Mr.

Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
Vodič za vježbe

Sarajevo, 2008.

Mikroekonomija

Mr. Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
- VODIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE -

Februar 2008.
2

Mikroekonomija

Naziv djela:

MIIKROEKONOMIIJA M KROEKONOM JA
- VODIIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE OD Č ZA VJEŽBE
Autor: Mr. Armin Avdić Izdavač: Ekonomski fakultet Sarajevo - Izdavačka djelatnost Fakulteta – Glavni urednik: Dekan Prof.dr. Muris Čičić Urednik: Prof.dr. Dževad Šehić Recenzent: Prof.dr. Aleksandar Kalmar Godina izdanja i štampanja: 2008. god. Tiraž: 500 primjeraka Štampa: Bemust Odgovorno lice štamparije:
3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

3

2008.o. Zahvaljujem se i preduzeću „General Servis“ d.Mikroekonomija PREDGOVOR U relativno kratkom vremenu se javila potreba za doštampavanjem trećeg izmijenjenog i dopunjenog izdanja Vodiča za vježbe. Posebnu zahvalnost dugujem svojim profesorima: Prof. godine.01. kao i prethodni. Svi prijedlozi i kritike su dobrodošli. posebno od strane studenata s obzirom da su oni ti koji trebaju da daju svoj konačan sud o korisnosti ovog udžbenika. Sarajevo. dr Kasimu Tatiću na nesebičnoj podršci u izradi ovog Vodiča za vježbe kao i na dobronamjernim i korisnim sugestijama. i Prof. Nadam se da će ovaj materijal. U ovom izdanju su dodati popisi skraćenica i simbola koji se koriste za označavanje odgovarajućih ekonomskih varijabli. biti od koristi svim studentima ekonomskih fakulteta ali i mnogim drugim kojima imaju namjeru da se upoznaju sa osnovama mikroekonomije. 08. dr Aleksandru Kalmaru. Autor 4 .o Sarajevo na podršci u izradi ovog izdanja Vodiča.

Mikroekonomija 5 .

1.2. PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Temeljni stavovi o odnosima između ukupne. 12. 12. UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje Unakrsna elastičnost tražnje Dohodovna elastičnost tražnje Faktori koji utječu na elastičnost tražnje ELASTIČNOST PONUDE Zavisnost ponude od vremenskog perioda TEORIJE O PONAŠANJU POTROŠAČA Teorija granične korisnosti Teorija indiferencije TEORIJA PROIZVODNJE TEORIJA TROŠKOVA Tradicionalna teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 12. 9.2.1. 12. 6. 5.1.1. 8.1. prosječne i granične veličine POTREBA I TRAŽNJA Plan potrošnje IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Ukupna tržišna tražnja Zakoni tražnje Iznimke od općeg zakona tražnje CJENOVNA. 8. 10. 2. 7.1.2. 7. 8. 2.2. 4. 4.2. 10. 1. 4.2.1.3. 12. 3. 3.3.2. 6. 7. 4.1. 2.2. Savremena teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 6 .2. 10. 11. 12.4. 9.3. 5. 12.Mikroekonomija 1.4. 3.1.3.1.2.3.1. 4.1.1. 8.1.1. 4. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA Predmet izučavanja Mikroekonomije MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST Mikroekonomski modeli Mikroekonomska analiza SADRŽAJ 10 12 13 13 16 17 18 19 19 20 27 27 30 30 30 35 42 43 45 47 49 50 52 53 55 55 63 64 66 72 74 83 84 86 96 107 109 107 113 114 114 116 TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI Tržište potpune konkurencije Funkcije tržišta i države Mikroekoenomija i Makroekonomija TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE Skala tražnje Promjena tražnje i promjena tražene količine Promjena ponude Ravnoteža ponude i tražnje Promjena ponude i tražnje i utjecaj na ravnotežnu količinu i cijenu Primjeri iz prakse UKUPNA.2.5. 7. 8. 3. 4.

1.3. 15.1.3.6.3.1.8. 15. 14.8.1.3. 16.2. 15.4. TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku MONOPSON LITERATURA . 15.5. 15. 15.7.2.6. 15.8.1. Mjerenje monopolske moći Diskriminacija cijena Diskriminacija cijena prvog stepena Diskriminacija cijena drugog stepena Diskriminacija cijena trećeg stepena 15.2.4.2. 17. 15.9. 15. 19. 16. 15.3.3. 14.2.5.4. 16.4.4.2.2. 13. 16. 15. Primjeri i zadaci vezani za monopol OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Cournotov model Bertrandov model Edgeworthov model Model prelomljene krive tražnje (Sweezyjev model) Teorija igara Osnovni pojmovi Matrica rezultata 17.4.4. 13. 15.4.2. Empirijske funkcije troškova KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA Stackelbergova klasifikacija Samuelsonova klasifikacija Weintraubova klasifikacija TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE 123 125 125 126 131 131 134 135 137 140 141 143 143 145 146 147 147 148 148 149 150 151 152 153 154 155 157 158 158 158 159 161 166 170 172 172 174 176 176 177 182 183 184 185 192 7 Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća u dugom roku Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije MONOPOL Ravnoteža monopola u kratkom roku Ravnoteža monopola u dugom roku Pojam i evolucija prirodnih monopola Osobine prirodnih monopola Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji 15.1.2. 13.3.4.8. 16.5.1. 14. 17.1. 13. 15.1.1.4.2. 16.3.1.5.4.4. 15.Mikroekonomija 12. 15. Regulacija monpola Historijski pregled reguliranja monopola Ciljevi regulacije monopola Metode regulacije monopola Reguliranje monopola kontrolom cijena Regulacija monopola preko graničnih troškova Regulacija monopola preko prosječnih troškova Reguliranje monopola porezima 15. 15. Problemi u regulaciji monopola Privatizacija prirodnih monopola Privatizacija energetskog sektora u BiH Modeli privatizacije 15. 15.2.1.8. 15. 14. 15.6. 15. 16. 15. 18.

Ponuda i troškovi. Slutsky-Hicks-Allenov. Pojam. kriterij i maksimiziranje dobiti. cilj. Cournot. Prolagođavanje preduzeća tržišnim promjenama. Relacija kratkoročnih i dugoročnih troškova. Međuzavisnost. Ponuda u trenutnom. Tradicionalna teorija granične korisnosti. Zakon ponude. Ravnoteža preduzeća u različitim vremenskim periodima. (3 časa predavanja + 3 vježbi) Teorija proizvodnje. Pojam konkurencije i potpune konkurencije. Vrste monopola. Definicija i klasifikacija troškova. elementi i klasifikacija tržiših struktura. Skale ponude. Teorija otkrivene preferencije. Uvod. (5 časova predavanja + 2 vježbi) Monopol. kratkom i dugom roku. Ravnoteža oligopola u 8 2. Definicija ponude. Proizvodne funkcije. (4 časa predavanja + 2 vježbi) Potpuna konkurencija. Potrošnja. Funkcija ponude. Ravnotežni položaj potrošača. Ravnoteža grane u različitim vremenskim periodima. Diskriminacija cijena i kriteriji politike cijena. 10. Zakoni tražnje: Cournot-Marshallov. stvarnost i modeli. Stackelberg. Warlasov. definisanje oligopola. Predmet i metode Mikroekonomije. Proizvodne izokvante i princip supstitucije. Ukupan. Teorija. Edgeworth. Determinante ponude. Potrebe. prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Ravnoteža grane i preduzeća. Bertrand. Tražnja za sredstvima potrošnje i tražnja za proizvodnim dobrima. Ravnoteža monopoliste u dugom i kratkom roku. (5 časova predavanja + 4 vježbi) Teorija troškova. 4. Osnovne komponente i instrumenti Mikroekonomije. 5. Kombiniranje faktora proizvodnje. Fiksni i varijabilni faktori proizvodnje. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Oligopol. Elastičnost ponude. Skale tražnje. Tražnja i ponuda faktora. saradnja. 3. vrste tražnje. Zakoni prinosa. Analiza ukupnog. konflikti. Teorija indiferencije. Učinci diskriminacije cijena. Moore-Schultzov zakon tražnje: odstupanje od zakona tražnje. 6. Definiranje tražnje. 8. Determinante troškova. (7 časova predavanja + 5 vježbi) Teorija ponude. Pojam. Strateško ponašanje. Tržišni mehanizam: osnovni ciljevi (motivi i modeli ponašanja tržišnih učesnika). Funkcije tržišta i potreba državne intervencije. motiv i elementi ravnoteže po vremenskim periodima i tržišnim strukturama. . Teorija tražnje. (6 časova predavanja + 6 vježbi) Teorija o ponašanju potrošača. Cobweb teorema. 9. Kupovina. Antimonopolski zakoni i ponašanja. Modeli oligopola. Izvođenje i pomjeranje krive ponude. (3 časa predavanja + 0 vježbi). Ravnotežna cijena i količina. Troškovi u kratkom i dugom roku. Mikroekonomija i Makroekonomija. Motivi i determinante. Barijere ulaska. 7.Mikroekonomija UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET Naziv predmeta: MIKROEKONOMIJA Godina studija: I (Prva) Ukupan broj časova (predavanja i vježbi): 45 + 30 1. Osobine monopola. prosječan i granični prihod. Ponašanje tražilaca.

Mikroekonomija različitim situacijama. Prelomljena kriva tražnje. Sporazum oligopolista i efikasnost u privredi. (3 časa predavanja + 2 vježbi) 11. Ograničena konkurencija. Tržište i teorije ograničene konkurencije. Teorija Edwarda Chamberlena i Joane Robinson. Monopolska konkurencija, diferenciranje proizvoda, publicitet. Ravnoteža preduzeća i grane. Mjerenje tržišne snage. (2 časa predavanja + 2 vježbi) Ravnoteža tržišta faktora proizvodnje. Motivi maksimiziranja dobiti i zapošljavanje faktora proizvodnje. Tražnja i ponuda faktora proizvodnje na tržištima potpune konkurencije, monopsona i oligopsona. (1 čas predavanja + 2 vježbi)

12.

LITERATURA ZA ISPIT: 1. 2. 3. Tatić, Kasim; „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2003. godine. Tatić, Kasim; „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2005. godine. Avdić, Armin; „Mikroekonomija-Vodič za vježbe“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2008. godine.

ŠIRA LITERATURA: 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Babić, Mate: „Mikroekonomska analiza“, 4. Izdanje, Mate, Zagreb, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, HKD Napredak, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Politika cijena“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine. Jurin, Smiljan & Šohinger, Jasminka; „Teorija tržišta i cijena“, Globus, Zagreb, 1990. godine. Koutsoyiannis, Anita.; „Moderna mikroekonomika“, II izdanje, Mate, Zagreb, 1996. godine. Pindyck, Robert & Rubinfeld, Daniel; „Mikroekonomija“, 5. Izdanje, Mate Zagreb, 2005. Parkin, Michael; „Microeconomics“, Addison Wesley Publishing Company, 6th edition, 2005. Perlof, Jeffrey; „Microeconomics“, Addison Wesley Longman, 2nd edition, 2001. Samuelson P.; „Ekonomija“, XVII izdanje, Mate, Zagreb, 1994. godine. www.bhekonomija.com

9

Mikroekonomija

1. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA?
Izučavanje ekonomske stvarnosti ima tradiciju od preko 200 godina. U toku ovog razdoblja ekonomija kao nauka se proširivala, dograđivala i diferencirala od drugih nauka. Postala je veoma složena. Ekonomija, kao nauka bavi se izučavanjem privrednih aktivnosti i ekonomske stvarnosti jedne države, regiona i cjelokupne svjetske ekonomije na jednoj strani, kao i pojedinim učesnicima kao što su mala i velika preduzeća, kupci, vladini uredi za regulaciju i nadzor itd., na drugoj strani. Usložnjavanjem privrednih tokova koji svakim danom postaju još kompliciraniji i isprepleteniji kompleksnija postaje i ekonomska nauka koja pokušava da postojeće aktivnosti objasni, a naredne predvidi. Ekonomsku stvarnost zbog svoje kompleksnosti izučava mnogo ekonomskih disciplina: Makroekonomija, Finansije, Menadžment, Mikroekonomija, Računovodstvo, Marketing itd. Na taj način bolje i lakše se shvaćaju pojave u okruženju, te rješavaju problemi koji nastaju na temelju ovih pojava.

Kako da ostvarimo profit?

Mikroekonomija, kao jedna od ekonomskih disciplina, proučava između ostalog: 1. ponašanje pojedinačnih privrednih subjekata, kao što su: preduzeća, potrošači, država (njene pojedine agencije i odjeli), 2. utjecaje državnih mjera na aktivnosti učesnika na tržištu, raspodjelu dobara i usluga, 3. načine klasifikacija i funkcioniranje pojedinačnih tržišta i tržišta zajedno, 4. iznalažnje optimalnih količina faktora proizvodnje u procesu proizvodnje, 5. načine primjene teoretskih modela u rješavanju konkretnih ekonomskih problema, itd. Posebna pažnja pri proučavanju ponašanja pojedinačnih učesnika na tržištu posvećuje se efikasnoj alokaciji oskudnih resursa, kao što su novac, materijal, vrijeme, prirodna bogatstva, itd. Samo jedan dio prirodnog bogatstava je obnovljiv, dok drugi nije. Stoga o prirodnom bogatstvu i njegovom korištenju svaki ekonomista treba voditi posebnu brigu. Danas je najveći problem čovječanstva kako da zadovolji svoje rastuće potrebe. Potrebe oduvijek postoje i uvijek će biti neophodni uslov ljudskog postojanja. Razvojem ljudskog društva i struktura potreba se mijenja i proširuje. Ovo je kontinuiran proces. Stoga su u temelju Mikroekonomije ljudske potrebe koje iniciraju razmišljanja o načinu njihovog zadovoljavanja. Potrebe se na tržištu manifestiraju kao tražnja, bilo pojedinaca, grupe ljudi ili tražnja od strane države. Na Mikroekonomiji je da ukaže na najefikasnije načine zadovoljenja tih potreba. Na tržištu se, s druge strane, pojavljuju preduzeća koja proizvode dobra i usluge. Preduzeća prodajom ovih proizvoda i zadovoljavanjem izraženih potreba različitih učesnika na tržištu ispunjavaju svoju svrhu - profitabilno poslovanje. Drugo područje Mikroekonomije je usmjereno na preduzeće, njegove troškove, načine proizvodnje kombiniranjem različitih faktora proizvodnje, načine formiranja cijena proizvoda, itd. Da bi ekonomski sistem mogao funkcionirati potrebno je međudjelovanje učesnika na tržištu. Ako želimo analizirati Mikroekonomiju moramo svojom analizom obuhvatiti: preduzeća, potrošače i državu). 10

Mikroekonomija Postoji mnogo definicija Mikroekonomije. U literaturi se najčešće mogu naći sljedeće definicije1: 1. 2. Mikroekonomija je grana ekonomije koja proučava odluke pojedinačnih kućanstava i preduzeća, funkcioniranje pojedinačnih tržišta i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga. Mikroekonomija je analiza koja se bavi ponašanjem pojedinačnih subjekata u tržišnoj ekonomiji, takvih kao što su određivanje cijena nekog proizvoda ili ponašanje pojedinačnog potrošača ili preduzeća. Mikroekonomija je proučavanje ekonomskog ponašanja pojedinačnih jedinica odlučivanja, kao što su pojedinačni potrošači, vlasnici sredstava i preduzeća u sistemu slobodnog preduzetništva.

3.

Svaka od navedenih definicija osvjetljava Mikroekonomiju iz drugog ugla, ali sve one zajedno pokazuju čime se to bavi Mikroekonomija kao ekonomska disciplina. Možda je najbolje da to pokažemo na jednom primjeru.
Ukoliko želimo odrediti cijenu nekom proizvodu, recimo benzinu za automobil, onda moramo, između ostalog, voditi računa o sljedećim stvarima: Koliko se benzina troši na nekom području, koliko prosječan potrošač toči benzina mjesečno, koliki su porezi na benzin, kolika marža je neophodna za vlasnika benzinske pumpe da bi on imao interesa prodavati gorivo, koji kvalitet benzina se zahtijeva, kako i odakle se benzin transportuje i koliki su troškovi transporta, postoje li sezonske oscilacije, kakva tražnja se očekuje u narednom periodu i sl. Da bi se odredila krajnja cijena benzina potrebno je sagledati ponašanje i kupaca i prodavača ali i države koja nadgleda kvalitet goriva i ubire određene poreze. Svi oni zajedno predstavljaju tržišne učesnike koje proučava Mikroekonomija.

Tržište se u stvari nalazi u presjeku aktivnosti proizvođača, potrošača i države. Sva tri učesnika su neophodna kako bi tržište moglo nesmetano funkcionisati. Tržište može biti fizičko mjesto (kao što je pijaca) ili virtualno mjesto, kao što je prodaja putem Interneta (e-Buy).

Država

Tržište

Proizvođači

Kupci

Shema 1. Učesnici na tržištu

1

Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine, str. 3.

11

1. Razlika između Mikroekonomije i Ekonomike preduzeća jeste što Ekonomika preduzeća analizira preduzeće kao izolovan privredni subjekt od ostatka privrede. prije svega sa Ekonomikom preduzeća. primjena). Monopson). Tražnja i ponašanje potrošača (teorija granične korisnosti. prognoza. država) i njihovi ciljevi. Iz prethodnih nabrojanih tema vidljvo je da postoje određene dodirne tačke Mikroekonomije sa drugim ekonomskim disciplinama. Ponuda (determinante.Mikroekonomija 1. također posmatra međudjelovanja tržišta. Klasifikacija tržišta (Monopol. klasifikacije i funkcije). Tražnja (teorija. Oligopol. Monopolistička konkurencija. preduzeća. Shodno predviđenom planu i programu Fakulteta posebna pažnja će se obratiti na sljedeće teme: 1. Bez njega bi život jednostavno bio nemoguć. 7. Mikroekonomski subjekti (domaćinstva. Tržište i cijene faktora proizvodnje. 4. Tržište savršene konkurencije. teorija indiferencije i teorija otkrivene preferencije). Milioni proizvoda i usluga se razmjenjuju putem tržišta onome ko je spreman platiti najvišu cijenu. kako prilike na jednom tržištu utječu na prilike na drugim. 10. Teorija i analiza proizvodnje. Mikroekonomska teorija. elastičnost i pomjeranja). a samim tim i njihove ravnotežne pozicije. a koji kao odgovor povlače svoje poslovne poteze i tako redom. U nastavku ćemo predstaviti svjetsko tržište nafte. tržištima. 3. tj. Nije dovoljno znati strukturu svojih troškova već ih je potrebno uporediti sa drugim preduzećima i vidjeti da li je ona povoljnija ili nepovoljnija uodnosu na konkurentska preduzeća ili granu u prosjeku. elastičnost. povezanim. pa i preduzeće. Tržište i država (uloga države u privredi). U ovom Vodiču pokušat ćemo dati što više primjera iz naših preduzeća i ukazati na probleme koje ona imaju. Stoga se preduzeća nastoje prilagoditi ovim promjenama pa povlače odgovarajuće poslovne poteze. determinante. Marketingom. a jedan dio će sadržavati pitanja koja se mogu postaviti na osnovu izložene materije. PREDMET IZUČAVANJA MIKROEKONOMIJE Područje proučavanja Mikroekonomije je dosta široko. Sa druge strane Mikroekonomija posmatra tržišne učesnika. 12 . 2. Uobičajeno se u literaturi analizira između 10 i 15 poglavlja ovisno o vrsti studija i raspoloživom broju sati predviđenom za izvođenje nastave. Mikroekonomija. 5. 9. Zamislite samo da neko od ljudi treba upravljati sa njima! U nastavku ćemo pokušati da razjasnimo ovaj tržišni mehanizam i da prikažemo na koji se način učesnici na tržištu ponašaju. Liberalizacija tržišta. 8. Poremećaji sa njega se poput talasa prenose na sva ostala tržišta mijenjajući troškove poslovanja preduzeća. Prilike na ovom tržištu imaju utjecaja na gotovo sva ostala tržišta. Privatizacija i Regulacija monopola. Finansijama. Teorija i analiza troškova (tradicionalna i savremena teorija. analiza. Stalni pokušaji preduzeće i ostalih tržišnih učesnika da se prilagode novonastalim prilikama u stvari predstavlja tržišni mehanizam. Makroekonomijom i Ekonomskim razvojem. koji imaju dalje utjecaja na druge tržišne učesnike. 11. analiza i modeli. Jedan dio Vodiča će obrađivati računske primjere gdje se treba razumjeti način na koji rješavati određene probleme. u međudjelovanju sa drugim učesnicima na tržištu. Mikroekonomija najčešće služi kao podloga za ostale discipline. 6.

4-5. Zato kažemo da je model pojednostavljena slika stvarnosti. „Mikroekonomija“. recimo jedan kvartal ili pola godine. Jozo. kao način spoznavanja. U analizu je najčešće moguće uključiti samo one faktore koji imaju dominantan ili presudan utjecaj na datu pojavu. MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST2 2. Nakon toga trebamo sagledati koji sve faktori utječu na prodaju automobila i koliki utjecaj imaju. 1997.Mikroekonomija 2. Na kraju formiramo zaključak da se taj automobil na datom tržištu u određenom vremenskom periodu prodaje u toj količini. Vratimo se prethodnom primjeru. zatim je potrebno pratiti prodaju neko određeno vrijeme. te predviđanje kretanja tih pojava u budućnosti. Zbog toga se i izgrađuju mikroekonomski modeli. Razmislite koliko je značajno za jedan prodajni salon ako može ispravno procijeniti broj automobila koje će prodati u naredna 3 mjeseca. 13 . a da istovremeno nema pretrpan salon ili nema problem gdje da smjesti automobile. MIKROEKONOMSKI MODELI Model predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i ima široku primjenu u ekonomiji iz razloga što model. Način nastanka mikroekonomskih modela dat je na narednoj slici: 2 Detaljnije vidjeti u Bakalar. Zato se vrši procjena njihovog značaja i veličine utjecaja.1. godine. Svrha izgradnje ovih modela jeste analiza postojećih mikroekonomskih pojava. Sveukupna mikroekonomska teorija je izgrađena od manjih teoretskih koncepta (mikroekonomskih modela). str. Menadžment prodajnog salona može na vrijeme da od proizvođača poruči zahtijevani broj automobila. ima određenih prednosti u odnosu na druge načine. Mostar-Sarajevo. Svaki mikroekonomski model dobar je u onoj mjeri u kojoj ispunjava ove dvije zadaće. Na primjer. da bismo mogli saznati kakav trend ima prodaja automobila na tržištu potrebno je odrediti koju vrstu automobila analiziramo. Posebno je važno zbog toga što vam novac koji bi ste uložili za nabavku automobila „ne leži zamrznut“ u proizvodima koje nećete prodati narednih pet-šest mjeseci. Zbog toga što je svaka pojava (koja se proučava) pod utjecajem različitih faktora. a on se sastoji od dvije faze: 1) opažanje i mjerenje pojava koje proučavamo i 2) razvijanje teorije na osnovu tih mjerenja i opažanja. Naučni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti. svi faktori često ne mogu biti uključeni u analizu. Da bi nam olakšali donošenje poslovnih odluka i da bi nam omogućili profitabilnije poslovanje.

godine. b) Pretpostavke o ponašanju – način na koji se ponašaju učesnici. str 5. Način nastanka mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sastoji se iz tri elementa: a) Endogene varijable – događaji ili pojave koje se proučavaju. Naredna slika prikazuje osnovne komponente mikroekonomskog modela: Endogene varijable Teorijski mikroekonomski model Pretpostavke o ponašanju Parametri Slika 2. „Mikroekonomija“. dok sa druge strane ima implikaciju koja. Mostar-Sarajevo. Komponente mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sa jedne strane ima određene osnovne pretpostavke koje mora uključiti u sebe da bi mogao biti vrednovan. Jozo. 1997.Mikroekonomija Naučni metod Opažanje i mjerenje Razvijanje teorije Izgradnja Mikroekonomskih modela Svrha izgradnje Analiza Predviđanje Slika 1. ustvari predstavlja rješenje ili ravnotežu tog modela. 14 . c) Parametri – kvantitativno izražene karakteristike okruženja. Četiri osnovne pretpostavke koje svaki mikroekonomski model mora sadržavati su:3 3 Bakalar.

Racionalnost se u ovom slučaju odnosi na situaciju da će racionalan čovjek nastojati maksimizirati svoju korist od kupovine proizvoda ili minimizirati svoje izdatke za njegovu kupovinu. Ograničenost raspoloživih resursa je temeljna pretpostavka ekonomije uopšte. Npr. Iako će se u nastavku detaljnije analizirati kretanje i ponude i tražnje. a nakog određenog vremena kada se poveća ponuda na tržištu dolazi do njihovog snižavanja. ako jedan od učesnika želi kupiti neki proizvod. Poznato je da većina kupaca želi kupiti dizelske motore koji imaju malu potrošnju goriva. tržištu dolazi do skoka cijena. Ovaj model je nastao na bazi velikog broja posmatranja šta se dešava sa cijenom proizvoda ako dolazi do pomjeranja funkcije ponude ili tražnje.Mikroekonomija 1) 2) 3) 4) pretpostavka o preferencijama učesnika. pretpostavka o racionalnom izboru učesnika i pretpostavka o koordinaciji učesnika u modelu. Primjer Jedan od mikroekonomskih modela jeste model ponude i tražnje. Ako u nekom gradu postoji izražena tražnja za stanovima a da pri tome ne postoji srazmjerni porast ponude stanova na. I zadnja. koje vrste motora kupci najviše kupuju. Iznenadni poremećaji na tržištu nekretnina obično dovode do porasta cijena. u stanogradnji. Teorijski mikroekonomski model Pretpostavka o preferencijama je neophodna kako bismo znali šta učesnici u modelu više žele. a samim tim i analizirati jer nikada ne znate šta će takva osoba učiniti. Ovaj slučaj je čest npr. sa druge strane mora postojati proizvođač koji je spreman proizvesti i ponuditi taj isti proizvod. Naredna slika prikazuje ove pretpostavke: Preferencije Ograničenost resursa Racionalan izbor učesnika Teorijski mikroekonomski model Ravnoteža modela Koordinacija Slika 3. U protivnom je model besmislen. 15 . ovdje ćemo samo navesti primjer kada dolazi do povećanja tražnje za nekim proizvodom na tržištu a funkcija ponude ostane nepromijenjena. Pretpostavka o ograničenosti resursa je potrebna iz razloga što niti jedan resurs u prirodi nije neograničen. pretpostavka o koordinaciji nam naglašava da je u jednom modelu potrebno imati koordinirane postupke učesnika. pretpostavka o ograničenosti resursa. Npr. Svi znamo da je ponašanje neracionalne osobe vrlo teško predvidjeti. Tada u najvećem broju slučajeva dolazi do porasta cijene tog proizvoda što je najčešće nepovoljno za kupce. Pretpostavka o racionalnom izboru učesnika nam daje uslov da ponašanje učesnika u modelu mora biti racionalno kako bismo mogli predvidjeti njihovo ponašanje.

Da bi se adekvatno predstavili svi teoretski koncepti potrebno je koristiti određeni instrumentarij. Matematika kao grana nauke je obezbijedila dobru podlogu za teoretsko razumijevanje pojava. koristi te modele za rješavanje konkretnih problema sa kojim se suočavaju učesnici na tržištu (proizvođači. kao primjenjeni dio Mikroekonomije. Ona predstavlja tržišnu valorizaciju teoretskih koncepta koji su izgrađeni primjenom mikroekonomskih modela. MIKROEKONOMSKA ANALIZA Za razliku od mikroekonomskih modela koji predstavljaju teoretsku podlogu za rješavanje određenih ekonomskih problema. niti jedna teorija nema veći značaj. Stoga se primjenom mikroekonomske analize.2.). ali i za kvantitativnu analizu realnih problema. Mikroekonomija = mikroekonomska teorija + mikroekonomska analiza 16 . odnosno predstavlja svrhu izučavanja mikroekonomske teorije. Stoga će se u toku izlaganja u značajnoj mjeri koristiti matematički prikazi iz razloga što je „jezik“ matematike veoma precizan i obezbjeđuje nam tačne pokazatelje. država itd. Bez adekvatne primjene pri rješavanju konkretnih problema u ekonomiji.Mikroekonomija 2. mikroekonomska teorija spušta na ravan upotrebljivosti i korisnosti. Mikroekonomija kao naučna disciplina u sebi sadrži i mikroekonomsku teoriju i mikroekonomsku analizu i za uspješno rješavanje problema potrebno je koristiti oba dijela. potrošači. mikroekonomska analiza.

Mate. 17 . Kada govorimo o tržištu potrebno je naglasiti da postoji mogućnost da neki od učesnika na njemu žele kupiti finalne proizvode koje će oni lično potrošiti. ako kupci zaključe da da će cijena tog proizvoda porasti u narednom periodu. XVII izdanje. mogu susresti na nekom fizičkom ili na nekom virtuelnom mjestu. Sa druge strane ako država nije u dovoljnoj mjeri prisutna na tržištu tada ne postoje jasna pravila ili se nedovoljno poštuju postojeća. no nekada je neophodno da se na tržištu pojavi i država kako bi uspostavila određena pravila po kojim će se razmjena odvijati. on će ga zadržati neko vrijeme kako bi ga prodao po višoj cijeni. proizvođači ne vode dovoljno računa o životnoj okolini. Stoga je važno da država ili njene određene institucije budu prisutne na raznim tržištima kako bi tržišta dobro funkcionirala. godine.5 Ponuda i tražnja se. Ekonomija. Ako neko od proizvođača očekuje da poraste cijena proizvoda kojeg on prodaje. Znači. kao što smo prethodno naglasili. 4 Detaljnije vidjeti: P. Na drugoj strani neki učesnici žele nabaviti (polu)proizvode koje će iskoristiti za dalju proizvodnju drugih proizvoda i takvo tržište nazivamo tržište proizvodnih faktora. za početak mi ćemo dati samo jednu od njih. Zagreb. U nastavku ćemo dati kratak prikaz uloge države na tržištu te njenih mogućih intervencija kako bi se ispravili određeni tržišni nedostaci. Tržišta putem cijena rješavaju osnovne ekonomske probleme. dok potrošači ne plaćaju proizvode na vrijeme. Uloga države se najčešće ogleda u sprovođenju određenih zakona po kojima se poslovanje odvija. utaja poreza. Da je tako već bi u Bosni i Hercegovini većina stanovnika bila zaposlena i ne bi bilo proizvoda koji se nemaju kome prodati. u kreiranju normi zaštite životne okoline ili u sprječavanju antimonopolskog ponašanja učesnika. Međutim. a kao što je vidljivo to se ne dešava. Takvo tržište se naziva tržište finalnih dobara (proizvoda). Svi učesnici na tržištu posmatraju cijene i na bazi njih donose svoje odluke. Samuelson. TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI4 Tržište predstavlja mjesto na kome se susreću ponuda i tražnja proizvoda. nastojat će što prije doći do tog proizvoda ako im je on potreban. a nekim stanovnicima nedostaje novca za osnovne životne namirnice itd. Sa druge strane. 1994. Na narednoj shemi ukratko su predstavljeni nedostaci tržišta i načini na koje država intervenira na tržištu. 35-48 5 Postoji dosta definicija tržišta. Jedan od prvih ekonomista (Adam Smith) je tvrdio da je sâmo tržište sposobno uspostaviti pravedan i stabilan tržišni okvir u kome će se tržišne transakcije odvijati nesmetano. str. vremenom je utvrđeno da sâma tržišta nisu sposobna dovesti do stabilnosti privrede. javljuja se nelojalna konkurencija. Obično se na tržištu pojavljuju proizvođači i kupci. sivo tržište i sl. U ekonomiji je prisutno mišljenje da u većini slučajeva i na većini tržišta postoji određena „nevidljiva ruka“ koja dovodi do povezivanja ponude i tražnje i do zadovoljavanja potreba potrošača. Tržišni mehanizam bi u potpunosti doveo do stabiliziranja privrede.. cijene su te koje koordiniraju odluke potrošača i proizvođača na tržištu. Ukoliko je država previše prisutna na tržištu tada učesnici ne mogu iskazati svu kreativnost u svom radu jer je previše pravila koja gotovo sve regulišu.Mikroekonomija 3.

pijaca u jednom većem gradu se može smatrati tržištem potpune konkurencije. zlato i sl. U takvim slučajevima država kroz osnivanje istraživačkih instituta pomaže da se lakše obezbijede sredstva. Obično je na ovim tržištima država veoma malo prisutna. ima za cilj da obezbijedi što više prostora kompanijama za njihovo poslovanje. Nedostaci tržišta i intervencije države na tržištu Svakako da država. ili da dopuni njihov rad tamo gdje privatni kapital nije dovoljan ili nema interes.Mikroekonomija Nedostaci nevidljive ruke Neefikasnost Monopol Eksternalije Javna dobra Nejednakost Neprihvatljive nejednakosti dohotka i bogastva Makroekonomski problemi Visoka inflacija Visoka nezaposlenost Spor ekonomski rast Stabilizacija pomoću politika kamatnih stopa Stimuliranje rasta Monetarna i fiskalna politika Investiranje u obrazovanje i povećanje nacionalne stope štednje Preraspodjela dohotka Progresivna poreska stopa Programi podrške dohotka Intervencija na tržištu Intervencija na tržištu Subvencije Antitrustovski zakon Zakoni protiv zagađivanja Nacionalna odbrana Intervencija države Primjeri Shema 2. Ako se na tržištu razmjenjuje proizvod koji je homogen (kao što su na primjer: pamuk.1. 18 . a učesnici samostalno odlučuju o načinu poslovanja. Taj razvoj zahtijeva značajna novčana sredstva ali je ishod razvojnog procesa često neizvijestan. O tržištu potpune konkurencije će mnogo više riječi biti u poglavlju 14. Zbog toga kompanije i banke ne žele da rizikuju novac u takve projekte sa neizvijesnim ishodom iako su potencijalne dobiti velike. Tu postoji i veliki broj kupaca ali i veliki broj prodavača sličnih ili homogenih proizvoda. 3. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Na nekim tržištima pojavljuje se veliki broj učesnika i na strani ponude i na strani tražnje. To je npr. tada takvo tržište nazivamo tržište potpune ili čiste konkurencije. Na primjer. kroz određene instrumente. a nakon što se ostvare značajni napretci u tehnologiji omogući kompanijama da ih koriste.) i ako učesnici mogu bez većih poteškoća ulaziti na tržište i izlaziti sa njega. slučaj kod razvoja novih foto ćelija koje se mogu koristiti za proizvodnju energije. nafta. dionice.

socijalne ustanove itd. nacionalno tržište. proizvođači ili država (kada ima svojstvo nekog regulatora). Makroekonomija ima svoja četiri osnovna područja. vatrogasci. moramo shvatiti i razumjeti mikroekonomske jer su one osnova na bazi kojih nastaju i prilike u cijeloj nacionalnoj ekonomiji. propisivanje određene zaštitne opreme za radnike itd.3. ali i njene stabilnosti. jer ni prevelik deficit ni prevelik suficit dugoročnije gledano nisu povoljni za privredu. Razlika se prije svega ogleda u predmetu proučavanja. MIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA Postoji razlika između Mikroekonmije kao ekonomske discipline i Makroekonomije. Reguliranje i kontrola određenih eksternalija na tržištu. Kako smanjiti nezaposlenost na nivo da svi oni koji žele raditi imaju i gdje da rade. trgovina na malo itd. tržište vrijednosnih papira. transfernih plaćanja. Dok Mikroekonomija proučava pojedinačne učesnike na tržištu. Da bismo mogli proučavati makroekonomske pojave. 3. distributivna. 2. 19 . velika inflacija.2. I tržište ima svoje određene funkcije. Politika (ne)zaposlenosti na nivou cijele ekonomije. određenih subvencija i sl. vojska. kao na primjer zagađenje okoline. Makroekonomija proučava privredu u cjelini. globalno tržište tržište nafte i naftnih derivata. FUNKCIJE DRŽAVE I TRŽIŠTA Država ima određene funkcije (uloge) na tržištu. 4.Mikroekonomija 3. Kako da se ukupna proizvodnja u jednoj privredi poveća. a to su: 1. To su aktivnosti koje su usmjerene na: promoviranje jednakosti putem progresivnih poreskih stopa. promoviranje i obezbjeđenje makroekonomskog rasta i stabilnosti privrede (u što spadaju fiskalna i monetarna politika). Cilj je da se formira ravnoteža uvoza i izvoza iz jedne države. 3. selektivna. Upravljanje uvozom i izvozom. kao što su kupci. Obezbjeđenje rasta i razvoja privrede. Možemo govoriti i o vrstama tržišta kao što su: lokalno tržište. trgovina na veliko. tržište faktora proizvodnje. To su alokativna. obezbjeđenje određenih dobara i usluga za koje privatni kapital nema interesa (kao što su policija. kontrola o skladištenju opasnih materija. kako se ne bi dešavala npr. Bruto domaći proizvod (GDP) jedne države.). informativna i razvojna funkcija. regionalno tržište.

Ona se može proizvoditi u hidroelektranama.) Drugo teško pitanje jeste kako proizvoditi. To su tzv. Jedni ljudi traže da kupe stanove dok ih drugi grade i prodaju. termoelektranama. 2. To su ogromne poljane gotovih automobila koji čekaju svog kupca. Danas je sve proizvode „teško“ proizvesti (proizvodi zahtijevaju poštivanje velikog broj tehničkih standarda. komponente za proizvode se često proizvode na različitim kontinentima itd. Međutim. Kod odabira načina proizvodnje posmatramo prvenstveno dva faktora: ekonomsku isplativost i mogućnost uspješne implementacije tehnološkog rješenja u zavisnosti od uslova pod kojim će proizvodnja biti pokrenuta. sigurnosnih kriterija kod upotrebe proizvoda. radnih itd. Donošenje odluke na koji način da proizvedemo proizvod daje smjernice za sve kasnije aktivnosti. Menadžment svake kompanije bi bio presretan ako bi prodao sve proizvode koje proizvede u što kraćem vremenu. vjetroelektranama. To je jedan od čestih načina kako da dođemo do novog proizvoda koji je do tada bio nepoznat kupcima. Za koga proizvoditi? Iako su ova pitanja naizgled jednostavna odgovori na njih nisu nimalo lagani.).Mikroekonomija 4. U današnjem svijetu imate gotovo svaki proizvod koji možete zamisliti. TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE U svakodnevnom životu konstantno kupujemo ili prodajemo određene proizvode i usluge. a da to neko drugi nije već proizveo. Kod donošenja odluke šta proizvoditi potrebno je sagledati veliki broj faktora. čak se može dobijati iz energije podvodnih valova na moru. Navest ćemo samo proizvodnju električne energije. tehnoloških. Čak i one koje ne možete zamisliti dok ih ne vidite. Za svim proizvodima postoji određena tražnja i sa druge strane postoji određena ponuda tih proizvoda ili usluga. Treće pitanje je često najteže pitanje za ekonomiste. 20 . a analiza obično kreće od Biznis plana koji treba da odgovori na pitanje da li je ulaganje u tu proizvodnju isplativo i u kom vremenskom periodu. koliki su rizici i koliko je resursa potrebno (novčanih. nuklearnim i plinskim elektranama. definitivno je najteže „proizvesti“ platežno sposobnog kupca. Iako se danas pokušavaju automobili proizvoditi za poznatog kupca. Tako je vrlo teško smisliti i pronaći novi proizvod koji bi mogao biti interesantan kupcima. osnovna pitanja ekonomije koja glase: 1. Postoji mnogo mogućih metoda proizvodnje jednog te istog proizvoda. Sjetite se samo lagera automobila pred nekom fabrikom. još uvijek je neophodno imati veliki broj komada na zalihi kako bi se proces proizvodnje mogao kontinuirano odvijati. Međutim. Danas se ogromna sredstva ulažu u pronalaske recimo nove telekomunikacijske opreme ili visokosofisticirane vojne tehnologije. Često se preduzeća susreću sa problemom šta proizvoditi i u šta investirati svoj novac. U suštini cjelokupna ekonomija se zasniva na tri značajna pitanja koja svaki student ekonomije treba poznavati. Na tržištima postoji doista ogroman broj različitih proizvoda koje nema ko da kupi. Šta proizvoditi? Kako proizvoditi? 3. Neki pojedinci traže računare dok ih drugi distribuiraju na određenom tržištu. vremenskih. veliki broj preduzeća ima ogromna skladišta gotovih proizvoda koji čekaju da se pojavi njihov kupac koji ima dovoljno novca.

70 KM/kom. dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca.Mikroekonomija Danas je trend u svijetu da kada ne možete prodati proizvod zato što kupcu nedostaje sredstava pokušate mu prodati taj proizvod na kredit. Potrebno je da menadžeri poznaju koliko iznose ova dva efekta za proizvode koje oni proizvode iz razloga što na osnovu njih mogu donositi ispravne odluke. u određenom razdoblju i na određenom tržištu. a predstavlja tabelarni prikaz odnosa cijena i količina nekog proizvoda na nekom tržištu uz sve moguće cijene za taj proizvod. Quantity). Recimo oprema za proizvodnju i pakovanje prirodnih sokova i mineralne vode. proizvođači hljeba svaki dan predviđaju kolika će biti tražnja za hljebom na području grada Sarajeva pri cijeni od 0. Ako se pokaže da je efekat dohotka veliki. u određenom razdoblju i na određenom tržištu. ovdje ćemo ih ukratko samo definisati kao pojmove kako bi se lakše mogla pratiti materija. kada cijena jedne robe raste. Tražena količina se obično obilježava slovom Q (Engl. U ekonomiji se često koristi termin skala tražnje. to znači da moramo izmijeniti naš proizvod i učiniti ga što različitijim od drugih supstituta. često se u analizi ekonomskih pojava koriste i termini „Tražnja“ i „Tražena količina“. te su kupci realno siromašniji i imaju manje mogućnosti za kupovinom garaže. a koje obično imaju visoku cijenu. ako je efekat supstitucije veliki. Taj podatak je važan za planiranje proizvodnje. Obično je opadajuća slijeva udesno. Tražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama. Na primjer. efekat dohotka postoji kada poraste cijena garaža. Tražena količina je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni. Iako ćemo kasnije detaljnije obrađivati efekat dohotka i efekat supstitucije. Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji. Sa druge strane. kao što je to slučaj u Sarajevu. Tražnja se predstavlja grafički uz korištenje krivih linija ili linearnih funkcija. Efekat supstitucije je prisutan kada npr. Na primjer. Ovo je slučaj recimo kod kupovine opreme i mašina za preduzeće. Ona može biti individualna i ukupna ili tržišna. Velikim slovom (D) se obilježava granska tražnja a malim slovom (d) individualna. to znači da ćemo uz kreditiranje kupaca dovesti do porasta tražnje za našim proizvodom. Cijena tehnologije za jednu fabriku koja može da konkuriše i opstane na tržištu nije ispod 10 miliona KM. Obilježava se slovom d (Engl. odnosno zadužiti ga. a u izuzetnim slučajevima može i da bude rastuća. Za razliku od tražnje često analiziramo količinu proizvoda koji se na tržištu traži pri tačno određenoj cijeni. jednu vrstu kafe zamijenimo drugom zbog toga što je prva vrsta kafe poskupjela a cijena druge ostala nepromijenjena. demand). Također. 21 .

Ne možemo koristiti automobil bez goriva ili automobilskih guma. Determinanta tražene količine je cijena proizvoda.5 milijardi potrošača. u proizvodnji različitih vrsta specijaliteta i sl. godine na nove stanove plaća dodatnih 17% poreza. što obezbjeđuje dosta prostora za biznis. januara 2006. Cijene proizvoda povezanih sa dotičnim dobrom u određenoj mjeri utječu na tražnju za tim dobrom. 5. U zavisnosti od visine cijena komplemenata ili supstituta ovisi i tražnja za posmatranim proizvodom. u ponudi restorana. 3. oni će biti u mogućnosti kupovati veću količinu nekog proizvoda. 2. porast će tražnja za namještajem. Kretanje budućih cijena je važno i za ponuđače i za potrošače. Prosječni dohodak potrošača nam govori koliko on može maksimalno sredstava potrošiti na proizvode i usluge. Što je prosječan dohodak potrošača viši. u arapskim zemljama se nude veoma začinjena hrana dok se na američkom kontinentu nudi hrana mnogo blažih okusa i mirisa. Broj kupaca je također važna determinanta tražnje na tržištu. Determinante tražnje su: 1. dok postoji nekoliko determinanti tražnje koje su date u nastavku. Potrebe potrošača predstavljaju najznačajniju determinantu tražnje za proizvođače jer oni svojim proizvodima i uslugama nastoje zadovoljiti njihove potrebe. 22 . U Bosni i Hercegovini stanovništvo veoma mnogo konzumira hljeb. Jedan dio sredstava potrošači štede a jedan dio troše. sačekaju sa kupovinom kako bi platiti manje. svakako ćete pratiti kakav trend imaju cijene na tržištu. Prosječan dohodak potrošača Broj kupaca na tržištu Sistem potreba Ukusi potrošača Buduće cijene proizvoda ili usluge Cijene dobara koja su povezana sa tim dobrom (supstituti i komplementi) Preferencije potrošača Posebni utjecaji kao što su klimatski uslovi. Danas veliki broj proizvoda trošimo skupa. Ukusi potrošača su posebno važni za biznise koji su vezani za ponudu različitih vrsta prehrambenih proizvoda. kao na primjer u proizvodnji hrane i napitaka. 8. ukoliko se očekuje opadanje cijena tada kupci. razna slatka jela i kafu. Danas većina svjetskih kompanija ima za cilj da pristupe nacionalnom tržištu Kine s obzirom da je to tržište sa gotovo 1. Na primjer. s obzirom da većina porodica želi svakih pet-šest godina promijeniti namještaj u svom domu. 7. ako prosječna plaća u državi poraste sa 520 KM na 800 KM. U mjeri u kojoj uspješno zadovoljimo te potrebe imat ćemo i uspješan biznis. 4. Za ovu determinantu je vezana i unakrsna elastičnost tražnje o čemu će kasnije biti više riječi. Također. Tako je prije uvođenje poreza na dodanu vrijednost potpisan veliki broj kupoprodajnih ugovora za kupovinu stanova. ne možemo zaobići faktore-determinanate koji direktno utječu na iznos tražnje za tim proizvodima na tržištu. 6. religijska uvjerenja i sl. Sistem potreba je u osnovi tražnje na tržištu.Mikroekonomija Kada govorimo o tražnji za proizvodima i uslugama. Veći broj kupaca znači i veću potrošnju proizvoda i usluga. s obzirom da se od 01. Ukus potrošača je determinanta koja se često mijenja. ako mogu. Ako ste planirali kupiti automobil ili stan. Kada biste svakome potrošaču prodali po jedan par cipela prosječne cijene od 50 KM to bi ukupno iznosilo 75 milijardi KM. Na primjer.

a trećima je važna potrošnja i niska cijena održavanja. 1. međutim. Neki proizvodi se konzumiraju ili ne konzumiraju iz religijskih razloga. Pod posebnim utjecajima možemo podrazumijevati veliki broj faktora. ukoliko želimo dobro predvidjeti tražnju za našim proizvodom ili uslugom. Npr. Na bazi ovih faktora mogu se jednim dijelom predvidjeti kratkoročna kretanja cijena. nafte. Cvijeće se najviše traži 8. moramo posmatrati što veći broj determinantni koji imaju značajan utjecaj na tražnju. itd. marta i u toku praznika. neki proizvodi imaju i mnogo veći broj tih determinanti. benzina.7 U zadnjih nekoliko mjeseci se cijena smanjila na oko 60$.Mikroekonomija Preferencije potrošača su također važna determinanta tražnje. Navedene determinante su one koje se najčešće pojavljuju. 3. Barel nafte predstavlja količinu od 159 litara. Nafta sigurno predstavlja „krvotok“ jedne privrede. Zbog toga što troškovi energenata u značajnom obimu učestvuju u troškovima svake kompanije. 23 . Posebni utjecaji mogu nekada biti najznačajnija determinanta tražnje. godine. Da bismo bolje pojasnili ove determinante predstavit ćemo primjer determinantni tražnje za naftom na svjetskom tržištu. Paritet $ prema ostalim valutama Grafik 1. Uska grla u proizvodnji 6. motornih ulja i sl. Nemoguće je danas zamisliti privredne tokove i život uopšte bez tečnih goriva. No značajno je da. Svaki poremećaj cijena nafte na svjetskom tržištu direktno se odražava na rad preduzeća i cijele privrede. Na grafiku 1 je dato kretanje cijena za period 2004-2006. u nastavku ćemo dati prikaz tržišta nafte na svjetskom tržištu. drugi snagu motora i izgled. 2. 4. Ali od čega zavisi kretanje te cijene? Da bismo odgovorili na ovo pitanje nudimo vam pregled najvažnijih faktora koji imaju utjecaj na snažan rast cijena nafte. pred Kurban Bajram se mnogostruko poveća tražnja za stokom. Rastuća tražnja Nužne nove investicije Nedovoljni viškovi u ponudi Političke tenzije u zemljama proizvođačima nafte 5. Neki kupci automobila preferiraju sigurnost i udobnost. Kretanje cijena nafte RASTUĆA TRAŽNJA 6 7 Grafici vezani za zadatke nisu obilježeni brojevima.6 PRIMJER Cijena nafte na svjetskim tržištima je u protekle dvije godina premašila iznose i od 78 $ po barelu. u toku žestokih zima mnogostruko se povećava tražnja za plinom ili drugim energentima koji se koriste za grijanje.

većina velikih članica ili ne dozvoljava strane investicije u naftni sektor ili je zakonski te investicije učinila neatraktivnima. Uvoz sirove nafte u Kinu od početka prošle godine porastao je preko 40% i ne pokazuje znakove usporavanja unatoč nastojanjima tamošnje vlade da uspori zahuktalu privredu. što je pogodilo njihove dionice i potaknulo niz spajanja u sektoru. bogate novcem. Indijska potrošnja također brzo raste. što znači da su nalazišta manja. ograničivši raspoloživu sirovu naftu i rafinirane proizvode širom svijeta. Naftne kompanije. te zahtijevaju skuplju tehnologiju za njihov razvoj. velike špekulativne fondove. koji drži otprilike dvije trećine svjetskih zaliha nafte. barela dnevno Grafik 3. A i solidan rast američke privrede.Mikroekonomija Svjetska tražnja za naftom raste po najbržoj stopi u zadnje 24 godine. kako se povećava broj vlasnika vozila u toj zemlji. One su se fokusirale na velike projekte. Mnogi njihovi novi poslovni poduhvati su u udaljenim područjima. Izgledi za održivim rastom tražnje ohrabrili su. da uđu na tržište nafte te je kupuju procjenjujući da će se visoke cijene održati. što zahtijeva skupu opremu uz česta kašnjenja u proizvodnji. pak. To je smanjilo rast proizvodnog kapaciteta članica OPEC-a. Većina naftnih nalazišta izvan zemalja članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u zreloj je fazi. NUŽNE NOVE INVESTICIJE Velika nalazišta nafte sve je teže pronaći i skuplje razvijati. koji će im donijeti dobre profitne margine. posebno kada se isključi bujajuća ruska proizvodnja. potiče konkurenciju između Azije i SAD-a za raspoložive isporuke. neprestano je bila precjenjivana. Kineska privredna ekspanzija potaknula je dramatičan rast potrošnje goriva. što znači da većina već proizvodi gotovo punim kapacitetima kako bi udovoljila tražnji (vidjeti grafik na kraju). Svjetska tražnja za naftom Svjetska ponuda nafte u mil. koji troši četvrtinu svjetske naftne proizvodnje. 24 . a nakon dosezanja vrhunca proizvodnje brže se iscrpljuju. Procjenjuje se da će kineska tražnja nastaviti rasti i sljedećih godina. pak. U OPEC-u. Svjetska ponuda nafte Većina sada vidi veću vrijednost u otkupu vlastitih dionica nego ulijevanju novca u povećanje naftne ponude. a rastu i potrebe za električnom energijom. Svjetska tražnja za naftom u milionima barela dnevno Grafik 2. Predviđanja o rastu ponude nafte iz zemalja koje su izvan OPEC-a. postale su oprezne u pogledu trošenja nakon kraha cijena nafte koji se dogodio u razdoblju od 1997-98.

Napregnutost sistema globalne ponude rezultirala je većom osjetljivosti na poremećaje u opskrbi i većom vjerojatnošću od porasta cijena. također je srezao broj kompanija koje drže zalihe. koji kontrolira oko polovine svjetskog izvoza. posebice u SAD-u. uključujući loživo ulje. bez Rusije. Val spajanja nakon kraha cijena u razdoblju od 19981999. osim Saudijske Arabije. 25 . POLITIČKE TENZIJE U ZEMLJAMA PROIZVOĐAČIMA NAFTE Političke tenzije na Bliskom istoku i sukobi u Iraku potkopali su povjerenje trgovaca u sigurnost isporuka iz regije. prije spomenutog kraha cijena u prosjeku je iznosio milijun barela dnevno. Istodobno. Smanjenje zaliha izazvalo je zabrinutosti da bi se rafinerije mogle naći u većim teškoćama u pokušaju povećanja opskrbe destiliranih goriva. najvećem proizvođaču OPEC-a. zbog velike tražnje tokom zime. Višak proizvodnih kapaciteta OPEC. To je ostavilo malo viškova kapaciteta kod drugih proizvođača. Trgovci strahuju da bi jedna od zaraćenih strana mogla ciljati naftnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji. Povećani troškovi pronalaska i razvoja nafte u zemljama izvan OPEC-a potaknuli su uvjerenje špekulatora da su naftna tržišta dobro dugoročno ulaganje. Komercijalne zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Državama smanjuju se dijelom zbog čestih prekida američke naftne proizvodnje izazvanih uraganima u Meksičkom zaljevu. NEDOVOLJNI VIŠKOVI U PONUDI OPEC je podigao svoju proizvodnju na najvišu razinu u zadnjih 25 godina u cilju obuzdavanja cijena. posljednjih je godina puno truda uložio kako bi zaustavio rast zaliha u zemljama potrošačima. zalihe naftne industrije koje služe kao zaštita od naglih prekida u opskrbi smanjile su se. koja proizvodi trećinu svjetske nafte. održavajući isporuke te zemlje ispod prijeratnih razina. Ministri za naftu članica tog naftnog kartela objavili su planove smanjenja svoje proizvodnje i prije nego su cijene počele opadati. To je dodatno privuklo zanimanje špekulativnih fondova koji se klade da cijene mogu još rasti. Sadašnja struktura cijena ne daje rafinerijama priliku za obnavljanje zaliha s jeftinijom sirovom naftom i proizvodima i tjera ih da kupuju u posljednji tren. Ubilački napadi na strane naftne radnike izazvali su strahovanja od većih napada na budno čuvana naftna postrojenja toga kraljevstva. Otada je zanemariv.Mikroekonomija Rast proizvodnje nečlanica OPEC-a. vodećeg svjetskog izvoznika. u razdobljima sezonskog slabljenja tražnje. Irački izvoz ponovo pogađaju sabotaže. Grafik 4.

Jedan dio sirove nafte proizvođača Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) je s značajnim udjelom sumpora. Ostale zemlje poput Indije. Kina se na tržištu natječe za takvu vrstu nafte kako bi podmirila tražnju za transportnim gorivima. Visoke cijene nafte mogle bi omogućiti Iranu bolje pozicije za pogodbu ako se to pitanje zaoštri u nadolazećim mjesecima. U SAD-u. Pobunjenici u naftom bogatoj delti Nigera prijetili su napadima na naftna postrojenja. Također je srezao izvoz nafte u Kinu. Česti sukobi u Nigeriji. Zahlađenje odnosa između Saudijske Arabije i SAD-a nakon terorističkih napada 11. godini Rezerve koje mogu biti ekonomično iskorištene pod sadašnjim uslovima Izvor: BP Grafik 5. Naftna proizvodnja u Venezueli. smanjujući ponudu na ionako oskudnom tržištu. Južne Koreje. koji proizvodi oko petinu ruske nafte. još su jedna točka zapaljenja. Zabrinutosti oko sigurnosti opskrbe potaknule su mnoge zemlje da povećaju svoje strateške rezerve. i dalje trpi zbog izbijanja štrajkova u naftnom sektoru i zbog poteza nacionalne vlade. USKA GRLA U PROIZVODNJI Propisi o zaštiti okoliša podižu cijenu proizvodnje goriva. Na Sjedinjene Države otpada oko 45 posto ukupne potrošnje benzina u svijetu. Američka tražnja za benzinom izaziva i sve veće zahtjeve za visokokvalitetnom lakom sirovom naftom s niskim udjelom sumpora. Tražnja za benzinom na američkom tržištu visoka je dijelom i zbog toga što na tamošnjim autocestama raste broj tipova sportskih vozila s većom potrošnjom benzina. ponovo je upozoravao da bi mogao biti prisiljen smanjiti proizvodnju budući da vlada zahtijeva isplatu poreznih dugova u iznosu od više milijardi dolara.Mikroekonomija Ruski naftni gigant Jukos. podižući tako premiju na cijenu sirove nafte s niskim sadržajem sumpora. članici OPEC-a. Sjedinjene Države nastavljaju puniti svoje strateške rezerve nafte unatoč visokim cijenama. To otežava transport isporuka među 26 Otkrivene rezerve nafte u 2002. A pojavile su se i zabrinutosti u pogledu porasta tenzija između SAD i Irana oko inspekcije nuklearnog oružja. septembra potaknulo je zabrinutosti da Rijad možda neće više djelovati kao jamac niskih cijena nafte kao što je bio tokom 1990-ih. Tajvana i Kine povećavaju rezerve ili to uskoro planiraju započeti. Otkrivene rezerve nafte u 2002. godini. velikom isporučiocu nafte u SAD. . pojedine države zahtijevaju niz različitih vrsta benzina. primoravajući kompanije na gradnju novih skupih postrojenja i otežavajući im transport isporuka između regija.

Poslije Francuza.48 eura (2. benzin bi u Francuskoj. Otkrivene rezerve nafte u 2002. Izraženo u američkoj valuti.65 dolara). A NAJJEFTINIJI U SAUDIJSKOJ ARABIJI Benzin je najskuplji na pumpama u Francuskoj.50 eura. a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji . BENZIN NAJSKUPLJI U FRANCUSKOJ.8 litara). prema Reutersovoj listi.50 dolara za galon). Na pumpama u Rusiji litra benzina košta 0. Izvor: Poslovni dnevnik 09.30 eura (6.38 eura (6.svega 0. Propisi o zaštiti okoliša povećali su troškove izgradnje novih rafinerija i uveliko otežali dobivanje potrebnih dozvola.28 dolara).20 dolara).2006 27 . a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji.50 dolara) i Talijani .28 dolara za galon). Otkrivene rezerve nafte u 2002.05.70 dolara za galon).12 eura. u Japanu po 0.50 dolara). u Egiptu 0.1. a to je veoma važno za planiranje poslovanja preduzeća i razvijanje ispravnih strategija na vrijeme.67 eura ( 3.92 eura (4. koštao 7. gdje litra vrijedi svega 0.15 eura (0.53 eura (2.22 dolara za galon (3. Navedeni primjer pokazuje koliko elemenata utječe na formiranje cijena nekih proizvoda i da projiciranje kretanja cijena zahtijeva poznavanje velikog broja determinanti. U Izraelu benzin se prodaje po cijeni od 1. PARITET DOLARA PREMA OSTALIM VALUTAMA Odnos deviznog kursa dolara prema drugim valutama ima utjecaja na konačnu cijenu nafte jer se nafta uglavnom plaća u američkim dolarima. Ako vrijednost dolara na deviznom tržištu opada tada i konačna cijena nafte realno posmatrano za kupce pada.25 dolara za galon). gdje litra najtraženijeg goriva košta 1.61 dolar za galon).10 eura za litru (5.12 eura za litru (0. Kanadi 0.1. godini. Na bazi kretanja ovih determinanti možemo predvidjeti kakve će efekte oni imati na cijenu nafte.71 euro (3.35 eura (6.Mikroekonomija saveznim državama i uvoz iz inozemstva. gdje litra košta 1. benzin najviše plaćaju u Britaniji. Svi navedeni faktori opredjeljuju cijene nafte na svjetskom tržištu. zatim Nijemci . godini Izvor: BP Grafik 6. u Meksiku 0. pokazuju podaci koje je objavila agencija Reuters. Da li će se cijena kretati prema 80 $ po barelu ili će se smanjivati prema 30 $.42 dolara) i u SAD 0.

U nastavku ćemo se vratiti na objašnjenje načina projiciranja funkcije tražnje. 28 . dolazi do promjene tražnje na tržištu. dovede do povećanja tražnje. Ukoliko promjena neke od determinanti. PROMJENA TRAŽNJE I PROMJENA TRAŽENE KOLIČINE Ukoliko se promijene ostale determinante tražnje osim cijene. Također. Promjena se na grafiku manifestuje pomjeranjem cijele funkcije tražnje. Sit Cij Tra Tra Tra Gra 120 130 360 uac ena žnj žnj žnj nsk 128 318 ija a 110 a a a prv dru tre traž 95 100 245 og go ćeg nja 70 90 180 kup g kup (D) ca kup ca Granska tražnja (D) predstavlja zbir svih individualnih tražnji na nekom (d1) ca (d3) tržištu. ona obično nije takva. Na bazi date tabele u nastavku je dat prikaz funkcije (d2) tražnje prvog kupca (d1) za tim proizvodom. mi najčešće znamo samo jedan dio funkcije tražnje i to u rasponu cijena koje se formiraju na tržištu. A B C D 50 60 70 80 110 80 50 20 Cijena (P) 80 70 ● ● ● 50 50 80 ● 110 d1 Količina (Q) Grafik 7. osim cijene. predstavljena funkcija tražnje linearnog oblika. Individualna tražnja Iako je na grafiku 7. Preostali dio tražnje se obično projicira sukladno dijelu koji poznajemo. iako je ona u praksi najčešće kriva linija. i obrnuto.Mikroekonomija 4.1.2. funkcija tražnje na grafiku se pomjera udesno. 4. Navedena funkcija tražnje je linearna funkcija. Jedan takav primjer je dat u sljedećoj tabeli. SKALA TRAŽNJE Kao što smo prethodno naveli skala tražnje predstavlja tebelarni prikaz odnosa cijena i potraživanih količina proizvoda pri svim cijenama koje se uobičajeno formiraju na tržištu.

dovodi do kretanja ravnotežne tačke niz funkciju tražnje (povećanje traženog broja automobila na tržištu). na grafiku dolazi do pomjeranja ravnotežne tačke uz ili niz funkciju tražnje. tj. Npr. Ako se promijeni cijena. smanjenje cijene polovnih automobila uz nepromijenjene ostale determinante. do dolazi do promjene ravnotežne količine. kada kupci goriva primijete da se na pojedinim benzinskim pumpama prodaje gorivo lošeg kvaliteta dolazi do smanjenja tražnje za gorivom na tim pumpama pri svim cijenama. Promjena tražnje Na primjer.Mikroekonomija P d2 d3 d1 Q Grafik 8. Promjena tražene količine 29 . kao jedna od determinanti tražnje. P d1 Q Grafik 9.

nego se mijenjaju u zavisnosti od promjena determinanti koje imaju intenciju da se vremenom mijenjaju. 30 . ali odgovara potrošačima. pomjera se cijela funkcija ponude. Promjena ponuđene količine Na primjer. Potrebno je naglasiti da niti funkcija tražnje niti funkcija ponude u određenom vremenskom periodu nisu statične. u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda važnu ulogu imaju klimatski uslovi.Mikroekonomija 4. 4. dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu. Ako su klimatski uslovi za uzgoj poljoprivredne kulture povoljni. potrebno je da se prilikom analiziranja uzmu u obzir istovremeno obje funkcije. koje preduzećâ ne mogu prodati. Tada se ravnotežna tačka kreće uz funkciju ponude i obrnuto. RAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE Ukoliko je cijena na tržištu veća od ravnotežne. odnosno da su autonomne varijable. Na tržištu se javljaju nestašice proizvoda što dovodi kupce u nepovoljan položaj. Ovi slučajevi su prikazani na graficima 10 i 11. a sa druge strane na potražnoj strani neće postojati kupci koji nisu mogli nabaviti dotično dobro ili uslugu. Također je potrebno naglasiti da se i ponuda i tražnja mijenjaju nezavisno jedna od druge. Promjena ponude Grafik 10. a ostale determinante ostanu nepromijenjene. P P S S1 S P2 P1 · Q1 · P1 Q2 Q Q1 Q2 Q Grafik 11. neće postojati zalihe proizvoda). Ravnotežna cijena se uobičajeno obilježava sa Pe. Ovakva situacija ne odgovara preduzećima. tada se pomjera cijela funkcija ponude udesno. Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda. javljaju se viškovi proizvoda u obliku zaliha. Obrnuta je situacija sa nižom cijenom od ravnotežne. a ravnotežna količina sa Qe. Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude. I obrnuto vrijedi. PROMJENA PONUDE Slična situacija je i kod promjene ponude i ponuđene količine. S obzirom da funkcija tražnje i funkcija ponude uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu.4.3. Pri ravnotežnoj cijeni na strani ponude neće biti viška proizvedenih roba i usluga (tj. Ovo je važno isključivo zbog toga što i ponuđači i potrošači nastoje da odrede cijenu na tržištu koja će biti ravnotežna. jer na tržištu ima dovoljno proizvoda da kupci podmire svoju tražnju. tako da se na tržištu pojavljuje velika količina proizvoda.

5. Sa druge strane ako je cijena nafte na tržištu preniska tada članice OPEC-a smanjuju svoju proizvodnju i na taj način dovode do porasta cijena. Naime. potrebno je analizirati i razumjeti do čega dovode ove promjene kako bi preduzeća i pojedinci donosili ispravne odluke. Ako je cijena preniska i postoji problem nestašice proizvoda. Viša cijena dovodi do povećanja ponude na tržištu. Kako se na tržištu zbog stalnih promjena i dešavanja koja postoje u društvu vrlo rijetko uspostavlja ravnotežna cijena i ravnotežna količina. 4. tada kupci u nastojanju da dođu do proizvoda počinju nuditi višu cijenu. Slična situacija je i u drugim djelatnstima. Na grafiku 13. U toku dužeg vremena dolazi do uravnoteženja cijene nafte. je prikazano kretanje tražnje za mesom u zavisnosti od opšteg porasta dohotka stanovništva. Ukoliko je cijena nafte na tržištu previsoka OPEC povećava ponudu i na taj način obara cijenu. Preduzeća vrše proizvodnju. Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotežna. 31 . Ako potrošnja mesa ima tendenciju pada tada stanovništvo sve lošije živi. PROMJENA PONUDE I TRAŽNJE I UTJECAJ NA RAVNOTEŽNU KOLIČINU I CIJENU (Primjeri) Promjena tražnje Promjenu ponude i tražnje srećemo na svakom tržištu. i obrnuto. odnosno na nivou PE. P D S Suvišak PE • Nestašica QE Grafik 12. poznato je da je jedan od dobrih pokazatelja kretanja životnog standarda kretanje potrošnje mesa na tržištu. Ravnotežna cijena na tržištu Q Na ovaj način se formira cijena nafte na svjetskom tržištu.Mikroekonomija Određivanje ravnotežne cijene za neki proizvod se dešava u dužem vremenskom periodu. zatim plasiraju proizvode na tržište. Ukoliko se zalihe počnu gomilati tada se smanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda.

Tražnja za krompirom S-Ponuda krompira 0.000 kg mesa mjesečno. 32 . pošto su meso i krompir indirektni supstituti.3 KM 6.4 KM 0. dok je ravnotežna količina 6. Smanjenje tražnje Sa druge strane. Zbog porasta dohotka stanovništva dolazi do pomjeranja funkcije tražnje udesno. Zaključak: kada tražnja raste a ponuda ostaje nepromijenjena. treba uočiti da sa povećanjem tražnje dolazi do povećanja ravnotežne količine.5 KM/kg na tržištu se mjesečno proda 4.5 KM 460 KM 4 6 Q u (000) kg 600 KM Grafik 13. Nova ravnotežna cijena jeste 7.3 KM/kg. Slična je situacija i kod drugih proizvoda ili usluga kao što su na primjer prevoz gradskim prevozom i putovanje vlastitim automobilom ili kupovina kvalitetnog bukovog parketa i laminata itd. Ako prosječna plata zaposlenog radnika u BIH poraste sa 460 KM na 600 KM. tražnja za mesom će porasti. tada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena rastu. KM/kg D. ali ne i do pomjeranja funkcije ponude.000 kg mesa. Povećanje tražnje Šta se dešava sa cijenom i količinom krompira na tržištu ako tražnja za mesom na tržištu poraste? Na ovo pitanje možemo odgovoriti analizom jednog primjera. Zbog toga se funkcija ponude na grafiku ne mijenja. Na osnovu ovog primjera možemo vidjeti šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i količinom krompira na tržištu. KM/kg D.Mikroekonomija Po početnoj cijeni od 6. Ovo je prikazano na narednom grafiku. Zaključak: kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju. ali će tražnja za krompirom opasti.Tražnja za mesom S-Ponuda mesa 7.3 KM 600 KM 7 9 Q u (000) kg 460 KM Grafik 14.

je predstavljena projekcija kretanja tražnje za osnovnim energentima na svjetskom nivou. koja je jeftinija od postojeće.Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2.Mikroekonomija Na grafiku 15. Nova tehnologija vodi do veće proizvodnje pri istim cijenama što je predstavljeno na grafiku 16. Projekcija tražnja za energentima na svjetskom tržištu Bosna i Hercegovina danas uvozi plin iz Rusije. Grafik 16. Trenutno je plinom opskrbljeno područje Sarajeva i Visokog. Ravnotežna cijena bila bi viša. prikazuje efekat povećanja ponude. proces bi bio obrnut. ali najznačajniji su da se radi o energentu koji veoma malo zagađuje okolinu i koji se može široko koristiti i u domaćinstvu i u industriji. Pretpostavimo da Maxwell ili Sony pronađu novu tehnologiju za proizvodnju CD-ova. Pomoću grafika možemo zaključiti da: povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine. 33 . Stoga se treba već danas prilikom izgradnje proizvodnih postrojenja voditi računa o tome koji energent će se koristiti. 0. Vidljivo je da će gas biti energent budućnosti jer se očekuje da tražnja za njim raste najbrže.8 KM 0. a ponuđena količina niža od prvobitne.2 4 Grafik 16. Miliona kom. Ukoliko npr. Povećanje ponude CD-ova. sve više gradi plinskih elektrana iz kojih se dobija električna ili toplotna energija.Nova tehnologija 3. Tako se danas npr. Grafik 15. dođe do porasta troškova radne snage. Razloga za to ima nekoliko. a nastoji se plin dovesti i na šire područje Zenice.6 KM KM/kom D. Za očekivati je da se u narednom periodu proširi plinska mreža na području cijele BiH i da značajan broj preduzeća koristi ovaj „čisti“ energent za svoju proizvodnju. Promjena ponude Kao što dolazi do promjene tražnje za nekim proizvodom isto tako dolazi i do promjene ponude proizvoda.

No vrlo rijetko se dešava samo promjena tražnje ili samo promjena ponude na tržištu. I obrnuto vrijedi: Kada se i ponuda i tražnja smanje. analizirat ćemo kada se ponuda i tražnja kreću u suprotnim smjerovima. dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veća. Drugo. Sa druge strane vidjeli smo da povećanje ponude smanjuje ravnotežnu cijenu i povećava ravnotežnu količinu. Naredni grafik pokazuje da ako se poveća ponuda i tražnja istovremeno. Prvo. a ravnotežna cijena može biti veća.Mikroekonomija Istovremena promjena i ponude i tražnje Ako se i ponuda i tražnja mijenjaju istovremeno. jednaka ili manja. povećana proizvodnja u jedinici vremena i smanjeni su troškovi radne snage. Ispitajmo šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom kada se istovremeno promijene i ponuda i tražnja.6 KM 2 KM KM D. 2. Grafik 17. Vidjeli smo da povećanje tražnje za CD-ovima povećava i ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu.Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2. Najčešće se one mijenjaju istovremeno stim što se u principu mijenjaju svaki put različito. jednaka ili manja. Sve ovo dovodi do toga da je potrebno u kontinuitetu preispitivati obje funkcije kako bismo imali adekvatne informacije za donošenje odluka. ne možemo uvijek procijeniti šta će se zbiti sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom. ravnotežna količina se smanjuje.Nova tehnologija 4 7 Miliona Kom. Istovremeno povećanje ponude Do povećanja ponude najčešće dovodi upotreba savremenih tehnologija i tehnoloških procesa. ravnotežna cijena može biti veća. Posmatrat ćemo dva slučaja u kojima se ponuda i tražnja mijenjaju. objasnit ćemo šta se dešava kada se i ponuda i tražnja mijenjaju u istom smjeru (istovremeno se pomjeraju ulijevo ili udesno). Uz korištenje kompjuterski kontrolisanih mašina smanjena je mogućnost greške u radu. 34 .

a tražnja se smanjuje. a ravnotežna količina može biti manja.6 KM 0. Ovakva smanjenja cijena obično dovode do poremećaja u proizvodnim preduzećima i potiču ih da ili smanjuju svoju proizvodnju ili je u potpunosti obustavljaju i prelaze u neku drugu granu. jednaka ili veća od početne.Mikroekonomija Promjena ponude i tražnje u suprotnim smjerovima Pogledajmo šta će se dogoditi kada se ponuda i tražnja na nivou grane mijenjaju u suprotnim smjerovima. Pogledajmo tržište mlijeka: ponuda raste. Istovremeno povećanje ponude i smanjenje tražnje Kako je vidljivo sa grafika 18. Stoga. Dok je cijena pilećeg mesa bila visoka i uz značajne podsticaje od strane države. ovakva situacija nije povoljna za proizvođače mlijeka jer moraju da smanje broj grla koja drže na svojim farmama. cijena je na tržištu značajno opala. 0. D1 U tom slučaju cijena opada. Nakon što je Vlada ukinula subvencije. S2 Isto tako. kada govorimo o smanjenju cijene proizvoda na tržištu i smanjenju ponude. Ovo je dovelo da bankrotiranja velikog broja proizvođača pilećeg mesa. proizvodnja se razvijala i sve je veći broj farmi građen širom države.6 KM po litru mlieka je smanjena na nivo 0. Smanjenje cijene na tržištu je imalo veoma loše posljedice i po preduzeća iz ove grane ali i na menadžere koji su vodili ova preduzeća. Sa druge strane ravnotežna količina koja je bila 8 miliona litara mlijeka je smanjena na 7 miliona litara.4 KM/litru. jednaka ili manja. Grafik 18. Naravno. ravnotežna cijena raste. Čak je i desetak vlasnika farmi oduzelo sebi život zbog nemogućnosti otplate prethodno uzetih kredita. ravnotežna cijena sa nivoa 0. Kakve sve posljedice mogu nastati nakon smanjenja cijene nekog proizvoda na tržištu pokušat ćemo predstaviti kroz jedan primjer iz naše privrede. kada tražnja raste a ponuda opada. to nekada dovodi do veoma teških posljedica u privredi i na to treba obratiti pažnju. 35 . a ravnotežna KM/l S1 D2 količina može biti veća.4 KM 7 8 Miliona litara.

100 $ S0 S1 170 $ D0 Q0 Q1 D1 Količina U isto vrijeme. $ 1. Kako se tehnologija izrade CD-playera poboljšavala. 1996. povećao je tražnju za CDplayerima. p 8 Naredna tri primjera prevedena su iz knjige: Parkin. Addison Wesley Publishing Company. Veliko povećanje ponude uz manje povećanje tražnje rezultira povećanjem količine CD-playera i dramatični pad cijene. Kada je 1983. Na grafikonu je prikazano kretanje prosječne cijene CD-playera od 1982-1994. smanjenje cijene CD-ova i povećan broj naslova koji su objavljeni na CD-ovima.Mikroekonomija 4. Nuđena i tražena količina CD-playera je 1983. zdravstvene zaštite i banana u određenom vremenskom periodu. veoma malo proizvođača se bavilo njegovom proizvodnjom. $ 1. i sve više tvornica počelo da proizvodi CD-playere. Funkcija ponude u to vrijeme je bila S0. 84-85. ravnotežna cijena je pala na 170 $/CD playeru. str. 36 .. Ali povećanje tražnje je bilo mnogo manje nego povećanje ponude. ponuda je veoma narasla i pomjerila se sa S0 na S1. godine bila na nivou Q0. Prikazano je kretanje cijena CD-ova.100 500 340 300 170 82 84 86 88 90 92 94 God. povećanje dohodaka stanovništva.6. godine prvi puta CD player proizveden. Michael. Funkcija ponude se pomjerila sa S0 na S1. a cijena je bila 1. Opadanje cijena proizvoda Grafikon desno pokazuje tržište CD playera.100 $. Sa novim funkcijama ponude S1 i tražnje D1. PRIMJERI IZ PRAKSE:8 U ovom dijelu je prikazano nekoliko realnih primjera iz ekonomske stvarnosti. „Microeconomics“. Third edition. Ona je predstavljena krivom D0. U tom periodu je bilo veoma malo pjesama koje su bile snimljene na CDove. tako da je tražnja za CD-playerima bila veoma mala.

Godine 1980. Index cijena 160 p 100 80 80 84 88 92 God.Mikroekonomija Cjenovni skok: zdravstvena zaštita Naredni grafikon pokazuje tržište pružanja zdravstvenih usluga. Ali veliko povećanje doktorskih plaća i troškovno eskaliranje pružanja zdravstvenih usluga je dovelo do smanjenja ponude. Malo povećanje ponude i veliko povećanje tražnje dovelo je do povećanja ponuđene količine sa Q0 na Q1 i do skoka cijena sa 100 indeksnih poena na 160. Kombinacija ovih utjecaja je dovela do pomjeranja funkcije tražnje sa D0 na D1. u SAD-u funkcija ponude pružanja zdravstvenih usluga je bila S0. Neto promjena ponude koja je rezultat ove dvije suprotne snage bilo je povećanje ponude. pa je došlo do pomjeranja funkcije ponude udesno. Ona se pomjerila sa S0 na S1. S0 Index cijena S1 160 100 D1 D0 Q0 Q1 Količina U isto vrijeme. dok se ponuda povećavala za mali iznos došlo je do ekspanzije tražnje. 37 . Napredovanje u medicinskoj tehnologiji dovelo je do proširenja segmenta usluga i njihovog povećanja. Jedan dio povećanja došao je zbog većeg dohotka. drugi dio zbog dužeg života stanovništva i treći zbog novih metoda liječenja.

S obzirom da su troškovi uzgoja nastali nekoliko mjeseci ranije ne može se utjecati na smanjenje troškova poslovanja ili smanjenje ponude. 38 . Razlog je to što se tada značajno poveća ponuda proizvoda na tržištu i tako smanji cijena po kojoj se proizvodi prodaju. Dodatni problem je što je skladištenje ovih proizvoda skupo i otežano tako da se većina proizvoda mora ponuditi tržištu u periodu njihova zrijenja.Mikroekonomija Kretanje cijena u granicama: Banane Naredni grafici predstavljaju tržište banana. ponuda banana. kreće se između S0 i S1. Kao posljedica fluktuacija u ponudi. Naredni grafici to pokazuju. Tržišna tražnja za bananama (kriva D) ne mijenja se mnogo tokom godine.koja je maksimalna cijena i 23 centa/funti koja je minimalna cijena. Međutim. ponuđena količina varira u rasponu od Q0 do Q1. Za njih je vezan i jedan paradoks. Cijena banana varira između 32 centa po funti težine . koja uglavnom zavisi od vremenskih prilika. Sa boljim vremenskim uslovima ponuda banana na tržištu je S1. D Centi/funti Cent/funti S0 S1 32 23 32 28 23 18 Q0 Q1 Količina 70 74 78 82 86 90 94 Na sličan način osciliraju cijene svih poljoprivrednih proizvoda. Kada je godina povoljna za uzgoj određene kulture proizvođači obično imaju veoma slabe zarade a nekada i gubitke. Ukoliko su vremenski uslovi lošiji. ponuda pada na krivu S0.

Menadžeri baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u želji da: a) maksimiziraju inpute b) maksimiziraju profite c) maksimiziraju prihode dioničara d) minimiziraju negativne eksternalije 39 . Šta od navedenog uzrokuje promjenu tražnje za automobilskim gumama: a) cijena goriva b) dohodak potrošača c) snadbijevanje gorivom d) cijena guma e) ni jedno od navedenog f) sve od navedenog 2. Osnovne komponente teorijskih modela: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 5. U determinante ponude računara spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 3. Usklađivanje ponude i tražnje na tržištu vrši se preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) cijena d) putem nestašica i viškova proizvoda e) razmjene informacija na berzi 4.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. Na kojim ključnim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli: a) Koordinacija b) Broj učesnika c) Racionalan izbor d) Djelatnosti e) Ograničenost resursa i tehnologije f) Preferencije 6.

. 17. pa zbog toga prebacuju dio svojih kupovina sa maslaca na margarin. (.. između svega ostalog.... Stavite u zagradu (S) ako opis odgovara efektu supstitucije.? 11. „Padne li cijena dobra X. Razlog zbog čega tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno. dobro Y će sad biti relativno skuplje.? 15.“ To bi bio efekat (dohotka / supstitucije). (samo bi stari / samo bi novi / i stari bi i novi) kupci umjesto X kupovali Y zbog toga što bi dobro Y sada bilo relativno (skuplje / jeftinije). stavite (D) ako ukazuje na efekat dohotka. kupci mogu umjesto Y kupovati X.. Ako bi cijena X porasla. Pad cijena dobra X sličan je porastu dohotka zato što kupci sad mogu kupovati istu količinu X i još im ostane novca. više maslaca i seli u veći stan...? 12. 16. a) Neka je porodica ocijenila da njezini gosti ne prave razliku između maslaca i margarina.. 8. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 10. Na promjenu ponuđene količine drvene građe utječu: a) promjena proizvodne tehnologije b) promjena veličine kapaciteta preduzeća i otklanjanje uskih grla u proizvodnji c) promjena krajnje cijene drvene građe d) porast općih troškova poslovanja e) porast troškova nafte na tržištu 9..) b) Veliki porast stanarine prisilio je porodicu da se preseli u manji stan. Navedite osnovne učesnike na tržištu ..) c) Porasla je cijena kožnih jakni pa kupci više kupuju jakne od teksasa.Mikroekonomija 7. (. (. Definišite efekat dohotka i efekat supstitucije. Pri takvom «porastu dohotka» kupci mogu poželjeti kupovati više dobara uključujući i dobro X.. To je efekat (dohotka / supstitucije) i vrijedi (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce. Iako je cijena Y ostala nepromijenjena. On bi vrijedio (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce.. (.....) 40 . Navedite razliku između tražnje i tražene količine..... Definišite mikroekonomiju.. Navedite razliku između ponude i ponuđene količine............) Porodici je znatno porastao dohodak i zbog toga kupuje..? 14.. stavite (N) ako ni jedno od to dvoje nije prisutno.? 13...

4.Mikroekonomija 18. Recesija smanjuje dohotke ljudi koji potražuju X. Planska privreda – to je mjesto gdje je sve planirano osim privrede. 2. Proizvodnja popunjava praznine koje je sama stvorila. 5. Ukusi potrošača sad zanemaruju dobro X u prilog nekog drugog dobra Porasla je tražnja za nekim dobrom Y. DA NE 21. Ponuđači mogu lahko proizvoditi umjesto X. opčinjen sam njime. Zbog emigracije dolazi do naglog smanjenja broja ljudi koji potražuju X. Na grafiku prikazati svaku od promjena. 41 . 8. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante tražnje za stanovima u Sarajevu? 22. 9. 6. Biznismen je hibrid između plesača i kalkulatora. mogu sjediti i satima ga gledati. Volim rad. a značajno sniženje poreza nam štedi 30 pfeninga. 3. 7. Ekonomske analize otkrivaju da je najbolje vrijeme da se nešto kupi bilo prošle godine. Vlada ukida visoku carinu na uvoz dobra X iz inostranstva Znatno je porasla cijena nekog inputa bitnog u proizvodnji X. Zanimljivosti Ekonomija u narodnim izrekama 1. a) b) c) d) e) f) g) h) Porasli su troškovi proizvodnje dobra X. Najgori zločin prema radnim ljudima je preduzeće koje ne ostvaruje profit. Kako to da nas neznatno povećanje poreza stoji 300 KM. Investirajte u inflaciju jer je to jedina stvar koja sigurno raste. Ne zagorčavaju vam život ljudi koje ste otpustili nego oni koje niste. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak po kojem se na temelju niza realnih činjenica konstriura model privredne situacije koja je predmet istraživanja. DA NE 20. 19. Biznis? Vrlo jednostavno – to je investiranje novca drugih ljudi. Porasla je cijena robe koja je supstitut. 10. Razumno je očekivati da je svaki od sljedećih događaja promijenio položaj krive tražnje ili ponude. Osnovni cilj poslovanja preduzeća je maksimiziranje vrijednosti preduzeća u dugom roku. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante ponude prirodnih sokova na području BiH.

Suština posla je znati ono što drugi ne znaju. 13. 12. Moje je bolje nego naše. 42 .Mikroekonomija 11. U ekonomiji je većina uvijek u krivu.

U ovom dijelu govorimo o ekonomskim veličinama uopšte. Npr. prosječnih i graničnih veličina. drugačije vrijednosti će imati i prosječni i granični proizvod. Za donošenje što boljih poslovnih odluka mi se često oslanjamo na analizu ukupnih. U zavisnosti od broja radnika. onda ćemo zaključiti da je najveći prosjek ostvaren angažovanjem 5 radnika. u kojim količinama i u kom vremenskom razdoblju. Ako posmatramo prosječnu proizvodnju. Stoga je važno da se sa njima upoznamo u početku. koliko košta proizvodnja jednog teretnog kamiona ili broda. kvartala ili mjeseca. Ne možemo tek tako donijeti odluku da povećavamo proizvodnju.4 11 9 Granični proizvod (MP) 4=2i-2i-1 0 5 9 16 18 14 4 -3 Iz tabele vidimo da ako do određenog nivoa zapošljavamo dodatne radnike ukupna proizvodnja raste. Ništa manje važna nije ni informacija koliko nas košta proizvodnja dodatnog proizvoda. mjesečnu ili dnevnu proizvodnju kako bi se mogle vršiti nabavke repromaterijala.Mikroekonomija 5. Ne postoji niti jedno preduzeće koje ne treba da vodi detaljnu evidenciju o tome šta proizvodi. kako bismo ih kasnije mogli po potrebi koristiti. moramo imati neki pokazatelj koji će nam olakšati da donesemo ispravnu odluku. Zbog važnosti graničnih veličina za Mikroekonomiju. prinos u tonama malina će biti različit u zavisnosti od toga koliko radnika trenutno obrađuje ovu parcelu. a u narednim poglavljima ćemo govoriti o troškovima. Isto tako. jer će stalni obilazak velikog broja radnika jednostavno dovesti do uništenja jednog dijela sadnica maline. ako zaposlimo više od 6 radnika tada će se ukupna proizvodnja smanjiti. Međutim. za preduzeće je važno da može izračunati prosječnu. U nastavku ćemo dosta prostora posvetiti ukupnim. UKUPNA. proizvodnji itd. jer svaki dodatni radnik do tog broja dovodi do povećanja ukupne proizvodnje. Navedene kategorije ćemo najlakše pojasniti na jednom primjeru. Granični proizvod nam govori da zapošljavanje svakog od prvih šest radnika obezbjeđuje pozitivnu dodatnu proizvodnju. Naravno za potpunu analizu opravdanosti zapošljavanja radnika morali bismo uporediti plaće svakog 43 . energenata ili kako bi se zaposlio optimalan broj radnika. ali kada zaposlimo sedmog radnika tada se ukupna proizvodnja smanjuje za tri tone. PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Za bilo koji proizvodni proces veoma je važna informacija o tome koliko smo proizveli proizvoda ove godine. Možemo zaključiti da je optimalan broj zaposlenih na ovoj parceli 6 radnika. dok zapošljavanje sedmog i svakog narednog radnika dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. Broj jedinica rada (radnika) 1 0 1 2 3 4 5 6 7 Ukupni proizvod (TP) 2 0 5 14 30 48 62 66 63 Prosječni proizvod (AP) 3=2:1 0 5 7 10 12 12. prosječnim i graničnim veličinama. a samim time i ukupnog prinosa. ona se nekada naziva i nauka o graničnim veličinama. prihodima. Ako posmatramo određenu parcelu zemljišta površine 2 hektara na kojoj se uzgajaju maline (ili neka druga poljoprivredna kultura) uz angažovanje različitog broja radnika.

TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEĐU UKUPNE. str. Ukupna. 3. 1990. Smiljan i Šohinger. Ukupni proizvod = Total Product (TP) Prosječni proizvod = Average Product (AP) Granični proizvod = Marginal Product (MP) Ukupni proizvod (TP) predstavlja količinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju. Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veličina bez utjecaja je na graničnu veličinu. 9 Jurin. ovu analizu ćemo za sada izostaviti. Ukupna veličina uvijek je zbir dotadašnjih graničnih veličina. Maksimum (minimum) vrijednosti prosječne veličine implicira odnos po kojem je granična veličina jednaka prosječnoj 6. S obzirom da ćemo u nastavku koristiti engleske skraćenice za pojmove ovdje je dat prikaz onih koje smo upravo predstavili te njihove definicije.1. Prosječan proizvod (AP) dobije se kao količnik ukupnog proizvoda. godine. Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“. PROSJEČNE I GRANIČNE VELIČINE9 1. Zagreb. odnosno = X n − X n −1 ∆X 5. prosječna i granična veličina uvijek su jednake za prvu jedinicu. Globus. 20. AP = TP :Vi Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. te ukupno angažovanog varijabilnog faktora. 4. Opadajuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina manja od dotadašnje prosječne.Mikroekonomija zaposlenog radnika za graničnim proizvodom koji on ostvari. 5. 44 . Međutim. 2. Rastuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina veća od dotadašnje prosječne. MP = ∆TP: ∆X Granični proizvod se može računati i preko formule: granični proizvod je prvi izvod funkcije ukupnog proizvoda: MP = (TP)' Tn − Tn −1 ∆TP = MP .

tada će svaka naredna ocjena koju dobije a koja je veća od 8 dovesti do porasta prosjeka. Ista stvar je i sa prosječnim i graničnim veličinama. sa gledišta ekonomije rada. Možda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata. 45 . Isto tako će svaka ocjena koja je manja od prosječne ocjene dovesti do smanjenja i prosječne ocjene. minimiziran utrošak rada po jedinici proizvoda. Odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda Proizvod X Tačka B predstavlja optimalan obim proizvodnje zbog toga što je u toj tački.Mikroekonomija AP. a preko granične veličine je jednak površini između tačaka 0TQ. Ukupan proizvod preko prosječne veličine na grafiku jeste: TP = AP • X = 0S • 0Q. odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati. Ukoliko student ima prosjek ocjena osam. MP S ● ● R T ● B (Optimum) MP AP 0 Q Grafik 19. Preduzeća nastoje ostvariti što bolji prosjek u određenom periodu.

itd. Tu spadaju potrebe za hranom. dostignuti nivo razvoja. Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama. Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu. Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupce. razvoj kulturne svijesti potrošača. Globus. dokazivanjem u društvu i sl. Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebe. 4. Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu. druženjem. status pojedinaca i grupe u društvu. Tako recimo u velikim trgovačkim centrima postoje kamere koje prate proces kupovine kupaca. a neki od njih su: 1. odjećom. religija i druga društvena uvjerenja. sigurnošću. U nastavku ćemo dati prikaz osnovnih vrsta potreba koje srećemo na tržištu. jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične. stanom. 10 Jurin. navike i običaji stanovništva. Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune. 1990. obrazovanost stanovništva. pićem. 8. 5. Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora. Anonimnost potreba Generalno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca. 7. Nosioci potreba mogu biti pojedinci. Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“. Ljudi imaju različite potrebe. od 34-38. 46 .Mikroekonomija 6. godine. 6. Na bazi toga saznajemo više o stvarnim potrebama naših kupaca i nastojimo im to ponuditi u momentu kada su kupci spremni na kupovinu. putovanjem. a njihov broj svakim danom postaje sve veći. 3. str. zdravljem i sl. Zagreb. Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja. Postoji problem kvantificiranja potreba. Smiljan i Šohinger. Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati. a kupci su osjetljiviji na promjene cijena. Fundamentalne (osnovne) potrebe10 Fundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka. 2. fiziološke potrebe potrošača. područje na kome se nalaze potrošači. društvene grupe i društvo u cjelini. POTREBE I TRAŽNJA Potrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu. Ostale potrebe Ostale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima.

47 . jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištu. Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara. namještaj itd. Na primjer. Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnje. kao npr. trajna i luksuzna dobra Kada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna. Tražnja za sredstvima za potrošnju Za razliku od prethodne kategorije. nema ko popraviti. Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti. Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što niže. televizori. Svakako možemo navesti automobil Mercedes S klase kao primjer ove kategorije proizvoda. Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe. tek se nedavno u BiH počinju prodavati i automobili američkih proizvođača11 iz razloga što je tek uspostavljena servisna mreža. Ovi proizvodi moraju imati zagarantovan kvalitet i obezbijeđen servis. One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca. Nužna. Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe. Luksuzni 11 Na primjer Chevrolet. dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja. Autonomna i izvedena tražnja Tražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju. Niko ne želi imati auto koje mu. računari. Tražnja za sredstvima za proizvodnju Sredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima. Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža. hrana mora proći stroge higijenske standarde. te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcu. Na drugoj strani imamo trajna dobra. automobili. Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima. automobili itd. To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni. ukoliko dođe do kvara. a izgradnja stambenih jedinica podrazumijeva da je komisija primila objekat kao tehnički ispravan i da je sigurna njegova upotreba. trajna i luksuzna dobra. a druga vrsta efektivne. Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe. Za proizvođača su važnije efektivne potrebe. Npr. To u prethodnom slučaju gotovo da uopšte nema nikakav značaj za tražnju.Mikroekonomija Efektivne i potencijalne potrebe Postoje dvije vrste potreba kupaca. tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda. kućanski aparati. Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi. To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina.

Prosječni troškovi po određenim stavkama kućnog budžeta u odnosu na ukupne troškove za cijelu BiH Hrana (uključujući kafu i piće) Električna energija Odjeća i obuća Telefon Sredstva za ličnu higijenu Lijekovi i liječenje Cigarete/duhan Gorivo i održavanje automobila 34. razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje.82% 1. Zbog toga je važno da poznajemo strukturu mjesečne potrošnje domaćinstava. kvalitetu.95% Voda 8. U tu svrhu vam dajemo prikaz prosječne potrošnje domaćinstva u BiH.58% Obdanište/čuvanje djece 4.43% 2.56% Gas 4. poznavanju svojstava određenih proizvoda. „Sistem ranog upozoravanja“. našem predviđanju o budućim cijenama. načinu isporuke.25% 0. ali i visok kvalitet. besprijekornom radu i sl. Svaki pojedinac i domaćinstvo. postojećim cijenama.Mikroekonomija proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda. a vrlo malo ili nikako ne investiraju novac u poslove koji mogu obezbijediti uvećavanje sredstava. PLAN POTROŠNJE Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga.15% Kako je vidljivo iz navedenog prikaza domaćinstva u gotovo 100%-tnom iznosu sredstva troše na finalnu potrošnju.60% Školovanje djece 12. Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda.26% 2. prezentacije. Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou. u manjoj ili većoj mjeri. Ako posmatramo BiH društvo onda će nam biti sasvim jasno zašto smo mi najslabije razvijena država u Evropi.1.09% 3. 12 Istraživanje urađeno od strane UNDP 2004.12 Tabela 1.39% 1.36% Otplata duga 5. Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora biti data izgledu proizvoda. Ima jedna izreka koja kaže: „Bogati proizvode robe i usluge a siromašni to kupuju“.16% Radovi i opravke u kući 7. nivou raspoloživog dohotka. godine. 48 . Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvari: sistemu potreba.39% 0.38% Prevoz-autobus i tramvaj 4.62% Odmor 6. 6.

poznavanje svojstava robe od strane kupca. U ovom slučaju prodavači planiraju prodajne akcije početkom mjeseca. ako kupac treba kupiti proizvod koji zahtijeva značajan iznos sredstava obično ga planira već početkom mjeseca i u principu ga kupuje prije ostalih proizvoda zbog toga što mu vjerovatno kasnije neće preostati dovoljno sredstava nakon što je kupio manje vrijedne proizvodi.... kada pojedinci traže zanimljive destinacije.. Z Shema 3.. B. posebno ako se radi o vrijednijim proizvodima koji zahtijevaju značajnija novčana sredstva... Neki proizvodi imaju specifično vrijeme prodaje tako da ponuđači smišljeno pojačavaju svoje marketinške aktivnosti u tim periodima.. Plan potrošnje Tako na primjer. Razmislite od čega zavisi tražnja za cvijećem i kada je posebno izražena. C. prodaja zimskih guma je kupcima zanimljiva prije nego što padne prvi snijeg. ponuda turstičkih agencija se posebno pojačava neposredno prije početka sezone godišnjih odmora.. Marketing Sistem potreba Poznavanje svojstava robe Dohodak Postojeće cijene Buduće cijene Spisak traženih roba Procjena budućih cijena Plan potrošnje Raspored novčanih iznosa na robe A. Pet osnovnih faktora su odlučujući........Mikroekonomija Na narednoj shemi je dat proces određivanja strukture potrošnje kupaca.. kako bismo mogli ostvariti što veću prodaju naših proizvoda i što bolje zadovoljiti potrebe kupaca. a to su: sistem potreba.. Stoga je važno razumjeti od čega zavisi konačan raspored proizvoda i usluga koje će kupci kupiti... 49 .... nivo dohotka potrošača.. nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena. Također... Recimo........ Većina kupaca i domaćinstava početkom mjeseca vrši raspored novca na određene proizvode i usluge koje namjerava kupiti u toku tog mjeseca..... a rjeđe pri kraju kada kupci imaju manje sredstava....

Stoga menadžeri nastoje izvršiti procjenu matematičkog oblika funkcije tražnje. koje predstavljaju empirijski utvrđene tačke pojedinih cijena i traženih količina pri tim cijenama). kao najjednostavnija funkcija tražnje. Naredni jednostavni primjeri pokazuju kako na osnovu određenih elemenata izvršiti matematičko formulisanje funkcije tražnje za nekim prizvodom ili uslugom. ima sljedeći oblik: qx = a . SPSS itd. str. IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Izražavanje funkcije tražnje za proizvodima preduzeća u matematičkom obliku ima velike potencijalne koristi za preduzeće. kao npr. Ovi softveri su obično dijelovi nekih većih softverskih paketa. 78. te neke druge metode procjene. Mostar-Sarajevo. Linearna funkcija ima sljedeći oblik: qx = f (Px) tj. 1997. što nije matematički korektno.količina tražnje za dobrom X a. godine. Jozo. Odredite funkciju tražnje u matematičkom obliku? Qx Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 1 2 3 4 5 6 6 • α qx = 6-Px 3 • 0 3 • 6 P Matematički je ispravno da se nezavisno promjenjiva veličina stavlja na X-osu.Mikroekonomija 7. Decision Pro 3 i 4. tražena količina neke robe zavisi od njene cijene. 50 . „Mikroekonomija“.nagib funkcije (dqx : dpx) = tg α Px.13 Danas postoje softveri koji na osnovu poznatih prethodnih podataka o cijenama i količinama procjenjuju matematički oblik funkcije tražnje. Linearna funkcija tražnje.b·Px gdje je: qx. 13 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Bakalar. kao što su statističke metode (interpolacija krive kroz dati oblak tačaka.tražnja pri cijeni jednakoj nuli b.cijena proizvoda Data je skala tražnje u narednoj tabeli. Postoje različite metode i tehnike procjene. iako se često u Mikroekonomiji na X-osu smješta količina proizvoda.

Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je: a>0 i b>0. nego dohodak potrošača. te funkcija ukupne tražnje ima oblik: Qx = 30 – 6p Kako se može formirati funkcija tražnje u matematičkom obliku u odnosu na cijenu proizvoda. 51 .1. U tom slučaju opći oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je: Qx = a · Ib gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka. b = dqx :dpx = 6 : 1 = 6. za neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda. npr. log Qx = log a + b•log I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka. itd. potrebno je da znamo tražnju svakog od pojedinačnih učesnika. javni gradski prevoz. također se može izraziti funkciju tražnje u zavisnosti od dohotka potrošača. luksuzni parfemi. Zadatak: Popunite tabelu ako funkcija tražnje ima oblik: q = 16-24 • Px. UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJA Da bismo mogli formirati funkciju ukupne tražnje na tržištu. Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem.Mikroekonomija Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 2 4 6 8 10 12 U prethodnoj tabeli funkcija tražnje ima sljedeći oblik: qx = 12 – 2 •Px. tj. Naime. kao što je predstavljeno u narednoj tabeli: Px 5 4 3 2 1 0 Ukupna tržišna tražnja za malinama q1 q2 q3 0 1 2 3 4 5 0 2 4 6 8 10 0 3 6 9 12 15 Q1+2+3 0 6 12 18 24 30 a = 30. 7.

TR = q • p. Log Qx = log 3 + 0. Granični prihod (Engl.5 18 36 24 24 30 0 MR = ∆TR:∆Q 0 +4 +2 0 -2 -4 52 . Na osnovu ove funkcije napišite matematički oblik funkcije ukupnog prihoda (TR) i graničnog prihoda (MR). možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća. Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati.5 • log 800 Log Qx = 1. potrebno je određene tačke predstaviti u tabeli: P 5 4 3 2. q= 30 – 6p TR = q • p = (30 – 6p) • p ⇒ TR = 30p – 6p2 Iz funkcije ukupnog prihoda nalaženjem prvog izvoda dobijamo funkciju graničnog prihoda: TR’ = MR = 30 – 12p Da bi se funkcija mogla predstaviti grafički.85 Kom. Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda. te predstavite funkciju ukupnog prihoda grafički. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 800 KM.928666 Qx = 84. i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 3 • I0. gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje. odnosno MR = TR’ Primjer 2. Uzmimo prethodno dobijenu funkciju ukupne tržišne tražnje za malinama: Qx = 30 – 6p. TR= q • p Odnosno. Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje.5.Mikroekonomija Primjer 1. tj.5 2 1 0 Ukupan prihod i granični prihod Q = 30 – 6p TR = q • p 0 0 6 24 12 36 15 37.

a predstavlja se: Warlasov d = f(px1. px2. P = f-1(d) Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje.. . Zagreb.Mikroekonomija Na grafiku se vidi da preduzeće maksimalan prihod. Warlas je pored cijene kao osnovne determinante uveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom. Smiljan i Šohinger... a to je dohodak.2. pri datoj funkciji tražnje. Hiks-Alenov d = f(px1. Iz njega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje. Ukupan prihod pri toj cijeni je 37. pxn. t) 14 Šire vidjeti u Jurin. 1990. pxn) Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom.. . Moore-Schultzov d = f(px1. Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje. str. Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao pored prethodne tri kategorije i kategoriju vremena. . . godine. TR 37. Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje. ostvaruje pri cijeni p = 2. kao što su supstituti i komplementi. Globus. Na taj način je tražnja dinamizirana. f´(p) < 0. Ekonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakon tražnje. ZAKONI TRAŽNJE14 Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvoda prisutnog na tržištu. Najstariji od njih je CournotMarshallov zakon formulisan prije više od 150 godina.5 5 p 7.5 KM. Ovaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom na tržištu.5 Max TR = 30p-6p2 0 2. . I) Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednica tražnje.. .5 KM. Predstavlja se na sljedeći način: Cournot-Marshallov d = f(p). „Teorija tržišta i cijena“.. px2. 42-48. Jasminka. 53 . I. a tzv. px2. Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnje. pxn.

Inferiorni proizvodi su proizvodi niskog kvaliteta. Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da još veći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu. U izvještajima koji prate svjetsko tržište nafte često se spominje podatak da na ime špekulacija trgovci ne berzi zarađuju između 10 i 12% od formirane cijene nafte. koji loše zadovoljavaju potrebe potrošača ili koji pružaju nisku sigurnost potrošaču. 2. 3. gdje recimo veliki broj mlađih kupaca želi imati najnoviji model mobilnog telefona sa velikim brojem funkcija. Ovaj rast može biti djelimično opravdan (do 20%) uvođenjem Poreza na dodanu vrijednost. To je npr. Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavaju svoju kupovinu. Razlog za to jeste što kupci očekuju dalji rast cijene m2 stana te kupuju stanove čim steknu preduslove za to. od čega se dobar dio njih ne može koristiti zbog nedovoljno razvijene telekomunikacione mreže.Mikroekonomija 7. Veblenov efekat Pojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu. cijene novih stanova su porasle preko 50% u periodu od nekoliko godina. IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje. Tako na primjer neki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svih troškova proizvodnje tog proizvoda. nego da ti proizvodi predstavljaju svojevrsne izuzetke. 1. na tržištima širom svijeta se prodaje veoma veliki broj proizvoda u ogromnim količinama. Ako se posmatra dnevna količina prodate nafte od oko 85 miliona barela. tada se jednostavnom računicom dobija da špekulanti dnevno zarađuju oko 550 miliona $. Ovakvi proizvodi se često nazivaju i superiorni proizvodi. Gifenov paradoks generalno možemo sresti kod inferiornih proizvoda. 54 . ali ne i ostatak porasta. Prate njihov trend i nastoje predvidjeti buduća kretanja cijena. Tako da su zarade špekulanata gotovo nezamislivi iznosi. Ovakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenat svog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba. slučaj sa stanovima u Sarajevu. Ovakvo ponašanje kupaca se može primijetiti i u BiH. Giffenov paradoks Pokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištu. Kako raste dohodak potrošača ovi prizvodi se sve manje traže na tržištu. a razlog je informacija da će cijene još više rasti. proizvodi koji se kupuju iz snobizma. Sa porastom dohotna potrošača oni ih sve više kupuju.3. Slučaj špekulacije Kupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu. Međutim. Giffenova dobra. Iako se trend rasta cijena ne može opravdati rastom troškova izgradnje novih stambenih jedinica. Zanimljivo je da i pored rasta cijena dolazi do povećanje tražnje. te proizvodi čija tražnja je podložna špekulacijama. To su: tzv. što je impozantna cifra.

30 + 100*0.30 za (3) i 1. tako da možemo dobiti funkciju graničnog prihoda: MR=40.00 za (4). svaki od ispitanika trebao je izabrati samo jedan od ponuđenih odgovora.411666).04167 x Q Znamo da funkcija graničnog prihoda ima dvostruko veći nagib. Iz grafičkog prikaza proizlazi da će očekivana količina tražnje biti jednaka nuli kad bi njegova cijena iznosila oko 40. Oni su zatim definirali vjerovatnoću kupovine za svaki odgovor: 0. PRIMJER Jedno preduzeće proizvodi kožne novčanike.71-0. Postupak ćemo objasniti na jednom primjeru.71 KM. tj. (2) možda. 0. (3) rado i (4) definitivno da.08334 x Q.30 + 0*1. Na pitanje da li ćete kupiti novčanik.30 za (2).00 = 150 Iznos od 15 KM dijelimo sa očekivanu tražnjom od 360. Komercijalisti su sastavili odgovarajući upitnik te izvršili ostale potrebne radnje za provođenje ankete na 1000 ispitanika.00 + 400*0. Pošto ne možemo iz ankete dobiti presjek funkcije tražnje sa Y-osom tada ćemo na grafiku produžiti dobivenu tražnju sve do vertikalne ose.00 za (1).Mikroekonomija Funkciju tražnje možemo izvesti i na praktičniji način-iz ankete. 0. (1) definitivno ne. Cijene KM 1 30 25 20 15 500 350 300 150 Broj ispitanika koji je odgovorio 2 400 350 300 250 3 100 250 300 450 4 0 50 100 150 150 230 280 360 Očekivana tražnja Očekivana tražnja koja se nalazi u prvom retku šeste kolone izračunata je na sljedeći način: 500*0. p 40 30 20 10 Q d d 100 200 MR 300 400 55 . Uz odgovarajuće uvrštavanje imamo: P = 40.71-0. Rezultati ankete su dati u narednoj tabeli. Anketa kao sredstvo za istraživanje ekonomskih pojava se često koristi u ekonomiji. koeficijent b u formuli p = a – bQ. Dobivene podatke smo predstavili na grafiku. i dobit ćemo koeficijent nagiba funkcije tražnje (0.

U nastavku predstavljamo svaku od ovih elastičnosti. Kretanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo prikazati i na sljedeći način: dQ q >0 ∞ > Ed = dp p U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnoj. može imati apsolutnu vrijednost između +∞ i 0. tj. CJENOVNA. Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule dQ Q Ed = − dp p Ili ako računamo preko procentualnih promjena: Ed = % _ promjene _ q x < 1. u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ. UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Koeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji. tj. dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude. Pokazuje koliki utjecaj ima jedna varijabla na neku drugu. To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosima. CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robom zbog promjene cijene te robe. Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minus kako bi pokazao obrnuto kretanje veličina.1.Mikroekonomija 8. manji ili veći od jedan. relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnji. savršeno neelastičnoj. Njegovo korištenje nam često pomaže u određivanju veličine tražnje i računanju njene promjene u ovisnosti od promjene determinanti. odnosno količine i cijene proizvoda. % _ promjene _ p x > Koeficijent može biti jednak. 56 . 8. Najčešće se koristi kod cjenovne.

Zašto? Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu. makar i za nekoliko procenata. lijek protiv smrtonosne bolesti. U tom 0 Q slučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje Grafik 20. ali se ta karta prodaje po višoj cijeni nego npr. Vozačka dozvola itd. Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća. ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenu. Savršeno neelastična tražnja Q Također. kao primjer mogu poslužiti vrijednosni papiri sa kojima se trguje na berzi. Tako na primjer kompanije koje isporučuju baznu telekomunikacijsku opremu osnovne pakete opreme isporučuju po dosta povoljnim uslovima. Kao primjer se može uzeti tražnja za pšenicom na berzi. mjesec dana ranije. kupci u potpunosti odustaju od njihove kupovine. Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača. I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki. Stoga možemo reći da menadžeri kompanija stalno trebaju razmatrati nove načine kako da učine funkciju tražnje za svojim proizvodima što neelastičnijima. u rezervaciji karata postoji mogućnost da kupite kartu u zadnji momenat prije polijetanja aviona. Funkcija savršeno eleastične tražnje je predstavljena na grafiku 20. p2 p1 d 0 Qe Grafik 21. proizvodi čija potrošnja je p Ed= 0 neophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd.Mikroekonomija Proizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki. imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje. Isto tako. lični dokumenti (Lična karta. p Kod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenu proizvoda ili robe na berzi. Pasoš. To mogu biti npr. možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična). kao krajnji slučaj. možemo prodati d d Ed= ∞ pe svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemo. a onda to proizvođači znatno skuplje naplaćuju. U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje. Isto tako. Iako veoma malo proizvoda ima funkciju tražnje savršeno neelastičnom ono što je važno za ekonomiste jeste kako da učine funkciju tražnje što neelastičnijom. Savršeno elastična tražnja je 0. Prikaz tražnje kod d koje je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje jednak nuli je dat na grafiku 21. Na taj način kupci mogu da sporije odustaju od potrošnje ako cijena proizvoda poraste. No kada želite da proširite vaš kapacitet onda ste ovisni o proizvođaču koji vam je isporučio recimo bazne centrale.). 57 . Sa druge strane.

što je pogrešno. Tako. dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija. 58 . na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na grafiku 22.kao na grafiku 23.Mikroekonomija Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima. što je prikazano na grafiku 24. na primjer. dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti). p p d Ed>1 N d ● Ed = TM TN Ed=1 T Ed<1 ● d d Q Grafik 24. Elastična funkcija tražnje Q 0 b) Grafik 23. p Elastična tražnja d p d Neelastična tražnja d d 0 a) Grafik 22. jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine. Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti. Neelastična funkcija tražnje Q Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije. Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje ● M Q Grafik 25. Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje na krivolinijskoj funkciji tražnje S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje. pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje.

Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine. ∆p promjena cijene. lučna elastičnost tražnje. Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2. U mjesecu aprilu je prodato 160 telefona. tražena količina poraste sa q1 na q2. Menadžment preduzeća je odlučio da zbog velike tražnje podigne cijenu na 110 KM/telefonu. Neka su to tačke A i B na grafiku. Ona se računa po formuli: Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafiku.P1 = 110 . a ne cijela funkcija tražnje. Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje. Ovaj koeficijent pokazuje da ako cijenu povećamo za 1%. Rješenje: P1 = 90 a Q1 = 240 p2 = 110 Q2 = 160 ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Q = (Q1+Q2):2 = 200 P = (P1+P2):2 = 100 ∆Q = Q2-Q1 = 160 . Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina. jer rezultati nisu isti. Izračunati cjenovnu elastičnost tražnje za telefonima s-23. 59 . a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2. a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna. koristi se tzv. tražena količina na tržištu opada za 2%. Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka. a ne možemo utvrditi koja ima prednost.90 = 20 Nakon uvrštavanja u formulu dobijemo koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje od –2. ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti. Po toj cijeni na području Sarajeva u toku mjeseca marta preduzeće je prodalo 240 telefona. Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine. P1 A ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 ● ● gdje je: ∆q promjena količine. p1 + p 2 2 P2 ●B Q1 q1 + q 2 2 Q2 Q Grafik 26.240 = -80 ∆P = P2 . Lučna elastičnost tražnje Primjer: Preduzeće za proizvodnju telefona je za model s-23 formiralo cijenu od 90 KM/telefonu.Mikroekonomija Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka.

15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste. U zavisnosti od veličine koeficijenta mi trebamo voditi politiku i drugačiju politiku cijena na tržištu. stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane. Raste Opada MR <0 >0 =0 =0 >0 <0 Na grafiku 27. Tada ne Ed = 1 ● postoji ova relacija. 109. kod monopola). 1996. Ukupan prihod u preduzeću dobije se množenjem prodate količine i cijene po kojoj se proizvod prodaje. ● 0 Ed < 1 Q Grafik 27. Tanzaniju. U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu. a preko ukupnog prihoda i ukupan profit. Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija. zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda.Mikroekonomija Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća. 60 . Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno. „Microeconomics“. Addison Wesley Publishing Company. vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje. Konst. Str. 15 Parkin. funkcija tražnje horizontalna linija TR. prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. p (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihod konstantno rastući pravac povučen Ed > 1 iz koordinatnog početka. Third edition. U slučaju kada je TR = max. Naredna tabela nam pokazuje šta se dešava sa ukupnim prihodom preduzeća kada povećavamo ili smanjujemo cijenu proizvoda u zavisnosti od veličine koeficijenta. Michael. kao što je slučaj npr. Veza koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje i ukupnog prihoda preduzeća Na grafiku 28. Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr. Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1. TR = p · q Ed >1 =1 <1 Cijena Raste Opada Raste Opada Raste Opada TR Opada Raste Konst.

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost. vidljivo je da domaćinstva u BiH troše 34. U nekom kraćem vremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost. Shodno prethodnom grafiku možemo pretpostaviti da se koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje za hranom u BiH kreće između 0.4 40 0. koja je data na strani 47.60% svog mjesečnog dohotka na hranu. Iz tabele broj 1.8 80 Grafik 28. 61 . Veza procentualne potrošnje dohotka stanovništva na hranu i koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje.2 20 % Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje 0.6 60 0.38. što nas svrstava na poziciju nešto ispod Grčke.Mikroekonomija P r o c e n a t p o t r o š n je d o h o t k a n a h r a n u S A D K anada E n g le s k a N je m a č k a F ra n c u s k a Japan Iz r a e l G rč k a K o re a In d i j a T a n z a n ija 0 12 14 15 15 17 19 22 31 40 56 62 0. dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija.35 i 0.

248 3. Ovo je čest slučaj kod poljoprivrednih proizvoda na tržištu. p= 200. Ravnotežna količina će biti različita od one količine koju je odredilo tržište. tada je d= 5. a) b) c) d) nacrtati grafike ponude i tražnje. tada je s = 3. 62 . pa oni mogu tražiti od države da ukine minimalne cijene. 5. Sa druge strane proizvođačev višak predstavlja razliku između cijene proizvoda i graničnih troškova proizvodnje predstavljenih krivom ponude na grafiku (žuta površina).800 – 6p i s= 4p – 120. šta će se desiti na tržištu ukoliko država odredi minimalnu cijenu ovog proizvoda na 600 KM (pojasniti)? Rješenje: a) d = 5. tada je s= 2. izračunati i na grafiku osjenčiti veličinu potrošačevog viška. Površina trougla je jednaka (2. d) Ukoliko je minimalna cijena iznad one koju je odredilo tržište. Kupci će pri ovoj cijeni kupovati manje pa će se pojaviti problem zaliha. ako je: p= 0.248 c) Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošač konzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu. Ukupan potrošačev višak na grafiku predstavljen je površinom trougla (dio grafika koji je osjenčen u plavu boju). tada će biti određeni efekat i na ravnotežnu količinu. p= 0.600 p= 500.800 Q b) Ravnotežnu cijenu ćemo izračunati kada izjednačimo ponudu i tražnju.880 p= 900.800 – 6p.000 KM. tada je d = 2. tada je s = -120. odnosno proizvođači će nuditi više od količine koju žele kupci da kupe. tada je d = 400 s = 4p-120.000 2.000 5. ako je: p= 0. tada je s = 0 p= 500. Date su funkcije ponude i tražnje d= 5.800.Mikroekonomija Zadatak 1. odnosno: d=s. Blokiranje tržišnog mehanizma dovodi u nepovoljnu situaciju proizvođače.248 kom x (967 – 592 KM/kom)):2 = 843.800 – 6p = 4p – 120 p = 592 q = 2. izračunati ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. ili da država otkupi višak proizvoda.480 p 967 900 800 600 592 500 Suvišak s 200 d 30 0 1.800 p= 900. tada je d = 4.

ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno. Reagiranje tražene količine na promjenu cijene Da bismo razumjeli značaj reagiranja tražene količine na promjenu cijene nafte. Također vi trebate na određeni način mjeriti ovu promjenu tražnje. Barela dnevno Grafik 29. Pretpostavite dalje da trebate predložiti smanjenje proizvodnje koje će pomjeriti krivu ponude ulijevo. Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude. Smanjenje ukupnog prihoda D1 10 20 23 40 Mil. OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod. sa funkcijom tražnje D. Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo. Kratkoročna kriva tražnje 63 . Na grafiku 30. uporedimo dva moguća scenarija. Dalje. Na naredna dva grafika funkcija ponude je identična. ali funkcija tražnje je različita. Na grafiku 29 nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno. na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno. “Pretpostavite da radite za OPEC (udruženje zemalja ponuđača nafte) kao strateg. Da biste donijeli ovu odluku morate znati kako tražnja za naftom reagira na promjenu cijena nafte.Mikroekonomija Primjer 1. $/barelu S1 40 30 20 10 S0 Povećanje ukupnog prihoda U kraćem vremenskom periodu. sa funkcije S0 na S1.

8. što smanjuje ukupan prihod (crveno područje na grafiku). Također. Dakle. Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima. Ukupan prihod od prodaje dobara jednak je umnošku cijene i prodane količine tog dobra. „Microeconomics“.$. U slučaju prikazanom na grafiku 29. UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje. a samim time i do povećanja krajnjih cijena. a smanjenje manje nego što je to slučaj na grafiku 30. Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji.2. Ovaj iznos je jednak kupčevom izdatku za to dobro. što onda dovodi do smanjenja ukupnog prihoda sa 400 mil. Povećanje cijene dovodi do povećanja ukupnog prihoda (plavo područje na grafiku). tako da ukupan prihod raste (on je porastao sa 400 mil. Third edition. crveno područje je veće od plavog. Jedno od ova dva povećanja može biti veće. Addison Wesley Publishing Company. Dugoročna kriva tražnje Na grafiku 29. ”16. Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva. plavo područje je veće od crvenog područja. možete vidjeti da je povećanje cijene više. 99. Računa se po sljedećoj formuli: 16 Parkin. Michael. U slučaju prikazanom na grafiku 30. Povećanje cijene ima dva suprotna efekta na ukupan prihod. Str.Mikroekonomija $/barelu 30 S1 S0 20 15 Povećanje ukupnog prihoda D2 Smanjenje ukupnog prihoda 10 10 15 20 30 40 Mil. 64 .$ na 690 mil. također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima. Ali povećanje cijene također dovodi do smanjenja prodane količine. veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova. 1996.$ dnevno). Barela dnevno Grafik 30.$ na 225 mil. koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y.

komplementi Na primjer. 65 .Sredstva nužna za život 0 < IEx < 1 Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta. Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača. 8. kao na primjer različite vrste svesaka za djecu. Npr. IEx IEx IEx >0 <0 >1 .supstituti pxEy < 0 . a ako je manji od nula tada se radi o komplementarnim proizvodima.Mikroekonomija dQy Qy pxEy = dpx px > 0 < Ukoliko je koeficijent veći od nula tada se radi o proizvodima supstitutima. Računa se po formuli: IEx = % promjena u veličini I < 0 > % promjena u obimu Qx Koeficijent može imati vrijednost između +∞ i -∞. Također. tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku.3. Stoga prozvođači automobilskih guma prate i kretanje tražnje za novim automobilima. tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja.Superiorna dobra . tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd. tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta. Iako svaka od tih svesaka ima drugačiji izgled kupci ne obraćaju baš previše pažnje na to ko je njihov proizvođač. tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba. Sa druge strane proizvodi-supstituti su oni koji se u potrošnji mogu zamijeniti. Ne mogu se koristiti jedni bez drugih. komplementarni proizvodi su automobil i automobilske gume. pxEy > 0 . U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda. To je npr. DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim. tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva.Inferiorna dobra .Sredstva luksuzne potrošnje . jer to pokazuje i trend kretanja tražnje za njihovim gumama.

000 1.4% 8. jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku. kupovinu skupih i udobnih automobila. Npr.000 2.). Kretanje GDP p/c u BIH za period 2001-2005. na nivou BiH Bez primanja <100 101-400 401-500 501-800 801-1100 1101-1500 1501-2000 >2000 4.500 1. S obzirom da se prosječan nivo dohotka stanovništva može povezati sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p/c) ovaj pokazatelj za BiH dajemo u nastavku. dok samo 15% stanovništva ima preko 800 KM mjesečnih prihoda. 2005.500 2. Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr.000 1.Mikroekonomija Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva. Kalkulacije autora uz korištenje podataka sa zvanične web stranice IMF: www. prevoz avionom.3% 14. 17 Komparacija kretanja GDP p/c BiH i zemalja Centralne i Istočne Evrope u periodu 2001-2005 $ 7. 2003.9% 0. 2002. spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd. Prema jednom istraživanju UNDP-a iz tabele 3 je vidljivo da preko 85% stanovništva ima manje mjesečne prihode od 800 KM. 2004. 17 18 „Sistem ranog upozoravanja“.0% 7.imf.2% 1.18 Sa grafika je vidljivo da i pored rasta GDP u BiH i dalje ovaj rast značajno zaostaje za zemljama okruženja.6% 37.000 500 0 2001.000 4.7% 4. 2005.000 3. Komparacija kretanja GDP p/c za zemlje centralne i Istočne evrope za period 2001-2005. UNDP. kupovina u pekarama i sl.000 0 2001-2005 BiH Prosjek zemalja Grafik 32.org 66 . GDP p/c u BIH za period 2001-2005 $ 2.8% Grafik 31.9% 10. GDP p/c Kojoj kategoriji pripada domaćinstvo posmatrajući novčana primanja kada se saberu svi oblici primanja članova domaćinstva za novembar 2004. Također je zanimljivo pratiti kretanje GDP po glavi stanovnika u BiH i u zemljama iz okruženja.000 6. Tabela 3.000 5. javni prevoz.

„Microeconomics“. Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin) Broj mogućih upotreba proizvoda (npr. b) transportne usluge.12 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Babić. str. Third edition. Robe i usluge Elastična tražnja Metali Električni proizvodi Mašinski proizvodi Namještaj Automobilske gume Mjerni električni uređaji Profesionalne usluge Transportne usluge Gas. raste informiranost potrošača. b) zdravstveno osiguranje.64 0. Addison Wesley Publishing Company.78 0.42 0. ukusi potrošača se mijenjaju.105.89 0. 5.34 0.. približno jednak jedan i manji od jedan. b) porculan i proizvodi od stakla. 67 . časopisi i novine Hrana Elastičnost 0. energija i voda 19 20 Elastičnost 1.91 0. Izdanje. raste broj mogućih upotreba). c) lični dokumenti. potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti. FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE19 Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama.10 1. el.03 0. U Tabeli 4. Zagreb. Michael. „Mikroekonomska analiza“. c) namještaj. 6.Mikroekonomija 8.. raste dohodak potrošača. godine.92 Robe i usluge Neelastična tražnja Nafta Hemikalije Napici (razne vrste) Odjeća Cigarete Bankarske usluge i usluge osiguranja Poljoprivredni proizvodi i riba Knjige. 1996. date su elastičnosti nekih proizvoda i usluga u Americi20: Tabela 4.09 1. mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne.4.14 1. novine i TV) Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije) Vrijeme (lakši pronalazak supstituta. 2. Neelastična tražnja (Ed < 1) a) potrošnja struje u domaćinstvu. d) igre na sreću.) Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr. Parkin. 1.61 0. 1997.56 0. Jedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed ≈ 1) a) nafta i naftni derivati. plastika) Stepen neophodnosti dobra (so.26 1.52 1. Mate. Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. d) lijekovi. 4. stan. Ovdje su dati osnovni faktori. str.30 1.39 1.183. Mate. mlijeko. Visoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed > 1): a) Metaloprerađivačka i elektroindustrija. 4. 3. To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan.

q =0) TRmax = 50 za q = 5. ⇒ q = 5. i utvrditi njegov iznos. TR’ (q=0) = 20. Rješenje: a) q = 10-0. q = 10) (za p = 20. a) Pronaći nivo proizvodnje qp kod koga se postiže maksimalan ukupan prihod (TR). TR’ = 20-4q.Mikroekonomija Primjer 1.5p ⇒ p=20-2q. TR = p • q = (20-2q) • q = 20q-2q2 TR’ = MR = 20-4q = 0. ukupnog prihoda i graničnog prihoda. p = 20-2q. b) Grafički predstaviti funkcije tražnje. TR’ (q = 10) = -20 TR’ (q = 5) = 0. Data je funkcija tražnje za modemima q = 10-0. (za p = 0. p Max TR 20 q 0 1 5 MR 10 q 50 -20 68 . TRmax = 50 Pri količini od 5 modema. b) Da bismo grafički predstavili funkcije potrebno je utvrditi neke karakteristične tačke koje uzimamo proizvoljno za sve tri funkcije.5p. preduzeće maksimizira ukupan prihod koji iznosi 50 KM.

«slobodno dobro»?. Zadatak 4. Ako je funkcija tražnje za računarima Q=5-p. tj.25 4 ● TR 0 1 2 2. Nacrtajte krivu tražnje? Primjer 3. Angažirani ste kao konsultant u preduzeću za proizvodnju sportskih majica. MR = 0 za p = 2.5 TR Cijena (p) 0 1 2 3 4 5 Ukupan prihod (TR) 0 4 6 6 4 0 6. p=0 ? Kolika je najveća moguća cijena uz koju bi se ipak našlo kupaca?. Q=0. kolika je odgovarajuća cijena? Kolika bi bila tražnja da je to tzv. tj.Mikroekonomija Primjer 2. Data je funkcija ukupne tražnje za šećerom: Q=25-5p a) b) c) d) e) Kolika je tražnja ako je cijena p=3 ? Ako je tražnja 18 jedinica. izračunaj funkciju ukupnog prihoda i nacrtaj je na grafiku? Rješenje: TR = p•Q TR = p(5-p) ⇒ 5p-p2 MR = 5-2p . i data vam je sljedeća skala tražnje: Cijena po komadu u KM 10 20 30 40 50 Tražena količina (000 Kom) 60 50 40 30 20 69 .5 3 4 5 P Uočite da cijena proizvoda može biti na horizontalnoj osi i to kada je cijena promjenjiva veličina.

5 3 4 5 Q 25 20 15 12. 4. U slučajevima kada je funkcija tražnje jednaka nuli i ukupan prihod je jednak nuli. Data je funkcija ukupne tražnje za klima uređajima u BIH Q = . Funkciju ukupnog prihoda? Funkciju graničnog prihoda? Grafički prikazati sve tri funkcije? Analizirati odnose među krivama? Rješenje: a) b) c) Funkcija ukupnog prihoda dobije se kada se funkcija ukupne tražnje pomnoži sa cijenom p.Mikroekonomija Odgvorite na sljedeća pitanja: a) b) c) d) e) ako cijena poraste sa 20 KM na 30 KM. Ukupan prihod je jednak nuli i kada je cijena jednaka nuli. Kriva graničnog prihoda opada brže i od funkcija ukupnog prihoda i od funkcije tražnje.25 30 20 0 MR 25 15 5 0 -5 -15 -25 Na osnovu ovih podataka moguće je nacrtati sve tri funkcije na jednom grafiku. P 0 1 2 2. iako to matematički nije korektno. No ovdje ćemo radi uspoređivanja dati sve tri krive zajedno. Kada je funkcija graničnog prihoda jednaka nuli. 2. MR = dTR/dp ⇒ MR = -10p+25 Da bi se prikazale grafički sve tri funkcije potrebno je napraviti tabelu sa podacima o iznosu TR i MR u zavisnosti od količine i cijene. 3. 70 . TR = Q • p = (-5p+25) • p ⇒ TR = -5p2+25p Funkcija graničnog prihoda se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnog prihoda. Izračunati: 1. te zato siječe apscisu na pola udaljenosti od koordinatnog početka do sjecišta funkcije tražnje sa apscisom. Funkcija graničnog prihoda ima dvostruko manji nagib od funkcije tražnje. Na osnovu grafikona moguće je izvršiti analizu odnosa između funkcija. da li će ukupan prihod porasti ili opasti i za koliko? Šta će se desiti sa ukupnim prihodom ako se ponuda majica smanji i cijena poraste na 40 KM? Koja je cijena po kojoj će se maksimizirati ukupan prihod preduzeća? Koja količina će biti prodata po cijeni koja je rješenje pod c? Koja je elastičnost tražnje po cijeni koja maksimizira ukupan prihod? Zadatak 5.5 10 5 0 TR 0 20 30 31.5p+25. ukupan prihod dostiže svoj maksimum.

Rješenje: 1. Da bismo izračunali količinu i promjenu količine. S obzirom da se radi o rasponu cijena koji nije infinitezimalno mala veličina. TR = 12p-p2 = p (12-p). Koeficijent elastičnosti tražnje ukoliko se cijena sa nivoa p1 =3 KM poveća na p2 = 4 KM. Data je funkcija ukupnog prihoda preduzeća «Sky» TR = 12p-p2. Promjena cijene je 1 (∆p= -1). Funkciju tražnje za proizvodom preduzeća «Sky» i nacrtati je na grafiku. a q2= 8 komada. a promjena količine je također 1 (∆q=1). MR se dobije kao prvi izvod od funkcije TR. 3. 4.5 3 + 4 3. odakle je funkcija tražnje q = 12-p. ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Odnosno. potrebno je navedene cijene uvrstiti u funkciju tražnje. koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje se računa po formuli:. Funkcija ukupnog prihoda dobije se kao proizvod cijene i količine: 2. 41 1 1 8. 3. Tj. TR = p x q. 2. Komentirati dobijeni koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje.5 8. odnosno MR = 12-2p. Nakon uvrštavanja ovih elemenata u formulu dobijemo da koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje iznosi: −1 −1 8+9 3. dobit ćemo da je q1= 9. Kada cijenu od 3 KM uvrstimo u funkciju tražnje q = 12-p. Iz funkcije ukupnog prihoda izračunati: 1. TR.Mikroekonomija q.5 2 71 . MR 30 25 20 15 10 5 0 A TR D 1 2 3 MR 4 5 p Zadatak 6. predstavlja prosječnu cjenovnu elastičnost tražnje između dvije tačke. 4. Funkciju graničnog prihoda i nacrtati je na grafiku.5 Ed = 2 = =− = −0.

sa nivoa p=3 KM na nivo p*=3. tj. koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje i o kakvom se dobru radi? b) Ako dohodak potrošača opadne za 12%. radi se o inferiornom proizvodu. tada će tražena količina na tržištu opasti za 0. jer raste tražnja za ovim proizvodima.97 komada.25 % _ promjene _ I − 12% S obzirom da je koeficijent dohodovne elastičnosti manji od nule. odnosno IEd = IEd = ∆I 650 − 550 100 550 550 = 10 = 0. Ali ukoliko plate kupaca opadaju i opći je trend u privredi smanjenje životnog standarda. i o kakvom je dobru riječ? c) Da ste vi menadžer preduzeća. MR 12 q Zadatak 7. odnosno sa nivoa q=9 na nivo q*= 8.Mikroekonomija 5. 0 6 MR 12 p a) Ukoliko dohodak potrošača poraste sa 550 na 650 KM.41%. tada će rasti tražnja za inferiornim dobrima.03 KM. pa je bolje baviti se proizvodnjom inferiornim dobara. c) Odgovor prvenstveno zavisi od privrednog okruženja. radi se o proizvodu nužnom za život. 72 . Grafički prikaz funkcije tražnje i funkcije graničnog prihoda dat je na grafiku desno. Q. b) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati i preko jednačine: IEd = 3% % _ promjene _ Q . koji biste proizvod proizvodili i zašto? Rješenje: a) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati preko jednačine: ∆Q .41 i pokazuje situaciju da ako se cijena proizvoda poveća za 1%. odnosno od kretanja plata kupaca.0.909 = 60 − 50 10 11 50 50 S obzirom da je 0 > IEd < 1. a potraživana količina poraste za 3%. Ako plate u privredi rastu tada je bolje proizvoditi proizvode koji imaju veći koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje. a tražena količina određenog proizvoda na tržištu poraste sa 50 na 60 komada mjesečno. odnosno IEd = = . Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je –0. koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje.

21 21 Grafikoni 32 i 33. su preuzeti sa: www.worldsteel. diže. za 10% veći nego godinu ranije. godine. Uvoz čelika u Kinu Na grafiku 32. predstavljena je proizvodnja i ponuda čelika na svjetskom nivou. profite svjetskim proizvođačima čelika. U duhu prethodne priče iznosimo vam situaciju na svjetskom tržištu čelika.org 73 . Na grafiku 32 je prikazan uvoz čelika u Kinu Grafik 32. Tražnja Kine za ovim metalom. Da bi se mogla predvidjeti promjena cijene i količine čelika moramo znati kako utječe promjena cijena na promjenu ponuđene količine. ELASTIČNOST PONUDE U toku 2001. koji su u prosjeku. Rast cijene čelika od 50% podstakla je velika tražnja Kine za ovim metalom.Mikroekonomija 9. Povećana tražnja čelika je podstakla i rast cijena dionica kompanija iz industrije čelika.4 miliona metričkih tona i veća je za čak 8.8% nego u istom mjesecu 2005. I proizvođači automobila i proizvođači čelika su bili zainteresovani za procjenu koliko će biti povećanje cijena čelika usljed povećane tražnje. godine je 101. Taj utjecaj se mjeri preko elastičnosti ponude. godine njemačka automobilska industrija doživjela je ekspanziju i porasla je tražnja za čelikom. Ukupna svjetska proizvodnja u septembru 2006. naravno. Tako su na Londonskoj berzi u posljednjih 6 mjeseci dionice kompanija iz ovog sektora porasle za oko 40% u prosjeku. Kina je danas veliki uvoznik čelika sa svjetskog tržišta sa najbržom stopom rasta uvoza. Promjena u tražnji je dovela do kretanja uzduž funkcije ponude. Kineska tražnja je tolika da američka konsultantska kuća „World Steel Dynamics“ predviđa da će Kina sljedeće godine trošiti čak oko 31% ukupne svjetske proizvodnje čelika.

Proizvodnja čelika u svijetu u 2006.Mikroekonomija Grafik 33. Elastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni. tada koristimo formulu: S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama. Elastičnost ponude = % promjene ponuđene količine % promjene cijene Ukoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine. Da bismo mogli odrediti koliko je spremna reagirati ponuđena količina u odnosu na promjenu cijene potrebno je utvrditi koeficijent cjenovne elastičnosti ponude. Kada uporedimo kretanje proizvodnje čelika i kretanje tražnje za čelikom uočavamo da postoji određeni nesrazmjer koji može dovesti do značajnog rasta cijena čelika u narednim godinama. da proizvodnja u toku jedne godine blago oscilira i vrlo sporo raste što može biti rezultat potrebnog vremena od godinu-dvije da se pokrenu novi kapaciteti za proizvodnju čelika. godini Interesantno je primijetiti sa grafika 33. u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje. Ona se računa preko sljedeće formule: ∆Q Q Es = ∆p p ili. 74 ∆Q Q1 + Q2 2 Es = ∆p p1 + p 2 2 .

Niti jedan drugi faktor ne može zamijeniti ovaj rad. U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu. kada je proizvod proizveden u različitim zemljama (na primjer. Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži. koji posjeduje nuklearnu elektranu. ponuda ovih proizvoda je visoko elastična. Slično prethodnom. Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje. Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda. Proizvedena količina može biti povećana uz povećanje troškova. U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača. Ponuda je perfektno elastična. tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0. potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda. To su: Trenutni rok Kratki rok Dugi rok 75 . Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude. ZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODA Da bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge. Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude. Stoga kada se formira tržišna cijena. Elastičnost ponude zavisi od: Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda Mogućnost zamjene faktora proizvodnje Neki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje. savršeno elastična. Ponuda većine dobara leži između dva ekstremna slučaja: vertikalne i horizontalne funkcije ponude. ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati. imaju visok stepen elastičnosti. Dobra i usluge koja slijede ovu zakonitost imaju elastičnost ponude između nula i beskonačno. Ponuda je savršeno neelastična. hidroelektrana ili nuklearnih elektrana. Ako je na tržištu veća cijena tada ponuđena količina raste. Zbog toga je funkcija ponude ove slike vertikalna i elastičnost ponude je nula. Pri toj cijeni. 9. Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije.Mikroekonomija Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude. I još postoji samo po jedan promjerak svake slike koju je ovaj umjetnik naslikao. šećer ili meso).Van Gogovog rada. Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda. Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta.1. Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana. Van Gogova slika je urađena uz korištenje jedinstvenog rada . nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti. funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna. Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene.

Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti. U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme. Ako je tražnja tog dana velika. preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da rade prekovremeno. Kratki rok. Kada cijena nekog dobra raste ili opada. prvo smanje radnicima broj radnih sati. a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika. a zatim pođu i otpuštati neke radnike. Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude). zgrade. ali cijena prati promjenu tražnje. funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena. bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći i zaposliti još nekoliko ribara. cijena će biti viša nego prethodnog dana. U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu. U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina. ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova. kratki i dugi rok nisu isti za različite vrste djelatnosti. te možda da pronađu novi način ulova ribe. kapital. 76 . Da bi povećali output. Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste. Njihova dužina prvenstveno zavisi od djelatnosti i od grane kojoj dotično preduzeće pripada. tada i ravnotežna cijena opada. To je tako kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov. u prvom redu rada. Kratki rok Kratki vremenski period je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa. postrojenja itd. ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže..). Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici. Isto tako.Mikroekonomija Trenutni rok Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija. Dugi rok Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju. dok su varijabilni: rad. Primjeri ovakvih dobara su voće i povrće. itd. završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete. Trenutni. u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe. To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove. ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output. U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično. Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake. ili ako tražnja opada. Sva tri vremenska razdoblja nisu kalendarski određena razdoblja. Da bi se izgradila nova hidrocentrala ili termoelektrana potrebno je 3-4 godine. dok je za izgradnju proizvodnog pogona za pakovanje mlijeka potrebno tri mjeseca.

13. Kako vrijeme prolazi. npr. ponuđena količina počinje da reaguje na promjenu cijene.500 + 9. funkcija ponude poprima oblik dugoročne funkcije ponude označene LS (Long Supply). To je prikazano na funkciji ponude SS (Short Supply). Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude? Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude je 0. prestati da ubiru i isporučuju narandže ukoliko dođe do naglog pada cijene narandži na berzi. Kratkoročna funkcija ponude može se privremeno promijeniti samo pod utjecajem zaliha gotovih proizvoda preduzeća. Preduzeće „Ideal“ d.000 p1 + p2 250 2 2 77 . koja ima najveću elastičnost od sve tri funkcije ponude. predstavljene su tri funkcije ponude koje odgovaraju trima vremenskim razdobljima.o je na tržištu mjesečno prodavalo 100 tona mesa po cijeni od 9.000 500 ∆p 9. Kako idemo od trenutnog. odnosno moguće je udovoljiti povećanoj tražnji. Ponuda u trenutnom. preduzeća mogu da posade nove plantaže narandži na plodnijem zemljištu. $/toni MS SS LS 500 250 0 2 3 4 Količina. kratkom i dugom roku. (000) tona sedmično Grafik 34.500 − 9. Kratkoročna funkcija ponude ima strmi nagib zbog toga što proizvođači mogu preduzeti određene akcija da brzo promijene ponuđenu količinu kao reakciju na formiranu cijenu na tržištu. Oni moraju ubrati.o. Dugoročno. Funkcija ponude u trenutnom roku je data kao MS (Momentary Supply). Funkcija MS je savršeno neelastična. Primjer 1. 130 − 100 ∆Q 30 100 + 130 Q1 + Q2 2 2 Es = = = 115 = 0. upakovati i prevesti brodom narandže do tržišta. da bi na odgovarajući način reagirali na povećanje cijene na tržištu.000 KM/toni. preko kratkog do dugog vremenskog perioda funkcija ponude postaje sve elastičnija. Oni mogu. pa je stoga ponuda tog dana fiksna. Zbog povećanja tražnje na tržištu došlo je do povećanja cijene mesa na 9.Mikroekonomija Funkcija ponude u trenutnom roku je vertikalna jer bez obzira kolika je cijena narandži bila tog dana. Cijena jedne tone narandži na tržištu je 500 $. Svaka funkcija ponude prolazi kroz tu tačku na grafiku. Pri toj cijeni na tržištu se traži 3.000 tona narandži sedmično. Kako još više vrijeme prolazi. Na grafiku 34.13 9.500 KM/toni. proizvođači ne mogu promijeniti svoj output. To su funkcije ponude narandži na svjetskom tržištu. Pri novoj cijeni preduzeće je povećalo ponudu na 130 tona mesa mjesečno.

Tim odlukama moraju udovoljiti svi učesnici na tržištu.000 dolara izgubljeno u zemljotresu u San Franciscu». maja 1906. april 1906. naglašena je potreba reagiranja od strane nekih državnih agencija ili odjela da bi se ispravile određene anomalije koje tržište. Da bismo vidjeli kako neregulirano tržište rješava poremećaj (šok) ponude.000 ljudi su beskućnici». 120-123. jaki vjetar donosi vatru i bori se protiv gladnih i bolesnih 200. nije u stanju riješiti. u grad koji je pretrpio ogroman zemljotres i požare. Milton Friedman i George Stigler opisuju situaciju: «Niti jedne riječi o manjku stanova».000 ljudi su bez skloništa i suočeni s glađu». «Nova opasnost za San Francisco.000 izbjeglica». Str. koji je zadužen za vanredno stanje opisao je veličinu problema: «Ni hotelski znak ni upozorenje nije ostalo uspravno. Možete osjetiti veličinu problema San Francisca čitajući neke naslove iz New York Times-a prvih dana krize. Privremena skloništa i kampovi olakšavaju neke probleme.april 1906. što bi se činilo glavnom i najvažnijom vijesti nije spomenut.000. 20. Skoro preko noći više od polovine ljudi u gradu od 400. Komandant federalnih trupa. «Armija beskućnika bježi iz devastiranog grada. april 1906. No.Mikroekonomija PRIMJER TRŽIŠTE STANOVA I IZNAJMLJIVANJE STANOVA PO NAJVIŠOJ CIJENI22 U dijelu Vodiča gdje se spominje uloga države u ekonomiji. U narednom dijelu je dat primjer kako plafoniranje cijena može imati ozbiljne negativne posljedice na blagostanje građana. Jedan od načina na koji se država miješa u tržišni sistem jeste i određivanje cijena na najnižem ili najvišem nivou. prebacimo se u San Francisco. «Preko 500 mrtvih. a 50. 200. potrebno je iskoristiti stambene zgrade i kuće koje su ostale. «San Francisco – mnoštvo ljudi spava pod vedrim nebom bez skloništa i u neimaštini». „Microeconomics“. manjak gradskih stanova. Michael. a 225 hiljada ljudi su beskućnici». 22 Parkin. 21. Međutim. 200. nekada se država neopravdano upliće u tržišni mehanizam stvarajući određeni stepen haosa i zaustavljajući sile ponude i tražnje da obavljaju zadaću koju mogu ispuniti. Kao posljedica toga moralo se smjestiti 40% više ljudi nego prije zemljotresa. «Oko pola grada je u ruševinama. 24. Third edition.000 stanovnika izgubilo je dom. 78 . 1996. San Francisco Chronicle nije izlazio više od mjesec dana nakon zemljotresa.april 1906. 19. kao sistem. Addison Wesley Publishing Company. Velike zgrade su uništene. Kad su se novine ponovo pojavile.

Dugoročna kriva tražnje pokazuje kako ponuđena količina stanova varira nakon što je prošlo dovoljno vremena da se podignu nove stambene zgrade i kuće. Količina. i dugoročna kriva ponude. ustvari ne znamo da je dugoročna kriva ponude savršeno elastična.000 stambenih jedinica. ako porodice odluče da koriste sobe koje su prethodno iznajmljivali drugima. 79 . Prije zemljotresa. Poslije zemljotresa kratkoročna kriva ponude se podiže sa SS na SSA. Kratkoročna kriva ponude pokazuje kako ponuđena količina stanova varira kako varira i cijena iznajmljivanja (kirija). Grafik pokazuje da je prije zemljotresa 100. pokazuje tržište stanova u San Franciscu. a ponuđena količina opada.000 ili 150.000 jedinica.000 stambenih jedinica iznajmljeno po 16 dolara mjesečno. a količina stambenih jedinica pada na 74. Dvije su krive ponude: kratkoročna kriva ponude koja je obilježena sa SS. Kriva tražnje za stanove je D. Dugoročna kriva ponude pokazana je kao savršeno elastična. Kirija raste na 20 dolara mjesečno. Mi. Pogledajmo sada situaciju odmah nakon zemljotresa. Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 D 0 44 SS LS 74 100 Grafik 35. ali to je razumna pretpostavka. Ravnotežna cijena iznajmljivanja (kirija. Kako se San Francisco izborio sa tako drastičnim smanjenjem ponude stanova? Tržište odgovara smanjenju ponude Grafik 35. a i poslije znatan broj svih tipova smještaja. ravnotežna kirija je bila 16 dolara mjesečno. a količina je 100. Količina ponuđenih stanova raste. osim hotelskih soba je nuđen za iznajmljivanje. To podrazumjeva da su troškovi gradnje stana prilično isti bez obzira da li postoji 50. a 19 kuća za prodaju nasuprot samo 5 oglasa za tražnju stana ili kuće. Ova ponuda odgovara porastu varijacije u intezitetu sa kojim se postojeće zgrade koriste. ako porodice odluče iznajmljivati sobe koje su prethodno sami koristili. obilježena sa LS. (000) stanova mjesečno.Mikroekonomija U izdatim oglasima objavljene su 64 ponude za iznajmljivanje stana ili kuće. Da pojednostavimo. za tržište stanova se pretpostavlja da je na svojoj dugoročnoj krivi ponude LS. dok broj kuća i stambenih zgrada ostaje isti. Tada.000 stanova. renta) i količina su određene na tački presjeka kratkoročne krive ponude i krive tražnje. a postojeće se ruše.

pokazuje novu situaciju. cijena raste. Kako ljudi pokušavaju više ponuditi jedni drugima za dostupne stanove.000 stambenih jedinica je dostupno. Sa samo 44. svakoj slobodnoj sobi. Zato što je kirija 20 dolara mjesečno nadmašuje dugoročnu cijenu ponude stanova. podrumu dostupnim za druge. potkrovlju.Mikroekonomija Grafik 35.000 stambenih jedinica. žurit će se pri izgradnji novih stanova i kuća. ponuda će porasti. Kako kirija raste ljudi ekonomišu na prostoru. da bi dobili stan potencijalni podstanari nude da plate više od 16 dolara. Kako vrijeme prolazi više stanova i kuća se gradi i kratkoročna kriva ponude se postepeno podiže desno.000 stambenih jedinica. a količina stanova raste postepeno na 100. LS Grafik 36. Tržišna ravnoteža slijedi strelice niz krivu tražnje. 80 . pokazuje dugoročno prilagođavanje. cijena ne ostaje ista – 16 dolara mjesečno. Tako.000 dostupnih stambenih jedinica maksimalna cijena koju bi neko platio za zadnji dostupan stan je 24 dolara mjesečno. Što se gradi više stanova kratkoročna kriva ponude se podiže desno i presjeca krivu tražnje umanjujući kirije i povećavajući količinu.000 stambenih jedinica kao što je pokazano linijom sa malim strelicama. Količina ponuđenih stanova raste na 74. Ako ljudi koriste ostatak stambenih jedinica s istim intezitetom kao prije zemljotresa i ako kirija ostane 16 dolara mjesečno samo 44. Na grafiku 35. Međutim. Proces se završava kada više nema profita u gradnji novih stambenih jedinica. Dugoročna kriva ponude govori nam da u dugom roku stanovi će biti ponuđeni po kiriji od 16 dolara mjesečno. Takva se situacija događa na početnoj kiriji od 16 dolara mjesečno i originalnoj količini od 100. Nakon proteka dovoljno vremena za izgradnju novih stanova i kuća. Šta se događa dugoročno? Dugoročno prilagođavanje Renta ($ po stanu mjesečno) SSA SS 24 20 16 12 D 0 74 100 Količina. Kako se program gradnje nastavlja kratkoročna kriva ponude se podiže desno. Grafikon 36. Razaranje zgrada snižava ponudu stanova i podiže kratkoročnu krivu ponude SS lijevo na SSA. Sa kirijom od 20 dolara mjesečno postoji profit u građenju novih stanova i kuća. Kirije postepeno padaju na 16 dolara mjesečno. (000) stanova mjesečno. kirija raste na 20 dolara mjesečno. Odgovor koji smo upravo vidjeli održava se kratkoročno.

Takav zakon se zove zakon o maksimalnoj cijeni (price ceiling). Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 Manjak stanova Maksimalna cijena D 0 44 Grafik 37. 81 . Kako maksimalna kirija utječe na način na koji radi tržište stanova? Efekat maksimalne kirije zavisi od toga da li je određena na nivou koji je iznad ili ispod ravnotežne kirije. primjenjuje na širok obim drugih tržišta. Zato što zadnja dostupna stambena jedinica vrijedi više nego regulirane kirije.000 stambene jedinice.000 jedinica. Također smo vidjeli da je ključni dio procesa prilagođavanja porast kirija. 100 Količina. Razlog je taj što maksimalna cijena ne vrši prinudu na tržišne snage. Primjenjuje se bez obzira da li je početni poremećaj (šok) na ponudu (kao što je ovdje) ili na tražnju. frustrirani kupci bi potrošili vrijeme tražeći stan.Mikroekonomija Kratkoročne i dugoročne analize odgovaraju tržištu stanova koje smo upravo proučili što se. pak. Međutim. Snaga zakona i tržišne snage su u konfliktu. Regulirano tržište stanova Upravo smo vidjeli kako tržište stanova odgovara na pad u ponudi. Šta bi se dogodilo u San Franciscu da je maksimalna kirija od 16 dolara mjesečno. Proučimo efekte formiranja maksimalne cijene ispod ravnotežne povratkom u San Francisco. Snaga zakona i tržišne snage nisu u konfliktu. Zbog toga bi se frustrirani i kupci i prodavci dogovarali na crnom tržištu. kirija prije zemljotresa bila nametnuta? Ovo pitanje i neki odgovori ilustrirani su na grafiku 37. Zakon o maksimalnoj cijeni je uredba koja legalizira uspostavljanje cijena na određenom nivou. Da je maksimalna kirija bila 16 dolara mjesečno onda bi količina ponuđenih stanova nakon zemljotresa bila “zaglavljena” na 44. formiranje maksimalne cijene ispod ravnotežne ima znatne efekte na tržište. (000) stanova mjesečno. Kada se maksimalne cijene primjenjuju na kirije na tržištu stanova to se zove maksimalna kirija (rent ceiling). Pretpostavimo da vlada donese zakon da zaustavi rast kirija. Razlog je taj što pokušava da spriječi formiranje cijene na nivou koji je određen ponudom i tražnjom. Formiranje maksimalne cijene iznad ravnotežne nema efekta. Ljudi bi dobrovoljno plaćali 24 dolara mjesečno za 44.

000 stambenih jedinica. a i količina dostupnih stambenih jedinica će rasti. Ukupni trošak stana je isti kao kirija – regulirana cijena. i sa mjesečnom kirijom od 16 dolara žele ponudi samo 44. mnogi ponuđači nemaju ništa za prodati. ali ne kontroliraju ukupan trošak. Čak i na tržištima na kojima se cijene slobodno formiraju da bi tražene količine bile iste ponuđenim.000 dostupnih stanova moraju biti dodijeljeni ljudima koji traže 100. Dokle god jedna osoba želi da plati višu cijenu od minimalne ponude druge osobe za istu stambenu jedinicu. pojačana aktivnost traženja je prisutna. već za one koji traže stanove.000 stambenih jedinica. Ali kad je cijena regulirana pojačana aktivnost traženja raste. Nekako. koja su regulirana na neki način i u kojima ekonomske snage rezultiraju trgovinom na crnom tržištu. Troši vrijeme i druge resurse. crno tržište obično preuzima formu tajnog sporazuma kupca i prodavca da bi izbjegli maksimalnu kiriju.Search activity). Vrijeme koje se potroši u traženju nekoga s kim bi obavio posao zove se aktivnost traženja (Engl. Na reguliranom tržištu stanova. a mehanizam cijena bi regulirao količine tražnje i ponude. Crno tržište Crno tržište je ilegalni sporazum o trgovini u kojem kupci i prodavci posluju po cijeni višoj od legalno postavljene maksimalne cijene. a tražena količina je 100. Frustrirani bi bili iznajmljivači koji bi pomno pregledali novine. cijena će rasti.000 stambenih jedinica dostupan i tražnja za daljih 56.000 stambenih jedinica. Tako maksimalna kirija povisuje oportunitetne troškove stana. tako da postoji manjak od 56. Oni imaju napisan ugovor u kojem je regulirana kirija ali 82 . Ima puno primjera tržišta. 44.Mikroekonomija Pri kiriji od 16 dolara mjesečno količina ponuđenih stanova je 44. Tako nezadovoljni tražioci troše vrijeme i druge resurse tražeći ponuđača. Ali priča se ovdje ne završava. A ukupan trošak može komotno biti veći nego neregulirana tržišna cijena.000 jedinica je nezadovoljena. benzin koji bi mogli biti iskorišteni na drugi produktivan način. Bilo koja informacija o novodostupnom stanu je korisna. Kada maksimalna kirija pokuša da blokira ovaj tržišni mehanizam ilegaliziranjem porasta kirija dvije su posljedice toga: Pojačava se aktivnost traženja Pojavljivanje crnog tržišta Pojačavanje aktivnosti tražnje (Search Activity) Kada tražena količina nadmaši ponuđenu.plus trošak vremena i drugih resursa koje je potrošeno u traženju – neregulirana cijena. Kada tražena količina nadmaši ponuđenu količinu šta određuje količinu trenutno kupljenog i prodanog? Odgovor je manja količina . pored tržišta stanova. Pojačana aktivnost traženja ima troškove. a mnogi tražioci nemaju šta kupiti. Ponuđači ne mogu biti prisiljeni da ponude stanove na iznajmljivanje. ne za oglase za stanove.000 stambenih jedinica. Utrkuju se da bi bili prvi na sceni kada izbije vijest o mogućem ponuđaču.ponuđena količina.000 stambenih jedinica. auto. kao telefon. Mogu kontrolirati dio kirije koji se odnosi na troškove stanovanja. Kako će se podjela provesti? Na nereguliranom tržištu manjak bi povisio kirije kao što je pokazano na grafiku 35. Tako trenutni efekat maksimalne kirije od 16 dolara mjesečno je da je samo 44.

Drugi način je da podstanar plati za nove katance i ključeve – deviza zvana «ključ novca». kratkoročna i dugoročna funkcija ponude? Komentar o tržištu stanova u Sarajevu u periodu poslije 1995. PREGLED Sa padom ponude stanova raste ravnotežna kirija. vlasnici posjeda u Harlemu i Bronxu se odriču neprofitabilnih stambenih jedinica. 83 . i visine kazne predviđene za prekršioce. Efekti maksimalne kirije u New Yorku i drugim gradovima kao u Londonu i Parizu vodio je Assar Lindbeck.Mikroekonomija imaju nepisani obostrani dogovor koji mijenja trenutnu kiriju. Mali broj ljudi će ponuditi stan na prodaju po 24 dolara mjesečno. 3. a porast ponuđene količine je u skladu sa intezitetom korištenja postojećih kuća i stanova. S druge strane gdje su politike više efektivne i gdje su predviđene velike kazne za prekršioce. šansa da prekršilac maksimalne kirije bude uhvaćen je mala. a kirije na crnom tržištu i količina trgovine bit će blizu nereguliranoj ravnoteži. Pitanja: 1. sa striktnim nametanjem maksimalne kirije. frustrirani iznajmljivači i veleposjednici konstatno traže načine povećanja kirija. ostavljajući cijele gradske četvrti okupirane samo štakorima i dilerima droga. Na kraju. Maksimalna kirija u praksi Ima puno savremenih primjera maksimalne kirije. rezultat veće kirije je pad tražene količine stanova. dok novopridošli u grad plaćaju visoke kirije za teško pronađene stanove. ali je najbolji New York City. uživaju u nevjerovatno niskim kirijama.a vlada će otkriti i kazniti nekog od ovih trgovaca na crnom tržištu. Dugoročno. a kirije opadaju. Maksimalne kirije ograničavaju sposobnost tržišta stanova da odgovori na promjene i može rezultirati trajnim manjkom stanova. Definišite cjenovnu elastičnost ponude? U kom rasponu se kreće koeficijent cjenovne elastičnosti ponude? Koji faktori određuju stepen cjenovne elastičnosti ponude? Šta predstavljaju trenutna. Kada su na snazi maksimalne kirije. 4. Kratkoročno. veće kirije stimuliraju gradnju. Ponuda stanova raste. godine. U primjeru San Francisca. crno tržište će funkcionirati slično nereguliranom tržištu. efektivnije čak i od hidrogenske bombe. Jedan uobičajeni način je da novi podstanar plati veću cijenu za bezvrijedni namještaj (npr. ali da ne prekrše slovo zakona. količina dostupnih stanova je ograničena na 44.000 stambenih jedinica. predsjednik ekonomskih nauka komiteta za Nobelovu nagradu i zapazio da su maksimalne kirije najefektivniji način za uništenje gradova. Jedna od posljedica maksimalne kirije New Yorka je ta da porodice koje su živjele u gradu dugo vremena. U ovom slučaju. 2. uključujući i neke bogate i poznate. 2. 5. šansi da budu uhvaćeni u kršenju tih politika. Stepen crnog tržišta kirija zavisi većinom od toga koliko su čvrste vladine politike o reguliranju maksimalne kirije. U isto vrijeme. maksimalna kirija će ograničiti količinu trgovine. najvišoj cijeni koju kupac želi platiti .000 dolara za pohabane zavjese). gdje se maksimalna kirija koristi još od Drugog svjetskog rata (kada je bila predstavljena kao privremena mjera).

Ovakav slučaju se naziva i cjenovna diskriminacija cijena o čemu ćemo kasnije više govoriti. Iako se dugo vremena pokušava izmjeriti vrijednost nekog proizvoda uz korištenje neke mjerne jedinice. posebne za Nijemce itd. Kardinalne teorije korisnosti (u ovu vrstu spada Teorija granične korisnosti). oni koji su putovali u arapske države mogli su uočiti da se tamo formiraju cijene prema svakom kupcu posebno. TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČA Kada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da se neki potrošači ponašaju vrlo racionalno. a drugi veoma neracionalno. Cijena je fiksirana bez mogućnosti promjene za različite kupce. Sa druge strane ako pogledate filmske zvijezde i poznate muzičare. sigurno ne može biti opravdana utrošenim vremenom za njihovu proizvodnju. uočit ćete da oni veoma malo vode računa o načinu potrošnje i generalno o cijenama proizvoda. U nastavku ćemo se detaljnije upoznati sa Teorijom granične korisnosti i sa Teorijom indiferencije.000 $.000$ a nekada samo naočale koštaju nekoliko hiljada dolara. Prvi teoretičari su razvili tzv. To su: Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti. Neki ekonomisti su razvijali teoriju mjerenja vrijednosti uz korištenje posebno razvijene jedinice mjere za korisnost tzv. 84 . Svakom kupcu se određuje cijena shodno pretpostavci trgovca o njegovoj mogućnosti da plati taj proizvod. kao izraz vrijednosti proizvoda za kupca. dok su drugi dokazivali da se ne može eksplicitno mjeriti vrijednost proizvoda nego da se samo proizvodi mogu međusobno upoređivati po korisnosti (odnosno da ih možemo rangirati po redoslijedu). Možemo si postaviti pitanje: kakvog su kvaliteta te cipele koje koštaju nekoliko hiljada dolara i što je to što čini njihovu vrijednost za kupce? Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge. Tako se u štampi može pročitati da glumice plaćaju tašnu i po 10. posebne za Bosance. Ako se vratimo na prethodni primjer cipela onda ćemo vidjeti da ova cijena. do sada se to nije uspjelo baš najbolje uraditi. cipele i 5. Sa druge strane u evropskim državama je gotovo nezamislivo da se cjenkate u radnji o visini cijene nekog proizvoda. Ako pogledate kako jedan prosječan radnik troši svoj novac onda ćete uočiti da on veoma mnogo pazi na šta troši vlastite prihode i kolika je cijena tih proizvoda koje on kupuje. UTIL. Prva tvrdi da je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge. Također. a drugi su utemeljili Ordinalne teorije korisnosti (u koje spadaju Teorija indiferencije i Teorija otkrivene preferencije).Mikroekonomija 10. a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvoda. Posebne su cijene za Arape.

Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom). jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada. Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe. TU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvoda. Oni se nauče izuzetno cijeniti novac što im kasnije. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Pristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra. potrebe za određenim kulturnim sadržajima. a zatim. Razlog je jednostavan.1. Iznos korisnosti su mjerili UTILIMA (slično kao što se dužina mjeri metrima ili težina kilogramima). U sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona. Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvoda. nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba. Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5. Što pojedinci imaju više novca oni ga manje cijene. Što kupci imaju više nekog proizvoda. a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača. Kao što je granična korisnost proizvoda opadajuća tako isto postoji i opadajuća korisnost novca. MU = Granična korisnost proizvoda. Vrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima. kada dođu do značajnijih iznosa novca. Nakon određenog broja komada proizvoda. dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje. Prvi Gossenov zakon govori o promjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba. luksuznim proizvodima itd. pomaže da novac i dalje veoma pažljivo i profitabilno investiraju. Zbog toga je interesantna činjenica da novoosnovana preduzeća koja su u početku osnivanja imala dosta novca mnogo češće propadaju od onih koja su u početku oskudijevala u novcu.). 85 . MU = negativna vrijednost). Npr. vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj. Menadžeri preduzeća koji imaju malo novca vrlo ga pažljivo troše i raspoređuju.Mikroekonomija 10. ukoliko u roku od nekoliko minuta popijemo 5 čaša nekog napitka (ukupno 2 litra). naredna čaša može uzrokovati određene zdravstvene probleme. jedninice proizvoda postaje negativna. prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr. Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca. Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q. pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda. Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5. čaša napitka ima negativnu graničnu korisnost. sportom. U tom slučaju 6.iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvoda.

str. Ukupna korisnost Grafik 39. 56-57. Cijena proizvoda X1 je 6 KM. Ovo je prikazano u tabeli 6. Primjer optimalnog izbora Dobro X1 Dobro X2 Količina (Q) Korisnost (U1) Količina (Q) Korisnost (U2) 0 0 10 207 1 50 8 176 2 88 6 141 3 121 4 102 4 150 2 57 5 175 0 0 23 TU=U1+U2 207 226 229 223 207 175 Primjer je uz određene modifikacije preuzet iz knjige Bakalar. Tabela 5. a proizvoda X2 je 3 KM. godine. Mostar-Sarajevo. Dobro X1 Količina Izdaci 0 0 1 6 2 12 3 18 4 24 5 30 Potrošačke mogućnosti Ukupni izdaci (raspoloživi dohodak u KM) 30 30 30 30 30 30 Dobro X2 Količina Izdaci 10 30 8 24 6 18 4 12 2 6 0 0 Pomoću tabele 5. Pretpostavka je da potrošač treba potrošiti cjelokupni dohodak koji ima na raspolaganju (30 KM). Da bismo bili u mogućnosti odrediti koju količinu proizvoda X1 i X2 će kupiti potrošač. Tabela 6. 1997. nismo u mogućnosti odrediti koliko će potrošač kupiti proizvoda X1 i proizvoda X2. ukoliko su mu poznate cijene tih proizvoda i ako raspolaže sa fiksnim dohotkom od 30 KM. Granična korisnost U narednim tabelama23 dat je primjer kako kupac pravi izbor između potrošnje određene količine proizvoda X1 i proizvoda X2. potrebno je utvrditi koliko korisnosti potrošaču pruža potrošnja svake jedinice od ova dva proizvoda. Jozo.Mikroekonomija TU 10 MU 5 5 0 1 2 3 4 5 6 Q 0 1 2 3 4 5 Q Grafik 38. 86 . „Mikroekonomija“.

mi kažemo da ta osoba preferira ljubičasti marker. Sa druge strane. skupi tehnološki procesi itd. koja iako veoma važna za život.2. proizilazi da je cijena dijamanata visoka. Postojanje određenih ograničenja u ovoj teoriji (prvenstveno problem stvarnog mjerenja korisnosti proizvoda preko UTILA) dovela su do razvijanja nove teorije Teorije indiferencije. sa cijenom tog proizvoda. Tabela 7. Kombinacija A B C D Indiferentne kombinacije Hrana 1 2 3 4 Odjeća 6 3 2 1.5 87 . ima tako nisku prodajnu cijenu. Pri kupovini te kombinacije dobara potrošač je maksimizirao svoje ponašanje (u ravnoteži je) jer je uz fiksni dohodak od 30 KM dobio 229 Utila korisnosti. Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine. kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sve proizvode jednaka. Npr.Mikroekonomija U prethodnoj tabeli vidi se da će potrošač kupiti 2 komada proizvoda X1 i 6 proizvoda X2. 10. Ovaj slučaj je predstavljen u narednoj tabeli. odnosno kada je. Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti. Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način.. pa je i cijena vode na tržištu niska. MU n MU 1 MU 2 MU 3 = = = .. Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta. a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1. Iako oba markera zadovoljavaju istu potrebu na isti način. Svaka druga kombinacija mu daje niži nivo korisnosti od navedene. tada kažemo da određeni proizvod preferiramo. što mu donosi korisnost u iznosu od 229 UTILA. S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda. = = MU I = 1 p1 p2 p3 pn Gdje je n broj proizvoda. troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski. Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana. TEORIJA INDIFERENCIJE Neka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih. Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge.). Navedimo jedan primjer: Ukoliko neki potrošač ne može da se odluči između određenih kombinacija hrane i odjeće mi kažemo da je on indiferentan prema tim kombinacijama i da mu svaka od tih kombinacija donosi istu korisnost prilikom potrošnje. Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda. neki kupac više voli kupiti ljubičasti nego žuti marker. dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu. koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda.

Kriva indiferencije Što je kriva indiferencije dalje od 4 koordinatnog početka. S obzirom na to da ovakvih kombinacija ima veoma veliki Odjeća broj. Ovakva pojava se naziva “granična stopa supstitucije”. Odjeća U2 U1 U3 U4 0 Grafik 41. Granična stopa supstitucije se računa po formuli: MRS yx = − ∆Y ∆X Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali. 3 Krive indiferencije imaju sljedeće osobine: 1. Granična korisnost proizvoda Sa grafika 41. Svaka od 5 njih predstavlja različit nivo korisnosti. stoga postoji i mnogo krivih indiferencije koje možemo predstaviti 6 grafički. Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu 3.Mikroekonomija Ukoliko ovu situaciju predstavimo grafički. Mapa krivih indiferencije Hrana Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X. korisnost koju predstavlja je veća i obrnuto. Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba) 2. Nikad se ne sijeku 2 1 0 1 2 3 4 5 6 Hrana Grafik 40. 88 . Skupina ovakvih krivih se naziva Mapa indiferencije. dobit ćemo situaciju kao na grafiku 40. a da bi zadržao isti nivo korisnosti. Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno predstavljaju mapu krivih indiferencije. se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanji potrošnju drugog.

nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač. py py 0 Hrana (I:Px) Grafik 44. Cijena knjige je 80 KM/kom. s tim da cijeli iznos dohotka potroši. i da želi kupiti određeni broj cipela i knjiga. Ukoliko samo kupuje proizvod “X” tada može kupiti (I:px) proizvoda. tada za dati iznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara. kao ni o cijenama pojedinih proizvoda. Na sličan način. u vezi sa teorijom indiferencije. Mapa krivih indiferencije Hrana (I:Px) Y =− px I ⋅X + . Budžetsko polje Cipele (I: Py) = 8 Kada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv. Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda “X” -px. potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen. Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv. Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač. S obzirom da je X•px+Y•py = I. ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod “Y” tada može kupiti (I: Py) proizvoda “Y”. Pomjeranje budžetskog pravca − px koeficijent nagiba funkcije py budžetskog pravca. odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku: gdje je Odjeća (I:Py) 0 Odjeća (I:Py) A● Grafik 43.py.Mikroekonomija OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVAC U prethodnim izlaganjima. Ovo je prikazano na primjeru na grafiku 42. a cijena cipela je 100 KM/kom. a cijena proizvoda “Y” . Budžetsko polje. 89 . Knjiga (I:Px) = 10 Y =− px I ⋅X + py py Budžetski pravac Budžetsko polje 0 Grafik 42. Pretpostavimo da kupac raspolaže sa dohotkom od 800 KM. kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka. Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju. dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca.

ukoliko nije porastao i njihov dohodak. On se naziva efekat dohotka. i obrnuto. prikazana je situacija kada se cijena odjeće smanjuje dok se cijena hrane ne mijenja. U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača. 90 . Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čega. Može se desiti slučaj da se jedna od date dvije cijene (ili obje istovremeno) poveća ili smanji. a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu. Na grafiku 45. budžetski pravac se paralelno pomjera udesno.Mikroekonomija Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača. Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim. Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekog proizvoda. Uzmimo za primjer izbor između određene količine hrane i odjeće. ovdje se neće dati prikaz ove teorije. Ekonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga.24 Odjeća (I:Py) ● C A● 0 ● B Hrana (I:Px) Grafik 45. U tom slučaju budžetski Odjeća pravac rotira oko tačke B. 24 Zainteresovani mogu o ovoj problematici više pogledati u predloženoj literaturi datoj na početku. Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 44. On se naziva efekat supstitucije. Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji. Ukoliko se cijena hrane dvostruko poveća. što je prikazano na grafiku 43. i obrnuto – ukoliko se smanji dohodak potrošača. S obzirom na ograničenu primjenu Teorije otkrivene preferencije za rješavanje nekih konkretnijih problema u Mikroekonomiji. Pomjeranje budžetskog pravca kada cijena odjeće opada dok cijena hrane ostane nepromijenjena 4 ●E U2 U1 U4 U3 0 5 Grafik 46. Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača. odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti. budžetski pravac se pomjera paralelno ulijevo. tada će doći do rotiranja budžetskog pravca oko početne tačke na Y-osi (osa gdje se mjeri količina odjeće – oko tačke A). Ravnoteža potrošača Hrana Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema. prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca. Ovo je prikazano na grafiku 46.

Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Proizvod Y J ● I ● ● B C ● ● A U2 U1 ● H ● K ● G Proizvod X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 47. a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije. Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3. Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa. Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi. Međutim. Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći. U tom slučaju početna tačka ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B. To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža. U literaturi se spominju dvije metode kojima je moguće razdvojiti ova dva efekta. 91 . Nova tačka ravnoteže će biti tačka C. Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Hicksova metoda ima jedan nedostatak. s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji. a to je što ona može posmatrati samo dva proizvoda istovremeno. Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara. Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka.Mikroekonomija Ono što je važno kod ovog problema jeste kako da saznamo koliki je koji efekat. To su: Hicksova i Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije. odnosno da se vrati ponovo u tačku A. Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka. Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH. a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucije. Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara.

. Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Podsjetimo se još jednom25 da KM razdvajanje efekta dohotka i efekta 3.000.1 2.000.000 kupcima koji nemaju dovoljno 0 sredstava možda im možemo dati proizvode na kredit.2005 Kratki prikaz je dat na strani 21. .500.000.1 2. . 20 00 31 .Mikroekonomija Slutskyeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije J● Korpa Y I ● ● ● B C A ● U3 U2 U1 ● H ● K ● G Korpa X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 48.2000-30.000. ili dogovoriti aranžman sa bankom. godine.1 2.000 supstitucije pokazuje menadžerima 3.000. 20 01 21 .000.1 2.0 9. . 20 02 31 .1 2. Na narednom grafiku dajemo prikaz kretanja zaduženosti BH stanovništva u Grafik 49. Mapa krivih indiferencije periodu o 2000-2005. a koliko 2. 20 03 31 . .000 koliko kupci skuplje proizvode 2. 25 Krediti stanovništvu BiH u periodu 31.09. .000. Ako Krediti stanovništvu 1. 92 31 .000 odustaju od kupovine zbog toga što 1.000. 20 05 .000 nemaju dovoljno sredstava. Sa grafika je vidljivo da se stanovništvo veoma brzo zadužuje i da preduzeća primjenjuju ovakav pristup u praksi.000 želimo ipak prodati proizvode i 500.000. 20 04 30 .000 supstitutiraju jefitinijim.12.500.000.500.

DA NE 5. kada cijena opada MR je veći od nule.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. DA NE 9. Kada je koeficijent unakrsne elastičnosti jednak nuli radi se o: a) luksuznim dobrima b) trajnim dobrima c) inferornim dobrima d) komplementarnim dobrima e) sredstvima nužnim za život f) ni jedno od navedenog 2. DA NE 14. Suše i hladnoće će na tržištu sniziti cijenu kafe. Što je dobro više nužno za život to je elastičnost tražnje veća. DA NE 16. Preduzeće uvijek teži situaciji da je tražnja za njegovim proizvodom što elastičnija. kada cijena raste MR je veći od nule. DA NE 4. Kada je Ed=5. DA NE 3. Savršeno elastična ponuda ima uvijek vrijednost između 1 i ∞. Savršeno elastična ponuda ima vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude jednak 0. DA NE 13. DA NE 2. Kada je Ed>1. Granična stopa susptitucije faktora se povećava kako idemo na grafiku udesno. Iz kojeg zakona tražnje se izvodi dohodovna elastičnost tražnje: a) Cournot-Marshallovog b) Hicks-Allenovog c) Moore-Schultzovog d) Walrasovog e) Edgewortovog 3. Kombinacija iznad budžetskog pravca prikazuju sve moguće kombinacije dvaju dobara koje potpuno iscrpljuju potrošačev dohodak. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive tražnje je 1. DA NE 11. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak u kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja. DA NE 1. DA NE 7. DA NE 15. Ograničavajući budžetski pravac se može predstaviti jednačinom Y= . Kod supstituta koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je manji od 0. DA NE 19. Koeficijent elastičnosti tražnje može biti i veći i manji od jedan. DA NE 17. DA NE 6. Kretanje duž krivulje tražnje nastaje zbog promjene ukusa potrošača. Vlasnicima trgovinskim preduzeća više odgovara viši koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje ako se nalaze visoko na krivoj tražnje. Kada je Ed<1.(py/px)+I/py. Ograničavajući budžetski pravac je pravac koji povezuje geometrijska mjesta svih mogućih kombinacija dobra X i dobra Y u koordinatnom sistemu. Cjenovna elastičnost tražnje se izvodi iz Hiksovog opšteg zakona tražnje. Cjenovna elastičnost u bilo kojoj tački krive tražnje je: a) Jednaka 1 b) Veća od 1 ali manja od ∞ c) Manja od 1 d) Ni jedno od navedenog 93 . DA NE 18. DA NE 12. DA NE 8. Polaznu tačku objektivne teorije vrijednosti čine pojedinac i njegove potrebe. DA NE 10. preduzeću se isplati povećavati cijenu proizvoda.

Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0.24 b) 0.36 d) 2. kupljena količina je 5. U determinante ponude spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 5.44 c) 1. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 9.41 6. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje kod supstituta je uvijek: a) beskonačan b) jedan c) nula d) između –1 i nula e) veći od nule f) ne može se odrediti 94 . Razlog zbog koga tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno.51 e) 1. 7.400 kom/dan. Ako je cijena robe 40 KM. Usklađivanje ponude i tražnje se vrši preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) tržišnih prilika d) cijena e) putem nestašica i viškova proizvoda f) razmjene informacija na berzi 8.600 kom/dan. kupljena količina će pasti na 4.Mikroekonomija 4. Ako cijena poraste na 45 KM.

kupljena količina će pasti na 2.24 b) 0. U determinante tražnje spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 12. Ako je cijena robe 250 KM. Ako cijena poraste na 250.51 e) 3. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0.500 kom/dan. 95 .Mikroekonomija 10. Porast dohotka će: a) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod inferiorno dobro b) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro c) Povećati ponudu tog proizvoda d) Smanjiti tražnju za proizvodom ako proizvod ima veoma nisku cijenu e) Smanjiti ponudu proizvoda 15. Ako raste tražnja za konkretnim proizvodom a ponuda ostaje ista: a) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje b) Ravnotežna količina se smanjuje i ravnotežna cijena opada c) Ravnotežna količina se povećava a ravnotežna cijena opada d) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje e) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina se ne mijenjaju f) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina rastu.01 KM. Osnovne komponente teorijskih modela su: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 14.600 kom/dan. kupljena količina je 6.44 c) 1.36 d) 2.33 f) ∞ 13. Ako je koeficijent dohodovne elastičnosti jednak 1 tada se radi o: a) Sredstvima nužnim za život b) Supstitutima c) Komplementima d) Luksuznim dobrima e) Inferiornim dobrima 11.

Na osnovu koje formule računamo Granični fizički proizvod... Za šta nam služi dohodovna elastičnost tražnje.? 21. Na kojim pretpostavkama počiva «Teorija granične korisnosti». Ukratko objasnite u čemu se razlikuje Hicksova i Slutskyeva metoda razdvajanja efekata dohotka i supstitucije ? 11.Mikroekonomija 1.. Izračunajte koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje za proizvodom Y i dajte komentar o kakvom proizvodu je riječ. Na čemu počiva Teorija granične korisnosti.? 5. Zašto računamo lučnu elastičnost tražnje i na osnovu koje formule.... Definišite Mikroekonomiju. 14. Za šta nam služi Mikroekonomski model..? 22..? 9.. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 2.? 2... Navedite osnovne učesnike na tržištu ... Analizirajte odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda i predstavite na grafiku...? 20. Kod kojih proizvoda cijene na tržištu osciliraju tokom vremena.? 6...? 7. Ukoliko se cijena proizvoda X poveća za 2%. i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 12.. Predstavite grafički Slutskiyevu metodu razdvanja efekta dohotka i efekta supstitucije. Definišite potrošačav višak i predstavite ga na grafiku.000 KM.. Definišite potrebe potrošača..? 10. Objasnite slučaj špekulacije kao jednu od iznimki opšteg zakona tražnje.. Koje nedostatke tržišta poznajete.. tražnja za proizvodom Y opadne 7%.. Zbog čega računamo efekat dohotka i efekat supstitucije.? 8..? 18.? 17...? 4. Pojasnite termin “Granična stopa supstitucije” i napišite formulu za njeno računanje...? 12.? 96 .005 · I1......? 15.? 16.99.. Navedite i ukratko pojasnite faktore koji utiču na elastičnost ponude..? 13......? 19.? 3. Pojasnite zašto nam je važno razlikovanje efektivnih i potencijalnih potreba i navedite po tri primjera jednih i drugih...

električna energije itd. zemljište u blizini izvora na kome će biti smješten proizvodni objekat. ADIDAS. zemljište. a zamislite kako odrediti međudjelovanje 30 varijabli. radnika u proizvodnji itd. mašine. Varijabilni inputi su npr. Svi su danas u svijetu čuli za BMW. potrebni su kamioni za transport vode. preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj: profitabilno poslovanje. radna snaga. radnici i stručnjaci-tehnolozi. zemljište. Zbog toga se u analizi javlja problem sagledavanja prevelikog broja faktora proizvodnje. znanje. 97 . materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji. Fiksni inputi su. između ostalog. energiju. a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća. itd. Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve. da ne govorimo o dozvolama za poslovanje. minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu.Mikroekonomija 11. U proizvodnom preduzeću se najčešće čuju sljedeća pitanja: Koliki je plan proizvodnje za sljedeću godinu i koji inputi nam trebaju za to? Gdje da nabavimo sirovine potrebnog kvaliteta po najpovoljnijim uslovima? Da li znate gdje ima iskusan i stručan tehnolog za proizvodni proces? Kako da obezbijedimo kontinuitet proizvodnje tokom cijele godine sa što manje prekida u proizvodnji? Itd. BOSCH. U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi. TEORIJA PROIZVODNJE Sjetimo se rečenice koja je pomenuta u 6. obezbjeđenje putne infrastrukture. mašine. Iz ovih. DEUTSCHE TELECOM itd. U proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to: rad. Zbog toga se u analizi varijable reduciraju na one najvažnije a za ostale pretpostavljamo da se ne mijenjaju. Potrebna je detaljna analiza tehnologije koja će se koristiti. potreban je izvor vode dovoljnog kapaciteta i hemijskog sastava vode. te ukazati na njene osnovne karakteristike. no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita. MERCEDES. Doista jedno društvo povećava bogatstvo sa proizvodnjom roba i usluga. zgrade. Iza tako dobrih i široko poznatih proizvodnih marki stoji veoma mnogo inžinjera. Ove fabrike predstavljaju jedan uhodan i dobro osmišljen sistem proizvodnje koji je po svojoj strukturi vrlo kompleksan te ga je potrebno pažljivo analizirati. veliki iznos kapitala. koja glasi: Bogati proizvode robe i usluge a siromašni ih kupuju. a i nekih drugih razloga ovdje ćemo posvetiti pažnju proizvodnji kao segmentu društva bez kojeg život ne bi bio moguć.) Zamislite samo koliko treba inputâ da bi se pokrenula recimo proizvodnja i pakovanje izvorske vode. ekonomisti i inžinjeri. Preko proizvodnje određenih roba i usluga. Svi ovi inputi su neophodni za rad jedne ovakve fabrike. koncesije. Najčešće ne mogu oni svi biti uključeni u analizu jer je nekada teško izolirati utjecaj jedne varijable na drugu. AUDI. Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje. skladište. kao što su maksimiziranje prihoda. sirovine. Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži. kapital. dijelu na strani 47. ekonomista. itd. Kao primjer se može uzeti Njemačka koja je tradicionalno poznata po proizvodnji kvalitetnih proizvoda i usluga.

a ukupna proizvodnje se poveća za 30%... q > 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje.R. U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa. tada kažemo da postoje rastući prinosi u proizvodnji. ay) = anq. a i ukupna proizvodnje se poveća za 50%. ukoliko povećamo broj zaposlenih radnika u jednom proizvodnom pogonu za 10%.Mikroekonomija Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji. Opći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je: Y=f(L.y. Kod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno. U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kao: q = f(x. gdje je: L-rad.S. Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji.. A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedeće. S-zemlja.K.z.y.z .v. Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr. y-parametar efikasnosti. 98 . za 50%). R-sirovine. Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr. gdje su x. a ukupna proizvodnje se poveća za 70%. za 50%).. tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje. tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje. za 50%). v-prinosi. a>0 Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija) Ako je n<1 o opadajućim prinosima. U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute. Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ. K-kapital. i Ako je n>1 o rastućim prinosima. Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći način: f(ax. . i Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr.γ). a output tog pogona u narednom periodu poraste za 13%.). Na primjer. Ova situacija je najpovoljnija za preduzeća i javlja se u slučaju angažovanosti samo jednog faktora proizvodnje.. To su: Funkcija rastućih prinosa Funkcija konstantnih prinosa Funkcija opadajućih prinosa Kod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputa rezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi. Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom. tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnje.

u dugom roku varijabilna. opčinjen sam njime. Ukupni. mogu sjediti i satima ga gledati!“ Kratki i dugi vremenski period U kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni. TPx. Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputa. To se dešava npr. koja je fiksna u kratkom roku. prosječni i granični fizički proizvod MPx APx TPx MP>0 MP raste AP<MP AP raste TP raste ubrzano MP>0 MP opada AP=MP AP=max TP raste usporeno MP<0 MP opada MP<0 MP raste AP>MP AP opada TP opada ubrzano TP opada usporeno 99 . Kada zaposlite još jednog radnika tada se proizvodnja povećava ispod proporcionalno. kada preduzeća imaju nekoliko radnika previše od kojih neki ne radena pravi način. No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni. APx. dijela: „Volim rad. Čak je i tehnologija. što u konačnici dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. Sjetite se šale sa kraja 5. MPx C ● B ● A● D ● ● ● 0 I ● ● B΄ II ● C΄ III APx ● ● TPx D΄ MPx ● E΄ A΄ (X Pri datom Y) Grafik 50.Mikroekonomija Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća. Kada radnici koji dobro rade vide da u preduzeću drugi ne rade dobro a ipak ostvaruju iste zarade tada i oni počinju da manje rade.

u proizvodnji čokolade obuhvata miješanje nekoliko komponenti u tačno određenim omjerima i na tačno određenim temperaturama. Kretanje ukupne proizvodnje radi. Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji. Proizvodni proces. a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati. Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati. graničnog i prosječnog (fizičkog) proizvoda.Mikroekonomija Na istom grafiku predstavit ćemo kategorije ukupnog.rad i kapital. Ovaj pridjev „fizički“ se koristi da bi se označilo da se radi o proizvodu koji ima težinu. Jedan te isti proizvod može biti proizveden na različite načine. drveni sto može biti proizveden u fabrici u masovnoj proizvodnji ili može biti proizveden u maloj stolarskoj radnji. pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda. a granični proizvod postaje negativan. 100 . a jednostavnosti Grafik 51. odnosno putem različitih proizvodnih procesa. postoji veoma mnogo ukusa i vrsta čokolada. Proces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda. Zelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod. Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone. Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni. Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna. Sa grafika vidimo sljedeće: kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan. Proizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru. On raste do određenog nivoa. a nakon toga opada do nule. obično se posmatraju samo dva uz angažovanje samo faktora rada faktora proizvodnje . na primjer. Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast. kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje. Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala. Iako je najveći broj inputa u svakoj čokoladi isti. On također ima područje rasta i područje u kome opada. zapreminu i da zauzima fizički prostor. Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu. tehnologija i energija na primjer. maksimum. iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni. je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L). Na grafiku 51. a samim time i što veći iznos profita. optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalna. Crvena linija na grafiku 50. gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje. Na primjer. Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta. Na neki način.

što je stepen angažovanosti faktora veći. To se najbolje vidi na grafiku 53. proizvodnja dostiže svoj maksimum pri većem obimu iskopanih ruda. pokazuje kolika je rezultirajuća proizvodnja rude iz rudnika u zavisnosti od broja angažovanih radnika i kapitalnih ulaganja u mašine za kopanje predstavljenih kroz snagu mašina izraženih u konjskim snagama. Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom. da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad. Sa grafika 54. kao što je prikazano na grafiku 37. Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi. Kretanje ukupne proizvodnje uz istovremeno angažovanje rada i kapitala Sa ovi grafika Grafik 53. U ovom slučaju. Naravno. Proizvodna površina (planina) Grafik 54. svaki put postoji zakonitost da se prvo pojavljuje ubrzani rast proizvodnje. Proizvodnja u rudnicima 101 . Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanja. Duži AB i CD predstavljaju izokvante.Mikroekonomija Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora. područje u kome proizvodnja raste naziva se nekada i proizvodna površina i osjenčena je plavom bojom. dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni. može se zaključiti da bez obzira koliko angažovali radnika i koliko snažne bile mašine. Povećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje. što će kasnije biti detaljnije objašnjeno. recimo rad i kapital. zatim usporeni rast proizvodnje i na kraju negativni rast proizvodnje. Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje. Grafik 52. korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli. Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno. U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu. Grafik 54. što mašina ima više konjskih snaga za njenu kupovinu je potrebno sve više kapitala. Naime. tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku.

sirovine itd. nakon toga po opadajućoj stopi a nakon toga počinje da se smanjuje. Primijetno je da ako jedan faktor držimo fiksiranim da tada proizvodnja raste ubrzano. Zbog toga se u procesu proizvodnje mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća. U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama. Uz različite kombinacije inputa X i Y dobijaju različiti rezultirajući obimi proizvodnje dati u plavim ćelijama. To je značajno usporilo proizvodni proces.. Input Y Q 50 52 44 30 1 81 82 60 41 2 108 104 71 48 3 120 101 78 52 4 131 108 82 54 5 Input X 90 60 30 1 2 3 4 5 X Grafik 55. energija. Tn − Tn −1 ∆TP = = MP X n − X n −1 ∆X Grafik 56. Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine. Možemo ga izračunati kao tangens ugla (nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule: APx = TPx :Vi. U narednoj tabeli je dat prikaz jedne proizvodne funkcije. dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete. dešavale su se česte greške na proizvodima. Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim. Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. U kratkom roku je moguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa. Prosječan fizički proizvod 102 .Mikroekonomija Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati. a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode. kao što su radna snaga. a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa. Proizvodna funkcija Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje.

“Iza neke tačke”.000 kamiona. 3. Sa druge strane izgrađeno je samo nekoliko novih saobraćajnica. dok su ostale u dosta lošem stanju. odnosno iza uobičajenog utroška. a približno isti broj i kvalitet puteva kao prije 25 godina?26 26 Danas se na BH cestama kreće oko 1. milion automobila i oko 65. U ovom kontekstu se može posmatrati situacija udvostručenog broja automobila na BH cestama u posljednjih desetak godina. Što je strmiji nagib tangente. On važi kada je: 1. Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan. Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se. Predstavljen je na grafiku 57. Zakon opadajućih prinosa Zakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama. “iza neke tačke” rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati.Mikroekonomija Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sa koordinatnim početkom. Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora. 4. 2. 103 . granični fizički proizvod je veći. a utrošci ostalih faktora ostaju isti.1.

Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa. Iako je teško praktično analizirati izokvante i koristiti ih za proces poslovanja. Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa. Ona se računa se preko formule: pokazuje obim Grafik 59. pravilno teoretsko razumijevanje može ukazati na potrebu da se prilikom opredjeljenja za određeni način proizvodnje razmatraju sve moguće opcije koje mogu dati isti nivo proizvodnje. Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno. Poznato je da danas postoje veoma napredne mašine za zidanje zida zgrade ili za izradu namještaja. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. a koji imaju različite troškove implementacije. Različite izokvante u koordinatnom sistemu Y ∂y MRS yx = − ∂y ∂x ∂x Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti. Na primjer. kapitala na ovoj krivoj obezbjeđuje proizvodnju preduzeća u visini od 50 jedinica dnevno. Izokvanta koja 15 jedinica kapitala. izokvanta pokazuje da firma proizvodi 50 jedinica proizvoda dnevno korištenjem 20 jedinica rada i 5 jedinica kapitala. U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti. uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod. Na grafiku 59. ili 3 jedinice rada i Grafik 58. Tako se zgrada može izgraditi ili uz angažman velikog broja radnika ili uz korištenje različite tehnologije sa mnogo manje zaposlenih radnika.Mikroekonomija Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa. je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu. Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije. Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60). Bilo koja kombinacija rada i proizvodnje od 50 komada. uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje. drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri. Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da ga 104 Grafik 60. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje. Na grafiku 58. Granična stopa supstitucije X .

potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama. onda u analizu uvodimo i troškove. Različiti izotroškovni pravci tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju proizvodnje datog nivoa outputa. U Grafik 63. Suviše velika zaposlenost jednog faktora. Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktora proizvodnje. Tačke u kojima nagibi izokvanti imaju vrijednost nula povežemo jednom linijom i dobijemo „Liniju grebena proizvodne površine“ (područje OMO na grafiku 61). Linija grebena proizvodne površine qY TC/py px TC qx + py py TC/px qX Grafik 62. Izotroškovni pravac je prikazan na grafiku 62. postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje. Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući. izaziva više gubitka nego dobitaka. Jednačina tog pravca glasi: px • qx + py • qy =TC Odnosno ako se riješi po qy. S obzirom da su izokvante kružne linije relevantno područje proizvodnje je samo u prvom kvadrantu koordinatnog sistema. Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output.Mikroekonomija dodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više. Izvan ovog područja nije opravdano proizvoditi jer nastaje rasipanje resursa. uz jednaki novčani izdatak. poželjni. 105 . potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže. da vidimo: Koja kombinacija faktora najmanje košta? Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac. Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje. to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka. Presječne tačke na qy i qx osi se dobiju kao količnik ukupnih troškova i cijena pojedinih faktora. U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno. pri datoj tehnologiji. Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje. output. Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca. Izotroškovni pravac Gdje su: qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore. imamo: q y = − Grafik 61.

novih proizvoda.27 Zanimljivo je uporediti stanje u dvije države po osnovu tehnoloških unapređenja. Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća. a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou. Stoge ne čudi da Japan prednjači u razvoju novih tehnologija i tehnoloških rješenja. računajući nabolji način iskorištenja ploče za dati proizvod. S obzirom da u Sloveniji nedostaje dovoljno energenata za pokriće tražnje. Ovo je posebno vidljivo npr. No stanovništvo BiH veoma mnogo rasipa resurse koje posjeduje. a samim tim i smanjenje odliva novca iz države u inostrantvo. Ili bolja konstrukcija dizelskih i benzinskih motora je dovela do udvostručenja ili utrostručenja Putanja ekspanzije snage motora uz istu potrošnju goriva. i predstavljena je zelenom linijom. Na grafiku 64. Japan ima veoma malo prirodnih bogatstava i resursa te ih nastoji veoma racionalno iskorititi. je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih se ostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda. 106 . Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima. jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa. novih izvora energije. u dugom roku Grafik 64. S obzirom na veliku izgradnju stambenih objekata na području BiH trebalo bi ispitati mogućnost primjene iste carinske politike. Putanja ekspanzije preduzeća u dugom roku Interesantan je slučaj Slovenije. Tako 27 Grafik 65. Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzije preduzeća. u drvnom sektoru. Vlada je oslobodila carine proizvode koji služe za termoizolaciju objekata. ali je sa druge strane na nivou cijele države doprinijela velikom smanjenju potrošnje toplotne energije. Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65. prihvatljivijih tehnoloških procesa itd. To su BIH i Japan. Sa druge strane BiH je veoma bogata država prirodnim resursima mjereno po glavi stanovnika.optička vlakna). Ravnoteža kombinacija faktora proizvodnje Također je smanjena potrebna količina toplotne energije u građevinarstvu preko korištenja obloga za spoljne zidove objekata. Na taj način se odrekla carine na ove proizvode.Mikroekonomija U ravnoteži postoji jednakost: MPx MPy = py py Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak. novih i boljih materijala (npr. Tehnološke promjene su u vidu inovacija. Danas kompjuter vrši rezanje ploča iz kojih se izrađuje namještaj.

BiH spada među najrasipnije države u Evropi prilikom korištenja električne energije. odnos prema šumskom bogatstvu je veoma poražavajući. kako bi se podigla konkurentnost i preduzeća i cijele privrede. Na grafiku 66. je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja. Također. Utjecaj tehnoloških promjena na kretanje izokvanti 107 . Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje. Ovdje se može svrstati odnos prema eksploataciji riječnog pijeska i kamena. Ovo se može posebno naglasiti za BH preduzeća koja trebaju posvetiti mnogo više pažnje stalnom unapređuju proizvodnih procesa (mnogo malih unapređenja). a istovremeno u što većoj mjeri sačuvali resursi koje smo posudili od budućih generacija! Kapital Q=15 Q1=15 0 Rad Grafik 66. U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga.Mikroekonomija se može navesti primjer električne energije.

Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne. vrijeme.). itd. tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni. itd. U eksplicitne troškove spadaju svi oni troškovi koje možemo računovodstveno evidentirati. Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova. Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni. Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi. organizacije. jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac. Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa. ili n TC = ∑ Xi·Pi i=1 gdje je Xi iznos angažovanih inputa. Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni.Mikroekonomija 12. TEORIJA TROŠKOVA Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje. broja zaposlenih itd. Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni. koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća. Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo izdatke za fiksne i varijabilne faktore. troškovi plaćene kamate. područja na kome preduzeće posluje.“ Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM). dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni. Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način. Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da: „Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje. Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu. 108 . a Pi cijena svakog inputa. Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija. a neki varijabilni. znanje. troškovi repromaterijala. tj: troškovi plata radnika. i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja. troškovi iznajmljivanja prostorija. kontrolu i analiziranje troškova. Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova. Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa. Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka. U velikim preduzećima obično postoji služba koja vrši planiranje. U malim i srednjim preduzećima je to obično menadžer preduzeća ili osoba koju on ovlasti. troškovi amortizacija.

On se prikazuje u bilansu stanja preduzeća. no između njih u suštini ne postoji razlika. možemo govoriti i bruto i neto profitu. u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita. EKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVI. Ekstraprofit = ekonomski profit = čisti profit Ekstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti). On ima nekoliko sinonima. Također. Prosječni profiti u BiH su nešto viši nego u zemljama Evrope.28 Pored kategorije profita. 28 O bilansu stanja i bruto profitu će biti više riječi u drugim (prvenstveno računovodstvenim) predmetima. Obično se kreću između 5-15%. Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća. Porez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit. normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti. bilo drugih naknada koje nam banka može isplatiti. Profiti u BiH zavise od vrste djelatnosti. Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu. U BiH se trenutno kamatne stope na vaša uložena sredstva kreću između 2% i 6 % u zavisnosti od vrste depozita (da li ste novac oročili i na koji period). On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova.Mikroekonomija Zbog različitih vrsta troškova. 109 . Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto. a ne u tu konkretnu djelatnost. razlikujemo i različite vrste profita. Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća. Zbog toga obično uzimamo da smo mogli taj novac položiti u banku i ostvariti određeni prihod bilo po osnovu kamata. Što je tržište veće profitne stope za preduzeća su u principu niže. To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti. u farmaceutskoj industriji i u bankarskom sektoru. onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak. Prosječan profit je različit za različite grane i djelatnosti. POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI. Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode. Danas u svijetu najveći profit zarađuju preduzeća koja posluju u granama za proizvodnju i prodaju nafte. Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarili nazivamo oportunitetni trošak preduzeća. Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo. Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita. Iznos oportunitetnog troška nije jednostavno procijeniti zbog toga što mi precizno ne znamo gdje smo mogli sve investirati svoj novac i koliki smo prihod mogli ostvariti iz te investicije. A šta predstavlja prosječan profit? Prosječan profit (prosječna dobit.

godine.000 KM 12.1. a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove. Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC.000 KM godišnje. „Moderna mikroekonomika“. a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova.1. 12.000 KM 1. Zagreb. Obje varijante su ispravne. dok su njezini troškovi: Plaće za radnike Troškovi materijala Najamnina za prostorije Komunalije Kamate za posuđena sredstva Izračunati: a) b) c) d) eksplicitne troškove implicitne troškove poslovni profit ekonomski profit a) b) c) d) 25. 1996. 110 . Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. Ukupni prosječni troškovi. ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime). Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC.000 KM U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje. tako da imamo: SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC). Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi.. troškovi zaštite itd. Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi). Koutsoyiannis.) Također susreću se termini „Eksterna ekonomija“ i „Eksterna disekonomija“.000 KM. Tradicionalna teorija troškova 12.000 KM 5.500 KM 8. II izdanje. imaju oblik slova U.000 KM 10. Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova. str.105-122.Mikroekonomija Primjer: Žena koja upravlja fotokopirnicom za 8. s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja. Postoje tzv. Kratkoročni troškovi Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok. tj.000 KM 20.000 KM 8. Mate. prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi. 29 Opširnije o ovoj temi vidjeti u A. Oni se označavaju različitim oznakama. Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća. „Tradicionalna teorija troškova“ i „Savremena teorija troškova“29. U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškova.500 KM Rezultati: 50. prema ovoj teoriji. Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A. Njezin prihod u toku prve godine poslovanja je 70. a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća.1. odluči otvoriti vlastitu fotokopirnicu. troškovi čišćenja.

troškovi pogonske energije. 3. troškovi plate top menadžmenta. Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju. 2. troškovi amortizcija. U fiksne troškove spadaju: 1. 3. AFC = TFC Q Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje. troškovi plata radnika. 4. Troškovima moramo upravljati a ne bježati od njih! Veličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti: proporcionalno degresivno progresivno Prosječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje. troškovi zemljarina. troškovi sirovina. tj: SRATC = AVC + AFC Prosječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje. troškovi pomoćnog materijala. U varijabilne troškove spadaju: 1. 2.Mikroekonomija SRTC = FC + VC Fiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje. 5. itd. 4. itd. ATC = TC Q Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova. AVC = TVC Q 111 . troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća. Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa. troškovi premije osiguranja.

Grafički se dobiju kao nagib tangente u nekoj tački ukupnih troškova. TFC TVC TVC TFC Grafik 67. Ukupni fiksni troškovi Q Grafik 68. = Q1 − Q ∆Q što u stvari znači da se u kratkom roku kretanje graničnih troškova može odrediti tangensom ugla što zatvaraju tangente u pojedinim tačkama krive varijabilnih troškova sa apscisom. Ukupni varijabilni troškovi Q TC.Mikroekonomija Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu. pa se računaju po formuli: MC = VC1 − VC ∆VC . Na narednim grafikonima prikazani su načini predstavljanja ukupnih troškova. Izračunavaju se preko formule: MC = TC1 − TC ∆TC = Q1 − Q ∆Q Granični troškovi se mogu računati i kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. U kratkom roku. TFC TC TFC Grafik 69. granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. Ukupni troškovi Q 112 .

proporcionalih i progresivnih troškova. Prosječni ukupni. Tačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni. Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr. Tačka B se naziva „Tačka zatvaranja“ Tačka C se naziva „Tačka pokrića“. ATC. To su zona degresivnih. U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa. AFC. MC ATC MC AVC C ● ● 0 A ● B AFC Q Grafik 70. prosječni fiksni. Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit. AVC. Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova.Mikroekonomija Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone. troškova plaća ili pogonske energije. a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova. i ukupni troškovi imaju tri zone. 113 . Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom. Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni. prosječni varijabilni i granični troškovi preduzeća Navedene tri tačke pokazuju sljedeće: Tačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi. Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit. Tačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni. Prosječni troškovi se mogu predstaviti kao na grafiku 70. Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosima. Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova. Tačka A se naziva „Prag zakona o prinosima“.

premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje. po svom iznosu. 114 . Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikim preduzećem. Tada ćemo imati i pet različitih krivih kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71. Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova.2. Q3. sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1. obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno. Preduzeće može u kratkom roku poslovati bez pokrića prosječnih fiksnih troškova. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje. 12. Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje. Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4. Trošak upravljanja. Q4. Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća. i Q5.Mikroekonomija Ako neko preduzeće ne ostvaruje prosječan ili iznadprosječan profit tada treba da smanjenjem troškova poslovanja snižava svoje prosječne troškove i na taj način povećava svoju profitabilnost. pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni. tehnologije cijene faktora. SATC SATC1 SATC2 ● ● ● ● SATC3 SATC4 SATC5 ● 0 Q1 Q2 Q3 Q4 Q5 Q Grafik 71. Q2. dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora. Dugoročni troškovi U dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni. a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova. Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu. tada će postojati mnogo krivih prosječnih ukupnih troškova.1. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: nivoa proizvodnje. Kratkoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Ukoliko pretpostavimo da postoji mnogo različitih veličina kapacitetai sa velikim brojem mogućih obima proizvodnje. ali u dugom roku mora pokriti sve prosječne ukupne troškove.

Mate. odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne Qopt. Dugoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Q Za obim proizvodnje Qopt.1.2. Kratkoročni troškovi Savremena (moderna) teorija troškova. 30 AFC AFC B A 0 Xa Xb Q Grafik 73. također. Savremena teorija troškova30 12.2. Ekonomija obima. Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv. II izdanje. Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu. a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća. Kratkoročni troškovi se. razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove. Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje. kao i tradicionalna teorija. Anita.114-122. Na grafiku je prikazana i kriva dugoročnih graničnih troškova (LMC) koja se izvodi iz krivih kratkoročnih graničnih troškova. 115 . Prosječni fiksni troškovi po Savremenoj teoriji troškova Za detaljniji prikaz pogledati Koutsoyiannis. str. Zagreb. dijele na fiksne i varijabilne. godine.. kažemo da je optimalna veličina postrojenja.Mikroekonomija LATC LMC SATC1 SATC3 ● LMC SATC2 LATC ● ● Qopt Grafik 72. „Moderna mikroekonomika“. a nakon njega disekonomija obima. 12. Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv. Rezervni kapacitet. 1996. nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti. Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt.

bliže tački X2). Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju. također. Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje. Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje. povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova. Oni su predstavljeni na grafiku 73.Mikroekonomija Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije. prosječni ukupni troškovi počinju rasti. Ako radimo kao proizvođač računarskih programa onda nam je za planiranu količinu relevantna kriva prosječnih varijabilnih i graničnih troškova do nivoa X1. 116 . Stoga. Prosječni varijabilni i granični troškovi po Savremenoj teoriji troškova Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnih. iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji. prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno. nakon puštanja u upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova. odnosno iza tačke A na grafiku.000 kopija programa. Kada se preduzeće približi optimalnom iskorištavanju kapaciteta. Iznad tog nivoa proizvodnje. Nakon daljeg povećanja proizvodnje. u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet. stim što se njihovo kretanje razlikuje. Ako se javi potreba za dodatnom proizvodnjom softvera troškovi kopiranja CD-ova su jednaki za veoma veliki broj narednih proizvedenih CD-ova. ili ako se programi skidaju sa web stranica tada je isti jedinični trošak bilo da se radi o skidanju samo jednog programa ili 1. S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad. C MC SAVC MC SAVC=MC Rezervni kapacitet 0 X1 X2 Q Grafik 73. Grafički. prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način: prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku). Ovo je predstavljeno na grafiku 74. Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu. prosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća. Ovdje se može navesti primjer proizvodnje softvera. Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 2/3 i 3/4 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73.

„Moderna mikroekonomika“. Kriva se dobija na sljedeći način: za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu C SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje. str. godine.. 2/3 ● ● LAC Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka 2/3 na krivim SATC koje odgovaraju 0 Q iznosu od 2/3 punog kapaciteta svake 31 veličine postrojenja.121. Anita. SATC1 Pretpostavite da raspolažete tehnologijom sa četiri veličine postrojenja. ali troškovi upravljanja rastu. Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova Q 12. 1996. Zagreb. II izdanje. administrativne troškove. Kako obim proizvodnje raste. s troškovima koji opadaju SATC2 kada se veličina povećava. tako da ukupni troškovi opadaju. Prethodno smo spomenuli kako se u poslovnoj SATC3 ● 2/3 praksi obično smatra da se SATC4 postrojenje koristi „normalno“ kada radi na nivou između 2/3 i 3/4 ● 2/3 kapaciteta. Dugoročni troškovi „Dugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja.“ Grafik 75. Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova 31 Koutsoyiannis. Mate. druge fiksne troškove i normalni profit.2.Mikroekonomija C SATC MC SAVC MC AFC 0 A Grafik 74. troškovi proizvodnje opadaju.2. Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U. Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja. 117 .

U preduzeću ovu ulogu najčešće imaju zaposleni na poslovima analize troškova i analize proizvodnje.000. ′ ′ MC = (TC ) = (200q + 1. 1997. TC = aq + c. godine. MC. Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova. Jozo. Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1. ATC. TC = aq2 + c. TC = 15q2 + 4q +10 ATC u ovom slučaju su jednaki: ATC = TC 15q 2 + 4q + 10 10 = = 15q + 4 + . Ovaj koeficijent se također dobija empirijskim putem.000 te funkcija ima oblik: ATC = 200 + q ATC = Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. on predstavlja korekciju linearne funkcije troškova s relativno fiksnim. U funkciji TC = aq2 + c. npr. Npr. str. dok parametar c predstavlja fiksne troškove.000. Empirijske funkcije troškova32 Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku. q q q Dok su granični troškovi: 32 ′ MC = (TC ) = 30q + 4 .123-129.000 1. 118 .Mikroekonomija 12. Šire o ovoj temi možete vidjeti u knjizi: Bakalar. parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje. TC = aq2 + bq +c TC = aq3 + bq2 + cq + d Osnova za definiranje matematičkog oblika funkcije troškova jeste odgovarajuće istraživanje na osnovu koga utvrđujemo konkretan oblik funkcije. tj. Postoje različiti oblici tih funkcija.3. Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1. Ukoliko u funkciji troškova imamo još jedan koeficijent (npr.000 = = 200 + . na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove. AFC itd. b).000 KM.000) = 200 Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM. q q q 1. odnosno poluvarijabilnim troškovima. tada je funkcija troškova TC = 200q + 1. „Mikroekonomija“ Mostar-Sarajevo. ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način: TC 200q + 1.

82 komada. tj.4 komada. Profit je maksimalan tamo gdje funkcija profita ima prvi izvod jednak nuli. a drugi izvod manji od nule. odnosno 0.Mikroekonomija Najniži trošak po jedinici će preduzeće imati tamo gdje je MC = ATC. U realnom poslovanju ove količine bi bile od nekoliko komada do nekoliko miliona komada zavisno od vrste proizvodnje. 1. preduzeće maksimizira svoj profit. izračunajte funkciju profita. tada je funkcija profita: Pf = 10q2 + 5q + 2 –( 5q2 + q + 10) = 5q2 + 4q – 8. znači za količinu od 0. pri q = 0. 4) PfQ=20 = 2 • 202 + 10 • 20 . odnosno: 30q + 4 = tj. 1) izračunajte funkciju graničnih troškova.10 = 990 KM.4. 4. 2.TC Npr. Za Pf' = 0. Kako je jedan od osnovnih ciljeva preduzeća da maksimizira profit. MC = TC ′ = 10 + 2q + 2q 2 ( )′ = 2 + 4q 2) MR = TR ′ = 12q + 4q ( 2 )′ = 12 + 8q 3) Pf = TR – TC = 12q + 4q2 – (10+2q+2q2) = 2q2 + 10q – 10. 3. q Primjer: Data je funkcija ukupnih troškova preduzeća TC = 10 + 2q + 2q2.10 = 800 + 200 . Pf = TR . 119 . a funkcija troškova TC=5q2+q+10. Kada znamo funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju ukupnih troškova možemo odrediti i funkciju profita preduzeća. tako je potrebno utvrditi pri kojem obimu proizvodnje preduzeće maksimizira svoj profit. izračunajte funkciju graničnog prihoda. q = 2/5. ako je funkcija ukupnog prihoda TR=10q2 +5q+2. 15q + 4 + 10 . i funkcija ukupnog prihoda preduzeća TR = 12q + 4q2. Pf = 5q2 + 4q – 8 Pf ' = 10q + 4. Izračunajte profit preduzeća pri količini proizvodnje od 20 komada.

8. Tradicionalna teorija se razlikuje od Savremene po tzv. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka angažovanje faktora proizvodnje je veće. 10.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. Zakon opadajućih prinosa važi i u kratkom i u dugom roku. 19. 16. 9. 12. Kriva ukupnih troškova polazi iz koordinatnog početka. DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE 1. 15. Krivulja LRATC je uvijek ispod krivulje SRATC koju zaokružuje. 4. 3. 17. Dio krivulje graničnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajućih prinosa. 6. 14. 7. Funkcija MC siječe funkcije AFC i AVC u njihovom minimumu. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. Proizvodna funkcija iskazuje tehnološki optimalne razine outputa. Prema tradicionalnoj teoriji troškova kriva LATC je uvijek ispod krivih ATC. Prema savremenoj teoriji troškova funkcija dugoročnih prosječnih troškova ima oblik slova U. Kada obim proizvodnje teži beskonačno. rezervnom kapacitetu. U trenutnom roku aktivne snage u određivanju cijene proizvoda su i ponuda i tražnja. Kako se spuštamo niz izokvatu MRTS raste. Prosječan proizvod se dobije dijeljenjem TPx sa svim angažovanim inputima. U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. Poslovni profit je isto što i ekonomski profit. 2. 5. Prema savremenoj teoriji troškova optimalan obim proizvodnje u kratkom roku nije u minimumu ATC. Eksterna ekonomija predstavlja smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 2. tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) nuli b) graničnim troškovima c) prosječnim fiksnim troškovima d) prosječnim ukupnim troškovima 120 . 11. 18. Tačka zatvaranja jeste tačka presjeka a) graničnih i ukupnih troškova b) graničnih i prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih i ukupnih prosječnih troškova d) graničnih i ukupnih fiksnih troškova 3. Uvijek pokušavamo imati što manje fiksnih troškova prilikom osnivanja preduzeća. 13.

Granična stopa supstitucije kako idemo slijeva udesno: a) raste b) opada c) ostaje konstantna d) zavisi od vrste proizvoda. 11. U III zoni proizvodnje: a) ukupni proizvod opada ubrzano b) vrijednost graničnog proizvoda je veća od 0 c) prosječni proizvod je veći od graničnog proizvoda d) ukupni proizvod raste usporeno e) prosječni proizvod je jednak graničnom proizvodu 5. b) Veličine dobavljača. Ukupan fizički proizvod je: a) Ukupna proizvodnja preduzeća b) Zbir graničnih fizičkih proizvoda c) Rezultat angažovanja fiksnih faktora proizvodnje d) Rezultat angažovanja varijabilnih faktora proizvodnje 10. U fiksne troškove spadaju slijedeće kategorije troškova: a) troškovi materijala i sirovina b) plate direktora c) kamate na kredite preduzeća d) plate radnika 7. Dugoročni troškovi prema savremenoj teoriji se dijele na: a) troškove proizvodnje b) troškove istraživanja i razvoja c) troškove upravljanja 8.Mikroekonomija 4. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Nivoa proizvodnje. U varijabilne troškove spadaju: a) troškovi plata administracije b) troškovi pogonske energije c) troškovi premije osiguranja d) troškovi kamata na uzete kredite preduzeća 121 . 1. 6. Inovacije u proizvodnom procesu dovode do: a) Pomjeranja funkcije ATC ulijevo b) Pomjeranja funkcije ATC udesno c) Pomjeranja funkcije ATC prema dole d) Pomjeranja funkcije ATC prema gore. c) Tehnologije. d) Cijene faktora. 9.

Troškovi sirovina spadaju u: a) Apsolutno fiksne troškove b) Relativno fiksne troškove c) Varijabilne troškove d) Ni jedno od navedenog 19. Kada su prosječni troškovi rastući. Šta od sljedećeg može imati negativnu vrijednost: a) Ukupan prihod b) Granični prihod c) Granični trošak d) Prosječan trošak 122 . Tačka pokrića predstavlja: a) obim proizvodnje pri kojem je MC=ATC b) obim proizvodnje pri kojem je MC=AFC c) obim proizvodnje pri kojem je MC=AVC d) ni jedno od navedenog 16. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnju gdje su MC minimalni: a) MC=AVC b) MC=ATC c) MC=AFC=ATC d) ATC=AVC e) Ni jedno od navedenog 15. granični troškovi su: a) Jednaki prosječnim troškovima b) Opadajući c) Veći od prosječnih troškova d) Manji od prosječnih troškova 18. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su ATC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC dostiže maksimum c) MC =ATC d) MC dostiže minimum e) MC = AFC 13. Količnik ukupnog outputa sa angažovanim dodatnim varijabilnim faktorom proizvodnje naziva se: a) granični proizvod b) minimalni proizvod c) prosječni proizvod d) ni jedno od navedenog 14.Mikroekonomija 12. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su AVC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC =ATC c) MC dostiže minimum e) MC = AVC 17.

4. odnosno iza utroška koji se obično postiže e) ni jedno od navedenog 1. 6. 7. 5. 10. Šta predstavlja zakon rastućih prinosa? Šta je disekonomija obima? Objasnite krivulju LRATC po tradicionalnoj teoriji? Navedite formulu preko koje računamo granični fizički proizvod? Predstavite grafički AVC i AFC po Savremenoj teoriji troškova? Šta predstavljaju izokvante? Šta predstavlja proizvodna funkcija? Objasnite prelomnu tačku? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje? Grafički predstavite tačku zatvaranja i tačku pokrića te objasnite njihovo značenje? Šta predstavlja izotroškovni pravac? Grafički predstavite tačku ”prag zakona o prinosima” te objasnite njegovo značenje za preduzeće? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku rastu? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku ostaju konstantni? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku opadaju? 123 . 8. 14. Zakon opadajućih prinosa važi kada: a) tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu b) utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan c) postoji mogućnost variranja proporcije utrošaka variranjem jednog ili više proizvodnih faktora d) iza neke tačke. 3. 13. 15. 11. 9. 12.Mikroekonomija 20. 2.

Kod industrijskih preduzeća je često u pojedinim granama bio prisutan samo po jedan ponuđač određenog proizvoda. Ovo su samo ekstremni slučajevi tržišnih prilika. Cijena je formirana pod utjecajem ponude i tražnje. Cournot je prvi analizirao duopol kao tržišno stanje još 1838. a ponuđenu količinu je određivao svaki proizvođač prema svojim mogućnostima. Zbog toga se nisu mogli međusobno dogovarati. No svako specifično tržište ima određene karakteistike koje kao ekonomisti moramo poznavati da bismo mogli na adekvatan način primjenjivati odgovarajuće poslovne strategije na tržištu Tridesetih godina 20. a na tržištu više često nije samo jedan proizvođač nego njih nekoliko. stoljeća počinju se objavljivati i naučni radovi koji su razmatrali problematiku tržišnih stanja. a preduzeće odlike monopoliste. 1990. preduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom su bila malobrojna i bila su specijalizirana za proizvodnju određenih tehničkih proizvoda (proizvodnja pogona na paru. Na drugoj strani. KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA33 Od utemeljenja ekonomije kao nauke do polovine 19. Zbog toga dolazi do porasta konkurencije među industrijskim preduzećima. Sa razvojem industrijske proizvodnje. Sa druge strane veliki broj proizvođača kafe nudi svoje proizvode na svjetskom tržištu i njihovo tržišno učešće ne prelazi više od 1% ukupne ponude. Ukoliko se radilo o proizvođačima poljoprivrednih proizvoda. tako da se u pojedinim segmentima proizvodnje nalazilo samo po jedno ili nekoliko preduzeća. Poljoprivredni proizvođači nisu mogli da utječu na cijenu proizvoda koja se formirala na tržištu jer su bili mali i jer ih je bio veliki broj. Pretpostavljamo da su svi danas čuli za Microsoft-ogromnu korporaciju koja drži najveći dio svjetskog tržišta operativnih sistema. Jasminka. koji sada imaju značajnu ekonomsku snagu i raspolažu većim kapitalom. došlo je do porasta i veličine preduzeća i njihove pojedinačne ekonomske snage.). godine. Zagreb.161-165. Globus. rastom preduzeća i okrupnjavanjem kapitala. str. to su bile male farme ili porodična preduzeća sa nekoliko zaposlenih koja su bila mnogobrojna. ili za Deutche Telecom. sa predloženim klasifikacijama. jednog od najvećih telekomunikacionih giganata na svijetu. godine. izgradnja željeznica. Prvo se izdiferenciralo tržište oligopola34 a kasnije i tržište monopolističke konkurencije. vijeka sva tržišta su mogla biti klasifikovana u dvije grupacije: Tržište potpune konkurencije i Tržište monopola. 124 . kao i osnovni kriteriji za pojedine klasifikacije.Mikroekonomija 13. „Teorija tržišta i cijena“. Smiljan i Šohinger. proizvodnja prvih automobila itd. tako da su ta tržišta stekla odlike monopoliziranih tržišta. Tada se javila i potreba proširenja postojeće klasifikacije sa još nekim tržišnim strukturama. Razlozi za to leže u veličini i broju preduzeća koja su bila prisutna na pojedinim tržištima. 33 34 Detaljnije o ovoj problematici vidjeti: Jurin. ali po ekonomskoj snazi veoma mala.

unakrsna elastičnost. „Teorija tržišta i cijena“. Funkcionalističke klasifikacije pored broja učesnika na tržištu posmatraju i niz drugih kriterija. Ovaj proces se neprestano odvija. Prvobitno je bila prihvaćena ideja da grana obuhvata samo homogene proizvode koji se pojavljuju na tržištu. sa sve većom diferencijacijom proizvoda od strane kompanija počelo se postavljati pitanje da li bilo koja diferencijacija proizvoda otvara novo tržište za taj proizvod ili se taj proizvod zadržava na postojećem tržištu. Smiljan i Šohinger. Smjer kretanja kapitala i preduzeća na tržištu Potrebno je znati na kom tržištu preduzeće posluje i u kom smjeru se kreće. 1996. Oni koji uspiju u tome imaju bolje stope rasta i protekom vremena počijnu poslovati na tržištu monopolističke konkurencije.161-165.Mikroekonomija Smjer kretanja kapitala !!! Tržište potpune konkurencije Tržište monopolističke konkurencije Tržište Oligopola Tržište Monopola Shema 4. Tu na scenu stupa država koja uz pomoć antimonopolskog zakonodavstva vrši „razbijanje“ ovih preduzeća na više manjih podstičući konkurenciju među njima. 125 . kao npr. 1990. Jurin. „Moderna mikroekonomika“. Jasminka. način prodaje. mate zagreb. Jedna od važnih tema u Mikroekonomiji je definisanje grane. Prema prvom kriteriju preduzeća su grupisana u neku granu ako se njihovi proizvodi mogu opisati kao bliski supstituti.. 35 36 Detaljnije vidjeti u A. Oni su na osnovu različitih kriterija izvršili klasifikaciju tržišnih stanja. Nakon daljeg razvoja preduzeća i okrupnjavanja kapitala ove firme lagano prelaze u oligopolska preduzeća. Koutsoyiannis. Zagreb. str. Tendencija je da se mali proizvođači pokušavaju diferencirati od drugih. I u zadnjoj fazi rasta najveće preduzeće postane toliko veliko i moćno da postaje monopolista. Kada jedno od tih oligopolskih preduzeća postane veće od ostalih onda ga nazivamo liderom na oligopolskom tržištu. Većina teoretičara je saglasna da se za kriterij grane koriste dva kriterija. U mikroekonomskoj teoriji se najčešće spominju tri klasifikacije:36 Stackelbergova. a kratak pregled ovih klasifikacija će biti dat u nastavku. Samuelsonova i Weintraubova. Postoji trend postepene preorijentacije od strukturalističkih prema funkcionalističkim klasifikacijama. izdanje. koja su veća i kapitalno snažnija.35 To su tržišni i proizvodni kriterij. Globus. Mnogo se naučne polemike vodilo oko precizne defincije šta predstavlja jednu granu. str. A prema drugom kriteriju preduzeća se grupišu u neku granu ako imaju slične tehnološke procese proizvodnje ili koriste slične sirovine kao baznu sirovinu. a recimo proizvodnju kožnih jakni u kožnih presvlaka u drugu. 8. Tako možemo tržište marganirna i maslaca svrstati u jednu granu. 2. godine. Međutim. stepen kontrole cijena itd.

Nivo cijena ovisi o pregovaračkim sposobnostima oba učesnika na tržištu. Prepoznaje devet tržišnih stanja. Sa druge strane. djelimična kontrola cijena Metode prodaje Tržišna razmjena (Robna berza ili aukcija) Reklama i suprostavljanje kvalitete administrativne cijene Dio privrede u kojem preovladava Malo poljoprivrednih grana Pasta za zube Trgovina na malo Čelik. Raspisivanje tendera predstavlja ovakvu situaciju. Svakako da je pregovaračka moć kupca veća ako se na strani tražnje nalazi jedan kupac a na strani ponude mnoštvo proizvođača. Tržišno stanje (vrsta konkurencije) Savršena konkurencija 1. oblik Polipol Nesavršena konkurencija Broj učesnika Veliki Veliki Diferenciranost proizvoda 0 Homogen proizvod Velika ili formalna Stepen kontrole cijena Nikakav Izvjestan (mali).2. strojevi 2.1. monopolista ima odlične uslove da posluje sa ekstraprofitom zbog toga što jedini nudi proizvod. oblik Oligopol 3. SAMUELSONOVA KLASIFIKACIJA Polazi od broja učesnika. No postoji manje jasna situacija kod recimo bilateralnog monopola. a na strani tražnje imamo mnogo kupaca.U zavisnosti od vrste tržišnog stanja postoji različita pregovaračka moć pojedinih učesnika. Ovakva situacija se može sresti ako recimo jedna fabrika proizvodi određene dijelove samo za jednog proizvođača automobila Broj kupaca Broj prodavača Mnogo Malo Jedan Mnogo Potpuna konkurencija Oligopol Monopol Malo Oligopson Bilateralni oligopol Kvazimonopol Jedan Monopson Kvazimonopson Bilateralni monopol 13. diferencijacije proizvoda i utjecaja prodavača ili kupaca na formiranje cijena (stepen kontrole cijena).Mikroekonomija 13. oblik Duopol Veliki Mali 1 Mala ili nikakva Dosta izražena Velika (nema bliskih supstituta) Znatan Promocija i institucionalna reklama uz korištenje javnih komunikacija Monopol Nekoliko usluga 126 . tzv. STACKELBERGOVA KLASIFIKACIJA Polazi prvenstveno od broj učesnika na tržištu i međuovisnosti cijena na tržištu. Aluminij Automobili.

S obzirom da tabela predstavlja najznačajnije karakteristike ove klasifikacije nećemo je detaljnije elaborirati. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje nivo za koji će se povećati tražnja za proizvodom jednog ponuđača na tržištu ako neki drugi ponuđač iz iste grane izađe sa tržišta. različiti metodi prodaje koji su se snažno razvili nakon II svjetskog rata. kako se na TPK prodaju homogeni proizvodi ovaj koeficijent je beskonačan. Tako recimo na TPK ako neki od ponuđača nestane sa tržišta porast tražnje za proizvodom jednog od ponuđača će biti zanemarljiv. drugi u određenoj mjeri primijete njegov nestanak kroz povećanu tražnju za svojim proizvodima. Razlog za to je što su preduzeće male ekonomske snage tako da njihovo ispadanje sa tržišta jednostavno drugi ponuđači ne primjećuju. Danas postoje i programi-pretraživači koji za vas mogu pretraživati cijeli Internet kako bi našli najpovoljniju cijenu proizvoda. Ovdje je potrebno pojasniti kategoriju unakrsne elastičnosti supstitucije. Isto tako.3. Što je proizvod bolji supstitut ovaj koeficijent je veći. Na primjer. kada u jednom dijelu grada prestane raditi neka pekara.Mikroekonomija Samuelsonova klasifikacija prati broj učesnika. diferenciranost proizvoda. stepen kontrole cijena. Tržišno stanje Potpuna konkurencija Monopol Oligopol Ograničena konkurencija Broj učesnika Veliki Jedan Mali Veliki Koeficijent elastičnosti supstitucije ∞ Određen (mali) broj ∞ Određen (veliki) broj Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje 0 0 Određen broj Određen broj Sa pojavom Interneta mnogi elementi u pogledu klasifikacije tržišnih stanja se mijenjaju. koeficijent elastičnosti supstitucije i koeficijent unakrsne elastičnosti. na globalnom tržištu postoji veoma veliki broj ponuđača istog ili sličnih proizvoda. Druge pekare će registrirati povećanu tražnju za njihovim pecivima. Tada drugi i ne primijete da se povećala tražnja za njihovim mlijekom. sve više kupci kupuju direktno od proizvođača i na taj način zaobilaze veleprodajne lance za kojim se smanjuje potreba na tržištu. metod prodaje i dio privrede u kome preovladava. Njeni kriteriji su: broj učesnika. 127 . WEINTRAUBOVA KLASIFIKACIJA Polazi od načina formiranja cijena. Tako tržište nije više ograničeno na neku teritoriju nego svi ponuđači svijeta mogu preko interneta nuditi svoje proizvode i usluge. Kod ograničene konkurencije je situacija nešto drugačija. Nastala je zbog složenosti tržišnih prilika i potrebe da se u analizu uključe i dodatne karakteristike tržišta koje ranije nisu postojale. Uzmite na primjer situaciju kada jedan od individualnih proizvođača mlijeka prestane sa njegovom proizvodnjom. a široka dostupnost informacija vrši sve veći pritisak na cjenovne aspekte poslovanja. postoje određeni ponuđači koji su spremno ušli u novu eru internetizacije i koji je nastoje što bolje iskoristiti. Kada jedan od ponuđača nestane sa tržišta. 13. Ona pokazuje koliko dobro može jedan proizvod supstitutirati neki drugi. Međutim i pored toga. Tako npr. Sa druge strane kod monopola se prodaje proizvod koji nema bliskog supstituta pa ovaj koeficijent ima određenu malu vrijednost. odnosno od toga kakav je utjecaj preduzeća na formiranje cijena. Na narednim slikama je dato nekoliko interesantnih informacija o Internetu kao sve dominantnijem mediju u društvu i ekonomiji. Osim malog broja biznisa. Zbog toga što je manje učesnika na tržištu oni imaju veću ekonomsku snagu. npr.

Mikroekonomija Projekcija porasta prodaje putem e-comerca u periodu 2003-2010 Sajtove koje posjećuju korisnici u UK Sa prethodna dva grafika je vidljivo veliko koncentrisanje posjećivanja određenih sajtova kao što su Google i Yahoo. i da će Internet prodaja imati sve veći procentualni udio u ukupnoj globalnoj prodaji. Na narednom grafiku je data zanimljiva informacija o tome zbog čega kupci posjećuju 128 . Kretanje ukupnog broja korisnika Interneta u apsulutnom iznosu i kao procenat ukupne svjetske populacije. što govori da je traženje informacija i komuniciranje putem E-maila veoma interesantno stanovništvu.

. Ono glasi – kakva je i koriste li optimalno njezin potencijal. 37 38 http://www. Osnovni zadatak svake poslovne web stranice trebao bi biti – privući nove kupce i graditi dobre odnose s postojećima. najbolje je da to bude početna stranica. imate zanimljive i korisne rezultate istraživanja vezanog uz vaše područje rada. sadašnji i oni potencijalni. Deset grijeha poslovne web stranice Imati ili nemati web stranicu preduzeća. nekoliko puta na vašu stranicu i uvijek ih dočeka isti sadržaj – mogli bi zaključiti da se kod vas ništa ni ne događa. da možda više i ne postojite. potpisali ste neki značajan sporazum o saradnji.hr/kolumne/show.ludbreg. Navrate li vaši klijenti. a da će vas prikazati u pozitivnom svjetlu. certificirali ste svoj sistem kvaliteta..Mikroekonomija Internet u Hrvatskoj. tražite nove saradnike. Ne dajte mira svome web masteru i ne dopustite da neka od ovih vijesti prođe nezabilježena na vašim web stranicama. zapošljavate nove ljude. nastupit ćete na nekom sajmu/nastupili ste na nekom sajmu. Kako nismo našli slično istraživanje u BiH prikazat ćemo iskustva našeg zapadnog susjeda. uključili ste se u neki međunarodni projekat.doc Koji je preuzet sa web stranice: http://portal.. obavijesti o promjenama u zakonodavstvu.38 S obzirom da danas preduzeća sve više posluju preko Interneta nadamo se da će vam ovi savjeti koristiti.. članak o vama iz nekog drugog medija. Predvidite zato prostor. izjave zadovoljnih korisnika.hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor.37 Ništa od navedenog Kupnja mobilnog telefona Kupnja kompjutora Promjena posla Kupnja polovnog automobila Kupnja novog automobila Selidba Putovanje u inozemstvo 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% Protekla godina Sljedeća godina U nastavku vam dajemo jedan zanimljiv članak o Deset grijeha poslovne web stranice. u ponudi se pojavio vaš novi proizvod ili usluga. Što sve može biti vijest? Gotovo sve – dobili ste neku poslovnu nagradu. Neredovito osvježavanje sadržaja stranica Internet je dinamičan medij koji živi u sadašnjem vremenu te na njemu informacije brzo zastarijevaju. Provjerite jeste li na dobrom putu! Grijeh broj 1.asp?kol=50 129 . A to je zadatak koji nije jednostavno ostvariti. danas više nije pravo pitanje. Možete staviti savjete kupcima kako da koriste vaš proizvod. Ili još gore.monitor. na kojem ćete redovito objavljivati sve ono za što mislite da bi vašim kupcima moglo biti zanimljivo.

na objavama za medije. dugačkim uvodnim animacijama. Uključite je u natpise na vašim službenim automobilima. Opterećivanje stranice specijalnim vizualnim i grafičkim efektima Velika je šteta opterećivati svoje stranice trčećim slovima. a taj broj svakodnevno raste. držače olovaka. Također. a programeri su se razmetali svojim poznavanjem tehničkih mogućnosti. kišobrane. na vašem glasilu koje šaljete kupcima. Nereklamiranje web stranice Prema zadnjem istraživanju NetCrafta. olovke. 130 . a oni koji i dalje vole zahtjevnost i specijalne efekte ostali su pri videoigricama. svaka vaša stranica trebala bi imati link na neku drugu ili barem na početnu stranicu. sjenila za automobile. za to je potrebno čak 20 posto više vremena. Grijeh broj 3. Grijeh broj 5. Grijeh broj 4.. Stavite je unutar automatskog potpisa koji uključujete u vaše mailove.Mikroekonomija Grijeh broj 2. pazite da slova budu dovoljno velika. istaknite je unutar vaših prostorija gdje dolaze stranke. No vrlo brzo je došlo do zasićenja i web dizajneri su srećom shvatili kako ljudi surfaju internetom prvenstveno u potrazi za brzim i točnim informacijama. na prospektnom materijalu. na oglasima za radna mjesta. Kolike su šanse da će se netko potruditi i potražiti baš vas. Provjeravajte redovito svoje linkove i uklanjajte one koji više nikamo ne vode. na posjetnicama. razmijenite linkove i bannere s tvrtkama koje vam nisu konkurencija i udrugama čiji ste član. stručni članci. a vaš web master neka stavi link na Word ili Acrobat Reader dokument. kao što su. bliještećim bojama. na internetu postoji više od 60 miliona stranica. Imati stranice zakrčene tekstom Čitati s ekrana je teže nego čitanje s papira. poslužite se sažecima. web adresu i kontakt podatke. Vaše poslovne web stranice ne bi trebale biti zahtjevne. na vašem internom glasilu. prozorima u kojima se tekst miče pa ga čitatelj mora loviti. poslat će taj dokument na ispis i kasnije ga u miru pročitati. a rečenice kratke te da prenose jasnu poruku. Prema istraživanjima. na računima. analize slučaja.. obrađeni statistički podaci ili neka istraživanja. Ako imate duže tekstove. Ne pretjerujte s količinom teksta na vašim stranicama. naprimjer.. na reklamama koje objavljujete u novinama. Stalno istražujte nove mogućnosti kako povećati primijećenost vaših web stranica. one bi trebale biti ugodne. Imati mrtve linkove i slijepe ulice Link koji vas odvede na 'Page cannot be found' šalje izrazito negativnu poruku o vlasniku web stranice.. jednostavne za korištenje i informativne. Čitatelj kojeg upravo to zanima. Pripazite samo da i taj dokument ima oznaku izvora – ime vašeg preduzeća.. U samim počecima interneta ovo je svima bilo zabavno. a posao dolaziti sam od sebe? Pobrinite se zato da vaša web adresa bude na svakom komadu papira koji napušta vaš ured – na memorandumu. na poslovne poklone – privjeske.. a time i vaše tvrtke.

Grijeh broj 10. Iako vam izbjegavanje ovih deset grijehova ne može garantirati uspjeh. Ako se vaše stranice presporo učitavaju. Obje ove oznake djeluju amaterski. Tržišna stanja se ne mogu dobro razumjeti bez upotrebe grafika. a broj posjetitelja. Grijeh broj 8.. Imati stranice s oznakom 'U izradi' ili 'Vi ste posjetitelj broj xxxx' Internetske stranice su uvijek u izradi. U nastavku ćemo više govoriti o pojedinim tržišnim stanjima.com. pa se time možete hvaliti. Ako niste sasvim pri vrhu izlistanih adresa. Stoga vam sugerišemo da sve što budete analizirali pokušate dovesti u vezu sa grafikonima koji su dati u sklopu teksta. na računalu nekog drugog (recimo potencijalnog klijenta) može izgledati sasvim drugačije . Ovi podaci vam pružaju vrijedne informacije za daljnje poslovne odluke .Mikroekonomija Grijeh broj 6. Ovome ćete doskočiti ako od svog web mastera dosljedno insistirate na jednostavnosti i brzini.yahoo.. ima li smisla organizirati neku nagradnu igru i još puno. 131 . Vaš će web master znati što još trebate učiniti.odrezan dio teksta. sigurno će povećati njegovu vjerojatnost. da se stranice učitavaju dio po dio. platiti im da se pojavite na njihovoj naslovnici. tako da posjetitelj ima što proučavati dok se ne učita cijeli sadržaj. Nisu svi korisnici računala stručnjaci koji si sve to znaju sami podesiti. Ne provjeriti kako su vaše web stranice prikazane na različitim veličinama i rezolucijama ekrana Ono što kod vas izgleda sjajno. Razumijevanje pretpostavki svakog tržišnog stanja će vam olakšati učenje. velika je vjerojatnost da će potencijalni kupac otploviti u neke brže vode. možete li svoje stranice ponuditi kao oglasni prostor onima koji se na neki način vežu uz vaše područje rada. postoji li potencijal za osmišljavanje i slanje elektronskog glasnika. A on će već znati primijeniti razne trikove – npr. što vjerojatno nije poruka koju želite prenijeti svojim (potencijalnim) kupcima. Zašto ne iskoristiti i ovu zlatnu žilu? Grijeh broj 9. ionako morate znati samo vi. Ne provjeriti kako ih vide pretraživači Pokušajte po nekim ključnim riječima pronaći vaše stranice na www.com ili www. Grijeh broj 7.koji su vaši proizvodi najzanimljiviji kupcima. Nepraćenje statistike posjeta Morate znati kakva je posjećenost vaših stranica i koje su od njih pojedinačno najposjećenije. presitna ili prekrupna slova i sl. Želimo vam uspješnu plovidbu internetom. Neka vaš web master provjeri kako vaše web stranice izgledaju na drugim računalima. puno toga. Imati stranice koje se sporo učitavaju Nemaju svi brz pristup internetu te mogućnost da ga plaća netko drugi.google.000. morat ćete nešto poduzeti – prijaviti ih pretraživačima. ako nije veći od 100. a nisu vam konkurencija.

je predstavljena ravnoteža preduzeća preko ukupnih veličina pf max (ukupnih troškova i ukupnih prihoda preduzeća). koji trguju homogenim proizvodom (kao što su cement i željezo) te postojanje slobode ulaska preduzeća u tu djelatnost ili izlaska iz njega. TC Ravnoteža preduzeća na TPK se može TC. druge gotovo da se ne mogu pronaći u praksi. Ona se na grafiku nalazi kada povučemo tangentu na funkciju TC ali tako da je paralelna sa pravcem TR. Kod svakog tržišnog stanja situacija je drugačija. 2. Kako se iz funkcija tražnje 132 QA Qe QB Q Grafik 76. 6. Veliki broj prodavača i kupaca Homogenost proizvoda Slobodan ulaz i izlaz preduzeća Maksimiziranje profita Nema državnog reguliranja Savršena mobilnost faktora proizvodnje Savršena informiranost 14. Zbog toga ćemo posebnu pažnju posvetiti ravnotežnoj soluciji preduzeća i grane na tržištu potpune konkurencije u kratkom i dugom vremenskom periodu. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Tržište potpune konkurencije rijetko susrećemo u stvarnosti. Ravnoteža preduzeća na TPK u kratkom roku preko ukupnih veličina . Kod analiziranja ravnoteže preduzeća posebnu pažnju treba obratiti na oblik funkcije tražnje. Na svakom tržištu je ona nešto drugačija. TR predstaviti preko ukupnih i prosječnih TR veličina. Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća predstavlja obim proizvodnje pri kome preduzeće maksimizira svoj profit. Na grafiku 76. Na tržištu potpune konkurencije (u nastavku ćemo ga označavati sa TPK) cijena proizvoda je određena granskom ponudom i potražnjom. tako da u stvari preduzeće može upravljati samo ponuđenom vlastitom količinom. Najčešće se pojavljuje kod malih poljoprivrednih proizvođača i kod proizvoda koji se prodaju i kupuju na berzi. To su sljedeće pretpostavke: Ove pretpostavke su neophodne kako bismo mogli razgraničiti ovo tržišno stanje od drugih koje ćemo kasnije analizirati.Mikroekonomija 14. Preduzeće ostvaruje maksimalan profit tamo gdje postoji najveća vertikalna udaljenost između ukupnih prihoda preduzeća (TR) i ukupnih troškova (TC). 5. 7. Dok su neke pretpostavke realne. 4. Da bismo detaljno mogli govoriti o potpunoj konkurenciji trebamo obratiti pažnju na određene pretpostavke tržišta potpune konkurencije.1. Ono se nekada naziva i tržište savršene konkurencije. Kod analiziranja tržišnih stanja posebnu pažnju obratit ćemo na obim proizvodnje preduzeća i cijene po kojima ono prodaje te proizvode i usluge. 1. 3. Najčešće susrećemo situacije sa velikim brojem proizvođača i kupaca.

u mogućnosti smo ATC odrediti ravnotežu preduzeća i preko e P= MR Pe prosječnih veličina. Kako možemo svaki proizvod proizvodnje Q prodati po tržišno formiranoj cijeni. Funkcija tražnje i graničnog onda je cijena jednaka graničnom prihoda preduzeća na TPK prihodu preduzeća. S obzirom da postoji problem upoređivanja različitih preduzeća preko ukupnih veličina (neka preduzeća su veća. MC Kada dodamo i grafik sa graničnim troškovima. Kada taj TPK preko prosječnih veličina jedinični ekstraprofit pomnožimo sa količinom proizvedenih proizvoda dobijamo ukupan ekstraprofit preduzeća. Ravnoteža preduzeća. preduzeća preuzimaju cijenu sa tržišta. To je predstavljeno na grafiku 78. Preduzeća ne smiju podizati cijenu MC. ali i ne mora ostvarivati ekstraprofit. ATC ni za jedan procenat. trošak proizvodnje i prodaje dodatne jedinice proizvoda. Preduzeće na TPK može.Mikroekonomija izvodi i funkcija graničnog prihoda i direktono zavisi od nje. a neka manja. što je prikazano na narednim grafikonima.cijena troškovima preduzeća (MC). nalazi se u tački gdje su granični prihodi (MR) jednaki graničnim P. onda ćemo na svakom tržišnom stanju posebno objasniti razloge zbog koga pojedine funkcije imaju takve oblike. Vidimo da je u ovom slučaju cijena jednaka i graničnom prihodu i prosječnom prihodu. On je na grafiku 78. onda smo prinuđeni analizu vršiti preko prosječnih veličina. Ravnoteža preduzeća preduzeća na nazivamo ekstraprofit. 133 . te su samim tim i troškovi i prihodi različiti). a granični trošak. Kada se uporedi cijena proizvoda i prosječni Qe Q trošak proizvodnje (ATC) vidimo da postoji određena razlika koju Grafik 78. Podsjetimo se da je granični prihod iznos novca koji smo primili prodajući dodatnu jedinicu proizvoda. predstavljen žutom površinom. jer odmah ostaju bez svojih kupaca. Zbog toga se nazivaju „Price 0 Količina takeri“. posmatrana preko prosječnih veličina. Grafički bismo to predstavili kao na grafiku 77. Može ostvarivati i gubitak ili prosječan profit. P. P1 Ravnotežna količina je Qe dok je B ravnotežna cijena proizvoda Pe. S P P=AR=MR=d obzirom da je cijena na TPK zadata preduzeću (formirana je na tržištu pod utjecajem granske ponude i tražnje). Ona je horizontalna linija i pokazuje da je tražnja za proizvodom preduzeća savršeno elastična. Grafik 77. Ravnoteža je u tački e. ali i funkciji tražnje za proizvodom preduzeća.

Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. Takvo preduzeće će izaći sa tržišta ako nastavi u dužem vremenu da posluje na isti način i ako ne snizi svoje troškove. godine. Za preduzeća na TPK kažemo da posluju sa maksimalnom efikasnošću. Takvo preduzeće ima više prosječne ukupne troškove. 2003. MC. Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. prikazane su sve tri situacije paralelno i pokazano je da preduzeća u zavisnosti od njihovih troškova pri istoj cijeni na tržištu mogu ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit i gubitak. Gubitak preduzeća na TPK u kratkom roku Q ATC MC. 39 Upoređivanje efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije sa poslovanjem preduzeća na drugim tržišnim stanjima je obrađeno u knjizi: Tatić. Uporedna analiza mogućih ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije Preduzeće ostvaruje prosječan profit ako mu prosječni ukupni troškovi prolaze kroz tačku ravnoteže (tačku e). Zbog toga su ona manje konkurentna i rasipaju svoje resurse. Na grafiku 80. ATC MC ATC Pe P1 e P= MR B Qe Grafik 79. Stoga država nastoji da što više grana uvede konkurenciju kako bi se proizvodi nudili po najnižim mogućim cijenama i kako ne bi 39 postojalo rasipanje resursa. ATC MC e A ATC MC e MC ATC MC MC e C F B Pe 0 Qe Q Qe Q Qe Q Kratkoročna ravnoteža preduzeća (prosječan profit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (ekstraprofit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (gubitak) Grafik 80.Mikroekonomija Neka preduzeća imaju nepovoljnu strukturu troškova poslovanja. Sarajevo. odnosno da koriste minimalno resursa za proizvodnju određenih proizvoda i usluga. 134 . predstavljeno je preduzeće koje na tržištu potpune konkurencije ostvaruje gubitak u visini ABEP zbog visokih ukupnih prosječnih troškova. Na grafiku 79.

Kada preduzeća dođu na nivo da ne mogu više snižavati troškove poslovanja. U dugom vremenskom periodu na tržištu potpune konkurencije preduzeće ne može zarađivati ekstra profit zbog ulaska drugih ponuđača. Ravnoteža preduzeća u dugom roku U dugom vremenskom periodu preduzeće ne može poslovati sa gubitkom. Ova ravnoteža rijetko postoji u stvarnosti zbog toga što na tržištima stalno dolazi do određenih poremećaja koji remete poslovanje preduzeća. Ukoliko bude slučaj da preduzeće u dugom vremenskom periodu ne može pokriti svoje dugoročne prosječne ukupne troškove (LATC). Stoga cijena na tržištu ima tendenciju opadanja. Znamo da u troškove svih preduzeća ulaze i troškovi goriva i transporta. D D S LMC LATC LMC LATC MC ATC E PE S 0 QE Grana Grafik 81. nastupa dugoročna ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku. a drugi koji mogu imati dovoljno niske troškove ulaze u proizvodnju.Mikroekonomija 14. ono će napustiti tu djelatnost. Oscilacija cijena nafte stalno dovodi do pomjeranja preduzeća iz privremene ravnoteže i njihovog nastojanja da se ponovo vrate u nju. Ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku Pe D Q 0 e P=MR Qe Preduzeće X 135 . S. Sjetite se na početku priče o svjetskom tržištu nafte. Preduzeća zarađuju samo prosječan profit. stalno dolazi do smanjenja tih troškova. Oni proizvođači koje ne uspijevaju slijediti taj trend izlaze sa tržišta. Šta se dešava sa cijenom proizvoda u dugom roku? Kako preduzeća mogu konkurirati isključivo sa vlastitim troškovima proizvodnje.2. Zbog toga preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu nude proizvode po minimalnim dugoročnim prosječnim troškovima.

Na ovaj način se može objasniti ponuda ribe na tržišnici. Ona je stabilna ravnoteža zbog toga što pri toj cijeni ne dolazi do izlaska niti do ulaska preduzeća u tu granu. Ravnoteža grane u trenutnom roku P P2 P3 P1 D1 S D D1 Ako se tražnja sa nivoa D poveća na nivo D2. a granska tražnja predstavlja tražnju svih kupaca koji se javljaju na tom tržištu. različit utjecaj na ravnotežnu količinu imaju granska ponuda i granska tražnja. Funkcija ponude može biti nešto položenija ukoliko imamo zalihe gotovih proizvoda na skladištu pa da ih u trenutnom roku ponudimo na tržištu. tada će cijena na tržištu opasti na nivo P1. Ravnoteža grane se formira pod utjecajem granske ponude i granske tražnje. Ravnotežna granska cijena (naziva se i normalnom cijenom) je ona cijena pri kojoj pojedinačna preduzeća zarađuju samo prosječne profite. Stoga možemo reći da je u trenutnom roku funkcija ponude najčešće vertikalna. Ako 136 . U oba slučaja je Q ravnotežna količina QE. Subnormalna cijena u kratkom roku trenutnom ponudom. Stoga. Ponovimo još jednom da granska ponuda predstavlja ponudu svih preduzeća koja posluju u toj grani. odnosno njegovu ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. a da ponuda ima dominantan utjecaj na ravnotežnu količinu. S obzirom da ribari svaki dan idu na pučinu loviti ribu. možemo reći da na ravnotežnu cijenu u trenutnom roku dominantan utjecaj ima tražnja na tržištu. današnji ulov će biti sutra izložen na stolovima tržnice. Sjetit ćete se primjera sa narandžama. Kada smo govorili o elastičnosti ponude tada smo rekli da funkcija ponude ima različit oblik u zavisnosti od vremenskog perioda.Mikroekonomija 14. Ako se tražnja sa D nivoa D smanji na nivo D1. potrebno je objasniti kako se formira ravnotežna cijena i količina na nivou grane (industrije). P p2 P0 p1 D2 D D1 S Ponuda ribe na tržnici D2 D D1 QE Q Grafik 82.3 Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije Pored osnovnog cilja Mikroekonomije da odredi ravnotežu preduzeća. koja je određena Grafik 83. Preduzeća prihvataju gransku cijenu i moraju voditi računa o njoj kao o bitnom ulaznom parametru za donošenje vlastitih poslovnih odluka. nego se njoj teži u dužem vremenskom razdoblju. U zavisnosti od vremenskog razdoblja. tada će se u trenutnom roku cijena sa nivoa P0 povećati na nivo P2. i obrnuto. Normalna cijena se ne formira u kratkom roku. Trenutni rok je tako kratko vremensko razdoblje koje ne dozvoljava povećanje ponude angažovanjem varijabilnih ili fiksnih faktora proizvodnje. Ovo je prikazano na grafiku 82.

) 40 P D P1 P0 D1 S D1 D Q Grafik 86. Podsjetimo. P D P1 D1 S D1 D Q Grafik 84. Normalna cijena u dugom roku D1 D S D1 D Q P1 P0 Grafik 85. subnormalna cijena kratkog roka. Ribari imaju vremena kupiti veće brodove i bolju opremu za ulov. Kasim. troškovi proizvodnje nafte (nalazišta na većoj dubini). Stoga će se kao posljedica povećane tražnje desiti povećanje cijene ribe. Nakon porasta tražnje i rezultirajućeg porasta cijene. „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“. troškovi uzgajanja ribe. Normalna cijena u dugom roku U dugom roku funkcija ponude može imati tri oblika u zavisnosti od eksternih ekonomija i disekonomija obima. U tom vremenskom periodu se mogu izgraditi nova postrojenja. Ova situacija je prikazana na grafiku 84.40 Mi ćemo na grafikonima 84. nego su svi varijabilni. razviti novi načini proizvodnje ili zasaditi novi nasadi. povećava se ponuda koja smanjuje cijenu na tržištu. Funkcija ponude će zbog toga biti nešto položenija. šire područje prodaje-manje vršno opterećenje i sl. 85 i 86. 137 . troškovi proizvodnje čelika (ruda sa manjim postocima željeza) rastu. stočarstva. odnosno proizvođači će imati vremena da angažuju više radnika i drugih varijabilnih faktora. U tom slučaju se formira tzv. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. U kratkom roku situacija je nešto drugačija. tako da ne postoje fiksni proizvodni faktori. Dugi rok je dovoljno dugo vremensko razdoblje u kojem se može povećati angažovanje varijabilnih faktora proizvodnje. dok npr. manji gubici energije. kratki rok je vremensko razdoblje u kome je moguće povećati ponudu angažovanjem dodatnih varijabilnih faktora.Mikroekonomija tražnja poraste tog dana. Proporcionalni troškovi su npr. Normalna cijena u dugom roku O ovoj temi šire vidjeti kod: Tatić. samo ukratko predstaviti sva tri moguća oblika funkcija ponude. Možemo samo navesti primjere sva tri slučaja. U dugom roku opadaju troškovi proizvodnje nekih proizvoda.). April 2005. Ako P se vratimo primjeru ribara. tada ribari neće imati vremena ponuditi dodatni ulov i na taj način povećati ponudu. vinogradarstva i sl. kao što je cijena električne energije (nuklearna energija. onda će oni imati vremena angažovati više ribara da vrše ulov ribe i na taj način povećaju ponudu.

43 R. 4. 2005. Iako trenutno u BiH postoje određena ograničenja korištenja ovog medija komuniciranja. vodovodno preduzeće u jednom gradu. „Moderna mikroekonomika“. koji i pored niza drugih operativnih sistema nema adekvatnog supstituta. jedan proizvođač (ponuđač) na tržištu. Koeficijent elastičnosti supstitucije je određeni (mali) broj. Jedan od bitnih razloga je što država i njena regulatona tijela nastoje spriječiti njegovo pojavljivanje. Pindyck & D. spriječen je ulazak drugih ponuđača u granu (postojanje visokih barijera za ulazak). 3. u kojoj ne postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku. Zagreb. ali najčešće susrećemo sljedeće:43 1. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je 0. 2. 1996. MONOPOL Monopol je drugo tržišno stanje koje će se analizirati u sklopu priče o tržišnim strukturama. proizvođač može voditi aktivnu politiku cijena (može određivati ili cijenu ili ponuđenu količinu). str. Mate. Da bismo mogli govoriti o monopolu. Mate. 41 42 posjedovanje strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika patentna prava za proizvod ili proizvodni proces posebne dozvole od strane države Koutsoyiannis. 346. Drugi proizvodi nastali na inovacijama dovode do monopola kao što je Microsoftov Windows. Isto tako komuniciranje putem E-maila je narušilo monopolske pozicije poštâ u prenosu pisama širom svijeta. 5. Barijera ima mnogo. Zagreb. Rubinfeld: „Mikroekonomija“. tražnja za proizvodom monopoliste nije savršeno neelastična (identificira se sa proizvodnim sektorom). vode ili lokalnih telefonskih usluga predstavljaju lokalne monopoliste (monopoliste ograničene na pojedino područje). 2. dok je u dugim razvijenim zemljama on prisutniji. 3. 171. Neki od tih proizvoda čine supstitute dotadašnjim monopolskim proizvodima. a pouzdanost komuniciranja je na nivou korištenja telefona. Na primjer. razvoj satelitskih komunikacija omogućio je prenos glasa preko Interneta i na taj način oslabio postojeće monopolske pozicije telekoma. potrebno je spomenuti određene pretpostavke na kojima počiva monopol: 1. Tehnološke promjene i stalni proces inovacija dovodi do kreiranja novih proizvoda. iako se svi na tržištu trude da postanu jedini ponuđači. str. Naredna osobina monopola je postojanje barijera za ulazak potencijalnih ponuđača na neko tržište. proizvođač nudi proizvod koji nema bliskog supstituta (npr. 7. Voda nema supstituta). 138 . Počnimo od definicije: „Monopol je tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan prodavač. Ni ovo tržišno stanje se ne sreće tako često u praksi.Mikroekonomija 15. 6. Navedene pretpostavke daju teoretsku osnovu da bi se neko preduzeće označilo kao monopolista.“41 Ponuđači gasa. Anita.42 Prenos je mnogostruko jeftiniji. električne energije.

2001. Umjesto da sama država pokrene preduzeće u pomenutoj djelatnosti. „Microeconomics“. Obično je prodajna cijena monopola niža nego što su procijenjeni stvarni budući profiti iz razloga da bi se kupovina budućim vlasnicima učinila unosnom. sindikat. Na taj način država ubire značajna sredstva na ime prodaje prethodno državnih monopola. gdje i danas u svim važnim sektorima država ima većinsko vlasništvo nad kompanijama. trust. 6. pošta.Mikroekonomija 4. ili propisati određene naknade koje je preduzeće svake godine plaćati dužno državi. Takav trend je posebno bio prisutan u bivšim socijalističkim zemljama. mada nije bio rijedak niti u tržišnim ekonomijama. ona daje privatnoj kompaniji monopolska prava da obavlja pomenutu djelatnost. a zatim se kroz vrlo složenu proceduru dodjeljivanja lilcenci ustvari onemogućava drugim preduzećima da uđu kao ponuđači na dotično tržište. Nastaju zbog politike države da dozvoli obavljanje određene djelatnosti samo jednom preduzeću. Postoji nekoliko vrsta monopola koji se klasificiraju u zavisnosti od toga šta dovodi do njihovog nastanka. Ona u stvari prodaje buduću zaradu tih kompanija a sredstva koja dobija u kratkom roku može koristiti za finansiranje sadašnjih projekata. dioničko društvo itd. također u određenim granama dodjeljuju prava na monopolsku poziciju (najčešće u javnim kompanijama).44 Da bi spriječila ulazak drugih ponuđača u neku granu država može kreirati monopol na jedan od tri načina:45 a) učiniti veoma složenom proceduru za dobijanje licence za obavljanje djelatnosti u nekoj grani. Veći dio zemalja u svijetu u zadnjih tridesetak godina nastoji da privatizira pojedine monopole prodajući ih privatnim kompanijama. proizvodnja 44 45 Posebno je ovaj trend izražen u Francuskoj. To su: 1. ili c) izvršiti aukciju u kojoj će dodijeliti pravo na monopol na duži vremenski period. Obično se prvom preduzeću dodijeli licenca. Second edition. televizija. 139 . Može nastati zbog dodjele licence (npr. b) dozvoliti preduzeću da bude monopolista. Isto tako monopol se može obezbijediti preko zaštite autorskih prava (Engl. Monopol se može ostvarivati preko različitih vidova. copyright). Zauzvrat država može zahtijevati jedan dio profita privatnog preduzeća. 7. Na taj način prva firma ima monopolsku poziciju. str. telekomunikacije. 367. Addison Wesley Longman. 5. kao što su: kartel. veličina tržišta postojeće preduzeće provodi politiku sprečavanja novih ulazaka visoki troškovi ulaska diferencijacija proizvoda i promocija Osim navedenih barijera ulaska koje obezbjeđuju monopolsku poziciju preduzeću. čiji je ujedno i vlasnik. nekada i država svojom politikom kreira monopolska preduzeća. Jeffrey. Najčešće preduzeća trebaju licence od države za obavljanje određenih djelatnosti. Perlof. Zakonski monopoli. Države. radio. Na taj način se pod državnu upravu stavljaju sektori koji su od posebne važnosti za jednu nacionalnu ekonomiju.

Naravno. rudnika. ili konkurencijskog vijeća koje prati prilike na tržištu i donosi određene odluke o broju i načinu poslovanja preduzeća koja imaju monopolske osobine ili imaju tendencije da to postanu. na osnovu ekonomskih razloga (spajanje banaka. Ovo je npr. plina. Za dobijanje monopolskog položaja preduzeće obično limitira vlastitu zaradu i obavezuje se da će pružati univerzalne usluge (npr. tj. Za razliku od preduzeća koja posluju na tržištu potpune konkurencije. ali može jedno od tog dvoje. nekada regulatorne agencije ili Vlada propiše cijenu koja smije biti naplaćena od kupaca.).). 140 . monopolista je u mogućnosti da određuje cijenu ili količinu proizvoda. Monopolska preduzeća u principu zarađuju pored prosječnog profita i određeni iznos ekstraprofita. Predstavljaju kombinaciju prirodnih i ekonomskih monopola (vodovod. tramvajski saobraćaj. prethodno ćemo objasniti način na koji monopolista formira cijenu proizvoda i određuje koju količinu proizvoda će nuditi na tržištu. Nastaju zbog koncentracije kapitala (spajanja preduzeća u određenoj grani). tada mu je indirektno određena cijena proizvoda. Javni monopoli Ovi monopoli su u vlasništvu države i ne može se pojaviti neko privatno preduzeće kao ponuđač. Država ekskluzivno pravo nuđenja određenog proizvoda ili usluge zadržava za sebe. Ako monopolista odredi cijenu proizvoda. O prirodnim monopolima će se detaljnije govoriti u nastavku rada. dovesti električnu energiju u neko malo udaljeno mjesto gdje ne postoji ekonomska opravdanost). Prirodni monopoli. slučaj u sektoru električne energije ili u sektoru plina. U nastavku ćemo govoriti o načinu određivanja ravnoteže monopolskih preduzeća. 3. naftnih kompanija itd. prenos električne energije. telefon. 2. nafte. tada mu je količina koju treba proizvoditi određena posredno. kao što je nadgledanje rada preduzeća od Vlade. A ako odredi koju količinu proizvoda želi proizvoditi. Oktopodski monopoli. Postoje određeni načini reguliranja monopola. itd. željeznica. Nastaju zbog posjedovanja strateških sirovina. To je najčešće slučaj u djelatnostima koje su veoma važne za cijelu privredu i društvo. Također. Ovo će biti detaljnije predstavljeno u nastavku. zbog toga što bi cijene takvih proizvoda ili usluga bile prevelike za kupce. Stoga je u interesu države da spriječi monopolska preduzeća da zarađuju nepravedno visoke profite. itd. Ne može određivati oboje zajedno. Uz krivu tražnje negativnog nagiba te dvije odluke su međuovisne. nezavisne regulatorne agencije. No. izvora mineralne vode. Ekonomski monopoli. 5.Mikroekonomija oružja) ili drugog odgovarajućeg odobrenja. 4. softverskih kompanija. određenog ministarstva. veličina tržišta može spriječiti da se na tržištu pojave dva ili više preduzeća.

on dovodi do opadanja ukupnog prihoda. Cijenu biste formirali shodno vrijednosti proizvoda za kupce. Kao i kod ravnoteže preduzeća na TPK i ovdje ćemo analizu započeti kod izgleda funkcija tražnje. ovdje je on u obliku parabole koja ima svoju maksimalnu vrijednost.Mikroekonomija 15. Da bismo mogli odrediti ravnotežu monopoliste potrebno je poznavati i njegove troškove. kao jedan od elemenata ravnoteže. A ako trebate prodati drugi ili treći proizvod. a ona je izražena preko funkcije tražnje. Obrnimo situaciju. Ravnoteža monopola u kratkom roku. Kada granični prihod postane negativan. s tim što mogu biti viši zbog toga jer monopolista ne mora voditi mnogo računa o nivou troškova. Zamislite da vi trebate prodati samo jedan proizvod na tržištu. vidimo da granični prihod monopoliste kontinuirano opada. on sebi može do određene mjere dozvoliti i neefikasno poslovanje. I tako sve dok postoji tražnja na tržištu. njegova funkcija tražnje ujedno predstavlja i gransku funkciju tražnje. izvodi iz funkcije tražnje onda je P potrebno pojasniti kako se on na grafiku predstavlja. a nakon toga postaje negativan. S obzirom da je on sam na tržištu. koji proizvod će ono najlakše prodati? Naravno prvi proizvod. 141 . U određenom momentu on je jednak nuli. jer on već ima jedan proizvod. odnosno nešto više troškove. Oni su slični izgledu troškova na tržištu potpune konkurencije. TRmax TR D 0 MR Grafik 87. Za prvi proizvod biste mogli zaračunati najvišu cijenu jer su kupci spremni najviše platiti za taj prvi proizvod. Ako na tržištu posluje samo jedno preduzeće koje želi prodati svoje proizvode.1. Ona je opadajućeg oblika slijeva udesno i ima dosta veliki nagib s obzirom da proizvod kojeg nudi nema bliskog supstituta. morali biste sniziti cijenu narednih proizvoda jer oni imaju manju vrijednost za kupce. S obzirom da je monopolista jedini ponuđač u nekoj grani. Kako monopolista proizvodi i nudi više proizvoda na tržištu oni imaju sve manju pojedinačnu vrijednost za kupce.46 Naredni proizvod ima nešto manju vrijednost za kupca. Monopolist će maksimizirati svoj kratkoročni profit ako su ispunjena sljedeća dva uslova: 46 Sjetite se Teorije granične korisnosti koja kaže da kupci najviše vrednuju prvi proizvod koji kupuju. Za razliku od ukupnog prihoda na tržištu potpune konkurencije gdje je on pravac povučen iz koordinatnog početka. Ovo je prikazano na grafiku 87. Kako se granični prihod. Zašto? Zbog toga što za kupce taj proizvod ima najveću vrijednost. Poslužimo se jednim primjerom. Grafički se ovi troškovi predstavljaju na sličan način kao i kod ravnoteže preduzeća na tržištu potpune konkurencije. Na tržištu monopola granični prihod ima dvostruko veći nagib u odnosu na nagib funkcije tražnje. Primijetite na grafiku da je ukupan prihod monopoliste maksimalan kada je granični prihod jednak nuli. graničnog prihoda i ukupnog prihoda monopoliste Q Kako granični prihod predstavlja prihod ostvaren proizvodnjom i prodajom dodatne jedinice proizvoda. Funkcija tražnje.

nije nužno da monopolista postigne optimalan obim proizvodnje (tj. Uz nepromijenjene troškove u odnosu na kratki rok ekstraprofit monopoliste bi bio manji. Bez ove dvije veličine nije moguće odrediti ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. Ravnoteža monopoliste u kratkom roku Međutim. odnosno nije u potpunosti iskoristio ekonomiju obima. ravnoteža monopoliste je predstavljena količinom proizvodnje Qe i rezultirajućom cijenom na tržištu Pe. Monopolist ostvaruje ekstra profit koji je jednak površini PeP0GF. Međutim. ako je to moguće.2. Nagib krivulje MC je veći od nagiba krivulje MR u njihovom presjeku.Mikroekonomija 1. moguće je da kriva graničnih troškova na dva mjesta siječe krivu graničnih prihoda. P Pe P0 F G MC ATC D 0 Qe MR Q Grafik 88. Ravnoteža monopola u dugom roku U dugom vremenskom periodu funkcija tražnje monopoliste postaje malo elastičnija zbog toga što kupci kojima je proizvod preskup ili smanjuju svoju potrošnju tog proizvoda ili prelaze na neki daleki supstitut. Monopolista u dugom roku ima vremena povećati svoje postrojenje ili upotrijebiti svoje postojeće postrojenje na bilo kojem nivou da bi maksimizirao profit. Naime. iako prvi presjek nije tačka ravnoteže. Granični prihod jednak graničnom trošku (MR = MC). Monopolista će ostvariti veći ekstraprofit ako funkcija tražnje ima veći nagib i ako su mu prosječni ukupni troškovi niži. primijetite da monoplista ima ravnotežu u opadajućem dijelu prosječnih ukupnih troškova. Monopolista prvo odredi obim proizvodnje pri kojem su mu izjednačeni granični prihodi i granični troškovi (količina Qe). Kako funkcija tražnje ima manji nagib. Na grafiku 88. samim tim i funkcija graničnog prihoda ima manji nagib. Ovo je jedan od problema i kod reguliranja monopola. U tački presjeka MR i MC ispunjena su oba uslova ravnoteže. Također. 2. 142 . da poveća svoje kapacitete dok ne dostigne minimalnu tačku krive LATC). jedan od problema sa kojim se suočava monopolista je određivanje tačnog izgleda graničnih troškova i funkcije tražnje. Ravnoteža monopoliste nastupa prije nego što on maksimizira svoj ukupan prihod. U dugom roku monopolista ima dugoročne granične troškove (LMC) koji se izvode iz kratkoročnih. 15. jer regulatorno tijelo također mora imati ove informacije da bi donijelo ispravnu odluku. Ovo je opći uslov ravnoteže preduzeća na bilo kom tržišnom stanju. a zatim tu količinu ponudi kupcima na tržištu (podigne do tačke F na funkciji tražnje) i odredi cijenu po kojoj su kupci spremni platiti tu količinu proizvoda i usluga. ukoliko je spriječen ulazak.

Monopolista u dugom roku može ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit. pokazujemo slučaj kada je tržište manje od optimalnog tako da onemogućuje monopolisti da izgradi optimalno postrojenje i potpuno iskoristi njegov kapacitet. Ovaj iznos profita je manji od kratkoročnog zbog veće elastičnosti funkcije tražnje. veoma je teško na sudu dokazati da on ima izraženo monopolsko ponašanje iz jednog prostog razloga što se njegova odbrana temelji na tvrdnji da najveći dio ekstraprofita on investira u razvoj novog softvera ili u unapređenje sigurnosti postojećeg. Pri datim troškovima. Zbog toga se godinama vodio sudski proces i pred Američkim i pred Evropskim sudom za antimonopolsko ponašanje sa vrlo malim rezultatom. Iako on većinu svjetskog tržišta operativnih sistema. Na grafiku 89. veličina njegovog postrojenja i stepen njegove iskorištenosti. što je prikazano na grafiku 89. bez obzira koje veličine kapacitet bio. Iako monopolista može imati nepovoljniju strukturu G troškova od preduzeća na tržištu potpune D konkurencije i mada zaračunava cijene koje su veće od njegovih graničnih troškova u dugom vremenskom periodu. postoje nagađanja da je presuda donešena iz drugih razloga. potpuno ovise o tražnji na tržištu. 143 F LATC . godine pred Evropskim sudom dokazano da njegovo poslovanje ima određenih elemenata monopolskog ponašanja i za to mu je određena odgovarajuća novčana kazna. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz određeni iznos ekstraprofita investiraju u ostvarivanje ekstraprofita razvoj novih proizvoda. Monopolist može postići optimalan obim u minimalnoj tačci krive LATC ili ostati na suboptimalnom obimu lijevo od minimalne tačke krive LATC ili prijeći optimalnu veličinu desno od minimuma krive LATC. unapređenje postojećih.Mikroekonomija Ne postoji ni garancija da će postojeće kapacitete koristiti optimalno. U slučaju da je tržište dovoljno veliko tada bi tačka F na grafiku bila u minimumu krive LATC. Sjetite se Microsofta sa početka ovog poglavlja. monopolista ostvaruje ekstra P0 profit u dugom vremenskom periodu. a ne zbog monopolskog ponašanja. monopolista ostvaruje prosječan profit. što je predstavljeno na grafikonima 89 i 90. No. P LMC LATC F Pe G D 0 Qe MR Q Grafik 89. Međutim. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje prosječnog profita P LMC Pe Na grafiku 90. Prije svega to se odnosi na njihovu mogućnost da Grafik 90. ili da poboljšaju sigurnost njihovog korištenja. Sigurno je samo da monopolista neće ostati u tom poslu ako će dugoročno imati gubitak. ipak postoje i neke MR Qe 0 Q prednosti monopolskih preduzeća. ako je ulazak ograničen. On će najvjerovatnije nastaviti zarađivati ekstraprofite čak i u dugom roku. Tek je 2005.

za ove veoma korisne proizvode stanovništvu. 1997. sektor gasa i telekomunikacija. str. godine kompanije koje su se željele baviti proizvodnjom električne eneregije dobijale su besplatne dozvole za rad u ovoj djelatnosti. Prirodni monopoli prvi put se spominju u SAD krajem 19. čelične sajle. nafta.) kao posljedice postojanja visokih fiksnih troškova koji dominiraju u cjelokupnoj proizvodnji. „U periodu od 1882-1907. te zbog toga dobiveni 47 48 49 Babić. 1893. godine.49 zbog toga što postojanje većeg broj ponuđača dovodi do povećanja prosječnih ukupnih troškova proizvodnje. 1988. koji zbog toga ne mogu opstati u toj proizvodnji. Postoje dva osnovna uzroka postojanja prirodnih monopola: a) potpuna kontrola preduzeća nad prirodnim izvorima (plin. 276. Pojam i evolucija prirodnih monopola Prethodno navedenu definiciju i prikaz prirodnih monopola u ovom dijelu ćemo proširiti i dopuniti. The MIT Press.Mate: „Mikroekonomska analiza“. zaračunava vrlo visoke cijene. pragove za željeznicu. Npr. vodovoda i sl.. Izdanje.3. Kako se obim proizvodnje povećava fiksni troškovi po jedinici opadaju dovodeći do pada i prosječnih ukupnih troškova. Čuveni istraživači Edison i Bell su svojim izumima doprinijeli da se u području ekonomije pojave nove industrije kao što su elektroenergetski sektor. rezultirajući outputi budu povećani više od dva puta. Npr. i b) postojanje ekonomije obima (prisutno kod željeznice. elektroprivreda. Zagreb. Pojedina područja pokriva samo jedno preduzeće sa mogućnošću da.“48 S obzirom da su ovi izumi donijeli velike koristi stanovništvu SAD. 4. Mate. Ukoliko je tržište veoma veliko. čelične konstrukcije za mostove i sl. proizvodi i čelične cijevi. veličina tržišta je mala tako da na njemu ne može poslovati više od jednog preduzeća optimalne veličine. Tržište za ovakve proizvode može biti opsluživano od strane jednog preduzeća ili manjeg broja ponuđača. Dugoročni prosječni ukupni troškovi mogu opadati zbog ekonomije obima i ekonomije opsega.).Mikroekonomija 15. pa samo jedan proizvođač ostaje u proizvodnji“47. „Prirodni monopol može biti posljedica ekonomije obima kada jedan proizvođač može opskrbiti cjelokupno tržište nekim proizvodom po cijeni nižoj od prosječnih troškova nekoliko drugih proizvođača. godine nakon isteka Bellovog patenta u području gasa i telekomunikacija počinju se javljati kompanije koje su nudile usluge telefoniranja i grijanja na prirodni plin. Kod ekonomije opsega prosječni ukupni troškovi opadaju zbog toga što preduzeće proširuje svoju proizvodnju na bliske proizvode. Osobine prirodnih monopola Za prirodne monopole je karakteristična ekonomija obima (Engl. Drugim riječima. Također. pomenute grane doživljavaju značajan rast. u proizvodnji električne energije korištenje većih generatora smanjuje jedinične troškove proizvodnje. 144 . Na sceni je bila i podjela teritorija između pojedinih preduzeća. Tako su se javili i prvi problemi vezani za poslovanje ovakvih preduzeća. željezara pored proizvodnje čelika. Cambridge. Proizvodnja u kojoj djeluje ekonomija obima ima karakteristiku da joj prosječni troškovi proizvodnje opadaju kako se povećava broj proizvedenih jedinica. Alfred. usljed čega dolazi do okrupnjavanja kapitala u ovim industrijama. stoljeća kada je došlo do otkrića nekoliko značajnih izuma u području električne energije i gasa. mineralna voda. Problemi su bili vezani prvenstveno za nisku produktivnost investicija u pomenutom sektoru.119/II.1. 15. uran i sl. Economies of scale) koja pokazuje situaciju da ukoliko preduzeće udvostruči proizvodne inpute.3. Kahn. preveliki broj zaposlenih zbog odsutnosti tržišnih pritisaka kao i probleme u formiranju adekvatnih cijena usluga. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. str.

Michael. kod prirodnih monopola ne postoji tačka presjeka. a samim tim i cijena koju plaćaju kupci. 2003..000 komada nekog proizvoda. Data je funkcija tražnje za električnom energijom (D) i funkcija prosječnih ukupnih troškova proizvođača (ATC).5 miliona kilovat sati električne Grafik 91. 259.Mikroekonomija proizvodi imaju niže prosječne ukupne troškove nego da neki od proizvoda proizvodi posebno preduzeće.000. predstavljenog na grafiku 91. 6 edition. Zbog toga što je funkcija prosječnih ukupnih troškova opadajuća kako se povećava proizvodnje električne energije. Za razliku od drugih preduzeća kod kojih granični troškovi sijeku krivu prosječnih ukupnih troškova u njenom minimumu. to preduzeće ih može proizvesti po nižim troškovima nego da se pojavi novo preduzeće u toj grani. Pri ovoj cijeni ponuđena količina je 10 miliona kilovat sati električne energije. a na tržištu je potrebno 1. Iz primjera. Ukoliko se na tržištu pojavi još jedan ponuđač. 145 . komada proizvoda. U oba slučaja država određuje cijenu. Iz ovog primjera proizilazi da je ekonomija obima dovoljan. S obzirom da su prosječni ukupni troškovi prirodnog monopola opadajući u cjelosti (ili u vrlo velikom rasponu52). Ako je na tržištu samo jedno preduzeće troškovi proizvodnje su 5 pf/KWh i ono može opslužiti cijelo tržište. Često se u slučajevima postojanja prirodnih monopola država umiješa bilo da preuzme poslovanje preduzeća ili da regulira cijenu(e) proizvoda ili usluga privatnom preduzeću koje posluje u datoj grani. th Prema Parkin. Pri vrlo velikom obimu 50 51 52 O diskriminaciji cijena ćemo u nastavku reći više. njegovi granični troškovi (MC) u potpunosti se nalaze ispod prosječnih ukupnih troškova. možemo reći da ekonomija obima prevladava cijelom dužinom ATC. tada će troškovi za proizvodnju navedenih 10 miliona kilovat sati električne energije biti na nivou od 10 pf/KWh što je dvostruko skuplje za potrošače. Preduzeće može imati karakteristike prirodnog monopola i kada njegovi prosječni ukupni troškovi nisu opadajući pri svim obimima proizvodnje. jer u tom slučaju oni plaćaju najnižu cijenu električne energije. Primjer prirodnog monopola energije. čak iako su prosječni ukupni troškovi rastući nakon proizvedenog 1.010 komada. Koji je nekada veći od tražnje na cijelom tržištu. ali ne i neophodan uslov za postojanje prirodnih monopola. a svako od njih će proizvoditi po 2. Da bismo predstavili karakteristike prirodnih monopola poslužit ćemo se jednim primjerom51. str. Addison Wesley Publishing Company. Oni mogu imati i oblik slova U. Sličan slučaj je i sa preduzećima za eksploataciju prirodnog gasa. Što je veći broj proizvođača troškovi proizvodnje su veći. Na primjer. ukoliko jedno preduzeće ima minimalne prosječne ukupne troškove pri proizvodnji 1. Preduzeće proizvodi 10 miliona kilovat sati po cijeni od 5 Pf/KWh. odnosno cijene ukoliko se radi o preduzeću koje može vršiti diskriminaciju cijena50 po nekom osnovu. vidljivo je da najpovoljnija situacija za potrošače postoji kada se na tržištu nalazi samo jedan proizvođač. „Microeconomics“. Ukoliko tržište budu podijelila četiri preduzeća tada će cijene koštanja kilovat sata biti 15pf/KWh.

16.01. JP Elektroprivreda BIH je u toku 2004. dok se u Bugarskoj kreće čak i do 20%. odnosno trenutno u njenom većinskom56 vlasništvu. godine. dijelom i zbog razvijenije privrede u odnosu na BiH.371.20% ukupno ostvarenog GDP na nivou države.55 Zapošljavanje u ovim preduzećima pored generisanja značajnih prihoda stanovništvu značajno doprinosi i socijalnoj stabilnosti.53 Stoga svaki poremećaj u radu u ovim preduzećima imaju veliki utjecaj na rad i prilike u drugim dijelovima privrede. Naredna specifičnost prirodnih monopola jeste što oni zapošljavaju veliki broj zaposlenih. što čini 7.888 radnika (388. Na primjer. Neefikasnost koja postoji zbog takve situacije snose potrošači plaćajući višu cijenu usluge ili proizvoda. sve tri elektroenergetske kompanije ostvarile su prihod u visini 1. U Bosni i Hercegovini54 samo u u preduzećima koja proizvode električnu energiju prema izvještajima dotičnih kompanija radi 15.2.252. što 53 Npr.2005.578 radnika). 57 Za Federaciju BiH tarifna metodologija je usvojena 08. Zbog toga je rad ovih preduzeća pod posebnim nadzorom države. najčešće nastojeći da ih zadrži pod svojom vlasničkom kontrolom.2005. U većini zemalja koje su izvršile tržišno restruktiriranje ovih kompanija višak broja zaposlenih se kretao između 20 i 30%. Treća specifičnost ovih preduzeća jeste broj zaposlenih u ovim kompanijama koji je iznad optimalnog broja. što će biti kasnije detaljnije elaborirano.310 u F BiH i RS 235.073 KM.Mikroekonomija proizvodnje granični troškovi se asimptotski približavaju prosječnim ukupnim troškovima.228. U prvom redu radi se o preduzećima koji ostvaruju značajan dio bruto domaćeg proizvoda jedne države. godine ostvarila ukupan prihod od 645.3.28% bruto domaćeg proizvoda F BIH. Četvrta specifičnost prirodnih monopola je određivanje cijene proizvoda od strane države ili regulatorne agencije. od kojih navodimo najznačajnije. Na nivou cijele BiH. a preduzećima su na određeni način vezane ruke u rješavanju ovog problema. njihova previsoka cijena može dovesti do značajnog pada konkurentnosti nacionalnih preduzeća. 146 . u Hrvatskoj ovaj procenat je nešto manji i iznosi 5% GDP. godine u Mostaru. Zbog toga svaka zemlja svijeta vodi pažljivu politiku prema ovim preduzećima.044 zaposlena radnika. 55 Prema izvještaju Zavoda za statistiku prosječan broj zaposlenih u BiH u toku 2004. odnosno po obrascu koji je objavila regulatorna agencija. Prirodni monopoli su za vladu jedne države od posebnog interesa iz više razloga. zbog toga što prosječni fiksni troškovi teže nuli. Zbog toga su troškovi poslovanja ovih preduzeća znatno viši nego što bi trebali biti. Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji Prirodni monopoli najčešće predstavljaju preduzeća od strateškog značaja za jednu državu i imaju specifičnosti koje ih izdvajaju od ostalih privrednih subjekata koji se pojavljuju na tržištu. Ovaj broj čini gotovo 2. Preduzeća nisu u mogućnosti zbog određenih socijalnih efekata izvršiti brzo smanjenje broja zaposlenih i svesti njihov broj na optimalan nivo. i u susjednim zemljama elektroprivredna preduzeća ostvaruju značajan prihod.57 S obzirom da proizvodi i usluge koje nude prirodni monopoli ulaze u troškove gotovo svih kompanija i fizičkih lica.668 KM. 56 Neki dijelovi kompanija su u određenoj mjeri prodati privatnim licima.41% ukupno zaposlenih u državi. 54 Podaci se odnose na nivo države BIH na dan 01. Također. godine je bio 623. što čini 10.07.

Da bi neko preduzeće imalo karakteristike prirodnog monopola. 147 . Peta specifičnost ovih kompanija je postojanje zakonskih barijera za njihovo poslovanje. 58 U prvom redu Zakonom o električnoj energiji i Zakonom o koncesijama. nego ih treba dovesti u stanje postojanja potencijalne konkurencije koja može da bez postojanje zvanične reglacije regulira njihov rad. Jedna od specifičnosti prirodnih monopola je i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. Stoga država nastoji određenim mehanizmima da suzbije nedostatke koji postoje zbog prisutnosti monopola na tržištu. onda možemo reći da je u interesu potrošača. Preduzeće koje želi da uđe u pomenutu djelatnost mora da ispuni veliki broj precizno određenih preduslova određenih Zakonima koji regulišu ovu djelatnost. 15. ove kompanije nastoje preko upravljanja troškovima da obezbijede određenu zaradu o čemu će više riječi biti kasnije. Test da li je regulacija monopola u javnom interesu ili u interesu proizvođača je upoređivanje ostvarenih stopa povrata na uložena sredstva od strane reguliranih prirodnih monopola i prosjeka ekonomije. a sa druge strane da ne ugrozi prednosti koje idu uz monopolsko poslovanje. U takvim uslovima je veoma teško voditi poslovnu politiku jer jedan od ključnih elemenata poslovanja nije pod potpunim i djelimičnim utjecajem preduzeća. Širom svijeta je na sceni trend privatizacije ovih preduzeća po nekom od nekoliko poznatih modela. u elektroenergetskoj djelatnosti je nadležna Federalna energetska regulatorna komisija u FBIH (FERK). a u RS Regulatorna komisija za električnu energiju (REERS). Prvenstveno se misli na dinamičku efikasnost i postojanje ekonomije obima koja je prisutna kod prirodnih monopola. te da se na taj način maksimizira blagostanje društva. Regulatorni mehanizam bi trebao prisiliti monopolska preduzeća da proizvode optimalan nivo outputa sa optimalnim inputima. a ukoliko je stopa zarade ispod prosjeka privrede. Stoga će se u nastavku rada pažnja obratiti samo na najprisutnije modele regulacije i one za koje se u razvijenim zemljama potvrdilo kao prihvatljivo rješenje. monopoli često posjeduju zastrašujući nivo moći. monopolsko preduzeće sa svojim poslovanjem se ne uklapa baš najbolje u ovaj zahtjev društva. što podrazumijeva i primarno provođenje ciljeva postavljenih od strane države koji se često razlikuju od poslovnih ciljeva preduzeća.4. Pored toga. što će bit predstavljeno u nastavku. Istina. Za dodjeljivanje ovih licenci npr. što dovodi do određenih problema u društvu. neophodno je da dobije licencu od strane države. Iz tog razloga država (regulatorne agencije ili sama Vlada) za prirodne monopole određuje cijene (ili okvir u kome se cijene mogu kretati). Ukoliko se pokaže da su regulirani prirodni monopoli zarađivali iznad prosjeka ekonomije tada možemo reći da je regulacija u interesu proizvođača.Mikroekonomija može državi donijeti ozbiljne probleme. U zadnjih 30 godina područje regulacije se značajno proširilo i na sceni se pojavio veliki broj modela regulacije monopola. Vlade ili regulatorne agencije. Prirodni monopoli najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena. Regulacija monopola S obzirom da je cilj društva da se na tržištu ponudi što veće količina proizvoda po što nižoj cijeni. Ne treba zaboraviti niti pristup po kome monopole ne treba uopšte regulirati.58 Šesta specifičnost je što se većina ovih preduzeća nalazi(la) u dominantno državnom vlasništvu.

a to je da spriječi štetne manipulacije cijenama koje mogu nanijeti velike štete privredi. „Deregulation vs. što Gas 3. str. Do sedamdesetih godina prošlog stoljeća regulacija monopola se uglavnom zasnivala na antimonopolskom zakonodavstvu. dok je tražnja porasla za čitavih 25% od početka 90-ih godina prošlog stoljeća.2 6. Jiři. Paul. 148 .1.2 blagostanju potrošača.2 Prosjek ekonomije 6. „The regulated industries and the Economy. Regulatorna pravila moraju biti jasna.“ New York.9 7. posebno ona koja se odnose na segment izgradnje novih kapaciteta. str 4.7% manji od prosjeka privrede. Osnovni uzrok koji je doveo do prekida isporuke električne energije u Kaliforniji 2001. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies. Prvi zakonski akt koji tretira ovu problematiku jeste Shermanov Act iz 1890.4. 3. Ciljevi regulacije monopola Regulacija monopola ima nekoliko ciljeva:60 1. 15.1 nivoa i na taj način obmanjuju regulatora. On se bavio regulacijom monopola uopšte. stoljeća javljaju se i prvi pokušaji njihove regulacije. Više vidjeti: Schwarz.W.6 5.4. tako da u samoj Kaliforniji 15 godina nije izgrađena niti jedan MW novih kapaciteta. Ovdje bismo dodali da regulacija ima još jedan cilj.1 7. godine donešen u SAD. 4. godine prosjek stopa povrata u reguliranim sektorima monopola bio za 2. kreiranje inicijativa za inovativne aktivnosti.3 8.2.49-60. Prosjek 3.1. dok je Godine moguće izvući zaključak da menadžeri ovih Industrija 1962-69 1970-77 preduzeća povećavaju troškove iznad realnog Elektroenergetski sektor 3. 93. garantovati nesmetano funkcionisanje sektora koji imaju karakteristike monopola i osigurati dostupnost usluga.2 svakako ne doprinosi maksimalnom Željeznice 5. Iz tabele je vidljivo da je u periodu od 19621969. No sve do početka šezdesetih godina XX vijeka nisu postojali ozbiljniji naučni radovi na temu ekonomskih efekata i društvenih posljedica regulacije monopola.61 59 60 61 MacAvoy. 16. Re-regulation“ 2001. stope povrata i slično. osigurati neto profit iz regulacije (troškovi reguliranja ne bi trebali dovesti do gubitka monopola).Norton. W. 2.1% iznad prosjeka grane. dok se početkom 80-ih godina sve više pažnje počinje posvećivati regulacijama putem cijena. 1979. str. smanjiti javni gubitak uzrokovan iskrivljavanjem cijena i distribucijom resursa.Mikroekonomija U narednoj tabeli59 su data ova upoređivanja u SAD-u.1 Tabela 8. No. Iz podataka možemo zaključiti da regulacija prirodnih monopola Stope povrata reguliranih monopola jeste u određenom javnom interesu. 2001. Historijski pregled reguliranja monopola Sa pojavom monopola u društvu krajem 18. godine je što nisu postojala jasna regulaciona pravila za izgradnju novih postrojenja. dok je u periodu od 1970-77 bio za 2.

Metode regulacije monopola Jedno od najvažnijih pitanja vezano za regulaciju je zašto se neka djelatnost uopšte regulira? Postoji dosta razloga za reguliranje pojedinih monopola. dakle egzogenom određivanju cijena monopolskih proizvoda. dvodijelno određivanje tarifa b) ostale politike regulacije monopola 1. 6. Mate. Izdanje. godine.3. 4. S obzirom da bi detaljno predstavljanje svakog od navedenih modela prevazilazilo okvire ovog Vodiča64 ovdje ćemo stati sa objašnjenjima. u literaturi se susreću i druge podjele i metode regulacije. 2. porezi na monopolski profit. Zakonsko reguliranje monopola može biti preko egzogenog određivanja cijena monopolskog proizvoda ili preko oporezivanja tog proizvoda. 5. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi dugoročnih inkrementalnih troškova. državno vlasništvo. reguliranje stope povrata na uložena sredstva.“63 Reguliranje jedinične dobiti monopoliste također je jedna od prisutnih metoda regulacije. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi prosječnih troškova. 1997. 4. politika potpunog nemiješanja u poslovanje monopola. 3. 64 Čitaoca upućujemo na knjigu: Tatića. 5. „Mikroekonomska analiza“. godine. Prva se sastoji u reguliranju. „Dvije su vrste kontrole monopola. 149 . str. 291. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi vršnog opterećenja. Zagreb. 3. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta.4. 2003. regulacija prirodnih monopola određivanjem razlilčitih cijena za različite segmente potrošnje. Svaki od navedenih modela regulacije ima određene prednosti i nedostatke. gdje su metode detaljno objašnjene. 2) povećanje informiranosti potrošača o karakteristikama proizvoda (npr. a u nastavku ćemo samo dati kraći prikaz jednostavnijih modela. Kasim. Zbog toga ne postoji jedinstven model optimalne regulacije prirodnih monopola. konkurentno nadmetanje privatnih preduzeća za pravo da budu isključivi davaoci određene usluge ili proizvođači proizvoda. Sarajevo. lijekovima). 4. od kojih ćemo navesti najčešće korištene: a) određivanje cijena 1. Mate. od kojih navodimo najvažnije:62 1) posjedovanje tržišne moći. 6. i 3) korigiranje eksternalija (što spada u socijalnu regulaciju). Pored navedene podjele. 2. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. te se ovo posjedovanje može označiti kao ključni faktor cjelokupne regulacije. Poznato je mnogo modela regulacije.Mikroekonomija 15. Babić. Posljedice koje su rezultat posjedovanja tržišne moći od strane prirodnih monopola vrlo su značajne po potrošače i društvo u cjelini. a druga u reguliranju dobiti monopoliste. 62 63 Ibidem. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi graničnih troškova. dosljedna i stroga primjena antimonopolskog zakonodavstva. 345. str.

Mikroekonomija

15.4.4. Reguliranje monopola kontrolom cijena
15.4.4.1. Regulacija preko graničnih troškova monopoliste Monopolista će na tržištu nuditi količinu proizvoda Qe (gdje mu granični troškovi sijeku granične prihode) pri cijeni Pe. Zbog toga što ova cijeni sadrži i dio ekstraprofita u iznosu PeACP0 država će uspostaviti cijenu koja bi bila formirana na tržištu potpune konkurencije, tj. na nivou PTPK. Pri toj cijeni, monopolista sada nudi količinu proizvoda Q2, koja je jednaka količini kao na tržištu potpune konkurencije. P, C MC D A B ATC

Pe • PTPK • P0 •

C

F Ovakav pristup reguliranju • monopola se često vrši kod Q Q2 Qe prirodnih monopola, kao što su elektroprivredna i vodoprivredna MR preduzeća. Nakon određivanja H • cijene od strane države funkcija Grafik 92. Reguliranje monopola kontrolom cijena tražnje za proizvodom monopoliste poprima drugačiji oblik. Ona je sada data izlomljenom linijom PTPKBF, a ne kao što je prethodno bila (pravac D). Također, ni granični prihod nije više konstantno opadajućeg oblika, nego je sada PTPKBHMR. Kriva graničnog prihoda je identična krivoj tražnje u segmentu PTPKB gdje je kriva tražnje savršeno elastična, kao i na tržištu potpune konkurencije. Ravnoteža monopola je u tački B gdje se sada sijeku granični prihod i granični trošak. Tačka ravnoteže je identična ravnoteži na potpuno konkurentskom tržištu. Na ovaj način se eliminiše nepotrebni gubitak (Engl. Deadweight loss) i zbog toga ovakav tip regulacije u stvari predstavlja optimalnu cjenovnu regulaciju monopola. Monopolista sada proizvodi količinu koju proizvodi i preduzeće na tržištu potpune konkurencije (Q2) a proizvode prodaje po cijeni koja je također jednaka onoj na tržištu potpune konkurencije (PTPK). Ovdje se postavlja pitanje šta u dugom vremenskom periodu. Koju cijenu treba formirati država? Kako je na tržištu potpune konkurencije ravnoteža tamo gdje dugoročni granični troškovi sijeku dugoročne prosječne ukupne troškove, onda možemo reći da bi cijenu trebalo odrediti u minimumu dugoročnih prosječnih ukupnih troškova. Postavlja se dalje pitanje šta ako se cijena postavi ispod normalne cijene (PTPK). U tom slučaju postoje dvije opcije: 1. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod minimalnih prosječnih ukupnih troškova monopoliste tada će u dužem vremenskom periodu doći do gašenje preduzeća. 2. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod optimalne cijene, ali ne tako nisko da se preduzeće ugasi, u tom slučaju će dio kupaca dobiti proizvod po nižoj cijeni nego što bi to bilo ne tržištu 150

Mikroekonomija potpune konkurencije, a dio će ostati bez dotičnog proizvoda, s obzirom da će tražena količina biti veća od ponuđene količine. U ovom slučaju također postoji nepotrebni gubitak zato što je manje outputa prodato nego u slučaju optimalne regulacije. Ukoliko je uspopostavljena cijena viša od optimalne cijene, monopolista će zarađivati ekstraprofit, ali će također ponuđena količina na tržištu biti veća od tražene, tako da je za očekivati da monopolista nakon određenog vremena počne gomilati gotove proizvode. U tom slučaju bi vjerovatno bio izvršen pritisak na regulatora da uspostavi cijenu na nižem nivou. Često država nastoji stimulirati efikasnost poslovanja monopola. U tom slučaju ona odredi cijenu monoplskog proizvoda u nekoj godini. U sljedećoj godini ta cijena može porasti za index porasta cijena na malo umanjenom za određeni procenat, recimo X%. Ova metoda se naziva CPI-X metoda ili stimulativno reguliranje. Ovdje se javlja problem smanjenja kvaliteta proizvoda, jer monopolska preduzeća smanjenje cijene samo prebace na umanjenje profita. U tom slučaju regulatorno tijelo mora postaviti detaljan zahtjev za kvalitet pruženih usluga. 15.4.4.2. Regulacija monopola preko prosječnih troškova Kako se cijena može regulirati preko graničnih troškova, kao što je prikazano na grafiku 92, također je moguće regulirati monopol preko prosječnih troškova. Cijena se određuje na nivou gdje prosječni troškovi sijeku funkciju tražnje, kao što je prikazano na grafiku 93. Kao što se sa grafika vidi ravnotežna cijena u ovom slučaju je viša a ravnotežna količina niža u odnosu na regulaciju preko graničnih troškova. Ova metoda se primjenjuje kada su granični troškovi uvijek ispod prosječnih ukupnih troškova, jer bi regulacija u tom slučaju dovela monopolistu u poziciju da ne može pokriti svoje prosječne ukupne troškove.

P, T

A

P2

Potrošačev višak Proizvođačev višak

C ATC

P1
Dedweight loss

I

F

MC

D

0

Q2

Q1

Q

Grafik 93. Regulacija monopola preko prosječnih troškova

Na grafiku 93. prikazan je slučaj da granični trošak ima oblik horizontalne linije što je moguće u određenim proizvodnjama, npr. u proizvodnji dodatnih kopija CD-ova. Svaka kopija osim prve ima isti trošak kopiranja. Istina, ovakvi slučajevi se rijetko sreću u privredi.

151

Mikroekonomija

15.4.5. Reguliranje monopola porezima
Drugi način regulacije monopola jeste putem poreske politike države. Monopolista može plaćati paušalni porez, porez na profit (dobit) i porez po jedinici proizvoda koji može biti indirektni, kao što je porez na promet, i specifični porez - odnosno porez ad valorem. Paušalni porez Paušalni porez monopolista plaća prvenstvno preko određenih dozvola, licenci za obavljanje djelatnosti, ili jednostavno godišnje plaćaju na ime naknade državi. Npr. to su dozvole za rad koje plaćaju elektroprivredna preduzeća u BIH regulatornim agencijama entiteta, ili dozvole za emitiranje programa od strane Regulatorne agencije za komunikacije. Paušalni porezi predstavljaju fiksne troškove za monopolistu i pomiču krivu njegovih prosječnih ukupnih troškova prema gore. Paušalni porez u stvari treba da bude dovoljno visok da bi apsorbovao cijeli ekstraprofit monopoliste. Efekti uvođenja paušalnog poreza su prikazani na grafiku 94. S obzirom da paušalni porezi predstavljaju fiksno opterećenje za monopolistu, njegovi granični troškovi se nisu promijenili. Ravnoteža je ostala pri istoj količini i uslov ravnoteže da je MR=MC nije izmijenjen. Na grafiku je prikazano da je iznos poreza dovoljno visok da ekstraprofit monopoliste u cjelosti apsorbuje. Direktni porezi

P, C

MC ATC1 A B
Iznos paušalnog poreza

ATC

Pe

• • •

D Direktni porezi predstavljaju poreze koji se obračunavaju kao postotak od Qe Q dobiti preduzeća. Njegova MR Grafik 94. Uvođenje paušalnog poreza karakteristika jeste da ga monopolista ne može prevaliti na potrošače zbog toga što se on plaća na kraju poslovnog procesa. On zaračunava preko određene stope (recimo r posto). Profit koji ostaje monopolisti biva umanjen za stopu direktnog poreza od r posto, tako da preostali čisti neto profit iznosi:

π čisti = π − rπ

Indirektni porezi Kako smo prethodno naveli postoje dvije vrste indirektnih poreza: specifični i ad valorem porezi. Kako oni na različite načine utječu na poslovanje monopoliste u nastavku će se dati prikaz svakog pojedinačno.

152

Neke države koriste regulacije koje su manje efikasne nego cjenovna regulacija. C MCt MC P2 P1 • A • • • D B 0 Q2 Q1 MR Grafik 95. Osobe koje rade u regulatornim agencijama su najčešće prethodno radile u reguliranim firmama.5. Prvi od njih jeste što regulator ne poznaje funkciju tražnje monopoliste. str. Ukoliko bi se pak desilo da uspostave cijenu na nivou graničnih troškova monopoliste. 376. već i drugi mnogo suptiliniji načini. One su često „uhvaćene“ od strane reguliranih preduzeća. Kako se granični troškovi izvode iz varijabilnih onda dolazi i do povećanja graničnih troškova. Regulacije često nisu tako efektivne kako bi trebale biti. Zbog toga se kriva graničnih troškova MC pomjera na MCt za iznos poreza. P. Razlog promjene i cijene i količine jest činjenica da paušalni porez koji se plaća po jedinici proizvoda ima osobine varijabilnog troška. No javlja se problem što regulatorne agecije nemaju sredstva koja bi mogla iskoristiti za subvencije. cijena ne bi pokrivala prosječen troškove i u dužem vremenskom periodu bi došlo do gašenja monopoliste. Addison Wesley Longman. što je prikazano na grafiku 95. 153 . Stoga regulatorne agencije radije uspostavljaju cijene više od onih na konkurentskom tržištu kako ne bi morale davati subsidije. S obzirom da regulatorne agencije ne poznaju krivu ponude i graničnih troškova. mogu cijenu uspostaviti ispod optimalne cijene. I treće regulirane forme omogućavaju podmićivanje ili da se na drugi način utječe na državne regulatore da pomognu monopolisti radije nego društvu kao cjelini. Jeffrey. Uvođenje indirektnih poreza Q 15. Što je funkcija tražnje neelastičnija monopolista može veći dio poreza da prevali na potrošače. Problemi u regulaciji monopola Regulatorno tijelo se susreće sa određenim65 problemima prilikom regulacije monopola. i do povećanja cijene sa nivoa P1 na nivo P2. kao ni njegove granične troškove. 2001. U tom slučaju je neophodno da izvrše određene subvencije monopolisti kako bi on nastavio sa radom u dužem vremenskom periodu. „Microeconomics“. Sa grafika je vidljivo da je monopolista uspio samo jedan dio poreza prevaliti na potrošače (dio od P1 do P2). Nije naravno u pitanju samo davanje mita. dok drugi dio snosi sam. Uvođenje indirektnog poreza je dovelo do smanjenja ponuđene količine monopoliste sa nivoa Q1 na nivo Q2.Mikroekonomija Specifični porezi Posmatrajmo situaciju da je uveden poseban porez koji se plaća po jedinici proizvoda i da iznosi t novčanih jedinica. To će dovesti do promjene optimalne količine prizvodnje monopoliste. Second edition. tako 65 Perlof.

Mikroekonomija da postoji određena doza subjektivizma i simpatija prema toj firmi. Neki se nadaju da mogu dobiti radna mjesta u tim preduzećima nakon što im istakne period na koji su zaposleni u regulatornom tijelu. Čak i eksperti koji rade kao konsultanti pri regulatornim tijelima mogu biti pod određenim utjecajem industrije koju reguliraju. Oni najčešće rade i kao konsultanti reguliranih preduzeća. Na taj način je u stvari efektivnost regulacije umanjena i potrebno je tražiti način(e) kako bi ona bila na nivou koji se od nje očekuje. U posljednje vrijeme u medijima se mnogo govori i piše o neefikasnosti poslovanja preduzeća koja posjeduju monopolske pozicije na tržištu, posebno kada se radi o državnim - javnim monopolima. Kao jedna od metoda povećanja efikasnosti poslovanja ovih preduzeća se spominje njihova privatizacija. Ova situacija je posebno aktuelna u tzv. Tranzicijskim zemljama u koje spada i BIH. U narednom dijelu, u namjeri da se studenti upoznaju sa ovim procesima, dati će se prikaz trenutnog stanja ovih preduzeća u BIH sa posebnim osvrtom na Elektroprivredu BIH.

15.6. Privatizacija prirodnih monopola
Privatizacija, kao jedan od najkontroverznijih ekonomskih fenomena 20. stoljeća, zaokuplja pažnju najšire javnosti već od početka sedamdestih godina prošlog stoljeća, tokom realizacije privatizacijskih projekata u SAD-u i Kanadi, a kasnije u evropskim zemljama preko vala privatizacijskih inicijativa zemalja Latinske Amerike do privatizacijskih projekata zemalja koje su se uključile u tržišne reforme (bivših centralno-planskih evropskih i azijskih privreda). Osim toga, dinamizaciji ovih aktivnosti doprinose i međunarodne institucije kao što su Svjetska banka i MMF, koje u sklopu strukturnih reformi privreda zemalja u razvoju zahtijevaju privatizaciju i povećanje efikasnosti poslovanja javnih preduzeća kao važnih elemenata za uspješno oživljavanje nacionalnih ekonomija. U skladu sa tim procesima je neophodno da i država promijeni svoju ulogu u privredi, na primjer kroz regulaciju privatiziranih monopola te formuliranjem kompenzacijskih mjera za gubitak socijalnih efekata prethodno državno upravljanih preduzeća. U svojoj biti privatizacija je politički proces, ali ona istovremeno ima značajne ekonomsko-socijalne efekte.66 Promjene u elektroenergetskom sektoru trebaju teći sljedećim redoslijedom: Restrukturiranje deregulacija liberalizacija privatizacija jačanje tržišta

Restrukturiranje znači promjenu organizacije i ekonomskih odnosa u cilju povećanja efikasnosti i smanjenja troškova poslovanja. Dereglacija je postupak uklanjanja elemenata državne regulacije i kontrole nacionalne ekonomije i tržišta posebno. Privatizacija u energetskom sektoru, trebala bi osim deblokiranja kapitala države uloženog u razvitak sektora, koji se može iskoristiti u druge važne državne projekte, omogućiti konkurenciju i time doprinijeti povećanju energetske efikasnosti i smanjenju troškova i cijene energije.

66

Švigir, Mario: “Izvješće o socijalnim aspektima privatizacijskih projekata”, 2002. Vlada Republike Hrvatske.

154

Mikroekonomija Liberalizacija elektroenergetskog sektora pretpostavlja mogućnost izbora dobavljača od strane potrošača i i dostupnost elektroenergetske mreže. To dalje pretpostavlja da će elektroenergetska prijenosna mreža biti dostupna proizvođačima i potrošačima prema unaprijed utvrđenim i javno objavljenim pravilima i cijenama korištenja mreže. 15.6.1. Privatizacija energetskog sektora u BIH Privatizacija preduzeća u tranzicijskim zemljama je dobrim dijelom završena, posebno u slučaju privatizacija malih i srednjih kompanija. Sa velikim preduzećima postoje određena kašnjenja ali razlike postoje od zemlje do zemlje. BIH spada među zemlje u regionu koje su završile oko 60% planirane privatizacije malih preduzeća. Značajan broj velikih kompanija je još uvijek u potpunom ili djelimičnom vlasništvu države (oko 30%)67 sa tendencijom da se u što skorije vrijeme izvrši njihovo restrukturiranje a zatim privatiziranje po nekom od poznatih modela. Neka od ovih velikih preduzeća predstavljaju prirodne monopole te se mora značajno veća pažnja posvetiti analizi posljedica koje će proizaći iz njihove privatizacije. Posljedice će osjetiti potrošači, država kao vlasnik te preduzeća u susjednim zemljama. Zbog ovih činjenica je potrebno detaljno analizirati sve elemente koji mogu da opredijele metod i brzinu privatizacije ovih preduzeća. Predviđeni proces privatizacije elektroprivrednih preduzeća u Bosni i Hercegovini treba posmatrati i kroz prizmu sljedećih trendova predstavljenih u World Energy Outlooku68 iz 2005. godine. Prema ovom izvještaju očekuju se sljedeći svjetski trendovi u energetskom sektoru do 2030 godine: 1. 2. 3. 4. svjetske energetske potrebe će biti za 50% veće nego što su danas, preko 60% povećanja će biti u povećanju tražnje za naftom i prirodnim gasom, prosječna stopa rasta potrošnje energije se predviđa na 1,6% godišnje, više od dvije trećine svjetskog rasta potrošnje energije će otpadati na zemlje u razvoju, gdje su stope ekonomskog rasta i rasta populacije najviše, 5. potrošnja prirodnog gasa će imati najvišu stopu porasta prvenstveno zbog korištenja u proizvodnji električne energije, 6. Kumulativno posmatrano, procijenjene investicije u energetski sektor na svjetskom nivou do 2030. godine iznose čak 17.000 milijardi $ (izraženo u dolarima iz 2004. godine), od čega oko 50% otpada na zemlje u razvoju. Samo godinu ranije ova procjena je bila manja za 1.000 milijardi $, što govori da zahtjevi za energijom rastu brže od predviđenih scenarija. Prema projekcijama World Energy Outlooka69 iz 2004. godine elektroenergetski sektor će apsorbovati najznačajniji dio investicija čak oko 60%, od čega će u prenos i distribuciju trebati investirati više od pola70.

Također, prema World Energy Outlooku iz 2004. godine koji je značajnu pažnju posvetio električnoj energiji, očekuje se odvostručavanje tražnje za električnom energijom i to većinom u zemljama u razvoju. Do 2030. godine proizvodnja električne energije će apsorbirati gotovo pola svjetske potrošnje gasa i apsorbirat će preko 60% ukupnih investicija u proizvodna elektroenergetska postrojenja. Globalni elektroenergetski sektor će zahtijevati oko 4.800 GW novih kapaciteta da bi se zamijenili istrošeni kapaciteti i podmirila projicirana globalna tražnja za električnom energijom. Ukupno posmatrano, investicije u elektroenergetska postrojenja će zahtijevati oko 10.000 milijardi $, od čega će oko 50% otpadati na zemlje u razvoju. Procentualno učešće električne energije dobivene iz hidroelektrana će opasti dok će učešće drugih obnovljivih izvora energije biti utrostručeno (sa 2% na
67 68

„Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“, Sarajevo 2002. godine. http://www.iea.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM.pdf, str. 43-51. (10.07.2006.) 69 http://www.iea.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004.pdf , str. 30 (10.07.2006.) 70 Ili tačnije oko 5.300 milijardi $.

155

Mikroekonomija 6%). Energija vjetra će biti drugi najveći izvor električne energije 2030. godine, odmah poslije hidroenergije. Stopa elektrifikacije će u pomenutom periodu porasti, ali ukupan broj stanovnika koji nemaju pristup električnoj energiji će blago opasti sa 1,6 na 1,4 milijarde. Generalno posmatrano, cijena električne energije će u budućnosti rasti, kao što je na primjer porasla za 12% u Evropskoj Uniji u posljednjih nekoliko godina. Svakako ovdje ne treba ispustiti ni činjenicu da bi u strateškom pogledu jedna zemlja dugoročno trebala najmanje 80% električne energije proizvoditi iz vlastitih kapaciteta, a samo preostalih 20-ak posto da obezbjeđuje iz uvoza. 15.6.2. Modeli privatizacije U većini Evropskih zemalja je energetski sistem podijeljen na tri dijela: Proizvodnja, Prenos i Distribucija električne energije te se i u BIH projektom Power III nastoji sadašnja elektroprivreda podijeliti na navedena tri segmenta. Postavlja se pitanje koji od navedenih dijelova privatizirati, na koji način i u kojem obimu. U različitim zemljama je ovaj postupak realizovan na različite načine. Postoji pet osnovnih modela privatizacije infrastrukturnih djelatnosti, a time i energetskog sektora: 1. ugovor o upravljanju, 2. ugovaranje usluga, 3. ustupanje postrojenja, 4. koncesija, 5. privatizacija kapitala preduzeća. Svaki od ovih modela ima prednosti i nedostatke. U tabeli 9. je dat prikaz karakteristika svakog modela privatizacije na ekonomsku efikasnost preduzeća, nova ulaganja, transfer znanja i primjenjivost. Tabela 9. Model privatizacije Ugovor o upravljanju Ugovaranje usluga Ustupanje postrojenja Koncesija Privatizacija kapitala preduzeća
(- ne postoje efekti), (* umjereni efekti), (** snažni efekti)

Ekonomska efikasnost * * ** ** **

Nove investicije * **

Transfer znanja * ** ** **

Primjenjivost Da Da Uslovna Da Da

Iz prethodne tabele je vidljivo da je privatizacija kapitala preduzeća jedini relevantni model privatizacije energetskog sektora, s obzirom da ima snažne efekte na sve četiri posmatrana elementa. Privatizacija energetskih preduzeća može se obaviti primjenom nekoliko suštinski različitih modifikacija prodaje kao osnovnog metoda privatizacije: - Javna prodaja dionica, - Prodaja institucionalnim investitorima, 156

Metod privatizacije Javna prodaja dionica Institucionalni investitori Finansijski investitori Strateški investitor Domaći investitor . Izvor: Bacon. vidljivo je da najveću vrijednost za državu predstavlja prodaja Elektroprivrede strateškom investitoru.1 8.0 2.11 0.18 0. R. Indeks tržišne koncentracije za sektor proizvodnje električne energije.3 3. 2001. potvrđuje ove navode.1 3.71 Država/region Argentina Kalifornija Australija Kolumbija Brazil Engleska i Vels Nova Engleska Bolivija Mađarska Peru (SICN) Švedska Čile (SIGN) Sjeverna Irska Španija Alberta Čile (SIC) Novi Zeland Češka Queensland Portugal Broj preduzeća 38 40 11 26 14 32 16 6 10 8 8 4 4 8 12 4 6 6 2 3 Učešće najvećeg preduzeća u % 14 23 18 24 25 28 32 26 27 35 52 43 48 46 55 60 68 75 76 93 HHI 0. domaćem ili stranom. Indeks varira između 1 za monopol i 0 za tržište potpune konkurencije.1 6.34 0.6 1. 157 .7 6.ne postoje efekti * umjereni efekti ** snažni efekti Ekonomska efikasnost * * * ** ** Nove investicije * * ** * Transfer znanja * ** - Primjenjivost Ne Da Da Da Da Iz tabele 10.2 SICN. Činjenica je ipak da nakon početnih povećanja broja preduzeća u proizvodnji i distribuciji dolazi do smanjenja broja kompanija i do povećanja koncentracije kapitala i tržišnog učešća velikih transnacionalnih kompanija. Tabela 10. Prodaja strateškim investitorima. Tabela 11. HHI indeks koji se definiše kao ΣSi .60 0. gdje je Si učešće proizvodnog kapaciteta i-te firme na tržištu. Tabela 11.12 0.64 0.6 2.Mikroekonomija Prodaja finansijskim investitorima. Centralno sjeverni sistem. and Besant-Jones. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“..7 1.32 0.3 7. World Bank.3 5.53 0. J. 71 2 Ovo je tzv.33 0.3 1.16 0.3 5.0 3. Sjeverni međusobno povezani sistem.6 5.W.3 4.9 1. Jedan od osnovnih ciljeva privatizacije je da se poveća stepen konkurencije u energetskom sektoru.33 0. SING.43 0.19 0.9 2.7 9. Centralni međusobno povezani sistem.06 0. SIC.86 jednak broju preduzeća iste veličine 16.38 0. „Global Electric power reform. Vrednovanje metoda privatizacije energetskog sektora je dato u tabeli 10.15 0.19 0. Prodaja domaćim investitorima.23 0.14 0.

sektora. te u stvari igraju ulogu price makera za cijelo tržište nacionalno tržište električne energije. Obično se koriste dvije formule za mjerenje monopolske moći preduzeća na tržištu: Mm = Qm Q ≤1 (1) Formula (1) upoređuje količinu proizvoda kojeg proizvodi najveće preduzeće u grani sa ukupnom proizvodnjom cijele grane. preduzeće ima više karakteristika monopola. dok je na monopoliziranim tržištima ova razlika značajna. Češće je slučaj da su neka preduzeća dominantna na tržištu. Mnogi polaze od toga da pravo na energiju spada u osnovna ljudska prava i da bi trebalo proizvodnju. U prilog tome ide i činjenica da je Kalifornija bila bez električne energije čak 38 dana. Osim toga. 15.7. Samo na taj način će se doći do optimalnog rješenja privatizacije ovog. ova preduzeća imaju troškovnu prednost u odnosu na konkurenciju. vidljivo je da i nakon privatizacije i liberalizacije u pojedinim zemljama su ostala preduzeća koja imaju monopolske karaketeristike. potrebno je detaljno i uz uključenost svih interesnih strana procijeniti dinamiku i način privatiziranja elektroenergetskog sektora u BIH ukoliko se ona pokaže kao neophodan korak u cilju povećanja blagostanja stanovništva. Prvenstveno u zavisnosti od veličine brojnika preduzeće ima veću ili manju monopolsku moć. Mjerenje monopolske moći i diskriminacija cijena U samo malom broju privrednih grana postoje preduzeća koja imaju odlike čistog monopolskog preduzeća. Druga formula upoređuje prodajnu cijenu proizvoda sa graničnim troškom proizvodnje i to stavlja u odnos sa prodajnom cijenom. za društvo veoma važnog. Što je proizvodnja preduzeća bliža proizvodnji cijele grane. odnosno preduzeća koja su lideri na oligopolskom tržištu. odnosno bliži je jedinici. postoji mogućnost postizanja neformalnog dogovorenog oligopola između proizvodnih i distribucijskih preduzeća što može ponovo dovesti do postojanja stanja sličnom monopolu na tržištu električne energije. Da bi se moglo utvrditi koja preduzeća posjeduje monopolske karakteristike. na kojem pored tog preduzeća postoji mnogo malih preduzeća male ekonomske snage. Mm = Mm – koeficijent monopolske moći Qm = Količina koju nudi monopolista Q = Količina koja se nudi na tržištu P = cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu MC = granični troškovi monopoliste P − MC ≥0 P (2) 158 . Privatizacija prirodnih monopola ima mnogo protivnika u zemljama u kojima je ona izvršena. bilo je neophodno pronaći način kako da se mjeri njihova tržišna pozicija. Poznato je da zbog ekonomije obima poslovanja. jer se privatni proizvođači nisu mogli dogovoriti sa državom o uslovima pod kojim trebaju isporučivati električnu energiju stanovništvu i preduzećima. Ukoliko je cijena proizvoda bliža graničnom trošku proizvodnje tada preduzeće posluje na konkurentnijem tržištu. Na tržištu potpune kokurencije cijena proizvoda je jednaka graničnom trošku proizvodnje.Mikroekonomija Iz tabele 11. prenos i distribuciju električne energije ostaviti u državnom vlasništvu. U duhu svega prethodno iznesenog.

Stoga su kamatne stope za ova preduzeća manje. ali se prodaje po različitim cijenama.8. tako da se ne može provesti preprodaja robe s tržišta na kojem je niska cijena. DISKRIMINACIJA CIJENA Jedna od specifičnosti monopola jeste i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. Takođe je uobičajeno zaračunavati različite cijene i za isti proizvod u raznim razdobljima. Diskriminacija cijena postoji onda kad se isti proizvod prodaje različitim kupcima po različitim cijenama. mora postojati i efektivno razdvajanje podtržišta. a zatim se postupno prodaje po sve nižim cijenama koje mogu i potrošači s nižim dohocima. Monopolisti mogu vršiti diskriminaciju cijena I. koje kupac u “potpunosti” potroši i koje se ne mogu preprodati. određujući svakome od njih najveću cijenu koju je ovaj spreman platiti samo da ne ostane bez datog dobra. Ukoliko ste dobar klijent tada vas banka nastoji zadržati. Ovakav oblik diskriminacije je posebno pogodan za lako mjerljive proizvode i usluge. Kupci se razvrstavaju prema 159 . Na primjer. ili cijena filmova na DVD-u prema pojedinim kodnim zonama-odnosno također kontinentima. Isto tako banke određuju kamatne stope za preduzeća shodno svakom klijentu ponaosob. 15. Diskriminacija cijena drugog stepena Kada preduzeće vrši diskriminaciju cijena II stepena na tržištu ono zaračunava istu cijenu za sve potrošače ali daje popust onim potrošačima koji kupuju veće količine (tzv. različiti uvezi za istu knjigu.8. Postoje dva neophodna uslova koji se moraju ispuniti da bi se mogla provesti diskriminacija cijena: 1. popust na količinu).8. ali ne toliko koliko obračunate cijene. na tržište na kojem je visoka cijena. koja je prihvatljiva samo za one bogatije. II i III stepena. nov se proizvod često prodaje po višoj cijeni. tržište mora biti podjeljeno u podtržišta sa različitim cjenovnim elastičnostima tražnje. Troškovi proizvodnje su isti ili se razlikuju. različita sjedišta u avionu ili u vozu i slično). To ostvaruje većom proizvodnjom čime smanjuje fiksne troškove po jedinici i dolazi u poziciju da može iskoristiti prednosti ekonomije obima. Sam proizvod je isti ili se neznatno razlikuje (npr. Mi ćemo se bazirati na uobičajen slučaj identičnog proizvoda. Diskriminacija cijena prvog stepena Monopolska diskriminacija cijena prvog stepena predstavlja slučaj kada monopolista određuje različitim kupcima različitu cijenu za isti proizvod. ali najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena. 2. u zavisnosti od preferencije kupaca. Primjenom ovog oblika diskriminacije monopolista pokušava iscijediti sav potrošačev višak. njihovog dohotka. kao što su liječničke usluge. Na taj način monopolista maksimizira vlastiti profit. koji se proizvodi uz identične troškove. Ovakve slučajeve nalazimo kod arapskih trgovaca koji za svakog kupca određuju drugačiju cijenu proizvoda.2. Ti faktori uzrokuju pojavu krive tražnje sa različitom elastičnošću na različitim djelovima tržišta. Na taj način maksimiziraju svoju zaradu.Mikroekonomija 15. odnosno usluge. Dobri primjeri su i različite cijene knjiga na pojedinim kontinentima. njihove lokacije i lahkoće dostupnosti supstituta. Cilj diskrimacije jeste da monopolista prisvoji što veći nivo potrošačevog viška.1. a i ima manje rizika po osnovu datih vam kredita. 15. Taj nam uslov pokazuje zašto je diskriminaciju lakše provesti za dobra poput električne energije ili plina. predstave.

posjetimo.Mikroekonomija količinama koje kupuju i shodno tome određuje im se i cijena. Navedeni način diskriminacije se može svrstati u III stepen diskriminacije. cijena P2 za količinu Q2. Elektroprivreda zaračunava različite cijene preduzećima i domaćinstvima. Npr. 15. S obzirom da preduzeća mogu bolje supstituirati električnu energiju nego domaćinstva (npr. Najviša cijena (P1) se zaračunava kupcu koji najmanje kupuje (Q1). Najniža cijena se određuje na nivou prosječnog ukupnog troška (presjek prosječnih ukupnih troškova i njegove tražnje). predstavlja razliku između vrijednosti proizvoda za potrošača (predstavljenog funkcijom tražnje) i cijene koju je platio za taj proizvod. Ova strategija formiranja cijena je posebno pogodna za određivanje cijene električne energije zbog postojanja značajne ekonomije obima. 160 . ali je ipak značajno više nego da on zaračunava jedinstvenu cijenu za sve potrošače. potrošnja električne energije u periodu od 13-16 i od 23-07 sati se naplaćuje po nižoj cijeni u odnosu na ostatak dana. Na ovaj način monopolista ne prisvaja cjelokupan potrošačev višak što je vidljivo na grafiku 96. Na taj način monopol ostvaruje viši nivo ekstraprofita nego da svima zaračunava istu cijenu. U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje bit će obračunata i cijena električne energije. tada će cijena biti manja i obrnuto. koji se najčešće i primjenjuje. Da preduzeće određuje samo jednu cijenu (kao što bi se očekivalo i to gdje je MC=MR). te najnižu cijenu P3 za najveću količinu Q3. Diskriminacija cijena II stepena ne donosi monopolisti nivo ekstraprofita kao diskriminacija cijena I stepena (gdje on u potpunosti prisvaja potrošačev višak). Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje viši. Cjenovna diskriminacija cijena II stepena određeni višak). Potrošačev višak.72 Ili. mogu izgraditi vlastiti generator električne energije na plin) cijena električne energije preduzećima bi trebala biti niža od one 72 Danas je trend u svijetu da privreda plaća nižu cijenu električne energije od domaćinstava.3. ravnotežna cijena i količina bi bile P0 i Q0.8. Zbog toga regulatorne agencije često koriste ovu strategiju za određivanje cijene električne energije. Primjenjujući model diskriminacije cijena drugog stepena preduzeće zaračunava tri različite cijene u zavisnosti od količine prodaje. Diskriminacija cijena trećeg stepena Pored diskriminacije cijena drugog stepena prirodni monopoli u politici cijena koriste i diskriminaciju cijena III stepena. Monopoli je posebno koriste kada njihovi proizvodi imaju različite koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje za različite grupe potrošača. Na taj način monopolista zarađuje dodatni iznos ekstraprofita smanjujući potrošačev višak (potrošač još uvijek ostvaruje Grafik 96. Na taj način kupci koji kupuju više proizvode dolaze u povoljniju poziciju.

190. onda ćemo utvrditi da monopolista ostvaruje veći nivo ekstraprofita diskriminacijom cijena II stepena. Dakle. Mostar-Sarajevo. diferenciranje cijene električne energije zavisno od vremena potrošnje na više. Cjenovna diskriminacija cijena III stepena cijena P2. dok drugoj grupi potrošača prodaje manju količinu po znatno višoj cijeni. str. Natron iz Maglaja. 2003. Zbog toga monopolista višu cijenu određuje na tržištu sa manje elastičnom tražnjom (kupci teže odustaju od kupovine). diskriminacija cijena III stepena za monopolistu će biti moguća ako on može identificirati različite grupe potrošača i odrediti cjenovnu elastičnost tražnje za te iste grupe. prikazan je slučaj cjenovne diskriminacije cijena III stepena. Jozo. Postavlja se pitanje da li je diskriminacije cijena uvijek štetna za potrošače? „Diksriminacija cijena u elektroprivredi i željeznici (prirodnim monopolima) ne mora uvijek biti štetna. na primjer stimuliranje prijevoza tarifama. Za drugu grupu potrošača je ravnotežna količina Q2 i Grafik 97. Naravno. Postavlja se pitanje zašto? Odgovor leži u različitom koeficijentu elastičnosti tražnje. „Mikroekonomija“. dnevne tarife kada je opterećenje elektroenergetskog sistema veće zbog visoke potrošnje u industriji. U našem slučaju ravnotežna količina i cijena za prvu grupu potrošača je Q1 i P1. Na grafiku 97. Sa grafika je vidljivo da za prvu grupu potrošača monopolista prodaje veću količinu uz nižu cijenu proizvoda. iako je situacija u BIH obrnuta zbog određene socijalne politike države te finansijskih problema većine bosanskohercegovačkih preduzeća. ili. Ako postoje dvije ili više krivih graničnih prihoda tada je ravnoteža tamo gdje je MR1=MC i MR2=MC. navedeno je moguće ako ne postoji mogućnost preprodaje roba i usluga od kupaca koji kupuju po nižoj cijeni onima koji kupuju po višoj cijeni. a krive MR1 i MR2 respektivno predstavljaju krive graničnog prihoda za pojedine funkcije tražnje. jer se tim putem unosi socijalna komponenta u politiku cijena. i obrnuto.“74 73 74 Npr. noćne tarife – kada je potrošnja u privredi manja. godine. MR3=MC itd. krive D1 i D2 predstavljaju tražnju različitih grupa potrošača. Pretpostavimo da prirodni monopolista može identifikovati dvije grupe potrošača i svakoj od njih isti proizvod prodavati po različitoj cijeni. Nakon privatizacije pojednih preduzeća73 već se pojavio zahtjev za dodjelu licence za otvaranje vlastitih energana u vlasništvu tih kompanija što potvrđuje navedenu tezu. Visok koeficijent cjenovne elastičnosti signalizira menadžmentu da će povećanje cijene proizvoda rezultirati u smanjenju ukupnog prihoda. Monopolista maksimizira profit pri obimu proizvodnje gdje mu granični prihodi sijeku granične troškove. Ukoliko uporedimo profit monopoliste koji vrši diskriminaciju cijena II i III stepena. i niže. 161 . Bakalar. a i neki ekonomski razlozi često upućuju na potrebu različitih tarifa.Mikroekonomija koju plaćaju domaćinstva. Na grafiku 97.

Stoga je neophodno izračunati MR i MC. i ukupni troškovi proizvodnje: TC = 10 + 2q.5. Funkciju ukupnih troškova dobijemo na sljedeći način: TR = p x q TR = (100 – 2q) x q TR = 100q – 2q2 Iz TR deriviranjem dobijamo MR: MR = 100 – 4q Iz TC deriviranje dobijamo MC: MC = 2 Kada izjednačimo MR i MC dobijamo: 100 – 4q = 2 162 . Da bismo izračunali MR. Funkcija tražnje je Qd=10-p. Rješenje: TR=q·p= q(10-q)=10q-q2 MR = 10-2q MC = q+1 Q=3 P=7 TR = 21 TC = 15 Pf = 6 Ravnoteža monopoliste je pri obimu proizvodnje od 3 komada i pri cijeni proizvoda od 7 KM. Rješenje: a) Monopolista maksimizira profit pri jednakosti njegovih graničnih prihoda i graničnih troškova (MR=MC). b) Izračunati iznos maksimalnog profita.9. a) Odrediti količinu i cijenu pri kojoj monopolista maksimizira profit.Mikroekonomija 15.5q2+q+7. a funkcija troškova TC=0. Ostvareni profit u ravnoteži jeste 6 KM. Date je inverzna funkcija tražnje za proizvodom monopoliste: p = 100 – 2q. Primjer 2. PRIMJERI I ZADACI VEZANI ZA MONOPOL Primjer 1. trebamo naći prvi izvod funkcije TR. Odrediti ravnotežu monopola.

Mikroekonomija q = 24,5 Pri količini od 24,5 jedinica proizvoda cijena je: p = 100 – 2 x 24,5 p = 51. b) Profit je jednak razlici između ukupnog prihoda i ukupnih troškova, odnosno, Pf = TR - TC Pf = (100 x 24,5 – 2 x 24,52) – (10 + 2 x 24,5) Pf = 1.190,5 KM

PITANJA ZA PONAVLJANJE

Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više proizvoda uz manju cijenu. DA NE Troškovi diferencijacije proizvoda su karakteristični za TPK. DA NE Monopolska cijena u dugom roku ne sadrži ekstra profit. DA NE Monopolista će optimalnu mjeru outputa ostvariti pri optimalnom korištenju raspoloživih resursa i optimalnom razmjeru proizvodne jedinice. DA NE 5. Ravnoteža preduzeća u dugom roku uvijek predstavlja i stanje ravnoteže u kratkom roku. DA NE 6. Jedan od načina da se kontrolira poslovanje monopola jeste da se pretvori u državnu firmu. DA NE 7. Na TPK normalna cijena postoji u kratkom u i dugom roku, ali ne i u trenutnom. DA NE 9. Preduzeće će uvijek izaći iz grane ako ne ostvaruje minimalno prosječan profit bez obzira na vremenski period. DA NE 10. Nepotrebni društveni trošak ili gubitak nastaje usljed toga što monopol proizvodi veću količinu nego što je to društveno optimalno. DA NE 11. Na tržištu monopola je p = AR = MR = d DA NE 12. Kod angažovanja dva inputa, ako je jedan od njih = 0, ukupni output je >0. DA NE

1. 2. 3. 4.

1. Kada obim proizvodnje teži beskonačno, tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) Ukupnim varijabilnim troškovima b) Graničnim troškovima c) Dugoročnim graničnim troškovima d) Ukupnim prosječnim troškovima e) Nuli f) Prosječnim fiksnim troškovima

163

Mikroekonomija 2. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova u odnosu na krivu kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova mora biti a) Viša b) Ista c) Niža d) Zavisi od obima proizvodnje e) Ne mogu se međusobno upoređivati f) Ni jedno od navedenog 3. Potrošačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 4. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Vremenskog perioda b) Cijena inputa c) Veličine tražnje d) Nivoa proizvodnje 5. Monopolista maksimizira profit kada mu je: a) Ed = 0 b) Ed = 1 c) Ed = -1 d) Ed = ∞ 6. Proizvođačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 7. U implicitne troškove spadaju: a) Troškovi plata b) Troškovi reprezentacije preduzeća c) Troškovi repromaterijala d) Troškovi proizvodnje e) Ni jedno od navedenog 8. U dugom roku cijena proizvoda ovisi isključivo o položaju krive: a) tražnje b) ponude c) ponude i tražnje d) ni jedno od navedenog

164

Mikroekonomija 9. Koja od sljedećih jednakosti je tačna na nivou gdje ATC dostižu svoj minimum: a) AVC = FC (prosječni varijabilni troškovi = ukupnim fiksnim troškovima) b) MC = AVC (granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima) c) MC = ATC (granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima) d) ATC = AFC (prosječni ukupni troškovi = prosječnim fiksnim troškovima) e) P = AVC (cijena = prosječnim varijabilnim troškovima) 10. Tačka zatvaranja je tačka kod koje je: a) cijena jednaka graničnim troškovima b) prosječni fiksni troškovi jednaki graničnim troškovima c) prosječni varijabilni troškovi jednaki graničnim troškovima d) prosječni ukupni troškovi jednaki graničnim troškovima e) ni jedno od navedenog 11. U ravnoteži monopolskog preduzeća postoji jednakost: a) MC = ATC b) MC = AVC c) MC = MR d) MR = AVC e) MR = MC = AVC 12. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 13. Stabilna ravnoteža grane se postiže u: a) trenutnom roku b) kratkom roku c) dugom roku d) kratkom i dugom roku e) u privredi je nemoguće postići stabilnu ravnotežu grane 14. U dugom roku ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije je u tački gdje je: a) granični trošak jednak prosječnom ukupnom trošku b) ukupni prihod maksimiziran c) granični trošak jednak prosječnim varijabilnim troškovima d) oportunitetni trošak preduzeća najniži e) cijena jednaka prosječnim fiksnim troškovima 15. Normalna cijena je jednaka: a) prosječnim troškovima b) varijabilnim plus graničnim troškovima c) prosječnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) prosječan profit plus ekstra profit.

165

U dugom roku svaka firma će napustiti granu ako: a) cijena ne pokriva ni prosječne ukupne troškove b) cijena nije jednaka graničnim troškovima c) cijena nije jednaka ni minimumu graničnih troškova d) ako su druge firme u industriji više efikasne 21. 20. Monopolista može da određuje: a) cijenu b) količinu c) cijenu i količinu d) količinu ili cijenu e) ni jedno od navedenog 19.. Preduzeća koja u kratkom roku žele maksimizirati profite (ili minimizirati gubitke) moraju biti sigurna da je: a) Prosječni ukupni trošak veći nego granični trošak b) Prosječan prihod veći nego prosječan ukupan trošak c) Ukupan prihod veći nego ukupni troškovi d) Cijena veća nego prosječni varijabilni troškovi e) Prosječan prihod veći nego granični trošak 18. Objasnite ukupan. Objasnite metode diferenciranja cijena. prosječan i granični prihod na tržištu monopola i potpune konkurencije.? 166 1...? 11. gdje se LRTC povećavaju proporcionalno povećanjem outputa ? Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje ? Objasnite i grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu ? 6. Prednosti i nedostaci utvrđivanja cijena po graničnim troškovima kod monopola. liberalizacija i deregulacija? Nacrtajte LRTC. 3. Preduzeća koja nude komunalne usluge najčešće primjenjuju: a) diskriminaciju cijena prvog stepena b) diskriminaciju cijena drugog stepena c) diskriminacije cijena trećeg stepena 17... Objasnite model ponude po opadajućim troškovima.? 9. Uslov ravnoteže preduzeća na bilo kojoj tržišnoj strukturi u kratkom roku je: a) Prosječni varijabilni troškovi = fiksnim troškovima (AVC=FC) b) Granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima (MC=AVC) c) Granični troškovi = graničnom prihodu (MC=MR) d) Granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima (MR=ATC) Definirajte pojmove privatizacija.Mikroekonomija 16. . 5. Definišite graničnu stopu supstitucije u teoriji proizvodnje? 8..? 10.. 4.. 2. Pojasnite i grafički predstavite dugoročne prosječne troškove po Savremenoj teoriji ? 7.... Što je mogućnost supstitucije proizvoda na tržištu veća politika cijena je: a) pasivnija b) aktivnija c) mogućnost supstitucije proizvoda nema utjecaja na vođenje politike cijena..

OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Oligopol predstavlja tržišno stanje koje se često susreće u praksi.Mikroekonomija 16. ili tržište kamiona kao što su: Man.) Ukoliko se radi o homogenim proizvodima. kao i prethodna dva tržišna stanja. od kvaliteta ambalaže. 1997. Mate. Iveco. šećer. 167 . Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje određeni broj Ove pretpostavke su neophodne kako bi se mogao oligopol izdvojiti kao posebno tržišno stanje. Telekom operateri u BiH: BH Telekom. str. Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena ponuđača. IV.”75 Ovdje se pod prodavačima mogu podrazumijevati i proizvođači raznih roba i usluga. itd. sigurno i udobno po prihvatljivim troškovima. kompjuteri. a ako se radi o nehomogenim proizvodima. automobili. Sjetite se proizvođača automobila. Postoji mogućnost udruživanja učesnika na strani ponude. tada govorimo o čistom ili perfektnom oligopolu. Na ovakvom tržištu se pojavljuju dvije vrste proizvoda: a) homogeni ( kafa. “Kada na tržištu postoji mali broj. Oligopol. Eronet. ali i svi drugi učesnici. u nekim dodatnim funkcijama i sl. itd. danas postoji najmanje dvadesetak različitih proizvođača automobila sa velikim brojem različitih modela auta. To su: Mali broj. 313. 75 Babić. Ono je složeno tržišno stanje jer u sebi sadrži elemente i tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola.) b) nehemogeni ( televizori. To su npr. To je zbog toga što bilo koja donešena odluka jednog od učesnika ima direktnog utjecaja na sva ostala oligopolska preduzeća. ulaganja u marketing preduzeća. Mercedes. Preduzeća mogu nuditi i homogene i heterogene proizvode. U mjeri u kojoj je vaš proizvod drugačiji od drugi vi možete vršiti utjecaj na cijenu proizvoda. svega nekoliko učesnika. svega nekoliko. Pretpostavka „Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena“ prvenstveno pokazuje da preduzeća mogu u određenoj mjeri utjecati na cijenu proizvoda. Elastična funkcija tražnje. U analizama se obično uzima čisti oligopol. ima svoje karakteristike ili pretpostavke. čelik. Volvo itd. EWS na tržištu prenosilaca pošiljki. npr. DHL. Preduzeća mogu da konkurišu cijenama i/ili količinama. Mobi`s. Zbog toga se ovakvo ponašanje učesnika naziva strateškim. Iako svi automobili imaju osnovnu svrhu da vas prevezu sa jednog mjesta na drugo mjesto brzo. prodavača nekog proizvoda od kojih svaki ima značajni udio u ukupnoj ponudi. cement. Velike kompanije najčešće posluju na oligopolskom tržištu. što je slučaj i u ovom radu. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. tada imamo nesavršeni oligopol. u zavisnosti od marke proizvoda. No šta u stvari predstavlja oligopol. UPS. Zagreb. Postojanje barijera ulaska. u izradu različitih varijanti proizvoda. onda takvo tržišno stanje nazivamo oligopol. Učesnici na tržištu oligopola moraju pažljivo da prate koje sve odluke donose oni. Mate. „Mikroekonomska analiza“.

Zbog toga se može desiti da samo nekoliko preduzeća ima tehnologiju ili kapacitete koji joj omogućavaju masovnu proizvodnju. U literaturi se uobičajeno spominje nekoliko takvih barijera: 77 1. 2 edition. 1997. „Mikroekonomska analiza“. izdavač. elektroenergija.471.. Mate. To su sljedeći faktori: 1. Patenti i licence koje određenim proizvođačima daju isključivo pravo proizvodnje i/ili prodaje određenog proizvoda ili usluge. 76 Varian. str.Mikroekonomija Postoje određeni faktori koji određuju tržišnu strukturu. Na primjer. da bi jedinični troškovi bili dovoljno niski. New York. 2. 1990. Tehnološki Na primjer. Stoga ako samo nekoliko preduzeća posjeduje određenu tehnologiju za proizvodnju nekog proizvoda. 314. ove firme imaju mogućnost da prve preduzimaju akcije i tako steknu prednost u traženju načina da drže nove firme izvan date industrije. kao npr. Mate. Iznos kapitala Ovo je jedan od čestih razloga koji dovode do pojave oligopolskih tržišnih struktura. možete ući na druga tržišta itd. tada se na tržištu formira oligopolska tržišna struktura. Stoga preduzeća nastoje prva doći do nove tehnologije kako bi imala određene konkurentske prednosti nad drugim sličnim preduzećima. samo mali broj preduzeća ima tehnologiju kojom može proizvoditi lijekove ili izrađivati asfalt. No. možete izgraditi dovoljno veliko postrojenje za masovnu proizvodnju. Ali u mnogim situacijama ulazak je moguć. nd 168 . Naravno u interesu firmi koje su već u industriji je da pokušaju spriječiti takav ulazak. 77 Babić. Stoga se obično cementara grade u radijusu od 150-200 km. str. Kako su oni već u industriji. Tako na primjer troškovi prevoza cementa na veće udaljenosti čine ponuđača nekonkurentnim ako je udaljenost veća od 200 km. IV. Uvijek je za preduzeće problem kako nabaviti dovoljno kapitala pod povoljnim uslovima. telefon. 2. Northon. „U analizama oligopola uzima se da je broj firmi u industriji određen kao fiksan (nepromjenjljiv). International student edition. niti jedno preduzeće nema kapitala u mjeri u kojoj bi mu trebalo. iako je poznato da naftne kompanija veoma ostvaruju dobre zarade i profite. Ako imate dovoljno kapitala možete kupiti tehnologiju koja preduzeću treba. itd. 3. Zagreb. Nekada samo masovna proizvodnja obezbjeđuje povoljnu strukturu troškova koje tržište može prihvatiti. Hal. “Intermediate Microeconomics”. Potreba da se proizvodi u velikim serijama. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Troškovni Troškovi proizvodnje mogu nekada opredjeljivati koliko će se preduzeća pojaviti na nekom tržištu. plin. Da bi se pratio stepen konkurencije unutar oligopolskih tržišnih struktura računa se koncentracijski odnos. voda. samo mali broj preduzeća ima dovoljno kapitala da izgradi rafineriju nafte ili da se bavi njenom eksploatacijom. On se dobije kada se kvadriraju tržišna učešća 4 ili 8 najvećih preduzeća i izračuna rezultirajući broj.“76 Barijere koje onemogućavaju ulazak novih kompanija na oligopolska tržišta mogu biti različite prirode.

Naime. a na strani tražnje veliki broj potrošača). U tom slučaju im može biti problem napustiti tu djelatnost iz razloga što ne mogu prodati tehnologiju. Tajnost recepta. 7. na tržištu mogu postojati samo dvije fabrike za proizvodnju vojne opreme. 5. Vlasništvo i kontrola sistema distribucije. 4. proizvođači automobila su obavezni proizvoditi rezerve dijelove 17 godina nakon izlaska nekog modela). koji proizvođač ne želi patentirati. u cilju sprječavanja ulaska u posao novih proizvođača. kao npr. nužno je definiciju dopuniti i naznakom karaktera njihove međuovisnosti. niti uslovi monopola (da se na strani ponude nalazi samo jedan ponuđač. može biti problem što su potpisani dugoročni ugovori sa dobavljačima itd. nego ga drži u tajnosti. Kako u definiciji oligopola nije sasvim jasno precizirano koliki broj prodavača se pojavljuje na tržištu. Šta ako zarada u grani opadne ispod prosječne zarade u privredi. Politika cijena postojećih oligopolista kojom određuju cijene niže od onih koje bi im maksimizirale dobit. Ugled postojećeg proizvoda. urana. boksita i sl. treba reći da svako od tih preduzeća ima toliko učešće na tržištu da vlastitim ponašanjem (politikom cijene ili/i politikom obima ponude) može ostvariti primjetan uticaj na samo tržište. koji zbog svog velikog broja i malene ekonomske snage nisu u mogućnosti vršiti bilo kakav uticaj na razinu cijene. jer „mali broj“ ili „svega nekoliko njih“ ne daje dovoljnu preciznost. “To je najjednostavniji oblik oligopola. odnosno kako je napustiti. na sva druga poduzeća unutar odnosne grane pojedinačno.. Postojanje ovih barijera daje specifičnost oligopolskom tržištu i potencijalni konkurenti moraju da o njima da vode računa. Naravno. Njih također u obzir uzimaju i postojeća preduzeća koja već posluju u grani kako bi ih učinila što višim. Oligopolsko tržište je specifično. Ako na oligopolskom tržištu imamo samo dva ponuđača tada se takvo tržišno stanje naziva duopol. jer na njemu nisu ispunjeni ni uslovi savršene konkurencije (da se i na strani ponude i na strani tražnje nalazi veliki broj učesnika. osobito u doba oskudice i/ili visoke cijene na tržištu kapitala. jer su možda proizvodnim procesom vezani za isporuku rezervnih dijelova narednih nekoliko godina (npr. preduzeća trebaju voditi računa i o izlaznim barijerama. teško je konkurirati britvicama marke «Gilette». npr. Tada preduzeća nastoje napustiti granu i preći u neku profitabilniju. i povratno na samog sebe. koji pojedinačno imaju beznačajan uticaj na tržište). što se u literaturi ponekad naziva “oligopolski bumerang”. U stvarnosti nemamo mnogo primjera duopolskih situacija. 169 . U svakom slučaju preduzeće kada ulazi u neku granu trba već tada razmišljati šta ako ne bude profitabilno poslovalo.Mikroekonomija 3. Kontrola temeljnih sirovina. i na njemu se nalaze dva samostalna i maksimizacijom dobiti motivirana preduzeća nasuprot mnoštvu kupaca. Na primjer. Dobar primjer za ovo je Coca Cola. hladnjača za voće). 8. 6. Velika finansijska ulaganja mogu biti značajna prepreka za nove prodavaoce. može biti problem prodaja namjenski izgrađenog objekta za tu proizvodnju (npr.

1990. koja pokazuje da će nakon određeni iteracija svaki od njih zadovoljavati na tržištu po 1/3 ukupne tražnje. I kod oligopola. U odnosu na tržište potpune konkurencije funkcija tražnje je neelastičnija odnosno oligoplisti vode aktivno-pasivnu politiku cijena. 3. Odatle. kao i kod prethodnih tržišnih stanja. što je teško u praksi pronaći. Po tom modelu polazna pretpostavka je da učesnici posluju bez troškova. Zbog mogućnosti velikog broja različitih reakcija pojedinih oligopolista koje se ne mogu uvijek predvidjeti sa dovoljnim stepenom sigurnosti ne postoji samo jedan model oligopola koji bi u potpunosti objasnio ponašanje i ravnotežni položaj preduzeća. Jasminka. Ovaj model ima i određene kritike. možemo tražnju predstaviti jednom linijom na grafiku. str. S obzirom da su složeniji modeli u kojima postoji međuzavino djelovanje oligopolista mi ćemo dati prikaz samo jednostavnijih modela u kojima učesnici rade međusobno nezavisno. 4. Zatvoreni model (nema ulaska novih pouđača). a one su: 1.Mikroekonomija Ovisno o tome da li su svi prodavači (oligopolisti) približno jednake ekonomske moći ili ne. Edgewortov i Bertrandov model). Smiljan & Šohinger. i str. Cournotova tačka. COURNOTOV MODEL Cournotov model je najstariji model oligopola. te tako ugroziti položaj datog preduzeća. potrebno je voditi računa o tome kako izgleda funkcija tražnje. U tom slučaju vlasnici nemaju troškova proizvodnje. ali recimo da se radi o vlasnicima prirodnih izvora mineralne vode. 16. odnosno zajedno 2/3. Ako broj učesnika u modelu povećamo na veliki broj tada će tržište postati tržište potpune kokurencije. Rezultat njihovih akcija jeste tzv. uzima u obzir i reakcije svih ostalih konkurentskih preduzeća. Nije vremenski određen. 170 . Modele oligopola dijelimo na: Modele nezavisnog djelovanja (u koje spadaju Cournotov. Učesnici reagiraju količinama na tržištu i ne prate šta radi drugi učesnik. 228. svako pojedinačno preduzeće odlučujući o tome kakvu će akciju preduzeti. „Teorija tržišta i cijena“. ali i ta preduzeća nastoje uskladiti svoje akcije sa djelovanjem prvog preduzeća. Zagreb. S obzirom da u analizi posmatramo homogene oligopole. pravi se distinkcija između tzv. simetričnih i asimetričnih oligopolskih situacija. 314. Izdavač Globus. 78 Jurin.1. odnosno one koji nude homogene proizvode. Pretpostavka o proizvodnji bez troškova je nerealna. te Modele međuzavisnog djelovanja (bez formalnog dogovora i sa formalnim dogovorom-kartel). Način ponašanja preduzeća je naivan 2. Oligopolisti na tržištu se mogu međusobno dogovarati ili mogu voditi svoje poslovne politike nezavisno jedan od drugog.”78 Zbog ovog utjecaja sva preduzeća moraju pažljivo da definiraju i primjenjuju svoje poslovne aktivnosti jer reakcije drugih preduzeća mogu umanjiti dio tržišta koji pripada tom preduzeću.

Ovaj uslov je ispunjen pri obimu proizvodnje koji zadovoljava pola tražnje na tržištu. Kako su mu MC=0 tada će i MR biti jednako nuli. kako bi i on maksimizirao svoj profit. Stoga se on ponovo pomjera na pola od preostalog dijela. ali tako da zadovolji samo ½ od preostalog dijela tražnje. U tom slučaju prvi se neće nalaziti više na pola tražnje. n-ta iteracija I učesnik II učesnik zadovoljava ½ tražnje. I iteracija I učesnik II učesnik II iteracija I učesnik II učesnik . Kada se pojavi i drugi. zadovoljava 1/3 tražnje Output I 1 Reakcija II-og na poteze I Cournotova tačka 1 2 1 3 1 4 Reakcija I-og na poteze II 1 4 1 3 1 2 1 Output II Grafik 98. jer je ¼ već pokrivena od strane drugog oligpoliste. zadovoljava ½(1-1/2)= ¼ tražnje zadovoljava ½(1-1/4)= 3/8 tražnje zadovoljava ½(1-3/8)=5/16 tražnje zadovoljava 1/3 tražnje.. on će se nalaziti u poziciji monopoliste. I tako sve dok ne postignu stabilnu ravnotežu gdje svaki od njih pokriva po jednu trećinu tržišta. U tom slučaju ako je samo prvi oligopolista na tržištu prisutan zadovoljit će pola funkcije tražnje.. Ovo ćemo pojasniti matematički. nastojati zadovoljiti preostalu polovicu tražnje.Mikroekonomija Objašnjnje modela je sljedeće. Ako se na tržištu pojavi prvi učesnik. Stoga će nuditi onu količinu pri kojoj je MR=MC. jer MR ima dvostruko veći nagib od funkcije tražnje. on će po istoj logici.Cournotov model oligopola 171 . Zatim drugi reagira na isti način.

To predstavlja krivu reakcije drugog na poteze prvog oligopliste. Objašnjenje modela je sljedeće: Cijena I-og Reakcija II-og na I Na osama X i Y prate se cijene svakog od dva učesnika. Početna cijena kreće sa nekog nivoa ali završava na cijeni jednakoj nula. Nakon toga niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu jer neće imati kupaca za svoj proizvod. 16. 16. U tom slučaju svaki od učesnika zadovoljava po jedan dio pripadajućeg mu dijela tražnje. drugi se neće pojaviti na tržištu.3. Ova cijena je stabilna cijena jer kada se jednom dođe u cijenu nula niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu. Neka je početna cijena na nivou R.2. Podijelimo ukupnu funkciju tražnje da dva jednaka dijela i predstavimo svaku polovicu tražnje u kvadrantu I i II. Polazi od jedne realne pretpostavke da preduzeća imaju ograničen kapacitet i da sama ne mogu podmiriti svu tražnju na tržištu. On sada iskorištava svoj kapacitet na višem nivou nego prethodno. Edgeworth je dalje pošao od pretpostavke da učesnici zajedno mogu zadovoljiti najviše 75% tržišta. Nakon toga prvi učesnik također snizi cijenu na nivo P'A2. EDGEWORTHOV MODEL Edgeworthov model oligopola u analizu uzima veličinu raspoloživih kapaciteta učesnika na tržištu. a u II kvadrantu za drugog. S obzirom da ta cijena ostaje nepromijenjena onda ovakvu ravnotežu nazivamo stabilnom ravnotežom. a drugi OC. Cijena II-og PA2 0 PA1 i tako redom sve dok cijena ne bude snižena do nula novčanih Grafik 99. Prvi učesnik nudi na tržištu količinu OF. I obrnuto. S obzirom da postoji mogućnost da svaki od učesnika može ponuditi još više proizvoda. odnosno svako od njih može podmiriti po ¾ pripadajućeg mu dijela tražnje. Bertrandov model oligopola jedinica. Ako Reakcija I-og na II drugi učesnik formira cijenu PA1 tada će drugi učesnik formirati cijenu P'A1 kao odgovor na poslovni potez drugog učesnika P'A1 (kao presjek reakcije I učesnika na potez drugog). ona snižava cijenu na nivo PA2 (reakcija drugog na potez prvog). Kao rezultat modela jeste nedeterminisana ravnoteža. Kada II ponuđač primijeti da je ostao bez dijela kupaca. BERTRANDOV MODEL U ovom modelu učesnici na tržištu reagiraju cijenama. Ako prvi proizvodi i pokriva pola tražnje tada će drugi proizvoditi ¼. Nakon što drugi učesnik vidi da je prvi uspostavio cijenu koja je na P'A2 istom nivou kao i njegova. Objašenjenje modela je dato u nastavku. on onda spušta 172 . Ako prvi oligopolista proizvodi ukupni output. odnosno cijena koja oscilira između dvije tačke. na grafiku između cijena R i S. prvi učesnik spušta cijenu proizvoda na nivo H i privlači jedan dio kupaca od II učesnika.Mikroekonomija Pojašnjeno preko krivih reakcije situacija je sljedeća. U prvom kvadrantu je data funkcija tražnje za prvog učesnika.

Tada se kupci ponovo vraćaju njemu. ali koja je na nižem nivou od nivoa H. Zbog toga je ovo nedeterminisana (neodređena) ravnoteža. I tako se cijeli ciklus ponavlja.Mikroekonomija cijenu. Stoga se on ponovo vraća na cijenu R. I tako sve dok cijena ne bude na nivou S. Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 101. Kada to primijeti i drugi ponuđač on shvata da će podmirivati isti nivo tržiša i ako formira cijenu nešto ispod cijene S. Edgeworthov model oligopola na tržištu oni bi nudili po jednu količinu proizvoda. PA1 I 0 A1 II D A2 A/t Grafik 101. Oni su zajedno zadovoljili ¾ tražnje a ¼ je ostala nepodmirena. U nastavku ćemo dati prikaz modela prelomljene krive tražnje ili Sweezyjevog modela. Sada oba ponuđača imaju istu cijenu ali i oba imaju u potpunosti iskorišten svoj maksimalni kapacitet. odnosno na nivo između H i S. P I učesnik II Učesnik G R S D ● ● H ● J D' A/t No. S obzirom da je smanjena tražnja za proizvodima I učesnika i on ponovo snižava cijenu na nivo ispod II učesnika. Tada jedan od učesnika shvati da je onaj drugi u potpunosti iskoristio svoj maksimalni kapacitet i da on može i podići cijenu proizvoda jer onaj drugi svakako ne može podmiriti više kupaca. ukoliko bi se oba učesnika E F A/t 0 C F dogovorila da zajedno nastupaju Grafik 100. pa on u tom slučaju iskorištava svoj kapacitet. zajedno bi podmirivali samo ½ tražnje jer bi pri P tom obimu proizvodnje obojica maksimizirali svoj profit. Zajednički nastup duopolista na tržištu 173 . odnosno.

Tako npr. ona nisu zainteresovana mijenjati ili svoju cijenu ili ponuđenu količinu. Zbog toga što se preduzeća već nalaze u ravnoteži u tački R. konkurenti ga slijede u tome 2. a d početna količina je A1 (odnosno C ● početna tačka ravnoteže jeste u tački R). najveći broj preduzeća ima svoje granične troškove koji upravo prolaze između tačaka B i C. To su: 1. Q Kako imamo dvije funkcije tražnje. jer ga ostali 0 A1 učesnici ne žele slijediti. MRd D tada se iz tačke R kreće uz funkciju tražnje dd. Zbog toga je njihova rezultirajuća ravnoteža u tački R.4. Sa MR druge strane. Kriva tražnje dd MC predstavlja individualnu krivu MC1 tražnje. možemo posmatrati tržište računarske opreme u jednom. Ovakav slučaj je karakterističan za djelatnosti gdje proizvodi tokom vremena brzo zastarijevaju i gdje je vrlo teško podizati cijenu nakon što se ona formira na određenom nivou. postoji i prelom krivih graničnih prihoda iz MRd u MRD. MR dvije pretpostavke na grafiku su predstavljene sa dvije krive D tražnje. S obzirom da u tački R postoji prelom krivih tražnje iz dd u DD. ovaj vertikalni dio će biti značajan. Preko ovog modela je dat teoretski odgovor na postavljeno pitanje. ako preduzeća Grafik 102. ATC dok kriva tražnje DD predstavlja R PA1 gransku (ukupnu) tražnju. MODEL PRELOMLJENE KRIVE TRAŽNJE (SWEEZYJEV MODEL) Teorija prelomljene krive tražnje nastala je na pokušaju da se pronađe odgovor na pitanje: zbog čega se cijene proizvoda na oligopolskim tržištima ne mijenjaju značajnije tokom vremena? Naime. odnosno u tački koja je formirana na tržištu. tada ga i svi ostali ponuđači slijede. kada jedno preduzeće povećava cijenu. Ukoliko preduzeće ●B podigne svoju cijenu na tržištu. 174 . D. d. odnosno jedan vertukalni dio graničnih prihoda između tački B i C. tako imamo i dvije odgovarajuće funkcije graničnog prihoda (MRD – koja se izvodi iz granske tražnje i MRd .koja se izvodi iz individualne tražnje). Da bi se mogao formulisati ovaj model potrebne su dvije pretpostavke na kojima on počiva. Sa druge strane. konkurenti ga neće slijediti u tome. S obzirom da na tržištu postoji velika razlika između nagiba funkcije dd i DD.Mikroekonomija 16. MC. ● ATC1 Početna cijena jeste PA1. Ako jedan od većih ponuđača na tržištu snizi cijenu računarske opreme ubrzo se to sazna u cijelom gradu pa su i svi ostali isporučioci opreme prinuđeni da snižavaju svoju cijenu. Teorija prelomljene krive tražnje snizi svoju cijenu sa nivoa R. ako jedan od njih podigne cijenu računarske opreme vrlo je vjerovatno da ga neće niko slijediti u tome. kada jedno preduzeće obara cijenu. Kako je ova vertikalna udaljenost poprilična. Objašnjenje modela: navedene ATC. Ako se u tom vertikalnom dijelu graničnih prihoda presiječe funkcija graničnih troškova i graničnih prihoda tada će rezultirajuća cijena biti na nivou PA1. odnosno tražnju za MRD d proizvodom jednog ponuđača. istraživanjima je utvrđeno da se cijene velikog broja proizvoda koje proizvode oligopolska preduzeća vrlo malo tokom vremena mijenjaju. pa je relevantna funkcija tražnje DD.

i svi ostali učesnici na tržištu je tada slijede. 40-62. Jedan od novijih modela oligopola koji u posljednje vrijeme ima tendenciju da postane univerzalni model oligopola jeste model Teorija igara. 2005. MR D MC d PA1 MRD MC1 R ●` ●C ●B 0 A1 R ATC ATC1 d MRd MR D Q Grafik 102. Kasim. U slučaju kada dolazi do premještanja krive tražnje.dodatnom materijalu za ispit“. Tatića. On se primjenjuje kod velikog broj ekonomskih ali i neekonomskih situacija gdje na neki način postoje suprostavljene strane ali čije odluke zavise od odluka donešenih od drugih učesnika. Taj model postoji u situacijama kada se navedene dvije pretpostavke zamijenjene. Također. Česta primjena ovog modela je u diplomatiji i u slučajevima kada je u pitanju strateško ponašanje država. konkurenti ga slijede u tome. Ovdje ubrajamo i pekare koje rade na području grada. kada jedno preduzeće povećava cijenu. Pored ovog oblika prelomljene krive tražnje.Mikroekonomija Na taj način je dokazano iz kog razloga postoji tzv. Ukoliko najveća od tih kompanija podigne cijenu hljeba. ali ne i ravnotežna cijena proizvoda na tržištu. U Nastavku ćemo dati samo osnovne informacije o modelu. 175 . godine. u modelu se mijenja ravnotežna količina. Tako na primjer u Sarajevu postoji veliki broj preduzeća koja se bave proizvodnjom i distribucijom hljeba i peciva. S obzirom da se ovaj slučaj rjeđe susreće u praksi nećemo ga ovdje detaljnije izlagati i grafički predstavljati. konkurenti ga ne slijede u tome 2. može se primjenjivati kod proizvođača aviona s obzirom na nekoliko danas prisutnih proizvođača na svjetskom tržištu. kada jedno preduzeće obara cijenu. Za primjer ovih pretpostavki se može uzeti industrije peciva u nekom gradu. str. modela. Teorija prelomljene krive tražnje 1. d. što je vidljivo na narednom grafiku.79 79 Detaljniji prikaz Teorije igara je dat u „Mikroekonomija. rigidnost (nepromjenjivost) cijena na oligopolskom tržištu putem teoretskog D. postoji i model sa krivom tražnje obrnutog preloma. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. odnosno: MC. ATC.

potrebno je pojasniti elemente i pojmove koji se u njemu pojavljuju.. Ekonomisti su razvili modele tajnih sporazuma. strategija preduzeća može biti promjena ambalaže proizvoda. “Price Theory”. str. Cincinnati. Teorija igara omogućava različit pristup proučavanju problema oligopola. To je aktivnost u kojoj učestvuju dva ili više igrača čiji su interesi različiti (suprotni ili konfliktni). što se može zaključiti iz obimne literature koja je do danas nastala na tom području. 1990. određivanje cijene proizvoda na 200 80 Koutsoyiannis. The Dryden Press. No.5. TEORIJA IGARA Zbog značaja koji se uz cjenovnu pridaje i necjenovnoj konkurenciji na oligopolskim tržištima. Mate. II izdanje. odnosno svi oblici ponašanja preduzeća u oligopolskoj strukturi. tražen je model koji bi povezao obje ove vrste konkurisanja. Zagreb. Osnovni pojmovi Da bismo razumjeli ovaj model. 5 edition. str. 176 .485. David. “Međusobni odnosi preduzeća na oligopolskim tržištima i nerazdvojiva neizvijesnost u pogledu reakcija konkurenata na bilo koji tok akcije preduzeća ne mogu se djelotvorno analizirati klasičnim sredstvima ekonomske teorije. biheviorističke modele. kako bi bilo moguće ekonomske kategorije preformulisati u matematičke obrazce. modele određivanja cijene zapreke ulasku.Mikroekonomija 16. Teorija igara u velikoj mjeri obuhvata strategije i cjenovne i necjenovne konkurencije. firme (kao na oligopolskim tržištima). godine utemeljio osnovne postavke teorije igara.5. 1996. ili cijeli narod (npr. IGRA (Game) je prvi od njih. str. 1992. da bi se izvršilo njegovo ekonomsko tumačenje. IGRAČ (Player) je osoba koja sudjeluje u igri. Ovo zahtjeva da se “u pomoć” pozove matematika i njoj srodne discipline. Walter. Ovo djelo je iniciralo dalja istraživanja na ovom području. th 82 Nicholson. “Microeconomic Theory”. Koliko je značaj Neumanovog doprinosa razvoju teorije igara najbolje nam pokazuju riječi Davida Friedmana. tokom vojnih sukoba). potrebno je da se neki ekonomski problem formuliše u terminima teorije igara. „Moderna mikroekonomika“. ali oni ne daju opću teoriju oligopola u smislu da bi bilo koji od tih modela mogao potpuno objasniti proces odlučivanja oligopolista. nd 81 Friedman. koji nam omoguċavaju rješavanje ovakvih vrsta problema. neosporivo jedan od najpametnijih ljudi prošloga stoljeća.”81 Da bi ovaj model bio primjenjljiv u ekonomiji. Njih može biti dva ili više. 2 edition. a zatim se to rješenje ponovo prevede u ekonomske termine. “Ovi igrači mogu biti individualci (kao igrači pokera). koji kaže: “John Von Neumann. koji je još 1928. tako da se pomoću ove metode dosta uspješno mogu analizirati svi oblici oligopolske konkurencije.”82 STRATEGIJA (Strategy) označava skup planiranih akcija koje preduzima svaki igrač. godine pod nazivom: “Teorija igara i ekonomsko ponašanje” (Theory of Games and Economic Behaviour). South-Westwrn Publishing Co. nađe rješenje igre. i tako što bolje objasnio stanje na koje se nailazilo prilikom njihovog analiziranja.404. godine. 16.”80 Tvorcem teorije igara smatra se J. Ohio.1. Na primjer. Von Neumann. ustrojio je jednu novu oblast matematike u procesu rješavanja strateških problema. 620. djelo koje joj je osiguralo status posebne discipline objavljeno je tek 1944. Philadelphia. Anita.

HKD Napredak.5% ukupnog prihoda na propagandu. od sposobnosti svakog igrača ovisi i rezultat igre. pored strategija oligopolista i ograničenjima sa kojima se učesnici susreću. “Teorija cena”. trojice ili općenito igru n-igrača (duopol. Pretpostavimo igru sa dva sudionika. Tako ćemo za prvog igrača imati matricu A. razlikujemo također.n. Sarajevo.”85 Redovi takve matrice predstavljaju moguće strategije prvog igrača. A zbir rezulatata svih sudionika u igri je konstantan. Pretpostavimo dalje određeni. Što je igrač izabrao bolju strategiju i njegov će rezultat biti bolji. tada duopolisti mogu. ako je elastičnost tražnje za određenim proizvodom 1. raspoloživa tehnologija. „Npr. cijene faktora.…. tada se rezulatati njihovih strategija najlakše prikazuju u obliku MATRICE (payoffs). postoje igre sa nultom sumom (zero-sum games) i igre čija suma krajnjih rezultata nije ravna nuli (non-zero sum games). konačni broj strategija svakog sudionika. carine. Zagreb. itd. a za drugog matricu B. a kolone moguće strategije drugog igrača. Ograničenja mogu biti razna. odnosno njegov protivnik. str. bez obzira na raspodjelu rezultata po igračima. kao na primjer. Jozo. igre sa stalnom i nestalnom sumom. 1991. Matrica A tada izgleda ovako: 83 Pjanić. 84 Babić.3. 214 177 . itd. polipol. a s obzirom na to kakav je konačan ishod.2. ako je koeficijent elastičnosti tražnje robe koju prodaju duopolisti različit od 1. trošenje 3. Matrica rezultata Ukoliko pretpostavimo da se na oligopolskom tržištu pojavljuju samo dva preduzeća. Kod igara sa stalnom sumom. Kod igara sa nestalnom sumom. “Igre su podijeljene na osnovu dva osnovna kriterija: 1. i 2. Rezultat pojedinog igrača ovisi o izboru njegove strategije. zbir rezultata pojedinih sudionika nije stalan. Savremena administracija. godine. „Mikroekonomska analiza“. da bismo osigurali da broj rezulata bude konačan. S obzirom da je svaki igrač u mogućnosti da izabere jednu od nekoliko mogućih strategija. Rezultati su određeni. oligopol. a drugi tri moguće strategije. u kratkom roku.3. drugi će izgubiti. Označimo li sa ars rezultat prvog igrača koji nastaje ako prvi igrač izabere strategiju r=1.) utjecati ne preraspodjelu ukupnog prihoda (koji ostaje konstantan). kakav je konačan ishod igre „Zavisno od broja igrača.m. Zoran. 1996. a u oligopolskoj konkurenciji rezultat je profit ili gubitak oligopoliste. Beograd. a drugi igrač strategiju s=1. duopolista i sa stalnom sumom. 348. odnosno manji. konačni rezultat igre je stalan.. Mate. zavisno od politike cijena. no konačan ishod će zavisiti od strategija svih igrača. Broj strategija svakog igrača može biti različit. različitim strategijama (politikom cijena i dr. Pretpostavimo da prvi igrač ima dvije. tada će ukupni prihod biti veći.332. s obzirom na različite kombinacije strategija koje izabere on. Što jedan dobije. Narodne novine. razlikujemo igru dvojice. Npr.5.”83 S obzirom na ishod. godine.2. 85 Bakalar. str. i u zavisnosti od njega bira određenu strategiju.2. potpunu konkurenciju). “U Teoriji igara. Ovakav oblik igre zove se strategijski ili matrični. str. Za svakoga igrača na taj način možemo formirati matricu njegovih rezulatata.….“84 16. “Mikroekonomija”. Svaki od igrača unaprijed postavlja svoj cilj. 1984.Mikroekonomija KM. koliki je broj učesnika u igri. rezultat svakog igrača zove se ishod (Payoff).

ali zbog nemogućnosti analiziranja na ovaj način ukoliko ih preduzeća imaju više. učešće na tržištu) 100. postoji ukupno mxn (2x3=6) rezultata prvog igrača. pokazat ćemo kako to izgleda na jednom primjeru. uzimaju se samo dvije ili tri. kada imamo samo dvojicu igrača. Zagreb. Recimo da se radi o dva preduzeća koja imaju nazive: preduzeće “X” i preduzeće “Y”. Mate. Ako naš drugi igrač izabere treću strategiju. Uzmimo da je suma igre stalna i iznosi “c”. Broj redaka u matrici predstavlja broj strategija koje ima na raspolaganju preduzeće ”X”. a21= 50 pokazuje da ako preduzeće “X” izabere svoju drugu strategiju.Mikroekonomija A= a11 a12 a13 a21 a22 a23 Prema tome. tada matrica drugog preduzeća ima sljedeći izgled: 70 40 50 Preduzeće “Y”= 50 60 30 Znači. npr. jasno definisan cilj. str. „Mikroekonomska analiza“. Obično je to maksimizacija tržišnog udjela. Svako poduzeće pouzdano zna isplativost svih kombinacija razmatranih strategija. 2. I svi ostali elementi matrice mogu se interpretirati na analogan način. godine. tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 70. Preduzeće ima zadan. a broj kolona nam pokazuje koliko različitih strategija ima preduzeće “Y”.”86 Da bi se bolje razumio prethodni model. Kao i svaki drugi ekonomski model i model teorije igara ima određene pretpostavke na kojima počiva: 1. 178 . U stvarnosti preduzeća imaju veliki broj mogućih strategija. Svako poduzeće zna svoje i strategije svog konkurenta. Narodne novine. dovoljno je znati samo elemente jednog igrača. 1991. i kada je ukupni rezultat stalan (u ovom primjeru 100). 332-333. 86 Babić. a preduzeće “Y” prvu tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 50. pa da se može odrediti i matrica drugog učesnika. Matrica preduzeća “X” neka izgleda na sljedeći način: 30 60 50 Preduzeće “X”= 50 40 70 Ovdje nam. To podrazumijeva da poduzeće zna svoj ukupni prihod. ali se usredotočuje na najvažnije od tih elemenata. ukupne troškove i ukupni profit od svake kombinacije strategija. tako da se od ukupnog rezultata oduzmu elementi poznate matrice. tada matrica preduzeća “Y” izgleda na sljedeći način: Preduzeće “Y”= c-a11 c-a12 c-a13 c-a21 c-a22 c-a23 Ako uzmemo da je u prethodnom primjeru suma igre (npr. 3.

Za prvog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. ili dobiti kaznu od deset godina ako ga drugi izda). Zbog nedostatka dokaza u postupku istrage javni tužilac je bio u dilemi kako da nadmudri počinitelje da priznaju krađu. Akcije koje poduzimaju duopolisti ne utječe na ukupnu veličinu tržišta. svako poduzeće djeluje na najkonzervativniji način. ukoliko se usvoji pretpostavka 4. i obrnuto. On je obećao da će biti oslobođen bilo kakve kazne onaj koji prizna krađu. dobit će kazne koje im pripadaju po zakonu u trajanju. dok će onaj drugi koji ne prizna biti osuđen na deset godina. Zatvorenik 1 Priznati 5 godina Priznati Zatvorenik 2 Poricati 10 godina 0 godina 0 godina 0 godina 5 godina 0 godina Poricati 10 godina Ravnoteža je kada zatvorenik 1 preduzme najbolju moguću strategiju uzimajući u obzir i to šta će učiniti zatvorenik 2. Ako niti jedan od njih ne prizna. ako i drugi osumnjičeni prizna). mogućih strategija preduzeća. najjednostavniji je slučaj DOMINANTNE 6. ili ne priznati (i osloboditi se svake optužbe ako i drugi ne prizna. Osumnjičeni nisu znali da tužilac ne posjeduje dokaze protiv njih. obojica će biti oslobođeni zbog nedostatka dokaza protiv njih. Ukoliko obojica priznaju. 5. očekujući da će njegov konkurent izabrati najbolju raspoloživu strategiju. jer su ciljevi poduzeća dijametralno oprečni. ili dobiti 5 godina. To se ponašanje definira kao “racionalno”. ne postoji poticaj za tajno sporazumijevanje. U igri sa sumom nula. na primjer. Stoga svaki osumnjičeni ima dvije “strategije”. 179 . da prizna ili ne prizna. On se suočava sa dilemom šta da uradi: priznati (i osloboditi se svake optužbe ako drugi osumnjičeni ne prizna. ostaje najboljom bez obzira na to kakvu će strategiju slijediti drugi igrač. Svako poduzeće bira svoju strategiju “očekujući najgoru od svog konkurenta”. Jedan od najranijih i najpoznatijih primjera na koji se može primijeniti model teorije igara jeste problem poznat pod nazivom “ZATVORENIKOVA DILEMA”. to jest. od 5 godina. Ta situacija nastaje kad najbolja strategija koja je na raspolaganju jednom od igrača. a također.Mikroekonomija 4. i za drugog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. Pri razmatranju STRATEGIJE.

godine. a ukoliko niti jedno od preduzeća ne vrši istraživanje i rezultati su tada u donjem desnom uglu. Kimberly-Clarkove strategije R&D +$ 5m. +$70 m. +$30 m. +$85 m. u opasnoj igri zagađivanja ispuštaju otpadne tvari u rijeke i u zrak.desno dole. 180 . obje orijentirane na maksimiziranje profita i neregulirane. Paul. XVII izdanje. gubi poslove i trpi pad profita. Dominantna strategija za oba preduzeća je da vrše istraživanje i razvoj.Mikroekonomija PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA OBIMA ZAGAĐIVANJA OD STRANE PREDUZEĆA NA OLIGOPOLSKOM TRŽIŠTU 87 Igra zagađivanja BH Steel Malo zagađivanje Malo zagađivanje OXY Steel Veliko zagađivanje* A $ 100 C $120 $ 100 -$30 Veliko zagađivanje* B -$30 D* $100 $120 $100 *Nešova ravnoteža Ove dvije čeličane. 1994. bez R&D -$10 m. „Ekonomija“. rezultati njihovih strategija su prikazani u gornjem lijevom uglu. Ako oba preduzeća vrše istraživanje i razvoj. 87 Samuelson. Zagreb. Država može dovesti do izlaza iz te situacije ako nametne saradničku ravnotežu iz ishoda A kod koje su profiti isti. Nesaradnička Nešova ravnoteža u D* vodi do ishoda sa puno zagađivanja . Ako jedno od tih preduzeća pokuša vlastitu proizvodnju učiniti čišćom. +$85 m -$10 m. PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA VISINE ULAGANJA OLIGOPOLSKIH PREDUZEĆA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 88 Strategije Procter & Gamble R&D bez R&D +$45 m. ono time podiže svoje cijene. a okolina je čišća. Mate. Struktura ove igre identična je zatvorenikovoj dilemi.

International Financial Statistics. Ali između je rasla sporije od stope inflacije. a koji je zabilježila ekonomska praksa. “Intermediate Microeconomics”. str. godine. Na početku 1986. 12 maj 1986.. 1986. i ostalih članova OPEC-a. Dodatnom proizvodnjom nafte ona je oborila cijenu sa $31 po barelu koji je bio u novembru 1985. Microeconomics. Jedan od problema sa kojima se kartel zemalja izvoznica nafte (OPEC) suočio između 1973-1985 jeste konflikt između članica: Nigerije i Alžira. što se može vidjeti po cijeni barela nafte s početka 1986. Pred kraj 1985. 3 edition. Ove dvije zemlje imaju male rezerve nafte a veliku populaciju. U slučaju maksimizacije kratkoročnog profita u datom periodu jedna od članica kartela je počela varati. Izvor: International Monetary Fund. cijena je dramatično opala. koje imaju velike rezerve a mali broj stanovnika. 1986: Oilweek. Michael. nego kada su njihovi interesi različiti. Ovakav potez Saudijske Arabije nije uspio disciplinovati članice koje su kršile sporazum o količini proizvodnje. i 1979-80. James. na $11 po barelu u martu 1986. Ovdje se vide dva perioda veoma velikog porasta cijena: 1973-74. 88 89 Parkin. 1996. 181 . Addison Wesley Publishing Company. Third edition. “Polazimo od činjenice da karteli lakše opstaju ukoliko njihovi članovi imaju slične interese. te je Saudijska Arabija morala smanjiti količinu proizvodnje da bi cijena nafte ostala na dotadašnjem nivou. 386. godine Saudijska Arabija je na ovaj izazov odgovorila strategijom kažnjavanja države koja je varala. zbog čega su zainteresirane za maksimizaciju kratkoročnog profita (proizvodnja što veće količine nafte).Mikroekonomija Spomenut ćemo ovdje još jedan primjer koji može poslužiti boljem razumijevanju ponašanja oligopolista na tržištu kada između njih postoji koluzivni sporazum (koji učesnici krše). rd Quirk. 319-320. i koje imaju dugoročne interese za konstantnom količinom proizvodnje (da bi cijena nafte na svjetskom tržištu ostala nepromijenjena).89 Kretanje svjetske cijene nafte 40 $ po barelu 30 20 10 0 1973 1975 1977 1979 1981 1983 1985 Cijena barela nafte u periodu od 1973-1986.Inc. Sa druge strane imamo Saudijsku Arabiju i Kuvajt. Maj. Izdavač: Science Research Associates. godine. Radi se o funkcioniranju najpoznatijeg kartela na svijetu-OPEC-a. str.

uslovi prodaje.Mikroekonomija 17. Velika brojnost prodavača. razlikuju se po sastavu i sadržaju pojedinih komponenti (ugljikohidrati. Blago diferencirani proizvodi (kvalitet. da se proizvod i proizvođač diferenciraju od svih drugih ponuđača i da se omogući zarađivanje višeg profita preduzećima. Diferencijacija proizvoda. položaj preduzeća. 2. Postoje i pretpostavke ovog tržišta date ispod. 3. masti. itd) 3. Relativno veliki broj učesnika (25. počeli su reklamirati svoje proizvode u štampi. Danas smo svjedoci da je ono veoma prisutno i da ga srećemo u skoro svakoj industriji gdje na tržištu imamo veliki određeni broj učesnika. koji prodaju slične. 75. Jedino je manje elastična od one koju susrećemo na tržištu potpune konkurencije. Ne može doći do tajnih sporazuma 6. gdje je ulazak i izlazak u granu i iz grane slobodan. 1. Proizvodi se mogu razlikovati prema lokaciji i kvalitetu usluga. ambalaža. 2. finansijske prepreke). 40. Relativno malo tržišno učešće. nastojali su izgraditi marku proizvodu koja bi na tržištu bila prepoznatljiva itd. Sve navedeno je imalo za cilj da se funkcija tražnje učini neelastičnijom koliko je to moguće. Stoga ćemo prvo definisati ovo tržišno stanje. Ovo je vodilo ka formiranju novog tržišnog stanja koje nije do tada bilo primijetno. ali s tim da je funkcija tražnje na tržištu monopolističke konkurencije elastičnija nego na tržištu monopola. Monopolistička konkurencija predstavlja takvu tržišnu strukturu gdje postoji mnogo prodavača. ali ne i istovjetne proizvode. Prihvatanje cijena ostalih ponuđača kao date. 5. marka proizvoda. Ne očituje se međuovisnost preduzeća 7.npr. kvalitet usluge i lokacija ponuđača suočava svakog od njih sa krivom tražnje silaznog nagiba. To je primjer stvarne diferencijacije. isti prehrambeni artikli iako služe istoj svrsi. itd). ali i na tržištu oligopola. Sloboda ulaska i izlaska iz grane. TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Početkom prošlog stoljeća preduzeća i zanatske radnje su počele na određeni način da vrše diferenciranje svojih proizvoda tako što su pakovali svoje proizvode u drugačiju ambalažu. 182 . cijena. Ograničen stepen kontrole cijene (aktivno-pasivna politika cijena). 4. Ona predstavlja na neki način mješavinu tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola. Zajednički elementi sa savršenom konkurencijom su: 1. Razlika između ova dva tržišta je u tome što prodavači na tržištu monopolističke kokurencije prodaju diferencirane proizvode koji su slični ali ne i identični i koji služe za zadovoljavanje iste potrebe. npr. S obzirom na tu činjenicu preduzeće može vršiti izbor između cijena i količina kao kod monopola. Razlika u proizvodima može biti stvarna i prividna. Primjer prividne diferencijacije na primjer imamo u farmaceutskoj industriji – različit naziv za isti sastav tableta. Sloboda ulaska i izlaska iz grane (postojanje određenih barijera. bjelančevine).

imitacijom inovatorstva i ulaskom novih preduzeća u konkurenciju sa već postojećim eliminirat će se ta prednost. Preduzeće koje uspije proizvesti novi. ulazak novih firmi u granu rezultirat će nižim cijenam ali i profitima. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Q 183 . Preduzeća nastoje proizvoditi nove proizvode kojima će osigurati konkurentsku prednost. pa makar i samo privremeno. Kada nastanu gubici. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku S obzirom na elastičniju funkciju tražnje u odnosu na tržište monopola nivo ekstraprofita će biti niži nego na tržištu monopola u kratkom roku. Zbog toga je tržišna moć ovog preduzeća ograničena raspoloživošću supstituta. Zato inovator ostvaruje profit dok ga imitatori ne anuliraju. U dugoročnoj ravnoteži nova preduzeća neće ulaziti niti će postojeća izlaziti. frizerske radnje i restorani. privremeno povećati svoju cijenu te na taj način ostvariti monopolski profit. Cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu je Pe. sličnih proizvoda i usluga koje prodaju drugi ponuđači. Iako monopolistička konkurencija omogućava ostvarivanje monopolskog profita u kratkom roku. Osjenčen je žutom bojom na grafiku. ali će poslovati bez ekstraprofita. AC. p. MC MC Pe P1 ● ● A B ATC d ● e MR 0 Qe Grafik 103. Izlaskom tih preduzeća povećavat će se cijene i profiti. dok je ravnotežna količina ponuđena na tržištu na nivou Qe. diferenciran proizvod biće u stanju kao i monopolsko preduzeće. Međutim. Cijena je dugom roku jednaka dugoročnom prosječnom ukupnom trošku. 17. Monopolistička konkurencija se najčešće susreće u maloprodaji i u sektoru usluga.Mikroekonomija Postoji razlika u slobodi ulaska u granu između čistog monopola i preduzeća koje posluje na tržištu monopolističke konkurencije. U lokalnom okviru najbolji primjer za monopolističku konkurenciju su benzinske pumpe. tj. Ona može nastati po osnovu proizvodnih inovacija.1. preduzeća će napuštati tu granu.

Zato na dugi rok preduzeće u monopolističkoj konkurenciji cijenom može pokriti samo dugoročni prosječni trošak (p = LATC) koji je na nižem nivou proizvodnje u odnosu na kratkoročnu ravnotežu. a količina manja. Kriva tražnje pomjera se ulijevo sve dok ne postane tangenta na krivu njegovih dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC).90 90 Tatić. Sarajevo. što ćemo ovdje izostaviti. Razlog ovakvoj situaciji jeste što je potrebno diferencirati proizvod na tržištu potpune konkurencije. Detaljniji komparativni prikaz efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije i preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije bi zahtijevao i značajno više prostora. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku Kao što je sa grafika 104. P LMC pm pTPK LATC ●A ● e ● d e’ MR 0 Qm QTPK Q Grafik 104.Mikroekonomija 17. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. uspostavljanje lanca distribucije.2. podizanje kvaliteta proizvoda itd. godine. 2003. izradu ambalaže. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom vremenskom periodu U dugom roku u granu ulaze nova preduzeća čime se smanjuje udio u tržišnoj tražnji ovog preduzeća. a to neosporno vodi i višim troškovima preduzeća. Da biste diferencirali proizvod morate uložiti značajna sredstva u reklamiranje. vidljivo iako preduzeće na tržištu monopolističke konkurencije ne zarađuje ekstraprofit cijena je viša nego na TPK. Kasim. 184 .

Monopson najčešće nastaje kao rezultat nemobilnosti faktora proizvodnje ili njegove specijalizacije za određenog korisnika. Javlja se na tržištu na kome imamo veliki broj konkurentskih ponuđača na strani ponude. jer su fabrike i preduzeća ti monopsonisti koji angažuju potrebnu količinu rada. MONOPSON Monopson na neki način predstavlja neuobičajeno tržišno stanje. Primjer: Funkcionalna veza između kupljene (odnosno uložene) količine faktora proizvodnje i cijene datog faktora proizvodnje. monopsonista se suočava sa cjelokupnom ponudom. ali samo jednog kupca na strani tražnje. kod ponuđača koji isporučuje automobilske farove za jednog od proizvođača automobila. graničnog i prosječnog troška monopsoniste u njegovoj proizvodnji prikazana je na narednoj tabeli. Posmatrano grafički. Ponuda nekog faktora (Sa)91 jednaka je prosječnom trošku ponude (ATCa). tržište monopsona je zrcalna slika tržišta monopola. što je vidljivo iz narednog primjera. Ponuda faktora proizvodnje ima rastući oblik. cijena gotovih proizvoda monopsoniste je zadata veličina. posmatra kroz monopsonsku tržišnu strukturu. tada se takvo tržište može opisati kao monopsonsko. To je slučaj npr. ako na nekom području imate veći broj stočnih farmi iz kojih se proizvodi mlijeko i imate na strani tražnje samo jednu mljekaru koja vrši otkup tog mlijeka. nego zavisi od pregovaračkih mogućnosti monopsoniste. a karakteristično je za tržište faktora proizvodnje. U ovom slučaju je uzet primjer gdje je taj faktora faktor rada. Čak i grafiki imaju obrnuti izgled.Mikroekonomija 18. a onda i kretanja ukupnog. To znači da će se nuditi više faktora rada ako je cijena na tržištu viša. što je predstavljeno u nastavku. ovdje govorimo o funkciji ponude (najčešće faktora proizvodnje). On najčešće prodaje svoje proizvode na tržištu koje ima karakteristike tržišta potpune knkurencije i mora preuzeti cijenu sa prodajnog tržišta. Kako smo kod ostalih tržišnih stanja govorili o funkciji tražnje za proizvodom. Iako nabavna cijena monopsoniste nije zadata veličina. jer se isti farovi ne mogu ugrađivati u više vrsta automobila. Recimo. kao faktora proizvodnje. Qa – predstavlja količinu angažovanog faktora rada Pa – predstavlja cijenu po kojoj je dostupna ta količina rada TCa – predstavlja ukupan trošak angažovanog faktora rada 91 Oznaka u indexu a u stvari predstavlja neki opći proizvodni faktor. 185 . Kao jedini kupac datog resursa. Često se ponuda rada. koji ima potpuno suprotnu situaciju. Ne sreće se često u praksi.

tako je i ovdje potrebno da se granični trošak. Kao što smo na ostalim tržištima imali da je uslov ravnoteže MR=MC.65 0.70 TCa 3. tada je granični prihod nastao angažovanjem tog dodatnog faktora rada jednak 12.55 0. Svaka sljedeća jedinica proizvodnog faktora odbacuje manji prinos od 92 Sjetite se odnosa između ukupnih.15 ATCa=Sa 0. 41. angažovali ste dodatnog stolarskog radnika u proizvodnji sa mjesečnom plaćom od 700 KM.50 0.00 3.92 On će u stvari i dovoditi do porasta prosječnog troška faktora rada i imat će dvostruko veći nagib od funkcije ATCa. prosječnih i graničnih veličina predstavljenih na str. Ako vam taj radnik proizvede mjesečno drvenih prozora u vrijednosti od 12.05 1. tada će granični trošak biti uvijek iznad prosječnog troška.70 Kada predstavimo grafički funkciju ponude rada onda ćemo dobiti sljedeći grafik. Pa Sa = ATCa Da bismo mogli odrediti ravnotežu Qa Grafik 105.85 4. uporedi sa graničnim prihodom koji je nastao prodajom proizvoda koje je proizveo taj dodatni faktor. Tih 700 KM predstavlja granični trošak koji je nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora.60 0.65 0.000 KM.95 1.000 KM.00 MCa 0. Nadnica (N) MCa ATCa=Sa Grafik 106.60 0. nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora. ATCa – predstavlja prosječni trošak angažovanog faktora rada Sa – predstavlja ponudu faktora rada. Recimo.55 0. Funkcija ponude i graničnih troškova Qa Karakteristika ovog graničnog prihoda nastalog angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora jeste što ima opadajući oblik. Qa 6 7 8 9 10 Pa 0. a to je granični prihod proizvodnog faktora rada (MRPa). Funkcija ponude na monoposonu monopsoniste moramo dodati još jedan elemenat. 186 .80 5.85 7.50 0. Ako dolazi do porasta prosječnog troška angažovanja faktora rada.85 0.Mikroekonomija MCa – predstavlja granični trošak angažovanja dodatne jedinice faktora rada.

odnosno ako je granični prihod ostvaren angažovanjem proizvodnog faktora a. Sljedeću količinu novca ulažete u manje profitabilan projekat. jer ste već Nadnica uložili u najprofitabilniji. javlja se razlika u iznosu Pa2 -Pa1 (površina osjenčena u žuto) po jedinici uloženog faktora i koji rezultira iz pozitivne razlike između MCa veličine MRPa i cijene faktora a. a1 a2 Qa Grafik 107. To se B● naziva „Monopsonističkom Nadnica eksploatacijom“ jer su jedinice (N) faktora proizvodnje plaćene manje nego što svaka od njih pridonosi Pa2 generiranju ukupnog prihoda.Mikroekonomija one prethodne. ali ne i dovoljno profitabilnih projekata. veći od graničnog troška koji je nastao angažovanjem tog proizvodnog faktora. Kada birate u koji projekat ćete uložiti novac onda ćete se sigurno opredijeliti za onaj koji vam donosi najveći profit. MRPa .predstavlja granični prihod ostvaren angažovanjem faktora proizvodnje „a“. Cijena koju monopsonist plaća za jedinicu faktora a je Pa1. Preduzeće će kupovati dodatne jedinice nekog faktora proizvodnje sve dok god dodatno uložena jedinica tog faktora pridonosi više porastu ukupnog prihoda. jer postoji obilje novca. monopsonista će se Pa1 ● zaustaviti na manjem obimu kupovine MRPa i ulaganja faktora proizvodnje nego kupac potpune konkurencije (a1). Pri tome. MRPa Monopsonista će angažovati dodatnu jedinicu proizvodnog faktora «a» samo ako mu ta dodatna jedinica pridonosi više porastu ukupnog prihoda (MRPa) nego li porastu graničnog troška (MCa). Prema tome. ● odnosno plaćene su po cijeni koja je niža od one koja bi se formirala u slučaju da je i na strani kupaca faktora A ACa=Sa proizvodnje potpuna konkurencija PTPK ● (PTPK). Na narednom grafiku preduzeće će ulagati a1 količinu faktora a. I tako redom. jer je to cijena ponude tog faktora. nego porastu ukupnog troška. svega nekoliko procenata. Graničnog prihoda faktora proizvodnje Qa Grafik 108. Privrede (N) koje imaju velike iznose raspoloživog novca obično ne mogu naći dovoljno visokoprofitabilnih projekata. Japan je zemlja koja se često navodi kao primjer. Prikažimo slučaj ulaganja kapitala u projekte. gdje su prinosi na investicije dosta niske. Ravnoteža monopsona 187 . jer mu je pri toj količini ulaganja ovog faktora prirast ukupnog prihoda (odnosno MRPa) jednak graničnom trošku (odnosno MCa).

DA NE Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više uz manju cijenu. DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i ekstrprofit. 188 . 5. DA NE Subnormalna cijena je uspostavljena cijena na TPK u trenutnom roku. 12. DA NE Jedna od pretpostavki monopola je pasivna politika cijena. 17. 3. Kod monopola funkcija tražnje obavezno ima: a) Rastući nagib b) Jednak nagib c) Opadajući nagib d) Ni jedno od navedenog 3. 16. DA NE Na TPK cijena je jednaka graničnom prihodu preduzeća. DA NE Kada je MR < MC povećanjem proizvodnje monopolista može povećati ukupni profit. Preduzeća na TPK u dugom roku nudi proizvode po: a) Minimalnim dugoročnim graničnim troškovima uvećanim za prosječan profit b) Dugoročnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit c) Dugoročnim prosječnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) Ni jedno od navedenog. 4. DA NE Diferencijacija proizvoda je karakteristična za tržište monopola. 10. Samuelsonova klasifikacija tržišnih stanja je funkcionalistička klasifikacija. DA NE Monopolista u dugom roku može ostvariti i prosječan profit. 6. 11. DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i gubitak. DA NE Na tržištu potpune konkurencije uslov ravnoteže preduzeća je P=MR. 15. 9. DA NE Dugoročna funkcija tražnje monopoliste je manje elastična od kratkoročne. 13. DA NE Na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku nema ekstraprofita. DA NE U Weintraubovoj klasifikaciji tržišnih stanja oligopol ne sadrži element diferencijacije proizvoda DA NE Stackelbergova klasifikacija spada u funkcionalističke klasifikacije tržišnih struktura DA NE Monopolista u poređenje sa savršeno konkurentnim preduzećem uvijek nudi veću količinu po višim cijenama. 7. DA NE Monopolista može samostalno određivati visinu prodajne cijene i ponuđene količine na tržištu. DA NE 1. DA NE Postoji više razloga koji dovode do nastanka monopola. 2. uticaj ponude na formiranje cijene je veći. Na kojim tržištima je koeficijent elastičnosti supstitucije beskonačan: a) Na TPK b) Na tržištu monopola c) Na tržištu oligopola d) Na tržištu ograničene konkurencije e) Ni jedno od navedenog 2.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. 14. 18. 20. DA NE Na TPK što je vremenski rok duži. DA NE Monopolista u dugom roku može ostvarivati i ekstraprofit. 8. 19.

Samuelsonova klasifikacija tržišnih struktura bazira se na sljedećim kriterijima: a) broj učesnika b) međuzavisnost robnih cijena c) koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje d) uticaj učesnika na formiranje cijena 189 . Na TPK preduzeće može ostvarivati ekstraprofit u: a) Kratkom roku b) Dugom roku c) Kratkom i dugom roku 5. Koje pretpostavke spadaju u tržište monopola: a) Homogen proizvod b) Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je određeni mali broj c) Koeficijent elastičnosti supstitucije je nula d) Aktivno-pasivna politika cijena 6. U dugom roku. cijena koju zaračunava monopolista u odnosu na kratkoročnu cijenu je: a) veća b) ista c) manja d) ni jedno od navedenih 8. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje na tržištu monopola je: a) jedan b) veći od 1 c) nula d) ni jedan od navedenih 10. Proizvođač na tržištu potpune konkurencije može da određuje: a) količinu b) cijenu i količinu c) količinu i/ili cijenu d) ni jedno od navedenog 11.Mikroekonomija 4. Šta je od navedenog obilježje tržišta potpune konkurencije: a) proizvod koji nema bliskog supstituta b) savršena informiranost učesnika c) koeficijent elastičnosti supstitucije određeni (mali) broj d) sloboda ulaska i izlaska e) aktivna politika cijena f) savršena mobilnost faktora proizvodnje 9. Funkcija tražnje na TPK u odnosu na tržište monopola je: a) elastičnija b) neelastičnija c) jednaka d) ni jedno od navedenih 7.

Monopol u kratkom roku: a) Ima funkciju ponude po graničnim troškovima b) Ima dio funkcije ponude po fiksnim troškovima c) Nema funkciju ponude d) Ima samo ponuđena količinu.Mikroekonomija 12. Prema Stackelbergovoj klasifikaciji tržišnih stanja. 17. jedan učesnik na strani ponude i malo učesnika na strani tražnje. Na tržištu potpune konkurencije. Optimalna alokacija sredstava se ogleda u slijedećem: a) proizvodnja se odvija uz najniže granične troškove b) preduzeća ne ostvaruju nikakav profit c) prodajna cijena jednaka graničnom prihodu d) prodajna cijena jednaka graničnom trošku 14. Opći uslov ravnoteže preduzeća je: a) MC=MR b) MR=0 c) MR>MC d) Da su ATC minimalni. Na tržištu potpune konkurencije ravnotežnu cijenu u trenutnom roku određuje: a) ponuda b) varijabilni troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 15. u dugom roku. Monopol u odnosu na TPK proizvodi: a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 190 . predstavlja sljedeće tržišno stanje: a) bilateralni oligopol b) monopson c) kvazimonopol d) oligopol e) oligopson 18. dominantan utjecaj na ravnotežnu cijenu ima: a) ponuda b) troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 16. 13. Osnovni kriteriji za klasifikaciju tržišnih stanja po Weintraubovoj koncepciji su slijedeći: a) koeficijent elastičnosti supstitucije b) stepen kontrole cijena c) broj učesnika na tržištu d) stepen homogenosti proizvoda 19.

Navedite pretpostavke tržišta monopola? 14. Navedite i objasnite uslove ravnoteže preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? 7. Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu i navedite uslove ravnoteže! 2. Koje elemente posmatra Samuelson u svojoj klasifikaciji tržišnih struktura? 5. Navedite faktore koji utječu na formiranje konkurentskih odnosa između učesnika na tržištu? 13. Kako se izvodi funkcija ponude preduzeća u kratkom roku na TPK? 15. Definišite ravnotežu preduzeća? 20. 4. Koje ulazne barijere na tržište oligopola poznajete? 19. Grafički predstavite maksimizaciju profita u kratkom roku preko ukupnih veličina na TPK i pojasnite elemente grafika. Navedite pretpostavke tržišta oligopola? 17. 10. Koji razlozi mogu dovesti do nastanka monopolskih preduzeća? 6. Grafički predstavite situaciju da monopolista u kratkom roku ostvaruje gubitak. Kakav ekstraprofit može da ostvaruje preduzeće na TPK u dugom roku? 16. Grafički prikažite ravnotežu monopoliste u kratkom roku i objasnite elemente grafika. Monopolista u odnosu na tržište monopolističke kokurencije proizvodi a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 1. Definišite efikasnost obima? 11. 9. Definišite ravnotežu grane? 191 . 8. Grafički predstavite situaciju da monopolista u dugom roku ostvaruje ekstraprofit. Navedite pretpostavke tržišta potpune konkurencije? 12.Mikroekonomija 20. Šta je normalna cijena 3. Koji razlozi dovode do pojave oligopola? 18.

15. Samuelson. za ispit“. 3rd edition. Zagreb. 4. „Moderna mikroekonomika“. Tatić. April 2005. 12. James. Second edition. II izdanje. „Microeconomics“. „Mikroekonomija“. Northon. Globus. XVII izdanje. Mate.. Hal. Paul. Friedman. Jeffrey. Babić. Sarajevo. Addison Wesley Longman. godine. Parkin. Third edition. Izdavač: Science Research Associates. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. 2003. 1997. godine. New York. Jozo. Nicholson. Varian. 192 . “Intermediate Microeconomics”. Robert. 6. 2nd edition. David. “Price Theory”. Savremena administracija. Quirk. Addison Wesley Publishing Company. „Mikroekonomija-Dodatni materijal Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. 1990. Jasminka: „Teorija tržišta i cijen“a. Kasim. Izdanje. Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. 2003. Beograd. Tatić. 11. 1992. Daniel. 2nd edition. Kahn. 5. “Microeconomic Theory”. Cambridge. Bakalar. 3. Zagreb. „Mikroekonomska analiza“. 1986. Mate. 2. godine. Anita. International student edition. 2005. Jurin. Zagreb. izdavač. Mate. & Rubinfeld. Mate. Ohio. Smiljan i Šohinger. Zagreb. 1996. Koutsoyiannis. 4. 9. The MIT Press. godine. godine. „Mikroekonomija“. Zagreb. LITERATURA KNJIGE: 1. str. 10. „Microeconomics“. Walter. 1990. „Ekonomija“. godine. Perlof. 1996. The Dryden Press. Mate. 1990. South-Westwrn Publishing Co.Mikroekonomija 19. 2001. 1984. Zoran. “Intermediate Microeconomics”. 13. 8. 5th edition. 7. 14.Inc. Pjanić. 1994. Izdavačka djelatnost 16. Michael. “Teorija cena”. Pindyck. Mostar-Sarajevo. 1988. Philadelphia. Cincinnati.471. Alfred.

26.iea. W. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies. No. 21.pdf 32. and Besant-Jones. „The regulated industries and the Economy. Sistem ranog upozoravanja. World Bank. Schwarz.iea. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“. Sistem ranog upozoravanja.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM. Paul.2006. 2001. http://portal. godine. 18.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004. http://www.org 29. 93. Sarajevo 2002. WEB STRANICE: 27. Jiři. 2001.imf. UNDP. godine.hr/kolumne/show. 25. www. „Deregulation vs. R.asp?kol=50 31. www.monitor. 20. 22. godine. Poslovni dnevnik 09. „Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“. http://www.“ New York. International Energy Outlook 2002. 1979. Bacon. 23.pdf 193 .doc 30. J. 24.Norton.05.W.ludbreg. http://www.W.org 28. UNDP. MacAvoy.hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor. 2004.Mikroekonomija ČLANCI: 17. 2005. „Global Electric power reform..worldsteel. Re-regulation“ 2001. 19. IISI and Chinese Government in 2003.

Mikroekonomija Spisak skraćenica u Mikroekonomiji AC AFC AP APa AR AVC ATC D d Ed Es IEd pxEy FC I Imm K L LR LS LRAC LAC LRATC LMC LRTC Mm MP MPa MRPa MRSyx MS MU p pe pf Q Qe Qm QTPK r S s Sa .Ukupna proizvodnja .Kratki rok .Granska ponuda .Kratkoročni ukupni troškovi .Fiksni trošak TU .Kratkoročna ponuda .Kratkoročni prosječni ukupni varijabilni troškovi .Index monopolske moći Y .Ponuda proizvodnog faktora a 194 .Granični proizvod .Ukupni varijabilni trošak .Granična stopa (subjektivne) supstitucije dobra y za dobro x .Stopa povrata na uložena sredstva .Dohodak U .Prosječni troškovi proizvodnje SR .Ukupni troškovi .Prosječni fiksni troškovi SRATC .Prosječni prihod SRMC .Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje TVC .Granska tražnja TP .Dugi rok .Kratkoročni granični troškovi .Granična korisnost .Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude TPK .Količina proizvoda koju nudi preduzeće na tržištu potpune konkurencije .Granični prihod proizvoda faktora a .Tržište potpune konkurencije .Dugoročni prosječni troškovi .Dugoročni ukupni troškovi .Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje TPx .Cijena proizvoda .Dugoročni granični troškovi .Posječni fizički proizvod faktora a SAVC .Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje TR .Količina .Korisnost .Kapital W .Trenutna ponuda .Dugoročni prosječni ukupni troškovi .Koeficijent monopolske moći .Prosječni varijabilni troškovi SRTC .Granični fizički proizvod faktora a .Kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Dugoročni prosječni troškovi .Individualna tražnja TC .Profit .Ukupna korisnost .Ravnotežna količina .Nadnica .Ukupni fizički proizvod faktora x .Prosječni ukupni troškovi SS .Prosječni proizvod SATC .Ravnotežna cijena .Profit .Količina proizvoda koju nudi monopolista .Dugoročna ponuda .Ukupni proizvod .Individualna ponuda .kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Ukupni prihod .Faktor rada π .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful