Mr.

Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
Vodič za vježbe

Sarajevo, 2008.

Mikroekonomija

Mr. Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
- VODIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE -

Februar 2008.
2

Mikroekonomija

Naziv djela:

MIIKROEKONOMIIJA M KROEKONOM JA
- VODIIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE OD Č ZA VJEŽBE
Autor: Mr. Armin Avdić Izdavač: Ekonomski fakultet Sarajevo - Izdavačka djelatnost Fakulteta – Glavni urednik: Dekan Prof.dr. Muris Čičić Urednik: Prof.dr. Dževad Šehić Recenzent: Prof.dr. Aleksandar Kalmar Godina izdanja i štampanja: 2008. god. Tiraž: 500 primjeraka Štampa: Bemust Odgovorno lice štamparije:
3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

3

Mikroekonomija PREDGOVOR U relativno kratkom vremenu se javila potreba za doštampavanjem trećeg izmijenjenog i dopunjenog izdanja Vodiča za vježbe.2008. Zahvaljujem se i preduzeću „General Servis“ d. Posebnu zahvalnost dugujem svojim profesorima: Prof. dr Kasimu Tatiću na nesebičnoj podršci u izradi ovog Vodiča za vježbe kao i na dobronamjernim i korisnim sugestijama. Autor 4 .o. U ovom izdanju su dodati popisi skraćenica i simbola koji se koriste za označavanje odgovarajućih ekonomskih varijabli. i Prof. 08. Svi prijedlozi i kritike su dobrodošli.o Sarajevo na podršci u izradi ovog izdanja Vodiča. biti od koristi svim studentima ekonomskih fakulteta ali i mnogim drugim kojima imaju namjeru da se upoznaju sa osnovama mikroekonomije. dr Aleksandru Kalmaru. godine. kao i prethodni. Sarajevo. Nadam se da će ovaj materijal.01. posebno od strane studenata s obzirom da su oni ti koji trebaju da daju svoj konačan sud o korisnosti ovog udžbenika.

Mikroekonomija 5 .

2. 5.Mikroekonomija 1. 2. 9. 4.2. 10.2. 3. 10. 1. 3. 12.1.3. 4.2. 4.1. 6.3.1.2.1. 8.1. 12. 2. 4. 7.1.3.4.2.1. 5.3. prosječne i granične veličine POTREBA I TRAŽNJA Plan potrošnje IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Ukupna tržišna tražnja Zakoni tražnje Iznimke od općeg zakona tražnje CJENOVNA.2.1. 4. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA Predmet izučavanja Mikroekonomije MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST Mikroekonomski modeli Mikroekonomska analiza SADRŽAJ 10 12 13 13 16 17 18 19 19 20 27 27 30 30 30 35 42 43 45 47 49 50 52 53 55 55 63 64 66 72 74 83 84 86 96 107 109 107 113 114 114 116 TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI Tržište potpune konkurencije Funkcije tržišta i države Mikroekoenomija i Makroekonomija TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE Skala tražnje Promjena tražnje i promjena tražene količine Promjena ponude Ravnoteža ponude i tražnje Promjena ponude i tražnje i utjecaj na ravnotežnu količinu i cijenu Primjeri iz prakse UKUPNA. Savremena teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 6 . 12. 12. 3.1. 6.4.2.1. PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Temeljni stavovi o odnosima između ukupne.2.2. 12.5. 12. 11.1.1. 8. 2. 9. 3. 8. 8.1.1.3. 7. 7. 4.2. 10. 7. 8.1. 4. UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje Unakrsna elastičnost tražnje Dohodovna elastičnost tražnje Faktori koji utječu na elastičnost tražnje ELASTIČNOST PONUDE Zavisnost ponude od vremenskog perioda TEORIJE O PONAŠANJU POTROŠAČA Teorija granične korisnosti Teorija indiferencije TEORIJA PROIZVODNJE TEORIJA TROŠKOVA Tradicionalna teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 12.

15.1.5.4.1.Mikroekonomija 12.8. 16.1.4. 16. 13. 15.1.4. 14.5. 13. 15.8. TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku MONOPSON LITERATURA .6. 15.2. 14. 16. Primjeri i zadaci vezani za monopol OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Cournotov model Bertrandov model Edgeworthov model Model prelomljene krive tražnje (Sweezyjev model) Teorija igara Osnovni pojmovi Matrica rezultata 17. 15.6.2.1.2.9.4. 14.2. Problemi u regulaciji monopola Privatizacija prirodnih monopola Privatizacija energetskog sektora u BiH Modeli privatizacije 15.2.3.3. 16.4. 15. 15. 18. Empirijske funkcije troškova KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA Stackelbergova klasifikacija Samuelsonova klasifikacija Weintraubova klasifikacija TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE 123 125 125 126 131 131 134 135 137 140 141 143 143 145 146 147 147 148 148 149 150 151 152 153 154 155 157 158 158 158 159 161 166 170 172 172 174 176 176 177 182 183 184 185 192 7 Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća u dugom roku Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije MONOPOL Ravnoteža monopola u kratkom roku Ravnoteža monopola u dugom roku Pojam i evolucija prirodnih monopola Osobine prirodnih monopola Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji 15. 16.4.8. 13. Mjerenje monopolske moći Diskriminacija cijena Diskriminacija cijena prvog stepena Diskriminacija cijena drugog stepena Diskriminacija cijena trećeg stepena 15.3.7.3.2. 14.1.1.3. 15.4.1.3.3.2.6. 15.1.5.2. 15. 15. 15. 15. 16. 15. 15. 15. Regulacija monpola Historijski pregled reguliranja monopola Ciljevi regulacije monopola Metode regulacije monopola Reguliranje monopola kontrolom cijena Regulacija monopola preko graničnih troškova Regulacija monopola preko prosječnih troškova Reguliranje monopola porezima 15. 13. 15.2.8.1. 17. 15.4.4.8.2. 15. 19.3.4. 16.4.1.2. 15. 15.1.4.5. 17.

Proizvodne funkcije. Zakon ponude. (6 časova predavanja + 6 vježbi) Teorija o ponašanju potrošača. definisanje oligopola. (3 časa predavanja + 3 vježbi) Teorija proizvodnje. Elastičnost ponude. Ponuda u trenutnom. Ravnoteža monopoliste u dugom i kratkom roku. Ravnotežni položaj potrošača. Kombiniranje faktora proizvodnje. motiv i elementi ravnoteže po vremenskim periodima i tržišnim strukturama. 3. Vrste monopola. Troškovi u kratkom i dugom roku. Definicija i klasifikacija troškova. prosječan i granični prihod. 5. 4. Edgeworth. 8. Pojam konkurencije i potpune konkurencije.Mikroekonomija UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET Naziv predmeta: MIKROEKONOMIJA Godina studija: I (Prva) Ukupan broj časova (predavanja i vježbi): 45 + 30 1. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Ravnoteža grane i preduzeća. Proizvodne izokvante i princip supstitucije. (5 časova predavanja + 2 vježbi) Monopol. cilj. Moore-Schultzov zakon tražnje: odstupanje od zakona tražnje. Teorija indiferencije. Tržišni mehanizam: osnovni ciljevi (motivi i modeli ponašanja tržišnih učesnika). Strateško ponašanje. Tražnja za sredstvima potrošnje i tražnja za proizvodnim dobrima. Ravnoteža preduzeća u različitim vremenskim periodima. (5 časova predavanja + 4 vježbi) Teorija troškova. Barijere ulaska. Ravnoteža oligopola u 8 2. Potrošnja. (7 časova predavanja + 5 vježbi) Teorija ponude. Pojam. (4 časa predavanja + 2 vježbi) Potpuna konkurencija. Teorija otkrivene preferencije. Determinante ponude. Potrebe. 10. Ponuda i troškovi. Relacija kratkoročnih i dugoročnih troškova. Ponašanje tražilaca. Warlasov. Međuzavisnost. Cournot. prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda. saradnja. 6. Skale tražnje. Stackelberg. Osnovne komponente i instrumenti Mikroekonomije. Ravnoteža grane u različitim vremenskim periodima. Skale ponude. konflikti. Funkcije tržišta i potreba državne intervencije. Učinci diskriminacije cijena. Mikroekonomija i Makroekonomija. Definicija ponude. Izvođenje i pomjeranje krive ponude. Determinante troškova. Motivi i determinante. Ravnotežna cijena i količina. kratkom i dugom roku. Ukupan. Cobweb teorema. elementi i klasifikacija tržiših struktura. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Oligopol. vrste tražnje. Antimonopolski zakoni i ponašanja. Modeli oligopola. (3 časa predavanja + 0 vježbi). Tradicionalna teorija granične korisnosti. stvarnost i modeli. kriterij i maksimiziranje dobiti. Prolagođavanje preduzeća tržišnim promjenama. Kupovina. Osobine monopola. 7. Funkcija ponude. Zakoni prinosa. 9. Pojam. Zakoni tražnje: Cournot-Marshallov. Teorija. . Slutsky-Hicks-Allenov. Fiksni i varijabilni faktori proizvodnje. Tražnja i ponuda faktora. Bertrand. Predmet i metode Mikroekonomije. Diskriminacija cijena i kriteriji politike cijena. Uvod. Teorija tražnje. Analiza ukupnog. Definiranje tražnje.

Mikroekonomija različitim situacijama. Prelomljena kriva tražnje. Sporazum oligopolista i efikasnost u privredi. (3 časa predavanja + 2 vježbi) 11. Ograničena konkurencija. Tržište i teorije ograničene konkurencije. Teorija Edwarda Chamberlena i Joane Robinson. Monopolska konkurencija, diferenciranje proizvoda, publicitet. Ravnoteža preduzeća i grane. Mjerenje tržišne snage. (2 časa predavanja + 2 vježbi) Ravnoteža tržišta faktora proizvodnje. Motivi maksimiziranja dobiti i zapošljavanje faktora proizvodnje. Tražnja i ponuda faktora proizvodnje na tržištima potpune konkurencije, monopsona i oligopsona. (1 čas predavanja + 2 vježbi)

12.

LITERATURA ZA ISPIT: 1. 2. 3. Tatić, Kasim; „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2003. godine. Tatić, Kasim; „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2005. godine. Avdić, Armin; „Mikroekonomija-Vodič za vježbe“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2008. godine.

ŠIRA LITERATURA: 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Babić, Mate: „Mikroekonomska analiza“, 4. Izdanje, Mate, Zagreb, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, HKD Napredak, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Politika cijena“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine. Jurin, Smiljan & Šohinger, Jasminka; „Teorija tržišta i cijena“, Globus, Zagreb, 1990. godine. Koutsoyiannis, Anita.; „Moderna mikroekonomika“, II izdanje, Mate, Zagreb, 1996. godine. Pindyck, Robert & Rubinfeld, Daniel; „Mikroekonomija“, 5. Izdanje, Mate Zagreb, 2005. Parkin, Michael; „Microeconomics“, Addison Wesley Publishing Company, 6th edition, 2005. Perlof, Jeffrey; „Microeconomics“, Addison Wesley Longman, 2nd edition, 2001. Samuelson P.; „Ekonomija“, XVII izdanje, Mate, Zagreb, 1994. godine. www.bhekonomija.com

9

Mikroekonomija

1. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA?
Izučavanje ekonomske stvarnosti ima tradiciju od preko 200 godina. U toku ovog razdoblja ekonomija kao nauka se proširivala, dograđivala i diferencirala od drugih nauka. Postala je veoma složena. Ekonomija, kao nauka bavi se izučavanjem privrednih aktivnosti i ekonomske stvarnosti jedne države, regiona i cjelokupne svjetske ekonomije na jednoj strani, kao i pojedinim učesnicima kao što su mala i velika preduzeća, kupci, vladini uredi za regulaciju i nadzor itd., na drugoj strani. Usložnjavanjem privrednih tokova koji svakim danom postaju još kompliciraniji i isprepleteniji kompleksnija postaje i ekonomska nauka koja pokušava da postojeće aktivnosti objasni, a naredne predvidi. Ekonomsku stvarnost zbog svoje kompleksnosti izučava mnogo ekonomskih disciplina: Makroekonomija, Finansije, Menadžment, Mikroekonomija, Računovodstvo, Marketing itd. Na taj način bolje i lakše se shvaćaju pojave u okruženju, te rješavaju problemi koji nastaju na temelju ovih pojava.

Kako da ostvarimo profit?

Mikroekonomija, kao jedna od ekonomskih disciplina, proučava između ostalog: 1. ponašanje pojedinačnih privrednih subjekata, kao što su: preduzeća, potrošači, država (njene pojedine agencije i odjeli), 2. utjecaje državnih mjera na aktivnosti učesnika na tržištu, raspodjelu dobara i usluga, 3. načine klasifikacija i funkcioniranje pojedinačnih tržišta i tržišta zajedno, 4. iznalažnje optimalnih količina faktora proizvodnje u procesu proizvodnje, 5. načine primjene teoretskih modela u rješavanju konkretnih ekonomskih problema, itd. Posebna pažnja pri proučavanju ponašanja pojedinačnih učesnika na tržištu posvećuje se efikasnoj alokaciji oskudnih resursa, kao što su novac, materijal, vrijeme, prirodna bogatstva, itd. Samo jedan dio prirodnog bogatstava je obnovljiv, dok drugi nije. Stoga o prirodnom bogatstvu i njegovom korištenju svaki ekonomista treba voditi posebnu brigu. Danas je najveći problem čovječanstva kako da zadovolji svoje rastuće potrebe. Potrebe oduvijek postoje i uvijek će biti neophodni uslov ljudskog postojanja. Razvojem ljudskog društva i struktura potreba se mijenja i proširuje. Ovo je kontinuiran proces. Stoga su u temelju Mikroekonomije ljudske potrebe koje iniciraju razmišljanja o načinu njihovog zadovoljavanja. Potrebe se na tržištu manifestiraju kao tražnja, bilo pojedinaca, grupe ljudi ili tražnja od strane države. Na Mikroekonomiji je da ukaže na najefikasnije načine zadovoljenja tih potreba. Na tržištu se, s druge strane, pojavljuju preduzeća koja proizvode dobra i usluge. Preduzeća prodajom ovih proizvoda i zadovoljavanjem izraženih potreba različitih učesnika na tržištu ispunjavaju svoju svrhu - profitabilno poslovanje. Drugo područje Mikroekonomije je usmjereno na preduzeće, njegove troškove, načine proizvodnje kombiniranjem različitih faktora proizvodnje, načine formiranja cijena proizvoda, itd. Da bi ekonomski sistem mogao funkcionirati potrebno je međudjelovanje učesnika na tržištu. Ako želimo analizirati Mikroekonomiju moramo svojom analizom obuhvatiti: preduzeća, potrošače i državu). 10

Mikroekonomija Postoji mnogo definicija Mikroekonomije. U literaturi se najčešće mogu naći sljedeće definicije1: 1. 2. Mikroekonomija je grana ekonomije koja proučava odluke pojedinačnih kućanstava i preduzeća, funkcioniranje pojedinačnih tržišta i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga. Mikroekonomija je analiza koja se bavi ponašanjem pojedinačnih subjekata u tržišnoj ekonomiji, takvih kao što su određivanje cijena nekog proizvoda ili ponašanje pojedinačnog potrošača ili preduzeća. Mikroekonomija je proučavanje ekonomskog ponašanja pojedinačnih jedinica odlučivanja, kao što su pojedinačni potrošači, vlasnici sredstava i preduzeća u sistemu slobodnog preduzetništva.

3.

Svaka od navedenih definicija osvjetljava Mikroekonomiju iz drugog ugla, ali sve one zajedno pokazuju čime se to bavi Mikroekonomija kao ekonomska disciplina. Možda je najbolje da to pokažemo na jednom primjeru.
Ukoliko želimo odrediti cijenu nekom proizvodu, recimo benzinu za automobil, onda moramo, između ostalog, voditi računa o sljedećim stvarima: Koliko se benzina troši na nekom području, koliko prosječan potrošač toči benzina mjesečno, koliki su porezi na benzin, kolika marža je neophodna za vlasnika benzinske pumpe da bi on imao interesa prodavati gorivo, koji kvalitet benzina se zahtijeva, kako i odakle se benzin transportuje i koliki su troškovi transporta, postoje li sezonske oscilacije, kakva tražnja se očekuje u narednom periodu i sl. Da bi se odredila krajnja cijena benzina potrebno je sagledati ponašanje i kupaca i prodavača ali i države koja nadgleda kvalitet goriva i ubire određene poreze. Svi oni zajedno predstavljaju tržišne učesnike koje proučava Mikroekonomija.

Tržište se u stvari nalazi u presjeku aktivnosti proizvođača, potrošača i države. Sva tri učesnika su neophodna kako bi tržište moglo nesmetano funkcionisati. Tržište može biti fizičko mjesto (kao što je pijaca) ili virtualno mjesto, kao što je prodaja putem Interneta (e-Buy).

Država

Tržište

Proizvođači

Kupci

Shema 1. Učesnici na tržištu

1

Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine, str. 3.

11

Mikroekonomska teorija. Razlika između Mikroekonomije i Ekonomike preduzeća jeste što Ekonomika preduzeća analizira preduzeće kao izolovan privredni subjekt od ostatka privrede. Ponuda (determinante. U ovom Vodiču pokušat ćemo dati što više primjera iz naših preduzeća i ukazati na probleme koje ona imaju. Teorija i analiza troškova (tradicionalna i savremena teorija. elastičnost. tržištima. Marketingom. Poremećaji sa njega se poput talasa prenose na sva ostala tržišta mijenjajući troškove poslovanja preduzeća. 8. 10. elastičnost i pomjeranja). 7. Tražnja i ponašanje potrošača (teorija granične korisnosti. Bez njega bi život jednostavno bio nemoguć. analiza.Mikroekonomija 1. također posmatra međudjelovanja tržišta. 2. u međudjelovanju sa drugim učesnicima na tržištu. Milioni proizvoda i usluga se razmjenjuju putem tržišta onome ko je spreman platiti najvišu cijenu. Tržište i cijene faktora proizvodnje. Tržište i država (uloga države u privredi). prije svega sa Ekonomikom preduzeća. primjena). 4. analiza i modeli. Jedan dio Vodiča će obrađivati računske primjere gdje se treba razumjeti način na koji rješavati određene probleme. Uobičajeno se u literaturi analizira između 10 i 15 poglavlja ovisno o vrsti studija i raspoloživom broju sati predviđenom za izvođenje nastave. U nastavku ćemo predstaviti svjetsko tržište nafte. Teorija i analiza proizvodnje. 9. 5. determinante. Nije dovoljno znati strukturu svojih troškova već ih je potrebno uporediti sa drugim preduzećima i vidjeti da li je ona povoljnija ili nepovoljnija uodnosu na konkurentska preduzeća ili granu u prosjeku. Mikroekonomski subjekti (domaćinstva. 11. Stoga se preduzeća nastoje prilagoditi ovim promjenama pa povlače odgovarajuće poslovne poteze.1. Liberalizacija tržišta. Shodno predviđenom planu i programu Fakulteta posebna pažnja će se obratiti na sljedeće teme: 1. Monopolistička konkurencija. tj. a samim tim i njihove ravnotežne pozicije. 12 . a jedan dio će sadržavati pitanja koja se mogu postaviti na osnovu izložene materije. Sa druge strane Mikroekonomija posmatra tržišne učesnika. Prilike na ovom tržištu imaju utjecaja na gotovo sva ostala tržišta. Tražnja (teorija. prognoza. Mikroekonomija. povezanim. 3. Monopson). preduzeća. kako prilike na jednom tržištu utječu na prilike na drugim. Privatizacija i Regulacija monopola. Oligopol. pa i preduzeće. Stalni pokušaji preduzeće i ostalih tržišnih učesnika da se prilagode novonastalim prilikama u stvari predstavlja tržišni mehanizam. a koji kao odgovor povlače svoje poslovne poteze i tako redom. klasifikacije i funkcije). država) i njihovi ciljevi. Zamislite samo da neko od ljudi treba upravljati sa njima! U nastavku ćemo pokušati da razjasnimo ovaj tržišni mehanizam i da prikažemo na koji se način učesnici na tržištu ponašaju. 6. Finansijama. Makroekonomijom i Ekonomskim razvojem. Iz prethodnih nabrojanih tema vidljvo je da postoje određene dodirne tačke Mikroekonomije sa drugim ekonomskim disciplinama. Klasifikacija tržišta (Monopol. Tržište savršene konkurencije. PREDMET IZUČAVANJA MIKROEKONOMIJE Područje proučavanja Mikroekonomije je dosta široko. teorija indiferencije i teorija otkrivene preferencije). koji imaju dalje utjecaja na druge tržišne učesnike. Mikroekonomija najčešće služi kao podloga za ostale discipline.

Razmislite koliko je značajno za jedan prodajni salon ako može ispravno procijeniti broj automobila koje će prodati u naredna 3 mjeseca. str. U analizu je najčešće moguće uključiti samo one faktore koji imaju dominantan ili presudan utjecaj na datu pojavu. 13 . Mostar-Sarajevo. MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST2 2. ima određenih prednosti u odnosu na druge načine. Posebno je važno zbog toga što vam novac koji bi ste uložili za nabavku automobila „ne leži zamrznut“ u proizvodima koje nećete prodati narednih pet-šest mjeseci. zatim je potrebno pratiti prodaju neko određeno vrijeme. Na primjer. a da istovremeno nema pretrpan salon ili nema problem gdje da smjesti automobile. Zbog toga što je svaka pojava (koja se proučava) pod utjecajem različitih faktora. Sveukupna mikroekonomska teorija je izgrađena od manjih teoretskih koncepta (mikroekonomskih modela). godine. Zato kažemo da je model pojednostavljena slika stvarnosti. recimo jedan kvartal ili pola godine. Zato se vrši procjena njihovog značaja i veličine utjecaja. „Mikroekonomija“. Naučni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti. 4-5. Način nastanka mikroekonomskih modela dat je na narednoj slici: 2 Detaljnije vidjeti u Bakalar. Nakon toga trebamo sagledati koji sve faktori utječu na prodaju automobila i koliki utjecaj imaju.Mikroekonomija 2. Vratimo se prethodnom primjeru. da bismo mogli saznati kakav trend ima prodaja automobila na tržištu potrebno je odrediti koju vrstu automobila analiziramo. Menadžment prodajnog salona može na vrijeme da od proizvođača poruči zahtijevani broj automobila. Na kraju formiramo zaključak da se taj automobil na datom tržištu u određenom vremenskom periodu prodaje u toj količini. Zbog toga se i izgrađuju mikroekonomski modeli. 1997. a on se sastoji od dvije faze: 1) opažanje i mjerenje pojava koje proučavamo i 2) razvijanje teorije na osnovu tih mjerenja i opažanja. MIKROEKONOMSKI MODELI Model predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i ima široku primjenu u ekonomiji iz razloga što model. svi faktori često ne mogu biti uključeni u analizu. Da bi nam olakšali donošenje poslovnih odluka i da bi nam omogućili profitabilnije poslovanje. te predviđanje kretanja tih pojava u budućnosti. Jozo. Svrha izgradnje ovih modela jeste analiza postojećih mikroekonomskih pojava.1. Svaki mikroekonomski model dobar je u onoj mjeri u kojoj ispunjava ove dvije zadaće. kao način spoznavanja.

Mostar-Sarajevo. 14 . „Mikroekonomija“. c) Parametri – kvantitativno izražene karakteristike okruženja.Mikroekonomija Naučni metod Opažanje i mjerenje Razvijanje teorije Izgradnja Mikroekonomskih modela Svrha izgradnje Analiza Predviđanje Slika 1. b) Pretpostavke o ponašanju – način na koji se ponašaju učesnici. dok sa druge strane ima implikaciju koja. Jozo. Način nastanka mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sastoji se iz tri elementa: a) Endogene varijable – događaji ili pojave koje se proučavaju. godine. str 5. Četiri osnovne pretpostavke koje svaki mikroekonomski model mora sadržavati su:3 3 Bakalar. 1997. Komponente mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sa jedne strane ima određene osnovne pretpostavke koje mora uključiti u sebe da bi mogao biti vrednovan. Naredna slika prikazuje osnovne komponente mikroekonomskog modela: Endogene varijable Teorijski mikroekonomski model Pretpostavke o ponašanju Parametri Slika 2. ustvari predstavlja rješenje ili ravnotežu tog modela.

Ovaj model je nastao na bazi velikog broja posmatranja šta se dešava sa cijenom proizvoda ako dolazi do pomjeranja funkcije ponude ili tražnje. a nakog određenog vremena kada se poveća ponuda na tržištu dolazi do njihovog snižavanja. Pretpostavka o ograničenosti resursa je potrebna iz razloga što niti jedan resurs u prirodi nije neograničen. a samim tim i analizirati jer nikada ne znate šta će takva osoba učiniti. Iznenadni poremećaji na tržištu nekretnina obično dovode do porasta cijena. Svi znamo da je ponašanje neracionalne osobe vrlo teško predvidjeti. Naredna slika prikazuje ove pretpostavke: Preferencije Ograničenost resursa Racionalan izbor učesnika Teorijski mikroekonomski model Ravnoteža modela Koordinacija Slika 3. pretpostavka o ograničenosti resursa. Tada u najvećem broju slučajeva dolazi do porasta cijene tog proizvoda što je najčešće nepovoljno za kupce. Ograničenost raspoloživih resursa je temeljna pretpostavka ekonomije uopšte. Pretpostavka o racionalnom izboru učesnika nam daje uslov da ponašanje učesnika u modelu mora biti racionalno kako bismo mogli predvidjeti njihovo ponašanje. Primjer Jedan od mikroekonomskih modela jeste model ponude i tražnje. tržištu dolazi do skoka cijena. 15 . ako jedan od učesnika želi kupiti neki proizvod. sa druge strane mora postojati proizvođač koji je spreman proizvesti i ponuditi taj isti proizvod. Racionalnost se u ovom slučaju odnosi na situaciju da će racionalan čovjek nastojati maksimizirati svoju korist od kupovine proizvoda ili minimizirati svoje izdatke za njegovu kupovinu. Poznato je da većina kupaca želi kupiti dizelske motore koji imaju malu potrošnju goriva. ovdje ćemo samo navesti primjer kada dolazi do povećanja tražnje za nekim proizvodom na tržištu a funkcija ponude ostane nepromijenjena. Ovaj slučaj je čest npr. Teorijski mikroekonomski model Pretpostavka o preferencijama je neophodna kako bismo znali šta učesnici u modelu više žele. Iako će se u nastavku detaljnije analizirati kretanje i ponude i tražnje. u stanogradnji. koje vrste motora kupci najviše kupuju. Npr. U protivnom je model besmislen. Ako u nekom gradu postoji izražena tražnja za stanovima a da pri tome ne postoji srazmjerni porast ponude stanova na. I zadnja. pretpostavka o koordinaciji nam naglašava da je u jednom modelu potrebno imati koordinirane postupke učesnika. pretpostavka o racionalnom izboru učesnika i pretpostavka o koordinaciji učesnika u modelu.Mikroekonomija 1) 2) 3) 4) pretpostavka o preferencijama učesnika. Npr.

mikroekonomska teorija spušta na ravan upotrebljivosti i korisnosti. Stoga će se u toku izlaganja u značajnoj mjeri koristiti matematički prikazi iz razloga što je „jezik“ matematike veoma precizan i obezbjeđuje nam tačne pokazatelje.2. kao primjenjeni dio Mikroekonomije. Mikroekonomija = mikroekonomska teorija + mikroekonomska analiza 16 . Da bi se adekvatno predstavili svi teoretski koncepti potrebno je koristiti određeni instrumentarij. Mikroekonomija kao naučna disciplina u sebi sadrži i mikroekonomsku teoriju i mikroekonomsku analizu i za uspješno rješavanje problema potrebno je koristiti oba dijela. država itd. potrošači.). koristi te modele za rješavanje konkretnih problema sa kojim se suočavaju učesnici na tržištu (proizvođači. ali i za kvantitativnu analizu realnih problema. odnosno predstavlja svrhu izučavanja mikroekonomske teorije. niti jedna teorija nema veći značaj. Ona predstavlja tržišnu valorizaciju teoretskih koncepta koji su izgrađeni primjenom mikroekonomskih modela.Mikroekonomija 2. Bez adekvatne primjene pri rješavanju konkretnih problema u ekonomiji. mikroekonomska analiza. Matematika kao grana nauke je obezbijedila dobru podlogu za teoretsko razumijevanje pojava. Stoga se primjenom mikroekonomske analize. MIKROEKONOMSKA ANALIZA Za razliku od mikroekonomskih modela koji predstavljaju teoretsku podlogu za rješavanje određenih ekonomskih problema.

sivo tržište i sl. Na drugoj strani neki učesnici žele nabaviti (polu)proizvode koje će iskoristiti za dalju proizvodnju drugih proizvoda i takvo tržište nazivamo tržište proizvodnih faktora. a kao što je vidljivo to se ne dešava. 35-48 5 Postoji dosta definicija tržišta. kao što smo prethodno naglasili. Da je tako već bi u Bosni i Hercegovini većina stanovnika bila zaposlena i ne bi bilo proizvoda koji se nemaju kome prodati. Zagreb. TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI4 Tržište predstavlja mjesto na kome se susreću ponuda i tražnja proizvoda. Ukoliko je država previše prisutna na tržištu tada učesnici ne mogu iskazati svu kreativnost u svom radu jer je previše pravila koja gotovo sve regulišu. proizvođači ne vode dovoljno računa o životnoj okolini. cijene su te koje koordiniraju odluke potrošača i proizvođača na tržištu. utaja poreza. Kada govorimo o tržištu potrebno je naglasiti da postoji mogućnost da neki od učesnika na njemu žele kupiti finalne proizvode koje će oni lično potrošiti.. Mate. Samuelson. javljuja se nelojalna konkurencija. godine. Uloga države se najčešće ogleda u sprovođenju određenih zakona po kojima se poslovanje odvija. mogu susresti na nekom fizičkom ili na nekom virtuelnom mjestu. Ekonomija. str. Na narednoj shemi ukratko su predstavljeni nedostaci tržišta i načini na koje država intervenira na tržištu. ako kupci zaključe da da će cijena tog proizvoda porasti u narednom periodu. 1994. za početak mi ćemo dati samo jednu od njih. a nekim stanovnicima nedostaje novca za osnovne životne namirnice itd. U ekonomiji je prisutno mišljenje da u većini slučajeva i na većini tržišta postoji određena „nevidljiva ruka“ koja dovodi do povezivanja ponude i tražnje i do zadovoljavanja potreba potrošača. Obično se na tržištu pojavljuju proizvođači i kupci. 4 Detaljnije vidjeti: P.Mikroekonomija 3. XVII izdanje.5 Ponuda i tražnja se. u kreiranju normi zaštite životne okoline ili u sprječavanju antimonopolskog ponašanja učesnika. on će ga zadržati neko vrijeme kako bi ga prodao po višoj cijeni. U nastavku ćemo dati kratak prikaz uloge države na tržištu te njenih mogućih intervencija kako bi se ispravili određeni tržišni nedostaci. Znači. no nekada je neophodno da se na tržištu pojavi i država kako bi uspostavila određena pravila po kojim će se razmjena odvijati. Tržišni mehanizam bi u potpunosti doveo do stabiliziranja privrede. 17 . Međutim. Svi učesnici na tržištu posmatraju cijene i na bazi njih donose svoje odluke. Sa druge strane ako država nije u dovoljnoj mjeri prisutna na tržištu tada ne postoje jasna pravila ili se nedovoljno poštuju postojeća. Ako neko od proizvođača očekuje da poraste cijena proizvoda kojeg on prodaje. nastojat će što prije doći do tog proizvoda ako im je on potreban. vremenom je utvrđeno da sâma tržišta nisu sposobna dovesti do stabilnosti privrede. Takvo tržište se naziva tržište finalnih dobara (proizvoda). dok potrošači ne plaćaju proizvode na vrijeme. Stoga je važno da država ili njene određene institucije budu prisutne na raznim tržištima kako bi tržišta dobro funkcionirala. Jedan od prvih ekonomista (Adam Smith) je tvrdio da je sâmo tržište sposobno uspostaviti pravedan i stabilan tržišni okvir u kome će se tržišne transakcije odvijati nesmetano. Sa druge strane. Tržišta putem cijena rješavaju osnovne ekonomske probleme.

tada takvo tržište nazivamo tržište potpune ili čiste konkurencije. Ako se na tržištu razmjenjuje proizvod koji je homogen (kao što su na primjer: pamuk. U takvim slučajevima država kroz osnivanje istraživačkih instituta pomaže da se lakše obezbijede sredstva. zlato i sl. dionice. Taj razvoj zahtijeva značajna novčana sredstva ali je ishod razvojnog procesa često neizvijestan. Nedostaci tržišta i intervencije države na tržištu Svakako da država.) i ako učesnici mogu bez većih poteškoća ulaziti na tržište i izlaziti sa njega. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Na nekim tržištima pojavljuje se veliki broj učesnika i na strani ponude i na strani tražnje. a nakon što se ostvare značajni napretci u tehnologiji omogući kompanijama da ih koriste. ima za cilj da obezbijedi što više prostora kompanijama za njihovo poslovanje. a učesnici samostalno odlučuju o načinu poslovanja. nafta. pijaca u jednom većem gradu se može smatrati tržištem potpune konkurencije. kroz određene instrumente. 3.Mikroekonomija Nedostaci nevidljive ruke Neefikasnost Monopol Eksternalije Javna dobra Nejednakost Neprihvatljive nejednakosti dohotka i bogastva Makroekonomski problemi Visoka inflacija Visoka nezaposlenost Spor ekonomski rast Stabilizacija pomoću politika kamatnih stopa Stimuliranje rasta Monetarna i fiskalna politika Investiranje u obrazovanje i povećanje nacionalne stope štednje Preraspodjela dohotka Progresivna poreska stopa Programi podrške dohotka Intervencija na tržištu Intervencija na tržištu Subvencije Antitrustovski zakon Zakoni protiv zagađivanja Nacionalna odbrana Intervencija države Primjeri Shema 2. ili da dopuni njihov rad tamo gdje privatni kapital nije dovoljan ili nema interes. To je npr. O tržištu potpune konkurencije će mnogo više riječi biti u poglavlju 14. Zbog toga kompanije i banke ne žele da rizikuju novac u takve projekte sa neizvijesnim ishodom iako su potencijalne dobiti velike. 18 . Tu postoji i veliki broj kupaca ali i veliki broj prodavača sličnih ili homogenih proizvoda. Obično je na ovim tržištima država veoma malo prisutna. slučaj kod razvoja novih foto ćelija koje se mogu koristiti za proizvodnju energije. Na primjer.1.

Dok Mikroekonomija proučava pojedinačne učesnike na tržištu. Reguliranje i kontrola određenih eksternalija na tržištu. obezbjeđenje određenih dobara i usluga za koje privatni kapital nema interesa (kao što su policija. vatrogasci. MIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA Postoji razlika između Mikroekonmije kao ekonomske discipline i Makroekonomije. 4. transfernih plaćanja.Mikroekonomija 3. Možemo govoriti i o vrstama tržišta kao što su: lokalno tržište. ali i njene stabilnosti. 19 . Obezbjeđenje rasta i razvoja privrede. Upravljanje uvozom i izvozom. nacionalno tržište. Cilj je da se formira ravnoteža uvoza i izvoza iz jedne države. Bruto domaći proizvod (GDP) jedne države. I tržište ima svoje određene funkcije. kao što su kupci. Makroekonomija ima svoja četiri osnovna područja. trgovina na malo itd. Razlika se prije svega ogleda u predmetu proučavanja. regionalno tržište. moramo shvatiti i razumjeti mikroekonomske jer su one osnova na bazi kojih nastaju i prilike u cijeloj nacionalnoj ekonomiji. distributivna. To su aktivnosti koje su usmjerene na: promoviranje jednakosti putem progresivnih poreskih stopa. kao na primjer zagađenje okoline. trgovina na veliko. selektivna. socijalne ustanove itd. a to su: 1. kako se ne bi dešavala npr. tržište faktora proizvodnje. promoviranje i obezbjeđenje makroekonomskog rasta i stabilnosti privrede (u što spadaju fiskalna i monetarna politika). kontrola o skladištenju opasnih materija. propisivanje određene zaštitne opreme za radnike itd. Politika (ne)zaposlenosti na nivou cijele ekonomije. 3. vojska.2. FUNKCIJE DRŽAVE I TRŽIŠTA Država ima određene funkcije (uloge) na tržištu. Da bismo mogli proučavati makroekonomske pojave. informativna i razvojna funkcija. određenih subvencija i sl. Makroekonomija proučava privredu u cjelini. 2. Kako smanjiti nezaposlenost na nivo da svi oni koji žele raditi imaju i gdje da rade. Kako da se ukupna proizvodnja u jednoj privredi poveća. 3. jer ni prevelik deficit ni prevelik suficit dugoročnije gledano nisu povoljni za privredu. velika inflacija. To su alokativna. proizvođači ili država (kada ima svojstvo nekog regulatora).). tržište vrijednosnih papira.3. globalno tržište tržište nafte i naftnih derivata.

).Mikroekonomija 4. veliki broj preduzeća ima ogromna skladišta gotovih proizvoda koji čekaju da se pojavi njihov kupac koji ima dovoljno novca. Često se preduzeća susreću sa problemom šta proizvoditi i u šta investirati svoj novac. koliki su rizici i koliko je resursa potrebno (novčanih. komponente za proizvode se često proizvode na različitim kontinentima itd. Čak i one koje ne možete zamisliti dok ih ne vidite. Donošenje odluke na koji način da proizvedemo proizvod daje smjernice za sve kasnije aktivnosti. još uvijek je neophodno imati veliki broj komada na zalihi kako bi se proces proizvodnje mogao kontinuirano odvijati. 2. a da to neko drugi nije već proizveo. čak se može dobijati iz energije podvodnih valova na moru. To su tzv. Postoji mnogo mogućih metoda proizvodnje jednog te istog proizvoda. Ona se može proizvoditi u hidroelektranama. sigurnosnih kriterija kod upotrebe proizvoda. Kod odabira načina proizvodnje posmatramo prvenstveno dva faktora: ekonomsku isplativost i mogućnost uspješne implementacije tehnološkog rješenja u zavisnosti od uslova pod kojim će proizvodnja biti pokrenuta. Menadžment svake kompanije bi bio presretan ako bi prodao sve proizvode koje proizvede u što kraćem vremenu. TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE U svakodnevnom životu konstantno kupujemo ili prodajemo određene proizvode i usluge.) Drugo teško pitanje jeste kako proizvoditi. U suštini cjelokupna ekonomija se zasniva na tri značajna pitanja koja svaki student ekonomije treba poznavati. Međutim. vjetroelektranama. Jedni ljudi traže da kupe stanove dok ih drugi grade i prodaju. Treće pitanje je često najteže pitanje za ekonomiste. Za koga proizvoditi? Iako su ova pitanja naizgled jednostavna odgovori na njih nisu nimalo lagani. To je jedan od čestih načina kako da dođemo do novog proizvoda koji je do tada bio nepoznat kupcima. tehnoloških. Danas je sve proizvode „teško“ proizvesti (proizvodi zahtijevaju poštivanje velikog broj tehničkih standarda. Navest ćemo samo proizvodnju električne energije. radnih itd. Iako se danas pokušavaju automobili proizvoditi za poznatog kupca. U današnjem svijetu imate gotovo svaki proizvod koji možete zamisliti. Neki pojedinci traže računare dok ih drugi distribuiraju na određenom tržištu. Međutim. To su ogromne poljane gotovih automobila koji čekaju svog kupca. Tako je vrlo teško smisliti i pronaći novi proizvod koji bi mogao biti interesantan kupcima. a analiza obično kreće od Biznis plana koji treba da odgovori na pitanje da li je ulaganje u tu proizvodnju isplativo i u kom vremenskom periodu. termoelektranama. Danas se ogromna sredstva ulažu u pronalaske recimo nove telekomunikacijske opreme ili visokosofisticirane vojne tehnologije. Na tržištima postoji doista ogroman broj različitih proizvoda koje nema ko da kupi. Za svim proizvodima postoji određena tražnja i sa druge strane postoji određena ponuda tih proizvoda ili usluga. vremenskih. nuklearnim i plinskim elektranama. osnovna pitanja ekonomije koja glase: 1. definitivno je najteže „proizvesti“ platežno sposobnog kupca. Sjetite se samo lagera automobila pred nekom fabrikom. 20 . Kod donošenja odluke šta proizvoditi potrebno je sagledati veliki broj faktora. Šta proizvoditi? Kako proizvoditi? 3.

kada cijena jedne robe raste. proizvođači hljeba svaki dan predviđaju kolika će biti tražnja za hljebom na području grada Sarajeva pri cijeni od 0. dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca. Ovo je slučaj recimo kod kupovine opreme i mašina za preduzeće. Za razliku od tražnje često analiziramo količinu proizvoda koji se na tržištu traži pri tačno određenoj cijeni. Velikim slovom (D) se obilježava granska tražnja a malim slovom (d) individualna. a koje obično imaju visoku cijenu. demand). Taj podatak je važan za planiranje proizvodnje. Obilježava se slovom d (Engl. 21 . Efekat supstitucije je prisutan kada npr. u određenom razdoblju i na određenom tržištu. kao što je to slučaj u Sarajevu. Recimo oprema za proizvodnju i pakovanje prirodnih sokova i mineralne vode. odnosno zadužiti ga. Obično je opadajuća slijeva udesno. u određenom razdoblju i na određenom tržištu.Mikroekonomija Danas je trend u svijetu da kada ne možete prodati proizvod zato što kupcu nedostaje sredstava pokušate mu prodati taj proizvod na kredit. Quantity). jednu vrstu kafe zamijenimo drugom zbog toga što je prva vrsta kafe poskupjela a cijena druge ostala nepromijenjena. Također. to znači da ćemo uz kreditiranje kupaca dovesti do porasta tražnje za našim proizvodom. ovdje ćemo ih ukratko samo definisati kao pojmove kako bi se lakše mogla pratiti materija. Sa druge strane. Tražena količina je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni. Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji.70 KM/kom. te su kupci realno siromašniji i imaju manje mogućnosti za kupovinom garaže. često se u analizi ekonomskih pojava koriste i termini „Tražnja“ i „Tražena količina“. Na primjer. to znači da moramo izmijeniti naš proizvod i učiniti ga što različitijim od drugih supstituta. Cijena tehnologije za jednu fabriku koja može da konkuriše i opstane na tržištu nije ispod 10 miliona KM. U ekonomiji se često koristi termin skala tražnje. Na primjer. Potrebno je da menadžeri poznaju koliko iznose ova dva efekta za proizvode koje oni proizvode iz razloga što na osnovu njih mogu donositi ispravne odluke. a u izuzetnim slučajevima može i da bude rastuća. Ako se pokaže da je efekat dohotka veliki. Tražena količina se obično obilježava slovom Q (Engl. Ona može biti individualna i ukupna ili tržišna. a predstavlja tabelarni prikaz odnosa cijena i količina nekog proizvoda na nekom tržištu uz sve moguće cijene za taj proizvod. Iako ćemo kasnije detaljnije obrađivati efekat dohotka i efekat supstitucije. ako je efekat supstitucije veliki. Tražnja se predstavlja grafički uz korištenje krivih linija ili linearnih funkcija. efekat dohotka postoji kada poraste cijena garaža. Tražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama.

U mjeri u kojoj uspješno zadovoljimo te potrebe imat ćemo i uspješan biznis. Kretanje budućih cijena je važno i za ponuđače i za potrošače. 5. Prosječni dohodak potrošača nam govori koliko on može maksimalno sredstava potrošiti na proizvode i usluge. Cijene proizvoda povezanih sa dotičnim dobrom u određenoj mjeri utječu na tražnju za tim dobrom. u proizvodnji različitih vrsta specijaliteta i sl. s obzirom da se od 01. Tako je prije uvođenje poreza na dodanu vrijednost potpisan veliki broj kupoprodajnih ugovora za kupovinu stanova. Veći broj kupaca znači i veću potrošnju proizvoda i usluga. ako prosječna plaća u državi poraste sa 520 KM na 800 KM. svakako ćete pratiti kakav trend imaju cijene na tržištu. 22 . porast će tražnja za namještajem. 4. 3. ne možemo zaobići faktore-determinanate koji direktno utječu na iznos tražnje za tim proizvodima na tržištu. Što je prosječan dohodak potrošača viši. 8. kao na primjer u proizvodnji hrane i napitaka. Sistem potreba je u osnovi tražnje na tržištu. religijska uvjerenja i sl. Na primjer. ukoliko se očekuje opadanje cijena tada kupci. ako mogu. oni će biti u mogućnosti kupovati veću količinu nekog proizvoda. Ne možemo koristiti automobil bez goriva ili automobilskih guma. Determinanta tražene količine je cijena proizvoda. s obzirom da većina porodica želi svakih pet-šest godina promijeniti namještaj u svom domu.Mikroekonomija Kada govorimo o tražnji za proizvodima i uslugama. Broj kupaca je također važna determinanta tražnje na tržištu. Također. 6. Kada biste svakome potrošaču prodali po jedan par cipela prosječne cijene od 50 KM to bi ukupno iznosilo 75 milijardi KM. Ukusi potrošača su posebno važni za biznise koji su vezani za ponudu različitih vrsta prehrambenih proizvoda. godine na nove stanove plaća dodatnih 17% poreza. u arapskim zemljama se nude veoma začinjena hrana dok se na američkom kontinentu nudi hrana mnogo blažih okusa i mirisa. što obezbjeđuje dosta prostora za biznis. Prosječan dohodak potrošača Broj kupaca na tržištu Sistem potreba Ukusi potrošača Buduće cijene proizvoda ili usluge Cijene dobara koja su povezana sa tim dobrom (supstituti i komplementi) Preferencije potrošača Posebni utjecaji kao što su klimatski uslovi. u ponudi restorana. Potrebe potrošača predstavljaju najznačajniju determinantu tražnje za proizvođače jer oni svojim proizvodima i uslugama nastoje zadovoljiti njihove potrebe. 7. U zavisnosti od visine cijena komplemenata ili supstituta ovisi i tražnja za posmatranim proizvodom. Ako ste planirali kupiti automobil ili stan. dok postoji nekoliko determinanti tražnje koje su date u nastavku.5 milijardi potrošača. U Bosni i Hercegovini stanovništvo veoma mnogo konzumira hljeb. Determinante tražnje su: 1. Danas veliki broj proizvoda trošimo skupa. Jedan dio sredstava potrošači štede a jedan dio troše. Za ovu determinantu je vezana i unakrsna elastičnost tražnje o čemu će kasnije biti više riječi. Ukus potrošača je determinanta koja se često mijenja. 2. Na primjer. sačekaju sa kupovinom kako bi platiti manje. januara 2006. razna slatka jela i kafu. Danas većina svjetskih kompanija ima za cilj da pristupe nacionalnom tržištu Kine s obzirom da je to tržište sa gotovo 1.

međutim. Navedene determinante su one koje se najčešće pojavljuju. Kretanje cijena nafte RASTUĆA TRAŽNJA 6 7 Grafici vezani za zadatke nisu obilježeni brojevima. Posebni utjecaji mogu nekada biti najznačajnija determinanta tražnje. Ali od čega zavisi kretanje te cijene? Da bismo odgovorili na ovo pitanje nudimo vam pregled najvažnijih faktora koji imaju utjecaj na snažan rast cijena nafte. u toku žestokih zima mnogostruko se povećava tražnja za plinom ili drugim energentima koji se koriste za grijanje. 2. No značajno je da. Barel nafte predstavlja količinu od 159 litara. Uska grla u proizvodnji 6. motornih ulja i sl. Npr. Cvijeće se najviše traži 8. Neki kupci automobila preferiraju sigurnost i udobnost. moramo posmatrati što veći broj determinantni koji imaju značajan utjecaj na tražnju. Rastuća tražnja Nužne nove investicije Nedovoljni viškovi u ponudi Političke tenzije u zemljama proizvođačima nafte 5. Zbog toga što troškovi energenata u značajnom obimu učestvuju u troškovima svake kompanije. a trećima je važna potrošnja i niska cijena održavanja.Mikroekonomija Preferencije potrošača su također važna determinanta tražnje. itd. Nemoguće je danas zamisliti privredne tokove i život uopšte bez tečnih goriva. nafte.6 PRIMJER Cijena nafte na svjetskim tržištima je u protekle dvije godina premašila iznose i od 78 $ po barelu. Na grafiku 1 je dato kretanje cijena za period 2004-2006. benzina. Neki proizvodi se konzumiraju ili ne konzumiraju iz religijskih razloga. pred Kurban Bajram se mnogostruko poveća tražnja za stokom. marta i u toku praznika. Na bazi ovih faktora mogu se jednim dijelom predvidjeti kratkoročna kretanja cijena. 1. Pod posebnim utjecajima možemo podrazumijevati veliki broj faktora. u nastavku ćemo dati prikaz tržišta nafte na svjetskom tržištu. neki proizvodi imaju i mnogo veći broj tih determinanti. drugi snagu motora i izgled. 23 . godine.7 U zadnjih nekoliko mjeseci se cijena smanjila na oko 60$. 4. Da bismo bolje pojasnili ove determinante predstavit ćemo primjer determinantni tražnje za naftom na svjetskom tržištu. Paritet $ prema ostalim valutama Grafik 1. 3. ukoliko želimo dobro predvidjeti tražnju za našim proizvodom ili uslugom. Nafta sigurno predstavlja „krvotok“ jedne privrede. Svaki poremećaj cijena nafte na svjetskom tržištu direktno se odražava na rad preduzeća i cijele privrede.

postale su oprezne u pogledu trošenja nakon kraha cijena nafte koji se dogodio u razdoblju od 1997-98. Procjenjuje se da će kineska tražnja nastaviti rasti i sljedećih godina. Svjetska tražnja za naftom Svjetska ponuda nafte u mil. bogate novcem. a nakon dosezanja vrhunca proizvodnje brže se iscrpljuju. koji će im donijeti dobre profitne margine. pak. A i solidan rast američke privrede. te zahtijevaju skuplju tehnologiju za njihov razvoj. Naftne kompanije. što zahtijeva skupu opremu uz česta kašnjenja u proizvodnji. koji drži otprilike dvije trećine svjetskih zaliha nafte. potiče konkurenciju između Azije i SAD-a za raspoložive isporuke. Većina naftnih nalazišta izvan zemalja članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u zreloj je fazi.Mikroekonomija Svjetska tražnja za naftom raste po najbržoj stopi u zadnje 24 godine. Indijska potrošnja također brzo raste. pak. što znači da su nalazišta manja. što je pogodilo njihove dionice i potaknulo niz spajanja u sektoru. To je smanjilo rast proizvodnog kapaciteta članica OPEC-a. neprestano je bila precjenjivana. NUŽNE NOVE INVESTICIJE Velika nalazišta nafte sve je teže pronaći i skuplje razvijati. Kineska privredna ekspanzija potaknula je dramatičan rast potrošnje goriva. Svjetska ponuda nafte Većina sada vidi veću vrijednost u otkupu vlastitih dionica nego ulijevanju novca u povećanje naftne ponude. a rastu i potrebe za električnom energijom. ograničivši raspoloživu sirovu naftu i rafinirane proizvode širom svijeta. većina velikih članica ili ne dozvoljava strane investicije u naftni sektor ili je zakonski te investicije učinila neatraktivnima. što znači da većina već proizvodi gotovo punim kapacitetima kako bi udovoljila tražnji (vidjeti grafik na kraju). Uvoz sirove nafte u Kinu od početka prošle godine porastao je preko 40% i ne pokazuje znakove usporavanja unatoč nastojanjima tamošnje vlade da uspori zahuktalu privredu. One su se fokusirale na velike projekte. kako se povećava broj vlasnika vozila u toj zemlji. 24 . barela dnevno Grafik 3. Izgledi za održivim rastom tražnje ohrabrili su. velike špekulativne fondove. Predviđanja o rastu ponude nafte iz zemalja koje su izvan OPEC-a. posebno kada se isključi bujajuća ruska proizvodnja. koji troši četvrtinu svjetske naftne proizvodnje. Mnogi njihovi novi poslovni poduhvati su u udaljenim područjima. Svjetska tražnja za naftom u milionima barela dnevno Grafik 2. da uđu na tržište nafte te je kupuju procjenjujući da će se visoke cijene održati. U OPEC-u.

Sadašnja struktura cijena ne daje rafinerijama priliku za obnavljanje zaliha s jeftinijom sirovom naftom i proizvodima i tjera ih da kupuju u posljednji tren. zalihe naftne industrije koje služe kao zaštita od naglih prekida u opskrbi smanjile su se. To je dodatno privuklo zanimanje špekulativnih fondova koji se klade da cijene mogu još rasti.Mikroekonomija Rast proizvodnje nečlanica OPEC-a. vodećeg svjetskog izvoznika. prije spomenutog kraha cijena u prosjeku je iznosio milijun barela dnevno. Istodobno. Komercijalne zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Državama smanjuju se dijelom zbog čestih prekida američke naftne proizvodnje izazvanih uraganima u Meksičkom zaljevu. Povećani troškovi pronalaska i razvoja nafte u zemljama izvan OPEC-a potaknuli su uvjerenje špekulatora da su naftna tržišta dobro dugoročno ulaganje. posebice u SAD-u. Ministri za naftu članica tog naftnog kartela objavili su planove smanjenja svoje proizvodnje i prije nego su cijene počele opadati. Irački izvoz ponovo pogađaju sabotaže. također je srezao broj kompanija koje drže zalihe. Grafik 4. Ubilački napadi na strane naftne radnike izazvali su strahovanja od većih napada na budno čuvana naftna postrojenja toga kraljevstva. osim Saudijske Arabije. Otada je zanemariv. Val spajanja nakon kraha cijena u razdoblju od 19981999. POLITIČKE TENZIJE U ZEMLJAMA PROIZVOĐAČIMA NAFTE Političke tenzije na Bliskom istoku i sukobi u Iraku potkopali su povjerenje trgovaca u sigurnost isporuka iz regije. NEDOVOLJNI VIŠKOVI U PONUDI OPEC je podigao svoju proizvodnju na najvišu razinu u zadnjih 25 godina u cilju obuzdavanja cijena. održavajući isporuke te zemlje ispod prijeratnih razina. najvećem proizvođaču OPEC-a. bez Rusije. zbog velike tražnje tokom zime. koja proizvodi trećinu svjetske nafte. Trgovci strahuju da bi jedna od zaraćenih strana mogla ciljati naftnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji. To je ostavilo malo viškova kapaciteta kod drugih proizvođača. posljednjih je godina puno truda uložio kako bi zaustavio rast zaliha u zemljama potrošačima. Višak proizvodnih kapaciteta OPEC. Smanjenje zaliha izazvalo je zabrinutosti da bi se rafinerije mogle naći u većim teškoćama u pokušaju povećanja opskrbe destiliranih goriva. Napregnutost sistema globalne ponude rezultirala je većom osjetljivosti na poremećaje u opskrbi i većom vjerojatnošću od porasta cijena. 25 . koji kontrolira oko polovine svjetskog izvoza. u razdobljima sezonskog slabljenja tražnje. uključujući loživo ulje.

godini Rezerve koje mogu biti ekonomično iskorištene pod sadašnjim uslovima Izvor: BP Grafik 5.Mikroekonomija Ruski naftni gigant Jukos. . Zabrinutosti oko sigurnosti opskrbe potaknule su mnoge zemlje da povećaju svoje strateške rezerve. ponovo je upozoravao da bi mogao biti prisiljen smanjiti proizvodnju budući da vlada zahtijeva isplatu poreznih dugova u iznosu od više milijardi dolara. pojedine države zahtijevaju niz različitih vrsta benzina. Ostale zemlje poput Indije. A pojavile su se i zabrinutosti u pogledu porasta tenzija između SAD i Irana oko inspekcije nuklearnog oružja. Zahlađenje odnosa između Saudijske Arabije i SAD-a nakon terorističkih napada 11. koji proizvodi oko petinu ruske nafte. velikom isporučiocu nafte u SAD. Također je srezao izvoz nafte u Kinu. Južne Koreje. Jedan dio sirove nafte proizvođača Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) je s značajnim udjelom sumpora. Naftna proizvodnja u Venezueli. septembra potaknulo je zabrinutosti da Rijad možda neće više djelovati kao jamac niskih cijena nafte kao što je bio tokom 1990-ih. U SAD-u. Na Sjedinjene Države otpada oko 45 posto ukupne potrošnje benzina u svijetu. Kina se na tržištu natječe za takvu vrstu nafte kako bi podmirila tražnju za transportnim gorivima. članici OPEC-a. Sjedinjene Države nastavljaju puniti svoje strateške rezerve nafte unatoč visokim cijenama. Otkrivene rezerve nafte u 2002. Američka tražnja za benzinom izaziva i sve veće zahtjeve za visokokvalitetnom lakom sirovom naftom s niskim udjelom sumpora. USKA GRLA U PROIZVODNJI Propisi o zaštiti okoliša podižu cijenu proizvodnje goriva. Tražnja za benzinom na američkom tržištu visoka je dijelom i zbog toga što na tamošnjim autocestama raste broj tipova sportskih vozila s većom potrošnjom benzina. Tajvana i Kine povećavaju rezerve ili to uskoro planiraju započeti. Visoke cijene nafte mogle bi omogućiti Iranu bolje pozicije za pogodbu ako se to pitanje zaoštri u nadolazećim mjesecima. podižući tako premiju na cijenu sirove nafte s niskim sadržajem sumpora. smanjujući ponudu na ionako oskudnom tržištu. godini. još su jedna točka zapaljenja. i dalje trpi zbog izbijanja štrajkova u naftnom sektoru i zbog poteza nacionalne vlade. Česti sukobi u Nigeriji. To otežava transport isporuka među 26 Otkrivene rezerve nafte u 2002. Pobunjenici u naftom bogatoj delti Nigera prijetili su napadima na naftna postrojenja. primoravajući kompanije na gradnju novih skupih postrojenja i otežavajući im transport isporuka između regija.

25 dolara za galon). Propisi o zaštiti okoliša povećali su troškove izgradnje novih rafinerija i uveliko otežali dobivanje potrebnih dozvola. u Meksiku 0.50 dolara za galon). Izvor: Poslovni dnevnik 09. Da li će se cijena kretati prema 80 $ po barelu ili će se smanjivati prema 30 $.50 eura.22 dolara za galon (3.50 dolara). A NAJJEFTINIJI U SAUDIJSKOJ ARABIJI Benzin je najskuplji na pumpama u Francuskoj.61 dolar za galon).71 euro (3. a to je veoma važno za planiranje poslovanja preduzeća i razvijanje ispravnih strategija na vrijeme. Poslije Francuza.svega 0. Na pumpama u Rusiji litra benzina košta 0.30 eura (6.15 eura (0.12 eura. benzin bi u Francuskoj.28 dolara). gdje litra košta 1. U Izraelu benzin se prodaje po cijeni od 1.28 dolara za galon).38 eura (6. gdje litra vrijedi svega 0.10 eura za litru (5. u Egiptu 0. Otkrivene rezerve nafte u 2002.Mikroekonomija saveznim državama i uvoz iz inozemstva. pokazuju podaci koje je objavila agencija Reuters. benzin najviše plaćaju u Britaniji.1. Navedeni primjer pokazuje koliko elemenata utječe na formiranje cijena nekih proizvoda i da projiciranje kretanja cijena zahtijeva poznavanje velikog broja determinanti.05. godini. a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji .92 eura (4. prema Reutersovoj listi.42 dolara) i u SAD 0.35 eura (6.2006 27 . godini Izvor: BP Grafik 6.20 dolara). Na bazi kretanja ovih determinanti možemo predvidjeti kakve će efekte oni imati na cijenu nafte.12 eura za litru (0. gdje litra najtraženijeg goriva košta 1.8 litara). PARITET DOLARA PREMA OSTALIM VALUTAMA Odnos deviznog kursa dolara prema drugim valutama ima utjecaja na konačnu cijenu nafte jer se nafta uglavnom plaća u američkim dolarima.70 dolara za galon). u Japanu po 0.65 dolara).1. Ako vrijednost dolara na deviznom tržištu opada tada i konačna cijena nafte realno posmatrano za kupce pada. Svi navedeni faktori opredjeljuju cijene nafte na svjetskom tržištu.48 eura (2. Kanadi 0.67 eura ( 3. BENZIN NAJSKUPLJI U FRANCUSKOJ. a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji. Otkrivene rezerve nafte u 2002. zatim Nijemci .50 dolara) i Talijani . Izraženo u američkoj valuti. koštao 7.53 eura (2.

dovede do povećanja tražnje. 28 . dolazi do promjene tražnje na tržištu. Individualna tražnja Iako je na grafiku 7. mi najčešće znamo samo jedan dio funkcije tražnje i to u rasponu cijena koje se formiraju na tržištu. Preostali dio tražnje se obično projicira sukladno dijelu koji poznajemo. Ukoliko promjena neke od determinanti. osim cijene. Na bazi date tabele u nastavku je dat prikaz funkcije (d2) tražnje prvog kupca (d1) za tim proizvodom. i obrnuto.2.Mikroekonomija 4. A B C D 50 60 70 80 110 80 50 20 Cijena (P) 80 70 ● ● ● 50 50 80 ● 110 d1 Količina (Q) Grafik 7. Jedan takav primjer je dat u sljedećoj tabeli. Također. SKALA TRAŽNJE Kao što smo prethodno naveli skala tražnje predstavlja tebelarni prikaz odnosa cijena i potraživanih količina proizvoda pri svim cijenama koje se uobičajeno formiraju na tržištu. U nastavku ćemo se vratiti na objašnjenje načina projiciranja funkcije tražnje. 4. ona obično nije takva. Navedena funkcija tražnje je linearna funkcija. iako je ona u praksi najčešće kriva linija. predstavljena funkcija tražnje linearnog oblika. Sit Cij Tra Tra Tra Gra 120 130 360 uac ena žnj žnj žnj nsk 128 318 ija a 110 a a a prv dru tre traž 95 100 245 og go ćeg nja 70 90 180 kup g kup (D) ca kup ca Granska tražnja (D) predstavlja zbir svih individualnih tražnji na nekom (d1) ca (d3) tržištu. Promjena se na grafiku manifestuje pomjeranjem cijele funkcije tražnje. funkcija tražnje na grafiku se pomjera udesno. PROMJENA TRAŽNJE I PROMJENA TRAŽENE KOLIČINE Ukoliko se promijene ostale determinante tražnje osim cijene.1.

Mikroekonomija P d2 d3 d1 Q Grafik 8. smanjenje cijene polovnih automobila uz nepromijenjene ostale determinante. kada kupci goriva primijete da se na pojedinim benzinskim pumpama prodaje gorivo lošeg kvaliteta dolazi do smanjenja tražnje za gorivom na tim pumpama pri svim cijenama. dovodi do kretanja ravnotežne tačke niz funkciju tražnje (povećanje traženog broja automobila na tržištu). kao jedna od determinanti tražnje. tj. Npr. Promjena tražene količine 29 . Promjena tražnje Na primjer. na grafiku dolazi do pomjeranja ravnotežne tačke uz ili niz funkciju tražnje. Ako se promijeni cijena. P d1 Q Grafik 9. do dolazi do promjene ravnotežne količine.

tako da se na tržištu pojavljuje velika količina proizvoda. P P S S1 S P2 P1 · Q1 · P1 Q2 Q Q1 Q2 Q Grafik 11. Promjena ponude Grafik 10. nego se mijenjaju u zavisnosti od promjena determinanti koje imaju intenciju da se vremenom mijenjaju. Ravnotežna cijena se uobičajeno obilježava sa Pe. koje preduzećâ ne mogu prodati. S obzirom da funkcija tražnje i funkcija ponude uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu. Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda. Pri ravnotežnoj cijeni na strani ponude neće biti viška proizvedenih roba i usluga (tj. javljaju se viškovi proizvoda u obliku zaliha. 4. Tada se ravnotežna tačka kreće uz funkciju ponude i obrnuto. Ovi slučajevi su prikazani na graficima 10 i 11.4. Potrebno je naglasiti da niti funkcija tražnje niti funkcija ponude u određenom vremenskom periodu nisu statične. I obrnuto vrijedi. Promjena ponuđene količine Na primjer. Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude. Ovo je važno isključivo zbog toga što i ponuđači i potrošači nastoje da odrede cijenu na tržištu koja će biti ravnotežna. tada se pomjera cijela funkcija ponude udesno. potrebno je da se prilikom analiziranja uzmu u obzir istovremeno obje funkcije. a ostale determinante ostanu nepromijenjene.3. odnosno da su autonomne varijable. dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu. RAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE Ukoliko je cijena na tržištu veća od ravnotežne. pomjera se cijela funkcija ponude. ali odgovara potrošačima. u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda važnu ulogu imaju klimatski uslovi. a ravnotežna količina sa Qe. jer na tržištu ima dovoljno proizvoda da kupci podmire svoju tražnju.Mikroekonomija 4. Ovakva situacija ne odgovara preduzećima. Također je potrebno naglasiti da se i ponuda i tražnja mijenjaju nezavisno jedna od druge. Obrnuta je situacija sa nižom cijenom od ravnotežne. neće postojati zalihe proizvoda). a sa druge strane na potražnoj strani neće postojati kupci koji nisu mogli nabaviti dotično dobro ili uslugu. Na tržištu se javljaju nestašice proizvoda što dovodi kupce u nepovoljan položaj. Ako su klimatski uslovi za uzgoj poljoprivredne kulture povoljni. 30 . PROMJENA PONUDE Slična situacija je i kod promjene ponude i ponuđene količine.

tada kupci u nastojanju da dođu do proizvoda počinju nuditi višu cijenu. Na grafiku 13. Ravnotežna cijena na tržištu Q Na ovaj način se formira cijena nafte na svjetskom tržištu. Viša cijena dovodi do povećanja ponude na tržištu. Ako je cijena preniska i postoji problem nestašice proizvoda. zatim plasiraju proizvode na tržište.5. Preduzeća vrše proizvodnju.Mikroekonomija Određivanje ravnotežne cijene za neki proizvod se dešava u dužem vremenskom periodu. poznato je da je jedan od dobrih pokazatelja kretanja životnog standarda kretanje potrošnje mesa na tržištu. PROMJENA PONUDE I TRAŽNJE I UTJECAJ NA RAVNOTEŽNU KOLIČINU I CIJENU (Primjeri) Promjena tražnje Promjenu ponude i tražnje srećemo na svakom tržištu. Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotežna. U toku dužeg vremena dolazi do uravnoteženja cijene nafte. Ukoliko se zalihe počnu gomilati tada se smanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda. 4. je prikazano kretanje tražnje za mesom u zavisnosti od opšteg porasta dohotka stanovništva. Naime. potrebno je analizirati i razumjeti do čega dovode ove promjene kako bi preduzeća i pojedinci donosili ispravne odluke. i obrnuto. Ako potrošnja mesa ima tendenciju pada tada stanovništvo sve lošije živi. 31 . Sa druge strane ako je cijena nafte na tržištu preniska tada članice OPEC-a smanjuju svoju proizvodnju i na taj način dovode do porasta cijena. Ukoliko je cijena nafte na tržištu previsoka OPEC povećava ponudu i na taj način obara cijenu. P D S Suvišak PE • Nestašica QE Grafik 12. Kako se na tržištu zbog stalnih promjena i dešavanja koja postoje u društvu vrlo rijetko uspostavlja ravnotežna cijena i ravnotežna količina. odnosno na nivou PE. Slična situacija je i u drugim djelatnstima.

tada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena rastu. treba uočiti da sa povećanjem tražnje dolazi do povećanja ravnotežne količine. Smanjenje tražnje Sa druge strane. KM/kg D.000 kg mesa mjesečno. pošto su meso i krompir indirektni supstituti. Slična je situacija i kod drugih proizvoda ili usluga kao što su na primjer prevoz gradskim prevozom i putovanje vlastitim automobilom ili kupovina kvalitetnog bukovog parketa i laminata itd. Ovo je prikazano na narednom grafiku.000 kg mesa. KM/kg D.Tražnja za krompirom S-Ponuda krompira 0. Zaključak: kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju. Zaključak: kada tražnja raste a ponuda ostaje nepromijenjena. dok je ravnotežna količina 6. ali ne i do pomjeranja funkcije ponude. Nova ravnotežna cijena jeste 7.Tražnja za mesom S-Ponuda mesa 7.5 KM 460 KM 4 6 Q u (000) kg 600 KM Grafik 13.3 KM/kg.3 KM 6.4 KM 0. tražnja za mesom će porasti.3 KM 600 KM 7 9 Q u (000) kg 460 KM Grafik 14. Povećanje tražnje Šta se dešava sa cijenom i količinom krompira na tržištu ako tražnja za mesom na tržištu poraste? Na ovo pitanje možemo odgovoriti analizom jednog primjera. Na osnovu ovog primjera možemo vidjeti šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i količinom krompira na tržištu. 32 .5 KM/kg na tržištu se mjesečno proda 4. ali će tražnja za krompirom opasti.Mikroekonomija Po početnoj cijeni od 6. Zbog toga se funkcija ponude na grafiku ne mijenja. Ako prosječna plata zaposlenog radnika u BIH poraste sa 460 KM na 600 KM. Zbog porasta dohotka stanovništva dolazi do pomjeranja funkcije tražnje udesno.

koja je jeftinija od postojeće. Nova tehnologija vodi do veće proizvodnje pri istim cijenama što je predstavljeno na grafiku 16.Nova tehnologija 3. a nastoji se plin dovesti i na šire područje Zenice. Projekcija tražnja za energentima na svjetskom tržištu Bosna i Hercegovina danas uvozi plin iz Rusije. Grafik 16.Mikroekonomija Na grafiku 15. Vidljivo je da će gas biti energent budućnosti jer se očekuje da tražnja za njim raste najbrže. a ponuđena količina niža od prvobitne.Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2. Promjena ponude Kao što dolazi do promjene tražnje za nekim proizvodom isto tako dolazi i do promjene ponude proizvoda. Trenutno je plinom opskrbljeno područje Sarajeva i Visokog. Miliona kom. Za očekivati je da se u narednom periodu proširi plinska mreža na području cijele BiH i da značajan broj preduzeća koristi ovaj „čisti“ energent za svoju proizvodnju.6 KM KM/kom D. prikazuje efekat povećanja ponude. Ravnotežna cijena bila bi viša. Stoga se treba već danas prilikom izgradnje proizvodnih postrojenja voditi računa o tome koji energent će se koristiti. 33 . 0. Grafik 15. je predstavljena projekcija kretanja tražnje za osnovnim energentima na svjetskom nivou. proces bi bio obrnut. Ukoliko npr. Pomoću grafika možemo zaključiti da: povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine. Tako se danas npr. ali najznačajniji su da se radi o energentu koji veoma malo zagađuje okolinu i koji se može široko koristiti i u domaćinstvu i u industriji. sve više gradi plinskih elektrana iz kojih se dobija električna ili toplotna energija. dođe do porasta troškova radne snage. Pretpostavimo da Maxwell ili Sony pronađu novu tehnologiju za proizvodnju CD-ova.8 KM 0. Razloga za to ima nekoliko. Povećanje ponude CD-ova.2 4 Grafik 16.

Grafik 17.6 KM 2 KM KM D. ravnotežna cijena može biti veća. Prvo. 2. Sa druge strane vidjeli smo da povećanje ponude smanjuje ravnotežnu cijenu i povećava ravnotežnu količinu. Istovremeno povećanje ponude Do povećanja ponude najčešće dovodi upotreba savremenih tehnologija i tehnoloških procesa.Mikroekonomija Istovremena promjena i ponude i tražnje Ako se i ponuda i tražnja mijenjaju istovremeno. objasnit ćemo šta se dešava kada se i ponuda i tražnja mijenjaju u istom smjeru (istovremeno se pomjeraju ulijevo ili udesno).Nova tehnologija 4 7 Miliona Kom. dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veća. ravnotežna količina se smanjuje.Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2. analizirat ćemo kada se ponuda i tražnja kreću u suprotnim smjerovima. a ravnotežna cijena može biti veća. 34 . jednaka ili manja. Sve ovo dovodi do toga da je potrebno u kontinuitetu preispitivati obje funkcije kako bismo imali adekvatne informacije za donošenje odluka. jednaka ili manja. Posmatrat ćemo dva slučaja u kojima se ponuda i tražnja mijenjaju. I obrnuto vrijedi: Kada se i ponuda i tražnja smanje. povećana proizvodnja u jedinici vremena i smanjeni su troškovi radne snage. Naredni grafik pokazuje da ako se poveća ponuda i tražnja istovremeno. Ispitajmo šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom kada se istovremeno promijene i ponuda i tražnja. Uz korištenje kompjuterski kontrolisanih mašina smanjena je mogućnost greške u radu. Drugo. Najčešće se one mijenjaju istovremeno stim što se u principu mijenjaju svaki put različito. No vrlo rijetko se dešava samo promjena tražnje ili samo promjena ponude na tržištu. Vidjeli smo da povećanje tražnje za CD-ovima povećava i ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. ne možemo uvijek procijeniti šta će se zbiti sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom.

Kakve sve posljedice mogu nastati nakon smanjenja cijene nekog proizvoda na tržištu pokušat ćemo predstaviti kroz jedan primjer iz naše privrede. proizvodnja se razvijala i sve je veći broj farmi građen širom države. a ravnotežna KM/l S1 D2 količina može biti veća. jednaka ili veća od početne. Ovo je dovelo da bankrotiranja velikog broja proizvođača pilećeg mesa. a tražnja se smanjuje. D1 U tom slučaju cijena opada.4 KM/litru. Grafik 18. 0. ovakva situacija nije povoljna za proizvođače mlijeka jer moraju da smanje broj grla koja drže na svojim farmama. Čak je i desetak vlasnika farmi oduzelo sebi život zbog nemogućnosti otplate prethodno uzetih kredita. jednaka ili manja. Stoga. cijena je na tržištu značajno opala.Mikroekonomija Promjena ponude i tražnje u suprotnim smjerovima Pogledajmo šta će se dogoditi kada se ponuda i tražnja na nivou grane mijenjaju u suprotnim smjerovima. to nekada dovodi do veoma teških posljedica u privredi i na to treba obratiti pažnju. Sa druge strane ravnotežna količina koja je bila 8 miliona litara mlijeka je smanjena na 7 miliona litara. 35 . Pogledajmo tržište mlijeka: ponuda raste. Nakon što je Vlada ukinula subvencije.4 KM 7 8 Miliona litara.6 KM po litru mlieka je smanjena na nivo 0. ravnotežna cijena raste. kada govorimo o smanjenju cijene proizvoda na tržištu i smanjenju ponude. S2 Isto tako. Dok je cijena pilećeg mesa bila visoka i uz značajne podsticaje od strane države. Ovakva smanjenja cijena obično dovode do poremećaja u proizvodnim preduzećima i potiču ih da ili smanjuju svoju proizvodnju ili je u potpunosti obustavljaju i prelaze u neku drugu granu. ravnotežna cijena sa nivoa 0.6 KM 0. Istovremeno povećanje ponude i smanjenje tražnje Kako je vidljivo sa grafika 18. Smanjenje cijene na tržištu je imalo veoma loše posljedice i po preduzeća iz ove grane ali i na menadžere koji su vodili ova preduzeća. Naravno. kada tražnja raste a ponuda opada. a ravnotežna količina može biti manja.

Michael. Prikazano je kretanje cijena CD-ova. godine prvi puta CD player proizveden.. p 8 Naredna tri primjera prevedena su iz knjige: Parkin.100 $. zdravstvene zaštite i banana u određenom vremenskom periodu. Kako se tehnologija izrade CD-playera poboljšavala. Ona je predstavljena krivom D0. Sa novim funkcijama ponude S1 i tražnje D1. smanjenje cijene CD-ova i povećan broj naslova koji su objavljeni na CD-ovima. Na grafikonu je prikazano kretanje prosječne cijene CD-playera od 1982-1994.6. povećao je tražnju za CDplayerima. ponuda je veoma narasla i pomjerila se sa S0 na S1. Third edition. Kada je 1983. $ 1. Veliko povećanje ponude uz manje povećanje tražnje rezultira povećanjem količine CD-playera i dramatični pad cijene. tako da je tražnja za CD-playerima bila veoma mala. Nuđena i tražena količina CD-playera je 1983. „Microeconomics“. Funkcija ponude u to vrijeme je bila S0. 84-85. 1996. povećanje dohodaka stanovništva. a cijena je bila 1. str.Mikroekonomija 4. Addison Wesley Publishing Company. ravnotežna cijena je pala na 170 $/CD playeru. Funkcija ponude se pomjerila sa S0 na S1. Ali povećanje tražnje je bilo mnogo manje nego povećanje ponude. PRIMJERI IZ PRAKSE:8 U ovom dijelu je prikazano nekoliko realnih primjera iz ekonomske stvarnosti. U tom periodu je bilo veoma malo pjesama koje su bile snimljene na CDove. $ 1. veoma malo proizvođača se bavilo njegovom proizvodnjom. 36 . i sve više tvornica počelo da proizvodi CD-playere. Opadanje cijena proizvoda Grafikon desno pokazuje tržište CD playera.100 500 340 300 170 82 84 86 88 90 92 94 God. godine bila na nivou Q0.100 $ S0 S1 170 $ D0 Q0 Q1 D1 Količina U isto vrijeme.

Ali veliko povećanje doktorskih plaća i troškovno eskaliranje pružanja zdravstvenih usluga je dovelo do smanjenja ponude. Napredovanje u medicinskoj tehnologiji dovelo je do proširenja segmenta usluga i njihovog povećanja. dok se ponuda povećavala za mali iznos došlo je do ekspanzije tražnje. Malo povećanje ponude i veliko povećanje tražnje dovelo je do povećanja ponuđene količine sa Q0 na Q1 i do skoka cijena sa 100 indeksnih poena na 160. Neto promjena ponude koja je rezultat ove dvije suprotne snage bilo je povećanje ponude. Ona se pomjerila sa S0 na S1. u SAD-u funkcija ponude pružanja zdravstvenih usluga je bila S0. pa je došlo do pomjeranja funkcije ponude udesno. Index cijena 160 p 100 80 80 84 88 92 God. 37 . Jedan dio povećanja došao je zbog većeg dohotka. drugi dio zbog dužeg života stanovništva i treći zbog novih metoda liječenja. Godine 1980.Mikroekonomija Cjenovni skok: zdravstvena zaštita Naredni grafikon pokazuje tržište pružanja zdravstvenih usluga. Kombinacija ovih utjecaja je dovela do pomjeranja funkcije tražnje sa D0 na D1. S0 Index cijena S1 160 100 D1 D0 Q0 Q1 Količina U isto vrijeme.

ponuda banana. ponuđena količina varira u rasponu od Q0 do Q1. koja uglavnom zavisi od vremenskih prilika. Sa boljim vremenskim uslovima ponuda banana na tržištu je S1. Naredni grafici to pokazuju. Tržišna tražnja za bananama (kriva D) ne mijenja se mnogo tokom godine. Dodatni problem je što je skladištenje ovih proizvoda skupo i otežano tako da se većina proizvoda mora ponuditi tržištu u periodu njihova zrijenja. ponuda pada na krivu S0. Kao posljedica fluktuacija u ponudi. Razlog je to što se tada značajno poveća ponuda proizvoda na tržištu i tako smanji cijena po kojoj se proizvodi prodaju. Ukoliko su vremenski uslovi lošiji. Kada je godina povoljna za uzgoj određene kulture proizvođači obično imaju veoma slabe zarade a nekada i gubitke. D Centi/funti Cent/funti S0 S1 32 23 32 28 23 18 Q0 Q1 Količina 70 74 78 82 86 90 94 Na sličan način osciliraju cijene svih poljoprivrednih proizvoda. Cijena banana varira između 32 centa po funti težine .Mikroekonomija Kretanje cijena u granicama: Banane Naredni grafici predstavljaju tržište banana. Za njih je vezan i jedan paradoks.koja je maksimalna cijena i 23 centa/funti koja je minimalna cijena. 38 . Međutim. S obzirom da su troškovi uzgoja nastali nekoliko mjeseci ranije ne može se utjecati na smanjenje troškova poslovanja ili smanjenje ponude. kreće se između S0 i S1.

Osnovne komponente teorijskih modela: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 5. Na kojim ključnim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli: a) Koordinacija b) Broj učesnika c) Racionalan izbor d) Djelatnosti e) Ograničenost resursa i tehnologije f) Preferencije 6. U determinante ponude računara spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 3. Šta od navedenog uzrokuje promjenu tražnje za automobilskim gumama: a) cijena goriva b) dohodak potrošača c) snadbijevanje gorivom d) cijena guma e) ni jedno od navedenog f) sve od navedenog 2. Usklađivanje ponude i tražnje na tržištu vrši se preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) cijena d) putem nestašica i viškova proizvoda e) razmjene informacija na berzi 4. Menadžeri baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u želji da: a) maksimiziraju inpute b) maksimiziraju profite c) maksimiziraju prihode dioničara d) minimiziraju negativne eksternalije 39 .Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1.

. Pad cijena dobra X sličan je porastu dohotka zato što kupci sad mogu kupovati istu količinu X i još im ostane novca.. Pri takvom «porastu dohotka» kupci mogu poželjeti kupovati više dobara uključujući i dobro X..) Porodici je znatno porastao dohodak i zbog toga kupuje.... 17..? 12.? 14..) c) Porasla je cijena kožnih jakni pa kupci više kupuju jakne od teksasa.? 13.. „Padne li cijena dobra X. Navedite razliku između ponude i ponuđene količine. Na promjenu ponuđene količine drvene građe utječu: a) promjena proizvodne tehnologije b) promjena veličine kapaciteta preduzeća i otklanjanje uskih grla u proizvodnji c) promjena krajnje cijene drvene građe d) porast općih troškova poslovanja e) porast troškova nafte na tržištu 9... Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 10. između svega ostalog....... (... (....? 11.“ To bi bio efekat (dohotka / supstitucije). stavite (D) ako ukazuje na efekat dohotka. Navedite osnovne učesnike na tržištu . 16. Iako je cijena Y ostala nepromijenjena. Razlog zbog čega tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno. On bi vrijedio (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce.. 8. kupci mogu umjesto Y kupovati X.. Stavite u zagradu (S) ako opis odgovara efektu supstitucije.. (..) b) Veliki porast stanarine prisilio je porodicu da se preseli u manji stan... a) Neka je porodica ocijenila da njezini gosti ne prave razliku između maslaca i margarina.. (samo bi stari / samo bi novi / i stari bi i novi) kupci umjesto X kupovali Y zbog toga što bi dobro Y sada bilo relativno (skuplje / jeftinije). Navedite razliku između tražnje i tražene količine. Ako bi cijena X porasla. stavite (N) ako ni jedno od to dvoje nije prisutno..? 15.. Definišite efekat dohotka i efekat supstitucije...) 40 . (. više maslaca i seli u veći stan. Definišite mikroekonomiju....Mikroekonomija 7.. pa zbog toga prebacuju dio svojih kupovina sa maslaca na margarin. dobro Y će sad biti relativno skuplje. To je efekat (dohotka / supstitucije) i vrijedi (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce.

Najgori zločin prema radnim ljudima je preduzeće koje ne ostvaruje profit. a značajno sniženje poreza nam štedi 30 pfeninga. a) b) c) d) e) f) g) h) Porasli su troškovi proizvodnje dobra X. Investirajte u inflaciju jer je to jedina stvar koja sigurno raste. Na grafiku prikazati svaku od promjena. 3. Ne zagorčavaju vam život ljudi koje ste otpustili nego oni koje niste. Ukusi potrošača sad zanemaruju dobro X u prilog nekog drugog dobra Porasla je tražnja za nekim dobrom Y. 6. Razumno je očekivati da je svaki od sljedećih događaja promijenio položaj krive tražnje ili ponude. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante ponude prirodnih sokova na području BiH. mogu sjediti i satima ga gledati. Porasla je cijena robe koja je supstitut. 19. 8. Osnovni cilj poslovanja preduzeća je maksimiziranje vrijednosti preduzeća u dugom roku. Zbog emigracije dolazi do naglog smanjenja broja ljudi koji potražuju X. Vlada ukida visoku carinu na uvoz dobra X iz inostranstva Znatno je porasla cijena nekog inputa bitnog u proizvodnji X. 4. 2. DA NE 20. 41 . Proizvodnja popunjava praznine koje je sama stvorila. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak po kojem se na temelju niza realnih činjenica konstriura model privredne situacije koja je predmet istraživanja. Biznis? Vrlo jednostavno – to je investiranje novca drugih ljudi. Zanimljivosti Ekonomija u narodnim izrekama 1.Mikroekonomija 18. Biznismen je hibrid između plesača i kalkulatora. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante tražnje za stanovima u Sarajevu? 22. 9. Volim rad. Planska privreda – to je mjesto gdje je sve planirano osim privrede. Kako to da nas neznatno povećanje poreza stoji 300 KM. Ponuđači mogu lahko proizvoditi umjesto X. opčinjen sam njime. 5. 10. Ekonomske analize otkrivaju da je najbolje vrijeme da se nešto kupi bilo prošle godine. Recesija smanjuje dohotke ljudi koji potražuju X. DA NE 21. 7.

Mikroekonomija 11. 12. Moje je bolje nego naše. Suština posla je znati ono što drugi ne znaju. 42 . U ekonomiji je većina uvijek u krivu. 13.

Ako posmatramo određenu parcelu zemljišta površine 2 hektara na kojoj se uzgajaju maline (ili neka druga poljoprivredna kultura) uz angažovanje različitog broja radnika. UKUPNA. drugačije vrijednosti će imati i prosječni i granični proizvod. dok zapošljavanje sedmog i svakog narednog radnika dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje.4 11 9 Granični proizvod (MP) 4=2i-2i-1 0 5 9 16 18 14 4 -3 Iz tabele vidimo da ako do određenog nivoa zapošljavamo dodatne radnike ukupna proizvodnja raste. jer će stalni obilazak velikog broja radnika jednostavno dovesti do uništenja jednog dijela sadnica maline. ako zaposlimo više od 6 radnika tada će se ukupna proizvodnja smanjiti. Navedene kategorije ćemo najlakše pojasniti na jednom primjeru. za preduzeće je važno da može izračunati prosječnu. Možemo zaključiti da je optimalan broj zaposlenih na ovoj parceli 6 radnika. prosječnih i graničnih veličina. Granični proizvod nam govori da zapošljavanje svakog od prvih šest radnika obezbjeđuje pozitivnu dodatnu proizvodnju. U nastavku ćemo dosta prostora posvetiti ukupnim. Ne postoji niti jedno preduzeće koje ne treba da vodi detaljnu evidenciju o tome šta proizvodi. u kojim količinama i u kom vremenskom razdoblju. onda ćemo zaključiti da je najveći prosjek ostvaren angažovanjem 5 radnika. koliko košta proizvodnja jednog teretnog kamiona ili broda. prihodima. proizvodnji itd. a u narednim poglavljima ćemo govoriti o troškovima. prinos u tonama malina će biti različit u zavisnosti od toga koliko radnika trenutno obrađuje ovu parcelu. U ovom dijelu govorimo o ekonomskim veličinama uopšte. Ako posmatramo prosječnu proizvodnju. moramo imati neki pokazatelj koji će nam olakšati da donesemo ispravnu odluku. Stoga je važno da se sa njima upoznamo u početku. ali kada zaposlimo sedmog radnika tada se ukupna proizvodnja smanjuje za tri tone. Ništa manje važna nije ni informacija koliko nas košta proizvodnja dodatnog proizvoda. U zavisnosti od broja radnika. kvartala ili mjeseca. Broj jedinica rada (radnika) 1 0 1 2 3 4 5 6 7 Ukupni proizvod (TP) 2 0 5 14 30 48 62 66 63 Prosječni proizvod (AP) 3=2:1 0 5 7 10 12 12. Zbog važnosti graničnih veličina za Mikroekonomiju. Isto tako. Međutim. energenata ili kako bi se zaposlio optimalan broj radnika. Za donošenje što boljih poslovnih odluka mi se često oslanjamo na analizu ukupnih. PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Za bilo koji proizvodni proces veoma je važna informacija o tome koliko smo proizveli proizvoda ove godine. mjesečnu ili dnevnu proizvodnju kako bi se mogle vršiti nabavke repromaterijala.Mikroekonomija 5. Npr. a samim time i ukupnog prinosa. ona se nekada naziva i nauka o graničnim veličinama. jer svaki dodatni radnik do tog broja dovodi do povećanja ukupne proizvodnje. Ne možemo tek tako donijeti odluku da povećavamo proizvodnju. kako bismo ih kasnije mogli po potrebi koristiti. prosječnim i graničnim veličinama. Naravno za potpunu analizu opravdanosti zapošljavanja radnika morali bismo uporediti plaće svakog 43 .

20.1. godine. te ukupno angažovanog varijabilnog faktora. AP = TP :Vi Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. 44 . Ukupni proizvod = Total Product (TP) Prosječni proizvod = Average Product (AP) Granični proizvod = Marginal Product (MP) Ukupni proizvod (TP) predstavlja količinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju. Međutim. 4. S obzirom da ćemo u nastavku koristiti engleske skraćenice za pojmove ovdje je dat prikaz onih koje smo upravo predstavili te njihove definicije. prosječna i granična veličina uvijek su jednake za prvu jedinicu. Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veličina bez utjecaja je na graničnu veličinu. str. Prosječan proizvod (AP) dobije se kao količnik ukupnog proizvoda. Globus. Zagreb. Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“. 9 Jurin. PROSJEČNE I GRANIČNE VELIČINE9 1. Opadajuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina manja od dotadašnje prosječne. MP = ∆TP: ∆X Granični proizvod se može računati i preko formule: granični proizvod je prvi izvod funkcije ukupnog proizvoda: MP = (TP)' Tn − Tn −1 ∆TP = MP . 3. 5. Maksimum (minimum) vrijednosti prosječne veličine implicira odnos po kojem je granična veličina jednaka prosječnoj 6. odnosno = X n − X n −1 ∆X 5. 2. ovu analizu ćemo za sada izostaviti. Rastuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina veća od dotadašnje prosječne. 1990. Ukupna. Smiljan i Šohinger. TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEĐU UKUPNE.Mikroekonomija zaposlenog radnika za graničnim proizvodom koji on ostvari. Ukupna veličina uvijek je zbir dotadašnjih graničnih veličina.

Ista stvar je i sa prosječnim i graničnim veličinama. minimiziran utrošak rada po jedinici proizvoda. Ukoliko student ima prosjek ocjena osam. Preduzeća nastoje ostvariti što bolji prosjek u određenom periodu. MP S ● ● R T ● B (Optimum) MP AP 0 Q Grafik 19. Možda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata. a preko granične veličine je jednak površini između tačaka 0TQ. Ukupan proizvod preko prosječne veličine na grafiku jeste: TP = AP • X = 0S • 0Q. odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati. Isto tako će svaka ocjena koja je manja od prosječne ocjene dovesti do smanjenja i prosječne ocjene. 45 .Mikroekonomija AP. sa gledišta ekonomije rada. tada će svaka naredna ocjena koju dobije a koja je veća od 8 dovesti do porasta prosjeka. Odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda Proizvod X Tačka B predstavlja optimalan obim proizvodnje zbog toga što je u toj tački.

Fundamentalne (osnovne) potrebe10 Fundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka. Zagreb. Na bazi toga saznajemo više o stvarnim potrebama naših kupaca i nastojimo im to ponuditi u momentu kada su kupci spremni na kupovinu. a kupci su osjetljiviji na promjene cijena. 7. dostignuti nivo razvoja. Globus. a njihov broj svakim danom postaje sve veći. 4. Ostale potrebe Ostale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima. Tako recimo u velikim trgovačkim centrima postoje kamere koje prate proces kupovine kupaca. fiziološke potrebe potrošača. religija i druga društvena uvjerenja. godine. Tu spadaju potrebe za hranom. društvene grupe i društvo u cjelini. Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebe. razvoj kulturne svijesti potrošača. str. 3. Ljudi imaju različite potrebe. obrazovanost stanovništva. status pojedinaca i grupe u društvu. područje na kome se nalaze potrošači. Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupce. jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične. 8. Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune. Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu. 1990.Mikroekonomija 6. Anonimnost potreba Generalno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca. Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati. druženjem. odjećom. Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu. navike i običaji stanovništva. Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama. a neki od njih su: 1. dokazivanjem u društvu i sl. 10 Jurin. od 34-38. 6. itd. stanom. sigurnošću. Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja. putovanjem. Postoji problem kvantificiranja potreba. 46 . Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“. POTREBE I TRAŽNJA Potrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu. Smiljan i Šohinger. pićem. U nastavku ćemo dati prikaz osnovnih vrsta potreba koje srećemo na tržištu. Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora. 2. 5. Nosioci potreba mogu biti pojedinci. zdravljem i sl.

Niko ne želi imati auto koje mu. hrana mora proći stroge higijenske standarde. trajna i luksuzna dobra. Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnje. Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što niže. automobili itd. Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža. Luksuzni 11 Na primjer Chevrolet. Tražnja za sredstvima za proizvodnju Sredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima. Autonomna i izvedena tražnja Tražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju. tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda. Za proizvođača su važnije efektivne potrebe. nema ko popraviti.Mikroekonomija Efektivne i potencijalne potrebe Postoje dvije vrste potreba kupaca. a druga vrsta efektivne. Nužna. Npr. To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina. Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe. te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcu. televizori. One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca. jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištu. Na drugoj strani imamo trajna dobra. računari. Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara. automobili. kućanski aparati. Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe. Svakako možemo navesti automobil Mercedes S klase kao primjer ove kategorije proizvoda. Tražnja za sredstvima za potrošnju Za razliku od prethodne kategorije. Na primjer. dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja. Ovi proizvodi moraju imati zagarantovan kvalitet i obezbijeđen servis. Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti. namještaj itd. kao npr. tek se nedavno u BiH počinju prodavati i automobili američkih proizvođača11 iz razloga što je tek uspostavljena servisna mreža. Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe. To u prethodnom slučaju gotovo da uopšte nema nikakav značaj za tražnju. 47 . Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi. a izgradnja stambenih jedinica podrazumijeva da je komisija primila objekat kao tehnički ispravan i da je sigurna njegova upotreba. trajna i luksuzna dobra Kada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna. ukoliko dođe do kvara. Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima. To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni.

Ako posmatramo BiH društvo onda će nam biti sasvim jasno zašto smo mi najslabije razvijena država u Evropi. „Sistem ranog upozoravanja“. a vrlo malo ili nikako ne investiraju novac u poslove koji mogu obezbijediti uvećavanje sredstava. Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda. Svaki pojedinac i domaćinstvo.43% 2. Zbog toga je važno da poznajemo strukturu mjesečne potrošnje domaćinstava. 6.12 Tabela 1.Mikroekonomija proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda.82% 1.26% 2. nivou raspoloživog dohotka.60% Školovanje djece 12. Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora biti data izgledu proizvoda. U tu svrhu vam dajemo prikaz prosječne potrošnje domaćinstva u BiH. razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje. postojećim cijenama. načinu isporuke.16% Radovi i opravke u kući 7.38% Prevoz-autobus i tramvaj 4. godine.09% 3. Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou. kvalitetu. Prosječni troškovi po određenim stavkama kućnog budžeta u odnosu na ukupne troškove za cijelu BiH Hrana (uključujući kafu i piće) Električna energija Odjeća i obuća Telefon Sredstva za ličnu higijenu Lijekovi i liječenje Cigarete/duhan Gorivo i održavanje automobila 34. u manjoj ili većoj mjeri.39% 1. 48 .15% Kako je vidljivo iz navedenog prikaza domaćinstva u gotovo 100%-tnom iznosu sredstva troše na finalnu potrošnju. 12 Istraživanje urađeno od strane UNDP 2004.25% 0. prezentacije. Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvari: sistemu potreba.62% Odmor 6. besprijekornom radu i sl.39% 0.36% Otplata duga 5.95% Voda 8.56% Gas 4. ali i visok kvalitet.1.58% Obdanište/čuvanje djece 4. PLAN POTROŠNJE Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga. našem predviđanju o budućim cijenama. poznavanju svojstava određenih proizvoda. Ima jedna izreka koja kaže: „Bogati proizvode robe i usluge a siromašni to kupuju“.

. a rjeđe pri kraju kada kupci imaju manje sredstava.. nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena. Plan potrošnje Tako na primjer......Mikroekonomija Na narednoj shemi je dat proces određivanja strukture potrošnje kupaca.. Pet osnovnih faktora su odlučujući.. Neki proizvodi imaju specifično vrijeme prodaje tako da ponuđači smišljeno pojačavaju svoje marketinške aktivnosti u tim periodima. Razmislite od čega zavisi tražnja za cvijećem i kada je posebno izražena. prodaja zimskih guma je kupcima zanimljiva prije nego što padne prvi snijeg...... nivo dohotka potrošača. Recimo....... a to su: sistem potreba.. Također.. Većina kupaca i domaćinstava početkom mjeseca vrši raspored novca na određene proizvode i usluge koje namjerava kupiti u toku tog mjeseca. kako bismo mogli ostvariti što veću prodaju naših proizvoda i što bolje zadovoljiti potrebe kupaca. kada pojedinci traže zanimljive destinacije. U ovom slučaju prodavači planiraju prodajne akcije početkom mjeseca. Stoga je važno razumjeti od čega zavisi konačan raspored proizvoda i usluga koje će kupci kupiti....... Z Shema 3....... ako kupac treba kupiti proizvod koji zahtijeva značajan iznos sredstava obično ga planira već početkom mjeseca i u principu ga kupuje prije ostalih proizvoda zbog toga što mu vjerovatno kasnije neće preostati dovoljno sredstava nakon što je kupio manje vrijedne proizvodi... Marketing Sistem potreba Poznavanje svojstava robe Dohodak Postojeće cijene Buduće cijene Spisak traženih roba Procjena budućih cijena Plan potrošnje Raspored novčanih iznosa na robe A. poznavanje svojstava robe od strane kupca.... B. posebno ako se radi o vrijednijim proizvodima koji zahtijevaju značajnija novčana sredstva. 49 . C.. ponuda turstičkih agencija se posebno pojačava neposredno prije početka sezone godišnjih odmora.

kao što su statističke metode (interpolacija krive kroz dati oblak tačaka. „Mikroekonomija“. iako se često u Mikroekonomiji na X-osu smješta količina proizvoda. tražena količina neke robe zavisi od njene cijene. IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Izražavanje funkcije tražnje za proizvodima preduzeća u matematičkom obliku ima velike potencijalne koristi za preduzeće. Linearna funkcija ima sljedeći oblik: qx = f (Px) tj. Stoga menadžeri nastoje izvršiti procjenu matematičkog oblika funkcije tražnje. 1997.tražnja pri cijeni jednakoj nuli b. kao npr.nagib funkcije (dqx : dpx) = tg α Px. koje predstavljaju empirijski utvrđene tačke pojedinih cijena i traženih količina pri tim cijenama). Decision Pro 3 i 4.količina tražnje za dobrom X a. Linearna funkcija tražnje. 78. Mostar-Sarajevo. godine. kao najjednostavnija funkcija tražnje. 50 .cijena proizvoda Data je skala tražnje u narednoj tabeli. te neke druge metode procjene. str. što nije matematički korektno.Mikroekonomija 7.b·Px gdje je: qx.13 Danas postoje softveri koji na osnovu poznatih prethodnih podataka o cijenama i količinama procjenjuju matematički oblik funkcije tražnje. Ovi softveri su obično dijelovi nekih većih softverskih paketa. Naredni jednostavni primjeri pokazuju kako na osnovu određenih elemenata izvršiti matematičko formulisanje funkcije tražnje za nekim prizvodom ili uslugom. Odredite funkciju tražnje u matematičkom obliku? Qx Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 1 2 3 4 5 6 6 • α qx = 6-Px 3 • 0 3 • 6 P Matematički je ispravno da se nezavisno promjenjiva veličina stavlja na X-osu. 13 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Bakalar. Postoje različite metode i tehnike procjene. Jozo. ima sljedeći oblik: qx = a . SPSS itd.

tj. 7. te funkcija ukupne tražnje ima oblik: Qx = 30 – 6p Kako se može formirati funkcija tražnje u matematičkom obliku u odnosu na cijenu proizvoda. Naime. kao što je predstavljeno u narednoj tabeli: Px 5 4 3 2 1 0 Ukupna tržišna tražnja za malinama q1 q2 q3 0 1 2 3 4 5 0 2 4 6 8 10 0 3 6 9 12 15 Q1+2+3 0 6 12 18 24 30 a = 30. Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem. Zadatak: Popunite tabelu ako funkcija tražnje ima oblik: q = 16-24 • Px. Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je: a>0 i b>0. potrebno je da znamo tražnju svakog od pojedinačnih učesnika. 51 .1. luksuzni parfemi. za neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda. b = dqx :dpx = 6 : 1 = 6. nego dohodak potrošača. npr. log Qx = log a + b•log I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka. U tom slučaju opći oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je: Qx = a · Ib gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka. itd. također se može izraziti funkciju tražnje u zavisnosti od dohotka potrošača.Mikroekonomija Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 2 4 6 8 10 12 U prethodnoj tabeli funkcija tražnje ima sljedeći oblik: qx = 12 – 2 •Px. UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJA Da bismo mogli formirati funkciju ukupne tražnje na tržištu. javni gradski prevoz.

Mikroekonomija Primjer 1. q= 30 – 6p TR = q • p = (30 – 6p) • p ⇒ TR = 30p – 6p2 Iz funkcije ukupnog prihoda nalaženjem prvog izvoda dobijamo funkciju graničnog prihoda: TR’ = MR = 30 – 12p Da bi se funkcija mogla predstaviti grafički.5. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 800 KM. Na osnovu ove funkcije napišite matematički oblik funkcije ukupnog prihoda (TR) i graničnog prihoda (MR).5 • log 800 Log Qx = 1. Log Qx = log 3 + 0. tj. Uzmimo prethodno dobijenu funkciju ukupne tržišne tražnje za malinama: Qx = 30 – 6p. Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje. TR = q • p. Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati. TR= q • p Odnosno.928666 Qx = 84. možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća.85 Kom. gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje. odnosno MR = TR’ Primjer 2.5 18 36 24 24 30 0 MR = ∆TR:∆Q 0 +4 +2 0 -2 -4 52 .5 2 1 0 Ukupan prihod i granični prihod Q = 30 – 6p TR = q • p 0 0 6 24 12 36 15 37. te predstavite funkciju ukupnog prihoda grafički. Granični prihod (Engl. Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda. i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 3 • I0. potrebno je određene tačke predstaviti u tabeli: P 5 4 3 2.

5 KM. Na taj način je tražnja dinamizirana. Globus. Ukupan prihod pri toj cijeni je 37. 42-48. px2. f´(p) < 0. ostvaruje pri cijeni p = 2.. TR 37. godine. Moore-Schultzov d = f(px1.5 5 p 7. Smiljan i Šohinger. Iz njega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje.5 KM. .. Predstavlja se na sljedeći način: Cournot-Marshallov d = f(p). Hiks-Alenov d = f(px1. Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje.. . pxn. . Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje. . „Teorija tržišta i cijena“. Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao pored prethodne tri kategorije i kategoriju vremena.Mikroekonomija Na grafiku se vidi da preduzeće maksimalan prihod.. Ovaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom na tržištu. 1990. . px2. a predstavlja se: Warlasov d = f(px1. Jasminka. pri datoj funkciji tražnje. t) 14 Šire vidjeti u Jurin. I) Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednica tražnje. pxn. a tzv. pxn) Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom. Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnje. kao što su supstituti i komplementi.5 Max TR = 30p-6p2 0 2. Najstariji od njih je CournotMarshallov zakon formulisan prije više od 150 godina..2. ZAKONI TRAŽNJE14 Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvoda prisutnog na tržištu.. . 53 . px2. Warlas je pored cijene kao osnovne determinante uveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom. a to je dohodak. Zagreb. Ekonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakon tražnje. I. P = f-1(d) Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje. str.

Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da još veći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu. Tako na primjer neki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svih troškova proizvodnje tog proizvoda. Zanimljivo je da i pored rasta cijena dolazi do povećanje tražnje. IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje. Ovakvi proizvodi se često nazivaju i superiorni proizvodi. Veblenov efekat Pojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu. koji loše zadovoljavaju potrebe potrošača ili koji pružaju nisku sigurnost potrošaču. To su: tzv. Ovaj rast može biti djelimično opravdan (do 20%) uvođenjem Poreza na dodanu vrijednost. Giffenov paradoks Pokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištu. Inferiorni proizvodi su proizvodi niskog kvaliteta. 2. od čega se dobar dio njih ne može koristiti zbog nedovoljno razvijene telekomunikacione mreže. 3. Ovakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenat svog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba. Slučaj špekulacije Kupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu. te proizvodi čija tražnja je podložna špekulacijama. proizvodi koji se kupuju iz snobizma. slučaj sa stanovima u Sarajevu. To je npr. Prate njihov trend i nastoje predvidjeti buduća kretanja cijena. ali ne i ostatak porasta.Mikroekonomija 7. Ovakvo ponašanje kupaca se može primijetiti i u BiH. Kako raste dohodak potrošača ovi prizvodi se sve manje traže na tržištu. 54 . U izvještajima koji prate svjetsko tržište nafte često se spominje podatak da na ime špekulacija trgovci ne berzi zarađuju između 10 i 12% od formirane cijene nafte. 1. Giffenova dobra. na tržištima širom svijeta se prodaje veoma veliki broj proizvoda u ogromnim količinama. gdje recimo veliki broj mlađih kupaca želi imati najnoviji model mobilnog telefona sa velikim brojem funkcija. Razlog za to jeste što kupci očekuju dalji rast cijene m2 stana te kupuju stanove čim steknu preduslove za to. što je impozantna cifra. nego da ti proizvodi predstavljaju svojevrsne izuzetke. Međutim. Tako da su zarade špekulanata gotovo nezamislivi iznosi. Sa porastom dohotna potrošača oni ih sve više kupuju. a razlog je informacija da će cijene još više rasti.3. cijene novih stanova su porasle preko 50% u periodu od nekoliko godina. Ako se posmatra dnevna količina prodate nafte od oko 85 miliona barela. Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavaju svoju kupovinu. tada se jednostavnom računicom dobija da špekulanti dnevno zarađuju oko 550 miliona $. Iako se trend rasta cijena ne može opravdati rastom troškova izgradnje novih stambenih jedinica. Gifenov paradoks generalno možemo sresti kod inferiornih proizvoda.

71-0.30 + 100*0. tako da možemo dobiti funkciju graničnog prihoda: MR=40. Iz grafičkog prikaza proizlazi da će očekivana količina tražnje biti jednaka nuli kad bi njegova cijena iznosila oko 40. (2) možda. Rezultati ankete su dati u narednoj tabeli. Pošto ne možemo iz ankete dobiti presjek funkcije tražnje sa Y-osom tada ćemo na grafiku produžiti dobivenu tražnju sve do vertikalne ose.30 za (2). Na pitanje da li ćete kupiti novčanik.08334 x Q.04167 x Q Znamo da funkcija graničnog prihoda ima dvostruko veći nagib. Komercijalisti su sastavili odgovarajući upitnik te izvršili ostale potrebne radnje za provođenje ankete na 1000 ispitanika. (3) rado i (4) definitivno da. 0. p 40 30 20 10 Q d d 100 200 MR 300 400 55 . PRIMJER Jedno preduzeće proizvodi kožne novčanike. Anketa kao sredstvo za istraživanje ekonomskih pojava se često koristi u ekonomiji.00 + 400*0. tj.411666).30 za (3) i 1.Mikroekonomija Funkciju tražnje možemo izvesti i na praktičniji način-iz ankete.00 za (4). Dobivene podatke smo predstavili na grafiku.00 = 150 Iznos od 15 KM dijelimo sa očekivanu tražnjom od 360. Oni su zatim definirali vjerovatnoću kupovine za svaki odgovor: 0. Cijene KM 1 30 25 20 15 500 350 300 150 Broj ispitanika koji je odgovorio 2 400 350 300 250 3 100 250 300 450 4 0 50 100 150 150 230 280 360 Očekivana tražnja Očekivana tražnja koja se nalazi u prvom retku šeste kolone izračunata je na sljedeći način: 500*0. svaki od ispitanika trebao je izabrati samo jedan od ponuđenih odgovora. koeficijent b u formuli p = a – bQ. Postupak ćemo objasniti na jednom primjeru.71-0.30 + 0*1.71 KM. i dobit ćemo koeficijent nagiba funkcije tražnje (0. (1) definitivno ne. Uz odgovarajuće uvrštavanje imamo: P = 40.00 za (1). 0.

% _ promjene _ p x > Koeficijent može biti jednak. CJENOVNA. U nastavku predstavljamo svaku od ovih elastičnosti. tj. relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnji. manji ili veći od jedan. tj.1. savršeno neelastičnoj. 8. Najčešće se koristi kod cjenovne. CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robom zbog promjene cijene te robe. Kretanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo prikazati i na sljedeći način: dQ q >0 ∞ > Ed = dp p U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnoj. Pokazuje koliki utjecaj ima jedna varijabla na neku drugu. Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule dQ Q Ed = − dp p Ili ako računamo preko procentualnih promjena: Ed = % _ promjene _ q x < 1.Mikroekonomija 8. može imati apsolutnu vrijednost između +∞ i 0. Njegovo korištenje nam često pomaže u određivanju veličine tražnje i računanju njene promjene u ovisnosti od promjene determinanti. To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosima. 56 . Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minus kako bi pokazao obrnuto kretanje veličina. dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude. odnosno količine i cijene proizvoda. UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Koeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji. u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ.

Isto tako. Tako na primjer kompanije koje isporučuju baznu telekomunikacijsku opremu osnovne pakete opreme isporučuju po dosta povoljnim uslovima.Mikroekonomija Proizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki. Stoga možemo reći da menadžeri kompanija stalno trebaju razmatrati nove načine kako da učine funkciju tražnje za svojim proizvodima što neelastičnijima. Savršeno elastična tražnja je 0. proizvodi čija potrošnja je p Ed= 0 neophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd. Iako veoma malo proizvoda ima funkciju tražnje savršeno neelastičnom ono što je važno za ekonomiste jeste kako da učine funkciju tražnje što neelastičnijom. kao krajnji slučaj. kupci u potpunosti odustaju od njihove kupovine. lijek protiv smrtonosne bolesti. mjesec dana ranije. Vozačka dozvola itd. kao primjer mogu poslužiti vrijednosni papiri sa kojima se trguje na berzi. Isto tako. No kada želite da proširite vaš kapacitet onda ste ovisni o proizvođaču koji vam je isporučio recimo bazne centrale. 57 . lični dokumenti (Lična karta. Pasoš. u rezervaciji karata postoji mogućnost da kupite kartu u zadnji momenat prije polijetanja aviona. Prikaz tražnje kod d koje je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje jednak nuli je dat na grafiku 21. To mogu biti npr. Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća. Kao primjer se može uzeti tražnja za pšenicom na berzi. ali se ta karta prodaje po višoj cijeni nego npr. Sa druge strane. možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična). Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača. ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenu. Savršeno neelastična tražnja Q Također. Zašto? Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu. U tom 0 Q slučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje Grafik 20. Na taj način kupci mogu da sporije odustaju od potrošnje ako cijena proizvoda poraste. možemo prodati d d Ed= ∞ pe svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemo. U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje. p Kod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenu proizvoda ili robe na berzi.). p2 p1 d 0 Qe Grafik 21. Funkcija savršeno eleastične tražnje je predstavljena na grafiku 20. I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki. a onda to proizvođači znatno skuplje naplaćuju. makar i za nekoliko procenata. imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje.

Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje na krivolinijskoj funkciji tražnje S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje.kao na grafiku 23. što je prikazano na grafiku 24. dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti). na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na grafiku 22. jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine. 58 . Tako. Neelastična funkcija tražnje Q Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije. Elastična funkcija tražnje Q 0 b) Grafik 23.Mikroekonomija Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima. p Elastična tražnja d p d Neelastična tražnja d d 0 a) Grafik 22. što je pogrešno. Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje ● M Q Grafik 25. p p d Ed>1 N d ● Ed = TM TN Ed=1 T Ed<1 ● d d Q Grafik 24. na primjer. dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija. pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti.

Po toj cijeni na području Sarajeva u toku mjeseca marta preduzeće je prodalo 240 telefona. Rješenje: P1 = 90 a Q1 = 240 p2 = 110 Q2 = 160 ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Q = (Q1+Q2):2 = 200 P = (P1+P2):2 = 100 ∆Q = Q2-Q1 = 160 . a ne možemo utvrditi koja ima prednost. koristi se tzv. a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2. a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna. Menadžment preduzeća je odlučio da zbog velike tražnje podigne cijenu na 110 KM/telefonu. p1 + p 2 2 P2 ●B Q1 q1 + q 2 2 Q2 Q Grafik 26. Ona se računa po formuli: Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafiku. a ne cijela funkcija tražnje. Neka su to tačke A i B na grafiku. Ovaj koeficijent pokazuje da ako cijenu povećamo za 1%. tražena količina na tržištu opada za 2%.Mikroekonomija Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka. tražena količina poraste sa q1 na q2. Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine. lučna elastičnost tražnje.P1 = 110 . jer rezultati nisu isti. Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina. U mjesecu aprilu je prodato 160 telefona. 59 .90 = 20 Nakon uvrštavanja u formulu dobijemo koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje od –2.240 = -80 ∆P = P2 . Lučna elastičnost tražnje Primjer: Preduzeće za proizvodnju telefona je za model s-23 formiralo cijenu od 90 KM/telefonu. Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2. Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka. Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine. Izračunati cjenovnu elastičnost tražnje za telefonima s-23. ∆p promjena cijene. Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje. ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti. P1 A ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 ● ● gdje je: ∆q promjena količine.

stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane. TR = p · q Ed >1 =1 <1 Cijena Raste Opada Raste Opada Raste Opada TR Opada Raste Konst. Tanzaniju. Third edition. Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1. kao što je slučaj npr. „Microeconomics“. 60 . funkcija tražnje horizontalna linija TR. Tada ne Ed = 1 ● postoji ova relacija. Michael. U slučaju kada je TR = max. Konst. Veza koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje i ukupnog prihoda preduzeća Na grafiku 28. 109. U zavisnosti od veličine koeficijenta mi trebamo voditi politiku i drugačiju politiku cijena na tržištu. Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija. a preko ukupnog prihoda i ukupan profit.15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste. kod monopola). Addison Wesley Publishing Company. zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda. vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje. Ukupan prihod u preduzeću dobije se množenjem prodate količine i cijene po kojoj se proizvod prodaje.Mikroekonomija Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća. Str. ● 0 Ed < 1 Q Grafik 27. 15 Parkin. 1996. Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr. prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno. Naredna tabela nam pokazuje šta se dešava sa ukupnim prihodom preduzeća kada povećavamo ili smanjujemo cijenu proizvoda u zavisnosti od veličine koeficijenta. U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu. p (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihod konstantno rastući pravac povučen Ed > 1 iz koordinatnog početka. Raste Opada MR <0 >0 =0 =0 >0 <0 Na grafiku 27.

što nas svrstava na poziciju nešto ispod Grčke. dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija. 61 . U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost. U nekom kraćem vremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost. Shodno prethodnom grafiku možemo pretpostaviti da se koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje za hranom u BiH kreće između 0.6 60 0.38.Mikroekonomija P r o c e n a t p o t r o š n je d o h o t k a n a h r a n u S A D K anada E n g le s k a N je m a č k a F ra n c u s k a Japan Iz r a e l G rč k a K o re a In d i j a T a n z a n ija 0 12 14 15 15 17 19 22 31 40 56 62 0. Iz tabele broj 1. Veza procentualne potrošnje dohotka stanovništva na hranu i koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje.2 20 % Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje 0.8 80 Grafik 28.4 40 0. koja je data na strani 47.35 i 0. vidljivo je da domaćinstva u BiH troše 34.60% svog mjesečnog dohotka na hranu.

800 – 6p. šta će se desiti na tržištu ukoliko država odredi minimalnu cijenu ovog proizvoda na 600 KM (pojasniti)? Rješenje: a) d = 5. 5. a) b) c) d) nacrtati grafike ponude i tražnje. tada je s = -120. Sa druge strane proizvođačev višak predstavlja razliku između cijene proizvoda i graničnih troškova proizvodnje predstavljenih krivom ponude na grafiku (žuta površina). Površina trougla je jednaka (2.248 3. 62 . tada je d= 5. Ovo je čest slučaj kod poljoprivrednih proizvoda na tržištu.000 5.600 p= 500. odnosno proizvođači će nuditi više od količine koju žele kupci da kupe.800 p= 900. tada je s = 0 p= 500. ako je: p= 0. izračunati i na grafiku osjenčiti veličinu potrošačevog viška.Mikroekonomija Zadatak 1.248 kom x (967 – 592 KM/kom)):2 = 843. tada je d = 2.800. tada je d = 4. Ravnotežna količina će biti različita od one količine koju je odredilo tržište. pa oni mogu tražiti od države da ukine minimalne cijene.800 Q b) Ravnotežnu cijenu ćemo izračunati kada izjednačimo ponudu i tražnju. p= 0. izračunati ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. ili da država otkupi višak proizvoda.480 p 967 900 800 600 592 500 Suvišak s 200 d 30 0 1. Ukupan potrošačev višak na grafiku predstavljen je površinom trougla (dio grafika koji je osjenčen u plavu boju). tada će biti određeni efekat i na ravnotežnu količinu.880 p= 900. tada je d = 400 s = 4p-120. p= 200.000 2. d) Ukoliko je minimalna cijena iznad one koju je odredilo tržište. ako je: p= 0.800 – 6p = 4p – 120 p = 592 q = 2.000 KM. odnosno: d=s. tada je s= 2. tada je s = 3.800 – 6p i s= 4p – 120.248 c) Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošač konzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu. Kupci će pri ovoj cijeni kupovati manje pa će se pojaviti problem zaliha. Date su funkcije ponude i tražnje d= 5. Blokiranje tržišnog mehanizma dovodi u nepovoljnu situaciju proizvođače.

Kratkoročna kriva tražnje 63 . Pretpostavite dalje da trebate predložiti smanjenje proizvodnje koje će pomjeriti krivu ponude ulijevo. ali funkcija tražnje je različita. uporedimo dva moguća scenarija. na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno. Da biste donijeli ovu odluku morate znati kako tražnja za naftom reagira na promjenu cijena nafte. Na naredna dva grafika funkcija ponude je identična. sa funkcijom tražnje D. Na grafiku 30. sa funkcije S0 na S1. Dalje. $/barelu S1 40 30 20 10 S0 Povećanje ukupnog prihoda U kraćem vremenskom periodu. ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno. “Pretpostavite da radite za OPEC (udruženje zemalja ponuđača nafte) kao strateg. Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo. Na grafiku 29 nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno. Reagiranje tražene količine na promjenu cijene Da bismo razumjeli značaj reagiranja tražene količine na promjenu cijene nafte. Barela dnevno Grafik 29. OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod. Smanjenje ukupnog prihoda D1 10 20 23 40 Mil. Također vi trebate na određeni način mjeriti ovu promjenu tražnje.Mikroekonomija Primjer 1. Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude.

Dakle.2. Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva. Ali povećanje cijene također dovodi do smanjenja prodane količine. 99. Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima. Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji. 1996. Michael. plavo područje je veće od crvenog područja. a samim time i do povećanja krajnjih cijena. U slučaju prikazanom na grafiku 30. možete vidjeti da je povećanje cijene više. Addison Wesley Publishing Company. Računa se po sljedećoj formuli: 16 Parkin. tako da ukupan prihod raste (on je porastao sa 400 mil. Povećanje cijene ima dva suprotna efekta na ukupan prihod.Mikroekonomija $/barelu 30 S1 S0 20 15 Povećanje ukupnog prihoda D2 Smanjenje ukupnog prihoda 10 10 15 20 30 40 Mil.$. Barela dnevno Grafik 30. Third edition. 8. Jedno od ova dva povećanja može biti veće. Ukupan prihod od prodaje dobara jednak je umnošku cijene i prodane količine tog dobra. koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y. „Microeconomics“. Povećanje cijene dovodi do povećanja ukupnog prihoda (plavo područje na grafiku). Ovaj iznos je jednak kupčevom izdatku za to dobro.$ na 690 mil.$ dnevno). crveno područje je veće od plavog. Dugoročna kriva tražnje Na grafiku 29. 64 . Također. veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova. što smanjuje ukupan prihod (crveno područje na grafiku). što onda dovodi do smanjenja ukupnog prihoda sa 400 mil. također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima. Str. ”16.$ na 225 mil. UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje. U slučaju prikazanom na grafiku 29. a smanjenje manje nego što je to slučaj na grafiku 30.

Iako svaka od tih svesaka ima drugačiji izgled kupci ne obraćaju baš previše pažnje na to ko je njihov proizvođač. Ne mogu se koristiti jedni bez drugih. Računa se po formuli: IEx = % promjena u veličini I < 0 > % promjena u obimu Qx Koeficijent može imati vrijednost između +∞ i -∞. tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva. tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd. tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja. tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta.Mikroekonomija dQy Qy pxEy = dpx px > 0 < Ukoliko je koeficijent veći od nula tada se radi o proizvodima supstitutima. komplementarni proizvodi su automobil i automobilske gume.Sredstva luksuzne potrošnje . kao na primjer različite vrste svesaka za djecu. jer to pokazuje i trend kretanja tražnje za njihovim gumama. tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku. a ako je manji od nula tada se radi o komplementarnim proizvodima.Superiorna dobra . Također. Npr.Inferiorna dobra .3. tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba. U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda. DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim. To je npr. 8. 65 . Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača. Stoga prozvođači automobilskih guma prate i kretanje tražnje za novim automobilima. Sa druge strane proizvodi-supstituti su oni koji se u potrošnji mogu zamijeniti.Sredstva nužna za život 0 < IEx < 1 Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta. pxEy > 0 . IEx IEx IEx >0 <0 >1 .komplementi Na primjer.supstituti pxEy < 0 .

2005.000 1.9% 10.0% 7. 17 18 „Sistem ranog upozoravanja“. Npr.18 Sa grafika je vidljivo da i pored rasta GDP u BiH i dalje ovaj rast značajno zaostaje za zemljama okruženja. Također je zanimljivo pratiti kretanje GDP po glavi stanovnika u BiH i u zemljama iz okruženja. kupovinu skupih i udobnih automobila. Kretanje GDP p/c u BIH za period 2001-2005. jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku. 2005. UNDP. 2002.000 4.000 1.org 66 . prevoz avionom.500 2.8% Grafik 31.000 2.7% 4.000 0 2001-2005 BiH Prosjek zemalja Grafik 32. kupovina u pekarama i sl.9% 0.000 5. 17 Komparacija kretanja GDP p/c BiH i zemalja Centralne i Istočne Evrope u periodu 2001-2005 $ 7.2% 1.3% 14. Prema jednom istraživanju UNDP-a iz tabele 3 je vidljivo da preko 85% stanovništva ima manje mjesečne prihode od 800 KM. Komparacija kretanja GDP p/c za zemlje centralne i Istočne evrope za period 2001-2005. spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd. dok samo 15% stanovništva ima preko 800 KM mjesečnih prihoda. S obzirom da se prosječan nivo dohotka stanovništva može povezati sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p/c) ovaj pokazatelj za BiH dajemo u nastavku. GDP p/c u BIH za period 2001-2005 $ 2. Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr.500 1. Tabela 3. 2003. GDP p/c Kojoj kategoriji pripada domaćinstvo posmatrajući novčana primanja kada se saberu svi oblici primanja članova domaćinstva za novembar 2004. 2004.000 500 0 2001. na nivou BiH Bez primanja <100 101-400 401-500 501-800 801-1100 1101-1500 1501-2000 >2000 4.).imf.4% 8.6% 37. javni prevoz. Kalkulacije autora uz korištenje podataka sa zvanične web stranice IMF: www.000 3.Mikroekonomija Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva.000 6.

Mate. Michael. el. Zagreb. Ovdje su dati osnovni faktori.34 0. ukusi potrošača se mijenjaju.03 0. Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne. FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE19 Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama. 67 . 5. date su elastičnosti nekih proizvoda i usluga u Americi20: Tabela 4.30 1. str. Mate. 2. Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin) Broj mogućih upotreba proizvoda (npr.105.52 1. Third edition.91 0. raste informiranost potrošača.183. b) transportne usluge.39 1.64 0. str. raste broj mogućih upotreba).09 1. 3. plastika) Stepen neophodnosti dobra (so. 4.42 0. c) lični dokumenti. časopisi i novine Hrana Elastičnost 0. novine i TV) Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije) Vrijeme (lakši pronalazak supstituta. b) porculan i proizvodi od stakla.10 1. b) zdravstveno osiguranje. Izdanje. potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti. Jedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed ≈ 1) a) nafta i naftni derivati.) Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr. c) namještaj. mlijeko. „Microeconomics“. d) igre na sreću. 4.. „Mikroekonomska analiza“.4. godine. 1997. stan. 1996.89 0. Visoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed > 1): a) Metaloprerađivačka i elektroindustrija. Neelastična tražnja (Ed < 1) a) potrošnja struje u domaćinstvu.12 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Babić.92 Robe i usluge Neelastična tražnja Nafta Hemikalije Napici (razne vrste) Odjeća Cigarete Bankarske usluge i usluge osiguranja Poljoprivredni proizvodi i riba Knjige.14 1.26 1.61 0. približno jednak jedan i manji od jedan. 6.56 0. 1. To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan. Parkin.78 0. U Tabeli 4. Addison Wesley Publishing Company.. d) lijekovi. raste dohodak potrošača.Mikroekonomija 8. Robe i usluge Elastična tražnja Metali Električni proizvodi Mašinski proizvodi Namještaj Automobilske gume Mjerni električni uređaji Profesionalne usluge Transportne usluge Gas. energija i voda 19 20 Elastičnost 1.

b) Grafički predstaviti funkcije tražnje. ⇒ q = 5. b) Da bismo grafički predstavili funkcije potrebno je utvrditi neke karakteristične tačke koje uzimamo proizvoljno za sve tri funkcije. preduzeće maksimizira ukupan prihod koji iznosi 50 KM. Rješenje: a) q = 10-0. TR’ (q=0) = 20. TRmax = 50 Pri količini od 5 modema. q =0) TRmax = 50 za q = 5.5p ⇒ p=20-2q. p = 20-2q.5p. TR’ (q = 10) = -20 TR’ (q = 5) = 0. p Max TR 20 q 0 1 5 MR 10 q 50 -20 68 . a) Pronaći nivo proizvodnje qp kod koga se postiže maksimalan ukupan prihod (TR). TR = p • q = (20-2q) • q = 20q-2q2 TR’ = MR = 20-4q = 0. ukupnog prihoda i graničnog prihoda. Data je funkcija tražnje za modemima q = 10-0.Mikroekonomija Primjer 1. i utvrditi njegov iznos. q = 10) (za p = 20. (za p = 0. TR’ = 20-4q.

Q=0. Nacrtajte krivu tražnje? Primjer 3. i data vam je sljedeća skala tražnje: Cijena po komadu u KM 10 20 30 40 50 Tražena količina (000 Kom) 60 50 40 30 20 69 . Ako je funkcija tražnje za računarima Q=5-p.Mikroekonomija Primjer 2.5 3 4 5 P Uočite da cijena proizvoda može biti na horizontalnoj osi i to kada je cijena promjenjiva veličina. «slobodno dobro»?.25 4 ● TR 0 1 2 2. kolika je odgovarajuća cijena? Kolika bi bila tražnja da je to tzv.5 TR Cijena (p) 0 1 2 3 4 5 Ukupan prihod (TR) 0 4 6 6 4 0 6. Data je funkcija ukupne tražnje za šećerom: Q=25-5p a) b) c) d) e) Kolika je tražnja ako je cijena p=3 ? Ako je tražnja 18 jedinica. Zadatak 4. MR = 0 za p = 2. tj. tj. izračunaj funkciju ukupnog prihoda i nacrtaj je na grafiku? Rješenje: TR = p•Q TR = p(5-p) ⇒ 5p-p2 MR = 5-2p . Angažirani ste kao konsultant u preduzeću za proizvodnju sportskih majica. p=0 ? Kolika je najveća moguća cijena uz koju bi se ipak našlo kupaca?.

te zato siječe apscisu na pola udaljenosti od koordinatnog početka do sjecišta funkcije tražnje sa apscisom. 70 .5p+25. Data je funkcija ukupne tražnje za klima uređajima u BIH Q = . Kada je funkcija graničnog prihoda jednaka nuli. P 0 1 2 2. Na osnovu grafikona moguće je izvršiti analizu odnosa između funkcija.5 10 5 0 TR 0 20 30 31. 3. 4. Funkciju ukupnog prihoda? Funkciju graničnog prihoda? Grafički prikazati sve tri funkcije? Analizirati odnose među krivama? Rješenje: a) b) c) Funkcija ukupnog prihoda dobije se kada se funkcija ukupne tražnje pomnoži sa cijenom p.Mikroekonomija Odgvorite na sljedeća pitanja: a) b) c) d) e) ako cijena poraste sa 20 KM na 30 KM. Ukupan prihod je jednak nuli i kada je cijena jednaka nuli.5 3 4 5 Q 25 20 15 12. 2. da li će ukupan prihod porasti ili opasti i za koliko? Šta će se desiti sa ukupnim prihodom ako se ponuda majica smanji i cijena poraste na 40 KM? Koja je cijena po kojoj će se maksimizirati ukupan prihod preduzeća? Koja količina će biti prodata po cijeni koja je rješenje pod c? Koja je elastičnost tražnje po cijeni koja maksimizira ukupan prihod? Zadatak 5. U slučajevima kada je funkcija tražnje jednaka nuli i ukupan prihod je jednak nuli. iako to matematički nije korektno. Funkcija graničnog prihoda ima dvostruko manji nagib od funkcije tražnje. MR = dTR/dp ⇒ MR = -10p+25 Da bi se prikazale grafički sve tri funkcije potrebno je napraviti tabelu sa podacima o iznosu TR i MR u zavisnosti od količine i cijene. TR = Q • p = (-5p+25) • p ⇒ TR = -5p2+25p Funkcija graničnog prihoda se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnog prihoda. No ovdje ćemo radi uspoređivanja dati sve tri krive zajedno. Kriva graničnog prihoda opada brže i od funkcija ukupnog prihoda i od funkcije tražnje. ukupan prihod dostiže svoj maksimum. Izračunati: 1.25 30 20 0 MR 25 15 5 0 -5 -15 -25 Na osnovu ovih podataka moguće je nacrtati sve tri funkcije na jednom grafiku.

5 Ed = 2 = =− = −0. 2. Funkciju graničnog prihoda i nacrtati je na grafiku. potrebno je navedene cijene uvrstiti u funkciju tražnje. odnosno MR = 12-2p.5 2 71 . predstavlja prosječnu cjenovnu elastičnost tražnje između dvije tačke.5 3 + 4 3.5 8. a promjena količine je također 1 (∆q=1). Promjena cijene je 1 (∆p= -1). Rješenje: 1. MR se dobije kao prvi izvod od funkcije TR. Funkcija ukupnog prihoda dobije se kao proizvod cijene i količine: 2. Data je funkcija ukupnog prihoda preduzeća «Sky» TR = 12p-p2. Komentirati dobijeni koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje. Da bismo izračunali količinu i promjenu količine. Koeficijent elastičnosti tražnje ukoliko se cijena sa nivoa p1 =3 KM poveća na p2 = 4 KM. 4. dobit ćemo da je q1= 9. TR = 12p-p2 = p (12-p). 41 1 1 8. Kada cijenu od 3 KM uvrstimo u funkciju tražnje q = 12-p. Iz funkcije ukupnog prihoda izračunati: 1. S obzirom da se radi o rasponu cijena koji nije infinitezimalno mala veličina. MR 30 25 20 15 10 5 0 A TR D 1 2 3 MR 4 5 p Zadatak 6. 3. a q2= 8 komada. TR = p x q. TR. odakle je funkcija tražnje q = 12-p. ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Odnosno. 3. Funkciju tražnje za proizvodom preduzeća «Sky» i nacrtati je na grafiku.Mikroekonomija q. koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje se računa po formuli:. Nakon uvrštavanja ovih elemenata u formulu dobijemo da koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje iznosi: −1 −1 8+9 3. Tj. 4.

tada će tražena količina na tržištu opasti za 0. a tražena količina određenog proizvoda na tržištu poraste sa 50 na 60 komada mjesečno.41 i pokazuje situaciju da ako se cijena proizvoda poveća za 1%. odnosno od kretanja plata kupaca.97 komada. pa je bolje baviti se proizvodnjom inferiornim dobara.0.Mikroekonomija 5. 72 .25 % _ promjene _ I − 12% S obzirom da je koeficijent dohodovne elastičnosti manji od nule. Grafički prikaz funkcije tražnje i funkcije graničnog prihoda dat je na grafiku desno. a potraživana količina poraste za 3%. koji biste proizvod proizvodili i zašto? Rješenje: a) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati preko jednačine: ∆Q . odnosno IEd = = .03 KM. Q. i o kakvom je dobru riječ? c) Da ste vi menadžer preduzeća. odnosno sa nivoa q=9 na nivo q*= 8. radi se o inferiornom proizvodu. Ako plate u privredi rastu tada je bolje proizvoditi proizvode koji imaju veći koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje. radi se o proizvodu nužnom za život. b) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati i preko jednačine: IEd = 3% % _ promjene _ Q . koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje. Ali ukoliko plate kupaca opadaju i opći je trend u privredi smanjenje životnog standarda. koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje i o kakvom se dobru radi? b) Ako dohodak potrošača opadne za 12%. tada će rasti tražnja za inferiornim dobrima. c) Odgovor prvenstveno zavisi od privrednog okruženja. MR 12 q Zadatak 7. odnosno IEd = IEd = ∆I 650 − 550 100 550 550 = 10 = 0. tj. Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je –0. 0 6 MR 12 p a) Ukoliko dohodak potrošača poraste sa 550 na 650 KM.41%. sa nivoa p=3 KM na nivo p*=3.909 = 60 − 50 10 11 50 50 S obzirom da je 0 > IEd < 1. jer raste tražnja za ovim proizvodima.

Povećana tražnja čelika je podstakla i rast cijena dionica kompanija iz industrije čelika. Promjena u tražnji je dovela do kretanja uzduž funkcije ponude. diže.worldsteel.8% nego u istom mjesecu 2005. Kina je danas veliki uvoznik čelika sa svjetskog tržišta sa najbržom stopom rasta uvoza. Tražnja Kine za ovim metalom.4 miliona metričkih tona i veća je za čak 8. su preuzeti sa: www. godine. godine je 101. predstavljena je proizvodnja i ponuda čelika na svjetskom nivou. Taj utjecaj se mjeri preko elastičnosti ponude. godine njemačka automobilska industrija doživjela je ekspanziju i porasla je tražnja za čelikom. profite svjetskim proizvođačima čelika. ELASTIČNOST PONUDE U toku 2001. I proizvođači automobila i proizvođači čelika su bili zainteresovani za procjenu koliko će biti povećanje cijena čelika usljed povećane tražnje. Da bi se mogla predvidjeti promjena cijene i količine čelika moramo znati kako utječe promjena cijena na promjenu ponuđene količine. Na grafiku 32 je prikazan uvoz čelika u Kinu Grafik 32. za 10% veći nego godinu ranije.21 21 Grafikoni 32 i 33. naravno. Ukupna svjetska proizvodnja u septembru 2006. Kineska tražnja je tolika da američka konsultantska kuća „World Steel Dynamics“ predviđa da će Kina sljedeće godine trošiti čak oko 31% ukupne svjetske proizvodnje čelika. koji su u prosjeku. Uvoz čelika u Kinu Na grafiku 32. Tako su na Londonskoj berzi u posljednjih 6 mjeseci dionice kompanija iz ovog sektora porasle za oko 40% u prosjeku.Mikroekonomija 9. Rast cijene čelika od 50% podstakla je velika tražnja Kine za ovim metalom. U duhu prethodne priče iznosimo vam situaciju na svjetskom tržištu čelika.org 73 .

Da bismo mogli odrediti koliko je spremna reagirati ponuđena količina u odnosu na promjenu cijene potrebno je utvrditi koeficijent cjenovne elastičnosti ponude. tada koristimo formulu: S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama. 74 ∆Q Q1 + Q2 2 Es = ∆p p1 + p 2 2 . Elastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni. Ona se računa preko sljedeće formule: ∆Q Q Es = ∆p p ili. da proizvodnja u toku jedne godine blago oscilira i vrlo sporo raste što može biti rezultat potrebnog vremena od godinu-dvije da se pokrenu novi kapaciteti za proizvodnju čelika. Proizvodnja čelika u svijetu u 2006. Elastičnost ponude = % promjene ponuđene količine % promjene cijene Ukoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine. u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje. Kada uporedimo kretanje proizvodnje čelika i kretanje tražnje za čelikom uočavamo da postoji određeni nesrazmjer koji može dovesti do značajnog rasta cijena čelika u narednim godinama. godini Interesantno je primijetiti sa grafika 33.Mikroekonomija Grafik 33.

ponuda ovih proizvoda je visoko elastična.Mikroekonomija Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude. tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0. Niti jedan drugi faktor ne može zamijeniti ovaj rad. savršeno elastična. To su: Trenutni rok Kratki rok Dugi rok 75 . potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda. Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži. Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje. Stoga kada se formira tržišna cijena. kada je proizvod proizveden u različitim zemljama (na primjer. Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude. Proizvedena količina može biti povećana uz povećanje troškova. Slično prethodnom. Zbog toga je funkcija ponude ove slike vertikalna i elastičnost ponude je nula. ZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODA Da bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge. Ako je na tržištu veća cijena tada ponuđena količina raste.Van Gogovog rada. Ponuda većine dobara leži između dva ekstremna slučaja: vertikalne i horizontalne funkcije ponude. nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti. Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta. Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene. Dobra i usluge koja slijede ovu zakonitost imaju elastičnost ponude između nula i beskonačno. ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati. Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda. Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana. 9. Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude. I još postoji samo po jedan promjerak svake slike koju je ovaj umjetnik naslikao. koji posjeduje nuklearnu elektranu. Ponuda je savršeno neelastična. Van Gogova slika je urađena uz korištenje jedinstvenog rada . funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna. U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu. imaju visok stepen elastičnosti. Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda. Pri toj cijeni. U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača. hidroelektrana ili nuklearnih elektrana. Elastičnost ponude zavisi od: Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda Mogućnost zamjene faktora proizvodnje Neki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje.1. šećer ili meso). Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije. Ponuda je perfektno elastična.

ali cijena prati promjenu tražnje. To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove. U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme. U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina. kratki i dugi rok nisu isti za različite vrste djelatnosti. Kratki rok Kratki vremenski period je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa. Dugi rok Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju. Trenutni. ili ako tražnja opada. prvo smanje radnicima broj radnih sati. Njihova dužina prvenstveno zavisi od djelatnosti i od grane kojoj dotično preduzeće pripada. funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena. Kada cijena nekog dobra raste ili opada. Sva tri vremenska razdoblja nisu kalendarski određena razdoblja. cijena će biti viša nego prethodnog dana. tada i ravnotežna cijena opada. Da bi se izgradila nova hidrocentrala ili termoelektrana potrebno je 3-4 godine. Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste. u prvom redu rada. U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično.Mikroekonomija Trenutni rok Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija. itd. Ako je tražnja tog dana velika. preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da rade prekovremeno. Isto tako. ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže. Primjeri ovakvih dobara su voće i povrće.. To je tako kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov. te možda da pronađu novi način ulova ribe. Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude).). Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake. 76 . a zatim pođu i otpuštati neke radnike. Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici. bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći i zaposliti još nekoliko ribara. ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova. u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe. Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti. zgrade. dok su varijabilni: rad. završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete. a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika. dok je za izgradnju proizvodnog pogona za pakovanje mlijeka potrebno tri mjeseca. Da bi povećali output. ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output. kapital. U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu. postrojenja itd. Kratki rok.

prestati da ubiru i isporučuju narandže ukoliko dođe do naglog pada cijene narandži na berzi. pa je stoga ponuda tog dana fiksna. Pri novoj cijeni preduzeće je povećalo ponudu na 130 tona mesa mjesečno.500 + 9.000 p1 + p2 250 2 2 77 . Zbog povećanja tražnje na tržištu došlo je do povećanja cijene mesa na 9.o. Kratkoročna funkcija ponude može se privremeno promijeniti samo pod utjecajem zaliha gotovih proizvoda preduzeća.500 KM/toni.o je na tržištu mjesečno prodavalo 100 tona mesa po cijeni od 9. Primjer 1. Funkcija ponude u trenutnom roku je data kao MS (Momentary Supply).500 − 9. To je prikazano na funkciji ponude SS (Short Supply). proizvođači ne mogu promijeniti svoj output. Svaka funkcija ponude prolazi kroz tu tačku na grafiku.000 tona narandži sedmično. 130 − 100 ∆Q 30 100 + 130 Q1 + Q2 2 2 Es = = = 115 = 0.13 9.000 KM/toni. Funkcija MS je savršeno neelastična.000 500 ∆p 9. odnosno moguće je udovoljiti povećanoj tražnji.13. kratkom i dugom roku. funkcija ponude poprima oblik dugoročne funkcije ponude označene LS (Long Supply). $/toni MS SS LS 500 250 0 2 3 4 Količina. ponuđena količina počinje da reaguje na promjenu cijene. koja ima najveću elastičnost od sve tri funkcije ponude. Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude? Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude je 0. Oni mogu. Kako još više vrijeme prolazi. Oni moraju ubrati. Pri toj cijeni na tržištu se traži 3. (000) tona sedmično Grafik 34. predstavljene su tri funkcije ponude koje odgovaraju trima vremenskim razdobljima. Kako idemo od trenutnog. preduzeća mogu da posade nove plantaže narandži na plodnijem zemljištu. To su funkcije ponude narandži na svjetskom tržištu. Dugoročno. da bi na odgovarajući način reagirali na povećanje cijene na tržištu. preko kratkog do dugog vremenskog perioda funkcija ponude postaje sve elastičnija. Cijena jedne tone narandži na tržištu je 500 $. Ponuda u trenutnom. Kratkoročna funkcija ponude ima strmi nagib zbog toga što proizvođači mogu preduzeti određene akcija da brzo promijene ponuđenu količinu kao reakciju na formiranu cijenu na tržištu.Mikroekonomija Funkcija ponude u trenutnom roku je vertikalna jer bez obzira kolika je cijena narandži bila tog dana. Preduzeće „Ideal“ d. npr. upakovati i prevesti brodom narandže do tržišta. Kako vrijeme prolazi. Na grafiku 34.

«Nova opasnost za San Francisco. Tim odlukama moraju udovoljiti svi učesnici na tržištu. Da bismo vidjeli kako neregulirano tržište rješava poremećaj (šok) ponude. «San Francisco – mnoštvo ljudi spava pod vedrim nebom bez skloništa i u neimaštini». nekada se država neopravdano upliće u tržišni mehanizam stvarajući određeni stepen haosa i zaustavljajući sile ponude i tražnje da obavljaju zadaću koju mogu ispuniti. 22 Parkin. jaki vjetar donosi vatru i bori se protiv gladnih i bolesnih 200. 19. Skoro preko noći više od polovine ljudi u gradu od 400. Jedan od načina na koji se država miješa u tržišni sistem jeste i određivanje cijena na najnižem ili najvišem nivou.000 stanovnika izgubilo je dom. Kad su se novine ponovo pojavile. 1996. U narednom dijelu je dat primjer kako plafoniranje cijena može imati ozbiljne negativne posljedice na blagostanje građana. Kao posljedica toga moralo se smjestiti 40% više ljudi nego prije zemljotresa. «Armija beskućnika bježi iz devastiranog grada.april 1906. što bi se činilo glavnom i najvažnijom vijesti nije spomenut. Str. nije u stanju riješiti. „Microeconomics“. a 225 hiljada ljudi su beskućnici». Velike zgrade su uništene. potrebno je iskoristiti stambene zgrade i kuće koje su ostale. Michael. april 1906. 120-123. Third edition. a 50. april 1906. «Oko pola grada je u ruševinama.000 ljudi su beskućnici».000 izbjeglica». Možete osjetiti veličinu problema San Francisca čitajući neke naslove iz New York Times-a prvih dana krize. 78 . u grad koji je pretrpio ogroman zemljotres i požare. 20. Privremena skloništa i kampovi olakšavaju neke probleme.000. manjak gradskih stanova. 200. Milton Friedman i George Stigler opisuju situaciju: «Niti jedne riječi o manjku stanova». San Francisco Chronicle nije izlazio više od mjesec dana nakon zemljotresa. 200. kao sistem.000 dolara izgubljeno u zemljotresu u San Franciscu». Addison Wesley Publishing Company. maja 1906. Komandant federalnih trupa. naglašena je potreba reagiranja od strane nekih državnih agencija ili odjela da bi se ispravile određene anomalije koje tržište.000 ljudi su bez skloništa i suočeni s glađu».Mikroekonomija PRIMJER TRŽIŠTE STANOVA I IZNAJMLJIVANJE STANOVA PO NAJVIŠOJ CIJENI22 U dijelu Vodiča gdje se spominje uloga države u ekonomiji. prebacimo se u San Francisco. No. 24. 21.april 1906. «Preko 500 mrtvih. koji je zadužen za vanredno stanje opisao je veličinu problema: «Ni hotelski znak ni upozorenje nije ostalo uspravno. Međutim.

ako porodice odluče iznajmljivati sobe koje su prethodno sami koristili. Kriva tražnje za stanove je D.000 ili 150. Dugoročna kriva ponude pokazana je kao savršeno elastična. obilježena sa LS. a 19 kuća za prodaju nasuprot samo 5 oglasa za tražnju stana ili kuće. Pogledajmo sada situaciju odmah nakon zemljotresa. Količina. a količina je 100. Ravnotežna cijena iznajmljivanja (kirija. Da pojednostavimo. Količina ponuđenih stanova raste. ali to je razumna pretpostavka. a postojeće se ruše. Dugoročna kriva tražnje pokazuje kako ponuđena količina stanova varira nakon što je prošlo dovoljno vremena da se podignu nove stambene zgrade i kuće. Poslije zemljotresa kratkoročna kriva ponude se podiže sa SS na SSA.000 stambenih jedinica iznajmljeno po 16 dolara mjesečno. osim hotelskih soba je nuđen za iznajmljivanje. Kirija raste na 20 dolara mjesečno.000 stanova. Dvije su krive ponude: kratkoročna kriva ponude koja je obilježena sa SS. Tada. i dugoročna kriva ponude. Kako se San Francisco izborio sa tako drastičnim smanjenjem ponude stanova? Tržište odgovara smanjenju ponude Grafik 35. ako porodice odluče da koriste sobe koje su prethodno iznajmljivali drugima. Grafik pokazuje da je prije zemljotresa 100. a količina stambenih jedinica pada na 74.000 stambenih jedinica. To podrazumjeva da su troškovi gradnje stana prilično isti bez obzira da li postoji 50. Kratkoročna kriva ponude pokazuje kako ponuđena količina stanova varira kako varira i cijena iznajmljivanja (kirija).Mikroekonomija U izdatim oglasima objavljene su 64 ponude za iznajmljivanje stana ili kuće. ravnotežna kirija je bila 16 dolara mjesečno. Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 D 0 44 SS LS 74 100 Grafik 35. pokazuje tržište stanova u San Franciscu. (000) stanova mjesečno. Mi.000 jedinica. Ova ponuda odgovara porastu varijacije u intezitetu sa kojim se postojeće zgrade koriste. a ponuđena količina opada. za tržište stanova se pretpostavlja da je na svojoj dugoročnoj krivi ponude LS. 79 . dok broj kuća i stambenih zgrada ostaje isti. Prije zemljotresa. a i poslije znatan broj svih tipova smještaja. renta) i količina su određene na tački presjeka kratkoročne krive ponude i krive tražnje. ustvari ne znamo da je dugoročna kriva ponude savršeno elastična.

Tržišna ravnoteža slijedi strelice niz krivu tražnje. Šta se događa dugoročno? Dugoročno prilagođavanje Renta ($ po stanu mjesečno) SSA SS 24 20 16 12 D 0 74 100 Količina. Kako se program gradnje nastavlja kratkoročna kriva ponude se podiže desno. potkrovlju. Kirije postepeno padaju na 16 dolara mjesečno. Proces se završava kada više nema profita u gradnji novih stambenih jedinica. a količina stanova raste postepeno na 100. Zato što je kirija 20 dolara mjesečno nadmašuje dugoročnu cijenu ponude stanova. pokazuje dugoročno prilagođavanje. cijena raste. Sa kirijom od 20 dolara mjesečno postoji profit u građenju novih stanova i kuća. da bi dobili stan potencijalni podstanari nude da plate više od 16 dolara. Takva se situacija događa na početnoj kiriji od 16 dolara mjesečno i originalnoj količini od 100.000 stambenih jedinica. žurit će se pri izgradnji novih stanova i kuća. Dugoročna kriva ponude govori nam da u dugom roku stanovi će biti ponuđeni po kiriji od 16 dolara mjesečno. LS Grafik 36. ponuda će porasti. cijena ne ostaje ista – 16 dolara mjesečno.Mikroekonomija Grafik 35. Što se gradi više stanova kratkoročna kriva ponude se podiže desno i presjeca krivu tražnje umanjujući kirije i povećavajući količinu. pokazuje novu situaciju. Na grafiku 35. Međutim. Sa samo 44. Razaranje zgrada snižava ponudu stanova i podiže kratkoročnu krivu ponude SS lijevo na SSA. Odgovor koji smo upravo vidjeli održava se kratkoročno.000 stambenih jedinica kao što je pokazano linijom sa malim strelicama. Količina ponuđenih stanova raste na 74. kirija raste na 20 dolara mjesečno. Tako.000 stambenih jedinica je dostupno.000 dostupnih stambenih jedinica maksimalna cijena koju bi neko platio za zadnji dostupan stan je 24 dolara mjesečno. svakoj slobodnoj sobi. Kako kirija raste ljudi ekonomišu na prostoru. Nakon proteka dovoljno vremena za izgradnju novih stanova i kuća. Grafikon 36. Kako vrijeme prolazi više stanova i kuća se gradi i kratkoročna kriva ponude se postepeno podiže desno. Kako ljudi pokušavaju više ponuditi jedni drugima za dostupne stanove. (000) stanova mjesečno.000 stambenih jedinica. Ako ljudi koriste ostatak stambenih jedinica s istim intezitetom kao prije zemljotresa i ako kirija ostane 16 dolara mjesečno samo 44. 80 . podrumu dostupnim za druge.

100 Količina. Također smo vidjeli da je ključni dio procesa prilagođavanja porast kirija. Kada se maksimalne cijene primjenjuju na kirije na tržištu stanova to se zove maksimalna kirija (rent ceiling). (000) stanova mjesečno. frustrirani kupci bi potrošili vrijeme tražeći stan. kirija prije zemljotresa bila nametnuta? Ovo pitanje i neki odgovori ilustrirani su na grafiku 37.Mikroekonomija Kratkoročne i dugoročne analize odgovaraju tržištu stanova koje smo upravo proučili što se. Takav zakon se zove zakon o maksimalnoj cijeni (price ceiling). Da je maksimalna kirija bila 16 dolara mjesečno onda bi količina ponuđenih stanova nakon zemljotresa bila “zaglavljena” na 44. Razlog je taj što pokušava da spriječi formiranje cijene na nivou koji je određen ponudom i tražnjom. Ljudi bi dobrovoljno plaćali 24 dolara mjesečno za 44. Regulirano tržište stanova Upravo smo vidjeli kako tržište stanova odgovara na pad u ponudi. Formiranje maksimalne cijene iznad ravnotežne nema efekta. Međutim. Primjenjuje se bez obzira da li je početni poremećaj (šok) na ponudu (kao što je ovdje) ili na tražnju. Proučimo efekte formiranja maksimalne cijene ispod ravnotežne povratkom u San Francisco. Razlog je taj što maksimalna cijena ne vrši prinudu na tržišne snage.000 stambene jedinice. pak. formiranje maksimalne cijene ispod ravnotežne ima znatne efekte na tržište. Zato što zadnja dostupna stambena jedinica vrijedi više nego regulirane kirije. Šta bi se dogodilo u San Franciscu da je maksimalna kirija od 16 dolara mjesečno. Zakon o maksimalnoj cijeni je uredba koja legalizira uspostavljanje cijena na određenom nivou. Snaga zakona i tržišne snage su u konfliktu. 81 . primjenjuje na širok obim drugih tržišta. Zbog toga bi se frustrirani i kupci i prodavci dogovarali na crnom tržištu. Snaga zakona i tržišne snage nisu u konfliktu. Kako maksimalna kirija utječe na način na koji radi tržište stanova? Efekat maksimalne kirije zavisi od toga da li je određena na nivou koji je iznad ili ispod ravnotežne kirije.000 jedinica. Pretpostavimo da vlada donese zakon da zaustavi rast kirija. Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 Manjak stanova Maksimalna cijena D 0 44 Grafik 37.

Čak i na tržištima na kojima se cijene slobodno formiraju da bi tražene količine bile iste ponuđenim. ne za oglase za stanove.000 stambenih jedinica. Ponuđači ne mogu biti prisiljeni da ponude stanove na iznajmljivanje. Na reguliranom tržištu stanova. 44. već za one koji traže stanove. Kada tražena količina nadmaši ponuđenu količinu šta određuje količinu trenutno kupljenog i prodanog? Odgovor je manja količina . Crno tržište Crno tržište je ilegalni sporazum o trgovini u kojem kupci i prodavci posluju po cijeni višoj od legalno postavljene maksimalne cijene. mnogi ponuđači nemaju ništa za prodati. a tražena količina je 100. ali ne kontroliraju ukupan trošak. Tako trenutni efekat maksimalne kirije od 16 dolara mjesečno je da je samo 44. auto. a mehanizam cijena bi regulirao količine tražnje i ponude. Tako maksimalna kirija povisuje oportunitetne troškove stana. Dokle god jedna osoba želi da plati višu cijenu od minimalne ponude druge osobe za istu stambenu jedinicu. pored tržišta stanova.000 stambenih jedinica. Ima puno primjera tržišta. a mnogi tražioci nemaju šta kupiti. tako da postoji manjak od 56.000 stambenih jedinica. A ukupan trošak može komotno biti veći nego neregulirana tržišna cijena. Utrkuju se da bi bili prvi na sceni kada izbije vijest o mogućem ponuđaču. Ali priča se ovdje ne završava.ponuđena količina.Mikroekonomija Pri kiriji od 16 dolara mjesečno količina ponuđenih stanova je 44. pojačana aktivnost traženja je prisutna.000 jedinica je nezadovoljena.000 stambenih jedinica dostupan i tražnja za daljih 56. Frustrirani bi bili iznajmljivači koji bi pomno pregledali novine. koja su regulirana na neki način i u kojima ekonomske snage rezultiraju trgovinom na crnom tržištu. a i količina dostupnih stambenih jedinica će rasti. Ali kad je cijena regulirana pojačana aktivnost traženja raste. Vrijeme koje se potroši u traženju nekoga s kim bi obavio posao zove se aktivnost traženja (Engl. Kada maksimalna kirija pokuša da blokira ovaj tržišni mehanizam ilegaliziranjem porasta kirija dvije su posljedice toga: Pojačava se aktivnost traženja Pojavljivanje crnog tržišta Pojačavanje aktivnosti tražnje (Search Activity) Kada tražena količina nadmaši ponuđenu.000 stambenih jedinica. Tako nezadovoljni tražioci troše vrijeme i druge resurse tražeći ponuđača. Nekako. Troši vrijeme i druge resurse. Oni imaju napisan ugovor u kojem je regulirana kirija ali 82 .plus trošak vremena i drugih resursa koje je potrošeno u traženju – neregulirana cijena. kao telefon. i sa mjesečnom kirijom od 16 dolara žele ponudi samo 44. Pojačana aktivnost traženja ima troškove.Search activity). Ukupni trošak stana je isti kao kirija – regulirana cijena. crno tržište obično preuzima formu tajnog sporazuma kupca i prodavca da bi izbjegli maksimalnu kiriju. Bilo koja informacija o novodostupnom stanu je korisna. cijena će rasti.000 stambenih jedinica. Kako će se podjela provesti? Na nereguliranom tržištu manjak bi povisio kirije kao što je pokazano na grafiku 35.000 dostupnih stanova moraju biti dodijeljeni ljudima koji traže 100. Mogu kontrolirati dio kirije koji se odnosi na troškove stanovanja. benzin koji bi mogli biti iskorišteni na drugi produktivan način.

crno tržište će funkcionirati slično nereguliranom tržištu. a kirije opadaju. uživaju u nevjerovatno niskim kirijama. 5. Ponuda stanova raste.Mikroekonomija imaju nepisani obostrani dogovor koji mijenja trenutnu kiriju. Definišite cjenovnu elastičnost ponude? U kom rasponu se kreće koeficijent cjenovne elastičnosti ponude? Koji faktori određuju stepen cjenovne elastičnosti ponude? Šta predstavljaju trenutna. ali je najbolji New York City. U isto vrijeme. frustrirani iznajmljivači i veleposjednici konstatno traže načine povećanja kirija. 2.000 dolara za pohabane zavjese). veće kirije stimuliraju gradnju. Kada su na snazi maksimalne kirije. S druge strane gdje su politike više efektivne i gdje su predviđene velike kazne za prekršioce.a vlada će otkriti i kazniti nekog od ovih trgovaca na crnom tržištu. Kratkoročno. a porast ponuđene količine je u skladu sa intezitetom korištenja postojećih kuća i stanova. U primjeru San Francisca. 4. Pitanja: 1. količina dostupnih stanova je ograničena na 44. Efekti maksimalne kirije u New Yorku i drugim gradovima kao u Londonu i Parizu vodio je Assar Lindbeck. Mali broj ljudi će ponuditi stan na prodaju po 24 dolara mjesečno. godine. Stepen crnog tržišta kirija zavisi većinom od toga koliko su čvrste vladine politike o reguliranju maksimalne kirije. ali da ne prekrše slovo zakona. efektivnije čak i od hidrogenske bombe. šansi da budu uhvaćeni u kršenju tih politika. PREGLED Sa padom ponude stanova raste ravnotežna kirija. kratkoročna i dugoročna funkcija ponude? Komentar o tržištu stanova u Sarajevu u periodu poslije 1995. Dugoročno. gdje se maksimalna kirija koristi još od Drugog svjetskog rata (kada je bila predstavljena kao privremena mjera). vlasnici posjeda u Harlemu i Bronxu se odriču neprofitabilnih stambenih jedinica. dok novopridošli u grad plaćaju visoke kirije za teško pronađene stanove. 83 . Maksimalna kirija u praksi Ima puno savremenih primjera maksimalne kirije. rezultat veće kirije je pad tražene količine stanova. Jedna od posljedica maksimalne kirije New Yorka je ta da porodice koje su živjele u gradu dugo vremena. i visine kazne predviđene za prekršioce.000 stambenih jedinica. maksimalna kirija će ograničiti količinu trgovine. ostavljajući cijele gradske četvrti okupirane samo štakorima i dilerima droga. uključujući i neke bogate i poznate. Maksimalne kirije ograničavaju sposobnost tržišta stanova da odgovori na promjene i može rezultirati trajnim manjkom stanova. a kirije na crnom tržištu i količina trgovine bit će blizu nereguliranoj ravnoteži. 2. 3. Na kraju. predsjednik ekonomskih nauka komiteta za Nobelovu nagradu i zapazio da su maksimalne kirije najefektivniji način za uništenje gradova. najvišoj cijeni koju kupac želi platiti . U ovom slučaju. Jedan uobičajeni način je da novi podstanar plati veću cijenu za bezvrijedni namještaj (npr. sa striktnim nametanjem maksimalne kirije. Drugi način je da podstanar plati za nove katance i ključeve – deviza zvana «ključ novca». šansa da prekršilac maksimalne kirije bude uhvaćen je mala.

Prva tvrdi da je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge. 84 . Prvi teoretičari su razvili tzv. Sa druge strane ako pogledate filmske zvijezde i poznate muzičare. oni koji su putovali u arapske države mogli su uočiti da se tamo formiraju cijene prema svakom kupcu posebno.Mikroekonomija 10. Ako pogledate kako jedan prosječan radnik troši svoj novac onda ćete uočiti da on veoma mnogo pazi na šta troši vlastite prihode i kolika je cijena tih proizvoda koje on kupuje. Neki ekonomisti su razvijali teoriju mjerenja vrijednosti uz korištenje posebno razvijene jedinice mjere za korisnost tzv. a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvoda.000$ a nekada samo naočale koštaju nekoliko hiljada dolara. Možemo si postaviti pitanje: kakvog su kvaliteta te cipele koje koštaju nekoliko hiljada dolara i što je to što čini njihovu vrijednost za kupce? Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge. To su: Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti. U nastavku ćemo se detaljnije upoznati sa Teorijom granične korisnosti i sa Teorijom indiferencije. Također. Ako se vratimo na prethodni primjer cipela onda ćemo vidjeti da ova cijena. Ovakav slučaju se naziva i cjenovna diskriminacija cijena o čemu ćemo kasnije više govoriti. sigurno ne može biti opravdana utrošenim vremenom za njihovu proizvodnju. posebne za Bosance.000 $. Tako se u štampi može pročitati da glumice plaćaju tašnu i po 10. Posebne su cijene za Arape. uočit ćete da oni veoma malo vode računa o načinu potrošnje i generalno o cijenama proizvoda. Iako se dugo vremena pokušava izmjeriti vrijednost nekog proizvoda uz korištenje neke mjerne jedinice. posebne za Nijemce itd. Svakom kupcu se određuje cijena shodno pretpostavci trgovca o njegovoj mogućnosti da plati taj proizvod. TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČA Kada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da se neki potrošači ponašaju vrlo racionalno. a drugi su utemeljili Ordinalne teorije korisnosti (u koje spadaju Teorija indiferencije i Teorija otkrivene preferencije). do sada se to nije uspjelo baš najbolje uraditi. dok su drugi dokazivali da se ne može eksplicitno mjeriti vrijednost proizvoda nego da se samo proizvodi mogu međusobno upoređivati po korisnosti (odnosno da ih možemo rangirati po redoslijedu). cipele i 5. UTIL. Kardinalne teorije korisnosti (u ovu vrstu spada Teorija granične korisnosti). kao izraz vrijednosti proizvoda za kupca. Cijena je fiksirana bez mogućnosti promjene za različite kupce. a drugi veoma neracionalno. Sa druge strane u evropskim državama je gotovo nezamislivo da se cjenkate u radnji o visini cijene nekog proizvoda.

TU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvoda. prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr. MU = Granična korisnost proizvoda. 85 .).Mikroekonomija 10. U sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona. sportom. Što pojedinci imaju više novca oni ga manje cijene. vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj. Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom). TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Pristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra. nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba.1.iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvoda. jedninice proizvoda postaje negativna. Npr. a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača. naredna čaša može uzrokovati određene zdravstvene probleme. Nakon određenog broja komada proizvoda. potrebe za određenim kulturnim sadržajima. luksuznim proizvodima itd. čaša napitka ima negativnu graničnu korisnost. U tom slučaju 6. Kao što je granična korisnost proizvoda opadajuća tako isto postoji i opadajuća korisnost novca. jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada. Iznos korisnosti su mjerili UTILIMA (slično kao što se dužina mjeri metrima ili težina kilogramima). Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvoda. Zbog toga je interesantna činjenica da novoosnovana preduzeća koja su u početku osnivanja imala dosta novca mnogo češće propadaju od onih koja su u početku oskudijevala u novcu. Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q. Što kupci imaju više nekog proizvoda. Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5. Vrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima. ukoliko u roku od nekoliko minuta popijemo 5 čaša nekog napitka (ukupno 2 litra). Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe. pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda. MU = negativna vrijednost). a zatim. kada dođu do značajnijih iznosa novca. Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca. dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje. Oni se nauče izuzetno cijeniti novac što im kasnije. Menadžeri preduzeća koji imaju malo novca vrlo ga pažljivo troše i raspoređuju. Razlog je jednostavan. pomaže da novac i dalje veoma pažljivo i profitabilno investiraju. Prvi Gossenov zakon govori o promjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba. Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5.

Ukupna korisnost Grafik 39. Pretpostavka je da potrošač treba potrošiti cjelokupni dohodak koji ima na raspolaganju (30 KM). Primjer optimalnog izbora Dobro X1 Dobro X2 Količina (Q) Korisnost (U1) Količina (Q) Korisnost (U2) 0 0 10 207 1 50 8 176 2 88 6 141 3 121 4 102 4 150 2 57 5 175 0 0 23 TU=U1+U2 207 226 229 223 207 175 Primjer je uz određene modifikacije preuzet iz knjige Bakalar. a proizvoda X2 je 3 KM. ukoliko su mu poznate cijene tih proizvoda i ako raspolaže sa fiksnim dohotkom od 30 KM. „Mikroekonomija“. 1997. Tabela 6. Granična korisnost U narednim tabelama23 dat je primjer kako kupac pravi izbor između potrošnje određene količine proizvoda X1 i proizvoda X2. godine. Cijena proizvoda X1 je 6 KM. potrebno je utvrditi koliko korisnosti potrošaču pruža potrošnja svake jedinice od ova dva proizvoda. Jozo.Mikroekonomija TU 10 MU 5 5 0 1 2 3 4 5 6 Q 0 1 2 3 4 5 Q Grafik 38. nismo u mogućnosti odrediti koliko će potrošač kupiti proizvoda X1 i proizvoda X2. str. Mostar-Sarajevo. Tabela 5. Ovo je prikazano u tabeli 6. Dobro X1 Količina Izdaci 0 0 1 6 2 12 3 18 4 24 5 30 Potrošačke mogućnosti Ukupni izdaci (raspoloživi dohodak u KM) 30 30 30 30 30 30 Dobro X2 Količina Izdaci 10 30 8 24 6 18 4 12 2 6 0 0 Pomoću tabele 5. 86 . Da bismo bili u mogućnosti odrediti koju količinu proizvoda X1 i X2 će kupiti potrošač. 56-57.

Postojanje određenih ograničenja u ovoj teoriji (prvenstveno problem stvarnog mjerenja korisnosti proizvoda preko UTILA) dovela su do razvijanja nove teorije Teorije indiferencije. pa je i cijena vode na tržištu niska. dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu. Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana. a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1. MU n MU 1 MU 2 MU 3 = = = . mi kažemo da ta osoba preferira ljubičasti marker. troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski. Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način.2. Pri kupovini te kombinacije dobara potrošač je maksimizirao svoje ponašanje (u ravnoteži je) jer je uz fiksni dohodak od 30 KM dobio 229 Utila korisnosti. koja iako veoma važna za život. Ovaj slučaj je predstavljen u narednoj tabeli.). TEORIJA INDIFERENCIJE Neka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih. kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sve proizvode jednaka. ima tako nisku prodajnu cijenu. skupi tehnološki procesi itd. koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda. Iako oba markera zadovoljavaju istu potrebu na isti način.5 87 . Svaka druga kombinacija mu daje niži nivo korisnosti od navedene. Sa druge strane.Mikroekonomija U prethodnoj tabeli vidi se da će potrošač kupiti 2 komada proizvoda X1 i 6 proizvoda X2. Tabela 7. S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda. Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine. sa cijenom tog proizvoda. tada kažemo da određeni proizvod preferiramo. proizilazi da je cijena dijamanata visoka. = = MU I = 1 p1 p2 p3 pn Gdje je n broj proizvoda. Navedimo jedan primjer: Ukoliko neki potrošač ne može da se odluči između određenih kombinacija hrane i odjeće mi kažemo da je on indiferentan prema tim kombinacijama i da mu svaka od tih kombinacija donosi istu korisnost prilikom potrošnje. Npr. Kombinacija A B C D Indiferentne kombinacije Hrana 1 2 3 4 Odjeća 6 3 2 1. Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti.. odnosno kada je.. neki kupac više voli kupiti ljubičasti nego žuti marker. Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta. 10. Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge. Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda. što mu donosi korisnost u iznosu od 229 UTILA.

Mapa krivih indiferencije Hrana Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X. Kriva indiferencije Što je kriva indiferencije dalje od 4 koordinatnog početka. dobit ćemo situaciju kao na grafiku 40. Skupina ovakvih krivih se naziva Mapa indiferencije. 88 . Svaka od 5 njih predstavlja različit nivo korisnosti. Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu 3. korisnost koju predstavlja je veća i obrnuto. Odjeća U2 U1 U3 U4 0 Grafik 41. Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba) 2. a da bi zadržao isti nivo korisnosti. stoga postoji i mnogo krivih indiferencije koje možemo predstaviti 6 grafički. se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanji potrošnju drugog. S obzirom na to da ovakvih kombinacija ima veoma veliki Odjeća broj. Granična stopa supstitucije se računa po formuli: MRS yx = − ∆Y ∆X Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali. Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno predstavljaju mapu krivih indiferencije. 3 Krive indiferencije imaju sljedeće osobine: 1. Ovakva pojava se naziva “granična stopa supstitucije”. Nikad se ne sijeku 2 1 0 1 2 3 4 5 6 Hrana Grafik 40. Granična korisnost proizvoda Sa grafika 41.Mikroekonomija Ukoliko ovu situaciju predstavimo grafički.

Cijena knjige je 80 KM/kom. Ukoliko samo kupuje proizvod “X” tada može kupiti (I:px) proizvoda. kao ni o cijenama pojedinih proizvoda. Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju. Na sličan način. 89 . Ovo je prikazano na primjeru na grafiku 42. tada za dati iznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara. potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen. Budžetsko polje. nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač. a cijena cipela je 100 KM/kom. Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv. S obzirom da je X•px+Y•py = I.Mikroekonomija OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVAC U prethodnim izlaganjima. Budžetsko polje Cipele (I: Py) = 8 Kada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv. Pretpostavimo da kupac raspolaže sa dohotkom od 800 KM. Knjiga (I:Px) = 10 Y =− px I ⋅X + py py Budžetski pravac Budžetsko polje 0 Grafik 42. s tim da cijeli iznos dohotka potroši. u vezi sa teorijom indiferencije. Mapa krivih indiferencije Hrana (I:Px) Y =− px I ⋅X + . Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda “X” -px. kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka. ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod “Y” tada može kupiti (I: Py) proizvoda “Y”. Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač. py py 0 Hrana (I:Px) Grafik 44.py. a cijena proizvoda “Y” . odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku: gdje je Odjeća (I:Py) 0 Odjeća (I:Py) A● Grafik 43. Pomjeranje budžetskog pravca − px koeficijent nagiba funkcije py budžetskog pravca. i da želi kupiti određeni broj cipela i knjiga. dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca.

Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čega. 24 Zainteresovani mogu o ovoj problematici više pogledati u predloženoj literaturi datoj na početku. Na grafiku 45. Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača. On se naziva efekat supstitucije. Može se desiti slučaj da se jedna od date dvije cijene (ili obje istovremeno) poveća ili smanji. budžetski pravac se pomjera paralelno ulijevo. Ravnoteža potrošača Hrana Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema. S obzirom na ograničenu primjenu Teorije otkrivene preferencije za rješavanje nekih konkretnijih problema u Mikroekonomiji. Ukoliko se cijena hrane dvostruko poveća. U tom slučaju budžetski Odjeća pravac rotira oko tačke B. prikazana je situacija kada se cijena odjeće smanjuje dok se cijena hrane ne mijenja. prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca. Ovo je prikazano na grafiku 46. ukoliko nije porastao i njihov dohodak. Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 44.24 Odjeća (I:Py) ● C A● 0 ● B Hrana (I:Px) Grafik 45. a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu. budžetski pravac se paralelno pomjera udesno. i obrnuto. Pomjeranje budžetskog pravca kada cijena odjeće opada dok cijena hrane ostane nepromijenjena 4 ●E U2 U1 U4 U3 0 5 Grafik 46. i obrnuto – ukoliko se smanji dohodak potrošača. ovdje se neće dati prikaz ove teorije. što je prikazano na grafiku 43. On se naziva efekat dohotka. tada će doći do rotiranja budžetskog pravca oko početne tačke na Y-osi (osa gdje se mjeri količina odjeće – oko tačke A). U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača. 90 . Uzmimo za primjer izbor između određene količine hrane i odjeće. Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji. odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti. Ekonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga. Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekog proizvoda.Mikroekonomija Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača. Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim.

a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije. Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka. U literaturi se spominju dvije metode kojima je moguće razdvojiti ova dva efekta. Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH. Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara. Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka. U tom slučaju početna tačka ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B. Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Hicksova metoda ima jedan nedostatak. Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa. Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3. Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći. To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža. Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi. 91 . Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Proizvod Y J ● I ● ● B C ● ● A U2 U1 ● H ● K ● G Proizvod X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 47. odnosno da se vrati ponovo u tačku A. Međutim. Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara. Nova tačka ravnoteže će biti tačka C. To su: Hicksova i Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije. a to je što ona može posmatrati samo dva proizvoda istovremeno.Mikroekonomija Ono što je važno kod ovog problema jeste kako da saznamo koliki je koji efekat. s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji. a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucije.

.1 2.500.000.500. .Mikroekonomija Slutskyeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije J● Korpa Y I ● ● ● B C A ● U3 U2 U1 ● H ● K ● G Korpa X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 48. 25 Krediti stanovništvu BiH u periodu 31. Sa grafika je vidljivo da se stanovništvo veoma brzo zadužuje i da preduzeća primjenjuju ovakav pristup u praksi.000 nemaju dovoljno sredstava.000.000 odustaju od kupovine zbog toga što 1. Na narednom grafiku dajemo prikaz kretanja zaduženosti BH stanovništva u Grafik 49. 20 02 31 .000 želimo ipak prodati proizvode i 500.000. Mapa krivih indiferencije periodu o 2000-2005.1 2.0 9.1 2. a koliko 2.000.12. 20 05 .000.000.1 2. Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Podsjetimo se još jednom25 da KM razdvajanje efekta dohotka i efekta 3.000. . 20 01 21 .000.1 2.2005 Kratki prikaz je dat na strani 21.000 supstitucije pokazuje menadžerima 3.09. .000. 20 03 31 .000 kupcima koji nemaju dovoljno 0 sredstava možda im možemo dati proizvode na kredit. 20 04 30 . 92 31 .500. . ili dogovoriti aranžman sa bankom. godine. .000 koliko kupci skuplje proizvode 2.000. Ako Krediti stanovništvu 1.2000-30. 20 00 31 .000 supstitutiraju jefitinijim.

DA NE 5. DA NE 9. DA NE 1. Kada je Ed<1. Iz kojeg zakona tražnje se izvodi dohodovna elastičnost tražnje: a) Cournot-Marshallovog b) Hicks-Allenovog c) Moore-Schultzovog d) Walrasovog e) Edgewortovog 3. DA NE 4. DA NE 17. Cjenovna elastičnost u bilo kojoj tački krive tražnje je: a) Jednaka 1 b) Veća od 1 ali manja od ∞ c) Manja od 1 d) Ni jedno od navedenog 93 . DA NE 11. DA NE 13. Preduzeće uvijek teži situaciji da je tražnja za njegovim proizvodom što elastičnija. kada cijena opada MR je veći od nule. DA NE 8. DA NE 19. Ograničavajući budžetski pravac je pravac koji povezuje geometrijska mjesta svih mogućih kombinacija dobra X i dobra Y u koordinatnom sistemu. Suše i hladnoće će na tržištu sniziti cijenu kafe.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. Koeficijent elastičnosti tražnje može biti i veći i manji od jedan.(py/px)+I/py. Savršeno elastična ponuda ima vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude jednak 0. Kada je Ed>1. DA NE 10. DA NE 2. Kada je Ed=5. Savršeno elastična ponuda ima uvijek vrijednost između 1 i ∞. Vlasnicima trgovinskim preduzeća više odgovara viši koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje ako se nalaze visoko na krivoj tražnje. DA NE 14. DA NE 18. DA NE 3. DA NE 15. DA NE 12. preduzeću se isplati povećavati cijenu proizvoda. DA NE 16. Kombinacija iznad budžetskog pravca prikazuju sve moguće kombinacije dvaju dobara koje potpuno iscrpljuju potrošačev dohodak. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive tražnje je 1. Što je dobro više nužno za život to je elastičnost tražnje veća. Cjenovna elastičnost tražnje se izvodi iz Hiksovog opšteg zakona tražnje. Kod supstituta koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je manji od 0. Kada je koeficijent unakrsne elastičnosti jednak nuli radi se o: a) luksuznim dobrima b) trajnim dobrima c) inferornim dobrima d) komplementarnim dobrima e) sredstvima nužnim za život f) ni jedno od navedenog 2. Granična stopa susptitucije faktora se povećava kako idemo na grafiku udesno. DA NE 6. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak u kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja. Polaznu tačku objektivne teorije vrijednosti čine pojedinac i njegove potrebe. Kretanje duž krivulje tražnje nastaje zbog promjene ukusa potrošača. Ograničavajući budžetski pravac se može predstaviti jednačinom Y= . DA NE 7. kada cijena raste MR je veći od nule.

Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje kod supstituta je uvijek: a) beskonačan b) jedan c) nula d) između –1 i nula e) veći od nule f) ne može se odrediti 94 . Razlog zbog koga tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno. Ako je cijena robe 40 KM. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 9.41 6. kupljena količina će pasti na 4.400 kom/dan.51 e) 1.36 d) 2.24 b) 0. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0. U determinante ponude spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 5. Ako cijena poraste na 45 KM. Usklađivanje ponude i tražnje se vrši preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) tržišnih prilika d) cijena e) putem nestašica i viškova proizvoda f) razmjene informacija na berzi 8.600 kom/dan.44 c) 1. kupljena količina je 5. 7.Mikroekonomija 4.

500 kom/dan.33 f) ∞ 13. U determinante tražnje spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 12. kupljena količina je 6. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0. Ako je cijena robe 250 KM.36 d) 2. kupljena količina će pasti na 2.24 b) 0.44 c) 1. Ako raste tražnja za konkretnim proizvodom a ponuda ostaje ista: a) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje b) Ravnotežna količina se smanjuje i ravnotežna cijena opada c) Ravnotežna količina se povećava a ravnotežna cijena opada d) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje e) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina se ne mijenjaju f) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina rastu. Ako cijena poraste na 250.600 kom/dan.51 e) 3. 95 . Osnovne komponente teorijskih modela su: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 14.01 KM. Ako je koeficijent dohodovne elastičnosti jednak 1 tada se radi o: a) Sredstvima nužnim za život b) Supstitutima c) Komplementima d) Luksuznim dobrima e) Inferiornim dobrima 11.Mikroekonomija 10. Porast dohotka će: a) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod inferiorno dobro b) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro c) Povećati ponudu tog proizvoda d) Smanjiti tražnju za proizvodom ako proizvod ima veoma nisku cijenu e) Smanjiti ponudu proizvoda 15.

. Definišite potrebe potrošača..? 22..005 · I1. Izračunajte koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje za proizvodom Y i dajte komentar o kakvom proizvodu je riječ.........? 17.? 9. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 2. Pojasnite termin “Granična stopa supstitucije” i napišite formulu za njeno računanje. tražnja za proizvodom Y opadne 7%.? 3.... Za šta nam služi Mikroekonomski model.. Navedite i ukratko pojasnite faktore koji utiču na elastičnost ponude.. Za šta nam služi dohodovna elastičnost tražnje.? 20.? 96 .? 19. 14...? 16. i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 12.? 18..? 6.? 5. Na osnovu koje formule računamo Granični fizički proizvod. Definišite potrošačav višak i predstavite ga na grafiku. Definišite Mikroekonomiju.000 KM.....? 12.? 13. Zašto računamo lučnu elastičnost tražnje i na osnovu koje formule. Navedite osnovne učesnike na tržištu . Ukratko objasnite u čemu se razlikuje Hicksova i Slutskyeva metoda razdvajanja efekata dohotka i supstitucije ? 11... Ukoliko se cijena proizvoda X poveća za 2%.? 2.. Analizirajte odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda i predstavite na grafiku. Objasnite slučaj špekulacije kao jednu od iznimki opšteg zakona tražnje. Pojasnite zašto nam je važno razlikovanje efektivnih i potencijalnih potreba i navedite po tri primjera jednih i drugih....? 15. Kod kojih proizvoda cijene na tržištu osciliraju tokom vremena.. Zbog čega računamo efekat dohotka i efekat supstitucije.. Na kojim pretpostavkama počiva «Teorija granične korisnosti».? 8. Predstavite grafički Slutskiyevu metodu razdvanja efekta dohotka i efekta supstitucije..Mikroekonomija 1..? 7.. Na čemu počiva Teorija granične korisnosti.? 10.? 21...... Koje nedostatke tržišta poznajete..99..? 4..

radnika u proizvodnji itd. MERCEDES. zemljište. mašine. Zbog toga se u analizi varijable reduciraju na one najvažnije a za ostale pretpostavljamo da se ne mijenjaju. ekonomista. kapital. kao što su maksimiziranje prihoda. DEUTSCHE TELECOM itd. da ne govorimo o dozvolama za poslovanje. znanje. sirovine. U proizvodnom preduzeću se najčešće čuju sljedeća pitanja: Koliki je plan proizvodnje za sljedeću godinu i koji inputi nam trebaju za to? Gdje da nabavimo sirovine potrebnog kvaliteta po najpovoljnijim uslovima? Da li znate gdje ima iskusan i stručan tehnolog za proizvodni proces? Kako da obezbijedimo kontinuitet proizvodnje tokom cijele godine sa što manje prekida u proizvodnji? Itd. Zbog toga se u analizi javlja problem sagledavanja prevelikog broja faktora proizvodnje. Fiksni inputi su. između ostalog. Svi su danas u svijetu čuli za BMW. Ove fabrike predstavljaju jedan uhodan i dobro osmišljen sistem proizvodnje koji je po svojoj strukturi vrlo kompleksan te ga je potrebno pažljivo analizirati. zgrade. Iz ovih. U proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to: rad. a i nekih drugih razloga ovdje ćemo posvetiti pažnju proizvodnji kao segmentu društva bez kojeg život ne bi bio moguć. energiju. materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji. no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita. Najčešće ne mogu oni svi biti uključeni u analizu jer je nekada teško izolirati utjecaj jedne varijable na drugu. mašine. preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj: profitabilno poslovanje. električna energije itd. Preko proizvodnje određenih roba i usluga. AUDI. TEORIJA PROIZVODNJE Sjetimo se rečenice koja je pomenuta u 6. veliki iznos kapitala. itd. Varijabilni inputi su npr. te ukazati na njene osnovne karakteristike. U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi. Doista jedno društvo povećava bogatstvo sa proizvodnjom roba i usluga. skladište. a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća. ADIDAS. Kao primjer se može uzeti Njemačka koja je tradicionalno poznata po proizvodnji kvalitetnih proizvoda i usluga. a zamislite kako odrediti međudjelovanje 30 varijabli. 97 . Potrebna je detaljna analiza tehnologije koja će se koristiti. potrebni su kamioni za transport vode. ekonomisti i inžinjeri. Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži. zemljište u blizini izvora na kome će biti smješten proizvodni objekat. Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve. dijelu na strani 47.Mikroekonomija 11. BOSCH. zemljište. koncesije. minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu. Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje. Svi ovi inputi su neophodni za rad jedne ovakve fabrike.) Zamislite samo koliko treba inputâ da bi se pokrenula recimo proizvodnja i pakovanje izvorske vode. koja glasi: Bogati proizvode robe i usluge a siromašni ih kupuju. radnici i stručnjaci-tehnolozi. Iza tako dobrih i široko poznatih proizvodnih marki stoji veoma mnogo inžinjera. potreban je izvor vode dovoljnog kapaciteta i hemijskog sastava vode. obezbjeđenje putne infrastrukture. itd. radna snaga.

ay) = anq. A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedeće.Mikroekonomija Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji. y-parametar efikasnosti. . Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći način: f(ax. R-sirovine. za 50%). Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji. Opći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je: Y=f(L.R. To su: Funkcija rastućih prinosa Funkcija konstantnih prinosa Funkcija opadajućih prinosa Kod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputa rezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi.. tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje. tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje. 98 . Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr.S. za 50%). a>0 Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija) Ako je n<1 o opadajućim prinosima. ukoliko povećamo broj zaposlenih radnika u jednom proizvodnom pogonu za 10%. Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr. gdje je: L-rad. a ukupna proizvodnje se poveća za 30%. Kod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno.. a ukupna proizvodnje se poveća za 70%. i Ako je n>1 o rastućim prinosima. K-kapital. gdje su x. a i ukupna proizvodnje se poveća za 50%. tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnje.γ).v.. i Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr. Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ. a output tog pogona u narednom periodu poraste za 13%. U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute.y.K.. tada kažemo da postoje rastući prinosi u proizvodnji.. Ova situacija je najpovoljnija za preduzeća i javlja se u slučaju angažovanosti samo jednog faktora proizvodnje.y. q > 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje. U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa.). Na primjer. v-prinosi. U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kao: q = f(x. S-zemlja. Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom. za 50%).z.z .

Ukupni. opčinjen sam njime. No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni. MPx C ● B ● A● D ● ● ● 0 I ● ● B΄ II ● C΄ III APx ● ● TPx D΄ MPx ● E΄ A΄ (X Pri datom Y) Grafik 50. Kada radnici koji dobro rade vide da u preduzeću drugi ne rade dobro a ipak ostvaruju iste zarade tada i oni počinju da manje rade. što u konačnici dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. koja je fiksna u kratkom roku.Mikroekonomija Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća. APx. Sjetite se šale sa kraja 5. Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputa. kada preduzeća imaju nekoliko radnika previše od kojih neki ne radena pravi način. mogu sjediti i satima ga gledati!“ Kratki i dugi vremenski period U kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni. dijela: „Volim rad. TPx. To se dešava npr. prosječni i granični fizički proizvod MPx APx TPx MP>0 MP raste AP<MP AP raste TP raste ubrzano MP>0 MP opada AP=MP AP=max TP raste usporeno MP<0 MP opada MP<0 MP raste AP>MP AP opada TP opada ubrzano TP opada usporeno 99 . u dugom roku varijabilna. Kada zaposlite još jednog radnika tada se proizvodnja povećava ispod proporcionalno. Čak je i tehnologija.

Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone. On također ima područje rasta i područje u kome opada. Jedan te isti proizvod može biti proizveden na različite načine. Na neki način. a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati. Proizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru. drveni sto može biti proizveden u fabrici u masovnoj proizvodnji ili može biti proizveden u maloj stolarskoj radnji. zapreminu i da zauzima fizički prostor.rad i kapital. Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu. Na grafiku 51. Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta. pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda. 100 . na primjer. Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna.Mikroekonomija Na istom grafiku predstavit ćemo kategorije ukupnog. Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji. obično se posmatraju samo dva uz angažovanje samo faktora rada faktora proizvodnje . postoji veoma mnogo ukusa i vrsta čokolada. Crvena linija na grafiku 50. Proizvodni proces. gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje. a jednostavnosti Grafik 51. graničnog i prosječnog (fizičkog) proizvoda. u proizvodnji čokolade obuhvata miješanje nekoliko komponenti u tačno određenim omjerima i na tačno određenim temperaturama. maksimum. Iako je najveći broj inputa u svakoj čokoladi isti. Na primjer. odnosno putem različitih proizvodnih procesa. Sa grafika vidimo sljedeće: kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan. a samim time i što veći iznos profita. Ovaj pridjev „fizički“ se koristi da bi se označilo da se radi o proizvodu koji ima težinu. Proces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda. On raste do određenog nivoa. Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala. Zelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod. kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje. je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L). optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalna. a nakon toga opada do nule. iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni. Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast. Kretanje ukupne proizvodnje radi. Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati. Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni. a granični proizvod postaje negativan. tehnologija i energija na primjer.

Naravno. To se najbolje vidi na grafiku 53. Proizvodna površina (planina) Grafik 54. Kretanje ukupne proizvodnje uz istovremeno angažovanje rada i kapitala Sa ovi grafika Grafik 53. U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu. zatim usporeni rast proizvodnje i na kraju negativni rast proizvodnje. Povećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje. korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli. Proizvodnja u rudnicima 101 . Sa grafika 54. Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje. Grafik 54. što će kasnije biti detaljnije objašnjeno. U ovom slučaju. Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom. Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanja. Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno. recimo rad i kapital. tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku. Grafik 52.Mikroekonomija Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora. što mašina ima više konjskih snaga za njenu kupovinu je potrebno sve više kapitala. Duži AB i CD predstavljaju izokvante. područje u kome proizvodnja raste naziva se nekada i proizvodna površina i osjenčena je plavom bojom. dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni. može se zaključiti da bez obzira koliko angažovali radnika i koliko snažne bile mašine. što je stepen angažovanosti faktora veći. Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi. kao što je prikazano na grafiku 37. proizvodnja dostiže svoj maksimum pri većem obimu iskopanih ruda. da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad. Naime. pokazuje kolika je rezultirajuća proizvodnja rude iz rudnika u zavisnosti od broja angažovanih radnika i kapitalnih ulaganja u mašine za kopanje predstavljenih kroz snagu mašina izraženih u konjskim snagama. svaki put postoji zakonitost da se prvo pojavljuje ubrzani rast proizvodnje.

Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim. To je značajno usporilo proizvodni proces. U narednoj tabeli je dat prikaz jedne proizvodne funkcije. energija. U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama. Primijetno je da ako jedan faktor držimo fiksiranim da tada proizvodnja raste ubrzano.. sirovine itd. Tn − Tn −1 ∆TP = = MP X n − X n −1 ∆X Grafik 56. Možemo ga izračunati kao tangens ugla (nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule: APx = TPx :Vi. nakon toga po opadajućoj stopi a nakon toga počinje da se smanjuje. Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine.Mikroekonomija Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati. Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. Uz različite kombinacije inputa X i Y dobijaju različiti rezultirajući obimi proizvodnje dati u plavim ćelijama. dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete. a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa. a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode. dešavale su se česte greške na proizvodima. Input Y Q 50 52 44 30 1 81 82 60 41 2 108 104 71 48 3 120 101 78 52 4 131 108 82 54 5 Input X 90 60 30 1 2 3 4 5 X Grafik 55. Zbog toga se u procesu proizvodnje mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća. kao što su radna snaga. Proizvodna funkcija Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje. Prosječan fizički proizvod 102 . U kratkom roku je moguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa.

On važi kada je: 1. Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora. “iza neke tačke” rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati.1. 103 . “Iza neke tačke”. Zakon opadajućih prinosa Zakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama. 4. U ovom kontekstu se može posmatrati situacija udvostručenog broja automobila na BH cestama u posljednjih desetak godina. dok su ostale u dosta lošem stanju. Sa druge strane izgrađeno je samo nekoliko novih saobraćajnica.000 kamiona. granični fizički proizvod je veći.Mikroekonomija Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sa koordinatnim početkom. Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan. Što je strmiji nagib tangente. 3. a utrošci ostalih faktora ostaju isti. Predstavljen je na grafiku 57. milion automobila i oko 65. 2. a približno isti broj i kvalitet puteva kao prije 25 godina?26 26 Danas se na BH cestama kreće oko 1. odnosno iza uobičajenog utroška. Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se.

ili 3 jedinice rada i Grafik 58. pravilno teoretsko razumijevanje može ukazati na potrebu da se prilikom opredjeljenja za određeni način proizvodnje razmatraju sve moguće opcije koje mogu dati isti nivo proizvodnje. izokvanta pokazuje da firma proizvodi 50 jedinica proizvoda dnevno korištenjem 20 jedinica rada i 5 jedinica kapitala. Bilo koja kombinacija rada i proizvodnje od 50 komada. Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60). Na primjer. Izokvanta koja 15 jedinica kapitala. uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje. Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa. Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da ga 104 Grafik 60.Mikroekonomija Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa. Ona se računa se preko formule: pokazuje obim Grafik 59. Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa. Na grafiku 58. Iako je teško praktično analizirati izokvante i koristiti ih za proces poslovanja. Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod. Poznato je da danas postoje veoma napredne mašine za zidanje zida zgrade ili za izradu namještaja. Različite izokvante u koordinatnom sistemu Y ∂y MRS yx = − ∂y ∂x ∂x Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti. Na grafiku 59. Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije. drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri. Tako se zgrada može izgraditi ili uz angažman velikog broja radnika ili uz korištenje različite tehnologije sa mnogo manje zaposlenih radnika. kapitala na ovoj krivoj obezbjeđuje proizvodnju preduzeća u visini od 50 jedinica dnevno. je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu. a koji imaju različite troškove implementacije. U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti. Granična stopa supstitucije X .

potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama. uz jednaki novčani izdatak. Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje. postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje. Izvan ovog područja nije opravdano proizvoditi jer nastaje rasipanje resursa. U Grafik 63. to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka. Izotroškovni pravac je prikazan na grafiku 62. pri datoj tehnologiji.Mikroekonomija dodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više. Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output. Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući. Presječne tačke na qy i qx osi se dobiju kao količnik ukupnih troškova i cijena pojedinih faktora. output. U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno. S obzirom da su izokvante kružne linije relevantno područje proizvodnje je samo u prvom kvadrantu koordinatnog sistema. onda u analizu uvodimo i troškove. poželjni. Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje. Jednačina tog pravca glasi: px • qx + py • qy =TC Odnosno ako se riješi po qy. potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže. imamo: q y = − Grafik 61. Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktora proizvodnje. Izotroškovni pravac Gdje su: qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore. Suviše velika zaposlenost jednog faktora. izaziva više gubitka nego dobitaka. 105 . Različiti izotroškovni pravci tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju proizvodnje datog nivoa outputa. da vidimo: Koja kombinacija faktora najmanje košta? Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac. Tačke u kojima nagibi izokvanti imaju vrijednost nula povežemo jednom linijom i dobijemo „Liniju grebena proizvodne površine“ (područje OMO na grafiku 61). Linija grebena proizvodne površine qY TC/py px TC qx + py py TC/px qX Grafik 62. Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca.

Na grafiku 64. Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća. Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65. Putanja ekspanzije preduzeća u dugom roku Interesantan je slučaj Slovenije.optička vlakna). novih izvora energije. je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih se ostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda. Na taj način se odrekla carine na ove proizvode. Ravnoteža kombinacija faktora proizvodnje Također je smanjena potrebna količina toplotne energije u građevinarstvu preko korištenja obloga za spoljne zidove objekata.Mikroekonomija U ravnoteži postoji jednakost: MPx MPy = py py Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak. novih i boljih materijala (npr. a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou. u dugom roku Grafik 64. Tehnološke promjene su u vidu inovacija. novih proizvoda. Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzije preduzeća. Japan ima veoma malo prirodnih bogatstava i resursa te ih nastoji veoma racionalno iskorititi. Tako 27 Grafik 65. jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa. S obzirom da u Sloveniji nedostaje dovoljno energenata za pokriće tražnje. Ili bolja konstrukcija dizelskih i benzinskih motora je dovela do udvostručenja ili utrostručenja Putanja ekspanzije snage motora uz istu potrošnju goriva. 106 . i predstavljena je zelenom linijom.27 Zanimljivo je uporediti stanje u dvije države po osnovu tehnoloških unapređenja. To su BIH i Japan. računajući nabolji način iskorištenja ploče za dati proizvod. Danas kompjuter vrši rezanje ploča iz kojih se izrađuje namještaj. Stoge ne čudi da Japan prednjači u razvoju novih tehnologija i tehnoloških rješenja. No stanovništvo BiH veoma mnogo rasipa resurse koje posjeduje. ali je sa druge strane na nivou cijele države doprinijela velikom smanjenju potrošnje toplotne energije. Ovo je posebno vidljivo npr. S obzirom na veliku izgradnju stambenih objekata na području BiH trebalo bi ispitati mogućnost primjene iste carinske politike. Vlada je oslobodila carine proizvode koji služe za termoizolaciju objekata. Sa druge strane BiH je veoma bogata država prirodnim resursima mjereno po glavi stanovnika. a samim tim i smanjenje odliva novca iz države u inostrantvo. prihvatljivijih tehnoloških procesa itd. Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima. u drvnom sektoru.

Utjecaj tehnoloških promjena na kretanje izokvanti 107 .Mikroekonomija se može navesti primjer električne energije. BiH spada među najrasipnije države u Evropi prilikom korištenja električne energije. Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje. kako bi se podigla konkurentnost i preduzeća i cijele privrede. Također. a istovremeno u što većoj mjeri sačuvali resursi koje smo posudili od budućih generacija! Kapital Q=15 Q1=15 0 Rad Grafik 66. Na grafiku 66. Ovo se može posebno naglasiti za BH preduzeća koja trebaju posvetiti mnogo više pažnje stalnom unapređuju proizvodnih procesa (mnogo malih unapređenja). U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga. odnos prema šumskom bogatstvu je veoma poražavajući. je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja. Ovdje se može svrstati odnos prema eksploataciji riječnog pijeska i kamena.

znanje. Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa.“ Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM). itd. U eksplicitne troškove spadaju svi oni troškovi koje možemo računovodstveno evidentirati. jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac. tj: troškovi plata radnika. organizacije. ili n TC = ∑ Xi·Pi i=1 gdje je Xi iznos angažovanih inputa. a neki varijabilni.Mikroekonomija 12. Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da: „Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje.). Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova. TEORIJA TROŠKOVA Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje. Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni. troškovi repromaterijala. U malim i srednjim preduzećima je to obično menadžer preduzeća ili osoba koju on ovlasti. i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja. broja zaposlenih itd. Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo izdatke za fiksne i varijabilne faktore. kontrolu i analiziranje troškova. Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa. Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni. vrijeme. Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi. troškovi plaćene kamate. a Pi cijena svakog inputa. koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća. područja na kome preduzeće posluje. U velikim preduzećima obično postoji služba koja vrši planiranje. itd. troškovi amortizacija. Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način. 108 . Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne. Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni. Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka. Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu. tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni. Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija. troškovi iznajmljivanja prostorija. dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni. Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova.

Također. On se prikazuje u bilansu stanja preduzeća. razlikujemo i različite vrste profita. On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova. Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu. Zbog toga obično uzimamo da smo mogli taj novac položiti u banku i ostvariti određeni prihod bilo po osnovu kamata. Prosječan profit je različit za različite grane i djelatnosti. a ne u tu konkretnu djelatnost. A šta predstavlja prosječan profit? Prosječan profit (prosječna dobit.28 Pored kategorije profita.Mikroekonomija Zbog različitih vrsta troškova. Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća. Iznos oportunitetnog troška nije jednostavno procijeniti zbog toga što mi precizno ne znamo gdje smo mogli sve investirati svoj novac i koliki smo prihod mogli ostvariti iz te investicije. u farmaceutskoj industriji i u bankarskom sektoru. Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarili nazivamo oportunitetni trošak preduzeća. Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto. EKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVI. Ekstraprofit = ekonomski profit = čisti profit Ekstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti). bilo drugih naknada koje nam banka može isplatiti. no između njih u suštini ne postoji razlika. možemo govoriti i bruto i neto profitu. Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća. POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI. Danas u svijetu najveći profit zarađuju preduzeća koja posluju u granama za proizvodnju i prodaju nafte. Profiti u BiH zavise od vrste djelatnosti. Obično se kreću između 5-15%. u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita. To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti. Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita. normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti. onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak. On ima nekoliko sinonima. Porez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit. Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo. U BiH se trenutno kamatne stope na vaša uložena sredstva kreću između 2% i 6 % u zavisnosti od vrste depozita (da li ste novac oročili i na koji period). Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode. 28 O bilansu stanja i bruto profitu će biti više riječi u drugim (prvenstveno računovodstvenim) predmetima. 109 . Prosječni profiti u BiH su nešto viši nego u zemljama Evrope. Što je tržište veće profitne stope za preduzeća su u principu niže.

Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova.000 KM 5. „Tradicionalna teorija troškova“ i „Savremena teorija troškova“29.000 KM.000 KM 10.000 KM godišnje. Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A.000 KM 20. Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja.105-122. ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime). Tradicionalna teorija troškova 12.000 KM 12. troškovi čišćenja. Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC. Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC. Mate. II izdanje. Kratkoročni troškovi Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok. Obje varijante su ispravne. prema ovoj teoriji. a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova. tj. Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi). Postoje tzv.) Također susreću se termini „Eksterna ekonomija“ i „Eksterna disekonomija“. 12. Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća. tako da imamo: SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC). U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškova. „Moderna mikroekonomika“. a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove. Ukupni prosječni troškovi. 110 .500 KM Rezultati: 50. imaju oblik slova U. Koutsoyiannis.000 KM U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje. Zagreb. godine. s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja. 29 Opširnije o ovoj temi vidjeti u A.1.. str. a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća. odluči otvoriti vlastitu fotokopirnicu.500 KM 8. 1996.000 KM 1.Mikroekonomija Primjer: Žena koja upravlja fotokopirnicom za 8.1. Njezin prihod u toku prve godine poslovanja je 70.1. Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi. Oni se označavaju različitim oznakama. prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi. dok su njezini troškovi: Plaće za radnike Troškovi materijala Najamnina za prostorije Komunalije Kamate za posuđena sredstva Izračunati: a) b) c) d) eksplicitne troškove implicitne troškove poslovni profit ekonomski profit a) b) c) d) 25.000 KM 8. troškovi zaštite itd.

troškovi premije osiguranja. Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa. itd. troškovi plate top menadžmenta. troškovi pogonske energije. troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća. 5. 2. troškovi amortizcija. 2. AFC = TFC Q Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje. ATC = TC Q Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova. AVC = TVC Q 111 . Troškovima moramo upravljati a ne bježati od njih! Veličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti: proporcionalno degresivno progresivno Prosječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje. 4. troškovi plata radnika. U varijabilne troškove spadaju: 1.Mikroekonomija SRTC = FC + VC Fiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje. 3. 3. U fiksne troškove spadaju: 1. itd. Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju. tj: SRATC = AVC + AFC Prosječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje. 4. troškovi sirovina. troškovi zemljarina. troškovi pomoćnog materijala.

TFC TVC TVC TFC Grafik 67. Ukupni varijabilni troškovi Q TC. pa se računaju po formuli: MC = VC1 − VC ∆VC . Ukupni troškovi Q 112 . U kratkom roku.Mikroekonomija Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu. Ukupni fiksni troškovi Q Grafik 68. granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. Grafički se dobiju kao nagib tangente u nekoj tački ukupnih troškova. TFC TC TFC Grafik 69. Izračunavaju se preko formule: MC = TC1 − TC ∆TC = Q1 − Q ∆Q Granični troškovi se mogu računati i kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. Na narednim grafikonima prikazani su načini predstavljanja ukupnih troškova. = Q1 − Q ∆Q što u stvari znači da se u kratkom roku kretanje graničnih troškova može odrediti tangensom ugla što zatvaraju tangente u pojedinim tačkama krive varijabilnih troškova sa apscisom.

MC ATC MC AVC C ● ● 0 A ● B AFC Q Grafik 70. Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova. Tačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni. prosječni varijabilni i granični troškovi preduzeća Navedene tri tačke pokazuju sljedeće: Tačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi. AFC. Prosječni ukupni. Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit. proporcionalih i progresivnih troškova. Prosječni troškovi se mogu predstaviti kao na grafiku 70. Tačka B se naziva „Tačka zatvaranja“ Tačka C se naziva „Tačka pokrića“. a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova. Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova. Tačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni. troškova plaća ili pogonske energije. 113 . To su zona degresivnih. AVC. prosječni fiksni. ATC. Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr.Mikroekonomija Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone. Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni. i ukupni troškovi imaju tri zone. Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosima. Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit. U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa. Tačka A se naziva „Prag zakona o prinosima“. Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom.

SATC SATC1 SATC2 ● ● ● ● SATC3 SATC4 SATC5 ● 0 Q1 Q2 Q3 Q4 Q5 Q Grafik 71. premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje. i Q5. Preduzeće može u kratkom roku poslovati bez pokrića prosječnih fiksnih troškova. Trošak upravljanja. Tada ćemo imati i pet različitih krivih kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje. obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno. ali u dugom roku mora pokriti sve prosječne ukupne troškove. a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova. Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća. dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora. Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4. Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje. po svom iznosu.Mikroekonomija Ako neko preduzeće ne ostvaruje prosječan ili iznadprosječan profit tada treba da smanjenjem troškova poslovanja snižava svoje prosječne troškove i na taj način povećava svoju profitabilnost. pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni. Dugoročni troškovi U dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni.1. Q4. Q3. Q2. Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikim preduzećem. tada će postojati mnogo krivih prosječnih ukupnih troškova. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: nivoa proizvodnje. Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu.2. 114 . tehnologije cijene faktora. sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1. 12. Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova. Kratkoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Ukoliko pretpostavimo da postoji mnogo različitih veličina kapacitetai sa velikim brojem mogućih obima proizvodnje.

Kratkoročni troškovi se. Zagreb. 1996. Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje. str. nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti. Na grafiku je prikazana i kriva dugoročnih graničnih troškova (LMC) koja se izvodi iz krivih kratkoročnih graničnih troškova.. Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv. Prosječni fiksni troškovi po Savremenoj teoriji troškova Za detaljniji prikaz pogledati Koutsoyiannis. razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove. „Moderna mikroekonomika“. 30 AFC AFC B A 0 Xa Xb Q Grafik 73. Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv. dijele na fiksne i varijabilne. Savremena teorija troškova30 12. kažemo da je optimalna veličina postrojenja. Dugoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Q Za obim proizvodnje Qopt. Ekonomija obima.114-122. kao i tradicionalna teorija. Mate. Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt. odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne Qopt.Mikroekonomija LATC LMC SATC1 SATC3 ● LMC SATC2 LATC ● ● Qopt Grafik 72. također. a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća. godine. a nakon njega disekonomija obima. Rezervni kapacitet.2. 12.1. Kratkoročni troškovi Savremena (moderna) teorija troškova. Anita. 115 . Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu. II izdanje.2.

Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu. Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje. bliže tački X2). prosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća. iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji. odnosno iza tačke A na grafiku. Ako se javi potreba za dodatnom proizvodnjom softvera troškovi kopiranja CD-ova su jednaki za veoma veliki broj narednih proizvedenih CD-ova. Oni su predstavljeni na grafiku 73. Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 2/3 i 3/4 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73.000 kopija programa. Ovdje se može navesti primjer proizvodnje softvera. u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet. ili ako se programi skidaju sa web stranica tada je isti jedinični trošak bilo da se radi o skidanju samo jednog programa ili 1. Kada se preduzeće približi optimalnom iskorištavanju kapaciteta. Ovo je predstavljeno na grafiku 74. povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova. Prosječni varijabilni i granični troškovi po Savremenoj teoriji troškova Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnih. 116 . stim što se njihovo kretanje razlikuje. prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno. Stoga. Iznad tog nivoa proizvodnje. nakon puštanja u upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova. Ako radimo kao proizvođač računarskih programa onda nam je za planiranu količinu relevantna kriva prosječnih varijabilnih i graničnih troškova do nivoa X1. prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način: prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku). C MC SAVC MC SAVC=MC Rezervni kapacitet 0 X1 X2 Q Grafik 73. Nakon daljeg povećanja proizvodnje. Grafički. Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju. također.Mikroekonomija Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije. Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje. S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad. prosječni ukupni troškovi počinju rasti.

Zagreb. 2/3 ● ● LAC Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka 2/3 na krivim SATC koje odgovaraju 0 Q iznosu od 2/3 punog kapaciteta svake 31 veličine postrojenja. Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U.2. 1996.. tako da ukupni troškovi opadaju. SATC1 Pretpostavite da raspolažete tehnologijom sa četiri veličine postrojenja. 117 . Dugoročni troškovi „Dugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja. Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova 31 Koutsoyiannis.“ Grafik 75.Mikroekonomija C SATC MC SAVC MC AFC 0 A Grafik 74. II izdanje. administrativne troškove.2. Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova Q 12.121. troškovi proizvodnje opadaju. Prethodno smo spomenuli kako se u poslovnoj SATC3 ● 2/3 praksi obično smatra da se SATC4 postrojenje koristi „normalno“ kada radi na nivou između 2/3 i 3/4 ● 2/3 kapaciteta. str. Mate. druge fiksne troškove i normalni profit. Kako obim proizvodnje raste. ali troškovi upravljanja rastu. godine. „Moderna mikroekonomika“. Anita. Kriva se dobija na sljedeći način: za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu C SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje. s troškovima koji opadaju SATC2 kada se veličina povećava. Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja.

U funkciji TC = aq2 + c. Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1. TC = aq + c. „Mikroekonomija“ Mostar-Sarajevo. Šire o ovoj temi možete vidjeti u knjizi: Bakalar.000 = = 200 + . ATC. Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova. ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način: TC 200q + 1. dok parametar c predstavlja fiksne troškove. q q q Dok su granični troškovi: 32 ′ MC = (TC ) = 30q + 4 .Mikroekonomija 12.000. npr.3. MC. tj. 1997.000 KM. str. Ukoliko u funkciji troškova imamo još jedan koeficijent (npr. odnosno poluvarijabilnim troškovima. Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1. Postoje različiti oblici tih funkcija. ′ ′ MC = (TC ) = (200q + 1. TC = aq2 + bq +c TC = aq3 + bq2 + cq + d Osnova za definiranje matematičkog oblika funkcije troškova jeste odgovarajuće istraživanje na osnovu koga utvrđujemo konkretan oblik funkcije. 118 . Npr.000 1. na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove.123-129. b). q q q 1.000) = 200 Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM.000. tada je funkcija troškova TC = 200q + 1. Ovaj koeficijent se također dobija empirijskim putem. Jozo. TC = 15q2 + 4q +10 ATC u ovom slučaju su jednaki: ATC = TC 15q 2 + 4q + 10 10 = = 15q + 4 + . TC = aq2 + c. parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje.000 te funkcija ima oblik: ATC = 200 + q ATC = Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. on predstavlja korekciju linearne funkcije troškova s relativno fiksnim. godine. Empirijske funkcije troškova32 Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku. U preduzeću ovu ulogu najčešće imaju zaposleni na poslovima analize troškova i analize proizvodnje. AFC itd.

TC Npr. Kako je jedan od osnovnih ciljeva preduzeća da maksimizira profit. Za Pf' = 0. q Primjer: Data je funkcija ukupnih troškova preduzeća TC = 10 + 2q + 2q2. odnosno 0. i funkcija ukupnog prihoda preduzeća TR = 12q + 4q2. izračunajte funkciju profita. U realnom poslovanju ove količine bi bile od nekoliko komada do nekoliko miliona komada zavisno od vrste proizvodnje. a funkcija troškova TC=5q2+q+10.82 komada. 4) PfQ=20 = 2 • 202 + 10 • 20 .10 = 990 KM. odnosno: 30q + 4 = tj.4. q = 2/5. 15q + 4 + 10 . Pf = 5q2 + 4q – 8 Pf ' = 10q + 4. Kada znamo funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju ukupnih troškova možemo odrediti i funkciju profita preduzeća. znači za količinu od 0. 1. Profit je maksimalan tamo gdje funkcija profita ima prvi izvod jednak nuli.Mikroekonomija Najniži trošak po jedinici će preduzeće imati tamo gdje je MC = ATC. pri q = 0. 1) izračunajte funkciju graničnih troškova.10 = 800 + 200 . preduzeće maksimizira svoj profit. Izračunajte profit preduzeća pri količini proizvodnje od 20 komada. tada je funkcija profita: Pf = 10q2 + 5q + 2 –( 5q2 + q + 10) = 5q2 + 4q – 8. Pf = TR .4 komada. a drugi izvod manji od nule. 2. ako je funkcija ukupnog prihoda TR=10q2 +5q+2. izračunajte funkciju graničnog prihoda. 4. 3. 119 . tj. tako je potrebno utvrditi pri kojem obimu proizvodnje preduzeće maksimizira svoj profit. MC = TC ′ = 10 + 2q + 2q 2 ( )′ = 2 + 4q 2) MR = TR ′ = 12q + 4q ( 2 )′ = 12 + 8q 3) Pf = TR – TC = 12q + 4q2 – (10+2q+2q2) = 2q2 + 10q – 10.

Dio krivulje graničnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajućih prinosa.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. 3. Krivulja LRATC je uvijek ispod krivulje SRATC koju zaokružuje. Tačka zatvaranja jeste tačka presjeka a) graničnih i ukupnih troškova b) graničnih i prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih i ukupnih prosječnih troškova d) graničnih i ukupnih fiksnih troškova 3. Proizvodna funkcija iskazuje tehnološki optimalne razine outputa. 13. 10. U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. 6. Tradicionalna teorija se razlikuje od Savremene po tzv. 7. Kako se spuštamo niz izokvatu MRTS raste. Funkcija MC siječe funkcije AFC i AVC u njihovom minimumu. Prema savremenoj teoriji troškova funkcija dugoročnih prosječnih troškova ima oblik slova U. Kriva ukupnih troškova polazi iz koordinatnog početka. 8. 4. 11. Uvijek pokušavamo imati što manje fiksnih troškova prilikom osnivanja preduzeća. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. 16. 9. 18. rezervnom kapacitetu. Poslovni profit je isto što i ekonomski profit. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 2. DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE 1. tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) nuli b) graničnim troškovima c) prosječnim fiksnim troškovima d) prosječnim ukupnim troškovima 120 . 12. 14. 15. 19. Prosječan proizvod se dobije dijeljenjem TPx sa svim angažovanim inputima. Kada obim proizvodnje teži beskonačno. Prema tradicionalnoj teoriji troškova kriva LATC je uvijek ispod krivih ATC. Zakon opadajućih prinosa važi i u kratkom i u dugom roku. 5. Prema savremenoj teoriji troškova optimalan obim proizvodnje u kratkom roku nije u minimumu ATC. U trenutnom roku aktivne snage u određivanju cijene proizvoda su i ponuda i tražnja. 17. Eksterna ekonomija predstavlja smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka angažovanje faktora proizvodnje je veće. 2.

Dugoročni troškovi prema savremenoj teoriji se dijele na: a) troškove proizvodnje b) troškove istraživanja i razvoja c) troškove upravljanja 8. Ukupan fizički proizvod je: a) Ukupna proizvodnja preduzeća b) Zbir graničnih fizičkih proizvoda c) Rezultat angažovanja fiksnih faktora proizvodnje d) Rezultat angažovanja varijabilnih faktora proizvodnje 10.Mikroekonomija 4. 1. Inovacije u proizvodnom procesu dovode do: a) Pomjeranja funkcije ATC ulijevo b) Pomjeranja funkcije ATC udesno c) Pomjeranja funkcije ATC prema dole d) Pomjeranja funkcije ATC prema gore. U III zoni proizvodnje: a) ukupni proizvod opada ubrzano b) vrijednost graničnog proizvoda je veća od 0 c) prosječni proizvod je veći od graničnog proizvoda d) ukupni proizvod raste usporeno e) prosječni proizvod je jednak graničnom proizvodu 5. 6. d) Cijene faktora. U varijabilne troškove spadaju: a) troškovi plata administracije b) troškovi pogonske energije c) troškovi premije osiguranja d) troškovi kamata na uzete kredite preduzeća 121 . b) Veličine dobavljača. c) Tehnologije. 9. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Nivoa proizvodnje. U fiksne troškove spadaju slijedeće kategorije troškova: a) troškovi materijala i sirovina b) plate direktora c) kamate na kredite preduzeća d) plate radnika 7. Granična stopa supstitucije kako idemo slijeva udesno: a) raste b) opada c) ostaje konstantna d) zavisi od vrste proizvoda. 11.

Tačka pokrića predstavlja: a) obim proizvodnje pri kojem je MC=ATC b) obim proizvodnje pri kojem je MC=AFC c) obim proizvodnje pri kojem je MC=AVC d) ni jedno od navedenog 16. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnju gdje su MC minimalni: a) MC=AVC b) MC=ATC c) MC=AFC=ATC d) ATC=AVC e) Ni jedno od navedenog 15. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su ATC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC dostiže maksimum c) MC =ATC d) MC dostiže minimum e) MC = AFC 13. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su AVC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC =ATC c) MC dostiže minimum e) MC = AVC 17. granični troškovi su: a) Jednaki prosječnim troškovima b) Opadajući c) Veći od prosječnih troškova d) Manji od prosječnih troškova 18. Šta od sljedećeg može imati negativnu vrijednost: a) Ukupan prihod b) Granični prihod c) Granični trošak d) Prosječan trošak 122 . Troškovi sirovina spadaju u: a) Apsolutno fiksne troškove b) Relativno fiksne troškove c) Varijabilne troškove d) Ni jedno od navedenog 19. Kada su prosječni troškovi rastući.Mikroekonomija 12. Količnik ukupnog outputa sa angažovanim dodatnim varijabilnim faktorom proizvodnje naziva se: a) granični proizvod b) minimalni proizvod c) prosječni proizvod d) ni jedno od navedenog 14.

9. 7. Šta predstavlja zakon rastućih prinosa? Šta je disekonomija obima? Objasnite krivulju LRATC po tradicionalnoj teoriji? Navedite formulu preko koje računamo granični fizički proizvod? Predstavite grafički AVC i AFC po Savremenoj teoriji troškova? Šta predstavljaju izokvante? Šta predstavlja proizvodna funkcija? Objasnite prelomnu tačku? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje? Grafički predstavite tačku zatvaranja i tačku pokrića te objasnite njihovo značenje? Šta predstavlja izotroškovni pravac? Grafički predstavite tačku ”prag zakona o prinosima” te objasnite njegovo značenje za preduzeće? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku rastu? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku ostaju konstantni? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku opadaju? 123 . 13. 5.Mikroekonomija 20. 3. 14. 15. odnosno iza utroška koji se obično postiže e) ni jedno od navedenog 1. 10. 12. 6. 4. 8. 11. Zakon opadajućih prinosa važi kada: a) tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu b) utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan c) postoji mogućnost variranja proporcije utrošaka variranjem jednog ili više proizvodnih faktora d) iza neke tačke. 2.

Ukoliko se radilo o proizvođačima poljoprivrednih proizvoda. koji sada imaju značajnu ekonomsku snagu i raspolažu većim kapitalom. vijeka sva tržišta su mogla biti klasifikovana u dvije grupacije: Tržište potpune konkurencije i Tržište monopola. Jasminka. Cournot je prvi analizirao duopol kao tržišno stanje još 1838. stoljeća počinju se objavljivati i naučni radovi koji su razmatrali problematiku tržišnih stanja. to su bile male farme ili porodična preduzeća sa nekoliko zaposlenih koja su bila mnogobrojna. No svako specifično tržište ima određene karakteistike koje kao ekonomisti moramo poznavati da bismo mogli na adekvatan način primjenjivati odgovarajuće poslovne strategije na tržištu Tridesetih godina 20. jednog od najvećih telekomunikacionih giganata na svijetu. godine. kao i osnovni kriteriji za pojedine klasifikacije. Tada se javila i potreba proširenja postojeće klasifikacije sa još nekim tržišnim strukturama. Poljoprivredni proizvođači nisu mogli da utječu na cijenu proizvoda koja se formirala na tržištu jer su bili mali i jer ih je bio veliki broj.161-165. Sa razvojem industrijske proizvodnje. preduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom su bila malobrojna i bila su specijalizirana za proizvodnju određenih tehničkih proizvoda (proizvodnja pogona na paru. Cijena je formirana pod utjecajem ponude i tražnje. sa predloženim klasifikacijama. Zbog toga dolazi do porasta konkurencije među industrijskim preduzećima. Zagreb. Smiljan i Šohinger. tako da su ta tržišta stekla odlike monopoliziranih tržišta. Prvo se izdiferenciralo tržište oligopola34 a kasnije i tržište monopolističke konkurencije. 1990. KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA33 Od utemeljenja ekonomije kao nauke do polovine 19. 33 34 Detaljnije o ovoj problematici vidjeti: Jurin. a ponuđenu količinu je određivao svaki proizvođač prema svojim mogućnostima.Mikroekonomija 13. „Teorija tržišta i cijena“. tako da se u pojedinim segmentima proizvodnje nalazilo samo po jedno ili nekoliko preduzeća. a preduzeće odlike monopoliste. Na drugoj strani.). Sa druge strane veliki broj proizvođača kafe nudi svoje proizvode na svjetskom tržištu i njihovo tržišno učešće ne prelazi više od 1% ukupne ponude. godine. rastom preduzeća i okrupnjavanjem kapitala. Kod industrijskih preduzeća je često u pojedinim granama bio prisutan samo po jedan ponuđač određenog proizvoda. Zbog toga se nisu mogli međusobno dogovarati. a na tržištu više često nije samo jedan proizvođač nego njih nekoliko. str. izgradnja željeznica. Razlozi za to leže u veličini i broju preduzeća koja su bila prisutna na pojedinim tržištima. Globus. proizvodnja prvih automobila itd. Ovo su samo ekstremni slučajevi tržišnih prilika. ili za Deutche Telecom. ali po ekonomskoj snazi veoma mala. 124 . Pretpostavljamo da su svi danas čuli za Microsoft-ogromnu korporaciju koja drži najveći dio svjetskog tržišta operativnih sistema. došlo je do porasta i veličine preduzeća i njihove pojedinačne ekonomske snage.

Oni koji uspiju u tome imaju bolje stope rasta i protekom vremena počijnu poslovati na tržištu monopolističke konkurencije. Globus. 125 . Prvobitno je bila prihvaćena ideja da grana obuhvata samo homogene proizvode koji se pojavljuju na tržištu. Koutsoyiannis. način prodaje. Funkcionalističke klasifikacije pored broja učesnika na tržištu posmatraju i niz drugih kriterija. A prema drugom kriteriju preduzeća se grupišu u neku granu ako imaju slične tehnološke procese proizvodnje ili koriste slične sirovine kao baznu sirovinu.Mikroekonomija Smjer kretanja kapitala !!! Tržište potpune konkurencije Tržište monopolističke konkurencije Tržište Oligopola Tržište Monopola Shema 4. Jurin. a recimo proizvodnju kožnih jakni u kožnih presvlaka u drugu.. unakrsna elastičnost. Kada jedno od tih oligopolskih preduzeća postane veće od ostalih onda ga nazivamo liderom na oligopolskom tržištu. „Moderna mikroekonomika“. godine. Međutim. Samuelsonova i Weintraubova. U mikroekonomskoj teoriji se najčešće spominju tri klasifikacije:36 Stackelbergova. Smjer kretanja kapitala i preduzeća na tržištu Potrebno je znati na kom tržištu preduzeće posluje i u kom smjeru se kreće. Postoji trend postepene preorijentacije od strukturalističkih prema funkcionalističkim klasifikacijama. Jasminka. izdanje. a kratak pregled ovih klasifikacija će biti dat u nastavku. Mnogo se naučne polemike vodilo oko precizne defincije šta predstavlja jednu granu. „Teorija tržišta i cijena“. Oni su na osnovu različitih kriterija izvršili klasifikaciju tržišnih stanja. I u zadnjoj fazi rasta najveće preduzeće postane toliko veliko i moćno da postaje monopolista.35 To su tržišni i proizvodni kriterij. Ovaj proces se neprestano odvija. kao npr. 1990. 35 36 Detaljnije vidjeti u A. mate zagreb. koja su veća i kapitalno snažnija. Zagreb. stepen kontrole cijena itd. str. Smiljan i Šohinger. 8.161-165. 1996. Većina teoretičara je saglasna da se za kriterij grane koriste dva kriterija. Prema prvom kriteriju preduzeća su grupisana u neku granu ako se njihovi proizvodi mogu opisati kao bliski supstituti. sa sve većom diferencijacijom proizvoda od strane kompanija počelo se postavljati pitanje da li bilo koja diferencijacija proizvoda otvara novo tržište za taj proizvod ili se taj proizvod zadržava na postojećem tržištu. str. Tu na scenu stupa država koja uz pomoć antimonopolskog zakonodavstva vrši „razbijanje“ ovih preduzeća na više manjih podstičući konkurenciju među njima. Tendencija je da se mali proizvođači pokušavaju diferencirati od drugih. Nakon daljeg razvoja preduzeća i okrupnjavanja kapitala ove firme lagano prelaze u oligopolska preduzeća. Jedna od važnih tema u Mikroekonomiji je definisanje grane. Tako možemo tržište marganirna i maslaca svrstati u jednu granu. 2.

Nivo cijena ovisi o pregovaračkim sposobnostima oba učesnika na tržištu. Prepoznaje devet tržišnih stanja. Raspisivanje tendera predstavlja ovakvu situaciju. tzv. Ovakva situacija se može sresti ako recimo jedna fabrika proizvodi određene dijelove samo za jednog proizvođača automobila Broj kupaca Broj prodavača Mnogo Malo Jedan Mnogo Potpuna konkurencija Oligopol Monopol Malo Oligopson Bilateralni oligopol Kvazimonopol Jedan Monopson Kvazimonopson Bilateralni monopol 13. Aluminij Automobili. Svakako da je pregovaračka moć kupca veća ako se na strani tražnje nalazi jedan kupac a na strani ponude mnoštvo proizvođača. strojevi 2.U zavisnosti od vrste tržišnog stanja postoji različita pregovaračka moć pojedinih učesnika. Tržišno stanje (vrsta konkurencije) Savršena konkurencija 1.1. diferencijacije proizvoda i utjecaja prodavača ili kupaca na formiranje cijena (stepen kontrole cijena). No postoji manje jasna situacija kod recimo bilateralnog monopola. Sa druge strane. monopolista ima odlične uslove da posluje sa ekstraprofitom zbog toga što jedini nudi proizvod. oblik Polipol Nesavršena konkurencija Broj učesnika Veliki Veliki Diferenciranost proizvoda 0 Homogen proizvod Velika ili formalna Stepen kontrole cijena Nikakav Izvjestan (mali). SAMUELSONOVA KLASIFIKACIJA Polazi od broja učesnika.2. oblik Oligopol 3. oblik Duopol Veliki Mali 1 Mala ili nikakva Dosta izražena Velika (nema bliskih supstituta) Znatan Promocija i institucionalna reklama uz korištenje javnih komunikacija Monopol Nekoliko usluga 126 . STACKELBERGOVA KLASIFIKACIJA Polazi prvenstveno od broj učesnika na tržištu i međuovisnosti cijena na tržištu. a na strani tražnje imamo mnogo kupaca. djelimična kontrola cijena Metode prodaje Tržišna razmjena (Robna berza ili aukcija) Reklama i suprostavljanje kvalitete administrativne cijene Dio privrede u kojem preovladava Malo poljoprivrednih grana Pasta za zube Trgovina na malo Čelik.Mikroekonomija 13.

Ona pokazuje koliko dobro može jedan proizvod supstitutirati neki drugi. drugi u određenoj mjeri primijete njegov nestanak kroz povećanu tražnju za svojim proizvodima. Kada jedan od ponuđača nestane sa tržišta. kada u jednom dijelu grada prestane raditi neka pekara. Kod ograničene konkurencije je situacija nešto drugačija. Isto tako.Mikroekonomija Samuelsonova klasifikacija prati broj učesnika. Na primjer. diferenciranost proizvoda. 127 . Međutim i pored toga. Što je proizvod bolji supstitut ovaj koeficijent je veći. Uzmite na primjer situaciju kada jedan od individualnih proizvođača mlijeka prestane sa njegovom proizvodnjom. Njeni kriteriji su: broj učesnika. Danas postoje i programi-pretraživači koji za vas mogu pretraživati cijeli Internet kako bi našli najpovoljniju cijenu proizvoda. a široka dostupnost informacija vrši sve veći pritisak na cjenovne aspekte poslovanja. S obzirom da tabela predstavlja najznačajnije karakteristike ove klasifikacije nećemo je detaljnije elaborirati. Nastala je zbog složenosti tržišnih prilika i potrebe da se u analizu uključe i dodatne karakteristike tržišta koje ranije nisu postojale. metod prodaje i dio privrede u kome preovladava. Sa druge strane kod monopola se prodaje proizvod koji nema bliskog supstituta pa ovaj koeficijent ima određenu malu vrijednost. različiti metodi prodaje koji su se snažno razvili nakon II svjetskog rata. WEINTRAUBOVA KLASIFIKACIJA Polazi od načina formiranja cijena. Ovdje je potrebno pojasniti kategoriju unakrsne elastičnosti supstitucije. koeficijent elastičnosti supstitucije i koeficijent unakrsne elastičnosti. Na narednim slikama je dato nekoliko interesantnih informacija o Internetu kao sve dominantnijem mediju u društvu i ekonomiji. Zbog toga što je manje učesnika na tržištu oni imaju veću ekonomsku snagu. odnosno od toga kakav je utjecaj preduzeća na formiranje cijena. Tako tržište nije više ograničeno na neku teritoriju nego svi ponuđači svijeta mogu preko interneta nuditi svoje proizvode i usluge. Osim malog broja biznisa. na globalnom tržištu postoji veoma veliki broj ponuđača istog ili sličnih proizvoda. Razlog za to je što su preduzeće male ekonomske snage tako da njihovo ispadanje sa tržišta jednostavno drugi ponuđači ne primjećuju. Druge pekare će registrirati povećanu tražnju za njihovim pecivima. stepen kontrole cijena. Tržišno stanje Potpuna konkurencija Monopol Oligopol Ograničena konkurencija Broj učesnika Veliki Jedan Mali Veliki Koeficijent elastičnosti supstitucije ∞ Određen (mali) broj ∞ Određen (veliki) broj Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje 0 0 Određen broj Određen broj Sa pojavom Interneta mnogi elementi u pogledu klasifikacije tržišnih stanja se mijenjaju. sve više kupci kupuju direktno od proizvođača i na taj način zaobilaze veleprodajne lance za kojim se smanjuje potreba na tržištu. Tako recimo na TPK ako neki od ponuđača nestane sa tržišta porast tražnje za proizvodom jednog od ponuđača će biti zanemarljiv. Tako npr. Tada drugi i ne primijete da se povećala tražnja za njihovim mlijekom. kako se na TPK prodaju homogeni proizvodi ovaj koeficijent je beskonačan. 13. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje nivo za koji će se povećati tražnja za proizvodom jednog ponuđača na tržištu ako neki drugi ponuđač iz iste grane izađe sa tržišta. npr. postoje određeni ponuđači koji su spremno ušli u novu eru internetizacije i koji je nastoje što bolje iskoristiti.3.

Mikroekonomija Projekcija porasta prodaje putem e-comerca u periodu 2003-2010 Sajtove koje posjećuju korisnici u UK Sa prethodna dva grafika je vidljivo veliko koncentrisanje posjećivanja određenih sajtova kao što su Google i Yahoo. što govori da je traženje informacija i komuniciranje putem E-maila veoma interesantno stanovništvu. i da će Internet prodaja imati sve veći procentualni udio u ukupnoj globalnoj prodaji. Na narednom grafiku je data zanimljiva informacija o tome zbog čega kupci posjećuju 128 . Kretanje ukupnog broja korisnika Interneta u apsulutnom iznosu i kao procenat ukupne svjetske populacije.

danas više nije pravo pitanje.monitor..38 S obzirom da danas preduzeća sve više posluju preko Interneta nadamo se da će vam ovi savjeti koristiti. Ono glasi – kakva je i koriste li optimalno njezin potencijal. Što sve može biti vijest? Gotovo sve – dobili ste neku poslovnu nagradu. Kako nismo našli slično istraživanje u BiH prikazat ćemo iskustva našeg zapadnog susjeda. A to je zadatak koji nije jednostavno ostvariti..hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor. članak o vama iz nekog drugog medija. Provjerite jeste li na dobrom putu! Grijeh broj 1. na kojem ćete redovito objavljivati sve ono za što mislite da bi vašim kupcima moglo biti zanimljivo.asp?kol=50 129 .hr/kolumne/show. imate zanimljive i korisne rezultate istraživanja vezanog uz vaše područje rada. najbolje je da to bude početna stranica. potpisali ste neki značajan sporazum o saradnji. Ne dajte mira svome web masteru i ne dopustite da neka od ovih vijesti prođe nezabilježena na vašim web stranicama. tražite nove saradnike.37 Ništa od navedenog Kupnja mobilnog telefona Kupnja kompjutora Promjena posla Kupnja polovnog automobila Kupnja novog automobila Selidba Putovanje u inozemstvo 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% Protekla godina Sljedeća godina U nastavku vam dajemo jedan zanimljiv članak o Deset grijeha poslovne web stranice. uključili ste se u neki međunarodni projekat. obavijesti o promjenama u zakonodavstvu. Deset grijeha poslovne web stranice Imati ili nemati web stranicu preduzeća. u ponudi se pojavio vaš novi proizvod ili usluga.. nastupit ćete na nekom sajmu/nastupili ste na nekom sajmu. a da će vas prikazati u pozitivnom svjetlu. certificirali ste svoj sistem kvaliteta.Mikroekonomija Internet u Hrvatskoj. sadašnji i oni potencijalni. Navrate li vaši klijenti. Možete staviti savjete kupcima kako da koriste vaš proizvod. zapošljavate nove ljude. Ili još gore. 37 38 http://www. Predvidite zato prostor.. nekoliko puta na vašu stranicu i uvijek ih dočeka isti sadržaj – mogli bi zaključiti da se kod vas ništa ni ne događa.doc Koji je preuzet sa web stranice: http://portal. izjave zadovoljnih korisnika. Osnovni zadatak svake poslovne web stranice trebao bi biti – privući nove kupce i graditi dobre odnose s postojećima. da možda više i ne postojite. Neredovito osvježavanje sadržaja stranica Internet je dinamičan medij koji živi u sadašnjem vremenu te na njemu informacije brzo zastarijevaju.ludbreg.

Nereklamiranje web stranice Prema zadnjem istraživanju NetCrafta. na objavama za medije. prozorima u kojima se tekst miče pa ga čitatelj mora loviti. poslužite se sažecima. na reklamama koje objavljujete u novinama. kao što su. Pripazite samo da i taj dokument ima oznaku izvora – ime vašeg preduzeća. Stavite je unutar automatskog potpisa koji uključujete u vaše mailove. Stalno istražujte nove mogućnosti kako povećati primijećenost vaših web stranica. No vrlo brzo je došlo do zasićenja i web dizajneri su srećom shvatili kako ljudi surfaju internetom prvenstveno u potrazi za brzim i točnim informacijama. Također. a rečenice kratke te da prenose jasnu poruku. Čitatelj kojeg upravo to zanima.Mikroekonomija Grijeh broj 2. 130 . na prospektnom materijalu. Uključite je u natpise na vašim službenim automobilima. olovke. web adresu i kontakt podatke. Grijeh broj 4. Vaše poslovne web stranice ne bi trebale biti zahtjevne. na vašem internom glasilu. stručni članci. sjenila za automobile. a posao dolaziti sam od sebe? Pobrinite se zato da vaša web adresa bude na svakom komadu papira koji napušta vaš ured – na memorandumu. na računima. razmijenite linkove i bannere s tvrtkama koje vam nisu konkurencija i udrugama čiji ste član. a taj broj svakodnevno raste. Imati stranice zakrčene tekstom Čitati s ekrana je teže nego čitanje s papira. a oni koji i dalje vole zahtjevnost i specijalne efekte ostali su pri videoigricama.. Ne pretjerujte s količinom teksta na vašim stranicama. pazite da slova budu dovoljno velika. Grijeh broj 5. na poslovne poklone – privjeske. kišobrane. Provjeravajte redovito svoje linkove i uklanjajte one koji više nikamo ne vode. obrađeni statistički podaci ili neka istraživanja.. Prema istraživanjima.. držače olovaka... na internetu postoji više od 60 miliona stranica. na posjetnicama. a vaš web master neka stavi link na Word ili Acrobat Reader dokument. naprimjer. bliještećim bojama. analize slučaja. U samim počecima interneta ovo je svima bilo zabavno. istaknite je unutar vaših prostorija gdje dolaze stranke. na oglasima za radna mjesta. poslat će taj dokument na ispis i kasnije ga u miru pročitati. Opterećivanje stranice specijalnim vizualnim i grafičkim efektima Velika je šteta opterećivati svoje stranice trčećim slovima. jednostavne za korištenje i informativne. a programeri su se razmetali svojim poznavanjem tehničkih mogućnosti. Kolike su šanse da će se netko potruditi i potražiti baš vas. Ako imate duže tekstove. za to je potrebno čak 20 posto više vremena. dugačkim uvodnim animacijama. Imati mrtve linkove i slijepe ulice Link koji vas odvede na 'Page cannot be found' šalje izrazito negativnu poruku o vlasniku web stranice. a time i vaše tvrtke. Grijeh broj 3. na vašem glasilu koje šaljete kupcima.. one bi trebale biti ugodne. svaka vaša stranica trebala bi imati link na neku drugu ili barem na početnu stranicu.

Vaš će web master znati što još trebate učiniti.com. Ako niste sasvim pri vrhu izlistanih adresa. Stoga vam sugerišemo da sve što budete analizirali pokušate dovesti u vezu sa grafikonima koji su dati u sklopu teksta. presitna ili prekrupna slova i sl. U nastavku ćemo više govoriti o pojedinim tržišnim stanjima. Razumijevanje pretpostavki svakog tržišnog stanja će vam olakšati učenje.yahoo. A on će već znati primijeniti razne trikove – npr. platiti im da se pojavite na njihovoj naslovnici. postoji li potencijal za osmišljavanje i slanje elektronskog glasnika.. Ne provjeriti kako ih vide pretraživači Pokušajte po nekim ključnim riječima pronaći vaše stranice na www. pa se time možete hvaliti. Obje ove oznake djeluju amaterski. Imati stranice koje se sporo učitavaju Nemaju svi brz pristup internetu te mogućnost da ga plaća netko drugi. Grijeh broj 7.com ili www. tako da posjetitelj ima što proučavati dok se ne učita cijeli sadržaj. Imati stranice s oznakom 'U izradi' ili 'Vi ste posjetitelj broj xxxx' Internetske stranice su uvijek u izradi.. Tržišna stanja se ne mogu dobro razumjeti bez upotrebe grafika. sigurno će povećati njegovu vjerojatnost. na računalu nekog drugog (recimo potencijalnog klijenta) može izgledati sasvim drugačije . što vjerojatno nije poruka koju želite prenijeti svojim (potencijalnim) kupcima. ionako morate znati samo vi. Nisu svi korisnici računala stručnjaci koji si sve to znaju sami podesiti. ako nije veći od 100. možete li svoje stranice ponuditi kao oglasni prostor onima koji se na neki način vežu uz vaše područje rada. morat ćete nešto poduzeti – prijaviti ih pretraživačima.odrezan dio teksta. Želimo vam uspješnu plovidbu internetom. Zašto ne iskoristiti i ovu zlatnu žilu? Grijeh broj 9.Mikroekonomija Grijeh broj 6. Ovome ćete doskočiti ako od svog web mastera dosljedno insistirate na jednostavnosti i brzini. Iako vam izbjegavanje ovih deset grijehova ne može garantirati uspjeh. da se stranice učitavaju dio po dio. puno toga.koji su vaši proizvodi najzanimljiviji kupcima.000. Ovi podaci vam pružaju vrijedne informacije za daljnje poslovne odluke . Ne provjeriti kako su vaše web stranice prikazane na različitim veličinama i rezolucijama ekrana Ono što kod vas izgleda sjajno. velika je vjerojatnost da će potencijalni kupac otploviti u neke brže vode. Nepraćenje statistike posjeta Morate znati kakva je posjećenost vaših stranica i koje su od njih pojedinačno najposjećenije. ima li smisla organizirati neku nagradnu igru i još puno. Neka vaš web master provjeri kako vaše web stranice izgledaju na drugim računalima. Grijeh broj 8. a broj posjetitelja. 131 . Grijeh broj 10. a nisu vam konkurencija. Ako se vaše stranice presporo učitavaju.google.

5. Ono se nekada naziva i tržište savršene konkurencije. 7. Na grafiku 76. To su sljedeće pretpostavke: Ove pretpostavke su neophodne kako bismo mogli razgraničiti ovo tržišno stanje od drugih koje ćemo kasnije analizirati. koji trguju homogenim proizvodom (kao što su cement i željezo) te postojanje slobode ulaska preduzeća u tu djelatnost ili izlaska iz njega.Mikroekonomija 14. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Tržište potpune konkurencije rijetko susrećemo u stvarnosti. 1. Kod analiziranja tržišnih stanja posebnu pažnju obratit ćemo na obim proizvodnje preduzeća i cijene po kojima ono prodaje te proizvode i usluge. Zbog toga ćemo posebnu pažnju posvetiti ravnotežnoj soluciji preduzeća i grane na tržištu potpune konkurencije u kratkom i dugom vremenskom periodu. Veliki broj prodavača i kupaca Homogenost proizvoda Slobodan ulaz i izlaz preduzeća Maksimiziranje profita Nema državnog reguliranja Savršena mobilnost faktora proizvodnje Savršena informiranost 14. 6. Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća predstavlja obim proizvodnje pri kome preduzeće maksimizira svoj profit. Najčešće se pojavljuje kod malih poljoprivrednih proizvođača i kod proizvoda koji se prodaju i kupuju na berzi. Kod svakog tržišnog stanja situacija je drugačija. Kako se iz funkcija tražnje 132 QA Qe QB Q Grafik 76.1. TR predstaviti preko ukupnih i prosječnih TR veličina. Preduzeće ostvaruje maksimalan profit tamo gdje postoji najveća vertikalna udaljenost između ukupnih prihoda preduzeća (TR) i ukupnih troškova (TC). Da bismo detaljno mogli govoriti o potpunoj konkurenciji trebamo obratiti pažnju na određene pretpostavke tržišta potpune konkurencije. Na tržištu potpune konkurencije (u nastavku ćemo ga označavati sa TPK) cijena proizvoda je određena granskom ponudom i potražnjom. Na svakom tržištu je ona nešto drugačija. Najčešće susrećemo situacije sa velikim brojem proizvođača i kupaca. Dok su neke pretpostavke realne. 4. 2. Ona se na grafiku nalazi kada povučemo tangentu na funkciju TC ali tako da je paralelna sa pravcem TR. tako da u stvari preduzeće može upravljati samo ponuđenom vlastitom količinom. Ravnoteža preduzeća na TPK u kratkom roku preko ukupnih veličina . 3. TC Ravnoteža preduzeća na TPK se može TC. je predstavljena ravnoteža preduzeća preko ukupnih veličina pf max (ukupnih troškova i ukupnih prihoda preduzeća). druge gotovo da se ne mogu pronaći u praksi. Kod analiziranja ravnoteže preduzeća posebnu pažnju treba obratiti na oblik funkcije tražnje.

P. Kada se uporedi cijena proizvoda i prosječni Qe Q trošak proizvodnje (ATC) vidimo da postoji određena razlika koju Grafik 78. Zbog toga se nazivaju „Price 0 Količina takeri“. 133 . te su samim tim i troškovi i prihodi različiti). a granični trošak. Preduzeće na TPK može. ATC ni za jedan procenat. predstavljen žutom površinom. posmatrana preko prosječnih veličina. u mogućnosti smo ATC odrediti ravnotežu preduzeća i preko e P= MR Pe prosječnih veličina. Funkcija tražnje i graničnog onda je cijena jednaka graničnom prihoda preduzeća na TPK prihodu preduzeća. Ravnoteža je u tački e. onda ćemo na svakom tržišnom stanju posebno objasniti razloge zbog koga pojedine funkcije imaju takve oblike. Vidimo da je u ovom slučaju cijena jednaka i graničnom prihodu i prosječnom prihodu. To je predstavljeno na grafiku 78. Ravnoteža preduzeća preduzeća na nazivamo ekstraprofit. a neka manja. MC Kada dodamo i grafik sa graničnim troškovima. P1 Ravnotežna količina je Qe dok je B ravnotežna cijena proizvoda Pe. Preduzeća ne smiju podizati cijenu MC. što je prikazano na narednim grafikonima. trošak proizvodnje i prodaje dodatne jedinice proizvoda. Grafik 77. Kada taj TPK preko prosječnih veličina jedinični ekstraprofit pomnožimo sa količinom proizvedenih proizvoda dobijamo ukupan ekstraprofit preduzeća. jer odmah ostaju bez svojih kupaca. Može ostvarivati i gubitak ili prosječan profit. S P P=AR=MR=d obzirom da je cijena na TPK zadata preduzeću (formirana je na tržištu pod utjecajem granske ponude i tražnje). ali i funkciji tražnje za proizvodom preduzeća. nalazi se u tački gdje su granični prihodi (MR) jednaki graničnim P. preduzeća preuzimaju cijenu sa tržišta. Kako možemo svaki proizvod proizvodnje Q prodati po tržišno formiranoj cijeni.Mikroekonomija izvodi i funkcija graničnog prihoda i direktono zavisi od nje. Grafički bismo to predstavili kao na grafiku 77. Podsjetimo se da je granični prihod iznos novca koji smo primili prodajući dodatnu jedinicu proizvoda. Ravnoteža preduzeća. S obzirom da postoji problem upoređivanja različitih preduzeća preko ukupnih veličina (neka preduzeća su veća. On je na grafiku 78. ali i ne mora ostvarivati ekstraprofit. Ona je horizontalna linija i pokazuje da je tražnja za proizvodom preduzeća savršeno elastična.cijena troškovima preduzeća (MC). onda smo prinuđeni analizu vršiti preko prosječnih veličina.

39 Upoređivanje efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije sa poslovanjem preduzeća na drugim tržišnim stanjima je obrađeno u knjizi: Tatić. predstavljeno je preduzeće koje na tržištu potpune konkurencije ostvaruje gubitak u visini ABEP zbog visokih ukupnih prosječnih troškova. Stoga država nastoji da što više grana uvede konkurenciju kako bi se proizvodi nudili po najnižim mogućim cijenama i kako ne bi 39 postojalo rasipanje resursa. MC. Na grafiku 80. Gubitak preduzeća na TPK u kratkom roku Q ATC MC. Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. Uporedna analiza mogućih ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije Preduzeće ostvaruje prosječan profit ako mu prosječni ukupni troškovi prolaze kroz tačku ravnoteže (tačku e). Takvo preduzeće ima više prosječne ukupne troškove. Zbog toga su ona manje konkurentna i rasipaju svoje resurse. godine. Takvo preduzeće će izaći sa tržišta ako nastavi u dužem vremenu da posluje na isti način i ako ne snizi svoje troškove. Za preduzeća na TPK kažemo da posluju sa maksimalnom efikasnošću. 2003. odnosno da koriste minimalno resursa za proizvodnju određenih proizvoda i usluga. ATC MC e A ATC MC e MC ATC MC MC e C F B Pe 0 Qe Q Qe Q Qe Q Kratkoročna ravnoteža preduzeća (prosječan profit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (ekstraprofit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (gubitak) Grafik 80. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. prikazane su sve tri situacije paralelno i pokazano je da preduzeća u zavisnosti od njihovih troškova pri istoj cijeni na tržištu mogu ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit i gubitak. 134 . Na grafiku 79. Sarajevo. ATC MC ATC Pe P1 e P= MR B Qe Grafik 79.Mikroekonomija Neka preduzeća imaju nepovoljnu strukturu troškova poslovanja.

Mikroekonomija 14. D D S LMC LATC LMC LATC MC ATC E PE S 0 QE Grana Grafik 81. Znamo da u troškove svih preduzeća ulaze i troškovi goriva i transporta. U dugom vremenskom periodu na tržištu potpune konkurencije preduzeće ne može zarađivati ekstra profit zbog ulaska drugih ponuđača. Kada preduzeća dođu na nivo da ne mogu više snižavati troškove poslovanja. Preduzeća zarađuju samo prosječan profit. Zbog toga preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu nude proizvode po minimalnim dugoročnim prosječnim troškovima. Oni proizvođači koje ne uspijevaju slijediti taj trend izlaze sa tržišta. Šta se dešava sa cijenom proizvoda u dugom roku? Kako preduzeća mogu konkurirati isključivo sa vlastitim troškovima proizvodnje. Ravnoteža preduzeća u dugom roku U dugom vremenskom periodu preduzeće ne može poslovati sa gubitkom. Stoga cijena na tržištu ima tendenciju opadanja. Sjetite se na početku priče o svjetskom tržištu nafte. Ova ravnoteža rijetko postoji u stvarnosti zbog toga što na tržištima stalno dolazi do određenih poremećaja koji remete poslovanje preduzeća. S. Ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku Pe D Q 0 e P=MR Qe Preduzeće X 135 . stalno dolazi do smanjenja tih troškova.2. Oscilacija cijena nafte stalno dovodi do pomjeranja preduzeća iz privremene ravnoteže i njihovog nastojanja da se ponovo vrate u nju. a drugi koji mogu imati dovoljno niske troškove ulaze u proizvodnju. nastupa dugoročna ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku. ono će napustiti tu djelatnost. Ukoliko bude slučaj da preduzeće u dugom vremenskom periodu ne može pokriti svoje dugoročne prosječne ukupne troškove (LATC).

Normalna cijena se ne formira u kratkom roku. Trenutni rok je tako kratko vremensko razdoblje koje ne dozvoljava povećanje ponude angažovanjem varijabilnih ili fiksnih faktora proizvodnje. i obrnuto. Ovo je prikazano na grafiku 82. Stoga. Ona je stabilna ravnoteža zbog toga što pri toj cijeni ne dolazi do izlaska niti do ulaska preduzeća u tu granu. Ponovimo još jednom da granska ponuda predstavlja ponudu svih preduzeća koja posluju u toj grani. današnji ulov će biti sutra izložen na stolovima tržnice. možemo reći da na ravnotežnu cijenu u trenutnom roku dominantan utjecaj ima tražnja na tržištu. nego se njoj teži u dužem vremenskom razdoblju. U oba slučaja je Q ravnotežna količina QE. Kada smo govorili o elastičnosti ponude tada smo rekli da funkcija ponude ima različit oblik u zavisnosti od vremenskog perioda. odnosno njegovu ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. Ravnoteža grane se formira pod utjecajem granske ponude i granske tražnje. Ravnotežna granska cijena (naziva se i normalnom cijenom) je ona cijena pri kojoj pojedinačna preduzeća zarađuju samo prosječne profite. Na ovaj način se može objasniti ponuda ribe na tržišnici. Sjetit ćete se primjera sa narandžama. tada će se u trenutnom roku cijena sa nivoa P0 povećati na nivo P2. U zavisnosti od vremenskog razdoblja.3 Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije Pored osnovnog cilja Mikroekonomije da odredi ravnotežu preduzeća. Stoga možemo reći da je u trenutnom roku funkcija ponude najčešće vertikalna. a granska tražnja predstavlja tražnju svih kupaca koji se javljaju na tom tržištu. S obzirom da ribari svaki dan idu na pučinu loviti ribu. Ravnoteža grane u trenutnom roku P P2 P3 P1 D1 S D D1 Ako se tražnja sa nivoa D poveća na nivo D2. Ako 136 . potrebno je objasniti kako se formira ravnotežna cijena i količina na nivou grane (industrije). Funkcija ponude može biti nešto položenija ukoliko imamo zalihe gotovih proizvoda na skladištu pa da ih u trenutnom roku ponudimo na tržištu.Mikroekonomija 14. Subnormalna cijena u kratkom roku trenutnom ponudom. Preduzeća prihvataju gransku cijenu i moraju voditi računa o njoj kao o bitnom ulaznom parametru za donošenje vlastitih poslovnih odluka. P p2 P0 p1 D2 D D1 S Ponuda ribe na tržnici D2 D D1 QE Q Grafik 82. a da ponuda ima dominantan utjecaj na ravnotežnu količinu. tada će cijena na tržištu opasti na nivo P1. koja je određena Grafik 83. Ako se tražnja sa D nivoa D smanji na nivo D1. različit utjecaj na ravnotežnu količinu imaju granska ponuda i granska tražnja.

Stoga će se kao posljedica povećane tražnje desiti povećanje cijene ribe. April 2005. Podsjetimo. U kratkom roku situacija je nešto drugačija. kratki rok je vremensko razdoblje u kome je moguće povećati ponudu angažovanjem dodatnih varijabilnih faktora. Funkcija ponude će zbog toga biti nešto položenija. stočarstva. P D P1 D1 S D1 D Q Grafik 84. samo ukratko predstaviti sva tri moguća oblika funkcija ponude. subnormalna cijena kratkog roka. povećava se ponuda koja smanjuje cijenu na tržištu. nego su svi varijabilni. U tom slučaju se formira tzv. šire područje prodaje-manje vršno opterećenje i sl. Ako P se vratimo primjeru ribara. Ova situacija je prikazana na grafiku 84. Normalna cijena u dugom roku U dugom roku funkcija ponude može imati tri oblika u zavisnosti od eksternih ekonomija i disekonomija obima. tako da ne postoje fiksni proizvodni faktori. onda će oni imati vremena angažovati više ribara da vrše ulov ribe i na taj način povećaju ponudu. Normalna cijena u dugom roku D1 D S D1 D Q P1 P0 Grafik 85.). tada ribari neće imati vremena ponuditi dodatni ulov i na taj način povećati ponudu. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. U dugom roku opadaju troškovi proizvodnje nekih proizvoda. Možemo samo navesti primjere sva tri slučaja. kao što je cijena električne energije (nuklearna energija. troškovi proizvodnje nafte (nalazišta na većoj dubini). manji gubici energije. troškovi proizvodnje čelika (ruda sa manjim postocima željeza) rastu.40 Mi ćemo na grafikonima 84. Kasim. Dugi rok je dovoljno dugo vremensko razdoblje u kojem se može povećati angažovanje varijabilnih faktora proizvodnje. Nakon porasta tražnje i rezultirajućeg porasta cijene. Ribari imaju vremena kupiti veće brodove i bolju opremu za ulov.Mikroekonomija tražnja poraste tog dana. vinogradarstva i sl. 137 . razviti novi načini proizvodnje ili zasaditi novi nasadi. dok npr. 85 i 86. Proporcionalni troškovi su npr.) 40 P D P1 P0 D1 S D1 D Q Grafik 86. Normalna cijena u dugom roku O ovoj temi šire vidjeti kod: Tatić. U tom vremenskom periodu se mogu izgraditi nova postrojenja. troškovi uzgajanja ribe. odnosno proizvođači će imati vremena da angažuju više radnika i drugih varijabilnih faktora. „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“.

4. 2005. iako se svi na tržištu trude da postanu jedini ponuđači. Iako trenutno u BiH postoje određena ograničenja korištenja ovog medija komuniciranja. a pouzdanost komuniciranja je na nivou korištenja telefona. Anita. Da bismo mogli govoriti o monopolu. koji i pored niza drugih operativnih sistema nema adekvatnog supstituta. 5. 138 . 7. Na primjer. Mate. 41 42 posjedovanje strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika patentna prava za proizvod ili proizvodni proces posebne dozvole od strane države Koutsoyiannis. 1996. Počnimo od definicije: „Monopol je tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan prodavač. Jedan od bitnih razloga je što država i njena regulatona tijela nastoje spriječiti njegovo pojavljivanje. dok je u dugim razvijenim zemljama on prisutniji. Voda nema supstituta). razvoj satelitskih komunikacija omogućio je prenos glasa preko Interneta i na taj način oslabio postojeće monopolske pozicije telekoma. 3. Rubinfeld: „Mikroekonomija“. Drugi proizvodi nastali na inovacijama dovode do monopola kao što je Microsoftov Windows. Ni ovo tržišno stanje se ne sreće tako često u praksi.Mikroekonomija 15. Naredna osobina monopola je postojanje barijera za ulazak potencijalnih ponuđača na neko tržište. vode ili lokalnih telefonskih usluga predstavljaju lokalne monopoliste (monopoliste ograničene na pojedino područje).“41 Ponuđači gasa. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je 0. Mate. str. Zagreb. Koeficijent elastičnosti supstitucije je određeni (mali) broj. spriječen je ulazak drugih ponuđača u granu (postojanje visokih barijera za ulazak). 3. vodovodno preduzeće u jednom gradu. proizvođač može voditi aktivnu politiku cijena (može određivati ili cijenu ili ponuđenu količinu). Zagreb. Neki od tih proizvoda čine supstitute dotadašnjim monopolskim proizvodima. 346. električne energije. 171. tražnja za proizvodom monopoliste nije savršeno neelastična (identificira se sa proizvodnim sektorom). 43 R. Barijera ima mnogo. potrebno je spomenuti određene pretpostavke na kojima počiva monopol: 1. u kojoj ne postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku. 6. str.42 Prenos je mnogostruko jeftiniji. Navedene pretpostavke daju teoretsku osnovu da bi se neko preduzeće označilo kao monopolista. 2. 2. proizvođač nudi proizvod koji nema bliskog supstituta (npr. jedan proizvođač (ponuđač) na tržištu. Tehnološke promjene i stalni proces inovacija dovodi do kreiranja novih proizvoda. ali najčešće susrećemo sljedeće:43 1. Isto tako komuniciranje putem E-maila je narušilo monopolske pozicije poštâ u prenosu pisama širom svijeta. MONOPOL Monopol je drugo tržišno stanje koje će se analizirati u sklopu priče o tržišnim strukturama. Pindyck & D. „Moderna mikroekonomika“.

ili propisati određene naknade koje je preduzeće svake godine plaćati dužno državi. Perlof. sindikat. Monopol se može ostvarivati preko različitih vidova. Može nastati zbog dodjele licence (npr. copyright). 2001. Države. Second edition. a zatim se kroz vrlo složenu proceduru dodjeljivanja lilcenci ustvari onemogućava drugim preduzećima da uđu kao ponuđači na dotično tržište. Jeffrey. pošta.44 Da bi spriječila ulazak drugih ponuđača u neku granu država može kreirati monopol na jedan od tri načina:45 a) učiniti veoma složenom proceduru za dobijanje licence za obavljanje djelatnosti u nekoj grani. ili c) izvršiti aukciju u kojoj će dodijeliti pravo na monopol na duži vremenski period. nekada i država svojom politikom kreira monopolska preduzeća. Umjesto da sama država pokrene preduzeće u pomenutoj djelatnosti. 5. trust. Addison Wesley Longman. čiji je ujedno i vlasnik.Mikroekonomija 4. Na taj način prva firma ima monopolsku poziciju. 139 . Obično se prvom preduzeću dodijeli licenca. Veći dio zemalja u svijetu u zadnjih tridesetak godina nastoji da privatizira pojedine monopole prodajući ih privatnim kompanijama. kao što su: kartel. To su: 1. također u određenim granama dodjeljuju prava na monopolsku poziciju (najčešće u javnim kompanijama). 367. Nastaju zbog politike države da dozvoli obavljanje određene djelatnosti samo jednom preduzeću. Na taj način se pod državnu upravu stavljaju sektori koji su od posebne važnosti za jednu nacionalnu ekonomiju. str. proizvodnja 44 45 Posebno je ovaj trend izražen u Francuskoj. Ona u stvari prodaje buduću zaradu tih kompanija a sredstva koja dobija u kratkom roku može koristiti za finansiranje sadašnjih projekata. „Microeconomics“. radio. telekomunikacije. 6. veličina tržišta postojeće preduzeće provodi politiku sprečavanja novih ulazaka visoki troškovi ulaska diferencijacija proizvoda i promocija Osim navedenih barijera ulaska koje obezbjeđuju monopolsku poziciju preduzeću. Postoji nekoliko vrsta monopola koji se klasificiraju u zavisnosti od toga šta dovodi do njihovog nastanka. Najčešće preduzeća trebaju licence od države za obavljanje određenih djelatnosti. Zakonski monopoli. mada nije bio rijedak niti u tržišnim ekonomijama. Zauzvrat država može zahtijevati jedan dio profita privatnog preduzeća. dioničko društvo itd. Takav trend je posebno bio prisutan u bivšim socijalističkim zemljama. ona daje privatnoj kompaniji monopolska prava da obavlja pomenutu djelatnost. Isto tako monopol se može obezbijediti preko zaštite autorskih prava (Engl. 7. Obično je prodajna cijena monopola niža nego što su procijenjeni stvarni budući profiti iz razloga da bi se kupovina budućim vlasnicima učinila unosnom. televizija. gdje i danas u svim važnim sektorima država ima većinsko vlasništvo nad kompanijama. b) dozvoliti preduzeću da bude monopolista. Na taj način država ubire značajna sredstva na ime prodaje prethodno državnih monopola.

plina. Monopolska preduzeća u principu zarađuju pored prosječnog profita i određeni iznos ekstraprofita. Oktopodski monopoli. zbog toga što bi cijene takvih proizvoda ili usluga bile prevelike za kupce. Ovo će biti detaljnije predstavljeno u nastavku. Ako monopolista odredi cijenu proizvoda. 140 . Također. rudnika. tj. Nastaju zbog posjedovanja strateških sirovina. naftnih kompanija itd. Ovo je npr. U nastavku ćemo govoriti o načinu određivanja ravnoteže monopolskih preduzeća. softverskih kompanija. telefon. ali može jedno od tog dvoje. Ekonomski monopoli. 4. prenos električne energije. Predstavljaju kombinaciju prirodnih i ekonomskih monopola (vodovod. izvora mineralne vode. tada mu je količina koju treba proizvoditi određena posredno. slučaj u sektoru električne energije ili u sektoru plina. tramvajski saobraćaj. tada mu je indirektno određena cijena proizvoda. Naravno. Za dobijanje monopolskog položaja preduzeće obično limitira vlastitu zaradu i obavezuje se da će pružati univerzalne usluge (npr. određenog ministarstva. kao što je nadgledanje rada preduzeća od Vlade. Uz krivu tražnje negativnog nagiba te dvije odluke su međuovisne. željeznica.). veličina tržišta može spriječiti da se na tržištu pojave dva ili više preduzeća. ili konkurencijskog vijeća koje prati prilike na tržištu i donosi određene odluke o broju i načinu poslovanja preduzeća koja imaju monopolske osobine ili imaju tendencije da to postanu. nekada regulatorne agencije ili Vlada propiše cijenu koja smije biti naplaćena od kupaca. To je najčešće slučaj u djelatnostima koje su veoma važne za cijelu privredu i društvo. prethodno ćemo objasniti način na koji monopolista formira cijenu proizvoda i određuje koju količinu proizvoda će nuditi na tržištu. Javni monopoli Ovi monopoli su u vlasništvu države i ne može se pojaviti neko privatno preduzeće kao ponuđač.). Postoje određeni načini reguliranja monopola. No. 2. Za razliku od preduzeća koja posluju na tržištu potpune konkurencije. nezavisne regulatorne agencije. O prirodnim monopolima će se detaljnije govoriti u nastavku rada. 3. itd. dovesti električnu energiju u neko malo udaljeno mjesto gdje ne postoji ekonomska opravdanost). na osnovu ekonomskih razloga (spajanje banaka. Nastaju zbog koncentracije kapitala (spajanja preduzeća u određenoj grani). Ne može određivati oboje zajedno. nafte. A ako odredi koju količinu proizvoda želi proizvoditi.Mikroekonomija oružja) ili drugog odgovarajućeg odobrenja. itd. Stoga je u interesu države da spriječi monopolska preduzeća da zarađuju nepravedno visoke profite. monopolista je u mogućnosti da određuje cijenu ili količinu proizvoda. Prirodni monopoli. 5. Država ekskluzivno pravo nuđenja određenog proizvoda ili usluge zadržava za sebe.

Oni su slični izgledu troškova na tržištu potpune konkurencije. izvodi iz funkcije tražnje onda je P potrebno pojasniti kako se on na grafiku predstavlja.46 Naredni proizvod ima nešto manju vrijednost za kupca. njegova funkcija tražnje ujedno predstavlja i gransku funkciju tražnje. A ako trebate prodati drugi ili treći proizvod. I tako sve dok postoji tražnja na tržištu. koji proizvod će ono najlakše prodati? Naravno prvi proizvod. a ona je izražena preko funkcije tražnje. Da bismo mogli odrediti ravnotežu monopoliste potrebno je poznavati i njegove troškove. Grafički se ovi troškovi predstavljaju na sličan način kao i kod ravnoteže preduzeća na tržištu potpune konkurencije. Poslužimo se jednim primjerom. S obzirom da je on sam na tržištu. TRmax TR D 0 MR Grafik 87. Obrnimo situaciju. Ona je opadajućeg oblika slijeva udesno i ima dosta veliki nagib s obzirom da proizvod kojeg nudi nema bliskog supstituta. Kako monopolista proizvodi i nudi više proizvoda na tržištu oni imaju sve manju pojedinačnu vrijednost za kupce. kao jedan od elemenata ravnoteže. s tim što mogu biti viši zbog toga jer monopolista ne mora voditi mnogo računa o nivou troškova. S obzirom da je monopolista jedini ponuđač u nekoj grani. Monopolist će maksimizirati svoj kratkoročni profit ako su ispunjena sljedeća dva uslova: 46 Sjetite se Teorije granične korisnosti koja kaže da kupci najviše vrednuju prvi proizvod koji kupuju. odnosno nešto više troškove. morali biste sniziti cijenu narednih proizvoda jer oni imaju manju vrijednost za kupce. Zašto? Zbog toga što za kupce taj proizvod ima najveću vrijednost. jer on već ima jedan proizvod. 141 . Funkcija tražnje. ovdje je on u obliku parabole koja ima svoju maksimalnu vrijednost. vidimo da granični prihod monopoliste kontinuirano opada. graničnog prihoda i ukupnog prihoda monopoliste Q Kako granični prihod predstavlja prihod ostvaren proizvodnjom i prodajom dodatne jedinice proizvoda. a nakon toga postaje negativan. U određenom momentu on je jednak nuli. Kada granični prihod postane negativan. on dovodi do opadanja ukupnog prihoda. Za prvi proizvod biste mogli zaračunati najvišu cijenu jer su kupci spremni najviše platiti za taj prvi proizvod. Kao i kod ravnoteže preduzeća na TPK i ovdje ćemo analizu započeti kod izgleda funkcija tražnje.1. Ako na tržištu posluje samo jedno preduzeće koje želi prodati svoje proizvode. Kako se granični prihod. Ovo je prikazano na grafiku 87. Primijetite na grafiku da je ukupan prihod monopoliste maksimalan kada je granični prihod jednak nuli. Zamislite da vi trebate prodati samo jedan proizvod na tržištu. on sebi može do određene mjere dozvoliti i neefikasno poslovanje. Za razliku od ukupnog prihoda na tržištu potpune konkurencije gdje je on pravac povučen iz koordinatnog početka.Mikroekonomija 15. Cijenu biste formirali shodno vrijednosti proizvoda za kupce. Ravnoteža monopola u kratkom roku. Na tržištu monopola granični prihod ima dvostruko veći nagib u odnosu na nagib funkcije tražnje.

nije nužno da monopolista postigne optimalan obim proizvodnje (tj. Monopolista u dugom roku ima vremena povećati svoje postrojenje ili upotrijebiti svoje postojeće postrojenje na bilo kojem nivou da bi maksimizirao profit. jer regulatorno tijelo također mora imati ove informacije da bi donijelo ispravnu odluku. Ovo je jedan od problema i kod reguliranja monopola. Kako funkcija tražnje ima manji nagib. Bez ove dvije veličine nije moguće odrediti ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. da poveća svoje kapacitete dok ne dostigne minimalnu tačku krive LATC). moguće je da kriva graničnih troškova na dva mjesta siječe krivu graničnih prihoda. ako je to moguće. Monopolista će ostvariti veći ekstraprofit ako funkcija tražnje ima veći nagib i ako su mu prosječni ukupni troškovi niži. 15. Uz nepromijenjene troškove u odnosu na kratki rok ekstraprofit monopoliste bi bio manji. Ravnoteža monopoliste nastupa prije nego što on maksimizira svoj ukupan prihod. P Pe P0 F G MC ATC D 0 Qe MR Q Grafik 88. Ravnoteža monopola u dugom roku U dugom vremenskom periodu funkcija tražnje monopoliste postaje malo elastičnija zbog toga što kupci kojima je proizvod preskup ili smanjuju svoju potrošnju tog proizvoda ili prelaze na neki daleki supstitut. Na grafiku 88. ravnoteža monopoliste je predstavljena količinom proizvodnje Qe i rezultirajućom cijenom na tržištu Pe. Ravnoteža monopoliste u kratkom roku Međutim.Mikroekonomija 1. Ovo je opći uslov ravnoteže preduzeća na bilo kom tržišnom stanju. U tački presjeka MR i MC ispunjena su oba uslova ravnoteže. Nagib krivulje MC je veći od nagiba krivulje MR u njihovom presjeku. jedan od problema sa kojim se suočava monopolista je određivanje tačnog izgleda graničnih troškova i funkcije tražnje. Monopolista prvo odredi obim proizvodnje pri kojem su mu izjednačeni granični prihodi i granični troškovi (količina Qe). U dugom roku monopolista ima dugoročne granične troškove (LMC) koji se izvode iz kratkoročnih. iako prvi presjek nije tačka ravnoteže. 2.2. odnosno nije u potpunosti iskoristio ekonomiju obima. primijetite da monoplista ima ravnotežu u opadajućem dijelu prosječnih ukupnih troškova. samim tim i funkcija graničnog prihoda ima manji nagib. Monopolist ostvaruje ekstra profit koji je jednak površini PeP0GF. 142 . ukoliko je spriječen ulazak. Granični prihod jednak graničnom trošku (MR = MC). Također. a zatim tu količinu ponudi kupcima na tržištu (podigne do tačke F na funkciji tražnje) i odredi cijenu po kojoj su kupci spremni platiti tu količinu proizvoda i usluga. Naime. Međutim.

što je predstavljeno na grafikonima 89 i 90. monopolista ostvaruje prosječan profit. U slučaju da je tržište dovoljno veliko tada bi tačka F na grafiku bila u minimumu krive LATC. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje prosječnog profita P LMC Pe Na grafiku 90. ipak postoje i neke MR Qe 0 Q prednosti monopolskih preduzeća.Mikroekonomija Ne postoji ni garancija da će postojeće kapacitete koristiti optimalno. Tek je 2005. Sjetite se Microsofta sa početka ovog poglavlja. ako je ulazak ograničen. postoje nagađanja da je presuda donešena iz drugih razloga. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz određeni iznos ekstraprofita investiraju u ostvarivanje ekstraprofita razvoj novih proizvoda. bez obzira koje veličine kapacitet bio. Sigurno je samo da monopolista neće ostati u tom poslu ako će dugoročno imati gubitak. On će najvjerovatnije nastaviti zarađivati ekstraprofite čak i u dugom roku. Pri datim troškovima. Prije svega to se odnosi na njihovu mogućnost da Grafik 90. Zbog toga se godinama vodio sudski proces i pred Američkim i pred Evropskim sudom za antimonopolsko ponašanje sa vrlo malim rezultatom. a ne zbog monopolskog ponašanja. P LMC LATC F Pe G D 0 Qe MR Q Grafik 89. godine pred Evropskim sudom dokazano da njegovo poslovanje ima određenih elemenata monopolskog ponašanja i za to mu je određena odgovarajuća novčana kazna. Iako monopolista može imati nepovoljniju strukturu G troškova od preduzeća na tržištu potpune D konkurencije i mada zaračunava cijene koje su veće od njegovih graničnih troškova u dugom vremenskom periodu. što je prikazano na grafiku 89. Iako on većinu svjetskog tržišta operativnih sistema. potpuno ovise o tražnji na tržištu. veličina njegovog postrojenja i stepen njegove iskorištenosti. Ovaj iznos profita je manji od kratkoročnog zbog veće elastičnosti funkcije tražnje. Monopolist može postići optimalan obim u minimalnoj tačci krive LATC ili ostati na suboptimalnom obimu lijevo od minimalne tačke krive LATC ili prijeći optimalnu veličinu desno od minimuma krive LATC. pokazujemo slučaj kada je tržište manje od optimalnog tako da onemogućuje monopolisti da izgradi optimalno postrojenje i potpuno iskoristi njegov kapacitet. 143 F LATC . monopolista ostvaruje ekstra P0 profit u dugom vremenskom periodu. Na grafiku 89. ili da poboljšaju sigurnost njihovog korištenja. veoma je teško na sudu dokazati da on ima izraženo monopolsko ponašanje iz jednog prostog razloga što se njegova odbrana temelji na tvrdnji da najveći dio ekstraprofita on investira u razvoj novog softvera ili u unapređenje sigurnosti postojećeg. Monopolista u dugom roku može ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit. No. unapređenje postojećih. Međutim.

276. zaračunava vrlo visoke cijene.Mikroekonomija 15. elektroprivreda. uran i sl. Dugoročni prosječni ukupni troškovi mogu opadati zbog ekonomije obima i ekonomije opsega. godine nakon isteka Bellovog patenta u području gasa i telekomunikacija počinju se javljati kompanije koje su nudile usluge telefoniranja i grijanja na prirodni plin. Npr.) kao posljedice postojanja visokih fiksnih troškova koji dominiraju u cjelokupnoj proizvodnji. „U periodu od 1882-1907. Tržište za ovakve proizvode može biti opsluživano od strane jednog preduzeća ili manjeg broja ponuđača. pomenute grane doživljavaju značajan rast. Tako su se javili i prvi problemi vezani za poslovanje ovakvih preduzeća. godine.1.). 144 . vodovoda i sl. Izdanje.Mate: „Mikroekonomska analiza“. Pojedina područja pokriva samo jedno preduzeće sa mogućnošću da. sektor gasa i telekomunikacija. 15. 1988. Drugim riječima.3. nafta. 1997. te zbog toga dobiveni 47 48 49 Babić. u proizvodnji električne energije korištenje većih generatora smanjuje jedinične troškove proizvodnje. godine kompanije koje su se željele baviti proizvodnjom električne eneregije dobijale su besplatne dozvole za rad u ovoj djelatnosti. čelične konstrukcije za mostove i sl. i b) postojanje ekonomije obima (prisutno kod željeznice.119/II. Proizvodnja u kojoj djeluje ekonomija obima ima karakteristiku da joj prosječni troškovi proizvodnje opadaju kako se povećava broj proizvedenih jedinica. Kahn. Postoje dva osnovna uzroka postojanja prirodnih monopola: a) potpuna kontrola preduzeća nad prirodnim izvorima (plin. Ukoliko je tržište veoma veliko. Također. čelične sajle. preveliki broj zaposlenih zbog odsutnosti tržišnih pritisaka kao i probleme u formiranju adekvatnih cijena usluga.3. koji zbog toga ne mogu opstati u toj proizvodnji.. željezara pored proizvodnje čelika. Problemi su bili vezani prvenstveno za nisku produktivnost investicija u pomenutom sektoru.“48 S obzirom da su ovi izumi donijeli velike koristi stanovništvu SAD. pa samo jedan proizvođač ostaje u proizvodnji“47. str. usljed čega dolazi do okrupnjavanja kapitala u ovim industrijama. Npr. Na sceni je bila i podjela teritorija između pojedinih preduzeća. 1893. Economies of scale) koja pokazuje situaciju da ukoliko preduzeće udvostruči proizvodne inpute. rezultirajući outputi budu povećani više od dva puta. Kod ekonomije opsega prosječni ukupni troškovi opadaju zbog toga što preduzeće proširuje svoju proizvodnju na bliske proizvode. str. pragove za željeznicu. Alfred. stoljeća kada je došlo do otkrića nekoliko značajnih izuma u području električne energije i gasa. The MIT Press. Pojam i evolucija prirodnih monopola Prethodno navedenu definiciju i prikaz prirodnih monopola u ovom dijelu ćemo proširiti i dopuniti. veličina tržišta je mala tako da na njemu ne može poslovati više od jednog preduzeća optimalne veličine. Zagreb. Cambridge. Mate. „Prirodni monopol može biti posljedica ekonomije obima kada jedan proizvođač može opskrbiti cjelokupno tržište nekim proizvodom po cijeni nižoj od prosječnih troškova nekoliko drugih proizvođača. za ove veoma korisne proizvode stanovništvu.49 zbog toga što postojanje većeg broj ponuđača dovodi do povećanja prosječnih ukupnih troškova proizvodnje. proizvodi i čelične cijevi. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. 4. Čuveni istraživači Edison i Bell su svojim izumima doprinijeli da se u području ekonomije pojave nove industrije kao što su elektroenergetski sektor. Kako se obim proizvodnje povećava fiksni troškovi po jedinici opadaju dovodeći do pada i prosječnih ukupnih troškova. Prirodni monopoli prvi put se spominju u SAD krajem 19. Osobine prirodnih monopola Za prirodne monopole je karakteristična ekonomija obima (Engl. mineralna voda.

Često se u slučajevima postojanja prirodnih monopola država umiješa bilo da preuzme poslovanje preduzeća ili da regulira cijenu(e) proizvoda ili usluga privatnom preduzeću koje posluje u datoj grani. ukoliko jedno preduzeće ima minimalne prosječne ukupne troškove pri proizvodnji 1. Pri ovoj cijeni ponuđena količina je 10 miliona kilovat sati električne energije. komada proizvoda. tada će troškovi za proizvodnju navedenih 10 miliona kilovat sati električne energije biti na nivou od 10 pf/KWh što je dvostruko skuplje za potrošače. th Prema Parkin. str. Iz primjera. Pri vrlo velikom obimu 50 51 52 O diskriminaciji cijena ćemo u nastavku reći više.000 komada nekog proizvoda. vidljivo je da najpovoljnija situacija za potrošače postoji kada se na tržištu nalazi samo jedan proizvođač. Data je funkcija tražnje za električnom energijom (D) i funkcija prosječnih ukupnih troškova proizvođača (ATC). jer u tom slučaju oni plaćaju najnižu cijenu električne energije. njegovi granični troškovi (MC) u potpunosti se nalaze ispod prosječnih ukupnih troškova.000.5 miliona kilovat sati električne Grafik 91. Zbog toga što je funkcija prosječnih ukupnih troškova opadajuća kako se povećava proizvodnje električne energije. Što je veći broj proizvođača troškovi proizvodnje su veći. S obzirom da su prosječni ukupni troškovi prirodnog monopola opadajući u cjelosti (ili u vrlo velikom rasponu52).. 6 edition. U oba slučaja država određuje cijenu. „Microeconomics“. Preduzeće proizvodi 10 miliona kilovat sati po cijeni od 5 Pf/KWh. možemo reći da ekonomija obima prevladava cijelom dužinom ATC. Sličan slučaj je i sa preduzećima za eksploataciju prirodnog gasa. ali ne i neophodan uslov za postojanje prirodnih monopola. odnosno cijene ukoliko se radi o preduzeću koje može vršiti diskriminaciju cijena50 po nekom osnovu. Da bismo predstavili karakteristike prirodnih monopola poslužit ćemo se jednim primjerom51. Koji je nekada veći od tražnje na cijelom tržištu. a na tržištu je potrebno 1. Ukoliko se na tržištu pojavi još jedan ponuđač. Addison Wesley Publishing Company. a samim tim i cijena koju plaćaju kupci. a svako od njih će proizvoditi po 2. Na primjer.Mikroekonomija proizvodi imaju niže prosječne ukupne troškove nego da neki od proizvoda proizvodi posebno preduzeće. čak iako su prosječni ukupni troškovi rastući nakon proizvedenog 1.010 komada. to preduzeće ih može proizvesti po nižim troškovima nego da se pojavi novo preduzeće u toj grani. Iz ovog primjera proizilazi da je ekonomija obima dovoljan. Oni mogu imati i oblik slova U. Primjer prirodnog monopola energije. Ako je na tržištu samo jedno preduzeće troškovi proizvodnje su 5 pf/KWh i ono može opslužiti cijelo tržište. Ukoliko tržište budu podijelila četiri preduzeća tada će cijene koštanja kilovat sata biti 15pf/KWh. Preduzeće može imati karakteristike prirodnog monopola i kada njegovi prosječni ukupni troškovi nisu opadajući pri svim obimima proizvodnje. Michael. 259. 2003. kod prirodnih monopola ne postoji tačka presjeka. predstavljenog na grafiku 91. Za razliku od drugih preduzeća kod kojih granični troškovi sijeku krivu prosječnih ukupnih troškova u njenom minimumu. 145 .

sve tri elektroenergetske kompanije ostvarile su prihod u visini 1. Naredna specifičnost prirodnih monopola jeste što oni zapošljavaju veliki broj zaposlenih.07. najčešće nastojeći da ih zadrži pod svojom vlasničkom kontrolom.28% bruto domaćeg proizvoda F BIH.57 S obzirom da proizvodi i usluge koje nude prirodni monopoli ulaze u troškove gotovo svih kompanija i fizičkih lica. dijelom i zbog razvijenije privrede u odnosu na BiH.578 radnika). Preduzeća nisu u mogućnosti zbog određenih socijalnih efekata izvršiti brzo smanjenje broja zaposlenih i svesti njihov broj na optimalan nivo.888 radnika (388. U prvom redu radi se o preduzećima koji ostvaruju značajan dio bruto domaćeg proizvoda jedne države. U većini zemalja koje su izvršile tržišno restruktiriranje ovih kompanija višak broja zaposlenih se kretao između 20 i 30%. i u susjednim zemljama elektroprivredna preduzeća ostvaruju značajan prihod.310 u F BiH i RS 235.2005.20% ukupno ostvarenog GDP na nivou države. Zbog toga svaka zemlja svijeta vodi pažljivu politiku prema ovim preduzećima. odnosno trenutno u njenom većinskom56 vlasništvu.252. dok se u Bugarskoj kreće čak i do 20%.3. godine. što će biti kasnije detaljnije elaborirano. njihova previsoka cijena može dovesti do značajnog pada konkurentnosti nacionalnih preduzeća. Također. Treća specifičnost ovih preduzeća jeste broj zaposlenih u ovim kompanijama koji je iznad optimalnog broja. 146 . a preduzećima su na određeni način vezane ruke u rješavanju ovog problema.53 Stoga svaki poremećaj u radu u ovim preduzećima imaju veliki utjecaj na rad i prilike u drugim dijelovima privrede. godine je bio 623. 54 Podaci se odnose na nivo države BIH na dan 01. Prirodni monopoli su za vladu jedne države od posebnog interesa iz više razloga.073 KM. Ovaj broj čini gotovo 2.01. Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji Prirodni monopoli najčešće predstavljaju preduzeća od strateškog značaja za jednu državu i imaju specifičnosti koje ih izdvajaju od ostalih privrednih subjekata koji se pojavljuju na tržištu. odnosno po obrascu koji je objavila regulatorna agencija. što čini 10.2. U Bosni i Hercegovini54 samo u u preduzećima koja proizvode električnu energiju prema izvještajima dotičnih kompanija radi 15. što 53 Npr. 16. Na nivou cijele BiH. godine u Mostaru. zbog toga što prosječni fiksni troškovi teže nuli.044 zaposlena radnika.55 Zapošljavanje u ovim preduzećima pored generisanja značajnih prihoda stanovništvu značajno doprinosi i socijalnoj stabilnosti. Na primjer. Četvrta specifičnost prirodnih monopola je određivanje cijene proizvoda od strane države ili regulatorne agencije.2005.228. Zbog toga su troškovi poslovanja ovih preduzeća znatno viši nego što bi trebali biti. godine ostvarila ukupan prihod od 645.371. od kojih navodimo najznačajnije. Zbog toga je rad ovih preduzeća pod posebnim nadzorom države. 55 Prema izvještaju Zavoda za statistiku prosječan broj zaposlenih u BiH u toku 2004. što čini 7. u Hrvatskoj ovaj procenat je nešto manji i iznosi 5% GDP. 57 Za Federaciju BiH tarifna metodologija je usvojena 08. Neefikasnost koja postoji zbog takve situacije snose potrošači plaćajući višu cijenu usluge ili proizvoda. JP Elektroprivreda BIH je u toku 2004.668 KM.Mikroekonomija proizvodnje granični troškovi se asimptotski približavaju prosječnim ukupnim troškovima.41% ukupno zaposlenih u državi. 56 Neki dijelovi kompanija su u određenoj mjeri prodati privatnim licima.

U takvim uslovima je veoma teško voditi poslovnu politiku jer jedan od ključnih elemenata poslovanja nije pod potpunim i djelimičnim utjecajem preduzeća. Ne treba zaboraviti niti pristup po kome monopole ne treba uopšte regulirati. Ukoliko se pokaže da su regulirani prirodni monopoli zarađivali iznad prosjeka ekonomije tada možemo reći da je regulacija u interesu proizvođača. a sa druge strane da ne ugrozi prednosti koje idu uz monopolsko poslovanje. U zadnjih 30 godina područje regulacije se značajno proširilo i na sceni se pojavio veliki broj modela regulacije monopola.58 Šesta specifičnost je što se većina ovih preduzeća nalazi(la) u dominantno državnom vlasništvu. Prvenstveno se misli na dinamičku efikasnost i postojanje ekonomije obima koja je prisutna kod prirodnih monopola. te da se na taj način maksimizira blagostanje društva. Pored toga. Iz tog razloga država (regulatorne agencije ili sama Vlada) za prirodne monopole određuje cijene (ili okvir u kome se cijene mogu kretati). 147 . Regulacija monopola S obzirom da je cilj društva da se na tržištu ponudi što veće količina proizvoda po što nižoj cijeni. monopoli često posjeduju zastrašujući nivo moći.Mikroekonomija može državi donijeti ozbiljne probleme. Jedna od specifičnosti prirodnih monopola je i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. monopolsko preduzeće sa svojim poslovanjem se ne uklapa baš najbolje u ovaj zahtjev društva. 15. 58 U prvom redu Zakonom o električnoj energiji i Zakonom o koncesijama. nego ih treba dovesti u stanje postojanja potencijalne konkurencije koja može da bez postojanje zvanične reglacije regulira njihov rad. onda možemo reći da je u interesu potrošača. a u RS Regulatorna komisija za električnu energiju (REERS). ove kompanije nastoje preko upravljanja troškovima da obezbijede određenu zaradu o čemu će više riječi biti kasnije. Da bi neko preduzeće imalo karakteristike prirodnog monopola. što podrazumijeva i primarno provođenje ciljeva postavljenih od strane države koji se često razlikuju od poslovnih ciljeva preduzeća. neophodno je da dobije licencu od strane države. Preduzeće koje želi da uđe u pomenutu djelatnost mora da ispuni veliki broj precizno određenih preduslova određenih Zakonima koji regulišu ovu djelatnost. Stoga će se u nastavku rada pažnja obratiti samo na najprisutnije modele regulacije i one za koje se u razvijenim zemljama potvrdilo kao prihvatljivo rješenje. Istina.4. Stoga država nastoji određenim mehanizmima da suzbije nedostatke koji postoje zbog prisutnosti monopola na tržištu. što dovodi do određenih problema u društvu. Prirodni monopoli najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena. Vlade ili regulatorne agencije. Peta specifičnost ovih kompanija je postojanje zakonskih barijera za njihovo poslovanje. što će bit predstavljeno u nastavku. u elektroenergetskoj djelatnosti je nadležna Federalna energetska regulatorna komisija u FBIH (FERK). Test da li je regulacija monopola u javnom interesu ili u interesu proizvođača je upoređivanje ostvarenih stopa povrata na uložena sredstva od strane reguliranih prirodnih monopola i prosjeka ekonomije. a ukoliko je stopa zarade ispod prosjeka privrede. Za dodjeljivanje ovih licenci npr. Regulatorni mehanizam bi trebao prisiliti monopolska preduzeća da proizvode optimalan nivo outputa sa optimalnim inputima. Širom svijeta je na sceni trend privatizacije ovih preduzeća po nekom od nekoliko poznatih modela.

osigurati neto profit iz regulacije (troškovi reguliranja ne bi trebali dovesti do gubitka monopola).4.49-60. stope povrata i slično. Ciljevi regulacije monopola Regulacija monopola ima nekoliko ciljeva:60 1. tako da u samoj Kaliforniji 15 godina nije izgrađena niti jedan MW novih kapaciteta. „Deregulation vs.1.2. 3. Ovdje bismo dodali da regulacija ima još jedan cilj. 93.“ New York. Re-regulation“ 2001. a to je da spriječi štetne manipulacije cijenama koje mogu nanijeti velike štete privredi. 2. Regulatorna pravila moraju biti jasna. On se bavio regulacijom monopola uopšte.7% manji od prosjeka privrede.Mikroekonomija U narednoj tabeli59 su data ova upoređivanja u SAD-u. Paul. Jiři. Historijski pregled reguliranja monopola Sa pojavom monopola u društvu krajem 18. stoljeća javljaju se i prvi pokušaji njihove regulacije.61 59 60 61 MacAvoy. godine je što nisu postojala jasna regulaciona pravila za izgradnju novih postrojenja. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies.1 7. 1979. Do sedamdesetih godina prošlog stoljeća regulacija monopola se uglavnom zasnivala na antimonopolskom zakonodavstvu.2 svakako ne doprinosi maksimalnom Željeznice 5. str. Prvi zakonski akt koji tretira ovu problematiku jeste Shermanov Act iz 1890. „The regulated industries and the Economy. godine donešen u SAD.W. No.2 6.4. 4. Više vidjeti: Schwarz. 16.1 Tabela 8. Iz tabele je vidljivo da je u periodu od 19621969.Norton.2 Prosjek ekonomije 6. posebno ona koja se odnose na segment izgradnje novih kapaciteta. str. što Gas 3. Iz podataka možemo zaključiti da regulacija prirodnih monopola Stope povrata reguliranih monopola jeste u određenom javnom interesu. 148 . Prosjek 3.6 5.3 8.2 blagostanju potrošača. dok je Godine moguće izvući zaključak da menadžeri ovih Industrija 1962-69 1970-77 preduzeća povećavaju troškove iznad realnog Elektroenergetski sektor 3. Osnovni uzrok koji je doveo do prekida isporuke električne energije u Kaliforniji 2001. godine prosjek stopa povrata u reguliranim sektorima monopola bio za 2. 15. smanjiti javni gubitak uzrokovan iskrivljavanjem cijena i distribucijom resursa. dok se početkom 80-ih godina sve više pažnje počinje posvećivati regulacijama putem cijena. W. 2001. No sve do početka šezdesetih godina XX vijeka nisu postojali ozbiljniji naučni radovi na temu ekonomskih efekata i društvenih posljedica regulacije monopola. garantovati nesmetano funkcionisanje sektora koji imaju karakteristike monopola i osigurati dostupnost usluga.1.1% iznad prosjeka grane. str 4.9 7. dok je tražnja porasla za čitavih 25% od početka 90-ih godina prošlog stoljeća. dok je u periodu od 1970-77 bio za 2. kreiranje inicijativa za inovativne aktivnosti.1 nivoa i na taj način obmanjuju regulatora.

Pored navedene podjele. konkurentno nadmetanje privatnih preduzeća za pravo da budu isključivi davaoci određene usluge ili proizvođači proizvoda. Metode regulacije monopola Jedno od najvažnijih pitanja vezano za regulaciju je zašto se neka djelatnost uopšte regulira? Postoji dosta razloga za reguliranje pojedinih monopola. Kasim. 5. 64 Čitaoca upućujemo na knjigu: Tatića. 62 63 Ibidem. i 3) korigiranje eksternalija (što spada u socijalnu regulaciju).Mikroekonomija 15. Sarajevo. 2. 149 . „Mikroekonomska analiza“.4. 345. dvodijelno određivanje tarifa b) ostale politike regulacije monopola 1. državno vlasništvo. Posljedice koje su rezultat posjedovanja tržišne moći od strane prirodnih monopola vrlo su značajne po potrošače i društvo u cjelini. regulacija prirodnih monopola određivanjem razlilčitih cijena za različite segmente potrošnje. str. gdje su metode detaljno objašnjene. porezi na monopolski profit. a u nastavku ćemo samo dati kraći prikaz jednostavnijih modela. Poznato je mnogo modela regulacije. Babić. 5. Prva se sastoji u reguliranju. Mate. 1997. godine. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi prosječnih troškova. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi dugoročnih inkrementalnih troškova. Zakonsko reguliranje monopola može biti preko egzogenog određivanja cijena monopolskog proizvoda ili preko oporezivanja tog proizvoda. S obzirom da bi detaljno predstavljanje svakog od navedenih modela prevazilazilo okvire ovog Vodiča64 ovdje ćemo stati sa objašnjenjima. a druga u reguliranju dobiti monopoliste. 4. 291. „Dvije su vrste kontrole monopola. 2. 4. godine. 2003. lijekovima). 3. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. Zagreb. 6. u literaturi se susreću i druge podjele i metode regulacije. Svaki od navedenih modela regulacije ima određene prednosti i nedostatke. od kojih navodimo najvažnije:62 1) posjedovanje tržišne moći. politika potpunog nemiješanja u poslovanje monopola.3. 6. te se ovo posjedovanje može označiti kao ključni faktor cjelokupne regulacije. reguliranje stope povrata na uložena sredstva.“63 Reguliranje jedinične dobiti monopoliste također je jedna od prisutnih metoda regulacije. dakle egzogenom određivanju cijena monopolskih proizvoda. 2) povećanje informiranosti potrošača o karakteristikama proizvoda (npr. 4. dosljedna i stroga primjena antimonopolskog zakonodavstva. Mate. Zbog toga ne postoji jedinstven model optimalne regulacije prirodnih monopola. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi graničnih troškova. Izdanje. od kojih ćemo navesti najčešće korištene: a) određivanje cijena 1. 3. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi vršnog opterećenja. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. str.

Mikroekonomija

15.4.4. Reguliranje monopola kontrolom cijena
15.4.4.1. Regulacija preko graničnih troškova monopoliste Monopolista će na tržištu nuditi količinu proizvoda Qe (gdje mu granični troškovi sijeku granične prihode) pri cijeni Pe. Zbog toga što ova cijeni sadrži i dio ekstraprofita u iznosu PeACP0 država će uspostaviti cijenu koja bi bila formirana na tržištu potpune konkurencije, tj. na nivou PTPK. Pri toj cijeni, monopolista sada nudi količinu proizvoda Q2, koja je jednaka količini kao na tržištu potpune konkurencije. P, C MC D A B ATC

Pe • PTPK • P0 •

C

F Ovakav pristup reguliranju • monopola se često vrši kod Q Q2 Qe prirodnih monopola, kao što su elektroprivredna i vodoprivredna MR preduzeća. Nakon određivanja H • cijene od strane države funkcija Grafik 92. Reguliranje monopola kontrolom cijena tražnje za proizvodom monopoliste poprima drugačiji oblik. Ona je sada data izlomljenom linijom PTPKBF, a ne kao što je prethodno bila (pravac D). Također, ni granični prihod nije više konstantno opadajućeg oblika, nego je sada PTPKBHMR. Kriva graničnog prihoda je identična krivoj tražnje u segmentu PTPKB gdje je kriva tražnje savršeno elastična, kao i na tržištu potpune konkurencije. Ravnoteža monopola je u tački B gdje se sada sijeku granični prihod i granični trošak. Tačka ravnoteže je identična ravnoteži na potpuno konkurentskom tržištu. Na ovaj način se eliminiše nepotrebni gubitak (Engl. Deadweight loss) i zbog toga ovakav tip regulacije u stvari predstavlja optimalnu cjenovnu regulaciju monopola. Monopolista sada proizvodi količinu koju proizvodi i preduzeće na tržištu potpune konkurencije (Q2) a proizvode prodaje po cijeni koja je također jednaka onoj na tržištu potpune konkurencije (PTPK). Ovdje se postavlja pitanje šta u dugom vremenskom periodu. Koju cijenu treba formirati država? Kako je na tržištu potpune konkurencije ravnoteža tamo gdje dugoročni granični troškovi sijeku dugoročne prosječne ukupne troškove, onda možemo reći da bi cijenu trebalo odrediti u minimumu dugoročnih prosječnih ukupnih troškova. Postavlja se dalje pitanje šta ako se cijena postavi ispod normalne cijene (PTPK). U tom slučaju postoje dvije opcije: 1. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod minimalnih prosječnih ukupnih troškova monopoliste tada će u dužem vremenskom periodu doći do gašenje preduzeća. 2. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod optimalne cijene, ali ne tako nisko da se preduzeće ugasi, u tom slučaju će dio kupaca dobiti proizvod po nižoj cijeni nego što bi to bilo ne tržištu 150

Mikroekonomija potpune konkurencije, a dio će ostati bez dotičnog proizvoda, s obzirom da će tražena količina biti veća od ponuđene količine. U ovom slučaju također postoji nepotrebni gubitak zato što je manje outputa prodato nego u slučaju optimalne regulacije. Ukoliko je uspopostavljena cijena viša od optimalne cijene, monopolista će zarađivati ekstraprofit, ali će također ponuđena količina na tržištu biti veća od tražene, tako da je za očekivati da monopolista nakon određenog vremena počne gomilati gotove proizvode. U tom slučaju bi vjerovatno bio izvršen pritisak na regulatora da uspostavi cijenu na nižem nivou. Često država nastoji stimulirati efikasnost poslovanja monopola. U tom slučaju ona odredi cijenu monoplskog proizvoda u nekoj godini. U sljedećoj godini ta cijena može porasti za index porasta cijena na malo umanjenom za određeni procenat, recimo X%. Ova metoda se naziva CPI-X metoda ili stimulativno reguliranje. Ovdje se javlja problem smanjenja kvaliteta proizvoda, jer monopolska preduzeća smanjenje cijene samo prebace na umanjenje profita. U tom slučaju regulatorno tijelo mora postaviti detaljan zahtjev za kvalitet pruženih usluga. 15.4.4.2. Regulacija monopola preko prosječnih troškova Kako se cijena može regulirati preko graničnih troškova, kao što je prikazano na grafiku 92, također je moguće regulirati monopol preko prosječnih troškova. Cijena se određuje na nivou gdje prosječni troškovi sijeku funkciju tražnje, kao što je prikazano na grafiku 93. Kao što se sa grafika vidi ravnotežna cijena u ovom slučaju je viša a ravnotežna količina niža u odnosu na regulaciju preko graničnih troškova. Ova metoda se primjenjuje kada su granični troškovi uvijek ispod prosječnih ukupnih troškova, jer bi regulacija u tom slučaju dovela monopolistu u poziciju da ne može pokriti svoje prosječne ukupne troškove.

P, T

A

P2

Potrošačev višak Proizvođačev višak

C ATC

P1
Dedweight loss

I

F

MC

D

0

Q2

Q1

Q

Grafik 93. Regulacija monopola preko prosječnih troškova

Na grafiku 93. prikazan je slučaj da granični trošak ima oblik horizontalne linije što je moguće u određenim proizvodnjama, npr. u proizvodnji dodatnih kopija CD-ova. Svaka kopija osim prve ima isti trošak kopiranja. Istina, ovakvi slučajevi se rijetko sreću u privredi.

151

Mikroekonomija

15.4.5. Reguliranje monopola porezima
Drugi način regulacije monopola jeste putem poreske politike države. Monopolista može plaćati paušalni porez, porez na profit (dobit) i porez po jedinici proizvoda koji može biti indirektni, kao što je porez na promet, i specifični porez - odnosno porez ad valorem. Paušalni porez Paušalni porez monopolista plaća prvenstvno preko određenih dozvola, licenci za obavljanje djelatnosti, ili jednostavno godišnje plaćaju na ime naknade državi. Npr. to su dozvole za rad koje plaćaju elektroprivredna preduzeća u BIH regulatornim agencijama entiteta, ili dozvole za emitiranje programa od strane Regulatorne agencije za komunikacije. Paušalni porezi predstavljaju fiksne troškove za monopolistu i pomiču krivu njegovih prosječnih ukupnih troškova prema gore. Paušalni porez u stvari treba da bude dovoljno visok da bi apsorbovao cijeli ekstraprofit monopoliste. Efekti uvođenja paušalnog poreza su prikazani na grafiku 94. S obzirom da paušalni porezi predstavljaju fiksno opterećenje za monopolistu, njegovi granični troškovi se nisu promijenili. Ravnoteža je ostala pri istoj količini i uslov ravnoteže da je MR=MC nije izmijenjen. Na grafiku je prikazano da je iznos poreza dovoljno visok da ekstraprofit monopoliste u cjelosti apsorbuje. Direktni porezi

P, C

MC ATC1 A B
Iznos paušalnog poreza

ATC

Pe

• • •

D Direktni porezi predstavljaju poreze koji se obračunavaju kao postotak od Qe Q dobiti preduzeća. Njegova MR Grafik 94. Uvođenje paušalnog poreza karakteristika jeste da ga monopolista ne može prevaliti na potrošače zbog toga što se on plaća na kraju poslovnog procesa. On zaračunava preko određene stope (recimo r posto). Profit koji ostaje monopolisti biva umanjen za stopu direktnog poreza od r posto, tako da preostali čisti neto profit iznosi:

π čisti = π − rπ

Indirektni porezi Kako smo prethodno naveli postoje dvije vrste indirektnih poreza: specifični i ad valorem porezi. Kako oni na različite načine utječu na poslovanje monopoliste u nastavku će se dati prikaz svakog pojedinačno.

152

dok drugi dio snosi sam. Nije naravno u pitanju samo davanje mita. 2001. Osobe koje rade u regulatornim agencijama su najčešće prethodno radile u reguliranim firmama. što je prikazano na grafiku 95. To će dovesti do promjene optimalne količine prizvodnje monopoliste. Zbog toga se kriva graničnih troškova MC pomjera na MCt za iznos poreza. mogu cijenu uspostaviti ispod optimalne cijene. Addison Wesley Longman. Regulacije često nisu tako efektivne kako bi trebale biti. C MCt MC P2 P1 • A • • • D B 0 Q2 Q1 MR Grafik 95. One su često „uhvaćene“ od strane reguliranih preduzeća. No javlja se problem što regulatorne agecije nemaju sredstva koja bi mogla iskoristiti za subvencije. Kako se granični troškovi izvode iz varijabilnih onda dolazi i do povećanja graničnih troškova. Razlog promjene i cijene i količine jest činjenica da paušalni porez koji se plaća po jedinici proizvoda ima osobine varijabilnog troška. 376. Prvi od njih jeste što regulator ne poznaje funkciju tražnje monopoliste. Sa grafika je vidljivo da je monopolista uspio samo jedan dio poreza prevaliti na potrošače (dio od P1 do P2). Uvođenje indirektnog poreza je dovelo do smanjenja ponuđene količine monopoliste sa nivoa Q1 na nivo Q2. cijena ne bi pokrivala prosječen troškove i u dužem vremenskom periodu bi došlo do gašenja monopoliste.5. 153 . P. Što je funkcija tražnje neelastičnija monopolista može veći dio poreza da prevali na potrošače. Stoga regulatorne agencije radije uspostavljaju cijene više od onih na konkurentskom tržištu kako ne bi morale davati subsidije. Neke države koriste regulacije koje su manje efikasne nego cjenovna regulacija. str. U tom slučaju je neophodno da izvrše određene subvencije monopolisti kako bi on nastavio sa radom u dužem vremenskom periodu. tako 65 Perlof.Mikroekonomija Specifični porezi Posmatrajmo situaciju da je uveden poseban porez koji se plaća po jedinici proizvoda i da iznosi t novčanih jedinica. već i drugi mnogo suptiliniji načini. Problemi u regulaciji monopola Regulatorno tijelo se susreće sa određenim65 problemima prilikom regulacije monopola. i do povećanja cijene sa nivoa P1 na nivo P2. Ukoliko bi se pak desilo da uspostave cijenu na nivou graničnih troškova monopoliste. kao ni njegove granične troškove. Second edition. I treće regulirane forme omogućavaju podmićivanje ili da se na drugi način utječe na državne regulatore da pomognu monopolisti radije nego društvu kao cjelini. Jeffrey. S obzirom da regulatorne agencije ne poznaju krivu ponude i graničnih troškova. Uvođenje indirektnih poreza Q 15. „Microeconomics“.

Mikroekonomija da postoji određena doza subjektivizma i simpatija prema toj firmi. Neki se nadaju da mogu dobiti radna mjesta u tim preduzećima nakon što im istakne period na koji su zaposleni u regulatornom tijelu. Čak i eksperti koji rade kao konsultanti pri regulatornim tijelima mogu biti pod određenim utjecajem industrije koju reguliraju. Oni najčešće rade i kao konsultanti reguliranih preduzeća. Na taj način je u stvari efektivnost regulacije umanjena i potrebno je tražiti način(e) kako bi ona bila na nivou koji se od nje očekuje. U posljednje vrijeme u medijima se mnogo govori i piše o neefikasnosti poslovanja preduzeća koja posjeduju monopolske pozicije na tržištu, posebno kada se radi o državnim - javnim monopolima. Kao jedna od metoda povećanja efikasnosti poslovanja ovih preduzeća se spominje njihova privatizacija. Ova situacija je posebno aktuelna u tzv. Tranzicijskim zemljama u koje spada i BIH. U narednom dijelu, u namjeri da se studenti upoznaju sa ovim procesima, dati će se prikaz trenutnog stanja ovih preduzeća u BIH sa posebnim osvrtom na Elektroprivredu BIH.

15.6. Privatizacija prirodnih monopola
Privatizacija, kao jedan od najkontroverznijih ekonomskih fenomena 20. stoljeća, zaokuplja pažnju najšire javnosti već od početka sedamdestih godina prošlog stoljeća, tokom realizacije privatizacijskih projekata u SAD-u i Kanadi, a kasnije u evropskim zemljama preko vala privatizacijskih inicijativa zemalja Latinske Amerike do privatizacijskih projekata zemalja koje su se uključile u tržišne reforme (bivših centralno-planskih evropskih i azijskih privreda). Osim toga, dinamizaciji ovih aktivnosti doprinose i međunarodne institucije kao što su Svjetska banka i MMF, koje u sklopu strukturnih reformi privreda zemalja u razvoju zahtijevaju privatizaciju i povećanje efikasnosti poslovanja javnih preduzeća kao važnih elemenata za uspješno oživljavanje nacionalnih ekonomija. U skladu sa tim procesima je neophodno da i država promijeni svoju ulogu u privredi, na primjer kroz regulaciju privatiziranih monopola te formuliranjem kompenzacijskih mjera za gubitak socijalnih efekata prethodno državno upravljanih preduzeća. U svojoj biti privatizacija je politički proces, ali ona istovremeno ima značajne ekonomsko-socijalne efekte.66 Promjene u elektroenergetskom sektoru trebaju teći sljedećim redoslijedom: Restrukturiranje deregulacija liberalizacija privatizacija jačanje tržišta

Restrukturiranje znači promjenu organizacije i ekonomskih odnosa u cilju povećanja efikasnosti i smanjenja troškova poslovanja. Dereglacija je postupak uklanjanja elemenata državne regulacije i kontrole nacionalne ekonomije i tržišta posebno. Privatizacija u energetskom sektoru, trebala bi osim deblokiranja kapitala države uloženog u razvitak sektora, koji se može iskoristiti u druge važne državne projekte, omogućiti konkurenciju i time doprinijeti povećanju energetske efikasnosti i smanjenju troškova i cijene energije.

66

Švigir, Mario: “Izvješće o socijalnim aspektima privatizacijskih projekata”, 2002. Vlada Republike Hrvatske.

154

Mikroekonomija Liberalizacija elektroenergetskog sektora pretpostavlja mogućnost izbora dobavljača od strane potrošača i i dostupnost elektroenergetske mreže. To dalje pretpostavlja da će elektroenergetska prijenosna mreža biti dostupna proizvođačima i potrošačima prema unaprijed utvrđenim i javno objavljenim pravilima i cijenama korištenja mreže. 15.6.1. Privatizacija energetskog sektora u BIH Privatizacija preduzeća u tranzicijskim zemljama je dobrim dijelom završena, posebno u slučaju privatizacija malih i srednjih kompanija. Sa velikim preduzećima postoje određena kašnjenja ali razlike postoje od zemlje do zemlje. BIH spada među zemlje u regionu koje su završile oko 60% planirane privatizacije malih preduzeća. Značajan broj velikih kompanija je još uvijek u potpunom ili djelimičnom vlasništvu države (oko 30%)67 sa tendencijom da se u što skorije vrijeme izvrši njihovo restrukturiranje a zatim privatiziranje po nekom od poznatih modela. Neka od ovih velikih preduzeća predstavljaju prirodne monopole te se mora značajno veća pažnja posvetiti analizi posljedica koje će proizaći iz njihove privatizacije. Posljedice će osjetiti potrošači, država kao vlasnik te preduzeća u susjednim zemljama. Zbog ovih činjenica je potrebno detaljno analizirati sve elemente koji mogu da opredijele metod i brzinu privatizacije ovih preduzeća. Predviđeni proces privatizacije elektroprivrednih preduzeća u Bosni i Hercegovini treba posmatrati i kroz prizmu sljedećih trendova predstavljenih u World Energy Outlooku68 iz 2005. godine. Prema ovom izvještaju očekuju se sljedeći svjetski trendovi u energetskom sektoru do 2030 godine: 1. 2. 3. 4. svjetske energetske potrebe će biti za 50% veće nego što su danas, preko 60% povećanja će biti u povećanju tražnje za naftom i prirodnim gasom, prosječna stopa rasta potrošnje energije se predviđa na 1,6% godišnje, više od dvije trećine svjetskog rasta potrošnje energije će otpadati na zemlje u razvoju, gdje su stope ekonomskog rasta i rasta populacije najviše, 5. potrošnja prirodnog gasa će imati najvišu stopu porasta prvenstveno zbog korištenja u proizvodnji električne energije, 6. Kumulativno posmatrano, procijenjene investicije u energetski sektor na svjetskom nivou do 2030. godine iznose čak 17.000 milijardi $ (izraženo u dolarima iz 2004. godine), od čega oko 50% otpada na zemlje u razvoju. Samo godinu ranije ova procjena je bila manja za 1.000 milijardi $, što govori da zahtjevi za energijom rastu brže od predviđenih scenarija. Prema projekcijama World Energy Outlooka69 iz 2004. godine elektroenergetski sektor će apsorbovati najznačajniji dio investicija čak oko 60%, od čega će u prenos i distribuciju trebati investirati više od pola70.

Također, prema World Energy Outlooku iz 2004. godine koji je značajnu pažnju posvetio električnoj energiji, očekuje se odvostručavanje tražnje za električnom energijom i to većinom u zemljama u razvoju. Do 2030. godine proizvodnja električne energije će apsorbirati gotovo pola svjetske potrošnje gasa i apsorbirat će preko 60% ukupnih investicija u proizvodna elektroenergetska postrojenja. Globalni elektroenergetski sektor će zahtijevati oko 4.800 GW novih kapaciteta da bi se zamijenili istrošeni kapaciteti i podmirila projicirana globalna tražnja za električnom energijom. Ukupno posmatrano, investicije u elektroenergetska postrojenja će zahtijevati oko 10.000 milijardi $, od čega će oko 50% otpadati na zemlje u razvoju. Procentualno učešće električne energije dobivene iz hidroelektrana će opasti dok će učešće drugih obnovljivih izvora energije biti utrostručeno (sa 2% na
67 68

„Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“, Sarajevo 2002. godine. http://www.iea.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM.pdf, str. 43-51. (10.07.2006.) 69 http://www.iea.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004.pdf , str. 30 (10.07.2006.) 70 Ili tačnije oko 5.300 milijardi $.

155

Mikroekonomija 6%). Energija vjetra će biti drugi najveći izvor električne energije 2030. godine, odmah poslije hidroenergije. Stopa elektrifikacije će u pomenutom periodu porasti, ali ukupan broj stanovnika koji nemaju pristup električnoj energiji će blago opasti sa 1,6 na 1,4 milijarde. Generalno posmatrano, cijena električne energije će u budućnosti rasti, kao što je na primjer porasla za 12% u Evropskoj Uniji u posljednjih nekoliko godina. Svakako ovdje ne treba ispustiti ni činjenicu da bi u strateškom pogledu jedna zemlja dugoročno trebala najmanje 80% električne energije proizvoditi iz vlastitih kapaciteta, a samo preostalih 20-ak posto da obezbjeđuje iz uvoza. 15.6.2. Modeli privatizacije U većini Evropskih zemalja je energetski sistem podijeljen na tri dijela: Proizvodnja, Prenos i Distribucija električne energije te se i u BIH projektom Power III nastoji sadašnja elektroprivreda podijeliti na navedena tri segmenta. Postavlja se pitanje koji od navedenih dijelova privatizirati, na koji način i u kojem obimu. U različitim zemljama je ovaj postupak realizovan na različite načine. Postoji pet osnovnih modela privatizacije infrastrukturnih djelatnosti, a time i energetskog sektora: 1. ugovor o upravljanju, 2. ugovaranje usluga, 3. ustupanje postrojenja, 4. koncesija, 5. privatizacija kapitala preduzeća. Svaki od ovih modela ima prednosti i nedostatke. U tabeli 9. je dat prikaz karakteristika svakog modela privatizacije na ekonomsku efikasnost preduzeća, nova ulaganja, transfer znanja i primjenjivost. Tabela 9. Model privatizacije Ugovor o upravljanju Ugovaranje usluga Ustupanje postrojenja Koncesija Privatizacija kapitala preduzeća
(- ne postoje efekti), (* umjereni efekti), (** snažni efekti)

Ekonomska efikasnost * * ** ** **

Nove investicije * **

Transfer znanja * ** ** **

Primjenjivost Da Da Uslovna Da Da

Iz prethodne tabele je vidljivo da je privatizacija kapitala preduzeća jedini relevantni model privatizacije energetskog sektora, s obzirom da ima snažne efekte na sve četiri posmatrana elementa. Privatizacija energetskih preduzeća može se obaviti primjenom nekoliko suštinski različitih modifikacija prodaje kao osnovnog metoda privatizacije: - Javna prodaja dionica, - Prodaja institucionalnim investitorima, 156

World Bank.3 7. SIC. Tabela 11. 71 2 Ovo je tzv.15 0.64 0.06 0. Izvor: Bacon. 2001..19 0. Centralno sjeverni sistem.3 5. R.16 0.7 9.32 0.53 0.9 2.0 2. Jedan od osnovnih ciljeva privatizacije je da se poveća stepen konkurencije u energetskom sektoru.1 3. gdje je Si učešće proizvodnog kapaciteta i-te firme na tržištu.34 0.6 5.Mikroekonomija Prodaja finansijskim investitorima. J. Činjenica je ipak da nakon početnih povećanja broja preduzeća u proizvodnji i distribuciji dolazi do smanjenja broja kompanija i do povećanja koncentracije kapitala i tržišnog učešća velikih transnacionalnih kompanija. Indeks tržišne koncentracije za sektor proizvodnje električne energije. Vrednovanje metoda privatizacije energetskog sektora je dato u tabeli 10.0 3.W. Indeks varira između 1 za monopol i 0 za tržište potpune konkurencije.11 0.2 SICN. and Besant-Jones.38 0. „Global Electric power reform. Prodaja domaćim investitorima. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“.23 0. potvrđuje ove navode.43 0. Tabela 11. Prodaja strateškim investitorima.14 0.12 0.71 Država/region Argentina Kalifornija Australija Kolumbija Brazil Engleska i Vels Nova Engleska Bolivija Mađarska Peru (SICN) Švedska Čile (SIGN) Sjeverna Irska Španija Alberta Čile (SIC) Novi Zeland Češka Queensland Portugal Broj preduzeća 38 40 11 26 14 32 16 6 10 8 8 4 4 8 12 4 6 6 2 3 Učešće najvećeg preduzeća u % 14 23 18 24 25 28 32 26 27 35 52 43 48 46 55 60 68 75 76 93 HHI 0.6 1. Sjeverni međusobno povezani sistem. Tabela 10. HHI indeks koji se definiše kao ΣSi .3 1.86 jednak broju preduzeća iste veličine 16.9 1.60 0.7 1. 157 .7 6. SING.6 2.33 0.19 0.3 5. Metod privatizacije Javna prodaja dionica Institucionalni investitori Finansijski investitori Strateški investitor Domaći investitor . domaćem ili stranom. Centralni međusobno povezani sistem.3 4.ne postoje efekti * umjereni efekti ** snažni efekti Ekonomska efikasnost * * * ** ** Nove investicije * * ** * Transfer znanja * ** - Primjenjivost Ne Da Da Da Da Iz tabele 10.18 0. vidljivo je da najveću vrijednost za državu predstavlja prodaja Elektroprivrede strateškom investitoru.33 0.3 3.1 8.1 6.

ova preduzeća imaju troškovnu prednost u odnosu na konkurenciju. te u stvari igraju ulogu price makera za cijelo tržište nacionalno tržište električne energije. na kojem pored tog preduzeća postoji mnogo malih preduzeća male ekonomske snage. Na tržištu potpune kokurencije cijena proizvoda je jednaka graničnom trošku proizvodnje. jer se privatni proizvođači nisu mogli dogovoriti sa državom o uslovima pod kojim trebaju isporučivati električnu energiju stanovništvu i preduzećima. Mnogi polaze od toga da pravo na energiju spada u osnovna ljudska prava i da bi trebalo proizvodnju. Poznato je da zbog ekonomije obima poslovanja. postoji mogućnost postizanja neformalnog dogovorenog oligopola između proizvodnih i distribucijskih preduzeća što može ponovo dovesti do postojanja stanja sličnom monopolu na tržištu električne energije. Osim toga. odnosno preduzeća koja su lideri na oligopolskom tržištu. za društvo veoma važnog.7. odnosno bliži je jedinici. Mjerenje monopolske moći i diskriminacija cijena U samo malom broju privrednih grana postoje preduzeća koja imaju odlike čistog monopolskog preduzeća. U prilog tome ide i činjenica da je Kalifornija bila bez električne energije čak 38 dana. U duhu svega prethodno iznesenog.Mikroekonomija Iz tabele 11. 15. Što je proizvodnja preduzeća bliža proizvodnji cijele grane. dok je na monopoliziranim tržištima ova razlika značajna. preduzeće ima više karakteristika monopola. Da bi se moglo utvrditi koja preduzeća posjeduje monopolske karakteristike. Obično se koriste dvije formule za mjerenje monopolske moći preduzeća na tržištu: Mm = Qm Q ≤1 (1) Formula (1) upoređuje količinu proizvoda kojeg proizvodi najveće preduzeće u grani sa ukupnom proizvodnjom cijele grane. sektora. Mm = Mm – koeficijent monopolske moći Qm = Količina koju nudi monopolista Q = Količina koja se nudi na tržištu P = cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu MC = granični troškovi monopoliste P − MC ≥0 P (2) 158 . Druga formula upoređuje prodajnu cijenu proizvoda sa graničnim troškom proizvodnje i to stavlja u odnos sa prodajnom cijenom. Prvenstveno u zavisnosti od veličine brojnika preduzeće ima veću ili manju monopolsku moć. Ukoliko je cijena proizvoda bliža graničnom trošku proizvodnje tada preduzeće posluje na konkurentnijem tržištu. Češće je slučaj da su neka preduzeća dominantna na tržištu. bilo je neophodno pronaći način kako da se mjeri njihova tržišna pozicija. vidljivo je da i nakon privatizacije i liberalizacije u pojedinim zemljama su ostala preduzeća koja imaju monopolske karaketeristike. prenos i distribuciju električne energije ostaviti u državnom vlasništvu. Samo na taj način će se doći do optimalnog rješenja privatizacije ovog. potrebno je detaljno i uz uključenost svih interesnih strana procijeniti dinamiku i način privatiziranja elektroenergetskog sektora u BIH ukoliko se ona pokaže kao neophodan korak u cilju povećanja blagostanja stanovništva. Privatizacija prirodnih monopola ima mnogo protivnika u zemljama u kojima je ona izvršena.

različiti uvezi za istu knjigu. Diskriminacija cijena drugog stepena Kada preduzeće vrši diskriminaciju cijena II stepena na tržištu ono zaračunava istu cijenu za sve potrošače ali daje popust onim potrošačima koji kupuju veće količine (tzv. koja je prihvatljiva samo za one bogatije. koje kupac u “potpunosti” potroši i koje se ne mogu preprodati. njihove lokacije i lahkoće dostupnosti supstituta.8. Diskriminacija cijena prvog stepena Monopolska diskriminacija cijena prvog stepena predstavlja slučaj kada monopolista određuje različitim kupcima različitu cijenu za isti proizvod. kao što su liječničke usluge. Troškovi proizvodnje su isti ili se razlikuju. Sam proizvod je isti ili se neznatno razlikuje (npr. Primjenom ovog oblika diskriminacije monopolista pokušava iscijediti sav potrošačev višak. različita sjedišta u avionu ili u vozu i slično). Takođe je uobičajeno zaračunavati različite cijene i za isti proizvod u raznim razdobljima. mora postojati i efektivno razdvajanje podtržišta. Isto tako banke određuju kamatne stope za preduzeća shodno svakom klijentu ponaosob. odnosno usluge.Mikroekonomija 15. u zavisnosti od preferencije kupaca. njihovog dohotka. 2. Dobri primjeri su i različite cijene knjiga na pojedinim kontinentima. To ostvaruje većom proizvodnjom čime smanjuje fiksne troškove po jedinici i dolazi u poziciju da može iskoristiti prednosti ekonomije obima. na tržište na kojem je visoka cijena. ali ne toliko koliko obračunate cijene. Postoje dva neophodna uslova koji se moraju ispuniti da bi se mogla provesti diskriminacija cijena: 1. Na taj način maksimiziraju svoju zaradu. Cilj diskrimacije jeste da monopolista prisvoji što veći nivo potrošačevog viška.8. DISKRIMINACIJA CIJENA Jedna od specifičnosti monopola jeste i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. a zatim se postupno prodaje po sve nižim cijenama koje mogu i potrošači s nižim dohocima. ali se prodaje po različitim cijenama. određujući svakome od njih najveću cijenu koju je ovaj spreman platiti samo da ne ostane bez datog dobra. Na primjer. ili cijena filmova na DVD-u prema pojedinim kodnim zonama-odnosno također kontinentima. tržište mora biti podjeljeno u podtržišta sa različitim cjenovnim elastičnostima tražnje. Monopolisti mogu vršiti diskriminaciju cijena I. Ti faktori uzrokuju pojavu krive tražnje sa različitom elastičnošću na različitim djelovima tržišta. popust na količinu). Diskriminacija cijena postoji onda kad se isti proizvod prodaje različitim kupcima po različitim cijenama. predstave. Na taj način monopolista maksimizira vlastiti profit.8. Kupci se razvrstavaju prema 159 . ali najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena. II i III stepena. Ovakav oblik diskriminacije je posebno pogodan za lako mjerljive proizvode i usluge. nov se proizvod često prodaje po višoj cijeni. Ukoliko ste dobar klijent tada vas banka nastoji zadržati. Mi ćemo se bazirati na uobičajen slučaj identičnog proizvoda.2. tako da se ne može provesti preprodaja robe s tržišta na kojem je niska cijena. Taj nam uslov pokazuje zašto je diskriminaciju lakše provesti za dobra poput električne energije ili plina. 15. Stoga su kamatne stope za ova preduzeća manje.1. a i ima manje rizika po osnovu datih vam kredita. 15. koji se proizvodi uz identične troškove. Ovakve slučajeve nalazimo kod arapskih trgovaca koji za svakog kupca određuju drugačiju cijenu proizvoda.

Zbog toga regulatorne agencije često koriste ovu strategiju za određivanje cijene električne energije. Ova strategija formiranja cijena je posebno pogodna za određivanje cijene električne energije zbog postojanja značajne ekonomije obima.72 Ili. tada će cijena biti manja i obrnuto. S obzirom da preduzeća mogu bolje supstituirati električnu energiju nego domaćinstva (npr. 15. potrošnja električne energije u periodu od 13-16 i od 23-07 sati se naplaćuje po nižoj cijeni u odnosu na ostatak dana. ali je ipak značajno više nego da on zaračunava jedinstvenu cijenu za sve potrošače. Potrošačev višak. te najnižu cijenu P3 za najveću količinu Q3. Primjenjujući model diskriminacije cijena drugog stepena preduzeće zaračunava tri različite cijene u zavisnosti od količine prodaje. U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje bit će obračunata i cijena električne energije. ravnotežna cijena i količina bi bile P0 i Q0. predstavlja razliku između vrijednosti proizvoda za potrošača (predstavljenog funkcijom tražnje) i cijene koju je platio za taj proizvod. koji se najčešće i primjenjuje. posjetimo. mogu izgraditi vlastiti generator električne energije na plin) cijena električne energije preduzećima bi trebala biti niža od one 72 Danas je trend u svijetu da privreda plaća nižu cijenu električne energije od domaćinstava.3. Elektroprivreda zaračunava različite cijene preduzećima i domaćinstvima. 160 .8. Na taj način monopol ostvaruje viši nivo ekstraprofita nego da svima zaračunava istu cijenu. Najniža cijena se određuje na nivou prosječnog ukupnog troška (presjek prosječnih ukupnih troškova i njegove tražnje). cijena P2 za količinu Q2. Na taj način kupci koji kupuju više proizvode dolaze u povoljniju poziciju. Na ovaj način monopolista ne prisvaja cjelokupan potrošačev višak što je vidljivo na grafiku 96. Najviša cijena (P1) se zaračunava kupcu koji najmanje kupuje (Q1). Diskriminacija cijena trećeg stepena Pored diskriminacije cijena drugog stepena prirodni monopoli u politici cijena koriste i diskriminaciju cijena III stepena. Da preduzeće određuje samo jednu cijenu (kao što bi se očekivalo i to gdje je MC=MR). Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje viši.Mikroekonomija količinama koje kupuju i shodno tome određuje im se i cijena. Npr. Navedeni način diskriminacije se može svrstati u III stepen diskriminacije. Monopoli je posebno koriste kada njihovi proizvodi imaju različite koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje za različite grupe potrošača. Cjenovna diskriminacija cijena II stepena određeni višak). Na taj način monopolista zarađuje dodatni iznos ekstraprofita smanjujući potrošačev višak (potrošač još uvijek ostvaruje Grafik 96. Diskriminacija cijena II stepena ne donosi monopolisti nivo ekstraprofita kao diskriminacija cijena I stepena (gdje on u potpunosti prisvaja potrošačev višak).

diferenciranje cijene električne energije zavisno od vremena potrošnje na više. Za drugu grupu potrošača je ravnotežna količina Q2 i Grafik 97. 161 . i niže. Na grafiku 97. 2003. i obrnuto. iako je situacija u BIH obrnuta zbog određene socijalne politike države te finansijskih problema većine bosanskohercegovačkih preduzeća. Jozo.“74 73 74 Npr. Monopolista maksimizira profit pri obimu proizvodnje gdje mu granični prihodi sijeku granične troškove. a i neki ekonomski razlozi često upućuju na potrebu različitih tarifa. navedeno je moguće ako ne postoji mogućnost preprodaje roba i usluga od kupaca koji kupuju po nižoj cijeni onima koji kupuju po višoj cijeni. U našem slučaju ravnotežna količina i cijena za prvu grupu potrošača je Q1 i P1. godine. jer se tim putem unosi socijalna komponenta u politiku cijena. Nakon privatizacije pojednih preduzeća73 već se pojavio zahtjev za dodjelu licence za otvaranje vlastitih energana u vlasništvu tih kompanija što potvrđuje navedenu tezu. Bakalar. ili. Dakle. na primjer stimuliranje prijevoza tarifama. a krive MR1 i MR2 respektivno predstavljaju krive graničnog prihoda za pojedine funkcije tražnje. Sa grafika je vidljivo da za prvu grupu potrošača monopolista prodaje veću količinu uz nižu cijenu proizvoda. MR3=MC itd. Cjenovna diskriminacija cijena III stepena cijena P2. Postavlja se pitanje zašto? Odgovor leži u različitom koeficijentu elastičnosti tražnje. Postavlja se pitanje da li je diskriminacije cijena uvijek štetna za potrošače? „Diksriminacija cijena u elektroprivredi i željeznici (prirodnim monopolima) ne mora uvijek biti štetna. prikazan je slučaj cjenovne diskriminacije cijena III stepena. „Mikroekonomija“. Zbog toga monopolista višu cijenu određuje na tržištu sa manje elastičnom tražnjom (kupci teže odustaju od kupovine).Mikroekonomija koju plaćaju domaćinstva. Natron iz Maglaja. onda ćemo utvrditi da monopolista ostvaruje veći nivo ekstraprofita diskriminacijom cijena II stepena. Naravno. noćne tarife – kada je potrošnja u privredi manja. 190. dok drugoj grupi potrošača prodaje manju količinu po znatno višoj cijeni. dnevne tarife kada je opterećenje elektroenergetskog sistema veće zbog visoke potrošnje u industriji. Na grafiku 97. Pretpostavimo da prirodni monopolista može identifikovati dvije grupe potrošača i svakoj od njih isti proizvod prodavati po različitoj cijeni. krive D1 i D2 predstavljaju tražnju različitih grupa potrošača. Visok koeficijent cjenovne elastičnosti signalizira menadžmentu da će povećanje cijene proizvoda rezultirati u smanjenju ukupnog prihoda. Mostar-Sarajevo. Ukoliko uporedimo profit monopoliste koji vrši diskriminaciju cijena II i III stepena. Ako postoje dvije ili više krivih graničnih prihoda tada je ravnoteža tamo gdje je MR1=MC i MR2=MC. diskriminacija cijena III stepena za monopolistu će biti moguća ako on može identificirati različite grupe potrošača i odrediti cjenovnu elastičnost tražnje za te iste grupe. str.

Da bismo izračunali MR.5. Funkcija tražnje je Qd=10-p. a) Odrediti količinu i cijenu pri kojoj monopolista maksimizira profit. Funkciju ukupnih troškova dobijemo na sljedeći način: TR = p x q TR = (100 – 2q) x q TR = 100q – 2q2 Iz TR deriviranjem dobijamo MR: MR = 100 – 4q Iz TC deriviranje dobijamo MC: MC = 2 Kada izjednačimo MR i MC dobijamo: 100 – 4q = 2 162 . Rješenje: a) Monopolista maksimizira profit pri jednakosti njegovih graničnih prihoda i graničnih troškova (MR=MC). Date je inverzna funkcija tražnje za proizvodom monopoliste: p = 100 – 2q. PRIMJERI I ZADACI VEZANI ZA MONOPOL Primjer 1. Rješenje: TR=q·p= q(10-q)=10q-q2 MR = 10-2q MC = q+1 Q=3 P=7 TR = 21 TC = 15 Pf = 6 Ravnoteža monopoliste je pri obimu proizvodnje od 3 komada i pri cijeni proizvoda od 7 KM. Primjer 2. a funkcija troškova TC=0. trebamo naći prvi izvod funkcije TR.5q2+q+7. i ukupni troškovi proizvodnje: TC = 10 + 2q. Odrediti ravnotežu monopola.Mikroekonomija 15.9. Stoga je neophodno izračunati MR i MC. Ostvareni profit u ravnoteži jeste 6 KM. b) Izračunati iznos maksimalnog profita.

Mikroekonomija q = 24,5 Pri količini od 24,5 jedinica proizvoda cijena je: p = 100 – 2 x 24,5 p = 51. b) Profit je jednak razlici između ukupnog prihoda i ukupnih troškova, odnosno, Pf = TR - TC Pf = (100 x 24,5 – 2 x 24,52) – (10 + 2 x 24,5) Pf = 1.190,5 KM

PITANJA ZA PONAVLJANJE

Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više proizvoda uz manju cijenu. DA NE Troškovi diferencijacije proizvoda su karakteristični za TPK. DA NE Monopolska cijena u dugom roku ne sadrži ekstra profit. DA NE Monopolista će optimalnu mjeru outputa ostvariti pri optimalnom korištenju raspoloživih resursa i optimalnom razmjeru proizvodne jedinice. DA NE 5. Ravnoteža preduzeća u dugom roku uvijek predstavlja i stanje ravnoteže u kratkom roku. DA NE 6. Jedan od načina da se kontrolira poslovanje monopola jeste da se pretvori u državnu firmu. DA NE 7. Na TPK normalna cijena postoji u kratkom u i dugom roku, ali ne i u trenutnom. DA NE 9. Preduzeće će uvijek izaći iz grane ako ne ostvaruje minimalno prosječan profit bez obzira na vremenski period. DA NE 10. Nepotrebni društveni trošak ili gubitak nastaje usljed toga što monopol proizvodi veću količinu nego što je to društveno optimalno. DA NE 11. Na tržištu monopola je p = AR = MR = d DA NE 12. Kod angažovanja dva inputa, ako je jedan od njih = 0, ukupni output je >0. DA NE

1. 2. 3. 4.

1. Kada obim proizvodnje teži beskonačno, tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) Ukupnim varijabilnim troškovima b) Graničnim troškovima c) Dugoročnim graničnim troškovima d) Ukupnim prosječnim troškovima e) Nuli f) Prosječnim fiksnim troškovima

163

Mikroekonomija 2. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova u odnosu na krivu kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova mora biti a) Viša b) Ista c) Niža d) Zavisi od obima proizvodnje e) Ne mogu se međusobno upoređivati f) Ni jedno od navedenog 3. Potrošačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 4. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Vremenskog perioda b) Cijena inputa c) Veličine tražnje d) Nivoa proizvodnje 5. Monopolista maksimizira profit kada mu je: a) Ed = 0 b) Ed = 1 c) Ed = -1 d) Ed = ∞ 6. Proizvođačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 7. U implicitne troškove spadaju: a) Troškovi plata b) Troškovi reprezentacije preduzeća c) Troškovi repromaterijala d) Troškovi proizvodnje e) Ni jedno od navedenog 8. U dugom roku cijena proizvoda ovisi isključivo o položaju krive: a) tražnje b) ponude c) ponude i tražnje d) ni jedno od navedenog

164

Mikroekonomija 9. Koja od sljedećih jednakosti je tačna na nivou gdje ATC dostižu svoj minimum: a) AVC = FC (prosječni varijabilni troškovi = ukupnim fiksnim troškovima) b) MC = AVC (granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima) c) MC = ATC (granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima) d) ATC = AFC (prosječni ukupni troškovi = prosječnim fiksnim troškovima) e) P = AVC (cijena = prosječnim varijabilnim troškovima) 10. Tačka zatvaranja je tačka kod koje je: a) cijena jednaka graničnim troškovima b) prosječni fiksni troškovi jednaki graničnim troškovima c) prosječni varijabilni troškovi jednaki graničnim troškovima d) prosječni ukupni troškovi jednaki graničnim troškovima e) ni jedno od navedenog 11. U ravnoteži monopolskog preduzeća postoji jednakost: a) MC = ATC b) MC = AVC c) MC = MR d) MR = AVC e) MR = MC = AVC 12. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 13. Stabilna ravnoteža grane se postiže u: a) trenutnom roku b) kratkom roku c) dugom roku d) kratkom i dugom roku e) u privredi je nemoguće postići stabilnu ravnotežu grane 14. U dugom roku ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije je u tački gdje je: a) granični trošak jednak prosječnom ukupnom trošku b) ukupni prihod maksimiziran c) granični trošak jednak prosječnim varijabilnim troškovima d) oportunitetni trošak preduzeća najniži e) cijena jednaka prosječnim fiksnim troškovima 15. Normalna cijena je jednaka: a) prosječnim troškovima b) varijabilnim plus graničnim troškovima c) prosječnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) prosječan profit plus ekstra profit.

165

. Objasnite metode diferenciranja cijena.. . 4. Prednosti i nedostaci utvrđivanja cijena po graničnim troškovima kod monopola. gdje se LRTC povećavaju proporcionalno povećanjem outputa ? Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje ? Objasnite i grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu ? 6.. U dugom roku svaka firma će napustiti granu ako: a) cijena ne pokriva ni prosječne ukupne troškove b) cijena nije jednaka graničnim troškovima c) cijena nije jednaka ni minimumu graničnih troškova d) ako su druge firme u industriji više efikasne 21.? 166 1. Uslov ravnoteže preduzeća na bilo kojoj tržišnoj strukturi u kratkom roku je: a) Prosječni varijabilni troškovi = fiksnim troškovima (AVC=FC) b) Granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima (MC=AVC) c) Granični troškovi = graničnom prihodu (MC=MR) d) Granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima (MR=ATC) Definirajte pojmove privatizacija.? 11.. Što je mogućnost supstitucije proizvoda na tržištu veća politika cijena je: a) pasivnija b) aktivnija c) mogućnost supstitucije proizvoda nema utjecaja na vođenje politike cijena.. 5. Objasnite ukupan. 3.. Objasnite model ponude po opadajućim troškovima.. liberalizacija i deregulacija? Nacrtajte LRTC.. Monopolista može da određuje: a) cijenu b) količinu c) cijenu i količinu d) količinu ili cijenu e) ni jedno od navedenog 19..? 10.Mikroekonomija 16. 20... Definišite graničnu stopu supstitucije u teoriji proizvodnje? 8.? 9. 2. Preduzeća koja nude komunalne usluge najčešće primjenjuju: a) diskriminaciju cijena prvog stepena b) diskriminaciju cijena drugog stepena c) diskriminacije cijena trećeg stepena 17. Pojasnite i grafički predstavite dugoročne prosječne troškove po Savremenoj teoriji ? 7.. Preduzeća koja u kratkom roku žele maksimizirati profite (ili minimizirati gubitke) moraju biti sigurna da je: a) Prosječni ukupni trošak veći nego granični trošak b) Prosječan prihod veći nego prosječan ukupan trošak c) Ukupan prihod veći nego ukupni troškovi d) Cijena veća nego prosječni varijabilni troškovi e) Prosječan prihod veći nego granični trošak 18. prosječan i granični prihod na tržištu monopola i potpune konkurencije.

Mercedes. sigurno i udobno po prihvatljivim troškovima. ili tržište kamiona kao što su: Man. kompjuteri. ulaganja u marketing preduzeća. automobili. što je slučaj i u ovom radu. kao i prethodna dva tržišna stanja. Sjetite se proizvođača automobila. Mate. Iveco. Na ovakvom tržištu se pojavljuju dvije vrste proizvoda: a) homogeni ( kafa. šećer. u nekim dodatnim funkcijama i sl. od kvaliteta ambalaže. Ono je složeno tržišno stanje jer u sebi sadrži elemente i tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola. U mjeri u kojoj je vaš proizvod drugačiji od drugi vi možete vršiti utjecaj na cijenu proizvoda. Preduzeća mogu da konkurišu cijenama i/ili količinama. Postoji mogućnost udruživanja učesnika na strani ponude. Oligopol. IV. tada imamo nesavršeni oligopol. Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena ponuđača. Eronet. Mobi`s. Iako svi automobili imaju osnovnu svrhu da vas prevezu sa jednog mjesta na drugo mjesto brzo. ima svoje karakteristike ili pretpostavke.”75 Ovdje se pod prodavačima mogu podrazumijevati i proizvođači raznih roba i usluga. Postojanje barijera ulaska.) Ukoliko se radi o homogenim proizvodima. Zagreb. onda takvo tržišno stanje nazivamo oligopol. itd. str. Volvo itd. DHL. „Mikroekonomska analiza“. Pretpostavka „Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena“ prvenstveno pokazuje da preduzeća mogu u određenoj mjeri utjecati na cijenu proizvoda. danas postoji najmanje dvadesetak različitih proizvođača automobila sa velikim brojem različitih modela auta. Velike kompanije najčešće posluju na oligopolskom tržištu. UPS. Zbog toga se ovakvo ponašanje učesnika naziva strateškim. Telekom operateri u BiH: BH Telekom. To su npr.) b) nehemogeni ( televizori. OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Oligopol predstavlja tržišno stanje koje se često susreće u praksi. cement. 167 . svega nekoliko učesnika. To je zbog toga što bilo koja donešena odluka jednog od učesnika ima direktnog utjecaja na sva ostala oligopolska preduzeća. prodavača nekog proizvoda od kojih svaki ima značajni udio u ukupnoj ponudi. U analizama se obično uzima čisti oligopol. svega nekoliko. Elastična funkcija tražnje. npr. Preduzeća mogu nuditi i homogene i heterogene proizvode.Mikroekonomija 16. “Kada na tržištu postoji mali broj. To su: Mali broj. čelik. ali i svi drugi učesnici. a ako se radi o nehomogenim proizvodima. tada govorimo o čistom ili perfektnom oligopolu. 313. 75 Babić. u izradu različitih varijanti proizvoda. u zavisnosti od marke proizvoda. itd. No šta u stvari predstavlja oligopol. Mate. Učesnici na tržištu oligopola moraju pažljivo da prate koje sve odluke donose oni. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje određeni broj Ove pretpostavke su neophodne kako bi se mogao oligopol izdvojiti kao posebno tržišno stanje. EWS na tržištu prenosilaca pošiljki. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. 1997.

možete ući na druga tržišta itd. Naravno u interesu firmi koje su već u industriji je da pokušaju spriječiti takav ulazak. Troškovni Troškovi proizvodnje mogu nekada opredjeljivati koliko će se preduzeća pojaviti na nekom tržištu. 1997. Zbog toga se može desiti da samo nekoliko preduzeća ima tehnologiju ili kapacitete koji joj omogućavaju masovnu proizvodnju. itd. Tehnološki Na primjer. Kako su oni već u industriji. To su sljedeći faktori: 1. 2. niti jedno preduzeće nema kapitala u mjeri u kojoj bi mu trebalo. Stoga preduzeća nastoje prva doći do nove tehnologije kako bi imala određene konkurentske prednosti nad drugim sličnim preduzećima. On se dobije kada se kvadriraju tržišna učešća 4 ili 8 najvećih preduzeća i izračuna rezultirajući broj. Hal. samo mali broj preduzeća ima tehnologiju kojom može proizvoditi lijekove ili izrađivati asfalt. Zagreb. telefon. voda. kao npr. Ako imate dovoljno kapitala možete kupiti tehnologiju koja preduzeću treba. International student edition. Nekada samo masovna proizvodnja obezbjeđuje povoljnu strukturu troškova koje tržište može prihvatiti. 1990. 3. „U analizama oligopola uzima se da je broj firmi u industriji određen kao fiksan (nepromjenjljiv). U literaturi se uobičajeno spominje nekoliko takvih barijera: 77 1. str. nd 168 . možete izgraditi dovoljno veliko postrojenje za masovnu proizvodnju. 314. Na primjer. tada se na tržištu formira oligopolska tržišna struktura. Mate. No. Patenti i licence koje određenim proizvođačima daju isključivo pravo proizvodnje i/ili prodaje određenog proizvoda ili usluge. Northon. 77 Babić. IV. “Intermediate Microeconomics”..471. iako je poznato da naftne kompanija veoma ostvaruju dobre zarade i profite. plin. Potreba da se proizvodi u velikim serijama.“76 Barijere koje onemogućavaju ulazak novih kompanija na oligopolska tržišta mogu biti različite prirode.Mikroekonomija Postoje određeni faktori koji određuju tržišnu strukturu. Mate. da bi jedinični troškovi bili dovoljno niski. str. elektroenergija. 2 edition. 76 Varian. Ali u mnogim situacijama ulazak je moguć. izdavač. 2. New York. „Mikroekonomska analiza“. Stoga se obično cementara grade u radijusu od 150-200 km. Stoga ako samo nekoliko preduzeća posjeduje određenu tehnologiju za proizvodnju nekog proizvoda. Da bi se pratio stepen konkurencije unutar oligopolskih tržišnih struktura računa se koncentracijski odnos. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Uvijek je za preduzeće problem kako nabaviti dovoljno kapitala pod povoljnim uslovima. Tako na primjer troškovi prevoza cementa na veće udaljenosti čine ponuđača nekonkurentnim ako je udaljenost veća od 200 km. ove firme imaju mogućnost da prve preduzimaju akcije i tako steknu prednost u traženju načina da drže nove firme izvan date industrije. samo mali broj preduzeća ima dovoljno kapitala da izgradi rafineriju nafte ili da se bavi njenom eksploatacijom. Iznos kapitala Ovo je jedan od čestih razloga koji dovode do pojave oligopolskih tržišnih struktura.

6. U stvarnosti nemamo mnogo primjera duopolskih situacija. Tajnost recepta. 169 . odnosno kako je napustiti. kao npr. Dobar primjer za ovo je Coca Cola. i na njemu se nalaze dva samostalna i maksimizacijom dobiti motivirana preduzeća nasuprot mnoštvu kupaca. Politika cijena postojećih oligopolista kojom određuju cijene niže od onih koje bi im maksimizirale dobit. Šta ako zarada u grani opadne ispod prosječne zarade u privredi. može biti problem što su potpisani dugoročni ugovori sa dobavljačima itd. jer su možda proizvodnim procesom vezani za isporuku rezervnih dijelova narednih nekoliko godina (npr. koji proizvođač ne želi patentirati. treba reći da svako od tih preduzeća ima toliko učešće na tržištu da vlastitim ponašanjem (politikom cijene ili/i politikom obima ponude) može ostvariti primjetan uticaj na samo tržište. Ako na oligopolskom tržištu imamo samo dva ponuđača tada se takvo tržišno stanje naziva duopol. osobito u doba oskudice i/ili visoke cijene na tržištu kapitala. može biti problem prodaja namjenski izgrađenog objekta za tu proizvodnju (npr. hladnjača za voće). koji zbog svog velikog broja i malene ekonomske snage nisu u mogućnosti vršiti bilo kakav uticaj na razinu cijene. U svakom slučaju preduzeće kada ulazi u neku granu trba već tada razmišljati šta ako ne bude profitabilno poslovalo. Kako u definiciji oligopola nije sasvim jasno precizirano koliki broj prodavača se pojavljuje na tržištu. boksita i sl. i povratno na samog sebe. na tržištu mogu postojati samo dvije fabrike za proizvodnju vojne opreme. u cilju sprječavanja ulaska u posao novih proizvođača. teško je konkurirati britvicama marke «Gilette». jer na njemu nisu ispunjeni ni uslovi savršene konkurencije (da se i na strani ponude i na strani tražnje nalazi veliki broj učesnika. jer „mali broj“ ili „svega nekoliko njih“ ne daje dovoljnu preciznost. npr. nego ga drži u tajnosti. 8. preduzeća trebaju voditi računa i o izlaznim barijerama. Naravno. Vlasništvo i kontrola sistema distribucije. U tom slučaju im može biti problem napustiti tu djelatnost iz razloga što ne mogu prodati tehnologiju. na sva druga poduzeća unutar odnosne grane pojedinačno. Tada preduzeća nastoje napustiti granu i preći u neku profitabilniju. a na strani tražnje veliki broj potrošača). što se u literaturi ponekad naziva “oligopolski bumerang”. Naime. Ugled postojećeg proizvoda. proizvođači automobila su obavezni proizvoditi rezerve dijelove 17 godina nakon izlaska nekog modela). nužno je definiciju dopuniti i naznakom karaktera njihove međuovisnosti. 7. “To je najjednostavniji oblik oligopola. 5. Na primjer. urana. niti uslovi monopola (da se na strani ponude nalazi samo jedan ponuđač. 4. Kontrola temeljnih sirovina.. Njih također u obzir uzimaju i postojeća preduzeća koja već posluju u grani kako bi ih učinila što višim. Velika finansijska ulaganja mogu biti značajna prepreka za nove prodavaoce.Mikroekonomija 3. Oligopolsko tržište je specifično. koji pojedinačno imaju beznačajan uticaj na tržište). Postojanje ovih barijera daje specifičnost oligopolskom tržištu i potencijalni konkurenti moraju da o njima da vode računa.

Pretpostavka o proizvodnji bez troškova je nerealna. S obzirom da su složeniji modeli u kojima postoji međuzavino djelovanje oligopolista mi ćemo dati prikaz samo jednostavnijih modela u kojima učesnici rade međusobno nezavisno. „Teorija tržišta i cijena“. S obzirom da u analizi posmatramo homogene oligopole. a one su: 1. i str. 228. 314. Oligopolisti na tržištu se mogu međusobno dogovarati ili mogu voditi svoje poslovne politike nezavisno jedan od drugog. Zatvoreni model (nema ulaska novih pouđača). Smiljan & Šohinger. Ovaj model ima i određene kritike. Modele oligopola dijelimo na: Modele nezavisnog djelovanja (u koje spadaju Cournotov. U tom slučaju vlasnici nemaju troškova proizvodnje. 1990. Po tom modelu polazna pretpostavka je da učesnici posluju bez troškova.Mikroekonomija Ovisno o tome da li su svi prodavači (oligopolisti) približno jednake ekonomske moći ili ne. odnosno one koji nude homogene proizvode. odnosno zajedno 2/3. svako pojedinačno preduzeće odlučujući o tome kakvu će akciju preduzeti. Rezultat njihovih akcija jeste tzv.1. pravi se distinkcija između tzv. ali i ta preduzeća nastoje uskladiti svoje akcije sa djelovanjem prvog preduzeća. Cournotova tačka. ali recimo da se radi o vlasnicima prirodnih izvora mineralne vode. potrebno je voditi računa o tome kako izgleda funkcija tražnje. COURNOTOV MODEL Cournotov model je najstariji model oligopola. te tako ugroziti položaj datog preduzeća. što je teško u praksi pronaći. Edgewortov i Bertrandov model). koja pokazuje da će nakon određeni iteracija svaki od njih zadovoljavati na tržištu po 1/3 ukupne tražnje. 78 Jurin.”78 Zbog ovog utjecaja sva preduzeća moraju pažljivo da definiraju i primjenjuju svoje poslovne aktivnosti jer reakcije drugih preduzeća mogu umanjiti dio tržišta koji pripada tom preduzeću. možemo tražnju predstaviti jednom linijom na grafiku. Zbog mogućnosti velikog broja različitih reakcija pojedinih oligopolista koje se ne mogu uvijek predvidjeti sa dovoljnim stepenom sigurnosti ne postoji samo jedan model oligopola koji bi u potpunosti objasnio ponašanje i ravnotežni položaj preduzeća. Odatle. Učesnici reagiraju količinama na tržištu i ne prate šta radi drugi učesnik. te Modele međuzavisnog djelovanja (bez formalnog dogovora i sa formalnim dogovorom-kartel). 170 . simetričnih i asimetričnih oligopolskih situacija. 4. Način ponašanja preduzeća je naivan 2. 16. uzima u obzir i reakcije svih ostalih konkurentskih preduzeća. 3. Zagreb. Izdavač Globus. I kod oligopola. Ako broj učesnika u modelu povećamo na veliki broj tada će tržište postati tržište potpune kokurencije. U odnosu na tržište potpune konkurencije funkcija tražnje je neelastičnija odnosno oligoplisti vode aktivno-pasivnu politiku cijena. kao i kod prethodnih tržišnih stanja. Jasminka. str. Nije vremenski određen.

zadovoljava 1/3 tražnje Output I 1 Reakcija II-og na poteze I Cournotova tačka 1 2 1 3 1 4 Reakcija I-og na poteze II 1 4 1 3 1 2 1 Output II Grafik 98. Kada se pojavi i drugi. on će se nalaziti u poziciji monopoliste.Mikroekonomija Objašnjnje modela je sljedeće. U tom slučaju prvi se neće nalaziti više na pola tražnje. jer MR ima dvostruko veći nagib od funkcije tražnje. I iteracija I učesnik II učesnik II iteracija I učesnik II učesnik .. Ako se na tržištu pojavi prvi učesnik. U tom slučaju ako je samo prvi oligopolista na tržištu prisutan zadovoljit će pola funkcije tražnje. zadovoljava ½(1-1/2)= ¼ tražnje zadovoljava ½(1-1/4)= 3/8 tražnje zadovoljava ½(1-3/8)=5/16 tražnje zadovoljava 1/3 tražnje. nastojati zadovoljiti preostalu polovicu tražnje. Kako su mu MC=0 tada će i MR biti jednako nuli.Cournotov model oligopola 171 . jer je ¼ već pokrivena od strane drugog oligpoliste. Stoga će nuditi onu količinu pri kojoj je MR=MC. Stoga se on ponovo pomjera na pola od preostalog dijela. I tako sve dok ne postignu stabilnu ravnotežu gdje svaki od njih pokriva po jednu trećinu tržišta. Ovaj uslov je ispunjen pri obimu proizvodnje koji zadovoljava pola tražnje na tržištu.. n-ta iteracija I učesnik II učesnik zadovoljava ½ tražnje. on će po istoj logici. kako bi i on maksimizirao svoj profit. Ovo ćemo pojasniti matematički. Zatim drugi reagira na isti način. ali tako da zadovolji samo ½ od preostalog dijela tražnje.

a u II kvadrantu za drugog. drugi se neće pojaviti na tržištu. Podijelimo ukupnu funkciju tražnje da dva jednaka dijela i predstavimo svaku polovicu tražnje u kvadrantu I i II. BERTRANDOV MODEL U ovom modelu učesnici na tržištu reagiraju cijenama. Ako prvi proizvodi i pokriva pola tražnje tada će drugi proizvoditi ¼.Mikroekonomija Pojašnjeno preko krivih reakcije situacija je sljedeća. Nakon toga prvi učesnik također snizi cijenu na nivo P'A2. Ako prvi oligopolista proizvodi ukupni output. Edgeworth je dalje pošao od pretpostavke da učesnici zajedno mogu zadovoljiti najviše 75% tržišta. prvi učesnik spušta cijenu proizvoda na nivo H i privlači jedan dio kupaca od II učesnika. Ova cijena je stabilna cijena jer kada se jednom dođe u cijenu nula niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu. odnosno svako od njih može podmiriti po ¾ pripadajućeg mu dijela tražnje. Objašnjenje modela je sljedeće: Cijena I-og Reakcija II-og na I Na osama X i Y prate se cijene svakog od dva učesnika. Prvi učesnik nudi na tržištu količinu OF. On sada iskorištava svoj kapacitet na višem nivou nego prethodno. S obzirom da ta cijena ostaje nepromijenjena onda ovakvu ravnotežu nazivamo stabilnom ravnotežom. ona snižava cijenu na nivo PA2 (reakcija drugog na potez prvog). Cijena II-og PA2 0 PA1 i tako redom sve dok cijena ne bude snižena do nula novčanih Grafik 99. Nakon toga niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu jer neće imati kupaca za svoj proizvod. Ako Reakcija I-og na II drugi učesnik formira cijenu PA1 tada će drugi učesnik formirati cijenu P'A1 kao odgovor na poslovni potez drugog učesnika P'A1 (kao presjek reakcije I učesnika na potez drugog). Kada II ponuđač primijeti da je ostao bez dijela kupaca. a drugi OC.3. EDGEWORTHOV MODEL Edgeworthov model oligopola u analizu uzima veličinu raspoloživih kapaciteta učesnika na tržištu. 16. Početna cijena kreće sa nekog nivoa ali završava na cijeni jednakoj nula. Objašenjenje modela je dato u nastavku. S obzirom da postoji mogućnost da svaki od učesnika može ponuditi još više proizvoda. Polazi od jedne realne pretpostavke da preduzeća imaju ograničen kapacitet i da sama ne mogu podmiriti svu tražnju na tržištu. na grafiku između cijena R i S. U prvom kvadrantu je data funkcija tražnje za prvog učesnika. U tom slučaju svaki od učesnika zadovoljava po jedan dio pripadajućeg mu dijela tražnje. 16. To predstavlja krivu reakcije drugog na poteze prvog oligopliste.2. Kao rezultat modela jeste nedeterminisana ravnoteža. odnosno cijena koja oscilira između dvije tačke. Bertrandov model oligopola jedinica. on onda spušta 172 . Nakon što drugi učesnik vidi da je prvi uspostavio cijenu koja je na P'A2 istom nivou kao i njegova. I obrnuto. Neka je početna cijena na nivou R.

Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 101. ukoliko bi se oba učesnika E F A/t 0 C F dogovorila da zajedno nastupaju Grafik 100. S obzirom da je smanjena tražnja za proizvodima I učesnika i on ponovo snižava cijenu na nivo ispod II učesnika. I tako sve dok cijena ne bude na nivou S. PA1 I 0 A1 II D A2 A/t Grafik 101. I tako se cijeli ciklus ponavlja.Mikroekonomija cijenu. Tada jedan od učesnika shvati da je onaj drugi u potpunosti iskoristio svoj maksimalni kapacitet i da on može i podići cijenu proizvoda jer onaj drugi svakako ne može podmiriti više kupaca. odnosno. Zbog toga je ovo nedeterminisana (neodređena) ravnoteža. pa on u tom slučaju iskorištava svoj kapacitet. ali koja je na nižem nivou od nivoa H. Tada se kupci ponovo vraćaju njemu. odnosno na nivo između H i S. Sada oba ponuđača imaju istu cijenu ali i oba imaju u potpunosti iskorišten svoj maksimalni kapacitet. zajedno bi podmirivali samo ½ tražnje jer bi pri P tom obimu proizvodnje obojica maksimizirali svoj profit. P I učesnik II Učesnik G R S D ● ● H ● J D' A/t No. Edgeworthov model oligopola na tržištu oni bi nudili po jednu količinu proizvoda. Kada to primijeti i drugi ponuđač on shvata da će podmirivati isti nivo tržiša i ako formira cijenu nešto ispod cijene S. U nastavku ćemo dati prikaz modela prelomljene krive tražnje ili Sweezyjevog modela. Oni su zajedno zadovoljili ¾ tražnje a ¼ je ostala nepodmirena. Zajednički nastup duopolista na tržištu 173 . Stoga se on ponovo vraća na cijenu R.

Mikroekonomija 16. MODEL PRELOMLJENE KRIVE TRAŽNJE (SWEEZYJEV MODEL) Teorija prelomljene krive tražnje nastala je na pokušaju da se pronađe odgovor na pitanje: zbog čega se cijene proizvoda na oligopolskim tržištima ne mijenjaju značajnije tokom vremena? Naime. konkurenti ga neće slijediti u tome. To su: 1.4. ona nisu zainteresovana mijenjati ili svoju cijenu ili ponuđenu količinu. možemo posmatrati tržište računarske opreme u jednom. tada ga i svi ostali ponuđači slijede. Preko ovog modela je dat teoretski odgovor na postavljeno pitanje. odnosno u tački koja je formirana na tržištu. najveći broj preduzeća ima svoje granične troškove koji upravo prolaze između tačaka B i C. 174 . S obzirom da u tački R postoji prelom krivih tražnje iz dd u DD.koja se izvodi iz individualne tražnje). ako preduzeća Grafik 102. istraživanjima je utvrđeno da se cijene velikog broja proizvoda koje proizvode oligopolska preduzeća vrlo malo tokom vremena mijenjaju. Ukoliko preduzeće ●B podigne svoju cijenu na tržištu. d. a d početna količina je A1 (odnosno C ● početna tačka ravnoteže jeste u tački R). Zbog toga je njihova rezultirajuća ravnoteža u tački R. tako imamo i dvije odgovarajuće funkcije graničnog prihoda (MRD – koja se izvodi iz granske tražnje i MRd . pa je relevantna funkcija tražnje DD. Da bi se mogao formulisati ovaj model potrebne su dvije pretpostavke na kojima on počiva. Objašnjenje modela: navedene ATC. Sa druge strane. Sa MR druge strane. ● ATC1 Početna cijena jeste PA1. kada jedno preduzeće povećava cijenu. Kriva tražnje dd MC predstavlja individualnu krivu MC1 tražnje. jer ga ostali 0 A1 učesnici ne žele slijediti. Kako je ova vertikalna udaljenost poprilična. odnosno tražnju za MRD d proizvodom jednog ponuđača. postoji i prelom krivih graničnih prihoda iz MRd u MRD. Ako jedan od većih ponuđača na tržištu snizi cijenu računarske opreme ubrzo se to sazna u cijelom gradu pa su i svi ostali isporučioci opreme prinuđeni da snižavaju svoju cijenu. ovaj vertikalni dio će biti značajan. Q Kako imamo dvije funkcije tražnje. kada jedno preduzeće obara cijenu. MC. ako jedan od njih podigne cijenu računarske opreme vrlo je vjerovatno da ga neće niko slijediti u tome. ATC dok kriva tražnje DD predstavlja R PA1 gransku (ukupnu) tražnju. MR dvije pretpostavke na grafiku su predstavljene sa dvije krive D tražnje. Ovakav slučaj je karakterističan za djelatnosti gdje proizvodi tokom vremena brzo zastarijevaju i gdje je vrlo teško podizati cijenu nakon što se ona formira na određenom nivou. S obzirom da na tržištu postoji velika razlika između nagiba funkcije dd i DD. Ako se u tom vertikalnom dijelu graničnih prihoda presiječe funkcija graničnih troškova i graničnih prihoda tada će rezultirajuća cijena biti na nivou PA1. odnosno jedan vertukalni dio graničnih prihoda između tački B i C. D. Tako npr. Zbog toga što se preduzeća već nalaze u ravnoteži u tački R. Teorija prelomljene krive tražnje snizi svoju cijenu sa nivoa R. konkurenti ga slijede u tome 2. MRd D tada se iz tačke R kreće uz funkciju tražnje dd.

S obzirom da se ovaj slučaj rjeđe susreće u praksi nećemo ga ovdje detaljnije izlagati i grafički predstavljati. odnosno: MC. rigidnost (nepromjenjivost) cijena na oligopolskom tržištu putem teoretskog D. Za primjer ovih pretpostavki se može uzeti industrije peciva u nekom gradu. Jedan od novijih modela oligopola koji u posljednje vrijeme ima tendenciju da postane univerzalni model oligopola jeste model Teorija igara. kada jedno preduzeće povećava cijenu. Česta primjena ovog modela je u diplomatiji i u slučajevima kada je u pitanju strateško ponašanje država. Taj model postoji u situacijama kada se navedene dvije pretpostavke zamijenjene. Tako na primjer u Sarajevu postoji veliki broj preduzeća koja se bave proizvodnjom i distribucijom hljeba i peciva. Također. kada jedno preduzeće obara cijenu. modela. postoji i model sa krivom tražnje obrnutog preloma. konkurenti ga ne slijede u tome 2. Ukoliko najveća od tih kompanija podigne cijenu hljeba. Teorija prelomljene krive tražnje 1. d. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. u modelu se mijenja ravnotežna količina. ali ne i ravnotežna cijena proizvoda na tržištu. U slučaju kada dolazi do premještanja krive tražnje. konkurenti ga slijede u tome. 175 . Tatića. U Nastavku ćemo dati samo osnovne informacije o modelu. može se primjenjivati kod proizvođača aviona s obzirom na nekoliko danas prisutnih proizvođača na svjetskom tržištu. Kasim.dodatnom materijalu za ispit“. On se primjenjuje kod velikog broj ekonomskih ali i neekonomskih situacija gdje na neki način postoje suprostavljene strane ali čije odluke zavise od odluka donešenih od drugih učesnika. što je vidljivo na narednom grafiku. str. 40-62.Mikroekonomija Na taj način je dokazano iz kog razloga postoji tzv.79 79 Detaljniji prikaz Teorije igara je dat u „Mikroekonomija. ATC. godine. Pored ovog oblika prelomljene krive tražnje. 2005. i svi ostali učesnici na tržištu je tada slijede. MR D MC d PA1 MRD MC1 R ●` ●C ●B 0 A1 R ATC ATC1 d MRd MR D Q Grafik 102. Ovdje ubrajamo i pekare koje rade na području grada.

godine pod nazivom: “Teorija igara i ekonomsko ponašanje” (Theory of Games and Economic Behaviour).5. Zagreb. potrebno je da se neki ekonomski problem formuliše u terminima teorije igara. ali oni ne daju opću teoriju oligopola u smislu da bi bilo koji od tih modela mogao potpuno objasniti proces odlučivanja oligopolista. Njih može biti dva ili više. strategija preduzeća može biti promjena ambalaže proizvoda. djelo koje joj je osiguralo status posebne discipline objavljeno je tek 1944. Osnovni pojmovi Da bismo razumjeli ovaj model.1. Walter. Philadelphia. Koliko je značaj Neumanovog doprinosa razvoju teorije igara najbolje nam pokazuju riječi Davida Friedmana. 1990. tokom vojnih sukoba). određivanje cijene proizvoda na 200 80 Koutsoyiannis. biheviorističke modele. ili cijeli narod (npr. tražen je model koji bi povezao obje ove vrste konkurisanja. Ekonomisti su razvili modele tajnih sporazuma. No.”80 Tvorcem teorije igara smatra se J. 1992. Ovo djelo je iniciralo dalja istraživanja na ovom području. da bi se izvršilo njegovo ekonomsko tumačenje. David. Ovo zahtjeva da se “u pomoć” pozove matematika i njoj srodne discipline. Mate. th 82 Nicholson. II izdanje. modele određivanja cijene zapreke ulasku. koji je još 1928. “Ovi igrači mogu biti individualci (kao igrači pokera). 1996. koji kaže: “John Von Neumann. To je aktivnost u kojoj učestvuju dva ili više igrača čiji su interesi različiti (suprotni ili konfliktni). Teorija igara omogućava različit pristup proučavanju problema oligopola. firme (kao na oligopolskim tržištima). TEORIJA IGARA Zbog značaja koji se uz cjenovnu pridaje i necjenovnoj konkurenciji na oligopolskim tržištima.. i tako što bolje objasnio stanje na koje se nailazilo prilikom njihovog analiziranja. godine utemeljio osnovne postavke teorije igara.404. “Price Theory”. South-Westwrn Publishing Co. kako bi bilo moguće ekonomske kategorije preformulisati u matematičke obrazce. nađe rješenje igre. str. “Microeconomic Theory”. Cincinnati. Ohio. 2 edition. nd 81 Friedman. IGRA (Game) je prvi od njih. “Međusobni odnosi preduzeća na oligopolskim tržištima i nerazdvojiva neizvijesnost u pogledu reakcija konkurenata na bilo koji tok akcije preduzeća ne mogu se djelotvorno analizirati klasičnim sredstvima ekonomske teorije. Von Neumann. ustrojio je jednu novu oblast matematike u procesu rješavanja strateških problema. Teorija igara u velikoj mjeri obuhvata strategije i cjenovne i necjenovne konkurencije. str. „Moderna mikroekonomika“. Na primjer. godine. IGRAČ (Player) je osoba koja sudjeluje u igri. 16. The Dryden Press.485. 5 edition. str. koji nam omoguċavaju rješavanje ovakvih vrsta problema. tako da se pomoću ove metode dosta uspješno mogu analizirati svi oblici oligopolske konkurencije. potrebno je pojasniti elemente i pojmove koji se u njemu pojavljuju. odnosno svi oblici ponašanja preduzeća u oligopolskoj strukturi. 176 . Anita.”81 Da bi ovaj model bio primjenjljiv u ekonomiji.”82 STRATEGIJA (Strategy) označava skup planiranih akcija koje preduzima svaki igrač.Mikroekonomija 16. a zatim se to rješenje ponovo prevede u ekonomske termine. što se može zaključiti iz obimne literature koja je do danas nastala na tom području.5. 620. neosporivo jedan od najpametnijih ljudi prošloga stoljeća.

348. Matrica rezultata Ukoliko pretpostavimo da se na oligopolskom tržištu pojavljuju samo dva preduzeća. u kratkom roku. rezultat svakog igrača zove se ishod (Payoff). Pretpostavimo da prvi igrač ima dvije. koliki je broj učesnika u igri.“84 16. bez obzira na raspodjelu rezultata po igračima. potpunu konkurenciju).2. “Mikroekonomija”. A zbir rezulatata svih sudionika u igri je konstantan. trošenje 3. konačni broj strategija svakog sudionika. ako je koeficijent elastičnosti tražnje robe koju prodaju duopolisti različit od 1. zavisno od politike cijena. raspoloživa tehnologija. Rezultati su određeni. Mate. S obzirom da je svaki igrač u mogućnosti da izabere jednu od nekoliko mogućih strategija.”83 S obzirom na ishod.. “Teorija cena”. od sposobnosti svakog igrača ovisi i rezultat igre. “U Teoriji igara. Zoran. Tako ćemo za prvog igrača imati matricu A.Mikroekonomija KM. Pretpostavimo dalje određeni. tada duopolisti mogu. Kod igara sa nestalnom sumom.332.5. Broj strategija svakog igrača može biti različit. Ograničenja mogu biti razna. itd. različitim strategijama (politikom cijena i dr. “Igre su podijeljene na osnovu dva osnovna kriterija: 1. 85 Bakalar.n. Pretpostavimo igru sa dva sudionika. Sarajevo. str. Npr. Ovakav oblik igre zove se strategijski ili matrični.2. Kod igara sa stalnom sumom. godine. odnosno manji.3. duopolista i sa stalnom sumom. a u oligopolskoj konkurenciji rezultat je profit ili gubitak oligopoliste.3. a za drugog matricu B. a drugi igrač strategiju s=1. str.5% ukupnog prihoda na propagandu.”85 Redovi takve matrice predstavljaju moguće strategije prvog igrača. a drugi tri moguće strategije. Jozo. a kolone moguće strategije drugog igrača. Savremena administracija. cijene faktora.) utjecati ne preraspodjelu ukupnog prihoda (koji ostaje konstantan). Beograd. no konačan ishod će zavisiti od strategija svih igrača. igre sa stalnom i nestalnom sumom. itd. Matrica A tada izgleda ovako: 83 Pjanić. 84 Babić. kakav je konačan ishod igre „Zavisno od broja igrača. „Npr. razlikujemo igru dvojice.2. 214 177 . tada se rezulatati njihovih strategija najlakše prikazuju u obliku MATRICE (payoffs). Što jedan dobije. carine. 1996. drugi će izgubiti.….m. 1991. Za svakoga igrača na taj način možemo formirati matricu njegovih rezulatata. konačni rezultat igre je stalan. Rezultat pojedinog igrača ovisi o izboru njegove strategije. polipol. Označimo li sa ars rezultat prvog igrača koji nastaje ako prvi igrač izabere strategiju r=1. Što je igrač izabrao bolju strategiju i njegov će rezultat biti bolji. tada će ukupni prihod biti veći. zbir rezultata pojedinih sudionika nije stalan. godine. odnosno njegov protivnik. Svaki od igrača unaprijed postavlja svoj cilj. a s obzirom na to kakav je konačan ishod. pored strategija oligopolista i ograničenjima sa kojima se učesnici susreću. i 2. 1984. postoje igre sa nultom sumom (zero-sum games) i igre čija suma krajnjih rezultata nije ravna nuli (non-zero sum games). Zagreb. Narodne novine. „Mikroekonomska analiza“. kao na primjer. s obzirom na različite kombinacije strategija koje izabere on. ako je elastičnost tražnje za određenim proizvodom 1. i u zavisnosti od njega bira određenu strategiju. trojice ili općenito igru n-igrača (duopol. str. razlikujemo također.…. HKD Napredak. da bismo osigurali da broj rezulata bude konačan. oligopol.

ali se usredotočuje na najvažnije od tih elemenata. Narodne novine. npr. uzimaju se samo dvije ili tri. U stvarnosti preduzeća imaju veliki broj mogućih strategija. pa da se može odrediti i matrica drugog učesnika. Zagreb.”86 Da bi se bolje razumio prethodni model. a21= 50 pokazuje da ako preduzeće “X” izabere svoju drugu strategiju. Kao i svaki drugi ekonomski model i model teorije igara ima određene pretpostavke na kojima počiva: 1. 3. Matrica preduzeća “X” neka izgleda na sljedeći način: 30 60 50 Preduzeće “X”= 50 40 70 Ovdje nam. Ako naš drugi igrač izabere treću strategiju.Mikroekonomija A= a11 a12 a13 a21 a22 a23 Prema tome. Svako poduzeće pouzdano zna isplativost svih kombinacija razmatranih strategija. 1991. 86 Babić. kada imamo samo dvojicu igrača. a preduzeće “Y” prvu tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 50. ali zbog nemogućnosti analiziranja na ovaj način ukoliko ih preduzeća imaju više. dovoljno je znati samo elemente jednog igrača. tada matrica drugog preduzeća ima sljedeći izgled: 70 40 50 Preduzeće “Y”= 50 60 30 Znači. tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 70. godine. Broj redaka u matrici predstavlja broj strategija koje ima na raspolaganju preduzeće ”X”. Recimo da se radi o dva preduzeća koja imaju nazive: preduzeće “X” i preduzeće “Y”. str. Preduzeće ima zadan. a broj kolona nam pokazuje koliko različitih strategija ima preduzeće “Y”. pokazat ćemo kako to izgleda na jednom primjeru. Svako poduzeće zna svoje i strategije svog konkurenta. postoji ukupno mxn (2x3=6) rezultata prvog igrača. 178 . Obično je to maksimizacija tržišnog udjela. „Mikroekonomska analiza“. To podrazumijeva da poduzeće zna svoj ukupni prihod. I svi ostali elementi matrice mogu se interpretirati na analogan način. učešće na tržištu) 100. 2. Uzmimo da je suma igre stalna i iznosi “c”. ukupne troškove i ukupni profit od svake kombinacije strategija. tada matrica preduzeća “Y” izgleda na sljedeći način: Preduzeće “Y”= c-a11 c-a12 c-a13 c-a21 c-a22 c-a23 Ako uzmemo da je u prethodnom primjeru suma igre (npr. jasno definisan cilj. Mate. tako da se od ukupnog rezultata oduzmu elementi poznate matrice. 332-333. i kada je ukupni rezultat stalan (u ovom primjeru 100).

svako poduzeće djeluje na najkonzervativniji način. na primjer. to jest. Stoga svaki osumnjičeni ima dvije “strategije”. On se suočava sa dilemom šta da uradi: priznati (i osloboditi se svake optužbe ako drugi osumnjičeni ne prizna. jer su ciljevi poduzeća dijametralno oprečni. ili ne priznati (i osloboditi se svake optužbe ako i drugi ne prizna. obojica će biti oslobođeni zbog nedostatka dokaza protiv njih. Zbog nedostatka dokaza u postupku istrage javni tužilac je bio u dilemi kako da nadmudri počinitelje da priznaju krađu. ostaje najboljom bez obzira na to kakvu će strategiju slijediti drugi igrač. 179 . On je obećao da će biti oslobođen bilo kakve kazne onaj koji prizna krađu.Mikroekonomija 4. i za drugog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. To se ponašanje definira kao “racionalno”. Pri razmatranju STRATEGIJE. a također. Osumnjičeni nisu znali da tužilac ne posjeduje dokaze protiv njih. ukoliko se usvoji pretpostavka 4. dobit će kazne koje im pripadaju po zakonu u trajanju. Svako poduzeće bira svoju strategiju “očekujući najgoru od svog konkurenta”. da prizna ili ne prizna. U igri sa sumom nula. Zatvorenik 1 Priznati 5 godina Priznati Zatvorenik 2 Poricati 10 godina 0 godina 0 godina 0 godina 5 godina 0 godina Poricati 10 godina Ravnoteža je kada zatvorenik 1 preduzme najbolju moguću strategiju uzimajući u obzir i to šta će učiniti zatvorenik 2. Ako niti jedan od njih ne prizna. ako i drugi osumnjičeni prizna). Akcije koje poduzimaju duopolisti ne utječe na ukupnu veličinu tržišta. mogućih strategija preduzeća. i obrnuto. dok će onaj drugi koji ne prizna biti osuđen na deset godina. ne postoji poticaj za tajno sporazumijevanje. ili dobiti 5 godina. Ta situacija nastaje kad najbolja strategija koja je na raspolaganju jednom od igrača. Jedan od najranijih i najpoznatijih primjera na koji se može primijeniti model teorije igara jeste problem poznat pod nazivom “ZATVORENIKOVA DILEMA”. ili dobiti kaznu od deset godina ako ga drugi izda). Ukoliko obojica priznaju. 5. od 5 godina. Za prvog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. najjednostavniji je slučaj DOMINANTNE 6. očekujući da će njegov konkurent izabrati najbolju raspoloživu strategiju.

desno dole. u opasnoj igri zagađivanja ispuštaju otpadne tvari u rijeke i u zrak. +$85 m -$10 m. XVII izdanje. Mate. Ako jedno od tih preduzeća pokuša vlastitu proizvodnju učiniti čišćom. PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA VISINE ULAGANJA OLIGOPOLSKIH PREDUZEĆA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 88 Strategije Procter & Gamble R&D bez R&D +$45 m. Ako oba preduzeća vrše istraživanje i razvoj. obje orijentirane na maksimiziranje profita i neregulirane. bez R&D -$10 m. rezultati njihovih strategija su prikazani u gornjem lijevom uglu. Nesaradnička Nešova ravnoteža u D* vodi do ishoda sa puno zagađivanja . +$70 m. Dominantna strategija za oba preduzeća je da vrše istraživanje i razvoj. Kimberly-Clarkove strategije R&D +$ 5m. Paul. +$30 m. ono time podiže svoje cijene. „Ekonomija“. Zagreb.Mikroekonomija PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA OBIMA ZAGAĐIVANJA OD STRANE PREDUZEĆA NA OLIGOPOLSKOM TRŽIŠTU 87 Igra zagađivanja BH Steel Malo zagađivanje Malo zagađivanje OXY Steel Veliko zagađivanje* A $ 100 C $120 $ 100 -$30 Veliko zagađivanje* B -$30 D* $100 $120 $100 *Nešova ravnoteža Ove dvije čeličane. 180 . godine. Država može dovesti do izlaza iz te situacije ako nametne saradničku ravnotežu iz ishoda A kod koje su profiti isti. Struktura ove igre identična je zatvorenikovoj dilemi. 1994. 87 Samuelson. a okolina je čišća. +$85 m. gubi poslove i trpi pad profita. a ukoliko niti jedno od preduzeća ne vrši istraživanje i rezultati su tada u donjem desnom uglu.

str. godine. 1986. 1996.. na $11 po barelu u martu 1986.89 Kretanje svjetske cijene nafte 40 $ po barelu 30 20 10 0 1973 1975 1977 1979 1981 1983 1985 Cijena barela nafte u periodu od 1973-1986. te je Saudijska Arabija morala smanjiti količinu proizvodnje da bi cijena nafte ostala na dotadašnjem nivou. rd Quirk. 181 . 12 maj 1986. Izvor: International Monetary Fund. Microeconomics. Izdavač: Science Research Associates. Sa druge strane imamo Saudijsku Arabiju i Kuvajt. Addison Wesley Publishing Company. i ostalih članova OPEC-a. Third edition. Na početku 1986. 1986: Oilweek. cijena je dramatično opala. i koje imaju dugoročne interese za konstantnom količinom proizvodnje (da bi cijena nafte na svjetskom tržištu ostala nepromijenjena).Inc. Ali između je rasla sporije od stope inflacije. godine Saudijska Arabija je na ovaj izazov odgovorila strategijom kažnjavanja države koja je varala. “Polazimo od činjenice da karteli lakše opstaju ukoliko njihovi članovi imaju slične interese. Michael. i 1979-80. zbog čega su zainteresirane za maksimizaciju kratkoročnog profita (proizvodnja što veće količine nafte). Pred kraj 1985. James. 319-320. koje imaju velike rezerve a mali broj stanovnika. Maj. Ovdje se vide dva perioda veoma velikog porasta cijena: 1973-74. Ove dvije zemlje imaju male rezerve nafte a veliku populaciju. 88 89 Parkin. Dodatnom proizvodnjom nafte ona je oborila cijenu sa $31 po barelu koji je bio u novembru 1985. International Financial Statistics. str. 3 edition. U slučaju maksimizacije kratkoročnog profita u datom periodu jedna od članica kartela je počela varati. a koji je zabilježila ekonomska praksa. 386.Mikroekonomija Spomenut ćemo ovdje još jedan primjer koji može poslužiti boljem razumijevanju ponašanja oligopolista na tržištu kada između njih postoji koluzivni sporazum (koji učesnici krše). Jedan od problema sa kojima se kartel zemalja izvoznica nafte (OPEC) suočio između 1973-1985 jeste konflikt između članica: Nigerije i Alžira. godine. Radi se o funkcioniranju najpoznatijeg kartela na svijetu-OPEC-a. nego kada su njihovi interesi različiti. “Intermediate Microeconomics”. Ovakav potez Saudijske Arabije nije uspio disciplinovati članice koje su kršile sporazum o količini proizvodnje. što se može vidjeti po cijeni barela nafte s početka 1986.

TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Početkom prošlog stoljeća preduzeća i zanatske radnje su počele na određeni način da vrše diferenciranje svojih proizvoda tako što su pakovali svoje proizvode u drugačiju ambalažu. Velika brojnost prodavača. Proizvodi se mogu razlikovati prema lokaciji i kvalitetu usluga. 2. Sloboda ulaska i izlaska iz grane. 3. koji prodaju slične. 75. npr. ali ne i istovjetne proizvode. Ona predstavlja na neki način mješavinu tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola. 4. masti. ambalaža. bjelančevine). da se proizvod i proizvođač diferenciraju od svih drugih ponuđača i da se omogući zarađivanje višeg profita preduzećima. Ne može doći do tajnih sporazuma 6. ali s tim da je funkcija tražnje na tržištu monopolističke konkurencije elastičnija nego na tržištu monopola. Monopolistička konkurencija predstavlja takvu tržišnu strukturu gdje postoji mnogo prodavača. isti prehrambeni artikli iako služe istoj svrsi. Relativno veliki broj učesnika (25. Jedino je manje elastična od one koju susrećemo na tržištu potpune konkurencije. Diferencijacija proizvoda. 1. Stoga ćemo prvo definisati ovo tržišno stanje. itd). cijena. Ovo je vodilo ka formiranju novog tržišnog stanja koje nije do tada bilo primijetno. uslovi prodaje. S obzirom na tu činjenicu preduzeće može vršiti izbor između cijena i količina kao kod monopola. razlikuju se po sastavu i sadržaju pojedinih komponenti (ugljikohidrati. 5. Relativno malo tržišno učešće. 182 . 40.Mikroekonomija 17. Sve navedeno je imalo za cilj da se funkcija tražnje učini neelastičnijom koliko je to moguće. položaj preduzeća. Razlika između ova dva tržišta je u tome što prodavači na tržištu monopolističke kokurencije prodaju diferencirane proizvode koji su slični ali ne i identični i koji služe za zadovoljavanje iste potrebe.npr. gdje je ulazak i izlazak u granu i iz grane slobodan. Sloboda ulaska i izlaska iz grane (postojanje određenih barijera. Prihvatanje cijena ostalih ponuđača kao date. kvalitet usluge i lokacija ponuđača suočava svakog od njih sa krivom tražnje silaznog nagiba. finansijske prepreke). itd) 3. nastojali su izgraditi marku proizvodu koja bi na tržištu bila prepoznatljiva itd. marka proizvoda. Ne očituje se međuovisnost preduzeća 7. Ograničen stepen kontrole cijene (aktivno-pasivna politika cijena). Razlika u proizvodima može biti stvarna i prividna. Zajednički elementi sa savršenom konkurencijom su: 1. Postoje i pretpostavke ovog tržišta date ispod. To je primjer stvarne diferencijacije. Danas smo svjedoci da je ono veoma prisutno i da ga srećemo u skoro svakoj industriji gdje na tržištu imamo veliki određeni broj učesnika. Blago diferencirani proizvodi (kvalitet. počeli su reklamirati svoje proizvode u štampi. 2. ali i na tržištu oligopola. Primjer prividne diferencijacije na primjer imamo u farmaceutskoj industriji – različit naziv za isti sastav tableta.

tj. privremeno povećati svoju cijenu te na taj način ostvariti monopolski profit. pa makar i samo privremeno. Zato inovator ostvaruje profit dok ga imitatori ne anuliraju. frizerske radnje i restorani. U dugoročnoj ravnoteži nova preduzeća neće ulaziti niti će postojeća izlaziti. diferenciran proizvod biće u stanju kao i monopolsko preduzeće. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Q 183 . 17. Cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu je Pe. ulazak novih firmi u granu rezultirat će nižim cijenam ali i profitima.Mikroekonomija Postoji razlika u slobodi ulaska u granu između čistog monopola i preduzeća koje posluje na tržištu monopolističke konkurencije. imitacijom inovatorstva i ulaskom novih preduzeća u konkurenciju sa već postojećim eliminirat će se ta prednost. Osjenčen je žutom bojom na grafiku. Monopolistička konkurencija se najčešće susreće u maloprodaji i u sektoru usluga. ali će poslovati bez ekstraprofita. MC MC Pe P1 ● ● A B ATC d ● e MR 0 Qe Grafik 103. Ona može nastati po osnovu proizvodnih inovacija. Kada nastanu gubici. U lokalnom okviru najbolji primjer za monopolističku konkurenciju su benzinske pumpe. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku S obzirom na elastičniju funkciju tražnje u odnosu na tržište monopola nivo ekstraprofita će biti niži nego na tržištu monopola u kratkom roku. p. dok je ravnotežna količina ponuđena na tržištu na nivou Qe. Zbog toga je tržišna moć ovog preduzeća ograničena raspoloživošću supstituta. Preduzeće koje uspije proizvesti novi. Izlaskom tih preduzeća povećavat će se cijene i profiti. Preduzeća nastoje proizvoditi nove proizvode kojima će osigurati konkurentsku prednost.1. Međutim. Cijena je dugom roku jednaka dugoročnom prosječnom ukupnom trošku. sličnih proizvoda i usluga koje prodaju drugi ponuđači. Iako monopolistička konkurencija omogućava ostvarivanje monopolskog profita u kratkom roku. AC. preduzeća će napuštati tu granu.

izradu ambalaže. Zato na dugi rok preduzeće u monopolističkoj konkurenciji cijenom može pokriti samo dugoročni prosječni trošak (p = LATC) koji je na nižem nivou proizvodnje u odnosu na kratkoročnu ravnotežu. Kriva tražnje pomjera se ulijevo sve dok ne postane tangenta na krivu njegovih dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC). godine. a količina manja. uspostavljanje lanca distribucije. a to neosporno vodi i višim troškovima preduzeća. 2003. Da biste diferencirali proizvod morate uložiti značajna sredstva u reklamiranje. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“.Mikroekonomija 17.90 90 Tatić. Kasim. Detaljniji komparativni prikaz efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije i preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije bi zahtijevao i značajno više prostora. Sarajevo. P LMC pm pTPK LATC ●A ● e ● d e’ MR 0 Qm QTPK Q Grafik 104. 184 . Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku Kao što je sa grafika 104. Razlog ovakvoj situaciji jeste što je potrebno diferencirati proizvod na tržištu potpune konkurencije. podizanje kvaliteta proizvoda itd. vidljivo iako preduzeće na tržištu monopolističke konkurencije ne zarađuje ekstraprofit cijena je viša nego na TPK. što ćemo ovdje izostaviti. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta.2. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom vremenskom periodu U dugom roku u granu ulaze nova preduzeća čime se smanjuje udio u tržišnoj tražnji ovog preduzeća.

a karakteristično je za tržište faktora proizvodnje. posmatra kroz monopsonsku tržišnu strukturu. On najčešće prodaje svoje proizvode na tržištu koje ima karakteristike tržišta potpune knkurencije i mora preuzeti cijenu sa prodajnog tržišta. Posmatrano grafički. a onda i kretanja ukupnog. koji ima potpuno suprotnu situaciju. Recimo. Iako nabavna cijena monopsoniste nije zadata veličina. Ponuda faktora proizvodnje ima rastući oblik. kao faktora proizvodnje. ali samo jednog kupca na strani tražnje. Primjer: Funkcionalna veza između kupljene (odnosno uložene) količine faktora proizvodnje i cijene datog faktora proizvodnje. Kako smo kod ostalih tržišnih stanja govorili o funkciji tražnje za proizvodom. jer su fabrike i preduzeća ti monopsonisti koji angažuju potrebnu količinu rada. kod ponuđača koji isporučuje automobilske farove za jednog od proizvođača automobila. To je slučaj npr.Mikroekonomija 18. To znači da će se nuditi više faktora rada ako je cijena na tržištu viša. tada se takvo tržište može opisati kao monopsonsko. nego zavisi od pregovaračkih mogućnosti monopsoniste. cijena gotovih proizvoda monopsoniste je zadata veličina. U ovom slučaju je uzet primjer gdje je taj faktora faktor rada. Čak i grafiki imaju obrnuti izgled. jer se isti farovi ne mogu ugrađivati u više vrsta automobila. Kao jedini kupac datog resursa. monopsonista se suočava sa cjelokupnom ponudom. ovdje govorimo o funkciji ponude (najčešće faktora proizvodnje). Monopson najčešće nastaje kao rezultat nemobilnosti faktora proizvodnje ili njegove specijalizacije za određenog korisnika. što je vidljivo iz narednog primjera. MONOPSON Monopson na neki način predstavlja neuobičajeno tržišno stanje. 185 . ako na nekom području imate veći broj stočnih farmi iz kojih se proizvodi mlijeko i imate na strani tražnje samo jednu mljekaru koja vrši otkup tog mlijeka. Ponuda nekog faktora (Sa)91 jednaka je prosječnom trošku ponude (ATCa). graničnog i prosječnog troška monopsoniste u njegovoj proizvodnji prikazana je na narednoj tabeli. što je predstavljeno u nastavku. tržište monopsona je zrcalna slika tržišta monopola. Javlja se na tržištu na kome imamo veliki broj konkurentskih ponuđača na strani ponude. Često se ponuda rada. Qa – predstavlja količinu angažovanog faktora rada Pa – predstavlja cijenu po kojoj je dostupna ta količina rada TCa – predstavlja ukupan trošak angažovanog faktora rada 91 Oznaka u indexu a u stvari predstavlja neki opći proizvodni faktor. Ne sreće se često u praksi.

05 1.60 0. Ako dolazi do porasta prosječnog troška angažovanja faktora rada.00 MCa 0. prosječnih i graničnih veličina predstavljenih na str.70 TCa 3. 186 .70 Kada predstavimo grafički funkciju ponude rada onda ćemo dobiti sljedeći grafik.80 5.15 ATCa=Sa 0.85 4. Funkcija ponude i graničnih troškova Qa Karakteristika ovog graničnog prihoda nastalog angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora jeste što ima opadajući oblik.92 On će u stvari i dovoditi do porasta prosječnog troška faktora rada i imat će dvostruko veći nagib od funkcije ATCa.50 0.85 7.95 1. Svaka sljedeća jedinica proizvodnog faktora odbacuje manji prinos od 92 Sjetite se odnosa između ukupnih. ATCa – predstavlja prosječni trošak angažovanog faktora rada Sa – predstavlja ponudu faktora rada. 41.Mikroekonomija MCa – predstavlja granični trošak angažovanja dodatne jedinice faktora rada. Kao što smo na ostalim tržištima imali da je uslov ravnoteže MR=MC. uporedi sa graničnim prihodom koji je nastao prodajom proizvoda koje je proizveo taj dodatni faktor. a to je granični prihod proizvodnog faktora rada (MRPa). tada će granični trošak biti uvijek iznad prosječnog troška.65 0. tako je i ovdje potrebno da se granični trošak. Recimo.00 3. Ako vam taj radnik proizvede mjesečno drvenih prozora u vrijednosti od 12. tada je granični prihod nastao angažovanjem tog dodatnog faktora rada jednak 12.60 0. Nadnica (N) MCa ATCa=Sa Grafik 106. Funkcija ponude na monoposonu monopsoniste moramo dodati još jedan elemenat.55 0. Tih 700 KM predstavlja granični trošak koji je nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora.000 KM.000 KM. Qa 6 7 8 9 10 Pa 0.65 0. Pa Sa = ATCa Da bismo mogli odrediti ravnotežu Qa Grafik 105. angažovali ste dodatnog stolarskog radnika u proizvodnji sa mjesečnom plaćom od 700 KM.85 0.55 0.50 0. nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora.

svega nekoliko procenata. MRPa Monopsonista će angažovati dodatnu jedinicu proizvodnog faktora «a» samo ako mu ta dodatna jedinica pridonosi više porastu ukupnog prihoda (MRPa) nego li porastu graničnog troška (MCa). I tako redom. gdje su prinosi na investicije dosta niske. nego porastu ukupnog troška. Japan je zemlja koja se često navodi kao primjer. Graničnog prihoda faktora proizvodnje Qa Grafik 108.Mikroekonomija one prethodne. Preduzeće će kupovati dodatne jedinice nekog faktora proizvodnje sve dok god dodatno uložena jedinica tog faktora pridonosi više porastu ukupnog prihoda. Cijena koju monopsonist plaća za jedinicu faktora a je Pa1. Kada birate u koji projekat ćete uložiti novac onda ćete se sigurno opredijeliti za onaj koji vam donosi najveći profit. a1 a2 Qa Grafik 107. Ravnoteža monopsona 187 . Pri tome. MRPa .predstavlja granični prihod ostvaren angažovanjem faktora proizvodnje „a“. To se B● naziva „Monopsonističkom Nadnica eksploatacijom“ jer su jedinice (N) faktora proizvodnje plaćene manje nego što svaka od njih pridonosi Pa2 generiranju ukupnog prihoda. javlja se razlika u iznosu Pa2 -Pa1 (površina osjenčena u žuto) po jedinici uloženog faktora i koji rezultira iz pozitivne razlike između MCa veličine MRPa i cijene faktora a. odnosno ako je granični prihod ostvaren angažovanjem proizvodnog faktora a. Sljedeću količinu novca ulažete u manje profitabilan projekat. jer ste već Nadnica uložili u najprofitabilniji. jer je to cijena ponude tog faktora. Prikažimo slučaj ulaganja kapitala u projekte. veći od graničnog troška koji je nastao angažovanjem tog proizvodnog faktora. Na narednom grafiku preduzeće će ulagati a1 količinu faktora a. jer postoji obilje novca. Prema tome. Privrede (N) koje imaju velike iznose raspoloživog novca obično ne mogu naći dovoljno visokoprofitabilnih projekata. jer mu je pri toj količini ulaganja ovog faktora prirast ukupnog prihoda (odnosno MRPa) jednak graničnom trošku (odnosno MCa). ● odnosno plaćene su po cijeni koja je niža od one koja bi se formirala u slučaju da je i na strani kupaca faktora A ACa=Sa proizvodnje potpuna konkurencija PTPK ● (PTPK). ali ne i dovoljno profitabilnih projekata. monopsonista će se Pa1 ● zaustaviti na manjem obimu kupovine MRPa i ulaganja faktora proizvodnje nego kupac potpune konkurencije (a1).

DA NE Monopolista u dugom roku može ostvarivati i ekstraprofit. 16. 3. DA NE Dugoročna funkcija tražnje monopoliste je manje elastična od kratkoročne. 19. 5. DA NE Kada je MR < MC povećanjem proizvodnje monopolista može povećati ukupni profit. Samuelsonova klasifikacija tržišnih stanja je funkcionalistička klasifikacija. DA NE Monopolista može samostalno određivati visinu prodajne cijene i ponuđene količine na tržištu. Kod monopola funkcija tražnje obavezno ima: a) Rastući nagib b) Jednak nagib c) Opadajući nagib d) Ni jedno od navedenog 3. 20. DA NE Na TPK što je vremenski rok duži.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i ekstrprofit. DA NE Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više uz manju cijenu. 188 . 8. DA NE 1. DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i gubitak. DA NE Diferencijacija proizvoda je karakteristična za tržište monopola. DA NE Monopolista u dugom roku može ostvariti i prosječan profit. 15. DA NE Jedna od pretpostavki monopola je pasivna politika cijena. Na kojim tržištima je koeficijent elastičnosti supstitucije beskonačan: a) Na TPK b) Na tržištu monopola c) Na tržištu oligopola d) Na tržištu ograničene konkurencije e) Ni jedno od navedenog 2. DA NE U Weintraubovoj klasifikaciji tržišnih stanja oligopol ne sadrži element diferencijacije proizvoda DA NE Stackelbergova klasifikacija spada u funkcionalističke klasifikacije tržišnih struktura DA NE Monopolista u poređenje sa savršeno konkurentnim preduzećem uvijek nudi veću količinu po višim cijenama. 6. 4. DA NE Subnormalna cijena je uspostavljena cijena na TPK u trenutnom roku. 11. 9. 17. 12. 13. DA NE Postoji više razloga koji dovode do nastanka monopola. 18. DA NE Na tržištu potpune konkurencije uslov ravnoteže preduzeća je P=MR. 14. DA NE Na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku nema ekstraprofita. 7. uticaj ponude na formiranje cijene je veći. Preduzeća na TPK u dugom roku nudi proizvode po: a) Minimalnim dugoročnim graničnim troškovima uvećanim za prosječan profit b) Dugoročnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit c) Dugoročnim prosječnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) Ni jedno od navedenog. 2. DA NE Na TPK cijena je jednaka graničnom prihodu preduzeća. 10.

Šta je od navedenog obilježje tržišta potpune konkurencije: a) proizvod koji nema bliskog supstituta b) savršena informiranost učesnika c) koeficijent elastičnosti supstitucije određeni (mali) broj d) sloboda ulaska i izlaska e) aktivna politika cijena f) savršena mobilnost faktora proizvodnje 9. U dugom roku. cijena koju zaračunava monopolista u odnosu na kratkoročnu cijenu je: a) veća b) ista c) manja d) ni jedno od navedenih 8. Na TPK preduzeće može ostvarivati ekstraprofit u: a) Kratkom roku b) Dugom roku c) Kratkom i dugom roku 5. Proizvođač na tržištu potpune konkurencije može da određuje: a) količinu b) cijenu i količinu c) količinu i/ili cijenu d) ni jedno od navedenog 11. Funkcija tražnje na TPK u odnosu na tržište monopola je: a) elastičnija b) neelastičnija c) jednaka d) ni jedno od navedenih 7. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje na tržištu monopola je: a) jedan b) veći od 1 c) nula d) ni jedan od navedenih 10. Samuelsonova klasifikacija tržišnih struktura bazira se na sljedećim kriterijima: a) broj učesnika b) međuzavisnost robnih cijena c) koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje d) uticaj učesnika na formiranje cijena 189 .Mikroekonomija 4. Koje pretpostavke spadaju u tržište monopola: a) Homogen proizvod b) Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je određeni mali broj c) Koeficijent elastičnosti supstitucije je nula d) Aktivno-pasivna politika cijena 6.

Na tržištu potpune konkurencije ravnotežnu cijenu u trenutnom roku određuje: a) ponuda b) varijabilni troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 15. predstavlja sljedeće tržišno stanje: a) bilateralni oligopol b) monopson c) kvazimonopol d) oligopol e) oligopson 18.Mikroekonomija 12. Optimalna alokacija sredstava se ogleda u slijedećem: a) proizvodnja se odvija uz najniže granične troškove b) preduzeća ne ostvaruju nikakav profit c) prodajna cijena jednaka graničnom prihodu d) prodajna cijena jednaka graničnom trošku 14. Na tržištu potpune konkurencije. Osnovni kriteriji za klasifikaciju tržišnih stanja po Weintraubovoj koncepciji su slijedeći: a) koeficijent elastičnosti supstitucije b) stepen kontrole cijena c) broj učesnika na tržištu d) stepen homogenosti proizvoda 19. 13. u dugom roku. Opći uslov ravnoteže preduzeća je: a) MC=MR b) MR=0 c) MR>MC d) Da su ATC minimalni. dominantan utjecaj na ravnotežnu cijenu ima: a) ponuda b) troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 16. Monopol u kratkom roku: a) Ima funkciju ponude po graničnim troškovima b) Ima dio funkcije ponude po fiksnim troškovima c) Nema funkciju ponude d) Ima samo ponuđena količinu. jedan učesnik na strani ponude i malo učesnika na strani tražnje. 17. Prema Stackelbergovoj klasifikaciji tržišnih stanja. Monopol u odnosu na TPK proizvodi: a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 190 .

10. Koje ulazne barijere na tržište oligopola poznajete? 19. Koje elemente posmatra Samuelson u svojoj klasifikaciji tržišnih struktura? 5. Grafički predstavite maksimizaciju profita u kratkom roku preko ukupnih veličina na TPK i pojasnite elemente grafika. Kako se izvodi funkcija ponude preduzeća u kratkom roku na TPK? 15.Mikroekonomija 20. Definišite ravnotežu grane? 191 . Koji razlozi mogu dovesti do nastanka monopolskih preduzeća? 6. Definišite efikasnost obima? 11. 9. Definišite ravnotežu preduzeća? 20. Navedite pretpostavke tržišta oligopola? 17. 4. Navedite pretpostavke tržišta monopola? 14. Grafički predstavite situaciju da monopolista u dugom roku ostvaruje ekstraprofit. Grafički prikažite ravnotežu monopoliste u kratkom roku i objasnite elemente grafika. Monopolista u odnosu na tržište monopolističke kokurencije proizvodi a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 1. Navedite pretpostavke tržišta potpune konkurencije? 12. 8. Navedite i objasnite uslove ravnoteže preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? 7. Koji razlozi dovode do pojave oligopola? 18. Navedite faktore koji utječu na formiranje konkurentskih odnosa između učesnika na tržištu? 13. Šta je normalna cijena 3. Kakav ekstraprofit može da ostvaruje preduzeće na TPK u dugom roku? 16. Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu i navedite uslove ravnoteže! 2. Grafički predstavite situaciju da monopolista u kratkom roku ostvaruje gubitak.

„Mikroekonomija“. “Microeconomic Theory”. 1990. 6. Kahn. 8. „Microeconomics“. 1990. Paul. 2. Michael. Robert. XVII izdanje. izdavač. Cincinnati. godine. Alfred.Inc. Beograd. 1996. Jasminka: „Teorija tržišta i cijen“a. “Intermediate Microeconomics”. 12. Northon. Babić. Koutsoyiannis. Hal. 9. “Teorija cena”. 2005. Walter. Nicholson. Mate. Izdavačka djelatnost 16. 7. Ohio. Zagreb. April 2005. 14. 2nd edition. Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. 1992. Jeffrey. 5th edition. 2003. Tatić. The Dryden Press. „Ekonomija“. Daniel. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. 13. „Microeconomics“. 1984. Izdavač: Science Research Associates. Zagreb. „Mikroekonomska analiza“. David. James. Jurin. Parkin. Zagreb.. The MIT Press. South-Westwrn Publishing Co. 4. 2003.Mikroekonomija 19. godine. “Price Theory”. 192 . Mate. 3rd edition. Kasim. Mostar-Sarajevo. Izdanje. LITERATURA KNJIGE: 1. Zoran. 1994. 2001. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. II izdanje. Samuelson. godine. Mate. Addison Wesley Longman. Mate. za ispit“. godine. Zagreb.471. 4. 1990. Pindyck. godine. 5. Perlof. Second edition. 1996. 10. 2nd edition. “Intermediate Microeconomics”. 3. 1988. 1986. & Rubinfeld. Quirk. Tatić. „Moderna mikroekonomika“. Zagreb. 15. Mate. Third edition. „Mikroekonomija-Dodatni materijal Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. New York. str. Sarajevo. Globus. Jozo. Anita. 1997. Bakalar. godine. „Mikroekonomija“. Cambridge. Savremena administracija. Friedman. Addison Wesley Publishing Company. Pjanić. 11. International student edition. Smiljan i Šohinger. Varian. Philadelphia.

hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor.asp?kol=50 31. International Energy Outlook 2002.ludbreg.org 28. and Besant-Jones. 93. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“. J. 19. „Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“. 2001.05. http://portal.iea. R. 2001. MacAvoy. 2005. 22.Norton. http://www. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies. „Global Electric power reform. WEB STRANICE: 27.. „Deregulation vs. 23. http://www. IISI and Chinese Government in 2003. 25. godine. 18. 1979. 26. UNDP.doc 30.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM. W. 24. www. 20.W.monitor. World Bank. 2004. Jiři.W.2006. Schwarz. godine.pdf 32. Sarajevo 2002. Bacon.iea. 21. Sistem ranog upozoravanja.hr/kolumne/show.imf. „The regulated industries and the Economy.org 29. www. http://www. UNDP. Sistem ranog upozoravanja.Mikroekonomija ČLANCI: 17.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004. Paul.pdf 193 . Poslovni dnevnik 09.“ New York.worldsteel. godine. No. Re-regulation“ 2001.

Index monopolske moći Y .Kratkoročni granični troškovi .Ponuda proizvodnog faktora a 194 .Kratkoročni ukupni troškovi .Koeficijent monopolske moći .Individualna ponuda .Prosječni troškovi proizvodnje SR .Ukupna proizvodnja .Ravnotežna količina .Profit .Dugoročni granični troškovi .Kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Granična korisnost .Trenutna ponuda .Kapital W .Količina proizvoda koju nudi monopolista .Dohodak U .Korisnost .Kratki rok .Fiksni trošak TU .Dugoročna ponuda .Količina .Dugoročni prosječni ukupni troškovi .Prosječni proizvod SATC .Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje TR .Prosječni fiksni troškovi SRATC .Individualna tražnja TC .Ukupni troškovi .Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje TPx .Dugi rok .Tržište potpune konkurencije .Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje TVC .Prosječni varijabilni troškovi SRTC .Ravnotežna cijena .Profit .Količina proizvoda koju nudi preduzeće na tržištu potpune konkurencije .Granična stopa (subjektivne) supstitucije dobra y za dobro x .Faktor rada π .Granični proizvod .Cijena proizvoda .Granska tražnja TP .Dugoročni prosječni troškovi .Prosječni prihod SRMC .Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude TPK .Ukupni prihod .Kratkoročna ponuda .Kratkoročni prosječni ukupni varijabilni troškovi .Ukupni proizvod .Nadnica .kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Prosječni ukupni troškovi SS .Stopa povrata na uložena sredstva .Posječni fizički proizvod faktora a SAVC .Ukupna korisnost .Mikroekonomija Spisak skraćenica u Mikroekonomiji AC AFC AP APa AR AVC ATC D d Ed Es IEd pxEy FC I Imm K L LR LS LRAC LAC LRATC LMC LRTC Mm MP MPa MRPa MRSyx MS MU p pe pf Q Qe Qm QTPK r S s Sa .Ukupni varijabilni trošak .Dugoročni prosječni troškovi .Dugoročni ukupni troškovi .Granični prihod proizvoda faktora a .Granska ponuda .Ukupni fizički proizvod faktora x .Granični fizički proizvod faktora a .