. Članovi ovog nekadašnjeg benda su Dragoslav Ćup-Čarli solo gitara i vokal, Saud TerzićFebo - bubnjevi, Milenko ZorićCifko - bas, Duško Mirković-Fura - ritam gitara, Smail FerizovićČola - vokal, Velimir Jungić-Veljo - klavijature, Igor Mrkela-Pufti vokal i Senad Kartal-Bufalo - klavijatura. Članovi benda prvi sastanak održao je 07. februara ove godine u Bosanskoj Gradišci, gdje je i ozvaničen početak projekta „Zemljotres 2010“. Distribucija karata za koncert već je počela po cijeni od 5 KM, a koncert će biti održan 23. jula u sportskoj dvorani srednjoškolskog centra Bosanski Petrovac, sa početkom u 21 sat. Uz prvih 500 prodanih ulaznica, biće poklonjene majice sa logom grupe „Zemljotres“. E. Š.

Izbor

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

13

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić boravio u Cazinu

Razgovor sa građanima na tribini i na ulici
CAZIN - U okviru svoje posjete Unsko-sanskom kantonu, Željko Komšić, član državnog predsjedništva, posjetio je u ponedjeljak i općinu Cazin u kojoj je bio gost načelnika Nermina Ogreševića. - Ovo je zaista bila prilika da gospodina Komšića upoznamo sa planovima za budućnost. Mišljenja sam da nam je ovo bilo od koristi. Imamo određene konkretne dogovore na kojima ćemo raditi, a koji mogu biti od koristi za našu općinu. Jednostavno nama treba saradnja svih nivoa da zajednički radimo na razvoju ove općine i naše države i zasigurno treba nam takva pozitivna energija. Željko Komšić u svom radu je dokazao da je prijatelj države i predani radnik, kazao je novinarima Nermin Ogrešević. Sa Komšićem je u pratnji bio i počasni konzul BiH, ujedno i predsjednik Federacije udruženja kulture BiH u Turskoj, Kemal Bajsak. U okviru posjete člana Predsjedništva organizirana je šetnja kroz Cazin i posjeta kafićima, a u organizaciji Općinske organizacije SDP-a. Nakon kraće šetnje gradom u prepunoj sali Doma kulture održana je tribina pod nazivom „Razgovor s građanima Cazina i Cazinske Krajine“ koja je protekla u zanimljivoj interakciji ovog visokog dužnosnika i prisutnih građana Cazina koji su visokom gostu postavili i nekoliko konkretnih pitanja. Amel D.

Komšić u šetnji gradom

Detalj sa tribine

„Mlinovi izgubljeni u vremenu“ Danas niko neće da se bavi ovim pozivom
BIHAĆ – Televizijski snimatelj Hasan Arnautović iz Bihaća već tri desetljeća se bavi profesionalno ovim poslom. Usput ponešto Hasan snimi i za sebe, najčešće na obalama Une, a u pravilu pored vodotoka. Sa jednim takvim svojim uratkom proteklih je dana Hasan nastupio na Sedmom Međunarodnom festivalu etnografskog filma „Srce Slavonije“ koji je održan u Đakovu u Republici Hrvatskoj. U svoj grad Hasan je donio još jedno vrijedno priznanje. Riječ je o specijalnoj nagradi koju je Arnautović dobio za dokumentarni film „Mlinovi izgubljeni u vremenu“, a treba istaći da je na ovom poznatom festivalu bilo prijavljeno 60 filmova iz svih dijelova svijeta, a u zvaničnom takmičarskom programu prikazano je 17 dokumentarnih filmova. Zanimljiva filmska priča Hasana Arnautovića govori o krajiškim mlinovima koji praktično više nema, a nekada ih je na ovim prostorima bilo na stotine. Ovaj iskusni snimatelj svojom kamerom priča o prošlosti, kulturi i običajem življenja na prostorima Cazinske krajine u proteklom stoljeću. -Moram priznati da sam sretan što sam na ovom prestižnom etno filmskom festivalu „Srce Slavonije“ uspio BIHAĆ - Svakodnevno ulicama Bihaća moguće je zapaziti još uvijek dobro držećeg Pavu Drekovića, 77-godišnjeg penzionera koji se ni danas ne predaje svojim godinama koje mu, kako kaže, nisu teške. Pavo svakog jutra nakon popijene jutarnje kafe sjedne na svoj bicikl i obilazi bihaćke sokake, mahale i četvrti. - Još kao dječak zaposlio sam se na mjestu dimnjačara i svakodnevno sam čistio dimnjake na svim željezničkim stanicama od Bosanskog Novog do Knina. Danas ni Unska pruga više nije kao što je nekad bila. Kao da je vlast u Sarajevu kaznila ovaj narod Bosanske Krajine pa da ne mogu putovati prema glavnom gradu Bosne i Hercegovine, a i Jadansko more je postalo daleko jer su tračnice Unske pruge davno oksidirale, prisjeća se svojih početaka Pavo. Zavolio je, kako kaže, taj posao i vjeruje da ne bi mogao bez mirisa gareži. - Raduje me što još uvijek imam snage da se penjem po krovovima kuća i čistim dimnjake. Hvala Bogu ništa me ne boli. Svakodnevno sam na svom biciklu koji me služi evo već punih 25 godina. Do sada sam u svom radnom i životnom vijeku promijenio svega tri bicikla. Isto ih redovno čuvam i popravljam kao što to činim i sa dimnjacima, kazao nam je Pavo. Pavo je dalje dodao kako je ovo nekad bio dobro plaćen posao, a danas zbog veoma niske penzije čovjek mora i dodatno zarađivati. Ovaj živahni starac dodaje kako mu je danas najviše krivo što niko više neće da se bavi ovim pozivom. - Nije to samo u dimnjačarstvu. Danas u Bihaću nemate dovoljno krojača, obućara, kovača, svi navalili u neke škole, dok nam se obrtnički rad sveo na svega nekoliko zanimanja. Pogledajte, više se nema gdje nasaditi sjekira, postaklati prozor. I još mnogo toga drugoga. Svi hoće da budu službenici, a s takvim je sada Biro rada prenatrpan. Treba se okrenuti zanimanjima

Dokumentarni film televizijskog snimatelja Hasana Arnautovića osvojio nagradu

Priča o sedamdesetsedmogodišnjem dimnjačaru Pavi

Hasan Arnautović

svojim filmom privući pažnju žirija. Nagrada je za mene veliki podstrek za moje daljnje stvaralaštvo. Filmska priča o Krajiškim mlinovima je samo jedan mali segment iz bogate tradiciji ovoga naroda. Kao dijete Bihaća sa obala Une, u to vrijeme sam se divio unskim mlinovima od obala Jotana, pa sve do Bosanske Krupe, pa i šire na rječicama Kladušnica, Korana i mnogim drugima. Danas kad prođete ovim dijelovima BiH, ta ljepota zvana krajiški mlinovi izgubljena je u nemaru. Danas sam pomalo i tužan što su ti mlinovi iščezli u vremenu, kazao je Arnautović. On je dalje dodao kako je ova nagrada samo još jedna od potvrda i motivacija više da nastavi sa svojom kamerom istraživati običaje i kulturu života na obalama Une i obalama rječica širom Bosanske Krajine, jer one su neiscrpan izvor kulturnog naslijeđa. - Kamera je moj život i zato sam sretan što je ova nagrada iz Slavonije došla na obale Une, kazao nam je na kraju dobitnik nagrade Hasan Arnautović. Rusmir KARAT

Dimnjačar Pavo Dreković

koja imaju budućnost, a to su zanati, nastavio nam je Pavo svoju priču. Pavo ne upućuje ove riječi samo svojim sugrađanima, nego i svojima u porodici, jer, kako kaže, niko neće da ga naslijedi iako ih je sve njegova četka i sajla othranila. -To me malo ljuti. Jeste da imam 77 godina, ali one za mene ne znače nikakav teret. Mnoge moje radne kolege su odavno otišle na onaj svijet, a eto ja sam još uvijek u službi ovozemaljskog naroda, s osmjehom nam je Pavo završio svoju priču dodavši na kraju kako će takav ostati dok god se može popeti na svog . Rusmir KARAT

Prva revija modernih frizura u Velikoj Kladuši
VELIKA KLADUŠA - Blizanke iz Velike Kladuše, rođene 02. marta 1991. godine u Zagrebu, Amira i Azra Sabljaković održale su reviju frizura u Caffe bar „5“ u Velikoj Kladuši. Blizanke su završile Srednju obrtničku školu u Opatiji smjer frizer. Učestvovale su na mnogim školskim, frizerskim manifestacijama, seminarima, izborima frizera godine, međužupanijskim i državnim takmičenjima. Od početka školovanja su bile naučnice u poznatim frizerskim salonima u Rijeci: Amira („Art studio“ - Ana Skerbec), Azra („In fashion Studio“ by Patricia). Kod kuće u Velikoj Kladuši su otvorile svoj vlastiti frizerski studio „Twins“. Modeli Azri i Amiri su bili mlade djevojke i momci iz Velike Kladuše, te djeca od tri do 10 godina koji su nosili odjeću dječjeg butika „Coloseum“ vlasnice Evrese Ćerimović, butika „Mango“ vlasnice Amele Šakinović, te vjenčanice „Foto studio Gogo“ vlasnika Sabahudina Miljkovića - Goge. Mnogi posjetitelji, uzvanici su uživali gledajući prelijepe frizure, ljetnu kolekciju i vjenčanice, dok su im najveću pažnju privukla djeca koja su bez imalo srama, kao i veliki uživali u hodanju pistom i pokazivajući to što imaju na sebi. Tina O.

Zajednička slika modela

14

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Feljton

Tefter (163)
ReprezenT od broja 33 na ovom mjestu pod naslovom „Tefter“ počinje objavljivati priloge krajiškog arizonca Rame Hirkića. Autor priloga će svojevrsnim presjekom arhiva, odnosno registra krajiške prošlosti pisati priloge o aktuelnoj sadašnjosti i perspektivnijoj budućnosti. Hirkić će komentarisati svođenje računa sa sobom, sa drugima, o nadanjima i zabludama, reviziji odluka, planova i shvaćanja i ponečeg zapisanog u knjigama.

Šta dalje: kavez ili…
na, federacije, republika... Osobno mislim da je Unsko-sanski kanton, Federacija, prevaziđena forma, te da postojeće općine Kantona trebaju se izboriti za direktnu „povezanost“ sa državom BiH. Lokalna zajednica (općina-mjesna zajednicaselo-zaseok) su baza svake države od davnina. Prvi predsjednik Kine (Sun Jat Sen, 1886.-1925.) poznat je po mnogo čemu, između ostalog, i po izreci „Lako je djelovati, teško je razumjeti“! U današnjoj složenoj strukturi funkcionisanja svijeta, države, zapetljanih-proturječnih političkih prilika i odnosa, građani prvo moraju dobro shvatiti i razumjeti šta i kako žele? Ja vas vidim u svojevrsnom „kavezu-mreži“ koja je isprepletena svakakvim pletivom, a najviše političkim besmislicama, kao npr. da je ova stanka na vlasti i-ili ovaj „senator“ to i to bilo bi „bolje“? Građani se trebaju „osloboditi“ naivnosti tipa: privatizacija rješava „sve probleme neefikasnosti ekonomije“, formalni prijem u EU „automatski“ implementira ovo-ono, standard će porasti, korupcija nestati, stubišta će neko drugi uređivati i čistiti, u potočićima neće biti otpada, izabranici će dosljednije poštovati univerzalne vrijednosti, glasovi birača će se više poštovati, sudovi će brže rješavati predmete, Odbor za spas ce „sačuvati“ „Agrokomerc“, usvojena Rezolucija je „konsenzus“, Lipovača će „preporoditi“ Kanton, mediji će biti nezavisniji i objektivniji, stepen prolaznosti u školama će „porasti“, penzije će se povećati, oni na vrhu (elita) mora postići konsenzus oko ustavnih promjena u „paketu“… Putokaz je jasan ez obzira na sumnje mora se priznati da UN sa svojom „infrastrukturom“ postepeno oblikuju multipolaran svijet i svojim „dokumentima“ (Povelje, Deklaracije, zajedničke izjave, milenijum ciljevi…) izražavaju jasnu opredijeljenost u naporima „multipolarne vizije“. Najmoćnije države svijeta, prvenstveno Amerika, postepeno „gube“ značaj i ulogu dominacije u svjetskim razmjerima. Početkom 21. stoljeća prošireni su načini i mogućnosti efikasnijeg djelovanja na oživotvorenju multipolarne vizije svijeta. Kao svjež dokaz je nedavno održani Drugi Samit Brazil-Rusija-Indija-Kina (II BRIC Summit - 15. april 2010) koji je svoje stavove o globalnoj viziji svijeta formulisao u 32 tačke, a druga glasi: „Mi naglašavamo našu podršku za multipolarnost, jednakost i demokratičnost svjetskog poreod $ 1,08 iz 1993) se smanjuje od 1,9 milijardi u 1981. na 1,8 u 1990. godine, odnosno na 1,4 milijarde ljudi u 2005. Imaju li općine Kantona u svojim Strategijama „skalu siromaštva“? Koliko Kladušana dnevno nema za potrošiti tri US dolara? I u ovakvoj BiH kakva jeste ima svjetlijih primjera (općina Žepa) u kojima stanovništvo živi dosta komfornije u odnosu na „zlatno“ vrijeme. U poglavlju „Definicije“ koncepta „Novi načini za novo doba“ kojeg „bistrimo“ kroz „internet dijaloge“ već nekoliko mjeseci, peti pasus glasi: „Imperativno sugeriramo da se sveukupna svestrana ostvarenja, metode-načini, postupci, stave u kontekst ispoljenih tendencija početkom 21. stoljeća (globalizacija, europeizacija, univerzalnih vrijednosti...) s naglašenom potrebom pronalaženja efikasnijeg djelovanja u individualnom i kolektivnom organizacionom smislu imajući u vidu prvenstveno aktiviranje sopstvenih resursa“. Drugo poglavlje (Osnovni Ključni elementi uspjeha ompanija sa višedecenijskom tradicijom, solidnim imidžom, primjernim „beneficijama“ svake godine „podučava“ oko tri hiljade zaposlenika kako raditi sigurnije, kvalitetnije, efikasnije… Par sedmica ne primjećujem jednog supervisora-poslovođu i majstora na održavanju/maintenance man. Nisam baš puno ni radoznao zašto ko odlazi iz firme, odnosno odjela gdje radim. Sasvim slučajno upitam svog suradnika šta se desilo sa navedenim osobama. Priča koju sam čuo se poklapa sa onim što sam saznao i od ostalih zaposlenika. Moje iskustvo sa obojicom navedenih je solidno. Naime, majstor je opravljajući mašinu malo „žešće“ koristio čekić. Kamera je sve registrovala, a poslovođa „zaboravio“ zapisati. Doušnici su dojavili na pravo mjesto. Nadležni je pažljivo pogledao

K

Svako peto dijete Amerike živi u siromaštvu
aslov je s prve strane The Arizona Republic od 8. juna 2010 proizašao iz studije koju je sačinila neprofitna Fondacija za razvoj djece - Foundation for Chlid Development. Fondacija sistematski prati 28 ključnih statističkih podataka o djeci.

N

one koji nemaju izbora i-ili ne zmaju za bolje. Prema podatcima za 2005. godni u Americi je živjelo 59,1 % originalnih Amera (rođeni u USA), 20,9 % su pušači, 61,1 % ima preveliku tjelesnu težinu, a izrazito debelih je 24,4%. Prosječna godišnja bruto plaća učite-

B

Ramo Hirkić
jednoj od skorašnjih e-mail poruka piše: „G. Hirkiću, lijepo si skitio šta - koga čega u budućnosti u Tefteru 162. Ne znam kako se dogodilo da ništa nisi napisao šta čega nas Bosance i Krajišnike? Bas bi me interesovalo kako nas vidiš u bliskoj budućnosti“? Razumijem (ne)zadovoljstvo svojih zemljaka! Većina živi veoma oskudnim standardom, čitaju i znaju da se u državama neposrednog okruženja živi puno komfornije. Za većinu onih koje gledaju „svakog dana“ kako žive „na visokoj nozi“ znaju da njihov status nije rezultat poštenog rada. Osjećaju se prevarenim i opljačkanim od onih za koje su glasali! Naša lijepa BiH kao međunarodno priznata država ostat će u svom „statusu“, a njeno unutrašnje uređenje zavisi od njenih građana. Po međunarodnoj viziji cjelovitost BiH pod kišobranom NATO-a sa dvoentitetskim uređenjem je neupitna tako da sve „priče“ oko odcjepljenja i-ili unitarizacije su podvale i prodaja magle. Za lokalne zajednice bitne su dvije sasvim izvjesne i pouzdano sigurne „determinante“: (a) centralne be-ha vlasti bez obzira čije bile (mislim na stranačku participaciju) i bez obzira kakve ideološke orijentacije ( konzervativne i-ili liberalno demokratske) će se još dugo vremena baviti same sobom i od njih neće biti vidljivije i značajnije koristi u smislu poboljšanja standarda života, (b) istovremeno centralne vlasti neće biti velike „kočnice“ u smislu da će svojim zakonodavnim djelovanjem usporavati - onemogućavati „westernizaciju“. Svjedoci smo da ustavne promjene u „paketu“ nisu bile moguće. Vjerovatna je pretpostavka da će se to ponavljati. Male su šanse da se na nivou BiH u dogledno vrijeme profilira „elita“ koja može postići neophodan konsenzus. S druge strane, postojeći višestepenasti ustroj (općina-kanton..) je neodrživ iz brojnih razloga. Mali pomak je moguć da se institucionalizira mogućnost da lokalne zajednice referendumom mogu odlučivati o tome da se neposredno „povezu“ sa državom BiH, znači bez kanto-

Piše:

U

Studija pokazuje da oko 17 posto djece u 2007. koja žive u izrazito siromašnim familijama se povećava sa procjenom da ove godine iznosi oko 750 hiljada djece. Istraživač Fondacije, Kenneth Land, kaže da po US popisu 19 posto djece živi u domaćinstvima čija mjesečna primanja za četveročlanu familiju 2008. godine su iznosila 22.025 $. Za one znatiželjnije malo ćemo brojkama upotpunuti predodžbu o zemlji „snova“ za

lja u javnim školama iznosila je 49.109 $, troškovi po učeniku u javnim školama iznosili su za 2005/06. godine 9.576 $, prosječna satnica u proizvodnji iznosila je 16,56 $, a prosječna sedmična zarada 673,10 $. Prosječna godišnja plaća 40.677 $, prosječni prihodi po domaćinstvu 46.242 $, odnosno izraženo u dolarima iz 2000. godine to bi iznosilo 31.071 $. 13,3% Amerikanaca 2005 živjelo je ispod nivoa siromaštva. Detaljnije se može pogledati na: www.informationpublications.com
snimak, uporedio „report-izvještaj“ i obojicu suspendovao za sva vremena iz kompanije. Na dvosatnom treningu predavač kaže da ćemo vizuelno pomoću CD-a, tekstualno i praktično obraditi šest ključnih elementa uspjeha/6 Keys to Success. Prvi element jeste osiguranje sigurnosti personala i posjetioca (pored požara na ovoj lokaciji potencijalna opasnost je amonijak), drugi element je kontinuirani razvoj obrazovanja i poduke zaposlenika na poslovima koje obavljaju, treći osiguranje kvaliteta proizvoda i usluga, četvrti kontrola-nadzor sirovina-repromaterijala i smanjenje gubitaka, peti - stalno poboljšanje produktivnosti boljim planiranjem, kvalitetnijim održavanjem opreme i unapređenjem tehnologija, te šesti element - stalna inspekcija svih prostorija i personala na svim mjestima. Kad smo odgledali snimke na velikom TV monitoru, slijedili su komentari, pitanja i odgovori. Zadnjih 15-tak minuta je testiranje. Svaki prisutni dobije test pitanja na tri lista, olovku i poseban odvojen sto-klupu sa stolicom (među pitanjima je i mapa lokacije na kojoj treba naznačiti mjesto „okupljanja“ u slučaju havarija i naznačiti šta trebate lično poduzeti).Poslije isteka vremena predviđenog za odgovore na pitanja slijedi provjera i na kraju svako zna koliko je bio (ne)uspješan da li mora na popravni! Koliko je navedeni „model“ primjenjiv stvar je percepcije, ali mu se „univerzalnost“ ne može osporavati bez obzira da li se želi „primijeniti“ na profitno društvo - firme, obrazovne-zdravstvene ustanove, civilna udruženja, političke stranke, lokalne zajednice… Phoenix, konac juna 2010 ramoh@q.com

Drugi BRIC Summit

tka baziranog na internacionalnom pravu jednakosti, međusobnog uvažavanja, kooperaciji, koordiniranim akcijama i kolektivnim odlukama svih država“. Ne zaboravimo da navedene četiri države predstavljaju oko polovine svjetske populacije. Drugi primjer je Treći Forum Alliance Civilianize (27-29. maj 2010) kojem su napokon pristupili i Ameri kao 100-ti član. Primjera ima još, a statistički podaci o ostvarivanju Millenium goals/ciljeva pokazuju primjetan napredak (smanjenje siromaštva, iskorjenjenije gladi, čista voda za sve, jednakost spolova, univerzalno obrazovanje...). Tako npr. ekstremno siromaštvo mjereno sa $ 1,25 dnevne potrošnje (po cijenama iz 2005 koje su „revidirane“

razlozi…) predzadnji pasus kaže: „Do sada najčešće postavljana pitanja upućena lokalnoj zajednici govore nam da treba prvenstveno sam sa sobom poravnati račune: Šta mi trebamo činiti i da li činimo da Čaršija brže i bolje „procvjeta“?

BRIC summit logo

Reportaža
Rotary voz od Bihaća do Martinbroda

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

Po sedmi put organizirano putovanje Unom
BIHAĆ – I ove godine u mjesecu junu, kao i prethodnih šest godina, Rotary klub iz Bihaća tradicionalno je organizirao putovanje turističkim vozom pod nazivom „Dolinom smaragdne rijeke Une“. Ni kiša koja je padala nije spriječila brojne učesnike da na najljepšem slapu Une, Štrbačkom buku, sa svojim foto aparatima zabilježe ovaj dio netaknute prirode. jezda, pjevačica Donna Ares. – Ovo je moje prvo putovanje Rotary vozom, i pored kiše, uživam u nedirnutoj prirodi, a ovo je pravi trenutak da se malo pobjegne od brojnih dnevnih obaveza i čestih koncerata koji me čekaju ovoga ljeta. Ovo je pravi moment za odmor i skupljanje snage za naporno ljeto. Istinski užitak pruža
Štrbacki buk obavijen ljepotom svojih svilenih slapova Slapovi Martin Borda

Martin Brod, selo sa hiljadu malih slapova

Kao i svaki put, i ovog puta je želja organizatora bila revalorizacija potencijala ovog kraja, s ciljem oživljavanja Unske pruge, nekada najznačajnije veze sa Kninom i obalama Jadrana, te zemalja srednje Evrope. Voz je vozio uzvodno nacionalnim parkom i rijekom Unom, od Bihaća, preko Kulen Vakufa, do Martin Broda. U vozu se našao veliki broj gostiju iz Opatije, Rijeke, Ljubljane, Grosuplja, Tuzle, Banja Luke, kao i svih krajeva Unsko-sanskog kantona. Među brojnim putnicima u Rotary vozu se našla i poznata estradna zvi-

doživljaj netaknute prirode koja puni dušu. Ovdje na slapovima u Martin brodu odmaram i oči i dušu, rekla nam je Donna Ares. Gosti bihaćkog Rotary voza su bili i članovi Rotary kluba iz Grosuplja u Republici Sloveniji. Peter Vito Gril kaže kako je turistički voz dolinom Une prava stvar. - Turistički radnici Unsko-sanskog kantona već su trebali iskoristiti ovaj turistički brend, pa me to malo čudi jer je velika šteta što se putovanje ovim vozom kroz Nacionalni park Una ne organizira

Naš novinar u razgovoru sa Donnom Ares

Domjenak kod Pere u Martin Brodu

Učesnike Rotary voza zabavljali su članovi Tambura sa Une iz Bosasnke Krupe - Zabavno je bilo i u unskim tunelima

Ni kiša koja je padala nije omela domaćine i goste da zaigraju Bosansko kolo

barem više puta tokom turističke sezone, kazao nam je Peter Vito Gril iz Grosuplja, dodajući da je ovo rijetka turistička atrakcija, ne samo na ovim prostorima, nego i šire. U vozu je bio i bračni par Horozović iz Sanskog Mosta sa sinom Amarom, koji je sa četiri godine bio najmlađi učesnik. Istaknuli su da ovu turističku atrakciju treba sačuvati i više unapređivati. – I pored kiše, nama je bilo divno i opet ćemo i naredne godine doći. Posebno moram spomenuti da ćemo u narednom periodu u Bosanskoj Krupi i Sanskom Mostu pokrenuti inicijativu za osnivanja Rotary klubova, rekao nam je ovaj bračni par. Organiziranje putovanja Rotary vozom, te prezentacija prirodnih ljepota rijeke Une i cjelokupnog ovog kraja nije u potpunosti prihvaćena kod pojedinih grupa, prije svega institucija koje se bave razvojem turizma, što je prema mišljenju rotarijanaca, za ovaj Kanton koji u turizmu vidi razvoj, potpuno nedopustivo. - Ovim vozom mi želimo dati svoju potporu Nacionalnom parku Una i unapređenju turizma na ovim prostorima, rekao nam je Ismet Pašalić, predsjednik Rotary kluba Bihać. Ovogodišnji putnici Rotary voza određenu svotu novca uručili su Udruženju djece sa posebnim potrebama. Poseban doživljaj svemu ovome dala je muzička grupa „Tambure sa Une“ iz Bosanske Krupe. Na kraju putovanja u hotelu „Kostelski buk” je za sve sudionike priređena i nezaboravna Rotary večer. Rusmir KARAT

BOSANSKA OTOKA – Pretprošlog petka u Bosanskoj Otoci održana je Smotra folklora za osnovne škole. Organizator smotre je bilo Vijeće roditelja Osnovne škole „Otoka“, a suoorganizatori su bili Kulturno-umjetničko društvo „Mladost“ i Udruženje žena „Aktiv žena Otoka“ iz Bosanske Otoke. Na smotri je nastupalo devet folklornih sekcija osnovnih škola i to Osnovne škole „25. novembar“ iz Velike Kladuše, „Crvarevac“ iz Crvarevca, općina Velika Kladuša, „Čavnik“ iz Čave, općina Bužim, „Jezerski“ iz Jezerskog kod Bosanske Krupe, „Fajtovci“ iz Fajtovca, općina Sanski Most, „Ključ“ iz Ključa, „Gornja Kopriva“ iz Gornje Koprivne, općina Cazin, te domaćini, Osnovna škola „Otoka“ i najmlađi članovi KUD-a „Mladost“ iz Bosanske Otoke. Generalni pokrovitelj manifestacije bio je načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović, koji se obratio prisutnim posjetioci-

Smotra folklora za osnovne škole
Vijeće roditelja Osnovne škole „Otoka“
ma i otvorio „Prvu smotru folklora za osnovne škole, dok je medijski pokrovitelj bio radio Bosanska Krupa. Prisutnima se obratio i predsjednik Vijeća roditelja Osnovne škole „Otoka“, Mensud Čaušević, koji je uputio dobrodošlicu svim učesnicima i posjetiocima smotre. - Dom kulture u Bosanskoj Otoci, koji je još u izgradnji, bio je premal da primi sve posjetioce, a koji su sa oduševljenjem i aplauzom nagradili sve učesnike ove smotre. Ova smotra se po prvi put održava u našem mjestu i to u organizaciji Vijeća roditelja Osnovne škole „Otoka“, ali se iskreno nadam da će prerasti u tradicionalnu smotru. Cilj smotre je bio da kraj školske godine obilježimo igrom, pjesmom i druženjem, u čemu smo i uspjeli, istakao je predsjednik Vijeća roditelja Osnovne škole „Otoka“, Mensud Čaušević.

Ovu smotru su podržali i brojni sponzori i to „Prima-trade“, Mladen Lonić, poslanik u Skupštini USK-a, Caffe bar „Alt Wien“, Caffe bar „Honda“, Caffe bar „Admiral“, pekara „Una“, pekara „Čaršija“, pizzerija „Mak“, doo „Magaza“, doo „Aldža i Elvis“. Svim učesnici-

ma i sponzorima organizator smotre, Vijeće roditelja Osnovne škole „Otoka“, uručilo je zahvalnice, dok je generalnom pokrovitelju, općinskom načelniku Arminu Halitoviću, uručena plaketa. Edin ŠABANAGIĆ

16

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Repo

Održana Druga manifestacija „Kladuška košnja“, P

Oboren prvi Mujin
POLJE, VELIKA KLADUŠA - U pretprošlu subotu je u Mjesnoj zajednici Polje, nadomak Velike Kladuše, održana druga po redu manifestacija „Kladuška košnja“. Na ovoj svojevrsnoj poljoprivrednoj i kulturno-zabavnoj manifestaciji učestvovalo je više od 30 kosaca koji su iz pet velikokladuških mjesnih zajednica došli se natjecati za najboljeg kosca manifestacije koja je, pored takmičarskog, imala i revijalni karakter. Organizator, Mjesna zajednica Polje, priredila je ovu manifestaciju približno na način kako se to nekad radilo na ovim krajiškim prostorima. Stoga su domaći takmičari bili obučeni u narodne nošnje, ali i žene iz mjesne zajednice koje su pripremile i posluživale ručak na mjestu košnje. U takmičarskom dijelu u košnji trave „kosom kovanicom“ nakon što su suci izmjerili brzinu košnje, širinu i ravninu otkosa za najboljeg kosca proglašen je Nedžad Mušić iz Mjesne zajednice Polje, organizatora manifestacije. I drugo mjesto pripalo je takmičaru iz Polja, Ismetu Grahoviću, dok je treći bio Rasim Karajić iz Mjesne zajednice Velika Kladuša, iz naselja Trnovi. - Pozvali su me dan uoči takmičenja kosaca jer su znali da se bavim ovim poslom. Odazvao sam se i evo pobijedio. Drago mi je zbog toga jer je to ujedno i promocija moje mjesne zajednice, kazao je između ostalog Nedžad Mušić, pobjednik u košnji. Glavni kosidbaša i kontrolor i osoba od autoriteta na ovoj manifestaciji bio je Hasan Žalić, prošlogodišnji najbolji kosac i prvi pobjednik „Kladuške košnje“. Mjesna zajednica Polje bila je u subotnje jutro obasjana suncem, sa tek kojim oblačkom na nebu. Bilo je to, uz prirodno uređen ambijent, idealno vrijeme za košnju. Međutim, završnicu ove dobro organizirane i zanimljive manifestacije ipak je pokvarila kiša. Do očekivane kiše, padali su otkosi, a iza kosaca je ostajala lijepo pokošena njiva. Tu i tamo kosci su zastajali da naoštre kose i nastavljali dalje, do cilja. Iskusni kosac Hasan Žalić je govorio prisutnima kako ni najkvalitetnija kosa ne može biti djelotvorna bez dobrog brusa za oštrenje. Nekada je dobar brus dostizao cijenu vola. No, ni najbolja kosa i najbolji brus ne mogu nekomu osigurati titulu najboljeg kosidbaše, čak ni snaga i izdržljivost kosca, ako ne posjeduje znanje i vještinu baratanja kosom, oštrenja i otkivanja. Mlađi kosci ipak ne posjeduju ova znanja i vještine. Općina Velika Kladuša bila je pokrovitelj ove manifestacije koja je prošle godine po prvi puta bila spontano organizirana, a inače ova općina je poznata po pružanju izdašne pomoći poljoprivredi i jedina je u BiH čiji načelnik ima svog savjetnika za poljoprivredu. Ove godine u organizaciju manifestacije „Kladuška košnja“ značajnije se i konkretnije uključila Mjesna zajednica Polje koja je pri tom organizirala i kulturno-zabavni program uz učešće KUD-a „Vrnograč“, te nekoliko muških i ženskih vokalnih grupa. Pored takmičarskog dijela manifestacije, organizatori su priredili i revijalnu košnju koju su nazvali „Mujin otkos“ na kojoj su učestvovali svi takmičari, te još desetak prisutnih građana. U disciplinama bacanja kamena sa ramena i vožnji traktorske prikolice unazad, pobijedili su domaći takmičari Alija Šuvić i Arif Okanović. Manifestaciju je, iako je vrijeme bilo varljivo, pratio veliki broj posjetilaca, a za sve njih Kajtaz Sabljaković - Kajto pripremio je sa svojom ekipom lovački gulaš. Esad ŠABANAGIĆ

Pobjednik košnje Nedžad Mušić

osa kao alatka označava sam početak ljudske civilizacije kada se neznani genij u željeznom dobu dosjetio da se umjesto ručnog čupanja trave i žita može skovati željezni nož za rezanje, pa ga potom nasadio na dugački štap. Tako je izumljena kosa. Da je tada postojala mogućnost patentirati taj izum, vjerovatno bi spomenuti genij zaradio više novca nego možda Bill Gates, jer, kosa se koristi već više hiljada godina u svim civilizacijama. Tek nedavno, praktično deceniju-dvije

K

unazad, u historijskim razmjerima, nju su zamijenile motorne kosilice. Posljednjih godina kosa je i ovdje izgubila praktičnu vrijednost, nju je s višestoljetnog trona skinuo stroj, ali su još uvijek živa sjećanja na nju, na ručnu kosidbu i nekadašnji način života. Ova sjećanja može da očuva upravo uspostavljena smotra kosaca u Polju kod Velike Kladuše, a istog dana održana je, također druga po redu, „Prva kosa Grmeča“ u bosanskopetrovačkoj mjesnoj zajednici Smoljana.

Ranije se ručno kosilo ne samo kod nas u Bosanskoj Krajini, nego i u Sloveniji, Njemačkoj, Americi, Kini... Pošto je ovdje kosa sve donedavno bila hraniteljica, tako su o njoj sačuvane brojne priče i pjesme. Sve do masovnog odlaska na rad u Sloveniju, Austriju i dalje ljudi iz Krajine, kosidba je bila ne samo najvažniji poljoprivredni posao, nego djelatnost koja je bila uvjet preživljavanja. Zbog toga su na visokoj cijeni bili ne samo kosci, nego i kovači koji ih prave.

Hasan Žalić, lijevo i Hasan Kajdić, član Organizacionog

poljoprivredno-zabavna manifestacija

Održana druga po redu

Prva kosa
Grmeča
Kosači prilikom ždrijeba Detalj uoči starta manifestacije

SMOLJANA, BOSANSKI PETROVAC - U pretprošlu subotu u bosanskopetrovačkoj Mjesnoj zajednici Smoljana održana je druga po redu poljoprivredno-zabavna manifestacija pod nazivom „Prva kosa Grmeča“. Ova manifestacija ima za cilj održanje tradicije kosidbe, kosačkih običaja i promociju agroturizma, te autentičan spoj urbanog i ruralnog. Dakle, cilj manifestacije je višestruk. S jedne strane istom se žele promovisati kulturne i tradicijske vrijednosti općine Bosanski Petrovac, a s druge strane dati podstrek razvoju ruralnog poduzetništva i turizma s akcentom na autohtone proizvode. Manifestaciju su otvorili pozdravnim riječima predstavnici Općine Bosanski Petrovac, predstavnik Organizacionog odbora manifestacije Boško Vukobrat, direktor Poljoprivrednog zavoda USK-a mr. Smail Toromanović, kao i stručni saradnik za poljoprivredu u Općini Bosanski Petrovac Nikolina Dragišić. Bogat kulturno-umjetnički program prethodio je takmičarskom dijelu manifestacije na kojoj su učešće uzeli kosci iz Bosanskog Petrovca, Mrkonjić Grada i Crne Gore, među kojima su bili pobjednici „Prve kose Balkane“ i „Prve kose Crne Gore“. Takmičilo se 15 učesnika, stasitih momaka sa dobro pokle-

ortaža

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

17

Polje - 2010.

otkos
Kose su fijukale...

odbora, desno

Stiže domaći ručak

Kajtin lovački gulaš za posjetioce

panim i naoštrenim kosama kovanicama koji su imali zadatak što brže i kvalitetnije pokositi oko 200 kvadratnih metara tvrde planinske trave. Svaki takmičar dobio je parcelu dugu 30, a široku 6,70 metara. Sve navedene aktivnosti su završene bogatom gastronomskom ponudom koja se sastojala od tradicionalnog kosačkog ručka koji se sastoji od jagnjeće čorbe, lešo kuhane jagnjetine, pite, kolačića, omača, sira, kajmaka i base, uz dobru muziku i druženje do kasno u noć. Treba istaći da je organizator ove manifestacije bilo „Udruženje drvosječa“ iz Bosanskog Petrovca uz pomoć partnerskih institucija - Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog Kantona, Općine Bosanski Petrovac, Općine Drinić i Ministarstva Republike Srpske te brojnih sponzora. Manifestaciji „Prva kosa Grmeča“ u ime Vlade Republike Srpske prisustvovao je ministar saobraćaja i veza Nedeljko Čubrilović. Svojim prisustvom ovo lijepo druženje uveličali su i zvaničnici općina Bosanski Petrovac i Velika Kladuša, kao i veliki broj privrednika iz ovog kraja koji su pomogli ovu lijepu manifestaciju na čemu su im domaćini srdačno zahvalili i pozvali sve prisutne da najesen dođu na „Dan base i krompira“. Esad ŠABANAGIĆ

Delegacija iz Velike Kladuše

ored takmičarima, nagrade su uručene i za najbolji likovni rad koji je pobijedio na konkursu osnovnih škola na temu kosidbe. Tokom dana međutim nisu, zbog stalne kiše, održana takmičenja u tradicionalnim seoskim igrama, a bila je najavljena vuča konopca, bacanje kamena s ramena, kličak... U sklopu cjelodnevnog programa bila je organizirana i tombola.

P

ored lokalnog kulturno-umjetničkog društva, na ovoj manifestaciji svoje učešće uzelo je i KUD „Drvar“ iz Drvara, koje je igrom i pjesmom podgrijavalo atmosferu u prohladnom junskom danu, dok su kosci odmjeravali parcele koje su žrijebom dobili da se na njima dokažu. Potom je uslijedila smotra kosaca obučenih u narodne nošnje svoga kraja. Na znak da takmičenje može početi zafijukaše kose kovanice uz svesrdnu podršku prisutnih gledalaca. Borba je bila neizvjesna i napeta, kosci su otkose slagali pokazujući mušku snagu i vještinu rušeći tvrdu grmečku travu. Najviše sreće, snage i vještine pokazao je domaći takmičar

P

Pobjednik Mirko Kecman

Drugoplasirani Radomir Lekić

KUD-ovi tradicionalnim plesovima uljepšali manifestaciju

Mirko Kecman, koji je samo nekoliko sekundi prije Radomira Lekića i Mladena Tomića iz Mrkonjić Grada, pokosio označenu parcelu. Kecman je svoju parcelu pokosio za 12 minuta i 30 sekundi. Pored pobjedničkog pehara, pobjedniku je pripalo i 600,00 KM. -Velika je čast pobijediti ovakve

takmace. Ovo je velika pobjeda, ali ne samo moja već svih Smoljanaca kada uspijevamo okupiti ovoliko kosaca i naroda. Ovo je najbolja promocija našeg sela koje uz „Dane base i krompira“, ima dvije važne manifestacije po kojima je prepoznatljivo, kazao je pobjednik Mirko Kecman. U okviru manifestacije organizovana je i Biciklijada na 25 kilometara dugoj stazi, a najmlađi su se takmičili u crtanju kosačkih motiva. - Sretni smo i presretni iako nam ove godine vrijeme nije išlo na ruku. Veliki broj prisutnih jeste garancija da su ovakve manifestacije najbolji način da pokažemo da je Smoljana dobar domaćin svim ljudima dobre volje koji dođu da uživaju na ovoj, sada već tradicionalnoj smotri, kazao je predsjednik Organizacionog odbora, Boško Vukobrat, koji je sa ostalim mještanima Smoljana uložio mnogo napora da se dva puta godišnje okupi u njihovom selu veoma mnogo ljudi koji vole ovakve manifestacije.

18

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Poljoprivredni kutak

Kooperativna poljoprivredna proizvodnja

Specijalizirana poljoprivredna zadruga

d ovog broja pa ubuduće, ReprezenT će na osnovu postignutog dogovora sa menadžmentom Specijalizirane poljoprivredne zadruge „Agromerkantilija“ na ovoj stranici, a po potrebi i više prostora, pratiti aktivnosti Zadruge i biti stalni posjetioci poljoprivrednih proizvođača sa prostora USK-a, pa i šire, sa ciljem da naši prilozi imaju edukativni karakter. Stručne priloge pripremat će mladi agronomi SPZ „Agromerkantilija“, a pomoć ćemo potražiti i od Savjetodavne službe za poljoprivredu općine Velika Kladuša, Poljoprivrednog zavoda USK-a pa i Biotehničkog fakulteta iz Bihaća, te vrhunskih stručnjaka iz raznih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Novinari ReprezenT-a će iz svih općina USKa sa terena pripremati priloge koji će uvijek biti vezani za sadržaje poljoprivrednih stručnjaka. Na ovaj način planiramo i želimo da savjeti stručnjaka posredstvom ReprezenT-a dođu do što većeg broja poljoprivrednih proizvođača, te da ReprezenT bude neraskidiva i nezaobilazna veza između Zadruge i poljoprivrednih proizvođača i obrnuto. SPZ „Agromerkantilija“ i ReprezenT će, težeći tom cilju, na početku sezone poljoprivredne proizvodnje zajedno pripremiti i poljoprivrednim proizvođačima omogućiti da dođu do specijalnog dodatka u novinama koji će biti namijenjen isključivo njima sa obiljem savjeta, preporuka i prijedloga kako da na najbolji način uđu u kooperativnu poljoprivrednu proizvodnju i kako da postignu što bolje rezultate. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ

O

Specijalizirana poljoprivredna zadruga „Agromerkantilija“ osnovana je i započela sa radom 2006. godine. Smještena je u halama preduzeća „Agrokomerc“ u Marjanovcu, broj 125, Mjesna zajednica Mala Kladuša. Tel./fax: 037-720-521 E-mail: agromerkantilija@bih.net.ba
PZ „Agromerkantilija“ vodeća je zadruga u BiH, pa i šire i lider je u proizvodnji krastavaca-kornišona u Srbiji, Hrvatskoj i BiH. Ove sedmice započinje i konkretniji prijem krastavaca - kornišona kojih je ove godine posijano na 3.025 dunuma širom USK-a i šire. Samo plasman krastavaca na inostrano tržište donijet će posredstvom ove Zadruge oko šest miliona KM na ove prostore.

SPZ već je uveliko u toku preuzimanje uroda malina i jagoda. Plod maline će ove godine dati 650 dunuma zasađenih površina. Otkupna cijena maline u ovoj Zadruzi je 3,00 KM i niko u BiH ne plaća bolje od „Agromerkantilije“ svojim kooperantima.

U

S

a realizaciju odgovornog i teškog ovogodišnjeg zadatka u ovoj Zadruzi su u potpunosti spremni. Trideset novih sezonskih radnika polako ulazi u posao. Na raspolaganju su im četiri nove teretne hladnjače i 11 teretnih kombija koji će pokrivati 132 kooperativna centra u USK-u i šire. Zadruga ove godine ima oko 3.500 ugovorima vezanih kooperanata koji i ove kao i prošle godine mogu očekivati uredno i redovno plaćanje isporučenih proizvoda. U ovoj Zadruzi kažu kako neće dozvoliti da se neko igra znojem poljoprivrednih proizvođača. Zbog ovakvog odnosa prema svojim kooperantima u proteklom periodu ova Zadruga je postala prepoznatljiva i cijenjena te za nju kažu kako je „najpoželjnija udavača u USK-u i šire“. Ako zanemarimo ovu šalu, ipak se nedvojbeno može ustvrditi kako u ovoj Zadruzi brojnim primjerima pokazuju kako se od vlastitog i ne previše napornog rada može živjeti kod svoje kuće i uz porodicu. Uz ovu činjenicu posebno je važno kazati kako poljoprivredni proizvođači ne mogu proizvesti koliko Zadruga može plasirati na inostrano tržište, jer samo tokom prošle sedmice SPZ „Agromerkantilija“ u Marjanovcu posjetilo je sedam generalnih direktora otkupljivača poljoprivrednih proizvoda iz okruženja, te Slovenije i Austrije.

Z

Prema kazivanju direktora ove Zadruge Senada Ćatića, sa dva dunuma malinjaka i prosječnim prihodom mogu se ostvariti četiri tone ploda što u financijskim pokazateljima znači oko 12 hiljada KM. Za jedno domaćinstvo u recesijskim uslovima sasvim dovoljno! Pri tom, potreban je puni angažman u malinjaku oko dva mjeseca. Treba podsjetiti da zasađena malina prve plodove daje slijedeće godine nakon sadnje, a njeni nasadi su plodni od 12 do 15 godina. Na kraju svakako treba dodati da u kooperativnu proizvodnju kod ove Zadruge može ući svako onaj ko ima vlastito zemljište i dobru volju. Sve ostalo obezbjeđuje Zadruga. Kooperanti SPZ „Agromerkantilija“ ove godine su zasadili 175 dunuma jagoda čija je ovogodišnja otkupna cijena 2,00 KM i niko u BiH, pa i regionu, svojim kooperantima ne plaća tako povoljnu cijenu. U ovoj Zadruzi kažu kako im takva činjenica omogućava da već slijedeće, 2011. godine udvostruče proizvodnju jagoda, a približno toliko i malina. PZ „Agromerkantilija“ prvi je privredni subjekt u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na USK-u koji je otpočeo proces obavezne standardizacije proizvodnje. Ovdje se radi o dva procesa i to Procesu certifikacije „OK“ i Procesu certifikacije sa međunarodnim standardom „GlobalGap“, odnosno kontroli sljedivosti proizvoda. Planirano je da 60 % kooperanata ove zadruge već ove godine bude obuhvaćeno projektom uvođenja i implementacije standarda GlobalGap na njihovim porodičnim gazdinstvima.

S

pored veoma nepovoljnih vremenskih uslova u maju koji su trajali između 15 i 20 dana, te nevremena 17. juna, Zadruga je uspjela da sanira nastale štete vlastitim kapacitetima, kroz presijavanje i presađivanje sadnica. Sve je to izazvalo iznimno velika financijska naprezanja za samu Zadrugu i ogromne troškove koji su značajno opteretili njeno poslovanje.

I

Izlaskom na teren i obilaskom pogođenih parcela uočena su znatna oštećenja te je na terenu utvrđeno: potpuno uništeni zasadi krastavaca na površini od 290 dunuma, 50 posto uništeni zasadi krastavaca na površini od 200 dunuma, potpuno uništeni zasadi malina na površini od 50 dunuma, te 50 posto uništeni zasadi malina na površini od 50 dunuma.

Ljudi i događaji (13)

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

19

Sjećanje na Bajru Redžića,
Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ

SEVDALIJU

Životni put Bajre Redžića bio je nalik putu mnogih bosanskih dječaka koji su zahvaljujući majčinskoj brizi, vlastitoj upornosti i strahu od bijede uspjeli da razviju svoj talenat. Po izučenoj struci, odnosno po profesiji, Bajro Redžić je bio limar. Međutim, Bajro se nikad nije bavio tim zanatom. Bajro Redžić, čuveni harmonikaš iz Cazina kojeg je „bio glas“ da zna više od pet hiljada pjesama, rastezao je harmoniku više od 40 godina. Učenik je najveće legende sevdaha, Joze Penave. Svirao je po svim bosanskim kafanama i uživo u radio emisijama, a neposredno prije smrti imao je svoje škole harmonike u općini Cazinu.
Krajina u narodnim pjesmama i sevdalinkama - posvećeno Bajri Redžiću, kantautoru i interpretatoru sevdalinki - Izet Mašić, Sarajevo, 2007. godine, Bosanskohercegovački korjeni Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Cazinske krajine
Moskvi 1967. godine (na ruskom i srpskohrvatskom jeziku), a naš prijevod je „Jugoslovenske narodne pesme iz Sandžaka. Po pevanju Hamdije Šahinpašića iz Pljevalja“. Miodrag Vaslijević nije uspio za života završiti ovu zbirku, već su to realizirali njegova kćerka Radmila (udata Petrović) i njeni studenti. I najzad, treba spomenuti mišljenje Ludvika Kube o sevdalinci. On kaže: „Naziv sevdalinka uobičajio se kod nas tek posljednjih godina, kada su Bosna i Hercegovina postale poznatije. Sada su osjetljivi ljudi imali priliku da dožive draž melodije ovih ljubavnih pjesama, kojima je primjesa orijentalnog elementa davala, ne samo čar i ljepotu, već je i znatno doprinijela da se na slovenskom tlu odnjeguje zanimljiv tip sevdalinke. Ranije, kada su u Evropi

Zaplivale dvi mornarke
Zaplivale dvi mornarke, Dvi mornarke - dvi sestrice Beg Emina i Fatima. Beg Emina utonula, A Fatima isplivala. Beg Emina govorila: Oj, Fatima, sestro moja, Nemoj kazat’ majci mojoj, Da sam mlada utonula, Već joj kaži - udala se, Preko mora za Omera, Sitni p’jesak - svati moji Ljute guje - za’ve moje, Jablanovi - djeverovi, Sinje more - drakče moje! južnoslovensku pjesmu znali samo u pogledu teksta, lirske pjesme su općenito nazivane ženske, za razliku od epskih ili muških“. Ova Kubina konstatacija s početka prošlog stoljeća, kao da je pisana u zadnjem desetljeću, samo se odnosi na novu

S rahmetli Himzom i Bajrom

sam znao neku i otpjevati
„Bajro Redžić - sevdah Cazinske krajine“ radni je naslov knjige o ovom velikanu sevdalinke koja je 2003. godine započeta na inicijativu prof. dr. Rašida Durića, primarijusa dr. Selima Toromanovića i Ćazima Budimlića, a koja će, vjerujemo uskoro, ugledati svijetlost dana. Mi ćemo u sklopu ovog feljtona objaviti nekoliko pasusa iz spomenute knjige.
ard bosanske sevdalinke, rahmetli Zaim Imamović, je u jednom intervjuu prije petnaestak godina, izrekao slijedeće mišljenje: „Danas se stvara malo dobrih pjesama. Nove pjesme brzo dođu ali brzo i prođu, jer nemaju kvaliteta. Samo prave vrijednosti ostaju. A ima i zaista lijepih novokomponiranih pjesama. Krivci su disko-kuće. Zbog želje za većom zaradom one potpomažu veliku produkciju šund-pjesama. Potrebno je osigurati da u tim kućama rade stručnjaci i da prije snimanja pjesama odrede šta je dobro, a šta nije. Poslije, kad ploča izađe - kasno je. Raduju me novine, ali me žalosti činjenica da se mladi pjevači koji imaju kolekcije zlatnih ploča ponašaju na način koji im ne odgovara. Poslije nekoliko uspjeha i ploča smatraju da su nezamjenjivi, a ne znaju čak ni note. Vrijeđaju se kad im neko ponudi pomoć koja bi im svakako koristila. Kad sam ja počinjao koristio sam svaki trenutak da razgovaram sa iskusnijim od sebe, pitao sam ono što nisam znao. Uostalom, nije sramota pitati - već ne znati. Ali to današnji pjevači zanemaruju“.

B

Ova konstatacija, kako ga Safet Isović okvalificira, klasičara, legende i barda sevdalinke Zaima Imamovića, značajna je poruka da sevdalinku ne smijemo nikada i nikako zanemariti na našim prostorima. Zadnjih godina sevdalinkom su se, osim Omera Pobrića, koji je osnovao Institut sevdaha i okupio nekolicinu vrlo renomiranih izvođača sevdalinke i time u velikoj mjeri popularizirao ovu vrstu umjetnosti, puno bavili Munib Maglajlić i Enes Kujundžić. Najviše tekstova i vrijednih komentara na internet pretraživačima je iz opusa i djela Muniba Maglajlića. Ovdje bi istakli njegov vrijedan tekst o jednom od najznačajnijih sakupljača, ali i interpretatora sevdalinke i pripovjedača, Hamdije Šahimpašića, rođenog u Pjevljima 1916. godine i jednog od posljednjih „živih i djelatnih baštinika u tradicijskom lancu bošnjačkog usmenog pjesništva“. Njegov repertoar čine pretežno, nešto duže lirske pjesme, koje se književno imenuju kao balade i romanse. Za Šahinpašića, profesor Maglajlić kaže da je on zapravo svojevrsni pjevački fenomen, koji je znao otpjevati stotine pjesama na bosanskom, turskom i

albanskom jezikom. Poznati crnogorski etnomuzikolog Miodrag Vasiljević je nekom prilikom zabilježio uživo oko 300 pjesama, koje mu je Šahinpašić otpjevao, a on snimio na magnetofonsku vrpcu. Kasnije su te pjesme s notnim zapisima i dvojezično objavljene u

BiH. Zahvaljujući pretraživačima na Internetu, sve više informacija dobijamo o sevdalinkama, a njeni zaljubljenici pronalaze i stavljaju zaboravljene, ili rijetko aranžirane tekstove, u blogove. Jedan od najbogatijih se može naći pod nazivom „Bosanske sevdalinke” (www.najljepsesevdalinke-2.html). U ovom vrijednom i bogatom izboru nalazi se i jedna od pjesama Bajre Redžića, koju je autor bloga podveo pod: „Tumači Bajro Redžić iz Cazina, banjalučka sevdalinka” a radi se o pjesmi „Zaplivale dvi mornarke”. I sam sam zaljubljenik sevdalinke. Pratim šta o njoj pišu i oni koji ih pjevaju. I sam poneku aranžiram ili zapjevam. Rijedak sam sretnik koji je imao priliku lično poznavati legende sevdaha Himzu Polovinu, Zaima Imamovića, Safeta Isovića, Zekerijaha Đezića, te Bajru Redžića. Rahmetli Zaim i Zekerijah su bili moji pacijenti i družili smo se, a s rahmetli Himzom i Bajrom sam znao neku i otpjevati. Sa Safetom sam ponekad znao razmijeniti koju, jer je Safet znao da i sam potičem iz familije u kojoj se njegovala a i danas njeguje sevdalinka. Rahmetli moj otac Muhamed Mašić zabilježio je neke od sevdalinki između dva svjetska rata i našle su se u knjizi Muhameda Žere, a brat Amir Mašić intenzivno piše sevdalinke i neke od njih su ukomponirane i snimljene na medijima. Prilično dobro znam da posljednjih godina ima malo dobrih tekstova sevdalinke. To je bio razlog da smo odlučili štampati ovu zbirku u kojoj zaljubljenici narodnih pjesama i sevdalinki mogu pronaći adekvatan tekst za svoju dušu i upotrebu. Prof. dr. Izet Mašić

20 ReprezenT
VELIKA KLADUŠA - U okviru priprema za predstojeće Opće izbore u Bosni i Hercegovini, u petak je u Velikoj Kladuši zasjedalo Predsjedništvo DNZ BiH. Najvažnija tačka ove sjednice Predsjedništva stranke odnosila se na utvrđivanje kandidata, odnosno kandidatskih lista za predstojeće Opće izbore u BiH 03. oktobra 2010. godine. Iako DNZ BiH ima kandidate za sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, odnosno za većinu izbornih jedinica, naglasak je ipak stavljen na Unsko-sanski i Livanjski kanton kao najvažnije izborne jedini-

05. juli 2010. godine, broj 207

Politička scena

DNZ BiH učestvuje u izbornoj utrci za bošnjačkog člana predsjedništva BiH

Povjerenje ukazano Ibrahimu Ðedoviću
ce, od strateškog interesa za stranku. Za razliku od prošlih Općih izbora, na izborima ove godine DNZ BiH će učestvovati u izbornoj utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Tako je odlukom članova Predsjedništva povjerenje za izbornu utrku za ovaj nivo vlasti ukazano mr. Ibrahimu Đedoviću, predsjedniku Glavnog odbora DNZ BiH. Nosilac liste za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH biće Rifat Dolić, predsjednik DNZ BiH i aktuelni poslanik u ovom domu, dok će stranačku listu za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i na ovim izborima nositi dr. Hafeza Sabljaković, potpredsjednica DNZ BiH. Nosilac liste kandidata DNZ BiH za Unsko-sanski kanton biće Admil Ado Mulalić, član predsjedništva stranke i načelnik općine Velika Kladuša. Na kandidatskim listama DNZ BiH na ovim izborima naći će se preko 200 kandidata iz svih dijelova Sa Sjednice Predsjedništva stranke i Glavnog odbora Bosne i Hercegovine. Liste su DNZ BiH potvrdio i Glavni odbor napravljene u skladu sa zakonima i i Hercegovini. Nakon što je Predsjedništvo stranke na sjednici koja je također ispunjavaju uslove u pogledu zastupljenosti oba spola i u pogledu zastu- stranke usvojilo prijedlog kandidat- održana u petak. Esad Š. pljenosti svih naroda koji žive u Bosni skih lista, iste je u skladu sa Statutom

Kladuška stranka privrednog prosperiteta Saopćenje za javnost

CENTRALNA IZBORNA
komisija radi svoj posao
Bez press konferencije i bez bilo kakve pompe u javnosti želimo upoznati prvenstveno građane Općine Velika Kladuša, pa i šire, da je Apelacioni odjel Suda BiH potvrdio rješenje Centralne izborne komisije BiH po kojem je za našeg vijećnika u Općinskom vijeću Velika Kladuša Envera Melkića utvrđen sukob interesa, te istom izrečena kazna zabrane kandidiranja u periodu od četiri godine počevši od 31.12.2009. godine. Naš vijećnik Enver Melkić je ovu odluku o sukobu interesa primio sasvim normalno bez ikakve osude uposlenika Centralne izborne komisije koja je nakon optužbe istog od strane Demokratske narodne zajednice provjerila navode na terenu i utvrdila postojanost sukoba interesa i istom izrekla gore pomenutu mjeru četvorogodišnje nepodobnosti kandidiranja za političke funkcije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Ovom prilikom želimo naglasiti da je naš vijećnik Enver Melkić kao suvlasnik i odgovorno lice u privatnom preduzeću „Amelšeh“ d.o.o. istovremeno obnašao dužnosti vijećnika, te da nije smio poslovati sa javnim ustanovama koje se financiraju iz budžeta. Limit odnosno granica tog poslovanja je 5.000,00 KM. Privatno preduzeće „Amelšeh“ d.o.o. je taj limit prekoračilo za cijelih 134,24 KM i to je jedini razlog zbog kojeg je našem vijećniku Enveru Melkiću oduzet mandat, a isti kao legalista sasvim normalno prihvata odluku Centralne izborne komisije bez obzira što se radi o ovako sitnom iznosu prekršaja, vjerujući da Centrala izborna komisija svoj posao obavlja profesionalno i pravedno, te pozvao i druge političare u sličnoj situaciji da se ne suprotstavljaju odlukama ove institucije. Jedino našem vijećniku, a i nama samim iz Kladuške stranke privrednog prosperiteta, će ostati žao što neće moći u akademskoj 2010/2011. godini svoj vijećnički paušal usmjeriti za stipendiranje studenata kao što je to učinio u akademskoj 2009/2010. godini u iznosu od 4000,00 KM, a također smo uvjereni da će oduzimanje mandata vijećniku Općinskog vijeća Velika Kladuša Enveru Melkiću sigurno biti veliki gubitak, s obzirom na njegov rad i njegovu ustrajnu borbu za pravdu i poštenje. Služba za informisanje KSPP Velika Kladuša

Stranka za BiH: SAOPĆENJE ZA JAVNOST
Kantonalno vijeće SBiH USK-a održalo je konferenciju za medije, na kojoj je predstavljeno novoizabrano rukovodstvo KV SBiH USK-a, te prezentirane informacije državnog poslanika Sadika Bahtića o posjeti Kuvajtu. U uvodnom izlaganju, Bahtić je izjavio da je KV SBiH USK-a na svojoj sjednici jednoglasnom odlukom izabralo Sadika Bahtića za predsjednika KV SBiH USK-a i tri dopredsjednika,.Dženanu Gačo iz Bihaća, Šefika Veladžića iz Bužima i Dragicu Sulejmanagić iz Velike Kladuše. Također, KV SBiH USK je jednoglasnom odlukom izglasalo liste kandidata za sva tri nivoa vlasti za Opće izbore 2010.godine, što dokazuje stopostotno jedinstvo u SBiH USK. Predsjednik KV SBiH USK-a i državni poslanik Sadik Bahtić iznio je utiske i rezultate posjete Parlamentarne delegacije BiH Parlamentu Kuvajta. Bahtić je izrazio veliko zadovoljstvo ovom posjetom, te istekao da su ih u Kuvajtu primili najviši zvaničnici zakonodavne vlasti Kuvajta, između ostalih i predsjednik Parlamenta. U sklopu posjete posjetili su ambasadu BiH u Kuvajtu, gdje ih je ambasador BiH Jasin Ravašde upoznao o svom dosadašnjem radu na polju ekonomske diplomacije, a u cilju ulaganja kuvajtskog kapitala u BiH. Bahtić je kao predsjednik Komisije za finansije i budžet BiH, imao je sastanak sa predsjednikom Komisije za finansije kuvajtskog Parlamenta, gdje ga je upoznao sa ekonomskom situacijom u BiH, ističući kolegi iz Kuvajta da se založi za unapređenje ekonomske suradnje, jer su za BiH važna direktna strana ulaganja, a priliv direktnih investicija iz Kuvajta značio bi mnogo za napredak bh. privrede. Državni poslanik Sadik Bahtić je kolegama iz Kuvajta kazao da Bosna i Hercegovina ima političku i ekonomsku stabilnost, te povoljan ambijent za strana ulaganja. U svom izlaganju je također izjavio da su donešeni svi neophodni Zakoni da se zaštiti strani kapital u našoj državi. Bahtić je istekao da je BiH bogata prirodnim resursima, a da je Kuvajt bogata država, te da Kuvajt svake godine van zemlje investira više od deset milijardi eura, zbog čega je pozvao sagovornike da ulažu u BiH i Unsko-sanski kanton, jer USK ima resurse pogodne za ulaganja u turizam. Na kraju svog izlaganja, Bahtić je izjavio da su domaćini kuvajtski parlamentarci učinili sve da ova posjeta bh. parlamentaraca bude efikasna i nezaboravna u svakom pogledu, od dočeka, prijema, medijskog publiciranja, upoznavanja Kuvajta, do iskrene želje da se ekonomska saradnja unaprijedi. Ured za odnose s javnošću KV SBiH USK-a

Saopćenje za javnost OO DNZ BiH Bosanska Krupa

Bosanskokrupski „belaj semafor“
BOSANSKA KRUPA - Potaknuti svakodnevnim reagiranjima građana Bosanske Krupe vezano za rad semafora u Bosanskoj Krupi, Općinska organizacija DNZ BiH Bosanska Krupa oglasila se saopćenjem za javnost u kojem upozorava općinsku vlast na primjedbe građana u vezi s ovim problemom. - Primjedbe se odnose uglavnom na vremensko trajanje pojedinih signala na semaforu, a najviše na one koji se odnose na pješake. Naime, da bi pješak dočekao da se upali zeleno mora dugo čekati, a kad se upali onda mora pretrčati pješački prijelaz, jer se vrlo brzo ugasi. Doduše, ima i onih dovitljivih pa ne čekaju nego pređu ulicu dvadesetak metara dalje od semafora, misleći valjda da ih tu policija neće kazniti ako je na semaforu crveno. Smatramo da bi nadležne službe za saobraćaj i sigurnost saobraćaja trebale o tom problemu povesti računa, kaže se u saopćenju. Općinska organizacija DNZ BiH Bosanska Krupa u svome saopćenju dalje ukazuje i na problem što od istog semafora počinje ulica „Sokaku i u njoj je takođe prisutan problem vezan za saobraćaj. Ulica je jednosmjerna i u njoj je dozvoljeno parkiranje sa obje strane, međutim nigdje nema rezervisanih mjesta za građane koji tu žive i za lokale koji obavljaju određene djelatnosti, izuzimajući one oznake koje su građani na svoju ruku nelegalno obilježili. - Pomenuti problem je često uzrok raznih ekscesa između žitelja te ulice i vozača namjernika koji tu parkiraju. Imajući u vidu dosadašnje ponašanje aktuelne vlasti, najbolje bi bilo da i ove probleme kao i sve ostale riješe pred same izbore, odlučni su u DNZ-u Bosanska Krupa. Edin Š.

Zasjedalo Predsjedništvo Općinskog ogranka DNZ BiH Velika Kladuša
U prošli ponedjeljak, 28. juna 2010. godine, u Velikoj Kladuši je održana redovna sjednica Predsjedništva OO DNZ BiH Velika Kladuša kojoj su, pored članova Predsjedništva, prisustvovali i Rifat Dolić, predsjednik DNZ BiH i Nermin Purić, portparol stranke. Glavna tema sjednice bile su kandidatske liste za predstojeće Opće izbore u Bosni i Hercegovini, te pripreme velikokladuškog ogranka stranke za izbornu kampanju. Predsjedništvo Općinskog ogranka DNZ BiH je na sjednici utvrdilo listu svojih prijedloga koji su upućeni centralnim organima stranke na odlučivanje. Vodeći se općim stavom DNZ BiH da treba dati šansu i povjerenje prije svega mladim ljudima, Predsjedništvo Općinskog ogranka je kod izbora kandidata odlučilo se za veliki broj mladih, obrazovanih ljudi, koji će zajedno sa svojim iskusnijim kolegama biti u prilici pokazati svoje sposobnosti. Predsjedništvo Općinskog ogranka je također dalo punu podršku predsjedniku DNZ BiH Rifatu Doliću u njegovim nastojanjima da dokaže da je odluka Centralne izborne komisije BiH, kojom mu je uskraćena mogućnost kandidiranja, bila ishitrena i politički motivirana, te ga je u tom smislu predložilo kao svoj prijedlog kandidata za naredne izbore. Esad Š.

Rifat Dolić i Husein Hadžić na sjednici Predsjedništva OO DNZ BiH Velika Kladuša

Politička scena/Izbor
Kladuška stranka privrednog prosperiteta Saopćenje za javnost povodom sjednice Općinskog vijeća Velika Kladuša održane 30.06.2010.

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

21

Ono što mediji nisu primijetili ili nisu htjeli primijetiti
Kod utvrđivanja dnevnog reda predstavnik Kluba vijećnika Kladuške stranke privrednog prosperiteta je predlagao da se u dnevni red uvrsti i obrazloženje financijskog poslovanja Javne ustanove Centar za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ Velika Kladuša pristiglo prije samog početka sjednice, a koje se čekalo od 24.03.2010. godine, odnosno puna tri mjeseca. U obrazloženju našeg vijećnika naglašeno je da ponuđeno obrazloženje financijskog poslovanja pomenute ustanove ponovo ne odgovara pravom i istinitom stanju, pa je naveo i primjer u rashodima stavke KDK-Kladuški dani kulture u iznosu od 15 000,00 KM. Istovremeno naš vijećnik je pokazao dokument istog autora od 18.12.2009. godine, u kojem stoji da je za Kladuške dane kulture potrošeno 20 676,00 KM, što znači da stvarni troškovi za ovaj događaj nisu identični sa brojkom koja se pominje u izvještaju. U svom obrazloženju podvukao je da je uvrštavanje predložene tačke u dnevni red u skladu sa zaključkom Općinskog vijeća koji je donesen na XVII sjednici od 24.03.2010. godine. Nakon daljnjeg toka rasprave o dnevnom redu te opstrukcije predsjedavajućeg Općinskog vijeća, a na štetu našeg prijedloga vijećnici Demokratske narodne zajednice koji su većina u Vijeću nisu prihvatili ponuđenu tačku da se o njoj raspravlja, uz obrazloženje da je ponuđeno obrazloženje financijskog poslovanja od strane direktora Javne ustanove Centar za kulturu i obrazovanje, koje je stiglo pa makar i nakon tri mjeseca, dovoljno i da se daje vijećnicima samo na uvid. Postavlja se pitanje da li vijećnici u Općinskom vijeću Demokratske narodne zajednice izbjegavaju raspravu o ovom izvještaju i, ako je to tako, zašto to čine. Da bi našim građanima sve bilo jasnije kad ovo budu slušali ili čitali, moramo im u najkraćem pojasniti o čemu se ovdje radi. Naime, na sjednici Općinskog vijeća 24.03.2010. godine, vijećnik Kladuške stranke privrednog prosperiteta profesor Senad Ogrešević je primijetio da financijski dio izvještaja pomenute ustanove ne odgovara financijskoračunovodstvenim standardima, jer rubrika prihoda i rashoda u istom se nije poklapala za čitavih cca. 24.000,00 KM. U tom momentu nije se znalo gdje je utrošeno 24.000,00 KM. U skladu sa poslovnikom, pomenuti izvještaj na toj sjednici je usvojen, uz zaključak da se u toku aprilske sjednice tj. prve naredne ponudi Izvještaj o financijskom poslovanju Javne ustanova Centar za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ u skladu sa računovodstvenim standardima. Poštovani građani, ovom prilikom ćemo vam predočiti i argumente na kojima se zasniva naša tvrdnja o opstrukciji pomenutog slučaja i to citiranjem zaključka iz zapisnika sa XVII sjednice Općinskog vijeća Velika Kladuša i istog koji je u službenom glasniku Općine Velika Kladuša broj 3/10 preformulisan, tako da isti nisu autentični, a po našem trebali bi biti. Služba za informisanje KSPP Velika Kladuša

Hafeza Sabljaković na konferenciji o ulozi medija u izbornoj kampanji

Mediji moraju odigrati
važniju ulogu u kampanji
U Neumu je prošle srijede i četvrtka u organizaciji Vijeća Evrope i udruženja BH novinari, održana dvodnevna konferencija pod nazivom „Priprema medija u Bosni i Hercegovini za izvještavanje u izbornoj kampanji za Opće izbore“. Konferencija je organizovana sa ciljem unapređenja znanja novinara i predstavnika političkih partija o visokim evropskim standardima izvještavanja medija u vrijeme izborne kampanje. Krajnji rezultat trebao bi biti postizanje kvalitetnoga informiranja građana o različitim političkim programima koji će se nuditi u okviru kampanje. Naglašena je potreba za osiguranjem medijskog pluralizma i ravnopravnog pristupa medija političkim subjektima. U okviru rasprave učesnici su se osvrnuli na prošle izbore, naučene lekcije, kao i na izazove tokom izbornog procesa. Eksperti Vijeća Evrope, kao i iskusni novinari i predstavnici političkih partija, analizirajući praćenje izbornog procesa putem elektronskih i printanih medija, došli su do određenih zaključaka među kojima je najvažniji da je neophodno učiniti sve kako bi građani bili što bolje informirani tokom kampanje. Pri tome je važno da se na nepristrasan i profesionalan način, uz poštivanje pravila struke, predstave svi politički subjekti u BiH. U ime Demokratske narodne zajednice - DNZ BiH, na konferenciji je učestvovala dr. Hafeza Sabljaković, potpredsjednica stranke, koja je kao uvodničar govorila o izborima u elektronskim medijima s osvrtom na iskustvo iz BiH. - Kada je u pitanju izborna kampanja, evidentno je da postoji određeni napredak u kvaliteti izvještavanja o dešavanjima u periodu izborne kampanje, međutim zakonska regulativa koja se primjenjuje u Bosni i Hercegovini ne traži od medija da se studiozno bave izbornim procesom, zbog čega najveću štetu trpe upravo birači, jer su zakinuti za kvalitetne, objektivne informacije o tome šta stranke i kandidati zapravo nude, za šta se zalažu i kakvi su im ciljevi. U Bosni i Hercegovini mediji, nažalost, rade samo ono što moraju, a to se posebno odnosi Hafeza Sabljaković na javne medije, kazala je Hafeza Sabljaković u svom izlaganju. Upozorila je na kratkoću trajanja zvanične izborne kampanje, te kazala kako bi kampanja trebala biti znatno duža, kako bi se stranke i kandidati mogli efikasno predstaviti. - Ovako kako mi to radimo, to je jedan sprint u kojem se kroz poigravanje nacionalnim interesima, vjerskim pitanjima, ratnim strahotama, zločinima, zločincima itd. zapravo ostvaruju, pa može se reći i spektakularni izborni rezultati, ali u konačnici to nas ne dovodi ni dokle. Da se osvrnemo na izbore od prije gotovo četiri godine, niti je Republika Srpska ukinuta, niti se odcijepila od Bosne i Hercegovine, ali zato jesu Bosanci i Hercegovci i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH siromašniji, poniženiji i u većem beznađu nego što su to bili 50-tih godina prošlog stoljeća. Dakle, ne bavimo se suštinom, ne tražimo rješenja i to je osnovni problem zašto nismo zadovoljni ni mi političari sa ulogom medija, niti mediji sa ulogom nas političara. Trebaju nam moderni, profesionalni i nezavisni mediji (koliko se uopće može biti nezavisan) kao korektiv ponašanja političara i uopće javnih djelatnika na svim nivoima, jer mediji su ti koji mogu i moraju animirati i pokrenuti javnost na djelovanje, bez medija je to nemoguće postići, zaključila je. Esad ŠABANAGIĆ

Izvod iz zapisnika
Predsjedavajući: „Zaključujem raspravu i predlažem da se izjasnimo o ponuđenom Prijedlogu Izvještaja o radu i financijskom poslovanju JU Centar za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ Velika Kladuša sa Izvještajem o radu Upravnog odbora iste ustanove, s tim da prihvatimo i Zaključak koji je predložio gospodin Kordić, na taj način da se obaveže direktor Centra da Vijeću u toku aprilske sjednice Vijeća ponudi Izvještaj o poslovanju u skladu sa računovodstvenim međunarodnim standardima. Budući da je ustanova u cjelokupnom tržišnom vlasništvu, da je osnivač lokalna zajednica, mora se tako i raditi financijsko izvještavanje.“ Isti zaključak koji je objavljen u službenom glasniku Općine Velika Kladuša br. 3/10, stav 2 glasi: „Nalaže se obrađivaču materijala da u skladu sa važećim računovodstvenim standardima sačini transparentan Izvještaj o financijskom poslovanju JU Centra za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ Velika Kladuša u 2009. godini i isti dostavi Općinskom vijeću na uvid na sjednici koja se planira održati u aprilu 2010. godine“. I na kraju, poštovani građani, zar nije vidljivo da jedan te isti zaključak postoji u dvije različite varijante, s ciljem da se isti tumači onako kako odgovara vladajućoj stranci u općini Velika Kladuša. Ključne riječi koje su naknadno mimo vijećnika u Općinskom vijeću ubačene u ovaj zaključak su riječi „na uvid“ koje su suštinski promijenile zaključak donesen na samoj sjednici Općinskog vijeća Velika Kladuša održane 24.03.2010. godine. Gospodine predsjedavajući, u čijem interesu je suštinski promijenjen zaključak Općinskog vijeća, koji je iniciran od strane Kladuške stranke privrednog prosperiteta s ciljem da se razjasne nedoumice oko financijskog izvještaja JU Centar za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“. Ovim vašim činom smatramo da ste u najmanju ruku prekršili odredbe Etičkog kodeksa izabranih zvaničnika općine Velika Kladuša, a priča oko Javne ustanove Centar za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ Velika Kladuša se produžava.

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1; Tel: ++387 37/310-207, 310-070; Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3; Tel: 037/514-767; Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1; Tel: 037/771-396 e-mail: klinika@bih.net.ba

SVE ZA GRADNJU
Gornji Purići, Velika Kladuša Tel./Fax: 037-713-245 Mob: 061-167-641

- očna dijagnostika - interna medicina - liječenje dijabetesa i oboljenja štitnjače - specijalističke konsultacije - ultrazvučna dijagnostika - ginekologija - orl - dermatologija - fizijatrija - ortopedija - neuropsihijatrija - laboratorijske pretrage - ct-dijagnostika - denzitometrija - mamografija - magnetna rezonancija

P R EG L E D I ZA
s a n i ta r n e l i s t o v e

22

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Izbor

VELIKA KLADUŠA - U nedjelju, 20. juna, održana je izborna Skupština Udruženja Lovačka organizacija „Velika Kladuša“. Na ovoj izbornoj Skupštini izvršen je izbor i imenovanje rukovodstva i organa Udruženja. Tako je za predsjednika

Imenovano novo rukovodstvo
Udruženja izabran Ramo Hušidić, dok je potpredsjednik Muhamed Keserović – Markaš. Za predsjednika Skupštine Udruženja izabran je Izet Ćufurović, za potpredsjednika Skupštine Bajro Golubović, glavni lovnik Udruženja je Enver Munjaković, a njegov zamjenik Hasib Šabić. Pored izbora rukovodstva, Skupština Udruženja izvršila je i izbor svih organa Udruženja i delegata u Skupštinu SLO BiH i Kantonalni savjet lovačkih Predsejdnik Udruženja Ramo Hušidić društava USK-a, i to tri člana i njegov zamjenik Muhamed Keserović Disciplinskog suda Udruženja, disciplinskog tužioca Udruženja i njegova zamjenika, pet članova Nadzornog odbora Udruženja, tri člana Arbitražnog suda, tri delegata u Skupštini SLO BiH i jedPredsjednik Skupštine Izet Ćufurović i njegov zamjenik Bajro Golubović

Udruženje Lovačka Organizacija „Velika Kladuša“

Glavni lovnik Udruženja lovaca Enver Munjaković

nog predstavnika u Kantonalnom savjetu Lovačkih društava USK-a. Udruženje lovačka Organizacija „Velika Kladuša“ dobilo je suglasnost od nadležnog Kantonalnog ministarstva na predloženi Godišnji plan gaz-

dovanja lovištem općine Velika Kladuša i u skladu s tim Upravni odbor Udruženja radi na pripremi i organizaciji početka lovne sezone, odnosno otvoru lova na srndaća. Hasan M.

Klima uređaji obradovali Prolaz za devedeset srca krčanskih džematlija NOVIH GIMNAZIJALACA
BOSANSKA KRUPA Džematlije džemata Krčana u bosanskokrupskoj mjesnoj zajednici Krupa II bili su ugodno iznenađeni kada im se na vratima džamije pojavio načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović sa svojim suradnicima i rekao da im upravo želi predati dva klima uređaja za potrebe ove džamije. Klima koja je usrećila džematlije Inače, džamija u džematu Krčana izgrađena je 2005. godine i njoj gra- zahvalio načelniku na iznenadnom daru. - Htio bih da Bog ovakva, ali i druga vitira više od 230 porodica koji žive u ovom dijelu grada. Džamija je uvijek bila dobro dobra i hairli djela nagradi, te podari načelposjećena, a u toplim ljetnim danima i noćima, niku mudrost i strpljenje da ovu općinu zbog velikog broja vjernika, uslovi u džamiji za uspješno vodi, kako je to i do sada činio, vrijeme molitve su postajali gotovo nepodno- kazao je ef. Harčević. Načelnik se zahvalio na lijepim riječima i šljivi. Takva informacija doprla je do uha općinskog načelnika, koji je odlučio da pred ustvrdio da je ovo samo dio onog što bi on predstojeće dane mjeseca Ramazana na ovaj želio uraditi za poboljšanje uslova svih vjerninačin obraduje stanovnike ovog dijela grada. ka, ali da su ograničena sredstva i limitirane Izuzetno zadovoljan ovim poklonom bio je mogućnosti razlog što to ne čini češće i u još Dževada Š. imam ove džamije Izet ef. Harčević. On se većem obimu. BOSANSKA KRUPA - Objavom rezultata okončan je dvodnevni prijemni ispit za buduće učenike koji su se opredijelili za nastavak srednjoškolskog školovanja u Općoj gimnaziji u Bosanskoj Krupi. Želju da postanu gimnazijalci izrazilo je 109 učenika prijavom i pristupom polaganju ispita. To je skoro trideset posto više prijavljenih osmoškolaca u odnosu na prošlu školsku godinu. Mjesta po konkursu je bilo samo za 59 učenika općeg i 30 matematičko-informatičkog smjera. Bez prijemnog u opći smjer bosanskokrupske Gimnazije upisala se i Adeleta Velić, učenica generacije iz Prve osnovne škole. Inače, aktivnost uposlenih u gimnaziji se

Nenadan poklon općinskog načelnika

Završen prijemni ispit

nastavlja i u toku školskog raspusta. Obavljaju se posljednje pripreme za preseljenje u centralni objekat Druge osnovne škole. Školski odbori su odlučili da domaćin gimnazijalcima, umjesto područne škole na Pilani, bude njen centralni objekat u gradu. Nastava će se odvijati u dvije smjene. U jednoj će ići gimnazijalci, a u drugoj osmoškolci iz škole domaćina. Bit će tako sve do izgradnje nove zgrade Gimnazije na lokaciji sadašnjeg gimnazijskog objekta. Pripreme za rušenje stare i početak gradnje nove zgrade su završene i očekuje se da će radovi započeti odmah po preseljenju dokumentacije, namještaja i učila iz starog u novi, privremeni, dom gimnazijalaca. Dževada Š.

Novo švedsko-bosansko prijateljstvo

Mladi Švedi u Bosanskoj Krupi
BOSANSKA KRUPA - Četiri dana u Bosanskoj Krupi boravili su švedski učenici iz grada Alvesta, u sklopu njihovih već ustaljenih ekskurzija kojima uče o drugačijim kulturama i običajima i na taj način izgrađuju svoju ličnost, upotpunjuju svoje obrazovanje i stječu nove prijatelje. U Bosanskoj Krupi su bili gosti učenika Opće gimnazije. Sredstva potrebna za ovo putovanje svake godine dobivaju iz budžeta svoga grada. Najzaslužnija za izbor Bosanske Krupe kao ovogodišnje destinacije prijateljstva nađeni. Ono što nisu mogli shvatiti jeste sudbina Krupljana i strahote rata koje su oni preživjeli. Posjeta švedskih omladinaca Spomen sobi 511. slavne i fotografije poginulih vršnjaka ostavili su ih nijeme. U toku posjete odigrani su brojni sportski susreti, a goste iz Švedske je primio i općinski načelnik Armin Halitović. Zajedno sa gimnazijalcima posjetili su i Dom za nezbrinutu djecu „Duga“ u Kulen Vakufu, a dan kasnije bili na bosanskom teferiču, upriličenom na jednoj od ada uz rijeku Unu.

Nastavnik Hasib Kapić
organizirao besplatno putovanje
CAZIN - Nastavnik turskog jezika iz Cazina Hasib Kapić, organizirao je putovanje za desetak učenika Osnovne škole „Cazin I“ u Tursku. Putovanje je trajalo pet dana, a učenici su odsjeli u hotelu Grand Halic. Drugog dana su posjetili muzej Koc, zatim obilazak Rimskog Hipodroma, te posjeta Aya Sofiji i Plavoj džamiji. Treći dan su posjetili sultanovu palaču Dolmabahce Sarayi, a nakon toga je uslijedila vožnja trajektom iz evropskog u azijski dio, obilazak obale Dardanela i Bosfora, a obilazili su sve važnije građevine ili destinacije Turske u Malom. Četvrti dan je bio rezervisan za obilazak otoka i vožnja fijakerom, dok su se peti dan nakon doručka uputili prema Sarajevu. Prema riječima nastavnika, a i učenika, ovo je bilo jedno veliko i nezaboravno iskustvo. Kako kažu, u budućnosti će pokušati i sa peticijom da se turski jezik uvede u osnovne i srednje škole. A. D.

Putovanje cazinskih učenika u Tursku

Prilikom posjete Spomen sobi

Zajednički snimak učenika

je koordinatorica ovog projekta, Krupljanka Dina Maslač, inače zaposlena u dalekoj Švedskoj. Šveđani su ostali bez daha vidjevši prirodne ljepote Krupe, toliko da je bilo uzdaha i rečenica: „Mi smo mislili da je naša zemlja najljepša , ali Bosna je ljepša od nje“. Mladi Šveđani su došli da se upoznaju sa „drugačijim“ da bi ih bolje razumijevali, ali su istakli da su oni ovdje našli „iste mlade ljude, obrazovane, sposobne, kulturne i nadasve druželjubive“. Gostoprimstvom profesora, pedagoga i učenika Gimnazije su više nego ugodno izne-

I Švedi i gimnazijalci zaželjeli su što prije novi susret. Nije im smetala komunikacija na engleskom. Znaju ga podjednako dobro, a usput su Krupljani naučili nešto švedskog, a Šveđani nešto bosanskih riječi. Recimo i to da je poslije četverodnevnog druženja u Bosanskoj Krupi nekoliko gimnazijalaca iz Bosanske Krupe otišlo na more, u Selce u Republici Hrvatskoj, o trošku svojih gostiju iz skandinavske zemlje. Šveđani će ponovo doći slijedeće godine u Bosansku Krupu, a Krupljani će njima kad budu imali sredstava za putne troškove do Švedske. Dževada ŠTANCL

Feljton
Feljton (04)

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

23

...politika,ljudi, događaji...

Novi Feljton kojeg započinjemo ovim brojem nosi naziv ...politika, ljudi, događaji... a za prvih nekoliko brojeva „zaslužan“ je mr. sc. Fikret Midžić, direktor Arhiva USK-a koji je u aprilu mjesecu na XV Simpoziju u Zagrebu pod nazivom „Cazinska Krajina u XX stoljeću“ održao zapaženo izlaganje na temu: „Cazinska Krajina i muslimanska milicija Huske Miljkovića“. O ovom Krajišniku iz Velike Kladuše na istom simpoziju govorio je i dr.sc. Zlatko Hasanbegović, sa Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Zagreb na temu: „Huska Miljković i vlasti Nezavisne Države Hrvatske“. Dakle, pred nama je zanimljiv početak Feljtona, a Redakcija se zahvaljuje Midžiću i Hasanbegoviću čije ćemo izlaganje koristiti.

Portret jednog Krajišnika
Mr. sci. Fikret Midžić arhivski savjetnik Arhiv Unsko-sanskog kantona, Bihać izvorni naučni članak

Husein Huska Miljković (1906. - 1944.)

Muslimanska milicija u Cazinskoj krajini sredinom Drugog svjetskog rata

HUSKA MILJKOVIĆ I VOJNO-POLITIČKI VRH
OKUPACIONIH SNAGA - SUPROTNOSTI ZARAĆENIH STRANA
akav je bio odnos njemačkih, ustaških i četničkih vojnih krugova prema Huski Miljkoviću? Prije svega, po ocjeni njemačkih vojnih krugova, Muslimani postepeno počinju da izgrađuju odbojan stav prema NDH i ne kriju svoje opredjeljenje da BiH postane nezavisna autonomna oblast pod njemačkim protektoratom. U tom kontekstu oni nastoje da uspostave vezu sa Huskom kojeg nazivaju „bivši banditski komandant“. Njihov je cilj, da na svoju stranu privuku Husku kako bi ga mogli iskoristiti u borbi protiv partizana. Međutim, Huska je igrao na kartu suprotnosti zaraćenih strana u nastojanju, da na okupu drži i čuva „svoju vojsku“, što je bio njegov osnovni zadatak. Pri tome, on ne pruža nikakve dokaze da je privržen autonomističkom pravcu, pa čak i zbog činjenice što se u njegovoj blizini uvijek nalazio Hasan Miljković. Kad su u pitanju sami pregovori Huske i Nijemaca, treba navesti da je Huska cijelo vrijeme

K

Operativno područje Muslimanske policije (Cazinski sporazum, septembra 1944.) Pismo Huske Miljkovića od 29.XII. 1943. godine Jovici Lončaru

Huska Miljković

insistirao na legitimnosti njegove vlasti i operativnih dejstava na njegovoj teritoriji i da se Muslimanska milicija prizna kao regularna vojna formacija koja kontroliše prostor Cazinske Krajine. To potvrđuje i Sporazum iz Ćoralića od 11.9.1943. godine, kao i Cazinski sporazum iz istog mjeseca. Ovdje posebno treba istaći Cazinski sporazum iz razloga, što je Huska dobio od Nijemaca svoje operativno područje, što je ustvari i bio

njegov krajnji cilj. Granica tog područja je išla linijom Mala Kladuša - Slapnica, Todorovo, Bužim, Skokovi, Tržac - Otoka, Stijena, Koprivna, Gata i Vrsta. On je sada na tom području mogao da organizira svoju vojnu i civilnu vlast uz mogućnost regrutovanja stanovništva u svoje jedinice. Na tom prostoru vlast NDH je bila, može se reći, simbolična ili tačnije, potpuno beznačajna. Iz ovih pregovora se može izvesti zaključak da je Huska pragmatički ocijenio one uslove koji će najbolje odgovarati Cazinskoj Krajini, ali i njegovoj ličnoj poziciji. Sve je ovo svakako utjecalo na produbljivanje muslimanskohrvatske konfrontacije, odnosno, sve se više širi i produbljuje proces unutrašnjeg rasturanja NDH. Ovo ni u kom slučaju nije išlo u prilog ustaškom vrhu i ako su musliman-

sko-hrvatski sukobi prvenstveno bili inicirani ciljevima i praksom ustaške politike, naročito kad je u pitanju osporavanje bilo kakvog autonomnog statusa Muslimanske milicije i teritorija kojeg je ova milicija operativno pokrivala. Posebno su ustaški, politički i vojni krugovi bili uznemireni informacijom o zainteresovanosti Engleza za autonomnu BiH. Ministarstvo unutrašnjih poslova NDH je došlo do informacija „da engleski časnici zajedno sa partizanima vrše promidžbu za autonomiju Bosne pod engleskim protektoratom“. U ovoj je informaciji stajalo da se 1. marta 1944. godine u okolini Drežnika spustilo oko 30 engleskih padobranaca sa ratnim materijalom. Englezi su zajedno s partizanima vršili agitaciju za autonomiju Bosne i pri tom su pokazivali Rezoluciju sa potpisima Hamdije Ćemerlića i Hamdije

Omanovića i još nekih muslimana. Među Englezima je, kako se navodi u informaciji, bio i neki Čerčil za kojeg kažu da je bio posrednik sastanka između Huske i Hamdije Omanovića pri čemu je bio postignut sporazum o nenapadanju, te da je određena i „granica rada“. Kordun, područje gdje su Srbi pripada partizanima, a Krajina gdje su Muslimani pripada Huski. Granica je linija od Gline prema Glinici, odnosno hrvatsko-bosanska međa. Sve je ovo još više produbljivalo muslimansko-hrvatsku konfrontaciju na prostoru Cazinske Krajine, gdje su ustaše gubile tlo pod nogama. I ne samo to: rat nije destruirao samo ustašku nacionalnu strukturu NDH, već je štaviše-proizveo pukotine i u njemačko-hrvatskim odnosima naročito na području njemačkohrvatskog vojno-političkog savezništva. (Nastavit će se)

24 ReprezenT
Reagiranje

05. juli 2010. godine, broj 207

Pisma čitalaca

Obraćanje Ahmeta Čovica na Simpoziju u Zagrebu

U više je navrata i iz više izvora na stranicama ReprezenT-a konstatirano kako je Cazinska buna još uvijek neispričana priča i pored sve češćih rasprava i diskusijao ovoj donedavnoj tabu temi. Iz tih razloga ponajprije, Redakcija našeg lista rado pruža priliku da o Cazinskoj buni govore historičari, sakupljači i čuvari arhivske građe, autori knjiga, naučnici i učesnici simpozija te sami učesnici Bune pa i oni koji na bilo koji način sa Bunom imaju direktnu ili indirektnu vezu. U tom cilju je objavljen i intervju sa magistrom Fikretom Midžićem, direktorom arhiva USK-a, kao i Deklaracija Parlamentarne skupštine BiH o osudi kršenja temeljnih ljudskih prava na prostoru Cazinske krajine 1950. godine koju je pokrenuo poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Husein Nanić iz Bužima. Na neke navode iz intervjua i na Deklaraciju evo reagira magistar Ahmet Čović, iz Zenice, sin Ale Čovića, vođe muslimana u Cazinskoj buni. Reagiranje objavljujemo u cijelosti jer doprinosi da se neispričana priča konačno dovrši.

Potkrale su se neke greške (vjerovatno štamparske)
vašem cijenjenom nedjeljniku „ReprezenT“ u broju 203, od 7. juna 2010. godine objavili ste osnutak jednog akta (Deklaracija) autora Huseina Nanića, poslanika Parlamentarne skupštine BiH, kojim se osuđuje gaženje temeljnih ljudskih prava na prostoru Cazinske krajine, a koje je uslijedilo nakon Cazinske bune 1950. godine. U vezi sa istom tematikom objavljen je i intervju direktora Arhiva USK-a iz Bihaća, gospodina Fikreta Midžića. Veoma cijenim napore i gospodina poslanika Nanića i mog prijatelja Midžića da se nakon dugog skrivanja istine o Cazinskoj buni osudi ovaj genocidni zločin komunističke vlasti nad krajiškim i kordunaškim narodom. U pomenutim tekstovima potkrale su se, međutim, neke greške (vjerovatno štamparske) koje se odnose na brojnost kažnjenika i izrečene godine robije. U želji da doprinesem što temeljitijem informiranju javnosti dostavljam vam podatke do kojih je u istraživanju došla dr. Vera Kržišnik-Bukić u knjizi „Cazinska buna 1950.“, objavljenoj još 1991. godine, do sada daleko najtemeljitijoj knjizi o buni. Iako su se i u toj obimnoj studiji od 540 stranica pojavile neznatne štamparske greške, ovi podaci kao i svi ostali bitni zaključci u ovoj knjizi, koliko mi je poznato, do sada nisu osporeni.

U

odbornika, ubijeno je najmanje 14 civila. Osuđeni su ukupno dobili 4.096, a ne 3.308 godina robije. Brojnost ustanika osuđenih na vremenske kazne prikazan je u tabeli koja slijedi. Ukupno je na kazne zatvora od 2 do 20 godina osuđeno 283 lica.

Vremenske kazne:
Broj osuđenika Pojedinačna kazna u godinama Ukupno godina robije 52 20 1040 4 19 76 38 18 684 21 17 357 29 16 464 33 15 525 11 14 154 4 13 52 20 12 240 2 11 22 20 10 200 2 9 18 11 8 88 5 7 35 9 6 54 12 5 60 4 4 16 3 3 9 2 1 2 Ukupno 283 Ukupno 4096 U ovom broju dosuđenih i izrečenih kazni nalaze se i osuđeni slunjski ustanici: na smrt osuđena 2 lica, na 3-20 godina osuđenih 19 lica na ukupno 160 godina robije. Pored izrečenih smrtnih i vremenskih kazni, svima su izrečene sporedne kazne: konfiskacija cjelokupne imovine, gubitak građanskih prava od 1-5 godina (na smrt osuđenima trajno), oduzimanje činova stečenih u II Svjetskom ratu, naknada „štete“ nanijete državi i sudski troškovi. Na prekršajne kazne, na takozvani „društveno korisni rad” od 3 do 24 mjeseca, kažnjeno je 426 lica. Prikazani broj porodica i njihovih članova protjeranih u srbačke logore uglavnom je tačan. Na strani države nije bilo smrtnih slučajeva, niti je pričinjena znatna materijalna šteta. Mišljenja sam da ponuđen osnutak akta Deklaracija, u čiju dobru namjeru uopće ne sumnjam, nije dovoljno obuhvatila suštinu, složenost i općedruštveni značaj Bune. Nije adekvatno naglašena i osuđena neprimjerena odmazda bivše države prema ustanicima (montirani sudski procesi, izricanje sudskih presuda i njihovo izvršavanje, ubija-

Arhiv USK-a Spisak osuđenih u Buni

Osuđeni ustanici 1950. u Cazinu i Slunju
Na 8 (osam) improviziranih vojno-sudskih, u suštini partijskoudbaških, procesa u Cazinu i jednom u Slunju, održanih od 23. maja do 7. juna 1950., ukupno je osuđeno 301 ustanik, a ne 240 kako je napisano u „ReprezenT-u“. Na smrt je osuđeno 18 lica, a ne 14. Bez suđenja na terenu, po nalogu lokalnih

nje civila na terenu bez suđenja, masovna hapšenja, izricanje dugogodišnjih kazni zatvora sa prinudnim radom, konfiskacija imovine osuđenika, masovno protjerivanje obitelji osuđenika u logore suprotno međunarodnim pravnim standardima, stigmatizacija potomaka ustanika i sl.). Područja pobune, Cazinska krajina i Kordun, do Bune bila su izrazito nerazvijena. Poslije Bune bila su još više zapostavljena i dugo su zaostajala u razvoju u odnosu na druga područja Jugoslavije. Buna je

doprinijela da tadašnja država preispita svoj odnos prema seljaštvu i ubrzo ukine obavezni otkup poljoprivrednih proizvoda. Cazinska buna je povijesni događaj koji je omogućio da se sačuva dignitet seljaštva. To je jedinstven događaj - otpor seljaštva totalitarnom komunističkom režimu. Neophodno je njeno podrobnije upoznavanje, kako bi buduće generacije bile upoznate sa karakterom odnosa države prema seljaštvu. Akt o osudi ovog zločina treba da odrazi ove i druge u dosadašnjim istraživanjima verificirane

odnose države prema seljaštvu. Isto tako treba da odrazi spremnost sadašnje države Bosne i Hercegovine da donese Zakon o rehabilitaciji žrtava Bune i zbog Bune. Buna, kao jedinstven događaj u SFRJ, desila se na teritoriji sadašnje Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Zato bi bilo primjereno da obje države, kao sljedbenice SFRJ, donesu istovjetan akt, jednu Rezoluciju o osudi zločina države iz 1950. godine. Ova Rezolucija, kako je uostalom i dogovoreno u maju 2009. godine na posebnom sastanku u Cazinu, sazvanom radi priprema obilježavanja 60-godišnjice Bune, kome smo prisustvovali svi najrelevantniji akteri, treba da uvaži i svjedočenja živih stradalnika Bune. To su danas uglavnom potomci pobunjenika. Njih je bivša vlast ignorisala i progonila. Nadam se da sadašnja demokratska vlast neće dozvoliti da se njihova vlastita svjedočenja zaobilaze. Zato želim vjerovati da će se pripremljena i od najvećih stradalnika Bune već u potpunosti vlastoručno ispotpisivana „Rezolucija o Cazinskoj buni i o osudi odmazde države prema narodu Cazinske krajine i Korduna 1950. godine“ uskoro naći na raspravi i na usvajanju Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu i u Hrvatskom saboru u Zagrebu. Uz saglasnost autorice konačne verzije Rezolucije, dr. Vere Kržišnik-Bukić, i svih potpisnika, tj. najvećih stradalnika Bune, koji svjedočimo da se u potpunosti slažemo sa njenim sadržajem, dostavljam ReprezenTu na objavljivanje i tekst ove naše Rezolucije (Napomena: Rezolucija će biti objavljena u sljedećem broju ReperezenT-a). Mr. Ahmet Čović, Zenica, 17.06.2010. godine

Sport

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

25

Stonoteniski klub „Top Stens 73“ Cazin

Isak Abdagić najbolji junior u BiH
CAZIN, BUGOJNO – Najus- na izborila ulazak u juniorsku repre- najtežih turnira, jer se na jednom pješniji mladi cazinski stonoteniser zentaciju BiH. Bio je ovo jedan od mjestu nađe osam najboljih igrača u Isak Abdagić, završio je takmičarski dio sezone sa još jednim velikim uspjehom. Naime, Abdagić je na takmičenju osam najboljih juniora u BiH - Top 8, koje je održano u Bugojnu, osvojio prvu poziciju i time učvrstio svoje mjesto u juniorskoj reprezentaciji BiH. Isak je ostvario šest pobjeda i jedan poraz, što mu je bilo dovoljno za osvajanje prvog mjesta. Ovo je ujedno bilo i kontrolno takmičenje, jer su četiri prvoplasiradržavi, koji igraju po sistemu svako sa svakim. - Ostvario sam šest pobjeda na ovom takmičenju, a izgubio sam posljednji meč, jer sam se opustio s obzirom da sam već bio zauzeo prvo mjesto. Obzirom da sam ove godine odigrao slabo na Državnom juniorskom prvenstvu u pojedinačnoj konkurenciji, želio sam sada pokazati da je to ipak bio samo loš dan i da po kvalitetu spadam među najbolje juniore u državi. Na kraju, ove takmičarske sezone, koja je bila naporna i sa velikim brojem takmičenja, mogu reći da sam zadovoljan svojom igrom i rezultatima, koji su doprinijeli da sam standardni juniorski reprezentativac BiH, rekao je Isak Abdagić, junior STK „Top Stens 73“ iz Cazina. Za šesnaestogodišnjeg Isaka Abdagića, učenika drugog razreda Gimnazije u Cazinu, sada slijede pripreme sa juniorskom stonoteniskom reprezentacijom BiH za nastup na Balkanskom prvenstvu u Rumuniji i Evropskom prvenstvu u Turskoj. Amel D.

Obavijest za sve lovce članove

Održano takmičenje ribolovaca - invalida

ULO „Velika Kladuša“
Obavještavaju se svi lovci članovi Udruženja Lovačke organizacije „Velika Kladuša“ da je Upravni odbor ove lovačke organizacije na svojoj prvoj redovnoj sjednici u novom sazivu koja je održana 01. jula 2010. godine, donio Odluku o otvoru lova na srndaća u lovnoj sezoni 2010/2011. godine. Ovom odlukom u subotu, 10. jula, otvara se sezona lova na srndaća u lovnoj sezoni 2010/2011. godine na području cjelokupnog jedinstvenog lovišta općine Velika Kladuša. Za odstrel srndaća mogu se prijaviti svi članovi Udruženja koji: • su blagovremeno uplatili članarinu za 2010. godinu, • posjeduju lovačku člansku kartu ULO „Velika Kladuša“, • posjeduju odobrenje za odstrel srndaća izdano od korisnika lovišta, • koji imaju lovačko naoružanje sa olučenim cijevima. Akontacija za odstrel jednog srndaća u lovnoj sezoni 2009/2010. godine može se uplatiti pojedinačno i grupno i iznosi 150,00 KM, akontaciju uplaćuje prijavljena lovna grupa od pet lovca koja će na temelju uplate dobiti odobrenje za odstrel srndaća. Upravni odbor lovačke Organizacije „Velika Kladuša“ također je razmatrao i usvojio Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti svojih članova te donio odluku o aktiviranju lovočuvarske službe na području lovišta općine Velika Kladuša. Upravni odbor je poslije sastanka sa rukovodstvom i lovcima sa područja MZ Bosanska Bojna i analizirajući situaciju na području ove MZ donio odluku o uklanjanju svih nelegalno izgrađenih čeka na području lovišta MZ Bosanska Bojna, prvenstveno lovačkih čeka koje su izgrađene u graničnom zaštitnom pojasu (300 metara od državne granice) i u blizini naseljenih stambenih objekata i javnih puteva. U skladu stim Upravni odbor ULO „Velika Kladuša“ obavještava sve svoje članove koji imaju izgrađene lovačke čeke na području lovišta MZ Bosanska Bojna, prvenstveno lovačkih čeka koje su izgrađene u graničnom zaštitnom pojasu da su obavezni u roku od 15 dana početi sa njihovim uklanjanjem ili izmještanjem. Upravni odbor Udruženja je imenovao komisiju koja je zadužena za sprovođenje odluke o uklanjanju svih lovačkih čeka koje su izgrađene u graničnom zaštitnom pojasu i u blizini naseljenih stambenih objekata i javnih puteva ne samo na području MZ Bosanska Bojna nego na području cjelokupnog lovišta općine Velika Kladuša. Predsjednik Upravnog odbora ULO „Velika Kladuša“ Ramo Hušidić

Najstariji, a najbolji
BOSANSKA KRUPA - U organizaciji Saveza za sport i rekreaciju invalidnih lica 511. slavne brigade, na jezeru Pecka u bosanskokrupskoj mjesnoj zajednici Ljusina, pretprošlog vikenda održano je takmičenje u ribolovu za invalide na kojem je učestvovalo 18 takmičara. Najstariji takmičar, strastveni ribar poznat cijeloj Bosanskoj Krupi, Zijad Beširević - Rod bio je najbolji, drugo mjesto pripalo je Briki Hasanoviću, a treće, Muharemu Hasanoviću. Navedena trojica najuspješnijih ribara - invalida predstavljaće općinu Bosanska Krupa na kantonalnom takmičenju, koje će se za invalide održati sljedeće godine. Na takmičenju je učestvovala i sedmogodišnja djevojčica Ena Kurtović i bila posebno pozdravljena od svih učesnika i brojnih promatrača ovog takmičenja. Dž.Š.

Mlade odbojkašice ŽOK „Bihać“

Prvo mjesto na turniru u Karlovcu
BIHAĆ, KARLOVAC Najmlađe odbojkašice „Bihaća“ su u pretprošlu subotu, 26.juna 2010. godine, učestvovale na međunarodnom turniru „Prvi trofej Duge Rese“ u mini odbojci, odnosno godišta 1997. i mlađe u Karlovcu, gdje su od osam ekipa iz Hrvatske, BiH i Slovenije, ubjedljivo zauzele prvo mjesto i osvojile zlatnu medalju, pehar za prvo mjesto u trajno vlasništvo i prelazni pehar „Prvog trofeja Duga Resa“. Na putu do finala najmlađe bihaćke odbojkašice ostvarile su tri pobjede, a u finalnom susretu su savladale veoma dobru ekipu domaćina, odbojkaški klub „Plavi zmaj“, rezultatom 2:1. Najmlađe igračice ovog kluba, pod stručnim vodstvom trenera Semina Hubića, su pokazale da se mogu nositi i sa najjačim ekipama u regionu, što pokazuje da klub ima sigurnu budućnost i da će se ženska odbojka još dugo igrati u ovom gradu. R. K.

Pionirke ŽOK “Bihać”

LIJEPO I KVALITETNO
LIMOVI
GRAĐEVINSKA LIMARIJA
Ravni Sendvič Trapezni Imitacija crijepa

Te l : 037/770-135 037/772-727

P R I VAT N A ORDINACIJA

Ahmeta Fetahagića bb, Velika Kladuša
Tel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

DR. ENO

26

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Marketing

GRAÐEVINARST VO
Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,
Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831, web: www.benmal.com e-mail: info@benmal.com NOVO !!!

* VISOKO I NISKOGRADNJA *

E-mail: krpromet@bih.net.ba

VELIKA KLADUŠA
Počela je izgradnja novog stambenog bloka

Tel/fax: 00387 37 773-599, tel: 037 723-200 Mob: 061 815-533, 061 580-650

sa stanovima po mjeri vaših želja !!!
STANOVI POVRŠINA: 34,2 m²; 36 m²; 55,10 m²; 57,10 m²; 57,55 m²; NOVO 58,10 m²; 61,25 m²; !!! 63,35 m²; 64,05 m²; 72,8 m²; 73,7 m²; 75,4 m²; 98,1 m²; posebne narudžbe (od 2. kata); POSLOVNI PROSTORI površine od 30 m² - 200 m² GARAŽE PODZEMNE površine 15,10 m²

og ...iznad evropsk standarda!
MOGUĆNOST KUPNJE STANOVA: 1. Roh – Bau 2. Kupac nabavlja materijal za unutrašnje uređenje, mi ugrađujemo 3. Ključ u ruke CIJENE: pojedinačni dogovori, ovisno o stepenu opremljenosti i roka plaćanja.

INFORMACIJE & REZERVACIJE: telefon:

ne želje Dođite da vaše stambe t!!! pretvorimo u stvarnos +387 37 773 124

Javno komunalno uslužno preduzeće “Komunalije” d.o.o. Ulica Ive Marinkovića bb 77230 Velika Kladuša

Rezervišite vaš termin za test vožnju kod vašeg ovlaštenog škoda partnera

ŠKODA CENTAR BIHAĆ
Tel: 037/350-008; Fax: 037/350-884

Telefon: 00387 37 77 51 95 Fax: 00387 37 77 51 96

Roman „Dezerter“ pojavio se pod pseudonimom Dr. S. Živago. Reklamni moto bio je: dosta je bilo „legenda, heroja i gazija“ (www.dezerter.eu). Odmah je izazvao „pobunu“ bihaćkih boraca jer navodno vrijeđa borce i šehitkinje. Željni linča ultimativno su od gradonačelnika tražili da se pronađe i kazni autor. Općinsko vijeće osudilo je „nepoznatog“ autora. U Cazinu je roman povučen iz prodaje u knjižarama HF BAD zbog prijetnje „boraca“ batinaša da će izlupati izloge. Policija je „previdjela“ taj događaj. U Sarajevu na sajmu knjige već najavljenu promociju romana „Dezerter“ organizator je otkazao jer navodno vrijeđa Židove. A glavni junak ovog romana imao je samo jednu hamletovsku dilemu „Serem li se ja to na domovinu ili je ovo već inostranstvo“?

...Dejtonski sporazum donio je definitivno mir u Bosnu. Gospodari balkanskih ratova „pritvoreni“ u američku vojnu bazu potpisali su što im je bilo pripremljeno. Na kraju su se svi uslikali sa međunarodnim predstavnicima misleći da su jednako važni, rukovali se i otišli kući. Narodu je trebalo pružiti „hljeba i igara“, više nisu ni znali...

*** DEZERTER ***
Roman „Dezerter“ može se nabaviti u Redakciji ReprezenT-a po cijeni od 15,00 KM. Za narudžbe u Evropi obračunavaju se troškovi poštanskih usluga. Cijena romana u Americi je 15,00 dolara plus poštanski troškovi unutar Amerike i može se naručiti u Uredu ReprezenT-a u Utici: (315) 792-0085 i mob. (315) 292-0410.

In memoriam/Oglasi
Tužno sjećanje
Sjećanje na naše najmilije

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

27

Tužno sjećanje
Dana 10. jula navršava se pet godina od kako nas je napustio naš dragi suprug i prijatelj

Tužno sjećanje
Dana 01.07.2010. godine navršilo se punih 16 godina od smrti našeg dragog

MUSTAFA PAŠAGIĆ

MUMIN (Sejdo) ZAHIROVIĆ
(06.10.1950. - 01.07.1994.)
Sve ovo vrijeme što te nema sa nama čini naš svaki dan sve tužnijim. Bio si ponos svih nas, to ćeš zauvijek i ostati. Neka ti je vječni rahmet.

Život nestaje u trenutku, ali sjećanja ostaju zauvijek. Po dobroti te pamtimo, s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Vječno smo ti zahvalni na dobroti i ljubavi koju si nam darivao. Neka ti dragi Allah dž.š. podari lijep džennet i vječni rahmet. Tvoji najdraži: supruga Milena Tešić i familija Talić

Tvoji: sin Amir, unuk Damir i snaha Nermina.

FATA i HASAN HIRKIĆ
Iza vas je ostala tuga i praznina. S najvećom ljubavlju, ponosom i vječnom tugom, Vaši najmiliji.
Oglasi

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

MOŽETE PREDATI

Sve informacije mogu se dobiti na telefon:

NA ADRESI:

037 775 086
Cijena objave

Ibrahima Mržljaka 3, Velika Kladuša, od ponedjeljka do petka u vremenu od 08 do 17 sati

25 KM
(sa PDV)

Prodajem prizemnu kuću - stan u ulici Brezici 20, Zagrad, Velika Kladuša. Cijena 65,000 KM. Kontakt: 037 777 558 ili 061 068 807. Prodaje se zemljište u strogom centru Velike Kladuše, papiri uredni i dozvoljena gradnja. Info tel. 062 699 - 399. Prodajem građevinsko zemljište površine 637 m² (sa pogledom na Stari Grad), locirano u Zagradu u Velikoj Kladuši. Kontakt: 061 445 032, e-mail: jasarevicdz@gmail.com.

Izdajem novoopremljeni frizerski salon 15 m² spreman za upotrebu, lociran u ulici Đure Pucara Starog - na novoj zaobilaznici u Velikoj Kladuši. Kontakt: 00 385 98 945 8036 ili 062 415 365.
Prodajem gradilišta u Velikoj Kladuši (Zagrad). Kontakt: 061 163 332.

Prodajem kuću i 13 dunuma zemlje 4,5 km od Bihaća. Kontakt telefon: 062-592-226.
(Re)instalacija kompjutera (Windows XP, Windows 7) sa osnovnim programima - samo 30 KM, software, zamjena komponenti hardware-a. Vrlo povoljno. Kontakt telefon: 062 415 365, Velika Kladuša.

Izdajem studentima trosoban namješten Prodajem kuću u užem centru Velike Kladuše u ulici stan u Banja Luci. Tel: 062-337-884. Ive Marinkovića br.1. Kontakt tel: 062 395 070.

Prodajem kuću sa okućnicom u ulici Ive Marinkovića (Zagrad) u Velikoj Kladuši. Moguća zamjena i za stan, građevinske radove ili auto. Tel: 062-699-110

Putnička agencija „Meridian“

Prodaje se zemljište za kuću sa raspoloživim priključcima vode, kanalizacije, struje, telefona. Zemljište se nalazi kod zgrade „Joše“ u Velikoj Kladuši. Telefon: 061-795-162.

Prodajem dva zemljišta, jedno pored drugog od 800 i 900 m², na lokaciji Zagrad, 1/1 dostupna voda, kanalizacija, struja, telefon. Cijena po dogovoru. Kontakt 037 777501 ili 062 / 428-474.

Ku p o n z a m a l e o g l a s e
Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštom ili dostavite lično na adresu:

ZA

BR OJ

Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Do 15 riječi

20 8

Velika
Tel: 037-775-085,

Kladuša
Fax: 037-775-086

Tekst oglasa:

(popuniti čitko štampanim slovima)

Vršimo prodaj u av ionski h karata za sve relacije svijeta, sa povoljnim ponudama za gradove u Sjedinjenim Američkim Državama iz Zagreba. Također, vršimo prodaju avio-karata za Zagreb iz svih gradova SAD-a, sa mogućnošću uplate ka r te u A m e r i c i .

28

ReprezenT 05. juli 2010. godine, broj 207

Zabava / Zanimljivosti
konjem traga cijela Evropa
Misteriozni čovjek s konjskom glavom, koji je snimljen uz pomoć Google Street Viewa, postao je prava senzacija na internetu. otografija čovjeka sa konjskom glavom, koji je u crnim hlačama i ljubičastom džemperu, načinjena je u Aberdeenu u Britaniji. Odmah nakon objavljivanja fotografije čovjek je svojom pojavom zaintrigirao mnoge ljude koji žele otkriti njegov identitet. Kako piše BBC, nekoliko stotina korisnika iz cijele Evrope se javljalo putem e-maila tvrdeći da oni poznaju „čovjeka konja“, dok se neki predstavljaju tvrdeći da su to oni na snimku. Stefan Kleen iz Njemačke je kazao kako su on i njegov prijatelj upoznali „čovjeka konja“ na jednom festivalu, ali nisu mnogo pričali s

Tehnologija
Microsoft preporučuje prelazak na novi operativni sistem
Korisnici operativnih sistema "Windows 2000" i "Windows XP" sa "servisnim paketima dva" nakon 13. jula bit će izloženi dodatnim rizicima, jer za njih neće biti moguća redovna sigurnosna nadogradnja (update), saopšteno je danas iz "Microsofta". orisnicima svojih usluga kompanija „Microsoft“ preporučila je prelazak na najnoviji operativni sistem „Windows 7“, kako bi izbjegli nepotrebno izlaganje rizicima i nastavili dobijati redovnu podršku. U saopštenju se ističe da prelazak na novi sistem podrazumijeva provjeru da li postojeći hardver odgovara „Windowsu 7“, što korisnici mogu da učine pomoću softvera „Savjetnik za poboljšanje“ (Upgrade advisor), koji se može besplatno

Pregazio ga vlastiti pas Za misterioznim čovjekom
Amerikanac Christopher Bishop ležao je ispod svog kamioneta marke “ford”, kada je na mjesto vozača uskočio njegov buldog Tassey i pokrenuo vozilo. ishop je, nasreću, uspio da se odkoluta na stranu i izbjegne opasne povrede. Točak je zakačio lijevu stranu njegovog tijela. Četrdesettrogodišnjak je ispod kamiona provjeravao da li curi ulje, te je zbog toga motor radio, a vrata bila otvore-

B

F

K

na. Mjenjač je bio u leru, ali je pas na neki način ubacio u rikverc i vozilo je krenulo. Bishop je liječen u regionalnoj bolnici Pasco na Floridi.

Kupite selo Otira za 570.000 eura

njim jer on zna samo engleski jezik. Drugi, pak, tvrde kako su ga vidjeli u Norveškoj u kupovini, dok neki navode kako ga viđaju u barovima dok ispija piće i odmara se. No, bez obzira na brojne e-mailove pravi identitet misterioznog „čovjeka konja“ se ne zna. Jedni tvrde da se radi samo o bezveznoj maski, dok su drugi ubijeđeni da čovjek zaista ima konjsku glavu...

Fantastičan pogled s 1.000 metara visine
preuzeti sa internet stranice "Microsofta" i vrlo brzo instalirati. Ovaj softver skenira računar i preporučuje neophodne korake koje je potrebno preduzeti prije prelaska na novi operativni sistem. „Microsoft“ upozorava da, u slučaju da korisnici nisu spremni za prelaz na novi operativni sistem i nastave da koriste „Windows XP“, treba da instaliraju posljednji „bezbjednosni paket tri“, koji se takođe nalazi na internet stranici američkog softverskog giganta. Definitivno trebate imati hrabrost i ljubav prema visinama ako planirate posjetiti 1.000 metara visok vidikovac AlpspiX koji će biti otvoren u južnoj Njemačkoj 4. jula. latforme su postavljene u Garmisch-Partenkirchenu i s njih se pruža panoramski pogled na okolne Hoellental i Garmisch. Oba kraka su duga po 24 metra i ukrštavaju se iznad ponora u podnožju planine Alpspitze, a ugrađeni su u stijene. Na kraju svake platforme je stakleni zid i odatle se

Jedno planinsko selo, po imenu Otira, na Novom Zelandu, je na prodaju. Ono posjeduje hotel, vatrogasni dom, vijećnicu, 18 kuća i 44 stanovnika. elo koje se nalazi 80 km od grada Greymoutha atraktivnim čine planinski predjeli te nacionalni park koji je pun ptica. Turisti u velikom broju u selo stižu vozom koji dvaput dnevno saobraća iz Greymoutha. Međutim, zime u Otiri su vrlo hladne i vjetrovite, a snijeg može „odsjeći“ selo na nekoliko dana. Vatrogasni dom postoji, ali u njemu nema vatrogasaca pa služi kao radionica za mehaničare. Hotel „Otira“ otvoren je još prije 150 godina kao stanica za alpiniste, a danas je jedino mjesto u široj okolini u kojem možete pronaći krevet, pivo ili obrok. Gotovo sve kuće su napravljene od drveta, a većina ih je izgrađena 1920-ih kad je selo osnovano kao baza radnicima koji su gradili željezničku prugu i cestu.

S

Tastatura od 1000 dolara!
Dosadile su vam konvencionalne tastatuure, ili vam pak nemaju dojmljiv estetski izgled, ili funkcionalnost? Ako imate oko 1000 dolara viška, ruska dizajnerska kuća Art Lebedev nudi tastaturu vaših snova. vo čudo nosi naziv Optimus Popularis i nasljednik je Optimus Maximus tastature, iste dizajnerske kuće. Krase ju OLED display tipke i drugi zanimljivi dodaci, poput prikaza trenutne temperature, tečaja valuta, email statusa, trenutnog korištenja radne memorije na kompjuteru i rada procesora na kompjuteru. Nažalost preciznije specifikacije nisu navedene, već je u tu svrhu objavljena samo slika koju i mi prenosimo, no iz Art Lebedeva planiraju ovo čudo na tržište lansirati krajem tekuće godine, a moguće su i narudžbe. kao što smo naveli, cijena je prava sitnica, „svega“ oko 1000 dolara.

O

Mnoge kuće vlasnici sela su danas iznajmili radnicima na željeznici ili penzionerima. Vlasnici sela Bill i Christine Hennah stavili su Otiru na prodaju na novozelandskoj webstranici za online-aukciju i prodaju nekretnina “Trade Me”. Potencijalni kupci mogu kupiti samo hotel ili, pak, cijelo selo. Supružnici Hennah kupili su selo 1998. nakon što su tu odmarali i na polasku bili veoma tužni. Danas ga prodaju za 570.000 eura, što je deset puta više od iznosa kojim su oni platili selo prije 12 godina jednoj željezničkoj korporaciji, koja je bila vlasnik.Par navodi kako želi prodati selo jer smatraju da oni više nemaju snage da vode hotel i održavaju Otiru. Nadaju se da će naći kupca koji će obnoviti ovaj lijepi planinski kraj.

P

pruža jedinstveni pogled na okolinu. Krakovi su široki po tri metra i imaju mrežaste podove što će omogućiti da se snijeg ne zadržava na njima tokom zime.

Najmanji sportski Audi

Potvrđen dolazak Audija S1
Iako u prvoj fazi razvoja “Audi” nije bio siguran da je potreban razvoj sportske verzije njihovog najnovijeg i najmanjeg modela, sada je potvrđeno da će uskoro iz Ingolstdta doći i primamljivi Audi S1. odlučio tržištu ponuditi i visokoperformansnu verziju modela A1, a baš kao i u slučaju većih modela kod najbrže verzije slovo A će zamjeniti slovo S. Kako je Stadler istakao, sportski ugođaj u „Audijevim“ automobilima uvijek je imao važnu ulogu, pa bi bilo nepošteno uskratiti i kupcima A1-modela privilegiju da se počaste zaista brzom i dinamičnom S1-verzijom. Iako tvrde da je S1 u poodmakloj fazi razvoja, za sada iz “Audija” nisu htjeli potvrditi niti jednu informaciju koja bi mogla najaviti kakve performanse se mogu očekivati od budućeg najbržeg A1-modela. Iako je prema prvim nezvaničnim najavama bilo prilično izvjesno da će S1 dobiti moderni 1.4 TFSI turbobenzinski motor sa 180 KS, ali i jednako napredni DSG-mjenjač sa sedam stepeni prenosa, naknadne izjave bacile su sjenu i na te najave. Naime, inižinjeri “Audija” su u nekoliko navrata izjavili da motorni prostor modela A1 bez većih problema može prihvatiti i znatno veći i snažniji 2.0 TFSI-motor, koji bi naravno malenom A1 obezbijedio snagu ali i per-

N
„Apple“ prodao 1,7 miliona iPhonea 4 za tri dana
„Apple” je prodao gotovo nestvarnih 1,7 miliona iPhonea 4 u prvom vikendu prodaje. Ostvareni rezultati prodaje premašili su sva prošlosedmična predviđanja, a cifra od 600.000 narudžbi povećana je za skoro tri puta. -Ovo je najuspješniji početak prodaje u „Appleovoj’ historiji“, rekao je Steve Jobs u saopćenju za javnost. Nevjerovatni rezultati ostvareni su i pored problema sa naručivanjem te nedovoljnim zalihama „pametnog telefona“. Izvinjavamo se svim našim korisnicima, koji nisu uspjeli kupiti uređaj zbog nedostatka zaliha, rekao je Jobs. iPhone 4 trenutno se može kupiti u pet zemalja, dok bijela varijanta još uvijek nije dostupna širokim masama. Kada se uzmu u ozbir sve ove činjenice, jasno je da će prodaja narednih dana još i porasti.

edugo nakon zvaničnog predstavljanja modela A1, koji je sada najmanji model u ponudi „Audija“, direktor ove marke, Rupert Stadler, obradovao je ljubitelje sportskih gradskih automobila. On je naime potvrdio da je „Audi“ ipak

formanse dostojne i znatno većih brzih kompakta. Ipak, za sada sve ostaje na nivou špekulacija, te treba vjerovati „Audiju“ da će kao i kod većih S-modela i sa S1 napraviti odličan posao, dostojan njihovog sportskog ugleda.

Simpatične životinje

Pande odmaraju nakon „napornog dana“

D

Vrijeme ručka je omiljeni dio dana za pande u zoološkom vrtu u Kini. Nakon što u svoja usta naguraju što je moguće više bambusa, crno-bijele simpatične životinje, iscrpljeno obilnim obrokom, odmaraju na drvenom okviru, napravljenom za penjanje i igru. eset pandi snimljeno je kako uživaju u obroku tokom posljednjeg boravka u Zoološkom vrtu u Šangaju odakle će biti prebačeni u obližnji Safari Park. Simpatične životinje stigle su u Šangaj zbog ovogodišnjeg „World Expoa“ i tokom cijele godine posjetitelji će moći uživati u njihovom gledanju. Pande su stare oko dvije godine, a rođene su u “Ya’an Bifeng Gorge Breeding Baseu”, centru za uzgoj životinja čija je egzistencija u divljini ugrožena zbog smanjivanja životnog prostora. Pretpostavlja se da u divljini živi oko 1.600 pandi, uglavnom u Sichuanu i sjevenro-zapadnim provincijama Shaanxi i Gansu.

Horoskop

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

29

SEDMIČNI HOROSKOP
(05.07.10 - 11.07.10.)
Ovan
Prolazite kroz različite faze stvaralačkog raspoloženja i mogućnosti, ponekad Vam nedostaje dobra volja da detaljno objašnjavate svoje namjere ili da se raspravljate sa saradnicima koji imaju drugačije poslovne stavove. Važno je da racionalnije koristite svoju energiju, ako se rasplinjavate na više strana to Vas može udaljiti od osnovnih interesa i ciljeva. Sporedne poslove ostavite za neku bolju priliku. Prija Vam nečija pažnja i postupci koji Vas inspiriraju na nova emotivna maštanja. Tanka je granica spajanja ili razdvajanja u ljubavnom odnosu, ne možete da ostanete mirni pred novim izazovima. Sačuvajte dobro raspoloženje, bez obzira na raznovrsne promjene ili na ubrzani emotivni ritam koji Vas prati. Potrebne su Vam dodatne i precizne informacije o različitim događajima na poslovnoj sceni, kako biste ostvarili svoje dugoročnije ciljeve. Osnovni interesi Vas obavezuju na kompromisnu varijantu, ali nemate dovoljno razumijevanja za nečije profesionalne propuste. Stalo Vam je da obezbjedite bolje uslove koji Vam dozvoljavaju veći stepen autoriteta i samostalnosti. Prilično ste istrajni u svojim namjerama u svakom pogledu. U odnosu sa voljenom osobom nailazite na nove nesuglasice, ali prihvatite “emotivnu iskru“ kao pozitivan impuls. Uvijek postoje stvari oko kojih možete da razmišljate na sličan način ili da se približite istim ciljevima. Samo dobra volja i topla emotivna nota, vode ka zajedničkom zbližavanju.

BOX OFFICE
(25. - 27. juni 2010.)

Najgledaniji filmovi u američkim kinima
Na vrhu se pretprošlog vikenda zadržao Pixarov “Toy Story 3”, a slijede ga dva nova naslova, Adam Sandlerov “Grown Ups” i Tom Cruiseov “Knight & Day”. Prvih deset naslova su (zvjezdicom su označeni novi naslovi):

Bik

1 Toy Story 3

6

Get Him to the Greek

Blizanci

Stalo Vam je da razriješite različite dileme na poslovnoj sceni i istovremeno da odgovorite na nečije zahtjeve. U skladu sa savremenim poslovnim trendom, potrebna su Vam nova ili efikasnija poslovna rješenja. Kombinacija intuicije i praktične pameti, predstavlja dobar model i donosi dugoročnije poslovne efekte. Prije ili kasnije, moraćete da se suočite sa svojim ljubavnim iluzijama. Dok se Vi lagodno prepuštate emotivnom zanosu, partner ili osoba koja Vam se dopada iznenada povlaci pogrešne poteze. Ali ponekad treba postupiti po unutrašnjem ritmu, bez obzira na “strogi glas razuma” ili na neka utvrđena pravila. Nema razloga da se zanosite na pogrešnu stranu, važno je da pravilno uskladite svoje misli i osjećanja. Ostvarili ste uspješne rezultate na različitim poljima i to Vas ispunjava velikim ponosom. Svoj prestiž ili uspjeh objašnjavate pravilnom procjenom poslovnih interesa i smislom za dobru organizaciju. Mnoge okolnosti su na Vašoj strani, ali postoje različiti aspekti uspjeha ili mjerila vrijednosti. Stalo Vam je da ostvarite dugoročnije ciljeve. Djelujete vrlo privlačno i umijete da upotrijebite svoj zanosni šarm u pravom trenutku. Vođeni unutrašnjim ritmom odgovarate na različite emotivne signale koje prepoznajete u svojoj okolini. U odnosu sa voljenom osobom ne želite da propustite ni jedan trenutak emotivne inspiracije, koji Vam donosi ljubavni vrhunac ili zajedničku sreću. Osjećate nedostatak kreativnog raspoloženja u situacijama kada treba da izađete u susret nečijim zahtjevima, čini Vam se da kompromis ide na Vašu štetu. Prednost dajete poslovima koje možete da obavite u kraćem vremenskom periodu i bez nečije asistencije. Stalo Vam je da ostvarite praktične ciljeve i perspektivnu poslovnu reklamu. Nema potrebe da se obazirete na nečiju kritiku. Novi emotivni kontakti ili dinamičan odnos sa voljenom osobom, uglavnom odgovara Vašem ljubavnom ritmu i ispunjava Vaša očekivanja. Emotivni zanos ili pojačana strast Vas navodi na aktivnu ulogu u različitim situacijama. Ne možete da odolite pred novim izazovima koji Vas pokreću na “ljubavno osvajanje”. Stalo Vam je da okolina prihvati nova rješenja ili savremenije ideje, koje imaju pozitivan uticaj na dalji razvoj događaja na poslovnoj sceni. Imate ozbiljne namjere i da ne dozvoljavate da Vas “ograničavaju” u bilo kom pogledu. Energičnost sa kojom završavate svoje radne obaveze okolina tumači na različite načine. Postoje saradnici koji odobravaju Vaš uspjeh, ali i oni koji osuđuju Vaš stil izražavanja. Uporno izbjegavate sentimentalnu notu ili “emotivno otvaranje”, pred osobom koja želi da Vas zavede. Bez obzira na sve „emotivne ograde“ koje postavljate, na kraju ne možete da odolite pred novim izazovom. Partner dobro zna, na koji način može da “pridobije” Vašu pažnju ili da Vas šarmira. Novi događaji na poslovnoj sceni zahtijevaju dodatnu pažnju i angažiranost, ali usljed različitih pritisaka većinu obaveza završavate u posljednjem trenutku. Muči Vas financijska neizvjesnost, stalo Vam je da investirate svoje znanje i energiju u korisne ciljeve. Potrebno je da sačuvate dobar saradnički odnos kako biste ostvarili svoje poslovne vizije. Pokušavate da promijenite svoj odnos sa partnerom u skladu sa ličnim potrebama, ali imate osjećaj da se neprekidno vrtite oko istih tema. Na žalost, prati Vas loš emotivni dijalog u odnosu sa bliskom osobom. Stvari koje Vašem viđenju izgledaju jasno ili prihvatljivo, kod Vašeg partnera izazivaju neki suprotan efekt ili negodovanje. Preuzeli ste na sebe veliku odgovornost u različitim situacijama, sa namjerom da utičete na sve važne aspekte u poslovno-financijskim pregovorima. Primjećujete da saradnici pažljivo prate ili ocjenjuju Vaše angažiranje. Ipak, Vi imate dovoljno snage da se izborite sa različitim problemima. Dovoljno ste razumni da sačuvate svoju poslovnu poziciju i da prihvatite nečiji uticaj. U ljubavnom životu ne dolazi do promjena koje priželjkujete, ali Vi ste uporni i ne odustajete lako od svojih vizija. Ukoliko primjećujete kod partnera neke “sumnjive naznake” u ponašanju, nemojte dozvoliti da stvari odu predaleko. Stalo Vam je da izrazite svoju emotivnu i zavodljivu stranu ličnosti pred bliskom osobom. Djelujete vrlo energično i stalo Vam je da ubrzate poslovni ritam u svom okruženju. Obratite pažnju na nivo prilagođavanja u situacijama koje imaju uticaj na zajedničke interese. Kad god Vam se ukaže dobra poslovna prilika, birate lakše ili jednostavnije rješenje. Ipak, postoje okolnosti koje ne zavise od Vaše volje ili uticaja. Važno je da sačuvate dodatnu mjeru opreza i diskreciju u ljubavnom životu, ponekad prvi utisak ume lako da zavara. Nema razloga da se lagodno zanosite trenutnom impresijom ili prolaznim raspoloženjem. Stvari izgledaju drugačije kada se promatraju sa određene emotivne distance. Uskladite svoje želje i mogućnosti u odnosu na partnerovo raspoloženje. Uz dobru procjenu mogućnosti i pravilan izbor saradnika možete da ostvarite svoje ciljeve na poslovnoj sceni. Ponekad morate djelovati energično i ultimativno u društvu saradnika. Nemojte dozvoliti da Vas neko zavarava pogrešnim informacijama, koje mogu da Vas navedu na loš poslovni potez. U Vašem interesu je da sačuvate dobru poslovnu i društvenu poziciju. U svom prepoznatljivom maniru umijete da osvajate simpatije na različitim stranama. Kada ste dobro raspoloženi, imate utisak da su Vam dostupne različite privilegije i birate dominantnu ulogu pred svojim partnerom. Za promjenu privlači Vas neobična avantura. Partner ili osoba koja Vam se dopada, ne može da odoli pred Vašom pojavom i zavodljivim šarmom. Stalo Vam je da ostvarite zajedničke interese, ali i da promijenite ustaljeni poslovni poredak ili određene uslove koji Vas obavezuju na dodatne ustupke. Nema razloga da obraćate pažnju na sporedne situacije koje Vam oduzimaju dragocjenu energiju ili vrijeme. Vaša kreativnost dolazi do pravog izražaja u situacijama kada drugi gube volju ili idejnu orijentaciju, umijete da pronađete zaobilazno rješenje. Nalazite se u fazi “emotivnog privida”, često na subjektivan način procjenjujete partnerovo ponašanje. Imate utisak da Vam neko uskraćuje emotivno zadovoljstvo ili priliku da ostvarite svoje namjere. Uporno pokušavate da sagledate sve mogućnosti zajedničkog života. Ukoliko ste mladi ili slobodni, očekuje Vas nova ljubavna romansa. Stalo Vam je da unaprijedite svoju poziciju i stil poslovnog izražavanja, kao i da ostvarite uspješnije rezultate. Angažirani ste na različitim stranama i sa velikim ambicijama ugovarate nove poslovne susrete. U društvu saradnika pokušavate da se nametnete, kao osoba od autoriteta i sa originalnim stilom izražavanja. Vaša profesionalna orijentacija i dobra elokvencija garantiraju uspješne rezultate. Ponekad nije lako ostvariti emotivnu harmoniju, imate utisak da se lagano udaljavate od voljene osobe. Osjećate emotivnu tenziju, ali ne želite da neko drugi rješava Vaše ljubavne dileme. Potrebna je određena hrabrost da se stvari nazovu pravim imenom ili da se odrede prave vrijednosti. Ukoliko vjerujete u mogućnost zajedničkog uticaja i prilagođavanja.

59,33 miliona $) (3,14 miliona $)

Rak

2 Grown Ups

7 Shrek Forever After

Lav

Djevica

(40,5 miliona $)*

(3,1 miliona $)

3 Knight & Day

8 Prince of Persia

Vaga

(20,13 miliona $)*

(2,84 miliona $)

Škorpija Strijelac

4 The Karate Kid

9 Killers

Jarac

(1,93 miliona $) (15,54 milion $)

5

The A-Team

10 Jonah Hex

Vodolija

Ribe

(6,2 miliona $)

Prošlog vikenda američka kina vrlo poharao je film “The Twilight Saga: Eclipse”, dok je nezahvalnu zadaću njegova najžešćeg konkurenta, uz dakako “Toy Story 3”, imao Shyamalanov “The Last Airbender” (koji je s prikazivanjem počeo već u četvrtak). U distribuciju su krenuli i indijska komedija “I Hate Luv Storys”, te drama Taylora Hackforda “Love Ranch”, oba u limitiran broj kina.

(1,62 miliona $)

30 ReprezenT

05. juli 2010. godine, broj 207

Sport

CAZIN – U prošli četvrtak, 1. jula 2010. godine je u prostorijama Fudbalskog kluba „Krajina“ održana Izborna skupština ovog kluba, koja je s obzirom na postignuti uspjeh „Krajine“ u protekloj takmičarskoj sezoni, imala i svečani karakter. Nakon usvajanja dnevnog reda, imenovanja komisije i usvajanja zapisnika sa 3. redovne sjednice Skupštine kluba, razmatran je izvještaj o radu za period od 29. aprila do 1. jula ove godine. Tom prilikom je predsjednik Skupštine Fudbalskog kluba „Krajina“ Asmir Durić prisutne delegate upoznao sa radom rukovodstva kluba u protekla dva mjeseca, te aktivnostima koje su poduzete kako bi se stvorili što bolji uvjeti za predstojeću takmičarsku sezonu u Prvoj federalnoj ligi. Nakon

Novi trener kluba Izet Račić
određenih diskusija, ovaj izvještaj je jednoglasno usvojen. U slijedećoj tački dnevnog reda, Skupština kluba je razriješila pet članova Upravnog odbora, koji su u protekloj godini bili neaktivni, te imenovala sedam novih ljudi i time proširila ovo tijelo na 11 članova. Tako su u Upravni odbor ušli Fadil Nuhić, Dedo Pjanić, Irfan Samardžić, Šemso Kajtezović, Remzo Samardžić, Enis Kličić i Senad Pajić, koji će raditi sa ranijim aktivnim članovima upravnog odbora „Krajine“, koji su dali svoj veliki doprinos u protekloj sezoni, a to su Ibrahim Adilagić, Irfan Durić, Nijaz Beganović i Edo Sabljaković. Nakon verifikacije novih članova, delegati Skupštine su za predsjednika Upravnog odbora FK „Krajina“ imenovali Vadila Nuhića, dugogodišnjeg sportskog radnika i bivšeg trenera Nogometnog kluba „Mladost“ Polje, dok su za šefa stručnog štaba postavili Izeta Račića, nekadašnjeg trenera „Korane“ i „Krajine“, koji je protekle sezone vodio „Mutnicu“ iz Pjanića. Rukovodstvo „Krajine“ se na sjednici Skupštine zahvalilo općini Cazin i općinskom Sportskom savezu na maksimalnoj podršci u protekloj sezoni, te izrazilo nadu da će ta saradnja biti nastavljena i u narednom periodu. Zahvalili su se i dosadašnjem šefu stručnog štaba Hakiji Beganoviću na njegovom velikom doprinosu u postizanju cjelokupnog uspjeha, jer je isti godinu i po bez ikakve naknade

Održana Izborna skupština Fudbalskog kluba „Krajina“

vodio ovaj klub. Zbog privatnih obaveza nije to u stanju više raditi, ali je rukovodstvo Skupštine naglasilo da je njegovo mjesto uvijek uz „Krajinu“ i da će na određen način i dalje davati svoj doprinos u radu najstarijeg sportskog kolektiva u Cazinu. Na sjednici je istaknuto da se trenutno radi u nadogradnji ekipe isključivo sa igračima iz Unskosanskog kantona i općine Cazin, a uporedo s tim sanira se glavni teren i vode aktivnosti na rješavanju problema nedostatka pomoćnog terena. Početak priprema zakazan je za ponedjeljak, 5. jula i računa se na sve igrače, osim Pavkovića, čiji je povratak upitan. Prvenstvo u Prvoj ligi Federacije BiH počinje 14. augusta. Amel DRUŽANOVIĆ

* Evropsko prvenstvo u fly fishingu

Cazinjanin Ismar Hairlahović u „Hajduku“

Pripreme teku prema planu
KLJUČ - Pripreme za predstojeće Evropsko prvenstvo u fly fishingu odvijaju se prema planu, kazao nam je Marcel Kučinski, član takmičarske komisije Ribolovnog saveza BiH i osoba zadužena za odnose sa javnošću. U toku je i izrada plakata kao i džambo postera za predstojeće prvenstvo, a radi se i na osiguranju sponzora. Do sada su se prijavile sve zemlje učesnice, 17 reprezentacija sa 20 timova i tri pojedinca iz Bugarske i Belgije. Evropsko prvenstvo će se održati od 6. do 12. septembra, a Ključ će imati jednu stazu na rijeci Sanici, a druga je od ušća Ribnika i Sane prema Ključu. Ovome treba dodati da je proteklih dana u Poljskoj održano svjetsko prvenstvo u fly fishingu, na kojem je naša reprezentacija zauzela 10. mjesto od 29 zemalja učesnika, a Kučinski ne sumnja da će organizacija Evropskog prvenstva u BiH biti bolja od one u Poljskoj. R. K.

Zadovoljio trenere i vodstvo kluba sa Poljuda
CAZIN – Četrnaestogodišnji Cazinjanin Ismar Hairlahović, odskora je član „Bubamare“ iz Sarajeva, škole nogometa našeg proslavljenog igrača Predraga Pašića. Ismar je bivši član FK „Krajina“ iz Cazina. Nakon boravka u Rijeci, od neki dan je sa ekipom „Hajduka“ iz Splita na turniru selekcija UIsmar sa Edinom Džekom

Treći po redu tradicionalni turnir u malom nogometu i košarci
U subotu, 17. jula, u mjestu Kumarica, u Sportskom centru „Hasan-Hako Omanović“ održat će se treći po redu tradicionalni turnir u malom nogometu i košarci.
Talenti iz Bosanske Otoke

15 u Vukovaru. Inače, Ismar je već i zvanično na ulaznim vratima „Hajduka“, gdje su ostale da se riješe još samo neke administrativne stvari u pogledu nastavka školovanja u novoj sredini. On je registrirani član Škole nogometa „Bubamara“, a njegov trener i zastupnik je Predrag Pašić, koji već duže vrijeme vodi razgovore oko njegovog prelaska u „Hajduk“. Ismar se sa Pašićem nalazio na probi na Poljudu, gdje je nakon prikazanog na treningu zadovoljio trenere i vodstvo omladinskog pogona „Hajduka“. Sa ekipom „Hajduka“ je već učestvovao na dva turnira u Rijeci i sad u Vukovaru, gdje su u finalu pobijedili „Dinamo“, i ako se privedu kraju stvari sa papirologijom oko boravka i upisa u školu, Ismar bi već od septembra trebao i zvanično postati član NK „Hajduk“ iz Splita. A. D.

Ajdin i Mirza Mustedanagić

putuju u Dinamov kamp
BOSANSKA OTOKA - Iako je nogometna sezona završena, mladi nogometaši „Sloge“ iz Bosanske Otoke nastavljaju sa aktivnostima vezanim za nogomet. Tako su uzeli učešće u selekcionom kampu kojeg su organizirali Škola fudbala „Bubamara“ iz Travnika i Nogometni klub „Dinamo“ iz Zagreba, a održan je u Travniku u periodu od 14. do 21. juna ove godine. Kamp je okupio oko 160 dječaka uzrasta od 8 do 18 godina, uz stručni rad trenera iz NK „Dinamo“ i Škole fudbala „Bubamara“ iz Travnika. Nakon sedam dana intenzivnog rada i trening utakmica, stručni tim trenera izabrao je četvoricu najboljih i pozvao u „Dinamov“ kamp u Zagreb. Među pozvanim su i dvojica mladih nogometaša NK „Sloga“ iz Bosanske Otoke Mirza Mustedanagić, kao kadet, i Ajdin Mustedanagić kao junior.

Mirza Mustedanagić

Turnir počinje u 09:00 sati. U sklopu ove sportske manifestacije održat će se revijalni susret u sjedećoj odbojci domaće ekipe „Panda“ sa jednom renomiranom ekipom iz okruženja. U predvečerje započinje muzika uživo. Dođite i ugodno se zabavite u ambijentu kakav se samo poželjeti može.

Radio Velkaton
web: www.velkaton.ba e-mail: info@velkaton.ba Marketing: tel/fax: 037-775-159
Ajdin Mustedanagić

Ajdin Mustedanagić je rođen 1992. godine, a igra za juniore i prvi tim „Sloge“. On je u prvenstvenoj utakmici prvih timova NK „Sloga“ i NK „Ključ“ postigao četiri gola, što dovoljno pokazuje sav njegov raskošan talent napadača. Mirza Mustedanagić rođen je 1995. godine, a iako pripada pionirskoj selekciji, cijelu prethodnu sezonu odigrao je za kadete „Sloge“, koji se takmiče u Omladinskoj nogometnoj ligi BiH, grupa „Zapad“, te je postigao 12 golova i drugi je strijelac lige. Ajdin putuje u Zagreb 20. jula, dok njegov prezimenjak Mirza putuje 2. augusta, a nadamo se da će tamo zadovoljiti struku. Da u Bosanskoj Otoci ima talenata, dokaz je i Armin Alukić, rođen 1996. godine, pionir NK „Sloga“, koji se od 27. juna nalazi u Medulinu na desetodnevnim pripremama u kampu čuvene talijanske ekipe „Milana“. Edin Š.

Izbor
Bihaćka biciklijada

05. juli 2010. godine, broj 207

ReprezenT

31

„Dolinom Nacionalnog parka Una“
BIHAĆ - U organizaciji Bihaćkog rekreativnog biciklističkog kluba „Japod“, u prošlu nedjelju je održana Prva međunarodna biciklijada, pod nazivom „Dolinom Nacionalnog parka Una - Bihać 2010“. Kako organizatori kažu, cilj biciklijade je unapređenje i omasovljenje biciklizma, razvoj rekreativnog biciklizma, povezivanje i promocija turističkih kapaciteta sa rekreativnim biciklizmom, te upoznavanje nedavno proglašenog Nacionalnog parka „Una“ Bihać. Među brojnim učesnicima iz Slovenije i Hrvatske, kao i domaćina, sreli smo desetogodišnjaka Ibrahima Alagića, koji je sa svojim ocem Admirom krenuo na put dug 70 kilometara. - Pošto sam u školi pro- Biciklijada dolinom Nacionalnog parka Una šao odličnim uspjehom, tata mi je obećao da ću s njim raduje i uvjeren sam da ću vozio i pedesetogodišnji Sabid klističkog maratona za Srebvoziti na prvoj Intern- stići do cilja, rekao nam je mali Liđan, koji već dugi niz godina renicu. acionalnoj biciklijadi. To me Ibrahim pred start. Biciklo je vozi biciklo. Bio je učesnik i biciGlavni pokrovitelj ove aktivnosti je Hamdija Lipovača, načelnik općine Bihać, koji je zbog ranije preuzetih obaveza bio spriječen da prisustvuje polasku biciklista, te se u njegovo ime prisutnima obratio Izet Sadiković-Tezy, vijećnik općine Bihać. Učesnici su vozili od Bihaća, Ripča, uspona na Gorjevac, pa makadamskim putem prema Štrbačkom buku. Nakon dolaska, učesnici su razgledali prirodne ljepote Une. Ukupna dužina staze je 72 kilometra, a visina u nekim dijelovima staze je bila oko 1.070 Mali Ibrahim (10 godina) sa najstarijim metara nadmorske visine. Biciklijada bi trebala dobiti svoj stalni ljetni termin Rusmir KARAT učesnikom Sabidom Liđanom

Krajiške sedmične nezavisne novine

Impressum
Izdavač: Meridian d.o.o. 77230 Velika Kladuša, Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I, Identifikacijski broj: 4263399280007 Direktor: Tina Odobašić Glavni i odgovorni urednik: Edin Šabanagić Mob: 061-435-452 Redakcijski kolegij: Tina Odobašić, Hasan Mujakić, Edin Šabanagić Grafička obrada: Elvis Maležić Hasan Mujakić Novinari - saradnici: Nedžib Vučelj (Bužim) Rusmir Karat (Bihać) Zlatan Čekić (Sanski Most) Esad Šabanagić (Velika Kladuša) Mirela Sejfović (Cazin) Dževada Štancl (Bosanska Krupa) Telefoni: 037-775-085, 037-775-086 Fax: 037-775-086, 037-911406 (elektronski) E-mail: nn.reprezent@gmail.com Pretplata i sve druge uplate mogu se vršiti na žiro-račun broj: 1610350010950081 Raiffeisen banka Distributer novina u Americi: Refik Šabanagić, 1680 Brinckerhoff Ave., Utica, NY 13501 Office:1-315-792-0085 Mob: 1-315-292-0410 E-mail: refikreprezentusa@verizon.net Štampa: N.I.G.D. Dnevne nezavisne novine d.o.o. Banja Luka, za štampariju: Aleksandar Kopanja

Druga korida Cazinske krajine
CAZIN – Prošlog vikenda, 19. juna 2010. godine, u mjestu Rujnica kod Cazinu je održana Druga korida Cazinske krajine. U 11 borbi su sudjelovala 22 najbolja bosanskohercegovačka bika. Bio je to sudar snage i bespoštedne borbe i zadovoljstva ljubitelja ovog sporta. Voditelj koride su bili Azem Čaus i Mujaga Selman, a organizator Hugan. U noći uoči velike koride, na istoj lokaciji u Rujnici pod šatorom od 5.000 mjesta, goste su zabavljali Ćana, Branislav Bojanić, Šeki Turković i Boro Drljača, te braća Mešinović. Na koridi je također održano i takmičenje u natezanju konopca i borbe šampiona. Obzirom na broj prodanih ulaznica, te broj ljudi zainteresiranih za ovaj događaj, ova manifestacija bi mogla postati tradicionalna, a ista će se i naredne godine održati u isto vrijeme. A. D.

Rujnica kod Cazina

Detalj sa koride u Rujnici - Cazin

Web: www.radiovkladusa.ba E-mail: radiovk@bihnet.ba Marketing: 037/771-531

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->