Mikroekonomija - Vodic Za Vjezbe 3 Izdanje

Mr.

Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
Vodič za vježbe

Sarajevo, 2008.

Mikroekonomija

Mr. Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
- VODIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE -

Februar 2008.
2

Mikroekonomija

Naziv djela:

MIIKROEKONOMIIJA M KROEKONOM JA
- VODIIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE OD Č ZA VJEŽBE
Autor: Mr. Armin Avdić Izdavač: Ekonomski fakultet Sarajevo - Izdavačka djelatnost Fakulteta – Glavni urednik: Dekan Prof.dr. Muris Čičić Urednik: Prof.dr. Dževad Šehić Recenzent: Prof.dr. Aleksandar Kalmar Godina izdanja i štampanja: 2008. god. Tiraž: 500 primjeraka Štampa: Bemust Odgovorno lice štamparije:
3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

3

o Sarajevo na podršci u izradi ovog izdanja Vodiča. U ovom izdanju su dodati popisi skraćenica i simbola koji se koriste za označavanje odgovarajućih ekonomskih varijabli. dr Kasimu Tatiću na nesebičnoj podršci u izradi ovog Vodiča za vježbe kao i na dobronamjernim i korisnim sugestijama. posebno od strane studenata s obzirom da su oni ti koji trebaju da daju svoj konačan sud o korisnosti ovog udžbenika. i Prof. 08.o. kao i prethodni. Sarajevo. godine. Zahvaljujem se i preduzeću „General Servis“ d.01.Mikroekonomija PREDGOVOR U relativno kratkom vremenu se javila potreba za doštampavanjem trećeg izmijenjenog i dopunjenog izdanja Vodiča za vježbe. Nadam se da će ovaj materijal. Posebnu zahvalnost dugujem svojim profesorima: Prof. biti od koristi svim studentima ekonomskih fakulteta ali i mnogim drugim kojima imaju namjeru da se upoznaju sa osnovama mikroekonomije. Autor 4 . dr Aleksandru Kalmaru. Svi prijedlozi i kritike su dobrodošli.2008.

Mikroekonomija 5 .

8.1. 6.3. 8. UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje Unakrsna elastičnost tražnje Dohodovna elastičnost tražnje Faktori koji utječu na elastičnost tražnje ELASTIČNOST PONUDE Zavisnost ponude od vremenskog perioda TEORIJE O PONAŠANJU POTROŠAČA Teorija granične korisnosti Teorija indiferencije TEORIJA PROIZVODNJE TEORIJA TROŠKOVA Tradicionalna teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 12. 12.1. 3.5.3. 7. 6.2. 11.1. 4. 9.3. 4. 5.1.1. 10. 3. 4. 10. 12.1.1. 7.2.3. 8. 4. 4. 4. 12.4. 8.1. 2.1.2. 3.Mikroekonomija 1.2.1.4. 1. 9. prosječne i granične veličine POTREBA I TRAŽNJA Plan potrošnje IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Ukupna tržišna tražnja Zakoni tražnje Iznimke od općeg zakona tražnje CJENOVNA. 5. 4.1. 10.3.2.1. PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Temeljni stavovi o odnosima između ukupne.1.2. 7.2. 12. 12. 12. 7.2.2.2. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA Predmet izučavanja Mikroekonomije MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST Mikroekonomski modeli Mikroekonomska analiza SADRŽAJ 10 12 13 13 16 17 18 19 19 20 27 27 30 30 30 35 42 43 45 47 49 50 52 53 55 55 63 64 66 72 74 83 84 86 96 107 109 107 113 114 114 116 TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI Tržište potpune konkurencije Funkcije tržišta i države Mikroekoenomija i Makroekonomija TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE Skala tražnje Promjena tražnje i promjena tražene količine Promjena ponude Ravnoteža ponude i tražnje Promjena ponude i tražnje i utjecaj na ravnotežnu količinu i cijenu Primjeri iz prakse UKUPNA. 2. 3.1. Savremena teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 6 . 2.2.1. 8.

1. 15.8.3.1.8.2.2.1. 13. 13.4.2.5. 16.6.4.4. 15.2.1.3.1. 14. 13.4. 16.3.1. 15.6.2. 15.1.3. 14.4. Problemi u regulaciji monopola Privatizacija prirodnih monopola Privatizacija energetskog sektora u BiH Modeli privatizacije 15.1.5.5. 15. 15.4. 13. Mjerenje monopolske moći Diskriminacija cijena Diskriminacija cijena prvog stepena Diskriminacija cijena drugog stepena Diskriminacija cijena trećeg stepena 15.7.4.1.1. 16. 15. 16. TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku MONOPSON LITERATURA . 14.4. 15. 15. 15. 15.4. 15.8.4.3. 19. 14.1. 15.8. 15.3.2.1. 16. 16. 18.6.2. 15.4.3. 15. Empirijske funkcije troškova KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA Stackelbergova klasifikacija Samuelsonova klasifikacija Weintraubova klasifikacija TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE 123 125 125 126 131 131 134 135 137 140 141 143 143 145 146 147 147 148 148 149 150 151 152 153 154 155 157 158 158 158 159 161 166 170 172 172 174 176 176 177 182 183 184 185 192 7 Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća u dugom roku Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije MONOPOL Ravnoteža monopola u kratkom roku Ravnoteža monopola u dugom roku Pojam i evolucija prirodnih monopola Osobine prirodnih monopola Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji 15. 15.9.2.8.2.4. Regulacija monpola Historijski pregled reguliranja monopola Ciljevi regulacije monopola Metode regulacije monopola Reguliranje monopola kontrolom cijena Regulacija monopola preko graničnih troškova Regulacija monopola preko prosječnih troškova Reguliranje monopola porezima 15.Mikroekonomija 12. Primjeri i zadaci vezani za monopol OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Cournotov model Bertrandov model Edgeworthov model Model prelomljene krive tražnje (Sweezyjev model) Teorija igara Osnovni pojmovi Matrica rezultata 17. 15. 15.2.3. 17. 15.2.5. 17. 16. 15.

Determinante troškova. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Ravnoteža grane i preduzeća. Pojam. Potrebe. 7. Ravnoteža oligopola u 8 2.Mikroekonomija UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET Naziv predmeta: MIKROEKONOMIJA Godina studija: I (Prva) Ukupan broj časova (predavanja i vježbi): 45 + 30 1. Diskriminacija cijena i kriteriji politike cijena. . kratkom i dugom roku. Analiza ukupnog. motiv i elementi ravnoteže po vremenskim periodima i tržišnim strukturama. (7 časova predavanja + 5 vježbi) Teorija ponude. Ravnoteža grane u različitim vremenskim periodima. (6 časova predavanja + 6 vježbi) Teorija o ponašanju potrošača. Mikroekonomija i Makroekonomija. stvarnost i modeli. Zakoni tražnje: Cournot-Marshallov. Kupovina. definisanje oligopola. Definicija ponude. 10. Fiksni i varijabilni faktori proizvodnje. Teorija. Ravnotežni položaj potrošača. Slutsky-Hicks-Allenov. Pojam konkurencije i potpune konkurencije. (3 časa predavanja + 3 vježbi) Teorija proizvodnje. Warlasov. Osnovne komponente i instrumenti Mikroekonomije. Osobine monopola. Skale tražnje. Ukupan. Strateško ponašanje. (5 časova predavanja + 2 vježbi) Monopol. Edgeworth. Zakon ponude. cilj. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Oligopol. Determinante ponude. vrste tražnje. Elastičnost ponude. prosječan i granični prihod. Relacija kratkoročnih i dugoročnih troškova. Definicija i klasifikacija troškova. Proizvodne funkcije. 9. Cobweb teorema. Izvođenje i pomjeranje krive ponude. kriterij i maksimiziranje dobiti. Uvod. Pojam. Ponuda i troškovi. Modeli oligopola. konflikti. Potrošnja. Proizvodne izokvante i princip supstitucije. Definiranje tražnje. Motivi i determinante. Stackelberg. Zakoni prinosa. Tržišni mehanizam: osnovni ciljevi (motivi i modeli ponašanja tržišnih učesnika). Cournot. Skale ponude. Kombiniranje faktora proizvodnje. 8. Tražnja i ponuda faktora. 5. Tradicionalna teorija granične korisnosti. Ravnoteža monopoliste u dugom i kratkom roku. Vrste monopola. elementi i klasifikacija tržiših struktura. 3. Tražnja za sredstvima potrošnje i tražnja za proizvodnim dobrima. Ravnoteža preduzeća u različitim vremenskim periodima. Funkcije tržišta i potreba državne intervencije. prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda. Moore-Schultzov zakon tražnje: odstupanje od zakona tražnje. Učinci diskriminacije cijena. Troškovi u kratkom i dugom roku. Bertrand. Ponašanje tražilaca. Prolagođavanje preduzeća tržišnim promjenama. saradnja. (5 časova predavanja + 4 vježbi) Teorija troškova. Teorija otkrivene preferencije. Predmet i metode Mikroekonomije. Funkcija ponude. Barijere ulaska. Antimonopolski zakoni i ponašanja. Ravnotežna cijena i količina. 6. Teorija indiferencije. Teorija tražnje. Ponuda u trenutnom. 4. Međuzavisnost. (3 časa predavanja + 0 vježbi). (4 časa predavanja + 2 vježbi) Potpuna konkurencija.

Mikroekonomija različitim situacijama. Prelomljena kriva tražnje. Sporazum oligopolista i efikasnost u privredi. (3 časa predavanja + 2 vježbi) 11. Ograničena konkurencija. Tržište i teorije ograničene konkurencije. Teorija Edwarda Chamberlena i Joane Robinson. Monopolska konkurencija, diferenciranje proizvoda, publicitet. Ravnoteža preduzeća i grane. Mjerenje tržišne snage. (2 časa predavanja + 2 vježbi) Ravnoteža tržišta faktora proizvodnje. Motivi maksimiziranja dobiti i zapošljavanje faktora proizvodnje. Tražnja i ponuda faktora proizvodnje na tržištima potpune konkurencije, monopsona i oligopsona. (1 čas predavanja + 2 vježbi)

12.

LITERATURA ZA ISPIT: 1. 2. 3. Tatić, Kasim; „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2003. godine. Tatić, Kasim; „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2005. godine. Avdić, Armin; „Mikroekonomija-Vodič za vježbe“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2008. godine.

ŠIRA LITERATURA: 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Babić, Mate: „Mikroekonomska analiza“, 4. Izdanje, Mate, Zagreb, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, HKD Napredak, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Politika cijena“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine. Jurin, Smiljan & Šohinger, Jasminka; „Teorija tržišta i cijena“, Globus, Zagreb, 1990. godine. Koutsoyiannis, Anita.; „Moderna mikroekonomika“, II izdanje, Mate, Zagreb, 1996. godine. Pindyck, Robert & Rubinfeld, Daniel; „Mikroekonomija“, 5. Izdanje, Mate Zagreb, 2005. Parkin, Michael; „Microeconomics“, Addison Wesley Publishing Company, 6th edition, 2005. Perlof, Jeffrey; „Microeconomics“, Addison Wesley Longman, 2nd edition, 2001. Samuelson P.; „Ekonomija“, XVII izdanje, Mate, Zagreb, 1994. godine. www.bhekonomija.com

9

Mikroekonomija

1. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA?
Izučavanje ekonomske stvarnosti ima tradiciju od preko 200 godina. U toku ovog razdoblja ekonomija kao nauka se proširivala, dograđivala i diferencirala od drugih nauka. Postala je veoma složena. Ekonomija, kao nauka bavi se izučavanjem privrednih aktivnosti i ekonomske stvarnosti jedne države, regiona i cjelokupne svjetske ekonomije na jednoj strani, kao i pojedinim učesnicima kao što su mala i velika preduzeća, kupci, vladini uredi za regulaciju i nadzor itd., na drugoj strani. Usložnjavanjem privrednih tokova koji svakim danom postaju još kompliciraniji i isprepleteniji kompleksnija postaje i ekonomska nauka koja pokušava da postojeće aktivnosti objasni, a naredne predvidi. Ekonomsku stvarnost zbog svoje kompleksnosti izučava mnogo ekonomskih disciplina: Makroekonomija, Finansije, Menadžment, Mikroekonomija, Računovodstvo, Marketing itd. Na taj način bolje i lakše se shvaćaju pojave u okruženju, te rješavaju problemi koji nastaju na temelju ovih pojava.

Kako da ostvarimo profit?

Mikroekonomija, kao jedna od ekonomskih disciplina, proučava između ostalog: 1. ponašanje pojedinačnih privrednih subjekata, kao što su: preduzeća, potrošači, država (njene pojedine agencije i odjeli), 2. utjecaje državnih mjera na aktivnosti učesnika na tržištu, raspodjelu dobara i usluga, 3. načine klasifikacija i funkcioniranje pojedinačnih tržišta i tržišta zajedno, 4. iznalažnje optimalnih količina faktora proizvodnje u procesu proizvodnje, 5. načine primjene teoretskih modela u rješavanju konkretnih ekonomskih problema, itd. Posebna pažnja pri proučavanju ponašanja pojedinačnih učesnika na tržištu posvećuje se efikasnoj alokaciji oskudnih resursa, kao što su novac, materijal, vrijeme, prirodna bogatstva, itd. Samo jedan dio prirodnog bogatstava je obnovljiv, dok drugi nije. Stoga o prirodnom bogatstvu i njegovom korištenju svaki ekonomista treba voditi posebnu brigu. Danas je najveći problem čovječanstva kako da zadovolji svoje rastuće potrebe. Potrebe oduvijek postoje i uvijek će biti neophodni uslov ljudskog postojanja. Razvojem ljudskog društva i struktura potreba se mijenja i proširuje. Ovo je kontinuiran proces. Stoga su u temelju Mikroekonomije ljudske potrebe koje iniciraju razmišljanja o načinu njihovog zadovoljavanja. Potrebe se na tržištu manifestiraju kao tražnja, bilo pojedinaca, grupe ljudi ili tražnja od strane države. Na Mikroekonomiji je da ukaže na najefikasnije načine zadovoljenja tih potreba. Na tržištu se, s druge strane, pojavljuju preduzeća koja proizvode dobra i usluge. Preduzeća prodajom ovih proizvoda i zadovoljavanjem izraženih potreba različitih učesnika na tržištu ispunjavaju svoju svrhu - profitabilno poslovanje. Drugo područje Mikroekonomije je usmjereno na preduzeće, njegove troškove, načine proizvodnje kombiniranjem različitih faktora proizvodnje, načine formiranja cijena proizvoda, itd. Da bi ekonomski sistem mogao funkcionirati potrebno je međudjelovanje učesnika na tržištu. Ako želimo analizirati Mikroekonomiju moramo svojom analizom obuhvatiti: preduzeća, potrošače i državu). 10

Mikroekonomija Postoji mnogo definicija Mikroekonomije. U literaturi se najčešće mogu naći sljedeće definicije1: 1. 2. Mikroekonomija je grana ekonomije koja proučava odluke pojedinačnih kućanstava i preduzeća, funkcioniranje pojedinačnih tržišta i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga. Mikroekonomija je analiza koja se bavi ponašanjem pojedinačnih subjekata u tržišnoj ekonomiji, takvih kao što su određivanje cijena nekog proizvoda ili ponašanje pojedinačnog potrošača ili preduzeća. Mikroekonomija je proučavanje ekonomskog ponašanja pojedinačnih jedinica odlučivanja, kao što su pojedinačni potrošači, vlasnici sredstava i preduzeća u sistemu slobodnog preduzetništva.

3.

Svaka od navedenih definicija osvjetljava Mikroekonomiju iz drugog ugla, ali sve one zajedno pokazuju čime se to bavi Mikroekonomija kao ekonomska disciplina. Možda je najbolje da to pokažemo na jednom primjeru.
Ukoliko želimo odrediti cijenu nekom proizvodu, recimo benzinu za automobil, onda moramo, između ostalog, voditi računa o sljedećim stvarima: Koliko se benzina troši na nekom području, koliko prosječan potrošač toči benzina mjesečno, koliki su porezi na benzin, kolika marža je neophodna za vlasnika benzinske pumpe da bi on imao interesa prodavati gorivo, koji kvalitet benzina se zahtijeva, kako i odakle se benzin transportuje i koliki su troškovi transporta, postoje li sezonske oscilacije, kakva tražnja se očekuje u narednom periodu i sl. Da bi se odredila krajnja cijena benzina potrebno je sagledati ponašanje i kupaca i prodavača ali i države koja nadgleda kvalitet goriva i ubire određene poreze. Svi oni zajedno predstavljaju tržišne učesnike koje proučava Mikroekonomija.

Tržište se u stvari nalazi u presjeku aktivnosti proizvođača, potrošača i države. Sva tri učesnika su neophodna kako bi tržište moglo nesmetano funkcionisati. Tržište može biti fizičko mjesto (kao što je pijaca) ili virtualno mjesto, kao što je prodaja putem Interneta (e-Buy).

Država

Tržište

Proizvođači

Kupci

Shema 1. Učesnici na tržištu

1

Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine, str. 3.

11

11.1. Tržište savršene konkurencije. Liberalizacija tržišta. U ovom Vodiču pokušat ćemo dati što više primjera iz naših preduzeća i ukazati na probleme koje ona imaju. Finansijama. pa i preduzeće. Teorija i analiza proizvodnje. U nastavku ćemo predstaviti svjetsko tržište nafte. 7. kako prilike na jednom tržištu utječu na prilike na drugim. Monopolistička konkurencija. teorija indiferencije i teorija otkrivene preferencije). tj.Mikroekonomija 1. PREDMET IZUČAVANJA MIKROEKONOMIJE Područje proučavanja Mikroekonomije je dosta široko. Mikroekonomija najčešće služi kao podloga za ostale discipline. Stalni pokušaji preduzeće i ostalih tržišnih učesnika da se prilagode novonastalim prilikama u stvari predstavlja tržišni mehanizam. 6. prije svega sa Ekonomikom preduzeća. Shodno predviđenom planu i programu Fakulteta posebna pažnja će se obratiti na sljedeće teme: 1. Makroekonomijom i Ekonomskim razvojem. Tražnja (teorija. a samim tim i njihove ravnotežne pozicije. Mikroekonomski subjekti (domaćinstva. 4. Poremećaji sa njega se poput talasa prenose na sva ostala tržišta mijenjajući troškove poslovanja preduzeća. Mikroekonomska teorija. Nije dovoljno znati strukturu svojih troškova već ih je potrebno uporediti sa drugim preduzećima i vidjeti da li je ona povoljnija ili nepovoljnija uodnosu na konkurentska preduzeća ili granu u prosjeku. 3. analiza i modeli. 9. 12 . a jedan dio će sadržavati pitanja koja se mogu postaviti na osnovu izložene materije. Sa druge strane Mikroekonomija posmatra tržišne učesnika. Iz prethodnih nabrojanih tema vidljvo je da postoje određene dodirne tačke Mikroekonomije sa drugim ekonomskim disciplinama. Tražnja i ponašanje potrošača (teorija granične korisnosti. Tržište i cijene faktora proizvodnje. Monopson). Razlika između Mikroekonomije i Ekonomike preduzeća jeste što Ekonomika preduzeća analizira preduzeće kao izolovan privredni subjekt od ostatka privrede. Privatizacija i Regulacija monopola. također posmatra međudjelovanja tržišta. Zamislite samo da neko od ljudi treba upravljati sa njima! U nastavku ćemo pokušati da razjasnimo ovaj tržišni mehanizam i da prikažemo na koji se način učesnici na tržištu ponašaju. Stoga se preduzeća nastoje prilagoditi ovim promjenama pa povlače odgovarajuće poslovne poteze. a koji kao odgovor povlače svoje poslovne poteze i tako redom. klasifikacije i funkcije). povezanim. Bez njega bi život jednostavno bio nemoguć. elastičnost. preduzeća. prognoza. koji imaju dalje utjecaja na druge tržišne učesnike. Ponuda (determinante. 5. Teorija i analiza troškova (tradicionalna i savremena teorija. 2. Marketingom. 8. Mikroekonomija. Prilike na ovom tržištu imaju utjecaja na gotovo sva ostala tržišta. Milioni proizvoda i usluga se razmjenjuju putem tržišta onome ko je spreman platiti najvišu cijenu. Jedan dio Vodiča će obrađivati računske primjere gdje se treba razumjeti način na koji rješavati određene probleme. analiza. Oligopol. država) i njihovi ciljevi. Tržište i država (uloga države u privredi). determinante. Uobičajeno se u literaturi analizira između 10 i 15 poglavlja ovisno o vrsti studija i raspoloživom broju sati predviđenom za izvođenje nastave. elastičnost i pomjeranja). u međudjelovanju sa drugim učesnicima na tržištu. Klasifikacija tržišta (Monopol. 10. primjena). tržištima.

Zato kažemo da je model pojednostavljena slika stvarnosti. Zato se vrši procjena njihovog značaja i veličine utjecaja. kao način spoznavanja. a on se sastoji od dvije faze: 1) opažanje i mjerenje pojava koje proučavamo i 2) razvijanje teorije na osnovu tih mjerenja i opažanja. Svrha izgradnje ovih modela jeste analiza postojećih mikroekonomskih pojava. ima određenih prednosti u odnosu na druge načine. 4-5. Naučni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti. 1997. Mostar-Sarajevo. MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST2 2. „Mikroekonomija“. Zbog toga što je svaka pojava (koja se proučava) pod utjecajem različitih faktora. 13 . Zbog toga se i izgrađuju mikroekonomski modeli. Sveukupna mikroekonomska teorija je izgrađena od manjih teoretskih koncepta (mikroekonomskih modela). Svaki mikroekonomski model dobar je u onoj mjeri u kojoj ispunjava ove dvije zadaće. svi faktori često ne mogu biti uključeni u analizu. Na primjer.1. Vratimo se prethodnom primjeru. Menadžment prodajnog salona može na vrijeme da od proizvođača poruči zahtijevani broj automobila.Mikroekonomija 2. te predviđanje kretanja tih pojava u budućnosti. Razmislite koliko je značajno za jedan prodajni salon ako može ispravno procijeniti broj automobila koje će prodati u naredna 3 mjeseca. a da istovremeno nema pretrpan salon ili nema problem gdje da smjesti automobile. recimo jedan kvartal ili pola godine. Posebno je važno zbog toga što vam novac koji bi ste uložili za nabavku automobila „ne leži zamrznut“ u proizvodima koje nećete prodati narednih pet-šest mjeseci. Nakon toga trebamo sagledati koji sve faktori utječu na prodaju automobila i koliki utjecaj imaju. Da bi nam olakšali donošenje poslovnih odluka i da bi nam omogućili profitabilnije poslovanje. U analizu je najčešće moguće uključiti samo one faktore koji imaju dominantan ili presudan utjecaj na datu pojavu. godine. da bismo mogli saznati kakav trend ima prodaja automobila na tržištu potrebno je odrediti koju vrstu automobila analiziramo. str. Jozo. Način nastanka mikroekonomskih modela dat je na narednoj slici: 2 Detaljnije vidjeti u Bakalar. zatim je potrebno pratiti prodaju neko određeno vrijeme. Na kraju formiramo zaključak da se taj automobil na datom tržištu u određenom vremenskom periodu prodaje u toj količini. MIKROEKONOMSKI MODELI Model predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i ima široku primjenu u ekonomiji iz razloga što model.

Mostar-Sarajevo. godine. Naredna slika prikazuje osnovne komponente mikroekonomskog modela: Endogene varijable Teorijski mikroekonomski model Pretpostavke o ponašanju Parametri Slika 2. dok sa druge strane ima implikaciju koja. 1997. str 5. Komponente mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sa jedne strane ima određene osnovne pretpostavke koje mora uključiti u sebe da bi mogao biti vrednovan. Način nastanka mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sastoji se iz tri elementa: a) Endogene varijable – događaji ili pojave koje se proučavaju. „Mikroekonomija“. ustvari predstavlja rješenje ili ravnotežu tog modela. b) Pretpostavke o ponašanju – način na koji se ponašaju učesnici.Mikroekonomija Naučni metod Opažanje i mjerenje Razvijanje teorije Izgradnja Mikroekonomskih modela Svrha izgradnje Analiza Predviđanje Slika 1. c) Parametri – kvantitativno izražene karakteristike okruženja. 14 . Jozo. Četiri osnovne pretpostavke koje svaki mikroekonomski model mora sadržavati su:3 3 Bakalar.

ovdje ćemo samo navesti primjer kada dolazi do povećanja tražnje za nekim proizvodom na tržištu a funkcija ponude ostane nepromijenjena. Pretpostavka o racionalnom izboru učesnika nam daje uslov da ponašanje učesnika u modelu mora biti racionalno kako bismo mogli predvidjeti njihovo ponašanje.Mikroekonomija 1) 2) 3) 4) pretpostavka o preferencijama učesnika. sa druge strane mora postojati proizvođač koji je spreman proizvesti i ponuditi taj isti proizvod. Iako će se u nastavku detaljnije analizirati kretanje i ponude i tražnje. pretpostavka o racionalnom izboru učesnika i pretpostavka o koordinaciji učesnika u modelu. ako jedan od učesnika želi kupiti neki proizvod. tržištu dolazi do skoka cijena. Poznato je da većina kupaca želi kupiti dizelske motore koji imaju malu potrošnju goriva. Iznenadni poremećaji na tržištu nekretnina obično dovode do porasta cijena. koje vrste motora kupci najviše kupuju. 15 . Ovaj slučaj je čest npr. Primjer Jedan od mikroekonomskih modela jeste model ponude i tražnje. pretpostavka o ograničenosti resursa. Pretpostavka o ograničenosti resursa je potrebna iz razloga što niti jedan resurs u prirodi nije neograničen. U protivnom je model besmislen. Npr. Svi znamo da je ponašanje neracionalne osobe vrlo teško predvidjeti. Npr. Naredna slika prikazuje ove pretpostavke: Preferencije Ograničenost resursa Racionalan izbor učesnika Teorijski mikroekonomski model Ravnoteža modela Koordinacija Slika 3. Racionalnost se u ovom slučaju odnosi na situaciju da će racionalan čovjek nastojati maksimizirati svoju korist od kupovine proizvoda ili minimizirati svoje izdatke za njegovu kupovinu. Teorijski mikroekonomski model Pretpostavka o preferencijama je neophodna kako bismo znali šta učesnici u modelu više žele. I zadnja. a nakog određenog vremena kada se poveća ponuda na tržištu dolazi do njihovog snižavanja. a samim tim i analizirati jer nikada ne znate šta će takva osoba učiniti. pretpostavka o koordinaciji nam naglašava da je u jednom modelu potrebno imati koordinirane postupke učesnika. u stanogradnji. Ako u nekom gradu postoji izražena tražnja za stanovima a da pri tome ne postoji srazmjerni porast ponude stanova na. Ograničenost raspoloživih resursa je temeljna pretpostavka ekonomije uopšte. Tada u najvećem broju slučajeva dolazi do porasta cijene tog proizvoda što je najčešće nepovoljno za kupce. Ovaj model je nastao na bazi velikog broja posmatranja šta se dešava sa cijenom proizvoda ako dolazi do pomjeranja funkcije ponude ili tražnje.

kao primjenjeni dio Mikroekonomije. potrošači. MIKROEKONOMSKA ANALIZA Za razliku od mikroekonomskih modela koji predstavljaju teoretsku podlogu za rješavanje određenih ekonomskih problema.2. Mikroekonomija kao naučna disciplina u sebi sadrži i mikroekonomsku teoriju i mikroekonomsku analizu i za uspješno rješavanje problema potrebno je koristiti oba dijela. odnosno predstavlja svrhu izučavanja mikroekonomske teorije.Mikroekonomija 2. Ona predstavlja tržišnu valorizaciju teoretskih koncepta koji su izgrađeni primjenom mikroekonomskih modela. Da bi se adekvatno predstavili svi teoretski koncepti potrebno je koristiti određeni instrumentarij. Stoga se primjenom mikroekonomske analize. Mikroekonomija = mikroekonomska teorija + mikroekonomska analiza 16 . mikroekonomska analiza. niti jedna teorija nema veći značaj. Bez adekvatne primjene pri rješavanju konkretnih problema u ekonomiji. Stoga će se u toku izlaganja u značajnoj mjeri koristiti matematički prikazi iz razloga što je „jezik“ matematike veoma precizan i obezbjeđuje nam tačne pokazatelje.). mikroekonomska teorija spušta na ravan upotrebljivosti i korisnosti. država itd. Matematika kao grana nauke je obezbijedila dobru podlogu za teoretsko razumijevanje pojava. koristi te modele za rješavanje konkretnih problema sa kojim se suočavaju učesnici na tržištu (proizvođači. ali i za kvantitativnu analizu realnih problema.

Ekonomija. Na narednoj shemi ukratko su predstavljeni nedostaci tržišta i načini na koje država intervenira na tržištu. Jedan od prvih ekonomista (Adam Smith) je tvrdio da je sâmo tržište sposobno uspostaviti pravedan i stabilan tržišni okvir u kome će se tržišne transakcije odvijati nesmetano. proizvođači ne vode dovoljno računa o životnoj okolini. nastojat će što prije doći do tog proizvoda ako im je on potreban. kao što smo prethodno naglasili. Ukoliko je država previše prisutna na tržištu tada učesnici ne mogu iskazati svu kreativnost u svom radu jer je previše pravila koja gotovo sve regulišu. Samuelson. Sa druge strane. Tržišta putem cijena rješavaju osnovne ekonomske probleme. Ako neko od proizvođača očekuje da poraste cijena proizvoda kojeg on prodaje. za početak mi ćemo dati samo jednu od njih. Da je tako već bi u Bosni i Hercegovini većina stanovnika bila zaposlena i ne bi bilo proizvoda koji se nemaju kome prodati. on će ga zadržati neko vrijeme kako bi ga prodao po višoj cijeni. Takvo tržište se naziva tržište finalnih dobara (proizvoda). u kreiranju normi zaštite životne okoline ili u sprječavanju antimonopolskog ponašanja učesnika. 17 . mogu susresti na nekom fizičkom ili na nekom virtuelnom mjestu. 1994. Stoga je važno da država ili njene određene institucije budu prisutne na raznim tržištima kako bi tržišta dobro funkcionirala. utaja poreza. ako kupci zaključe da da će cijena tog proizvoda porasti u narednom periodu. a nekim stanovnicima nedostaje novca za osnovne životne namirnice itd. a kao što je vidljivo to se ne dešava. Sa druge strane ako država nije u dovoljnoj mjeri prisutna na tržištu tada ne postoje jasna pravila ili se nedovoljno poštuju postojeća. cijene su te koje koordiniraju odluke potrošača i proizvođača na tržištu. Svi učesnici na tržištu posmatraju cijene i na bazi njih donose svoje odluke.5 Ponuda i tražnja se. Na drugoj strani neki učesnici žele nabaviti (polu)proizvode koje će iskoristiti za dalju proizvodnju drugih proizvoda i takvo tržište nazivamo tržište proizvodnih faktora. godine. Uloga države se najčešće ogleda u sprovođenju određenih zakona po kojima se poslovanje odvija. TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI4 Tržište predstavlja mjesto na kome se susreću ponuda i tražnja proizvoda. str. javljuja se nelojalna konkurencija. 4 Detaljnije vidjeti: P.. XVII izdanje. Kada govorimo o tržištu potrebno je naglasiti da postoji mogućnost da neki od učesnika na njemu žele kupiti finalne proizvode koje će oni lično potrošiti. no nekada je neophodno da se na tržištu pojavi i država kako bi uspostavila određena pravila po kojim će se razmjena odvijati. sivo tržište i sl. Tržišni mehanizam bi u potpunosti doveo do stabiliziranja privrede. Mate. dok potrošači ne plaćaju proizvode na vrijeme. Međutim.Mikroekonomija 3. Zagreb. U ekonomiji je prisutno mišljenje da u većini slučajeva i na većini tržišta postoji određena „nevidljiva ruka“ koja dovodi do povezivanja ponude i tražnje i do zadovoljavanja potreba potrošača. 35-48 5 Postoji dosta definicija tržišta. vremenom je utvrđeno da sâma tržišta nisu sposobna dovesti do stabilnosti privrede. Obično se na tržištu pojavljuju proizvođači i kupci. Znači. U nastavku ćemo dati kratak prikaz uloge države na tržištu te njenih mogućih intervencija kako bi se ispravili određeni tržišni nedostaci.

1. Ako se na tržištu razmjenjuje proizvod koji je homogen (kao što su na primjer: pamuk. Obično je na ovim tržištima država veoma malo prisutna. U takvim slučajevima država kroz osnivanje istraživačkih instituta pomaže da se lakše obezbijede sredstva. 18 . O tržištu potpune konkurencije će mnogo više riječi biti u poglavlju 14. dionice. slučaj kod razvoja novih foto ćelija koje se mogu koristiti za proizvodnju energije. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Na nekim tržištima pojavljuje se veliki broj učesnika i na strani ponude i na strani tražnje. pijaca u jednom većem gradu se može smatrati tržištem potpune konkurencije. To je npr. Taj razvoj zahtijeva značajna novčana sredstva ali je ishod razvojnog procesa često neizvijestan. Zbog toga kompanije i banke ne žele da rizikuju novac u takve projekte sa neizvijesnim ishodom iako su potencijalne dobiti velike.Mikroekonomija Nedostaci nevidljive ruke Neefikasnost Monopol Eksternalije Javna dobra Nejednakost Neprihvatljive nejednakosti dohotka i bogastva Makroekonomski problemi Visoka inflacija Visoka nezaposlenost Spor ekonomski rast Stabilizacija pomoću politika kamatnih stopa Stimuliranje rasta Monetarna i fiskalna politika Investiranje u obrazovanje i povećanje nacionalne stope štednje Preraspodjela dohotka Progresivna poreska stopa Programi podrške dohotka Intervencija na tržištu Intervencija na tržištu Subvencije Antitrustovski zakon Zakoni protiv zagađivanja Nacionalna odbrana Intervencija države Primjeri Shema 2. a nakon što se ostvare značajni napretci u tehnologiji omogući kompanijama da ih koriste. 3. Na primjer. ili da dopuni njihov rad tamo gdje privatni kapital nije dovoljan ili nema interes. Tu postoji i veliki broj kupaca ali i veliki broj prodavača sličnih ili homogenih proizvoda. zlato i sl. a učesnici samostalno odlučuju o načinu poslovanja. ima za cilj da obezbijedi što više prostora kompanijama za njihovo poslovanje.) i ako učesnici mogu bez većih poteškoća ulaziti na tržište i izlaziti sa njega. tada takvo tržište nazivamo tržište potpune ili čiste konkurencije. kroz određene instrumente. nafta. Nedostaci tržišta i intervencije države na tržištu Svakako da država.

2. Cilj je da se formira ravnoteža uvoza i izvoza iz jedne države. Obezbjeđenje rasta i razvoja privrede. kao na primjer zagađenje okoline. promoviranje i obezbjeđenje makroekonomskog rasta i stabilnosti privrede (u što spadaju fiskalna i monetarna politika). transfernih plaćanja. Politika (ne)zaposlenosti na nivou cijele ekonomije. a to su: 1. Razlika se prije svega ogleda u predmetu proučavanja.3. moramo shvatiti i razumjeti mikroekonomske jer su one osnova na bazi kojih nastaju i prilike u cijeloj nacionalnoj ekonomiji. određenih subvencija i sl. To su alokativna. FUNKCIJE DRŽAVE I TRŽIŠTA Država ima određene funkcije (uloge) na tržištu. Reguliranje i kontrola određenih eksternalija na tržištu. kako se ne bi dešavala npr. socijalne ustanove itd. kontrola o skladištenju opasnih materija. Možemo govoriti i o vrstama tržišta kao što su: lokalno tržište. obezbjeđenje određenih dobara i usluga za koje privatni kapital nema interesa (kao što su policija. 19 . velika inflacija. MIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA Postoji razlika između Mikroekonmije kao ekonomske discipline i Makroekonomije. regionalno tržište. Makroekonomija proučava privredu u cjelini. vojska. To su aktivnosti koje su usmjerene na: promoviranje jednakosti putem progresivnih poreskih stopa. Makroekonomija ima svoja četiri osnovna područja. distributivna. Upravljanje uvozom i izvozom. Dok Mikroekonomija proučava pojedinačne učesnike na tržištu. tržište faktora proizvodnje. tržište vrijednosnih papira. vatrogasci. Bruto domaći proizvod (GDP) jedne države. nacionalno tržište. jer ni prevelik deficit ni prevelik suficit dugoročnije gledano nisu povoljni za privredu. selektivna. Da bismo mogli proučavati makroekonomske pojave. 4. trgovina na malo itd. kao što su kupci. Kako smanjiti nezaposlenost na nivo da svi oni koji žele raditi imaju i gdje da rade. proizvođači ili država (kada ima svojstvo nekog regulatora). globalno tržište tržište nafte i naftnih derivata. propisivanje određene zaštitne opreme za radnike itd. 3.). ali i njene stabilnosti. trgovina na veliko.Mikroekonomija 3. I tržište ima svoje određene funkcije. Kako da se ukupna proizvodnja u jednoj privredi poveća. 3. informativna i razvojna funkcija. 2.

vremenskih. a da to neko drugi nije već proizveo. čak se može dobijati iz energije podvodnih valova na moru. Treće pitanje je često najteže pitanje za ekonomiste. Kod odabira načina proizvodnje posmatramo prvenstveno dva faktora: ekonomsku isplativost i mogućnost uspješne implementacije tehnološkog rješenja u zavisnosti od uslova pod kojim će proizvodnja biti pokrenuta. tehnoloških. To su ogromne poljane gotovih automobila koji čekaju svog kupca. Menadžment svake kompanije bi bio presretan ako bi prodao sve proizvode koje proizvede u što kraćem vremenu. To je jedan od čestih načina kako da dođemo do novog proizvoda koji je do tada bio nepoznat kupcima. To su tzv. Međutim. 2. Međutim. vjetroelektranama. Navest ćemo samo proizvodnju električne energije. Danas se ogromna sredstva ulažu u pronalaske recimo nove telekomunikacijske opreme ili visokosofisticirane vojne tehnologije.Mikroekonomija 4. Čak i one koje ne možete zamisliti dok ih ne vidite. Jedni ljudi traže da kupe stanove dok ih drugi grade i prodaju. definitivno je najteže „proizvesti“ platežno sposobnog kupca. Postoji mnogo mogućih metoda proizvodnje jednog te istog proizvoda. sigurnosnih kriterija kod upotrebe proizvoda. U današnjem svijetu imate gotovo svaki proizvod koji možete zamisliti. 20 . Danas je sve proizvode „teško“ proizvesti (proizvodi zahtijevaju poštivanje velikog broj tehničkih standarda. komponente za proizvode se često proizvode na različitim kontinentima itd. Za svim proizvodima postoji određena tražnja i sa druge strane postoji određena ponuda tih proizvoda ili usluga. radnih itd. osnovna pitanja ekonomije koja glase: 1. Donošenje odluke na koji način da proizvedemo proizvod daje smjernice za sve kasnije aktivnosti. koliki su rizici i koliko je resursa potrebno (novčanih. nuklearnim i plinskim elektranama. TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE U svakodnevnom životu konstantno kupujemo ili prodajemo određene proizvode i usluge. termoelektranama. veliki broj preduzeća ima ogromna skladišta gotovih proizvoda koji čekaju da se pojavi njihov kupac koji ima dovoljno novca. Za koga proizvoditi? Iako su ova pitanja naizgled jednostavna odgovori na njih nisu nimalo lagani. Kod donošenja odluke šta proizvoditi potrebno je sagledati veliki broj faktora. Ona se može proizvoditi u hidroelektranama. Sjetite se samo lagera automobila pred nekom fabrikom. Često se preduzeća susreću sa problemom šta proizvoditi i u šta investirati svoj novac.). Neki pojedinci traže računare dok ih drugi distribuiraju na određenom tržištu. U suštini cjelokupna ekonomija se zasniva na tri značajna pitanja koja svaki student ekonomije treba poznavati. Šta proizvoditi? Kako proizvoditi? 3. Na tržištima postoji doista ogroman broj različitih proizvoda koje nema ko da kupi. još uvijek je neophodno imati veliki broj komada na zalihi kako bi se proces proizvodnje mogao kontinuirano odvijati. a analiza obično kreće od Biznis plana koji treba da odgovori na pitanje da li je ulaganje u tu proizvodnju isplativo i u kom vremenskom periodu. Tako je vrlo teško smisliti i pronaći novi proizvod koji bi mogao biti interesantan kupcima.) Drugo teško pitanje jeste kako proizvoditi. Iako se danas pokušavaju automobili proizvoditi za poznatog kupca.

dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca. u određenom razdoblju i na određenom tržištu. ovdje ćemo ih ukratko samo definisati kao pojmove kako bi se lakše mogla pratiti materija. Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji. kada cijena jedne robe raste. a u izuzetnim slučajevima može i da bude rastuća.70 KM/kom. Na primjer. ako je efekat supstitucije veliki. Ovo je slučaj recimo kod kupovine opreme i mašina za preduzeće. demand). Ona može biti individualna i ukupna ili tržišna. te su kupci realno siromašniji i imaju manje mogućnosti za kupovinom garaže. Za razliku od tražnje često analiziramo količinu proizvoda koji se na tržištu traži pri tačno određenoj cijeni. Quantity). U ekonomiji se često koristi termin skala tražnje. kao što je to slučaj u Sarajevu. Ako se pokaže da je efekat dohotka veliki. a predstavlja tabelarni prikaz odnosa cijena i količina nekog proizvoda na nekom tržištu uz sve moguće cijene za taj proizvod. proizvođači hljeba svaki dan predviđaju kolika će biti tražnja za hljebom na području grada Sarajeva pri cijeni od 0. Iako ćemo kasnije detaljnije obrađivati efekat dohotka i efekat supstitucije. Obilježava se slovom d (Engl. Velikim slovom (D) se obilježava granska tražnja a malim slovom (d) individualna. Cijena tehnologije za jednu fabriku koja može da konkuriše i opstane na tržištu nije ispod 10 miliona KM. Tražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama. Obično je opadajuća slijeva udesno. to znači da moramo izmijeniti naš proizvod i učiniti ga što različitijim od drugih supstituta. Recimo oprema za proizvodnju i pakovanje prirodnih sokova i mineralne vode. u određenom razdoblju i na određenom tržištu. efekat dohotka postoji kada poraste cijena garaža. Sa druge strane. Tražena količina je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni. to znači da ćemo uz kreditiranje kupaca dovesti do porasta tražnje za našim proizvodom. Taj podatak je važan za planiranje proizvodnje. često se u analizi ekonomskih pojava koriste i termini „Tražnja“ i „Tražena količina“. Potrebno je da menadžeri poznaju koliko iznose ova dva efekta za proizvode koje oni proizvode iz razloga što na osnovu njih mogu donositi ispravne odluke. jednu vrstu kafe zamijenimo drugom zbog toga što je prva vrsta kafe poskupjela a cijena druge ostala nepromijenjena. Tražena količina se obično obilježava slovom Q (Engl. 21 . Također. Efekat supstitucije je prisutan kada npr. a koje obično imaju visoku cijenu. odnosno zadužiti ga. Na primjer. Tražnja se predstavlja grafički uz korištenje krivih linija ili linearnih funkcija.Mikroekonomija Danas je trend u svijetu da kada ne možete prodati proizvod zato što kupcu nedostaje sredstava pokušate mu prodati taj proizvod na kredit.

godine na nove stanove plaća dodatnih 17% poreza. Potrebe potrošača predstavljaju najznačajniju determinantu tražnje za proizvođače jer oni svojim proizvodima i uslugama nastoje zadovoljiti njihove potrebe.5 milijardi potrošača. u ponudi restorana. Što je prosječan dohodak potrošača viši. Ako ste planirali kupiti automobil ili stan. oni će biti u mogućnosti kupovati veću količinu nekog proizvoda. Determinanta tražene količine je cijena proizvoda. Ukus potrošača je determinanta koja se često mijenja. Danas veliki broj proizvoda trošimo skupa. Za ovu determinantu je vezana i unakrsna elastičnost tražnje o čemu će kasnije biti više riječi. s obzirom da većina porodica želi svakih pet-šest godina promijeniti namještaj u svom domu. U zavisnosti od visine cijena komplemenata ili supstituta ovisi i tražnja za posmatranim proizvodom. svakako ćete pratiti kakav trend imaju cijene na tržištu. porast će tražnja za namještajem. Kada biste svakome potrošaču prodali po jedan par cipela prosječne cijene od 50 KM to bi ukupno iznosilo 75 milijardi KM. U Bosni i Hercegovini stanovništvo veoma mnogo konzumira hljeb. 3. 22 .Mikroekonomija Kada govorimo o tražnji za proizvodima i uslugama. Ukusi potrošača su posebno važni za biznise koji su vezani za ponudu različitih vrsta prehrambenih proizvoda. ako prosječna plaća u državi poraste sa 520 KM na 800 KM. Ne možemo koristiti automobil bez goriva ili automobilskih guma. Jedan dio sredstava potrošači štede a jedan dio troše. Determinante tražnje su: 1. Tako je prije uvođenje poreza na dodanu vrijednost potpisan veliki broj kupoprodajnih ugovora za kupovinu stanova. Sistem potreba je u osnovi tražnje na tržištu. Kretanje budućih cijena je važno i za ponuđače i za potrošače. Veći broj kupaca znači i veću potrošnju proizvoda i usluga. Cijene proizvoda povezanih sa dotičnim dobrom u određenoj mjeri utječu na tražnju za tim dobrom. ukoliko se očekuje opadanje cijena tada kupci. Prosječni dohodak potrošača nam govori koliko on može maksimalno sredstava potrošiti na proizvode i usluge. u proizvodnji različitih vrsta specijaliteta i sl. Broj kupaca je također važna determinanta tražnje na tržištu. Danas većina svjetskih kompanija ima za cilj da pristupe nacionalnom tržištu Kine s obzirom da je to tržište sa gotovo 1. 2. 5. u arapskim zemljama se nude veoma začinjena hrana dok se na američkom kontinentu nudi hrana mnogo blažih okusa i mirisa. 4. što obezbjeđuje dosta prostora za biznis. 8. Također. sačekaju sa kupovinom kako bi platiti manje. Na primjer. ne možemo zaobići faktore-determinanate koji direktno utječu na iznos tražnje za tim proizvodima na tržištu. 6. razna slatka jela i kafu. Na primjer. 7. s obzirom da se od 01. religijska uvjerenja i sl. januara 2006. ako mogu. kao na primjer u proizvodnji hrane i napitaka. U mjeri u kojoj uspješno zadovoljimo te potrebe imat ćemo i uspješan biznis. dok postoji nekoliko determinanti tražnje koje su date u nastavku. Prosječan dohodak potrošača Broj kupaca na tržištu Sistem potreba Ukusi potrošača Buduće cijene proizvoda ili usluge Cijene dobara koja su povezana sa tim dobrom (supstituti i komplementi) Preferencije potrošača Posebni utjecaji kao što su klimatski uslovi.

neki proizvodi imaju i mnogo veći broj tih determinanti. 1. nafte. Na grafiku 1 je dato kretanje cijena za period 2004-2006. Uska grla u proizvodnji 6. Kretanje cijena nafte RASTUĆA TRAŽNJA 6 7 Grafici vezani za zadatke nisu obilježeni brojevima. Nemoguće je danas zamisliti privredne tokove i život uopšte bez tečnih goriva. motornih ulja i sl. itd. 23 . Na bazi ovih faktora mogu se jednim dijelom predvidjeti kratkoročna kretanja cijena. Barel nafte predstavlja količinu od 159 litara. pred Kurban Bajram se mnogostruko poveća tražnja za stokom. ukoliko želimo dobro predvidjeti tražnju za našim proizvodom ili uslugom. Neki kupci automobila preferiraju sigurnost i udobnost. Paritet $ prema ostalim valutama Grafik 1. 3. Zbog toga što troškovi energenata u značajnom obimu učestvuju u troškovima svake kompanije. Da bismo bolje pojasnili ove determinante predstavit ćemo primjer determinantni tražnje za naftom na svjetskom tržištu. Nafta sigurno predstavlja „krvotok“ jedne privrede. 4. u toku žestokih zima mnogostruko se povećava tražnja za plinom ili drugim energentima koji se koriste za grijanje. Posebni utjecaji mogu nekada biti najznačajnija determinanta tražnje. No značajno je da. a trećima je važna potrošnja i niska cijena održavanja. benzina. Ali od čega zavisi kretanje te cijene? Da bismo odgovorili na ovo pitanje nudimo vam pregled najvažnijih faktora koji imaju utjecaj na snažan rast cijena nafte. Neki proizvodi se konzumiraju ili ne konzumiraju iz religijskih razloga. Rastuća tražnja Nužne nove investicije Nedovoljni viškovi u ponudi Političke tenzije u zemljama proizvođačima nafte 5. Npr. u nastavku ćemo dati prikaz tržišta nafte na svjetskom tržištu.Mikroekonomija Preferencije potrošača su također važna determinanta tražnje. međutim. Svaki poremećaj cijena nafte na svjetskom tržištu direktno se odražava na rad preduzeća i cijele privrede. Pod posebnim utjecajima možemo podrazumijevati veliki broj faktora. 2. Navedene determinante su one koje se najčešće pojavljuju. drugi snagu motora i izgled.6 PRIMJER Cijena nafte na svjetskim tržištima je u protekle dvije godina premašila iznose i od 78 $ po barelu. moramo posmatrati što veći broj determinantni koji imaju značajan utjecaj na tražnju.7 U zadnjih nekoliko mjeseci se cijena smanjila na oko 60$. marta i u toku praznika. Cvijeće se najviše traži 8. godine.

24 . postale su oprezne u pogledu trošenja nakon kraha cijena nafte koji se dogodio u razdoblju od 1997-98. ograničivši raspoloživu sirovu naftu i rafinirane proizvode širom svijeta. da uđu na tržište nafte te je kupuju procjenjujući da će se visoke cijene održati. koji troši četvrtinu svjetske naftne proizvodnje. što znači da su nalazišta manja. Predviđanja o rastu ponude nafte iz zemalja koje su izvan OPEC-a. One su se fokusirale na velike projekte. A i solidan rast američke privrede. Izgledi za održivim rastom tražnje ohrabrili su. U OPEC-u. pak. Procjenjuje se da će kineska tražnja nastaviti rasti i sljedećih godina. potiče konkurenciju između Azije i SAD-a za raspoložive isporuke. Mnogi njihovi novi poslovni poduhvati su u udaljenim područjima. NUŽNE NOVE INVESTICIJE Velika nalazišta nafte sve je teže pronaći i skuplje razvijati. koji će im donijeti dobre profitne margine. velike špekulativne fondove. Kineska privredna ekspanzija potaknula je dramatičan rast potrošnje goriva. kako se povećava broj vlasnika vozila u toj zemlji. većina velikih članica ili ne dozvoljava strane investicije u naftni sektor ili je zakonski te investicije učinila neatraktivnima. Indijska potrošnja također brzo raste. Svjetska ponuda nafte Većina sada vidi veću vrijednost u otkupu vlastitih dionica nego ulijevanju novca u povećanje naftne ponude. bogate novcem. koji drži otprilike dvije trećine svjetskih zaliha nafte. Svjetska tražnja za naftom Svjetska ponuda nafte u mil. a nakon dosezanja vrhunca proizvodnje brže se iscrpljuju. što zahtijeva skupu opremu uz česta kašnjenja u proizvodnji. Uvoz sirove nafte u Kinu od početka prošle godine porastao je preko 40% i ne pokazuje znakove usporavanja unatoč nastojanjima tamošnje vlade da uspori zahuktalu privredu. barela dnevno Grafik 3. Svjetska tražnja za naftom u milionima barela dnevno Grafik 2.Mikroekonomija Svjetska tražnja za naftom raste po najbržoj stopi u zadnje 24 godine. a rastu i potrebe za električnom energijom. te zahtijevaju skuplju tehnologiju za njihov razvoj. Većina naftnih nalazišta izvan zemalja članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u zreloj je fazi. što je pogodilo njihove dionice i potaknulo niz spajanja u sektoru. što znači da većina već proizvodi gotovo punim kapacitetima kako bi udovoljila tražnji (vidjeti grafik na kraju). neprestano je bila precjenjivana. Naftne kompanije. To je smanjilo rast proizvodnog kapaciteta članica OPEC-a. posebno kada se isključi bujajuća ruska proizvodnja. pak.

koja proizvodi trećinu svjetske nafte.Mikroekonomija Rast proizvodnje nečlanica OPEC-a. uključujući loživo ulje. posljednjih je godina puno truda uložio kako bi zaustavio rast zaliha u zemljama potrošačima. Napregnutost sistema globalne ponude rezultirala je većom osjetljivosti na poremećaje u opskrbi i većom vjerojatnošću od porasta cijena. prije spomenutog kraha cijena u prosjeku je iznosio milijun barela dnevno. zalihe naftne industrije koje služe kao zaštita od naglih prekida u opskrbi smanjile su se. To je ostavilo malo viškova kapaciteta kod drugih proizvođača. vodećeg svjetskog izvoznika. održavajući isporuke te zemlje ispod prijeratnih razina. To je dodatno privuklo zanimanje špekulativnih fondova koji se klade da cijene mogu još rasti. NEDOVOLJNI VIŠKOVI U PONUDI OPEC je podigao svoju proizvodnju na najvišu razinu u zadnjih 25 godina u cilju obuzdavanja cijena. Val spajanja nakon kraha cijena u razdoblju od 19981999. zbog velike tražnje tokom zime. Smanjenje zaliha izazvalo je zabrinutosti da bi se rafinerije mogle naći u većim teškoćama u pokušaju povećanja opskrbe destiliranih goriva. također je srezao broj kompanija koje drže zalihe. Višak proizvodnih kapaciteta OPEC. 25 . osim Saudijske Arabije. u razdobljima sezonskog slabljenja tražnje. bez Rusije. Ubilački napadi na strane naftne radnike izazvali su strahovanja od većih napada na budno čuvana naftna postrojenja toga kraljevstva. Ministri za naftu članica tog naftnog kartela objavili su planove smanjenja svoje proizvodnje i prije nego su cijene počele opadati. Sadašnja struktura cijena ne daje rafinerijama priliku za obnavljanje zaliha s jeftinijom sirovom naftom i proizvodima i tjera ih da kupuju u posljednji tren. Trgovci strahuju da bi jedna od zaraćenih strana mogla ciljati naftnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji. posebice u SAD-u. Istodobno. koji kontrolira oko polovine svjetskog izvoza. Otada je zanemariv. Irački izvoz ponovo pogađaju sabotaže. Grafik 4. Povećani troškovi pronalaska i razvoja nafte u zemljama izvan OPEC-a potaknuli su uvjerenje špekulatora da su naftna tržišta dobro dugoročno ulaganje. najvećem proizvođaču OPEC-a. POLITIČKE TENZIJE U ZEMLJAMA PROIZVOĐAČIMA NAFTE Političke tenzije na Bliskom istoku i sukobi u Iraku potkopali su povjerenje trgovaca u sigurnost isporuka iz regije. Komercijalne zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Državama smanjuju se dijelom zbog čestih prekida američke naftne proizvodnje izazvanih uraganima u Meksičkom zaljevu.

Na Sjedinjene Države otpada oko 45 posto ukupne potrošnje benzina u svijetu. Sjedinjene Države nastavljaju puniti svoje strateške rezerve nafte unatoč visokim cijenama. Ostale zemlje poput Indije. članici OPEC-a. velikom isporučiocu nafte u SAD. Zahlađenje odnosa između Saudijske Arabije i SAD-a nakon terorističkih napada 11. Otkrivene rezerve nafte u 2002. Česti sukobi u Nigeriji. ponovo je upozoravao da bi mogao biti prisiljen smanjiti proizvodnju budući da vlada zahtijeva isplatu poreznih dugova u iznosu od više milijardi dolara. To otežava transport isporuka među 26 Otkrivene rezerve nafte u 2002. USKA GRLA U PROIZVODNJI Propisi o zaštiti okoliša podižu cijenu proizvodnje goriva. podižući tako premiju na cijenu sirove nafte s niskim sadržajem sumpora. A pojavile su se i zabrinutosti u pogledu porasta tenzija između SAD i Irana oko inspekcije nuklearnog oružja. još su jedna točka zapaljenja. koji proizvodi oko petinu ruske nafte. Visoke cijene nafte mogle bi omogućiti Iranu bolje pozicije za pogodbu ako se to pitanje zaoštri u nadolazećim mjesecima. . Tražnja za benzinom na američkom tržištu visoka je dijelom i zbog toga što na tamošnjim autocestama raste broj tipova sportskih vozila s većom potrošnjom benzina. godini. Tajvana i Kine povećavaju rezerve ili to uskoro planiraju započeti. Također je srezao izvoz nafte u Kinu. Jedan dio sirove nafte proizvođača Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) je s značajnim udjelom sumpora. septembra potaknulo je zabrinutosti da Rijad možda neće više djelovati kao jamac niskih cijena nafte kao što je bio tokom 1990-ih. U SAD-u. Pobunjenici u naftom bogatoj delti Nigera prijetili su napadima na naftna postrojenja.Mikroekonomija Ruski naftni gigant Jukos. Južne Koreje. godini Rezerve koje mogu biti ekonomično iskorištene pod sadašnjim uslovima Izvor: BP Grafik 5. Naftna proizvodnja u Venezueli. Zabrinutosti oko sigurnosti opskrbe potaknule su mnoge zemlje da povećaju svoje strateške rezerve. primoravajući kompanije na gradnju novih skupih postrojenja i otežavajući im transport isporuka između regija. pojedine države zahtijevaju niz različitih vrsta benzina. smanjujući ponudu na ionako oskudnom tržištu. Američka tražnja za benzinom izaziva i sve veće zahtjeve za visokokvalitetnom lakom sirovom naftom s niskim udjelom sumpora. i dalje trpi zbog izbijanja štrajkova u naftnom sektoru i zbog poteza nacionalne vlade. Kina se na tržištu natječe za takvu vrstu nafte kako bi podmirila tražnju za transportnim gorivima.

38 eura (6.48 eura (2.12 eura za litru (0. Izvor: Poslovni dnevnik 09. a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji . U Izraelu benzin se prodaje po cijeni od 1.15 eura (0.42 dolara) i u SAD 0.28 dolara za galon). Propisi o zaštiti okoliša povećali su troškove izgradnje novih rafinerija i uveliko otežali dobivanje potrebnih dozvola. gdje litra vrijedi svega 0. Na bazi kretanja ovih determinanti možemo predvidjeti kakve će efekte oni imati na cijenu nafte.12 eura. prema Reutersovoj listi.35 eura (6. Kanadi 0. benzin najviše plaćaju u Britaniji.25 dolara za galon). u Meksiku 0.05. a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji.53 eura (2. benzin bi u Francuskoj. zatim Nijemci .70 dolara za galon).28 dolara). pokazuju podaci koje je objavila agencija Reuters.1. koštao 7.50 dolara).61 dolar za galon). godini. Poslije Francuza.8 litara). gdje litra najtraženijeg goriva košta 1.1.2006 27 .20 dolara).10 eura za litru (5. u Japanu po 0. gdje litra košta 1.svega 0. u Egiptu 0. BENZIN NAJSKUPLJI U FRANCUSKOJ. A NAJJEFTINIJI U SAUDIJSKOJ ARABIJI Benzin je najskuplji na pumpama u Francuskoj. PARITET DOLARA PREMA OSTALIM VALUTAMA Odnos deviznog kursa dolara prema drugim valutama ima utjecaja na konačnu cijenu nafte jer se nafta uglavnom plaća u američkim dolarima. Svi navedeni faktori opredjeljuju cijene nafte na svjetskom tržištu. Na pumpama u Rusiji litra benzina košta 0. godini Izvor: BP Grafik 6. Otkrivene rezerve nafte u 2002. Ako vrijednost dolara na deviznom tržištu opada tada i konačna cijena nafte realno posmatrano za kupce pada.71 euro (3.67 eura ( 3.22 dolara za galon (3.65 dolara). Navedeni primjer pokazuje koliko elemenata utječe na formiranje cijena nekih proizvoda i da projiciranje kretanja cijena zahtijeva poznavanje velikog broja determinanti. Izraženo u američkoj valuti. Otkrivene rezerve nafte u 2002.50 eura.92 eura (4.30 eura (6. a to je veoma važno za planiranje poslovanja preduzeća i razvijanje ispravnih strategija na vrijeme.50 dolara) i Talijani . Da li će se cijena kretati prema 80 $ po barelu ili će se smanjivati prema 30 $.50 dolara za galon).Mikroekonomija saveznim državama i uvoz iz inozemstva.

4. predstavljena funkcija tražnje linearnog oblika. Navedena funkcija tražnje je linearna funkcija.2. SKALA TRAŽNJE Kao što smo prethodno naveli skala tražnje predstavlja tebelarni prikaz odnosa cijena i potraživanih količina proizvoda pri svim cijenama koje se uobičajeno formiraju na tržištu. ona obično nije takva. Jedan takav primjer je dat u sljedećoj tabeli. PROMJENA TRAŽNJE I PROMJENA TRAŽENE KOLIČINE Ukoliko se promijene ostale determinante tražnje osim cijene. Individualna tražnja Iako je na grafiku 7. osim cijene. Ukoliko promjena neke od determinanti. Na bazi date tabele u nastavku je dat prikaz funkcije (d2) tražnje prvog kupca (d1) za tim proizvodom. Sit Cij Tra Tra Tra Gra 120 130 360 uac ena žnj žnj žnj nsk 128 318 ija a 110 a a a prv dru tre traž 95 100 245 og go ćeg nja 70 90 180 kup g kup (D) ca kup ca Granska tražnja (D) predstavlja zbir svih individualnih tražnji na nekom (d1) ca (d3) tržištu. i obrnuto. iako je ona u praksi najčešće kriva linija. U nastavku ćemo se vratiti na objašnjenje načina projiciranja funkcije tražnje. 28 . mi najčešće znamo samo jedan dio funkcije tražnje i to u rasponu cijena koje se formiraju na tržištu. A B C D 50 60 70 80 110 80 50 20 Cijena (P) 80 70 ● ● ● 50 50 80 ● 110 d1 Količina (Q) Grafik 7.Mikroekonomija 4. dovede do povećanja tražnje.1. Promjena se na grafiku manifestuje pomjeranjem cijele funkcije tražnje. Preostali dio tražnje se obično projicira sukladno dijelu koji poznajemo. Također. funkcija tražnje na grafiku se pomjera udesno. dolazi do promjene tražnje na tržištu.

Npr.Mikroekonomija P d2 d3 d1 Q Grafik 8. kada kupci goriva primijete da se na pojedinim benzinskim pumpama prodaje gorivo lošeg kvaliteta dolazi do smanjenja tražnje za gorivom na tim pumpama pri svim cijenama. Promjena tražnje Na primjer. Promjena tražene količine 29 . tj. P d1 Q Grafik 9. na grafiku dolazi do pomjeranja ravnotežne tačke uz ili niz funkciju tražnje. do dolazi do promjene ravnotežne količine. dovodi do kretanja ravnotežne tačke niz funkciju tražnje (povećanje traženog broja automobila na tržištu). Ako se promijeni cijena. smanjenje cijene polovnih automobila uz nepromijenjene ostale determinante. kao jedna od determinanti tražnje.

u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda važnu ulogu imaju klimatski uslovi. javljaju se viškovi proizvoda u obliku zaliha. Ako su klimatski uslovi za uzgoj poljoprivredne kulture povoljni. tada se pomjera cijela funkcija ponude udesno. Ravnotežna cijena se uobičajeno obilježava sa Pe. a sa druge strane na potražnoj strani neće postojati kupci koji nisu mogli nabaviti dotično dobro ili uslugu. Pri ravnotežnoj cijeni na strani ponude neće biti viška proizvedenih roba i usluga (tj. odnosno da su autonomne varijable. RAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE Ukoliko je cijena na tržištu veća od ravnotežne.Mikroekonomija 4. Obrnuta je situacija sa nižom cijenom od ravnotežne. P P S S1 S P2 P1 · Q1 · P1 Q2 Q Q1 Q2 Q Grafik 11. tako da se na tržištu pojavljuje velika količina proizvoda. Ovo je važno isključivo zbog toga što i ponuđači i potrošači nastoje da odrede cijenu na tržištu koja će biti ravnotežna. Na tržištu se javljaju nestašice proizvoda što dovodi kupce u nepovoljan položaj. Ovi slučajevi su prikazani na graficima 10 i 11. I obrnuto vrijedi. S obzirom da funkcija tražnje i funkcija ponude uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu. Ovakva situacija ne odgovara preduzećima. Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda. Također je potrebno naglasiti da se i ponuda i tražnja mijenjaju nezavisno jedna od druge. neće postojati zalihe proizvoda). koje preduzećâ ne mogu prodati. Tada se ravnotežna tačka kreće uz funkciju ponude i obrnuto. Promjena ponuđene količine Na primjer. potrebno je da se prilikom analiziranja uzmu u obzir istovremeno obje funkcije. Promjena ponude Grafik 10. 30 . dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu. Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude.3. Potrebno je naglasiti da niti funkcija tražnje niti funkcija ponude u određenom vremenskom periodu nisu statične. nego se mijenjaju u zavisnosti od promjena determinanti koje imaju intenciju da se vremenom mijenjaju. pomjera se cijela funkcija ponude. a ostale determinante ostanu nepromijenjene.4. 4. ali odgovara potrošačima. a ravnotežna količina sa Qe. jer na tržištu ima dovoljno proizvoda da kupci podmire svoju tražnju. PROMJENA PONUDE Slična situacija je i kod promjene ponude i ponuđene količine.

5.Mikroekonomija Određivanje ravnotežne cijene za neki proizvod se dešava u dužem vremenskom periodu. Naime. je prikazano kretanje tražnje za mesom u zavisnosti od opšteg porasta dohotka stanovništva. potrebno je analizirati i razumjeti do čega dovode ove promjene kako bi preduzeća i pojedinci donosili ispravne odluke. Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotežna. poznato je da je jedan od dobrih pokazatelja kretanja životnog standarda kretanje potrošnje mesa na tržištu. Ukoliko je cijena nafte na tržištu previsoka OPEC povećava ponudu i na taj način obara cijenu. tada kupci u nastojanju da dođu do proizvoda počinju nuditi višu cijenu. PROMJENA PONUDE I TRAŽNJE I UTJECAJ NA RAVNOTEŽNU KOLIČINU I CIJENU (Primjeri) Promjena tražnje Promjenu ponude i tražnje srećemo na svakom tržištu. U toku dužeg vremena dolazi do uravnoteženja cijene nafte. Sa druge strane ako je cijena nafte na tržištu preniska tada članice OPEC-a smanjuju svoju proizvodnju i na taj način dovode do porasta cijena. Ravnotežna cijena na tržištu Q Na ovaj način se formira cijena nafte na svjetskom tržištu. Ukoliko se zalihe počnu gomilati tada se smanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda. Ako je cijena preniska i postoji problem nestašice proizvoda. Slična situacija je i u drugim djelatnstima. odnosno na nivou PE. Preduzeća vrše proizvodnju. 31 . 4. zatim plasiraju proizvode na tržište. Ako potrošnja mesa ima tendenciju pada tada stanovništvo sve lošije živi. P D S Suvišak PE • Nestašica QE Grafik 12. Viša cijena dovodi do povećanja ponude na tržištu. Kako se na tržištu zbog stalnih promjena i dešavanja koja postoje u društvu vrlo rijetko uspostavlja ravnotežna cijena i ravnotežna količina. i obrnuto. Na grafiku 13.

5 KM 460 KM 4 6 Q u (000) kg 600 KM Grafik 13. Smanjenje tražnje Sa druge strane. Na osnovu ovog primjera možemo vidjeti šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i količinom krompira na tržištu. KM/kg D.5 KM/kg na tržištu se mjesečno proda 4.4 KM 0. dok je ravnotežna količina 6.3 KM/kg. 32 .000 kg mesa mjesečno. Zbog toga se funkcija ponude na grafiku ne mijenja. KM/kg D. Zaključak: kada tražnja raste a ponuda ostaje nepromijenjena. Zaključak: kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju.Mikroekonomija Po početnoj cijeni od 6.Tražnja za mesom S-Ponuda mesa 7. Ovo je prikazano na narednom grafiku. Povećanje tražnje Šta se dešava sa cijenom i količinom krompira na tržištu ako tražnja za mesom na tržištu poraste? Na ovo pitanje možemo odgovoriti analizom jednog primjera.3 KM 600 KM 7 9 Q u (000) kg 460 KM Grafik 14.000 kg mesa.3 KM 6. ali će tražnja za krompirom opasti. Zbog porasta dohotka stanovništva dolazi do pomjeranja funkcije tražnje udesno. treba uočiti da sa povećanjem tražnje dolazi do povećanja ravnotežne količine. Nova ravnotežna cijena jeste 7. ali ne i do pomjeranja funkcije ponude.Tražnja za krompirom S-Ponuda krompira 0. tražnja za mesom će porasti. Slična je situacija i kod drugih proizvoda ili usluga kao što su na primjer prevoz gradskim prevozom i putovanje vlastitim automobilom ili kupovina kvalitetnog bukovog parketa i laminata itd. tada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena rastu. pošto su meso i krompir indirektni supstituti. Ako prosječna plata zaposlenog radnika u BIH poraste sa 460 KM na 600 KM.

proces bi bio obrnut. a nastoji se plin dovesti i na šire područje Zenice. Grafik 16.Nova tehnologija 3. Vidljivo je da će gas biti energent budućnosti jer se očekuje da tražnja za njim raste najbrže. Tako se danas npr. je predstavljena projekcija kretanja tražnje za osnovnim energentima na svjetskom nivou. sve više gradi plinskih elektrana iz kojih se dobija električna ili toplotna energija. Povećanje ponude CD-ova. a ponuđena količina niža od prvobitne. 33 . Pomoću grafika možemo zaključiti da: povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine. Nova tehnologija vodi do veće proizvodnje pri istim cijenama što je predstavljeno na grafiku 16. Pretpostavimo da Maxwell ili Sony pronađu novu tehnologiju za proizvodnju CD-ova. ali najznačajniji su da se radi o energentu koji veoma malo zagađuje okolinu i koji se može široko koristiti i u domaćinstvu i u industriji. Miliona kom. Grafik 15. koja je jeftinija od postojeće. Projekcija tražnja za energentima na svjetskom tržištu Bosna i Hercegovina danas uvozi plin iz Rusije. Ukoliko npr. Stoga se treba već danas prilikom izgradnje proizvodnih postrojenja voditi računa o tome koji energent će se koristiti. Ravnotežna cijena bila bi viša.6 KM KM/kom D. prikazuje efekat povećanja ponude. Promjena ponude Kao što dolazi do promjene tražnje za nekim proizvodom isto tako dolazi i do promjene ponude proizvoda. Razloga za to ima nekoliko. Trenutno je plinom opskrbljeno područje Sarajeva i Visokog.Mikroekonomija Na grafiku 15.8 KM 0.Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2.2 4 Grafik 16. Za očekivati je da se u narednom periodu proširi plinska mreža na području cijele BiH i da značajan broj preduzeća koristi ovaj „čisti“ energent za svoju proizvodnju. 0. dođe do porasta troškova radne snage.

Sve ovo dovodi do toga da je potrebno u kontinuitetu preispitivati obje funkcije kako bismo imali adekvatne informacije za donošenje odluka. jednaka ili manja. Ispitajmo šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom kada se istovremeno promijene i ponuda i tražnja. jednaka ili manja. analizirat ćemo kada se ponuda i tražnja kreću u suprotnim smjerovima. Vidjeli smo da povećanje tražnje za CD-ovima povećava i ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. Posmatrat ćemo dva slučaja u kojima se ponuda i tražnja mijenjaju. Drugo.6 KM 2 KM KM D. Sa druge strane vidjeli smo da povećanje ponude smanjuje ravnotežnu cijenu i povećava ravnotežnu količinu. 34 .Nova tehnologija 4 7 Miliona Kom. ravnotežna količina se smanjuje. objasnit ćemo šta se dešava kada se i ponuda i tražnja mijenjaju u istom smjeru (istovremeno se pomjeraju ulijevo ili udesno).Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2. Najčešće se one mijenjaju istovremeno stim što se u principu mijenjaju svaki put različito. ravnotežna cijena može biti veća. dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veća.Mikroekonomija Istovremena promjena i ponude i tražnje Ako se i ponuda i tražnja mijenjaju istovremeno. a ravnotežna cijena može biti veća. povećana proizvodnja u jedinici vremena i smanjeni su troškovi radne snage. Uz korištenje kompjuterski kontrolisanih mašina smanjena je mogućnost greške u radu. 2. ne možemo uvijek procijeniti šta će se zbiti sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom. I obrnuto vrijedi: Kada se i ponuda i tražnja smanje. Istovremeno povećanje ponude Do povećanja ponude najčešće dovodi upotreba savremenih tehnologija i tehnoloških procesa. Grafik 17. Prvo. Naredni grafik pokazuje da ako se poveća ponuda i tražnja istovremeno. No vrlo rijetko se dešava samo promjena tražnje ili samo promjena ponude na tržištu.

a ravnotežna količina može biti manja. kada tražnja raste a ponuda opada. Naravno. cijena je na tržištu značajno opala. Nakon što je Vlada ukinula subvencije. Sa druge strane ravnotežna količina koja je bila 8 miliona litara mlijeka je smanjena na 7 miliona litara. ravnotežna cijena raste. Dok je cijena pilećeg mesa bila visoka i uz značajne podsticaje od strane države.6 KM 0. 0. 35 . kada govorimo o smanjenju cijene proizvoda na tržištu i smanjenju ponude. Grafik 18. ovakva situacija nije povoljna za proizvođače mlijeka jer moraju da smanje broj grla koja drže na svojim farmama. proizvodnja se razvijala i sve je veći broj farmi građen širom države.6 KM po litru mlieka je smanjena na nivo 0. jednaka ili veća od početne. Ovo je dovelo da bankrotiranja velikog broja proizvođača pilećeg mesa.Mikroekonomija Promjena ponude i tražnje u suprotnim smjerovima Pogledajmo šta će se dogoditi kada se ponuda i tražnja na nivou grane mijenjaju u suprotnim smjerovima. ravnotežna cijena sa nivoa 0.4 KM 7 8 Miliona litara. a tražnja se smanjuje. jednaka ili manja. S2 Isto tako. Pogledajmo tržište mlijeka: ponuda raste. to nekada dovodi do veoma teških posljedica u privredi i na to treba obratiti pažnju. Kakve sve posljedice mogu nastati nakon smanjenja cijene nekog proizvoda na tržištu pokušat ćemo predstaviti kroz jedan primjer iz naše privrede. Smanjenje cijene na tržištu je imalo veoma loše posljedice i po preduzeća iz ove grane ali i na menadžere koji su vodili ova preduzeća.4 KM/litru. Istovremeno povećanje ponude i smanjenje tražnje Kako je vidljivo sa grafika 18. Čak je i desetak vlasnika farmi oduzelo sebi život zbog nemogućnosti otplate prethodno uzetih kredita. D1 U tom slučaju cijena opada. Ovakva smanjenja cijena obično dovode do poremećaja u proizvodnim preduzećima i potiču ih da ili smanjuju svoju proizvodnju ili je u potpunosti obustavljaju i prelaze u neku drugu granu. a ravnotežna KM/l S1 D2 količina može biti veća. Stoga.

Sa novim funkcijama ponude S1 i tražnje D1. i sve više tvornica počelo da proizvodi CD-playere. godine bila na nivou Q0. „Microeconomics“. Prikazano je kretanje cijena CD-ova.100 $ S0 S1 170 $ D0 Q0 Q1 D1 Količina U isto vrijeme. $ 1. povećanje dohodaka stanovništva.100 $. Funkcija ponude u to vrijeme je bila S0.100 500 340 300 170 82 84 86 88 90 92 94 God. godine prvi puta CD player proizveden. Veliko povećanje ponude uz manje povećanje tražnje rezultira povećanjem količine CD-playera i dramatični pad cijene. Addison Wesley Publishing Company. Michael. povećao je tražnju za CDplayerima. Ali povećanje tražnje je bilo mnogo manje nego povećanje ponude.Mikroekonomija 4. ravnotežna cijena je pala na 170 $/CD playeru. Nuđena i tražena količina CD-playera je 1983. p 8 Naredna tri primjera prevedena su iz knjige: Parkin. 84-85. $ 1. Opadanje cijena proizvoda Grafikon desno pokazuje tržište CD playera. Ona je predstavljena krivom D0. a cijena je bila 1. Third edition. ponuda je veoma narasla i pomjerila se sa S0 na S1. smanjenje cijene CD-ova i povećan broj naslova koji su objavljeni na CD-ovima.. Kada je 1983. 1996. Na grafikonu je prikazano kretanje prosječne cijene CD-playera od 1982-1994. Kako se tehnologija izrade CD-playera poboljšavala. 36 . str. U tom periodu je bilo veoma malo pjesama koje su bile snimljene na CDove.6. Funkcija ponude se pomjerila sa S0 na S1. veoma malo proizvođača se bavilo njegovom proizvodnjom. tako da je tražnja za CD-playerima bila veoma mala. zdravstvene zaštite i banana u određenom vremenskom periodu. PRIMJERI IZ PRAKSE:8 U ovom dijelu je prikazano nekoliko realnih primjera iz ekonomske stvarnosti.

drugi dio zbog dužeg života stanovništva i treći zbog novih metoda liječenja. dok se ponuda povećavala za mali iznos došlo je do ekspanzije tražnje. pa je došlo do pomjeranja funkcije ponude udesno. Kombinacija ovih utjecaja je dovela do pomjeranja funkcije tražnje sa D0 na D1. Malo povećanje ponude i veliko povećanje tražnje dovelo je do povećanja ponuđene količine sa Q0 na Q1 i do skoka cijena sa 100 indeksnih poena na 160. u SAD-u funkcija ponude pružanja zdravstvenih usluga je bila S0. Godine 1980. Jedan dio povećanja došao je zbog većeg dohotka. S0 Index cijena S1 160 100 D1 D0 Q0 Q1 Količina U isto vrijeme. Ali veliko povećanje doktorskih plaća i troškovno eskaliranje pružanja zdravstvenih usluga je dovelo do smanjenja ponude. Napredovanje u medicinskoj tehnologiji dovelo je do proširenja segmenta usluga i njihovog povećanja. Neto promjena ponude koja je rezultat ove dvije suprotne snage bilo je povećanje ponude.Mikroekonomija Cjenovni skok: zdravstvena zaštita Naredni grafikon pokazuje tržište pružanja zdravstvenih usluga. Ona se pomjerila sa S0 na S1. 37 . Index cijena 160 p 100 80 80 84 88 92 God.

38 . kreće se između S0 i S1. koja uglavnom zavisi od vremenskih prilika. ponuda banana. Za njih je vezan i jedan paradoks.koja je maksimalna cijena i 23 centa/funti koja je minimalna cijena. Ukoliko su vremenski uslovi lošiji. Naredni grafici to pokazuju. S obzirom da su troškovi uzgoja nastali nekoliko mjeseci ranije ne može se utjecati na smanjenje troškova poslovanja ili smanjenje ponude. Međutim. Dodatni problem je što je skladištenje ovih proizvoda skupo i otežano tako da se većina proizvoda mora ponuditi tržištu u periodu njihova zrijenja. Kao posljedica fluktuacija u ponudi. D Centi/funti Cent/funti S0 S1 32 23 32 28 23 18 Q0 Q1 Količina 70 74 78 82 86 90 94 Na sličan način osciliraju cijene svih poljoprivrednih proizvoda. Cijena banana varira između 32 centa po funti težine . Tržišna tražnja za bananama (kriva D) ne mijenja se mnogo tokom godine.Mikroekonomija Kretanje cijena u granicama: Banane Naredni grafici predstavljaju tržište banana. Sa boljim vremenskim uslovima ponuda banana na tržištu je S1. Kada je godina povoljna za uzgoj određene kulture proizvođači obično imaju veoma slabe zarade a nekada i gubitke. Razlog je to što se tada značajno poveća ponuda proizvoda na tržištu i tako smanji cijena po kojoj se proizvodi prodaju. ponuda pada na krivu S0. ponuđena količina varira u rasponu od Q0 do Q1.

Usklađivanje ponude i tražnje na tržištu vrši se preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) cijena d) putem nestašica i viškova proizvoda e) razmjene informacija na berzi 4. Osnovne komponente teorijskih modela: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 5. Šta od navedenog uzrokuje promjenu tražnje za automobilskim gumama: a) cijena goriva b) dohodak potrošača c) snadbijevanje gorivom d) cijena guma e) ni jedno od navedenog f) sve od navedenog 2.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. U determinante ponude računara spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 3. Na kojim ključnim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli: a) Koordinacija b) Broj učesnika c) Racionalan izbor d) Djelatnosti e) Ograničenost resursa i tehnologije f) Preferencije 6. Menadžeri baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u želji da: a) maksimiziraju inpute b) maksimiziraju profite c) maksimiziraju prihode dioničara d) minimiziraju negativne eksternalije 39 .

On bi vrijedio (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce.. stavite (N) ako ni jedno od to dvoje nije prisutno...? 15. Definišite efekat dohotka i efekat supstitucije.. (. kupci mogu umjesto Y kupovati X.. Razlog zbog čega tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno. Na promjenu ponuđene količine drvene građe utječu: a) promjena proizvodne tehnologije b) promjena veličine kapaciteta preduzeća i otklanjanje uskih grla u proizvodnji c) promjena krajnje cijene drvene građe d) porast općih troškova poslovanja e) porast troškova nafte na tržištu 9.. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 10. Navedite razliku između ponude i ponuđene količine... Navedite osnovne učesnike na tržištu . 8..? 14..) Porodici je znatno porastao dohodak i zbog toga kupuje.. pa zbog toga prebacuju dio svojih kupovina sa maslaca na margarin.) 40 .. a) Neka je porodica ocijenila da njezini gosti ne prave razliku između maslaca i margarina. Pri takvom «porastu dohotka» kupci mogu poželjeti kupovati više dobara uključujući i dobro X. (... 17.. Definišite mikroekonomiju....... dobro Y će sad biti relativno skuplje.“ To bi bio efekat (dohotka / supstitucije). više maslaca i seli u veći stan.. Navedite razliku između tražnje i tražene količine.. (... Stavite u zagradu (S) ako opis odgovara efektu supstitucije..? 13. između svega ostalog... (samo bi stari / samo bi novi / i stari bi i novi) kupci umjesto X kupovali Y zbog toga što bi dobro Y sada bilo relativno (skuplje / jeftinije).) c) Porasla je cijena kožnih jakni pa kupci više kupuju jakne od teksasa. (. Iako je cijena Y ostala nepromijenjena.? 12. Ako bi cijena X porasla.. stavite (D) ako ukazuje na efekat dohotka.) b) Veliki porast stanarine prisilio je porodicu da se preseli u manji stan.. Pad cijena dobra X sličan je porastu dohotka zato što kupci sad mogu kupovati istu količinu X i još im ostane novca..? 11.. „Padne li cijena dobra X.... 16.. To je efekat (dohotka / supstitucije) i vrijedi (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce..Mikroekonomija 7.

9. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak po kojem se na temelju niza realnih činjenica konstriura model privredne situacije koja je predmet istraživanja. Vlada ukida visoku carinu na uvoz dobra X iz inostranstva Znatno je porasla cijena nekog inputa bitnog u proizvodnji X. 7. Zanimljivosti Ekonomija u narodnim izrekama 1. Osnovni cilj poslovanja preduzeća je maksimiziranje vrijednosti preduzeća u dugom roku. a) b) c) d) e) f) g) h) Porasli su troškovi proizvodnje dobra X. 6. Najgori zločin prema radnim ljudima je preduzeće koje ne ostvaruje profit. Proizvodnja popunjava praznine koje je sama stvorila. DA NE 20. Kako to da nas neznatno povećanje poreza stoji 300 KM. Na grafiku prikazati svaku od promjena. 2. Recesija smanjuje dohotke ljudi koji potražuju X. Investirajte u inflaciju jer je to jedina stvar koja sigurno raste. Biznis? Vrlo jednostavno – to je investiranje novca drugih ljudi. opčinjen sam njime. 10. Ekonomske analize otkrivaju da je najbolje vrijeme da se nešto kupi bilo prošle godine. Ne zagorčavaju vam život ljudi koje ste otpustili nego oni koje niste. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante ponude prirodnih sokova na području BiH. mogu sjediti i satima ga gledati. 19. 8. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante tražnje za stanovima u Sarajevu? 22. Biznismen je hibrid između plesača i kalkulatora. Razumno je očekivati da je svaki od sljedećih događaja promijenio položaj krive tražnje ili ponude. DA NE 21. 5.Mikroekonomija 18. 3. Zbog emigracije dolazi do naglog smanjenja broja ljudi koji potražuju X. Planska privreda – to je mjesto gdje je sve planirano osim privrede. Porasla je cijena robe koja je supstitut. a značajno sniženje poreza nam štedi 30 pfeninga. 4. Ponuđači mogu lahko proizvoditi umjesto X. Volim rad. 41 . Ukusi potrošača sad zanemaruju dobro X u prilog nekog drugog dobra Porasla je tražnja za nekim dobrom Y.

Moje je bolje nego naše. Suština posla je znati ono što drugi ne znaju. 12. U ekonomiji je većina uvijek u krivu. 42 .Mikroekonomija 11. 13.

Možemo zaključiti da je optimalan broj zaposlenih na ovoj parceli 6 radnika. Ako posmatramo prosječnu proizvodnju. a u narednim poglavljima ćemo govoriti o troškovima. UKUPNA. energenata ili kako bi se zaposlio optimalan broj radnika. Granični proizvod nam govori da zapošljavanje svakog od prvih šest radnika obezbjeđuje pozitivnu dodatnu proizvodnju. dok zapošljavanje sedmog i svakog narednog radnika dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. Međutim.Mikroekonomija 5. U ovom dijelu govorimo o ekonomskim veličinama uopšte. prinos u tonama malina će biti različit u zavisnosti od toga koliko radnika trenutno obrađuje ovu parcelu. jer svaki dodatni radnik do tog broja dovodi do povećanja ukupne proizvodnje.4 11 9 Granični proizvod (MP) 4=2i-2i-1 0 5 9 16 18 14 4 -3 Iz tabele vidimo da ako do određenog nivoa zapošljavamo dodatne radnike ukupna proizvodnja raste. onda ćemo zaključiti da je najveći prosjek ostvaren angažovanjem 5 radnika. prihodima. Ništa manje važna nije ni informacija koliko nas košta proizvodnja dodatnog proizvoda. Broj jedinica rada (radnika) 1 0 1 2 3 4 5 6 7 Ukupni proizvod (TP) 2 0 5 14 30 48 62 66 63 Prosječni proizvod (AP) 3=2:1 0 5 7 10 12 12. Npr. ona se nekada naziva i nauka o graničnim veličinama. kvartala ili mjeseca. kako bismo ih kasnije mogli po potrebi koristiti. Ne postoji niti jedno preduzeće koje ne treba da vodi detaljnu evidenciju o tome šta proizvodi. koliko košta proizvodnja jednog teretnog kamiona ili broda. Navedene kategorije ćemo najlakše pojasniti na jednom primjeru. a samim time i ukupnog prinosa. proizvodnji itd. U nastavku ćemo dosta prostora posvetiti ukupnim. u kojim količinama i u kom vremenskom razdoblju. prosječnih i graničnih veličina. Za donošenje što boljih poslovnih odluka mi se često oslanjamo na analizu ukupnih. ali kada zaposlimo sedmog radnika tada se ukupna proizvodnja smanjuje za tri tone. drugačije vrijednosti će imati i prosječni i granični proizvod. Stoga je važno da se sa njima upoznamo u početku. moramo imati neki pokazatelj koji će nam olakšati da donesemo ispravnu odluku. Naravno za potpunu analizu opravdanosti zapošljavanja radnika morali bismo uporediti plaće svakog 43 . za preduzeće je važno da može izračunati prosječnu. prosječnim i graničnim veličinama. PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Za bilo koji proizvodni proces veoma je važna informacija o tome koliko smo proizveli proizvoda ove godine. U zavisnosti od broja radnika. ako zaposlimo više od 6 radnika tada će se ukupna proizvodnja smanjiti. Isto tako. Ako posmatramo određenu parcelu zemljišta površine 2 hektara na kojoj se uzgajaju maline (ili neka druga poljoprivredna kultura) uz angažovanje različitog broja radnika. Zbog važnosti graničnih veličina za Mikroekonomiju. jer će stalni obilazak velikog broja radnika jednostavno dovesti do uništenja jednog dijela sadnica maline. Ne možemo tek tako donijeti odluku da povećavamo proizvodnju. mjesečnu ili dnevnu proizvodnju kako bi se mogle vršiti nabavke repromaterijala.

AP = TP :Vi Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. 44 . te ukupno angažovanog varijabilnog faktora. Maksimum (minimum) vrijednosti prosječne veličine implicira odnos po kojem je granična veličina jednaka prosječnoj 6. 4. Prosječan proizvod (AP) dobije se kao količnik ukupnog proizvoda. 5. 2. 20. PROSJEČNE I GRANIČNE VELIČINE9 1. TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEĐU UKUPNE. ovu analizu ćemo za sada izostaviti. Ukupni proizvod = Total Product (TP) Prosječni proizvod = Average Product (AP) Granični proizvod = Marginal Product (MP) Ukupni proizvod (TP) predstavlja količinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju. 9 Jurin. odnosno = X n − X n −1 ∆X 5. Opadajuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina manja od dotadašnje prosječne. MP = ∆TP: ∆X Granični proizvod se može računati i preko formule: granični proizvod je prvi izvod funkcije ukupnog proizvoda: MP = (TP)' Tn − Tn −1 ∆TP = MP . Rastuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina veća od dotadašnje prosječne. Globus. Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“. S obzirom da ćemo u nastavku koristiti engleske skraćenice za pojmove ovdje je dat prikaz onih koje smo upravo predstavili te njihove definicije. godine. Ukupna.1. 1990. Međutim. Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veličina bez utjecaja je na graničnu veličinu.Mikroekonomija zaposlenog radnika za graničnim proizvodom koji on ostvari. 3. Smiljan i Šohinger. prosječna i granična veličina uvijek su jednake za prvu jedinicu. Zagreb. Ukupna veličina uvijek je zbir dotadašnjih graničnih veličina. str.

Ukoliko student ima prosjek ocjena osam.Mikroekonomija AP. Ista stvar je i sa prosječnim i graničnim veličinama. MP S ● ● R T ● B (Optimum) MP AP 0 Q Grafik 19. odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati. tada će svaka naredna ocjena koju dobije a koja je veća od 8 dovesti do porasta prosjeka. minimiziran utrošak rada po jedinici proizvoda. Možda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata. Isto tako će svaka ocjena koja je manja od prosječne ocjene dovesti do smanjenja i prosječne ocjene. Preduzeća nastoje ostvariti što bolji prosjek u određenom periodu. a preko granične veličine je jednak površini između tačaka 0TQ. sa gledišta ekonomije rada. 45 . Odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda Proizvod X Tačka B predstavlja optimalan obim proizvodnje zbog toga što je u toj tački. Ukupan proizvod preko prosječne veličine na grafiku jeste: TP = AP • X = 0S • 0Q.

Mikroekonomija 6. stanom. U nastavku ćemo dati prikaz osnovnih vrsta potreba koje srećemo na tržištu. 10 Jurin. jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične. 5. od 34-38. fiziološke potrebe potrošača. Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja. a kupci su osjetljiviji na promjene cijena. navike i običaji stanovništva. Tako recimo u velikim trgovačkim centrima postoje kamere koje prate proces kupovine kupaca. a njihov broj svakim danom postaje sve veći. POTREBE I TRAŽNJA Potrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu. itd. Na bazi toga saznajemo više o stvarnim potrebama naših kupaca i nastojimo im to ponuditi u momentu kada su kupci spremni na kupovinu. Smiljan i Šohinger. a neki od njih su: 1. Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati. status pojedinaca i grupe u društvu. Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama. Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu. 7. Nosioci potreba mogu biti pojedinci. Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupce. dokazivanjem u društvu i sl. 2. Tu spadaju potrebe za hranom. Postoji problem kvantificiranja potreba. 3. Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“. Zagreb. godine. Globus. 6. str. zdravljem i sl. obrazovanost stanovništva. Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune. društvene grupe i društvo u cjelini. 46 . putovanjem. pićem. sigurnošću. razvoj kulturne svijesti potrošača. Ostale potrebe Ostale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima. dostignuti nivo razvoja. Anonimnost potreba Generalno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca. Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora. Fundamentalne (osnovne) potrebe10 Fundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka. Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebe. Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu. Ljudi imaju različite potrebe. područje na kome se nalaze potrošači. odjećom. 1990. 8. druženjem. religija i druga društvena uvjerenja. 4.

kao npr. Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara. Svakako možemo navesti automobil Mercedes S klase kao primjer ove kategorije proizvoda. kućanski aparati. namještaj itd. a druga vrsta efektivne. Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža. Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe. trajna i luksuzna dobra. Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnje. Tražnja za sredstvima za proizvodnju Sredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima. To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni.Mikroekonomija Efektivne i potencijalne potrebe Postoje dvije vrste potreba kupaca. jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištu. To u prethodnom slučaju gotovo da uopšte nema nikakav značaj za tražnju. Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što niže. računari. ukoliko dođe do kvara. Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti. Za proizvođača su važnije efektivne potrebe. hrana mora proći stroge higijenske standarde. Ovi proizvodi moraju imati zagarantovan kvalitet i obezbijeđen servis. tek se nedavno u BiH počinju prodavati i automobili američkih proizvođača11 iz razloga što je tek uspostavljena servisna mreža. Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe. automobili itd. dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja. Nužna. Na primjer. To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina. Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima. Luksuzni 11 Na primjer Chevrolet. televizori. a izgradnja stambenih jedinica podrazumijeva da je komisija primila objekat kao tehnički ispravan i da je sigurna njegova upotreba. Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe. Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi. Tražnja za sredstvima za potrošnju Za razliku od prethodne kategorije. 47 . One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca. te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcu. Na drugoj strani imamo trajna dobra. tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda. Niko ne želi imati auto koje mu. Npr. trajna i luksuzna dobra Kada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna. Autonomna i izvedena tražnja Tražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju. nema ko popraviti. automobili.

16% Radovi i opravke u kući 7.26% 2. načinu isporuke. Svaki pojedinac i domaćinstvo. Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvari: sistemu potreba. 48 .82% 1. Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora biti data izgledu proizvoda. ali i visok kvalitet.39% 0.60% Školovanje djece 12. razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje.25% 0. Ima jedna izreka koja kaže: „Bogati proizvode robe i usluge a siromašni to kupuju“.56% Gas 4. postojećim cijenama.39% 1.43% 2. 12 Istraživanje urađeno od strane UNDP 2004.1.09% 3. Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou. „Sistem ranog upozoravanja“. a vrlo malo ili nikako ne investiraju novac u poslove koji mogu obezbijediti uvećavanje sredstava. u manjoj ili većoj mjeri. godine.12 Tabela 1.58% Obdanište/čuvanje djece 4. Prosječni troškovi po određenim stavkama kućnog budžeta u odnosu na ukupne troškove za cijelu BiH Hrana (uključujući kafu i piće) Električna energija Odjeća i obuća Telefon Sredstva za ličnu higijenu Lijekovi i liječenje Cigarete/duhan Gorivo i održavanje automobila 34. 6. nivou raspoloživog dohotka. kvalitetu. PLAN POTROŠNJE Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga. našem predviđanju o budućim cijenama. poznavanju svojstava određenih proizvoda. besprijekornom radu i sl. U tu svrhu vam dajemo prikaz prosječne potrošnje domaćinstva u BiH.15% Kako je vidljivo iz navedenog prikaza domaćinstva u gotovo 100%-tnom iznosu sredstva troše na finalnu potrošnju.Mikroekonomija proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda. Zbog toga je važno da poznajemo strukturu mjesečne potrošnje domaćinstava.62% Odmor 6. Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda.95% Voda 8. prezentacije. Ako posmatramo BiH društvo onda će nam biti sasvim jasno zašto smo mi najslabije razvijena država u Evropi.36% Otplata duga 5.38% Prevoz-autobus i tramvaj 4.

poznavanje svojstava robe od strane kupca.. a rjeđe pri kraju kada kupci imaju manje sredstava.... Većina kupaca i domaćinstava početkom mjeseca vrši raspored novca na određene proizvode i usluge koje namjerava kupiti u toku tog mjeseca.. Razmislite od čega zavisi tražnja za cvijećem i kada je posebno izražena. kako bismo mogli ostvariti što veću prodaju naših proizvoda i što bolje zadovoljiti potrebe kupaca.. nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena.Mikroekonomija Na narednoj shemi je dat proces određivanja strukture potrošnje kupaca................ prodaja zimskih guma je kupcima zanimljiva prije nego što padne prvi snijeg.. Neki proizvodi imaju specifično vrijeme prodaje tako da ponuđači smišljeno pojačavaju svoje marketinške aktivnosti u tim periodima. posebno ako se radi o vrijednijim proizvodima koji zahtijevaju značajnija novčana sredstva....... nivo dohotka potrošača.. U ovom slučaju prodavači planiraju prodajne akcije početkom mjeseca.. a to su: sistem potreba.. Marketing Sistem potreba Poznavanje svojstava robe Dohodak Postojeće cijene Buduće cijene Spisak traženih roba Procjena budućih cijena Plan potrošnje Raspored novčanih iznosa na robe A... Plan potrošnje Tako na primjer. Z Shema 3.... Recimo. Stoga je važno razumjeti od čega zavisi konačan raspored proizvoda i usluga koje će kupci kupiti. Pet osnovnih faktora su odlučujući. ponuda turstičkih agencija se posebno pojačava neposredno prije početka sezone godišnjih odmora. Također.. 49 .. C... kada pojedinci traže zanimljive destinacije. ako kupac treba kupiti proizvod koji zahtijeva značajan iznos sredstava obično ga planira već početkom mjeseca i u principu ga kupuje prije ostalih proizvoda zbog toga što mu vjerovatno kasnije neće preostati dovoljno sredstava nakon što je kupio manje vrijedne proizvodi. B.

Odredite funkciju tražnje u matematičkom obliku? Qx Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 1 2 3 4 5 6 6 • α qx = 6-Px 3 • 0 3 • 6 P Matematički je ispravno da se nezavisno promjenjiva veličina stavlja na X-osu. SPSS itd. kao npr. Linearna funkcija ima sljedeći oblik: qx = f (Px) tj.nagib funkcije (dqx : dpx) = tg α Px. što nije matematički korektno. te neke druge metode procjene. koje predstavljaju empirijski utvrđene tačke pojedinih cijena i traženih količina pri tim cijenama). ima sljedeći oblik: qx = a . iako se često u Mikroekonomiji na X-osu smješta količina proizvoda. 78. kao što su statističke metode (interpolacija krive kroz dati oblak tačaka. 1997. Decision Pro 3 i 4. tražena količina neke robe zavisi od njene cijene.količina tražnje za dobrom X a. Postoje različite metode i tehnike procjene. kao najjednostavnija funkcija tražnje.cijena proizvoda Data je skala tražnje u narednoj tabeli. 13 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Bakalar. Ovi softveri su obično dijelovi nekih većih softverskih paketa. godine. str. „Mikroekonomija“. Stoga menadžeri nastoje izvršiti procjenu matematičkog oblika funkcije tražnje. Linearna funkcija tražnje.Mikroekonomija 7. IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Izražavanje funkcije tražnje za proizvodima preduzeća u matematičkom obliku ima velike potencijalne koristi za preduzeće. Jozo. Mostar-Sarajevo.13 Danas postoje softveri koji na osnovu poznatih prethodnih podataka o cijenama i količinama procjenjuju matematički oblik funkcije tražnje.tražnja pri cijeni jednakoj nuli b. 50 . Naredni jednostavni primjeri pokazuju kako na osnovu određenih elemenata izvršiti matematičko formulisanje funkcije tražnje za nekim prizvodom ili uslugom.b·Px gdje je: qx.

Mikroekonomija Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 2 4 6 8 10 12 U prethodnoj tabeli funkcija tražnje ima sljedeći oblik: qx = 12 – 2 •Px. itd. Naime. Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je: a>0 i b>0. 7. npr. za neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda. Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem. UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJA Da bismo mogli formirati funkciju ukupne tražnje na tržištu. 51 . U tom slučaju opći oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je: Qx = a · Ib gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka. potrebno je da znamo tražnju svakog od pojedinačnih učesnika. luksuzni parfemi. nego dohodak potrošača. b = dqx :dpx = 6 : 1 = 6. tj.1. log Qx = log a + b•log I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka. javni gradski prevoz. kao što je predstavljeno u narednoj tabeli: Px 5 4 3 2 1 0 Ukupna tržišna tražnja za malinama q1 q2 q3 0 1 2 3 4 5 0 2 4 6 8 10 0 3 6 9 12 15 Q1+2+3 0 6 12 18 24 30 a = 30. također se može izraziti funkciju tražnje u zavisnosti od dohotka potrošača. te funkcija ukupne tražnje ima oblik: Qx = 30 – 6p Kako se može formirati funkcija tražnje u matematičkom obliku u odnosu na cijenu proizvoda. Zadatak: Popunite tabelu ako funkcija tražnje ima oblik: q = 16-24 • Px.

5 • log 800 Log Qx = 1. Granični prihod (Engl. Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati. Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda. Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje. tj.5. Na osnovu ove funkcije napišite matematički oblik funkcije ukupnog prihoda (TR) i graničnog prihoda (MR). q= 30 – 6p TR = q • p = (30 – 6p) • p ⇒ TR = 30p – 6p2 Iz funkcije ukupnog prihoda nalaženjem prvog izvoda dobijamo funkciju graničnog prihoda: TR’ = MR = 30 – 12p Da bi se funkcija mogla predstaviti grafički. Uzmimo prethodno dobijenu funkciju ukupne tržišne tražnje za malinama: Qx = 30 – 6p. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 800 KM. gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje.Mikroekonomija Primjer 1. TR = q • p.85 Kom. odnosno MR = TR’ Primjer 2.928666 Qx = 84. te predstavite funkciju ukupnog prihoda grafički. možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća. TR= q • p Odnosno.5 18 36 24 24 30 0 MR = ∆TR:∆Q 0 +4 +2 0 -2 -4 52 .5 2 1 0 Ukupan prihod i granični prihod Q = 30 – 6p TR = q • p 0 0 6 24 12 36 15 37. i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 3 • I0. potrebno je određene tačke predstaviti u tabeli: P 5 4 3 2. Log Qx = log 3 + 0.

Mikroekonomija Na grafiku se vidi da preduzeće maksimalan prihod.. Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnje.5 5 p 7. kao što su supstituti i komplementi. Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje. a to je dohodak. Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao pored prethodne tri kategorije i kategoriju vremena. Ukupan prihod pri toj cijeni je 37. . pxn. ZAKONI TRAŽNJE14 Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvoda prisutnog na tržištu. Zagreb.. Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje.5 KM. I. Moore-Schultzov d = f(px1. Hiks-Alenov d = f(px1. t) 14 Šire vidjeti u Jurin. a tzv. 1990. pri datoj funkciji tražnje. I) Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednica tražnje. str. 53 . Iz njega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje.5 Max TR = 30p-6p2 0 2. 42-48. . px2. TR 37. Ovaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom na tržištu. Predstavlja se na sljedeći način: Cournot-Marshallov d = f(p).. ostvaruje pri cijeni p = 2. Warlas je pored cijene kao osnovne determinante uveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom. a predstavlja se: Warlasov d = f(px1. Jasminka. . Ekonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakon tražnje. px2... „Teorija tržišta i cijena“. . .. Najstariji od njih je CournotMarshallov zakon formulisan prije više od 150 godina. godine. px2. Na taj način je tražnja dinamizirana.5 KM. P = f-1(d) Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje. pxn) Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom. f´(p) < 0. pxn. Smiljan i Šohinger. Globus. .2.

koji loše zadovoljavaju potrebe potrošača ili koji pružaju nisku sigurnost potrošaču. slučaj sa stanovima u Sarajevu. od čega se dobar dio njih ne može koristiti zbog nedovoljno razvijene telekomunikacione mreže. na tržištima širom svijeta se prodaje veoma veliki broj proizvoda u ogromnim količinama. IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje. Razlog za to jeste što kupci očekuju dalji rast cijene m2 stana te kupuju stanove čim steknu preduslove za to. Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavaju svoju kupovinu. nego da ti proizvodi predstavljaju svojevrsne izuzetke. To su: tzv. Prate njihov trend i nastoje predvidjeti buduća kretanja cijena. Giffenova dobra. a razlog je informacija da će cijene još više rasti. Ovakvo ponašanje kupaca se može primijetiti i u BiH. Veblenov efekat Pojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu. Tako na primjer neki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svih troškova proizvodnje tog proizvoda. tada se jednostavnom računicom dobija da špekulanti dnevno zarađuju oko 550 miliona $. 1. 2. 54 . Giffenov paradoks Pokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištu.3. Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da još veći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu. To je npr. ali ne i ostatak porasta. gdje recimo veliki broj mlađih kupaca želi imati najnoviji model mobilnog telefona sa velikim brojem funkcija. 3. Međutim. Slučaj špekulacije Kupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu. Ovakvi proizvodi se često nazivaju i superiorni proizvodi. proizvodi koji se kupuju iz snobizma. Ako se posmatra dnevna količina prodate nafte od oko 85 miliona barela.Mikroekonomija 7. te proizvodi čija tražnja je podložna špekulacijama. U izvještajima koji prate svjetsko tržište nafte često se spominje podatak da na ime špekulacija trgovci ne berzi zarađuju između 10 i 12% od formirane cijene nafte. Zanimljivo je da i pored rasta cijena dolazi do povećanje tražnje. Ovakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenat svog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba. Kako raste dohodak potrošača ovi prizvodi se sve manje traže na tržištu. Ovaj rast može biti djelimično opravdan (do 20%) uvođenjem Poreza na dodanu vrijednost. što je impozantna cifra. Sa porastom dohotna potrošača oni ih sve više kupuju. Inferiorni proizvodi su proizvodi niskog kvaliteta. cijene novih stanova su porasle preko 50% u periodu od nekoliko godina. Tako da su zarade špekulanata gotovo nezamislivi iznosi. Iako se trend rasta cijena ne može opravdati rastom troškova izgradnje novih stambenih jedinica. Gifenov paradoks generalno možemo sresti kod inferiornih proizvoda.

Rezultati ankete su dati u narednoj tabeli. koeficijent b u formuli p = a – bQ.411666). 0. svaki od ispitanika trebao je izabrati samo jedan od ponuđenih odgovora. 0.71-0.30 za (2). Anketa kao sredstvo za istraživanje ekonomskih pojava se često koristi u ekonomiji. Komercijalisti su sastavili odgovarajući upitnik te izvršili ostale potrebne radnje za provođenje ankete na 1000 ispitanika.30 + 100*0.30 + 0*1. i dobit ćemo koeficijent nagiba funkcije tražnje (0. Dobivene podatke smo predstavili na grafiku.08334 x Q. Cijene KM 1 30 25 20 15 500 350 300 150 Broj ispitanika koji je odgovorio 2 400 350 300 250 3 100 250 300 450 4 0 50 100 150 150 230 280 360 Očekivana tražnja Očekivana tražnja koja se nalazi u prvom retku šeste kolone izračunata je na sljedeći način: 500*0. (3) rado i (4) definitivno da. Oni su zatim definirali vjerovatnoću kupovine za svaki odgovor: 0. Iz grafičkog prikaza proizlazi da će očekivana količina tražnje biti jednaka nuli kad bi njegova cijena iznosila oko 40. Na pitanje da li ćete kupiti novčanik. Pošto ne možemo iz ankete dobiti presjek funkcije tražnje sa Y-osom tada ćemo na grafiku produžiti dobivenu tražnju sve do vertikalne ose.30 za (3) i 1.00 za (1).Mikroekonomija Funkciju tražnje možemo izvesti i na praktičniji način-iz ankete.04167 x Q Znamo da funkcija graničnog prihoda ima dvostruko veći nagib. p 40 30 20 10 Q d d 100 200 MR 300 400 55 .00 za (4).71-0.00 + 400*0. Postupak ćemo objasniti na jednom primjeru. (2) možda. Uz odgovarajuće uvrštavanje imamo: P = 40. tj. tako da možemo dobiti funkciju graničnog prihoda: MR=40. (1) definitivno ne.71 KM. PRIMJER Jedno preduzeće proizvodi kožne novčanike.00 = 150 Iznos od 15 KM dijelimo sa očekivanu tražnjom od 360.

u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ. Njegovo korištenje nam često pomaže u određivanju veličine tražnje i računanju njene promjene u ovisnosti od promjene determinanti. Najčešće se koristi kod cjenovne. tj. manji ili veći od jedan. savršeno neelastičnoj. 56 . CJENOVNA. 8. dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude. % _ promjene _ p x > Koeficijent može biti jednak. Kretanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo prikazati i na sljedeći način: dQ q >0 ∞ > Ed = dp p U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnoj. odnosno količine i cijene proizvoda. Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minus kako bi pokazao obrnuto kretanje veličina. relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnji.1. Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule dQ Q Ed = − dp p Ili ako računamo preko procentualnih promjena: Ed = % _ promjene _ q x < 1. UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Koeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji. To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosima. može imati apsolutnu vrijednost između +∞ i 0. CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robom zbog promjene cijene te robe. tj. Pokazuje koliki utjecaj ima jedna varijabla na neku drugu.Mikroekonomija 8. U nastavku predstavljamo svaku od ovih elastičnosti.

mjesec dana ranije. p2 p1 d 0 Qe Grafik 21. Prikaz tražnje kod d koje je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje jednak nuli je dat na grafiku 21. Sa druge strane. Isto tako. Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća. u rezervaciji karata postoji mogućnost da kupite kartu u zadnji momenat prije polijetanja aviona. Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača. možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična). U tom 0 Q slučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje Grafik 20. Pasoš. I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki. Na taj način kupci mogu da sporije odustaju od potrošnje ako cijena proizvoda poraste. Stoga možemo reći da menadžeri kompanija stalno trebaju razmatrati nove načine kako da učine funkciju tražnje za svojim proizvodima što neelastičnijima. ali se ta karta prodaje po višoj cijeni nego npr. No kada želite da proširite vaš kapacitet onda ste ovisni o proizvođaču koji vam je isporučio recimo bazne centrale. Funkcija savršeno eleastične tražnje je predstavljena na grafiku 20. kao primjer mogu poslužiti vrijednosni papiri sa kojima se trguje na berzi. Savršeno elastična tražnja je 0. ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenu. p Kod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenu proizvoda ili robe na berzi. proizvodi čija potrošnja je p Ed= 0 neophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd. 57 . Isto tako. kupci u potpunosti odustaju od njihove kupovine. Zašto? Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu. makar i za nekoliko procenata. možemo prodati d d Ed= ∞ pe svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemo. a onda to proizvođači znatno skuplje naplaćuju. Iako veoma malo proizvoda ima funkciju tražnje savršeno neelastičnom ono što je važno za ekonomiste jeste kako da učine funkciju tražnje što neelastičnijom. lični dokumenti (Lična karta. imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje. lijek protiv smrtonosne bolesti. kao krajnji slučaj. Vozačka dozvola itd.Mikroekonomija Proizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki. Tako na primjer kompanije koje isporučuju baznu telekomunikacijsku opremu osnovne pakete opreme isporučuju po dosta povoljnim uslovima. To mogu biti npr. U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje. Kao primjer se može uzeti tražnja za pšenicom na berzi. Savršeno neelastična tražnja Q Također.).

Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje na krivolinijskoj funkciji tražnje S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje. što je pogrešno. p p d Ed>1 N d ● Ed = TM TN Ed=1 T Ed<1 ● d d Q Grafik 24. Neelastična funkcija tražnje Q Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije. 58 . pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine.kao na grafiku 23. dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija. na primjer. na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na grafiku 22. dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti). Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti. Tako. p Elastična tražnja d p d Neelastična tražnja d d 0 a) Grafik 22. Elastična funkcija tražnje Q 0 b) Grafik 23.Mikroekonomija Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima. što je prikazano na grafiku 24. Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje ● M Q Grafik 25.

90 = 20 Nakon uvrštavanja u formulu dobijemo koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje od –2. Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine. Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje. Rješenje: P1 = 90 a Q1 = 240 p2 = 110 Q2 = 160 ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Q = (Q1+Q2):2 = 200 P = (P1+P2):2 = 100 ∆Q = Q2-Q1 = 160 . Izračunati cjenovnu elastičnost tražnje za telefonima s-23. Ona se računa po formuli: Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafiku. Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina.240 = -80 ∆P = P2 . koristi se tzv. Menadžment preduzeća je odlučio da zbog velike tražnje podigne cijenu na 110 KM/telefonu. p1 + p 2 2 P2 ●B Q1 q1 + q 2 2 Q2 Q Grafik 26. U mjesecu aprilu je prodato 160 telefona. a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna. ∆p promjena cijene. lučna elastičnost tražnje. ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti. P1 A ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 ● ● gdje je: ∆q promjena količine. a ne cijela funkcija tražnje. Neka su to tačke A i B na grafiku. a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2. Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine. jer rezultati nisu isti. Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka. 59 . tražena količina poraste sa q1 na q2.P1 = 110 . Po toj cijeni na području Sarajeva u toku mjeseca marta preduzeće je prodalo 240 telefona. tražena količina na tržištu opada za 2%.Mikroekonomija Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka. Lučna elastičnost tražnje Primjer: Preduzeće za proizvodnju telefona je za model s-23 formiralo cijenu od 90 KM/telefonu. Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2. a ne možemo utvrditi koja ima prednost. Ovaj koeficijent pokazuje da ako cijenu povećamo za 1%.

15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste. „Microeconomics“. Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1. U zavisnosti od veličine koeficijenta mi trebamo voditi politiku i drugačiju politiku cijena na tržištu. funkcija tražnje horizontalna linija TR. 60 . kao što je slučaj npr. U slučaju kada je TR = max. 1996. Third edition. ● 0 Ed < 1 Q Grafik 27. Raste Opada MR <0 >0 =0 =0 >0 <0 Na grafiku 27. Str. TR = p · q Ed >1 =1 <1 Cijena Raste Opada Raste Opada Raste Opada TR Opada Raste Konst. a preko ukupnog prihoda i ukupan profit. U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu. Tanzaniju. Tada ne Ed = 1 ● postoji ova relacija. Addison Wesley Publishing Company. prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. 15 Parkin.Mikroekonomija Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća. stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane. vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje. Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr. Ukupan prihod u preduzeću dobije se množenjem prodate količine i cijene po kojoj se proizvod prodaje. Michael. Konst. Veza koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje i ukupnog prihoda preduzeća Na grafiku 28. Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno. Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija. zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda. 109. Naredna tabela nam pokazuje šta se dešava sa ukupnim prihodom preduzeća kada povećavamo ili smanjujemo cijenu proizvoda u zavisnosti od veličine koeficijenta. p (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihod konstantno rastući pravac povučen Ed > 1 iz koordinatnog početka. kod monopola).

vidljivo je da domaćinstva u BiH troše 34. dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija.38.8 80 Grafik 28. što nas svrstava na poziciju nešto ispod Grčke.4 40 0. Shodno prethodnom grafiku možemo pretpostaviti da se koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje za hranom u BiH kreće između 0.60% svog mjesečnog dohotka na hranu. 61 .Mikroekonomija P r o c e n a t p o t r o š n je d o h o t k a n a h r a n u S A D K anada E n g le s k a N je m a č k a F ra n c u s k a Japan Iz r a e l G rč k a K o re a In d i j a T a n z a n ija 0 12 14 15 15 17 19 22 31 40 56 62 0. U nekom kraćem vremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost. Iz tabele broj 1. Veza procentualne potrošnje dohotka stanovništva na hranu i koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje.2 20 % Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje 0.35 i 0. koja je data na strani 47. U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost.6 60 0.

62 . pa oni mogu tražiti od države da ukine minimalne cijene.480 p 967 900 800 600 592 500 Suvišak s 200 d 30 0 1. izračunati i na grafiku osjenčiti veličinu potrošačevog viška.800 – 6p i s= 4p – 120. tada je d= 5. p= 200. tada će biti određeni efekat i na ravnotežnu količinu.800.880 p= 900. a) b) c) d) nacrtati grafike ponude i tražnje. Blokiranje tržišnog mehanizma dovodi u nepovoljnu situaciju proizvođače. tada je d = 4. tada je d = 2. Ovo je čest slučaj kod poljoprivrednih proizvoda na tržištu.000 5.800 – 6p. ili da država otkupi višak proizvoda.248 3. odnosno: d=s. Površina trougla je jednaka (2. Date su funkcije ponude i tražnje d= 5.Mikroekonomija Zadatak 1. ako je: p= 0.800 – 6p = 4p – 120 p = 592 q = 2.248 kom x (967 – 592 KM/kom)):2 = 843. p= 0.000 KM. tada je s= 2. ako je: p= 0.248 c) Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošač konzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu. tada je s = 3.800 Q b) Ravnotežnu cijenu ćemo izračunati kada izjednačimo ponudu i tražnju. Sa druge strane proizvođačev višak predstavlja razliku između cijene proizvoda i graničnih troškova proizvodnje predstavljenih krivom ponude na grafiku (žuta površina). odnosno proizvođači će nuditi više od količine koju žele kupci da kupe. tada je s = -120. tada je s = 0 p= 500. Ravnotežna količina će biti različita od one količine koju je odredilo tržište.000 2. 5. šta će se desiti na tržištu ukoliko država odredi minimalnu cijenu ovog proizvoda na 600 KM (pojasniti)? Rješenje: a) d = 5.600 p= 500. Kupci će pri ovoj cijeni kupovati manje pa će se pojaviti problem zaliha. Ukupan potrošačev višak na grafiku predstavljen je površinom trougla (dio grafika koji je osjenčen u plavu boju). d) Ukoliko je minimalna cijena iznad one koju je odredilo tržište. tada je d = 400 s = 4p-120.800 p= 900. izračunati ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu.

Na grafiku 29 nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno. Pretpostavite dalje da trebate predložiti smanjenje proizvodnje koje će pomjeriti krivu ponude ulijevo. na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno. Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo. sa funkcije S0 na S1. sa funkcijom tražnje D. Da biste donijeli ovu odluku morate znati kako tražnja za naftom reagira na promjenu cijena nafte. $/barelu S1 40 30 20 10 S0 Povećanje ukupnog prihoda U kraćem vremenskom periodu. Dalje. Kratkoročna kriva tražnje 63 . Na grafiku 30. uporedimo dva moguća scenarija. Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude.Mikroekonomija Primjer 1. ali funkcija tražnje je različita. Reagiranje tražene količine na promjenu cijene Da bismo razumjeli značaj reagiranja tražene količine na promjenu cijene nafte. Također vi trebate na određeni način mjeriti ovu promjenu tražnje. Na naredna dva grafika funkcija ponude je identična. Barela dnevno Grafik 29. Smanjenje ukupnog prihoda D1 10 20 23 40 Mil. “Pretpostavite da radite za OPEC (udruženje zemalja ponuđača nafte) kao strateg. OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod. ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno.

$ na 690 mil. Dugoročna kriva tražnje Na grafiku 29. Računa se po sljedećoj formuli: 16 Parkin. Str. crveno područje je veće od plavog. 99.$. što onda dovodi do smanjenja ukupnog prihoda sa 400 mil. također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima. U slučaju prikazanom na grafiku 30. Dakle.$ na 225 mil.2. UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje. ”16. 1996. Ovaj iznos je jednak kupčevom izdatku za to dobro. Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima. koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y. 64 . Ali povećanje cijene također dovodi do smanjenja prodane količine. Jedno od ova dva povećanja može biti veće. Povećanje cijene dovodi do povećanja ukupnog prihoda (plavo područje na grafiku). veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova. možete vidjeti da je povećanje cijene više.$ dnevno). Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva. 8. Michael. tako da ukupan prihod raste (on je porastao sa 400 mil. Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji. Barela dnevno Grafik 30. a samim time i do povećanja krajnjih cijena. Ukupan prihod od prodaje dobara jednak je umnošku cijene i prodane količine tog dobra. U slučaju prikazanom na grafiku 29. Third edition. Također. što smanjuje ukupan prihod (crveno područje na grafiku). a smanjenje manje nego što je to slučaj na grafiku 30.Mikroekonomija $/barelu 30 S1 S0 20 15 Povećanje ukupnog prihoda D2 Smanjenje ukupnog prihoda 10 10 15 20 30 40 Mil. Addison Wesley Publishing Company. „Microeconomics“. Povećanje cijene ima dva suprotna efekta na ukupan prihod. plavo područje je veće od crvenog područja.

Inferiorna dobra . Računa se po formuli: IEx = % promjena u veličini I < 0 > % promjena u obimu Qx Koeficijent može imati vrijednost između +∞ i -∞.Mikroekonomija dQy Qy pxEy = dpx px > 0 < Ukoliko je koeficijent veći od nula tada se radi o proizvodima supstitutima. jer to pokazuje i trend kretanja tražnje za njihovim gumama. komplementarni proizvodi su automobil i automobilske gume. To je npr.3. IEx IEx IEx >0 <0 >1 . tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd.supstituti pxEy < 0 . kao na primjer različite vrste svesaka za djecu. DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim. 8. Ne mogu se koristiti jedni bez drugih. Iako svaka od tih svesaka ima drugačiji izgled kupci ne obraćaju baš previše pažnje na to ko je njihov proizvođač. Također. tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta. a ako je manji od nula tada se radi o komplementarnim proizvodima. pxEy > 0 . tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja. Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača. Sa druge strane proizvodi-supstituti su oni koji se u potrošnji mogu zamijeniti. tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva. 65 . tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku.komplementi Na primjer. Npr. Stoga prozvođači automobilskih guma prate i kretanje tražnje za novim automobilima. U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda.Sredstva luksuzne potrošnje . tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba.Sredstva nužna za život 0 < IEx < 1 Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta.Superiorna dobra .

4% 8. Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr.9% 0.000 4. GDP p/c u BIH za period 2001-2005 $ 2. javni prevoz.000 6. Kalkulacije autora uz korištenje podataka sa zvanične web stranice IMF: www. jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku. Također je zanimljivo pratiti kretanje GDP po glavi stanovnika u BiH i u zemljama iz okruženja. prevoz avionom.0% 7. UNDP.).500 2.18 Sa grafika je vidljivo da i pored rasta GDP u BiH i dalje ovaj rast značajno zaostaje za zemljama okruženja.3% 14.9% 10. kupovina u pekarama i sl. na nivou BiH Bez primanja <100 101-400 401-500 501-800 801-1100 1101-1500 1501-2000 >2000 4.8% Grafik 31. S obzirom da se prosječan nivo dohotka stanovništva može povezati sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p/c) ovaj pokazatelj za BiH dajemo u nastavku.000 2. dok samo 15% stanovništva ima preko 800 KM mjesečnih prihoda. Tabela 3.6% 37.2% 1. 2005.000 0 2001-2005 BiH Prosjek zemalja Grafik 32.000 1.org 66 . kupovinu skupih i udobnih automobila. Komparacija kretanja GDP p/c za zemlje centralne i Istočne evrope za period 2001-2005. 2004.500 1. spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd.7% 4. 2002.imf. Npr.Mikroekonomija Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva. Kretanje GDP p/c u BIH za period 2001-2005.000 1.000 5. 17 Komparacija kretanja GDP p/c BiH i zemalja Centralne i Istočne Evrope u periodu 2001-2005 $ 7. GDP p/c Kojoj kategoriji pripada domaćinstvo posmatrajući novčana primanja kada se saberu svi oblici primanja članova domaćinstva za novembar 2004. Prema jednom istraživanju UNDP-a iz tabele 3 je vidljivo da preko 85% stanovništva ima manje mjesečne prihode od 800 KM. 17 18 „Sistem ranog upozoravanja“.000 3.000 500 0 2001. 2003. 2005.

FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE19 Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama.30 1. b) transportne usluge. b) porculan i proizvodi od stakla.. „Mikroekonomska analiza“. mlijeko.89 0. 2..12 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Babić.52 1.61 0. Neelastična tražnja (Ed < 1) a) potrošnja struje u domaćinstvu. 4. 67 . mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne. b) zdravstveno osiguranje. c) namještaj. novine i TV) Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije) Vrijeme (lakši pronalazak supstituta. date su elastičnosti nekih proizvoda i usluga u Americi20: Tabela 4.56 0. 3. 4. U Tabeli 4.26 1. Michael.39 1.42 0. Zagreb.Mikroekonomija 8. Ovdje su dati osnovni faktori.) Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr. To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan. Jedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed ≈ 1) a) nafta i naftni derivati. „Microeconomics“. str. 1. Parkin.03 0.64 0. stan. raste dohodak potrošača. godine.10 1. Robe i usluge Elastična tražnja Metali Električni proizvodi Mašinski proizvodi Namještaj Automobilske gume Mjerni električni uređaji Profesionalne usluge Transportne usluge Gas. str. ukusi potrošača se mijenjaju. Mate. Addison Wesley Publishing Company. približno jednak jedan i manji od jedan. Izdanje. d) igre na sreću.92 Robe i usluge Neelastična tražnja Nafta Hemikalije Napici (razne vrste) Odjeća Cigarete Bankarske usluge i usluge osiguranja Poljoprivredni proizvodi i riba Knjige.14 1. energija i voda 19 20 Elastičnost 1. plastika) Stepen neophodnosti dobra (so.183. raste broj mogućih upotreba). 1996. Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti.09 1. d) lijekovi.91 0. časopisi i novine Hrana Elastičnost 0. raste informiranost potrošača. 1997. c) lični dokumenti. Visoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed > 1): a) Metaloprerađivačka i elektroindustrija.78 0. 5.4. 6.105. el.34 0. Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin) Broj mogućih upotreba proizvoda (npr. Third edition. Mate.

TR’ (q=0) = 20. b) Grafički predstaviti funkcije tražnje. p = 20-2q. b) Da bismo grafički predstavili funkcije potrebno je utvrditi neke karakteristične tačke koje uzimamo proizvoljno za sve tri funkcije.Mikroekonomija Primjer 1.5p. TR’ = 20-4q.5p ⇒ p=20-2q. a) Pronaći nivo proizvodnje qp kod koga se postiže maksimalan ukupan prihod (TR). Rješenje: a) q = 10-0. TR’ (q = 10) = -20 TR’ (q = 5) = 0. i utvrditi njegov iznos. preduzeće maksimizira ukupan prihod koji iznosi 50 KM. ukupnog prihoda i graničnog prihoda. ⇒ q = 5. (za p = 0. TRmax = 50 Pri količini od 5 modema. q =0) TRmax = 50 za q = 5. p Max TR 20 q 0 1 5 MR 10 q 50 -20 68 . q = 10) (za p = 20. Data je funkcija tražnje za modemima q = 10-0. TR = p • q = (20-2q) • q = 20q-2q2 TR’ = MR = 20-4q = 0.

MR = 0 za p = 2. izračunaj funkciju ukupnog prihoda i nacrtaj je na grafiku? Rješenje: TR = p•Q TR = p(5-p) ⇒ 5p-p2 MR = 5-2p .25 4 ● TR 0 1 2 2. Nacrtajte krivu tražnje? Primjer 3.5 3 4 5 P Uočite da cijena proizvoda može biti na horizontalnoj osi i to kada je cijena promjenjiva veličina. kolika je odgovarajuća cijena? Kolika bi bila tražnja da je to tzv.5 TR Cijena (p) 0 1 2 3 4 5 Ukupan prihod (TR) 0 4 6 6 4 0 6.Mikroekonomija Primjer 2. Data je funkcija ukupne tražnje za šećerom: Q=25-5p a) b) c) d) e) Kolika je tražnja ako je cijena p=3 ? Ako je tražnja 18 jedinica. i data vam je sljedeća skala tražnje: Cijena po komadu u KM 10 20 30 40 50 Tražena količina (000 Kom) 60 50 40 30 20 69 . tj. Q=0. «slobodno dobro»?. p=0 ? Kolika je najveća moguća cijena uz koju bi se ipak našlo kupaca?. Zadatak 4. tj. Angažirani ste kao konsultant u preduzeću za proizvodnju sportskih majica. Ako je funkcija tražnje za računarima Q=5-p.

No ovdje ćemo radi uspoređivanja dati sve tri krive zajedno. 2. MR = dTR/dp ⇒ MR = -10p+25 Da bi se prikazale grafički sve tri funkcije potrebno je napraviti tabelu sa podacima o iznosu TR i MR u zavisnosti od količine i cijene. Funkciju ukupnog prihoda? Funkciju graničnog prihoda? Grafički prikazati sve tri funkcije? Analizirati odnose među krivama? Rješenje: a) b) c) Funkcija ukupnog prihoda dobije se kada se funkcija ukupne tražnje pomnoži sa cijenom p. 70 . Na osnovu grafikona moguće je izvršiti analizu odnosa između funkcija. Funkcija graničnog prihoda ima dvostruko manji nagib od funkcije tražnje. P 0 1 2 2. U slučajevima kada je funkcija tražnje jednaka nuli i ukupan prihod je jednak nuli. Ukupan prihod je jednak nuli i kada je cijena jednaka nuli. te zato siječe apscisu na pola udaljenosti od koordinatnog početka do sjecišta funkcije tražnje sa apscisom. da li će ukupan prihod porasti ili opasti i za koliko? Šta će se desiti sa ukupnim prihodom ako se ponuda majica smanji i cijena poraste na 40 KM? Koja je cijena po kojoj će se maksimizirati ukupan prihod preduzeća? Koja količina će biti prodata po cijeni koja je rješenje pod c? Koja je elastičnost tražnje po cijeni koja maksimizira ukupan prihod? Zadatak 5. Kada je funkcija graničnog prihoda jednaka nuli.25 30 20 0 MR 25 15 5 0 -5 -15 -25 Na osnovu ovih podataka moguće je nacrtati sve tri funkcije na jednom grafiku. 3. Kriva graničnog prihoda opada brže i od funkcija ukupnog prihoda i od funkcije tražnje. TR = Q • p = (-5p+25) • p ⇒ TR = -5p2+25p Funkcija graničnog prihoda se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnog prihoda.5 10 5 0 TR 0 20 30 31. Data je funkcija ukupne tražnje za klima uređajima u BIH Q = . 4.5p+25.5 3 4 5 Q 25 20 15 12. ukupan prihod dostiže svoj maksimum. Izračunati: 1.Mikroekonomija Odgvorite na sljedeća pitanja: a) b) c) d) e) ako cijena poraste sa 20 KM na 30 KM. iako to matematički nije korektno.

Funkciju tražnje za proizvodom preduzeća «Sky» i nacrtati je na grafiku. TR. MR 30 25 20 15 10 5 0 A TR D 1 2 3 MR 4 5 p Zadatak 6. odnosno MR = 12-2p. Rješenje: 1. odakle je funkcija tražnje q = 12-p.5 2 71 . Promjena cijene je 1 (∆p= -1). Funkcija ukupnog prihoda dobije se kao proizvod cijene i količine: 2.5 3 + 4 3.Mikroekonomija q. Komentirati dobijeni koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje. Koeficijent elastičnosti tražnje ukoliko se cijena sa nivoa p1 =3 KM poveća na p2 = 4 KM. potrebno je navedene cijene uvrstiti u funkciju tražnje. Da bismo izračunali količinu i promjenu količine. 4. Kada cijenu od 3 KM uvrstimo u funkciju tražnje q = 12-p. 3. TR = p x q. predstavlja prosječnu cjenovnu elastičnost tražnje između dvije tačke. TR = 12p-p2 = p (12-p). a q2= 8 komada. Tj.5 Ed = 2 = =− = −0. Data je funkcija ukupnog prihoda preduzeća «Sky» TR = 12p-p2. ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Odnosno. Iz funkcije ukupnog prihoda izračunati: 1. 2. Funkciju graničnog prihoda i nacrtati je na grafiku. 4. MR se dobije kao prvi izvod od funkcije TR. koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje se računa po formuli:.5 8. dobit ćemo da je q1= 9. 3. 41 1 1 8. a promjena količine je također 1 (∆q=1). S obzirom da se radi o rasponu cijena koji nije infinitezimalno mala veličina. Nakon uvrštavanja ovih elemenata u formulu dobijemo da koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje iznosi: −1 −1 8+9 3.

i o kakvom je dobru riječ? c) Da ste vi menadžer preduzeća.25 % _ promjene _ I − 12% S obzirom da je koeficijent dohodovne elastičnosti manji od nule. sa nivoa p=3 KM na nivo p*=3.97 komada.909 = 60 − 50 10 11 50 50 S obzirom da je 0 > IEd < 1. pa je bolje baviti se proizvodnjom inferiornim dobara. jer raste tražnja za ovim proizvodima. koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje i o kakvom se dobru radi? b) Ako dohodak potrošača opadne za 12%. c) Odgovor prvenstveno zavisi od privrednog okruženja. a potraživana količina poraste za 3%. b) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati i preko jednačine: IEd = 3% % _ promjene _ Q . radi se o inferiornom proizvodu.Mikroekonomija 5. Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je –0. Q. koji biste proizvod proizvodili i zašto? Rješenje: a) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati preko jednačine: ∆Q .03 KM.41 i pokazuje situaciju da ako se cijena proizvoda poveća za 1%. Ako plate u privredi rastu tada je bolje proizvoditi proizvode koji imaju veći koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje. odnosno od kretanja plata kupaca. tj. radi se o proizvodu nužnom za život. tada će rasti tražnja za inferiornim dobrima. odnosno IEd = = . odnosno IEd = IEd = ∆I 650 − 550 100 550 550 = 10 = 0.0. odnosno sa nivoa q=9 na nivo q*= 8. tada će tražena količina na tržištu opasti za 0. koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje.41%. a tražena količina određenog proizvoda na tržištu poraste sa 50 na 60 komada mjesečno. 72 . Ali ukoliko plate kupaca opadaju i opći je trend u privredi smanjenje životnog standarda. Grafički prikaz funkcije tražnje i funkcije graničnog prihoda dat je na grafiku desno. 0 6 MR 12 p a) Ukoliko dohodak potrošača poraste sa 550 na 650 KM. MR 12 q Zadatak 7.

Tražnja Kine za ovim metalom. profite svjetskim proizvođačima čelika. Kineska tražnja je tolika da američka konsultantska kuća „World Steel Dynamics“ predviđa da će Kina sljedeće godine trošiti čak oko 31% ukupne svjetske proizvodnje čelika. ELASTIČNOST PONUDE U toku 2001. Ukupna svjetska proizvodnja u septembru 2006.worldsteel. Na grafiku 32 je prikazan uvoz čelika u Kinu Grafik 32. Tako su na Londonskoj berzi u posljednjih 6 mjeseci dionice kompanija iz ovog sektora porasle za oko 40% u prosjeku.21 21 Grafikoni 32 i 33. godine je 101. Promjena u tražnji je dovela do kretanja uzduž funkcije ponude. predstavljena je proizvodnja i ponuda čelika na svjetskom nivou. Kina je danas veliki uvoznik čelika sa svjetskog tržišta sa najbržom stopom rasta uvoza. Da bi se mogla predvidjeti promjena cijene i količine čelika moramo znati kako utječe promjena cijena na promjenu ponuđene količine. su preuzeti sa: www.4 miliona metričkih tona i veća je za čak 8. za 10% veći nego godinu ranije. I proizvođači automobila i proizvođači čelika su bili zainteresovani za procjenu koliko će biti povećanje cijena čelika usljed povećane tražnje. koji su u prosjeku. Rast cijene čelika od 50% podstakla je velika tražnja Kine za ovim metalom. U duhu prethodne priče iznosimo vam situaciju na svjetskom tržištu čelika.8% nego u istom mjesecu 2005. naravno. godine njemačka automobilska industrija doživjela je ekspanziju i porasla je tražnja za čelikom.Mikroekonomija 9.org 73 . Povećana tražnja čelika je podstakla i rast cijena dionica kompanija iz industrije čelika. godine. Taj utjecaj se mjeri preko elastičnosti ponude. Uvoz čelika u Kinu Na grafiku 32. diže.

u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje. Elastičnost ponude = % promjene ponuđene količine % promjene cijene Ukoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine. Da bismo mogli odrediti koliko je spremna reagirati ponuđena količina u odnosu na promjenu cijene potrebno je utvrditi koeficijent cjenovne elastičnosti ponude.Mikroekonomija Grafik 33. godini Interesantno je primijetiti sa grafika 33. da proizvodnja u toku jedne godine blago oscilira i vrlo sporo raste što može biti rezultat potrebnog vremena od godinu-dvije da se pokrenu novi kapaciteti za proizvodnju čelika. tada koristimo formulu: S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama. Ona se računa preko sljedeće formule: ∆Q Q Es = ∆p p ili. Proizvodnja čelika u svijetu u 2006. Kada uporedimo kretanje proizvodnje čelika i kretanje tražnje za čelikom uočavamo da postoji određeni nesrazmjer koji može dovesti do značajnog rasta cijena čelika u narednim godinama. Elastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni. 74 ∆Q Q1 + Q2 2 Es = ∆p p1 + p 2 2 .

ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati. Slično prethodnom.Van Gogovog rada. Niti jedan drugi faktor ne može zamijeniti ovaj rad. ponuda ovih proizvoda je visoko elastična. Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene. šećer ili meso). U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača. Elastičnost ponude zavisi od: Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda Mogućnost zamjene faktora proizvodnje Neki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje. imaju visok stepen elastičnosti. nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti. Ponuda je savršeno neelastična. Proizvedena količina može biti povećana uz povećanje troškova.Mikroekonomija Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude. tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0. Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda. Zbog toga je funkcija ponude ove slike vertikalna i elastičnost ponude je nula. I još postoji samo po jedan promjerak svake slike koju je ovaj umjetnik naslikao. Ponuda većine dobara leži između dva ekstremna slučaja: vertikalne i horizontalne funkcije ponude. 9. Dobra i usluge koja slijede ovu zakonitost imaju elastičnost ponude između nula i beskonačno. savršeno elastična. U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu. Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda. Van Gogova slika je urađena uz korištenje jedinstvenog rada . potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda. Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži. Ako je na tržištu veća cijena tada ponuđena količina raste. funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna. Pri toj cijeni. Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje. Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta. ZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODA Da bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge. hidroelektrana ili nuklearnih elektrana. Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude. Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude. Stoga kada se formira tržišna cijena. Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana. kada je proizvod proizveden u različitim zemljama (na primjer. Ponuda je perfektno elastična. koji posjeduje nuklearnu elektranu. To su: Trenutni rok Kratki rok Dugi rok 75 . Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije.1.

. dok su varijabilni: rad. Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste. Da bi se izgradila nova hidrocentrala ili termoelektrana potrebno je 3-4 godine. Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake. Kratki rok Kratki vremenski period je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa. Sva tri vremenska razdoblja nisu kalendarski određena razdoblja. 76 . To je tako kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov. ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova. Trenutni. cijena će biti viša nego prethodnog dana. Primjeri ovakvih dobara su voće i povrće. itd. ili ako tražnja opada. bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći i zaposliti još nekoliko ribara. u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe. preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da rade prekovremeno. Ako je tražnja tog dana velika. kratki i dugi rok nisu isti za različite vrste djelatnosti. zgrade. postrojenja itd. prvo smanje radnicima broj radnih sati. dok je za izgradnju proizvodnog pogona za pakovanje mlijeka potrebno tri mjeseca. Dugi rok Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju. U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično.). funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena. kapital. Da bi povećali output. U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme. završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete. ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output. Kratki rok. U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu. te možda da pronađu novi način ulova ribe. U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina. a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika. ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže. Isto tako. u prvom redu rada. Kada cijena nekog dobra raste ili opada. Njihova dužina prvenstveno zavisi od djelatnosti i od grane kojoj dotično preduzeće pripada. To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove. a zatim pođu i otpuštati neke radnike.Mikroekonomija Trenutni rok Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija. ali cijena prati promjenu tražnje. Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti. tada i ravnotežna cijena opada. Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici. Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude).

Zbog povećanja tražnje na tržištu došlo je do povećanja cijene mesa na 9.o. pa je stoga ponuda tog dana fiksna.000 KM/toni. Kako idemo od trenutnog. Funkcija MS je savršeno neelastična. Dugoročno. Svaka funkcija ponude prolazi kroz tu tačku na grafiku. Preduzeće „Ideal“ d. Funkcija ponude u trenutnom roku je data kao MS (Momentary Supply). Oni moraju ubrati.000 500 ∆p 9.000 tona narandži sedmično. prestati da ubiru i isporučuju narandže ukoliko dođe do naglog pada cijene narandži na berzi. Kako vrijeme prolazi. predstavljene su tri funkcije ponude koje odgovaraju trima vremenskim razdobljima. Ponuda u trenutnom. upakovati i prevesti brodom narandže do tržišta. Pri toj cijeni na tržištu se traži 3.500 KM/toni. da bi na odgovarajući način reagirali na povećanje cijene na tržištu.500 − 9. preko kratkog do dugog vremenskog perioda funkcija ponude postaje sve elastičnija. (000) tona sedmično Grafik 34. Kratkoročna funkcija ponude ima strmi nagib zbog toga što proizvođači mogu preduzeti određene akcija da brzo promijene ponuđenu količinu kao reakciju na formiranu cijenu na tržištu.13.Mikroekonomija Funkcija ponude u trenutnom roku je vertikalna jer bez obzira kolika je cijena narandži bila tog dana. Primjer 1. Pri novoj cijeni preduzeće je povećalo ponudu na 130 tona mesa mjesečno. Kako još više vrijeme prolazi. Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude? Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude je 0. Na grafiku 34. Kratkoročna funkcija ponude može se privremeno promijeniti samo pod utjecajem zaliha gotovih proizvoda preduzeća.000 p1 + p2 250 2 2 77 .500 + 9. odnosno moguće je udovoljiti povećanoj tražnji. To je prikazano na funkciji ponude SS (Short Supply). npr. $/toni MS SS LS 500 250 0 2 3 4 Količina. Cijena jedne tone narandži na tržištu je 500 $. 130 − 100 ∆Q 30 100 + 130 Q1 + Q2 2 2 Es = = = 115 = 0. preduzeća mogu da posade nove plantaže narandži na plodnijem zemljištu.o je na tržištu mjesečno prodavalo 100 tona mesa po cijeni od 9. proizvođači ne mogu promijeniti svoj output. To su funkcije ponude narandži na svjetskom tržištu. funkcija ponude poprima oblik dugoročne funkcije ponude označene LS (Long Supply). koja ima najveću elastičnost od sve tri funkcije ponude. Oni mogu. ponuđena količina počinje da reaguje na promjenu cijene.13 9. kratkom i dugom roku.

a 50. U narednom dijelu je dat primjer kako plafoniranje cijena može imati ozbiljne negativne posljedice na blagostanje građana. Str.000 stanovnika izgubilo je dom. 20. Skoro preko noći više od polovine ljudi u gradu od 400. 22 Parkin.april 1906. nije u stanju riješiti. april 1906. nekada se država neopravdano upliće u tržišni mehanizam stvarajući određeni stepen haosa i zaustavljajući sile ponude i tražnje da obavljaju zadaću koju mogu ispuniti. maja 1906. No. kao sistem. jaki vjetar donosi vatru i bori se protiv gladnih i bolesnih 200. Da bismo vidjeli kako neregulirano tržište rješava poremećaj (šok) ponude. april 1906. koji je zadužen za vanredno stanje opisao je veličinu problema: «Ni hotelski znak ni upozorenje nije ostalo uspravno.000. 120-123. što bi se činilo glavnom i najvažnijom vijesti nije spomenut. 200. naglašena je potreba reagiranja od strane nekih državnih agencija ili odjela da bi se ispravile određene anomalije koje tržište. Tim odlukama moraju udovoljiti svi učesnici na tržištu.000 ljudi su beskućnici». «Oko pola grada je u ruševinama. Jedan od načina na koji se država miješa u tržišni sistem jeste i određivanje cijena na najnižem ili najvišem nivou. Kao posljedica toga moralo se smjestiti 40% više ljudi nego prije zemljotresa. „Microeconomics“. Milton Friedman i George Stigler opisuju situaciju: «Niti jedne riječi o manjku stanova». Kad su se novine ponovo pojavile. u grad koji je pretrpio ogroman zemljotres i požare. 21.000 ljudi su bez skloništa i suočeni s glađu». Međutim. Third edition. Privremena skloništa i kampovi olakšavaju neke probleme. Michael. «Nova opasnost za San Francisco. 78 . prebacimo se u San Francisco. «San Francisco – mnoštvo ljudi spava pod vedrim nebom bez skloništa i u neimaštini». «Preko 500 mrtvih.april 1906. Komandant federalnih trupa. San Francisco Chronicle nije izlazio više od mjesec dana nakon zemljotresa. 19. Velike zgrade su uništene. Možete osjetiti veličinu problema San Francisca čitajući neke naslove iz New York Times-a prvih dana krize. potrebno je iskoristiti stambene zgrade i kuće koje su ostale. Addison Wesley Publishing Company.000 dolara izgubljeno u zemljotresu u San Franciscu». a 225 hiljada ljudi su beskućnici». 200.Mikroekonomija PRIMJER TRŽIŠTE STANOVA I IZNAJMLJIVANJE STANOVA PO NAJVIŠOJ CIJENI22 U dijelu Vodiča gdje se spominje uloga države u ekonomiji. manjak gradskih stanova. 1996. 24. «Armija beskućnika bježi iz devastiranog grada.000 izbjeglica».

(000) stanova mjesečno. Kirija raste na 20 dolara mjesečno. ravnotežna kirija je bila 16 dolara mjesečno. Kratkoročna kriva ponude pokazuje kako ponuđena količina stanova varira kako varira i cijena iznajmljivanja (kirija). i dugoročna kriva ponude. ako porodice odluče iznajmljivati sobe koje su prethodno sami koristili. 79 . a količina stambenih jedinica pada na 74. ako porodice odluče da koriste sobe koje su prethodno iznajmljivali drugima.000 jedinica. Dugoročna kriva ponude pokazana je kao savršeno elastična. Poslije zemljotresa kratkoročna kriva ponude se podiže sa SS na SSA.000 stambenih jedinica iznajmljeno po 16 dolara mjesečno.Mikroekonomija U izdatim oglasima objavljene su 64 ponude za iznajmljivanje stana ili kuće. a postojeće se ruše. Grafik pokazuje da je prije zemljotresa 100. Ova ponuda odgovara porastu varijacije u intezitetu sa kojim se postojeće zgrade koriste. osim hotelskih soba je nuđen za iznajmljivanje. Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 D 0 44 SS LS 74 100 Grafik 35. ustvari ne znamo da je dugoročna kriva ponude savršeno elastična. obilježena sa LS. Mi. Dvije su krive ponude: kratkoročna kriva ponude koja je obilježena sa SS. Količina. Kriva tražnje za stanove je D. Da pojednostavimo.000 stambenih jedinica. Prije zemljotresa.000 stanova. Pogledajmo sada situaciju odmah nakon zemljotresa. renta) i količina su određene na tački presjeka kratkoročne krive ponude i krive tražnje. dok broj kuća i stambenih zgrada ostaje isti. a količina je 100. Ravnotežna cijena iznajmljivanja (kirija. Kako se San Francisco izborio sa tako drastičnim smanjenjem ponude stanova? Tržište odgovara smanjenju ponude Grafik 35. Dugoročna kriva tražnje pokazuje kako ponuđena količina stanova varira nakon što je prošlo dovoljno vremena da se podignu nove stambene zgrade i kuće. ali to je razumna pretpostavka. za tržište stanova se pretpostavlja da je na svojoj dugoročnoj krivi ponude LS.000 ili 150. Tada. pokazuje tržište stanova u San Franciscu. To podrazumjeva da su troškovi gradnje stana prilično isti bez obzira da li postoji 50. a ponuđena količina opada. Količina ponuđenih stanova raste. a 19 kuća za prodaju nasuprot samo 5 oglasa za tražnju stana ili kuće. a i poslije znatan broj svih tipova smještaja.

pokazuje dugoročno prilagođavanje. a količina stanova raste postepeno na 100. Na grafiku 35. Takva se situacija događa na početnoj kiriji od 16 dolara mjesečno i originalnoj količini od 100. Kako ljudi pokušavaju više ponuditi jedni drugima za dostupne stanove.000 stambenih jedinica. ponuda će porasti. Količina ponuđenih stanova raste na 74. žurit će se pri izgradnji novih stanova i kuća. 80 . Dugoročna kriva ponude govori nam da u dugom roku stanovi će biti ponuđeni po kiriji od 16 dolara mjesečno. Kako kirija raste ljudi ekonomišu na prostoru. pokazuje novu situaciju.Mikroekonomija Grafik 35. Nakon proteka dovoljno vremena za izgradnju novih stanova i kuća. Zato što je kirija 20 dolara mjesečno nadmašuje dugoročnu cijenu ponude stanova. da bi dobili stan potencijalni podstanari nude da plate više od 16 dolara. Razaranje zgrada snižava ponudu stanova i podiže kratkoročnu krivu ponude SS lijevo na SSA.000 stambenih jedinica je dostupno. Kirije postepeno padaju na 16 dolara mjesečno. Tržišna ravnoteža slijedi strelice niz krivu tražnje. Sa samo 44. Odgovor koji smo upravo vidjeli održava se kratkoročno. Sa kirijom od 20 dolara mjesečno postoji profit u građenju novih stanova i kuća. Kako vrijeme prolazi više stanova i kuća se gradi i kratkoročna kriva ponude se postepeno podiže desno.000 stambenih jedinica kao što je pokazano linijom sa malim strelicama. LS Grafik 36. potkrovlju. podrumu dostupnim za druge. Što se gradi više stanova kratkoročna kriva ponude se podiže desno i presjeca krivu tražnje umanjujući kirije i povećavajući količinu. (000) stanova mjesečno. Šta se događa dugoročno? Dugoročno prilagođavanje Renta ($ po stanu mjesečno) SSA SS 24 20 16 12 D 0 74 100 Količina. Kako se program gradnje nastavlja kratkoročna kriva ponude se podiže desno. Ako ljudi koriste ostatak stambenih jedinica s istim intezitetom kao prije zemljotresa i ako kirija ostane 16 dolara mjesečno samo 44.000 stambenih jedinica. cijena ne ostaje ista – 16 dolara mjesečno. Proces se završava kada više nema profita u gradnji novih stambenih jedinica.000 dostupnih stambenih jedinica maksimalna cijena koju bi neko platio za zadnji dostupan stan je 24 dolara mjesečno. Tako. svakoj slobodnoj sobi. Međutim. cijena raste. kirija raste na 20 dolara mjesečno. Grafikon 36.

100 Količina. primjenjuje na širok obim drugih tržišta. Također smo vidjeli da je ključni dio procesa prilagođavanja porast kirija. Zbog toga bi se frustrirani i kupci i prodavci dogovarali na crnom tržištu. Zakon o maksimalnoj cijeni je uredba koja legalizira uspostavljanje cijena na određenom nivou. (000) stanova mjesečno. Snaga zakona i tržišne snage su u konfliktu. Kako maksimalna kirija utječe na način na koji radi tržište stanova? Efekat maksimalne kirije zavisi od toga da li je određena na nivou koji je iznad ili ispod ravnotežne kirije. Razlog je taj što pokušava da spriječi formiranje cijene na nivou koji je određen ponudom i tražnjom. Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 Manjak stanova Maksimalna cijena D 0 44 Grafik 37. Formiranje maksimalne cijene iznad ravnotežne nema efekta. Šta bi se dogodilo u San Franciscu da je maksimalna kirija od 16 dolara mjesečno. Proučimo efekte formiranja maksimalne cijene ispod ravnotežne povratkom u San Francisco.000 stambene jedinice. Pretpostavimo da vlada donese zakon da zaustavi rast kirija. Zato što zadnja dostupna stambena jedinica vrijedi više nego regulirane kirije. Ljudi bi dobrovoljno plaćali 24 dolara mjesečno za 44. pak.000 jedinica. Razlog je taj što maksimalna cijena ne vrši prinudu na tržišne snage. Takav zakon se zove zakon o maksimalnoj cijeni (price ceiling).Mikroekonomija Kratkoročne i dugoročne analize odgovaraju tržištu stanova koje smo upravo proučili što se. frustrirani kupci bi potrošili vrijeme tražeći stan. formiranje maksimalne cijene ispod ravnotežne ima znatne efekte na tržište. Primjenjuje se bez obzira da li je početni poremećaj (šok) na ponudu (kao što je ovdje) ili na tražnju. Međutim. Snaga zakona i tržišne snage nisu u konfliktu. kirija prije zemljotresa bila nametnuta? Ovo pitanje i neki odgovori ilustrirani su na grafiku 37. 81 . Regulirano tržište stanova Upravo smo vidjeli kako tržište stanova odgovara na pad u ponudi. Da je maksimalna kirija bila 16 dolara mjesečno onda bi količina ponuđenih stanova nakon zemljotresa bila “zaglavljena” na 44. Kada se maksimalne cijene primjenjuju na kirije na tržištu stanova to se zove maksimalna kirija (rent ceiling).

a mehanizam cijena bi regulirao količine tražnje i ponude.000 stambenih jedinica dostupan i tražnja za daljih 56. Oni imaju napisan ugovor u kojem je regulirana kirija ali 82 . A ukupan trošak može komotno biti veći nego neregulirana tržišna cijena. pored tržišta stanova. mnogi ponuđači nemaju ništa za prodati. Pojačana aktivnost traženja ima troškove. Vrijeme koje se potroši u traženju nekoga s kim bi obavio posao zove se aktivnost traženja (Engl. ali ne kontroliraju ukupan trošak.000 stambenih jedinica. a i količina dostupnih stambenih jedinica će rasti.000 stambenih jedinica.000 jedinica je nezadovoljena. Tako trenutni efekat maksimalne kirije od 16 dolara mjesečno je da je samo 44. Troši vrijeme i druge resurse. ne za oglase za stanove. tako da postoji manjak od 56. Frustrirani bi bili iznajmljivači koji bi pomno pregledali novine. Na reguliranom tržištu stanova. a tražena količina je 100. a mnogi tražioci nemaju šta kupiti. Crno tržište Crno tržište je ilegalni sporazum o trgovini u kojem kupci i prodavci posluju po cijeni višoj od legalno postavljene maksimalne cijene. Nekako. Dokle god jedna osoba želi da plati višu cijenu od minimalne ponude druge osobe za istu stambenu jedinicu. već za one koji traže stanove. Bilo koja informacija o novodostupnom stanu je korisna.Search activity).000 stambenih jedinica. auto. benzin koji bi mogli biti iskorišteni na drugi produktivan način. Utrkuju se da bi bili prvi na sceni kada izbije vijest o mogućem ponuđaču.plus trošak vremena i drugih resursa koje je potrošeno u traženju – neregulirana cijena. Mogu kontrolirati dio kirije koji se odnosi na troškove stanovanja. Ukupni trošak stana je isti kao kirija – regulirana cijena. Tako maksimalna kirija povisuje oportunitetne troškove stana. cijena će rasti. Ponuđači ne mogu biti prisiljeni da ponude stanove na iznajmljivanje.Mikroekonomija Pri kiriji od 16 dolara mjesečno količina ponuđenih stanova je 44. Ima puno primjera tržišta. Kada maksimalna kirija pokuša da blokira ovaj tržišni mehanizam ilegaliziranjem porasta kirija dvije su posljedice toga: Pojačava se aktivnost traženja Pojavljivanje crnog tržišta Pojačavanje aktivnosti tražnje (Search Activity) Kada tražena količina nadmaši ponuđenu. Ali priča se ovdje ne završava. kao telefon. Tako nezadovoljni tražioci troše vrijeme i druge resurse tražeći ponuđača.000 stambenih jedinica. Čak i na tržištima na kojima se cijene slobodno formiraju da bi tražene količine bile iste ponuđenim. Ali kad je cijena regulirana pojačana aktivnost traženja raste.000 dostupnih stanova moraju biti dodijeljeni ljudima koji traže 100. koja su regulirana na neki način i u kojima ekonomske snage rezultiraju trgovinom na crnom tržištu.000 stambenih jedinica. Kada tražena količina nadmaši ponuđenu količinu šta određuje količinu trenutno kupljenog i prodanog? Odgovor je manja količina . 44. pojačana aktivnost traženja je prisutna.ponuđena količina. Kako će se podjela provesti? Na nereguliranom tržištu manjak bi povisio kirije kao što je pokazano na grafiku 35. crno tržište obično preuzima formu tajnog sporazuma kupca i prodavca da bi izbjegli maksimalnu kiriju. i sa mjesečnom kirijom od 16 dolara žele ponudi samo 44.

Maksimalna kirija u praksi Ima puno savremenih primjera maksimalne kirije. a kirije opadaju. Na kraju. ali da ne prekrše slovo zakona. kratkoročna i dugoročna funkcija ponude? Komentar o tržištu stanova u Sarajevu u periodu poslije 1995. U primjeru San Francisca.000 stambenih jedinica. Drugi način je da podstanar plati za nove katance i ključeve – deviza zvana «ključ novca». gdje se maksimalna kirija koristi još od Drugog svjetskog rata (kada je bila predstavljena kao privremena mjera). najvišoj cijeni koju kupac želi platiti . Jedan uobičajeni način je da novi podstanar plati veću cijenu za bezvrijedni namještaj (npr. uključujući i neke bogate i poznate. 2. Pitanja: 1. Mali broj ljudi će ponuditi stan na prodaju po 24 dolara mjesečno. Jedna od posljedica maksimalne kirije New Yorka je ta da porodice koje su živjele u gradu dugo vremena. Stepen crnog tržišta kirija zavisi većinom od toga koliko su čvrste vladine politike o reguliranju maksimalne kirije. a kirije na crnom tržištu i količina trgovine bit će blizu nereguliranoj ravnoteži. ali je najbolji New York City. šansi da budu uhvaćeni u kršenju tih politika. Kratkoročno. uživaju u nevjerovatno niskim kirijama. 3. 83 . rezultat veće kirije je pad tražene količine stanova. PREGLED Sa padom ponude stanova raste ravnotežna kirija. veće kirije stimuliraju gradnju. efektivnije čak i od hidrogenske bombe. predsjednik ekonomskih nauka komiteta za Nobelovu nagradu i zapazio da su maksimalne kirije najefektivniji način za uništenje gradova. dok novopridošli u grad plaćaju visoke kirije za teško pronađene stanove. godine. Definišite cjenovnu elastičnost ponude? U kom rasponu se kreće koeficijent cjenovne elastičnosti ponude? Koji faktori određuju stepen cjenovne elastičnosti ponude? Šta predstavljaju trenutna. Dugoročno.Mikroekonomija imaju nepisani obostrani dogovor koji mijenja trenutnu kiriju. 5.a vlada će otkriti i kazniti nekog od ovih trgovaca na crnom tržištu. količina dostupnih stanova je ograničena na 44. U isto vrijeme. ostavljajući cijele gradske četvrti okupirane samo štakorima i dilerima droga. Efekti maksimalne kirije u New Yorku i drugim gradovima kao u Londonu i Parizu vodio je Assar Lindbeck. Maksimalne kirije ograničavaju sposobnost tržišta stanova da odgovori na promjene i može rezultirati trajnim manjkom stanova. maksimalna kirija će ograničiti količinu trgovine.000 dolara za pohabane zavjese). crno tržište će funkcionirati slično nereguliranom tržištu. i visine kazne predviđene za prekršioce. šansa da prekršilac maksimalne kirije bude uhvaćen je mala. 2. a porast ponuđene količine je u skladu sa intezitetom korištenja postojećih kuća i stanova. Kada su na snazi maksimalne kirije. S druge strane gdje su politike više efektivne i gdje su predviđene velike kazne za prekršioce. Ponuda stanova raste. frustrirani iznajmljivači i veleposjednici konstatno traže načine povećanja kirija. 4. vlasnici posjeda u Harlemu i Bronxu se odriču neprofitabilnih stambenih jedinica. U ovom slučaju. sa striktnim nametanjem maksimalne kirije.

oni koji su putovali u arapske države mogli su uočiti da se tamo formiraju cijene prema svakom kupcu posebno. TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČA Kada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da se neki potrošači ponašaju vrlo racionalno. Posebne su cijene za Arape. Sa druge strane ako pogledate filmske zvijezde i poznate muzičare. cipele i 5. posebne za Nijemce itd. a drugi su utemeljili Ordinalne teorije korisnosti (u koje spadaju Teorija indiferencije i Teorija otkrivene preferencije). a drugi veoma neracionalno. sigurno ne može biti opravdana utrošenim vremenom za njihovu proizvodnju. kao izraz vrijednosti proizvoda za kupca. dok su drugi dokazivali da se ne može eksplicitno mjeriti vrijednost proizvoda nego da se samo proizvodi mogu međusobno upoređivati po korisnosti (odnosno da ih možemo rangirati po redoslijedu). Neki ekonomisti su razvijali teoriju mjerenja vrijednosti uz korištenje posebno razvijene jedinice mjere za korisnost tzv. UTIL. Prva tvrdi da je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge. Sa druge strane u evropskim državama je gotovo nezamislivo da se cjenkate u radnji o visini cijene nekog proizvoda. do sada se to nije uspjelo baš najbolje uraditi. uočit ćete da oni veoma malo vode računa o načinu potrošnje i generalno o cijenama proizvoda. Ako pogledate kako jedan prosječan radnik troši svoj novac onda ćete uočiti da on veoma mnogo pazi na šta troši vlastite prihode i kolika je cijena tih proizvoda koje on kupuje. Svakom kupcu se određuje cijena shodno pretpostavci trgovca o njegovoj mogućnosti da plati taj proizvod. Prvi teoretičari su razvili tzv. a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvoda. posebne za Bosance. To su: Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti. U nastavku ćemo se detaljnije upoznati sa Teorijom granične korisnosti i sa Teorijom indiferencije.Mikroekonomija 10.000$ a nekada samo naočale koštaju nekoliko hiljada dolara. Ako se vratimo na prethodni primjer cipela onda ćemo vidjeti da ova cijena. Također. Možemo si postaviti pitanje: kakvog su kvaliteta te cipele koje koštaju nekoliko hiljada dolara i što je to što čini njihovu vrijednost za kupce? Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge. Iako se dugo vremena pokušava izmjeriti vrijednost nekog proizvoda uz korištenje neke mjerne jedinice. 84 . Cijena je fiksirana bez mogućnosti promjene za različite kupce. Tako se u štampi može pročitati da glumice plaćaju tašnu i po 10. Kardinalne teorije korisnosti (u ovu vrstu spada Teorija granične korisnosti).000 $. Ovakav slučaju se naziva i cjenovna diskriminacija cijena o čemu ćemo kasnije više govoriti.

1. dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje. Menadžeri preduzeća koji imaju malo novca vrlo ga pažljivo troše i raspoređuju. nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba. MU = Granična korisnost proizvoda. Što kupci imaju više nekog proizvoda. Razlog je jednostavan. Npr. U tom slučaju 6. luksuznim proizvodima itd. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Pristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra. potrebe za određenim kulturnim sadržajima.Mikroekonomija 10. Zbog toga je interesantna činjenica da novoosnovana preduzeća koja su u početku osnivanja imala dosta novca mnogo češće propadaju od onih koja su u početku oskudijevala u novcu. Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe. MU = negativna vrijednost). sportom. jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada. Iznos korisnosti su mjerili UTILIMA (slično kao što se dužina mjeri metrima ili težina kilogramima). Što pojedinci imaju više novca oni ga manje cijene.iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvoda. Oni se nauče izuzetno cijeniti novac što im kasnije. a zatim. naredna čaša može uzrokovati određene zdravstvene probleme. vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj. Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom). čaša napitka ima negativnu graničnu korisnost. Vrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima. U sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona. 85 . Kao što je granična korisnost proizvoda opadajuća tako isto postoji i opadajuća korisnost novca. ukoliko u roku od nekoliko minuta popijemo 5 čaša nekog napitka (ukupno 2 litra). Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5. TU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvoda. Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvoda. a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača. Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5. Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca. Nakon određenog broja komada proizvoda. pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda. kada dođu do značajnijih iznosa novca. Prvi Gossenov zakon govori o promjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba. jedninice proizvoda postaje negativna. prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr. pomaže da novac i dalje veoma pažljivo i profitabilno investiraju.). Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q.

56-57. 1997. „Mikroekonomija“. Jozo. Ukupna korisnost Grafik 39. Tabela 6. Ovo je prikazano u tabeli 6. Cijena proizvoda X1 je 6 KM. ukoliko su mu poznate cijene tih proizvoda i ako raspolaže sa fiksnim dohotkom od 30 KM. Mostar-Sarajevo. 86 . Granična korisnost U narednim tabelama23 dat je primjer kako kupac pravi izbor između potrošnje određene količine proizvoda X1 i proizvoda X2. a proizvoda X2 je 3 KM. Da bismo bili u mogućnosti odrediti koju količinu proizvoda X1 i X2 će kupiti potrošač. Dobro X1 Količina Izdaci 0 0 1 6 2 12 3 18 4 24 5 30 Potrošačke mogućnosti Ukupni izdaci (raspoloživi dohodak u KM) 30 30 30 30 30 30 Dobro X2 Količina Izdaci 10 30 8 24 6 18 4 12 2 6 0 0 Pomoću tabele 5. nismo u mogućnosti odrediti koliko će potrošač kupiti proizvoda X1 i proizvoda X2. str. Primjer optimalnog izbora Dobro X1 Dobro X2 Količina (Q) Korisnost (U1) Količina (Q) Korisnost (U2) 0 0 10 207 1 50 8 176 2 88 6 141 3 121 4 102 4 150 2 57 5 175 0 0 23 TU=U1+U2 207 226 229 223 207 175 Primjer je uz određene modifikacije preuzet iz knjige Bakalar. Pretpostavka je da potrošač treba potrošiti cjelokupni dohodak koji ima na raspolaganju (30 KM).Mikroekonomija TU 10 MU 5 5 0 1 2 3 4 5 6 Q 0 1 2 3 4 5 Q Grafik 38. potrebno je utvrditi koliko korisnosti potrošaču pruža potrošnja svake jedinice od ova dva proizvoda. godine. Tabela 5.

Ovaj slučaj je predstavljen u narednoj tabeli. pa je i cijena vode na tržištu niska. Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti.2. Kombinacija A B C D Indiferentne kombinacije Hrana 1 2 3 4 Odjeća 6 3 2 1.Mikroekonomija U prethodnoj tabeli vidi se da će potrošač kupiti 2 komada proizvoda X1 i 6 proizvoda X2. proizilazi da je cijena dijamanata visoka. Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge. Svaka druga kombinacija mu daje niži nivo korisnosti od navedene. što mu donosi korisnost u iznosu od 229 UTILA. Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način. Postojanje određenih ograničenja u ovoj teoriji (prvenstveno problem stvarnog mjerenja korisnosti proizvoda preko UTILA) dovela su do razvijanja nove teorije Teorije indiferencije. Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine. 10. S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda. koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda. neki kupac više voli kupiti ljubičasti nego žuti marker. mi kažemo da ta osoba preferira ljubičasti marker. TEORIJA INDIFERENCIJE Neka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih. dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu. ima tako nisku prodajnu cijenu. Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana. Npr. Sa druge strane.. Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda. Tabela 7. skupi tehnološki procesi itd. tada kažemo da određeni proizvod preferiramo. koja iako veoma važna za život. troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski. Navedimo jedan primjer: Ukoliko neki potrošač ne može da se odluči između određenih kombinacija hrane i odjeće mi kažemo da je on indiferentan prema tim kombinacijama i da mu svaka od tih kombinacija donosi istu korisnost prilikom potrošnje. MU n MU 1 MU 2 MU 3 = = = .5 87 . Iako oba markera zadovoljavaju istu potrebu na isti način. Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta. Pri kupovini te kombinacije dobara potrošač je maksimizirao svoje ponašanje (u ravnoteži je) jer je uz fiksni dohodak od 30 KM dobio 229 Utila korisnosti.. sa cijenom tog proizvoda. kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sve proizvode jednaka. = = MU I = 1 p1 p2 p3 pn Gdje je n broj proizvoda. odnosno kada je.). a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1.

Granična korisnost proizvoda Sa grafika 41. Ovakva pojava se naziva “granična stopa supstitucije”. Mapa krivih indiferencije Hrana Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X. Svaka od 5 njih predstavlja različit nivo korisnosti. Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu 3. S obzirom na to da ovakvih kombinacija ima veoma veliki Odjeća broj. Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno predstavljaju mapu krivih indiferencije. korisnost koju predstavlja je veća i obrnuto. 3 Krive indiferencije imaju sljedeće osobine: 1. Skupina ovakvih krivih se naziva Mapa indiferencije. a da bi zadržao isti nivo korisnosti.Mikroekonomija Ukoliko ovu situaciju predstavimo grafički. se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanji potrošnju drugog. 88 . Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba) 2. Nikad se ne sijeku 2 1 0 1 2 3 4 5 6 Hrana Grafik 40. Granična stopa supstitucije se računa po formuli: MRS yx = − ∆Y ∆X Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali. dobit ćemo situaciju kao na grafiku 40. stoga postoji i mnogo krivih indiferencije koje možemo predstaviti 6 grafički. Odjeća U2 U1 U3 U4 0 Grafik 41. Kriva indiferencije Što je kriva indiferencije dalje od 4 koordinatnog početka.

Ovo je prikazano na primjeru na grafiku 42. odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku: gdje je Odjeća (I:Py) 0 Odjeća (I:Py) A● Grafik 43. kao ni o cijenama pojedinih proizvoda. Ukoliko samo kupuje proizvod “X” tada može kupiti (I:px) proizvoda. 89 . Cijena knjige je 80 KM/kom. a cijena proizvoda “Y” . ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod “Y” tada može kupiti (I: Py) proizvoda “Y”. Na sličan način. s tim da cijeli iznos dohotka potroši. tada za dati iznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara. dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca. a cijena cipela je 100 KM/kom. Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda “X” -px. Budžetsko polje Cipele (I: Py) = 8 Kada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv.Mikroekonomija OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVAC U prethodnim izlaganjima. Knjiga (I:Px) = 10 Y =− px I ⋅X + py py Budžetski pravac Budžetsko polje 0 Grafik 42. Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv. kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka. Pomjeranje budžetskog pravca − px koeficijent nagiba funkcije py budžetskog pravca. Mapa krivih indiferencije Hrana (I:Px) Y =− px I ⋅X + . u vezi sa teorijom indiferencije. potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen. nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač. Pretpostavimo da kupac raspolaže sa dohotkom od 800 KM.py. S obzirom da je X•px+Y•py = I. i da želi kupiti određeni broj cipela i knjiga. Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju. Budžetsko polje. Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač. py py 0 Hrana (I:Px) Grafik 44.

Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji. i obrnuto. Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača. Na grafiku 45. 90 . tada će doći do rotiranja budžetskog pravca oko početne tačke na Y-osi (osa gdje se mjeri količina odjeće – oko tačke A). Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekog proizvoda. On se naziva efekat dohotka. ukoliko nije porastao i njihov dohodak. On se naziva efekat supstitucije. ovdje se neće dati prikaz ove teorije. odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti.24 Odjeća (I:Py) ● C A● 0 ● B Hrana (I:Px) Grafik 45. U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača. prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca. Može se desiti slučaj da se jedna od date dvije cijene (ili obje istovremeno) poveća ili smanji. prikazana je situacija kada se cijena odjeće smanjuje dok se cijena hrane ne mijenja. Ravnoteža potrošača Hrana Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema. Uzmimo za primjer izbor između određene količine hrane i odjeće. 24 Zainteresovani mogu o ovoj problematici više pogledati u predloženoj literaturi datoj na početku.Mikroekonomija Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača. a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu. Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čega. budžetski pravac se paralelno pomjera udesno. Ovo je prikazano na grafiku 46. Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 44. Ukoliko se cijena hrane dvostruko poveća. i obrnuto – ukoliko se smanji dohodak potrošača. S obzirom na ograničenu primjenu Teorije otkrivene preferencije za rješavanje nekih konkretnijih problema u Mikroekonomiji. Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim. budžetski pravac se pomjera paralelno ulijevo. U tom slučaju budžetski Odjeća pravac rotira oko tačke B. Ekonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga. Pomjeranje budžetskog pravca kada cijena odjeće opada dok cijena hrane ostane nepromijenjena 4 ●E U2 U1 U4 U3 0 5 Grafik 46. što je prikazano na grafiku 43.

Mikroekonomija Ono što je važno kod ovog problema jeste kako da saznamo koliki je koji efekat. Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa. odnosno da se vrati ponovo u tačku A. Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći. Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara. Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Hicksova metoda ima jedan nedostatak. U tom slučaju početna tačka ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B. Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka. To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža. Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH. Međutim. a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucije. Nova tačka ravnoteže će biti tačka C. a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije. Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka. Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Proizvod Y J ● I ● ● B C ● ● A U2 U1 ● H ● K ● G Proizvod X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 47. Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi. To su: Hicksova i Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije. 91 . U literaturi se spominju dvije metode kojima je moguće razdvojiti ova dva efekta. Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3. Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara. a to je što ona može posmatrati samo dva proizvoda istovremeno. s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji.

000 nemaju dovoljno sredstava.000. 20 04 30 . .000. . Na narednom grafiku dajemo prikaz kretanja zaduženosti BH stanovništva u Grafik 49.500. 20 01 21 .09.Mikroekonomija Slutskyeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije J● Korpa Y I ● ● ● B C A ● U3 U2 U1 ● H ● K ● G Korpa X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 48.2000-30. .1 2. . 20 05 .000 supstitucije pokazuje menadžerima 3.0 9. Sa grafika je vidljivo da se stanovništvo veoma brzo zadužuje i da preduzeća primjenjuju ovakav pristup u praksi.000.000. godine. .2005 Kratki prikaz je dat na strani 21. 20 00 31 .000. Ako Krediti stanovništvu 1.1 2. 20 02 31 .000 kupcima koji nemaju dovoljno 0 sredstava možda im možemo dati proizvode na kredit. Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Podsjetimo se još jednom25 da KM razdvajanje efekta dohotka i efekta 3. 20 03 31 . 25 Krediti stanovništvu BiH u periodu 31.000. 92 31 .500.000 supstitutiraju jefitinijim.000 želimo ipak prodati proizvode i 500.12. . Mapa krivih indiferencije periodu o 2000-2005.000 odustaju od kupovine zbog toga što 1.1 2.000.000 koliko kupci skuplje proizvode 2. ili dogovoriti aranžman sa bankom.000.500. a koliko 2.1 2.1 2.000.000.

DA NE 7. Suše i hladnoće će na tržištu sniziti cijenu kafe. DA NE 14. kada cijena opada MR je veći od nule. DA NE 3. DA NE 1. DA NE 8. DA NE 12. Polaznu tačku objektivne teorije vrijednosti čine pojedinac i njegove potrebe. Cjenovna elastičnost u bilo kojoj tački krive tražnje je: a) Jednaka 1 b) Veća od 1 ali manja od ∞ c) Manja od 1 d) Ni jedno od navedenog 93 . Kada je Ed=5. DA NE 13. Ograničavajući budžetski pravac se može predstaviti jednačinom Y= . Cjenovna elastičnost tražnje se izvodi iz Hiksovog opšteg zakona tražnje. DA NE 5. DA NE 10. preduzeću se isplati povećavati cijenu proizvoda. DA NE 6. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak u kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja. Granična stopa susptitucije faktora se povećava kako idemo na grafiku udesno. Savršeno elastična ponuda ima vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude jednak 0. DA NE 2. DA NE 11. Kretanje duž krivulje tražnje nastaje zbog promjene ukusa potrošača.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. DA NE 18. Kombinacija iznad budžetskog pravca prikazuju sve moguće kombinacije dvaju dobara koje potpuno iscrpljuju potrošačev dohodak. Savršeno elastična ponuda ima uvijek vrijednost između 1 i ∞. Što je dobro više nužno za život to je elastičnost tražnje veća. Kada je Ed>1. Kada je Ed<1. Kada je koeficijent unakrsne elastičnosti jednak nuli radi se o: a) luksuznim dobrima b) trajnim dobrima c) inferornim dobrima d) komplementarnim dobrima e) sredstvima nužnim za život f) ni jedno od navedenog 2. DA NE 9. Preduzeće uvijek teži situaciji da je tražnja za njegovim proizvodom što elastičnija.(py/px)+I/py. DA NE 15. DA NE 4. Vlasnicima trgovinskim preduzeća više odgovara viši koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje ako se nalaze visoko na krivoj tražnje. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive tražnje je 1. DA NE 16. Ograničavajući budžetski pravac je pravac koji povezuje geometrijska mjesta svih mogućih kombinacija dobra X i dobra Y u koordinatnom sistemu. kada cijena raste MR je veći od nule. DA NE 19. Koeficijent elastičnosti tražnje može biti i veći i manji od jedan. Iz kojeg zakona tražnje se izvodi dohodovna elastičnost tražnje: a) Cournot-Marshallovog b) Hicks-Allenovog c) Moore-Schultzovog d) Walrasovog e) Edgewortovog 3. Kod supstituta koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je manji od 0. DA NE 17.

41 6. 7. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 9.44 c) 1. kupljena količina je 5.Mikroekonomija 4. kupljena količina će pasti na 4. Razlog zbog koga tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0. Usklađivanje ponude i tražnje se vrši preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) tržišnih prilika d) cijena e) putem nestašica i viškova proizvoda f) razmjene informacija na berzi 8. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje kod supstituta je uvijek: a) beskonačan b) jedan c) nula d) između –1 i nula e) veći od nule f) ne može se odrediti 94 . Ako cijena poraste na 45 KM. Ako je cijena robe 40 KM. U determinante ponude spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 5.24 b) 0.400 kom/dan.600 kom/dan.36 d) 2.51 e) 1.

kupljena količina je 6.01 KM. Ako raste tražnja za konkretnim proizvodom a ponuda ostaje ista: a) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje b) Ravnotežna količina se smanjuje i ravnotežna cijena opada c) Ravnotežna količina se povećava a ravnotežna cijena opada d) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje e) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina se ne mijenjaju f) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina rastu. kupljena količina će pasti na 2. Porast dohotka će: a) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod inferiorno dobro b) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro c) Povećati ponudu tog proizvoda d) Smanjiti tražnju za proizvodom ako proizvod ima veoma nisku cijenu e) Smanjiti ponudu proizvoda 15. Osnovne komponente teorijskih modela su: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 14. Ako cijena poraste na 250. 95 .500 kom/dan.600 kom/dan.24 b) 0.33 f) ∞ 13.44 c) 1. U determinante tražnje spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 12. Ako je koeficijent dohodovne elastičnosti jednak 1 tada se radi o: a) Sredstvima nužnim za život b) Supstitutima c) Komplementima d) Luksuznim dobrima e) Inferiornim dobrima 11. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0.36 d) 2.51 e) 3.Mikroekonomija 10. Ako je cijena robe 250 KM.

Predstavite grafički Slutskiyevu metodu razdvanja efekta dohotka i efekta supstitucije...? 5..? 6.... Pojasnite zašto nam je važno razlikovanje efektivnih i potencijalnih potreba i navedite po tri primjera jednih i drugih.? 4..000 KM..? 21......? 10.? 3.? 15.? 2.? 22.? 16. Objasnite slučaj špekulacije kao jednu od iznimki opšteg zakona tražnje.. Navedite osnovne učesnike na tržištu . Na kojim pretpostavkama počiva «Teorija granične korisnosti».? 8.99. Kod kojih proizvoda cijene na tržištu osciliraju tokom vremena. tražnja za proizvodom Y opadne 7%.... Analizirajte odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda i predstavite na grafiku.. Zašto računamo lučnu elastičnost tražnje i na osnovu koje formule..? 18..? 13..? 9.. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 2.005 · I1.. Ukoliko se cijena proizvoda X poveća za 2%... Definišite Mikroekonomiju... Za šta nam služi dohodovna elastičnost tražnje. Pojasnite termin “Granična stopa supstitucije” i napišite formulu za njeno računanje.. Na čemu počiva Teorija granične korisnosti. Definišite potrošačav višak i predstavite ga na grafiku.? 96 ...? 7... Ukratko objasnite u čemu se razlikuje Hicksova i Slutskyeva metoda razdvajanja efekata dohotka i supstitucije ? 11. Koje nedostatke tržišta poznajete. i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 12.. Navedite i ukratko pojasnite faktore koji utiču na elastičnost ponude.. Za šta nam služi Mikroekonomski model.? 17..? 20.. 14. Izračunajte koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje za proizvodom Y i dajte komentar o kakvom proizvodu je riječ.? 19.. Zbog čega računamo efekat dohotka i efekat supstitucije. Definišite potrebe potrošača.Mikroekonomija 1.? 12..... Na osnovu koje formule računamo Granični fizički proizvod..

BOSCH. radnici i stručnjaci-tehnolozi. te ukazati na njene osnovne karakteristike. DEUTSCHE TELECOM itd. zgrade. sirovine. Ove fabrike predstavljaju jedan uhodan i dobro osmišljen sistem proizvodnje koji je po svojoj strukturi vrlo kompleksan te ga je potrebno pažljivo analizirati. ADIDAS. Varijabilni inputi su npr. TEORIJA PROIZVODNJE Sjetimo se rečenice koja je pomenuta u 6. Kao primjer se može uzeti Njemačka koja je tradicionalno poznata po proizvodnji kvalitetnih proizvoda i usluga. obezbjeđenje putne infrastrukture. da ne govorimo o dozvolama za poslovanje. Fiksni inputi su. znanje. između ostalog. minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu. radnika u proizvodnji itd. Zbog toga se u analizi javlja problem sagledavanja prevelikog broja faktora proizvodnje. MERCEDES. Doista jedno društvo povećava bogatstvo sa proizvodnjom roba i usluga. a zamislite kako odrediti međudjelovanje 30 varijabli. Iza tako dobrih i široko poznatih proizvodnih marki stoji veoma mnogo inžinjera. Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje. radna snaga. mašine. Zbog toga se u analizi varijable reduciraju na one najvažnije a za ostale pretpostavljamo da se ne mijenjaju. veliki iznos kapitala. a i nekih drugih razloga ovdje ćemo posvetiti pažnju proizvodnji kao segmentu društva bez kojeg život ne bi bio moguć. zemljište u blizini izvora na kome će biti smješten proizvodni objekat.Mikroekonomija 11. skladište. Svi ovi inputi su neophodni za rad jedne ovakve fabrike. zemljište. Iz ovih. 97 . potreban je izvor vode dovoljnog kapaciteta i hemijskog sastava vode. koja glasi: Bogati proizvode robe i usluge a siromašni ih kupuju. ekonomista. mašine. potrebni su kamioni za transport vode. energiju.) Zamislite samo koliko treba inputâ da bi se pokrenula recimo proizvodnja i pakovanje izvorske vode. Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži. itd. kapital. preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj: profitabilno poslovanje. dijelu na strani 47. U proizvodnom preduzeću se najčešće čuju sljedeća pitanja: Koliki je plan proizvodnje za sljedeću godinu i koji inputi nam trebaju za to? Gdje da nabavimo sirovine potrebnog kvaliteta po najpovoljnijim uslovima? Da li znate gdje ima iskusan i stručan tehnolog za proizvodni proces? Kako da obezbijedimo kontinuitet proizvodnje tokom cijele godine sa što manje prekida u proizvodnji? Itd. električna energije itd. U proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to: rad. zemljište. Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve. Potrebna je detaljna analiza tehnologije koja će se koristiti. materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji. U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi. kao što su maksimiziranje prihoda. no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita. a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća. AUDI. Najčešće ne mogu oni svi biti uključeni u analizu jer je nekada teško izolirati utjecaj jedne varijable na drugu. itd. koncesije. ekonomisti i inžinjeri. Preko proizvodnje određenih roba i usluga. Svi su danas u svijetu čuli za BMW.

y. a>0 Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija) Ako je n<1 o opadajućim prinosima. a output tog pogona u narednom periodu poraste za 13%. Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći način: f(ax. i Ako je n>1 o rastućim prinosima. Opći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je: Y=f(L. Na primjer. i Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr. U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kao: q = f(x. v-prinosi. K-kapital. Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ.γ).K. tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje. S-zemlja. U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute.). Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr.v. Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom. ay) = anq. tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnje. R-sirovine. .R. Ova situacija je najpovoljnija za preduzeća i javlja se u slučaju angažovanosti samo jednog faktora proizvodnje.z . a i ukupna proizvodnje se poveća za 50%. ukoliko povećamo broj zaposlenih radnika u jednom proizvodnom pogonu za 10%. Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji.S.. tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje...z. Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr. 98 . U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa.. y-parametar efikasnosti. q > 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje. A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedeće.. a ukupna proizvodnje se poveća za 70%.Mikroekonomija Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji.y. za 50%). a ukupna proizvodnje se poveća za 30%. To su: Funkcija rastućih prinosa Funkcija konstantnih prinosa Funkcija opadajućih prinosa Kod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputa rezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi. za 50%). za 50%). gdje je: L-rad. gdje su x. tada kažemo da postoje rastući prinosi u proizvodnji. Kod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno.

Kada radnici koji dobro rade vide da u preduzeću drugi ne rade dobro a ipak ostvaruju iste zarade tada i oni počinju da manje rade. kada preduzeća imaju nekoliko radnika previše od kojih neki ne radena pravi način. opčinjen sam njime. koja je fiksna u kratkom roku. prosječni i granični fizički proizvod MPx APx TPx MP>0 MP raste AP<MP AP raste TP raste ubrzano MP>0 MP opada AP=MP AP=max TP raste usporeno MP<0 MP opada MP<0 MP raste AP>MP AP opada TP opada ubrzano TP opada usporeno 99 . Ukupni.Mikroekonomija Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća. Kada zaposlite još jednog radnika tada se proizvodnja povećava ispod proporcionalno. Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputa. No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni. mogu sjediti i satima ga gledati!“ Kratki i dugi vremenski period U kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni. MPx C ● B ● A● D ● ● ● 0 I ● ● B΄ II ● C΄ III APx ● ● TPx D΄ MPx ● E΄ A΄ (X Pri datom Y) Grafik 50. Čak je i tehnologija. APx. u dugom roku varijabilna. Sjetite se šale sa kraja 5. što u konačnici dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. To se dešava npr. TPx. dijela: „Volim rad.

Proizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru. Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu. postoji veoma mnogo ukusa i vrsta čokolada. On također ima područje rasta i područje u kome opada. u proizvodnji čokolade obuhvata miješanje nekoliko komponenti u tačno određenim omjerima i na tačno određenim temperaturama. Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone. Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji. optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalna. Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati. Na primjer. Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna. Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni. Na neki način. maksimum. a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati. Zelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod. pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda. Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta.rad i kapital. Na grafiku 51. je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L). drveni sto može biti proizveden u fabrici u masovnoj proizvodnji ili može biti proizveden u maloj stolarskoj radnji. tehnologija i energija na primjer. On raste do određenog nivoa. kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje. a granični proizvod postaje negativan. odnosno putem različitih proizvodnih procesa. graničnog i prosječnog (fizičkog) proizvoda. a nakon toga opada do nule. Kretanje ukupne proizvodnje radi. Jedan te isti proizvod može biti proizveden na različite načine. 100 . Ovaj pridjev „fizički“ se koristi da bi se označilo da se radi o proizvodu koji ima težinu. Iako je najveći broj inputa u svakoj čokoladi isti. iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni. Proizvodni proces. Proces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda. Sa grafika vidimo sljedeće: kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan. a jednostavnosti Grafik 51.Mikroekonomija Na istom grafiku predstavit ćemo kategorije ukupnog. na primjer. Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala. zapreminu i da zauzima fizički prostor. Crvena linija na grafiku 50. gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje. a samim time i što veći iznos profita. Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast. obično se posmatraju samo dva uz angažovanje samo faktora rada faktora proizvodnje .

što je stepen angažovanosti faktora veći. zatim usporeni rast proizvodnje i na kraju negativni rast proizvodnje. Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom. da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad. Naime. što će kasnije biti detaljnije objašnjeno. Proizvodnja u rudnicima 101 .Mikroekonomija Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora. U ovom slučaju. Duži AB i CD predstavljaju izokvante. tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku. Sa grafika 54. Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanja. pokazuje kolika je rezultirajuća proizvodnja rude iz rudnika u zavisnosti od broja angažovanih radnika i kapitalnih ulaganja u mašine za kopanje predstavljenih kroz snagu mašina izraženih u konjskim snagama. može se zaključiti da bez obzira koliko angažovali radnika i koliko snažne bile mašine. Povećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje. korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli. Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje. recimo rad i kapital. Kretanje ukupne proizvodnje uz istovremeno angažovanje rada i kapitala Sa ovi grafika Grafik 53. Proizvodna površina (planina) Grafik 54. što mašina ima više konjskih snaga za njenu kupovinu je potrebno sve više kapitala. Grafik 54. Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi. Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno. područje u kome proizvodnja raste naziva se nekada i proizvodna površina i osjenčena je plavom bojom. Naravno. U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu. proizvodnja dostiže svoj maksimum pri većem obimu iskopanih ruda. svaki put postoji zakonitost da se prvo pojavljuje ubrzani rast proizvodnje. Grafik 52. kao što je prikazano na grafiku 37. dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni. To se najbolje vidi na grafiku 53.

nakon toga po opadajućoj stopi a nakon toga počinje da se smanjuje. a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa. Input Y Q 50 52 44 30 1 81 82 60 41 2 108 104 71 48 3 120 101 78 52 4 131 108 82 54 5 Input X 90 60 30 1 2 3 4 5 X Grafik 55. U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama. Prosječan fizički proizvod 102 . Proizvodna funkcija Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje.. To je značajno usporilo proizvodni proces. Zbog toga se u procesu proizvodnje mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća. kao što su radna snaga. U narednoj tabeli je dat prikaz jedne proizvodne funkcije. energija. Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine. Možemo ga izračunati kao tangens ugla (nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule: APx = TPx :Vi. sirovine itd. Primijetno je da ako jedan faktor držimo fiksiranim da tada proizvodnja raste ubrzano. dešavale su se česte greške na proizvodima. Tn − Tn −1 ∆TP = = MP X n − X n −1 ∆X Grafik 56. a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode.Mikroekonomija Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati. U kratkom roku je moguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa. Uz različite kombinacije inputa X i Y dobijaju različiti rezultirajući obimi proizvodnje dati u plavim ćelijama. dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete. Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim.

1. 3. Zakon opadajućih prinosa Zakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama. “Iza neke tačke”. Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se.Mikroekonomija Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sa koordinatnim početkom. On važi kada je: 1. Sa druge strane izgrađeno je samo nekoliko novih saobraćajnica. Predstavljen je na grafiku 57. granični fizički proizvod je veći. 103 . dok su ostale u dosta lošem stanju. Što je strmiji nagib tangente. odnosno iza uobičajenog utroška. “iza neke tačke” rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati. Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora. a utrošci ostalih faktora ostaju isti. Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan. 4. milion automobila i oko 65. a približno isti broj i kvalitet puteva kao prije 25 godina?26 26 Danas se na BH cestama kreće oko 1. U ovom kontekstu se može posmatrati situacija udvostručenog broja automobila na BH cestama u posljednjih desetak godina.000 kamiona. 2.

Poznato je da danas postoje veoma napredne mašine za zidanje zida zgrade ili za izradu namještaja. Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da ga 104 Grafik 60. Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno. Na grafiku 59. Bilo koja kombinacija rada i proizvodnje od 50 komada.Mikroekonomija Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa. izokvanta pokazuje da firma proizvodi 50 jedinica proizvoda dnevno korištenjem 20 jedinica rada i 5 jedinica kapitala. Na primjer. je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu. Iako je teško praktično analizirati izokvante i koristiti ih za proces poslovanja. Granična stopa supstitucije X . Različite izokvante u koordinatnom sistemu Y ∂y MRS yx = − ∂y ∂x ∂x Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. Ona se računa se preko formule: pokazuje obim Grafik 59. uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod. a koji imaju različite troškove implementacije. Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa. Tako se zgrada može izgraditi ili uz angažman velikog broja radnika ili uz korištenje različite tehnologije sa mnogo manje zaposlenih radnika. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje. uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje. U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti. Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa. Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije. Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60). kapitala na ovoj krivoj obezbjeđuje proizvodnju preduzeća u visini od 50 jedinica dnevno. ili 3 jedinice rada i Grafik 58. pravilno teoretsko razumijevanje može ukazati na potrebu da se prilikom opredjeljenja za određeni način proizvodnje razmatraju sve moguće opcije koje mogu dati isti nivo proizvodnje. Na grafiku 58. drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri. Izokvanta koja 15 jedinica kapitala.

Izotroškovni pravac je prikazan na grafiku 62. 105 . Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output. Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje. Izvan ovog područja nije opravdano proizvoditi jer nastaje rasipanje resursa. S obzirom da su izokvante kružne linije relevantno područje proizvodnje je samo u prvom kvadrantu koordinatnog sistema. Presječne tačke na qy i qx osi se dobiju kao količnik ukupnih troškova i cijena pojedinih faktora. Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktora proizvodnje. output. potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama. Suviše velika zaposlenost jednog faktora. pri datoj tehnologiji. da vidimo: Koja kombinacija faktora najmanje košta? Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac. Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje. U Grafik 63. U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno. Tačke u kojima nagibi izokvanti imaju vrijednost nula povežemo jednom linijom i dobijemo „Liniju grebena proizvodne površine“ (područje OMO na grafiku 61). uz jednaki novčani izdatak. postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje. Različiti izotroškovni pravci tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju proizvodnje datog nivoa outputa. Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući. Jednačina tog pravca glasi: px • qx + py • qy =TC Odnosno ako se riješi po qy.Mikroekonomija dodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više. Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca. onda u analizu uvodimo i troškove. izaziva više gubitka nego dobitaka. Linija grebena proizvodne površine qY TC/py px TC qx + py py TC/px qX Grafik 62. poželjni. to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka. potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže. Izotroškovni pravac Gdje su: qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore. imamo: q y = − Grafik 61.

a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou. Vlada je oslobodila carine proizvode koji služe za termoizolaciju objekata. S obzirom na veliku izgradnju stambenih objekata na području BiH trebalo bi ispitati mogućnost primjene iste carinske politike. je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih se ostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda. u drvnom sektoru.27 Zanimljivo je uporediti stanje u dvije države po osnovu tehnoloških unapređenja. Danas kompjuter vrši rezanje ploča iz kojih se izrađuje namještaj. Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća.Mikroekonomija U ravnoteži postoji jednakost: MPx MPy = py py Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak. novih izvora energije. ali je sa druge strane na nivou cijele države doprinijela velikom smanjenju potrošnje toplotne energije. Ovo je posebno vidljivo npr. računajući nabolji način iskorištenja ploče za dati proizvod. jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa. S obzirom da u Sloveniji nedostaje dovoljno energenata za pokriće tražnje. u dugom roku Grafik 64. Tako 27 Grafik 65. Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzije preduzeća. Japan ima veoma malo prirodnih bogatstava i resursa te ih nastoji veoma racionalno iskorititi.optička vlakna). Na taj način se odrekla carine na ove proizvode. a samim tim i smanjenje odliva novca iz države u inostrantvo. To su BIH i Japan. Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65. i predstavljena je zelenom linijom. Sa druge strane BiH je veoma bogata država prirodnim resursima mjereno po glavi stanovnika. Stoge ne čudi da Japan prednjači u razvoju novih tehnologija i tehnoloških rješenja. Ili bolja konstrukcija dizelskih i benzinskih motora je dovela do udvostručenja ili utrostručenja Putanja ekspanzije snage motora uz istu potrošnju goriva. Na grafiku 64. prihvatljivijih tehnoloških procesa itd. Ravnoteža kombinacija faktora proizvodnje Također je smanjena potrebna količina toplotne energije u građevinarstvu preko korištenja obloga za spoljne zidove objekata. Putanja ekspanzije preduzeća u dugom roku Interesantan je slučaj Slovenije. novih proizvoda. novih i boljih materijala (npr. Tehnološke promjene su u vidu inovacija. Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima. No stanovništvo BiH veoma mnogo rasipa resurse koje posjeduje. 106 .

Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje. Utjecaj tehnoloških promjena na kretanje izokvanti 107 . Također. a istovremeno u što većoj mjeri sačuvali resursi koje smo posudili od budućih generacija! Kapital Q=15 Q1=15 0 Rad Grafik 66. U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga. Na grafiku 66. Ovo se može posebno naglasiti za BH preduzeća koja trebaju posvetiti mnogo više pažnje stalnom unapređuju proizvodnih procesa (mnogo malih unapređenja). je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja. Ovdje se može svrstati odnos prema eksploataciji riječnog pijeska i kamena. BiH spada među najrasipnije države u Evropi prilikom korištenja električne energije. kako bi se podigla konkurentnost i preduzeća i cijele privrede.Mikroekonomija se može navesti primjer električne energije. odnos prema šumskom bogatstvu je veoma poražavajući.

Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni. a neki varijabilni. koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća. Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova. Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo izdatke za fiksne i varijabilne faktore. dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni. itd.“ Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM). a Pi cijena svakog inputa. 108 . itd. jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac. troškovi iznajmljivanja prostorija. troškovi amortizacija. U velikim preduzećima obično postoji služba koja vrši planiranje. troškovi plaćene kamate. ili n TC = ∑ Xi·Pi i=1 gdje je Xi iznos angažovanih inputa. troškovi repromaterijala. Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne. Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija.Mikroekonomija 12. Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka. Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu. Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni. broja zaposlenih itd. Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način. TEORIJA TROŠKOVA Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje. Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da: „Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje. organizacije. Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi. Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa. Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa. kontrolu i analiziranje troškova. U malim i srednjim preduzećima je to obično menadžer preduzeća ili osoba koju on ovlasti. Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni. područja na kome preduzeće posluje. tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni. i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja. U eksplicitne troškove spadaju svi oni troškovi koje možemo računovodstveno evidentirati. vrijeme.). tj: troškovi plata radnika. Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova. znanje.

Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto. Iznos oportunitetnog troška nije jednostavno procijeniti zbog toga što mi precizno ne znamo gdje smo mogli sve investirati svoj novac i koliki smo prihod mogli ostvariti iz te investicije. Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode. Obično se kreću između 5-15%. Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarili nazivamo oportunitetni trošak preduzeća. A šta predstavlja prosječan profit? Prosječan profit (prosječna dobit. normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti. Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća. Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita.28 Pored kategorije profita. Porez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit. Danas u svijetu najveći profit zarađuju preduzeća koja posluju u granama za proizvodnju i prodaju nafte. 109 . u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita. Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo. a ne u tu konkretnu djelatnost. EKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVI. Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća. POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI. On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova. bilo drugih naknada koje nam banka može isplatiti. onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak. no između njih u suštini ne postoji razlika.Mikroekonomija Zbog različitih vrsta troškova. Zbog toga obično uzimamo da smo mogli taj novac položiti u banku i ostvariti određeni prihod bilo po osnovu kamata. On se prikazuje u bilansu stanja preduzeća. Profiti u BiH zavise od vrste djelatnosti. Prosječni profiti u BiH su nešto viši nego u zemljama Evrope. u farmaceutskoj industriji i u bankarskom sektoru. Ekstraprofit = ekonomski profit = čisti profit Ekstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti). možemo govoriti i bruto i neto profitu. Također. Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu. On ima nekoliko sinonima. 28 O bilansu stanja i bruto profitu će biti više riječi u drugim (prvenstveno računovodstvenim) predmetima. U BiH se trenutno kamatne stope na vaša uložena sredstva kreću između 2% i 6 % u zavisnosti od vrste depozita (da li ste novac oročili i na koji period). Prosječan profit je različit za različite grane i djelatnosti. To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti. Što je tržište veće profitne stope za preduzeća su u principu niže. razlikujemo i različite vrste profita.

str. tj. Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC. troškovi čišćenja.105-122. ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime). Njezin prihod u toku prve godine poslovanja je 70. Oni se označavaju različitim oznakama. 1996. „Tradicionalna teorija troškova“ i „Savremena teorija troškova“29.000 KM 12.500 KM 8. II izdanje. dok su njezini troškovi: Plaće za radnike Troškovi materijala Najamnina za prostorije Komunalije Kamate za posuđena sredstva Izračunati: a) b) c) d) eksplicitne troškove implicitne troškove poslovni profit ekonomski profit a) b) c) d) 25. Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A. 12. godine. Postoje tzv. imaju oblik slova U. Zagreb.000 KM 20. prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi.000 KM 5.1. 110 . Kratkoročni troškovi Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok. Koutsoyiannis.000 KM godišnje.000 KM. Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća.1. Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova. tako da imamo: SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC). „Moderna mikroekonomika“. a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća. Tradicionalna teorija troškova 12. 29 Opširnije o ovoj temi vidjeti u A. U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškova.Mikroekonomija Primjer: Žena koja upravlja fotokopirnicom za 8. Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi.000 KM 8. s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja.) Također susreću se termini „Eksterna ekonomija“ i „Eksterna disekonomija“. odluči otvoriti vlastitu fotokopirnicu. Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC.1. a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove. Ukupni prosječni troškovi. Mate. Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi).000 KM 10. prema ovoj teoriji.500 KM Rezultati: 50. Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja..000 KM 1. troškovi zaštite itd.000 KM U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje. a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova. Obje varijante su ispravne.

Troškovima moramo upravljati a ne bježati od njih! Veličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti: proporcionalno degresivno progresivno Prosječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje. troškovi pogonske energije. AVC = TVC Q 111 . troškovi pomoćnog materijala. Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa. 4. itd. tj: SRATC = AVC + AFC Prosječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje. troškovi zemljarina. troškovi sirovina. itd. troškovi plate top menadžmenta. ATC = TC Q Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova. 4. 2. troškovi amortizcija. 3. 5. troškovi plata radnika. troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća. U varijabilne troškove spadaju: 1. AFC = TFC Q Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje. U fiksne troškove spadaju: 1.Mikroekonomija SRTC = FC + VC Fiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje. Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju. 3. troškovi premije osiguranja. 2.

Mikroekonomija Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu. TFC TC TFC Grafik 69. = Q1 − Q ∆Q što u stvari znači da se u kratkom roku kretanje graničnih troškova može odrediti tangensom ugla što zatvaraju tangente u pojedinim tačkama krive varijabilnih troškova sa apscisom. Ukupni varijabilni troškovi Q TC. TFC TVC TVC TFC Grafik 67. Ukupni troškovi Q 112 . pa se računaju po formuli: MC = VC1 − VC ∆VC . Grafički se dobiju kao nagib tangente u nekoj tački ukupnih troškova. Ukupni fiksni troškovi Q Grafik 68. Na narednim grafikonima prikazani su načini predstavljanja ukupnih troškova. Izračunavaju se preko formule: MC = TC1 − TC ∆TC = Q1 − Q ∆Q Granični troškovi se mogu računati i kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. U kratkom roku.

Tačka A se naziva „Prag zakona o prinosima“. troškova plaća ili pogonske energije.Mikroekonomija Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone. i ukupni troškovi imaju tri zone. Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova. Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit. proporcionalih i progresivnih troškova. Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom. a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova. Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr. Tačka B se naziva „Tačka zatvaranja“ Tačka C se naziva „Tačka pokrića“. Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit. Prosječni ukupni. MC ATC MC AVC C ● ● 0 A ● B AFC Q Grafik 70. Tačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni. prosječni varijabilni i granični troškovi preduzeća Navedene tri tačke pokazuju sljedeće: Tačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi. Prosječni troškovi se mogu predstaviti kao na grafiku 70. Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosima. ATC. 113 . prosječni fiksni. To su zona degresivnih. Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova. AVC. AFC. U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa. Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni. Tačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni.

premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje. 114 . Kratkoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Ukoliko pretpostavimo da postoji mnogo različitih veličina kapacitetai sa velikim brojem mogućih obima proizvodnje.1. Q3. tada će postojati mnogo krivih prosječnih ukupnih troškova.2. po svom iznosu. 12. pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni.Mikroekonomija Ako neko preduzeće ne ostvaruje prosječan ili iznadprosječan profit tada treba da smanjenjem troškova poslovanja snižava svoje prosječne troškove i na taj način povećava svoju profitabilnost. Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća. i Q5. Trošak upravljanja. Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikim preduzećem. Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje. Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4. Dugoročni troškovi U dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni. obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno. Tada ćemo imati i pet različitih krivih kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71. SATC SATC1 SATC2 ● ● ● ● SATC3 SATC4 SATC5 ● 0 Q1 Q2 Q3 Q4 Q5 Q Grafik 71. Q4. sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1. ali u dugom roku mora pokriti sve prosječne ukupne troškove. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: nivoa proizvodnje. Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova. Q2. Preduzeće može u kratkom roku poslovati bez pokrića prosječnih fiksnih troškova. a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova. tehnologije cijene faktora. dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje. Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu.

Anita. Kratkoročni troškovi Savremena (moderna) teorija troškova. 30 AFC AFC B A 0 Xa Xb Q Grafik 73. kao i tradicionalna teorija. str. Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt. 12. Ekonomija obima. Mate.2. Na grafiku je prikazana i kriva dugoročnih graničnih troškova (LMC) koja se izvodi iz krivih kratkoročnih graničnih troškova. a nakon njega disekonomija obima. 1996. također.2. Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv. razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove. Prosječni fiksni troškovi po Savremenoj teoriji troškova Za detaljniji prikaz pogledati Koutsoyiannis.Mikroekonomija LATC LMC SATC1 SATC3 ● LMC SATC2 LATC ● ● Qopt Grafik 72. Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje.1. kažemo da je optimalna veličina postrojenja. nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti. godine. Kratkoročni troškovi se. Rezervni kapacitet. odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne Qopt. Savremena teorija troškova30 12. Zagreb. a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća. 115 . „Moderna mikroekonomika“. Dugoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Q Za obim proizvodnje Qopt. Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv. dijele na fiksne i varijabilne.114-122.. Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu. II izdanje.

C MC SAVC MC SAVC=MC Rezervni kapacitet 0 X1 X2 Q Grafik 73. bliže tački X2). povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova. prosječni ukupni troškovi počinju rasti. S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad. odnosno iza tačke A na grafiku. Stoga. ili ako se programi skidaju sa web stranica tada je isti jedinični trošak bilo da se radi o skidanju samo jednog programa ili 1. Ovo je predstavljeno na grafiku 74. 116 . iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji. Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje.000 kopija programa. Oni su predstavljeni na grafiku 73. Nakon daljeg povećanja proizvodnje. Kada se preduzeće približi optimalnom iskorištavanju kapaciteta. Ako se javi potreba za dodatnom proizvodnjom softvera troškovi kopiranja CD-ova su jednaki za veoma veliki broj narednih proizvedenih CD-ova. Ako radimo kao proizvođač računarskih programa onda nam je za planiranu količinu relevantna kriva prosječnih varijabilnih i graničnih troškova do nivoa X1. prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno.Mikroekonomija Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije. Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 2/3 i 3/4 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73. nakon puštanja u upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova. prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način: prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku). također. Prosječni varijabilni i granični troškovi po Savremenoj teoriji troškova Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnih. prosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća. Iznad tog nivoa proizvodnje. stim što se njihovo kretanje razlikuje. Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju. Grafički. Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu. u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet. Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje. Ovdje se može navesti primjer proizvodnje softvera.

Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U. administrativne troškove. 117 .121. tako da ukupni troškovi opadaju. s troškovima koji opadaju SATC2 kada se veličina povećava. 1996.2. 2/3 ● ● LAC Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka 2/3 na krivim SATC koje odgovaraju 0 Q iznosu od 2/3 punog kapaciteta svake 31 veličine postrojenja. II izdanje. Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova 31 Koutsoyiannis.. SATC1 Pretpostavite da raspolažete tehnologijom sa četiri veličine postrojenja. „Moderna mikroekonomika“. Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja. druge fiksne troškove i normalni profit. Kriva se dobija na sljedeći način: za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu C SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje.Mikroekonomija C SATC MC SAVC MC AFC 0 A Grafik 74.“ Grafik 75. Anita. ali troškovi upravljanja rastu. str. Kako obim proizvodnje raste. Dugoročni troškovi „Dugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja.2. godine. Mate. Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova Q 12. Zagreb. troškovi proizvodnje opadaju. Prethodno smo spomenuli kako se u poslovnoj SATC3 ● 2/3 praksi obično smatra da se SATC4 postrojenje koristi „normalno“ kada radi na nivou između 2/3 i 3/4 ● 2/3 kapaciteta.

′ ′ MC = (TC ) = (200q + 1. tj.3. AFC itd. Npr. Šire o ovoj temi možete vidjeti u knjizi: Bakalar. tada je funkcija troškova TC = 200q + 1. TC = 15q2 + 4q +10 ATC u ovom slučaju su jednaki: ATC = TC 15q 2 + 4q + 10 10 = = 15q + 4 + .000.123-129. npr. q q q 1. Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova.000 te funkcija ima oblik: ATC = 200 + q ATC = Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. on predstavlja korekciju linearne funkcije troškova s relativno fiksnim.Mikroekonomija 12. U funkciji TC = aq2 + c. Empirijske funkcije troškova32 Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku. str. TC = aq2 + c. odnosno poluvarijabilnim troškovima. Ukoliko u funkciji troškova imamo još jedan koeficijent (npr. Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1.000. ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način: TC 200q + 1. na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove. dok parametar c predstavlja fiksne troškove. Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1. godine. 1997. ATC.000 = = 200 + . U preduzeću ovu ulogu najčešće imaju zaposleni na poslovima analize troškova i analize proizvodnje. q q q Dok su granični troškovi: 32 ′ MC = (TC ) = 30q + 4 . Jozo. „Mikroekonomija“ Mostar-Sarajevo. Ovaj koeficijent se također dobija empirijskim putem. TC = aq2 + bq +c TC = aq3 + bq2 + cq + d Osnova za definiranje matematičkog oblika funkcije troškova jeste odgovarajuće istraživanje na osnovu koga utvrđujemo konkretan oblik funkcije. TC = aq + c. MC.000) = 200 Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM.000 KM. Postoje različiti oblici tih funkcija. parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje.000 1. 118 . b).

TC Npr. tada je funkcija profita: Pf = 10q2 + 5q + 2 –( 5q2 + q + 10) = 5q2 + 4q – 8. 1. izračunajte funkciju profita. MC = TC ′ = 10 + 2q + 2q 2 ( )′ = 2 + 4q 2) MR = TR ′ = 12q + 4q ( 2 )′ = 12 + 8q 3) Pf = TR – TC = 12q + 4q2 – (10+2q+2q2) = 2q2 + 10q – 10. Profit je maksimalan tamo gdje funkcija profita ima prvi izvod jednak nuli. 4. 4) PfQ=20 = 2 • 202 + 10 • 20 . Izračunajte profit preduzeća pri količini proizvodnje od 20 komada. Kada znamo funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju ukupnih troškova možemo odrediti i funkciju profita preduzeća.10 = 990 KM. a funkcija troškova TC=5q2+q+10.Mikroekonomija Najniži trošak po jedinici će preduzeće imati tamo gdje je MC = ATC. Za Pf' = 0. i funkcija ukupnog prihoda preduzeća TR = 12q + 4q2. 1) izračunajte funkciju graničnih troškova. 15q + 4 + 10 . izračunajte funkciju graničnog prihoda. 119 . pri q = 0. znači za količinu od 0.82 komada. Pf = TR .4. ako je funkcija ukupnog prihoda TR=10q2 +5q+2. tako je potrebno utvrditi pri kojem obimu proizvodnje preduzeće maksimizira svoj profit. Kako je jedan od osnovnih ciljeva preduzeća da maksimizira profit. a drugi izvod manji od nule. preduzeće maksimizira svoj profit. q = 2/5. 2. U realnom poslovanju ove količine bi bile od nekoliko komada do nekoliko miliona komada zavisno od vrste proizvodnje. tj. 3. odnosno 0. odnosno: 30q + 4 = tj. q Primjer: Data je funkcija ukupnih troškova preduzeća TC = 10 + 2q + 2q2.10 = 800 + 200 .4 komada. Pf = 5q2 + 4q – 8 Pf ' = 10q + 4.

rezervnom kapacitetu. 16. Prema savremenoj teoriji troškova optimalan obim proizvodnje u kratkom roku nije u minimumu ATC. 19. 3. Kada obim proizvodnje teži beskonačno. tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) nuli b) graničnim troškovima c) prosječnim fiksnim troškovima d) prosječnim ukupnim troškovima 120 . Eksterna ekonomija predstavlja smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. Kako se spuštamo niz izokvatu MRTS raste. U trenutnom roku aktivne snage u određivanju cijene proizvoda su i ponuda i tražnja. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. 2. 17. Poslovni profit je isto što i ekonomski profit. Dio krivulje graničnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajućih prinosa. Prema savremenoj teoriji troškova funkcija dugoročnih prosječnih troškova ima oblik slova U. 12.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. 8. Tačka zatvaranja jeste tačka presjeka a) graničnih i ukupnih troškova b) graničnih i prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih i ukupnih prosječnih troškova d) graničnih i ukupnih fiksnih troškova 3. Prema tradicionalnoj teoriji troškova kriva LATC je uvijek ispod krivih ATC. 13. Zakon opadajućih prinosa važi i u kratkom i u dugom roku. Kriva ukupnih troškova polazi iz koordinatnog početka. Proizvodna funkcija iskazuje tehnološki optimalne razine outputa. 9. 7. 6. 10. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 2. Prosječan proizvod se dobije dijeljenjem TPx sa svim angažovanim inputima. 14. Funkcija MC siječe funkcije AFC i AVC u njihovom minimumu. 5. 15. Tradicionalna teorija se razlikuje od Savremene po tzv. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka angažovanje faktora proizvodnje je veće. 11. Uvijek pokušavamo imati što manje fiksnih troškova prilikom osnivanja preduzeća. DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE 1. U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. 18. 4. Krivulja LRATC je uvijek ispod krivulje SRATC koju zaokružuje.

U fiksne troškove spadaju slijedeće kategorije troškova: a) troškovi materijala i sirovina b) plate direktora c) kamate na kredite preduzeća d) plate radnika 7. 9. U varijabilne troškove spadaju: a) troškovi plata administracije b) troškovi pogonske energije c) troškovi premije osiguranja d) troškovi kamata na uzete kredite preduzeća 121 . c) Tehnologije.Mikroekonomija 4. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Nivoa proizvodnje. 6. 1. Dugoročni troškovi prema savremenoj teoriji se dijele na: a) troškove proizvodnje b) troškove istraživanja i razvoja c) troškove upravljanja 8. Ukupan fizički proizvod je: a) Ukupna proizvodnja preduzeća b) Zbir graničnih fizičkih proizvoda c) Rezultat angažovanja fiksnih faktora proizvodnje d) Rezultat angažovanja varijabilnih faktora proizvodnje 10. b) Veličine dobavljača. d) Cijene faktora. 11. Granična stopa supstitucije kako idemo slijeva udesno: a) raste b) opada c) ostaje konstantna d) zavisi od vrste proizvoda. U III zoni proizvodnje: a) ukupni proizvod opada ubrzano b) vrijednost graničnog proizvoda je veća od 0 c) prosječni proizvod je veći od graničnog proizvoda d) ukupni proizvod raste usporeno e) prosječni proizvod je jednak graničnom proizvodu 5. Inovacije u proizvodnom procesu dovode do: a) Pomjeranja funkcije ATC ulijevo b) Pomjeranja funkcije ATC udesno c) Pomjeranja funkcije ATC prema dole d) Pomjeranja funkcije ATC prema gore.

Kada su prosječni troškovi rastući. Tačka pokrića predstavlja: a) obim proizvodnje pri kojem je MC=ATC b) obim proizvodnje pri kojem je MC=AFC c) obim proizvodnje pri kojem je MC=AVC d) ni jedno od navedenog 16. Šta od sljedećeg može imati negativnu vrijednost: a) Ukupan prihod b) Granični prihod c) Granični trošak d) Prosječan trošak 122 . Količnik ukupnog outputa sa angažovanim dodatnim varijabilnim faktorom proizvodnje naziva se: a) granični proizvod b) minimalni proizvod c) prosječni proizvod d) ni jedno od navedenog 14.Mikroekonomija 12. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnju gdje su MC minimalni: a) MC=AVC b) MC=ATC c) MC=AFC=ATC d) ATC=AVC e) Ni jedno od navedenog 15. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su AVC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC =ATC c) MC dostiže minimum e) MC = AVC 17. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su ATC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC dostiže maksimum c) MC =ATC d) MC dostiže minimum e) MC = AFC 13. granični troškovi su: a) Jednaki prosječnim troškovima b) Opadajući c) Veći od prosječnih troškova d) Manji od prosječnih troškova 18. Troškovi sirovina spadaju u: a) Apsolutno fiksne troškove b) Relativno fiksne troškove c) Varijabilne troškove d) Ni jedno od navedenog 19.

12. 11. Šta predstavlja zakon rastućih prinosa? Šta je disekonomija obima? Objasnite krivulju LRATC po tradicionalnoj teoriji? Navedite formulu preko koje računamo granični fizički proizvod? Predstavite grafički AVC i AFC po Savremenoj teoriji troškova? Šta predstavljaju izokvante? Šta predstavlja proizvodna funkcija? Objasnite prelomnu tačku? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje? Grafički predstavite tačku zatvaranja i tačku pokrića te objasnite njihovo značenje? Šta predstavlja izotroškovni pravac? Grafički predstavite tačku ”prag zakona o prinosima” te objasnite njegovo značenje za preduzeće? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku rastu? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku ostaju konstantni? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku opadaju? 123 . 7. 14. Zakon opadajućih prinosa važi kada: a) tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu b) utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan c) postoji mogućnost variranja proporcije utrošaka variranjem jednog ili više proizvodnih faktora d) iza neke tačke. 4. odnosno iza utroška koji se obično postiže e) ni jedno od navedenog 1. 10. 2. 5.Mikroekonomija 20. 6. 3. 8. 15. 13. 9.

ili za Deutche Telecom. Cijena je formirana pod utjecajem ponude i tražnje. Kod industrijskih preduzeća je često u pojedinim granama bio prisutan samo po jedan ponuđač određenog proizvoda. Cournot je prvi analizirao duopol kao tržišno stanje još 1838. godine. KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA33 Od utemeljenja ekonomije kao nauke do polovine 19. a ponuđenu količinu je određivao svaki proizvođač prema svojim mogućnostima. sa predloženim klasifikacijama. to su bile male farme ili porodična preduzeća sa nekoliko zaposlenih koja su bila mnogobrojna.Mikroekonomija 13. Tada se javila i potreba proširenja postojeće klasifikacije sa još nekim tržišnim strukturama. Zbog toga se nisu mogli međusobno dogovarati. Sa druge strane veliki broj proizvođača kafe nudi svoje proizvode na svjetskom tržištu i njihovo tržišno učešće ne prelazi više od 1% ukupne ponude. Poljoprivredni proizvođači nisu mogli da utječu na cijenu proizvoda koja se formirala na tržištu jer su bili mali i jer ih je bio veliki broj. „Teorija tržišta i cijena“. preduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom su bila malobrojna i bila su specijalizirana za proizvodnju određenih tehničkih proizvoda (proizvodnja pogona na paru. 1990. jednog od najvećih telekomunikacionih giganata na svijetu. rastom preduzeća i okrupnjavanjem kapitala. izgradnja željeznica. tako da se u pojedinim segmentima proizvodnje nalazilo samo po jedno ili nekoliko preduzeća. Razlozi za to leže u veličini i broju preduzeća koja su bila prisutna na pojedinim tržištima.). Na drugoj strani. godine. tako da su ta tržišta stekla odlike monopoliziranih tržišta. a na tržištu više često nije samo jedan proizvođač nego njih nekoliko. Globus. 33 34 Detaljnije o ovoj problematici vidjeti: Jurin. a preduzeće odlike monopoliste. No svako specifično tržište ima određene karakteistike koje kao ekonomisti moramo poznavati da bismo mogli na adekvatan način primjenjivati odgovarajuće poslovne strategije na tržištu Tridesetih godina 20. Pretpostavljamo da su svi danas čuli za Microsoft-ogromnu korporaciju koja drži najveći dio svjetskog tržišta operativnih sistema. Zagreb. Jasminka. došlo je do porasta i veličine preduzeća i njihove pojedinačne ekonomske snage. Smiljan i Šohinger. Ovo su samo ekstremni slučajevi tržišnih prilika. Prvo se izdiferenciralo tržište oligopola34 a kasnije i tržište monopolističke konkurencije. koji sada imaju značajnu ekonomsku snagu i raspolažu većim kapitalom. Zbog toga dolazi do porasta konkurencije među industrijskim preduzećima. 124 . proizvodnja prvih automobila itd. ali po ekonomskoj snazi veoma mala.161-165. Ukoliko se radilo o proizvođačima poljoprivrednih proizvoda. Sa razvojem industrijske proizvodnje. str. stoljeća počinju se objavljivati i naučni radovi koji su razmatrali problematiku tržišnih stanja. kao i osnovni kriteriji za pojedine klasifikacije. vijeka sva tržišta su mogla biti klasifikovana u dvije grupacije: Tržište potpune konkurencije i Tržište monopola.

35 To su tržišni i proizvodni kriterij. A prema drugom kriteriju preduzeća se grupišu u neku granu ako imaju slične tehnološke procese proizvodnje ili koriste slične sirovine kao baznu sirovinu. „Teorija tržišta i cijena“. koja su veća i kapitalno snažnija. Ovaj proces se neprestano odvija. Tako možemo tržište marganirna i maslaca svrstati u jednu granu. unakrsna elastičnost. Jedna od važnih tema u Mikroekonomiji je definisanje grane. kao npr. izdanje. način prodaje. Međutim. Prvobitno je bila prihvaćena ideja da grana obuhvata samo homogene proizvode koji se pojavljuju na tržištu. Jasminka.. Zagreb. Funkcionalističke klasifikacije pored broja učesnika na tržištu posmatraju i niz drugih kriterija. 1996. mate zagreb. str. a recimo proizvodnju kožnih jakni u kožnih presvlaka u drugu. Tu na scenu stupa država koja uz pomoć antimonopolskog zakonodavstva vrši „razbijanje“ ovih preduzeća na više manjih podstičući konkurenciju među njima. stepen kontrole cijena itd. sa sve većom diferencijacijom proizvoda od strane kompanija počelo se postavljati pitanje da li bilo koja diferencijacija proizvoda otvara novo tržište za taj proizvod ili se taj proizvod zadržava na postojećem tržištu. Samuelsonova i Weintraubova. Tendencija je da se mali proizvođači pokušavaju diferencirati od drugih. Prema prvom kriteriju preduzeća su grupisana u neku granu ako se njihovi proizvodi mogu opisati kao bliski supstituti. Mnogo se naučne polemike vodilo oko precizne defincije šta predstavlja jednu granu. Kada jedno od tih oligopolskih preduzeća postane veće od ostalih onda ga nazivamo liderom na oligopolskom tržištu. 35 36 Detaljnije vidjeti u A. I u zadnjoj fazi rasta najveće preduzeće postane toliko veliko i moćno da postaje monopolista. Većina teoretičara je saglasna da se za kriterij grane koriste dva kriterija. 1990. Postoji trend postepene preorijentacije od strukturalističkih prema funkcionalističkim klasifikacijama. 125 . Koutsoyiannis. str. Oni koji uspiju u tome imaju bolje stope rasta i protekom vremena počijnu poslovati na tržištu monopolističke konkurencije. Smjer kretanja kapitala i preduzeća na tržištu Potrebno je znati na kom tržištu preduzeće posluje i u kom smjeru se kreće.161-165. U mikroekonomskoj teoriji se najčešće spominju tri klasifikacije:36 Stackelbergova. „Moderna mikroekonomika“. 8. Jurin.Mikroekonomija Smjer kretanja kapitala !!! Tržište potpune konkurencije Tržište monopolističke konkurencije Tržište Oligopola Tržište Monopola Shema 4. Oni su na osnovu različitih kriterija izvršili klasifikaciju tržišnih stanja. a kratak pregled ovih klasifikacija će biti dat u nastavku. godine. Nakon daljeg razvoja preduzeća i okrupnjavanja kapitala ove firme lagano prelaze u oligopolska preduzeća. Globus. Smiljan i Šohinger. 2.

Prepoznaje devet tržišnih stanja. Sa druge strane. No postoji manje jasna situacija kod recimo bilateralnog monopola. Svakako da je pregovaračka moć kupca veća ako se na strani tražnje nalazi jedan kupac a na strani ponude mnoštvo proizvođača. djelimična kontrola cijena Metode prodaje Tržišna razmjena (Robna berza ili aukcija) Reklama i suprostavljanje kvalitete administrativne cijene Dio privrede u kojem preovladava Malo poljoprivrednih grana Pasta za zube Trgovina na malo Čelik. a na strani tražnje imamo mnogo kupaca.U zavisnosti od vrste tržišnog stanja postoji različita pregovaračka moć pojedinih učesnika. oblik Duopol Veliki Mali 1 Mala ili nikakva Dosta izražena Velika (nema bliskih supstituta) Znatan Promocija i institucionalna reklama uz korištenje javnih komunikacija Monopol Nekoliko usluga 126 . diferencijacije proizvoda i utjecaja prodavača ili kupaca na formiranje cijena (stepen kontrole cijena). monopolista ima odlične uslove da posluje sa ekstraprofitom zbog toga što jedini nudi proizvod. STACKELBERGOVA KLASIFIKACIJA Polazi prvenstveno od broj učesnika na tržištu i međuovisnosti cijena na tržištu. SAMUELSONOVA KLASIFIKACIJA Polazi od broja učesnika. Ovakva situacija se može sresti ako recimo jedna fabrika proizvodi određene dijelove samo za jednog proizvođača automobila Broj kupaca Broj prodavača Mnogo Malo Jedan Mnogo Potpuna konkurencija Oligopol Monopol Malo Oligopson Bilateralni oligopol Kvazimonopol Jedan Monopson Kvazimonopson Bilateralni monopol 13. Raspisivanje tendera predstavlja ovakvu situaciju. Aluminij Automobili. Nivo cijena ovisi o pregovaračkim sposobnostima oba učesnika na tržištu. Tržišno stanje (vrsta konkurencije) Savršena konkurencija 1.2. tzv.1. oblik Polipol Nesavršena konkurencija Broj učesnika Veliki Veliki Diferenciranost proizvoda 0 Homogen proizvod Velika ili formalna Stepen kontrole cijena Nikakav Izvjestan (mali). strojevi 2. oblik Oligopol 3.Mikroekonomija 13.

Zbog toga što je manje učesnika na tržištu oni imaju veću ekonomsku snagu. različiti metodi prodaje koji su se snažno razvili nakon II svjetskog rata. Tako recimo na TPK ako neki od ponuđača nestane sa tržišta porast tražnje za proizvodom jednog od ponuđača će biti zanemarljiv. Kada jedan od ponuđača nestane sa tržišta. Na primjer. Tako npr. diferenciranost proizvoda. Osim malog broja biznisa. Kod ograničene konkurencije je situacija nešto drugačija. Tržišno stanje Potpuna konkurencija Monopol Oligopol Ograničena konkurencija Broj učesnika Veliki Jedan Mali Veliki Koeficijent elastičnosti supstitucije ∞ Određen (mali) broj ∞ Određen (veliki) broj Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje 0 0 Određen broj Određen broj Sa pojavom Interneta mnogi elementi u pogledu klasifikacije tržišnih stanja se mijenjaju. Tada drugi i ne primijete da se povećala tražnja za njihovim mlijekom. Isto tako. sve više kupci kupuju direktno od proizvođača i na taj način zaobilaze veleprodajne lance za kojim se smanjuje potreba na tržištu. metod prodaje i dio privrede u kome preovladava.Mikroekonomija Samuelsonova klasifikacija prati broj učesnika. WEINTRAUBOVA KLASIFIKACIJA Polazi od načina formiranja cijena. Na narednim slikama je dato nekoliko interesantnih informacija o Internetu kao sve dominantnijem mediju u društvu i ekonomiji. postoje određeni ponuđači koji su spremno ušli u novu eru internetizacije i koji je nastoje što bolje iskoristiti. stepen kontrole cijena. Danas postoje i programi-pretraživači koji za vas mogu pretraživati cijeli Internet kako bi našli najpovoljniju cijenu proizvoda. Druge pekare će registrirati povećanu tražnju za njihovim pecivima. Uzmite na primjer situaciju kada jedan od individualnih proizvođača mlijeka prestane sa njegovom proizvodnjom. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje nivo za koji će se povećati tražnja za proizvodom jednog ponuđača na tržištu ako neki drugi ponuđač iz iste grane izađe sa tržišta. Sa druge strane kod monopola se prodaje proizvod koji nema bliskog supstituta pa ovaj koeficijent ima određenu malu vrijednost. npr. koeficijent elastičnosti supstitucije i koeficijent unakrsne elastičnosti. a široka dostupnost informacija vrši sve veći pritisak na cjenovne aspekte poslovanja. na globalnom tržištu postoji veoma veliki broj ponuđača istog ili sličnih proizvoda. kako se na TPK prodaju homogeni proizvodi ovaj koeficijent je beskonačan. 13. kada u jednom dijelu grada prestane raditi neka pekara.3. Što je proizvod bolji supstitut ovaj koeficijent je veći. odnosno od toga kakav je utjecaj preduzeća na formiranje cijena. Ovdje je potrebno pojasniti kategoriju unakrsne elastičnosti supstitucije. S obzirom da tabela predstavlja najznačajnije karakteristike ove klasifikacije nećemo je detaljnije elaborirati. Međutim i pored toga. Nastala je zbog složenosti tržišnih prilika i potrebe da se u analizu uključe i dodatne karakteristike tržišta koje ranije nisu postojale. drugi u određenoj mjeri primijete njegov nestanak kroz povećanu tražnju za svojim proizvodima. 127 . Tako tržište nije više ograničeno na neku teritoriju nego svi ponuđači svijeta mogu preko interneta nuditi svoje proizvode i usluge. Njeni kriteriji su: broj učesnika. Razlog za to je što su preduzeće male ekonomske snage tako da njihovo ispadanje sa tržišta jednostavno drugi ponuđači ne primjećuju. Ona pokazuje koliko dobro može jedan proizvod supstitutirati neki drugi.

što govori da je traženje informacija i komuniciranje putem E-maila veoma interesantno stanovništvu. Na narednom grafiku je data zanimljiva informacija o tome zbog čega kupci posjećuju 128 . i da će Internet prodaja imati sve veći procentualni udio u ukupnoj globalnoj prodaji. Kretanje ukupnog broja korisnika Interneta u apsulutnom iznosu i kao procenat ukupne svjetske populacije.Mikroekonomija Projekcija porasta prodaje putem e-comerca u periodu 2003-2010 Sajtove koje posjećuju korisnici u UK Sa prethodna dva grafika je vidljivo veliko koncentrisanje posjećivanja određenih sajtova kao što su Google i Yahoo.

danas više nije pravo pitanje. A to je zadatak koji nije jednostavno ostvariti. Kako nismo našli slično istraživanje u BiH prikazat ćemo iskustva našeg zapadnog susjeda. da možda više i ne postojite.. članak o vama iz nekog drugog medija. certificirali ste svoj sistem kvaliteta. na kojem ćete redovito objavljivati sve ono za što mislite da bi vašim kupcima moglo biti zanimljivo.37 Ništa od navedenog Kupnja mobilnog telefona Kupnja kompjutora Promjena posla Kupnja polovnog automobila Kupnja novog automobila Selidba Putovanje u inozemstvo 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% Protekla godina Sljedeća godina U nastavku vam dajemo jedan zanimljiv članak o Deset grijeha poslovne web stranice. Neredovito osvježavanje sadržaja stranica Internet je dinamičan medij koji živi u sadašnjem vremenu te na njemu informacije brzo zastarijevaju. sadašnji i oni potencijalni. potpisali ste neki značajan sporazum o saradnji. Navrate li vaši klijenti. Predvidite zato prostor.doc Koji je preuzet sa web stranice: http://portal. Provjerite jeste li na dobrom putu! Grijeh broj 1. 37 38 http://www. Ono glasi – kakva je i koriste li optimalno njezin potencijal. a da će vas prikazati u pozitivnom svjetlu. nekoliko puta na vašu stranicu i uvijek ih dočeka isti sadržaj – mogli bi zaključiti da se kod vas ništa ni ne događa..hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor. uključili ste se u neki međunarodni projekat..asp?kol=50 129 . obavijesti o promjenama u zakonodavstvu. Što sve može biti vijest? Gotovo sve – dobili ste neku poslovnu nagradu.hr/kolumne/show. u ponudi se pojavio vaš novi proizvod ili usluga. Ili još gore. nastupit ćete na nekom sajmu/nastupili ste na nekom sajmu. izjave zadovoljnih korisnika. Deset grijeha poslovne web stranice Imati ili nemati web stranicu preduzeća. zapošljavate nove ljude.38 S obzirom da danas preduzeća sve više posluju preko Interneta nadamo se da će vam ovi savjeti koristiti.ludbreg. najbolje je da to bude početna stranica. Možete staviti savjete kupcima kako da koriste vaš proizvod. Ne dajte mira svome web masteru i ne dopustite da neka od ovih vijesti prođe nezabilježena na vašim web stranicama.monitor. Osnovni zadatak svake poslovne web stranice trebao bi biti – privući nove kupce i graditi dobre odnose s postojećima.. imate zanimljive i korisne rezultate istraživanja vezanog uz vaše područje rada.Mikroekonomija Internet u Hrvatskoj. tražite nove saradnike.

sjenila za automobile.. Uključite je u natpise na vašim službenim automobilima. a vaš web master neka stavi link na Word ili Acrobat Reader dokument. Grijeh broj 3. Stavite je unutar automatskog potpisa koji uključujete u vaše mailove. na internetu postoji više od 60 miliona stranica.. a rečenice kratke te da prenose jasnu poruku. jednostavne za korištenje i informativne. stručni članci. za to je potrebno čak 20 posto više vremena. razmijenite linkove i bannere s tvrtkama koje vam nisu konkurencija i udrugama čiji ste član. istaknite je unutar vaših prostorija gdje dolaze stranke. kišobrane.Mikroekonomija Grijeh broj 2. naprimjer. pazite da slova budu dovoljno velika. na računima. držače olovaka.. na posjetnicama. obrađeni statistički podaci ili neka istraživanja.. na poslovne poklone – privjeske. a taj broj svakodnevno raste. a posao dolaziti sam od sebe? Pobrinite se zato da vaša web adresa bude na svakom komadu papira koji napušta vaš ured – na memorandumu. na objavama za medije.. olovke. Grijeh broj 4. Nereklamiranje web stranice Prema zadnjem istraživanju NetCrafta. Također. dugačkim uvodnim animacijama. a programeri su se razmetali svojim poznavanjem tehničkih mogućnosti. Imati mrtve linkove i slijepe ulice Link koji vas odvede na 'Page cannot be found' šalje izrazito negativnu poruku o vlasniku web stranice. na oglasima za radna mjesta. Imati stranice zakrčene tekstom Čitati s ekrana je teže nego čitanje s papira. Kolike su šanse da će se netko potruditi i potražiti baš vas.. Ne pretjerujte s količinom teksta na vašim stranicama. poslat će taj dokument na ispis i kasnije ga u miru pročitati. Pripazite samo da i taj dokument ima oznaku izvora – ime vašeg preduzeća. kao što su. bliještećim bojama. Stalno istražujte nove mogućnosti kako povećati primijećenost vaših web stranica. web adresu i kontakt podatke. na reklamama koje objavljujete u novinama. U samim počecima interneta ovo je svima bilo zabavno. na vašem glasilu koje šaljete kupcima. Ako imate duže tekstove. prozorima u kojima se tekst miče pa ga čitatelj mora loviti. one bi trebale biti ugodne. poslužite se sažecima. Opterećivanje stranice specijalnim vizualnim i grafičkim efektima Velika je šteta opterećivati svoje stranice trčećim slovima. Grijeh broj 5. na prospektnom materijalu. svaka vaša stranica trebala bi imati link na neku drugu ili barem na početnu stranicu. a oni koji i dalje vole zahtjevnost i specijalne efekte ostali su pri videoigricama. No vrlo brzo je došlo do zasićenja i web dizajneri su srećom shvatili kako ljudi surfaju internetom prvenstveno u potrazi za brzim i točnim informacijama. na vašem internom glasilu. a time i vaše tvrtke. Prema istraživanjima. Čitatelj kojeg upravo to zanima. Provjeravajte redovito svoje linkove i uklanjajte one koji više nikamo ne vode. analize slučaja. Vaše poslovne web stranice ne bi trebale biti zahtjevne. 130 .

Grijeh broj 8.com ili www. U nastavku ćemo više govoriti o pojedinim tržišnim stanjima.Mikroekonomija Grijeh broj 6. Obje ove oznake djeluju amaterski.. na računalu nekog drugog (recimo potencijalnog klijenta) može izgledati sasvim drugačije . Grijeh broj 10. Stoga vam sugerišemo da sve što budete analizirali pokušate dovesti u vezu sa grafikonima koji su dati u sklopu teksta. Nisu svi korisnici računala stručnjaci koji si sve to znaju sami podesiti. Ako se vaše stranice presporo učitavaju. Nepraćenje statistike posjeta Morate znati kakva je posjećenost vaših stranica i koje su od njih pojedinačno najposjećenije. morat ćete nešto poduzeti – prijaviti ih pretraživačima. A on će već znati primijeniti razne trikove – npr. ako nije veći od 100. presitna ili prekrupna slova i sl. 131 . Želimo vam uspješnu plovidbu internetom. pa se time možete hvaliti. a nisu vam konkurencija.google.koji su vaši proizvodi najzanimljiviji kupcima.com. Tržišna stanja se ne mogu dobro razumjeti bez upotrebe grafika. tako da posjetitelj ima što proučavati dok se ne učita cijeli sadržaj. možete li svoje stranice ponuditi kao oglasni prostor onima koji se na neki način vežu uz vaše područje rada.. Vaš će web master znati što još trebate učiniti. sigurno će povećati njegovu vjerojatnost. ionako morate znati samo vi. a broj posjetitelja. Grijeh broj 7.000. postoji li potencijal za osmišljavanje i slanje elektronskog glasnika. velika je vjerojatnost da će potencijalni kupac otploviti u neke brže vode. Ako niste sasvim pri vrhu izlistanih adresa. ima li smisla organizirati neku nagradnu igru i još puno. puno toga. Neka vaš web master provjeri kako vaše web stranice izgledaju na drugim računalima. Ne provjeriti kako ih vide pretraživači Pokušajte po nekim ključnim riječima pronaći vaše stranice na www.yahoo. Ovi podaci vam pružaju vrijedne informacije za daljnje poslovne odluke . da se stranice učitavaju dio po dio. Imati stranice koje se sporo učitavaju Nemaju svi brz pristup internetu te mogućnost da ga plaća netko drugi. što vjerojatno nije poruka koju želite prenijeti svojim (potencijalnim) kupcima. Ovome ćete doskočiti ako od svog web mastera dosljedno insistirate na jednostavnosti i brzini. Ne provjeriti kako su vaše web stranice prikazane na različitim veličinama i rezolucijama ekrana Ono što kod vas izgleda sjajno. Imati stranice s oznakom 'U izradi' ili 'Vi ste posjetitelj broj xxxx' Internetske stranice su uvijek u izradi. Iako vam izbjegavanje ovih deset grijehova ne može garantirati uspjeh. Razumijevanje pretpostavki svakog tržišnog stanja će vam olakšati učenje. platiti im da se pojavite na njihovoj naslovnici.odrezan dio teksta. Zašto ne iskoristiti i ovu zlatnu žilu? Grijeh broj 9.

Najčešće se pojavljuje kod malih poljoprivrednih proizvođača i kod proizvoda koji se prodaju i kupuju na berzi. Najčešće susrećemo situacije sa velikim brojem proizvođača i kupaca. Na svakom tržištu je ona nešto drugačija. Ona se na grafiku nalazi kada povučemo tangentu na funkciju TC ali tako da je paralelna sa pravcem TR. Ravnoteža preduzeća na TPK u kratkom roku preko ukupnih veličina . Kod svakog tržišnog stanja situacija je drugačija. 7. 5.1.Mikroekonomija 14. TR predstaviti preko ukupnih i prosječnih TR veličina. druge gotovo da se ne mogu pronaći u praksi. tako da u stvari preduzeće može upravljati samo ponuđenom vlastitom količinom. 6. 2. je predstavljena ravnoteža preduzeća preko ukupnih veličina pf max (ukupnih troškova i ukupnih prihoda preduzeća). Kod analiziranja tržišnih stanja posebnu pažnju obratit ćemo na obim proizvodnje preduzeća i cijene po kojima ono prodaje te proizvode i usluge. To su sljedeće pretpostavke: Ove pretpostavke su neophodne kako bismo mogli razgraničiti ovo tržišno stanje od drugih koje ćemo kasnije analizirati. Zbog toga ćemo posebnu pažnju posvetiti ravnotežnoj soluciji preduzeća i grane na tržištu potpune konkurencije u kratkom i dugom vremenskom periodu. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Tržište potpune konkurencije rijetko susrećemo u stvarnosti. koji trguju homogenim proizvodom (kao što su cement i željezo) te postojanje slobode ulaska preduzeća u tu djelatnost ili izlaska iz njega. 4. Kod analiziranja ravnoteže preduzeća posebnu pažnju treba obratiti na oblik funkcije tražnje. Kako se iz funkcija tražnje 132 QA Qe QB Q Grafik 76. Preduzeće ostvaruje maksimalan profit tamo gdje postoji najveća vertikalna udaljenost između ukupnih prihoda preduzeća (TR) i ukupnih troškova (TC). Da bismo detaljno mogli govoriti o potpunoj konkurenciji trebamo obratiti pažnju na određene pretpostavke tržišta potpune konkurencije. Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća predstavlja obim proizvodnje pri kome preduzeće maksimizira svoj profit. 1. TC Ravnoteža preduzeća na TPK se može TC. Na tržištu potpune konkurencije (u nastavku ćemo ga označavati sa TPK) cijena proizvoda je određena granskom ponudom i potražnjom. Veliki broj prodavača i kupaca Homogenost proizvoda Slobodan ulaz i izlaz preduzeća Maksimiziranje profita Nema državnog reguliranja Savršena mobilnost faktora proizvodnje Savršena informiranost 14. 3. Ono se nekada naziva i tržište savršene konkurencije. Dok su neke pretpostavke realne. Na grafiku 76.

Može ostvarivati i gubitak ili prosječan profit. Kada taj TPK preko prosječnih veličina jedinični ekstraprofit pomnožimo sa količinom proizvedenih proizvoda dobijamo ukupan ekstraprofit preduzeća. To je predstavljeno na grafiku 78. Grafik 77. Preduzeća ne smiju podizati cijenu MC. Kako možemo svaki proizvod proizvodnje Q prodati po tržišno formiranoj cijeni. ali i ne mora ostvarivati ekstraprofit. Ona je horizontalna linija i pokazuje da je tražnja za proizvodom preduzeća savršeno elastična. a granični trošak. onda smo prinuđeni analizu vršiti preko prosječnih veličina. jer odmah ostaju bez svojih kupaca. ATC ni za jedan procenat. posmatrana preko prosječnih veličina. MC Kada dodamo i grafik sa graničnim troškovima. P. Preduzeće na TPK može.Mikroekonomija izvodi i funkcija graničnog prihoda i direktono zavisi od nje. a neka manja. Ravnoteža je u tački e. nalazi se u tački gdje su granični prihodi (MR) jednaki graničnim P. onda ćemo na svakom tržišnom stanju posebno objasniti razloge zbog koga pojedine funkcije imaju takve oblike. Ravnoteža preduzeća preduzeća na nazivamo ekstraprofit.cijena troškovima preduzeća (MC). te su samim tim i troškovi i prihodi različiti). 133 . S P P=AR=MR=d obzirom da je cijena na TPK zadata preduzeću (formirana je na tržištu pod utjecajem granske ponude i tražnje). Funkcija tražnje i graničnog onda je cijena jednaka graničnom prihoda preduzeća na TPK prihodu preduzeća. trošak proizvodnje i prodaje dodatne jedinice proizvoda. On je na grafiku 78. Ravnoteža preduzeća. u mogućnosti smo ATC odrediti ravnotežu preduzeća i preko e P= MR Pe prosječnih veličina. predstavljen žutom površinom. Grafički bismo to predstavili kao na grafiku 77. Zbog toga se nazivaju „Price 0 Količina takeri“. Kada se uporedi cijena proizvoda i prosječni Qe Q trošak proizvodnje (ATC) vidimo da postoji određena razlika koju Grafik 78. Vidimo da je u ovom slučaju cijena jednaka i graničnom prihodu i prosječnom prihodu. S obzirom da postoji problem upoređivanja različitih preduzeća preko ukupnih veličina (neka preduzeća su veća. ali i funkciji tražnje za proizvodom preduzeća. Podsjetimo se da je granični prihod iznos novca koji smo primili prodajući dodatnu jedinicu proizvoda. što je prikazano na narednim grafikonima. P1 Ravnotežna količina je Qe dok je B ravnotežna cijena proizvoda Pe. preduzeća preuzimaju cijenu sa tržišta.

Takvo preduzeće ima više prosječne ukupne troškove. ATC MC ATC Pe P1 e P= MR B Qe Grafik 79.Mikroekonomija Neka preduzeća imaju nepovoljnu strukturu troškova poslovanja. prikazane su sve tri situacije paralelno i pokazano je da preduzeća u zavisnosti od njihovih troškova pri istoj cijeni na tržištu mogu ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit i gubitak. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. Takvo preduzeće će izaći sa tržišta ako nastavi u dužem vremenu da posluje na isti način i ako ne snizi svoje troškove. Sarajevo. ATC MC e A ATC MC e MC ATC MC MC e C F B Pe 0 Qe Q Qe Q Qe Q Kratkoročna ravnoteža preduzeća (prosječan profit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (ekstraprofit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (gubitak) Grafik 80. Na grafiku 80. Na grafiku 79. Za preduzeća na TPK kažemo da posluju sa maksimalnom efikasnošću. MC. odnosno da koriste minimalno resursa za proizvodnju određenih proizvoda i usluga. 39 Upoređivanje efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije sa poslovanjem preduzeća na drugim tržišnim stanjima je obrađeno u knjizi: Tatić. 2003. predstavljeno je preduzeće koje na tržištu potpune konkurencije ostvaruje gubitak u visini ABEP zbog visokih ukupnih prosječnih troškova. 134 . Gubitak preduzeća na TPK u kratkom roku Q ATC MC. Stoga država nastoji da što više grana uvede konkurenciju kako bi se proizvodi nudili po najnižim mogućim cijenama i kako ne bi 39 postojalo rasipanje resursa. Zbog toga su ona manje konkurentna i rasipaju svoje resurse. Uporedna analiza mogućih ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije Preduzeće ostvaruje prosječan profit ako mu prosječni ukupni troškovi prolaze kroz tačku ravnoteže (tačku e). godine. Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“.

Stoga cijena na tržištu ima tendenciju opadanja. Preduzeća zarađuju samo prosječan profit. a drugi koji mogu imati dovoljno niske troškove ulaze u proizvodnju. ono će napustiti tu djelatnost. Oscilacija cijena nafte stalno dovodi do pomjeranja preduzeća iz privremene ravnoteže i njihovog nastojanja da se ponovo vrate u nju. Oni proizvođači koje ne uspijevaju slijediti taj trend izlaze sa tržišta. Sjetite se na početku priče o svjetskom tržištu nafte. nastupa dugoročna ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku.Mikroekonomija 14. Znamo da u troškove svih preduzeća ulaze i troškovi goriva i transporta. D D S LMC LATC LMC LATC MC ATC E PE S 0 QE Grana Grafik 81. Ravnoteža preduzeća u dugom roku U dugom vremenskom periodu preduzeće ne može poslovati sa gubitkom. U dugom vremenskom periodu na tržištu potpune konkurencije preduzeće ne može zarađivati ekstra profit zbog ulaska drugih ponuđača. Kada preduzeća dođu na nivo da ne mogu više snižavati troškove poslovanja. Ukoliko bude slučaj da preduzeće u dugom vremenskom periodu ne može pokriti svoje dugoročne prosječne ukupne troškove (LATC). Zbog toga preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu nude proizvode po minimalnim dugoročnim prosječnim troškovima.2. Šta se dešava sa cijenom proizvoda u dugom roku? Kako preduzeća mogu konkurirati isključivo sa vlastitim troškovima proizvodnje. Ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku Pe D Q 0 e P=MR Qe Preduzeće X 135 . stalno dolazi do smanjenja tih troškova. Ova ravnoteža rijetko postoji u stvarnosti zbog toga što na tržištima stalno dolazi do određenih poremećaja koji remete poslovanje preduzeća. S.

Mikroekonomija 14. Kada smo govorili o elastičnosti ponude tada smo rekli da funkcija ponude ima različit oblik u zavisnosti od vremenskog perioda. Trenutni rok je tako kratko vremensko razdoblje koje ne dozvoljava povećanje ponude angažovanjem varijabilnih ili fiksnih faktora proizvodnje. Ravnotežna granska cijena (naziva se i normalnom cijenom) je ona cijena pri kojoj pojedinačna preduzeća zarađuju samo prosječne profite. različit utjecaj na ravnotežnu količinu imaju granska ponuda i granska tražnja. možemo reći da na ravnotežnu cijenu u trenutnom roku dominantan utjecaj ima tražnja na tržištu. Stoga. Subnormalna cijena u kratkom roku trenutnom ponudom. koja je određena Grafik 83. U oba slučaja je Q ravnotežna količina QE. odnosno njegovu ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. Stoga možemo reći da je u trenutnom roku funkcija ponude najčešće vertikalna. tada će cijena na tržištu opasti na nivo P1. a granska tražnja predstavlja tražnju svih kupaca koji se javljaju na tom tržištu. Ona je stabilna ravnoteža zbog toga što pri toj cijeni ne dolazi do izlaska niti do ulaska preduzeća u tu granu.3 Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije Pored osnovnog cilja Mikroekonomije da odredi ravnotežu preduzeća. U zavisnosti od vremenskog razdoblja. Ravnoteža grane u trenutnom roku P P2 P3 P1 D1 S D D1 Ako se tražnja sa nivoa D poveća na nivo D2. potrebno je objasniti kako se formira ravnotežna cijena i količina na nivou grane (industrije). tada će se u trenutnom roku cijena sa nivoa P0 povećati na nivo P2. Sjetit ćete se primjera sa narandžama. Preduzeća prihvataju gransku cijenu i moraju voditi računa o njoj kao o bitnom ulaznom parametru za donošenje vlastitih poslovnih odluka. današnji ulov će biti sutra izložen na stolovima tržnice. Ravnoteža grane se formira pod utjecajem granske ponude i granske tražnje. Ako 136 . i obrnuto. Ovo je prikazano na grafiku 82. a da ponuda ima dominantan utjecaj na ravnotežnu količinu. Na ovaj način se može objasniti ponuda ribe na tržišnici. S obzirom da ribari svaki dan idu na pučinu loviti ribu. Normalna cijena se ne formira u kratkom roku. Ako se tražnja sa D nivoa D smanji na nivo D1. Ponovimo još jednom da granska ponuda predstavlja ponudu svih preduzeća koja posluju u toj grani. nego se njoj teži u dužem vremenskom razdoblju. Funkcija ponude može biti nešto položenija ukoliko imamo zalihe gotovih proizvoda na skladištu pa da ih u trenutnom roku ponudimo na tržištu. P p2 P0 p1 D2 D D1 S Ponuda ribe na tržnici D2 D D1 QE Q Grafik 82.

Funkcija ponude će zbog toga biti nešto položenija. Ribari imaju vremena kupiti veće brodove i bolju opremu za ulov. onda će oni imati vremena angažovati više ribara da vrše ulov ribe i na taj način povećaju ponudu. manji gubici energije. U tom vremenskom periodu se mogu izgraditi nova postrojenja. kao što je cijena električne energije (nuklearna energija. troškovi proizvodnje nafte (nalazišta na većoj dubini).). Kasim. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. stočarstva. Normalna cijena u dugom roku U dugom roku funkcija ponude može imati tri oblika u zavisnosti od eksternih ekonomija i disekonomija obima.) 40 P D P1 P0 D1 S D1 D Q Grafik 86.Mikroekonomija tražnja poraste tog dana. tada ribari neće imati vremena ponuditi dodatni ulov i na taj način povećati ponudu. April 2005. Ova situacija je prikazana na grafiku 84. tako da ne postoje fiksni proizvodni faktori. „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“. Nakon porasta tražnje i rezultirajućeg porasta cijene. P D P1 D1 S D1 D Q Grafik 84. Proporcionalni troškovi su npr. Dugi rok je dovoljno dugo vremensko razdoblje u kojem se može povećati angažovanje varijabilnih faktora proizvodnje. U tom slučaju se formira tzv. dok npr. subnormalna cijena kratkog roka. Ako P se vratimo primjeru ribara. troškovi proizvodnje čelika (ruda sa manjim postocima željeza) rastu. 137 . U dugom roku opadaju troškovi proizvodnje nekih proizvoda. kratki rok je vremensko razdoblje u kome je moguće povećati ponudu angažovanjem dodatnih varijabilnih faktora. samo ukratko predstaviti sva tri moguća oblika funkcija ponude.40 Mi ćemo na grafikonima 84. nego su svi varijabilni. šire područje prodaje-manje vršno opterećenje i sl. razviti novi načini proizvodnje ili zasaditi novi nasadi. Podsjetimo. Normalna cijena u dugom roku D1 D S D1 D Q P1 P0 Grafik 85. povećava se ponuda koja smanjuje cijenu na tržištu. Možemo samo navesti primjere sva tri slučaja. odnosno proizvođači će imati vremena da angažuju više radnika i drugih varijabilnih faktora. troškovi uzgajanja ribe. Stoga će se kao posljedica povećane tražnje desiti povećanje cijene ribe. 85 i 86. vinogradarstva i sl. U kratkom roku situacija je nešto drugačija. Normalna cijena u dugom roku O ovoj temi šire vidjeti kod: Tatić.

1996. Voda nema supstituta). 2. vodovodno preduzeće u jednom gradu. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je 0. 6. u kojoj ne postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku. Pindyck & D. 4. Iako trenutno u BiH postoje određena ograničenja korištenja ovog medija komuniciranja. ali najčešće susrećemo sljedeće:43 1.Mikroekonomija 15. Da bismo mogli govoriti o monopolu. Počnimo od definicije: „Monopol je tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan prodavač. dok je u dugim razvijenim zemljama on prisutniji. Tehnološke promjene i stalni proces inovacija dovodi do kreiranja novih proizvoda.42 Prenos je mnogostruko jeftiniji. Mate. Neki od tih proizvoda čine supstitute dotadašnjim monopolskim proizvodima. Barijera ima mnogo. „Moderna mikroekonomika“. a pouzdanost komuniciranja je na nivou korištenja telefona. 138 . Rubinfeld: „Mikroekonomija“. koji i pored niza drugih operativnih sistema nema adekvatnog supstituta. 346. str. električne energije. Koeficijent elastičnosti supstitucije je određeni (mali) broj. 5. Isto tako komuniciranje putem E-maila je narušilo monopolske pozicije poštâ u prenosu pisama širom svijeta. 3. Navedene pretpostavke daju teoretsku osnovu da bi se neko preduzeće označilo kao monopolista. Na primjer. MONOPOL Monopol je drugo tržišno stanje koje će se analizirati u sklopu priče o tržišnim strukturama. tražnja za proizvodom monopoliste nije savršeno neelastična (identificira se sa proizvodnim sektorom). Mate. razvoj satelitskih komunikacija omogućio je prenos glasa preko Interneta i na taj način oslabio postojeće monopolske pozicije telekoma. spriječen je ulazak drugih ponuđača u granu (postojanje visokih barijera za ulazak). potrebno je spomenuti određene pretpostavke na kojima počiva monopol: 1. Zagreb. 43 R. Naredna osobina monopola je postojanje barijera za ulazak potencijalnih ponuđača na neko tržište. proizvođač nudi proizvod koji nema bliskog supstituta (npr. Ni ovo tržišno stanje se ne sreće tako često u praksi. 41 42 posjedovanje strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika patentna prava za proizvod ili proizvodni proces posebne dozvole od strane države Koutsoyiannis. Jedan od bitnih razloga je što država i njena regulatona tijela nastoje spriječiti njegovo pojavljivanje. 2005. jedan proizvođač (ponuđač) na tržištu. proizvođač može voditi aktivnu politiku cijena (može određivati ili cijenu ili ponuđenu količinu). 3. Zagreb. Drugi proizvodi nastali na inovacijama dovode do monopola kao što je Microsoftov Windows. iako se svi na tržištu trude da postanu jedini ponuđači. 171. 2. Anita. 7. vode ili lokalnih telefonskih usluga predstavljaju lokalne monopoliste (monopoliste ograničene na pojedino područje).“41 Ponuđači gasa. str.

kao što su: kartel. Obično se prvom preduzeću dodijeli licenca. dioničko društvo itd. Second edition. 7. čiji je ujedno i vlasnik. „Microeconomics“. pošta. ili propisati određene naknade koje je preduzeće svake godine plaćati dužno državi. Isto tako monopol se može obezbijediti preko zaštite autorskih prava (Engl. Obično je prodajna cijena monopola niža nego što su procijenjeni stvarni budući profiti iz razloga da bi se kupovina budućim vlasnicima učinila unosnom. b) dozvoliti preduzeću da bude monopolista. Monopol se može ostvarivati preko različitih vidova. Ona u stvari prodaje buduću zaradu tih kompanija a sredstva koja dobija u kratkom roku može koristiti za finansiranje sadašnjih projekata. str. Takav trend je posebno bio prisutan u bivšim socijalističkim zemljama. Na taj način prva firma ima monopolsku poziciju. Umjesto da sama država pokrene preduzeće u pomenutoj djelatnosti.44 Da bi spriječila ulazak drugih ponuđača u neku granu država može kreirati monopol na jedan od tri načina:45 a) učiniti veoma složenom proceduru za dobijanje licence za obavljanje djelatnosti u nekoj grani. trust. Perlof. 139 . Veći dio zemalja u svijetu u zadnjih tridesetak godina nastoji da privatizira pojedine monopole prodajući ih privatnim kompanijama. Addison Wesley Longman. Na taj način se pod državnu upravu stavljaju sektori koji su od posebne važnosti za jednu nacionalnu ekonomiju. televizija. Zakonski monopoli. Na taj način država ubire značajna sredstva na ime prodaje prethodno državnih monopola. To su: 1. sindikat. 5. Države. veličina tržišta postojeće preduzeće provodi politiku sprečavanja novih ulazaka visoki troškovi ulaska diferencijacija proizvoda i promocija Osim navedenih barijera ulaska koje obezbjeđuju monopolsku poziciju preduzeću. nekada i država svojom politikom kreira monopolska preduzeća. ona daje privatnoj kompaniji monopolska prava da obavlja pomenutu djelatnost. Postoji nekoliko vrsta monopola koji se klasificiraju u zavisnosti od toga šta dovodi do njihovog nastanka. Nastaju zbog politike države da dozvoli obavljanje određene djelatnosti samo jednom preduzeću. mada nije bio rijedak niti u tržišnim ekonomijama. telekomunikacije. 2001. gdje i danas u svim važnim sektorima država ima većinsko vlasništvo nad kompanijama. Zauzvrat država može zahtijevati jedan dio profita privatnog preduzeća. Jeffrey.Mikroekonomija 4. a zatim se kroz vrlo složenu proceduru dodjeljivanja lilcenci ustvari onemogućava drugim preduzećima da uđu kao ponuđači na dotično tržište. radio. Može nastati zbog dodjele licence (npr. 6. proizvodnja 44 45 Posebno je ovaj trend izražen u Francuskoj. 367. ili c) izvršiti aukciju u kojoj će dodijeliti pravo na monopol na duži vremenski period. Najčešće preduzeća trebaju licence od države za obavljanje određenih djelatnosti. također u određenim granama dodjeljuju prava na monopolsku poziciju (najčešće u javnim kompanijama). copyright).

4. Naravno. Stoga je u interesu države da spriječi monopolska preduzeća da zarađuju nepravedno visoke profite. tj.). A ako odredi koju količinu proizvoda želi proizvoditi. No. ali može jedno od tog dvoje. Javni monopoli Ovi monopoli su u vlasništvu države i ne može se pojaviti neko privatno preduzeće kao ponuđač. Ovo će biti detaljnije predstavljeno u nastavku. Za razliku od preduzeća koja posluju na tržištu potpune konkurencije. Ne može određivati oboje zajedno.Mikroekonomija oružja) ili drugog odgovarajućeg odobrenja. Monopolska preduzeća u principu zarađuju pored prosječnog profita i određeni iznos ekstraprofita. itd. željeznica. Nastaju zbog posjedovanja strateških sirovina. plina. veličina tržišta može spriječiti da se na tržištu pojave dva ili više preduzeća. dovesti električnu energiju u neko malo udaljeno mjesto gdje ne postoji ekonomska opravdanost). 5. nezavisne regulatorne agencije. zbog toga što bi cijene takvih proizvoda ili usluga bile prevelike za kupce. slučaj u sektoru električne energije ili u sektoru plina. izvora mineralne vode. itd. tada mu je količina koju treba proizvoditi određena posredno. Ekonomski monopoli. Ovo je npr. na osnovu ekonomskih razloga (spajanje banaka. softverskih kompanija. određenog ministarstva. Za dobijanje monopolskog položaja preduzeće obično limitira vlastitu zaradu i obavezuje se da će pružati univerzalne usluge (npr. U nastavku ćemo govoriti o načinu određivanja ravnoteže monopolskih preduzeća. To je najčešće slučaj u djelatnostima koje su veoma važne za cijelu privredu i društvo. prenos električne energije. nekada regulatorne agencije ili Vlada propiše cijenu koja smije biti naplaćena od kupaca. 3. Ako monopolista odredi cijenu proizvoda. Postoje određeni načini reguliranja monopola. ili konkurencijskog vijeća koje prati prilike na tržištu i donosi određene odluke o broju i načinu poslovanja preduzeća koja imaju monopolske osobine ili imaju tendencije da to postanu. 2. tada mu je indirektno određena cijena proizvoda. kao što je nadgledanje rada preduzeća od Vlade. Također. Nastaju zbog koncentracije kapitala (spajanja preduzeća u određenoj grani). prethodno ćemo objasniti način na koji monopolista formira cijenu proizvoda i određuje koju količinu proizvoda će nuditi na tržištu. Država ekskluzivno pravo nuđenja određenog proizvoda ili usluge zadržava za sebe. naftnih kompanija itd. Uz krivu tražnje negativnog nagiba te dvije odluke su međuovisne. O prirodnim monopolima će se detaljnije govoriti u nastavku rada. Predstavljaju kombinaciju prirodnih i ekonomskih monopola (vodovod. Prirodni monopoli. tramvajski saobraćaj.). Oktopodski monopoli. 140 . monopolista je u mogućnosti da određuje cijenu ili količinu proizvoda. rudnika. nafte. telefon.

izvodi iz funkcije tražnje onda je P potrebno pojasniti kako se on na grafiku predstavlja.Mikroekonomija 15. graničnog prihoda i ukupnog prihoda monopoliste Q Kako granični prihod predstavlja prihod ostvaren proizvodnjom i prodajom dodatne jedinice proizvoda. Za prvi proizvod biste mogli zaračunati najvišu cijenu jer su kupci spremni najviše platiti za taj prvi proizvod. Ako na tržištu posluje samo jedno preduzeće koje želi prodati svoje proizvode. Funkcija tražnje. odnosno nešto više troškove. a ona je izražena preko funkcije tražnje. Oni su slični izgledu troškova na tržištu potpune konkurencije. on sebi može do određene mjere dozvoliti i neefikasno poslovanje. Kada granični prihod postane negativan.46 Naredni proizvod ima nešto manju vrijednost za kupca. morali biste sniziti cijenu narednih proizvoda jer oni imaju manju vrijednost za kupce. Ravnoteža monopola u kratkom roku. TRmax TR D 0 MR Grafik 87. A ako trebate prodati drugi ili treći proizvod. Monopolist će maksimizirati svoj kratkoročni profit ako su ispunjena sljedeća dva uslova: 46 Sjetite se Teorije granične korisnosti koja kaže da kupci najviše vrednuju prvi proizvod koji kupuju. a nakon toga postaje negativan. Za razliku od ukupnog prihoda na tržištu potpune konkurencije gdje je on pravac povučen iz koordinatnog početka. S obzirom da je monopolista jedini ponuđač u nekoj grani. S obzirom da je on sam na tržištu. kao jedan od elemenata ravnoteže. s tim što mogu biti viši zbog toga jer monopolista ne mora voditi mnogo računa o nivou troškova. jer on već ima jedan proizvod. Kako monopolista proizvodi i nudi više proizvoda na tržištu oni imaju sve manju pojedinačnu vrijednost za kupce. vidimo da granični prihod monopoliste kontinuirano opada. Zašto? Zbog toga što za kupce taj proizvod ima najveću vrijednost. Ona je opadajućeg oblika slijeva udesno i ima dosta veliki nagib s obzirom da proizvod kojeg nudi nema bliskog supstituta. on dovodi do opadanja ukupnog prihoda.1. I tako sve dok postoji tražnja na tržištu. Na tržištu monopola granični prihod ima dvostruko veći nagib u odnosu na nagib funkcije tražnje. Zamislite da vi trebate prodati samo jedan proizvod na tržištu. Grafički se ovi troškovi predstavljaju na sličan način kao i kod ravnoteže preduzeća na tržištu potpune konkurencije. U određenom momentu on je jednak nuli. Ovo je prikazano na grafiku 87. 141 . njegova funkcija tražnje ujedno predstavlja i gransku funkciju tražnje. Kako se granični prihod. Cijenu biste formirali shodno vrijednosti proizvoda za kupce. Kao i kod ravnoteže preduzeća na TPK i ovdje ćemo analizu započeti kod izgleda funkcija tražnje. ovdje je on u obliku parabole koja ima svoju maksimalnu vrijednost. koji proizvod će ono najlakše prodati? Naravno prvi proizvod. Da bismo mogli odrediti ravnotežu monopoliste potrebno je poznavati i njegove troškove. Poslužimo se jednim primjerom. Obrnimo situaciju. Primijetite na grafiku da je ukupan prihod monopoliste maksimalan kada je granični prihod jednak nuli.

15. P Pe P0 F G MC ATC D 0 Qe MR Q Grafik 88. Na grafiku 88. Nagib krivulje MC je veći od nagiba krivulje MR u njihovom presjeku. 142 . 2. Ravnoteža monopola u dugom roku U dugom vremenskom periodu funkcija tražnje monopoliste postaje malo elastičnija zbog toga što kupci kojima je proizvod preskup ili smanjuju svoju potrošnju tog proizvoda ili prelaze na neki daleki supstitut. a zatim tu količinu ponudi kupcima na tržištu (podigne do tačke F na funkciji tražnje) i odredi cijenu po kojoj su kupci spremni platiti tu količinu proizvoda i usluga. jedan od problema sa kojim se suočava monopolista je određivanje tačnog izgleda graničnih troškova i funkcije tražnje. Ovo je jedan od problema i kod reguliranja monopola. jer regulatorno tijelo također mora imati ove informacije da bi donijelo ispravnu odluku. Monopolista će ostvariti veći ekstraprofit ako funkcija tražnje ima veći nagib i ako su mu prosječni ukupni troškovi niži. Kako funkcija tražnje ima manji nagib. ako je to moguće. samim tim i funkcija graničnog prihoda ima manji nagib. primijetite da monoplista ima ravnotežu u opadajućem dijelu prosječnih ukupnih troškova. moguće je da kriva graničnih troškova na dva mjesta siječe krivu graničnih prihoda. Monopolist ostvaruje ekstra profit koji je jednak površini PeP0GF. Međutim. Granični prihod jednak graničnom trošku (MR = MC). U tački presjeka MR i MC ispunjena su oba uslova ravnoteže. ravnoteža monopoliste je predstavljena količinom proizvodnje Qe i rezultirajućom cijenom na tržištu Pe. Također. nije nužno da monopolista postigne optimalan obim proizvodnje (tj.Mikroekonomija 1. Monopolista u dugom roku ima vremena povećati svoje postrojenje ili upotrijebiti svoje postojeće postrojenje na bilo kojem nivou da bi maksimizirao profit. Ovo je opći uslov ravnoteže preduzeća na bilo kom tržišnom stanju. Ravnoteža monopoliste u kratkom roku Međutim. Uz nepromijenjene troškove u odnosu na kratki rok ekstraprofit monopoliste bi bio manji. U dugom roku monopolista ima dugoročne granične troškove (LMC) koji se izvode iz kratkoročnih. iako prvi presjek nije tačka ravnoteže. Ravnoteža monopoliste nastupa prije nego što on maksimizira svoj ukupan prihod. odnosno nije u potpunosti iskoristio ekonomiju obima. Monopolista prvo odredi obim proizvodnje pri kojem su mu izjednačeni granični prihodi i granični troškovi (količina Qe). Naime. ukoliko je spriječen ulazak. da poveća svoje kapacitete dok ne dostigne minimalnu tačku krive LATC).2. Bez ove dvije veličine nije moguće odrediti ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu.

Zbog toga se godinama vodio sudski proces i pred Američkim i pred Evropskim sudom za antimonopolsko ponašanje sa vrlo malim rezultatom. monopolista ostvaruje prosječan profit. monopolista ostvaruje ekstra P0 profit u dugom vremenskom periodu. veličina njegovog postrojenja i stepen njegove iskorištenosti. Tek je 2005. Monopolista u dugom roku može ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit. Međutim. bez obzira koje veličine kapacitet bio. veoma je teško na sudu dokazati da on ima izraženo monopolsko ponašanje iz jednog prostog razloga što se njegova odbrana temelji na tvrdnji da najveći dio ekstraprofita on investira u razvoj novog softvera ili u unapređenje sigurnosti postojećeg. godine pred Evropskim sudom dokazano da njegovo poslovanje ima određenih elemenata monopolskog ponašanja i za to mu je određena odgovarajuća novčana kazna. ili da poboljšaju sigurnost njihovog korištenja. Iako on većinu svjetskog tržišta operativnih sistema. pokazujemo slučaj kada je tržište manje od optimalnog tako da onemogućuje monopolisti da izgradi optimalno postrojenje i potpuno iskoristi njegov kapacitet. U slučaju da je tržište dovoljno veliko tada bi tačka F na grafiku bila u minimumu krive LATC. Pri datim troškovima. Iako monopolista može imati nepovoljniju strukturu G troškova od preduzeća na tržištu potpune D konkurencije i mada zaračunava cijene koje su veće od njegovih graničnih troškova u dugom vremenskom periodu. Monopolist može postići optimalan obim u minimalnoj tačci krive LATC ili ostati na suboptimalnom obimu lijevo od minimalne tačke krive LATC ili prijeći optimalnu veličinu desno od minimuma krive LATC. što je prikazano na grafiku 89. 143 F LATC . Sigurno je samo da monopolista neće ostati u tom poslu ako će dugoročno imati gubitak. unapređenje postojećih. On će najvjerovatnije nastaviti zarađivati ekstraprofite čak i u dugom roku. postoje nagađanja da je presuda donešena iz drugih razloga. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje prosječnog profita P LMC Pe Na grafiku 90. što je predstavljeno na grafikonima 89 i 90. a ne zbog monopolskog ponašanja. potpuno ovise o tražnji na tržištu. No. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz određeni iznos ekstraprofita investiraju u ostvarivanje ekstraprofita razvoj novih proizvoda. ako je ulazak ograničen. Na grafiku 89. Ovaj iznos profita je manji od kratkoročnog zbog veće elastičnosti funkcije tražnje. Prije svega to se odnosi na njihovu mogućnost da Grafik 90. Sjetite se Microsofta sa početka ovog poglavlja.Mikroekonomija Ne postoji ni garancija da će postojeće kapacitete koristiti optimalno. ipak postoje i neke MR Qe 0 Q prednosti monopolskih preduzeća. P LMC LATC F Pe G D 0 Qe MR Q Grafik 89.

Osobine prirodnih monopola Za prirodne monopole je karakteristična ekonomija obima (Engl. uran i sl. Alfred. zaračunava vrlo visoke cijene. čelične konstrukcije za mostove i sl. str. Kahn. 1893. željezara pored proizvodnje čelika. 4. čelične sajle. u proizvodnji električne energije korištenje većih generatora smanjuje jedinične troškove proizvodnje. Također. usljed čega dolazi do okrupnjavanja kapitala u ovim industrijama. Izdanje. vodovoda i sl. godine. „U periodu od 1882-1907.1. elektroprivreda. Economies of scale) koja pokazuje situaciju da ukoliko preduzeće udvostruči proizvodne inpute. Pojam i evolucija prirodnih monopola Prethodno navedenu definiciju i prikaz prirodnih monopola u ovom dijelu ćemo proširiti i dopuniti. veličina tržišta je mala tako da na njemu ne može poslovati više od jednog preduzeća optimalne veličine. pragove za željeznicu. pa samo jedan proizvođač ostaje u proizvodnji“47. Tržište za ovakve proizvode može biti opsluživano od strane jednog preduzeća ili manjeg broja ponuđača. Mate.“48 S obzirom da su ovi izumi donijeli velike koristi stanovništvu SAD. Ukoliko je tržište veoma veliko.). i b) postojanje ekonomije obima (prisutno kod željeznice.) kao posljedice postojanja visokih fiksnih troškova koji dominiraju u cjelokupnoj proizvodnji. Cambridge. te zbog toga dobiveni 47 48 49 Babić.3. pomenute grane doživljavaju značajan rast. Zagreb. rezultirajući outputi budu povećani više od dva puta. mineralna voda. stoljeća kada je došlo do otkrića nekoliko značajnih izuma u području električne energije i gasa.3. Proizvodnja u kojoj djeluje ekonomija obima ima karakteristiku da joj prosječni troškovi proizvodnje opadaju kako se povećava broj proizvedenih jedinica. godine kompanije koje su se željele baviti proizvodnjom električne eneregije dobijale su besplatne dozvole za rad u ovoj djelatnosti. str. Na sceni je bila i podjela teritorija između pojedinih preduzeća. 1997. za ove veoma korisne proizvode stanovništvu. Čuveni istraživači Edison i Bell su svojim izumima doprinijeli da se u području ekonomije pojave nove industrije kao što su elektroenergetski sektor. 276. nafta. Problemi su bili vezani prvenstveno za nisku produktivnost investicija u pomenutom sektoru. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. 15. Prirodni monopoli prvi put se spominju u SAD krajem 19. Npr. godine nakon isteka Bellovog patenta u području gasa i telekomunikacija počinju se javljati kompanije koje su nudile usluge telefoniranja i grijanja na prirodni plin. „Prirodni monopol može biti posljedica ekonomije obima kada jedan proizvođač može opskrbiti cjelokupno tržište nekim proizvodom po cijeni nižoj od prosječnih troškova nekoliko drugih proizvođača. Pojedina područja pokriva samo jedno preduzeće sa mogućnošću da. Kod ekonomije opsega prosječni ukupni troškovi opadaju zbog toga što preduzeće proširuje svoju proizvodnju na bliske proizvode. 1988.Mate: „Mikroekonomska analiza“. preveliki broj zaposlenih zbog odsutnosti tržišnih pritisaka kao i probleme u formiranju adekvatnih cijena usluga. Postoje dva osnovna uzroka postojanja prirodnih monopola: a) potpuna kontrola preduzeća nad prirodnim izvorima (plin.49 zbog toga što postojanje većeg broj ponuđača dovodi do povećanja prosječnih ukupnih troškova proizvodnje.119/II.Mikroekonomija 15. Tako su se javili i prvi problemi vezani za poslovanje ovakvih preduzeća. koji zbog toga ne mogu opstati u toj proizvodnji. 144 . Kako se obim proizvodnje povećava fiksni troškovi po jedinici opadaju dovodeći do pada i prosječnih ukupnih troškova. proizvodi i čelične cijevi. Npr. Dugoročni prosječni ukupni troškovi mogu opadati zbog ekonomije obima i ekonomije opsega. sektor gasa i telekomunikacija. Drugim riječima. The MIT Press..

a na tržištu je potrebno 1. kod prirodnih monopola ne postoji tačka presjeka.5 miliona kilovat sati električne Grafik 91. Na primjer. vidljivo je da najpovoljnija situacija za potrošače postoji kada se na tržištu nalazi samo jedan proizvođač. Oni mogu imati i oblik slova U. Sličan slučaj je i sa preduzećima za eksploataciju prirodnog gasa. Primjer prirodnog monopola energije. Za razliku od drugih preduzeća kod kojih granični troškovi sijeku krivu prosječnih ukupnih troškova u njenom minimumu. to preduzeće ih može proizvesti po nižim troškovima nego da se pojavi novo preduzeće u toj grani. odnosno cijene ukoliko se radi o preduzeću koje može vršiti diskriminaciju cijena50 po nekom osnovu. Zbog toga što je funkcija prosječnih ukupnih troškova opadajuća kako se povećava proizvodnje električne energije. „Microeconomics“. U oba slučaja država određuje cijenu. S obzirom da su prosječni ukupni troškovi prirodnog monopola opadajući u cjelosti (ili u vrlo velikom rasponu52). Ukoliko se na tržištu pojavi još jedan ponuđač. Preduzeće može imati karakteristike prirodnog monopola i kada njegovi prosječni ukupni troškovi nisu opadajući pri svim obimima proizvodnje.. njegovi granični troškovi (MC) u potpunosti se nalaze ispod prosječnih ukupnih troškova. a svako od njih će proizvoditi po 2. Često se u slučajevima postojanja prirodnih monopola država umiješa bilo da preuzme poslovanje preduzeća ili da regulira cijenu(e) proizvoda ili usluga privatnom preduzeću koje posluje u datoj grani. Ako je na tržištu samo jedno preduzeće troškovi proizvodnje su 5 pf/KWh i ono može opslužiti cijelo tržište. jer u tom slučaju oni plaćaju najnižu cijenu električne energije. a samim tim i cijena koju plaćaju kupci. Pri vrlo velikom obimu 50 51 52 O diskriminaciji cijena ćemo u nastavku reći više. 6 edition. Što je veći broj proizvođača troškovi proizvodnje su veći. predstavljenog na grafiku 91. čak iako su prosječni ukupni troškovi rastući nakon proizvedenog 1. Addison Wesley Publishing Company. th Prema Parkin. 145 . Pri ovoj cijeni ponuđena količina je 10 miliona kilovat sati električne energije. ukoliko jedno preduzeće ima minimalne prosječne ukupne troškove pri proizvodnji 1. možemo reći da ekonomija obima prevladava cijelom dužinom ATC. Koji je nekada veći od tražnje na cijelom tržištu. 259.010 komada. Data je funkcija tražnje za električnom energijom (D) i funkcija prosječnih ukupnih troškova proizvođača (ATC). str. 2003. tada će troškovi za proizvodnju navedenih 10 miliona kilovat sati električne energije biti na nivou od 10 pf/KWh što je dvostruko skuplje za potrošače. ali ne i neophodan uslov za postojanje prirodnih monopola. Preduzeće proizvodi 10 miliona kilovat sati po cijeni od 5 Pf/KWh. Michael. Ukoliko tržište budu podijelila četiri preduzeća tada će cijene koštanja kilovat sata biti 15pf/KWh.000 komada nekog proizvoda. Iz ovog primjera proizilazi da je ekonomija obima dovoljan. komada proizvoda. Iz primjera.000. Da bismo predstavili karakteristike prirodnih monopola poslužit ćemo se jednim primjerom51.Mikroekonomija proizvodi imaju niže prosječne ukupne troškove nego da neki od proizvoda proizvodi posebno preduzeće.

228. Na nivou cijele BiH. Ovaj broj čini gotovo 2.41% ukupno zaposlenih u državi. U Bosni i Hercegovini54 samo u u preduzećima koja proizvode električnu energiju prema izvještajima dotičnih kompanija radi 15.2005.2. Treća specifičnost ovih preduzeća jeste broj zaposlenih u ovim kompanijama koji je iznad optimalnog broja. Zbog toga svaka zemlja svijeta vodi pažljivu politiku prema ovim preduzećima.53 Stoga svaki poremećaj u radu u ovim preduzećima imaju veliki utjecaj na rad i prilike u drugim dijelovima privrede.668 KM.57 S obzirom da proizvodi i usluge koje nude prirodni monopoli ulaze u troškove gotovo svih kompanija i fizičkih lica. Neefikasnost koja postoji zbog takve situacije snose potrošači plaćajući višu cijenu usluge ili proizvoda. dijelom i zbog razvijenije privrede u odnosu na BiH.888 radnika (388. 57 Za Federaciju BiH tarifna metodologija je usvojena 08.20% ukupno ostvarenog GDP na nivou države. od kojih navodimo najznačajnije. zbog toga što prosječni fiksni troškovi teže nuli.371.310 u F BiH i RS 235.Mikroekonomija proizvodnje granični troškovi se asimptotski približavaju prosječnim ukupnim troškovima. Također. 146 . 55 Prema izvještaju Zavoda za statistiku prosječan broj zaposlenih u BiH u toku 2004. U prvom redu radi se o preduzećima koji ostvaruju značajan dio bruto domaćeg proizvoda jedne države. 16. godine ostvarila ukupan prihod od 645. Četvrta specifičnost prirodnih monopola je određivanje cijene proizvoda od strane države ili regulatorne agencije.044 zaposlena radnika. što čini 10. Preduzeća nisu u mogućnosti zbog određenih socijalnih efekata izvršiti brzo smanjenje broja zaposlenih i svesti njihov broj na optimalan nivo.073 KM. Zbog toga je rad ovih preduzeća pod posebnim nadzorom države. 54 Podaci se odnose na nivo države BIH na dan 01. sve tri elektroenergetske kompanije ostvarile su prihod u visini 1. što će biti kasnije detaljnije elaborirano.2005. Naredna specifičnost prirodnih monopola jeste što oni zapošljavaju veliki broj zaposlenih. i u susjednim zemljama elektroprivredna preduzeća ostvaruju značajan prihod.07. godine u Mostaru. Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji Prirodni monopoli najčešće predstavljaju preduzeća od strateškog značaja za jednu državu i imaju specifičnosti koje ih izdvajaju od ostalih privrednih subjekata koji se pojavljuju na tržištu. što čini 7. dok se u Bugarskoj kreće čak i do 20%. godine je bio 623. odnosno trenutno u njenom većinskom56 vlasništvu.578 radnika).28% bruto domaćeg proizvoda F BIH. 56 Neki dijelovi kompanija su u određenoj mjeri prodati privatnim licima. odnosno po obrascu koji je objavila regulatorna agencija.01. godine.3.252. Na primjer. Zbog toga su troškovi poslovanja ovih preduzeća znatno viši nego što bi trebali biti. JP Elektroprivreda BIH je u toku 2004. Prirodni monopoli su za vladu jedne države od posebnog interesa iz više razloga. njihova previsoka cijena može dovesti do značajnog pada konkurentnosti nacionalnih preduzeća. najčešće nastojeći da ih zadrži pod svojom vlasničkom kontrolom. što 53 Npr.55 Zapošljavanje u ovim preduzećima pored generisanja značajnih prihoda stanovništvu značajno doprinosi i socijalnoj stabilnosti. U većini zemalja koje su izvršile tržišno restruktiriranje ovih kompanija višak broja zaposlenih se kretao između 20 i 30%. a preduzećima su na određeni način vezane ruke u rješavanju ovog problema. u Hrvatskoj ovaj procenat je nešto manji i iznosi 5% GDP.

Za dodjeljivanje ovih licenci npr.Mikroekonomija može državi donijeti ozbiljne probleme. Prirodni monopoli najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena. Preduzeće koje želi da uđe u pomenutu djelatnost mora da ispuni veliki broj precizno određenih preduslova određenih Zakonima koji regulišu ovu djelatnost. Test da li je regulacija monopola u javnom interesu ili u interesu proizvođača je upoređivanje ostvarenih stopa povrata na uložena sredstva od strane reguliranih prirodnih monopola i prosjeka ekonomije. U zadnjih 30 godina područje regulacije se značajno proširilo i na sceni se pojavio veliki broj modela regulacije monopola. Stoga država nastoji određenim mehanizmima da suzbije nedostatke koji postoje zbog prisutnosti monopola na tržištu. Regulacija monopola S obzirom da je cilj društva da se na tržištu ponudi što veće količina proizvoda po što nižoj cijeni. u elektroenergetskoj djelatnosti je nadležna Federalna energetska regulatorna komisija u FBIH (FERK). Pored toga. što će bit predstavljeno u nastavku. 58 U prvom redu Zakonom o električnoj energiji i Zakonom o koncesijama. 15. onda možemo reći da je u interesu potrošača. Prvenstveno se misli na dinamičku efikasnost i postojanje ekonomije obima koja je prisutna kod prirodnih monopola. Ne treba zaboraviti niti pristup po kome monopole ne treba uopšte regulirati. Vlade ili regulatorne agencije. Iz tog razloga država (regulatorne agencije ili sama Vlada) za prirodne monopole određuje cijene (ili okvir u kome se cijene mogu kretati). te da se na taj način maksimizira blagostanje društva. Istina. neophodno je da dobije licencu od strane države. Stoga će se u nastavku rada pažnja obratiti samo na najprisutnije modele regulacije i one za koje se u razvijenim zemljama potvrdilo kao prihvatljivo rješenje. monopolsko preduzeće sa svojim poslovanjem se ne uklapa baš najbolje u ovaj zahtjev društva. Ukoliko se pokaže da su regulirani prirodni monopoli zarađivali iznad prosjeka ekonomije tada možemo reći da je regulacija u interesu proizvođača. a sa druge strane da ne ugrozi prednosti koje idu uz monopolsko poslovanje. što podrazumijeva i primarno provođenje ciljeva postavljenih od strane države koji se često razlikuju od poslovnih ciljeva preduzeća.58 Šesta specifičnost je što se većina ovih preduzeća nalazi(la) u dominantno državnom vlasništvu. Da bi neko preduzeće imalo karakteristike prirodnog monopola. što dovodi do određenih problema u društvu. monopoli često posjeduju zastrašujući nivo moći. Jedna od specifičnosti prirodnih monopola je i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. nego ih treba dovesti u stanje postojanja potencijalne konkurencije koja može da bez postojanje zvanične reglacije regulira njihov rad. ove kompanije nastoje preko upravljanja troškovima da obezbijede određenu zaradu o čemu će više riječi biti kasnije. a u RS Regulatorna komisija za električnu energiju (REERS). Regulatorni mehanizam bi trebao prisiliti monopolska preduzeća da proizvode optimalan nivo outputa sa optimalnim inputima. Širom svijeta je na sceni trend privatizacije ovih preduzeća po nekom od nekoliko poznatih modela. Peta specifičnost ovih kompanija je postojanje zakonskih barijera za njihovo poslovanje. U takvim uslovima je veoma teško voditi poslovnu politiku jer jedan od ključnih elemenata poslovanja nije pod potpunim i djelimičnim utjecajem preduzeća.4. a ukoliko je stopa zarade ispod prosjeka privrede. 147 .

dok je u periodu od 1970-77 bio za 2. W. „Deregulation vs.9 7. Iz tabele je vidljivo da je u periodu od 19621969.1. str.Mikroekonomija U narednoj tabeli59 su data ova upoređivanja u SAD-u. smanjiti javni gubitak uzrokovan iskrivljavanjem cijena i distribucijom resursa. 2001. 3.6 5. Re-regulation“ 2001. Više vidjeti: Schwarz.1 nivoa i na taj način obmanjuju regulatora. Paul. a to je da spriječi štetne manipulacije cijenama koje mogu nanijeti velike štete privredi. str. Prvi zakonski akt koji tretira ovu problematiku jeste Shermanov Act iz 1890. Ovdje bismo dodali da regulacija ima još jedan cilj. Prosjek 3. dok je Godine moguće izvući zaključak da menadžeri ovih Industrija 1962-69 1970-77 preduzeća povećavaju troškove iznad realnog Elektroenergetski sektor 3.W. što Gas 3. 2. 4. osigurati neto profit iz regulacije (troškovi reguliranja ne bi trebali dovesti do gubitka monopola).2 svakako ne doprinosi maksimalnom Željeznice 5. str 4. stope povrata i slično. kreiranje inicijativa za inovativne aktivnosti.1 7.1 Tabela 8. posebno ona koja se odnose na segment izgradnje novih kapaciteta. Ciljevi regulacije monopola Regulacija monopola ima nekoliko ciljeva:60 1. godine prosjek stopa povrata u reguliranim sektorima monopola bio za 2.3 8. tako da u samoj Kaliforniji 15 godina nije izgrađena niti jedan MW novih kapaciteta.49-60. godine je što nisu postojala jasna regulaciona pravila za izgradnju novih postrojenja. Iz podataka možemo zaključiti da regulacija prirodnih monopola Stope povrata reguliranih monopola jeste u određenom javnom interesu.1% iznad prosjeka grane. stoljeća javljaju se i prvi pokušaji njihove regulacije. 15.2 Prosjek ekonomije 6. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies.Norton. Do sedamdesetih godina prošlog stoljeća regulacija monopola se uglavnom zasnivala na antimonopolskom zakonodavstvu. Jiři.1. Regulatorna pravila moraju biti jasna. On se bavio regulacijom monopola uopšte.2 6. Osnovni uzrok koji je doveo do prekida isporuke električne energije u Kaliforniji 2001. „The regulated industries and the Economy.4. 1979.61 59 60 61 MacAvoy. Historijski pregled reguliranja monopola Sa pojavom monopola u društvu krajem 18. garantovati nesmetano funkcionisanje sektora koji imaju karakteristike monopola i osigurati dostupnost usluga. No sve do početka šezdesetih godina XX vijeka nisu postojali ozbiljniji naučni radovi na temu ekonomskih efekata i društvenih posljedica regulacije monopola. No.2.2 blagostanju potrošača. godine donešen u SAD. dok je tražnja porasla za čitavih 25% od početka 90-ih godina prošlog stoljeća.4.7% manji od prosjeka privrede. 148 . 16. dok se početkom 80-ih godina sve više pažnje počinje posvećivati regulacijama putem cijena. 93.“ New York.

Metode regulacije monopola Jedno od najvažnijih pitanja vezano za regulaciju je zašto se neka djelatnost uopšte regulira? Postoji dosta razloga za reguliranje pojedinih monopola. od kojih ćemo navesti najčešće korištene: a) određivanje cijena 1. 291. Babić. 5. Posljedice koje su rezultat posjedovanja tržišne moći od strane prirodnih monopola vrlo su značajne po potrošače i društvo u cjelini.Mikroekonomija 15. Zbog toga ne postoji jedinstven model optimalne regulacije prirodnih monopola.3. 149 . 4. Kasim. i 3) korigiranje eksternalija (što spada u socijalnu regulaciju). dosljedna i stroga primjena antimonopolskog zakonodavstva.4. 3. u literaturi se susreću i druge podjele i metode regulacije. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi prosječnih troškova. godine. 2. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. lijekovima). 6. Izdanje. 5. 1997. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi dugoročnih inkrementalnih troškova. 6. državno vlasništvo. str. gdje su metode detaljno objašnjene. str. 62 63 Ibidem. 3. „Dvije su vrste kontrole monopola. porezi na monopolski profit. Prva se sastoji u reguliranju. Mate. Zakonsko reguliranje monopola može biti preko egzogenog određivanja cijena monopolskog proizvoda ili preko oporezivanja tog proizvoda. S obzirom da bi detaljno predstavljanje svakog od navedenih modela prevazilazilo okvire ovog Vodiča64 ovdje ćemo stati sa objašnjenjima. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. a u nastavku ćemo samo dati kraći prikaz jednostavnijih modela. Zagreb. dvodijelno određivanje tarifa b) ostale politike regulacije monopola 1. Svaki od navedenih modela regulacije ima određene prednosti i nedostatke. 2) povećanje informiranosti potrošača o karakteristikama proizvoda (npr. Poznato je mnogo modela regulacije. 345. Sarajevo. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi graničnih troškova. 4. te se ovo posjedovanje može označiti kao ključni faktor cjelokupne regulacije. Pored navedene podjele. politika potpunog nemiješanja u poslovanje monopola. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi vršnog opterećenja. reguliranje stope povrata na uložena sredstva. regulacija prirodnih monopola određivanjem razlilčitih cijena za različite segmente potrošnje. godine. 4. dakle egzogenom određivanju cijena monopolskih proizvoda.“63 Reguliranje jedinične dobiti monopoliste također je jedna od prisutnih metoda regulacije. „Mikroekonomska analiza“. 64 Čitaoca upućujemo na knjigu: Tatića. 2. 2003. od kojih navodimo najvažnije:62 1) posjedovanje tržišne moći. Mate. a druga u reguliranju dobiti monopoliste. konkurentno nadmetanje privatnih preduzeća za pravo da budu isključivi davaoci određene usluge ili proizvođači proizvoda.

Mikroekonomija

15.4.4. Reguliranje monopola kontrolom cijena
15.4.4.1. Regulacija preko graničnih troškova monopoliste Monopolista će na tržištu nuditi količinu proizvoda Qe (gdje mu granični troškovi sijeku granične prihode) pri cijeni Pe. Zbog toga što ova cijeni sadrži i dio ekstraprofita u iznosu PeACP0 država će uspostaviti cijenu koja bi bila formirana na tržištu potpune konkurencije, tj. na nivou PTPK. Pri toj cijeni, monopolista sada nudi količinu proizvoda Q2, koja je jednaka količini kao na tržištu potpune konkurencije. P, C MC D A B ATC

Pe • PTPK • P0 •

C

F Ovakav pristup reguliranju • monopola se često vrši kod Q Q2 Qe prirodnih monopola, kao što su elektroprivredna i vodoprivredna MR preduzeća. Nakon određivanja H • cijene od strane države funkcija Grafik 92. Reguliranje monopola kontrolom cijena tražnje za proizvodom monopoliste poprima drugačiji oblik. Ona je sada data izlomljenom linijom PTPKBF, a ne kao što je prethodno bila (pravac D). Također, ni granični prihod nije više konstantno opadajućeg oblika, nego je sada PTPKBHMR. Kriva graničnog prihoda je identična krivoj tražnje u segmentu PTPKB gdje je kriva tražnje savršeno elastična, kao i na tržištu potpune konkurencije. Ravnoteža monopola je u tački B gdje se sada sijeku granični prihod i granični trošak. Tačka ravnoteže je identična ravnoteži na potpuno konkurentskom tržištu. Na ovaj način se eliminiše nepotrebni gubitak (Engl. Deadweight loss) i zbog toga ovakav tip regulacije u stvari predstavlja optimalnu cjenovnu regulaciju monopola. Monopolista sada proizvodi količinu koju proizvodi i preduzeće na tržištu potpune konkurencije (Q2) a proizvode prodaje po cijeni koja je također jednaka onoj na tržištu potpune konkurencije (PTPK). Ovdje se postavlja pitanje šta u dugom vremenskom periodu. Koju cijenu treba formirati država? Kako je na tržištu potpune konkurencije ravnoteža tamo gdje dugoročni granični troškovi sijeku dugoročne prosječne ukupne troškove, onda možemo reći da bi cijenu trebalo odrediti u minimumu dugoročnih prosječnih ukupnih troškova. Postavlja se dalje pitanje šta ako se cijena postavi ispod normalne cijene (PTPK). U tom slučaju postoje dvije opcije: 1. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod minimalnih prosječnih ukupnih troškova monopoliste tada će u dužem vremenskom periodu doći do gašenje preduzeća. 2. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod optimalne cijene, ali ne tako nisko da se preduzeće ugasi, u tom slučaju će dio kupaca dobiti proizvod po nižoj cijeni nego što bi to bilo ne tržištu 150

Mikroekonomija potpune konkurencije, a dio će ostati bez dotičnog proizvoda, s obzirom da će tražena količina biti veća od ponuđene količine. U ovom slučaju također postoji nepotrebni gubitak zato što je manje outputa prodato nego u slučaju optimalne regulacije. Ukoliko je uspopostavljena cijena viša od optimalne cijene, monopolista će zarađivati ekstraprofit, ali će također ponuđena količina na tržištu biti veća od tražene, tako da je za očekivati da monopolista nakon određenog vremena počne gomilati gotove proizvode. U tom slučaju bi vjerovatno bio izvršen pritisak na regulatora da uspostavi cijenu na nižem nivou. Često država nastoji stimulirati efikasnost poslovanja monopola. U tom slučaju ona odredi cijenu monoplskog proizvoda u nekoj godini. U sljedećoj godini ta cijena može porasti za index porasta cijena na malo umanjenom za određeni procenat, recimo X%. Ova metoda se naziva CPI-X metoda ili stimulativno reguliranje. Ovdje se javlja problem smanjenja kvaliteta proizvoda, jer monopolska preduzeća smanjenje cijene samo prebace na umanjenje profita. U tom slučaju regulatorno tijelo mora postaviti detaljan zahtjev za kvalitet pruženih usluga. 15.4.4.2. Regulacija monopola preko prosječnih troškova Kako se cijena može regulirati preko graničnih troškova, kao što je prikazano na grafiku 92, također je moguće regulirati monopol preko prosječnih troškova. Cijena se određuje na nivou gdje prosječni troškovi sijeku funkciju tražnje, kao što je prikazano na grafiku 93. Kao što se sa grafika vidi ravnotežna cijena u ovom slučaju je viša a ravnotežna količina niža u odnosu na regulaciju preko graničnih troškova. Ova metoda se primjenjuje kada su granični troškovi uvijek ispod prosječnih ukupnih troškova, jer bi regulacija u tom slučaju dovela monopolistu u poziciju da ne može pokriti svoje prosječne ukupne troškove.

P, T

A

P2

Potrošačev višak Proizvođačev višak

C ATC

P1
Dedweight loss

I

F

MC

D

0

Q2

Q1

Q

Grafik 93. Regulacija monopola preko prosječnih troškova

Na grafiku 93. prikazan je slučaj da granični trošak ima oblik horizontalne linije što je moguće u određenim proizvodnjama, npr. u proizvodnji dodatnih kopija CD-ova. Svaka kopija osim prve ima isti trošak kopiranja. Istina, ovakvi slučajevi se rijetko sreću u privredi.

151

Mikroekonomija

15.4.5. Reguliranje monopola porezima
Drugi način regulacije monopola jeste putem poreske politike države. Monopolista može plaćati paušalni porez, porez na profit (dobit) i porez po jedinici proizvoda koji može biti indirektni, kao što je porez na promet, i specifični porez - odnosno porez ad valorem. Paušalni porez Paušalni porez monopolista plaća prvenstvno preko određenih dozvola, licenci za obavljanje djelatnosti, ili jednostavno godišnje plaćaju na ime naknade državi. Npr. to su dozvole za rad koje plaćaju elektroprivredna preduzeća u BIH regulatornim agencijama entiteta, ili dozvole za emitiranje programa od strane Regulatorne agencije za komunikacije. Paušalni porezi predstavljaju fiksne troškove za monopolistu i pomiču krivu njegovih prosječnih ukupnih troškova prema gore. Paušalni porez u stvari treba da bude dovoljno visok da bi apsorbovao cijeli ekstraprofit monopoliste. Efekti uvođenja paušalnog poreza su prikazani na grafiku 94. S obzirom da paušalni porezi predstavljaju fiksno opterećenje za monopolistu, njegovi granični troškovi se nisu promijenili. Ravnoteža je ostala pri istoj količini i uslov ravnoteže da je MR=MC nije izmijenjen. Na grafiku je prikazano da je iznos poreza dovoljno visok da ekstraprofit monopoliste u cjelosti apsorbuje. Direktni porezi

P, C

MC ATC1 A B
Iznos paušalnog poreza

ATC

Pe

• • •

D Direktni porezi predstavljaju poreze koji se obračunavaju kao postotak od Qe Q dobiti preduzeća. Njegova MR Grafik 94. Uvođenje paušalnog poreza karakteristika jeste da ga monopolista ne može prevaliti na potrošače zbog toga što se on plaća na kraju poslovnog procesa. On zaračunava preko određene stope (recimo r posto). Profit koji ostaje monopolisti biva umanjen za stopu direktnog poreza od r posto, tako da preostali čisti neto profit iznosi:

π čisti = π − rπ

Indirektni porezi Kako smo prethodno naveli postoje dvije vrste indirektnih poreza: specifični i ad valorem porezi. Kako oni na različite načine utječu na poslovanje monopoliste u nastavku će se dati prikaz svakog pojedinačno.

152

Jeffrey. Neke države koriste regulacije koje su manje efikasne nego cjenovna regulacija. Razlog promjene i cijene i količine jest činjenica da paušalni porez koji se plaća po jedinici proizvoda ima osobine varijabilnog troška. S obzirom da regulatorne agencije ne poznaju krivu ponude i graničnih troškova. Sa grafika je vidljivo da je monopolista uspio samo jedan dio poreza prevaliti na potrošače (dio od P1 do P2). Što je funkcija tražnje neelastičnija monopolista može veći dio poreza da prevali na potrošače. 376.5. dok drugi dio snosi sam. i do povećanja cijene sa nivoa P1 na nivo P2. „Microeconomics“. Zbog toga se kriva graničnih troškova MC pomjera na MCt za iznos poreza. Kako se granični troškovi izvode iz varijabilnih onda dolazi i do povećanja graničnih troškova. 2001. P. Addison Wesley Longman. Prvi od njih jeste što regulator ne poznaje funkciju tražnje monopoliste.Mikroekonomija Specifični porezi Posmatrajmo situaciju da je uveden poseban porez koji se plaća po jedinici proizvoda i da iznosi t novčanih jedinica. Second edition. Ukoliko bi se pak desilo da uspostave cijenu na nivou graničnih troškova monopoliste. One su često „uhvaćene“ od strane reguliranih preduzeća. No javlja se problem što regulatorne agecije nemaju sredstva koja bi mogla iskoristiti za subvencije. Stoga regulatorne agencije radije uspostavljaju cijene više od onih na konkurentskom tržištu kako ne bi morale davati subsidije. Nije naravno u pitanju samo davanje mita. tako 65 Perlof. mogu cijenu uspostaviti ispod optimalne cijene. Regulacije često nisu tako efektivne kako bi trebale biti. C MCt MC P2 P1 • A • • • D B 0 Q2 Q1 MR Grafik 95. Uvođenje indirektnog poreza je dovelo do smanjenja ponuđene količine monopoliste sa nivoa Q1 na nivo Q2. To će dovesti do promjene optimalne količine prizvodnje monopoliste. Uvođenje indirektnih poreza Q 15. kao ni njegove granične troškove. str. već i drugi mnogo suptiliniji načini. U tom slučaju je neophodno da izvrše određene subvencije monopolisti kako bi on nastavio sa radom u dužem vremenskom periodu. što je prikazano na grafiku 95. cijena ne bi pokrivala prosječen troškove i u dužem vremenskom periodu bi došlo do gašenja monopoliste. I treće regulirane forme omogućavaju podmićivanje ili da se na drugi način utječe na državne regulatore da pomognu monopolisti radije nego društvu kao cjelini. Problemi u regulaciji monopola Regulatorno tijelo se susreće sa određenim65 problemima prilikom regulacije monopola. 153 . Osobe koje rade u regulatornim agencijama su najčešće prethodno radile u reguliranim firmama.

Mikroekonomija da postoji određena doza subjektivizma i simpatija prema toj firmi. Neki se nadaju da mogu dobiti radna mjesta u tim preduzećima nakon što im istakne period na koji su zaposleni u regulatornom tijelu. Čak i eksperti koji rade kao konsultanti pri regulatornim tijelima mogu biti pod određenim utjecajem industrije koju reguliraju. Oni najčešće rade i kao konsultanti reguliranih preduzeća. Na taj način je u stvari efektivnost regulacije umanjena i potrebno je tražiti način(e) kako bi ona bila na nivou koji se od nje očekuje. U posljednje vrijeme u medijima se mnogo govori i piše o neefikasnosti poslovanja preduzeća koja posjeduju monopolske pozicije na tržištu, posebno kada se radi o državnim - javnim monopolima. Kao jedna od metoda povećanja efikasnosti poslovanja ovih preduzeća se spominje njihova privatizacija. Ova situacija je posebno aktuelna u tzv. Tranzicijskim zemljama u koje spada i BIH. U narednom dijelu, u namjeri da se studenti upoznaju sa ovim procesima, dati će se prikaz trenutnog stanja ovih preduzeća u BIH sa posebnim osvrtom na Elektroprivredu BIH.

15.6. Privatizacija prirodnih monopola
Privatizacija, kao jedan od najkontroverznijih ekonomskih fenomena 20. stoljeća, zaokuplja pažnju najšire javnosti već od početka sedamdestih godina prošlog stoljeća, tokom realizacije privatizacijskih projekata u SAD-u i Kanadi, a kasnije u evropskim zemljama preko vala privatizacijskih inicijativa zemalja Latinske Amerike do privatizacijskih projekata zemalja koje su se uključile u tržišne reforme (bivših centralno-planskih evropskih i azijskih privreda). Osim toga, dinamizaciji ovih aktivnosti doprinose i međunarodne institucije kao što su Svjetska banka i MMF, koje u sklopu strukturnih reformi privreda zemalja u razvoju zahtijevaju privatizaciju i povećanje efikasnosti poslovanja javnih preduzeća kao važnih elemenata za uspješno oživljavanje nacionalnih ekonomija. U skladu sa tim procesima je neophodno da i država promijeni svoju ulogu u privredi, na primjer kroz regulaciju privatiziranih monopola te formuliranjem kompenzacijskih mjera za gubitak socijalnih efekata prethodno državno upravljanih preduzeća. U svojoj biti privatizacija je politički proces, ali ona istovremeno ima značajne ekonomsko-socijalne efekte.66 Promjene u elektroenergetskom sektoru trebaju teći sljedećim redoslijedom: Restrukturiranje deregulacija liberalizacija privatizacija jačanje tržišta

Restrukturiranje znači promjenu organizacije i ekonomskih odnosa u cilju povećanja efikasnosti i smanjenja troškova poslovanja. Dereglacija je postupak uklanjanja elemenata državne regulacije i kontrole nacionalne ekonomije i tržišta posebno. Privatizacija u energetskom sektoru, trebala bi osim deblokiranja kapitala države uloženog u razvitak sektora, koji se može iskoristiti u druge važne državne projekte, omogućiti konkurenciju i time doprinijeti povećanju energetske efikasnosti i smanjenju troškova i cijene energije.

66

Švigir, Mario: “Izvješće o socijalnim aspektima privatizacijskih projekata”, 2002. Vlada Republike Hrvatske.

154

Mikroekonomija Liberalizacija elektroenergetskog sektora pretpostavlja mogućnost izbora dobavljača od strane potrošača i i dostupnost elektroenergetske mreže. To dalje pretpostavlja da će elektroenergetska prijenosna mreža biti dostupna proizvođačima i potrošačima prema unaprijed utvrđenim i javno objavljenim pravilima i cijenama korištenja mreže. 15.6.1. Privatizacija energetskog sektora u BIH Privatizacija preduzeća u tranzicijskim zemljama je dobrim dijelom završena, posebno u slučaju privatizacija malih i srednjih kompanija. Sa velikim preduzećima postoje određena kašnjenja ali razlike postoje od zemlje do zemlje. BIH spada među zemlje u regionu koje su završile oko 60% planirane privatizacije malih preduzeća. Značajan broj velikih kompanija je još uvijek u potpunom ili djelimičnom vlasništvu države (oko 30%)67 sa tendencijom da se u što skorije vrijeme izvrši njihovo restrukturiranje a zatim privatiziranje po nekom od poznatih modela. Neka od ovih velikih preduzeća predstavljaju prirodne monopole te se mora značajno veća pažnja posvetiti analizi posljedica koje će proizaći iz njihove privatizacije. Posljedice će osjetiti potrošači, država kao vlasnik te preduzeća u susjednim zemljama. Zbog ovih činjenica je potrebno detaljno analizirati sve elemente koji mogu da opredijele metod i brzinu privatizacije ovih preduzeća. Predviđeni proces privatizacije elektroprivrednih preduzeća u Bosni i Hercegovini treba posmatrati i kroz prizmu sljedećih trendova predstavljenih u World Energy Outlooku68 iz 2005. godine. Prema ovom izvještaju očekuju se sljedeći svjetski trendovi u energetskom sektoru do 2030 godine: 1. 2. 3. 4. svjetske energetske potrebe će biti za 50% veće nego što su danas, preko 60% povećanja će biti u povećanju tražnje za naftom i prirodnim gasom, prosječna stopa rasta potrošnje energije se predviđa na 1,6% godišnje, više od dvije trećine svjetskog rasta potrošnje energije će otpadati na zemlje u razvoju, gdje su stope ekonomskog rasta i rasta populacije najviše, 5. potrošnja prirodnog gasa će imati najvišu stopu porasta prvenstveno zbog korištenja u proizvodnji električne energije, 6. Kumulativno posmatrano, procijenjene investicije u energetski sektor na svjetskom nivou do 2030. godine iznose čak 17.000 milijardi $ (izraženo u dolarima iz 2004. godine), od čega oko 50% otpada na zemlje u razvoju. Samo godinu ranije ova procjena je bila manja za 1.000 milijardi $, što govori da zahtjevi za energijom rastu brže od predviđenih scenarija. Prema projekcijama World Energy Outlooka69 iz 2004. godine elektroenergetski sektor će apsorbovati najznačajniji dio investicija čak oko 60%, od čega će u prenos i distribuciju trebati investirati više od pola70.

Također, prema World Energy Outlooku iz 2004. godine koji je značajnu pažnju posvetio električnoj energiji, očekuje se odvostručavanje tražnje za električnom energijom i to većinom u zemljama u razvoju. Do 2030. godine proizvodnja električne energije će apsorbirati gotovo pola svjetske potrošnje gasa i apsorbirat će preko 60% ukupnih investicija u proizvodna elektroenergetska postrojenja. Globalni elektroenergetski sektor će zahtijevati oko 4.800 GW novih kapaciteta da bi se zamijenili istrošeni kapaciteti i podmirila projicirana globalna tražnja za električnom energijom. Ukupno posmatrano, investicije u elektroenergetska postrojenja će zahtijevati oko 10.000 milijardi $, od čega će oko 50% otpadati na zemlje u razvoju. Procentualno učešće električne energije dobivene iz hidroelektrana će opasti dok će učešće drugih obnovljivih izvora energije biti utrostručeno (sa 2% na
67 68

„Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“, Sarajevo 2002. godine. http://www.iea.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM.pdf, str. 43-51. (10.07.2006.) 69 http://www.iea.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004.pdf , str. 30 (10.07.2006.) 70 Ili tačnije oko 5.300 milijardi $.

155

Mikroekonomija 6%). Energija vjetra će biti drugi najveći izvor električne energije 2030. godine, odmah poslije hidroenergije. Stopa elektrifikacije će u pomenutom periodu porasti, ali ukupan broj stanovnika koji nemaju pristup električnoj energiji će blago opasti sa 1,6 na 1,4 milijarde. Generalno posmatrano, cijena električne energije će u budućnosti rasti, kao što je na primjer porasla za 12% u Evropskoj Uniji u posljednjih nekoliko godina. Svakako ovdje ne treba ispustiti ni činjenicu da bi u strateškom pogledu jedna zemlja dugoročno trebala najmanje 80% električne energije proizvoditi iz vlastitih kapaciteta, a samo preostalih 20-ak posto da obezbjeđuje iz uvoza. 15.6.2. Modeli privatizacije U većini Evropskih zemalja je energetski sistem podijeljen na tri dijela: Proizvodnja, Prenos i Distribucija električne energije te se i u BIH projektom Power III nastoji sadašnja elektroprivreda podijeliti na navedena tri segmenta. Postavlja se pitanje koji od navedenih dijelova privatizirati, na koji način i u kojem obimu. U različitim zemljama je ovaj postupak realizovan na različite načine. Postoji pet osnovnih modela privatizacije infrastrukturnih djelatnosti, a time i energetskog sektora: 1. ugovor o upravljanju, 2. ugovaranje usluga, 3. ustupanje postrojenja, 4. koncesija, 5. privatizacija kapitala preduzeća. Svaki od ovih modela ima prednosti i nedostatke. U tabeli 9. je dat prikaz karakteristika svakog modela privatizacije na ekonomsku efikasnost preduzeća, nova ulaganja, transfer znanja i primjenjivost. Tabela 9. Model privatizacije Ugovor o upravljanju Ugovaranje usluga Ustupanje postrojenja Koncesija Privatizacija kapitala preduzeća
(- ne postoje efekti), (* umjereni efekti), (** snažni efekti)

Ekonomska efikasnost * * ** ** **

Nove investicije * **

Transfer znanja * ** ** **

Primjenjivost Da Da Uslovna Da Da

Iz prethodne tabele je vidljivo da je privatizacija kapitala preduzeća jedini relevantni model privatizacije energetskog sektora, s obzirom da ima snažne efekte na sve četiri posmatrana elementa. Privatizacija energetskih preduzeća može se obaviti primjenom nekoliko suštinski različitih modifikacija prodaje kao osnovnog metoda privatizacije: - Javna prodaja dionica, - Prodaja institucionalnim investitorima, 156

ne postoje efekti * umjereni efekti ** snažni efekti Ekonomska efikasnost * * * ** ** Nove investicije * * ** * Transfer znanja * ** - Primjenjivost Ne Da Da Da Da Iz tabele 10. World Bank.1 8.53 0.60 0. Sjeverni međusobno povezani sistem. Centralni međusobno povezani sistem.11 0. Jedan od osnovnih ciljeva privatizacije je da se poveća stepen konkurencije u energetskom sektoru.38 0.19 0.9 2. Izvor: Bacon. gdje je Si učešće proizvodnog kapaciteta i-te firme na tržištu.86 jednak broju preduzeća iste veličine 16. SIC.0 2. Tabela 10.Mikroekonomija Prodaja finansijskim investitorima.3 3.64 0.3 4.33 0.43 0. domaćem ili stranom. vidljivo je da najveću vrijednost za državu predstavlja prodaja Elektroprivrede strateškom investitoru.W.23 0.2 SICN.6 1. Tabela 11. 71 2 Ovo je tzv.0 3. Vrednovanje metoda privatizacije energetskog sektora je dato u tabeli 10. HHI indeks koji se definiše kao ΣSi . Prodaja strateškim investitorima. Centralno sjeverni sistem.15 0. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“. „Global Electric power reform.3 7. Metod privatizacije Javna prodaja dionica Institucionalni investitori Finansijski investitori Strateški investitor Domaći investitor .3 1.34 0.12 0. Indeks tržišne koncentracije za sektor proizvodnje električne energije. 157 .6 5.18 0.71 Država/region Argentina Kalifornija Australija Kolumbija Brazil Engleska i Vels Nova Engleska Bolivija Mađarska Peru (SICN) Švedska Čile (SIGN) Sjeverna Irska Španija Alberta Čile (SIC) Novi Zeland Češka Queensland Portugal Broj preduzeća 38 40 11 26 14 32 16 6 10 8 8 4 4 8 12 4 6 6 2 3 Učešće najvećeg preduzeća u % 14 23 18 24 25 28 32 26 27 35 52 43 48 46 55 60 68 75 76 93 HHI 0.. potvrđuje ove navode. Tabela 11.14 0.33 0.7 1. Prodaja domaćim investitorima.3 5.6 2.9 1. Činjenica je ipak da nakon početnih povećanja broja preduzeća u proizvodnji i distribuciji dolazi do smanjenja broja kompanija i do povećanja koncentracije kapitala i tržišnog učešća velikih transnacionalnih kompanija.7 9.3 5.32 0.1 3. SING. Indeks varira između 1 za monopol i 0 za tržište potpune konkurencije.19 0. and Besant-Jones.06 0.16 0. R.1 6.7 6. 2001. J.

Ukoliko je cijena proizvoda bliža graničnom trošku proizvodnje tada preduzeće posluje na konkurentnijem tržištu. postoji mogućnost postizanja neformalnog dogovorenog oligopola između proizvodnih i distribucijskih preduzeća što može ponovo dovesti do postojanja stanja sličnom monopolu na tržištu električne energije. Privatizacija prirodnih monopola ima mnogo protivnika u zemljama u kojima je ona izvršena. odnosno preduzeća koja su lideri na oligopolskom tržištu. ova preduzeća imaju troškovnu prednost u odnosu na konkurenciju. Samo na taj način će se doći do optimalnog rješenja privatizacije ovog. dok je na monopoliziranim tržištima ova razlika značajna. vidljivo je da i nakon privatizacije i liberalizacije u pojedinim zemljama su ostala preduzeća koja imaju monopolske karaketeristike. Na tržištu potpune kokurencije cijena proizvoda je jednaka graničnom trošku proizvodnje. bilo je neophodno pronaći način kako da se mjeri njihova tržišna pozicija. sektora. potrebno je detaljno i uz uključenost svih interesnih strana procijeniti dinamiku i način privatiziranja elektroenergetskog sektora u BIH ukoliko se ona pokaže kao neophodan korak u cilju povećanja blagostanja stanovništva. Osim toga. U prilog tome ide i činjenica da je Kalifornija bila bez električne energije čak 38 dana. prenos i distribuciju električne energije ostaviti u državnom vlasništvu. Obično se koriste dvije formule za mjerenje monopolske moći preduzeća na tržištu: Mm = Qm Q ≤1 (1) Formula (1) upoređuje količinu proizvoda kojeg proizvodi najveće preduzeće u grani sa ukupnom proizvodnjom cijele grane. Poznato je da zbog ekonomije obima poslovanja. Prvenstveno u zavisnosti od veličine brojnika preduzeće ima veću ili manju monopolsku moć. Druga formula upoređuje prodajnu cijenu proizvoda sa graničnim troškom proizvodnje i to stavlja u odnos sa prodajnom cijenom. Češće je slučaj da su neka preduzeća dominantna na tržištu.Mikroekonomija Iz tabele 11. Mm = Mm – koeficijent monopolske moći Qm = Količina koju nudi monopolista Q = Količina koja se nudi na tržištu P = cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu MC = granični troškovi monopoliste P − MC ≥0 P (2) 158 . odnosno bliži je jedinici.7. na kojem pored tog preduzeća postoji mnogo malih preduzeća male ekonomske snage. 15. preduzeće ima više karakteristika monopola. te u stvari igraju ulogu price makera za cijelo tržište nacionalno tržište električne energije. Mjerenje monopolske moći i diskriminacija cijena U samo malom broju privrednih grana postoje preduzeća koja imaju odlike čistog monopolskog preduzeća. jer se privatni proizvođači nisu mogli dogovoriti sa državom o uslovima pod kojim trebaju isporučivati električnu energiju stanovništvu i preduzećima. U duhu svega prethodno iznesenog. Da bi se moglo utvrditi koja preduzeća posjeduje monopolske karakteristike. Što je proizvodnja preduzeća bliža proizvodnji cijele grane. za društvo veoma važnog. Mnogi polaze od toga da pravo na energiju spada u osnovna ljudska prava i da bi trebalo proizvodnju.

predstave. koja je prihvatljiva samo za one bogatije. odnosno usluge. na tržište na kojem je visoka cijena. a zatim se postupno prodaje po sve nižim cijenama koje mogu i potrošači s nižim dohocima. različita sjedišta u avionu ili u vozu i slično). Sam proizvod je isti ili se neznatno razlikuje (npr. Na taj način maksimiziraju svoju zaradu. Ukoliko ste dobar klijent tada vas banka nastoji zadržati.8. Kupci se razvrstavaju prema 159 . DISKRIMINACIJA CIJENA Jedna od specifičnosti monopola jeste i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. različiti uvezi za istu knjigu. Dobri primjeri su i različite cijene knjiga na pojedinim kontinentima. 2. njihovog dohotka. ali najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena. Troškovi proizvodnje su isti ili se razlikuju.2. Diskriminacija cijena postoji onda kad se isti proizvod prodaje različitim kupcima po različitim cijenama. koji se proizvodi uz identične troškove. ali ne toliko koliko obračunate cijene. tržište mora biti podjeljeno u podtržišta sa različitim cjenovnim elastičnostima tražnje.Mikroekonomija 15. Na taj način monopolista maksimizira vlastiti profit. To ostvaruje većom proizvodnjom čime smanjuje fiksne troškove po jedinici i dolazi u poziciju da može iskoristiti prednosti ekonomije obima. Takođe je uobičajeno zaračunavati različite cijene i za isti proizvod u raznim razdobljima. Postoje dva neophodna uslova koji se moraju ispuniti da bi se mogla provesti diskriminacija cijena: 1.1. tako da se ne može provesti preprodaja robe s tržišta na kojem je niska cijena. 15. mora postojati i efektivno razdvajanje podtržišta. popust na količinu). u zavisnosti od preferencije kupaca. Isto tako banke određuju kamatne stope za preduzeća shodno svakom klijentu ponaosob. Diskriminacija cijena prvog stepena Monopolska diskriminacija cijena prvog stepena predstavlja slučaj kada monopolista određuje različitim kupcima različitu cijenu za isti proizvod. Mi ćemo se bazirati na uobičajen slučaj identičnog proizvoda. Monopolisti mogu vršiti diskriminaciju cijena I. određujući svakome od njih najveću cijenu koju je ovaj spreman platiti samo da ne ostane bez datog dobra. a i ima manje rizika po osnovu datih vam kredita. nov se proizvod često prodaje po višoj cijeni. Primjenom ovog oblika diskriminacije monopolista pokušava iscijediti sav potrošačev višak. ili cijena filmova na DVD-u prema pojedinim kodnim zonama-odnosno također kontinentima. Stoga su kamatne stope za ova preduzeća manje. 15. Na primjer.8. Ovakav oblik diskriminacije je posebno pogodan za lako mjerljive proizvode i usluge. Ti faktori uzrokuju pojavu krive tražnje sa različitom elastičnošću na različitim djelovima tržišta. kao što su liječničke usluge. Diskriminacija cijena drugog stepena Kada preduzeće vrši diskriminaciju cijena II stepena na tržištu ono zaračunava istu cijenu za sve potrošače ali daje popust onim potrošačima koji kupuju veće količine (tzv. ali se prodaje po različitim cijenama.8. Taj nam uslov pokazuje zašto je diskriminaciju lakše provesti za dobra poput električne energije ili plina. Ovakve slučajeve nalazimo kod arapskih trgovaca koji za svakog kupca određuju drugačiju cijenu proizvoda. njihove lokacije i lahkoće dostupnosti supstituta. Cilj diskrimacije jeste da monopolista prisvoji što veći nivo potrošačevog viška. II i III stepena. koje kupac u “potpunosti” potroši i koje se ne mogu preprodati.

Najniža cijena se određuje na nivou prosječnog ukupnog troška (presjek prosječnih ukupnih troškova i njegove tražnje). Zbog toga regulatorne agencije često koriste ovu strategiju za određivanje cijene električne energije. U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje bit će obračunata i cijena električne energije.72 Ili. potrošnja električne energije u periodu od 13-16 i od 23-07 sati se naplaćuje po nižoj cijeni u odnosu na ostatak dana. Na taj način kupci koji kupuju više proizvode dolaze u povoljniju poziciju. Diskriminacija cijena trećeg stepena Pored diskriminacije cijena drugog stepena prirodni monopoli u politici cijena koriste i diskriminaciju cijena III stepena. tada će cijena biti manja i obrnuto. Navedeni način diskriminacije se može svrstati u III stepen diskriminacije. posjetimo. Da preduzeće određuje samo jednu cijenu (kao što bi se očekivalo i to gdje je MC=MR). S obzirom da preduzeća mogu bolje supstituirati električnu energiju nego domaćinstva (npr. Primjenjujući model diskriminacije cijena drugog stepena preduzeće zaračunava tri različite cijene u zavisnosti od količine prodaje. Ova strategija formiranja cijena je posebno pogodna za određivanje cijene električne energije zbog postojanja značajne ekonomije obima. Elektroprivreda zaračunava različite cijene preduzećima i domaćinstvima. Potrošačev višak. ravnotežna cijena i količina bi bile P0 i Q0. Na ovaj način monopolista ne prisvaja cjelokupan potrošačev višak što je vidljivo na grafiku 96. Diskriminacija cijena II stepena ne donosi monopolisti nivo ekstraprofita kao diskriminacija cijena I stepena (gdje on u potpunosti prisvaja potrošačev višak). Najviša cijena (P1) se zaračunava kupcu koji najmanje kupuje (Q1).3. Cjenovna diskriminacija cijena II stepena određeni višak). te najnižu cijenu P3 za najveću količinu Q3.Mikroekonomija količinama koje kupuju i shodno tome određuje im se i cijena. koji se najčešće i primjenjuje. predstavlja razliku između vrijednosti proizvoda za potrošača (predstavljenog funkcijom tražnje) i cijene koju je platio za taj proizvod. ali je ipak značajno više nego da on zaračunava jedinstvenu cijenu za sve potrošače.8. cijena P2 za količinu Q2. Na taj način monopolista zarađuje dodatni iznos ekstraprofita smanjujući potrošačev višak (potrošač još uvijek ostvaruje Grafik 96. 15. 160 . mogu izgraditi vlastiti generator električne energije na plin) cijena električne energije preduzećima bi trebala biti niža od one 72 Danas je trend u svijetu da privreda plaća nižu cijenu električne energije od domaćinstava. Npr. Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje viši. Monopoli je posebno koriste kada njihovi proizvodi imaju različite koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje za različite grupe potrošača. Na taj način monopol ostvaruje viši nivo ekstraprofita nego da svima zaračunava istu cijenu.

Naravno. dok drugoj grupi potrošača prodaje manju količinu po znatno višoj cijeni. Mostar-Sarajevo. a krive MR1 i MR2 respektivno predstavljaju krive graničnog prihoda za pojedine funkcije tražnje. Za drugu grupu potrošača je ravnotežna količina Q2 i Grafik 97. U našem slučaju ravnotežna količina i cijena za prvu grupu potrošača je Q1 i P1. Na grafiku 97. Bakalar. diskriminacija cijena III stepena za monopolistu će biti moguća ako on može identificirati različite grupe potrošača i odrediti cjenovnu elastičnost tražnje za te iste grupe. Natron iz Maglaja. i obrnuto. navedeno je moguće ako ne postoji mogućnost preprodaje roba i usluga od kupaca koji kupuju po nižoj cijeni onima koji kupuju po višoj cijeni. Sa grafika je vidljivo da za prvu grupu potrošača monopolista prodaje veću količinu uz nižu cijenu proizvoda. ili. Nakon privatizacije pojednih preduzeća73 već se pojavio zahtjev za dodjelu licence za otvaranje vlastitih energana u vlasništvu tih kompanija što potvrđuje navedenu tezu. 2003. iako je situacija u BIH obrnuta zbog određene socijalne politike države te finansijskih problema većine bosanskohercegovačkih preduzeća. Pretpostavimo da prirodni monopolista može identifikovati dvije grupe potrošača i svakoj od njih isti proizvod prodavati po različitoj cijeni. Postavlja se pitanje da li je diskriminacije cijena uvijek štetna za potrošače? „Diksriminacija cijena u elektroprivredi i željeznici (prirodnim monopolima) ne mora uvijek biti štetna. noćne tarife – kada je potrošnja u privredi manja. MR3=MC itd. 190. 161 .Mikroekonomija koju plaćaju domaćinstva. Na grafiku 97. Visok koeficijent cjenovne elastičnosti signalizira menadžmentu da će povećanje cijene proizvoda rezultirati u smanjenju ukupnog prihoda. Monopolista maksimizira profit pri obimu proizvodnje gdje mu granični prihodi sijeku granične troškove. na primjer stimuliranje prijevoza tarifama. Ukoliko uporedimo profit monopoliste koji vrši diskriminaciju cijena II i III stepena. dnevne tarife kada je opterećenje elektroenergetskog sistema veće zbog visoke potrošnje u industriji. a i neki ekonomski razlozi često upućuju na potrebu različitih tarifa. Ako postoje dvije ili više krivih graničnih prihoda tada je ravnoteža tamo gdje je MR1=MC i MR2=MC. diferenciranje cijene električne energije zavisno od vremena potrošnje na više. jer se tim putem unosi socijalna komponenta u politiku cijena. Cjenovna diskriminacija cijena III stepena cijena P2. godine.“74 73 74 Npr. Jozo. Postavlja se pitanje zašto? Odgovor leži u različitom koeficijentu elastičnosti tražnje. „Mikroekonomija“. krive D1 i D2 predstavljaju tražnju različitih grupa potrošača. i niže. Dakle. Zbog toga monopolista višu cijenu određuje na tržištu sa manje elastičnom tražnjom (kupci teže odustaju od kupovine). str. prikazan je slučaj cjenovne diskriminacije cijena III stepena. onda ćemo utvrditi da monopolista ostvaruje veći nivo ekstraprofita diskriminacijom cijena II stepena.

Date je inverzna funkcija tražnje za proizvodom monopoliste: p = 100 – 2q. Funkciju ukupnih troškova dobijemo na sljedeći način: TR = p x q TR = (100 – 2q) x q TR = 100q – 2q2 Iz TR deriviranjem dobijamo MR: MR = 100 – 4q Iz TC deriviranje dobijamo MC: MC = 2 Kada izjednačimo MR i MC dobijamo: 100 – 4q = 2 162 . a funkcija troškova TC=0.5. Odrediti ravnotežu monopola. Rješenje: TR=q·p= q(10-q)=10q-q2 MR = 10-2q MC = q+1 Q=3 P=7 TR = 21 TC = 15 Pf = 6 Ravnoteža monopoliste je pri obimu proizvodnje od 3 komada i pri cijeni proizvoda od 7 KM. Da bismo izračunali MR. b) Izračunati iznos maksimalnog profita.Mikroekonomija 15. Primjer 2. trebamo naći prvi izvod funkcije TR. Stoga je neophodno izračunati MR i MC. PRIMJERI I ZADACI VEZANI ZA MONOPOL Primjer 1. Ostvareni profit u ravnoteži jeste 6 KM. Rješenje: a) Monopolista maksimizira profit pri jednakosti njegovih graničnih prihoda i graničnih troškova (MR=MC). Funkcija tražnje je Qd=10-p.5q2+q+7.9. i ukupni troškovi proizvodnje: TC = 10 + 2q. a) Odrediti količinu i cijenu pri kojoj monopolista maksimizira profit.

Mikroekonomija q = 24,5 Pri količini od 24,5 jedinica proizvoda cijena je: p = 100 – 2 x 24,5 p = 51. b) Profit je jednak razlici između ukupnog prihoda i ukupnih troškova, odnosno, Pf = TR - TC Pf = (100 x 24,5 – 2 x 24,52) – (10 + 2 x 24,5) Pf = 1.190,5 KM

PITANJA ZA PONAVLJANJE

Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više proizvoda uz manju cijenu. DA NE Troškovi diferencijacije proizvoda su karakteristični za TPK. DA NE Monopolska cijena u dugom roku ne sadrži ekstra profit. DA NE Monopolista će optimalnu mjeru outputa ostvariti pri optimalnom korištenju raspoloživih resursa i optimalnom razmjeru proizvodne jedinice. DA NE 5. Ravnoteža preduzeća u dugom roku uvijek predstavlja i stanje ravnoteže u kratkom roku. DA NE 6. Jedan od načina da se kontrolira poslovanje monopola jeste da se pretvori u državnu firmu. DA NE 7. Na TPK normalna cijena postoji u kratkom u i dugom roku, ali ne i u trenutnom. DA NE 9. Preduzeće će uvijek izaći iz grane ako ne ostvaruje minimalno prosječan profit bez obzira na vremenski period. DA NE 10. Nepotrebni društveni trošak ili gubitak nastaje usljed toga što monopol proizvodi veću količinu nego što je to društveno optimalno. DA NE 11. Na tržištu monopola je p = AR = MR = d DA NE 12. Kod angažovanja dva inputa, ako je jedan od njih = 0, ukupni output je >0. DA NE

1. 2. 3. 4.

1. Kada obim proizvodnje teži beskonačno, tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) Ukupnim varijabilnim troškovima b) Graničnim troškovima c) Dugoročnim graničnim troškovima d) Ukupnim prosječnim troškovima e) Nuli f) Prosječnim fiksnim troškovima

163

Mikroekonomija 2. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova u odnosu na krivu kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova mora biti a) Viša b) Ista c) Niža d) Zavisi od obima proizvodnje e) Ne mogu se međusobno upoređivati f) Ni jedno od navedenog 3. Potrošačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 4. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Vremenskog perioda b) Cijena inputa c) Veličine tražnje d) Nivoa proizvodnje 5. Monopolista maksimizira profit kada mu je: a) Ed = 0 b) Ed = 1 c) Ed = -1 d) Ed = ∞ 6. Proizvođačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 7. U implicitne troškove spadaju: a) Troškovi plata b) Troškovi reprezentacije preduzeća c) Troškovi repromaterijala d) Troškovi proizvodnje e) Ni jedno od navedenog 8. U dugom roku cijena proizvoda ovisi isključivo o položaju krive: a) tražnje b) ponude c) ponude i tražnje d) ni jedno od navedenog

164

Mikroekonomija 9. Koja od sljedećih jednakosti je tačna na nivou gdje ATC dostižu svoj minimum: a) AVC = FC (prosječni varijabilni troškovi = ukupnim fiksnim troškovima) b) MC = AVC (granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima) c) MC = ATC (granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima) d) ATC = AFC (prosječni ukupni troškovi = prosječnim fiksnim troškovima) e) P = AVC (cijena = prosječnim varijabilnim troškovima) 10. Tačka zatvaranja je tačka kod koje je: a) cijena jednaka graničnim troškovima b) prosječni fiksni troškovi jednaki graničnim troškovima c) prosječni varijabilni troškovi jednaki graničnim troškovima d) prosječni ukupni troškovi jednaki graničnim troškovima e) ni jedno od navedenog 11. U ravnoteži monopolskog preduzeća postoji jednakost: a) MC = ATC b) MC = AVC c) MC = MR d) MR = AVC e) MR = MC = AVC 12. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 13. Stabilna ravnoteža grane se postiže u: a) trenutnom roku b) kratkom roku c) dugom roku d) kratkom i dugom roku e) u privredi je nemoguće postići stabilnu ravnotežu grane 14. U dugom roku ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije je u tački gdje je: a) granični trošak jednak prosječnom ukupnom trošku b) ukupni prihod maksimiziran c) granični trošak jednak prosječnim varijabilnim troškovima d) oportunitetni trošak preduzeća najniži e) cijena jednaka prosječnim fiksnim troškovima 15. Normalna cijena je jednaka: a) prosječnim troškovima b) varijabilnim plus graničnim troškovima c) prosječnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) prosječan profit plus ekstra profit.

165

. Prednosti i nedostaci utvrđivanja cijena po graničnim troškovima kod monopola.? 10..Mikroekonomija 16... Monopolista može da određuje: a) cijenu b) količinu c) cijenu i količinu d) količinu ili cijenu e) ni jedno od navedenog 19..? 9. Što je mogućnost supstitucije proizvoda na tržištu veća politika cijena je: a) pasivnija b) aktivnija c) mogućnost supstitucije proizvoda nema utjecaja na vođenje politike cijena.. Pojasnite i grafički predstavite dugoročne prosječne troškove po Savremenoj teoriji ? 7. Objasnite metode diferenciranja cijena. Definišite graničnu stopu supstitucije u teoriji proizvodnje? 8.. prosječan i granični prihod na tržištu monopola i potpune konkurencije.? 166 1.? 11. . 4. 5. 2... Objasnite model ponude po opadajućim troškovima. liberalizacija i deregulacija? Nacrtajte LRTC.. Objasnite ukupan. Preduzeća koja nude komunalne usluge najčešće primjenjuju: a) diskriminaciju cijena prvog stepena b) diskriminaciju cijena drugog stepena c) diskriminacije cijena trećeg stepena 17. Uslov ravnoteže preduzeća na bilo kojoj tržišnoj strukturi u kratkom roku je: a) Prosječni varijabilni troškovi = fiksnim troškovima (AVC=FC) b) Granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima (MC=AVC) c) Granični troškovi = graničnom prihodu (MC=MR) d) Granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima (MR=ATC) Definirajte pojmove privatizacija. 3. Preduzeća koja u kratkom roku žele maksimizirati profite (ili minimizirati gubitke) moraju biti sigurna da je: a) Prosječni ukupni trošak veći nego granični trošak b) Prosječan prihod veći nego prosječan ukupan trošak c) Ukupan prihod veći nego ukupni troškovi d) Cijena veća nego prosječni varijabilni troškovi e) Prosječan prihod veći nego granični trošak 18. gdje se LRTC povećavaju proporcionalno povećanjem outputa ? Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje ? Objasnite i grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu ? 6. 20... U dugom roku svaka firma će napustiti granu ako: a) cijena ne pokriva ni prosječne ukupne troškove b) cijena nije jednaka graničnim troškovima c) cijena nije jednaka ni minimumu graničnih troškova d) ako su druge firme u industriji više efikasne 21.

tada imamo nesavršeni oligopol. To su npr. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje određeni broj Ove pretpostavke su neophodne kako bi se mogao oligopol izdvojiti kao posebno tržišno stanje. Oligopol. ili tržište kamiona kao što su: Man. ima svoje karakteristike ili pretpostavke. npr. Učesnici na tržištu oligopola moraju pažljivo da prate koje sve odluke donose oni. svega nekoliko učesnika. što je slučaj i u ovom radu. DHL. „Mikroekonomska analiza“. 313.Mikroekonomija 16. Preduzeća mogu nuditi i homogene i heterogene proizvode. u izradu različitih varijanti proizvoda. čelik. To su: Mali broj. Volvo itd. U analizama se obično uzima čisti oligopol. od kvaliteta ambalaže. Zbog toga se ovakvo ponašanje učesnika naziva strateškim. Velike kompanije najčešće posluju na oligopolskom tržištu. tada govorimo o čistom ili perfektnom oligopolu. kompjuteri. Postoji mogućnost udruživanja učesnika na strani ponude. Pretpostavka „Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena“ prvenstveno pokazuje da preduzeća mogu u određenoj mjeri utjecati na cijenu proizvoda. “Kada na tržištu postoji mali broj. 75 Babić. No šta u stvari predstavlja oligopol. Iveco. Ono je složeno tržišno stanje jer u sebi sadrži elemente i tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola. Mate. Zagreb. itd. itd. danas postoji najmanje dvadesetak različitih proizvođača automobila sa velikim brojem različitih modela auta.) b) nehemogeni ( televizori. sigurno i udobno po prihvatljivim troškovima. ulaganja u marketing preduzeća. Iako svi automobili imaju osnovnu svrhu da vas prevezu sa jednog mjesta na drugo mjesto brzo.) Ukoliko se radi o homogenim proizvodima. Sjetite se proizvođača automobila.”75 Ovdje se pod prodavačima mogu podrazumijevati i proizvođači raznih roba i usluga. To je zbog toga što bilo koja donešena odluka jednog od učesnika ima direktnog utjecaja na sva ostala oligopolska preduzeća. u nekim dodatnim funkcijama i sl. OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Oligopol predstavlja tržišno stanje koje se često susreće u praksi. Postojanje barijera ulaska. Mobi`s. UPS. svega nekoliko. str. U mjeri u kojoj je vaš proizvod drugačiji od drugi vi možete vršiti utjecaj na cijenu proizvoda. cement. Na ovakvom tržištu se pojavljuju dvije vrste proizvoda: a) homogeni ( kafa. šećer. automobili. 1997. Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena ponuđača. IV. ali i svi drugi učesnici. onda takvo tržišno stanje nazivamo oligopol. 167 . kao i prethodna dva tržišna stanja. Elastična funkcija tražnje. EWS na tržištu prenosilaca pošiljki. a ako se radi o nehomogenim proizvodima. prodavača nekog proizvoda od kojih svaki ima značajni udio u ukupnoj ponudi. Mercedes. u zavisnosti od marke proizvoda. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Eronet. Preduzeća mogu da konkurišu cijenama i/ili količinama. Mate. Telekom operateri u BiH: BH Telekom.

izmijenjeno i dopunjeno izdanje. samo mali broj preduzeća ima tehnologiju kojom može proizvoditi lijekove ili izrađivati asfalt. telefon. tada se na tržištu formira oligopolska tržišna struktura. U literaturi se uobičajeno spominje nekoliko takvih barijera: 77 1. Mate. „U analizama oligopola uzima se da je broj firmi u industriji određen kao fiksan (nepromjenjljiv). izdavač. Northon. 3. Tehnološki Na primjer. Tako na primjer troškovi prevoza cementa na veće udaljenosti čine ponuđača nekonkurentnim ako je udaljenost veća od 200 km. niti jedno preduzeće nema kapitala u mjeri u kojoj bi mu trebalo. Stoga se obično cementara grade u radijusu od 150-200 km. Uvijek je za preduzeće problem kako nabaviti dovoljno kapitala pod povoljnim uslovima.“76 Barijere koje onemogućavaju ulazak novih kompanija na oligopolska tržišta mogu biti različite prirode. Ali u mnogim situacijama ulazak je moguć. str. Nekada samo masovna proizvodnja obezbjeđuje povoljnu strukturu troškova koje tržište može prihvatiti. International student edition. “Intermediate Microeconomics”. nd 168 . Patenti i licence koje određenim proizvođačima daju isključivo pravo proizvodnje i/ili prodaje određenog proizvoda ili usluge. „Mikroekonomska analiza“.471.. To su sljedeći faktori: 1. Da bi se pratio stepen konkurencije unutar oligopolskih tržišnih struktura računa se koncentracijski odnos. Troškovni Troškovi proizvodnje mogu nekada opredjeljivati koliko će se preduzeća pojaviti na nekom tržištu. iako je poznato da naftne kompanija veoma ostvaruju dobre zarade i profite. 1990. voda.Mikroekonomija Postoje određeni faktori koji određuju tržišnu strukturu. Kako su oni već u industriji. elektroenergija. New York. 2. Iznos kapitala Ovo je jedan od čestih razloga koji dovode do pojave oligopolskih tržišnih struktura. Mate. On se dobije kada se kvadriraju tržišna učešća 4 ili 8 najvećih preduzeća i izračuna rezultirajući broj. Potreba da se proizvodi u velikim serijama. Stoga preduzeća nastoje prva doći do nove tehnologije kako bi imala određene konkurentske prednosti nad drugim sličnim preduzećima. Naravno u interesu firmi koje su već u industriji je da pokušaju spriječiti takav ulazak. Na primjer. IV. 314. Ako imate dovoljno kapitala možete kupiti tehnologiju koja preduzeću treba. 2 edition. kao npr. 76 Varian. No. Zagreb. itd. plin. možete izgraditi dovoljno veliko postrojenje za masovnu proizvodnju. možete ući na druga tržišta itd. 1997. 2. da bi jedinični troškovi bili dovoljno niski. samo mali broj preduzeća ima dovoljno kapitala da izgradi rafineriju nafte ili da se bavi njenom eksploatacijom. Hal. Stoga ako samo nekoliko preduzeća posjeduje određenu tehnologiju za proizvodnju nekog proizvoda. Zbog toga se može desiti da samo nekoliko preduzeća ima tehnologiju ili kapacitete koji joj omogućavaju masovnu proizvodnju. str. 77 Babić. ove firme imaju mogućnost da prve preduzimaju akcije i tako steknu prednost u traženju načina da drže nove firme izvan date industrije.

koji proizvođač ne želi patentirati. Ako na oligopolskom tržištu imamo samo dva ponuđača tada se takvo tržišno stanje naziva duopol. Oligopolsko tržište je specifično. boksita i sl. “To je najjednostavniji oblik oligopola. Tada preduzeća nastoje napustiti granu i preći u neku profitabilniju. urana. Vlasništvo i kontrola sistema distribucije. teško je konkurirati britvicama marke «Gilette». jer „mali broj“ ili „svega nekoliko njih“ ne daje dovoljnu preciznost. odnosno kako je napustiti. Postojanje ovih barijera daje specifičnost oligopolskom tržištu i potencijalni konkurenti moraju da o njima da vode računa. jer na njemu nisu ispunjeni ni uslovi savršene konkurencije (da se i na strani ponude i na strani tražnje nalazi veliki broj učesnika. a na strani tražnje veliki broj potrošača). 6. proizvođači automobila su obavezni proizvoditi rezerve dijelove 17 godina nakon izlaska nekog modela). U svakom slučaju preduzeće kada ulazi u neku granu trba već tada razmišljati šta ako ne bude profitabilno poslovalo. koji pojedinačno imaju beznačajan uticaj na tržište). Šta ako zarada u grani opadne ispod prosječne zarade u privredi. Na primjer. Kako u definiciji oligopola nije sasvim jasno precizirano koliki broj prodavača se pojavljuje na tržištu. 7. i povratno na samog sebe. 4.Mikroekonomija 3. 8. na sva druga poduzeća unutar odnosne grane pojedinačno. Kontrola temeljnih sirovina. U tom slučaju im može biti problem napustiti tu djelatnost iz razloga što ne mogu prodati tehnologiju. Velika finansijska ulaganja mogu biti značajna prepreka za nove prodavaoce. jer su možda proizvodnim procesom vezani za isporuku rezervnih dijelova narednih nekoliko godina (npr. Dobar primjer za ovo je Coca Cola. Naravno. u cilju sprječavanja ulaska u posao novih proizvođača. U stvarnosti nemamo mnogo primjera duopolskih situacija. 5. na tržištu mogu postojati samo dvije fabrike za proizvodnju vojne opreme. može biti problem što su potpisani dugoročni ugovori sa dobavljačima itd. treba reći da svako od tih preduzeća ima toliko učešće na tržištu da vlastitim ponašanjem (politikom cijene ili/i politikom obima ponude) može ostvariti primjetan uticaj na samo tržište. osobito u doba oskudice i/ili visoke cijene na tržištu kapitala.. preduzeća trebaju voditi računa i o izlaznim barijerama. nego ga drži u tajnosti. Politika cijena postojećih oligopolista kojom određuju cijene niže od onih koje bi im maksimizirale dobit. nužno je definiciju dopuniti i naznakom karaktera njihove međuovisnosti. hladnjača za voće). Tajnost recepta. i na njemu se nalaze dva samostalna i maksimizacijom dobiti motivirana preduzeća nasuprot mnoštvu kupaca. npr. Naime. može biti problem prodaja namjenski izgrađenog objekta za tu proizvodnju (npr. kao npr. što se u literaturi ponekad naziva “oligopolski bumerang”. Njih također u obzir uzimaju i postojeća preduzeća koja već posluju u grani kako bi ih učinila što višim. koji zbog svog velikog broja i malene ekonomske snage nisu u mogućnosti vršiti bilo kakav uticaj na razinu cijene. niti uslovi monopola (da se na strani ponude nalazi samo jedan ponuđač. Ugled postojećeg proizvoda. 169 .

Učesnici reagiraju količinama na tržištu i ne prate šta radi drugi učesnik. kao i kod prethodnih tržišnih stanja. Po tom modelu polazna pretpostavka je da učesnici posluju bez troškova. 170 . Oligopolisti na tržištu se mogu međusobno dogovarati ili mogu voditi svoje poslovne politike nezavisno jedan od drugog. COURNOTOV MODEL Cournotov model je najstariji model oligopola. 314. Odatle. 228. Cournotova tačka. što je teško u praksi pronaći. Pretpostavka o proizvodnji bez troškova je nerealna.”78 Zbog ovog utjecaja sva preduzeća moraju pažljivo da definiraju i primjenjuju svoje poslovne aktivnosti jer reakcije drugih preduzeća mogu umanjiti dio tržišta koji pripada tom preduzeću. Nije vremenski određen. Zagreb. i str. odnosno one koji nude homogene proizvode. Ovaj model ima i određene kritike. pravi se distinkcija između tzv. svako pojedinačno preduzeće odlučujući o tome kakvu će akciju preduzeti. Edgewortov i Bertrandov model). ali recimo da se radi o vlasnicima prirodnih izvora mineralne vode. Rezultat njihovih akcija jeste tzv. Način ponašanja preduzeća je naivan 2. 1990. „Teorija tržišta i cijena“. U tom slučaju vlasnici nemaju troškova proizvodnje. te Modele međuzavisnog djelovanja (bez formalnog dogovora i sa formalnim dogovorom-kartel). ali i ta preduzeća nastoje uskladiti svoje akcije sa djelovanjem prvog preduzeća. U odnosu na tržište potpune konkurencije funkcija tražnje je neelastičnija odnosno oligoplisti vode aktivno-pasivnu politiku cijena.1. Smiljan & Šohinger. 4. simetričnih i asimetričnih oligopolskih situacija. te tako ugroziti položaj datog preduzeća. S obzirom da u analizi posmatramo homogene oligopole. a one su: 1. 78 Jurin. potrebno je voditi računa o tome kako izgleda funkcija tražnje. Modele oligopola dijelimo na: Modele nezavisnog djelovanja (u koje spadaju Cournotov.Mikroekonomija Ovisno o tome da li su svi prodavači (oligopolisti) približno jednake ekonomske moći ili ne. Jasminka. možemo tražnju predstaviti jednom linijom na grafiku. Zatvoreni model (nema ulaska novih pouđača). str. koja pokazuje da će nakon određeni iteracija svaki od njih zadovoljavati na tržištu po 1/3 ukupne tražnje. 3. Zbog mogućnosti velikog broja različitih reakcija pojedinih oligopolista koje se ne mogu uvijek predvidjeti sa dovoljnim stepenom sigurnosti ne postoji samo jedan model oligopola koji bi u potpunosti objasnio ponašanje i ravnotežni položaj preduzeća. odnosno zajedno 2/3. Izdavač Globus. Ako broj učesnika u modelu povećamo na veliki broj tada će tržište postati tržište potpune kokurencije. uzima u obzir i reakcije svih ostalih konkurentskih preduzeća. S obzirom da su složeniji modeli u kojima postoji međuzavino djelovanje oligopolista mi ćemo dati prikaz samo jednostavnijih modela u kojima učesnici rade međusobno nezavisno. 16. I kod oligopola.

Ako se na tržištu pojavi prvi učesnik.. zadovoljava 1/3 tražnje Output I 1 Reakcija II-og na poteze I Cournotova tačka 1 2 1 3 1 4 Reakcija I-og na poteze II 1 4 1 3 1 2 1 Output II Grafik 98. Kada se pojavi i drugi. on će se nalaziti u poziciji monopoliste. Stoga se on ponovo pomjera na pola od preostalog dijela. kako bi i on maksimizirao svoj profit. Kako su mu MC=0 tada će i MR biti jednako nuli. on će po istoj logici. nastojati zadovoljiti preostalu polovicu tražnje. Ovo ćemo pojasniti matematički.. U tom slučaju ako je samo prvi oligopolista na tržištu prisutan zadovoljit će pola funkcije tražnje. I tako sve dok ne postignu stabilnu ravnotežu gdje svaki od njih pokriva po jednu trećinu tržišta.Mikroekonomija Objašnjnje modela je sljedeće. ali tako da zadovolji samo ½ od preostalog dijela tražnje. n-ta iteracija I učesnik II učesnik zadovoljava ½ tražnje. I iteracija I učesnik II učesnik II iteracija I učesnik II učesnik .Cournotov model oligopola 171 . jer MR ima dvostruko veći nagib od funkcije tražnje. Zatim drugi reagira na isti način. jer je ¼ već pokrivena od strane drugog oligpoliste. U tom slučaju prvi se neće nalaziti više na pola tražnje. Stoga će nuditi onu količinu pri kojoj je MR=MC. Ovaj uslov je ispunjen pri obimu proizvodnje koji zadovoljava pola tražnje na tržištu. zadovoljava ½(1-1/2)= ¼ tražnje zadovoljava ½(1-1/4)= 3/8 tražnje zadovoljava ½(1-3/8)=5/16 tražnje zadovoljava 1/3 tražnje.

Edgeworth je dalje pošao od pretpostavke da učesnici zajedno mogu zadovoljiti najviše 75% tržišta. Objašenjenje modela je dato u nastavku. Polazi od jedne realne pretpostavke da preduzeća imaju ograničen kapacitet i da sama ne mogu podmiriti svu tražnju na tržištu. To predstavlja krivu reakcije drugog na poteze prvog oligopliste. Kada II ponuđač primijeti da je ostao bez dijela kupaca.Mikroekonomija Pojašnjeno preko krivih reakcije situacija je sljedeća. Nakon toga niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu jer neće imati kupaca za svoj proizvod. odnosno svako od njih može podmiriti po ¾ pripadajućeg mu dijela tražnje. a u II kvadrantu za drugog. Cijena II-og PA2 0 PA1 i tako redom sve dok cijena ne bude snižena do nula novčanih Grafik 99. Kao rezultat modela jeste nedeterminisana ravnoteža. S obzirom da postoji mogućnost da svaki od učesnika može ponuditi još više proizvoda. ona snižava cijenu na nivo PA2 (reakcija drugog na potez prvog). Neka je početna cijena na nivou R. Ako prvi proizvodi i pokriva pola tražnje tada će drugi proizvoditi ¼. 16. Nakon toga prvi učesnik također snizi cijenu na nivo P'A2. EDGEWORTHOV MODEL Edgeworthov model oligopola u analizu uzima veličinu raspoloživih kapaciteta učesnika na tržištu. na grafiku između cijena R i S. Ova cijena je stabilna cijena jer kada se jednom dođe u cijenu nula niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu. Nakon što drugi učesnik vidi da je prvi uspostavio cijenu koja je na P'A2 istom nivou kao i njegova. on onda spušta 172 . S obzirom da ta cijena ostaje nepromijenjena onda ovakvu ravnotežu nazivamo stabilnom ravnotežom. 16. Ako prvi oligopolista proizvodi ukupni output. a drugi OC. On sada iskorištava svoj kapacitet na višem nivou nego prethodno. U prvom kvadrantu je data funkcija tražnje za prvog učesnika. Ako Reakcija I-og na II drugi učesnik formira cijenu PA1 tada će drugi učesnik formirati cijenu P'A1 kao odgovor na poslovni potez drugog učesnika P'A1 (kao presjek reakcije I učesnika na potez drugog).2. BERTRANDOV MODEL U ovom modelu učesnici na tržištu reagiraju cijenama. Objašnjenje modela je sljedeće: Cijena I-og Reakcija II-og na I Na osama X i Y prate se cijene svakog od dva učesnika. Podijelimo ukupnu funkciju tražnje da dva jednaka dijela i predstavimo svaku polovicu tražnje u kvadrantu I i II. Prvi učesnik nudi na tržištu količinu OF. Početna cijena kreće sa nekog nivoa ali završava na cijeni jednakoj nula. prvi učesnik spušta cijenu proizvoda na nivo H i privlači jedan dio kupaca od II učesnika. U tom slučaju svaki od učesnika zadovoljava po jedan dio pripadajućeg mu dijela tražnje. drugi se neće pojaviti na tržištu.3. Bertrandov model oligopola jedinica. odnosno cijena koja oscilira između dvije tačke. I obrnuto.

I tako sve dok cijena ne bude na nivou S. Stoga se on ponovo vraća na cijenu R. Edgeworthov model oligopola na tržištu oni bi nudili po jednu količinu proizvoda. ukoliko bi se oba učesnika E F A/t 0 C F dogovorila da zajedno nastupaju Grafik 100. P I učesnik II Učesnik G R S D ● ● H ● J D' A/t No. Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 101. pa on u tom slučaju iskorištava svoj kapacitet. S obzirom da je smanjena tražnja za proizvodima I učesnika i on ponovo snižava cijenu na nivo ispod II učesnika. U nastavku ćemo dati prikaz modela prelomljene krive tražnje ili Sweezyjevog modela. Zbog toga je ovo nedeterminisana (neodređena) ravnoteža. ali koja je na nižem nivou od nivoa H. PA1 I 0 A1 II D A2 A/t Grafik 101.Mikroekonomija cijenu. zajedno bi podmirivali samo ½ tražnje jer bi pri P tom obimu proizvodnje obojica maksimizirali svoj profit. Sada oba ponuđača imaju istu cijenu ali i oba imaju u potpunosti iskorišten svoj maksimalni kapacitet. I tako se cijeli ciklus ponavlja. Zajednički nastup duopolista na tržištu 173 . odnosno na nivo između H i S. odnosno. Oni su zajedno zadovoljili ¾ tražnje a ¼ je ostala nepodmirena. Tada se kupci ponovo vraćaju njemu. Tada jedan od učesnika shvati da je onaj drugi u potpunosti iskoristio svoj maksimalni kapacitet i da on može i podići cijenu proizvoda jer onaj drugi svakako ne može podmiriti više kupaca. Kada to primijeti i drugi ponuđač on shvata da će podmirivati isti nivo tržiša i ako formira cijenu nešto ispod cijene S.

Mikroekonomija 16. Teorija prelomljene krive tražnje snizi svoju cijenu sa nivoa R. tada ga i svi ostali ponuđači slijede. ATC dok kriva tražnje DD predstavlja R PA1 gransku (ukupnu) tražnju. S obzirom da na tržištu postoji velika razlika između nagiba funkcije dd i DD. Preko ovog modela je dat teoretski odgovor na postavljeno pitanje. tako imamo i dvije odgovarajuće funkcije graničnog prihoda (MRD – koja se izvodi iz granske tražnje i MRd .koja se izvodi iz individualne tražnje). Ukoliko preduzeće ●B podigne svoju cijenu na tržištu. a d početna količina je A1 (odnosno C ● početna tačka ravnoteže jeste u tački R). d. odnosno tražnju za MRD d proizvodom jednog ponuđača. Zbog toga što se preduzeća već nalaze u ravnoteži u tački R. Objašnjenje modela: navedene ATC. Sa druge strane. To su: 1. MC. Kako je ova vertikalna udaljenost poprilična. ● ATC1 Početna cijena jeste PA1. ovaj vertikalni dio će biti značajan. ako jedan od njih podigne cijenu računarske opreme vrlo je vjerovatno da ga neće niko slijediti u tome. MRd D tada se iz tačke R kreće uz funkciju tražnje dd. ona nisu zainteresovana mijenjati ili svoju cijenu ili ponuđenu količinu. S obzirom da u tački R postoji prelom krivih tražnje iz dd u DD. konkurenti ga slijede u tome 2. jer ga ostali 0 A1 učesnici ne žele slijediti. Sa MR druge strane. MODEL PRELOMLJENE KRIVE TRAŽNJE (SWEEZYJEV MODEL) Teorija prelomljene krive tražnje nastala je na pokušaju da se pronađe odgovor na pitanje: zbog čega se cijene proizvoda na oligopolskim tržištima ne mijenjaju značajnije tokom vremena? Naime. Da bi se mogao formulisati ovaj model potrebne su dvije pretpostavke na kojima on počiva. Tako npr. istraživanjima je utvrđeno da se cijene velikog broja proizvoda koje proizvode oligopolska preduzeća vrlo malo tokom vremena mijenjaju. Ovakav slučaj je karakterističan za djelatnosti gdje proizvodi tokom vremena brzo zastarijevaju i gdje je vrlo teško podizati cijenu nakon što se ona formira na određenom nivou. Zbog toga je njihova rezultirajuća ravnoteža u tački R. konkurenti ga neće slijediti u tome. možemo posmatrati tržište računarske opreme u jednom. kada jedno preduzeće povećava cijenu. 174 . najveći broj preduzeća ima svoje granične troškove koji upravo prolaze između tačaka B i C. MR dvije pretpostavke na grafiku su predstavljene sa dvije krive D tražnje. odnosno jedan vertukalni dio graničnih prihoda između tački B i C. D. Q Kako imamo dvije funkcije tražnje. kada jedno preduzeće obara cijenu. Ako se u tom vertikalnom dijelu graničnih prihoda presiječe funkcija graničnih troškova i graničnih prihoda tada će rezultirajuća cijena biti na nivou PA1.4. postoji i prelom krivih graničnih prihoda iz MRd u MRD. ako preduzeća Grafik 102. pa je relevantna funkcija tražnje DD. Kriva tražnje dd MC predstavlja individualnu krivu MC1 tražnje. Ako jedan od većih ponuđača na tržištu snizi cijenu računarske opreme ubrzo se to sazna u cijelom gradu pa su i svi ostali isporučioci opreme prinuđeni da snižavaju svoju cijenu. odnosno u tački koja je formirana na tržištu.

175 . Jedan od novijih modela oligopola koji u posljednje vrijeme ima tendenciju da postane univerzalni model oligopola jeste model Teorija igara. Tatića. Kasim.Mikroekonomija Na taj način je dokazano iz kog razloga postoji tzv. konkurenti ga ne slijede u tome 2. ATC. može se primjenjivati kod proizvođača aviona s obzirom na nekoliko danas prisutnih proizvođača na svjetskom tržištu. Tako na primjer u Sarajevu postoji veliki broj preduzeća koja se bave proizvodnjom i distribucijom hljeba i peciva.dodatnom materijalu za ispit“. MR D MC d PA1 MRD MC1 R ●` ●C ●B 0 A1 R ATC ATC1 d MRd MR D Q Grafik 102. konkurenti ga slijede u tome. kada jedno preduzeće povećava cijenu.79 79 Detaljniji prikaz Teorije igara je dat u „Mikroekonomija. str. što je vidljivo na narednom grafiku. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. Za primjer ovih pretpostavki se može uzeti industrije peciva u nekom gradu. On se primjenjuje kod velikog broj ekonomskih ali i neekonomskih situacija gdje na neki način postoje suprostavljene strane ali čije odluke zavise od odluka donešenih od drugih učesnika. d. modela. i svi ostali učesnici na tržištu je tada slijede. Taj model postoji u situacijama kada se navedene dvije pretpostavke zamijenjene. Također. kada jedno preduzeće obara cijenu. 40-62. S obzirom da se ovaj slučaj rjeđe susreće u praksi nećemo ga ovdje detaljnije izlagati i grafički predstavljati. Ukoliko najveća od tih kompanija podigne cijenu hljeba. U slučaju kada dolazi do premještanja krive tražnje. u modelu se mijenja ravnotežna količina. rigidnost (nepromjenjivost) cijena na oligopolskom tržištu putem teoretskog D. godine. U Nastavku ćemo dati samo osnovne informacije o modelu. Ovdje ubrajamo i pekare koje rade na području grada. Pored ovog oblika prelomljene krive tražnje. 2005. Teorija prelomljene krive tražnje 1. ali ne i ravnotežna cijena proizvoda na tržištu. postoji i model sa krivom tražnje obrnutog preloma. Česta primjena ovog modela je u diplomatiji i u slučajevima kada je u pitanju strateško ponašanje država. odnosno: MC.

1. str. No. modele određivanja cijene zapreke ulasku. Ovo zahtjeva da se “u pomoć” pozove matematika i njoj srodne discipline. kako bi bilo moguće ekonomske kategorije preformulisati u matematičke obrazce. str. što se može zaključiti iz obimne literature koja je do danas nastala na tom području.485. biheviorističke modele. strategija preduzeća može biti promjena ambalaže proizvoda. a zatim se to rješenje ponovo prevede u ekonomske termine. godine pod nazivom: “Teorija igara i ekonomsko ponašanje” (Theory of Games and Economic Behaviour). „Moderna mikroekonomika“. 1992.”82 STRATEGIJA (Strategy) označava skup planiranih akcija koje preduzima svaki igrač. tražen je model koji bi povezao obje ove vrste konkurisanja. Teorija igara u velikoj mjeri obuhvata strategije i cjenovne i necjenovne konkurencije. 5 edition. 16. 176 . Njih može biti dva ili više. 1996. II izdanje. Osnovni pojmovi Da bismo razumjeli ovaj model. potrebno je da se neki ekonomski problem formuliše u terminima teorije igara. tokom vojnih sukoba). South-Westwrn Publishing Co. koji nam omoguċavaju rješavanje ovakvih vrsta problema.”81 Da bi ovaj model bio primjenjljiv u ekonomiji.404. Walter. Cincinnati. nađe rješenje igre. ali oni ne daju opću teoriju oligopola u smislu da bi bilo koji od tih modela mogao potpuno objasniti proces odlučivanja oligopolista. TEORIJA IGARA Zbog značaja koji se uz cjenovnu pridaje i necjenovnoj konkurenciji na oligopolskim tržištima. “Međusobni odnosi preduzeća na oligopolskim tržištima i nerazdvojiva neizvijesnost u pogledu reakcija konkurenata na bilo koji tok akcije preduzeća ne mogu se djelotvorno analizirati klasičnim sredstvima ekonomske teorije. str. koji kaže: “John Von Neumann. tako da se pomoću ove metode dosta uspješno mogu analizirati svi oblici oligopolske konkurencije. Ohio. Ekonomisti su razvili modele tajnih sporazuma. Zagreb. 2 edition. To je aktivnost u kojoj učestvuju dva ili više igrača čiji su interesi različiti (suprotni ili konfliktni). da bi se izvršilo njegovo ekonomsko tumačenje. IGRA (Game) je prvi od njih. The Dryden Press. i tako što bolje objasnio stanje na koje se nailazilo prilikom njihovog analiziranja. godine utemeljio osnovne postavke teorije igara. djelo koje joj je osiguralo status posebne discipline objavljeno je tek 1944. th 82 Nicholson. “Microeconomic Theory”. David. firme (kao na oligopolskim tržištima).. odnosno svi oblici ponašanja preduzeća u oligopolskoj strukturi. 1990. Philadelphia. “Price Theory”. neosporivo jedan od najpametnijih ljudi prošloga stoljeća.5. ili cijeli narod (npr. ustrojio je jednu novu oblast matematike u procesu rješavanja strateških problema. određivanje cijene proizvoda na 200 80 Koutsoyiannis. koji je još 1928. godine. “Ovi igrači mogu biti individualci (kao igrači pokera). Koliko je značaj Neumanovog doprinosa razvoju teorije igara najbolje nam pokazuju riječi Davida Friedmana. Mate. 620. Ovo djelo je iniciralo dalja istraživanja na ovom području. nd 81 Friedman. Anita. Von Neumann.Mikroekonomija 16. potrebno je pojasniti elemente i pojmove koji se u njemu pojavljuju. Na primjer. Teorija igara omogućava različit pristup proučavanju problema oligopola.5. IGRAČ (Player) je osoba koja sudjeluje u igri.”80 Tvorcem teorije igara smatra se J.

polipol. godine. „Npr. Pretpostavimo igru sa dva sudionika. str.2. konačni rezultat igre je stalan. Savremena administracija. Narodne novine. str. tada će ukupni prihod biti veći. u kratkom roku. carine.) utjecati ne preraspodjelu ukupnog prihoda (koji ostaje konstantan). trošenje 3. Rezultati su određeni. Što je igrač izabrao bolju strategiju i njegov će rezultat biti bolji.2.m. Mate. duopolista i sa stalnom sumom. Tako ćemo za prvog igrača imati matricu A. Što jedan dobije. odnosno njegov protivnik.3. Označimo li sa ars rezultat prvog igrača koji nastaje ako prvi igrač izabere strategiju r=1. koliki je broj učesnika u igri. Kod igara sa stalnom sumom. itd. 1984. 348. a drugi tri moguće strategije. HKD Napredak. Broj strategija svakog igrača može biti različit. Kod igara sa nestalnom sumom.n. Zagreb. 84 Babić. rezultat svakog igrača zove se ishod (Payoff). odnosno manji. zavisno od politike cijena. Rezultat pojedinog igrača ovisi o izboru njegove strategije.3. “U Teoriji igara. cijene faktora. Npr. S obzirom da je svaki igrač u mogućnosti da izabere jednu od nekoliko mogućih strategija. A zbir rezulatata svih sudionika u igri je konstantan. „Mikroekonomska analiza“. razlikujemo igru dvojice. itd. “Teorija cena”.…. no konačan ishod će zavisiti od strategija svih igrača.…. kao na primjer. i 2. a kolone moguće strategije drugog igrača. konačni broj strategija svakog sudionika. 1991. 1996.5. Zoran. ako je elastičnost tražnje za određenim proizvodom 1. a u oligopolskoj konkurenciji rezultat je profit ili gubitak oligopoliste. bez obzira na raspodjelu rezultata po igračima. Beograd. kakav je konačan ishod igre „Zavisno od broja igrača. da bismo osigurali da broj rezulata bude konačan. oligopol. Jozo. a drugi igrač strategiju s=1. od sposobnosti svakog igrača ovisi i rezultat igre. Za svakoga igrača na taj način možemo formirati matricu njegovih rezulatata. Ovakav oblik igre zove se strategijski ili matrični.”85 Redovi takve matrice predstavljaju moguće strategije prvog igrača. Pretpostavimo dalje određeni. godine. postoje igre sa nultom sumom (zero-sum games) i igre čija suma krajnjih rezultata nije ravna nuli (non-zero sum games). razlikujemo također. a za drugog matricu B. str. tada duopolisti mogu.. zbir rezultata pojedinih sudionika nije stalan. potpunu konkurenciju). 85 Bakalar.5% ukupnog prihoda na propagandu. pored strategija oligopolista i ograničenjima sa kojima se učesnici susreću. trojice ili općenito igru n-igrača (duopol. “Igre su podijeljene na osnovu dva osnovna kriterija: 1. raspoloživa tehnologija. Ograničenja mogu biti razna. Pretpostavimo da prvi igrač ima dvije.Mikroekonomija KM. i u zavisnosti od njega bira određenu strategiju.”83 S obzirom na ishod. Sarajevo.“84 16. “Mikroekonomija”. drugi će izgubiti. Matrica rezultata Ukoliko pretpostavimo da se na oligopolskom tržištu pojavljuju samo dva preduzeća. različitim strategijama (politikom cijena i dr.332. 214 177 .2. ako je koeficijent elastičnosti tražnje robe koju prodaju duopolisti različit od 1. Matrica A tada izgleda ovako: 83 Pjanić. igre sa stalnom i nestalnom sumom. s obzirom na različite kombinacije strategija koje izabere on. a s obzirom na to kakav je konačan ishod. tada se rezulatati njihovih strategija najlakše prikazuju u obliku MATRICE (payoffs). Svaki od igrača unaprijed postavlja svoj cilj.

Preduzeće ima zadan. a broj kolona nam pokazuje koliko različitih strategija ima preduzeće “Y”. tada matrica preduzeća “Y” izgleda na sljedeći način: Preduzeće “Y”= c-a11 c-a12 c-a13 c-a21 c-a22 c-a23 Ako uzmemo da je u prethodnom primjeru suma igre (npr. i kada je ukupni rezultat stalan (u ovom primjeru 100). Broj redaka u matrici predstavlja broj strategija koje ima na raspolaganju preduzeće ”X”. tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 70. I svi ostali elementi matrice mogu se interpretirati na analogan način. 3. Obično je to maksimizacija tržišnog udjela. Kao i svaki drugi ekonomski model i model teorije igara ima određene pretpostavke na kojima počiva: 1. kada imamo samo dvojicu igrača. pa da se može odrediti i matrica drugog učesnika. tako da se od ukupnog rezultata oduzmu elementi poznate matrice. str. a21= 50 pokazuje da ako preduzeće “X” izabere svoju drugu strategiju. a preduzeće “Y” prvu tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 50. jasno definisan cilj. 1991. Svako poduzeće pouzdano zna isplativost svih kombinacija razmatranih strategija. pokazat ćemo kako to izgleda na jednom primjeru. Svako poduzeće zna svoje i strategije svog konkurenta. Ako naš drugi igrač izabere treću strategiju. ukupne troškove i ukupni profit od svake kombinacije strategija.Mikroekonomija A= a11 a12 a13 a21 a22 a23 Prema tome. Matrica preduzeća “X” neka izgleda na sljedeći način: 30 60 50 Preduzeće “X”= 50 40 70 Ovdje nam. 332-333. dovoljno je znati samo elemente jednog igrača. To podrazumijeva da poduzeće zna svoj ukupni prihod. tada matrica drugog preduzeća ima sljedeći izgled: 70 40 50 Preduzeće “Y”= 50 60 30 Znači. Uzmimo da je suma igre stalna i iznosi “c”. U stvarnosti preduzeća imaju veliki broj mogućih strategija. npr. ali zbog nemogućnosti analiziranja na ovaj način ukoliko ih preduzeća imaju više. Recimo da se radi o dva preduzeća koja imaju nazive: preduzeće “X” i preduzeće “Y”. Narodne novine. učešće na tržištu) 100. postoji ukupno mxn (2x3=6) rezultata prvog igrača. „Mikroekonomska analiza“. ali se usredotočuje na najvažnije od tih elemenata. 86 Babić. Mate. uzimaju se samo dvije ili tri. 178 . 2.”86 Da bi se bolje razumio prethodni model. godine. Zagreb.

Pri razmatranju STRATEGIJE. 5. da prizna ili ne prizna. obojica će biti oslobođeni zbog nedostatka dokaza protiv njih. ili ne priznati (i osloboditi se svake optužbe ako i drugi ne prizna. Jedan od najranijih i najpoznatijih primjera na koji se može primijeniti model teorije igara jeste problem poznat pod nazivom “ZATVORENIKOVA DILEMA”. ukoliko se usvoji pretpostavka 4. ne postoji poticaj za tajno sporazumijevanje. dok će onaj drugi koji ne prizna biti osuđen na deset godina. ako i drugi osumnjičeni prizna). Svako poduzeće bira svoju strategiju “očekujući najgoru od svog konkurenta”. Zbog nedostatka dokaza u postupku istrage javni tužilac je bio u dilemi kako da nadmudri počinitelje da priznaju krađu. Zatvorenik 1 Priznati 5 godina Priznati Zatvorenik 2 Poricati 10 godina 0 godina 0 godina 0 godina 5 godina 0 godina Poricati 10 godina Ravnoteža je kada zatvorenik 1 preduzme najbolju moguću strategiju uzimajući u obzir i to šta će učiniti zatvorenik 2. očekujući da će njegov konkurent izabrati najbolju raspoloživu strategiju. na primjer. On se suočava sa dilemom šta da uradi: priznati (i osloboditi se svake optužbe ako drugi osumnjičeni ne prizna. i obrnuto. Akcije koje poduzimaju duopolisti ne utječe na ukupnu veličinu tržišta. 179 . Stoga svaki osumnjičeni ima dvije “strategije”. najjednostavniji je slučaj DOMINANTNE 6. i za drugog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. ili dobiti kaznu od deset godina ako ga drugi izda). a također. svako poduzeće djeluje na najkonzervativniji način. To se ponašanje definira kao “racionalno”. to jest. Ukoliko obojica priznaju. jer su ciljevi poduzeća dijametralno oprečni. Osumnjičeni nisu znali da tužilac ne posjeduje dokaze protiv njih. Ta situacija nastaje kad najbolja strategija koja je na raspolaganju jednom od igrača. ostaje najboljom bez obzira na to kakvu će strategiju slijediti drugi igrač. Ako niti jedan od njih ne prizna. U igri sa sumom nula. ili dobiti 5 godina. Za prvog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. od 5 godina. On je obećao da će biti oslobođen bilo kakve kazne onaj koji prizna krađu. dobit će kazne koje im pripadaju po zakonu u trajanju.Mikroekonomija 4. mogućih strategija preduzeća.

obje orijentirane na maksimiziranje profita i neregulirane. „Ekonomija“. Zagreb. godine. gubi poslove i trpi pad profita. Nesaradnička Nešova ravnoteža u D* vodi do ishoda sa puno zagađivanja .desno dole. Mate. 87 Samuelson. Paul. u opasnoj igri zagađivanja ispuštaju otpadne tvari u rijeke i u zrak. PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA VISINE ULAGANJA OLIGOPOLSKIH PREDUZEĆA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 88 Strategije Procter & Gamble R&D bez R&D +$45 m. XVII izdanje. bez R&D -$10 m. Ako jedno od tih preduzeća pokuša vlastitu proizvodnju učiniti čišćom. Država može dovesti do izlaza iz te situacije ako nametne saradničku ravnotežu iz ishoda A kod koje su profiti isti. Ako oba preduzeća vrše istraživanje i razvoj. ono time podiže svoje cijene.Mikroekonomija PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA OBIMA ZAGAĐIVANJA OD STRANE PREDUZEĆA NA OLIGOPOLSKOM TRŽIŠTU 87 Igra zagađivanja BH Steel Malo zagađivanje Malo zagađivanje OXY Steel Veliko zagađivanje* A $ 100 C $120 $ 100 -$30 Veliko zagađivanje* B -$30 D* $100 $120 $100 *Nešova ravnoteža Ove dvije čeličane. +$30 m. Dominantna strategija za oba preduzeća je da vrše istraživanje i razvoj. 1994. +$85 m. a okolina je čišća. 180 . a ukoliko niti jedno od preduzeća ne vrši istraživanje i rezultati su tada u donjem desnom uglu. +$70 m. +$85 m -$10 m. Kimberly-Clarkove strategije R&D +$ 5m. rezultati njihovih strategija su prikazani u gornjem lijevom uglu. Struktura ove igre identična je zatvorenikovoj dilemi.

International Financial Statistics. te je Saudijska Arabija morala smanjiti količinu proizvodnje da bi cijena nafte ostala na dotadašnjem nivou. rd Quirk. 1986: Oilweek. str. 319-320. Ovakav potez Saudijske Arabije nije uspio disciplinovati članice koje su kršile sporazum o količini proizvodnje. godine. i koje imaju dugoročne interese za konstantnom količinom proizvodnje (da bi cijena nafte na svjetskom tržištu ostala nepromijenjena).89 Kretanje svjetske cijene nafte 40 $ po barelu 30 20 10 0 1973 1975 1977 1979 1981 1983 1985 Cijena barela nafte u periodu od 1973-1986. Na početku 1986. a koji je zabilježila ekonomska praksa. Radi se o funkcioniranju najpoznatijeg kartela na svijetu-OPEC-a. 1986. i 1979-80. Jedan od problema sa kojima se kartel zemalja izvoznica nafte (OPEC) suočio između 1973-1985 jeste konflikt između članica: Nigerije i Alžira.Inc.. što se može vidjeti po cijeni barela nafte s početka 1986. koje imaju velike rezerve a mali broj stanovnika. Addison Wesley Publishing Company. 386. Third edition. Izvor: International Monetary Fund. Maj. godine Saudijska Arabija je na ovaj izazov odgovorila strategijom kažnjavanja države koja je varala. U slučaju maksimizacije kratkoročnog profita u datom periodu jedna od članica kartela je počela varati. 12 maj 1986. Michael. Microeconomics. nego kada su njihovi interesi različiti. Izdavač: Science Research Associates. “Polazimo od činjenice da karteli lakše opstaju ukoliko njihovi članovi imaju slične interese. 1996. Dodatnom proizvodnjom nafte ona je oborila cijenu sa $31 po barelu koji je bio u novembru 1985. Pred kraj 1985. na $11 po barelu u martu 1986. 88 89 Parkin. str. Ove dvije zemlje imaju male rezerve nafte a veliku populaciju.Mikroekonomija Spomenut ćemo ovdje još jedan primjer koji može poslužiti boljem razumijevanju ponašanja oligopolista na tržištu kada između njih postoji koluzivni sporazum (koji učesnici krše). 181 . Ovdje se vide dva perioda veoma velikog porasta cijena: 1973-74. James. 3 edition. Sa druge strane imamo Saudijsku Arabiju i Kuvajt. cijena je dramatično opala. Ali između je rasla sporije od stope inflacije. godine. i ostalih članova OPEC-a. “Intermediate Microeconomics”. zbog čega su zainteresirane za maksimizaciju kratkoročnog profita (proizvodnja što veće količine nafte).

Primjer prividne diferencijacije na primjer imamo u farmaceutskoj industriji – različit naziv za isti sastav tableta. Sloboda ulaska i izlaska iz grane. ali ne i istovjetne proizvode. Proizvodi se mogu razlikovati prema lokaciji i kvalitetu usluga. To je primjer stvarne diferencijacije. TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Početkom prošlog stoljeća preduzeća i zanatske radnje su počele na određeni način da vrše diferenciranje svojih proizvoda tako što su pakovali svoje proizvode u drugačiju ambalažu. masti. Sloboda ulaska i izlaska iz grane (postojanje određenih barijera. položaj preduzeća. itd). Ona predstavlja na neki način mješavinu tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola. Sve navedeno je imalo za cilj da se funkcija tražnje učini neelastičnijom koliko je to moguće. Relativno veliki broj učesnika (25. Prihvatanje cijena ostalih ponuđača kao date.Mikroekonomija 17.npr. bjelančevine). 4. Stoga ćemo prvo definisati ovo tržišno stanje. Postoje i pretpostavke ovog tržišta date ispod. 1. Ovo je vodilo ka formiranju novog tržišnog stanja koje nije do tada bilo primijetno. kvalitet usluge i lokacija ponuđača suočava svakog od njih sa krivom tražnje silaznog nagiba. razlikuju se po sastavu i sadržaju pojedinih komponenti (ugljikohidrati. 75. Razlika između ova dva tržišta je u tome što prodavači na tržištu monopolističke kokurencije prodaju diferencirane proizvode koji su slični ali ne i identični i koji služe za zadovoljavanje iste potrebe. počeli su reklamirati svoje proizvode u štampi. nastojali su izgraditi marku proizvodu koja bi na tržištu bila prepoznatljiva itd. isti prehrambeni artikli iako služe istoj svrsi. marka proizvoda. Ograničen stepen kontrole cijene (aktivno-pasivna politika cijena). uslovi prodaje. Danas smo svjedoci da je ono veoma prisutno i da ga srećemo u skoro svakoj industriji gdje na tržištu imamo veliki određeni broj učesnika. Monopolistička konkurencija predstavlja takvu tržišnu strukturu gdje postoji mnogo prodavača. Diferencijacija proizvoda. Razlika u proizvodima može biti stvarna i prividna. 40. cijena. ali i na tržištu oligopola. 5. Relativno malo tržišno učešće. Jedino je manje elastična od one koju susrećemo na tržištu potpune konkurencije. Ne može doći do tajnih sporazuma 6. finansijske prepreke). npr. 2. 2. Velika brojnost prodavača. Zajednički elementi sa savršenom konkurencijom su: 1. ali s tim da je funkcija tražnje na tržištu monopolističke konkurencije elastičnija nego na tržištu monopola. S obzirom na tu činjenicu preduzeće može vršiti izbor između cijena i količina kao kod monopola. Blago diferencirani proizvodi (kvalitet. koji prodaju slične. ambalaža. 3. gdje je ulazak i izlazak u granu i iz grane slobodan. itd) 3. Ne očituje se međuovisnost preduzeća 7. da se proizvod i proizvođač diferenciraju od svih drugih ponuđača i da se omogući zarađivanje višeg profita preduzećima. 182 .

Ona može nastati po osnovu proizvodnih inovacija. 17. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku S obzirom na elastičniju funkciju tražnje u odnosu na tržište monopola nivo ekstraprofita će biti niži nego na tržištu monopola u kratkom roku. Cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu je Pe. U dugoročnoj ravnoteži nova preduzeća neće ulaziti niti će postojeća izlaziti. tj.1. Monopolistička konkurencija se najčešće susreće u maloprodaji i u sektoru usluga. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Q 183 . pa makar i samo privremeno. Zato inovator ostvaruje profit dok ga imitatori ne anuliraju. AC. sličnih proizvoda i usluga koje prodaju drugi ponuđači. imitacijom inovatorstva i ulaskom novih preduzeća u konkurenciju sa već postojećim eliminirat će se ta prednost. p. Međutim. diferenciran proizvod biće u stanju kao i monopolsko preduzeće. frizerske radnje i restorani. Kada nastanu gubici. privremeno povećati svoju cijenu te na taj način ostvariti monopolski profit. Cijena je dugom roku jednaka dugoročnom prosječnom ukupnom trošku.Mikroekonomija Postoji razlika u slobodi ulaska u granu između čistog monopola i preduzeća koje posluje na tržištu monopolističke konkurencije. Iako monopolistička konkurencija omogućava ostvarivanje monopolskog profita u kratkom roku. Osjenčen je žutom bojom na grafiku. U lokalnom okviru najbolji primjer za monopolističku konkurenciju su benzinske pumpe. Zbog toga je tržišna moć ovog preduzeća ograničena raspoloživošću supstituta. ali će poslovati bez ekstraprofita. MC MC Pe P1 ● ● A B ATC d ● e MR 0 Qe Grafik 103. ulazak novih firmi u granu rezultirat će nižim cijenam ali i profitima. Preduzeće koje uspije proizvesti novi. Preduzeća nastoje proizvoditi nove proizvode kojima će osigurati konkurentsku prednost. preduzeća će napuštati tu granu. dok je ravnotežna količina ponuđena na tržištu na nivou Qe. Izlaskom tih preduzeća povećavat će se cijene i profiti.

a to neosporno vodi i višim troškovima preduzeća. P LMC pm pTPK LATC ●A ● e ● d e’ MR 0 Qm QTPK Q Grafik 104. Kriva tražnje pomjera se ulijevo sve dok ne postane tangenta na krivu njegovih dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC). godine. a količina manja. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. izradu ambalaže. Zato na dugi rok preduzeće u monopolističkoj konkurenciji cijenom može pokriti samo dugoročni prosječni trošak (p = LATC) koji je na nižem nivou proizvodnje u odnosu na kratkoročnu ravnotežu. što ćemo ovdje izostaviti. Sarajevo.90 90 Tatić. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom vremenskom periodu U dugom roku u granu ulaze nova preduzeća čime se smanjuje udio u tržišnoj tražnji ovog preduzeća.2. Kasim. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku Kao što je sa grafika 104. Da biste diferencirali proizvod morate uložiti značajna sredstva u reklamiranje. podizanje kvaliteta proizvoda itd. vidljivo iako preduzeće na tržištu monopolističke konkurencije ne zarađuje ekstraprofit cijena je viša nego na TPK. uspostavljanje lanca distribucije. Detaljniji komparativni prikaz efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije i preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije bi zahtijevao i značajno više prostora.Mikroekonomija 17. 184 . 2003. Razlog ovakvoj situaciji jeste što je potrebno diferencirati proizvod na tržištu potpune konkurencije.

tada se takvo tržište može opisati kao monopsonsko. a karakteristično je za tržište faktora proizvodnje. Recimo. cijena gotovih proizvoda monopsoniste je zadata veličina. kod ponuđača koji isporučuje automobilske farove za jednog od proizvođača automobila. Kako smo kod ostalih tržišnih stanja govorili o funkciji tražnje za proizvodom. On najčešće prodaje svoje proizvode na tržištu koje ima karakteristike tržišta potpune knkurencije i mora preuzeti cijenu sa prodajnog tržišta. što je predstavljeno u nastavku. Ponuda nekog faktora (Sa)91 jednaka je prosječnom trošku ponude (ATCa). Često se ponuda rada. Čak i grafiki imaju obrnuti izgled. Ne sreće se često u praksi. ovdje govorimo o funkciji ponude (najčešće faktora proizvodnje). To je slučaj npr. Iako nabavna cijena monopsoniste nije zadata veličina. ali samo jednog kupca na strani tražnje. jer se isti farovi ne mogu ugrađivati u više vrsta automobila. Primjer: Funkcionalna veza između kupljene (odnosno uložene) količine faktora proizvodnje i cijene datog faktora proizvodnje. Ponuda faktora proizvodnje ima rastući oblik. jer su fabrike i preduzeća ti monopsonisti koji angažuju potrebnu količinu rada. monopsonista se suočava sa cjelokupnom ponudom. Kao jedini kupac datog resursa. što je vidljivo iz narednog primjera. U ovom slučaju je uzet primjer gdje je taj faktora faktor rada. a onda i kretanja ukupnog. Monopson najčešće nastaje kao rezultat nemobilnosti faktora proizvodnje ili njegove specijalizacije za određenog korisnika. MONOPSON Monopson na neki način predstavlja neuobičajeno tržišno stanje. nego zavisi od pregovaračkih mogućnosti monopsoniste. koji ima potpuno suprotnu situaciju. kao faktora proizvodnje.Mikroekonomija 18. To znači da će se nuditi više faktora rada ako je cijena na tržištu viša. Qa – predstavlja količinu angažovanog faktora rada Pa – predstavlja cijenu po kojoj je dostupna ta količina rada TCa – predstavlja ukupan trošak angažovanog faktora rada 91 Oznaka u indexu a u stvari predstavlja neki opći proizvodni faktor. Javlja se na tržištu na kome imamo veliki broj konkurentskih ponuđača na strani ponude. graničnog i prosječnog troška monopsoniste u njegovoj proizvodnji prikazana je na narednoj tabeli. posmatra kroz monopsonsku tržišnu strukturu. Posmatrano grafički. tržište monopsona je zrcalna slika tržišta monopola. ako na nekom području imate veći broj stočnih farmi iz kojih se proizvodi mlijeko i imate na strani tražnje samo jednu mljekaru koja vrši otkup tog mlijeka. 185 .

Qa 6 7 8 9 10 Pa 0.55 0.000 KM.000 KM.55 0.15 ATCa=Sa 0. uporedi sa graničnim prihodom koji je nastao prodajom proizvoda koje je proizveo taj dodatni faktor.85 4. a to je granični prihod proizvodnog faktora rada (MRPa). 41. Funkcija ponude i graničnih troškova Qa Karakteristika ovog graničnog prihoda nastalog angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora jeste što ima opadajući oblik.95 1.60 0.65 0.00 MCa 0.65 0. Pa Sa = ATCa Da bismo mogli odrediti ravnotežu Qa Grafik 105.00 3. tada je granični prihod nastao angažovanjem tog dodatnog faktora rada jednak 12. Tih 700 KM predstavlja granični trošak koji je nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora.85 7. Ako dolazi do porasta prosječnog troška angažovanja faktora rada. Svaka sljedeća jedinica proizvodnog faktora odbacuje manji prinos od 92 Sjetite se odnosa između ukupnih.05 1. 186 . Ako vam taj radnik proizvede mjesečno drvenih prozora u vrijednosti od 12.80 5. angažovali ste dodatnog stolarskog radnika u proizvodnji sa mjesečnom plaćom od 700 KM.70 TCa 3. prosječnih i graničnih veličina predstavljenih na str.50 0.60 0. tada će granični trošak biti uvijek iznad prosječnog troška. Nadnica (N) MCa ATCa=Sa Grafik 106. Recimo. tako je i ovdje potrebno da se granični trošak. ATCa – predstavlja prosječni trošak angažovanog faktora rada Sa – predstavlja ponudu faktora rada.50 0. Funkcija ponude na monoposonu monopsoniste moramo dodati još jedan elemenat. Kao što smo na ostalim tržištima imali da je uslov ravnoteže MR=MC.92 On će u stvari i dovoditi do porasta prosječnog troška faktora rada i imat će dvostruko veći nagib od funkcije ATCa.85 0. nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora.70 Kada predstavimo grafički funkciju ponude rada onda ćemo dobiti sljedeći grafik.Mikroekonomija MCa – predstavlja granični trošak angažovanja dodatne jedinice faktora rada.

Preduzeće će kupovati dodatne jedinice nekog faktora proizvodnje sve dok god dodatno uložena jedinica tog faktora pridonosi više porastu ukupnog prihoda. Graničnog prihoda faktora proizvodnje Qa Grafik 108. jer ste već Nadnica uložili u najprofitabilniji. I tako redom. Cijena koju monopsonist plaća za jedinicu faktora a je Pa1. veći od graničnog troška koji je nastao angažovanjem tog proizvodnog faktora. Kada birate u koji projekat ćete uložiti novac onda ćete se sigurno opredijeliti za onaj koji vam donosi najveći profit.Mikroekonomija one prethodne. monopsonista će se Pa1 ● zaustaviti na manjem obimu kupovine MRPa i ulaganja faktora proizvodnje nego kupac potpune konkurencije (a1). ● odnosno plaćene su po cijeni koja je niža od one koja bi se formirala u slučaju da je i na strani kupaca faktora A ACa=Sa proizvodnje potpuna konkurencija PTPK ● (PTPK). Na narednom grafiku preduzeće će ulagati a1 količinu faktora a. Ravnoteža monopsona 187 . Privrede (N) koje imaju velike iznose raspoloživog novca obično ne mogu naći dovoljno visokoprofitabilnih projekata. Pri tome.predstavlja granični prihod ostvaren angažovanjem faktora proizvodnje „a“. nego porastu ukupnog troška. jer mu je pri toj količini ulaganja ovog faktora prirast ukupnog prihoda (odnosno MRPa) jednak graničnom trošku (odnosno MCa). svega nekoliko procenata. ali ne i dovoljno profitabilnih projekata. MRPa Monopsonista će angažovati dodatnu jedinicu proizvodnog faktora «a» samo ako mu ta dodatna jedinica pridonosi više porastu ukupnog prihoda (MRPa) nego li porastu graničnog troška (MCa). jer postoji obilje novca. Prema tome. odnosno ako je granični prihod ostvaren angažovanjem proizvodnog faktora a. gdje su prinosi na investicije dosta niske. Prikažimo slučaj ulaganja kapitala u projekte. a1 a2 Qa Grafik 107. To se B● naziva „Monopsonističkom Nadnica eksploatacijom“ jer su jedinice (N) faktora proizvodnje plaćene manje nego što svaka od njih pridonosi Pa2 generiranju ukupnog prihoda. Japan je zemlja koja se često navodi kao primjer. jer je to cijena ponude tog faktora. MRPa . javlja se razlika u iznosu Pa2 -Pa1 (površina osjenčena u žuto) po jedinici uloženog faktora i koji rezultira iz pozitivne razlike između MCa veličine MRPa i cijene faktora a. Sljedeću količinu novca ulažete u manje profitabilan projekat.

DA NE 1. 20. 2. 15. 9. 8. DA NE Jedna od pretpostavki monopola je pasivna politika cijena. 13. DA NE Postoji više razloga koji dovode do nastanka monopola. DA NE Na tržištu potpune konkurencije uslov ravnoteže preduzeća je P=MR. DA NE Diferencijacija proizvoda je karakteristična za tržište monopola. DA NE Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više uz manju cijenu. 19. 11. Kod monopola funkcija tražnje obavezno ima: a) Rastući nagib b) Jednak nagib c) Opadajući nagib d) Ni jedno od navedenog 3. DA NE Monopolista može samostalno određivati visinu prodajne cijene i ponuđene količine na tržištu. DA NE Monopolista u dugom roku može ostvarivati i ekstraprofit. DA NE Subnormalna cijena je uspostavljena cijena na TPK u trenutnom roku. DA NE Na TPK cijena je jednaka graničnom prihodu preduzeća. 3. 12. DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i ekstrprofit. DA NE Na TPK što je vremenski rok duži.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. 6. 14. 18. DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i gubitak. DA NE U Weintraubovoj klasifikaciji tržišnih stanja oligopol ne sadrži element diferencijacije proizvoda DA NE Stackelbergova klasifikacija spada u funkcionalističke klasifikacije tržišnih struktura DA NE Monopolista u poređenje sa savršeno konkurentnim preduzećem uvijek nudi veću količinu po višim cijenama. Na kojim tržištima je koeficijent elastičnosti supstitucije beskonačan: a) Na TPK b) Na tržištu monopola c) Na tržištu oligopola d) Na tržištu ograničene konkurencije e) Ni jedno od navedenog 2. DA NE Kada je MR < MC povećanjem proizvodnje monopolista može povećati ukupni profit. 188 . 4. 17. DA NE Dugoročna funkcija tražnje monopoliste je manje elastična od kratkoročne. 10. 5. 7. Preduzeća na TPK u dugom roku nudi proizvode po: a) Minimalnim dugoročnim graničnim troškovima uvećanim za prosječan profit b) Dugoročnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit c) Dugoročnim prosječnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) Ni jedno od navedenog. DA NE Na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku nema ekstraprofita. uticaj ponude na formiranje cijene je veći. DA NE Monopolista u dugom roku može ostvariti i prosječan profit. 16. Samuelsonova klasifikacija tržišnih stanja je funkcionalistička klasifikacija.

Funkcija tražnje na TPK u odnosu na tržište monopola je: a) elastičnija b) neelastičnija c) jednaka d) ni jedno od navedenih 7. U dugom roku.Mikroekonomija 4. Šta je od navedenog obilježje tržišta potpune konkurencije: a) proizvod koji nema bliskog supstituta b) savršena informiranost učesnika c) koeficijent elastičnosti supstitucije određeni (mali) broj d) sloboda ulaska i izlaska e) aktivna politika cijena f) savršena mobilnost faktora proizvodnje 9. cijena koju zaračunava monopolista u odnosu na kratkoročnu cijenu je: a) veća b) ista c) manja d) ni jedno od navedenih 8. Samuelsonova klasifikacija tržišnih struktura bazira se na sljedećim kriterijima: a) broj učesnika b) međuzavisnost robnih cijena c) koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje d) uticaj učesnika na formiranje cijena 189 . Koje pretpostavke spadaju u tržište monopola: a) Homogen proizvod b) Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je određeni mali broj c) Koeficijent elastičnosti supstitucije je nula d) Aktivno-pasivna politika cijena 6. Proizvođač na tržištu potpune konkurencije može da određuje: a) količinu b) cijenu i količinu c) količinu i/ili cijenu d) ni jedno od navedenog 11. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje na tržištu monopola je: a) jedan b) veći od 1 c) nula d) ni jedan od navedenih 10. Na TPK preduzeće može ostvarivati ekstraprofit u: a) Kratkom roku b) Dugom roku c) Kratkom i dugom roku 5.

Prema Stackelbergovoj klasifikaciji tržišnih stanja. Monopol u kratkom roku: a) Ima funkciju ponude po graničnim troškovima b) Ima dio funkcije ponude po fiksnim troškovima c) Nema funkciju ponude d) Ima samo ponuđena količinu. predstavlja sljedeće tržišno stanje: a) bilateralni oligopol b) monopson c) kvazimonopol d) oligopol e) oligopson 18. Na tržištu potpune konkurencije ravnotežnu cijenu u trenutnom roku određuje: a) ponuda b) varijabilni troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 15. u dugom roku. Osnovni kriteriji za klasifikaciju tržišnih stanja po Weintraubovoj koncepciji su slijedeći: a) koeficijent elastičnosti supstitucije b) stepen kontrole cijena c) broj učesnika na tržištu d) stepen homogenosti proizvoda 19.Mikroekonomija 12. Monopol u odnosu na TPK proizvodi: a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 190 . dominantan utjecaj na ravnotežnu cijenu ima: a) ponuda b) troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 16. Opći uslov ravnoteže preduzeća je: a) MC=MR b) MR=0 c) MR>MC d) Da su ATC minimalni. 13. jedan učesnik na strani ponude i malo učesnika na strani tražnje. 17. Na tržištu potpune konkurencije. Optimalna alokacija sredstava se ogleda u slijedećem: a) proizvodnja se odvija uz najniže granične troškove b) preduzeća ne ostvaruju nikakav profit c) prodajna cijena jednaka graničnom prihodu d) prodajna cijena jednaka graničnom trošku 14.

4. Grafički predstavite situaciju da monopolista u dugom roku ostvaruje ekstraprofit. Koji razlozi mogu dovesti do nastanka monopolskih preduzeća? 6. Definišite efikasnost obima? 11. Koje elemente posmatra Samuelson u svojoj klasifikaciji tržišnih struktura? 5. Definišite ravnotežu grane? 191 . Koji razlozi dovode do pojave oligopola? 18. Monopolista u odnosu na tržište monopolističke kokurencije proizvodi a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 1. 9. Grafički predstavite situaciju da monopolista u kratkom roku ostvaruje gubitak. Grafički predstavite maksimizaciju profita u kratkom roku preko ukupnih veličina na TPK i pojasnite elemente grafika. 10. Navedite pretpostavke tržišta monopola? 14. Koje ulazne barijere na tržište oligopola poznajete? 19. Navedite i objasnite uslove ravnoteže preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? 7.Mikroekonomija 20. 8. Navedite pretpostavke tržišta potpune konkurencije? 12. Navedite pretpostavke tržišta oligopola? 17. Grafički prikažite ravnotežu monopoliste u kratkom roku i objasnite elemente grafika. Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu i navedite uslove ravnoteže! 2. Navedite faktore koji utječu na formiranje konkurentskih odnosa između učesnika na tržištu? 13. Kakav ekstraprofit može da ostvaruje preduzeće na TPK u dugom roku? 16. Definišite ravnotežu preduzeća? 20. Kako se izvodi funkcija ponude preduzeća u kratkom roku na TPK? 15. Šta je normalna cijena 3.

izdavač. „Mikroekonomija-Dodatni materijal Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Robert. II izdanje. 1990. Walter. 10. 8. Cincinnati. Daniel. 3rd edition. Zagreb. Izdavačka djelatnost 16. „Mikroekonomska analiza“. The MIT Press. David. Addison Wesley Publishing Company. godine. LITERATURA KNJIGE: 1. April 2005. Savremena administracija. 2005. Parkin. Varian. 1984. Nicholson. godine. Second edition. 2003. 192 . 5. “Microeconomic Theory”. 13. 7. 5th edition. 1986. Hal. Ohio. 4. 2001. Alfred. 1990. Mate. Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. Jasminka: „Teorija tržišta i cijen“a. Tatić. godine. “Intermediate Microeconomics”. Mate. Izdavač: Science Research Associates. godine. Third edition. „Ekonomija“. Tatić. Samuelson. str. Northon. & Rubinfeld. Kahn. South-Westwrn Publishing Co. Zagreb. 2003. Babić. International student edition. 1990. Quirk. Jozo. Mostar-Sarajevo. Friedman.. Pindyck. 1988. Globus. Philadelphia. Zoran. 2nd edition.Mikroekonomija 19. 9. XVII izdanje. Bakalar. James. “Intermediate Microeconomics”. „Microeconomics“. 3. Smiljan i Šohinger. New York. godine. 14. Zagreb. “Price Theory”. Pjanić. 11. Mate. Zagreb. Michael. The Dryden Press. za ispit“. Addison Wesley Longman. 1996. Cambridge. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta.471. „Mikroekonomija“. Perlof. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. Mate. 15. 2nd edition. 1996. Sarajevo. 1997. „Moderna mikroekonomika“. “Teorija cena”. Anita. 1994. Jeffrey. 4. 1992. Paul. godine.Inc. 12. „Mikroekonomija“. Mate. Zagreb. 6. Izdanje. Jurin. Beograd. Koutsoyiannis. „Microeconomics“. 2. Kasim.

monitor. and Besant-Jones.05. godine. Jiři. „Deregulation vs.pdf 193 . World Bank.hr/kolumne/show. Poslovni dnevnik 09. http://portal. 25. 23.ludbreg.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM. godine.Mikroekonomija ČLANCI: 17. „The regulated industries and the Economy. 24.asp?kol=50 31. http://www. WEB STRANICE: 27.“ New York. Re-regulation“ 2001. 21. Schwarz. 2001. MacAvoy.imf. International Energy Outlook 2002. 20. W.org 28. Bacon. Paul. 18. Sistem ranog upozoravanja.org 29. IISI and Chinese Government in 2003.W.iea. Sistem ranog upozoravanja. www.2006. www.Norton. 2001. J.iea. R.worldsteel. 19. UNDP. http://www. 26. „Global Electric power reform. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“. 93. 1979.W. UNDP.pdf 32.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004. Sarajevo 2002. 2004.hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor. http://www..doc 30. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies. „Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“. godine. No. 22. 2005.

Individualna tražnja TC .Tržište potpune konkurencije .Dugi rok .Prosječni fiksni troškovi SRATC .Ravnotežna količina .Prosječni prihod SRMC .Nadnica .Dugoročna ponuda .Dugoročni ukupni troškovi .Ravnotežna cijena .Dugoročni prosječni ukupni troškovi .Ukupni troškovi .Ponuda proizvodnog faktora a 194 .Individualna ponuda .Ukupni prihod .Prosječni ukupni troškovi SS .Ukupna korisnost .Koeficijent monopolske moći .Količina .Dugoročni granični troškovi .Prosječni varijabilni troškovi SRTC .Profit .Prosječni troškovi proizvodnje SR .Trenutna ponuda .Ukupni varijabilni trošak .Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje TPx .Faktor rada π .Dugoročni prosječni troškovi .Granska tražnja TP .Kratki rok .Korisnost .Mikroekonomija Spisak skraćenica u Mikroekonomiji AC AFC AP APa AR AVC ATC D d Ed Es IEd pxEy FC I Imm K L LR LS LRAC LAC LRATC LMC LRTC Mm MP MPa MRPa MRSyx MS MU p pe pf Q Qe Qm QTPK r S s Sa .Granična korisnost .Prosječni proizvod SATC .Posječni fizički proizvod faktora a SAVC .Kratkoročni granični troškovi .Fiksni trošak TU .kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude TPK .Index monopolske moći Y .Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje TR .Kapital W .Granični fizički proizvod faktora a .Dohodak U .Kratkoročni prosječni ukupni varijabilni troškovi .Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje TVC .Dugoročni prosječni troškovi .Granični proizvod .Granični prihod proizvoda faktora a .Ukupna proizvodnja .Profit .Kratkoročna ponuda .Granična stopa (subjektivne) supstitucije dobra y za dobro x .Stopa povrata na uložena sredstva .Ukupni proizvod .Količina proizvoda koju nudi monopolista .Cijena proizvoda .Ukupni fizički proizvod faktora x .Količina proizvoda koju nudi preduzeće na tržištu potpune konkurencije .Granska ponuda .Kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Kratkoročni ukupni troškovi .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful