Mr.

Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
Vodič za vježbe

Sarajevo, 2008.

Mikroekonomija

Mr. Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
- VODIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE -

Februar 2008.
2

Mikroekonomija

Naziv djela:

MIIKROEKONOMIIJA M KROEKONOM JA
- VODIIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE OD Č ZA VJEŽBE
Autor: Mr. Armin Avdić Izdavač: Ekonomski fakultet Sarajevo - Izdavačka djelatnost Fakulteta – Glavni urednik: Dekan Prof.dr. Muris Čičić Urednik: Prof.dr. Dževad Šehić Recenzent: Prof.dr. Aleksandar Kalmar Godina izdanja i štampanja: 2008. god. Tiraž: 500 primjeraka Štampa: Bemust Odgovorno lice štamparije:
3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

3

Zahvaljujem se i preduzeću „General Servis“ d. posebno od strane studenata s obzirom da su oni ti koji trebaju da daju svoj konačan sud o korisnosti ovog udžbenika. kao i prethodni. biti od koristi svim studentima ekonomskih fakulteta ali i mnogim drugim kojima imaju namjeru da se upoznaju sa osnovama mikroekonomije.Mikroekonomija PREDGOVOR U relativno kratkom vremenu se javila potreba za doštampavanjem trećeg izmijenjenog i dopunjenog izdanja Vodiča za vježbe. dr Kasimu Tatiću na nesebičnoj podršci u izradi ovog Vodiča za vježbe kao i na dobronamjernim i korisnim sugestijama. 08. Autor 4 .o Sarajevo na podršci u izradi ovog izdanja Vodiča. dr Aleksandru Kalmaru. Posebnu zahvalnost dugujem svojim profesorima: Prof.2008. Nadam se da će ovaj materijal. Sarajevo. i Prof.01.o. U ovom izdanju su dodati popisi skraćenica i simbola koji se koriste za označavanje odgovarajućih ekonomskih varijabli. Svi prijedlozi i kritike su dobrodošli. godine.

Mikroekonomija 5 .

6.2. 1. 7. 6.1.2. 12. 9. prosječne i granične veličine POTREBA I TRAŽNJA Plan potrošnje IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Ukupna tržišna tražnja Zakoni tražnje Iznimke od općeg zakona tražnje CJENOVNA. 8.3.Mikroekonomija 1.1.2.1.1.4.1.4. 11. PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Temeljni stavovi o odnosima između ukupne.2.5.3.1.3. 8. 4.1. 3.1. 4. 10. 4. 12.2. 3. 4. 4. 4. 8.1. 4. Savremena teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 6 .2.2.2. 8. 2. 7.1.1. 10. 12. 7. 10. UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje Unakrsna elastičnost tražnje Dohodovna elastičnost tražnje Faktori koji utječu na elastičnost tražnje ELASTIČNOST PONUDE Zavisnost ponude od vremenskog perioda TEORIJE O PONAŠANJU POTROŠAČA Teorija granične korisnosti Teorija indiferencije TEORIJA PROIZVODNJE TEORIJA TROŠKOVA Tradicionalna teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 12.1. 12.2. 8.1. 3.2. 2. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA Predmet izučavanja Mikroekonomije MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST Mikroekonomski modeli Mikroekonomska analiza SADRŽAJ 10 12 13 13 16 17 18 19 19 20 27 27 30 30 30 35 42 43 45 47 49 50 52 53 55 55 63 64 66 72 74 83 84 86 96 107 109 107 113 114 114 116 TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI Tržište potpune konkurencije Funkcije tržišta i države Mikroekoenomija i Makroekonomija TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE Skala tražnje Promjena tražnje i promjena tražene količine Promjena ponude Ravnoteža ponude i tražnje Promjena ponude i tražnje i utjecaj na ravnotežnu količinu i cijenu Primjeri iz prakse UKUPNA. 5.3.3. 2. 3. 9. 5.1.2. 7.1. 12. 12.

1.1. 15. 16. 14.2.1.1. Mjerenje monopolske moći Diskriminacija cijena Diskriminacija cijena prvog stepena Diskriminacija cijena drugog stepena Diskriminacija cijena trećeg stepena 15.4. 15.3.2.8. 15. 17.4. 15.2. 15.2. 15. Regulacija monpola Historijski pregled reguliranja monopola Ciljevi regulacije monopola Metode regulacije monopola Reguliranje monopola kontrolom cijena Regulacija monopola preko graničnih troškova Regulacija monopola preko prosječnih troškova Reguliranje monopola porezima 15.1. 15.9.3. 16. 13. 13.4. 14. 15. 16. 15. 15.1.8. 15. 19. 15.2. 16.4.6.1.6. Primjeri i zadaci vezani za monopol OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Cournotov model Bertrandov model Edgeworthov model Model prelomljene krive tražnje (Sweezyjev model) Teorija igara Osnovni pojmovi Matrica rezultata 17.8.2.4. 13. 15.1. 15.4. 13.5. 16. 15. 15.8.3.2.2.2.3. 14.5. Empirijske funkcije troškova KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA Stackelbergova klasifikacija Samuelsonova klasifikacija Weintraubova klasifikacija TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE 123 125 125 126 131 131 134 135 137 140 141 143 143 145 146 147 147 148 148 149 150 151 152 153 154 155 157 158 158 158 159 161 166 170 172 172 174 176 176 177 182 183 184 185 192 7 Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća u dugom roku Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije MONOPOL Ravnoteža monopola u kratkom roku Ravnoteža monopola u dugom roku Pojam i evolucija prirodnih monopola Osobine prirodnih monopola Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji 15.5. TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku MONOPSON LITERATURA . 15.8.3.Mikroekonomija 12.4.3.4. 15.1.1. Problemi u regulaciji monopola Privatizacija prirodnih monopola Privatizacija energetskog sektora u BiH Modeli privatizacije 15.2. 15. 16.4.4.7.4.1. 17.1.4. 15. 14.3.3.5.2.6. 16. 15. 18.

Tražnja i ponuda faktora. (5 časova predavanja + 4 vježbi) Teorija troškova. Ravnoteža monopoliste u dugom i kratkom roku. Kupovina. kriterij i maksimiziranje dobiti. Cournot. (4 časa predavanja + 2 vježbi) Potpuna konkurencija. Warlasov. Elastičnost ponude. Funkcije tržišta i potreba državne intervencije. Teorija indiferencije. Mikroekonomija i Makroekonomija.Mikroekonomija UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET Naziv predmeta: MIKROEKONOMIJA Godina studija: I (Prva) Ukupan broj časova (predavanja i vježbi): 45 + 30 1. Funkcija ponude. konflikti. (6 časova predavanja + 6 vježbi) Teorija o ponašanju potrošača. Cobweb teorema. Definiranje tražnje. Tražnja za sredstvima potrošnje i tražnja za proizvodnim dobrima. prosječan i granični prihod. Osobine monopola. Pojam. Tržišni mehanizam: osnovni ciljevi (motivi i modeli ponašanja tržišnih učesnika). Ravnotežna cijena i količina. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Oligopol. 10. definisanje oligopola. Skale tražnje. 4. Ukupan. (3 časa predavanja + 0 vježbi). Troškovi u kratkom i dugom roku. Izvođenje i pomjeranje krive ponude. 7. Zakoni prinosa. Diskriminacija cijena i kriteriji politike cijena. Teorija. Modeli oligopola. 8. Barijere ulaska. Moore-Schultzov zakon tražnje: odstupanje od zakona tražnje. Prolagođavanje preduzeća tržišnim promjenama. Motivi i determinante. (7 časova predavanja + 5 vježbi) Teorija ponude. . motiv i elementi ravnoteže po vremenskim periodima i tržišnim strukturama. Stackelberg. Osnovne komponente i instrumenti Mikroekonomije. Zakon ponude. Međuzavisnost. Ravnoteža preduzeća u različitim vremenskim periodima. Antimonopolski zakoni i ponašanja. Teorija otkrivene preferencije. Potrošnja. Ravnoteža grane u različitim vremenskim periodima. Skale ponude. (3 časa predavanja + 3 vježbi) Teorija proizvodnje. Slutsky-Hicks-Allenov. kratkom i dugom roku. Relacija kratkoročnih i dugoročnih troškova. Proizvodne izokvante i princip supstitucije. Fiksni i varijabilni faktori proizvodnje. Ponašanje tražilaca. Definicija i klasifikacija troškova. Zakoni tražnje: Cournot-Marshallov. Potrebe. Edgeworth. Predmet i metode Mikroekonomije. 9. cilj. Determinante ponude. Uvod. Bertrand. 6. Vrste monopola. Učinci diskriminacije cijena. (5 časova predavanja + 2 vježbi) Monopol. Ravnoteža oligopola u 8 2. Analiza ukupnog. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Ravnoteža grane i preduzeća. Kombiniranje faktora proizvodnje. Tradicionalna teorija granične korisnosti. Strateško ponašanje. Pojam konkurencije i potpune konkurencije. saradnja. Pojam. Definicija ponude. Teorija tražnje. Proizvodne funkcije. 5. prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda. 3. Ponuda u trenutnom. vrste tražnje. Ponuda i troškovi. Determinante troškova. elementi i klasifikacija tržiših struktura. stvarnost i modeli. Ravnotežni položaj potrošača.

Mikroekonomija različitim situacijama. Prelomljena kriva tražnje. Sporazum oligopolista i efikasnost u privredi. (3 časa predavanja + 2 vježbi) 11. Ograničena konkurencija. Tržište i teorije ograničene konkurencije. Teorija Edwarda Chamberlena i Joane Robinson. Monopolska konkurencija, diferenciranje proizvoda, publicitet. Ravnoteža preduzeća i grane. Mjerenje tržišne snage. (2 časa predavanja + 2 vježbi) Ravnoteža tržišta faktora proizvodnje. Motivi maksimiziranja dobiti i zapošljavanje faktora proizvodnje. Tražnja i ponuda faktora proizvodnje na tržištima potpune konkurencije, monopsona i oligopsona. (1 čas predavanja + 2 vježbi)

12.

LITERATURA ZA ISPIT: 1. 2. 3. Tatić, Kasim; „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2003. godine. Tatić, Kasim; „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2005. godine. Avdić, Armin; „Mikroekonomija-Vodič za vježbe“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2008. godine.

ŠIRA LITERATURA: 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Babić, Mate: „Mikroekonomska analiza“, 4. Izdanje, Mate, Zagreb, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, HKD Napredak, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Politika cijena“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine. Jurin, Smiljan & Šohinger, Jasminka; „Teorija tržišta i cijena“, Globus, Zagreb, 1990. godine. Koutsoyiannis, Anita.; „Moderna mikroekonomika“, II izdanje, Mate, Zagreb, 1996. godine. Pindyck, Robert & Rubinfeld, Daniel; „Mikroekonomija“, 5. Izdanje, Mate Zagreb, 2005. Parkin, Michael; „Microeconomics“, Addison Wesley Publishing Company, 6th edition, 2005. Perlof, Jeffrey; „Microeconomics“, Addison Wesley Longman, 2nd edition, 2001. Samuelson P.; „Ekonomija“, XVII izdanje, Mate, Zagreb, 1994. godine. www.bhekonomija.com

9

Mikroekonomija

1. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA?
Izučavanje ekonomske stvarnosti ima tradiciju od preko 200 godina. U toku ovog razdoblja ekonomija kao nauka se proširivala, dograđivala i diferencirala od drugih nauka. Postala je veoma složena. Ekonomija, kao nauka bavi se izučavanjem privrednih aktivnosti i ekonomske stvarnosti jedne države, regiona i cjelokupne svjetske ekonomije na jednoj strani, kao i pojedinim učesnicima kao što su mala i velika preduzeća, kupci, vladini uredi za regulaciju i nadzor itd., na drugoj strani. Usložnjavanjem privrednih tokova koji svakim danom postaju još kompliciraniji i isprepleteniji kompleksnija postaje i ekonomska nauka koja pokušava da postojeće aktivnosti objasni, a naredne predvidi. Ekonomsku stvarnost zbog svoje kompleksnosti izučava mnogo ekonomskih disciplina: Makroekonomija, Finansije, Menadžment, Mikroekonomija, Računovodstvo, Marketing itd. Na taj način bolje i lakše se shvaćaju pojave u okruženju, te rješavaju problemi koji nastaju na temelju ovih pojava.

Kako da ostvarimo profit?

Mikroekonomija, kao jedna od ekonomskih disciplina, proučava između ostalog: 1. ponašanje pojedinačnih privrednih subjekata, kao što su: preduzeća, potrošači, država (njene pojedine agencije i odjeli), 2. utjecaje državnih mjera na aktivnosti učesnika na tržištu, raspodjelu dobara i usluga, 3. načine klasifikacija i funkcioniranje pojedinačnih tržišta i tržišta zajedno, 4. iznalažnje optimalnih količina faktora proizvodnje u procesu proizvodnje, 5. načine primjene teoretskih modela u rješavanju konkretnih ekonomskih problema, itd. Posebna pažnja pri proučavanju ponašanja pojedinačnih učesnika na tržištu posvećuje se efikasnoj alokaciji oskudnih resursa, kao što su novac, materijal, vrijeme, prirodna bogatstva, itd. Samo jedan dio prirodnog bogatstava je obnovljiv, dok drugi nije. Stoga o prirodnom bogatstvu i njegovom korištenju svaki ekonomista treba voditi posebnu brigu. Danas je najveći problem čovječanstva kako da zadovolji svoje rastuće potrebe. Potrebe oduvijek postoje i uvijek će biti neophodni uslov ljudskog postojanja. Razvojem ljudskog društva i struktura potreba se mijenja i proširuje. Ovo je kontinuiran proces. Stoga su u temelju Mikroekonomije ljudske potrebe koje iniciraju razmišljanja o načinu njihovog zadovoljavanja. Potrebe se na tržištu manifestiraju kao tražnja, bilo pojedinaca, grupe ljudi ili tražnja od strane države. Na Mikroekonomiji je da ukaže na najefikasnije načine zadovoljenja tih potreba. Na tržištu se, s druge strane, pojavljuju preduzeća koja proizvode dobra i usluge. Preduzeća prodajom ovih proizvoda i zadovoljavanjem izraženih potreba različitih učesnika na tržištu ispunjavaju svoju svrhu - profitabilno poslovanje. Drugo područje Mikroekonomije je usmjereno na preduzeće, njegove troškove, načine proizvodnje kombiniranjem različitih faktora proizvodnje, načine formiranja cijena proizvoda, itd. Da bi ekonomski sistem mogao funkcionirati potrebno je međudjelovanje učesnika na tržištu. Ako želimo analizirati Mikroekonomiju moramo svojom analizom obuhvatiti: preduzeća, potrošače i državu). 10

Mikroekonomija Postoji mnogo definicija Mikroekonomije. U literaturi se najčešće mogu naći sljedeće definicije1: 1. 2. Mikroekonomija je grana ekonomije koja proučava odluke pojedinačnih kućanstava i preduzeća, funkcioniranje pojedinačnih tržišta i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga. Mikroekonomija je analiza koja se bavi ponašanjem pojedinačnih subjekata u tržišnoj ekonomiji, takvih kao što su određivanje cijena nekog proizvoda ili ponašanje pojedinačnog potrošača ili preduzeća. Mikroekonomija je proučavanje ekonomskog ponašanja pojedinačnih jedinica odlučivanja, kao što su pojedinačni potrošači, vlasnici sredstava i preduzeća u sistemu slobodnog preduzetništva.

3.

Svaka od navedenih definicija osvjetljava Mikroekonomiju iz drugog ugla, ali sve one zajedno pokazuju čime se to bavi Mikroekonomija kao ekonomska disciplina. Možda je najbolje da to pokažemo na jednom primjeru.
Ukoliko želimo odrediti cijenu nekom proizvodu, recimo benzinu za automobil, onda moramo, između ostalog, voditi računa o sljedećim stvarima: Koliko se benzina troši na nekom području, koliko prosječan potrošač toči benzina mjesečno, koliki su porezi na benzin, kolika marža je neophodna za vlasnika benzinske pumpe da bi on imao interesa prodavati gorivo, koji kvalitet benzina se zahtijeva, kako i odakle se benzin transportuje i koliki su troškovi transporta, postoje li sezonske oscilacije, kakva tražnja se očekuje u narednom periodu i sl. Da bi se odredila krajnja cijena benzina potrebno je sagledati ponašanje i kupaca i prodavača ali i države koja nadgleda kvalitet goriva i ubire određene poreze. Svi oni zajedno predstavljaju tržišne učesnike koje proučava Mikroekonomija.

Tržište se u stvari nalazi u presjeku aktivnosti proizvođača, potrošača i države. Sva tri učesnika su neophodna kako bi tržište moglo nesmetano funkcionisati. Tržište može biti fizičko mjesto (kao što je pijaca) ili virtualno mjesto, kao što je prodaja putem Interneta (e-Buy).

Država

Tržište

Proizvođači

Kupci

Shema 1. Učesnici na tržištu

1

Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine, str. 3.

11

Finansijama. prognoza. 9. Razlika između Mikroekonomije i Ekonomike preduzeća jeste što Ekonomika preduzeća analizira preduzeće kao izolovan privredni subjekt od ostatka privrede. Tržište savršene konkurencije. također posmatra međudjelovanja tržišta. 8. Tražnja i ponašanje potrošača (teorija granične korisnosti. Mikroekonomski subjekti (domaćinstva. Milioni proizvoda i usluga se razmjenjuju putem tržišta onome ko je spreman platiti najvišu cijenu. kako prilike na jednom tržištu utječu na prilike na drugim. Mikroekonomska teorija. Privatizacija i Regulacija monopola. Tržište i cijene faktora proizvodnje. 12 . elastičnost i pomjeranja). Zamislite samo da neko od ljudi treba upravljati sa njima! U nastavku ćemo pokušati da razjasnimo ovaj tržišni mehanizam i da prikažemo na koji se način učesnici na tržištu ponašaju. Mikroekonomija. Iz prethodnih nabrojanih tema vidljvo je da postoje određene dodirne tačke Mikroekonomije sa drugim ekonomskim disciplinama. u međudjelovanju sa drugim učesnicima na tržištu. 2. preduzeća. tj. elastičnost. 3. U nastavku ćemo predstaviti svjetsko tržište nafte.1. analiza. Liberalizacija tržišta. 5. klasifikacije i funkcije). Uobičajeno se u literaturi analizira između 10 i 15 poglavlja ovisno o vrsti studija i raspoloživom broju sati predviđenom za izvođenje nastave. primjena). U ovom Vodiču pokušat ćemo dati što više primjera iz naših preduzeća i ukazati na probleme koje ona imaju. 10. Marketingom. a samim tim i njihove ravnotežne pozicije. Tražnja (teorija. Prilike na ovom tržištu imaju utjecaja na gotovo sva ostala tržišta. 11. 7. prije svega sa Ekonomikom preduzeća. pa i preduzeće. Monopson). analiza i modeli. Monopolistička konkurencija. Oligopol. determinante. a jedan dio će sadržavati pitanja koja se mogu postaviti na osnovu izložene materije. Ponuda (determinante. Stoga se preduzeća nastoje prilagoditi ovim promjenama pa povlače odgovarajuće poslovne poteze. država) i njihovi ciljevi. Mikroekonomija najčešće služi kao podloga za ostale discipline. a koji kao odgovor povlače svoje poslovne poteze i tako redom. Bez njega bi život jednostavno bio nemoguć. Nije dovoljno znati strukturu svojih troškova već ih je potrebno uporediti sa drugim preduzećima i vidjeti da li je ona povoljnija ili nepovoljnija uodnosu na konkurentska preduzeća ili granu u prosjeku. Teorija i analiza proizvodnje. teorija indiferencije i teorija otkrivene preferencije). povezanim. Stalni pokušaji preduzeće i ostalih tržišnih učesnika da se prilagode novonastalim prilikama u stvari predstavlja tržišni mehanizam. Makroekonomijom i Ekonomskim razvojem. Klasifikacija tržišta (Monopol. Poremećaji sa njega se poput talasa prenose na sva ostala tržišta mijenjajući troškove poslovanja preduzeća. Sa druge strane Mikroekonomija posmatra tržišne učesnika. Shodno predviđenom planu i programu Fakulteta posebna pažnja će se obratiti na sljedeće teme: 1. Jedan dio Vodiča će obrađivati računske primjere gdje se treba razumjeti način na koji rješavati određene probleme. 4.Mikroekonomija 1. PREDMET IZUČAVANJA MIKROEKONOMIJE Područje proučavanja Mikroekonomije je dosta široko. Teorija i analiza troškova (tradicionalna i savremena teorija. 6. koji imaju dalje utjecaja na druge tržišne učesnike. tržištima. Tržište i država (uloga države u privredi).

recimo jedan kvartal ili pola godine. Zbog toga se i izgrađuju mikroekonomski modeli. Razmislite koliko je značajno za jedan prodajni salon ako može ispravno procijeniti broj automobila koje će prodati u naredna 3 mjeseca. Sveukupna mikroekonomska teorija je izgrađena od manjih teoretskih koncepta (mikroekonomskih modela). zatim je potrebno pratiti prodaju neko određeno vrijeme. Posebno je važno zbog toga što vam novac koji bi ste uložili za nabavku automobila „ne leži zamrznut“ u proizvodima koje nećete prodati narednih pet-šest mjeseci.Mikroekonomija 2. Jozo. Nakon toga trebamo sagledati koji sve faktori utječu na prodaju automobila i koliki utjecaj imaju. Na kraju formiramo zaključak da se taj automobil na datom tržištu u određenom vremenskom periodu prodaje u toj količini. godine. te predviđanje kretanja tih pojava u budućnosti. da bismo mogli saznati kakav trend ima prodaja automobila na tržištu potrebno je odrediti koju vrstu automobila analiziramo.1. Svrha izgradnje ovih modela jeste analiza postojećih mikroekonomskih pojava. svi faktori često ne mogu biti uključeni u analizu. U analizu je najčešće moguće uključiti samo one faktore koji imaju dominantan ili presudan utjecaj na datu pojavu. MIKROEKONOMSKI MODELI Model predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i ima široku primjenu u ekonomiji iz razloga što model. Način nastanka mikroekonomskih modela dat je na narednoj slici: 2 Detaljnije vidjeti u Bakalar. Zato se vrši procjena njihovog značaja i veličine utjecaja. Naučni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti. Da bi nam olakšali donošenje poslovnih odluka i da bi nam omogućili profitabilnije poslovanje. a on se sastoji od dvije faze: 1) opažanje i mjerenje pojava koje proučavamo i 2) razvijanje teorije na osnovu tih mjerenja i opažanja. ima određenih prednosti u odnosu na druge načine. Zbog toga što je svaka pojava (koja se proučava) pod utjecajem različitih faktora. 1997. MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST2 2. Na primjer. 4-5. Svaki mikroekonomski model dobar je u onoj mjeri u kojoj ispunjava ove dvije zadaće. 13 . „Mikroekonomija“. Zato kažemo da je model pojednostavljena slika stvarnosti. kao način spoznavanja. Menadžment prodajnog salona može na vrijeme da od proizvođača poruči zahtijevani broj automobila. Mostar-Sarajevo. str. a da istovremeno nema pretrpan salon ili nema problem gdje da smjesti automobile. Vratimo se prethodnom primjeru.

14 . „Mikroekonomija“. c) Parametri – kvantitativno izražene karakteristike okruženja. b) Pretpostavke o ponašanju – način na koji se ponašaju učesnici. Naredna slika prikazuje osnovne komponente mikroekonomskog modela: Endogene varijable Teorijski mikroekonomski model Pretpostavke o ponašanju Parametri Slika 2. 1997. dok sa druge strane ima implikaciju koja. Jozo. godine.Mikroekonomija Naučni metod Opažanje i mjerenje Razvijanje teorije Izgradnja Mikroekonomskih modela Svrha izgradnje Analiza Predviđanje Slika 1. str 5. ustvari predstavlja rješenje ili ravnotežu tog modela. Mostar-Sarajevo. Četiri osnovne pretpostavke koje svaki mikroekonomski model mora sadržavati su:3 3 Bakalar. Način nastanka mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sastoji se iz tri elementa: a) Endogene varijable – događaji ili pojave koje se proučavaju. Komponente mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sa jedne strane ima određene osnovne pretpostavke koje mora uključiti u sebe da bi mogao biti vrednovan.

ovdje ćemo samo navesti primjer kada dolazi do povećanja tražnje za nekim proizvodom na tržištu a funkcija ponude ostane nepromijenjena. a nakog određenog vremena kada se poveća ponuda na tržištu dolazi do njihovog snižavanja. Ako u nekom gradu postoji izražena tražnja za stanovima a da pri tome ne postoji srazmjerni porast ponude stanova na. Ovaj slučaj je čest npr. a samim tim i analizirati jer nikada ne znate šta će takva osoba učiniti. pretpostavka o ograničenosti resursa. Npr. Poznato je da većina kupaca želi kupiti dizelske motore koji imaju malu potrošnju goriva. Ograničenost raspoloživih resursa je temeljna pretpostavka ekonomije uopšte. ako jedan od učesnika želi kupiti neki proizvod. Ovaj model je nastao na bazi velikog broja posmatranja šta se dešava sa cijenom proizvoda ako dolazi do pomjeranja funkcije ponude ili tražnje. Primjer Jedan od mikroekonomskih modela jeste model ponude i tražnje. Tada u najvećem broju slučajeva dolazi do porasta cijene tog proizvoda što je najčešće nepovoljno za kupce. Pretpostavka o ograničenosti resursa je potrebna iz razloga što niti jedan resurs u prirodi nije neograničen. pretpostavka o koordinaciji nam naglašava da je u jednom modelu potrebno imati koordinirane postupke učesnika. I zadnja. u stanogradnji.Mikroekonomija 1) 2) 3) 4) pretpostavka o preferencijama učesnika. Teorijski mikroekonomski model Pretpostavka o preferencijama je neophodna kako bismo znali šta učesnici u modelu više žele. koje vrste motora kupci najviše kupuju. Racionalnost se u ovom slučaju odnosi na situaciju da će racionalan čovjek nastojati maksimizirati svoju korist od kupovine proizvoda ili minimizirati svoje izdatke za njegovu kupovinu. U protivnom je model besmislen. Pretpostavka o racionalnom izboru učesnika nam daje uslov da ponašanje učesnika u modelu mora biti racionalno kako bismo mogli predvidjeti njihovo ponašanje. Iako će se u nastavku detaljnije analizirati kretanje i ponude i tražnje. tržištu dolazi do skoka cijena. pretpostavka o racionalnom izboru učesnika i pretpostavka o koordinaciji učesnika u modelu. Npr. Iznenadni poremećaji na tržištu nekretnina obično dovode do porasta cijena. Naredna slika prikazuje ove pretpostavke: Preferencije Ograničenost resursa Racionalan izbor učesnika Teorijski mikroekonomski model Ravnoteža modela Koordinacija Slika 3. 15 . sa druge strane mora postojati proizvođač koji je spreman proizvesti i ponuditi taj isti proizvod. Svi znamo da je ponašanje neracionalne osobe vrlo teško predvidjeti.

MIKROEKONOMSKA ANALIZA Za razliku od mikroekonomskih modela koji predstavljaju teoretsku podlogu za rješavanje određenih ekonomskih problema. država itd.).2. Ona predstavlja tržišnu valorizaciju teoretskih koncepta koji su izgrađeni primjenom mikroekonomskih modela. koristi te modele za rješavanje konkretnih problema sa kojim se suočavaju učesnici na tržištu (proizvođači. Matematika kao grana nauke je obezbijedila dobru podlogu za teoretsko razumijevanje pojava. mikroekonomska teorija spušta na ravan upotrebljivosti i korisnosti. Stoga se primjenom mikroekonomske analize. mikroekonomska analiza. Stoga će se u toku izlaganja u značajnoj mjeri koristiti matematički prikazi iz razloga što je „jezik“ matematike veoma precizan i obezbjeđuje nam tačne pokazatelje. kao primjenjeni dio Mikroekonomije. Da bi se adekvatno predstavili svi teoretski koncepti potrebno je koristiti određeni instrumentarij. potrošači. odnosno predstavlja svrhu izučavanja mikroekonomske teorije. Bez adekvatne primjene pri rješavanju konkretnih problema u ekonomiji. ali i za kvantitativnu analizu realnih problema. niti jedna teorija nema veći značaj. Mikroekonomija = mikroekonomska teorija + mikroekonomska analiza 16 . Mikroekonomija kao naučna disciplina u sebi sadrži i mikroekonomsku teoriju i mikroekonomsku analizu i za uspješno rješavanje problema potrebno je koristiti oba dijela.Mikroekonomija 2.

Mikroekonomija 3. XVII izdanje. U nastavku ćemo dati kratak prikaz uloge države na tržištu te njenih mogućih intervencija kako bi se ispravili određeni tržišni nedostaci. vremenom je utvrđeno da sâma tržišta nisu sposobna dovesti do stabilnosti privrede. Na drugoj strani neki učesnici žele nabaviti (polu)proizvode koje će iskoristiti za dalju proizvodnju drugih proizvoda i takvo tržište nazivamo tržište proizvodnih faktora. a nekim stanovnicima nedostaje novca za osnovne životne namirnice itd. no nekada je neophodno da se na tržištu pojavi i država kako bi uspostavila određena pravila po kojim će se razmjena odvijati. Na narednoj shemi ukratko su predstavljeni nedostaci tržišta i načini na koje država intervenira na tržištu.. javljuja se nelojalna konkurencija. proizvođači ne vode dovoljno računa o životnoj okolini. Sa druge strane ako država nije u dovoljnoj mjeri prisutna na tržištu tada ne postoje jasna pravila ili se nedovoljno poštuju postojeća. Zagreb. godine. Uloga države se najčešće ogleda u sprovođenju određenih zakona po kojima se poslovanje odvija. 4 Detaljnije vidjeti: P.5 Ponuda i tražnja se. TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI4 Tržište predstavlja mjesto na kome se susreću ponuda i tražnja proizvoda. Ekonomija. 17 . 1994. cijene su te koje koordiniraju odluke potrošača i proizvođača na tržištu. Da je tako već bi u Bosni i Hercegovini većina stanovnika bila zaposlena i ne bi bilo proizvoda koji se nemaju kome prodati. 35-48 5 Postoji dosta definicija tržišta. utaja poreza. Stoga je važno da država ili njene određene institucije budu prisutne na raznim tržištima kako bi tržišta dobro funkcionirala. Mate. Svi učesnici na tržištu posmatraju cijene i na bazi njih donose svoje odluke. u kreiranju normi zaštite životne okoline ili u sprječavanju antimonopolskog ponašanja učesnika. kao što smo prethodno naglasili. Tržišni mehanizam bi u potpunosti doveo do stabiliziranja privrede. mogu susresti na nekom fizičkom ili na nekom virtuelnom mjestu. Jedan od prvih ekonomista (Adam Smith) je tvrdio da je sâmo tržište sposobno uspostaviti pravedan i stabilan tržišni okvir u kome će se tržišne transakcije odvijati nesmetano. U ekonomiji je prisutno mišljenje da u većini slučajeva i na većini tržišta postoji određena „nevidljiva ruka“ koja dovodi do povezivanja ponude i tražnje i do zadovoljavanja potreba potrošača. Znači. on će ga zadržati neko vrijeme kako bi ga prodao po višoj cijeni. dok potrošači ne plaćaju proizvode na vrijeme. a kao što je vidljivo to se ne dešava. Tržišta putem cijena rješavaju osnovne ekonomske probleme. str. Samuelson. Sa druge strane. nastojat će što prije doći do tog proizvoda ako im je on potreban. Obično se na tržištu pojavljuju proizvođači i kupci. Ukoliko je država previše prisutna na tržištu tada učesnici ne mogu iskazati svu kreativnost u svom radu jer je previše pravila koja gotovo sve regulišu. sivo tržište i sl. ako kupci zaključe da da će cijena tog proizvoda porasti u narednom periodu. Kada govorimo o tržištu potrebno je naglasiti da postoji mogućnost da neki od učesnika na njemu žele kupiti finalne proizvode koje će oni lično potrošiti. Takvo tržište se naziva tržište finalnih dobara (proizvoda). Međutim. Ako neko od proizvođača očekuje da poraste cijena proizvoda kojeg on prodaje. za početak mi ćemo dati samo jednu od njih.

kroz određene instrumente. a nakon što se ostvare značajni napretci u tehnologiji omogući kompanijama da ih koriste. a učesnici samostalno odlučuju o načinu poslovanja. O tržištu potpune konkurencije će mnogo više riječi biti u poglavlju 14. Zbog toga kompanije i banke ne žele da rizikuju novac u takve projekte sa neizvijesnim ishodom iako su potencijalne dobiti velike. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Na nekim tržištima pojavljuje se veliki broj učesnika i na strani ponude i na strani tražnje.1. ima za cilj da obezbijedi što više prostora kompanijama za njihovo poslovanje.Mikroekonomija Nedostaci nevidljive ruke Neefikasnost Monopol Eksternalije Javna dobra Nejednakost Neprihvatljive nejednakosti dohotka i bogastva Makroekonomski problemi Visoka inflacija Visoka nezaposlenost Spor ekonomski rast Stabilizacija pomoću politika kamatnih stopa Stimuliranje rasta Monetarna i fiskalna politika Investiranje u obrazovanje i povećanje nacionalne stope štednje Preraspodjela dohotka Progresivna poreska stopa Programi podrške dohotka Intervencija na tržištu Intervencija na tržištu Subvencije Antitrustovski zakon Zakoni protiv zagađivanja Nacionalna odbrana Intervencija države Primjeri Shema 2. 3. ili da dopuni njihov rad tamo gdje privatni kapital nije dovoljan ili nema interes. Na primjer. pijaca u jednom većem gradu se može smatrati tržištem potpune konkurencije. nafta. tada takvo tržište nazivamo tržište potpune ili čiste konkurencije. dionice. Ako se na tržištu razmjenjuje proizvod koji je homogen (kao što su na primjer: pamuk. zlato i sl. Obično je na ovim tržištima država veoma malo prisutna. Tu postoji i veliki broj kupaca ali i veliki broj prodavača sličnih ili homogenih proizvoda. Nedostaci tržišta i intervencije države na tržištu Svakako da država. U takvim slučajevima država kroz osnivanje istraživačkih instituta pomaže da se lakše obezbijede sredstva. 18 . To je npr. slučaj kod razvoja novih foto ćelija koje se mogu koristiti za proizvodnju energije.) i ako učesnici mogu bez većih poteškoća ulaziti na tržište i izlaziti sa njega. Taj razvoj zahtijeva značajna novčana sredstva ali je ishod razvojnog procesa često neizvijestan.

kao što su kupci. MIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA Postoji razlika između Mikroekonmije kao ekonomske discipline i Makroekonomije. regionalno tržište. Kako smanjiti nezaposlenost na nivo da svi oni koji žele raditi imaju i gdje da rade. Bruto domaći proizvod (GDP) jedne države. jer ni prevelik deficit ni prevelik suficit dugoročnije gledano nisu povoljni za privredu.2. ali i njene stabilnosti. Makroekonomija ima svoja četiri osnovna područja. kako se ne bi dešavala npr. Upravljanje uvozom i izvozom. globalno tržište tržište nafte i naftnih derivata. a to su: 1. određenih subvencija i sl. informativna i razvojna funkcija. 3. To su alokativna. kao na primjer zagađenje okoline. promoviranje i obezbjeđenje makroekonomskog rasta i stabilnosti privrede (u što spadaju fiskalna i monetarna politika). distributivna. To su aktivnosti koje su usmjerene na: promoviranje jednakosti putem progresivnih poreskih stopa. FUNKCIJE DRŽAVE I TRŽIŠTA Država ima određene funkcije (uloge) na tržištu. Dok Mikroekonomija proučava pojedinačne učesnike na tržištu. Možemo govoriti i o vrstama tržišta kao što su: lokalno tržište.). Politika (ne)zaposlenosti na nivou cijele ekonomije. proizvođači ili država (kada ima svojstvo nekog regulatora). I tržište ima svoje određene funkcije. trgovina na veliko. 19 . 2. 4. Reguliranje i kontrola određenih eksternalija na tržištu. Razlika se prije svega ogleda u predmetu proučavanja. velika inflacija. transfernih plaćanja. kontrola o skladištenju opasnih materija. vojska. Makroekonomija proučava privredu u cjelini. socijalne ustanove itd. nacionalno tržište. Kako da se ukupna proizvodnja u jednoj privredi poveća. tržište vrijednosnih papira.Mikroekonomija 3. vatrogasci. propisivanje određene zaštitne opreme za radnike itd.3. Da bismo mogli proučavati makroekonomske pojave. trgovina na malo itd. selektivna. moramo shvatiti i razumjeti mikroekonomske jer su one osnova na bazi kojih nastaju i prilike u cijeloj nacionalnoj ekonomiji. Cilj je da se formira ravnoteža uvoza i izvoza iz jedne države. Obezbjeđenje rasta i razvoja privrede. obezbjeđenje određenih dobara i usluga za koje privatni kapital nema interesa (kao što su policija. 3. tržište faktora proizvodnje.

radnih itd. Ona se može proizvoditi u hidroelektranama. Za koga proizvoditi? Iako su ova pitanja naizgled jednostavna odgovori na njih nisu nimalo lagani. Danas je sve proizvode „teško“ proizvesti (proizvodi zahtijevaju poštivanje velikog broj tehničkih standarda. osnovna pitanja ekonomije koja glase: 1. Menadžment svake kompanije bi bio presretan ako bi prodao sve proizvode koje proizvede u što kraćem vremenu. Često se preduzeća susreću sa problemom šta proizvoditi i u šta investirati svoj novac. U današnjem svijetu imate gotovo svaki proizvod koji možete zamisliti. a da to neko drugi nije već proizveo. veliki broj preduzeća ima ogromna skladišta gotovih proizvoda koji čekaju da se pojavi njihov kupac koji ima dovoljno novca. sigurnosnih kriterija kod upotrebe proizvoda. U suštini cjelokupna ekonomija se zasniva na tri značajna pitanja koja svaki student ekonomije treba poznavati. definitivno je najteže „proizvesti“ platežno sposobnog kupca. Kod odabira načina proizvodnje posmatramo prvenstveno dva faktora: ekonomsku isplativost i mogućnost uspješne implementacije tehnološkog rješenja u zavisnosti od uslova pod kojim će proizvodnja biti pokrenuta. tehnoloških. 20 . vjetroelektranama. To je jedan od čestih načina kako da dođemo do novog proizvoda koji je do tada bio nepoznat kupcima. čak se može dobijati iz energije podvodnih valova na moru. termoelektranama. To su ogromne poljane gotovih automobila koji čekaju svog kupca.) Drugo teško pitanje jeste kako proizvoditi. Na tržištima postoji doista ogroman broj različitih proizvoda koje nema ko da kupi. Postoji mnogo mogućih metoda proizvodnje jednog te istog proizvoda. vremenskih. Tako je vrlo teško smisliti i pronaći novi proizvod koji bi mogao biti interesantan kupcima. komponente za proizvode se često proizvode na različitim kontinentima itd. Međutim. Šta proizvoditi? Kako proizvoditi? 3. Treće pitanje je često najteže pitanje za ekonomiste. To su tzv. Jedni ljudi traže da kupe stanove dok ih drugi grade i prodaju.). Međutim. Za svim proizvodima postoji određena tražnja i sa druge strane postoji određena ponuda tih proizvoda ili usluga. Donošenje odluke na koji način da proizvedemo proizvod daje smjernice za sve kasnije aktivnosti. još uvijek je neophodno imati veliki broj komada na zalihi kako bi se proces proizvodnje mogao kontinuirano odvijati.Mikroekonomija 4. Neki pojedinci traže računare dok ih drugi distribuiraju na određenom tržištu. Sjetite se samo lagera automobila pred nekom fabrikom. a analiza obično kreće od Biznis plana koji treba da odgovori na pitanje da li je ulaganje u tu proizvodnju isplativo i u kom vremenskom periodu. Iako se danas pokušavaju automobili proizvoditi za poznatog kupca. Kod donošenja odluke šta proizvoditi potrebno je sagledati veliki broj faktora. Čak i one koje ne možete zamisliti dok ih ne vidite. koliki su rizici i koliko je resursa potrebno (novčanih. Danas se ogromna sredstva ulažu u pronalaske recimo nove telekomunikacijske opreme ili visokosofisticirane vojne tehnologije. Navest ćemo samo proizvodnju električne energije. 2. nuklearnim i plinskim elektranama. TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE U svakodnevnom životu konstantno kupujemo ili prodajemo određene proizvode i usluge.

to znači da ćemo uz kreditiranje kupaca dovesti do porasta tražnje za našim proizvodom. demand). Tražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama. u određenom razdoblju i na određenom tržištu. Ako se pokaže da je efekat dohotka veliki. Efekat supstitucije je prisutan kada npr. Iako ćemo kasnije detaljnije obrađivati efekat dohotka i efekat supstitucije. Potrebno je da menadžeri poznaju koliko iznose ova dva efekta za proizvode koje oni proizvode iz razloga što na osnovu njih mogu donositi ispravne odluke. Tražnja se predstavlja grafički uz korištenje krivih linija ili linearnih funkcija. efekat dohotka postoji kada poraste cijena garaža. kao što je to slučaj u Sarajevu. Cijena tehnologije za jednu fabriku koja može da konkuriše i opstane na tržištu nije ispod 10 miliona KM. ovdje ćemo ih ukratko samo definisati kao pojmove kako bi se lakše mogla pratiti materija. a predstavlja tabelarni prikaz odnosa cijena i količina nekog proizvoda na nekom tržištu uz sve moguće cijene za taj proizvod. Ona može biti individualna i ukupna ili tržišna. Tražena količina je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni. Velikim slovom (D) se obilježava granska tražnja a malim slovom (d) individualna. ako je efekat supstitucije veliki. kada cijena jedne robe raste. Recimo oprema za proizvodnju i pakovanje prirodnih sokova i mineralne vode. jednu vrstu kafe zamijenimo drugom zbog toga što je prva vrsta kafe poskupjela a cijena druge ostala nepromijenjena. a u izuzetnim slučajevima može i da bude rastuća. Na primjer.Mikroekonomija Danas je trend u svijetu da kada ne možete prodati proizvod zato što kupcu nedostaje sredstava pokušate mu prodati taj proizvod na kredit.70 KM/kom. Obično je opadajuća slijeva udesno. te su kupci realno siromašniji i imaju manje mogućnosti za kupovinom garaže. Obilježava se slovom d (Engl. u određenom razdoblju i na određenom tržištu. Quantity). često se u analizi ekonomskih pojava koriste i termini „Tražnja“ i „Tražena količina“. 21 . Sa druge strane. proizvođači hljeba svaki dan predviđaju kolika će biti tražnja za hljebom na području grada Sarajeva pri cijeni od 0. odnosno zadužiti ga. Taj podatak je važan za planiranje proizvodnje. to znači da moramo izmijeniti naš proizvod i učiniti ga što različitijim od drugih supstituta. Tražena količina se obično obilježava slovom Q (Engl. Na primjer. a koje obično imaju visoku cijenu. Za razliku od tražnje često analiziramo količinu proizvoda koji se na tržištu traži pri tačno određenoj cijeni. U ekonomiji se često koristi termin skala tražnje. Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji. Također. Ovo je slučaj recimo kod kupovine opreme i mašina za preduzeće. dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca.

5 milijardi potrošača.Mikroekonomija Kada govorimo o tražnji za proizvodima i uslugama. 8. ne možemo zaobići faktore-determinanate koji direktno utječu na iznos tražnje za tim proizvodima na tržištu. što obezbjeđuje dosta prostora za biznis. dok postoji nekoliko determinanti tražnje koje su date u nastavku. ukoliko se očekuje opadanje cijena tada kupci. ako mogu. Determinanta tražene količine je cijena proizvoda. U mjeri u kojoj uspješno zadovoljimo te potrebe imat ćemo i uspješan biznis. kao na primjer u proizvodnji hrane i napitaka. Kretanje budućih cijena je važno i za ponuđače i za potrošače. u ponudi restorana. Ukusi potrošača su posebno važni za biznise koji su vezani za ponudu različitih vrsta prehrambenih proizvoda. porast će tražnja za namještajem. Na primjer. Kada biste svakome potrošaču prodali po jedan par cipela prosječne cijene od 50 KM to bi ukupno iznosilo 75 milijardi KM. Tako je prije uvođenje poreza na dodanu vrijednost potpisan veliki broj kupoprodajnih ugovora za kupovinu stanova. 2. Danas veliki broj proizvoda trošimo skupa. Danas većina svjetskih kompanija ima za cilj da pristupe nacionalnom tržištu Kine s obzirom da je to tržište sa gotovo 1. Za ovu determinantu je vezana i unakrsna elastičnost tražnje o čemu će kasnije biti više riječi. s obzirom da se od 01. Potrebe potrošača predstavljaju najznačajniju determinantu tražnje za proizvođače jer oni svojim proizvodima i uslugama nastoje zadovoljiti njihove potrebe. januara 2006. u arapskim zemljama se nude veoma začinjena hrana dok se na američkom kontinentu nudi hrana mnogo blažih okusa i mirisa. Veći broj kupaca znači i veću potrošnju proizvoda i usluga. Determinante tražnje su: 1. religijska uvjerenja i sl. U Bosni i Hercegovini stanovništvo veoma mnogo konzumira hljeb. Broj kupaca je također važna determinanta tražnje na tržištu. sačekaju sa kupovinom kako bi platiti manje. 22 . Što je prosječan dohodak potrošača viši. 6. 4. s obzirom da većina porodica želi svakih pet-šest godina promijeniti namještaj u svom domu. Prosječni dohodak potrošača nam govori koliko on može maksimalno sredstava potrošiti na proizvode i usluge. Ukus potrošača je determinanta koja se često mijenja. u proizvodnji različitih vrsta specijaliteta i sl. Također. 5. Prosječan dohodak potrošača Broj kupaca na tržištu Sistem potreba Ukusi potrošača Buduće cijene proizvoda ili usluge Cijene dobara koja su povezana sa tim dobrom (supstituti i komplementi) Preferencije potrošača Posebni utjecaji kao što su klimatski uslovi. svakako ćete pratiti kakav trend imaju cijene na tržištu. Na primjer. Ne možemo koristiti automobil bez goriva ili automobilskih guma. Ako ste planirali kupiti automobil ili stan. 7. Jedan dio sredstava potrošači štede a jedan dio troše. razna slatka jela i kafu. Cijene proizvoda povezanih sa dotičnim dobrom u određenoj mjeri utječu na tražnju za tim dobrom. oni će biti u mogućnosti kupovati veću količinu nekog proizvoda. U zavisnosti od visine cijena komplemenata ili supstituta ovisi i tražnja za posmatranim proizvodom. ako prosječna plaća u državi poraste sa 520 KM na 800 KM. godine na nove stanove plaća dodatnih 17% poreza. Sistem potreba je u osnovi tražnje na tržištu. 3.

Na bazi ovih faktora mogu se jednim dijelom predvidjeti kratkoročna kretanja cijena. u nastavku ćemo dati prikaz tržišta nafte na svjetskom tržištu. Posebni utjecaji mogu nekada biti najznačajnija determinanta tražnje. Barel nafte predstavlja količinu od 159 litara. 23 . nafte.7 U zadnjih nekoliko mjeseci se cijena smanjila na oko 60$. Nafta sigurno predstavlja „krvotok“ jedne privrede. Npr. međutim. Rastuća tražnja Nužne nove investicije Nedovoljni viškovi u ponudi Političke tenzije u zemljama proizvođačima nafte 5. 1. benzina. Navedene determinante su one koje se najčešće pojavljuju. moramo posmatrati što veći broj determinantni koji imaju značajan utjecaj na tražnju. Pod posebnim utjecajima možemo podrazumijevati veliki broj faktora. Neki proizvodi se konzumiraju ili ne konzumiraju iz religijskih razloga. 4. No značajno je da. Na grafiku 1 je dato kretanje cijena za period 2004-2006. ukoliko želimo dobro predvidjeti tražnju za našim proizvodom ili uslugom. Uska grla u proizvodnji 6. Nemoguće je danas zamisliti privredne tokove i život uopšte bez tečnih goriva. marta i u toku praznika.Mikroekonomija Preferencije potrošača su također važna determinanta tražnje. motornih ulja i sl. Kretanje cijena nafte RASTUĆA TRAŽNJA 6 7 Grafici vezani za zadatke nisu obilježeni brojevima. Paritet $ prema ostalim valutama Grafik 1. 3. Zbog toga što troškovi energenata u značajnom obimu učestvuju u troškovima svake kompanije. itd.6 PRIMJER Cijena nafte na svjetskim tržištima je u protekle dvije godina premašila iznose i od 78 $ po barelu. Svaki poremećaj cijena nafte na svjetskom tržištu direktno se odražava na rad preduzeća i cijele privrede. u toku žestokih zima mnogostruko se povećava tražnja za plinom ili drugim energentima koji se koriste za grijanje. pred Kurban Bajram se mnogostruko poveća tražnja za stokom. a trećima je važna potrošnja i niska cijena održavanja. Da bismo bolje pojasnili ove determinante predstavit ćemo primjer determinantni tražnje za naftom na svjetskom tržištu. Cvijeće se najviše traži 8. Ali od čega zavisi kretanje te cijene? Da bismo odgovorili na ovo pitanje nudimo vam pregled najvažnijih faktora koji imaju utjecaj na snažan rast cijena nafte. drugi snagu motora i izgled. neki proizvodi imaju i mnogo veći broj tih determinanti. 2. Neki kupci automobila preferiraju sigurnost i udobnost. godine.

a nakon dosezanja vrhunca proizvodnje brže se iscrpljuju. što znači da su nalazišta manja. koji će im donijeti dobre profitne margine. kako se povećava broj vlasnika vozila u toj zemlji. a rastu i potrebe za električnom energijom. 24 . postale su oprezne u pogledu trošenja nakon kraha cijena nafte koji se dogodio u razdoblju od 1997-98. Naftne kompanije. posebno kada se isključi bujajuća ruska proizvodnja. Kineska privredna ekspanzija potaknula je dramatičan rast potrošnje goriva. većina velikih članica ili ne dozvoljava strane investicije u naftni sektor ili je zakonski te investicije učinila neatraktivnima. koji troši četvrtinu svjetske naftne proizvodnje. Svjetska tražnja za naftom Svjetska ponuda nafte u mil. pak. Svjetska tražnja za naftom u milionima barela dnevno Grafik 2. To je smanjilo rast proizvodnog kapaciteta članica OPEC-a. barela dnevno Grafik 3. te zahtijevaju skuplju tehnologiju za njihov razvoj. Procjenjuje se da će kineska tražnja nastaviti rasti i sljedećih godina. ograničivši raspoloživu sirovu naftu i rafinirane proizvode širom svijeta. A i solidan rast američke privrede. NUŽNE NOVE INVESTICIJE Velika nalazišta nafte sve je teže pronaći i skuplje razvijati. Mnogi njihovi novi poslovni poduhvati su u udaljenim područjima. što zahtijeva skupu opremu uz česta kašnjenja u proizvodnji. Indijska potrošnja također brzo raste. koji drži otprilike dvije trećine svjetskih zaliha nafte. Uvoz sirove nafte u Kinu od početka prošle godine porastao je preko 40% i ne pokazuje znakove usporavanja unatoč nastojanjima tamošnje vlade da uspori zahuktalu privredu. neprestano je bila precjenjivana. bogate novcem. Predviđanja o rastu ponude nafte iz zemalja koje su izvan OPEC-a. što je pogodilo njihove dionice i potaknulo niz spajanja u sektoru. da uđu na tržište nafte te je kupuju procjenjujući da će se visoke cijene održati. Većina naftnih nalazišta izvan zemalja članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u zreloj je fazi. što znači da većina već proizvodi gotovo punim kapacitetima kako bi udovoljila tražnji (vidjeti grafik na kraju). Svjetska ponuda nafte Većina sada vidi veću vrijednost u otkupu vlastitih dionica nego ulijevanju novca u povećanje naftne ponude. velike špekulativne fondove. U OPEC-u. potiče konkurenciju između Azije i SAD-a za raspoložive isporuke. Izgledi za održivim rastom tražnje ohrabrili su. pak. One su se fokusirale na velike projekte.Mikroekonomija Svjetska tražnja za naftom raste po najbržoj stopi u zadnje 24 godine.

POLITIČKE TENZIJE U ZEMLJAMA PROIZVOĐAČIMA NAFTE Političke tenzije na Bliskom istoku i sukobi u Iraku potkopali su povjerenje trgovaca u sigurnost isporuka iz regije. Sadašnja struktura cijena ne daje rafinerijama priliku za obnavljanje zaliha s jeftinijom sirovom naftom i proizvodima i tjera ih da kupuju u posljednji tren. vodećeg svjetskog izvoznika. Istodobno. osim Saudijske Arabije. To je dodatno privuklo zanimanje špekulativnih fondova koji se klade da cijene mogu još rasti. prije spomenutog kraha cijena u prosjeku je iznosio milijun barela dnevno. Val spajanja nakon kraha cijena u razdoblju od 19981999. Ministri za naftu članica tog naftnog kartela objavili su planove smanjenja svoje proizvodnje i prije nego su cijene počele opadati. posljednjih je godina puno truda uložio kako bi zaustavio rast zaliha u zemljama potrošačima. također je srezao broj kompanija koje drže zalihe. 25 . Povećani troškovi pronalaska i razvoja nafte u zemljama izvan OPEC-a potaknuli su uvjerenje špekulatora da su naftna tržišta dobro dugoročno ulaganje. zalihe naftne industrije koje služe kao zaštita od naglih prekida u opskrbi smanjile su se. koji kontrolira oko polovine svjetskog izvoza. Irački izvoz ponovo pogađaju sabotaže. zbog velike tražnje tokom zime.Mikroekonomija Rast proizvodnje nečlanica OPEC-a. Grafik 4. Smanjenje zaliha izazvalo je zabrinutosti da bi se rafinerije mogle naći u većim teškoćama u pokušaju povećanja opskrbe destiliranih goriva. Komercijalne zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Državama smanjuju se dijelom zbog čestih prekida američke naftne proizvodnje izazvanih uraganima u Meksičkom zaljevu. najvećem proizvođaču OPEC-a. Višak proizvodnih kapaciteta OPEC. bez Rusije. To je ostavilo malo viškova kapaciteta kod drugih proizvođača. Otada je zanemariv. NEDOVOLJNI VIŠKOVI U PONUDI OPEC je podigao svoju proizvodnju na najvišu razinu u zadnjih 25 godina u cilju obuzdavanja cijena. uključujući loživo ulje. Ubilački napadi na strane naftne radnike izazvali su strahovanja od većih napada na budno čuvana naftna postrojenja toga kraljevstva. u razdobljima sezonskog slabljenja tražnje. Napregnutost sistema globalne ponude rezultirala je većom osjetljivosti na poremećaje u opskrbi i većom vjerojatnošću od porasta cijena. Trgovci strahuju da bi jedna od zaraćenih strana mogla ciljati naftnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji. održavajući isporuke te zemlje ispod prijeratnih razina. koja proizvodi trećinu svjetske nafte. posebice u SAD-u.

pojedine države zahtijevaju niz različitih vrsta benzina. Također je srezao izvoz nafte u Kinu. Tajvana i Kine povećavaju rezerve ili to uskoro planiraju započeti. septembra potaknulo je zabrinutosti da Rijad možda neće više djelovati kao jamac niskih cijena nafte kao što je bio tokom 1990-ih. godini Rezerve koje mogu biti ekonomično iskorištene pod sadašnjim uslovima Izvor: BP Grafik 5. Tražnja za benzinom na američkom tržištu visoka je dijelom i zbog toga što na tamošnjim autocestama raste broj tipova sportskih vozila s većom potrošnjom benzina. Na Sjedinjene Države otpada oko 45 posto ukupne potrošnje benzina u svijetu. Pobunjenici u naftom bogatoj delti Nigera prijetili su napadima na naftna postrojenja. Zahlađenje odnosa između Saudijske Arabije i SAD-a nakon terorističkih napada 11. ponovo je upozoravao da bi mogao biti prisiljen smanjiti proizvodnju budući da vlada zahtijeva isplatu poreznih dugova u iznosu od više milijardi dolara. i dalje trpi zbog izbijanja štrajkova u naftnom sektoru i zbog poteza nacionalne vlade.Mikroekonomija Ruski naftni gigant Jukos. još su jedna točka zapaljenja. Česti sukobi u Nigeriji. Otkrivene rezerve nafte u 2002. A pojavile su se i zabrinutosti u pogledu porasta tenzija između SAD i Irana oko inspekcije nuklearnog oružja. Naftna proizvodnja u Venezueli. Visoke cijene nafte mogle bi omogućiti Iranu bolje pozicije za pogodbu ako se to pitanje zaoštri u nadolazećim mjesecima. USKA GRLA U PROIZVODNJI Propisi o zaštiti okoliša podižu cijenu proizvodnje goriva. Zabrinutosti oko sigurnosti opskrbe potaknule su mnoge zemlje da povećaju svoje strateške rezerve. godini. velikom isporučiocu nafte u SAD. Američka tražnja za benzinom izaziva i sve veće zahtjeve za visokokvalitetnom lakom sirovom naftom s niskim udjelom sumpora. U SAD-u. Sjedinjene Države nastavljaju puniti svoje strateške rezerve nafte unatoč visokim cijenama. . podižući tako premiju na cijenu sirove nafte s niskim sadržajem sumpora. primoravajući kompanije na gradnju novih skupih postrojenja i otežavajući im transport isporuka između regija. Jedan dio sirove nafte proizvođača Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) je s značajnim udjelom sumpora. koji proizvodi oko petinu ruske nafte. Južne Koreje. Ostale zemlje poput Indije. Kina se na tržištu natječe za takvu vrstu nafte kako bi podmirila tražnju za transportnim gorivima. članici OPEC-a. To otežava transport isporuka među 26 Otkrivene rezerve nafte u 2002. smanjujući ponudu na ionako oskudnom tržištu.

22 dolara za galon (3.28 dolara za galon). Na bazi kretanja ovih determinanti možemo predvidjeti kakve će efekte oni imati na cijenu nafte. zatim Nijemci .12 eura za litru (0. Ako vrijednost dolara na deviznom tržištu opada tada i konačna cijena nafte realno posmatrano za kupce pada. U Izraelu benzin se prodaje po cijeni od 1. PARITET DOLARA PREMA OSTALIM VALUTAMA Odnos deviznog kursa dolara prema drugim valutama ima utjecaja na konačnu cijenu nafte jer se nafta uglavnom plaća u američkim dolarima. Izvor: Poslovni dnevnik 09. benzin najviše plaćaju u Britaniji.50 dolara za galon). prema Reutersovoj listi. Navedeni primjer pokazuje koliko elemenata utječe na formiranje cijena nekih proizvoda i da projiciranje kretanja cijena zahtijeva poznavanje velikog broja determinanti.2006 27 .67 eura ( 3. godini. Otkrivene rezerve nafte u 2002. A NAJJEFTINIJI U SAUDIJSKOJ ARABIJI Benzin je najskuplji na pumpama u Francuskoj. u Meksiku 0. a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji.38 eura (6. Na pumpama u Rusiji litra benzina košta 0.50 dolara). Da li će se cijena kretati prema 80 $ po barelu ili će se smanjivati prema 30 $. Propisi o zaštiti okoliša povećali su troškove izgradnje novih rafinerija i uveliko otežali dobivanje potrebnih dozvola. koštao 7.15 eura (0.71 euro (3. Kanadi 0.35 eura (6. gdje litra vrijedi svega 0. Poslije Francuza.65 dolara). pokazuju podaci koje je objavila agencija Reuters. BENZIN NAJSKUPLJI U FRANCUSKOJ.28 dolara).30 eura (6.50 dolara) i Talijani .05.25 dolara za galon). Izraženo u američkoj valuti.61 dolar za galon).42 dolara) i u SAD 0.70 dolara za galon).svega 0. u Japanu po 0.53 eura (2. Svi navedeni faktori opredjeljuju cijene nafte na svjetskom tržištu. gdje litra košta 1. godini Izvor: BP Grafik 6.1.50 eura.20 dolara). u Egiptu 0.92 eura (4.1.8 litara). a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji . gdje litra najtraženijeg goriva košta 1.Mikroekonomija saveznim državama i uvoz iz inozemstva.10 eura za litru (5. Otkrivene rezerve nafte u 2002. benzin bi u Francuskoj.48 eura (2.12 eura. a to je veoma važno za planiranje poslovanja preduzeća i razvijanje ispravnih strategija na vrijeme.

1. osim cijene. 28 . predstavljena funkcija tražnje linearnog oblika. SKALA TRAŽNJE Kao što smo prethodno naveli skala tražnje predstavlja tebelarni prikaz odnosa cijena i potraživanih količina proizvoda pri svim cijenama koje se uobičajeno formiraju na tržištu. dolazi do promjene tražnje na tržištu. U nastavku ćemo se vratiti na objašnjenje načina projiciranja funkcije tražnje. i obrnuto. Ukoliko promjena neke od determinanti. Navedena funkcija tražnje je linearna funkcija. Individualna tražnja Iako je na grafiku 7. A B C D 50 60 70 80 110 80 50 20 Cijena (P) 80 70 ● ● ● 50 50 80 ● 110 d1 Količina (Q) Grafik 7. funkcija tražnje na grafiku se pomjera udesno. Preostali dio tražnje se obično projicira sukladno dijelu koji poznajemo. Promjena se na grafiku manifestuje pomjeranjem cijele funkcije tražnje. 4. dovede do povećanja tražnje. iako je ona u praksi najčešće kriva linija. ona obično nije takva. mi najčešće znamo samo jedan dio funkcije tražnje i to u rasponu cijena koje se formiraju na tržištu.Mikroekonomija 4.2. Na bazi date tabele u nastavku je dat prikaz funkcije (d2) tražnje prvog kupca (d1) za tim proizvodom. PROMJENA TRAŽNJE I PROMJENA TRAŽENE KOLIČINE Ukoliko se promijene ostale determinante tražnje osim cijene. Također. Jedan takav primjer je dat u sljedećoj tabeli. Sit Cij Tra Tra Tra Gra 120 130 360 uac ena žnj žnj žnj nsk 128 318 ija a 110 a a a prv dru tre traž 95 100 245 og go ćeg nja 70 90 180 kup g kup (D) ca kup ca Granska tražnja (D) predstavlja zbir svih individualnih tražnji na nekom (d1) ca (d3) tržištu.

Promjena tražnje Na primjer. dovodi do kretanja ravnotežne tačke niz funkciju tražnje (povećanje traženog broja automobila na tržištu). P d1 Q Grafik 9. smanjenje cijene polovnih automobila uz nepromijenjene ostale determinante. kada kupci goriva primijete da se na pojedinim benzinskim pumpama prodaje gorivo lošeg kvaliteta dolazi do smanjenja tražnje za gorivom na tim pumpama pri svim cijenama. Promjena tražene količine 29 . Npr. na grafiku dolazi do pomjeranja ravnotežne tačke uz ili niz funkciju tražnje. kao jedna od determinanti tražnje. tj.Mikroekonomija P d2 d3 d1 Q Grafik 8. do dolazi do promjene ravnotežne količine. Ako se promijeni cijena.

Obrnuta je situacija sa nižom cijenom od ravnotežne.3. Promjena ponuđene količine Na primjer. tako da se na tržištu pojavljuje velika količina proizvoda. nego se mijenjaju u zavisnosti od promjena determinanti koje imaju intenciju da se vremenom mijenjaju. Ovi slučajevi su prikazani na graficima 10 i 11.Mikroekonomija 4. Na tržištu se javljaju nestašice proizvoda što dovodi kupce u nepovoljan položaj. tada se pomjera cijela funkcija ponude udesno. javljaju se viškovi proizvoda u obliku zaliha. neće postojati zalihe proizvoda). koje preduzećâ ne mogu prodati. RAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE Ukoliko je cijena na tržištu veća od ravnotežne. S obzirom da funkcija tražnje i funkcija ponude uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu. a sa druge strane na potražnoj strani neće postojati kupci koji nisu mogli nabaviti dotično dobro ili uslugu. Tada se ravnotežna tačka kreće uz funkciju ponude i obrnuto. PROMJENA PONUDE Slična situacija je i kod promjene ponude i ponuđene količine. Potrebno je naglasiti da niti funkcija tražnje niti funkcija ponude u određenom vremenskom periodu nisu statične. Ako su klimatski uslovi za uzgoj poljoprivredne kulture povoljni. I obrnuto vrijedi. a ostale determinante ostanu nepromijenjene. potrebno je da se prilikom analiziranja uzmu u obzir istovremeno obje funkcije. ali odgovara potrošačima.4. jer na tržištu ima dovoljno proizvoda da kupci podmire svoju tražnju. dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu. odnosno da su autonomne varijable. u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda važnu ulogu imaju klimatski uslovi. Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda. Ravnotežna cijena se uobičajeno obilježava sa Pe. Ovakva situacija ne odgovara preduzećima. Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude. Pri ravnotežnoj cijeni na strani ponude neće biti viška proizvedenih roba i usluga (tj. Također je potrebno naglasiti da se i ponuda i tražnja mijenjaju nezavisno jedna od druge. a ravnotežna količina sa Qe. 30 . pomjera se cijela funkcija ponude. P P S S1 S P2 P1 · Q1 · P1 Q2 Q Q1 Q2 Q Grafik 11. Promjena ponude Grafik 10. 4. Ovo je važno isključivo zbog toga što i ponuđači i potrošači nastoje da odrede cijenu na tržištu koja će biti ravnotežna.

tada kupci u nastojanju da dođu do proizvoda počinju nuditi višu cijenu. je prikazano kretanje tražnje za mesom u zavisnosti od opšteg porasta dohotka stanovništva. Viša cijena dovodi do povećanja ponude na tržištu. Sa druge strane ako je cijena nafte na tržištu preniska tada članice OPEC-a smanjuju svoju proizvodnju i na taj način dovode do porasta cijena. P D S Suvišak PE • Nestašica QE Grafik 12.5. Ravnotežna cijena na tržištu Q Na ovaj način se formira cijena nafte na svjetskom tržištu. U toku dužeg vremena dolazi do uravnoteženja cijene nafte. potrebno je analizirati i razumjeti do čega dovode ove promjene kako bi preduzeća i pojedinci donosili ispravne odluke. Na grafiku 13. odnosno na nivou PE. Ukoliko se zalihe počnu gomilati tada se smanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda. Preduzeća vrše proizvodnju. Ako je cijena preniska i postoji problem nestašice proizvoda. 31 .Mikroekonomija Određivanje ravnotežne cijene za neki proizvod se dešava u dužem vremenskom periodu. Ukoliko je cijena nafte na tržištu previsoka OPEC povećava ponudu i na taj način obara cijenu. zatim plasiraju proizvode na tržište. Kako se na tržištu zbog stalnih promjena i dešavanja koja postoje u društvu vrlo rijetko uspostavlja ravnotežna cijena i ravnotežna količina. Ako potrošnja mesa ima tendenciju pada tada stanovništvo sve lošije živi. PROMJENA PONUDE I TRAŽNJE I UTJECAJ NA RAVNOTEŽNU KOLIČINU I CIJENU (Primjeri) Promjena tražnje Promjenu ponude i tražnje srećemo na svakom tržištu. i obrnuto. poznato je da je jedan od dobrih pokazatelja kretanja životnog standarda kretanje potrošnje mesa na tržištu. 4. Slična situacija je i u drugim djelatnstima. Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotežna. Naime.

3 KM 600 KM 7 9 Q u (000) kg 460 KM Grafik 14. Nova ravnotežna cijena jeste 7.4 KM 0. KM/kg D. tada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena rastu.000 kg mesa mjesečno.000 kg mesa. Zbog porasta dohotka stanovništva dolazi do pomjeranja funkcije tražnje udesno. pošto su meso i krompir indirektni supstituti.3 KM/kg.Mikroekonomija Po početnoj cijeni od 6.Tražnja za mesom S-Ponuda mesa 7.5 KM 460 KM 4 6 Q u (000) kg 600 KM Grafik 13. ali će tražnja za krompirom opasti. Ovo je prikazano na narednom grafiku. treba uočiti da sa povećanjem tražnje dolazi do povećanja ravnotežne količine. 32 .3 KM 6. ali ne i do pomjeranja funkcije ponude. tražnja za mesom će porasti. Zaključak: kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju. Povećanje tražnje Šta se dešava sa cijenom i količinom krompira na tržištu ako tražnja za mesom na tržištu poraste? Na ovo pitanje možemo odgovoriti analizom jednog primjera. dok je ravnotežna količina 6. Zbog toga se funkcija ponude na grafiku ne mijenja.5 KM/kg na tržištu se mjesečno proda 4.Tražnja za krompirom S-Ponuda krompira 0. Smanjenje tražnje Sa druge strane. KM/kg D. Ako prosječna plata zaposlenog radnika u BIH poraste sa 460 KM na 600 KM. Slična je situacija i kod drugih proizvoda ili usluga kao što su na primjer prevoz gradskim prevozom i putovanje vlastitim automobilom ili kupovina kvalitetnog bukovog parketa i laminata itd. Na osnovu ovog primjera možemo vidjeti šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i količinom krompira na tržištu. Zaključak: kada tražnja raste a ponuda ostaje nepromijenjena.

Mikroekonomija Na grafiku 15. sve više gradi plinskih elektrana iz kojih se dobija električna ili toplotna energija. koja je jeftinija od postojeće. Projekcija tražnja za energentima na svjetskom tržištu Bosna i Hercegovina danas uvozi plin iz Rusije. proces bi bio obrnut. Grafik 16. 0. 33 .Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2. Ukoliko npr. Promjena ponude Kao što dolazi do promjene tražnje za nekim proizvodom isto tako dolazi i do promjene ponude proizvoda. Stoga se treba već danas prilikom izgradnje proizvodnih postrojenja voditi računa o tome koji energent će se koristiti. Za očekivati je da se u narednom periodu proširi plinska mreža na području cijele BiH i da značajan broj preduzeća koristi ovaj „čisti“ energent za svoju proizvodnju. Tako se danas npr. Pretpostavimo da Maxwell ili Sony pronađu novu tehnologiju za proizvodnju CD-ova. Grafik 15. Povećanje ponude CD-ova. je predstavljena projekcija kretanja tražnje za osnovnim energentima na svjetskom nivou.2 4 Grafik 16. a nastoji se plin dovesti i na šire područje Zenice.Nova tehnologija 3. Ravnotežna cijena bila bi viša. prikazuje efekat povećanja ponude.6 KM KM/kom D. Miliona kom. Trenutno je plinom opskrbljeno područje Sarajeva i Visokog. dođe do porasta troškova radne snage. Razloga za to ima nekoliko. ali najznačajniji su da se radi o energentu koji veoma malo zagađuje okolinu i koji se može široko koristiti i u domaćinstvu i u industriji. a ponuđena količina niža od prvobitne. Pomoću grafika možemo zaključiti da: povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine. Vidljivo je da će gas biti energent budućnosti jer se očekuje da tražnja za njim raste najbrže. Nova tehnologija vodi do veće proizvodnje pri istim cijenama što je predstavljeno na grafiku 16.8 KM 0.

povećana proizvodnja u jedinici vremena i smanjeni su troškovi radne snage. Grafik 17.6 KM 2 KM KM D. jednaka ili manja. Prvo. jednaka ili manja. I obrnuto vrijedi: Kada se i ponuda i tražnja smanje. 2. Sve ovo dovodi do toga da je potrebno u kontinuitetu preispitivati obje funkcije kako bismo imali adekvatne informacije za donošenje odluka. dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veća. ravnotežna količina se smanjuje. Posmatrat ćemo dva slučaja u kojima se ponuda i tražnja mijenjaju. Naredni grafik pokazuje da ako se poveća ponuda i tražnja istovremeno. Uz korištenje kompjuterski kontrolisanih mašina smanjena je mogućnost greške u radu. Ispitajmo šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom kada se istovremeno promijene i ponuda i tražnja. a ravnotežna cijena može biti veća. ravnotežna cijena može biti veća. Najčešće se one mijenjaju istovremeno stim što se u principu mijenjaju svaki put različito.Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2.Mikroekonomija Istovremena promjena i ponude i tražnje Ako se i ponuda i tražnja mijenjaju istovremeno. analizirat ćemo kada se ponuda i tražnja kreću u suprotnim smjerovima.Nova tehnologija 4 7 Miliona Kom. objasnit ćemo šta se dešava kada se i ponuda i tražnja mijenjaju u istom smjeru (istovremeno se pomjeraju ulijevo ili udesno). No vrlo rijetko se dešava samo promjena tražnje ili samo promjena ponude na tržištu. 34 . Istovremeno povećanje ponude Do povećanja ponude najčešće dovodi upotreba savremenih tehnologija i tehnoloških procesa. ne možemo uvijek procijeniti šta će se zbiti sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom. Drugo. Vidjeli smo da povećanje tražnje za CD-ovima povećava i ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. Sa druge strane vidjeli smo da povećanje ponude smanjuje ravnotežnu cijenu i povećava ravnotežnu količinu.

Čak je i desetak vlasnika farmi oduzelo sebi život zbog nemogućnosti otplate prethodno uzetih kredita. Ovakva smanjenja cijena obično dovode do poremećaja u proizvodnim preduzećima i potiču ih da ili smanjuju svoju proizvodnju ili je u potpunosti obustavljaju i prelaze u neku drugu granu. D1 U tom slučaju cijena opada. ravnotežna cijena raste.4 KM/litru. Dok je cijena pilećeg mesa bila visoka i uz značajne podsticaje od strane države. ravnotežna cijena sa nivoa 0. Naravno. Sa druge strane ravnotežna količina koja je bila 8 miliona litara mlijeka je smanjena na 7 miliona litara. Nakon što je Vlada ukinula subvencije.4 KM 7 8 Miliona litara. 0. proizvodnja se razvijala i sve je veći broj farmi građen širom države. Pogledajmo tržište mlijeka: ponuda raste. a tražnja se smanjuje. kada govorimo o smanjenju cijene proizvoda na tržištu i smanjenju ponude. a ravnotežna KM/l S1 D2 količina može biti veća. 35 . Grafik 18.6 KM po litru mlieka je smanjena na nivo 0. jednaka ili veća od početne.6 KM 0. kada tražnja raste a ponuda opada. a ravnotežna količina može biti manja.Mikroekonomija Promjena ponude i tražnje u suprotnim smjerovima Pogledajmo šta će se dogoditi kada se ponuda i tražnja na nivou grane mijenjaju u suprotnim smjerovima. cijena je na tržištu značajno opala. Smanjenje cijene na tržištu je imalo veoma loše posljedice i po preduzeća iz ove grane ali i na menadžere koji su vodili ova preduzeća. to nekada dovodi do veoma teških posljedica u privredi i na to treba obratiti pažnju. S2 Isto tako. jednaka ili manja. Stoga. Istovremeno povećanje ponude i smanjenje tražnje Kako je vidljivo sa grafika 18. Kakve sve posljedice mogu nastati nakon smanjenja cijene nekog proizvoda na tržištu pokušat ćemo predstaviti kroz jedan primjer iz naše privrede. ovakva situacija nije povoljna za proizvođače mlijeka jer moraju da smanje broj grla koja drže na svojim farmama. Ovo je dovelo da bankrotiranja velikog broja proizvođača pilećeg mesa.

100 $. Addison Wesley Publishing Company. tako da je tražnja za CD-playerima bila veoma mala. Prikazano je kretanje cijena CD-ova. godine prvi puta CD player proizveden. povećao je tražnju za CDplayerima. Michael. Opadanje cijena proizvoda Grafikon desno pokazuje tržište CD playera. Funkcija ponude u to vrijeme je bila S0. $ 1. Ali povećanje tražnje je bilo mnogo manje nego povećanje ponude.6. ponuda je veoma narasla i pomjerila se sa S0 na S1. godine bila na nivou Q0. Kada je 1983. Sa novim funkcijama ponude S1 i tražnje D1. veoma malo proizvođača se bavilo njegovom proizvodnjom. str.Mikroekonomija 4. povećanje dohodaka stanovništva. Funkcija ponude se pomjerila sa S0 na S1. Na grafikonu je prikazano kretanje prosječne cijene CD-playera od 1982-1994. $ 1. „Microeconomics“. 1996. a cijena je bila 1. Ona je predstavljena krivom D0. smanjenje cijene CD-ova i povećan broj naslova koji su objavljeni na CD-ovima. Nuđena i tražena količina CD-playera je 1983. 84-85. ravnotežna cijena je pala na 170 $/CD playeru. p 8 Naredna tri primjera prevedena su iz knjige: Parkin. U tom periodu je bilo veoma malo pjesama koje su bile snimljene na CDove.100 500 340 300 170 82 84 86 88 90 92 94 God. PRIMJERI IZ PRAKSE:8 U ovom dijelu je prikazano nekoliko realnih primjera iz ekonomske stvarnosti. Third edition. Veliko povećanje ponude uz manje povećanje tražnje rezultira povećanjem količine CD-playera i dramatični pad cijene.. zdravstvene zaštite i banana u određenom vremenskom periodu. 36 .100 $ S0 S1 170 $ D0 Q0 Q1 D1 Količina U isto vrijeme. i sve više tvornica počelo da proizvodi CD-playere. Kako se tehnologija izrade CD-playera poboljšavala.

drugi dio zbog dužeg života stanovništva i treći zbog novih metoda liječenja. Ona se pomjerila sa S0 na S1. Malo povećanje ponude i veliko povećanje tražnje dovelo je do povećanja ponuđene količine sa Q0 na Q1 i do skoka cijena sa 100 indeksnih poena na 160. Jedan dio povećanja došao je zbog većeg dohotka. Index cijena 160 p 100 80 80 84 88 92 God. dok se ponuda povećavala za mali iznos došlo je do ekspanzije tražnje. Neto promjena ponude koja je rezultat ove dvije suprotne snage bilo je povećanje ponude. u SAD-u funkcija ponude pružanja zdravstvenih usluga je bila S0. Ali veliko povećanje doktorskih plaća i troškovno eskaliranje pružanja zdravstvenih usluga je dovelo do smanjenja ponude. Godine 1980. 37 .Mikroekonomija Cjenovni skok: zdravstvena zaštita Naredni grafikon pokazuje tržište pružanja zdravstvenih usluga. Napredovanje u medicinskoj tehnologiji dovelo je do proširenja segmenta usluga i njihovog povećanja. Kombinacija ovih utjecaja je dovela do pomjeranja funkcije tražnje sa D0 na D1. pa je došlo do pomjeranja funkcije ponude udesno. S0 Index cijena S1 160 100 D1 D0 Q0 Q1 Količina U isto vrijeme.

Međutim. Sa boljim vremenskim uslovima ponuda banana na tržištu je S1. Dodatni problem je što je skladištenje ovih proizvoda skupo i otežano tako da se većina proizvoda mora ponuditi tržištu u periodu njihova zrijenja. Cijena banana varira između 32 centa po funti težine . Kao posljedica fluktuacija u ponudi. S obzirom da su troškovi uzgoja nastali nekoliko mjeseci ranije ne može se utjecati na smanjenje troškova poslovanja ili smanjenje ponude. koja uglavnom zavisi od vremenskih prilika. ponuda banana. ponuđena količina varira u rasponu od Q0 do Q1. Za njih je vezan i jedan paradoks. Kada je godina povoljna za uzgoj određene kulture proizvođači obično imaju veoma slabe zarade a nekada i gubitke. Tržišna tražnja za bananama (kriva D) ne mijenja se mnogo tokom godine.Mikroekonomija Kretanje cijena u granicama: Banane Naredni grafici predstavljaju tržište banana. Ukoliko su vremenski uslovi lošiji. kreće se između S0 i S1. ponuda pada na krivu S0. Razlog je to što se tada značajno poveća ponuda proizvoda na tržištu i tako smanji cijena po kojoj se proizvodi prodaju. D Centi/funti Cent/funti S0 S1 32 23 32 28 23 18 Q0 Q1 Količina 70 74 78 82 86 90 94 Na sličan način osciliraju cijene svih poljoprivrednih proizvoda. 38 .koja je maksimalna cijena i 23 centa/funti koja je minimalna cijena. Naredni grafici to pokazuju.

Menadžeri baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u želji da: a) maksimiziraju inpute b) maksimiziraju profite c) maksimiziraju prihode dioničara d) minimiziraju negativne eksternalije 39 . Na kojim ključnim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli: a) Koordinacija b) Broj učesnika c) Racionalan izbor d) Djelatnosti e) Ograničenost resursa i tehnologije f) Preferencije 6. U determinante ponude računara spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 3. Osnovne komponente teorijskih modela: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 5. Šta od navedenog uzrokuje promjenu tražnje za automobilskim gumama: a) cijena goriva b) dohodak potrošača c) snadbijevanje gorivom d) cijena guma e) ni jedno od navedenog f) sve od navedenog 2.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. Usklađivanje ponude i tražnje na tržištu vrši se preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) cijena d) putem nestašica i viškova proizvoda e) razmjene informacija na berzi 4.

.) Porodici je znatno porastao dohodak i zbog toga kupuje. 8. Navedite razliku između ponude i ponuđene količine. (.. više maslaca i seli u veći stan. Navedite osnovne učesnike na tržištu . a) Neka je porodica ocijenila da njezini gosti ne prave razliku između maslaca i margarina.. (.. Definišite efekat dohotka i efekat supstitucije... pa zbog toga prebacuju dio svojih kupovina sa maslaca na margarin. Navedite razliku između tražnje i tražene količine. Iako je cijena Y ostala nepromijenjena. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 10. To je efekat (dohotka / supstitucije) i vrijedi (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce... stavite (D) ako ukazuje na efekat dohotka. (. Definišite mikroekonomiju.) b) Veliki porast stanarine prisilio je porodicu da se preseli u manji stan..? 11. (samo bi stari / samo bi novi / i stari bi i novi) kupci umjesto X kupovali Y zbog toga što bi dobro Y sada bilo relativno (skuplje / jeftinije).... „Padne li cijena dobra X. On bi vrijedio (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce.? 13...Mikroekonomija 7. 17....“ To bi bio efekat (dohotka / supstitucije). Razlog zbog čega tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno..... između svega ostalog.) c) Porasla je cijena kožnih jakni pa kupci više kupuju jakne od teksasa..? 12. Na promjenu ponuđene količine drvene građe utječu: a) promjena proizvodne tehnologije b) promjena veličine kapaciteta preduzeća i otklanjanje uskih grla u proizvodnji c) promjena krajnje cijene drvene građe d) porast općih troškova poslovanja e) porast troškova nafte na tržištu 9. (......) 40 . Stavite u zagradu (S) ako opis odgovara efektu supstitucije. dobro Y će sad biti relativno skuplje.? 14..... Pri takvom «porastu dohotka» kupci mogu poželjeti kupovati više dobara uključujući i dobro X.. kupci mogu umjesto Y kupovati X...? 15. Pad cijena dobra X sličan je porastu dohotka zato što kupci sad mogu kupovati istu količinu X i još im ostane novca. 16.... Ako bi cijena X porasla. stavite (N) ako ni jedno od to dvoje nije prisutno.

9. 2. Kako to da nas neznatno povećanje poreza stoji 300 KM. Najgori zločin prema radnim ljudima je preduzeće koje ne ostvaruje profit. Investirajte u inflaciju jer je to jedina stvar koja sigurno raste. Ukusi potrošača sad zanemaruju dobro X u prilog nekog drugog dobra Porasla je tražnja za nekim dobrom Y. 19.Mikroekonomija 18. Zanimljivosti Ekonomija u narodnim izrekama 1. 10. Ne zagorčavaju vam život ljudi koje ste otpustili nego oni koje niste. a) b) c) d) e) f) g) h) Porasli su troškovi proizvodnje dobra X. 41 . 4. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante ponude prirodnih sokova na području BiH. 8. Planska privreda – to je mjesto gdje je sve planirano osim privrede. Recesija smanjuje dohotke ljudi koji potražuju X. Vlada ukida visoku carinu na uvoz dobra X iz inostranstva Znatno je porasla cijena nekog inputa bitnog u proizvodnji X. DA NE 21. Osnovni cilj poslovanja preduzeća je maksimiziranje vrijednosti preduzeća u dugom roku. Biznis? Vrlo jednostavno – to je investiranje novca drugih ljudi. Na grafiku prikazati svaku od promjena. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante tražnje za stanovima u Sarajevu? 22. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak po kojem se na temelju niza realnih činjenica konstriura model privredne situacije koja je predmet istraživanja. Razumno je očekivati da je svaki od sljedećih događaja promijenio položaj krive tražnje ili ponude. opčinjen sam njime. Ekonomske analize otkrivaju da je najbolje vrijeme da se nešto kupi bilo prošle godine. Biznismen je hibrid između plesača i kalkulatora. 5. Porasla je cijena robe koja je supstitut. DA NE 20. 7. mogu sjediti i satima ga gledati. Volim rad. Ponuđači mogu lahko proizvoditi umjesto X. Zbog emigracije dolazi do naglog smanjenja broja ljudi koji potražuju X. 6. a značajno sniženje poreza nam štedi 30 pfeninga. 3. Proizvodnja popunjava praznine koje je sama stvorila.

Mikroekonomija 11. Moje je bolje nego naše. Suština posla je znati ono što drugi ne znaju. 12. U ekonomiji je većina uvijek u krivu. 42 . 13.

Ako posmatramo određenu parcelu zemljišta površine 2 hektara na kojoj se uzgajaju maline (ili neka druga poljoprivredna kultura) uz angažovanje različitog broja radnika. ona se nekada naziva i nauka o graničnim veličinama. U zavisnosti od broja radnika. koliko košta proizvodnja jednog teretnog kamiona ili broda. jer svaki dodatni radnik do tog broja dovodi do povećanja ukupne proizvodnje.4 11 9 Granični proizvod (MP) 4=2i-2i-1 0 5 9 16 18 14 4 -3 Iz tabele vidimo da ako do određenog nivoa zapošljavamo dodatne radnike ukupna proizvodnja raste. mjesečnu ili dnevnu proizvodnju kako bi se mogle vršiti nabavke repromaterijala. a samim time i ukupnog prinosa. ali kada zaposlimo sedmog radnika tada se ukupna proizvodnja smanjuje za tri tone. dok zapošljavanje sedmog i svakog narednog radnika dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. Međutim. za preduzeće je važno da može izračunati prosječnu. kako bismo ih kasnije mogli po potrebi koristiti. UKUPNA. drugačije vrijednosti će imati i prosječni i granični proizvod. Npr. prihodima. Ako posmatramo prosječnu proizvodnju. prosječnim i graničnim veličinama. Navedene kategorije ćemo najlakše pojasniti na jednom primjeru. Ništa manje važna nije ni informacija koliko nas košta proizvodnja dodatnog proizvoda. ako zaposlimo više od 6 radnika tada će se ukupna proizvodnja smanjiti. Granični proizvod nam govori da zapošljavanje svakog od prvih šest radnika obezbjeđuje pozitivnu dodatnu proizvodnju. Za donošenje što boljih poslovnih odluka mi se često oslanjamo na analizu ukupnih. kvartala ili mjeseca. jer će stalni obilazak velikog broja radnika jednostavno dovesti do uništenja jednog dijela sadnica maline. prinos u tonama malina će biti različit u zavisnosti od toga koliko radnika trenutno obrađuje ovu parcelu. moramo imati neki pokazatelj koji će nam olakšati da donesemo ispravnu odluku. Naravno za potpunu analizu opravdanosti zapošljavanja radnika morali bismo uporediti plaće svakog 43 . PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Za bilo koji proizvodni proces veoma je važna informacija o tome koliko smo proizveli proizvoda ove godine. U nastavku ćemo dosta prostora posvetiti ukupnim. Broj jedinica rada (radnika) 1 0 1 2 3 4 5 6 7 Ukupni proizvod (TP) 2 0 5 14 30 48 62 66 63 Prosječni proizvod (AP) 3=2:1 0 5 7 10 12 12. Stoga je važno da se sa njima upoznamo u početku. proizvodnji itd. u kojim količinama i u kom vremenskom razdoblju. Ne postoji niti jedno preduzeće koje ne treba da vodi detaljnu evidenciju o tome šta proizvodi. Zbog važnosti graničnih veličina za Mikroekonomiju. energenata ili kako bi se zaposlio optimalan broj radnika. prosječnih i graničnih veličina. a u narednim poglavljima ćemo govoriti o troškovima. onda ćemo zaključiti da je najveći prosjek ostvaren angažovanjem 5 radnika. U ovom dijelu govorimo o ekonomskim veličinama uopšte. Možemo zaključiti da je optimalan broj zaposlenih na ovoj parceli 6 radnika. Ne možemo tek tako donijeti odluku da povećavamo proizvodnju.Mikroekonomija 5. Isto tako.

TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEĐU UKUPNE. godine. Smiljan i Šohinger. S obzirom da ćemo u nastavku koristiti engleske skraćenice za pojmove ovdje je dat prikaz onih koje smo upravo predstavili te njihove definicije. Prosječan proizvod (AP) dobije se kao količnik ukupnog proizvoda. Maksimum (minimum) vrijednosti prosječne veličine implicira odnos po kojem je granična veličina jednaka prosječnoj 6. te ukupno angažovanog varijabilnog faktora. MP = ∆TP: ∆X Granični proizvod se može računati i preko formule: granični proizvod je prvi izvod funkcije ukupnog proizvoda: MP = (TP)' Tn − Tn −1 ∆TP = MP . Opadajuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina manja od dotadašnje prosječne. Međutim. Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veličina bez utjecaja je na graničnu veličinu. 9 Jurin. 1990.1. 2. 20. Ukupna. Globus. Zagreb. prosječna i granična veličina uvijek su jednake za prvu jedinicu. PROSJEČNE I GRANIČNE VELIČINE9 1. 5. odnosno = X n − X n −1 ∆X 5. Ukupni proizvod = Total Product (TP) Prosječni proizvod = Average Product (AP) Granični proizvod = Marginal Product (MP) Ukupni proizvod (TP) predstavlja količinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju. Ukupna veličina uvijek je zbir dotadašnjih graničnih veličina. Rastuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina veća od dotadašnje prosječne. 44 . Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“. ovu analizu ćemo za sada izostaviti. 4.Mikroekonomija zaposlenog radnika za graničnim proizvodom koji on ostvari. str. 3. AP = TP :Vi Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa.

Ukupan proizvod preko prosječne veličine na grafiku jeste: TP = AP • X = 0S • 0Q.Mikroekonomija AP. Odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda Proizvod X Tačka B predstavlja optimalan obim proizvodnje zbog toga što je u toj tački. Preduzeća nastoje ostvariti što bolji prosjek u određenom periodu. a preko granične veličine je jednak površini između tačaka 0TQ. Možda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata. minimiziran utrošak rada po jedinici proizvoda. sa gledišta ekonomije rada. Ukoliko student ima prosjek ocjena osam. MP S ● ● R T ● B (Optimum) MP AP 0 Q Grafik 19. 45 . Isto tako će svaka ocjena koja je manja od prosječne ocjene dovesti do smanjenja i prosječne ocjene. tada će svaka naredna ocjena koju dobije a koja je veća od 8 dovesti do porasta prosjeka. Ista stvar je i sa prosječnim i graničnim veličinama. odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati.

razvoj kulturne svijesti potrošača. 1990. obrazovanost stanovništva. navike i običaji stanovništva. fiziološke potrebe potrošača. Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupce.Mikroekonomija 6. Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu. a kupci su osjetljiviji na promjene cijena. Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora. Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“. Tako recimo u velikim trgovačkim centrima postoje kamere koje prate proces kupovine kupaca. Anonimnost potreba Generalno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca. Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati. dostignuti nivo razvoja. 5. 4. od 34-38. godine. 2. pićem. područje na kome se nalaze potrošači. Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama. Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune. sigurnošću. POTREBE I TRAŽNJA Potrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu. a neki od njih su: 1. Ljudi imaju različite potrebe. stanom. itd. status pojedinaca i grupe u društvu. a njihov broj svakim danom postaje sve veći. jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične. 6. druženjem. Na bazi toga saznajemo više o stvarnim potrebama naših kupaca i nastojimo im to ponuditi u momentu kada su kupci spremni na kupovinu. dokazivanjem u društvu i sl. 3. Tu spadaju potrebe za hranom. Fundamentalne (osnovne) potrebe10 Fundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka. Smiljan i Šohinger. 10 Jurin. 46 . str. U nastavku ćemo dati prikaz osnovnih vrsta potreba koje srećemo na tržištu. Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu. Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebe. Ostale potrebe Ostale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima. Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja. 7. Zagreb. društvene grupe i društvo u cjelini. odjećom. Globus. 8. zdravljem i sl. Postoji problem kvantificiranja potreba. putovanjem. religija i druga društvena uvjerenja. Nosioci potreba mogu biti pojedinci.

Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti. Na primjer. Na drugoj strani imamo trajna dobra.Mikroekonomija Efektivne i potencijalne potrebe Postoje dvije vrste potreba kupaca. tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda. a druga vrsta efektivne. Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe. Za proizvođača su važnije efektivne potrebe. računari. Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe. One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca. hrana mora proći stroge higijenske standarde. Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara. Luksuzni 11 Na primjer Chevrolet. tek se nedavno u BiH počinju prodavati i automobili američkih proizvođača11 iz razloga što je tek uspostavljena servisna mreža. Ovi proizvodi moraju imati zagarantovan kvalitet i obezbijeđen servis. Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe. te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcu. Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi. trajna i luksuzna dobra Kada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna. jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištu. Tražnja za sredstvima za proizvodnju Sredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima. namještaj itd. kao npr. Autonomna i izvedena tražnja Tražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju. automobili. To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni. Nužna. To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina. nema ko popraviti. Npr. trajna i luksuzna dobra. a izgradnja stambenih jedinica podrazumijeva da je komisija primila objekat kao tehnički ispravan i da je sigurna njegova upotreba. To u prethodnom slučaju gotovo da uopšte nema nikakav značaj za tražnju. televizori. kućanski aparati. dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja. Tražnja za sredstvima za potrošnju Za razliku od prethodne kategorije. 47 . Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što niže. automobili itd. Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža. Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima. Niko ne želi imati auto koje mu. Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnje. ukoliko dođe do kvara. Svakako možemo navesti automobil Mercedes S klase kao primjer ove kategorije proizvoda.

39% 0. prezentacije.82% 1. 12 Istraživanje urađeno od strane UNDP 2004. 6.16% Radovi i opravke u kući 7.26% 2. Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora biti data izgledu proizvoda. besprijekornom radu i sl.25% 0.95% Voda 8. Ima jedna izreka koja kaže: „Bogati proizvode robe i usluge a siromašni to kupuju“.38% Prevoz-autobus i tramvaj 4. Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou. Zbog toga je važno da poznajemo strukturu mjesečne potrošnje domaćinstava.60% Školovanje djece 12.1. a vrlo malo ili nikako ne investiraju novac u poslove koji mogu obezbijediti uvećavanje sredstava. ali i visok kvalitet. nivou raspoloživog dohotka. PLAN POTROŠNJE Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga. u manjoj ili većoj mjeri. razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje.43% 2. našem predviđanju o budućim cijenama. načinu isporuke. Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvari: sistemu potreba. Ako posmatramo BiH društvo onda će nam biti sasvim jasno zašto smo mi najslabije razvijena država u Evropi. godine.15% Kako je vidljivo iz navedenog prikaza domaćinstva u gotovo 100%-tnom iznosu sredstva troše na finalnu potrošnju. U tu svrhu vam dajemo prikaz prosječne potrošnje domaćinstva u BiH.12 Tabela 1.36% Otplata duga 5. „Sistem ranog upozoravanja“. Prosječni troškovi po određenim stavkama kućnog budžeta u odnosu na ukupne troškove za cijelu BiH Hrana (uključujući kafu i piće) Električna energija Odjeća i obuća Telefon Sredstva za ličnu higijenu Lijekovi i liječenje Cigarete/duhan Gorivo i održavanje automobila 34.56% Gas 4.58% Obdanište/čuvanje djece 4. postojećim cijenama. Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda. poznavanju svojstava određenih proizvoda.62% Odmor 6. 48 . Svaki pojedinac i domaćinstvo.39% 1.Mikroekonomija proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda.09% 3. kvalitetu.

C. U ovom slučaju prodavači planiraju prodajne akcije početkom mjeseca. B. Recimo.........Mikroekonomija Na narednoj shemi je dat proces određivanja strukture potrošnje kupaca... 49 . kako bismo mogli ostvariti što veću prodaju naših proizvoda i što bolje zadovoljiti potrebe kupaca..... Razmislite od čega zavisi tražnja za cvijećem i kada je posebno izražena.... nivo dohotka potrošača.. Većina kupaca i domaćinstava početkom mjeseca vrši raspored novca na određene proizvode i usluge koje namjerava kupiti u toku tog mjeseca.... nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena... Z Shema 3.. kada pojedinci traže zanimljive destinacije. ako kupac treba kupiti proizvod koji zahtijeva značajan iznos sredstava obično ga planira već početkom mjeseca i u principu ga kupuje prije ostalih proizvoda zbog toga što mu vjerovatno kasnije neće preostati dovoljno sredstava nakon što je kupio manje vrijedne proizvodi. a rjeđe pri kraju kada kupci imaju manje sredstava... posebno ako se radi o vrijednijim proizvodima koji zahtijevaju značajnija novčana sredstva... Neki proizvodi imaju specifično vrijeme prodaje tako da ponuđači smišljeno pojačavaju svoje marketinške aktivnosti u tim periodima. poznavanje svojstava robe od strane kupca.. a to su: sistem potreba.. Stoga je važno razumjeti od čega zavisi konačan raspored proizvoda i usluga koje će kupci kupiti. Marketing Sistem potreba Poznavanje svojstava robe Dohodak Postojeće cijene Buduće cijene Spisak traženih roba Procjena budućih cijena Plan potrošnje Raspored novčanih iznosa na robe A. Pet osnovnih faktora su odlučujući... prodaja zimskih guma je kupcima zanimljiva prije nego što padne prvi snijeg. Plan potrošnje Tako na primjer.. ponuda turstičkih agencija se posebno pojačava neposredno prije početka sezone godišnjih odmora...... Također...

ima sljedeći oblik: qx = a .b·Px gdje je: qx. kao najjednostavnija funkcija tražnje. koje predstavljaju empirijski utvrđene tačke pojedinih cijena i traženih količina pri tim cijenama). te neke druge metode procjene. IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Izražavanje funkcije tražnje za proizvodima preduzeća u matematičkom obliku ima velike potencijalne koristi za preduzeće. SPSS itd. Odredite funkciju tražnje u matematičkom obliku? Qx Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 1 2 3 4 5 6 6 • α qx = 6-Px 3 • 0 3 • 6 P Matematički je ispravno da se nezavisno promjenjiva veličina stavlja na X-osu. Linearna funkcija tražnje. 50 .nagib funkcije (dqx : dpx) = tg α Px.cijena proizvoda Data je skala tražnje u narednoj tabeli.tražnja pri cijeni jednakoj nuli b. 1997. Ovi softveri su obično dijelovi nekih većih softverskih paketa. Postoje različite metode i tehnike procjene. kao što su statističke metode (interpolacija krive kroz dati oblak tačaka. 13 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Bakalar. Mostar-Sarajevo.Mikroekonomija 7. kao npr. Decision Pro 3 i 4.količina tražnje za dobrom X a. Jozo. „Mikroekonomija“. iako se često u Mikroekonomiji na X-osu smješta količina proizvoda. Stoga menadžeri nastoje izvršiti procjenu matematičkog oblika funkcije tražnje. Linearna funkcija ima sljedeći oblik: qx = f (Px) tj. Naredni jednostavni primjeri pokazuju kako na osnovu određenih elemenata izvršiti matematičko formulisanje funkcije tražnje za nekim prizvodom ili uslugom. str. što nije matematički korektno. godine. 78.13 Danas postoje softveri koji na osnovu poznatih prethodnih podataka o cijenama i količinama procjenjuju matematički oblik funkcije tražnje. tražena količina neke robe zavisi od njene cijene.

nego dohodak potrošača. Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem. te funkcija ukupne tražnje ima oblik: Qx = 30 – 6p Kako se može formirati funkcija tražnje u matematičkom obliku u odnosu na cijenu proizvoda. 7. log Qx = log a + b•log I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka.Mikroekonomija Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 2 4 6 8 10 12 U prethodnoj tabeli funkcija tražnje ima sljedeći oblik: qx = 12 – 2 •Px. 51 . npr. UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJA Da bismo mogli formirati funkciju ukupne tražnje na tržištu. itd. također se može izraziti funkciju tražnje u zavisnosti od dohotka potrošača. za neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda. b = dqx :dpx = 6 : 1 = 6. U tom slučaju opći oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je: Qx = a · Ib gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka.1. potrebno je da znamo tražnju svakog od pojedinačnih učesnika. Naime. javni gradski prevoz. tj. Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je: a>0 i b>0. luksuzni parfemi. Zadatak: Popunite tabelu ako funkcija tražnje ima oblik: q = 16-24 • Px. kao što je predstavljeno u narednoj tabeli: Px 5 4 3 2 1 0 Ukupna tržišna tražnja za malinama q1 q2 q3 0 1 2 3 4 5 0 2 4 6 8 10 0 3 6 9 12 15 Q1+2+3 0 6 12 18 24 30 a = 30.

Uzmimo prethodno dobijenu funkciju ukupne tržišne tražnje za malinama: Qx = 30 – 6p. Log Qx = log 3 + 0. Granični prihod (Engl.5 2 1 0 Ukupan prihod i granični prihod Q = 30 – 6p TR = q • p 0 0 6 24 12 36 15 37.5 • log 800 Log Qx = 1.928666 Qx = 84. Na osnovu ove funkcije napišite matematički oblik funkcije ukupnog prihoda (TR) i graničnog prihoda (MR). tj. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 800 KM.5 18 36 24 24 30 0 MR = ∆TR:∆Q 0 +4 +2 0 -2 -4 52 . TR= q • p Odnosno. i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 3 • I0. odnosno MR = TR’ Primjer 2. gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje. Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje.85 Kom. Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati. q= 30 – 6p TR = q • p = (30 – 6p) • p ⇒ TR = 30p – 6p2 Iz funkcije ukupnog prihoda nalaženjem prvog izvoda dobijamo funkciju graničnog prihoda: TR’ = MR = 30 – 12p Da bi se funkcija mogla predstaviti grafički. te predstavite funkciju ukupnog prihoda grafički. potrebno je određene tačke predstaviti u tabeli: P 5 4 3 2. Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda.5. možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća. TR = q • p.Mikroekonomija Primjer 1.

. a to je dohodak. 42-48. Smiljan i Šohinger. Predstavlja se na sljedeći način: Cournot-Marshallov d = f(p). Warlas je pored cijene kao osnovne determinante uveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom. Hiks-Alenov d = f(px1.Mikroekonomija Na grafiku se vidi da preduzeće maksimalan prihod. px2. Ovaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom na tržištu. kao što su supstituti i komplementi. Jasminka. .. a tzv. Na taj način je tražnja dinamizirana. Najstariji od njih je CournotMarshallov zakon formulisan prije više od 150 godina.5 5 p 7.5 KM. t) 14 Šire vidjeti u Jurin. TR 37. f´(p) < 0. ostvaruje pri cijeni p = 2. I) Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednica tražnje. px2... pxn. Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje. . px2. Iz njega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje.. I. . Ukupan prihod pri toj cijeni je 37. ZAKONI TRAŽNJE14 Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvoda prisutnog na tržištu.5 Max TR = 30p-6p2 0 2. 53 . . godine. 1990.. pxn. Moore-Schultzov d = f(px1.5 KM. . P = f-1(d) Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje. „Teorija tržišta i cijena“. str. pri datoj funkciji tražnje. Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje. pxn) Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom. . Zagreb. Globus. Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnje. Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao pored prethodne tri kategorije i kategoriju vremena. a predstavlja se: Warlasov d = f(px1.2. Ekonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakon tražnje.

slučaj sa stanovima u Sarajevu. na tržištima širom svijeta se prodaje veoma veliki broj proizvoda u ogromnim količinama. Ovakvo ponašanje kupaca se može primijetiti i u BiH. Prate njihov trend i nastoje predvidjeti buduća kretanja cijena. proizvodi koji se kupuju iz snobizma. 3. Giffenova dobra. 1. Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da još veći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu. Veblenov efekat Pojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu. Gifenov paradoks generalno možemo sresti kod inferiornih proizvoda. To su: tzv. Inferiorni proizvodi su proizvodi niskog kvaliteta. što je impozantna cifra. od čega se dobar dio njih ne može koristiti zbog nedovoljno razvijene telekomunikacione mreže. To je npr. Ovaj rast može biti djelimično opravdan (do 20%) uvođenjem Poreza na dodanu vrijednost.3. Sa porastom dohotna potrošača oni ih sve više kupuju. Giffenov paradoks Pokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištu. Ako se posmatra dnevna količina prodate nafte od oko 85 miliona barela. 54 . a razlog je informacija da će cijene još više rasti. Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavaju svoju kupovinu.Mikroekonomija 7. te proizvodi čija tražnja je podložna špekulacijama. cijene novih stanova su porasle preko 50% u periodu od nekoliko godina. Tako na primjer neki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svih troškova proizvodnje tog proizvoda. Međutim. 2. tada se jednostavnom računicom dobija da špekulanti dnevno zarađuju oko 550 miliona $. Kako raste dohodak potrošača ovi prizvodi se sve manje traže na tržištu. nego da ti proizvodi predstavljaju svojevrsne izuzetke. Slučaj špekulacije Kupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu. koji loše zadovoljavaju potrebe potrošača ili koji pružaju nisku sigurnost potrošaču. Zanimljivo je da i pored rasta cijena dolazi do povećanje tražnje. Ovakvi proizvodi se često nazivaju i superiorni proizvodi. ali ne i ostatak porasta. gdje recimo veliki broj mlađih kupaca želi imati najnoviji model mobilnog telefona sa velikim brojem funkcija. IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje. U izvještajima koji prate svjetsko tržište nafte često se spominje podatak da na ime špekulacija trgovci ne berzi zarađuju između 10 i 12% od formirane cijene nafte. Tako da su zarade špekulanata gotovo nezamislivi iznosi. Iako se trend rasta cijena ne može opravdati rastom troškova izgradnje novih stambenih jedinica. Ovakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenat svog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba. Razlog za to jeste što kupci očekuju dalji rast cijene m2 stana te kupuju stanove čim steknu preduslove za to.

Rezultati ankete su dati u narednoj tabeli. Oni su zatim definirali vjerovatnoću kupovine za svaki odgovor: 0. Cijene KM 1 30 25 20 15 500 350 300 150 Broj ispitanika koji je odgovorio 2 400 350 300 250 3 100 250 300 450 4 0 50 100 150 150 230 280 360 Očekivana tražnja Očekivana tražnja koja se nalazi u prvom retku šeste kolone izračunata je na sljedeći način: 500*0. koeficijent b u formuli p = a – bQ. p 40 30 20 10 Q d d 100 200 MR 300 400 55 . PRIMJER Jedno preduzeće proizvodi kožne novčanike.411666).71 KM. Uz odgovarajuće uvrštavanje imamo: P = 40.30 + 0*1. Iz grafičkog prikaza proizlazi da će očekivana količina tražnje biti jednaka nuli kad bi njegova cijena iznosila oko 40. Dobivene podatke smo predstavili na grafiku.Mikroekonomija Funkciju tražnje možemo izvesti i na praktičniji način-iz ankete. Pošto ne možemo iz ankete dobiti presjek funkcije tražnje sa Y-osom tada ćemo na grafiku produžiti dobivenu tražnju sve do vertikalne ose. (2) možda. Komercijalisti su sastavili odgovarajući upitnik te izvršili ostale potrebne radnje za provođenje ankete na 1000 ispitanika.00 = 150 Iznos od 15 KM dijelimo sa očekivanu tražnjom od 360. 0.30 za (2).30 za (3) i 1.71-0. i dobit ćemo koeficijent nagiba funkcije tražnje (0. (3) rado i (4) definitivno da.04167 x Q Znamo da funkcija graničnog prihoda ima dvostruko veći nagib.00 za (4).08334 x Q.30 + 100*0. Anketa kao sredstvo za istraživanje ekonomskih pojava se često koristi u ekonomiji. (1) definitivno ne. Postupak ćemo objasniti na jednom primjeru.00 + 400*0. tako da možemo dobiti funkciju graničnog prihoda: MR=40. svaki od ispitanika trebao je izabrati samo jedan od ponuđenih odgovora.71-0. tj. 0.00 za (1). Na pitanje da li ćete kupiti novčanik.

Kretanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo prikazati i na sljedeći način: dQ q >0 ∞ > Ed = dp p U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnoj. To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosima. tj. Pokazuje koliki utjecaj ima jedna varijabla na neku drugu. tj. CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robom zbog promjene cijene te robe. može imati apsolutnu vrijednost između +∞ i 0. dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude. % _ promjene _ p x > Koeficijent može biti jednak. CJENOVNA. Najčešće se koristi kod cjenovne. Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule dQ Q Ed = − dp p Ili ako računamo preko procentualnih promjena: Ed = % _ promjene _ q x < 1. U nastavku predstavljamo svaku od ovih elastičnosti. UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Koeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji. Njegovo korištenje nam često pomaže u određivanju veličine tražnje i računanju njene promjene u ovisnosti od promjene determinanti.Mikroekonomija 8.1. Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minus kako bi pokazao obrnuto kretanje veličina. manji ili veći od jedan. savršeno neelastičnoj. 8. u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ. 56 . odnosno količine i cijene proizvoda. relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnji.

kupci u potpunosti odustaju od njihove kupovine. To mogu biti npr. Sa druge strane. U tom 0 Q slučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje Grafik 20. Tako na primjer kompanije koje isporučuju baznu telekomunikacijsku opremu osnovne pakete opreme isporučuju po dosta povoljnim uslovima. Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača. Prikaz tražnje kod d koje je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje jednak nuli je dat na grafiku 21. makar i za nekoliko procenata. Zašto? Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu. Savršeno neelastična tražnja Q Također. lijek protiv smrtonosne bolesti. Na taj način kupci mogu da sporije odustaju od potrošnje ako cijena proizvoda poraste. imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje. 57 . možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična). Kao primjer se može uzeti tražnja za pšenicom na berzi. mjesec dana ranije. p2 p1 d 0 Qe Grafik 21. kao primjer mogu poslužiti vrijednosni papiri sa kojima se trguje na berzi. a onda to proizvođači znatno skuplje naplaćuju. Pasoš. kao krajnji slučaj. Stoga možemo reći da menadžeri kompanija stalno trebaju razmatrati nove načine kako da učine funkciju tražnje za svojim proizvodima što neelastičnijima. p Kod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenu proizvoda ili robe na berzi. No kada želite da proširite vaš kapacitet onda ste ovisni o proizvođaču koji vam je isporučio recimo bazne centrale. možemo prodati d d Ed= ∞ pe svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemo.Mikroekonomija Proizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki. proizvodi čija potrošnja je p Ed= 0 neophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd. Isto tako. Savršeno elastična tražnja je 0. ali se ta karta prodaje po višoj cijeni nego npr. Vozačka dozvola itd. I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki. lični dokumenti (Lična karta. ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenu. Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća. Isto tako. Funkcija savršeno eleastične tražnje je predstavljena na grafiku 20. U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje. u rezervaciji karata postoji mogućnost da kupite kartu u zadnji momenat prije polijetanja aviona.). Iako veoma malo proizvoda ima funkciju tražnje savršeno neelastičnom ono što je važno za ekonomiste jeste kako da učine funkciju tražnje što neelastičnijom.

Mikroekonomija Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima. Neelastična funkcija tražnje Q Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije. na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na grafiku 22.kao na grafiku 23. Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti. 58 . dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti). jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine. Tako. Elastična funkcija tražnje Q 0 b) Grafik 23. Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje na krivolinijskoj funkciji tražnje S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje. što je pogrešno. pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija. Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje ● M Q Grafik 25. na primjer. p Elastična tražnja d p d Neelastična tražnja d d 0 a) Grafik 22. p p d Ed>1 N d ● Ed = TM TN Ed=1 T Ed<1 ● d d Q Grafik 24. što je prikazano na grafiku 24.

lučna elastičnost tražnje. Menadžment preduzeća je odlučio da zbog velike tražnje podigne cijenu na 110 KM/telefonu. a ne možemo utvrditi koja ima prednost. tražena količina na tržištu opada za 2%. Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje. p1 + p 2 2 P2 ●B Q1 q1 + q 2 2 Q2 Q Grafik 26. Po toj cijeni na području Sarajeva u toku mjeseca marta preduzeće je prodalo 240 telefona. Lučna elastičnost tražnje Primjer: Preduzeće za proizvodnju telefona je za model s-23 formiralo cijenu od 90 KM/telefonu. Izračunati cjenovnu elastičnost tražnje za telefonima s-23. 59 . Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine. Ovaj koeficijent pokazuje da ako cijenu povećamo za 1%. koristi se tzv. Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka. ∆p promjena cijene. Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina. tražena količina poraste sa q1 na q2.P1 = 110 .90 = 20 Nakon uvrštavanja u formulu dobijemo koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje od –2. jer rezultati nisu isti. Ona se računa po formuli: Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafiku. Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2. Neka su to tačke A i B na grafiku. a ne cijela funkcija tražnje. a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna. a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2. ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti.Mikroekonomija Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka.240 = -80 ∆P = P2 . Rješenje: P1 = 90 a Q1 = 240 p2 = 110 Q2 = 160 ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Q = (Q1+Q2):2 = 200 P = (P1+P2):2 = 100 ∆Q = Q2-Q1 = 160 . U mjesecu aprilu je prodato 160 telefona. P1 A ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 ● ● gdje je: ∆q promjena količine. Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine.

funkcija tražnje horizontalna linija TR. 1996. vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje. Addison Wesley Publishing Company. Tanzaniju. ● 0 Ed < 1 Q Grafik 27. Tada ne Ed = 1 ● postoji ova relacija. Michael. 60 . p (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihod konstantno rastući pravac povučen Ed > 1 iz koordinatnog početka. Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno. Konst. Str. kod monopola). Raste Opada MR <0 >0 =0 =0 >0 <0 Na grafiku 27.15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste. Naredna tabela nam pokazuje šta se dešava sa ukupnim prihodom preduzeća kada povećavamo ili smanjujemo cijenu proizvoda u zavisnosti od veličine koeficijenta. „Microeconomics“. zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda. U zavisnosti od veličine koeficijenta mi trebamo voditi politiku i drugačiju politiku cijena na tržištu. TR = p · q Ed >1 =1 <1 Cijena Raste Opada Raste Opada Raste Opada TR Opada Raste Konst. Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr. Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1. 109. a preko ukupnog prihoda i ukupan profit. 15 Parkin. prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. Veza koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje i ukupnog prihoda preduzeća Na grafiku 28. U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu. Ukupan prihod u preduzeću dobije se množenjem prodate količine i cijene po kojoj se proizvod prodaje. stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane. kao što je slučaj npr. U slučaju kada je TR = max. Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija. Third edition.Mikroekonomija Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća.

4 40 0.2 20 % Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje 0. Iz tabele broj 1. 61 . U nekom kraćem vremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost. koja je data na strani 47.Mikroekonomija P r o c e n a t p o t r o š n je d o h o t k a n a h r a n u S A D K anada E n g le s k a N je m a č k a F ra n c u s k a Japan Iz r a e l G rč k a K o re a In d i j a T a n z a n ija 0 12 14 15 15 17 19 22 31 40 56 62 0.38. što nas svrstava na poziciju nešto ispod Grčke. U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost. Veza procentualne potrošnje dohotka stanovništva na hranu i koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija. Shodno prethodnom grafiku možemo pretpostaviti da se koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje za hranom u BiH kreće između 0.60% svog mjesečnog dohotka na hranu.8 80 Grafik 28.6 60 0. vidljivo je da domaćinstva u BiH troše 34.35 i 0.

ako je: p= 0. p= 0. tada je d = 2. odnosno: d=s. tada je d= 5.000 5. tada je s = -120.248 kom x (967 – 592 KM/kom)):2 = 843. tada je s = 0 p= 500. d) Ukoliko je minimalna cijena iznad one koju je odredilo tržište. Blokiranje tržišnog mehanizma dovodi u nepovoljnu situaciju proizvođače.Mikroekonomija Zadatak 1. a) b) c) d) nacrtati grafike ponude i tražnje.600 p= 500. pa oni mogu tražiti od države da ukine minimalne cijene. 62 . izračunati ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. Ovo je čest slučaj kod poljoprivrednih proizvoda na tržištu. tada je d = 400 s = 4p-120.248 3.880 p= 900. šta će se desiti na tržištu ukoliko država odredi minimalnu cijenu ovog proizvoda na 600 KM (pojasniti)? Rješenje: a) d = 5. p= 200. Ukupan potrošačev višak na grafiku predstavljen je površinom trougla (dio grafika koji je osjenčen u plavu boju).000 2. Površina trougla je jednaka (2.800 – 6p.800 p= 900. ili da država otkupi višak proizvoda.800 – 6p = 4p – 120 p = 592 q = 2. Date su funkcije ponude i tražnje d= 5. Sa druge strane proizvođačev višak predstavlja razliku između cijene proizvoda i graničnih troškova proizvodnje predstavljenih krivom ponude na grafiku (žuta površina).800 Q b) Ravnotežnu cijenu ćemo izračunati kada izjednačimo ponudu i tražnju. izračunati i na grafiku osjenčiti veličinu potrošačevog viška. tada je d = 4. tada će biti određeni efekat i na ravnotežnu količinu. Ravnotežna količina će biti različita od one količine koju je odredilo tržište. 5.248 c) Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošač konzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu.800 – 6p i s= 4p – 120.480 p 967 900 800 600 592 500 Suvišak s 200 d 30 0 1. odnosno proizvođači će nuditi više od količine koju žele kupci da kupe.000 KM. Kupci će pri ovoj cijeni kupovati manje pa će se pojaviti problem zaliha. tada je s = 3. tada je s= 2.800. ako je: p= 0.

Na naredna dva grafika funkcija ponude je identična.Mikroekonomija Primjer 1. Barela dnevno Grafik 29. Pretpostavite dalje da trebate predložiti smanjenje proizvodnje koje će pomjeriti krivu ponude ulijevo. Smanjenje ukupnog prihoda D1 10 20 23 40 Mil. Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo. uporedimo dva moguća scenarija. Na grafiku 30. Također vi trebate na određeni način mjeriti ovu promjenu tražnje. Na grafiku 29 nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno. Dalje. Kratkoročna kriva tražnje 63 . $/barelu S1 40 30 20 10 S0 Povećanje ukupnog prihoda U kraćem vremenskom periodu. Da biste donijeli ovu odluku morate znati kako tražnja za naftom reagira na promjenu cijena nafte. na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno. Reagiranje tražene količine na promjenu cijene Da bismo razumjeli značaj reagiranja tražene količine na promjenu cijene nafte. OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod. sa funkcije S0 na S1. sa funkcijom tražnje D. ali funkcija tražnje je različita. ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno. “Pretpostavite da radite za OPEC (udruženje zemalja ponuđača nafte) kao strateg. Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude.

Računa se po sljedećoj formuli: 16 Parkin.$ na 690 mil. Također. Dakle. što smanjuje ukupan prihod (crveno područje na grafiku). „Microeconomics“. Barela dnevno Grafik 30. koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y. a smanjenje manje nego što je to slučaj na grafiku 30. Ukupan prihod od prodaje dobara jednak je umnošku cijene i prodane količine tog dobra. također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima. 1996. što onda dovodi do smanjenja ukupnog prihoda sa 400 mil.$ dnevno). Povećanje cijene ima dva suprotna efekta na ukupan prihod. veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova. Jedno od ova dva povećanja može biti veće. crveno područje je veće od plavog.$. Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji. UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje. a samim time i do povećanja krajnjih cijena.2. Michael. Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva. ”16. Povećanje cijene dovodi do povećanja ukupnog prihoda (plavo područje na grafiku). 64 .$ na 225 mil. 8. Ovaj iznos je jednak kupčevom izdatku za to dobro.Mikroekonomija $/barelu 30 S1 S0 20 15 Povećanje ukupnog prihoda D2 Smanjenje ukupnog prihoda 10 10 15 20 30 40 Mil. U slučaju prikazanom na grafiku 30. Str. Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima. Third edition. Dugoročna kriva tražnje Na grafiku 29. U slučaju prikazanom na grafiku 29. tako da ukupan prihod raste (on je porastao sa 400 mil. Addison Wesley Publishing Company. možete vidjeti da je povećanje cijene više. Ali povećanje cijene također dovodi do smanjenja prodane količine. 99. plavo područje je veće od crvenog područja.

tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku.supstituti pxEy < 0 . Također. 65 .komplementi Na primjer. jer to pokazuje i trend kretanja tražnje za njihovim gumama. 8.3. DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim. tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba. U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda. Stoga prozvođači automobilskih guma prate i kretanje tražnje za novim automobilima.Inferiorna dobra . kao na primjer različite vrste svesaka za djecu. tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva. IEx IEx IEx >0 <0 >1 . Iako svaka od tih svesaka ima drugačiji izgled kupci ne obraćaju baš previše pažnje na to ko je njihov proizvođač. pxEy > 0 . komplementarni proizvodi su automobil i automobilske gume. Sa druge strane proizvodi-supstituti su oni koji se u potrošnji mogu zamijeniti.Sredstva luksuzne potrošnje . a ako je manji od nula tada se radi o komplementarnim proizvodima. tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd. Ne mogu se koristiti jedni bez drugih. Npr. To je npr. Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača. Računa se po formuli: IEx = % promjena u veličini I < 0 > % promjena u obimu Qx Koeficijent može imati vrijednost između +∞ i -∞.Mikroekonomija dQy Qy pxEy = dpx px > 0 < Ukoliko je koeficijent veći od nula tada se radi o proizvodima supstitutima. tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta.Superiorna dobra . tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja.Sredstva nužna za život 0 < IEx < 1 Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta.

).6% 37. Npr.000 500 0 2001. javni prevoz.Mikroekonomija Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva.7% 4.000 2.0% 7. 2005. 2002. na nivou BiH Bez primanja <100 101-400 401-500 501-800 801-1100 1101-1500 1501-2000 >2000 4.imf. UNDP. Komparacija kretanja GDP p/c za zemlje centralne i Istočne evrope za period 2001-2005. 2003. 17 18 „Sistem ranog upozoravanja“. spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd.500 2.000 1.000 3.9% 10. prevoz avionom. Prema jednom istraživanju UNDP-a iz tabele 3 je vidljivo da preko 85% stanovništva ima manje mjesečne prihode od 800 KM.000 5.8% Grafik 31.500 1. S obzirom da se prosječan nivo dohotka stanovništva može povezati sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p/c) ovaj pokazatelj za BiH dajemo u nastavku. Tabela 3. Također je zanimljivo pratiti kretanje GDP po glavi stanovnika u BiH i u zemljama iz okruženja.000 1. 2005.9% 0.4% 8.000 6. Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr.000 0 2001-2005 BiH Prosjek zemalja Grafik 32.000 4. GDP p/c Kojoj kategoriji pripada domaćinstvo posmatrajući novčana primanja kada se saberu svi oblici primanja članova domaćinstva za novembar 2004. jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku.18 Sa grafika je vidljivo da i pored rasta GDP u BiH i dalje ovaj rast značajno zaostaje za zemljama okruženja. 17 Komparacija kretanja GDP p/c BiH i zemalja Centralne i Istočne Evrope u periodu 2001-2005 $ 7. GDP p/c u BIH za period 2001-2005 $ 2.3% 14. kupovina u pekarama i sl. kupovinu skupih i udobnih automobila.org 66 . Kalkulacije autora uz korištenje podataka sa zvanične web stranice IMF: www. dok samo 15% stanovništva ima preko 800 KM mjesečnih prihoda.2% 1. Kretanje GDP p/c u BIH za period 2001-2005. 2004.

U Tabeli 4. novine i TV) Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije) Vrijeme (lakši pronalazak supstituta.42 0. 1997. približno jednak jedan i manji od jedan. Mate.56 0. Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. Mate.) Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr. c) lični dokumenti.52 1.14 1. 4. mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne. b) porculan i proizvodi od stakla.. FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE19 Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama. d) igre na sreću. str. „Mikroekonomska analiza“.91 0. plastika) Stepen neophodnosti dobra (so.34 0. časopisi i novine Hrana Elastičnost 0.Mikroekonomija 8. raste broj mogućih upotreba). Visoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed > 1): a) Metaloprerađivačka i elektroindustrija.92 Robe i usluge Neelastična tražnja Nafta Hemikalije Napici (razne vrste) Odjeća Cigarete Bankarske usluge i usluge osiguranja Poljoprivredni proizvodi i riba Knjige. 6. energija i voda 19 20 Elastičnost 1. 2.30 1.64 0. 4. ukusi potrošača se mijenjaju.26 1. 1. Ovdje su dati osnovni faktori. 1996.89 0.10 1. b) transportne usluge. Robe i usluge Elastična tražnja Metali Električni proizvodi Mašinski proizvodi Namještaj Automobilske gume Mjerni električni uređaji Profesionalne usluge Transportne usluge Gas. el.09 1. Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin) Broj mogućih upotreba proizvoda (npr. „Microeconomics“. stan. Jedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed ≈ 1) a) nafta i naftni derivati. Third edition. godine. str. 3. Michael.03 0. date su elastičnosti nekih proizvoda i usluga u Americi20: Tabela 4. c) namještaj. mlijeko.4. 67 . 5. Parkin.105.12 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Babić. b) zdravstveno osiguranje. Neelastična tražnja (Ed < 1) a) potrošnja struje u domaćinstvu. Addison Wesley Publishing Company.78 0..183. raste dohodak potrošača. Zagreb. Izdanje.61 0. raste informiranost potrošača. d) lijekovi. To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan. potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti.39 1.

ukupnog prihoda i graničnog prihoda. b) Grafički predstaviti funkcije tražnje. q =0) TRmax = 50 za q = 5. TR’ = 20-4q. preduzeće maksimizira ukupan prihod koji iznosi 50 KM. TRmax = 50 Pri količini od 5 modema.5p. Data je funkcija tražnje za modemima q = 10-0. (za p = 0. p Max TR 20 q 0 1 5 MR 10 q 50 -20 68 . TR = p • q = (20-2q) • q = 20q-2q2 TR’ = MR = 20-4q = 0. q = 10) (za p = 20.5p ⇒ p=20-2q.Mikroekonomija Primjer 1. ⇒ q = 5. i utvrditi njegov iznos. Rješenje: a) q = 10-0. TR’ (q = 10) = -20 TR’ (q = 5) = 0. TR’ (q=0) = 20. b) Da bismo grafički predstavili funkcije potrebno je utvrditi neke karakteristične tačke koje uzimamo proizvoljno za sve tri funkcije. a) Pronaći nivo proizvodnje qp kod koga se postiže maksimalan ukupan prihod (TR). p = 20-2q.

MR = 0 za p = 2.5 3 4 5 P Uočite da cijena proizvoda može biti na horizontalnoj osi i to kada je cijena promjenjiva veličina. kolika je odgovarajuća cijena? Kolika bi bila tražnja da je to tzv. p=0 ? Kolika je najveća moguća cijena uz koju bi se ipak našlo kupaca?.5 TR Cijena (p) 0 1 2 3 4 5 Ukupan prihod (TR) 0 4 6 6 4 0 6. «slobodno dobro»?. Data je funkcija ukupne tražnje za šećerom: Q=25-5p a) b) c) d) e) Kolika je tražnja ako je cijena p=3 ? Ako je tražnja 18 jedinica. Q=0. Ako je funkcija tražnje za računarima Q=5-p.Mikroekonomija Primjer 2. Nacrtajte krivu tražnje? Primjer 3. tj. Angažirani ste kao konsultant u preduzeću za proizvodnju sportskih majica. tj. Zadatak 4. izračunaj funkciju ukupnog prihoda i nacrtaj je na grafiku? Rješenje: TR = p•Q TR = p(5-p) ⇒ 5p-p2 MR = 5-2p . i data vam je sljedeća skala tražnje: Cijena po komadu u KM 10 20 30 40 50 Tražena količina (000 Kom) 60 50 40 30 20 69 .25 4 ● TR 0 1 2 2.

2. 70 .Mikroekonomija Odgvorite na sljedeća pitanja: a) b) c) d) e) ako cijena poraste sa 20 KM na 30 KM.5p+25. da li će ukupan prihod porasti ili opasti i za koliko? Šta će se desiti sa ukupnim prihodom ako se ponuda majica smanji i cijena poraste na 40 KM? Koja je cijena po kojoj će se maksimizirati ukupan prihod preduzeća? Koja količina će biti prodata po cijeni koja je rješenje pod c? Koja je elastičnost tražnje po cijeni koja maksimizira ukupan prihod? Zadatak 5.5 3 4 5 Q 25 20 15 12. Kriva graničnog prihoda opada brže i od funkcija ukupnog prihoda i od funkcije tražnje. U slučajevima kada je funkcija tražnje jednaka nuli i ukupan prihod je jednak nuli. te zato siječe apscisu na pola udaljenosti od koordinatnog početka do sjecišta funkcije tražnje sa apscisom. Funkciju ukupnog prihoda? Funkciju graničnog prihoda? Grafički prikazati sve tri funkcije? Analizirati odnose među krivama? Rješenje: a) b) c) Funkcija ukupnog prihoda dobije se kada se funkcija ukupne tražnje pomnoži sa cijenom p. iako to matematički nije korektno.5 10 5 0 TR 0 20 30 31. Kada je funkcija graničnog prihoda jednaka nuli. TR = Q • p = (-5p+25) • p ⇒ TR = -5p2+25p Funkcija graničnog prihoda se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnog prihoda. MR = dTR/dp ⇒ MR = -10p+25 Da bi se prikazale grafički sve tri funkcije potrebno je napraviti tabelu sa podacima o iznosu TR i MR u zavisnosti od količine i cijene. Izračunati: 1. 4. Na osnovu grafikona moguće je izvršiti analizu odnosa između funkcija. P 0 1 2 2. Data je funkcija ukupne tražnje za klima uređajima u BIH Q = . No ovdje ćemo radi uspoređivanja dati sve tri krive zajedno. 3.25 30 20 0 MR 25 15 5 0 -5 -15 -25 Na osnovu ovih podataka moguće je nacrtati sve tri funkcije na jednom grafiku. ukupan prihod dostiže svoj maksimum. Funkcija graničnog prihoda ima dvostruko manji nagib od funkcije tražnje. Ukupan prihod je jednak nuli i kada je cijena jednaka nuli.

2. ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Odnosno. TR. 4. MR se dobije kao prvi izvod od funkcije TR. odnosno MR = 12-2p. Iz funkcije ukupnog prihoda izračunati: 1. Funkcija ukupnog prihoda dobije se kao proizvod cijene i količine: 2. a q2= 8 komada. 3. potrebno je navedene cijene uvrstiti u funkciju tražnje. Funkciju graničnog prihoda i nacrtati je na grafiku. S obzirom da se radi o rasponu cijena koji nije infinitezimalno mala veličina. Rješenje: 1. MR 30 25 20 15 10 5 0 A TR D 1 2 3 MR 4 5 p Zadatak 6. 41 1 1 8. Da bismo izračunali količinu i promjenu količine. Promjena cijene je 1 (∆p= -1).Mikroekonomija q. dobit ćemo da je q1= 9. Komentirati dobijeni koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje. 4. TR = p x q. Tj.5 Ed = 2 = =− = −0. Data je funkcija ukupnog prihoda preduzeća «Sky» TR = 12p-p2. Koeficijent elastičnosti tražnje ukoliko se cijena sa nivoa p1 =3 KM poveća na p2 = 4 KM.5 2 71 . 3. TR = 12p-p2 = p (12-p). Nakon uvrštavanja ovih elemenata u formulu dobijemo da koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje iznosi: −1 −1 8+9 3. Funkciju tražnje za proizvodom preduzeća «Sky» i nacrtati je na grafiku.5 3 + 4 3. koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje se računa po formuli:. predstavlja prosječnu cjenovnu elastičnost tražnje između dvije tačke. a promjena količine je također 1 (∆q=1).5 8. Kada cijenu od 3 KM uvrstimo u funkciju tražnje q = 12-p. odakle je funkcija tražnje q = 12-p.

odnosno sa nivoa q=9 na nivo q*= 8. koji biste proizvod proizvodili i zašto? Rješenje: a) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati preko jednačine: ∆Q . Ako plate u privredi rastu tada je bolje proizvoditi proizvode koji imaju veći koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje. i o kakvom je dobru riječ? c) Da ste vi menadžer preduzeća. tada će tražena količina na tržištu opasti za 0. jer raste tražnja za ovim proizvodima.909 = 60 − 50 10 11 50 50 S obzirom da je 0 > IEd < 1.97 komada.Mikroekonomija 5. odnosno od kretanja plata kupaca. odnosno IEd = = . koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje i o kakvom se dobru radi? b) Ako dohodak potrošača opadne za 12%. Q. c) Odgovor prvenstveno zavisi od privrednog okruženja. radi se o inferiornom proizvodu. a tražena količina određenog proizvoda na tržištu poraste sa 50 na 60 komada mjesečno.41 i pokazuje situaciju da ako se cijena proizvoda poveća za 1%.41%. Grafički prikaz funkcije tražnje i funkcije graničnog prihoda dat je na grafiku desno. 0 6 MR 12 p a) Ukoliko dohodak potrošača poraste sa 550 na 650 KM. odnosno IEd = IEd = ∆I 650 − 550 100 550 550 = 10 = 0. sa nivoa p=3 KM na nivo p*=3. Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je –0. Ali ukoliko plate kupaca opadaju i opći je trend u privredi smanjenje životnog standarda.25 % _ promjene _ I − 12% S obzirom da je koeficijent dohodovne elastičnosti manji od nule. radi se o proizvodu nužnom za život. tj. b) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati i preko jednačine: IEd = 3% % _ promjene _ Q . tada će rasti tražnja za inferiornim dobrima. pa je bolje baviti se proizvodnjom inferiornim dobara. 72 .03 KM.0. a potraživana količina poraste za 3%. koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje. MR 12 q Zadatak 7.

Ukupna svjetska proizvodnja u septembru 2006. godine je 101. I proizvođači automobila i proizvođači čelika su bili zainteresovani za procjenu koliko će biti povećanje cijena čelika usljed povećane tražnje.8% nego u istom mjesecu 2005. naravno.worldsteel. Kineska tražnja je tolika da američka konsultantska kuća „World Steel Dynamics“ predviđa da će Kina sljedeće godine trošiti čak oko 31% ukupne svjetske proizvodnje čelika. predstavljena je proizvodnja i ponuda čelika na svjetskom nivou. Tražnja Kine za ovim metalom.21 21 Grafikoni 32 i 33. su preuzeti sa: www. ELASTIČNOST PONUDE U toku 2001. za 10% veći nego godinu ranije. godine. Taj utjecaj se mjeri preko elastičnosti ponude.org 73 . U duhu prethodne priče iznosimo vam situaciju na svjetskom tržištu čelika.4 miliona metričkih tona i veća je za čak 8. profite svjetskim proizvođačima čelika. diže. Rast cijene čelika od 50% podstakla je velika tražnja Kine za ovim metalom. Promjena u tražnji je dovela do kretanja uzduž funkcije ponude. Tako su na Londonskoj berzi u posljednjih 6 mjeseci dionice kompanija iz ovog sektora porasle za oko 40% u prosjeku. Uvoz čelika u Kinu Na grafiku 32. Kina je danas veliki uvoznik čelika sa svjetskog tržišta sa najbržom stopom rasta uvoza.Mikroekonomija 9. Na grafiku 32 je prikazan uvoz čelika u Kinu Grafik 32. godine njemačka automobilska industrija doživjela je ekspanziju i porasla je tražnja za čelikom. Povećana tražnja čelika je podstakla i rast cijena dionica kompanija iz industrije čelika. Da bi se mogla predvidjeti promjena cijene i količine čelika moramo znati kako utječe promjena cijena na promjenu ponuđene količine. koji su u prosjeku.

Mikroekonomija Grafik 33. Elastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni. Kada uporedimo kretanje proizvodnje čelika i kretanje tražnje za čelikom uočavamo da postoji određeni nesrazmjer koji može dovesti do značajnog rasta cijena čelika u narednim godinama. Elastičnost ponude = % promjene ponuđene količine % promjene cijene Ukoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine. Ona se računa preko sljedeće formule: ∆Q Q Es = ∆p p ili. Proizvodnja čelika u svijetu u 2006. godini Interesantno je primijetiti sa grafika 33. u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje. 74 ∆Q Q1 + Q2 2 Es = ∆p p1 + p 2 2 . da proizvodnja u toku jedne godine blago oscilira i vrlo sporo raste što može biti rezultat potrebnog vremena od godinu-dvije da se pokrenu novi kapaciteti za proizvodnju čelika. Da bismo mogli odrediti koliko je spremna reagirati ponuđena količina u odnosu na promjenu cijene potrebno je utvrditi koeficijent cjenovne elastičnosti ponude. tada koristimo formulu: S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama.

ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati. Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana.1. Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude. potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda. koji posjeduje nuklearnu elektranu. ponuda ovih proizvoda je visoko elastična. Van Gogova slika je urađena uz korištenje jedinstvenog rada . imaju visok stepen elastičnosti. Niti jedan drugi faktor ne može zamijeniti ovaj rad. Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje. Elastičnost ponude zavisi od: Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda Mogućnost zamjene faktora proizvodnje Neki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje. Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda. savršeno elastična.Mikroekonomija Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude. kada je proizvod proizveden u različitim zemljama (na primjer. Ponuda je savršeno neelastična. U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu. Ako je na tržištu veća cijena tada ponuđena količina raste. Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije. tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0. To su: Trenutni rok Kratki rok Dugi rok 75 .Van Gogovog rada. šećer ili meso). Proizvedena količina može biti povećana uz povećanje troškova. Pri toj cijeni. I još postoji samo po jedan promjerak svake slike koju je ovaj umjetnik naslikao. Slično prethodnom. Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži. funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna. Ponuda je perfektno elastična. nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti. 9. Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda. Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude. Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta. U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača. Stoga kada se formira tržišna cijena. Zbog toga je funkcija ponude ove slike vertikalna i elastičnost ponude je nula. hidroelektrana ili nuklearnih elektrana. ZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODA Da bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge. Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene. Ponuda većine dobara leži između dva ekstremna slučaja: vertikalne i horizontalne funkcije ponude. Dobra i usluge koja slijede ovu zakonitost imaju elastičnost ponude između nula i beskonačno.

funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena. Kratki rok. Da bi se izgradila nova hidrocentrala ili termoelektrana potrebno je 3-4 godine. te možda da pronađu novi način ulova ribe. Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici. U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično. zgrade. ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova. Primjeri ovakvih dobara su voće i povrće. bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći i zaposliti još nekoliko ribara. Kratki rok Kratki vremenski period je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa. prvo smanje radnicima broj radnih sati. Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake. Njihova dužina prvenstveno zavisi od djelatnosti i od grane kojoj dotično preduzeće pripada. završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete. Kada cijena nekog dobra raste ili opada. ili ako tražnja opada. cijena će biti viša nego prethodnog dana. preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da rade prekovremeno. U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme. Sva tri vremenska razdoblja nisu kalendarski određena razdoblja. kapital. postrojenja itd. Isto tako. U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina. 76 . Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti. Da bi povećali output. tada i ravnotežna cijena opada. To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove. dok su varijabilni: rad. itd. u prvom redu rada.Mikroekonomija Trenutni rok Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija. Ako je tražnja tog dana velika.. To je tako kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov. kratki i dugi rok nisu isti za različite vrste djelatnosti. ali cijena prati promjenu tražnje. a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika. ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output. a zatim pođu i otpuštati neke radnike. Trenutni. u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe. Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude). U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu. Dugi rok Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju.). ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže. Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste. dok je za izgradnju proizvodnog pogona za pakovanje mlijeka potrebno tri mjeseca.

Ponuda u trenutnom. Svaka funkcija ponude prolazi kroz tu tačku na grafiku. Zbog povećanja tražnje na tržištu došlo je do povećanja cijene mesa na 9.000 p1 + p2 250 2 2 77 . Dugoročno.o je na tržištu mjesečno prodavalo 100 tona mesa po cijeni od 9. To je prikazano na funkciji ponude SS (Short Supply).000 KM/toni. Pri toj cijeni na tržištu se traži 3.000 500 ∆p 9. Funkcija MS je savršeno neelastična.500 KM/toni.13. Kratkoročna funkcija ponude ima strmi nagib zbog toga što proizvođači mogu preduzeti određene akcija da brzo promijene ponuđenu količinu kao reakciju na formiranu cijenu na tržištu.13 9. funkcija ponude poprima oblik dugoročne funkcije ponude označene LS (Long Supply). Cijena jedne tone narandži na tržištu je 500 $.Mikroekonomija Funkcija ponude u trenutnom roku je vertikalna jer bez obzira kolika je cijena narandži bila tog dana. Kako vrijeme prolazi. kratkom i dugom roku. preduzeća mogu da posade nove plantaže narandži na plodnijem zemljištu. proizvođači ne mogu promijeniti svoj output. $/toni MS SS LS 500 250 0 2 3 4 Količina. prestati da ubiru i isporučuju narandže ukoliko dođe do naglog pada cijene narandži na berzi.500 − 9. Oni mogu.000 tona narandži sedmično. Na grafiku 34. odnosno moguće je udovoljiti povećanoj tražnji. da bi na odgovarajući način reagirali na povećanje cijene na tržištu.500 + 9. predstavljene su tri funkcije ponude koje odgovaraju trima vremenskim razdobljima. pa je stoga ponuda tog dana fiksna. Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude? Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude je 0. upakovati i prevesti brodom narandže do tržišta.o. Primjer 1. Kratkoročna funkcija ponude može se privremeno promijeniti samo pod utjecajem zaliha gotovih proizvoda preduzeća. 130 − 100 ∆Q 30 100 + 130 Q1 + Q2 2 2 Es = = = 115 = 0. Kako idemo od trenutnog. preko kratkog do dugog vremenskog perioda funkcija ponude postaje sve elastičnija. npr. ponuđena količina počinje da reaguje na promjenu cijene. To su funkcije ponude narandži na svjetskom tržištu. Kako još više vrijeme prolazi. Funkcija ponude u trenutnom roku je data kao MS (Momentary Supply). Pri novoj cijeni preduzeće je povećalo ponudu na 130 tona mesa mjesečno. Oni moraju ubrati. koja ima najveću elastičnost od sve tri funkcije ponude. Preduzeće „Ideal“ d. (000) tona sedmično Grafik 34.

No. Tim odlukama moraju udovoljiti svi učesnici na tržištu. «Armija beskućnika bježi iz devastiranog grada.000. maja 1906. Michael. 1996. San Francisco Chronicle nije izlazio više od mjesec dana nakon zemljotresa. naglašena je potreba reagiranja od strane nekih državnih agencija ili odjela da bi se ispravile određene anomalije koje tržište. april 1906. što bi se činilo glavnom i najvažnijom vijesti nije spomenut. Third edition. Kad su se novine ponovo pojavile. april 1906.000 dolara izgubljeno u zemljotresu u San Franciscu». nekada se država neopravdano upliće u tržišni mehanizam stvarajući određeni stepen haosa i zaustavljajući sile ponude i tražnje da obavljaju zadaću koju mogu ispuniti. 21. Privremena skloništa i kampovi olakšavaju neke probleme. a 50. 120-123. u grad koji je pretrpio ogroman zemljotres i požare. prebacimo se u San Francisco. 200. «Oko pola grada je u ruševinama.april 1906. Jedan od načina na koji se država miješa u tržišni sistem jeste i određivanje cijena na najnižem ili najvišem nivou. 200. Kao posljedica toga moralo se smjestiti 40% više ljudi nego prije zemljotresa. koji je zadužen za vanredno stanje opisao je veličinu problema: «Ni hotelski znak ni upozorenje nije ostalo uspravno. nije u stanju riješiti.000 ljudi su beskućnici». 24. Addison Wesley Publishing Company. potrebno je iskoristiti stambene zgrade i kuće koje su ostale. «Nova opasnost za San Francisco. Str.april 1906. kao sistem. «San Francisco – mnoštvo ljudi spava pod vedrim nebom bez skloništa i u neimaštini». jaki vjetar donosi vatru i bori se protiv gladnih i bolesnih 200. Međutim. Velike zgrade su uništene.000 ljudi su bez skloništa i suočeni s glađu». manjak gradskih stanova. 19. 22 Parkin. Skoro preko noći više od polovine ljudi u gradu od 400. U narednom dijelu je dat primjer kako plafoniranje cijena može imati ozbiljne negativne posljedice na blagostanje građana.000 izbjeglica». Milton Friedman i George Stigler opisuju situaciju: «Niti jedne riječi o manjku stanova». „Microeconomics“. Da bismo vidjeli kako neregulirano tržište rješava poremećaj (šok) ponude. Komandant federalnih trupa. a 225 hiljada ljudi su beskućnici». «Preko 500 mrtvih.Mikroekonomija PRIMJER TRŽIŠTE STANOVA I IZNAJMLJIVANJE STANOVA PO NAJVIŠOJ CIJENI22 U dijelu Vodiča gdje se spominje uloga države u ekonomiji. Možete osjetiti veličinu problema San Francisca čitajući neke naslove iz New York Times-a prvih dana krize. 20.000 stanovnika izgubilo je dom. 78 .

(000) stanova mjesečno. ako porodice odluče da koriste sobe koje su prethodno iznajmljivali drugima. Da pojednostavimo. Dugoročna kriva tražnje pokazuje kako ponuđena količina stanova varira nakon što je prošlo dovoljno vremena da se podignu nove stambene zgrade i kuće. Dugoročna kriva ponude pokazana je kao savršeno elastična. 79 . Kriva tražnje za stanove je D. Ravnotežna cijena iznajmljivanja (kirija. To podrazumjeva da su troškovi gradnje stana prilično isti bez obzira da li postoji 50. a količina je 100. obilježena sa LS. a postojeće se ruše. a ponuđena količina opada. Grafik pokazuje da je prije zemljotresa 100.000 jedinica. ravnotežna kirija je bila 16 dolara mjesečno. Kratkoročna kriva ponude pokazuje kako ponuđena količina stanova varira kako varira i cijena iznajmljivanja (kirija). Mi. renta) i količina su određene na tački presjeka kratkoročne krive ponude i krive tražnje. Količina ponuđenih stanova raste. Kako se San Francisco izborio sa tako drastičnim smanjenjem ponude stanova? Tržište odgovara smanjenju ponude Grafik 35.000 stambenih jedinica. ustvari ne znamo da je dugoročna kriva ponude savršeno elastična. Ova ponuda odgovara porastu varijacije u intezitetu sa kojim se postojeće zgrade koriste. ako porodice odluče iznajmljivati sobe koje su prethodno sami koristili. a količina stambenih jedinica pada na 74. Količina. Tada. Dvije su krive ponude: kratkoročna kriva ponude koja je obilježena sa SS.000 stambenih jedinica iznajmljeno po 16 dolara mjesečno.000 ili 150. Pogledajmo sada situaciju odmah nakon zemljotresa.Mikroekonomija U izdatim oglasima objavljene su 64 ponude za iznajmljivanje stana ili kuće. za tržište stanova se pretpostavlja da je na svojoj dugoročnoj krivi ponude LS.000 stanova. a 19 kuća za prodaju nasuprot samo 5 oglasa za tražnju stana ili kuće. a i poslije znatan broj svih tipova smještaja. Poslije zemljotresa kratkoročna kriva ponude se podiže sa SS na SSA. Kirija raste na 20 dolara mjesečno. i dugoročna kriva ponude. ali to je razumna pretpostavka. Prije zemljotresa. dok broj kuća i stambenih zgrada ostaje isti. osim hotelskih soba je nuđen za iznajmljivanje. pokazuje tržište stanova u San Franciscu. Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 D 0 44 SS LS 74 100 Grafik 35.

pokazuje novu situaciju. Tržišna ravnoteža slijedi strelice niz krivu tražnje. Odgovor koji smo upravo vidjeli održava se kratkoročno. pokazuje dugoročno prilagođavanje. Sa samo 44. da bi dobili stan potencijalni podstanari nude da plate više od 16 dolara.Mikroekonomija Grafik 35. Grafikon 36. (000) stanova mjesečno. Nakon proteka dovoljno vremena za izgradnju novih stanova i kuća.000 stambenih jedinica. potkrovlju.000 stambenih jedinica kao što je pokazano linijom sa malim strelicama. Zato što je kirija 20 dolara mjesečno nadmašuje dugoročnu cijenu ponude stanova. žurit će se pri izgradnji novih stanova i kuća. svakoj slobodnoj sobi. Što se gradi više stanova kratkoročna kriva ponude se podiže desno i presjeca krivu tražnje umanjujući kirije i povećavajući količinu. cijena ne ostaje ista – 16 dolara mjesečno. Dugoročna kriva ponude govori nam da u dugom roku stanovi će biti ponuđeni po kiriji od 16 dolara mjesečno. Šta se događa dugoročno? Dugoročno prilagođavanje Renta ($ po stanu mjesečno) SSA SS 24 20 16 12 D 0 74 100 Količina. Kako ljudi pokušavaju više ponuditi jedni drugima za dostupne stanove. Takva se situacija događa na početnoj kiriji od 16 dolara mjesečno i originalnoj količini od 100. Razaranje zgrada snižava ponudu stanova i podiže kratkoročnu krivu ponude SS lijevo na SSA. Sa kirijom od 20 dolara mjesečno postoji profit u građenju novih stanova i kuća.000 stambenih jedinica je dostupno. Na grafiku 35. Međutim. Kirije postepeno padaju na 16 dolara mjesečno. podrumu dostupnim za druge.000 dostupnih stambenih jedinica maksimalna cijena koju bi neko platio za zadnji dostupan stan je 24 dolara mjesečno. a količina stanova raste postepeno na 100. Tako. Kako vrijeme prolazi više stanova i kuća se gradi i kratkoročna kriva ponude se postepeno podiže desno. ponuda će porasti. cijena raste. Proces se završava kada više nema profita u gradnji novih stambenih jedinica. Ako ljudi koriste ostatak stambenih jedinica s istim intezitetom kao prije zemljotresa i ako kirija ostane 16 dolara mjesečno samo 44. Kako kirija raste ljudi ekonomišu na prostoru.000 stambenih jedinica. Kako se program gradnje nastavlja kratkoročna kriva ponude se podiže desno. LS Grafik 36. Količina ponuđenih stanova raste na 74. kirija raste na 20 dolara mjesečno. 80 .

primjenjuje na širok obim drugih tržišta. Zbog toga bi se frustrirani i kupci i prodavci dogovarali na crnom tržištu.000 jedinica. Snaga zakona i tržišne snage su u konfliktu. Ljudi bi dobrovoljno plaćali 24 dolara mjesečno za 44. Šta bi se dogodilo u San Franciscu da je maksimalna kirija od 16 dolara mjesečno. Proučimo efekte formiranja maksimalne cijene ispod ravnotežne povratkom u San Francisco.000 stambene jedinice. Također smo vidjeli da je ključni dio procesa prilagođavanja porast kirija. Kako maksimalna kirija utječe na način na koji radi tržište stanova? Efekat maksimalne kirije zavisi od toga da li je određena na nivou koji je iznad ili ispod ravnotežne kirije. Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 Manjak stanova Maksimalna cijena D 0 44 Grafik 37. Kada se maksimalne cijene primjenjuju na kirije na tržištu stanova to se zove maksimalna kirija (rent ceiling). formiranje maksimalne cijene ispod ravnotežne ima znatne efekte na tržište. Međutim. Da je maksimalna kirija bila 16 dolara mjesečno onda bi količina ponuđenih stanova nakon zemljotresa bila “zaglavljena” na 44. frustrirani kupci bi potrošili vrijeme tražeći stan. Takav zakon se zove zakon o maksimalnoj cijeni (price ceiling). Zakon o maksimalnoj cijeni je uredba koja legalizira uspostavljanje cijena na određenom nivou. Primjenjuje se bez obzira da li je početni poremećaj (šok) na ponudu (kao što je ovdje) ili na tražnju. kirija prije zemljotresa bila nametnuta? Ovo pitanje i neki odgovori ilustrirani su na grafiku 37. pak. 81 . Razlog je taj što maksimalna cijena ne vrši prinudu na tržišne snage.Mikroekonomija Kratkoročne i dugoročne analize odgovaraju tržištu stanova koje smo upravo proučili što se. (000) stanova mjesečno. Pretpostavimo da vlada donese zakon da zaustavi rast kirija. Snaga zakona i tržišne snage nisu u konfliktu. 100 Količina. Razlog je taj što pokušava da spriječi formiranje cijene na nivou koji je određen ponudom i tražnjom. Regulirano tržište stanova Upravo smo vidjeli kako tržište stanova odgovara na pad u ponudi. Formiranje maksimalne cijene iznad ravnotežne nema efekta. Zato što zadnja dostupna stambena jedinica vrijedi više nego regulirane kirije.

Pojačana aktivnost traženja ima troškove. ali ne kontroliraju ukupan trošak. Kada maksimalna kirija pokuša da blokira ovaj tržišni mehanizam ilegaliziranjem porasta kirija dvije su posljedice toga: Pojačava se aktivnost traženja Pojavljivanje crnog tržišta Pojačavanje aktivnosti tražnje (Search Activity) Kada tražena količina nadmaši ponuđenu. Utrkuju se da bi bili prvi na sceni kada izbije vijest o mogućem ponuđaču. cijena će rasti.000 dostupnih stanova moraju biti dodijeljeni ljudima koji traže 100.ponuđena količina. Bilo koja informacija o novodostupnom stanu je korisna.000 stambenih jedinica. Tako maksimalna kirija povisuje oportunitetne troškove stana. Crno tržište Crno tržište je ilegalni sporazum o trgovini u kojem kupci i prodavci posluju po cijeni višoj od legalno postavljene maksimalne cijene. a tražena količina je 100. Dokle god jedna osoba želi da plati višu cijenu od minimalne ponude druge osobe za istu stambenu jedinicu. A ukupan trošak može komotno biti veći nego neregulirana tržišna cijena. Ponuđači ne mogu biti prisiljeni da ponude stanove na iznajmljivanje. Na reguliranom tržištu stanova.plus trošak vremena i drugih resursa koje je potrošeno u traženju – neregulirana cijena. 44. Nekako. a mehanizam cijena bi regulirao količine tražnje i ponude. Vrijeme koje se potroši u traženju nekoga s kim bi obavio posao zove se aktivnost traženja (Engl. Frustrirani bi bili iznajmljivači koji bi pomno pregledali novine. Ukupni trošak stana je isti kao kirija – regulirana cijena. već za one koji traže stanove. Kako će se podjela provesti? Na nereguliranom tržištu manjak bi povisio kirije kao što je pokazano na grafiku 35. a mnogi tražioci nemaju šta kupiti. Ali priča se ovdje ne završava.Search activity). pored tržišta stanova. kao telefon.Mikroekonomija Pri kiriji od 16 dolara mjesečno količina ponuđenih stanova je 44. mnogi ponuđači nemaju ništa za prodati.000 jedinica je nezadovoljena. Kada tražena količina nadmaši ponuđenu količinu šta određuje količinu trenutno kupljenog i prodanog? Odgovor je manja količina .000 stambenih jedinica.000 stambenih jedinica.000 stambenih jedinica. a i količina dostupnih stambenih jedinica će rasti. koja su regulirana na neki način i u kojima ekonomske snage rezultiraju trgovinom na crnom tržištu. auto. Čak i na tržištima na kojima se cijene slobodno formiraju da bi tražene količine bile iste ponuđenim. crno tržište obično preuzima formu tajnog sporazuma kupca i prodavca da bi izbjegli maksimalnu kiriju. Mogu kontrolirati dio kirije koji se odnosi na troškove stanovanja. Oni imaju napisan ugovor u kojem je regulirana kirija ali 82 . Tako trenutni efekat maksimalne kirije od 16 dolara mjesečno je da je samo 44.000 stambenih jedinica dostupan i tražnja za daljih 56. Ali kad je cijena regulirana pojačana aktivnost traženja raste.000 stambenih jedinica. tako da postoji manjak od 56. ne za oglase za stanove. Ima puno primjera tržišta. Tako nezadovoljni tražioci troše vrijeme i druge resurse tražeći ponuđača. pojačana aktivnost traženja je prisutna. benzin koji bi mogli biti iskorišteni na drugi produktivan način. Troši vrijeme i druge resurse. i sa mjesečnom kirijom od 16 dolara žele ponudi samo 44.

Kada su na snazi maksimalne kirije. sa striktnim nametanjem maksimalne kirije. 3. ostavljajući cijele gradske četvrti okupirane samo štakorima i dilerima droga. šansa da prekršilac maksimalne kirije bude uhvaćen je mala. 4. PREGLED Sa padom ponude stanova raste ravnotežna kirija.000 dolara za pohabane zavjese). Stepen crnog tržišta kirija zavisi većinom od toga koliko su čvrste vladine politike o reguliranju maksimalne kirije. Drugi način je da podstanar plati za nove katance i ključeve – deviza zvana «ključ novca». 2. veće kirije stimuliraju gradnju. Kratkoročno. Maksimalne kirije ograničavaju sposobnost tržišta stanova da odgovori na promjene i može rezultirati trajnim manjkom stanova. Definišite cjenovnu elastičnost ponude? U kom rasponu se kreće koeficijent cjenovne elastičnosti ponude? Koji faktori određuju stepen cjenovne elastičnosti ponude? Šta predstavljaju trenutna. ali je najbolji New York City. 5. i visine kazne predviđene za prekršioce. najvišoj cijeni koju kupac želi platiti .a vlada će otkriti i kazniti nekog od ovih trgovaca na crnom tržištu.000 stambenih jedinica. uživaju u nevjerovatno niskim kirijama. predsjednik ekonomskih nauka komiteta za Nobelovu nagradu i zapazio da su maksimalne kirije najefektivniji način za uništenje gradova. maksimalna kirija će ograničiti količinu trgovine. a kirije opadaju. godine. Na kraju. S druge strane gdje su politike više efektivne i gdje su predviđene velike kazne za prekršioce. 83 . šansi da budu uhvaćeni u kršenju tih politika. vlasnici posjeda u Harlemu i Bronxu se odriču neprofitabilnih stambenih jedinica. Jedan uobičajeni način je da novi podstanar plati veću cijenu za bezvrijedni namještaj (npr. Ponuda stanova raste. gdje se maksimalna kirija koristi još od Drugog svjetskog rata (kada je bila predstavljena kao privremena mjera). U ovom slučaju. Maksimalna kirija u praksi Ima puno savremenih primjera maksimalne kirije. a porast ponuđene količine je u skladu sa intezitetom korištenja postojećih kuća i stanova. efektivnije čak i od hidrogenske bombe. rezultat veće kirije je pad tražene količine stanova. Jedna od posljedica maksimalne kirije New Yorka je ta da porodice koje su živjele u gradu dugo vremena. dok novopridošli u grad plaćaju visoke kirije za teško pronađene stanove. U isto vrijeme. U primjeru San Francisca.Mikroekonomija imaju nepisani obostrani dogovor koji mijenja trenutnu kiriju. količina dostupnih stanova je ograničena na 44. ali da ne prekrše slovo zakona. 2. Pitanja: 1. Mali broj ljudi će ponuditi stan na prodaju po 24 dolara mjesečno. uključujući i neke bogate i poznate. kratkoročna i dugoročna funkcija ponude? Komentar o tržištu stanova u Sarajevu u periodu poslije 1995. a kirije na crnom tržištu i količina trgovine bit će blizu nereguliranoj ravnoteži. Dugoročno. frustrirani iznajmljivači i veleposjednici konstatno traže načine povećanja kirija. Efekti maksimalne kirije u New Yorku i drugim gradovima kao u Londonu i Parizu vodio je Assar Lindbeck. crno tržište će funkcionirati slično nereguliranom tržištu.

Iako se dugo vremena pokušava izmjeriti vrijednost nekog proizvoda uz korištenje neke mjerne jedinice. kao izraz vrijednosti proizvoda za kupca. U nastavku ćemo se detaljnije upoznati sa Teorijom granične korisnosti i sa Teorijom indiferencije. Cijena je fiksirana bez mogućnosti promjene za različite kupce. Sa druge strane ako pogledate filmske zvijezde i poznate muzičare. 84 .Mikroekonomija 10. UTIL. dok su drugi dokazivali da se ne može eksplicitno mjeriti vrijednost proizvoda nego da se samo proizvodi mogu međusobno upoređivati po korisnosti (odnosno da ih možemo rangirati po redoslijedu). a drugi su utemeljili Ordinalne teorije korisnosti (u koje spadaju Teorija indiferencije i Teorija otkrivene preferencije).000 $. Kardinalne teorije korisnosti (u ovu vrstu spada Teorija granične korisnosti).000$ a nekada samo naočale koštaju nekoliko hiljada dolara. Ako se vratimo na prethodni primjer cipela onda ćemo vidjeti da ova cijena. TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČA Kada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da se neki potrošači ponašaju vrlo racionalno. Prva tvrdi da je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge. To su: Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti. cipele i 5. posebne za Bosance. a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvoda. oni koji su putovali u arapske države mogli su uočiti da se tamo formiraju cijene prema svakom kupcu posebno. Tako se u štampi može pročitati da glumice plaćaju tašnu i po 10. Neki ekonomisti su razvijali teoriju mjerenja vrijednosti uz korištenje posebno razvijene jedinice mjere za korisnost tzv. Ovakav slučaju se naziva i cjenovna diskriminacija cijena o čemu ćemo kasnije više govoriti. sigurno ne može biti opravdana utrošenim vremenom za njihovu proizvodnju. Također. do sada se to nije uspjelo baš najbolje uraditi. Ako pogledate kako jedan prosječan radnik troši svoj novac onda ćete uočiti da on veoma mnogo pazi na šta troši vlastite prihode i kolika je cijena tih proizvoda koje on kupuje. Posebne su cijene za Arape. Svakom kupcu se određuje cijena shodno pretpostavci trgovca o njegovoj mogućnosti da plati taj proizvod. posebne za Nijemce itd. Sa druge strane u evropskim državama je gotovo nezamislivo da se cjenkate u radnji o visini cijene nekog proizvoda. a drugi veoma neracionalno. Možemo si postaviti pitanje: kakvog su kvaliteta te cipele koje koštaju nekoliko hiljada dolara i što je to što čini njihovu vrijednost za kupce? Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge. uočit ćete da oni veoma malo vode računa o načinu potrošnje i generalno o cijenama proizvoda. Prvi teoretičari su razvili tzv.

Oni se nauče izuzetno cijeniti novac što im kasnije.Mikroekonomija 10.). ukoliko u roku od nekoliko minuta popijemo 5 čaša nekog napitka (ukupno 2 litra). Vrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima. a zatim. Razlog je jednostavan. vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj. pomaže da novac i dalje veoma pažljivo i profitabilno investiraju. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Pristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra. pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda. čaša napitka ima negativnu graničnu korisnost. Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q. Što kupci imaju više nekog proizvoda. TU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvoda. Kao što je granična korisnost proizvoda opadajuća tako isto postoji i opadajuća korisnost novca.iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvoda.1. prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr. Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom). naredna čaša može uzrokovati određene zdravstvene probleme. Menadžeri preduzeća koji imaju malo novca vrlo ga pažljivo troše i raspoređuju. MU = Granična korisnost proizvoda. jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada. 85 . U sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona. kada dođu do značajnijih iznosa novca. potrebe za određenim kulturnim sadržajima. Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5. Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvoda. Iznos korisnosti su mjerili UTILIMA (slično kao što se dužina mjeri metrima ili težina kilogramima). a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača. nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba. Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5. sportom. luksuznim proizvodima itd. U tom slučaju 6. Prvi Gossenov zakon govori o promjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba. Npr. Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca. MU = negativna vrijednost). Zbog toga je interesantna činjenica da novoosnovana preduzeća koja su u početku osnivanja imala dosta novca mnogo češće propadaju od onih koja su u početku oskudijevala u novcu. dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje. jedninice proizvoda postaje negativna. Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe. Nakon određenog broja komada proizvoda. Što pojedinci imaju više novca oni ga manje cijene.

56-57. Jozo. Tabela 5. 1997. Tabela 6. Ovo je prikazano u tabeli 6. 86 . Mostar-Sarajevo. str. ukoliko su mu poznate cijene tih proizvoda i ako raspolaže sa fiksnim dohotkom od 30 KM. Pretpostavka je da potrošač treba potrošiti cjelokupni dohodak koji ima na raspolaganju (30 KM). godine. nismo u mogućnosti odrediti koliko će potrošač kupiti proizvoda X1 i proizvoda X2. Cijena proizvoda X1 je 6 KM. Ukupna korisnost Grafik 39. Granična korisnost U narednim tabelama23 dat je primjer kako kupac pravi izbor između potrošnje određene količine proizvoda X1 i proizvoda X2. a proizvoda X2 je 3 KM. potrebno je utvrditi koliko korisnosti potrošaču pruža potrošnja svake jedinice od ova dva proizvoda. Primjer optimalnog izbora Dobro X1 Dobro X2 Količina (Q) Korisnost (U1) Količina (Q) Korisnost (U2) 0 0 10 207 1 50 8 176 2 88 6 141 3 121 4 102 4 150 2 57 5 175 0 0 23 TU=U1+U2 207 226 229 223 207 175 Primjer je uz određene modifikacije preuzet iz knjige Bakalar. „Mikroekonomija“. Dobro X1 Količina Izdaci 0 0 1 6 2 12 3 18 4 24 5 30 Potrošačke mogućnosti Ukupni izdaci (raspoloživi dohodak u KM) 30 30 30 30 30 30 Dobro X2 Količina Izdaci 10 30 8 24 6 18 4 12 2 6 0 0 Pomoću tabele 5.Mikroekonomija TU 10 MU 5 5 0 1 2 3 4 5 6 Q 0 1 2 3 4 5 Q Grafik 38. Da bismo bili u mogućnosti odrediti koju količinu proizvoda X1 i X2 će kupiti potrošač.

neki kupac više voli kupiti ljubičasti nego žuti marker. = = MU I = 1 p1 p2 p3 pn Gdje je n broj proizvoda. Npr. Navedimo jedan primjer: Ukoliko neki potrošač ne može da se odluči između određenih kombinacija hrane i odjeće mi kažemo da je on indiferentan prema tim kombinacijama i da mu svaka od tih kombinacija donosi istu korisnost prilikom potrošnje. TEORIJA INDIFERENCIJE Neka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih. 10. sa cijenom tog proizvoda.2. Kombinacija A B C D Indiferentne kombinacije Hrana 1 2 3 4 Odjeća 6 3 2 1. S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda. Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti. dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu. a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1. Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge. MU n MU 1 MU 2 MU 3 = = = . kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sve proizvode jednaka. Ovaj slučaj je predstavljen u narednoj tabeli.Mikroekonomija U prethodnoj tabeli vidi se da će potrošač kupiti 2 komada proizvoda X1 i 6 proizvoda X2. mi kažemo da ta osoba preferira ljubičasti marker. Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta. Svaka druga kombinacija mu daje niži nivo korisnosti od navedene..). skupi tehnološki procesi itd. Postojanje određenih ograničenja u ovoj teoriji (prvenstveno problem stvarnog mjerenja korisnosti proizvoda preko UTILA) dovela su do razvijanja nove teorije Teorije indiferencije. što mu donosi korisnost u iznosu od 229 UTILA. koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda. Sa druge strane. troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski. ima tako nisku prodajnu cijenu. Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana. tada kažemo da određeni proizvod preferiramo. odnosno kada je. Iako oba markera zadovoljavaju istu potrebu na isti način. Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine. Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način. koja iako veoma važna za život. pa je i cijena vode na tržištu niska. proizilazi da je cijena dijamanata visoka. Pri kupovini te kombinacije dobara potrošač je maksimizirao svoje ponašanje (u ravnoteži je) jer je uz fiksni dohodak od 30 KM dobio 229 Utila korisnosti.5 87 .. Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda. Tabela 7.

se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanji potrošnju drugog. Ovakva pojava se naziva “granična stopa supstitucije”. Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba) 2. stoga postoji i mnogo krivih indiferencije koje možemo predstaviti 6 grafički. Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno predstavljaju mapu krivih indiferencije. Odjeća U2 U1 U3 U4 0 Grafik 41. Granična stopa supstitucije se računa po formuli: MRS yx = − ∆Y ∆X Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali. S obzirom na to da ovakvih kombinacija ima veoma veliki Odjeća broj. dobit ćemo situaciju kao na grafiku 40. a da bi zadržao isti nivo korisnosti. Nikad se ne sijeku 2 1 0 1 2 3 4 5 6 Hrana Grafik 40. 3 Krive indiferencije imaju sljedeće osobine: 1. Skupina ovakvih krivih se naziva Mapa indiferencije. Granična korisnost proizvoda Sa grafika 41. Svaka od 5 njih predstavlja različit nivo korisnosti. 88 . korisnost koju predstavlja je veća i obrnuto. Kriva indiferencije Što je kriva indiferencije dalje od 4 koordinatnog početka.Mikroekonomija Ukoliko ovu situaciju predstavimo grafički. Mapa krivih indiferencije Hrana Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X. Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu 3.

a cijena cipela je 100 KM/kom. S obzirom da je X•px+Y•py = I. Cijena knjige je 80 KM/kom. a cijena proizvoda “Y” . Budžetsko polje. Mapa krivih indiferencije Hrana (I:Px) Y =− px I ⋅X + . Na sličan način. Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv. Knjiga (I:Px) = 10 Y =− px I ⋅X + py py Budžetski pravac Budžetsko polje 0 Grafik 42. u vezi sa teorijom indiferencije. potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen. odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku: gdje je Odjeća (I:Py) 0 Odjeća (I:Py) A● Grafik 43. Ukoliko samo kupuje proizvod “X” tada može kupiti (I:px) proizvoda. Pomjeranje budžetskog pravca − px koeficijent nagiba funkcije py budžetskog pravca. py py 0 Hrana (I:Px) Grafik 44. i da želi kupiti određeni broj cipela i knjiga. nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač. Budžetsko polje Cipele (I: Py) = 8 Kada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv. ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod “Y” tada može kupiti (I: Py) proizvoda “Y”. s tim da cijeli iznos dohotka potroši. tada za dati iznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara. dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca. kao ni o cijenama pojedinih proizvoda. 89 . Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju. Ovo je prikazano na primjeru na grafiku 42. Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda “X” -px. kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka. Pretpostavimo da kupac raspolaže sa dohotkom od 800 KM. Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač.py.Mikroekonomija OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVAC U prethodnim izlaganjima.

i obrnuto. S obzirom na ograničenu primjenu Teorije otkrivene preferencije za rješavanje nekih konkretnijih problema u Mikroekonomiji. U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača.24 Odjeća (I:Py) ● C A● 0 ● B Hrana (I:Px) Grafik 45. Na grafiku 45. Ukoliko se cijena hrane dvostruko poveća. Ravnoteža potrošača Hrana Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema. 24 Zainteresovani mogu o ovoj problematici više pogledati u predloženoj literaturi datoj na početku. i obrnuto – ukoliko se smanji dohodak potrošača. što je prikazano na grafiku 43. Ekonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga. ovdje se neće dati prikaz ove teorije. a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu. 90 . On se naziva efekat dohotka. budžetski pravac se pomjera paralelno ulijevo. On se naziva efekat supstitucije. budžetski pravac se paralelno pomjera udesno. prikazana je situacija kada se cijena odjeće smanjuje dok se cijena hrane ne mijenja. U tom slučaju budžetski Odjeća pravac rotira oko tačke B. ukoliko nije porastao i njihov dohodak. Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čega. Uzmimo za primjer izbor između određene količine hrane i odjeće. Može se desiti slučaj da se jedna od date dvije cijene (ili obje istovremeno) poveća ili smanji. Pomjeranje budžetskog pravca kada cijena odjeće opada dok cijena hrane ostane nepromijenjena 4 ●E U2 U1 U4 U3 0 5 Grafik 46. tada će doći do rotiranja budžetskog pravca oko početne tačke na Y-osi (osa gdje se mjeri količina odjeće – oko tačke A). Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekog proizvoda.Mikroekonomija Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača. Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji. Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača. Ovo je prikazano na grafiku 46. Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim. prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca. odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti. Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 44.

Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka. To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža. Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka. U literaturi se spominju dvije metode kojima je moguće razdvojiti ova dva efekta.Mikroekonomija Ono što je važno kod ovog problema jeste kako da saznamo koliki je koji efekat. Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći. Međutim. a to je što ona može posmatrati samo dva proizvoda istovremeno. odnosno da se vrati ponovo u tačku A. Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara. s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji. Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH. Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Hicksova metoda ima jedan nedostatak. To su: Hicksova i Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije. Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3. Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Proizvod Y J ● I ● ● B C ● ● A U2 U1 ● H ● K ● G Proizvod X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 47. 91 . Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa. a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije. Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi. Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara. U tom slučaju početna tačka ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B. Nova tačka ravnoteže će biti tačka C. a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucije.

20 01 21 .2005 Kratki prikaz je dat na strani 21.500. . .000. 20 04 30 . Mapa krivih indiferencije periodu o 2000-2005. Sa grafika je vidljivo da se stanovništvo veoma brzo zadužuje i da preduzeća primjenjuju ovakav pristup u praksi.000 nemaju dovoljno sredstava.500. 92 31 . 20 03 31 . .1 2. . 20 02 31 .2000-30. 20 05 .Mikroekonomija Slutskyeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije J● Korpa Y I ● ● ● B C A ● U3 U2 U1 ● H ● K ● G Korpa X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 48.000.500.000 želimo ipak prodati proizvode i 500. Na narednom grafiku dajemo prikaz kretanja zaduženosti BH stanovništva u Grafik 49.000.000.000 supstitucije pokazuje menadžerima 3. Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Podsjetimo se još jednom25 da KM razdvajanje efekta dohotka i efekta 3.000 odustaju od kupovine zbog toga što 1.1 2.000.000.000 koliko kupci skuplje proizvode 2.1 2. 25 Krediti stanovništvu BiH u periodu 31. a koliko 2. 20 00 31 . godine.000.000.09. Ako Krediti stanovništvu 1. ili dogovoriti aranžman sa bankom.000 kupcima koji nemaju dovoljno 0 sredstava možda im možemo dati proizvode na kredit.12. .1 2.000 supstitutiraju jefitinijim.000.0 9. .000.1 2.

Cjenovna elastičnost u bilo kojoj tački krive tražnje je: a) Jednaka 1 b) Veća od 1 ali manja od ∞ c) Manja od 1 d) Ni jedno od navedenog 93 . Kod supstituta koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je manji od 0.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. Ograničavajući budžetski pravac se može predstaviti jednačinom Y= . kada cijena raste MR je veći od nule. DA NE 16.(py/px)+I/py. Što je dobro više nužno za život to je elastičnost tražnje veća. DA NE 10. Granična stopa susptitucije faktora se povećava kako idemo na grafiku udesno. Savršeno elastična ponuda ima vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude jednak 0. Kada je Ed=5. Ograničavajući budžetski pravac je pravac koji povezuje geometrijska mjesta svih mogućih kombinacija dobra X i dobra Y u koordinatnom sistemu. DA NE 5. Vlasnicima trgovinskim preduzeća više odgovara viši koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje ako se nalaze visoko na krivoj tražnje. Preduzeće uvijek teži situaciji da je tražnja za njegovim proizvodom što elastičnija. Koeficijent elastičnosti tražnje može biti i veći i manji od jedan. DA NE 8. DA NE 9. Iz kojeg zakona tražnje se izvodi dohodovna elastičnost tražnje: a) Cournot-Marshallovog b) Hicks-Allenovog c) Moore-Schultzovog d) Walrasovog e) Edgewortovog 3. Suše i hladnoće će na tržištu sniziti cijenu kafe. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak u kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja. DA NE 14. DA NE 13. Savršeno elastična ponuda ima uvijek vrijednost između 1 i ∞. Kada je Ed<1. Kada je Ed>1. Kretanje duž krivulje tražnje nastaje zbog promjene ukusa potrošača. DA NE 7. DA NE 19. DA NE 2. DA NE 15. Cjenovna elastičnost tražnje se izvodi iz Hiksovog opšteg zakona tražnje. DA NE 1. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive tražnje je 1. DA NE 6. Polaznu tačku objektivne teorije vrijednosti čine pojedinac i njegove potrebe. DA NE 18. DA NE 11. DA NE 12. kada cijena opada MR je veći od nule. DA NE 3. DA NE 17. Kombinacija iznad budžetskog pravca prikazuju sve moguće kombinacije dvaju dobara koje potpuno iscrpljuju potrošačev dohodak. DA NE 4. Kada je koeficijent unakrsne elastičnosti jednak nuli radi se o: a) luksuznim dobrima b) trajnim dobrima c) inferornim dobrima d) komplementarnim dobrima e) sredstvima nužnim za život f) ni jedno od navedenog 2. preduzeću se isplati povećavati cijenu proizvoda.

24 b) 0. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje kod supstituta je uvijek: a) beskonačan b) jedan c) nula d) između –1 i nula e) veći od nule f) ne može se odrediti 94 .44 c) 1. kupljena količina je 5.36 d) 2.51 e) 1. kupljena količina će pasti na 4. U determinante ponude spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 5.600 kom/dan. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0. Ako je cijena robe 40 KM.400 kom/dan.41 6. Razlog zbog koga tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno. Usklađivanje ponude i tražnje se vrši preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) tržišnih prilika d) cijena e) putem nestašica i viškova proizvoda f) razmjene informacija na berzi 8. Ako cijena poraste na 45 KM. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 9. 7.Mikroekonomija 4.

Ako raste tražnja za konkretnim proizvodom a ponuda ostaje ista: a) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje b) Ravnotežna količina se smanjuje i ravnotežna cijena opada c) Ravnotežna količina se povećava a ravnotežna cijena opada d) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje e) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina se ne mijenjaju f) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina rastu.51 e) 3. Ako je koeficijent dohodovne elastičnosti jednak 1 tada se radi o: a) Sredstvima nužnim za život b) Supstitutima c) Komplementima d) Luksuznim dobrima e) Inferiornim dobrima 11. Ako je cijena robe 250 KM. Osnovne komponente teorijskih modela su: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 14. kupljena količina je 6. Porast dohotka će: a) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod inferiorno dobro b) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro c) Povećati ponudu tog proizvoda d) Smanjiti tražnju za proizvodom ako proizvod ima veoma nisku cijenu e) Smanjiti ponudu proizvoda 15.33 f) ∞ 13.44 c) 1. kupljena količina će pasti na 2.600 kom/dan.36 d) 2. U determinante tražnje spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 12. 95 .Mikroekonomija 10.500 kom/dan.01 KM. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0. Ako cijena poraste na 250.24 b) 0.

Predstavite grafički Slutskiyevu metodu razdvanja efekta dohotka i efekta supstitucije.? 4.. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 2.? 5.....? 9. Na kojim pretpostavkama počiva «Teorija granične korisnosti».. Za šta nam služi Mikroekonomski model.. Ukratko objasnite u čemu se razlikuje Hicksova i Slutskyeva metoda razdvajanja efekata dohotka i supstitucije ? 11.? 18.. Analizirajte odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda i predstavite na grafiku.? 3. tražnja za proizvodom Y opadne 7%... Na čemu počiva Teorija granične korisnosti. Definišite potrebe potrošača.. Koje nedostatke tržišta poznajete. Pojasnite zašto nam je važno razlikovanje efektivnih i potencijalnih potreba i navedite po tri primjera jednih i drugih..... Pojasnite termin “Granična stopa supstitucije” i napišite formulu za njeno računanje.? 7...? 6. Zbog čega računamo efekat dohotka i efekat supstitucije.... Zašto računamo lučnu elastičnost tražnje i na osnovu koje formule.? 21. Na osnovu koje formule računamo Granični fizički proizvod. Navedite i ukratko pojasnite faktore koji utiču na elastičnost ponude. Ukoliko se cijena proizvoda X poveća za 2%.. Kod kojih proizvoda cijene na tržištu osciliraju tokom vremena...? 2. Definišite potrošačav višak i predstavite ga na grafiku..? 20..? 22.? 10.? 13.. 14.? 12.99... Definišite Mikroekonomiju.....Mikroekonomija 1.. Izračunajte koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje za proizvodom Y i dajte komentar o kakvom proizvodu je riječ. i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 12..? 16.005 · I1.? 19.....? 96 ...? 17. Objasnite slučaj špekulacije kao jednu od iznimki opšteg zakona tražnje.000 KM...? 15.? 8. Navedite osnovne učesnike na tržištu . Za šta nam služi dohodovna elastičnost tražnje.

kao što su maksimiziranje prihoda. mašine. Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve. materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji. a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća. mašine. a i nekih drugih razloga ovdje ćemo posvetiti pažnju proizvodnji kao segmentu društva bez kojeg život ne bi bio moguć. Doista jedno društvo povećava bogatstvo sa proizvodnjom roba i usluga. Zbog toga se u analizi varijable reduciraju na one najvažnije a za ostale pretpostavljamo da se ne mijenjaju. MERCEDES.) Zamislite samo koliko treba inputâ da bi se pokrenula recimo proizvodnja i pakovanje izvorske vode. Varijabilni inputi su npr. radnici i stručnjaci-tehnolozi. ekonomista. potrebni su kamioni za transport vode. veliki iznos kapitala. ekonomisti i inžinjeri. U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi. U proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to: rad. Zbog toga se u analizi javlja problem sagledavanja prevelikog broja faktora proizvodnje. zemljište. Potrebna je detaljna analiza tehnologije koja će se koristiti. itd. Iz ovih. električna energije itd. Fiksni inputi su. U proizvodnom preduzeću se najčešće čuju sljedeća pitanja: Koliki je plan proizvodnje za sljedeću godinu i koji inputi nam trebaju za to? Gdje da nabavimo sirovine potrebnog kvaliteta po najpovoljnijim uslovima? Da li znate gdje ima iskusan i stručan tehnolog za proizvodni proces? Kako da obezbijedimo kontinuitet proizvodnje tokom cijele godine sa što manje prekida u proizvodnji? Itd. znanje. a zamislite kako odrediti međudjelovanje 30 varijabli. sirovine. koja glasi: Bogati proizvode robe i usluge a siromašni ih kupuju. Svi su danas u svijetu čuli za BMW. preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj: profitabilno poslovanje. skladište. koncesije. radnika u proizvodnji itd. Kao primjer se može uzeti Njemačka koja je tradicionalno poznata po proizvodnji kvalitetnih proizvoda i usluga. te ukazati na njene osnovne karakteristike. radna snaga. kapital. zemljište u blizini izvora na kome će biti smješten proizvodni objekat. zemljište. zgrade. BOSCH. dijelu na strani 47. AUDI. no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita. Svi ovi inputi su neophodni za rad jedne ovakve fabrike. DEUTSCHE TELECOM itd. Najčešće ne mogu oni svi biti uključeni u analizu jer je nekada teško izolirati utjecaj jedne varijable na drugu. TEORIJA PROIZVODNJE Sjetimo se rečenice koja je pomenuta u 6. Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži. Preko proizvodnje određenih roba i usluga. između ostalog. Ove fabrike predstavljaju jedan uhodan i dobro osmišljen sistem proizvodnje koji je po svojoj strukturi vrlo kompleksan te ga je potrebno pažljivo analizirati.Mikroekonomija 11. Iza tako dobrih i široko poznatih proizvodnih marki stoji veoma mnogo inžinjera. itd. minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu. 97 . potreban je izvor vode dovoljnog kapaciteta i hemijskog sastava vode. ADIDAS. energiju. da ne govorimo o dozvolama za poslovanje. obezbjeđenje putne infrastrukture. Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje.

Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr.. Na primjer. a ukupna proizvodnje se poveća za 30%. Ova situacija je najpovoljnija za preduzeća i javlja se u slučaju angažovanosti samo jednog faktora proizvodnje. v-prinosi.. tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnje. A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedeće. U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kao: q = f(x. To su: Funkcija rastućih prinosa Funkcija konstantnih prinosa Funkcija opadajućih prinosa Kod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputa rezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi. Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ.γ).).. Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji. i Ako je n>1 o rastućim prinosima.y. U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa. Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći način: f(ax.Mikroekonomija Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji. . a i ukupna proizvodnje se poveća za 50%. U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute. S-zemlja. Kod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno. za 50%).z .K. ay) = anq.y. gdje su x. Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr. R-sirovine.v. y-parametar efikasnosti. Opći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je: Y=f(L.. za 50%).R. a>0 Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija) Ako je n<1 o opadajućim prinosima. K-kapital.. 98 . za 50%).z. Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom. tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje.S. gdje je: L-rad. a output tog pogona u narednom periodu poraste za 13%. i Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr. tada kažemo da postoje rastući prinosi u proizvodnji. a ukupna proizvodnje se poveća za 70%. ukoliko povećamo broj zaposlenih radnika u jednom proizvodnom pogonu za 10%. q > 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje. tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje.

kada preduzeća imaju nekoliko radnika previše od kojih neki ne radena pravi način. APx. Čak je i tehnologija. TPx. dijela: „Volim rad. MPx C ● B ● A● D ● ● ● 0 I ● ● B΄ II ● C΄ III APx ● ● TPx D΄ MPx ● E΄ A΄ (X Pri datom Y) Grafik 50. No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni. Sjetite se šale sa kraja 5. Ukupni. u dugom roku varijabilna.Mikroekonomija Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća. što u konačnici dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputa. To se dešava npr. prosječni i granični fizički proizvod MPx APx TPx MP>0 MP raste AP<MP AP raste TP raste ubrzano MP>0 MP opada AP=MP AP=max TP raste usporeno MP<0 MP opada MP<0 MP raste AP>MP AP opada TP opada ubrzano TP opada usporeno 99 . Kada radnici koji dobro rade vide da u preduzeću drugi ne rade dobro a ipak ostvaruju iste zarade tada i oni počinju da manje rade. koja je fiksna u kratkom roku. mogu sjediti i satima ga gledati!“ Kratki i dugi vremenski period U kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni. Kada zaposlite još jednog radnika tada se proizvodnja povećava ispod proporcionalno. opčinjen sam njime.

On također ima područje rasta i područje u kome opada. Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta. Crvena linija na grafiku 50. Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast. postoji veoma mnogo ukusa i vrsta čokolada. je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L). Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu. na primjer. Proizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru. Jedan te isti proizvod može biti proizveden na različite načine. Na neki način. odnosno putem različitih proizvodnih procesa. a samim time i što veći iznos profita. Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji. a granični proizvod postaje negativan. Zelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod. Sa grafika vidimo sljedeće: kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan. Iako je najveći broj inputa u svakoj čokoladi isti. Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni. a jednostavnosti Grafik 51. zapreminu i da zauzima fizički prostor. obično se posmatraju samo dva uz angažovanje samo faktora rada faktora proizvodnje . Proizvodni proces. graničnog i prosječnog (fizičkog) proizvoda. 100 . Na primjer. a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati. pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda. maksimum. optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalna. a nakon toga opada do nule. Proces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda. Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala.Mikroekonomija Na istom grafiku predstavit ćemo kategorije ukupnog. Ovaj pridjev „fizički“ se koristi da bi se označilo da se radi o proizvodu koji ima težinu. iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni. Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati.rad i kapital. Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna. Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone. Kretanje ukupne proizvodnje radi. gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje. On raste do određenog nivoa. kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje. drveni sto može biti proizveden u fabrici u masovnoj proizvodnji ili može biti proizveden u maloj stolarskoj radnji. tehnologija i energija na primjer. u proizvodnji čokolade obuhvata miješanje nekoliko komponenti u tačno određenim omjerima i na tačno određenim temperaturama. Na grafiku 51.

Kretanje ukupne proizvodnje uz istovremeno angažovanje rada i kapitala Sa ovi grafika Grafik 53. Proizvodnja u rudnicima 101 . kao što je prikazano na grafiku 37. Grafik 54. zatim usporeni rast proizvodnje i na kraju negativni rast proizvodnje. U ovom slučaju. Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom. što je stepen angažovanosti faktora veći. Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno. Povećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje. U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu. Sa grafika 54. što će kasnije biti detaljnije objašnjeno. što mašina ima više konjskih snaga za njenu kupovinu je potrebno sve više kapitala. korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli. Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanja. može se zaključiti da bez obzira koliko angažovali radnika i koliko snažne bile mašine. dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni. proizvodnja dostiže svoj maksimum pri većem obimu iskopanih ruda. tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku. svaki put postoji zakonitost da se prvo pojavljuje ubrzani rast proizvodnje. Naime. područje u kome proizvodnja raste naziva se nekada i proizvodna površina i osjenčena je plavom bojom. Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje.Mikroekonomija Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora. Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi. recimo rad i kapital. pokazuje kolika je rezultirajuća proizvodnja rude iz rudnika u zavisnosti od broja angažovanih radnika i kapitalnih ulaganja u mašine za kopanje predstavljenih kroz snagu mašina izraženih u konjskim snagama. To se najbolje vidi na grafiku 53. da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad. Proizvodna površina (planina) Grafik 54. Duži AB i CD predstavljaju izokvante. Naravno. Grafik 52.

Input Y Q 50 52 44 30 1 81 82 60 41 2 108 104 71 48 3 120 101 78 52 4 131 108 82 54 5 Input X 90 60 30 1 2 3 4 5 X Grafik 55.Mikroekonomija Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati. Možemo ga izračunati kao tangens ugla (nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule: APx = TPx :Vi. Zbog toga se u procesu proizvodnje mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća. Prosječan fizički proizvod 102 . dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete. nakon toga po opadajućoj stopi a nakon toga počinje da se smanjuje. Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim. U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama. sirovine itd. a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa. Uz različite kombinacije inputa X i Y dobijaju različiti rezultirajući obimi proizvodnje dati u plavim ćelijama. To je značajno usporilo proizvodni proces. Primijetno je da ako jedan faktor držimo fiksiranim da tada proizvodnja raste ubrzano. Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. energija. Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine. Proizvodna funkcija Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje.. Tn − Tn −1 ∆TP = = MP X n − X n −1 ∆X Grafik 56. kao što su radna snaga. dešavale su se česte greške na proizvodima. U narednoj tabeli je dat prikaz jedne proizvodne funkcije. U kratkom roku je moguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa. a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode.

odnosno iza uobičajenog utroška.1. On važi kada je: 1. a utrošci ostalih faktora ostaju isti. “Iza neke tačke”. 4. Predstavljen je na grafiku 57. U ovom kontekstu se može posmatrati situacija udvostručenog broja automobila na BH cestama u posljednjih desetak godina. milion automobila i oko 65.Mikroekonomija Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sa koordinatnim početkom. Što je strmiji nagib tangente. Zakon opadajućih prinosa Zakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama. Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se. Sa druge strane izgrađeno je samo nekoliko novih saobraćajnica. 3. granični fizički proizvod je veći. Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora. 103 .000 kamiona. “iza neke tačke” rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati. 2. Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan. dok su ostale u dosta lošem stanju. a približno isti broj i kvalitet puteva kao prije 25 godina?26 26 Danas se na BH cestama kreće oko 1.

uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod. Ona se računa se preko formule: pokazuje obim Grafik 59. Različite izokvante u koordinatnom sistemu Y ∂y MRS yx = − ∂y ∂x ∂x Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti. Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60). Tako se zgrada može izgraditi ili uz angažman velikog broja radnika ili uz korištenje različite tehnologije sa mnogo manje zaposlenih radnika. ili 3 jedinice rada i Grafik 58. Granična stopa supstitucije X . Na primjer. Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije. a koji imaju različite troškove implementacije. U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa. Poznato je da danas postoje veoma napredne mašine za zidanje zida zgrade ili za izradu namještaja. je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu. drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri. uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje. Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da ga 104 Grafik 60. Izokvanta koja 15 jedinica kapitala.Mikroekonomija Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa. Iako je teško praktično analizirati izokvante i koristiti ih za proces poslovanja. Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno. Na grafiku 58. izokvanta pokazuje da firma proizvodi 50 jedinica proizvoda dnevno korištenjem 20 jedinica rada i 5 jedinica kapitala. Bilo koja kombinacija rada i proizvodnje od 50 komada. kapitala na ovoj krivoj obezbjeđuje proizvodnju preduzeća u visini od 50 jedinica dnevno. pravilno teoretsko razumijevanje može ukazati na potrebu da se prilikom opredjeljenja za određeni način proizvodnje razmatraju sve moguće opcije koje mogu dati isti nivo proizvodnje. Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje. Na grafiku 59.

Izvan ovog područja nije opravdano proizvoditi jer nastaje rasipanje resursa. pri datoj tehnologiji.Mikroekonomija dodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više. Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje. potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama. poželjni. Jednačina tog pravca glasi: px • qx + py • qy =TC Odnosno ako se riješi po qy. Različiti izotroškovni pravci tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju proizvodnje datog nivoa outputa. 105 . onda u analizu uvodimo i troškove. Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output. Izotroškovni pravac je prikazan na grafiku 62. Suviše velika zaposlenost jednog faktora. da vidimo: Koja kombinacija faktora najmanje košta? Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac. uz jednaki novčani izdatak. Linija grebena proizvodne površine qY TC/py px TC qx + py py TC/px qX Grafik 62. Presječne tačke na qy i qx osi se dobiju kao količnik ukupnih troškova i cijena pojedinih faktora. izaziva više gubitka nego dobitaka. to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka. S obzirom da su izokvante kružne linije relevantno područje proizvodnje je samo u prvom kvadrantu koordinatnog sistema. postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje. Izotroškovni pravac Gdje su: qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore. U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno. Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući. U Grafik 63. potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže. Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje. imamo: q y = − Grafik 61. Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca. output. Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktora proizvodnje. Tačke u kojima nagibi izokvanti imaju vrijednost nula povežemo jednom linijom i dobijemo „Liniju grebena proizvodne površine“ (područje OMO na grafiku 61).

prihvatljivijih tehnoloških procesa itd. u drvnom sektoru. Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća. novih izvora energije. Ravnoteža kombinacija faktora proizvodnje Također je smanjena potrebna količina toplotne energije u građevinarstvu preko korištenja obloga za spoljne zidove objekata. No stanovništvo BiH veoma mnogo rasipa resurse koje posjeduje. Na taj način se odrekla carine na ove proizvode. Na grafiku 64. Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65. Ili bolja konstrukcija dizelskih i benzinskih motora je dovela do udvostručenja ili utrostručenja Putanja ekspanzije snage motora uz istu potrošnju goriva. Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzije preduzeća.optička vlakna). Japan ima veoma malo prirodnih bogatstava i resursa te ih nastoji veoma racionalno iskorititi.Mikroekonomija U ravnoteži postoji jednakost: MPx MPy = py py Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak. Tako 27 Grafik 65. novih i boljih materijala (npr. S obzirom na veliku izgradnju stambenih objekata na području BiH trebalo bi ispitati mogućnost primjene iste carinske politike. Vlada je oslobodila carine proizvode koji služe za termoizolaciju objekata. je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih se ostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda. novih proizvoda. Sa druge strane BiH je veoma bogata država prirodnim resursima mjereno po glavi stanovnika. Ovo je posebno vidljivo npr. To su BIH i Japan. a samim tim i smanjenje odliva novca iz države u inostrantvo. i predstavljena je zelenom linijom. Stoge ne čudi da Japan prednjači u razvoju novih tehnologija i tehnoloških rješenja. Danas kompjuter vrši rezanje ploča iz kojih se izrađuje namještaj. 106 . Putanja ekspanzije preduzeća u dugom roku Interesantan je slučaj Slovenije.27 Zanimljivo je uporediti stanje u dvije države po osnovu tehnoloških unapređenja. a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou. Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima. ali je sa druge strane na nivou cijele države doprinijela velikom smanjenju potrošnje toplotne energije. jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa. Tehnološke promjene su u vidu inovacija. računajući nabolji način iskorištenja ploče za dati proizvod. u dugom roku Grafik 64. S obzirom da u Sloveniji nedostaje dovoljno energenata za pokriće tražnje.

je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja. BiH spada među najrasipnije države u Evropi prilikom korištenja električne energije. Također. U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga.Mikroekonomija se može navesti primjer električne energije. Ovo se može posebno naglasiti za BH preduzeća koja trebaju posvetiti mnogo više pažnje stalnom unapređuju proizvodnih procesa (mnogo malih unapređenja). Na grafiku 66. Utjecaj tehnoloških promjena na kretanje izokvanti 107 . Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje. kako bi se podigla konkurentnost i preduzeća i cijele privrede. a istovremeno u što većoj mjeri sačuvali resursi koje smo posudili od budućih generacija! Kapital Q=15 Q1=15 0 Rad Grafik 66. odnos prema šumskom bogatstvu je veoma poražavajući. Ovdje se može svrstati odnos prema eksploataciji riječnog pijeska i kamena.

i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja. jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac. organizacije. Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova. a Pi cijena svakog inputa. troškovi repromaterijala. područja na kome preduzeće posluje. 108 . znanje. vrijeme. U eksplicitne troškove spadaju svi oni troškovi koje možemo računovodstveno evidentirati. Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa. itd. troškovi plaćene kamate. kontrolu i analiziranje troškova. dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni. Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu. Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni. Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija. Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo izdatke za fiksne i varijabilne faktore. Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka. tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni. U velikim preduzećima obično postoji služba koja vrši planiranje. U malim i srednjim preduzećima je to obično menadžer preduzeća ili osoba koju on ovlasti. Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni. a neki varijabilni.Mikroekonomija 12. koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća. ili n TC = ∑ Xi·Pi i=1 gdje je Xi iznos angažovanih inputa. Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne. troškovi iznajmljivanja prostorija. tj: troškovi plata radnika. Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa.“ Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM). Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da: „Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje.). itd. Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način. broja zaposlenih itd. Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni. TEORIJA TROŠKOVA Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje. Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova. troškovi amortizacija. Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi.

u farmaceutskoj industriji i u bankarskom sektoru. Također. POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI. Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu. Obično se kreću između 5-15%. Prosječan profit je različit za različite grane i djelatnosti. A šta predstavlja prosječan profit? Prosječan profit (prosječna dobit. u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita. On ima nekoliko sinonima. U BiH se trenutno kamatne stope na vaša uložena sredstva kreću između 2% i 6 % u zavisnosti od vrste depozita (da li ste novac oročili i na koji period). a ne u tu konkretnu djelatnost. EKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVI. Ekstraprofit = ekonomski profit = čisti profit Ekstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti). To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti. bilo drugih naknada koje nam banka može isplatiti. Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća. Porez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit.Mikroekonomija Zbog različitih vrsta troškova. Što je tržište veće profitne stope za preduzeća su u principu niže. onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak. 109 . On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova. Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita. 28 O bilansu stanja i bruto profitu će biti više riječi u drugim (prvenstveno računovodstvenim) predmetima. možemo govoriti i bruto i neto profitu. normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti. Danas u svijetu najveći profit zarađuju preduzeća koja posluju u granama za proizvodnju i prodaju nafte.28 Pored kategorije profita. Profiti u BiH zavise od vrste djelatnosti. Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode. On se prikazuje u bilansu stanja preduzeća. Zbog toga obično uzimamo da smo mogli taj novac položiti u banku i ostvariti određeni prihod bilo po osnovu kamata. Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo. Prosječni profiti u BiH su nešto viši nego u zemljama Evrope. Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća. razlikujemo i različite vrste profita. Iznos oportunitetnog troška nije jednostavno procijeniti zbog toga što mi precizno ne znamo gdje smo mogli sve investirati svoj novac i koliki smo prihod mogli ostvariti iz te investicije. no između njih u suštini ne postoji razlika. Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarili nazivamo oportunitetni trošak preduzeća. Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto.

Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi. „Moderna mikroekonomika“..1.Mikroekonomija Primjer: Žena koja upravlja fotokopirnicom za 8. odluči otvoriti vlastitu fotokopirnicu.1. s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja. a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova. Kratkoročni troškovi Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok. II izdanje. 1996. Oni se označavaju različitim oznakama. U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškova. tako da imamo: SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC). Mate. str. Koutsoyiannis. a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća. Postoje tzv. Zagreb. 110 . Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi).) Također susreću se termini „Eksterna ekonomija“ i „Eksterna disekonomija“.000 KM 12. Njezin prihod u toku prve godine poslovanja je 70.000 KM 5. Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC. ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime). Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća. 12. dok su njezini troškovi: Plaće za radnike Troškovi materijala Najamnina za prostorije Komunalije Kamate za posuđena sredstva Izračunati: a) b) c) d) eksplicitne troškove implicitne troškove poslovni profit ekonomski profit a) b) c) d) 25. prema ovoj teoriji. Tradicionalna teorija troškova 12. godine. 29 Opširnije o ovoj temi vidjeti u A.500 KM 8.000 KM. troškovi čišćenja. Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC. prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi. Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A. „Tradicionalna teorija troškova“ i „Savremena teorija troškova“29.000 KM 8. a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove.000 KM 20.1. Obje varijante su ispravne. Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova.000 KM 10. imaju oblik slova U.000 KM 1. Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. Ukupni prosječni troškovi.500 KM Rezultati: 50.000 KM U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje. troškovi zaštite itd. tj.105-122.000 KM godišnje.

troškovi pogonske energije. U varijabilne troškove spadaju: 1. 2. AFC = TFC Q Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje. troškovi plata radnika. troškovi premije osiguranja. 2. 5. itd. troškovi zemljarina. Troškovima moramo upravljati a ne bježati od njih! Veličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti: proporcionalno degresivno progresivno Prosječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje.Mikroekonomija SRTC = FC + VC Fiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje. troškovi pomoćnog materijala. 3. AVC = TVC Q 111 . U fiksne troškove spadaju: 1. troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća. troškovi plate top menadžmenta. itd. tj: SRATC = AVC + AFC Prosječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje. 4. ATC = TC Q Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova. Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa. Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju. 4. 3. troškovi amortizcija. troškovi sirovina.

U kratkom roku. = Q1 − Q ∆Q što u stvari znači da se u kratkom roku kretanje graničnih troškova može odrediti tangensom ugla što zatvaraju tangente u pojedinim tačkama krive varijabilnih troškova sa apscisom.Mikroekonomija Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu. granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. Ukupni troškovi Q 112 . TFC TVC TVC TFC Grafik 67. Ukupni varijabilni troškovi Q TC. pa se računaju po formuli: MC = VC1 − VC ∆VC . Izračunavaju se preko formule: MC = TC1 − TC ∆TC = Q1 − Q ∆Q Granični troškovi se mogu računati i kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. Grafički se dobiju kao nagib tangente u nekoj tački ukupnih troškova. Ukupni fiksni troškovi Q Grafik 68. Na narednim grafikonima prikazani su načini predstavljanja ukupnih troškova. TFC TC TFC Grafik 69.

Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni.Mikroekonomija Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone. U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa. Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova. 113 . i ukupni troškovi imaju tri zone. Tačka A se naziva „Prag zakona o prinosima“. Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova. Prosječni troškovi se mogu predstaviti kao na grafiku 70. Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom. Tačka B se naziva „Tačka zatvaranja“ Tačka C se naziva „Tačka pokrića“. prosječni fiksni. Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosima. AVC. To su zona degresivnih. a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova. troškova plaća ili pogonske energije. AFC. Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit. prosječni varijabilni i granični troškovi preduzeća Navedene tri tačke pokazuju sljedeće: Tačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi. Prosječni ukupni. Tačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni. Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr. Tačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni. Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit. ATC. proporcionalih i progresivnih troškova. MC ATC MC AVC C ● ● 0 A ● B AFC Q Grafik 70.

2. Q3. sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1. Trošak upravljanja. i Q5. Tada ćemo imati i pet različitih krivih kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71. Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu. ali u dugom roku mora pokriti sve prosječne ukupne troškove. premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje. Kratkoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Ukoliko pretpostavimo da postoji mnogo različitih veličina kapacitetai sa velikim brojem mogućih obima proizvodnje. obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno. Q4. Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4. SATC SATC1 SATC2 ● ● ● ● SATC3 SATC4 SATC5 ● 0 Q1 Q2 Q3 Q4 Q5 Q Grafik 71. tehnologije cijene faktora. Q2. 12. Dugoročni troškovi U dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni. tada će postojati mnogo krivih prosječnih ukupnih troškova. pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni.1. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje.Mikroekonomija Ako neko preduzeće ne ostvaruje prosječan ili iznadprosječan profit tada treba da smanjenjem troškova poslovanja snižava svoje prosječne troškove i na taj način povećava svoju profitabilnost. 114 . Preduzeće može u kratkom roku poslovati bez pokrića prosječnih fiksnih troškova. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: nivoa proizvodnje. dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora. Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova. Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikim preduzećem. a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova. Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća. Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje. po svom iznosu.

1996. odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne Qopt. Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv. Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv. Ekonomija obima. Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu. II izdanje.1. Mate. Kratkoročni troškovi se.114-122. Rezervni kapacitet.Mikroekonomija LATC LMC SATC1 SATC3 ● LMC SATC2 LATC ● ● Qopt Grafik 72. Dugoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Q Za obim proizvodnje Qopt. „Moderna mikroekonomika“. Na grafiku je prikazana i kriva dugoročnih graničnih troškova (LMC) koja se izvodi iz krivih kratkoročnih graničnih troškova.2. kažemo da je optimalna veličina postrojenja. Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje. str. Kratkoročni troškovi Savremena (moderna) teorija troškova. Prosječni fiksni troškovi po Savremenoj teoriji troškova Za detaljniji prikaz pogledati Koutsoyiannis.. 115 . Savremena teorija troškova30 12.2. 30 AFC AFC B A 0 Xa Xb Q Grafik 73. Anita. također. godine. dijele na fiksne i varijabilne. 12. a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća. razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove. kao i tradicionalna teorija. Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt. nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti. Zagreb. a nakon njega disekonomija obima.

Grafički. Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu. Nakon daljeg povećanja proizvodnje. Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje. prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno. nakon puštanja u upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova. Ako radimo kao proizvođač računarskih programa onda nam je za planiranu količinu relevantna kriva prosječnih varijabilnih i graničnih troškova do nivoa X1.Mikroekonomija Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije. stim što se njihovo kretanje razlikuje. Kada se preduzeće približi optimalnom iskorištavanju kapaciteta. također. Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju. Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 2/3 i 3/4 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73. odnosno iza tačke A na grafiku. Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje. Ako se javi potreba za dodatnom proizvodnjom softvera troškovi kopiranja CD-ova su jednaki za veoma veliki broj narednih proizvedenih CD-ova. Ovo je predstavljeno na grafiku 74. C MC SAVC MC SAVC=MC Rezervni kapacitet 0 X1 X2 Q Grafik 73. 116 . Stoga. Prosječni varijabilni i granični troškovi po Savremenoj teoriji troškova Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnih. povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova. u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet. iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji.000 kopija programa. bliže tački X2). Ovdje se može navesti primjer proizvodnje softvera. Oni su predstavljeni na grafiku 73. prosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća. prosječni ukupni troškovi počinju rasti. S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad. Iznad tog nivoa proizvodnje. ili ako se programi skidaju sa web stranica tada je isti jedinični trošak bilo da se radi o skidanju samo jednog programa ili 1. prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način: prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku).

117 . Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova 31 Koutsoyiannis. Mate. administrativne troškove.“ Grafik 75. Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja. troškovi proizvodnje opadaju. „Moderna mikroekonomika“. Zagreb.. tako da ukupni troškovi opadaju. 1996. 2/3 ● ● LAC Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka 2/3 na krivim SATC koje odgovaraju 0 Q iznosu od 2/3 punog kapaciteta svake 31 veličine postrojenja. Kako obim proizvodnje raste. godine.2. Kriva se dobija na sljedeći način: za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu C SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje.2. druge fiksne troškove i normalni profit. Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova Q 12. Dugoročni troškovi „Dugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja. SATC1 Pretpostavite da raspolažete tehnologijom sa četiri veličine postrojenja. Prethodno smo spomenuli kako se u poslovnoj SATC3 ● 2/3 praksi obično smatra da se SATC4 postrojenje koristi „normalno“ kada radi na nivou između 2/3 i 3/4 ● 2/3 kapaciteta.121. str. II izdanje. s troškovima koji opadaju SATC2 kada se veličina povećava. ali troškovi upravljanja rastu. Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U. Anita.Mikroekonomija C SATC MC SAVC MC AFC 0 A Grafik 74.

118 . dok parametar c predstavlja fiksne troškove. godine. U funkciji TC = aq2 + c. AFC itd.000 KM. Ukoliko u funkciji troškova imamo još jedan koeficijent (npr. parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje. on predstavlja korekciju linearne funkcije troškova s relativno fiksnim. Jozo.000 = = 200 + . Šire o ovoj temi možete vidjeti u knjizi: Bakalar. npr. tj.3. TC = aq2 + bq +c TC = aq3 + bq2 + cq + d Osnova za definiranje matematičkog oblika funkcije troškova jeste odgovarajuće istraživanje na osnovu koga utvrđujemo konkretan oblik funkcije. „Mikroekonomija“ Mostar-Sarajevo. na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove.Mikroekonomija 12.000.000) = 200 Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM. q q q Dok su granični troškovi: 32 ′ MC = (TC ) = 30q + 4 . TC = aq + c. 1997. Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1. TC = 15q2 + 4q +10 ATC u ovom slučaju su jednaki: ATC = TC 15q 2 + 4q + 10 10 = = 15q + 4 + . Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova. Postoje različiti oblici tih funkcija.000. ′ ′ MC = (TC ) = (200q + 1.123-129. Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1. Npr. ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način: TC 200q + 1. TC = aq2 + c. ATC. U preduzeću ovu ulogu najčešće imaju zaposleni na poslovima analize troškova i analize proizvodnje. str. b). MC.000 1. Ovaj koeficijent se također dobija empirijskim putem. q q q 1.000 te funkcija ima oblik: ATC = 200 + q ATC = Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. odnosno poluvarijabilnim troškovima. Empirijske funkcije troškova32 Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku. tada je funkcija troškova TC = 200q + 1.

izračunajte funkciju graničnog prihoda. ako je funkcija ukupnog prihoda TR=10q2 +5q+2. i funkcija ukupnog prihoda preduzeća TR = 12q + 4q2. preduzeće maksimizira svoj profit. 4. Kako je jedan od osnovnih ciljeva preduzeća da maksimizira profit.10 = 990 KM. pri q = 0. odnosno 0. a funkcija troškova TC=5q2+q+10. 2. 119 . Za Pf' = 0.4 komada.Mikroekonomija Najniži trošak po jedinici će preduzeće imati tamo gdje je MC = ATC.10 = 800 + 200 . U realnom poslovanju ove količine bi bile od nekoliko komada do nekoliko miliona komada zavisno od vrste proizvodnje. znači za količinu od 0. q = 2/5. Kada znamo funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju ukupnih troškova možemo odrediti i funkciju profita preduzeća.4. 4) PfQ=20 = 2 • 202 + 10 • 20 . Profit je maksimalan tamo gdje funkcija profita ima prvi izvod jednak nuli. tada je funkcija profita: Pf = 10q2 + 5q + 2 –( 5q2 + q + 10) = 5q2 + 4q – 8. Pf = TR . 15q + 4 + 10 . odnosno: 30q + 4 = tj. 3.82 komada. tako je potrebno utvrditi pri kojem obimu proizvodnje preduzeće maksimizira svoj profit. Izračunajte profit preduzeća pri količini proizvodnje od 20 komada. 1) izračunajte funkciju graničnih troškova. q Primjer: Data je funkcija ukupnih troškova preduzeća TC = 10 + 2q + 2q2.TC Npr. izračunajte funkciju profita. Pf = 5q2 + 4q – 8 Pf ' = 10q + 4. tj. 1. MC = TC ′ = 10 + 2q + 2q 2 ( )′ = 2 + 4q 2) MR = TR ′ = 12q + 4q ( 2 )′ = 12 + 8q 3) Pf = TR – TC = 12q + 4q2 – (10+2q+2q2) = 2q2 + 10q – 10. a drugi izvod manji od nule.

Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. 11. Prema savremenoj teoriji troškova funkcija dugoročnih prosječnih troškova ima oblik slova U. Kada obim proizvodnje teži beskonačno. Kako se spuštamo niz izokvatu MRTS raste. Prosječan proizvod se dobije dijeljenjem TPx sa svim angažovanim inputima. Prema savremenoj teoriji troškova optimalan obim proizvodnje u kratkom roku nije u minimumu ATC. U trenutnom roku aktivne snage u određivanju cijene proizvoda su i ponuda i tražnja. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka angažovanje faktora proizvodnje je veće. 15. Eksterna ekonomija predstavlja smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. Prema tradicionalnoj teoriji troškova kriva LATC je uvijek ispod krivih ATC. Tradicionalna teorija se razlikuje od Savremene po tzv. 7. 2. rezervnom kapacitetu. tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) nuli b) graničnim troškovima c) prosječnim fiksnim troškovima d) prosječnim ukupnim troškovima 120 . 9. 6. Dio krivulje graničnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajućih prinosa. Kriva ukupnih troškova polazi iz koordinatnog početka. 3. 5. DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE 1. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 2. 10. 19. Uvijek pokušavamo imati što manje fiksnih troškova prilikom osnivanja preduzeća. Zakon opadajućih prinosa važi i u kratkom i u dugom roku. 18. Krivulja LRATC je uvijek ispod krivulje SRATC koju zaokružuje. 13. 14. 16. 4. U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. Poslovni profit je isto što i ekonomski profit. Funkcija MC siječe funkcije AFC i AVC u njihovom minimumu. Tačka zatvaranja jeste tačka presjeka a) graničnih i ukupnih troškova b) graničnih i prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih i ukupnih prosječnih troškova d) graničnih i ukupnih fiksnih troškova 3. 17. Proizvodna funkcija iskazuje tehnološki optimalne razine outputa. 12. 8.

b) Veličine dobavljača.Mikroekonomija 4. Ukupan fizički proizvod je: a) Ukupna proizvodnja preduzeća b) Zbir graničnih fizičkih proizvoda c) Rezultat angažovanja fiksnih faktora proizvodnje d) Rezultat angažovanja varijabilnih faktora proizvodnje 10. c) Tehnologije. U fiksne troškove spadaju slijedeće kategorije troškova: a) troškovi materijala i sirovina b) plate direktora c) kamate na kredite preduzeća d) plate radnika 7. 9. Inovacije u proizvodnom procesu dovode do: a) Pomjeranja funkcije ATC ulijevo b) Pomjeranja funkcije ATC udesno c) Pomjeranja funkcije ATC prema dole d) Pomjeranja funkcije ATC prema gore. U III zoni proizvodnje: a) ukupni proizvod opada ubrzano b) vrijednost graničnog proizvoda je veća od 0 c) prosječni proizvod je veći od graničnog proizvoda d) ukupni proizvod raste usporeno e) prosječni proizvod je jednak graničnom proizvodu 5. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Nivoa proizvodnje. U varijabilne troškove spadaju: a) troškovi plata administracije b) troškovi pogonske energije c) troškovi premije osiguranja d) troškovi kamata na uzete kredite preduzeća 121 . Dugoročni troškovi prema savremenoj teoriji se dijele na: a) troškove proizvodnje b) troškove istraživanja i razvoja c) troškove upravljanja 8. Granična stopa supstitucije kako idemo slijeva udesno: a) raste b) opada c) ostaje konstantna d) zavisi od vrste proizvoda. 6. 1. 11. d) Cijene faktora.

Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su ATC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC dostiže maksimum c) MC =ATC d) MC dostiže minimum e) MC = AFC 13. granični troškovi su: a) Jednaki prosječnim troškovima b) Opadajući c) Veći od prosječnih troškova d) Manji od prosječnih troškova 18. Kada su prosječni troškovi rastući. Tačka pokrića predstavlja: a) obim proizvodnje pri kojem je MC=ATC b) obim proizvodnje pri kojem je MC=AFC c) obim proizvodnje pri kojem je MC=AVC d) ni jedno od navedenog 16. Troškovi sirovina spadaju u: a) Apsolutno fiksne troškove b) Relativno fiksne troškove c) Varijabilne troškove d) Ni jedno od navedenog 19. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su AVC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC =ATC c) MC dostiže minimum e) MC = AVC 17. Šta od sljedećeg može imati negativnu vrijednost: a) Ukupan prihod b) Granični prihod c) Granični trošak d) Prosječan trošak 122 .Mikroekonomija 12. Količnik ukupnog outputa sa angažovanim dodatnim varijabilnim faktorom proizvodnje naziva se: a) granični proizvod b) minimalni proizvod c) prosječni proizvod d) ni jedno od navedenog 14. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnju gdje su MC minimalni: a) MC=AVC b) MC=ATC c) MC=AFC=ATC d) ATC=AVC e) Ni jedno od navedenog 15.

Mikroekonomija 20. 6. Šta predstavlja zakon rastućih prinosa? Šta je disekonomija obima? Objasnite krivulju LRATC po tradicionalnoj teoriji? Navedite formulu preko koje računamo granični fizički proizvod? Predstavite grafički AVC i AFC po Savremenoj teoriji troškova? Šta predstavljaju izokvante? Šta predstavlja proizvodna funkcija? Objasnite prelomnu tačku? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje? Grafički predstavite tačku zatvaranja i tačku pokrića te objasnite njihovo značenje? Šta predstavlja izotroškovni pravac? Grafički predstavite tačku ”prag zakona o prinosima” te objasnite njegovo značenje za preduzeće? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku rastu? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku ostaju konstantni? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku opadaju? 123 . 12. Zakon opadajućih prinosa važi kada: a) tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu b) utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan c) postoji mogućnost variranja proporcije utrošaka variranjem jednog ili više proizvodnih faktora d) iza neke tačke. 14. 10. 7. 9. 2. odnosno iza utroška koji se obično postiže e) ni jedno od navedenog 1. 13. 3. 8. 15. 5. 4. 11.

No svako specifično tržište ima određene karakteistike koje kao ekonomisti moramo poznavati da bismo mogli na adekvatan način primjenjivati odgovarajuće poslovne strategije na tržištu Tridesetih godina 20. stoljeća počinju se objavljivati i naučni radovi koji su razmatrali problematiku tržišnih stanja. str. 33 34 Detaljnije o ovoj problematici vidjeti: Jurin. Kod industrijskih preduzeća je često u pojedinim granama bio prisutan samo po jedan ponuđač određenog proizvoda.Mikroekonomija 13. izgradnja željeznica. 124 . Tada se javila i potreba proširenja postojeće klasifikacije sa još nekim tržišnim strukturama. Jasminka. Pretpostavljamo da su svi danas čuli za Microsoft-ogromnu korporaciju koja drži najveći dio svjetskog tržišta operativnih sistema. Zagreb. ili za Deutche Telecom. a na tržištu više često nije samo jedan proizvođač nego njih nekoliko. godine. sa predloženim klasifikacijama.161-165. proizvodnja prvih automobila itd. 1990. Ukoliko se radilo o proizvođačima poljoprivrednih proizvoda. Sa razvojem industrijske proizvodnje. kao i osnovni kriteriji za pojedine klasifikacije. godine. preduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom su bila malobrojna i bila su specijalizirana za proizvodnju određenih tehničkih proizvoda (proizvodnja pogona na paru. „Teorija tržišta i cijena“. to su bile male farme ili porodična preduzeća sa nekoliko zaposlenih koja su bila mnogobrojna. Na drugoj strani. Globus. Sa druge strane veliki broj proizvođača kafe nudi svoje proizvode na svjetskom tržištu i njihovo tržišno učešće ne prelazi više od 1% ukupne ponude. Razlozi za to leže u veličini i broju preduzeća koja su bila prisutna na pojedinim tržištima. a ponuđenu količinu je određivao svaki proizvođač prema svojim mogućnostima. Zbog toga dolazi do porasta konkurencije među industrijskim preduzećima. a preduzeće odlike monopoliste. KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA33 Od utemeljenja ekonomije kao nauke do polovine 19. Cijena je formirana pod utjecajem ponude i tražnje. Prvo se izdiferenciralo tržište oligopola34 a kasnije i tržište monopolističke konkurencije. došlo je do porasta i veličine preduzeća i njihove pojedinačne ekonomske snage. vijeka sva tržišta su mogla biti klasifikovana u dvije grupacije: Tržište potpune konkurencije i Tržište monopola. ali po ekonomskoj snazi veoma mala. rastom preduzeća i okrupnjavanjem kapitala. tako da se u pojedinim segmentima proizvodnje nalazilo samo po jedno ili nekoliko preduzeća. koji sada imaju značajnu ekonomsku snagu i raspolažu većim kapitalom. tako da su ta tržišta stekla odlike monopoliziranih tržišta.). Cournot je prvi analizirao duopol kao tržišno stanje još 1838. Smiljan i Šohinger. Poljoprivredni proizvođači nisu mogli da utječu na cijenu proizvoda koja se formirala na tržištu jer su bili mali i jer ih je bio veliki broj. jednog od najvećih telekomunikacionih giganata na svijetu. Zbog toga se nisu mogli međusobno dogovarati. Ovo su samo ekstremni slučajevi tržišnih prilika.

Oni koji uspiju u tome imaju bolje stope rasta i protekom vremena počijnu poslovati na tržištu monopolističke konkurencije. Postoji trend postepene preorijentacije od strukturalističkih prema funkcionalističkim klasifikacijama. Funkcionalističke klasifikacije pored broja učesnika na tržištu posmatraju i niz drugih kriterija. „Moderna mikroekonomika“. Smiljan i Šohinger. godine. unakrsna elastičnost. Tendencija je da se mali proizvođači pokušavaju diferencirati od drugih. U mikroekonomskoj teoriji se najčešće spominju tri klasifikacije:36 Stackelbergova.. Tako možemo tržište marganirna i maslaca svrstati u jednu granu. Jasminka. Samuelsonova i Weintraubova. Jurin. Prvobitno je bila prihvaćena ideja da grana obuhvata samo homogene proizvode koji se pojavljuju na tržištu. 8. Nakon daljeg razvoja preduzeća i okrupnjavanja kapitala ove firme lagano prelaze u oligopolska preduzeća. 1990. 125 . Većina teoretičara je saglasna da se za kriterij grane koriste dva kriterija. Zagreb. Oni su na osnovu različitih kriterija izvršili klasifikaciju tržišnih stanja.Mikroekonomija Smjer kretanja kapitala !!! Tržište potpune konkurencije Tržište monopolističke konkurencije Tržište Oligopola Tržište Monopola Shema 4. Tu na scenu stupa država koja uz pomoć antimonopolskog zakonodavstva vrši „razbijanje“ ovih preduzeća na više manjih podstičući konkurenciju među njima. Mnogo se naučne polemike vodilo oko precizne defincije šta predstavlja jednu granu. Međutim. stepen kontrole cijena itd. str.35 To su tržišni i proizvodni kriterij. Koutsoyiannis. A prema drugom kriteriju preduzeća se grupišu u neku granu ako imaju slične tehnološke procese proizvodnje ili koriste slične sirovine kao baznu sirovinu. „Teorija tržišta i cijena“. Globus. a recimo proizvodnju kožnih jakni u kožnih presvlaka u drugu. mate zagreb. a kratak pregled ovih klasifikacija će biti dat u nastavku.161-165. Ovaj proces se neprestano odvija. koja su veća i kapitalno snažnija. izdanje. I u zadnjoj fazi rasta najveće preduzeće postane toliko veliko i moćno da postaje monopolista. Prema prvom kriteriju preduzeća su grupisana u neku granu ako se njihovi proizvodi mogu opisati kao bliski supstituti. 1996. Kada jedno od tih oligopolskih preduzeća postane veće od ostalih onda ga nazivamo liderom na oligopolskom tržištu. 35 36 Detaljnije vidjeti u A. kao npr. način prodaje. str. sa sve većom diferencijacijom proizvoda od strane kompanija počelo se postavljati pitanje da li bilo koja diferencijacija proizvoda otvara novo tržište za taj proizvod ili se taj proizvod zadržava na postojećem tržištu. Smjer kretanja kapitala i preduzeća na tržištu Potrebno je znati na kom tržištu preduzeće posluje i u kom smjeru se kreće. Jedna od važnih tema u Mikroekonomiji je definisanje grane. 2.

U zavisnosti od vrste tržišnog stanja postoji različita pregovaračka moć pojedinih učesnika. Tržišno stanje (vrsta konkurencije) Savršena konkurencija 1. a na strani tražnje imamo mnogo kupaca. No postoji manje jasna situacija kod recimo bilateralnog monopola. Prepoznaje devet tržišnih stanja. STACKELBERGOVA KLASIFIKACIJA Polazi prvenstveno od broj učesnika na tržištu i međuovisnosti cijena na tržištu. SAMUELSONOVA KLASIFIKACIJA Polazi od broja učesnika. monopolista ima odlične uslove da posluje sa ekstraprofitom zbog toga što jedini nudi proizvod. djelimična kontrola cijena Metode prodaje Tržišna razmjena (Robna berza ili aukcija) Reklama i suprostavljanje kvalitete administrativne cijene Dio privrede u kojem preovladava Malo poljoprivrednih grana Pasta za zube Trgovina na malo Čelik.Mikroekonomija 13. oblik Polipol Nesavršena konkurencija Broj učesnika Veliki Veliki Diferenciranost proizvoda 0 Homogen proizvod Velika ili formalna Stepen kontrole cijena Nikakav Izvjestan (mali). Ovakva situacija se može sresti ako recimo jedna fabrika proizvodi određene dijelove samo za jednog proizvođača automobila Broj kupaca Broj prodavača Mnogo Malo Jedan Mnogo Potpuna konkurencija Oligopol Monopol Malo Oligopson Bilateralni oligopol Kvazimonopol Jedan Monopson Kvazimonopson Bilateralni monopol 13. Raspisivanje tendera predstavlja ovakvu situaciju. oblik Oligopol 3. Nivo cijena ovisi o pregovaračkim sposobnostima oba učesnika na tržištu. Aluminij Automobili. diferencijacije proizvoda i utjecaja prodavača ili kupaca na formiranje cijena (stepen kontrole cijena). strojevi 2. Svakako da je pregovaračka moć kupca veća ako se na strani tražnje nalazi jedan kupac a na strani ponude mnoštvo proizvođača.2. Sa druge strane. oblik Duopol Veliki Mali 1 Mala ili nikakva Dosta izražena Velika (nema bliskih supstituta) Znatan Promocija i institucionalna reklama uz korištenje javnih komunikacija Monopol Nekoliko usluga 126 . tzv.1.

metod prodaje i dio privrede u kome preovladava. Na primjer. drugi u određenoj mjeri primijete njegov nestanak kroz povećanu tražnju za svojim proizvodima. stepen kontrole cijena. sve više kupci kupuju direktno od proizvođača i na taj način zaobilaze veleprodajne lance za kojim se smanjuje potreba na tržištu. Ona pokazuje koliko dobro može jedan proizvod supstitutirati neki drugi. Tada drugi i ne primijete da se povećala tražnja za njihovim mlijekom. Tako tržište nije više ograničeno na neku teritoriju nego svi ponuđači svijeta mogu preko interneta nuditi svoje proizvode i usluge. Međutim i pored toga. Druge pekare će registrirati povećanu tražnju za njihovim pecivima. 127 . Tako recimo na TPK ako neki od ponuđača nestane sa tržišta porast tražnje za proizvodom jednog od ponuđača će biti zanemarljiv. na globalnom tržištu postoji veoma veliki broj ponuđača istog ili sličnih proizvoda. Kada jedan od ponuđača nestane sa tržišta. Uzmite na primjer situaciju kada jedan od individualnih proizvođača mlijeka prestane sa njegovom proizvodnjom. odnosno od toga kakav je utjecaj preduzeća na formiranje cijena. Kod ograničene konkurencije je situacija nešto drugačija. Sa druge strane kod monopola se prodaje proizvod koji nema bliskog supstituta pa ovaj koeficijent ima određenu malu vrijednost. Danas postoje i programi-pretraživači koji za vas mogu pretraživati cijeli Internet kako bi našli najpovoljniju cijenu proizvoda. Na narednim slikama je dato nekoliko interesantnih informacija o Internetu kao sve dominantnijem mediju u društvu i ekonomiji. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje nivo za koji će se povećati tražnja za proizvodom jednog ponuđača na tržištu ako neki drugi ponuđač iz iste grane izađe sa tržišta. S obzirom da tabela predstavlja najznačajnije karakteristike ove klasifikacije nećemo je detaljnije elaborirati. postoje određeni ponuđači koji su spremno ušli u novu eru internetizacije i koji je nastoje što bolje iskoristiti. 13. koeficijent elastičnosti supstitucije i koeficijent unakrsne elastičnosti. a široka dostupnost informacija vrši sve veći pritisak na cjenovne aspekte poslovanja. Tako npr. Tržišno stanje Potpuna konkurencija Monopol Oligopol Ograničena konkurencija Broj učesnika Veliki Jedan Mali Veliki Koeficijent elastičnosti supstitucije ∞ Određen (mali) broj ∞ Određen (veliki) broj Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje 0 0 Određen broj Određen broj Sa pojavom Interneta mnogi elementi u pogledu klasifikacije tržišnih stanja se mijenjaju. npr. Njeni kriteriji su: broj učesnika. različiti metodi prodaje koji su se snažno razvili nakon II svjetskog rata.Mikroekonomija Samuelsonova klasifikacija prati broj učesnika. Ovdje je potrebno pojasniti kategoriju unakrsne elastičnosti supstitucije. Nastala je zbog složenosti tržišnih prilika i potrebe da se u analizu uključe i dodatne karakteristike tržišta koje ranije nisu postojale. Osim malog broja biznisa. WEINTRAUBOVA KLASIFIKACIJA Polazi od načina formiranja cijena. Zbog toga što je manje učesnika na tržištu oni imaju veću ekonomsku snagu. Što je proizvod bolji supstitut ovaj koeficijent je veći. Razlog za to je što su preduzeće male ekonomske snage tako da njihovo ispadanje sa tržišta jednostavno drugi ponuđači ne primjećuju.3. kada u jednom dijelu grada prestane raditi neka pekara. diferenciranost proizvoda. Isto tako. kako se na TPK prodaju homogeni proizvodi ovaj koeficijent je beskonačan.

Mikroekonomija Projekcija porasta prodaje putem e-comerca u periodu 2003-2010 Sajtove koje posjećuju korisnici u UK Sa prethodna dva grafika je vidljivo veliko koncentrisanje posjećivanja određenih sajtova kao što su Google i Yahoo. Kretanje ukupnog broja korisnika Interneta u apsulutnom iznosu i kao procenat ukupne svjetske populacije. Na narednom grafiku je data zanimljiva informacija o tome zbog čega kupci posjećuju 128 . i da će Internet prodaja imati sve veći procentualni udio u ukupnoj globalnoj prodaji. što govori da je traženje informacija i komuniciranje putem E-maila veoma interesantno stanovništvu.

izjave zadovoljnih korisnika... Deset grijeha poslovne web stranice Imati ili nemati web stranicu preduzeća. nekoliko puta na vašu stranicu i uvijek ih dočeka isti sadržaj – mogli bi zaključiti da se kod vas ništa ni ne događa. u ponudi se pojavio vaš novi proizvod ili usluga. na kojem ćete redovito objavljivati sve ono za što mislite da bi vašim kupcima moglo biti zanimljivo.Mikroekonomija Internet u Hrvatskoj.. Ili još gore. 37 38 http://www. certificirali ste svoj sistem kvaliteta. zapošljavate nove ljude. najbolje je da to bude početna stranica. Osnovni zadatak svake poslovne web stranice trebao bi biti – privući nove kupce i graditi dobre odnose s postojećima.hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor. Ono glasi – kakva je i koriste li optimalno njezin potencijal. Možete staviti savjete kupcima kako da koriste vaš proizvod. A to je zadatak koji nije jednostavno ostvariti.hr/kolumne/show. nastupit ćete na nekom sajmu/nastupili ste na nekom sajmu.37 Ništa od navedenog Kupnja mobilnog telefona Kupnja kompjutora Promjena posla Kupnja polovnog automobila Kupnja novog automobila Selidba Putovanje u inozemstvo 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% Protekla godina Sljedeća godina U nastavku vam dajemo jedan zanimljiv članak o Deset grijeha poslovne web stranice.ludbreg.38 S obzirom da danas preduzeća sve više posluju preko Interneta nadamo se da će vam ovi savjeti koristiti. članak o vama iz nekog drugog medija. Što sve može biti vijest? Gotovo sve – dobili ste neku poslovnu nagradu. imate zanimljive i korisne rezultate istraživanja vezanog uz vaše područje rada. obavijesti o promjenama u zakonodavstvu. Predvidite zato prostor. danas više nije pravo pitanje.asp?kol=50 129 .. Neredovito osvježavanje sadržaja stranica Internet je dinamičan medij koji živi u sadašnjem vremenu te na njemu informacije brzo zastarijevaju. Navrate li vaši klijenti. sadašnji i oni potencijalni. a da će vas prikazati u pozitivnom svjetlu. da možda više i ne postojite. uključili ste se u neki međunarodni projekat. potpisali ste neki značajan sporazum o saradnji.monitor. tražite nove saradnike.doc Koji je preuzet sa web stranice: http://portal. Ne dajte mira svome web masteru i ne dopustite da neka od ovih vijesti prođe nezabilježena na vašim web stranicama. Kako nismo našli slično istraživanje u BiH prikazat ćemo iskustva našeg zapadnog susjeda. Provjerite jeste li na dobrom putu! Grijeh broj 1.

obrađeni statistički podaci ili neka istraživanja. na objavama za medije. na reklamama koje objavljujete u novinama.. poslat će taj dokument na ispis i kasnije ga u miru pročitati. na oglasima za radna mjesta. na internetu postoji više od 60 miliona stranica. Provjeravajte redovito svoje linkove i uklanjajte one koji više nikamo ne vode. stručni članci.Mikroekonomija Grijeh broj 2. pazite da slova budu dovoljno velika. Imati mrtve linkove i slijepe ulice Link koji vas odvede na 'Page cannot be found' šalje izrazito negativnu poruku o vlasniku web stranice. istaknite je unutar vaših prostorija gdje dolaze stranke. Nereklamiranje web stranice Prema zadnjem istraživanju NetCrafta. Opterećivanje stranice specijalnim vizualnim i grafičkim efektima Velika je šteta opterećivati svoje stranice trčećim slovima. a rečenice kratke te da prenose jasnu poruku. sjenila za automobile. svaka vaša stranica trebala bi imati link na neku drugu ili barem na početnu stranicu. a time i vaše tvrtke. No vrlo brzo je došlo do zasićenja i web dizajneri su srećom shvatili kako ljudi surfaju internetom prvenstveno u potrazi za brzim i točnim informacijama. bliještećim bojama. na posjetnicama. razmijenite linkove i bannere s tvrtkama koje vam nisu konkurencija i udrugama čiji ste član. Uključite je u natpise na vašim službenim automobilima. a taj broj svakodnevno raste.. Također. dugačkim uvodnim animacijama.. Čitatelj kojeg upravo to zanima. a oni koji i dalje vole zahtjevnost i specijalne efekte ostali su pri videoigricama. Imati stranice zakrčene tekstom Čitati s ekrana je teže nego čitanje s papira. Grijeh broj 3. U samim počecima interneta ovo je svima bilo zabavno.. one bi trebale biti ugodne. poslužite se sažecima. a vaš web master neka stavi link na Word ili Acrobat Reader dokument. na vašem glasilu koje šaljete kupcima. kišobrane. na prospektnom materijalu. na računima. analize slučaja. Ne pretjerujte s količinom teksta na vašim stranicama. a posao dolaziti sam od sebe? Pobrinite se zato da vaša web adresa bude na svakom komadu papira koji napušta vaš ured – na memorandumu. olovke. na poslovne poklone – privjeske. Grijeh broj 4. jednostavne za korištenje i informativne. 130 .. Pripazite samo da i taj dokument ima oznaku izvora – ime vašeg preduzeća. Prema istraživanjima. za to je potrebno čak 20 posto više vremena. Stavite je unutar automatskog potpisa koji uključujete u vaše mailove. a programeri su se razmetali svojim poznavanjem tehničkih mogućnosti. na vašem internom glasilu. Stalno istražujte nove mogućnosti kako povećati primijećenost vaših web stranica. naprimjer. web adresu i kontakt podatke. prozorima u kojima se tekst miče pa ga čitatelj mora loviti. Ako imate duže tekstove. Vaše poslovne web stranice ne bi trebale biti zahtjevne. Kolike su šanse da će se netko potruditi i potražiti baš vas. Grijeh broj 5. držače olovaka.. kao što su.

ako nije veći od 100. možete li svoje stranice ponuditi kao oglasni prostor onima koji se na neki način vežu uz vaše područje rada. morat ćete nešto poduzeti – prijaviti ih pretraživačima.Mikroekonomija Grijeh broj 6. Imati stranice s oznakom 'U izradi' ili 'Vi ste posjetitelj broj xxxx' Internetske stranice su uvijek u izradi. velika je vjerojatnost da će potencijalni kupac otploviti u neke brže vode. Vaš će web master znati što još trebate učiniti. a nisu vam konkurencija. postoji li potencijal za osmišljavanje i slanje elektronskog glasnika. Iako vam izbjegavanje ovih deset grijehova ne može garantirati uspjeh.koji su vaši proizvodi najzanimljiviji kupcima. Obje ove oznake djeluju amaterski. Stoga vam sugerišemo da sve što budete analizirali pokušate dovesti u vezu sa grafikonima koji su dati u sklopu teksta. Grijeh broj 7. pa se time možete hvaliti. Imati stranice koje se sporo učitavaju Nemaju svi brz pristup internetu te mogućnost da ga plaća netko drugi.000. što vjerojatno nije poruka koju želite prenijeti svojim (potencijalnim) kupcima. Razumijevanje pretpostavki svakog tržišnog stanja će vam olakšati učenje. Ako niste sasvim pri vrhu izlistanih adresa.odrezan dio teksta. platiti im da se pojavite na njihovoj naslovnici. na računalu nekog drugog (recimo potencijalnog klijenta) može izgledati sasvim drugačije . puno toga. tako da posjetitelj ima što proučavati dok se ne učita cijeli sadržaj.com ili www. Želimo vam uspješnu plovidbu internetom. Nisu svi korisnici računala stručnjaci koji si sve to znaju sami podesiti.com. A on će već znati primijeniti razne trikove – npr. Grijeh broj 8. presitna ili prekrupna slova i sl. ionako morate znati samo vi. Ne provjeriti kako ih vide pretraživači Pokušajte po nekim ključnim riječima pronaći vaše stranice na www..google. ima li smisla organizirati neku nagradnu igru i još puno. U nastavku ćemo više govoriti o pojedinim tržišnim stanjima.. da se stranice učitavaju dio po dio.yahoo. 131 . a broj posjetitelja. Grijeh broj 10. Ne provjeriti kako su vaše web stranice prikazane na različitim veličinama i rezolucijama ekrana Ono što kod vas izgleda sjajno. Nepraćenje statistike posjeta Morate znati kakva je posjećenost vaših stranica i koje su od njih pojedinačno najposjećenije. Ovome ćete doskočiti ako od svog web mastera dosljedno insistirate na jednostavnosti i brzini. Zašto ne iskoristiti i ovu zlatnu žilu? Grijeh broj 9. Neka vaš web master provjeri kako vaše web stranice izgledaju na drugim računalima. Ako se vaše stranice presporo učitavaju. Tržišna stanja se ne mogu dobro razumjeti bez upotrebe grafika. Ovi podaci vam pružaju vrijedne informacije za daljnje poslovne odluke . sigurno će povećati njegovu vjerojatnost.

je predstavljena ravnoteža preduzeća preko ukupnih veličina pf max (ukupnih troškova i ukupnih prihoda preduzeća). 7.1. To su sljedeće pretpostavke: Ove pretpostavke su neophodne kako bismo mogli razgraničiti ovo tržišno stanje od drugih koje ćemo kasnije analizirati. TR predstaviti preko ukupnih i prosječnih TR veličina. 1. tako da u stvari preduzeće može upravljati samo ponuđenom vlastitom količinom. druge gotovo da se ne mogu pronaći u praksi. Na tržištu potpune konkurencije (u nastavku ćemo ga označavati sa TPK) cijena proizvoda je određena granskom ponudom i potražnjom. Kod analiziranja ravnoteže preduzeća posebnu pažnju treba obratiti na oblik funkcije tražnje. Na grafiku 76.Mikroekonomija 14. Najčešće susrećemo situacije sa velikim brojem proizvođača i kupaca. Preduzeće ostvaruje maksimalan profit tamo gdje postoji najveća vertikalna udaljenost između ukupnih prihoda preduzeća (TR) i ukupnih troškova (TC). TC Ravnoteža preduzeća na TPK se može TC. Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća predstavlja obim proizvodnje pri kome preduzeće maksimizira svoj profit. 4. 5. Najčešće se pojavljuje kod malih poljoprivrednih proizvođača i kod proizvoda koji se prodaju i kupuju na berzi. 2. Dok su neke pretpostavke realne. Da bismo detaljno mogli govoriti o potpunoj konkurenciji trebamo obratiti pažnju na određene pretpostavke tržišta potpune konkurencije. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Tržište potpune konkurencije rijetko susrećemo u stvarnosti. Ono se nekada naziva i tržište savršene konkurencije. koji trguju homogenim proizvodom (kao što su cement i željezo) te postojanje slobode ulaska preduzeća u tu djelatnost ili izlaska iz njega. Ona se na grafiku nalazi kada povučemo tangentu na funkciju TC ali tako da je paralelna sa pravcem TR. Kod analiziranja tržišnih stanja posebnu pažnju obratit ćemo na obim proizvodnje preduzeća i cijene po kojima ono prodaje te proizvode i usluge. Zbog toga ćemo posebnu pažnju posvetiti ravnotežnoj soluciji preduzeća i grane na tržištu potpune konkurencije u kratkom i dugom vremenskom periodu. Na svakom tržištu je ona nešto drugačija. 6. Kod svakog tržišnog stanja situacija je drugačija. Veliki broj prodavača i kupaca Homogenost proizvoda Slobodan ulaz i izlaz preduzeća Maksimiziranje profita Nema državnog reguliranja Savršena mobilnost faktora proizvodnje Savršena informiranost 14. Kako se iz funkcija tražnje 132 QA Qe QB Q Grafik 76. Ravnoteža preduzeća na TPK u kratkom roku preko ukupnih veličina . 3.

predstavljen žutom površinom. Funkcija tražnje i graničnog onda je cijena jednaka graničnom prihoda preduzeća na TPK prihodu preduzeća. P1 Ravnotežna količina je Qe dok je B ravnotežna cijena proizvoda Pe. Ravnoteža preduzeća. S obzirom da postoji problem upoređivanja različitih preduzeća preko ukupnih veličina (neka preduzeća su veća. onda ćemo na svakom tržišnom stanju posebno objasniti razloge zbog koga pojedine funkcije imaju takve oblike. P. Ravnoteža je u tački e. Kada se uporedi cijena proizvoda i prosječni Qe Q trošak proizvodnje (ATC) vidimo da postoji određena razlika koju Grafik 78. nalazi se u tački gdje su granični prihodi (MR) jednaki graničnim P. MC Kada dodamo i grafik sa graničnim troškovima. ali i ne mora ostvarivati ekstraprofit. Podsjetimo se da je granični prihod iznos novca koji smo primili prodajući dodatnu jedinicu proizvoda. Preduzeće na TPK može. preduzeća preuzimaju cijenu sa tržišta. a granični trošak. ATC ni za jedan procenat. Vidimo da je u ovom slučaju cijena jednaka i graničnom prihodu i prosječnom prihodu. 133 . što je prikazano na narednim grafikonima. Grafik 77. To je predstavljeno na grafiku 78. Zbog toga se nazivaju „Price 0 Količina takeri“.Mikroekonomija izvodi i funkcija graničnog prihoda i direktono zavisi od nje. ali i funkciji tražnje za proizvodom preduzeća. Ona je horizontalna linija i pokazuje da je tražnja za proizvodom preduzeća savršeno elastična. Grafički bismo to predstavili kao na grafiku 77. a neka manja. Ravnoteža preduzeća preduzeća na nazivamo ekstraprofit. posmatrana preko prosječnih veličina. Preduzeća ne smiju podizati cijenu MC. Kako možemo svaki proizvod proizvodnje Q prodati po tržišno formiranoj cijeni. On je na grafiku 78. Kada taj TPK preko prosječnih veličina jedinični ekstraprofit pomnožimo sa količinom proizvedenih proizvoda dobijamo ukupan ekstraprofit preduzeća. jer odmah ostaju bez svojih kupaca. te su samim tim i troškovi i prihodi različiti). onda smo prinuđeni analizu vršiti preko prosječnih veličina. trošak proizvodnje i prodaje dodatne jedinice proizvoda.cijena troškovima preduzeća (MC). Može ostvarivati i gubitak ili prosječan profit. S P P=AR=MR=d obzirom da je cijena na TPK zadata preduzeću (formirana je na tržištu pod utjecajem granske ponude i tražnje). u mogućnosti smo ATC odrediti ravnotežu preduzeća i preko e P= MR Pe prosječnih veličina.

134 . Gubitak preduzeća na TPK u kratkom roku Q ATC MC.Mikroekonomija Neka preduzeća imaju nepovoljnu strukturu troškova poslovanja. Zbog toga su ona manje konkurentna i rasipaju svoje resurse. Na grafiku 79. Stoga država nastoji da što više grana uvede konkurenciju kako bi se proizvodi nudili po najnižim mogućim cijenama i kako ne bi 39 postojalo rasipanje resursa. Uporedna analiza mogućih ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije Preduzeće ostvaruje prosječan profit ako mu prosječni ukupni troškovi prolaze kroz tačku ravnoteže (tačku e). prikazane su sve tri situacije paralelno i pokazano je da preduzeća u zavisnosti od njihovih troškova pri istoj cijeni na tržištu mogu ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit i gubitak. godine. Takvo preduzeće ima više prosječne ukupne troškove. 39 Upoređivanje efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije sa poslovanjem preduzeća na drugim tržišnim stanjima je obrađeno u knjizi: Tatić. Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. Na grafiku 80. Za preduzeća na TPK kažemo da posluju sa maksimalnom efikasnošću. ATC MC e A ATC MC e MC ATC MC MC e C F B Pe 0 Qe Q Qe Q Qe Q Kratkoročna ravnoteža preduzeća (prosječan profit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (ekstraprofit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (gubitak) Grafik 80. ATC MC ATC Pe P1 e P= MR B Qe Grafik 79. Sarajevo. Takvo preduzeće će izaći sa tržišta ako nastavi u dužem vremenu da posluje na isti način i ako ne snizi svoje troškove. predstavljeno je preduzeće koje na tržištu potpune konkurencije ostvaruje gubitak u visini ABEP zbog visokih ukupnih prosječnih troškova. MC. odnosno da koriste minimalno resursa za proizvodnju određenih proizvoda i usluga. 2003.

Oni proizvođači koje ne uspijevaju slijediti taj trend izlaze sa tržišta. Preduzeća zarađuju samo prosječan profit. Ukoliko bude slučaj da preduzeće u dugom vremenskom periodu ne može pokriti svoje dugoročne prosječne ukupne troškove (LATC). U dugom vremenskom periodu na tržištu potpune konkurencije preduzeće ne može zarađivati ekstra profit zbog ulaska drugih ponuđača. Sjetite se na početku priče o svjetskom tržištu nafte.Mikroekonomija 14.2. Kada preduzeća dođu na nivo da ne mogu više snižavati troškove poslovanja. Oscilacija cijena nafte stalno dovodi do pomjeranja preduzeća iz privremene ravnoteže i njihovog nastojanja da se ponovo vrate u nju. Ravnoteža preduzeća u dugom roku U dugom vremenskom periodu preduzeće ne može poslovati sa gubitkom. Stoga cijena na tržištu ima tendenciju opadanja. nastupa dugoročna ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku. a drugi koji mogu imati dovoljno niske troškove ulaze u proizvodnju. Šta se dešava sa cijenom proizvoda u dugom roku? Kako preduzeća mogu konkurirati isključivo sa vlastitim troškovima proizvodnje. ono će napustiti tu djelatnost. D D S LMC LATC LMC LATC MC ATC E PE S 0 QE Grana Grafik 81. stalno dolazi do smanjenja tih troškova. Ova ravnoteža rijetko postoji u stvarnosti zbog toga što na tržištima stalno dolazi do određenih poremećaja koji remete poslovanje preduzeća. Ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku Pe D Q 0 e P=MR Qe Preduzeće X 135 . Znamo da u troškove svih preduzeća ulaze i troškovi goriva i transporta. S. Zbog toga preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu nude proizvode po minimalnim dugoročnim prosječnim troškovima.

a granska tražnja predstavlja tražnju svih kupaca koji se javljaju na tom tržištu. Trenutni rok je tako kratko vremensko razdoblje koje ne dozvoljava povećanje ponude angažovanjem varijabilnih ili fiksnih faktora proizvodnje. Sjetit ćete se primjera sa narandžama. Preduzeća prihvataju gransku cijenu i moraju voditi računa o njoj kao o bitnom ulaznom parametru za donošenje vlastitih poslovnih odluka. potrebno je objasniti kako se formira ravnotežna cijena i količina na nivou grane (industrije). Stoga. Ako se tražnja sa D nivoa D smanji na nivo D1. Ponovimo još jednom da granska ponuda predstavlja ponudu svih preduzeća koja posluju u toj grani. današnji ulov će biti sutra izložen na stolovima tržnice. odnosno njegovu ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. Na ovaj način se može objasniti ponuda ribe na tržišnici. U oba slučaja je Q ravnotežna količina QE. Subnormalna cijena u kratkom roku trenutnom ponudom. Ona je stabilna ravnoteža zbog toga što pri toj cijeni ne dolazi do izlaska niti do ulaska preduzeća u tu granu.Mikroekonomija 14. P p2 P0 p1 D2 D D1 S Ponuda ribe na tržnici D2 D D1 QE Q Grafik 82. koja je određena Grafik 83. Normalna cijena se ne formira u kratkom roku. Ravnoteža grane u trenutnom roku P P2 P3 P1 D1 S D D1 Ako se tražnja sa nivoa D poveća na nivo D2. tada će se u trenutnom roku cijena sa nivoa P0 povećati na nivo P2. U zavisnosti od vremenskog razdoblja. Funkcija ponude može biti nešto položenija ukoliko imamo zalihe gotovih proizvoda na skladištu pa da ih u trenutnom roku ponudimo na tržištu. različit utjecaj na ravnotežnu količinu imaju granska ponuda i granska tražnja. nego se njoj teži u dužem vremenskom razdoblju.3 Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije Pored osnovnog cilja Mikroekonomije da odredi ravnotežu preduzeća. Stoga možemo reći da je u trenutnom roku funkcija ponude najčešće vertikalna. možemo reći da na ravnotežnu cijenu u trenutnom roku dominantan utjecaj ima tražnja na tržištu. tada će cijena na tržištu opasti na nivo P1. Ravnoteža grane se formira pod utjecajem granske ponude i granske tražnje. Ravnotežna granska cijena (naziva se i normalnom cijenom) je ona cijena pri kojoj pojedinačna preduzeća zarađuju samo prosječne profite. S obzirom da ribari svaki dan idu na pučinu loviti ribu. Kada smo govorili o elastičnosti ponude tada smo rekli da funkcija ponude ima različit oblik u zavisnosti od vremenskog perioda. a da ponuda ima dominantan utjecaj na ravnotežnu količinu. Ovo je prikazano na grafiku 82. Ako 136 . i obrnuto.

troškovi uzgajanja ribe. Nakon porasta tražnje i rezultirajućeg porasta cijene. U tom slučaju se formira tzv. tada ribari neće imati vremena ponuditi dodatni ulov i na taj način povećati ponudu. kratki rok je vremensko razdoblje u kome je moguće povećati ponudu angažovanjem dodatnih varijabilnih faktora. manji gubici energije. Dugi rok je dovoljno dugo vremensko razdoblje u kojem se može povećati angažovanje varijabilnih faktora proizvodnje. „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“. P D P1 D1 S D1 D Q Grafik 84.). nego su svi varijabilni. 85 i 86. razviti novi načini proizvodnje ili zasaditi novi nasadi. Proporcionalni troškovi su npr. šire područje prodaje-manje vršno opterećenje i sl. dok npr. Funkcija ponude će zbog toga biti nešto položenija. Možemo samo navesti primjere sva tri slučaja. kao što je cijena električne energije (nuklearna energija. April 2005.) 40 P D P1 P0 D1 S D1 D Q Grafik 86. odnosno proizvođači će imati vremena da angažuju više radnika i drugih varijabilnih faktora. Ribari imaju vremena kupiti veće brodove i bolju opremu za ulov. troškovi proizvodnje nafte (nalazišta na većoj dubini). Normalna cijena u dugom roku O ovoj temi šire vidjeti kod: Tatić. U tom vremenskom periodu se mogu izgraditi nova postrojenja. stočarstva. subnormalna cijena kratkog roka. Normalna cijena u dugom roku D1 D S D1 D Q P1 P0 Grafik 85. Kasim. troškovi proizvodnje čelika (ruda sa manjim postocima željeza) rastu. tako da ne postoje fiksni proizvodni faktori. povećava se ponuda koja smanjuje cijenu na tržištu. U dugom roku opadaju troškovi proizvodnje nekih proizvoda. Podsjetimo. onda će oni imati vremena angažovati više ribara da vrše ulov ribe i na taj način povećaju ponudu. Ova situacija je prikazana na grafiku 84. Normalna cijena u dugom roku U dugom roku funkcija ponude može imati tri oblika u zavisnosti od eksternih ekonomija i disekonomija obima. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. 137 . samo ukratko predstaviti sva tri moguća oblika funkcija ponude. vinogradarstva i sl. U kratkom roku situacija je nešto drugačija. Stoga će se kao posljedica povećane tražnje desiti povećanje cijene ribe. Ako P se vratimo primjeru ribara.Mikroekonomija tražnja poraste tog dana.40 Mi ćemo na grafikonima 84.

Drugi proizvodi nastali na inovacijama dovode do monopola kao što je Microsoftov Windows. razvoj satelitskih komunikacija omogućio je prenos glasa preko Interneta i na taj način oslabio postojeće monopolske pozicije telekoma. Voda nema supstituta). str. Barijera ima mnogo.Mikroekonomija 15. Pindyck & D. vode ili lokalnih telefonskih usluga predstavljaju lokalne monopoliste (monopoliste ograničene na pojedino područje).“41 Ponuđači gasa. 3. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je 0. Mate. Na primjer. proizvođač može voditi aktivnu politiku cijena (može određivati ili cijenu ili ponuđenu količinu). 4. Mate. Koeficijent elastičnosti supstitucije je određeni (mali) broj. Iako trenutno u BiH postoje određena ograničenja korištenja ovog medija komuniciranja. 346. 1996. 43 R. Da bismo mogli govoriti o monopolu. vodovodno preduzeće u jednom gradu. 2. Rubinfeld: „Mikroekonomija“. spriječen je ulazak drugih ponuđača u granu (postojanje visokih barijera za ulazak). u kojoj ne postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku. Isto tako komuniciranje putem E-maila je narušilo monopolske pozicije poštâ u prenosu pisama širom svijeta. dok je u dugim razvijenim zemljama on prisutniji.42 Prenos je mnogostruko jeftiniji. Tehnološke promjene i stalni proces inovacija dovodi do kreiranja novih proizvoda. MONOPOL Monopol je drugo tržišno stanje koje će se analizirati u sklopu priče o tržišnim strukturama. a pouzdanost komuniciranja je na nivou korištenja telefona. koji i pored niza drugih operativnih sistema nema adekvatnog supstituta. električne energije. Anita. 7. Zagreb. 41 42 posjedovanje strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika patentna prava za proizvod ili proizvodni proces posebne dozvole od strane države Koutsoyiannis. 171. 5. 2. str. potrebno je spomenuti određene pretpostavke na kojima počiva monopol: 1. Zagreb. „Moderna mikroekonomika“. jedan proizvođač (ponuđač) na tržištu. Ni ovo tržišno stanje se ne sreće tako često u praksi. ali najčešće susrećemo sljedeće:43 1. Navedene pretpostavke daju teoretsku osnovu da bi se neko preduzeće označilo kao monopolista. 2005. Naredna osobina monopola je postojanje barijera za ulazak potencijalnih ponuđača na neko tržište. 138 . 3. iako se svi na tržištu trude da postanu jedini ponuđači. Jedan od bitnih razloga je što država i njena regulatona tijela nastoje spriječiti njegovo pojavljivanje. Počnimo od definicije: „Monopol je tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan prodavač. proizvođač nudi proizvod koji nema bliskog supstituta (npr. tražnja za proizvodom monopoliste nije savršeno neelastična (identificira se sa proizvodnim sektorom). 6. Neki od tih proizvoda čine supstitute dotadašnjim monopolskim proizvodima.

pošta. gdje i danas u svim važnim sektorima država ima većinsko vlasništvo nad kompanijama. 2001. Ona u stvari prodaje buduću zaradu tih kompanija a sredstva koja dobija u kratkom roku može koristiti za finansiranje sadašnjih projekata. Perlof. Nastaju zbog politike države da dozvoli obavljanje određene djelatnosti samo jednom preduzeću. b) dozvoliti preduzeću da bude monopolista. 7. Jeffrey. To su: 1. Na taj način prva firma ima monopolsku poziciju. televizija. Umjesto da sama država pokrene preduzeće u pomenutoj djelatnosti. Na taj način se pod državnu upravu stavljaju sektori koji su od posebne važnosti za jednu nacionalnu ekonomiju. Najčešće preduzeća trebaju licence od države za obavljanje određenih djelatnosti. Isto tako monopol se može obezbijediti preko zaštite autorskih prava (Engl. nekada i država svojom politikom kreira monopolska preduzeća. str. Zauzvrat država može zahtijevati jedan dio profita privatnog preduzeća. Može nastati zbog dodjele licence (npr. dioničko društvo itd. Second edition. trust. veličina tržišta postojeće preduzeće provodi politiku sprečavanja novih ulazaka visoki troškovi ulaska diferencijacija proizvoda i promocija Osim navedenih barijera ulaska koje obezbjeđuju monopolsku poziciju preduzeću. copyright). Obično je prodajna cijena monopola niža nego što su procijenjeni stvarni budući profiti iz razloga da bi se kupovina budućim vlasnicima učinila unosnom. također u određenim granama dodjeljuju prava na monopolsku poziciju (najčešće u javnim kompanijama). 367. ona daje privatnoj kompaniji monopolska prava da obavlja pomenutu djelatnost. Monopol se može ostvarivati preko različitih vidova. Obično se prvom preduzeću dodijeli licenca. Takav trend je posebno bio prisutan u bivšim socijalističkim zemljama. telekomunikacije. Addison Wesley Longman. Veći dio zemalja u svijetu u zadnjih tridesetak godina nastoji da privatizira pojedine monopole prodajući ih privatnim kompanijama. „Microeconomics“. mada nije bio rijedak niti u tržišnim ekonomijama. a zatim se kroz vrlo složenu proceduru dodjeljivanja lilcenci ustvari onemogućava drugim preduzećima da uđu kao ponuđači na dotično tržište. sindikat. radio. ili propisati određene naknade koje je preduzeće svake godine plaćati dužno državi. ili c) izvršiti aukciju u kojoj će dodijeliti pravo na monopol na duži vremenski period. kao što su: kartel. Zakonski monopoli.44 Da bi spriječila ulazak drugih ponuđača u neku granu država može kreirati monopol na jedan od tri načina:45 a) učiniti veoma složenom proceduru za dobijanje licence za obavljanje djelatnosti u nekoj grani. čiji je ujedno i vlasnik. Na taj način država ubire značajna sredstva na ime prodaje prethodno državnih monopola. 6. Države.Mikroekonomija 4. Postoji nekoliko vrsta monopola koji se klasificiraju u zavisnosti od toga šta dovodi do njihovog nastanka. 5. proizvodnja 44 45 Posebno je ovaj trend izražen u Francuskoj. 139 .

tada mu je indirektno određena cijena proizvoda. Nastaju zbog koncentracije kapitala (spajanja preduzeća u određenoj grani). Država ekskluzivno pravo nuđenja određenog proizvoda ili usluge zadržava za sebe. zbog toga što bi cijene takvih proizvoda ili usluga bile prevelike za kupce. Uz krivu tražnje negativnog nagiba te dvije odluke su međuovisne. Ne može određivati oboje zajedno.Mikroekonomija oružja) ili drugog odgovarajućeg odobrenja. 3. Također. A ako odredi koju količinu proizvoda želi proizvoditi. kao što je nadgledanje rada preduzeća od Vlade. Ovo će biti detaljnije predstavljeno u nastavku. određenog ministarstva. tada mu je količina koju treba proizvoditi određena posredno. dovesti električnu energiju u neko malo udaljeno mjesto gdje ne postoji ekonomska opravdanost). rudnika. Nastaju zbog posjedovanja strateških sirovina. Ovo je npr. monopolista je u mogućnosti da određuje cijenu ili količinu proizvoda. na osnovu ekonomskih razloga (spajanje banaka. O prirodnim monopolima će se detaljnije govoriti u nastavku rada. ili konkurencijskog vijeća koje prati prilike na tržištu i donosi određene odluke o broju i načinu poslovanja preduzeća koja imaju monopolske osobine ili imaju tendencije da to postanu. Predstavljaju kombinaciju prirodnih i ekonomskih monopola (vodovod. Naravno. telefon. nekada regulatorne agencije ili Vlada propiše cijenu koja smije biti naplaćena od kupaca. prenos električne energije. To je najčešće slučaj u djelatnostima koje su veoma važne za cijelu privredu i društvo. željeznica.). U nastavku ćemo govoriti o načinu određivanja ravnoteže monopolskih preduzeća. Prirodni monopoli. tj. slučaj u sektoru električne energije ili u sektoru plina. 4. plina.). Oktopodski monopoli. izvora mineralne vode. softverskih kompanija. ali može jedno od tog dvoje. Ekonomski monopoli. Javni monopoli Ovi monopoli su u vlasništvu države i ne može se pojaviti neko privatno preduzeće kao ponuđač. veličina tržišta može spriječiti da se na tržištu pojave dva ili više preduzeća. Za razliku od preduzeća koja posluju na tržištu potpune konkurencije. nafte. prethodno ćemo objasniti način na koji monopolista formira cijenu proizvoda i određuje koju količinu proizvoda će nuditi na tržištu. nezavisne regulatorne agencije. itd. naftnih kompanija itd. Stoga je u interesu države da spriječi monopolska preduzeća da zarađuju nepravedno visoke profite. tramvajski saobraćaj. No. itd. Za dobijanje monopolskog položaja preduzeće obično limitira vlastitu zaradu i obavezuje se da će pružati univerzalne usluge (npr. Monopolska preduzeća u principu zarađuju pored prosječnog profita i određeni iznos ekstraprofita. 140 . 5. Ako monopolista odredi cijenu proizvoda. 2. Postoje određeni načini reguliranja monopola.

S obzirom da je monopolista jedini ponuđač u nekoj grani. jer on već ima jedan proizvod. Na tržištu monopola granični prihod ima dvostruko veći nagib u odnosu na nagib funkcije tražnje.Mikroekonomija 15. Kako se granični prihod. graničnog prihoda i ukupnog prihoda monopoliste Q Kako granični prihod predstavlja prihod ostvaren proizvodnjom i prodajom dodatne jedinice proizvoda. Oni su slični izgledu troškova na tržištu potpune konkurencije. vidimo da granični prihod monopoliste kontinuirano opada. Da bismo mogli odrediti ravnotežu monopoliste potrebno je poznavati i njegove troškove. Poslužimo se jednim primjerom. njegova funkcija tražnje ujedno predstavlja i gransku funkciju tražnje. Primijetite na grafiku da je ukupan prihod monopoliste maksimalan kada je granični prihod jednak nuli. Ovo je prikazano na grafiku 87. TRmax TR D 0 MR Grafik 87. Kao i kod ravnoteže preduzeća na TPK i ovdje ćemo analizu započeti kod izgleda funkcija tražnje. Kako monopolista proizvodi i nudi više proizvoda na tržištu oni imaju sve manju pojedinačnu vrijednost za kupce.46 Naredni proizvod ima nešto manju vrijednost za kupca. Ravnoteža monopola u kratkom roku. Zašto? Zbog toga što za kupce taj proizvod ima najveću vrijednost. 141 . Ako na tržištu posluje samo jedno preduzeće koje želi prodati svoje proizvode. A ako trebate prodati drugi ili treći proizvod. kao jedan od elemenata ravnoteže. Grafički se ovi troškovi predstavljaju na sličan način kao i kod ravnoteže preduzeća na tržištu potpune konkurencije. odnosno nešto više troškove. Cijenu biste formirali shodno vrijednosti proizvoda za kupce. on dovodi do opadanja ukupnog prihoda. on sebi može do određene mjere dozvoliti i neefikasno poslovanje. s tim što mogu biti viši zbog toga jer monopolista ne mora voditi mnogo računa o nivou troškova. a ona je izražena preko funkcije tražnje. Zamislite da vi trebate prodati samo jedan proizvod na tržištu. Za razliku od ukupnog prihoda na tržištu potpune konkurencije gdje je on pravac povučen iz koordinatnog početka. I tako sve dok postoji tražnja na tržištu. a nakon toga postaje negativan.1. Ona je opadajućeg oblika slijeva udesno i ima dosta veliki nagib s obzirom da proizvod kojeg nudi nema bliskog supstituta. Obrnimo situaciju. Kada granični prihod postane negativan. U određenom momentu on je jednak nuli. koji proizvod će ono najlakše prodati? Naravno prvi proizvod. izvodi iz funkcije tražnje onda je P potrebno pojasniti kako se on na grafiku predstavlja. Monopolist će maksimizirati svoj kratkoročni profit ako su ispunjena sljedeća dva uslova: 46 Sjetite se Teorije granične korisnosti koja kaže da kupci najviše vrednuju prvi proizvod koji kupuju. Za prvi proizvod biste mogli zaračunati najvišu cijenu jer su kupci spremni najviše platiti za taj prvi proizvod. morali biste sniziti cijenu narednih proizvoda jer oni imaju manju vrijednost za kupce. ovdje je on u obliku parabole koja ima svoju maksimalnu vrijednost. Funkcija tražnje. S obzirom da je on sam na tržištu.

Također. Ravnoteža monopoliste u kratkom roku Međutim. Monopolista u dugom roku ima vremena povećati svoje postrojenje ili upotrijebiti svoje postojeće postrojenje na bilo kojem nivou da bi maksimizirao profit. jedan od problema sa kojim se suočava monopolista je određivanje tačnog izgleda graničnih troškova i funkcije tražnje. primijetite da monoplista ima ravnotežu u opadajućem dijelu prosječnih ukupnih troškova. iako prvi presjek nije tačka ravnoteže. Ravnoteža monopoliste nastupa prije nego što on maksimizira svoj ukupan prihod. 2. ukoliko je spriječen ulazak. 15. Ovo je opći uslov ravnoteže preduzeća na bilo kom tržišnom stanju.Mikroekonomija 1. Uz nepromijenjene troškove u odnosu na kratki rok ekstraprofit monopoliste bi bio manji. odnosno nije u potpunosti iskoristio ekonomiju obima. a zatim tu količinu ponudi kupcima na tržištu (podigne do tačke F na funkciji tražnje) i odredi cijenu po kojoj su kupci spremni platiti tu količinu proizvoda i usluga. ravnoteža monopoliste je predstavljena količinom proizvodnje Qe i rezultirajućom cijenom na tržištu Pe. Kako funkcija tražnje ima manji nagib. Monopolista će ostvariti veći ekstraprofit ako funkcija tražnje ima veći nagib i ako su mu prosječni ukupni troškovi niži. jer regulatorno tijelo također mora imati ove informacije da bi donijelo ispravnu odluku. ako je to moguće. moguće je da kriva graničnih troškova na dva mjesta siječe krivu graničnih prihoda. Ravnoteža monopola u dugom roku U dugom vremenskom periodu funkcija tražnje monopoliste postaje malo elastičnija zbog toga što kupci kojima je proizvod preskup ili smanjuju svoju potrošnju tog proizvoda ili prelaze na neki daleki supstitut. Ovo je jedan od problema i kod reguliranja monopola. nije nužno da monopolista postigne optimalan obim proizvodnje (tj. P Pe P0 F G MC ATC D 0 Qe MR Q Grafik 88. U dugom roku monopolista ima dugoročne granične troškove (LMC) koji se izvode iz kratkoročnih. Naime. Međutim. da poveća svoje kapacitete dok ne dostigne minimalnu tačku krive LATC).2. U tački presjeka MR i MC ispunjena su oba uslova ravnoteže. 142 . Monopolista prvo odredi obim proizvodnje pri kojem su mu izjednačeni granični prihodi i granični troškovi (količina Qe). Na grafiku 88. Granični prihod jednak graničnom trošku (MR = MC). Bez ove dvije veličine nije moguće odrediti ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. samim tim i funkcija graničnog prihoda ima manji nagib. Nagib krivulje MC je veći od nagiba krivulje MR u njihovom presjeku. Monopolist ostvaruje ekstra profit koji je jednak površini PeP0GF.

Sjetite se Microsofta sa početka ovog poglavlja. ako je ulazak ograničen. Monopolista u dugom roku može ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit. monopolista ostvaruje prosječan profit. Monopolist može postići optimalan obim u minimalnoj tačci krive LATC ili ostati na suboptimalnom obimu lijevo od minimalne tačke krive LATC ili prijeći optimalnu veličinu desno od minimuma krive LATC. Iako on većinu svjetskog tržišta operativnih sistema. Sigurno je samo da monopolista neće ostati u tom poslu ako će dugoročno imati gubitak. potpuno ovise o tražnji na tržištu. veličina njegovog postrojenja i stepen njegove iskorištenosti. postoje nagađanja da je presuda donešena iz drugih razloga. pokazujemo slučaj kada je tržište manje od optimalnog tako da onemogućuje monopolisti da izgradi optimalno postrojenje i potpuno iskoristi njegov kapacitet.Mikroekonomija Ne postoji ni garancija da će postojeće kapacitete koristiti optimalno. Ovaj iznos profita je manji od kratkoročnog zbog veće elastičnosti funkcije tražnje. U slučaju da je tržište dovoljno veliko tada bi tačka F na grafiku bila u minimumu krive LATC. P LMC LATC F Pe G D 0 Qe MR Q Grafik 89. godine pred Evropskim sudom dokazano da njegovo poslovanje ima određenih elemenata monopolskog ponašanja i za to mu je određena odgovarajuća novčana kazna. Pri datim troškovima. ili da poboljšaju sigurnost njihovog korištenja. što je prikazano na grafiku 89. On će najvjerovatnije nastaviti zarađivati ekstraprofite čak i u dugom roku. unapređenje postojećih. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje prosječnog profita P LMC Pe Na grafiku 90. Iako monopolista može imati nepovoljniju strukturu G troškova od preduzeća na tržištu potpune D konkurencije i mada zaračunava cijene koje su veće od njegovih graničnih troškova u dugom vremenskom periodu. 143 F LATC . Tek je 2005. monopolista ostvaruje ekstra P0 profit u dugom vremenskom periodu. Prije svega to se odnosi na njihovu mogućnost da Grafik 90. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz određeni iznos ekstraprofita investiraju u ostvarivanje ekstraprofita razvoj novih proizvoda. Zbog toga se godinama vodio sudski proces i pred Američkim i pred Evropskim sudom za antimonopolsko ponašanje sa vrlo malim rezultatom. a ne zbog monopolskog ponašanja. bez obzira koje veličine kapacitet bio. ipak postoje i neke MR Qe 0 Q prednosti monopolskih preduzeća. Međutim. No. Na grafiku 89. veoma je teško na sudu dokazati da on ima izraženo monopolsko ponašanje iz jednog prostog razloga što se njegova odbrana temelji na tvrdnji da najveći dio ekstraprofita on investira u razvoj novog softvera ili u unapređenje sigurnosti postojećeg. što je predstavljeno na grafikonima 89 i 90.

sektor gasa i telekomunikacija. rezultirajući outputi budu povećani više od dva puta. Ukoliko je tržište veoma veliko. Cambridge. čelične konstrukcije za mostove i sl. Mate. Prirodni monopoli prvi put se spominju u SAD krajem 19.) kao posljedice postojanja visokih fiksnih troškova koji dominiraju u cjelokupnoj proizvodnji. Kako se obim proizvodnje povećava fiksni troškovi po jedinici opadaju dovodeći do pada i prosječnih ukupnih troškova. godine kompanije koje su se željele baviti proizvodnjom električne eneregije dobijale su besplatne dozvole za rad u ovoj djelatnosti.. 4. Dugoročni prosječni ukupni troškovi mogu opadati zbog ekonomije obima i ekonomije opsega. čelične sajle. koji zbog toga ne mogu opstati u toj proizvodnji. „Prirodni monopol može biti posljedica ekonomije obima kada jedan proizvođač može opskrbiti cjelokupno tržište nekim proizvodom po cijeni nižoj od prosječnih troškova nekoliko drugih proizvođača.Mate: „Mikroekonomska analiza“. 1997. Tako su se javili i prvi problemi vezani za poslovanje ovakvih preduzeća.3. 1988. Zagreb. Izdanje. Pojam i evolucija prirodnih monopola Prethodno navedenu definiciju i prikaz prirodnih monopola u ovom dijelu ćemo proširiti i dopuniti. Čuveni istraživači Edison i Bell su svojim izumima doprinijeli da se u području ekonomije pojave nove industrije kao što su elektroenergetski sektor. preveliki broj zaposlenih zbog odsutnosti tržišnih pritisaka kao i probleme u formiranju adekvatnih cijena usluga. pa samo jedan proizvođač ostaje u proizvodnji“47. za ove veoma korisne proizvode stanovništvu. stoljeća kada je došlo do otkrića nekoliko značajnih izuma u području električne energije i gasa. Pojedina područja pokriva samo jedno preduzeće sa mogućnošću da. Kahn.119/II. mineralna voda. 144 . usljed čega dolazi do okrupnjavanja kapitala u ovim industrijama.49 zbog toga što postojanje većeg broj ponuđača dovodi do povećanja prosječnih ukupnih troškova proizvodnje.Mikroekonomija 15. Kod ekonomije opsega prosječni ukupni troškovi opadaju zbog toga što preduzeće proširuje svoju proizvodnju na bliske proizvode. elektroprivreda. nafta. Postoje dva osnovna uzroka postojanja prirodnih monopola: a) potpuna kontrola preduzeća nad prirodnim izvorima (plin.). godine nakon isteka Bellovog patenta u području gasa i telekomunikacija počinju se javljati kompanije koje su nudile usluge telefoniranja i grijanja na prirodni plin.3. Npr. „U periodu od 1882-1907. 15. Osobine prirodnih monopola Za prirodne monopole je karakteristična ekonomija obima (Engl. Alfred. The MIT Press. Drugim riječima. veličina tržišta je mala tako da na njemu ne može poslovati više od jednog preduzeća optimalne veličine. Tržište za ovakve proizvode može biti opsluživano od strane jednog preduzeća ili manjeg broja ponuđača. te zbog toga dobiveni 47 48 49 Babić. pragove za željeznicu. željezara pored proizvodnje čelika. u proizvodnji električne energije korištenje većih generatora smanjuje jedinične troškove proizvodnje. Na sceni je bila i podjela teritorija između pojedinih preduzeća. uran i sl. Economies of scale) koja pokazuje situaciju da ukoliko preduzeće udvostruči proizvodne inpute. vodovoda i sl. Problemi su bili vezani prvenstveno za nisku produktivnost investicija u pomenutom sektoru. godine. Npr.1. str. zaračunava vrlo visoke cijene. 1893. Proizvodnja u kojoj djeluje ekonomija obima ima karakteristiku da joj prosječni troškovi proizvodnje opadaju kako se povećava broj proizvedenih jedinica. Također.“48 S obzirom da su ovi izumi donijeli velike koristi stanovništvu SAD. str. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. 276. pomenute grane doživljavaju značajan rast. i b) postojanje ekonomije obima (prisutno kod željeznice. proizvodi i čelične cijevi.

U oba slučaja država određuje cijenu. Zbog toga što je funkcija prosječnih ukupnih troškova opadajuća kako se povećava proizvodnje električne energije. Koji je nekada veći od tražnje na cijelom tržištu.000 komada nekog proizvoda. Primjer prirodnog monopola energije. Preduzeće može imati karakteristike prirodnog monopola i kada njegovi prosječni ukupni troškovi nisu opadajući pri svim obimima proizvodnje. S obzirom da su prosječni ukupni troškovi prirodnog monopola opadajući u cjelosti (ili u vrlo velikom rasponu52). možemo reći da ekonomija obima prevladava cijelom dužinom ATC. Na primjer. Iz ovog primjera proizilazi da je ekonomija obima dovoljan. Često se u slučajevima postojanja prirodnih monopola država umiješa bilo da preuzme poslovanje preduzeća ili da regulira cijenu(e) proizvoda ili usluga privatnom preduzeću koje posluje u datoj grani. ukoliko jedno preduzeće ima minimalne prosječne ukupne troškove pri proizvodnji 1. Iz primjera. Pri ovoj cijeni ponuđena količina je 10 miliona kilovat sati električne energije. ali ne i neophodan uslov za postojanje prirodnih monopola.Mikroekonomija proizvodi imaju niže prosječne ukupne troškove nego da neki od proizvoda proizvodi posebno preduzeće. „Microeconomics“. Pri vrlo velikom obimu 50 51 52 O diskriminaciji cijena ćemo u nastavku reći više. odnosno cijene ukoliko se radi o preduzeću koje može vršiti diskriminaciju cijena50 po nekom osnovu. jer u tom slučaju oni plaćaju najnižu cijenu električne energije. a samim tim i cijena koju plaćaju kupci. Ukoliko tržište budu podijelila četiri preduzeća tada će cijene koštanja kilovat sata biti 15pf/KWh.000. Michael. predstavljenog na grafiku 91. Oni mogu imati i oblik slova U. Sličan slučaj je i sa preduzećima za eksploataciju prirodnog gasa.5 miliona kilovat sati električne Grafik 91. to preduzeće ih može proizvesti po nižim troškovima nego da se pojavi novo preduzeće u toj grani. Što je veći broj proizvođača troškovi proizvodnje su veći. 145 . Ako je na tržištu samo jedno preduzeće troškovi proizvodnje su 5 pf/KWh i ono može opslužiti cijelo tržište. čak iako su prosječni ukupni troškovi rastući nakon proizvedenog 1.010 komada. njegovi granični troškovi (MC) u potpunosti se nalaze ispod prosječnih ukupnih troškova. a svako od njih će proizvoditi po 2. 259. Preduzeće proizvodi 10 miliona kilovat sati po cijeni od 5 Pf/KWh. Data je funkcija tražnje za električnom energijom (D) i funkcija prosječnih ukupnih troškova proizvođača (ATC). str. kod prirodnih monopola ne postoji tačka presjeka. vidljivo je da najpovoljnija situacija za potrošače postoji kada se na tržištu nalazi samo jedan proizvođač. Ukoliko se na tržištu pojavi još jedan ponuđač. tada će troškovi za proizvodnju navedenih 10 miliona kilovat sati električne energije biti na nivou od 10 pf/KWh što je dvostruko skuplje za potrošače. Za razliku od drugih preduzeća kod kojih granični troškovi sijeku krivu prosječnih ukupnih troškova u njenom minimumu. Addison Wesley Publishing Company. 6 edition. a na tržištu je potrebno 1. Da bismo predstavili karakteristike prirodnih monopola poslužit ćemo se jednim primjerom51. 2003.. th Prema Parkin. komada proizvoda.

njihova previsoka cijena može dovesti do značajnog pada konkurentnosti nacionalnih preduzeća. dok se u Bugarskoj kreće čak i do 20%. U većini zemalja koje su izvršile tržišno restruktiriranje ovih kompanija višak broja zaposlenih se kretao između 20 i 30%. najčešće nastojeći da ih zadrži pod svojom vlasničkom kontrolom.41% ukupno zaposlenih u državi. Zbog toga svaka zemlja svijeta vodi pažljivu politiku prema ovim preduzećima. zbog toga što prosječni fiksni troškovi teže nuli. Preduzeća nisu u mogućnosti zbog određenih socijalnih efekata izvršiti brzo smanjenje broja zaposlenih i svesti njihov broj na optimalan nivo. sve tri elektroenergetske kompanije ostvarile su prihod u visini 1. U prvom redu radi se o preduzećima koji ostvaruju značajan dio bruto domaćeg proizvoda jedne države. Na nivou cijele BiH. godine ostvarila ukupan prihod od 645. godine je bio 623. Treća specifičnost ovih preduzeća jeste broj zaposlenih u ovim kompanijama koji je iznad optimalnog broja.28% bruto domaćeg proizvoda F BIH.07. a preduzećima su na određeni način vezane ruke u rješavanju ovog problema.55 Zapošljavanje u ovim preduzećima pored generisanja značajnih prihoda stanovništvu značajno doprinosi i socijalnoj stabilnosti. Zbog toga su troškovi poslovanja ovih preduzeća znatno viši nego što bi trebali biti. što čini 10.01. 55 Prema izvještaju Zavoda za statistiku prosječan broj zaposlenih u BiH u toku 2004. odnosno trenutno u njenom većinskom56 vlasništvu.53 Stoga svaki poremećaj u radu u ovim preduzećima imaju veliki utjecaj na rad i prilike u drugim dijelovima privrede. Ovaj broj čini gotovo 2.073 KM.57 S obzirom da proizvodi i usluge koje nude prirodni monopoli ulaze u troškove gotovo svih kompanija i fizičkih lica.Mikroekonomija proizvodnje granični troškovi se asimptotski približavaju prosječnim ukupnim troškovima. Također.371. 57 Za Federaciju BiH tarifna metodologija je usvojena 08. u Hrvatskoj ovaj procenat je nešto manji i iznosi 5% GDP. JP Elektroprivreda BIH je u toku 2004.2005. Naredna specifičnost prirodnih monopola jeste što oni zapošljavaju veliki broj zaposlenih. Prirodni monopoli su za vladu jedne države od posebnog interesa iz više razloga.668 KM. godine u Mostaru. Na primjer.2005. odnosno po obrascu koji je objavila regulatorna agencija. dijelom i zbog razvijenije privrede u odnosu na BiH.888 radnika (388. što čini 7. Neefikasnost koja postoji zbog takve situacije snose potrošači plaćajući višu cijenu usluge ili proizvoda.20% ukupno ostvarenog GDP na nivou države.578 radnika).044 zaposlena radnika. Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji Prirodni monopoli najčešće predstavljaju preduzeća od strateškog značaja za jednu državu i imaju specifičnosti koje ih izdvajaju od ostalih privrednih subjekata koji se pojavljuju na tržištu.228.2. godine. 146 . 54 Podaci se odnose na nivo države BIH na dan 01. 56 Neki dijelovi kompanija su u određenoj mjeri prodati privatnim licima. što 53 Npr.3. U Bosni i Hercegovini54 samo u u preduzećima koja proizvode električnu energiju prema izvještajima dotičnih kompanija radi 15. Četvrta specifičnost prirodnih monopola je određivanje cijene proizvoda od strane države ili regulatorne agencije.252. Zbog toga je rad ovih preduzeća pod posebnim nadzorom države. 16.310 u F BiH i RS 235. od kojih navodimo najznačajnije. što će biti kasnije detaljnije elaborirano. i u susjednim zemljama elektroprivredna preduzeća ostvaruju značajan prihod.

što podrazumijeva i primarno provođenje ciljeva postavljenih od strane države koji se često razlikuju od poslovnih ciljeva preduzeća. Širom svijeta je na sceni trend privatizacije ovih preduzeća po nekom od nekoliko poznatih modela. Istina. Prirodni monopoli najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena. Za dodjeljivanje ovih licenci npr. Da bi neko preduzeće imalo karakteristike prirodnog monopola. Stoga država nastoji određenim mehanizmima da suzbije nedostatke koji postoje zbog prisutnosti monopola na tržištu.Mikroekonomija može državi donijeti ozbiljne probleme.4.58 Šesta specifičnost je što se većina ovih preduzeća nalazi(la) u dominantno državnom vlasništvu. neophodno je da dobije licencu od strane države. 147 . 58 U prvom redu Zakonom o električnoj energiji i Zakonom o koncesijama. nego ih treba dovesti u stanje postojanja potencijalne konkurencije koja može da bez postojanje zvanične reglacije regulira njihov rad. a ukoliko je stopa zarade ispod prosjeka privrede. Pored toga. a sa druge strane da ne ugrozi prednosti koje idu uz monopolsko poslovanje. Preduzeće koje želi da uđe u pomenutu djelatnost mora da ispuni veliki broj precizno određenih preduslova određenih Zakonima koji regulišu ovu djelatnost. što će bit predstavljeno u nastavku. Peta specifičnost ovih kompanija je postojanje zakonskih barijera za njihovo poslovanje. Jedna od specifičnosti prirodnih monopola je i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. Test da li je regulacija monopola u javnom interesu ili u interesu proizvođača je upoređivanje ostvarenih stopa povrata na uložena sredstva od strane reguliranih prirodnih monopola i prosjeka ekonomije. Ukoliko se pokaže da su regulirani prirodni monopoli zarađivali iznad prosjeka ekonomije tada možemo reći da je regulacija u interesu proizvođača. U takvim uslovima je veoma teško voditi poslovnu politiku jer jedan od ključnih elemenata poslovanja nije pod potpunim i djelimičnim utjecajem preduzeća. ove kompanije nastoje preko upravljanja troškovima da obezbijede određenu zaradu o čemu će više riječi biti kasnije. monopoli često posjeduju zastrašujući nivo moći. 15. te da se na taj način maksimizira blagostanje društva. a u RS Regulatorna komisija za električnu energiju (REERS). Prvenstveno se misli na dinamičku efikasnost i postojanje ekonomije obima koja je prisutna kod prirodnih monopola. Ne treba zaboraviti niti pristup po kome monopole ne treba uopšte regulirati. što dovodi do određenih problema u društvu. U zadnjih 30 godina područje regulacije se značajno proširilo i na sceni se pojavio veliki broj modela regulacije monopola. Stoga će se u nastavku rada pažnja obratiti samo na najprisutnije modele regulacije i one za koje se u razvijenim zemljama potvrdilo kao prihvatljivo rješenje. u elektroenergetskoj djelatnosti je nadležna Federalna energetska regulatorna komisija u FBIH (FERK). onda možemo reći da je u interesu potrošača. monopolsko preduzeće sa svojim poslovanjem se ne uklapa baš najbolje u ovaj zahtjev društva. Iz tog razloga država (regulatorne agencije ili sama Vlada) za prirodne monopole određuje cijene (ili okvir u kome se cijene mogu kretati). Vlade ili regulatorne agencije. Regulatorni mehanizam bi trebao prisiliti monopolska preduzeća da proizvode optimalan nivo outputa sa optimalnim inputima. Regulacija monopola S obzirom da je cilj društva da se na tržištu ponudi što veće količina proizvoda po što nižoj cijeni.

smanjiti javni gubitak uzrokovan iskrivljavanjem cijena i distribucijom resursa. Prosjek 3. str.6 5. posebno ona koja se odnose na segment izgradnje novih kapaciteta.1 Tabela 8.2 Prosjek ekonomije 6.1. Iz tabele je vidljivo da je u periodu od 19621969. Iz podataka možemo zaključiti da regulacija prirodnih monopola Stope povrata reguliranih monopola jeste u određenom javnom interesu. a to je da spriječi štetne manipulacije cijenama koje mogu nanijeti velike štete privredi. kreiranje inicijativa za inovativne aktivnosti. Osnovni uzrok koji je doveo do prekida isporuke električne energije u Kaliforniji 2001.2 6.4. str. W. „The regulated industries and the Economy. 3. garantovati nesmetano funkcionisanje sektora koji imaju karakteristike monopola i osigurati dostupnost usluga.1 nivoa i na taj način obmanjuju regulatora. 16.2 blagostanju potrošača. dok je tražnja porasla za čitavih 25% od početka 90-ih godina prošlog stoljeća.4. dok je u periodu od 1970-77 bio za 2. No sve do početka šezdesetih godina XX vijeka nisu postojali ozbiljniji naučni radovi na temu ekonomskih efekata i društvenih posljedica regulacije monopola. 15. 2001. godine prosjek stopa povrata u reguliranim sektorima monopola bio za 2. On se bavio regulacijom monopola uopšte.61 59 60 61 MacAvoy. što Gas 3.1. Jiři.Norton. Paul. 4.7% manji od prosjeka privrede.W. Do sedamdesetih godina prošlog stoljeća regulacija monopola se uglavnom zasnivala na antimonopolskom zakonodavstvu. 2.1% iznad prosjeka grane. godine donešen u SAD.9 7. Prvi zakonski akt koji tretira ovu problematiku jeste Shermanov Act iz 1890.3 8. Regulatorna pravila moraju biti jasna. 148 . stoljeća javljaju se i prvi pokušaji njihove regulacije. stope povrata i slično. str 4. Historijski pregled reguliranja monopola Sa pojavom monopola u društvu krajem 18.Mikroekonomija U narednoj tabeli59 su data ova upoređivanja u SAD-u. dok je Godine moguće izvući zaključak da menadžeri ovih Industrija 1962-69 1970-77 preduzeća povećavaju troškove iznad realnog Elektroenergetski sektor 3.1 7. Re-regulation“ 2001.2 svakako ne doprinosi maksimalnom Željeznice 5. 1979. Ciljevi regulacije monopola Regulacija monopola ima nekoliko ciljeva:60 1.2. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies. „Deregulation vs. dok se početkom 80-ih godina sve više pažnje počinje posvećivati regulacijama putem cijena. Više vidjeti: Schwarz. osigurati neto profit iz regulacije (troškovi reguliranja ne bi trebali dovesti do gubitka monopola). tako da u samoj Kaliforniji 15 godina nije izgrađena niti jedan MW novih kapaciteta.“ New York. Ovdje bismo dodali da regulacija ima još jedan cilj. 93.49-60. godine je što nisu postojala jasna regulaciona pravila za izgradnju novih postrojenja. No.

te se ovo posjedovanje može označiti kao ključni faktor cjelokupne regulacije. Poznato je mnogo modela regulacije.3. Posljedice koje su rezultat posjedovanja tržišne moći od strane prirodnih monopola vrlo su značajne po potrošače i društvo u cjelini. Izdanje. 2003. Kasim. Babić. Zagreb. 6. 5. 5. 62 63 Ibidem. dvodijelno određivanje tarifa b) ostale politike regulacije monopola 1. u literaturi se susreću i druge podjele i metode regulacije. dosljedna i stroga primjena antimonopolskog zakonodavstva. Svaki od navedenih modela regulacije ima određene prednosti i nedostatke. 4. reguliranje stope povrata na uložena sredstva. 2) povećanje informiranosti potrošača o karakteristikama proizvoda (npr. 64 Čitaoca upućujemo na knjigu: Tatića. državno vlasništvo. str. Zbog toga ne postoji jedinstven model optimalne regulacije prirodnih monopola. 345. i 3) korigiranje eksternalija (što spada u socijalnu regulaciju). 291. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi dugoročnih inkrementalnih troškova. konkurentno nadmetanje privatnih preduzeća za pravo da budu isključivi davaoci određene usluge ili proizvođači proizvoda. porezi na monopolski profit. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. 2. a u nastavku ćemo samo dati kraći prikaz jednostavnijih modela. 4. 4. str. godine. Sarajevo. 2. Pored navedene podjele.4. Metode regulacije monopola Jedno od najvažnijih pitanja vezano za regulaciju je zašto se neka djelatnost uopšte regulira? Postoji dosta razloga za reguliranje pojedinih monopola. 6. lijekovima). „Dvije su vrste kontrole monopola. Mate. od kojih navodimo najvažnije:62 1) posjedovanje tržišne moći. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi prosječnih troškova. politika potpunog nemiješanja u poslovanje monopola. Prva se sastoji u reguliranju. 1997. dakle egzogenom određivanju cijena monopolskih proizvoda. godine. a druga u reguliranju dobiti monopoliste. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi graničnih troškova. 3.“63 Reguliranje jedinične dobiti monopoliste također je jedna od prisutnih metoda regulacije. „Mikroekonomska analiza“. gdje su metode detaljno objašnjene. od kojih ćemo navesti najčešće korištene: a) određivanje cijena 1. 3.Mikroekonomija 15. Zakonsko reguliranje monopola može biti preko egzogenog određivanja cijena monopolskog proizvoda ili preko oporezivanja tog proizvoda. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi vršnog opterećenja. S obzirom da bi detaljno predstavljanje svakog od navedenih modela prevazilazilo okvire ovog Vodiča64 ovdje ćemo stati sa objašnjenjima. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. regulacija prirodnih monopola određivanjem razlilčitih cijena za različite segmente potrošnje. 149 . Mate.

Mikroekonomija

15.4.4. Reguliranje monopola kontrolom cijena
15.4.4.1. Regulacija preko graničnih troškova monopoliste Monopolista će na tržištu nuditi količinu proizvoda Qe (gdje mu granični troškovi sijeku granične prihode) pri cijeni Pe. Zbog toga što ova cijeni sadrži i dio ekstraprofita u iznosu PeACP0 država će uspostaviti cijenu koja bi bila formirana na tržištu potpune konkurencije, tj. na nivou PTPK. Pri toj cijeni, monopolista sada nudi količinu proizvoda Q2, koja je jednaka količini kao na tržištu potpune konkurencije. P, C MC D A B ATC

Pe • PTPK • P0 •

C

F Ovakav pristup reguliranju • monopola se često vrši kod Q Q2 Qe prirodnih monopola, kao što su elektroprivredna i vodoprivredna MR preduzeća. Nakon određivanja H • cijene od strane države funkcija Grafik 92. Reguliranje monopola kontrolom cijena tražnje za proizvodom monopoliste poprima drugačiji oblik. Ona je sada data izlomljenom linijom PTPKBF, a ne kao što je prethodno bila (pravac D). Također, ni granični prihod nije više konstantno opadajućeg oblika, nego je sada PTPKBHMR. Kriva graničnog prihoda je identična krivoj tražnje u segmentu PTPKB gdje je kriva tražnje savršeno elastična, kao i na tržištu potpune konkurencije. Ravnoteža monopola je u tački B gdje se sada sijeku granični prihod i granični trošak. Tačka ravnoteže je identična ravnoteži na potpuno konkurentskom tržištu. Na ovaj način se eliminiše nepotrebni gubitak (Engl. Deadweight loss) i zbog toga ovakav tip regulacije u stvari predstavlja optimalnu cjenovnu regulaciju monopola. Monopolista sada proizvodi količinu koju proizvodi i preduzeće na tržištu potpune konkurencije (Q2) a proizvode prodaje po cijeni koja je također jednaka onoj na tržištu potpune konkurencije (PTPK). Ovdje se postavlja pitanje šta u dugom vremenskom periodu. Koju cijenu treba formirati država? Kako je na tržištu potpune konkurencije ravnoteža tamo gdje dugoročni granični troškovi sijeku dugoročne prosječne ukupne troškove, onda možemo reći da bi cijenu trebalo odrediti u minimumu dugoročnih prosječnih ukupnih troškova. Postavlja se dalje pitanje šta ako se cijena postavi ispod normalne cijene (PTPK). U tom slučaju postoje dvije opcije: 1. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod minimalnih prosječnih ukupnih troškova monopoliste tada će u dužem vremenskom periodu doći do gašenje preduzeća. 2. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod optimalne cijene, ali ne tako nisko da se preduzeće ugasi, u tom slučaju će dio kupaca dobiti proizvod po nižoj cijeni nego što bi to bilo ne tržištu 150

Mikroekonomija potpune konkurencije, a dio će ostati bez dotičnog proizvoda, s obzirom da će tražena količina biti veća od ponuđene količine. U ovom slučaju također postoji nepotrebni gubitak zato što je manje outputa prodato nego u slučaju optimalne regulacije. Ukoliko je uspopostavljena cijena viša od optimalne cijene, monopolista će zarađivati ekstraprofit, ali će također ponuđena količina na tržištu biti veća od tražene, tako da je za očekivati da monopolista nakon određenog vremena počne gomilati gotove proizvode. U tom slučaju bi vjerovatno bio izvršen pritisak na regulatora da uspostavi cijenu na nižem nivou. Često država nastoji stimulirati efikasnost poslovanja monopola. U tom slučaju ona odredi cijenu monoplskog proizvoda u nekoj godini. U sljedećoj godini ta cijena može porasti za index porasta cijena na malo umanjenom za određeni procenat, recimo X%. Ova metoda se naziva CPI-X metoda ili stimulativno reguliranje. Ovdje se javlja problem smanjenja kvaliteta proizvoda, jer monopolska preduzeća smanjenje cijene samo prebace na umanjenje profita. U tom slučaju regulatorno tijelo mora postaviti detaljan zahtjev za kvalitet pruženih usluga. 15.4.4.2. Regulacija monopola preko prosječnih troškova Kako se cijena može regulirati preko graničnih troškova, kao što je prikazano na grafiku 92, također je moguće regulirati monopol preko prosječnih troškova. Cijena se određuje na nivou gdje prosječni troškovi sijeku funkciju tražnje, kao što je prikazano na grafiku 93. Kao što se sa grafika vidi ravnotežna cijena u ovom slučaju je viša a ravnotežna količina niža u odnosu na regulaciju preko graničnih troškova. Ova metoda se primjenjuje kada su granični troškovi uvijek ispod prosječnih ukupnih troškova, jer bi regulacija u tom slučaju dovela monopolistu u poziciju da ne može pokriti svoje prosječne ukupne troškove.

P, T

A

P2

Potrošačev višak Proizvođačev višak

C ATC

P1
Dedweight loss

I

F

MC

D

0

Q2

Q1

Q

Grafik 93. Regulacija monopola preko prosječnih troškova

Na grafiku 93. prikazan je slučaj da granični trošak ima oblik horizontalne linije što je moguće u određenim proizvodnjama, npr. u proizvodnji dodatnih kopija CD-ova. Svaka kopija osim prve ima isti trošak kopiranja. Istina, ovakvi slučajevi se rijetko sreću u privredi.

151

Mikroekonomija

15.4.5. Reguliranje monopola porezima
Drugi način regulacije monopola jeste putem poreske politike države. Monopolista može plaćati paušalni porez, porez na profit (dobit) i porez po jedinici proizvoda koji može biti indirektni, kao što je porez na promet, i specifični porez - odnosno porez ad valorem. Paušalni porez Paušalni porez monopolista plaća prvenstvno preko određenih dozvola, licenci za obavljanje djelatnosti, ili jednostavno godišnje plaćaju na ime naknade državi. Npr. to su dozvole za rad koje plaćaju elektroprivredna preduzeća u BIH regulatornim agencijama entiteta, ili dozvole za emitiranje programa od strane Regulatorne agencije za komunikacije. Paušalni porezi predstavljaju fiksne troškove za monopolistu i pomiču krivu njegovih prosječnih ukupnih troškova prema gore. Paušalni porez u stvari treba da bude dovoljno visok da bi apsorbovao cijeli ekstraprofit monopoliste. Efekti uvođenja paušalnog poreza su prikazani na grafiku 94. S obzirom da paušalni porezi predstavljaju fiksno opterećenje za monopolistu, njegovi granični troškovi se nisu promijenili. Ravnoteža je ostala pri istoj količini i uslov ravnoteže da je MR=MC nije izmijenjen. Na grafiku je prikazano da je iznos poreza dovoljno visok da ekstraprofit monopoliste u cjelosti apsorbuje. Direktni porezi

P, C

MC ATC1 A B
Iznos paušalnog poreza

ATC

Pe

• • •

D Direktni porezi predstavljaju poreze koji se obračunavaju kao postotak od Qe Q dobiti preduzeća. Njegova MR Grafik 94. Uvođenje paušalnog poreza karakteristika jeste da ga monopolista ne može prevaliti na potrošače zbog toga što se on plaća na kraju poslovnog procesa. On zaračunava preko određene stope (recimo r posto). Profit koji ostaje monopolisti biva umanjen za stopu direktnog poreza od r posto, tako da preostali čisti neto profit iznosi:

π čisti = π − rπ

Indirektni porezi Kako smo prethodno naveli postoje dvije vrste indirektnih poreza: specifični i ad valorem porezi. Kako oni na različite načine utječu na poslovanje monopoliste u nastavku će se dati prikaz svakog pojedinačno.

152

Mikroekonomija Specifični porezi Posmatrajmo situaciju da je uveden poseban porez koji se plaća po jedinici proizvoda i da iznosi t novčanih jedinica. dok drugi dio snosi sam. Nije naravno u pitanju samo davanje mita. To će dovesti do promjene optimalne količine prizvodnje monopoliste. Osobe koje rade u regulatornim agencijama su najčešće prethodno radile u reguliranim firmama. 153 . cijena ne bi pokrivala prosječen troškove i u dužem vremenskom periodu bi došlo do gašenja monopoliste. One su često „uhvaćene“ od strane reguliranih preduzeća. Stoga regulatorne agencije radije uspostavljaju cijene više od onih na konkurentskom tržištu kako ne bi morale davati subsidije. U tom slučaju je neophodno da izvrše određene subvencije monopolisti kako bi on nastavio sa radom u dužem vremenskom periodu. 2001.5. već i drugi mnogo suptiliniji načini. i do povećanja cijene sa nivoa P1 na nivo P2. Regulacije često nisu tako efektivne kako bi trebale biti. No javlja se problem što regulatorne agecije nemaju sredstva koja bi mogla iskoristiti za subvencije. mogu cijenu uspostaviti ispod optimalne cijene. Addison Wesley Longman. Neke države koriste regulacije koje su manje efikasne nego cjenovna regulacija. P. str. kao ni njegove granične troškove. Ukoliko bi se pak desilo da uspostave cijenu na nivou graničnih troškova monopoliste. „Microeconomics“. Zbog toga se kriva graničnih troškova MC pomjera na MCt za iznos poreza. Problemi u regulaciji monopola Regulatorno tijelo se susreće sa određenim65 problemima prilikom regulacije monopola. Prvi od njih jeste što regulator ne poznaje funkciju tražnje monopoliste. Second edition. tako 65 Perlof. S obzirom da regulatorne agencije ne poznaju krivu ponude i graničnih troškova. Kako se granični troškovi izvode iz varijabilnih onda dolazi i do povećanja graničnih troškova. Sa grafika je vidljivo da je monopolista uspio samo jedan dio poreza prevaliti na potrošače (dio od P1 do P2). Uvođenje indirektnih poreza Q 15. što je prikazano na grafiku 95. Jeffrey. Uvođenje indirektnog poreza je dovelo do smanjenja ponuđene količine monopoliste sa nivoa Q1 na nivo Q2. Razlog promjene i cijene i količine jest činjenica da paušalni porez koji se plaća po jedinici proizvoda ima osobine varijabilnog troška. 376. Što je funkcija tražnje neelastičnija monopolista može veći dio poreza da prevali na potrošače. C MCt MC P2 P1 • A • • • D B 0 Q2 Q1 MR Grafik 95. I treće regulirane forme omogućavaju podmićivanje ili da se na drugi način utječe na državne regulatore da pomognu monopolisti radije nego društvu kao cjelini.

Mikroekonomija da postoji određena doza subjektivizma i simpatija prema toj firmi. Neki se nadaju da mogu dobiti radna mjesta u tim preduzećima nakon što im istakne period na koji su zaposleni u regulatornom tijelu. Čak i eksperti koji rade kao konsultanti pri regulatornim tijelima mogu biti pod određenim utjecajem industrije koju reguliraju. Oni najčešće rade i kao konsultanti reguliranih preduzeća. Na taj način je u stvari efektivnost regulacije umanjena i potrebno je tražiti način(e) kako bi ona bila na nivou koji se od nje očekuje. U posljednje vrijeme u medijima se mnogo govori i piše o neefikasnosti poslovanja preduzeća koja posjeduju monopolske pozicije na tržištu, posebno kada se radi o državnim - javnim monopolima. Kao jedna od metoda povećanja efikasnosti poslovanja ovih preduzeća se spominje njihova privatizacija. Ova situacija je posebno aktuelna u tzv. Tranzicijskim zemljama u koje spada i BIH. U narednom dijelu, u namjeri da se studenti upoznaju sa ovim procesima, dati će se prikaz trenutnog stanja ovih preduzeća u BIH sa posebnim osvrtom na Elektroprivredu BIH.

15.6. Privatizacija prirodnih monopola
Privatizacija, kao jedan od najkontroverznijih ekonomskih fenomena 20. stoljeća, zaokuplja pažnju najšire javnosti već od početka sedamdestih godina prošlog stoljeća, tokom realizacije privatizacijskih projekata u SAD-u i Kanadi, a kasnije u evropskim zemljama preko vala privatizacijskih inicijativa zemalja Latinske Amerike do privatizacijskih projekata zemalja koje su se uključile u tržišne reforme (bivših centralno-planskih evropskih i azijskih privreda). Osim toga, dinamizaciji ovih aktivnosti doprinose i međunarodne institucije kao što su Svjetska banka i MMF, koje u sklopu strukturnih reformi privreda zemalja u razvoju zahtijevaju privatizaciju i povećanje efikasnosti poslovanja javnih preduzeća kao važnih elemenata za uspješno oživljavanje nacionalnih ekonomija. U skladu sa tim procesima je neophodno da i država promijeni svoju ulogu u privredi, na primjer kroz regulaciju privatiziranih monopola te formuliranjem kompenzacijskih mjera za gubitak socijalnih efekata prethodno državno upravljanih preduzeća. U svojoj biti privatizacija je politički proces, ali ona istovremeno ima značajne ekonomsko-socijalne efekte.66 Promjene u elektroenergetskom sektoru trebaju teći sljedećim redoslijedom: Restrukturiranje deregulacija liberalizacija privatizacija jačanje tržišta

Restrukturiranje znači promjenu organizacije i ekonomskih odnosa u cilju povećanja efikasnosti i smanjenja troškova poslovanja. Dereglacija je postupak uklanjanja elemenata državne regulacije i kontrole nacionalne ekonomije i tržišta posebno. Privatizacija u energetskom sektoru, trebala bi osim deblokiranja kapitala države uloženog u razvitak sektora, koji se može iskoristiti u druge važne državne projekte, omogućiti konkurenciju i time doprinijeti povećanju energetske efikasnosti i smanjenju troškova i cijene energije.

66

Švigir, Mario: “Izvješće o socijalnim aspektima privatizacijskih projekata”, 2002. Vlada Republike Hrvatske.

154

Mikroekonomija Liberalizacija elektroenergetskog sektora pretpostavlja mogućnost izbora dobavljača od strane potrošača i i dostupnost elektroenergetske mreže. To dalje pretpostavlja da će elektroenergetska prijenosna mreža biti dostupna proizvođačima i potrošačima prema unaprijed utvrđenim i javno objavljenim pravilima i cijenama korištenja mreže. 15.6.1. Privatizacija energetskog sektora u BIH Privatizacija preduzeća u tranzicijskim zemljama je dobrim dijelom završena, posebno u slučaju privatizacija malih i srednjih kompanija. Sa velikim preduzećima postoje određena kašnjenja ali razlike postoje od zemlje do zemlje. BIH spada među zemlje u regionu koje su završile oko 60% planirane privatizacije malih preduzeća. Značajan broj velikih kompanija je još uvijek u potpunom ili djelimičnom vlasništvu države (oko 30%)67 sa tendencijom da se u što skorije vrijeme izvrši njihovo restrukturiranje a zatim privatiziranje po nekom od poznatih modela. Neka od ovih velikih preduzeća predstavljaju prirodne monopole te se mora značajno veća pažnja posvetiti analizi posljedica koje će proizaći iz njihove privatizacije. Posljedice će osjetiti potrošači, država kao vlasnik te preduzeća u susjednim zemljama. Zbog ovih činjenica je potrebno detaljno analizirati sve elemente koji mogu da opredijele metod i brzinu privatizacije ovih preduzeća. Predviđeni proces privatizacije elektroprivrednih preduzeća u Bosni i Hercegovini treba posmatrati i kroz prizmu sljedećih trendova predstavljenih u World Energy Outlooku68 iz 2005. godine. Prema ovom izvještaju očekuju se sljedeći svjetski trendovi u energetskom sektoru do 2030 godine: 1. 2. 3. 4. svjetske energetske potrebe će biti za 50% veće nego što su danas, preko 60% povećanja će biti u povećanju tražnje za naftom i prirodnim gasom, prosječna stopa rasta potrošnje energije se predviđa na 1,6% godišnje, više od dvije trećine svjetskog rasta potrošnje energije će otpadati na zemlje u razvoju, gdje su stope ekonomskog rasta i rasta populacije najviše, 5. potrošnja prirodnog gasa će imati najvišu stopu porasta prvenstveno zbog korištenja u proizvodnji električne energije, 6. Kumulativno posmatrano, procijenjene investicije u energetski sektor na svjetskom nivou do 2030. godine iznose čak 17.000 milijardi $ (izraženo u dolarima iz 2004. godine), od čega oko 50% otpada na zemlje u razvoju. Samo godinu ranije ova procjena je bila manja za 1.000 milijardi $, što govori da zahtjevi za energijom rastu brže od predviđenih scenarija. Prema projekcijama World Energy Outlooka69 iz 2004. godine elektroenergetski sektor će apsorbovati najznačajniji dio investicija čak oko 60%, od čega će u prenos i distribuciju trebati investirati više od pola70.

Također, prema World Energy Outlooku iz 2004. godine koji je značajnu pažnju posvetio električnoj energiji, očekuje se odvostručavanje tražnje za električnom energijom i to većinom u zemljama u razvoju. Do 2030. godine proizvodnja električne energije će apsorbirati gotovo pola svjetske potrošnje gasa i apsorbirat će preko 60% ukupnih investicija u proizvodna elektroenergetska postrojenja. Globalni elektroenergetski sektor će zahtijevati oko 4.800 GW novih kapaciteta da bi se zamijenili istrošeni kapaciteti i podmirila projicirana globalna tražnja za električnom energijom. Ukupno posmatrano, investicije u elektroenergetska postrojenja će zahtijevati oko 10.000 milijardi $, od čega će oko 50% otpadati na zemlje u razvoju. Procentualno učešće električne energije dobivene iz hidroelektrana će opasti dok će učešće drugih obnovljivih izvora energije biti utrostručeno (sa 2% na
67 68

„Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“, Sarajevo 2002. godine. http://www.iea.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM.pdf, str. 43-51. (10.07.2006.) 69 http://www.iea.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004.pdf , str. 30 (10.07.2006.) 70 Ili tačnije oko 5.300 milijardi $.

155

Mikroekonomija 6%). Energija vjetra će biti drugi najveći izvor električne energije 2030. godine, odmah poslije hidroenergije. Stopa elektrifikacije će u pomenutom periodu porasti, ali ukupan broj stanovnika koji nemaju pristup električnoj energiji će blago opasti sa 1,6 na 1,4 milijarde. Generalno posmatrano, cijena električne energije će u budućnosti rasti, kao što je na primjer porasla za 12% u Evropskoj Uniji u posljednjih nekoliko godina. Svakako ovdje ne treba ispustiti ni činjenicu da bi u strateškom pogledu jedna zemlja dugoročno trebala najmanje 80% električne energije proizvoditi iz vlastitih kapaciteta, a samo preostalih 20-ak posto da obezbjeđuje iz uvoza. 15.6.2. Modeli privatizacije U većini Evropskih zemalja je energetski sistem podijeljen na tri dijela: Proizvodnja, Prenos i Distribucija električne energije te se i u BIH projektom Power III nastoji sadašnja elektroprivreda podijeliti na navedena tri segmenta. Postavlja se pitanje koji od navedenih dijelova privatizirati, na koji način i u kojem obimu. U različitim zemljama je ovaj postupak realizovan na različite načine. Postoji pet osnovnih modela privatizacije infrastrukturnih djelatnosti, a time i energetskog sektora: 1. ugovor o upravljanju, 2. ugovaranje usluga, 3. ustupanje postrojenja, 4. koncesija, 5. privatizacija kapitala preduzeća. Svaki od ovih modela ima prednosti i nedostatke. U tabeli 9. je dat prikaz karakteristika svakog modela privatizacije na ekonomsku efikasnost preduzeća, nova ulaganja, transfer znanja i primjenjivost. Tabela 9. Model privatizacije Ugovor o upravljanju Ugovaranje usluga Ustupanje postrojenja Koncesija Privatizacija kapitala preduzeća
(- ne postoje efekti), (* umjereni efekti), (** snažni efekti)

Ekonomska efikasnost * * ** ** **

Nove investicije * **

Transfer znanja * ** ** **

Primjenjivost Da Da Uslovna Da Da

Iz prethodne tabele je vidljivo da je privatizacija kapitala preduzeća jedini relevantni model privatizacije energetskog sektora, s obzirom da ima snažne efekte na sve četiri posmatrana elementa. Privatizacija energetskih preduzeća može se obaviti primjenom nekoliko suštinski različitih modifikacija prodaje kao osnovnog metoda privatizacije: - Javna prodaja dionica, - Prodaja institucionalnim investitorima, 156

7 9.43 0.6 5.1 3. Činjenica je ipak da nakon početnih povećanja broja preduzeća u proizvodnji i distribuciji dolazi do smanjenja broja kompanija i do povećanja koncentracije kapitala i tržišnog učešća velikih transnacionalnih kompanija.1 6.2 SICN. Tabela 11.32 0. World Bank. Metod privatizacije Javna prodaja dionica Institucionalni investitori Finansijski investitori Strateški investitor Domaći investitor .23 0.3 4.38 0.3 3.34 0.W. Indeks tržišne koncentracije za sektor proizvodnje električne energije.14 0.71 Država/region Argentina Kalifornija Australija Kolumbija Brazil Engleska i Vels Nova Engleska Bolivija Mađarska Peru (SICN) Švedska Čile (SIGN) Sjeverna Irska Španija Alberta Čile (SIC) Novi Zeland Češka Queensland Portugal Broj preduzeća 38 40 11 26 14 32 16 6 10 8 8 4 4 8 12 4 6 6 2 3 Učešće najvećeg preduzeća u % 14 23 18 24 25 28 32 26 27 35 52 43 48 46 55 60 68 75 76 93 HHI 0. domaćem ili stranom. R.3 5.60 0.Mikroekonomija Prodaja finansijskim investitorima. gdje je Si učešće proizvodnog kapaciteta i-te firme na tržištu.64 0. SING. Centralni međusobno povezani sistem. SIC.53 0.6 1.19 0. Jedan od osnovnih ciljeva privatizacije je da se poveća stepen konkurencije u energetskom sektoru.06 0.7 1.3 7.19 0. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“. Centralno sjeverni sistem.9 2.0 3. 157 . 2001. Indeks varira između 1 za monopol i 0 za tržište potpune konkurencije. Tabela 10.11 0. 71 2 Ovo je tzv. „Global Electric power reform.33 0.12 0.ne postoje efekti * umjereni efekti ** snažni efekti Ekonomska efikasnost * * * ** ** Nove investicije * * ** * Transfer znanja * ** - Primjenjivost Ne Da Da Da Da Iz tabele 10.16 0. potvrđuje ove navode.3 5. Izvor: Bacon..18 0.86 jednak broju preduzeća iste veličine 16.15 0. Prodaja domaćim investitorima.33 0. Sjeverni međusobno povezani sistem. vidljivo je da najveću vrijednost za državu predstavlja prodaja Elektroprivrede strateškom investitoru.6 2. Tabela 11. Vrednovanje metoda privatizacije energetskog sektora je dato u tabeli 10.7 6.3 1. Prodaja strateškim investitorima. HHI indeks koji se definiše kao ΣSi .1 8. and Besant-Jones. J.9 1.0 2.

Ukoliko je cijena proizvoda bliža graničnom trošku proizvodnje tada preduzeće posluje na konkurentnijem tržištu. za društvo veoma važnog. Na tržištu potpune kokurencije cijena proizvoda je jednaka graničnom trošku proizvodnje. Mjerenje monopolske moći i diskriminacija cijena U samo malom broju privrednih grana postoje preduzeća koja imaju odlike čistog monopolskog preduzeća. odnosno preduzeća koja su lideri na oligopolskom tržištu.7. postoji mogućnost postizanja neformalnog dogovorenog oligopola između proizvodnih i distribucijskih preduzeća što može ponovo dovesti do postojanja stanja sličnom monopolu na tržištu električne energije. preduzeće ima više karakteristika monopola. Samo na taj način će se doći do optimalnog rješenja privatizacije ovog. Osim toga.Mikroekonomija Iz tabele 11. Druga formula upoređuje prodajnu cijenu proizvoda sa graničnim troškom proizvodnje i to stavlja u odnos sa prodajnom cijenom. bilo je neophodno pronaći način kako da se mjeri njihova tržišna pozicija. Privatizacija prirodnih monopola ima mnogo protivnika u zemljama u kojima je ona izvršena. Češće je slučaj da su neka preduzeća dominantna na tržištu. potrebno je detaljno i uz uključenost svih interesnih strana procijeniti dinamiku i način privatiziranja elektroenergetskog sektora u BIH ukoliko se ona pokaže kao neophodan korak u cilju povećanja blagostanja stanovništva. Da bi se moglo utvrditi koja preduzeća posjeduje monopolske karakteristike. te u stvari igraju ulogu price makera za cijelo tržište nacionalno tržište električne energije. Što je proizvodnja preduzeća bliža proizvodnji cijele grane. dok je na monopoliziranim tržištima ova razlika značajna. na kojem pored tog preduzeća postoji mnogo malih preduzeća male ekonomske snage. ova preduzeća imaju troškovnu prednost u odnosu na konkurenciju. prenos i distribuciju električne energije ostaviti u državnom vlasništvu. Obično se koriste dvije formule za mjerenje monopolske moći preduzeća na tržištu: Mm = Qm Q ≤1 (1) Formula (1) upoređuje količinu proizvoda kojeg proizvodi najveće preduzeće u grani sa ukupnom proizvodnjom cijele grane. 15. Mnogi polaze od toga da pravo na energiju spada u osnovna ljudska prava i da bi trebalo proizvodnju. sektora. jer se privatni proizvođači nisu mogli dogovoriti sa državom o uslovima pod kojim trebaju isporučivati električnu energiju stanovništvu i preduzećima. U duhu svega prethodno iznesenog. Mm = Mm – koeficijent monopolske moći Qm = Količina koju nudi monopolista Q = Količina koja se nudi na tržištu P = cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu MC = granični troškovi monopoliste P − MC ≥0 P (2) 158 . Prvenstveno u zavisnosti od veličine brojnika preduzeće ima veću ili manju monopolsku moć. vidljivo je da i nakon privatizacije i liberalizacije u pojedinim zemljama su ostala preduzeća koja imaju monopolske karaketeristike. Poznato je da zbog ekonomije obima poslovanja. U prilog tome ide i činjenica da je Kalifornija bila bez električne energije čak 38 dana. odnosno bliži je jedinici.

Takođe je uobičajeno zaračunavati različite cijene i za isti proizvod u raznim razdobljima.Mikroekonomija 15. Ovakav oblik diskriminacije je posebno pogodan za lako mjerljive proizvode i usluge.8. 2. II i III stepena. koje kupac u “potpunosti” potroši i koje se ne mogu preprodati. na tržište na kojem je visoka cijena. ali se prodaje po različitim cijenama. Diskriminacija cijena postoji onda kad se isti proizvod prodaje različitim kupcima po različitim cijenama. tržište mora biti podjeljeno u podtržišta sa različitim cjenovnim elastičnostima tražnje. DISKRIMINACIJA CIJENA Jedna od specifičnosti monopola jeste i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. ili cijena filmova na DVD-u prema pojedinim kodnim zonama-odnosno također kontinentima. različiti uvezi za istu knjigu. 15. Kupci se razvrstavaju prema 159 . Sam proizvod je isti ili se neznatno razlikuje (npr.2. njihove lokacije i lahkoće dostupnosti supstituta. Dobri primjeri su i različite cijene knjiga na pojedinim kontinentima. Taj nam uslov pokazuje zašto je diskriminaciju lakše provesti za dobra poput električne energije ili plina. 15. popust na količinu). Isto tako banke određuju kamatne stope za preduzeća shodno svakom klijentu ponaosob. koja je prihvatljiva samo za one bogatije. a i ima manje rizika po osnovu datih vam kredita. njihovog dohotka. Cilj diskrimacije jeste da monopolista prisvoji što veći nivo potrošačevog viška. kao što su liječničke usluge. ali ne toliko koliko obračunate cijene. Ukoliko ste dobar klijent tada vas banka nastoji zadržati. ali najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena.1. Stoga su kamatne stope za ova preduzeća manje. Monopolisti mogu vršiti diskriminaciju cijena I. predstave. u zavisnosti od preferencije kupaca. različita sjedišta u avionu ili u vozu i slično). Troškovi proizvodnje su isti ili se razlikuju. a zatim se postupno prodaje po sve nižim cijenama koje mogu i potrošači s nižim dohocima. koji se proizvodi uz identične troškove. mora postojati i efektivno razdvajanje podtržišta. Na taj način monopolista maksimizira vlastiti profit. nov se proizvod često prodaje po višoj cijeni.8. Na taj način maksimiziraju svoju zaradu. To ostvaruje većom proizvodnjom čime smanjuje fiksne troškove po jedinici i dolazi u poziciju da može iskoristiti prednosti ekonomije obima. Na primjer. tako da se ne može provesti preprodaja robe s tržišta na kojem je niska cijena. odnosno usluge. određujući svakome od njih najveću cijenu koju je ovaj spreman platiti samo da ne ostane bez datog dobra. Ti faktori uzrokuju pojavu krive tražnje sa različitom elastičnošću na različitim djelovima tržišta. Primjenom ovog oblika diskriminacije monopolista pokušava iscijediti sav potrošačev višak. Postoje dva neophodna uslova koji se moraju ispuniti da bi se mogla provesti diskriminacija cijena: 1. Mi ćemo se bazirati na uobičajen slučaj identičnog proizvoda. Ovakve slučajeve nalazimo kod arapskih trgovaca koji za svakog kupca određuju drugačiju cijenu proizvoda.8. Diskriminacija cijena prvog stepena Monopolska diskriminacija cijena prvog stepena predstavlja slučaj kada monopolista određuje različitim kupcima različitu cijenu za isti proizvod. Diskriminacija cijena drugog stepena Kada preduzeće vrši diskriminaciju cijena II stepena na tržištu ono zaračunava istu cijenu za sve potrošače ali daje popust onim potrošačima koji kupuju veće količine (tzv.

Elektroprivreda zaračunava različite cijene preduzećima i domaćinstvima. ali je ipak značajno više nego da on zaračunava jedinstvenu cijenu za sve potrošače. Monopoli je posebno koriste kada njihovi proizvodi imaju različite koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje za različite grupe potrošača. S obzirom da preduzeća mogu bolje supstituirati električnu energiju nego domaćinstva (npr. posjetimo. Diskriminacija cijena II stepena ne donosi monopolisti nivo ekstraprofita kao diskriminacija cijena I stepena (gdje on u potpunosti prisvaja potrošačev višak). Npr. 15. Potrošačev višak. predstavlja razliku između vrijednosti proizvoda za potrošača (predstavljenog funkcijom tražnje) i cijene koju je platio za taj proizvod. Da preduzeće određuje samo jednu cijenu (kao što bi se očekivalo i to gdje je MC=MR). Na taj način kupci koji kupuju više proizvode dolaze u povoljniju poziciju. ravnotežna cijena i količina bi bile P0 i Q0. Najniža cijena se određuje na nivou prosječnog ukupnog troška (presjek prosječnih ukupnih troškova i njegove tražnje). Na ovaj način monopolista ne prisvaja cjelokupan potrošačev višak što je vidljivo na grafiku 96. Cjenovna diskriminacija cijena II stepena određeni višak).3. Diskriminacija cijena trećeg stepena Pored diskriminacije cijena drugog stepena prirodni monopoli u politici cijena koriste i diskriminaciju cijena III stepena. Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje viši. potrošnja električne energije u periodu od 13-16 i od 23-07 sati se naplaćuje po nižoj cijeni u odnosu na ostatak dana. Zbog toga regulatorne agencije često koriste ovu strategiju za određivanje cijene električne energije.8. tada će cijena biti manja i obrnuto. Ova strategija formiranja cijena je posebno pogodna za određivanje cijene električne energije zbog postojanja značajne ekonomije obima. mogu izgraditi vlastiti generator električne energije na plin) cijena električne energije preduzećima bi trebala biti niža od one 72 Danas je trend u svijetu da privreda plaća nižu cijenu električne energije od domaćinstava. koji se najčešće i primjenjuje. cijena P2 za količinu Q2.Mikroekonomija količinama koje kupuju i shodno tome određuje im se i cijena. 160 . Na taj način monopolista zarađuje dodatni iznos ekstraprofita smanjujući potrošačev višak (potrošač još uvijek ostvaruje Grafik 96. Primjenjujući model diskriminacije cijena drugog stepena preduzeće zaračunava tri različite cijene u zavisnosti od količine prodaje. Na taj način monopol ostvaruje viši nivo ekstraprofita nego da svima zaračunava istu cijenu.72 Ili. Navedeni način diskriminacije se može svrstati u III stepen diskriminacije. Najviša cijena (P1) se zaračunava kupcu koji najmanje kupuje (Q1). te najnižu cijenu P3 za najveću količinu Q3. U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje bit će obračunata i cijena električne energije.

Ukoliko uporedimo profit monopoliste koji vrši diskriminaciju cijena II i III stepena. onda ćemo utvrditi da monopolista ostvaruje veći nivo ekstraprofita diskriminacijom cijena II stepena. noćne tarife – kada je potrošnja u privredi manja. Nakon privatizacije pojednih preduzeća73 već se pojavio zahtjev za dodjelu licence za otvaranje vlastitih energana u vlasništvu tih kompanija što potvrđuje navedenu tezu. na primjer stimuliranje prijevoza tarifama. Ako postoje dvije ili više krivih graničnih prihoda tada je ravnoteža tamo gdje je MR1=MC i MR2=MC. i obrnuto. Sa grafika je vidljivo da za prvu grupu potrošača monopolista prodaje veću količinu uz nižu cijenu proizvoda. krive D1 i D2 predstavljaju tražnju različitih grupa potrošača. navedeno je moguće ako ne postoji mogućnost preprodaje roba i usluga od kupaca koji kupuju po nižoj cijeni onima koji kupuju po višoj cijeni. Cjenovna diskriminacija cijena III stepena cijena P2. jer se tim putem unosi socijalna komponenta u politiku cijena. „Mikroekonomija“. Natron iz Maglaja. a i neki ekonomski razlozi često upućuju na potrebu različitih tarifa. U našem slučaju ravnotežna količina i cijena za prvu grupu potrošača je Q1 i P1. Monopolista maksimizira profit pri obimu proizvodnje gdje mu granični prihodi sijeku granične troškove. prikazan je slučaj cjenovne diskriminacije cijena III stepena. Jozo. i niže. Dakle.“74 73 74 Npr. Na grafiku 97. Na grafiku 97. ili. Postavlja se pitanje zašto? Odgovor leži u različitom koeficijentu elastičnosti tražnje. Visok koeficijent cjenovne elastičnosti signalizira menadžmentu da će povećanje cijene proizvoda rezultirati u smanjenju ukupnog prihoda. Naravno. str. dok drugoj grupi potrošača prodaje manju količinu po znatno višoj cijeni. MR3=MC itd. 190. Pretpostavimo da prirodni monopolista može identifikovati dvije grupe potrošača i svakoj od njih isti proizvod prodavati po različitoj cijeni. diskriminacija cijena III stepena za monopolistu će biti moguća ako on može identificirati različite grupe potrošača i odrediti cjenovnu elastičnost tražnje za te iste grupe. Mostar-Sarajevo. Postavlja se pitanje da li je diskriminacije cijena uvijek štetna za potrošače? „Diksriminacija cijena u elektroprivredi i željeznici (prirodnim monopolima) ne mora uvijek biti štetna. iako je situacija u BIH obrnuta zbog određene socijalne politike države te finansijskih problema većine bosanskohercegovačkih preduzeća. godine. 161 . 2003. dnevne tarife kada je opterećenje elektroenergetskog sistema veće zbog visoke potrošnje u industriji. Zbog toga monopolista višu cijenu određuje na tržištu sa manje elastičnom tražnjom (kupci teže odustaju od kupovine). diferenciranje cijene električne energije zavisno od vremena potrošnje na više. Za drugu grupu potrošača je ravnotežna količina Q2 i Grafik 97. a krive MR1 i MR2 respektivno predstavljaju krive graničnog prihoda za pojedine funkcije tražnje. Bakalar.Mikroekonomija koju plaćaju domaćinstva.

a) Odrediti količinu i cijenu pri kojoj monopolista maksimizira profit.5. Primjer 2. trebamo naći prvi izvod funkcije TR. Rješenje: TR=q·p= q(10-q)=10q-q2 MR = 10-2q MC = q+1 Q=3 P=7 TR = 21 TC = 15 Pf = 6 Ravnoteža monopoliste je pri obimu proizvodnje od 3 komada i pri cijeni proizvoda od 7 KM.9. PRIMJERI I ZADACI VEZANI ZA MONOPOL Primjer 1. Da bismo izračunali MR. b) Izračunati iznos maksimalnog profita. Date je inverzna funkcija tražnje za proizvodom monopoliste: p = 100 – 2q. a funkcija troškova TC=0. i ukupni troškovi proizvodnje: TC = 10 + 2q. Ostvareni profit u ravnoteži jeste 6 KM.5q2+q+7. Funkcija tražnje je Qd=10-p. Stoga je neophodno izračunati MR i MC.Mikroekonomija 15. Funkciju ukupnih troškova dobijemo na sljedeći način: TR = p x q TR = (100 – 2q) x q TR = 100q – 2q2 Iz TR deriviranjem dobijamo MR: MR = 100 – 4q Iz TC deriviranje dobijamo MC: MC = 2 Kada izjednačimo MR i MC dobijamo: 100 – 4q = 2 162 . Rješenje: a) Monopolista maksimizira profit pri jednakosti njegovih graničnih prihoda i graničnih troškova (MR=MC). Odrediti ravnotežu monopola.

Mikroekonomija q = 24,5 Pri količini od 24,5 jedinica proizvoda cijena je: p = 100 – 2 x 24,5 p = 51. b) Profit je jednak razlici između ukupnog prihoda i ukupnih troškova, odnosno, Pf = TR - TC Pf = (100 x 24,5 – 2 x 24,52) – (10 + 2 x 24,5) Pf = 1.190,5 KM

PITANJA ZA PONAVLJANJE

Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više proizvoda uz manju cijenu. DA NE Troškovi diferencijacije proizvoda su karakteristični za TPK. DA NE Monopolska cijena u dugom roku ne sadrži ekstra profit. DA NE Monopolista će optimalnu mjeru outputa ostvariti pri optimalnom korištenju raspoloživih resursa i optimalnom razmjeru proizvodne jedinice. DA NE 5. Ravnoteža preduzeća u dugom roku uvijek predstavlja i stanje ravnoteže u kratkom roku. DA NE 6. Jedan od načina da se kontrolira poslovanje monopola jeste da se pretvori u državnu firmu. DA NE 7. Na TPK normalna cijena postoji u kratkom u i dugom roku, ali ne i u trenutnom. DA NE 9. Preduzeće će uvijek izaći iz grane ako ne ostvaruje minimalno prosječan profit bez obzira na vremenski period. DA NE 10. Nepotrebni društveni trošak ili gubitak nastaje usljed toga što monopol proizvodi veću količinu nego što je to društveno optimalno. DA NE 11. Na tržištu monopola je p = AR = MR = d DA NE 12. Kod angažovanja dva inputa, ako je jedan od njih = 0, ukupni output je >0. DA NE

1. 2. 3. 4.

1. Kada obim proizvodnje teži beskonačno, tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) Ukupnim varijabilnim troškovima b) Graničnim troškovima c) Dugoročnim graničnim troškovima d) Ukupnim prosječnim troškovima e) Nuli f) Prosječnim fiksnim troškovima

163

Mikroekonomija 2. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova u odnosu na krivu kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova mora biti a) Viša b) Ista c) Niža d) Zavisi od obima proizvodnje e) Ne mogu se međusobno upoređivati f) Ni jedno od navedenog 3. Potrošačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 4. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Vremenskog perioda b) Cijena inputa c) Veličine tražnje d) Nivoa proizvodnje 5. Monopolista maksimizira profit kada mu je: a) Ed = 0 b) Ed = 1 c) Ed = -1 d) Ed = ∞ 6. Proizvođačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 7. U implicitne troškove spadaju: a) Troškovi plata b) Troškovi reprezentacije preduzeća c) Troškovi repromaterijala d) Troškovi proizvodnje e) Ni jedno od navedenog 8. U dugom roku cijena proizvoda ovisi isključivo o položaju krive: a) tražnje b) ponude c) ponude i tražnje d) ni jedno od navedenog

164

Mikroekonomija 9. Koja od sljedećih jednakosti je tačna na nivou gdje ATC dostižu svoj minimum: a) AVC = FC (prosječni varijabilni troškovi = ukupnim fiksnim troškovima) b) MC = AVC (granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima) c) MC = ATC (granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima) d) ATC = AFC (prosječni ukupni troškovi = prosječnim fiksnim troškovima) e) P = AVC (cijena = prosječnim varijabilnim troškovima) 10. Tačka zatvaranja je tačka kod koje je: a) cijena jednaka graničnim troškovima b) prosječni fiksni troškovi jednaki graničnim troškovima c) prosječni varijabilni troškovi jednaki graničnim troškovima d) prosječni ukupni troškovi jednaki graničnim troškovima e) ni jedno od navedenog 11. U ravnoteži monopolskog preduzeća postoji jednakost: a) MC = ATC b) MC = AVC c) MC = MR d) MR = AVC e) MR = MC = AVC 12. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 13. Stabilna ravnoteža grane se postiže u: a) trenutnom roku b) kratkom roku c) dugom roku d) kratkom i dugom roku e) u privredi je nemoguće postići stabilnu ravnotežu grane 14. U dugom roku ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije je u tački gdje je: a) granični trošak jednak prosječnom ukupnom trošku b) ukupni prihod maksimiziran c) granični trošak jednak prosječnim varijabilnim troškovima d) oportunitetni trošak preduzeća najniži e) cijena jednaka prosječnim fiksnim troškovima 15. Normalna cijena je jednaka: a) prosječnim troškovima b) varijabilnim plus graničnim troškovima c) prosječnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) prosječan profit plus ekstra profit.

165

gdje se LRTC povećavaju proporcionalno povećanjem outputa ? Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje ? Objasnite i grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu ? 6... .? 10. Preduzeća koja nude komunalne usluge najčešće primjenjuju: a) diskriminaciju cijena prvog stepena b) diskriminaciju cijena drugog stepena c) diskriminacije cijena trećeg stepena 17. Preduzeća koja u kratkom roku žele maksimizirati profite (ili minimizirati gubitke) moraju biti sigurna da je: a) Prosječni ukupni trošak veći nego granični trošak b) Prosječan prihod veći nego prosječan ukupan trošak c) Ukupan prihod veći nego ukupni troškovi d) Cijena veća nego prosječni varijabilni troškovi e) Prosječan prihod veći nego granični trošak 18. 3. Pojasnite i grafički predstavite dugoročne prosječne troškove po Savremenoj teoriji ? 7... Prednosti i nedostaci utvrđivanja cijena po graničnim troškovima kod monopola. Objasnite metode diferenciranja cijena.. Objasnite ukupan. 5. liberalizacija i deregulacija? Nacrtajte LRTC. Uslov ravnoteže preduzeća na bilo kojoj tržišnoj strukturi u kratkom roku je: a) Prosječni varijabilni troškovi = fiksnim troškovima (AVC=FC) b) Granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima (MC=AVC) c) Granični troškovi = graničnom prihodu (MC=MR) d) Granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima (MR=ATC) Definirajte pojmove privatizacija.? 11..Mikroekonomija 16.? 9.? 166 1. 4.. prosječan i granični prihod na tržištu monopola i potpune konkurencije. 20. 2. U dugom roku svaka firma će napustiti granu ako: a) cijena ne pokriva ni prosječne ukupne troškove b) cijena nije jednaka graničnim troškovima c) cijena nije jednaka ni minimumu graničnih troškova d) ako su druge firme u industriji više efikasne 21. Definišite graničnu stopu supstitucije u teoriji proizvodnje? 8.. Što je mogućnost supstitucije proizvoda na tržištu veća politika cijena je: a) pasivnija b) aktivnija c) mogućnost supstitucije proizvoda nema utjecaja na vođenje politike cijena. Monopolista može da određuje: a) cijenu b) količinu c) cijenu i količinu d) količinu ili cijenu e) ni jedno od navedenog 19..... Objasnite model ponude po opadajućim troškovima.

Iveco. 167 . kao i prethodna dva tržišna stanja. DHL. Iako svi automobili imaju osnovnu svrhu da vas prevezu sa jednog mjesta na drugo mjesto brzo. str. EWS na tržištu prenosilaca pošiljki. IV. U analizama se obično uzima čisti oligopol. itd. u izradu različitih varijanti proizvoda. danas postoji najmanje dvadesetak različitih proizvođača automobila sa velikim brojem različitih modela auta. Velike kompanije najčešće posluju na oligopolskom tržištu. cement. onda takvo tržišno stanje nazivamo oligopol. To su: Mali broj. Zagreb. tada imamo nesavršeni oligopol. U mjeri u kojoj je vaš proizvod drugačiji od drugi vi možete vršiti utjecaj na cijenu proizvoda. a ako se radi o nehomogenim proizvodima. Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena ponuđača. Mercedes. ili tržište kamiona kao što su: Man. sigurno i udobno po prihvatljivim troškovima. čelik. No šta u stvari predstavlja oligopol. ulaganja u marketing preduzeća. Mobi`s. To je zbog toga što bilo koja donešena odluka jednog od učesnika ima direktnog utjecaja na sva ostala oligopolska preduzeća. itd. Preduzeća mogu da konkurišu cijenama i/ili količinama. prodavača nekog proizvoda od kojih svaki ima značajni udio u ukupnoj ponudi. Na ovakvom tržištu se pojavljuju dvije vrste proizvoda: a) homogeni ( kafa. šećer. Telekom operateri u BiH: BH Telekom. 75 Babić. OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Oligopol predstavlja tržišno stanje koje se često susreće u praksi. svega nekoliko učesnika. Ono je složeno tržišno stanje jer u sebi sadrži elemente i tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola. Elastična funkcija tražnje. Učesnici na tržištu oligopola moraju pažljivo da prate koje sve odluke donose oni. Pretpostavka „Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena“ prvenstveno pokazuje da preduzeća mogu u određenoj mjeri utjecati na cijenu proizvoda. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje određeni broj Ove pretpostavke su neophodne kako bi se mogao oligopol izdvojiti kao posebno tržišno stanje. Mate.) Ukoliko se radi o homogenim proizvodima. u nekim dodatnim funkcijama i sl. “Kada na tržištu postoji mali broj. Oligopol. UPS. Preduzeća mogu nuditi i homogene i heterogene proizvode.”75 Ovdje se pod prodavačima mogu podrazumijevati i proizvođači raznih roba i usluga.Mikroekonomija 16. Mate.) b) nehemogeni ( televizori. kompjuteri. To su npr. Volvo itd. Postoji mogućnost udruživanja učesnika na strani ponude. tada govorimo o čistom ili perfektnom oligopolu. ima svoje karakteristike ili pretpostavke. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. što je slučaj i u ovom radu. „Mikroekonomska analiza“. Eronet. Sjetite se proizvođača automobila. 313. Postojanje barijera ulaska. u zavisnosti od marke proizvoda. automobili. svega nekoliko. ali i svi drugi učesnici. Zbog toga se ovakvo ponašanje učesnika naziva strateškim. od kvaliteta ambalaže. npr. 1997.

Troškovni Troškovi proizvodnje mogu nekada opredjeljivati koliko će se preduzeća pojaviti na nekom tržištu. kao npr. To su sljedeći faktori: 1. plin. elektroenergija. str. telefon. Northon. samo mali broj preduzeća ima tehnologiju kojom može proizvoditi lijekove ili izrađivati asfalt. „Mikroekonomska analiza“. 2. Ako imate dovoljno kapitala možete kupiti tehnologiju koja preduzeću treba. voda. iako je poznato da naftne kompanija veoma ostvaruju dobre zarade i profite. 2.Mikroekonomija Postoje određeni faktori koji određuju tržišnu strukturu. U literaturi se uobičajeno spominje nekoliko takvih barijera: 77 1. Patenti i licence koje određenim proizvođačima daju isključivo pravo proizvodnje i/ili prodaje određenog proizvoda ili usluge. da bi jedinični troškovi bili dovoljno niski. Potreba da se proizvodi u velikim serijama. 3. možete ući na druga tržišta itd. str. 77 Babić. Mate. Zbog toga se može desiti da samo nekoliko preduzeća ima tehnologiju ili kapacitete koji joj omogućavaju masovnu proizvodnju. tada se na tržištu formira oligopolska tržišna struktura. No. Stoga se obično cementara grade u radijusu od 150-200 km. Mate. IV. Stoga ako samo nekoliko preduzeća posjeduje određenu tehnologiju za proizvodnju nekog proizvoda. nd 168 . International student edition. Na primjer. Tako na primjer troškovi prevoza cementa na veće udaljenosti čine ponuđača nekonkurentnim ako je udaljenost veća od 200 km.“76 Barijere koje onemogućavaju ulazak novih kompanija na oligopolska tržišta mogu biti različite prirode. 1997. Stoga preduzeća nastoje prva doći do nove tehnologije kako bi imala određene konkurentske prednosti nad drugim sličnim preduzećima. „U analizama oligopola uzima se da je broj firmi u industriji određen kao fiksan (nepromjenjljiv). Nekada samo masovna proizvodnja obezbjeđuje povoljnu strukturu troškova koje tržište može prihvatiti. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Iznos kapitala Ovo je jedan od čestih razloga koji dovode do pojave oligopolskih tržišnih struktura. 76 Varian. New York. Kako su oni već u industriji. “Intermediate Microeconomics”. samo mali broj preduzeća ima dovoljno kapitala da izgradi rafineriju nafte ili da se bavi njenom eksploatacijom. 2 edition. Uvijek je za preduzeće problem kako nabaviti dovoljno kapitala pod povoljnim uslovima.. On se dobije kada se kvadriraju tržišna učešća 4 ili 8 najvećih preduzeća i izračuna rezultirajući broj. Tehnološki Na primjer. niti jedno preduzeće nema kapitala u mjeri u kojoj bi mu trebalo. 314. Zagreb. možete izgraditi dovoljno veliko postrojenje za masovnu proizvodnju. izdavač. Naravno u interesu firmi koje su već u industriji je da pokušaju spriječiti takav ulazak.471. 1990. itd. Hal. ove firme imaju mogućnost da prve preduzimaju akcije i tako steknu prednost u traženju načina da drže nove firme izvan date industrije. Ali u mnogim situacijama ulazak je moguć. Da bi se pratio stepen konkurencije unutar oligopolskih tržišnih struktura računa se koncentracijski odnos.

u cilju sprječavanja ulaska u posao novih proizvođača.Mikroekonomija 3. teško je konkurirati britvicama marke «Gilette». jer na njemu nisu ispunjeni ni uslovi savršene konkurencije (da se i na strani ponude i na strani tražnje nalazi veliki broj učesnika. Tada preduzeća nastoje napustiti granu i preći u neku profitabilniju. nužno je definiciju dopuniti i naznakom karaktera njihove međuovisnosti. hladnjača za voće). boksita i sl. koji proizvođač ne želi patentirati. Na primjer. 6. 7. U stvarnosti nemamo mnogo primjera duopolskih situacija. Kako u definiciji oligopola nije sasvim jasno precizirano koliki broj prodavača se pojavljuje na tržištu. Oligopolsko tržište je specifično. Velika finansijska ulaganja mogu biti značajna prepreka za nove prodavaoce. na sva druga poduzeća unutar odnosne grane pojedinačno. Vlasništvo i kontrola sistema distribucije. što se u literaturi ponekad naziva “oligopolski bumerang”. koji zbog svog velikog broja i malene ekonomske snage nisu u mogućnosti vršiti bilo kakav uticaj na razinu cijene. preduzeća trebaju voditi računa i o izlaznim barijerama. nego ga drži u tajnosti. 169 . niti uslovi monopola (da se na strani ponude nalazi samo jedan ponuđač. odnosno kako je napustiti. 5. npr. može biti problem prodaja namjenski izgrađenog objekta za tu proizvodnju (npr. treba reći da svako od tih preduzeća ima toliko učešće na tržištu da vlastitim ponašanjem (politikom cijene ili/i politikom obima ponude) može ostvariti primjetan uticaj na samo tržište. U svakom slučaju preduzeće kada ulazi u neku granu trba već tada razmišljati šta ako ne bude profitabilno poslovalo. može biti problem što su potpisani dugoročni ugovori sa dobavljačima itd. jer „mali broj“ ili „svega nekoliko njih“ ne daje dovoljnu preciznost. Naravno. Naime. koji pojedinačno imaju beznačajan uticaj na tržište). Tajnost recepta. Njih također u obzir uzimaju i postojeća preduzeća koja već posluju u grani kako bi ih učinila što višim. 4. Politika cijena postojećih oligopolista kojom određuju cijene niže od onih koje bi im maksimizirale dobit. a na strani tražnje veliki broj potrošača). i povratno na samog sebe. jer su možda proizvodnim procesom vezani za isporuku rezervnih dijelova narednih nekoliko godina (npr. proizvođači automobila su obavezni proizvoditi rezerve dijelove 17 godina nakon izlaska nekog modela). 8. U tom slučaju im može biti problem napustiti tu djelatnost iz razloga što ne mogu prodati tehnologiju. Ugled postojećeg proizvoda. Kontrola temeljnih sirovina. osobito u doba oskudice i/ili visoke cijene na tržištu kapitala. i na njemu se nalaze dva samostalna i maksimizacijom dobiti motivirana preduzeća nasuprot mnoštvu kupaca. kao npr. Ako na oligopolskom tržištu imamo samo dva ponuđača tada se takvo tržišno stanje naziva duopol. Dobar primjer za ovo je Coca Cola.. Šta ako zarada u grani opadne ispod prosječne zarade u privredi. na tržištu mogu postojati samo dvije fabrike za proizvodnju vojne opreme. urana. “To je najjednostavniji oblik oligopola. Postojanje ovih barijera daje specifičnost oligopolskom tržištu i potencijalni konkurenti moraju da o njima da vode računa.

”78 Zbog ovog utjecaja sva preduzeća moraju pažljivo da definiraju i primjenjuju svoje poslovne aktivnosti jer reakcije drugih preduzeća mogu umanjiti dio tržišta koji pripada tom preduzeću.Mikroekonomija Ovisno o tome da li su svi prodavači (oligopolisti) približno jednake ekonomske moći ili ne. COURNOTOV MODEL Cournotov model je najstariji model oligopola. Pretpostavka o proizvodnji bez troškova je nerealna. 4. te Modele međuzavisnog djelovanja (bez formalnog dogovora i sa formalnim dogovorom-kartel). 16. Cournotova tačka. što je teško u praksi pronaći. Način ponašanja preduzeća je naivan 2. pravi se distinkcija između tzv. Jasminka. S obzirom da u analizi posmatramo homogene oligopole. i str. a one su: 1. Rezultat njihovih akcija jeste tzv. simetričnih i asimetričnih oligopolskih situacija. potrebno je voditi računa o tome kako izgleda funkcija tražnje. možemo tražnju predstaviti jednom linijom na grafiku. Zbog mogućnosti velikog broja različitih reakcija pojedinih oligopolista koje se ne mogu uvijek predvidjeti sa dovoljnim stepenom sigurnosti ne postoji samo jedan model oligopola koji bi u potpunosti objasnio ponašanje i ravnotežni položaj preduzeća. U tom slučaju vlasnici nemaju troškova proizvodnje. Po tom modelu polazna pretpostavka je da učesnici posluju bez troškova. S obzirom da su složeniji modeli u kojima postoji međuzavino djelovanje oligopolista mi ćemo dati prikaz samo jednostavnijih modela u kojima učesnici rade međusobno nezavisno. Učesnici reagiraju količinama na tržištu i ne prate šta radi drugi učesnik. odnosno zajedno 2/3. Oligopolisti na tržištu se mogu međusobno dogovarati ili mogu voditi svoje poslovne politike nezavisno jedan od drugog. te tako ugroziti položaj datog preduzeća. 3. „Teorija tržišta i cijena“. 314. svako pojedinačno preduzeće odlučujući o tome kakvu će akciju preduzeti. ali recimo da se radi o vlasnicima prirodnih izvora mineralne vode. 78 Jurin. Modele oligopola dijelimo na: Modele nezavisnog djelovanja (u koje spadaju Cournotov. Izdavač Globus. I kod oligopola. odnosno one koji nude homogene proizvode. Smiljan & Šohinger. Zagreb. U odnosu na tržište potpune konkurencije funkcija tražnje je neelastičnija odnosno oligoplisti vode aktivno-pasivnu politiku cijena. kao i kod prethodnih tržišnih stanja. Edgewortov i Bertrandov model). Zatvoreni model (nema ulaska novih pouđača). ali i ta preduzeća nastoje uskladiti svoje akcije sa djelovanjem prvog preduzeća. 228. uzima u obzir i reakcije svih ostalih konkurentskih preduzeća. Nije vremenski određen. Ovaj model ima i određene kritike. str. Ako broj učesnika u modelu povećamo na veliki broj tada će tržište postati tržište potpune kokurencije. koja pokazuje da će nakon određeni iteracija svaki od njih zadovoljavati na tržištu po 1/3 ukupne tražnje. 170 . 1990. Odatle.1.

zadovoljava ½(1-1/2)= ¼ tražnje zadovoljava ½(1-1/4)= 3/8 tražnje zadovoljava ½(1-3/8)=5/16 tražnje zadovoljava 1/3 tražnje... Stoga će nuditi onu količinu pri kojoj je MR=MC. Ovaj uslov je ispunjen pri obimu proizvodnje koji zadovoljava pola tražnje na tržištu. on će po istoj logici.Cournotov model oligopola 171 . U tom slučaju prvi se neće nalaziti više na pola tražnje.Mikroekonomija Objašnjnje modela je sljedeće. I iteracija I učesnik II učesnik II iteracija I učesnik II učesnik . Stoga se on ponovo pomjera na pola od preostalog dijela. on će se nalaziti u poziciji monopoliste. nastojati zadovoljiti preostalu polovicu tražnje. kako bi i on maksimizirao svoj profit. Kako su mu MC=0 tada će i MR biti jednako nuli. Kada se pojavi i drugi. U tom slučaju ako je samo prvi oligopolista na tržištu prisutan zadovoljit će pola funkcije tražnje. I tako sve dok ne postignu stabilnu ravnotežu gdje svaki od njih pokriva po jednu trećinu tržišta. n-ta iteracija I učesnik II učesnik zadovoljava ½ tražnje. Zatim drugi reagira na isti način. Ako se na tržištu pojavi prvi učesnik. zadovoljava 1/3 tražnje Output I 1 Reakcija II-og na poteze I Cournotova tačka 1 2 1 3 1 4 Reakcija I-og na poteze II 1 4 1 3 1 2 1 Output II Grafik 98. jer MR ima dvostruko veći nagib od funkcije tražnje. Ovo ćemo pojasniti matematički. jer je ¼ već pokrivena od strane drugog oligpoliste. ali tako da zadovolji samo ½ od preostalog dijela tražnje.

3. Nakon što drugi učesnik vidi da je prvi uspostavio cijenu koja je na P'A2 istom nivou kao i njegova. I obrnuto. drugi se neće pojaviti na tržištu. To predstavlja krivu reakcije drugog na poteze prvog oligopliste. S obzirom da ta cijena ostaje nepromijenjena onda ovakvu ravnotežu nazivamo stabilnom ravnotežom. Početna cijena kreće sa nekog nivoa ali završava na cijeni jednakoj nula. ona snižava cijenu na nivo PA2 (reakcija drugog na potez prvog). Kada II ponuđač primijeti da je ostao bez dijela kupaca.Mikroekonomija Pojašnjeno preko krivih reakcije situacija je sljedeća. Objašnjenje modela je sljedeće: Cijena I-og Reakcija II-og na I Na osama X i Y prate se cijene svakog od dva učesnika. On sada iskorištava svoj kapacitet na višem nivou nego prethodno. Neka je početna cijena na nivou R. 16. U tom slučaju svaki od učesnika zadovoljava po jedan dio pripadajućeg mu dijela tražnje. on onda spušta 172 . S obzirom da postoji mogućnost da svaki od učesnika može ponuditi još više proizvoda. Nakon toga niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu jer neće imati kupaca za svoj proizvod. Podijelimo ukupnu funkciju tražnje da dva jednaka dijela i predstavimo svaku polovicu tražnje u kvadrantu I i II. EDGEWORTHOV MODEL Edgeworthov model oligopola u analizu uzima veličinu raspoloživih kapaciteta učesnika na tržištu. odnosno svako od njih može podmiriti po ¾ pripadajućeg mu dijela tražnje. a u II kvadrantu za drugog. U prvom kvadrantu je data funkcija tražnje za prvog učesnika. 16. prvi učesnik spušta cijenu proizvoda na nivo H i privlači jedan dio kupaca od II učesnika. Objašenjenje modela je dato u nastavku. Kao rezultat modela jeste nedeterminisana ravnoteža. odnosno cijena koja oscilira između dvije tačke. Ako Reakcija I-og na II drugi učesnik formira cijenu PA1 tada će drugi učesnik formirati cijenu P'A1 kao odgovor na poslovni potez drugog učesnika P'A1 (kao presjek reakcije I učesnika na potez drugog). BERTRANDOV MODEL U ovom modelu učesnici na tržištu reagiraju cijenama. Polazi od jedne realne pretpostavke da preduzeća imaju ograničen kapacitet i da sama ne mogu podmiriti svu tražnju na tržištu. Cijena II-og PA2 0 PA1 i tako redom sve dok cijena ne bude snižena do nula novčanih Grafik 99. Nakon toga prvi učesnik također snizi cijenu na nivo P'A2.2. Ova cijena je stabilna cijena jer kada se jednom dođe u cijenu nula niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu. Edgeworth je dalje pošao od pretpostavke da učesnici zajedno mogu zadovoljiti najviše 75% tržišta. Bertrandov model oligopola jedinica. Ako prvi proizvodi i pokriva pola tražnje tada će drugi proizvoditi ¼. a drugi OC. na grafiku između cijena R i S. Ako prvi oligopolista proizvodi ukupni output. Prvi učesnik nudi na tržištu količinu OF.

I tako sve dok cijena ne bude na nivou S. Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 101. PA1 I 0 A1 II D A2 A/t Grafik 101. Tada se kupci ponovo vraćaju njemu. P I učesnik II Učesnik G R S D ● ● H ● J D' A/t No. ali koja je na nižem nivou od nivoa H. pa on u tom slučaju iskorištava svoj kapacitet. Tada jedan od učesnika shvati da je onaj drugi u potpunosti iskoristio svoj maksimalni kapacitet i da on može i podići cijenu proizvoda jer onaj drugi svakako ne može podmiriti više kupaca. Kada to primijeti i drugi ponuđač on shvata da će podmirivati isti nivo tržiša i ako formira cijenu nešto ispod cijene S. odnosno na nivo između H i S.Mikroekonomija cijenu. Zajednički nastup duopolista na tržištu 173 . U nastavku ćemo dati prikaz modela prelomljene krive tražnje ili Sweezyjevog modela. S obzirom da je smanjena tražnja za proizvodima I učesnika i on ponovo snižava cijenu na nivo ispod II učesnika. Stoga se on ponovo vraća na cijenu R. odnosno. zajedno bi podmirivali samo ½ tražnje jer bi pri P tom obimu proizvodnje obojica maksimizirali svoj profit. Sada oba ponuđača imaju istu cijenu ali i oba imaju u potpunosti iskorišten svoj maksimalni kapacitet. I tako se cijeli ciklus ponavlja. Oni su zajedno zadovoljili ¾ tražnje a ¼ je ostala nepodmirena. Zbog toga je ovo nedeterminisana (neodređena) ravnoteža. ukoliko bi se oba učesnika E F A/t 0 C F dogovorila da zajedno nastupaju Grafik 100. Edgeworthov model oligopola na tržištu oni bi nudili po jednu količinu proizvoda.

Sa MR druge strane. konkurenti ga neće slijediti u tome. Objašnjenje modela: navedene ATC. kada jedno preduzeće obara cijenu. D.koja se izvodi iz individualne tražnje). MODEL PRELOMLJENE KRIVE TRAŽNJE (SWEEZYJEV MODEL) Teorija prelomljene krive tražnje nastala je na pokušaju da se pronađe odgovor na pitanje: zbog čega se cijene proizvoda na oligopolskim tržištima ne mijenjaju značajnije tokom vremena? Naime. tako imamo i dvije odgovarajuće funkcije graničnog prihoda (MRD – koja se izvodi iz granske tražnje i MRd .Mikroekonomija 16. ATC dok kriva tražnje DD predstavlja R PA1 gransku (ukupnu) tražnju. tada ga i svi ostali ponuđači slijede. Kako je ova vertikalna udaljenost poprilična. ona nisu zainteresovana mijenjati ili svoju cijenu ili ponuđenu količinu. konkurenti ga slijede u tome 2. kada jedno preduzeće povećava cijenu. Ovakav slučaj je karakterističan za djelatnosti gdje proizvodi tokom vremena brzo zastarijevaju i gdje je vrlo teško podizati cijenu nakon što se ona formira na određenom nivou. Q Kako imamo dvije funkcije tražnje. ako preduzeća Grafik 102. ako jedan od njih podigne cijenu računarske opreme vrlo je vjerovatno da ga neće niko slijediti u tome. možemo posmatrati tržište računarske opreme u jednom. To su: 1. jer ga ostali 0 A1 učesnici ne žele slijediti. ovaj vertikalni dio će biti značajan. Ako se u tom vertikalnom dijelu graničnih prihoda presiječe funkcija graničnih troškova i graničnih prihoda tada će rezultirajuća cijena biti na nivou PA1. MRd D tada se iz tačke R kreće uz funkciju tražnje dd. 174 . odnosno tražnju za MRD d proizvodom jednog ponuđača.4. Teorija prelomljene krive tražnje snizi svoju cijenu sa nivoa R. d. MC. Kriva tražnje dd MC predstavlja individualnu krivu MC1 tražnje. Tako npr. S obzirom da na tržištu postoji velika razlika između nagiba funkcije dd i DD. Zbog toga što se preduzeća već nalaze u ravnoteži u tački R. MR dvije pretpostavke na grafiku su predstavljene sa dvije krive D tražnje. Ukoliko preduzeće ●B podigne svoju cijenu na tržištu. ● ATC1 Početna cijena jeste PA1. Zbog toga je njihova rezultirajuća ravnoteža u tački R. S obzirom da u tački R postoji prelom krivih tražnje iz dd u DD. postoji i prelom krivih graničnih prihoda iz MRd u MRD. pa je relevantna funkcija tražnje DD. Ako jedan od većih ponuđača na tržištu snizi cijenu računarske opreme ubrzo se to sazna u cijelom gradu pa su i svi ostali isporučioci opreme prinuđeni da snižavaju svoju cijenu. odnosno jedan vertukalni dio graničnih prihoda između tački B i C. Preko ovog modela je dat teoretski odgovor na postavljeno pitanje. a d početna količina je A1 (odnosno C ● početna tačka ravnoteže jeste u tački R). istraživanjima je utvrđeno da se cijene velikog broja proizvoda koje proizvode oligopolska preduzeća vrlo malo tokom vremena mijenjaju. Da bi se mogao formulisati ovaj model potrebne su dvije pretpostavke na kojima on počiva. najveći broj preduzeća ima svoje granične troškove koji upravo prolaze između tačaka B i C. odnosno u tački koja je formirana na tržištu. Sa druge strane.

konkurenti ga ne slijede u tome 2. Taj model postoji u situacijama kada se navedene dvije pretpostavke zamijenjene.79 79 Detaljniji prikaz Teorije igara je dat u „Mikroekonomija. godine. i svi ostali učesnici na tržištu je tada slijede. MR D MC d PA1 MRD MC1 R ●` ●C ●B 0 A1 R ATC ATC1 d MRd MR D Q Grafik 102. Tako na primjer u Sarajevu postoji veliki broj preduzeća koja se bave proizvodnjom i distribucijom hljeba i peciva. ali ne i ravnotežna cijena proizvoda na tržištu. Česta primjena ovog modela je u diplomatiji i u slučajevima kada je u pitanju strateško ponašanje država. Pored ovog oblika prelomljene krive tražnje.dodatnom materijalu za ispit“. ATC. On se primjenjuje kod velikog broj ekonomskih ali i neekonomskih situacija gdje na neki način postoje suprostavljene strane ali čije odluke zavise od odluka donešenih od drugih učesnika. Također. kada jedno preduzeće povećava cijenu. što je vidljivo na narednom grafiku. Ukoliko najveća od tih kompanija podigne cijenu hljeba. u modelu se mijenja ravnotežna količina. 2005. Jedan od novijih modela oligopola koji u posljednje vrijeme ima tendenciju da postane univerzalni model oligopola jeste model Teorija igara. Za primjer ovih pretpostavki se može uzeti industrije peciva u nekom gradu. rigidnost (nepromjenjivost) cijena na oligopolskom tržištu putem teoretskog D. kada jedno preduzeće obara cijenu. Teorija prelomljene krive tražnje 1. str. postoji i model sa krivom tražnje obrnutog preloma. 175 . Ovdje ubrajamo i pekare koje rade na području grada. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta.Mikroekonomija Na taj način je dokazano iz kog razloga postoji tzv. d. konkurenti ga slijede u tome. 40-62. može se primjenjivati kod proizvođača aviona s obzirom na nekoliko danas prisutnih proizvođača na svjetskom tržištu. modela. U slučaju kada dolazi do premještanja krive tražnje. Kasim. S obzirom da se ovaj slučaj rjeđe susreće u praksi nećemo ga ovdje detaljnije izlagati i grafički predstavljati. U Nastavku ćemo dati samo osnovne informacije o modelu. odnosno: MC. Tatića.

Ovo djelo je iniciralo dalja istraživanja na ovom području. To je aktivnost u kojoj učestvuju dva ili više igrača čiji su interesi različiti (suprotni ili konfliktni). nađe rješenje igre.404. IGRA (Game) je prvi od njih. i tako što bolje objasnio stanje na koje se nailazilo prilikom njihovog analiziranja. što se može zaključiti iz obimne literature koja je do danas nastala na tom području. Teorija igara omogućava različit pristup proučavanju problema oligopola. potrebno je da se neki ekonomski problem formuliše u terminima teorije igara. kako bi bilo moguće ekonomske kategorije preformulisati u matematičke obrazce. South-Westwrn Publishing Co. godine. godine utemeljio osnovne postavke teorije igara. određivanje cijene proizvoda na 200 80 Koutsoyiannis. neosporivo jedan od najpametnijih ljudi prošloga stoljeća. a zatim se to rješenje ponovo prevede u ekonomske termine. strategija preduzeća može biti promjena ambalaže proizvoda. II izdanje. djelo koje joj je osiguralo status posebne discipline objavljeno je tek 1944. Njih može biti dva ili više. Ekonomisti su razvili modele tajnih sporazuma. nd 81 Friedman. Anita. 16. Osnovni pojmovi Da bismo razumjeli ovaj model. tražen je model koji bi povezao obje ove vrste konkurisanja. Zagreb. TEORIJA IGARA Zbog značaja koji se uz cjenovnu pridaje i necjenovnoj konkurenciji na oligopolskim tržištima. ili cijeli narod (npr. Ohio. ali oni ne daju opću teoriju oligopola u smislu da bi bilo koji od tih modela mogao potpuno objasniti proces odlučivanja oligopolista. str.5. IGRAČ (Player) je osoba koja sudjeluje u igri. biheviorističke modele. Na primjer. 1996. koji je još 1928. modele određivanja cijene zapreke ulasku. koji kaže: “John Von Neumann. “Microeconomic Theory”. Philadelphia. David. ustrojio je jednu novu oblast matematike u procesu rješavanja strateških problema. str. 176 . firme (kao na oligopolskim tržištima).5. Ovo zahtjeva da se “u pomoć” pozove matematika i njoj srodne discipline.1. tako da se pomoću ove metode dosta uspješno mogu analizirati svi oblici oligopolske konkurencije.Mikroekonomija 16. The Dryden Press. str. 620. Koliko je značaj Neumanovog doprinosa razvoju teorije igara najbolje nam pokazuju riječi Davida Friedmana. 2 edition. da bi se izvršilo njegovo ekonomsko tumačenje. No. potrebno je pojasniti elemente i pojmove koji se u njemu pojavljuju. 1990. Mate.. 5 edition. Walter. „Moderna mikroekonomika“. “Ovi igrači mogu biti individualci (kao igrači pokera).485. godine pod nazivom: “Teorija igara i ekonomsko ponašanje” (Theory of Games and Economic Behaviour). tokom vojnih sukoba). Von Neumann. koji nam omoguċavaju rješavanje ovakvih vrsta problema. Cincinnati. Teorija igara u velikoj mjeri obuhvata strategije i cjenovne i necjenovne konkurencije.”82 STRATEGIJA (Strategy) označava skup planiranih akcija koje preduzima svaki igrač. th 82 Nicholson.”81 Da bi ovaj model bio primjenjljiv u ekonomiji. 1992. “Međusobni odnosi preduzeća na oligopolskim tržištima i nerazdvojiva neizvijesnost u pogledu reakcija konkurenata na bilo koji tok akcije preduzeća ne mogu se djelotvorno analizirati klasičnim sredstvima ekonomske teorije. odnosno svi oblici ponašanja preduzeća u oligopolskoj strukturi.”80 Tvorcem teorije igara smatra se J. “Price Theory”.

pored strategija oligopolista i ograničenjima sa kojima se učesnici susreću. ako je elastičnost tražnje za određenim proizvodom 1. s obzirom na različite kombinacije strategija koje izabere on. str. Kod igara sa stalnom sumom. Matrica rezultata Ukoliko pretpostavimo da se na oligopolskom tržištu pojavljuju samo dva preduzeća. Ograničenja mogu biti razna. a kolone moguće strategije drugog igrača. “Igre su podijeljene na osnovu dva osnovna kriterija: 1. kao na primjer.5. Što je igrač izabrao bolju strategiju i njegov će rezultat biti bolji. da bismo osigurali da broj rezulata bude konačan. 348.) utjecati ne preraspodjelu ukupnog prihoda (koji ostaje konstantan). HKD Napredak. i u zavisnosti od njega bira određenu strategiju. no konačan ishod će zavisiti od strategija svih igrača. Rezultati su određeni.“84 16. tada se rezulatati njihovih strategija najlakše prikazuju u obliku MATRICE (payoffs). odnosno njegov protivnik. S obzirom da je svaki igrač u mogućnosti da izabere jednu od nekoliko mogućih strategija. Pretpostavimo da prvi igrač ima dvije. “Mikroekonomija”. Sarajevo. Savremena administracija. igre sa stalnom i nestalnom sumom.”83 S obzirom na ishod.2. Zagreb. bez obzira na raspodjelu rezultata po igračima.2. kakav je konačan ishod igre „Zavisno od broja igrača. u kratkom roku. od sposobnosti svakog igrača ovisi i rezultat igre. polipol. oligopol. potpunu konkurenciju). trojice ili općenito igru n-igrača (duopol. konačni broj strategija svakog sudionika. konačni rezultat igre je stalan.3. koliki je broj učesnika u igri. „Mikroekonomska analiza“. tada duopolisti mogu. a s obzirom na to kakav je konačan ishod. ako je koeficijent elastičnosti tražnje robe koju prodaju duopolisti različit od 1.Mikroekonomija KM. raspoloživa tehnologija. Pretpostavimo dalje određeni. tada će ukupni prihod biti veći. a u oligopolskoj konkurenciji rezultat je profit ili gubitak oligopoliste.. 84 Babić. itd.5% ukupnog prihoda na propagandu. 1991. a za drugog matricu B.…. 85 Bakalar. godine. zavisno od politike cijena.2.3. 214 177 . str. cijene faktora.332. Ovakav oblik igre zove se strategijski ili matrični. Matrica A tada izgleda ovako: 83 Pjanić. zbir rezultata pojedinih sudionika nije stalan. Za svakoga igrača na taj način možemo formirati matricu njegovih rezulatata. Rezultat pojedinog igrača ovisi o izboru njegove strategije. 1996. A zbir rezulatata svih sudionika u igri je konstantan. Kod igara sa nestalnom sumom. Pretpostavimo igru sa dva sudionika. Mate. razlikujemo također. 1984. postoje igre sa nultom sumom (zero-sum games) i igre čija suma krajnjih rezultata nije ravna nuli (non-zero sum games). Tako ćemo za prvog igrača imati matricu A. i 2. drugi će izgubiti.m. Broj strategija svakog igrača može biti različit. razlikujemo igru dvojice. Narodne novine. a drugi tri moguće strategije. rezultat svakog igrača zove se ishod (Payoff). itd.”85 Redovi takve matrice predstavljaju moguće strategije prvog igrača. Beograd. Svaki od igrača unaprijed postavlja svoj cilj. Jozo. različitim strategijama (politikom cijena i dr. Označimo li sa ars rezultat prvog igrača koji nastaje ako prvi igrač izabere strategiju r=1. „Npr. duopolista i sa stalnom sumom. a drugi igrač strategiju s=1. Što jedan dobije. godine.…. odnosno manji. str. “U Teoriji igara. Npr. trošenje 3. carine. “Teorija cena”. Zoran.n.

postoji ukupno mxn (2x3=6) rezultata prvog igrača. 178 . ali zbog nemogućnosti analiziranja na ovaj način ukoliko ih preduzeća imaju više. Mate. ukupne troškove i ukupni profit od svake kombinacije strategija. To podrazumijeva da poduzeće zna svoj ukupni prihod. Kao i svaki drugi ekonomski model i model teorije igara ima određene pretpostavke na kojima počiva: 1. kada imamo samo dvojicu igrača. npr. dovoljno je znati samo elemente jednog igrača. pa da se može odrediti i matrica drugog učesnika. a preduzeće “Y” prvu tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 50. i kada je ukupni rezultat stalan (u ovom primjeru 100). 86 Babić. Ako naš drugi igrač izabere treću strategiju. Preduzeće ima zadan. str. tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 70. 1991. uzimaju se samo dvije ili tri. 2. „Mikroekonomska analiza“. 332-333. pokazat ćemo kako to izgleda na jednom primjeru. tada matrica drugog preduzeća ima sljedeći izgled: 70 40 50 Preduzeće “Y”= 50 60 30 Znači. tako da se od ukupnog rezultata oduzmu elementi poznate matrice. Uzmimo da je suma igre stalna i iznosi “c”. a broj kolona nam pokazuje koliko različitih strategija ima preduzeće “Y”. I svi ostali elementi matrice mogu se interpretirati na analogan način. Matrica preduzeća “X” neka izgleda na sljedeći način: 30 60 50 Preduzeće “X”= 50 40 70 Ovdje nam. ali se usredotočuje na najvažnije od tih elemenata. Narodne novine. tada matrica preduzeća “Y” izgleda na sljedeći način: Preduzeće “Y”= c-a11 c-a12 c-a13 c-a21 c-a22 c-a23 Ako uzmemo da je u prethodnom primjeru suma igre (npr. U stvarnosti preduzeća imaju veliki broj mogućih strategija. jasno definisan cilj. a21= 50 pokazuje da ako preduzeće “X” izabere svoju drugu strategiju. učešće na tržištu) 100. godine.Mikroekonomija A= a11 a12 a13 a21 a22 a23 Prema tome. Broj redaka u matrici predstavlja broj strategija koje ima na raspolaganju preduzeće ”X”. Svako poduzeće pouzdano zna isplativost svih kombinacija razmatranih strategija. Obično je to maksimizacija tržišnog udjela. Recimo da se radi o dva preduzeća koja imaju nazive: preduzeće “X” i preduzeće “Y”. Svako poduzeće zna svoje i strategije svog konkurenta. Zagreb.”86 Da bi se bolje razumio prethodni model. 3.

On je obećao da će biti oslobođen bilo kakve kazne onaj koji prizna krađu. Jedan od najranijih i najpoznatijih primjera na koji se može primijeniti model teorije igara jeste problem poznat pod nazivom “ZATVORENIKOVA DILEMA”. Osumnjičeni nisu znali da tužilac ne posjeduje dokaze protiv njih. ili ne priznati (i osloboditi se svake optužbe ako i drugi ne prizna. Akcije koje poduzimaju duopolisti ne utječe na ukupnu veličinu tržišta. najjednostavniji je slučaj DOMINANTNE 6. jer su ciljevi poduzeća dijametralno oprečni. ili dobiti 5 godina. U igri sa sumom nula. a također. ukoliko se usvoji pretpostavka 4. ako i drugi osumnjičeni prizna). Zbog nedostatka dokaza u postupku istrage javni tužilac je bio u dilemi kako da nadmudri počinitelje da priznaju krađu. i obrnuto. Zatvorenik 1 Priznati 5 godina Priznati Zatvorenik 2 Poricati 10 godina 0 godina 0 godina 0 godina 5 godina 0 godina Poricati 10 godina Ravnoteža je kada zatvorenik 1 preduzme najbolju moguću strategiju uzimajući u obzir i to šta će učiniti zatvorenik 2. Svako poduzeće bira svoju strategiju “očekujući najgoru od svog konkurenta”. mogućih strategija preduzeća. očekujući da će njegov konkurent izabrati najbolju raspoloživu strategiju. dok će onaj drugi koji ne prizna biti osuđen na deset godina. ili dobiti kaznu od deset godina ako ga drugi izda). Pri razmatranju STRATEGIJE. On se suočava sa dilemom šta da uradi: priznati (i osloboditi se svake optužbe ako drugi osumnjičeni ne prizna. ostaje najboljom bez obzira na to kakvu će strategiju slijediti drugi igrač. 179 . To se ponašanje definira kao “racionalno”. 5. to jest. Ta situacija nastaje kad najbolja strategija koja je na raspolaganju jednom od igrača. Ako niti jedan od njih ne prizna. da prizna ili ne prizna. i za drugog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. na primjer.Mikroekonomija 4. obojica će biti oslobođeni zbog nedostatka dokaza protiv njih. dobit će kazne koje im pripadaju po zakonu u trajanju. Za prvog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. ne postoji poticaj za tajno sporazumijevanje. Ukoliko obojica priznaju. svako poduzeće djeluje na najkonzervativniji način. Stoga svaki osumnjičeni ima dvije “strategije”. od 5 godina.

desno dole. XVII izdanje. bez R&D -$10 m. Struktura ove igre identična je zatvorenikovoj dilemi. +$85 m. PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA VISINE ULAGANJA OLIGOPOLSKIH PREDUZEĆA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 88 Strategije Procter & Gamble R&D bez R&D +$45 m. obje orijentirane na maksimiziranje profita i neregulirane. 1994. Dominantna strategija za oba preduzeća je da vrše istraživanje i razvoj. Kimberly-Clarkove strategije R&D +$ 5m. a okolina je čišća. 180 . Država može dovesti do izlaza iz te situacije ako nametne saradničku ravnotežu iz ishoda A kod koje su profiti isti. u opasnoj igri zagađivanja ispuštaju otpadne tvari u rijeke i u zrak. rezultati njihovih strategija su prikazani u gornjem lijevom uglu. Paul. Zagreb. +$30 m. gubi poslove i trpi pad profita. a ukoliko niti jedno od preduzeća ne vrši istraživanje i rezultati su tada u donjem desnom uglu.Mikroekonomija PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA OBIMA ZAGAĐIVANJA OD STRANE PREDUZEĆA NA OLIGOPOLSKOM TRŽIŠTU 87 Igra zagađivanja BH Steel Malo zagađivanje Malo zagađivanje OXY Steel Veliko zagađivanje* A $ 100 C $120 $ 100 -$30 Veliko zagađivanje* B -$30 D* $100 $120 $100 *Nešova ravnoteža Ove dvije čeličane. Ako oba preduzeća vrše istraživanje i razvoj. Ako jedno od tih preduzeća pokuša vlastitu proizvodnju učiniti čišćom. Nesaradnička Nešova ravnoteža u D* vodi do ishoda sa puno zagađivanja . 87 Samuelson. godine. „Ekonomija“. +$85 m -$10 m. Mate. ono time podiže svoje cijene. +$70 m.

nego kada su njihovi interesi različiti. str. što se može vidjeti po cijeni barela nafte s početka 1986. 319-320. 1986: Oilweek. i ostalih članova OPEC-a. koje imaju velike rezerve a mali broj stanovnika. zbog čega su zainteresirane za maksimizaciju kratkoročnog profita (proizvodnja što veće količine nafte). Pred kraj 1985. Izdavač: Science Research Associates. 1986. Michael. a koji je zabilježila ekonomska praksa.Mikroekonomija Spomenut ćemo ovdje još jedan primjer koji može poslužiti boljem razumijevanju ponašanja oligopolista na tržištu kada između njih postoji koluzivni sporazum (koji učesnici krše). na $11 po barelu u martu 1986. cijena je dramatično opala. Microeconomics. U slučaju maksimizacije kratkoročnog profita u datom periodu jedna od članica kartela je počela varati. Ove dvije zemlje imaju male rezerve nafte a veliku populaciju. godine. i 1979-80. Sa druge strane imamo Saudijsku Arabiju i Kuvajt. godine. 181 .Inc. 386.89 Kretanje svjetske cijene nafte 40 $ po barelu 30 20 10 0 1973 1975 1977 1979 1981 1983 1985 Cijena barela nafte u periodu od 1973-1986. Maj. “Polazimo od činjenice da karteli lakše opstaju ukoliko njihovi članovi imaju slične interese. James. Ali između je rasla sporije od stope inflacije. te je Saudijska Arabija morala smanjiti količinu proizvodnje da bi cijena nafte ostala na dotadašnjem nivou. 3 edition. godine Saudijska Arabija je na ovaj izazov odgovorila strategijom kažnjavanja države koja je varala. Jedan od problema sa kojima se kartel zemalja izvoznica nafte (OPEC) suočio između 1973-1985 jeste konflikt između članica: Nigerije i Alžira. Radi se o funkcioniranju najpoznatijeg kartela na svijetu-OPEC-a. Izvor: International Monetary Fund. rd Quirk. i koje imaju dugoročne interese za konstantnom količinom proizvodnje (da bi cijena nafte na svjetskom tržištu ostala nepromijenjena). 1996. “Intermediate Microeconomics”. Ovakav potez Saudijske Arabije nije uspio disciplinovati članice koje su kršile sporazum o količini proizvodnje. Third edition. Na početku 1986. 88 89 Parkin.. Ovdje se vide dva perioda veoma velikog porasta cijena: 1973-74. International Financial Statistics. 12 maj 1986. Dodatnom proizvodnjom nafte ona je oborila cijenu sa $31 po barelu koji je bio u novembru 1985. Addison Wesley Publishing Company. str.

razlikuju se po sastavu i sadržaju pojedinih komponenti (ugljikohidrati. Relativno veliki broj učesnika (25. Monopolistička konkurencija predstavlja takvu tržišnu strukturu gdje postoji mnogo prodavača. nastojali su izgraditi marku proizvodu koja bi na tržištu bila prepoznatljiva itd. npr. počeli su reklamirati svoje proizvode u štampi. itd) 3. 1. Velika brojnost prodavača. položaj preduzeća. 2. da se proizvod i proizvođač diferenciraju od svih drugih ponuđača i da se omogući zarađivanje višeg profita preduzećima. kvalitet usluge i lokacija ponuđača suočava svakog od njih sa krivom tražnje silaznog nagiba. bjelančevine). Blago diferencirani proizvodi (kvalitet. Razlika u proizvodima može biti stvarna i prividna. Primjer prividne diferencijacije na primjer imamo u farmaceutskoj industriji – različit naziv za isti sastav tableta. gdje je ulazak i izlazak u granu i iz grane slobodan. masti. koji prodaju slične. Sloboda ulaska i izlaska iz grane. Ne može doći do tajnih sporazuma 6. 182 . Ograničen stepen kontrole cijene (aktivno-pasivna politika cijena). 4. 3. 5. ambalaža. Ona predstavlja na neki način mješavinu tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola. Jedino je manje elastična od one koju susrećemo na tržištu potpune konkurencije. To je primjer stvarne diferencijacije. Postoje i pretpostavke ovog tržišta date ispod. Diferencijacija proizvoda. ali i na tržištu oligopola. 40. finansijske prepreke). uslovi prodaje. S obzirom na tu činjenicu preduzeće može vršiti izbor između cijena i količina kao kod monopola. Ne očituje se međuovisnost preduzeća 7. itd). Razlika između ova dva tržišta je u tome što prodavači na tržištu monopolističke kokurencije prodaju diferencirane proizvode koji su slični ali ne i identični i koji služe za zadovoljavanje iste potrebe. isti prehrambeni artikli iako služe istoj svrsi. Danas smo svjedoci da je ono veoma prisutno i da ga srećemo u skoro svakoj industriji gdje na tržištu imamo veliki određeni broj učesnika. 75. Relativno malo tržišno učešće. Proizvodi se mogu razlikovati prema lokaciji i kvalitetu usluga. Sloboda ulaska i izlaska iz grane (postojanje određenih barijera. Ovo je vodilo ka formiranju novog tržišnog stanja koje nije do tada bilo primijetno. cijena. Sve navedeno je imalo za cilj da se funkcija tražnje učini neelastičnijom koliko je to moguće. marka proizvoda. Stoga ćemo prvo definisati ovo tržišno stanje. ali ne i istovjetne proizvode.npr. TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Početkom prošlog stoljeća preduzeća i zanatske radnje su počele na određeni način da vrše diferenciranje svojih proizvoda tako što su pakovali svoje proizvode u drugačiju ambalažu. Zajednički elementi sa savršenom konkurencijom su: 1. 2. Prihvatanje cijena ostalih ponuđača kao date.Mikroekonomija 17. ali s tim da je funkcija tražnje na tržištu monopolističke konkurencije elastičnija nego na tržištu monopola.

Preduzeća nastoje proizvoditi nove proizvode kojima će osigurati konkurentsku prednost. Kada nastanu gubici. preduzeća će napuštati tu granu. imitacijom inovatorstva i ulaskom novih preduzeća u konkurenciju sa već postojećim eliminirat će se ta prednost. Cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu je Pe. AC. U lokalnom okviru najbolji primjer za monopolističku konkurenciju su benzinske pumpe. pa makar i samo privremeno. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Q 183 . Zato inovator ostvaruje profit dok ga imitatori ne anuliraju. p. 17. MC MC Pe P1 ● ● A B ATC d ● e MR 0 Qe Grafik 103. frizerske radnje i restorani. privremeno povećati svoju cijenu te na taj način ostvariti monopolski profit. Osjenčen je žutom bojom na grafiku. Izlaskom tih preduzeća povećavat će se cijene i profiti. tj. dok je ravnotežna količina ponuđena na tržištu na nivou Qe. Zbog toga je tržišna moć ovog preduzeća ograničena raspoloživošću supstituta. ali će poslovati bez ekstraprofita. Ona može nastati po osnovu proizvodnih inovacija. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku S obzirom na elastičniju funkciju tražnje u odnosu na tržište monopola nivo ekstraprofita će biti niži nego na tržištu monopola u kratkom roku. sličnih proizvoda i usluga koje prodaju drugi ponuđači. Monopolistička konkurencija se najčešće susreće u maloprodaji i u sektoru usluga. U dugoročnoj ravnoteži nova preduzeća neće ulaziti niti će postojeća izlaziti. Cijena je dugom roku jednaka dugoročnom prosječnom ukupnom trošku.Mikroekonomija Postoji razlika u slobodi ulaska u granu između čistog monopola i preduzeća koje posluje na tržištu monopolističke konkurencije.1. diferenciran proizvod biće u stanju kao i monopolsko preduzeće. Međutim. Preduzeće koje uspije proizvesti novi. ulazak novih firmi u granu rezultirat će nižim cijenam ali i profitima. Iako monopolistička konkurencija omogućava ostvarivanje monopolskog profita u kratkom roku.

2.Mikroekonomija 17. Razlog ovakvoj situaciji jeste što je potrebno diferencirati proizvod na tržištu potpune konkurencije. izradu ambalaže. Zato na dugi rok preduzeće u monopolističkoj konkurenciji cijenom može pokriti samo dugoročni prosječni trošak (p = LATC) koji je na nižem nivou proizvodnje u odnosu na kratkoročnu ravnotežu. a količina manja. podizanje kvaliteta proizvoda itd.90 90 Tatić. vidljivo iako preduzeće na tržištu monopolističke konkurencije ne zarađuje ekstraprofit cijena je viša nego na TPK. Detaljniji komparativni prikaz efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije i preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije bi zahtijevao i značajno više prostora. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. a to neosporno vodi i višim troškovima preduzeća. Sarajevo. 2003. Da biste diferencirali proizvod morate uložiti značajna sredstva u reklamiranje. Kriva tražnje pomjera se ulijevo sve dok ne postane tangenta na krivu njegovih dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC). Kasim. uspostavljanje lanca distribucije. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom vremenskom periodu U dugom roku u granu ulaze nova preduzeća čime se smanjuje udio u tržišnoj tražnji ovog preduzeća. što ćemo ovdje izostaviti. godine. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku Kao što je sa grafika 104. 184 . P LMC pm pTPK LATC ●A ● e ● d e’ MR 0 Qm QTPK Q Grafik 104.

Posmatrano grafički. Ponuda nekog faktora (Sa)91 jednaka je prosječnom trošku ponude (ATCa). graničnog i prosječnog troška monopsoniste u njegovoj proizvodnji prikazana je na narednoj tabeli. jer su fabrike i preduzeća ti monopsonisti koji angažuju potrebnu količinu rada. 185 . cijena gotovih proizvoda monopsoniste je zadata veličina. Recimo. što je predstavljeno u nastavku. Qa – predstavlja količinu angažovanog faktora rada Pa – predstavlja cijenu po kojoj je dostupna ta količina rada TCa – predstavlja ukupan trošak angažovanog faktora rada 91 Oznaka u indexu a u stvari predstavlja neki opći proizvodni faktor. Kao jedini kupac datog resursa. posmatra kroz monopsonsku tržišnu strukturu. kao faktora proizvodnje. Kako smo kod ostalih tržišnih stanja govorili o funkciji tražnje za proizvodom. kod ponuđača koji isporučuje automobilske farove za jednog od proizvođača automobila. MONOPSON Monopson na neki način predstavlja neuobičajeno tržišno stanje. monopsonista se suočava sa cjelokupnom ponudom. Čak i grafiki imaju obrnuti izgled. što je vidljivo iz narednog primjera. ovdje govorimo o funkciji ponude (najčešće faktora proizvodnje). Javlja se na tržištu na kome imamo veliki broj konkurentskih ponuđača na strani ponude. Iako nabavna cijena monopsoniste nije zadata veličina. On najčešće prodaje svoje proizvode na tržištu koje ima karakteristike tržišta potpune knkurencije i mora preuzeti cijenu sa prodajnog tržišta. To znači da će se nuditi više faktora rada ako je cijena na tržištu viša. tada se takvo tržište može opisati kao monopsonsko. jer se isti farovi ne mogu ugrađivati u više vrsta automobila. a karakteristično je za tržište faktora proizvodnje. Često se ponuda rada. ako na nekom području imate veći broj stočnih farmi iz kojih se proizvodi mlijeko i imate na strani tražnje samo jednu mljekaru koja vrši otkup tog mlijeka. nego zavisi od pregovaračkih mogućnosti monopsoniste. Primjer: Funkcionalna veza između kupljene (odnosno uložene) količine faktora proizvodnje i cijene datog faktora proizvodnje. Ne sreće se često u praksi. To je slučaj npr. a onda i kretanja ukupnog. U ovom slučaju je uzet primjer gdje je taj faktora faktor rada. koji ima potpuno suprotnu situaciju. ali samo jednog kupca na strani tražnje.Mikroekonomija 18. Ponuda faktora proizvodnje ima rastući oblik. tržište monopsona je zrcalna slika tržišta monopola. Monopson najčešće nastaje kao rezultat nemobilnosti faktora proizvodnje ili njegove specijalizacije za određenog korisnika.

50 0.95 1. Qa 6 7 8 9 10 Pa 0.92 On će u stvari i dovoditi do porasta prosječnog troška faktora rada i imat će dvostruko veći nagib od funkcije ATCa.85 0.00 3. uporedi sa graničnim prihodom koji je nastao prodajom proizvoda koje je proizveo taj dodatni faktor.50 0. Tih 700 KM predstavlja granični trošak koji je nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora. Kao što smo na ostalim tržištima imali da je uslov ravnoteže MR=MC.55 0.70 TCa 3.00 MCa 0. a to je granični prihod proizvodnog faktora rada (MRPa).05 1.60 0.80 5. ATCa – predstavlja prosječni trošak angažovanog faktora rada Sa – predstavlja ponudu faktora rada.65 0. Pa Sa = ATCa Da bismo mogli odrediti ravnotežu Qa Grafik 105. Funkcija ponude na monoposonu monopsoniste moramo dodati još jedan elemenat. prosječnih i graničnih veličina predstavljenih na str.85 4.000 KM.000 KM.65 0. angažovali ste dodatnog stolarskog radnika u proizvodnji sa mjesečnom plaćom od 700 KM.55 0. Ako dolazi do porasta prosječnog troška angažovanja faktora rada.70 Kada predstavimo grafički funkciju ponude rada onda ćemo dobiti sljedeći grafik. Funkcija ponude i graničnih troškova Qa Karakteristika ovog graničnog prihoda nastalog angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora jeste što ima opadajući oblik. Nadnica (N) MCa ATCa=Sa Grafik 106. 186 . Ako vam taj radnik proizvede mjesečno drvenih prozora u vrijednosti od 12. Svaka sljedeća jedinica proizvodnog faktora odbacuje manji prinos od 92 Sjetite se odnosa između ukupnih. tada je granični prihod nastao angažovanjem tog dodatnog faktora rada jednak 12. nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora. tako je i ovdje potrebno da se granični trošak.60 0.Mikroekonomija MCa – predstavlja granični trošak angažovanja dodatne jedinice faktora rada. tada će granični trošak biti uvijek iznad prosječnog troška.15 ATCa=Sa 0. 41.85 7. Recimo.

Privrede (N) koje imaju velike iznose raspoloživog novca obično ne mogu naći dovoljno visokoprofitabilnih projekata. odnosno ako je granični prihod ostvaren angažovanjem proizvodnog faktora a. ● odnosno plaćene su po cijeni koja je niža od one koja bi se formirala u slučaju da je i na strani kupaca faktora A ACa=Sa proizvodnje potpuna konkurencija PTPK ● (PTPK). I tako redom. Japan je zemlja koja se često navodi kao primjer.predstavlja granični prihod ostvaren angažovanjem faktora proizvodnje „a“.Mikroekonomija one prethodne. Na narednom grafiku preduzeće će ulagati a1 količinu faktora a. jer postoji obilje novca. svega nekoliko procenata. Cijena koju monopsonist plaća za jedinicu faktora a je Pa1. a1 a2 Qa Grafik 107. Graničnog prihoda faktora proizvodnje Qa Grafik 108. MRPa Monopsonista će angažovati dodatnu jedinicu proizvodnog faktora «a» samo ako mu ta dodatna jedinica pridonosi više porastu ukupnog prihoda (MRPa) nego li porastu graničnog troška (MCa). Kada birate u koji projekat ćete uložiti novac onda ćete se sigurno opredijeliti za onaj koji vam donosi najveći profit. Prema tome. jer ste već Nadnica uložili u najprofitabilniji. jer je to cijena ponude tog faktora. monopsonista će se Pa1 ● zaustaviti na manjem obimu kupovine MRPa i ulaganja faktora proizvodnje nego kupac potpune konkurencije (a1). MRPa . Ravnoteža monopsona 187 . ali ne i dovoljno profitabilnih projekata. Preduzeće će kupovati dodatne jedinice nekog faktora proizvodnje sve dok god dodatno uložena jedinica tog faktora pridonosi više porastu ukupnog prihoda. Sljedeću količinu novca ulažete u manje profitabilan projekat. Prikažimo slučaj ulaganja kapitala u projekte. Pri tome. nego porastu ukupnog troška. jer mu je pri toj količini ulaganja ovog faktora prirast ukupnog prihoda (odnosno MRPa) jednak graničnom trošku (odnosno MCa). javlja se razlika u iznosu Pa2 -Pa1 (površina osjenčena u žuto) po jedinici uloženog faktora i koji rezultira iz pozitivne razlike između MCa veličine MRPa i cijene faktora a. veći od graničnog troška koji je nastao angažovanjem tog proizvodnog faktora. gdje su prinosi na investicije dosta niske. To se B● naziva „Monopsonističkom Nadnica eksploatacijom“ jer su jedinice (N) faktora proizvodnje plaćene manje nego što svaka od njih pridonosi Pa2 generiranju ukupnog prihoda.

Preduzeća na TPK u dugom roku nudi proizvode po: a) Minimalnim dugoročnim graničnim troškovima uvećanim za prosječan profit b) Dugoročnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit c) Dugoročnim prosječnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) Ni jedno od navedenog. 20. 10. Samuelsonova klasifikacija tržišnih stanja je funkcionalistička klasifikacija. DA NE Diferencijacija proizvoda je karakteristična za tržište monopola. 6. uticaj ponude na formiranje cijene je veći. 14. 15. DA NE Na tržištu potpune konkurencije uslov ravnoteže preduzeća je P=MR. DA NE Dugoročna funkcija tražnje monopoliste je manje elastična od kratkoročne. 12. DA NE Subnormalna cijena je uspostavljena cijena na TPK u trenutnom roku. Na kojim tržištima je koeficijent elastičnosti supstitucije beskonačan: a) Na TPK b) Na tržištu monopola c) Na tržištu oligopola d) Na tržištu ograničene konkurencije e) Ni jedno od navedenog 2. 8. DA NE Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više uz manju cijenu.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. 2. DA NE Jedna od pretpostavki monopola je pasivna politika cijena. 188 . DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i ekstrprofit. DA NE Monopolista u dugom roku može ostvarivati i ekstraprofit. DA NE Postoji više razloga koji dovode do nastanka monopola. DA NE U Weintraubovoj klasifikaciji tržišnih stanja oligopol ne sadrži element diferencijacije proizvoda DA NE Stackelbergova klasifikacija spada u funkcionalističke klasifikacije tržišnih struktura DA NE Monopolista u poređenje sa savršeno konkurentnim preduzećem uvijek nudi veću količinu po višim cijenama. DA NE Na TPK cijena je jednaka graničnom prihodu preduzeća. 5. 19. 18. DA NE Na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku nema ekstraprofita. 9. 16. DA NE 1. DA NE Monopolista može samostalno određivati visinu prodajne cijene i ponuđene količine na tržištu. 11. DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i gubitak. 7. 3. DA NE Kada je MR < MC povećanjem proizvodnje monopolista može povećati ukupni profit. 17. 4. 13. DA NE Na TPK što je vremenski rok duži. DA NE Monopolista u dugom roku može ostvariti i prosječan profit. Kod monopola funkcija tražnje obavezno ima: a) Rastući nagib b) Jednak nagib c) Opadajući nagib d) Ni jedno od navedenog 3.

Koje pretpostavke spadaju u tržište monopola: a) Homogen proizvod b) Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je određeni mali broj c) Koeficijent elastičnosti supstitucije je nula d) Aktivno-pasivna politika cijena 6. Samuelsonova klasifikacija tržišnih struktura bazira se na sljedećim kriterijima: a) broj učesnika b) međuzavisnost robnih cijena c) koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje d) uticaj učesnika na formiranje cijena 189 . cijena koju zaračunava monopolista u odnosu na kratkoročnu cijenu je: a) veća b) ista c) manja d) ni jedno od navedenih 8. Funkcija tražnje na TPK u odnosu na tržište monopola je: a) elastičnija b) neelastičnija c) jednaka d) ni jedno od navedenih 7.Mikroekonomija 4. U dugom roku. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje na tržištu monopola je: a) jedan b) veći od 1 c) nula d) ni jedan od navedenih 10. Na TPK preduzeće može ostvarivati ekstraprofit u: a) Kratkom roku b) Dugom roku c) Kratkom i dugom roku 5. Šta je od navedenog obilježje tržišta potpune konkurencije: a) proizvod koji nema bliskog supstituta b) savršena informiranost učesnika c) koeficijent elastičnosti supstitucije određeni (mali) broj d) sloboda ulaska i izlaska e) aktivna politika cijena f) savršena mobilnost faktora proizvodnje 9. Proizvođač na tržištu potpune konkurencije može da određuje: a) količinu b) cijenu i količinu c) količinu i/ili cijenu d) ni jedno od navedenog 11.

dominantan utjecaj na ravnotežnu cijenu ima: a) ponuda b) troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 16. Na tržištu potpune konkurencije ravnotežnu cijenu u trenutnom roku određuje: a) ponuda b) varijabilni troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 15. Osnovni kriteriji za klasifikaciju tržišnih stanja po Weintraubovoj koncepciji su slijedeći: a) koeficijent elastičnosti supstitucije b) stepen kontrole cijena c) broj učesnika na tržištu d) stepen homogenosti proizvoda 19. u dugom roku. Monopol u kratkom roku: a) Ima funkciju ponude po graničnim troškovima b) Ima dio funkcije ponude po fiksnim troškovima c) Nema funkciju ponude d) Ima samo ponuđena količinu. Prema Stackelbergovoj klasifikaciji tržišnih stanja. Opći uslov ravnoteže preduzeća je: a) MC=MR b) MR=0 c) MR>MC d) Da su ATC minimalni. 13. 17. Monopol u odnosu na TPK proizvodi: a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 190 . Na tržištu potpune konkurencije. predstavlja sljedeće tržišno stanje: a) bilateralni oligopol b) monopson c) kvazimonopol d) oligopol e) oligopson 18. Optimalna alokacija sredstava se ogleda u slijedećem: a) proizvodnja se odvija uz najniže granične troškove b) preduzeća ne ostvaruju nikakav profit c) prodajna cijena jednaka graničnom prihodu d) prodajna cijena jednaka graničnom trošku 14. jedan učesnik na strani ponude i malo učesnika na strani tražnje.Mikroekonomija 12.

Koje ulazne barijere na tržište oligopola poznajete? 19. 8. 10. Definišite efikasnost obima? 11.Mikroekonomija 20. Navedite pretpostavke tržišta potpune konkurencije? 12. Monopolista u odnosu na tržište monopolističke kokurencije proizvodi a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 1. 4. Kakav ekstraprofit može da ostvaruje preduzeće na TPK u dugom roku? 16. Grafički predstavite situaciju da monopolista u kratkom roku ostvaruje gubitak. Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu i navedite uslove ravnoteže! 2. Navedite pretpostavke tržišta oligopola? 17. Koje elemente posmatra Samuelson u svojoj klasifikaciji tržišnih struktura? 5. Koji razlozi mogu dovesti do nastanka monopolskih preduzeća? 6. Grafički predstavite maksimizaciju profita u kratkom roku preko ukupnih veličina na TPK i pojasnite elemente grafika. Kako se izvodi funkcija ponude preduzeća u kratkom roku na TPK? 15. Šta je normalna cijena 3. Navedite pretpostavke tržišta monopola? 14. Definišite ravnotežu grane? 191 . Koji razlozi dovode do pojave oligopola? 18. Navedite i objasnite uslove ravnoteže preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? 7. Grafički predstavite situaciju da monopolista u dugom roku ostvaruje ekstraprofit. Definišite ravnotežu preduzeća? 20. Grafički prikažite ravnotežu monopoliste u kratkom roku i objasnite elemente grafika. 9. Navedite faktore koji utječu na formiranje konkurentskih odnosa između učesnika na tržištu? 13.

Izdavačka djelatnost 16. 1997. godine. Sarajevo. godine. Mate. 3rd edition. 1988. 13. Smiljan i Šohinger. Zagreb. 10. Jasminka: „Teorija tržišta i cijen“a. & Rubinfeld. 1986. Mostar-Sarajevo. Cincinnati. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. II izdanje. 1996. 11. 2005. 192 . Walter. Kasim. Pjanić. 4. Tatić. „Mikroekonomija“. Tatić. LITERATURA KNJIGE: 1. 1990. godine.Mikroekonomija 19. 2nd edition. Anita. Philadelphia. 1992. izdavač. godine. godine. 7. “Intermediate Microeconomics”. „Microeconomics“. 8. Zagreb. Michael. “Intermediate Microeconomics”. 6. “Microeconomic Theory”. Izdavač: Science Research Associates. „Ekonomija“. „Mikroekonomija“. Quirk. Perlof. 1984. David. Third edition. str. Cambridge. 3. Savremena administracija. Zagreb. April 2005. Friedman. 4. Koutsoyiannis. “Price Theory”. Zoran. Robert.Inc.471. Varian. 1994. „Mikroekonomska analiza“. 1990. Paul. Nicholson. Daniel. The Dryden Press. Kahn. „Mikroekonomija-Dodatni materijal Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. “Teorija cena”. Ohio. Pindyck. 5th edition. James. Northon. International student edition. godine. Jurin. 2003. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. XVII izdanje. 2nd edition. Jeffrey. Mate. 1990. Addison Wesley Publishing Company. Zagreb. Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. Second edition. „Moderna mikroekonomika“. Parkin. Bakalar. 1996. 2001. The MIT Press. Zagreb. 2003. Mate.. 15. 9. „Microeconomics“. Globus. Mate. South-Westwrn Publishing Co. 5. Babić. Addison Wesley Longman. 2. 14. za ispit“. Alfred. New York. 12. Hal. Jozo. Samuelson. Mate. Izdanje. Beograd.

2004. Jiři. J.asp?kol=50 31. 1979. 25.ludbreg. MacAvoy. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“.“ New York. 24. UNDP. Poslovni dnevnik 09.imf.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM. http://www. godine. http://www.org 28.iea.Norton. 26.Mikroekonomija ČLANCI: 17. www.worldsteel. 19. www. 2001.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004. Sarajevo 2002. No. http://portal. „The regulated industries and the Economy. World Bank. 21.W. UNDP.hr/kolumne/show. WEB STRANICE: 27.pdf 193 .org 29. 93. „Global Electric power reform. godine.W. 20. Bacon. 18. „Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“. 23. 22. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies.2006.pdf 32.doc 30. 2001. Sistem ranog upozoravanja.hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor.. R. „Deregulation vs. Schwarz. Re-regulation“ 2001. and Besant-Jones. 2005.monitor. Paul. Sistem ranog upozoravanja. godine. http://www. IISI and Chinese Government in 2003.iea.05. International Energy Outlook 2002. W.

Prosječni proizvod SATC .Fiksni trošak TU .Kratkoročni ukupni troškovi .Dugoročni granični troškovi .Ukupni varijabilni trošak .Tržište potpune konkurencije .Prosječni fiksni troškovi SRATC .Individualna tražnja TC .Dugoročni prosječni troškovi .Ukupna proizvodnja .Granični prihod proizvoda faktora a .Mikroekonomija Spisak skraćenica u Mikroekonomiji AC AFC AP APa AR AVC ATC D d Ed Es IEd pxEy FC I Imm K L LR LS LRAC LAC LRATC LMC LRTC Mm MP MPa MRPa MRSyx MS MU p pe pf Q Qe Qm QTPK r S s Sa .Kapital W .Ukupni fizički proizvod faktora x .Koeficijent monopolske moći .Trenutna ponuda .Prosječni varijabilni troškovi SRTC .Dugoročni prosječni troškovi .Index monopolske moći Y .Prosječni prihod SRMC .Granska ponuda .Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje TR .Nadnica .Posječni fizički proizvod faktora a SAVC .Količina proizvoda koju nudi monopolista .Granska tražnja TP .Kratki rok .Korisnost .Kratkoročna ponuda .kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude TPK .Kratkoročni prosječni ukupni varijabilni troškovi .Ukupna korisnost .Dohodak U .Profit .Količina .Individualna ponuda .Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje TPx .Granični fizički proizvod faktora a .Granični proizvod .Dugoročna ponuda .Ravnotežna cijena .Dugoročni ukupni troškovi .Prosječni ukupni troškovi SS .Kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Dugoročni prosječni ukupni troškovi .Prosječni troškovi proizvodnje SR .Granična stopa (subjektivne) supstitucije dobra y za dobro x .Faktor rada π .Granična korisnost .Profit .Ponuda proizvodnog faktora a 194 .Ravnotežna količina .Kratkoročni granični troškovi .Cijena proizvoda .Dugi rok .Količina proizvoda koju nudi preduzeće na tržištu potpune konkurencije .Ukupni proizvod .Stopa povrata na uložena sredstva .Ukupni prihod .Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje TVC .Ukupni troškovi .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful