You are on page 1of 31

INFORMATOR: NORVEKA

1. Osnovne informacije Glavni grad: Broj stanovnika: Povrina: Valuta: Stopa nezaposlenocti: Oslo 4.640.219 (u januaru 2006. godine) 385.155 km2 norveka kruna (NOK) 2,4 %

2. Osnovni uslovi ulaska i informacije o vizi Sve informacije su dostupne u Norvekom direktoratu za migracije: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=4477 engen viza Norveka je lanica engenskog prostora i stoga izdaje engen vize. engen vize omoguavaju nosiocima da u u u celi engenski prostor1. Posle ulaska u engenski prostor, imate odobrenje da putujete u sve engenske zemlje bez bilo kakve druge kontrole vize ili pasoa ali morate po zahtevu dokazati va status vize. Kome je potrebna viza? Uz izuzetak dravljana Hrvatske, svi drugi dravljani regiona (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova) moraju imati vizu da bi uli u engensku teritoriju. Ako ste strani dravljanin kome je potrebna viza, morate je uvek imati kada ulazite u engensku teritoriju. Ako vam je obino potrebna viza ali imate dozvolu boravka koja vai u nekoj od engenskih zemalja, nije vam potrebna viza da biste uli u neku drugu engensku zemlju ako nameravate da boravite u datoj zemlji manje od tri meseca.

engen se odnosi na grupu evropskih zemalja koje su ukinule kontrolu pasoa na svojim unutranjim granicama i ojaale kontrole na spoljnjim granicama. 24 zemlje lanice engenskog prostora od 2008. godine su Austrija, Belgija, eka republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Nemaka, Grka, Ma arska, Island, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveka, Poljska, Slovaka, Slovenija, Portugal, panija i vedska.

Ovaj informator izra en je u okviru projekta AENEAS 2006: Izgradnja kapaciteta, informisanje i podizanje svesti u cilju promovisanja uredne migracije na podruju Zapadnog Balkana. Projekat finansira Evropska Unija uz pomo vajcarske federalne kancelarije za migracije i Nemake federalne kancelarije za migracije i izbeglice .

Koja e vam vrsta vize biti potrebna zavisi od svrhe vae posete. Uslovi za dobijanje vize i rok vaenja vize razlikuju se u zavisnosti od vrste vize. Turistika viza vam daje pravo da boravite, u svakom sluaju, samo do 90 dana u toku perioda od est meseci. Ako nameravate da boravite vie od 90 dana, onda morate podneti zahtev za vizu za boravak. Za vie informacija pogledajte: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7403 Gde se moe podneti zahtev za vizu? Za engen vizu zahtev bi trebalo podneti u norvekoj ambasadi ili kozulatu u vaoj zemlji. Ako zemlja iz koje podnosite zahtev za vizu nema norveku ambasadu ili konzulat, morate podneti zahtev iz norveke misije u najblioj zemlji.

Norveka ambasada u Bosni i Hercegovini


Royal Norwegian Embassy, Ferhadija 20, 71000 Sarajevo. Tel: +387 33 25 40 00. Fax: +387 33 66 65 05 E-mail: emb.sarajevo@mfa.no Radno vreme ambasade: Ponedeljak petak 08:30 - 16:00 (15. sept. 14. maja) Ponedeljak etvrtak 08:30 - 16:00, petak 08:30 - 15:00 (15. maja 14. sept.) Radno vreme konzulata: Ponedeljak petak 10:00 - 12:00 Sreda ne radi

Norveka ambasada u Hrvatskoj


Petrinjska 9, 10 000 Zagreb Radno vreme: 08.30 16.00 Pon. pet. (15. septembra - 14. maja) 08.30 15.00 (15. maja - 14. septembra) Radno vreme za poslove vezane za vize: 10.00 12.00 Radnim danima izme u Boia i Nove godine Ambasada ima skraeno radno vreme. Tel: +385 1 492 2831 E-mail: emb.zagreb@mfa.no Telefon za hitne sluajeve (posle radnog vremena): +385 (0) 99 606 5050

Norveka ambasada u Srbiji


[* Ambasada u Beogradu pokriva i pitanja vezana za Crnu Goru] Uika 43, Dedinje, Beograd Tel: +381 (0)11 36 70 404 / 405, fax +381 (0)11 36 90 158. [za pozive iz Crne Gore, direktni telefon za opte informacije, po ceni lokalnog poziva, je 069 011 200.] Radno vreme je od 9:00 do 16:00, (ponedeljak petak). Radno vreme u periodu od 01. jula 31. avgusta je 9:00 do 15:00. E-mail: emb.belgrade@mfa.no Radno vreme za pitanja vezana za vize: 10.00-12.00 (pon. pet. osim srede kada kancelarija za vize ne radi). Za informacije o vizama nazovite +381 (0)11 36 72 159 svakog dana od 09.00 do 10.00 h.

Ambasada u Makedoniji
8-ma Udarna brigada br. 2, 1000 Skoplje E-mail: embskp@mfa.no Radno vreme za pitanja vezana za vize: 10.00-12.00 pon pet. VIZA Tel: +389 (0)2 3238525 Pitanja telefonom u vezi sa vizama mogu se uputiti Kancelariji za vize (tel.: +389 (0)2 3238525, od pon. et. 14.00 - 15.00h ili na e-mail)
2

Ambasada Danske u Tirani (Albanija) se bavi zahtevima za vize za sve nordijske zemlje. http://www.ambtirana.um.dk/en/servicemenu/News/EmbassyHandlesVisasForNordicCountries.htm Rr. Nikolla Tupe No. 1, 4th Fl. Apt. 4, Tirana. Tel. +355 (4) 22 80 600 tiaamb@um.dk Radno vreme Pon. et.: 8.00-16.00 Petak: 8.00-14.00 Vize: ponedeljak, sreda, etvrtak (9.00-12.00)
Kako se moe podneti zahtev za vizu? Da biste mogli dobiti vizu morate imati: Paso koji vai najmanje 90 dana nakon isteka perioda za koji traite vizu, Dovoljno sredstava da pokrijete vae putne trokove i boravak u Norvekoj. Po pravilu, morate imati 500 NOK (norvekih kruna) dnevno za svaki dan boravka u Norvekoj, ali ako boravite sa porodicom ili prijateljima, iznos je neto nii. U odre enim sluajevima moe biti dovoljna finansijska garancija za va boravak i za povratnu kartu koju je dalo lice koje poseujete (izjava garancije: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7406 ), Zakonsko pravo da se vratite u vau zemlju porekla ili drugu zemlju gde imate dozvolu boravka, Nameru da napustite Norveku kada vam istekne viza. Ako norveke vlasti imaju razloga da veruju da ete ostati u Norvekoj ili drugoj engenskoj zemlji nakon perioda za koji podnosite zahtev za vizu, va zahtev e biti odbijen. Da niste registrovani u engenskom sistemu informacija (SIS) kao persona non grata (nepoeljna osoba) u nekoj od engenskih zemalja. To vai, na primer, za lica koja su izbaena iz zemlje zbog kriminalne aktivnosti. Osiguranje za put/osiguranje u sluaju bolesti koje pokriva trokove za mogui povratak u zemlju porekla iz medicinskih razloga kao i zbog neophodnog leenja kod lekara ili u bolnici. To osiguranje bi trebalo da vai za sve zemlje engena u iznosu od najmanje 30.000. Dokumentaciju o takvom osiguranju potrebno je podneti po odobravanju vize.

Koje vrste viza postoje? http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7404#C#C

Aerodromska tranzitna viza (tip A)


Lica iz odre enih zemalja koja presedaju u Norvekoj na putu za zemlju koja nije zemlja potpisnica engenskog sporazuma moraju imati posebnu aerodromsku tranzitnu vizu. Ova viza omoguava nosiocu da boravi u aerodromskom tranzitnom prostoru, ali ne i da u e u Norveku.

Tranzitna viza (tip B)


Lica koja podleu uslovu posedovanja vize a koja nameravaju da putuju kroz jednu ili vie engenskih zemalja mogu dobiti tranzitnu vizu koja vai do pet dana. To vai samo kada lice ulazi iz zemlje koja nije potpisnica engenskog sporazuma i koji odlazi u drugu zemlju koja nije potpisnica datog ugovora. Podnosioci zahteva za tranzitnu vizu za Norveku obuhvataju strane dravljane koji podleu uslovu posedovanja vize koji nameravaju da putuju iz Svalbarda u zemlju izvan engenskog prostora. Kao i za druge zahteve za vize, zahtevi za tranzitne vize se podnose putem odgovarajueg formulara zahteva najblioj kancelariji za strance. Drugi podnosioci kojima je potrebna tranzitna viza obuhvataju pomorce koji se iskrcavaju ili ukrcavaju na brod u norvekoj luci, ili pomorci koji putuju kroz Norveku u zemlju izvan engenskog prostora.
3

Turistika viza (tip C)


Turistika viza se moe odobriti ako nameravate da putujete u Norveku kao turista, radi porodine posete, javnim poslom ili radi poslovnog putovanja, studentske posete ili u druge svrhe. Viza za Norveku i engenski prostor moe se odobriti na period do 90 dana. Me utim, ne moete boraviti na engenskoj teritoriji vie od 90 dana u toku est meseci. To znai da se pri raunanju trajanja vize mora uzeti u obzir svaki boravak na engenskoj teritoriji u poslednjih est meseci. Trajanje vize je navedeno na obrascu vize koji je u formi nalepnice. U njemu se navodi i prvi dozvoljeni datum ulaska i poslednji dozvoljeni datum izlaska. 30. Novembra 2009.godine Evropska Unija je ukinula vize za gra ane Srbije koji putuju u zemlje engenskog prostora. Od 19. decembra 2009. godine gra ani Srbije, osim onih koji ive na Kosovu, kao i gra ani Crne Gore i Makedonije e putovati bez viza. Novi vizni reim e se primenti na sve vlasnike biometrijskih pasoa, koji sada mogu da putuju u engenski prostor i borave najdue 90 dana u periodu od est meseci. Oni e moi da posete bilo koje zemlje kao turisti i da borave najdue tri meseca u bilo koje doba godine. To znai da tri meseca posle ulaska na teritoriju zemlje u engenskoj zoni moraju privesti kraju svoj boravak i saekati tri meseca pre ponovnog turistikog ulaska na tri meseca, prema reimu slobodnog kretanja bez graninih kontrola. Za gra ane Srbije koji nameravaju da ostanu dui period od 90 dana i da rade i dalje e biti potrebna viza, kao i radna dozvola. Direktorat za migracije je razvio viza kalkulator uz pomo kojeg moete izraunati maksimalno trajanje vae vize: http://www.udi.no/templates/VisumKalkulator.aspx?id=2083 Viza se obino izdaje za jedan ulazak. Ako podnosilac zahteva planira da putuje van engenskog prostora i da se vrati u okviru roka predvi enog vizom, mora se oznaiti polje dva ulaska ili vie ulazaka na formularu za vizu. Uz zahtev morate priloiti objanjenje zato traite dva ili vie ulazaka. Ako se javi potreba za dodatnim ulaskom posle dolaska u Norveku, za to morate podneti zahtev kod policije na isti nain kao za zahtev za produenje vize. Podnosilac mora biti u mogunosti da obrazloi svoju potrebu za dodatnim ulaskom (npr. radi poslovnog sastanka, ili radi posete porodici izvan engenskog prostora). Viza ne daje pravo nosiocu da radi ili obavlja komercijalnu aktivnost za vreme svoje posete. Lica koja ele da rade ili borave na produeni period u Norvekoj moraju podneti zahtev za posebnu potvrdu za to. Lica koja rade u Norvekoj na kratki period (ne vie od tri meseca) ne moraju imati radnu dozvolu. Pogledajte vie informacija na http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7361 i u odeljku 2 u daljem tekstu. Formular zahteva (engen viza): http://www.udi.no/templates/PageURL.aspx?id=7524

Viza za podnoenje zahteva/ekanje odluke o zahtevu za porodinu imigraciju (tip D)


Ako elite da dobijete dozvolu za porodinu imigraciju, po pravilu morate dobiti dozvolu pre ulaska u Norveku. Me utim, u odre enim situacijama moete ui u Norveku pre nego to vam je dozvola odobrena. U tom sluaju, morate dobiti vizu za ulazak ako podleete uslovu posedovanja vize. Takva viza moe biti odobrena u izuzetnim situacijama. Sledea lica mogu podneti zahtev za vizu za ulazak: Suprunik norvekog dravljanina koji ivi u Norvekoj ili planira da se tamo nastani Suprunik nordijskog dravljanina koji je iveo u Norvekoj poslednje tri godine, a suprunici su u braku najmanje tri godine
4

Suprunik stranog dravljanina koji ima dozvolu nastanjenja, a suprunici su u braku najmanje tri godine Suprunik stranog dravljanina koji ima individualnu dozvolu da radi u grupi, a suprunici su u braku najmanje tri godine

Deca koju ste vi i va suprunik dobili zajedno, a koja nisu norveki dravljani, mogu tako e podneti zahtev za vizu za ulazak. Deca podnosioca sa prethodnim partnerom koja ele da trae porodinu imigraciju moraju podneti zahtev iz svoje zemlje porekla. Imajte na umu da neete imati pravo na kolovanje, uenje norvekog jezika ili bilo koje druge pogodnosti dok ekate da vam bude reen prvi zahtev za dozvolu porodine imigracije. Nemate ni pravo da obavljate posao dok se va zahtev reava, osim ako vam je odobrena privremena radna dozvola. Dobijanje vize za ulazak nema uticaja na ishod zahteva za dozvolu porodine imigracije.

Viza za lica koja dobiju dozvolu boravka ili radnu dozvolu


Ako vam je odobrena dozvola boravka ili radna dozvola za Norveku, automatski dobijate dozvolu ulaska koja vam daje pravo da boravite u Norvekoj na sedam dana. Za to vam nije potrebno da podnosite zahtev za vizu. U okviru tog perioda od sedam dana, morate kontaktirati policiju da biste dobili naznaku u vaem pasou ili putnoj ispravi u formi nalepnice koja pokazuje da imate radnu dozvolu ili dozvolu boravka za Norveku. Za dalje informacije o radnim dozvolama i dozvolama boravka za Norveku, pogledajte: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=4479 i odeljke 2 i 5 u daljem tekstu.

Viza za traenje posla u Norvekoj (struni radnik/specijalista)


Ako spadate u grupu strunih radnika/specijalista, moete dobiti vizu ako imate ponudu za zaposlenje u Norvekoj, ili elite da tamo traite posao. Uslovi za takvu vizu zavise od toga da li imate ponudu za zaposlenje ili ne. Ako nemate ponudu za zaposlenje, moete dobiti vizu ako imate zavrenu ekvivalentnu obuku najmanje u nivou daljeg obrazovanja. Ako postoji ponuda za zaposlenje u Norvekoj, sledea specijalizacija se moe uzeti u obzir umesto formalne obuke: Kurs ili obuka u kompaniji u inostranstvu. Da biste dobili vizu, ta obuka vam mora obezbediti isti nivo strunosti kao formalna obuka, i mora biti u vezi sa poslom koji ete obavljati. Specialistike kvalifikacije na osnovu praktinog iskustva u odre enoj oblasti. Da biste dobili vizu, praktino iskustvo mora trajati najmanje koliko svaka formalna struna obuka koja prua istu strunost, a ta strunost mora biti u vezi sa poslom koji ete obavljati.

Dravna turistika viza


U sluaju da ne moete dobiti turistiku vizu za celi engenski prostor, mogue je, u odre enim specijalnim okolnostima, izdati dravnu turistiku vizu. Podnosilac moe dobiti vizu koja vai samo za Norveku kada se takva viza trai iz humanitarnih razloga, nacionalnih pitanja ili me unarodnih obaveza. U takvim sluajevima, Norveki direktorat za migracije (UDI) odluuje o zahtevu, koji je potrebno podneti najblioj kancelariji za strance, kao kada podnosite zahtev za drugu vrstu vize.

VLTV viza (Viza sa ogranienim teritorijalnim vaenjem)


5

Viza sa ogranienim teritorijalnim vaenjem se moe dati podnosiocu koji ima putnu ispravu koja ne vai za ulazak u odre ene engen zemlje. Odobrena viza vai samo za zemlje u kojima vai data putna isprava. Formular zahteva (engen viza): http://www.udi.no/templates/PageURL.aspx?id=7524

Viza za hitne sluajeve


Lica koja podleu uslovu posedovanja vize a koja do u u Norveku bez vize mogu dobiti vizu za hitne sluajeve iz nepredvi enih i imperativnih razloga. Lica koja podleu uslovu posedovanja vize koja do u u Norveku bez vaee vize moraju kontaktirati policiju na granici da bi podneli zahtev za vizu za hitne sluajeve. Takva viza se moe odobriti samo u izuzetnim sluajevima, pod odre enim strogim uslovima. Zbog toga, mnoga lica koja do u u Norveku bez vize odmah se alju iz zemlje. Primeri osnovanih razloga: kada ste obaveteni da vam je bliski lan porodice u Norvekoj doiveo ozbiljnu nezgodu, ali je Norveka kancelarija za strance zatvorena tog dana, a vi morate odmah otii u Norveku ako treba da uestvujete u deavanjima koja se organizuju u Norvekoj a za koja ste obaveteni u poslednjem momentu, i Norveka kancelarija za strance je zatvorena tog dana, a vi morate odmah otii za Norveku ako ste pomorac koji se ukrcava ili iskrcava sa broda u norvekim vodama, ali Norveka kancelarija za strance je zatvorena tog dana, a vi morate odmah otii za Norveku. UDI odluuje o zahtevima za vize za hitne sluajeve, nakon to ih kontaktira policija. Vize za hitne sluajeve se izdaju kao obine turistike vize ako su uslovi za nju ispunjeni. Ako uslovi za obinu turistiku vizu nisu ispunjeni, viza za hitne sluajeve se moe izdati kao dravna turistika viza, ako odre eni osnovani razlozi tako nalau. Formular zahteva (engen viza): http://www.udi.no/templates/PageURL.aspx?id=7524 Izuzeci od uslova dobijanja vize Lica sa norvekom radnom dozvolom, dozvolom boravka ili dozvolom nastanjenja. Dozvola mora biti navedena u putnoj ispravi nosioca. Nosioci putne isprave za izbeglice koju je izdala Malta, Irska, Lihtentajn, vajcarska ili Ujedinjeno Kraljevstvo Nosioci britanskog pasoa sa neogranienom/neodre enom dozvolom da u u i borave u Ujedinjenom Kraljevstvu Nosioci britanske putne isprave za hitne sluajeve, kada su u tranzitu u Norvekoj, i u putnoj ispravi za hitne sluajeve se navodi da je odredite putovanja Ujedinjeno Kraljevstvo Nosioci nemakog Reiseausweis als Passersatz zur Rckkehr in die Bundesrepublik Deutschland (pasoa za hitne sluajeve), kada su u tranzitu u Norvekoj, i u putnoj ispravi za hitne sluajeve se navodi da je odredite putovanja Ujedinjeno Kraljevstvo Kada je lice u tranzitu u Norvekoj, a u putnoj ispravi za hitne sluajeve se navodi da je odredite putovanja Nemaka Nosioci putne isprave za izbeglice za pomorce koju je izdala neka od sledeih drava: Australija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Hrvatska, Danska, Francuska, Nemaka, Irska, Italija, Biva Jugoslovenska Republika Makedonija, Mauricijus, Monako, Maroko, Holandija, Novi Zeland, Norveka, Portugal, Srbija i Crna Gora, Slovenija, vedska, vajcarska ili Velika Britanija Nosioci pomorske line karte koju je izdala zemlja koja je potpisnica ILO Konvencije br. 108, kada nosilac namerava da preuzme ili napusti mesto na brodu u norvekoj luci, ili je lan posade na brodu i eli da poseti datu luku prilikom pristajanja Nosioci dozvole za civilno vazduhoplovstvo, kada nosilac namerava da putuje u Norveku i boravi u njoj u vezi sa radom u okviru me unarodne avio kompanije
6

Nosioci filipinske pomorske i brodarske knjiice i/ili filipinskog dravnog pasoa (kada nosilac preuzima mesto na brodu u norvekoj luci) Priznate izbeglice, lica bez dravljanstva i drugi koji su bez dravljanstva ali su stanovnici druge zemlje lanice Evropske Unije koji imaju putne isprave koje je izdala data zemlja Uenici kolskog uzrasta koji borave u zemlji lanici Evropske Unije koja sprovodi Odluku Saveta 94/795 kada putuju na kolsko putovanje u pratnji profesora iz kole.

Uslovi za dravljane sa odricanjem od vize Ako ste izuzeti od uslova za posedovanje vize za Norveku, moete boraviti u Norvekoj do 90 dana. Ne moete boraviti u Norvekoj vie od 90 dana u toku poslednjih 180 dana. To znai da, posle boravka od 90 dana, ne moete ponovo ui u Norveku dok ne pro e jo 90 dana. Vaa je dunost da potujete ovaj uslov. Moete koristiti UDI viza kalkulator da izraunate koliko jo dana moete boraviti u engen prostoru: http://www.udi.no/templates/VisumKalkulator.aspx?id=2083 Postoje odre eni uslovi koji vae za strane dravljane sa odricanjem od vize. Morate imati sledee: Dovoljno sredstava da pokrijete vae putne trokove i boravak u Norvekoj. Po pravilu, morate imati 500 NOK dnevno za svaki dan boravka u Norvekoj, ali ako boravite sa porodicom ili prijateljima, iznos je neto nii. Paso koji vai najmanje 90 dana nakon isteka perioda vaeg boravka u Norvekoj Zakonsko pravo da se vratite u vau zemlju porekla ili drugu zemlju gde imate dozvolu boravka. Dodatna pitanja o vizama Kontaktirajte Slubu za informacije (OTS). Tel: (+47) 23 35 16 00 E-mail: ots@udi.no Radno vreme: 09:00 - 15:30 (od 15. maja do 14. septembra: 09.00 - 15.00)

3. Imigracija radi zapoljavanja Uslovi ulaska i boravka stranih radnika Po pravilu, svako lice koje eli da radi u Norvekoj mora imati radnu dozvolu. Rad ukljuuje sve vrste poslova ili komercijalne aktivnosti, plaene ili ne. U daljem tekstu moete videti pregled grupa koje su izuzete od uslova posedovanja radne dozvole. a) Sledee grupe su u potpunosti izuzete od obaveze posedovanja radne dozvole: Dravljani nordijskih zemalja Strani pomorci ili plovila koja su registrovana u drugoj zemlji a koja prevoze putnike i robu izme u norvekih luka. b) Sledee grupe su izuzete od obaveze posedovanja radne dozvole, ako rad ne traje due od tri meseca: komercijalni i poslovni putnici (pogledajte Oglasnik 2000-036 za lica koja prodaju robu na prodajnim sajmovima Istraivai/nosioci stipendija/predavai Tehniki eksperti koji obavljaju odravanje ili pruaju informacije o mainama (moraju obavestiti policiju pismeno pre ulaska u zemlju)

c)

Svaki strani dravljanin u privatnoj slubi kod lica koja poseuju dato podruja na period koji nije dui od tri meseca. Drugim reima: ako radite u privatnoj slubi kod lica, i pratite to lice na kratkoj poseti Norvekoj, moete nastaviti rad u privatnoj slubi za vreme boravka. Profesionalni sportisti i sportistkinje Javni slubenici koje plaa njihova zemlja, kada do u u Norveku na osnovu sporazuma o saradnji izme u njihove zemlje i norvekih vlasti Novinari Turistiki vodii Kadar na stranim vozovima, avionima, autobusima ili kamionima Posada za bezbednost i odravanje na brodu koji pristaje u zemlji. Navedena lica moraju obavestiti policiju pre ulaska u Norveku, pogledajte Oglasnik 2002-063.

Sledee grupe su izuzete od uslova posedovanja radne dozvole, ako rad ne traje due od deset dana za vreme jedne kalendarske godine: Muziari Izvo ai Umetnici Neophodni pratei pomonici

Od 1. januara 2008. godine, radnici migranti imaju olakane uslove http://www.udi.no/templates/Page.aspx?id=8993 Za poslodavce, pojednostavljenje olakava proces angaovanja stranih radnika i omoguava im da vie iskoriste radnu snagu koja je ve dostupna u zemlji. Te promene dolaze kao rezultat promena u propisima Ministarstva rada i socijalne inkluzije (AID). Te promene podrazumevaju tri promene za strune radnike/specijaliste iz zemalja koje nisu lanice Evropske Unije/EEA (Evropskog ekonomskog prostora): Struni radnici koji su u Norvekoj sa vizom sada mogu podneti zahtev za radnu dozvolu iz Norveke kada je viza izdata na tri meseca ili manji period. Trenutno je potrebno da je takva viza izdata na tano tri meseca da bi takva lica mogla podneti zahtev za radnu dozvolu iz Norveke. Policiji je tako e dato ovlaenje da odluuje u vezi sa zahtevima za produenje za novi posao ili novo radno mesto. Do takve promene je dolo zato to zaposleni esto dobiju ponudu od drugog poslodavca pre nego to zaposlenom istekne prvobitna radna dozvola. Procedura koja trenutno vai podrazumeva da policija takav zahtev mora poslati u UDI radi reavanja. To produava vreme trajanja reavanja zahteva. Pravo da ponete da radite kod novog poslodavca kada podnesete zahtev za produenje dozvole.

Uputstva od strane AID e dalje voditi olakavanju pitanja u vezi sa strunim radnicima/specijalistima koji podnesu zahtev za dozvolu nastanjenja u Norvekoj. To je dozvola koja daje nosiocu pravo da ivi stalno u Norvekoj. Propis je takav da zaposleni moe podneti zahtev za takvu dozvolu posle tri godine, ako je imao radnu dozvolu koja ini osnov za dobijanje dozvole za nastanjenje. Uslov koji trenutno vai je da je dato zaposleno lice imalo istog poslodavca tokom te tri godine. Posle uputstava od strane AID, zakon se dalje tumai na takav nain da e period od tri godine biti due prekinut ako zaposleni menja poslodavca. Zaposleni mora nastaviti da podnosi zahtev za produenje po isteku svake dozvole, ali promena poslodavca nee vie imati uticaj na mogunost podnoenja zahteva za dozvolu nastanjenja. Uslov za to je da je podnosilac radio/la u Norvekoj tri uzastopne godine. Da li imate dalja pitanja vezana za radne dozvole? Kontaktirajte Slubu za informacije (OTS). Tel: (+47) 23 35 16 00 E-mail: ots@udi.no
8

Radno vreme: 09:00 - 15:30 (od 15. maja do 14. septembra: 09.00 - 15.00) Trite rada i sektori koji imaju nedostatak radne snage Sektori sa visokim nivoom aktivnosti obuhvataju gra evinarstvo, industriju (naroito naftnu industriju i brodogradnju) i hotele i restorane. Relativno izraena imigracija radi zapoljavanja je korisna za ublaavanje pritiska na tritu rada. Trite rada znatno varira od jedne norveke regije do druge. Javne slube i ribarstvo su dominantni sektori u severnom delu Norveke, dok industrija ini veliki udeo u primorskim regijama u junoj Norvekoj. Mnogi ljudi u gradovima kao to je Oslo, Bergen i Trondhajm (Trondheim) rade u finansijskim i privrednim slubama. Variranje je manje izraeno u drugim sektorima, kao to je gra evinarstvo. Prema studiji iz 2006. godine, broj objavljenih slobodnih radnih mesta je znaajno porastao poslednjih godina, a u nekim privrednim sektorima nastali su problemi. To se odnosi na strune radnike u proizvo akoj industriji, gra evinarstvu i ICT sektoru (informacione i komunikacione tehnologije), naroito za zanimanja kao to su ovlaeni inenjeri i inenjeri. Nedostaci su zapaeni i u sektorima zdravstva i zdravstvene nege. Vie informacija o tritu rada u Norvekoj moete dobiti na: NAV www.nav.no, NAV EURES (European Employment Services) www.eures.no i optom evropskom portalu za mobilnost radne snage www.eures.europa.eu. Statistike o tritu rada su dostupne i od Norveke statistike: www.ssb.no

Traenje posla Internet:


EURES: http://europa.eu.int/eures/main.jsp?catId=7920&acro=living&lang=en&parentId=7724&countryI d=NO&living= . Veina slobodnih mesta u Norvekoj se oglaavaju na Internetu. Najvea baza podataka o slobodnim radnim mestima je NAV (Arbeids- og velferdsetaten [Norveka organizacija za rad i staranje - Norwegian Labour and Welfare Organisation]): http://www.nav.no/page?id=805312736 Slobodna radna mesta u Norvekoj se mogu nai na Internet strani Europaportalen: http://www.europaportalen.se/ Tako e, veina kompanija ima svoje Internet strane. Tamo moete nai oglase za radna mesta koja se nigde drugde ne oglaavaju. Adrese moete nai uz pomo Gule Sider [ute strane].

NAV servis centar


Pozovite +47 800 33 166 (ponedeljak petak, 08.00 18.00) za informacije o slobodnim radnim mestima. Ova sluba moe oglaavati poslove koji mogu biti interesantni, ali su samo na norvekom. Pre nego to pozovete, razmislite o tome kakvu vrstu posla elite i gde u Norvekoj elite da ivite i radite.

Novine
Veina novina oglaava slobodna radna mesta. Najvee od ovih su Aftenposten, a nedeljno izdanje ovih novina ima posebni dodatak za radna mesta gde se navode svi oglasi koji su izali u toku prethodne sedmice.

Otvoreno traenje posla


Postoji veliko trite za slobodna radna mesta koja se ne oglaavaju. Ova slobodna radna mesta se mogu nai tako to ete poslati prijave za posao odgovarajuim kompanijama. Vano je da vau prijavu prati i telefonski poziv. Gule sider [ute strane] sadri kontakt informacije glavnih kompanija.
9

Agencije za zapoljavanje
Moete se prijaviti kod agencije za zapoljavanje. One angauju zaposlene za privremene poslove. Veliki broj njih je specijalizovan za odre ene profesije i privredne grane. Moete ih nai u Gule sider [ute strane]. Au-pair i drugi specifini programi za strane radnike

Poslovi sa skraenim radnim vremenom


Kao studentu na priznatoj instituciji univerzitetskog nivoa u Norvekoj, obino vam se odobrava radna dozvola za posao sa skraenim radnim vremenom sa prvom dozvolom boravka. Kada podnosite zahtev za produenje studentske dozvole, potrebno je da priloite izjavu od vaeg pruaoca obrazovanja u kojoj on/ona navodi da ne smatra da vas taj posao ometa u studiranju. Za vie informacija, pogledajte: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7381

Au Pair sistem
Svrha Au Pair sistema je davanje prilike mladim ljudima izme u 18 i 30 godina starosti da naue norveki jezik i da se upoznaju sa norvekom kulturom kroz boravak kod norveke porodice, ivot i uestvovanje u njihovom svakodnevnom ivotu. Za vie informacija, pogledajte: http://www.udi.no/templates/Rundskriv.aspx?id=8960 Ugovor o radu, koji potpisuju Au Pair lice i porodica domain, propisuje radne uslove za Au Pair lice i daje mu/joj sledea prava: Minimalnu platu/deparac od ukupno NOK 4.000 meseno (pre oporezivanja) uz besplatan smetaj i hranu Maksimum 30 radnih sati sedmino. Au Pair obino ne moe raditi vie od 5 sati dnevno. Rad dui od navedenog je zabranjen, ak i uz dodatno plaanje. Au Pair lica smeju da rade samo za porodicu domaina i ne smeju raditi za druge poslodavce ili privatna lica. Au Pair lica moraju iveti u domu porodice domaina, gde moraju imati svoju sobu. Pravo na slobodno vreme u skladu sa (norvekim) Zakonom o radnim uslovima i Zakonom koji se odnosi na odmore Mogunost da ue norveki, kolarina za kurseve u iznosu do NOK 6.000 godinje koje plaa porodica domain, i mogunost da uestvuju u aktivnostima u slobodnom vremenu ni porodica domain ni Au Pair lice ne smeju potpisati bilo kakav dodatni ugovor koji je suprotan uslovima i zahtevima standardnog ugovora.

Au Pair lice sa vaeom radnom dozvolom automatski postaje lan Norvekog sistema dravnog osiguranja. Za Au Pair period nije potrebno nikakvo dodatno osiguranje. Ako Au Pair lice eli da promeni porodicu domaina, on/ona mora podneti novi zahtev za radnu dozvolu. Au Pair licu nee biti dozvoljeno da pone da radi kod nove porodice dok mu/joj ne bude izdata nova radna dozvola. Au Pair radna dozvola se moe produiti, ali ukupni period je ogranien na dve godine. Zahtevi za produenje radne dozvole moraju se podneti lokalnoj policiji u oblasti gde Au Pair lice ivi. Ugovor o zaposlenju moe raskinuti bilo koja strana uz najmanje mesec dana otkaznog roka. Ako se porodica domain loe ponaa prema Au Pair licu ili je kriva za otro krenje obaveza navedenih u ugovoru, Au Pair licu se preporuuje da kontaktira lokalnu policiju. U takvim sluajevima, Au Pair lice ima pravo da odmah raskine ugovor.

10

Samo Direktorat za migracije ima pravo da poniti radnu dozvolu. Raskidanje ugovora od strane porodice domaina ne znai da Au Pair lice mora odmah napustiti Norveku. Direktorat za migracije ili policija e upozoriti Au Pair lice da razmatraju ponitenje radne dozvole i dati Au Pair licu mogunost da izloi svoj sluaj, obino u roku od tri sedmice. Do isteka roka kada Au Pair lice ima priliku da izloi svoj sluaj, Au Pair lice ima pravo da na e novu porodicu domaina i da podnese zahtev da radi za njih.

4. Imigracija radi studiranja Uslovi ulaska i boravka studenata Strani dravljani koji ele da studiraju u Norvekoj na period dui od tri meseca moraju podneti zahtev za dozvolu boravka za studente. Internet strana Norvekog direktorata za migracije sadri informacije o tome koje studije imaju osnovu za dozvolu boravka. Moete nai i informacije o tome kako da podnesete zahtev. (http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7415) NB: posebna pravila vae za studente narodnih srednjih kola ili verskih viih kola.

Dozvola boravka za studente


http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7417 Studentska dozvola se izdaje stanim dravljanima koji nameravaju da borave u Norvekoj radi obrazovanja. Da biste dobili dozvolu da studirate u Norvekoj, morate ispuniti sledee uslove: Imati sigurnu ponudu upisa od zvanino priznate obrazovne ustanove. Dozvola boravka se moe odobriti za sledee vrste studija: obrazovanje u nekoj od viih srednjih skola, norveki kursevi i kursevi norvekog jezika, univerzitetske letnje kole, specijalne obuke za kadar u oblasti zdravstva. Vie informacija na: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7418 Da se upisujete na redovno obrazovanje. To znai da morate odabrati predmete i kurseve koji ispunjavaju uslove za punu podrku od strane Dravnog fonda za studentske kredite (Statens Lnekasse). Navedeno vai i nameravate da finansirate va boravak na neki drugi nain osim preko ovog fonda. Da imate obezbe en smetaj. Morate obezbediti smetaj za vreme trajanja vaih studija. Smatra se da je smetaj osiguran ako imate kuu, stan, garsonjeru, sobu u pansionu, itd. na korienje. Ako je smetaj iznajmljen, morate priloiti pisani ugovor koji je odobrio vlasnik, stambeno udruenje ili drugo lice koje je zadueno za dati smetaj. Da imate osigurana sredstva za ivot. Morate imati osigurana sredstva za ivot za period trajanja vaih studija. Morate imati finansijska sredstva koja su ekvivalentna kompletnom finansiranju od strane Dravnog fonda za studentske zajmove po vaeoj ceni. Za akademsku godinu 2007-08. to iznosi NOK 82.900. Ako morate platiti kolarinu, taj iznos se dodaje na gore navedeni uslov za sredstva za izdravanje. Sredstva za izdravanje se mogu osigurati putem studentskog zajma, granta, sopstvenih sredstava ili prihoda od posla. Moete podneti zahtev za dozvolu da radite sa skraenim radnim vremenom uz studije. Prihod od tog posla se moe uzeti u obzir kada se procenjuje da li imate dovoljno sredstava da obezbedite izdravanje. Ako planirate da ispunite uslove za izdravanje u
11

potpunosti ili delimino uz pomo posla sa skraenim radnim vremenom, potrebno je da podnesete konkretnu ponudu zaposlenja u kojoj se jasno navodi radno vreme i plata. Radna dozvola se odobrava za rad do 20 sati sedmino i puno vreme za vreme odmora/praznika. Propisani uslov izdravanja se poveava na otprilike NOK 100 00 poto je prihod podloan oporezivanju. Obino se ne prihvata da se izdravanje obezbedi finansijskom garancijom koju daje tree lice, bez obzira na to da li je to lice u Norvekoj ili inostranstvu. Me utim, u izuzetnim sluajevima, mogue je da se prihvati da roditelji koji ive u Norvekoj mogu garantovati da e podnosilac dobiti smetaj i hranu u njihovom domu. Ako imate spostvena sredstva na raspolaganju, opte pravilo je da morate prebaciti taj iznos na raun u norvekoj banci na svoje ime, ili, ako je mogue, da uplatite taj iznos na raun koji je obrazovna institucija odredila za tu svrhu. Dokumentaciju o stanju na vaem raunu, ili potvrda od obrazovne ustanove da novac ostaje na raunu, morate podneti uz zahtev. Uz to, postoji uslov da se vratite u vau zemlju porekla po zavretku studija. Zemlja porekla znai zemlja iji ste dravljanin, ili gde vam je odobren dugoroni stalni boravak.

Preciznije definicije uslova za dozvolu mogu se nai u lanu 4, stav 1 Propisa o imigraciji. http://www.zu.ac.ae/library/html/UAEInfo/documents/UAEImmigrationLaw.pdf Kako se mogu prijaviti? Da biste podneli zahtev za dozvolu boravka, morate popuniti formular zahteva. Zahtev se mora podneti iz vae zemlje porekla ili druge zemlje gde ste legalni stanovnik najmanje est meseci. Po pravilu, ne moete ui u zemlju dok vam dozvola ne bude odobrena. Zahtev se mora podneti najblioj norvekoj Kancelariji za strance (ambasadi, generalnom konzulatu). Biete obaveteni o odluci o vaem zahtevu preko Kancelarije za strance. Me utim, neka lica mogu podneti zahtev za dozvolu boravka iz Norveke. To se odnosi na one koji spadaju u strune radnike/specijaliste, i koji: Imaju dozvolu boravka ili radnu dozvolu koja vai tri meseca ili due Imaju odobrenu vizu na tri meseca Imaju pravo da ive u Norvekoj na tri meseca bez dozvole (tj. ne podleu uslovu posedovanja vize) ili Imaju odobrenu vizu, tj. vizu za lica koja trae posao, na period manji od tri meseca.

Uslov je i da ne ivite u Norvekoj dok podnosite zahtev za azil ili dok ekate da napustite zemlju nakon to vam je odbijen zahtev za azil. Zahtevi koji se podnose iz Norveke moraju se podneti policiji u oblasti u kojoj ivite. Odre ene grupe podnosilaca za studentsku dozvolu su izuzeti od uslova da dozvola mora biti odobrena pre ulaska u Norveku. Moete podneti zahtev iz Norveke u sledeim sluajevima: Ako ulazite u zemlju pod pokroviteljstvom sledeih organizacija: American Field Service (AFS), American Scandinavian Student Exchange (ASSE), Fulbright, Youth for Understanding (YFU), STS High School Foundation (STS), Rotary or Research Council of Norway (NFR) Ako imate stipendiju od Norveke agencije za razvoj i saradnju (NORAD) ili druge norveke javne institucije Ako ete studirati na instituciji visokog obrazovanja u okviru programa razmene pod pokroviteljstvom bilateralnog sporazuma izme u neke norveke i strane institucije visokog obrazovanja u vaoj zemlji
12

Me utim, preporuuje se da podnesete zahtev iz vae zemlje porekla, poto policiji esto treba dugo vremena za reavanje zahteva. Ako je potrebno da imate vizu i podnesete zahtev iz Norveke, tako e ete imati dodatne trokove, poto ete morati da platite taksu za podnoenje zahteva za vizu i taksu za podnoenje zahteva za dozvolu boravka radi obrazovanja.

Koja dokumentacija se mora podneti?


Kada podnosite zahtev za dozvolu boravka radi obrazovanja, morate priloiti sledea dokumenta: Formular zahteva za studente Fotografija veliine kao za paso/druga fotografija koja ispunjava propisane uslove: http://www.udi.no/templates/Page.aspx?id=7423 Pismo prijema od obrazovne institucije gde elite da studirate. Pismo prijema mora sadrati vae ime, informacije o obrazovnoj instituciji, studije i nivo na koji ste primljeni, i duini studija Dokumentacija o smetaju Dokumentacija o sredstvima za izdravanje (dokumentacija o pomoi od Dravnog fonda za studentske zajmove i/ili dokumentacija da je iznos sredstava za izdravanje deponovan na norveki bankovni raun na ime podnosioca ili raun obrazovne institucije odre en za ovu svrhu) kopiju pasoa morate platiti i taksu: http://www.udi.no/templates/Page.aspx?id=7426 Kao glavno pravilo, dovoljno je da poaljete kopije dokumenata sa zahtevom. Me utim, morate priloiti originalna dokumenta kada predajete zahtev. Sva dokumenta koja prilaete uz zahtev moraju biti prevedena na engleski ili norveki jezik.

Studenti na razmeni
Opta pravila za dozvolu boravka radi studiranja vai i za studente na razmeni. Me utim, ako se boravak finansira preko javnog finansiranja ili granta iz zemlje porekla, dokumentacija o tome se mora priloiti uz zahtev. Mora se jasno navesti odakle dolazi novac, koliki je iznos (izraen prema vaeem deviznom kursu) i kako e se novac prebaciti u Norveku (ukljuujui i podatak da li e to biti meseno plaanje ili jednokratna uplata).

Koliko vremena je potrebno za obradu zahteva?


Vreme za obradu zahteva varira. Za pregled prosenog vremena reavanja razliitih vrsta dozvola, posetite www.udi.no/caseprocessingtime, ili kontaktirajte Slubu za informacije (OTS) na e-mail (ots@udi.no ) ili pozovite (+ 47) 23 35 16 00. Potrebno je da obezbedite dovoljno vremena za reavanje zahteva. Da biste izbegli nepotrebno odlaganje reavanja zahteva, vodite rauna da kompletirate zahtev i da priloite svu potrebnu dokumentaciju.

Prava koja poseduje nosilac dozvole


Dozvola boravka se odobrava na period trajanja studija. Prva dozvola boravka omoguava studentu da radi skraeno radno vreme do 20 sati sedmino i puno vreme tokom raspusta. Proitajte vie o pravilima za rad sa skraenim vremenom za studente: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7381 Data dozvola ne predstavlja osnovu za dozvolu nastanjenja. lanovi porodice mogu doi u Norveku prema pravilima za porodinu integraciju (pogledajte odeljak 7 u daljem tekstu). Porodini zahtev e se reavati u istoj kancelariji kao i za glavno lice.

Da li se dozvola moe produiti ili obnoviti?

13

Dozvola boravka radi studiranja se moe produiti. Zahtev za produenje se mora podneti najmanje jedan mesec pre isteka vaee dozvole. Zahtev se mora podneti policiji u oblasti gde ivite. Policija moe odobriti zahtev ako je jasno da su ispunjeni uslovi. Morate platiti i taksu kada podnosite zahtev za produenje. Za produenje morate priloiti potvrdu o sredstvima na vaem norvekom bankovnom raunu (izvetaj iz banke) za prvi dan svakog meseca, za poslednjih est meseci. Potrebno je podneti sledeu dokumentaciju kada podnosite zahtev za produenje: Izvetaj od vaeg pruaoca obrazovanja o detaljima vaeg napretka na studijama Izvetaj od vaeg pruaoca obrazovanja u kojem se razjanjava da li bi posao sa skraenim radnim vremenom predstavljao prepreku u vaem napretku, i koliko sati oni smatraju da vi moete da radite Dokumentaciju o sredstvima za izdravanje (isto kao za prvu dozvolu boravka) Ako idete da obavljate terenski posao, potrebno je da se navede trajanje tog posla. Imigracione vlasti ne odobravaju dozvolu za period terenskog rada ako on traje due od est meseci. U tom sluaju, dozvola e vaiti do odlaska. Potrebno je da podnesete novi zahtev (iz inostranstva) kada se vraate u Norveku da biste zavrili studije.

Mogu li uloiti albu protiv odluke?


Ako je va zahtev za dozvolu boravka odbijen, moete se aliti protiv te odluke. Ako uloite albu, va zahtev e ponovo ispitati Norveki direktorat za migracije (UDI). UDI moe preinaiti odluku i odobriti traenu dozvolu. Ako UDI podri odluku, sluaj se alje Imigracionom odboru za albe (UNE) za ponovno razmatranje.

Dodatna pitanja?
Za vie informacija, pogledajte UDI Oglasnik za studente na: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7417 . Ako i dalje niste sigurni oko nekog pitanja vezanog za nain podnoenja zahteva za dozvolu boravka, moete kontaktirati najbliu norveku ambasadu ili konzulat, ili Slubu za informacije (OTS): http://www.udi.no/templates/Page.aspx?id=7471 . Stipendije za studente i postdiplomce Na norvekim dravnim institucijama visokog obrazovanja ne plaa se kolarina, iako veina zahteva plaanje male takse za upis semestra. Grantovi za trokove ivota se dodeljuju samo me unarodnim studentima koji su prihvaeni za odabrane programe fondova. Samofinansirajui studenti moraju podneti dokaz da poseduju najmanje NOK 80 000 (oko 10 000) za svaku akademsku godinu. Sledei tipovi stranih dravljana ispunjavaju uslove za studentske zajmove i stipendije od Dravnog fonda za studentske zajmove: (dravljani nordijskih zemalja) (dravljani zemalja EEA) Dravljani zemalja Centralne i Istone Evrope kao i zemalja u razvoju Politike izbeglice i lica kojima je odobren boravak na osnovu humanitarnih razloga Imigranti.

Finansijska pomo za strane studente


Finansijska pomo od Norvekog dravnog fonda za studentske zajmove (Lnekassen) prvenstveno je usmerena na norveke dravljane, ali i neki strani dravljani mogu ispunjavati uslove za pomo.

14

Ako ste strani dravljanin, vae pravo na finansijsku pomo od Lnekassen zavisi od vae veze sa Norvekom, iz koje zemlje dolazite i na osnovu ega posedujete dozvolu boravka. Proitajte jo o tome ko moe ispuniti uslove: http://www.lanekassen.no/templates/Page____5693.aspx Da biste podneli zahtev za finansijsku pomo od Norvekog dravnog fonda za studentske zajmove Lnekassen potrebna vam je dozvola boravka i prijem u neku norveku obrazovnu instituciju. Centralna i istona Evropa, Centralna Azija i zemlje u razvoju: Svake godine norveki univerziteti i koledi primaju odre eni broj studenata iz zemalja u razvoju i zemalja Centralne i Istone Evrope, i Centralne Azije pod specijalnim programima kvota. Proitajte vie o programu kvota: http://www.lanekassen.no/templates/Page____10507.aspx Politike izbeglice i azilanti: Ako ste doli u Norveku kao politika izbeglica, moete dobiti pomo ako: Imate status izbeglice Traite azil i odobrena vam je dozvola boravka na osnovu humanitarnih razloga Doli ste u Norveku u vezi sa spajanjem porodice sa prijavljenom izbeglicom i dobili ste politiki azil. Kada podnesete zahtev za pomo, priloite pismo od UDI (Direktorata za migracije) u kom se navodi na osnovu ega ste dobili dozvolu boravka. Morate priloiti i kopiju vae vaee dozvole boravka. Grant za izbeglice Moete se kvalifikovati za grant za izbeglice ako ste u viem srednjem obrazovanju i imate status izbeglice. Ne kvalifikujete se za grant za izbeglice ako imate dozvolu boravka na osnovu humanitarnih razloga. Imigranti Kao imigrant moete ispunjavati uslove za finansijsku pomo ako ispunite jedan od sledeih kriterijuma: Ako imate zaposlenje sa punim radnim vremenom, bez prekida, u Norvekoj za najmanje 24 meseca neposredno pre nego to ste postali student, i plaate norveki porez za vreme tog perioda Ako studirate redovno u Norvekoj u poslednje tri godine bez pomoi od Lnekassen i poloili ste sve ispite. Ako ste studirali vanredno, ukupno trajanje vaeg obrazovanja mora biti ekvivalentno periodu od tri godine redovnog obrazovanja Ako ste u braku ili ste registrovani partner norvekog dravljanina i oboje ivite u Norvekoj Ako vam je odobrena radna dozvola ili dozvola boravka radi spajanja porodice sa norvekim ili stranim dravljaninom, ili vam je odobrena dozvola nastanjenja na osnovu takve dozvole Ako vam je odobrena dozvola boravka kao potomku norvekog dravljanina koji je emigrirao na Kola Peninsula (Kola poluostrvo).

ta je finansijska pomo od Lnekassen?


Pomo od Lnekassen se sastoji od zajma i granta koji pokriva trokove studiranja u Norvekoj. Moraete samo da otplatite zajam. Ako imate decu sa dozvolom boravka koja ive zajedno sa vama u Norvekoj, moete dobiti vie pomoi. Ako radite dok studirate, ta pomo vam moe biti umanjena. Potreban vam je prijem na neku norveku obrazovnu instituciju da biste podneli zahtev za finansijsku pomo i potrebno je da imate dozvolu boravka pre nego nego to vam se pomo isplati.
15

Lista glavnih univerziteta i koleda Agder College: http://www.uia.no/en Norveki poljoprivredni univerzitet (NLH) http://www.umb.no/index.php?avd=30 lesund College: http://wwwold.hials.no/index.php?lang=eng Bergen College: http://www.hib.no/english/index.html Bergen University: http://www.uib.no/info/english/ Gjvik College: http://english.hig.no/ Hgskolen i Bod: http://www.hibo.no/index.php?lang=eng Hgskolen i Hedmark: http://english.hihm.no/ Hgskolen i Oslo: http://www.hio.no/content/view/full/4563 Lillehammer College: http://www.hil.no/hil/lillehammer_university_college Molde College: http://www.himolde.no/english National College of Art & Design Norway (Dravni koled za umetnost i dizajn): http://www.ncad.ie/faculties/visualculture/research/thoughtlines/nryan.shtml Nesna College: http://interskola2007.hinesna.no/ Nord-Trndelag College: http://www.hint.no/hint/international Norveki institut tehnologije, Norwegian Institute of Technology, Trondheim: http://www.ntnu.no/english/ Norveka kola ekonomije i poslovne administracije: http://www.nhh.no/Default.aspx?AreaID=7 Norwegian School of Management: http://www.bi.no/Content/StartPageEnglish____56401.aspx Oppland College : http://www.hil.no/hil/lillehammer_university_college stfold College: http://www.hiof.no/index.php?ID=3&lang=eng Sr-Trndelag College (HiST): http://www.hist.no/english/ Stavanger College: http://www.hsr.no/ Stord/Haugesund College: http://www.hsh.no/english.htm Telemark College: http://www.hit.no/english UNIK Centar za tehnologiju u Kjelleru, Univerzitet u Oslu: http://www.unik.no/Default.asp? Univerzitet u Oslu: http://www.uio.no/english/ Univerzitet u Troms: http://uit.no/informasjon/english?Language=en Vestfold College: http://www.hive.no/engelsk/ Volda College: http://www.hivolda.no/index.php?lang=eng

Programi za strane studente Norveki sistem visokog obrazovanja je deo mree sa institucijama u nordijskim zemljama, Evropskoj Uniji, baltikim zemljama i Istonoj Evropi, i on ima dugu tradiciju saradnje sa institucijama u zemljama u razvoju. Politika u vezi sa me unarodnim studentima daje prioritet solidarnosti i uestvovanju u globalnom razvoju. Norveke institucije visokog obrazovanja primaju zahteve iz celog sveta. Preko 9000 stranih dravljana je trenutno upisano na taj nivo obrazovnog sistema. Me unarodni studenti mogu podneti molbu za upis na razne univerzitetske i vie programe studija. Neki univerziteti i koledi nude specijalno osmiljene programe za strane studente. Ovi programi se predaju na engleskom jeziku i za upis vam nije potreban stalni boravak. Me unarodni studenti se definiu kao svi studenti bez stalnog boravka u Norvekoj. Postoje tri kategorije me unarodnih studenata: samofinansirajui studenti, studenti na razmeni i studenti koji uestvuju u raznim programima fondova. Ispunjavanje uslova za programe razmene i fondova se obino odre uje na osnovu dravnih i regionalnih bilateralnih sporazuma i ispunjenja propisanih kvota. Uee u raznim programima finansiranja je ogranieno za aplikante iz odre enih zemalja. (Za vie informacija pogledajte odeljak u tekstu koji se odnosi na stipendije za strance.)

16

Hedmark University College je univerzitetski koled koji je orijentisan ka inostranstvu i naglaava razmenu studenata i kadra kroz programe evropske i nacionalne saradnje i bilateralne sporazume. http://www.hihm.no/eway/default.aspx?pid=259&trg=Left_7773&Left_7773=9202:26360::0:8103:1:::0:0

5. Boravak Po pravilu, svako ima pravo da boravi u Norvekoj na tri meseca bez dozvole boravka. Me utim, propisi se razlikuju za one strane dravljane kojima je potrebna viza i ze one kojima nije potrebna. Dozvola boravka za strane dravljane kojima je potrebna viza Strani dravljani kojima je potrebna viza moraju podneti zahtev za vizu da bi boravili u Norvekoj/engenskom prostoru. Viza se moe odobriti na period do tri meseca, ali duina boravka moe tako e biti ograniena. Ako elite da boravite u Norvekoj na period dui od tri meseca, morate podneti zahtev za dozvolu boravka. Ako elite da radite dok ste u Norvekoj, tako e morate podneti zahtev za dozvolu boravka. Imajte na umu da, generalno gledano, za dozvole boravka i radne dozvole morate podneti zahteve iz zemlje porekla. Ko moe podneti zahtev za dozvolu boravka? Postojie razne vrste dozvola boravka za razliite kategorije radnika, i za svaku od njih postoje razliiti uslovi:

Dozvola boravka za studente: pogledajte odeljak 3 u tekstu i


http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7417 Narodne srednje kole: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7419 Lica pod pokroviteljstvom Istraivakog saveta Norveke: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7422 Istraivai koji finansiraju svoj boravak iz sopstvenih sredstava: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7421

Uz to, dozvola za period do ukupno dve godine se moe dati sledeim licima: Izvo aima muziarima, zabavljaima ili umetnicima Licima koja uestvuju u irenju znanja o Norvekoj i norvekoj kulturi u inostranstvu Sportistima i sportistkinjama.

Boravak na period do jedne godine se moe odobriti radi: Medicinskog leenja i licu koje je neophodni pratilac.

Za dozvole boravka za pridruivanje/ponovno ujedinjenje sa bliskim lanovima porodice, pogledajte posebna pravila o porodinoj imigraciji (odeljak 7 u daljem tekstu i http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=4475). Kako moete podneti zahtev? Da biste podneli zahtev za dozvolu boravka, morate popuniti formular zahteva. Zahtev se mora predati iz vae zemlje porekla ili druge zemlje gde ste legalni stanovnik najmanje est meseci. Ne smete ui u Norveku dok vam se ne odobri dozvola. Zahtev se mora podneti najblioj norvekoj Kancelariji za strance (ambasadi, generalnom konzulatu). Tako e ete biti obaveteni o odluci u vezi sa vaim zahtevom preko Kancelarije za strance. Me utim, neka lica mogu podneti zahtev za dozvolu boravka iz Norveke. To se odnosi na one koji spadaju u strune radnike/specijaliste, i koji:
17

Imaju dozvolu boravka ili radnu dozvolu koja vai tri meseca ili due Imaju odobrenu vizu na tri meseca Imaju pravo da ive u Norvekoj na tri meseca bez dozvole (tj. ne podleu uslovu posedovanja vize) ili Imaju odobrenu vizu, tj. vizu za lica koja trae posao, na period manji od tri meseca.

Zahtevi koji su podneti iz Norveke moraju se podneti policiji u oblasti u kojoj ivite. Uslov je i da ne ivite u Norvekoj dok podnosite zahtev za azil ili dok ekate da napustite zemlju nakon to vam je odbijen zahtev za azil.

Koju dokumentaciju morate podneti? Pored popunjenog formulara za zahtev, morate priloiti: Kopiju pasoa (sve popunjene strane) Fotografiju veliine kao za paso/drugu fotografiju koja ispunjava propisane uslove Morate platiti taksu.

Dokumentacija koja je potrebna uz gore navedenu razlikuje se u zavisnosti od vrste dozvole za koju podnosite zahtev. Zbog toga bi trebalo da proitate informacije u vezi sa odre enom dozvolom. NB: Propisani uslovi za dokumentaciju razlikuju se od zemlje do zemlje, i mogu se menjati vremenom. Zbog toga bi trebalo da proverite koji uslovi trenutno vae tako to ete kontaktirati Norveku ambasadu u zemlji iz koje podnosite zahtev.

Moete li podneti zahtev za dozvolu za posao sa skraenim radnim vremenom? Da biste dobili radnu dozvolu za rad sa skraenim radnim vremenom, morate: Imati odobrenu dozvolu boravka Imati konkretnu ponudu za zaposlenje u formi ugovora o zapoljavanju Morate platiti taksu: http://www.udi.no/templates/Page.aspx?id=7426

Ne postoje propisani uslovi u vezi sa vrstom posla ili platom. Radno vreme ne moe iznositi vie od 50% posla sa radnim vremenom, najvie 20 sati sedmino. Za vreme standardnog odmora, ta dozvola se moe odobriti za puno radno vreme. Zahtev se mora podneti policiji u oblasti gde ivite. Moete podneti zahtev u isto vreme kad i zahtev za dozvolu boravka ili posebnim formularom (GP-7115 B) poto vam je dozvola boravka odobrena. Dozvola se vee za odre eni posao i odre eno radno mesto. Stoga ne moete obavljati neki drugi posao a da prvo ne podnesete zahtev za novu radnu dozvolu. Dozvola za rad sa skraenim radnim vremenom se moe produiti u vezi sa dozvolom boravka. * Preciznije definisanje uslova za dozvolu moe se nai u odeljku 17 Propisa o imigracijama: http://www.zu.ac.ae/library/html/UAEInfo/documents/UAEImmigrationLaw.pdf Koliko je vremena potrebno za reavanje zahteva?

18

Vreme koje je potrebno za reavanje zahteva varira. Za pregled o prosenom periodu potrebnom za reavanje razliitih vrsta dozvola, posetite www.udi.no/caseprocessingtime, ili kontaktirajte slubu za informacije (OTS) putem e-maila ili nazovite (+ 47) 23 35 16 00. Potrebno je da obezbedite dovoljno vremena za reavanje zahteva. Da biste izbegli nepotrebno odlaganje reavanja zahteva, vodite rauna da kompletirate zahtev i da priloite svu potrebnu dokumentaciju. Mogu li uloiti albu protiv odluke? Ako je va zahtev za dozvolu boravka odbijen, moete se aliti protiv te odluke. Ako uloite albu, va zahtev e ponovo ispitati UDI. UDI moe preinaiti odluku i odobriti traenu dozvolu. Ako UDI podri odluku, sluaj se alje Imigracionom odboru za albe (UNE) na ponovno razmatranje.

Dodatna pitanja?
Za vie informacija, pogledajte UDI Oglasnik za studente na: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7415. Ako jo niste sigurni oko nekog pitanja vezanog za nain podnoenja zahteva za dozvolu boravka, moete kontaktirati najbliu norveku ambasadu ili konzulat, ili Slubu za informacije (OTS):

6.Azil http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7545 Procedura za dobijanje azila Obra ivanje zahteva za azil moe trajati od 48 sati do nekoliko meseci. U daljem tekstu moete nai informacije o proceduri za dobijanje azila. Kada stignete u Norveku: Nakon to se prijavite kod policije, dobijate smetaj u tranzitnom prihvatilitu. U tom prihvatilitu morate popuniti linu izjavu. Informacije koje date u ovoj izjavi inie osnovu za obra ivanje vaeg zahteva za azil. Norveka organizacija za lica koja trae azil (NOAS) pomae svim licima koja trae azil u fazi podnoenja zahteva tako to prua informacije o tome ta znai traenje azila, mogunostima za odobrenje azila, Dablinskom regulatornom okviru i drugim vanim faktorima koji utiu na vas kao lice koje trai azil. 1. Razgovor Za kratko vreme UDI e vas pozvati na razgovor. UDI e vam obezbediti tumaa ako vam je potreban za vreme razgovora. Tuma e tano prenositi ono to se izgovori. Tuma ima obavezu poverljivosti, i posle zavretka razgovora. Usluge tumaa su besplatne za vas. Pitae vas o sledeem: O vama lino, vaoj porodici i vaoj zemlji porekla Zato ste napustili vau zemlju porekla Vaoj putanji Zato podnosite zahtev za azil.

19

Razgovor e se obaviti u prostorijama UDI ili prelaznom prihvatilitu. Ako ste mla i od 18 godina, dodelie vam se privremeni staratelj. Privremeni staratelj je odraslo lice koje je imenovala drava da vam pomae. Vie informacija o deci i mladima u sluajevima azila: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7582 Informacije koje pruite bie zabeleene. Za reavanje vaeg zahteva je vano da odgovori koje date budu tani i potpuni. Potrebno je da licu koje obavlja razgovor kaete sve to bi moglo biti vano za va zahtev, ak iako vas nije direktno pitao/la za to. Ako imate dokumenta o bilo kojoj od informacija koje date, morate ih priloiti. Transkript razgovora e vam biti proitan. Morate proveriti da li je tano zapisan. Pruanje netanih informacija je krivino delo. Ako date bilo koju informaciju koja nije tana, to moe dovesti do toga da vlasti posumnjaju u druge informacije koje ste pruili. Ako se otkrije da ste dobili dozvolu boravka na osnovu netanih informacija, vaa dozvola e biti povuena. 2. Reavanje po zahtevu Za sve vrste zahteva, cilj je omoguavanje brzog donoenja odluke nakon pruanja neophodnih informacija. Procedura za reavanje zahteva za azil razlikuje se u zavisnosti od vrste sluaja. Razliite procedure za reavanje zahteva su sledee: 2.1. Procedura koja traje 48 sati Sva lica koja trae azil iji se zahtevi smatraju neosnovanim se sastaju u prelaznom prihvatilitu u oblasti grada Oslo. Policija proverava vau rutu, dok UDI obavlja razgovor radi razjanjavanja osnova za azil. Razgovor se obavlja u Christian Kroghs gt. Nije potrebno da piete linu izjavu. Ako je va sluaj jasno neosnovan, bie odbijen u roku od 48 sati a vi ete biti transportovani iz Norveke. Ako se va sluaj ne rei u roku od 48 sati, biete poslati u prelazno prihvatilite/prihvatni centar u oblasti grada Oslo. Tu ete iveti dok obavljate razgovor sa UDI. 2.2. Dablinska procedura Ako va sluaj potpada pod Dablinsku konvenciju, odgovornost pripada zemlji u kojoj ste prvi put podneli zahtev za azil ili gde ste dobili dozvolu boravka/engen vizu. Neete obavljati razgovor sa UDI. Izuzetak se pravi ako ste maloletno lice koje trai azil a nema pratnju. 2.3. Procedura maloletnog lica koje nema pratnju Ako imate ispod 18 godina a doli ste u Norveku bez roditelja ili bilo koga ko ima starateljsku odgovornost za vas, smatrate se maloletnim licem koje trai azil a nema pratnju, i za vas e biti izabran staratelj. U takvim sluajevima obini razgovor se obavlja u prisustvu staratelja. Ako tvrdite da imate manje od 18 godina, ali izgledate starije, mora se obaviti testiranje za utvr ivanje starosti. To je dobrovoljni test i vaa saglasnost je potrebna da bi se obavio. Proitajte vie o testu za utvr ivanje starosti: http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=7583

2.4. Procedura koja traje tri sedmice


U sluajevima gde je cilj da se va zahtev rei za tri sedmice (procedura u trajanju od tri sedmice), obavlja se obini razgovor o azilu. Nakon razgovora, podnosilac odlazi u prihvatilite gde se sluaj reava. Zahtevi iz zemalja gde je poznato iz iskustva da se mnogi sluajevi odbijaju, i gde je UDI dobro upoznat sa situacijom u toj zemlji, oni se reavaju u okviru procedure koja traje tri sedmice.

20

eenije), Srbija (uz izuzetak manjina sa Kosova) i Crne Gore.

UDI e doneti odluku tri sedmice nakon to ste podneli zahtev za azil u Norvekoj osim ako je potrebno dalje ispitivanje ili potvr ivanje datog sluaja. Zemlje koje trenutno obuhvata procedura koja traje tri sedmice su: Albanija, Belorusija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Makedonija, Rusija (uz izuzetak Ako ne dolazite iz neke od ovih zemalja, reavanje vae procedure moe trajati i do nekoliko meseci. UDI ipak ima za cilj da donese odluku im se dobiju sve neophodne informacije. Vreme za reavanje po zahtevu u takvim sluajevima varira. U sluajevima gde su potrebne dalje informacije i potvrde, reavanje moe trajati i nekoliko meseci. Trebalo bi da date svoj doprinos tako to ete pruiti to je vie mogue informacija poto biste tako mogli da skratite vreme reavanja vaeg zahteva. Vreme reavanja moe biti dugo iz drugih razloga, kao u situaciji kada je broj sluajeva za reavanje vei nego to je mogue reiti. 3. Procena zahteva Osnova za odluku e biti: Vae lino objanjenje koje ste dali u razgovoru za azil Vaa lina izjava (gde se daje), potvrda i test znanja jezika Bilo kakva informacija koju ste dali vi ili va advokat u toku reavanja sluaja. UDI upore uje vae objanjenje sa injenicama o situaciji u vaoj zemlji porekla i drugim informacijama o stvarnoj situaciji u vaoj zemlji porekla. UDI koristi informacije koje su dale, na primer, Norveka kancelarija za strance, druge zemlje, UNHCR, Amnesty International, druge dobrovoljne organizacije i putem njihovih linih putovanja u inostranstvo. 4. Odluke o zahtevima Ako dobijete pozitivan odgovor na va zahtev, moete dobiti azil ili dozvolu boravka na osnovu humanitarnih razloga. U tom sluaju e vas obavestiti policija. Ako dobijete negativan odgovor, ishod je odbijanje, a obavestie vas advokat koji je odre en da vam pomae. Azil Ako je va zahtev uspean, dobiete dozvolu za rad i/ili dozvolu boravka u Norvekoj kao izbeglica. Dobiete izbegliku putnu ispravu umesto vaeg pasoa. Ta putna isprava ne vai za putovanja u vau zemlju porekla. Boravak na osnovu humanitarnih razloga Ako ne dobijete azil, norveke vlasti e proceniti da li moete dobiti dozvolu boravka bez obzira na to da li je na osnovu zatite ili na osnovu humanitarnih razloga. U takvim sluajevima moraju postojati jaki humanitarni razlozi. Ako vam je odobren boravak na osnovu humanitarnih razloga, obino e vam se izdati paso za imigrante.

Odbijanje Ako norveke vlasti odbiju va zahtev za azil i ne postoji osnov da vam se odobri dozvola boravka na osnovu zatite ili humanitarnih razloga, morate napustiti zemlju. Moete se aliti na odluku. alba se alje UDI. Pravo na albu

21

Ako UDI odbije va zahtev za azil, imate pravo da se alite i bie vam dodeljen advokat da vam pomogne. alba se alje UDI. Ako UDI ne izmeni odluku, alba se alje Imigracionom odboru za albe (UNE). Vaa alba bi trebalo da sadri detalje o sledeem: Odluci protiv koje se alite Kada ste obaveteni o odluci ta elite da se izmeni u odluci Razlozi za traenje date promene Nove informacije koje mogu imati uticaj na ishod

Ako se alite protiv odbijanja vaeg zahteva za azil, obino ete moi da boravite u Norvekoj dok se va zahtev reava. Ako UDI smatra da je va zahtev oigledno neosnovan, moe vam biti naloeno da napustite Norveku pre nego to se zavri reavanje vaeg zahteva. Va advokat je tu da vam pomogne i da bude veza izme u vas i norvekih vlasti. Va advokat bi, na primer, trebalo da prati rokove i da vodi rauna da se vaa alba reava na odgovarajui nain. Rok za podnoenje albe Morate podneti albu u roku od tri sedmice od dobijanja odluke. Morate poslati vau albu pre isteka roka. UDI moe zanemariti albe koje su podnete prekasno. Moete podneti zahtev za produenje roka za podnoenje albe. U tom sluaju, morate navesti razlog zbog kojeg traite produenje. Ako niste uspeli da ispunite rok za podnoenje albe, moete podneti zahtev za vraanje u prvobitno stanje. Morate objasniti zato niste podneli albu pre isteka roka. Procedura za odobravanje takvog vraanja u prvobitno stanje je relativno stroga. Imate pravo da znate razloge iz kojih je doneta data odluka. Ako smatrate da UDI nije obrazloio svoju odluku, moete traiti obrazloenje pre isteka roka za podnoenje albe. Novi rok za podnoenje albe e tada biti obraunat od datuma kada dobijete obrazloenje. ema za proceduru reavanja sluaja http://www.udi.no/templates/Page.aspx?id=8351

7. Spajanje porodice http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=4475 Porodina imigracija omoguava lanu porodice koji je u inostranstvu da do e u Norveku da ivi sa lanom porodice koji ve ivi u Norvekoj, ili koji bi trebalo da se tamo nastani. Uslovi za spajanje porodice Da biste dobili dozvolu za porodinu imigraciju, i lanovi porodice koji su u inostranstvu a koji podnose zahtev za dozvolu i lice koje je u Norvekoj kome nameravaju da se pridrue moraju ispuniti odre ene uslove. Uz to, lice koje je nastanjeno u Norvekoj mora biti u mogunosti da obezbedi sredstva za izdravanje i smetaj za ona lica koja podnose zahtev za porodinu imigraciju. Moete dobiti dozvolu za porodinu imigraciju ako ste jedan od najbliih lanova porodice lica koje ivi u Norvekoj. Ovde navedeni najblii lanovi porodice se definiu kao: Suprunik ili registrovani partner stariji od 18 godina, gde bi trebalo da par ivi zajedno u Norvekoj.
22

Lica koja ive zajedno a stariji su od 18 godina, gde je par iveo zajedno najmanje dve godine i namerava da nastavi da ivi zajedno. Deca, ako su oba roditelja legalni stanovnici Norveke ili e to biti. Deca kojima je samo jedan roditelj nastanjen u Norvekoj. Uslov koji je potrebno ispuniti je da roditelj koji ivi u Norvekoj ima sam starateljstvo ili, ako se starateljstvo deli, da drugi roditelj da svoju saglasnost. Usvojena deca iji su roditelji koji su ih usvojili u Norvekoj, ako je Norveki direktorat za decu, mlade i porodina pitanja dao saglasnost pre ulaska u zemlju. Roditelji i brat ili sestra koja su mla a od 18 godina deteta koje je ponovo naseljena izbeglica ili koje ima status azilanta u Norvekoj. Majka ili otac norvekog deteta. On/ona mora stalno iveti sa detetom i imati starateljstvo nad detetom. Majka ili otac ne smeju imati suprunika ili lice sa kojim ive kada do u u Norveku. Majka ili otac koji ima prava pristupa detetu koje ivi u Norvekoj s drugim roditeljem. Potrebno je da je dato lice ivelo u Norvekoj sa dozvolom za prethodnu godinu.

Drugi anovi porodice Drugi lanovi porodice tako e mogu dobiti dozvolu za porodinu imigraciju ako se ispune detaljniji uslovi. Moete podneti zahtev za porodinu imigraciju u sledeim sluajevima: Ako imate vie od 18 godina i nameravate da u ete u brak ili registrovano partnerstvo u Norvekoj Ako podnosite zahtev za porodinu imigraciju radi pridruivanja licu sa kojim ivite i imate ili oekujete dete Ako imate ili oekujete dete sa licem sa kojim ivite i podnosite zahtev za porodinu integraciju sa tim licem Ako ste samohrana majka ili otac stariji/a od 60 godina bez suprunika, lica sa kojim ivite ili ro aka u porodinoj liniji u zemlji porekla, i za koje sin ili erka u Norvekoj ima posebnu odgovornost Ako ste dete staro izme u 18 i 21 godine bez suprunika ili lica sa kojim ivite, koje je prethodno imalo dugoroni boravak u Norvekoj sa dozvolom ako ste dete starije od 18 godina bez suprunika ili lica sa kojim ivite, koje je ostavljeno ili e biti ostavljeno u zemlji porekla kada ostatak porodice dobije boravak u Norvekoj, ili koje je iz zdravstvenih razloga potpuno zavisno od line nege koju mu pruaju roditelji koji su u Norvekoj usvojeno dete, ako lice koje ivi u Norvekoj ima starateljstvo nad detetom u skladu sa zakonom zemlje porekla, i dete je utvr eni lan porodice. Usvojiteljski dom moraju odobriti norveke vlasti za deju zatitu Brat ili sestra mla i od 18 godina koji nema ivu majku ili oca i koje je bez drugog staratelja u zemlji porekla ili zemlji u kojoj boravi

Roditelji mogu posetiti svoju decu u Norvekoj na period do 9 meseci, neprekidno ili sa prekidima. http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=8713 To je privremena dozvola i obavezno je da se roditelji vrate u svoju zemlju porekla po isteku dozvole. Moete nai detaljnije definicije uslova vezanih za druge lanove porodice u odeljku 24 Propisa za imigraciju: http://www.zu.ac.ae/library/html/UAEInfo/documents/UAEImmigrationLaw.pdf Definicija deteta Dete znai lice mla e od 18 godina koje nema suprunika niti partnera sa kojim ivi. Suprunici i partneri Registrovani partneri imaju isti status kao suprunici. To znai da se sve informacije o suprunicima odnose i na registrovane partnere.
23

Vana humanitarna pitanja Ako ne spadate ni u jednu od gore navedenih kategorija, ili ne ispunjavate uslove na neki drugi nain, UDI e uvek proceniti da li postoje bilo kakva vana humanitarna pitanja koja bi ukazivala da bi va zahtev za porodinu imigraciju trebalo da bude odobren.

Dodatna pitanja Ako ste jo uvek nesigurni ko moe podneti zahtev za porodinu imigraciju, moete kontaktirati vau lokalnu norveku ambasadu ili konzulat, ili Slubu za informacije (OTS).

8. Zdravstvena zatita

Zdravstveni sistem http://europa.eu.int/eures/userSatisfaction.do?method=vote&satisfaction=1


Kada ivite i radite u Norvekoj, biete registrovani kod Norske Folketrygden (Norvekog dravnog osuguranja), koje obuhvata celo stanovnitvo. Ono obezbe uje javnu zdravstvenu zatitu koju finansira drava Norveka i njom upravljaju upanije/regije. Naknada se plaa za posete lekarima. Boravak u bolnici je veinom besplatan. Norveka zdravstvena sluba je zasnovana na decentralizovanom modelu. Drava formulie politiku, kapacitet i kavlitet preko budeta i zakonodavstva. Regioni i optine su formalno odgovorni za planiranje i rukovo enje zdravstvenom slubom u okviru zakona i budeta. Optine su odgovorne za primarnu zdravstvenu zatitu: Preventivne zdravstvene mere. kolska zdravstvena sluba, klinike, fizioterapeuti, sluba babica, trudniki pregledi i programi vakcinacija. Dijagnoze, leenje i rehabilitacija. Ambulantna sluba, opte medicinsko leenje, fizioterapija i leenje za vreme bolesti. Nega u institucijama i van njih. Domovi za negu i podrune medicinske sestre.

Oblasti su odgovorne za javnu stomatoloku slubu. Obuhvaene su sledee grupe: Deca i adolescenti (ispod 21 godinu starosti) Lica sa ometenim mentalnim razvojem Starija i hendikepirana lica sa hroninim bolestima koja borave u institucijama i domovima za negu Ostatak populacije koristi privatnu stomatoloku slubu, koju pacenti sami plaaju.

Sluba zdravstvene zatite na radu u Norvekoj se organizuje na vie naina. Velike individualne kompanije imaju svoje sluba zdravstvene zatite na radu, a neke kompanije dele zajednike slube. Trei model obuhvata radna mesta koja plaaju za usluge zdravstvene zatite na radu od privatne lekarske ordinacije. Apoteke su u privatnom vlasnitvu ali posluju pod utvr enom javnom kontrolom. Sistem linog lekara To su lekari opte prakse koji imaju ugovore sa javnim sektorom/optinom. Svi gra ani koji su registrovani kod Folkeregister [kancelarije za registrovanje] imaju pravo na svog linog stalnog lekara. Ako izaberete da koristite lekara koji nema ugovor sa optinom, trokovi su puno vei. Moete promeniti svog stalnog lekara dva puta godinje. (Ali da biste preli kod novog lekara, va izabrani lekar mora imati za vas mesto u svojim knjigama.) Lista lekara se moe nai u Gule sider [ute strane].
24

Privatne zdravstvene slube Veliki broj privatnih bolnica i zdravstvenih institucija su osnovane kao dodatak javnim institucijama i slubama. Postoje i polu-privatni aranmani gde, na primer, fizioterapeuti koji rade privatno pruaju usluge u ime javnih zdravstvenih vlasti. Sluba hitne pomoi, za nesree i hitne sluajeve, nudi zdravstvene usluge u hitnim sluajevima (nesree ili bolesti). To je optinska sluba.

Zdravstvene usluge http://www.norway.no/temaside/tema.asp?id=500 Pogledajte i: stomatoloke slube, hendikepirana lica, naknade, izbor besplatnih bolnica, lekari opte prakse, zdravstvene klinike, zdravstveno osiguranje, lekovi, mentalna zdravstvena zatita, optinska zdravstvena zatita, specijalistika zdravstvena zatita, vakcinacija. Imate pravo da birate gde ete primiti zdravstveno leenje: Izbor besplatnih bolnica u Norvekoj (Fritt sykehusvalg Norge) je sluba koja nudi pacijentima, bliskim ro acima i klinikom osoblju informacije u vezi sa pravima pacijenata, vremenu ekanja i drugim vanim informacijama koje su dostupne u bolnicama u Norvekoj. Tu slubu moete kontaktirati direktno na besplatni telefon (+47) 800 41 004. Nadleni organi Ministarstvo zdravlja i socijanih pitanja http://www.shdir.no/portal/page?_pageid=134,112387&_dad=portal&_schema=PORTAL&language=englis h Volonterski Centar: http://app.norway.no/styresmakter/kvaliste.asp?id=99999 Optine: http://app.norway.no/styresmakter/kvaliste.asp?id=45691 Zdravstvene vlasti: http://app.norway.no/styresmakter/kvaliste.asp?id=45724 Lokalna kancelarija NAV: http://app.norway.no/styresmakter/kvaliste.asp?id=46121 Kancelarije za socijalno osiguranje lokalne: http://app.norway.no/styresmakter/kvaliste.asp?id=45596 esto postavljana pitanja Da li sam ovlaen da radim u zdravstvenom sektoru Norveke? Kakvu vrstu javne stomatoloke zatite mogu dobiti? Kako mogu nai doktora u Norvekoj? Koje naknade moram platiti za zdravstveno leenje u Norvekoj? Ko ima pravo na besplatno zdravstveno leenje? Odgovore moete nai na: http://www.norway.no/oss/#a3170

9. Sistem socijalnog osiguranja Glavni opti programi socijalnog osiguranja u Norvekoj su Nacionalni program osiguranja, Program porodiinog dodatka/naknade, i Program za novane naknade za porodice sa malom decom. Za vie informacija pogledajte brouru Norveki program socijalnog osiguranja (download) http://www.regjeringen.no/upload/AID/publikasjoner/veiledninger_og_brosjyrer/2008/dnts_eng.pdf Broura je predstavljena u okviru Internet strane Ministarstva rada i socijalne inkluzije i daje informacije na sledee teme:
25

Politika trita rada: http://www.regjeringen.no/en/dep/aid/Topics/Labour-market-policy.html?id=935 Politika prihoda: http://www.regjeringen.no/en/dep/aid/Topics/income-policy.html?id=86948 Radno okruenje i bezbednost: http://www.regjeringen.no/en/dep/aid/Topics/The-working-environmentand-safety.html?id=936 Imigracija: http://www.regjeringen.no/en/dep/aid/Topics/Immigration.html?id=1134 Integracija i diverzitet: http://www.regjeringen.no/en/dep/aid/Topics/Integration-and-diversity.html?id=1138 Uvodni program i poduavanje norvekog jezika za nove migrante: http://www.regjeringen.no/en/dep/aid/Topics/andre/introductory-programme-and-norwegianlan.html?id=1141 Nacionalne manjine http://www.regjeringen.no/en/dep/aid/Topics/National-minorities.html?id=1404 Penzije http://www.regjeringen.no/en/dep/aid/Topics/pensions.html?id=939 Sami politika http://www.regjeringen.no/en/dep/aid/Topics/Sami-policy.html?id=1403 Politika staranja http://www.regjeringen.no/en/dep/aid/Topics/Welfare-policy.html?id=942 Hendikepirana lica http://www.regjeringen.no/en/dep/bld/Topics/Disabled-people.html?id=987

10. Smetaj http://www.cecodhas.org/index.php?option=com_content&task=view&id=84&Itemid=126 Glavni cilj za norveku politiku smetaja je obezbe ivanje dobrog doma po prihvatljivoj ceni za svakoga i odrivu stambenu sredinu. Glavni cilj za politiku smetaja se nije menjao za poslednjih 50 godina, ali su sredstva za postizanje ciljeva prilino drugaija danas nego to su bila u prolosti. Dok su naini delovanja u prolosti bili dravni propisi dravne dotacije za svakog, danas je bitno pustiti da trite vlada. Dravna pomo se daje samo najsiromanijima i onima koji imaju najmanju mogunost da sami sebi obezbede pristojan dom. U glavnim gradovima su potranja za domovima kao i cene velike. Domainstva sa niskim primanjima i mladi ljudi teko mogu priutiti sebi da kupe stan, dok situacija moe biti dosta drugaija u drugim regionima koji su pod manjim pritiskom. Cene su vrtoglavo rasle u toku poslednjih 11 12 godina i taj trend se i dalje nastavlja. Kriterijumi za pristup Ne postoje posebni kriterijumi za pristup za domainstva bilo kakvom smetaju u Norvekoj. Lokalne vlasti su odgovorne za obezbe ivanje odgovarajueg smetaja za one koji nisu u mogunosti da ga obezbede sami. Kao to je gore navedeno, postoji mali javni sektor za iznajmljivanje u Norvekoj. Deo tih javnih prostora za iznajmljivanje nisu socijalni smetaj, ve samo instrument za privlaenje kvalifikovanog kadra razliitih vrsta koje je potreban u javnim slubama. Nain na koji se dodeljuje javni smetaj za iznajmljivanje moe biti putem liste ekanja. Stambene zadruge i zadruni stambeni savezi su tradicionalno partneri lokalnim vlastima u obezbe ivanju socijalnog smetaja. Lokalne vlasti imaju zakonsko pravo da kupe 10% tih prostora u projektima novih gra evina zadrunih stambenih saveza. U mnogim sluajevima, zadruni stambeni savezi deluju u ime lokalnih vlasti, kao gra evinci i upravitelji smetaja sa slubama nege i zdravstvene zatite i bilo kakvog drugog smetaja za lica sa posebnim potrebama. Organizacije koje su ukljuene u obezbe ivanje socijalnog smetaja Optine su odgovorne za obezbe ivanje socijalnog smetaja. Vlada, preko Banke za dravni smetaj, obezbe uje finansijska sredstva. Norveko udruenje zadrunih stambenih saveza (NBBL) je glavna organizacija koja se bavi obezbe ivanjem socijalnog smetaja. Cilj zadrunih stambenih saveza je obezbe ivanje dobrog smetaja za njihove lanove, ali u skladu sa zadrunim principima oni su tako e preuzeli znaajan deo odgovornosti kao partneri lokalnih vlasti u obezbe ivanju socijalnog smetaja.

Pravo na smetaj Pravo na smetaj se ne pominje u Ustavu. Politike partije se slau i imaju zajedniki cilj za stambenu
26

politiku. Taj cilj je da svako ima pravo na pristojan dom sa odrivim stambenim okruenjem. Samo u Socijalnom zakonu postoje dve odredbe koje se bave pravom na smetaj. Prva se bavi odgovornou lokalnih vlasti da obezbede smetaj za grupe lica koja su u tekoj situaciji. Druga se bavi dunou lokalne vlasti da obezbedi privremeni dom za ljude u stanju potrebe. Link http://www.alloexpat.com/moving_to_norway_forum/housing-in-norway-t169.html

11. Priznavanje diploma Uslovi za procenu i priznavanje kvalifikacija http://www.hio.no/layout/set/print/content/view/full/59893 Da bi bilo priznato kao ekvivalent nekom norvekom univerzitetskom/viem obrazovanju, strano obrazovanje mora ispuniti odre ene uslove: Dato obrazovanje mora biti zvanino priznato ili akreditovano kao visoko obrazovanje (nivo univerziteta/univerzitetskog koleda) u zemlji porekla, a i sama institucija mora biti zvanino priznata i akreditovana. Dato obrazovanje mora biti na istom nivou kao norveko visoko obrazovanje, tj. na nivou iznad optih minimalnih uslova za upis na univerzitete i univerzitetske kolede u Norvekoj (generell studiekompetanse). Znaajne razlike izme u obrazovnih sistema u Norvekoj i zemlji u kojoj je steeno obrazovanje mogu imati za rezultat da samo odre eni delovi tog obrazovanja budu priznati kao ekvivalentni norvekom obrazovanju. Tzv. GSU lista je sastavljena kako bi se pruio vodi za utvr ivanje da li e strano obrazovanje biti priznato u potpunosti. Kao to se u listi navodi, lica koja podnose zahtev za priznavanje diplome iz odre enih zemalja u Africi, Aziji, Centralnoj i Junoj Americi, zemljama biveg Sovjetskog Saveza, i Sjedinjenim Amerikim Dravama moraju imati zavrenu jednu ili dve godine univerzitetskog obrazovanja uz zavrenu srednju kolu kako bi ispunili minimalne uslove za prijem. Univerzitetsko obrazovanje iznad ove jedne ili dve godine navedene u GSU listi obino se priznaje u skladu sa principom vremenskog pariteta (tid-for-tid-prinsippet). Pogledajte u daljem tekstu. Oslo University College (OUC) procenjuje i priznaje samo visoko obrazovanje u inostranstvu u okviru istih/odgovarajuih oblasti kao to su studije i obrazovanje koje prua OUC. Da bi bilo priznato u skladu sa principom veremenskog pariteta (jednogodinje nominalno redovno studiranje u zemlji koja prua obrazovanje je ekvivalentno jednogodinjem redovnom studiranju u Norvekoj/60 kredita), obrazovanje steeno u inostranstvu mora sadrati puno kreditno optereenje. Vanredne studije koje sadre manje od punog kreditnog optereenja bie priznate u skladu sa tim.

Strano obrazovanje mora biti dokumentovano na odgovarajui nain (uslovi dokumentacije): Va sertifikat/diploma za visoko obrazovanje i transkript akademskih evidencija (indeks/svedoanstvo/relev de notes) su neophodni dokumenti, ali obino nisu dovoljni za specifino priznavanje, poto e se u Norvekoj proveriti svaki od predmeta/kurseva u vaem obrazovanju i uporediti sa predmetima/kursevima u odgovarajuem obrazovanju koje prua OUC. Stoga se trai da podnesete opis predmeta/nastavnog plana i spiska literature, u kojima se navodi sadraj, obim i nivo svakog od predmeta/kurseva koji ine vae studije/obrazovanje. Kao potvrda identiteta, potrebno je da priloite overenu kopiju strana sa linim podacima (ukljuujui i sliku) iz vaeg pasoa. Ako ste promenili ime, ili ako je napisano drugaije u bilo kojem od dokumenata, morate dokumentovati tu promenu/e overenom kopijom vaeg izvoda iz matine knjige venanih, ili potvrdom od okrunog guvernera (fylkesmannen) ili Norvekog nacionalnog registra stanovnika (folkeregisteret). Koristite isti nain pisanja vaeg imena u svim sledeim prilikama.
27

Uz to, potrebno je da podnesete to je vie mogue sledee dokumentacije: Opte informacije o vaim studijama/obrazovanju i vaoj instituciji visokog obrazovanja, ukljuujui i informacije o sistemu studija i uslovima upisa. Objanjenje sistema ocenjivanja. Objanjenje kreditnog sistema. Pisane zadatke/radove/eseje iz npr. odgovarajuih asova/kurseva, seminara, laboratorijskog rada, projektnog rada, i/ili zavrnih ispita, i obimnije pisane zadatke, npr. disertacije ili teze. Napiite rezime vaih pisanih zadataka na norvekom ili jednom od skandinavskih jezika ili engleskom jeziku. Vaa institucija visokog obrazovanja bi trebalo da potvrdi da se te informacije odnose na vae obrazovanje u to vreme, a ne u ranijem ili kasnijem vremenu. Ako je mogue, priloite zvanini univerzitetski katalog ili studentski udbenik iz vaih studentskih dana. 11.3. Uslovi koji se tiu dokumenata i kopija: Vau diplomu/sertifikat i transkript akademske evidencije morate podneti i na jeziku originala i u prevodu na norveki ili jedan od skandinavskih jezika ili engleski jezik. Prevode mora uraditi dravna sluba za ovlaeno prevo enje ili javno tumaenje. Ako je mogue, i vaa dodatna dokumentacija bi trebalo da se podnese na jeziku originala i u prevodu na jedan od pomenutih jezika. Sve kopije moraju biti zvanino overene kao verne kopije originala na svakoj strani (uljuujui zadnje strane). Potreban je zvanini peat sa datumom i itkim potpisom. Generalno gledano, OUC prihvata samo overavanje od strane norveke dravne uprave, tj. Overavanje od strane nekog od izvrnih slubenika u dravnoj, okrunoj ili optinskoj agenciji (npr. obrazovnoj instituciji, policiji, javnom beleniku,itd.). Kopije overenih kopija se ne prihvataju. Od odre enih zemalja (pogledajte vodi uz formular zahteva) OUC zahteva da se priloe originalna dokumenta radi verifikacije. Ako to vai za vas, vodite rauna da poaljete va zahtev i priloena dokumenta preporuenom potom (rekommandert post). Originalna dokumenta e vam biti vraena. Pre slanja vaih dokumenata, vodite rauna da znate na kojem fakultetu na OUC e se reavati va zahtev, poto je vano da vaa dokumenta poaljete na pravu adresu na OUC (pogledajte Gde da poaljem zahtev). Moe biti dobra ideja da unapred kontaktirate odgovarajui fakultet. Iz odre enih drugih zemalja (pogledajte vodi uz formular zahteva) morate podneti zahtev vaem univerzitetu/koledu da poalje va transkript akademske evidencije (indeks/svedoanstvo/relev de notes) direktno u Oslo University College. Ovde moete nai me unarodne uslove za transkript i formular ovlaenja za tampanje (pdf). Pre nego to podnesete zahtev, vodite rauna da znate na kojem fakultetu na OUC e se reavati va zahtev, poto je vano da vaa dokumenta poaljete na pravu adresu na OUC (pogledajte Gde da poaljem zahtev). Moe biti dobra ideja da unapred kontaktirate odgovarajui fakultet.

12. Slube za pruanje podrke migrantima i drugi korisni linkovi Opti: http://www.udi.no/upload/servicesenter_felles/ServiceSenter_engelsk.pdf Informacije za nove imigrante: http://www.nyinorge.no/ Norveka vlada: http://www.regjeringen.no/en.html?id=4 Ministarstvo rada i socijalne inkluzije: http://www.regjeringen.no/en/dep/aid.html?id=165 Kancelarije za strance: http://www.norway.info/ Dravne slube u Norvekoj: http://www.norway.no/ Norveki direktorat za migracije: http://www.udi.no/templates/Innholdstype.aspx?id=5253 Internet renici za imigrante u Norvekoj: http://www.udi.no/templates/PageURL.aspx?id=7731 Porezi u Norvekoj: http://www.skatteetaten.no/Templates/Artikkel.aspx?id=9647&epslanguage=NO Strani radnici i poslodavci http://www.skatteetaten.no/Templates/Gruppe.aspx?id=9553&epslanguage=NO
28

Zahtev za osiguranje za vreme boravka u Norvekoj: http://www.nav.no/omdir/index.html Me unarodni Komitet Crvenog Krsta: http://www.icrc.org/ Me unarodna organizacije za migracije (IOM): http://iom.fi/content/view/64/121/ Amnesty International: http://www.amnesty.no/web.nsf/pages/index Lista poslodavaca i zaposlenih http://www.udi.no/upload/Spraak/Engelsk/SjekklisteArbeidsgivereEngelsk.pdf Opta pitanja Norway.no vaa vrata u javni sektor u Norvekoj Poslovanje Innovation Norway, Bedin (kako da zaponete i vodite posao u Norvekoj) Porezi i akcize Tollvesenet Traenje posla Norwegian Employment and Welfare Organisation (NAV) Uprava za inspekciju rada Arbeidstilsynet Ministarstvo obrazovanja i istraivanja Kunnskapsdepartementet Ministarstvo zdravlja i slube nege Helse- og omsorgsdepartementet Priznavanje kvalifikacija NOKUT, SAFH - Norwegian Registration Authority for Health Personnel Norveka organizacija za socijalno osiguranje, zapoljavanje i staranje (NAV) Radne dozvole i dozvole boravka Utlendingsdirektoratet (UDI)

13. Dobijanje dravljanstva Uslovi

Ro enjem
Generalno gledano, samo ro enje u Norvekoj ne donosi norveko dravljanstvo. Dete (ro eno u Norvekoj ili negde drugo) dobija norveko dravljanstvo ro enjem: Ako je otac norveki dravljanin, ili Ako je majka norveki dravljanin. Od 1. septembra 2006. godine, po zakonu nije vie potrebno da otac bude u braku sa majkom. Majke koje su dravljanke Norveke imaju mogunost da automatski prenose norveko dravljanstvo od 1. januara 1979. godine.

Prijem u norveko dravljanstvo


U principu, mogue je biti primljen kao norveki dravljanin nakon sedam godina boravka u Norvekoj u poslednjih deset godina. Potrebno je da se kvalifikujete za stalni boravak i da nemate kriminalni dosije. (*Ako stranac ima kriminalni dosije, mora proi period karantina u zavisnosti od poinjenog krivinog dela pre nego to mu se odobri dravljanstvo.) Dravljani drugih nordijskih zemalja se mogu primiti u dravljanstvo nakon dve godine boravka Lice koje je u braku sa norvekim dravljaninom moe biti primljeno u dravljanstvo nakon tri godine boravka za poslednjih deset godina, uz uslov da zbir vremena boravka u Norvekoj i trajanja braka iznosi najmanje sedam godina. (Vreme boravka i trajanje braka moe pokrivati isti vremenski period, pa tako strani dravljani koji su u braku sa norvekim dravljanima mogu dobiti dravljanstvo nakon etiri godine braka ako su od toga boravili u Norvekoj najmanje tri godine) Ovo pravilo vai i za nevenane partnere koji ive zajedno i homoseksualce u gra anskoj zajednici. Bive norveki dravljani mogu dobiti dravljanstvo prijemom nakon jedne godine boravka u poslednje dve godine. Od 1. septembra 2008. godine, podnosioci zahteva za norveko dravljanstvo moraju pruiti dokaze znanja norvekog ili Sami jezika i dati dokaz o poha anju asova norvekog u trajanju 300 asova.

29

Od lica koja dobijaju norveko dravljanstvo prijemom u dravljanstvo obino se oekuje da dokau da su izgubili ili su se odrekli nekog drugog dravljanstva koje su imali. Deca koja imaju manje od 18 godina postaju norveki dravljani po prijemu njihovih roditelja ako borave u Norvekoj poslednje dve godine. (Nije neophodno za decu koja imaju manje od 18 godina a dravljani su neke od zemalja Nordijskog Saveta.)

Prijavljivanje norvekog dravljanstva


Norveko dravljanstvo se moe dobiti prijavljivanjem u Direktoratu za migracije. To je pojednostavljena forma prijema u dravljanstvo izuzeta od taksi za podnoenje zahteva. Kao i za prijem u dravljanstvo, lice koje postaje Norveanin prijavljivanjem mora se obino odrei nekog drugog dravljanstva koje poseduje, osim ako je izuzeto od tog pravila. Sledee kategorije lica ispunjavaju uslove za dravljanstvo prijavljivanjem: Dete koje ima manje od 18 godina koje je ro eno pre 1. septembra a otac mu je Norveanin i majka strana dravljanka koji nisu u braku. (nije potrebno odricanje od stranog dravljanstva) Dete izme u 12 i 18 godina koje je usvojio norveki dravljanin posle 1. oktobra 1999. godine ali pre 1. septembra 2006. godine. (nije potrebno odricanje od stranog dravljanstva) Dravljanin druge zemlje Nordijskog Saveta koji ivi u Norvekoj sedam godina Bivi norveki dravljanin koji je od gubitka norvekog dravljanstva bio samo dravljanin druge zemlje Nordijskog Saveta. Nije potreban period boravka pod uslovom da je dato lice nastanjeno u Norvekoj.

Norveko dravljanstvo usvajanjem


Od 1. septembra 2006. godine dete norvekih dravljana koje ima manje od 18 godina automatski dobija norveko dravljanstvo. U sluajevima gde je dete usvojeno izvan Norveke, potrebna je saglasnost Norveke vlade. Gubitak norvekog dravljanstva/dobijanje drugog dravljanstva Norveki dravljanin koji dobrovoljno dobije drugo dravljanstvo automatski gubi norveko dravljanstvo. Norveanin koji stalno boravi izvan Norveke Norveki dravljanin koji dobije dravljanstvo ro enjem ali boravi manje od dve godine u Norvekoj mora podneti zahtev za zadravanje norvekog dravljanstva pre nego to napuni 22 godine. Podnosioci zahteva se ne moraju odrei drugog dravljanstva, ali moraju pokazati odgovarajue veze sa Norvekom. Obino, esta putovanja u Norveku ili godina studiranja u Norvekoj se prihvataju kao dokaz. Dvojno dravljanstvo Uopteno gledano, dvojno dravljanstvo je zabranjeno prema norvekom zakonu. Me utim, postoji vie izuzetaka koji se odnose na: decu norvekog dravljanina koja su ro ena izvan Norveke i koja dobiju dravljanstvo zemlje ro enja (npr. dete norvekih roditelja ro eno u Americi) decu norvekog i stranog roditelja koja tako e dobiju dravljanstvo drugog roditelja po ro enju. (To vai i za decu koja su ro ena pre 1. septembra 2006. godine norvekog oca i majke koja je strani dravljanin a koji nisu u braku, i koja su dobila norveko dravljanstvo prijavljivanjem.) sluajevi kada lice koje dobija norveko dravljanstvo prijavljivanjem ili prijemom u dravljanstvo ne moe da se odrekne svog postojeeg dravljanstva
30

Vie informacija: Norveki direktorat za migraciju (dravljanstvo): http://www.udi.no/templates/Tema.aspx?id=4480 Zakon o norvekom dravljanstvu (na norvekom): http://www.lovdata.no/all/hl-20050610-051.html

31

You might also like