P. 1
ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]

ReprezenT [broj 180, 28.12.2009]

|Views: 265|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/01/2014

pdf

text

original

BUŽIM

:

Str. 10

BIHAĆ:

Str. 08

Načelnik Šahinović organizirao prijem i večeru za rudare

Neriješen status rudara i „privatiziranog“ RUDNIKA

Ekonomska kriza nije mimoišla ni JKP „Komrad“

S oprezom u investicije u 2010. godini

◙ BROJ 180 ◙ 28. DECEMBAR 2009. ◙ GODINA IV ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙
U Velikoj Kladuši potpisani ugovori o realizaciju dva velika infrastrukturna projekta
Str. 16

INTERVJU:

Admil Mulalić,
načelnik općine Velika Kladuša
Str. 22, 23

NAKON
VIŠE OD 50 GODINA,
CAZIN
Str. 7

grad dobiva moderan kulturni centar
BOSANSKA KRUPA:

NEMA UZMICANJA NI PRED NAJTEŽIM PROBLEMIMA

Sastanak načelnika Halitovića i poduzetnika
Str. 12

Izborna Skupština OO SDA Cazin Izabran dosadašnji predsjednik
BOSANSKI PETROVAC:
Str. 13

Održana sjednica Općinskog vijeća
KLJUČ:
Str. 11

Predstavnici Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona posjetili Općinu

BOLJOM saradnjom i organizacijom do više posla
Našim vjernim čitaocima u ovom broju poklanjamo ReprezenT-ov kalendar za 2010. godinu i želimo svaku sreću u nastupajućoj Novoj godini. Slijedeći dvobroj ReprezenT-a očekujte 11. januara 2010. godine.

ReprezenT

čestitke

ReprezenT

2010.
GODINA

SRETNA NOV A
Puno zdravlja, sreće i uspjeha u Novoj 2010. godini želi Vam...

Sretna Nova 2010. godina...

Sretna Nova

2010.
godina

Svim građanima USK-a i našim vjernim čitaocima čestitamo predstojeće vjerske praznike i želimo sretnu i uspješnu Novu 2010. godinu.

Sretna Nova

2godina. 010

2

28. decembar 2009.

ReprezenT

naši pogledi

ReprezenT

Riječ Urednika:
Crno bijeli svijet

Priča iz života
(d e m o k r a t s k o g)
' Piše: Sead Midžic

SRETNA NAM NOVA GODINA - NEK' NAM JE DRAGI BOG NA POMOĆI!
to, ispraćamo još jednu kalendarsku godinu, puno lošiju od prethodne koja nije valjala ništa a Novu nam predviđaju još težu i još lošiju. Ono što je neizbježno, uz sveopće slavlje i radost ipak ćemo zakoračiti u Novu – 2010. godinu uz uvjerenje da su nam za sve loše u prošloj i ono što nas čeka u 2010. apsolutno najveći krivicu naše vlasti koje smo mi birali. Vrijeme će ubrzo, zapravo već prvih dana, pokazati da li smo bili u pravu što smo se radovali dolasku Nove godine. Ili možda neće! Godinu koju ispraćamo najbolje bi bilo zaboraviti čim isteče i posljednja njena minuta. Obilježili su je rušitelji ove napaćene zemlje, direktni i indirektni, ne zna se koji su gori, oni što je ruše ili oni što se ovim prvima ne suprostave. Imali smo ponovo na sceni opstrukcije političara najgore vrste svih nivoa vlasti, u svakom segmentu njihovog djelovanja. I previše je bilo toga po čemu možemo ako hoćemo pamtiti godinu koju smo eto ispratili, ali nećemo sad podsjećati baš na sve loše. Ni dešavanja na globalnom nivou također nam nisu išla u prilog pa je protekla godina bila – totalno loša pa prema tome drugačije nije moglo biti niti kod nas u Bosni: bijedni položaj većine stanovništva, kriza vlasti, kriza morala, kriza svijesti, kriza svega i svačega. Izuzetak, naravno, nije bio ni naš Kanton. Na svu sreću, takvom negativnom ocjenom ne možemo ocijeniti generalno sve u Kantonu. U nekim segmentima našeg društva pa i ovdje kod nas u Kantonu je, treba biti objektivan, bilo nešto i pozitivnoga ali premalo. To što na sceni uvijek i po pravilu imamo političkih turbulencija i nije najlošija pojava. Naravno, ne tvrdimo ovo u ime građana jer njima je svega preko glave a od turbulencija im se vrti u glavi. Ovo je nekakvo lično mišljenje koje ne treba izdvajati i odvajati od većine drugih. Kanton nam je i dalje na mukama, agonija se, dakle, nastavlja, da se poslužimo medicinskom terminologijom, dijagnoza je uspostavljena, ali je terapija i dalje očito pogrešna. Potpuno pogrešna, i ne vodi ozdravljenju, nego u potpuno drugom, kontra smjeru... Godina iza nas je, eto bila takva kakva je bila i naknadne

Možemo li se od naših „DJEDA MRAZEVA“ u Novoj godini nadati boljem ili...!??
Tačno 31. decembra prije dvanaest sati preminut će nam stara godina. Niko za njom neće zaplakati. Naprotiv, svi će se veseliti što je ispustila dušu, ispratiti ćemo je kao najveću vucibatinu i posljednju šušu. Umjesto lijepih riječi govoriti ćemo: „Au, bolan, što je stara godina bila veliko đubre, zaslužila je da sa donje strane travu pase, pomenula se, ne povratila se!“ A koja je to bila najveća krivica njena? Pa, kažu, donijela nam je recesiju i ekonomsku krizu, nezaposlenost, povećanje cijena, prouzrokovala je političke svađe; razne, namnožila je prevarante preko svake mjere; bezobrazno, u izgradnji bolje demokratske budućnosti je imala neograničena zakašnjenja, nije baš najbolje shvaćala šta sve treba da se mijenja, bila je neenergična, kuburila je sa parama... A dočekana je s počastima i fanfarama, u nju su polagane najgolemije nade, vjerovali smo da će biti poštena, a ne da će toliko da krade, da će da zakida na mjeri, da će da izigrava propise i zakone, da će neradnicima da daje veće plate. Za proteklih 365 dana, ništa drugo nije ispoljila osim mana. Bila je ogrezla u svakojakim grijesima, i nema nikakve veze sa bilo kakvim uspjesima. Ona je kriva za neuspjehe, a za uspjehe su drugi zaslužni. Zaslužna je vladajuća većina u našoj Izvršnoj i Zakonodavnoj vlasti u Unsko-sanskom kantonu koja u staroj godini nije pokazala ni najmanje inicijative niti volje da se kroz konkretne antikrizne mjere uhvati u koštac s problemima USK-a i njenih građana kako bi spriječila i zaustavila daljnji pad životnog standarda građana, i svih privrednih aktivnosti. Teško je napaćenom narodu birati između dva zla. Mi smo navikli na veću ponudu. Napaćeni narod je zatečen višestranačkom demokratijom. Ne poznaje sve borilačke vještine naših političara. Zbog toga što nam odlazi stara godina svi su radosni, a ne tužni. Ona se potajno nadala da će biti ispraćena kao dama, a ispraćena će biti kao stara vještica s kletvama, pogrdama i psovkama. Možda nije baš zaslužila da ode tako kao posljednja drolja, ali svi kažu (pa i naši političari) da će Nova godina od nje u svemu biti bolja. U to ime čitavo čovječanstvo će da se narolja. Naši političari ne lažu. Ko laže, taj i krade. A ko krade, taj i ima! A mi bismo sami propadali mnogo sporije da ne postoji spremnost naših političara u našoj Izvršnoj i Zakonodavnoj kantonalnoj vlasti da nam u tom pogledu pomognu! Zato, ako su vas opljačkali u staroj godini, ne znači da neće i u Novoj godini. To je dokaz da kod nas na Unsko-sanskom kantonu ne postoji organizovani kriminal! Dakle, opet nam stiže Nova godina, a odlazi stara. I dok si kresnuo dlanom od dlan, pootpadaju listovi s kalendara, i sve se mijenja – stariji si, neke su ti se želje ispunile, neke bome nisu, ali tako je to u demokratskom životu. Stara godina je bila teška pa je od te težine napaćeni narod dobio bruh. Nova godina će biti još teža s još većom recesijom, ekonomskom i političkom krizom, te stezanjem kaiševa, te mnoge najavljene stvari, koje nismo ni tražili ni priželjkivali. I dok ćemo se mi boljem nadati, cijene će rasti, a standard će padati. U novoj godini naše fabrike neće izbacivati nove proizvode, već radnike. Tako kaže naš DJEDA MRAZ. A naš DJEDA MRAZ su naši političari. Ako postoji neko ko još ne vjeruje u DJEDA MRAZA, krajnje je vrijeme da povjeruje, zadnji je čas, tako reći. Jer, kako će taj povjerovati u nešto ozbiljnije, ako ne vjeruje čak ni u Djeda Mraza. Trebalo bi ići i dalje, pa one koji ne vjeruju u Djeda Mraza, najhitnije i najozbiljnije okvalifikovati kao okorjele protivnike našeg višestranačkog demokratskog sistema, jer je očigledno da oni-niti gledaju televiziju, niti čitaju novine, a to je opet onaj dobro poznat pasivni otpor iz arsenala ljutih protivnika omasovljavanja svake naše djelatnosti, pa u tom smislu i djelatnosti naših mnogobrojnih Djeda Mrazova. Da ti i takvi, na sreću rijetki izuzetci, bar povremeno čitaju novine, vidjeli bi da smo u našem opštom napretku došli do toga da danas svako dijete ima svoga Djeda Mraza. Djeda Mrazevi danas postaju spone, mostovi između napaćenog naroda i političara, mostovi ispod kojih protječe naša ekonomska i politička stvarnost, puna neplaniranih virova i demokratskih brzaka... Mi, stariji, možemo da čekamo Novu 2010. godinu, a možemo da je i ne čekamo (sačekat će ona nas!), ali djecu nikako ne smijemo ostaviti bez Djeda Mraza. Prvo, zbog toga što djecu treba navikavati da vjeruju u bajke, a drugo - Djeda Mrazeva je toliko da ih je prosto nemoguće izbjeći. Ko ne vjeruje, neka otvori bilo koje dnevne novine, neka uključi radio,TV... Ako stvarno postoji neko ko još ne vjeruje u Djeda Mraza (naše političare), krajnje je vrijeme da povjeruje-radi djece i radi bajke.

E

intervencije su nemoguće, osim lažiranja rezultata na papiru što neki, na žalost, i čine. Ali šta nas to čeka u Novoj godini, kakve su procjene, prognoze? Ne treba a priori biti pesimista, ali naravno ne treba biti ni nešto posebno „vidovit“, pa ne vidjeti da nam 2010. godina neće donijeti mnogo dobroga. Razne bolesti se epidemiološki šire, kod nas konkretno prošle godine bruceloza i ptičja gripa, ove svinjska gripa a ni za jednu nema lijekova, a već se najavljuju i nove, strašne gripe ili bolesti, i to postaje jedan od najvećih svjetskih problema, pa onda bijeda i glad, nedostatak pitke vode za gotovo polovinu stanovništva Zemlje, pa onda globalno zagrijavanje... Spisak katastrofičnih naznaka je zbilja dugačak i... daj Bože da bude prema dobru! Ovo je samo dio globalnih problema, plus domaći lokalni problemi, koji nas čekaju u 2010. godini. U Bosni i Hercegovini, konkretno, sasvim je izvjesno da će se kriza vlasti nastaviti, jer logika Daytona ne dozvoljava stabilnu i prosperitetnu vlast. Politika definitivno koči privredu. Sistem je, dakle, takav da stalno regeneriše krizu i na koncu – propast, ukoliko se naravno, u međuvremenu nešto bitno ne izmijeni. A, volje da se nešto bitno promijeni – očito nema! Niti u Bosni, niti u entitetima, kantonima, općinama...Vječni status kvo potvrdit će najvjerojatnije i predstojeći Opći izbori!? Pa, gdje nam je kraj? Ekonomski stručnjaci, Bosni i Hercegovini u ovoj 2010. godini ne predviđaju ekonomski bankrot kao što je to bilo prethodnih godina, jer je tu Međunarodni monetarni fond da nas podrži, na nas pogura i zaduži naša pokoljenja. Osim nesretnog Međunarodnog monetarnog fonda nemamo se zapravo ničim drugim pohvaliti! Imamo izglednu šansu da broj nezaposlenih premaši broj zaposlenih, što bi bio jedinstven fenomen u svijetu po čemu bi mogli ući u Guinnessovu knjigu rekorda, čime bi se naši političari, kakvi jesu, zasigurno hvalili na sve strane! Perspektiva u ovoj godini, koja samo što nije nastupila, dakle nije nimalo ružičasta, naprotiv. Zato, sretna nam Nova godina i – nek‘ nam je dragi Bog na pomoći! Drugi nam više niko neće i ne može pomoći! Ni Međunarodni monetarni fond!

Redakcija ReprezenT-a svoju poslovnu i kalendarsku 2009. godinu ispraća sa još jednim iskustvom stečenim u doista teškim uslovima privređivanja. Osim našeg redovnog izlaženja i raznovrsnih priloga, našim čitaocima u posljednjem broju u 2009. godini poklanjamo ReprezenT-ov kalendar za 2010. godinu u nadi i uvjerenju da bi ona barem za promil trebala biti bolja od prethodne. To bi nas uistinu ohrabrilo. Ako bude i drugačije, nema nam druge nego i nju nekako preživjeti. Mi ćemo već sa našim prvim brojem u Novoj godini kojeg najavljujemo za 11. januara, pokušati izaći sa određenim poboljšanjima koja bi trebala izazvati pozitivne kritike i odobravanje naših vjernih čitalaca. Živi bili pa vidjeli!

by Sead Midžić

ReprezenTacija
28. decembar 2009.

3

ReprezenT

kanton

ReprezenT

Održana Tribina o trenutnoj ekonomskoj situaciji u USK-u

Recesija nas neće napustiti ni u 2010. godini
BIHAĆ - U organizaciji Privredne komore USK u pretprošli petak je u Bihaću održana Tribina o trenutnoj privrednoj situaciji u USK-u. Tribinu je organizirao Savjet za ekonomiku i razvoj Privredne komore USK-a, zajedno sa Upravnim odborom PK USK-a i članicama Grupacija PK USK-a. O trenutnoj privrednoj situaciji na Unsko-sanskom kantonu, govorilo se s osvrtom na aktuelno stanje u BiH i svijetu. Uvodnu i pozdravnu riječ velikom broju učesnika, među kojima su bili v. d. ministra privrede USK-a Himzo Mulahalilović, Adem Ibrahimpašić, direktor „Bihaćke pivovare“, Marjan Vučak, direktor „Meggle“ mljekare d.o.o. Bihać i predsjednik Uprave „Meggle“-a za Jugoistočnu Evropu, Ibrahim Okanović ispred Ureda za reviziju FBiH, direktori „Agrokomerca“, „Loversana“, „Stampressa“, „DI & DE Delić“, „Isia“, TZ USK-a, te ostalim mnogobrojnim istaknutim privrednicima iz svih sektora privrede, posebno bankarskog sektora, predstavnicima NVO i medija, uputio je prof. Dr. Isak Karabegović ispred Savjeta za ekonomiku i razvoj PK USK-a. O trenutnoj privrednoj situaciji na Unsko-sanskom kantonu govorio je Ismet Pašalić, predsjednik PK USK-a. Nakon njegovog izlaganja na tribini je o globalnim aspektima recesije i njenom utjecaju na bh ekonomiju govorio dr. Jusuf Kumalić, profesor Ekonomskog fakulteta Bihać. Izlaganje na temu „Aktualna ekonomska situacija u BiH i uloga Centralne banke BiH“ imao je dr. Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH. Svi izlagači bili su jedinstveni u ocjeni da nas recesija neće napustiti ni u 2010. godini, koja bi, kako je rečeno, prema svim pokazateljima, mogla biti još teža od ove u 2009. godini. Prvi je, kako se i očekivalo, u diskusiji uzeo riječ v. d. ministra privrede USK-a Himzo Mulahalilović, a potom su uslijedile i diskusije pri-

vrednika. Trenutno stanje ocijenjeno je teškim, što je ilustrirano primjerom smanjenja proizvodnje u ovoj godini, povećanog otpuštanja radnika i umanjenjem javnih prihoda na svim nivoima. Svi učesnici, među kojima i brojni stručnjaci, složili su se da nam nova kriza tek predstoji, iako je ona u nekim zemljama svijeta završila. Guverner Centralne banke BiH, Kemal Kozarić kazao je da će 2010.

godina biti teška godina, a da se oporavak privrede očekuje tek polovinom 2011. godine. Tokom rasprave rečeno je da nam je u ovoj situaciji potrebno definiranje jasnog ekonomskog pravca u kojem treba raditi da bi se zemlja oporavila, te da treba učiniti sve kako bi se sačuvala sadašnja radna mjesta. Zaključci sa ove Tribine bit će naknadno objavljeni. Esad ŠABANAGIĆ

Privatizacija u USK-u je područje na kojem vladaju tajkuni

U ZAŠTITI DRŽAVNE IMOVINE Poboljšati prinose
Pravobranilac USK-a Ezić je kao očite primjere nezakonitosti naveo primjer f irme „Žitoprerade“ iz Bihaća i Zemljoradničku zadrugu u Bosanskoj Otoci. Ovakve tvrdnje bi trebale potaknuti odgovorne da preispitaju rad i funkcioniranje Agencije za privatizaciju... Treba napomenuti da brojni sindikati i njihovo vodstvo brojnih (ne)uspjelih privatiziranih f irmi USK-a su takođe mišljenja da se neke aktivnosti vode mimo znanja radnika.
BIHAĆ - Pravobranilac Unskosanskog kantona Himzo Ezić smatra da postoje lobiji u oblasti privatizacije i koncesija koji nastoje „isisati“ sredstva države. Prema riječima Ezića ispravljena je kriva Drina u posljednji tren, kada je recimo „Agrokomerc“ u pitanju, tako da je kompanija spašena od sudske prodaje po minimalnoj cijeni. Na isti način spašavana je i firma „Krajinametal“, koja je trebala biti prodata za svega 340 hiljada KM, a na kraju je postignuta cijena od nepuna dva miliona maraka. Pravobranilac spominje i sličan slučaj u „Žitopreradi“, čiji su učesnici zaradili krivične prijave. Prema Ezićevim tvrdnjama privatizacija u USK-u područje je na kojem vladaju tajkuni i njihovi lobisti koji su nerijetko nosioci javnih funkcija. -Da nije tako, zar bi bilo moguće da se kapitalom privatiziranih preduzeća plaćaju obaveze trećim licima, a sve na teret države? Na kraju se kupoprodajni ugovori raskinu, kazao je kantonalni pravobranilac Ezić, koji je naveo kao očite primjere nezakonitosti u „Žitopreradi“ i Zemljoradničkoj zadruzi u Bosanskoj Otoci. Ovakve tvrdnje bi trebale potaknuti odgovorne da preispitaju rad i funkcioniranje Agencije za privatizaciju. Treba napomenuti da brojni sindikati i njihovo vodstvo brojnih (ne)uspjelih privatiziranih firmi USK-a su takođe mišljenja da se neke aktivnosti vode mimo znanja radnika. Takav slučaj je npr. kod „privatiziranog“ Rudnika mangana Bužim. O uspješnosti privatizacije na području USK-a ne treba mnogo govoriti. Npr., toliko je već kazano o pokušajima privatizacije i preregistraciji recimo ključke firme Tafting tepiha „Sanotaf“, a na kraju su desetine radnika ostale bez posla i na milost i nemilost države. O pomenutoj firmi je u više navrata vođena debata i u kantonalnoj Skupštini. Istu sudbinu dijeli i Rudnik mangana Bužim koji proživljava „privatizacijsku“ agoniju već nekoliko godina, kao i brojne druge firme USK-a. Treba istaći da je pravobranilac USK-a Himzo Ezić usamljen u ispravljanju krive Drine, što ne treba čuditi obzirom na njegovu konstataciju da se iza privatizacije nerijetko kriju tajkuni i njihovi lobisti koji su često nosioci i javnih funkcija. Pravobranilac Ezić je napravio presedan u praksi rada kantonalnih pravobranilaca pa je Kantonalnoj vladi uputio zahtjev za ukidanje Agencije za privatizaciju u USK-u zbog, kako je rekao, neostvarivanja ciljeva zbog kojih je ista i osnovana. Inače, Ezićev rad u mnogome odudara od rutinskog i šablonskog rada a za sve svoje poteze i tvrdnje isti uporište traži u zakonskoj regulativi, zbog čega je često na udaru kritike pojedinaca s različitih strana i nivoa, iako samo pravno štititi imovinu i imovinske interese Kantona, odnosno države. Pokazalo se nažalost da je to u našoj zemlji identično Sizifovom poslu, veoma teška, naporna pa i uzaludna obaveza. Samir M. BIHAĆ - U petak je u Bihaću potpisan Ugovor između Udruženja proizvođača mlijeka Bihać i Poljoprivrednog zavoda USK-a, a isti se odnosi na realizaciju projekta „Poboljšanje produktivnosti muznih grla kroz analizu i balansiranje krmnog obroka sastavljenog od različitih vrsta silaže i sjenaže“. Projekat je financijski podržan od Federalnog ministarstva poljopri-

Pravobranilac USK-a usamljen

Potpisan Ugovor između Udruženja proizvođača mlijeka Bihać i Poljoprivrednog zavoda USK-a

KROZ KVALITETU KRMNOG OBROKA

Prilikom potpisivanja Ugovora Udruženja i Poljoprivrednog zavoda

Rudnik mangana Bužim, najbolji primjer kako se u BiH privatizira i odnosi prema metalurgiji

vrede, vodoprivrede i šumarstva i predstavlja prvi pilot projekat na prostoru USK-a vezanog za kontrolu kvaliteta krmnog obroka. Na 30 porodičnih farmi u općini Bihać, prema riječima mr. Smaila Toromanovića, direktora Poljoprivrednog zavoda USK-a, biti će uzeti uzorci silaže, sjenaže ili koncentratnog obroka i isti će se laboratorijski ispitati u Poljoprivrednom zavodu. Zavod ima obavezu da nakon analize sačini pismenu preporuku farmerima o kvalitetu krmnog obroka i mjerama za poboljšanje istog. Prosječna proizvodnja mlijeka po grlu u općini Bihać iznosi 3.100 litara i znatno je niža u odnosu na zemlje okruženja. Razloga za ova-

kvo stanje ima više, a jedan od glavnih je nekvalitetan i nebalansiran krmni obrok. U nastajanju da bar djelomično popravi navedeno stanje, Udruženje proizvođača mlijeka Bihać odlučilo je da učini prvi korak i kroz analizu najviše korištene stočne hrane na farmama ukaže na greške pri spremanju iste, balansiranju krmnog obroka, te mjerama za poboljšanje kvaliteta istog. Udruženje proizvođača mlijeka Bihać i Poljoprivredni zavod USK-a vjeruju da je ovo početak dugoročnije saradnje na polju kontrole kvaliteta stočne hrane uz uvjerenje da će značaj istog projekta prepoznati i Općina Bihać, mljekara „Meggle“, kao i kantonalno Ministarstvo poljoprivrede. Esad Š.

4

28. decembar 2009.

ReprezenT
Podaci UN-a pokazuju da jedno od pet domaćinstava u BiH živi ispod granice siromaštva

bosna i hercegovina

ReprezenT

SIROMAŠTVO I NEZAPOSLENOST
ogledalo „antirecesijskih mjera“
Edhem Biber

Prema riječima Bibera, predsjednika Sindikata BiH, ovakvo stanje je proizišlo zbog neprovođenja Programa mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize i unapređenja poslovnog ambijenta kojeg su Udruženje poslodavaca Federacije BiH, Savez samostalnih sindikata BiH i Vlada Federacije BiH usaglasili u decembru prošle godine, te isti uputili u parlamentarnu proceduru. Parlament je primio k znanju te mjere, ali do njihove realizacije nikada nije došlo SARAJEVO - Posljednji podaci sektora, čiji je prioritetni u smjeru Razvojnog programa Ujedinjenih djelovanja da zaštite potrošača, nacija pokazuju da, uprkos stabil- smatraju da je „sramotno“ da u zemnom ekonomskom rastu tokom pro- lji u kojoj je sve više gladnih neki tekle decenije, gotovo jedno od pet nemaju ni načina da dođu do domaćinstava u BiH živi ispod grani- besplatnog obroka. ce siromaštva. Najnoviji podaci -Istiniti podaci, bez ikakvog pokazuju visok nivo siromaštva „friziranja“, glase da oko 48 posto domaćinstava u kojima je glava stanovništva u BiH živi u zoni domaćinstva po radnom statusu; siromaštva, dok je 18 posto ispod penzionera 19,5 posto, nezaposlena linije koja označava kritično siroili osoba koje traže posao 23,4 maštvo. Takve procjene su dale posto, domaćica 25,5 posto i osoba sve relevantne institucije koje se s invaliditetom 44,4 posto, navodi se bave statistikom, kazao je nakon u najnovijim brošurama Razvojnog objave pomenutih podataka Mesud programa UN. Članovi nevladinog Lakota, sekretar Udruženja za zašti-

tu interesa potrošača BiH. Lakota je naveo da u BiH 50 posto penzionera prima mjesečno svega 320 KM, te da je u BiH oko pola miliona nezaposlenih, što je dovoljno relevantan dokaz da je javna kuhinja u svakom gradu prijeko potrebna. Prema riječima Lakote ima i onih kojima je potreban besplatan obrok, ali zbog ponosa, emocija i stida, ne mogu skupiti hrabrosti, odnosno „padati tako nisko“ da traže milostinju. Kada je riječ nezaposlenima, predsjednik Sindikata BiH Edhem Biber je prošle sedmice okrivio Vladu Federacije za otpuštanje oko

70.000 radnika kao posljedica ekonomske krize u BiH. -Nema političke volje da se istinski rješavaju ovi problemi na adekvatan način, kazao je Biber. Prema riječima Bibera ovakav proces i dalje će ići silaznom putanjom. Pogoršanje je posljedica neodgovornog i nekompetentnog ponašanja svih dosadašnjih saziva Vlade Federacije BiH. Prema riječima Bibera ovakvo stanje je proizišlo zbog neprovođenja Programa mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize i unapređenja poslovnog ambijenta kojeg su Udruženje poslodavaca Federacije BiH, Savez samostalnih sindikata BiH i Vlada Federacije BiH usaglasili u decembru prošle godine, te isti uputili u parlamentarnu proceduru. Parlament je primio k znanju te mjere, ali do njihove realizacije nikada nije došlo. Vlast je obavezna donositi i sprovoditi zakone koji su u

interesu društva, ekonomije, poslodavaca i zaposlenih, te svih građana. Sindikat je, koristeći se raspoloživim demokratskim metodama i praksama, blagovremeno i argumentirano ukazivao na ovo stanje i predlagao konkretne mjere za njegovo prevladavanje. Nažalost, navode u Sindikatu, Vlada nije shvatila svoju ustavnu obavezu i odgovornost i nije prihvatila njihove prijedloge da donese takve mjere koje će omogućiti da se teret krize ravnomjernije rasporedi na sve kategorije stanovništva, odnosno takve mjere koje neće imati za posljedicu teško preživljavanje ionako osiromašenog i opljačkanog radništva i boračke populacije. Nažalost uvođenjem Interventnog zakona desilo se upravo to, uslovi MMF su samo dolili ulje na vatru i proizveli dodatne revizije i restrikcije radničkih, boračkih i dr. budžetskih primanja. Samir MURIĆ

Sastanak federalnog Koordinacionog tima za praćenje pandemijske gripe H1N1

Stanje nije takvo da bi se proglasila epidemija
SARAJEVO - Na sastanku Koordinacionog tima održanom pretprošle sedmice u Sarajevu razmatran je i prijedlog Zavoda za javno zdravstvo FBiH o proglašenju epidemije na području Federacije, saopćeno je iz Ministarstva zdravstva FBiH. S obzirom na to da je posljednjih dana u pojedinim kantonima registrovana stagnacija, pa i blagi pad broja oboljelih od novog gripa i bolesti sličnih gripu, zaključeno je da se za sada nisu stekli uslovi za proglašenje epidemije u FBiH. Koordinacioni stručni tim će i dalje aktivno pratiti epidemiološku situaciju da bi se utvrdilo da li će se taj trend zadržati. U saopćenju se napominje da se redovni sastanci ovog tima održavaju svake sedmice i da se na njima analizira aktuelna epidemiološka situacija, te u vezi s tim predlažu i preduzimaju potrebne mjere. Na pomenutom sastanku je zaključeno da Zavod za javno zdravstvo FBiH treba da ažurira plan i program protivepidemijskih mjera s

Pretprošle sedmice su otkriveni i novi slučajevi zaraze virusom H1N1 u BiH a do sada je ukupno oboljela 971 osoba. Novi slučajevi u FBiH su zabilježeni u Sarajevu (četiri) te po jedan u Tuzli i Bihaću, a u RS osam.
posebnim osvrtom na provođenje pojačanih protivepidemijskih mjera u slučaju eventualnog proglašenja epidemije. Inače, od posljedica izazvanih virusom nove gripe u BiH su umrle još dvije osobe. Riječ je o Aneli Stomornjak (24) iz Iijaša i 47godišnjoj ženi iz Visokog, koje su umrle na Internističkoj terapiji KCU Sarajevo. Do sada je na KCUS-u od nove gripe preminulo pet osoba, a ukupno ih je u BiH umrlo 11, a kod kojih je potvrđena prisutnost virusa H1N1. Portparol KCUS-a Biljana Jandrić kazala je da se na Internističkoj terapiji nalazi još jedan pacijent čije je stanje teško. Pretprošle sedmice su otkriveni i novi slučajevi zaraze virusom H1N1 u BiH, a do sada je ukupno oboljela 971 osoba. Novi slučajevi su zabilježeni u FBiH u Sarajevu (četiri), te po jedan u Tuzli i Bihaću, a u RS osam. Prema riječima Milke Mrđe, portparola Instituta za zaštitu zdravlja RS, broj inficiranih u RS je 383 lica. Mrđa je naglasila da je na Jedinici intenzivne medicine trenutno dvoje pacijenata, a jedan od njih se nalazi na respiratoru. Na sastanku federalnog Koordinacionog tima je pored ostalog zaključeno da će se i dalje aktivno pratiti epidemiološka situacija kako

bi bilo utvrđeno hoće li postojeći trend biti zadržan. Ovom prilikom je pojašnjeno i da federalni ministar zdravstva određuje ugrožena područja i proglašava epidemiju zarazne bolesti u dva ili više kantona, i to na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove i kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, uz stručno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Kantonalni zavodi za javno zdravstvo do sada nisu predlagali proglašenje epidemije, što ne znači

da ne mogu ili neće. Treba napomenuti da je ministar zdravstva USK-a dr. Mustafa Avdagić nedavno istakao da se obzirom na dolazak novogodišnjih praznika i fluktuacije brojnih građana iz inozemstva u ovom periodu realno se može očekivati porast oboljelih od nove gripe, te je stoga potrebna maksimalna opreznost građana. Ipak, prema posljednjim podacima iz Zavoda za javno zdravstvo USK-a, primjetan je pad broja oboljelih od nove gripe. Samir MURIĆ

U BiH između sedam i deset hiljada počinilaca ratnih zločina

SPORO SUDSTVO i marginalizacija žrtava
SARAJEVO - U Bosni i Hercegovini, prema procjeni Tužilastva, ima između sedam i deset hiljada počinilaca ratnih zločina, rekao je prošle sedmice bosanskohercegovački koordinator za formiranje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji (REKOM) Dragan Popović. Na skupu u Podgorici, posvećenom inicijativi za osnivanje REKOM-a, Popović je naveo da je Tribunal u Hagu do sada optužio samo 161 osobu iz BiH za ratne zločine. Prema obrazloženju Popovića, stoga je veoma važno da bude formiran REKOM, koji bi na regionalnom principu istraživao ratne zločine. Izvršna direktorica hrvatske organizacije „Dokumenta“ Vesna Teršelić upozorila je da su žrtve ratnih zločina u svim zemljama regiona „marginalizovane“ na što već godinama ukazuju i brojna udruženja porodica preživjelih ili same žrtve. Teršelić je navela da je u ratovima na prostoru exJugoslavije ubijeno 120 hiljada osoba, a za njih 16 hiljada se još uvi- nastavljena sadašnjim tempom, u za ratne zločine od pomenutih gotovo jek traga. Prema riječima Teršelić, sudnicama bi se do 2020. godine deset hiljada. E. Š. ako bi suđenja za ratne zločine bila moglo naći samo 1.200 osumnjičenih

28. decembar 2009.

5

ReprezenT

velika kladuša

Održana posljednja ovogodišnja redovna sjednica Općinskog vijeća

USVOJEN IZVJEŠTAJ O i z v r š e n j u
srijedu je u Velikoj Kladuši zasjedalo Općinsko vijeće kojim je predsjedavao Sejfo Mustafić, predsjedavajući Općinskog vijeća. U okviru četrnaeste redovne sjednice Općinsko vijeće je na dnevnom redu imalo 17 tačaka koji je uz neznatne dopune većinom glasova i usvojen. Na početku sjednice vijećnici su postavljali vijećnička pitanja, a općinski načelnik, njegovi savjetnici i pomoćnici prisustvovali su sjednici i na većinu pitanja odmah odgovarali. Vijećnik Senad Ponjević pitao je kada će se riješiti slučaj ulice 8. mart gdje je već dugi niz godina postavljen ilegalni objekat koji spomenutu ulicu čini slijepom zbog čega negoduju brojni mještani. Asmir Ćufurović pitao je da li je sanitarna inspekcija izvršila kontrolu u određenim osnovnim školama što je bio jedan od zaključaka sa prethodnih sjednica zbog stanja i uslova u istima. Na postavljanje vijećničkih pitanja i odgovore, vijećnici su za tu namjenu potrošili predviđenih sat vremena. Odgovarajući na postavljena

budžeta za prvih devet mjeseci U
pitanja načelnik općine Admil Mulalić je kazao da će svaki nezakonito izgrađen objekat biti uklonjen ukoliko se isti ne može legalizirati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i važećim odlukama Općinskog vijeća. U slučaju ulice 8. mart traje dugogodišnji sudski postupak i njegovim okončanjem riješit će se spomenuti problem. Što se tiče sanitarne inspekcije načelnik Mulalić je kazao da je više puta poslana dojava i urgencija na adresu inspektorata i resornog ministra nakon čega je kantonalni inspektor došao u Veliku Kladušu i u narednim danima će biti obiđeni školski objekti koji su prije detektirani. Budžetska potrošnja ovisit će od primitaka s viših nivoa vlasti Izvještaj o izvršenju budžeta za period 01.01. do 30.09. 2009. godine te donošenje Odluke o usvajanju financijskih izvještaja i izvještaja o izvršenju budžeta bili su druga tačka dnevnog reda koja je zaokupila najveću pažnju vijećnika četrnaeste sjednice Vijeća. Tokom rasprave se čulo da se moglo i više uštedjeti, kao i to da je štednja bila maksimalna tamo gdje god je to bilo moguće. Opozicija je Izvještaj kojeg je podnio načelnik općine nazvala transparentnim, ali ne i racionalnim. Obrazlažući Izvještaj načelnik je ukazao da su se na isti reflektirale sveukupne prilike u svijetu i okruženju, te da rebalans služi korekcijama budžeta i da se na kraju sve mora uravnotežiti. Prihodi u izvještajnom periodu ostvareni su u iznosu od skoro 5 miliona KM, dok su rashodi sa izdacima negdje oko 7 miliona KM. Načelnik je podsjetio da je krajem septembra rebalansiran budžet Općine, te je tom prilikom smanjena budžetska potrošnja za oko 680 hiljada KM ili za 6,245 posto. Mulalić je napomenuo da će u narednom periodu budžetska potrošnja u velikom dijelu biti ovisna od ostvarenja očekivanih primitaka iz kantonalnog budžeta. Na kraju je Izvještaj prihvaćen sa 19 glasova pozicije dok je devet vijećnika opozicije glasalo protiv. Većinom glasova usvojen je i Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu Općine Velika Kladuša za 2009. godinu. U nastavku rada vijećnici su bili produktivni i sve tačke dnevnog reda usvojili velikom većinom vijećnika, a neke i jednoglasno. Tako je usvojena Odluka o privremenom financiranju, zatim Prijedlog Odluke o uslovima, obimu i načinu stipendiranja studenata za akademsku 2009/2010. godinu, kao i Prijedlozi Odluke o imenovanju promjenjivih članova Komisije za koncesije USKa, te izboru dva stalna člana Općinske izborne komisije na mandatni period od sedam godina. Ostale tačke dnevnog reda odnosile su se na dodjelu nekretnina, gradskog građevinskog zemljišta, a razmatran je i Izvještaj o reviziji financijskih izvještaja Općine Velika Kladuša za 2008. godinu. Vijećnici su razmatrali i Informacije o završetku školske 2008/2009. godine i početku 2009/2010. godine u srednjim školama općine Velika Kladuša, koje su dobile jednoglasnu podršku vijećnika. Razmatrana je i Informacija o suzbijanju i uništavanju ambrozije s osvrtom na Odluku Općinskog vijeća o obavezi uklanjanja i uništavanja ambrozije na području općine Velika Kladuša Na dnevnom redu bila je i Informacija o provođenju Strategije razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje. Ista je dobila jednoglasnu podršku vijećnika. Posljednja tačka na dnevnom redu posljednje ovogodišnje sjednice bila je Informacija o turističkim potencijalima i mogućnostima na području općine Velika Kladuša. Informacija je dobila jednoglasnu vijećničku podršku, uz zaduženje Općinskog organa uprave za veću zaštitu postojećeg kulturno-historijskog naslijeđa na području općine. Samir MURIĆ

Sastanak predstavnika Regionalne deponije i načelnika Mulalića

Potpisivanje Ugovora između nevladinih organizacija i UNDP-a

ZA LOKACIJU POSTOJE I alternativna rješenja
ačelnik općine Admil Mulalić u četvrtak je održao sastanak s predstavnicima Regionalne deponije, v. d. direktoricom Almom Topić i Adnanom Ćehajićem, izvršnim direktorom. Tom prilikom predstavnici Regionalne deponije su načelnika Mulalića informirali o aktivnostima koje poduzimaju u cilju pripreme realizacije druge faze projekta upravljanja čvrstim otpadom na regionalnom nivou. Predstavnici regionalne deponije su ovom prilikom pohvalili i istakli važnost Zaključka Općinskog vijeća Velika Kladuša o daljem učešću u općine u ovom projektu. Inače, posjeta je upriličena u sklopu kontinuiranog obilaska svih načelnika, odnosno općina osnivača društva, a od kojih je Skupština društva i zatražila da se izjasne o daljem ostanku, odnosno učešću u pomenutom projektu. Načelnik Mulalić je ovom prilikom istakao opredijeljenost općine Velika Kladuša da učestvuje u projektu te naglasio važnost projekta obzirom na probleme koje pojedinačno općine imaju kada je u pitanju zbrinjavanje krutog otpada. -Jednoglasno smo u Općinskom vijeću usvojili Zaključak i potvrdili ostanak u ovom značajnom projektu. Dodatno me raduje postojanje i alternativnih rješenja za lokaciju deponije i da pojedine općine ozbiljno pristupaju ovom zajedničkom projektu, kazao je načel-

Projektima NVO-a ukupno odobreno 115.244,20 KM
U kabinetu načelnika općine Velika Kladuša u četvrtak je upriličeno svečano potpisivanje Ugovora između predstavnika nevladinih organizacija s područja općine Velika Kladuša i UNDP-a. Riječ je o Udruženjima koja su svoje programe aplicirali u sklopu UNDP-ovog projekta „Jačanje lokalne demokracije - LOD“. Potpisivanju je prisustvovao i načelnik općine Velika Kladuša Admil Mulalić koji se ovom prilikom zahvalio svim nevladinim organizacijama, te istakao važnost implementacije ovakvih projekata. Načelnik je ovom prilikom istakao da Općina stoji na raspolaganju nevladinim organizacijama koji su implementatori projekta, kako u financijskom tako i u organizacijskom i svakom drugom smislu. Načelnik Mulalić je poseban akcenat stavio na dalje aktivnosti oko uređenja platoa - parka kod Doma zdravlja Velika Kladuša, koji je takođe obuhvaćen pomenutim projektom. Treba napomenuti da su nevladine organizacije na poziv općine aplikaciju predale krajem septembra, a već u novembru isti su od strane UNDP-a odobreni u skladu s EU kriterijima. Podsjećamo, aplikaciji je prethodio ulazak općine Velika Kladuša u projekat UNDP-a zajedno s još 13 općina iz Federacije BiH. Ulazak općine u projekat je prema riječima Edina Miljkovića, koordinatora projekta UNDP-a za općinu Velika Kladuša, otvorio mogućnost da se dođe do određenih sredstava koja bi bila dalje distribuirana nevladinim organizacijima što je i učinjeno. Finansijer projekta je EU, a općine su sufinansijeri s procentom od 10 posto. - Projekat „Jačanje lokalne zajednice“ je indiciran od UNDP-a, a njegov cilj je da se ukaže na važnost saradnje lokalne zajednice i nevladinih organizacija gdje se pokazala obostrana korist, a u interesu unaprjeđenja kvalitete života

N

Predstavnici US REG DEP-a kod načelnika Mulalića

nik Mulalić nakon sastanka. Inače, cilj Regionalne deponije je da se odlaganje otpada riješi na nivou Kantona, a ne parcijalno, što na kraju nalaže i zakonska regulativa, kao i federalna strategija za zbrinjavanje otpada. Ovom prilikom je bilo riječi i o drugoj fazi projekta koja prema riječima v.d. direktorice Topić podrazumijeva formiranje reciklažnih dvorišta, kao i druge aktivnosti na integriranom zbrinjavanju krutog otpada, a uslov druge faze je određivanje lokacije što nažalost na nivou USK-a još nije učinjeno. -Zadovoljna sam što sam ovdje naišla na razumijevanje i podršku koju nam je izrazio načelnik Mulalić, kako s gledišta općine, tako i sa šireg aspekta, odnosno kada je u pitanju regionalna deponija, kazala je v.d. direktorica Alma Topić. Prema riječima Topić postoji nekoliko rješenja za lokaciju regionalne deponije. Ovo je bila prilika da se predstavnicima općine predoče stavovi i odluke drugih načelnika i općinskih vijeća osnivača društva. Za definiranje i pozicioniranje lokacije regionalne deponije potrebna je

saglasnost i dogovor svih općina osnivača društva. U tom kontekstu je i lokacija koju već od 2007. godine inicira resorno kantonalno ministarstvo, a riječ je o lokaciji Grabež - Drenovo Tijesno pomjerena unutar općine Bihać za oko četiri kilometra zbog neslaganja općine Bosanska Krupa s prijašnjom lokacijom. Pomenuta lokacija administrativno pripada općini Bihać, koja je takođe imala veliku zamjerku kada je u pitanju vlasnička struktura u pomenutom društvu. Općina Ključ je zatražila izuzeće iz projekta, a najveću podršku US REG DEP-u pored općine Velika Kladuša, daju općine Bužim i Cazin, kao i općina Bosanski Petrovac. Za nadati se je da će problemi oko vlasničke strukture i lokacije biti u skorije vrijeme riješeni i da ovako značajan projekat neće biti ugrožen „uskogrudnim“ vizijama pojedinaca. Značaj zbrinjavanja krutog otpada prevazilazi stranačke, općinske i druge interese osim onih koje potencira struka kojoj su, da paradoks bude veći, u značajnoj mjeri ovdje „vezane“ ruke. Samir MURIĆ

svih građana, kazao je Edin Miljković, koordinator projekta UNDP-a za općinu Velika Kladuša. Regulaciona komisija UNDP-a je odabrala četiri aplicirana projekta iz Velike Kladuše i to: projekt „Identifikacija i obilježavanje kulturno-historijskih spomenika na području općine“ Udruženja „Stari grad Podzvizd“, projekt „Mladi-mladima“ apliciran od Demokratske organizacije mladih (DOM VK), zatim projekt „Mladi i zajednica“ Udruženja „Naša djeca“, te projekat „Zelene površine - pluća našeg grada“ apliciran od strane Udruženja za zaštitu okoliša „Horizonti“. Ukupan odobreni iznos za pomenute projekte, odnosno Udruženja je

Prilikom potpisivanja ugovora

115.244,20 KM. Posebna važnost projekta leži u tome da su krajnji implementatori, tj. nevladine organizacije različitog djelokruga i segmenata aktivnosti što kompletnom projektu daje veći značaj. Miljković je istakao da je ovo ogromno iskustvo, kako za općinu Velika Kladuša, tako i za pomenute nevladine organizacije, prije svega kada su u pitanju dalje aplikacije kod međunarodnih organizacija i institucija. Inače, općina Velika Kladuša je kao sufinansijer projekta obavezna isti finansirati u iznosu od 10 posto, za što su i obezbijeđena sredstva, a tokom januara planirano je i potpisivanje Memoranduma o financiranju između općine Velika Kladuša i UNDP-a. Samir MURIĆ

6

28. decembar 2009.

cazin

ReprezenT
Cazinu. I po ovoj tačci dnevnog reda uslijedila je burna rasprava jer su neki delegati htjeli da se o njoj raspravlja, dok većina delegata na to nije pristala. Treća tačka dnevnog reda bila je obraćanje predloženih kandidata i izbor predsjednika Općinske organizacije SDA Cazin. Kandidati za predsjednika SDA Cazin bili su Selim Toromanović koji je predložen iz dva mjesna ogranka i dosadašnji predsjednik Nijaz Hušić, koji je predložen iz 17 mjesnih ogranaka. Od ukupno 23 mjesna ogranka, četiri nisu predložila niti jednog kandidata. Nakon obraćanja kandidata, koji su se u dugim govorima međusobno optuživali i iznosili kritike na račun protukandidata, pristupilo se tajnom glasanju. Od 85 delegata, 65 ih je glasalo za Nijaza Hušića, dok je 20 delegata glasalo za Selima Toromanovića, čime je Hušić postao novi-stari predsjednik OO SDA Cazin. Nakon izbora predsjednika OO SDA Cazin, Nijaz Hušić je predložio i 14 članova Izvršnog odbora kao

Održana Izborna Skupština Općinske organizacije SDA Cazin

prošli petak je u sali Doma kulture u Cazinu održana Izborna skupština Stranke demokratske akcije Cazin. Obzirom da je u sve općinske organizacije SDA Unsko-sanskog kantona uvedeno povjerenstvo, općina Cazin je, nakon što su održani izbori po mjesnim odborima, prva pristupila izboru novog predsjednika Općinske organizacije SDA. Na samom početku sjednice

Većinom glasova izabran DOSADAŠNJI PREDSJEDNIK U
bile su vidljive podjele na dva tabora unutar ove Općinske organizacije. Prva tačka dnevnog reda bila je izbor radnog predsjedništva koje je vodilo sjednicu do izbora novog stranačkog rukovodstva.

sjednica bude zatvorena za javnost i zamolili novinare da napuste salu, čemu su se oštro usprotivili pojedini delegati koji su tražili da sjednica bude javna i da se nema šta skrivati. U burnoj raspravi verbalno je napadnut snimatelj Radio-televizije Unsko-sanskog kantona kojeg su Novinari ponovo na meti nasilnika pojedini delegati htjeli na silu istjerati iz dvorane. Medijima je ipak omoIzabrani članovi radnog pred- gućeno da ostanu i do kraja prate sjedništva odmah su zatražili da Izbornu skupštinu. Druga tačka dnevnog reda bilo je potvrđivanje izabranih 85 delegata iz Mjesnih ogranaka u Skupštinu SDA. Predsjednik komisije za provođenje izbora u mjesnim ograncima Husnija Miskić, pojasnio je način izbora delegata i iznio nekoliko problema koji su pratili izbor članova mjesnih ogranaka, prije svega u Ćoralićima, Stijeni, Ostrošcu i

Nijaz Hušić

četvrtu tačku dnevnog reda. Za predložene članove Izvršnog odbora glasala su 83 kandidata, jedan je bio suzdržan, dok je jedan bio protiv. Peta tačka dnevnog reda bilo je obraćanje gostiju. Delegatima su se obratili Ibrahim Nadarević, predsjednik kluba poslanika SDA u federalnom parlamentu, Alaga Topić, prvi predsjednik SDA Cazin, te Senad Šepić, potpredsjednik SDA BiH. Svi gosti su isticali potrebu jedinstva unutar SDA, posebno u općini Cazin koja je nekad bila najjača Općinska organizacija SDA u Bosni i Hercegovini. Edin ŠABANAGIĆ

Novi zaposlenici I DALJE OMOGUĆENO OBROČNO PLAĆANJE U OPĆINSKOM
ORGANU UPRAVE
Jedinstveni organ uprave općine Cazin kadrovski je pojačan prošle sedmice. U državnu službu su primljeni Jasna Samardžić na mjesto pomoćnika načelnika Službe za stručne i zajedničke poslove, Selvedin Ahmetašević na mjesto pomoćNovi kadrovi u općinskoj upravi

Udruženje penzionera nastoji obezbijediti članovima drva za 2010. godinu

Nakon uspješno završene nabavke ogrjevnog drveta za tekuću zimsku sezonu, Udruženje penzionera općine Cazin već je pokrenulo aktivnosti nabavke drveta za svoje članove za narednu 2010. godinu. Razlog je jednostavan, olakšati penzionerima nabavku drveta tako što im se omogući obročno plaćanje. U ovoj godini tu je mogućnost iskoristilo 938 članova Udruženja kojima je isporučeno 4.700 prostornih metara drveta. Jednaka količina ovog energenta predviđena je i za 2010. godinu. - Dobili smo kvotu na nivou prošlogodišnjeg ugovaranja. Prošle je

godine to bilo 4.700 metara kubnih, ali se nadam da ćemo dobiti nešto više zato što očekujemo veći broj članova u narednoj godini. Zbog ograničene količine idemo na upis od pet metara tako da bi udovoljili svima, kazao je sekretar Udruženja Hazim Toromanović. Prošle godine Udruženje je imalo 938 upisanih, a u 2010. godini očekuju da će imati preko 1.000 upisanih članova. -Borit ćemo se za više. Nismo još sklopili ugovor sa Unsko-sanskim šumama, a njega ćemo sklopiti tek

kada završimo s popisom kojeg ćemo obaviti najkasnije do 10. januara, kazao je ovom prilikom Toromanović. Cijena drveta s prevozom za cazinske penzionere je 62,40 KM po kubnom metru. Bosanskim penzionerima će biti omogućeno plaćanje u osam rata obustavama od penzija, dok će strani penzioneri drva moći platiti u tri rate. Kako naglašava Toromanović, upis drveta će se vršiti svakim radnim danom do 10. januara, a svi zainteresirani penzioneri sa sobom su dužni ponijeti ček od penzije i ličnu kartu. Mirela S.

Prednovogodišnje raspoloženje i ponude u gradu Cazinu

Bogat sadržaj za novogodišnju noć
nika načelnika Službe za imovinsko-pravne, geodetske i katastarske poslove, zatim Eldin Sadiković kao stručni saradnik za katastar i geodetske poslove i Emir Beširević na mjesto višeg stručnog saradnika za urbanizam i prostorno planiranje. Svečano polaganje zakletve upriličeno je u Kabinetu načelnika općine Cazin. M. S. Unatoč krizi, novogodišnja groznica evidentna je i u Cazinu. Neprekidne gužve na cestama, u javnim institucijama, bankama, ali i u šoping centrima. Svi su užurbani u pripremama za ispraćaj Stare i doček Nove godine. Ipak, kako se čini, najveći će broj Cazinjana Novu godinu proslaviti u toplini doma i u krugu svoje porodice i prijatelja. Gdje provesti „najluđu noć“ u godini? Svake godine postavlja se isto pitanje. Aktuelizira se mjesecima unaprijed, a odgovor kod onih neodlučnijih često čeka i do par minuta prije ponoći. Ove godine dodatni utjecaj na izbor mjesta za novogodišnje slavlje ima velika ekonomska kriza, pa će većina građana, sudeći barem po njihovim izjavama, Novu 2010. godinu dočekati kod kuće. No, nije samo kriza razlog tome. Toplina doma i praznično slavlje u krugu najmilijih nešto je što ni najekskluzivnija destinacija ne može ponuditi. Kako bi na najjednostavniji način mogli izabrati najbolje mjesto za doček Nove godine, donosimo vam pregled organiziranog dočeka u Cazinu. Brojni klubovi, barovi, hoteli i restorani već su spremni za najluđu noć u godini, a cijene aranžmana kreću se od 10 do 85 maraka. Restorani Oaza, Onix, Šedrvan, Papilon i Halka; moteli Kula, Estrada i Huremagić; diskoteke Senator, XL i Palma i Hotel Sedra svojim

U akciji prikupljeno 200 PAKETA za socijalno ugrožene
Crveni križ Cazin uspješno je završio ovogodišnju tradicionalnu akciju prikupljanja pomoći za socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Unatoč velikoj krizi, humanost Cazinjana ni ovoga puta nije došla u pitanje. Tako je u akciji „Solidarnost na djelu“ prikupljeno oko 5.200 kilograma namirnica, higijenskih artikala i odjevnih predmeta ukupne vrijednosti više od 17 hiljada maraka. Zahvaljujući ovoj akciji i dobrom odazivu građana od oktobra do kraja prošle sedmice osnovnim životnim potrepštinama obezbjeđeno je 200 socijalno ugroženih porodica. M. S.

Čeka nas novi nastavak priče o mještanima Oždrlja

gostima u novogodišnjoj noći nude bogat izbor jela i pića, zabavne sadržaje, a za muziku i dobro raspoloženje će se pobrinuti brojni bendovi. Do Nove godine ostalo još nekoliko dana, pa i vrijeme za odluku istječe. Za one, koji ostaju kod kuće, TV Cazin i ove godine priprema bogat zabavnomuzički program. Tradicionalne parodije na najveće ovogodišnje muzičke hitove, poput „Zmija i žaba“, „Milj-

acka“, „Jazz ba“ i brojne druge su nezaobilazan dio novogodišnjeg programa RTV Cazin. Biti će tu i emisije: „Vidoviti Ferid“, „Poljoprivredom protiv sporta“, „Četvrtkom kod očnog“, novi nastavak priče o selu Oždrlje i još mnogo zanimljivih sadržaja zbog kojih urnebesnog smijeha neće nedostajati. Već od 1. januara svi zainteresirani moći će kupiti i DVD Novogodišnjeg programa u prostorijama RTV Cazin. Mirela S.

28. decembar 2009.

7

ReprezenT
Ekonomska kriza nije mimoišla ni Javno komunalno preduzeće „Komrad“

bihać

S DOZOM OPREZA U investicije u 2010. godini J
avno komunalno preduzeće „Komrad“ iz Bihaća ovu poslovnu godinu završit će, prema riječima direktora Amela Alagića, s gubitkom od oko 40.000 KM, ali će planirani prihodi biti veći za tri posto u odnosu na 2008. godinu i iznosit će 3.350.000,00 maraka. - Zbog ekonomske krize koja je zahvatila i BiH, natjerani smo da ove godine odustanemo od investicija. Ipak, moram naglasiti da je za nas uspjeh da smo u vrlo lošoj godini uspjeli uredno vraćati sve kreditne obaveze i redovno isplaćivati plate za naših 120 zaposlenih radnika u preduzeću, naglasio je direktor Alagić. Prema riječima Alagića na nešto slabiji poslovni rezultat, između ostalog, utjecala je i rekonstrukcija gradskog mosta u Bihaću, čiji završetak tokom gradnje je bio prolongiran više puta, jer su „Komradova“ vozila za odvoz smeća išla preko zaobilaznog mosta gdje se u kolonama čekalo i po dva sata, a odvoz smeća u oba smjera se produžio za oko deset kilometara. Alagić dodaje i da je pojava konkurencije umanjila prihode na gradskoj tržnoj pijaci koju vodi „Komrad“.

smeća u visini od 250 hiljada KM, Najveći problem nenaplaćena potraživanja novog pogrebnog vozila vrijednog 50 hiljada, u investiciju od 100 hiljaKao i kod svih komunalnih pre- da KM za proširenje parking-zone, duzeća, glavni problem su nenapla- te ako budu riješeni imovinskopravni ćena velika potraživanja, uglavnom problemi u izradu glavnog projekta za odvoz smeća. „Komrad“ opslužu- za novu pijacu. Treba napomenuti da je nedaje preko 14 hiljada korisnika, a trenutno firme i građani preduzeću vno na svečanosti povodom dodjele duguju 1,3 miliona maraka. JKP nagrade u Sarajevu za poslodavce „Komrad“ će naredne godine ići u godine za osobe s invaliditetom u investiciju nabavke vozila za odvoz BiH za 2009. godinu spomenuto

preduzeće dobilo nagradu za zapošljavanje invalidnih lica. JKP „Komrad“ trenutno zapošljava preko 20 osoba s invaliditetom koji rade na različitim poslovima od naplate parkirališta, vozača, inkasatora, a ovih dana su u preduzeće uveli i službu higijeničara koji će raditi na zbrinjavanju pasa lutalica, što je postao evidentan problem u gradu Bihaću, kao i u ostalim općinama USK-a. Rusmir K.

Prva izborna Skupština Udruženja oboljelih pripadnika HVO-a Bihać

Izjednačavanje s pravima branitelja u Hrvatskoj i BiH Pjesmom, plesom
i igrokazima u SUSRET BOŽIĆU

Učenici priredili i održali tradicionalnu Božićnu priredbu

Udruženje oboljelih pripadnika HVO-a u domovinskom ratu ‘92.-‘95. godine „Jednakost“ u Bihaću održala je svoju Prvu izbornu Skupštinu na kojoj je za predsjednika Udruženja izabran Bernardo Vuković, a za predsjedavajućeg Skupštine Luka Tomić. Skupština Udruženja oboljelih pripadnika HVO će s pomenute Skupštine Vladi RH uputiti dopis da ih pred Zakonom izjednači sa vojnim invalidima u Republici Hrvatskoj. Intoniranjem himne BiH i RH, te minutom šutnje kojom je odana počast poginulim braniteljima BiH, otpočela je Prva, Izborna skupština navedenog Udruženja Kako je kazao tek izabrani predsjednik Udruženja Bernardo Vuković, novoosnovano Udruženje je rezultat nezadovoljstva oboljelih pripadnika HVO u domovinskom ratu u Bihaću neravnopravnim zakonskim tretmanom Vlade RH s ostalim hrvatskim braniteljima u susjednoj državi, što je regulisano potpisanim međudržavnim sporazumom BiH i Hrvatske. -Tadašnja ministrica u Vladi RH za pitanja branitelja Jadranka Kosor zahvalila mi se kao pripadniku HVO na sudjelovanju u domovinskom ratu i svim ostalim braniteljima, te mi decidno odgovorila da nas temeljem potpisanog ugovora između BiH i Hrvatske nema u Zakonu o braniteljima, kazao je ovom prilikom Vuković. Kosor je tada naglasila kako je to dobar trenutak za nastavak saradnje i da to ne znači da ako oboljeli pripadnici HVO budu uporni u svojim zahtjevima da im se neće ostvariti njihova prava. -Na tome moramo ustrajati, kazao

Bernardo Vuković, u sredini, predsjednik Udruge oboljelih priapdnika HVO Bihać

je Vuković, obraćajući se prisutnima. Članovi Udruženja oboljelih pripadnika HVO-a u domovinskom ratu „Jednakost“ u Bihaću izražavaju potrebu izjednačavanja svojih prava s pravima svojih kolega, pripadnika Armije Republike BiH i MUP BiH. -Mi koji smo bili na prvoj liniji odbrane oboljeli smo i iz tog razloga smatram da trebamo imati ista prava i status sa ratnim vojnim invalidima, ranjenim, oboljelim, zatočenim licima. Stoga smo krenuli u osnivanje našeg Udruženja, kazao je Bernardo Vuković, novoizabrani predsjednik Udruženja oboljelih pripadnika HVO u domovinskom ratu ‘92-‘95. godine „Jednakost“ u Bihaću. Osim Vukovića kao predsjednika u rukovodstvo je jednoglasno izabran Luka Tomić, predsjedavajući Skupštine koja broji trideset članova, te je formiran tročlani Upravni odbor Udruženja, te Sud časti. Rusmir K.

U povodu Božića i božićnih blagdana prošle sedmice je u pretijesnoj velikoj dvorani Kulturnog centra u Bihaću održana tradicionalna, već sedma po redu božićna priredba „U susret Božiću sa obala rijeke Une“. -Nama je cilj da se kroz pripremu priredbe svi zajedno što više zabavimo. Kako učenici u našoj školi dosta vremena provode baveći se slobodnim aktivnostima, ova priredba je u stvari prezentacija onoga što su do sada tamo radili i naučili od Božića do Božića, kazao je don Slavo Grgić, direktor Katoličkog školskog centra „Ivan pavao II“ u Bihaću.

Unaprjeđenje turističko-ugostiteljskog obrazovanja u BiH

PREDSTAVLJEN
školski projekt
„Posjetite muzej“
U Javnoj ustanovi „Mješovita srednja škola“ Bihać održano je predstavljanje školskog projekta „Posjetite muzej“, odnosno rezultata projekta (prezentacija rada aktivnosti i koktel). U projekt su bili uključeni učenici turističke i ugostiteljske škole koji su radili na istim zadacima. Projektni tim činili su: Ljiljana Zukanović, prof. Aida Pečenković, i učenici Jovana Rodić, Ivana Velić, Sumeja Čović, Ema Toromanović, Darko Šantić, Anida Miljković, Senijad Mujagić i Suljo Eljazović. Projekt je financiralo Savezno ministarstvo obrazovanja, umjetnosti i kulture Austrije, Austrijska razvojna agencija i KulturKontakt Austria, Projektni ured u Sarajevu. Cilj školskih projekata, s kojima je KulturKontakt krenuo od ove školske godine u BiH jeste prvenstveno jačanje saradnje turističkougostiteljskih škola i regionalnog druženja, ali i unapređenje samostalnog rada učenika. KulturKontakt iz Austrije već dvije i po godine se bavi unapređenjem turističko-ugostiteljskog obrazovanja u BiH kroz razne oblike edukacija nastavnika. Ustanovljeno je da je BiH potrebna jača saradnja i veza turističko-ugostiteljskih škola i njihovog regionalnog okruženja, kako bi se učenici adekvatno pripremili za tržište rada. Zato je neophodno da se još u toku školovanja upoznaju sa svojim poslodavcima, te da i učenici i njihovi nastavnici direktno sarađuju sa potencijalnim partnerima. Prvi korak otvaranja škola prema privrednom okruženju su upravo školski projekti. U konkretnom slučaju, kako su istakle vođe projektnog tima, partner projekta je Muzej USK-a, s kojim je ostvarena maksimalna saradnja koja je bila obostrano korisna. Cilj projekta „Posjetite muzej“ je poboljšati stanje muzeja s obzirom na posjećenost, obogatiti turističku ponudu grada pozicioniranjem muzeja u turističkoj ponudi, jačati dalje saradnju između muzeja i škole, te škole i regionalnog okruženja. Vremenski okvir projekta je dva mjeseca i predstavljanjem istog završene su sve planirane aktivnosti. Da bi postigli postavljene ciljeve učenici su odradili planirane aktivnosti: anketirali su učenike osnovnih i srednjih škola, studente Pedagoškog fakulteta, ključne subjekte koji mogu odgovoriti na date prijedloge (hotele, turističke agencije, Turističku zajednicu USK-a), lijepili plakate po školama, fakultetima, podijelili pozivnice za završnicu projekta, podijelili propagandni materijal (mini kartice, letke) hotelima, agencijama, sa željom da budu dostupni njihovim klijentima, pripremili prezentaciju i prigodan koktel. Dvije učenice, Sumeja Čović i Jovana Rodić, su sa svojim nastavnicima Ljiljanom Zukanović i Aidom Pečenković u Sarajevu, u Austrijskoj ambasadi, još jednom prezentirali projekt, ali i svoju školu i svoj grad sa još pet projektnih timova iz pet škola iz BiH. Rusmir KARAT

Mješoviti zbor Opće Gimnazije Ivan Pavao II

S obzirom da svake godine ima sve više učenika i učitelja svaka nova priredba je sve bogatija i zanimljivija. Priredba je započela prigodnim programom koji su pripremili učenici nižih razreda, a koji se sastojao od mnogo pjesme i plesa veselih ritmova, kakvi i priliče predblagdanskoj atmosferi. Viši su razredi Opće gimnazije KŠC i Umjetničke škole predstavili se božićnom pjesmom „O Tannenbaum“ na engleskom jeziku. - Kada se planira program za priredbu, učitelji prvenstveno nastoje osluškivati želje učenika. Tako je bilo u osnovnim školama Harmani I i II, kazao je direktor Grgić. Učenici pomenutih škola su pripremili bogat kulturno-umjetnički program. Za nadati se je da će ubuduće ovoj tradicionalnoj priredbi biti obezbijeđen veći prostor jer po broju posjetilaca i velika dvorana Kulturnog centra je postala pretijesna da primi sve one koji su željeli da prisustvuju veoma dobro pripremljenim programima. Direktor Katoličkog školskog centra don Slavo Grgić je na kraju izrazio radost jer su zimski blagdani ove godine počeli malo ranije zbog toga što pravi božićni duh i radost djeca mogu doživjeti jedino u krugu svojih porodica i voljenih. Grgić nije krio zadovoljstvo održanom priredbom, kao i odazivom građana istoj. Rusmir K.

8

28. decembar 2009.

sanski most
Dugovanja otežala rad sanskih komunalaca

ReprezenT

Dugovanja premašila iznos od 700 hiljada KM
Normalno poslovanje Javnog komunalnog preduzeća „Sana“ značajno je otežano zbog neizmirenih dugovanja koja su premašila iznos od sedam stotina hiljada maraka, potvrdio je direktor ove firme, Senad Mešanović. Prema riječima Mešanovića, ova firma je do sada podnijela 69 tužbenih zahtjeva za naplatu dugovanja, ali je do sada uspjelo naplatiti samo mali dio dugova. -Očigledno je da zbog sporosti u radu sudova nije moguće na ovaj način naplatiti dugovanja. Zbog toga pribjegavamo drugim sredstvima kao što su obustava usluga te sklapanje sporazuma s komitentima kako bi naplatili dugovanja, rekao je Mešanović. Najveći dužnik prema ovom preduzeću je općinski Fond za komunalne djelatnosti i infrastrukturu čiji ukupni dug iznosi 475 hiljada maraka. Također, jedan od većih dužnika je i općina Sanski Most, koja duguje JKP „Sana“ oko šezdeset hiljada maraka, dok se najveći dio preostalih dugovanja odnosi na neplaćene usluge za odvoz smeća. Ovo komunalno preduzeće pruža usluge za oko šest hiljada domaćinstava, 207 preduzeća, te 485 lokala na području općine Sanski Most. Z. Č.

Senad Mešanović

Predstavnici Poljoprivrednog zavoda USK-a u posjeti pčelarskoj zadruzi „Apimed“

U planu proširenje proizvodnje meda
Specijalizirana pčelarska zadruga „Apimed“, koja se bavi preradom i pakovanjem meda, proizvela je u toku ove kalendarske godine preko trideset tona različitih vrsta pčelarskih proizvoda, potvrdio je direktor ove zadruge Nijaz Kadirić. Prema njegovim riječima, radi se o jedinoj zadruzi ovakve vrste na području USK, koja je započela s radom početkom ove godine i trenutno ima tridesetak kooperanata, proizvođača meda iz više općina ovog kantona. Punionicu meda koja djeluje u sklopu pomenute zadruge prošlog četvrtka posjetili su predstavnici Poljoprivrednog zavoda USK-a, te obećali konkretnu pomoć u njenom daljem radu. - Naš cilj je da ova zadruga postane lider kada je u pitanju proizvodnja meda u čitavom regionu. U narednom periodu Poljoprivredni zavod USK-a pružiće ovoj zadruzi stručnu i tehničku pomoć, rekao je direktor pomenutog zavoda Smail Toromanović. Prema riječima Kadirića, planovi zadruge u narednom periodu su povećanje obima proizvodnje te proširenje broja kooperanata. - Također u planu nam je i proširenje asortimana proizvoda tako da smo neda-

Novogodišnje slavlje na otvorenom uz „domaće snage“
Uprkos teškoj ekonomskoj krizi koja je zahvatila općinu Sanski Most, kao i ostatak naše zemlje i ove godine biće priređen doček Nove godine na otvorenom. I ovog puta nosioci programa u najluđoj noći biće domaće snage, sanski muzičari, bendovi i

vno počeli s preradom voska u satne osnove i proizvodnjom pčelinjih proizvoda. Radi se o proizvodima koji su namijenjeni pčelarima, rekao je Kadirić. Zlatan Č.

Održana promocija fotomonografije o rijeci Sani

Najcjelovitija monografija

O JEDNOJ RIJECI U BIH
nadahnuto govorio svoj sonetni vijenac „Voda je mati“, a koji je istovremeno i dio fotomonografije. Općine koje se nalaze u slivu rijeke Sane, materijalno i na drugi način su pomogle da fotomonografija ugleda svjetlo dana. Na promociji prisutnima su se obratili načelnici općina Bosanski Novi i Sanski Most, Snježana Rajilić i dr. Sanjin Halimović. Promocija fotomonografije o rijeci Sani naišla je na odličan prijem u Bihaću gdje su izrazili nadu kako će se uskoro pojaviti i jedno takvo djelo koje će govoriti o još jednoj krajiškoj ljepotici, a riječ je o rijeci Uni. Fotomonografija o rijeci Sani uskoro bi svoju promociju trebala imati i u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. U proteklom periodu ovo djelo je doživjelo ogroman uspjeh kod kritičara i u javnosti. Zlatan Č.

BIHAĆ - Pred velikim brojem posjetilaca prošle sedmice je u gradskoj galeriji u Bihaću održana promocija fotomonografije o rijeci Sani, a ovome događaju prisustvovale su brojne ličnosti iz društveno-političkog života Unsko-sanskog kantona i nekoliko općina, te veliki broj građana. O fotomonografiji rijeke Sane, koja je u javnosti doživjela veliki uspjeh, govorili su njeni autori, Semir Hasić i Samir Sinanović, kao i druge osobe koje su sudjelovale u njenoj izradi. Istaknuto je ovom prilikom kako je ovo do sada u Bosni i Hercegovini najcjelovitija monografija o jednoj rijeci, te da ovo djelo predstavlja Sanu u slici i riječi, a obogaćeno je i značajnim naučnim radovima koji se tiču same rijeke i života u njoj. Istaknuto je kako ovo djelo o rijeci Sani ima i kulturološku dimenziju jer predstavlja život koji se odvija na obalama rijeke, u gradovima i naseljima kroz koje protječe. O hidrološkim i morfološkim karakteristikama ove krajiške ljepotice govorio je doktor geografije Emir Temimović, te dizajner Damir Midžić, koji je oblikovao grafički izgled knjige. Poetsku dušu fotomonografiji udahnuo je veliki pjesnik Enes Kišević koji je

Fikret Kurtović

zabavljači. -Zbog ograničenih financijskih sredstava i ove godine angažirat ćemo lokalne snage. Program će, kao i u ranije četiri godine, biti upriličen na Trgu oslobodilaca, istakao je Fikret Kurtović, direktor Javne ustanove „Kult media“. Ova ustanova će i ove godine biti organizator proslave „najluđe noći“, dok će pokrovitelj događaja biti Općina Sanski Most. Z. Č.

Katolici svečano dočekali svoj veliki blagdan Božić
Vjernici katolici na području općine Sanski Most proslavili su Božić, svoj najradosniji blagdan. Svečano je bilo u sve tri sanske župe. U katoličkim crkvama u Sanskom Mostu i Staroj Rijeci, te prvi put i u obnovljenoj crkvi u selu Sasina, služene su svete božićne mise koje su predvodili župnici fra Mijo Rajić, don Ilija Arlović i don Ilija Piličić. Božić je blagdan mira, radosti i sreće i obilježava se u krugu porodice. Za vjernike katoličke vjeroispovijesti ovo je najradosniji blagdan, praznik mira, sreće i ljubavi. Kao i ranijih godina, veliki broj sanskih katolika, koji su u proteklom periodu svoju životnu egzistenciju zasnovali u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji, došli su u svoje rodno mjesto kako bi, skupa sa drugim članovima porodice, proslavili ovaj veliki katolički blagdan. Božićnu poruku ovom prilikom uputio je župnik župe Sasina, don Ilija Piličić, koji je istakao kako je Božić praznik mira, radosti i nade. Piličić je svim vjernicima poželio da Božić proslave u veselju i u skladu s kršćanskim običajima. Z. Č.

28. decembar 2009.

9

ReprezenT
Novine u općinskom organu uprave

bužim

Formira se kabinet
službi, Služba za geodetske poslove i kataster, Služba za imovinsko-pravne i stambene poslove, kao i Služba za prostorno uređenje. Do sada je sve ovo bila jedna služba. Također novina u Općini je i formiranje kabineta općinskog načelnika, ali će ovo biti iz redova dosadašnjih zaposlenika Općinskog organa uprave. O svemu ovome prisutne je na javnoj raspravi informisala pravna služba Općine, a kako bi sve ovo bilo adekvatno pripremljeno za narednu sjednicu Općinskog vijeća. Za očekivati je da će se na ovaj način poboljšati i ubrzati usluge građanima, te da će određeni namještenici u općini biti pravilno raspoređeni prema sposobnostima i stručnoj spremi, te da će nakon Javne rasprave Vijeću doći adekvatni prijedlozi. N. V.

OPĆINSKOG NAČELNIKA
kabinetu općinskog načelnika Mirsada Šahinovića održana je javna rasprava o reorganizaciji službi unutar Općinskog organa uprave. Reorganizacija i jeste odavno cilj općinskog vrha, tj. da se izabere stručni kadar i da se službe organiziraju valjano, a u smislu uštede po osnovu sistematizacije radnih mjesta. Međutim, unatoč tome, formirat će se nekoliko novih

U

Povodom Dana rudara načelnik Šahinović organizirao prijem i večeru za rudare

Neriješen status Rudnika i pored

POTRAŽNJE ZA MANGANOM
Rudari Rudnika mangana Bužim ne znaju što im je raditi. Uprava firme skoro da i ne postoji, a rade samo čuvari rudnika. Rudari se pitaju ko im to radi iza leđa, jer smatraju da bugarska firma „Mintrade“ radi za nekoga kod nas kojima je cilj minimizirati rudnik. Za Rudnik mangana zainteresirani Njemci i Malezijci, a Agencija za privatizaciju USK-a najavila raskid Ugovora s bugarskom firmom.
ovodom Dana rudara, načelnik općine Bužim Mirsad Šahinović je u restoranu „Centar“ organizirao prijem i večeru za rudare i penzionere Rudnika mangana. Ovaj rudnik iako privatiziran još uvijek ne radi. Ovih dana će Agencija za privatizaciju USK-a najvjerojatnije raskinuti Ugovor sa bugarskom firmom „Mintrade“, koja je otkupila Rudnik mangana, međutim, prema rudarima nije izmirila nikakve obaveze, a nije im pokriveno socijalno i penzijsko osiguranje već deset godina. Zanimljivo je da je Rudnik mangana privatiziran, ali da se vlasnik ne pojavljuje preko godinu dana niti pokušava pokrenuti proizvodnju iako je mangan veoma tražen u svijetu, a za njegovu novu privatizaciju

Rudari na prijemu kod načelnika Šahinovića

P

zainterisirani su biznismeni iz Malezije i Njemačke. Načelnik općine Bužim, Mirsad Šahinović, čestitao je rudarima Dan rudara, ističući da će učiniti sve da se raskine Ugovor s Bugarima i da se Rudnik mangana ponovno proda nekome ko je bolje zainteresiran i ko će konačno pokrenuti proizvodnju. Na zahtjev rudara konačno

sada rade portiri koji čuvaju imovinu rudnika. Stalo se sa prodajom rudarskih mašina i voznog parka rudnika u bescjenje, a da bi se neke obaveze izmirile radnicima koji su tužili Rudnik mangana, kako bi na taj način naplatili svoja potraživanja, osobito oni koji trebaju ići u penziju. Ovaj rudnik upošljavao je nekada 130 radnika, a danas upošljava
Predsjednik sindikata Rudnika Zahid Bajrektarević: “Gori vlasnik od trenutnog ne može nikako doći”

njih 26, međutim, ni oni već godinama ne rade. Predsjednik sindikata Rudnika mangana, Zahid Bajrektarević, istakao je da iza svega stoji neko ko sa Bugarima pravi određene mućke iza leđa rudara, te je krajnje vrijeme da se riješi agonija rudara i raskine se Ugovor sa Bugarima, jer gori vlasnik od trenutnog ne može nikako doći. Moramo još jednom napomenuti da je ovaj rudnik po bogatstvu rude među najvećim u Europi. Nažalost, umjesto da to bude podsticaj da se isti što prije pokrene i stavi u službu razvoja općine Bužim pa i šire, isti već godinama proživljava zajedno sa svojim radnicima agoniju kao i brojne druge firmi i radnici širom USK-a i BiH. Nedžib VUČELJ

Seminar za pčelare trajat će sve do proljeća

VRIJEDNE DONACIJE
polaznicima seminara
Bužimu je u toku seminar za pčelare koji traje već više mjeseci i trajat će sve do proljeća, kada će se teoretski dio uvezati sa praksom i kada će 40 polaznika seminara pristupiti izvođenju praktične pokazne vježbe na pčelinjacima. Seminar organizira udruženje pčelara „Propolis“ iz Bužima, a seminar pohađaju i neki pčelari iz Velike Kladuše. Njihova predavanja skoro je posjetila i delegacija IFAD-a, na čelu sa direktorom Abdel Azizom Merzoukom, koji su bili u višednevnoj posjeti Unsko-sanskom kantonu.

U

Prilikom posjete općini Bužim delegacija je pčelarima ovog Udruženja uručila komplete za 20 pčelinjih zajednica. Tada je i načelnik općine Mirsad Šahinović darovao donaciju za kupovinu pogačice za zimsku prehranu svih 20 pčelinjih zajednica, a pri kupovini ove prehrane, Udruženju pčelara „Propolis“ iz Bužima, specijalizirana trgovina za pčelarstvo „PIP“ iz Velike Kladuše donirala je još 260 kg pogačice koja je podijeljena i drugim pčelarima koji pohađaju seminar. Seminar pohađaju i učenici poljoprivredne škole, koji također imaju pčelinje zajednice, tako da je pogačica dodije-

Pčelarima uručene pogačice za prehranu pčela

ljena i poljoprivrednoj školi. Po riječima predsjednika Udruženja pčelara Nermina Porića, nakon ovog seminara će biti dodijeljeni certifikati, a sva predavanja su

za pčelare besplatna, što je privilegija bužimskih pčelara, jer se seminari ovakve vrste uglavnom plaćaju. Nedžib V.

10

28. decembar 2009.

ključ
Posjeta predstavnika Poljoprivrednog zavoda Općini Ključ

ReprezenT

Brojne mogućnosti za
Općini Ključ bio je vezan za prezentaciju projekata „IFAD IV“, (Projekat unapređenja ruralnog poduzetništva), FARMA, (Projekat razvoja tržišne poljoprivrede), te FADN projekta; uvođenja računovodstvenih podataka na farmama, edukaciji proizvođača i poljoprivrednih stručnjaka. Ovom prilikom razgovorano je i o zakonskoj regulativi u poljoprivrednom sektoru, podršci radu Udruženja poljoprivrednih proizvođača, ali i razvoju i unapređenju kooperativne proizvodnje povrtlarskih i voćarskih kultura. Pomoćnik načelnika za privredu Općine Ključ Nijaz Delić izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom Općine i Poljoprivrednog zavoda, ali i ponudio zajedničke aktivnosti vezane za organizaciju proizvodnje organske hrane, okrupSa sastanka Smaila Toromanovića i pomoćnika Nijaza Delića

unaprjeđenje saradnje i agrara
Predstavnici Poljoprivrednog zavoda USK-a prošle sedmice bili su u radnoj posjetu Općini Ključ i Specijaliziranoj zadruzi „APIMED“ Sanski Most. Cilj pomenute posjete bio je prvenstveno vezan za sumiranje rezultata poslovno-tehničke saradnje Zavoda i navedenih institucija, ali i otvaranje pitanja novih vidova saradnje u narednom periodu. Poseban segment razgovora u njavanje zemljišnih posjeda, te organiziranje proizvodnje ljekovitog bilja i tovljenja junadi, kao i uspostave oglednih polja jagodičastih i drvenastih voćnih sorti na području općine. Završavajući posjetu Općini Ključ, direktor Poljoprivrednog zavoda USK-a mr. Smail Toromanović zahvalio se predstavnicima Općine na konkretnoj i kvalitetnoj saradnji u ranijem periodu uz obećanje da će se uposlenici Zavoda u narednom periodu više posvetiti razvoju agrara na području ove općine. Samir M.

OPĆINE I SVIH GRAĐANA
U cilju jačanja veza i uspostavljanja što bolje poslovne suradnje sa građanima općine Ključ koji privremeno borave u inostranstvu općinski načelnik mr. Osman Ćehajić imenovao je osobu koja će u narednom periodu biti zadužena da koordinira svim aktivnostima vezanim za poboljšanje navedene saradnje. Za koordinatora će prije svega zadatak biti da uspostavi evidenciju svih građana s područja općine Ključ koji privremeno borave u inostranstvu, kao i njihovih organizacija i udruženja. Stoga se mole svi građani Ključa u inozemstvu da dostave svoje lične podatke Općini Ključ - ime i prezime nosioca domaćinstva, te ostalih članova u domaćinstvu, državu u kojoj se nalaze i adresu u BiH, kao i informacije o organizacijama i udruženjima u inostranstvu. Smatrajući da je budućnost i prosperitet grada Ključa bitan i za one koji žive van zemlje Općina je

KATOLICI DOSTOJANSTVENO Jačanje veza u interesu dočekali svoj veliki blagdan
građane u inostranstvu pozvala da putem e-maila ili direktnog kontakta dostavite svoje ideje i prijedloge koji mogu doprinijeti poboljšanju uvjeta življenja na području općine. Iz Općine poručuju da su im veoma bitne sugestije iz dijaspore, na osnovu tamošnjih iskustava kako bi zajednički poboljšali poslovni ambijent grada i općine Ključ. Namjera je da se razmjenom ideja Ključ učini privlačnijim za nove investitore. Fahrudin B.
Bajazid Hadžić

Imenovan koordinator za uspostavu konstruktivnije saradnje sa dijasporom

Katolici iz Ključa, kao i u ostatku USK-a i BiH, obilježili su svoj najradosniji blagdan - Božić. U župnoj crkvi u Ključu upriličena je ponoćka i svečana misa koju je predvodio mladi župnik Darko Anušić. Katolička zajednica u Ključu je vrlo mala, pogotovo nakon ratnih raseljavanja i stradanja, ali je jedan dio građana uvijek čuvao multiet-

ničnost u Ključu čak i kada je bilo najteže. Danas su okupljeni i u Udruženje „Stjepan Tomašević“ registrirano u Hrvatskoj, a nedavno su osnovali i ogranak Udruženja u Ključu, s ciljem da zajedno sa Bošnjacima obilježavaju vjerske blagdane obje religije i organizuju zajedničke kulturne manifestacije. F. B.

NADA U USPJEŠNU
privatizaciju „Sanotafa“
U novom rukovodstvu stranke SBiH u Ključu je i Junuz Dedić, pravnik i direktor firme „Sanotaf“ Ključ, koja je aktuelna zbog „dugih“ priprema njene privatizacije. Tako će borba za ovu fabriku i dalje biti jedan od političkih ciljeva i programa revitalizacije i same SBiH u Ključu. Građani se potajno nadaju Bivši načelnik općine Ključ Bajazid Hadžić izabran je na čelo Stranke za BiH u Ključu, nakon što je ova stranka reorganizovala skupštinu. Hadžić je nakon izlaska iz SDA kratko oklijevao, ali ipak prihvatio rukovodstvo stranke koja je na posljednjim izborima zabilježila drastičan pad u ovoj općini.

Na čelo općinskog savjeta SBiH izabran Bajazid Hadžić

da bi to mogla biti prva uspješna privatizacija jedne firme u Ključu, a opet strahuju da će kao i do sada, politika sve da pokvari. Nadati se je da će prevagnuti opći-društveni interes nad raznim uskogrudnim, partikularnim, lobističkim interesima. F. B.

Župna crkva u Ključu

Elvir Risović, novoizabrani

Federalno ministarstvo stipendira dva učenika

STOLARSTVO POSTALO deficitarno zanimanje

PREDSJEDNIK OPĆINSKE ORGANIZACIJE SDA
Prema Odluci predsjedništva SDA, Općinska organizacija u Ključu provodi vanredne izbore u stranci uz pomoć Povjereništva za Ključ. Izbori u Ključu protječu bez skandala, ali i bez velikog odaziva građana. Iako se očekivalo da će se sa čela skinuti aktuelni funkcioneri stranke, a bivši pokušati vratiti s podrškom i nadglasati konkurente, kao što se desilo prilikom posljednjih izbora, ovaj put do toga nije
Elvir Risović

Stari zanati i zanati općenito su u izumiranju u Ključu. Za konkretne smjerove sve je manje zainteresovanih, a među razlozima je i taj što su sve poslijeratne generacije srednjoškolaca s zanatima završile na birou ili posao moraju tražiti u inostranstvu. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta ove godine će stipendirati dva učenika iz Ključa, koji su izabrali deficitarnu profesiju „stolar“. -Profesori i majstori na praksi su razočarani što nas ima malo, ali omladina danas izbjegava izučavati zanate, kazao je mladi stipendista Mirza Palislamović. Prije ekonomskog uništenja Šipadove pilane u Ključu je bilo stotine stolara, a danas tek rijetki rade s drvetom, iako je ono tekuću školsku godinu. -To će mojim roditeljima pokrijoš uvijek strateška sirovina, ne samo USK-a, već i cijele BiH. Mladi stipen- ti troškove prijevoza, te će nešto disti primat će po 1.000 maraka za ostati i za ishranu, kazao je drugi

došlo, jer niko od njih nije bio zainteresiran da se vrati u stranku. Novoizabrano rukovodstvo ogranka u Ključu je ostalo stabilno, a za predsjednika je izabran Elvir Risović, najmlađi član SDA koji im je na prošlim izborima donio i najviše glasova. Risović je najavio da će SDA biti potpuno preporođena, reorganizirana i opet postati najuspješnija politička stranka u Ključu i USK-u. F. B.

ključki stipendista Meris Kanješić, inače porijeklom iz naselja Krasulje od kuda i putuje svakog dana u školu. F. B.

28. decembar 2009.

11

ReprezenT
Sastanak načelnika Halitovića i poduzetnika

bosanska krupa

Organizacijom i udruživanjem

DO VIŠE POSLA U NOVOJ GODINI
poduzetnicima sa područja bosanskokrupske općine. -Dovršetak zgrade Jedinstvenog općinskog organa, koju su većim dijelom radile firme iz lokalnog okruženja, zasigurno je najvažniji projekat realiziran u 2009. godini i pretpostavka je ažurnijeg i koordiniranijeg rada općinskih službi, pa tako i Službe za privredu i poljoprivredu i finansije, rekao je tom prilikom općinski načelnik Armin Halitović. Načelnik Halitović je ovom prilikom izrazio nezadovoljstvo neefikasnim radom Službe za poduzetništvo pravdajući ga nedostatkom kvalitetnih, zainteresiranih i educiranih kadrova, kao i nepopunjenošću ključnih radnih mjesta. Načelnik je istakao da je to njegov primarni problem u narednoj godini kojeg želi riješiti u najkraćem roku. U svakom slučaju, nedovoljna saradnja, komunikacija i inertnost privatnika i općinskih službi rezultirala je brojnim problemima koji otežavaju organizovaniji rad i veću dobit. Informacija da će se u narednoj godini započeti sa radom na izgradnji vodovoda „Pištaline-Mahmić selo-Jezerski“, prilika je da se poduzetnici brzo organiziraju, upotpune i apliciraju zajednički na tender za izvođenje radova, kako bi uloženi novac ostao u općini Bosanska Krupa. Isto tako, općinski načelnik je najavio da će uskoro pred općinske vijećnike Odluka o komunalnim taksama iz koje će, ako to vijećnici prihvate, biti izbačen kriterij djelatnosti. Takse će se obračunavati samo po zoni i površini, a to znači da će obaveze biti smanjene i do 40 posto. Općinski budžet ovim ne bi bio oštećen jer bi se agilnije išlo na naplatu
Načelnik Halitović na sastanku sa poduzetnicima

pća situacija u privrednom razvoju općine Bosanska Krupa, sumiranje urađenog u tekućoj i planovi za narednu, bili su osnovni razlog sastanka koji je prošle sedmice upriličio načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović sa privatnim

O

Armin H a l i to v i ć

sredstava od elektrodistribucije, željeznica i komunalnog poduzeća za korištenje resursa općine. Privatni poduzetnici su podržali ovakav pristup budućim aktivnostima, klastersko organiziranje i udruživanje, da bi bili konkurentniji, te ukazali na potrebu definiranja poslovnih zona i aktivnije zahvatanje bespovratnih sredstava za njihovo uređenje od državnih i entitetskih ministarstava. Apostrofirano je da se odlučno treba krenuti u suzbijanje rada na crno koji šteti Općini i stavlja u nera-

vnopravan položaj poduzetnike koji uredno izmiruju svoje obaveze. U tom svjetlu, poduzetnici su zahtijevali od općinskog načelnika efikasniji rad komunalnog i građevinskog inspektora u onim objektima koji rade, a za to nemaju propisane preduvjete. Zaključci ovog sastanka biti će pretočeni u poseban dokument koji će biti osnova na kojoj će se bazirati naredne aktivnosti i na osnovu kog bi trebala biti formirana i nova Općinska komisija za poduzetništvo. Dževada ŠTANCL

Završena gradnja prve lamele u naselju Kolonija

tari Krupljani se dobro sjećaju starog radničkog naselja kod pilane, velike spavaonice za radničku klasu, onu sa najmanjim primanjima, za najteže poslove. Stanovnici tih zgrada bili su najvećim dijelom radnici obližnjeg drvnog kombinata Una. Slaba materijalna situacija, pa i nebriga društva za ulaganja u modernizaciju Kolonije učinila je da ovaj dio grada rat dočeka u nezamislivim uvjetima za stanovanje. A onda su stanari ostali i bez tog minimuma i sve do nedavno su isti bolovali izbjegličke i raseljeničke bolesti u rođenom gradu. Dio stanara naselja popularno zvanog Kozara uspio je useliti u nove stanove, svoje novosagrađene zgrade, no veći broj njih čekalo je svoju priliku i dočekalo. U prisustvu Mlađena Božovića, direktora Fonda za povratak u BiH, preko kojeg je obezbijeđen veći dio sredstava za gradnju, te općinskog načelnika

Nakon više od decenije dočekali Fond će pružati NOVOSAGRAÐENE STANOVE PODRŠKU i u S
Armina Halitovića i predsjedavajućeg Općinskog vijeća Dragoljuba Srdića, pretprošle sedmice je Komisija za tehnički prijem obišla novosagrađeni stambeni prostor. Komisija je tom prilikom zaključila da su zadovoljeni svi uvjeti propisani zakonom, te da se ključevi mogu uručiti budućim stanarima. Općinski načelnik je tom prilikom zahvalio Mlađenu Božoviću i izrazio očekivanje da će se u narednoj godini, po istom principu, uz učešće općine, obezbijediti povratak Božović je posebno pohvalio činjenicu da je zgrada urađena u rekordnom roku, da su je radile domaća poduzeća, te da je iznenađen kvalitetom izvedenih radova. Božović je dodao da će se, uprkos velikom smanjenju sredstava u budžetu Fonda, lično založiti da se ubrzo sagradi još jedna lamela u ovom naselju. Nakon što se postigne dogovor sa Elektrodistribucijom, dvanaest porodica, šest srpskih i šest bošnjačkih, dobiti će ključeve novih, savremenih stanova i napokon, poslije četrnaest godina, biti svoji na svome. Elektrodistribucija potražuje oko 140 hiljada maraka za elektro priključke, što nije u skladu sa sporazumom ministarstva za izbjegla i raseljena lica i entitetskih distributera, a nije ni moralno, jer svi ti ljudi, mada su ranije živjeli u objektima kopji su se ubrajali u kolektivne smještaje sa zajedničkim sanitarnim čvorovima, imali su bar svoje brojilo za potrošenu energiju. Prema zadnjim informacijama ovaj spor će uskoro biti riješen. Ovim projektom, ovaj dio grada, mijenja sliku „naselja na kraju grada“ i na kraju brige društva. Briga koja će u budućnosti trajati samo u sjećanju ovih ljudi je što kombinat Una najvjerovatnije neće doživjeti sudbinu njihovih zgrada. Dževada ŠTANCL

Delegacija IFAD-a posjetila bosanskokrupsku općinu

narednoj godini

Prva novoizgrađena lamela u Koloniji

Prilikom tehničkog prijema zgrade

sredstva za gradnju druge lamele, Kolonija II. Općinske službe su već pripremile dokumentaciju i trenutno se radi zatvaranje financijske konstrukcije ovog projekta. Direktor fonda za

Tokom svoje nedavne posjete USK-u visoku delegaciju Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD) predvođenu direktorom Abdelazizom Merzoukom primio je u svom kabinetu i načelnik Bosanske Krupe Armin Halitović zajedno sa saradnicima. Kraj ove godine, završetak implementacije nekoliko projekata koje je svojim sredstvima podržao ovaj Fond, bili su prilika da načelnik općine Bosanska Krupa izrazi zahvalnost građana općine Bosanska Krupa za učinjeno. Inače, sredstvima IFAD-a, u ovoj godini rekonstruiran je dio puta Crkvine, iznad Bosanske Otoke, a napokon je dovršen i put Emrići u Mjesnoj zajednici Mahmić selo. Obnova ovog puta će doprinijeti boljoj povezanosti više susjednih općina i direk-

tno će uticati na razvoj poljoprivredne proizvodnje i poduzetništva. Pored toga, IFAD je na području općine Bosanska Krupa u protekloj godini, poljoprivrednicima plasirao oko 600 hiljada KM kreditnih sredstava, čime je znatno povećana proizvodnja hrane, a osnaženi su i robni proizvođači s krupske općine. Predstavnici IFAD-a su ovom prilikom izrazili zadovoljstvo učinjenim, ističući stručnu i kvalitetnu saradnju općinskih službi u realizaciji navedenih projekata. Ovom, prilikom je izraženo obostrano uvjerenje da će se i u narednoj godini nastaviti kvalitetna saradnja IFAD-a i općine Bosanska Krupa. U tom smislu općinske službe već spremaju i druge projekte koje će ponuditi ovom Fondu za financiranje. Dž. Š.

Svečano dočekana Nova 1431. Hidžretska godina
BOSANSKA OTOKA - Doček 1431. Hidžretske Nove godine koja je nastupila pretprošle sedmice, tačnije 17. decembra, svečano je obilježen i u gradskoj džamiji u Bosanskoj Otoci sagrađenoj na riječnom otoku. Brojnim građana Bosanske Otoke tu prvu veče nove hidžretske godine uljepšali su svojim nastupom članovi Hora Gradske džamije u Bosanskoj Otoci i polaznici vjerske pouke iz džemata Otoka-Grad. Od okončanja rata pa do danas u ovom džematu 338 polaznika je izišlo na završne ispite - hatma dove, a trenutno Kur’an uči 47 polaznika. 25 polaznika je upravo ovom prilikom, odnosno na Novu Hidžretsku godinu počelo učiti Kur’ansko pismo. Ovaj vid obuke do sad je završilo oko šezdeset odraslih Hor Gradske džamije u Bosanskoj Otoci i polaznici osoba. vjerske pouke proslavili Novu hidžretsku 1431. godinu Otoka-Grad je među najvećim džematima Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Krupa, a njegova džamija jedin- me otoku. Džamija na ovom mjestu datira još od davne 1565. stvena je po tome što je jedina u Evropi izgrađena na riječno- godine. E. Š.

12

28. decembar 2009.

bosanski petrovac
Održana 13. redovna sjednica Općinskog vijeća

ReprezenT

Bez novih radnih mjesta u „Centru za kulturu i obrazovanje“
četvrtak je u Bosanskom Petrovcu održana 13. redovna sjednica Općinskog vijeća kojoj je prisustvovalo 16 od 17 vijećnika. Sjednicom Vijeća predsjedavao je Obrad Milošević uz zamjenika predsjedavajućeg Midhata Hidića. Nakon što je jednoglasno usvojen dnevni red od 19 tačaka, pristupilo se vijećničkim pitanjima kojih je ovoga puta postavljeno pet na koje su vijećnici od općinskog načelnika Ermina Hajdera odmah dobili odgovore sa kojima su bili zadovoljni. Pitanja su se odnosila na čišćenje ulica tokom nedavnih snježnih padavina, na program rada načelnika, te pitanja o otkazima i prijemima novih radnika u Organ uprave. U nastavku rada vijećnici su raspravljali o dopuni Odluke o osnivanju Javne ustanove „Centar za kulturu i obrazovanje“, te Odluke o izmje-

U

nama pravila Javne ustanove koje su usvojene jednoglasno. Međutim, rasprava o Pravilniku o radu ove Javne ustanove izazvala je veće interesovanje vijećnika pa je najviše kritika bilo na uvođenje novih radnih mjesta u sistematizaciji Javne ustanove što vijećnici nisu podržali. Prilikom

glasanja dvanaest vijećnika je glasalo protiv, dva su bila suzdržana, a prijedlog je dobio svega dva glasa. U toku nastavka rada vijećnici su jednoglasno usvojili finansijski plan Općinske izborne komisije za opće izbore u 2010. godine, te rebalans budžeta za tekuću godinu. Uviđajući situaciju u kojoj se nalazimo, vijećnici su prihvatili i Nacrt budžeta za 2010. godinu i uputili ga u proceduru javne rasprave, a također je usvojena i Odluka o privremenom financiranju Općine za period 01.01-31.03.2010. godine. Do kraja sjednice usvojeni su još i Izvještaj o radu inspekcijskih službi, donesena je Odluka o utvrđivanju vrijednosti boda za komunalne naknade i usvojen Prijedlog komisije za izbor članova u općinsku izbornu komisiju. Posljednja tačka dnevnog reda odnosila se na dopunu Plana kapitalnih investicija sa još tri projekta, a to su: Izrada pogona za rasijecanje i preradu u implementaciji Opće zadruge Vrtoče, vodovod Bjelaj koji će se finansirati u okviru projekta IFAD i projekat elektrifikacije Oštrelja sa visokonaponskom i niskonaponskom mrežom. Vijećnici su za realizaciju ovog obimnog dnevnog reda utrošili nepunih šest sati rada. Esad ŠABANAGIĆ

Na dnevnom redu se našla i Inicijativa vijeća roditelja gradske Osnovne škole „Ahmet Hromadžić“ zbog problema sa grijanjem i prijevozom učenika područnih škola. Nakon iscrpne rasprave sve je upućivalo na to da je Školski odbor zajedno sa direktorom škole doveo do ovakve situacije, jer je načelnik općine još u šestom mjesecu obezbijedio sredstva za nabavku kombija za prijevoz učenika, a oni još nisu iskoristili ta sredstva. Imajući u vidu da se radi o djeci Bosanskog Petrovca, načelnik općine i predsjedavajući Općinskog vijeća će zajedno sa direktorom škole i predsjednikom Školskog odbora posjetiti kantonalno ministarstvo obrazovanja i pokušati iznaći rješenje za problem s grijanjem i prijevozom učenika, zaključak je Općinskog vijeća.

Predstavnici Regionalne deponije na sastanku sa načelnikom Erminom Hajderom

Problem vlasništva i lokacije U PRVOM PLANU

Za rekonstrukciju kanalizacione
mreže obezbijeđeno pet miliona KM
Načelnik općine Bosanski Petrovac Ermin Hajder prisutvovao je sastanku u Sarajevu u Agenciji za vode FBiH zajedno sa timom za implementaciju projekta rekonstrukcije cjelokupne kanalizacione mreže. Na sastanku se razgovaralo o tekstu projektnog zadatka za izbor projektanata u projektu izgradnje kanalizacionog sistema i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Treba napomenuti da do sredine 2012. godine treba biti završen projekat izgradnje kompletnog kanalizacionog sistema i sistema za prečišćavanje otpadnih voda za područje gradske zone Bosanski Petrovac. Prema riječima načelnika Hajdera za ovaj projekat su već obezbijeđena sredstva u iznosu od 5 miliona KM. Pola tih sredstava su kreditna sredstva Evropske Investicione banke, a druga polovina su bespovratni grantovi. Ovo je jedan od najbitnijih i najvećih projekata na području bosanskopetrovačke općine još od vremena kada se gradio vodovodni sistem iz Sanice, a u cilju kvalitetnijeg vođenja projekta i uz pomoć Švicarske razvojne agencije (SDC). U Bosanskom Petrovcu je takođe u toku i priprema Centra za vođenje projekta koji će biti u potpunosti tehnički opremljen za ovaj veliki posao. Esad Š.

redstavnici Regionalne deponije Alma Topić, v.d. direktorica, i Adnan Ćehajić, izvršni direktor, u sklopu svojih nastojanja da obiđu sve općine osnivače društva US REG DEP, održali su i sastanak sa općinskim načelnikom Erminom Hajderom. Tema sastanka bio je budući status općine Bosanski Petrovac u okviru regionalne deponije. Podsjećamo da je stari saziv Općinskog vijeća općine Bosanski Petrovac donio Odluku o isključivanju Općine Bosanski Petrovac iz sastava regionalne deponije, ali nakon posljednjih dešavanja i pritisaka Svjetske banke, Općinsko vijeće i općinski načelnik donijeli su Zaključak o ostanku u sastavu regionalne deponije ako se izvrši preraspodjela vlasničkog kapitala, čime Vlada Kantona ne bi imala 58 posto vlasništva. Načelnik općine Bosanski Petrovac je ovom prilikom istakao da u suštini koncept po kome Vlada USK-a ima 58 posto vlasništva i nije loša kada bi se odgovorno radio taj posao, ali prethodna dešavanja su pokazala da ne postoji ta odgovornost i načelnik Hajder smatra da preraspodjela prava i obaveza rješava taj problem, čime bi i općine USK-a riješile problem odlaganja krutog

P

otpada. -Rješenje za regionalnu deponiju se neće naći okrivljavanjem bilo koga za protekli period, jer je dio kreditnih sredstava već potrošen bez vidljivih rezultata i svi akteri snose veću ili manju odgovornost o problematici i pronalaženju rješenja za Unsko-sanski kanton, istakao je ovom prilikom načelnik Hajder. Razgovore o izgradnji regionalne deponije, odnosno pronalaska najbolje lokacije, u suštini podržavaju svi načelnici USK-a. Međutim, stanje kakvo je sada ne odgovara nikom. Općina Bihać nije članica osnivačkog uloga i takav stav, prema riječima načelnika Lipovače, imat će sve dok u Skupštini USK-a postoji natpolovična većina koja može preglasavati interese općina. Svima je poznato da se do kraja 2012. godine moraju ukloniti sve divlje deponije i da nema puno vremena za višemjesečna nadmudrivanja i „politizaciju“ ovako značajnog projekta. Za nadati se je da će u skorije vrijeme ipak biti riješeni i prevaziđeni problemi koji koče početak izgradnje regionalne deponije što je u interesu svih općina i građana USK-a. Samir M.

Sastanak posvećen podršci

OPĆINSKOM VIJEĆU

Prvi novogodišnji
U novootvorenim prostorijama Doma kulture u Bosanskom Petrovcu, u subotu je u 12:00 sati održana priredba za najmlađe pod nazivom „U iščekivanju Djeda Mraza“ a u večernjim satima održan je i „Prvi novogodišnji bal kultu-

BAL KULTURI

ri“ u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje. Uz dobru zabavu i druženje plaćanjem simbolične ulaznice posjetioci su podržali razvoj kulturnog života u ovom gradu. E. Š.

U prostorijama općine Bosanski Petrovac prošle sedmice održan je sastanak u organizaciji OSCE-a, na temu Podrška Općinskom vijeću za period juli-decembar. Sastanku su pored predstavnika OSCE-a prisustvovali načelnik općine, pomoćnici načelnika, sekretar vijeća i općinski vijećnici. Predstavnik OSCE-a Emilija Kuljanac otvorila je sastanak i predstavila ciljeve radionice, a zatim je otvorena rasprava o pregledu dostignuća u implementaciji komponente „Podrška Općinskom

vijeću u periodu juli - decembar“. Svi prisutni su uzeli učešće u raspravi na osnovu čega su i urađene teze za pripremu plana implementacije projekta za narednu godinu. Konstatovano je da se navedena komponenta sastoji od tri elementa: poboljšanje funkcionisanja Općinskog vijeća, povećanje odgovornosti izvršne vlasti, poboljšanje komunikacije sa građanima, na osnovu čega su i utvrđeni ciljevi za implementaciju projekta „Podrška općinskom vijeću za 2010. godinu“. S. M.

28. decembar 2009.

13

ReprezenT

feljton

ReprezenT

Tefter (137)
ReprezenT od broja 33 na ovom mjestu pod naslovom „Tefter“ počinje objavljivati priloge krajiškog arizonca Rame Hirkića. Autor priloga će svojevrsnim presjekom arhiva, odnosno registra krajiške prošlosti pisati priloge o aktuelnoj sadašnjosti i perspektivnijoj budućnosti. Hirkić će komentarisati svođenje računa sa sobom, sa drugima, o nadanjima i zabludama, reviziji odluka, planova i shvaćanja i ponečeg zapisanog u knjigama.

Prvi velikokladuški Sabor
negdje u trećem ili tako nekako redu zajedno sa rahmetli prof. Asimom Dizdarevićem. Ispred nas je sjedio rahmetli Muhamed Talakić. Za mnoge kladuške događaje i Kladušane Rajko je „živa enciklopedija”. Prije nego će mi kazati „detalje” Rajko veli: „Slušaj, cijeli dan sam radeći u kompaniji razmišljao o temi koju si mi zadao. Kad sam došao kući onda sam nazvao Esada u Chicago da sa njim malo provjerim svoja sjećanja. Za koga god sam se sjetio, pored onih koje i sam znaš, da bi nešto mogli znati nisu među živima”. O događaju bi bez sumnje najautentičnije mogao govoriti njegov inicijator, kreator, organizator, ali on robija u Divić-gradu za sve „grijehe” počinjene u Brato-ratu 1993/95. godine. Još gajim nadu da će se javiti neko ko se Sabora prisjeća bar u isprekidanim momentima. Znam da je Kino sala bila puna, a to znači oko 200 osoba. Tekst o događaju kojeg je veliki prijatelj Krajine i Krajišnika, veoma poznati i priznati publicista Aco Ravlić sročio u 30-tak redova u potpunosti odražava suštinu. Za puno značenje i objektivno vrednovanje Sabora o razvoju poljoprivredne proizvodnje velikokladuškog kraja, pravilno uočiti i prosuditi-dokučiti njegove domete, neophodno je imati u vidu vremenski okvir (1961.-70. godina) i lokalne okolnosti. Bila su preteška vremena Samo ću „natuknicama” podsjetiti na opće društvene (ne)prilike i poziciju Kladuše u deceniji „velikih zahuktavanja”. Saveznim Ustavom 1963. godine ozakonjen je 5-domski „sistem” (Savezno vijeće, Privredno vijeće…). Analogno Državnom Ustavu usaglašavani su republički ustavi i ostalo zakonodavstvo. „Priča” počinje „jagmama” za povećani broj poslanika u Federaciji, BiH koji su trebali svoje izborne baze. Cazin i Kladuša kao jedna „izborna jedinica” su u kadrovskim „dilemama”. Centralističko -planski model funkcioniranja države se počinje mijenjati, a ideološke barijere su velike. Država se počinje intenzivnije uključivati u evropske procese. Mjere privredne reforme 1964./65. godine su „žestoke”. Najveća boljka privrede bio je disparitet cijena. Savezni petogodišnji plan 1961.-65. godine podsticao je industrijalizaciju, kao i svi dotadašnji, a zapostavljao poljoprivredu i seljake. Prvog jula 1966. godine održava se čuveni Brionski plenum-politički obračun sa udbašima, samo su neke od važnijih okolnosti na makro nivou. Sve do Brionskog plenuma kladuška udba funkcionirala je „perfektno”. Slovenci su svojom cestovnom aferom 1967. godine ustalasali javnost. Već prve godine poslije Sabora novi „potresi” (tenkovski upad SSSR-a u tadašnju Čehoslovačku, studentske demonstracije širom svijeta) uključivo i banjalučki zemljotres koji će dodatno „rasklimati već postojeće pukotine” na zidovima kladuških škola. Da na čelu Udbe nije bilo razumnog i dobrog čovjeka, rahmetli Arifa Grahovića, mi bi se tada hvatali za vratove da bi sve grmilo. Naime, u računovodstvima preduzeća bili su doušnici koji su udbaše snadbijevali „štofovima”. U to vrijeme bio sam šef Bjelione pored koje je još bila u životu baraka građevinske operative koja je često bila „spavaonica” onima iz treće smjene. Da ne bi ležali na golim daskama koristili su verkove (bunt gaze od oko 250 metara dužine) bijele gaze koje su doušnici Udbe evidentirali. Elem, Udba je znala prije mene ko je spavao i koji brojevi verkova su „uništeni”. Pokušaje sa „inventurnim smicalicama” ponajbolje bi znao opričati Hamo Ćerimagić, bez sumnje prvi najškolovaniji „komercijalista” za prodaju. I tada je bilo lako „pretvarati novac u robu”, ali za obratno je već trebalo više umijeća. U to vrijeme Kladuša nije imala „praktično ništa”. Najstarije proizvodno preduzeće rudnik „Bosnabarit” poslovao je na granici rentabiliteta-investiciono nesposobno, „Saniteks“ je tehnološki nezaokružen s rabljenom opremom računovodstveŠta sjećanja kažu Maštanja o kladuškoj budućnosti datiraju iz ranih 1950-tih. Osnovni nosioci „maštanja” su prosvjećeniji Kladušani čija imena su uglavnom navedena u knjizi „Velika Kladuša kroz vjekove” iz 1987. godine. Kad je u pitanju poljoprivreda kao djelatnost od koje je živjela većina

Infrastrukturni razvoj koji je uslijedio nakon Prvog velikokladuškog Sabora

Ramo Hirkić
ajvažniji historijski privredni događaj velikokladuškog kraja koji se najmanje javno spominje i o kojem je najmanje javno publikovano jeste svakako Prvi velikokladuški Sabor o razvoju poljoprivrede koji je održan prije 42 godine, krajem decembra 1967. godine. Sve od javno publikovanog i sačuvanog o ovom događaju jeste 30-ak redova teksta u monografijiVelike Kladuše na 382. stranici. Zaljubljeniku u zavičaj koji me „kritikuje” zašto bar jedan broj Teftera nisam posvetio 50-godišnjici osnivanja Saniteksa (14. septembar 1959. godine) odgovaram da sam isto namjerno „prespavao” očekujući da će neko od petorke-najvećih vlasnika dionica bar javno zahvaliti pravnom nasljedniku (čitaj: Odluku o izgradnji donio je Narodni odbor općine na čelu sa rahmetli Muhamedom Talakićem) donosioca odluke, ako je već veliki trošak publikovati sliku-čitulju čovjeka koji nas je nebrojeno mnogo naučio prva slova, bio predsjednik Općine u dva mandata, tvorac moderne industrijalizacije Kladuše, proganjanom „informbirovcu“, udbinom doušniku tokom „Afere ‘87“ ... Pokušao sam nagovoriti urednika ReprezenTa da sakupi, sistematizira, publikuje sjećanja bar nekolicine Kladuščana koji bi se možda Sabora mogli bolje sjetiti od mene. Među ovim su prvenstveno: braća Miljkovići (Slobodan i Esad), Asko Saralija, Hemo Grahović, Smail Topić, Zlatko Miljković, Sulejman Muhamedagić, Hasan Sulejmanagić, Alaga Miljković, Rajko Stević, Dino Kusturica, Kaib Ibrahimpašić… Kad sam doznao da je to uredniku prekomplicirano, onda sam poručio Rajki da svoja sjećanja osvježi jer ću ga zvati specijalno po tom pitanju. Moja sjećanja na taj događaj su „šarena”. Sjedio sam u kino sali s lijeve strane

Piše:

N

nom „gimnastikom” uspijevao prikazivati „uspješno” poslovanje i sve teže osvajati tržište, „Trgokrajina“ je trgovala kako su najbolje znali i mogli, poljoprivredne zadruge su „sanjarile” da postanu poljoprivredni kombinati, vodosnadbijevanje je bilo na granici minimuma sa svakodnevnim nestašicama, napon struje bio je takav da su u večernjim satovima sklopke automatski isključivale strojeve u „Saniteksu“, a sijalice jedva „škiljile”, asfaltiran je bio najuži dio grada, komunikacije-sačuvaj bože, u cijelom kraju bilo je par privatnih automobila, sela su mahom bila neelektrificirana, drveni plugovi su još bili u „modi”, buše (naziv za malu bosansku kravicu „nikakvih” reprodukcijskih sposobnosti) i konjići, sitne ovčice, puna dvorišta kokošiju, laveži pasa, čakijanja svakog utorka, „ljetovanja“ na Kladušnici kod mlina koji će kasnije nestati, telefoni na „vrčenje“ s ručkom kao na vršilicama, televizori puste „želje“ i snovi, javne kuhinje „pune” muha, fuškije istresene utorkom se nisu mogle pokupiti u naredna dva dana, birtije su radile do uoči srijede, kino predstave dva puta sedmično, gradska čitaonica prepuna ljudi i dima, u prvoj i jedinoj momačkoj garsonjeri se svašta događalo. Nema među živima Feđe, Ičana, Hasana Grivića, Ale Fatimina, učiteljicu Miru i ostale neću ni spominjati, da upotpune sjećanja! U takvim globalno-lokalnim okolnostima trebalo je tradicionalno neprosvijećenog kladuškog seljaka „zaraziti“ elementima moderne evropske civilizacije! Iz ničega „proizvedena je energija duha” koja će oblikovati „lokomotivu” sposobnu da prašljivim cestama vuče „vagone” i dovlači tehničko-tehnološki progres u vječitu postojbinu zaostalosti i neimaštine.

ondašnje populacije već spomenutim svakako bi trebalo dodati Rasima Balića, Ibru Keserovića, Muhameda Džanića, Radu Gaka, Milu Repca, Mehmeda Šabića, Husu Muhamedagića, Dragu Hrovata, Zlatka Sulejmenagića, Idriza Midžića (najpedantniji knjigovođa zadružnih gubitaka), Mirko Sević i još nekoliko imena kojih se nažalost ne mogu sjetiti. Rezultati njihovih „maštanja” su evoluirali tako da je već u periodu 1960.-65. godine Kladuša imala „Kokingrad” (preteča Peradarstva) predviđen da se izgradi Zagradom, negdje oko imanja Omera Gunjca. Bilo je još ideja koje su oblikovane u preliminarne „programe”. Prelaskom Fikreta Abdića iz Zemljoradničke zadruge Mala Kladuša u općinsku administraciju na mjestu referenta za poljoprivredu i prerasporedom 1963. godine u Zemljoradničku zadrugu Velika Kladuša dotadašnje ideje se dopunjavaju, selektiraju i ubrzavaju. U Saveznom planu 1966.-70. godine poljoprivreda dobiva povoljniji tretman, između ostalog i „poseban” fond namijenjen „početnicima” iz kojeg se za dobivena sredstva plaćalo samo 2,5 posto na ime troškova korištenja. Kladuški vrh u vrijeme priprema i održavanja Sabora u funkciji predsjednika općine bio je Hemo Grahović do maja 1967. godine, a poslije Stevo Komadina, dok je sekretar Općinskog komiteta bio Smajo Jušić. U Sarajevu je bio Asko Sarajlija, a u Beogradu Hakija Pozderac. Hamdija je u to vrijeme bio poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine BiH. Rajko sam kaže da je u to vrijeme bio „momak za sve” koji je po potrebi putovao, odnosio i donosio „papire”. Prema njegovom sjećanju veliku pomoć u pripremama Sabora, a kasnije i u praktičnom smislu dali su g. Zečević, direktor Poljoprivrednog kombinata Beograd, g. Spika, direktor Poljoprivrednog kombinata Osijek, Pero Bajić, predsjednik Privredne komore u Novom Sadu, inače porijeklom iz Grabovca kod Vrnograča i mnogi drugi. Ovaj prilog za kojeg se nadam da će biti dopunjen, pa i korigovan završit ću pitanjem svima nama: Šta su najvrednije tekovine Sabora sa vremenske distance od 40-tak godina koje bi se mogle okarakterisati kao trajne vrijednosti? Phoenix, Pearl Harbor Day, 2009. godine, Ramoh@q.com

14

28. decembar 2009.

ReprezenT

čestitke

ReprezenT

SRETNA NOVA

2010. GODINA
GODINA

2010
2010.
GODINA
SRETNA NOVA
Sretnu i uspješnu 2010. godinu želi vam

DEMOKRATSKA NARODNA ZAJEDNICA
Bosne i Hercegovine Sretnu i uspješnu godinu želi vam

2010.

Ulica Kasima Ljubijankića bb, Cazin 77220

Sretna Nova 2010. godina
28. decembar 2009.

15

ReprezenT
Potpisani ugovori o realizaciji dva vrijedna gradska projekta

izbo

Grad dobiva moderan kulturni cent
VELIKA KLADUŠA – U petak je u svom kabinetu općinski načelnik Admil Mulalić potpisao ugovor sa izvođačima radova čija ukupna vrijednost prelazi 740 hiljada KM. Prvi ugovor odnosi se na rekonstrukciju i dogradnju Centra za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ u Velikoj Kladuši. Vrijednost ugovora iznosi 554 hiljade KM, a izvođač radova je Građevinsko preduzeće „Ben-Mal Group“ Velika Kladuša. Drugi potpisani ugovor odnosi se na modernizaciju i rekonstrukciju ulice Sulejmana Topića i raskrsnice kod Doma zdravlja, čime će se konačno kvalitetno riješiti odvijanje saobraćaja na ovoj dionici. Vrijednost ovog ugovora iznosi 186 hiljada KM, a izvođač radova na ovom projektu je također velikokladuška renomirana građevinska firma „Grupex“. U financiranju ova dva projekta pored Općine Velika Kladuša učestvuje i GAP sa 124 hiljade KM. Prema riječima načelnika Mulalića, ovi projekti nisu vrijedni samo u financijskom smislu već i u smislu funkcionalnosti i bolje ponude grada. Izrazio je nadu da će za velikokladušku općinu i njene građane Nova 2010. godina biti plodonosna kao što se završava ova godina. -Konačno možemo obznaniti početak radova na rekonstrukciji i dogradnji Centra za kulturu i obrazovanje kojim ćemo dobiti niz poslovnih prostora namijenjenih za nevladine organizacije i udruženja građana, muzičku školu, biblioteku, gradsku galeriju, muzej, gradsku kafanu, dakle sve ono što je vezano za jedan ovakav centar koji će zasigurno biti na novim razglednicama Velike Kladuše. Po ovom objektu će ubuduće Velika Kladuša biti prepoznatljiva kako po funkcionalnosti, tako i po arhitekton-

Maketa novog kulturnog centra Velika Kladuša

Potpisan ugovor sa izvođačima projekta

skom rješenju, kazao je između ostalog načelnik Mulalić. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i Zlatko Dizdarević, direktor Centra za kulturu i obrazovanje koji je kazao da je ovaj čin potpisivanja Ugovora najbolja novogodišnja čestitka građanima jer će nakon pedeset godina dobiti pravi kulturni centar koji će svojim sadržajima zadovoljavati ne samo potrebe općine Velika

Kladuša, već i šire društve Rok izvođenja radova n ciji i dogradnji Centra za ku vanje je 115 radnih dana, završetak radova na re modernizaciji ulice Sulejm raskrsnice kod Doma zdra Sa radovima se počinje na od dana uvođenja izvođača Esad

Četiri bosanskokrupska dječaka na Samitu o globalnom zatopljenju

Vr

Nagrada za najbolje mjesto u otvorenoj školi nogometa
BOSANSKA KRUPA - Pet dana četiri mlada Krupljanina boravili su na velikoj svjetskoj konferenciji o globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama u Kopenhagenu, i to kao predstavnici BiH. Naime, među oko 190 zemalja učesnica, tok konferencije pratili su i predstavnici najmlađih ekologa, te prisustvovali posebnoj manifestaciji u sklopu konferencije pod nazivom „Djeca mole za vlastitu budućnost“. Učesnici konferencije, Omer Hadžić, Arvin Velagić, te Sinan i Asmir Žutić, inače članovi Nogometnog kluba „Željezničar“ iz Bosanske Krupe, su bili učesnici Otvorene zabavne nogometne škole koja je održana u Bosanskoj Krupi tokom mjeseca augusta. Pored njih i djece iz općine, bila su tu i djeca iz općine Sapne i Republike Italije, njih 250. U sklopu škole organizirana je i radionica na temu zaštite okoline. Činjenica, da je tu školu financijski pokrila općina Bosanska Krupa, na čelu sa općinskim načelnikom Arminom Halitovićem, te da je sadržajno, pored razvijanja sportske kulture i povezivanja mladih dvije države, omogućila stjecanje i drugih znanja i vještina, bila je presudna da se ova Otvorena škola proglasi najboljom u BiH. Nagrada za to bio je put u Kopenhagen. Odlazak četiri dječaka novčano je pomogao i općinski načelnik, a kao posebni poklon dobili su trenerke sa obilježjima naše zemlje. Dječake je vodio trener NK „Željezničar“ Almir Spahić, koji nam je rekao da su djeca bila zadivljena boravkom na ovom važnom
Pred odlazak na Samit

Uče
skupu, te da su bili sretni što su imali priliku družiti se sa djecom iz toliko zemalja. Pet dana u Danskoj ovi dječaci će zauvijek pamtiti, jer nije mala stvar ostati zapisan u knjigu učesnika do sada najveće svjetske konferencije o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju, problemu koji sve više zabrinjava svijet, a čije posljedice najbolje osjećamo ovih dana, kada svjedočimo ekstremnim kolebanjima temperature od minus 15 pa do plus 20 stepeni celzijusa. Dževada Š.

GLINICA pripada centra postavljena pe ma. Peć je odm šnjih 39 đaka. Zahvaljuju Glinice koji živ koji su pohađ sakupljeno je o

Zajednička slika djece u Kopenhagenu

Zabrana lova divljači na području velikokladuškog lovišta

U akciji m prikupljeno je su u ovoj am Spisak d Ajkin 740, E Ćehan 200, Salkić 60. Donatori Donatori 500, Pehlo P svi po 100 d Karajić (Za Pehlić (Sla

U EKSTREMNIM UVJETIMA
potrebna prihrana divljači
VELIKA KLADUŠA - Zbog loših vremenskih uvjeta, prvenstveno zbog prošlosedmične visine snježnog pokrivača, stručni radnik ULO „Velika Kladuša“ Enes Selimović zabranio je lov divljači u nedjelju, 20. decembra, na cjelokupnom području lovišta općine Velika Kladuša. Stručni radnik je ovom prilikom preporučio svim lovcima, članovima Udruženja da tog dana, bez lovačkog naoružanja, iznesu u lovište hranu potrebnu za prihranu divljači u ovim zimskim uvjetima, kada su ekstremno niske temperature i visok nivo snijega koji otežavaju ishranu divljači u prirodnom staništu. U skladu sa ovakvom odlukom lica koje je odgovorno za lov, uzgoj i zaštitu divljači na području velikokladuškog lovišta lovci lovnog revira jedan, lovne grupe Rajnovac su u nedjelju u lovište „Skroban“ i „Pervizovac“ iznijeli veće količine kukuruza i visokokvalitetnog sijena. Lovci iz iste lovne grupe Fehim Mustedanagić, Senad Smlatić, Zahid Mustedanagić Zajko, Ale Dizdarević, Mujo Mustedanagić, Samir Omeragić i Bajro Huskić su u pretprošlu nedjelju u lovište uz hranu predviđenu za prihranu divljači u lovište smjestili i hranilište za divljač. Na isti ovakav način je većina lovnih grupa na području cjelokupnog lovišta općine Velika Kladuša te za lov predviđene nedjelje prednost dala prihrani svih vrsta divljači u svom lovištu. S. M.

Lovci iz Rajnovca

Zgrada pod

16

28. decembar 2009.

or
Bihaćka župa u ozračju velikog blagdana Božića

ReprezenT

Pruži ruku siromašnom

tar

Prijem povodom katoličkog

I BLIŽNJEM SVOM
Misa polnoćka služena je i u ostalim gradovima širom Kantona u obnovljenim crkvama, gdje je radost bila mnogo veća jer se u pojedinim crkvama nakon punih šesnaest godina čekao zvuk zvona i poziv na svetu božićnu misu. I ove godine molitvi su prisustvovali brojni građani, i gosti katolici razasuti širom Evrope i svijeta. Najveća radost i ovog Božića je obasula one najmlađe koji su bili sretni jer su ih ispod okićenog bora čekali brojni darovi koje su im pripremili njihovi stariji ukućani. R. K.

BIHAĆ - Katolici župe bihaćke na misi polnoćki koja je služena u crkvi Svetog Ante Padovanskog, koja je iz godine u godinu sve više ispunjena vjernicima, ispratili su Badnju noć i dočekali prve trenutke najveselijeg katoličkog blagdana Božića. Župnik župe bihaćke fra Ivica Matić u nadahnutoj poruci nazočnim vjernicima je poručio da se posebno sjete svojih susjeda bilo kojoj vjeri pripadali, slabo imućnih katolika i ostalih kako je to oduvijek i vjekovima običaj na ovim prostorima USK-a.

BLAGDANA BOŽIĆA
VELIKA KLADUŠA - U četvrtak je na Badnjak, dan uoči katoličkog Božića, a po već tradicionalnom običaju i praksi općinski načelnik Admil Mulalić upriličio prijem za građane katoličke vjeroispovijesti. Načelnik Mulalić je prisutnima poželio sretan Božić, te mnogo zdravlja i radosti u povodu njihoorganiziranim od strane općinskog načelnika i njegovog Kabineta. Po završetku prijema prisutnima su uručeni i prigodni pokloni. Povodom božićnih blagdana čestitku svim pripadnicima katoličke konfesionalnosti uputio je i vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. Kardinal

ne zajednice. na rekonstruklturu i obrazodok je rok za konstrukciji i mana Topića i avlja 45 dana. arednog dana a u posao. ŠABANAGIĆ

Prijem katolika kod načelnika Mulalića

Detalj sa ponoćke

vog velikog praznika. Prijemu je prisustvovalo veliki broj velikokladuških građana katoličke vjeroispovijesti, a kako je kazao Mladen Capan, jedan od prisutnih, isti je počašćen prijemom

Puljić je u božićnoj poruci posebno istakao važnost porodice, zajednice i njegovanja međuljudskih odnosa. U svom obraćanju kardinal Puljić božićne praznike posebno je čestitao djeci i bolesnima. E. Š.

ijedna donacija Područnoj školi „Glinica“

Čovjek dobrog srca

nici dobili centralno grijanje

- U petak je u Područnoj školi „Glinica“ koja Ova Područna škola sa 39 đaka od prvog do četvrtog alnoj Osnovnoj školi „1. Mart“ iz Vrnograča, razreda, ima dva nastavnika, te jednog pomoćnog radnieć za centralno grijanje i radijatori u učionica- ka. Prošle godine se krenulo sa renoviranjem školskog mah i puštena u rad što puno znači za ovda- objekta, uređeni su unutarnji zidovi i stropovi, stolarija, podovi te sanitarni čvor. Pomoć ovoj školi obezbijeđena je ući donatorima, prije svega mještanima jednim djelom i iz Kantonalnog budžeta. Po želji nastavnive i rade u evropskim zemljama i Americi, a ka, ukoliko ostane viška sredstava, planirana je nabavka đali ovu školu, kao i njihovim prijateljima, kompjutera ili kopirnog aparata i jedne strunjače za tjeleoko 5.000 KM. sni odgoj. Tina ODOBAŠIĆ Galijašević (Zagrad) i Ibrahim Gračanin (Zagrad). Donatori iz Bostona, USA: Ramiz Kantarević - Fatin i Ibro Džebić - Majstor po 130, a po 100 Ale Omeragić - Melkin, Ibro Omeragić - Melkin i Safet Omeragić Melkin. Tu su i njihovi prijatelji sa po 50 dolara: Samir Kantarević (Podzvizd), Zuhdija Hušidić (Podzvizd), Redžo Fafulović (Srebrenica), Til Chia (Vijetnam) i Bajro Kantarević (Podzvizd). Donatori iz St. Louisa, USA: po 100 dolara Huse Dizdarević, Arif Dizdarević i Edin Dizdarević, po 50 dolara Jasmin Silahić (Vejinac), Kasim Šabić i Damir Čičak, te po 20 Zlatko Okanović, Hasib Latić. Suljo Salkić i Sulejman Salkić.

mještana Glinice koji žive i rade u dijaspori e ukupno 4.910 dolara i svi navedeni iznosi eričkoj valuti. donatora iz Californije: Asim Čaušević Esad Golubović-Golub 500, Samir ĆehićMustafa Golubović-Stari 100, Senad

VRNOGRAČ - Iako je vrijeme recesije, iako je u mnogim džepovima kriza, ipak u nekim srcima nije. Da još uvijek ima ljudi otvorenog srca koji su spremni da nekom nešto poklone potvrđuje nam slijedeći primjer. Naime, naš dugogodišnji učitelj Muhamed Hušić je jedan od tih dobrotvora. On je za potrebe Osnovne škole „1. mart“ Vrnograč donirao nastavna sredstva i pomagala za tjelesni odgoj u vrijednosti od 2.000 KM. Poklonio je između ostalog nekoUčitelj Muhamed Husić

šnjih učenika. Svoj dugogodišnji radni vijek želio je da okruni ovom vrijednom donacijom koja će ostati u amanet nama učenicima, našoj školi i nastavnicima. Kada god budemo igrali sa nekom od ovih lopti sjetit ćemo se našeg dobrog učitelja. Nadamo se da će još dugo raditi, a i kad ode u penziju mi ćemo ga se rado sjećati. Ovom prilikom ćemo navesti da je našoj školi još jedan čovjek dobrog srca donirao 30 pari obuće, takozvane šputke, za folklor-

iz Norveške: Ibrahim Šakanović-Lujo 500. iz Richmonda, USA: Bajro Pehlić-Minin Pehlić-Minin 300, a tu su i njihovi prijatelji, dolara: Enes Bešlagić (Podzvizd), Ramiz grad), Elvis Koštić (Grabovac), Senad pnica), Džemal Dukić (Dukići), Sedin

dručne škole u Glinici

Učenici područne škole dobili grijanje

liko lopti za košarku i fudbal, set čunjeva, strunjače i drugo. Sva ova sredstva i pomagala zadužili su nastavnici razredne nastave i nastavnik tjelesnog odgoja kako bi ih mogli primjenjivati u svom radu. Naš dugogodišnji učitelj, Muhamed Hušić, rođen je u Vrnograču, gdje je završio osnovnu školu, upravo u ovoj školi gdje se mi danas školujemo. Srednju školu je završio u Velikoj Kladuši, a Pedagošku akademiju u Bihaću. U našoj školi radi od 1995. godine. Zbog nedostatka nastavnog kadra radio je u predmetnoj nastavi, a kasnije je prešao u razrednu nastavu. U svom dugogodišnjem radu izveo je već nekoliko generacija. Mnogi od tih učenika završili su srednje škole, a neki i fakultete, našli sebi posao i osnovali porodice. Tako naš učitelj ima priliku da već uči djecu svojih nekada-

nu sekciju. Njegovo ime je Mirsad Pehlić, a on nije želio da nam otkrije kolika je novčana vrijednost ovog poklona. Kolika god da je nama je od velike koristi, jer bez nje ne bismo mogli nastupati u folklornoj sekciji. Iskreno i od srca zahvaljujemo se učitelju Muhamedu Hušiću i Mirsadu Pehliću na njihovim donacijama, koje će nam omogućiti lakši rad u nastavnim i vannastavnim aktivnostima. Dragi čitaoci ovog priloga, neka vam ovaj primjer bude podsticaj da i vi nešto darujete svojoj školi u koju ste vi nekad išli, a sada u nju idu vaša djeca ili unuci. Iskreno se nadamo da će biti još ovakvih svijetlih primjera o kojima ćemo vrlo rado pisati. Novinarska sekcija Osnovne škole „1. mart“ Vrnograč

28. decembar 2009.

17

ReprezenT

čestitke

ReprezenT

SRETNA NOVA 2 0 1 0 . GODINA

2010.
GODINA
Gornji Purići, Velika Kladuša

SRETNA NOVA

2 0 1 0
SRETNA NOVA GODINA

Sretna nova godina
SRETNA NOVA 2 0 1 0 . GODINA
SRETNA NOVA

2010
GODINA

2010.

Sretna nova godina

2010 Radio VELKATON

Sretna nova godina

2010
28. decembar 2009.

18

ReprezenT
KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE (8)

izbor

ReprezenT

Direktor velikokladuškog Centra za kulturu i obrazovanje Zlatko Dizdarević, inače poznati akademski bh. kipar, pristao je pomoći našoj Redakciji da u nekoliko nastavaka na stranicama ReprezenT-a pripremimo i objavimo rezultate njegovog istraživanja u nastojanju očuvanja izuzetno bogatog kulturnohistorijskog naslijeđa u općini Velika Kladuša.
TRNOVI – KRČANA - Prvo treba naglasiti da je arheološki materijal s Krčane ograničen isključivo na keramiku i da metalni nalazi za sada potpuno nedostaju; brončana karičica (T. IX, 3) ni u kojem pogledu nema značenja. Nedostaju i podaci o tako bitnim kulturnim segmentima kao što su oblici grobova, grobni prilozi i način pokapanja, te podaci o privrednoj osnovi naselja, što sve u znatnoj mjeri otežava donošenje sigurnijih zaključaka o

etničkim pitanjima. Prema riječima Zlatka Dizdarevića, upravitelja Odbora za kulturno-historijsko naslijeđe na području općine Velika Kladuša, mogu se ipak iznijeti određena razmišljanja o plemenskoj zajednici kojoj je naselje pripadalo. Prisutnost malobrojnih primjeraka grube keltske keramike među domaćim materijalom nameće pitanje radi li se ovdje radi o direktnoj prisutnosti Kelta u naselju na Krčani, o uvozu keltske robe ili o lokalnim proizvodima pod utjecajem iz prostora nastanjenih Keltima? S obzirom na malu ukupnu količinu posuda izrađenih na lončarskom kolu (desetak ulomaka) u odnosu na ukupnu masu domaćih, rukom rađenih posuda više od 2.500 ulomaka, pretpostavka o prisutnosti Kelta na Krčani izgleda sasvim nevjerojatna. Ni pretpostavka o uvozu keltske robe ne čini se mnogo vjerojatnijom obzirom na to da se radi o gruboj keramici srazmjerno slabe kvalitete; tako preostaje razmišljanje o utjecajima na naselje u Krčani iz susjednih prostora nastanjenih Keltima. S dosta opravdanja može se pretpostaviti da su domaći keramičari savladali način rada na lončarskom kolu i preuzeli neke jednostavnije oblike i ukrase, ali nisu upotrijebili grafitiranje karakteristično za većinu posuda ove vrste. Tako se i ovi ulomci mogu smatrati proizvodima lokalnog stanovništva. U odnosu na južno susjedstvo, naprijed je već bilo dovoljno obrazloženo mišljenje da stanovnici Krčane nisu bili Japodi; keramika se naime, kao indikator etničke pripadnosti, sasvim nedovoljno veže za japodski prostor na srednjoj Uni; daleko se bolje i potpunije uklapa među tipove u krajevima neposredno sjeverno i istočno od Krčane, u dolinama Kupe i Save, odnosno u zapadnoj Panoniji. Kao što je usporedbama pokazano, najbliže su paralele zapažene u naseljima na Krčani susjednom području Kordunu i Baniji, u Turskoj Kosi i na Kiringradu, a donekle i na gradini Klinac kod Petrinje.

etničke pripadnosti
Nešto je manja, ali još uvijek značajna srodnost s lokalitetima na bosanskom prostoru južno od Save - Sanski Most, Zecovi kod Prijedora i Donja Dolina. Širu etničku pripadnost ovih prostora Panonima argumentirano je odredio Z. Marić još prije tridesetak godina (Marić 1964. godine). Odrede li se uže plemenske zajednice, Sanski Most i Zecovi kod Prijedora pripadali bi Mezejima, a Donja Dolina Oserijatima. U vezi s Kiringradom i gradinom Klinac kod Petrinje nije se raspravljano o etničkim pitanjima, dok je za Tursku Kosu L. Čučković eksplicitno iznio tvrdnju da je to naselje pripadalo plemenu Kolapijana (Balen-Letunić 1987., Čučković 1983.godine). Srodnost nalaza ukazuje da Krčana pripada kolapijanskim naseljima Prema Pliniju (Plin. III), kroz područje Kolapijana teče rijeka Sava (Saus per Colapijanos Breucosque...), dok Ptolomej (Ptol. II,) prostor Kolapijana određuje prema lokaciji drugih plemena u Panoniji (Bojanovski 1988.). Apijan spominje da je rimski car Oktavijan poslije osvajanja u japodskoj zemlji osam dana palio i uništavao naselja Kolapijana, dok nije došao do Segestike, naselja Segestana za koje se smatra da su dio naselja koja su naseljavali Kolapijani. Obzirom da je historijska činjenica da je Oktavijan osvajao ova područja, Dizdarević smatra da bi se u smislu daljih istraživanja trebalo stupiti u vezu i s određenim institucijama u Italiji koji bi zasigurno izrazili spremnost i podršku daljim aktivnostima na utvrđivanju historijskih prilika i dešavanja u ovom periodu. Kako ime Kolapijana stoji u ovisnosti o nazivu rijeke Kupe (Colapis), njihov teritorij se uglavnom smješta uz srednji i donji tok Kupe, kao i u širi prostor oko ušća Kupe u Savu kod Siska. Smatra se, također, da je Kolapijansko-segestansko naselje Segestika ležalo na brdu Pogorelec u Sisku

PROBLEMI

Samir Murić

Pripremio:

odakle potječu uglavnom keramički nalazi, srodni s materijalom Kiringrada, Turske Kose i gradine Klinac kod Petrinje (Majnarić-Pandžić 1985. godine). Čini se da sva četiri navedena naselja, što zbog istovrsnih nalaza, što smještajem unutar sliva Kupe, pripadaju kulturnoj ostavštini istoga plemena. Na temelju izrazite srodnosti keramičkog materijala Krčane i spomenutih lokaliteta, Dizdarević smatra da je opravdano i Krčanu tretirati kao kolapijansko naselje. U istom smislu govore i razmišljanja nekih drugih istraživača i autora. Tako R. Drechsler-Bižić, raspravljajući o sjevernoj granici Japoda prema Kolapijanima, stavlja granično područje na srednje tokove Mrežnice, Korane i Gline. Za područje između današnje Velike Kladuše i Cazina, odnosno za prostor između Krčane i npr. japodske gradine Čungar u Osretku kod Cazina, još je precizniji I. Bojanovski koji kaže: „Što se, pak tiče Cazinske krajine japodski ili japodizirani dio je na sjeveru išao otprilike do brdskog hrbata koji dolinu Une odvaja od doline Kladušnice, u kojoj se već osjećaju pojačani utjecaji Panonije, konkretno panonskih Kolapijana iz šireg područja Siska“. Otkriće i početno istraživanje naselja na Krčani kod Velike Kladuše potvrdilo je iznesena razmišljanja o razgraničenju između Kolapijana i Japoda i pokazalo da se, bar u posljednjim stoljećima stare ere, ne radi samo o „pojačanim utjecajima“, već o egzistiranju jednog naselja Kolapijana na ovom prostoru, dakle Krčane. S druge je strane istraživanje Krčane, ma koliko skromno po obujmu i rezultatima, omogućilo da se u određenoj mjeri osvijetli jedan segment kulture; keramička proizvodnja i specifični ornamentalni stil, karakteristične za ovo pleme u posljednjim stoljećima prije Krista. U narednim brojevima ćemo nešto više kazati o vrijednom i „unikatnom“ nalazu - „kladuškoj naušnici“ tipa okrenute piramide.
Jasno vidljivi keramografski dekorativni elementi na pronađenom materijalu

28. decembar 2009.

19

ReprezenT

plaćeni prostor

ReprezenT

NOVOGODIŠNJA PORUKA

PREDSJEDNIKA DNZ
Poštovani građani, dragi prijatelji, Ispraćamo godinu koja je za građane BiH počela sa puno očekivanja i nade za napredak na Evropskom putu, a završava kao godina koju bi rado zaboravili i izbrisali iz sjećanja. Ne samo da BiH nije ostvarila, priželjkivani i dugo očekivani napredak na Evropskom putu, već su građani BiH u 2009. godini, intenzivnije nego ikada ranije, bili izloženi razočarenjima i poniženjima. Ako izuzmemo godine ratne tragedije, teško da neko može pamtiti da se u jednoj godini složilo toliko razočarenja i poniženja, od ekonomske krize i recesije, gripe izazvane virusom H1N1, pa do „potresa“ koje su nam priredili oni koji su u ovom vremenu morali pokazati više ozbiljnosti i odgovornosti u izvršavanju obaveza koje smo preuzeli na putu prema Evropi. Nakon svega, neukidanje viza i poređenje sa Albanijom za građane BiH ne može biti ništa drugo nego ponižavanje, neulazak BiH u Akcioni plan za NATO je zabrinjavajući, a prvo mjesto BiH u Evropi po kriminalu i korupciji ne može djelovati nego zastrašujuće. Više od svega ipak ponižavajuće, zabrinjavajuće i zastrašujuće djeluje jezik i retorika kojom međusobno razgovaraju i komuniciraju politički lideri stranaka koje danas čine koalicionu vlast u BiH. DNZ BiH čini dio političke scene u BiH i samom tom činjenicom učestvujemo u odgovornosti za sadašnje stanje u BiH, a Vi ste najbolji svjedoci da niti jednim svojim postupkom nismo doprinosili ponižavanju i razočarenju koje građani BiH, sasvim sigurno, u sebi danas duboko nose. Učinili smo sve da svojim postupcima potičemo povjerenje, da u granicama koliko možemo uticati podržimo makar i mali korak naprijed za BiH i da u svakom momentu širimo optimizam i pozitivnu energiju među građanima BiH. Svojom ozbiljnošću, zrelošću i iskazanim zavidnim nivoom tolerancije, solidarnosti i odgovornosti prema građanima BiH, u ovom teškom vremenu, sasvim sigurno smo popravili ugled stranke i postali prepoznatljivi u svakom dijelu BiH i u kući svake porodice u BiH. Predstavnici DNZ BiH u parlamentima, na svim nivoima, za svoj rad u 2010 godini ocijenjeni su visokim ocjenama od nevladinih organizacija, međunarodne zajednice i javnosti u BiH. Vjerujte, i sami se često osjećamo razočarani i nemoćni u situaciji kada smo svjedoci širenja mržnje, podjela, opstrukcija napretka i zastrašujuće neodgovornosti prema onima kojima je u pitanju egzistencija njih i porodice, a takvih je u BiH iz dana u dan sve više. Posebno ovom prilikom želimo naglasiti našu predanost u stvaranju uslova za članstvo BiH u NATO-u i Evropskoj uniji, što je danas od velike važnosti za BiH i sve njene građane. Članstvo u NATO-u za sve građane BiH u ovome momentu je garancija sigurnosti, a članstvo u Evropskoj uniji je garancija opstanka i napretka BiH. Ekonomska kriza i recesija dvostruko pogađaju BiH i njene građane i ne možemo se pomiriti sa istinom da je vladajuća koalicija u BiH dugo propagirala da će to zlo zaobići BiH i kako je to „privilegija“ bogatih zemalja, a kada su posljedice krize počele uzimati danak i u BiH da se taj teret na ovakav način prenosi isključivo na leđa privrede i socijalnih kategorija građana. Nisam ove konstatacije i ocjene naveo u namjeri da Vas dodatno zabrinjavam u ovom pretprazničnom vremenu i mene, nakon svega, nije napustio optimizam i vjera u napredak BiH i svih njenih građana, ali je očito da se sa ovakvim vodstvom u BiH ne može bolje i naprednije od ovoga što imamo, i to je danas valjda svakome konačno jasno. Nisam ovo u ovome vremenu naveo, ni da bi sebe pravdali, jer i mi smo mogli i možemo bolje i više, ali želim i u ovom trenutku odgovorno reći da u našoj zemlji ima političkog i kadrovskog potencijala i kapaciteta koji BiH može voditi naprijed i da građani jedini mogu prepoznati i svojim izborom staviti u funkciju te političke i kadrovske potencijale. Predstojeća 2010. godina je u BiH izborna godina i očekuje nas suočenje sa najprljavijom izbornom kampanjom koja je do sada viđena u BiH i to je prilika da građani svojim izborom vrate BiH na Evropski put sa kojeg je skrenula u zadnjih nekoliko godina. Iskreno se nadam da su građa-

BiH

Rifat Dolić

ni BiH iz dosadašnjeg vremena shvatili da ljudi koji svoju vlast zasnivaju na mržnji, podjelama, zastrašivanju i ponižavanju građana zaslužuju i moraju da odu sa političke scene, za dobro BiH i svakog njenog građanina. Vjerujemo da je DNZ BiH s razlogom na listi Vaših aduta za napredak BiH i za izgradnju ambijenta u kojem će BiH biti zemlja po mjeri svih njenih građana, a ne zemlja iz koje će mladi ljudi bježati ili zemlja koju će njeni vlastiti građani prezirati. Ovo je prilika da svim građanima BiH širom planete koji su u 2009.godini iskazivali podršku i simpatije prema programu DNZ BiH i njenim političkim aktivnostima u 2009.godini od srca zahvalimo na svakom vidu podrške i pomoći i da ih pozovem za još snažniju podršku i uključivanje u aktivnosti stranke. Spremni smo se suočiti i sa svakom vrstom konstruktivne kritike i

bićemo zahvalni za sve prijedloge i sugestije za daljnji rad i napredak DNZ BiH u svrhu općeg napretka BiH i svih njenih građana. Svim građanima BiH, našim članovima i simpatizerima, svim ljudima dobre volje i svim našim prijateljima ma gdje bili, povodom nastupajuće Nove 2010.godine, u ime rukovodstva DNZ BiH i u svoje osobno ime upućujem iskrene čestitke i želje da Vas i Vaše porodice prati sreća, dobro zdravlje i svako dobro u životu i radu. Posebne čestitke i najbolje želje u Novoj 2010.godini upućujem našim zemljacima, prijateljima i poznanicima u dijaspori širom planete i želim da u nastupajućoj godini imaju više razloga da se ponose svojim zavičajem a DNZ BiH će sasvim sigurno doprinositi da njihov ponos bude naše zajedničko zadovoljstvo. Iskreno Vaš, Rifat Dolić, predsjednik DNZ BiH

Izbor za osobu godine portala Cazin.Net

Humanitarne akcije/obavijesti članovima stranke

HAFEZA
Sabljaković
osoba godine
Sve popularniji domaći web portal Cazin.Net organizirao je ove godine izbor za osobu godine na kojem je ubjedljivu pobjedu ostvarila potpredsjednica DNZ BiH i zastupnica u Parlamentu Federacije BiH Hafeza Sabljaković. Doktorica Sabljaković je u konkurenciji od 50 natjecatelja za ovo priznanje ostvarila uvjerljivu pobjedu osvojivši 22,75% glasova posjetitelja portala Cazin.Net. Zanimljivo je da je aktuelni načelnik općine Cazin i protukandidat Hafeze Sabljaković na proteklim općinskim izborima osvojio tek 6,5% glasova. „Ovo je za mene značajno priznanje i pokazatelj da ipak postoji kritična masa građana koji prepoznaju moj rad, trud i borbu za osnovna ljudska prava građana, ne samo Cazina, nego i cijele Bosne i

Akcija „Obradujmo djecu bez roditelja“
Poštovani prijatelji DNZ BiH, ljudi dobre volje! Kao što znate, Demokratska narodna zajednica Bosne i Hercegovine svake godine organizira prikupljanje novčanih sredstava namijenjenih za kupovinu novogodišnjih paketića za djecu bez roditelja, za napuštenu djecu i djecu siromašnih roditelja. Novogodišnji praznici su tradicionalna prigoda kada roditelji, prijatelji i ustanove obraduju djecu novogodišnjim paketićima i kod njih na taj način razvijaju osjećaj i radost darivanja. U poslijeratnom periodu djevojčice i dječaci čiji su očevi izgubili živote kao pripadnici Narodne odbrane Zapadna Bosna, nažalost, ne mogu doživjeti radost primanja poklona od svoga oca. Svjesni smo da ovoj djeci niko i ništa ne može nadomjestiti toplinu i radost očinske ljubavi, ali im simboličnim novogodišnjim paketićem možemo poslati poruku da ih nismo zaboravili. Vođeni isključivo ovim osjećajima, članovi i prijatelji DNZ-a i ove godine organizuju akciju za prikupljanje sredstava za obezbjeđivanje novogodišnjih paketića za djecu bez roditelja, za napuštenu djecu i djecu siromašnih roditelja. Dolazeći novogodišnji praznici su prilika da i ovoga puta pokažemo na djelu svoju solidarnost i humanost prema ovoj populaciji mladih ljudi i njihovim porodicama, koji zaslužuju našu pomoć. Iz sredstava koja se prikupe i ove godine će se, kao i prethodnih godina, kupiti novogodišnji paketići, a eventualni ostatak sredstava biće kao i do sada iskorišten za kupovinu porodičnih paketa za jedan broj siromašnih porodica iz reda poginulih, invalida i građana. Vaše donacije za učešće u ovoj akciji možete uplatiti kod aktivista Stranke ili direktno u Uredu DNZ-a u Velikoj Kladuši do 30. decembra 2009. godine, do kada će paketići biti kupljeni i uručeni. Spisak svih donatora će kao i do sada biti objavljen u ReprezenTu i na web stranici DNZ BiH – www.dnzbih.ba. Uključite se već danas u ovu akciju, obradujmo zajedno djecu poginulih pripadnika NO ZB-e, djecu bez roditeljskog staranja i djecu siromašnih roditelja, to je naša dužnost i obaveza.

Hafeza Sabljaković

Hercegovine. Posebno me raduje što znam da u ovakvim izborima uglavnom učestvuju građani mlađe životne dobi i ovo priznanje me tim više ohrabruje da i dalje nastavim da radim na dobrobit mojih sugrađana“, kazala je, između ostalog Hafeza Sabljaković u svojoj reakciji na rezultate glasanja.

Unaprijed zahvaljujemo na svakom doprinosu!

Doček Nove Godine u organizaciji Mladih i Foruma žena DNZ BiH
Podsjećamo svoje članove i simpatizere da su u toku pripreme za zajednički doček Nove Godine za članove i simpatizere DNZ BiH koji će biti upriličen 31.12.2009. godine u Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Kladuši. Program počinje u 20:00 sati, uz muziku uživo. Cijena rezervacije je 15 KM po osobi, a u cijenu je uključeno piće dobrodošlice i hladno predjelo. Informacije i rezervacije u Uredu DNZ BiH u Velikoj Kladuši ili na broj telefona 037 775 340. Dođite da zajedno proslavimo ulazak u novu, 2010. godinu!

20

28. decembar 2009.

ReprezenT
Rifat Dolić o Budžetu institucija BiH za 2010. godinu
a zasjedanju Predstavničkog doma Parlamenta BiH koje je održano 23.12.2009. godine bilo je riječi o Prijedlogu budžeta institucija BiH za 2010. godinu. Zapaženu diskusiju o ovoj tački dnevnoga reda imao je Rifat Dolić, poslanik DNZ BiH. Dijelove ove diskusije objavljujemo u ovom broju Reprezenta. „Prije sedam dana principi Budžeta nisu dobili potporu doma iz razloga što nije bilo entitetske većine i mediji i neki predstavnici stranaka su prenijeli kako za principe nisu glasale samo stranke iz RS-a, što nije tačno. Principe na kojima je počivala prva verzija budžeta za 2010. godinu nisam ni ja podržao kao ni još neki predstavnici drugih opozicionih stranaka u parlamentu. Neću ulaziti u razloge drugih stranaka koje nisu podržale principe prije

plaćeni prostor

ReprezenT

BUDŽET SA ELEMENTIMA RASIPNIŠTVA
sedam dana, ali želim reći da ja nisam podržao principe prve verzije Budžeta iz razloga što koncept Budžeta nije polazio od toga da se BiH danas, a nažalost i sutra, suočava sa teškim posljedicama ekonomske krize i recesije i da budžet mora u velikoj mjeri uvažavati te posljedice. Umjesto Budžeta sa antikriznim elementima mi smo dobili budžet iz kojeg bi se mogao izvući zaključak da se ama baš ništa ne dešava. Unatoč malim kozmetičkim zahvatima nema nikakvih promjena ni kada je u pitanju ova druga verzija Budžeta za 2010. godinu. Po uobičajenom političkom scenariju prvo se stvari nerealno planiraju, a onda nastupa „velika briga“ za povratnike i nakon toga se velikodušno na teret megalomanski planiranih troškova povećava stavka za povratnike i nerealno dobivaju politički poeni. Za nas je tobože stabilizirajuće što je nivo rashoda u odnosu na budžet iz 2009. godine manji za 50 miliona KM. Ako znamo da iz budžeta za 2009. prenosimo u narednu godinu višak neutrošenih sredstava u visini za 121 milion KM, onda valjda i nije potrebno naglašavati koliko smo mi u ulozi stabilizatora i korektora posljedica ekonomske krize i recesije. Nije primjereno da na ovakav način planiramo Budžet u situaciji da nam kao uporedne veličine bude Budžet za 2009. godinu. Ne mogu prihvatiti obrazloženje da nema podataka o ostvarenju Budžeta za 1., 10. ili 11. mjesec i da pri kraju 12. mjeseca koristimo podatke o ostvarenju za šest mjeseci. Mislim da je bilo korektno da se za ovu priliku bar kao uporedni pokazatelj koriste procjene izvršenja za 2009. godinu. Da su procjene ostvarenja poznate govori i činjenica da precizno planiramo prenesena neutrošena sredstva iz 2008. i 2009. godine na stranu prihoda Budžeta za 2010. godinu i da precizno znamo da je to 121 milion KM. Dakle, uz sve uvažavanje želje da se Budžet za 2010. godinu donese na vrijeme kada je to normalno, ja neću podržati principe na kojima počiva ovaj budžet, jer unatoč malim kozmetičkim zahvatima na prvoj verziji ovaj Budžet, umjesto antikriznih elemenata, ima elemente rastrošnoga ponašanja“, kazao je između ostalog Dolić. On je dodao kako nije tajna da neki budžetski korisnici na kraju godine imaju problem kako potrošiti sredstva planirana budžetom, dok na drugoj strani imamo privredu koja se guši, imamo daljnju tendenciju opadanja konkurentnosti naših proizvoda na tržištu, imamo najave o očekivanom smanjivanju i ovako jadnih penzija i do 20% i imamo građane sa socijalnim potrebama koji mjesecima nisu primili svoje socijalne prinadležnosti. „Bilo bi dobro da su zaključci Komisije za budžet i finansije bili kao principi predlagača budžeta, a u ovakvoj formi od toga nema puno fajde. Dakle, ne podržavam da na ovakav način ignorišemo posljedice ekonomske krize i recesije i posebno ne podržavam da se alibi za ovakvo ponašanje traži u nastojanjima da se za državu obezbijedi što više para. To su dakle moji principijelni razlozi zbog kojih ni ovoga puta neću podržati principe na kojima počiva ovaj Budžet za 2010. godinu“, zaključio je Dolić.

N

Reakcija Kluba vijećnika DNZ BiH

Osvrt na sjednicu Zastupničkoga doma

DRUGA, ISTINITA STRANA MEDALJE II
Budući da nam nije bila namjera „dopisivati“ se sa tzv. Službom za informisanje KSPP putem Krajiških sedmičnih nezavisnih novina ReprezenT, ali ne možemo a da ukratko ne kažemo nekoliko riječi o trivijalnim lažima sa kojima se ista „služba“ i „stranka“ bave, jer se već svakodnevno uvjeravamo da vi uistinu ne znate, ne umijete i ne možete drugačije. DNZ BiH je ozbiljna stranka i bavi se vrlo visokom, a za vas nepojmljivom i nepoznatom, politikom, zato ovo će biti posljednji put, barem za sada, da se vama obraćamo na ovaj način. Nikad nismo, a i nećemo se baviti kuloarskim pričama kao što to vi činite. Uvijek smo bili i ostali na strani svih poštenih i iskrenih građana općine Velika Kladuša i uvijek smo ih štitili od „sezonaca“ kao što ste vi, koji su samo dolazili, prolazili i odnosili sve što su mogli iz Velike Kladuše i nikad im nije bio važan građanin Velike Kladuše. Tako je i sa vama, obmanjujete ovaj narod lažima kao što su „da ste vi natjerali načelnika da daje stipendije svim studentima sa područja općine Velika Kladuša, da poveća grant za poljoprivredu“ i slično. Sa vama i vašim „uglednim“ članovima se već bave, a i baviće se još godinama nadležni sudovi u BiH, tako da vam samo želimo reći da usmjerite svoju energiju u tom pravcu, jer će vam zasigurno trebati. Čitateljima ReprezenTa još jednom poručujemo da prije nego što išta pročitaju neka prvo pogledaju ko to piše, pa tek onda neka pročitaju šta piše. Klub vijećnika DNZ-a OV Velika Kladuša

Budžet Federacije BiH - za USK-a veliko ništa
Zastupnički dom Parlamenta FBiH na 25. Vanrednoj sjednici raspravljao je o nekoliko Zakona koji regulišu financije u FBiH. Vlada FBiH po starom uhodanom receptu, umjesto u redovnu proceduru, Parlamentu je uputila na razmatranje i usvajanje po hitnoj proceduri Rebalans Budžeta za 2009. godinu, Prijedlog Budžeta FBiH za 2010. i Zakon o izvršenju budžeta FBiH za 2010. godinu. Nedopustivo je u svakoj normalnoj državi da se najvažniji dokumenti donose na brzinu, bez javne rasprave i mišljenja svih budžetskih korisnika, ali kako mi nismo normalna država, kao svaki put do sada, dovedeni smo pred zid, bez mogućnosti za veće manevre. Klub zastupnika DNZ BiH je prilikom rasprave o dnevnom redu tražio da se svi dokumenti vrate u formu nacrta. Vladi bi se ostavio rok od 8 dana da razmotri prijedloge i argumentovane zahtjeve i nakon toga da se ide sa prijedlogom. Međutim, parlamentarna većina to nije podržala, jer njihov cilj nije poštivanje procedura, već što prije mahnuti unaprijed dogovoreno i bezbrižno otići na doček predstojećih praznika. Licemjerno je bilo od pojedinih zastupnika ulaganje amandmana na Budžet i nakon toga povlačenja istih, nakon što je Vlada svečano obećala da će o svim prijedlozima voditi računa u narednom rebalansu. Da nije tužno bilo bi smiješno, jer istim obećanjima se služe kako su preuzeli funkcije, a na minderima, noć uoči zasjedanja dogovore šta treba proći. U lancu odgovornosti za ovakav odnos najviše su krivi sami zastupnici iz vladajućih političkih partija, povijajući kičmu i uzmicanjem pred ucjenama. Ovaj put se pokazala bezosjećajnost ne samo prema prijedlozima opozicije već i prema prijedlozima zastupnika iz svojih redova (samo dvojica) koji nisu htjeli odustati od predloženih amandmana. Žalosno je da se od 1.747.272.490 KM nije ništa usmjerilo za poticaje novog zapošljavanja, dječji dodatak, narodne kuhinje, pomoć siromašnim penzionerima, više sredstava za poticaje u poljoprivredi i još puno toga što je građanima potrebno i što bi moralo biti predviđeno budžetom. Jer budžet nije ni Mujezinovićev ni Bevandin, on pripada svim građanima, jer se sredstva prikupljaju od poreskih obveznika, i samim tim, trebaju i moraju biti pravednije raspoređena. Sredstva koja će doći od MMF-a umjesto u zapošljavanje i stvaranje novih vrijednosti, odlaze na pokrivanje deficita kojeg su nesposobnjakovići napravili u nepune tri godine vladavine. Kada dođe vrijeme da se kredit vraća, vjerovatno će, ako ovi ostanu, potegnuti za prodajom Telekoma, jer iz prazne kese nema vraćanja. A kako se trenutno ponašaju pokazali su da znaju samo trošiti i to nezarađeno, a raditi neće ili ne znaju. Programi i projekti koji bi u ovo vrijeme krize i recesije trebali sačuvati i ovo malo radnih mjesta što imamo u privredi, ne postoje, ili se kriju po ladicama. Ubiranje prihoda po osnovu ugovora o koncesijama po nekim pokazateljima iznosi 300 miliona KM godišnje, a nije predviđena ni 1 KM. Prihodi od dividendi i udjela u javnim preduzećima i financijskim institucijama iznose120 miliona KM, a uz malu kontrolu i nadzor još najmanje 50 miliona KM nije nerealno da se prikupi. Crno tržište, rad na crno, novčane kazne, donijelo bi milionske iznose čime bi se moglo pokrenuti srednje i malo poduzetništvo, više uložiti u poljoprivredu, socijalni sektor, obnovu i razvoj zdravstvenih i obrazovnih institucija. Nasuprot tome, kada je trošenje u pitanju, Vlada raspolaže tekućom rezervom od 35.895,000 km, premijer sa 300.000 KM, a dopremijeri sa po 200.000 KM tekuće rezerve. To njima služi kao džeparac da u predizborno vrijeme mogu pridobiti (kupiti) podršku onih koji su zaboravljeni ovim budžetom. Plaće budžetskih korisnika su dosegnule cifru od 211.584.569 KM za 7.438 zaposlenih. Radi usporedbe, u 2006 godini za plaće je potrošeno 144.000.000 KM, a zaposlenih je bilo manje za blizu 2000. I tada je bila procjena da ima viška 30% zaposlenih u administraciji, ali trebalo je zaposliti djecu, rodbinu prijatelje, kumove, stranački podobne, a nesposobne kadrove. Izdaci za materijal i usluge su sa 53.637.075 KM skočile na 97.084.572KM, a ugovorene usluge sa 9.448.575 KM na 20.008.907 KM. Sve su ovo pokazatelji da se radi o predizbornom budžetu, u kojem se pokazalo rasipništvo i socijalna neosjetljivost. Klub Zastupnika DNZ BiH je uložio 6 amandmana, koji bi značajno utjecali da više sredstava dođe u USK. Tražili smo 3.200.000 KM za Kantonalnu bolnicu „Dr.Irfan Ljubijankić“ u Bihaću, 1.200.000 KM za Osnovnu školu „Cazin I“, 100.000 KM za Centar za socijalni rad u Cazinu, 50.000 KM za UG „Naša djeca“ iz Velike Kladuše, 5.000.000 KM za narodne kuhinje u FBiH i 52.000.000 KM za poticaje u poljoprivredi. Nažalost, niti jedan amandman nije prošao, kao ni amandmani drugih zastupnika. Budžet je usvojen u tekstu kojeg je predložila Vlada, čime su zastupnici pokazali da im je obraz đon i da drže do građana i njihovih opravdanih zahtjeva kao do lanjskog snijega. Zato, dragi građani USK-a, ali i šire, sretna Vam nadolazeća, za očekivati, teška godina. Kada prolista i otopli, adresa na koju se trebate žaliti zbog položaja u koji su Vas doveli su prostorije vladajućih političkih stranaka, jer se tamo odlučuje o Vašoj sudbini. Hafeza Sabljaković, dr. medicine, Predsjednica Kluba poslanika DNZ BiH

Održana sjednica Predsjedništva DNZ BiH

Kriza vlasti u USK-u dostiže kritičnu tačku
U nedjelju, 20. decembra, zasjedalo je Predsjedništvo DNZ BiH. Na sjednici se između ostalog raspravljalo i o aktuelnim političkim dešavanjima u Unsko-sanskom kantonu. Predsjedništvo je stanje u USK-u okarakteriziralo krajnje zabrinjavajućim, posebno u pogledu pada životnog standarda građana, pada svih privrednih aktivnosti i zabrinjavajućeg odnosa vladajuće većine u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u USK-u koji ne pokazuju ni najmanje inicijative, niti volje da se kroz konkretne antikrizne mjere uhvate u koštac sa problemima USK-a i njegovih građana, što samo po sebi govori da kriza vlasti u USK-u dostiže kritičnu tačku. DNZ BiH je stava da je potrebna temeljita promjena vlasti, kako bi se pokrenuli pozitivni procesi u ovom kantonu. Na sjednici Predsjedništva je bilo riječi i o stanju u Bosni i Hercegovini, gdje je Predsjedništvo stanje u BiH označilo veoma teškim, posebno kada su u pitanju reforme od značaja za euroatlantske integracije naše zemlje. Ponovljen je raniji stav da DNZ BiH i dalje ostaje privržena svome osnovnom programskom principu, a to je Evropski put za BiH.

◘ Poslaničke pitanja i odgovori
Rifat Dolić:

Ko i kako finansira vjerske zajednice u BiH?
Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH poslanik Rifat Dolić prokomentirao je poslanička pitanja na koje je ranije dobio odgovore. Prvo od njih tiče se formiranja i finansiranja vjerskih zajednica u BiH. Kojim propisima je u BiH reguliran segment formiranja i kontrole finansiranja vjerskih zajednica, pitao je Dolić. „Odgovor koji sam dobio od Vijeća ministara u prvom redu kaže da pitanje finansiranja i kontrole finansiranja vjerskih zajednica uopće nije eksplicitno regulisano izuzev dijela koji se odnosi na sredstva koja

vjerske zajednice koriste iz tekuće rezerve. Jasno je da ovaj odgovor nema veze sa stvarnim stanjem stvari. Jasno je da su vjerske zajednice u BiH država u državi i da je njihovo finansiranje izvan bilo kakvog nadzora institucija sistema, pa čak i izvan nadzora samih vjernika. Nema nikakvog nadzora čak ni nad trošenjem sredstava koja vjerske zajednice dobiju iz budžeta“, kazao je Dolić. On je naglasio da je logično da vjere i vjerske zajednice budu odvojene od države, ali i da nema nikakve logike da finansiranje vjerskih zajednica bude izvan zakona kao što je to slučaj u BiH. Ustvrdio je da se u činjenici da je finansiranje vjerskih zajednica izvan zakona, kriju brojne afere i kriminal, te da nema nikakvog opravdanja u činjenici da je finansiranje vjerskih zajednica izvan okvira zakona. Drugo pitanje na koje je dobio odgovor odnosilo se na regulisanje javnog prikupljanja pomoći građanima BiH ili porodicama za liječenje, socijalno

zbrinjavanje i drugo. „Od Ministarstva civilnih poslova dobio sam odgovor u kojem je jedino ispravno konstatirano da je to složeno pitanje od sporadičnih slučajeva preraslo u masovnu pojavu. Naravno nisu problematične humane akcije prikupljanja pomoći koje su transparentne i uređene. Problem su masovna prikupljanja pomoći koja su potpuno izvan zakona i kojima se građani obmanjuju, a u ulozi onih što prikupljaju sredstva su osvjedočeni prevaranti koji od prikupljanja pomoći prave biznis. Nažalost, država nema efikasan mehanizam suzbijanja prevara i prevaranata koji u ulozi humanitaraca i ljudi kojima je potrebna pomoć pljačkaju građane i narušavaju javni red i mir, zaključuje Dolić naglašavajući da je njegova poenta bila da postavljanjem ovoga pitanja ukaže na ovaj problem koji sve više prerasta u jedan novi model kriminala.

28. decembar 2009.

21

ReprezenT
a novogodišnji intervju sa načelnikom općine Velika Kladuša Admilom Mulalićem, odlučili smo se iz više razloga. Već je drugi mandat na ovom mjestu, ponovo stekavši ogromnu podršku birača. Svojom čvrstinom i odlučnošću dirnuo je i riješio do tada nedodirljive probleme, u ovoj teškoj godini uzdrmanoj ekonomskom krizom i nadasve svojim ugroženim zdravljem. Velika Kladuša, za razliku od mnogi drugih, nije doživjele velike ekonomske stresove, naprotiv napravila je iskorak u nekim segmentima razvoja i stvorila preduslove za razvoj i u veoma složenim prilikama.

intervju

ReprezenT

Z

Admil Mulalić,
načelnik općine Velika Kladuša
Razgovarao: Esad ŠABANAGIĆ

NEMA UZMICANJA NI PRED
ReprezenT: Niko kao Velika Kladuša u poratnom periodu nije se našao u složenijim okolnostima koje nisu obećavale ništa dobro. Kakvo je vaše viđenje velikokladuških prilika jučer-danas-sutra sa pozicije prvog čovjeka općine? Admil M.: Prednost onih što idu ispred našeg vremena je u tome što oni mogu povremeno da sjednu i predahnu. I mirno sačekaju svoj trenutak. Nama u BiH preostaje da vječno kaskamo! Veliko je pitanje da li mi uopće i kaskamo ili smo totalno izgubljeni. To što nam odavno politička reprezentacija države djeluje totalno zbunjeno i nije neka prepreka, ako bi narod mogao da prepozna ono što je bitno danas. Nadam se da mi nećete zamjeriti što sam odmah započeo globalno, mislim da je to potrebno naglasiti da bi se koliko-toliko shvatilo kako je nama na nivou lokalnih zajednica. Ovog puta mislim na općine. U ovim trenucima Zapad na nas gleda kao na proces sazrijevanja i učenja na greškama i našim i njihovim. Evropa je najprije obavljala poslove na Balkanu pa ih onda prepustila Nato paktu, da bi ponovo krenula da preuzme političke i bezbjedonosne zadatke kako bi ustvari podmazala sopstvene zahrđale mehanizme. Naša situacija u BiH je veoma složena i komplikovana, pa je to ogroman problem jer se sve to strašno loše odražava prema maticama naroda - prema lokalnim zajednicama. Mi u Velikoj Kladuši pored svega ovoga imamo još i veliko breme iz skorije prošlosti, koje nam uveliko usložnjava svaki naš korak naprijed. U Federaciji prema nama ne gledaju pošteno i korektno i smatraju nas uvijek izolovanim slučajem, da ne kažem odmetnutim krajem. To je nepravedno jer nam to svaku našu naprednu razvojnu ideju iskomplicira do same blokade. Slično na nas gledaju i u Kantonu. Ja to moram da kažem, jer samo iskrenim odnosom prema vlastitim pa onda i zajedničkim problemima možemo pronaći sretan izlaz. Mi to u Velikoj Kladuši grčevito pokušavamo već godinama. Ova godina nam je bila posebno teška jer je ekonomska kriza razorila moćne ekonomije svijeta, a onda možete misliti kako se to sve odražava na sve naše krhke ekonomske niti koje pokušavamo utkati u koliko-toliko dobar ekonomski tepih. Ja lično u ovoj godini pored svega imao sam veoma ozbiljan zdravstveni problem i veliku bitku za život. Uspio sam i ponovo sam u zamahu da zajedno sa našim lokalnim rukovodstvom i narodom, koliko god da će biti teško, sebi život učinimo sretnijim i tako osokolimo našu mladost, koja je, čini mi se, danas u najgoroj situaciji. ReprezenT: Raduje činjenica što u vašim istupima često spominjete mladost i mlade kao našu perspektivu. Šta ste konkretno na tom planu poduzeli? Admil M.: Posebno sa velikim zadovoljstvom moram naglasiti da smo mi jedina općina u BiH koja stipendira sve svoje studente, da smo se u ovakvim teškim recesijskim vremenima odlučili na ovaj potez. Tako smo u školskoj 2008/09. godini koja je na izmaku stipendirali 358 studenata. Također u školskoj 2009/10. godini nastavljamo ovaj trend tako da se stipendira 361 student, od toga je postojećih stipendista 201 i novih 160. Procjena sredstava potrebnih u budžetu za stipendije u 2010. godini iznosi 373.000 KM i naravno s tim se ponosimo jer smatramo da je to vrlo isplativa investicija. Moram također naglasiti da je Nevladina organizacija „Centar civilnih inicijativa“ nas rangirao na prvo mjesto u BiH za stipendiranje na osnovu broja studenata i procenta izdvajanja iz budžeta. Također sa zadovoljstvom ću reći da smo jedini koji izdvajamo značajna sredstva za prijevoz učenika. Tako smo u školskoj 2008/09. godini izdvojili iz budžeta 342.000,00 KM za prijevoz 1.565 učenika osnovnog obrazovanja, kao i 319 učenika srednjih škola koji po kriteriju nemaju jednog ili oba roditelja. U školskoj 2009/10. godini korisnici prijevoza u osnovnim školama je 1.429 učenika i 365 učenika srednjih škola. Procjena potrebnih sredstava je oko 320.000,00 KM. Naravno, kada bi kantonalna Vlada ispunjavala svoju obavezu prijevoza učenika u osnovnom obrazovanju Općina bi mogla obezbijediti prijevoz za sve srednjoškolce, što nažalost nije sada u mogućnosti. godini uradili na promociji općine suprotnim stranama u nesretnom Admil M.: Poljoprivreda je bila i kroz razne kulturne i sportske mani- sukobu. Film govori bez bilo kakvih ostala jedna od strateških grana razfestacije. Naravno, sa ovim manife- političkih konotacija o tragediji i ulozi voja općine, što se ogleda u rezultastacijama želimo pokazati tradiciona- majke u ovom sukobu. Mogu reći da tima koji su postignuti u saradnji s lnu gostoljubivost i širokogrudnost je film u završnoj fazi, a iako je pro- poljoprivrednicima, udruženjima i Krajišnika, Kladušanina koji je uvijek mocija bila najavljivana ranije, sveča- Općinom. Velika Kladuša je prva i gajio tolerantnost, kako prema okru- nu premijeru ćemo, vjerojatno, održa- jedna od rijetkih općina u BiH koja je ženju tako i svim dobronamjernim lju- ti u sklopu obilježavanja Dana opći- usvojila prije deset godina strategiju dima koji dolaze u naš grad. Tako s ne Velika kladuša, 23. februara. razvoja poljoprivrede. Zbog značaja i ponosom možemo reći da spadamo Prije tri godine započeli smo kvaliteta planiranja i razvoja poljopriu najčistije gradove, ne samo u BiH, jedan veoma vrijedan, ali i složen vrede jedini sam načelnik općine koji nego i šire. Ponosimo se i s tim da projekt - Festival rodoljubive zavičaj- ima savjetnika za poljoprivredu. smo istinska „kapija Bosne“, repre- ne narodne muzike. Uspjeli smo osi- Općina Velika Kladuša je jedna od zentativni predstavnici evropskih gurati njegovu tradicionalnost i rijetkih, a možda i jedina koja je u naroda, i sa svojim ponašanjem, veoma visok profesionalni nivo stva- budžetu izdvojila tri posto budžeta za radinošću i ostvarenim rezultatima ralaštva i njegove prezentacije kroz poticaj razvojnim projektima iz domepripadamo zajednici evropskih naro- Festival. Sa ovog Festivala poletjele ne poljoprivredne proizvodnje što je u da. Naravno, najvećim djelom za su i prve pjesme našem kraju i skladu s usvojenom Srednjoročnom ovakvo istinsko strategijom razvoja poljo„Sa našim građanima riješit ćemo stanje i pozitivno privrede BiH, kao i same mišljenje o nama Općinske strategije razsve naše boljke i nepravde, jer se koje je često voja. Od usvajanja strateto jedino i može riješiti sa našim puno bolje nego gije pa do danas proizvošto mislimo sami ljudima onakvima kakvi jesu. Zato dnja mlijeka je povećana o sebi je stabilza četiri puta, te je podiću svu svoju snagu, želju i volju nost političkog gnuta sa 1.500.000 litara uložiti da nam bude bolje, jer to vladanja u Općini na oko 6.000.000 litara. kroz vladajuću Danas je općina Velika ovaj narod zaslužuje.“ stranku DNZ-a. Kladuša postala lider na Moram naglasiti da nam je do ovog našem zavičaju. Festival je pokušaj i Unsko-sanskom kantonu, kao i BiH u imidža puno stalo i to je naš kontinui- izazov svim našim stvaraocima u kooperantskoj proizvodnji povrća za rani cilj. oblasti narodne muzike da daju svoj industrijsku preradu. Samo ove 2009. Ostvarili smo prijateljske i poslo- doprinos povezivanju zavičaja i dru- godine preko servisa kooperativne vne veze sa više gradova regije kao gih prostora gdje žive i rade naši proizvodnje i Općine Velika Kladuša što su Linz (Austrija), Ljubljana, ljudi. To je nova pjesma stvarana u sa područja svih osam općina Cetinje, Vogo (Norveška), Meldola novim uslovima i na novim prostori- Unsko-sanskog kantona i BiH izveze(Italija), Waterloo (SAD), Mostar itd. ma, ali starim tradicijama bosanske no je 2.707.268 kg kornišona u zemTako smo u sklopu kulturne saradnje pjesme. Prvi put se širom svijeta gdje lje Evropske unije. Uspješno je realina sajamskoj manifestaciji, gdje žive naši ljudi, čuju pjesme o Kladuši, zirano više značajnih edukacija poljoredovno učestvuju naši privrednici, Cazinu i svim našim krajiškim mjesti- privrednika, a uspješno je pokrenut i gradu Mostaru poklonili gipsanu ma. Po kazivanju stručnjaka ovaj projekt prve Škole pčelarstva. skulpturu Emine (opjevane u pjesmi Festival je već stao u sami vrh reno- Značajno je napravljen iskorak u razAlekse Šantića), rad akademskog miranih festivala u našoj zemlji pa i voju voćarstva i po prvi put je zasakipara Zlatka Dizdarevića. U sklopu šire. đeno preko deset hektara stablašica manifestacije bila je i izložba naših Različite kulturno-zabavne i pri- u plantažnom uzgoju po agrotehniumjetnika-slikara kroz samostalnu vredne manifestacije, temeljene na čkim normama. Značajno su podržaizložbu. Prema dogovoru u 2010. obilježavanju i očuvanju tradicije, te ni projekti osoba sa invaliditetom s grad Mostar će izliti u bronzu skulptu- vrednovanju postojećih prirodno- aspekta njihove rehabilitacije i ekoru Emine koja će svečano biti postav- historijskih potencijala, također su nomske stabilnosti i neovisnosti. ljena na atraktivno mjesto u ovom mogući oblik turističkog sadržaja ReprezenT: Koji su konkretni gradu. Ova gesta Kladušana imala je općine Velika Kladuša. Posebno projekti iz oblasti infrastrukture realiveliki odjek istinskih žitelja Mostara možemo istaći slijedeće: Krajiški zirani u 2009. god.? koji su iskazali iskrenu zahvalnost na teferič, Kladuške dane kulture, Velike Admil M.: Nastavili smo i proširipoklonu koji je na jedinstven način međunarodne konjičke trke, li akciju asfaltiranja i modernizacije spojio naša dva grada. Međunarodnu likovnu koloniju „KLA- lokalnih putnih pravaca, gradskih i Posebno bi ovdje napomenuo DOSA“, Internacionalnu koloniju sli- prigradskih ulica. Tokom 2009. godiFestival je našu jedan projekt koji je urađen s ciljem kara „Stari grad“, Dane poljoprivrede, ne modernizirano je i asfaltirano pjesmu odnio u svijet pomirenja i tolerancije na ovim pro- Općinske sportske igre, novih 12 kilometara lokalnih puteva, storima u kontekstu zbivanja u pro- Novogodišnju proslavu na Gradskom 1.675 metara magistralne dionice ReprezenT: Kad smo već krenuli teklom međumuslimanskom sukobu. trgu i još neke. zaobilaznice koja je stavljena potpuod mladih i školstva, kako oblast kul- Radi se o kratkometražnom filmu ReprezenT: Kad ste već spome- no u funkciju i asfaltirano je 2.500 ture prati aktuelni segment razvoja? „Majka“ koji govori o majci koja je nuli Dane poljoprivrede, kakvo je metara regionalnog puta R-400 koji Admil M.: Puno smo u protekloj izgubila dva sina koja su bila na zapravo stanje u toj oblasti? spaja Vrnograč-Todorovo-Hasine

22

28. decembar 2009.

ReprezenT
kafane-Todorovski put. U proteklom periodu učinjen je revolucionaran zahvat u oblasti vodosnabdijevanja, uređenja i zaštite vodotoka i odvoda oborinskih voda. Tokom ove godine izgrađen je potisni cjevovod za Mjesnu zajednicu Podzvizd od Kvrkulje do Gladnog brda u ukupnoj vrijednosti 1.100.000 KM, zatim u završnoj fazi su radovi na pumpnoj stanici Kvrkulja čija je vrijednost 440.000 KM i rezervoar Gladno brdo kojem je vrijednost radova 216.000 KM. U toku je izrada glavnog projekta kanalizacionog sistema Velika Kladuša koji će se raditi u naredne 34 godine ukupne vrijednosti oko prvenstva zauzima veoma visoku šestu poziciju na tabeli. Uspjeh je ostvario i Fudbalski klub „ABC“ Podzvizd nastupom po prvi puta u seniorskoj konkurenciji Unsko-sanskog kantona gdje je u jesenjem dijelu prvenstva uvjerljivo na čelu prvenstvene tablice. Konjički sport je nešto čime su se Krajišnici oduvijek ponosili, pa se i mi danas ponosimo sa grlom Princ Kladuški kojeg smo kupili početkom godine, a koji je uzeo sva prva mjesta u regionu i Bosni i Hercegovini koja se mogu uzeti. ReprezenT: Kakvu ste saradnju ostvarili sa vjerskim zajednicama? Admil M.: U proteklom periodu

intervju
dnje Doma kulture čija je vrijednost 1.500.000 KM. U ovoj godini smo već potpisali ugovor za prvu fazu rekonstrukcije i građevinskih radova sa kojima se započinje početkom iduće godine. Financiranje ovog projekta će biti iz budžeta Općine, Kantona i projekta GAP. Drugi projekt je izgradnja kanalizacionog sistema općine sa prečistačem. Ovo je naš najveći projekt po značaju i financijskim sredstvima, a koji će biti realiziran u naredne četiri godine. Vrijednost projekta je 28.318.000 KM. Sredstva su obezbjeđena od Evropske razvojne banke, granta Evropske Komisije, te kroz vlastito čovjek želim da svoje najmilije možemo dostojno sahraniti tako da nam je jedan od prioritetnih zadataka urediti pomenutu lokaciju. Već su pokrenute određene aktivnosti, a implementaciju projekta planiramo završiti u 2010. godini za što je obezbjeđen dio sredstava, dok ukupna vrijednost projekta iznosi oko 600.000 KM. Tu je i projekt izgradnje stadiona Nogometnog kluba „Krajišnik“. Uspjeh sportista općine Velika Kladuša u afirmaciji samog sporta, pojedinaca, ali i u cjelini, obavezuju nas da stvaramo ambijent i uslove za daljnju promociju sporta općine Velika Kladuša. Logičan slijed je da

ReprezenT
punu koordinaciju sa organizacijama civilnog društva. O tome svjedoče realizacije raznih projekata, kao i učešće i uključenost civilnog društva u svim pitanjima od značaja za lokalnu zajednicu. Plod takve saradnje i uspostavljenih odnosa, kao i sposobnosti Općine, je i najnoviji projekt LOD gdje je Općina Velika Kladuša aplicirala na javni poziv UNDP-a za dobivanje grant sredstava za projekte saradnje općine i civilnog društva. Na osnovu dokazane saradnje i partnerstva sa organizacijama civilnog društva Općina je svojom aplikacijom izabrana među 14 najboljih u BiH. Rezultat toga je da će se na području

NAJTEŽIM PROBLEMIMA
28.000.000 KM. Izvršena je potpuna rekonstrukcija škole u Donjoj Vidovskoj u vrijeme održavanja manifestacije Krajiškog teferiča gdje je uspostavljena je saradnja sa svim vjerskim zajednicama, a naročito sa Islamskom vjerskom zajednicom Velika Kladuša i Udruženjem imama učešće u vidu kreditnih sredstava Općine. Ovaj projekt je u završnoj fazi izrade Projektne dokumentacije, a odvijati će se kroz više različitih faza realizacije. Treći projekt je plinofikacija grada i općine Velika Kladuša sa kojim također započinjemo iduće godine kako sam i obećao kroz svoju ponudu kad sam prihvatio mandat. U toku je izrada Projektnog zadatka za izradu elaborata o plinofikaciji na osnovu Studije izvodljivosti koja je urađena za Unsko-sanski kanton. Planirana sredstva za ovaj projekt su oko 7.500.000 KM, a projekt bi se trebao realizirati u vremenskom periodu od 48 mjeseci. Tu je projekt poduzetničke zone kao nužna potreba za razvoj poduzetništva i stvaranja uslova poduzetničkog duha. U tom kontekstu aplicirali smo projekt prema Federalnom ministarstvu razvoja i poduzetništva za izradu Projektne dokumentacije poduzetničke zone. Odobrena su sredstva u iznosu od 108.000 KM koje ćemo upotrijebiti u navedene svrhe i u narednom periodu stvoriti preduslove za nastajanje i razvijanje poduzetničke zone, a to je mjesto gdje bi poduzetnici mogli ulagati u izgradnju objekata i pogona, naravno uz ulaganje općine kroz obezbjeđenje infrastrukture kao što je put, telefon, voda, struja itd. Planiramo realizirati i projekt uređenja gradskog groblja-mezarja na lokaciji Drmaljevo. Kao svaki civilizirani pored izgrađene sportske dvorane koja je opravdala svoju investiciju pružimo mogućnost jednom od naših najstarijih sportskih kolektiva da stekne uslove kako bi jednog dana i Velika Kladuša imala svog premijerligaša što ovaj grad i narod zaslužuju. Za to planiramo ući u rekonstrukciju i izgradnju navedenog stadiona da bi se ispunila davno zacrtana želja sportista Velike Kladuše. Vrijednost ovog projekta je 2.000.000 KM, a njegova realizacija će se odvijati u zavisnosti obezbjeđenja sredstava. Pomoć se očekuje od svih građana i dobronamjernih ljudi, kao i nadležnih viših nivoa vlasti. Ostao je u narednoj godini još projekt vodovoda i elektrifikacije Mjesne zajednice Bosanska Bojna s ciljem da stanovništvo na cjelokupnoj općini ima kvalitetno snabdijevanje s vodom i strujom, a naročito za povratničke dijelove općine gdje su povratnici građani srpske nacionalnosti. Vrijednost ovih projekata je oko 770.000 KM. ReprezenT: Kakvu saradnju ostvarujete sa nevladinim sektorom? Admil M.: Općina Velika Kladuša je svjesna značaja i uloge civilnog društva. Vođena međunarodnim standardima Općina je uspostavila općine realizirati četiri projekta u ukupnoj vrijednosti 115.244,20 KM. Posebno treba napomenuti da će se kroz dva projekta ostvariti dugoročna korist za grad Veliku Kladušu, a to se odnosi na uređenje zelenih površinaparka, to jest meeting pointa. Također, moram napomenuti da smo u sklopu prekogranične saradnje gradova i općina u slivu rijeke Gline aplicirali dva projekta prekogranične saradnje gdje je Velika Kladuša nosilac sa bosanske strane, a grad Glina sa hrvatske strane. Vrijednost ova dva projekta je 985.596,00 eura. Ovo je prvi puta da Općina Velika Kladuša aplicira na sredstva iz predpristupnih fondova. U narednom periodu, Općina će se nastojati osposobiti i pripremiti za mogućnosti povlačenja sredstava iz predpristupnih fondova kojih će biti sve više kako se BiH bude približavala Evropskoj uniji. Nastavak uspješne saradnje i ostvarenih realiziranih projekata sa stranim donatorima rezultirao je i novim podrškama našim projektima tako da kroz projekt GAP su podržani projekti u iznosu 125.000 KM i to Centar za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ i rekonstrukcija ulice Sulejmana Topića.

Mulalić u svom uredu kraj trofeja koje je dosad osvojilo grlo Princ Kladuški

uloženo preko 150.000 KM mada školstvo nije u našoj nadležnosti. Napravljeni su veliki iskoraci u očuvanju okoliša i čistoći grada, te stalnom unapređenju kulture rada i življenja po čemu je Velika Kladuša prepoznatljiva u Bosni i Hercegovini. ReprezenT: Kakvim se sportskim rezultatima možete pohvaliti u 2009. godini? Admil M.: Ove godine Nogometni klub „Krajišnik“ je ušao u Prvu ligu FBiH i nakon jesenjeg dijela

„Ilmijje“. Sa pravoslavnom kao i katoličkom zajednicom nastoje se maksimalno unaprijediti odnosi u interesu pripadnika svih vjerskih zajednica sa područja općine Velika Kladuša. Zajedno se obilježavaju svi značajniji datumi. ReprezenT: Koje značajnije projekte planirate u 2010. godini? Admil M.: Pored vrlo teške ekonomske situacije u 2010. godinu ulazimo sa nekoliko značajnih projekata. Prvo ću spomenuti projekt izgra-

Zbog značaja rezultata koje je Općina Velika Kladuša realizirala u 2009. godini i planira u narednoj, za slijedeću priliku planiramo realizirati drugi dio ovog intervjua u kojem smo dobili odgovore na uvijek aktuelna pitanja „Agrokomerca“, odnosa i saradnje sa dijasporom, mjesnim zajednicama, o obnovi i stanju u oblasti informiranja građana.

Sastanci se pokazali produktivnima KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA Mjesne zajednice Velika Kladuša
VELIKA KLADUŠA - Općinski načelnik Admil Mulalić u četvrtak je u svom kabinetu upriličio prijem za direktore televizija i radio stanica sa područja Unsko-sanskog kantona. Prijemu je prisustvovalo šest direktora elektronskih medijskih kuća i to direktorica Radio televizije USK-a Dika Bejdić, direktorica Radio televizije Cazin Emira Muhamedagić, direktorica Radija Bihać Mirela Poprženović, direktorica Radija Bosanska Krupa Senada Avdagić sa urednikom ovog radija Ademirom Mesićem, direktor Radija Ključ Ibrahim Zukanović, te domaćin, direktor Radija Velika Kladuša Mersad Sarajlija. Ovaj prijem je iskorišten za detaljnije upoznavanje općinskog načelnika sa problemima u radu ovih medijskih kuća. Inače, prije prijema u Općini, u prostorijama Radija Velika Kladuša održan je radni sastanak direktora ovih medijskih kuća sa prostora Unsko-sanskog kantona. Na sastanku se govorilo o aktuelnim pitanjima i problemima u financiranju te saradnjom sa Regulatornom agencijom za komunikacije BiH. Sljedeći susret zakazan je za januar iduće godine kojem bi domaćin trebao biti Radio Bosanska Krupa. Načelnik Mulalić je izrazio svoje zadovoljstvo ovim vidom saradnje medijskih kuća sa područja Unskosanskog kantona, te podsjetio da na ovakav način i općinski načelnici ostvaruju svoju saradnju. Mulalić je dodao da su se ovi sastanci dosad pokazali veoma produktivnim. E. Š.
VELIKA KLADUŠA - Mjesna zajednica Velika Kladuša u četvrtak je održala konstituirajuću sjednicu na kojoj je izabran zamjenik predsjednice Mjesne zajednice. Ovu funkciju obnašat će Senad Ponjević, koji je inače i vijećnik Općinskog vijeća Općine Velika Kladuša. Pored izbora zamjenika sjednica je iskorištena i razmjenu mišljenja i informacije o problemima u radu Mjesne zajednice. Prema riječima predsjednice Mjesne zajednice Izete Abdić utvrđeni su osnovni pravci djelovanja i rada novog Savjeta mjesne zajednice, te je istaknuto kako je trenutno najveći problem što Mjesna zajednica nema svoj adekvatan prostor. Prva radna sjednica Mjesne zajednice najavljena je za početak mjeseca januara, kada će otpočeti konkretne aktivnosti u radu novoizabranog rukovodstva najveće velikokladuške MjeSa konstituirajuće sjednice sne zajednice. S. M.

Općinski načelnik razgovarao sa direktorima kantonalnih elektronskih medija

28. decembar 2009.

23

ReprezenT

crna hronika

ReprezenT

Presuda Jasminu Miljkoviću iz Velike Kladuše za ubistvo Besima Okanovića

Dvadesetčetverogodišnjak „operirao“ po Vrnograču

BIHAĆ - Kantonalni sud u Bihaću u četvrtak je izrekao nepravomoćnu presudu od 18 godina zatvora Jasminu Miljkoviću iz Velike Kladuše. On je optužen za krivično djelo razbojništva i ubistva Besima Okanovića 14. jula ove godine u Polju kod Velike Kladuše. Tog dana, prema optužnici, Miljković je pola sata poslije ponoći s kapom s prorezom za oči nasilno ušao u kuću Šefike Okanović tražeći njenog sina Besima, koji u tom trenutku nije bio u kući.

Osuđen na 18 godina zatvora Otuđio motornu pilu, te posjedovao naoružanje
Otuđio je i plinski pištolj “valter” i 27 metaka, te od Šefike Okanović 55 maraka, zlatni i srebreni nakit, te dva mobitela. Nakon što je opet kaiševima zavezao Senadu Okanović, Miljković je u kući ostao do 3:10 sati kada se vratio Besim Okanović, kojem je potom ispred kuće nanio smrtonosne povrede. Sudsko vijeće je Miljkovića, na osnovu dokaza i iskaza svjedoka i sudskih vještaka, osudilo na kaznu zatvora od pet godina za krivično djelo razbojništva i 14 godina za krivično djelo ubiVELIKA KLADUŠA - Pripadnici policije Velike Kladuše, odjeljenje u Mjesnoj zajednici Vrnograč, na razgovor su pozvali dvadesetčetvorogodišnjaka iz Velike Kladuše, a zbog osnovne sumnje da je u noći između četvrtka na petak prošle sedmice izvršio provalu u garažu vlasništvo K.H. iz sela Grabovac, općina Velika Kladuša i tom prilikom otuđio motornu pilu marke „Husqvarna“. Nakon kriminalističke obrade Kantonalnom tužilaštvu podnesen je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu „teška krađa“, a uz dobrovoljni pristanak dvadesetčetvorogodišnjaka izvršen je pregled kuće u kojoj je nastanjen. Tom prilikom je pronađena puška M 48, kalibra 7,9mm, jedna vojnička bajoneta od automatske puške, jedan lovački nož dužine 30 cm i bejzbol palica dužine 44 cm. Navedeni predmeti su privremeno izuzeti, a podneseno je i izvješće o počinjenom krivičnom djelu „nedozvoljeno držanje oružja i municije“. R. K

OD EKSPLOZIJE PLINSKE BOCE lakše ozlijeđen stariji bračni par
BIHAĆ - U utorak u ranim jutarnjim satima telefonom se u dežurnu službu Policijske stanice Bihać obratio N.N. građanin koji je tom prigodom prijavio da je u privatnom stambenom objektu u ulici Skendera Kulenovića došlo do jake eksplozije. O događaju je upoznata patrola policije koji su izlaskom na lice mjesta i potvrdili tačnost dojave te konstatirali da je u porodičnoj kući, vlasništvo sedamdesettrogodišnjaka iz Bihaća, došlo do eksplozije na plinskim instalacijama. Ovom prilikom su vlasnik objekta i njegova šezdesettrogodišnja supruga zadobili povrede, te su vozilom hitne pomoći prevezeni u Kantonalnu bolnicu „Dr. Irfan Ljubijankić“. Tu im je pružena prva pomoć, a tom prilikom konstatirane su im lakše tjelesne povrede. Dežurni inspektor Odjeljenja kriminalističke policije Prve policijske uprave izvršio je uviđaj i konstatirao da je usljed nepažnje vlasnika došlo do eksplozije na plinskim instalacijama, prilikom koje je i na objektu pričinjena veća materijalna šteta. R. K.

Kuća ispred koje je počinjeno ubistvo

Potom je vezao Besimovu suprugu Senadu i majku Šefiku tražeći od njih da mu kažu gdje su novac i “roba”, misleći pritom na heroin. Odvezao je Senadu Okanović i pod prijetnjom oružjem tražio novac, na što mu je ona iz svog novčanika dala osam maraka i dvije dječije kasice u kojima se nalazilo 20 eura, 100 dolara i 119 maraka.

stva. Na kraju, Miljković je nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 18 godina. Optuženom je produžen pritvor koji može trajati do upućivanja na izdržavanje kazne, a zbog mogućnosti bijega ili prijetnji ubistvom svjedocima u ovom postupku. Rusmir K.

Zbog posjedovanja narkotika

Uhićen tridesetšestogodišnjak
CAZIN - U prošli ponedjeljak navečer oko 21:00 sat od strane inspektora Kriminalističke policije MUP-a USK-a na magistralnom putu M-4,2, mjestu Donja Lučka, izvršena je rutinska kontrola putničkog vozila marke Mercedes, registarskih oznaka 154-J-878. U vozilu su se nalazila dva lica, i to: S.Dž. (36) iz Bužima i 41-godišnjak iz Bihaća. Prilikom legitimacije lica, S.Dž. je službenicima policije predao jedan PVC paketić u kom se nalazio sadržaj suhe zeljaste biljke koji asocira na marihuanu. Nakon naknadno obavljenog detaljnog pregleda predmetnog vozila kod navedenog S.Dž. pronađena su i dva manja paketića uvijena u aluminijsku foliju u kojim se nalazio bijeli prah koji svojim izgledom asocira na opojnu drogu kokain. Tridesetšestogodišnji S.Dž. je lišen slobode i nad istim je zavedena kriminalistička obrada, a u cilju dokumentiranja kaznenog dijela „posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga“. R. K.

Bludne radnje nad četrnaestogodišnjakinjom
BUŽIM - U utorak navečer oko 19:00 sati u dežurnu službu Policijske postaje Bužim obratio se tridesetosmogodišnjak iz Bužima i prijavio da je u noći s 16 na 17 decembra oko 00:30 sati bez njegovog znanja i samovoljno od kuće otišla njegova maloljetna četrnaestogodišnja kćerka. Narednog dana kada se njegova kćerka vratila kući, izjavila je roditeljima da se tokom noći nalazila u kući kod A.T., starog 22 godine iz sela Vrhovska. Prema njenoj izjavi i opisanim događajima konstatirano je da postoje osnovi sumnje da je dvadesetdvogodišnji A.T na štetu četrnaestogodišnjakinje počinio krivično djelo „bludne radnje“, te je nad istim zavedena kriminalistička obrada. Istraga u ovom slučaju je nastavljena i narednih nekoliko dana. R. K.

Oglušio se o policijski znak za zaustavljanje

Senad Mustedanagić, pedofil iz Cazina

Vozio s lažnim tablicama
.SANSKI MOST - U utorak u kasnim poslijepodnevnim satima policijska patrola je na magistralnom putu M-15, na raskrsnici naselja Muhići pokušala zaustaviti saobraćajno vozilo marke „VW Golf A3“. Tom prilikom vozač se oglušio o dati znak za zaustavljanje, te se velikom brzinom vozilom udaljio s lica mjesta. Druga policijska patrola je nakon kraćeg vremena u ulici Alagića Sokak stopirala i zaustavila navedeno vozilo, te prilikom pregleda vozila utvrdila da je sa vozilom upravljao dvadesetdvogodišnjak iz Sanskog Mosta, te da su na navedenom vozilu postavljene ručno izrađene lažne registarske tablice. Daljom provjerom vozila utvrđeno je da navedeno vozilo uopće nije registrirano u BiH, a u vozilu je pronađena švicarska saobraćajna dozvola koja po upisanom broju šasije odgovara navedenom vozilu. Dvadesetdvogodišnjak je odmah lišen slobode, te je nad istim po nalogu dežurnog tužioca zavedena kriminalistička obrada zbog sumnje da je počinio krivično djelo „krivotvorenje isprave“. R. K.

Napastvovao 12-godišnjeg dječaka u Zagrebu
ZAGREB - Pedofil Senad Mustedanagić (38) koji je iz Cazina pobjegao u Hrvatsku kako bi izbjegao suđenje zbog silovanja 14-godišnjeg dječaka, napastovao je i 12-godišnjeg dječaka u Zagrebu - javljaju hrvatski mediji. Mustedanagića su, ne znajući da je u bjekstvu, zaposlili u ljetnoj školi Bilijarskog sportskog kluba Zagreb koju pohađaju školska djeca. Pedofil je to iskoristio i u ponedjeljak ujutro namamio dječaka u klub, u kojem su u to doba bili sami. Mustedanagić je dječaku rekao da se skine u gaćice i legne u krevet, objašnjavajući mu kako sa svakim polaznikom škole radi drugačije posebne testove. Zatim je bludničio nad dječakom, ali ga, kako navode hrvatski mediji, nije silovao. Dječak je po povratku kući sve ispričao roditeljima koji su pozvali policiju, a pedofil je izveden pred istražnog sudiju Županijskog suda u Zagrebu. Esad Š.

Prijavom supruga policiji
SPASILA GA SAMOUBISTVA
SANSKI MOST - U pretprošlu nedjelju na večer oko 22:00 sata u Policijsku stanicu u Sanskom Mostu obratila se tridesetčetvoregodišnjakinja i prijavila svog pijanog supruga. Naime, njen tridesetosmogodišnji suprug u njihovom stanu u ulici Prijedorska, pucao je iz kratke puške ručne izrade, te da tom prilikom izjavio da će izvršiti samoubistvo. Po zaprimljenoj prijavi odmah na lice mjesta izašla je policijska patrola gdje su u stanu zatekli tridesetosmogodišnjaka u vidno alkoholiziranom stanju, kojeg su potom su lišili slobode. Detaljnim pregledom stana pronašli su i kratku pušku ručne izrade call. 7,9 mm, koja je tom prilikom i oduzeta. Djelo je okvalificirano kao krivično djelo „izazivanje opće opasnosti“ i krivično djelo „nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija“. R. K.

Županijski sud u Zagrebu

24

28. decembar 2009.

ReprezenT

sport

ReprezenT

Haris Seferović, strijelac jedinog gola u finalu Svjetskog nogometnog prvenstva do 17 godina

Želja mi je zaigrati u dresu

REPREZENTACIJE BIH
SANSKI MOST - Nogometna reprezentacija Švicarske u novembru je osvojila prvo mjesto na Svjetskom U-17 prvenstvu nakon što je u finalnom susretu u Abuji pred 60.000 gledatelja pobijedila domaćina Nigeriju 1:0. Zanimljivo je da je ključni igrač reprezentacije Švicarske bio mladi Bosanac Haris Seferović, porijeklom iz Hrustova, općina Sanski Most. Ekipa ReprezenTa boravila je u ovome mjestu, gdje smo u porodičnoj kući porodice Seferović uz Harisa zatekli i roditelje majku Šefiku, oca Hamzu i mlađeg brata Adisa. Iako je porodica Seferović stigla noć prije naše posjete, nisu pokazali umor i srdačno su nas primili u svome domu. Otac mlade nogometne zvijezde, Hamza Seferović, kaže kako poslije svega njegov sin nastoji ostati čvrsto na zemlji jer je pred Harisom težak i mukotrpan rad. - Poslije svjetskog prvenstva u Nigeriji pojavilo se mnoštvo ljudi koji se interesuju za Harisa, javili su se brojni menadžeri i ponudili svoje usluge. Za Harisa je najvažnije da nastavi dalje raditi i napredovati, kaže Hamza Seferović. Pogodak odluke u pomenutoj historijskoj utakmici, finalu Svjetskog nogometnog prvenstva do 17 godina, koju je gledalo milion i 300 hiljada Švicaraca, a direktno prenosilo oko 120 zemalja iz cijelog svijeta postigao je upravo Haris Seferović u 63. minuti. Ovaj 17-godišnji mladić poklonio je svojoj trenutnoj domovini pogodak vrijedan historijskog naslova svjetskog nogometnog prvaka u uzrastu do 17 godina i u posljednjih mjesec dana on je junak Švicarske. Naime, Švicarcima je to prvi naslov ne samo u ovom uzrastu, nego uopće u svim nogometnim kategorijama. - Šta da vam kažem, osjećaj je bio neponovljiv, teško je to opisati. Mnogi me pitaju da li mi je želja da igram za selekciju svoje domovine Bosne i Hercegovine. Naravno da jeste i nadam se da ću zaigrati u dresu s državnim grbom, kaže Haris. Nakon sjajnih nastupa ovih igrača u dresu kadetske selekcije Švicarske, nema sumnje da će na njegovu adresu uskoro stići pozivi juniorske i mlade reprezentacije Švicarske, ali se nadamo da će ljudi u NS BiH ovaj put reagovati pravovremeno te da se neće ponoviti slučajevi Zlatana Ibrahimovića, Samira Handanovića i drugih, sada vrhunskih igrača, bez kojih je ostala naša nogometna selekcija. Želja nam je da za nekoliko godina vidimo Harisa Seferovića kako predvodi napad reprezentacije BiH. Zlatan ČEKIĆ

Haris Seferović ispred svoje kuće u Hrustovu

Uručene Šest medalja sa zahvalnice sponzorima i
VELIKA KLADUŠA - Pretprošle subote u Zagrebu, Republika Hrvatska, održan je turnir u karateu pod nazivom 13. Božićni kup u organizaciji Hrvatskog karate saveza. Na ovom takmičenju učestvovalo je 640 takmičara iz 82 karate kluba iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Hrvatske. Na ovom renomiranom karate turniru svoje umijeće pokazale su i četiri takmičarke Karate kluba „Saniteks“ iz Velike Kladuše, koje su u najboljem svjetlu predstavile Veliku Kladušu i Unsko-sanski kanton, te u svoj grad donijele šest medalja, dvije zlatne, jednu srebrenu i tri bronzane medalje. Ema Nadarević osvojila je jednu zlatnu i dvije bronzane medalje, Selma Smlatić jednu zlatnu i jednu bronzanu medalju, dok je Belma Smlatić osvojila jednu srebrenu medalju. Ovo je ujedno bilo posljednje takmičenje u ovoj 2009. kalendarskoj godini na kojem su učešće uzeli članovi Karate kluba „Saniteks“. U novu 2010. godinu Karate klub „Saniteks“ će ući sa novom sekcijom u klubu, onom za veterane od 35 godina i više. Hasan M. VELIKA KLADUŠA - Pretprošle subote u Gradskoj sportkoj dvorani održano je donatorsko veče Ženskog odbojkaškog kluba „Velika Kladuša“. Povod ovog okupljanja bila je želja igrača i uprave ŽOK „Velika Kladuša“ da se zahvale svima onima koji su na bilo koji način pomogli da u ovom gradu dođe do osnivanja, a potom i donator za prošlu sezonu. Glavni razlog uspješnog rada kluba, kako se moglo čuti na donatorskoj večeri, leži u predanom radu ljudi koji su uz ŽOK „Velika Kladuša“ od samog početka. Tu su istaknuti načelnik općine Admil Mulalić, prvi predsjednik kluba Husein Hadžić, potom sekretar kluba Senad Okanović, u Drugoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine, kao i u Kantonalnoj ligi za mlađe kategorije. U ovih pet i pol godina rada odbojkašice Velike Kladuše odigrale su preko 60 federalnih i isto toliko kantonalnih prvenstvenih utakmica, te učestvovale na 20 kup utakmica. Najbolji rezultat klub je ostvario 2007. godine kada su odboj-

Članovi Karate kluba „Saniteks“ nastupili na turniru u Zagrebu

Donatorsko veče Ženskog odbojkaškog kluba „Velika Kladuša“

Božićnog kupa DONATORIMA KLUBA

Dobitnice šest medalja iz Karate kluba “Saniteks” Velika Kladuša

opstanka ovog uspješnog sportskog kolektiva. Na donatorskoj večeri uručene su zahvalnice sponzorima i donatorima koji su dosad nesebično pomagali ovaj sportski kolektiv. Od sponzora izdvajaju se firme „Limotehna“ i „Sestre“, koje su dosad klubu donirale preko 5.000 KM, te firma „Refix“ koja je sa 1.500 KM najuspješniji

sadašnji predsjednik Almir Pajazetović, predsjednik Općinskog sportskog saveza prof. Sulejman Behrić, te treneri u klubu Ćazim Hadžić, Snježana Ćejvanović, Melita Džanić, Elvis Bajraktarević i Alija Mešanović. Ženski odbojkaški klub „Velika Kladuša“ osnovan je 28. maja 2004. godine i od tada se uspješno takmiči

kašice Velike Kladuše u kupu Federacije Bosne i Hercegovine, održanom u Tuzli, osvojile četvrto mjesto. ŽOK „Velika Kladuša“ trenutno se nalazi na drugom mjestu u Drugoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine grupa Zapad čije se prvenstvo nastavlja u februaru mjesecu naredne godine. Hasan MUJAKIĆ

28. decembar 2009.

25

ReprezenT

marketing

ReprezenT

OBJAVLJUJE PRODAJU NEKRETNINE PUTEM PRIKUPLJANJA PISMENIH PONUDA

Redni broj

Naziv nekretnine Stambeni objekat katnosti / sa netto površinama / : -suteren površine 39,86 m², -prizemlje površine 97,06 m², -potkrovlje površine 93,12 m², ukupno 230,03 m², -dvorištem površine 401 m², (ukupna površina parcele 502 m²)

Mjesto Velika Kladuša

Adresa Urga bb

ZK podatak k.č. 121/15 ZK ul. 581 KO V. Kladuša odn. k.č. 544/2 PL br. 206/2 ( n.p.)

1

1. Rok za prikupljanje ponuda je 10 dana od dana objavljivanja oglasa 2. Ponude dostaviti u pismenom obliku na UniCredit Bank dd, Upravljanje lošim potraživanjima, Zelenih beretki 24/4, 71000 Sarajevo, s napomenom: Ponuda, ne otvarati ! 3. Ponuda treba sadržavati : - naziv društva za pravna lica i ID broj, odnosno ime i prezime, JMBG za fizička lica, te adresu sjedišta/prebivališta - ovlaštenu osobu za kontakt, broj telefona - ponuđenu cijenu, način i rok plaćanja Zainteresirani se mogu obratiti na: UniCredit Bank dd, Upravljanje lošim potraživanjima Sarajevo, tel. 033 / 253 - 720

KIB Banka, Velika Kladuša 1980011010027330 Hypo Alpe Adria Bank, Bihać 3060610000472863 ID broj: 4263498340003, PDV broj:263498340003

Razmišljate o kvalitetnom rješenju stambenog pitanja? Mi nudimo jedno od vrhunskih rješenja. Kako? Dođite 30.12.2009. godine od 10:00 h - 15:00 h na

DAN OTVORENIH VRATA
u našem novoizgrađenom objektu u Velikoj Kladuši. Šta vas čeka? - Mogućnost obilaska stanova i stvaranje sopstvenih slika - Mogućnost razgovora sa nekim od stanara o njihovom iskustvu stanovanja - Mogućnost dogovora o kupovini gotovog ili stana u izgradnji - Mogućnost ostvarenja prava na nevjerovatan popust koji važi samo za taj dan.

Dođite

ARNO retvorimo u STV p

e SNO no, vaše stamben da, zajed

VE

ST!!!

26

28. decembar 2009.

ReprezenT

in memoriam/oglasi
Tužno sjećanje
Dana 2. januara 2010. godine navršit će se dvije godine od smrti naše drage

ReprezenT
Tužno sjećanje
Dana 30. decembra ove godine navršava se 16 godina od kako nije sa nama naš dragi

ZEHIDA
(rođ. Sadiković)
Draga majko, vrijeme nezaustavljivo prolazi, ali nikada neće proći dobrota i dostojanstvo koje je iza tebe ostalo.

MAŠINOVIĆ

Tvoji: suprug Sulejman, kćeri Hasnija, Vesna, Fatima, Esma i Azra, zetovi: Husein-Huse, Mesud, Ilber, Ermin-Cuba, unučad Alma, Adna, Azra, Haris, Selma, Ariana, Hana, Emina i Emil.

Tužno sjećanje
Dana 29. decembra 2009. godine navršavaju se dvije godine od preseljenja na ahiret našeg dragog i nikada zaboravljenog

MUNJAKOVIĆ (Alage) OMER
Bolna je svaka pomisao na Tvoju odsutnost, ali ljubav koju si nam nesebično pružio nosimo kao najdraži dar vremena koje smo živjeli skupa. Nijedna riječ nije dovoljno snažna da izrazi našu preveliku bol i prazninu koja je ostala iza Tebe. S ljubavlju i poštovanjem, vječno ožalošćeni: Tvoji najmiliji
Prodajem poslovno-stambeni objekt u strogom centru Velike Kladuše, ulica Milana Pilipovića br. 7, Velika Kladuša (preko puta Poreske uprave). U sklopu objekta nalaze se: poslovni prostor veličine 150 m² (roh-bau), poslovni prostor veličine 50 m² (useljiv), stan veličine 100 m² (roh-bau) i stan od 120 m² (useljiv). Informacije na telefon 061-767-547.
Prodajem stan u stambenoj zgradi Joše, stan je renoviran i namješten sa površinom od 61 m². Izdajem novoopremljeni Može i zamjena za uži centar grada. Cijena po dogovoru. Info: 001-315-601-1228 ili E-mail: frizerski salon spreman za liratrademuzik@road.runner.com upotrebu, lociran u ulici Đure Pucara Starog - na novoj zaobilaznici u Velikoj Tužno sjećanje Kladuši. Kontakt: 00 385 98 945 8036. Dana 25. decembra 2009. godine navršilo se punih 15 godina
od kako nas je zauvijek napustio naš dragi

HADŽIĆ (Hasana) ŠEHRIZAD - ŠIŠKO
U našim srcima ostaješ vječno voljen, poštovan i nikad zaboravljen. Neka Ti dragi Allah dž. š. podari lijepi dženet i vječni rahmet. Tvoji: brat Husein-Huse, Vesna i Azra, brat ŠerifŠere sa porodicom, brat Aziz sa porodicom i sestre Šehiza i Lutfija sa porodicama.

In memoriam
Velikom čovjeku, najboljem tati i nenadmašnom novinaru

IBRAHIM (HUSEINA) SKENDEROVIĆ
iz Bosanske Krupe
(2008. - 2009.)
„Na ovu zemlju sam svratio da ti namignem malo, da za mnom ostane nešto kao lepršav trag i zato ne budi tužan“. Na tragu Tvoje riječi, Tvoga glasa, djela, mi Tvoji drugovi iz novinarskog svijeta i godinu poslije, živimo kao da si tu. Nepreboljena su sjećanja u dušama tvojih Krupljana koji te vole, poštuju i uče iz onog što si ostavio iza sebe.

FIKRET (Džemal) KOVAČEVIĆ
(1962. - 1994.)
Prošlo je petnaest godina, a kao da je bilo juče. Tvoj odlazak ostavio je duboku bol u našim srcima, a posebno u srcima Tvojih sinova Adnana i Fikreta koji su bili središte Tvoga života. Nikada godine koje su prolazile neće izbrisati tugu, bol i sjećanje na Tebe. Tvoji najdraži: mati Asima, supruga Senada, sinovi; Fikret i Adnan, snaha Azra i unuka Hana

Prodajem termoakomulacionu peć i peć Kreka Wesso, te zamrzivač. Velika Kladuša, kontakt telefon: 037-770-675. Prodaje se 15 dunuma livade u Šumatcu blizu džamije uz asfaltnu cestu. Tel. 037-222-820.

Veliki Ti rahmet i lagana zemlja, bosanska i krupska. Zauvijek tvoji: Senada, Ademir, Dado, Fudo, Dekan, Renata, Emir, Reno, Sudo, Samir i Dževada

Kupon za male oglase
Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštom ili dostavite lično na adresu:

ZA BROJ 181

Tužno sjećanje
Dana 31. decembra 2009. godine navršit će se pune četiri godine od smrti naše drage

Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Do 15 riječi

Tekst oglasa:

(popuniti čitko štampanim slovima)

FATIME ŠABIĆ - GOSPE
1938. - 2005.
Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo sjećanje na Tebe i Tvoju dobrotu. Hvala Ti za sve što si učinila za nas. Neka Ti je vječni rahmet i da ti Allah dž.š. podari lijepi džennet. Tvoji najmiliji: suprug Šaban, sinovi, kćeri, unučad te snahe i zetovi.

28. decembar 2009.

27

ReprezenT
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Unsko-sanski kanton OPĆINA VELIKA KLADUŠA Općinsko vijeće - Komisija za odlikovanja i druga javna priznanja Broj: 01-05-313/09 Velika Kladuša, 24.12.2009. godine

sport/marketing

ReprezenT

NEDIM DURIĆ: Nova nada bh. nogometa

Nogometni dragulj iz Cazina
CAZIN - Nogometnim talentom i odličnom igrom šesnaestogodišnji Cazinjanin Nedim Durić u posljednje vrijeme sve više skreće pažnju nogometnih trenera i menadžera. Tako nije slučajno da je njegove nogometne sklonosti još prije tri godine prepoznao Ibrahim Muharemović, profesionalni trener iz susjedne Hrvatske, koji već nekoliko mjeseci radi na njegovoj fizičkoj spremi i režimu ishrane. -Nedim je nogometni dragulj kojeg treba postepeno obrađivati, a i sam pokazuje veliki interes i upornost. Mislim da ima sve predispozicije kojima se postaje vrstan nogometaš, napominje trener Muharemović dodajući da je ovaj cazinski gimnazijalac pokazao zavidne rezultate na testovima motoričkih sposobnosti, odličnu tehniku nogu, kao i izuzetnu nogometnu inteligenciju. Prateći ligaška takmičenja u našoj zemlji trener Muharemović ovog Cazinjanina svrstava u vrh veznih i polušpic igrača omladinskih bh. selekcija, istaknuvši ovom prilikom, doprinos ovog mladog sportiste kadetskoj kantonalnoj reprezentaciji nakon kojeg je dobio
Nedim Durić: „Dat ću sve od sebe“!

Na osnovu člana 17. stav 1. Odluke o javnim priznanjima Općine Velika Kladuša («Službeni glasnik Općine Velika Kladuša», broj: 5/07), Komisija za odlikovanja i druga javna priznanja Općinskog vijeća Općine Velika Kladuša, povodom 23. februara, Dana Općine, raspisuje

JAVNO OBAVJEŠTENJE
za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Općine Velika Kladuša u 2010. godini
-POČASNI GRAĐANIN OPĆINE VELIKA KLADUŠA, (dodjeljuje se isključivo licima koja nemaju prebivalište na području Općine Velika Kladuša), -FEBRUARSKA NAGRADA OPĆINE VELIKA KLADUŠA, (dodjeljuje se isključivo fizičkim licima), -PLAKETA OPĆINE VELIKA KLADUŠA, (dodjeljuje se pravnim i fizičkim licima) i -ZAHVALNICA OPĆINE VELIKA KLADUŠA, (dodjeljuje se pravnim i fizičkim licima) 1. KRITERIJI ZA DODJELU JAVNIH PRIZANJA a) za fizičke osobe -da se radi o istaknutim pojedincima koji su svojim kontinuiranim i izuzetno značajnim naučnim, kulturno-umjetničkim, pedagoškim, sportskim, humanitarnim, privrednim ili drugim javnim radom dali trajan doprinos u razvoju Općine Velika Kladuša i ostvarili izuzetne rezultate i trajne vrijednosti na unapređenju stanja i razvoja pojedine oblasti, te dali doprinos afirmaciji i jačanju ugleda Općine na području Kantona, FBiH i države BiH, odnosno za doprinos općem napretku i miru u zemlji i svijetu, -da se radi o pojedincima koji u svojoj radnoj i životnoj sredini uživaju ugled dobrog komšije, primjerenog djelatnika i stručnjaka, te poštenog i vrijednog čovjeka. b) za pravne osobe -da su u periodu koji prethodi dodjeli priznanja ostvarile izuzetne poslovne i druge rezultate i trajne vrijednosti u ukupnom privrednom, kulturnom, naučnom, sportskom, obrazovnom i društvenom razvitku Općine Velika Kladuša i na taj način dale konkretan doprinos sveopćem afirmiranju i ugledu Općine. 2. NAČIN PREDLAGANJA I SASTAVNI DIJELOVI OBRAZLOŽENJA ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA -Pravo na podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Općine Velika Kladuša imaju: vijećnici Općinskog vijeća, građani, državni organi, mjesne zajednice i druge institucije, javne ustanove, javna i druga preduzeća, udruženja građana, političke stranke i druga fizička i pravna lica. -Prijedlog za dodjelu javnog priznanja Općine Velika Kladuša podnosi se Komisiji za odlikovanja i druga javna priznanja Općine Velika Kladuša. -Prijedlog mora biti pismeno obrazložen i treba sadržavati potrebnu dokumentaciju. -U ime pravnih lica i organizacija prijedlog podnosi najviši organ upravljanja, odnosno najviši organ predlagača. -Prijedlog za dodjelu javnih priznanja, pojedincu (fizičkom licu) obavezno sadrži: Osobne podatke (ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, adresu prebivališta i radnog mjesta, mjesto i datum rođenja, najvišu završenu školsku spremu i zvanje, te puni naziv radnog mjesta i poslodavca), kratku biografiju, detaljan opis ukupnog djelovanja i dostignuća u oblastima zbog kojih se predlaže, popis odgovornih dužnosti sa naznakom mandata koje je kandidat obnašao ili obnaša, popis i godine dodjeljivanja drugih javnih priznanja i nagrada koje je kandidat ranije dobio uz pregledno navedene razloge podnošenja prijedloga. Obrazloženju prijedloga obavezno se prilaže i eventualni popis naučnih, stručnih ili drugih radova sa kopijom naslovne stranice rada i potvrde o autorstvu, odnosno kopije odluka o dodjeli ranije dobivenih javnih priznanja i nagrada. -Prijedlog za dodjelu javnih priznanja pravnim licima obavezno sadrži: Podatke o predloženom pravnom licu (naziv, registarski broj, adresu, datum osnivanja, djelatnost, osobe ovlaštene za zastupanje, broj članova, odnosno broj zaposlenih), prikaz razvoja, ukupnog djelovanja, rada i dostignuća pravnog lica, iscrpan opis dostignuća zbog kojih se pravno lice predlaže sa njihovom ocjenom, te popis i godine dodjeljivanja javnih priznanja i nagrada koje je pravno lice primilo u ranijem periodu. Obrazloženju se prilaže kopija odluka o dodjeli javnih priznanja i nagrada iz ranijeg perioda. Za javna priznanja ne mogu se predlagati dužnosnici Općine Velika Kladuša za vrijeme trajanja mandata na koji su izabrani. 3. ROK ZA PODNOŠENJE I NAČIN DOSTAVLJANJA PISMENIH PRIJEDLOGA -Pismeni prijedlozi se podnose od dana objavljivanja javnog obavještenja, pa zaključno sa 28. 01. 2010. godine, -prijedlozi se dostavljaju putem prijemne kancelarije Općine Velika Kladuša sa naznakom za “Komisiju za odlikovanja i druga javna priznanja”. PREDSJEDNIK KOMISIJE ZA ODLIKOVANJA I DRUGA JAVNA PRIZNANJA Hašija Muhamedagić

Muharemović i Durić: Osim profesionalnih gaje i prijateljske odnose

poziv da brani boje pionirske reprezentacije BiH. -Mislim da će Nedim u skorijoj budućnosti uz profesionalan rad i ozbiljnost izgraditi odličnu nogometnu karijeru, ističe Nedimov trener sugerirajući selektorima mladih reprezentacija da pohode ove prostore jer na njima, kako kaže, sigurno ima još talentiranih omladinaca željnih nogometa. -Volim nogomet i u njemu uživam. Treninzi su naporni, ali mi trener pomaže i ovom prilikom mu se zahvaljujem. Volio bih biti poput velikih igrača i kada je nogomet u pitanju ništa mi nije teško. Dat ću sve od sebe kako bih uspio, ističe ovaj mladi nogometaš, koji će, ako je suditi po već afirmiranim sportašima koje je iznjedrio Cazin, zasigurno naći svoje mjesto pod reprezentativnim bh. nebom. Esad ŠABANAGIĆ

Održan sudijski ispit za nosioce crnog pojasa
BUŽIM - U Bužimu su punoljetni nosioci crnog pojasa u taekwondou polagali sudijske ispite. Sudijski ispit polagali su Haris Alešević i Sanel Aldžić, koji imaju crni pojas prvi dan, kao i Samir Dizdarević, koji ima crni pojas drugi dan, te Enisa Šahinović prvi dan. Svi oni polagali su za sudije C klase i mogu suditi na svim državnim i internacionalnim takmičenjima u taekwondou u formama i borbama. Sudijski ispit polagali su kod Ismeta Ičanovića iz Taekwondo kluba „Škorpijon“ iz Lubljane, a koji ima položen sudijski ispit A klase i nosioc je crnog pojasa peti dan. Trener Taekwondo kluba „Asim Bajrektarević-Hamza“, Halid Bajrektarević nije krio zadovoljstvo što su njegovi članovi kluba položili sudijski ispit, ističući da ima još onih koji su nosioci crnog pojasa i mogu polagati za sudije, ali još uvijek su maloljetni pa će morati sačekati još koju godinu. Bajraktarević je dodao da je veoma dobro stvar za bužimski taekwondo da ima sudije za buduća takmičenja. Nedžib V.

Neki dan je u „LIBER“ stiglo požutjelo pismo. Sa „VRAPCOM“ se sedamdeset godina družili nismo. Hoćemo da pričamo o godinama davnim, Kladušanima starim i slavnim. „VRABAC“ Udruženju „LIBER“ poručio: „Hvala svima koji se sjetiste mene, U Kladuši mi ostale drage uspomene. Raduje me što sam opet s vama. Nek se pjeva, nek se pjesma sluša, U njima će ostat opjevana Kladuša.“

Udruženje za promicanje knjige „LIBER“ i JU Centar za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“ Velika Kladuša

OBAVJEŠTAVA
Svoje članove i građane da organiziramo Književnu Novu godinu posvećenu ovaj put jubilarnoj 70-oj godišnjici nastanka Sportsko-kulturnog društva „MLADOST“ i novogodišnjeg šaljivog spjeva „VRABAC“. Ovo književno veče održat će se dana 29. decembra 2009. godine, u Kino-Sali Centra, sa početkom u 19:00 sati. Publika će moći uživati u prezentaciji zabavnih pripjeva iz šaljivog novogodišnjeg spjeva „VRABAC“ (od 1939. do 1949. godine) o Velikoj Kladuši i njenim mještanima. Prezentaciju će vršiti članovi Udruženja „LIBER“ i Gradskog ženskog hora KUD-a „Tono Hrovat“.

28

28. decembar 2009.

ReprezenT

Kladuško veče, Chicago 2009.

ReprezenT

Raith 2009 No:180
goste zabavljao

20 rez 09 en t

r ep

inicijator zabave

energija

neška cerić

jak otrov (as)

prost broj

američki bizon slovo s kvačicom

B

na ovu stranu, ovamo

rijeka u burmi

ćamil majetić

scenu uredio

proizvođači svilene tkanine mali sat, satić

S

ontario centres of excellence

prvo slovo

gost,fudbaler veleža radijum

D

otočje u polineziji grčko slovo kolutićavac luxemburg gost,vicekonzul bih u chicagu mesna prerađevina glavni grad italije mala pisaljka pozadi,iza učesnici sinjske alke omotač, zavoj pokojni hr.dirigent krsto jadransko ostrvo rajko ivandić finski pisac eino ćipiko ivo ući unutra esad (kr) iskusan, istreniran vođa crvenih kmera u kambodži, pol ludolfov broj vrsta žitarice veći dio cjeline državna blagajna (fr) postidjeti pokazna zamjenica ovog ljeta internetska trgovačka tvrtka(peking)
do 2004 dio cnet networks

najpopularnije hlače plesna grupa lokice stefanović bijelo meso bez kosti(mn) naziv zabave pubertetska bubuljica, čiba američka savezna država art education victoria oliver erdodi

azra bajrić ikavsko narječje rumunija muslimansko muško ime od milja, husein

jedinica električnog otpora

sarajevsko groblje

rijeka u venecueli

ispuštati dim

(1888-1965)
onomatopeja krckanja volt tvornica bojica iz celja sijalica za maglu na automobilu magnezijum ranar ratni vojni invalidi

antun nalis

nekvalifikovan

ugljenik nahranjen bjesomučan, lud(eng) jedna šahovska završnica

litar strana negacija

glumica derek

film koste gavrasa

zeleno mjesto s vodom u pustinji božo vidmar
središnji dio automatiziranog informacijskog sistema

tajland policijski pretres i sl.

osman ikotić maida orlandov

prijedlog ivo tijardović italija rimski:1

K
čađ,gar vulkan iznad napulja rizma vrsta biljke, rmanac prastanovnice novog zelanda dječje vozilo, dvotočkaš čuveni dadaist jean ulica u maleziji, melaca evropska rijeka umjetnost čedo vrapčić tona italijanski gramatički član upotrebljiv, podatan pritoka une uranijum nermina ćurtović agim od milja narodni heroj butorac italija sportsko takmičenje nizozemski političar willem”wim” ipe ivandić igor galo
pružni sistem induktivne veze za automatitaciju željeznica tanko slovo

mlado ptice

(pjes)

ličinka

M
(lat)

vermont public radio temperatura

švedska

jedna muzička povisilica

united kingdom alliance junak dž. londona, martin austrija unutra istorijsko mjesto u maloj aziji

(2.s.r.)

hajam temperamentan, prijek

20 rez 09 en t

jezero na kojem leži chicago

r ep

osovina, aksa

28. decembar 2009.

29

ReprezenT

horoskop

ReprezenT

SEDMIČNI HOROSKOP (28.12.09 - 03.01.2010.)
Ovan
Samouvjereno branite svoje poslovne interese i aktivno učestvujete u različitim pregovorima, pri tome se ne obazirete mnogo za nečije komentare. Situacije koje nisu po Vašoj mjeri ili ukusu, odbijate da čujete i ne dozvoljavate da neko mijenja Vašu poslovnu strategiju i stil rada. Orijentisani ste prema velikim idejama, ali i sa realnim mogućnostima za uspjeh. U ljubavnom odnosu ne pričate previše, jer Vaši postupci dovoljno govore o Vašim namjerama ili osjećanjima koja Vas ispunjavaju. Nečije prisustvo i nježni “dodir ljubavi”, djeluje vrlo inspirativno i navodi Vas na plemenito ponašanje. Zračite pozitivnom energijom i emotivnim zanosom. Savjesno ispunjavate svoj dio obaveza ili zvanične dogovore, ali postoje saradnici koji imaju drugačija mjerila vrijednosti i često mijenjaju svoju strategiju ponašanja. Nema razloga da neko utiče na Vašu profesionalnu nesigurnost. Budite promišljeniji u vezi finansijskih transakcija, nemojte dozvoliti da neko odlučuje u Vaše ime o zajedničkim ciljevima. U ljubavnom odnosu imate raznovrsnije potrebe, nego što partner naslućuje ili prepoznaje na osnovu Vašeg ponašanja. Preplavljuje Vas romantično raspoloženje i priželjkujete idiličnu vezu, potrebno je da osjetite zajednički vrhunac. Djelujete zanosno, nemojte odustajati od svojih emotivnih namjera.

ZANIMLJIVOSTI
Rusi planiraju na Mars poslati majmuna
Prvi Zemljanin na Crvenom planetu mogao bi postati jedan majmun. Rusi su ponovo odlučili povesti u svemirskoj utrci, pa se intenzivno pripremaju za put na Mars. Iako će na njega paziti robot koji će s njim ići na putovanje, ove najave izazvale su oštre reakcije boraca za prava životinja. Rusi su prvi uspjeli poslati majmuna u orbitu 1983. godine. ''Imamo plan vratiti se u svemir'', kaže Zurab Mikvabia, direktor Instituta za eksperimentalnu patologiju i terapiju u Gruziji koji je pripremao majmune za svemirsku misiju 80-ih. Institut je u pregovorima s Ruskom kozmonautskom akademijom oko pripreme majmuna za simuliranje misije na Marsu, koja bi mogla biti temelj za slanje majmuna na Crveni planet. Ova inicijativa nadograđuje se na rusko-evropski projekt Mars-500 u sklopu kojeg je šest dobrovoljaca provelo 120 dana u kapsuli u kojoj su simulirani uvjeti s misije na Mars. ''Ranije nam je bio plan poslati ljude na Mars, no s obzirom na dužinu puta i na svemirska zračenja za koja nemamo adekvatnu zaštitu za tako dug put, rasprave su se fokusirale na mogućnost slanja majmuna umjesto čovjeka'', kaže Mikvabia Evropska svemirska agencija procijenila je da bi putovanje iznosilo 520 dana. Ako Rusi nastave s ovim planom majmuni će se za put pripremati u Gruziji. Robot će se brinuti za majmuna na putu, pa je cilj naučnika da nauče majmuna da surađuje s robotom.

Bik

Blizanci

Neko kritikuje Vaše ideje ili ponašanje prema saradnicima, ali Vi se oglušujete o prateće komentare. Stalo Vam je da ostvarite uspješne rezultate i da poboljšate svoju finansijsku poziciju. Vješto pronalazite zaobilazna rješenja i ne pristajete na ultimativne ponude. Umijete da nametnete svoje profesionalne ciljeve i visoke kriterije. U ljubavnom životu mislite da su svi problemi ostali iza Vas. Ipak, neko može da Vas iznenadi na neugodan način. Nema razloga da preuveličavate svoju ulogu ili emotivne potrebe pred voljenom osobom. Ukoliko ste mladi ili slobodni, previše očekujete od jednog susreta koji neće u potpunosti ispuniti Vaša očekivanja. Stalo Vam je da osmislite dobru poslovnu strategiju, stoga budite dovoljno promišljeni u procjeni pravih vrijednosti. Neko pažljivo analizira Vaše ponašanje ili u izjave koje dajete. Izbjegavajte javnu raspravu sa saradnicima koji koriste drugačije poslovne kriterije. Postoje ciljevi koje možete da ostvarite na neki zaobilazan način. U ljubavnom životu, očekuje Vas pozitivan obrt. Ipak, svoje intimno raspoloženje zadržite za krug bliskih prijatelja. Neophodna Vam je emotivna diskrecija, naročito kada se nalazite pred radoznalim pogledima ili u nepoznatom društvu. U skladu sa svojim namjerama, nemojte pričati više nego što je potrebno. U skladu sa svojim provjerenim afinitetima birate posao za koji Vam se čini da ima najviše izgleda za uspjeh i širu afirmaciju. Potrebno je da osmislite dobar plan i da preduhitrite određene saradnike. Pravilna informisanost i dobra poslovna organizacija vodi ka uspjehu, važno je da efikasno ostvarite svoje ciljeve bez suvišnih rasprava. Preplavljeni ste različitim emocijama, ali pažljivo odmjeravate dobru priliku u kojoj možete da izrazite svoje želje ili osjećanja u društvu bliske osobe. Ponekad teže kontrolišete svoj zanos ili strasti, ali Vaš izraz lica dovoljno govori o onome što mislite i osjećate. Ne možete da izmaknete pred nečijim interesovanjem. Zahvaljujući dobroj strategiji i novim informacijama o poslovnim prilikama proširujete svoja interesovanja u različitim pravcima. Nalazite se u sjajnoj prilici da ostvarite dugoročnije poslovne interese. U poređenju sa svojim saradnicima često vodite “glavnu riječ“ i umijete da ostvarite dobru poziciju. Važno je da podstičete dvosmjerne kontakte. Događaji koji Vas prate u ljubavnom životu djeluju ohrabrujuće. Osjećate veliki emotivni zanos i zadovoljstvo u društvu voljene osobe. Prija Vam nečije ponašanje i spremnost da Vam ugodi na različite načine. Ako ste mladi ili slobodni, očekuju Vas zanimljivi kontakti i nova poznanstva. Neko će Vas šarmirati svojom pojavom i stilom ponašanja. Ne želite previše da rizikujete u poslovno-finansijskim pregovorima, ali primjećujete da neko od saradnika indirektno mijenja početne uslove ili da uporno provlači svoje ciljeve. Ukoliko ne ispoštujete nečije zahtjeve, očekuju Vas dodatne komplikacije i riječi kritike. Ne možete da promijenite sadašnje okolnosti na poslovnoj sceni i da zanemarite svoje obaveze. Potrebno je da se bolje prilagođavate. Priželjkujete vše razumijevanja i nježnosti u ljubavnom odnosu. Partner ponekad ima neobične ideje i svojim ponašanjem u Vama podstiče osjećaj nesigurnosti. Potrebno Vam je nečije prisustvo, ali i određeni stepen emotivne slobode. Predosjećate značajnu promjenu u odnosu sa voljenom osobom. Nalazite se u kreativnoj fazi izražavanja svojih poslovnih ideja, ali postoje i različite okolnosti koje ograničavaju Vaš uticaj. Događaji na poslovnoj sceni imaju promjenljivi tok, vještina prilagođavanja u određenim situacijama donosi najbolji efekat. Potrebno je da se orijentišete ka dugoročnijim interesima, ali i da prihvatite savremeniji trend izražavanja. Važno je da ulijevate emotivnu podršku svom partneru i da vjerno slijedite zajedničke ideje. Voljena osoba može da ispuni Vaša očekivanja, ali prethodno morate stvoriti harmoničnu vezu. Oslonite se na emotivne podsticaje koji Vas prate i na svoj “unutrašnji glas”. Vaše unutrašnje zadovoljstvo ili sjaj, predstavlja odraz zajedničke sreće. Djelujete odlučno u svojim namjerama i imponuje Vam saznanje da okolina podržava Vaše ideje. Novo saznanje pozitivno utiče na Vašu profesionalnu orijentaciju. Umijete da procijenite povoljnu situaciju na poslovnoj sceni i da osmislite dobar nastup pred saradnicima. Obratite pažnju na mogućnost partnerskog udruživanja u dužem vremenskom periodu. Predosjećate da se nalazite na emotivnoj prekretnici, stoga pažljivo analizirate svog partnera ili osobu koja Vam se dopada. Ljubavni događaji koje naslućujete, imaju neku neobičnu draž i ispunjavaju Vas pozitivnim raspoloženjem ili zanosom. Emotivni sklad predstavlja najljepši odraz intimne sreće koja Vas prati. Stalo Vam je da proširite svoja profesionalna interesovanja u različitim pravcima, ali postoje i situacije koje zahtijevaju dodatni napor. Čini Vam se da gubite dragocjeno vrijeme ili energiju, dok slušate saradnike o različitim poslovnim idejama koje nemaju perspektivu. Budite realni, prihvatite poslove za koje imate dovoljno znanja ili iskustva. U ljubavnom životu ne možete da ostanete ravnodušni na nečiju pojavu ili uticaj, postoje postupci i detalji koji Vas odaju više nego što pretpostavljate. Lagano gubite emotivnu kontrolu. Nakon susreta sa jednom osobom, biće Vam jasnije u čemu ste do sada griješili u svojim ljubavnim vizijama. Potrebno je da definišete listu prioriteta u skladu sa novim događajima na poslovnoj sceni i po osnovnim kriterijima koji se primjenjuju. Izbjegavajte saradnju sa osobom koja Vam stvara različite neugodnosti, nije trenutak da se razračunavate sa neistomišljenicima. Posvetite pažnju poslovima koji će Vam donijeti konkretne rezultate i finansijsku dobit. U ljubavnom životu, ne možete da predahnete uz osobu koja Vam uporno nameće svoje zahtjeve. Osjećate potrebu da se emotivno prepustite, bez dodatnog strahovanja o mogućim komplikacijama i iznevjerenim očekivanjima. Potrebna Vam je veća emotivna naklonost i mentalna bliskost sa osobom sličnih afiniteta. Djelujete vrlo promišljeno i kompletnu situaciju na poslovnoj sceni procjenjujete sa različitih aspekata. Potrebno je da se opredijelite za dugoročno poslovno-finansijsko rješenje i za pouzdanog partnera. Uspjeh se svodi na detaljno planiranje i na pravilnu procjenu poslovnih mogućnosti, svoju kreativnu energiju usmjerite prema korisnim ciljevima. U odnosu sa voljenom osobom, nema potrebe da uporno ponavljate dijalog ili situacije koje ne donose željeni efekat. Vaš partner nije savršen, ali nije ni raspoložen za prekomjernu dozu kritike. Uvijek postoji suptilniji način na koji možete da ostvarite svoje emotivne namjere. Budite dovoljno inspirativni i nježni.

Rak

Facebook kriv za svaki peti razvod braka
Gotovo svaki peti zahtjev za razvodom braka, Za većinu parova, društvene stranice, poput uzrokovan je zbog Facebooka, tvrdi jedna bri- Facebooka, nisu ništa drugo nego jednostavan tanski advokatski ured. način kako biti u kontaktu s prijateljima i poznanicima, no velik broj ljudi ne može odoljeti kušnji online flerta, koji kasnije poprima oblike i pravog seks chata. Zbog toga, danas se društvene internetske stranice uveliko krive za mnoge razvode brakova. 'Zaposlenici su mi rekli kako velik broj ljudi preko Facebooka otkriva skrivene stvari o svojim partnerima pa sam odlučio provjeriti koliko tu ima istine. Uistinu me iznenadilo kad sam uvidio kako 20 posto zahtjeva za rastavom braka, kao referencu koristi Facebook i neprimjeren seks chat svojih partnera s drugim osobama', rekao je za Daily Mail Mark Keenan, direktor tvrtke Divorce-Online.

Lav

Djevica

Najveći pas na svijetu težak 110 kg
Sa gotovo 110 centimetara visine i 111 kilograma težine George je najveći pas na svijetu. Četverogodišnja velika plava danska doga izgleda kao minijaturni konj i nasljednik je dosadašnjeg najvećeg psa na svijetu Gibsona koji je uginuo u augustu prošle godine. Georgovi vlasnici, David i Christine Nasser donedavno su čekali potvrdu Guinnessove knjige rekorda o tome je li njihov pas zadovoljio kriterije da postane najveći pas na svijetu. ‘On je veoma poseban’, rekao je David. Prema njemu, George jede 50 kilograma hrane svaki mjesec i spava u ogromnom krevetu. U porodici Davida i Christine, Giant George, kako ga od milja zovu, nalazi se od kada je bio star svega sedam sedmica, a oni nikada nisu slutili da će narasti tako velik.

Vaga

Škorpija Strijelac

Pisma za Boga stižu u Izrael
U uredu za sortiranje pošte na jednom industrijskom imanju u Jerusalemu, stotine pisama se pažljivo odlaže na stranu za posebnu dostavu i tretiraju se sa poštovanjem kao da se radi o svetim dokumentima. Koverte su različito adresirane ali sve usmjerene na jedno mjesto. I sva ova pisma neće imati odgovor, barem od strane čovjeka. Ona su, naime, upućena bogu. Na Odjel za Pisma za Boga izraelske poštanske službe, svake godine više od hiljadu pisama stigne i bude otvoreno svakih nekoliko mjeseci, presavijeno, a zatim tokom ceremonije koju nadzire rabin, zgužvano i ubačeno u pukotine Zapadnog zida Starog grada u Jerusalemu. Neka pisma stižu od Jevreja, neka od kršćana, a neka od ljudi drugih religija. Jedno pismo iz Poljske u poštanskom uredu adresirano je jednostavno sa 'Bog, Jerusalem'. Drugo iz Australije: 'Najdraži Bog, Zapadni zid'. U jednom iz Britanije piše: 'Siromašnom čovjeku u Izraelu'; drugo: 'Rabinu Isusu, Tel Aviv'. Pisma stižu na mnogim jezicima. Mnoga su ovih dana napisana na ruskom, a druga su iz Njemačke, Meksika, Francuske, Gane, Indonezije i drugih zemalja. Unutar ona sadržavaju srceparajuće poruke tuge, žalosti ili religijske predanosti. Na primjer, par pisama na jidišu su adresirana sa 'Mojoj mrtvoj majci' i 'Mome mrtvom ocu'. Neka se čine inspirisana posjetama ili hodočašćima u Jerusalemu, dok su druga motivisana televizijskim propovijedima. Jedno pismo napisano na engleskom jeziku za 'Gospodin Krist, Zaštitnik Jerusalema, Izrael' započeto je ovim riječima: 'Želim ti zahvaliti mnogo za priliku da učestvujem u tvojoj televizijskoj ponudi za kršćansku vjeru, i za tvoje savjete i nagrade'. U posljednjih 12 godina Avi Yaniv bio je zadužen za Odjel za Pisma za Boga i pokušao je da smislenom učini poštu koja stiže svaki dan. Iako je pisanje pisama u opadanju, nije bilo smanjenja broja Pisama Bogu. Yaniv je primijetio veliki porast pisama iz Rusije i bivših sovjetskih država posljednjih godina, što je znak, kako on vjeruje, nove otvorenosti njihovih društava.

Jarac

Vodolija

Ribe

30

28. decembar 2009.

ReprezenT

čestitke

ReprezenT

Općina Velika Kladuša

Sretna Nova 2010. godina

Predsjedavajući Općinskog vijeća

Općinski načelnik

Sejfo Mustafić
Izdavač: Meridian d.o.o. 77230 Velika Kladuša, Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I, Identifikacijski broj: 4263399280007 Direktor: Tina Odobašić Glavni i odgovorni urednik: Esad Šabanagić Redakcijski kolegij: Esad Šabanagić, Hasan Mujakić, Edin Šabanagić DTP: Hasan Mujakić Novinari - saradnici: Nedžib Vučelj (Bužim), Rusmir Karat (Bihać), Zlatan Čekić (Sanski Most), Edin Šabanagić, Samir Murić (Velika Kladuša), Fahrudin Bender (Ključ), Mirela Sejfović (Cazin) Telefoni: Direktor, marketing 037-775-085 Glavni i odgovorni urednik, redakcija, tel-fax: 037-775-086 elektronski fax: 037-911406

Admil Mulalić
GSM: 061-154-894 E-mail: nn.reprezent@gmail.com Pretplata i sve druge uplate mogu se vršiti na žiro-račun broj: 1610350010950081 Raiffeisen banka 1980011010024032 KIB banka Distributer novina u Americi: Refik Šabanagić, 1680 Brinckerhoff Ave., Utica, NY 13501 Office:1-315-792-0085 Mobile: 1-315-292-0410 E-mail: refikreprezentusa@verizon.net Štampa: N.I.G.D. Dnevne nezavisne novine d.o.o. Banja Luka, za štampariju: Aleksandar Kopanja

28. decembar 2009.

31

Revijalna utakmica između ekipa bh reprezentativca Senijada Ibričića i ekipe malog nogometa

U izuzetnoj atmosferi

BH REPREZENTATIVCI položili ispit humanosti
SANSKI MOST - U prepunoj gradskoj dvorani u Sanskom Mostu u petak je odigrana revijalna utakmica između ekipa bh reprezentativca Senijada Ibričića i ekipe koju su činili igrači malog nogometa iz ovog grada. U Ibričićevoj ekipu nastupili su i članovi prve postave reprezentacije Bosne i Hercegovine, Edin Džeko, Emir Spahić i Safet Nadarević, te jedan od najboljih mladih igrača svijeta do 17 godina, reprezentativac Švicarske, Haris Seferović, kao i povremeni reprezentativac naše A selekcije Kladušanin Adis Nurković. Ova ekipa je bila „pojačana“ i s dvije estradne zvijezde, Osmanom Hadžićem i Amirom Kazićem Leom. Cjelokupan prihod od ovog meča namijenjen je finansiranju projekta „Nada“ u okviru kojeg su uključena djeca s posebnim potrebama s područja općine Sanski Most. Za ovu utakmicu u Sanskom Mostu je danima vladalo nezapamćeno interesovanje, tako da je prema procjenama, preko hiljadu posjetilaca koji nisu na vrijeme obezbijedili kartu, ostalo ispred gradske sportske dvorane. Ljubitelji nogometa u ovom gradu imali su priliku da na djelu vide neke od svojih sportskih junaka, a kako se očekivalo najveće ovacije dobili su Edin Džeko i Sanjanin Senijad Ibričić. Prije samog meča, načelnik općine Sanski Most, Sanjin Halimović, uručio je našim reprezentativcima prigodne darove te svečano otvorio ovaj humanitarni meč. Sama utakmica je bila revijalnog karaktera i završena je rezultatom 11:10 u korist Ibričića i njegovih prijatelja. Bh reprezentativci su pokazali i veliki smisao za šalu, te je sam tok meča obilovao nizom komičnih situacija koje je publika frenetično pozdravljala. Golmanske sposobnosti „oprobao“ je i Edin Džeko koji je pokušao odbraniti jedanaesterac kojeg je pucao jedan od protivničkih nogometaša. Najbolji igrači naše selekcije su
Edin Džeko zabavljao je publiku pokušavajuci odbraniti penal, dok se golman Nurković lagodno odmarao...

istakli kako su se rado odazvali pozivu Senijada Ibričića kako bi na ovaj način pomogli projektu „Nada“ u sklopu kojeg se vrši edukacija i socijalizacija djece s posebnim potrebama. Istina je da sam lakše povrijeđen u posljednjoj prvenstvenoj utakmici, ali poziv Ibričića nisam mogao odbiti. Nadam se da smo uljepšali trenutke djeci s posebnim potrebama kao i ljubiteljima nogometa u ovom gradu, rekao je kapiten naše najbolje nogometne selekcije, Emir

Spahić. Najbolji bosanskohercegovački sportista u 2009. godini, Edin Džeko, istakao je kako je impresioniran atmosferom i načinom na koji su ga pozdravili Sanjani. -Trebamo svi zajedno zahvaliti Ibri što je organizovao ovaj spektakl i trebamo se svi što više angažovati kako bi ovakvih stvari bilo što više, istakao je ovom prilikom Džeko, inače jedan od ambasadora UNICEF-a. Zlatan ČEKIĆ

Na čast sportistima i domaćinu, a na radost djece s posebnim potrebama
Kapiten bh reprezentacije istakao je kako mu je čast što je igrao na ovoj utakmici. -Svi smo mi posebno osjetljivi kada su u pitanju djeca, a posebno mališani kojima su uskraćene neke životne mogućnosti. Meni je drago ako im bar na ovaj način možemo izmamiti osmjeh na lice, kazao je Spahić. -Iskreno, nisam očekivao ovoliki odaziv, žao mi je što nisu svi mogli ući u dvoranu. Drago mi je što je ideja naišla na pozitivan odjek što znači da moji sugrađani znaju cijeniti humanost, dodao je Ibričić. Ovoj utakmici su prisustvovala i djeca s posebnim potrebama, a rukovodilac projekta „Nada“, Amela Omić, istakla je kako je za ovu djecu ovo poseban dan. -Naši reprezentativci su njihovi idoli i nisu ni mogli sanjati da će ih vidjeti uživo, pa čak i upoznati. Hvala im svima jer su pokazali da su sportisti, ali i ljudi velikog srca, kazala je Omićeva. Načelnik Halimović je ovom prilikom kazao da je za ovaj grad posebna čast što je bio domaćin ovakvom događaju.

Edin Džeko, ambadasor UNICEF-a, rado se odaziva na ovakve humane akcije

Učesnici revijalne utakmice humanitarnog karaktera

-Naši reprezentativci su pravi ambasadori sporta, a na ovaj način oni dokazuju svoju veličinu i humanost. Za nas je čast što smo ih mogli ugostiti, rekao je Halimović tokom svog obraćanja na otvaranju utakmice. Inače, pomenuta revijalna utak-

mica koja je odigrana u petak, u sklopu je malonogometnog turnira koji se posljednjih nekoliko sedmica odigrava u ovom gradu. Pokrovitelj ovog sportskog događaja, za kojeg vlada veliki interes ljubitelja sporta u Sanskom Mostu, je naš reprezentativac Senijad Ibričić.

Organizatori, učesnici i donatori „Trećeg novogodišnjeg turnira“ u humanoj akciji

Prihod namijenjen djeci bez roditeljskog staranja
Treći novogodišnji turnir u malom nogometu “Velika Kladuša 2009.”
Utorak, 22.12.1009.godine Grupa „C“ – 4. kolo JKUP „Komunalije“ - CAFFE BAR „5“ A.D.S.I. MONTAŽA - VRHOVSKA Slobodna ekipa: Autolimarija NUHANOVIĆ Grupa „A“ – 5. kolo ŠAMPION - OLD TIMER CAFFE BAR LA COSTA - POLICIJSKA STANICA EURO GRADNJA - LELIĆ ČAUŠEVIĆ Četvrtak, 24.12.2009. godine Grupa „B“ – 5. kolo VELIĆ BETON – BISTRO FONTANA CAFFE GRAND – GREEN GATOR AKRA – ROHR KAMIN Grupa „C“ – 5. kolo CAFFE BAR „5“ – A.D.S.I. MONTAŽA Autolimarija NUHANOVIĆ - JKUP „Komunalije“ Slobodna ekipa: VRHOVSKA Petak, 18.12.2009. godine (ČETVRTFINALE) ROHR KAMIN – CAFFE BAR LA COSTA JKUP „Komunalije“ – OLD TIMER GREEN GATOR – LELIĆ ČAUŠEVIĆ VRHOVSKA – Caffe Bar GRAND 6:1 1:2 1:3 0:5 0:3 (p.f.) 3:3 2:10 3:3 3:7
Detalj sa susreta Rohr Kamin - Akra

0:2 3:4

0:6 5:1 2:7

VELIKA KLADUŠA – U Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Kladuši u posljednjih nekoliko sedmica održava se Treći novogodišnji turnir „Velika Kladuša, 2009“. U četvrtak je odigrano posljednje kolo grupne faze turnira. Javno Komunalno uslužno preduzeće „Komunalije“ u čijem sastavu djeluje Gradska sportska dvorana i koje je organizator turnira, zajedno sa učesnicima i donatorima, odlučilo je da to sportsko večer ima humanitarni

karakter. Prodano je 806 ulaznica po cijeni od 2,00 KM, a prihod od 1.612,00 KM namijenjen je za akciju „Obradujmo djecu bez roditeljskog staranja“. Ulaznice su posjetiocima ove sportske manifestacije uglavnom dijelili donatori među kojima izdvajamo: Zlatara „Najo“, Mesnica „Miljković“, „Delfin tours“, „HMC Coco“, „Limotehna“, „Grand benz“, „Esso tours“ i drugi.

Za ovu humanitarnu sportsku večer bila su najavljena i neka iznenađenja do kojih ipak nije došlo. Naime, bilo je sve dogovoreno da ovaj događaj uljepša i uveliča nekolicina naših nogometnih reprezentativaca, među kojima i Unicefov ambasador Edin Džeko. Reprezentativci su zbog obaveza u Sarajevu zakasnili, te su direktno otputovali u Sanski Most na također sličnu sportsku manifestaciju. E. Š.

Raspored i satnica utakmica koje se igraju ove sedmice:
Ponedjeljak, 28.12.2009. godine (POLUFINALE) 19:00 ROHR KAMIN – OLD TIMER 20:00 LELIĆ ČAUŠEVIĆ – CAFFE GRAND Srijeda, 30.12.2009. godine 19:00 UTAKMICA ZA 3. MJESTO 20:00 FINALNA UTAKMICA

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->