P. 1
Mikroekonomija - Vodic Za Vjezbe 3 Izdanje

Mikroekonomija - Vodic Za Vjezbe 3 Izdanje

2.0

|Views: 2,583|Likes:
Published by Jasmina Šabanović

More info:

Published by: Jasmina Šabanović on Oct 13, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/17/2013

pdf

text

original

Mr.

Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
Vodič za vježbe

Sarajevo, 2008.

Mikroekonomija

Mr. Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
- VODIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE -

Februar 2008.
2

Mikroekonomija

Naziv djela:

MIIKROEKONOMIIJA M KROEKONOM JA
- VODIIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE OD Č ZA VJEŽBE
Autor: Mr. Armin Avdić Izdavač: Ekonomski fakultet Sarajevo - Izdavačka djelatnost Fakulteta – Glavni urednik: Dekan Prof.dr. Muris Čičić Urednik: Prof.dr. Dževad Šehić Recenzent: Prof.dr. Aleksandar Kalmar Godina izdanja i štampanja: 2008. god. Tiraž: 500 primjeraka Štampa: Bemust Odgovorno lice štamparije:
3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

3

08. dr Aleksandru Kalmaru. godine. posebno od strane studenata s obzirom da su oni ti koji trebaju da daju svoj konačan sud o korisnosti ovog udžbenika. Svi prijedlozi i kritike su dobrodošli. dr Kasimu Tatiću na nesebičnoj podršci u izradi ovog Vodiča za vježbe kao i na dobronamjernim i korisnim sugestijama.2008. Nadam se da će ovaj materijal. kao i prethodni. i Prof.o. Sarajevo.Mikroekonomija PREDGOVOR U relativno kratkom vremenu se javila potreba za doštampavanjem trećeg izmijenjenog i dopunjenog izdanja Vodiča za vježbe. Posebnu zahvalnost dugujem svojim profesorima: Prof. biti od koristi svim studentima ekonomskih fakulteta ali i mnogim drugim kojima imaju namjeru da se upoznaju sa osnovama mikroekonomije.01.o Sarajevo na podršci u izradi ovog izdanja Vodiča. Autor 4 . Zahvaljujem se i preduzeću „General Servis“ d. U ovom izdanju su dodati popisi skraćenica i simbola koji se koriste za označavanje odgovarajućih ekonomskih varijabli.

Mikroekonomija 5 .

2.1. 6. 7. 8.2. 11. 1. 8. 10.Mikroekonomija 1. 10. 10.1. 9.2. 12. 12.3. 12.2. 5. 5.1.1.1. 4. 4. 7. 12. 4.2.1.1. 4. 7. 2.1. 2. 4. 4.5.3. 3.2. 2.3.4.3. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA Predmet izučavanja Mikroekonomije MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST Mikroekonomski modeli Mikroekonomska analiza SADRŽAJ 10 12 13 13 16 17 18 19 19 20 27 27 30 30 30 35 42 43 45 47 49 50 52 53 55 55 63 64 66 72 74 83 84 86 96 107 109 107 113 114 114 116 TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI Tržište potpune konkurencije Funkcije tržišta i države Mikroekoenomija i Makroekonomija TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE Skala tražnje Promjena tražnje i promjena tražene količine Promjena ponude Ravnoteža ponude i tražnje Promjena ponude i tražnje i utjecaj na ravnotežnu količinu i cijenu Primjeri iz prakse UKUPNA. 3.1. 8.2. 12. UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje Unakrsna elastičnost tražnje Dohodovna elastičnost tražnje Faktori koji utječu na elastičnost tražnje ELASTIČNOST PONUDE Zavisnost ponude od vremenskog perioda TEORIJE O PONAŠANJU POTROŠAČA Teorija granične korisnosti Teorija indiferencije TEORIJA PROIZVODNJE TEORIJA TROŠKOVA Tradicionalna teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 12.2.2. 7.1.3.1.2.4. 8.1.1. 3. 3. 4.1. PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Temeljni stavovi o odnosima između ukupne.2. Savremena teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 6 . 12. 6. prosječne i granične veličine POTREBA I TRAŽNJA Plan potrošnje IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Ukupna tržišna tražnja Zakoni tražnje Iznimke od općeg zakona tražnje CJENOVNA.1. 8. 9.

17.2. 15.5.3.3. 15. 13.4.3. TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku MONOPSON LITERATURA .2.8.5. 15. Regulacija monpola Historijski pregled reguliranja monopola Ciljevi regulacije monopola Metode regulacije monopola Reguliranje monopola kontrolom cijena Regulacija monopola preko graničnih troškova Regulacija monopola preko prosječnih troškova Reguliranje monopola porezima 15.2.8. 16.6.2.1. 15. 15. 15.2. Problemi u regulaciji monopola Privatizacija prirodnih monopola Privatizacija energetskog sektora u BiH Modeli privatizacije 15.3.1. 17.1.1.9. 14.Mikroekonomija 12.4. 15.4. Mjerenje monopolske moći Diskriminacija cijena Diskriminacija cijena prvog stepena Diskriminacija cijena drugog stepena Diskriminacija cijena trećeg stepena 15. 16.4.1.7. 15.2. 15.5.4.2.1.5.1. 15.4. 15. 15. 14. 15. 14. 15. 16.4.3.3. 16. Primjeri i zadaci vezani za monopol OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Cournotov model Bertrandov model Edgeworthov model Model prelomljene krive tražnje (Sweezyjev model) Teorija igara Osnovni pojmovi Matrica rezultata 17. 13.3.8.2.1.4.4. Empirijske funkcije troškova KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA Stackelbergova klasifikacija Samuelsonova klasifikacija Weintraubova klasifikacija TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE 123 125 125 126 131 131 134 135 137 140 141 143 143 145 146 147 147 148 148 149 150 151 152 153 154 155 157 158 158 158 159 161 166 170 172 172 174 176 176 177 182 183 184 185 192 7 Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća u dugom roku Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije MONOPOL Ravnoteža monopola u kratkom roku Ravnoteža monopola u dugom roku Pojam i evolucija prirodnih monopola Osobine prirodnih monopola Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji 15. 13.6.8.1.1. 16. 13.1. 14.6. 19. 15.4. 15.1. 15. 18.2. 16. 15.4.8. 15.4. 15.2. 16. 15.3.2.

Tradicionalna teorija granične korisnosti. Motivi i determinante. Zakoni tražnje: Cournot-Marshallov. Prolagođavanje preduzeća tržišnim promjenama. Ravnoteža oligopola u 8 2. Ponašanje tražilaca. 6. 8. definisanje oligopola. kriterij i maksimiziranje dobiti. 7. Osnovne komponente i instrumenti Mikroekonomije. Slutsky-Hicks-Allenov. Uvod. Kupovina. Warlasov. stvarnost i modeli. (3 časa predavanja + 3 vježbi) Teorija proizvodnje. 5. (5 časova predavanja + 4 vježbi) Teorija troškova. Fiksni i varijabilni faktori proizvodnje. Vrste monopola. Definicija ponude. Funkcije tržišta i potreba državne intervencije. 9. (6 časova predavanja + 6 vježbi) Teorija o ponašanju potrošača. Kombiniranje faktora proizvodnje. Ravnoteža preduzeća u različitim vremenskim periodima. (4 časa predavanja + 2 vježbi) Potpuna konkurencija. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Ravnoteža grane i preduzeća. kratkom i dugom roku. Analiza ukupnog. konflikti.Mikroekonomija UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET Naziv predmeta: MIKROEKONOMIJA Godina studija: I (Prva) Ukupan broj časova (predavanja i vježbi): 45 + 30 1. Zakon ponude. Ravnoteža grane u različitim vremenskim periodima. Ravnoteža monopoliste u dugom i kratkom roku. Elastičnost ponude. Pojam konkurencije i potpune konkurencije. Cournot. Barijere ulaska. Tražnja za sredstvima potrošnje i tražnja za proizvodnim dobrima. cilj. Potrebe. Bertrand. Cobweb teorema. Osobine monopola. Skale ponude. Stackelberg. Proizvodne izokvante i princip supstitucije. Strateško ponašanje. Diskriminacija cijena i kriteriji politike cijena. Mikroekonomija i Makroekonomija. elementi i klasifikacija tržiših struktura. Teorija otkrivene preferencije. Predmet i metode Mikroekonomije. prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda. (7 časova predavanja + 5 vježbi) Teorija ponude. 4. Potrošnja. Pojam. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Oligopol. saradnja. Moore-Schultzov zakon tražnje: odstupanje od zakona tražnje. Edgeworth. 10. Ravnotežni položaj potrošača. Proizvodne funkcije. Tržišni mehanizam: osnovni ciljevi (motivi i modeli ponašanja tržišnih učesnika). 3. . Definicija i klasifikacija troškova. Međuzavisnost. Determinante troškova. Teorija indiferencije. Učinci diskriminacije cijena. Izvođenje i pomjeranje krive ponude. Teorija. Ravnotežna cijena i količina. Ponuda u trenutnom. Skale tražnje. Modeli oligopola. Antimonopolski zakoni i ponašanja. Ukupan. Pojam. Definiranje tražnje. Relacija kratkoročnih i dugoročnih troškova. vrste tražnje. Teorija tražnje. Zakoni prinosa. (3 časa predavanja + 0 vježbi). motiv i elementi ravnoteže po vremenskim periodima i tržišnim strukturama. (5 časova predavanja + 2 vježbi) Monopol. Funkcija ponude. Troškovi u kratkom i dugom roku. prosječan i granični prihod. Tražnja i ponuda faktora. Ponuda i troškovi. Determinante ponude.

Mikroekonomija različitim situacijama. Prelomljena kriva tražnje. Sporazum oligopolista i efikasnost u privredi. (3 časa predavanja + 2 vježbi) 11. Ograničena konkurencija. Tržište i teorije ograničene konkurencije. Teorija Edwarda Chamberlena i Joane Robinson. Monopolska konkurencija, diferenciranje proizvoda, publicitet. Ravnoteža preduzeća i grane. Mjerenje tržišne snage. (2 časa predavanja + 2 vježbi) Ravnoteža tržišta faktora proizvodnje. Motivi maksimiziranja dobiti i zapošljavanje faktora proizvodnje. Tražnja i ponuda faktora proizvodnje na tržištima potpune konkurencije, monopsona i oligopsona. (1 čas predavanja + 2 vježbi)

12.

LITERATURA ZA ISPIT: 1. 2. 3. Tatić, Kasim; „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2003. godine. Tatić, Kasim; „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2005. godine. Avdić, Armin; „Mikroekonomija-Vodič za vježbe“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2008. godine.

ŠIRA LITERATURA: 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Babić, Mate: „Mikroekonomska analiza“, 4. Izdanje, Mate, Zagreb, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, HKD Napredak, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Politika cijena“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine. Jurin, Smiljan & Šohinger, Jasminka; „Teorija tržišta i cijena“, Globus, Zagreb, 1990. godine. Koutsoyiannis, Anita.; „Moderna mikroekonomika“, II izdanje, Mate, Zagreb, 1996. godine. Pindyck, Robert & Rubinfeld, Daniel; „Mikroekonomija“, 5. Izdanje, Mate Zagreb, 2005. Parkin, Michael; „Microeconomics“, Addison Wesley Publishing Company, 6th edition, 2005. Perlof, Jeffrey; „Microeconomics“, Addison Wesley Longman, 2nd edition, 2001. Samuelson P.; „Ekonomija“, XVII izdanje, Mate, Zagreb, 1994. godine. www.bhekonomija.com

9

Mikroekonomija

1. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA?
Izučavanje ekonomske stvarnosti ima tradiciju od preko 200 godina. U toku ovog razdoblja ekonomija kao nauka se proširivala, dograđivala i diferencirala od drugih nauka. Postala je veoma složena. Ekonomija, kao nauka bavi se izučavanjem privrednih aktivnosti i ekonomske stvarnosti jedne države, regiona i cjelokupne svjetske ekonomije na jednoj strani, kao i pojedinim učesnicima kao što su mala i velika preduzeća, kupci, vladini uredi za regulaciju i nadzor itd., na drugoj strani. Usložnjavanjem privrednih tokova koji svakim danom postaju još kompliciraniji i isprepleteniji kompleksnija postaje i ekonomska nauka koja pokušava da postojeće aktivnosti objasni, a naredne predvidi. Ekonomsku stvarnost zbog svoje kompleksnosti izučava mnogo ekonomskih disciplina: Makroekonomija, Finansije, Menadžment, Mikroekonomija, Računovodstvo, Marketing itd. Na taj način bolje i lakše se shvaćaju pojave u okruženju, te rješavaju problemi koji nastaju na temelju ovih pojava.

Kako da ostvarimo profit?

Mikroekonomija, kao jedna od ekonomskih disciplina, proučava između ostalog: 1. ponašanje pojedinačnih privrednih subjekata, kao što su: preduzeća, potrošači, država (njene pojedine agencije i odjeli), 2. utjecaje državnih mjera na aktivnosti učesnika na tržištu, raspodjelu dobara i usluga, 3. načine klasifikacija i funkcioniranje pojedinačnih tržišta i tržišta zajedno, 4. iznalažnje optimalnih količina faktora proizvodnje u procesu proizvodnje, 5. načine primjene teoretskih modela u rješavanju konkretnih ekonomskih problema, itd. Posebna pažnja pri proučavanju ponašanja pojedinačnih učesnika na tržištu posvećuje se efikasnoj alokaciji oskudnih resursa, kao što su novac, materijal, vrijeme, prirodna bogatstva, itd. Samo jedan dio prirodnog bogatstava je obnovljiv, dok drugi nije. Stoga o prirodnom bogatstvu i njegovom korištenju svaki ekonomista treba voditi posebnu brigu. Danas je najveći problem čovječanstva kako da zadovolji svoje rastuće potrebe. Potrebe oduvijek postoje i uvijek će biti neophodni uslov ljudskog postojanja. Razvojem ljudskog društva i struktura potreba se mijenja i proširuje. Ovo je kontinuiran proces. Stoga su u temelju Mikroekonomije ljudske potrebe koje iniciraju razmišljanja o načinu njihovog zadovoljavanja. Potrebe se na tržištu manifestiraju kao tražnja, bilo pojedinaca, grupe ljudi ili tražnja od strane države. Na Mikroekonomiji je da ukaže na najefikasnije načine zadovoljenja tih potreba. Na tržištu se, s druge strane, pojavljuju preduzeća koja proizvode dobra i usluge. Preduzeća prodajom ovih proizvoda i zadovoljavanjem izraženih potreba različitih učesnika na tržištu ispunjavaju svoju svrhu - profitabilno poslovanje. Drugo područje Mikroekonomije je usmjereno na preduzeće, njegove troškove, načine proizvodnje kombiniranjem različitih faktora proizvodnje, načine formiranja cijena proizvoda, itd. Da bi ekonomski sistem mogao funkcionirati potrebno je međudjelovanje učesnika na tržištu. Ako želimo analizirati Mikroekonomiju moramo svojom analizom obuhvatiti: preduzeća, potrošače i državu). 10

Mikroekonomija Postoji mnogo definicija Mikroekonomije. U literaturi se najčešće mogu naći sljedeće definicije1: 1. 2. Mikroekonomija je grana ekonomije koja proučava odluke pojedinačnih kućanstava i preduzeća, funkcioniranje pojedinačnih tržišta i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga. Mikroekonomija je analiza koja se bavi ponašanjem pojedinačnih subjekata u tržišnoj ekonomiji, takvih kao što su određivanje cijena nekog proizvoda ili ponašanje pojedinačnog potrošača ili preduzeća. Mikroekonomija je proučavanje ekonomskog ponašanja pojedinačnih jedinica odlučivanja, kao što su pojedinačni potrošači, vlasnici sredstava i preduzeća u sistemu slobodnog preduzetništva.

3.

Svaka od navedenih definicija osvjetljava Mikroekonomiju iz drugog ugla, ali sve one zajedno pokazuju čime se to bavi Mikroekonomija kao ekonomska disciplina. Možda je najbolje da to pokažemo na jednom primjeru.
Ukoliko želimo odrediti cijenu nekom proizvodu, recimo benzinu za automobil, onda moramo, između ostalog, voditi računa o sljedećim stvarima: Koliko se benzina troši na nekom području, koliko prosječan potrošač toči benzina mjesečno, koliki su porezi na benzin, kolika marža je neophodna za vlasnika benzinske pumpe da bi on imao interesa prodavati gorivo, koji kvalitet benzina se zahtijeva, kako i odakle se benzin transportuje i koliki su troškovi transporta, postoje li sezonske oscilacije, kakva tražnja se očekuje u narednom periodu i sl. Da bi se odredila krajnja cijena benzina potrebno je sagledati ponašanje i kupaca i prodavača ali i države koja nadgleda kvalitet goriva i ubire određene poreze. Svi oni zajedno predstavljaju tržišne učesnike koje proučava Mikroekonomija.

Tržište se u stvari nalazi u presjeku aktivnosti proizvođača, potrošača i države. Sva tri učesnika su neophodna kako bi tržište moglo nesmetano funkcionisati. Tržište može biti fizičko mjesto (kao što je pijaca) ili virtualno mjesto, kao što je prodaja putem Interneta (e-Buy).

Država

Tržište

Proizvođači

Kupci

Shema 1. Učesnici na tržištu

1

Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine, str. 3.

11

Tražnja i ponašanje potrošača (teorija granične korisnosti. prije svega sa Ekonomikom preduzeća. 9. Poremećaji sa njega se poput talasa prenose na sva ostala tržišta mijenjajući troškove poslovanja preduzeća. Sa druge strane Mikroekonomija posmatra tržišne učesnika. a koji kao odgovor povlače svoje poslovne poteze i tako redom. Monopolistička konkurencija. analiza. Zamislite samo da neko od ljudi treba upravljati sa njima! U nastavku ćemo pokušati da razjasnimo ovaj tržišni mehanizam i da prikažemo na koji se način učesnici na tržištu ponašaju. 10. Monopson).1. 12 . Stoga se preduzeća nastoje prilagoditi ovim promjenama pa povlače odgovarajuće poslovne poteze. determinante. Milioni proizvoda i usluga se razmjenjuju putem tržišta onome ko je spreman platiti najvišu cijenu. Jedan dio Vodiča će obrađivati računske primjere gdje se treba razumjeti način na koji rješavati određene probleme.Mikroekonomija 1. tržištima. a samim tim i njihove ravnotežne pozicije. Razlika između Mikroekonomije i Ekonomike preduzeća jeste što Ekonomika preduzeća analizira preduzeće kao izolovan privredni subjekt od ostatka privrede. 5. Mikroekonomski subjekti (domaćinstva. Makroekonomijom i Ekonomskim razvojem. Tržište i država (uloga države u privredi). povezanim. Tržište savršene konkurencije. država) i njihovi ciljevi. Mikroekonomija najčešće služi kao podloga za ostale discipline. analiza i modeli. Ponuda (determinante. Tražnja (teorija. prognoza. preduzeća. PREDMET IZUČAVANJA MIKROEKONOMIJE Područje proučavanja Mikroekonomije je dosta široko. Shodno predviđenom planu i programu Fakulteta posebna pažnja će se obratiti na sljedeće teme: 1. elastičnost i pomjeranja). Stalni pokušaji preduzeće i ostalih tržišnih učesnika da se prilagode novonastalim prilikama u stvari predstavlja tržišni mehanizam. elastičnost. Liberalizacija tržišta. 6. primjena). kako prilike na jednom tržištu utječu na prilike na drugim. Teorija i analiza troškova (tradicionalna i savremena teorija. 11. u međudjelovanju sa drugim učesnicima na tržištu. Marketingom. klasifikacije i funkcije). Uobičajeno se u literaturi analizira između 10 i 15 poglavlja ovisno o vrsti studija i raspoloživom broju sati predviđenom za izvođenje nastave. Mikroekonomija. Mikroekonomska teorija. Privatizacija i Regulacija monopola. 8. pa i preduzeće. 2. tj. Iz prethodnih nabrojanih tema vidljvo je da postoje određene dodirne tačke Mikroekonomije sa drugim ekonomskim disciplinama. Finansijama. 3. Teorija i analiza proizvodnje. Oligopol. koji imaju dalje utjecaja na druge tržišne učesnike. također posmatra međudjelovanja tržišta. Nije dovoljno znati strukturu svojih troškova već ih je potrebno uporediti sa drugim preduzećima i vidjeti da li je ona povoljnija ili nepovoljnija uodnosu na konkurentska preduzeća ili granu u prosjeku. teorija indiferencije i teorija otkrivene preferencije). U nastavku ćemo predstaviti svjetsko tržište nafte. 4. Prilike na ovom tržištu imaju utjecaja na gotovo sva ostala tržišta. Tržište i cijene faktora proizvodnje. Klasifikacija tržišta (Monopol. a jedan dio će sadržavati pitanja koja se mogu postaviti na osnovu izložene materije. Bez njega bi život jednostavno bio nemoguć. U ovom Vodiču pokušat ćemo dati što više primjera iz naših preduzeća i ukazati na probleme koje ona imaju. 7.

Da bi nam olakšali donošenje poslovnih odluka i da bi nam omogućili profitabilnije poslovanje. godine. te predviđanje kretanja tih pojava u budućnosti. kao način spoznavanja. „Mikroekonomija“. Naučni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti. Na primjer. svi faktori često ne mogu biti uključeni u analizu. Svrha izgradnje ovih modela jeste analiza postojećih mikroekonomskih pojava. 1997. Posebno je važno zbog toga što vam novac koji bi ste uložili za nabavku automobila „ne leži zamrznut“ u proizvodima koje nećete prodati narednih pet-šest mjeseci. a da istovremeno nema pretrpan salon ili nema problem gdje da smjesti automobile.1. MIKROEKONOMSKI MODELI Model predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i ima široku primjenu u ekonomiji iz razloga što model. Na kraju formiramo zaključak da se taj automobil na datom tržištu u određenom vremenskom periodu prodaje u toj količini. Mostar-Sarajevo. str. Zato kažemo da je model pojednostavljena slika stvarnosti. Zato se vrši procjena njihovog značaja i veličine utjecaja. 13 . zatim je potrebno pratiti prodaju neko određeno vrijeme. U analizu je najčešće moguće uključiti samo one faktore koji imaju dominantan ili presudan utjecaj na datu pojavu. Razmislite koliko je značajno za jedan prodajni salon ako može ispravno procijeniti broj automobila koje će prodati u naredna 3 mjeseca. Menadžment prodajnog salona može na vrijeme da od proizvođača poruči zahtijevani broj automobila. 4-5.Mikroekonomija 2. a on se sastoji od dvije faze: 1) opažanje i mjerenje pojava koje proučavamo i 2) razvijanje teorije na osnovu tih mjerenja i opažanja. ima određenih prednosti u odnosu na druge načine. MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST2 2. Svaki mikroekonomski model dobar je u onoj mjeri u kojoj ispunjava ove dvije zadaće. da bismo mogli saznati kakav trend ima prodaja automobila na tržištu potrebno je odrediti koju vrstu automobila analiziramo. Vratimo se prethodnom primjeru. Zbog toga što je svaka pojava (koja se proučava) pod utjecajem različitih faktora. recimo jedan kvartal ili pola godine. Zbog toga se i izgrađuju mikroekonomski modeli. Sveukupna mikroekonomska teorija je izgrađena od manjih teoretskih koncepta (mikroekonomskih modela). Jozo. Nakon toga trebamo sagledati koji sve faktori utječu na prodaju automobila i koliki utjecaj imaju. Način nastanka mikroekonomskih modela dat je na narednoj slici: 2 Detaljnije vidjeti u Bakalar.

14 . godine. Način nastanka mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sastoji se iz tri elementa: a) Endogene varijable – događaji ili pojave koje se proučavaju. 1997. Naredna slika prikazuje osnovne komponente mikroekonomskog modela: Endogene varijable Teorijski mikroekonomski model Pretpostavke o ponašanju Parametri Slika 2. Komponente mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sa jedne strane ima određene osnovne pretpostavke koje mora uključiti u sebe da bi mogao biti vrednovan. Četiri osnovne pretpostavke koje svaki mikroekonomski model mora sadržavati su:3 3 Bakalar.Mikroekonomija Naučni metod Opažanje i mjerenje Razvijanje teorije Izgradnja Mikroekonomskih modela Svrha izgradnje Analiza Predviđanje Slika 1. Mostar-Sarajevo. str 5. ustvari predstavlja rješenje ili ravnotežu tog modela. dok sa druge strane ima implikaciju koja. c) Parametri – kvantitativno izražene karakteristike okruženja. „Mikroekonomija“. b) Pretpostavke o ponašanju – način na koji se ponašaju učesnici. Jozo.

pretpostavka o koordinaciji nam naglašava da je u jednom modelu potrebno imati koordinirane postupke učesnika. Teorijski mikroekonomski model Pretpostavka o preferencijama je neophodna kako bismo znali šta učesnici u modelu više žele. Pretpostavka o racionalnom izboru učesnika nam daje uslov da ponašanje učesnika u modelu mora biti racionalno kako bismo mogli predvidjeti njihovo ponašanje. koje vrste motora kupci najviše kupuju.Mikroekonomija 1) 2) 3) 4) pretpostavka o preferencijama učesnika. tržištu dolazi do skoka cijena. I zadnja. pretpostavka o racionalnom izboru učesnika i pretpostavka o koordinaciji učesnika u modelu. Npr. ako jedan od učesnika želi kupiti neki proizvod. a nakog određenog vremena kada se poveća ponuda na tržištu dolazi do njihovog snižavanja. Ovaj model je nastao na bazi velikog broja posmatranja šta se dešava sa cijenom proizvoda ako dolazi do pomjeranja funkcije ponude ili tražnje. u stanogradnji. Iako će se u nastavku detaljnije analizirati kretanje i ponude i tražnje. pretpostavka o ograničenosti resursa. sa druge strane mora postojati proizvođač koji je spreman proizvesti i ponuditi taj isti proizvod. Ovaj slučaj je čest npr. Ograničenost raspoloživih resursa je temeljna pretpostavka ekonomije uopšte. Npr. 15 . Poznato je da većina kupaca želi kupiti dizelske motore koji imaju malu potrošnju goriva. a samim tim i analizirati jer nikada ne znate šta će takva osoba učiniti. Naredna slika prikazuje ove pretpostavke: Preferencije Ograničenost resursa Racionalan izbor učesnika Teorijski mikroekonomski model Ravnoteža modela Koordinacija Slika 3. Iznenadni poremećaji na tržištu nekretnina obično dovode do porasta cijena. Primjer Jedan od mikroekonomskih modela jeste model ponude i tražnje. Pretpostavka o ograničenosti resursa je potrebna iz razloga što niti jedan resurs u prirodi nije neograničen. Svi znamo da je ponašanje neracionalne osobe vrlo teško predvidjeti. Ako u nekom gradu postoji izražena tražnja za stanovima a da pri tome ne postoji srazmjerni porast ponude stanova na. ovdje ćemo samo navesti primjer kada dolazi do povećanja tražnje za nekim proizvodom na tržištu a funkcija ponude ostane nepromijenjena. Tada u najvećem broju slučajeva dolazi do porasta cijene tog proizvoda što je najčešće nepovoljno za kupce. Racionalnost se u ovom slučaju odnosi na situaciju da će racionalan čovjek nastojati maksimizirati svoju korist od kupovine proizvoda ili minimizirati svoje izdatke za njegovu kupovinu. U protivnom je model besmislen.

). Matematika kao grana nauke je obezbijedila dobru podlogu za teoretsko razumijevanje pojava. mikroekonomska teorija spušta na ravan upotrebljivosti i korisnosti. država itd. kao primjenjeni dio Mikroekonomije. Stoga se primjenom mikroekonomske analize. Mikroekonomija kao naučna disciplina u sebi sadrži i mikroekonomsku teoriju i mikroekonomsku analizu i za uspješno rješavanje problema potrebno je koristiti oba dijela.2. Stoga će se u toku izlaganja u značajnoj mjeri koristiti matematički prikazi iz razloga što je „jezik“ matematike veoma precizan i obezbjeđuje nam tačne pokazatelje. ali i za kvantitativnu analizu realnih problema. Ona predstavlja tržišnu valorizaciju teoretskih koncepta koji su izgrađeni primjenom mikroekonomskih modela. Da bi se adekvatno predstavili svi teoretski koncepti potrebno je koristiti određeni instrumentarij. mikroekonomska analiza. potrošači. Bez adekvatne primjene pri rješavanju konkretnih problema u ekonomiji. niti jedna teorija nema veći značaj. MIKROEKONOMSKA ANALIZA Za razliku od mikroekonomskih modela koji predstavljaju teoretsku podlogu za rješavanje određenih ekonomskih problema.Mikroekonomija 2. koristi te modele za rješavanje konkretnih problema sa kojim se suočavaju učesnici na tržištu (proizvođači. Mikroekonomija = mikroekonomska teorija + mikroekonomska analiza 16 . odnosno predstavlja svrhu izučavanja mikroekonomske teorije.

Zagreb. kao što smo prethodno naglasili. 1994. Ekonomija. 17 . XVII izdanje. u kreiranju normi zaštite životne okoline ili u sprječavanju antimonopolskog ponašanja učesnika.5 Ponuda i tražnja se. godine. nastojat će što prije doći do tog proizvoda ako im je on potreban. Ukoliko je država previše prisutna na tržištu tada učesnici ne mogu iskazati svu kreativnost u svom radu jer je previše pravila koja gotovo sve regulišu. utaja poreza. Sa druge strane. Na narednoj shemi ukratko su predstavljeni nedostaci tržišta i načini na koje država intervenira na tržištu. Takvo tržište se naziva tržište finalnih dobara (proizvoda).. 4 Detaljnije vidjeti: P. mogu susresti na nekom fizičkom ili na nekom virtuelnom mjestu. Jedan od prvih ekonomista (Adam Smith) je tvrdio da je sâmo tržište sposobno uspostaviti pravedan i stabilan tržišni okvir u kome će se tržišne transakcije odvijati nesmetano. za početak mi ćemo dati samo jednu od njih. Mate. Da je tako već bi u Bosni i Hercegovini većina stanovnika bila zaposlena i ne bi bilo proizvoda koji se nemaju kome prodati. ako kupci zaključe da da će cijena tog proizvoda porasti u narednom periodu. a nekim stanovnicima nedostaje novca za osnovne životne namirnice itd. Samuelson. sivo tržište i sl. Sa druge strane ako država nije u dovoljnoj mjeri prisutna na tržištu tada ne postoje jasna pravila ili se nedovoljno poštuju postojeća. Međutim. Ako neko od proizvođača očekuje da poraste cijena proizvoda kojeg on prodaje. Na drugoj strani neki učesnici žele nabaviti (polu)proizvode koje će iskoristiti za dalju proizvodnju drugih proizvoda i takvo tržište nazivamo tržište proizvodnih faktora. str. javljuja se nelojalna konkurencija. U ekonomiji je prisutno mišljenje da u većini slučajeva i na većini tržišta postoji određena „nevidljiva ruka“ koja dovodi do povezivanja ponude i tražnje i do zadovoljavanja potreba potrošača. 35-48 5 Postoji dosta definicija tržišta. no nekada je neophodno da se na tržištu pojavi i država kako bi uspostavila određena pravila po kojim će se razmjena odvijati. Tržišta putem cijena rješavaju osnovne ekonomske probleme. Uloga države se najčešće ogleda u sprovođenju određenih zakona po kojima se poslovanje odvija. cijene su te koje koordiniraju odluke potrošača i proizvođača na tržištu. dok potrošači ne plaćaju proizvode na vrijeme. vremenom je utvrđeno da sâma tržišta nisu sposobna dovesti do stabilnosti privrede.Mikroekonomija 3. Kada govorimo o tržištu potrebno je naglasiti da postoji mogućnost da neki od učesnika na njemu žele kupiti finalne proizvode koje će oni lično potrošiti. on će ga zadržati neko vrijeme kako bi ga prodao po višoj cijeni. proizvođači ne vode dovoljno računa o životnoj okolini. TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI4 Tržište predstavlja mjesto na kome se susreću ponuda i tražnja proizvoda. a kao što je vidljivo to se ne dešava. Obično se na tržištu pojavljuju proizvođači i kupci. Stoga je važno da država ili njene određene institucije budu prisutne na raznim tržištima kako bi tržišta dobro funkcionirala. Tržišni mehanizam bi u potpunosti doveo do stabiliziranja privrede. U nastavku ćemo dati kratak prikaz uloge države na tržištu te njenih mogućih intervencija kako bi se ispravili određeni tržišni nedostaci. Znači. Svi učesnici na tržištu posmatraju cijene i na bazi njih donose svoje odluke.

dionice. tada takvo tržište nazivamo tržište potpune ili čiste konkurencije. Na primjer. Zbog toga kompanije i banke ne žele da rizikuju novac u takve projekte sa neizvijesnim ishodom iako su potencijalne dobiti velike. O tržištu potpune konkurencije će mnogo više riječi biti u poglavlju 14. ili da dopuni njihov rad tamo gdje privatni kapital nije dovoljan ili nema interes. 18 .1. Nedostaci tržišta i intervencije države na tržištu Svakako da država. nafta. Ako se na tržištu razmjenjuje proizvod koji je homogen (kao što su na primjer: pamuk. kroz određene instrumente. U takvim slučajevima država kroz osnivanje istraživačkih instituta pomaže da se lakše obezbijede sredstva. Tu postoji i veliki broj kupaca ali i veliki broj prodavača sličnih ili homogenih proizvoda. pijaca u jednom većem gradu se može smatrati tržištem potpune konkurencije. Obično je na ovim tržištima država veoma malo prisutna. zlato i sl. To je npr. slučaj kod razvoja novih foto ćelija koje se mogu koristiti za proizvodnju energije. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Na nekim tržištima pojavljuje se veliki broj učesnika i na strani ponude i na strani tražnje.Mikroekonomija Nedostaci nevidljive ruke Neefikasnost Monopol Eksternalije Javna dobra Nejednakost Neprihvatljive nejednakosti dohotka i bogastva Makroekonomski problemi Visoka inflacija Visoka nezaposlenost Spor ekonomski rast Stabilizacija pomoću politika kamatnih stopa Stimuliranje rasta Monetarna i fiskalna politika Investiranje u obrazovanje i povećanje nacionalne stope štednje Preraspodjela dohotka Progresivna poreska stopa Programi podrške dohotka Intervencija na tržištu Intervencija na tržištu Subvencije Antitrustovski zakon Zakoni protiv zagađivanja Nacionalna odbrana Intervencija države Primjeri Shema 2.) i ako učesnici mogu bez većih poteškoća ulaziti na tržište i izlaziti sa njega. a učesnici samostalno odlučuju o načinu poslovanja. a nakon što se ostvare značajni napretci u tehnologiji omogući kompanijama da ih koriste. ima za cilj da obezbijedi što više prostora kompanijama za njihovo poslovanje. Taj razvoj zahtijeva značajna novčana sredstva ali je ishod razvojnog procesa često neizvijestan. 3.

vatrogasci. Obezbjeđenje rasta i razvoja privrede. socijalne ustanove itd. To su aktivnosti koje su usmjerene na: promoviranje jednakosti putem progresivnih poreskih stopa. Kako smanjiti nezaposlenost na nivo da svi oni koji žele raditi imaju i gdje da rade. ali i njene stabilnosti. Možemo govoriti i o vrstama tržišta kao što su: lokalno tržište. Makroekonomija proučava privredu u cjelini. Makroekonomija ima svoja četiri osnovna područja. 4. tržište faktora proizvodnje. kontrola o skladištenju opasnih materija. To su alokativna. transfernih plaćanja. 3. Bruto domaći proizvod (GDP) jedne države. promoviranje i obezbjeđenje makroekonomskog rasta i stabilnosti privrede (u što spadaju fiskalna i monetarna politika). Da bismo mogli proučavati makroekonomske pojave. informativna i razvojna funkcija. globalno tržište tržište nafte i naftnih derivata. regionalno tržište. MIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA Postoji razlika između Mikroekonmije kao ekonomske discipline i Makroekonomije. tržište vrijednosnih papira. FUNKCIJE DRŽAVE I TRŽIŠTA Država ima određene funkcije (uloge) na tržištu.Mikroekonomija 3. nacionalno tržište. Reguliranje i kontrola određenih eksternalija na tržištu. Cilj je da se formira ravnoteža uvoza i izvoza iz jedne države. kako se ne bi dešavala npr. trgovina na veliko. Razlika se prije svega ogleda u predmetu proučavanja. 19 .2. velika inflacija. Kako da se ukupna proizvodnja u jednoj privredi poveća. Politika (ne)zaposlenosti na nivou cijele ekonomije.3. određenih subvencija i sl. kao što su kupci. moramo shvatiti i razumjeti mikroekonomske jer su one osnova na bazi kojih nastaju i prilike u cijeloj nacionalnoj ekonomiji. propisivanje određene zaštitne opreme za radnike itd. 3. 2. Dok Mikroekonomija proučava pojedinačne učesnike na tržištu. trgovina na malo itd. vojska. jer ni prevelik deficit ni prevelik suficit dugoročnije gledano nisu povoljni za privredu. I tržište ima svoje određene funkcije. obezbjeđenje određenih dobara i usluga za koje privatni kapital nema interesa (kao što su policija. distributivna.). Upravljanje uvozom i izvozom. kao na primjer zagađenje okoline. selektivna. proizvođači ili država (kada ima svojstvo nekog regulatora). a to su: 1.

Postoji mnogo mogućih metoda proizvodnje jednog te istog proizvoda. U suštini cjelokupna ekonomija se zasniva na tri značajna pitanja koja svaki student ekonomije treba poznavati. To su tzv. Za koga proizvoditi? Iako su ova pitanja naizgled jednostavna odgovori na njih nisu nimalo lagani. radnih itd. Iako se danas pokušavaju automobili proizvoditi za poznatog kupca. Danas se ogromna sredstva ulažu u pronalaske recimo nove telekomunikacijske opreme ili visokosofisticirane vojne tehnologije. Sjetite se samo lagera automobila pred nekom fabrikom. 2.). a analiza obično kreće od Biznis plana koji treba da odgovori na pitanje da li je ulaganje u tu proizvodnju isplativo i u kom vremenskom periodu. Navest ćemo samo proizvodnju električne energije. tehnoloških. To je jedan od čestih načina kako da dođemo do novog proizvoda koji je do tada bio nepoznat kupcima. koliki su rizici i koliko je resursa potrebno (novčanih. čak se može dobijati iz energije podvodnih valova na moru. Međutim. U današnjem svijetu imate gotovo svaki proizvod koji možete zamisliti. definitivno je najteže „proizvesti“ platežno sposobnog kupca. još uvijek je neophodno imati veliki broj komada na zalihi kako bi se proces proizvodnje mogao kontinuirano odvijati. vjetroelektranama. Šta proizvoditi? Kako proizvoditi? 3. vremenskih. Kod odabira načina proizvodnje posmatramo prvenstveno dva faktora: ekonomsku isplativost i mogućnost uspješne implementacije tehnološkog rješenja u zavisnosti od uslova pod kojim će proizvodnja biti pokrenuta.Mikroekonomija 4. osnovna pitanja ekonomije koja glase: 1. Donošenje odluke na koji način da proizvedemo proizvod daje smjernice za sve kasnije aktivnosti. Čak i one koje ne možete zamisliti dok ih ne vidite. Tako je vrlo teško smisliti i pronaći novi proizvod koji bi mogao biti interesantan kupcima. Ona se može proizvoditi u hidroelektranama. Na tržištima postoji doista ogroman broj različitih proizvoda koje nema ko da kupi. a da to neko drugi nije već proizveo.) Drugo teško pitanje jeste kako proizvoditi. nuklearnim i plinskim elektranama. Jedni ljudi traže da kupe stanove dok ih drugi grade i prodaju. komponente za proizvode se često proizvode na različitim kontinentima itd. veliki broj preduzeća ima ogromna skladišta gotovih proizvoda koji čekaju da se pojavi njihov kupac koji ima dovoljno novca. 20 . Međutim. Treće pitanje je često najteže pitanje za ekonomiste. termoelektranama. To su ogromne poljane gotovih automobila koji čekaju svog kupca. Neki pojedinci traže računare dok ih drugi distribuiraju na određenom tržištu. Kod donošenja odluke šta proizvoditi potrebno je sagledati veliki broj faktora. sigurnosnih kriterija kod upotrebe proizvoda. Danas je sve proizvode „teško“ proizvesti (proizvodi zahtijevaju poštivanje velikog broj tehničkih standarda. Za svim proizvodima postoji određena tražnja i sa druge strane postoji određena ponuda tih proizvoda ili usluga. Menadžment svake kompanije bi bio presretan ako bi prodao sve proizvode koje proizvede u što kraćem vremenu. TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE U svakodnevnom životu konstantno kupujemo ili prodajemo određene proizvode i usluge. Često se preduzeća susreću sa problemom šta proizvoditi i u šta investirati svoj novac.

Ako se pokaže da je efekat dohotka veliki. Quantity). ovdje ćemo ih ukratko samo definisati kao pojmove kako bi se lakše mogla pratiti materija. Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji. Sa druge strane. Recimo oprema za proizvodnju i pakovanje prirodnih sokova i mineralne vode. Na primjer. to znači da moramo izmijeniti naš proizvod i učiniti ga što različitijim od drugih supstituta. ako je efekat supstitucije veliki. Također. Za razliku od tražnje često analiziramo količinu proizvoda koji se na tržištu traži pri tačno određenoj cijeni. u određenom razdoblju i na određenom tržištu. Potrebno je da menadžeri poznaju koliko iznose ova dva efekta za proizvode koje oni proizvode iz razloga što na osnovu njih mogu donositi ispravne odluke. demand). Tražena količina se obično obilježava slovom Q (Engl. a predstavlja tabelarni prikaz odnosa cijena i količina nekog proizvoda na nekom tržištu uz sve moguće cijene za taj proizvod. a u izuzetnim slučajevima može i da bude rastuća. dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca. Tražnja se predstavlja grafički uz korištenje krivih linija ili linearnih funkcija. a koje obično imaju visoku cijenu. proizvođači hljeba svaki dan predviđaju kolika će biti tražnja za hljebom na području grada Sarajeva pri cijeni od 0. Na primjer. efekat dohotka postoji kada poraste cijena garaža. Obilježava se slovom d (Engl. kada cijena jedne robe raste. često se u analizi ekonomskih pojava koriste i termini „Tražnja“ i „Tražena količina“. Velikim slovom (D) se obilježava granska tražnja a malim slovom (d) individualna. Ovo je slučaj recimo kod kupovine opreme i mašina za preduzeće. Cijena tehnologije za jednu fabriku koja može da konkuriše i opstane na tržištu nije ispod 10 miliona KM. Iako ćemo kasnije detaljnije obrađivati efekat dohotka i efekat supstitucije. U ekonomiji se često koristi termin skala tražnje. 21 . to znači da ćemo uz kreditiranje kupaca dovesti do porasta tražnje za našim proizvodom.Mikroekonomija Danas je trend u svijetu da kada ne možete prodati proizvod zato što kupcu nedostaje sredstava pokušate mu prodati taj proizvod na kredit. Taj podatak je važan za planiranje proizvodnje. jednu vrstu kafe zamijenimo drugom zbog toga što je prva vrsta kafe poskupjela a cijena druge ostala nepromijenjena.70 KM/kom. Ona može biti individualna i ukupna ili tržišna. Tražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama. Obično je opadajuća slijeva udesno. kao što je to slučaj u Sarajevu. Tražena količina je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni. odnosno zadužiti ga. u određenom razdoblju i na određenom tržištu. te su kupci realno siromašniji i imaju manje mogućnosti za kupovinom garaže. Efekat supstitucije je prisutan kada npr.

ako mogu. Ne možemo koristiti automobil bez goriva ili automobilskih guma. 3. Tako je prije uvođenje poreza na dodanu vrijednost potpisan veliki broj kupoprodajnih ugovora za kupovinu stanova. religijska uvjerenja i sl. Potrebe potrošača predstavljaju najznačajniju determinantu tražnje za proizvođače jer oni svojim proizvodima i uslugama nastoje zadovoljiti njihove potrebe. Broj kupaca je također važna determinanta tražnje na tržištu. 22 . ne možemo zaobići faktore-determinanate koji direktno utječu na iznos tražnje za tim proizvodima na tržištu. 4. što obezbjeđuje dosta prostora za biznis. godine na nove stanove plaća dodatnih 17% poreza. Danas veliki broj proizvoda trošimo skupa. porast će tražnja za namještajem. januara 2006. svakako ćete pratiti kakav trend imaju cijene na tržištu. 8. dok postoji nekoliko determinanti tražnje koje su date u nastavku. u arapskim zemljama se nude veoma začinjena hrana dok se na američkom kontinentu nudi hrana mnogo blažih okusa i mirisa. U Bosni i Hercegovini stanovništvo veoma mnogo konzumira hljeb. Ukus potrošača je determinanta koja se često mijenja. Također. kao na primjer u proizvodnji hrane i napitaka. oni će biti u mogućnosti kupovati veću količinu nekog proizvoda. U mjeri u kojoj uspješno zadovoljimo te potrebe imat ćemo i uspješan biznis. u ponudi restorana. s obzirom da se od 01. ukoliko se očekuje opadanje cijena tada kupci. 6. Što je prosječan dohodak potrošača viši. Cijene proizvoda povezanih sa dotičnim dobrom u određenoj mjeri utječu na tražnju za tim dobrom. Jedan dio sredstava potrošači štede a jedan dio troše. Danas većina svjetskih kompanija ima za cilj da pristupe nacionalnom tržištu Kine s obzirom da je to tržište sa gotovo 1. 2. Sistem potreba je u osnovi tražnje na tržištu. Determinante tražnje su: 1. u proizvodnji različitih vrsta specijaliteta i sl. Prosječni dohodak potrošača nam govori koliko on može maksimalno sredstava potrošiti na proizvode i usluge. Na primjer. Ako ste planirali kupiti automobil ili stan. 7. sačekaju sa kupovinom kako bi platiti manje. Na primjer. Kretanje budućih cijena je važno i za ponuđače i za potrošače. Prosječan dohodak potrošača Broj kupaca na tržištu Sistem potreba Ukusi potrošača Buduće cijene proizvoda ili usluge Cijene dobara koja su povezana sa tim dobrom (supstituti i komplementi) Preferencije potrošača Posebni utjecaji kao što su klimatski uslovi. s obzirom da većina porodica želi svakih pet-šest godina promijeniti namještaj u svom domu.Mikroekonomija Kada govorimo o tražnji za proizvodima i uslugama. ako prosječna plaća u državi poraste sa 520 KM na 800 KM. U zavisnosti od visine cijena komplemenata ili supstituta ovisi i tražnja za posmatranim proizvodom. Ukusi potrošača su posebno važni za biznise koji su vezani za ponudu različitih vrsta prehrambenih proizvoda. Kada biste svakome potrošaču prodali po jedan par cipela prosječne cijene od 50 KM to bi ukupno iznosilo 75 milijardi KM. Determinanta tražene količine je cijena proizvoda. razna slatka jela i kafu. Veći broj kupaca znači i veću potrošnju proizvoda i usluga. 5.5 milijardi potrošača. Za ovu determinantu je vezana i unakrsna elastičnost tražnje o čemu će kasnije biti više riječi.

neki proizvodi imaju i mnogo veći broj tih determinanti. marta i u toku praznika. drugi snagu motora i izgled.7 U zadnjih nekoliko mjeseci se cijena smanjila na oko 60$. ukoliko želimo dobro predvidjeti tražnju za našim proizvodom ili uslugom. a trećima je važna potrošnja i niska cijena održavanja. međutim. Posebni utjecaji mogu nekada biti najznačajnija determinanta tražnje. Kretanje cijena nafte RASTUĆA TRAŽNJA 6 7 Grafici vezani za zadatke nisu obilježeni brojevima. u toku žestokih zima mnogostruko se povećava tražnja za plinom ili drugim energentima koji se koriste za grijanje. Paritet $ prema ostalim valutama Grafik 1. 4. Uska grla u proizvodnji 6. No značajno je da. Na bazi ovih faktora mogu se jednim dijelom predvidjeti kratkoročna kretanja cijena. Npr. Neki proizvodi se konzumiraju ili ne konzumiraju iz religijskih razloga. Cvijeće se najviše traži 8. benzina. Da bismo bolje pojasnili ove determinante predstavit ćemo primjer determinantni tražnje za naftom na svjetskom tržištu.Mikroekonomija Preferencije potrošača su također važna determinanta tražnje. Pod posebnim utjecajima možemo podrazumijevati veliki broj faktora. 1. motornih ulja i sl. godine. Svaki poremećaj cijena nafte na svjetskom tržištu direktno se odražava na rad preduzeća i cijele privrede. Barel nafte predstavlja količinu od 159 litara. Na grafiku 1 je dato kretanje cijena za period 2004-2006.6 PRIMJER Cijena nafte na svjetskim tržištima je u protekle dvije godina premašila iznose i od 78 $ po barelu. nafte. u nastavku ćemo dati prikaz tržišta nafte na svjetskom tržištu. Ali od čega zavisi kretanje te cijene? Da bismo odgovorili na ovo pitanje nudimo vam pregled najvažnijih faktora koji imaju utjecaj na snažan rast cijena nafte. Rastuća tražnja Nužne nove investicije Nedovoljni viškovi u ponudi Političke tenzije u zemljama proizvođačima nafte 5. Zbog toga što troškovi energenata u značajnom obimu učestvuju u troškovima svake kompanije. 3. Nemoguće je danas zamisliti privredne tokove i život uopšte bez tečnih goriva. moramo posmatrati što veći broj determinantni koji imaju značajan utjecaj na tražnju. Navedene determinante su one koje se najčešće pojavljuju. Nafta sigurno predstavlja „krvotok“ jedne privrede. 2. Neki kupci automobila preferiraju sigurnost i udobnost. pred Kurban Bajram se mnogostruko poveća tražnja za stokom. 23 . itd.

Svjetska ponuda nafte Većina sada vidi veću vrijednost u otkupu vlastitih dionica nego ulijevanju novca u povećanje naftne ponude. pak. NUŽNE NOVE INVESTICIJE Velika nalazišta nafte sve je teže pronaći i skuplje razvijati. Svjetska tražnja za naftom u milionima barela dnevno Grafik 2. One su se fokusirale na velike projekte. postale su oprezne u pogledu trošenja nakon kraha cijena nafte koji se dogodio u razdoblju od 1997-98. velike špekulativne fondove. većina velikih članica ili ne dozvoljava strane investicije u naftni sektor ili je zakonski te investicije učinila neatraktivnima. koji će im donijeti dobre profitne margine. što zahtijeva skupu opremu uz česta kašnjenja u proizvodnji. 24 . Svjetska tražnja za naftom Svjetska ponuda nafte u mil. Većina naftnih nalazišta izvan zemalja članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u zreloj je fazi. bogate novcem. barela dnevno Grafik 3. neprestano je bila precjenjivana. a nakon dosezanja vrhunca proizvodnje brže se iscrpljuju. da uđu na tržište nafte te je kupuju procjenjujući da će se visoke cijene održati. posebno kada se isključi bujajuća ruska proizvodnja. koji drži otprilike dvije trećine svjetskih zaliha nafte. koji troši četvrtinu svjetske naftne proizvodnje. što znači da su nalazišta manja. Procjenjuje se da će kineska tražnja nastaviti rasti i sljedećih godina. što znači da većina već proizvodi gotovo punim kapacitetima kako bi udovoljila tražnji (vidjeti grafik na kraju).Mikroekonomija Svjetska tražnja za naftom raste po najbržoj stopi u zadnje 24 godine. te zahtijevaju skuplju tehnologiju za njihov razvoj. Kineska privredna ekspanzija potaknula je dramatičan rast potrošnje goriva. Indijska potrošnja također brzo raste. U OPEC-u. pak. A i solidan rast američke privrede. Naftne kompanije. ograničivši raspoloživu sirovu naftu i rafinirane proizvode širom svijeta. što je pogodilo njihove dionice i potaknulo niz spajanja u sektoru. Predviđanja o rastu ponude nafte iz zemalja koje su izvan OPEC-a. Izgledi za održivim rastom tražnje ohrabrili su. Mnogi njihovi novi poslovni poduhvati su u udaljenim područjima. kako se povećava broj vlasnika vozila u toj zemlji. a rastu i potrebe za električnom energijom. Uvoz sirove nafte u Kinu od početka prošle godine porastao je preko 40% i ne pokazuje znakove usporavanja unatoč nastojanjima tamošnje vlade da uspori zahuktalu privredu. potiče konkurenciju između Azije i SAD-a za raspoložive isporuke. To je smanjilo rast proizvodnog kapaciteta članica OPEC-a.

Ubilački napadi na strane naftne radnike izazvali su strahovanja od većih napada na budno čuvana naftna postrojenja toga kraljevstva. u razdobljima sezonskog slabljenja tražnje. Trgovci strahuju da bi jedna od zaraćenih strana mogla ciljati naftnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji. koji kontrolira oko polovine svjetskog izvoza. 25 . Komercijalne zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Državama smanjuju se dijelom zbog čestih prekida američke naftne proizvodnje izazvanih uraganima u Meksičkom zaljevu. NEDOVOLJNI VIŠKOVI U PONUDI OPEC je podigao svoju proizvodnju na najvišu razinu u zadnjih 25 godina u cilju obuzdavanja cijena. prije spomenutog kraha cijena u prosjeku je iznosio milijun barela dnevno. zbog velike tražnje tokom zime. vodećeg svjetskog izvoznika. koja proizvodi trećinu svjetske nafte. uključujući loživo ulje. To je dodatno privuklo zanimanje špekulativnih fondova koji se klade da cijene mogu još rasti. posebice u SAD-u. Otada je zanemariv. također je srezao broj kompanija koje drže zalihe. Istodobno. održavajući isporuke te zemlje ispod prijeratnih razina. bez Rusije. Val spajanja nakon kraha cijena u razdoblju od 19981999. Grafik 4. posljednjih je godina puno truda uložio kako bi zaustavio rast zaliha u zemljama potrošačima. Povećani troškovi pronalaska i razvoja nafte u zemljama izvan OPEC-a potaknuli su uvjerenje špekulatora da su naftna tržišta dobro dugoročno ulaganje. Smanjenje zaliha izazvalo je zabrinutosti da bi se rafinerije mogle naći u većim teškoćama u pokušaju povećanja opskrbe destiliranih goriva. Ministri za naftu članica tog naftnog kartela objavili su planove smanjenja svoje proizvodnje i prije nego su cijene počele opadati. osim Saudijske Arabije. najvećem proizvođaču OPEC-a. Sadašnja struktura cijena ne daje rafinerijama priliku za obnavljanje zaliha s jeftinijom sirovom naftom i proizvodima i tjera ih da kupuju u posljednji tren. zalihe naftne industrije koje služe kao zaštita od naglih prekida u opskrbi smanjile su se. To je ostavilo malo viškova kapaciteta kod drugih proizvođača. Irački izvoz ponovo pogađaju sabotaže. POLITIČKE TENZIJE U ZEMLJAMA PROIZVOĐAČIMA NAFTE Političke tenzije na Bliskom istoku i sukobi u Iraku potkopali su povjerenje trgovaca u sigurnost isporuka iz regije.Mikroekonomija Rast proizvodnje nečlanica OPEC-a. Napregnutost sistema globalne ponude rezultirala je većom osjetljivosti na poremećaje u opskrbi i većom vjerojatnošću od porasta cijena. Višak proizvodnih kapaciteta OPEC.

Naftna proizvodnja u Venezueli. USKA GRLA U PROIZVODNJI Propisi o zaštiti okoliša podižu cijenu proizvodnje goriva. Tajvana i Kine povećavaju rezerve ili to uskoro planiraju započeti.Mikroekonomija Ruski naftni gigant Jukos. Zahlađenje odnosa između Saudijske Arabije i SAD-a nakon terorističkih napada 11. Na Sjedinjene Države otpada oko 45 posto ukupne potrošnje benzina u svijetu. Južne Koreje. . Tražnja za benzinom na američkom tržištu visoka je dijelom i zbog toga što na tamošnjim autocestama raste broj tipova sportskih vozila s većom potrošnjom benzina. Također je srezao izvoz nafte u Kinu. Sjedinjene Države nastavljaju puniti svoje strateške rezerve nafte unatoč visokim cijenama. primoravajući kompanije na gradnju novih skupih postrojenja i otežavajući im transport isporuka između regija. članici OPEC-a. A pojavile su se i zabrinutosti u pogledu porasta tenzija između SAD i Irana oko inspekcije nuklearnog oružja. Kina se na tržištu natječe za takvu vrstu nafte kako bi podmirila tražnju za transportnim gorivima. To otežava transport isporuka među 26 Otkrivene rezerve nafte u 2002. ponovo je upozoravao da bi mogao biti prisiljen smanjiti proizvodnju budući da vlada zahtijeva isplatu poreznih dugova u iznosu od više milijardi dolara. godini. Visoke cijene nafte mogle bi omogućiti Iranu bolje pozicije za pogodbu ako se to pitanje zaoštri u nadolazećim mjesecima. smanjujući ponudu na ionako oskudnom tržištu. Ostale zemlje poput Indije. U SAD-u. podižući tako premiju na cijenu sirove nafte s niskim sadržajem sumpora. još su jedna točka zapaljenja. Česti sukobi u Nigeriji. septembra potaknulo je zabrinutosti da Rijad možda neće više djelovati kao jamac niskih cijena nafte kao što je bio tokom 1990-ih. Zabrinutosti oko sigurnosti opskrbe potaknule su mnoge zemlje da povećaju svoje strateške rezerve. godini Rezerve koje mogu biti ekonomično iskorištene pod sadašnjim uslovima Izvor: BP Grafik 5. Otkrivene rezerve nafte u 2002. i dalje trpi zbog izbijanja štrajkova u naftnom sektoru i zbog poteza nacionalne vlade. Jedan dio sirove nafte proizvođača Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) je s značajnim udjelom sumpora. velikom isporučiocu nafte u SAD. pojedine države zahtijevaju niz različitih vrsta benzina. Pobunjenici u naftom bogatoj delti Nigera prijetili su napadima na naftna postrojenja. Američka tražnja za benzinom izaziva i sve veće zahtjeve za visokokvalitetnom lakom sirovom naftom s niskim udjelom sumpora. koji proizvodi oko petinu ruske nafte.

Da li će se cijena kretati prema 80 $ po barelu ili će se smanjivati prema 30 $. godini Izvor: BP Grafik 6.71 euro (3. prema Reutersovoj listi. Ako vrijednost dolara na deviznom tržištu opada tada i konačna cijena nafte realno posmatrano za kupce pada. godini.50 dolara za galon). koštao 7.12 eura za litru (0.65 dolara).48 eura (2. Izraženo u američkoj valuti. Poslije Francuza.1.1.svega 0.53 eura (2. Kanadi 0.20 dolara).8 litara).35 eura (6. u Japanu po 0.70 dolara za galon).10 eura za litru (5.92 eura (4. Otkrivene rezerve nafte u 2002. Propisi o zaštiti okoliša povećali su troškove izgradnje novih rafinerija i uveliko otežali dobivanje potrebnih dozvola. gdje litra vrijedi svega 0. a to je veoma važno za planiranje poslovanja preduzeća i razvijanje ispravnih strategija na vrijeme.61 dolar za galon).2006 27 .50 eura.38 eura (6. u Meksiku 0.28 dolara za galon). Otkrivene rezerve nafte u 2002.42 dolara) i u SAD 0. BENZIN NAJSKUPLJI U FRANCUSKOJ. Na bazi kretanja ovih determinanti možemo predvidjeti kakve će efekte oni imati na cijenu nafte.25 dolara za galon).15 eura (0.05. benzin bi u Francuskoj. benzin najviše plaćaju u Britaniji.12 eura. PARITET DOLARA PREMA OSTALIM VALUTAMA Odnos deviznog kursa dolara prema drugim valutama ima utjecaja na konačnu cijenu nafte jer se nafta uglavnom plaća u američkim dolarima. a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji. zatim Nijemci . Izvor: Poslovni dnevnik 09. gdje litra najtraženijeg goriva košta 1. a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji .22 dolara za galon (3. u Egiptu 0. Na pumpama u Rusiji litra benzina košta 0.50 dolara).30 eura (6.28 dolara). A NAJJEFTINIJI U SAUDIJSKOJ ARABIJI Benzin je najskuplji na pumpama u Francuskoj. U Izraelu benzin se prodaje po cijeni od 1.Mikroekonomija saveznim državama i uvoz iz inozemstva. gdje litra košta 1. pokazuju podaci koje je objavila agencija Reuters. Navedeni primjer pokazuje koliko elemenata utječe na formiranje cijena nekih proizvoda i da projiciranje kretanja cijena zahtijeva poznavanje velikog broja determinanti. Svi navedeni faktori opredjeljuju cijene nafte na svjetskom tržištu.50 dolara) i Talijani .67 eura ( 3.

Ukoliko promjena neke od determinanti. SKALA TRAŽNJE Kao što smo prethodno naveli skala tražnje predstavlja tebelarni prikaz odnosa cijena i potraživanih količina proizvoda pri svim cijenama koje se uobičajeno formiraju na tržištu.Mikroekonomija 4. mi najčešće znamo samo jedan dio funkcije tražnje i to u rasponu cijena koje se formiraju na tržištu.1. dovede do povećanja tražnje. Također. osim cijene. Individualna tražnja Iako je na grafiku 7. iako je ona u praksi najčešće kriva linija. dolazi do promjene tražnje na tržištu.2. PROMJENA TRAŽNJE I PROMJENA TRAŽENE KOLIČINE Ukoliko se promijene ostale determinante tražnje osim cijene. Preostali dio tražnje se obično projicira sukladno dijelu koji poznajemo. A B C D 50 60 70 80 110 80 50 20 Cijena (P) 80 70 ● ● ● 50 50 80 ● 110 d1 Količina (Q) Grafik 7. Sit Cij Tra Tra Tra Gra 120 130 360 uac ena žnj žnj žnj nsk 128 318 ija a 110 a a a prv dru tre traž 95 100 245 og go ćeg nja 70 90 180 kup g kup (D) ca kup ca Granska tražnja (D) predstavlja zbir svih individualnih tražnji na nekom (d1) ca (d3) tržištu. U nastavku ćemo se vratiti na objašnjenje načina projiciranja funkcije tražnje. Na bazi date tabele u nastavku je dat prikaz funkcije (d2) tražnje prvog kupca (d1) za tim proizvodom. i obrnuto. 4. ona obično nije takva. Promjena se na grafiku manifestuje pomjeranjem cijele funkcije tražnje. Navedena funkcija tražnje je linearna funkcija. Jedan takav primjer je dat u sljedećoj tabeli. predstavljena funkcija tražnje linearnog oblika. funkcija tražnje na grafiku se pomjera udesno. 28 .

Ako se promijeni cijena. do dolazi do promjene ravnotežne količine. tj. P d1 Q Grafik 9.Mikroekonomija P d2 d3 d1 Q Grafik 8. Promjena tražene količine 29 . kada kupci goriva primijete da se na pojedinim benzinskim pumpama prodaje gorivo lošeg kvaliteta dolazi do smanjenja tražnje za gorivom na tim pumpama pri svim cijenama. dovodi do kretanja ravnotežne tačke niz funkciju tražnje (povećanje traženog broja automobila na tržištu). Npr. Promjena tražnje Na primjer. smanjenje cijene polovnih automobila uz nepromijenjene ostale determinante. na grafiku dolazi do pomjeranja ravnotežne tačke uz ili niz funkciju tražnje. kao jedna od determinanti tražnje.

Ako su klimatski uslovi za uzgoj poljoprivredne kulture povoljni. Obrnuta je situacija sa nižom cijenom od ravnotežne. Ovi slučajevi su prikazani na graficima 10 i 11. Pri ravnotežnoj cijeni na strani ponude neće biti viška proizvedenih roba i usluga (tj. Promjena ponude Grafik 10. Ovo je važno isključivo zbog toga što i ponuđači i potrošači nastoje da odrede cijenu na tržištu koja će biti ravnotežna. u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda važnu ulogu imaju klimatski uslovi. a ravnotežna količina sa Qe. 30 . neće postojati zalihe proizvoda). koje preduzećâ ne mogu prodati. potrebno je da se prilikom analiziranja uzmu u obzir istovremeno obje funkcije. jer na tržištu ima dovoljno proizvoda da kupci podmire svoju tražnju. ali odgovara potrošačima. Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda. nego se mijenjaju u zavisnosti od promjena determinanti koje imaju intenciju da se vremenom mijenjaju.Mikroekonomija 4. S obzirom da funkcija tražnje i funkcija ponude uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu. Potrebno je naglasiti da niti funkcija tražnje niti funkcija ponude u određenom vremenskom periodu nisu statične. 4. Na tržištu se javljaju nestašice proizvoda što dovodi kupce u nepovoljan položaj. Ovakva situacija ne odgovara preduzećima. tada se pomjera cijela funkcija ponude udesno. RAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE Ukoliko je cijena na tržištu veća od ravnotežne. Ravnotežna cijena se uobičajeno obilježava sa Pe.4. Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude. I obrnuto vrijedi. PROMJENA PONUDE Slična situacija je i kod promjene ponude i ponuđene količine. odnosno da su autonomne varijable. dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu. javljaju se viškovi proizvoda u obliku zaliha. pomjera se cijela funkcija ponude. Promjena ponuđene količine Na primjer. Također je potrebno naglasiti da se i ponuda i tražnja mijenjaju nezavisno jedna od druge. a sa druge strane na potražnoj strani neće postojati kupci koji nisu mogli nabaviti dotično dobro ili uslugu. Tada se ravnotežna tačka kreće uz funkciju ponude i obrnuto. P P S S1 S P2 P1 · Q1 · P1 Q2 Q Q1 Q2 Q Grafik 11. tako da se na tržištu pojavljuje velika količina proizvoda.3. a ostale determinante ostanu nepromijenjene.

5. Kako se na tržištu zbog stalnih promjena i dešavanja koja postoje u društvu vrlo rijetko uspostavlja ravnotežna cijena i ravnotežna količina. poznato je da je jedan od dobrih pokazatelja kretanja životnog standarda kretanje potrošnje mesa na tržištu. Na grafiku 13. 4. je prikazano kretanje tražnje za mesom u zavisnosti od opšteg porasta dohotka stanovništva. tada kupci u nastojanju da dođu do proizvoda počinju nuditi višu cijenu. Naime. odnosno na nivou PE. 31 .Mikroekonomija Određivanje ravnotežne cijene za neki proizvod se dešava u dužem vremenskom periodu. Ukoliko se zalihe počnu gomilati tada se smanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda. Preduzeća vrše proizvodnju. Ukoliko je cijena nafte na tržištu previsoka OPEC povećava ponudu i na taj način obara cijenu. Slična situacija je i u drugim djelatnstima. U toku dužeg vremena dolazi do uravnoteženja cijene nafte. Viša cijena dovodi do povećanja ponude na tržištu. zatim plasiraju proizvode na tržište. Ako je cijena preniska i postoji problem nestašice proizvoda. Sa druge strane ako je cijena nafte na tržištu preniska tada članice OPEC-a smanjuju svoju proizvodnju i na taj način dovode do porasta cijena. Ravnotežna cijena na tržištu Q Na ovaj način se formira cijena nafte na svjetskom tržištu. P D S Suvišak PE • Nestašica QE Grafik 12. potrebno je analizirati i razumjeti do čega dovode ove promjene kako bi preduzeća i pojedinci donosili ispravne odluke. PROMJENA PONUDE I TRAŽNJE I UTJECAJ NA RAVNOTEŽNU KOLIČINU I CIJENU (Primjeri) Promjena tražnje Promjenu ponude i tražnje srećemo na svakom tržištu. i obrnuto. Ako potrošnja mesa ima tendenciju pada tada stanovništvo sve lošije živi. Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotežna.

Ovo je prikazano na narednom grafiku. ali će tražnja za krompirom opasti. Povećanje tražnje Šta se dešava sa cijenom i količinom krompira na tržištu ako tražnja za mesom na tržištu poraste? Na ovo pitanje možemo odgovoriti analizom jednog primjera. KM/kg D. ali ne i do pomjeranja funkcije ponude. Na osnovu ovog primjera možemo vidjeti šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i količinom krompira na tržištu.3 KM 6.4 KM 0. Zbog toga se funkcija ponude na grafiku ne mijenja. Slična je situacija i kod drugih proizvoda ili usluga kao što su na primjer prevoz gradskim prevozom i putovanje vlastitim automobilom ili kupovina kvalitetnog bukovog parketa i laminata itd.Tražnja za mesom S-Ponuda mesa 7. Zaključak: kada tražnja raste a ponuda ostaje nepromijenjena. Ako prosječna plata zaposlenog radnika u BIH poraste sa 460 KM na 600 KM.Mikroekonomija Po početnoj cijeni od 6.000 kg mesa. treba uočiti da sa povećanjem tražnje dolazi do povećanja ravnotežne količine. Smanjenje tražnje Sa druge strane. dok je ravnotežna količina 6. 32 . pošto su meso i krompir indirektni supstituti.5 KM/kg na tržištu se mjesečno proda 4. Nova ravnotežna cijena jeste 7.5 KM 460 KM 4 6 Q u (000) kg 600 KM Grafik 13. KM/kg D.000 kg mesa mjesečno.3 KM/kg. Zaključak: kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju.Tražnja za krompirom S-Ponuda krompira 0.3 KM 600 KM 7 9 Q u (000) kg 460 KM Grafik 14. tražnja za mesom će porasti. Zbog porasta dohotka stanovništva dolazi do pomjeranja funkcije tražnje udesno. tada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena rastu.

Miliona kom. Za očekivati je da se u narednom periodu proširi plinska mreža na području cijele BiH i da značajan broj preduzeća koristi ovaj „čisti“ energent za svoju proizvodnju. Pomoću grafika možemo zaključiti da: povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine. Razloga za to ima nekoliko. Nova tehnologija vodi do veće proizvodnje pri istim cijenama što je predstavljeno na grafiku 16. proces bi bio obrnut. Vidljivo je da će gas biti energent budućnosti jer se očekuje da tražnja za njim raste najbrže. je predstavljena projekcija kretanja tražnje za osnovnim energentima na svjetskom nivou. Ravnotežna cijena bila bi viša. Trenutno je plinom opskrbljeno područje Sarajeva i Visokog.8 KM 0. Promjena ponude Kao što dolazi do promjene tražnje za nekim proizvodom isto tako dolazi i do promjene ponude proizvoda. prikazuje efekat povećanja ponude. 33 . a ponuđena količina niža od prvobitne. a nastoji se plin dovesti i na šire područje Zenice. Pretpostavimo da Maxwell ili Sony pronađu novu tehnologiju za proizvodnju CD-ova.Nova tehnologija 3.Mikroekonomija Na grafiku 15. 0. Stoga se treba već danas prilikom izgradnje proizvodnih postrojenja voditi računa o tome koji energent će se koristiti.2 4 Grafik 16. Grafik 15. dođe do porasta troškova radne snage. Povećanje ponude CD-ova. Tako se danas npr. sve više gradi plinskih elektrana iz kojih se dobija električna ili toplotna energija. Ukoliko npr.6 KM KM/kom D. Grafik 16. koja je jeftinija od postojeće.Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2. Projekcija tražnja za energentima na svjetskom tržištu Bosna i Hercegovina danas uvozi plin iz Rusije. ali najznačajniji su da se radi o energentu koji veoma malo zagađuje okolinu i koji se može široko koristiti i u domaćinstvu i u industriji.

ne možemo uvijek procijeniti šta će se zbiti sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom. Posmatrat ćemo dva slučaja u kojima se ponuda i tražnja mijenjaju. Uz korištenje kompjuterski kontrolisanih mašina smanjena je mogućnost greške u radu. Naredni grafik pokazuje da ako se poveća ponuda i tražnja istovremeno. jednaka ili manja. Ispitajmo šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom kada se istovremeno promijene i ponuda i tražnja. jednaka ili manja.Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2. Najčešće se one mijenjaju istovremeno stim što se u principu mijenjaju svaki put različito. Istovremeno povećanje ponude Do povećanja ponude najčešće dovodi upotreba savremenih tehnologija i tehnoloških procesa. Drugo. Sve ovo dovodi do toga da je potrebno u kontinuitetu preispitivati obje funkcije kako bismo imali adekvatne informacije za donošenje odluka. Grafik 17. 34 . ravnotežna količina se smanjuje. No vrlo rijetko se dešava samo promjena tražnje ili samo promjena ponude na tržištu. analizirat ćemo kada se ponuda i tražnja kreću u suprotnim smjerovima. ravnotežna cijena može biti veća. objasnit ćemo šta se dešava kada se i ponuda i tražnja mijenjaju u istom smjeru (istovremeno se pomjeraju ulijevo ili udesno).Nova tehnologija 4 7 Miliona Kom.6 KM 2 KM KM D. Sa druge strane vidjeli smo da povećanje ponude smanjuje ravnotežnu cijenu i povećava ravnotežnu količinu. a ravnotežna cijena može biti veća. 2. dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veća.Mikroekonomija Istovremena promjena i ponude i tražnje Ako se i ponuda i tražnja mijenjaju istovremeno. Prvo. Vidjeli smo da povećanje tražnje za CD-ovima povećava i ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. I obrnuto vrijedi: Kada se i ponuda i tražnja smanje. povećana proizvodnja u jedinici vremena i smanjeni su troškovi radne snage.

Pogledajmo tržište mlijeka: ponuda raste.4 KM/litru. S2 Isto tako. Istovremeno povećanje ponude i smanjenje tražnje Kako je vidljivo sa grafika 18.6 KM po litru mlieka je smanjena na nivo 0.4 KM 7 8 Miliona litara. kada govorimo o smanjenju cijene proizvoda na tržištu i smanjenju ponude. D1 U tom slučaju cijena opada. Sa druge strane ravnotežna količina koja je bila 8 miliona litara mlijeka je smanjena na 7 miliona litara. cijena je na tržištu značajno opala. Stoga. Naravno. Ovo je dovelo da bankrotiranja velikog broja proizvođača pilećeg mesa. jednaka ili manja. a ravnotežna količina može biti manja.Mikroekonomija Promjena ponude i tražnje u suprotnim smjerovima Pogledajmo šta će se dogoditi kada se ponuda i tražnja na nivou grane mijenjaju u suprotnim smjerovima. Grafik 18. Dok je cijena pilećeg mesa bila visoka i uz značajne podsticaje od strane države. proizvodnja se razvijala i sve je veći broj farmi građen širom države. a ravnotežna KM/l S1 D2 količina može biti veća. 0. 35 . Čak je i desetak vlasnika farmi oduzelo sebi život zbog nemogućnosti otplate prethodno uzetih kredita. ravnotežna cijena sa nivoa 0. Smanjenje cijene na tržištu je imalo veoma loše posljedice i po preduzeća iz ove grane ali i na menadžere koji su vodili ova preduzeća.6 KM 0. ravnotežna cijena raste. Kakve sve posljedice mogu nastati nakon smanjenja cijene nekog proizvoda na tržištu pokušat ćemo predstaviti kroz jedan primjer iz naše privrede. to nekada dovodi do veoma teških posljedica u privredi i na to treba obratiti pažnju. kada tražnja raste a ponuda opada. Nakon što je Vlada ukinula subvencije. ovakva situacija nije povoljna za proizvođače mlijeka jer moraju da smanje broj grla koja drže na svojim farmama. Ovakva smanjenja cijena obično dovode do poremećaja u proizvodnim preduzećima i potiču ih da ili smanjuju svoju proizvodnju ili je u potpunosti obustavljaju i prelaze u neku drugu granu. a tražnja se smanjuje. jednaka ili veća od početne.

Kako se tehnologija izrade CD-playera poboljšavala.100 $ S0 S1 170 $ D0 Q0 Q1 D1 Količina U isto vrijeme. Opadanje cijena proizvoda Grafikon desno pokazuje tržište CD playera. Na grafikonu je prikazano kretanje prosječne cijene CD-playera od 1982-1994. $ 1. Ali povećanje tražnje je bilo mnogo manje nego povećanje ponude.100 $. Addison Wesley Publishing Company.100 500 340 300 170 82 84 86 88 90 92 94 God. Veliko povećanje ponude uz manje povećanje tražnje rezultira povećanjem količine CD-playera i dramatični pad cijene. PRIMJERI IZ PRAKSE:8 U ovom dijelu je prikazano nekoliko realnih primjera iz ekonomske stvarnosti.Mikroekonomija 4. „Microeconomics“. zdravstvene zaštite i banana u određenom vremenskom periodu. Ona je predstavljena krivom D0. tako da je tražnja za CD-playerima bila veoma mala. godine bila na nivou Q0. a cijena je bila 1. Kada je 1983. povećao je tražnju za CDplayerima. povećanje dohodaka stanovništva. str. $ 1. Nuđena i tražena količina CD-playera je 1983.6. ponuda je veoma narasla i pomjerila se sa S0 na S1. 1996. Sa novim funkcijama ponude S1 i tražnje D1.. U tom periodu je bilo veoma malo pjesama koje su bile snimljene na CDove. Third edition. Prikazano je kretanje cijena CD-ova. Michael. 84-85. p 8 Naredna tri primjera prevedena su iz knjige: Parkin. veoma malo proizvođača se bavilo njegovom proizvodnjom. Funkcija ponude se pomjerila sa S0 na S1. smanjenje cijene CD-ova i povećan broj naslova koji su objavljeni na CD-ovima. ravnotežna cijena je pala na 170 $/CD playeru. i sve više tvornica počelo da proizvodi CD-playere. godine prvi puta CD player proizveden. Funkcija ponude u to vrijeme je bila S0. 36 .

Godine 1980. pa je došlo do pomjeranja funkcije ponude udesno. Neto promjena ponude koja je rezultat ove dvije suprotne snage bilo je povećanje ponude. Napredovanje u medicinskoj tehnologiji dovelo je do proširenja segmenta usluga i njihovog povećanja. Kombinacija ovih utjecaja je dovela do pomjeranja funkcije tražnje sa D0 na D1. Ali veliko povećanje doktorskih plaća i troškovno eskaliranje pružanja zdravstvenih usluga je dovelo do smanjenja ponude.Mikroekonomija Cjenovni skok: zdravstvena zaštita Naredni grafikon pokazuje tržište pružanja zdravstvenih usluga. S0 Index cijena S1 160 100 D1 D0 Q0 Q1 Količina U isto vrijeme. Jedan dio povećanja došao je zbog većeg dohotka. u SAD-u funkcija ponude pružanja zdravstvenih usluga je bila S0. Index cijena 160 p 100 80 80 84 88 92 God. Ona se pomjerila sa S0 na S1. Malo povećanje ponude i veliko povećanje tražnje dovelo je do povećanja ponuđene količine sa Q0 na Q1 i do skoka cijena sa 100 indeksnih poena na 160. dok se ponuda povećavala za mali iznos došlo je do ekspanzije tražnje. drugi dio zbog dužeg života stanovništva i treći zbog novih metoda liječenja. 37 .

Za njih je vezan i jedan paradoks.koja je maksimalna cijena i 23 centa/funti koja je minimalna cijena. Ukoliko su vremenski uslovi lošiji. koja uglavnom zavisi od vremenskih prilika.Mikroekonomija Kretanje cijena u granicama: Banane Naredni grafici predstavljaju tržište banana. Tržišna tražnja za bananama (kriva D) ne mijenja se mnogo tokom godine. Sa boljim vremenskim uslovima ponuda banana na tržištu je S1. Dodatni problem je što je skladištenje ovih proizvoda skupo i otežano tako da se većina proizvoda mora ponuditi tržištu u periodu njihova zrijenja. kreće se između S0 i S1. ponuda pada na krivu S0. Kada je godina povoljna za uzgoj određene kulture proizvođači obično imaju veoma slabe zarade a nekada i gubitke. Kao posljedica fluktuacija u ponudi. Razlog je to što se tada značajno poveća ponuda proizvoda na tržištu i tako smanji cijena po kojoj se proizvodi prodaju. Naredni grafici to pokazuju. D Centi/funti Cent/funti S0 S1 32 23 32 28 23 18 Q0 Q1 Količina 70 74 78 82 86 90 94 Na sličan način osciliraju cijene svih poljoprivrednih proizvoda. Cijena banana varira između 32 centa po funti težine . Međutim. S obzirom da su troškovi uzgoja nastali nekoliko mjeseci ranije ne može se utjecati na smanjenje troškova poslovanja ili smanjenje ponude. 38 . ponuda banana. ponuđena količina varira u rasponu od Q0 do Q1.

Menadžeri baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u želji da: a) maksimiziraju inpute b) maksimiziraju profite c) maksimiziraju prihode dioničara d) minimiziraju negativne eksternalije 39 . Na kojim ključnim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli: a) Koordinacija b) Broj učesnika c) Racionalan izbor d) Djelatnosti e) Ograničenost resursa i tehnologije f) Preferencije 6. Usklađivanje ponude i tražnje na tržištu vrši se preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) cijena d) putem nestašica i viškova proizvoda e) razmjene informacija na berzi 4. U determinante ponude računara spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 3.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. Šta od navedenog uzrokuje promjenu tražnje za automobilskim gumama: a) cijena goriva b) dohodak potrošača c) snadbijevanje gorivom d) cijena guma e) ni jedno od navedenog f) sve od navedenog 2. Osnovne komponente teorijskih modela: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 5.

pa zbog toga prebacuju dio svojih kupovina sa maslaca na margarin... Definišite mikroekonomiju.? 13.? 15..? 11. Navedite osnovne učesnike na tržištu . stavite (D) ako ukazuje na efekat dohotka..........) Porodici je znatno porastao dohodak i zbog toga kupuje.) 40 . (samo bi stari / samo bi novi / i stari bi i novi) kupci umjesto X kupovali Y zbog toga što bi dobro Y sada bilo relativno (skuplje / jeftinije)... (. kupci mogu umjesto Y kupovati X. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 10. 16.... (.? 12... Pri takvom «porastu dohotka» kupci mogu poželjeti kupovati više dobara uključujući i dobro X.. Navedite razliku između tražnje i tražene količine.... dobro Y će sad biti relativno skuplje. Ako bi cijena X porasla. 17. a) Neka je porodica ocijenila da njezini gosti ne prave razliku između maslaca i margarina..Mikroekonomija 7..“ To bi bio efekat (dohotka / supstitucije).. (...) b) Veliki porast stanarine prisilio je porodicu da se preseli u manji stan.. (.. više maslaca i seli u veći stan. On bi vrijedio (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce... Navedite razliku između ponude i ponuđene količine.. stavite (N) ako ni jedno od to dvoje nije prisutno.. Stavite u zagradu (S) ako opis odgovara efektu supstitucije.. Definišite efekat dohotka i efekat supstitucije. Na promjenu ponuđene količine drvene građe utječu: a) promjena proizvodne tehnologije b) promjena veličine kapaciteta preduzeća i otklanjanje uskih grla u proizvodnji c) promjena krajnje cijene drvene građe d) porast općih troškova poslovanja e) porast troškova nafte na tržištu 9.. između svega ostalog.) c) Porasla je cijena kožnih jakni pa kupci više kupuju jakne od teksasa. 8..? 14. Pad cijena dobra X sličan je porastu dohotka zato što kupci sad mogu kupovati istu količinu X i još im ostane novca. Iako je cijena Y ostala nepromijenjena. „Padne li cijena dobra X. Razlog zbog čega tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno. To je efekat (dohotka / supstitucije) i vrijedi (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce.

Ukusi potrošača sad zanemaruju dobro X u prilog nekog drugog dobra Porasla je tražnja za nekim dobrom Y. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak po kojem se na temelju niza realnih činjenica konstriura model privredne situacije koja je predmet istraživanja. Ne zagorčavaju vam život ljudi koje ste otpustili nego oni koje niste. Ekonomske analize otkrivaju da je najbolje vrijeme da se nešto kupi bilo prošle godine. 41 . 7. Biznismen je hibrid između plesača i kalkulatora. Investirajte u inflaciju jer je to jedina stvar koja sigurno raste. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante ponude prirodnih sokova na području BiH. 19. Najgori zločin prema radnim ljudima je preduzeće koje ne ostvaruje profit. 5. DA NE 21. DA NE 20. Zanimljivosti Ekonomija u narodnim izrekama 1. a) b) c) d) e) f) g) h) Porasli su troškovi proizvodnje dobra X. 3. 9. 8. 10. mogu sjediti i satima ga gledati. Porasla je cijena robe koja je supstitut.Mikroekonomija 18. Kako to da nas neznatno povećanje poreza stoji 300 KM. Osnovni cilj poslovanja preduzeća je maksimiziranje vrijednosti preduzeća u dugom roku. Na grafiku prikazati svaku od promjena. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante tražnje za stanovima u Sarajevu? 22. 2. Biznis? Vrlo jednostavno – to je investiranje novca drugih ljudi. Recesija smanjuje dohotke ljudi koji potražuju X. Vlada ukida visoku carinu na uvoz dobra X iz inostranstva Znatno je porasla cijena nekog inputa bitnog u proizvodnji X. Proizvodnja popunjava praznine koje je sama stvorila. Ponuđači mogu lahko proizvoditi umjesto X. Zbog emigracije dolazi do naglog smanjenja broja ljudi koji potražuju X. Planska privreda – to je mjesto gdje je sve planirano osim privrede. Volim rad. 6. Razumno je očekivati da je svaki od sljedećih događaja promijenio položaj krive tražnje ili ponude. 4. a značajno sniženje poreza nam štedi 30 pfeninga. opčinjen sam njime.

U ekonomiji je većina uvijek u krivu. Moje je bolje nego naše.Mikroekonomija 11. 12. 42 . Suština posla je znati ono što drugi ne znaju. 13.

Broj jedinica rada (radnika) 1 0 1 2 3 4 5 6 7 Ukupni proizvod (TP) 2 0 5 14 30 48 62 66 63 Prosječni proizvod (AP) 3=2:1 0 5 7 10 12 12. Npr.Mikroekonomija 5. Međutim. onda ćemo zaključiti da je najveći prosjek ostvaren angažovanjem 5 radnika. prinos u tonama malina će biti različit u zavisnosti od toga koliko radnika trenutno obrađuje ovu parcelu. ako zaposlimo više od 6 radnika tada će se ukupna proizvodnja smanjiti. prosječnim i graničnim veličinama. U nastavku ćemo dosta prostora posvetiti ukupnim. prosječnih i graničnih veličina. Ne postoji niti jedno preduzeće koje ne treba da vodi detaljnu evidenciju o tome šta proizvodi. koliko košta proizvodnja jednog teretnog kamiona ili broda. U zavisnosti od broja radnika. Granični proizvod nam govori da zapošljavanje svakog od prvih šest radnika obezbjeđuje pozitivnu dodatnu proizvodnju. UKUPNA. a samim time i ukupnog prinosa. drugačije vrijednosti će imati i prosječni i granični proizvod. u kojim količinama i u kom vremenskom razdoblju. dok zapošljavanje sedmog i svakog narednog radnika dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. mjesečnu ili dnevnu proizvodnju kako bi se mogle vršiti nabavke repromaterijala. Ne možemo tek tako donijeti odluku da povećavamo proizvodnju. PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Za bilo koji proizvodni proces veoma je važna informacija o tome koliko smo proizveli proizvoda ove godine. U ovom dijelu govorimo o ekonomskim veličinama uopšte. Zbog važnosti graničnih veličina za Mikroekonomiju. Ako posmatramo prosječnu proizvodnju.4 11 9 Granični proizvod (MP) 4=2i-2i-1 0 5 9 16 18 14 4 -3 Iz tabele vidimo da ako do određenog nivoa zapošljavamo dodatne radnike ukupna proizvodnja raste. prihodima. moramo imati neki pokazatelj koji će nam olakšati da donesemo ispravnu odluku. kvartala ili mjeseca. proizvodnji itd. Za donošenje što boljih poslovnih odluka mi se često oslanjamo na analizu ukupnih. Možemo zaključiti da je optimalan broj zaposlenih na ovoj parceli 6 radnika. Isto tako. Naravno za potpunu analizu opravdanosti zapošljavanja radnika morali bismo uporediti plaće svakog 43 . Ako posmatramo određenu parcelu zemljišta površine 2 hektara na kojoj se uzgajaju maline (ili neka druga poljoprivredna kultura) uz angažovanje različitog broja radnika. Stoga je važno da se sa njima upoznamo u početku. ali kada zaposlimo sedmog radnika tada se ukupna proizvodnja smanjuje za tri tone. Navedene kategorije ćemo najlakše pojasniti na jednom primjeru. ona se nekada naziva i nauka o graničnim veličinama. kako bismo ih kasnije mogli po potrebi koristiti. za preduzeće je važno da može izračunati prosječnu. jer će stalni obilazak velikog broja radnika jednostavno dovesti do uništenja jednog dijela sadnica maline. jer svaki dodatni radnik do tog broja dovodi do povećanja ukupne proizvodnje. Ništa manje važna nije ni informacija koliko nas košta proizvodnja dodatnog proizvoda. energenata ili kako bi se zaposlio optimalan broj radnika. a u narednim poglavljima ćemo govoriti o troškovima.

9 Jurin. Opadajuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina manja od dotadašnje prosječne. Međutim. Maksimum (minimum) vrijednosti prosječne veličine implicira odnos po kojem je granična veličina jednaka prosječnoj 6. TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEĐU UKUPNE. S obzirom da ćemo u nastavku koristiti engleske skraćenice za pojmove ovdje je dat prikaz onih koje smo upravo predstavili te njihove definicije. PROSJEČNE I GRANIČNE VELIČINE9 1. godine. Smiljan i Šohinger. Prosječan proizvod (AP) dobije se kao količnik ukupnog proizvoda. 3. 20. 4. 44 . Rastuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina veća od dotadašnje prosječne.Mikroekonomija zaposlenog radnika za graničnim proizvodom koji on ostvari. 1990. Ukupna veličina uvijek je zbir dotadašnjih graničnih veličina. MP = ∆TP: ∆X Granični proizvod se može računati i preko formule: granični proizvod je prvi izvod funkcije ukupnog proizvoda: MP = (TP)' Tn − Tn −1 ∆TP = MP . Zagreb. AP = TP :Vi Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. 5. Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“.1. Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veličina bez utjecaja je na graničnu veličinu. Ukupni proizvod = Total Product (TP) Prosječni proizvod = Average Product (AP) Granični proizvod = Marginal Product (MP) Ukupni proizvod (TP) predstavlja količinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju. Ukupna. prosječna i granična veličina uvijek su jednake za prvu jedinicu. 2. str. te ukupno angažovanog varijabilnog faktora. ovu analizu ćemo za sada izostaviti. odnosno = X n − X n −1 ∆X 5. Globus.

odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati. MP S ● ● R T ● B (Optimum) MP AP 0 Q Grafik 19. tada će svaka naredna ocjena koju dobije a koja je veća od 8 dovesti do porasta prosjeka. Ukoliko student ima prosjek ocjena osam. Isto tako će svaka ocjena koja je manja od prosječne ocjene dovesti do smanjenja i prosječne ocjene.Mikroekonomija AP. Odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda Proizvod X Tačka B predstavlja optimalan obim proizvodnje zbog toga što je u toj tački. Preduzeća nastoje ostvariti što bolji prosjek u određenom periodu. Možda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata. minimiziran utrošak rada po jedinici proizvoda. Ukupan proizvod preko prosječne veličine na grafiku jeste: TP = AP • X = 0S • 0Q. Ista stvar je i sa prosječnim i graničnim veličinama. a preko granične veličine je jednak površini između tačaka 0TQ. sa gledišta ekonomije rada. 45 .

Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebe. 46 . Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati. društvene grupe i društvo u cjelini. status pojedinaca i grupe u društvu. a njihov broj svakim danom postaje sve veći. Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune. od 34-38. pićem. U nastavku ćemo dati prikaz osnovnih vrsta potreba koje srećemo na tržištu. itd. Ljudi imaju različite potrebe. a neki od njih su: 1. Postoji problem kvantificiranja potreba. jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične. dostignuti nivo razvoja. druženjem. POTREBE I TRAŽNJA Potrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu. 3. područje na kome se nalaze potrošači. Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“. navike i običaji stanovništva. Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu. a kupci su osjetljiviji na promjene cijena. dokazivanjem u društvu i sl.Mikroekonomija 6. razvoj kulturne svijesti potrošača. 1990. Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama. Fundamentalne (osnovne) potrebe10 Fundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka. Na bazi toga saznajemo više o stvarnim potrebama naših kupaca i nastojimo im to ponuditi u momentu kada su kupci spremni na kupovinu. Zagreb. obrazovanost stanovništva. Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora. 4. Smiljan i Šohinger. Anonimnost potreba Generalno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca. Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu. 2. Globus. religija i druga društvena uvjerenja. 10 Jurin. str. sigurnošću. 5. zdravljem i sl. Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupce. 6. godine. Tu spadaju potrebe za hranom. Tako recimo u velikim trgovačkim centrima postoje kamere koje prate proces kupovine kupaca. putovanjem. Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja. fiziološke potrebe potrošača. odjećom. Nosioci potreba mogu biti pojedinci. Ostale potrebe Ostale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima. 7. 8. stanom.

Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi. trajna i luksuzna dobra. a druga vrsta efektivne. te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcu. a izgradnja stambenih jedinica podrazumijeva da je komisija primila objekat kao tehnički ispravan i da je sigurna njegova upotreba. Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što niže. To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni. dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja. Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe. Autonomna i izvedena tražnja Tražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju. Tražnja za sredstvima za potrošnju Za razliku od prethodne kategorije. Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnje. Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe. automobili itd. Na primjer. hrana mora proći stroge higijenske standarde. To u prethodnom slučaju gotovo da uopšte nema nikakav značaj za tražnju. One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca. jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištu. Niko ne želi imati auto koje mu. Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe. računari. tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda. kućanski aparati. kao npr. automobili. Svakako možemo navesti automobil Mercedes S klase kao primjer ove kategorije proizvoda. Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža. Npr. Luksuzni 11 Na primjer Chevrolet.Mikroekonomija Efektivne i potencijalne potrebe Postoje dvije vrste potreba kupaca. nema ko popraviti. Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara. trajna i luksuzna dobra Kada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna. Za proizvođača su važnije efektivne potrebe. 47 . televizori. Tražnja za sredstvima za proizvodnju Sredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima. namještaj itd. Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti. Na drugoj strani imamo trajna dobra. Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima. To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina. tek se nedavno u BiH počinju prodavati i automobili američkih proizvođača11 iz razloga što je tek uspostavljena servisna mreža. Ovi proizvodi moraju imati zagarantovan kvalitet i obezbijeđen servis. ukoliko dođe do kvara. Nužna.

48 . prezentacije.Mikroekonomija proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda.25% 0.26% 2. 6. poznavanju svojstava određenih proizvoda. 12 Istraživanje urađeno od strane UNDP 2004. Ima jedna izreka koja kaže: „Bogati proizvode robe i usluge a siromašni to kupuju“.62% Odmor 6.1. razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje.95% Voda 8. nivou raspoloživog dohotka. u manjoj ili većoj mjeri. Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda.36% Otplata duga 5. Prosječni troškovi po određenim stavkama kućnog budžeta u odnosu na ukupne troškove za cijelu BiH Hrana (uključujući kafu i piće) Električna energija Odjeća i obuća Telefon Sredstva za ličnu higijenu Lijekovi i liječenje Cigarete/duhan Gorivo i održavanje automobila 34. postojećim cijenama. načinu isporuke.82% 1.60% Školovanje djece 12.43% 2. ali i visok kvalitet.16% Radovi i opravke u kući 7.15% Kako je vidljivo iz navedenog prikaza domaćinstva u gotovo 100%-tnom iznosu sredstva troše na finalnu potrošnju. Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvari: sistemu potreba.38% Prevoz-autobus i tramvaj 4. Ako posmatramo BiH društvo onda će nam biti sasvim jasno zašto smo mi najslabije razvijena država u Evropi. besprijekornom radu i sl. U tu svrhu vam dajemo prikaz prosječne potrošnje domaćinstva u BiH. godine. a vrlo malo ili nikako ne investiraju novac u poslove koji mogu obezbijediti uvećavanje sredstava. Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora biti data izgledu proizvoda. PLAN POTROŠNJE Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga. Zbog toga je važno da poznajemo strukturu mjesečne potrošnje domaćinstava.12 Tabela 1. Svaki pojedinac i domaćinstvo.56% Gas 4.39% 0. našem predviđanju o budućim cijenama.09% 3. kvalitetu.39% 1. „Sistem ranog upozoravanja“.58% Obdanište/čuvanje djece 4. Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou.

a to su: sistem potreba...Mikroekonomija Na narednoj shemi je dat proces određivanja strukture potrošnje kupaca. Plan potrošnje Tako na primjer... ako kupac treba kupiti proizvod koji zahtijeva značajan iznos sredstava obično ga planira već početkom mjeseca i u principu ga kupuje prije ostalih proizvoda zbog toga što mu vjerovatno kasnije neće preostati dovoljno sredstava nakon što je kupio manje vrijedne proizvodi. ponuda turstičkih agencija se posebno pojačava neposredno prije početka sezone godišnjih odmora.. posebno ako se radi o vrijednijim proizvodima koji zahtijevaju značajnija novčana sredstva. nivo dohotka potrošača. kada pojedinci traže zanimljive destinacije. Razmislite od čega zavisi tražnja za cvijećem i kada je posebno izražena....... Stoga je važno razumjeti od čega zavisi konačan raspored proizvoda i usluga koje će kupci kupiti...... nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena. prodaja zimskih guma je kupcima zanimljiva prije nego što padne prvi snijeg..... Marketing Sistem potreba Poznavanje svojstava robe Dohodak Postojeće cijene Buduće cijene Spisak traženih roba Procjena budućih cijena Plan potrošnje Raspored novčanih iznosa na robe A...... B. poznavanje svojstava robe od strane kupca. a rjeđe pri kraju kada kupci imaju manje sredstava. kako bismo mogli ostvariti što veću prodaju naših proizvoda i što bolje zadovoljiti potrebe kupaca.. Većina kupaca i domaćinstava početkom mjeseca vrši raspored novca na određene proizvode i usluge koje namjerava kupiti u toku tog mjeseca....... Pet osnovnih faktora su odlučujući. U ovom slučaju prodavači planiraju prodajne akcije početkom mjeseca. 49 . Također... Z Shema 3. C. Neki proizvodi imaju specifično vrijeme prodaje tako da ponuđači smišljeno pojačavaju svoje marketinške aktivnosti u tim periodima.. Recimo......

te neke druge metode procjene.b·Px gdje je: qx. kao što su statističke metode (interpolacija krive kroz dati oblak tačaka. Odredite funkciju tražnje u matematičkom obliku? Qx Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 1 2 3 4 5 6 6 • α qx = 6-Px 3 • 0 3 • 6 P Matematički je ispravno da se nezavisno promjenjiva veličina stavlja na X-osu. Naredni jednostavni primjeri pokazuju kako na osnovu određenih elemenata izvršiti matematičko formulisanje funkcije tražnje za nekim prizvodom ili uslugom. Postoje različite metode i tehnike procjene. tražena količina neke robe zavisi od njene cijene. godine.Mikroekonomija 7.količina tražnje za dobrom X a. koje predstavljaju empirijski utvrđene tačke pojedinih cijena i traženih količina pri tim cijenama). iako se često u Mikroekonomiji na X-osu smješta količina proizvoda.13 Danas postoje softveri koji na osnovu poznatih prethodnih podataka o cijenama i količinama procjenjuju matematički oblik funkcije tražnje. 1997. ima sljedeći oblik: qx = a . str. Stoga menadžeri nastoje izvršiti procjenu matematičkog oblika funkcije tražnje. Jozo. 78.cijena proizvoda Data je skala tražnje u narednoj tabeli. Decision Pro 3 i 4.tražnja pri cijeni jednakoj nuli b. SPSS itd. Ovi softveri su obično dijelovi nekih većih softverskih paketa. što nije matematički korektno. Linearna funkcija ima sljedeći oblik: qx = f (Px) tj. IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Izražavanje funkcije tražnje za proizvodima preduzeća u matematičkom obliku ima velike potencijalne koristi za preduzeće.nagib funkcije (dqx : dpx) = tg α Px. 50 . 13 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Bakalar. kao najjednostavnija funkcija tražnje. Linearna funkcija tražnje. kao npr. Mostar-Sarajevo. „Mikroekonomija“.

Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem. kao što je predstavljeno u narednoj tabeli: Px 5 4 3 2 1 0 Ukupna tržišna tražnja za malinama q1 q2 q3 0 1 2 3 4 5 0 2 4 6 8 10 0 3 6 9 12 15 Q1+2+3 0 6 12 18 24 30 a = 30. itd. U tom slučaju opći oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je: Qx = a · Ib gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka. nego dohodak potrošača. 51 . također se može izraziti funkciju tražnje u zavisnosti od dohotka potrošača. UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJA Da bismo mogli formirati funkciju ukupne tražnje na tržištu. te funkcija ukupne tražnje ima oblik: Qx = 30 – 6p Kako se može formirati funkcija tražnje u matematičkom obliku u odnosu na cijenu proizvoda. npr. Zadatak: Popunite tabelu ako funkcija tražnje ima oblik: q = 16-24 • Px. tj. luksuzni parfemi. Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je: a>0 i b>0. za neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda. log Qx = log a + b•log I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka. potrebno je da znamo tražnju svakog od pojedinačnih učesnika.1. Naime.Mikroekonomija Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 2 4 6 8 10 12 U prethodnoj tabeli funkcija tražnje ima sljedeći oblik: qx = 12 – 2 •Px. 7. b = dqx :dpx = 6 : 1 = 6. javni gradski prevoz.

TR= q • p Odnosno.Mikroekonomija Primjer 1. te predstavite funkciju ukupnog prihoda grafički.5 18 36 24 24 30 0 MR = ∆TR:∆Q 0 +4 +2 0 -2 -4 52 . Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda. Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati.5. Log Qx = log 3 + 0. i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 3 • I0. Granični prihod (Engl. tj.928666 Qx = 84. Na osnovu ove funkcije napišite matematički oblik funkcije ukupnog prihoda (TR) i graničnog prihoda (MR). TR = q • p. Uzmimo prethodno dobijenu funkciju ukupne tržišne tražnje za malinama: Qx = 30 – 6p.5 • log 800 Log Qx = 1. gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje. možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća.5 2 1 0 Ukupan prihod i granični prihod Q = 30 – 6p TR = q • p 0 0 6 24 12 36 15 37. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 800 KM. potrebno je određene tačke predstaviti u tabeli: P 5 4 3 2. Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje.85 Kom. odnosno MR = TR’ Primjer 2. q= 30 – 6p TR = q • p = (30 – 6p) • p ⇒ TR = 30p – 6p2 Iz funkcije ukupnog prihoda nalaženjem prvog izvoda dobijamo funkciju graničnog prihoda: TR’ = MR = 30 – 12p Da bi se funkcija mogla predstaviti grafički.

53 .Mikroekonomija Na grafiku se vidi da preduzeće maksimalan prihod. t) 14 Šire vidjeti u Jurin. Zagreb. pxn) Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom. pri datoj funkciji tražnje. godine. a to je dohodak. Predstavlja se na sljedeći način: Cournot-Marshallov d = f(p).. Jasminka. pxn. . ostvaruje pri cijeni p = 2. Ovaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom na tržištu.. . . I) Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednica tražnje.. . str.2. Moore-Schultzov d = f(px1.5 KM. Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje.5 KM. Najstariji od njih je CournotMarshallov zakon formulisan prije više od 150 godina. Globus. Hiks-Alenov d = f(px1. Na taj način je tražnja dinamizirana. Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnje. 1990. px2. kao što su supstituti i komplementi. px2. a tzv.. Smiljan i Šohinger. „Teorija tržišta i cijena“. TR 37. f´(p) < 0. px2. P = f-1(d) Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje. Warlas je pored cijene kao osnovne determinante uveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom.5 Max TR = 30p-6p2 0 2. pxn. Ekonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakon tražnje. I.. Iz njega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje. ZAKONI TRAŽNJE14 Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvoda prisutnog na tržištu. Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao pored prethodne tri kategorije i kategoriju vremena.5 5 p 7. .. Ukupan prihod pri toj cijeni je 37. Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje. 42-48. a predstavlja se: Warlasov d = f(px1. .

3. Kako raste dohodak potrošača ovi prizvodi se sve manje traže na tržištu. Zanimljivo je da i pored rasta cijena dolazi do povećanje tražnje. Ovakvo ponašanje kupaca se može primijetiti i u BiH. te proizvodi čija tražnja je podložna špekulacijama. slučaj sa stanovima u Sarajevu. Tako na primjer neki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svih troškova proizvodnje tog proizvoda.3. Inferiorni proizvodi su proizvodi niskog kvaliteta. To je npr. od čega se dobar dio njih ne može koristiti zbog nedovoljno razvijene telekomunikacione mreže. nego da ti proizvodi predstavljaju svojevrsne izuzetke. Razlog za to jeste što kupci očekuju dalji rast cijene m2 stana te kupuju stanove čim steknu preduslove za to. 1. Tako da su zarade špekulanata gotovo nezamislivi iznosi. ali ne i ostatak porasta. Ovakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenat svog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba. Gifenov paradoks generalno možemo sresti kod inferiornih proizvoda. IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje. Sa porastom dohotna potrošača oni ih sve više kupuju. Veblenov efekat Pojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu. Giffenova dobra. Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavaju svoju kupovinu. proizvodi koji se kupuju iz snobizma. 54 . Slučaj špekulacije Kupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu.Mikroekonomija 7. Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da još veći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu. Iako se trend rasta cijena ne može opravdati rastom troškova izgradnje novih stambenih jedinica. gdje recimo veliki broj mlađih kupaca želi imati najnoviji model mobilnog telefona sa velikim brojem funkcija. a razlog je informacija da će cijene još više rasti. Prate njihov trend i nastoje predvidjeti buduća kretanja cijena. Međutim. Ako se posmatra dnevna količina prodate nafte od oko 85 miliona barela. U izvještajima koji prate svjetsko tržište nafte često se spominje podatak da na ime špekulacija trgovci ne berzi zarađuju između 10 i 12% od formirane cijene nafte. koji loše zadovoljavaju potrebe potrošača ili koji pružaju nisku sigurnost potrošaču. Ovaj rast može biti djelimično opravdan (do 20%) uvođenjem Poreza na dodanu vrijednost. 2. što je impozantna cifra. To su: tzv. Ovakvi proizvodi se često nazivaju i superiorni proizvodi. Giffenov paradoks Pokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištu. tada se jednostavnom računicom dobija da špekulanti dnevno zarađuju oko 550 miliona $. na tržištima širom svijeta se prodaje veoma veliki broj proizvoda u ogromnim količinama. cijene novih stanova su porasle preko 50% u periodu od nekoliko godina.

30 + 100*0. Dobivene podatke smo predstavili na grafiku. i dobit ćemo koeficijent nagiba funkcije tražnje (0.00 = 150 Iznos od 15 KM dijelimo sa očekivanu tražnjom od 360.411666). Pošto ne možemo iz ankete dobiti presjek funkcije tražnje sa Y-osom tada ćemo na grafiku produžiti dobivenu tražnju sve do vertikalne ose. (3) rado i (4) definitivno da. Na pitanje da li ćete kupiti novčanik. 0.00 + 400*0.30 za (3) i 1. (2) možda.71-0. PRIMJER Jedno preduzeće proizvodi kožne novčanike.04167 x Q Znamo da funkcija graničnog prihoda ima dvostruko veći nagib.00 za (4).71-0.00 za (1). tako da možemo dobiti funkciju graničnog prihoda: MR=40. Anketa kao sredstvo za istraživanje ekonomskih pojava se često koristi u ekonomiji. Komercijalisti su sastavili odgovarajući upitnik te izvršili ostale potrebne radnje za provođenje ankete na 1000 ispitanika. Postupak ćemo objasniti na jednom primjeru.30 + 0*1.Mikroekonomija Funkciju tražnje možemo izvesti i na praktičniji način-iz ankete. Rezultati ankete su dati u narednoj tabeli.71 KM. p 40 30 20 10 Q d d 100 200 MR 300 400 55 . 0. Iz grafičkog prikaza proizlazi da će očekivana količina tražnje biti jednaka nuli kad bi njegova cijena iznosila oko 40. koeficijent b u formuli p = a – bQ. Oni su zatim definirali vjerovatnoću kupovine za svaki odgovor: 0.08334 x Q. Uz odgovarajuće uvrštavanje imamo: P = 40. Cijene KM 1 30 25 20 15 500 350 300 150 Broj ispitanika koji je odgovorio 2 400 350 300 250 3 100 250 300 450 4 0 50 100 150 150 230 280 360 Očekivana tražnja Očekivana tražnja koja se nalazi u prvom retku šeste kolone izračunata je na sljedeći način: 500*0. tj. (1) definitivno ne. svaki od ispitanika trebao je izabrati samo jedan od ponuđenih odgovora.30 za (2).

Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule dQ Q Ed = − dp p Ili ako računamo preko procentualnih promjena: Ed = % _ promjene _ q x < 1. % _ promjene _ p x > Koeficijent može biti jednak. 56 . tj. CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robom zbog promjene cijene te robe. u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ. CJENOVNA. savršeno neelastičnoj. odnosno količine i cijene proizvoda. tj. manji ili veći od jedan. UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Koeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji. To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosima. može imati apsolutnu vrijednost između +∞ i 0.1. Najčešće se koristi kod cjenovne. dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude. Njegovo korištenje nam često pomaže u određivanju veličine tražnje i računanju njene promjene u ovisnosti od promjene determinanti.Mikroekonomija 8. relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnji. U nastavku predstavljamo svaku od ovih elastičnosti. 8. Kretanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo prikazati i na sljedeći način: dQ q >0 ∞ > Ed = dp p U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnoj. Pokazuje koliki utjecaj ima jedna varijabla na neku drugu. Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minus kako bi pokazao obrnuto kretanje veličina.

p2 p1 d 0 Qe Grafik 21. kupci u potpunosti odustaju od njihove kupovine. Prikaz tražnje kod d koje je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje jednak nuli je dat na grafiku 21. imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje. makar i za nekoliko procenata. Vozačka dozvola itd. Isto tako.Mikroekonomija Proizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki. ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenu. Zašto? Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu. kao primjer mogu poslužiti vrijednosni papiri sa kojima se trguje na berzi. mjesec dana ranije. Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća. No kada želite da proširite vaš kapacitet onda ste ovisni o proizvođaču koji vam je isporučio recimo bazne centrale. Savršeno neelastična tražnja Q Također. p Kod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenu proizvoda ili robe na berzi. Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača. Stoga možemo reći da menadžeri kompanija stalno trebaju razmatrati nove načine kako da učine funkciju tražnje za svojim proizvodima što neelastičnijima.). Isto tako. U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje. u rezervaciji karata postoji mogućnost da kupite kartu u zadnji momenat prije polijetanja aviona. Funkcija savršeno eleastične tražnje je predstavljena na grafiku 20. možemo prodati d d Ed= ∞ pe svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemo. I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki. Tako na primjer kompanije koje isporučuju baznu telekomunikacijsku opremu osnovne pakete opreme isporučuju po dosta povoljnim uslovima. Na taj način kupci mogu da sporije odustaju od potrošnje ako cijena proizvoda poraste. a onda to proizvođači znatno skuplje naplaćuju. Sa druge strane. Iako veoma malo proizvoda ima funkciju tražnje savršeno neelastičnom ono što je važno za ekonomiste jeste kako da učine funkciju tražnje što neelastičnijom. ali se ta karta prodaje po višoj cijeni nego npr. možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična). U tom 0 Q slučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje Grafik 20. Savršeno elastična tražnja je 0. kao krajnji slučaj. To mogu biti npr. Kao primjer se može uzeti tražnja za pšenicom na berzi. Pasoš. lični dokumenti (Lična karta. 57 . lijek protiv smrtonosne bolesti. proizvodi čija potrošnja je p Ed= 0 neophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd.

58 . Neelastična funkcija tražnje Q Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije. dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija.kao na grafiku 23. što je prikazano na grafiku 24. na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na grafiku 22. što je pogrešno. dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti). Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti.Mikroekonomija Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima. Elastična funkcija tražnje Q 0 b) Grafik 23. jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine. Tako. p p d Ed>1 N d ● Ed = TM TN Ed=1 T Ed<1 ● d d Q Grafik 24. p Elastična tražnja d p d Neelastična tražnja d d 0 a) Grafik 22. Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje na krivolinijskoj funkciji tražnje S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje. Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje ● M Q Grafik 25. pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. na primjer.

lučna elastičnost tražnje.P1 = 110 . ∆p promjena cijene. Ovaj koeficijent pokazuje da ako cijenu povećamo za 1%. U mjesecu aprilu je prodato 160 telefona. a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2.90 = 20 Nakon uvrštavanja u formulu dobijemo koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje od –2. a ne cijela funkcija tražnje.240 = -80 ∆P = P2 . a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna. 59 . tražena količina na tržištu opada za 2%. Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina. Izračunati cjenovnu elastičnost tražnje za telefonima s-23. Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2. p1 + p 2 2 P2 ●B Q1 q1 + q 2 2 Q2 Q Grafik 26. Lučna elastičnost tražnje Primjer: Preduzeće za proizvodnju telefona je za model s-23 formiralo cijenu od 90 KM/telefonu. Rješenje: P1 = 90 a Q1 = 240 p2 = 110 Q2 = 160 ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Q = (Q1+Q2):2 = 200 P = (P1+P2):2 = 100 ∆Q = Q2-Q1 = 160 . Po toj cijeni na području Sarajeva u toku mjeseca marta preduzeće je prodalo 240 telefona. Ona se računa po formuli: Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafiku. Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje. jer rezultati nisu isti. a ne možemo utvrditi koja ima prednost. Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine. Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine.Mikroekonomija Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka. Neka su to tačke A i B na grafiku. tražena količina poraste sa q1 na q2. ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti. Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka. Menadžment preduzeća je odlučio da zbog velike tražnje podigne cijenu na 110 KM/telefonu. P1 A ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 ● ● gdje je: ∆q promjena količine. koristi se tzv.

Naredna tabela nam pokazuje šta se dešava sa ukupnim prihodom preduzeća kada povećavamo ili smanjujemo cijenu proizvoda u zavisnosti od veličine koeficijenta. 1996. Raste Opada MR <0 >0 =0 =0 >0 <0 Na grafiku 27. vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje. U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu. zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda. 15 Parkin. ● 0 Ed < 1 Q Grafik 27. Ukupan prihod u preduzeću dobije se množenjem prodate količine i cijene po kojoj se proizvod prodaje. a preko ukupnog prihoda i ukupan profit. Veza koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje i ukupnog prihoda preduzeća Na grafiku 28. Str. funkcija tražnje horizontalna linija TR. kao što je slučaj npr.Mikroekonomija Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća. Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1. Addison Wesley Publishing Company. TR = p · q Ed >1 =1 <1 Cijena Raste Opada Raste Opada Raste Opada TR Opada Raste Konst. Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno. Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija. Third edition. 109. kod monopola). Tada ne Ed = 1 ● postoji ova relacija. „Microeconomics“. prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje.15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste. Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr. U slučaju kada je TR = max. U zavisnosti od veličine koeficijenta mi trebamo voditi politiku i drugačiju politiku cijena na tržištu. Tanzaniju. 60 . Konst. p (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihod konstantno rastući pravac povučen Ed > 1 iz koordinatnog početka. Michael. stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane.

Shodno prethodnom grafiku možemo pretpostaviti da se koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje za hranom u BiH kreće između 0. dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija. U nekom kraćem vremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost.6 60 0. Veza procentualne potrošnje dohotka stanovništva na hranu i koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje.38. U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost.4 40 0.Mikroekonomija P r o c e n a t p o t r o š n je d o h o t k a n a h r a n u S A D K anada E n g le s k a N je m a č k a F ra n c u s k a Japan Iz r a e l G rč k a K o re a In d i j a T a n z a n ija 0 12 14 15 15 17 19 22 31 40 56 62 0. Iz tabele broj 1.2 20 % Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje 0. 61 .35 i 0. koja je data na strani 47. vidljivo je da domaćinstva u BiH troše 34.8 80 Grafik 28.60% svog mjesečnog dohotka na hranu. što nas svrstava na poziciju nešto ispod Grčke.

ako je: p= 0. tada je s = 3. p= 0. tada će biti određeni efekat i na ravnotežnu količinu.600 p= 500. tada je s= 2. pa oni mogu tražiti od države da ukine minimalne cijene.800. p= 200. tada je s = 0 p= 500. Blokiranje tržišnog mehanizma dovodi u nepovoljnu situaciju proizvođače.000 KM.248 3. Sa druge strane proizvođačev višak predstavlja razliku između cijene proizvoda i graničnih troškova proizvodnje predstavljenih krivom ponude na grafiku (žuta površina). Kupci će pri ovoj cijeni kupovati manje pa će se pojaviti problem zaliha.800 – 6p i s= 4p – 120. izračunati i na grafiku osjenčiti veličinu potrošačevog viška.248 c) Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošač konzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu. ako je: p= 0. odnosno proizvođači će nuditi više od količine koju žele kupci da kupe.800 – 6p. šta će se desiti na tržištu ukoliko država odredi minimalnu cijenu ovog proizvoda na 600 KM (pojasniti)? Rješenje: a) d = 5. odnosno: d=s.248 kom x (967 – 592 KM/kom)):2 = 843. Ovo je čest slučaj kod poljoprivrednih proizvoda na tržištu. Date su funkcije ponude i tražnje d= 5.800 p= 900. a) b) c) d) nacrtati grafike ponude i tražnje. d) Ukoliko je minimalna cijena iznad one koju je odredilo tržište. Ravnotežna količina će biti različita od one količine koju je odredilo tržište. tada je d = 4.880 p= 900. Ukupan potrošačev višak na grafiku predstavljen je površinom trougla (dio grafika koji je osjenčen u plavu boju). Površina trougla je jednaka (2.000 5. 5.000 2. izračunati ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. tada je s = -120. ili da država otkupi višak proizvoda. 62 .800 Q b) Ravnotežnu cijenu ćemo izračunati kada izjednačimo ponudu i tražnju.800 – 6p = 4p – 120 p = 592 q = 2. tada je d= 5. tada je d = 400 s = 4p-120. tada je d = 2.Mikroekonomija Zadatak 1.480 p 967 900 800 600 592 500 Suvišak s 200 d 30 0 1.

sa funkcijom tražnje D. ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno. Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude.Mikroekonomija Primjer 1. ali funkcija tražnje je različita. $/barelu S1 40 30 20 10 S0 Povećanje ukupnog prihoda U kraćem vremenskom periodu. Reagiranje tražene količine na promjenu cijene Da bismo razumjeli značaj reagiranja tražene količine na promjenu cijene nafte. uporedimo dva moguća scenarija. Na naredna dva grafika funkcija ponude je identična. Na grafiku 30. Da biste donijeli ovu odluku morate znati kako tražnja za naftom reagira na promjenu cijena nafte. Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo. Barela dnevno Grafik 29. “Pretpostavite da radite za OPEC (udruženje zemalja ponuđača nafte) kao strateg. na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno. Kratkoročna kriva tražnje 63 . Također vi trebate na određeni način mjeriti ovu promjenu tražnje. OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod. Na grafiku 29 nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno. Pretpostavite dalje da trebate predložiti smanjenje proizvodnje koje će pomjeriti krivu ponude ulijevo. Dalje. sa funkcije S0 na S1. Smanjenje ukupnog prihoda D1 10 20 23 40 Mil.

Mikroekonomija $/barelu 30 S1 S0 20 15 Povećanje ukupnog prihoda D2 Smanjenje ukupnog prihoda 10 10 15 20 30 40 Mil. koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y. možete vidjeti da je povećanje cijene više. što smanjuje ukupan prihod (crveno područje na grafiku). 99. Računa se po sljedećoj formuli: 16 Parkin. 1996. Barela dnevno Grafik 30. Michael. Dakle. Ali povećanje cijene također dovodi do smanjenja prodane količine. Ovaj iznos je jednak kupčevom izdatku za to dobro. što onda dovodi do smanjenja ukupnog prihoda sa 400 mil.$. a samim time i do povećanja krajnjih cijena. plavo područje je veće od crvenog područja. U slučaju prikazanom na grafiku 29. Povećanje cijene dovodi do povećanja ukupnog prihoda (plavo područje na grafiku). Ukupan prihod od prodaje dobara jednak je umnošku cijene i prodane količine tog dobra.2.$ dnevno). „Microeconomics“. 64 . crveno područje je veće od plavog. Dugoročna kriva tražnje Na grafiku 29. Addison Wesley Publishing Company. Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji. Third edition. a smanjenje manje nego što je to slučaj na grafiku 30.$ na 690 mil. UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje. ”16. veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova.$ na 225 mil. Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima. 8. također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima. Također. Jedno od ova dva povećanja može biti veće. U slučaju prikazanom na grafiku 30. Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva. Str. Povećanje cijene ima dva suprotna efekta na ukupan prihod. tako da ukupan prihod raste (on je porastao sa 400 mil.

65 . jer to pokazuje i trend kretanja tražnje za njihovim gumama. Također.komplementi Na primjer. tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja.supstituti pxEy < 0 . Stoga prozvođači automobilskih guma prate i kretanje tražnje za novim automobilima. Iako svaka od tih svesaka ima drugačiji izgled kupci ne obraćaju baš previše pažnje na to ko je njihov proizvođač. To je npr. tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd. 8. Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača. U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda. IEx IEx IEx >0 <0 >1 .Mikroekonomija dQy Qy pxEy = dpx px > 0 < Ukoliko je koeficijent veći od nula tada se radi o proizvodima supstitutima. Ne mogu se koristiti jedni bez drugih. pxEy > 0 . DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim. a ako je manji od nula tada se radi o komplementarnim proizvodima. tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba.Sredstva nužna za život 0 < IEx < 1 Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta. Sa druge strane proizvodi-supstituti su oni koji se u potrošnji mogu zamijeniti. Npr.3. tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva. tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta.Sredstva luksuzne potrošnje . tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku. komplementarni proizvodi su automobil i automobilske gume.Inferiorna dobra .Superiorna dobra . Računa se po formuli: IEx = % promjena u veličini I < 0 > % promjena u obimu Qx Koeficijent može imati vrijednost između +∞ i -∞. kao na primjer različite vrste svesaka za djecu.

000 4. Kretanje GDP p/c u BIH za period 2001-2005.9% 0. Tabela 3. Prema jednom istraživanju UNDP-a iz tabele 3 je vidljivo da preko 85% stanovništva ima manje mjesečne prihode od 800 KM.4% 8. S obzirom da se prosječan nivo dohotka stanovništva može povezati sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p/c) ovaj pokazatelj za BiH dajemo u nastavku. na nivou BiH Bez primanja <100 101-400 401-500 501-800 801-1100 1101-1500 1501-2000 >2000 4.000 0 2001-2005 BiH Prosjek zemalja Grafik 32.Mikroekonomija Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva.500 2. kupovina u pekarama i sl. GDP p/c u BIH za period 2001-2005 $ 2. 17 Komparacija kretanja GDP p/c BiH i zemalja Centralne i Istočne Evrope u periodu 2001-2005 $ 7. Također je zanimljivo pratiti kretanje GDP po glavi stanovnika u BiH i u zemljama iz okruženja.000 1.000 6.9% 10.org 66 .500 1.000 5. 2003. Npr. 2005. dok samo 15% stanovništva ima preko 800 KM mjesečnih prihoda.2% 1. UNDP. 17 18 „Sistem ranog upozoravanja“.18 Sa grafika je vidljivo da i pored rasta GDP u BiH i dalje ovaj rast značajno zaostaje za zemljama okruženja.3% 14. Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr.0% 7. 2005.000 1.000 3. 2002.000 500 0 2001. spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd. 2004.000 2.7% 4. javni prevoz.6% 37. Kalkulacije autora uz korištenje podataka sa zvanične web stranice IMF: www. Komparacija kretanja GDP p/c za zemlje centralne i Istočne evrope za period 2001-2005. prevoz avionom. kupovinu skupih i udobnih automobila.).8% Grafik 31. GDP p/c Kojoj kategoriji pripada domaćinstvo posmatrajući novčana primanja kada se saberu svi oblici primanja članova domaćinstva za novembar 2004.imf. jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku.

56 0. potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti.92 Robe i usluge Neelastična tražnja Nafta Hemikalije Napici (razne vrste) Odjeća Cigarete Bankarske usluge i usluge osiguranja Poljoprivredni proizvodi i riba Knjige.52 1.4.105. mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne. b) porculan i proizvodi od stakla. Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin) Broj mogućih upotreba proizvoda (npr. 1.30 1. str. godine. 3.61 0. novine i TV) Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije) Vrijeme (lakši pronalazak supstituta.183. d) lijekovi. Michael.14 1. b) transportne usluge. energija i voda 19 20 Elastičnost 1. b) zdravstveno osiguranje.64 0. približno jednak jedan i manji od jedan. Parkin.26 1. d) igre na sreću. ukusi potrošača se mijenjaju.. 4. 1997. c) lični dokumenti. 67 . 2. „Microeconomics“.91 0. Addison Wesley Publishing Company. c) namještaj.42 0.03 0. U Tabeli 4. raste informiranost potrošača. Visoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed > 1): a) Metaloprerađivačka i elektroindustrija. mlijeko. Neelastična tražnja (Ed < 1) a) potrošnja struje u domaćinstvu. str. date su elastičnosti nekih proizvoda i usluga u Americi20: Tabela 4. Jedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed ≈ 1) a) nafta i naftni derivati.39 1. časopisi i novine Hrana Elastičnost 0. 5. 6.10 1. Ovdje su dati osnovni faktori.12 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Babić. To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan.78 0. „Mikroekonomska analiza“. Robe i usluge Elastična tražnja Metali Električni proizvodi Mašinski proizvodi Namještaj Automobilske gume Mjerni električni uređaji Profesionalne usluge Transportne usluge Gas. stan.09 1. plastika) Stepen neophodnosti dobra (so. Zagreb. raste broj mogućih upotreba)..34 0. 1996.) Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr. 4.89 0. el. Third edition.Mikroekonomija 8. Mate. FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE19 Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama. Mate. Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. Izdanje. raste dohodak potrošača.

i utvrditi njegov iznos. p = 20-2q. TRmax = 50 Pri količini od 5 modema.5p. TR = p • q = (20-2q) • q = 20q-2q2 TR’ = MR = 20-4q = 0. q =0) TRmax = 50 za q = 5. preduzeće maksimizira ukupan prihod koji iznosi 50 KM. ⇒ q = 5. Data je funkcija tražnje za modemima q = 10-0.Mikroekonomija Primjer 1. (za p = 0. q = 10) (za p = 20. b) Grafički predstaviti funkcije tražnje. p Max TR 20 q 0 1 5 MR 10 q 50 -20 68 . TR’ (q = 10) = -20 TR’ (q = 5) = 0. ukupnog prihoda i graničnog prihoda. Rješenje: a) q = 10-0.5p ⇒ p=20-2q. TR’ = 20-4q. TR’ (q=0) = 20. b) Da bismo grafički predstavili funkcije potrebno je utvrditi neke karakteristične tačke koje uzimamo proizvoljno za sve tri funkcije. a) Pronaći nivo proizvodnje qp kod koga se postiže maksimalan ukupan prihod (TR).

tj. Ako je funkcija tražnje za računarima Q=5-p. kolika je odgovarajuća cijena? Kolika bi bila tražnja da je to tzv. «slobodno dobro»?. MR = 0 za p = 2. tj.5 TR Cijena (p) 0 1 2 3 4 5 Ukupan prihod (TR) 0 4 6 6 4 0 6. Data je funkcija ukupne tražnje za šećerom: Q=25-5p a) b) c) d) e) Kolika je tražnja ako je cijena p=3 ? Ako je tražnja 18 jedinica. Zadatak 4. i data vam je sljedeća skala tražnje: Cijena po komadu u KM 10 20 30 40 50 Tražena količina (000 Kom) 60 50 40 30 20 69 . Nacrtajte krivu tražnje? Primjer 3. Angažirani ste kao konsultant u preduzeću za proizvodnju sportskih majica. p=0 ? Kolika je najveća moguća cijena uz koju bi se ipak našlo kupaca?. Q=0. izračunaj funkciju ukupnog prihoda i nacrtaj je na grafiku? Rješenje: TR = p•Q TR = p(5-p) ⇒ 5p-p2 MR = 5-2p .25 4 ● TR 0 1 2 2.Mikroekonomija Primjer 2.5 3 4 5 P Uočite da cijena proizvoda može biti na horizontalnoj osi i to kada je cijena promjenjiva veličina.

P 0 1 2 2. 70 . Kada je funkcija graničnog prihoda jednaka nuli.5 10 5 0 TR 0 20 30 31. ukupan prihod dostiže svoj maksimum. 4.5 3 4 5 Q 25 20 15 12. Funkcija graničnog prihoda ima dvostruko manji nagib od funkcije tražnje. Ukupan prihod je jednak nuli i kada je cijena jednaka nuli. 3. 2.25 30 20 0 MR 25 15 5 0 -5 -15 -25 Na osnovu ovih podataka moguće je nacrtati sve tri funkcije na jednom grafiku. U slučajevima kada je funkcija tražnje jednaka nuli i ukupan prihod je jednak nuli. TR = Q • p = (-5p+25) • p ⇒ TR = -5p2+25p Funkcija graničnog prihoda se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnog prihoda. iako to matematički nije korektno.5p+25. Na osnovu grafikona moguće je izvršiti analizu odnosa između funkcija. da li će ukupan prihod porasti ili opasti i za koliko? Šta će se desiti sa ukupnim prihodom ako se ponuda majica smanji i cijena poraste na 40 KM? Koja je cijena po kojoj će se maksimizirati ukupan prihod preduzeća? Koja količina će biti prodata po cijeni koja je rješenje pod c? Koja je elastičnost tražnje po cijeni koja maksimizira ukupan prihod? Zadatak 5. No ovdje ćemo radi uspoređivanja dati sve tri krive zajedno.Mikroekonomija Odgvorite na sljedeća pitanja: a) b) c) d) e) ako cijena poraste sa 20 KM na 30 KM. Izračunati: 1. Kriva graničnog prihoda opada brže i od funkcija ukupnog prihoda i od funkcije tražnje. Funkciju ukupnog prihoda? Funkciju graničnog prihoda? Grafički prikazati sve tri funkcije? Analizirati odnose među krivama? Rješenje: a) b) c) Funkcija ukupnog prihoda dobije se kada se funkcija ukupne tražnje pomnoži sa cijenom p. Data je funkcija ukupne tražnje za klima uređajima u BIH Q = . te zato siječe apscisu na pola udaljenosti od koordinatnog početka do sjecišta funkcije tražnje sa apscisom. MR = dTR/dp ⇒ MR = -10p+25 Da bi se prikazale grafički sve tri funkcije potrebno je napraviti tabelu sa podacima o iznosu TR i MR u zavisnosti od količine i cijene.

a q2= 8 komada. MR 30 25 20 15 10 5 0 A TR D 1 2 3 MR 4 5 p Zadatak 6.5 2 71 . Promjena cijene je 1 (∆p= -1). TR.5 8. 3. Funkcija ukupnog prihoda dobije se kao proizvod cijene i količine: 2. a promjena količine je također 1 (∆q=1). predstavlja prosječnu cjenovnu elastičnost tražnje između dvije tačke. 2.5 3 + 4 3. TR = 12p-p2 = p (12-p). Data je funkcija ukupnog prihoda preduzeća «Sky» TR = 12p-p2. ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Odnosno. Kada cijenu od 3 KM uvrstimo u funkciju tražnje q = 12-p. TR = p x q. koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje se računa po formuli:. Iz funkcije ukupnog prihoda izračunati: 1. Rješenje: 1. Funkciju tražnje za proizvodom preduzeća «Sky» i nacrtati je na grafiku.5 Ed = 2 = =− = −0. dobit ćemo da je q1= 9. 3. S obzirom da se radi o rasponu cijena koji nije infinitezimalno mala veličina. Da bismo izračunali količinu i promjenu količine. Tj. potrebno je navedene cijene uvrstiti u funkciju tražnje. Nakon uvrštavanja ovih elemenata u formulu dobijemo da koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje iznosi: −1 −1 8+9 3. Komentirati dobijeni koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje. 41 1 1 8. odnosno MR = 12-2p. 4. MR se dobije kao prvi izvod od funkcije TR. Funkciju graničnog prihoda i nacrtati je na grafiku. Koeficijent elastičnosti tražnje ukoliko se cijena sa nivoa p1 =3 KM poveća na p2 = 4 KM.Mikroekonomija q. odakle je funkcija tražnje q = 12-p. 4.

radi se o proizvodu nužnom za život. tada će rasti tražnja za inferiornim dobrima. Q. jer raste tražnja za ovim proizvodima.25 % _ promjene _ I − 12% S obzirom da je koeficijent dohodovne elastičnosti manji od nule.909 = 60 − 50 10 11 50 50 S obzirom da je 0 > IEd < 1. koji biste proizvod proizvodili i zašto? Rješenje: a) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati preko jednačine: ∆Q . Ako plate u privredi rastu tada je bolje proizvoditi proizvode koji imaju veći koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje.41 i pokazuje situaciju da ako se cijena proizvoda poveća za 1%.97 komada. odnosno od kretanja plata kupaca. tada će tražena količina na tržištu opasti za 0. Grafički prikaz funkcije tražnje i funkcije graničnog prihoda dat je na grafiku desno. 72 . odnosno IEd = IEd = ∆I 650 − 550 100 550 550 = 10 = 0. odnosno sa nivoa q=9 na nivo q*= 8.41%. 0 6 MR 12 p a) Ukoliko dohodak potrošača poraste sa 550 na 650 KM. radi se o inferiornom proizvodu. sa nivoa p=3 KM na nivo p*=3. Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je –0. pa je bolje baviti se proizvodnjom inferiornim dobara. b) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati i preko jednačine: IEd = 3% % _ promjene _ Q . tj.0. a potraživana količina poraste za 3%. c) Odgovor prvenstveno zavisi od privrednog okruženja. Ali ukoliko plate kupaca opadaju i opći je trend u privredi smanjenje životnog standarda. i o kakvom je dobru riječ? c) Da ste vi menadžer preduzeća.03 KM. koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje. koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje i o kakvom se dobru radi? b) Ako dohodak potrošača opadne za 12%. a tražena količina određenog proizvoda na tržištu poraste sa 50 na 60 komada mjesečno. MR 12 q Zadatak 7.Mikroekonomija 5. odnosno IEd = = .

8% nego u istom mjesecu 2005. profite svjetskim proizvođačima čelika. godine njemačka automobilska industrija doživjela je ekspanziju i porasla je tražnja za čelikom. naravno. Uvoz čelika u Kinu Na grafiku 32. Rast cijene čelika od 50% podstakla je velika tražnja Kine za ovim metalom. Tražnja Kine za ovim metalom. Povećana tražnja čelika je podstakla i rast cijena dionica kompanija iz industrije čelika.worldsteel. Kina je danas veliki uvoznik čelika sa svjetskog tržišta sa najbržom stopom rasta uvoza. Na grafiku 32 je prikazan uvoz čelika u Kinu Grafik 32. U duhu prethodne priče iznosimo vam situaciju na svjetskom tržištu čelika.org 73 . ELASTIČNOST PONUDE U toku 2001. diže. Ukupna svjetska proizvodnja u septembru 2006. predstavljena je proizvodnja i ponuda čelika na svjetskom nivou. Tako su na Londonskoj berzi u posljednjih 6 mjeseci dionice kompanija iz ovog sektora porasle za oko 40% u prosjeku. Da bi se mogla predvidjeti promjena cijene i količine čelika moramo znati kako utječe promjena cijena na promjenu ponuđene količine. Kineska tražnja je tolika da američka konsultantska kuća „World Steel Dynamics“ predviđa da će Kina sljedeće godine trošiti čak oko 31% ukupne svjetske proizvodnje čelika. I proizvođači automobila i proizvođači čelika su bili zainteresovani za procjenu koliko će biti povećanje cijena čelika usljed povećane tražnje.Mikroekonomija 9. su preuzeti sa: www.4 miliona metričkih tona i veća je za čak 8. Taj utjecaj se mjeri preko elastičnosti ponude. za 10% veći nego godinu ranije. godine je 101.21 21 Grafikoni 32 i 33. koji su u prosjeku. godine. Promjena u tražnji je dovela do kretanja uzduž funkcije ponude.

Da bismo mogli odrediti koliko je spremna reagirati ponuđena količina u odnosu na promjenu cijene potrebno je utvrditi koeficijent cjenovne elastičnosti ponude. u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje. Elastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni. Proizvodnja čelika u svijetu u 2006. tada koristimo formulu: S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama. godini Interesantno je primijetiti sa grafika 33. Elastičnost ponude = % promjene ponuđene količine % promjene cijene Ukoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine. 74 ∆Q Q1 + Q2 2 Es = ∆p p1 + p 2 2 . Kada uporedimo kretanje proizvodnje čelika i kretanje tražnje za čelikom uočavamo da postoji određeni nesrazmjer koji može dovesti do značajnog rasta cijena čelika u narednim godinama. Ona se računa preko sljedeće formule: ∆Q Q Es = ∆p p ili. da proizvodnja u toku jedne godine blago oscilira i vrlo sporo raste što može biti rezultat potrebnog vremena od godinu-dvije da se pokrenu novi kapaciteti za proizvodnju čelika.Mikroekonomija Grafik 33.

nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti. Van Gogova slika je urađena uz korištenje jedinstvenog rada . ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati. šećer ili meso). Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda. Proizvedena količina može biti povećana uz povećanje troškova. ZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODA Da bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge. tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0. hidroelektrana ili nuklearnih elektrana. funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna. Zbog toga je funkcija ponude ove slike vertikalna i elastičnost ponude je nula. Ponuda većine dobara leži između dva ekstremna slučaja: vertikalne i horizontalne funkcije ponude. Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude. 9. Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži. Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta. Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene. kada je proizvod proizveden u različitim zemljama (na primjer. Elastičnost ponude zavisi od: Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda Mogućnost zamjene faktora proizvodnje Neki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje. Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda. Ako je na tržištu veća cijena tada ponuđena količina raste.1. Dobra i usluge koja slijede ovu zakonitost imaju elastičnost ponude između nula i beskonačno. ponuda ovih proizvoda je visoko elastična.Mikroekonomija Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude. imaju visok stepen elastičnosti. To su: Trenutni rok Kratki rok Dugi rok 75 . Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje. savršeno elastična. Ponuda je savršeno neelastična.Van Gogovog rada. koji posjeduje nuklearnu elektranu. Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana. I još postoji samo po jedan promjerak svake slike koju je ovaj umjetnik naslikao. Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije. U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača. Niti jedan drugi faktor ne može zamijeniti ovaj rad. U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu. Pri toj cijeni. Ponuda je perfektno elastična. Stoga kada se formira tržišna cijena. Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude. Slično prethodnom. potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda.

u prvom redu rada. tada i ravnotežna cijena opada. Ako je tražnja tog dana velika. funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena. te možda da pronađu novi način ulova ribe. Da bi se izgradila nova hidrocentrala ili termoelektrana potrebno je 3-4 godine. u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe. a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika. To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove. Da bi povećali output. preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da rade prekovremeno. dok su varijabilni: rad. bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći i zaposliti još nekoliko ribara. dok je za izgradnju proizvodnog pogona za pakovanje mlijeka potrebno tri mjeseca. ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output. ili ako tražnja opada. To je tako kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov.). zgrade. Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude). Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste. Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici. Kada cijena nekog dobra raste ili opada. kratki i dugi rok nisu isti za različite vrste djelatnosti. Dugi rok Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju. ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže. ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova. postrojenja itd. Kratki rok. kapital. Primjeri ovakvih dobara su voće i povrće. itd. prvo smanje radnicima broj radnih sati.Mikroekonomija Trenutni rok Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija. Trenutni. cijena će biti viša nego prethodnog dana. U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina. 76 . Isto tako. U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično. Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti. a zatim pođu i otpuštati neke radnike.. Kratki rok Kratki vremenski period je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa. U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu. Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake. Sva tri vremenska razdoblja nisu kalendarski određena razdoblja. Njihova dužina prvenstveno zavisi od djelatnosti i od grane kojoj dotično preduzeće pripada. U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme. ali cijena prati promjenu tražnje. završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete.

000 p1 + p2 250 2 2 77 . To su funkcije ponude narandži na svjetskom tržištu. Funkcija MS je savršeno neelastična. funkcija ponude poprima oblik dugoročne funkcije ponude označene LS (Long Supply). kratkom i dugom roku. Dugoročno. prestati da ubiru i isporučuju narandže ukoliko dođe do naglog pada cijene narandži na berzi. Oni moraju ubrati. preduzeća mogu da posade nove plantaže narandži na plodnijem zemljištu.o. Ponuda u trenutnom. Svaka funkcija ponude prolazi kroz tu tačku na grafiku.o je na tržištu mjesečno prodavalo 100 tona mesa po cijeni od 9. Pri toj cijeni na tržištu se traži 3. upakovati i prevesti brodom narandže do tržišta. (000) tona sedmično Grafik 34. Zbog povećanja tražnje na tržištu došlo je do povećanja cijene mesa na 9. Kako idemo od trenutnog. Preduzeće „Ideal“ d. da bi na odgovarajući način reagirali na povećanje cijene na tržištu. preko kratkog do dugog vremenskog perioda funkcija ponude postaje sve elastičnija.500 − 9. Kako još više vrijeme prolazi. ponuđena količina počinje da reaguje na promjenu cijene. Kratkoročna funkcija ponude ima strmi nagib zbog toga što proizvođači mogu preduzeti određene akcija da brzo promijene ponuđenu količinu kao reakciju na formiranu cijenu na tržištu. predstavljene su tri funkcije ponude koje odgovaraju trima vremenskim razdobljima. odnosno moguće je udovoljiti povećanoj tražnji. To je prikazano na funkciji ponude SS (Short Supply). Na grafiku 34.000 KM/toni.Mikroekonomija Funkcija ponude u trenutnom roku je vertikalna jer bez obzira kolika je cijena narandži bila tog dana.000 500 ∆p 9.13 9. Primjer 1. Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude? Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude je 0. pa je stoga ponuda tog dana fiksna. koja ima najveću elastičnost od sve tri funkcije ponude. 130 − 100 ∆Q 30 100 + 130 Q1 + Q2 2 2 Es = = = 115 = 0. Funkcija ponude u trenutnom roku je data kao MS (Momentary Supply). $/toni MS SS LS 500 250 0 2 3 4 Količina. proizvođači ne mogu promijeniti svoj output.500 KM/toni.500 + 9. Oni mogu. npr.000 tona narandži sedmično. Kako vrijeme prolazi. Cijena jedne tone narandži na tržištu je 500 $.13. Pri novoj cijeni preduzeće je povećalo ponudu na 130 tona mesa mjesečno. Kratkoročna funkcija ponude može se privremeno promijeniti samo pod utjecajem zaliha gotovih proizvoda preduzeća.

koji je zadužen za vanredno stanje opisao je veličinu problema: «Ni hotelski znak ni upozorenje nije ostalo uspravno.april 1906. Third edition. Međutim. što bi se činilo glavnom i najvažnijom vijesti nije spomenut. Jedan od načina na koji se država miješa u tržišni sistem jeste i određivanje cijena na najnižem ili najvišem nivou. Velike zgrade su uništene. 19. u grad koji je pretrpio ogroman zemljotres i požare.Mikroekonomija PRIMJER TRŽIŠTE STANOVA I IZNAJMLJIVANJE STANOVA PO NAJVIŠOJ CIJENI22 U dijelu Vodiča gdje se spominje uloga države u ekonomiji. 20. jaki vjetar donosi vatru i bori se protiv gladnih i bolesnih 200. naglašena je potreba reagiranja od strane nekih državnih agencija ili odjela da bi se ispravile određene anomalije koje tržište. Michael.000 stanovnika izgubilo je dom. a 50. Kao posljedica toga moralo se smjestiti 40% više ljudi nego prije zemljotresa. Možete osjetiti veličinu problema San Francisca čitajući neke naslove iz New York Times-a prvih dana krize.000 ljudi su beskućnici».000 ljudi su bez skloništa i suočeni s glađu». San Francisco Chronicle nije izlazio više od mjesec dana nakon zemljotresa. Tim odlukama moraju udovoljiti svi učesnici na tržištu. Skoro preko noći više od polovine ljudi u gradu od 400. april 1906.april 1906. 1996. 120-123. nije u stanju riješiti. 22 Parkin. 78 . april 1906. a 225 hiljada ljudi su beskućnici». 21. Addison Wesley Publishing Company.000 izbjeglica». 200. maja 1906. „Microeconomics“. «Oko pola grada je u ruševinama. kao sistem. U narednom dijelu je dat primjer kako plafoniranje cijena može imati ozbiljne negativne posljedice na blagostanje građana. Komandant federalnih trupa. «Armija beskućnika bježi iz devastiranog grada. 200. nekada se država neopravdano upliće u tržišni mehanizam stvarajući određeni stepen haosa i zaustavljajući sile ponude i tražnje da obavljaju zadaću koju mogu ispuniti. Str. «Preko 500 mrtvih. «Nova opasnost za San Francisco. manjak gradskih stanova. Milton Friedman i George Stigler opisuju situaciju: «Niti jedne riječi o manjku stanova». «San Francisco – mnoštvo ljudi spava pod vedrim nebom bez skloništa i u neimaštini».000 dolara izgubljeno u zemljotresu u San Franciscu». prebacimo se u San Francisco. Privremena skloništa i kampovi olakšavaju neke probleme. No. Kad su se novine ponovo pojavile.000. potrebno je iskoristiti stambene zgrade i kuće koje su ostale. Da bismo vidjeli kako neregulirano tržište rješava poremećaj (šok) ponude. 24.

dok broj kuća i stambenih zgrada ostaje isti. Mi.000 stambenih jedinica. Da pojednostavimo. Količina. Dugoročna kriva ponude pokazana je kao savršeno elastična.000 ili 150. renta) i količina su određene na tački presjeka kratkoročne krive ponude i krive tražnje. ravnotežna kirija je bila 16 dolara mjesečno. 79 . Poslije zemljotresa kratkoročna kriva ponude se podiže sa SS na SSA. Količina ponuđenih stanova raste. a količina je 100. a ponuđena količina opada. a postojeće se ruše. Tada.000 stanova. Kriva tražnje za stanove je D. Pogledajmo sada situaciju odmah nakon zemljotresa.000 jedinica. Kratkoročna kriva ponude pokazuje kako ponuđena količina stanova varira kako varira i cijena iznajmljivanja (kirija). Kirija raste na 20 dolara mjesečno. Grafik pokazuje da je prije zemljotresa 100. a količina stambenih jedinica pada na 74. a 19 kuća za prodaju nasuprot samo 5 oglasa za tražnju stana ili kuće.000 stambenih jedinica iznajmljeno po 16 dolara mjesečno. Prije zemljotresa. ali to je razumna pretpostavka. Ova ponuda odgovara porastu varijacije u intezitetu sa kojim se postojeće zgrade koriste. Dugoročna kriva tražnje pokazuje kako ponuđena količina stanova varira nakon što je prošlo dovoljno vremena da se podignu nove stambene zgrade i kuće. Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 D 0 44 SS LS 74 100 Grafik 35. ako porodice odluče da koriste sobe koje su prethodno iznajmljivali drugima. ustvari ne znamo da je dugoročna kriva ponude savršeno elastična. i dugoročna kriva ponude. ako porodice odluče iznajmljivati sobe koje su prethodno sami koristili. a i poslije znatan broj svih tipova smještaja. osim hotelskih soba je nuđen za iznajmljivanje. pokazuje tržište stanova u San Franciscu.Mikroekonomija U izdatim oglasima objavljene su 64 ponude za iznajmljivanje stana ili kuće. Dvije su krive ponude: kratkoročna kriva ponude koja je obilježena sa SS. To podrazumjeva da su troškovi gradnje stana prilično isti bez obzira da li postoji 50. (000) stanova mjesečno. za tržište stanova se pretpostavlja da je na svojoj dugoročnoj krivi ponude LS. Ravnotežna cijena iznajmljivanja (kirija. Kako se San Francisco izborio sa tako drastičnim smanjenjem ponude stanova? Tržište odgovara smanjenju ponude Grafik 35. obilježena sa LS.

Sa kirijom od 20 dolara mjesečno postoji profit u građenju novih stanova i kuća. kirija raste na 20 dolara mjesečno. Proces se završava kada više nema profita u gradnji novih stambenih jedinica. Što se gradi više stanova kratkoročna kriva ponude se podiže desno i presjeca krivu tražnje umanjujući kirije i povećavajući količinu. Kako vrijeme prolazi više stanova i kuća se gradi i kratkoročna kriva ponude se postepeno podiže desno. Takva se situacija događa na početnoj kiriji od 16 dolara mjesečno i originalnoj količini od 100.000 stambenih jedinica. Odgovor koji smo upravo vidjeli održava se kratkoročno. podrumu dostupnim za druge. LS Grafik 36. Kako ljudi pokušavaju više ponuditi jedni drugima za dostupne stanove.000 stambenih jedinica. Šta se događa dugoročno? Dugoročno prilagođavanje Renta ($ po stanu mjesečno) SSA SS 24 20 16 12 D 0 74 100 Količina. Međutim. (000) stanova mjesečno.000 stambenih jedinica kao što je pokazano linijom sa malim strelicama. potkrovlju. Tržišna ravnoteža slijedi strelice niz krivu tražnje. Grafikon 36. Na grafiku 35. Kako se program gradnje nastavlja kratkoročna kriva ponude se podiže desno. Ako ljudi koriste ostatak stambenih jedinica s istim intezitetom kao prije zemljotresa i ako kirija ostane 16 dolara mjesečno samo 44. da bi dobili stan potencijalni podstanari nude da plate više od 16 dolara. Razaranje zgrada snižava ponudu stanova i podiže kratkoročnu krivu ponude SS lijevo na SSA. Količina ponuđenih stanova raste na 74. ponuda će porasti. Sa samo 44. cijena raste.000 stambenih jedinica je dostupno. svakoj slobodnoj sobi. Kirije postepeno padaju na 16 dolara mjesečno. cijena ne ostaje ista – 16 dolara mjesečno. pokazuje novu situaciju. Zato što je kirija 20 dolara mjesečno nadmašuje dugoročnu cijenu ponude stanova.Mikroekonomija Grafik 35. 80 . Dugoročna kriva ponude govori nam da u dugom roku stanovi će biti ponuđeni po kiriji od 16 dolara mjesečno. Kako kirija raste ljudi ekonomišu na prostoru. žurit će se pri izgradnji novih stanova i kuća.000 dostupnih stambenih jedinica maksimalna cijena koju bi neko platio za zadnji dostupan stan je 24 dolara mjesečno. Tako. pokazuje dugoročno prilagođavanje. a količina stanova raste postepeno na 100. Nakon proteka dovoljno vremena za izgradnju novih stanova i kuća.

pak. Snaga zakona i tržišne snage su u konfliktu.000 jedinica. Razlog je taj što maksimalna cijena ne vrši prinudu na tržišne snage. Primjenjuje se bez obzira da li je početni poremećaj (šok) na ponudu (kao što je ovdje) ili na tražnju. Zakon o maksimalnoj cijeni je uredba koja legalizira uspostavljanje cijena na određenom nivou. Također smo vidjeli da je ključni dio procesa prilagođavanja porast kirija. Pretpostavimo da vlada donese zakon da zaustavi rast kirija. Ljudi bi dobrovoljno plaćali 24 dolara mjesečno za 44. Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 Manjak stanova Maksimalna cijena D 0 44 Grafik 37. 81 . Takav zakon se zove zakon o maksimalnoj cijeni (price ceiling). Razlog je taj što pokušava da spriječi formiranje cijene na nivou koji je određen ponudom i tražnjom. frustrirani kupci bi potrošili vrijeme tražeći stan. Proučimo efekte formiranja maksimalne cijene ispod ravnotežne povratkom u San Francisco. formiranje maksimalne cijene ispod ravnotežne ima znatne efekte na tržište. Međutim. Zbog toga bi se frustrirani i kupci i prodavci dogovarali na crnom tržištu. Da je maksimalna kirija bila 16 dolara mjesečno onda bi količina ponuđenih stanova nakon zemljotresa bila “zaglavljena” na 44. Kako maksimalna kirija utječe na način na koji radi tržište stanova? Efekat maksimalne kirije zavisi od toga da li je određena na nivou koji je iznad ili ispod ravnotežne kirije. primjenjuje na širok obim drugih tržišta. 100 Količina. Šta bi se dogodilo u San Franciscu da je maksimalna kirija od 16 dolara mjesečno.000 stambene jedinice. Kada se maksimalne cijene primjenjuju na kirije na tržištu stanova to se zove maksimalna kirija (rent ceiling). Regulirano tržište stanova Upravo smo vidjeli kako tržište stanova odgovara na pad u ponudi. (000) stanova mjesečno. kirija prije zemljotresa bila nametnuta? Ovo pitanje i neki odgovori ilustrirani su na grafiku 37.Mikroekonomija Kratkoročne i dugoročne analize odgovaraju tržištu stanova koje smo upravo proučili što se. Snaga zakona i tržišne snage nisu u konfliktu. Formiranje maksimalne cijene iznad ravnotežne nema efekta. Zato što zadnja dostupna stambena jedinica vrijedi više nego regulirane kirije.

Kada tražena količina nadmaši ponuđenu količinu šta određuje količinu trenutno kupljenog i prodanog? Odgovor je manja količina . ali ne kontroliraju ukupan trošak.ponuđena količina. Ima puno primjera tržišta.000 stambenih jedinica dostupan i tražnja za daljih 56. pored tržišta stanova. kao telefon. Vrijeme koje se potroši u traženju nekoga s kim bi obavio posao zove se aktivnost traženja (Engl. Na reguliranom tržištu stanova. a mnogi tražioci nemaju šta kupiti. Ponuđači ne mogu biti prisiljeni da ponude stanove na iznajmljivanje. koja su regulirana na neki način i u kojima ekonomske snage rezultiraju trgovinom na crnom tržištu.Mikroekonomija Pri kiriji od 16 dolara mjesečno količina ponuđenih stanova je 44. Mogu kontrolirati dio kirije koji se odnosi na troškove stanovanja. auto.000 stambenih jedinica. ne za oglase za stanove. pojačana aktivnost traženja je prisutna. Čak i na tržištima na kojima se cijene slobodno formiraju da bi tražene količine bile iste ponuđenim. 44. Troši vrijeme i druge resurse. Utrkuju se da bi bili prvi na sceni kada izbije vijest o mogućem ponuđaču. mnogi ponuđači nemaju ništa za prodati. Pojačana aktivnost traženja ima troškove. Oni imaju napisan ugovor u kojem je regulirana kirija ali 82 . Crno tržište Crno tržište je ilegalni sporazum o trgovini u kojem kupci i prodavci posluju po cijeni višoj od legalno postavljene maksimalne cijene. Bilo koja informacija o novodostupnom stanu je korisna.000 stambenih jedinica. benzin koji bi mogli biti iskorišteni na drugi produktivan način. a tražena količina je 100. Tako nezadovoljni tražioci troše vrijeme i druge resurse tražeći ponuđača. Nekako.000 stambenih jedinica. crno tržište obično preuzima formu tajnog sporazuma kupca i prodavca da bi izbjegli maksimalnu kiriju.000 stambenih jedinica. a i količina dostupnih stambenih jedinica će rasti.Search activity). Dokle god jedna osoba želi da plati višu cijenu od minimalne ponude druge osobe za istu stambenu jedinicu.plus trošak vremena i drugih resursa koje je potrošeno u traženju – neregulirana cijena. tako da postoji manjak od 56. A ukupan trošak može komotno biti veći nego neregulirana tržišna cijena. već za one koji traže stanove. Kako će se podjela provesti? Na nereguliranom tržištu manjak bi povisio kirije kao što je pokazano na grafiku 35. cijena će rasti.000 jedinica je nezadovoljena. Tako maksimalna kirija povisuje oportunitetne troškove stana. Tako trenutni efekat maksimalne kirije od 16 dolara mjesečno je da je samo 44. i sa mjesečnom kirijom od 16 dolara žele ponudi samo 44. Frustrirani bi bili iznajmljivači koji bi pomno pregledali novine. Kada maksimalna kirija pokuša da blokira ovaj tržišni mehanizam ilegaliziranjem porasta kirija dvije su posljedice toga: Pojačava se aktivnost traženja Pojavljivanje crnog tržišta Pojačavanje aktivnosti tražnje (Search Activity) Kada tražena količina nadmaši ponuđenu. Ukupni trošak stana je isti kao kirija – regulirana cijena.000 dostupnih stanova moraju biti dodijeljeni ljudima koji traže 100. Ali priča se ovdje ne završava. Ali kad je cijena regulirana pojačana aktivnost traženja raste.000 stambenih jedinica. a mehanizam cijena bi regulirao količine tražnje i ponude.

a kirije opadaju. maksimalna kirija će ograničiti količinu trgovine. najvišoj cijeni koju kupac želi platiti . 83 . ali je najbolji New York City. Definišite cjenovnu elastičnost ponude? U kom rasponu se kreće koeficijent cjenovne elastičnosti ponude? Koji faktori određuju stepen cjenovne elastičnosti ponude? Šta predstavljaju trenutna. ostavljajući cijele gradske četvrti okupirane samo štakorima i dilerima droga. gdje se maksimalna kirija koristi još od Drugog svjetskog rata (kada je bila predstavljena kao privremena mjera). efektivnije čak i od hidrogenske bombe. godine. Na kraju.a vlada će otkriti i kazniti nekog od ovih trgovaca na crnom tržištu. i visine kazne predviđene za prekršioce. 2. Maksimalna kirija u praksi Ima puno savremenih primjera maksimalne kirije. sa striktnim nametanjem maksimalne kirije. a kirije na crnom tržištu i količina trgovine bit će blizu nereguliranoj ravnoteži. S druge strane gdje su politike više efektivne i gdje su predviđene velike kazne za prekršioce. kratkoročna i dugoročna funkcija ponude? Komentar o tržištu stanova u Sarajevu u periodu poslije 1995. Ponuda stanova raste. 2. Stepen crnog tržišta kirija zavisi većinom od toga koliko su čvrste vladine politike o reguliranju maksimalne kirije. 3.Mikroekonomija imaju nepisani obostrani dogovor koji mijenja trenutnu kiriju. Mali broj ljudi će ponuditi stan na prodaju po 24 dolara mjesečno. Jedan uobičajeni način je da novi podstanar plati veću cijenu za bezvrijedni namještaj (npr. šansa da prekršilac maksimalne kirije bude uhvaćen je mala. frustrirani iznajmljivači i veleposjednici konstatno traže načine povećanja kirija. uključujući i neke bogate i poznate. PREGLED Sa padom ponude stanova raste ravnotežna kirija. Drugi način je da podstanar plati za nove katance i ključeve – deviza zvana «ključ novca». U ovom slučaju.000 stambenih jedinica. Kratkoročno. ali da ne prekrše slovo zakona. Jedna od posljedica maksimalne kirije New Yorka je ta da porodice koje su živjele u gradu dugo vremena. U isto vrijeme.000 dolara za pohabane zavjese). Pitanja: 1. Dugoročno. Maksimalne kirije ograničavaju sposobnost tržišta stanova da odgovori na promjene i može rezultirati trajnim manjkom stanova. rezultat veće kirije je pad tražene količine stanova. veće kirije stimuliraju gradnju. Kada su na snazi maksimalne kirije. U primjeru San Francisca. Efekti maksimalne kirije u New Yorku i drugim gradovima kao u Londonu i Parizu vodio je Assar Lindbeck. šansi da budu uhvaćeni u kršenju tih politika. 4. uživaju u nevjerovatno niskim kirijama. a porast ponuđene količine je u skladu sa intezitetom korištenja postojećih kuća i stanova. vlasnici posjeda u Harlemu i Bronxu se odriču neprofitabilnih stambenih jedinica. količina dostupnih stanova je ograničena na 44. dok novopridošli u grad plaćaju visoke kirije za teško pronađene stanove. crno tržište će funkcionirati slično nereguliranom tržištu. predsjednik ekonomskih nauka komiteta za Nobelovu nagradu i zapazio da su maksimalne kirije najefektivniji način za uništenje gradova. 5.

Neki ekonomisti su razvijali teoriju mjerenja vrijednosti uz korištenje posebno razvijene jedinice mjere za korisnost tzv. Cijena je fiksirana bez mogućnosti promjene za različite kupce. Tako se u štampi može pročitati da glumice plaćaju tašnu i po 10. do sada se to nije uspjelo baš najbolje uraditi. Ovakav slučaju se naziva i cjenovna diskriminacija cijena o čemu ćemo kasnije više govoriti. 84 . U nastavku ćemo se detaljnije upoznati sa Teorijom granične korisnosti i sa Teorijom indiferencije. Ako se vratimo na prethodni primjer cipela onda ćemo vidjeti da ova cijena.000$ a nekada samo naočale koštaju nekoliko hiljada dolara. sigurno ne može biti opravdana utrošenim vremenom za njihovu proizvodnju. uočit ćete da oni veoma malo vode računa o načinu potrošnje i generalno o cijenama proizvoda. Sa druge strane ako pogledate filmske zvijezde i poznate muzičare. Prva tvrdi da je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge. posebne za Bosance. Prvi teoretičari su razvili tzv. To su: Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti. Također. Možemo si postaviti pitanje: kakvog su kvaliteta te cipele koje koštaju nekoliko hiljada dolara i što je to što čini njihovu vrijednost za kupce? Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge. TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČA Kada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da se neki potrošači ponašaju vrlo racionalno. Posebne su cijene za Arape. Kardinalne teorije korisnosti (u ovu vrstu spada Teorija granične korisnosti). dok su drugi dokazivali da se ne može eksplicitno mjeriti vrijednost proizvoda nego da se samo proizvodi mogu međusobno upoređivati po korisnosti (odnosno da ih možemo rangirati po redoslijedu).Mikroekonomija 10. a drugi veoma neracionalno. cipele i 5. oni koji su putovali u arapske države mogli su uočiti da se tamo formiraju cijene prema svakom kupcu posebno. Sa druge strane u evropskim državama je gotovo nezamislivo da se cjenkate u radnji o visini cijene nekog proizvoda. a drugi su utemeljili Ordinalne teorije korisnosti (u koje spadaju Teorija indiferencije i Teorija otkrivene preferencije). a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvoda. Iako se dugo vremena pokušava izmjeriti vrijednost nekog proizvoda uz korištenje neke mjerne jedinice. posebne za Nijemce itd.000 $. UTIL. Ako pogledate kako jedan prosječan radnik troši svoj novac onda ćete uočiti da on veoma mnogo pazi na šta troši vlastite prihode i kolika je cijena tih proizvoda koje on kupuje. Svakom kupcu se određuje cijena shodno pretpostavci trgovca o njegovoj mogućnosti da plati taj proizvod. kao izraz vrijednosti proizvoda za kupca.

potrebe za određenim kulturnim sadržajima. Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5. nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba.). Menadžeri preduzeća koji imaju malo novca vrlo ga pažljivo troše i raspoređuju. Npr. čaša napitka ima negativnu graničnu korisnost. TU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvoda. vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj. Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q. Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5. Iznos korisnosti su mjerili UTILIMA (slično kao što se dužina mjeri metrima ili težina kilogramima). Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvoda. pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda. sportom. Prvi Gossenov zakon govori o promjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba. MU = negativna vrijednost). Što kupci imaju više nekog proizvoda.Mikroekonomija 10. U sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona. a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača. Zbog toga je interesantna činjenica da novoosnovana preduzeća koja su u početku osnivanja imala dosta novca mnogo češće propadaju od onih koja su u početku oskudijevala u novcu. Što pojedinci imaju više novca oni ga manje cijene. naredna čaša može uzrokovati određene zdravstvene probleme. dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje. jedninice proizvoda postaje negativna.iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvoda. kada dođu do značajnijih iznosa novca. Nakon određenog broja komada proizvoda. a zatim. ukoliko u roku od nekoliko minuta popijemo 5 čaša nekog napitka (ukupno 2 litra). Vrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima. prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr. U tom slučaju 6. pomaže da novac i dalje veoma pažljivo i profitabilno investiraju. Razlog je jednostavan. Oni se nauče izuzetno cijeniti novac što im kasnije. Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe. MU = Granična korisnost proizvoda. 85 . luksuznim proizvodima itd. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Pristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra. jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada. Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca. Kao što je granična korisnost proizvoda opadajuća tako isto postoji i opadajuća korisnost novca. Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom).1.

Ukupna korisnost Grafik 39. Mostar-Sarajevo. Pretpostavka je da potrošač treba potrošiti cjelokupni dohodak koji ima na raspolaganju (30 KM). a proizvoda X2 je 3 KM. 56-57. Jozo. 86 . Granična korisnost U narednim tabelama23 dat je primjer kako kupac pravi izbor između potrošnje određene količine proizvoda X1 i proizvoda X2. ukoliko su mu poznate cijene tih proizvoda i ako raspolaže sa fiksnim dohotkom od 30 KM. nismo u mogućnosti odrediti koliko će potrošač kupiti proizvoda X1 i proizvoda X2.Mikroekonomija TU 10 MU 5 5 0 1 2 3 4 5 6 Q 0 1 2 3 4 5 Q Grafik 38. potrebno je utvrditi koliko korisnosti potrošaču pruža potrošnja svake jedinice od ova dva proizvoda. godine. 1997. „Mikroekonomija“. str. Cijena proizvoda X1 je 6 KM. Tabela 5. Ovo je prikazano u tabeli 6. Da bismo bili u mogućnosti odrediti koju količinu proizvoda X1 i X2 će kupiti potrošač. Primjer optimalnog izbora Dobro X1 Dobro X2 Količina (Q) Korisnost (U1) Količina (Q) Korisnost (U2) 0 0 10 207 1 50 8 176 2 88 6 141 3 121 4 102 4 150 2 57 5 175 0 0 23 TU=U1+U2 207 226 229 223 207 175 Primjer je uz određene modifikacije preuzet iz knjige Bakalar. Tabela 6. Dobro X1 Količina Izdaci 0 0 1 6 2 12 3 18 4 24 5 30 Potrošačke mogućnosti Ukupni izdaci (raspoloživi dohodak u KM) 30 30 30 30 30 30 Dobro X2 Količina Izdaci 10 30 8 24 6 18 4 12 2 6 0 0 Pomoću tabele 5.

proizilazi da je cijena dijamanata visoka. kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sve proizvode jednaka. Sa druge strane. Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta. Pri kupovini te kombinacije dobara potrošač je maksimizirao svoje ponašanje (u ravnoteži je) jer je uz fiksni dohodak od 30 KM dobio 229 Utila korisnosti..5 87 . troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski. a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1. S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda. Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda. skupi tehnološki procesi itd. što mu donosi korisnost u iznosu od 229 UTILA. ima tako nisku prodajnu cijenu. Kombinacija A B C D Indiferentne kombinacije Hrana 1 2 3 4 Odjeća 6 3 2 1. 10.2. Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge. odnosno kada je. Npr. Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način. Tabela 7.Mikroekonomija U prethodnoj tabeli vidi se da će potrošač kupiti 2 komada proizvoda X1 i 6 proizvoda X2. Iako oba markera zadovoljavaju istu potrebu na isti način. mi kažemo da ta osoba preferira ljubičasti marker.. tada kažemo da određeni proizvod preferiramo. pa je i cijena vode na tržištu niska. neki kupac više voli kupiti ljubičasti nego žuti marker.). Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana. TEORIJA INDIFERENCIJE Neka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih. = = MU I = 1 p1 p2 p3 pn Gdje je n broj proizvoda. sa cijenom tog proizvoda. Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti. Navedimo jedan primjer: Ukoliko neki potrošač ne može da se odluči između određenih kombinacija hrane i odjeće mi kažemo da je on indiferentan prema tim kombinacijama i da mu svaka od tih kombinacija donosi istu korisnost prilikom potrošnje. koja iako veoma važna za život. Ovaj slučaj je predstavljen u narednoj tabeli. dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu. Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine. koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda. Svaka druga kombinacija mu daje niži nivo korisnosti od navedene. MU n MU 1 MU 2 MU 3 = = = . Postojanje određenih ograničenja u ovoj teoriji (prvenstveno problem stvarnog mjerenja korisnosti proizvoda preko UTILA) dovela su do razvijanja nove teorije Teorije indiferencije.

88 . Nikad se ne sijeku 2 1 0 1 2 3 4 5 6 Hrana Grafik 40. Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu 3. Kriva indiferencije Što je kriva indiferencije dalje od 4 koordinatnog početka. a da bi zadržao isti nivo korisnosti. korisnost koju predstavlja je veća i obrnuto. stoga postoji i mnogo krivih indiferencije koje možemo predstaviti 6 grafički. Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno predstavljaju mapu krivih indiferencije. Mapa krivih indiferencije Hrana Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X. Skupina ovakvih krivih se naziva Mapa indiferencije. se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanji potrošnju drugog. Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba) 2. dobit ćemo situaciju kao na grafiku 40. Granična stopa supstitucije se računa po formuli: MRS yx = − ∆Y ∆X Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali. Granična korisnost proizvoda Sa grafika 41.Mikroekonomija Ukoliko ovu situaciju predstavimo grafički. 3 Krive indiferencije imaju sljedeće osobine: 1. S obzirom na to da ovakvih kombinacija ima veoma veliki Odjeća broj. Svaka od 5 njih predstavlja različit nivo korisnosti. Ovakva pojava se naziva “granična stopa supstitucije”. Odjeća U2 U1 U3 U4 0 Grafik 41.

kao ni o cijenama pojedinih proizvoda. dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca.py. Pretpostavimo da kupac raspolaže sa dohotkom od 800 KM. Cijena knjige je 80 KM/kom. Mapa krivih indiferencije Hrana (I:Px) Y =− px I ⋅X + . i da želi kupiti određeni broj cipela i knjiga. tada za dati iznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara. 89 . a cijena proizvoda “Y” . a cijena cipela je 100 KM/kom. Budžetsko polje Cipele (I: Py) = 8 Kada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv. Ovo je prikazano na primjeru na grafiku 42. ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod “Y” tada može kupiti (I: Py) proizvoda “Y”. potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen. Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda “X” -px. Budžetsko polje. Pomjeranje budžetskog pravca − px koeficijent nagiba funkcije py budžetskog pravca. Na sličan način. u vezi sa teorijom indiferencije. s tim da cijeli iznos dohotka potroši. Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv. nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač. kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka. odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku: gdje je Odjeća (I:Py) 0 Odjeća (I:Py) A● Grafik 43. Ukoliko samo kupuje proizvod “X” tada može kupiti (I:px) proizvoda. Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju. S obzirom da je X•px+Y•py = I. Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač.Mikroekonomija OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVAC U prethodnim izlaganjima. py py 0 Hrana (I:Px) Grafik 44. Knjiga (I:Px) = 10 Y =− px I ⋅X + py py Budžetski pravac Budžetsko polje 0 Grafik 42.

prikazana je situacija kada se cijena odjeće smanjuje dok se cijena hrane ne mijenja. budžetski pravac se paralelno pomjera udesno. U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača. ukoliko nije porastao i njihov dohodak. i obrnuto – ukoliko se smanji dohodak potrošača. 24 Zainteresovani mogu o ovoj problematici više pogledati u predloženoj literaturi datoj na početku. prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca.Mikroekonomija Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača. i obrnuto. Ravnoteža potrošača Hrana Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema. Uzmimo za primjer izbor između određene količine hrane i odjeće.24 Odjeća (I:Py) ● C A● 0 ● B Hrana (I:Px) Grafik 45. Pomjeranje budžetskog pravca kada cijena odjeće opada dok cijena hrane ostane nepromijenjena 4 ●E U2 U1 U4 U3 0 5 Grafik 46. ovdje se neće dati prikaz ove teorije. On se naziva efekat dohotka. Ukoliko se cijena hrane dvostruko poveća. tada će doći do rotiranja budžetskog pravca oko početne tačke na Y-osi (osa gdje se mjeri količina odjeće – oko tačke A). Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji. On se naziva efekat supstitucije. Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 44. Na grafiku 45. Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim. odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti. što je prikazano na grafiku 43. a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu. Ekonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga. Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekog proizvoda. Može se desiti slučaj da se jedna od date dvije cijene (ili obje istovremeno) poveća ili smanji. budžetski pravac se pomjera paralelno ulijevo. Ovo je prikazano na grafiku 46. S obzirom na ograničenu primjenu Teorije otkrivene preferencije za rješavanje nekih konkretnijih problema u Mikroekonomiji. Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača. U tom slučaju budžetski Odjeća pravac rotira oko tačke B. Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čega. 90 .

Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH. U tom slučaju početna tačka ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B. odnosno da se vrati ponovo u tačku A. Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka. s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji. Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći. Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi. Međutim. 91 . U literaturi se spominju dvije metode kojima je moguće razdvojiti ova dva efekta. a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije. To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža. Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3. a to je što ona može posmatrati samo dva proizvoda istovremeno. Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka. Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara. Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Hicksova metoda ima jedan nedostatak. Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara. Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Proizvod Y J ● I ● ● B C ● ● A U2 U1 ● H ● K ● G Proizvod X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 47. Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa. To su: Hicksova i Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije. a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucije.Mikroekonomija Ono što je važno kod ovog problema jeste kako da saznamo koliki je koji efekat. Nova tačka ravnoteže će biti tačka C.

Sa grafika je vidljivo da se stanovništvo veoma brzo zadužuje i da preduzeća primjenjuju ovakav pristup u praksi. . .000 supstitucije pokazuje menadžerima 3.1 2.000 supstitutiraju jefitinijim.12.000 koliko kupci skuplje proizvode 2.000. a koliko 2.000 kupcima koji nemaju dovoljno 0 sredstava možda im možemo dati proizvode na kredit. 20 04 30 . godine.09.0 9. . 92 31 .500.000 želimo ipak prodati proizvode i 500.000.000.2005 Kratki prikaz je dat na strani 21.500. Ako Krediti stanovništvu 1.000.000. 20 05 . .000 nemaju dovoljno sredstava. Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Podsjetimo se još jednom25 da KM razdvajanje efekta dohotka i efekta 3.000.Mikroekonomija Slutskyeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije J● Korpa Y I ● ● ● B C A ● U3 U2 U1 ● H ● K ● G Korpa X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 48.1 2.1 2.2000-30. Na narednom grafiku dajemo prikaz kretanja zaduženosti BH stanovništva u Grafik 49.500. ili dogovoriti aranžman sa bankom.000.1 2.1 2.000 odustaju od kupovine zbog toga što 1.000.000. . . 20 01 21 . 20 02 31 . Mapa krivih indiferencije periodu o 2000-2005. 25 Krediti stanovništvu BiH u periodu 31. 20 03 31 .000. 20 00 31 .

DA NE 4. Kombinacija iznad budžetskog pravca prikazuju sve moguće kombinacije dvaju dobara koje potpuno iscrpljuju potrošačev dohodak. Ograničavajući budžetski pravac se može predstaviti jednačinom Y= . DA NE 18. DA NE 2. Koeficijent elastičnosti tražnje može biti i veći i manji od jedan. Kretanje duž krivulje tražnje nastaje zbog promjene ukusa potrošača. DA NE 10. DA NE 6. DA NE 19.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. Vlasnicima trgovinskim preduzeća više odgovara viši koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje ako se nalaze visoko na krivoj tražnje. DA NE 8. Preduzeće uvijek teži situaciji da je tražnja za njegovim proizvodom što elastičnija. Kod supstituta koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je manji od 0. Granična stopa susptitucije faktora se povećava kako idemo na grafiku udesno. kada cijena opada MR je veći od nule. DA NE 13. Što je dobro više nužno za život to je elastičnost tražnje veća. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive tražnje je 1. Kada je Ed=5. kada cijena raste MR je veći od nule. Savršeno elastična ponuda ima uvijek vrijednost između 1 i ∞. Polaznu tačku objektivne teorije vrijednosti čine pojedinac i njegove potrebe. Kada je Ed>1. DA NE 1. Kada je koeficijent unakrsne elastičnosti jednak nuli radi se o: a) luksuznim dobrima b) trajnim dobrima c) inferornim dobrima d) komplementarnim dobrima e) sredstvima nužnim za život f) ni jedno od navedenog 2. DA NE 15. DA NE 16. DA NE 12. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak u kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja. DA NE 5.(py/px)+I/py. DA NE 11. preduzeću se isplati povećavati cijenu proizvoda. DA NE 7. DA NE 17. Iz kojeg zakona tražnje se izvodi dohodovna elastičnost tražnje: a) Cournot-Marshallovog b) Hicks-Allenovog c) Moore-Schultzovog d) Walrasovog e) Edgewortovog 3. Ograničavajući budžetski pravac je pravac koji povezuje geometrijska mjesta svih mogućih kombinacija dobra X i dobra Y u koordinatnom sistemu. Cjenovna elastičnost u bilo kojoj tački krive tražnje je: a) Jednaka 1 b) Veća od 1 ali manja od ∞ c) Manja od 1 d) Ni jedno od navedenog 93 . Kada je Ed<1. Suše i hladnoće će na tržištu sniziti cijenu kafe. Cjenovna elastičnost tražnje se izvodi iz Hiksovog opšteg zakona tražnje. DA NE 9. Savršeno elastična ponuda ima vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude jednak 0. DA NE 14. DA NE 3.

Ako je cijena robe 40 KM. 7.51 e) 1.36 d) 2.44 c) 1. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje kod supstituta je uvijek: a) beskonačan b) jedan c) nula d) između –1 i nula e) veći od nule f) ne može se odrediti 94 .Mikroekonomija 4.41 6. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 9. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0. Usklađivanje ponude i tražnje se vrši preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) tržišnih prilika d) cijena e) putem nestašica i viškova proizvoda f) razmjene informacija na berzi 8.400 kom/dan. Ako cijena poraste na 45 KM. kupljena količina će pasti na 4. Razlog zbog koga tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno.24 b) 0. U determinante ponude spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 5.600 kom/dan. kupljena količina je 5.

Ako je cijena robe 250 KM.500 kom/dan. kupljena količina će pasti na 2. Ako cijena poraste na 250.01 KM.44 c) 1.51 e) 3.Mikroekonomija 10. Ako je koeficijent dohodovne elastičnosti jednak 1 tada se radi o: a) Sredstvima nužnim za život b) Supstitutima c) Komplementima d) Luksuznim dobrima e) Inferiornim dobrima 11. kupljena količina je 6. Osnovne komponente teorijskih modela su: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 14. Ako raste tražnja za konkretnim proizvodom a ponuda ostaje ista: a) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje b) Ravnotežna količina se smanjuje i ravnotežna cijena opada c) Ravnotežna količina se povećava a ravnotežna cijena opada d) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje e) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina se ne mijenjaju f) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina rastu. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0. Porast dohotka će: a) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod inferiorno dobro b) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro c) Povećati ponudu tog proizvoda d) Smanjiti tražnju za proizvodom ako proizvod ima veoma nisku cijenu e) Smanjiti ponudu proizvoda 15. U determinante tražnje spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 12.33 f) ∞ 13.600 kom/dan.36 d) 2. 95 .24 b) 0.

..? 21.. Pojasnite zašto nam je važno razlikovanje efektivnih i potencijalnih potreba i navedite po tri primjera jednih i drugih.? 2..? 19.? 22. Izračunajte koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje za proizvodom Y i dajte komentar o kakvom proizvodu je riječ.....? 16. Definišite potrošačav višak i predstavite ga na grafiku. Objasnite slučaj špekulacije kao jednu od iznimki opšteg zakona tražnje..? 20.? 6..... Zašto računamo lučnu elastičnost tražnje i na osnovu koje formule.? 96 ..? 10..? 13.? 3.. 14. Za šta nam služi dohodovna elastičnost tražnje. Na čemu počiva Teorija granične korisnosti. Za šta nam služi Mikroekonomski model.99.. Ukratko objasnite u čemu se razlikuje Hicksova i Slutskyeva metoda razdvajanja efekata dohotka i supstitucije ? 11. Ukoliko se cijena proizvoda X poveća za 2%.. Analizirajte odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda i predstavite na grafiku. Kod kojih proizvoda cijene na tržištu osciliraju tokom vremena.... Zbog čega računamo efekat dohotka i efekat supstitucije. i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 12. Navedite osnovne učesnike na tržištu .? 12....... Predstavite grafički Slutskiyevu metodu razdvanja efekta dohotka i efekta supstitucije..? 8.? 17. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 2. Definišite potrebe potrošača.. Na osnovu koje formule računamo Granični fizički proizvod..000 KM.? 4.? 9.. Koje nedostatke tržišta poznajete.005 · I1.? 5..? 7.? 18.. Pojasnite termin “Granična stopa supstitucije” i napišite formulu za njeno računanje. tražnja za proizvodom Y opadne 7%...Mikroekonomija 1...? 15.. Definišite Mikroekonomiju. Navedite i ukratko pojasnite faktore koji utiču na elastičnost ponude.... Na kojim pretpostavkama počiva «Teorija granične korisnosti»..

kapital. Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži. Fiksni inputi su. znanje. koja glasi: Bogati proizvode robe i usluge a siromašni ih kupuju. dijelu na strani 47. radna snaga. zemljište. potrebni su kamioni za transport vode. mašine. zgrade. Potrebna je detaljna analiza tehnologije koja će se koristiti. energiju. Zbog toga se u analizi javlja problem sagledavanja prevelikog broja faktora proizvodnje. Iz ovih. Preko proizvodnje određenih roba i usluga. preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj: profitabilno poslovanje. U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi. a zamislite kako odrediti međudjelovanje 30 varijabli. Svi su danas u svijetu čuli za BMW. minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu. itd. materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji. U proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to: rad. zemljište. Ove fabrike predstavljaju jedan uhodan i dobro osmišljen sistem proizvodnje koji je po svojoj strukturi vrlo kompleksan te ga je potrebno pažljivo analizirati. Doista jedno društvo povećava bogatstvo sa proizvodnjom roba i usluga. DEUTSCHE TELECOM itd. Svi ovi inputi su neophodni za rad jedne ovakve fabrike. 97 . Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve. MERCEDES. kao što su maksimiziranje prihoda. radnika u proizvodnji itd.Mikroekonomija 11. BOSCH. a i nekih drugih razloga ovdje ćemo posvetiti pažnju proizvodnji kao segmentu društva bez kojeg život ne bi bio moguć. Zbog toga se u analizi varijable reduciraju na one najvažnije a za ostale pretpostavljamo da se ne mijenjaju. mašine. potreban je izvor vode dovoljnog kapaciteta i hemijskog sastava vode. između ostalog. Iza tako dobrih i široko poznatih proizvodnih marki stoji veoma mnogo inžinjera. a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća. veliki iznos kapitala. zemljište u blizini izvora na kome će biti smješten proizvodni objekat. U proizvodnom preduzeću se najčešće čuju sljedeća pitanja: Koliki je plan proizvodnje za sljedeću godinu i koji inputi nam trebaju za to? Gdje da nabavimo sirovine potrebnog kvaliteta po najpovoljnijim uslovima? Da li znate gdje ima iskusan i stručan tehnolog za proizvodni proces? Kako da obezbijedimo kontinuitet proizvodnje tokom cijele godine sa što manje prekida u proizvodnji? Itd. da ne govorimo o dozvolama za poslovanje. itd.) Zamislite samo koliko treba inputâ da bi se pokrenula recimo proizvodnja i pakovanje izvorske vode. Najčešće ne mogu oni svi biti uključeni u analizu jer je nekada teško izolirati utjecaj jedne varijable na drugu. Varijabilni inputi su npr. skladište. ekonomisti i inžinjeri. radnici i stručnjaci-tehnolozi. Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje. AUDI. ekonomista. električna energije itd. koncesije. Kao primjer se može uzeti Njemačka koja je tradicionalno poznata po proizvodnji kvalitetnih proizvoda i usluga. sirovine. no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita. ADIDAS. te ukazati na njene osnovne karakteristike. TEORIJA PROIZVODNJE Sjetimo se rečenice koja je pomenuta u 6. obezbjeđenje putne infrastrukture.

. U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa.γ). To su: Funkcija rastućih prinosa Funkcija konstantnih prinosa Funkcija opadajućih prinosa Kod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputa rezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi. tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje. tada kažemo da postoje rastući prinosi u proizvodnji. za 50%)..y. gdje je: L-rad. tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje. q > 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje.. a>0 Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija) Ako je n<1 o opadajućim prinosima. A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedeće. a ukupna proizvodnje se poveća za 30%. Ova situacija je najpovoljnija za preduzeća i javlja se u slučaju angažovanosti samo jednog faktora proizvodnje. Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji. a ukupna proizvodnje se poveća za 70%. i Ako je n>1 o rastućim prinosima. U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute.z... gdje su x. i Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr.z .). K-kapital. tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnje. v-prinosi. Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ. Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr.Mikroekonomija Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji.R. Na primjer. ay) = anq.y. ukoliko povećamo broj zaposlenih radnika u jednom proizvodnom pogonu za 10%.K. S-zemlja. a i ukupna proizvodnje se poveća za 50%. R-sirovine. 98 . a output tog pogona u narednom periodu poraste za 13%. y-parametar efikasnosti.v. Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći način: f(ax. U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kao: q = f(x. Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr. za 50%). Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom. Kod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno. Opći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je: Y=f(L.S. . za 50%).

dijela: „Volim rad.Mikroekonomija Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća. kada preduzeća imaju nekoliko radnika previše od kojih neki ne radena pravi način. koja je fiksna u kratkom roku. Kada zaposlite još jednog radnika tada se proizvodnja povećava ispod proporcionalno. Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputa. mogu sjediti i satima ga gledati!“ Kratki i dugi vremenski period U kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni. To se dešava npr. opčinjen sam njime. APx. TPx. No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni. što u konačnici dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. prosječni i granični fizički proizvod MPx APx TPx MP>0 MP raste AP<MP AP raste TP raste ubrzano MP>0 MP opada AP=MP AP=max TP raste usporeno MP<0 MP opada MP<0 MP raste AP>MP AP opada TP opada ubrzano TP opada usporeno 99 . Kada radnici koji dobro rade vide da u preduzeću drugi ne rade dobro a ipak ostvaruju iste zarade tada i oni počinju da manje rade. u dugom roku varijabilna. Ukupni. Sjetite se šale sa kraja 5. MPx C ● B ● A● D ● ● ● 0 I ● ● B΄ II ● C΄ III APx ● ● TPx D΄ MPx ● E΄ A΄ (X Pri datom Y) Grafik 50. Čak je i tehnologija.

zapreminu i da zauzima fizički prostor. a jednostavnosti Grafik 51. postoji veoma mnogo ukusa i vrsta čokolada. Proizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru. graničnog i prosječnog (fizičkog) proizvoda. pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda. obično se posmatraju samo dva uz angažovanje samo faktora rada faktora proizvodnje . Zelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod. optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalna. Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta. On također ima područje rasta i područje u kome opada. Crvena linija na grafiku 50. Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast. Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji. Na primjer. Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna. gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje. a samim time i što veći iznos profita. 100 .Mikroekonomija Na istom grafiku predstavit ćemo kategorije ukupnog.rad i kapital. odnosno putem različitih proizvodnih procesa. iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni. On raste do određenog nivoa. Jedan te isti proizvod može biti proizveden na različite načine. maksimum. Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni. Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu. tehnologija i energija na primjer. je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L). Proizvodni proces. Na neki način. a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati. Ovaj pridjev „fizički“ se koristi da bi se označilo da se radi o proizvodu koji ima težinu. Iako je najveći broj inputa u svakoj čokoladi isti. Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati. Na grafiku 51. Proces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda. na primjer. Kretanje ukupne proizvodnje radi. kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje. Sa grafika vidimo sljedeće: kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan. a nakon toga opada do nule. drveni sto može biti proizveden u fabrici u masovnoj proizvodnji ili može biti proizveden u maloj stolarskoj radnji. u proizvodnji čokolade obuhvata miješanje nekoliko komponenti u tačno određenim omjerima i na tačno određenim temperaturama. Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone. Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala. a granični proizvod postaje negativan.

korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli. tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku. Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi. U ovom slučaju. Naravno. To se najbolje vidi na grafiku 53. Naime. Sa grafika 54. Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom. zatim usporeni rast proizvodnje i na kraju negativni rast proizvodnje. kao što je prikazano na grafiku 37. Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje. Grafik 54. Povećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje. Proizvodnja u rudnicima 101 . pokazuje kolika je rezultirajuća proizvodnja rude iz rudnika u zavisnosti od broja angažovanih radnika i kapitalnih ulaganja u mašine za kopanje predstavljenih kroz snagu mašina izraženih u konjskim snagama. što će kasnije biti detaljnije objašnjeno. proizvodnja dostiže svoj maksimum pri većem obimu iskopanih ruda. Proizvodna površina (planina) Grafik 54. što je stepen angažovanosti faktora veći. dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni. što mašina ima više konjskih snaga za njenu kupovinu je potrebno sve više kapitala. može se zaključiti da bez obzira koliko angažovali radnika i koliko snažne bile mašine. Duži AB i CD predstavljaju izokvante. Grafik 52.Mikroekonomija Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora. svaki put postoji zakonitost da se prvo pojavljuje ubrzani rast proizvodnje. Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanja. Kretanje ukupne proizvodnje uz istovremeno angažovanje rada i kapitala Sa ovi grafika Grafik 53. U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu. recimo rad i kapital. područje u kome proizvodnja raste naziva se nekada i proizvodna površina i osjenčena je plavom bojom. Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno. da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad.

dešavale su se česte greške na proizvodima. U narednoj tabeli je dat prikaz jedne proizvodne funkcije.. nakon toga po opadajućoj stopi a nakon toga počinje da se smanjuje. dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete. Zbog toga se u procesu proizvodnje mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća. Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine. To je značajno usporilo proizvodni proces. a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode. Tn − Tn −1 ∆TP = = MP X n − X n −1 ∆X Grafik 56. Proizvodna funkcija Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje. U kratkom roku je moguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa. U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama.Mikroekonomija Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati. Uz različite kombinacije inputa X i Y dobijaju različiti rezultirajući obimi proizvodnje dati u plavim ćelijama. Prosječan fizički proizvod 102 . Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. sirovine itd. a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa. Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim. Primijetno je da ako jedan faktor držimo fiksiranim da tada proizvodnja raste ubrzano. kao što su radna snaga. Input Y Q 50 52 44 30 1 81 82 60 41 2 108 104 71 48 3 120 101 78 52 4 131 108 82 54 5 Input X 90 60 30 1 2 3 4 5 X Grafik 55. Možemo ga izračunati kao tangens ugla (nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule: APx = TPx :Vi. energija.

odnosno iza uobičajenog utroška. dok su ostale u dosta lošem stanju. Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se.Mikroekonomija Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sa koordinatnim početkom. Zakon opadajućih prinosa Zakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama. “Iza neke tačke”. granični fizički proizvod je veći. a utrošci ostalih faktora ostaju isti. 2. “iza neke tačke” rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati. Sa druge strane izgrađeno je samo nekoliko novih saobraćajnica. Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora. 4. 103 . a približno isti broj i kvalitet puteva kao prije 25 godina?26 26 Danas se na BH cestama kreće oko 1.1. Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan. U ovom kontekstu se može posmatrati situacija udvostručenog broja automobila na BH cestama u posljednjih desetak godina. Što je strmiji nagib tangente. 3.000 kamiona. milion automobila i oko 65. On važi kada je: 1. Predstavljen je na grafiku 57.

Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje. izokvanta pokazuje da firma proizvodi 50 jedinica proizvoda dnevno korištenjem 20 jedinica rada i 5 jedinica kapitala. Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60). drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri. Izokvanta koja 15 jedinica kapitala. uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod. je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu.Mikroekonomija Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa. Bilo koja kombinacija rada i proizvodnje od 50 komada. Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno. a koji imaju različite troškove implementacije. Granična stopa supstitucije X . Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. Ona se računa se preko formule: pokazuje obim Grafik 59. ili 3 jedinice rada i Grafik 58. kapitala na ovoj krivoj obezbjeđuje proizvodnju preduzeća u visini od 50 jedinica dnevno. uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje. Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa. Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije. Na grafiku 59. Tako se zgrada može izgraditi ili uz angažman velikog broja radnika ili uz korištenje različite tehnologije sa mnogo manje zaposlenih radnika. U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti. Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa. Poznato je da danas postoje veoma napredne mašine za zidanje zida zgrade ili za izradu namještaja. Na primjer. Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da ga 104 Grafik 60. Iako je teško praktično analizirati izokvante i koristiti ih za proces poslovanja. Različite izokvante u koordinatnom sistemu Y ∂y MRS yx = − ∂y ∂x ∂x Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti. pravilno teoretsko razumijevanje može ukazati na potrebu da se prilikom opredjeljenja za određeni način proizvodnje razmatraju sve moguće opcije koje mogu dati isti nivo proizvodnje. Na grafiku 58.

potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama. Tačke u kojima nagibi izokvanti imaju vrijednost nula povežemo jednom linijom i dobijemo „Liniju grebena proizvodne površine“ (područje OMO na grafiku 61). to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka. U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno. 105 .Mikroekonomija dodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više. Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output. S obzirom da su izokvante kružne linije relevantno područje proizvodnje je samo u prvom kvadrantu koordinatnog sistema. Presječne tačke na qy i qx osi se dobiju kao količnik ukupnih troškova i cijena pojedinih faktora. uz jednaki novčani izdatak. Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca. Linija grebena proizvodne površine qY TC/py px TC qx + py py TC/px qX Grafik 62. poželjni. postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje. Suviše velika zaposlenost jednog faktora. pri datoj tehnologiji. Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje. Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući. output. izaziva više gubitka nego dobitaka. Izvan ovog područja nije opravdano proizvoditi jer nastaje rasipanje resursa. onda u analizu uvodimo i troškove. da vidimo: Koja kombinacija faktora najmanje košta? Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac. Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje. Jednačina tog pravca glasi: px • qx + py • qy =TC Odnosno ako se riješi po qy. Različiti izotroškovni pravci tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju proizvodnje datog nivoa outputa. imamo: q y = − Grafik 61. U Grafik 63. Izotroškovni pravac Gdje su: qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore. potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže. Izotroškovni pravac je prikazan na grafiku 62. Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktora proizvodnje.

je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih se ostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda. Na grafiku 64.optička vlakna). Vlada je oslobodila carine proizvode koji služe za termoizolaciju objekata. jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa. S obzirom na veliku izgradnju stambenih objekata na području BiH trebalo bi ispitati mogućnost primjene iste carinske politike. No stanovništvo BiH veoma mnogo rasipa resurse koje posjeduje. Tako 27 Grafik 65.27 Zanimljivo je uporediti stanje u dvije države po osnovu tehnoloških unapređenja. Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65. u drvnom sektoru. prihvatljivijih tehnoloških procesa itd. Ovo je posebno vidljivo npr. novih izvora energije. računajući nabolji način iskorištenja ploče za dati proizvod. Sa druge strane BiH je veoma bogata država prirodnim resursima mjereno po glavi stanovnika. novih i boljih materijala (npr.Mikroekonomija U ravnoteži postoji jednakost: MPx MPy = py py Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak. ali je sa druge strane na nivou cijele države doprinijela velikom smanjenju potrošnje toplotne energije. a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou. Stoge ne čudi da Japan prednjači u razvoju novih tehnologija i tehnoloških rješenja. a samim tim i smanjenje odliva novca iz države u inostrantvo. S obzirom da u Sloveniji nedostaje dovoljno energenata za pokriće tražnje. i predstavljena je zelenom linijom. To su BIH i Japan. Na taj način se odrekla carine na ove proizvode. novih proizvoda. Ili bolja konstrukcija dizelskih i benzinskih motora je dovela do udvostručenja ili utrostručenja Putanja ekspanzije snage motora uz istu potrošnju goriva. Tehnološke promjene su u vidu inovacija. Putanja ekspanzije preduzeća u dugom roku Interesantan je slučaj Slovenije. u dugom roku Grafik 64. Japan ima veoma malo prirodnih bogatstava i resursa te ih nastoji veoma racionalno iskorititi. Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća. 106 . Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima. Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzije preduzeća. Danas kompjuter vrši rezanje ploča iz kojih se izrađuje namještaj. Ravnoteža kombinacija faktora proizvodnje Također je smanjena potrebna količina toplotne energije u građevinarstvu preko korištenja obloga za spoljne zidove objekata.

Utjecaj tehnoloških promjena na kretanje izokvanti 107 . BiH spada među najrasipnije države u Evropi prilikom korištenja električne energije. a istovremeno u što većoj mjeri sačuvali resursi koje smo posudili od budućih generacija! Kapital Q=15 Q1=15 0 Rad Grafik 66. Ovdje se može svrstati odnos prema eksploataciji riječnog pijeska i kamena. je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja.Mikroekonomija se može navesti primjer električne energije. Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje. U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga. Na grafiku 66. kako bi se podigla konkurentnost i preduzeća i cijele privrede. Ovo se može posebno naglasiti za BH preduzeća koja trebaju posvetiti mnogo više pažnje stalnom unapređuju proizvodnih procesa (mnogo malih unapređenja). Također. odnos prema šumskom bogatstvu je veoma poražavajući.

U malim i srednjim preduzećima je to obično menadžer preduzeća ili osoba koju on ovlasti. itd. Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka. a Pi cijena svakog inputa. znanje. Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi. dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni. Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni. koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća. 108 . organizacije. U velikim preduzećima obično postoji služba koja vrši planiranje. vrijeme. U eksplicitne troškove spadaju svi oni troškovi koje možemo računovodstveno evidentirati. Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način. Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa. ili n TC = ∑ Xi·Pi i=1 gdje je Xi iznos angažovanih inputa. a neki varijabilni. područja na kome preduzeće posluje. Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova. troškovi repromaterijala. tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni. Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da: „Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje. troškovi plaćene kamate. Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni. troškovi iznajmljivanja prostorija. Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa. broja zaposlenih itd. Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni. TEORIJA TROŠKOVA Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje.“ Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM). Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija.). troškovi amortizacija. tj: troškovi plata radnika. Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu. Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo izdatke za fiksne i varijabilne faktore. itd.Mikroekonomija 12. kontrolu i analiziranje troškova. Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova. i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja. jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac. Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne.

u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita. bilo drugih naknada koje nam banka može isplatiti. Prosječni profiti u BiH su nešto viši nego u zemljama Evrope. Ekstraprofit = ekonomski profit = čisti profit Ekstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti).Mikroekonomija Zbog različitih vrsta troškova. Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarili nazivamo oportunitetni trošak preduzeća. Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća. A šta predstavlja prosječan profit? Prosječan profit (prosječna dobit. Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita. Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća. On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova. Također. 109 . Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo. To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti. Zbog toga obično uzimamo da smo mogli taj novac položiti u banku i ostvariti određeni prihod bilo po osnovu kamata. no između njih u suštini ne postoji razlika. 28 O bilansu stanja i bruto profitu će biti više riječi u drugim (prvenstveno računovodstvenim) predmetima. Profiti u BiH zavise od vrste djelatnosti. možemo govoriti i bruto i neto profitu. u farmaceutskoj industriji i u bankarskom sektoru. Danas u svijetu najveći profit zarađuju preduzeća koja posluju u granama za proizvodnju i prodaju nafte. onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak. Iznos oportunitetnog troška nije jednostavno procijeniti zbog toga što mi precizno ne znamo gdje smo mogli sve investirati svoj novac i koliki smo prihod mogli ostvariti iz te investicije.28 Pored kategorije profita. Obično se kreću između 5-15%. razlikujemo i različite vrste profita. a ne u tu konkretnu djelatnost. On se prikazuje u bilansu stanja preduzeća. POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI. U BiH se trenutno kamatne stope na vaša uložena sredstva kreću između 2% i 6 % u zavisnosti od vrste depozita (da li ste novac oročili i na koji period). Prosječan profit je različit za različite grane i djelatnosti. EKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVI. Porez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit. Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode. Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto. On ima nekoliko sinonima. Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu. normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti. Što je tržište veće profitne stope za preduzeća su u principu niže.

troškovi zaštite itd. Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi. II izdanje. „Tradicionalna teorija troškova“ i „Savremena teorija troškova“29. Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC. Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi). troškovi čišćenja.000 KM 20. Oni se označavaju različitim oznakama. Obje varijante su ispravne.500 KM Rezultati: 50. a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova. Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC.000 KM 5.Mikroekonomija Primjer: Žena koja upravlja fotokopirnicom za 8.000 KM godišnje. odluči otvoriti vlastitu fotokopirnicu. Mate. 12. tako da imamo: SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC).000 KM 12. dok su njezini troškovi: Plaće za radnike Troškovi materijala Najamnina za prostorije Komunalije Kamate za posuđena sredstva Izračunati: a) b) c) d) eksplicitne troškove implicitne troškove poslovni profit ekonomski profit a) b) c) d) 25.105-122. Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime).1. godine. Ukupni prosječni troškovi. „Moderna mikroekonomika“. tj.. str. a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove. s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja.000 KM 8. Njezin prihod u toku prve godine poslovanja je 70. Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća. imaju oblik slova U.000 KM 10. Koutsoyiannis. prema ovoj teoriji. a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća. Tradicionalna teorija troškova 12.000 KM.1.1. U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškova. 29 Opširnije o ovoj temi vidjeti u A.000 KM 1. 1996. Kratkoročni troškovi Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok. Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A. 110 . Postoje tzv.500 KM 8. Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova.000 KM U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje. prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi. Zagreb.) Također susreću se termini „Eksterna ekonomija“ i „Eksterna disekonomija“.

ATC = TC Q Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova. troškovi premije osiguranja. troškovi zemljarina. troškovi sirovina. 3. 3. 4. troškovi plate top menadžmenta. U fiksne troškove spadaju: 1. 2. Troškovima moramo upravljati a ne bježati od njih! Veličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti: proporcionalno degresivno progresivno Prosječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje. 5. troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća. troškovi pomoćnog materijala. troškovi pogonske energije.Mikroekonomija SRTC = FC + VC Fiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje. AVC = TVC Q 111 . troškovi plata radnika. U varijabilne troškove spadaju: 1. troškovi amortizcija. Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa. Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju. itd. itd. 2. AFC = TFC Q Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje. 4. tj: SRATC = AVC + AFC Prosječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje.

TFC TC TFC Grafik 69. pa se računaju po formuli: MC = VC1 − VC ∆VC . Grafički se dobiju kao nagib tangente u nekoj tački ukupnih troškova. = Q1 − Q ∆Q što u stvari znači da se u kratkom roku kretanje graničnih troškova može odrediti tangensom ugla što zatvaraju tangente u pojedinim tačkama krive varijabilnih troškova sa apscisom. Na narednim grafikonima prikazani su načini predstavljanja ukupnih troškova. Ukupni fiksni troškovi Q Grafik 68.Mikroekonomija Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu. Ukupni troškovi Q 112 . Ukupni varijabilni troškovi Q TC. Izračunavaju se preko formule: MC = TC1 − TC ∆TC = Q1 − Q ∆Q Granični troškovi se mogu računati i kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. U kratkom roku. TFC TVC TVC TFC Grafik 67.

Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit. Tačka B se naziva „Tačka zatvaranja“ Tačka C se naziva „Tačka pokrića“. prosječni fiksni. Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosima. Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova. Tačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni. Tačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni. Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni. U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa. Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit.Mikroekonomija Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone. Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom. i ukupni troškovi imaju tri zone. Tačka A se naziva „Prag zakona o prinosima“. Prosječni troškovi se mogu predstaviti kao na grafiku 70. AFC. troškova plaća ili pogonske energije. ATC. MC ATC MC AVC C ● ● 0 A ● B AFC Q Grafik 70. 113 . Prosječni ukupni. proporcionalih i progresivnih troškova. To su zona degresivnih. Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova. AVC. a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova. Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr. prosječni varijabilni i granični troškovi preduzeća Navedene tri tačke pokazuju sljedeće: Tačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi.

Preduzeće može u kratkom roku poslovati bez pokrića prosječnih fiksnih troškova. ali u dugom roku mora pokriti sve prosječne ukupne troškove. i Q5. Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu. pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni.2. Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikim preduzećem. SATC SATC1 SATC2 ● ● ● ● SATC3 SATC4 SATC5 ● 0 Q1 Q2 Q3 Q4 Q5 Q Grafik 71. Q2. Q4. Dugoročni troškovi U dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni. po svom iznosu. Trošak upravljanja. obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno. sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje. a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova. 12.1. tada će postojati mnogo krivih prosječnih ukupnih troškova. Tada ćemo imati i pet različitih krivih kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71. premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje. tehnologije cijene faktora.Mikroekonomija Ako neko preduzeće ne ostvaruje prosječan ili iznadprosječan profit tada treba da smanjenjem troškova poslovanja snižava svoje prosječne troškove i na taj način povećava svoju profitabilnost. Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova. 114 . Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: nivoa proizvodnje. Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje. Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4. Kratkoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Ukoliko pretpostavimo da postoji mnogo različitih veličina kapacitetai sa velikim brojem mogućih obima proizvodnje. Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća. dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora. Q3.

Rezervni kapacitet. Prosječni fiksni troškovi po Savremenoj teoriji troškova Za detaljniji prikaz pogledati Koutsoyiannis. Savremena teorija troškova30 12. također. Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv.114-122. str. a nakon njega disekonomija obima. 1996. Anita. Ekonomija obima. Kratkoročni troškovi Savremena (moderna) teorija troškova. odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne Qopt.1. II izdanje. 12.Mikroekonomija LATC LMC SATC1 SATC3 ● LMC SATC2 LATC ● ● Qopt Grafik 72. razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove. nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti. Dugoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Q Za obim proizvodnje Qopt. Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje. dijele na fiksne i varijabilne. Zagreb. a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća.2. Kratkoročni troškovi se. 30 AFC AFC B A 0 Xa Xb Q Grafik 73. godine. Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv. kao i tradicionalna teorija.2. Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu. kažemo da je optimalna veličina postrojenja. Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt. „Moderna mikroekonomika“.. 115 . Mate. Na grafiku je prikazana i kriva dugoročnih graničnih troškova (LMC) koja se izvodi iz krivih kratkoročnih graničnih troškova.

povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova. iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji. S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad. Oni su predstavljeni na grafiku 73. Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu. 116 . Prosječni varijabilni i granični troškovi po Savremenoj teoriji troškova Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnih. Kada se preduzeće približi optimalnom iskorištavanju kapaciteta. prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način: prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku). C MC SAVC MC SAVC=MC Rezervni kapacitet 0 X1 X2 Q Grafik 73. Ovdje se može navesti primjer proizvodnje softvera. u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet. Nakon daljeg povećanja proizvodnje. odnosno iza tačke A na grafiku. nakon puštanja u upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova. Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje. prosječni ukupni troškovi počinju rasti. prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno. prosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća. Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje. Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju. stim što se njihovo kretanje razlikuje. Grafički. Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 2/3 i 3/4 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73. Ovo je predstavljeno na grafiku 74.Mikroekonomija Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije. Ako se javi potreba za dodatnom proizvodnjom softvera troškovi kopiranja CD-ova su jednaki za veoma veliki broj narednih proizvedenih CD-ova. Ako radimo kao proizvođač računarskih programa onda nam je za planiranu količinu relevantna kriva prosječnih varijabilnih i graničnih troškova do nivoa X1. Stoga. ili ako se programi skidaju sa web stranica tada je isti jedinični trošak bilo da se radi o skidanju samo jednog programa ili 1. također.000 kopija programa. bliže tački X2). Iznad tog nivoa proizvodnje.

Mate. 2/3 ● ● LAC Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka 2/3 na krivim SATC koje odgovaraju 0 Q iznosu od 2/3 punog kapaciteta svake 31 veličine postrojenja. Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova 31 Koutsoyiannis. „Moderna mikroekonomika“. Prethodno smo spomenuli kako se u poslovnoj SATC3 ● 2/3 praksi obično smatra da se SATC4 postrojenje koristi „normalno“ kada radi na nivou između 2/3 i 3/4 ● 2/3 kapaciteta.2. ali troškovi upravljanja rastu. SATC1 Pretpostavite da raspolažete tehnologijom sa četiri veličine postrojenja. administrativne troškove.2.Mikroekonomija C SATC MC SAVC MC AFC 0 A Grafik 74. Kako obim proizvodnje raste. Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova Q 12. godine.“ Grafik 75. Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja. Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U.. Anita. 1996. tako da ukupni troškovi opadaju. druge fiksne troškove i normalni profit.121. s troškovima koji opadaju SATC2 kada se veličina povećava. II izdanje. str. troškovi proizvodnje opadaju. Zagreb. 117 . Dugoročni troškovi „Dugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja. Kriva se dobija na sljedeći način: za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu C SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje.

ATC.000 te funkcija ima oblik: ATC = 200 + q ATC = Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova. tj. „Mikroekonomija“ Mostar-Sarajevo. godine. npr.000. Šire o ovoj temi možete vidjeti u knjizi: Bakalar. Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1. 1997. ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način: TC 200q + 1.000. parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje. U funkciji TC = aq2 + c. na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove. Jozo. Ovaj koeficijent se također dobija empirijskim putem. MC. 118 .3. U preduzeću ovu ulogu najčešće imaju zaposleni na poslovima analize troškova i analize proizvodnje. ′ ′ MC = (TC ) = (200q + 1.000 KM. Npr. q q q 1.123-129.Mikroekonomija 12. b). q q q Dok su granični troškovi: 32 ′ MC = (TC ) = 30q + 4 . Empirijske funkcije troškova32 Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku. Postoje različiti oblici tih funkcija. Ukoliko u funkciji troškova imamo još jedan koeficijent (npr. dok parametar c predstavlja fiksne troškove.000) = 200 Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM.000 1. odnosno poluvarijabilnim troškovima. AFC itd. str. TC = aq + c. on predstavlja korekciju linearne funkcije troškova s relativno fiksnim. TC = 15q2 + 4q +10 ATC u ovom slučaju su jednaki: ATC = TC 15q 2 + 4q + 10 10 = = 15q + 4 + . TC = aq2 + c. tada je funkcija troškova TC = 200q + 1.000 = = 200 + . TC = aq2 + bq +c TC = aq3 + bq2 + cq + d Osnova za definiranje matematičkog oblika funkcije troškova jeste odgovarajuće istraživanje na osnovu koga utvrđujemo konkretan oblik funkcije. Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1.

2. Kada znamo funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju ukupnih troškova možemo odrediti i funkciju profita preduzeća. izračunajte funkciju graničnog prihoda.Mikroekonomija Najniži trošak po jedinici će preduzeće imati tamo gdje je MC = ATC. Pf = 5q2 + 4q – 8 Pf ' = 10q + 4. preduzeće maksimizira svoj profit. Izračunajte profit preduzeća pri količini proizvodnje od 20 komada. a funkcija troškova TC=5q2+q+10.4. q Primjer: Data je funkcija ukupnih troškova preduzeća TC = 10 + 2q + 2q2.4 komada.10 = 990 KM. U realnom poslovanju ove količine bi bile od nekoliko komada do nekoliko miliona komada zavisno od vrste proizvodnje.10 = 800 + 200 . a drugi izvod manji od nule. tj. MC = TC ′ = 10 + 2q + 2q 2 ( )′ = 2 + 4q 2) MR = TR ′ = 12q + 4q ( 2 )′ = 12 + 8q 3) Pf = TR – TC = 12q + 4q2 – (10+2q+2q2) = 2q2 + 10q – 10. 1. i funkcija ukupnog prihoda preduzeća TR = 12q + 4q2. 4) PfQ=20 = 2 • 202 + 10 • 20 . tako je potrebno utvrditi pri kojem obimu proizvodnje preduzeće maksimizira svoj profit. pri q = 0. 1) izračunajte funkciju graničnih troškova. odnosno 0. ako je funkcija ukupnog prihoda TR=10q2 +5q+2. tada je funkcija profita: Pf = 10q2 + 5q + 2 –( 5q2 + q + 10) = 5q2 + 4q – 8. Kako je jedan od osnovnih ciljeva preduzeća da maksimizira profit. 3. Profit je maksimalan tamo gdje funkcija profita ima prvi izvod jednak nuli. znači za količinu od 0. 119 . Pf = TR . odnosno: 30q + 4 = tj.TC Npr. izračunajte funkciju profita. q = 2/5. 15q + 4 + 10 . 4. Za Pf' = 0.82 komada.

2. 14. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 2. 10. Uvijek pokušavamo imati što manje fiksnih troškova prilikom osnivanja preduzeća. 8. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. Tradicionalna teorija se razlikuje od Savremene po tzv. 7. Kako se spuštamo niz izokvatu MRTS raste. 4. 6. 5. 9. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka angažovanje faktora proizvodnje je veće. 11. U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. 13. Dio krivulje graničnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajućih prinosa. Poslovni profit je isto što i ekonomski profit. 19. tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) nuli b) graničnim troškovima c) prosječnim fiksnim troškovima d) prosječnim ukupnim troškovima 120 . Eksterna ekonomija predstavlja smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. Prema tradicionalnoj teoriji troškova kriva LATC je uvijek ispod krivih ATC. Kriva ukupnih troškova polazi iz koordinatnog početka. DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE 1. 15. 12. 3. Krivulja LRATC je uvijek ispod krivulje SRATC koju zaokružuje. Proizvodna funkcija iskazuje tehnološki optimalne razine outputa. Kada obim proizvodnje teži beskonačno. Funkcija MC siječe funkcije AFC i AVC u njihovom minimumu. 17. U trenutnom roku aktivne snage u određivanju cijene proizvoda su i ponuda i tražnja. Prosječan proizvod se dobije dijeljenjem TPx sa svim angažovanim inputima. Prema savremenoj teoriji troškova optimalan obim proizvodnje u kratkom roku nije u minimumu ATC. Zakon opadajućih prinosa važi i u kratkom i u dugom roku. 18. rezervnom kapacitetu. Tačka zatvaranja jeste tačka presjeka a) graničnih i ukupnih troškova b) graničnih i prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih i ukupnih prosječnih troškova d) graničnih i ukupnih fiksnih troškova 3. Prema savremenoj teoriji troškova funkcija dugoročnih prosječnih troškova ima oblik slova U. 16.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1.

1. Dugoročni troškovi prema savremenoj teoriji se dijele na: a) troškove proizvodnje b) troškove istraživanja i razvoja c) troškove upravljanja 8. c) Tehnologije. 11. d) Cijene faktora.Mikroekonomija 4. Inovacije u proizvodnom procesu dovode do: a) Pomjeranja funkcije ATC ulijevo b) Pomjeranja funkcije ATC udesno c) Pomjeranja funkcije ATC prema dole d) Pomjeranja funkcije ATC prema gore. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Nivoa proizvodnje. U III zoni proizvodnje: a) ukupni proizvod opada ubrzano b) vrijednost graničnog proizvoda je veća od 0 c) prosječni proizvod je veći od graničnog proizvoda d) ukupni proizvod raste usporeno e) prosječni proizvod je jednak graničnom proizvodu 5. U varijabilne troškove spadaju: a) troškovi plata administracije b) troškovi pogonske energije c) troškovi premije osiguranja d) troškovi kamata na uzete kredite preduzeća 121 . 6. b) Veličine dobavljača. 9. U fiksne troškove spadaju slijedeće kategorije troškova: a) troškovi materijala i sirovina b) plate direktora c) kamate na kredite preduzeća d) plate radnika 7. Ukupan fizički proizvod je: a) Ukupna proizvodnja preduzeća b) Zbir graničnih fizičkih proizvoda c) Rezultat angažovanja fiksnih faktora proizvodnje d) Rezultat angažovanja varijabilnih faktora proizvodnje 10. Granična stopa supstitucije kako idemo slijeva udesno: a) raste b) opada c) ostaje konstantna d) zavisi od vrste proizvoda.

Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnju gdje su MC minimalni: a) MC=AVC b) MC=ATC c) MC=AFC=ATC d) ATC=AVC e) Ni jedno od navedenog 15.Mikroekonomija 12. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su ATC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC dostiže maksimum c) MC =ATC d) MC dostiže minimum e) MC = AFC 13. Količnik ukupnog outputa sa angažovanim dodatnim varijabilnim faktorom proizvodnje naziva se: a) granični proizvod b) minimalni proizvod c) prosječni proizvod d) ni jedno od navedenog 14. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su AVC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC =ATC c) MC dostiže minimum e) MC = AVC 17. Šta od sljedećeg može imati negativnu vrijednost: a) Ukupan prihod b) Granični prihod c) Granični trošak d) Prosječan trošak 122 . Troškovi sirovina spadaju u: a) Apsolutno fiksne troškove b) Relativno fiksne troškove c) Varijabilne troškove d) Ni jedno od navedenog 19. Kada su prosječni troškovi rastući. granični troškovi su: a) Jednaki prosječnim troškovima b) Opadajući c) Veći od prosječnih troškova d) Manji od prosječnih troškova 18. Tačka pokrića predstavlja: a) obim proizvodnje pri kojem je MC=ATC b) obim proizvodnje pri kojem je MC=AFC c) obim proizvodnje pri kojem je MC=AVC d) ni jedno od navedenog 16.

10. 4. Zakon opadajućih prinosa važi kada: a) tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu b) utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan c) postoji mogućnost variranja proporcije utrošaka variranjem jednog ili više proizvodnih faktora d) iza neke tačke. 15. 6. Šta predstavlja zakon rastućih prinosa? Šta je disekonomija obima? Objasnite krivulju LRATC po tradicionalnoj teoriji? Navedite formulu preko koje računamo granični fizički proizvod? Predstavite grafički AVC i AFC po Savremenoj teoriji troškova? Šta predstavljaju izokvante? Šta predstavlja proizvodna funkcija? Objasnite prelomnu tačku? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje? Grafički predstavite tačku zatvaranja i tačku pokrića te objasnite njihovo značenje? Šta predstavlja izotroškovni pravac? Grafički predstavite tačku ”prag zakona o prinosima” te objasnite njegovo značenje za preduzeće? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku rastu? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku ostaju konstantni? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku opadaju? 123 . 14. 2. 3. 8. odnosno iza utroška koji se obično postiže e) ni jedno od navedenog 1. 11.Mikroekonomija 20. 12. 13. 9. 5. 7.

). Kod industrijskih preduzeća je često u pojedinim granama bio prisutan samo po jedan ponuđač određenog proizvoda. došlo je do porasta i veličine preduzeća i njihove pojedinačne ekonomske snage. godine. koji sada imaju značajnu ekonomsku snagu i raspolažu većim kapitalom. Ukoliko se radilo o proizvođačima poljoprivrednih proizvoda. ili za Deutche Telecom. Na drugoj strani. Ovo su samo ekstremni slučajevi tržišnih prilika. a preduzeće odlike monopoliste. izgradnja željeznica. ali po ekonomskoj snazi veoma mala. str. 1990. Zagreb. Pretpostavljamo da su svi danas čuli za Microsoft-ogromnu korporaciju koja drži najveći dio svjetskog tržišta operativnih sistema. a na tržištu više često nije samo jedan proizvođač nego njih nekoliko. a ponuđenu količinu je određivao svaki proizvođač prema svojim mogućnostima. Cournot je prvi analizirao duopol kao tržišno stanje još 1838. 124 . „Teorija tržišta i cijena“. stoljeća počinju se objavljivati i naučni radovi koji su razmatrali problematiku tržišnih stanja. Jasminka. KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA33 Od utemeljenja ekonomije kao nauke do polovine 19.Mikroekonomija 13. Prvo se izdiferenciralo tržište oligopola34 a kasnije i tržište monopolističke konkurencije. proizvodnja prvih automobila itd. godine. Zbog toga se nisu mogli međusobno dogovarati.161-165. Cijena je formirana pod utjecajem ponude i tražnje. tako da se u pojedinim segmentima proizvodnje nalazilo samo po jedno ili nekoliko preduzeća. rastom preduzeća i okrupnjavanjem kapitala. preduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom su bila malobrojna i bila su specijalizirana za proizvodnju određenih tehničkih proizvoda (proizvodnja pogona na paru. Poljoprivredni proizvođači nisu mogli da utječu na cijenu proizvoda koja se formirala na tržištu jer su bili mali i jer ih je bio veliki broj. Razlozi za to leže u veličini i broju preduzeća koja su bila prisutna na pojedinim tržištima. vijeka sva tržišta su mogla biti klasifikovana u dvije grupacije: Tržište potpune konkurencije i Tržište monopola. Tada se javila i potreba proširenja postojeće klasifikacije sa još nekim tržišnim strukturama. Sa razvojem industrijske proizvodnje. 33 34 Detaljnije o ovoj problematici vidjeti: Jurin. kao i osnovni kriteriji za pojedine klasifikacije. Smiljan i Šohinger. tako da su ta tržišta stekla odlike monopoliziranih tržišta. jednog od najvećih telekomunikacionih giganata na svijetu. sa predloženim klasifikacijama. Sa druge strane veliki broj proizvođača kafe nudi svoje proizvode na svjetskom tržištu i njihovo tržišno učešće ne prelazi više od 1% ukupne ponude. Zbog toga dolazi do porasta konkurencije među industrijskim preduzećima. Globus. to su bile male farme ili porodična preduzeća sa nekoliko zaposlenih koja su bila mnogobrojna. No svako specifično tržište ima određene karakteistike koje kao ekonomisti moramo poznavati da bismo mogli na adekvatan način primjenjivati odgovarajuće poslovne strategije na tržištu Tridesetih godina 20.

8. 35 36 Detaljnije vidjeti u A. kao npr. Postoji trend postepene preorijentacije od strukturalističkih prema funkcionalističkim klasifikacijama. Koutsoyiannis. 2. str. Smjer kretanja kapitala i preduzeća na tržištu Potrebno je znati na kom tržištu preduzeće posluje i u kom smjeru se kreće. godine. Jasminka. „Teorija tržišta i cijena“. Globus. mate zagreb. Mnogo se naučne polemike vodilo oko precizne defincije šta predstavlja jednu granu. 1996. Zagreb. „Moderna mikroekonomika“. Tako možemo tržište marganirna i maslaca svrstati u jednu granu. Tu na scenu stupa država koja uz pomoć antimonopolskog zakonodavstva vrši „razbijanje“ ovih preduzeća na više manjih podstičući konkurenciju među njima. način prodaje. 1990.161-165. Jedna od važnih tema u Mikroekonomiji je definisanje grane. Jurin. Funkcionalističke klasifikacije pored broja učesnika na tržištu posmatraju i niz drugih kriterija. izdanje. Nakon daljeg razvoja preduzeća i okrupnjavanja kapitala ove firme lagano prelaze u oligopolska preduzeća. Većina teoretičara je saglasna da se za kriterij grane koriste dva kriterija. unakrsna elastičnost. A prema drugom kriteriju preduzeća se grupišu u neku granu ako imaju slične tehnološke procese proizvodnje ili koriste slične sirovine kao baznu sirovinu. Prvobitno je bila prihvaćena ideja da grana obuhvata samo homogene proizvode koji se pojavljuju na tržištu. U mikroekonomskoj teoriji se najčešće spominju tri klasifikacije:36 Stackelbergova. I u zadnjoj fazi rasta najveće preduzeće postane toliko veliko i moćno da postaje monopolista. a kratak pregled ovih klasifikacija će biti dat u nastavku.35 To su tržišni i proizvodni kriterij. stepen kontrole cijena itd.Mikroekonomija Smjer kretanja kapitala !!! Tržište potpune konkurencije Tržište monopolističke konkurencije Tržište Oligopola Tržište Monopola Shema 4. Smiljan i Šohinger. Samuelsonova i Weintraubova.. Oni koji uspiju u tome imaju bolje stope rasta i protekom vremena počijnu poslovati na tržištu monopolističke konkurencije. 125 . str. a recimo proizvodnju kožnih jakni u kožnih presvlaka u drugu. Ovaj proces se neprestano odvija. Tendencija je da se mali proizvođači pokušavaju diferencirati od drugih. sa sve većom diferencijacijom proizvoda od strane kompanija počelo se postavljati pitanje da li bilo koja diferencijacija proizvoda otvara novo tržište za taj proizvod ili se taj proizvod zadržava na postojećem tržištu. Međutim. Kada jedno od tih oligopolskih preduzeća postane veće od ostalih onda ga nazivamo liderom na oligopolskom tržištu. Oni su na osnovu različitih kriterija izvršili klasifikaciju tržišnih stanja. koja su veća i kapitalno snažnija. Prema prvom kriteriju preduzeća su grupisana u neku granu ako se njihovi proizvodi mogu opisati kao bliski supstituti.

Prepoznaje devet tržišnih stanja. Sa druge strane. Nivo cijena ovisi o pregovaračkim sposobnostima oba učesnika na tržištu. strojevi 2.Mikroekonomija 13. Svakako da je pregovaračka moć kupca veća ako se na strani tražnje nalazi jedan kupac a na strani ponude mnoštvo proizvođača. monopolista ima odlične uslove da posluje sa ekstraprofitom zbog toga što jedini nudi proizvod. Aluminij Automobili. oblik Polipol Nesavršena konkurencija Broj učesnika Veliki Veliki Diferenciranost proizvoda 0 Homogen proizvod Velika ili formalna Stepen kontrole cijena Nikakav Izvjestan (mali).1. STACKELBERGOVA KLASIFIKACIJA Polazi prvenstveno od broj učesnika na tržištu i međuovisnosti cijena na tržištu. tzv. Tržišno stanje (vrsta konkurencije) Savršena konkurencija 1. djelimična kontrola cijena Metode prodaje Tržišna razmjena (Robna berza ili aukcija) Reklama i suprostavljanje kvalitete administrativne cijene Dio privrede u kojem preovladava Malo poljoprivrednih grana Pasta za zube Trgovina na malo Čelik.U zavisnosti od vrste tržišnog stanja postoji različita pregovaračka moć pojedinih učesnika. Ovakva situacija se može sresti ako recimo jedna fabrika proizvodi određene dijelove samo za jednog proizvođača automobila Broj kupaca Broj prodavača Mnogo Malo Jedan Mnogo Potpuna konkurencija Oligopol Monopol Malo Oligopson Bilateralni oligopol Kvazimonopol Jedan Monopson Kvazimonopson Bilateralni monopol 13. Raspisivanje tendera predstavlja ovakvu situaciju. oblik Oligopol 3. a na strani tražnje imamo mnogo kupaca. diferencijacije proizvoda i utjecaja prodavača ili kupaca na formiranje cijena (stepen kontrole cijena). No postoji manje jasna situacija kod recimo bilateralnog monopola. SAMUELSONOVA KLASIFIKACIJA Polazi od broja učesnika.2. oblik Duopol Veliki Mali 1 Mala ili nikakva Dosta izražena Velika (nema bliskih supstituta) Znatan Promocija i institucionalna reklama uz korištenje javnih komunikacija Monopol Nekoliko usluga 126 .

Na primjer. drugi u određenoj mjeri primijete njegov nestanak kroz povećanu tražnju za svojim proizvodima. Druge pekare će registrirati povećanu tražnju za njihovim pecivima. stepen kontrole cijena. Danas postoje i programi-pretraživači koji za vas mogu pretraživati cijeli Internet kako bi našli najpovoljniju cijenu proizvoda. Ovdje je potrebno pojasniti kategoriju unakrsne elastičnosti supstitucije. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje nivo za koji će se povećati tražnja za proizvodom jednog ponuđača na tržištu ako neki drugi ponuđač iz iste grane izađe sa tržišta. diferenciranost proizvoda. Razlog za to je što su preduzeće male ekonomske snage tako da njihovo ispadanje sa tržišta jednostavno drugi ponuđači ne primjećuju. kada u jednom dijelu grada prestane raditi neka pekara. Tako npr. koeficijent elastičnosti supstitucije i koeficijent unakrsne elastičnosti. Osim malog broja biznisa. na globalnom tržištu postoji veoma veliki broj ponuđača istog ili sličnih proizvoda. odnosno od toga kakav je utjecaj preduzeća na formiranje cijena. Što je proizvod bolji supstitut ovaj koeficijent je veći. Uzmite na primjer situaciju kada jedan od individualnih proizvođača mlijeka prestane sa njegovom proizvodnjom. S obzirom da tabela predstavlja najznačajnije karakteristike ove klasifikacije nećemo je detaljnije elaborirati. Ona pokazuje koliko dobro može jedan proizvod supstitutirati neki drugi. Sa druge strane kod monopola se prodaje proizvod koji nema bliskog supstituta pa ovaj koeficijent ima određenu malu vrijednost. sve više kupci kupuju direktno od proizvođača i na taj način zaobilaze veleprodajne lance za kojim se smanjuje potreba na tržištu. kako se na TPK prodaju homogeni proizvodi ovaj koeficijent je beskonačan. Isto tako. Tako recimo na TPK ako neki od ponuđača nestane sa tržišta porast tražnje za proizvodom jednog od ponuđača će biti zanemarljiv. Kada jedan od ponuđača nestane sa tržišta. metod prodaje i dio privrede u kome preovladava.Mikroekonomija Samuelsonova klasifikacija prati broj učesnika. različiti metodi prodaje koji su se snažno razvili nakon II svjetskog rata. Tržišno stanje Potpuna konkurencija Monopol Oligopol Ograničena konkurencija Broj učesnika Veliki Jedan Mali Veliki Koeficijent elastičnosti supstitucije ∞ Određen (mali) broj ∞ Određen (veliki) broj Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje 0 0 Određen broj Određen broj Sa pojavom Interneta mnogi elementi u pogledu klasifikacije tržišnih stanja se mijenjaju. postoje određeni ponuđači koji su spremno ušli u novu eru internetizacije i koji je nastoje što bolje iskoristiti. 127 . Tako tržište nije više ograničeno na neku teritoriju nego svi ponuđači svijeta mogu preko interneta nuditi svoje proizvode i usluge. Kod ograničene konkurencije je situacija nešto drugačija. npr. Nastala je zbog složenosti tržišnih prilika i potrebe da se u analizu uključe i dodatne karakteristike tržišta koje ranije nisu postojale. Međutim i pored toga. Zbog toga što je manje učesnika na tržištu oni imaju veću ekonomsku snagu. 13. Na narednim slikama je dato nekoliko interesantnih informacija o Internetu kao sve dominantnijem mediju u društvu i ekonomiji. a široka dostupnost informacija vrši sve veći pritisak na cjenovne aspekte poslovanja. WEINTRAUBOVA KLASIFIKACIJA Polazi od načina formiranja cijena. Njeni kriteriji su: broj učesnika.3. Tada drugi i ne primijete da se povećala tražnja za njihovim mlijekom.

Na narednom grafiku je data zanimljiva informacija o tome zbog čega kupci posjećuju 128 .Mikroekonomija Projekcija porasta prodaje putem e-comerca u periodu 2003-2010 Sajtove koje posjećuju korisnici u UK Sa prethodna dva grafika je vidljivo veliko koncentrisanje posjećivanja određenih sajtova kao što su Google i Yahoo. što govori da je traženje informacija i komuniciranje putem E-maila veoma interesantno stanovništvu. i da će Internet prodaja imati sve veći procentualni udio u ukupnoj globalnoj prodaji. Kretanje ukupnog broja korisnika Interneta u apsulutnom iznosu i kao procenat ukupne svjetske populacije.

37 38 http://www.38 S obzirom da danas preduzeća sve više posluju preko Interneta nadamo se da će vam ovi savjeti koristiti. obavijesti o promjenama u zakonodavstvu. Možete staviti savjete kupcima kako da koriste vaš proizvod. Ono glasi – kakva je i koriste li optimalno njezin potencijal. uključili ste se u neki međunarodni projekat. imate zanimljive i korisne rezultate istraživanja vezanog uz vaše područje rada.. nastupit ćete na nekom sajmu/nastupili ste na nekom sajmu.. izjave zadovoljnih korisnika.asp?kol=50 129 . nekoliko puta na vašu stranicu i uvijek ih dočeka isti sadržaj – mogli bi zaključiti da se kod vas ništa ni ne događa. a da će vas prikazati u pozitivnom svjetlu. danas više nije pravo pitanje.monitor. Neredovito osvježavanje sadržaja stranica Internet je dinamičan medij koji živi u sadašnjem vremenu te na njemu informacije brzo zastarijevaju. zapošljavate nove ljude. Kako nismo našli slično istraživanje u BiH prikazat ćemo iskustva našeg zapadnog susjeda. tražite nove saradnike. Navrate li vaši klijenti. da možda više i ne postojite. potpisali ste neki značajan sporazum o saradnji. na kojem ćete redovito objavljivati sve ono za što mislite da bi vašim kupcima moglo biti zanimljivo.. Deset grijeha poslovne web stranice Imati ili nemati web stranicu preduzeća. Osnovni zadatak svake poslovne web stranice trebao bi biti – privući nove kupce i graditi dobre odnose s postojećima.doc Koji je preuzet sa web stranice: http://portal.. u ponudi se pojavio vaš novi proizvod ili usluga.Mikroekonomija Internet u Hrvatskoj.ludbreg. A to je zadatak koji nije jednostavno ostvariti.37 Ništa od navedenog Kupnja mobilnog telefona Kupnja kompjutora Promjena posla Kupnja polovnog automobila Kupnja novog automobila Selidba Putovanje u inozemstvo 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% Protekla godina Sljedeća godina U nastavku vam dajemo jedan zanimljiv članak o Deset grijeha poslovne web stranice.hr/kolumne/show. Provjerite jeste li na dobrom putu! Grijeh broj 1.hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor. sadašnji i oni potencijalni. certificirali ste svoj sistem kvaliteta. članak o vama iz nekog drugog medija. Što sve može biti vijest? Gotovo sve – dobili ste neku poslovnu nagradu. najbolje je da to bude početna stranica. Ili još gore. Ne dajte mira svome web masteru i ne dopustite da neka od ovih vijesti prođe nezabilježena na vašim web stranicama. Predvidite zato prostor.

prozorima u kojima se tekst miče pa ga čitatelj mora loviti. bliještećim bojama. na posjetnicama. na reklamama koje objavljujete u novinama. na prospektnom materijalu. Imati stranice zakrčene tekstom Čitati s ekrana je teže nego čitanje s papira. Pripazite samo da i taj dokument ima oznaku izvora – ime vašeg preduzeća. No vrlo brzo je došlo do zasićenja i web dizajneri su srećom shvatili kako ljudi surfaju internetom prvenstveno u potrazi za brzim i točnim informacijama.. kišobrane. Nereklamiranje web stranice Prema zadnjem istraživanju NetCrafta. Provjeravajte redovito svoje linkove i uklanjajte one koji više nikamo ne vode. Čitatelj kojeg upravo to zanima.. obrađeni statistički podaci ili neka istraživanja.. istaknite je unutar vaših prostorija gdje dolaze stranke. analize slučaja. poslat će taj dokument na ispis i kasnije ga u miru pročitati. stručni članci.Mikroekonomija Grijeh broj 2. a vaš web master neka stavi link na Word ili Acrobat Reader dokument. Vaše poslovne web stranice ne bi trebale biti zahtjevne. Grijeh broj 5. a taj broj svakodnevno raste. a time i vaše tvrtke. na poslovne poklone – privjeske. Ako imate duže tekstove. na vašem glasilu koje šaljete kupcima. Stalno istražujte nove mogućnosti kako povećati primijećenost vaših web stranica. na računima. Imati mrtve linkove i slijepe ulice Link koji vas odvede na 'Page cannot be found' šalje izrazito negativnu poruku o vlasniku web stranice. za to je potrebno čak 20 posto više vremena. na vašem internom glasilu. na objavama za medije. pazite da slova budu dovoljno velika. Uključite je u natpise na vašim službenim automobilima. naprimjer. poslužite se sažecima. one bi trebale biti ugodne. Kolike su šanse da će se netko potruditi i potražiti baš vas. sjenila za automobile. na oglasima za radna mjesta. Ne pretjerujte s količinom teksta na vašim stranicama. U samim počecima interneta ovo je svima bilo zabavno. Grijeh broj 3. a oni koji i dalje vole zahtjevnost i specijalne efekte ostali su pri videoigricama. web adresu i kontakt podatke. a posao dolaziti sam od sebe? Pobrinite se zato da vaša web adresa bude na svakom komadu papira koji napušta vaš ured – na memorandumu. Također. 130 . jednostavne za korištenje i informativne. a rečenice kratke te da prenose jasnu poruku. Prema istraživanjima. Grijeh broj 4. razmijenite linkove i bannere s tvrtkama koje vam nisu konkurencija i udrugama čiji ste član. držače olovaka. svaka vaša stranica trebala bi imati link na neku drugu ili barem na početnu stranicu... a programeri su se razmetali svojim poznavanjem tehničkih mogućnosti.. kao što su. olovke. Stavite je unutar automatskog potpisa koji uključujete u vaše mailove. na internetu postoji više od 60 miliona stranica. dugačkim uvodnim animacijama. Opterećivanje stranice specijalnim vizualnim i grafičkim efektima Velika je šteta opterećivati svoje stranice trčećim slovima.

000. Ne provjeriti kako ih vide pretraživači Pokušajte po nekim ključnim riječima pronaći vaše stranice na www. 131 . a nisu vam konkurencija. Zašto ne iskoristiti i ovu zlatnu žilu? Grijeh broj 9. Ovome ćete doskočiti ako od svog web mastera dosljedno insistirate na jednostavnosti i brzini.Mikroekonomija Grijeh broj 6. platiti im da se pojavite na njihovoj naslovnici. Ovi podaci vam pružaju vrijedne informacije za daljnje poslovne odluke . Stoga vam sugerišemo da sve što budete analizirali pokušate dovesti u vezu sa grafikonima koji su dati u sklopu teksta. možete li svoje stranice ponuditi kao oglasni prostor onima koji se na neki način vežu uz vaše područje rada. Grijeh broj 8. A on će već znati primijeniti razne trikove – npr. Vaš će web master znati što još trebate učiniti. sigurno će povećati njegovu vjerojatnost. puno toga. Ne provjeriti kako su vaše web stranice prikazane na različitim veličinama i rezolucijama ekrana Ono što kod vas izgleda sjajno.com. Grijeh broj 10. Grijeh broj 7. Obje ove oznake djeluju amaterski. postoji li potencijal za osmišljavanje i slanje elektronskog glasnika. pa se time možete hvaliti. a broj posjetitelja. ima li smisla organizirati neku nagradnu igru i još puno.com ili www.koji su vaši proizvodi najzanimljiviji kupcima. presitna ili prekrupna slova i sl. Imati stranice s oznakom 'U izradi' ili 'Vi ste posjetitelj broj xxxx' Internetske stranice su uvijek u izradi. Želimo vam uspješnu plovidbu internetom.. Tržišna stanja se ne mogu dobro razumjeti bez upotrebe grafika. ionako morate znati samo vi. velika je vjerojatnost da će potencijalni kupac otploviti u neke brže vode. U nastavku ćemo više govoriti o pojedinim tržišnim stanjima. Ako se vaše stranice presporo učitavaju.. što vjerojatno nije poruka koju želite prenijeti svojim (potencijalnim) kupcima. Iako vam izbjegavanje ovih deset grijehova ne može garantirati uspjeh. da se stranice učitavaju dio po dio. morat ćete nešto poduzeti – prijaviti ih pretraživačima. Nepraćenje statistike posjeta Morate znati kakva je posjećenost vaših stranica i koje su od njih pojedinačno najposjećenije.odrezan dio teksta. tako da posjetitelj ima što proučavati dok se ne učita cijeli sadržaj. na računalu nekog drugog (recimo potencijalnog klijenta) može izgledati sasvim drugačije . Razumijevanje pretpostavki svakog tržišnog stanja će vam olakšati učenje.google. Ako niste sasvim pri vrhu izlistanih adresa.yahoo. Nisu svi korisnici računala stručnjaci koji si sve to znaju sami podesiti. Imati stranice koje se sporo učitavaju Nemaju svi brz pristup internetu te mogućnost da ga plaća netko drugi. Neka vaš web master provjeri kako vaše web stranice izgledaju na drugim računalima. ako nije veći od 100.

Ono se nekada naziva i tržište savršene konkurencije. Najčešće susrećemo situacije sa velikim brojem proizvođača i kupaca. Na svakom tržištu je ona nešto drugačija. druge gotovo da se ne mogu pronaći u praksi. Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća predstavlja obim proizvodnje pri kome preduzeće maksimizira svoj profit. Ravnoteža preduzeća na TPK u kratkom roku preko ukupnih veličina . TC Ravnoteža preduzeća na TPK se može TC.Mikroekonomija 14. Preduzeće ostvaruje maksimalan profit tamo gdje postoji najveća vertikalna udaljenost između ukupnih prihoda preduzeća (TR) i ukupnih troškova (TC). koji trguju homogenim proizvodom (kao što su cement i željezo) te postojanje slobode ulaska preduzeća u tu djelatnost ili izlaska iz njega.1. Veliki broj prodavača i kupaca Homogenost proizvoda Slobodan ulaz i izlaz preduzeća Maksimiziranje profita Nema državnog reguliranja Savršena mobilnost faktora proizvodnje Savršena informiranost 14. Na tržištu potpune konkurencije (u nastavku ćemo ga označavati sa TPK) cijena proizvoda je određena granskom ponudom i potražnjom. 7. To su sljedeće pretpostavke: Ove pretpostavke su neophodne kako bismo mogli razgraničiti ovo tržišno stanje od drugih koje ćemo kasnije analizirati. Zbog toga ćemo posebnu pažnju posvetiti ravnotežnoj soluciji preduzeća i grane na tržištu potpune konkurencije u kratkom i dugom vremenskom periodu. Na grafiku 76. Kod analiziranja ravnoteže preduzeća posebnu pažnju treba obratiti na oblik funkcije tražnje. TR predstaviti preko ukupnih i prosječnih TR veličina. Kod svakog tržišnog stanja situacija je drugačija. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Tržište potpune konkurencije rijetko susrećemo u stvarnosti. Kod analiziranja tržišnih stanja posebnu pažnju obratit ćemo na obim proizvodnje preduzeća i cijene po kojima ono prodaje te proizvode i usluge. Da bismo detaljno mogli govoriti o potpunoj konkurenciji trebamo obratiti pažnju na određene pretpostavke tržišta potpune konkurencije. 4. Dok su neke pretpostavke realne. Kako se iz funkcija tražnje 132 QA Qe QB Q Grafik 76. Najčešće se pojavljuje kod malih poljoprivrednih proizvođača i kod proizvoda koji se prodaju i kupuju na berzi. 6. 2. 1. je predstavljena ravnoteža preduzeća preko ukupnih veličina pf max (ukupnih troškova i ukupnih prihoda preduzeća). tako da u stvari preduzeće može upravljati samo ponuđenom vlastitom količinom. 3. Ona se na grafiku nalazi kada povučemo tangentu na funkciju TC ali tako da je paralelna sa pravcem TR. 5.

jer odmah ostaju bez svojih kupaca. To je predstavljeno na grafiku 78. S P P=AR=MR=d obzirom da je cijena na TPK zadata preduzeću (formirana je na tržištu pod utjecajem granske ponude i tražnje).cijena troškovima preduzeća (MC). MC Kada dodamo i grafik sa graničnim troškovima. P. Grafički bismo to predstavili kao na grafiku 77. onda smo prinuđeni analizu vršiti preko prosječnih veličina.Mikroekonomija izvodi i funkcija graničnog prihoda i direktono zavisi od nje. Vidimo da je u ovom slučaju cijena jednaka i graničnom prihodu i prosječnom prihodu. 133 . a neka manja. Ravnoteža je u tački e. Ravnoteža preduzeća preduzeća na nazivamo ekstraprofit. Kada taj TPK preko prosječnih veličina jedinični ekstraprofit pomnožimo sa količinom proizvedenih proizvoda dobijamo ukupan ekstraprofit preduzeća. što je prikazano na narednim grafikonima. Kako možemo svaki proizvod proizvodnje Q prodati po tržišno formiranoj cijeni. P1 Ravnotežna količina je Qe dok je B ravnotežna cijena proizvoda Pe. predstavljen žutom površinom. nalazi se u tački gdje su granični prihodi (MR) jednaki graničnim P. Ona je horizontalna linija i pokazuje da je tražnja za proizvodom preduzeća savršeno elastična. ATC ni za jedan procenat. a granični trošak. Ravnoteža preduzeća. te su samim tim i troškovi i prihodi različiti). onda ćemo na svakom tržišnom stanju posebno objasniti razloge zbog koga pojedine funkcije imaju takve oblike. Može ostvarivati i gubitak ili prosječan profit. ali i funkciji tražnje za proizvodom preduzeća. Grafik 77. preduzeća preuzimaju cijenu sa tržišta. Zbog toga se nazivaju „Price 0 Količina takeri“. On je na grafiku 78. u mogućnosti smo ATC odrediti ravnotežu preduzeća i preko e P= MR Pe prosječnih veličina. ali i ne mora ostvarivati ekstraprofit. Funkcija tražnje i graničnog onda je cijena jednaka graničnom prihoda preduzeća na TPK prihodu preduzeća. trošak proizvodnje i prodaje dodatne jedinice proizvoda. Kada se uporedi cijena proizvoda i prosječni Qe Q trošak proizvodnje (ATC) vidimo da postoji određena razlika koju Grafik 78. Preduzeće na TPK može. posmatrana preko prosječnih veličina. S obzirom da postoji problem upoređivanja različitih preduzeća preko ukupnih veličina (neka preduzeća su veća. Preduzeća ne smiju podizati cijenu MC. Podsjetimo se da je granični prihod iznos novca koji smo primili prodajući dodatnu jedinicu proizvoda.

2003. prikazane su sve tri situacije paralelno i pokazano je da preduzeća u zavisnosti od njihovih troškova pri istoj cijeni na tržištu mogu ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit i gubitak. predstavljeno je preduzeće koje na tržištu potpune konkurencije ostvaruje gubitak u visini ABEP zbog visokih ukupnih prosječnih troškova. 134 . Gubitak preduzeća na TPK u kratkom roku Q ATC MC. MC. Na grafiku 79. Zbog toga su ona manje konkurentna i rasipaju svoje resurse. Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. Uporedna analiza mogućih ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije Preduzeće ostvaruje prosječan profit ako mu prosječni ukupni troškovi prolaze kroz tačku ravnoteže (tačku e). Za preduzeća na TPK kažemo da posluju sa maksimalnom efikasnošću. godine. ATC MC e A ATC MC e MC ATC MC MC e C F B Pe 0 Qe Q Qe Q Qe Q Kratkoročna ravnoteža preduzeća (prosječan profit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (ekstraprofit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (gubitak) Grafik 80. Stoga država nastoji da što više grana uvede konkurenciju kako bi se proizvodi nudili po najnižim mogućim cijenama i kako ne bi 39 postojalo rasipanje resursa. Na grafiku 80. odnosno da koriste minimalno resursa za proizvodnju određenih proizvoda i usluga. Takvo preduzeće ima više prosječne ukupne troškove. Takvo preduzeće će izaći sa tržišta ako nastavi u dužem vremenu da posluje na isti način i ako ne snizi svoje troškove. 39 Upoređivanje efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije sa poslovanjem preduzeća na drugim tržišnim stanjima je obrađeno u knjizi: Tatić. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. ATC MC ATC Pe P1 e P= MR B Qe Grafik 79.Mikroekonomija Neka preduzeća imaju nepovoljnu strukturu troškova poslovanja. Sarajevo.

Šta se dešava sa cijenom proizvoda u dugom roku? Kako preduzeća mogu konkurirati isključivo sa vlastitim troškovima proizvodnje. S. ono će napustiti tu djelatnost. Ravnoteža preduzeća u dugom roku U dugom vremenskom periodu preduzeće ne može poslovati sa gubitkom. Ova ravnoteža rijetko postoji u stvarnosti zbog toga što na tržištima stalno dolazi do određenih poremećaja koji remete poslovanje preduzeća.Mikroekonomija 14. Preduzeća zarađuju samo prosječan profit. U dugom vremenskom periodu na tržištu potpune konkurencije preduzeće ne može zarađivati ekstra profit zbog ulaska drugih ponuđača. Ukoliko bude slučaj da preduzeće u dugom vremenskom periodu ne može pokriti svoje dugoročne prosječne ukupne troškove (LATC).2. a drugi koji mogu imati dovoljno niske troškove ulaze u proizvodnju. Zbog toga preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu nude proizvode po minimalnim dugoročnim prosječnim troškovima. Stoga cijena na tržištu ima tendenciju opadanja. Oscilacija cijena nafte stalno dovodi do pomjeranja preduzeća iz privremene ravnoteže i njihovog nastojanja da se ponovo vrate u nju. Oni proizvođači koje ne uspijevaju slijediti taj trend izlaze sa tržišta. Ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku Pe D Q 0 e P=MR Qe Preduzeće X 135 . Kada preduzeća dođu na nivo da ne mogu više snižavati troškove poslovanja. stalno dolazi do smanjenja tih troškova. Sjetite se na početku priče o svjetskom tržištu nafte. Znamo da u troškove svih preduzeća ulaze i troškovi goriva i transporta. nastupa dugoročna ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku. D D S LMC LATC LMC LATC MC ATC E PE S 0 QE Grana Grafik 81.

P p2 P0 p1 D2 D D1 S Ponuda ribe na tržnici D2 D D1 QE Q Grafik 82.3 Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije Pored osnovnog cilja Mikroekonomije da odredi ravnotežu preduzeća. različit utjecaj na ravnotežnu količinu imaju granska ponuda i granska tražnja. U oba slučaja je Q ravnotežna količina QE. tada će se u trenutnom roku cijena sa nivoa P0 povećati na nivo P2. Ovo je prikazano na grafiku 82. a da ponuda ima dominantan utjecaj na ravnotežnu količinu. Ponovimo još jednom da granska ponuda predstavlja ponudu svih preduzeća koja posluju u toj grani. i obrnuto. Sjetit ćete se primjera sa narandžama. Funkcija ponude može biti nešto položenija ukoliko imamo zalihe gotovih proizvoda na skladištu pa da ih u trenutnom roku ponudimo na tržištu. nego se njoj teži u dužem vremenskom razdoblju. možemo reći da na ravnotežnu cijenu u trenutnom roku dominantan utjecaj ima tražnja na tržištu. a granska tražnja predstavlja tražnju svih kupaca koji se javljaju na tom tržištu. Ona je stabilna ravnoteža zbog toga što pri toj cijeni ne dolazi do izlaska niti do ulaska preduzeća u tu granu. Stoga možemo reći da je u trenutnom roku funkcija ponude najčešće vertikalna. U zavisnosti od vremenskog razdoblja. Ako 136 . Na ovaj način se može objasniti ponuda ribe na tržišnici. Preduzeća prihvataju gransku cijenu i moraju voditi računa o njoj kao o bitnom ulaznom parametru za donošenje vlastitih poslovnih odluka. potrebno je objasniti kako se formira ravnotežna cijena i količina na nivou grane (industrije). Ravnotežna granska cijena (naziva se i normalnom cijenom) je ona cijena pri kojoj pojedinačna preduzeća zarađuju samo prosječne profite. Ravnoteža grane u trenutnom roku P P2 P3 P1 D1 S D D1 Ako se tražnja sa nivoa D poveća na nivo D2. tada će cijena na tržištu opasti na nivo P1. Ravnoteža grane se formira pod utjecajem granske ponude i granske tražnje. Normalna cijena se ne formira u kratkom roku. Stoga. Ako se tražnja sa D nivoa D smanji na nivo D1. odnosno njegovu ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. koja je određena Grafik 83. današnji ulov će biti sutra izložen na stolovima tržnice. Subnormalna cijena u kratkom roku trenutnom ponudom. S obzirom da ribari svaki dan idu na pučinu loviti ribu. Kada smo govorili o elastičnosti ponude tada smo rekli da funkcija ponude ima različit oblik u zavisnosti od vremenskog perioda.Mikroekonomija 14. Trenutni rok je tako kratko vremensko razdoblje koje ne dozvoljava povećanje ponude angažovanjem varijabilnih ili fiksnih faktora proizvodnje.

šire područje prodaje-manje vršno opterećenje i sl. Normalna cijena u dugom roku D1 D S D1 D Q P1 P0 Grafik 85. kratki rok je vremensko razdoblje u kome je moguće povećati ponudu angažovanjem dodatnih varijabilnih faktora. subnormalna cijena kratkog roka. 85 i 86. povećava se ponuda koja smanjuje cijenu na tržištu. nego su svi varijabilni.Mikroekonomija tražnja poraste tog dana. tako da ne postoje fiksni proizvodni faktori. samo ukratko predstaviti sva tri moguća oblika funkcija ponude. Proporcionalni troškovi su npr.). troškovi proizvodnje nafte (nalazišta na većoj dubini). razviti novi načini proizvodnje ili zasaditi novi nasadi. U tom vremenskom periodu se mogu izgraditi nova postrojenja.) 40 P D P1 P0 D1 S D1 D Q Grafik 86. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. manji gubici energije. kao što je cijena električne energije (nuklearna energija. dok npr. „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“. April 2005. odnosno proizvođači će imati vremena da angažuju više radnika i drugih varijabilnih faktora. Ova situacija je prikazana na grafiku 84. troškovi proizvodnje čelika (ruda sa manjim postocima željeza) rastu. U kratkom roku situacija je nešto drugačija. Normalna cijena u dugom roku U dugom roku funkcija ponude može imati tri oblika u zavisnosti od eksternih ekonomija i disekonomija obima. Dugi rok je dovoljno dugo vremensko razdoblje u kojem se može povećati angažovanje varijabilnih faktora proizvodnje. Podsjetimo. Funkcija ponude će zbog toga biti nešto položenija. Ribari imaju vremena kupiti veće brodove i bolju opremu za ulov. U dugom roku opadaju troškovi proizvodnje nekih proizvoda. Stoga će se kao posljedica povećane tražnje desiti povećanje cijene ribe. Nakon porasta tražnje i rezultirajućeg porasta cijene. vinogradarstva i sl. P D P1 D1 S D1 D Q Grafik 84. 137 . tada ribari neće imati vremena ponuditi dodatni ulov i na taj način povećati ponudu.40 Mi ćemo na grafikonima 84. Kasim. onda će oni imati vremena angažovati više ribara da vrše ulov ribe i na taj način povećaju ponudu. U tom slučaju se formira tzv. Možemo samo navesti primjere sva tri slučaja. Ako P se vratimo primjeru ribara. Normalna cijena u dugom roku O ovoj temi šire vidjeti kod: Tatić. stočarstva. troškovi uzgajanja ribe.

Da bismo mogli govoriti o monopolu. 5. 2005. u kojoj ne postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku. 171. razvoj satelitskih komunikacija omogućio je prenos glasa preko Interneta i na taj način oslabio postojeće monopolske pozicije telekoma.“41 Ponuđači gasa. proizvođač nudi proizvod koji nema bliskog supstituta (npr. 3. Ni ovo tržišno stanje se ne sreće tako često u praksi. Naredna osobina monopola je postojanje barijera za ulazak potencijalnih ponuđača na neko tržište. iako se svi na tržištu trude da postanu jedini ponuđači. a pouzdanost komuniciranja je na nivou korištenja telefona. 138 . 3. 2. „Moderna mikroekonomika“. 7. potrebno je spomenuti određene pretpostavke na kojima počiva monopol: 1. Koeficijent elastičnosti supstitucije je određeni (mali) broj. Zagreb. 4. Pindyck & D. 6. Neki od tih proizvoda čine supstitute dotadašnjim monopolskim proizvodima. Jedan od bitnih razloga je što država i njena regulatona tijela nastoje spriječiti njegovo pojavljivanje. Mate.Mikroekonomija 15. Anita. Iako trenutno u BiH postoje određena ograničenja korištenja ovog medija komuniciranja. dok je u dugim razvijenim zemljama on prisutniji. 346. proizvođač može voditi aktivnu politiku cijena (može određivati ili cijenu ili ponuđenu količinu). tražnja za proizvodom monopoliste nije savršeno neelastična (identificira se sa proizvodnim sektorom). Drugi proizvodi nastali na inovacijama dovode do monopola kao što je Microsoftov Windows. 1996. spriječen je ulazak drugih ponuđača u granu (postojanje visokih barijera za ulazak). 43 R. Na primjer. Isto tako komuniciranje putem E-maila je narušilo monopolske pozicije poštâ u prenosu pisama širom svijeta. vode ili lokalnih telefonskih usluga predstavljaju lokalne monopoliste (monopoliste ograničene na pojedino područje). MONOPOL Monopol je drugo tržišno stanje koje će se analizirati u sklopu priče o tržišnim strukturama. jedan proizvođač (ponuđač) na tržištu. Rubinfeld: „Mikroekonomija“. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je 0. Počnimo od definicije: „Monopol je tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan prodavač. Voda nema supstituta). str. Barijera ima mnogo. Zagreb. ali najčešće susrećemo sljedeće:43 1. 41 42 posjedovanje strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika patentna prava za proizvod ili proizvodni proces posebne dozvole od strane države Koutsoyiannis. električne energije. koji i pored niza drugih operativnih sistema nema adekvatnog supstituta. vodovodno preduzeće u jednom gradu. str. Navedene pretpostavke daju teoretsku osnovu da bi se neko preduzeće označilo kao monopolista. 2. Tehnološke promjene i stalni proces inovacija dovodi do kreiranja novih proizvoda.42 Prenos je mnogostruko jeftiniji. Mate.

veličina tržišta postojeće preduzeće provodi politiku sprečavanja novih ulazaka visoki troškovi ulaska diferencijacija proizvoda i promocija Osim navedenih barijera ulaska koje obezbjeđuju monopolsku poziciju preduzeću. pošta. čiji je ujedno i vlasnik. 7. Umjesto da sama država pokrene preduzeće u pomenutoj djelatnosti. a zatim se kroz vrlo složenu proceduru dodjeljivanja lilcenci ustvari onemogućava drugim preduzećima da uđu kao ponuđači na dotično tržište. Obično se prvom preduzeću dodijeli licenca. trust. Zauzvrat država može zahtijevati jedan dio profita privatnog preduzeća. Addison Wesley Longman. televizija. Jeffrey. 6. 367. mada nije bio rijedak niti u tržišnim ekonomijama. Na taj način se pod državnu upravu stavljaju sektori koji su od posebne važnosti za jednu nacionalnu ekonomiju. dioničko društvo itd. sindikat. Veći dio zemalja u svijetu u zadnjih tridesetak godina nastoji da privatizira pojedine monopole prodajući ih privatnim kompanijama. Obično je prodajna cijena monopola niža nego što su procijenjeni stvarni budući profiti iz razloga da bi se kupovina budućim vlasnicima učinila unosnom. Monopol se može ostvarivati preko različitih vidova. kao što su: kartel. 5.44 Da bi spriječila ulazak drugih ponuđača u neku granu država može kreirati monopol na jedan od tri načina:45 a) učiniti veoma složenom proceduru za dobijanje licence za obavljanje djelatnosti u nekoj grani. 139 . „Microeconomics“. proizvodnja 44 45 Posebno je ovaj trend izražen u Francuskoj. Može nastati zbog dodjele licence (npr. radio. Second edition. Ona u stvari prodaje buduću zaradu tih kompanija a sredstva koja dobija u kratkom roku može koristiti za finansiranje sadašnjih projekata. b) dozvoliti preduzeću da bude monopolista. Zakonski monopoli. copyright). 2001. ona daje privatnoj kompaniji monopolska prava da obavlja pomenutu djelatnost. telekomunikacije. str. ili c) izvršiti aukciju u kojoj će dodijeliti pravo na monopol na duži vremenski period. također u određenim granama dodjeljuju prava na monopolsku poziciju (najčešće u javnim kompanijama). Na taj način država ubire značajna sredstva na ime prodaje prethodno državnih monopola. Nastaju zbog politike države da dozvoli obavljanje određene djelatnosti samo jednom preduzeću. Postoji nekoliko vrsta monopola koji se klasificiraju u zavisnosti od toga šta dovodi do njihovog nastanka.Mikroekonomija 4. To su: 1. gdje i danas u svim važnim sektorima država ima većinsko vlasništvo nad kompanijama. Perlof. ili propisati određene naknade koje je preduzeće svake godine plaćati dužno državi. Na taj način prva firma ima monopolsku poziciju. Najčešće preduzeća trebaju licence od države za obavljanje određenih djelatnosti. nekada i država svojom politikom kreira monopolska preduzeća. Takav trend je posebno bio prisutan u bivšim socijalističkim zemljama. Isto tako monopol se može obezbijediti preko zaštite autorskih prava (Engl. Države.

). naftnih kompanija itd. O prirodnim monopolima će se detaljnije govoriti u nastavku rada. A ako odredi koju količinu proizvoda želi proizvoditi. Postoje određeni načini reguliranja monopola. Nastaju zbog koncentracije kapitala (spajanja preduzeća u određenoj grani). slučaj u sektoru električne energije ili u sektoru plina. itd. rudnika. tramvajski saobraćaj. dovesti električnu energiju u neko malo udaljeno mjesto gdje ne postoji ekonomska opravdanost). željeznica. Nastaju zbog posjedovanja strateških sirovina. Predstavljaju kombinaciju prirodnih i ekonomskih monopola (vodovod. 3. Oktopodski monopoli. Stoga je u interesu države da spriječi monopolska preduzeća da zarađuju nepravedno visoke profite. Za razliku od preduzeća koja posluju na tržištu potpune konkurencije. Država ekskluzivno pravo nuđenja određenog proizvoda ili usluge zadržava za sebe. tada mu je količina koju treba proizvoditi određena posredno. veličina tržišta može spriječiti da se na tržištu pojave dva ili više preduzeća. Ovo je npr. Ovo će biti detaljnije predstavljeno u nastavku.Mikroekonomija oružja) ili drugog odgovarajućeg odobrenja. 4. 5. ali može jedno od tog dvoje. Uz krivu tražnje negativnog nagiba te dvije odluke su međuovisne. Javni monopoli Ovi monopoli su u vlasništvu države i ne može se pojaviti neko privatno preduzeće kao ponuđač. Naravno. itd. kao što je nadgledanje rada preduzeća od Vlade. plina. nezavisne regulatorne agencije. prethodno ćemo objasniti način na koji monopolista formira cijenu proizvoda i određuje koju količinu proizvoda će nuditi na tržištu. ili konkurencijskog vijeća koje prati prilike na tržištu i donosi određene odluke o broju i načinu poslovanja preduzeća koja imaju monopolske osobine ili imaju tendencije da to postanu.). nafte. U nastavku ćemo govoriti o načinu određivanja ravnoteže monopolskih preduzeća. Monopolska preduzeća u principu zarađuju pored prosječnog profita i određeni iznos ekstraprofita. prenos električne energije. tada mu je indirektno određena cijena proizvoda. na osnovu ekonomskih razloga (spajanje banaka. Također. 2. Ako monopolista odredi cijenu proizvoda. Ekonomski monopoli. monopolista je u mogućnosti da određuje cijenu ili količinu proizvoda. To je najčešće slučaj u djelatnostima koje su veoma važne za cijelu privredu i društvo. softverskih kompanija. Ne može određivati oboje zajedno. telefon. Za dobijanje monopolskog položaja preduzeće obično limitira vlastitu zaradu i obavezuje se da će pružati univerzalne usluge (npr. Prirodni monopoli. tj. određenog ministarstva. zbog toga što bi cijene takvih proizvoda ili usluga bile prevelike za kupce. 140 . izvora mineralne vode. nekada regulatorne agencije ili Vlada propiše cijenu koja smije biti naplaćena od kupaca. No.

odnosno nešto više troškove. jer on već ima jedan proizvod. Zašto? Zbog toga što za kupce taj proizvod ima najveću vrijednost. on dovodi do opadanja ukupnog prihoda. Ovo je prikazano na grafiku 87. koji proizvod će ono najlakše prodati? Naravno prvi proizvod. a nakon toga postaje negativan. morali biste sniziti cijenu narednih proizvoda jer oni imaju manju vrijednost za kupce. TRmax TR D 0 MR Grafik 87. Grafički se ovi troškovi predstavljaju na sličan način kao i kod ravnoteže preduzeća na tržištu potpune konkurencije. Kao i kod ravnoteže preduzeća na TPK i ovdje ćemo analizu započeti kod izgleda funkcija tražnje. Monopolist će maksimizirati svoj kratkoročni profit ako su ispunjena sljedeća dva uslova: 46 Sjetite se Teorije granične korisnosti koja kaže da kupci najviše vrednuju prvi proizvod koji kupuju. S obzirom da je on sam na tržištu. Obrnimo situaciju. Poslužimo se jednim primjerom. izvodi iz funkcije tražnje onda je P potrebno pojasniti kako se on na grafiku predstavlja. s tim što mogu biti viši zbog toga jer monopolista ne mora voditi mnogo računa o nivou troškova. a ona je izražena preko funkcije tražnje. Zamislite da vi trebate prodati samo jedan proizvod na tržištu. on sebi može do određene mjere dozvoliti i neefikasno poslovanje. Za razliku od ukupnog prihoda na tržištu potpune konkurencije gdje je on pravac povučen iz koordinatnog početka. ovdje je on u obliku parabole koja ima svoju maksimalnu vrijednost. Oni su slični izgledu troškova na tržištu potpune konkurencije. Kako monopolista proizvodi i nudi više proizvoda na tržištu oni imaju sve manju pojedinačnu vrijednost za kupce. Ako na tržištu posluje samo jedno preduzeće koje želi prodati svoje proizvode. A ako trebate prodati drugi ili treći proizvod. Da bismo mogli odrediti ravnotežu monopoliste potrebno je poznavati i njegove troškove. Primijetite na grafiku da je ukupan prihod monopoliste maksimalan kada je granični prihod jednak nuli. Ona je opadajućeg oblika slijeva udesno i ima dosta veliki nagib s obzirom da proizvod kojeg nudi nema bliskog supstituta. I tako sve dok postoji tražnja na tržištu.1. S obzirom da je monopolista jedini ponuđač u nekoj grani. Kako se granični prihod. Na tržištu monopola granični prihod ima dvostruko veći nagib u odnosu na nagib funkcije tražnje. Za prvi proizvod biste mogli zaračunati najvišu cijenu jer su kupci spremni najviše platiti za taj prvi proizvod. vidimo da granični prihod monopoliste kontinuirano opada.46 Naredni proizvod ima nešto manju vrijednost za kupca. Funkcija tražnje. Cijenu biste formirali shodno vrijednosti proizvoda za kupce.Mikroekonomija 15. Kada granični prihod postane negativan. graničnog prihoda i ukupnog prihoda monopoliste Q Kako granični prihod predstavlja prihod ostvaren proizvodnjom i prodajom dodatne jedinice proizvoda. 141 . U određenom momentu on je jednak nuli. kao jedan od elemenata ravnoteže. Ravnoteža monopola u kratkom roku. njegova funkcija tražnje ujedno predstavlja i gransku funkciju tražnje.

da poveća svoje kapacitete dok ne dostigne minimalnu tačku krive LATC). Monopolist ostvaruje ekstra profit koji je jednak površini PeP0GF. Ovo je jedan od problema i kod reguliranja monopola. Naime. nije nužno da monopolista postigne optimalan obim proizvodnje (tj. samim tim i funkcija graničnog prihoda ima manji nagib. U dugom roku monopolista ima dugoročne granične troškove (LMC) koji se izvode iz kratkoročnih. 2. ravnoteža monopoliste je predstavljena količinom proizvodnje Qe i rezultirajućom cijenom na tržištu Pe. odnosno nije u potpunosti iskoristio ekonomiju obima. U tački presjeka MR i MC ispunjena su oba uslova ravnoteže. Bez ove dvije veličine nije moguće odrediti ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. ako je to moguće. Monopolista u dugom roku ima vremena povećati svoje postrojenje ili upotrijebiti svoje postojeće postrojenje na bilo kojem nivou da bi maksimizirao profit. Ravnoteža monopoliste nastupa prije nego što on maksimizira svoj ukupan prihod. Ravnoteža monopoliste u kratkom roku Međutim. P Pe P0 F G MC ATC D 0 Qe MR Q Grafik 88. jedan od problema sa kojim se suočava monopolista je određivanje tačnog izgleda graničnih troškova i funkcije tražnje. Također. Ravnoteža monopola u dugom roku U dugom vremenskom periodu funkcija tražnje monopoliste postaje malo elastičnija zbog toga što kupci kojima je proizvod preskup ili smanjuju svoju potrošnju tog proizvoda ili prelaze na neki daleki supstitut. 142 .2. jer regulatorno tijelo također mora imati ove informacije da bi donijelo ispravnu odluku. moguće je da kriva graničnih troškova na dva mjesta siječe krivu graničnih prihoda. Monopolista prvo odredi obim proizvodnje pri kojem su mu izjednačeni granični prihodi i granični troškovi (količina Qe). 15. primijetite da monoplista ima ravnotežu u opadajućem dijelu prosječnih ukupnih troškova. a zatim tu količinu ponudi kupcima na tržištu (podigne do tačke F na funkciji tražnje) i odredi cijenu po kojoj su kupci spremni platiti tu količinu proizvoda i usluga. ukoliko je spriječen ulazak.Mikroekonomija 1. Međutim. Uz nepromijenjene troškove u odnosu na kratki rok ekstraprofit monopoliste bi bio manji. Granični prihod jednak graničnom trošku (MR = MC). Monopolista će ostvariti veći ekstraprofit ako funkcija tražnje ima veći nagib i ako su mu prosječni ukupni troškovi niži. Nagib krivulje MC je veći od nagiba krivulje MR u njihovom presjeku. Kako funkcija tražnje ima manji nagib. iako prvi presjek nije tačka ravnoteže. Na grafiku 88. Ovo je opći uslov ravnoteže preduzeća na bilo kom tržišnom stanju.

pokazujemo slučaj kada je tržište manje od optimalnog tako da onemogućuje monopolisti da izgradi optimalno postrojenje i potpuno iskoristi njegov kapacitet. Ovaj iznos profita je manji od kratkoročnog zbog veće elastičnosti funkcije tražnje. potpuno ovise o tražnji na tržištu. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz određeni iznos ekstraprofita investiraju u ostvarivanje ekstraprofita razvoj novih proizvoda. Monopolist može postići optimalan obim u minimalnoj tačci krive LATC ili ostati na suboptimalnom obimu lijevo od minimalne tačke krive LATC ili prijeći optimalnu veličinu desno od minimuma krive LATC. Pri datim troškovima. ili da poboljšaju sigurnost njihovog korištenja. Monopolista u dugom roku može ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit. Na grafiku 89. ipak postoje i neke MR Qe 0 Q prednosti monopolskih preduzeća. monopolista ostvaruje prosječan profit. postoje nagađanja da je presuda donešena iz drugih razloga. monopolista ostvaruje ekstra P0 profit u dugom vremenskom periodu. a ne zbog monopolskog ponašanja. bez obzira koje veličine kapacitet bio. Međutim. ako je ulazak ograničen.Mikroekonomija Ne postoji ni garancija da će postojeće kapacitete koristiti optimalno. što je prikazano na grafiku 89. veličina njegovog postrojenja i stepen njegove iskorištenosti. Prije svega to se odnosi na njihovu mogućnost da Grafik 90. što je predstavljeno na grafikonima 89 i 90. Iako on većinu svjetskog tržišta operativnih sistema. Sigurno je samo da monopolista neće ostati u tom poslu ako će dugoročno imati gubitak. 143 F LATC . U slučaju da je tržište dovoljno veliko tada bi tačka F na grafiku bila u minimumu krive LATC. Sjetite se Microsofta sa početka ovog poglavlja. Iako monopolista može imati nepovoljniju strukturu G troškova od preduzeća na tržištu potpune D konkurencije i mada zaračunava cijene koje su veće od njegovih graničnih troškova u dugom vremenskom periodu. Zbog toga se godinama vodio sudski proces i pred Američkim i pred Evropskim sudom za antimonopolsko ponašanje sa vrlo malim rezultatom. veoma je teško na sudu dokazati da on ima izraženo monopolsko ponašanje iz jednog prostog razloga što se njegova odbrana temelji na tvrdnji da najveći dio ekstraprofita on investira u razvoj novog softvera ili u unapređenje sigurnosti postojećeg. No. P LMC LATC F Pe G D 0 Qe MR Q Grafik 89. On će najvjerovatnije nastaviti zarađivati ekstraprofite čak i u dugom roku. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje prosječnog profita P LMC Pe Na grafiku 90. Tek je 2005. unapređenje postojećih. godine pred Evropskim sudom dokazano da njegovo poslovanje ima određenih elemenata monopolskog ponašanja i za to mu je određena odgovarajuća novčana kazna.

str. 4.3. „U periodu od 1882-1907. Tržište za ovakve proizvode može biti opsluživano od strane jednog preduzeća ili manjeg broja ponuđača. željezara pored proizvodnje čelika.. Alfred.“48 S obzirom da su ovi izumi donijeli velike koristi stanovništvu SAD.1. uran i sl. 1997. čelične sajle. godine kompanije koje su se željele baviti proizvodnjom električne eneregije dobijale su besplatne dozvole za rad u ovoj djelatnosti. usljed čega dolazi do okrupnjavanja kapitala u ovim industrijama.) kao posljedice postojanja visokih fiksnih troškova koji dominiraju u cjelokupnoj proizvodnji. Tako su se javili i prvi problemi vezani za poslovanje ovakvih preduzeća. veličina tržišta je mala tako da na njemu ne može poslovati više od jednog preduzeća optimalne veličine. Pojam i evolucija prirodnih monopola Prethodno navedenu definiciju i prikaz prirodnih monopola u ovom dijelu ćemo proširiti i dopuniti. čelične konstrukcije za mostove i sl. Ukoliko je tržište veoma veliko.49 zbog toga što postojanje većeg broj ponuđača dovodi do povećanja prosječnih ukupnih troškova proizvodnje. The MIT Press. Prirodni monopoli prvi put se spominju u SAD krajem 19. Mate. „Prirodni monopol može biti posljedica ekonomije obima kada jedan proizvođač može opskrbiti cjelokupno tržište nekim proizvodom po cijeni nižoj od prosječnih troškova nekoliko drugih proizvođača.3. preveliki broj zaposlenih zbog odsutnosti tržišnih pritisaka kao i probleme u formiranju adekvatnih cijena usluga. stoljeća kada je došlo do otkrića nekoliko značajnih izuma u području električne energije i gasa. Izdanje. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. Na sceni je bila i podjela teritorija između pojedinih preduzeća. Kako se obim proizvodnje povećava fiksni troškovi po jedinici opadaju dovodeći do pada i prosječnih ukupnih troškova. za ove veoma korisne proizvode stanovništvu. proizvodi i čelične cijevi. Kod ekonomije opsega prosječni ukupni troškovi opadaju zbog toga što preduzeće proširuje svoju proizvodnju na bliske proizvode. nafta.Mate: „Mikroekonomska analiza“. mineralna voda. Npr. te zbog toga dobiveni 47 48 49 Babić. godine nakon isteka Bellovog patenta u području gasa i telekomunikacija počinju se javljati kompanije koje su nudile usluge telefoniranja i grijanja na prirodni plin. Kahn. Economies of scale) koja pokazuje situaciju da ukoliko preduzeće udvostruči proizvodne inpute. Npr. Drugim riječima. 15. vodovoda i sl. 276. 1893. Cambridge.Mikroekonomija 15. pragove za željeznicu. sektor gasa i telekomunikacija. zaračunava vrlo visoke cijene. Zagreb. Pojedina područja pokriva samo jedno preduzeće sa mogućnošću da. str.). pa samo jedan proizvođač ostaje u proizvodnji“47. i b) postojanje ekonomije obima (prisutno kod željeznice. Problemi su bili vezani prvenstveno za nisku produktivnost investicija u pomenutom sektoru. 1988. Dugoročni prosječni ukupni troškovi mogu opadati zbog ekonomije obima i ekonomije opsega.119/II. u proizvodnji električne energije korištenje većih generatora smanjuje jedinične troškove proizvodnje. 144 . elektroprivreda. Proizvodnja u kojoj djeluje ekonomija obima ima karakteristiku da joj prosječni troškovi proizvodnje opadaju kako se povećava broj proizvedenih jedinica. Također. Osobine prirodnih monopola Za prirodne monopole je karakteristična ekonomija obima (Engl. rezultirajući outputi budu povećani više od dva puta. koji zbog toga ne mogu opstati u toj proizvodnji. godine. Postoje dva osnovna uzroka postojanja prirodnih monopola: a) potpuna kontrola preduzeća nad prirodnim izvorima (plin. Čuveni istraživači Edison i Bell su svojim izumima doprinijeli da se u području ekonomije pojave nove industrije kao što su elektroenergetski sektor. pomenute grane doživljavaju značajan rast.

Koji je nekada veći od tražnje na cijelom tržištu. Što je veći broj proizvođača troškovi proizvodnje su veći. ukoliko jedno preduzeće ima minimalne prosječne ukupne troškove pri proizvodnji 1. Preduzeće može imati karakteristike prirodnog monopola i kada njegovi prosječni ukupni troškovi nisu opadajući pri svim obimima proizvodnje. th Prema Parkin. S obzirom da su prosječni ukupni troškovi prirodnog monopola opadajući u cjelosti (ili u vrlo velikom rasponu52). Addison Wesley Publishing Company.5 miliona kilovat sati električne Grafik 91. Za razliku od drugih preduzeća kod kojih granični troškovi sijeku krivu prosječnih ukupnih troškova u njenom minimumu. komada proizvoda. Sličan slučaj je i sa preduzećima za eksploataciju prirodnog gasa. Ukoliko se na tržištu pojavi još jedan ponuđač. možemo reći da ekonomija obima prevladava cijelom dužinom ATC.000. „Microeconomics“. Michael. ali ne i neophodan uslov za postojanje prirodnih monopola. a svako od njih će proizvoditi po 2. čak iako su prosječni ukupni troškovi rastući nakon proizvedenog 1. Ukoliko tržište budu podijelila četiri preduzeća tada će cijene koštanja kilovat sata biti 15pf/KWh. Na primjer. vidljivo je da najpovoljnija situacija za potrošače postoji kada se na tržištu nalazi samo jedan proizvođač. njegovi granični troškovi (MC) u potpunosti se nalaze ispod prosječnih ukupnih troškova.000 komada nekog proizvoda. Da bismo predstavili karakteristike prirodnih monopola poslužit ćemo se jednim primjerom51.Mikroekonomija proizvodi imaju niže prosječne ukupne troškove nego da neki od proizvoda proizvodi posebno preduzeće.. predstavljenog na grafiku 91. to preduzeće ih može proizvesti po nižim troškovima nego da se pojavi novo preduzeće u toj grani. 145 . 6 edition. Data je funkcija tražnje za električnom energijom (D) i funkcija prosječnih ukupnih troškova proizvođača (ATC). jer u tom slučaju oni plaćaju najnižu cijenu električne energije. a samim tim i cijena koju plaćaju kupci. Često se u slučajevima postojanja prirodnih monopola država umiješa bilo da preuzme poslovanje preduzeća ili da regulira cijenu(e) proizvoda ili usluga privatnom preduzeću koje posluje u datoj grani. 259. Pri vrlo velikom obimu 50 51 52 O diskriminaciji cijena ćemo u nastavku reći više. Oni mogu imati i oblik slova U. Iz ovog primjera proizilazi da je ekonomija obima dovoljan. Primjer prirodnog monopola energije. tada će troškovi za proizvodnju navedenih 10 miliona kilovat sati električne energije biti na nivou od 10 pf/KWh što je dvostruko skuplje za potrošače. Ako je na tržištu samo jedno preduzeće troškovi proizvodnje su 5 pf/KWh i ono može opslužiti cijelo tržište. Pri ovoj cijeni ponuđena količina je 10 miliona kilovat sati električne energije. Iz primjera. Preduzeće proizvodi 10 miliona kilovat sati po cijeni od 5 Pf/KWh. a na tržištu je potrebno 1. kod prirodnih monopola ne postoji tačka presjeka.010 komada. str. U oba slučaja država određuje cijenu. 2003. odnosno cijene ukoliko se radi o preduzeću koje može vršiti diskriminaciju cijena50 po nekom osnovu. Zbog toga što je funkcija prosječnih ukupnih troškova opadajuća kako se povećava proizvodnje električne energije.

578 radnika). godine u Mostaru. Zbog toga svaka zemlja svijeta vodi pažljivu politiku prema ovim preduzećima.044 zaposlena radnika.2. 56 Neki dijelovi kompanija su u određenoj mjeri prodati privatnim licima. i u susjednim zemljama elektroprivredna preduzeća ostvaruju značajan prihod. godine ostvarila ukupan prihod od 645. Zbog toga je rad ovih preduzeća pod posebnim nadzorom države.2005. U većini zemalja koje su izvršile tržišno restruktiriranje ovih kompanija višak broja zaposlenih se kretao između 20 i 30%. što 53 Npr.01.20% ukupno ostvarenog GDP na nivou države. Također. a preduzećima su na određeni način vezane ruke u rješavanju ovog problema. Zbog toga su troškovi poslovanja ovih preduzeća znatno viši nego što bi trebali biti. u Hrvatskoj ovaj procenat je nešto manji i iznosi 5% GDP.310 u F BiH i RS 235. Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji Prirodni monopoli najčešće predstavljaju preduzeća od strateškog značaja za jednu državu i imaju specifičnosti koje ih izdvajaju od ostalih privrednih subjekata koji se pojavljuju na tržištu. Četvrta specifičnost prirodnih monopola je određivanje cijene proizvoda od strane države ili regulatorne agencije. dijelom i zbog razvijenije privrede u odnosu na BiH. što čini 7. U prvom redu radi se o preduzećima koji ostvaruju značajan dio bruto domaćeg proizvoda jedne države. Naredna specifičnost prirodnih monopola jeste što oni zapošljavaju veliki broj zaposlenih.252.3. od kojih navodimo najznačajnije. odnosno po obrascu koji je objavila regulatorna agencija. 16. godine je bio 623.41% ukupno zaposlenih u državi. Preduzeća nisu u mogućnosti zbog određenih socijalnih efekata izvršiti brzo smanjenje broja zaposlenih i svesti njihov broj na optimalan nivo. Ovaj broj čini gotovo 2. 55 Prema izvještaju Zavoda za statistiku prosječan broj zaposlenih u BiH u toku 2004.668 KM. zbog toga što prosječni fiksni troškovi teže nuli.07. odnosno trenutno u njenom većinskom56 vlasništvu. sve tri elektroenergetske kompanije ostvarile su prihod u visini 1. što će biti kasnije detaljnije elaborirano.228. Prirodni monopoli su za vladu jedne države od posebnog interesa iz više razloga. U Bosni i Hercegovini54 samo u u preduzećima koja proizvode električnu energiju prema izvještajima dotičnih kompanija radi 15. dok se u Bugarskoj kreće čak i do 20%. 146 . njihova previsoka cijena može dovesti do značajnog pada konkurentnosti nacionalnih preduzeća.073 KM.2005. 54 Podaci se odnose na nivo države BIH na dan 01. JP Elektroprivreda BIH je u toku 2004. Treća specifičnost ovih preduzeća jeste broj zaposlenih u ovim kompanijama koji je iznad optimalnog broja.Mikroekonomija proizvodnje granični troškovi se asimptotski približavaju prosječnim ukupnim troškovima. godine.371.55 Zapošljavanje u ovim preduzećima pored generisanja značajnih prihoda stanovništvu značajno doprinosi i socijalnoj stabilnosti. Na nivou cijele BiH. Neefikasnost koja postoji zbog takve situacije snose potrošači plaćajući višu cijenu usluge ili proizvoda.57 S obzirom da proizvodi i usluge koje nude prirodni monopoli ulaze u troškove gotovo svih kompanija i fizičkih lica. Na primjer. najčešće nastojeći da ih zadrži pod svojom vlasničkom kontrolom.28% bruto domaćeg proizvoda F BIH.53 Stoga svaki poremećaj u radu u ovim preduzećima imaju veliki utjecaj na rad i prilike u drugim dijelovima privrede. 57 Za Federaciju BiH tarifna metodologija je usvojena 08.888 radnika (388. što čini 10.

Stoga država nastoji određenim mehanizmima da suzbije nedostatke koji postoje zbog prisutnosti monopola na tržištu. neophodno je da dobije licencu od strane države. U zadnjih 30 godina područje regulacije se značajno proširilo i na sceni se pojavio veliki broj modela regulacije monopola. Iz tog razloga država (regulatorne agencije ili sama Vlada) za prirodne monopole određuje cijene (ili okvir u kome se cijene mogu kretati). Istina. 58 U prvom redu Zakonom o električnoj energiji i Zakonom o koncesijama. Ukoliko se pokaže da su regulirani prirodni monopoli zarađivali iznad prosjeka ekonomije tada možemo reći da je regulacija u interesu proizvođača. U takvim uslovima je veoma teško voditi poslovnu politiku jer jedan od ključnih elemenata poslovanja nije pod potpunim i djelimičnim utjecajem preduzeća. te da se na taj način maksimizira blagostanje društva. a ukoliko je stopa zarade ispod prosjeka privrede. u elektroenergetskoj djelatnosti je nadležna Federalna energetska regulatorna komisija u FBIH (FERK).Mikroekonomija može državi donijeti ozbiljne probleme. ove kompanije nastoje preko upravljanja troškovima da obezbijede određenu zaradu o čemu će više riječi biti kasnije. 15. Za dodjeljivanje ovih licenci npr. Da bi neko preduzeće imalo karakteristike prirodnog monopola. Peta specifičnost ovih kompanija je postojanje zakonskih barijera za njihovo poslovanje. a u RS Regulatorna komisija za električnu energiju (REERS). Preduzeće koje želi da uđe u pomenutu djelatnost mora da ispuni veliki broj precizno određenih preduslova određenih Zakonima koji regulišu ovu djelatnost. Jedna od specifičnosti prirodnih monopola je i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. Test da li je regulacija monopola u javnom interesu ili u interesu proizvođača je upoređivanje ostvarenih stopa povrata na uložena sredstva od strane reguliranih prirodnih monopola i prosjeka ekonomije. 147 .4. što će bit predstavljeno u nastavku. onda možemo reći da je u interesu potrošača. monopolsko preduzeće sa svojim poslovanjem se ne uklapa baš najbolje u ovaj zahtjev društva. Regulatorni mehanizam bi trebao prisiliti monopolska preduzeća da proizvode optimalan nivo outputa sa optimalnim inputima. monopoli često posjeduju zastrašujući nivo moći.58 Šesta specifičnost je što se većina ovih preduzeća nalazi(la) u dominantno državnom vlasništvu. Prirodni monopoli najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena. Ne treba zaboraviti niti pristup po kome monopole ne treba uopšte regulirati. Pored toga. nego ih treba dovesti u stanje postojanja potencijalne konkurencije koja može da bez postojanje zvanične reglacije regulira njihov rad. Vlade ili regulatorne agencije. Stoga će se u nastavku rada pažnja obratiti samo na najprisutnije modele regulacije i one za koje se u razvijenim zemljama potvrdilo kao prihvatljivo rješenje. Prvenstveno se misli na dinamičku efikasnost i postojanje ekonomije obima koja je prisutna kod prirodnih monopola. što dovodi do određenih problema u društvu. što podrazumijeva i primarno provođenje ciljeva postavljenih od strane države koji se često razlikuju od poslovnih ciljeva preduzeća. a sa druge strane da ne ugrozi prednosti koje idu uz monopolsko poslovanje. Regulacija monopola S obzirom da je cilj društva da se na tržištu ponudi što veće količina proizvoda po što nižoj cijeni. Širom svijeta je na sceni trend privatizacije ovih preduzeća po nekom od nekoliko poznatih modela.

stoljeća javljaju se i prvi pokušaji njihove regulacije. Iz podataka možemo zaključiti da regulacija prirodnih monopola Stope povrata reguliranih monopola jeste u određenom javnom interesu.2 svakako ne doprinosi maksimalnom Željeznice 5. 4. Re-regulation“ 2001.7% manji od prosjeka privrede.1 Tabela 8.49-60. Više vidjeti: Schwarz. dok je u periodu od 1970-77 bio za 2. garantovati nesmetano funkcionisanje sektora koji imaju karakteristike monopola i osigurati dostupnost usluga. 93. str. 16. dok je tražnja porasla za čitavih 25% od početka 90-ih godina prošlog stoljeća. Regulatorna pravila moraju biti jasna. Prvi zakonski akt koji tretira ovu problematiku jeste Shermanov Act iz 1890. „The regulated industries and the Economy. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies. Iz tabele je vidljivo da je u periodu od 19621969.4. „Deregulation vs. W. Paul.61 59 60 61 MacAvoy.6 5. 2001. Historijski pregled reguliranja monopola Sa pojavom monopola u društvu krajem 18. No sve do početka šezdesetih godina XX vijeka nisu postojali ozbiljniji naučni radovi na temu ekonomskih efekata i društvenih posljedica regulacije monopola. Prosjek 3. stope povrata i slično. Ciljevi regulacije monopola Regulacija monopola ima nekoliko ciljeva:60 1.2 Prosjek ekonomije 6.Norton.“ New York. smanjiti javni gubitak uzrokovan iskrivljavanjem cijena i distribucijom resursa.1 7.Mikroekonomija U narednoj tabeli59 su data ova upoređivanja u SAD-u. godine prosjek stopa povrata u reguliranim sektorima monopola bio za 2. Ovdje bismo dodali da regulacija ima još jedan cilj. No. godine donešen u SAD. posebno ona koja se odnose na segment izgradnje novih kapaciteta.1. tako da u samoj Kaliforniji 15 godina nije izgrađena niti jedan MW novih kapaciteta. kreiranje inicijativa za inovativne aktivnosti. 15. Do sedamdesetih godina prošlog stoljeća regulacija monopola se uglavnom zasnivala na antimonopolskom zakonodavstvu.W. dok se početkom 80-ih godina sve više pažnje počinje posvećivati regulacijama putem cijena. dok je Godine moguće izvući zaključak da menadžeri ovih Industrija 1962-69 1970-77 preduzeća povećavaju troškove iznad realnog Elektroenergetski sektor 3.1% iznad prosjeka grane.2 6. što Gas 3. godine je što nisu postojala jasna regulaciona pravila za izgradnju novih postrojenja. 148 .4. str 4. On se bavio regulacijom monopola uopšte.1.1 nivoa i na taj način obmanjuju regulatora. 1979.9 7. 3. osigurati neto profit iz regulacije (troškovi reguliranja ne bi trebali dovesti do gubitka monopola). Osnovni uzrok koji je doveo do prekida isporuke električne energije u Kaliforniji 2001. 2.3 8. Jiři. str.2 blagostanju potrošača.2. a to je da spriječi štetne manipulacije cijenama koje mogu nanijeti velike štete privredi.

3. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. Mate. Mate. konkurentno nadmetanje privatnih preduzeća za pravo da budu isključivi davaoci određene usluge ili proizvođači proizvoda. 3. od kojih ćemo navesti najčešće korištene: a) određivanje cijena 1. Kasim. i 3) korigiranje eksternalija (što spada u socijalnu regulaciju). Zagreb. Sarajevo. 2) povećanje informiranosti potrošača o karakteristikama proizvoda (npr. Zbog toga ne postoji jedinstven model optimalne regulacije prirodnih monopola. Svaki od navedenih modela regulacije ima određene prednosti i nedostatke. Zakonsko reguliranje monopola može biti preko egzogenog određivanja cijena monopolskog proizvoda ili preko oporezivanja tog proizvoda. regulacija prirodnih monopola određivanjem razlilčitih cijena za različite segmente potrošnje. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi prosječnih troškova. godine. 4. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi dugoročnih inkrementalnih troškova. „Mikroekonomska analiza“. 64 Čitaoca upućujemo na knjigu: Tatića. reguliranje stope povrata na uložena sredstva. Prva se sastoji u reguliranju. 2. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. Babić. Posljedice koje su rezultat posjedovanja tržišne moći od strane prirodnih monopola vrlo su značajne po potrošače i društvo u cjelini. 3. Poznato je mnogo modela regulacije. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi graničnih troškova. Izdanje. godine. 62 63 Ibidem. 6. str. dvodijelno određivanje tarifa b) ostale politike regulacije monopola 1. S obzirom da bi detaljno predstavljanje svakog od navedenih modela prevazilazilo okvire ovog Vodiča64 ovdje ćemo stati sa objašnjenjima. porezi na monopolski profit. a u nastavku ćemo samo dati kraći prikaz jednostavnijih modela. 5. dosljedna i stroga primjena antimonopolskog zakonodavstva. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi vršnog opterećenja. od kojih navodimo najvažnije:62 1) posjedovanje tržišne moći. gdje su metode detaljno objašnjene. te se ovo posjedovanje može označiti kao ključni faktor cjelokupne regulacije. 5. str. 345.Mikroekonomija 15. 149 . državno vlasništvo. 4.4. 2. 4.“63 Reguliranje jedinične dobiti monopoliste također je jedna od prisutnih metoda regulacije. Pored navedene podjele. politika potpunog nemiješanja u poslovanje monopola. „Dvije su vrste kontrole monopola. 2003. a druga u reguliranju dobiti monopoliste. 1997. 6. u literaturi se susreću i druge podjele i metode regulacije. Metode regulacije monopola Jedno od najvažnijih pitanja vezano za regulaciju je zašto se neka djelatnost uopšte regulira? Postoji dosta razloga za reguliranje pojedinih monopola. 291. lijekovima). dakle egzogenom određivanju cijena monopolskih proizvoda.

Mikroekonomija

15.4.4. Reguliranje monopola kontrolom cijena
15.4.4.1. Regulacija preko graničnih troškova monopoliste Monopolista će na tržištu nuditi količinu proizvoda Qe (gdje mu granični troškovi sijeku granične prihode) pri cijeni Pe. Zbog toga što ova cijeni sadrži i dio ekstraprofita u iznosu PeACP0 država će uspostaviti cijenu koja bi bila formirana na tržištu potpune konkurencije, tj. na nivou PTPK. Pri toj cijeni, monopolista sada nudi količinu proizvoda Q2, koja je jednaka količini kao na tržištu potpune konkurencije. P, C MC D A B ATC

Pe • PTPK • P0 •

C

F Ovakav pristup reguliranju • monopola se često vrši kod Q Q2 Qe prirodnih monopola, kao što su elektroprivredna i vodoprivredna MR preduzeća. Nakon određivanja H • cijene od strane države funkcija Grafik 92. Reguliranje monopola kontrolom cijena tražnje za proizvodom monopoliste poprima drugačiji oblik. Ona je sada data izlomljenom linijom PTPKBF, a ne kao što je prethodno bila (pravac D). Također, ni granični prihod nije više konstantno opadajućeg oblika, nego je sada PTPKBHMR. Kriva graničnog prihoda je identična krivoj tražnje u segmentu PTPKB gdje je kriva tražnje savršeno elastična, kao i na tržištu potpune konkurencije. Ravnoteža monopola je u tački B gdje se sada sijeku granični prihod i granični trošak. Tačka ravnoteže je identična ravnoteži na potpuno konkurentskom tržištu. Na ovaj način se eliminiše nepotrebni gubitak (Engl. Deadweight loss) i zbog toga ovakav tip regulacije u stvari predstavlja optimalnu cjenovnu regulaciju monopola. Monopolista sada proizvodi količinu koju proizvodi i preduzeće na tržištu potpune konkurencije (Q2) a proizvode prodaje po cijeni koja je također jednaka onoj na tržištu potpune konkurencije (PTPK). Ovdje se postavlja pitanje šta u dugom vremenskom periodu. Koju cijenu treba formirati država? Kako je na tržištu potpune konkurencije ravnoteža tamo gdje dugoročni granični troškovi sijeku dugoročne prosječne ukupne troškove, onda možemo reći da bi cijenu trebalo odrediti u minimumu dugoročnih prosječnih ukupnih troškova. Postavlja se dalje pitanje šta ako se cijena postavi ispod normalne cijene (PTPK). U tom slučaju postoje dvije opcije: 1. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod minimalnih prosječnih ukupnih troškova monopoliste tada će u dužem vremenskom periodu doći do gašenje preduzeća. 2. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod optimalne cijene, ali ne tako nisko da se preduzeće ugasi, u tom slučaju će dio kupaca dobiti proizvod po nižoj cijeni nego što bi to bilo ne tržištu 150

Mikroekonomija potpune konkurencije, a dio će ostati bez dotičnog proizvoda, s obzirom da će tražena količina biti veća od ponuđene količine. U ovom slučaju također postoji nepotrebni gubitak zato što je manje outputa prodato nego u slučaju optimalne regulacije. Ukoliko je uspopostavljena cijena viša od optimalne cijene, monopolista će zarađivati ekstraprofit, ali će također ponuđena količina na tržištu biti veća od tražene, tako da je za očekivati da monopolista nakon određenog vremena počne gomilati gotove proizvode. U tom slučaju bi vjerovatno bio izvršen pritisak na regulatora da uspostavi cijenu na nižem nivou. Često država nastoji stimulirati efikasnost poslovanja monopola. U tom slučaju ona odredi cijenu monoplskog proizvoda u nekoj godini. U sljedećoj godini ta cijena može porasti za index porasta cijena na malo umanjenom za određeni procenat, recimo X%. Ova metoda se naziva CPI-X metoda ili stimulativno reguliranje. Ovdje se javlja problem smanjenja kvaliteta proizvoda, jer monopolska preduzeća smanjenje cijene samo prebace na umanjenje profita. U tom slučaju regulatorno tijelo mora postaviti detaljan zahtjev za kvalitet pruženih usluga. 15.4.4.2. Regulacija monopola preko prosječnih troškova Kako se cijena može regulirati preko graničnih troškova, kao što je prikazano na grafiku 92, također je moguće regulirati monopol preko prosječnih troškova. Cijena se određuje na nivou gdje prosječni troškovi sijeku funkciju tražnje, kao što je prikazano na grafiku 93. Kao što se sa grafika vidi ravnotežna cijena u ovom slučaju je viša a ravnotežna količina niža u odnosu na regulaciju preko graničnih troškova. Ova metoda se primjenjuje kada su granični troškovi uvijek ispod prosječnih ukupnih troškova, jer bi regulacija u tom slučaju dovela monopolistu u poziciju da ne može pokriti svoje prosječne ukupne troškove.

P, T

A

P2

Potrošačev višak Proizvođačev višak

C ATC

P1
Dedweight loss

I

F

MC

D

0

Q2

Q1

Q

Grafik 93. Regulacija monopola preko prosječnih troškova

Na grafiku 93. prikazan je slučaj da granični trošak ima oblik horizontalne linije što je moguće u određenim proizvodnjama, npr. u proizvodnji dodatnih kopija CD-ova. Svaka kopija osim prve ima isti trošak kopiranja. Istina, ovakvi slučajevi se rijetko sreću u privredi.

151

Mikroekonomija

15.4.5. Reguliranje monopola porezima
Drugi način regulacije monopola jeste putem poreske politike države. Monopolista može plaćati paušalni porez, porez na profit (dobit) i porez po jedinici proizvoda koji može biti indirektni, kao što je porez na promet, i specifični porez - odnosno porez ad valorem. Paušalni porez Paušalni porez monopolista plaća prvenstvno preko određenih dozvola, licenci za obavljanje djelatnosti, ili jednostavno godišnje plaćaju na ime naknade državi. Npr. to su dozvole za rad koje plaćaju elektroprivredna preduzeća u BIH regulatornim agencijama entiteta, ili dozvole za emitiranje programa od strane Regulatorne agencije za komunikacije. Paušalni porezi predstavljaju fiksne troškove za monopolistu i pomiču krivu njegovih prosječnih ukupnih troškova prema gore. Paušalni porez u stvari treba da bude dovoljno visok da bi apsorbovao cijeli ekstraprofit monopoliste. Efekti uvođenja paušalnog poreza su prikazani na grafiku 94. S obzirom da paušalni porezi predstavljaju fiksno opterećenje za monopolistu, njegovi granični troškovi se nisu promijenili. Ravnoteža je ostala pri istoj količini i uslov ravnoteže da je MR=MC nije izmijenjen. Na grafiku je prikazano da je iznos poreza dovoljno visok da ekstraprofit monopoliste u cjelosti apsorbuje. Direktni porezi

P, C

MC ATC1 A B
Iznos paušalnog poreza

ATC

Pe

• • •

D Direktni porezi predstavljaju poreze koji se obračunavaju kao postotak od Qe Q dobiti preduzeća. Njegova MR Grafik 94. Uvođenje paušalnog poreza karakteristika jeste da ga monopolista ne može prevaliti na potrošače zbog toga što se on plaća na kraju poslovnog procesa. On zaračunava preko određene stope (recimo r posto). Profit koji ostaje monopolisti biva umanjen za stopu direktnog poreza od r posto, tako da preostali čisti neto profit iznosi:

π čisti = π − rπ

Indirektni porezi Kako smo prethodno naveli postoje dvije vrste indirektnih poreza: specifični i ad valorem porezi. Kako oni na različite načine utječu na poslovanje monopoliste u nastavku će se dati prikaz svakog pojedinačno.

152

To će dovesti do promjene optimalne količine prizvodnje monopoliste. One su često „uhvaćene“ od strane reguliranih preduzeća. str. U tom slučaju je neophodno da izvrše određene subvencije monopolisti kako bi on nastavio sa radom u dužem vremenskom periodu. Uvođenje indirektnih poreza Q 15. Stoga regulatorne agencije radije uspostavljaju cijene više od onih na konkurentskom tržištu kako ne bi morale davati subsidije. I treće regulirane forme omogućavaju podmićivanje ili da se na drugi način utječe na državne regulatore da pomognu monopolisti radije nego društvu kao cjelini. S obzirom da regulatorne agencije ne poznaju krivu ponude i graničnih troškova. „Microeconomics“. Jeffrey. No javlja se problem što regulatorne agecije nemaju sredstva koja bi mogla iskoristiti za subvencije. 2001. Ukoliko bi se pak desilo da uspostave cijenu na nivou graničnih troškova monopoliste. C MCt MC P2 P1 • A • • • D B 0 Q2 Q1 MR Grafik 95. cijena ne bi pokrivala prosječen troškove i u dužem vremenskom periodu bi došlo do gašenja monopoliste. Regulacije često nisu tako efektivne kako bi trebale biti. Kako se granični troškovi izvode iz varijabilnih onda dolazi i do povećanja graničnih troškova.5. Second edition. mogu cijenu uspostaviti ispod optimalne cijene. Uvođenje indirektnog poreza je dovelo do smanjenja ponuđene količine monopoliste sa nivoa Q1 na nivo Q2. Osobe koje rade u regulatornim agencijama su najčešće prethodno radile u reguliranim firmama. 376. P. Sa grafika je vidljivo da je monopolista uspio samo jedan dio poreza prevaliti na potrošače (dio od P1 do P2). tako 65 Perlof. Neke države koriste regulacije koje su manje efikasne nego cjenovna regulacija. Prvi od njih jeste što regulator ne poznaje funkciju tražnje monopoliste. već i drugi mnogo suptiliniji načini.Mikroekonomija Specifični porezi Posmatrajmo situaciju da je uveden poseban porez koji se plaća po jedinici proizvoda i da iznosi t novčanih jedinica. kao ni njegove granične troškove. Nije naravno u pitanju samo davanje mita. i do povećanja cijene sa nivoa P1 na nivo P2. Što je funkcija tražnje neelastičnija monopolista može veći dio poreza da prevali na potrošače. Problemi u regulaciji monopola Regulatorno tijelo se susreće sa određenim65 problemima prilikom regulacije monopola. Zbog toga se kriva graničnih troškova MC pomjera na MCt za iznos poreza. 153 . Addison Wesley Longman. Razlog promjene i cijene i količine jest činjenica da paušalni porez koji se plaća po jedinici proizvoda ima osobine varijabilnog troška. što je prikazano na grafiku 95. dok drugi dio snosi sam.

Mikroekonomija da postoji određena doza subjektivizma i simpatija prema toj firmi. Neki se nadaju da mogu dobiti radna mjesta u tim preduzećima nakon što im istakne period na koji su zaposleni u regulatornom tijelu. Čak i eksperti koji rade kao konsultanti pri regulatornim tijelima mogu biti pod određenim utjecajem industrije koju reguliraju. Oni najčešće rade i kao konsultanti reguliranih preduzeća. Na taj način je u stvari efektivnost regulacije umanjena i potrebno je tražiti način(e) kako bi ona bila na nivou koji se od nje očekuje. U posljednje vrijeme u medijima se mnogo govori i piše o neefikasnosti poslovanja preduzeća koja posjeduju monopolske pozicije na tržištu, posebno kada se radi o državnim - javnim monopolima. Kao jedna od metoda povećanja efikasnosti poslovanja ovih preduzeća se spominje njihova privatizacija. Ova situacija je posebno aktuelna u tzv. Tranzicijskim zemljama u koje spada i BIH. U narednom dijelu, u namjeri da se studenti upoznaju sa ovim procesima, dati će se prikaz trenutnog stanja ovih preduzeća u BIH sa posebnim osvrtom na Elektroprivredu BIH.

15.6. Privatizacija prirodnih monopola
Privatizacija, kao jedan od najkontroverznijih ekonomskih fenomena 20. stoljeća, zaokuplja pažnju najšire javnosti već od početka sedamdestih godina prošlog stoljeća, tokom realizacije privatizacijskih projekata u SAD-u i Kanadi, a kasnije u evropskim zemljama preko vala privatizacijskih inicijativa zemalja Latinske Amerike do privatizacijskih projekata zemalja koje su se uključile u tržišne reforme (bivših centralno-planskih evropskih i azijskih privreda). Osim toga, dinamizaciji ovih aktivnosti doprinose i međunarodne institucije kao što su Svjetska banka i MMF, koje u sklopu strukturnih reformi privreda zemalja u razvoju zahtijevaju privatizaciju i povećanje efikasnosti poslovanja javnih preduzeća kao važnih elemenata za uspješno oživljavanje nacionalnih ekonomija. U skladu sa tim procesima je neophodno da i država promijeni svoju ulogu u privredi, na primjer kroz regulaciju privatiziranih monopola te formuliranjem kompenzacijskih mjera za gubitak socijalnih efekata prethodno državno upravljanih preduzeća. U svojoj biti privatizacija je politički proces, ali ona istovremeno ima značajne ekonomsko-socijalne efekte.66 Promjene u elektroenergetskom sektoru trebaju teći sljedećim redoslijedom: Restrukturiranje deregulacija liberalizacija privatizacija jačanje tržišta

Restrukturiranje znači promjenu organizacije i ekonomskih odnosa u cilju povećanja efikasnosti i smanjenja troškova poslovanja. Dereglacija je postupak uklanjanja elemenata državne regulacije i kontrole nacionalne ekonomije i tržišta posebno. Privatizacija u energetskom sektoru, trebala bi osim deblokiranja kapitala države uloženog u razvitak sektora, koji se može iskoristiti u druge važne državne projekte, omogućiti konkurenciju i time doprinijeti povećanju energetske efikasnosti i smanjenju troškova i cijene energije.

66

Švigir, Mario: “Izvješće o socijalnim aspektima privatizacijskih projekata”, 2002. Vlada Republike Hrvatske.

154

Mikroekonomija Liberalizacija elektroenergetskog sektora pretpostavlja mogućnost izbora dobavljača od strane potrošača i i dostupnost elektroenergetske mreže. To dalje pretpostavlja da će elektroenergetska prijenosna mreža biti dostupna proizvođačima i potrošačima prema unaprijed utvrđenim i javno objavljenim pravilima i cijenama korištenja mreže. 15.6.1. Privatizacija energetskog sektora u BIH Privatizacija preduzeća u tranzicijskim zemljama je dobrim dijelom završena, posebno u slučaju privatizacija malih i srednjih kompanija. Sa velikim preduzećima postoje određena kašnjenja ali razlike postoje od zemlje do zemlje. BIH spada među zemlje u regionu koje su završile oko 60% planirane privatizacije malih preduzeća. Značajan broj velikih kompanija je još uvijek u potpunom ili djelimičnom vlasništvu države (oko 30%)67 sa tendencijom da se u što skorije vrijeme izvrši njihovo restrukturiranje a zatim privatiziranje po nekom od poznatih modela. Neka od ovih velikih preduzeća predstavljaju prirodne monopole te se mora značajno veća pažnja posvetiti analizi posljedica koje će proizaći iz njihove privatizacije. Posljedice će osjetiti potrošači, država kao vlasnik te preduzeća u susjednim zemljama. Zbog ovih činjenica je potrebno detaljno analizirati sve elemente koji mogu da opredijele metod i brzinu privatizacije ovih preduzeća. Predviđeni proces privatizacije elektroprivrednih preduzeća u Bosni i Hercegovini treba posmatrati i kroz prizmu sljedećih trendova predstavljenih u World Energy Outlooku68 iz 2005. godine. Prema ovom izvještaju očekuju se sljedeći svjetski trendovi u energetskom sektoru do 2030 godine: 1. 2. 3. 4. svjetske energetske potrebe će biti za 50% veće nego što su danas, preko 60% povećanja će biti u povećanju tražnje za naftom i prirodnim gasom, prosječna stopa rasta potrošnje energije se predviđa na 1,6% godišnje, više od dvije trećine svjetskog rasta potrošnje energije će otpadati na zemlje u razvoju, gdje su stope ekonomskog rasta i rasta populacije najviše, 5. potrošnja prirodnog gasa će imati najvišu stopu porasta prvenstveno zbog korištenja u proizvodnji električne energije, 6. Kumulativno posmatrano, procijenjene investicije u energetski sektor na svjetskom nivou do 2030. godine iznose čak 17.000 milijardi $ (izraženo u dolarima iz 2004. godine), od čega oko 50% otpada na zemlje u razvoju. Samo godinu ranije ova procjena je bila manja za 1.000 milijardi $, što govori da zahtjevi za energijom rastu brže od predviđenih scenarija. Prema projekcijama World Energy Outlooka69 iz 2004. godine elektroenergetski sektor će apsorbovati najznačajniji dio investicija čak oko 60%, od čega će u prenos i distribuciju trebati investirati više od pola70.

Također, prema World Energy Outlooku iz 2004. godine koji je značajnu pažnju posvetio električnoj energiji, očekuje se odvostručavanje tražnje za električnom energijom i to većinom u zemljama u razvoju. Do 2030. godine proizvodnja električne energije će apsorbirati gotovo pola svjetske potrošnje gasa i apsorbirat će preko 60% ukupnih investicija u proizvodna elektroenergetska postrojenja. Globalni elektroenergetski sektor će zahtijevati oko 4.800 GW novih kapaciteta da bi se zamijenili istrošeni kapaciteti i podmirila projicirana globalna tražnja za električnom energijom. Ukupno posmatrano, investicije u elektroenergetska postrojenja će zahtijevati oko 10.000 milijardi $, od čega će oko 50% otpadati na zemlje u razvoju. Procentualno učešće električne energije dobivene iz hidroelektrana će opasti dok će učešće drugih obnovljivih izvora energije biti utrostručeno (sa 2% na
67 68

„Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“, Sarajevo 2002. godine. http://www.iea.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM.pdf, str. 43-51. (10.07.2006.) 69 http://www.iea.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004.pdf , str. 30 (10.07.2006.) 70 Ili tačnije oko 5.300 milijardi $.

155

Mikroekonomija 6%). Energija vjetra će biti drugi najveći izvor električne energije 2030. godine, odmah poslije hidroenergije. Stopa elektrifikacije će u pomenutom periodu porasti, ali ukupan broj stanovnika koji nemaju pristup električnoj energiji će blago opasti sa 1,6 na 1,4 milijarde. Generalno posmatrano, cijena električne energije će u budućnosti rasti, kao što je na primjer porasla za 12% u Evropskoj Uniji u posljednjih nekoliko godina. Svakako ovdje ne treba ispustiti ni činjenicu da bi u strateškom pogledu jedna zemlja dugoročno trebala najmanje 80% električne energije proizvoditi iz vlastitih kapaciteta, a samo preostalih 20-ak posto da obezbjeđuje iz uvoza. 15.6.2. Modeli privatizacije U većini Evropskih zemalja je energetski sistem podijeljen na tri dijela: Proizvodnja, Prenos i Distribucija električne energije te se i u BIH projektom Power III nastoji sadašnja elektroprivreda podijeliti na navedena tri segmenta. Postavlja se pitanje koji od navedenih dijelova privatizirati, na koji način i u kojem obimu. U različitim zemljama je ovaj postupak realizovan na različite načine. Postoji pet osnovnih modela privatizacije infrastrukturnih djelatnosti, a time i energetskog sektora: 1. ugovor o upravljanju, 2. ugovaranje usluga, 3. ustupanje postrojenja, 4. koncesija, 5. privatizacija kapitala preduzeća. Svaki od ovih modela ima prednosti i nedostatke. U tabeli 9. je dat prikaz karakteristika svakog modela privatizacije na ekonomsku efikasnost preduzeća, nova ulaganja, transfer znanja i primjenjivost. Tabela 9. Model privatizacije Ugovor o upravljanju Ugovaranje usluga Ustupanje postrojenja Koncesija Privatizacija kapitala preduzeća
(- ne postoje efekti), (* umjereni efekti), (** snažni efekti)

Ekonomska efikasnost * * ** ** **

Nove investicije * **

Transfer znanja * ** ** **

Primjenjivost Da Da Uslovna Da Da

Iz prethodne tabele je vidljivo da je privatizacija kapitala preduzeća jedini relevantni model privatizacije energetskog sektora, s obzirom da ima snažne efekte na sve četiri posmatrana elementa. Privatizacija energetskih preduzeća može se obaviti primjenom nekoliko suštinski različitih modifikacija prodaje kao osnovnog metoda privatizacije: - Javna prodaja dionica, - Prodaja institucionalnim investitorima, 156

Tabela 10.33 0. vidljivo je da najveću vrijednost za državu predstavlja prodaja Elektroprivrede strateškom investitoru. domaćem ili stranom.23 0.18 0.0 3. Jedan od osnovnih ciljeva privatizacije je da se poveća stepen konkurencije u energetskom sektoru.6 2.3 3. Metod privatizacije Javna prodaja dionica Institucionalni investitori Finansijski investitori Strateški investitor Domaći investitor .3 5.7 9. Činjenica je ipak da nakon početnih povećanja broja preduzeća u proizvodnji i distribuciji dolazi do smanjenja broja kompanija i do povećanja koncentracije kapitala i tržišnog učešća velikih transnacionalnih kompanija.ne postoje efekti * umjereni efekti ** snažni efekti Ekonomska efikasnost * * * ** ** Nove investicije * * ** * Transfer znanja * ** - Primjenjivost Ne Da Da Da Da Iz tabele 10.14 0. „Global Electric power reform. Vrednovanje metoda privatizacije energetskog sektora je dato u tabeli 10.2 SICN.7 1. potvrđuje ove navode. Indeks tržišne koncentracije za sektor proizvodnje električne energije.3 5.Mikroekonomija Prodaja finansijskim investitorima.3 7.15 0. R. Centralni međusobno povezani sistem.1 3. Tabela 11. Prodaja strateškim investitorima.. Tabela 11. SIC.71 Država/region Argentina Kalifornija Australija Kolumbija Brazil Engleska i Vels Nova Engleska Bolivija Mađarska Peru (SICN) Švedska Čile (SIGN) Sjeverna Irska Španija Alberta Čile (SIC) Novi Zeland Češka Queensland Portugal Broj preduzeća 38 40 11 26 14 32 16 6 10 8 8 4 4 8 12 4 6 6 2 3 Učešće najvećeg preduzeća u % 14 23 18 24 25 28 32 26 27 35 52 43 48 46 55 60 68 75 76 93 HHI 0.6 1.7 6. World Bank.1 6.1 8. 71 2 Ovo je tzv.3 1.9 2. J. gdje je Si učešće proizvodnog kapaciteta i-te firme na tržištu.64 0. 2001.12 0.0 2.6 5.43 0. Sjeverni međusobno povezani sistem. Prodaja domaćim investitorima.53 0.32 0.38 0.19 0.16 0. SING. Indeks varira između 1 za monopol i 0 za tržište potpune konkurencije.11 0.33 0. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“.86 jednak broju preduzeća iste veličine 16. HHI indeks koji se definiše kao ΣSi .W. Centralno sjeverni sistem.34 0. 157 .3 4. and Besant-Jones.9 1. Izvor: Bacon.60 0.19 0.06 0.

Što je proizvodnja preduzeća bliža proizvodnji cijele grane. Obično se koriste dvije formule za mjerenje monopolske moći preduzeća na tržištu: Mm = Qm Q ≤1 (1) Formula (1) upoređuje količinu proizvoda kojeg proizvodi najveće preduzeće u grani sa ukupnom proizvodnjom cijele grane. Na tržištu potpune kokurencije cijena proizvoda je jednaka graničnom trošku proizvodnje. potrebno je detaljno i uz uključenost svih interesnih strana procijeniti dinamiku i način privatiziranja elektroenergetskog sektora u BIH ukoliko se ona pokaže kao neophodan korak u cilju povećanja blagostanja stanovništva. preduzeće ima više karakteristika monopola. Mjerenje monopolske moći i diskriminacija cijena U samo malom broju privrednih grana postoje preduzeća koja imaju odlike čistog monopolskog preduzeća. ova preduzeća imaju troškovnu prednost u odnosu na konkurenciju. 15. dok je na monopoliziranim tržištima ova razlika značajna. jer se privatni proizvođači nisu mogli dogovoriti sa državom o uslovima pod kojim trebaju isporučivati električnu energiju stanovništvu i preduzećima. Druga formula upoređuje prodajnu cijenu proizvoda sa graničnim troškom proizvodnje i to stavlja u odnos sa prodajnom cijenom. U prilog tome ide i činjenica da je Kalifornija bila bez električne energije čak 38 dana. za društvo veoma važnog. bilo je neophodno pronaći način kako da se mjeri njihova tržišna pozicija. odnosno preduzeća koja su lideri na oligopolskom tržištu. Prvenstveno u zavisnosti od veličine brojnika preduzeće ima veću ili manju monopolsku moć. Poznato je da zbog ekonomije obima poslovanja.7. vidljivo je da i nakon privatizacije i liberalizacije u pojedinim zemljama su ostala preduzeća koja imaju monopolske karaketeristike.Mikroekonomija Iz tabele 11. Ukoliko je cijena proizvoda bliža graničnom trošku proizvodnje tada preduzeće posluje na konkurentnijem tržištu. postoji mogućnost postizanja neformalnog dogovorenog oligopola između proizvodnih i distribucijskih preduzeća što može ponovo dovesti do postojanja stanja sličnom monopolu na tržištu električne energije. Osim toga. Mm = Mm – koeficijent monopolske moći Qm = Količina koju nudi monopolista Q = Količina koja se nudi na tržištu P = cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu MC = granični troškovi monopoliste P − MC ≥0 P (2) 158 . sektora. te u stvari igraju ulogu price makera za cijelo tržište nacionalno tržište električne energije. Da bi se moglo utvrditi koja preduzeća posjeduje monopolske karakteristike. Samo na taj način će se doći do optimalnog rješenja privatizacije ovog. odnosno bliži je jedinici. Privatizacija prirodnih monopola ima mnogo protivnika u zemljama u kojima je ona izvršena. Češće je slučaj da su neka preduzeća dominantna na tržištu. prenos i distribuciju električne energije ostaviti u državnom vlasništvu. Mnogi polaze od toga da pravo na energiju spada u osnovna ljudska prava i da bi trebalo proizvodnju. na kojem pored tog preduzeća postoji mnogo malih preduzeća male ekonomske snage. U duhu svega prethodno iznesenog.

tako da se ne može provesti preprodaja robe s tržišta na kojem je niska cijena. II i III stepena.8. nov se proizvod često prodaje po višoj cijeni. odnosno usluge. Ovakve slučajeve nalazimo kod arapskih trgovaca koji za svakog kupca određuju drugačiju cijenu proizvoda. a zatim se postupno prodaje po sve nižim cijenama koje mogu i potrošači s nižim dohocima. Monopolisti mogu vršiti diskriminaciju cijena I. DISKRIMINACIJA CIJENA Jedna od specifičnosti monopola jeste i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. Primjenom ovog oblika diskriminacije monopolista pokušava iscijediti sav potrošačev višak. u zavisnosti od preferencije kupaca. na tržište na kojem je visoka cijena.2. Taj nam uslov pokazuje zašto je diskriminaciju lakše provesti za dobra poput električne energije ili plina. Stoga su kamatne stope za ova preduzeća manje. 2. mora postojati i efektivno razdvajanje podtržišta. Mi ćemo se bazirati na uobičajen slučaj identičnog proizvoda. koje kupac u “potpunosti” potroši i koje se ne mogu preprodati. različiti uvezi za istu knjigu. tržište mora biti podjeljeno u podtržišta sa različitim cjenovnim elastičnostima tražnje. To ostvaruje većom proizvodnjom čime smanjuje fiksne troškove po jedinici i dolazi u poziciju da može iskoristiti prednosti ekonomije obima. predstave. Isto tako banke određuju kamatne stope za preduzeća shodno svakom klijentu ponaosob. Ti faktori uzrokuju pojavu krive tražnje sa različitom elastičnošću na različitim djelovima tržišta. koji se proizvodi uz identične troškove. Postoje dva neophodna uslova koji se moraju ispuniti da bi se mogla provesti diskriminacija cijena: 1. Ovakav oblik diskriminacije je posebno pogodan za lako mjerljive proizvode i usluge. Na taj način monopolista maksimizira vlastiti profit. ali ne toliko koliko obračunate cijene. Dobri primjeri su i različite cijene knjiga na pojedinim kontinentima. Diskriminacija cijena postoji onda kad se isti proizvod prodaje različitim kupcima po različitim cijenama. Ukoliko ste dobar klijent tada vas banka nastoji zadržati. popust na količinu).Mikroekonomija 15. Na primjer. ali najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena. 15. 15. ili cijena filmova na DVD-u prema pojedinim kodnim zonama-odnosno također kontinentima. koja je prihvatljiva samo za one bogatije. Takođe je uobičajeno zaračunavati različite cijene i za isti proizvod u raznim razdobljima.8. njihovog dohotka. Troškovi proizvodnje su isti ili se razlikuju. Diskriminacija cijena prvog stepena Monopolska diskriminacija cijena prvog stepena predstavlja slučaj kada monopolista određuje različitim kupcima različitu cijenu za isti proizvod. Kupci se razvrstavaju prema 159 .1.8. a i ima manje rizika po osnovu datih vam kredita. Cilj diskrimacije jeste da monopolista prisvoji što veći nivo potrošačevog viška. Na taj način maksimiziraju svoju zaradu. njihove lokacije i lahkoće dostupnosti supstituta. ali se prodaje po različitim cijenama. Diskriminacija cijena drugog stepena Kada preduzeće vrši diskriminaciju cijena II stepena na tržištu ono zaračunava istu cijenu za sve potrošače ali daje popust onim potrošačima koji kupuju veće količine (tzv. različita sjedišta u avionu ili u vozu i slično). određujući svakome od njih najveću cijenu koju je ovaj spreman platiti samo da ne ostane bez datog dobra. Sam proizvod je isti ili se neznatno razlikuje (npr. kao što su liječničke usluge.

Da preduzeće određuje samo jednu cijenu (kao što bi se očekivalo i to gdje je MC=MR). Zbog toga regulatorne agencije često koriste ovu strategiju za određivanje cijene električne energije.72 Ili. Najniža cijena se određuje na nivou prosječnog ukupnog troška (presjek prosječnih ukupnih troškova i njegove tražnje). Na taj način monopolista zarađuje dodatni iznos ekstraprofita smanjujući potrošačev višak (potrošač još uvijek ostvaruje Grafik 96. mogu izgraditi vlastiti generator električne energije na plin) cijena električne energije preduzećima bi trebala biti niža od one 72 Danas je trend u svijetu da privreda plaća nižu cijenu električne energije od domaćinstava. S obzirom da preduzeća mogu bolje supstituirati električnu energiju nego domaćinstva (npr. Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje viši. U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje bit će obračunata i cijena električne energije. Elektroprivreda zaračunava različite cijene preduzećima i domaćinstvima. predstavlja razliku između vrijednosti proizvoda za potrošača (predstavljenog funkcijom tražnje) i cijene koju je platio za taj proizvod.3. Diskriminacija cijena trećeg stepena Pored diskriminacije cijena drugog stepena prirodni monopoli u politici cijena koriste i diskriminaciju cijena III stepena. Cjenovna diskriminacija cijena II stepena određeni višak).Mikroekonomija količinama koje kupuju i shodno tome određuje im se i cijena. Na ovaj način monopolista ne prisvaja cjelokupan potrošačev višak što je vidljivo na grafiku 96. Diskriminacija cijena II stepena ne donosi monopolisti nivo ekstraprofita kao diskriminacija cijena I stepena (gdje on u potpunosti prisvaja potrošačev višak). ravnotežna cijena i količina bi bile P0 i Q0. Navedeni način diskriminacije se može svrstati u III stepen diskriminacije. Potrošačev višak. Najviša cijena (P1) se zaračunava kupcu koji najmanje kupuje (Q1). cijena P2 za količinu Q2. Ova strategija formiranja cijena je posebno pogodna za određivanje cijene električne energije zbog postojanja značajne ekonomije obima. Npr. Na taj način monopol ostvaruje viši nivo ekstraprofita nego da svima zaračunava istu cijenu. te najnižu cijenu P3 za najveću količinu Q3. 15.8. tada će cijena biti manja i obrnuto. koji se najčešće i primjenjuje. Monopoli je posebno koriste kada njihovi proizvodi imaju različite koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje za različite grupe potrošača. Primjenjujući model diskriminacije cijena drugog stepena preduzeće zaračunava tri različite cijene u zavisnosti od količine prodaje. potrošnja električne energije u periodu od 13-16 i od 23-07 sati se naplaćuje po nižoj cijeni u odnosu na ostatak dana. Na taj način kupci koji kupuju više proizvode dolaze u povoljniju poziciju. 160 . ali je ipak značajno više nego da on zaračunava jedinstvenu cijenu za sve potrošače. posjetimo.

Visok koeficijent cjenovne elastičnosti signalizira menadžmentu da će povećanje cijene proizvoda rezultirati u smanjenju ukupnog prihoda. diferenciranje cijene električne energije zavisno od vremena potrošnje na više. 2003. dnevne tarife kada je opterećenje elektroenergetskog sistema veće zbog visoke potrošnje u industriji. noćne tarife – kada je potrošnja u privredi manja. Postavlja se pitanje da li je diskriminacije cijena uvijek štetna za potrošače? „Diksriminacija cijena u elektroprivredi i željeznici (prirodnim monopolima) ne mora uvijek biti štetna. Zbog toga monopolista višu cijenu određuje na tržištu sa manje elastičnom tražnjom (kupci teže odustaju od kupovine). Naravno. MR3=MC itd. a krive MR1 i MR2 respektivno predstavljaju krive graničnog prihoda za pojedine funkcije tražnje. krive D1 i D2 predstavljaju tražnju različitih grupa potrošača. i niže. i obrnuto. godine. navedeno je moguće ako ne postoji mogućnost preprodaje roba i usluga od kupaca koji kupuju po nižoj cijeni onima koji kupuju po višoj cijeni. Nakon privatizacije pojednih preduzeća73 već se pojavio zahtjev za dodjelu licence za otvaranje vlastitih energana u vlasništvu tih kompanija što potvrđuje navedenu tezu. 190. dok drugoj grupi potrošača prodaje manju količinu po znatno višoj cijeni. Pretpostavimo da prirodni monopolista može identifikovati dvije grupe potrošača i svakoj od njih isti proizvod prodavati po različitoj cijeni. ili. prikazan je slučaj cjenovne diskriminacije cijena III stepena. Sa grafika je vidljivo da za prvu grupu potrošača monopolista prodaje veću količinu uz nižu cijenu proizvoda. Ukoliko uporedimo profit monopoliste koji vrši diskriminaciju cijena II i III stepena. onda ćemo utvrditi da monopolista ostvaruje veći nivo ekstraprofita diskriminacijom cijena II stepena. na primjer stimuliranje prijevoza tarifama. a i neki ekonomski razlozi često upućuju na potrebu različitih tarifa. Monopolista maksimizira profit pri obimu proizvodnje gdje mu granični prihodi sijeku granične troškove. str. Za drugu grupu potrošača je ravnotežna količina Q2 i Grafik 97. Ako postoje dvije ili više krivih graničnih prihoda tada je ravnoteža tamo gdje je MR1=MC i MR2=MC. jer se tim putem unosi socijalna komponenta u politiku cijena. Jozo.“74 73 74 Npr. diskriminacija cijena III stepena za monopolistu će biti moguća ako on može identificirati različite grupe potrošača i odrediti cjenovnu elastičnost tražnje za te iste grupe.Mikroekonomija koju plaćaju domaćinstva. iako je situacija u BIH obrnuta zbog određene socijalne politike države te finansijskih problema većine bosanskohercegovačkih preduzeća. Dakle. Na grafiku 97. „Mikroekonomija“. Natron iz Maglaja. Na grafiku 97. Mostar-Sarajevo. Postavlja se pitanje zašto? Odgovor leži u različitom koeficijentu elastičnosti tražnje. 161 . Cjenovna diskriminacija cijena III stepena cijena P2. U našem slučaju ravnotežna količina i cijena za prvu grupu potrošača je Q1 i P1. Bakalar.

Da bismo izračunali MR. Odrediti ravnotežu monopola. Funkciju ukupnih troškova dobijemo na sljedeći način: TR = p x q TR = (100 – 2q) x q TR = 100q – 2q2 Iz TR deriviranjem dobijamo MR: MR = 100 – 4q Iz TC deriviranje dobijamo MC: MC = 2 Kada izjednačimo MR i MC dobijamo: 100 – 4q = 2 162 .5. Ostvareni profit u ravnoteži jeste 6 KM. a funkcija troškova TC=0. b) Izračunati iznos maksimalnog profita.5q2+q+7.Mikroekonomija 15. i ukupni troškovi proizvodnje: TC = 10 + 2q. Stoga je neophodno izračunati MR i MC.9. Rješenje: a) Monopolista maksimizira profit pri jednakosti njegovih graničnih prihoda i graničnih troškova (MR=MC). trebamo naći prvi izvod funkcije TR. Date je inverzna funkcija tražnje za proizvodom monopoliste: p = 100 – 2q. PRIMJERI I ZADACI VEZANI ZA MONOPOL Primjer 1. Rješenje: TR=q·p= q(10-q)=10q-q2 MR = 10-2q MC = q+1 Q=3 P=7 TR = 21 TC = 15 Pf = 6 Ravnoteža monopoliste je pri obimu proizvodnje od 3 komada i pri cijeni proizvoda od 7 KM. a) Odrediti količinu i cijenu pri kojoj monopolista maksimizira profit. Funkcija tražnje je Qd=10-p. Primjer 2.

Mikroekonomija q = 24,5 Pri količini od 24,5 jedinica proizvoda cijena je: p = 100 – 2 x 24,5 p = 51. b) Profit je jednak razlici između ukupnog prihoda i ukupnih troškova, odnosno, Pf = TR - TC Pf = (100 x 24,5 – 2 x 24,52) – (10 + 2 x 24,5) Pf = 1.190,5 KM

PITANJA ZA PONAVLJANJE

Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više proizvoda uz manju cijenu. DA NE Troškovi diferencijacije proizvoda su karakteristični za TPK. DA NE Monopolska cijena u dugom roku ne sadrži ekstra profit. DA NE Monopolista će optimalnu mjeru outputa ostvariti pri optimalnom korištenju raspoloživih resursa i optimalnom razmjeru proizvodne jedinice. DA NE 5. Ravnoteža preduzeća u dugom roku uvijek predstavlja i stanje ravnoteže u kratkom roku. DA NE 6. Jedan od načina da se kontrolira poslovanje monopola jeste da se pretvori u državnu firmu. DA NE 7. Na TPK normalna cijena postoji u kratkom u i dugom roku, ali ne i u trenutnom. DA NE 9. Preduzeće će uvijek izaći iz grane ako ne ostvaruje minimalno prosječan profit bez obzira na vremenski period. DA NE 10. Nepotrebni društveni trošak ili gubitak nastaje usljed toga što monopol proizvodi veću količinu nego što je to društveno optimalno. DA NE 11. Na tržištu monopola je p = AR = MR = d DA NE 12. Kod angažovanja dva inputa, ako je jedan od njih = 0, ukupni output je >0. DA NE

1. 2. 3. 4.

1. Kada obim proizvodnje teži beskonačno, tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) Ukupnim varijabilnim troškovima b) Graničnim troškovima c) Dugoročnim graničnim troškovima d) Ukupnim prosječnim troškovima e) Nuli f) Prosječnim fiksnim troškovima

163

Mikroekonomija 2. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova u odnosu na krivu kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova mora biti a) Viša b) Ista c) Niža d) Zavisi od obima proizvodnje e) Ne mogu se međusobno upoređivati f) Ni jedno od navedenog 3. Potrošačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 4. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Vremenskog perioda b) Cijena inputa c) Veličine tražnje d) Nivoa proizvodnje 5. Monopolista maksimizira profit kada mu je: a) Ed = 0 b) Ed = 1 c) Ed = -1 d) Ed = ∞ 6. Proizvođačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 7. U implicitne troškove spadaju: a) Troškovi plata b) Troškovi reprezentacije preduzeća c) Troškovi repromaterijala d) Troškovi proizvodnje e) Ni jedno od navedenog 8. U dugom roku cijena proizvoda ovisi isključivo o položaju krive: a) tražnje b) ponude c) ponude i tražnje d) ni jedno od navedenog

164

Mikroekonomija 9. Koja od sljedećih jednakosti je tačna na nivou gdje ATC dostižu svoj minimum: a) AVC = FC (prosječni varijabilni troškovi = ukupnim fiksnim troškovima) b) MC = AVC (granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima) c) MC = ATC (granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima) d) ATC = AFC (prosječni ukupni troškovi = prosječnim fiksnim troškovima) e) P = AVC (cijena = prosječnim varijabilnim troškovima) 10. Tačka zatvaranja je tačka kod koje je: a) cijena jednaka graničnim troškovima b) prosječni fiksni troškovi jednaki graničnim troškovima c) prosječni varijabilni troškovi jednaki graničnim troškovima d) prosječni ukupni troškovi jednaki graničnim troškovima e) ni jedno od navedenog 11. U ravnoteži monopolskog preduzeća postoji jednakost: a) MC = ATC b) MC = AVC c) MC = MR d) MR = AVC e) MR = MC = AVC 12. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 13. Stabilna ravnoteža grane se postiže u: a) trenutnom roku b) kratkom roku c) dugom roku d) kratkom i dugom roku e) u privredi je nemoguće postići stabilnu ravnotežu grane 14. U dugom roku ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije je u tački gdje je: a) granični trošak jednak prosječnom ukupnom trošku b) ukupni prihod maksimiziran c) granični trošak jednak prosječnim varijabilnim troškovima d) oportunitetni trošak preduzeća najniži e) cijena jednaka prosječnim fiksnim troškovima 15. Normalna cijena je jednaka: a) prosječnim troškovima b) varijabilnim plus graničnim troškovima c) prosječnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) prosječan profit plus ekstra profit.

165

? 9.. 5. Objasnite metode diferenciranja cijena.. Pojasnite i grafički predstavite dugoročne prosječne troškove po Savremenoj teoriji ? 7.. Definišite graničnu stopu supstitucije u teoriji proizvodnje? 8.. Uslov ravnoteže preduzeća na bilo kojoj tržišnoj strukturi u kratkom roku je: a) Prosječni varijabilni troškovi = fiksnim troškovima (AVC=FC) b) Granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima (MC=AVC) c) Granični troškovi = graničnom prihodu (MC=MR) d) Granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima (MR=ATC) Definirajte pojmove privatizacija.. liberalizacija i deregulacija? Nacrtajte LRTC.? 10. gdje se LRTC povećavaju proporcionalno povećanjem outputa ? Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje ? Objasnite i grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu ? 6. 3. 4. 20. U dugom roku svaka firma će napustiti granu ako: a) cijena ne pokriva ni prosječne ukupne troškove b) cijena nije jednaka graničnim troškovima c) cijena nije jednaka ni minimumu graničnih troškova d) ako su druge firme u industriji više efikasne 21. . Preduzeća koja nude komunalne usluge najčešće primjenjuju: a) diskriminaciju cijena prvog stepena b) diskriminaciju cijena drugog stepena c) diskriminacije cijena trećeg stepena 17... Preduzeća koja u kratkom roku žele maksimizirati profite (ili minimizirati gubitke) moraju biti sigurna da je: a) Prosječni ukupni trošak veći nego granični trošak b) Prosječan prihod veći nego prosječan ukupan trošak c) Ukupan prihod veći nego ukupni troškovi d) Cijena veća nego prosječni varijabilni troškovi e) Prosječan prihod veći nego granični trošak 18.Mikroekonomija 16.? 11. Što je mogućnost supstitucije proizvoda na tržištu veća politika cijena je: a) pasivnija b) aktivnija c) mogućnost supstitucije proizvoda nema utjecaja na vođenje politike cijena. Objasnite model ponude po opadajućim troškovima. Prednosti i nedostaci utvrđivanja cijena po graničnim troškovima kod monopola.. Objasnite ukupan...? 166 1. Monopolista može da određuje: a) cijenu b) količinu c) cijenu i količinu d) količinu ili cijenu e) ni jedno od navedenog 19... 2. prosječan i granični prihod na tržištu monopola i potpune konkurencije.

ili tržište kamiona kao što su: Man. Preduzeća mogu da konkurišu cijenama i/ili količinama. Zbog toga se ovakvo ponašanje učesnika naziva strateškim. kao i prethodna dva tržišna stanja. UPS.) b) nehemogeni ( televizori. Volvo itd. u izradu različitih varijanti proizvoda. „Mikroekonomska analiza“. U analizama se obično uzima čisti oligopol. To je zbog toga što bilo koja donešena odluka jednog od učesnika ima direktnog utjecaja na sva ostala oligopolska preduzeća. Ono je složeno tržišno stanje jer u sebi sadrži elemente i tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola. No šta u stvari predstavlja oligopol.Mikroekonomija 16. Mate. DHL. od kvaliteta ambalaže. Eronet. a ako se radi o nehomogenim proizvodima. 313. Postoji mogućnost udruživanja učesnika na strani ponude. tada imamo nesavršeni oligopol. Iako svi automobili imaju osnovnu svrhu da vas prevezu sa jednog mjesta na drugo mjesto brzo. “Kada na tržištu postoji mali broj. Oligopol. ali i svi drugi učesnici. U mjeri u kojoj je vaš proizvod drugačiji od drugi vi možete vršiti utjecaj na cijenu proizvoda. Elastična funkcija tražnje.”75 Ovdje se pod prodavačima mogu podrazumijevati i proizvođači raznih roba i usluga. To su npr. To su: Mali broj. IV. Pretpostavka „Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena“ prvenstveno pokazuje da preduzeća mogu u određenoj mjeri utjecati na cijenu proizvoda. Velike kompanije najčešće posluju na oligopolskom tržištu. što je slučaj i u ovom radu. svega nekoliko. čelik. danas postoji najmanje dvadesetak različitih proizvođača automobila sa velikim brojem različitih modela auta. Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena ponuđača. itd. u zavisnosti od marke proizvoda. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje određeni broj Ove pretpostavke su neophodne kako bi se mogao oligopol izdvojiti kao posebno tržišno stanje. ulaganja u marketing preduzeća. Mobi`s. u nekim dodatnim funkcijama i sl. svega nekoliko učesnika. šećer. prodavača nekog proizvoda od kojih svaki ima značajni udio u ukupnoj ponudi. 167 . npr. Na ovakvom tržištu se pojavljuju dvije vrste proizvoda: a) homogeni ( kafa. kompjuteri. sigurno i udobno po prihvatljivim troškovima. Telekom operateri u BiH: BH Telekom. Postojanje barijera ulaska. Iveco. Zagreb. EWS na tržištu prenosilaca pošiljki.) Ukoliko se radi o homogenim proizvodima. Mercedes. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. ima svoje karakteristike ili pretpostavke. 1997. OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Oligopol predstavlja tržišno stanje koje se često susreće u praksi. Mate. Učesnici na tržištu oligopola moraju pažljivo da prate koje sve odluke donose oni. str. Preduzeća mogu nuditi i homogene i heterogene proizvode. cement. Sjetite se proizvođača automobila. tada govorimo o čistom ili perfektnom oligopolu. 75 Babić. onda takvo tržišno stanje nazivamo oligopol. itd. automobili.

telefon. 77 Babić. Mate. Iznos kapitala Ovo je jedan od čestih razloga koji dovode do pojave oligopolskih tržišnih struktura. Hal. To su sljedeći faktori: 1. Naravno u interesu firmi koje su već u industriji je da pokušaju spriječiti takav ulazak. samo mali broj preduzeća ima dovoljno kapitala da izgradi rafineriju nafte ili da se bavi njenom eksploatacijom. New York. Da bi se pratio stepen konkurencije unutar oligopolskih tržišnih struktura računa se koncentracijski odnos. str. “Intermediate Microeconomics”. elektroenergija. tada se na tržištu formira oligopolska tržišna struktura. Northon. 3. Zagreb. kao npr. Troškovni Troškovi proizvodnje mogu nekada opredjeljivati koliko će se preduzeća pojaviti na nekom tržištu. iako je poznato da naftne kompanija veoma ostvaruju dobre zarade i profite. voda. Tako na primjer troškovi prevoza cementa na veće udaljenosti čine ponuđača nekonkurentnim ako je udaljenost veća od 200 km. Patenti i licence koje određenim proizvođačima daju isključivo pravo proizvodnje i/ili prodaje određenog proizvoda ili usluge. Ako imate dovoljno kapitala možete kupiti tehnologiju koja preduzeću treba. No. samo mali broj preduzeća ima tehnologiju kojom može proizvoditi lijekove ili izrađivati asfalt. 2 edition. Potreba da se proizvodi u velikim serijama. IV. Tehnološki Na primjer. nd 168 . str. možete izgraditi dovoljno veliko postrojenje za masovnu proizvodnju. 1997. Ali u mnogim situacijama ulazak je moguć. „U analizama oligopola uzima se da je broj firmi u industriji određen kao fiksan (nepromjenjljiv). Uvijek je za preduzeće problem kako nabaviti dovoljno kapitala pod povoljnim uslovima. da bi jedinični troškovi bili dovoljno niski. itd. Stoga preduzeća nastoje prva doći do nove tehnologije kako bi imala određene konkurentske prednosti nad drugim sličnim preduzećima. možete ući na druga tržišta itd. 2. 314. 76 Varian. 2. izdavač. niti jedno preduzeće nema kapitala u mjeri u kojoj bi mu trebalo. plin. Kako su oni već u industriji.. ove firme imaju mogućnost da prve preduzimaju akcije i tako steknu prednost u traženju načina da drže nove firme izvan date industrije. Stoga ako samo nekoliko preduzeća posjeduje određenu tehnologiju za proizvodnju nekog proizvoda.“76 Barijere koje onemogućavaju ulazak novih kompanija na oligopolska tržišta mogu biti različite prirode. On se dobije kada se kvadriraju tržišna učešća 4 ili 8 najvećih preduzeća i izračuna rezultirajući broj. U literaturi se uobičajeno spominje nekoliko takvih barijera: 77 1. Nekada samo masovna proizvodnja obezbjeđuje povoljnu strukturu troškova koje tržište može prihvatiti. „Mikroekonomska analiza“. Zbog toga se može desiti da samo nekoliko preduzeća ima tehnologiju ili kapacitete koji joj omogućavaju masovnu proizvodnju. 1990.Mikroekonomija Postoje određeni faktori koji određuju tržišnu strukturu. Mate. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Stoga se obično cementara grade u radijusu od 150-200 km.471. Na primjer. International student edition.

Dobar primjer za ovo je Coca Cola. odnosno kako je napustiti. a na strani tražnje veliki broj potrošača). koji proizvođač ne želi patentirati. Kontrola temeljnih sirovina. 6. nužno je definiciju dopuniti i naznakom karaktera njihove međuovisnosti. Vlasništvo i kontrola sistema distribucije. Naime. Ako na oligopolskom tržištu imamo samo dva ponuđača tada se takvo tržišno stanje naziva duopol..Mikroekonomija 3. npr. 7. U svakom slučaju preduzeće kada ulazi u neku granu trba već tada razmišljati šta ako ne bude profitabilno poslovalo. Tajnost recepta. jer su možda proizvodnim procesom vezani za isporuku rezervnih dijelova narednih nekoliko godina (npr. na sva druga poduzeća unutar odnosne grane pojedinačno. 4. boksita i sl. urana. Ugled postojećeg proizvoda. Naravno. Na primjer. teško je konkurirati britvicama marke «Gilette». Velika finansijska ulaganja mogu biti značajna prepreka za nove prodavaoce. Oligopolsko tržište je specifično. koji pojedinačno imaju beznačajan uticaj na tržište). Kako u definiciji oligopola nije sasvim jasno precizirano koliki broj prodavača se pojavljuje na tržištu. niti uslovi monopola (da se na strani ponude nalazi samo jedan ponuđač. “To je najjednostavniji oblik oligopola. 8. 5. Postojanje ovih barijera daje specifičnost oligopolskom tržištu i potencijalni konkurenti moraju da o njima da vode računa. U tom slučaju im može biti problem napustiti tu djelatnost iz razloga što ne mogu prodati tehnologiju. osobito u doba oskudice i/ili visoke cijene na tržištu kapitala. preduzeća trebaju voditi računa i o izlaznim barijerama. Tada preduzeća nastoje napustiti granu i preći u neku profitabilniju. i povratno na samog sebe. jer „mali broj“ ili „svega nekoliko njih“ ne daje dovoljnu preciznost. što se u literaturi ponekad naziva “oligopolski bumerang”. kao npr. u cilju sprječavanja ulaska u posao novih proizvođača. Šta ako zarada u grani opadne ispod prosječne zarade u privredi. nego ga drži u tajnosti. Njih također u obzir uzimaju i postojeća preduzeća koja već posluju u grani kako bi ih učinila što višim. jer na njemu nisu ispunjeni ni uslovi savršene konkurencije (da se i na strani ponude i na strani tražnje nalazi veliki broj učesnika. U stvarnosti nemamo mnogo primjera duopolskih situacija. i na njemu se nalaze dva samostalna i maksimizacijom dobiti motivirana preduzeća nasuprot mnoštvu kupaca. hladnjača za voće). 169 . koji zbog svog velikog broja i malene ekonomske snage nisu u mogućnosti vršiti bilo kakav uticaj na razinu cijene. treba reći da svako od tih preduzeća ima toliko učešće na tržištu da vlastitim ponašanjem (politikom cijene ili/i politikom obima ponude) može ostvariti primjetan uticaj na samo tržište. na tržištu mogu postojati samo dvije fabrike za proizvodnju vojne opreme. može biti problem što su potpisani dugoročni ugovori sa dobavljačima itd. Politika cijena postojećih oligopolista kojom određuju cijene niže od onih koje bi im maksimizirale dobit. može biti problem prodaja namjenski izgrađenog objekta za tu proizvodnju (npr. proizvođači automobila su obavezni proizvoditi rezerve dijelove 17 godina nakon izlaska nekog modela).

odnosno one koji nude homogene proizvode. kao i kod prethodnih tržišnih stanja. 4. Način ponašanja preduzeća je naivan 2. Učesnici reagiraju količinama na tržištu i ne prate šta radi drugi učesnik. a one su: 1. 170 . 228. 1990. str. Smiljan & Šohinger. S obzirom da su složeniji modeli u kojima postoji međuzavino djelovanje oligopolista mi ćemo dati prikaz samo jednostavnijih modela u kojima učesnici rade međusobno nezavisno. Po tom modelu polazna pretpostavka je da učesnici posluju bez troškova. 314. 16. potrebno je voditi računa o tome kako izgleda funkcija tražnje. Ovaj model ima i određene kritike. simetričnih i asimetričnih oligopolskih situacija.Mikroekonomija Ovisno o tome da li su svi prodavači (oligopolisti) približno jednake ekonomske moći ili ne. Jasminka. svako pojedinačno preduzeće odlučujući o tome kakvu će akciju preduzeti. Zagreb. Izdavač Globus. „Teorija tržišta i cijena“. S obzirom da u analizi posmatramo homogene oligopole. i str. ali i ta preduzeća nastoje uskladiti svoje akcije sa djelovanjem prvog preduzeća. COURNOTOV MODEL Cournotov model je najstariji model oligopola. te Modele međuzavisnog djelovanja (bez formalnog dogovora i sa formalnim dogovorom-kartel). Odatle. možemo tražnju predstaviti jednom linijom na grafiku. koja pokazuje da će nakon određeni iteracija svaki od njih zadovoljavati na tržištu po 1/3 ukupne tražnje. odnosno zajedno 2/3. Edgewortov i Bertrandov model). uzima u obzir i reakcije svih ostalih konkurentskih preduzeća. Rezultat njihovih akcija jeste tzv. te tako ugroziti položaj datog preduzeća. Zatvoreni model (nema ulaska novih pouđača). ali recimo da se radi o vlasnicima prirodnih izvora mineralne vode. I kod oligopola. Nije vremenski određen. U odnosu na tržište potpune konkurencije funkcija tražnje je neelastičnija odnosno oligoplisti vode aktivno-pasivnu politiku cijena. Ako broj učesnika u modelu povećamo na veliki broj tada će tržište postati tržište potpune kokurencije. Cournotova tačka. Oligopolisti na tržištu se mogu međusobno dogovarati ili mogu voditi svoje poslovne politike nezavisno jedan od drugog. Zbog mogućnosti velikog broja različitih reakcija pojedinih oligopolista koje se ne mogu uvijek predvidjeti sa dovoljnim stepenom sigurnosti ne postoji samo jedan model oligopola koji bi u potpunosti objasnio ponašanje i ravnotežni položaj preduzeća. Modele oligopola dijelimo na: Modele nezavisnog djelovanja (u koje spadaju Cournotov.1. pravi se distinkcija između tzv.”78 Zbog ovog utjecaja sva preduzeća moraju pažljivo da definiraju i primjenjuju svoje poslovne aktivnosti jer reakcije drugih preduzeća mogu umanjiti dio tržišta koji pripada tom preduzeću. U tom slučaju vlasnici nemaju troškova proizvodnje. 3. 78 Jurin. Pretpostavka o proizvodnji bez troškova je nerealna. što je teško u praksi pronaći.

Stoga se on ponovo pomjera na pola od preostalog dijela. n-ta iteracija I učesnik II učesnik zadovoljava ½ tražnje. I iteracija I učesnik II učesnik II iteracija I učesnik II učesnik . kako bi i on maksimizirao svoj profit. zadovoljava 1/3 tražnje Output I 1 Reakcija II-og na poteze I Cournotova tačka 1 2 1 3 1 4 Reakcija I-og na poteze II 1 4 1 3 1 2 1 Output II Grafik 98. jer je ¼ već pokrivena od strane drugog oligpoliste. Zatim drugi reagira na isti način. on će se nalaziti u poziciji monopoliste. zadovoljava ½(1-1/2)= ¼ tražnje zadovoljava ½(1-1/4)= 3/8 tražnje zadovoljava ½(1-3/8)=5/16 tražnje zadovoljava 1/3 tražnje. on će po istoj logici. I tako sve dok ne postignu stabilnu ravnotežu gdje svaki od njih pokriva po jednu trećinu tržišta. Ovo ćemo pojasniti matematički..Cournotov model oligopola 171 . U tom slučaju prvi se neće nalaziti više na pola tražnje. Kako su mu MC=0 tada će i MR biti jednako nuli. nastojati zadovoljiti preostalu polovicu tražnje.. U tom slučaju ako je samo prvi oligopolista na tržištu prisutan zadovoljit će pola funkcije tražnje. Stoga će nuditi onu količinu pri kojoj je MR=MC. Ako se na tržištu pojavi prvi učesnik. Kada se pojavi i drugi. jer MR ima dvostruko veći nagib od funkcije tražnje.Mikroekonomija Objašnjnje modela je sljedeće. ali tako da zadovolji samo ½ od preostalog dijela tražnje. Ovaj uslov je ispunjen pri obimu proizvodnje koji zadovoljava pola tražnje na tržištu.

Edgeworth je dalje pošao od pretpostavke da učesnici zajedno mogu zadovoljiti najviše 75% tržišta. Cijena II-og PA2 0 PA1 i tako redom sve dok cijena ne bude snižena do nula novčanih Grafik 99. Objašenjenje modela je dato u nastavku. Nakon toga prvi učesnik također snizi cijenu na nivo P'A2. odnosno svako od njih može podmiriti po ¾ pripadajućeg mu dijela tražnje. Početna cijena kreće sa nekog nivoa ali završava na cijeni jednakoj nula. on onda spušta 172 . Kada II ponuđač primijeti da je ostao bez dijela kupaca. Podijelimo ukupnu funkciju tražnje da dva jednaka dijela i predstavimo svaku polovicu tražnje u kvadrantu I i II. Objašnjenje modela je sljedeće: Cijena I-og Reakcija II-og na I Na osama X i Y prate se cijene svakog od dva učesnika. Bertrandov model oligopola jedinica. 16. 16. Polazi od jedne realne pretpostavke da preduzeća imaju ograničen kapacitet i da sama ne mogu podmiriti svu tražnju na tržištu. ona snižava cijenu na nivo PA2 (reakcija drugog na potez prvog).3. a u II kvadrantu za drugog.2. Ako Reakcija I-og na II drugi učesnik formira cijenu PA1 tada će drugi učesnik formirati cijenu P'A1 kao odgovor na poslovni potez drugog učesnika P'A1 (kao presjek reakcije I učesnika na potez drugog). BERTRANDOV MODEL U ovom modelu učesnici na tržištu reagiraju cijenama. Prvi učesnik nudi na tržištu količinu OF. I obrnuto. Ova cijena je stabilna cijena jer kada se jednom dođe u cijenu nula niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu. a drugi OC. U tom slučaju svaki od učesnika zadovoljava po jedan dio pripadajućeg mu dijela tražnje. Ako prvi proizvodi i pokriva pola tražnje tada će drugi proizvoditi ¼. S obzirom da postoji mogućnost da svaki od učesnika može ponuditi još više proizvoda. na grafiku između cijena R i S. Neka je početna cijena na nivou R. prvi učesnik spušta cijenu proizvoda na nivo H i privlači jedan dio kupaca od II učesnika. Kao rezultat modela jeste nedeterminisana ravnoteža. Nakon toga niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu jer neće imati kupaca za svoj proizvod. U prvom kvadrantu je data funkcija tražnje za prvog učesnika. On sada iskorištava svoj kapacitet na višem nivou nego prethodno. EDGEWORTHOV MODEL Edgeworthov model oligopola u analizu uzima veličinu raspoloživih kapaciteta učesnika na tržištu. Nakon što drugi učesnik vidi da je prvi uspostavio cijenu koja je na P'A2 istom nivou kao i njegova. Ako prvi oligopolista proizvodi ukupni output. drugi se neće pojaviti na tržištu. To predstavlja krivu reakcije drugog na poteze prvog oligopliste. odnosno cijena koja oscilira između dvije tačke.Mikroekonomija Pojašnjeno preko krivih reakcije situacija je sljedeća. S obzirom da ta cijena ostaje nepromijenjena onda ovakvu ravnotežu nazivamo stabilnom ravnotežom.

I tako sve dok cijena ne bude na nivou S. Zajednički nastup duopolista na tržištu 173 . Zbog toga je ovo nedeterminisana (neodređena) ravnoteža. pa on u tom slučaju iskorištava svoj kapacitet. Tada jedan od učesnika shvati da je onaj drugi u potpunosti iskoristio svoj maksimalni kapacitet i da on može i podići cijenu proizvoda jer onaj drugi svakako ne može podmiriti više kupaca. zajedno bi podmirivali samo ½ tražnje jer bi pri P tom obimu proizvodnje obojica maksimizirali svoj profit. ali koja je na nižem nivou od nivoa H. P I učesnik II Učesnik G R S D ● ● H ● J D' A/t No. Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 101. PA1 I 0 A1 II D A2 A/t Grafik 101. ukoliko bi se oba učesnika E F A/t 0 C F dogovorila da zajedno nastupaju Grafik 100. S obzirom da je smanjena tražnja za proizvodima I učesnika i on ponovo snižava cijenu na nivo ispod II učesnika. Kada to primijeti i drugi ponuđač on shvata da će podmirivati isti nivo tržiša i ako formira cijenu nešto ispod cijene S. Sada oba ponuđača imaju istu cijenu ali i oba imaju u potpunosti iskorišten svoj maksimalni kapacitet. U nastavku ćemo dati prikaz modela prelomljene krive tražnje ili Sweezyjevog modela. Edgeworthov model oligopola na tržištu oni bi nudili po jednu količinu proizvoda. Stoga se on ponovo vraća na cijenu R. Tada se kupci ponovo vraćaju njemu. odnosno na nivo između H i S. Oni su zajedno zadovoljili ¾ tražnje a ¼ je ostala nepodmirena. odnosno.Mikroekonomija cijenu. I tako se cijeli ciklus ponavlja.

MR dvije pretpostavke na grafiku su predstavljene sa dvije krive D tražnje. kada jedno preduzeće obara cijenu. Objašnjenje modela: navedene ATC. Ako se u tom vertikalnom dijelu graničnih prihoda presiječe funkcija graničnih troškova i graničnih prihoda tada će rezultirajuća cijena biti na nivou PA1. tada ga i svi ostali ponuđači slijede. ovaj vertikalni dio će biti značajan. možemo posmatrati tržište računarske opreme u jednom. najveći broj preduzeća ima svoje granične troškove koji upravo prolaze između tačaka B i C. Zbog toga je njihova rezultirajuća ravnoteža u tački R. ATC dok kriva tražnje DD predstavlja R PA1 gransku (ukupnu) tražnju. S obzirom da u tački R postoji prelom krivih tražnje iz dd u DD. To su: 1. jer ga ostali 0 A1 učesnici ne žele slijediti. Tako npr. ● ATC1 Početna cijena jeste PA1.4.Mikroekonomija 16.koja se izvodi iz individualne tražnje). pa je relevantna funkcija tražnje DD. Kriva tražnje dd MC predstavlja individualnu krivu MC1 tražnje. istraživanjima je utvrđeno da se cijene velikog broja proizvoda koje proizvode oligopolska preduzeća vrlo malo tokom vremena mijenjaju. odnosno u tački koja je formirana na tržištu. 174 . konkurenti ga neće slijediti u tome. ako jedan od njih podigne cijenu računarske opreme vrlo je vjerovatno da ga neće niko slijediti u tome. kada jedno preduzeće povećava cijenu. Q Kako imamo dvije funkcije tražnje. Ako jedan od većih ponuđača na tržištu snizi cijenu računarske opreme ubrzo se to sazna u cijelom gradu pa su i svi ostali isporučioci opreme prinuđeni da snižavaju svoju cijenu. Kako je ova vertikalna udaljenost poprilična. Zbog toga što se preduzeća već nalaze u ravnoteži u tački R. S obzirom da na tržištu postoji velika razlika između nagiba funkcije dd i DD. odnosno jedan vertukalni dio graničnih prihoda između tački B i C. Ukoliko preduzeće ●B podigne svoju cijenu na tržištu. MC. d. odnosno tražnju za MRD d proizvodom jednog ponuđača. ona nisu zainteresovana mijenjati ili svoju cijenu ili ponuđenu količinu. ako preduzeća Grafik 102. Sa MR druge strane. MRd D tada se iz tačke R kreće uz funkciju tražnje dd. konkurenti ga slijede u tome 2. tako imamo i dvije odgovarajuće funkcije graničnog prihoda (MRD – koja se izvodi iz granske tražnje i MRd . Da bi se mogao formulisati ovaj model potrebne su dvije pretpostavke na kojima on počiva. Ovakav slučaj je karakterističan za djelatnosti gdje proizvodi tokom vremena brzo zastarijevaju i gdje je vrlo teško podizati cijenu nakon što se ona formira na određenom nivou. Sa druge strane. postoji i prelom krivih graničnih prihoda iz MRd u MRD. Preko ovog modela je dat teoretski odgovor na postavljeno pitanje. MODEL PRELOMLJENE KRIVE TRAŽNJE (SWEEZYJEV MODEL) Teorija prelomljene krive tražnje nastala je na pokušaju da se pronađe odgovor na pitanje: zbog čega se cijene proizvoda na oligopolskim tržištima ne mijenjaju značajnije tokom vremena? Naime. D. a d početna količina je A1 (odnosno C ● početna tačka ravnoteže jeste u tački R). Teorija prelomljene krive tražnje snizi svoju cijenu sa nivoa R.

175 . Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. može se primjenjivati kod proizvođača aviona s obzirom na nekoliko danas prisutnih proizvođača na svjetskom tržištu. u modelu se mijenja ravnotežna količina.dodatnom materijalu za ispit“. 40-62. Tako na primjer u Sarajevu postoji veliki broj preduzeća koja se bave proizvodnjom i distribucijom hljeba i peciva. MR D MC d PA1 MRD MC1 R ●` ●C ●B 0 A1 R ATC ATC1 d MRd MR D Q Grafik 102. ATC. Teorija prelomljene krive tražnje 1. kada jedno preduzeće povećava cijenu. Taj model postoji u situacijama kada se navedene dvije pretpostavke zamijenjene. Česta primjena ovog modela je u diplomatiji i u slučajevima kada je u pitanju strateško ponašanje država. kada jedno preduzeće obara cijenu. 2005. str. Ukoliko najveća od tih kompanija podigne cijenu hljeba. Ovdje ubrajamo i pekare koje rade na području grada. odnosno: MC. godine. d. Za primjer ovih pretpostavki se može uzeti industrije peciva u nekom gradu. U Nastavku ćemo dati samo osnovne informacije o modelu. Pored ovog oblika prelomljene krive tražnje. Kasim. ali ne i ravnotežna cijena proizvoda na tržištu. Jedan od novijih modela oligopola koji u posljednje vrijeme ima tendenciju da postane univerzalni model oligopola jeste model Teorija igara. što je vidljivo na narednom grafiku. U slučaju kada dolazi do premještanja krive tražnje. konkurenti ga slijede u tome. modela.79 79 Detaljniji prikaz Teorije igara je dat u „Mikroekonomija. rigidnost (nepromjenjivost) cijena na oligopolskom tržištu putem teoretskog D. S obzirom da se ovaj slučaj rjeđe susreće u praksi nećemo ga ovdje detaljnije izlagati i grafički predstavljati. i svi ostali učesnici na tržištu je tada slijede. On se primjenjuje kod velikog broj ekonomskih ali i neekonomskih situacija gdje na neki način postoje suprostavljene strane ali čije odluke zavise od odluka donešenih od drugih učesnika. postoji i model sa krivom tražnje obrnutog preloma. Tatića.Mikroekonomija Na taj način je dokazano iz kog razloga postoji tzv. Također. konkurenti ga ne slijede u tome 2.

a zatim se to rješenje ponovo prevede u ekonomske termine. Ohio. tražen je model koji bi povezao obje ove vrste konkurisanja. “Ovi igrači mogu biti individualci (kao igrači pokera). što se može zaključiti iz obimne literature koja je do danas nastala na tom području. David. Ovo zahtjeva da se “u pomoć” pozove matematika i njoj srodne discipline. South-Westwrn Publishing Co. 1996. 176 . Anita.”80 Tvorcem teorije igara smatra se J.5. str. “Međusobni odnosi preduzeća na oligopolskim tržištima i nerazdvojiva neizvijesnost u pogledu reakcija konkurenata na bilo koji tok akcije preduzeća ne mogu se djelotvorno analizirati klasičnim sredstvima ekonomske teorije. 1992.404. strategija preduzeća može biti promjena ambalaže proizvoda. da bi se izvršilo njegovo ekonomsko tumačenje. potrebno je da se neki ekonomski problem formuliše u terminima teorije igara. 16. biheviorističke modele.. godine pod nazivom: “Teorija igara i ekonomsko ponašanje” (Theory of Games and Economic Behaviour). Cincinnati. nd 81 Friedman. ili cijeli narod (npr. “Price Theory”.485.5. Teorija igara omogućava različit pristup proučavanju problema oligopola. godine. 2 edition. IGRA (Game) je prvi od njih. Na primjer. „Moderna mikroekonomika“. potrebno je pojasniti elemente i pojmove koji se u njemu pojavljuju. str. kako bi bilo moguće ekonomske kategorije preformulisati u matematičke obrazce.”82 STRATEGIJA (Strategy) označava skup planiranih akcija koje preduzima svaki igrač. Osnovni pojmovi Da bismo razumjeli ovaj model. 5 edition. No. 1990. th 82 Nicholson. TEORIJA IGARA Zbog značaja koji se uz cjenovnu pridaje i necjenovnoj konkurenciji na oligopolskim tržištima. IGRAČ (Player) je osoba koja sudjeluje u igri. The Dryden Press. str. djelo koje joj je osiguralo status posebne discipline objavljeno je tek 1944. Ekonomisti su razvili modele tajnih sporazuma. koji nam omoguċavaju rješavanje ovakvih vrsta problema. koji je još 1928. Zagreb. Walter. firme (kao na oligopolskim tržištima). nađe rješenje igre.”81 Da bi ovaj model bio primjenjljiv u ekonomiji. Philadelphia. i tako što bolje objasnio stanje na koje se nailazilo prilikom njihovog analiziranja. Mate. “Microeconomic Theory”. To je aktivnost u kojoj učestvuju dva ili više igrača čiji su interesi različiti (suprotni ili konfliktni).1. II izdanje. modele određivanja cijene zapreke ulasku.Mikroekonomija 16. ustrojio je jednu novu oblast matematike u procesu rješavanja strateških problema. Teorija igara u velikoj mjeri obuhvata strategije i cjenovne i necjenovne konkurencije. tokom vojnih sukoba). godine utemeljio osnovne postavke teorije igara. neosporivo jedan od najpametnijih ljudi prošloga stoljeća. Ovo djelo je iniciralo dalja istraživanja na ovom području. ali oni ne daju opću teoriju oligopola u smislu da bi bilo koji od tih modela mogao potpuno objasniti proces odlučivanja oligopolista. 620. Njih može biti dva ili više. Koliko je značaj Neumanovog doprinosa razvoju teorije igara najbolje nam pokazuju riječi Davida Friedmana. Von Neumann. tako da se pomoću ove metode dosta uspješno mogu analizirati svi oblici oligopolske konkurencije. odnosno svi oblici ponašanja preduzeća u oligopolskoj strukturi. koji kaže: “John Von Neumann. određivanje cijene proizvoda na 200 80 Koutsoyiannis.

„Mikroekonomska analiza“. ako je koeficijent elastičnosti tražnje robe koju prodaju duopolisti različit od 1. a kolone moguće strategije drugog igrača.5. zbir rezultata pojedinih sudionika nije stalan.“84 16.”85 Redovi takve matrice predstavljaju moguće strategije prvog igrača. Svaki od igrača unaprijed postavlja svoj cilj. da bismo osigurali da broj rezulata bude konačan. itd. konačni broj strategija svakog sudionika. a drugi tri moguće strategije. a drugi igrač strategiju s=1. S obzirom da je svaki igrač u mogućnosti da izabere jednu od nekoliko mogućih strategija. 85 Bakalar. 348. Kod igara sa stalnom sumom. cijene faktora.2. a s obzirom na to kakav je konačan ishod. pored strategija oligopolista i ograničenjima sa kojima se učesnici susreću. Ovakav oblik igre zove se strategijski ili matrični. trojice ili općenito igru n-igrača (duopol. tada se rezulatati njihovih strategija najlakše prikazuju u obliku MATRICE (payoffs). Matrica A tada izgleda ovako: 83 Pjanić. koliki je broj učesnika u igri. Beograd. odnosno njegov protivnik. u kratkom roku. Matrica rezultata Ukoliko pretpostavimo da se na oligopolskom tržištu pojavljuju samo dva preduzeća.3. Savremena administracija. 1991. Mate. raspoloživa tehnologija. kakav je konačan ishod igre „Zavisno od broja igrača.. no konačan ishod će zavisiti od strategija svih igrača. Tako ćemo za prvog igrača imati matricu A. godine.) utjecati ne preraspodjelu ukupnog prihoda (koji ostaje konstantan).n. igre sa stalnom i nestalnom sumom. od sposobnosti svakog igrača ovisi i rezultat igre. a za drugog matricu B.m. Pretpostavimo dalje određeni. Zagreb. HKD Napredak. 84 Babić. odnosno manji. Za svakoga igrača na taj način možemo formirati matricu njegovih rezulatata.2. Rezultat pojedinog igrača ovisi o izboru njegove strategije. 1996. Ograničenja mogu biti razna. potpunu konkurenciju). itd. Označimo li sa ars rezultat prvog igrača koji nastaje ako prvi igrač izabere strategiju r=1.Mikroekonomija KM. Jozo. godine. “U Teoriji igara. trošenje 3. drugi će izgubiti. oligopol. str. str. konačni rezultat igre je stalan. carine. Broj strategija svakog igrača može biti različit. Npr. 214 177 .”83 S obzirom na ishod.2. ako je elastičnost tražnje za određenim proizvodom 1. rezultat svakog igrača zove se ishod (Payoff). Sarajevo.3. razlikujemo igru dvojice. tada će ukupni prihod biti veći.5% ukupnog prihoda na propagandu. zavisno od politike cijena. „Npr. bez obzira na raspodjelu rezultata po igračima. Rezultati su određeni. str. Što je igrač izabrao bolju strategiju i njegov će rezultat biti bolji. a u oligopolskoj konkurenciji rezultat je profit ili gubitak oligopoliste. Što jedan dobije.332. različitim strategijama (politikom cijena i dr. polipol. razlikujemo također. s obzirom na različite kombinacije strategija koje izabere on. “Mikroekonomija”. “Teorija cena”. Kod igara sa nestalnom sumom. postoje igre sa nultom sumom (zero-sum games) i igre čija suma krajnjih rezultata nije ravna nuli (non-zero sum games). Zoran. Narodne novine. i u zavisnosti od njega bira određenu strategiju.…. tada duopolisti mogu. 1984. duopolista i sa stalnom sumom. kao na primjer.…. Pretpostavimo igru sa dva sudionika. i 2. A zbir rezulatata svih sudionika u igri je konstantan. “Igre su podijeljene na osnovu dva osnovna kriterija: 1. Pretpostavimo da prvi igrač ima dvije.

dovoljno je znati samo elemente jednog igrača.”86 Da bi se bolje razumio prethodni model. ali zbog nemogućnosti analiziranja na ovaj način ukoliko ih preduzeća imaju više. a broj kolona nam pokazuje koliko različitih strategija ima preduzeće “Y”. kada imamo samo dvojicu igrača. Preduzeće ima zadan. tada matrica preduzeća “Y” izgleda na sljedeći način: Preduzeće “Y”= c-a11 c-a12 c-a13 c-a21 c-a22 c-a23 Ako uzmemo da je u prethodnom primjeru suma igre (npr. 1991. Broj redaka u matrici predstavlja broj strategija koje ima na raspolaganju preduzeće ”X”. 2. pokazat ćemo kako to izgleda na jednom primjeru. „Mikroekonomska analiza“. Uzmimo da je suma igre stalna i iznosi “c”. Obično je to maksimizacija tržišnog udjela. ukupne troškove i ukupni profit od svake kombinacije strategija. tako da se od ukupnog rezultata oduzmu elementi poznate matrice. a21= 50 pokazuje da ako preduzeće “X” izabere svoju drugu strategiju. Recimo da se radi o dva preduzeća koja imaju nazive: preduzeće “X” i preduzeće “Y”. Narodne novine. U stvarnosti preduzeća imaju veliki broj mogućih strategija. Mate. pa da se može odrediti i matrica drugog učesnika. godine. Svako poduzeće pouzdano zna isplativost svih kombinacija razmatranih strategija.Mikroekonomija A= a11 a12 a13 a21 a22 a23 Prema tome. Svako poduzeće zna svoje i strategije svog konkurenta. 86 Babić. To podrazumijeva da poduzeće zna svoj ukupni prihod. Ako naš drugi igrač izabere treću strategiju. a preduzeće “Y” prvu tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 50. str. 3. tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 70. učešće na tržištu) 100. ali se usredotočuje na najvažnije od tih elemenata. 178 . postoji ukupno mxn (2x3=6) rezultata prvog igrača. Kao i svaki drugi ekonomski model i model teorije igara ima određene pretpostavke na kojima počiva: 1. tada matrica drugog preduzeća ima sljedeći izgled: 70 40 50 Preduzeće “Y”= 50 60 30 Znači. Zagreb. jasno definisan cilj. npr. i kada je ukupni rezultat stalan (u ovom primjeru 100). uzimaju se samo dvije ili tri. Matrica preduzeća “X” neka izgleda na sljedeći način: 30 60 50 Preduzeće “X”= 50 40 70 Ovdje nam. 332-333. I svi ostali elementi matrice mogu se interpretirati na analogan način.

ukoliko se usvoji pretpostavka 4. Zbog nedostatka dokaza u postupku istrage javni tužilac je bio u dilemi kako da nadmudri počinitelje da priznaju krađu. da prizna ili ne prizna. U igri sa sumom nula. Za prvog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. očekujući da će njegov konkurent izabrati najbolju raspoloživu strategiju. ili ne priznati (i osloboditi se svake optužbe ako i drugi ne prizna. ne postoji poticaj za tajno sporazumijevanje. obojica će biti oslobođeni zbog nedostatka dokaza protiv njih. Ako niti jedan od njih ne prizna. od 5 godina. to jest. Ta situacija nastaje kad najbolja strategija koja je na raspolaganju jednom od igrača. najjednostavniji je slučaj DOMINANTNE 6. On je obećao da će biti oslobođen bilo kakve kazne onaj koji prizna krađu. jer su ciljevi poduzeća dijametralno oprečni. ili dobiti kaznu od deset godina ako ga drugi izda). ili dobiti 5 godina. dok će onaj drugi koji ne prizna biti osuđen na deset godina. 179 . 5.Mikroekonomija 4. na primjer. Akcije koje poduzimaju duopolisti ne utječe na ukupnu veličinu tržišta. dobit će kazne koje im pripadaju po zakonu u trajanju. i za drugog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. mogućih strategija preduzeća. Svako poduzeće bira svoju strategiju “očekujući najgoru od svog konkurenta”. Osumnjičeni nisu znali da tužilac ne posjeduje dokaze protiv njih. Pri razmatranju STRATEGIJE. ostaje najboljom bez obzira na to kakvu će strategiju slijediti drugi igrač. On se suočava sa dilemom šta da uradi: priznati (i osloboditi se svake optužbe ako drugi osumnjičeni ne prizna. i obrnuto. svako poduzeće djeluje na najkonzervativniji način. To se ponašanje definira kao “racionalno”. a također. Stoga svaki osumnjičeni ima dvije “strategije”. Zatvorenik 1 Priznati 5 godina Priznati Zatvorenik 2 Poricati 10 godina 0 godina 0 godina 0 godina 5 godina 0 godina Poricati 10 godina Ravnoteža je kada zatvorenik 1 preduzme najbolju moguću strategiju uzimajući u obzir i to šta će učiniti zatvorenik 2. Jedan od najranijih i najpoznatijih primjera na koji se može primijeniti model teorije igara jeste problem poznat pod nazivom “ZATVORENIKOVA DILEMA”. ako i drugi osumnjičeni prizna). Ukoliko obojica priznaju.

+$85 m. „Ekonomija“. +$30 m. Zagreb. Nesaradnička Nešova ravnoteža u D* vodi do ishoda sa puno zagađivanja . godine. PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA VISINE ULAGANJA OLIGOPOLSKIH PREDUZEĆA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 88 Strategije Procter & Gamble R&D bez R&D +$45 m. Struktura ove igre identična je zatvorenikovoj dilemi. u opasnoj igri zagađivanja ispuštaju otpadne tvari u rijeke i u zrak. +$70 m. gubi poslove i trpi pad profita. a ukoliko niti jedno od preduzeća ne vrši istraživanje i rezultati su tada u donjem desnom uglu. Ako oba preduzeća vrše istraživanje i razvoj. obje orijentirane na maksimiziranje profita i neregulirane. a okolina je čišća. Paul. bez R&D -$10 m.Mikroekonomija PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA OBIMA ZAGAĐIVANJA OD STRANE PREDUZEĆA NA OLIGOPOLSKOM TRŽIŠTU 87 Igra zagađivanja BH Steel Malo zagađivanje Malo zagađivanje OXY Steel Veliko zagađivanje* A $ 100 C $120 $ 100 -$30 Veliko zagađivanje* B -$30 D* $100 $120 $100 *Nešova ravnoteža Ove dvije čeličane. Država može dovesti do izlaza iz te situacije ako nametne saradničku ravnotežu iz ishoda A kod koje su profiti isti. +$85 m -$10 m. Dominantna strategija za oba preduzeća je da vrše istraživanje i razvoj. Mate. 180 .desno dole. XVII izdanje. Kimberly-Clarkove strategije R&D +$ 5m. 1994. 87 Samuelson. rezultati njihovih strategija su prikazani u gornjem lijevom uglu. ono time podiže svoje cijene. Ako jedno od tih preduzeća pokuša vlastitu proizvodnju učiniti čišćom.

Ovakav potez Saudijske Arabije nije uspio disciplinovati članice koje su kršile sporazum o količini proizvodnje. Izdavač: Science Research Associates. Ali između je rasla sporije od stope inflacije.Inc. Ovdje se vide dva perioda veoma velikog porasta cijena: 1973-74. što se može vidjeti po cijeni barela nafte s početka 1986. nego kada su njihovi interesi različiti. koje imaju velike rezerve a mali broj stanovnika. 1986: Oilweek. 1996. Microeconomics. godine. Na početku 1986. Dodatnom proizvodnjom nafte ona je oborila cijenu sa $31 po barelu koji je bio u novembru 1985. i koje imaju dugoročne interese za konstantnom količinom proizvodnje (da bi cijena nafte na svjetskom tržištu ostala nepromijenjena). str. Addison Wesley Publishing Company. Third edition.Mikroekonomija Spomenut ćemo ovdje još jedan primjer koji može poslužiti boljem razumijevanju ponašanja oligopolista na tržištu kada između njih postoji koluzivni sporazum (koji učesnici krše). Maj. James. Jedan od problema sa kojima se kartel zemalja izvoznica nafte (OPEC) suočio između 1973-1985 jeste konflikt između članica: Nigerije i Alžira. 88 89 Parkin.. U slučaju maksimizacije kratkoročnog profita u datom periodu jedna od članica kartela je počela varati. zbog čega su zainteresirane za maksimizaciju kratkoročnog profita (proizvodnja što veće količine nafte). “Intermediate Microeconomics”. Michael. a koji je zabilježila ekonomska praksa.89 Kretanje svjetske cijene nafte 40 $ po barelu 30 20 10 0 1973 1975 1977 1979 1981 1983 1985 Cijena barela nafte u periodu od 1973-1986. Izvor: International Monetary Fund. “Polazimo od činjenice da karteli lakše opstaju ukoliko njihovi članovi imaju slične interese. Pred kraj 1985. te je Saudijska Arabija morala smanjiti količinu proizvodnje da bi cijena nafte ostala na dotadašnjem nivou. na $11 po barelu u martu 1986. International Financial Statistics. i 1979-80. Radi se o funkcioniranju najpoznatijeg kartela na svijetu-OPEC-a. godine. 181 . str. Sa druge strane imamo Saudijsku Arabiju i Kuvajt. 3 edition. 319-320. 1986. i ostalih članova OPEC-a. Ove dvije zemlje imaju male rezerve nafte a veliku populaciju. godine Saudijska Arabija je na ovaj izazov odgovorila strategijom kažnjavanja države koja je varala. 12 maj 1986. 386. cijena je dramatično opala. rd Quirk.

182 . položaj preduzeća. Blago diferencirani proizvodi (kvalitet. 5. ali s tim da je funkcija tražnje na tržištu monopolističke konkurencije elastičnija nego na tržištu monopola. kvalitet usluge i lokacija ponuđača suočava svakog od njih sa krivom tražnje silaznog nagiba. Ne očituje se međuovisnost preduzeća 7. 3. 4. Ona predstavlja na neki način mješavinu tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola. Relativno veliki broj učesnika (25. Prihvatanje cijena ostalih ponuđača kao date. Sloboda ulaska i izlaska iz grane. Stoga ćemo prvo definisati ovo tržišno stanje. Ovo je vodilo ka formiranju novog tržišnog stanja koje nije do tada bilo primijetno. da se proizvod i proizvođač diferenciraju od svih drugih ponuđača i da se omogući zarađivanje višeg profita preduzećima. uslovi prodaje. 1. 75. npr. razlikuju se po sastavu i sadržaju pojedinih komponenti (ugljikohidrati. Sloboda ulaska i izlaska iz grane (postojanje određenih barijera. masti. isti prehrambeni artikli iako služe istoj svrsi. ambalaža. Monopolistička konkurencija predstavlja takvu tržišnu strukturu gdje postoji mnogo prodavača. TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Početkom prošlog stoljeća preduzeća i zanatske radnje su počele na određeni način da vrše diferenciranje svojih proizvoda tako što su pakovali svoje proizvode u drugačiju ambalažu. marka proizvoda. Primjer prividne diferencijacije na primjer imamo u farmaceutskoj industriji – različit naziv za isti sastav tableta. Relativno malo tržišno učešće. Sve navedeno je imalo za cilj da se funkcija tražnje učini neelastičnijom koliko je to moguće. Ograničen stepen kontrole cijene (aktivno-pasivna politika cijena). S obzirom na tu činjenicu preduzeće može vršiti izbor između cijena i količina kao kod monopola. ali ne i istovjetne proizvode. Ne može doći do tajnih sporazuma 6. Postoje i pretpostavke ovog tržišta date ispod. bjelančevine). To je primjer stvarne diferencijacije. finansijske prepreke). Diferencijacija proizvoda. Razlika u proizvodima može biti stvarna i prividna. Razlika između ova dva tržišta je u tome što prodavači na tržištu monopolističke kokurencije prodaju diferencirane proizvode koji su slični ali ne i identični i koji služe za zadovoljavanje iste potrebe. Velika brojnost prodavača. gdje je ulazak i izlazak u granu i iz grane slobodan. itd). Proizvodi se mogu razlikovati prema lokaciji i kvalitetu usluga.npr. cijena. 40. počeli su reklamirati svoje proizvode u štampi. Jedino je manje elastična od one koju susrećemo na tržištu potpune konkurencije.Mikroekonomija 17. itd) 3. 2. 2. Danas smo svjedoci da je ono veoma prisutno i da ga srećemo u skoro svakoj industriji gdje na tržištu imamo veliki određeni broj učesnika. ali i na tržištu oligopola. koji prodaju slične. Zajednički elementi sa savršenom konkurencijom su: 1. nastojali su izgraditi marku proizvodu koja bi na tržištu bila prepoznatljiva itd.

AC. privremeno povećati svoju cijenu te na taj način ostvariti monopolski profit. Cijena je dugom roku jednaka dugoročnom prosječnom ukupnom trošku. diferenciran proizvod biće u stanju kao i monopolsko preduzeće. U dugoročnoj ravnoteži nova preduzeća neće ulaziti niti će postojeća izlaziti. Međutim. Osjenčen je žutom bojom na grafiku. Ona može nastati po osnovu proizvodnih inovacija. Iako monopolistička konkurencija omogućava ostvarivanje monopolskog profita u kratkom roku. Kada nastanu gubici. Zbog toga je tržišna moć ovog preduzeća ograničena raspoloživošću supstituta. U lokalnom okviru najbolji primjer za monopolističku konkurenciju su benzinske pumpe. frizerske radnje i restorani. Izlaskom tih preduzeća povećavat će se cijene i profiti. ali će poslovati bez ekstraprofita. Preduzeće koje uspije proizvesti novi. pa makar i samo privremeno. Preduzeća nastoje proizvoditi nove proizvode kojima će osigurati konkurentsku prednost. Cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu je Pe. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Q 183 . dok je ravnotežna količina ponuđena na tržištu na nivou Qe.Mikroekonomija Postoji razlika u slobodi ulaska u granu između čistog monopola i preduzeća koje posluje na tržištu monopolističke konkurencije. ulazak novih firmi u granu rezultirat će nižim cijenam ali i profitima.1. sličnih proizvoda i usluga koje prodaju drugi ponuđači. p. preduzeća će napuštati tu granu. Monopolistička konkurencija se najčešće susreće u maloprodaji i u sektoru usluga. 17. Zato inovator ostvaruje profit dok ga imitatori ne anuliraju. MC MC Pe P1 ● ● A B ATC d ● e MR 0 Qe Grafik 103. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku S obzirom na elastičniju funkciju tražnje u odnosu na tržište monopola nivo ekstraprofita će biti niži nego na tržištu monopola u kratkom roku. tj. imitacijom inovatorstva i ulaskom novih preduzeća u konkurenciju sa već postojećim eliminirat će se ta prednost.

Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom vremenskom periodu U dugom roku u granu ulaze nova preduzeća čime se smanjuje udio u tržišnoj tražnji ovog preduzeća. a to neosporno vodi i višim troškovima preduzeća. Kriva tražnje pomjera se ulijevo sve dok ne postane tangenta na krivu njegovih dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC). Da biste diferencirali proizvod morate uložiti značajna sredstva u reklamiranje. Razlog ovakvoj situaciji jeste što je potrebno diferencirati proizvod na tržištu potpune konkurencije.90 90 Tatić. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku Kao što je sa grafika 104. podizanje kvaliteta proizvoda itd. Detaljniji komparativni prikaz efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije i preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije bi zahtijevao i značajno više prostora.Mikroekonomija 17. izradu ambalaže. vidljivo iako preduzeće na tržištu monopolističke konkurencije ne zarađuje ekstraprofit cijena je viša nego na TPK. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. Zato na dugi rok preduzeće u monopolističkoj konkurenciji cijenom može pokriti samo dugoročni prosječni trošak (p = LATC) koji je na nižem nivou proizvodnje u odnosu na kratkoročnu ravnotežu. 2003. a količina manja. uspostavljanje lanca distribucije. Sarajevo. Kasim. što ćemo ovdje izostaviti. godine. 184 . Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta.2. P LMC pm pTPK LATC ●A ● e ● d e’ MR 0 Qm QTPK Q Grafik 104.

Iako nabavna cijena monopsoniste nije zadata veličina. posmatra kroz monopsonsku tržišnu strukturu. nego zavisi od pregovaračkih mogućnosti monopsoniste. U ovom slučaju je uzet primjer gdje je taj faktora faktor rada. ali samo jednog kupca na strani tražnje. monopsonista se suočava sa cjelokupnom ponudom. Javlja se na tržištu na kome imamo veliki broj konkurentskih ponuđača na strani ponude. To znači da će se nuditi više faktora rada ako je cijena na tržištu viša. tržište monopsona je zrcalna slika tržišta monopola. ako na nekom području imate veći broj stočnih farmi iz kojih se proizvodi mlijeko i imate na strani tražnje samo jednu mljekaru koja vrši otkup tog mlijeka. što je vidljivo iz narednog primjera.Mikroekonomija 18. Kako smo kod ostalih tržišnih stanja govorili o funkciji tražnje za proizvodom. što je predstavljeno u nastavku. 185 . graničnog i prosječnog troška monopsoniste u njegovoj proizvodnji prikazana je na narednoj tabeli. Ponuda nekog faktora (Sa)91 jednaka je prosječnom trošku ponude (ATCa). Čak i grafiki imaju obrnuti izgled. koji ima potpuno suprotnu situaciju. To je slučaj npr. Ponuda faktora proizvodnje ima rastući oblik. Kao jedini kupac datog resursa. Monopson najčešće nastaje kao rezultat nemobilnosti faktora proizvodnje ili njegove specijalizacije za određenog korisnika. Qa – predstavlja količinu angažovanog faktora rada Pa – predstavlja cijenu po kojoj je dostupna ta količina rada TCa – predstavlja ukupan trošak angažovanog faktora rada 91 Oznaka u indexu a u stvari predstavlja neki opći proizvodni faktor. Ne sreće se često u praksi. tada se takvo tržište može opisati kao monopsonsko. jer se isti farovi ne mogu ugrađivati u više vrsta automobila. Primjer: Funkcionalna veza između kupljene (odnosno uložene) količine faktora proizvodnje i cijene datog faktora proizvodnje. kao faktora proizvodnje. Posmatrano grafički. a onda i kretanja ukupnog. cijena gotovih proizvoda monopsoniste je zadata veličina. a karakteristično je za tržište faktora proizvodnje. ovdje govorimo o funkciji ponude (najčešće faktora proizvodnje). kod ponuđača koji isporučuje automobilske farove za jednog od proizvođača automobila. Često se ponuda rada. jer su fabrike i preduzeća ti monopsonisti koji angažuju potrebnu količinu rada. MONOPSON Monopson na neki način predstavlja neuobičajeno tržišno stanje. On najčešće prodaje svoje proizvode na tržištu koje ima karakteristike tržišta potpune knkurencije i mora preuzeti cijenu sa prodajnog tržišta. Recimo.

Mikroekonomija MCa – predstavlja granični trošak angažovanja dodatne jedinice faktora rada. Ako vam taj radnik proizvede mjesečno drvenih prozora u vrijednosti od 12. tada će granični trošak biti uvijek iznad prosječnog troška.55 0. Qa 6 7 8 9 10 Pa 0. Nadnica (N) MCa ATCa=Sa Grafik 106.80 5. prosječnih i graničnih veličina predstavljenih na str.000 KM. Funkcija ponude i graničnih troškova Qa Karakteristika ovog graničnog prihoda nastalog angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora jeste što ima opadajući oblik.60 0. Pa Sa = ATCa Da bismo mogli odrediti ravnotežu Qa Grafik 105. angažovali ste dodatnog stolarskog radnika u proizvodnji sa mjesečnom plaćom od 700 KM. Svaka sljedeća jedinica proizvodnog faktora odbacuje manji prinos od 92 Sjetite se odnosa između ukupnih.00 3. 186 . Kao što smo na ostalim tržištima imali da je uslov ravnoteže MR=MC. 41. Ako dolazi do porasta prosječnog troška angažovanja faktora rada.55 0. Recimo.000 KM.60 0.65 0. ATCa – predstavlja prosječni trošak angažovanog faktora rada Sa – predstavlja ponudu faktora rada. a to je granični prihod proizvodnog faktora rada (MRPa).15 ATCa=Sa 0.50 0.85 7.70 TCa 3. Funkcija ponude na monoposonu monopsoniste moramo dodati još jedan elemenat. Tih 700 KM predstavlja granični trošak koji je nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora.70 Kada predstavimo grafički funkciju ponude rada onda ćemo dobiti sljedeći grafik.95 1.65 0. uporedi sa graničnim prihodom koji je nastao prodajom proizvoda koje je proizveo taj dodatni faktor. nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora.00 MCa 0.50 0. tada je granični prihod nastao angažovanjem tog dodatnog faktora rada jednak 12.92 On će u stvari i dovoditi do porasta prosječnog troška faktora rada i imat će dvostruko veći nagib od funkcije ATCa.85 4.85 0. tako je i ovdje potrebno da se granični trošak.05 1.

Preduzeće će kupovati dodatne jedinice nekog faktora proizvodnje sve dok god dodatno uložena jedinica tog faktora pridonosi više porastu ukupnog prihoda. javlja se razlika u iznosu Pa2 -Pa1 (površina osjenčena u žuto) po jedinici uloženog faktora i koji rezultira iz pozitivne razlike između MCa veličine MRPa i cijene faktora a. gdje su prinosi na investicije dosta niske.Mikroekonomija one prethodne. jer postoji obilje novca. Sljedeću količinu novca ulažete u manje profitabilan projekat. To se B● naziva „Monopsonističkom Nadnica eksploatacijom“ jer su jedinice (N) faktora proizvodnje plaćene manje nego što svaka od njih pridonosi Pa2 generiranju ukupnog prihoda. Prikažimo slučaj ulaganja kapitala u projekte. monopsonista će se Pa1 ● zaustaviti na manjem obimu kupovine MRPa i ulaganja faktora proizvodnje nego kupac potpune konkurencije (a1). Cijena koju monopsonist plaća za jedinicu faktora a je Pa1. Ravnoteža monopsona 187 . Japan je zemlja koja se često navodi kao primjer. ali ne i dovoljno profitabilnih projekata. a1 a2 Qa Grafik 107. Kada birate u koji projekat ćete uložiti novac onda ćete se sigurno opredijeliti za onaj koji vam donosi najveći profit. Privrede (N) koje imaju velike iznose raspoloživog novca obično ne mogu naći dovoljno visokoprofitabilnih projekata. Graničnog prihoda faktora proizvodnje Qa Grafik 108. veći od graničnog troška koji je nastao angažovanjem tog proizvodnog faktora. jer ste već Nadnica uložili u najprofitabilniji. Prema tome. I tako redom. jer mu je pri toj količini ulaganja ovog faktora prirast ukupnog prihoda (odnosno MRPa) jednak graničnom trošku (odnosno MCa). ● odnosno plaćene su po cijeni koja je niža od one koja bi se formirala u slučaju da je i na strani kupaca faktora A ACa=Sa proizvodnje potpuna konkurencija PTPK ● (PTPK). odnosno ako je granični prihod ostvaren angažovanjem proizvodnog faktora a. jer je to cijena ponude tog faktora. nego porastu ukupnog troška. Pri tome. svega nekoliko procenata. MRPa Monopsonista će angažovati dodatnu jedinicu proizvodnog faktora «a» samo ako mu ta dodatna jedinica pridonosi više porastu ukupnog prihoda (MRPa) nego li porastu graničnog troška (MCa). Na narednom grafiku preduzeće će ulagati a1 količinu faktora a. MRPa .predstavlja granični prihod ostvaren angažovanjem faktora proizvodnje „a“.

5. 3. Kod monopola funkcija tražnje obavezno ima: a) Rastući nagib b) Jednak nagib c) Opadajući nagib d) Ni jedno od navedenog 3. 7. 10. 13. Preduzeća na TPK u dugom roku nudi proizvode po: a) Minimalnim dugoročnim graničnim troškovima uvećanim za prosječan profit b) Dugoročnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit c) Dugoročnim prosječnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) Ni jedno od navedenog.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. DA NE Na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku nema ekstraprofita. 14. DA NE Na TPK cijena je jednaka graničnom prihodu preduzeća. 9. 18. 188 . DA NE Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više uz manju cijenu. DA NE Subnormalna cijena je uspostavljena cijena na TPK u trenutnom roku. DA NE 1. DA NE Postoji više razloga koji dovode do nastanka monopola. 8. DA NE Jedna od pretpostavki monopola je pasivna politika cijena. 2. DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i gubitak. 12. DA NE Kada je MR < MC povećanjem proizvodnje monopolista može povećati ukupni profit. 6. DA NE Monopolista u dugom roku može ostvariti i prosječan profit. 20. 11. DA NE Dugoročna funkcija tražnje monopoliste je manje elastična od kratkoročne. DA NE Na tržištu potpune konkurencije uslov ravnoteže preduzeća je P=MR. DA NE Na TPK što je vremenski rok duži. 19. 4. 17. DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i ekstrprofit. 16. DA NE Diferencijacija proizvoda je karakteristična za tržište monopola. uticaj ponude na formiranje cijene je veći. 15. DA NE U Weintraubovoj klasifikaciji tržišnih stanja oligopol ne sadrži element diferencijacije proizvoda DA NE Stackelbergova klasifikacija spada u funkcionalističke klasifikacije tržišnih struktura DA NE Monopolista u poređenje sa savršeno konkurentnim preduzećem uvijek nudi veću količinu po višim cijenama. DA NE Monopolista može samostalno određivati visinu prodajne cijene i ponuđene količine na tržištu. Samuelsonova klasifikacija tržišnih stanja je funkcionalistička klasifikacija. DA NE Monopolista u dugom roku može ostvarivati i ekstraprofit. Na kojim tržištima je koeficijent elastičnosti supstitucije beskonačan: a) Na TPK b) Na tržištu monopola c) Na tržištu oligopola d) Na tržištu ograničene konkurencije e) Ni jedno od navedenog 2.

Na TPK preduzeće može ostvarivati ekstraprofit u: a) Kratkom roku b) Dugom roku c) Kratkom i dugom roku 5. cijena koju zaračunava monopolista u odnosu na kratkoročnu cijenu je: a) veća b) ista c) manja d) ni jedno od navedenih 8. Šta je od navedenog obilježje tržišta potpune konkurencije: a) proizvod koji nema bliskog supstituta b) savršena informiranost učesnika c) koeficijent elastičnosti supstitucije određeni (mali) broj d) sloboda ulaska i izlaska e) aktivna politika cijena f) savršena mobilnost faktora proizvodnje 9. Proizvođač na tržištu potpune konkurencije može da određuje: a) količinu b) cijenu i količinu c) količinu i/ili cijenu d) ni jedno od navedenog 11. Samuelsonova klasifikacija tržišnih struktura bazira se na sljedećim kriterijima: a) broj učesnika b) međuzavisnost robnih cijena c) koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje d) uticaj učesnika na formiranje cijena 189 .Mikroekonomija 4. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje na tržištu monopola je: a) jedan b) veći od 1 c) nula d) ni jedan od navedenih 10. Koje pretpostavke spadaju u tržište monopola: a) Homogen proizvod b) Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je određeni mali broj c) Koeficijent elastičnosti supstitucije je nula d) Aktivno-pasivna politika cijena 6. U dugom roku. Funkcija tražnje na TPK u odnosu na tržište monopola je: a) elastičnija b) neelastičnija c) jednaka d) ni jedno od navedenih 7.

Na tržištu potpune konkurencije ravnotežnu cijenu u trenutnom roku određuje: a) ponuda b) varijabilni troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 15. Na tržištu potpune konkurencije. Monopol u odnosu na TPK proizvodi: a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 190 . Osnovni kriteriji za klasifikaciju tržišnih stanja po Weintraubovoj koncepciji su slijedeći: a) koeficijent elastičnosti supstitucije b) stepen kontrole cijena c) broj učesnika na tržištu d) stepen homogenosti proizvoda 19. u dugom roku. Opći uslov ravnoteže preduzeća je: a) MC=MR b) MR=0 c) MR>MC d) Da su ATC minimalni. 17. jedan učesnik na strani ponude i malo učesnika na strani tražnje. Optimalna alokacija sredstava se ogleda u slijedećem: a) proizvodnja se odvija uz najniže granične troškove b) preduzeća ne ostvaruju nikakav profit c) prodajna cijena jednaka graničnom prihodu d) prodajna cijena jednaka graničnom trošku 14. Prema Stackelbergovoj klasifikaciji tržišnih stanja.Mikroekonomija 12. 13. dominantan utjecaj na ravnotežnu cijenu ima: a) ponuda b) troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 16. Monopol u kratkom roku: a) Ima funkciju ponude po graničnim troškovima b) Ima dio funkcije ponude po fiksnim troškovima c) Nema funkciju ponude d) Ima samo ponuđena količinu. predstavlja sljedeće tržišno stanje: a) bilateralni oligopol b) monopson c) kvazimonopol d) oligopol e) oligopson 18.

Kako se izvodi funkcija ponude preduzeća u kratkom roku na TPK? 15. Definišite efikasnost obima? 11. Grafički predstavite maksimizaciju profita u kratkom roku preko ukupnih veličina na TPK i pojasnite elemente grafika. Grafički prikažite ravnotežu monopoliste u kratkom roku i objasnite elemente grafika. Navedite i objasnite uslove ravnoteže preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? 7. Grafički predstavite situaciju da monopolista u kratkom roku ostvaruje gubitak. Koje ulazne barijere na tržište oligopola poznajete? 19. 8. 4. Navedite faktore koji utječu na formiranje konkurentskih odnosa između učesnika na tržištu? 13. Navedite pretpostavke tržišta potpune konkurencije? 12. Koje elemente posmatra Samuelson u svojoj klasifikaciji tržišnih struktura? 5. Definišite ravnotežu preduzeća? 20. Koji razlozi dovode do pojave oligopola? 18. Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu i navedite uslove ravnoteže! 2. Koji razlozi mogu dovesti do nastanka monopolskih preduzeća? 6. Šta je normalna cijena 3. Monopolista u odnosu na tržište monopolističke kokurencije proizvodi a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 1.Mikroekonomija 20. Kakav ekstraprofit može da ostvaruje preduzeće na TPK u dugom roku? 16. Navedite pretpostavke tržišta monopola? 14. Navedite pretpostavke tržišta oligopola? 17. 10. 9. Definišite ravnotežu grane? 191 . Grafički predstavite situaciju da monopolista u dugom roku ostvaruje ekstraprofit.

Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. 1990. izdavač. 1996. 2005. Mate. Savremena administracija. Mate. Tatić. Robert. „Mikroekonomija-Dodatni materijal Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. International student edition. Third edition.471. godine. Second edition. Addison Wesley Longman. Parkin. Varian. 1988. 15. Zagreb.Inc. Beograd. 2. Pjanić. Philadelphia. Nicholson. „Mikroekonomska analiza“. 2nd edition. 12. Addison Wesley Publishing Company. godine. Jurin. za ispit“. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. New York. South-Westwrn Publishing Co. 192 . 4. Babić. “Intermediate Microeconomics”. 10. April 2005. Sarajevo. Northon. 11. & Rubinfeld. „Mikroekonomija“. Bakalar. 1996. Daniel. “Price Theory”. Zagreb. Hal. godine. The Dryden Press. str. Izdavačka djelatnost 16. 2001. „Ekonomija“. Walter. Zagreb. Smiljan i Šohinger. “Teorija cena”. Jasminka: „Teorija tržišta i cijen“a. 9. 8. 1984. 5th edition. Zoran. 2003. 1992. 1986. „Microeconomics“. Mate. 13. The MIT Press. Michael. Mostar-Sarajevo. Zagreb. 4. godine. Quirk. godine. 2003. Izdanje. 14. Mate. Izdavač: Science Research Associates. 1997. 1990. Kahn. II izdanje. Jeffrey.Mikroekonomija 19. Samuelson. Koutsoyiannis. 7. “Microeconomic Theory”. Globus. „Moderna mikroekonomika“. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. Tatić. 6. Perlof. Anita. XVII izdanje. 2nd edition. Mate. Jozo. 5. James. „Mikroekonomija“.. Cambridge. Paul. „Microeconomics“. Pindyck. Zagreb. David. Kasim. “Intermediate Microeconomics”. godine. 3rd edition. 1990. Friedman. Ohio. Cincinnati. LITERATURA KNJIGE: 1. 3. 1994. Alfred.

godine. Schwarz. http://www.imf.doc 30. 1979. W. 2005.asp?kol=50 31. UNDP. IISI and Chinese Government in 2003. Paul.W. Re-regulation“ 2001.05.hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor. 24. 25.iea. „Deregulation vs. International Energy Outlook 2002.org 29. WEB STRANICE: 27.pdf 193 . Poslovni dnevnik 09. 21. 23.2006.worldsteel. 2004.monitor. 93. 2001. http://www. 20.Mikroekonomija ČLANCI: 17. 26. „The regulated industries and the Economy. Sistem ranog upozoravanja.iea. http://www.W.org 28. godine.. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies. Bacon. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“.hr/kolumne/show. http://portal. godine. „Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“. Sarajevo 2002.ludbreg. Jiři. J.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM.“ New York. R. 2001.pdf 32. 19. www. No. and Besant-Jones. 22. MacAvoy.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004. World Bank. „Global Electric power reform. Sistem ranog upozoravanja. UNDP. www. 18.Norton.

Ukupni prihod .Ukupni fizički proizvod faktora x .Granska ponuda .Granična stopa (subjektivne) supstitucije dobra y za dobro x .Dugoročni ukupni troškovi .Ravnotežna cijena .Fiksni trošak TU .Ponuda proizvodnog faktora a 194 .Količina proizvoda koju nudi preduzeće na tržištu potpune konkurencije .Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje TPx .Kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Trenutna ponuda .Kratkoročna ponuda .Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje TVC .Korisnost .Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude TPK .Prosječni proizvod SATC .Kratkoročni ukupni troškovi .Ukupni proizvod .Dugoročni prosječni troškovi .Dugoročni prosječni troškovi .Index monopolske moći Y .Individualna ponuda .Dugoročna ponuda .Koeficijent monopolske moći .Dohodak U .Mikroekonomija Spisak skraćenica u Mikroekonomiji AC AFC AP APa AR AVC ATC D d Ed Es IEd pxEy FC I Imm K L LR LS LRAC LAC LRATC LMC LRTC Mm MP MPa MRPa MRSyx MS MU p pe pf Q Qe Qm QTPK r S s Sa .Granična korisnost .Granični prihod proizvoda faktora a .Kratkoročni granični troškovi .Prosječni ukupni troškovi SS .Prosječni varijabilni troškovi SRTC .Stopa povrata na uložena sredstva .Kapital W .Dugoročni granični troškovi .Dugi rok .kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Granični proizvod .Ukupna proizvodnja .Kratki rok .Profit .Nadnica .Prosječni prihod SRMC .Ravnotežna količina .Količina proizvoda koju nudi monopolista .Ukupni varijabilni trošak .Individualna tražnja TC .Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje TR .Faktor rada π .Količina .Kratkoročni prosječni ukupni varijabilni troškovi .Granični fizički proizvod faktora a .Ukupna korisnost .Posječni fizički proizvod faktora a SAVC .Profit .Granska tražnja TP .Dugoročni prosječni ukupni troškovi .Prosječni fiksni troškovi SRATC .Tržište potpune konkurencije .Cijena proizvoda .Prosječni troškovi proizvodnje SR .Ukupni troškovi .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->