P. 1
ReprezenT [broj 196, 19.4.2010]

ReprezenT [broj 196, 19.4.2010]

|Views: 314|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/15/2013

pdf

text

original

SARAJEVO

:

Str. 22

BOSANSKA KRUPA: Posjeta premijera FBiH Mustafe Mujezinovića
Str. 12

Izrečena nepravomoćna presuda za ratni zločin pripadniku 5. korpusa ARBiH

SULJI KARAJIĆU 18 GODINA ZATVORA

Hitno riješiti rušenje STARE

I GRADNJU NOVE GIMNAZIJE

◙ BROJ 196 ◙ 19. APRIL 2010. ◙ GODINA V ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙
BIHAĆ: Središnja svečanost obilježavanja 18. godišnjice Armije Republike Bosne i Hercegovine
Str. 04

INTERVJU:

Prof. dr.

Muhamed ŠKRGIĆ
predsjednik Kluba poslanika DNZ BiH u Skupštini Unskosanskog kantona Str. 13

SIGURNIM KORACIMA KA NATO SAVEZU
BUŽIM:
Str. 11

SKUPŠTINSKA VEĆINA OD SLUČAJA DO SLUČAJA
Str. 09

Centralna osnovna škola dobit će lijep i koristan okoliš

SANSKI MOST:

Gradi se amfiteatar na otvorenom i sportski tereni
Velika Kladuša
Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

NVO „Vrijedne ruke“ donirala inkubator za potrebe Opće bolnice
CAZIN:
Str. 07

Borci 17. Krajiške kod načelnika Nermina Ogreševića
VELIKA KLADUŠA:
Str. 06

Započele akcije uređenja okoliša u općini Velika Kladuša
PRIVATNA ORDINACIJA

Velika Kladuša

037-770-135 037-772-727

2

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196
IPL EPILACIJA
Postupak trajnog i bezbolnog uklanjanja dlačica

Marketing
KAVITACIJA - BEZBOLNA LIPOSUKCIJA BEZ NOŽA
Riješite se suvišnih masnih stanica

Oaza Salon za njegu i oblikovanje tijela
Dr. V. Mačeka 9., Karlovac Tel/fax: +385 47 601-706 Mob: +385 99 2465-766 +385 98 246-576 Kontakt i info na:
učinkovita, Izuzetno odstanjivanjaneinvazivna i bezbolna metoda lokalnih masnih naslaga bez dugotrajnog oporavka.

www.salonoaza.hr
POSEBNE POGODNOSTI!
E mail: info@salonoaza.hr

POSTUPAK VAKUMSKE MASAŽE
Celulit je stvar prošlosti!

Povodom otvorenja salona nudimo popuste na aparativne tretmane i do

edinstveni najnoviji tretman ujedinjuje efekt kavitacije učinkovito otklanjanje celulita. ponovno postaje elastično, a napeta bez traga celulita

J

na tržištu koji i vakuma za Vezivno tkivo koža glatka i

N

aš IPL (Intensive pulse light) uređaj SPA SHR proizvođača Alma lasers ltd. specijalno je dizajniran i unaprijeđen da pruži klijentima uslugu brzog i učinkovitog, a ujedno i najugodnijeg načina uklanjanja dlačica koji postoji na svjetskom tržištu.

50 %
AKCIJSKI POPUST NA UGOVORENE TRETMANE
su vidljivi već Rezultatiaktivnostima. nakon prvog tretmana nakon kojeg se klijenti mogu vratiti svojim redovnim

Naši pogledi

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

3

Riječ Urednika:

zauzimanje političke strane
ovom prilogu namjeravamo upozoriti na započeto sasvim otvoreno i vrlo drsko predizborno obrušavanje na medije općenito, u kojem ni medijski prostor USK-a nije zaobiđen ni pošteđen. Prije toga ipak ćemo započeti sa brojkama koje ozbiljno upozoravaju na trenutno katastrofalno stanje u određenim oblastima našeg društva. Podaci su općepoznati i niko se na žalost zbog njih neće osjetiti prozvanim. Ali ipak nek‘ se zna! U BiH prema posljednjim statističkim podacima 58 posto mladih je nezaposleno! U USK-u od 38.410 nezaposlenih 35 posto su mladi ljudi što iznosi oko 13.300 nezaposlenih iz reda mlade populacije. Stopa zaposlenosti za prošlu godinu u USK-u iznosila je 15,71 posto, a nezaposlenosti 54,20 posto. Ovim podacima nije potreban poseban komentar. Osamdeset radnika preduzeća „Farmko“ u Velikoj Kladuši, odbilo je početkom prošle sedmice izvršavati svakodnevne poslove i radne zadatke dok im poslodavac ne isplati četiri zaostale plaće koje im se inače isplaćuju u bonovima. Direktor ovog preduzeća Šefik Smlatić, inače se voli busati u prsa kao vrstan privrednik-teoretičar koji često na Televiziji USK-a naveliko i naširoko hvali svoju proizvodnju i njen cjelokupan izvoz, još uvijek nije odgovorio radnicima kako da nekakvim bonovima plaćaju struju, vodu, sendvič za dijete, prijevoz i niz drugih usluga već je zaključao vrata proizvodnih pogona i

(Pre)rano započelo
U
nestao. Ovaj primjer potvrđuje pravilo da se ipak ništa slučajno ne dešava jer su i radnici „Agrokomerca“ u pripremama za masovni protest na dan kada su na Općinskom sudu zakazana ročišta za prodaju njihove imovine za trećinu stvarne vrijednosti. Jedna od nekretnina na dobošu je upravo Mesna industrija u kojoj spomenuta firma „Farmko“ proizvodi već duže vrijeme i koja je radeći na opisani način uspjela da na ove proizvodne pogone „isposluje“ hipoteku koja je aktivirana i predmet je spomenutog ročišta. Tako to rade čuveni privrednici „Lijanovići“ iz Širokog Brijega. Malo im što džaba rade i proizvode u gotovim pogonima Mesne industrije u „Agrokomercu“, što ne obračunavaju i ne plaćaju doprinose i plaće radnicima, a ono malo crkavice od 400 maraka ako radnici i dobiju mogu potrošiti u drugoj općini a ne u domicilnoj, u Velikoj Kladuši. Ni ovdje nisu potrebni dodatni komentari. U Radiju „Herceg Bosna“ nedavno je otpušteno najprije jedanaest, a u srijedu nova četiri radnika-novinara. Svi oni već deset mjeseci nisu primili plaću, a među njima je i nekoliko radnika-novinara koji su osnovali ovaj elektronski medij. Ovim podacima vraćamo se problemima druge naravi, onima u kojima su mediji njihovi akteri na direktan ili indirektan način. Usprkos svim našim nedaćama i problemima, dodatno medijsku scenu na prostorima BiH, a kao refleksija i na području USK-a, sve više uzburkavaju predstojeći oktobarski

Crno bijeli svijet

Priča iz života
(d e m o k r a t s k o g)
' Piše: Sead Midžic

opći izbori. Predizborna kampanja koja je uveliko započela otvorila je niz negativnih emocija koje se, logično, oslikavaju kroz sadržaj medija, ili bolje rečeno, kroz intonaciju sadržaja u medijima. U prvi plan dolaze međusobne optužbe stranačkih lidera i njihovih stranaka koje su mediji još više potencirali koristeći ih kao oružje za ostvarenje vlastitih, kako političkih, tako i ekonomskih ciljeva. Za razliku od elektronskih medija, štampa sve konfliktne situacije u socijalnoj zbilji prikazuje nešto agresivnije i bezobzirnije oglušujući se često na novinarsku etiku i profesionalne kodekse pa se već sada može konstatirati da je većina novina jasno zauzela političku stranu, do oktobra. Kako je prosto nemoguće predvidjeti ko će nakon oktobra biti pozicija a ko opozicija, zauzimanje političke strane ovako rano je ishitren potez i mogao bi se medijima dugoročno razbiti o glavu, ali to je ipak njihov slobodan izbor. Ostalo je (pre)malo medija sklonih kritici vlasti i teško da će sami uspjeti profilirati nešto novo i drugačije do predstojećih izbora. Možda politički ratovi u novinama i neće biti toliko žestoki kako se očekuje jer ovaj se medij ipak razlikuje od elektronskih u kojima političari izgovaraju riječi koje se ne mogu korigirati, a u novinama mogu popraviti. Treba se pri tom pribojavati i Vijeća za štampu kojem će se u velikom broju obraćati i političke partije i novinari, a koji bi pri tom mogao utjecati da u novinama bude manje primitivizma i neukusa.

NAŠ NAPAĆENI NAROD NE GLADUJE, SIT JE SVEGA!
Ja sam običan čovjek. Ponekad neki kažu da su ljudi kao ja – obični ljudi. Dakle, ja sam mali čovjek. Kao takav, ja imam i male ljudske želje i brige, da mi porodica bude zdrava i složna, da mi sin i kćerka budu zdravi, da su dobri i da se jednog dana zaposle, pa zatim da nisu sebični, da vole ljude, i ovaj napaćeni narod, i ovaj kanton, i ovu zemlju. To je naša zemlja, mi druge nemamo. Tu smo gdje smo, i naša je muka samo naša i ničija. Ja tako razumijem ovaj demokratski život. Međutim, već više od decenije i po me zamajavaju nekakvim visokoumnim parolama, govorima i obećanjima: Mi ćemo to, mi ćemo ono! Mi smo najbolji, mi smo jedini!... I slušao ja, a slušao i moj napaćeni narod, i korio sebe: Mora da sam mnogo zaostao i neuk kad ne razumijem šta ovi naši političari govore i obećavaju. A i ono što razumijem ne slaže se sa onim što vidim i što živim. Događalo se da se odvažim i da zinem: ČEKAJTE, GOSPODO POLITIČARI, NIJE DOBRO, SVE NAM JE GORE! Tad bi na mane graknuli: da sam liberalist, da sam protiv stranačkih smjernica zacrtanim na našim sastancima, da sam protiv... A onaj moj općinski vijećnik i skupštinski poslanik u Skupštini USK-a, inače mnogo nezgodni i zadrti ljudi, još mi i prijete prstom: Oni će sa mnom i meni sličnim na drugi demokratski način. Znaju oni kako će sa destruktivnim snagama. I ja sam brzo dolazio do zaključka da je najbolje da ćutim i da i dalje pišem. Ponekad me je i savjest grizla. Vidiš, korio sam sam sebe – ovi naši nezamjenjivi kadrovi na odgovornim funkcijama brinu naše, narodne brige, lupaju glavu i svoje mozgove kako da svi, đuture uđemo što prije u ljepšu demokratsku budućnost, a samim tim i u Evropu. Gledaju iznad nas, dalje od nas, kao kroz teleskop. A ja se i moj napaćeni narod nekako smanjili, skvrčili, živuckamo bijedno i brinemo jedino kako da porodice prehranimo i djecu da podignemo i izvedemo na taj obećani svijetli demokratski put. NAŠ NAPAĆENI NAROD NE GLADUJE, SIT JE SVEGA! Posljednjih mjeseci meni i mom napaćenom narodu je počelo da puca pred očima. Polako smo počeli da razabiramo da su i oni obični smrtnici, da su se itekako brinuli o svojim interesima. Sagradili su lijepe porodične kuće i vile, pokupovali stanove i privatne firme, zaposlili svoju djecu, postigli još štošta drugo... sve brinući i otaljavajući poslove za koje su dobrano plaćeni. Kao pravi brižni roditelji i građani. Od te velike brige za svoj napaćeni narod sad je i meni i mom napaćenom narodu lakše. Skontali smo da naši političari nisu drukčiji, a u isto vrijeme bilo nam je teže jer smo o njima mislili drukčije. Oni su već zakoračili u bolju demokratsku budućnost. Kako i priliči avangardi. DA NIJE TAKO, MOŽDA BI I ŠTRAJKOVALI, ILI MIRNO PROTESTIRALI, JE LI?... Našim političarima nije sve tako komplikovano. Oni to rade jednostavno. Jednostavno nas iz dana u dan, a tako će raditi izgleda sve do predstojećih izbora, zasipaju novim lažima, a laž je sveta stvar koja rađa neobuzdanu mržnju. Kad smo ja i moj napaćeni narod zagađeni mržnjom, onda smo lako zloupotrebljivi, lako podnosimo glad, neimaštinu, bijedu i sve druge nepravde što se u našem Unsko-sanskom kantonu i našoj lijepoj državi proizvode u ogromnim količinama. Mržnja odmah zna ko je „kriv“, a ko „prav“, pa poželi „krivca“, u najmanju ruku nabiti na kolac, jer gazi i pljuje na žrtve, mrtve heroje, postignuto i dostignuto, i drugo što su naši vrijedni političari učinili u svojim dosadašnjim mandatima. Naši političari, slatka dječica mame demokratske revolucije, koja im je umrla na porođaju, će izgleda ostati doživotno naša avangarda koja će nas vječito voditi u svjetliju demokratsku budućnost sve dok tamo jednog dana, a možda i prije, ne stignemo. Glavne preokupacije su im, osim plata i smanjenja socijalnih izdataka za napaćene narodne mase, još samo podjela preostalih fotelja na općinskim i kantonalnim institucijama, gdje trebaju doći odani, poslušni, i uglavnom nestručni stranački kadrovi. A nama napaćenom narodu kako bude. A biće. Oni koji su se provukli kroz iglene uši, sad bi u izbornoj kampanji za opće izbore koja je već započela da nas okrpe!

by Sead Midžić

ReprezenTacija

4

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196

Kanton

Sigurnim koracima ka NATO savezu
BIHAĆ - U srijedu je prigodnim vjerskim obredima, polaganjem cvijeća i odavanja pošte i molitvom na središnjem multinacionalnom spomen obilježju poginulim braniteljima „Humci“ ozvaničen početak središnje svečanost obilježavanja osamnaeste godišnjice od osnivanja Armije Republike Bosne i Hercegovine. Ovo je prvi put da se središnja svečanost organizira van Sarajeva i kako smo doznali ubuduće svake godine centralna svečanost biće organizirana u drugom gradu. Multinacionalno spomen obilježje poginulim braniteljima Armije RBiH i svim patriotima koji su položili vlastiti život na ovom području tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata 92-95. godine u srijedu su pohodile brojna izaslanstva, te svojim prisustvom odali počast svima koji su na bilo koji način učestvovali u odbrani bh. suvereniteta, nedjeljivosti i slobode. Prisutnim se ovom prilikom obratio bh. general Atif Dudaković koji je ovaj skup okarakterizirao kulturnim sjećanjem na patriote i sve one kojih danas nema, ali su njihova dobra djela ta koja govore u njihovo ime. Prema riječima Dudakovića, potrebno je sačuvati poruke i pouke, a posebno historijske fakte i sjećanja na period rata, jer smo danas suočeni sa brojnim interpretacijama istine. Nakon obraćanja generala Dudakovića, cvijeće na spomen obilježje su položila izaslanstva svih razina vlasti u Federaciji BiH, zatim izaslanstva policije, nevladinih udruženja, Općine Bihać i parlamentarnih političkih stranaka sa područja USKa. U četvrtak, drugog dana obilježavanja Dana Armije na prostorima USK-a i BiH, u kasarni Adil Bešić održana je Središnja manifestacija obilježavanja 18. godišnjice od formiranja Armije R BiH i pete godišnjice Drugog pješadijskog puka Oružanih snaga BiH. Ceremoniji su uz Harisa Silajdžića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, prisustvovali i ministar odbrane BiH Selmo

Središnja svečanost obilježavanja 18. godišnjice Armije Republike Bosne i Hercegovine

Cikotić, visoki civilni i vojni zvaničnici, predstavnici međunarodnih institucija u našoj zemlji, predstavnici diplomatskog kora i drugi gosti, te građani Unsko-sanskog kantona. U svom obraćanju prisutnim Silajdžić je izrazio zadovoljstvo što se obilježavanje 18-te godišnjice Armije RBiH održava upravo u nadležnosti, kako je kazao, legendarnog Petog korpusa, te s posebnim pijetetom odao počast svima

onima koji su zaslužni da se današnja bitka vodi za razvoj i prosperitet BiH. - Danas sam naglasio poseban značaj našeg punopravnog članstva u NATO-u. Mislim da smo napravili dobre korake, neke stvari idu sporije nego što to želimo, ali mi idemo prema punopravnom članstvu u NATO-u. To je važno za stabilnost, a ona nam treba za ekonomski razvoj. Sa ovim resursima koje imamo, BiH ne bi treba-

la da ima ekonomskih problema, naglasio je Silajdžić. Prema riječima Selme Cikotića, ministra odbrane BiH, period od osamnaest godine je za BiH veoma značajan za njenu prošlost i blisku budućnost jer je u tom periodu ponovno testirana opstojnost države, te ponovo potvrđena njena održivost kao jedne multikulturalne bogate zajednice različitih kultura i tradicija, ali i jedinstvenog poimanja života na ovim područjima. Rusmir KARAT

Središnje spomen obilježje na Humcima

Dan Armije BIH - rendžeri

Ambasador Republike Makedonije Rami Redžepi u posjeti Unsko-sanskom kantonu

Intenziviranje privredne
saradnje USK-a i Makedonije
BIHAĆ – Prošlog petka u radnoj posjeti Unsko-sanskom kantonu i općini Bihać, kao i Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona boravio je Rami Redžepi, ambasador Republike Makedonije u Bosni i Hercegovini. Ambasadora Redžepija primili su Hamdija Lipovača, načelnik općine Bihać i predsjednik Privredne komore USK-a Ismet Pašalić sa saradnicima. Privredna komora USK-a je druga komora u FBiH koju je nakon Privredne komore ambasadora. Prilikom susreta vođeni su razgovori o robnoj razmjeni BiH i Makedonije, ali i USK-a prema Makedoniji i načinima povezivanja privrednika u narednom periodu kako bi se saradnja intenzivirala. Jedan od načina je i Ekonomski forum koji će maju mjesecu

Održane javne tribine PLOD Centra

Uloga mjesnih zajednica

u razvoju Nacionalnog parka „Una“

BIHAĆ - PLOD Centar je u suradnji sa Općinom Bihać ovih dana održao javne tribine u mjesnim zajednicama Martin Brod, Kulen Vakuf, Orašac, Ripač i Pritoka na temu „Uloga mjesnih zajednica i lokalnog stanovništva u procesu uspostave i razvoja Nacionalnog parka Una“ koje su organizirane u okviru projekta „Podrška izgradnji društvenih kapaciteta stanovništva NP Una da neposrednim učešćem u procesima odlučivanja poboljšaju kvaliteta življenja u zaštićenoj zoni“. Cilj projekta je stvoriti društvene preduvjete i mehanizme koji će omogućiti neposredno učešće građana u procesima odlučivanja, a u svrhu dugoročne rezervacije prirodnog
Slapovi nacionalnog parka Una

Martin Brod

blaga Nacionalnog parka Una. Svrha javnih tribina je bila animirati i motivirati stanovništvo da se aktivno uključi u proces reguliranja života na području Nacionalnog parka Una. Uspješnost tribina potvrđena je velikim odazivom stanovništva, te zainteresiranošću javnosti za ovu tematiku. Više od 140 predstavnika mjesnih zajednica je prisustvovalo organiziranim tribi-

Detalj sa razgovor sa privrednicima USK-a

Sastanku je prisustvovalo i nekoliko uglednih privrednika, direktora firmi s područja Unsko-sanskog kantona. Među njima su bili direktor „Bihaćke pivovare“ Edin Ibrahimpašić, predstavnik „Meggle“ Mljekare d.o.o. Bihać, direktor „Bira“ d.d. Edin Muslić, direktor firme „Laser“ Bihać Džemaludin Harčević, te direktor „Pogy“ d.o.o. Bihać Muhamed Alijagić.

ove godine biti organiziran u Skoplju i za koji je dogovoreno i sudjelovanje Privredne komore USK-a sa privrednicima sa područja našeg kantona. Nakon razgovora ambasador Redžepi i predsjednik Pašalić posjetili su nekoliko firmi predstavnika koje su sudjelovale na ovom sastanku. Rusmir K.

nama. Ovaj projekt se realizira u sklopu projekta „Jačanje lokalne demokratije - LOD“ kog financira Evropska unija u suradnji sa UNDP-om, a implementira PLOD Centar u suradnji sa Općinom Bihać i Federalnim ministarstvom okoliša i turizma. Pored javnih tribina, a u svrhu daljnjeg educiranja javnosti o načinu života koji diktira zaštićena zona, PLOD Centar će organizirati niz edukacija u periodu od 15. aprila do 01. juna koje će biti grupirane po oblastima - odnos prema okolini, urbanizam i građenje, te poslovni procesi u zaštićenoj zoni. Edukativne radionice su namijenjene predstavnicima mjesnih zajednica, civilnog društva i poslovnog sektora. Rusmir K.

Kanton
Četvrti Kolegij načelnika Unsko-sanskog kantona

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

5

Redovna praksa koja rezultira zajedničkim akcijama
BOSANSKA KRUPA - Četvrti kolegij načelnika USK-a održan je u Bosanskoj Krupi. Domaćin načelnicima općina sa područja Unsko-sanskog kantona bio je načelnik bosanskokrupske općine Armin Halitović koji se na početku sastanka zahvalio kolegama na odazivu i konstatovao da je okupljanje načelnika općina sa ovog kantona postala redovna praksa koja rezultira nekim zajedničkim akcijama i nastupima za zajednički interes. Ovom sastanku nije prisustvovao jedino načelnik općine Velika Kladuša Admil Mulalić, ali je svoj izostanak opravdao ranije preuzetim obavezama. Sastanku su, na prijedlog načelnika Halitovića, prisustvovali i predstavnici Švicarske agencije za razvoj i predstavnici „UnaConsultinga“ iz Bihaća koji su prisutnim načelnicima prezentirali način Upravljanja otpadom nakon čega je poslije rasprave donesen zaključak da se prema Vladi USK-a ide sa inicijativom za izradu zakona za ovu oblast. Problem odlaganja otpada koji najviše pogađa općine ovog područja i njihovo stanovništvo, pa su načelnici dogovorili da se formira
Detalj sa četvrtog kolegija načelnika USK-a

Načelnici USK-a

zajednički tim koji će u nastavku sa predstavnicima konsultantske kuće „Una-Consulting“ raditi na pripremi materijala i zakonskih propisa iz ove oblasti. Rezultat ovog sastanka je i inicijativa koju će uputiti prema kantonalnoj Vladi u vezi povrata sredstava općinama ostvarenih na osnovu prihoda od šuma. Naime, iz fonda Kantona za razvoj nerazvijenih općina koji se puni sa 2 % prihoda ostvarenih od proda-

je šumskih sortimenata zadnja doznaka izvršena je za 2007. godinu, čime općine nisu zadovoljne, ili bolje reći su ogorčene. U okviru ove tačke se razgovaralo i o budućem Zakonu o šumama i rješenjima koja bi bila povoljnija za općine. Najavljen je i seminar o trezorskom poslovanju koji će se održati u Bosanskom Petrovcu, a ova općina je ujedno i domaćin narednog susreta načelnika općina USK-a. Dževada Š.

Ostatak isplaćuju Dvodnevna radionica kada država Poljoprivrednog zavoda

Otpuštenim iz recesije polovične naknade

iziđe iz krize i PLOD Centra
BIHAĆ - Federalni Zakon o posredovanju pri zapošljavanju predviđa za sve osobe koje mimo svoje greške, kao tehnološki višak ili kolateralna šteta recesije ostanu bez posla, da prime nadoknadu sa biroa u iznosu od 300 maraka. Period za kojeg imaju pravo naknade određen je članovima 49 i 50 spomenutog Zakona, a tu je također i jedan amandman u kojem je navedeno da, ukoliko Zavodi i biroi za zapošljavanje nemaju dovoljno novca, da isplaćuju umanjeni iznos. Svi Krajišnici koji su ostvarili pravo na naknade na osnovu gubitka zaposlenja prethodnih godina, umjesto punog iznosa primaju samo polovinu, tačnije 150 konvertibilnih maraka. - Poslao sam upit federalnom Zavodu, u čijem je odgovoru stajalo da nemaju dovoljno novca, nakon koje sam donio odluku da se isplaćuje umanjeni iznos kako je i predviđeno članovima 49 i 50, kazao nam je Mesud Mešić, direktor Zavoda za zapošljavanje USK-a. Mešić je potvrdio da su obavezni nadoknaditi ljudima puni iznos, ali se ne zna kad će do toga doći. Zakonom nije predviđen krajnji rok, a kako stvari za sada stoje, isplata razlike bit će moguća tek kada država doživi finansijski oporavak. Esad Š. BIHAĆ - Prošlog četvrtka i petka u hotelu „Kostel“ Bihać održana je radionica na temu „PCM upravljanje projektnim ciklusom i priprema projekata“ u organizaciji Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona i Centra za promociju i lokalni razvoj „PLOD“. Ista se realizira u okviru projekta „Jačanje kapaciteta ključnih aktera poljoprivrednog razvoja na području Unskosanskog kantona“ koji je odobren od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Projekat ima za cilj da ojača kapacitete stručnjaka, profesionalno zaposlenih i drugih aktivnih lica u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja. Isti predviđa učešće relevantnih službenika sa kantonalnog i općinskog nivoa, predstavnika proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta, predstavnika udruženja poljoprivrednika, zadruga, te svih ostalih relevantnih učesnika. Polaznici će kroz planiranih pet tematskih oblasti moći obogatiti svoja praktična znanja kad je riječ o dostupnosti fondova Evropske Unije u oblasti poljoprivrede i rada na projektima i pripremi projekata, legislativi i standardima EU i sl., prezentaciji poljoprivrednog modela u EU i BiH, te razvoju internih kapaciteta u sektoru poljoprivrede u FBiH. Rusmir K.

Radionica o potencijalima proizvodnje organske hrane u BiH

BOSANSKI PETROVAC - U okviru projekta „Podrška kreiranja i promocije puteva za eko i održivi turizam u BiH“, a s ciljem formiranja UCODEP-ove Eko turističke Mreže u BiH u Bosanskom Petrovcu je u

Podrška kreiranja i promocije puteva za eko i održivi turizam
Navedeni projekat traje tri godine, a finansira ga Vlada Republike Italije u iznosu od 3 miliona eura. Partnerske organizacije u projektu su Centar za turističke studije iz Firence, Provincija Grosseto, World Wide Fund for Nature iz Italije, te Udruženje Program Prijedor – Progetto, a u BiH Udruženje za podršku održivom razvoju Green Tour i Fondacija Jedan Svijet. Glavni cilj je stvoriti jedinstvenu turističku ponudu i promociju iste kroz vrednovanje turističkih resursa tri doline - dolina Neretve, dolina Drine i dolina Una/Sane, kao i područja Nacionalnog parka Sutjeska i Hutovo Blato. Realizacijom projekta je planirano formiranje mreže održivog turizma, izrada strateških dokumenta, intenziviranja obuka iz raznih segme-

Radionica - Potemcijal za proizvodnju organske hrabne u Bosansko-hercegovačkom kraju

četvrtak održana radionica „Potencijal za proizvodnju organske hrane u bosanskohercegovačkom kraju“ čiji je moderator bio direktor Poljoprivrednog zavoda USK-a mr. Smail Toromanović.

nata ambijentalnog turizma, posjeta torut operatora, kao i različite studijske posjete, izrada promotivnih materijala i kataloga, info-pointa i centara. U fazi realizacije projektom je

predviđena izrada strategije tipičnih proizvoda projektnog područja, studija turističkih potencijala, prezentiranje turističkih potencijala, te studija o tipičnoj arhitekturi projektnog područja

Promociju Projekta radit će novinari emisije Turizam plus. Opći cilj Projekta je poboljšanje životnih uslova stanovništva u ruralnim područjima i zaštita prirodnih bogatstava BiH. Esad Š.

6

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196

Velika Kladuša

Općina nastavlja podržavati organiziranu poljoprivrednu proizvodnju

Više od tri posto budžeta za nove projekte
a inicijativu Specijalizirane zemljoradničke zadruge „Agromerkantilija“ u utorak je u sjedištu zadruge, odnedavno u Marjanovcu, održan sastanak njenog direktora Senada Ćatića i općinskog načelnika Admila Mulalića, te njegovih savjetnika za poljoprivredu i poduzetništvo, Mirveta Beganovića i Ibrahima Nizandžića. Ovom prilikom Ćatić je podsjetio na najznačajnije rezultate koje je Zadruga ostvarila u proteklom periodu te najavio aktivnosti i planove u ovoj godini, ali i ukazao na probleme sa kojima se ova zadruga susreće u svom radu. Bitno je istaći da je SPZ „Agromerkantilija“ do sad u svom radu realizirala bitne projekte u obla-

N

sti poljoprivrede, potpisala značajne ugovore, ostvarila uspješne poslovne kontakte, zaposlila stručne kadrove, obezbjedila izvoz i otkup krastavaca, oraha, maline, omogućila svojim kooperantima stručnu edukaciju i seminare u cilju što boljeg upoznavanja sa kulturama kojima rade. Na ovaj način je dokazala da može stati u red sa vrhunskim firmama i biti prepoznatljiva kao uspješan primjer mogućnosti poljoprivredne proizvodnje kako u Unsko-sanskom kantonu, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Načelnik Mulalić je istakao da je dosadašnja saradnja Općine i „Agromerkantilije“ bila uspješna i najavio daljnju podršku Općine u okviru

njenih mogućnosti. Za koordinaciju sa zadrugom i poljoprivrednim proizvođačima, načelnik Mulalić je ovlastio svog savjetnika za poljoprivredu Mirveta Beganovića. -U ovoj godini došlo je do velikog porasta broja kooperanata zadruge. Trenutno ih je 3.025, a zadruga ima i 132 kooperativna centra u USK-u i šire, istakao je direktor „Agromerkantilije“, Senad Ćatić. U ovogodišnjem budžetu Općine Velika Kladuša predviđeno je više od tri posto sredstava budžeta za finansiranje projekata iz oblasti poljoprivrede. Podršku Općine imaće i projekti ove zadruge u onoj mjeri u kojoj Općina bude mogla pomoći. Tako

Načelnik u posjeti Agromerkantiliji

neće izostati ni podrška projektu izgradnje hladnjače, koja bi uveliko unaprijedila proizvodnju jagodičastog voća. U cilju racionalizacije poslovanja „Agromerkanitilija“ je odnedavno svoje sjedište premjestila u kompleks hala u Marjanovcu, gdje su obavljene sve pripreme za početak otkupa, naj-

prije jagoda već u maju, nakon čega će uslijediti otkup maline, pa krastavca i ostalih poljoprivrednih kultura. Napomenimo da „Agromerkantilija“ proizvodi certificirane proizvode po GLOBAL GAP i OK standardima i 73. je članica Evropskog klastera, porodice najjačih prerađivačkih firmi u Evropskoj uniji. Esad Š.

Svi ribolovci morali na akciju
Kako je april mjesec u kojem su uobičajene akcije čišćenja i uređenja okoliša, ta praksa u Velikoj Kladuši nastavljena je i ove godine. Iako će akcija trajati tokom cijelog mjeseca, ukoliko bude bilo potrebe, ona će se i produžiti da bi se okončale sve planirane aktivnosti, a 24. aprila će biti organizirana masovna akcija kada bi sve mjesne zajednice, škole, nevladine organizacije i udruženja trebale organizirano raditi na uređenju okoliša na svom području. Zbog ranije zakazanih obaveza i školskih takmičenja, gradske osnovne i srednje škole, osnovne škole u Vrnograču i Grahovu su svoje akcije uređenja okoliša organizirali u subotu. Tehničku podršku svim aktivnostima u okviru ove akcije daje Javno Komunalno uslužno preduzeće „Komunalije“, koje je apeliralo na organizatore svih većih i manjih akcija uređenja okoliša da se za pomoć obrate njima. Štab za provođenje akcije „April - mjesec čistoće“ predložio je i aktivnosti u i oko stambenih objekata stanovanja koje, između ostalog, predviđaju čišćenje i uređenje zelenih površina oko i ispred objekata kolektivnog stanovanja, prostora ispred i unutar objekata te ostale javne površine, fasade i izloge. Udruženje sportskih ribolovaca „Štuka“ Velika Kladuša često organizira akcije čišćenja

Započele akcije uređenja okoliša u općini Velika Kladuša

Firma „Farmko“ svojim radnicima duguje četiri plate koje isplaćuje u bonovima

Minimum uvjeta ZAOSTALE

pa je tako bilo i ovoga puta. Organizirana je i realizirana akcija čišćenja na lokalitetu Hrbova i Šišanovića mosta. Ova akcija bila je obavezna za sve sportske ribolovce. Na besplatni broj telefona 0800-20-217 građani mogu i anonimno ako žele prijaviti svako nelegalno odlaganje otpada kako bi komunalni redari i komunalni inspektor mogli djelovati. Da bi Velika Kladuša

zadržala epitet najčišćeg grada, potrebno je da svi njeni građani daju svoj doprinos a potom da uređeni grad i općinu čuvaju od nesavjesnih građana. U prošli četvrtak u Marjanovcu smo zabilježili organiziranu akciju čišćenja okoliša na lokalitetu Murića mlin koju su uz pomoć firmi „14 April“ i „Sitni kamen“ mještani ove podružnice uspješno priveli kraju. Esad Š.

PLAĆE
U prošli četvrtak oko 80 radnika preduzeća „Farmko“ d.o.o. iz Širokog Brijega koje ima podružnicu u Velikoj Kladuši nije počelo redovno obavljati svoje svakodnevne poslove i radne zadatke. Radnici ovog preduzeća su naime odbili započeti sa radom dok im se ne isplate četiri zaostale plaće koje im duguje preduzeće. Treba podsjetiti da firma „Farmko“ d.o.o. proizvodnju obavlja u iznajmljenim pogonima Mesne

Uzgoj i zaštita kornišona
U organizaciji poduzeća „Bašo“ u petak je u Vijećnici Općine Velika Kladuša održano poljoprivredno predavanje za poljoprivredne proizvođače na temu „Uzgoj krastavca-kornišona te zaštita istih od bolesti“. Predavači za navedene teme bili su Izudin Klokić, predstavnik firme „Agrostar“ iz Bijeljine i Dalibor Dončić, predstavnik firme „Syngenta“ za BiH. Oni su prisutnima govorili o uslovima uzgoja kornišona, prednostima korištenja određenih hibrida, visokoj kvaliteti određenih plodova te o drugim prednostima i mogućnostima uzgoja kornišona uz ostvarenje visokih prinosa. Prema riječima agronoma u preduzeću „Bašo“ Refika Tabakovića, cilj ovog predavanja je bio da se svi kooperanti upoznaju sa novom tehnologijom uzgoja kornišona kako bi ostvarili što veće prinose u ovoj godini. Jedna od tema bila je i zaštita kornišona, a kako je istakao Tabaković, i njihovi kooperanti imaju problema sa određenim bolestima i nametnicima. Radnici neugodno iznenađeni dolaskom na ulazna vrata firme Za ovu sezonu preduzeće „Bašo“ ima ugovore sa oko 750 kooMenadžment preduzeća je zaključao proizvodne peranata i oko 900 dunuma površina pogone i na ulazna vrata istakao obavijest zaposleza uzgoj kornišona, a procjene su da Sa predavanja o kornišonima nima slijedeće sadržine: Zbog novonastale situado maja poraste broj na 1.000 dunuma i 850 kooperanata. Što se tiče 2.500 tona kornišona za industrijsku cije na tržištu, velikog pritiska iz uvoza i drastičvisine prinosa, Tabaković je istakao preradu od čega će se oko 90 posto nog smanjenja prodaje naših proizvoda na da su njihove procjene od 2.000 do izvesti u zemlje Evropske unije. E. Š. domaćim i stranim tržištima, te niskog postotka

Firma „Bašo“ priredila stručno predavanje svojim kooperantima

Promoviranje i zaštita interesa obrtnika
U prošli utorak u Vijećnici Općine Velika Kladuša održana je osnivačka Skupština Udruženja obrtnika Velika Kladuša. Skupština je održana na inicijativu Enesa Arapovića i još nekolicine obrtnika. Enes Arapović je i izabran za prvog predsjednika Udruženja. Pored obrtnika sa područja velikokladuške općine, Skupštini je prisustvovao i predsjednik Obrtničke komore USK-a Zuhdija Golubović. Na osnivačkoj Skupštini Udruženja obrtnika Velika Kladuša izabrani su predsjednici i potpredsjednici Udruženja, članovi Skupštine i Upravnog odbora. Prema riječima Enesa Arapovića, predsjednika Udruženja obrtnika Velika Kladuša, glavni cilj Udruženja biće promoviranje i zaštita interesa obrtnika, a finansirat će se od članarina donacija, dotacija i na druge načine. Predsjednik kantonalne Obrtničke komore Zuhdija Golubović je prisutnima pojasnio neke pojedinosti oko osnivanja Udruženja, njenih zadataka i planova te pitanja registracije i Statuta. Također je obećao pomoć od strane Obrtničke komore USKa. Golubović je istakao da će osnivanjem ovog Udruženja obrtnici općine Velika Kladuša postati orga-

Osnovano Udruženje obrtnika Velika Kladuša

naplate, proizvodnja se obustavlja do 04. maja 2010. godine, kada će se donijeti odlika o daljim mjerama. Plata za decembar 2009. godine, (12/2009) isplatit će se do kraja sedmice tekućeg mjeseca, a bonovi u visini od 400,00 KM moći će se realizirati u supermarketu „Prkos“ Cazin, od subote, 17. aprila. U potpisu rukovoditelj poslovnice, Šefik Smlatić industrije preduzeća „Agrokomerc“ u Velikoj Kladuši. Minimum uvjeta ovih radnika je isplata tri zaostale plate koje ovo preduzeće realizira u bonovima koje radnici za prehrambene proizvode mogu realizirati samo u Supermarketu „Prkos“ u Cazinu. Radnici ovog preduzeća nemaju svoj sindikat i stoga zbog bojazni za otkaz odbijaju davati bilo kakve izjave. Radnici su nam samo kazali da će dolaziti pred pogone preduzeća dok ne ostvare svoja prava i da prije toga neće početi raditi. Esad Š.

nizirani na adekvatniji način jer Obrtnička komora USK-a je institucija koja je u partnerskom odnosu sa zakonodavnom i izvršnom vlašću, te svojim intenzivnim aktivnostima i brojnim inicijativama uspješno štiti sve članove, male i velike obrtnike, privredna društva, ugostitelje i trgovce, zastupajući njihove interese. Elvis M.

Osnivačka Skupština obrtnika

Cazin

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

7

Dan Armije RBiH svečano

obilježen i u Cazinu
an Armije R BiH svečano je obilježen i u Cazinu. Predstavnici Koordinacije boračkih udruženja naše općine, ratni komandanti vojnih jedinica koje su bile u sastavu 5. Korpusa, predstavnici civilne vlasti općine i Kantona, te brojni drugi zvaničnici i gosti, okupili su se na stadionu FK „Krajina“ na spomen obilježju posvećenom prvom postrojavanju

D

pripadnika Armije u Cazinu. Položeno je i cvijeće na centralnom šehidskom spomen obilježju te upriličeno druženje bivših branitelja, zvaničnika i gostiju. Obilježavanju ovog značajnog datuma pridružili su se i učenici cazinskih osnovnih i srednjih škola šetnjom od gradskog stadiona do centralnog spomen obilježja. Mirela S.

U Kabinetu načelnika općine Cazin Nermina Ogreševića u utorak je organiziran prijem za delegaciju Udruženja 17. Viteške krajiške brdske brigade. Ovo Udruženje je formirano u općini Ključ s ciljem pružanja pravne, socijalne i druge pomoći bivšim borcima ove proslavljene brigade Armije BiH. U njenim redovima bili su borci iz 60 bh.općina, među kojima i 107 Cazinjana.

SLOBODA nam Građanima upućen apel na oprez nije poklonjena
Muharem Koljić, potpredsjednik Udruženja, naglašavajući da je neophodno u svih 60 općina formirati odjeljenja kako bi predviđeni plan aktivnosti uspješno bio realiziran. Na nemjerljiv doprinos Cazinjana u odbrani BiH osvrnuo se i općinski načelnik Nermin Ogrešević ističući kako ne smijemo zaboraviti činjenicu da nam sloboda nije poklonjena već da smo se za Dolaskom proljeća i početkom izvođenja poljoprivrednih radova učestala je pojava sve većeg broja požara u općini Cazin, što potvrđuje i podatak da se od 35 registriranih požara u prva tri mjeseca ove godine njih 26 desilo u martu. Stoga nije naodmet apel nadležnih institucija, prije svih Vatrogasne jedinice i Uprave policije na maksimalan oprez. - Prve proljetne dane i povoljne vremenske prilike brojni građani nastoje iskoristiti za radove na svojim imanjima, pokušavajući pritom vatrom pripremiti zemljište za poljoprivrednu obradu. Zbog suhe vegetacije i vjetra vatra se često otima kontroli i nastaju požari, što je pojava koja se registruje svakog proljeća u većim razmjerama. Mi smo u januaru evidentirali pet, u februaru četiri, da bi u martu registrovali čak 26 požara, od kojih su 20 bili šumski požari, kaže Mehmed Glumac, komandir Vatrogasne jedinice Cazin. Apel građanima na oprez stigao je i od preduzeća Unskosanske šume, a kako saznajemo od Ale Šiljededića, portparola Uprave policije, MUP je prvi upu-

Borci 17. Krajiške kod načelnika Ogreševića

Učestala pojava sve većeg broja požara

Delegacija Udruženja 17. VKBB kod načelnika Ogreševića

- Većina ih je radila u zemljama zapadne Evrope, gdje su 1992. godine napustili posao i krenuli u odbranu Bosne i Hercegovine. Kako nisu bili u mogućnosti doći do rodnog Cazina, postali su borci srednjobosanskih brigada, među kojima, i 17. Vkbb, kaže

nju izborili. Nakon sastanka, bivši borci 17. Viteške krajiške brigade načelniku Ogreševiću su uručili prigodne darove majice sa amblemom brigade i promotivni materijal Udruženja. Mirela S.

tio apel i tako preventivno djelovao s obzirom da su u ovakvim situacijama, osim nanošenja velikih šteta na objektima i šumskim bogatstvima, često ugroženi sigurnost i ljudski životi. Prema Članu 323. Krivičnog zakona FBiH, loženje vatre na otvorenom i ostavljanje požarišta bez kontrole i nadzora predstavlja krivično djelo izazivanja opće opasnosti za ljude i imovinu, a za koje su predviđene i kaznene mjere. Zakonom o šumama zabranjeno je paljenje vatre na udaljenosti manjoj od 150 metara od ivice šume te na trasama dalekovoda. Također,

zabranjeno je spaljivanje bilo kakvog korova, biljnih otpadaka i drugih materijala na udaljenosti manjoj od 200 metara od ivice šume. Lica koja postupaju suprotno ovom Zakonu podliježu novčanim kaznama u visini od 500 do 3.000 KM, a na osnovu Krivičnog zakona FBiH predviđa se i kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Građani čija je imovina ugrožena požarom obavezni su uključiti se u gašenje požara, a svaki primijećen požar dužni su dojaviti Vatrogasnoj jedinici na broj 123. Mirela SEJFOVIĆ

Upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata

Rezultati humanih akcija Crvenog križa Cazin u prošloj godini

U Cazinu do sad upisano preko 1.000 gazdinstava
nsko-sanski kanton treći je u Federaciji BiH po upisu poljoprivrednika u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata. U Cazinu je do sad evidentirano preko 1.000 gazdinstava što ovu općinu stavlja na prvo mjesto u odnosu na ostalih sedam. S upisom u Javni registar poljoprivrednih gazdinstava i klijenata Služba za razvoj i poduzetništvo općine Cazin počela je 1. marta 2009.godine, i prema dosadašnjim podacima u Registar je upisano preko hiljadu poljoprivrednih gazdinstava i klijenata. Budući da općina ima oko 3.500 poljoprivrednika dosadašnjim upisom u Registar može se biti zadovoljno.

U

Kako se radi o kompleksnom projektu kojim je u našoj zemlji započela reforma poljoprivredne politike, registracija poljoprivrednih gazdinstava na nivou kantona također se može smatrati zadovoljavajućom, što ne znači da ne bi trebala biti i brža jer po proizvodnji u različitim poljoprivrednim granama Unsko-sanski kanton je prvi u Federaciji BiH, no po upisu poljoprivrednika u Registar zauzima tek treće mjesto. Upisom u Registar poljoprivrednih gazdinstava evidentiraju se ljudski potencijali, zemljište i životinje. Cilj je racionalnije, brže i kvalitetnije planiranje mjera nadležnih organa za pružanje podrške razvoju poljoprivrede i ruralnog razvoja; osigura-

nje transparentnog utroška sredstava namijenjenih podršci poljoprivredi i ruralnom razvoju; te postupno usklađivanje sa zahtjevima Evropske unije radi korištenja sredstava iz predpristupnih fondova namijenjenih Bosni i Hercegovini. Upis u registre je dobrovoljan, no treba naglasiti da samo registrirani imaju pravo podnositi zahtjeve za novčane poticaje i druge oblike potpore u poljoprivredi. Zbog toga bi se poljoprivredni proizvođači, koji to do sad nisu učinili, trebali upisati u Javni registar poljoprivrednih gazdinstava i klijenata. Ove godine federalnim Budžetom je predviđeno 55 miliona KM poticajnih sredstava, a prijave zainteresiranih klijenata već su počele. Mirela S.

Humanitarna pomoć ZA 467 PORODICA
Unatoč teškoj ekonomskoj krizi, građani općine Cazin nesebično pružaju pomoć onima kojima je ona najpotrebnija. To potvrđuju i prošlogodišnji rezultati akcija Crvenog križa, u kojima je prikupljeno i podijeljeno humanitarne pomoći u vrijednosti većoj od 17.000 KM. Iako je obim pružene pomoći socijalno-ugroženim kategorijama stanovništva bio nešto manji u odnosu na 2008. godinu, Crveni križ Cazin može se pohvaliti zavidnim rezultatima ostvarenim u 2009. godini. Prikupljeno je i podijeljeno humanitarne pomoći za 467 porodica, te korisnike Programa kućne njege u vrijednosti od 17.049 maraka. Općinska organizacija Crvenog križa Cazin veliku pažnju tokom godine posvećuje socijalnim programima, čiji je cilj pomoći socijalno ugroženima, te starim samohranim osobama u našoj općini. Nažalost, iz godine u godinu sredstava je manje, pa se iz cazinskog Crvenog križa zahvaljuju svojim donatorima i građanima koji pa i najmanjim donacijama, pomažu održavanje i realizaciju socijalnih projekata. U nadi da će imati još veću podršku građana, ovakve aktivnosti članovi i aktivisti Crvenog križa predvidjeli su i u ovoj godini. Mirela S.

8

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196

Bihać

Investicije u mjesnim zajednicama Golubić i Sokolac

Rekreacioni centar za mještane Golubića
U Mjesnoj zajednici Golubić u kojoj od pamtivijeka u velikoj susjedskoj slozi žive Bošnjaci i Hrvati u utorak je ozvaničen početak radova na područnim školama u Golubiću i Sokocu. U MZ Golubić svečanosti povodom početka radova na izgradnji sportsko-rekreacionog centra prisustvovali su Šemsudin Dedić, premijer USK-a, Amir Hadžić, kantonalni ministar obrazovanja, te Ivan Prša, predsjedavajući Općinskog vijeća Bihać. Kamen-temeljac za buduće igralište u Golubiću položili su Šemsudin Dedić, Amir Hadžić, Hilmija Hrnjić, predsjednik MZ Golubić, te Vinko Šantić, direktor OŠ „Harmani II“. OŠ „Harmani II“ dobila je 110.000 konvertibilnih maraka, po 40 hiljada za salu u matičnoj školi i uređenje dvorišta i prilaznog puta školi u Sokolcu, te 30 hiljada KM za sportsko igralište u Golubiću. - U razgovoru sa svojim mještanima došli smo do zaključka da djecu našeg naselja moramo ukloniti sa ulice, te smo odlučili zajednički da pokrenemo izgradnju sportsko-rekreacionog centra sa više sportskih sadržaja, a koji će služiti svima nama. Uspjeli smo u tome i raduje me što smo ozvaničili početak radova, rekao je Hilmo Hrnjić, predsjednik MZ Golubić. Rusmir K.
MOJ BIHAĆ

Ivan Prša polaže kamen temeljac za sportsko-rekreacioni centar Golubić

Bihać je od četvrtka prvi grad nakon Sarajeva u BiH, u kojem je startao projekat M-Parking, odnosno plaćanje parking mjesta putem SMS poruka. Ovaj način plaćanja znatno će pojednostaviti korištenje javnih parkirališta, prvenstveno ako se nađete u situaciji da uz sebe nemate sitnog novca. Prvi SMS poslao je načelnik općine Bihać Hamdija Lipovača. - Upravo sam poslao poruku na broj 061 11 707 s ispisanim registarskim oznakama automobila i vratila mi se obavijest da sam platio parking na sat vremena. Smatram da je ovo odli-

U Bihaću počelo plaćanje parkinga putem SMS-a Hasan Arnau tović
čna usluga i da sad možemo normalno sjediti s prijateljima, ručati ili biti na poslovnom sastanku, bez razmišljanja da li nam je isteklo vrijeme na parkingu. Ako želimo ostati duže, opet pošaljemo poruku i nastavljamo sa svojim obavezama, istakao je načelnik Lipovača. JKP „Komrad“ d.o.o. Bihać na određenim parkirnim mjestima u Bihaću postavilo je obavijesti na koji način se plaća parking putem SMS-a. Prvo se ukuca broj registarskih oznaka bez crtice, a potom se SMS pošalje na broj 061 11 70X (X se mijenja u ovisnosti od parkirne zone). Rusmir K.
TV snimatelj, ITC Bihać

Lipovača prvi platio parking putem SMS-a

Bihaćki penzioneri održali redovno skupštinsko zasjedanje

Kritika prema najvišim nivoima vlasti u BiH
U Bihaću je u srijedu održana redovna izvještajna sjednica Skupštine Udruženja penzionera/umirovljenika općine Bihać, na kojoj su članovi Udruženja imali priliku upoznati se o sprovedenim aktivnostima u minuloj godini, te o stanju i aktivnostima koje će poduzimati u narednom periodu. Prije najvažnijih tema, prisutni su, svako u skladu sa svojim svjetonazorom, odali poštu svim umrlim članovima Udruženja, a zatim se u tolerantnoj atmosferi razgovaralo o najvažnijim problemima penzionerske populacije. U diskusijama vođenim po osnovu većeg broja tačaka dnevnog reda, izražena je kritika na ponašanje najviših nivoa vlasti u BiH, kada je u pitanju odnos prema građanima, a posebno penzionerima i socijalno ugroženom stanovništvu. Govoreći o mjesečnim primanjima, podršci koju dobivaju i drugim aspektima vremena u kojem se nalazi BiH, izražena je pozitivna ocjena za općinsku vlast, posebno za općinskog načelnika Hamdiju Lipovaču i Općinsko vijeće Bihać, zbog dosadašnje pažnje koja je pružena penzionerima. Redovnoj sjednici prisustvovala je delegacija Općine Bihać,

Svaka promjena u mom gradu me raduje, a pošto sam po profesiji TV snimatelj, ujedno i kroničar moga grada, naročito sam sretan kad vidim moj grad u jutarnje sate kako se kupa u blještavilu koloritnih fasada. Mora se priznati da je u posljednje vrijeme moj grad doživio renesansu i obnovu, gdje god pogledaš nešto se novo gradi ili se planira graditi. O Bihaću i njegovoj ljepoti samo mogu pričati građani koji ga dobro poznaju i u duši osjećaju, jer su oni istinski svjedoci razvoja grada. Bihać je grad koji zna da voli, a zna i da kazni one koji mu zlo načine. Moje kritike idu na „stampedo“ vandalizma koje je u posljednje vrijeme uzelo maha. Često mi se desi u svom poslu da jedan snimam ljepote u mom gradu, novi Smaragdni Most ili novu fasadu u gradu, a sve to već sutradan je oštećeno, porušeno ili išarano grafitima sa ružnim i neukusnim porukama. Time se nanosi šteta gradu Bihaću, ne samo u materijalnom, već i u duhovnom smislu, ako uzmemo u obzir da su građani grada oduvijek Bihaća tolerantni i prepoznatljivi u kulturnom uzdizanju.

U Bihaću mi se sviđa…

U Bihaću mi se ne sviđa…

u čije ime se prisutnim obratila Izolda Osmanagić, pomoćnica načelnika za društvene djelatnosti, kazavši da je briga i finansijska pomoć penzionerima, odraz izgrađenog odnosa između Općine i bihaćkih penzionera. Govoreći o odnosu medija

prema aktuelnoj problematici i potrebama, kazala je da ekonomska kriza ne može biti alibi da se ne učini ništa, te da penzioneri zaslužuju značajniju medijsku pažnju u svojim aktivnostima, nego što je trenutno imaju. Rusmir KARAT

U Karlovcu i delegacija Općine Bihać
Delegacija načelnika općine Bihać Hamdije Lipovače i Općinskog vijeća Bihać prisustvovala je svečanosti koja je organizirana u povodu obilježavanja Dana Karlovačke županije u susjednoj Republici Hrvatskoj. Delegaciju grada Bihaća činili su dopredsjednik Općinskog vijeća Bihać Franjo Jurić, te vijećnici Adnan Lipovača i Muharem Piralić. Središnja svečanost održana je u srijedu u Gradskom kazalištu „Zorin dom“ u Karlovcu gdje su, na Svečanoj sjednici Županijske skupštine, dodijeljena Javna priznanja za 2009. godinu, kao i Priznanje Karlovačke županije za životno djelo. U umjetničkom programu sjednice nastupili su operna primadona Karlovčanka Ivanka Boljkovac i Karlovački vokalni oktet, a sjednicu je vodila glumica Zrinka Cvitešić, također Karlovčanka po rođenju. Svečanost su, osim delegacije iz Bihaća, uveličali brojni gosti iz zemlje i inozemstva predvođeni potpredsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom, te ministrom odbrane Republike Hrvatske, Brankom Vukelićem, koji su prigodnim riječima uputili čestitke za Dan Karlovačke županije. Rusmir K.

Svečanost povodom Dana Karlovačke županije

Kao apolitičan građanin Bihaća poručio bi svim onim koji se bave politikom da već jednom krenu u jednom novom smjeru, ka boljitku kako za grad Bihać, tako i naš Kanton. Ne može se živjeti u gradu ili Kantonu, a biti protiv tog istog grada, kantona ili njegovih građana. Vrijeme je da se političari dogovore, da nam svima bude bolje, te da prestanu putem velikih, malih ili nekih novih stranaka rasturati narod kao jata labudova. S tim pitanjem ste došli na pogrešnu adresu. Onaj ko je odrastao u Bihaću, kao mali trčkarao obalama rijeke Une, zajedno sa svojim sugrađanima radovao se svakom novom parku, ulici, novim zgradama, slušao bihaćke pjesnike radovao se svakom potezu kista po platnu bihaćkih likovnih umjetnika, taj ne može napustiti Bihać. Sa svojim gradom sam rastao, radovao se i tugovao. Nisam ga ostavio ni kad je bilo najteže, kada su moj Bihać i moje sugrađane ubijali granatama, pa neću ni danas.

Trenutačna situacija u Bihaću i USK-a...

Da li bi otišli iz Bihaća?

Delegacija grada Bihaća

Rusmir KARAT

Sanski Most
Obilježavanje Dana Armije RBiH

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

9

Položeno cvijeće na mezar g e n e r a l a M e h m e d a A l a g i ć a
osjetom mezaru rahmetli generala Mehmeda Alagića, te drugim mjestima, u srijedu je obilježena osamnaesta godišnjica osnivanja Armije Republike Bosne i Hercegovine. Predstavnici boračkih udruženja s područja sanske općine, položili su cvijeće na mezar rahmetli generala Mehmeda Alagića u Fajtovcima. Proučena je fatiha pred dušu legendarnog komandanta te još jednom istaknuta njegova uloga i značaj u oslobađanju okupira-

P

nih dijelova Bosne i Hercegovine. Tom prilikom prisutni su se podsjetili na dan kada je osnovana Armija Republike BiH, koja je bila jedina istinska odbrambena snaga protiv agresije na našu zemlju. Delegacije su potom obišle spomen obilježje posvećeno zlatnom ljiljanu Armije RBiH, Amiru Žiliću u Starom Majdanu, te šehidska mezarja. Istaknuto je kako se nikada ne smiju zaboraviti žrtve i istinski šehidi koji su ugradili svoje živote u temelje dana-

šnje Bosne i Hercegovine. Petnaestog aprila 1992. godine formirana je Armija Republike BiH, koja je u naredne četiri godine izrasla u respektabilnu vojnu silu kadru da odbrani zemlju. Ovaj značajni datum u historiji naše zemlje obilježava se prigodnim manifestacijama i u ostalim bosanskohercegovačkim gradovima, a centralna svečanost obilježavanja na području Unsko-sanskog kantona održana je u četvrtak u Bihaću. Zlatan Č.

Obilježen Dan Armije

Općina prodaje Okončan projekat „Bez sluha nema govora“
dionice domaćih firmi
Općina Sanski Most će prodati dionice koje posjeduje u tri domaće firme čija tržišna vrijednost iznosi 211 hiljada maraka. Ovakvu odluku donijelo je Općinsko vijeće na posljednjoj sjednici. Radi se o dionicama u BH Telecomu, Bosnalijeku i Elektroprivredi BiH. U proteklih mjesec dana na području općine Sanski Most obavljena su ispitivanja sluha kod 1.400 djece predškolskog te uzrasta od prvog do četvrtog razreda, potvrdio je defektolog Asim Krkić, koji se nalazio na čelu tima koji je provodio pomenuto ispitivanje. Tom prilikom je, prema njegovim riječima, kod sedmoro djece otkriveno oštećenje sluha, a u slučaju jednog djeteta potpuni gubitak sluha. Krkić je istakao kako se radi o projektu koji je proveden u saradnji s UNICEFom, svjetskom organizacijom za zaštitu dječjih prava. - Zahvaljujući njihovoj donaciji nabavljen je aparat za detekciju sluha kod djece i odraslih čija je vrijednost oko 11 hiljada maraka. Nakon toga prišlo se realizaciji ovog projekta koji je nazvan „Bez sluha nema govora“, istakao je Krkić. On je rekao kako je tim kojem je na čelu prethodno pro-

šao kompletnu obuku za rad s ovim aparatom u čemu je veliku pomoć i podršku pružila i prijedorska bolnica. Okončanjem

pomenutog projekta aparat za detekciju sluha prešao je u vlasništvo ovdašnjeg Doma zdravlja. Zlatan Č.

Nevladina ženska organizacija „Vrijedne ruke“ iz Kopenhagena
- Ovakvu odluku smo donijeli iz razloga što općina, prema novim zakonskim propisima, ne može biti vlasnik tih dionica, istakao je načelnik ove općine, Sanjin Halimović. On je istakao kako će odluku o tome na koji način će biti raspodijeljena sredstva ostvarena prodajom pomenutih dionica donijeti Općinsko vijeće. Zlatan Č.

Donirali inkubator za potrebe Opće bolnice
Nevladina ženska organizacija „Vrijedne ruke“ iz Kopenhagena, donirala je u ponedjeljak Općoj bolnici u Sanskom Mostu potpuno novi prijenosni inkubator za bebe čija vrijednost iznosi oko 20.000,00 KM. Prema riječima aktivistkinje pomenute organizacije, Samire Čolaković, sredstva za nabavku ovog vrijednog uređaja obezbjeđena su humanitarnim radom. - Naša organizacija je internacionalnog karaktera. Prodajom naših ručnih radova i na druge načine uspjeli smo da obezbjedimo neophodna sredstva kako bismo kupili inkubator, rekla je Čolaković. Ona je istakla kako su na ideju o realizaciji ove donacije došle članice organizacije „Vrijedne ruke“ koje su porijeklom s ovih prostora, nakon prošlogodišnje posjete Općoj bolnici u Sanskom Mostu. Interesirali smo se oko toga šta je najpotrebnije i rekli su nam da je to inkubator za bebe kojeg nisu imali. Tako smo odlučili da ga kupimo, rekla je Čolaković. Načelnik ginekološko-akušerskog odjela bolnice u Sanskom Mostu, Enes Karabeg, istakao je kako je inkubator bio prijeko neophodan za ovu ustanovu. - U proteklom periodu služili smo se različitim improvizacijama, pa smo bebe prilikom transporta u Kantonalnu bolnicu u Bihaću

Održan trodnevni seminar za babice

KONTINUIRANO USAVRŠAVANJE
zdravstvenih radnika
U prostorijama Nevladine organizacije „Feniks“ u srijedu je započeo s radom trodnevni edukativni seminar kojem je prisustvovalo 36 babica iz više bosanskohercegovačkih gradova. Prema riječima predstavnika organizatora, Adise Hotić, cilj održavanja ovog događaja je da se babicama prenesu savremena iskustva i

umotavali u staklene posude koje bismo omotali vatom i u njih stavljali termofore, istakao je Karabeg. Osim inkubatora žene iz

Danske su ovom prilikom pomenutoj zdravstvenoj ustanovi darovali i odjeću za bebe, te drugi medicinski materijal. Zlatan Č.

Edukativni seminar za babice

dostignuća u oblasti pripreme trudnica za porod. - Naš cilj je kontinuirano usavršavanje zdravstvenih radnika i ovo je naš tradicionalni seminar kojeg provodimo već punih deset godina. Svake godine imamo nove grupe polaznica koje potom prenose iskustva u zdravstvene ustanova i sredine iz kojih dolaze, istakla je Hotić. Prema njenim riječima radi se o oblasti kojoj se u Bosni i Hercegovini ne pridaje velika pažnja, za razliku od susjednih zemalja gdje se prate i provode savremena iskustva u praćenju trudnoće i psiho fizičkoj pripremi trudnica za porod. Zlatan Č.

Poljoprivredni proizvođači s područja općine Sanski Most pokazali su slab interes za projekat kooperativne proizvodnje krastavaca kornišona kojeg organizira Udruženje za ekonomski razvoj i zapošljavanje „Terra Sana“, koja se bavi oblašću agrara. Prema riječima predstavnika ove organizacije, Enesa Kurtovića, za učešće u projektu prijavilo se svega desetak poljoprivrednika. - Odaziv je neočekivano slab obzirom da im nudimo kompletan repromaterijal, stručnu pomoć i garantovan otkup. Poljoprivredni proizvođači nikako da prihvate principe tržišne ekonomije, u kojoj se

Sanski farmeri NEZAINTERESOVANI ZA PROIZVODNJU KRASTAVACA

proizvodi onako kako to zahtjeva tržište, istakao je Kurtović. Prema njegovom mišljenju primjetan je i podcjenjivački odnos prema poljoprivredi koja se, kako smatra Kurtović, doživljava kao posao koji ponižava ljude i kojim se trebaju baviti samo najsiromašniji. - Već sad imamo slučajeve porodica na selima koje posjeduju zemlju i čiji su punoljetni članovi nezaposleni. Međutim, oni se ne bave poljoprivredom jer se po njima taj posao ne isplati, tako da je bolje ne radi- je Kurtović. Prema njegovim rije- jekta kooperantske proizvodnje ti ništa, nego proizvoditi hranu čima, zbog slabog interesa ova krastavaca kornišona. Zlatan Č. bar za vlastite potrebe, dodao organizacija će odustati od pro-

10

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196

Ključ

Kurs engleskog jezika za državne
U cilju poboljšanja efikasnosti u radu Organa uprave opredijeljenost Općine Ključ je da u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima za svoje uposlenike organizuje što veći broj edukacija. Tako je protekle sedmice počeo kurs engleskog jezika za državne službenike i namještenike Organa uprave, te uposlenike javnih preduzeća i ustanova sa područja

SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE
općine Ključ. Angažovan je profesor engleskog jezika koji će uposlenicima u sedamdeset školskih sati približiti osnove najzastupljenijeg jezika u svijetu. Dvadeset i devet polaznika podijeljeno je u dvije grupe, početnička i napredna, a kurs je po konceptu prilagođen potrebama uposlenika Organa uprave, te situacijama i poslovnoj korespondenciji za koju je potrebno znanje ovog jezika. Osnovni cilj edukacije je podizanje nivoa znanja engleskog jezika kod državnih službenika i namještenika te na taj način njihovo izjednačenje sa uposlenicima administracija u evropskim zemljama u pogledu znanja ovog jezika. Rusmir K.

U Ključu obilježen Dan Armije
U povodu obilježavanja 15. aprila, dana Armije Republike Bosne i Hercegovine, na području općine Ključ je upriličen obilazak šehidskih mezarja i to u Donjoj Sanici, Sanici, Kamičku, Prhovu, Krasuljama, Biljanima i Velagićima, te u Ključu. Delegacije Izvršne i Zakonodavne vlasti položile su i cvijeće na spomen obilježju na Trgu Alije Izetbegovića, a prisutnima se u ime organa uprave obratio predsjedavajući Općinskog vijeća općine Ključ, Fadil Jakupović. On je ovom prilikom iznio kratak referat o značaju formiranja Armije Bosne i Hercegovine, te podsjetio prisutne na ratna stradavanja i teški period za bošnjački narod u odbrambeno oslobodilačkom ratu. Također je svim boračkim populacijama i građanima općine Ključ uputio čestitke u povodu Dana Armije. E. Š.

Obilazak šehidskih mezarja Osnovnoj školi „Ključ“
Na osnovu Javnog poziva o upisu učenika u prvi razred Osnovne škole „Ključ“, koji je trajao do 9. aprila, u ovu školu upisano je 49 prvačića. Upis je okončan a sistematski Takmičenje je priređeno za učenike osmih razreda, a prvo mjesto osvojila je Dženana Egrlić, učenica OŠ „Ključ“, a drugo i treće Selim Zukanović i Zehra Gromilić, učenici

SAMO 49 PRVAČIĆA u

Obilazak šehidskih mezarja povodom Dana Armije BiH

Novi stanovi, a čaršija pusta

Dijasporci kupuju stanove,

ZAKLJUČAJU I ODU
U mjestima koja su u toku rata bila pod okupacijom, došlo je do velike migracije stanovništva, kao što je to, na primjer, općina Ključ. Rezultat toga je i situacija da u inostranstvu danas živi 50 posto Ključana. Ovih dana završena je druga poslijeratna zgrada u Ključu koja je kompletno sagrađena sa domaćim investicijama. - Kao i za prethodnu zgradu, očekujemo da će najviše zainteresovanih za kupnju stanova biti iz inostranstva, kazao nam je Fersad Delalović, investitor. Ali i sa drugim stambenim objektima i kućama situacija je slična. Stanovi su većinom u vlasništvu građana koji žive i rade u inostranstvu. Osim u sezoni godišnjih odmora, njihove kuće i stanovi su zaključani, i kako su zgrade redom prazne, stvara se jezovita slika pustog grada. – U noćnim satima je najtužnije kada se popale svjetla. U cijeloj zgradi, samo jedan ili dva stana imaju ljude u sebi, kazao nam je Esad Silajdžić, vozač kamiona iz Ključa. U samo par dana godišnjih odmora, kada na ljeto
Ključ

pregledi i testiranja očekuju se u junu mjesecu. U Osnovnoj školi „Velagići“ ove godine očekuje se upis oko tridesetero prvačića. Ovih dana intenzivno se odvijaju i općinska takmičenja učenika osnovnih škola. Tako je u Sanici održano općinsko takmičenje iz biologije.

OŠ „Velagići“. Do sada su održana sportska takmičenja u košarci i odbojci, historiji, demokratiji i fizici za učenike 7. i 8. razreda, a organizacioni odbor odlučio je da će završna smotra općinskih takmičenja biti održana 10. maja. Esad Š.

Održana Skupština Ratnih vojnih invalida Ključ

Evidentirana brojna kršenja

PRAVILNIKA ORGANIZACIJE
dijaspora dođe u BiH, situacija se potpuno promjeni. Mnoštvo svijeta, veselje, muzika, grilanje u baštama i na balkonima, ali na žalost, sve to traje kratko. Nakon toga nastaje preostalih 11 mjeseci, pustih i teških za podnijeti, gdje lokalnim vlastima ne preostaje ništa drugo, nego planirati turističku sezonu, sa vlastitom dijasporom kao turistima. E. Š. Prošlog utorka je u sali Općinskog vijeća općine Ključ održana redovna godišnja Skupština organizacije ratnih vojnih invalida općine Ključ. Pored delegata i članova organizacije, sjednici su prisustvovali i predstavnici lokalnih vlasti, te pojedinih političkih subjekata. Na dnevnom redu Skupštine ratnih vojnih invalida razmatrano je nju i dodjeli novčanih sredstava, kojeg je Skupština usvojila. Usvojeni su i izvještaji o radu i financijski izvještaj iz protekle godine, a Skupština je usvojila i plan i program rada za ovu godinu. Na kraju su delegati Skupštine iznosili i brojne probleme sa kojima se susreću, a jedan od njih je i problem liječenja ove populacije. Dobar

„Centar za kulturu i obrazovanje“ Ključ

Posjeta predstavnika Narodnog pozorišta Sarajevo
Predstavnici Narodnog pozorišta Sarajevo u prošli ponedjeljak su boravili u radnoj posjeti Javnoj ustanovi „Centar za kulturu i obrazovanje“ Ključ. U ovoj posjeti bili su Gradimir Gojer, direktor Narodnog pozorišta, Ermin Sijamija, direktor drame, te Marijela Margeta, rukovodilac tehnike ove kuće. Razgovarano je o saradnji ove dvije ustanove i ovom prilikom je dogovoreno da Ključ ubuduće bude stalna, a ne prolazna destinacija za Narodno pozorište. Gosti su bili prezadovoljni viđenim stanjem dvorane
Direktor Narodnog pozorišta Gradimir Gojer

Doma kulture, kao i mogućnostima scene i tehnike koja zadovoljava sve kriterije za prezentaciju mnogih programa Narodnog pozorišta, počevši od dramskih, pa sve do manje zahtjevnih baletnih i programa komedije. Gosti su odmah ponudili i realizaciju dviju dramskih i jednu baletnu predstavu u Ključu gdje bi, prema njihovim riječima tražili samo pokrivanje putnih troškova, dok su iz JU „Centar za kulturu“ istakli zadovoljstvo ovom dogovorenom saradnjom. E. Š.

Sa skupštine RVI Ključ

deset tačaka. Pored redovnih tačaka, Skupština je razmatrala, te usvojila revizorski izvještaj rada organizacije za 2008. godinu. Prema mišljenju revizorske kuće, u radu za 2008. godinu evidentirana su i brojna kršenja Pravilnika organizacije. Tim povodom, na dnevnom redu ponuđen je novi pravilnik o korište-

rad organizacije pohvalili su i prisutni gosti, dok je predsjednik RVI općine Ključ, Rezik Praćalić, na kraju pozvao invalide da se 21. aprila odazovu u što većem broju na najavljene proteste ukoliko ne dođe do izmjena seta boračkih zakona, a koju su najavile krovne boračke organizacije u Federaciji BiH. E. Š.

Bužim

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

11

Centralna osnovna škola dobit će lijep i koristan okoliš

Gradi se amfiteatar na otvorenom i sportski tereni
Bužimska centralna osnovna škola, prva po broju učenika u Bosni i Hercegovini, uskoro će dobiti lijep i koristan okoliš, od sportskih terena do otvorenog amfiteatra. Učenici će već za vrijeme ljetnjeg raspusta imati nove sportske terene. Kad pomaže više ministarstava i projekat je kvalitetniji. Ugovor za uređenje okoliša sa nizom terena već potpisan. Kabinetu općinskog načelnika općine Bužim, potpisan je veoma važan Ugovor između Općine, Sportskog saveza Bužim i izvođača radova „Dizdarevićmerc“ iz Bosanske Krupe. Ovaj Ugovor vezan je za uređenje okoliša Centralne osnovne škole Bužim. Naime, Federalno ministarstvo kulture i sporta je za ovu svrhu prebacilo Sportskom savezu općine Bužim 95.000,00 KM, a Federalno ministarstvo obrazovanja 100.000,00 KM preko Općine Bužim, a sve u svrhu uređenja okoliša gdje se planiraju izgraditi otvoreni sportski tereni za nogomet, košarku, odbojku, rukomet i druge sportove, te otvoreni amfiteatar

U

za ljetnu školu. Sportski tereni imat će i oko 300 lijepo uređenih sjedećih mjesta. Prema riječima predsjednika Sportskog saveza općine Bužim, Edhema Eminića, bilo je krajnje vrijeme da se uredi okoliš ove škole, a izgradnjom svih ovih terena, mladi će itekako imati mogućnost boljeg bavljenja sportom, gdje će se kvalitet svih sportskih grana poboljšati zahvaljujući pedagoškim radnicima tjelesnog odgoja i novim terenima. Direktor škole, Ismet Ičanović, izrazio je zadovoljstvo uređenjem okoliša, ali i otvorenim amfiteatrom koji će služiti mladima i učenicima kako za ljetnu školu, tako i za zanimljive predsta-

ve na otvorenom. Rok za završetak radova je 60 dana od potpisivanja ugovora za ulazak u posjed, a vrijednost projekta je 180.360,00 KM. Iako ova škola ima

novi i stari objekat, ona i dalje „kuburi“ sa prostorom i nema dovoljno učionica, a sa oko 2000 učenika je najveća škola po broju učenika u Bosni i hercegovini. Nedžib V.

Asocijacija studenata općine Bužim prezentirala projekat „Svi na fakultet“

Sastanak boračkih organizacija općine Bužim

GDJE, KAKO, ZAŠTO NA FAKULTET? Svi zajedno na
* ASOB i ove, kao i prošle godine sprovodi projekat „Svi na fakultet“ * Na temu studiranja po Bolonji, kao i tome kako odabrati šta studirati govorili su eminentni stručnjaci iz Sarajeva i Bihaća * Učenicima podijeljen promotivni materijal vezan za upise, studiranje i fakultete * Maturanti zadovoljni predavanjima * Načelnik podržao ovakve projekte i zahvalio se studentima * Asocijacija studenata općine Bužim, organizirala je prezentaciju projekta za maturante srednjih škola pod nazivom „Svi na fakultet“, a u cilju što bolje informiranosti o svim fakultetima u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na sarajevske i bihaćke fakultete, od broja studenata za svaki fakultet, uslovima upisa, prijemnog ispita, do bolonjskog sistema studiranja. Prezentacija projekta održana Sa predavanja ASOB-a “Svi na fakultet” je u amfiteatru Mješovite srednje škole u Bužimu, a koordinator je implementira bolonjski proces, nata Bužima, Amel Duranović, bio Amel Duranović, predsjednik govorio je dekan Pravnog fakulteta dodijelio je zahvalnice najzaslužniAsocijacije studenata općine u Bihaću, doc.dr. Nevzet Veladžić. jima, a predstavnici ASOB-a su Bužim, koji se zahvalio domaćinu i O fakultetima, te njihovim svim maturantima srednjoškolcima predavačima. odsjecima, kao i zašto se opredije- podijelili promotivni materijal sa Načelnik općine Bužim, Mirsad liti studirati određeni fakultet, odno- svim pokazateljima, načinu i usloviŠahinović, dao je punu podršku sno, odsjek, govorili su asistent ma upisa i studiranja na nekom od projektu onom što bužimski stu- Biološkog fakulteta Bihać Mirsad fakulteta Univerziteta u Sarajevu ili denti rade kako bi pomogli u Ičanović, predsjednik Udruženja Bihaću. Bila je to jedinstvena prilika usmjeravanju bužimskih maturana- studenata Studentski centar da se na jednom mjestu budući ta za budući odabir fakulteta. Sarajevo Jasmin Jarebica, kao i studenti informišu o svim uslovima O visokom obrazovanju i njegov zamjenik Rijad Nanić, te studiranja na jednom od fakulteta u Bolonji, te šta se po Bolonji mijenja drugi studenti i profesori. Bosni i Hercegovini. u načinu studiranja i kako se Predsjednik Asocijacije studeNedžib VUČELJ Rukovodstva i odbori udruženja RVI, demobilisanih boraca, Zlatnih ljiljana i šehidska organizacija općine Bužim, održali su u Hotelu Europa u Bužimu zajednički sastanak, gdje su se dogovorili o zajedničkom i jedinstvenom nastupu prema Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno o odlasku za Sarajevo na mirne proteste u traženju svojih prava, odnosno usvajanja Zakona o borcima.

mirne proteste

zahtjeva. - Ukoliko se održi vanredna sjednica Federalnog parlamenta, te se Zakon usvoji, odustaćemo od protesta, istakli su. Ispred šehidske organizacije pokrenuto je pitanje rekonstrukcije centralnog šehidskog turbeta, odnosno izgradnje novog. O tome će se pojedinačno očitovati sve porodice ove organizacije, nakon čega će o ovom problemu ponovno raspravljati Vijeće općine

Sastanak boračkih organizacija pred proteste

Na sjednici je istaknuto da je žalosno da baš moraju imati takav sastanak za Dan Armije Bosne i Hercegovine, ali su svi odlučni da ustraju u svojim zahtjevima, te da će organizirano autobusima otputovati za Sarajevo. Kako su ovom prilikom rekli, ostaće tamo sve do ispunjena njihovih

Bužim. Nakon sjednice su svi zajedno posjedili šehidsko trube, gdje su povodom Dana Armije Bosne i Hercegovine položili cvijeće i proučili fatihu pred duše šehida, ali i posjetili Muzej sobu 505. Viteške brigade. Nedžib V.

Varoška Rijeka

U povodu smrti generala Rasima Delića

Mladi SBiH darovali knjige
Povodom Dana Armije Bosne i Hercegovine Asocijacija mladih Stranke za BiH Unsko-sanskog kantona, posjetila je šehidsko turbe u Bužimu, gdje je položila cvijeće i proučila fatihu pred duše šehida. Nakon toga delegacija Mladih SBiH uputila se u Osnovnu školu „Varoška Rijeka. Mladi ove stranke donirali su iz svojih vlastitih biblioteka određeni fond knjiga za biblioteku ove osnovne škole. Po njihovim riječima, ova škola je skoro izgrađena i biblioteka je tek u formiranju, pa su smatrali da su ovoj biblioteci knjige najpotrebnije, te da će biti primjer drugima da se pridruže ovoj lijepoj akciji. Direktorica škole, Jasmira Mehić, zahvalila se za lijepe darove biblioteka ove škole bude bogatija učenicima i nastavnicima. i pozvala i druge da pomognu da sa knjigama, koje će dobro doći Nedžib V.

Otvorena Knjiga žalosti
Povodom smrti generala Armije Republike Bosne i Hercegovine Rasima Delića, u Bužimu je u Muzej sobi 505. Viteške brigade, koju je general Delić u nekoliko navrata lično posjećivao, otvorena Knjiga žalosti. U Knjigu će svi oni koji to žele moći se upisati, predati rahmet, iskazati lična mišljenja i osjećanja o čovjeku koji je uspješno vodio Armiju Bosne i Hercegovine u borbi za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Nedžib V.

12

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196
Skromno obilježen Dan Armije

Bosanska Krupa

Evociranje uspomena na poginule
Povodom 15. Aprila, Dana Armije Republike Bosne i Hercegovine, delegacija Općine Bosanska Krupa na čelu sa načelnikom općine Arminom Halitovićem, a u kojoj su bili i predstavnici Općinskog vijeća iz većine parlamentarnih stranaka, te članovi općinskih rukovodstava SDPa, SDA i Evropske ekološke stranke, odali su počast poginulim pripadnicima Armije BiH. Uz učenje fatihe i polaganje cvijeća na Šehitlucima u Jezerskom, Turbetu komandanta Mirsada Crnkića i Šehitlucima u Pištalinama, prisutni su se prisjetili teških ratnih dana i stradanja, svojih suboraca i svega onoga što je bilo cijena naše današnje slobode. Ovom prilikom načelnik općine Armin Halitović kazao je da žrtvu gotovo 500 pripadnika 511.slavne niko i nikad nesmije zaboraviti i da se na jedinstvu iskovanom od 1992. do 1995. godine među stanovnicima ove općine treba graditi i njena budućnost. Dževada Štancl

Radionica u Bosanskoj Krupi

Otpočelo proljetno uređenje grada

PLANIRANJE I REALIZACIJA

Do ljeta će sve da blista
U Bosanskoj Krupi se već mjesecima, u kasnim večernjim satima, čuju cisterne sa vodom. Komunalno preduzeće je započelo sa uređenjem gradskih zelenih površina, a stara trava se zamjenjuje novom. Ovih dana dovršiće se i započeto uređenje zelenila i pješačkih staza u samom centru grada i na malim adama. Počeli su i pripremni radovi na nastavku gradnje pješačke staze uz desnu obalu od centra prema Aleji ljiljana, a priprema se početak rada u velikom gradskom parku kod Doma kulture. Učenici Prve osnovne škole započeli su uređenje svoga okoliša, a zajedno sa roditeljima djece, slična akcija je organizirana i u dječjem vrtiću. Ove akcije, kojima se pridružuju i građani, priprema su za tradicionalnu proljetnu akciju čišćenja grada, koja će se održati krajem mjeseca aprila. Za nadati se da u tome neće izostati ni pomoć dijela vlasnika Zanatskog centra, i da će obezbjediti lično učešće u sanaciji ovog oronulog dijela centra. Dž. Š.

završne faze „Gov-wade“

rotekle sedmice Jedinica za upravljanje projektom „Govwade“ za općinu Bosanska Krupa je u suradnji sa Resursnim centrom za vode i okoliš „Una Consulting“ iz Bihaća i Švicarskom razvojnom agencijom za razvoj i suradnju „SDC“ organizirala radionicu za planiranje i realizaciju završne faze ovog projekta. Pored općinskih službenika uključenih u ovaj projekat i uposlenika lokalnog komunalnog preduzeća, radionici su prisustvovali predstavnici vjećnika iz većine političkih partija koje participiraju u Općinskom vijeću. - Ovo je jedan od najznačajnijih i najvrijednijih projekata koji je realiziran na području općine Bosanska Krupa. On je obezbijedio savremeni pristup rješavanju problema iz sektora voda i okolišne sanitacije kroz edukaciju, kadrovsko jačanje i tehničko osavremenji-

P

vanje općinskih službi i komunalnog preduzeća, kroz podizanje svijesti građana i njihovom uključivanju u ovaj cijeli proces, istakao je na početku radionice općinski načelnik Armin Halitović, zahvaljući se uposlenicima Resursnog centra i SDC-u. Esma Hergić, Nijaz Tatarević, Aldijana Komić, Emir Tatarević i Asima Mušić su u proteklim fazama projekta dali maksimalni doprinos za najuspješniju njegovu implementaciju, a u sadašnjoj fazi pridružili su im se Samir Alagić i Merdžana Redžić, tako da zajednički rad uposlenika lokalne uprave i komunalnog preduzeća pretpostavlja uspješan finiš ovog projekta. U sklopu radionice, posebno su naglašeni značajni rezultati u sektoru voda. U proteklom periodu gubici vode i pored loše mreže smanjeni su za 30 posto. Istovremeno, medijskom kam-

panjom smanjena je potošnja vode a komunalno preduzeće je boljom organizacijom ostvarilo i velike uštede na potrošnji električne energije neophodne za plsman vode korisnicima. Općina Bosanska Krupa i njeno komunalno preduzeća po mnogim mjerilima je među najboljim u regiji, a samo još 98 korisnika nema svoje brojilo, već vodu plaća po paušalu. Emir Miraščić i Sead Badnjević, prestavnici Resursnog centra „Una Consulting“ su izrazili ogromno zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima proisteklim iz ovog projekta, i pozicinirali općinu Bosanska Krupa kao najbolju u tome, ne umanjujući uspjeh i drugih općina. Predsjedavajući općinskog vijeća, Dragoljub Srdić je obećao bezrezervnu podršku najvišeg zakonodavnog tijela i u narednom periodu. Dževada ŠTANCL

Poslije više od godinu dana

Premijer Mujezinović u kratkoj posjeti Bosanskoj Krupi

Općinsko vijeće dobilo sekretara
Priliku da u narednom periodu ima bolji, i zakonitiji rad, dobilo je Općinsko vijeće u Bosanskoj Krupi. Nakon više od godinu dana, općinsko vijeće je dobilo svog sekretara, uposlenika koji je krajnji filter za zakonitost odluka i predlaganja, pred stavljanje na razmatranje i odlučivanje općinskim vijećnicima. Brojni natječaji, veliki broj prijavljenih koji nisu pokazali dovoljno znanja da bi mogli obavljati ovu zahtjevnu funkciju, uslovili su da je sekretarske poslove obavljao neko od vjećnika na sjednici biranih,ili je ta pomoć bila pružena iz kruga pravnika lokalnog organa uprave. Dodatni teg bila je i smjena i nepopunjeno mjesto općinskog pravobranioca, pa zadatak općinskih vjećnika nije u tom periodu ni malo lak. Zadovoljivši složenu zakonsku proceduru odabira i potvrde, mjesto sekretara općinskog vijeća Bosanska Krupa je izborio mladi bosanskokrupski diplomirani pravnik, Muho Šertović, koji je svoje pravničko iskustvo pekao kao uposlenik bosanskokrupskog notarskog ureda. U

Hitno riješiti rušenje stare i gradnju nove Gimnazije
U posjeti bosanskokrupskoj općini boravio je premijer Federacije BiH, Mustafa Mujezinović. Razlog za posjetu su bili planirani projekti u ovoj općini, koje će pomoći Vlada Federacije BiH, a posebno se razgovaralo o izgradnji zgrade Gimnazije u Bosanskoj Krupi. Premijera Mujezinovića dočekali su općinski načelnik Armin Halitović i delegat u Domu naroda Federacije BiH, Mladen Lonić. Premijer nije krio svoje zadovoljstvo činjenicom da je primljen u novoj zgradi općine u kojoj su standardi za rad i pružanje usluga građanima na najvišem nivou, a za koju je i Federalna Vlada izdvojila značajna sredstva. Sa odobravanjem je primio i činjenicu da je mimo Vlade Federacije BiH obezbijeđeno finansiranje vodovoda za Pištaline, Jezerski i Mahmića selo u visini blizu tri miliona maraka i da projekat uskoro ulazi u izvedbenu fazu. Tokom razgovora u kabinetu načelnika, najviše riječi je bilo o izgradnji zgrade Gimnazije u Bosanskoj Krupi. Premijer se i sam želio uvjeriti u stanje ovog objekta, a poslije obilaska zgrade Gimnazije i viđenog stanja, premijer Mujezinović je od direktora škole i svih odgovornih zatražio što hitniju akciju, da se učenici isele iz ovog objekta kako niko ne bi stradao, a onda i da se što prije pristupi rušenju stare zgrade. – Ovdje djeca ne mogu pohađati nastavu i svi moramo odmah reagovati da se zgrada što prije sruši i započne izgradnja nove, rekao premijer Mujezinović. Općinskom načelniku Arminu Halitoviću obećao je početnu podršku, kako bi se što prije zaokružila finacijska konstrukcija i otpočela izgradnja nove zgrade Gimnazije, jer je svjestan da u ovakvim uslovima učenici i nastavno osoblje više brinu o svojoj sigurnosti, nego o usvajanju znanja.

Muho Šertović

Za vrijeme posjete premijera Mujezinovića

Druga posjeta u samo petnaest dana najviših federalnih zvaničnika Gimnaziji Bosanska Krupa i njihova obećanja trebali bi biti garancija da će pitanje bosanskokrupske Gimnazije biti konačno riješeno i da će učenici već u školskoj 2011/2012. godini pohađati nastavu u novom objektu. Dževada ŠTANCL

kratkom razgovoru nam je rekao da je za njega prijava na raspisani natječaj bio izazov. Svjestan odgovornosti koje nosi novo radno mjesto, želi unaprijediti i osavremeniti rad Općinskog vijeća. Očekujući puno razumijevanje vjećnika, predstavnika političkih stranaka, nastojaće unaprijediti i suradnju općinske izvršne i zakonodavne vlasti, onako kako je to predviđeno Statutom općine i Poslovnikom o radu Vijeća. Dž. Š.

Obilježena sedamnaesta godišnjica „Faraona“

Održana Skupština Lokalne akcione grupe

Evocirali uspomene i olakšali dušu
Na 11. april formirana je, naredbom komandanta 511. slavne brdske brigade Mirsada Crnkića, izviđačko-diverzantska četa. U njoj su bili dobrovoljci, mladi i hrabri borci. Njihovi suborci su im dali ime „Faraoni“, a oni su to i bili tokom cijelog rata. Oko dvije stotine najboljih je prošlo kroz ovu četu, a njihovi uspjesi i danas su za nepovjerovati. Iz ove jedinice stasali su komandiri četa, starješine, članovi komande i komandant 511. slavne brdske brigade. Zato je bosanskokrupske „Faraone“ posebno obradovao poziv općinskog načelnika Armina Halitovića da zajednički obiđu mjesta pogibije njihovih suboraca i pripadnika Armije BiH, evociraju uspomene i olakšaju dušu. Arif Badnjević, član ove čete je rekao da je trajni zadatak upoznavanje generacija koje dolaze sa onim što je u nemogućim uslovima, ljubavlju prema zemlji, činila četa bosanskokrupskih „Faraona“. Preživjeli „Faraoni“ danas su obični ljudi koji se teško nose sa svakodnevnicom, kako zbog preživljenih najgorih i najmučnijih trenutaka u najtežim vojnim zadacima, tako i zbog općeg odnosa prema ljudima koji su iznijeli rat i kojima danas možemo zahvaliti život u svom gradu i u nedjeljivoj BiH. Dž. Š.

Za uloženu jednu marku dobili tri
U toku prošle sedmice, u Bosanskoj Krupi je održana godišnja skupština Lokalne akcione grupe (LAG), novog načina organiziranja, kada je u pitanju realizacija partnerskih odnosa lokalne uprave, nevladinog sektora i javno-privatnog partnerstva. Grupa je nastala još 2008. godine, a članstvo u njoj potpisale su općine Sanski Most, Bosanska Krupa i Bužim. Realizirani projekti, po riječima predsjednika Skupštine Sanjina Halimovića su takvi da smo za uloženu jednu marku dobili tri. Na Skupštini je istaknuto da bi rezultati bili još bolji da je svoje potpisane obaveze izmirila općina Bužim. U prvom dijelu sjednice izabran je novi Izvršni odbor, a u njega su ušli Muhamed Kumalić i Amar Pajaopćine Bužim prema dogovorenom i potpisanom. Naime, zbog izostanka učešća ove općine, dosta projekata je ostalo nerealizirano, pa je zatraženo očitovanje Mirsada Šahinovića, nečelnika općine Bužim. Članovi Skupštine su usvojili strategiju Ruralnog razvoja za područje tri općine potpisnice. Pravci dalje aktivnosti su usmjereni na prekograničnu saradnju i u tom pravcu već je uspostavljena saradnja sa Centrom civilnih inicijativa Hrvatske i dogovorena realizacija projekata u visini od 86 hiljada eura. Projekti će se realizirati na području općina Bosanska Krupa i Sanski Most, gdje je inače i sjedište Lokalne akcione grupe. Dževada Š.

zetović iz Sanskog Mosta, Mihridžana Redžić i Indira Komić iz Bosanske Krupe i Asim Dizdarević iz Bužima. Otklonjena je nedoumica oko mogućeg sukoba interesa, pa je na čelu skupštine ostao Sanjin Halimović. U drugom dijelu Skupštine izvještaj o radu je podnio direktor Lokalne akcione grupe, Šefik Veladžić, koji se najviše bazirao na poteškoće koje su nastale odnosom

Izbor

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

13

Razgovor s povodom

Prof. dr. Muhamed ŠKRGIĆ
predsjednik Kluba poslanika DNZ BiH u Skupštini Unsko-sanskog kantona i jedan od ovlaštenih pregovarača ove stranke u nedavnom postizanju famozne „Koalicije semafor“.
Naš sagovornik dovršava u oktobru treći mandat poslanika u Skupštini Unsko-sanskog kantona kao član DNZ-a. Član je zakonodavno-pravne komisiji u svim mandatima, a trenutno je i član komisije za budžet i financijskoekonomsku politiku. Bio je svojevremeno i član komisije za obrazovanje. Profesionalni je poslanik a izvan toga bavi se predavanjem na fakultetu povremeno, a također povremeno drži predavanja za javne institucije, kao što je Pedagoški zavod. Ima zvanje vanrednog profesora. Press konferencija DNZ održana u petak na kojoj je naš sagovornik kazao nekoliko interesantnih podataka, opredijelilo nas je da upravo sa njim razgovaramo, između ostalog i kao jednim od nedavnih učesnika u razgovorima koji su rezultirali famoznom „Koalicijom semafor“. Profesor Škrgić je na press konferenciji kazao kako u ovom trenutku na djelu imamo „raspad sistema“, te hiperpopulaciju u kojoj radi što ko hoće, pa i sudovi koji rade uglavnom po narudžbi stranaka i stranačkih lidera.

SKUPŠTINSKA VEĆINA
ReprezenT: Nema sumnje da je DNZ u posljednjih nekoliko mjeseci vodila obilje razgovora i dogovora. S kim ste sve razgovarali, zašto i iz kojih razloga ste vodili razgovore i šta su njihovi rezultati? Muhamed Š.: Respektirajući trenutnu političku situaciju u BiH, ekonomsku i socijalnu, i svaku drugu situaciju, dakle cjelovit ambijent u BiH, odnosno USK-u, Predsjedništvo DNZ-a je na svojoj pretposljednjoj i posljednjoj sjednici posebno naglasilo potrebu i obavezu razgovora sa svima potencijalnim političkim strukturama u Kantonu, a sa ciljem da se sve ono što se radi privede bliže interesima građana. Dakle, postavili smo koncept potpune otvorenosti za razgovor sa svakom političkom parlamentarnom strankom u Skupštini USK-a. Slijedom takvih zaključaka, obavili smo razgovore sa SBiH, SDP, SDA i sa A-sda. U međuvremenu, nekim od tih stranaka se razgovaralo možda malo više, nekima malo manje, ali sa svim strankama smo obavili razgovore na temu novonastale situacije, a posebno nakon pada Vlade, kada joj je izglasano nepovjerenje. Razgovore smo obavili i sa nezavisnim poslanikom Ibragom Topićem. Kada je u pitanju intenzitet razgovora, moram naglasiti da je najviše pregovarano sa Asda i to uglavnom na njihovu inicijativu, dolaskom u Veliku Kladušu. I sa SDA je također isto bilo. Mi smo tražili da ti razgovori, što se nas tiče, mogu biti javni potpuno. Ali, oni su najviše insistirali na tajnim razgovorima. ReprezenT: Da li je u tim razgovorima i pregovorima bilo kakvih postignutih dogovora koji se kasnije nisu ispoštovali i koji neće biti realizirani? Muhamed Š.: Mislim da smo se mi u razgovorima postavili na jedan izuzetno kvalitetan način. Mi smo svim sagovornicima ponudili jedan jedinstven koncept, a to je da se u tri moguće varijante DNZ želi uključiti u razgovore o sudbini Vlade i sudbini Kantona u cjelini. Prije toga, mi smo na svojim sastancima razgovarali o svim tim mogućim potencijalnim dobicima i eventualno nešto što bi moglo da utiče na dalji razvoj DNZ-a, ali smo ostali pri generalnom zaključku da razgovaramo sa svima koji to žele sa nama i da im ponudimo tri moguće varijante našega stava, bez obzira šta oni tražili i šta oni mislili. Ta tri stava su poznata, a oni su uglavnom da DNZ ne učestvuje nikako u vlasti, odnosno da bude klasična opozicija, da učestvuje u vlasti shodno rezultatima izbora i treća varijanta da učestvuje s vremena na vrijeme u rješavanju značajnih problema za građane USK-a. ReprezenT: Šta za DNZ znači ova skupštinska većina, odnosno novoformirana koalicija, i koliki je njen vijek trajanja? Muhamed Š.: Što se tiče skupštinske većine, ja želim posebno da naglasim da ovo nije nikakva koalicija. Dogovoreno je da će se na sjednici Skupštine USK-a, onog dana kada tačka dnevnog reda bude budžet, glasati za budžet kao prevashodni interes budžetskih korisnika i života na Kantonu, jer je Odluka o privremenom finansiranju istekla sa 31. martom i zakonska je obaveza da se donese budžet. Mi smo stog aspekta prihvatili da glasamo, i nama su se priključili SDA i SDP. Tokom rasprava su i predstavnici drugih stranaka glasali za budžet. Ovo nije nikakva koalicija, već je to moment u kojem smo mi po principu jedne od onih varijanti spremni rješavati. Nama je u zadnjim razgovorima nuđeno da budemo koalicija i od jednog, i od drugog bloka, ali nama politički u ovom momentu pred izbore zaista ne odgovara bilo kakav razgovor na tu temu. ReprezenT: Koliki vijek trajanja onda ima ovaj vaš dogovor? Muhamed Š.: Što se tiče DNZ-a, ona će svaki problem koji se postavi pred Skupštinu, i sve ono što treba Skupština USK-a rješavati, uključiti se vrlo konstruktivno, i glasati za, neovisno o tome ko će glasati, ili ko neće. Mi smo po mom mišljenju sada vrlo odgovoran centar, bez obzira šta koja stranka mislila o sebi. Uvijek ćemo se zasigurno priključiti konstruktivnom rješenju pitanja, koje dođe na dnevni red Skupštine. Ko god se priključi, dobro, a ko ne, to je njihova odgovornost. Ova budžetska većina je imala vijek trajanja do onog dana kada se donio budžet. Ona će imati naredne većine od slučaja do slučaja, od problema do problema. Ukoliko neko bude predlagao rješavanje nekog problema na način za koji mi smatramo da je najkonstruktivniji na Kantonu, mi smo tu i bićemo većina za to. Mi nemamo nikakvih obaveza prema ovoj budžetskoj većini. Jedno je pitanje da smo mi podržali budžet jer je to interes Kantona. Drugo je pitanje što je taj budžet uvažavao minimum nekakvih normalnih kriterija prilikom donošenja i raspodjele sredstava za kapitalne projekte. I naravno, pristali smo da budemo budžetska većina iz razloga što je prihvaćen naš prijedlog da se odstupi od bilo kakvih političkih i kadrovskih odmazdi. ReprezenT: Kakav je značaj davanja ovlasti smijenjenoj Vladi da nastavi raditi? Muhamed Š.: Vladi je izglasano nepovjerenje i članovi Vlade su podnijeli ostavku. Tražili su da se razmatra ta ostavka. DNZ je bio stava da Vlada nastavi svojim radom u onom sastavu koji je sada, bez odmazde i nekog rekonstruiranja sa nečijim privatnim interesima. Nama je u interesu da nastavi funkcionirati Vlada što je moguće bolje, do izbora, jer cijenimo da bilo kakva rekonstrukcija u ovom času ne bi donijela boljitak građanstvu i zbog toga smo zauzeli takav stav što se tiče toga. Premijer Vlade je tražio da se posebnim zaključkom ili odlukom obaveže Vlada da nastavi u skladu sa zakonom vršiti svoju funkciju, da to ne bude kao što je regulisano Ustavom, jer nedovoljno i neprecizno su poslovnikom Vlade i Skupštine regulisana prava i obaveze u „tehničkom mandatu“ koji de facto i ne postoji. Mi smo tražili da se donese akt koji će njih obavezati, do formiranja nove skupštinske većine, da rade u punom kapacitetu i da se osjećaju odgovornim. Jer, sada se pojavila praksa, koja dosad nije bila, a to je da su neki ministri najavili da ne žele dolaziti na posao. Postojao je jedan period u kojem ni oni, niti službenici nisu ništa radili, jer im je izglasano nepovjerenje. Obzirom da se takav akt po zakonu može donijeti, mi smo to i učinili. Ključno pitanje je to da rad Vlade u „tehničkom mandatu“ ni ustavno ni poslovnički nije regulisano, a trebalo je donositi važne odluke za Kanton. U takvoj situaciji, premijer i preostali ministri su tražili neku potvrdu da oni mogu punovažno raditi i da njihove odluke mogu biti meritorne. ReprezenT: Da li je bilo razgovora da ove tri stranke koje sada čine „budžetsku većinu“, formiraju i Vladu? Muhamed Š.: Bilo je spremnosti i zahtjeva, ali DNZ nije bila spremna da u tome učestvuje. ReprezenT: U čemu je DNZ popustio u ovim razgovorima? Muhamed Š.: Minimum interesa je bio realizacija programa koji su, da je normalno vrijeme, bili i preskromni. Ali mi dosad nismo imali prilike ni takve programe da realiziramo. I još ono što je bitno, jeste to da nema osvete, nema protjerivanja i nema nekih drugih radnji u Skupštini koje ne odgovaraju jednom momentu u kojem se nalazimo sad pred izbore. ReprezenT: Predsjedavajući Skupštine Admir Hadžipašić je iz A-sda! Muhamed Š.: Pa ni za predsjedavajućeg Skupštine nećemo tražiti da se smjeni, sve dok on radi svoj posao onako kako treba. ReprezenT: Kako vaše članstvo gleda na ove razgovore i dogovore? Muhamed Š.: Ja sam siguran da ih moramo malo više informirati o svemu, jer postavljaju mnogo pitanja, a čim im se objasni, onda je sve jasnije. Oni imaju jako veliko povjerenje u nas, što je meni posebno drago. Jer mi smo otvoreni i transparentni, i kada su vođeni razgovori, uvijek smo tražili da to bude transparentno, javno i pred kamerama. Mi imamo apsolutnu podršku i rukovodstva i članstva stranke, jer su svi oni pratili događanja u Kantonu i našu konstruktivnu ulogu i pratili su jedan zaokret kada je

Razgovarao:

Esad ŠABANAGIĆ

OD SLUČAJA DO SLUČAJA
u pitanju odnos drugih stranaka prema DNZ-u. ReprezenT: Kako se ovo može odraziti na vaše članstvo kada su u pitanju izbori? Muhamed Š.: Apsolutno smatram da će ovo djelovati pozitivno na članstvo, jer tek sad vide snažnu ulogu DNZ-a i mi imamo informacije sa terena da ovo djeluje motivirajuće na naše članove. Mi smo dobili mandat od rukovodstva stranke da vodimo razgovore, ali na način da sve bude korektno i transparentno, a ako idemo u koaliciju, onda da je transparentno potpišemo. Nije ni jedan sagovornik bio transparentan. Niko nije htio da izađe javno u razgovore i dogovore. Nas su u Cazinu iz A-sda molili da uđemo s njima u koaliciju ali da nigdje to ne potpisujemo. Onda bi mi na taj način lagali svoje birače, a mi to nismo htjeli uraditi. ReprezenT: Da li je i DNZ već u izbornoj kampanji? Muhamed Š.: Na neki način jeste, jer DNZ je uvijek u kampanji. Mi smo formirali izborni štab i već vršimo pripreme za izbore. ReprezenT: Jeste li spremni kazati koji bi rezultat izbora zadovoljio apetite DNZ-a u oktobru? Muhamed Š.: Mislim da je realno za očekivati oko 30 posto glasova više u našem Kantonu, što bi bilo osam poslanika u Skupštini USK-a. Smatram da je to u ovom trenutku realno. ReprezenT: Kakva je vaša poruka građanima USK-a u ovom trenutku? Muhamed Š.: Mislim da su građani Kantona do sada u ovih 15 godina imali priliku vidjeti do čega nas je dovela dosadašnja politika, i da imaju priliku u DNZ-u birati jedinu stranku koja je istrajno bila konkretna opozicija, i koja nikad nije izdala građanstvo, kao ni svoje članstvo. Jer DNZ je i sada, do izbora, spremna činiti sve što je u interesu građana, iako to nisu na neki način interesi DNZ-a. Očekujem da će građani konačno prepoznati ovu stranku, koja je stranka centra, blago naklonjena lijevo, i koja uistinu nije opterećena ni nacionalizmom, niti bilo kojom drugom devijantnom pojavom. Mi smo do sada dokazali da su naši programi, kadrovi i ljudi istureni, i mi očekujemo snažniju podršku građanstva na ovim izborima. ReprezenT: Šta je garancija da se vi ne bi ponašali kao i ostali, kada bi ušli u vlast? Muhamed Š.: Mi garantiramo ako uđemo u vlast, da ćemo dati sve od sebe za ono što budemo obnašali vlast, da promoviramo programe DNZ-a, ugled i čast koju smo dosad imali, i da svojim radom, konkretnim zalaganjem, stvarnom realizacijom i bijegom od svake borbe za fotelje i svakih pojedinačnih interesa, učinimo sve za boljitak naše sredine.

14

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196

Feljton

Tefter (152)
ReprezenT od broja 33 na ovom mjestu pod naslovom „Tefter“ počinje objavljivati priloge krajiškog arizonca Rame Hirkića. Autor priloga će svojevrsnim presjekom arhiva, odnosno registra krajiške prošlosti pisati priloge o aktuelnoj sadašnjosti i perspektivnijoj budućnosti. Hirkić će komentarisati svođenje računa sa sobom, sa drugima, o nadanjima i zabludama, reviziji odluka, planova i shvaćanja i ponečeg zapisanog u knjigama.

Zanimljivosti iz Ontaria
nja koji do sada nije položio „pripravnički staž“ na više mjesta. Njegove kolege kažu da se slabo „odupire“ u krevetu! Avion je u polasku (povratna karta košta $ 421) kasnio više od dva sata i poletio je oko tri sata iza ponoći. Bio sam dobro naspavan tako da je čitanje Orhanove (nobelovac Orhan Pamuk, 1952) knjige „Muzej nevinosti” predstavljalo pravo zadovoljstvo. Čitajući knjigu prisjećao sam se putovanja u Istanbul, ljeta 1977. Bilo je to u vaktu žetve tako da sam prvi put u životu vidio veliko „brdo pšenice“. Vozač je bio rahmetli Kemo, a i glavni junak romana je po imenu Kemal. Saputnici su bili gospođa Eleona D. iz Zagreba i kladuški Zagrepčanin S. Miljković. Te, 1977. godine „Saniteks“ je zapošljavao oko hiljadu radnika od čega je svega 40-tak bilo sa višom i visokom spremom. Zadatak puta u Tursku bio je posjeta licenčnom partneru firme iz Njemačke sa kojom smo trebali potpisati Licenčni ugovor za proizvodnju kozmetike. Već naredne godine „sve smo pozavršavali“, i u proljeće (14. mart) 1978. proizvedena je i prva sarža. Istog mjeseca u Kladuši je proizvedena i prva be-ha pasta za zube. Priču bi mogla nastaviti divna kladuška apotekarica. „Saniteksovci“ na okupu Na aerodrom u Detroitu sletio sam u osam ujutro, tačno u vrijeme kad je predviđen let za Toronto. Pogledam na monitor i vidim da piše: „At Gate“ što mu ga znači da avion nije odlepršao! Čak nisam htio koristi ni „express train“ već sam lagano odšetao na drugi terminal za internacionalne letove. Usput sam kupio flašicu vode (2,50 $) i gustirajući pijuckao kao nekada rujno vino. Kod pulta je stajala crnoputa damica kasnih 30-tih godina, elegantnije popunjena. Nisu mi oči zaigrale već sam ravnodušno upitao šta se dešava sa letom broj 4062. Osmjehom je odgovorila da avion kasni i da će uskoro na monitoru biti naznačeno vrijeme polaska. Jedva sam pronašao slobodno mjesto za sjesti kako bi nastavio čitanje na 292 stranici gdje nobelovac opisuje „Je li normalno da čovjek tek tako ostavi zaručnicu”? Čitajući roman nalazio sam sličnosti Kemalove ljubavnice Fusun i Ovo Malo Duše iz Velike Kladuše! Na aerodromskoj kontroli u Torontu pregledajući popunjeni Deklaracioni list pita me mladi policajac je li mi ovo prvi dolazak u Kanadu. Odgovorio sam „da“ i dodao: „vjerovatno i posljednji“. Malo me bolje osmotrio i priupitao zašto! „Uskoro se selim u Europu“, a on je dodao „In Bosnia“! Moj stričević Raco se uzvrpoljio zbog kašnjenja i popušio par cigareta više. Nismo se vidjeli od proljeća 2007. kad je bio kod mene radi kompjutorske obrade teksta za knjigu „Afera’87“. Vidim da se u međuvremenu malo „težinski popunio“, a i povratak cigaretama nije mu trebao! Laganom vožnjom prispjeli smo na ručak u Hamilton. Bulka je naspremala i sve poredala na sto, dodajući: „Hirkići vole da vide šta je pripremljeno za jesti kako bi se lakše odlučili koliko čega. Poslije podne je počelo okupljanje (Muhamed, Fadila, Naifa, Rucko, Zekija, Seno, Alma, Amir…). Samo je Zekija i Muhamed zadržala „liniju“ od pred dvije decenije, a ostalih, nekoliko desetina koje sam susreo i vidio, dobro su sae podebljali. Želudcima je dobro, a srcima i dušama? Zavičaj i domaće dogodovštine su neiscrpne teme. Kanadu hvale u svakoj rečenici. Kako i ne bi: može se solidno živjeti čak kad solidno i ne
Druženje Krajišnika u Hamiltonu

Ramo Hirkić
ntario je prva po broju stanovnika (13,5 miliona) i druga po površini (preko 412 hiljada kvadratnih milja) od deset kanadskih provincija, odnosno zauzima blizu 37 % površinski najveće države u zapadnoj hemisferi sa gustoćom naseljenosti od samo četiri osobe po kvadratnom kilometru. Glavni grad pokrajine je Toronto (5,132 miliona), najveći grad u Kanadi u kojem živi više od dvije petine stanovnika Ontaria. Pokrajina je locirana u istočno-centralnom dijelu Kanade, graniči sa pet USA država u dužini oko 2500 km od čega je najveći dio vodena granica. Temperaturne razlike kreću se od + 30 ljeti do 40 stepeni Celzija zimi sjeverno od Toronta. Historija joj doseže do oko 7.000 godina, a od Evropljana je otkrivena 1.610 (dva francuska moreplovca Etinne Brule i Samuel de Champlain). Po visini GDP per capita ( 43.847 can $) Ontario je na šestom mjestu kanadske konfederacije. Bolji poznavaoci kažu da u ovoj pokrajini boravi oko 100-njak familija iz Cazinske Krajine. Jedan među prvim doseljenicima polovinom minulog stoljeća je i nedavno preminuli A. Dolić (1939. -2008. ) sa vrha Begluka kod Velike Kladuše. O najmlađem i najstarijem Krajišniku u pokrajini nije mi znao ništa niko kazati od par desetina doseljenika sa kojim sam razgovarao tokom posjete prve sedmice aprila 2010. Posjetu sam isplanirao u januaru sa veoma ambicioznim programom koji se djelomično ostvario. Zadovoljan sam i bilo mi je super. Na put sam krenuo utorak (30. marta) u kasnim večernjim satima. Tokom vožnje od 20tak minuta do aerodroma Meho mi je pričao svoje aktuelne ljubavne dogodovštine sa jednom predebelom gospođom srednjih godina. Vezu sam morao bataliti poslije dva-tri susreta: mnogo jede, još više pije, a ni u krevetu nije bogzna šta, priča kladuški Todorovljanin, neže-

Piše:

radiš, a ni „socijala“ nije loša! Ono zbog čega se u Americi „satrašmo” (otplate, osiguranja…) radeći ovdje je „sitnica“. Živjeti u Kanadi i Americi je velika razlika. Kanada je država koja se može s obrazom svakom preporučiti, a Amerika samo onima koji nemaju izbor! U Kanadi mladim osobama perspektiva zavisi od njihovih ambicija i volje, sve je dostupno i besplatno! Drugi dan po povratku iz Niagara Falls navratili smo kod Smaila H. i njegove Zlate, doseljenici sa šturlićkog područja. Za tren oka došao je Hilmo i Tehvida (doseljenici iz Pećigrada) pa smo „razvezli“ priču kao kad skačeš s kamena na kamen! „Saniteksovci“ se raspričali prelistavajući „knjigu“ kopije novina „Saniteks“ 1973-75 koju sam priredio svom rođaku za uspomenu na posjetu. Pitaju da li je moguće sačiniti kakvu priručnu monografiju, foto historiju i-ili slično. Kad sam ih saslušao odgovorio sam: pomoći mogu, ali organizator ne mogu biti radi prezauzetosti sa projektima u toku. Evo vam Race, zovite Džemala, Ismeta i ostale. Valjda se od oko 200 „Saniteksovaca“ na ovom kontinentu, njihovih dobrih poznanika i onih iz Čaršije može profilirati „izdavački odbor“?! Hamilton, grad čelika Na zapadnoj obali Niagara poluostrva, središnjice između Toronta i američkog grada Buffala, smješten je lučki grad Hamilton sa blizu 700 hiljada stanovnika, među kojima i 30tak familija iz Cazinske Krajine. Po broju populacije deveti u Kanadi i treći u pokrajini Ontario. Osnovan je od Georga Hamiltona (1815.) kad
Panorama Hamiltona

dijelu grada. Sa obližnjeg brežuljka Hamilton se vidi kao na „dlanu“, a u pozadini jezero po kojem plovu brodovi iz cijelog svijeta! Oko jezera je željeznička pruga koja sa vodenim vezama gradu omogućuje efektivan i racionalan transport teških tereta. Većina građana Hamiltona će vam s ponosom pričati o nekom od šest pobratimskih gradova (dva iz USA i po jedan iz Japana, Kine, Indije i Meksika). Sa osmijehom će komentarisati neto objavljene rezultate ankete u lokalnim novinama prema kojima su Hamiltonovci najveće „poguzije“. Naime, anketa pokazuje da je u Hamiltonu najveći procenat stanovnika sa viškom kilograma tjelesne težine! Od ostalih aktuelnosti iz dnevnih novina („The Globe and Mail“ - kanadske nacionalne novine) pripomenuću prilog o infrastrukturi koji piše o pripremama stanica za punjenje baterija elektronskih automobila. Autor priloga, Chris Atchison, navodi kako se planira izgraditi oko pola miliona jedinica za punjenje na kanadskim autoputevima do 2018. čija cijena u brdovitim područjima će iznositi i do $ 3,500. Standardna cijena u naseljima standardne jedinice od 240 V koštaće oko $ 750. Bosna - Djeci šehida 2010 U subotu, 3.aprila, posjetio sam 15-ti tradicionalni turnir u malom nogometu koji se svake godine održava u Londonu. Pod gornjim naslovom humanitarni turnir je i najveća sportska manifestacija pokrajine Ontario. Ove godine učestvovalo je 25 ekipa (rekord je 32), iz Amerike (15) i Kanade (10). Na turniru se trebao pojaviti i Bobo sa svojim „Chicago Stars“, ali se nešto poremetilo! Dolaskom oko podne pred veliku „balon“ dvoranu London Optimistic Soccer Doma na više okolnih parkinga organo-

O

je ovaj kupio Duround farmu neposredno poslije rata (1812.). Krajišnici su skloni kazati kako je vlažna klima (-19 do + 38) u ovom jezerskom gradu slična onoj u zavičaju! Za razliku od države Kanade, u kojoj petina stanovništva nisu rođeni Kanađani, originalni domorodci (sjevernoamerički Indijanci) čine svega 1,7 % od oko 33 miliona stanovništva države, u Hamiltonu je demografija nešto drukčija. Porast stanovništva je oko 4,3% godišnje, ali porast useljeničke populacije je 7,7% (u zadnjih šest godina oko 3.500 doseljenika svake godine).. U ovom gradu je „centralni“ ured za imigrante, a na aerodromu u Torontu vidio sam veliku salu puno dospjelih imigranata koji čekaju „papire“ od kojih će većini krajnja destinacija biti Hamilton. Grad je centar industrijalizovanog regiona u kojem je teška industrija tradicionalna baza ekonomije. Statistika kaže da je preko 60 % kanadskog čelika proizvedeno na priobalnom

Prilikom posjete humanitarnom turniru

leptički sam procijenio oko hiljadu auta. Unutar dvorane su dva terena za mali nogomet sa umjetnom-travnatom podlogom za koju mi rekoše da i nije prijatna za „klizeće startove“. Organizator mi tvrdi kako se u dvorani „stalno“ nalazi oko 600 posjetilaca. Dvostruki pobjednici, domaća ekipa „Dominos“ ispali su već u drugom krugu, a pehar je otišao u američku državu Michigen, grad Grand Rapids, jer je ekipa „Ljiljan“ iz navedenog grada pobijedila momčad „Bosne“ iz Kitchenera! Ekipa „Šturlić“ nije imala sportske sreće pa su brzo ispali i mogli se bolje pripremati za večernju noćnu zabavu za koju je pripremljen veoma osmišljen program. Uz igranje naših kola i zvuke sevdalinke goste je zabavljao Šeki Bihorac. Phoenix, 42-god. upisa zajma za puteve (12. april 1968) ramoh@q.com

Izbor

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

15

Mladi folkloristi Udruženja „ABC Podzvizd“ na „Zvucima Evrope“ u Mrkonjić Gradu

Tri nagrade za mlade Podzvižđane
PODZVIZD - Na III međunarodnoj smotri dječjeg folklora „Zvuci Evrope“ održanoj u Mrkonjić Gradu, pored članova sekcije KUD-a „ABC Podzvizd“ sudjelovali su ansambli i kulturnoumjetnička društva „Grmeč“ iz Drinića, „Čajavec“ iz Banjaluke, „Nikola Kokošar“ Šipovo, „Petar Prvi Karađorđević“ Mrkonjić Grad, „Naša mladost“ Ključ, KUD „Prosvjeta“ Teslić i folklorna sekcija doma kulture „Borkovic“ - Beograd. Ovom prilikom je prezentirana kako MZ Podzvizd tako i općina Velika Kladuša, a njihov nastup je veliki uspjeh s obzirom da se radi o njihovom prvom nastupu

Udruženje FC „ABC Podzvizd“ sa svojom sekcijom KUD-a u subotu 10. aprila 2010. godine učestvovalo je na III međunarodnoj smotri dječjeg folklora „Zvuci Evrope“ u Mrkonjić Gradu, a u organizaciji JU Kulturni centar „Petar Kočić“. Mladi Podzvizđani pobrali su sve simpatije publike i žirija, te tako osvojili nagradu za opći utisak i rekonstrukciju narodne nošnje. Ovakav rezultat dobiva još više na vrijednosti kad se uzme u obzir da je sekcija KUD-a pri Udruženju „FC ABC Podzvizd“ formirane tek prije četiri mjeseca

Nastup mladih podzvizdskih folkloraša

Mladi folkloraši Udruženje “ABC Podzvizd”

izvan Velike Kladuše. Takmičenje se održalo u dvije kategorije i to: „Izvođenje narodnih igara“, te u drugoj kategoriji „Originalnost u rekonstrukciji narodnih nošnji“ i izboru „najljepšeg plesnog para“. U prvoj kategoriji, koja je obuhvaćala sedam potkategorija, članovi „ABC Podzvizd“ su se predstavili koreografijom „Gradske igre“, koju potpisuje koreograf Asmir Čerkez, te za svoje izvođenje od strane Stručnog žirija dodijeljena im je nagrada za „Opći utisak“ (ulazak na scenu, scensko ponašanje, izbor plesnih elemenata i koraka, naklon i odlazak sa scene). U drugoj kategoriji takmičarskog programa „Originalnost u rekonstrukciji narodnih nošnji“ članovi „ABC Podzvizd“ su osvojili prvo mjesto, kao i u kategoriji „Najljepši plesni par“. U generalnom plasmanu članovi „ABC Podzvizd“ su zauzeli veoma dobro četvrto mjesto, što je veliki uspjeh imajući u vidu da su s radom počeli prije nepuna četiri mjeseca. Vrijedno je istaknuti da su ova priznanja tim značajnija što je žiri bio sastavljen od eminentnih stručnjaka iz oblasti etnologije, etnomuzikologije,

etnografije, a predsjednica žirija je bila Desa Đorđević, penzionisana profesorica etnografije i etnomuzikologije iz Beograda. - Nagrade „Opći utisak“ i „Najljepši plesni par“ i osvojeno 1. mjesto u kategoriji „Originalnost u rekonstrukciji narodnih nošnji“ su odraz predanog rada svih članova Sekcije kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Također, dobili smo i poziv za naredni Četvrti festival, koji će se održati naredne godine, kazao nam je Asmir Čerkez, predsjednik Sekcije kulturno-umjetničkog stvaralaštva i koreograf u Udruženju „ABC Podzvizd“. Čerkez se također ovim putem zahvalio i direktoru OŠ „Podzvizd“ Amiru Hadžiću, što je učenike koji su nastupali za taj dan oslobodio nastave. Također se zahvalio i roditeljima koji su veoma aktivno učestvovali u dosadašnjem radu. Predsjednik Udruženja „ABC Podzvizd“ Aziz Hušidić je rekao da prvi nastup i prvi rezultati potvrđuju veliku zainteresiranost i talentiranost mještana Podzvizd kada je folklor u pitanju. Kroz sport Podzvizd je prepoznat širom svijeta, a sada nam ostaje da to učinimo i kroz kulturno-umjetničke aktivnosti ovog Udruženja. Bilo je predivno gledati ovaj najmlađi KUD na ovoj smotri kako lebde u zraku i što je jako bitno da tokom cijelog toka trajanja tačke aplauzi od petstotinjak prisutnih u dvorani nisu prekidali, kazao je Hušidić. - Ovo je za nas jedan veliki doživljaj i uspjeh, treme je bilo dok nije počela muzika, plakali smo od sreće nakon našeg nastupa, sad ćemo još više vježbati, slušati naše nastavnike, rekao nam je jedan član ovog društva, a ostali su ushićeno potvrdili njegove riječi. Nastup mladih članova KUD „ABC Podzvizd“ pratili su nastavnici Asmir Čerkez, Jasminka Dizdarević, Jasminka Pajazetović i predsjednik Udruženja Aziz Hušidić, kao i veliki broj roditelja i mještana MZ Podzvizd. Hasan MUJAKIĆ

Rezervišite vaš termin za test vožnju kod vašeg ovlaštenog škoda partnera

ŠKODA CENTAR BIHAĆ
Tel: 037/350-008; Fax: 037/350-884

Web: www.radiovkladusa.ba E-mail: radiovk@bihnet.ba Marketing: 037/771-531

16

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196

repo

Pokazna vježba jedinica Civilne zaštite općine Bihać

Jedinice sa najmodernijom opremom u BiH
BIHAĆ - U srijedu na platou ispred doma Kulturnog centra u Bihaću, a u povodu Dana Civilne zaštite i 750. godišnjice grada Bihaća, održana je metodsko-pokazna vježba Jedinica specijalizirane namjene Civilne zaštite općine Bihać. Građanima Bihaća u prisustvu mr. Hamdije Lipovače, načelnika Bihaća i komandanta Općinskog štaba Civilne zaštite Bihać, te brojnih zvaničnika iz političkog i društvenog života općine Bihać i USK-a, predstavljene su jedinice koje su opremljene najmodernijom opremom u BiH i koje su u svakom trenutku spremne reagirati u slučaju elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih situacija na području općine Bihać, pa i šire. - Bez obzira što je mirnodopsko stanje, Općina Bihać svake godine iz svog budžeta izdvaja financijska sredstva za nabavku opreme za jedinice Civilne zaštite i rezultat toga jeste i ova pokazna vježba i predstavljanje opreme koju nema niti jedna druga jedinica civilne zaštite u BiH, istakao je načelnik Lipovača. Prisutni su tokom vježbe mogli vidjeti prezentaciju sistema za zaštitu od poplava, opremu za boravak na otvorenom, nove uniforme za pripadnike Civilne zaštite, vatrogasce i ronioce, gumene čamce za spašavanje, ronilačku opremu, defibrilator, itd. Građanima Bihaća ovom prilikom na korištenje je otvorena i uređena plaža uz obale Une. Prema riječima Fuada Dedića, pomoćnika načelnika Službe civilne zaštite Općine Bihać, u sastavu jedinica Civilne zaštite zajedno s zaposlenim u četiri javna preduzeća, nalazi se 587 pripadnika, a za jesen je planirana i zajednička vježba s pripadnicima Oružanih snaga BiH. Rusmir KARAT
Reanimaciju utopljenika izvode lječnici Hitne službe

Visinska sječa polomljenih stabala od nevremena

Brojni posmatrači vježbe Civilne zaštite Bihać

Prevoženje utopljenika u Hitnu službu Doma zdravlja

Drugi dio izlaganja akademika Muhameda Filipovića
istorija je čudna i ona je krivudava. Vi ste doživjeli teške stvari u vrijeme takozvane Cazinske bune, ali niste samo vi. Doživjeli su to i mnogi slojevi našeg društva, mnogi narodi u ovoj zemlji, mnogi ljudi radi svojih političkih, vjerskih i kulturnih uvjerenja ili ponašanja. Ako uzmete u obzir mene kao primjer, ja sam tri puta isključivan iz komunističke partije, pa sam dva puta izbacivan sa posla. Ali, ako se to samnom dešavalo, nisam ja smatro da mi je neko učinio nešto krivo, već je sistem bezličan, sistem je apstraktan, sistem je mašinerija koja mrvi, i to prije svega svoje ljude. Nemojte zaboraviti da je ta komunistička diktatura najviše komunista stavlja u zatvor i progonila. Ali to nije smetalo da ja i Hamdija budemo odlični prijatelji i dobri drugovi. Međutim, ja sam u tome bio i istomišljenik Hamdije, ali neću ovdje govoriti kao njegov istomišljenik. Ja sam po vokaciji, po svom zanatu, naučnik, i za mene su primarne procedure utvrđivnje istine u bilo kom domenu, bez ikakvih prethodnih ideoloških, religijskih, političkih i bilo kakvih drugih sudova. Za mene je istina osnova svakog mogućeg racionalnog i relavantnog mišljenja, i ja ću ovdje govoriti o Hamdiji kao naučnik. A sad, šta može naučnik govoriti o Hamdijinom mjestu u našoj historiji i našem političkom životu i životu našeg naroda. Poznata je stvar da svako novo sito o klinu visi i da svako ko dođe na vlast, smatra da mu je dužnost ili da sve ono prije njega negativno kvalificira. I ne treba nikog da čudi što su

Sistem je mašinerija koja mrvi, prije svega, svoje ljude
jedni ljudi koji su došli na vlast sticajem određenih okolnosti, između ostalog nastojali da kažu da svi prije njih nisu bili, kako bi mi muslimani rekli, sahib, da im maslo nije bilo za ramazana, da su ovakvi i onakvi a mi smo oni pravi, i tako dalje. Nema pravih u historiji, i svi su u historiji ovakvi i onakvi, bolji i slabiji. Jedino prema čemu se ljudi mogu mjeriti u historiji, to su njihova djela i ono šta su učinili. Ja ću vam kratko reći da je naš bošnjački narod imao tužnu i neprijatnu historiju. Kad su se Osmani odavde povukli, Evropa nama nije omogućila na berlinskom kongresu samostalnost, kao što je to omogućila Srbima u Srbiji. Srbija je na berlinskom kongresu proglašena za punopravnu državu. Sve zemlje na Balkanu, koje su digle ustanke protiv Osmanskog carstva, kao što su Crna Gora, Bugarska ili Grčka, tada su dobile status slobodnih nezavisnih zemalja. Bosnu i Hercegovinu, koja je također digla 1832. godine ustanak protiv osmanske vlasti, niko nije htio pomoći iz Evrope, a obilato su pomagali srpsk, grčki i ruski ustanak. Bosanski ustanak niko nije htio podržati, a zašto?! Zato što su vodeća snaga tog ustanka bili Bošnjaci, koji tada u proglasu o ustanku kažu mi hoćemo da u našoj zemlji naši ljudi imaju glavnu riječ, jer su je oni branili, odbranili i očuvali, i oni trebaju da upravljaju snjom. I to svi u BiH, i muslimani, i katolici i pravoslavci, a tad su se svi ljudi zvali Bošnjaci. Obzirom da su muslimani bili najbrojniji, najrazvijeniji, najbogatiji, najobrazovaniji, jer su gradili i biblioteke, i škole, i medrese, i mektebe, a to što su muslimani u svemu vodeći, drugima nije ovdje odgovaralo. Evropa ni dan danas ne želi da prihvati jednu državu u Evropi u kojoj će muslimani imati vodeću ulogu. To vidimo kako se odnose prema Turskoj, a kako se odnose prema nama i tako dalje. Austrijanci su dali mandat Austriji da okupira Bosnu, a nisu joj dozvolili da ona proglasi svoju nezavisnost i da je podrže. To je ključ naše nesretne historije 130 godina nakon toga. Kad su Austrijanci došli ovdje, Bosanci su se oduprijeli. Ono što su smatrali šetnjom vojničkom, uspostavilo se kao vrlo težak rat. Umjesto 10 dana koliko su planirali okupacione kampanje, oni su ostali tri mjeseca, gaće su okrvavili, ali su okupirali Bosnu i zaveli teški teror. Baron Filipović je samo u Sarajevu streljao i objesio 1.200 ljudi. Evo ovdje je i Kladuša koja je među zadnjima pala, i tu su pobijeni ljudi, u Bihaću su musketani ljudi koji su pružali otpor. Šta je nauk, sekvester imovinu, pa porez, pa oduzimanje zemlje, oduzimanje imovine. Tad dolazi stara Jugoslavija i agrarna reforma, koja je oduzela 1.860 dunuma najbolje zemlje muslimanima i podjelila je srpskim seljacima. Da kažem kakva je naša historija, odviknuto nam je pravo da smo subjekti u Srbiji. Mi smo definirani kao neopredjeljeno stanovništvo, a to znači da nemamo identiteta. Možemo eventualno Akademik Muhamed Filipović da se opredjelimo da postanemo Srbi ili Hrvati, a mi smo zapravo mogli biti samo rezerva. Mi nemamo historijski subjektivitet, mi nemamo politički, mi nemamo moć. Glavni historijski zadatak onih koji su se borili za slobodu ne samo muslimana i njihovih prava nego Bosne i Hercegovine, je BiH nemože opstati ako ne živimo ravnopravno. Niko ne može u Bosni dominirati, jednostavno, takva je logika Bosanske historije i bosanskog života, trebalo se boriti za nacionalni identitet i afirmaciju i ravnopravnost muslimana. E, vidite, u toj borbi Hamdija je bio najvažniji ključni čovjek, ja sam u tome učestvovao i mogu govoriti ne samo kao naučnik, poznajem sve dokumente i sve okolnosti središnji proces kao direktni svjedok onog što se zbilo. 1961. godine, kada se po prvi puta u centralnom komitetu komunističke partije tada savezom komunista Bosne i Hercegovine vodila rasprava o nacionalnom pitanju, najveći broj ljudi je bio stao na stranovište da smo mi svi jugoslaveni da nacionalno pitanje muslimana ne postoji i da ne bi trebalo da se pokreće i tako. Dva dana je diskusija je trajala, cijeli stenogrami i svi materijali sa te diskusije su poslani u Centralni komitet saveza komunista Jugoslavije u kancelariju Patra Stambolića, i naša je velika sreća da je tamo bio Hamdija, jer je on u to vrijeme radio u Centralnom komitetu. Petar Stambolić je odlučio da se taj materijal zaledi i da se ne nastavljaju daljne rasprave. ( posljednji nastavak u slijedećem broju )

H

U povodu 22. godišnjice od smrti Hamdije Pozderca u Cazinu je 4. aprila održana prigodna akademija na kojoj je o ovom velikanu Cazinske Krajine govorio akademik Muhamed Filipović. U prvom broju objavili smo prvi dio izlaganja akademika Filipovića, drugi dio objavljujemo u ovom broju a treći i posljednji dio u slijedećem broju. - Iza Hamdije nema nesreća, nema katastrofa, iza njega je samo činjenica da je nakon priznavanja muslimanske nacije u BiH počeo prosperitet, ljudi su se osjetili slobodnijim, počeli su stvarati, počela je nova era u kulturi. Zalagao se za stvaranje institucija koje znače jednu državu, jer državu ne predstavlja samo vlast, nego i institucije koje nose ideju te države, kazao je između ostalog akademik Filipović.

rtaža
Predstavljamo kadete i juniore „Sloge“

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

17

Omladinska nogometna liga

Uspješne mlade nade
iz BOSANSKE OTOKE
BOSANSKA OTOKA - U okviru omladinske nogometne lige BiH, grupa „Zapad“, veoma uspješno se takmiče juniori i kadeti Nogometnog kluba „Sloga“ iz Bosanske Otoke. Juniori, odnosno igrači do 18 godina se nalaze u sredini tabele, dok njihove mlađe kolege kadeti, odnosno igrači do 17 godina trenutno zauzimaju drugo mjesto na tabeli. Interesantno za kadetsku ekipu je to da već više od 400 minuta nisu primili gol, a odbrana na čelu sa golmanom Kenanom Mušićem i stubom odbrane, kapitenom Harisom Čauševićem funkcionira odlično, dok u napadu imaju odlične strijelce Mirzu Mustedanagića, Aldina Bunića i Muhameda Velića. Mirza Mustedanagić se nalazi među vodećim strijelcima lige sa postignutih 9 golova u 14 utakmica. Ekipe juniora i kadeta veoma uspješno vodi trener Sead Kurtović-Adonja, igračka legenda ovog kluba. Za juniore „Sloge“ nastupaju: Edvin Mujagić, Semir Haskić, Ervin Fetić, Kemal Kahrić, Adnan Kadić, Selmir Velić, Asmir Begić, Alen Alukić, Ajdin Mustedanagić, Almir Sijamhodzić - kapiten, Kadeti NK “SLOGA”

Re z u l t at i k a d e t i :
Krajišnik – Sloga Trn Sloga Otoka – BSK Krajina – Kolibri Sloboda bubamara – Jedinstvo Podgrmeč – Kozara Ljubić – Proleter 1:1 3:0 5:1 1:3 0:3 1:0

Mensud Duraković, Elvir Kekić, Sakib Pašić, Faruk Pašić, Ajdin Haskić, Alen Bratić, Sanel Ta b e l a p o s l i j e 1 4 . ko l a k a d e t i : Kekić, Edis Islamović, Irnes Bešić i Nizar Hodžić. Za kadete nastupaju: Kenan Mušić, Anes Ut. Pob. Ner. Komić, Faruk Kadić, Sulejman Dekanović, Haris 1. Kozara 14 11 2 Čaušević - kapiten, Edvin Mušić, Jasmin Mehić, 2. Sloga B.Otoka 14 9 4 Muhamed Velić, Aldin Bunić, Mirza Mustedanagić, 3. Krajina 14 9 3 Faruk Redžić, Sadmir Mehić, Esad Jusić, Kenan 4. Jedinstvo 14 8 4 Goletić, Edis Suljić, Nevad Kadić, Hasan 5. Sloboda bubamara 14 6 4 Mehmedović, Enver Mušić i Emrah Bešić. 6. Podgrmeč 14 5 2 Esad Š. 7. Krajišnik 14 3 5 8. Ljubić 14 4 2 9. BSK 14 2 4 10. Sloga Trn 14 3 3 11. Proleter 14 3 3 12. Kolibri 14 2 0

Por.
1 1 2 2 4 7 6 8 8 8 8 12

+/38:08 26:11 31:11 28:16 23:15 17:22 14:20 12:25 16:25 09:24 10:25 16:37

Bod.
35 31 30 28 22 17 14 14 10 9 6 6

Re z u l t at i j u n i o r i :
Krajišnik – Sloga Trn Sloga Otoka – BSK Krajina – Kolibri Sloboda bubamara – Jedinstvo Podgrmeč – Kozara Ljubić – Proleter 2:0 0:3 3:5 2:1 1:1 6:0

Tabela poslije 14. kola juniori:
Ut.
1. Jedinstvo 2. Kozara 3. Sloboda bubamara 4. Kolibri 5. BSK 6. Krajišnik 7. Ljubić 8. Krajina 9. Sloga B.Otoka 10. Podgrmeč 11. Sloga Trn 12. Proleter 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

Pob.
11 10 8 8 8 7 5 5 4 4 3 3

Ner.
1 2 3 2 1 0 2 0 1 1 2 1

Por.
2 2 3 4 5 7 7 9 9 9 9 10

+/34:11 45:12 24:11 38:21 30:18 19:30 24:25 22:37 17:31 21:32 12:30 12:42

Bod.
34 32 27 26 25 21 17 15 13 13 8 7

Juniori NK “SLOGA”

Mještani Čave i kanadska dijaspora u humanoj akciji

Po m o z i m o porodici Salkić
Fikret Salkić iznenada preselio na ahiret za svoj rođendan. Iza njega ostali, supruga, četiri kćerke i dva sina. Pomoć stiglaiz Kanade. Očekuje se pomoć dobrih ljudi.
ČAVA - Prije samo par mjeseci iznenada je na ahiret u 45. godini života , baš na svoj rođendan, preselio Fikret Salkić iz Čave kod Bužima, dok je na njivi rasturao stajsko đubrivo. Iza njega su ostali supruga i i šestero djece od kojih su najstarijem 16, a najmlađem dvije godine. Prilično siromašnog stanja živjeli su u započetoj kući ispod prve ploče, ali su ovoj porodici u pomoć priskočili članovi Bošnjačkog islamskog centra „Ezan“ iz kanadskog grada Kitchenera, gdje su za ovu porodicu prikupili 8.220 kanadskih dolara, odnosno oko 11.500,00 (jedanaest hiljada i petsto) KM. Novčana sredstva za koja je kupljen građevinski materijal uručio je Ibrahim Butković, rodom iz Živinica. Sa tim novcem ozidan je još jedan sprat i kuća je ukrovljena, na što su džematlije na čelu sa ef. Mehmedom Harčevićem dali dovu i sa predsjednikom Mjesne zajednice Čava, Safetom Suljadžićem, dogovorili o daljim radovima na dovršetku kuće, gdje će mještani Čave dobrovoljnim radnim akcijama pomoći da se kuća završi. A da bi se kuća završila potrebno je više novaca, pa je u tom smilu ef. Harčević uputio zahtjev bužimskom medžlisu da se nakon zadnje džume u ovom mjesecu za izgradnju porodične kuće Fikretove supruge Zinete Salkić i njeno šestero djece : Nermine, Aldijane, Almine, Elmina, Irme i Elvina, organizira sergija, te je za očekivati da će ona biti uspješna. Naravno, i ova naša vijest i humani gest iz Kanade , neka budu i drugima podstrek da pomognu ovoj porodici koja je ovu zimu provela ispod ploče u vlazi i memli, što je u mnogome ugrožavalo zdravlje djece. Rahmetliju, Fikreta Salkića, krasilo je poštenje, te hrabrost u ratu kao pripadnika 505. Viteške brigade. Nedžib V.

Novac iz Kanade donio Ibrahim Butković - na slici sa porodicom Salkić

18

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196

Sport/Marketing

Druga ženska federalna liga – grupa Zapad

Pobjeda Kladušanki za kraj sezone
VELIKA KLADUŠA – U nedjelju, 11. aprila, u Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Kladuši odigrana je zadnja ovosezonska odbojkaška utakmica Druge ženske odbojkaške lige, grupa Zapad, između Ženskog odbojkaškog kluba „Velika Kladuša” i Ženskog odbojkaškog kluba „Bihać 2”. U ovom susretu bolje su bile Kladušanke, koje su pobijedile tijesnim rezultaŽenski odbojkaški klub „Bihać 2“ je zauzeo prvo mjesto na tabeli, a kako je njihova ekipa zauzela i prvo mjesto u Prvoj ligi Federacije BiH, ovaj klub je ostvario odličan rezultat, plasiravši se u Premier ligu BiH kao jedini klub sa ovih prostora. Ženski odbojkaški klub „Velika Kladuša“ također je ostvario odličan rezultat, plasiravši

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Klub 1. ŽOK Bihać II 2. ŽOK Velika Kladuša 3. OK Mladost 4. OK Una 5. ŽOK Bužim

Ut 16 16 15 16 15

Pob 15 11 7 3 3

tom 3:2. Bio je ovo susret koji ništa nije odlučivao kada su u pitanju promjene na tabeli, ali je sama utakmica bila puna žara i neizvjesnosti. Rezultat je na kraju glasio 3:2 u korist domaće ekipe, po setovima 25:22, 16:25, 20:25, 25:22 i 15:13. Ovo je bio prvi poraz Bišćanki u sklopu ovog takmičenja.

se u doigravanje za ulazak u Prvu ligu Federacije BiH. Ovaj klub će igrati utakmice sa još tri kluba, pobjednicima grupa Sjever, Jug i Centar, odnosno sa Ženskim odbojkaškim klubom „Maglaj“, Ženskim odbojkaškim klubom „Čapljina“ i Ženskim odbojkaškim klubom „Mladost“ iz Sarajeva. Razigravanje ove četiri ekipe odigrano je ovog vikenda u Čapljini. Dvije prvoplasirane ekipe će se plasirati u Prvu žensku Federalnu ligu BiH. Edin Š. Por 1 5 8 13 12 Bod 45 33 22 9 8

SVE ZA GRADNJU
Gornji Purići, Velika Kladuša Tel./Fax: 037-713-245 Mob: 061-167-641

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,
Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831, web: www.benmal.com e-mail: info@benmal.com NOVO !!!

Počela je izgradnja novog stambenog bloka

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1; Tel: ++387 37/310-207, 310-070; Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3; Tel: 037/514-767; Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1; Tel: 037/771-396 e-mail: klinika@bih.net.ba

sa stanovima po mjeri vaših želja !!!
STANOVI POVRŠINA: 34,2 m²; 36 m²; 55,10 m²; 57,10 m²; 57,55 m²; NOVO 58,10 m²; 61,25 m²; !!! 63,35 m²; 64,05 m²; 72,8 m²; 73,7 m²; 75,4 m²; 98,1 m²; posebne narudžbe (od 2. kata); POSLOVNI PROSTORI površine od 30 m² - 200 m² GARAŽE PODZEMNE površine 15,10 m²

og ...iznad evropsk standarda!
MOGUĆNOST KUPNJE STANOVA: 1. Roh – Bau 2. Kupac nabavlja materijal za unutrašnje uređenje, mi ugrađujemo 3. Ključ u ruke CIJENE: pojedinačni dogovori, ovisno o stepenu opremljenosti i roka plaćanja.

INFORMACIJE & REZERVACIJE: telefon:

ne želje Dođite da vaše stambe t!!! pretvorimo u stvarnos +387 37 773 124

- očna dijagnostika - interna medicina - liječenje dijabetesa i oboljenja štitnjače - specijalističke konsultacije - ultrazvučna dijagnostika - ginekologija - orl - dermatologija - fizijatrija - ortopedija - neuropsihijatrija - laboratorijske pretrage - ct-dijagnostika - denzitometrija - mamografija - magnetna rezonancija

P R EG L E D I ZA
s a n i ta r n e l i s t o v e

Ljudi i događaji (2)

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

19

Sjećanje na Bajru Redžića,
Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ

SEVDALIJU Cazinske krajine

Životni put Bajre Redžića bio je nalik putu mnogih bosanskih dječaka koji su zahvaljujući majčinskoj brizi, vlastitoj upornosti i strahu od bijede uspjeli da razviju svoj talenat. Po izučenoj struci, odnosno po profesiji, Bajro Redžić je bio limar. Međutim, Bajro se nikad nije bavio tim zanatom. Bajro Redžić, čuveni harmonikaš iz Cazina kojeg je „bio glas“ da zna više od pet hiljada pjesama, rastezao je harmoniku više od 40 godina. Učenik je najveće legende sevdaha, Joze Penave. Svirao je po svim bosanskim kafanama i uživo u radioemisijama, a neposredno prije smrti imao je svoje škole harmonike u općini Cazinu.

R a š i d D u r i ć , autor knjige o Bajri
Redžiću koja još uvijek čeka na štampanje
vaj tekst morao sam napisati iz iskonske ljudske potrebe da njime odam moje poštovanje muzičaru, harmonikašu i pjevaču sevdalinki Bajri Redžiću! Još za njegova života. Tu je nukleus motiva nastajanja ovoga teksta. Opširnija studija o Bajri Redžiću napisana je dvije godine prije njegove smrti. Studija je, naime, trebala biti predgovor za knjigu Bajrom sakupljenih i notiranih sevdalinki i narodnih pjesama Cazinske krajine. Poslije iznenadne Bajrine smrti studiju sam skratio i sveo je na opis životnog puta i načina pjevanja sevdalinke Bajre Redžića. Sa rahmetli Bajrom još jednom nam se naša poslovična bosanska nehajnost spram svojih vrijednosti poput bumeranga u pleksus vraća! Ili nam se, po ko zna koji put, sa svom svojom bošnjačkom oholosti ruga malograđansko saznanje da su tek na tabutu ili u mezaru - najbolji Bošnjaci! Abdulah Sidranova tvrdnja da će i on tek na tabutu biti u Bosni priznat – istinska je slika naše bošnjačke mizerije, mediokritetstva, bezgranične zavisti, oholosti i egoizma. U ovoj generalnoj ocjeni bošnjačkoga egoizma i neuvažavanja vrijednih, izuzetnih ljudi, brojni muzičari, posebice novokomponirane pjesme, mogu se prepoznati. Među njima su i brojni negatori muzičkih kvaliteta rahmetli Bajre Redžića. Glavni je motiv ovoga teksta

Vehid Gunić,
novinar i publicista, u Cazinu je u Domu kulture između ostalog o Bajri Redžiću kazao:
- Istovremeno sam i tužan i sretan, a sretan sam zbog toga što ovdje vidim članove Bajrine brojne familije. Pozdravljam njegovu suprugu, djecu i unučad, kao i sve ostale prisutne. Tužan sam što nas je ovakav povod okupio ovdje i što Bajre nema među nama, ali sam u isti mah i sretan što ima mlada generacija, koja neda da se zaboravi jedan takav veličanstveni tumač tog najtanahnijeg stanja ljudske duše, duše ljudi Bosne, kakav je bio rahmetli Bajro Redžić. Ima jedna definicija pjesme koja kaže da je pjesma pjevani govor. Ako to prihvatimo kao jednu jasnu definiciju, onda bi o Bajri Redžiću mogli govoriti kao o jednom veličanstvenom govorniku, jer je on imao izraženu smisao za tumačenje te bosanske gradske pjesme. On je utoliko veći fenomen što je raširio sevdalinku u mnoge sredine, kao što je na primjer Prijedor, a pogotovo u Cazin, o kojem postoje razne pjesme, a najpoznatija je ona „Oj Munire đe ti je Muharem“. Bajro je formiran kao pjevač u Banjaluci na banjalučkoj sevdalinci, jer je u djetinjstvu i mladosti slušao velike tumače sevdalinke, kakvi su u Banjaluci bili Muhamed Čejvan, Enver Rekić, pa i Dado Zejković, kojeg se starija generacija sjeća kao velikog banjalučkog glumca. Ja sam prekinuo putovanje po Americi samo da bi došao u Cazin na sjećanje na Bajru Redžića i vrlo sam sretan što ima jedna tako mlada generacija koja čuva uspomenu na Bajru Redžića na ovako veličanstven način, a o tome govori i činjenica da je ova sala puna. Ja sam bio strasni zaljubljenik u način na koji je Bajro tumačio sevdalinku. Ja sam napisao knjigu o Bajri. On je ponikao kao autentični narodni genij iz naroda, i iz njega je počesto progovarala narodna mudrost koje on katkad nije bio ni svjestan, ali je negdje u memoriji imao. Kada sam ja prvi put prije deset godina snimao film o njemu, a koji nisam sam mogao financijski iznijeti, pitao sam Bajru ima li utjecaja na jednog čovjake da financijski pomogne. Kaže, pusti njega kraju, njemu se prolilo sirće. Kada sam ga upitao šta to znači, on kaže bila pišta a sad nema ništa. A u mojoj antologiji Najbolje sevdalinke, posebno mjesto sam posvetio Bajri Redžiću, jer imam sreću da pamtim generacije i generacije vrhunskih tumača sevdalinke. Jedan od najznamenitijih u plejadi tih velikih pjevača sevdalinke bio je nesumljivo Bajro Redžić, i ja sam u svojoj knjizi objavio esej o Bajri.

-O

da odam dužno priznanje i zahvalnost rahmetli Bajri Redžiću, koji je cijeloga svoga života nastojao da svojim muzičkim umijećem očuva tradicionalnu bosansku muziku, posebice njen umjetnički vrhunac – sevdalinku. Emocionalna vrijednost ovoga teksta je u njegovoj namjeri da još jednom podijelimo duboku tugu i žalost za Bajrom, s njegovim najbližima i njegovim prijateljima i poznanicima. I da se još jednom s njim, makar i mrtvim, pokušamo duhovno suobraziti, sastaviti, kroz sjetnu i zanosnu melodiju sevdalinke, u Bajrinom osobnom avazu, u njegovoj toplini i boji glasa. Da nam Bajrin avaz vrati trenutke intenzivnog življenja i proživljavanja bosanske muzike. I u Bajrinom imenu, kao i u imenima brojnih Bošnjaka u zbilji, ostvaruje se sukladnost između nositelja imena i njegova stvarnog života. Bajro je naime rođen na Bajram, pa je stoga i dobio bajramli ime! Umanjenica od riječi „Bajram“ je Bajro. Bajro je naime dokazao da je dostojan svoga imena: cijeli svoj život Bajro je naime ljudima oko sebe bio – „Bajram“! Veselio je i vedrio i sebe i vas dunjaluk oko sebe. Muzičke i jezičke vrijednosti sevdalinke uopće i sevdalinke u interpretaciji Bajre Redžića mnogi nisu svjesni. Sevdalinka je u bosanskoj i u Bajrinoj interpretaciji naša muzička prepoznatljivost u balkanskoj i u svjetskoj tradicionalnoj

muzici, u evropskoj muzičko-kulturnoj baštini, u višestoljetnoj muzičkoj tradiciji, i na savremenoj folklornomuzičkoj sceni. Po melizmatskom bogatstvu i po muzičko-tonskoj slobodi i ukrašavanju, bosanska je sevdalinka uporediva s najboljim kreacijama soula i jazza. Jer i u sevdalinci, kao i jazzu, svaki izvođač zasebno izvodi vlastitu melodiju, pojedinačno na svom instrumentu, no u isti mah sastavljaju svi izvođači svoje melodije u jednu jedinstvenu, unisonu, melodijski neponovljivu (!) cjelinu. Muzička cjelina se sastaje, sastavlja unisonom pratnjom ljudskoga glasa – u svakoj sevdalinci vodećem ili prvom „instrumentu“ kojem su svi muzički instrumenti podređeni. Ljudski glas je naime najsavršenije glazbalo! U sevdalinci – naročito! Ljudski glas mora biti vodeći, prvi u kompletnoj i u kompleksnoj izvedbi sevdalinke. Ljudskom glasu treba biti podređena muzička pratnja. A ne obrnuto, kako to biva u savremenoj tzv. novokomponiranoj i tzv. folk „muzici“ – muzičkom kiču i muzičkom bastardu, koji već decenijama muti muzičku bistrinu sevdalinke i starovaroške pjesme. Upravo takvo izvođenje sevdalinke imali smo u interpretaciji rahmetli Bajre Redžića: prvo glas i njegova koloratura, a tek u pozadini – tiho i diskretno melodijsko saobražavanje ljudskoga glasa s instrumentalnom pratnjom, u Bajrinu slučaju – s harmonikom.

20 ReprezenT
redizborno vrijeme je idealno za prestrojavanja svake vrste, a pogotovo za promjenu stranačkih dresova i procjene i analize gdje se može najviše dobiti. Da samo budala ne mijenja mišljenje, to je odavno poznata stvar, ali da svake četiri godine neko može promijeniti mišljenje i politički svjetonazor, e to je već simptomatično. Da se razumijemo, nemam ništa protiv ljudi koji mijenjaju stranačke dre-

19. april 2010. godine, broj 196

Plaćeni prostor

GOLUBOVI PREVRTANERI
P
sove, bar ništa adekvatno, ali pretjerivanje u tome i prefarbavanje od izbora do izbora, moram priznati da mi to nije nimalo romantično... Ipak ovih dana smo svjedoci kako pljušte ostavke na članstvo u strankama i, zanimljivo, nikada na funkcije kojih su se ti ljudi domogli zahvaljujući tim istim strankama. Vele, novi vjetrovi pušu na političkoj sceni u BiH. Pušu, to je tačno, ali i zaudaraju više nego „stari“ vjetrovi... Na stranu političari, njih nekako možemo i razumjeti kad promijene dres i za dobro naroda odu u drugu stranku da uzmu još jedan mandat da jadni narod ne bi ispaštao ako njih ne bude u parlamentarnim/skupštinskim klupama, ali kad se vjerski velikodostojnici dozvole vodati po kojekakvim političkim skupovima kakav je bio posjeta novog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Bosni i Hercegovini, e to je već zanimljivo. Kočoperio se tamo i reis nam Cerić i kukao i žalovao nad žrtvama i snebivao se pred kamerama i upućivao poruke mira... Malo sutra. Dođi Ceriću na Dubrave u Veliku Kladušu i povedi sa sobom i muftiju Makića da vidite svoju Fetvu na djelu i da vidite koliko djece tamo leži zahvaljujući između ostalog i vama dvojici, kadiji i krvniku koji nemaju ni trun dostojanstva da se suoče sa svojim zlom, a za tuđe zlo imaju i snage i razumijevanja. Jadno i bijedno... Nermin Purić

nermin_puric@yahoo.com

Press konferencija DNZ BiH u Bihaću

DNZ BiH i dalje ostaje stabilizirajući faktor u USK-u
petak je u Bihaću održana press konferencija DNZ BiH na kojoj su o aktualnoj političkoj situaciji u USK-u i pitanju funkcioniranja vlasti govorili Rifat Dolić, predsjednik DNZ BiH i poslanik u Parlamentu BiH, i predsjednik Kluba poslanika u Skupštini USK-a Muhamed Škrgić. Govoreći o stanju u BiH Rifat Dolić istaknuo čitav niz pokazatelja koji dokazuju da je BiH trenutno daleko izvan pozitivnih dešavanja u regiji i EU i da je rezultat pogrešne antievropske i iracionalne politike koju vode vlasti u BiH kontinuirano zaostajanje BiH

U

u svim važnijim procesima, od približavanja EU, zastoja u provođenju reformi i integracija u NATO, do ukidanja viznog režima i ostalih bitnih pitanja. Osvrćući se na stanje u USK-u on je kazao kako je zahvaljujući političkim dešavanjima u posljednjih nekoliko mjeseci USK potvrdio imidž političkog nedorasta u kojem je borba za stolice, politički prestiž i političku odmazdu, jača i važnija od ekonomskog napretka, socijalne sigurnosti građana, efikasnog funkcioniranja vlasti, te ugleda Kantona i dostojanstva građana.

Kapitalni projekti koji su na prijedlog DNZ BiH ugrađeni u budžet USK-a za 2010. godinu
OPĆINA VELIKA KLADUŠA - Rekonstrukcija Centra za kulturu „Zuhdija Žalić“ 446.472,00 - Rekonstrukcija ulica I. Mržljaka i S. Topića - kružni tok 150.000,00 - Rekonstrukcija ulice Ibre Miljkovića - Uče 120.000,00 - Završetak puta Zborište - Ćatići 21.505,00 - Završetak dionice puta Zborište - Stabandža 149.659,00 - Završetak puta Kapići - Orčeva Luka 43.347,00 - Lokalni put Breze - Ponjevići 40.280,00 - Završetak džepova na putevima Zborište Stabandža i Breze - Ponjevići 5.068,00 - Izmještanje poslovno-stambenog objekta Miljković Dike sa trase na zaobilaznici VelikaKladuša 79.968,00 - Završetak lokalnog puta Ćućin zid - Crvarevac 37.382,70 - Sufinansiranje izgradnje vodovoda Podzvizd 200.000,00 - Izgradnja vodovoda Vrnograč - Bos. Bojna 100.000,00 - Asvaltiranje pristupnog puta za gradsko groblje „Drmaljevo“ 107.213,00 - Sanacija krova na područnoj školi Kudići 40.000,00 - Sanacija krova na područnoj školi Gornja Vidovska 50.000,00 OPĆINA CAZIN - Izgradnja područne škole Donja Lučka 170.000,00 - Obnova Stare škole - Doma kulture u Pećigradu 170.000,00 - Izgradnja puta Šturlićka Platnica - Hum 140.000,00 - Sufinansiranje izgradnje puta Liđani - granica općine V. Kladuša 75.000,00 - Sufinansiranje izgr.puta Pećigrad - Ćatići - Škrgići 50.000,00 - Sufinansiranje polaganja asvalta na putu Ponjevići 50.000,00 - Sufinansiranje izgradnje puta D. Lučka - Farme - G. Lučka 50.000,00 - Izrada projektne dokumentacije za područnu školu Ponjevići 15.000,00 - Izrada projektne dokumentacije za područnu školu Kovačevići 15.000,00 - Izgradnja centralnog grijanja u područnoj školi Gornji Ćoralići 25.000,00 - Izgradnja tribina na stadionu FK Ćoralići „Čizmovec“ 25.000,00 - Izrada projektne dokumentacije za stadion FK Tržačka Raštela 15.000,00 - Sufinansiranje izgradnje puta Pećigrad - Lanište - Bajraktari 10.000,00 - Sufinansiranje izgr. puta Rošići - Ahmetaševići - Đogići 10.000,00 - Sufinansiranje izgr. puta D. Lučka - Krivaja - Kovačevići 10.000,00 - Sufinansiranje izgr. puta Skokovi - Beganovići 10.000,00 - Sufinansiranje izgr. puta Đogići - Delanovići 10.000,00 - Sufinansiranje izgr. puta Ahmetaševići - Durmići - Kudići 10.000,00 OPĆINA BOSANSKI PETROVAC - Semaforizacija grada I faza 60.000,00 - Elektrifikacija turističke zone „Oštrelj“ 150.000,00 - Izgradnja vodovoda Goričani 100.000,00 - Rekonstrukcija vodovoda u MZ Smoljana 30.000,00 - Nabavka opreme za punjenje vatrogasnih aparata 30.000,00 OPĆINA BUŽIM - Izgradnja puta Varoška Rijeka - Muratovići 100.000,00 OPĆINA BOSANSKA KRUPA - Učešće u izgradnji nove zgrade Gimnazije 100.000,00 OPĆINA SANSKI MOST - Učešće u finansiranju izgradnje puta L. Palanka - Jelašinovci 100.000,00 OPĆINA KLJUČ - Izgradnja vodovodne mreže u prigradskom naselju Reizovići 50.000,00 OPĆINA BIHAĆ - Rekonstrukcija krova na zgradi Rektorata i nabavka opreme za Ekonomski fakultet 100.000,00 (Po dogovoru sa KO SDP-a grant će se realizirati iz budžeta općine Bihać) Napomena: Dio ne realiziranih kapitalnih projekata prenešen je iz 2009. godine On je kazao kako je u pravcu stabilizacije političkog stanja i deblokiranja rada Skupštine i Vlade u USK-u, DNZ BiH prihvatila otvoreni dijalog sa svim parlamentarnim političkim subjektima u Skupštini USK-a i suočila se sa saznanjem da naši partneri u razgovorima vlast, politički uticaj, revanšizam i startne pozicije za predstojeće izbore stavljaju ispred interesa ovim razgovorima bilo kakva varijanta o učešću DNZ BiH u stvaranju parlamentarne većine i političke koalicije nije jednostavno bila u opticaju jer DNZ BiH jeste bio partner za razgovore o donošenju budžeta Kantona za 2010. godinu i deblokadu rada Skupštine i Vlade, ali nismo bili partner za razgovor o političkoj koaliciji sa bilo kojom političkom strankom ili grupacina u prilogu dostavljamo i pregled kapitalnih projekata koji su na prijedlog DNZ BiH ugrađeni u Budžet za 2010. godinu. Iz ovog pregleda je vidljivo da je DNZ BiH predlagala projekte za sve općine u USKu, prema prioritetima koji su dobiveni od predstavnika lokalne zajednice u tim općinama. Osvrćući se na priče o nekakvoj „semafor koaliciji“ u USK-u, Dolić je kazao

U svome izlaganju na press konferenciji Muhamed Škrgić je napravio kratak osvrt na pitanja u vezi sa funkcioniranjem vlasti u USK-u kazavši kako je na području USK-a evidentan zastoj na svim nivoima, a posebno u oblasti reformi uprave, sudstva-tužilaštva i obrazovanja. Za odnos zakonodavne i izvršne vlasti u Kantonu Škrgić je kazao kako je u toj oblasti na sceni hiperpolitizacija od koje najmanje koristi imaju građani, jer se pojedinci u vlasti ponašaju po diktatu vlastitih partija, a ne po diktatu građana koji ih stabilizacije političkog stanja i uostalom ispred interesa Kantona i građana. Svi su u razgovorima trebali podršku poslanika DNZ-a u Skupštini, a nerado bi predstavnike DNZ BiH vidjeli u Vladi i tamo gdje se o bilo čemu važnom odlučuje. „Želim ponoviti da je DNZ BiH vodila dijalog sa svima iako neki, poput Sadika Bahtića ili nekih predstavnika A-sda, danas na vlastiti zahtjev i prijedlog sjede za stolom i razgovaraju sa predstavnicima DNZ-a, a već sutra izgube pamćenje i ne „sjećaju“ se tih razgovora. Što se DNZ BiH tiče mi smo izabrani da razgovaramo i nimalo nam ne bi smetalo da razgovori budu javni pred TV kamerama i auditorijem“, dodao je on. Dolić je govorio i o usvajanju Budžeta USK-a za 2010. godinu. „Radi špekulacija koje se uporno pokušavaju plasirati javnosti i građanima USK-a želim reći da u

neposredno ili posredno postavljaju na te funkcije. Govoreći o situaciji u Kantonu kada je u pitanju budžet i budžetska većina, Škrgić je kazao kako je evidentno da na području USK-a postoje dvije sile: jedna koja želi da Kantona nema i druga koja pokušava stvari držati pod kontrolom. On je dodao kako mu situacija koja je sada evidentna na području ne samo USK-a, nego i u BiH sve više liči na situaciju koja je projiciranja pred rat u BiH i da to kod građana izaziva nelagodu. kako su to dokone političke špekulacije onih koji su se navikli igrati politike i dokaz da mi u USK-u i BiH imamo i previše političkih daltonista. Dolić je u svome izlaganju izrazio i podršku u radu medija, a posebno RTV USK i kazao je kako DNZ BiH nema nikakve motive i ambicije da politizira odnos prema RTV USK i njenom menadžmentu i osoblju i kako to nije činila ni onda kada je DNZ više nego danas bila uskraćeni za ravnopravan pristup i odnos, ali je istovremeno i pozvao odgovorne u ovoj medijskoj kući da nastave pozitivne iskorake u pravcu da u punom kapacitetu postanu profesionalan i jednako dostupan javni medij i da se suzdrže od navijanja i političkog simpatizerstva svake vrste. Kompletno izlaganje Rifata Dolića sa press konferencije u Bihaću dostupno je na našoj web stranici www.dnzbih.ba.

jom u USK-u. Jedina dva uslova za podršku donošenju budžeta USK-a za 2010. godinu bili su ravnomjerna zastupljenost svih općina u raspodjeli sredstava za finansiranje kapitalnih projekata i odustajanje od bilo kakve političke čistke i odmazde prema kadrovima drugih stranaka u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Neumjesne su i neutemeljene konstatacije nekih medija i izjave nekih „ojađenih“ političara u Kantonu koji su već bili imenovali svoje ministre u Vladi ili ahbabski podijelili sredstva za kapitalne projekte kako je podrška DNZ-a kupljena podrškom projektima u Velikoj Kladuši. Ovakvim izjavama se DNZ BiH pokušava svesti na Veliku Kladušu i prikazati kako je podrška kapitalnim projektima u Velikoj Kladuši obezbijeđena uskraćivanjem podrške projektima u drugim općinama. U svrhu demantiranja ovakvih obma-

NASTAVLJENE AKTIVNOSTI U BOSANSKOM PETROVCU
Dana 14.04.2010. godine u na predstojećim izborima i svoj glas dati Bosanskom Petrovcu politički koordina- DNZ-u. tor DNZ BiH Esad Čović - Čova održao je prošireni sastanak Povjereništva za općinu Bosanski Petrovac sa ciljem čvršće homogenizacije unutar Povjereništva i potencijalnih birača. Povjereništvo je uzelo za obavezu da se političkim aktivnostima pokriju sve podružnice, mjesne zajednice i građani Bosanskog Petrovca sa ciljem većeg broja birača koji bih se trebali odazvati Govorilo se i o postignutim rezultatima i prilivu novih članova u DNZ BiH, kao i o realizaciji određenih projekata za Bosanski Petrovac kao što je elektrifikacija visoko naponske mreže do Oštrelja, modernizacija i opremanje Dobrovoljnog vatrogasnog društva, semaforizacija grada, unapređenje poljoprivredne proizvodnje uz pomoć SPZ „Agromerkantilija“ iz Velike Kladuše i novim projektima iz oblasti poljoprivrede.

Plaćeni prostor

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

21

HAFEZA SABLJAKOVIĆ PRISUSTVOVALA OO DNZ BiH Velika Kladuša organizirao sastanku žena parlamentarki u Mostaru sastanak predsjednika podružnica sa
Regionalni centar za jednakost spolova iz Zagreba u saradnji sa NVO Forma F, organizirao je 14.4.2010 godine u Mostaru sastanak žena predstavnica parlamentarnih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini. Sastanku su prisustvovale predstavnice DNZ BiH, SDA, SBiH, HDZ, HDZ 1990, SNSD, PDP-a i SDP-a. Cilj sastanka je bio razmjena iskustva u dosadašnjem radu žena u političkim strankama i planovi za veće sudjelovanje žena na izborima. Istaknuto je da u okviru WOMAD projekta „Žene čine promjene“ mora biti jačanje prisutnosti žena u izbornom procesu. Kako pridobiti povjerenje žena koje čine preko 50% biračkog tjela da glasaju za žene kandidatkinje na listama, pitanje je koje se nameće od izbora do izbora. Činjenice govore da u Zakonodavnim i Izvršnim organima, od općine do države nema dovoljno žena, iako se Izbornim zakonom i Zakonom o ravnopravnosti spolova nameće obaveza političkim strankama da 30% na listama moraju biti žene. Međutim, matematika nakon izbora pokaže da se ženama ne vjeruje. Na djelu je i dalje stari konzervatizam, a u novim demokratijama, žena političarka sigurno zaslužuje bolje mjesto. „Mnoga istraživanja jasno pokazuju da žene donose drugačije odluke, misle više na to kakve će posljedice te odluke imati za građane i prema tome moć koju dobiju koristiće pažljivije. Mnogo toga u našoj političkoj kulturi moramo promijeniti, ali tek onda ako bi više žena bilo zainteresovano da aktivno sudjeluje u politici. Ako se to ne promijeni, žene će se i dalje prve otpuštati s posla, posljednje zapošljavati, socijalna zaštita koja je minimalna dovedena je u pitanje, osnovna prava ne samo što su ugrožena nego im prijeti socijalna društvena marginalizacija. DNZ BIH će kao i do sada dati punu podršku kandidatkinjama tokom kampanje, jer zastupljenost žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti mora biti veća. Bilo bi dobro da izbori koji su na pragu donesu istinske promjene, koje će značiti i veću prisutnost žena na političkoj sceni“, kazala je nakon sastanka Hafeza Sabljaković, potpredsjednica DNZ BiH i zastupnica u Parlamentu FBiH.

rukovodstvom ZZ „Agromerkantilija“
U srijedu, 14.04.2010. godine, u prostorijama ZZ „Agromerkantilija“ u Marjanovcu održan je sastanak predsjednika podružnica OO DNZ BiH Velika Kladuša sa rukovodstvom Zadruge na temu kooperantska proizvodnja na području Velike dnje na području općine, a sve s ciljem animiranja, prije svega članova i simpatizera stranke da se počnu baviti kooperantskom proizvodnjom i tako poboljšaju svoj materijalni status. Kako je na sastanku rekao predsjednik OO DNZ BiH Velika Kladuša, kooperantska proizvodnja je dobar način kako građani sami sebi mogu pomoći da prebrode krizu koja je evidentna. „Svako onaj ko želi i hoće da radi ima priliku, tim prije što Zadruga obezbjeđuje sve što je potrebno za početak posla, tako da su ulaganja građana vrlo mala. Građani trebaju shvatiti da im niko ne može na brzinu riješiti sve probleme, posebno kada je u pitanju zapošljavanje i moramo se svi skupa prihvatiti posla, ako želimo da nam bude bolje“, istakao je Hadžić. Zaključeno je da se na području podružnica snimi stanje i stanovništvo upozna sa mogućnostima koje ima kada je u pitanju zapošljavanje u poljoprivredu koju općina velika Kladuša značajno podržava i kroz budžet, ali i kroz ostale resurse koji joj stoje na raspolaganju.

Kladuše. Sastanak čiji je organizator predsjednik OO DNZ BiH Velika Kladuša Husein Hadžić organiziran je s ciljem upoznavanja predsjednika podružnica sa planovima i uslovima kooperantske proizvo-

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OPĆINA VELIKA KLADUŠA -Mjesna zajednica Podzvizd-

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH UNSKO-SANSKI KANTON OPĆINA VELIKA KLADUŠA Poštovani,

Demantij na sadržaj saopćenja za građane KSPP objavljenog u sedmičniku Reprezent
balo sufinansirati sa 2.148,59 KM. Međutim, maksimalnim angažmanom Općine Velika Kladuša i JKP VIK na umanjenju ovog iznosa, građanima su ponuđene sljedeće cijene: Za naselje Klupe iznos od 1.100,00 KM, a što uključuje i cijenu priključka na vodovodni sistem te za naselja Rajnovac i Ponikve iznos od 1.440,00 KM. O tome koliko se pri formiranju ovih cijena uvažavala ekonomska situacija stanovnika najbolje govori činjenica da je prema odluci nadzornog odbora JKP VIK samo cijena priključka domaćinstva na distributivnu mrežu iznosi 549,90 KM. Općinski načelnik Admil Mulalić ovom prilikom želi pozvati članove građevinskog odbora da se izjasne da li je možda KSPP njihov zaštitnik ili glasnogovornik. Općina Velika Kladuša je za izgradnju ovog vodovodnog sistema obezbjedila 1.680.000,00 KM i sve do sada urađeno je bilo isključivo u interesu građana. Međutim, bojimo se da to nije slučaj i kod autora pomenutog saopćenja, jer se isti nije oglašavao kada je bio generalni dobavljač JKP VIK. Nakon odabira dobavljača koji je mnogo povoljniji, počinju se javljati „zaštitnički“ nagoni pojedinaca iz KSPP-a. Volju za dobrobit naših sugrađana možda najbolje oslikava projekat vodosnabdjevanja naselja Golubovići, gdje je perjanica KSPP-a bio na čelu građevinskog odbora i gdje zahvaljujući njegovoj zabrani stanovnici slabog socio-ekonomskog stanja još uvijek u svojim domovima nemaju vodu. Kabinet Općinskog načelnika

Reagovanje na objavu „Saopćenja za javnost” u Vašem posljednjem broju od 12.04.2010. godine vezano za izgradnju distributivnog dijela vodovoda za naselja Rajnovac, Drenovac i Klupe a kojeg je na zakupljenom prostoru objavila Kladuška stranka privrednog prosperiteta.
Građani Mjesne zajednice Podzvizd ovih dana su pred potpisivanjem realizacijskog ugovora po projektu „Vodovod Podzvizd” za izgradnju distributivne mreže za naselja Rajnovac, Drenovac i Klupe sa JKP Vodovod i kanalizacija Velika Kladuša, koje je na zborovima građana 03.04.2010. godine izabrano za izvođača radova po ovom projektu u vrijednosti od 967.213,19 KM. Ovo je drugi dio projekta s obzirom da je u toku 2009. godine u prvi dio realizacije ovog projekta uloženo 1.680.000,00 KM prilikom čega je izgrađen potisni vod sa rezervoarom na „Gladnom brdu ”. Ukupno, ovim projektom je predviđeno da se za 605 domaćinstava omogući priključak na „gradski vodovod” čime bi se zajamčila dovoljna količina analizom utvrđene kavlitetne pitke vode što sada nije slučaj. Pripreme za prijedlog projektne dokumentacije su vođene u saradnji sa JKP „VIK“ i geodetskom firmom koja je vršila snimanje stanja na terenu. Od 30.01.2010. godine u više navrata su održavani sastanci predstavnika MZ Podzvizd i JKP „VIK“ o načinu i uslovima finansiranja prema prijedlogu projekta koji nam je dostavljen a sadržaj prijedloga projektne dokumentacije sadržava sve potrebne količine materijala i sa predmjerom radova koje treba izvesti. U cilju olakšavanja financijskih uslova angažmanom Općine Velika Kladuša i JKP „VIK“ građanima MZ Podzvizd, koji triparitetno učestvuju u realizaciji projekta su ponuđene i dakako prihvaćene, da tako kažemo, olakšavajuće cijene i to: 1. za naselje Klupe (radovi+ priključak ) ukupno 1.100,00 KM, 2. za naselja Rajnovac i Drenovac sa istim stavkama ukupno 1.440,00 KM s tim da je priključak sa prave tržišne vrijednosti od 549,50 KM smanjen na 240,00 KM uz zadatak za sve učesnike ovog projekta da se nastavi aktivnost pronalaska dodatnih financijskih sredstava koje bi dodatno olakšale financijski teret građana. Kako se približava početak realizacije ovog projekta u medijima u obliku raznih saopštenja i prozivanja da li u nečijem interesu ili ne, pokušava se destabilizirati ovaj projekat i nedaj Bože odgoditi njegov početak što bi za građane MZ Podzvizd u pomenutim naseljima donijelo nove problem sa nedostatkom dovoljne količine pitke vode što se doista ne bi smjelo dogoditi. Smatramo da bi „dušebrižnici” trebali ukomponirati sve ove stavke u jednu cjelinu prilikom davanja svojih mišljenja. Zbog toga u ime građana MZ Podzvizd pozivamo sve osobe i pravne subjekte da podrže realizaciju ovog projekta o čijoj vrijednosti ne treba posebno govoriti a mi zauzvrat garantujemo da su kao i do sada svi detalji oko ovog projekta javni i transparentni. Isto tako na području MZ Podzvizd još je čitav niz potrebnih projekata koje namjeravamo realizirati u narednom periodu pa ukoliko su ove sugestije i primjedbe dobronamjerne pozivamo Vas da zajednički potražimo rješenje na slijedećem projektu MZ Podzvizd, a to je „fiskulturna dvorana” u sklopu OŠ Podzvizd za koju intenzivno tražimo rješenje najprije oko izrade kvalitetne projektne dokumentacije, a zatim i finansiranja njene izgradnje u kojoj svakako i građani MZ Podzvizd žele učestovati. Nadam se da smo ovim saopćenjem pružili dovoljno informacija vezanih za provedbu realizacije ovog projekta, a dakako u prostorijama MZ Podzvizd uvijek je moguće dobiti i dodatne informacije vezane za pomenuti projekat koji je predviđen našim Programom rada kao i mnogi drugi projekti. Podzvizd, 16.04.2010. godine Predsjednik MZ Podzvizd, Rasim Kantarević

U vašem sedmičniku objavljeno je saopćenje KSPP, povodom izgradnje distributivnog dijela vodovoda za naselja Drenovac, Rajnovac i Klupe. U pomenutom saopćenju sadržan je niz netačnih tvrdnji koje, osim što predstavljaju izravan napad na općinskog načelnika, za cilj imaju i stopiranje realizacije projekta veoma značajnog za građane ovih naselja. Prije svega, građani su direktno učestvovali u izradi projektnog zadatka distributivnog dijela vodovoda, jer su projektanti zajedno sa geodetskom firmom koja je vršila snimanja na terenu svakodnevno surađivali sa građanima naselja Drenovac, Rajnovac i Klupe. U skladu s tim, kako građani tako i građevinski odbori su u potpunosti upoznati sa sadržajem i detaljima projekta distributivne mreže. Građani su direktno na održanim zborovima, aklamacijom jednoglasno odabrali izvođača radova JKP VIK, preduzeće koje neće imati apsolutno nikakve finansijske zarade od realizacije ovog projekta. Osnovni cilj kako JKP VIK tako i Općine Velika Kladuša jeste izvođenje radova na najkvalitetniji način i uz nadzor vrhunskih stručnjaka iz ove oblasti. Predračunska vrijednost cijevnog razvoda vodovodnog sistema “KVRKULJA-PODZVIZD-RAJNOVAC-PONIKVE” za 605 domaćinstava iznosi 967.213,19 KM. To znači da bi prostom ekonomskom računicom svako domaćinstvo projekat tre-

SAOPĆENJE ZA JAVNOST
Narode, probudi se i pogledaj šta se to dešava! Probudite se Krajišnici, probudite se Kladušani, probudite se iz političkog sna koji vam se servira već jednu deceniju! Priče i obećanja političkih subjekata koji su na području USK i općine Velika Kladuša u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti samo su neostvareni san za vas, a zbilja koju nam već deset godina pokazuju je, kako i sami vidite, nezaposlenost, siromaštvo, podjele, mržnja i još puno toga što nas vraća u prošlost koja nikome ne ide u prilog osim manjoj grupi dobro ustoličenih političkih prevaranata. Kada je prije četiri godine osnovana Kladuška stranka privrednog prosperiteta u Velikoj Kladuši, nama osnivačima su raskošno pomenuti političari dijelili epitete da smo produžena ruka čas DNZ, čas SDA stranke, te da smo izdajnici i otpadnici od političkih subjekata kao što su DNZ i SDA, pa i svog naroda, pri čemu nisu pomenuli svoj nerad i naše nezadovoljstvo sa njihovim „radom“, te da su oni razlog našeg okupljanja u novi politički subjekat koji se zove Kladuška stranka privrednog prosperiteta. U to vrijeme mnogi stanovnici Velike Kladuše bili su skloni vjerovati pričama visokopozicioniranih političara DNZ i SDA dok su naš javni govor da su pomenuti politički subjekti u debeloj saradnji i tajnoj koaliciji, smatrali velikom laži i propagandom kojom želimo privući pažnju na KSPP, te su tako ostali u velikoj političkoj zabludi i ubjeđenju kako su predstavnici DNZ i SDA iskreni borci za svoj narod i svoje glasače. Narode, mi vam ne zamjeramo što ste tako mislili! Nakon četiri godine dragi Krajišnici, dragi Kladušani, vjerujete li nam sad? Ako ste još u snu političke neinformiranosti, onda se probudite i vidite ko je čija produžena ruka, ko se bori za svoj narod i svoje glasače, pogledajte stvarnu istinu. Da li ćete i sada poslije otvorene koalicije DNZ i SDA na nivou kantonalne vlasti vjerovati opet njihovim pričama, da li ćete i nakon njihove zajedničke podrške povećanja plaća za vijećnike Općinskog vijeća Velika Kladuša u iznosu od 80% čemu su se protivili vijećnici Kladuške stranke privrednog prosperiteta i NS radom za boljitak, vjerovati kako su oni borci za dobrobit svog naroda i svojih glasača ili je u pozadini nešto drugo. KSPP Velika Kladuša vam odgovorno poručuje da je to drugo borba za sebe i lične interese pojedinaca u krugovima DNZ i SDA na koje ukazujemo već godinama. To drugo je, da ih vi narode apsolutno ne interesujete već da je vaše siromaštvo, vaša politička mržnja i sukobljavanje za njih garancija da što duže ostanu tamo gdje jesu. Nakon što su se DNZ i SDA ujedinile u podršci kantonalne vlade i budžeta dokazuje činjenicu da su isti politički subjekti na području općine Velika Kladuša u sprezi već godinama, a pogotovo dok im KSPP ulaskom u OV Velika Kladuša nije pomrsio planove. S razlogom se postavlja pitanje ko su sad članovi DNZ, a ko SDA na području USK-a, jer se sad isti ne mogu deklarirati da pripadaju samo jednoj političkoj partiji već objema (DNZ=SDA). Na kraju pozivamo sve Krajišnike, a posebno Kladušane da se probude i da ne dozvole da ih zavedu i ponovo uspavaju. Vaša KSPP! KSPP Velika Kladuša Služba za informisanje

22

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196

Crna hronika

Izrečena nepravomoćna presuda za ratni zločin pripadniku 5. korpusa ARBiH

Sulji Karajiću 18 godina zatvora
SARAJEVO - U utorak je pred Odjelom I za ratne zločine Suda BiH izrečena prvostepena presuda u predmetu X-KR-07/336 optuženog Sulje Karajića zbog krivičnog djela „ratni zločin protiv ratnih zarobljenika“ iz člana 175. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i krivičnog djela „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“ iz člana 173. istog Zakona. Izricanju presude prisustvovala je i Vesna Ilić, tužiteljica sa svojim saradnikom, a također je i optuženi pristupio sa svojim braniocima Hasanom Veladžićem i Alagom Bajramovićem. Sud Bosne i Hercegovine, u ime Bosne i Hercegovine, dana 13. 04. 2010. godine donio je, i istog dana objavio slijedeću presudu: Optuženi Karajić Suljo, zvani Hodža, sin Ćamila i majke Hate, rođene Šakanović, rođen 20.07.1968. godine u mjestu Trnovi, općina Velika Kladuša, kriv je što je za vrijeme oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini između pripadnika Petog korpusa Armije BiH i pripadnika Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, u periodu od augusta mjeseca 1994. godine, do februara mjeseca 1995. godine na području okruga Bihać, kršenjem odredbi člana 3, tačke A i C Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, od 12. augusta 1949. godine, kao pripadnik 506. brigade, a potom u svojstvu komandira drugog voda Vojne policije 505. viteške motorizovane brigade Petog korpusa Armije BiH, sa sjedištem u Bužimu, učinio, a podređenim mu vojnim policajcima naredio lišenje života, cije iz pritvorske jedinice odjeljenja Stanice policije Vrnograč, na ulicu izveo Muju Pehlića, zarobljenog pripadnika Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, te nakon kraćeg ispitivanja, u istog ispalio više hitaca, od kojih je Pehlić odmah podlegao. U decembru mjesecu 1994. godine, u selu Todorovska Slapnica, općina Velika Kladuša, u osnovnu školu neosnovano privodio, te naredio da i podređeni mu pripadnici voda Vojne policije u prostorije privode civile, za koje je pretpostavljao da podržavaju ideju Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, da bi ih potom lišio života i podvrgao nečovječnom postupanju i psihičkoj torturi na način što je, u optužnici označeno pod C; udarao puškom Ponjević Derviša po glavi i tijelu gumenom palicom i nogama udarao svjedoka B, da bi potom glavom udarao od zid, a Džebić Bećira je udarao palicom po glavi, te naredio podređenim pripadnicima voda Vojne policije da navedene civile udaraju rukama i nogama obuvenim u čizme, po svim dijelovima tijela. U optužnici označeno pod tačkom D; naredio Abdić Mahmutu, Džebić Bećiru i Mahmutović Hasanu, koje je prethodno dva puta nogom udario u predio slijepočnice, da se skinu nagi, da izađu vani na snijeg, i da stoje dva sata na snijegu, a da ih Džaferović Husein, zvani Zvizda, komandant Civilne zaštite u Todorovskoj Slapnici, polijeva vodom, što je ovaj i učinio. U optužnici označeno pod tačkom F; naredio podređenom pripadniku voda Vojne policije da ne dozvoli da dva sata u školu uđu Osmankić Rasim, Ponjević ski objekat „Stop“ u mjestu Hajrat. U periodu 25. decembra 1994. godine do februara 1995. godine, u ugostiteljskom objektu „Stop“ u mjestu Hajrat fizički je maltretirao zarobljene pripadnike Narode odbrane L. J., K. F., Ogrešević Džumhura i Kajtezović Sabahudina na način što ih je zajedno sa pripadnicima Petog korpusa Armije BiH, udarao kundecima puške po svim dijelovima tijela i naredio da se Ogrešević Džumhur i K. F. strijeljaju, u čemu je onemogućen dolaskom pripadnika komande Petog korpusa. Navedene pripadnike Narodne odbrane Zapadna Bosna, zajedno sa grupom od 27 ranije zarobljenih pripadnika Narodne odbrane, sproveo u podrum motela „Radoč“ u Bužimu, u koji je dolazio u više navrata, udarao ih po svim dijelovima tijela, a Kajtezović Sabahudina udario kundakom puške po leđima i glavi, naredio mu da se leđima osloni na zid, razmakne, te ga nogama udarao po polnim organima, sve dok Kajtezović Sabahudin nije pao u nesvijest. Naređivao je, a među njima i svjedoku F, da se zalete i da se popnu na konja nacrtanog na zidu, što su F. i ostali morali učiniti, udarajući od zid i padajući na pod, a zarobljene pripadnike Narodne odbrane fizički su maltretirali i njemu podređeni pripadnici voda Vojne policije, na način što su ih rukama i nogama udarali po svim dijelovima tijela.

Suljo Karajić - 18. godina za ratni zločin

glavi, a potom ga odveo u zatvor u Bužim, u kom zatvoru je nakon izvjesnog vremena Dizdarević Jusuf i podlegao. Bio pripadnik 5. Korpusa Armije BiH Dakle, kršeći pravila međunarodnog prava prema ratnim zarobljenicima, učinio i naredio lišenje života, nanošenje snažnog tjelesnog i duševnog bola, nečovječno postupanje i nanošenje velikih patnji i ozljeda, te kršeći međunarodno pravo za vrijeme oružanog sukoba, učinio, naredio, podstrekavao i pomagao u lišavanju života, namjernom nanošenju snažnog duševnog i tjelesnog bola i patnje, nečovječnom postupanju, nanošenju povreda tjelesnog integriteta i zdravlja i protuzakonitom zatvaranju prema civilnim osobama, čime je počinio krivična djela, i to pod tačkama 1, 2, 5 i 6 optužnice, djelo ratni zločin protiv zarobljenika iz člana 175, stav 1, tačka A i B krivičnog zakona BiH, a pod tačkama 3, podtačkama C, D, F i H, 7, 8 i 9, počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173, stav 1, tačka C i E krivičnog zakona BiH, u vezi sa članom 180. stav 1. krivičnog zakona BiH, i član 29 krivičnog zakona BiH. Stoga ga vijeće na osnovu odredbi člana 285, stav 1 ZKP, i uz primjenu članova 39, 40 i 42, za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175, stav 1, tačka A i B, utvrđuje kaznu zatvora u trajanju od 14 godina. Za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, iz člana 173, stav 1, tačka C i E krivičnog zakona BiH, utvrđuje kaznu zatvora u trajanju od 11 godina, te ga primjenom člana 53 krivičnog zakona BiH, osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 18 godina. Optuženom se u skladu sa članom 56, stav 1, krivičnog zakona BiH u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru po rješenju ovog Suda, počevši od dana lišavanja slobode 17.10.2007. godine, pa nadalje. Na osnovu člana 178, stav 2 i 4 zakona o krivičnom postupku u BiH, optuženi se oslobađa plaćanja troškova krivičnog postupka i paušala, te isti padaju na teret budžetskih sredstava

nanošenje snažnog tjelesnog i duševnog bola, nečovječno postupanje i nanošenje velikih patnji i ozljeda prema ratnim zarobljenicima, a kršenjem odredbi člana 3, tačke A i C člana 27. stav 1. i člana 147. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, od 12. augusta 1949. godine, komandira Drugog voda vojne policije 505. viteške motorizovane brigade Petog korpusa Armije BiH, sa sjedištem u Bužimu, učinio, podređenim mu vojnim policajcima naredio, podstrekavao i pomagao u lišenju života, namjernom nanošenju snažnog tjelesnog i duševnog bola i patnje, nečovječnom postupanju i nanošenju povreda tjelesnog integriteta i zdravlja, protivzakonitom zatvaranju prema civilnim osobama, na način što je: Dana 04. augusta 1994. godine ispred podrumskih prostorija motela „Radoč“ u Bužimu, u kojem su bili zatvoreni zarobljeni pripadnici Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, prozvao lice po nadimku Kolač, pa kada se Amir Karajić, zvani Kolač, zarobljeni pripadnik Narodne odbrane popeo na krevet, napravljen od paleta, kako bi mu se odazvao, u istog u predio grudnog koša iz puške marke Sar, kalibra 5,65 milimetara, ispalio kratki rafal, od kojih hitaca je Amir Karajić, zvani Kolač odmah podlegao. Dana 06. decembra 1994. godine u mjestu Vrnograč, općina Velika Kladuša, zajedno sa podređenim mu pripadnicima voda Vojne poli-

Derviš, Abdić Šefik i Džebić Muhamed, kojima je prethodno podređeni mu pripadnik voda Vojne policije naredio da se skinu nagi, izađu vani na snijeg i međusobno se polijevaju vodom iz kanti, da bi potom u njegovom prisustvu, podređeni mu pripadnik voda Vojne policije Durmić Šemsudin, zvani Šucko, nakon što su Ponjević Derviš, Džebić Muhamed, Abdić Šefik i Osmankić Rasim uvedeni u školu, pri ispitivanju Osmankić Rasima, istom rekao da ispruži ruke, udarajući ga desetak puta gumenom palicom po rukama, svaki put sve jače i jače. I pod tačkom H. iz optužnice; policijskom palicom u više navrata udarao po glavi i tijelu Čuturić Mirsada, a potom ga sa Ponjević Dervišom i Džebić Bećirom odvezao u Vrnograč, rekavši im u vožnji da je on ubio Abdić Šefika, jer je isti pokušao bježati. Dana 25. decembra 1994. godine, nakon što su u neposrednoj blizini mjesta Latića Glavica, općina Velika Kladuša, od strane pripadnika Petog korpusa Armije BiH, zarobljeni pripadnici Narodne odbrane L. J., K. F., Hušidić Fikret, Pilipović Hajrudin i Ogrešević Džumhur, iste sproveo do mjesta Todorovska Slapnica, postrojio ih, a potom prišao Pilipović Hajrudinu i ispalio mu hitac u predio stomaka, a onda ispalio hitac i u predio stomaka Hušidić Fikreta, od kojih hitaca su Pilipović Hajrudin i Hušidić Fikret pali na zemlju, da bi im uniformisani vojnik prišao i ispalio im po metak u glavu, a preostale zarobljene pripadnike Narodne odbrane sproveo u ugostitelj-

Krajem decembra 1994. godine, u jutarnjim satima, u selu Todorovo, po ulasku u improvizovanu ambulantu, bez povoda i razloga, ošamario je svjedoka D, da bi ga potom udarao rukama i gumenom palicom po glavi i rukama, od kojih udaraca je svjedok zadobio povrede u vidu razderano-nagnječenih rana u predjelu tjemenog djela glave i desne šake, pri tome prijeteći, a onda je odveo do kuće brata i sestre u kojoj je svjedok boravio, gdje je sa još dvojicom vojnika pretresao kuću, a kada nisu pronašli radio stanicu, svjedoka D je nekoliko puta udario nožem koji je držao u ruci, i to pljoštimice, tako da je svjedoku nanio povrede glave, koje su krvarile. Dana 27. decembra 1994, godine u naselju Donja Lučka, općina Velika Kladuša, zajedno sa podređenim mu pripadnicima voda Vojne policije, iz kuće izveo Torić Hasiba, zvanog Zilkin, prethodno ga udarivši desnom nogom u predjelu lica, naredio da mu vežu ruke na leđa, te istog odveli na nepoznatu lokaciju. Krajem novembra ili početkom decembra mjeseca 1994. godine, u mjestu Podzvizd,

slijedećem broju objavit ćemo djela koja su se Sulji Karajiću stavljala na teret, a u koja tužiteljica Vesna Ilić nije u dovoljnoj mjeri uvjerila Sudsko vijeće koje je smatralo da za ta djela nedostaju valjani dokazi. Sud je donio Odluku da se Sulji Karajiću produžava pritvor koji može trajati najduže do devet mjeseci, odnosno do 13. januara 2011. godine. Advokati optuženog kazali su nam da su očekivali ovakvu zatvorsku kaznu ali da će ipak uložiti žalbu na presudu Suda. I tužiteljica Vesna Ilić nam je kazala kako će po prijemu nepravomoćne presude u zakonskom roku podnijeti žalbu na presudu.

U

općina Velika Kladuša, ušao je u kuću u kojoj je boravio Dizdarević Jusuf, istog verbalno napao, zahtijevajući da preda oružje i radio stanicu, pa kada je ovaj odgovorio da ne posjeduje ni jedno ni drugo, obratio mu se riječima: „Juso govori mi, mi smo jednog takvog juče ubili u Bužimu“. Izveo ga je iz kuće i u garaži u vlasništvu Ćerimović Ibre ga napao, udarajući ga kundekom puške zvanom pumparica po

Suda. Na osnovu člana 198, stav 2 zakona o krivičnom postupku, svi oštećeni se eventualnim imovinsko-pravnim zahtjevom, upućuju na parnicu. Sud je van svake sumnje dokazao da je nepravomoćno osuđeni Suljo Karajić u vrijeme činjenja krivičnih djela bio pripadnik jedinica 5. Korpusa Armije BiH. Esad ŠABANAGIĆ

Crna hronika/Marketing
Potvrđena optužnica protiv Željka Despota

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

23

UBISTVO Provalio u garažu DVOJICE CIVILA i zapalio auto
BIHAĆ - Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Željka Despota za krivično djelo ratni zločin protiv stanovništva, konkretno, za ubistvo dvojice civila iz mjesta Krasulje, općina Ključ. Despot je rođen 1960. godine u Ključu, sa prebivalištem u Laktašima, gdje je i uhapšen 18. marta od kada se nalazi u pritvoru po rješenju Kantonalnog suda u Bihaću. Optužnica ga tereti da je u prvoj polovini augusta 1992. godine, u vrijeme oružanog sukoba između Armije BiH i vojske Republike Srpske, postupio suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građana za vrijeme rata. Radi „razjašnjenja“ okolnosti oko njegovog ranjavanja, koje se desilo u naselju Krasulje u Ključu, Despot je kako se navodi 27. maja 1992. došao u to naselje. Tu je pronašao civile Envera Bahtagića i Ejuba Bajramovića kod njihovih kuća. Poveo ih je navodno u Policijsku stanicu Ključ, a kad su došli na raskršće puteva koji vode prema selu Malbaše, odnosno Dujkove Bare, u blizini naselja Ramići naredio im je da skrenu prema selu Malbaše. Potom je u namjeri da ih ubije, ispalio više kraćih rafala iz automatske puške prema njima. U tome je i uspio, jer su Bahtagić uslijed povrede desne noge i lijeve lopatice, a Bajramović razorenja glave, na licu mjesta ubrzo umrli, navodi se u optužnici. Time je Despot za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, kršeći pravila međunarodnog prava, izvršio ubistva zatočenih civila, navodi se u Tužilaštva Unsko-sanskog kantona. E.Š. BIHAĆ - U četvrtak u ranim jutarnjim satima, oko 03:15, u prigradskom naselju Kralje, nepoznati počinitelj je, prethodno odvalivši katanac, provalio u garažu u vlasništvu Zlatka Klarića, a potom je zapalio osobno vozilo marke Yugo registarskih oznaka 282-M-791. Vlasnik kuće Klarić brzo je intervenirao i uz pomoć vatrogasaca ugasio požar koji je umalo

Optužen za

zahvatio i drvenu garažu i kuću. Kriminalistička policija USK-a izvršila je uviđaj, a istraga je u toku. Kako smo nezvanično doznali, ovo je drugi put da se vrši napad na porodičnu kuću Zlatka Klarića. Prva provala desila se prije mjesec i pol dana kada je na istovjetan način provaljena garaža, a na osobnom vozilu razbijena šofer šajba. Rusmir K.

Škole u Ključu nemaju mira

Nastavak lažnih dojava
KLJUČ - Kao i pretprošle sedmice, i ovog ponedjeljka u Osnovnoj i Srednjoj školi Ključ poslana je dojava putem SMS poruka o eksplozivnoj napravi. Pripadnici Policijske stanice Ključ i Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona su odmah po dojavi o podmetnutoj eksplozivnoj napravi u školskim objektima, obavili uviđajne radnje, kojima je utvrđeno da se i ovog puta radilo o lažnoj dojavi. Upozoravajuće poruke poslane su sa jednokratnih kartica sa istim predbrojem kao i prošlog puta, a nepoznata osoba poslala je SMS poruku direktoru Osnovne škole u kojoj je navedeno da je u jednoj od tri školske zgrade u Ključu postavljena eksplozivna naprava. Policija i dalje intenzivno radi na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela „Ugrožavanja sigurnosti“, a o rezultatima istrage javnost će biti pravovremeno obaviještena. E.Š.

LIJEPO I KVALITETNO
LIMOVI
GRAĐEVINSKA LIMARIJA
Ravni Sendvič Trapezni Imitacija crijepa

Ahmeta Fetahagića bb, Velika Kladuša
Tel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

....Koranu je prešao baš tamo gdje su se sto puta kupali. U blizini sela Tržac po kojem je i tržište po lokalnom predanju dobilo ime, jer su njegovi stanovnici oduvijek imali pogranični trgovački duh ravan židovskom. Korana plitka nije se moralo ni plivati. Samo je malo pokvasio farmerke. Sjećanja naviru. Šumarak gdje su napravili postelju za lijepu konobaricu, cigančicu čijim su se mladim tijelom svi nasladili nakon što su je pokupili na Begovim Kafanama iz gostione poznatog im prijatelja kockara. Trebala nam je ko'fol da servira ručak (prvi put sam probao paradajz) a servirala nam je triper. Imala je krasno tamnoputo tijelo (guzove) i neobičan požudan miris ženke. Jedino je Osman prošao „los“ (bez tripera), cijelog dana posmatrao je prodornim udvaračkim pogledima...

Ovaj roman svojevremeno su knjižare odbile prodavati, a istovremeno je bio najprodavanija knjiga dok je u njegovoj satanizaciji učestvovalo i Općinsko vijeće Bihać i njegov načelnik Hamdija Lipovača. O čemu se u romanu radi, možete saznati samo nabavkom „Dezertera“.

*** DEZERTER ***
Roman „Dezerter“ može se nabaviti u Redakciji ReprezenT-a po cijeni od 15,00 KM. Za narudžbe u Evropi obračunavaju se troškovi poštanskih usluga. Cijena romana u Americi je 15,00 dolara plus poštanski troškovi unutar Amerike i može se naručiti u Uredu ReprezenT-a u Utici: (315) 792-0085 i mob. (315) 292-0410.

Javno komunalno uslužno preduzeće “Komunalije” d.o.o. Ulica Ive Marinkovića bb 77230 Velika Kladuša

GRAÐEVINARST VO

* VISOKO I NISKOGRADNJA *

E-mail: krpromet@bih.net.ba
Telefon: 00387 37 77 51 95 Fax: 00387 37 77 51 96

VELIKA KLADUŠA

Tel/fax: 00387 37 773-599, tel: 037 723-200 Mob: 061 815-533, 061 580-650

24 ReprezenT

19. april 2010. godine, broj 196

Feljton

Feljton (05)

Moj did Osman i druga sjećanja
Redovni čitalac i povremeni saradnik ReprezenT-a Ibrahim - Ibraga Topić ustupio je Redakciji pravo objavljivanja sadržaja njegove knjige sa naslovom „Moj did Osman i druga sjećanja“. Knjigu je Topić namijenio prijateljima i poznanicima, f inancirao njeno izlaženje i podijelio, a potom morao štampati još jedno izdanje. Da se Topić ne bi izlagao novim troškovima, posredstvom ReprezenT-a u nekoliko narednih brojeva objavit ćemo njen sadržaj i pružiti mogućnost većem broju građana da pročitaju njegova, veoma zanimljiva sjećanja, na njegove drage prijatelje, pa i dida Osmana. Knjiga nije obimna i bit će objavljena u cijelosti, redoslijedom baš kao u knjizi, uz možda koju aktuelnu fotograf iju više.

setih godina sa suprugom koju je zvao Mladinka i troje djece od prve supruge koja je umrla. Najstarije među njima bio je sin Muhamed, moj vršnjak i uskoro dobar prijatelj. Jedno vrijeme stanovali su u našem komšiluku, u kući nevi’ste Fatimine, u prizemlju koje se sastojalo od dvije male sobice i drvenog klozeta u koji se išlo kroz prolaznicu. Jedna od tih sobica bila je i kuhinja i spavaonica i dnevni boravak, a druga služila kao ostava svega što je trebalo ostaviti u zatvorenom. Ni danas mi nije jasno kako je bilo moguće da nas se ponekad, na zimskim prelima, toliko smjesti u tako malom prostoru. Starog Mehu sam upoznao i zavolio i još prije nego što je sa Skokova doselio u Ćoraliće. Često je petkom, idući u Cazin na sajam, zastajao kod mog dida Osmana da se vide i porazgovaraju. U malenim zaprežnim kolima vozio je po sepet - dva voća, od hašlama koje su dospijevale već u maju, pa do jabuka gavranuša kojih je bilo i zimi. Nama, djeci, velikodušno je dijelio koliko smo mogli pojesti. „Hani, Meho, šta ti je za njima“, govorio je did. „To je njihova nafaka, Osmane“, smijući se odgovorio je Meho, nudeći još. Bile su to godine teškog življenja. A Meho nije imao ni kuće ni zemlje. Ali, imao je nešto što ni najbogatiji nisu imali. Imao je ponos i ljudsko dostojanstvo. I bio je najnježnija ljudska duša, koju sam upoznao. U međuvremenu porodica se povećala za još četiri člana, tri sina i jednu kćerku, kupljen jurt i sagrađena skromna, ali vlastita kuća kod mosta preko Radetine, kojeg prozvaše „Ćejvanov most“. „Dajde mi, Arife, jednu kahvu. Zali

D

** oselio se u naše selo negdje pede-

Meho Nuhanović-Ćejvan
još jednu za gospodina Nuhanovića, eto ga ide od kuće“ - poručivao je Maše. „Ohladiće se dok on stigne. Zaliću mu kad dođe“ -odgovorio je Arif. I zaista, kahva se mogla potpuno ohladiti dok Meho svojim laganim hodom pređe udaljenost od dvije-tri stotine metara koliko mu je kuća bila udaljena od gostionice na Križu. Teško je bilo zamisliti situaciju koja bi ga natjerala da ubrza korak, a vjerujem da ga nikad niko nije vidio da trči. „Eto, vidiš ti, moj komšo“ - govorio je komšiji koji mu je prebrao sepet klipova tek okomušanih kukuruza, znajući da će to morati po nekom poslati do Mehine kuće, jer Meho nipošto ne bi uprtio sepet na leđa. „Ja u kući nemam zrna žita sem tog sepeta kuruza, ali ja bi’ sad mogao zapivati iza sve glave“. Kad je proradila popularna „Ljepenka“, prvenac cazinske industrije, Meho je, mada već u godinama dobio zaposlenje. Budući da mu je kuća bila još pod raževom slamom, njegove radne kolege više nego on sam, intervenisali su kod direktora Husnije da se Mehi odobri stambeni kredit da prekrije kuću. Kad je došla zima, a krov je ostao nepromijenjen, upitaće direktor Mehu šta bi sa kreditom. „Haj viđaj“ - pozva ga Meho u kuću te mu pokaza nekoliko ovčjih pastrma, koje su visile na tavanu. „Ove pastrme će bolje pomoći mojoj familiji da prezimi nego cigla na krovu“! Zbog njegovog dostojanstvenog držanja i korektnog odnosa prema svakom najčešće su ga zvali „gospon Nuhanović“, našto se on nije ljutio. Ljutio se, tobože, kad ga neki šeret, poput Ćame rahmetli zovne „Mehica“. „E, junac jedan! Što me šiljiš? Meni je ime Meho“! To njegovo „junac“ nije bilo nikakva pokuda, a kamoli uvreda. To nije ni zvučalo uvredljivo, kao kad neko u svađi drugim kaže „hajvanu“, „vole“, „stoko“ i sl. Ovo Mehino „junac“ zapravo je oslobađalo počinioca svake krivice i odgovornosti. Kriva je bila neobuzdana mladost, višak energija koji se ne može kontrolirati, ona snaga koja i mladog junca natjera da provali ogradu. „Junac ne mere biti neg‘ junac“ - bio je sav njegov komentar na Habin nestašluk u gostionici kod rahmetli Zuhdije. Dok je Meho meraklijski ispijao kahvu, uz obaveznu čašu vode, naslonjen na šank, Habo mu naglo svukao široke bijele gaće sve do poda. Meho se polagano okrenuo da vidi ko je to uradio, bez žurbe ustegao gaće i vratio se kahvi, ponavljajući: „Junac ne mere biti neg‘ junac“. „Hoćemo li po jednu Mehaga“?, izdaleka bi mu se javljao moj prijatelj Jusuf čim bi ga ugledao u kafani. „Dašta ćemo! Đe ste vas dvojica bili? Eh, u Zagrebu? U školi, veliš? A ja mislio da vami više škole ne treba! De, pričajte kako je tamo“! I poput pažljivog đaka slušao je Jusufovu priču, kako nas tamo profesori hvale, kako je jedna stara profesorica kazala kako su Bosanci sposobni ljudi. „Ma nemoj mi reći! Baš tako veli“? - uzbuđeno komentariše Meho. I odjednom, kao da ga nešto presječe, ostane bez daha i otvorenih usta, a krupne plave oči napune se suzama, koje ubrzo poteku niz uvijek crvene obraze. „Baš tako veli“? - pokušava ponoviti zadnje pitanje, ali ga glas izdaje. Sa mojim rahmetli ocem bio je čest saputnik u Liku, na sajam u Otočac. Sa gvozdenim zaprežnim kolima koja su vukla dva mala, neuhranjena konjića, to putovanje trajalo je nekoliko dana. I ja sam, čim sam odrastao da mogu vintati kola, postao povremeni saputnik na tim napornim, a opet nezaboravno lijepim putovanjima. To su zapravo bila više pješačenja tamo

**

Meho Nuhanović - Ćejvan (1909. - 1990.) i nazad nego vožnja. Od kuće do Like kola su bila natovarena žitom i voćem, a od Like do kuće, jelovom daskomi okrajcima, pa je stalno trebalo ili vintati nizbrdo ili turkati uzbrdo. Dešavalo se ponekad, da Meho i ja budemo jedini saputnici na tim višednevnim putovanjima. I, zapravo u tim prilikama sam upoznao svu ljudsku dobrotu i širinu duše ovog dragog čovjeka. Stalno me pokušavao poštediti teških i opasnih situacija, brinuo se da nisam gladan, a noću na konačištu pod vedrim nebom često je provjeravao da li sam dobro pokriven. „Samo polahko. Nećemo hititi. Ništa se ne sikiraj“ - savjetovao bi me cijelim putem. Posebno su mi u sjećanju ostale riječi koje je često ponavljao: „Plaho je lipo, moj sinko, biti čoj’k. Ali i teško, brate“! Čini mi se da tek danas razumijem koliko je Meho bio u pravu. Neka mu Allah dž. š. podari dženet.

Obavještenje iz kabineta općinskog načelnika Velika Kladuša
Općina Velika Kladuša obavještava sve svoje stipendiste da je 13. aprila 2010. godine izvršena isplata stipendija za mart 2010. godine. Općinski načelnik Admil Mulalić

Obavijest o provođenju Ankete o radnoj snazi (ARS-2010)
Poštovani, Federalni zavod za statistiku iz Sarajeva će u periodu 19. aprila do 02. maja ove godine, u skladu sa Programom i Planom provođenja statističkih istraživanja od interesa za Federaciju BiH, na teritoriji općine Velika Kladuša sprovesti Anketu o radnoj snazi. Osnovni cilj ove Ankete je dobijanje podataka o osnovnim i radnim karekteristikama stanovništva i procjena ukupne radne snage u zemlji. Prikupljeni podaci su povjerljivi i isti će se u skladu sa odredbama Zakona o statistici Federacije BiH („Službene novine F BiH“, BROJ:63/03) koristiti isključivo u statističke svrhe. Anketa o radnoj snazi sprovodi se u uzorkom izabranim domaćinstvima, a anketiranje na terenu će obavljati anketari ovlašteni od strane Federalnog zavoda za statistiku. Molim naše građane za razumijevanje i punu podršku u provođenju ove aktivnosti.“ S poštovanjem, Općinski načelnik: Admil Mulalić

Ugodan put i sigurnu vožnju želi Vam...

ĆORALIĆI, CAZIN

037 537 775, 037 539 139

In memoriam/Oglasi
Tužno sjećanje
Dana 20. aprila 2010. godine navršavaju se dvije godine od smrti naše drage

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

25

Tužno sjećanje
Dana 19. aprila navršava se devet tužnih godina od kako nas je napustila naša draga

Tužno sjećanje
Dana 19. aprila ove godine navršava se 17 godina otkako više nije sa nama naš dragi

ĐULA (rođ. Libić) NADAREVIĆ
Vrijeme je samo svjedok naše tuge za Tobom, ljubav i sjećanje na Tebe ostaće zauvijek. Tvoji muž Rifet, sin Mirsen, kćeri Emina i Mirela, snaha Fehira i unučad

REMZA
(rođ. Hamur)

LJUBIJANKIĆ
(15.04.1961. - 19.04.2001.)
Draga naša Remzo, od kako si otišla na put bez povratka, za nas je vrijeme stalo. Ostala je samo tuga i bol u duši, koja će nas pratiti sve dok budemo živi. Neka ti dragi Allah dž.š. podari lijepi džennet i vječni rahmet. Ožalošćeni: svekrva Hasiba, suprug Midhat, kćerka Ines, sin Denis i ostala rodbina

DAUTOVIĆ (Sulejmana) MEHO HEMANOV
Neka ti Allah dž. š. podari lijepi dženet za dobrotu i ljubav koju si nam pružio. Tvoji: supruga Ajnija, djeca Sulejman, Senija, Salih, Sefija, Meho, Smail i Mehmed, snahe, zetovi, unuci i praunuci

Tužno sjećanje
Dragi naši roditelji, Zaborav ne postoji, samo postoji ljubav sviju nas koji će vas se sjećati cijeli svoj život. Ponosni smo što smo vas imali, a neizmjerno tužni što smo vas izgubili. Neka vam Allah dž.š. podari lijepi džennet i vječiti rahmet.

Obavijest o smrti
U subotu, 17. aprila 2010. godine na ahiret je preselila naša draga kćerka, supruga, mama, majka, sestra i komšinica

MUJENESA ODOBAŠIĆ
Zahvaljujemo se rodbini, komšijama i prijateljima koji su nam u trenucima naše velike žalosti uputili riječi utjehe i pružili nesebičnu podršku oko organizacije posljednjeg ispraćaja naše drage Mujenese. Porodice Odobašić, Kurtović, Miljković i Šabanagić

HASIBE (rođ. Jašić) OMANOVIĆ
(16.06.1935.-26.04.2005.)

Vaši najmiliji: sinovi Senad i Šefik sa familijom i kćerke Rezija i Senija sa familijom. (05.05.1934.-18.03.1995.)

HASIB OMANOVIĆ
SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

Tužno sjećanje
Dana 10. 04. 2010. godine navršilo se deset dugih godina od kako nije sa nama

Oglasi
Prodajem gradilišta u Velikoj Kladuši Prodajem kuću u užem centru grada Velika Kladuša (Zagrad). Kontakt: 061 163 332. u ulici Ive Marinkovića br.1. Kontakt: 062 395 070. Prodajem kuću i plac za kuću u ulici Ive Marinkovića 59. (Zagrad) uz glavnu cestu u Velikoj Kladuši. Kontakt: 037 777 504 ili www.nekretnine.bekano.com. Prodajem pokretnu kućicu i traktor Ferguson sa priključcima.Velika Kladuša. Kontakt: 061 600 661, 061 602

MOŽETE PREDATI

RADE KLJAJIĆ

Sve informacije mogu se dobiti na telefon: 037 775 086

NA ADRESI:
Ibrahima Mržljaka 3 Velika Kladuša od ponedjeljka do subote u vremenu od 08 do 17 sati
Cijena objave 25

Ostaje nam samo lijepo sjećanje i ponos što smo Te imali.

Prodajem trosoban stan, 74 m² u Bihaću, na Ozimicama II, drugi sprat sa grijanjem, klimom, potpuno renoviran, cijena 800 eura po m². Informacije: 037-350-727 ili 063-797-780. Izdajem novoopremljeni frizerski salon spreman za upotrebu, lociran u ulici Đure Pucara Starog na novoj zaobilaznici u Velikoj Kladuši. Kontakt: 00 385 98 945 8036.

KM

Tvoji najmiliji: Radmila, Dragan i Baja

(sa PDV-om)

Prodajem kuću u ulici Banijska, u centru grada, iza diskoteke „EX“ u Velikoj Kladuši. Struja, voda, telefon i centralno grijanje dostupni. Kuća ima poslovni prostor i garažu u prizemlju. Riješena uporabna i građevinska dozvola. Stambeni prostor je veličine 700 m², a poslovni 140 m². Cijena 80.000 eura. Kontakt telefoni: 061-626-072, 037-718-794, 037-773-622 i 001-319-234-3593–USA.

Kupon za male oglase
Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštom ili dostavite lično na adresu:

ZA BROJ 197

Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Do 15 riječi

Tekst oglasa:

(popuniti čitko štampanim slovima)

26

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196
Tužno sjećanje

In memoriam

Dana 15. aprila navršilo se punih 10 godina od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra, punca, djeda i pradjeda

DUKIĆ (Muje) IBRAHIM
Bol nije u riječima, već u našim srcima, gdje ćeš zauvijek ostati. Tvoj dragi lik uvijek ćemo pamtiti. Neka ti dragi Allah dž. š. podari lijepi dženet i vječni rahmet.
Tvoji najmiliji: supruga Fatima, sinovi Ibrahim-Ibraga, Hasan, Šerif-Šero, Samir, kćerke Fatma, Senija, Adila, Sanela, snahe Esma, Sanela, Vesna, zetovi Rasim, Edham, Asim, Amir, te unučad i praunučad.

In memoriam
Tužno sjećanje

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

27

Tužno sjećanje
Bolno sjećanje na našeg prijatelja

ĆEJVANOVIĆ (FEHE) NIJAZ
Dragi moj Nijazu, prošlo je 40 dana, a moja bol je ista kao da sam Te jučer izgubila. Riječi utjehe ne postoje jer Tvoj odlazak nikad neće prestati da boli. Prošlo je 40 dana, meni dugih, bolnih i najtužnijih, a proći će još mnogi i uvijek će boljeti. Neka te u tišini lijepog dženneta prati moja ljubav i čuva moja molitva i da Ti dragi Allah dž. š. pokloni lijepi džennet, obasja svojom milošću i podari vječni rahmet.

Tvoja supruga Antonia

Tužno sjećanje

NIJAZ (FEHE) ĆEJVANOVIĆ
Već je 40 dana prošlo od kako si otišao i ostavio trag u nama. Rado Te se sjećamo, a nedostaju nam one Tvoje šale i lijepi trenutci provedeni sa Tobom... Neka Ti je vječni rahmet i da ti dragi Allah dž. š. podari lijepi džennet. Tvoji jarani Tužno sjećanje
Gone but Never Forgotten

ĆEJVANOVIĆ (FEHE) NIJAZ
S velikom tugom u srcima prisjećamo se svog jedinog sina i brata. Prošlo je 40 bolnih dana kako Te nema s nama, ali u našim srcima ostaješ vječno urezan sa velikom tugom i boli. Neka Ti dragi Allah dž. š. podari lijepi džennet i vječni rahmet.

Tvoji: otac Feho, majka Remzija i sestra Raza

Zahvalnica

NIJAZ (FEHE) ĆEJVANOVIĆ
Zahvaljujemo se svim srcem onima koji su nam pritekli u pomoć i pružili novčanu ili drugu materijalnu pomoć u plaćanju visokih troškova prijevoza posmrtnih ostataka rahmetli Nijaza Ćejvanovića do njegovog rodnog mjesta gdje je pokopan.

NIJAZ ĆEJVANOVIĆ 3/06/10
Married with no children Nijaz came to the United States looking for a better life for Antonia and himself. Nijaz enjoyed his work as a bricklayer. His co-workers describe him as a friendly, high spirited hard worker.

Supruga Antonia i porodica Ćejvanović

BAC UNION LOCAL 3

28

ReprezenT 19. april 2010. godine, broj 196

Školstvo
„Prva osnovna škola“ Velika Kladuša
VELIKA KLADUŠA - „Prva osnovna škola“ u Velikoj Kladuši bila je domaćin općinskog takmičenja „Projekta građanin“ u organizaciji Civitasa. Na takmičenju su bile tri osnovne škole iz ove općine, a pobjednik će predstavljati Veliku Kladušu na kantonalnom natjecanju. Prvo mjesto i pravo učešća na kantonalnom takmičenju ostvarili su domaćini, odnosno „Prva osnovna škola“, sa temom „Moj drug i internet“. Drugi su bili predstavnici Osnovne škole „Fadil Bilal“ iz Šumatca, koji su imali temu „Pravo Roma na obrazovanje“, a treće mjesto je zauzela ekipa Osnovne škole „Podzvizd“ sa temom „Korupcija u Bosni i Hercegovini“. Učenici sve tri škole su se dobro pripremili za ovo takmičenje, te su na najbolji način izvršili prezentaciju svojih tema. Žiri je imao jako težak posao da odabere najbolje, te su sa nekoliko pitanja tražili detalje o temama koje su učenici

April-mjesec čistoće
VELIKA KLADUŠA/BARAKE - U prošlu subotu je u Velikoj Kladuši, u mjestu Barake održana akcija čišćenja smeća, a u sklopu acije „April-mjesec čistoće“, koja se provodi u ovoj općini. Akciju su organizirali učenici Osnovne škole „Sead Ćehić“ iz

Školarci čistili saobraćajnice od smeća Održano općinsko takmičenje „Projekt građanin“

Grahova, a istoj su se odazvali svi učenici i nastavnici ove škole. Čišćeno je smeće uz putne pravce Polje-Marjanovac, Barake-Glavica i BarakeKumarica, a sakupljeno je više od 200 vreća smeća, koje su predstavnici komunalnog preduzeća „Komunalije“ odvezli na otpad. E. Š.

prezentirali. Na kraju je izabrana „Prva osnovna škola“, koja će predstavljati općinu Velika Kladuša na kantonalnom takmičenju „Projekta građanin“. E. Š.

Učenici velikokladuške „Gimnazije“ upozoravaju na veliki broj socijalnih slučajeva

Veliki uspjeh velikokladuških informatičara

Organiziran „Dan narodne kuhinje“
VELIKA KLADUŠA - Dana 21. aprila 2010. godine, u srijedu sa početkom u 13:00 sati, u prostorijama hotela „Konak“ održat će se „Dan narodne kuhinje“ u organizaciji učenika trećeg razreda velikokladuške Gimnazije. Pozivaju se građani da se odazovu na ovu humanitarnu akciju, koja ima jednodnevni karakter. Ovom akcijom se žele potaknuti lokalne i druge vlasti na nužnost otvaranja narodne kuhinje u Velikoj Kladuši, a ovi učenici su u svojim istraživanjima došli do brojke od 140 porodica u stanju socijalne potrebe na području naše općine. Od lokalne zajednice su ovoga puta dobili samo moralnu podršku, a u ovoj akciji najveću pomoć pružili su im preduzeće „Grupex“, butik „Hanna“, te drugi poduzetnici i građani. Učenici IIIg3 razreda

Putuju na međunarodno takmičenje
VELIKA KLADUŠA - Sabahudin Husić i Azur Selimović, učenici Unsko-sanskog koledža iz Bihaća postigli su veliki uspjeh kvalifikujući se na međunarodno takmičenje naučnih projekata pod nazivom „INFORMATIX“. učešće 119 ekipa iz svih dijelova svijeta. Inače, Sabahudin i Azur su jedini predstavnici iz Bosne i Hercegovine koji su uspjeli da se plasiraju u finale ovog takmičenja. Mentor koji je dao doprinos da se informatičari sa Unskosanskog koledža plasiraju na ovo zna-

Općinsko takmičenje iz matematike

Najbolji idu na kantonalno takmičenje
Informatičari Azur i Sabahudin

Takmičenje će se održati u Bukureštu u Rumuniji, u periodu od 21. do 26. aprila ove godine, gdje će velikokladuški učenici prezentirati svoj projekt pod nazivom „Harmony: Let the computer do things for you“. „Informatix“ je svjetski priznato takmičenje u kojem mladi učenici-naučnici iz cijelog svijeta prezentiraju svoje projekte vezane za unaprijeđenje ljudskog života i rada. Ove godine u finalu je predviđeno

čajno svjetsko takmičenje je profesor informatike Selcuk Cankurt, inače uposlenik Unsko-sanskog koledža u Bihaću. Sabahudin i Azur su već osvojili zlatnu medalju za svoj projekat na nedavno održanom takmičenju u Sarajevu u organizaciji „Bosna Sema Project Compettion“. Ovim informatičarima želimo puno uspjeha u Bukureštu i da osvoje jednu od medalja. Edin Š.

Osnovna škola „1. Mart“ Vrnograč
VELIKA KLADUŠA - Općinsko takmičenje iz matematike u kategoriji VI, VII i VIII razreda održano je u petak, 16. aprila u Osnovnoj školi „25. Novembar“ u Velikoj Kladuši. Učešće je uzelo 89 učenika iz svih škola sa područja ove Općine. Najboljim učenicima su uručene diplome i oni će predstavljati Veliku Kladušu na kantonalnom takmičenju, koje će biti održano 27. aprila u općini Cazin. E. Š.

Rezultati takmičenja:
VI razred:
1. Anela Duraković 2. Merjem Štulanović 2. Azra Melkić 4. Ena Sarajlija 4. Sanela Mašinović OŠ „25. Novembar“ V. Kladuša OŠ „25. Novembar“ V. Kladuša „Prva osnovna škola“ V. Kladuša OŠ „Sead Ćehić“ Grahovo „Prva osnovna škola“ V. Kladuša

Čestitka za dobrodošlicu

VII razred:
1. Haris Kudić 2. Aldin Sefić 3. Dženana Karajić 4. Almir Holić 4. Ema Karajić OŠ „25. Novembar“ V. Kladuša OŠ „1. Mart“ Vrnograč „Prva osnovna škola“ V. Kladuša OŠ „Todorovska Slapnica“ OŠ „25. Novembar“ V. Kladuša

VIII razred:
1. Irma Murić 2. Ajdin Miskić 3. Enisa Rahmanović 4. Derviš Selimović OŠ 5. Dženana Bataković „Prva osnovna škola“ V. Kladuša OŠ „25. Novembar“ V. Kladuša OŠ „Sead Ćehić“ Grahovo „25. Novembar“ V. Kladuša OŠ „Sead Ćehić“ Grahovo

Anela Duraković i Merjem Štulanović

VRNOGRAČ - Prošle sedmice naša škola je bila domaćin malim đacima prvacima. Naši mali drugari su nam došli u posjetu, odnosno na upis u prvi razred škole. Za tu priliku mi malo stariji za naše drugare, vođeni idejom naše pedagogice na času likovne kulture, smo napravili čestitke dobrodošlice. Taj dan, veseli dan kako ga mi zovemo, naši drugari imali su samo jedna

zadatak, da se druže sa nama. Većina njih je sa smješkom na licu, slatkišom i lijepom čestitkom zadovoljno otišla svojim kućama željno iščekujući da zazvoni i njihovo prvo školsko zvono, prvi dan u školi. Naša škola je taj veseli dan obilježila upisom 58 malih đaka prvaka. Novinarska sekcija OŠ „1. mart“ Vrnograč

Horoskop

19. april 2010. godine, broj 196

ReprezenT

29

SEDMIČNI HOROSKOP
(19.04.10 - 25.04.10.)
Ovan
U skladu sa postavljenim prioritetima imate svoju viziju i ne želite da prihvatite kompromisnu ponudu, na takav način nepotrebno otežavate svoj poslovni ili društveni položaj. Prihvatili ste previše obaveza koje počinju da Vas zamaraju. Ukoliko Vam je stalo da sačuvate dobar poslovni rejting, udružite svoje interese sa pouzdanim saradnicima i prihvatite nečiji uticaj. U ljubavnom životu priželjkujete više iskrenosti i nježnosti, ali imate utisak da Vas neko zavarava velikim obećanjima ili pogrešnom pričom. Iskustvo Vas opominje da napravite emotivnu distancu u odnosu na neke sumnjive situacije. Oslonite se na svoju intuiciju, dobar osjećaj Vas neće izneveriti. Stalo Vam je da ostvarite nove ili korisne ciljeve na različitim stranama. Važno je da obnovite neke poslovne kontakte i da se priključite timu saradnika za koje Vas vezuju slični profesionalni interesi i vizije. Opredijelite se za varijantu koja omogućava napredovanje na poslovnoj ljestvici na različitim nivoima i budite pažljiviji sa ulaganjem novca. Imponuju Vam nečija pažnja i komplimenti, novi susreti na Vas djeluju vrlo podsticajno. Doživljavate novu emotivnu bliskost u odnosu sa voljenom osobom. Ponekad i “male stvari” imaju “veliku čar”, ako ih pravilno vrijednujete. Spontanost u izražavanju osjećanja djeluje pozitivno na Vaš ljubavni odnos.

BOX OFFICE
(09. - 11. april 2010.)

Najgledaniji filmovi u američkim kinima
Najveću je zaradu na američkom tržištu pretprošlog vikenda imala je komedija sa Steve Carrellom i Tinom Fey “Date Night”. Malu je prednost imala Levyjeva komedija nad prošlosedmičnim broj jedan, Leterrierovim spektaklom “Clash of the Titans”, ali dovoljnu da ga već u drugom vikendu makne na drugo mjesto. “Avatar” je pak na ne-američkom tržištu još mali korak bliže probijanju granice od 2 milijarde $ zarade, dok mu je ukupna zarada u svijetu trenutno na 2,7 milijardi $. Prvih deset naslova po zaradi ovaj vikend su (zvjezdicom su označeni novi naslovi):

Bik

1 Date Night

6

Alice in Wonderland

Blizanci

Rak

Lav

Djevica

Napravili ste dobru poslovnu procjenu, potrebno je da dokažete svoju profesionalnu umješnost u ostvarivanju nekih praktičnih ciljeva od zajedničkog interesa. Neko pokušava da Vam skrene pažnju u pogrešnom pravcu, nemojte dozvoliti da Vas opterećuju razni komentari. Ipak, zaoštrena poslovna klima djeluje vrlo poticajno u odlučujućim situacijama. Uporno pokušavate da se nametnete kao autoritativna ličnost, pred osobom koja dobro poznaje Vašu ćud, vrline ili “slabosti”. Djelujete tajanstveno i stalo Vam je da uđete u nečiji ljubavni trag. Ne možete lako da odgonetnete partnerovo ponašanje i ne želite da rizikujete u emotivnom odnosu. Oslonite se na svoja osjećanja. Stalo Vam je da pridobijete nečije povjerenje ili širu naklonost u poslovnim krugovima, stoga djelujete vrlo promišljeno i oprezno. Informacije sa kojima raspolažete ne predstavljaju garanciju za uspjeh, ali Vi imate dobar intuitivni signal koji Vas navodi na pravilno rješenje. Jasno Vam je da se poslovna pravila ili okolnosti brzo mijenjaju, mudro očekujete bolju priliku i svoju šansu. Imate utisak da Vas neko “kontrolira“ ili emotivno provjerava, što dodatno utiče na Vaše raspoloženje. Priželjkujete veću emotivnu slobodu ili priliku da ostvarite svoje namere, ali trenutni događaji ne idu uvijek u željenom pravcu. Ne možete lako da promijenite nečiju odluku ili da utičete na partnerovo ponašanje. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi, Vaši saradnici očekuju da djelujete vrlo uspješno ili iznad prosječnih mjerila. Imponuje Vam saznanje da okolina ima dovoljno povjerenja u Vaše profesionalne sposobnosti. Dobra poslovna strategija i precizni potezi predstavljaju garanciju za dugoročniji uspjeh. Ipak, postoje situacije koje ne zavise od Vaše volje. Priželjkujete novi emotivni uzlet u različitim situacijama i ne odustajete od svojih planova. Ukoliko ste romantično raspoloženi, to predstavlja dobar ljubavni predznak. Uljepšajte svoj ljubavni i intimni život, tako što ćete djelovati dovoljno zanosno i privlačno na voljenu osobu u skladu sa insiracijom ili zajedničkim potrebama. Djelujete vrlo ambiciozno i zahtjevno, tako da svima postaje jasno da ne želite da neko remeti ili usporava Vaše poslovne planove. Ulažete veliku energiju u različite ciljeve i ne dozvoljavate da neko kritikuje Vaš način rada. Umjesto da favorizirate takmičarski odnos sa saradnicima, prilagodite svoj stil ponašanja i nemojte ulaziti u financijski ili imovinski rizik. Neophodana Vam je porodična harmonija i nečije prisustvo, kako biste ostvarili bolju psihičku ravnotežu i dodatni priliv kreativne energije. Voljena osoba umije lako da Vas podstakne na pozitivnu reakciju, ili na snažne izlive emocija i na uzajamnu razmjenu strasti. Stalo Vam je da impresionirate jednu osobu na neobičan način, vješto smišljate novu ljubavnu taktiku. Zaokupljeni ste razmišljanjem o novim poslovnim planovima ili nagomilanim obavezama koje Vas prate. Na žalost, ne možete da se pohvalite dobrom komunikacijom u krugu poslovnih partnera. Ponekad morate da preuzmete odgovarajući poslovni rizik u skladu sa zadanom situacijom i izazovom. Potrebno je da se opredijelite za korisne ciljeve, koji će Vam omogućiti bolje profesionalne uslove. Često analizirate svoj ljubavni život i imate utisak, da se polako “udaljavate” od voljene osobe. Ne želite da neko iznevjeri Vaša osjećanja ili da donesete nepromišljenu odluku o zajedničkom životu. Stalo Vam je da ponovo osjetite partnerovu naklonost i uzajamno povjerenje. Potrebno Vam je novo i prikladnije rješenje. Djelujete vrlo ambiciozno i želite da ostvarite niz poslovnih ciljeva na različitim nivoima. Dovoljno ste preduzimljivi, tako da saradnici imaju povjerenja u Vaše profesionalne sposobnosti. Snalažljivost prilikom financijskih transakcija, obećava dobar profit ili neki vid materijalnog dobitka. Zainteresirani ste za novu poslovnu ponudu koja podrazumijeva proširenu saradnju. “Tajna” ličnog uspjeha i intimne sreće, proističe iz skladnog odnosa sa voljenom osobom. Ukoliko ste slobodni, očekuje Vas “susret iznenađenja” ili nečiji poziv. Svojom pojavom umijete da skrenete primjetnu pažnju i da unesete pozitivan nemir u okruženje. Upotrijebite svoj šarm u skladu sa emotivnom prilikom i inspiracijom. Sposobnost dobrog opažanja i sjajne koncentracije Vam pomažu da ostvarite svoje poslovne ciljeve. Važno je da podstičete kreativnost u idejama, očekuje Vas zajednički dobitak i mogućnost za obnavljanjem nekih poslovnih dogovora. U zavisnosti od ličnog interesiranja ili motivacije, birate varijantu koja donosi najbolje razultate. U ljubavnom životu potreban Vam je “mali podsticaj”, da osjetite veliki emotivni zanos ili strast i inspiraciju u blizini voljene osobe. Na sreću, partner umije da ispuni Vaša očekivanja. Ukoliko ste slobodni, odgovorite na nečiju poruku ili udvaranje. Očekuje Vas novo emotivno zadovoljstvo i prijatno iskustvo u novom društvu.

(26,87 miliona $)

Pokušavate da zaobiđete neka ustaljena pravila ili proceduru u poslovnim odnosima, ali problemi sa kojima se suočavate zahtijevaju dodatni napor i dobru koncentraciju. Nema potrebe da precjenjujete svoje profesionalne mogućnosti pred okolinom. Prepustite saradnicima da odlučuju o zajedničkim interesima, naročito u situacijama koje prevazilaze Vaše znanje ili praktično iskustvo. Ukoliko Vam je stalo da uspostavite harmoničan odnos sa voljenom osobom, ponekad morate upotrebiti i “zrno mudrosti” ili neke “skrivene adute”. Dobra ljubavna strategija podrazumijeva spremnost da se prevaziđu različita ograničenja. Ljubavne greške se opraštaju, ako postoje iskrena osjećanja i uzajamna naklonost.

3

How to Train Your Dragon

8 The Bounty Hunter
(4,3 miliona $)

Vaga

(25,35 miliona $)

Strijelac

Jarac

(1

1

m

i li

on

5

The Last Song

10 Letters to God

Vodolija

(4,1 milion $)

Škorpija

Get 4 Why Did IToo Married
a $)

9

Diary of a Wimpy Kid

(5,43 miliona $)

Stalo Vam je da ostvarite nove poslovne kontakte i važne ciljeve u pregovorima. Potrebno je da ostavite dobar utisak u susretu sa saradnicima. Od Vašeg zalaganja i diplomatskih manira zavise konačni rezultati. Važno je da pravilno definirate zajedničke interese i da istaknete svoje profesionalne sposobnosti. Sve se svodi na dobru poslovnu procjenu i na uspješno planiranje. Djelujete zadovoljno, pored Vas se nalazi osoba koja iskreno brine o Vašim emotivnim potrebama. Emotivna inspiracija je neiscrpna, ako postoji zajednički fluid i dobra volja. Nemojte dozvoliti da neko sa strane narušava Vaš svijet intime i ličnu sreću. Ukoliko ste slobodni, prijaće Vam nova ljubavna romansa.

(27,1 milion $)*

2

Clash of the Titans

7

(5,6miliona $)

Djelujete pretenciozno i imate utisak da se nalazite pred ostvarenjem važnih poslovnih ciljeva. Zbog loših poslovno-financijskih procjena, očekuje Vas privremena faza stagnacije i neke dodatne obaveze. Ipak, sve je moguće korigirati u skladu sa ličnom motivacijom i zadatim uslovima. Zatražite nečiju intervenciju pri rješavanju poslovnih, materijalnih ili imovinskih dilema. U privatnom životu često na vrlo subjektivan način procjenjujete partnerovo ponašanje, nema razloga da odbijate nečije ohrabrenje i prisustvo. Ponekad se nalazite u “emotivnom uzletu” ili u svom čudesnom svijetu maštarenja. Važno je da vjerujete u sebe ili u stvari koje Vas ispunjavaju ljubavnim zanosom i dodatnom inspiracijom.

Hot Tub Time Machine

Ribe

Idući vikend stižu adaptacija stripa Marka Millara “Kick-Ass”, te američki remake britanske komedije iz 2007. godine (!!!) “Death at a Funeral”. U limitiranu će distribuciju šest naslova, od kojih najzanimljivije izgleda dokumentarac o uličnim umjetnicima, prvenstveno Britancu Banksyju, “Exit Through the Gift Shop”.

(1,25 milion $)*

(10 miliona $)

30 ReprezenT

19. april 2010. godine, broj 196

Sport

Prva kantonalna liga, 13. kolo

„ABC“ Podzvizd učvrstio lidersku poziciiju
Ta b e l a : Ta b e l a :
Tim
1. FC ABC (Podzvizd) 2. Gomila (Stijena) 3. Borac (Izačić) 4. Omladinac 75 (Pokoj) 5. Sloga 1937 (Kralje) 6. Mangan (V. Rijeka) 7. Bajer 99 (Velagići) 8. Ostrožac (Ostrožac) 9. Rudar (Kamengrad) 10. Ćoralići (Ćoralići) 11. Una 1925 (K.Vakuf)

Ut.
12 12 12 11 12 12 12 12 11 12 12

Po.
10 8 7 7 6 4 4 4 3 2 1

Ne. Iz.
1 0 2 2 2 2 2 2 0 3 2 1 4 3 2 4 6 6 6 8 7 9

+/37:14 23:18 35:16 30:11 21:20 19:24 20:26 11:18 23:39 15:31 9:25

B.
31 24 23 23 20 14 14 14 9 9 5

VELIKA KLADUŠA - Utakmice 13. kola Prve lige Unsko-sanskog kantona u nogometu odigrane su prošlog vikenda. Lider tabele, ekipa Fudbalskog kluba „ABC“ iz Podzvizda, na gradskom stadionu u Velikoj Kladuši je u nedjelju, 11. aprila, dočekala ekipu „Mangana“ iz Bužima. Kako su domaći nogometaši igrali bez tri standardna igrača u vrhu napada, mučili su se tokom cijelog susreta sa odbranom gostiju, koji su došli sa namjerom da osvoje bod. Ipak, nogometaši „ABC“-a riješili su susret u svoju korist pogocima u posljednjim trenucima meča. Prvo je Faruk Šakinović pogodio mrežu gostiju u 88. minuti za vodstvo, dok je potvrdu nove pobjede „ABC“-a u sudijskoj nadoknadi donio Admir Suljanović. Hasan M.

13. kolo Prve Parovi narednog kantonalne lige 14. kola:
Rudar Kamengrad - ABC Podzvizd Gomila Stijena - Omladinac Pokoj Una Kulen Vakuf - Borac Izačić Mangan - Bajer 99 Ćoralići - Sloga Kralje Slobodna je ekipa „Ostrožca“. FC ABC Podzvizd – Mangan 2:0 Ostrožac – Rudar Kamengrad 1:3 Sloga Kralje – Una Kulen Vakuf 1:0 Bajer 99 – Ćoralići 2:2 Borac Izačić – Gomila 4:0 Slobodna je bila ekipa „Omladinca“ iz Pokoja.

Nakon pauze od dvadeset godina

OBNOVLJENA SARADNJA „ H A J D U K A “ I „ P O D G R M E Č A “
SANSKI MOST - Nogometni klubovi „Podgrmeč“ iz Sanskog Mosta i „Hajduk“ iz Splita u utorak su ponovo uspostavili bratske odnose koji se prekinuti 1990. godine pred sam početak rata u Hrvatskoj. Ekspedicija „Podgrmeča“ - igrači, stručni štab, članovi Upravnog odbora, te nekoliko vjernih navijača ovoga kluba boravili su prošlog utorka u Splitu, gdje su bili gosti Nogometnog kluba „Hajduk“, jednom od najboljih i najslavnijih nogometnih klubova u Hrvatskoj, a i nekadašnjoj Jugoslaviji. Povod je bio ponovna uspostava prijateljskih odnosa ova dva kluba koji su zvanično zbratimljeni davne 1974. godine na svečanoj skupštini NK „Podgmreč“ povodom obilježavanja 30-te godišnjice najstarijeg sanskog sportskog kolektiva. Te iste godine, tačnije 23. marta delegacija Sanskog Mosta je boravila u gradu pod Marjanom gdje su rukovodstva dva kluba dogovorili sve detalje o ovoj historijskoj odluci. Pomenimo, „Hajduk“ je prvi osnovani nogometni klub u tadašnjoj Jugoslaviji, a godina formiranja je 1911, dok je „Podgrmeč“ prvi novoosnovani klub u Novoj Jugoslaviji, formiran je u tek oslobođenom Sanskom Mostu 1944. godine. Sanjani su toplo i domaćinski primljeni na veleljepnom stadionu Poljud, jednom od najljepših stadiona u regionu, a i šire. Delegaciju „Podgrmeča“ primio je magistar Antonio Kardum, član Uprave „Hajduka“ i šef financija ovog kluba. Goste iz Sanskog Mosta je pozdravio i sportski direktor NK „Hajduka“, legenda ovog kluba ali i nekadašnje reprezentacije Jugoslavije Ivica Šurjak. Najzaslužniji sa ponovnu uspostavu bratskih odnosa između „Hajduka“ i „Podgrmeča“, koja je bila prekinuta 20 godina, je bh reprezentativac i trenutno najbolji igrač splitkih „Bilih“ Senijad Ibrićić, koji je uspješnu nogometnu karijeru počeo u Sanskom Mostu. Delegaciju „Podgrmeča“ predvodio je predsjednik Kluba Amir Beširević, koji je domaćinu uručio i vrijedne poklone iz grada na devet rijeka. Na pomoćnom terenu stadiona Poljud odigrana je i prijateljska utakmica kombiniranog sastava „Hajduka“ i „Podgrmeča“, a pobijedili su domaćini rezultatom 4:0. Utakmicu je posmatralo i stotinjak članova navijačke skupine Torcida, koji redovno prate i treninge svojih ljubimaca. Treba istaći da su sanski nogometaši za protivnika imali ekipu koja vrijedi 25 miliona kuna, jer pojedini igrači poput Vejića, Šerića i Buljata, inače reprezentativaca Hrvatske, vrijede oko 400 hiljada eura. To nam je potvrdio i trener Željko Mijač, igrač iz zlatne generacije splitskih „Bilih“. Utakmicu je pratio i šef stručnog štaba „Hajduka“, legendarni Stanko Poklepović. U ekspediciji „Podgrmeča“ bio je i Ranko Tešić, jedan od najboljih igrača „Podgrmeča“ iz starije generacije, a kasnije i trener kluba. Tešić se sa sjetom prisjeća utakmice sa „Hajdukom“ iz 1990. godine, koja je za njega bila oproštajna. Na kraju recimo da su gostoljubivi Splićani obećali da će posjetiti Sanski Most, ali i naglasili da će svoj bratski klub „Podgrmeč“ pozvati iduće godine u Split, kada NK „Hajduk“ proslavlja veliki jubilej - 100 godina od svog formiranja. Inače, uprava splitskog

a su Sanjani i Splićani gajili prijateljstvo dokazuje i odigravanje njihovih utakmica iz 1990. godine. Stanovnici Sanskog Mosta još sjećaju dolaska splitskih „Bilih“ u grad na devet rijeka, a tada su protiv „Podgrmeča“ igrali Robert Jarni, Alen Bokšić, Aljoša Asanović, Igor Štimac, koji su kasnije nosili dresove najboljih evropskih klubova. Splićani su pobijedili 4:1, a ostali su i na desetodnevnim pripremama u Sanskom Mostu, odnosno na Korčanici. Nakon toga, „Hajduk“ je na višednevnim pripremama ugostio igrače i rukovodstvo „Podgrmeča“. Odlične sportske odnose između Splićana i Sanjana potvrdio nam je i Dražen Mužinić, velikan hrvatskog nogometa i nekadašnje reprezentacije Jugoslavije.

D

kluba kao poklon svojim vjernim „Barcelone“. Pregovori oko eventualnavijačima na ovaj veliki jubilej želi nog dolaska Messija, Xavija, dovesti ni manje ni više nego evrop- Ibrahimovića na Poljud su u toku. skog nogometnog prvaka, ekipu Zlatan ČEKIĆ

Prvo kolo Premier lige BiH u ribolovu na šarana i amura

Banjaluka OPEN 2010

Brončane medalje u Veliku Kladušu
VELIKA KLADUŠA Sportsko-ribolovni savez BiH organizovao je prvo kolo prvenstvenog državnog takmičenja Premier lige u ribolovu na šarana i amura. Takmičenje je održano od 9. do 11. aprila na jezeru Bradača kod Srbca. Na ovom takmičenju CarpTym Udruženja sportskih ribolo-

Održano društveno takmičenje

u lovu ribe udicom na plovak
Udruženje sportskih ribolovaca „Štuka“ organizovalo je pretprošlog vikenda općinsko takmičenje u lovu ribe na plovak. Na takmičenju je učestvovalo 30 takmičara u kategoriji seniori, te dva pionira. Za tri sata ukupno je ulovljeno 20,263 grama takmičarske ribe. Prvih pet plasiranih takmičara stekli su pravo da učestvuju na Kantonalnom i Federalnom takmičenju u lovu ribe udicom na plovak.

Plasman:
1. Ibrahim Kadić 2. Sead Muhamedagić 3. Evelin Pajazetović 4. Izet Velagić 5. Sead Gračanin 6.980 grama-poena 3.580 grama-poena 2.040 grama-poena 2.000 grama-poena 1.360 grama-poena

vaca „Štuka“ iz Velike Kladuše u oštroj konkurenciji iz cijele države sa osvojenih devet bodova zauzeo je je treće mjesto i zasluženo donio brončane medalje u Veliku Kladušu. Ekipu Carp-Tyma činili su Dino Miljković, Elvis Bajrektarević i Aladin Munjaković. Pobjednička ekipa je Carpo-Doboj sa osvojenih 11 poena, dok je drugo mjesto pripalo ekipi „Prepelica“ iz Gruda sa osvojenih 10 poena. Ukoliko ekipa Carp-Tym Udruženja sportskih ribolovaca „Štuka“ zadrži ovaj plasman i u iduća tri kola realne su šanse da izbore učešće i na svjetskom prvenstvu koje će biti održano u Engleskoj. Hasan M.

Karate klubu „Saniteks“ dvije brončane medalje
VELIKA KLADUŠA/BANJA LUKA - 10. aprila u Banja Luci je održan karate turnir Banjaluka OPEN 2010, na kojem je bio obavezan nastup svih kandidata reprezentacije BiH dječjeg uzrasta koje očekuje nastup na Balkanskom prvenstvu u Izmiru, Turska. Na turniru je učestvovalo 47 karate klubova sa preko 720 takmičara, a Karate klub „Saniteks“ je nastupio sa tri takmičarke koje su osvojile dvije brončane medalje u borbama. Ilma Keserović, osvajačica srebrne medalje na Državnom prvenstvu, na poziv selektora u Banja Luci je osvojila 3. mjesto i brončanu medalju što je svrstava u uži krug reprezentacije BiH. Belma Smlatić, je također osvojila 3. mjesto u borbama. Treba napomenuti da zbog loše

Predstavnice KK Krajišnik

financijske situacije, Klub nije bio u mogućnosti da odvede više takmičara na ovaj veoma jaki karate turnir, budući da je u 2010. godini izostao svaki vid pomoći i saradnje, kako od strane Sportskog saveza Velike Kladuše tako i svih relevantnih struktura društva. Esad Š.

Sport

19. april 2010. godine, broj 196
Održan kickboxing turnir Bosna i Hercegovina Open „Bihać 2010“

ReprezenT

31

Tuzlak Igor Emkić najuspješniji takmičar
BIHAĆ - Pretprošlog vikenda u Open „Bihać 2010“ u kickboxu. Turnir Bihaću je održan tradicionalni 11. je svečano otvorio ispred općinskog Internacionalni Bosna i Hercegovina načelnika mr. Hamdije Lipovače,

Spisak svih učesnika koji su proglašeni najboljim u pojedinim kategorijama:
Najbolji kadet: Elvedin Dulić, KBC „Bihać“ Bihać Najbolji junior: Adnan Korčič, KBC „Bihać“ Bihać Najbolji senior: Igor Emkić, KBK „Flek Tom-Cat“ Tuzla Najbolji takmičar u semi-contactu: Šeherzad Zulić, KBK „Ljutoč“ Orašac Najbolja takmičarka u semi-contactu: Šejla Hadžiefendić, KBK „2002“ Odžak Najbolji takmičar u light-contactu: Alen Pečenković, KBC „Bihać“ Bihać Najbolja takmičarka u light-contactu: Sanja Samardžić, KBC „Bihać“Bihać Najbolji takmičar u full-contactu:Jarkko Jussila, Team „Finlan“ Vaasa (FIN) Najbolja takmičarka u full-contactu: Nataša Žerajić, KBK „Korbra“ Trebinje Najbolji takmičar u low-kicku: Elmir Mehić, KBA „Ilidža“ Ilidža Najbolji takmičar u K1 Style: Josip Semeren, KBK „Golden Glory“ Livno POBJEDNIK KUPA: Igor Emkić, KBK „Flek Tom-Cat“ Tuzla najmlađi vijećnik Općinskog vijeća Bihać Izet Sadiković. Sadiković je na otvoru pozdravio sve prisutne u svoje i u ime načelnika mr. Hamdije Lipovače, koji je bio jedan od pokrovitelja ovog turnira, te u ime Općinskog vijeća, pritom naglasivši da mu je drago da se ovako veliko takmičenje održava baš u Bihaću gdje je mladi vijećnik posebne čestitke uputio organizatorima turnira. Kako je Sadiković naglasio, nije mala stvar da preko 300 takmičara sa Balkana posjeti grad Bihać. Na kraju govora je otvorio turnir te poželio svim takmičarima puno sreće. Na takmičenju je učestvovalo 339 učesnika iz sedam različitih država i 45 klubova. Za najboljeg među najboljim proglašen je Igor Emkić, član KBK „Flek Tom-Cat“ Tuzla. Od naših učesnika sa kantona treba izdvojiti one najbolje, koji su dobili nagrade za najbolje takmičare u pojedinim kategorijama. Tako je za najboljeg juniora proglašen Adnan Korčić, član KBC „Bihać“ iz Bihaća, dok je njegov kolega iz kluba Elvedin Dulić dobio nagradu za najboljeg kadeta. Za najboljeg takmičara u disciplini semi-contact proglašen je Šeherzad Zulić, član KBK „Ljutoč“ iz Orašca. Pored spomenutih, članovi KBC „Bihać“ su dobili još nekoliko nagrada, tako je za najboljeg takmičara u light-contactu proglašen Alen Pečenković, koji je na ovom turniru osvojio četiri zlatne medalje, a njegova kolegica iz kluba Sanja Samardžić je proglašena za najbolju takmičarku u istoj disciplini. Sa našeg kantona bilo je nekoliko klubova koji su učestvovali na ovom takmičenju,a to su: KBC „Bihać“ iz Bihaća, KBK „Frenki“ Ključ, KBK „Ljutoč“ Orašac, KBK „Krajišnik“ Velika Kladuša, KBS „Zino“ Bihać i KBK „Seed“ Sanski Most. Treba napomenuti još jednu izvanrednu organizaciju turnira, koja nije zaostajala za prethodnim godinama, iako je ove godine bilo mnogo financijskih problema. Broj takmičara je zadovoljavajuću uzimajući u obzir da je Kup, zbog uskrsnih praznika, pomjeren za sedam dana. Novi termin održavanja je bio dosta nepogodan za hrvatske predstavnike s obzirom da su državno prvenstvo za starije kadete zakazali samo dan ranije. Organizator je za slijedeću godinu obećao još veći broj takmičara, veći broj klubova i nadamo se još neka država da će se naći na spisku zemalja učesnica. Ove godine, pored standardnih učesnika, našla se i ekipa iz Finske koji su zadovoljni načinom na koji smo ih ugostili, samom organizacijom kupa, kao i gradom Bihaćem uopće, te su najavili dodatnu promociju našeg kupa u svojoj državi, a ujedno najavili i dolazak naredne 2011. godine. Rusmir KARAT

Krajiške sedmične nezavisne novine

Impressum
Izdavač: Meridian d.o.o. 77230 Velika Kladuša, Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I, Identifikacijski broj: 4263399280007 Direktor: Tina Odobašić Glavni i odgovorni urednik: Edin Šabanagić Mob: 061-435-452 Redakcijski kolegij: Tina Odobašić, Hasan Mujakić, Edin Šabanagić Grafička obrada: Elvis Maležić Hasan Mujakić Novinari - saradnici: Nedžib Vučelj (Bužim) Rusmir Karat (Bihać) Zlatan Čekić (Sanski Most) Esad Šabanagić (Velika Kladuša) Mirela Sejfović (Cazin) Dževada Štancl (Bosanska Krupa) Telefoni: 037-775-085, 037-775-086 Fax: 037-775-086, 037-911406 (elektronski) E-mail: nn.reprezent@gmail.com Pretplata i sve druge uplate mogu se vršiti na žiro-račun broj: 1610350010950081 Raiffeisen banka Distributer novina u Americi: Refik Šabanagić, 1680 Brinckerhoff Ave., Utica, NY 13501 Office:1-315-792-0085 Mob: 1-315-292-0410 E-mail: refikreprezentusa@verizon.net Štampa: N.I.G.D. Dnevne nezavisne novine d.o.o. Banja Luka, za štampariju: Aleksandar Kopanja

Odlični rezultati Kluba borilačkih sportova „Krajišnik“ Klub borilačkih sportova „Krajišnik“ iz Velike Kladuše, sa sekcijom Todorovo, učestvovao je na 11. internacionalnom takmičenju „Bihać BiH Open 2010.“, koje je održano 10. aprila u sportskoj dvorani „Luke“ u Bihaću. Klub borilačkih sportova „Krajišnik“ nastupao je sa ukupno 20 takmičara sa osvojenih 17 medalja, od čega četiri zlatne, šest srebrenih i sedam bronzanih. Light contact: Kadeti: 1. Nedžad Velić -32 kg, zlatna medalja, 2. Kenan Čaušević, 37 kg, zlatna medalja, 3. Azra Tabaković - 32 kg, zlatna medalja, 4. Emir Tabaković - 32 kg, srebrena medalja, 5. Denis Velić - 37 kg, srebrena medalja, 6. Ajša Sadiković - 32 kg, srebrena medalja, 7. Amrah Velić - 42 kg, bronzana medalja, 8. Jasmin Golubović - 52 kg, bronzana medalja, 9. Selma Družanović - 55 kg, bronzana medalja. Juniori: 1. Nijaz Velić, 57 kg, srebrena medalja, 2. Haris Elkasović - 63 kg, bronzana medalja, 3. Senadin Kličić - 69 kg, bronzana medalja, 4. Šerif Velić - 69 kg, bronzana medalja. Seniori: 1. Ermin Velagić - 63 kg, zlatna medalja, 2. Nusmir Majetić - 84 kg, srebrena medalja, 3. Elvis Bašić - 74 kg, bronzana medalja. Semi contact: Seniori: 1. Edis Vojić - 74 kg, srebrena medalja

Članovi KBS “Krajišnik”

Druga federalna liga – grupa „Zapad“

B o s a n s k i P e t r o v a c

STOJE: (s lijeva na desno) Lejla Hujić, Azra Jaganjac, Dijana Smajić, Nejra Agić, Azra Agić, Armin Mahmutspahićtrener, Anela Hujić, Elvedina Kahrić, Arnela Gutlić, Saira Hrgić, Jelena Stojanović, Senija Ferizović, Renata Zrilić.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->