Sukladno lancima 11., 12. i 13. Zakona o raunovodstvu i reviziji FBiH (Sl. novine FBiH, br.

83/09), lanka __. Statuta gospodarskog drutva, Uprava drutva _________________, donosi

PRAVILNIK o raunovodstvu
OPE ODREDBE lanak 1. Ovim Pravilnikom utvr uje se nain prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i uvanja dokumentacije kao i postupci, metode i tehnike za vo enje poslovnih knjiga (knjienje), oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga, relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta podataka (knjienja), aurnosti vo enja poslovnih knjiga, nain odlaganja i uvanja poslovnih knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obraun i metode obrauna amortizacije, nain i rokove financijskog izvjetavanja, kao i ostale postupke i metode neophodni za pouzdanu i fer prezentaciju financijskih izvjetaja. lanak 2. Sustav raunovodstva se zasniva na raunovodstvenim naelima: tonosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinanom iskazivanju poslovnih doga aja te na Me unarodnim raunovodstvenim standardima (u daljnjem tekstu: MRS), odnosno Me unarodnim standardima financijskog izvjetavanja (u daljnjem tekstu: MSFI). lanak 3. Pravna osoba vri financijsko raunovodstveno evidentiranje i financijsko izvjetavanje sukladno naelima i pravilima: Me unarodne raunovodstvene standarde (MRS) financijskog izvjetavanja (MSFI); i Me unarodne standarde

Pratee upute, objanjenja i smjernice koje donosi Odbor za me unarodne raunovodstvene standarde (u daljnjem tekstu: IASB)i Me unarodne raunovodstvene standarde za mala i srednja poduzea koje objavi IASB . RUKOVODITELJ RAUNOVODSTVENE SLUBE lanak 4. (alternativno) Rukovoditelj raunovodstvenih poslova u drutvu je odgovoran za aurnost, urednost i istinitost poslovnih knjiga.

Osoba odgovorna za vo enje poslovnih knjiga i sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja, te poreznih evidencija mora ispunjavati sljedee uvijete: kolsku spremu ekonomskog usmjerenja (VSS / VS / SSS), radno iskustvo u obavljanju raunovodstvenih poslova u trajanju od minimalno 3 godine, steeno profesionalno zvanje certificirani raunovo a sa vaeom licencom za obavljanje raunovodstvenih poslova izdanu od strane ovlatenog profesionalnog tijela. lanak 5. (alternativno) Vo enje poslovnih knjiga pravna osoba povjerava i ustupa temeljem Ugovora o pruanju raunovodstvenih usluga drugoj pravnoj osobi koja ispunjava uvijete za pruanje raunovodstvenih usluga sukladno Zakonu o raunovodstvu i reviziji FBiH (Sl. novine FBiH, br.83/09) KONTRNI PLAN lanak 6. Kontni plan drutva je u potpunosti uskla en sa propisanim kontnim planom, i sadri sljedee razrede bilannih stavki: Razred 0 Upisani, a neuplaeni kapital i stalna sredstva Razred 1 Zalihe Razred 2 Novac, kratkorona potraivanja i financijski plasmani i aktivna vremenska razgranienja Razred 3 Trokovi poslovanja Razred 4 Kapital i rezerve Razred 5 Obveze Razred 6 Prihodi i rashodi Razred 7 Dobit i gubitak Razred 8 Interni obrauni Razred 9 Izvanbilanni rauni lanak 7. Otvaranje konta u raunovodstvu vri se u trenutku kada se prvi put pojavljuje potreba za tim kontom. Kod otvaranja konta, za svaki konto navodi se ifra, naziv i sadraj konta. ifra konta se utvr uje dekadnim oznaavanjem od ( 0 do 9 ) i to: - razred se oznaava brojevima od 0 do 9,

- grupe konta se oznaavaju brojevima od 00 do 99, - osnovno konto se oznaava brojevima od 000 do 999, - analitika razrada osnovnog konta brojevima od 0000 do 99999 i - subanalitika razrada konta oznaava se brojevima od 000000 pa nadalje. Naziv konta mora biti koncizan da jasno odre uje sadraj konta, a da analitika konta imaju odgovarajue nazive dobivanja razrade osnovnog, sintetikog konta. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE lanak 8. Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz ili memorirani elektronski zapis o nastalom poslovnom doga aju, koja je potpisana od strane osobe koja je ovlatena za sastavljanje i kontrolu knjigovodstvene isprave, a slui kao temelj za knjienje u poslovnim knjigama. Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telefaksom, preslika originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto uvanja originalne isprave, odnosno razlog uporabe preslike i ako je potpisana od osobe ovlatene za zastupanje pravne osobe ili osobe na koju je prenesena ovlast. lanak 9. Sadraj knjigovodstvenih isprava mora nedvojbeno i vjerodostojno pokazivati vrstu i opseg nastale promjene (kupnja, koliina, cijena, ukupan iznos), karakter poslovne promjene u knjigovodstveno-tehnikom smislu (kupnja za gotov novac ili na kredit), tehnika obiljeja (datum kupnje, valuta plaanja i sl.) s mogunou pravovremenog nadzora. Vjerodostojnom se smatra ona knjigovodstvena isprava na osnovu koje moe trea osoba koja nije sudjelovala u poslovnom doga aju, nedvojbeno i bez ikakvih sumnji utvrditi prirodu i opseg poslovnog doga aja. Osoba ovlatena za zastupanje pravne osobe ili osoba na koje je prenesena ovlast jami potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i ispravna. lanak 10. Knjigovodstvena isprava sastavlja se za doga aj koji je nastao, vezan je za poslovanje pravne osobe i ima odraza na promjenu stavki imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. Knjigovodstvene isprave mogu biti eksterne i interne prirode. lanak 11. Eksterne knjigovodstvene isprave su one koje su prispjele u pravnu osobu izvana, iz poslovnih odnosa s treim osobama koja su ih sainila (fakture, izvjetaj o novanim promjenama na iro-raunu, odobravanje kasa skonta, izvjetaji o obraunatoj kamati, tovarni list, dokumenti o osiguranju robe, otpremnica, dostavnica i sl.). lanak 12. Interne knjigovodstvene isprave se ispostavljaju unutar pravne osobe i slue za dokumentiranje svih promjena na sredstvima i obvezama prema izvorima sredstava

(izlazne fakture, prijemnica, izdatnica, zapisnik, popisne liste, dokumenti o povratu, otpisu, rashodu, promjeni cijene, nalog blagajni za naplatu ili isplatu, isplatna lista, trebovanje sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata i dr.). Interne knjigovodstvene isprave sastavljaju se u minimalno dva (2) primjerka. lanak 13. Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronski zapis moe umjesto potpisa ovlatene osobe koja zastupa pravnu osobu ili osobu na koju je prenesena ovlast, mora sadravati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlatene za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana sukladno s Zakonom o elektronskom potpisu (Slubeni glasnik BiH, broj 91/06). lanak 14. Osobe koje sastavljaju i vre prijem knjigovodstvenih isprava, dune su da potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostave raunovodstvu odmah po izradi, odnosno prijemu, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je poslovna promjena nastala, odnosno u roku od tri dana od datuma prijema. lanak 15. Knjigovodstvena isprava se prije knjienja kontrolira sa stanovita formalne, sutinske i raunske ispravnosti i ovjerena od ovlatenih osoba u pravnoj osobi. Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave polazi od toga da li je isprava sastavljena u skladu sa propisima, MRS i opim aktom pravne osobe. Sutinskom kontrolom knjigovodstvenih isprava utvr uje se sutinska ispravnost isprave, koja se sastoji u ispitivanju da je naznaena poslovna promjena stvarno nastala i u obimu kako je naznaeno. Kontrola raunske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva raunsku kontrolu matematikih operacija dijeljenja, mnoenja, zbrajanja i oduzimanja, na temelju kojih su dobiveni rezultati na ispravi. Neispravna isprava vraa se odgovarajuoj slubi koja je sastavila ili zaprimila knjigovodstvenu ispravu radi otklanjanja nedostataka. lanak 16. Ispravke u knjigovodstvenim ispravama u tekstu ili brojevima se obavljaju na nain da ne dovode u sumnju vjerodostojnost knjigovodstvene isprave. Ispravak precrtavanjem vri ona osoba koja je izdala knjigovodstvenu ispravu i koja e ispravak istovremeno izvriti na svim primjercima izdane knjigovodstvene isprave, to potvr uje svojim potpisom, uz stavljanje datuma ispravke. Iznimku ine knjigovodstvene isprave o novanim poslovnim doga ajima koje se ne popravljaju niti prepravljaju, nego se ponitavaju i izdaju nove.

lanak 17. Uredno likvidirana i ispravna knjigovodstvena isprava proslje uje se knjigovodstvu, gdje se na temelju nje izdaje nalog za knjienje, zatim upisuje podatak u poslovne knjige knjigovodstvenom tehnikom. Osobe koje vode poslovne knjige, poslije provedene kontrole i primljenih knjigovodstvenih isprava, dune su knjigovodstvene isprave proknjiiti u poslovnim knjigama narednog dana, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema knjigovodstvene isprave. POSLOVNE KNJIGE lanak 18. Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima pravnih osoba. Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu i predstavljaju temelj za izradu godinjih i polugodinjih financijskih izvjetaja. Poslovne knjige vode se u skladu sa naelima sistema dvojnog knjigovodstva, uvaavajui naela urednosti, aurnosti, dokumentiranosti i vjerodostojnosti. Poslovne knjige mogu se voditi na slobodnim listovima, povezane ili prenijete na neki od elektronskih medija, tako da se po potrebi mogu odtampati ili prikazati na ekranu. lanak 19. Pod poslovnim knjigama u knjigovodstvu podrazumijevaju se evidencije pomou kojih se kronoloki i na sistematski nain obuhvaaju poslovni doga aji i promjene na osnovu knjigovodstvenih dokumenata. Poduzee vodi poslovne knjige prema naelima dvojnog knjigovodstva i organizira osnovne i pomone knjige. Poslovne knjige ine dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige. Osnovnim knjigama smatraju se: - glavna knjiga - dnevnik glavne knjige. lanak 20. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene, kronoloki, prema vremenskom redoslijedu njihovog nastanka. Dnevnik se moe uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili vie knjiga koje su namijenjene za evidentiranje promjena na pojedinim skupinama bilannih ili izvanbilannih pozicija. lanak 21. Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na financijskom poloaju i uspjenosti poslovanja (imovini, obvezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja i izvanbilanne evidencije).

Glavna knjiga predstavlja skup svih konta koja su otvorena tokom poslovne godine. Glavna knjiga mora sadravati unaprijed pripremljena konta koja, sukladno s potrebama pravne osobe, osiguravaju podatke za godinje financijske izvjetaje. Glavna knjiga se sastoji od dva odvojena dijela i to: 1) bilanna evidencija i 2) izvanbilanna evidencija. lanak 22. Predmet knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj knjizi u dijelu bilanne evidencije jesu poslovni doga aji koji imaju sljedea obiljeja: 1) poslovni se doga aj stvarno dogodio i kao takav pripada prolosti poslovanja; 2) uinak poslovnog doga aja moe se izraziti u novanim iznosima; 3) promjena nastala poslovnim doga ajem utjee na poziciju (stavku) sredstava, obveza, kapitala, trokova, rashoda, prihoda i rezultata poslovanja i 4) nastanak poslovnog doga aja moe se dokazati vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom. lanak 23. Pomone knjige su analitike evidencije koje se vode za nematerijalna sredstva, postrojenja i opremu, investicijske nekretnine, dugorone financijske plasmane, zalihe, potraivanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obveze, kapital i dr. Pomone knjige ine: analitike evidencije, i druge pomone knjige. lanak 24. Analitike evidencije predstavljaju ralanjena pojedina konta glavne knjige kao to su: dugorona materijalna i nematerijalna sredstva, materijal i inventar, usluge, proizvodi, roba, kupci, dobavljai, razne obveze i potraivanja i dr. lanak 25. U pomone knjige ubraja se: knjiga blagajne,

knjiga ulaznih rauna, knjiga izlaznih rauna, knjiga deviznih sredstava, knjiga izdanih ekova, knjiga udjela (ili knjiga dionica), druge evidencije i knjigovodstvena dokumentacija kao to su razni obrauni i druge pismene evidencije koje slue kao dokumentirani osnova za unos odre enog podatka u dnevnik glavne knjige. lanak 26. Ispis bruto bilance, glavne knjige i pomonih knjiga ( analitikih kartica ), kada se podatci obra uju elektronski na raunaru, vri se prema potrebi i na zahtjev kontrolnog organa. Ispis dnevnika se vri samo ako se za to ukae potreba. Na kraju poslovne godine poslije izvrenih svih zakljunih knjienja, glavne knjige i pomone knjige (analitike kartice) pohranjuju se na vanjsku memoriju i uvaju u rokovima propisanim ovim Pravilnikom i Zakonom o raunovodstvu i reviziji. VO ENJE POSLOVNIH KNJIGA lanak 27. U poslovne knjige unose se podaci po naelu nastanka poslovnih doga aja, a na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava. lanak 28. Poslovne knjige otvaraju se poetkom svake poslovne godine prijenosom stanja iz bilance sastavljene na kraju prethodne poslovne godine ili na temelju poetne bilance kod novoosnovanih pravnih osoba, a s danom stjecanja statusa pravne osobe i prilikom provo enja statusnih promjena. One pozicije koje se ne nalaze u poetnoj bilanci otvaraju se u poslovnim knjigama u toku godine nastankom poslovnog doga aja, na osnovu vjerodostojne knjigovodstvene isprave. lanak 29. Poslovne knjige vode se na nain da osiguraju: kontrolu unesenih podataka; ispravnost unosa podataka; uvanje podataka; mogunost koritenja podataka; mogunost uvida u promet i stanje na raunima glavne knjige i mogunost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih doga aja.

Naknadni ispravak unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako da bude uinak promjene iz razlike novog i prethodnog podatka. Poslovni doga aji nastali izme u dana bilance i dana upisa u sudski registar obuhvaaju se u poslovnim knjigama prethodne pravne osobe ili nove pravne osobe, to se utvr uje odlukom o statusnoj promjeni. lanak 30. U analitikom knjigovodstvu stalna materijalna sredstva iskazuju se po vrsti, koliini i nabavnoj vrijednosti i ispravci vrijednosti. lanak 31. Stalna materijalna sredstva vode se u knjigovodstvu stalnim sredstvima pojedinano za svako sredstvo, po vrijednosti. lanak 32. U analitikom knjigovodstvu, sva potraivanja i obveze vode se po pojedinim dunicima, odnosno vjerovnicima: za svaki sintetiki, odnosno analitiki konto u glavnoj knjizi na kojem se iskazuju potraivanja, odnosno obveze, ili na kojim se iskazuju ulaganja, vodi se posebno grupa analitikih konta i dnevnik, iji promet i saldo mora biti jednak prometu i saldu analitikog konta u glavnoj knjizi, i to odvojeno za potraivanja i odvojeno za obveze. svaki dunik, odnosno vjerovnik ima ifru, a jedna ifra se moe koristiti i za oznaavanje kupca i povjerioca istovremeno, u sluajevima kada se dunik pojavljuje i kao dunik i kao vjerovnik. lanak 33. Nabavljeni materijal, rezervne dijelove i sitan inventar koji se odmah stavlja u uporabu, odnosno ugra uje u sredstvo, drutvo izravno, na osnovu ovjerenog rauna, knjii na teret trokova. Na raunu mora biti naznaena vrsta materijala, rezervnog dijela ili sitnog inventara, te mjesto uporabe, odnosno ugradnje. Vo enje evidencije za alat i sitan inventar je stalno, putem skladinog zaduenja. Knjienje trokova sitnog inventara vri se obavezno preko ispravke vrijednosti sitnog inventara. Ukoliko se nabavljaju i uskladitavaju vee koliine materijala koji se ne ugradi neposredno poslije nabavke, za isti se vri prijem i zaduenje u magazinu, te se za utroeni dio u jednom proizvodnom ciklusu, a najmanje jedanput mjeseno sastavlja kronolokim redom tzv. utroak materijala, kojim se razduuje skladite, a zaduuju trokovi poslovanja. Ovaj nain evidentiranja materijala poduzee e uvesti ako ocjeni da za time postoji objektivno opravdana potreba. lanak 34. U okviru materijalnog knjigovodstva vodi se i skladino poslovanje.

U skladino poslovanje spada vo enje materijalne evidencije dobara u naturalnom obliku. Vo enje ove evidencije podrazumijeva vo enje podataka o pribavljenom materijalu i inventaru za potrebe po koliini u odgovarajuoj jedinici mjere. Pored vo enja evidencije o prispijeu materijalnih dobara, skladino poslovanje ima funkciju kvalitativne i kvantitativne kontrole pribavljenih materijalnih dobara za njihovo pravilno uskladitenje i uvanje prilikom prvog prispijea u skladite kao i dalje sve do njihovog konanog troka ili otpisa.

ZAKLJUIVANJE POSLOVNIH KNJIGA I UTVR IVANJE FINANCIJSKOG REZULTATA

lanak 35. Poslovne knjige se zakljuuju poslije knjienja svih poslovnih promjena i obrauna na dan zavretka poslovne godine (31.12.) najkasnije do roka za dostavljanje financijskih izvjetaja (28.02.) kao i u sluajevima statusnih promjena, prestanka poslovanja i u drugim sluajevima u kojima je neophodno zakljuiti poslovne knjige. Pomone knjige koje se koriste vie od jedne godine zakljuuju se po prestanku njihovog koritenja, osim knjige inventara koja se zakljuuje otu enjem sredstva. lanak 36. Poslovne knjige koje se vode kao elektronski zapis, glavna knjiga moraju se nakon zakljuivanja na kraju poslovne godine zatititi na nain da u istoj nije mogua izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova da je istu mogue u svakom trenutku odtampati na papir i mora se potpisati elektronskim potpisom sukladno s Zakonom o elektronskom potpisu ili se mora odtampati na papir i uvezati na nain da nije mogua izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i mora je potpisati i ovjeriti osoba ovlatena za zastupanje pravne osobe i na kraju odloiti. lanak 37. Na kraju poslovne godine poslovne knjige se zakljuuju, a zatim se na temelju evidencija iz poslovnih knjiga utvr uje stanje imovine, obveza, kapitala i financijski rezultat sa prihodima i rashodima obraunskog perioda na koji se taj rezultat odnosi. AMORTIZACIJA lanak 38. Pravna osoba sastavlja na kraju poslovne godine konaan obraun amortizacije. Sastavljanje konanog obrauna amortizacije zasniva se na stvarnom stanju utvr enom na temelju popisa. lanak 39. (varijanta 1.) Poduzee vri istovjetan obraun amortizacije za porezne i raunovodstvene svrhe po identinim stopama koje su u okviru najviih porezno doputenih stopa amortizacije u porezne svrhe.

(varijanta 2.) Poduzee vri obraun amortizacije za raunovodstvene svrhe po niim amortizacijskim stopama sukladno procijenjenom vijeku upotrebe, dok se za porezne svrhe vri obraun amortizacije prema najviim porezno doputenim stopama amortizacije sukladno Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit. (varijanta 3.) Poduzee vri obraun amortizacije za raunovodstvene svrhe po viim amortizacijskim stopama sukladno procijenjenom vijeku upotrebe, dok se za porezne svrhe vri obraun amortizacije po niim stopama koje su u okviru najviih porezno doputenih stopa amortizacije sukladno Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit. lanak 40. Stalna sredstva se sistematski otpisuju primjenom godinjih amortizacijskih stopa koje proistiu iz procijenjenog vijeka trajanja stalnog sredstva ili primjenom amortizacijskih kvota (godinji iznos amortizacije) utvr enih na temelju planiranog koritenja stalnih sredstava. lanak 41. Odbitak po osnovi amortizacije doputen je samo u vezi s imovinom koja podlijee amortizaciji i koja se nalazi u uporabi. Obraunu amortizacije ne podlijeu sljedea stalna sredstva: zemljita, stalna sredstva u pripremi, goodwill, knjige (trajne vrijednosti), slike, djela kiparstva, predmeti arhivske i povijesne vrijednosti, predmeti prirodnih vrijednosti i drugo. lanak 42. Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznoj bilanci do iznosa utvr enog proporcionalnom metodom primjenom najviih godinjih amortizacijskih stopa koje su propisane Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit (Sl. novine FBiH, br.36/08 i 79/09). lanak 43. Najvie stope amortizacije, koje se priznaju kao porezno doputeni rashod po grupama su: 1. Gra evine, izuzev 1.1. Upravne, administrativne, uredske i ostale zgrade za obavljanje uslunih djelatnosti 1.2. Stambene zgrade, hoteli, restorani 1.3. Ceste, komunalni objekti, gornji stroj eljeznikih pruga 2. Oprema, vozila, mehanizacija, izuzev 2.1. Oprema za vodoprivredu, vodovod i kanalizaciju 10% 3% 5% 14,3% 20% 14,3%

2.2. Raunala i oprema za zatitu okolia 3. Viegodinji nasadi 4. Osnovna stada 5. Nematerijalna stalna sredstva lanak 44.

33,3% 14,3% 40% 20%

Iznimno, pravna osoba moe, uslijed nastalih otegotnih okolnosti u odre enom obraunskom razdoblju primijeniti nie stope obrauna amortizacije od onih propisanih u lanku 43. ovog akta. U takvim situacijama treba donijeti Odluku u kojoj treba definirati i precizirati okolnosti zbog kojih se pristupa korekcijama u iznosu amortizacije, kao i korigirane stope amortizacije za predmetno obraunsko razdoblje. lanak 45. Obraun amortizacije stalnih sredstava poinje prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je stalno sredstvo stavljeno u upotrebu. Amortizacija za prodana, unitena, rashodovana ili na drugi nain otu ena stalna sredstva se priznaje do kraja mjeseca u kojem su ta stalna sredstva bila u upotrebi. Neotpisani dio vrijednosti i drugi rashodi od otu enja stalnih sredstava u cijelosti se priznaje kao porezno doputeni rashod. lanak 46. Kao porezno doputeni rashod se priznaje i rashod iz osnove umanjenja vrijednosti stalnih i dugoronih sredstava u skladu s MRS/MSFI. Rashodima amortizacije smatra se i amortizacija poveanja vrijednosti stalnih sredstava zbog revalorizacije. lanak 47. Imovina koja se amortizira, a ija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, jednokratno se otpisuje u cijelosti u godini nabave, odnosno u kojoj je imovina stavljena u funkciju. Nabavna vrijednost hardvera i softvera jednokratno se amortizira (100%) u cijelosti u godini u kojoj su stavke hardver i softvera nabavljeni i stavljeni u upotrebu. lanak 48. Stalna sredstva koja su cijelosti amortizirana, a koja su i dalje u upotrebi, zadravaju se u evidenciji imovine do otu enja, unitenja ili manjka. Amortizirana sredstva koja su jednom amortizirana ne mogu se ponovno ukljuiti u obraun amortizacije za potrebe porezne bilance, ni kada su ista i dalje u upotrebi, osim za naknadna ulaganja u takvo sredstvo.

lanak 49. Obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava pod uvjetima utvr enim Zakonom o porezu na dobit (Sl. novine FBiH, br. 97/07 i 14/08). Ubrzana amortizacija provodi se po stopama koje mogu biti do 50% vie od propisanih. Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja slue za: 1) sprjeavanje zaga ivanja zraka, vode, zemljita i ublaavanje buke, 2) kolovanje i obuku kadrova. lanak 50. Za sva ostala, a ovdje nespomenuta i nedefinirana, pitanja u vezi s amortizacijom stalnih sredstava izravno se primjenjuju odredbe: MSFI 5 Stalna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema MRS 38 Nematerijalna imovina MRS 40 Ulaganja u nekretnine MRS 41 Poljoprivreda SITAN INVENTAR, AMBALAA I AUTOGUME lanak 51. (varijanta 1.) Stvari opreme kojima je vijek upotrebe do dvanaest mjeseci i stvari opreme kojima je vijek upotrebe dulji od dvanaest mjeseci, a iji je pojedinani troak nabave u trenutku nabave do 1000,00 KM, iskazuju se kao sitan inventar, ambalaa i auto gume.

(varijanta 2.) Stvari opreme kojima je vijek upotrebe do dvanaest mjeseci, a iji je pojedinani troak nabave u trenutku nabave do 1000,00 KM, iskazuju se kao sitan inventar, ambalaa i auto gume. Stvari opreme kojima je vijek upotrebe dulji od dvanaest mjeseci, a iji je pojedinani troak nabave u trenutku nabave do 1000,00 KM, iskazuju se kao dugotrajna materijalna sredstva. lanak 52. (varijanta 1.) Sitan inventar, ambalaa i auto gume otpisuje se jednokratno metodom kalkulativnog otpisa (100%) u trenutku davanja u upotrebu. (varijanta 2.) Sitan inventar, ambalaa i auto gume otpisuje se 50% metodom kalkulativnog otpisa, odnosno 50% ukupne vrijednosti stavke sitnog inventara, ambalae i auto guma se otpisuje

u trenutku davanja u upotrebu, a preostali iznos od 50% ukupne vrijednosti u trenutku otu enja (povlaenje iz upotrabe, manjak, prodaja i dr.) lanak 53. Predmeti sitnog inventara, ambalae i autoguma koja su cijelosti amortizirana (otpisana), a koja su i dalje u upotrebi, zadravaju se u evidenciji imovine do otu enja, unitenja ili manjka. POPIS IMOVINE I OBVEZA lanak 54. Popis imovine i obveza se provodi na poetku poslovanja kao i najmanje jednom godinje sa stanjem na dan kada se zavrava poslovna godina (31.12.) ili neko drugo obraunsko razdoblje, izvri popis imovine i obaveza sa ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knjigama izvri uskla ivanje stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem. Tu a sredstva, koja se na dan popisa nalaze u skladitu, popisuju se posebno za svaku pravnu osobu kojoj ta imovina pripada i dostavlja im po jedan primjerak popisnih lista na kojima su ta sredstva popisana. Kod pravnih osoba ija su ta sredstva, ove se popisne liste ukljuuju u njihovu dokumentaciju o popisu. lanak 55. Popis imovine i obveza tokom poslovne godine obavlja se i u sluajevima: promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena sukladno s Zakonom o gospodarskim drutvima (spajanje, pripajanje ili dijeljenje), otvaranja steajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. U navedenim sluajevima popis se provodi pod datumom nastanka statusne ili druge promjene. U sluaju steaja ili likvidacije ne postoji obveza popisa sa stanjem na dan 31. prosinca. U prethodno navedenim situacijama popis imovine i obveza se provodi na dan otvaranja steajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije. Popis se obavlja tijekom godine i zbog primopredaje dunosti i ne osloba a od popisa sredstava i obveza sa stanjem na dan 31.12. tekue godine. Uprava moe po potrebi posebnom Odlukom utvrditi potrebu i obvezu provo enja odre enih bilannih stavki imovine i obveza i tijekom poslovnog razdoblja. lanak 56. Iznimno, popis materijala u knjinicama, kao to su: knjige, fotografije, filmovi, arhivska gra a i slino, provodi se svakih pet godina, temeljem Odluke uprave drutva.

lanak 57. Za provo enje popisa imovine i obveza u pravnoj osobi, Uprava posebnom Odlukom imenuje i formira povjerenstva za popis. Povjerenstva za popis se formiraju u sastavu od tri lana, jednog predsjednika i dva lana povjerenstva za popis. Pri utvr ivanju sastava pojedinih povjerenstva za popis treba voditi rauna da osobe koje su materijalno ili financijski zaduene za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti odre eni u povjerenstvo za popis tih sredstava. Pravna osoba imenuje povjerenstva za popis: stalnih materijalnih i nematerijalnih sredstava, sitnog inventara, ambalae i autoguma, sirovina i materijala, nedovrene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda, robe, novca i novanih ekvivalenata, potraivanja, i obveza Povjerenstva za popis se formiraju i imenuju najkasnije do 10.12. tekue godine (moe i neki drugi datum). lanak 58. U sluaju kada je vrijeme popisa imovine i obveza prije 31.12. Povjerenstvo za popis je duno da na temelju knjigovodstvenih isprava naknadno unese u popisne liste podatke o promjenama koje su nastale izme u dana popisa i 31.12. tekue godine te izvri uskla ivanje i sravnjenje knjigovodstvenog i stvarnog stanja sa 31.12. tekue godine. lanak 59. Popis se tehniki provodi mjerenjem, vaganjem, brojanjem i drugim tehnikama popisa u ovisnosti o prirode i vrste imovinske stavke. Podatci o popisu imovine i obveza se unose u popisne liste. U popisne liste se unose podatci o stvarnom stanju predmeta popisa (imovinskih stavki), i to: vrsti, koliini i vrijednosti. Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose osobe koja rade u knjigovodstvu, nego popisno povjerenstvo. lanak 60. Na kraju popisa popisna povjerenstvo sastavlja izvjetaj o obavljenom popisu, utvr uje vikove i manjkove i dostavlja ga na razmatranje Upravi za razmatranje rezultata popisa za odluivanje o popisu, najkasnije 15. dana od dana isteka poslovne godine.

Uprava temeljem izvjetaja o popisu i popisnih lista donosi Odluku o rjeavanju i tretmanu, te odgovornosti za utvr ene inventurne razlika, kao i raunovodstvenom i poreznom tretmanu inventurnih razlika. USUGLAAVANJE POTRAIVANJA I OBVEZA lanak 61. Pravna osoba, prije sastavljanja financijskih izvjetaja, usuglaava me usobna potraivanja i obveze sa poslovnim partnerima, to se dokazuje odgovarajuom knjigovodstvenom ispravom. Stanje i usuglaavanje obveza i potraivanja se utvr uje na dan 31.12. tekue godine. lanak 62. Prije sastavljanja financijskih izvjetaja za tekuu godinu obvezno se vri usuglaavanje obveza i potraivanja (konfirmacija salda). Kao dokaz postojanja odre enog stanja potraivanja i obveza koristit e se knjigovodstveni podaci koji e se unositi i potvr ivati odgovarajuom knjigovodstvenom ispravom - obrazac izvod otvorenih stavki (IOS). Pravna osoba, prije sastavljanja financijskih izvjetaja, sastavlja i dostavlja svim svojim kupcima (dunicima) popis neplaenih (otvorenih) rauna. Ukoliko primi zahtjev za konfirmaciju salda potraivanja i/ili obveza, pravna osoba obvezno odgovara poiljatelju (duniku, vjerovniku ili njegovom revizoru) na konfirmaciju u roku od osam dana. lanak 63. Pravna osoba je obvezna u biljekama obrazloiti pojedinana stanja sumnjivih i spornih potraivanja, te planirati aktivnosti i nain rjeavanja istih. RASPORED DOBITI I POKRIE GUBITAKA lanak 64. Raspored dobiti i gubitka pravna osoba vri sukladno s odredbama Zakona o gospodarskim drutvima i ovog Zakona, internog opeg akta i odluke nadlenog organa. lanak 65. Raspored neto dobit tekue godine drutvo e izvriti prema sljedeem redoslijedu prioriteta: za pokrie prenesenih gubitaka iznad visine kapitala, za pokrie prenesenih gubitka do visine kapitala, za formiranje i unos u zakonske rezerve, za formiranje i unos u statutarne rezerve, ako ih drutvo formira, za isplatu dioniarima, odnosno vlasnicima udjela u Drutvu, te za kao akumuliranu (zadranu) dobit.

lanak 66. Pokrie poslovnih gubitaka tekueg razdoblja, kao i prenesenih poslovnih gubitaka vri se iz sljedeih izvora sredstava prema sljedeem redoslijedu: dio akumulirane (zadrana) dobiti za pokrie gubitaka, dio statutarnih rezervi za pokrie gubitaka, dio zakonskih rezervi za pokrie gubitaka (ukoliko postoje), dio temeljnog kapitala za pokrie gubitaka. FINANCIJSKO IZVJETAVANJE lanak 67. Pravna osoba obvezne financijske izvjetaje sastavlja i prezentira za poslovnu godinu i to za razdoblje od 1.1. do 31.12. tekue godine sa usporednim podacima za prethodnu godinu. Pravna osoba u sluaju nastanka statusne promjene, financijske izvjetaje sastavlja na datum statusne promjene. Financijski izvjetaji sastavljaju se i u sluaju otvaranja, odnosno zakljuenja steaja, odnosno postupka likvidacije pravne osobe. lanak 68. Godinje financijske izvjetaje ine: 1) Bilanca stanja Izvjetaj o financijskom poloaju na kraju razdoblja; 2) Bilanca uspjeha Izvjetaj o ukupnom rezultatu za razdoblje; 3) Izvjetaj o gotovinskim tijekovima Izvjetaj o tijekovima gotovine; 4) Izvjetaj o promjenama na kapitalu i 5) Biljeke uz financijske izvjetaje. Uz godinji financijski izvjetaj korisnicima financijskih izvjetaja se prezentiraju i posebni izvjetaji sainjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku. lanak 69. Za financijske izvjetaje pravne osobe odgovorna je osoba ovlatena za zastupanje pravne osobe, upisana u sudski registar. Financijski izvjetaji se nakon sastavljanja, a prije podnoenja Ovlatenoj instituciji potpisani potpisuju od strane osobe ovlatene za zastupanje pravne osobe, upisane u sudski registar direktora pravne osobe koja podnosi financijske izvjetaje, i ovjeravaju peatom pravne osobe podnositelja. Istodobno, financijski izvjetaji pravne osobe se nakon sastavljanja, a prije podnoenja Ovlatenoj instituciji, pa i oni tampani na raunalu, moraju biti ovjereni potpisom i peatom certificiranog raunovo e koji sadri naziv certificirani raunovo a, njegovo ime i prezime, kao i broj vaee licence.

lanak 70. Funkcionalna valuta izvjetavanja pravne osobe je Konvertibilna marka (oznaka: BAM), koja je propisana kao zakonsko i efektivno sredstvo plaanja u BiH. Jezik izvjetavanja pravne osobe je jedan od zakonom propisanih slubenih jezika u Bosni i Hercegovini. lanak 71. (alternativno) Pravna osoba je obvezna sastavljati i prezentirati polugodinji izvjetaj. Polugodinji izvjetaj obuhvaa: 1) Bilancu stanja Izvjetaj o financijskom poloaju na kraju razdoblja; 2) Bilancu uspjeha Izvjetaj o ukupnom rezultatu za razdoblje; 3) Izvjetaj o gotovinskim tijekovima Izvjetaj o tijekovima gotovine; 4) Izvjetaj o promjenama na kapitalu i 5) Biljeke uz financijske izvjetaje, pripremljene sukladno s MRS 1 Prezentacija financijskih izvjetaja ili MRS 34 Periodini financijski izvjetaji. lanak 72. (alternativno) Pravna osoba je obvezna sastaviti i prezentirati godinji izvjetaj o poslovanju koji daju objektivan prikaz poslovanja pravne osobe i njegov poloaj, ukljuujui i opis glavnih rizika i neizvjesnosti sa kojima se suoava i mjera poduzetih na zatiti ivotne sredine. Godinji izvjetaj o poslovanju obvezno sadri: 1) sve znaajne doga aje nastale u razdoblju od zavretka poslovne godine do datuma predaje financijskog izvjetaja; 2) procjenu oekivanog budueg razvoja pravne osobe; 3) najvanije aktivnosti u svezi s istraivanjem i razvojem; 4) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela; 5) informacije o poslovnim segmentima pravne osobe; 6) koritene financijske instrumente ako je to znaajno za procjenu financijskog poloaja i uspjenosti poslovanja pravne osobe; 7) ciljeve i politike pravne osobe u svezi s upravljanjem financijskim rizicima, zajedno sa politikama zatite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zatita i 8) izloenost pravne osobe cjenovnom, kreditnom, trinom, valutnom riziku likvidnosti i drugim rizicima prisutnim u poslovanju pravne osobe.

lanak 73. (alternativno) Pravna osoba je duna sastaviti i prezentirati konsolidirane financijske izvjetaje. Konsolidirani financijski izvjetaj je financijski izvjetaj grupe pravnih osoba za statusni oblik povezivanja koji ini ekonomsku cjelinu u kome su izdvojeni interni odnosi izme u tih osoba na osnovu kapitala, potraivanja i obveza, prihoda i rashoda, gdje odre ena osoba (matina) ima pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama. Pri izradi konsolidiranih financijskih izvjetaja pravne osobe se pridrava pravila i procedura konsolidacije godinjih financijskih izvjetaja koja su ure ena MRS-a i MSFI-a. Obveza za izradu konsolidiranog financijskog izvjetaja nastaje od prvog mjeseca po isteku mjeseca u kome je formiran statusni oblik povezivanja. Obveza za izradu konsolidiranog financijskog izvjetaja prestaje krajem mjeseca u kome je statusni oblik povezivanja prestao da postoji. lanak 74. (alternativno) Pravna osoba je duna obaviti reviziju financijskih izvjetaja, najkasnije do kraja tekue godine za prethodnu godinu. Pravna osoba angaira vanjskog revizora temeljem Odluke uprave, a temeljem najpovoljnije ponude revizorske kue o emu konanu odluku donosi uprava drutva. lanak 75. Polugodinji financijski izvjetaji predaju se najkasnije 31. srpnja tekue godine. Godinji financijski izvjetaji i godinji izvjetaji o poslovanju se predaju najkasnije do posljednjeg dana veljae tekue godine za prethodnu godinu. Pravna osoba, sastavljene konsolidirane financijske izvjetaje, predaje najkasnije do kraja travnja tekue za prethodnu godinu. Rok za predaju revizorskog izvjetaja sa priloenim financijskim izvjetajima koji su bili predmet revidiranja je najkasnije kraj tekue godine za prethodnu godinu. lanak 76. Pravna osoba uz godinje financijske izvjetaje dostavlja: Obavijest o razvrstavanju pravne osobe, Odluku o utvr ivanju godinjih financijskih izvjetaja od strane mjerodavnog organa, Odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokria gubitka.

NAIN I ROKOVI UVANJA KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA, POSLOVNIH KNJIGA, IZVJETAJA I OSTALE DOKUMENTACIJE
lanak 77. Knjigovodstvene isprave uvaju se u izvornom materijalnom obliku, u obliku elektronskog zapisa ili na mikrofilmu, a predstavljaju dokaznu osnovu poslovnih knjiga. Knjigovodstvene isprave se odlau u fascikle i registratore nakon zavretka godinjeg obrauna i revizije. Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i financijski izvjetaji uvaju se u poslovnim prostorijama pravne osobe. (odnosno kod druge pravne osobe ukoliko je istoj povjereno vo enje poslovnih knjiga). Ako se poslovne knjige vode na raunalu, usporedo s memoriranim podacima, mora se osigurati i memoriranje aplikativnog softvera, kako bi podaci bili dostupni kontroli. U sluaju otvaranju postupka likvidacije ili steaja, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige zapisniki se predaju likvidacijskom, odnosno steajnom upravitelju. lanak 78. Isprave koje se uvaju trajno su: platne liste ili analitike evidencije o plaama u vezi s plaanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je izvreno stjecanje nekretnina, godinji raunovodstveni obrauni, financijski izvjetaji, konsolidirani financijski izvjetaji, izvjetaji o izvrenoj reviziji, i svi interni akti od utjecaja na financijsko poslovanje. Knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu uvaju se najmanje 11 godina. Knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomone knjige uvaju se najmanje sedam godina. lanak 79. Glavna knjiga i dnevnik uvaju se najmanje 11 godina, a pomone knjige najmanje sedam godina. Periodini obrauni, isprave platnog prometa putem ovlatenih financijskih institucija uvaju se najmanje pet godina. Godinji izvjetaj o poslovanju uva se u originalnom obliku 11 godina nakon isteka poslovne godine. Pomoni obrauni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. uvaju se dvije godine. Rok za uvanje knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga poinje tei zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige i u koje su podaci iz isprava uneseni.

RAUNOVODSTVENE POLITIKE lanak 80. Nain vrednovanja i iskazivanja pojedinih bilannih kategorija reguliran je i propisan raunovodstvenim politikama pravne osobe. Raunovodstvene politike pravne osobe obuhvaaju naela, osnove, dogovore, praksu i pravila za evidentiranje poslovnih doga aja u poslovnim knjigama, te sastavljanje i predoavanje temeljnih financijskih izvjetaja pravne osobe. Cilj utvr ivanja raunovodstvenih politika je objektivno i fer prezentiranja imovine, obveza, prihoda, rashoda i kapitala. Raunovodstvene politike pravne osobe propisane su i usvojene u pisanom obliku kao poseban interni akt pod nazivom Pravilnik o raunovodstvenim politikama. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 81. Analitiki kontni plan pohranjen u raunalo ili otipkan na posebnom tisku ini sastavni dio ovog Pravilnika. lanak 82. Alternativno Aktom o sistematizaciji radnih mjesta utvrdit e se radna mjesta u raunovodstvenoj i financijskoj funkciji, a u okviru toga obveze i odgovornosti zaposlenika vezane za ovu funkciju, kao i drugim aktima. lanak 83. Odredbe Zakona o raunovodstvu i reviziji FBiH (Sl. novine FBiH, br. 83/09) , Zakona o porezu na dobit (Sl. novine FBiH, br. 97/07, 14/08 i 39/09), Zakona o porezu na dohodak (Sl. novine FBiH, br. 10/08 i 9/10), Zakona o doprinosima (Sl. novine FBiH, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), Zakona o gospodarskim drutvima (Sl. novine FBiH, br.23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03) sa pripadajuim podzakonskim aktima, kao i objavljeni MRS/MSFI direktno se primjenjuju i imaju prioritet u primjeni u odnosu na odredbe ovog Pravilnika. Sva navedena pravila i tumaenja i naputke oko primjene ovog Pravilnika, kao i zakonske i druge izmjene koje eventualno nastupe tijekom njegovog vaenja, davat e za to odgovorne osobe u drutvu. lanak 84. Odluku o promjeni Pravilnika o raunovodstvu donosi Uprava/direktor drutva. Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donoenja, a primjenjivat e se od 01.01.2010. godine.