Mr.

Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
Vodič za vježbe

Sarajevo, 2008.

Mikroekonomija

Mr. Armin Avdić

3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

MIKROEKONOMIJA
- VODIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE -

Februar 2008.
2

Mikroekonomija

Naziv djela:

MIIKROEKONOMIIJA M KROEKONOM JA
- VODIIIČ ZA VJEŽBE - VOD Č ZA VJEŽBE OD Č ZA VJEŽBE
Autor: Mr. Armin Avdić Izdavač: Ekonomski fakultet Sarajevo - Izdavačka djelatnost Fakulteta – Glavni urednik: Dekan Prof.dr. Muris Čičić Urednik: Prof.dr. Dževad Šehić Recenzent: Prof.dr. Aleksandar Kalmar Godina izdanja i štampanja: 2008. god. Tiraž: 500 primjeraka Štampa: Bemust Odgovorno lice štamparije:
3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

3

o Sarajevo na podršci u izradi ovog izdanja Vodiča. Svi prijedlozi i kritike su dobrodošli. i Prof. dr Aleksandru Kalmaru.2008. Nadam se da će ovaj materijal. posebno od strane studenata s obzirom da su oni ti koji trebaju da daju svoj konačan sud o korisnosti ovog udžbenika. dr Kasimu Tatiću na nesebičnoj podršci u izradi ovog Vodiča za vježbe kao i na dobronamjernim i korisnim sugestijama. kao i prethodni. Posebnu zahvalnost dugujem svojim profesorima: Prof. biti od koristi svim studentima ekonomskih fakulteta ali i mnogim drugim kojima imaju namjeru da se upoznaju sa osnovama mikroekonomije. Sarajevo.o. Zahvaljujem se i preduzeću „General Servis“ d.01.Mikroekonomija PREDGOVOR U relativno kratkom vremenu se javila potreba za doštampavanjem trećeg izmijenjenog i dopunjenog izdanja Vodiča za vježbe. U ovom izdanju su dodati popisi skraćenica i simbola koji se koriste za označavanje odgovarajućih ekonomskih varijabli. Autor 4 . godine. 08.

Mikroekonomija 5 .

1. 12. 12.1.4.3.1.1. 4.5.2. 8. 4. 10.2. 2.2. 12. UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje Unakrsna elastičnost tražnje Dohodovna elastičnost tražnje Faktori koji utječu na elastičnost tražnje ELASTIČNOST PONUDE Zavisnost ponude od vremenskog perioda TEORIJE O PONAŠANJU POTROŠAČA Teorija granične korisnosti Teorija indiferencije TEORIJA PROIZVODNJE TEORIJA TROŠKOVA Tradicionalna teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 12.3. 8. 10. 4.1. 7.4. 4.1.1.1.2. 2. 4. 8. 9. 6. 7. 6. 3.1. 2. Savremena teorija troškova Kratkoročni troškovi Dugoročni troškovi 6 .1. 4.2. 7.1.3.2. PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Temeljni stavovi o odnosima između ukupne. 7.2. 12.2. 3.3. 11. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA Predmet izučavanja Mikroekonomije MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST Mikroekonomski modeli Mikroekonomska analiza SADRŽAJ 10 12 13 13 16 17 18 19 19 20 27 27 30 30 30 35 42 43 45 47 49 50 52 53 55 55 63 64 66 72 74 83 84 86 96 107 109 107 113 114 114 116 TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI Tržište potpune konkurencije Funkcije tržišta i države Mikroekoenomija i Makroekonomija TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE Skala tražnje Promjena tražnje i promjena tražene količine Promjena ponude Ravnoteža ponude i tražnje Promjena ponude i tražnje i utjecaj na ravnotežnu količinu i cijenu Primjeri iz prakse UKUPNA. 5. 8. 8. 4.1.3.1.1.2. 9.Mikroekonomija 1. 3.1. 5. 3.1.2.2. 12. 10. 12. prosječne i granične veličine POTREBA I TRAŽNJA Plan potrošnje IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Ukupna tržišna tražnja Zakoni tražnje Iznimke od općeg zakona tražnje CJENOVNA.

2.2.2.2. 15.1.4.3.8.3. 18.1. Mjerenje monopolske moći Diskriminacija cijena Diskriminacija cijena prvog stepena Diskriminacija cijena drugog stepena Diskriminacija cijena trećeg stepena 15. 16.4. 15. 15. 16.3.8.1.3.1.2. 14.4.4.2.Mikroekonomija 12. Regulacija monpola Historijski pregled reguliranja monopola Ciljevi regulacije monopola Metode regulacije monopola Reguliranje monopola kontrolom cijena Regulacija monopola preko graničnih troškova Regulacija monopola preko prosječnih troškova Reguliranje monopola porezima 15.4.4. 17.5.5. 16.4. 15. Primjeri i zadaci vezani za monopol OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Cournotov model Bertrandov model Edgeworthov model Model prelomljene krive tražnje (Sweezyjev model) Teorija igara Osnovni pojmovi Matrica rezultata 17.6.4. 13.2. 15. 16. 14.1. 15.4. 17. 15. 15. 15.9. 15. 15.8. TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku MONOPSON LITERATURA .2. 15.1. 15.2.2. 15.8. 14.1. 14.8.4. 15. 19.4.1.3. 15.7. 13.1.3.1. 15.2. 13. Problemi u regulaciji monopola Privatizacija prirodnih monopola Privatizacija energetskog sektora u BiH Modeli privatizacije 15.6.6. 16. Empirijske funkcije troškova KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA Stackelbergova klasifikacija Samuelsonova klasifikacija Weintraubova klasifikacija TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE 123 125 125 126 131 131 134 135 137 140 141 143 143 145 146 147 147 148 148 149 150 151 152 153 154 155 157 158 158 158 159 161 166 170 172 172 174 176 176 177 182 183 184 185 192 7 Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća u dugom roku Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije MONOPOL Ravnoteža monopola u kratkom roku Ravnoteža monopola u dugom roku Pojam i evolucija prirodnih monopola Osobine prirodnih monopola Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji 15. 15. 15.3.5.3. 16. 16.5. 15. 13.4. 15.1.1.

Teorija otkrivene preferencije. Skale ponude. (7 časova predavanja + 5 vježbi) Teorija ponude. stvarnost i modeli. Determinante troškova. Ravnotežna cijena i količina. Ponuda u trenutnom. Ponuda i troškovi. Elastičnost ponude. prosječan i granični prihod. Fiksni i varijabilni faktori proizvodnje. motiv i elementi ravnoteže po vremenskim periodima i tržišnim strukturama. 10. Ravnotežni položaj potrošača. Zakoni tražnje: Cournot-Marshallov. Zakon ponude. Pojam konkurencije i potpune konkurencije. Relacija kratkoročnih i dugoročnih troškova. Ravnoteža grane u različitim vremenskim periodima. Predmet i metode Mikroekonomije. Izvođenje i pomjeranje krive ponude. Kombiniranje faktora proizvodnje. Skale tražnje. Teorija. Potrošnja. saradnja. Cournot. prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Oligopol. Međuzavisnost. (3 časa predavanja + 3 vježbi) Teorija proizvodnje. Uvod. elementi i klasifikacija tržiših struktura. Kupovina. Pojam. Barijere ulaska. Analiza ukupnog. Osobine monopola. Modeli oligopola. Definiranje tražnje. Tržišni mehanizam: osnovni ciljevi (motivi i modeli ponašanja tržišnih učesnika). (5 časova predavanja + 4 vježbi) Teorija troškova. Edgeworth. Cobweb teorema. Strateško ponašanje. Stackelberg. Zakoni prinosa. Mikroekonomija i Makroekonomija. Diskriminacija cijena i kriteriji politike cijena. (6 časova predavanja + 6 vježbi) Teorija o ponašanju potrošača. konflikti. Motivi i determinante. Slutsky-Hicks-Allenov. Ravnoteža preduzeća u različitim vremenskim periodima. 7. Moore-Schultzov zakon tražnje: odstupanje od zakona tražnje. Definicija ponude. Prolagođavanje preduzeća tržišnim promjenama. Teorija tražnje. Ukupan. 8. Warlasov. kratkom i dugom roku. Definicija i klasifikacija troškova. Ponašanje tražilaca. 9. Tradicionalna teorija granične korisnosti. Determinante ponude. vrste tražnje. (3 časa predavanja + 0 vježbi). 5. definisanje oligopola. Tražnja i ponuda faktora. Ravnoteža oligopola u 8 2. Bertrand. Potrebe. Učinci diskriminacije cijena. Vrste monopola. 6. 3. Proizvodne izokvante i princip supstitucije. cilj. Proizvodne funkcije. Tražnja za sredstvima potrošnje i tražnja za proizvodnim dobrima. (4 časa predavanja + 2 vježbi) Potpuna konkurencija. Funkcije tržišta i potreba državne intervencije. Troškovi u kratkom i dugom roku. kriterij i maksimiziranje dobiti. Ravnoteža monopoliste u dugom i kratkom roku. Teorija indiferencije. Pojam. Osnovne komponente i instrumenti Mikroekonomije. (5 časova predavanja + 2 vježbi) Monopol.Mikroekonomija UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET Naziv predmeta: MIKROEKONOMIJA Godina studija: I (Prva) Ukupan broj časova (predavanja i vježbi): 45 + 30 1. (3 časa predavanja + 1 vježbi) Ravnoteža grane i preduzeća. Funkcija ponude. Antimonopolski zakoni i ponašanja. . 4.

Mikroekonomija različitim situacijama. Prelomljena kriva tražnje. Sporazum oligopolista i efikasnost u privredi. (3 časa predavanja + 2 vježbi) 11. Ograničena konkurencija. Tržište i teorije ograničene konkurencije. Teorija Edwarda Chamberlena i Joane Robinson. Monopolska konkurencija, diferenciranje proizvoda, publicitet. Ravnoteža preduzeća i grane. Mjerenje tržišne snage. (2 časa predavanja + 2 vježbi) Ravnoteža tržišta faktora proizvodnje. Motivi maksimiziranja dobiti i zapošljavanje faktora proizvodnje. Tražnja i ponuda faktora proizvodnje na tržištima potpune konkurencije, monopsona i oligopsona. (1 čas predavanja + 2 vježbi)

12.

LITERATURA ZA ISPIT: 1. 2. 3. Tatić, Kasim; „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2003. godine. Tatić, Kasim; „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2005. godine. Avdić, Armin; „Mikroekonomija-Vodič za vježbe“, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2008. godine.

ŠIRA LITERATURA: 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Babić, Mate: „Mikroekonomska analiza“, 4. Izdanje, Mate, Zagreb, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, HKD Napredak, 1997. godine. Bakalar, Jozo; „Politika cijena“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine. Jurin, Smiljan & Šohinger, Jasminka; „Teorija tržišta i cijena“, Globus, Zagreb, 1990. godine. Koutsoyiannis, Anita.; „Moderna mikroekonomika“, II izdanje, Mate, Zagreb, 1996. godine. Pindyck, Robert & Rubinfeld, Daniel; „Mikroekonomija“, 5. Izdanje, Mate Zagreb, 2005. Parkin, Michael; „Microeconomics“, Addison Wesley Publishing Company, 6th edition, 2005. Perlof, Jeffrey; „Microeconomics“, Addison Wesley Longman, 2nd edition, 2001. Samuelson P.; „Ekonomija“, XVII izdanje, Mate, Zagreb, 1994. godine. www.bhekonomija.com

9

Mikroekonomija

1. ŠTA JE MIKROEKONOMIJA?
Izučavanje ekonomske stvarnosti ima tradiciju od preko 200 godina. U toku ovog razdoblja ekonomija kao nauka se proširivala, dograđivala i diferencirala od drugih nauka. Postala je veoma složena. Ekonomija, kao nauka bavi se izučavanjem privrednih aktivnosti i ekonomske stvarnosti jedne države, regiona i cjelokupne svjetske ekonomije na jednoj strani, kao i pojedinim učesnicima kao što su mala i velika preduzeća, kupci, vladini uredi za regulaciju i nadzor itd., na drugoj strani. Usložnjavanjem privrednih tokova koji svakim danom postaju još kompliciraniji i isprepleteniji kompleksnija postaje i ekonomska nauka koja pokušava da postojeće aktivnosti objasni, a naredne predvidi. Ekonomsku stvarnost zbog svoje kompleksnosti izučava mnogo ekonomskih disciplina: Makroekonomija, Finansije, Menadžment, Mikroekonomija, Računovodstvo, Marketing itd. Na taj način bolje i lakše se shvaćaju pojave u okruženju, te rješavaju problemi koji nastaju na temelju ovih pojava.

Kako da ostvarimo profit?

Mikroekonomija, kao jedna od ekonomskih disciplina, proučava između ostalog: 1. ponašanje pojedinačnih privrednih subjekata, kao što su: preduzeća, potrošači, država (njene pojedine agencije i odjeli), 2. utjecaje državnih mjera na aktivnosti učesnika na tržištu, raspodjelu dobara i usluga, 3. načine klasifikacija i funkcioniranje pojedinačnih tržišta i tržišta zajedno, 4. iznalažnje optimalnih količina faktora proizvodnje u procesu proizvodnje, 5. načine primjene teoretskih modela u rješavanju konkretnih ekonomskih problema, itd. Posebna pažnja pri proučavanju ponašanja pojedinačnih učesnika na tržištu posvećuje se efikasnoj alokaciji oskudnih resursa, kao što su novac, materijal, vrijeme, prirodna bogatstva, itd. Samo jedan dio prirodnog bogatstava je obnovljiv, dok drugi nije. Stoga o prirodnom bogatstvu i njegovom korištenju svaki ekonomista treba voditi posebnu brigu. Danas je najveći problem čovječanstva kako da zadovolji svoje rastuće potrebe. Potrebe oduvijek postoje i uvijek će biti neophodni uslov ljudskog postojanja. Razvojem ljudskog društva i struktura potreba se mijenja i proširuje. Ovo je kontinuiran proces. Stoga su u temelju Mikroekonomije ljudske potrebe koje iniciraju razmišljanja o načinu njihovog zadovoljavanja. Potrebe se na tržištu manifestiraju kao tražnja, bilo pojedinaca, grupe ljudi ili tražnja od strane države. Na Mikroekonomiji je da ukaže na najefikasnije načine zadovoljenja tih potreba. Na tržištu se, s druge strane, pojavljuju preduzeća koja proizvode dobra i usluge. Preduzeća prodajom ovih proizvoda i zadovoljavanjem izraženih potreba različitih učesnika na tržištu ispunjavaju svoju svrhu - profitabilno poslovanje. Drugo područje Mikroekonomije je usmjereno na preduzeće, njegove troškove, načine proizvodnje kombiniranjem različitih faktora proizvodnje, načine formiranja cijena proizvoda, itd. Da bi ekonomski sistem mogao funkcionirati potrebno je međudjelovanje učesnika na tržištu. Ako želimo analizirati Mikroekonomiju moramo svojom analizom obuhvatiti: preduzeća, potrošače i državu). 10

Mikroekonomija Postoji mnogo definicija Mikroekonomije. U literaturi se najčešće mogu naći sljedeće definicije1: 1. 2. Mikroekonomija je grana ekonomije koja proučava odluke pojedinačnih kućanstava i preduzeća, funkcioniranje pojedinačnih tržišta i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga. Mikroekonomija je analiza koja se bavi ponašanjem pojedinačnih subjekata u tržišnoj ekonomiji, takvih kao što su određivanje cijena nekog proizvoda ili ponašanje pojedinačnog potrošača ili preduzeća. Mikroekonomija je proučavanje ekonomskog ponašanja pojedinačnih jedinica odlučivanja, kao što su pojedinačni potrošači, vlasnici sredstava i preduzeća u sistemu slobodnog preduzetništva.

3.

Svaka od navedenih definicija osvjetljava Mikroekonomiju iz drugog ugla, ali sve one zajedno pokazuju čime se to bavi Mikroekonomija kao ekonomska disciplina. Možda je najbolje da to pokažemo na jednom primjeru.
Ukoliko želimo odrediti cijenu nekom proizvodu, recimo benzinu za automobil, onda moramo, između ostalog, voditi računa o sljedećim stvarima: Koliko se benzina troši na nekom području, koliko prosječan potrošač toči benzina mjesečno, koliki su porezi na benzin, kolika marža je neophodna za vlasnika benzinske pumpe da bi on imao interesa prodavati gorivo, koji kvalitet benzina se zahtijeva, kako i odakle se benzin transportuje i koliki su troškovi transporta, postoje li sezonske oscilacije, kakva tražnja se očekuje u narednom periodu i sl. Da bi se odredila krajnja cijena benzina potrebno je sagledati ponašanje i kupaca i prodavača ali i države koja nadgleda kvalitet goriva i ubire određene poreze. Svi oni zajedno predstavljaju tržišne učesnike koje proučava Mikroekonomija.

Tržište se u stvari nalazi u presjeku aktivnosti proizvođača, potrošača i države. Sva tri učesnika su neophodna kako bi tržište moglo nesmetano funkcionisati. Tržište može biti fizičko mjesto (kao što je pijaca) ili virtualno mjesto, kao što je prodaja putem Interneta (e-Buy).

Država

Tržište

Proizvođači

Kupci

Shema 1. Učesnici na tržištu

1

Bakalar, Jozo; „Mikroekonomija“, Mostar-Sarajevo, 1997. godine, str. 3.

11

3. Jedan dio Vodiča će obrađivati računske primjere gdje se treba razumjeti način na koji rješavati određene probleme. 4. 8. tržištima. determinante.Mikroekonomija 1. prognoza. Tržište savršene konkurencije. Mikroekonomija. Oligopol. Tržište i cijene faktora proizvodnje. Makroekonomijom i Ekonomskim razvojem. Tražnja (teorija. Sa druge strane Mikroekonomija posmatra tržišne učesnika. Monopolistička konkurencija. PREDMET IZUČAVANJA MIKROEKONOMIJE Područje proučavanja Mikroekonomije je dosta široko. Ponuda (determinante. U nastavku ćemo predstaviti svjetsko tržište nafte. Razlika između Mikroekonomije i Ekonomike preduzeća jeste što Ekonomika preduzeća analizira preduzeće kao izolovan privredni subjekt od ostatka privrede. a jedan dio će sadržavati pitanja koja se mogu postaviti na osnovu izložene materije. U ovom Vodiču pokušat ćemo dati što više primjera iz naših preduzeća i ukazati na probleme koje ona imaju. Teorija i analiza proizvodnje. Mikroekonomski subjekti (domaćinstva. Liberalizacija tržišta. Milioni proizvoda i usluga se razmjenjuju putem tržišta onome ko je spreman platiti najvišu cijenu. koji imaju dalje utjecaja na druge tržišne učesnike. Marketingom. u međudjelovanju sa drugim učesnicima na tržištu. Teorija i analiza troškova (tradicionalna i savremena teorija. povezanim. Uobičajeno se u literaturi analizira između 10 i 15 poglavlja ovisno o vrsti studija i raspoloživom broju sati predviđenom za izvođenje nastave. Mikroekonomska teorija. Stalni pokušaji preduzeće i ostalih tržišnih učesnika da se prilagode novonastalim prilikama u stvari predstavlja tržišni mehanizam. 12 . 2. Iz prethodnih nabrojanih tema vidljvo je da postoje određene dodirne tačke Mikroekonomije sa drugim ekonomskim disciplinama. 5. 6.1. 9. a koji kao odgovor povlače svoje poslovne poteze i tako redom. pa i preduzeće. analiza. klasifikacije i funkcije). Prilike na ovom tržištu imaju utjecaja na gotovo sva ostala tržišta. Tražnja i ponašanje potrošača (teorija granične korisnosti. kako prilike na jednom tržištu utječu na prilike na drugim. također posmatra međudjelovanja tržišta. tj. Nije dovoljno znati strukturu svojih troškova već ih je potrebno uporediti sa drugim preduzećima i vidjeti da li je ona povoljnija ili nepovoljnija uodnosu na konkurentska preduzeća ili granu u prosjeku. Privatizacija i Regulacija monopola. 11. elastičnost. analiza i modeli. prije svega sa Ekonomikom preduzeća. država) i njihovi ciljevi. Mikroekonomija najčešće služi kao podloga za ostale discipline. Poremećaji sa njega se poput talasa prenose na sva ostala tržišta mijenjajući troškove poslovanja preduzeća. Finansijama. 10. Stoga se preduzeća nastoje prilagoditi ovim promjenama pa povlače odgovarajuće poslovne poteze. Monopson). 7. a samim tim i njihove ravnotežne pozicije. primjena). elastičnost i pomjeranja). teorija indiferencije i teorija otkrivene preferencije). preduzeća. Bez njega bi život jednostavno bio nemoguć. Shodno predviđenom planu i programu Fakulteta posebna pažnja će se obratiti na sljedeće teme: 1. Zamislite samo da neko od ljudi treba upravljati sa njima! U nastavku ćemo pokušati da razjasnimo ovaj tržišni mehanizam i da prikažemo na koji se način učesnici na tržištu ponašaju. Klasifikacija tržišta (Monopol. Tržište i država (uloga države u privredi).

Svaki mikroekonomski model dobar je u onoj mjeri u kojoj ispunjava ove dvije zadaće. Na primjer. Razmislite koliko je značajno za jedan prodajni salon ako može ispravno procijeniti broj automobila koje će prodati u naredna 3 mjeseca. 13 . a on se sastoji od dvije faze: 1) opažanje i mjerenje pojava koje proučavamo i 2) razvijanje teorije na osnovu tih mjerenja i opažanja. Zbog toga se i izgrađuju mikroekonomski modeli. Jozo. Menadžment prodajnog salona može na vrijeme da od proizvođača poruči zahtijevani broj automobila. godine. Zato kažemo da je model pojednostavljena slika stvarnosti. 4-5. Sveukupna mikroekonomska teorija je izgrađena od manjih teoretskih koncepta (mikroekonomskih modela). ima određenih prednosti u odnosu na druge načine. Mostar-Sarajevo.1. 1997.Mikroekonomija 2. Posebno je važno zbog toga što vam novac koji bi ste uložili za nabavku automobila „ne leži zamrznut“ u proizvodima koje nećete prodati narednih pet-šest mjeseci. Vratimo se prethodnom primjeru. kao način spoznavanja. Zato se vrši procjena njihovog značaja i veličine utjecaja. Način nastanka mikroekonomskih modela dat je na narednoj slici: 2 Detaljnije vidjeti u Bakalar. MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST2 2. te predviđanje kretanja tih pojava u budućnosti. Zbog toga što je svaka pojava (koja se proučava) pod utjecajem različitih faktora. Da bi nam olakšali donošenje poslovnih odluka i da bi nam omogućili profitabilnije poslovanje. Na kraju formiramo zaključak da se taj automobil na datom tržištu u određenom vremenskom periodu prodaje u toj količini. str. svi faktori često ne mogu biti uključeni u analizu. U analizu je najčešće moguće uključiti samo one faktore koji imaju dominantan ili presudan utjecaj na datu pojavu. Naučni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti. zatim je potrebno pratiti prodaju neko određeno vrijeme. Svrha izgradnje ovih modela jeste analiza postojećih mikroekonomskih pojava. „Mikroekonomija“. MIKROEKONOMSKI MODELI Model predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i ima široku primjenu u ekonomiji iz razloga što model. da bismo mogli saznati kakav trend ima prodaja automobila na tržištu potrebno je odrediti koju vrstu automobila analiziramo. recimo jedan kvartal ili pola godine. Nakon toga trebamo sagledati koji sve faktori utječu na prodaju automobila i koliki utjecaj imaju. a da istovremeno nema pretrpan salon ili nema problem gdje da smjesti automobile.

str 5.Mikroekonomija Naučni metod Opažanje i mjerenje Razvijanje teorije Izgradnja Mikroekonomskih modela Svrha izgradnje Analiza Predviđanje Slika 1. Mostar-Sarajevo. 1997. Način nastanka mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sastoji se iz tri elementa: a) Endogene varijable – događaji ili pojave koje se proučavaju. Naredna slika prikazuje osnovne komponente mikroekonomskog modela: Endogene varijable Teorijski mikroekonomski model Pretpostavke o ponašanju Parametri Slika 2. c) Parametri – kvantitativno izražene karakteristike okruženja. Komponente mikroekonomskih modela Teorijski mikroekonomski model sa jedne strane ima određene osnovne pretpostavke koje mora uključiti u sebe da bi mogao biti vrednovan. Jozo. „Mikroekonomija“. 14 . Četiri osnovne pretpostavke koje svaki mikroekonomski model mora sadržavati su:3 3 Bakalar. dok sa druge strane ima implikaciju koja. godine. ustvari predstavlja rješenje ili ravnotežu tog modela. b) Pretpostavke o ponašanju – način na koji se ponašaju učesnici.

Primjer Jedan od mikroekonomskih modela jeste model ponude i tražnje.Mikroekonomija 1) 2) 3) 4) pretpostavka o preferencijama učesnika. pretpostavka o koordinaciji nam naglašava da je u jednom modelu potrebno imati koordinirane postupke učesnika. Tada u najvećem broju slučajeva dolazi do porasta cijene tog proizvoda što je najčešće nepovoljno za kupce. a samim tim i analizirati jer nikada ne znate šta će takva osoba učiniti. Ograničenost raspoloživih resursa je temeljna pretpostavka ekonomije uopšte. pretpostavka o racionalnom izboru učesnika i pretpostavka o koordinaciji učesnika u modelu. u stanogradnji. ako jedan od učesnika želi kupiti neki proizvod. U protivnom je model besmislen. Teorijski mikroekonomski model Pretpostavka o preferencijama je neophodna kako bismo znali šta učesnici u modelu više žele. I zadnja. Npr. Racionalnost se u ovom slučaju odnosi na situaciju da će racionalan čovjek nastojati maksimizirati svoju korist od kupovine proizvoda ili minimizirati svoje izdatke za njegovu kupovinu. Pretpostavka o ograničenosti resursa je potrebna iz razloga što niti jedan resurs u prirodi nije neograničen. tržištu dolazi do skoka cijena. pretpostavka o ograničenosti resursa. Ako u nekom gradu postoji izražena tražnja za stanovima a da pri tome ne postoji srazmjerni porast ponude stanova na. Iznenadni poremećaji na tržištu nekretnina obično dovode do porasta cijena. Ovaj slučaj je čest npr. Ovaj model je nastao na bazi velikog broja posmatranja šta se dešava sa cijenom proizvoda ako dolazi do pomjeranja funkcije ponude ili tražnje. Svi znamo da je ponašanje neracionalne osobe vrlo teško predvidjeti. sa druge strane mora postojati proizvođač koji je spreman proizvesti i ponuditi taj isti proizvod. a nakog određenog vremena kada se poveća ponuda na tržištu dolazi do njihovog snižavanja. Pretpostavka o racionalnom izboru učesnika nam daje uslov da ponašanje učesnika u modelu mora biti racionalno kako bismo mogli predvidjeti njihovo ponašanje. koje vrste motora kupci najviše kupuju. Poznato je da većina kupaca želi kupiti dizelske motore koji imaju malu potrošnju goriva. Iako će se u nastavku detaljnije analizirati kretanje i ponude i tražnje. ovdje ćemo samo navesti primjer kada dolazi do povećanja tražnje za nekim proizvodom na tržištu a funkcija ponude ostane nepromijenjena. 15 . Npr. Naredna slika prikazuje ove pretpostavke: Preferencije Ograničenost resursa Racionalan izbor učesnika Teorijski mikroekonomski model Ravnoteža modela Koordinacija Slika 3.

Matematika kao grana nauke je obezbijedila dobru podlogu za teoretsko razumijevanje pojava. odnosno predstavlja svrhu izučavanja mikroekonomske teorije. Da bi se adekvatno predstavili svi teoretski koncepti potrebno je koristiti određeni instrumentarij. Stoga će se u toku izlaganja u značajnoj mjeri koristiti matematički prikazi iz razloga što je „jezik“ matematike veoma precizan i obezbjeđuje nam tačne pokazatelje. koristi te modele za rješavanje konkretnih problema sa kojim se suočavaju učesnici na tržištu (proizvođači. mikroekonomska analiza. Ona predstavlja tržišnu valorizaciju teoretskih koncepta koji su izgrađeni primjenom mikroekonomskih modela. potrošači. ali i za kvantitativnu analizu realnih problema.2. Stoga se primjenom mikroekonomske analize. Mikroekonomija = mikroekonomska teorija + mikroekonomska analiza 16 . kao primjenjeni dio Mikroekonomije. mikroekonomska teorija spušta na ravan upotrebljivosti i korisnosti. Mikroekonomija kao naučna disciplina u sebi sadrži i mikroekonomsku teoriju i mikroekonomsku analizu i za uspješno rješavanje problema potrebno je koristiti oba dijela. MIKROEKONOMSKA ANALIZA Za razliku od mikroekonomskih modela koji predstavljaju teoretsku podlogu za rješavanje određenih ekonomskih problema. država itd.Mikroekonomija 2.). Bez adekvatne primjene pri rješavanju konkretnih problema u ekonomiji. niti jedna teorija nema veći značaj.

Uloga države se najčešće ogleda u sprovođenju određenih zakona po kojima se poslovanje odvija. U ekonomiji je prisutno mišljenje da u većini slučajeva i na većini tržišta postoji određena „nevidljiva ruka“ koja dovodi do povezivanja ponude i tražnje i do zadovoljavanja potreba potrošača. vremenom je utvrđeno da sâma tržišta nisu sposobna dovesti do stabilnosti privrede. str. Tržišni mehanizam bi u potpunosti doveo do stabiliziranja privrede. cijene su te koje koordiniraju odluke potrošača i proizvođača na tržištu. utaja poreza. Takvo tržište se naziva tržište finalnih dobara (proizvoda). U nastavku ćemo dati kratak prikaz uloge države na tržištu te njenih mogućih intervencija kako bi se ispravili određeni tržišni nedostaci. Zagreb. Ukoliko je država previše prisutna na tržištu tada učesnici ne mogu iskazati svu kreativnost u svom radu jer je previše pravila koja gotovo sve regulišu. Jedan od prvih ekonomista (Adam Smith) je tvrdio da je sâmo tržište sposobno uspostaviti pravedan i stabilan tržišni okvir u kome će se tržišne transakcije odvijati nesmetano. on će ga zadržati neko vrijeme kako bi ga prodao po višoj cijeni. godine. Da je tako već bi u Bosni i Hercegovini većina stanovnika bila zaposlena i ne bi bilo proizvoda koji se nemaju kome prodati. u kreiranju normi zaštite životne okoline ili u sprječavanju antimonopolskog ponašanja učesnika. Znači. dok potrošači ne plaćaju proizvode na vrijeme. TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDI4 Tržište predstavlja mjesto na kome se susreću ponuda i tražnja proizvoda. Mate. 35-48 5 Postoji dosta definicija tržišta. mogu susresti na nekom fizičkom ili na nekom virtuelnom mjestu.. Kada govorimo o tržištu potrebno je naglasiti da postoji mogućnost da neki od učesnika na njemu žele kupiti finalne proizvode koje će oni lično potrošiti. Stoga je važno da država ili njene određene institucije budu prisutne na raznim tržištima kako bi tržišta dobro funkcionirala. ako kupci zaključe da da će cijena tog proizvoda porasti u narednom periodu. Svi učesnici na tržištu posmatraju cijene i na bazi njih donose svoje odluke. a nekim stanovnicima nedostaje novca za osnovne životne namirnice itd. XVII izdanje. proizvođači ne vode dovoljno računa o životnoj okolini. Samuelson. nastojat će što prije doći do tog proizvoda ako im je on potreban. Na narednoj shemi ukratko su predstavljeni nedostaci tržišta i načini na koje država intervenira na tržištu. Ekonomija. za početak mi ćemo dati samo jednu od njih. kao što smo prethodno naglasili. Obično se na tržištu pojavljuju proizvođači i kupci.Mikroekonomija 3. Na drugoj strani neki učesnici žele nabaviti (polu)proizvode koje će iskoristiti za dalju proizvodnju drugih proizvoda i takvo tržište nazivamo tržište proizvodnih faktora. a kao što je vidljivo to se ne dešava.5 Ponuda i tražnja se. sivo tržište i sl. Tržišta putem cijena rješavaju osnovne ekonomske probleme. 17 . 4 Detaljnije vidjeti: P. Sa druge strane ako država nije u dovoljnoj mjeri prisutna na tržištu tada ne postoje jasna pravila ili se nedovoljno poštuju postojeća. Sa druge strane. no nekada je neophodno da se na tržištu pojavi i država kako bi uspostavila određena pravila po kojim će se razmjena odvijati. Ako neko od proizvođača očekuje da poraste cijena proizvoda kojeg on prodaje. Međutim. javljuja se nelojalna konkurencija. 1994.

18 . Nedostaci tržišta i intervencije države na tržištu Svakako da država.Mikroekonomija Nedostaci nevidljive ruke Neefikasnost Monopol Eksternalije Javna dobra Nejednakost Neprihvatljive nejednakosti dohotka i bogastva Makroekonomski problemi Visoka inflacija Visoka nezaposlenost Spor ekonomski rast Stabilizacija pomoću politika kamatnih stopa Stimuliranje rasta Monetarna i fiskalna politika Investiranje u obrazovanje i povećanje nacionalne stope štednje Preraspodjela dohotka Progresivna poreska stopa Programi podrške dohotka Intervencija na tržištu Intervencija na tržištu Subvencije Antitrustovski zakon Zakoni protiv zagađivanja Nacionalna odbrana Intervencija države Primjeri Shema 2. zlato i sl. Tu postoji i veliki broj kupaca ali i veliki broj prodavača sličnih ili homogenih proizvoda.) i ako učesnici mogu bez većih poteškoća ulaziti na tržište i izlaziti sa njega. U takvim slučajevima država kroz osnivanje istraživačkih instituta pomaže da se lakše obezbijede sredstva. a učesnici samostalno odlučuju o načinu poslovanja. 3. O tržištu potpune konkurencije će mnogo više riječi biti u poglavlju 14.1. pijaca u jednom većem gradu se može smatrati tržištem potpune konkurencije. To je npr. nafta. Zbog toga kompanije i banke ne žele da rizikuju novac u takve projekte sa neizvijesnim ishodom iako su potencijalne dobiti velike. Ako se na tržištu razmjenjuje proizvod koji je homogen (kao što su na primjer: pamuk. ili da dopuni njihov rad tamo gdje privatni kapital nije dovoljan ili nema interes. Taj razvoj zahtijeva značajna novčana sredstva ali je ishod razvojnog procesa često neizvijestan. dionice. slučaj kod razvoja novih foto ćelija koje se mogu koristiti za proizvodnju energije. ima za cilj da obezbijedi što više prostora kompanijama za njihovo poslovanje. Na primjer. a nakon što se ostvare značajni napretci u tehnologiji omogući kompanijama da ih koriste. Obično je na ovim tržištima država veoma malo prisutna. tada takvo tržište nazivamo tržište potpune ili čiste konkurencije. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Na nekim tržištima pojavljuje se veliki broj učesnika i na strani ponude i na strani tražnje. kroz određene instrumente.

Kako smanjiti nezaposlenost na nivo da svi oni koji žele raditi imaju i gdje da rade. vojska. informativna i razvojna funkcija. nacionalno tržište. trgovina na veliko. određenih subvencija i sl. Razlika se prije svega ogleda u predmetu proučavanja. MIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA Postoji razlika između Mikroekonmije kao ekonomske discipline i Makroekonomije. trgovina na malo itd. 3. kako se ne bi dešavala npr.3. Da bismo mogli proučavati makroekonomske pojave.2. kontrola o skladištenju opasnih materija. vatrogasci. socijalne ustanove itd. To su aktivnosti koje su usmjerene na: promoviranje jednakosti putem progresivnih poreskih stopa. 3. velika inflacija.Mikroekonomija 3. distributivna. 4. regionalno tržište. moramo shvatiti i razumjeti mikroekonomske jer su one osnova na bazi kojih nastaju i prilike u cijeloj nacionalnoj ekonomiji. tržište vrijednosnih papira. Bruto domaći proizvod (GDP) jedne države. globalno tržište tržište nafte i naftnih derivata.). a to su: 1. Makroekonomija proučava privredu u cjelini. tržište faktora proizvodnje. kao što su kupci. Cilj je da se formira ravnoteža uvoza i izvoza iz jedne države. selektivna. Upravljanje uvozom i izvozom. I tržište ima svoje određene funkcije. Makroekonomija ima svoja četiri osnovna područja. promoviranje i obezbjeđenje makroekonomskog rasta i stabilnosti privrede (u što spadaju fiskalna i monetarna politika). obezbjeđenje određenih dobara i usluga za koje privatni kapital nema interesa (kao što su policija. kao na primjer zagađenje okoline. FUNKCIJE DRŽAVE I TRŽIŠTA Država ima određene funkcije (uloge) na tržištu. Reguliranje i kontrola određenih eksternalija na tržištu. Možemo govoriti i o vrstama tržišta kao što su: lokalno tržište. Obezbjeđenje rasta i razvoja privrede. propisivanje određene zaštitne opreme za radnike itd. jer ni prevelik deficit ni prevelik suficit dugoročnije gledano nisu povoljni za privredu. 19 . proizvođači ili država (kada ima svojstvo nekog regulatora). transfernih plaćanja. Kako da se ukupna proizvodnja u jednoj privredi poveća. Dok Mikroekonomija proučava pojedinačne učesnike na tržištu. To su alokativna. Politika (ne)zaposlenosti na nivou cijele ekonomije. 2. ali i njene stabilnosti.

Međutim. Jedni ljudi traže da kupe stanove dok ih drugi grade i prodaju. termoelektranama. Danas se ogromna sredstva ulažu u pronalaske recimo nove telekomunikacijske opreme ili visokosofisticirane vojne tehnologije. To su tzv.). čak se može dobijati iz energije podvodnih valova na moru. Ona se može proizvoditi u hidroelektranama. vremenskih. definitivno je najteže „proizvesti“ platežno sposobnog kupca. komponente za proizvode se često proizvode na različitim kontinentima itd. sigurnosnih kriterija kod upotrebe proizvoda. Postoji mnogo mogućih metoda proizvodnje jednog te istog proizvoda. 2. još uvijek je neophodno imati veliki broj komada na zalihi kako bi se proces proizvodnje mogao kontinuirano odvijati. Na tržištima postoji doista ogroman broj različitih proizvoda koje nema ko da kupi. To je jedan od čestih načina kako da dođemo do novog proizvoda koji je do tada bio nepoznat kupcima. vjetroelektranama.) Drugo teško pitanje jeste kako proizvoditi.Mikroekonomija 4. Kod donošenja odluke šta proizvoditi potrebno je sagledati veliki broj faktora. Za koga proizvoditi? Iako su ova pitanja naizgled jednostavna odgovori na njih nisu nimalo lagani. To su ogromne poljane gotovih automobila koji čekaju svog kupca. U suštini cjelokupna ekonomija se zasniva na tri značajna pitanja koja svaki student ekonomije treba poznavati. Navest ćemo samo proizvodnju električne energije. Za svim proizvodima postoji određena tražnja i sa druge strane postoji određena ponuda tih proizvoda ili usluga. Donošenje odluke na koji način da proizvedemo proizvod daje smjernice za sve kasnije aktivnosti. Često se preduzeća susreću sa problemom šta proizvoditi i u šta investirati svoj novac. a da to neko drugi nije već proizveo. Menadžment svake kompanije bi bio presretan ako bi prodao sve proizvode koje proizvede u što kraćem vremenu. Iako se danas pokušavaju automobili proizvoditi za poznatog kupca. TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJE U svakodnevnom životu konstantno kupujemo ili prodajemo određene proizvode i usluge. nuklearnim i plinskim elektranama. koliki su rizici i koliko je resursa potrebno (novčanih. veliki broj preduzeća ima ogromna skladišta gotovih proizvoda koji čekaju da se pojavi njihov kupac koji ima dovoljno novca. Sjetite se samo lagera automobila pred nekom fabrikom. Tako je vrlo teško smisliti i pronaći novi proizvod koji bi mogao biti interesantan kupcima. radnih itd. Međutim. Treće pitanje je često najteže pitanje za ekonomiste. Kod odabira načina proizvodnje posmatramo prvenstveno dva faktora: ekonomsku isplativost i mogućnost uspješne implementacije tehnološkog rješenja u zavisnosti od uslova pod kojim će proizvodnja biti pokrenuta. Danas je sve proizvode „teško“ proizvesti (proizvodi zahtijevaju poštivanje velikog broj tehničkih standarda. osnovna pitanja ekonomije koja glase: 1. Čak i one koje ne možete zamisliti dok ih ne vidite. tehnoloških. U današnjem svijetu imate gotovo svaki proizvod koji možete zamisliti. Neki pojedinci traže računare dok ih drugi distribuiraju na određenom tržištu. 20 . a analiza obično kreće od Biznis plana koji treba da odgovori na pitanje da li je ulaganje u tu proizvodnju isplativo i u kom vremenskom periodu. Šta proizvoditi? Kako proizvoditi? 3.

Tražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama. Obično je opadajuća slijeva udesno. Na primjer. dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca. Recimo oprema za proizvodnju i pakovanje prirodnih sokova i mineralne vode. U ekonomiji se često koristi termin skala tražnje. Velikim slovom (D) se obilježava granska tražnja a malim slovom (d) individualna. Quantity). to znači da moramo izmijeniti naš proizvod i učiniti ga što različitijim od drugih supstituta. proizvođači hljeba svaki dan predviđaju kolika će biti tražnja za hljebom na području grada Sarajeva pri cijeni od 0.70 KM/kom.Mikroekonomija Danas je trend u svijetu da kada ne možete prodati proizvod zato što kupcu nedostaje sredstava pokušate mu prodati taj proizvod na kredit. odnosno zadužiti ga. Sa druge strane. Potrebno je da menadžeri poznaju koliko iznose ova dva efekta za proizvode koje oni proizvode iz razloga što na osnovu njih mogu donositi ispravne odluke. 21 . Cijena tehnologije za jednu fabriku koja može da konkuriše i opstane na tržištu nije ispod 10 miliona KM. Taj podatak je važan za planiranje proizvodnje. Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji. Ovo je slučaj recimo kod kupovine opreme i mašina za preduzeće. ako je efekat supstitucije veliki. često se u analizi ekonomskih pojava koriste i termini „Tražnja“ i „Tražena količina“. kao što je to slučaj u Sarajevu. Tražena količina se obično obilježava slovom Q (Engl. Ako se pokaže da je efekat dohotka veliki. ovdje ćemo ih ukratko samo definisati kao pojmove kako bi se lakše mogla pratiti materija. a predstavlja tabelarni prikaz odnosa cijena i količina nekog proizvoda na nekom tržištu uz sve moguće cijene za taj proizvod. to znači da ćemo uz kreditiranje kupaca dovesti do porasta tražnje za našim proizvodom. efekat dohotka postoji kada poraste cijena garaža. Ona može biti individualna i ukupna ili tržišna. Tražena količina je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni. jednu vrstu kafe zamijenimo drugom zbog toga što je prva vrsta kafe poskupjela a cijena druge ostala nepromijenjena. Također. u određenom razdoblju i na određenom tržištu. a koje obično imaju visoku cijenu. kada cijena jedne robe raste. Iako ćemo kasnije detaljnije obrađivati efekat dohotka i efekat supstitucije. Tražnja se predstavlja grafički uz korištenje krivih linija ili linearnih funkcija. demand). Na primjer. a u izuzetnim slučajevima može i da bude rastuća. u određenom razdoblju i na određenom tržištu. Za razliku od tražnje često analiziramo količinu proizvoda koji se na tržištu traži pri tačno određenoj cijeni. Efekat supstitucije je prisutan kada npr. Obilježava se slovom d (Engl. te su kupci realno siromašniji i imaju manje mogućnosti za kupovinom garaže.

Kada biste svakome potrošaču prodali po jedan par cipela prosječne cijene od 50 KM to bi ukupno iznosilo 75 milijardi KM. 6. Cijene proizvoda povezanih sa dotičnim dobrom u određenoj mjeri utječu na tražnju za tim dobrom. Što je prosječan dohodak potrošača viši. u arapskim zemljama se nude veoma začinjena hrana dok se na američkom kontinentu nudi hrana mnogo blažih okusa i mirisa. Danas veliki broj proizvoda trošimo skupa. Danas većina svjetskih kompanija ima za cilj da pristupe nacionalnom tržištu Kine s obzirom da je to tržište sa gotovo 1. Prosječan dohodak potrošača Broj kupaca na tržištu Sistem potreba Ukusi potrošača Buduće cijene proizvoda ili usluge Cijene dobara koja su povezana sa tim dobrom (supstituti i komplementi) Preferencije potrošača Posebni utjecaji kao što su klimatski uslovi. Tako je prije uvođenje poreza na dodanu vrijednost potpisan veliki broj kupoprodajnih ugovora za kupovinu stanova. Determinanta tražene količine je cijena proizvoda. Ukus potrošača je determinanta koja se često mijenja. ukoliko se očekuje opadanje cijena tada kupci. religijska uvjerenja i sl. 4. 8.5 milijardi potrošača. razna slatka jela i kafu. januara 2006. sačekaju sa kupovinom kako bi platiti manje. kao na primjer u proizvodnji hrane i napitaka. Ukusi potrošača su posebno važni za biznise koji su vezani za ponudu različitih vrsta prehrambenih proizvoda. što obezbjeđuje dosta prostora za biznis. u proizvodnji različitih vrsta specijaliteta i sl. godine na nove stanove plaća dodatnih 17% poreza. U mjeri u kojoj uspješno zadovoljimo te potrebe imat ćemo i uspješan biznis. Veći broj kupaca znači i veću potrošnju proizvoda i usluga. Na primjer. ako mogu. 7. dok postoji nekoliko determinanti tražnje koje su date u nastavku. Kretanje budućih cijena je važno i za ponuđače i za potrošače. Determinante tražnje su: 1. Na primjer. U Bosni i Hercegovini stanovništvo veoma mnogo konzumira hljeb. Ako ste planirali kupiti automobil ili stan. 5. s obzirom da se od 01. u ponudi restorana. ako prosječna plaća u državi poraste sa 520 KM na 800 KM. Sistem potreba je u osnovi tražnje na tržištu. Potrebe potrošača predstavljaju najznačajniju determinantu tražnje za proizvođače jer oni svojim proizvodima i uslugama nastoje zadovoljiti njihove potrebe. ne možemo zaobići faktore-determinanate koji direktno utječu na iznos tražnje za tim proizvodima na tržištu. Za ovu determinantu je vezana i unakrsna elastičnost tražnje o čemu će kasnije biti više riječi. oni će biti u mogućnosti kupovati veću količinu nekog proizvoda.Mikroekonomija Kada govorimo o tražnji za proizvodima i uslugama. porast će tražnja za namještajem. Broj kupaca je također važna determinanta tražnje na tržištu. Također. Prosječni dohodak potrošača nam govori koliko on može maksimalno sredstava potrošiti na proizvode i usluge. Ne možemo koristiti automobil bez goriva ili automobilskih guma. 2. 3. U zavisnosti od visine cijena komplemenata ili supstituta ovisi i tražnja za posmatranim proizvodom. Jedan dio sredstava potrošači štede a jedan dio troše. svakako ćete pratiti kakav trend imaju cijene na tržištu. 22 . s obzirom da većina porodica želi svakih pet-šest godina promijeniti namještaj u svom domu.

ukoliko želimo dobro predvidjeti tražnju za našim proizvodom ili uslugom. Zbog toga što troškovi energenata u značajnom obimu učestvuju u troškovima svake kompanije. Posebni utjecaji mogu nekada biti najznačajnija determinanta tražnje. Navedene determinante su one koje se najčešće pojavljuju. 4.7 U zadnjih nekoliko mjeseci se cijena smanjila na oko 60$. Kretanje cijena nafte RASTUĆA TRAŽNJA 6 7 Grafici vezani za zadatke nisu obilježeni brojevima. Npr. Cvijeće se najviše traži 8. 2. Barel nafte predstavlja količinu od 159 litara. međutim. Neki proizvodi se konzumiraju ili ne konzumiraju iz religijskih razloga. pred Kurban Bajram se mnogostruko poveća tražnja za stokom. itd. Nemoguće je danas zamisliti privredne tokove i život uopšte bez tečnih goriva. No značajno je da. godine. Uska grla u proizvodnji 6. Nafta sigurno predstavlja „krvotok“ jedne privrede. Svaki poremećaj cijena nafte na svjetskom tržištu direktno se odražava na rad preduzeća i cijele privrede. benzina. 23 . 3. Na bazi ovih faktora mogu se jednim dijelom predvidjeti kratkoročna kretanja cijena. Na grafiku 1 je dato kretanje cijena za period 2004-2006. drugi snagu motora i izgled. Ali od čega zavisi kretanje te cijene? Da bismo odgovorili na ovo pitanje nudimo vam pregled najvažnijih faktora koji imaju utjecaj na snažan rast cijena nafte. nafte. marta i u toku praznika. moramo posmatrati što veći broj determinantni koji imaju značajan utjecaj na tražnju. neki proizvodi imaju i mnogo veći broj tih determinanti. a trećima je važna potrošnja i niska cijena održavanja. 1.Mikroekonomija Preferencije potrošača su također važna determinanta tražnje. Rastuća tražnja Nužne nove investicije Nedovoljni viškovi u ponudi Političke tenzije u zemljama proizvođačima nafte 5. Pod posebnim utjecajima možemo podrazumijevati veliki broj faktora. u toku žestokih zima mnogostruko se povećava tražnja za plinom ili drugim energentima koji se koriste za grijanje. u nastavku ćemo dati prikaz tržišta nafte na svjetskom tržištu. Da bismo bolje pojasnili ove determinante predstavit ćemo primjer determinantni tražnje za naftom na svjetskom tržištu. motornih ulja i sl.6 PRIMJER Cijena nafte na svjetskim tržištima je u protekle dvije godina premašila iznose i od 78 $ po barelu. Neki kupci automobila preferiraju sigurnost i udobnost. Paritet $ prema ostalim valutama Grafik 1.

Svjetska ponuda nafte Većina sada vidi veću vrijednost u otkupu vlastitih dionica nego ulijevanju novca u povećanje naftne ponude. Naftne kompanije. 24 . Procjenjuje se da će kineska tražnja nastaviti rasti i sljedećih godina. koji drži otprilike dvije trećine svjetskih zaliha nafte. postale su oprezne u pogledu trošenja nakon kraha cijena nafte koji se dogodio u razdoblju od 1997-98. Predviđanja o rastu ponude nafte iz zemalja koje su izvan OPEC-a. One su se fokusirale na velike projekte. U OPEC-u. ograničivši raspoloživu sirovu naftu i rafinirane proizvode širom svijeta. Uvoz sirove nafte u Kinu od početka prošle godine porastao je preko 40% i ne pokazuje znakove usporavanja unatoč nastojanjima tamošnje vlade da uspori zahuktalu privredu. neprestano je bila precjenjivana. Indijska potrošnja također brzo raste. posebno kada se isključi bujajuća ruska proizvodnja. pak. što znači da većina već proizvodi gotovo punim kapacitetima kako bi udovoljila tražnji (vidjeti grafik na kraju). Mnogi njihovi novi poslovni poduhvati su u udaljenim područjima. pak. Kineska privredna ekspanzija potaknula je dramatičan rast potrošnje goriva. Svjetska tražnja za naftom u milionima barela dnevno Grafik 2. Svjetska tražnja za naftom Svjetska ponuda nafte u mil. što zahtijeva skupu opremu uz česta kašnjenja u proizvodnji. barela dnevno Grafik 3. da uđu na tržište nafte te je kupuju procjenjujući da će se visoke cijene održati. To je smanjilo rast proizvodnog kapaciteta članica OPEC-a. koji troši četvrtinu svjetske naftne proizvodnje. potiče konkurenciju između Azije i SAD-a za raspoložive isporuke. koji će im donijeti dobre profitne margine. A i solidan rast američke privrede. te zahtijevaju skuplju tehnologiju za njihov razvoj. Izgledi za održivim rastom tražnje ohrabrili su. Većina naftnih nalazišta izvan zemalja članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u zreloj je fazi. što znači da su nalazišta manja. velike špekulativne fondove. a nakon dosezanja vrhunca proizvodnje brže se iscrpljuju. što je pogodilo njihove dionice i potaknulo niz spajanja u sektoru. NUŽNE NOVE INVESTICIJE Velika nalazišta nafte sve je teže pronaći i skuplje razvijati. bogate novcem. kako se povećava broj vlasnika vozila u toj zemlji. a rastu i potrebe za električnom energijom.Mikroekonomija Svjetska tražnja za naftom raste po najbržoj stopi u zadnje 24 godine. većina velikih članica ili ne dozvoljava strane investicije u naftni sektor ili je zakonski te investicije učinila neatraktivnima.

Smanjenje zaliha izazvalo je zabrinutosti da bi se rafinerije mogle naći u većim teškoćama u pokušaju povećanja opskrbe destiliranih goriva. Trgovci strahuju da bi jedna od zaraćenih strana mogla ciljati naftnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji. bez Rusije. Povećani troškovi pronalaska i razvoja nafte u zemljama izvan OPEC-a potaknuli su uvjerenje špekulatora da su naftna tržišta dobro dugoročno ulaganje. također je srezao broj kompanija koje drže zalihe. Irački izvoz ponovo pogađaju sabotaže.Mikroekonomija Rast proizvodnje nečlanica OPEC-a. Ubilački napadi na strane naftne radnike izazvali su strahovanja od većih napada na budno čuvana naftna postrojenja toga kraljevstva. prije spomenutog kraha cijena u prosjeku je iznosio milijun barela dnevno. Otada je zanemariv. posljednjih je godina puno truda uložio kako bi zaustavio rast zaliha u zemljama potrošačima. Sadašnja struktura cijena ne daje rafinerijama priliku za obnavljanje zaliha s jeftinijom sirovom naftom i proizvodima i tjera ih da kupuju u posljednji tren. vodećeg svjetskog izvoznika. POLITIČKE TENZIJE U ZEMLJAMA PROIZVOĐAČIMA NAFTE Političke tenzije na Bliskom istoku i sukobi u Iraku potkopali su povjerenje trgovaca u sigurnost isporuka iz regije. u razdobljima sezonskog slabljenja tražnje. Komercijalne zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Državama smanjuju se dijelom zbog čestih prekida američke naftne proizvodnje izazvanih uraganima u Meksičkom zaljevu. osim Saudijske Arabije. održavajući isporuke te zemlje ispod prijeratnih razina. koja proizvodi trećinu svjetske nafte. NEDOVOLJNI VIŠKOVI U PONUDI OPEC je podigao svoju proizvodnju na najvišu razinu u zadnjih 25 godina u cilju obuzdavanja cijena. Ministri za naftu članica tog naftnog kartela objavili su planove smanjenja svoje proizvodnje i prije nego su cijene počele opadati. zbog velike tražnje tokom zime. posebice u SAD-u. Grafik 4. Višak proizvodnih kapaciteta OPEC. To je dodatno privuklo zanimanje špekulativnih fondova koji se klade da cijene mogu još rasti. Istodobno. To je ostavilo malo viškova kapaciteta kod drugih proizvođača. najvećem proizvođaču OPEC-a. uključujući loživo ulje. Val spajanja nakon kraha cijena u razdoblju od 19981999. zalihe naftne industrije koje služe kao zaštita od naglih prekida u opskrbi smanjile su se. Napregnutost sistema globalne ponude rezultirala je većom osjetljivosti na poremećaje u opskrbi i većom vjerojatnošću od porasta cijena. koji kontrolira oko polovine svjetskog izvoza. 25 .

Tajvana i Kine povećavaju rezerve ili to uskoro planiraju započeti. Jedan dio sirove nafte proizvođača Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) je s značajnim udjelom sumpora. Sjedinjene Države nastavljaju puniti svoje strateške rezerve nafte unatoč visokim cijenama. ponovo je upozoravao da bi mogao biti prisiljen smanjiti proizvodnju budući da vlada zahtijeva isplatu poreznih dugova u iznosu od više milijardi dolara.Mikroekonomija Ruski naftni gigant Jukos. Kina se na tržištu natječe za takvu vrstu nafte kako bi podmirila tražnju za transportnim gorivima. primoravajući kompanije na gradnju novih skupih postrojenja i otežavajući im transport isporuka između regija. Česti sukobi u Nigeriji. i dalje trpi zbog izbijanja štrajkova u naftnom sektoru i zbog poteza nacionalne vlade. Južne Koreje. A pojavile su se i zabrinutosti u pogledu porasta tenzija između SAD i Irana oko inspekcije nuklearnog oružja. Tražnja za benzinom na američkom tržištu visoka je dijelom i zbog toga što na tamošnjim autocestama raste broj tipova sportskih vozila s većom potrošnjom benzina. godini Rezerve koje mogu biti ekonomično iskorištene pod sadašnjim uslovima Izvor: BP Grafik 5. još su jedna točka zapaljenja. Pobunjenici u naftom bogatoj delti Nigera prijetili su napadima na naftna postrojenja. smanjujući ponudu na ionako oskudnom tržištu. To otežava transport isporuka među 26 Otkrivene rezerve nafte u 2002. Naftna proizvodnja u Venezueli. septembra potaknulo je zabrinutosti da Rijad možda neće više djelovati kao jamac niskih cijena nafte kao što je bio tokom 1990-ih. Zabrinutosti oko sigurnosti opskrbe potaknule su mnoge zemlje da povećaju svoje strateške rezerve. Ostale zemlje poput Indije. pojedine države zahtijevaju niz različitih vrsta benzina. Visoke cijene nafte mogle bi omogućiti Iranu bolje pozicije za pogodbu ako se to pitanje zaoštri u nadolazećim mjesecima. Zahlađenje odnosa između Saudijske Arabije i SAD-a nakon terorističkih napada 11. . Na Sjedinjene Države otpada oko 45 posto ukupne potrošnje benzina u svijetu. podižući tako premiju na cijenu sirove nafte s niskim sadržajem sumpora. Također je srezao izvoz nafte u Kinu. U SAD-u. Američka tražnja za benzinom izaziva i sve veće zahtjeve za visokokvalitetnom lakom sirovom naftom s niskim udjelom sumpora. koji proizvodi oko petinu ruske nafte. USKA GRLA U PROIZVODNJI Propisi o zaštiti okoliša podižu cijenu proizvodnje goriva. velikom isporučiocu nafte u SAD. članici OPEC-a. godini. Otkrivene rezerve nafte u 2002.

Otkrivene rezerve nafte u 2002.30 eura (6.53 eura (2. zatim Nijemci .70 dolara za galon).38 eura (6.15 eura (0.svega 0. Izraženo u američkoj valuti.35 eura (6. Poslije Francuza.12 eura.65 dolara).2006 27 . benzin bi u Francuskoj. a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji. gdje litra najtraženijeg goriva košta 1.67 eura ( 3. u Meksiku 0.1. Na bazi kretanja ovih determinanti možemo predvidjeti kakve će efekte oni imati na cijenu nafte.50 dolara) i Talijani . godini Izvor: BP Grafik 6. Na pumpama u Rusiji litra benzina košta 0.50 eura. gdje litra vrijedi svega 0.48 eura (2. BENZIN NAJSKUPLJI U FRANCUSKOJ. koštao 7.Mikroekonomija saveznim državama i uvoz iz inozemstva.42 dolara) i u SAD 0. U Izraelu benzin se prodaje po cijeni od 1. Svi navedeni faktori opredjeljuju cijene nafte na svjetskom tržištu.8 litara). a to je veoma važno za planiranje poslovanja preduzeća i razvijanje ispravnih strategija na vrijeme. a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji . godini.92 eura (4. benzin najviše plaćaju u Britaniji. Da li će se cijena kretati prema 80 $ po barelu ili će se smanjivati prema 30 $. gdje litra košta 1. pokazuju podaci koje je objavila agencija Reuters. Propisi o zaštiti okoliša povećali su troškove izgradnje novih rafinerija i uveliko otežali dobivanje potrebnih dozvola.61 dolar za galon). Kanadi 0.1.22 dolara za galon (3.50 dolara za galon).20 dolara).25 dolara za galon). Navedeni primjer pokazuje koliko elemenata utječe na formiranje cijena nekih proizvoda i da projiciranje kretanja cijena zahtijeva poznavanje velikog broja determinanti. PARITET DOLARA PREMA OSTALIM VALUTAMA Odnos deviznog kursa dolara prema drugim valutama ima utjecaja na konačnu cijenu nafte jer se nafta uglavnom plaća u američkim dolarima.71 euro (3.50 dolara).05. Otkrivene rezerve nafte u 2002.10 eura za litru (5. u Japanu po 0.12 eura za litru (0. Ako vrijednost dolara na deviznom tržištu opada tada i konačna cijena nafte realno posmatrano za kupce pada. Izvor: Poslovni dnevnik 09.28 dolara). prema Reutersovoj listi. u Egiptu 0.28 dolara za galon). A NAJJEFTINIJI U SAUDIJSKOJ ARABIJI Benzin je najskuplji na pumpama u Francuskoj.

PROMJENA TRAŽNJE I PROMJENA TRAŽENE KOLIČINE Ukoliko se promijene ostale determinante tražnje osim cijene.1. Promjena se na grafiku manifestuje pomjeranjem cijele funkcije tražnje. i obrnuto.2. Također. Sit Cij Tra Tra Tra Gra 120 130 360 uac ena žnj žnj žnj nsk 128 318 ija a 110 a a a prv dru tre traž 95 100 245 og go ćeg nja 70 90 180 kup g kup (D) ca kup ca Granska tražnja (D) predstavlja zbir svih individualnih tražnji na nekom (d1) ca (d3) tržištu. Ukoliko promjena neke od determinanti. Na bazi date tabele u nastavku je dat prikaz funkcije (d2) tražnje prvog kupca (d1) za tim proizvodom. Individualna tražnja Iako je na grafiku 7. predstavljena funkcija tražnje linearnog oblika. dovede do povećanja tražnje.Mikroekonomija 4. 28 . osim cijene. dolazi do promjene tražnje na tržištu. funkcija tražnje na grafiku se pomjera udesno. SKALA TRAŽNJE Kao što smo prethodno naveli skala tražnje predstavlja tebelarni prikaz odnosa cijena i potraživanih količina proizvoda pri svim cijenama koje se uobičajeno formiraju na tržištu. A B C D 50 60 70 80 110 80 50 20 Cijena (P) 80 70 ● ● ● 50 50 80 ● 110 d1 Količina (Q) Grafik 7. 4. Navedena funkcija tražnje je linearna funkcija. Jedan takav primjer je dat u sljedećoj tabeli. mi najčešće znamo samo jedan dio funkcije tražnje i to u rasponu cijena koje se formiraju na tržištu. U nastavku ćemo se vratiti na objašnjenje načina projiciranja funkcije tražnje. Preostali dio tražnje se obično projicira sukladno dijelu koji poznajemo. ona obično nije takva. iako je ona u praksi najčešće kriva linija.

kada kupci goriva primijete da se na pojedinim benzinskim pumpama prodaje gorivo lošeg kvaliteta dolazi do smanjenja tražnje za gorivom na tim pumpama pri svim cijenama. smanjenje cijene polovnih automobila uz nepromijenjene ostale determinante. dovodi do kretanja ravnotežne tačke niz funkciju tražnje (povećanje traženog broja automobila na tržištu). Npr. P d1 Q Grafik 9. kao jedna od determinanti tražnje. do dolazi do promjene ravnotežne količine. Ako se promijeni cijena. na grafiku dolazi do pomjeranja ravnotežne tačke uz ili niz funkciju tražnje.Mikroekonomija P d2 d3 d1 Q Grafik 8. tj. Promjena tražnje Na primjer. Promjena tražene količine 29 .

potrebno je da se prilikom analiziranja uzmu u obzir istovremeno obje funkcije. odnosno da su autonomne varijable. Na tržištu se javljaju nestašice proizvoda što dovodi kupce u nepovoljan položaj. koje preduzećâ ne mogu prodati. S obzirom da funkcija tražnje i funkcija ponude uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu. Potrebno je naglasiti da niti funkcija tražnje niti funkcija ponude u određenom vremenskom periodu nisu statične. Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda. Pri ravnotežnoj cijeni na strani ponude neće biti viška proizvedenih roba i usluga (tj. ali odgovara potrošačima. Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude. tako da se na tržištu pojavljuje velika količina proizvoda. Također je potrebno naglasiti da se i ponuda i tražnja mijenjaju nezavisno jedna od druge.3. nego se mijenjaju u zavisnosti od promjena determinanti koje imaju intenciju da se vremenom mijenjaju. pomjera se cijela funkcija ponude. PROMJENA PONUDE Slična situacija je i kod promjene ponude i ponuđene količine. Tada se ravnotežna tačka kreće uz funkciju ponude i obrnuto. P P S S1 S P2 P1 · Q1 · P1 Q2 Q Q1 Q2 Q Grafik 11. Ovakva situacija ne odgovara preduzećima. Obrnuta je situacija sa nižom cijenom od ravnotežne. Promjena ponuđene količine Na primjer. javljaju se viškovi proizvoda u obliku zaliha. u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda važnu ulogu imaju klimatski uslovi. 4. tada se pomjera cijela funkcija ponude udesno. jer na tržištu ima dovoljno proizvoda da kupci podmire svoju tražnju. dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu. Ovo je važno isključivo zbog toga što i ponuđači i potrošači nastoje da odrede cijenu na tržištu koja će biti ravnotežna. neće postojati zalihe proizvoda). Promjena ponude Grafik 10. a sa druge strane na potražnoj strani neće postojati kupci koji nisu mogli nabaviti dotično dobro ili uslugu.Mikroekonomija 4. Ravnotežna cijena se uobičajeno obilježava sa Pe. 30 . RAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE Ukoliko je cijena na tržištu veća od ravnotežne. I obrnuto vrijedi. Ovi slučajevi su prikazani na graficima 10 i 11. a ravnotežna količina sa Qe.4. a ostale determinante ostanu nepromijenjene. Ako su klimatski uslovi za uzgoj poljoprivredne kulture povoljni.

5. tada kupci u nastojanju da dođu do proizvoda počinju nuditi višu cijenu. Kako se na tržištu zbog stalnih promjena i dešavanja koja postoje u društvu vrlo rijetko uspostavlja ravnotežna cijena i ravnotežna količina. Viša cijena dovodi do povećanja ponude na tržištu. Slična situacija je i u drugim djelatnstima. U toku dužeg vremena dolazi do uravnoteženja cijene nafte. i obrnuto. Ako je cijena preniska i postoji problem nestašice proizvoda.Mikroekonomija Određivanje ravnotežne cijene za neki proizvod se dešava u dužem vremenskom periodu. Sa druge strane ako je cijena nafte na tržištu preniska tada članice OPEC-a smanjuju svoju proizvodnju i na taj način dovode do porasta cijena. je prikazano kretanje tražnje za mesom u zavisnosti od opšteg porasta dohotka stanovništva. 4. PROMJENA PONUDE I TRAŽNJE I UTJECAJ NA RAVNOTEŽNU KOLIČINU I CIJENU (Primjeri) Promjena tražnje Promjenu ponude i tražnje srećemo na svakom tržištu. 31 . Ukoliko se zalihe počnu gomilati tada se smanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda. odnosno na nivou PE. Ako potrošnja mesa ima tendenciju pada tada stanovništvo sve lošije živi. Naime. P D S Suvišak PE • Nestašica QE Grafik 12. Na grafiku 13. potrebno je analizirati i razumjeti do čega dovode ove promjene kako bi preduzeća i pojedinci donosili ispravne odluke. Ravnotežna cijena na tržištu Q Na ovaj način se formira cijena nafte na svjetskom tržištu. Ukoliko je cijena nafte na tržištu previsoka OPEC povećava ponudu i na taj način obara cijenu. zatim plasiraju proizvode na tržište. poznato je da je jedan od dobrih pokazatelja kretanja životnog standarda kretanje potrošnje mesa na tržištu. Preduzeća vrše proizvodnju. Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotežna.

Slična je situacija i kod drugih proizvoda ili usluga kao što su na primjer prevoz gradskim prevozom i putovanje vlastitim automobilom ili kupovina kvalitetnog bukovog parketa i laminata itd. Zbog porasta dohotka stanovništva dolazi do pomjeranja funkcije tražnje udesno.Mikroekonomija Po početnoj cijeni od 6. Na osnovu ovog primjera možemo vidjeti šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i količinom krompira na tržištu.4 KM 0. tada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena rastu. Nova ravnotežna cijena jeste 7. Povećanje tražnje Šta se dešava sa cijenom i količinom krompira na tržištu ako tražnja za mesom na tržištu poraste? Na ovo pitanje možemo odgovoriti analizom jednog primjera. KM/kg D. Ako prosječna plata zaposlenog radnika u BIH poraste sa 460 KM na 600 KM.3 KM 6. Smanjenje tražnje Sa druge strane. treba uočiti da sa povećanjem tražnje dolazi do povećanja ravnotežne količine.3 KM/kg.000 kg mesa. KM/kg D.000 kg mesa mjesečno.5 KM/kg na tržištu se mjesečno proda 4. tražnja za mesom će porasti. 32 .Tražnja za krompirom S-Ponuda krompira 0. Ovo je prikazano na narednom grafiku. Zaključak: kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju.5 KM 460 KM 4 6 Q u (000) kg 600 KM Grafik 13.Tražnja za mesom S-Ponuda mesa 7. Zaključak: kada tražnja raste a ponuda ostaje nepromijenjena. ali će tražnja za krompirom opasti. ali ne i do pomjeranja funkcije ponude. pošto su meso i krompir indirektni supstituti.3 KM 600 KM 7 9 Q u (000) kg 460 KM Grafik 14. Zbog toga se funkcija ponude na grafiku ne mijenja. dok je ravnotežna količina 6.

Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2.8 KM 0. je predstavljena projekcija kretanja tražnje za osnovnim energentima na svjetskom nivou. Promjena ponude Kao što dolazi do promjene tražnje za nekim proizvodom isto tako dolazi i do promjene ponude proizvoda.Mikroekonomija Na grafiku 15. Razloga za to ima nekoliko. Vidljivo je da će gas biti energent budućnosti jer se očekuje da tražnja za njim raste najbrže. prikazuje efekat povećanja ponude.Nova tehnologija 3. Grafik 15.2 4 Grafik 16. Projekcija tražnja za energentima na svjetskom tržištu Bosna i Hercegovina danas uvozi plin iz Rusije. Povećanje ponude CD-ova. koja je jeftinija od postojeće. proces bi bio obrnut. Nova tehnologija vodi do veće proizvodnje pri istim cijenama što je predstavljeno na grafiku 16. 33 . Pretpostavimo da Maxwell ili Sony pronađu novu tehnologiju za proizvodnju CD-ova. Grafik 16. Ravnotežna cijena bila bi viša. sve više gradi plinskih elektrana iz kojih se dobija električna ili toplotna energija. Pomoću grafika možemo zaključiti da: povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine. Stoga se treba već danas prilikom izgradnje proizvodnih postrojenja voditi računa o tome koji energent će se koristiti. Za očekivati je da se u narednom periodu proširi plinska mreža na području cijele BiH i da značajan broj preduzeća koristi ovaj „čisti“ energent za svoju proizvodnju. dođe do porasta troškova radne snage. 0. Trenutno je plinom opskrbljeno područje Sarajeva i Visokog. a nastoji se plin dovesti i na šire područje Zenice. a ponuđena količina niža od prvobitne. Ukoliko npr. ali najznačajniji su da se radi o energentu koji veoma malo zagađuje okolinu i koji se može široko koristiti i u domaćinstvu i u industriji. Miliona kom.6 KM KM/kom D. Tako se danas npr.

ne možemo uvijek procijeniti šta će se zbiti sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom. ravnotežna količina se smanjuje. Grafik 17. jednaka ili manja. 34 . povećana proizvodnja u jedinici vremena i smanjeni su troškovi radne snage. Naredni grafik pokazuje da ako se poveća ponuda i tražnja istovremeno. jednaka ili manja. ravnotežna cijena može biti veća. Ispitajmo šta se dešava sa ravnotežnom cijenom i ravnotežnom količinom kada se istovremeno promijene i ponuda i tražnja.6 KM 2 KM KM D. Sve ovo dovodi do toga da je potrebno u kontinuitetu preispitivati obje funkcije kako bismo imali adekvatne informacije za donošenje odluka. Najčešće se one mijenjaju istovremeno stim što se u principu mijenjaju svaki put različito. objasnit ćemo šta se dešava kada se i ponuda i tražnja mijenjaju u istom smjeru (istovremeno se pomjeraju ulijevo ili udesno). No vrlo rijetko se dešava samo promjena tražnje ili samo promjena ponude na tržištu.Tražnja za CD-ovima S1-Ponuda CD-ova S2. 2. Drugo.Nova tehnologija 4 7 Miliona Kom. Posmatrat ćemo dva slučaja u kojima se ponuda i tražnja mijenjaju. Prvo. analizirat ćemo kada se ponuda i tražnja kreću u suprotnim smjerovima. a ravnotežna cijena može biti veća.Mikroekonomija Istovremena promjena i ponude i tražnje Ako se i ponuda i tražnja mijenjaju istovremeno. Vidjeli smo da povećanje tražnje za CD-ovima povećava i ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. I obrnuto vrijedi: Kada se i ponuda i tražnja smanje. Sa druge strane vidjeli smo da povećanje ponude smanjuje ravnotežnu cijenu i povećava ravnotežnu količinu. dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veća. Istovremeno povećanje ponude Do povećanja ponude najčešće dovodi upotreba savremenih tehnologija i tehnoloških procesa. Uz korištenje kompjuterski kontrolisanih mašina smanjena je mogućnost greške u radu.

jednaka ili manja. S2 Isto tako. a tražnja se smanjuje.4 KM 7 8 Miliona litara. kada govorimo o smanjenju cijene proizvoda na tržištu i smanjenju ponude. cijena je na tržištu značajno opala.6 KM po litru mlieka je smanjena na nivo 0. Grafik 18. ovakva situacija nije povoljna za proizvođače mlijeka jer moraju da smanje broj grla koja drže na svojim farmama. proizvodnja se razvijala i sve je veći broj farmi građen širom države. Ovo je dovelo da bankrotiranja velikog broja proizvođača pilećeg mesa. 0. a ravnotežna količina može biti manja. Ovakva smanjenja cijena obično dovode do poremećaja u proizvodnim preduzećima i potiču ih da ili smanjuju svoju proizvodnju ili je u potpunosti obustavljaju i prelaze u neku drugu granu. Kakve sve posljedice mogu nastati nakon smanjenja cijene nekog proizvoda na tržištu pokušat ćemo predstaviti kroz jedan primjer iz naše privrede. Stoga.Mikroekonomija Promjena ponude i tražnje u suprotnim smjerovima Pogledajmo šta će se dogoditi kada se ponuda i tražnja na nivou grane mijenjaju u suprotnim smjerovima.4 KM/litru. Smanjenje cijene na tržištu je imalo veoma loše posljedice i po preduzeća iz ove grane ali i na menadžere koji su vodili ova preduzeća. ravnotežna cijena sa nivoa 0. ravnotežna cijena raste. jednaka ili veća od početne. Pogledajmo tržište mlijeka: ponuda raste. Sa druge strane ravnotežna količina koja je bila 8 miliona litara mlijeka je smanjena na 7 miliona litara. 35 . kada tražnja raste a ponuda opada. Čak je i desetak vlasnika farmi oduzelo sebi život zbog nemogućnosti otplate prethodno uzetih kredita. Naravno. Nakon što je Vlada ukinula subvencije. D1 U tom slučaju cijena opada.6 KM 0. to nekada dovodi do veoma teških posljedica u privredi i na to treba obratiti pažnju. Dok je cijena pilećeg mesa bila visoka i uz značajne podsticaje od strane države. Istovremeno povećanje ponude i smanjenje tražnje Kako je vidljivo sa grafika 18. a ravnotežna KM/l S1 D2 količina može biti veća.

Prikazano je kretanje cijena CD-ova. Ona je predstavljena krivom D0. ravnotežna cijena je pala na 170 $/CD playeru. Opadanje cijena proizvoda Grafikon desno pokazuje tržište CD playera. a cijena je bila 1. Third edition. PRIMJERI IZ PRAKSE:8 U ovom dijelu je prikazano nekoliko realnih primjera iz ekonomske stvarnosti. godine prvi puta CD player proizveden. Funkcija ponude u to vrijeme je bila S0. str. 1996. i sve više tvornica počelo da proizvodi CD-playere. 36 . veoma malo proizvođača se bavilo njegovom proizvodnjom. $ 1. Nuđena i tražena količina CD-playera je 1983. smanjenje cijene CD-ova i povećan broj naslova koji su objavljeni na CD-ovima. Sa novim funkcijama ponude S1 i tražnje D1. zdravstvene zaštite i banana u određenom vremenskom periodu. povećao je tražnju za CDplayerima. Addison Wesley Publishing Company.100 $. ponuda je veoma narasla i pomjerila se sa S0 na S1. p 8 Naredna tri primjera prevedena su iz knjige: Parkin.100 500 340 300 170 82 84 86 88 90 92 94 God. U tom periodu je bilo veoma malo pjesama koje su bile snimljene na CDove. godine bila na nivou Q0. Veliko povećanje ponude uz manje povećanje tražnje rezultira povećanjem količine CD-playera i dramatični pad cijene. Ali povećanje tražnje je bilo mnogo manje nego povećanje ponude. tako da je tražnja za CD-playerima bila veoma mala. 84-85. „Microeconomics“. Kada je 1983. Michael.. Funkcija ponude se pomjerila sa S0 na S1. Na grafikonu je prikazano kretanje prosječne cijene CD-playera od 1982-1994. povećanje dohodaka stanovništva.Mikroekonomija 4.6. $ 1. Kako se tehnologija izrade CD-playera poboljšavala.100 $ S0 S1 170 $ D0 Q0 Q1 D1 Količina U isto vrijeme.

dok se ponuda povećavala za mali iznos došlo je do ekspanzije tražnje. Index cijena 160 p 100 80 80 84 88 92 God. Ona se pomjerila sa S0 na S1. Ali veliko povećanje doktorskih plaća i troškovno eskaliranje pružanja zdravstvenih usluga je dovelo do smanjenja ponude. Neto promjena ponude koja je rezultat ove dvije suprotne snage bilo je povećanje ponude. pa je došlo do pomjeranja funkcije ponude udesno. Napredovanje u medicinskoj tehnologiji dovelo je do proširenja segmenta usluga i njihovog povećanja. Jedan dio povećanja došao je zbog većeg dohotka.Mikroekonomija Cjenovni skok: zdravstvena zaštita Naredni grafikon pokazuje tržište pružanja zdravstvenih usluga. Godine 1980. Kombinacija ovih utjecaja je dovela do pomjeranja funkcije tražnje sa D0 na D1. S0 Index cijena S1 160 100 D1 D0 Q0 Q1 Količina U isto vrijeme. drugi dio zbog dužeg života stanovništva i treći zbog novih metoda liječenja. u SAD-u funkcija ponude pružanja zdravstvenih usluga je bila S0. 37 . Malo povećanje ponude i veliko povećanje tražnje dovelo je do povećanja ponuđene količine sa Q0 na Q1 i do skoka cijena sa 100 indeksnih poena na 160.

kreće se između S0 i S1.koja je maksimalna cijena i 23 centa/funti koja je minimalna cijena. Kao posljedica fluktuacija u ponudi. Dodatni problem je što je skladištenje ovih proizvoda skupo i otežano tako da se većina proizvoda mora ponuditi tržištu u periodu njihova zrijenja. D Centi/funti Cent/funti S0 S1 32 23 32 28 23 18 Q0 Q1 Količina 70 74 78 82 86 90 94 Na sličan način osciliraju cijene svih poljoprivrednih proizvoda. ponuda pada na krivu S0. ponuda banana. S obzirom da su troškovi uzgoja nastali nekoliko mjeseci ranije ne može se utjecati na smanjenje troškova poslovanja ili smanjenje ponude. Ukoliko su vremenski uslovi lošiji. Razlog je to što se tada značajno poveća ponuda proizvoda na tržištu i tako smanji cijena po kojoj se proizvodi prodaju.Mikroekonomija Kretanje cijena u granicama: Banane Naredni grafici predstavljaju tržište banana. 38 . Tržišna tražnja za bananama (kriva D) ne mijenja se mnogo tokom godine. Naredni grafici to pokazuju. Za njih je vezan i jedan paradoks. Međutim. Kada je godina povoljna za uzgoj određene kulture proizvođači obično imaju veoma slabe zarade a nekada i gubitke. Sa boljim vremenskim uslovima ponuda banana na tržištu je S1. ponuđena količina varira u rasponu od Q0 do Q1. Cijena banana varira između 32 centa po funti težine . koja uglavnom zavisi od vremenskih prilika.

Osnovne komponente teorijskih modela: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 5. Usklađivanje ponude i tražnje na tržištu vrši se preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) cijena d) putem nestašica i viškova proizvoda e) razmjene informacija na berzi 4.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. Šta od navedenog uzrokuje promjenu tražnje za automobilskim gumama: a) cijena goriva b) dohodak potrošača c) snadbijevanje gorivom d) cijena guma e) ni jedno od navedenog f) sve od navedenog 2. U determinante ponude računara spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 3. Menadžeri baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u želji da: a) maksimiziraju inpute b) maksimiziraju profite c) maksimiziraju prihode dioničara d) minimiziraju negativne eksternalije 39 . Na kojim ključnim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli: a) Koordinacija b) Broj učesnika c) Racionalan izbor d) Djelatnosti e) Ograničenost resursa i tehnologije f) Preferencije 6.

Ako bi cijena X porasla.. a) Neka je porodica ocijenila da njezini gosti ne prave razliku između maslaca i margarina.? 13... (samo bi stari / samo bi novi / i stari bi i novi) kupci umjesto X kupovali Y zbog toga što bi dobro Y sada bilo relativno (skuplje / jeftinije)... Definišite mikroekonomiju. Razlog zbog čega tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno.. Iako je cijena Y ostala nepromijenjena. 8. pa zbog toga prebacuju dio svojih kupovina sa maslaca na margarin. između svega ostalog.? 11. dobro Y će sad biti relativno skuplje.? 15. 16.“ To bi bio efekat (dohotka / supstitucije). Stavite u zagradu (S) ako opis odgovara efektu supstitucije.... (. On bi vrijedio (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce. Pad cijena dobra X sličan je porastu dohotka zato što kupci sad mogu kupovati istu količinu X i još im ostane novca..? 12. kupci mogu umjesto Y kupovati X. (.... Pri takvom «porastu dohotka» kupci mogu poželjeti kupovati više dobara uključujući i dobro X.) Porodici je znatno porastao dohodak i zbog toga kupuje.) b) Veliki porast stanarine prisilio je porodicu da se preseli u manji stan... (. Na promjenu ponuđene količine drvene građe utječu: a) promjena proizvodne tehnologije b) promjena veličine kapaciteta preduzeća i otklanjanje uskih grla u proizvodnji c) promjena krajnje cijene drvene građe d) porast općih troškova poslovanja e) porast troškova nafte na tržištu 9........ Navedite osnovne učesnike na tržištu . (. To je efekat (dohotka / supstitucije) i vrijedi (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce.. Navedite razliku između ponude i ponuđene količine... Navedite razliku između tražnje i tražene količine...Mikroekonomija 7. stavite (N) ako ni jedno od to dvoje nije prisutno... 17... Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 10. „Padne li cijena dobra X...) 40 . više maslaca i seli u veći stan. Definišite efekat dohotka i efekat supstitucije.... stavite (D) ako ukazuje na efekat dohotka..? 14.) c) Porasla je cijena kožnih jakni pa kupci više kupuju jakne od teksasa.

Na grafiku prikazati svaku od promjena. Ponuđači mogu lahko proizvoditi umjesto X. 4. Ukusi potrošača sad zanemaruju dobro X u prilog nekog drugog dobra Porasla je tražnja za nekim dobrom Y. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante ponude prirodnih sokova na području BiH.Mikroekonomija 18. 3. 2. Zanimljivosti Ekonomija u narodnim izrekama 1. 10. Biznis? Vrlo jednostavno – to je investiranje novca drugih ljudi. Osnovni cilj poslovanja preduzeća je maksimiziranje vrijednosti preduzeća u dugom roku. Planska privreda – to je mjesto gdje je sve planirano osim privrede. 9. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak po kojem se na temelju niza realnih činjenica konstriura model privredne situacije koja je predmet istraživanja. Najgori zločin prema radnim ljudima je preduzeće koje ne ostvaruje profit. Porasla je cijena robe koja je supstitut. a) b) c) d) e) f) g) h) Porasli su troškovi proizvodnje dobra X. DA NE 21. Recesija smanjuje dohotke ljudi koji potražuju X. mogu sjediti i satima ga gledati. Volim rad. Zbog emigracije dolazi do naglog smanjenja broja ljudi koji potražuju X. Navedite prema Vašem mišljenju najznačajnije determinante tražnje za stanovima u Sarajevu? 22. Kako to da nas neznatno povećanje poreza stoji 300 KM. Vlada ukida visoku carinu na uvoz dobra X iz inostranstva Znatno je porasla cijena nekog inputa bitnog u proizvodnji X. 8. 19. Biznismen je hibrid između plesača i kalkulatora. Ekonomske analize otkrivaju da je najbolje vrijeme da se nešto kupi bilo prošle godine. Razumno je očekivati da je svaki od sljedećih događaja promijenio položaj krive tražnje ili ponude. a značajno sniženje poreza nam štedi 30 pfeninga. 5. Proizvodnja popunjava praznine koje je sama stvorila. Investirajte u inflaciju jer je to jedina stvar koja sigurno raste. opčinjen sam njime. 7. Ne zagorčavaju vam život ljudi koje ste otpustili nego oni koje niste. 41 . 6. DA NE 20.

12. Suština posla je znati ono što drugi ne znaju. Moje je bolje nego naše. 42 . U ekonomiji je većina uvijek u krivu.Mikroekonomija 11. 13.

U zavisnosti od broja radnika. Ako posmatramo prosječnu proizvodnju. U nastavku ćemo dosta prostora posvetiti ukupnim. UKUPNA. onda ćemo zaključiti da je najveći prosjek ostvaren angažovanjem 5 radnika. proizvodnji itd. u kojim količinama i u kom vremenskom razdoblju. Broj jedinica rada (radnika) 1 0 1 2 3 4 5 6 7 Ukupni proizvod (TP) 2 0 5 14 30 48 62 66 63 Prosječni proizvod (AP) 3=2:1 0 5 7 10 12 12. ona se nekada naziva i nauka o graničnim veličinama. Navedene kategorije ćemo najlakše pojasniti na jednom primjeru. drugačije vrijednosti će imati i prosječni i granični proizvod. PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINA Za bilo koji proizvodni proces veoma je važna informacija o tome koliko smo proizveli proizvoda ove godine. Naravno za potpunu analizu opravdanosti zapošljavanja radnika morali bismo uporediti plaće svakog 43 . Stoga je važno da se sa njima upoznamo u početku. Međutim. Ako posmatramo određenu parcelu zemljišta površine 2 hektara na kojoj se uzgajaju maline (ili neka druga poljoprivredna kultura) uz angažovanje različitog broja radnika. Ne možemo tek tako donijeti odluku da povećavamo proizvodnju.4 11 9 Granični proizvod (MP) 4=2i-2i-1 0 5 9 16 18 14 4 -3 Iz tabele vidimo da ako do određenog nivoa zapošljavamo dodatne radnike ukupna proizvodnja raste. koliko košta proizvodnja jednog teretnog kamiona ili broda. kako bismo ih kasnije mogli po potrebi koristiti. Isto tako. jer će stalni obilazak velikog broja radnika jednostavno dovesti do uništenja jednog dijela sadnica maline. U ovom dijelu govorimo o ekonomskim veličinama uopšte. ali kada zaposlimo sedmog radnika tada se ukupna proizvodnja smanjuje za tri tone. prosječnih i graničnih veličina. Za donošenje što boljih poslovnih odluka mi se često oslanjamo na analizu ukupnih. prinos u tonama malina će biti različit u zavisnosti od toga koliko radnika trenutno obrađuje ovu parcelu. moramo imati neki pokazatelj koji će nam olakšati da donesemo ispravnu odluku. mjesečnu ili dnevnu proizvodnju kako bi se mogle vršiti nabavke repromaterijala. prihodima. Ništa manje važna nije ni informacija koliko nas košta proizvodnja dodatnog proizvoda. a samim time i ukupnog prinosa. jer svaki dodatni radnik do tog broja dovodi do povećanja ukupne proizvodnje. dok zapošljavanje sedmog i svakog narednog radnika dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. a u narednim poglavljima ćemo govoriti o troškovima. Npr. prosječnim i graničnim veličinama. Granični proizvod nam govori da zapošljavanje svakog od prvih šest radnika obezbjeđuje pozitivnu dodatnu proizvodnju. Možemo zaključiti da je optimalan broj zaposlenih na ovoj parceli 6 radnika.Mikroekonomija 5. Ne postoji niti jedno preduzeće koje ne treba da vodi detaljnu evidenciju o tome šta proizvodi. za preduzeće je važno da može izračunati prosječnu. energenata ili kako bi se zaposlio optimalan broj radnika. Zbog važnosti graničnih veličina za Mikroekonomiju. kvartala ili mjeseca. ako zaposlimo više od 6 radnika tada će se ukupna proizvodnja smanjiti.

Zagreb. Ukupna veličina uvijek je zbir dotadašnjih graničnih veličina. 20. TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEĐU UKUPNE. Maksimum (minimum) vrijednosti prosječne veličine implicira odnos po kojem je granična veličina jednaka prosječnoj 6.1. Smiljan i Šohinger. str. AP = TP :Vi Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. 5. Globus. Prosječan proizvod (AP) dobije se kao količnik ukupnog proizvoda. PROSJEČNE I GRANIČNE VELIČINE9 1. 3.Mikroekonomija zaposlenog radnika za graničnim proizvodom koji on ostvari. te ukupno angažovanog varijabilnog faktora. odnosno = X n − X n −1 ∆X 5. 1990. prosječna i granična veličina uvijek su jednake za prvu jedinicu. 44 . Rastuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina veća od dotadašnje prosječne. ovu analizu ćemo za sada izostaviti. 9 Jurin. S obzirom da ćemo u nastavku koristiti engleske skraćenice za pojmove ovdje je dat prikaz onih koje smo upravo predstavili te njihove definicije. 4. 2. MP = ∆TP: ∆X Granični proizvod se može računati i preko formule: granični proizvod je prvi izvod funkcije ukupnog proizvoda: MP = (TP)' Tn − Tn −1 ∆TP = MP . Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veličina bez utjecaja je na graničnu veličinu. Međutim. Opadajuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina manja od dotadašnje prosječne. Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“. Ukupni proizvod = Total Product (TP) Prosječni proizvod = Average Product (AP) Granični proizvod = Marginal Product (MP) Ukupni proizvod (TP) predstavlja količinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju. godine. Ukupna.

a preko granične veličine je jednak površini između tačaka 0TQ. Možda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata. Isto tako će svaka ocjena koja je manja od prosječne ocjene dovesti do smanjenja i prosječne ocjene. Ukupan proizvod preko prosječne veličine na grafiku jeste: TP = AP • X = 0S • 0Q. Preduzeća nastoje ostvariti što bolji prosjek u određenom periodu. MP S ● ● R T ● B (Optimum) MP AP 0 Q Grafik 19. 45 . Ukoliko student ima prosjek ocjena osam. minimiziran utrošak rada po jedinici proizvoda. odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati. tada će svaka naredna ocjena koju dobije a koja je veća od 8 dovesti do porasta prosjeka. Odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda Proizvod X Tačka B predstavlja optimalan obim proizvodnje zbog toga što je u toj tački. Ista stvar je i sa prosječnim i graničnim veličinama.Mikroekonomija AP. sa gledišta ekonomije rada.

od 34-38. druženjem. 1990. itd. Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu. odjećom. 8. a njihov broj svakim danom postaje sve veći. Tako recimo u velikim trgovačkim centrima postoje kamere koje prate proces kupovine kupaca. a kupci su osjetljiviji na promjene cijena. navike i običaji stanovništva. a neki od njih su: 1. Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupce. Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu. područje na kome se nalaze potrošači. 7. Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune. POTREBE I TRAŽNJA Potrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu. Fundamentalne (osnovne) potrebe10 Fundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka. Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora. razvoj kulturne svijesti potrošača. Postoji problem kvantificiranja potreba. Ljudi imaju različite potrebe. 5. Na bazi toga saznajemo više o stvarnim potrebama naših kupaca i nastojimo im to ponuditi u momentu kada su kupci spremni na kupovinu. Smiljan i Šohinger. Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama. Nosioci potreba mogu biti pojedinci. zdravljem i sl. 10 Jurin. jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične. stanom. 2. Tu spadaju potrebe za hranom.Mikroekonomija 6. obrazovanost stanovništva. 46 . Jasminka: „Teorija tržišta i cijena“. dostignuti nivo razvoja. 3. dokazivanjem u društvu i sl. str. Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebe. Anonimnost potreba Generalno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca. fiziološke potrebe potrošača. Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja. 6. Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati. U nastavku ćemo dati prikaz osnovnih vrsta potreba koje srećemo na tržištu. Ostale potrebe Ostale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima. putovanjem. društvene grupe i društvo u cjelini. Zagreb. status pojedinaca i grupe u društvu. sigurnošću. Globus. 4. religija i druga društvena uvjerenja. pićem. godine.

računari. dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja. One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca. hrana mora proći stroge higijenske standarde. Niko ne želi imati auto koje mu. To u prethodnom slučaju gotovo da uopšte nema nikakav značaj za tražnju. Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža. Luksuzni 11 Na primjer Chevrolet. Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara. 47 . Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnje. Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što niže. Npr. tek se nedavno u BiH počinju prodavati i automobili američkih proizvođača11 iz razloga što je tek uspostavljena servisna mreža. trajna i luksuzna dobra Kada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna. namještaj itd. Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi. automobili.Mikroekonomija Efektivne i potencijalne potrebe Postoje dvije vrste potreba kupaca. te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcu. Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe. Autonomna i izvedena tražnja Tražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju. Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe. Na drugoj strani imamo trajna dobra. Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti. kućanski aparati. nema ko popraviti. Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe. ukoliko dođe do kvara. televizori. To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina. Tražnja za sredstvima za potrošnju Za razliku od prethodne kategorije. a izgradnja stambenih jedinica podrazumijeva da je komisija primila objekat kao tehnički ispravan i da je sigurna njegova upotreba. tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda. Tražnja za sredstvima za proizvodnju Sredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima. jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištu. Ovi proizvodi moraju imati zagarantovan kvalitet i obezbijeđen servis. trajna i luksuzna dobra. Za proizvođača su važnije efektivne potrebe. Svakako možemo navesti automobil Mercedes S klase kao primjer ove kategorije proizvoda. automobili itd. a druga vrsta efektivne. Nužna. kao npr. To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni. Na primjer. Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima.

Ako posmatramo BiH društvo onda će nam biti sasvim jasno zašto smo mi najslabije razvijena država u Evropi. Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora biti data izgledu proizvoda. Prosječni troškovi po određenim stavkama kućnog budžeta u odnosu na ukupne troškove za cijelu BiH Hrana (uključujući kafu i piće) Električna energija Odjeća i obuća Telefon Sredstva za ličnu higijenu Lijekovi i liječenje Cigarete/duhan Gorivo i održavanje automobila 34. Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou.82% 1. našem predviđanju o budućim cijenama. postojećim cijenama. Ima jedna izreka koja kaže: „Bogati proizvode robe i usluge a siromašni to kupuju“.39% 1.43% 2. besprijekornom radu i sl.16% Radovi i opravke u kući 7.1.58% Obdanište/čuvanje djece 4.Mikroekonomija proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda. Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda. prezentacije.12 Tabela 1. „Sistem ranog upozoravanja“. Zbog toga je važno da poznajemo strukturu mjesečne potrošnje domaćinstava. 6.15% Kako je vidljivo iz navedenog prikaza domaćinstva u gotovo 100%-tnom iznosu sredstva troše na finalnu potrošnju.38% Prevoz-autobus i tramvaj 4.95% Voda 8.36% Otplata duga 5. 12 Istraživanje urađeno od strane UNDP 2004. U tu svrhu vam dajemo prikaz prosječne potrošnje domaćinstva u BiH.26% 2. kvalitetu. godine.60% Školovanje djece 12. Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvari: sistemu potreba.25% 0.09% 3. ali i visok kvalitet. načinu isporuke. nivou raspoloživog dohotka.39% 0.62% Odmor 6. Svaki pojedinac i domaćinstvo. PLAN POTROŠNJE Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga. razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje. u manjoj ili većoj mjeri. a vrlo malo ili nikako ne investiraju novac u poslove koji mogu obezbijediti uvećavanje sredstava. poznavanju svojstava određenih proizvoda. 48 .56% Gas 4.

. Z Shema 3...... Pet osnovnih faktora su odlučujući.. nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena.. Razmislite od čega zavisi tražnja za cvijećem i kada je posebno izražena........Mikroekonomija Na narednoj shemi je dat proces određivanja strukture potrošnje kupaca. Stoga je važno razumjeti od čega zavisi konačan raspored proizvoda i usluga koje će kupci kupiti... poznavanje svojstava robe od strane kupca.. Marketing Sistem potreba Poznavanje svojstava robe Dohodak Postojeće cijene Buduće cijene Spisak traženih roba Procjena budućih cijena Plan potrošnje Raspored novčanih iznosa na robe A. a to su: sistem potreba... Plan potrošnje Tako na primjer. B. ponuda turstičkih agencija se posebno pojačava neposredno prije početka sezone godišnjih odmora........ Recimo. kako bismo mogli ostvariti što veću prodaju naših proizvoda i što bolje zadovoljiti potrebe kupaca... Većina kupaca i domaćinstava početkom mjeseca vrši raspored novca na određene proizvode i usluge koje namjerava kupiti u toku tog mjeseca. ako kupac treba kupiti proizvod koji zahtijeva značajan iznos sredstava obično ga planira već početkom mjeseca i u principu ga kupuje prije ostalih proizvoda zbog toga što mu vjerovatno kasnije neće preostati dovoljno sredstava nakon što je kupio manje vrijedne proizvodi.. Neki proizvodi imaju specifično vrijeme prodaje tako da ponuđači smišljeno pojačavaju svoje marketinške aktivnosti u tim periodima. 49 . posebno ako se radi o vrijednijim proizvodima koji zahtijevaju značajnija novčana sredstva.. nivo dohotka potrošača. Također.. C... a rjeđe pri kraju kada kupci imaju manje sredstava... kada pojedinci traže zanimljive destinacije... prodaja zimskih guma je kupcima zanimljiva prije nego što padne prvi snijeg. U ovom slučaju prodavači planiraju prodajne akcije početkom mjeseca...

nagib funkcije (dqx : dpx) = tg α Px. te neke druge metode procjene. kao npr. Mostar-Sarajevo. Naredni jednostavni primjeri pokazuju kako na osnovu određenih elemenata izvršiti matematičko formulisanje funkcije tražnje za nekim prizvodom ili uslugom. godine. „Mikroekonomija“. Jozo. 50 . Ovi softveri su obično dijelovi nekih većih softverskih paketa. SPSS itd. iako se često u Mikroekonomiji na X-osu smješta količina proizvoda. Linearna funkcija ima sljedeći oblik: qx = f (Px) tj. koje predstavljaju empirijski utvrđene tačke pojedinih cijena i traženih količina pri tim cijenama). što nije matematički korektno.cijena proizvoda Data je skala tražnje u narednoj tabeli. Linearna funkcija tražnje. 13 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Bakalar. 1997. kao najjednostavnija funkcija tražnje. ima sljedeći oblik: qx = a . str. Odredite funkciju tražnje u matematičkom obliku? Qx Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 1 2 3 4 5 6 6 • α qx = 6-Px 3 • 0 3 • 6 P Matematički je ispravno da se nezavisno promjenjiva veličina stavlja na X-osu.13 Danas postoje softveri koji na osnovu poznatih prethodnih podataka o cijenama i količinama procjenjuju matematički oblik funkcije tražnje.količina tražnje za dobrom X a. Postoje različite metode i tehnike procjene. tražena količina neke robe zavisi od njene cijene. 78.b·Px gdje je: qx. IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJE Izražavanje funkcije tražnje za proizvodima preduzeća u matematičkom obliku ima velike potencijalne koristi za preduzeće. kao što su statističke metode (interpolacija krive kroz dati oblak tačaka.Mikroekonomija 7.tražnja pri cijeni jednakoj nuli b. Stoga menadžeri nastoje izvršiti procjenu matematičkog oblika funkcije tražnje. Decision Pro 3 i 4.

7. log Qx = log a + b•log I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka. luksuzni parfemi.Mikroekonomija Cijena Px 6 5 4 3 2 1 0 Količina qx 0 2 4 6 8 10 12 U prethodnoj tabeli funkcija tražnje ima sljedeći oblik: qx = 12 – 2 •Px. nego dohodak potrošača. te funkcija ukupne tražnje ima oblik: Qx = 30 – 6p Kako se može formirati funkcija tražnje u matematičkom obliku u odnosu na cijenu proizvoda. javni gradski prevoz. Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem. potrebno je da znamo tražnju svakog od pojedinačnih učesnika. npr. Naime. tj. UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJA Da bismo mogli formirati funkciju ukupne tražnje na tržištu. 51 . b = dqx :dpx = 6 : 1 = 6.1. za neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda. Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je: a>0 i b>0. također se može izraziti funkciju tražnje u zavisnosti od dohotka potrošača. Zadatak: Popunite tabelu ako funkcija tražnje ima oblik: q = 16-24 • Px. U tom slučaju opći oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je: Qx = a · Ib gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka. kao što je predstavljeno u narednoj tabeli: Px 5 4 3 2 1 0 Ukupna tržišna tražnja za malinama q1 q2 q3 0 1 2 3 4 5 0 2 4 6 8 10 0 3 6 9 12 15 Q1+2+3 0 6 12 18 24 30 a = 30. itd.

Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda. TR= q • p Odnosno. Granični prihod (Engl. odnosno MR = TR’ Primjer 2.5 • log 800 Log Qx = 1. Log Qx = log 3 + 0. TR = q • p.85 Kom. i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 3 • I0. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 800 KM.928666 Qx = 84. q= 30 – 6p TR = q • p = (30 – 6p) • p ⇒ TR = 30p – 6p2 Iz funkcije ukupnog prihoda nalaženjem prvog izvoda dobijamo funkciju graničnog prihoda: TR’ = MR = 30 – 12p Da bi se funkcija mogla predstaviti grafički. Na osnovu ove funkcije napišite matematički oblik funkcije ukupnog prihoda (TR) i graničnog prihoda (MR). Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje. te predstavite funkciju ukupnog prihoda grafički. tj.5 2 1 0 Ukupan prihod i granični prihod Q = 30 – 6p TR = q • p 0 0 6 24 12 36 15 37. potrebno je određene tačke predstaviti u tabeli: P 5 4 3 2. Uzmimo prethodno dobijenu funkciju ukupne tržišne tražnje za malinama: Qx = 30 – 6p. možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća. Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati.Mikroekonomija Primjer 1.5 18 36 24 24 30 0 MR = ∆TR:∆Q 0 +4 +2 0 -2 -4 52 .5. gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje.

Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje. px2. I) Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednica tražnje. Jasminka. .. str. Hiks-Alenov d = f(px1. Ovaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom na tržištu. I. TR 37. godine. Zagreb. . pxn. Na taj način je tražnja dinamizirana. f´(p) < 0..2. pxn) Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom. Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao pored prethodne tri kategorije i kategoriju vremena. P = f-1(d) Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje. a tzv. a predstavlja se: Warlasov d = f(px1.5 KM. 42-48. t) 14 Šire vidjeti u Jurin. Najstariji od njih je CournotMarshallov zakon formulisan prije više od 150 godina.5 Max TR = 30p-6p2 0 2. Predstavlja se na sljedeći način: Cournot-Marshallov d = f(p). px2. a to je dohodak.. pri datoj funkciji tražnje. Globus.Mikroekonomija Na grafiku se vidi da preduzeće maksimalan prihod.. px2. 53 . Warlas je pored cijene kao osnovne determinante uveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom. .. ostvaruje pri cijeni p = 2.. Smiljan i Šohinger. .5 KM. Ukupan prihod pri toj cijeni je 37. . Iz njega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje. Moore-Schultzov d = f(px1.5 5 p 7. Ekonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakon tražnje. Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnje. . ZAKONI TRAŽNJE14 Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvoda prisutnog na tržištu. kao što su supstituti i komplementi. 1990. pxn. „Teorija tržišta i cijena“. Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje.

Tako na primjer neki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svih troškova proizvodnje tog proizvoda. Ako se posmatra dnevna količina prodate nafte od oko 85 miliona barela. Kako raste dohodak potrošača ovi prizvodi se sve manje traže na tržištu. Ovaj rast može biti djelimično opravdan (do 20%) uvođenjem Poreza na dodanu vrijednost. To su: tzv. tada se jednostavnom računicom dobija da špekulanti dnevno zarađuju oko 550 miliona $. 3. te proizvodi čija tražnja je podložna špekulacijama. Tako da su zarade špekulanata gotovo nezamislivi iznosi. Prate njihov trend i nastoje predvidjeti buduća kretanja cijena. Giffenov paradoks Pokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištu. što je impozantna cifra. koji loše zadovoljavaju potrebe potrošača ili koji pružaju nisku sigurnost potrošaču. Inferiorni proizvodi su proizvodi niskog kvaliteta. Ovakvi proizvodi se često nazivaju i superiorni proizvodi. IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje. Sa porastom dohotna potrošača oni ih sve više kupuju. a razlog je informacija da će cijene još više rasti. Iako se trend rasta cijena ne može opravdati rastom troškova izgradnje novih stambenih jedinica. Zanimljivo je da i pored rasta cijena dolazi do povećanje tražnje. 1. Razlog za to jeste što kupci očekuju dalji rast cijene m2 stana te kupuju stanove čim steknu preduslove za to. proizvodi koji se kupuju iz snobizma. nego da ti proizvodi predstavljaju svojevrsne izuzetke. To je npr. Gifenov paradoks generalno možemo sresti kod inferiornih proizvoda. ali ne i ostatak porasta. 54 .3. Ovakvo ponašanje kupaca se može primijetiti i u BiH. Veblenov efekat Pojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu. Slučaj špekulacije Kupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu. U izvještajima koji prate svjetsko tržište nafte često se spominje podatak da na ime špekulacija trgovci ne berzi zarađuju između 10 i 12% od formirane cijene nafte. cijene novih stanova su porasle preko 50% u periodu od nekoliko godina. Ovakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenat svog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba. slučaj sa stanovima u Sarajevu. od čega se dobar dio njih ne može koristiti zbog nedovoljno razvijene telekomunikacione mreže. 2. Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da još veći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu.Mikroekonomija 7. Giffenova dobra. na tržištima širom svijeta se prodaje veoma veliki broj proizvoda u ogromnim količinama. gdje recimo veliki broj mlađih kupaca želi imati najnoviji model mobilnog telefona sa velikim brojem funkcija. Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavaju svoju kupovinu. Međutim.

PRIMJER Jedno preduzeće proizvodi kožne novčanike. Na pitanje da li ćete kupiti novčanik. (3) rado i (4) definitivno da.00 + 400*0.30 za (2). tj. Oni su zatim definirali vjerovatnoću kupovine za svaki odgovor: 0. koeficijent b u formuli p = a – bQ. 0.71-0.30 + 0*1.30 za (3) i 1. Pošto ne možemo iz ankete dobiti presjek funkcije tražnje sa Y-osom tada ćemo na grafiku produžiti dobivenu tražnju sve do vertikalne ose. Dobivene podatke smo predstavili na grafiku.00 za (1). (1) definitivno ne. Komercijalisti su sastavili odgovarajući upitnik te izvršili ostale potrebne radnje za provođenje ankete na 1000 ispitanika. i dobit ćemo koeficijent nagiba funkcije tražnje (0. p 40 30 20 10 Q d d 100 200 MR 300 400 55 .71-0. Postupak ćemo objasniti na jednom primjeru. svaki od ispitanika trebao je izabrati samo jedan od ponuđenih odgovora. Uz odgovarajuće uvrštavanje imamo: P = 40.30 + 100*0. Cijene KM 1 30 25 20 15 500 350 300 150 Broj ispitanika koji je odgovorio 2 400 350 300 250 3 100 250 300 450 4 0 50 100 150 150 230 280 360 Očekivana tražnja Očekivana tražnja koja se nalazi u prvom retku šeste kolone izračunata je na sljedeći način: 500*0.08334 x Q. Anketa kao sredstvo za istraživanje ekonomskih pojava se često koristi u ekonomiji. (2) možda.Mikroekonomija Funkciju tražnje možemo izvesti i na praktičniji način-iz ankete. tako da možemo dobiti funkciju graničnog prihoda: MR=40.411666).00 = 150 Iznos od 15 KM dijelimo sa očekivanu tražnjom od 360. Iz grafičkog prikaza proizlazi da će očekivana količina tražnje biti jednaka nuli kad bi njegova cijena iznosila oko 40.71 KM.00 za (4).04167 x Q Znamo da funkcija graničnog prihoda ima dvostruko veći nagib. Rezultati ankete su dati u narednoj tabeli. 0.

UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Koeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji. To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosima. 56 . Pokazuje koliki utjecaj ima jedna varijabla na neku drugu. manji ili veći od jedan.Mikroekonomija 8. relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnji. dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude. odnosno količine i cijene proizvoda. u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ. 8. % _ promjene _ p x > Koeficijent može biti jednak. može imati apsolutnu vrijednost između +∞ i 0. Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule dQ Q Ed = − dp p Ili ako računamo preko procentualnih promjena: Ed = % _ promjene _ q x < 1. CJENOVNA. tj. CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robom zbog promjene cijene te robe.1. U nastavku predstavljamo svaku od ovih elastičnosti. tj. Kretanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo prikazati i na sljedeći način: dQ q >0 ∞ > Ed = dp p U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnoj. Najčešće se koristi kod cjenovne. Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minus kako bi pokazao obrnuto kretanje veličina. savršeno neelastičnoj. Njegovo korištenje nam često pomaže u određivanju veličine tražnje i računanju njene promjene u ovisnosti od promjene determinanti.

lični dokumenti (Lična karta. U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje. No kada želite da proširite vaš kapacitet onda ste ovisni o proizvođaču koji vam je isporučio recimo bazne centrale. p2 p1 d 0 Qe Grafik 21. Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća. kao primjer mogu poslužiti vrijednosni papiri sa kojima se trguje na berzi. Savršeno elastična tražnja je 0. kao krajnji slučaj. Sa druge strane. imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje. u rezervaciji karata postoji mogućnost da kupite kartu u zadnji momenat prije polijetanja aviona.Mikroekonomija Proizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki. Na taj način kupci mogu da sporije odustaju od potrošnje ako cijena proizvoda poraste. Stoga možemo reći da menadžeri kompanija stalno trebaju razmatrati nove načine kako da učine funkciju tražnje za svojim proizvodima što neelastičnijima. proizvodi čija potrošnja je p Ed= 0 neophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd. Prikaz tražnje kod d koje je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje jednak nuli je dat na grafiku 21. Isto tako. možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična). p Kod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenu proizvoda ili robe na berzi. makar i za nekoliko procenata. ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenu. I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki. a onda to proizvođači znatno skuplje naplaćuju. možemo prodati d d Ed= ∞ pe svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemo. kupci u potpunosti odustaju od njihove kupovine. ali se ta karta prodaje po višoj cijeni nego npr. Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača. Iako veoma malo proizvoda ima funkciju tražnje savršeno neelastičnom ono što je važno za ekonomiste jeste kako da učine funkciju tražnje što neelastičnijom. Isto tako. Kao primjer se može uzeti tražnja za pšenicom na berzi. Savršeno neelastična tražnja Q Također. Funkcija savršeno eleastične tražnje je predstavljena na grafiku 20.). Vozačka dozvola itd. To mogu biti npr. U tom 0 Q slučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje Grafik 20. Pasoš. lijek protiv smrtonosne bolesti. Zašto? Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu. mjesec dana ranije. Tako na primjer kompanije koje isporučuju baznu telekomunikacijsku opremu osnovne pakete opreme isporučuju po dosta povoljnim uslovima. 57 .

što je prikazano na grafiku 24. pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. na primjer. p Elastična tražnja d p d Neelastična tražnja d d 0 a) Grafik 22. 58 . Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje ● M Q Grafik 25. jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine. Tako. dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti). dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija. na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na grafiku 22. Računanje koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje na krivolinijskoj funkciji tražnje S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje. Elastična funkcija tražnje Q 0 b) Grafik 23. Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti.kao na grafiku 23. što je pogrešno.Mikroekonomija Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima. p p d Ed>1 N d ● Ed = TM TN Ed=1 T Ed<1 ● d d Q Grafik 24. Neelastična funkcija tražnje Q Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije.

Ovaj koeficijent pokazuje da ako cijenu povećamo za 1%. Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje. p1 + p 2 2 P2 ●B Q1 q1 + q 2 2 Q2 Q Grafik 26.P1 = 110 .240 = -80 ∆P = P2 .Mikroekonomija Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka. Rješenje: P1 = 90 a Q1 = 240 p2 = 110 Q2 = 160 ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Q = (Q1+Q2):2 = 200 P = (P1+P2):2 = 100 ∆Q = Q2-Q1 = 160 . Neka su to tačke A i B na grafiku. a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna. a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2. tražena količina na tržištu opada za 2%. ∆p promjena cijene. Izračunati cjenovnu elastičnost tražnje za telefonima s-23. jer rezultati nisu isti. Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina. Ona se računa po formuli: Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafiku. a ne možemo utvrditi koja ima prednost. Po toj cijeni na području Sarajeva u toku mjeseca marta preduzeće je prodalo 240 telefona. 59 . tražena količina poraste sa q1 na q2. U mjesecu aprilu je prodato 160 telefona. Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2. P1 A ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 ● ● gdje je: ∆q promjena količine. ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti. Menadžment preduzeća je odlučio da zbog velike tražnje podigne cijenu na 110 KM/telefonu. a ne cijela funkcija tražnje. Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine. Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka.90 = 20 Nakon uvrštavanja u formulu dobijemo koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje od –2. lučna elastičnost tražnje. Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine. koristi se tzv. Lučna elastičnost tražnje Primjer: Preduzeće za proizvodnju telefona je za model s-23 formiralo cijenu od 90 KM/telefonu.

zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda. U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu. prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr. Raste Opada MR <0 >0 =0 =0 >0 <0 Na grafiku 27. Michael. 1996. Tanzaniju. Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno.Mikroekonomija Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća. Ukupan prihod u preduzeću dobije se množenjem prodate količine i cijene po kojoj se proizvod prodaje. vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje. funkcija tražnje horizontalna linija TR. Addison Wesley Publishing Company. stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane. Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1. p (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihod konstantno rastući pravac povučen Ed > 1 iz koordinatnog početka. kao što je slučaj npr. Tada ne Ed = 1 ● postoji ova relacija. U slučaju kada je TR = max.15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste. Konst. ● 0 Ed < 1 Q Grafik 27. Third edition. Naredna tabela nam pokazuje šta se dešava sa ukupnim prihodom preduzeća kada povećavamo ili smanjujemo cijenu proizvoda u zavisnosti od veličine koeficijenta. Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija. 15 Parkin. „Microeconomics“. 109. kod monopola). TR = p · q Ed >1 =1 <1 Cijena Raste Opada Raste Opada Raste Opada TR Opada Raste Konst. 60 . a preko ukupnog prihoda i ukupan profit. U zavisnosti od veličine koeficijenta mi trebamo voditi politiku i drugačiju politiku cijena na tržištu. Veza koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje i ukupnog prihoda preduzeća Na grafiku 28. Str.

6 60 0. Iz tabele broj 1.2 20 % Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje 0. Veza procentualne potrošnje dohotka stanovništva na hranu i koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. koja je data na strani 47.60% svog mjesečnog dohotka na hranu. U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost. vidljivo je da domaćinstva u BiH troše 34. dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija.4 40 0.Mikroekonomija P r o c e n a t p o t r o š n je d o h o t k a n a h r a n u S A D K anada E n g le s k a N je m a č k a F ra n c u s k a Japan Iz r a e l G rč k a K o re a In d i j a T a n z a n ija 0 12 14 15 15 17 19 22 31 40 56 62 0.35 i 0. što nas svrstava na poziciju nešto ispod Grčke. Shodno prethodnom grafiku možemo pretpostaviti da se koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje za hranom u BiH kreće između 0. 61 .8 80 Grafik 28. U nekom kraćem vremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost.38.

Blokiranje tržišnog mehanizma dovodi u nepovoljnu situaciju proizvođače.800 p= 900. p= 0. šta će se desiti na tržištu ukoliko država odredi minimalnu cijenu ovog proizvoda na 600 KM (pojasniti)? Rješenje: a) d = 5. ili da država otkupi višak proizvoda. ako je: p= 0. tada je d= 5. tada je s = 0 p= 500. Ukupan potrošačev višak na grafiku predstavljen je površinom trougla (dio grafika koji je osjenčen u plavu boju). 5.800 – 6p = 4p – 120 p = 592 q = 2. tada je d = 2. tada je s = 3.248 3. a) b) c) d) nacrtati grafike ponude i tražnje.600 p= 500. Kupci će pri ovoj cijeni kupovati manje pa će se pojaviti problem zaliha.000 5. tada je s= 2.800 – 6p. Ovo je čest slučaj kod poljoprivrednih proizvoda na tržištu. Date su funkcije ponude i tražnje d= 5. 62 . tada je d = 400 s = 4p-120. odnosno: d=s. Površina trougla je jednaka (2.480 p 967 900 800 600 592 500 Suvišak s 200 d 30 0 1. Ravnotežna količina će biti različita od one količine koju je odredilo tržište.800. tada će biti određeni efekat i na ravnotežnu količinu. tada je d = 4. pa oni mogu tražiti od države da ukine minimalne cijene.248 kom x (967 – 592 KM/kom)):2 = 843. izračunati i na grafiku osjenčiti veličinu potrošačevog viška. p= 200.800 – 6p i s= 4p – 120. tada je s = -120. odnosno proizvođači će nuditi više od količine koju žele kupci da kupe.000 2.800 Q b) Ravnotežnu cijenu ćemo izračunati kada izjednačimo ponudu i tražnju.000 KM.Mikroekonomija Zadatak 1. Sa druge strane proizvođačev višak predstavlja razliku između cijene proizvoda i graničnih troškova proizvodnje predstavljenih krivom ponude na grafiku (žuta površina).880 p= 900. d) Ukoliko je minimalna cijena iznad one koju je odredilo tržište. ako je: p= 0.248 c) Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošač konzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu. izračunati ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu.

Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo. Reagiranje tražene količine na promjenu cijene Da bismo razumjeli značaj reagiranja tražene količine na promjenu cijene nafte. Na grafiku 29 nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno. sa funkcije S0 na S1. Barela dnevno Grafik 29. $/barelu S1 40 30 20 10 S0 Povećanje ukupnog prihoda U kraćem vremenskom periodu. sa funkcijom tražnje D. uporedimo dva moguća scenarija. Na naredna dva grafika funkcija ponude je identična. Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude. Pretpostavite dalje da trebate predložiti smanjenje proizvodnje koje će pomjeriti krivu ponude ulijevo. Na grafiku 30. Dalje. Smanjenje ukupnog prihoda D1 10 20 23 40 Mil. ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno. OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod. ali funkcija tražnje je različita. “Pretpostavite da radite za OPEC (udruženje zemalja ponuđača nafte) kao strateg.Mikroekonomija Primjer 1. Da biste donijeli ovu odluku morate znati kako tražnja za naftom reagira na promjenu cijena nafte. Kratkoročna kriva tražnje 63 . Također vi trebate na određeni način mjeriti ovu promjenu tražnje. na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno.

2. 99. Jedno od ova dva povećanja može biti veće. Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima. Ukupan prihod od prodaje dobara jednak je umnošku cijene i prodane količine tog dobra. Addison Wesley Publishing Company. što onda dovodi do smanjenja ukupnog prihoda sa 400 mil. Dugoročna kriva tražnje Na grafiku 29. također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima. Barela dnevno Grafik 30. a samim time i do povećanja krajnjih cijena.$ dnevno). Ovaj iznos je jednak kupčevom izdatku za to dobro. UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje. ”16. koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y.Mikroekonomija $/barelu 30 S1 S0 20 15 Povećanje ukupnog prihoda D2 Smanjenje ukupnog prihoda 10 10 15 20 30 40 Mil. crveno područje je veće od plavog. „Microeconomics“. Ali povećanje cijene također dovodi do smanjenja prodane količine. Povećanje cijene ima dva suprotna efekta na ukupan prihod. a smanjenje manje nego što je to slučaj na grafiku 30. Povećanje cijene dovodi do povećanja ukupnog prihoda (plavo područje na grafiku). Računa se po sljedećoj formuli: 16 Parkin. Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji. U slučaju prikazanom na grafiku 29. što smanjuje ukupan prihod (crveno područje na grafiku).$ na 690 mil. Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva.$ na 225 mil. plavo područje je veće od crvenog područja. tako da ukupan prihod raste (on je porastao sa 400 mil. Third edition. U slučaju prikazanom na grafiku 30. Dakle. 64 . veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova. Michael.$. 1996. Također. 8. Str. možete vidjeti da je povećanje cijene više.

8. IEx IEx IEx >0 <0 >1 . To je npr. kao na primjer različite vrste svesaka za djecu.3. DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim. Iako svaka od tih svesaka ima drugačiji izgled kupci ne obraćaju baš previše pažnje na to ko je njihov proizvođač. a ako je manji od nula tada se radi o komplementarnim proizvodima. 65 . pxEy > 0 . tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta. tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja.Mikroekonomija dQy Qy pxEy = dpx px > 0 < Ukoliko je koeficijent veći od nula tada se radi o proizvodima supstitutima. Npr. tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd.komplementi Na primjer. Stoga prozvođači automobilskih guma prate i kretanje tražnje za novim automobilima.Inferiorna dobra .Sredstva nužna za život 0 < IEx < 1 Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta. Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača.supstituti pxEy < 0 . jer to pokazuje i trend kretanja tražnje za njihovim gumama. tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva. U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda. Također.Superiorna dobra . Sa druge strane proizvodi-supstituti su oni koji se u potrošnji mogu zamijeniti. tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba. tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku.Sredstva luksuzne potrošnje . Računa se po formuli: IEx = % promjena u veličini I < 0 > % promjena u obimu Qx Koeficijent može imati vrijednost između +∞ i -∞. komplementarni proizvodi su automobil i automobilske gume. Ne mogu se koristiti jedni bez drugih.

500 1. GDP p/c u BIH za period 2001-2005 $ 2. 17 Komparacija kretanja GDP p/c BiH i zemalja Centralne i Istočne Evrope u periodu 2001-2005 $ 7.8% Grafik 31.000 1.2% 1.500 2. Komparacija kretanja GDP p/c za zemlje centralne i Istočne evrope za period 2001-2005.3% 14. Kalkulacije autora uz korištenje podataka sa zvanične web stranice IMF: www.000 1.4% 8. 2005. Tabela 3. kupovinu skupih i udobnih automobila.000 6. Kretanje GDP p/c u BIH za period 2001-2005. 2004. Npr.imf. 2002.000 500 0 2001. 2005.000 2. spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd. jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku. javni prevoz. prevoz avionom.0% 7. Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr. Prema jednom istraživanju UNDP-a iz tabele 3 je vidljivo da preko 85% stanovništva ima manje mjesečne prihode od 800 KM.9% 10. Također je zanimljivo pratiti kretanje GDP po glavi stanovnika u BiH i u zemljama iz okruženja.000 5. S obzirom da se prosječan nivo dohotka stanovništva može povezati sa bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (BDP p/c) ovaj pokazatelj za BiH dajemo u nastavku.9% 0. kupovina u pekarama i sl.6% 37. 17 18 „Sistem ranog upozoravanja“. dok samo 15% stanovništva ima preko 800 KM mjesečnih prihoda. na nivou BiH Bez primanja <100 101-400 401-500 501-800 801-1100 1101-1500 1501-2000 >2000 4. GDP p/c Kojoj kategoriji pripada domaćinstvo posmatrajući novčana primanja kada se saberu svi oblici primanja članova domaćinstva za novembar 2004.). 2003.000 0 2001-2005 BiH Prosjek zemalja Grafik 32.Mikroekonomija Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva.000 3.18 Sa grafika je vidljivo da i pored rasta GDP u BiH i dalje ovaj rast značajno zaostaje za zemljama okruženja.7% 4.000 4.org 66 . UNDP.

39 1. 6. raste informiranost potrošača. 4. energija i voda 19 20 Elastičnost 1. 3. Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin) Broj mogućih upotreba proizvoda (npr. Mate. raste broj mogućih upotreba). d) igre na sreću. c) namještaj.12 Detaljnije o ovoj temi vidjeti u Babić.183. ukusi potrošača se mijenjaju. 2.30 1.Mikroekonomija 8. Izdanje. Ovdje su dati osnovni faktori. 5.. 1996. b) zdravstveno osiguranje.14 1.89 0. časopisi i novine Hrana Elastičnost 0. približno jednak jedan i manji od jedan. Parkin. „Mikroekonomska analiza“..03 0.42 0. date su elastičnosti nekih proizvoda i usluga u Americi20: Tabela 4.10 1. 1997. Mate.26 1. str. raste dohodak potrošača. Third edition. Robe i usluge Elastična tražnja Metali Električni proizvodi Mašinski proizvodi Namještaj Automobilske gume Mjerni električni uređaji Profesionalne usluge Transportne usluge Gas. mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne. novine i TV) Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije) Vrijeme (lakši pronalazak supstituta.92 Robe i usluge Neelastična tražnja Nafta Hemikalije Napici (razne vrste) Odjeća Cigarete Bankarske usluge i usluge osiguranja Poljoprivredni proizvodi i riba Knjige. potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti. Visoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed > 1): a) Metaloprerađivačka i elektroindustrija. 67 . „Microeconomics“. 4. el. Jedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed ≈ 1) a) nafta i naftni derivati. godine. plastika) Stepen neophodnosti dobra (so. Michael. c) lični dokumenti.) Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr. b) transportne usluge.105. U Tabeli 4.4.09 1. str. 1.78 0.52 1.56 0. Neelastična tražnja (Ed < 1) a) potrošnja struje u domaćinstvu. stan.91 0. Zagreb.61 0. FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE19 Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama. Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje. b) porculan i proizvodi od stakla. mlijeko. Addison Wesley Publishing Company. To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan.34 0. d) lijekovi.64 0.

a) Pronaći nivo proizvodnje qp kod koga se postiže maksimalan ukupan prihod (TR). ⇒ q = 5. i utvrditi njegov iznos.Mikroekonomija Primjer 1. TR’ = 20-4q. Rješenje: a) q = 10-0.5p. ukupnog prihoda i graničnog prihoda. (za p = 0. TR = p • q = (20-2q) • q = 20q-2q2 TR’ = MR = 20-4q = 0. p = 20-2q. b) Grafički predstaviti funkcije tražnje. q =0) TRmax = 50 za q = 5. q = 10) (za p = 20. p Max TR 20 q 0 1 5 MR 10 q 50 -20 68 .5p ⇒ p=20-2q. TR’ (q=0) = 20. Data je funkcija tražnje za modemima q = 10-0. TRmax = 50 Pri količini od 5 modema. b) Da bismo grafički predstavili funkcije potrebno je utvrditi neke karakteristične tačke koje uzimamo proizvoljno za sve tri funkcije. TR’ (q = 10) = -20 TR’ (q = 5) = 0. preduzeće maksimizira ukupan prihod koji iznosi 50 KM.

Ako je funkcija tražnje za računarima Q=5-p. i data vam je sljedeća skala tražnje: Cijena po komadu u KM 10 20 30 40 50 Tražena količina (000 Kom) 60 50 40 30 20 69 . tj. tj. Data je funkcija ukupne tražnje za šećerom: Q=25-5p a) b) c) d) e) Kolika je tražnja ako je cijena p=3 ? Ako je tražnja 18 jedinica. MR = 0 za p = 2. «slobodno dobro»?. Zadatak 4. Angažirani ste kao konsultant u preduzeću za proizvodnju sportskih majica.5 3 4 5 P Uočite da cijena proizvoda može biti na horizontalnoj osi i to kada je cijena promjenjiva veličina. kolika je odgovarajuća cijena? Kolika bi bila tražnja da je to tzv.5 TR Cijena (p) 0 1 2 3 4 5 Ukupan prihod (TR) 0 4 6 6 4 0 6.25 4 ● TR 0 1 2 2. Nacrtajte krivu tražnje? Primjer 3. izračunaj funkciju ukupnog prihoda i nacrtaj je na grafiku? Rješenje: TR = p•Q TR = p(5-p) ⇒ 5p-p2 MR = 5-2p . p=0 ? Kolika je najveća moguća cijena uz koju bi se ipak našlo kupaca?. Q=0.Mikroekonomija Primjer 2.

2.5 10 5 0 TR 0 20 30 31. 70 .Mikroekonomija Odgvorite na sljedeća pitanja: a) b) c) d) e) ako cijena poraste sa 20 KM na 30 KM.25 30 20 0 MR 25 15 5 0 -5 -15 -25 Na osnovu ovih podataka moguće je nacrtati sve tri funkcije na jednom grafiku. No ovdje ćemo radi uspoređivanja dati sve tri krive zajedno. Kriva graničnog prihoda opada brže i od funkcija ukupnog prihoda i od funkcije tražnje. Ukupan prihod je jednak nuli i kada je cijena jednaka nuli. Na osnovu grafikona moguće je izvršiti analizu odnosa između funkcija. iako to matematički nije korektno.5 3 4 5 Q 25 20 15 12.5p+25. Izračunati: 1. ukupan prihod dostiže svoj maksimum. Funkciju ukupnog prihoda? Funkciju graničnog prihoda? Grafički prikazati sve tri funkcije? Analizirati odnose među krivama? Rješenje: a) b) c) Funkcija ukupnog prihoda dobije se kada se funkcija ukupne tražnje pomnoži sa cijenom p. 3. P 0 1 2 2. Funkcija graničnog prihoda ima dvostruko manji nagib od funkcije tražnje. Data je funkcija ukupne tražnje za klima uređajima u BIH Q = . da li će ukupan prihod porasti ili opasti i za koliko? Šta će se desiti sa ukupnim prihodom ako se ponuda majica smanji i cijena poraste na 40 KM? Koja je cijena po kojoj će se maksimizirati ukupan prihod preduzeća? Koja količina će biti prodata po cijeni koja je rješenje pod c? Koja je elastičnost tražnje po cijeni koja maksimizira ukupan prihod? Zadatak 5. U slučajevima kada je funkcija tražnje jednaka nuli i ukupan prihod je jednak nuli. Kada je funkcija graničnog prihoda jednaka nuli. TR = Q • p = (-5p+25) • p ⇒ TR = -5p2+25p Funkcija graničnog prihoda se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnog prihoda. te zato siječe apscisu na pola udaljenosti od koordinatnog početka do sjecišta funkcije tražnje sa apscisom. 4. MR = dTR/dp ⇒ MR = -10p+25 Da bi se prikazale grafički sve tri funkcije potrebno je napraviti tabelu sa podacima o iznosu TR i MR u zavisnosti od količine i cijene.

S obzirom da se radi o rasponu cijena koji nije infinitezimalno mala veličina. Funkciju graničnog prihoda i nacrtati je na grafiku. TR = 12p-p2 = p (12-p). potrebno je navedene cijene uvrstiti u funkciju tražnje. 4. Funkciju tražnje za proizvodom preduzeća «Sky» i nacrtati je na grafiku. koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje se računa po formuli:.5 8. predstavlja prosječnu cjenovnu elastičnost tražnje između dvije tačke. Rješenje: 1. a promjena količine je također 1 (∆q=1). Da bismo izračunali količinu i promjenu količine. MR 30 25 20 15 10 5 0 A TR D 1 2 3 MR 4 5 p Zadatak 6.5 2 71 . TR = p x q. Tj. Promjena cijene je 1 (∆p= -1). TR. Komentirati dobijeni koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje. Kada cijenu od 3 KM uvrstimo u funkciju tražnje q = 12-p. Iz funkcije ukupnog prihoda izračunati: 1. Data je funkcija ukupnog prihoda preduzeća «Sky» TR = 12p-p2. Koeficijent elastičnosti tražnje ukoliko se cijena sa nivoa p1 =3 KM poveća na p2 = 4 KM. odnosno MR = 12-2p. odakle je funkcija tražnje q = 12-p. Funkcija ukupnog prihoda dobije se kao proizvod cijene i količine: 2.5 Ed = 2 = =− = −0. 41 1 1 8. Nakon uvrštavanja ovih elemenata u formulu dobijemo da koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje iznosi: −1 −1 8+9 3. MR se dobije kao prvi izvod od funkcije TR.Mikroekonomija q. 2.5 3 + 4 3. ∆q q1 + q2 2 Ed = ∆p p1 + p2 2 Odnosno. a q2= 8 komada. 4. dobit ćemo da je q1= 9. 3. 3.

pa je bolje baviti se proizvodnjom inferiornim dobara. a potraživana količina poraste za 3%. jer raste tražnja za ovim proizvodima. tada će rasti tražnja za inferiornim dobrima.0. odnosno od kretanja plata kupaca.909 = 60 − 50 10 11 50 50 S obzirom da je 0 > IEd < 1. tada će tražena količina na tržištu opasti za 0.25 % _ promjene _ I − 12% S obzirom da je koeficijent dohodovne elastičnosti manji od nule. radi se o inferiornom proizvodu. koji biste proizvod proizvodili i zašto? Rješenje: a) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati preko jednačine: ∆Q . koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje. a tražena količina određenog proizvoda na tržištu poraste sa 50 na 60 komada mjesečno.Mikroekonomija 5. MR 12 q Zadatak 7. tj.41 i pokazuje situaciju da ako se cijena proizvoda poveća za 1%.97 komada.03 KM. Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je –0. radi se o proizvodu nužnom za život. 72 . i o kakvom je dobru riječ? c) Da ste vi menadžer preduzeća. odnosno sa nivoa q=9 na nivo q*= 8. odnosno IEd = = . b) Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje se može izračunati i preko jednačine: IEd = 3% % _ promjene _ Q . c) Odgovor prvenstveno zavisi od privrednog okruženja. 0 6 MR 12 p a) Ukoliko dohodak potrošača poraste sa 550 na 650 KM. sa nivoa p=3 KM na nivo p*=3. Grafički prikaz funkcije tražnje i funkcije graničnog prihoda dat je na grafiku desno. Q. koliki je koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje i o kakvom se dobru radi? b) Ako dohodak potrošača opadne za 12%. Ali ukoliko plate kupaca opadaju i opći je trend u privredi smanjenje životnog standarda. odnosno IEd = IEd = ∆I 650 − 550 100 550 550 = 10 = 0.41%. Ako plate u privredi rastu tada je bolje proizvoditi proizvode koji imaju veći koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje.

diže. U duhu prethodne priče iznosimo vam situaciju na svjetskom tržištu čelika. Kineska tražnja je tolika da američka konsultantska kuća „World Steel Dynamics“ predviđa da će Kina sljedeće godine trošiti čak oko 31% ukupne svjetske proizvodnje čelika.org 73 . Na grafiku 32 je prikazan uvoz čelika u Kinu Grafik 32. Uvoz čelika u Kinu Na grafiku 32. Promjena u tražnji je dovela do kretanja uzduž funkcije ponude. Tako su na Londonskoj berzi u posljednjih 6 mjeseci dionice kompanija iz ovog sektora porasle za oko 40% u prosjeku. Tražnja Kine za ovim metalom. su preuzeti sa: www.Mikroekonomija 9. Da bi se mogla predvidjeti promjena cijene i količine čelika moramo znati kako utječe promjena cijena na promjenu ponuđene količine. godine njemačka automobilska industrija doživjela je ekspanziju i porasla je tražnja za čelikom.worldsteel. godine je 101. godine. Taj utjecaj se mjeri preko elastičnosti ponude.4 miliona metričkih tona i veća je za čak 8. Ukupna svjetska proizvodnja u septembru 2006. koji su u prosjeku. Povećana tražnja čelika je podstakla i rast cijena dionica kompanija iz industrije čelika. za 10% veći nego godinu ranije. I proizvođači automobila i proizvođači čelika su bili zainteresovani za procjenu koliko će biti povećanje cijena čelika usljed povećane tražnje. naravno. predstavljena je proizvodnja i ponuda čelika na svjetskom nivou. ELASTIČNOST PONUDE U toku 2001.8% nego u istom mjesecu 2005. Kina je danas veliki uvoznik čelika sa svjetskog tržišta sa najbržom stopom rasta uvoza. Rast cijene čelika od 50% podstakla je velika tražnja Kine za ovim metalom. profite svjetskim proizvođačima čelika.21 21 Grafikoni 32 i 33.

Kada uporedimo kretanje proizvodnje čelika i kretanje tražnje za čelikom uočavamo da postoji određeni nesrazmjer koji može dovesti do značajnog rasta cijena čelika u narednim godinama. u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje. tada koristimo formulu: S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama. Elastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni. godini Interesantno je primijetiti sa grafika 33. Ona se računa preko sljedeće formule: ∆Q Q Es = ∆p p ili. 74 ∆Q Q1 + Q2 2 Es = ∆p p1 + p 2 2 .Mikroekonomija Grafik 33. Proizvodnja čelika u svijetu u 2006. da proizvodnja u toku jedne godine blago oscilira i vrlo sporo raste što može biti rezultat potrebnog vremena od godinu-dvije da se pokrenu novi kapaciteti za proizvodnju čelika. Da bismo mogli odrediti koliko je spremna reagirati ponuđena količina u odnosu na promjenu cijene potrebno je utvrditi koeficijent cjenovne elastičnosti ponude. Elastičnost ponude = % promjene ponuđene količine % promjene cijene Ukoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine.

ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati. ZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODA Da bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge. U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača. Dobra i usluge koja slijede ovu zakonitost imaju elastičnost ponude između nula i beskonačno. Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije. tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0. Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje. Stoga kada se formira tržišna cijena. Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude. Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži. Pri toj cijeni. Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene. Proizvedena količina može biti povećana uz povećanje troškova. Elastičnost ponude zavisi od: Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda Mogućnost zamjene faktora proizvodnje Neki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje. Van Gogova slika je urađena uz korištenje jedinstvenog rada .Van Gogovog rada.1. Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda. potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda. To su: Trenutni rok Kratki rok Dugi rok 75 . ponuda ovih proizvoda je visoko elastična.Mikroekonomija Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude. I još postoji samo po jedan promjerak svake slike koju je ovaj umjetnik naslikao. U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu. Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude. Niti jedan drugi faktor ne može zamijeniti ovaj rad. funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna. kada je proizvod proizveden u različitim zemljama (na primjer. Ako je na tržištu veća cijena tada ponuđena količina raste. koji posjeduje nuklearnu elektranu. savršeno elastična. 9. Ponuda je perfektno elastična. nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti. Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda. Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana. Ponuda većine dobara leži između dva ekstremna slučaja: vertikalne i horizontalne funkcije ponude. Ponuda je savršeno neelastična. Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta. Zbog toga je funkcija ponude ove slike vertikalna i elastičnost ponude je nula. imaju visok stepen elastičnosti. Slično prethodnom. hidroelektrana ili nuklearnih elektrana. šećer ili meso).

u prvom redu rada. Kratki rok. kapital. preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da rade prekovremeno. a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika. Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake.). ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova. To je tako kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov. ali cijena prati promjenu tražnje. prvo smanje radnicima broj radnih sati. Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti. dok je za izgradnju proizvodnog pogona za pakovanje mlijeka potrebno tri mjeseca.Mikroekonomija Trenutni rok Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija. zgrade. Njihova dužina prvenstveno zavisi od djelatnosti i od grane kojoj dotično preduzeće pripada. 76 . ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže. itd. U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu. cijena će biti viša nego prethodnog dana. Kratki rok Kratki vremenski period je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa. postrojenja itd. Ako je tražnja tog dana velika. Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude). u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe. Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici. Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste. tada i ravnotežna cijena opada. U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično. Da bi povećali output.. ili ako tražnja opada. dok su varijabilni: rad. te možda da pronađu novi način ulova ribe. U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme. funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena. kratki i dugi rok nisu isti za različite vrste djelatnosti. Da bi se izgradila nova hidrocentrala ili termoelektrana potrebno je 3-4 godine. U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina. Sva tri vremenska razdoblja nisu kalendarski određena razdoblja. Isto tako. ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output. Kada cijena nekog dobra raste ili opada. bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći i zaposliti još nekoliko ribara. Trenutni. Dugi rok Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju. a zatim pođu i otpuštati neke radnike. To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove. Primjeri ovakvih dobara su voće i povrće. završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete.

da bi na odgovarajući način reagirali na povećanje cijene na tržištu. Svaka funkcija ponude prolazi kroz tu tačku na grafiku.o. Oni mogu. Ponuda u trenutnom. funkcija ponude poprima oblik dugoročne funkcije ponude označene LS (Long Supply).13 9. Dugoročno. 130 − 100 ∆Q 30 100 + 130 Q1 + Q2 2 2 Es = = = 115 = 0. Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude? Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude je 0.000 KM/toni. prestati da ubiru i isporučuju narandže ukoliko dođe do naglog pada cijene narandži na berzi.000 500 ∆p 9.Mikroekonomija Funkcija ponude u trenutnom roku je vertikalna jer bez obzira kolika je cijena narandži bila tog dana. Pri toj cijeni na tržištu se traži 3. Preduzeće „Ideal“ d. proizvođači ne mogu promijeniti svoj output. Na grafiku 34. To je prikazano na funkciji ponude SS (Short Supply).500 − 9. $/toni MS SS LS 500 250 0 2 3 4 Količina. pa je stoga ponuda tog dana fiksna. (000) tona sedmično Grafik 34. Primjer 1. Kratkoročna funkcija ponude ima strmi nagib zbog toga što proizvođači mogu preduzeti određene akcija da brzo promijene ponuđenu količinu kao reakciju na formiranu cijenu na tržištu. Zbog povećanja tražnje na tržištu došlo je do povećanja cijene mesa na 9. odnosno moguće je udovoljiti povećanoj tražnji.500 + 9. Oni moraju ubrati. predstavljene su tri funkcije ponude koje odgovaraju trima vremenskim razdobljima. preko kratkog do dugog vremenskog perioda funkcija ponude postaje sve elastičnija. Cijena jedne tone narandži na tržištu je 500 $.000 tona narandži sedmično. upakovati i prevesti brodom narandže do tržišta. npr. preduzeća mogu da posade nove plantaže narandži na plodnijem zemljištu.000 p1 + p2 250 2 2 77 . Kratkoročna funkcija ponude može se privremeno promijeniti samo pod utjecajem zaliha gotovih proizvoda preduzeća. kratkom i dugom roku. Kako još više vrijeme prolazi. To su funkcije ponude narandži na svjetskom tržištu. koja ima najveću elastičnost od sve tri funkcije ponude. Kako vrijeme prolazi.500 KM/toni.13. Funkcija ponude u trenutnom roku je data kao MS (Momentary Supply). ponuđena količina počinje da reaguje na promjenu cijene. Kako idemo od trenutnog.o je na tržištu mjesečno prodavalo 100 tona mesa po cijeni od 9. Funkcija MS je savršeno neelastična. Pri novoj cijeni preduzeće je povećalo ponudu na 130 tona mesa mjesečno.

22 Parkin. naglašena je potreba reagiranja od strane nekih državnih agencija ili odjela da bi se ispravile određene anomalije koje tržište. a 50. jaki vjetar donosi vatru i bori se protiv gladnih i bolesnih 200. Milton Friedman i George Stigler opisuju situaciju: «Niti jedne riječi o manjku stanova». 20. koji je zadužen za vanredno stanje opisao je veličinu problema: «Ni hotelski znak ni upozorenje nije ostalo uspravno. „Microeconomics“. Da bismo vidjeli kako neregulirano tržište rješava poremećaj (šok) ponude. Velike zgrade su uništene. u grad koji je pretrpio ogroman zemljotres i požare.000 stanovnika izgubilo je dom. 1996. 120-123. Možete osjetiti veličinu problema San Francisca čitajući neke naslove iz New York Times-a prvih dana krize.000. april 1906. nije u stanju riješiti. 200. Addison Wesley Publishing Company. potrebno je iskoristiti stambene zgrade i kuće koje su ostale. 19. kao sistem.april 1906. Str. manjak gradskih stanova.Mikroekonomija PRIMJER TRŽIŠTE STANOVA I IZNAJMLJIVANJE STANOVA PO NAJVIŠOJ CIJENI22 U dijelu Vodiča gdje se spominje uloga države u ekonomiji. «Armija beskućnika bježi iz devastiranog grada. nekada se država neopravdano upliće u tržišni mehanizam stvarajući određeni stepen haosa i zaustavljajući sile ponude i tražnje da obavljaju zadaću koju mogu ispuniti. Komandant federalnih trupa.000 ljudi su beskućnici». «Preko 500 mrtvih. Kad su se novine ponovo pojavile.000 ljudi su bez skloništa i suočeni s glađu». San Francisco Chronicle nije izlazio više od mjesec dana nakon zemljotresa. april 1906. Skoro preko noći više od polovine ljudi u gradu od 400.april 1906. 200. Third edition. prebacimo se u San Francisco. Jedan od načina na koji se država miješa u tržišni sistem jeste i određivanje cijena na najnižem ili najvišem nivou. Michael. «San Francisco – mnoštvo ljudi spava pod vedrim nebom bez skloništa i u neimaštini». U narednom dijelu je dat primjer kako plafoniranje cijena može imati ozbiljne negativne posljedice na blagostanje građana. Kao posljedica toga moralo se smjestiti 40% više ljudi nego prije zemljotresa.000 izbjeglica». što bi se činilo glavnom i najvažnijom vijesti nije spomenut. «Nova opasnost za San Francisco. maja 1906. 21. No. a 225 hiljada ljudi su beskućnici».000 dolara izgubljeno u zemljotresu u San Franciscu». 78 . 24. Tim odlukama moraju udovoljiti svi učesnici na tržištu. Privremena skloništa i kampovi olakšavaju neke probleme. Međutim. «Oko pola grada je u ruševinama.

Tada. ravnotežna kirija je bila 16 dolara mjesečno.000 stambenih jedinica. Mi. a količina stambenih jedinica pada na 74. Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 D 0 44 SS LS 74 100 Grafik 35. a postojeće se ruše.000 stambenih jedinica iznajmljeno po 16 dolara mjesečno. Prije zemljotresa. Kako se San Francisco izborio sa tako drastičnim smanjenjem ponude stanova? Tržište odgovara smanjenju ponude Grafik 35. ako porodice odluče iznajmljivati sobe koje su prethodno sami koristili. Ravnotežna cijena iznajmljivanja (kirija. renta) i količina su određene na tački presjeka kratkoročne krive ponude i krive tražnje. 79 . ako porodice odluče da koriste sobe koje su prethodno iznajmljivali drugima. a 19 kuća za prodaju nasuprot samo 5 oglasa za tražnju stana ili kuće.000 jedinica. i dugoročna kriva ponude. Da pojednostavimo. a ponuđena količina opada. Pogledajmo sada situaciju odmah nakon zemljotresa. Poslije zemljotresa kratkoročna kriva ponude se podiže sa SS na SSA. Dugoročna kriva ponude pokazana je kao savršeno elastična. a i poslije znatan broj svih tipova smještaja. Količina. dok broj kuća i stambenih zgrada ostaje isti. osim hotelskih soba je nuđen za iznajmljivanje. To podrazumjeva da su troškovi gradnje stana prilično isti bez obzira da li postoji 50. Količina ponuđenih stanova raste. Kriva tražnje za stanove je D. Grafik pokazuje da je prije zemljotresa 100. a količina je 100.000 stanova. pokazuje tržište stanova u San Franciscu. Ova ponuda odgovara porastu varijacije u intezitetu sa kojim se postojeće zgrade koriste. Dvije su krive ponude: kratkoročna kriva ponude koja je obilježena sa SS. ustvari ne znamo da je dugoročna kriva ponude savršeno elastična. Kirija raste na 20 dolara mjesečno. (000) stanova mjesečno. Kratkoročna kriva ponude pokazuje kako ponuđena količina stanova varira kako varira i cijena iznajmljivanja (kirija).000 ili 150.Mikroekonomija U izdatim oglasima objavljene su 64 ponude za iznajmljivanje stana ili kuće. za tržište stanova se pretpostavlja da je na svojoj dugoročnoj krivi ponude LS. Dugoročna kriva tražnje pokazuje kako ponuđena količina stanova varira nakon što je prošlo dovoljno vremena da se podignu nove stambene zgrade i kuće. ali to je razumna pretpostavka. obilježena sa LS.

kirija raste na 20 dolara mjesečno. Tržišna ravnoteža slijedi strelice niz krivu tražnje.000 stambenih jedinica je dostupno. potkrovlju. Kako ljudi pokušavaju više ponuditi jedni drugima za dostupne stanove. Zato što je kirija 20 dolara mjesečno nadmašuje dugoročnu cijenu ponude stanova. Dugoročna kriva ponude govori nam da u dugom roku stanovi će biti ponuđeni po kiriji od 16 dolara mjesečno. Takva se situacija događa na početnoj kiriji od 16 dolara mjesečno i originalnoj količini od 100. pokazuje dugoročno prilagođavanje. pokazuje novu situaciju. Tako. žurit će se pri izgradnji novih stanova i kuća. Razaranje zgrada snižava ponudu stanova i podiže kratkoročnu krivu ponude SS lijevo na SSA. Kako vrijeme prolazi više stanova i kuća se gradi i kratkoročna kriva ponude se postepeno podiže desno. Grafikon 36. svakoj slobodnoj sobi. Ako ljudi koriste ostatak stambenih jedinica s istim intezitetom kao prije zemljotresa i ako kirija ostane 16 dolara mjesečno samo 44. Količina ponuđenih stanova raste na 74. Kirije postepeno padaju na 16 dolara mjesečno. cijena ne ostaje ista – 16 dolara mjesečno. a količina stanova raste postepeno na 100. Nakon proteka dovoljno vremena za izgradnju novih stanova i kuća. ponuda će porasti. Proces se završava kada više nema profita u gradnji novih stambenih jedinica. Kako kirija raste ljudi ekonomišu na prostoru. (000) stanova mjesečno. podrumu dostupnim za druge.000 dostupnih stambenih jedinica maksimalna cijena koju bi neko platio za zadnji dostupan stan je 24 dolara mjesečno. Šta se događa dugoročno? Dugoročno prilagođavanje Renta ($ po stanu mjesečno) SSA SS 24 20 16 12 D 0 74 100 Količina. cijena raste. Odgovor koji smo upravo vidjeli održava se kratkoročno. Sa kirijom od 20 dolara mjesečno postoji profit u građenju novih stanova i kuća. da bi dobili stan potencijalni podstanari nude da plate više od 16 dolara. Na grafiku 35. Što se gradi više stanova kratkoročna kriva ponude se podiže desno i presjeca krivu tražnje umanjujući kirije i povećavajući količinu.000 stambenih jedinica. Kako se program gradnje nastavlja kratkoročna kriva ponude se podiže desno. LS Grafik 36.Mikroekonomija Grafik 35. 80 . Međutim.000 stambenih jedinica kao što je pokazano linijom sa malim strelicama. Sa samo 44.000 stambenih jedinica.

Razlog je taj što pokušava da spriječi formiranje cijene na nivou koji je određen ponudom i tražnjom. Međutim. Takav zakon se zove zakon o maksimalnoj cijeni (price ceiling). Zbog toga bi se frustrirani i kupci i prodavci dogovarali na crnom tržištu. Pretpostavimo da vlada donese zakon da zaustavi rast kirija.000 jedinica. Ljudi bi dobrovoljno plaćali 24 dolara mjesečno za 44. kirija prije zemljotresa bila nametnuta? Ovo pitanje i neki odgovori ilustrirani su na grafiku 37. Renta ($ po stanu mjesečno) SSA 24 20 16 12 Manjak stanova Maksimalna cijena D 0 44 Grafik 37. frustrirani kupci bi potrošili vrijeme tražeći stan. (000) stanova mjesečno. Regulirano tržište stanova Upravo smo vidjeli kako tržište stanova odgovara na pad u ponudi.Mikroekonomija Kratkoročne i dugoročne analize odgovaraju tržištu stanova koje smo upravo proučili što se. Snaga zakona i tržišne snage su u konfliktu. Primjenjuje se bez obzira da li je početni poremećaj (šok) na ponudu (kao što je ovdje) ili na tražnju. Razlog je taj što maksimalna cijena ne vrši prinudu na tržišne snage. Kada se maksimalne cijene primjenjuju na kirije na tržištu stanova to se zove maksimalna kirija (rent ceiling). Zakon o maksimalnoj cijeni je uredba koja legalizira uspostavljanje cijena na određenom nivou. 81 . Proučimo efekte formiranja maksimalne cijene ispod ravnotežne povratkom u San Francisco. Formiranje maksimalne cijene iznad ravnotežne nema efekta. Također smo vidjeli da je ključni dio procesa prilagođavanja porast kirija. 100 Količina. Zato što zadnja dostupna stambena jedinica vrijedi više nego regulirane kirije. primjenjuje na širok obim drugih tržišta. Snaga zakona i tržišne snage nisu u konfliktu. formiranje maksimalne cijene ispod ravnotežne ima znatne efekte na tržište. pak.000 stambene jedinice. Šta bi se dogodilo u San Franciscu da je maksimalna kirija od 16 dolara mjesečno. Da je maksimalna kirija bila 16 dolara mjesečno onda bi količina ponuđenih stanova nakon zemljotresa bila “zaglavljena” na 44. Kako maksimalna kirija utječe na način na koji radi tržište stanova? Efekat maksimalne kirije zavisi od toga da li je određena na nivou koji je iznad ili ispod ravnotežne kirije.

mnogi ponuđači nemaju ništa za prodati. Dokle god jedna osoba želi da plati višu cijenu od minimalne ponude druge osobe za istu stambenu jedinicu.000 stambenih jedinica. a i količina dostupnih stambenih jedinica će rasti. Kada tražena količina nadmaši ponuđenu količinu šta određuje količinu trenutno kupljenog i prodanog? Odgovor je manja količina . benzin koji bi mogli biti iskorišteni na drugi produktivan način. Kako će se podjela provesti? Na nereguliranom tržištu manjak bi povisio kirije kao što je pokazano na grafiku 35. a tražena količina je 100. tako da postoji manjak od 56. Ali kad je cijena regulirana pojačana aktivnost traženja raste. crno tržište obično preuzima formu tajnog sporazuma kupca i prodavca da bi izbjegli maksimalnu kiriju. 44. Čak i na tržištima na kojima se cijene slobodno formiraju da bi tražene količine bile iste ponuđenim.plus trošak vremena i drugih resursa koje je potrošeno u traženju – neregulirana cijena.Mikroekonomija Pri kiriji od 16 dolara mjesečno količina ponuđenih stanova je 44.000 stambenih jedinica. Mogu kontrolirati dio kirije koji se odnosi na troškove stanovanja. ne za oglase za stanove. Tako nezadovoljni tražioci troše vrijeme i druge resurse tražeći ponuđača. Ukupni trošak stana je isti kao kirija – regulirana cijena. Bilo koja informacija o novodostupnom stanu je korisna. koja su regulirana na neki način i u kojima ekonomske snage rezultiraju trgovinom na crnom tržištu.Search activity). Nekako. Tako maksimalna kirija povisuje oportunitetne troškove stana. a mnogi tražioci nemaju šta kupiti. Ponuđači ne mogu biti prisiljeni da ponude stanove na iznajmljivanje. Tako trenutni efekat maksimalne kirije od 16 dolara mjesečno je da je samo 44. ali ne kontroliraju ukupan trošak.000 stambenih jedinica dostupan i tražnja za daljih 56. pored tržišta stanova.000 stambenih jedinica. auto. Utrkuju se da bi bili prvi na sceni kada izbije vijest o mogućem ponuđaču. pojačana aktivnost traženja je prisutna. Frustrirani bi bili iznajmljivači koji bi pomno pregledali novine.ponuđena količina. Kada maksimalna kirija pokuša da blokira ovaj tržišni mehanizam ilegaliziranjem porasta kirija dvije su posljedice toga: Pojačava se aktivnost traženja Pojavljivanje crnog tržišta Pojačavanje aktivnosti tražnje (Search Activity) Kada tražena količina nadmaši ponuđenu. Oni imaju napisan ugovor u kojem je regulirana kirija ali 82 .000 stambenih jedinica. Vrijeme koje se potroši u traženju nekoga s kim bi obavio posao zove se aktivnost traženja (Engl. Crno tržište Crno tržište je ilegalni sporazum o trgovini u kojem kupci i prodavci posluju po cijeni višoj od legalno postavljene maksimalne cijene. Troši vrijeme i druge resurse. cijena će rasti.000 stambenih jedinica. A ukupan trošak može komotno biti veći nego neregulirana tržišna cijena. a mehanizam cijena bi regulirao količine tražnje i ponude.000 dostupnih stanova moraju biti dodijeljeni ljudima koji traže 100. Na reguliranom tržištu stanova. već za one koji traže stanove. i sa mjesečnom kirijom od 16 dolara žele ponudi samo 44. kao telefon. Ima puno primjera tržišta. Pojačana aktivnost traženja ima troškove.000 jedinica je nezadovoljena. Ali priča se ovdje ne završava.

dok novopridošli u grad plaćaju visoke kirije za teško pronađene stanove. predsjednik ekonomskih nauka komiteta za Nobelovu nagradu i zapazio da su maksimalne kirije najefektivniji način za uništenje gradova. veće kirije stimuliraju gradnju. i visine kazne predviđene za prekršioce. Definišite cjenovnu elastičnost ponude? U kom rasponu se kreće koeficijent cjenovne elastičnosti ponude? Koji faktori određuju stepen cjenovne elastičnosti ponude? Šta predstavljaju trenutna. sa striktnim nametanjem maksimalne kirije. U primjeru San Francisca. U ovom slučaju. Mali broj ljudi će ponuditi stan na prodaju po 24 dolara mjesečno.Mikroekonomija imaju nepisani obostrani dogovor koji mijenja trenutnu kiriju. gdje se maksimalna kirija koristi još od Drugog svjetskog rata (kada je bila predstavljena kao privremena mjera). Pitanja: 1. Maksimalne kirije ograničavaju sposobnost tržišta stanova da odgovori na promjene i može rezultirati trajnim manjkom stanova. šansi da budu uhvaćeni u kršenju tih politika. Jedna od posljedica maksimalne kirije New Yorka je ta da porodice koje su živjele u gradu dugo vremena. crno tržište će funkcionirati slično nereguliranom tržištu. U isto vrijeme. Dugoročno. a kirije opadaju.a vlada će otkriti i kazniti nekog od ovih trgovaca na crnom tržištu. 5. S druge strane gdje su politike više efektivne i gdje su predviđene velike kazne za prekršioce. najvišoj cijeni koju kupac želi platiti . Na kraju.000 stambenih jedinica. 4. vlasnici posjeda u Harlemu i Bronxu se odriču neprofitabilnih stambenih jedinica. Drugi način je da podstanar plati za nove katance i ključeve – deviza zvana «ključ novca». Stepen crnog tržišta kirija zavisi većinom od toga koliko su čvrste vladine politike o reguliranju maksimalne kirije. ali je najbolji New York City. PREGLED Sa padom ponude stanova raste ravnotežna kirija. Maksimalna kirija u praksi Ima puno savremenih primjera maksimalne kirije. Kada su na snazi maksimalne kirije.000 dolara za pohabane zavjese). Efekti maksimalne kirije u New Yorku i drugim gradovima kao u Londonu i Parizu vodio je Assar Lindbeck. količina dostupnih stanova je ograničena na 44. frustrirani iznajmljivači i veleposjednici konstatno traže načine povećanja kirija. Kratkoročno. ostavljajući cijele gradske četvrti okupirane samo štakorima i dilerima droga. uključujući i neke bogate i poznate. 2. Ponuda stanova raste. a porast ponuđene količine je u skladu sa intezitetom korištenja postojećih kuća i stanova. a kirije na crnom tržištu i količina trgovine bit će blizu nereguliranoj ravnoteži. 3. uživaju u nevjerovatno niskim kirijama. ali da ne prekrše slovo zakona. rezultat veće kirije je pad tražene količine stanova. šansa da prekršilac maksimalne kirije bude uhvaćen je mala. godine. 83 . kratkoročna i dugoročna funkcija ponude? Komentar o tržištu stanova u Sarajevu u periodu poslije 1995. maksimalna kirija će ograničiti količinu trgovine. 2. efektivnije čak i od hidrogenske bombe. Jedan uobičajeni način je da novi podstanar plati veću cijenu za bezvrijedni namještaj (npr.

Kardinalne teorije korisnosti (u ovu vrstu spada Teorija granične korisnosti). Cijena je fiksirana bez mogućnosti promjene za različite kupce. Prva tvrdi da je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge. Ako pogledate kako jedan prosječan radnik troši svoj novac onda ćete uočiti da on veoma mnogo pazi na šta troši vlastite prihode i kolika je cijena tih proizvoda koje on kupuje. TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČA Kada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da se neki potrošači ponašaju vrlo racionalno. Ako se vratimo na prethodni primjer cipela onda ćemo vidjeti da ova cijena. Neki ekonomisti su razvijali teoriju mjerenja vrijednosti uz korištenje posebno razvijene jedinice mjere za korisnost tzv. Sa druge strane u evropskim državama je gotovo nezamislivo da se cjenkate u radnji o visini cijene nekog proizvoda. Sa druge strane ako pogledate filmske zvijezde i poznate muzičare. Svakom kupcu se određuje cijena shodno pretpostavci trgovca o njegovoj mogućnosti da plati taj proizvod.Mikroekonomija 10. U nastavku ćemo se detaljnije upoznati sa Teorijom granične korisnosti i sa Teorijom indiferencije. a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvoda. uočit ćete da oni veoma malo vode računa o načinu potrošnje i generalno o cijenama proizvoda. UTIL. Iako se dugo vremena pokušava izmjeriti vrijednost nekog proizvoda uz korištenje neke mjerne jedinice.000$ a nekada samo naočale koštaju nekoliko hiljada dolara. 84 . Posebne su cijene za Arape. posebne za Nijemce itd. dok su drugi dokazivali da se ne može eksplicitno mjeriti vrijednost proizvoda nego da se samo proizvodi mogu međusobno upoređivati po korisnosti (odnosno da ih možemo rangirati po redoslijedu). a drugi su utemeljili Ordinalne teorije korisnosti (u koje spadaju Teorija indiferencije i Teorija otkrivene preferencije). Također.000 $. posebne za Bosance. To su: Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti. cipele i 5. a drugi veoma neracionalno. Prvi teoretičari su razvili tzv. Tako se u štampi može pročitati da glumice plaćaju tašnu i po 10. oni koji su putovali u arapske države mogli su uočiti da se tamo formiraju cijene prema svakom kupcu posebno. kao izraz vrijednosti proizvoda za kupca. Ovakav slučaju se naziva i cjenovna diskriminacija cijena o čemu ćemo kasnije više govoriti. sigurno ne može biti opravdana utrošenim vremenom za njihovu proizvodnju. do sada se to nije uspjelo baš najbolje uraditi. Možemo si postaviti pitanje: kakvog su kvaliteta te cipele koje koštaju nekoliko hiljada dolara i što je to što čini njihovu vrijednost za kupce? Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge.

sportom. Npr. U sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona.). Zbog toga je interesantna činjenica da novoosnovana preduzeća koja su u početku osnivanja imala dosta novca mnogo češće propadaju od onih koja su u početku oskudijevala u novcu. Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q. U tom slučaju 6. 85 . Kao što je granična korisnost proizvoda opadajuća tako isto postoji i opadajuća korisnost novca. čaša napitka ima negativnu graničnu korisnost. Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5. Nakon određenog broja komada proizvoda. Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvoda. MU = Granična korisnost proizvoda. Oni se nauče izuzetno cijeniti novac što im kasnije. Što kupci imaju više nekog proizvoda. dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje. luksuznim proizvodima itd. Vrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima. a zatim. Menadžeri preduzeća koji imaju malo novca vrlo ga pažljivo troše i raspoređuju. jedninice proizvoda postaje negativna. vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj. kada dođu do značajnijih iznosa novca. TU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvoda. nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba.iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvoda. Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5. Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom).Mikroekonomija 10. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Pristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra. prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr. MU = negativna vrijednost). potrebe za određenim kulturnim sadržajima. Što pojedinci imaju više novca oni ga manje cijene. pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda. Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca. Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe. Iznos korisnosti su mjerili UTILIMA (slično kao što se dužina mjeri metrima ili težina kilogramima). ukoliko u roku od nekoliko minuta popijemo 5 čaša nekog napitka (ukupno 2 litra). jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada. pomaže da novac i dalje veoma pažljivo i profitabilno investiraju. Razlog je jednostavan. a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača. Prvi Gossenov zakon govori o promjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba.1. naredna čaša može uzrokovati određene zdravstvene probleme.

Mostar-Sarajevo. potrebno je utvrditi koliko korisnosti potrošaču pruža potrošnja svake jedinice od ova dva proizvoda. Primjer optimalnog izbora Dobro X1 Dobro X2 Količina (Q) Korisnost (U1) Količina (Q) Korisnost (U2) 0 0 10 207 1 50 8 176 2 88 6 141 3 121 4 102 4 150 2 57 5 175 0 0 23 TU=U1+U2 207 226 229 223 207 175 Primjer je uz određene modifikacije preuzet iz knjige Bakalar. str. a proizvoda X2 je 3 KM. Da bismo bili u mogućnosti odrediti koju količinu proizvoda X1 i X2 će kupiti potrošač.Mikroekonomija TU 10 MU 5 5 0 1 2 3 4 5 6 Q 0 1 2 3 4 5 Q Grafik 38. 56-57. ukoliko su mu poznate cijene tih proizvoda i ako raspolaže sa fiksnim dohotkom od 30 KM. Tabela 6. Jozo. „Mikroekonomija“. Ovo je prikazano u tabeli 6. Dobro X1 Količina Izdaci 0 0 1 6 2 12 3 18 4 24 5 30 Potrošačke mogućnosti Ukupni izdaci (raspoloživi dohodak u KM) 30 30 30 30 30 30 Dobro X2 Količina Izdaci 10 30 8 24 6 18 4 12 2 6 0 0 Pomoću tabele 5. nismo u mogućnosti odrediti koliko će potrošač kupiti proizvoda X1 i proizvoda X2. Ukupna korisnost Grafik 39. Pretpostavka je da potrošač treba potrošiti cjelokupni dohodak koji ima na raspolaganju (30 KM). 1997. Cijena proizvoda X1 je 6 KM. Granična korisnost U narednim tabelama23 dat je primjer kako kupac pravi izbor između potrošnje određene količine proizvoda X1 i proizvoda X2. 86 . godine. Tabela 5.

= = MU I = 1 p1 p2 p3 pn Gdje je n broj proizvoda. a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1. Postojanje određenih ograničenja u ovoj teoriji (prvenstveno problem stvarnog mjerenja korisnosti proizvoda preko UTILA) dovela su do razvijanja nove teorije Teorije indiferencije. troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski. TEORIJA INDIFERENCIJE Neka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih. Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način. Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta. Ovaj slučaj je predstavljen u narednoj tabeli. ima tako nisku prodajnu cijenu. pa je i cijena vode na tržištu niska. Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge.. Kombinacija A B C D Indiferentne kombinacije Hrana 1 2 3 4 Odjeća 6 3 2 1. skupi tehnološki procesi itd. Pri kupovini te kombinacije dobara potrošač je maksimizirao svoje ponašanje (u ravnoteži je) jer je uz fiksni dohodak od 30 KM dobio 229 Utila korisnosti. Navedimo jedan primjer: Ukoliko neki potrošač ne može da se odluči između određenih kombinacija hrane i odjeće mi kažemo da je on indiferentan prema tim kombinacijama i da mu svaka od tih kombinacija donosi istu korisnost prilikom potrošnje. S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda. sa cijenom tog proizvoda. Sa druge strane. proizilazi da je cijena dijamanata visoka. Npr. Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti. MU n MU 1 MU 2 MU 3 = = = . Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine. Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda. kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sve proizvode jednaka. odnosno kada je. Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana. 10. dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu. tada kažemo da određeni proizvod preferiramo.).5 87 .2. mi kažemo da ta osoba preferira ljubičasti marker. koja iako veoma važna za život. Tabela 7. što mu donosi korisnost u iznosu od 229 UTILA. Iako oba markera zadovoljavaju istu potrebu na isti način.Mikroekonomija U prethodnoj tabeli vidi se da će potrošač kupiti 2 komada proizvoda X1 i 6 proizvoda X2. Svaka druga kombinacija mu daje niži nivo korisnosti od navedene. koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda. neki kupac više voli kupiti ljubičasti nego žuti marker..

Granična stopa supstitucije se računa po formuli: MRS yx = − ∆Y ∆X Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali. 3 Krive indiferencije imaju sljedeće osobine: 1. a da bi zadržao isti nivo korisnosti. stoga postoji i mnogo krivih indiferencije koje možemo predstaviti 6 grafički. Svaka od 5 njih predstavlja različit nivo korisnosti. korisnost koju predstavlja je veća i obrnuto. dobit ćemo situaciju kao na grafiku 40. Nikad se ne sijeku 2 1 0 1 2 3 4 5 6 Hrana Grafik 40. Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno predstavljaju mapu krivih indiferencije. Mapa krivih indiferencije Hrana Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X. 88 . Kriva indiferencije Što je kriva indiferencije dalje od 4 koordinatnog početka. S obzirom na to da ovakvih kombinacija ima veoma veliki Odjeća broj. Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu 3.Mikroekonomija Ukoliko ovu situaciju predstavimo grafički. Odjeća U2 U1 U3 U4 0 Grafik 41. Ovakva pojava se naziva “granična stopa supstitucije”. Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba) 2. se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanji potrošnju drugog. Granična korisnost proizvoda Sa grafika 41. Skupina ovakvih krivih se naziva Mapa indiferencije.

Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju. Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv. Ukoliko samo kupuje proizvod “X” tada može kupiti (I:px) proizvoda. S obzirom da je X•px+Y•py = I. 89 . Ovo je prikazano na primjeru na grafiku 42. kao ni o cijenama pojedinih proizvoda. Budžetsko polje. Knjiga (I:Px) = 10 Y =− px I ⋅X + py py Budžetski pravac Budžetsko polje 0 Grafik 42. i da želi kupiti određeni broj cipela i knjiga. nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač. a cijena proizvoda “Y” . Budžetsko polje Cipele (I: Py) = 8 Kada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv. Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda “X” -px. Cijena knjige je 80 KM/kom. py py 0 Hrana (I:Px) Grafik 44. potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen. Na sličan način. tada za dati iznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara.py. dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca.Mikroekonomija OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVAC U prethodnim izlaganjima. Pretpostavimo da kupac raspolaže sa dohotkom od 800 KM. Pomjeranje budžetskog pravca − px koeficijent nagiba funkcije py budžetskog pravca. ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod “Y” tada može kupiti (I: Py) proizvoda “Y”. Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač. a cijena cipela je 100 KM/kom. kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka. s tim da cijeli iznos dohotka potroši. Mapa krivih indiferencije Hrana (I:Px) Y =− px I ⋅X + . odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku: gdje je Odjeća (I:Py) 0 Odjeća (I:Py) A● Grafik 43. u vezi sa teorijom indiferencije.

S obzirom na ograničenu primjenu Teorije otkrivene preferencije za rješavanje nekih konkretnijih problema u Mikroekonomiji. ovdje se neće dati prikaz ove teorije. Može se desiti slučaj da se jedna od date dvije cijene (ili obje istovremeno) poveća ili smanji. prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca. Ravnoteža potrošača Hrana Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema. ukoliko nije porastao i njihov dohodak. a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu. Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim. Na grafiku 45. Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čega. U tom slučaju budžetski Odjeća pravac rotira oko tačke B. On se naziva efekat supstitucije.24 Odjeća (I:Py) ● C A● 0 ● B Hrana (I:Px) Grafik 45. odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti. On se naziva efekat dohotka. Pomjeranje budžetskog pravca kada cijena odjeće opada dok cijena hrane ostane nepromijenjena 4 ●E U2 U1 U4 U3 0 5 Grafik 46. i obrnuto. Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji. Ukoliko se cijena hrane dvostruko poveća. i obrnuto – ukoliko se smanji dohodak potrošača. Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača. 90 . prikazana je situacija kada se cijena odjeće smanjuje dok se cijena hrane ne mijenja. U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača.Mikroekonomija Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača. Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 44. Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekog proizvoda. Uzmimo za primjer izbor između određene količine hrane i odjeće. 24 Zainteresovani mogu o ovoj problematici više pogledati u predloženoj literaturi datoj na početku. tada će doći do rotiranja budžetskog pravca oko početne tačke na Y-osi (osa gdje se mjeri količina odjeće – oko tačke A). Ekonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga. Ovo je prikazano na grafiku 46. budžetski pravac se pomjera paralelno ulijevo. što je prikazano na grafiku 43. budžetski pravac se paralelno pomjera udesno.

Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa. Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara. a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije. U tom slučaju početna tačka ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B. To su: Hicksova i Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije. Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3. Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka. 91 . Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi. Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Proizvod Y J ● I ● ● B C ● ● A U2 U1 ● H ● K ● G Proizvod X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 47. Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka.Mikroekonomija Ono što je važno kod ovog problema jeste kako da saznamo koliki je koji efekat. s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji. Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH. Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara. Hicksova metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Hicksova metoda ima jedan nedostatak. a to je što ona može posmatrati samo dva proizvoda istovremeno. Međutim. To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža. a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucije. Nova tačka ravnoteže će biti tačka C. U literaturi se spominju dvije metode kojima je moguće razdvojiti ova dva efekta. Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći. odnosno da se vrati ponovo u tačku A.

Ako Krediti stanovništvu 1.000 nemaju dovoljno sredstava.000 želimo ipak prodati proizvode i 500.000. .09. 20 01 21 .000 koliko kupci skuplje proizvode 2. 92 31 . 20 03 31 . 20 00 31 .1 2. 25 Krediti stanovništvu BiH u periodu 31. ili dogovoriti aranžman sa bankom.000.000 kupcima koji nemaju dovoljno 0 sredstava možda im možemo dati proizvode na kredit.1 2. .1 2.000 odustaju od kupovine zbog toga što 1.Mikroekonomija Slutskyeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije J● Korpa Y I ● ● ● B C A ● U3 U2 U1 ● H ● K ● G Korpa X Efekat dohotka Efekat supstitucije Grafik 48. . Na narednom grafiku dajemo prikaz kretanja zaduženosti BH stanovništva u Grafik 49.000. .000 supstitucije pokazuje menadžerima 3.000.000.1 2.000.0 9.000 supstitutiraju jefitinijim. 20 02 31 . Slutskyjeva metoda razdvajanja efekta dohotka i efekta supstitucije Podsjetimo se još jednom25 da KM razdvajanje efekta dohotka i efekta 3.500. Sa grafika je vidljivo da se stanovništvo veoma brzo zadužuje i da preduzeća primjenjuju ovakav pristup u praksi.000. godine.2005 Kratki prikaz je dat na strani 21.000.12. 20 05 . Mapa krivih indiferencije periodu o 2000-2005.1 2.500. 20 04 30 .000.500. . a koliko 2.2000-30.000. .

kada cijena opada MR je veći od nule. DA NE 2.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. Iz kojeg zakona tražnje se izvodi dohodovna elastičnost tražnje: a) Cournot-Marshallovog b) Hicks-Allenovog c) Moore-Schultzovog d) Walrasovog e) Edgewortovog 3. Cjenovna elastičnost u bilo kojoj tački krive tražnje je: a) Jednaka 1 b) Veća od 1 ali manja od ∞ c) Manja od 1 d) Ni jedno od navedenog 93 . Polaznu tačku objektivne teorije vrijednosti čine pojedinac i njegove potrebe. Ograničavajući budžetski pravac se može predstaviti jednačinom Y= . Kretanje duž krivulje tražnje nastaje zbog promjene ukusa potrošača. DA NE 15. Vlasnicima trgovinskim preduzeća više odgovara viši koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje ako se nalaze visoko na krivoj tražnje. DA NE 5. Kombinacija iznad budžetskog pravca prikazuju sve moguće kombinacije dvaju dobara koje potpuno iscrpljuju potrošačev dohodak. DA NE 9. DA NE 7. DA NE 16. DA NE 4. Ograničavajući budžetski pravac je pravac koji povezuje geometrijska mjesta svih mogućih kombinacija dobra X i dobra Y u koordinatnom sistemu. Kod supstituta koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je manji od 0. Kada je Ed>1. Što je dobro više nužno za život to je elastičnost tražnje veća. Preduzeće uvijek teži situaciji da je tražnja za njegovim proizvodom što elastičnija. DA NE 10. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak u kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja. Savršeno elastična ponuda ima uvijek vrijednost između 1 i ∞. Granična stopa susptitucije faktora se povećava kako idemo na grafiku udesno. DA NE 14. DA NE 18. DA NE 1. Cjenovna elastičnost tražnje se izvodi iz Hiksovog opšteg zakona tražnje. Suše i hladnoće će na tržištu sniziti cijenu kafe. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive tražnje je 1. Kada je Ed<1.(py/px)+I/py. DA NE 6. Koeficijent elastičnosti tražnje može biti i veći i manji od jedan. DA NE 12. DA NE 13. Kada je koeficijent unakrsne elastičnosti jednak nuli radi se o: a) luksuznim dobrima b) trajnim dobrima c) inferornim dobrima d) komplementarnim dobrima e) sredstvima nužnim za život f) ni jedno od navedenog 2. DA NE 8. preduzeću se isplati povećavati cijenu proizvoda. kada cijena raste MR je veći od nule. DA NE 11. DA NE 19. DA NE 17. Kada je Ed=5. DA NE 3. Savršeno elastična ponuda ima vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude jednak 0.

Mikroekonomija 4. Usklađivanje ponude i tražnje se vrši preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) tržišnih prilika d) cijena e) putem nestašica i viškova proizvoda f) razmjene informacija na berzi 8.41 6. kupljena količina je 5.51 e) 1. 7. Ako je cijena robe 40 KM. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 9. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje kod supstituta je uvijek: a) beskonačan b) jedan c) nula d) između –1 i nula e) veći od nule f) ne može se odrediti 94 . Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0. U determinante ponude spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 5. kupljena količina će pasti na 4.36 d) 2. Razlog zbog koga tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno.24 b) 0.600 kom/dan.400 kom/dan. Ako cijena poraste na 45 KM.44 c) 1.

Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0. Porast dohotka će: a) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod inferiorno dobro b) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro c) Povećati ponudu tog proizvoda d) Smanjiti tražnju za proizvodom ako proizvod ima veoma nisku cijenu e) Smanjiti ponudu proizvoda 15.24 b) 0. Ako je cijena robe 250 KM. Ako je koeficijent dohodovne elastičnosti jednak 1 tada se radi o: a) Sredstvima nužnim za život b) Supstitutima c) Komplementima d) Luksuznim dobrima e) Inferiornim dobrima 11. Osnovne komponente teorijskih modela su: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 14.33 f) ∞ 13.51 e) 3.600 kom/dan.36 d) 2. U determinante tražnje spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 12.01 KM. Ako cijena poraste na 250. kupljena količina će pasti na 2.500 kom/dan.44 c) 1.Mikroekonomija 10. Ako raste tražnja za konkretnim proizvodom a ponuda ostaje ista: a) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje b) Ravnotežna količina se smanjuje i ravnotežna cijena opada c) Ravnotežna količina se povećava a ravnotežna cijena opada d) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje e) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina se ne mijenjaju f) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina rastu. 95 . kupljena količina je 6.

....? 21.. Kod kojih proizvoda cijene na tržištu osciliraju tokom vremena.. Na kojim pretpostavkama počiva «Teorija granične korisnosti».? 17. Objasnite slučaj špekulacije kao jednu od iznimki opšteg zakona tražnje.99. Koje nedostatke tržišta poznajete...? 5.... 14.? 4. Definišite potrebe potrošača.? 18..Mikroekonomija 1. Zašto računamo lučnu elastičnost tražnje i na osnovu koje formule. Pojasnite zašto nam je važno razlikovanje efektivnih i potencijalnih potreba i navedite po tri primjera jednih i drugih..? 12.. Analizirajte odnos prosječnog i graničnog fizičkog proizvoda i predstavite na grafiku.? 3.... Ukoliko se cijena proizvoda X poveća za 2%. Na osnovu koje formule računamo Granični fizički proizvod..? 15.. tražnja za proizvodom Y opadne 7%. Definišite potrošačav višak i predstavite ga na grafiku...? 16..? 96 .. Izračunati količinu tražnje proizvoda «X» ako je dohodak 2. Definišite Mikroekonomiju. Na čemu počiva Teorija granične korisnosti..? 2...? 22.? 19.? 6. Zbog čega računamo efekat dohotka i efekat supstitucije... Navedite i ukratko pojasnite faktore koji utiču na elastičnost ponude. Predstavite grafički Slutskiyevu metodu razdvanja efekta dohotka i efekta supstitucije..? 20.005 · I1. Navedite osnovne učesnike na tržištu .. Ukratko objasnite u čemu se razlikuje Hicksova i Slutskyeva metoda razdvajanja efekata dohotka i supstitucije ? 11.? 13.? 7..? 10...000 KM.? 9. Izračunajte koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje za proizvodom Y i dajte komentar o kakvom proizvodu je riječ... i ako je poznata funkcija tražnje u odnosu na dohodak Qx= 12.....? 8.. Pojasnite termin “Granična stopa supstitucije” i napišite formulu za njeno računanje.. Za šta nam služi Mikroekonomski model. Za šta nam služi dohodovna elastičnost tražnje..

Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve. mašine.Mikroekonomija 11. zemljište u blizini izvora na kome će biti smješten proizvodni objekat. kao što su maksimiziranje prihoda. zemljište. koja glasi: Bogati proizvode robe i usluge a siromašni ih kupuju. između ostalog. kapital. materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji. Iza tako dobrih i široko poznatih proizvodnih marki stoji veoma mnogo inžinjera. sirovine. AUDI. U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi. Potrebna je detaljna analiza tehnologije koja će se koristiti. skladište. radnici i stručnjaci-tehnolozi. Fiksni inputi su. Zbog toga se u analizi javlja problem sagledavanja prevelikog broja faktora proizvodnje. radna snaga. radnika u proizvodnji itd. a zamislite kako odrediti međudjelovanje 30 varijabli. Doista jedno društvo povećava bogatstvo sa proizvodnjom roba i usluga. a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća. Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje. U proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to: rad. zgrade. U proizvodnom preduzeću se najčešće čuju sljedeća pitanja: Koliki je plan proizvodnje za sljedeću godinu i koji inputi nam trebaju za to? Gdje da nabavimo sirovine potrebnog kvaliteta po najpovoljnijim uslovima? Da li znate gdje ima iskusan i stručan tehnolog za proizvodni proces? Kako da obezbijedimo kontinuitet proizvodnje tokom cijele godine sa što manje prekida u proizvodnji? Itd. te ukazati na njene osnovne karakteristike. veliki iznos kapitala. BOSCH. Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži. energiju. mašine. 97 . potreban je izvor vode dovoljnog kapaciteta i hemijskog sastava vode. preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj: profitabilno poslovanje. ekonomista. ekonomisti i inžinjeri.) Zamislite samo koliko treba inputâ da bi se pokrenula recimo proizvodnja i pakovanje izvorske vode. Ove fabrike predstavljaju jedan uhodan i dobro osmišljen sistem proizvodnje koji je po svojoj strukturi vrlo kompleksan te ga je potrebno pažljivo analizirati. a i nekih drugih razloga ovdje ćemo posvetiti pažnju proizvodnji kao segmentu društva bez kojeg život ne bi bio moguć. da ne govorimo o dozvolama za poslovanje. Svi su danas u svijetu čuli za BMW. itd. obezbjeđenje putne infrastrukture. TEORIJA PROIZVODNJE Sjetimo se rečenice koja je pomenuta u 6. električna energije itd. MERCEDES. Varijabilni inputi su npr. Svi ovi inputi su neophodni za rad jedne ovakve fabrike. minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu. zemljište. koncesije. itd. dijelu na strani 47. no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita. znanje. Preko proizvodnje određenih roba i usluga. ADIDAS. Kao primjer se može uzeti Njemačka koja je tradicionalno poznata po proizvodnji kvalitetnih proizvoda i usluga. Zbog toga se u analizi varijable reduciraju na one najvažnije a za ostale pretpostavljamo da se ne mijenjaju. DEUTSCHE TELECOM itd. potrebni su kamioni za transport vode. Iz ovih. Najčešće ne mogu oni svi biti uključeni u analizu jer je nekada teško izolirati utjecaj jedne varijable na drugu.

za 50%).z . gdje su x. i Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr. U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kao: q = f(x. K-kapital. v-prinosi. a i ukupna proizvodnje se poveća za 50%. Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom.K. y-parametar efikasnosti. ukoliko povećamo broj zaposlenih radnika u jednom proizvodnom pogonu za 10%. tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje. za 50%). Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji.v.. Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći način: f(ax.y. a ukupna proizvodnje se poveća za 70%. U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute. tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnje. Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ.y.Mikroekonomija Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji. a>0 Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija) Ako je n<1 o opadajućim prinosima. U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa. Ova situacija je najpovoljnija za preduzeća i javlja se u slučaju angažovanosti samo jednog faktora proizvodnje.. Kod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno. 98 . S-zemlja.R. gdje je: L-rad. ay) = anq. za 50%). Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr.. a output tog pogona u narednom periodu poraste za 13%.γ). A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedeće.. Opći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je: Y=f(L. a ukupna proizvodnje se poveća za 30%. To su: Funkcija rastućih prinosa Funkcija konstantnih prinosa Funkcija opadajućih prinosa Kod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputa rezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi. i Ako je n>1 o rastućim prinosima. tada kažemo da postoje rastući prinosi u proizvodnji. Na primjer. R-sirovine. Ako proporcionalno povećamo oba faktora (npr. q > 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje. tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje.). ..S.z.

mogu sjediti i satima ga gledati!“ Kratki i dugi vremenski period U kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni. To se dešava npr. No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni. Sjetite se šale sa kraja 5. kada preduzeća imaju nekoliko radnika previše od kojih neki ne radena pravi način. u dugom roku varijabilna. Čak je i tehnologija. TPx. koja je fiksna u kratkom roku. dijela: „Volim rad. Kada zaposlite još jednog radnika tada se proizvodnja povećava ispod proporcionalno. MPx C ● B ● A● D ● ● ● 0 I ● ● B΄ II ● C΄ III APx ● ● TPx D΄ MPx ● E΄ A΄ (X Pri datom Y) Grafik 50. što u konačnici dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. Kada radnici koji dobro rade vide da u preduzeću drugi ne rade dobro a ipak ostvaruju iste zarade tada i oni počinju da manje rade. Ukupni. Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputa. APx. opčinjen sam njime.Mikroekonomija Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća. prosječni i granični fizički proizvod MPx APx TPx MP>0 MP raste AP<MP AP raste TP raste ubrzano MP>0 MP opada AP=MP AP=max TP raste usporeno MP<0 MP opada MP<0 MP raste AP>MP AP opada TP opada ubrzano TP opada usporeno 99 .

Mikroekonomija Na istom grafiku predstavit ćemo kategorije ukupnog. zapreminu i da zauzima fizički prostor. kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje. tehnologija i energija na primjer. a jednostavnosti Grafik 51. Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast. a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati. On također ima područje rasta i područje u kome opada. Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu. Sa grafika vidimo sljedeće: kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan. Proizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru. optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalna. odnosno putem različitih proizvodnih procesa. a nakon toga opada do nule. Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati. Crvena linija na grafiku 50. Iako je najveći broj inputa u svakoj čokoladi isti. obično se posmatraju samo dva uz angažovanje samo faktora rada faktora proizvodnje . maksimum. postoji veoma mnogo ukusa i vrsta čokolada. iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni. drveni sto može biti proizveden u fabrici u masovnoj proizvodnji ili može biti proizveden u maloj stolarskoj radnji. a samim time i što veći iznos profita. Proces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda. Kretanje ukupne proizvodnje radi. 100 . a granični proizvod postaje negativan. Jedan te isti proizvod može biti proizveden na različite načine. On raste do određenog nivoa. pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda. Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala. Proizvodni proces. Na primjer. Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone. u proizvodnji čokolade obuhvata miješanje nekoliko komponenti u tačno određenim omjerima i na tačno određenim temperaturama. Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta. Ovaj pridjev „fizički“ se koristi da bi se označilo da se radi o proizvodu koji ima težinu. gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje. Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni.rad i kapital. je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L). Zelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod. Na neki način. graničnog i prosječnog (fizičkog) proizvoda. Na grafiku 51. Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna. Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji. na primjer.

svaki put postoji zakonitost da se prvo pojavljuje ubrzani rast proizvodnje. U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu. proizvodnja dostiže svoj maksimum pri većem obimu iskopanih ruda. To se najbolje vidi na grafiku 53. Kretanje ukupne proizvodnje uz istovremeno angažovanje rada i kapitala Sa ovi grafika Grafik 53. Naravno. korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli. Sa grafika 54. Naime. Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje. Proizvodnja u rudnicima 101 . tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku. Duži AB i CD predstavljaju izokvante. Grafik 52. Povećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje. pokazuje kolika je rezultirajuća proizvodnja rude iz rudnika u zavisnosti od broja angažovanih radnika i kapitalnih ulaganja u mašine za kopanje predstavljenih kroz snagu mašina izraženih u konjskim snagama. Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi. U ovom slučaju. Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanja. Proizvodna površina (planina) Grafik 54. Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno. što mašina ima više konjskih snaga za njenu kupovinu je potrebno sve više kapitala. što je stepen angažovanosti faktora veći. Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom. zatim usporeni rast proizvodnje i na kraju negativni rast proizvodnje.Mikroekonomija Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora. Grafik 54. da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad. može se zaključiti da bez obzira koliko angažovali radnika i koliko snažne bile mašine. kao što je prikazano na grafiku 37. recimo rad i kapital. dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni. područje u kome proizvodnja raste naziva se nekada i proizvodna površina i osjenčena je plavom bojom. što će kasnije biti detaljnije objašnjeno.

Primijetno je da ako jedan faktor držimo fiksiranim da tada proizvodnja raste ubrzano. Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine. Tn − Tn −1 ∆TP = = MP X n − X n −1 ∆X Grafik 56. kao što su radna snaga. a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa. Zbog toga se u procesu proizvodnje mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća. dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete. Možemo ga izračunati kao tangens ugla (nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule: APx = TPx :Vi.. To je značajno usporilo proizvodni proces. Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim. sirovine itd. Prosječan fizički proizvod 102 . Input Y Q 50 52 44 30 1 81 82 60 41 2 108 104 71 48 3 120 101 78 52 4 131 108 82 54 5 Input X 90 60 30 1 2 3 4 5 X Grafik 55. nakon toga po opadajućoj stopi a nakon toga počinje da se smanjuje. dešavale su se česte greške na proizvodima.Mikroekonomija Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati. U kratkom roku je moguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa. a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode. Proizvodna funkcija Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje. energija. U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama. Uz različite kombinacije inputa X i Y dobijaju različiti rezultirajući obimi proizvodnje dati u plavim ćelijama. Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. U narednoj tabeli je dat prikaz jedne proizvodne funkcije.

Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se.1. odnosno iza uobičajenog utroška. Predstavljen je na grafiku 57. Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan. Zakon opadajućih prinosa Zakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama. dok su ostale u dosta lošem stanju. 103 . 3. milion automobila i oko 65. “iza neke tačke” rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati.Mikroekonomija Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sa koordinatnim početkom. 2. a utrošci ostalih faktora ostaju isti.000 kamiona. 4. Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora. a približno isti broj i kvalitet puteva kao prije 25 godina?26 26 Danas se na BH cestama kreće oko 1. U ovom kontekstu se može posmatrati situacija udvostručenog broja automobila na BH cestama u posljednjih desetak godina. Sa druge strane izgrađeno je samo nekoliko novih saobraćajnica. “Iza neke tačke”. On važi kada je: 1. granični fizički proizvod je veći. Što je strmiji nagib tangente.

Izokvanta koja 15 jedinica kapitala. Različite izokvante u koordinatnom sistemu Y ∂y MRS yx = − ∂y ∂x ∂x Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti. uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje. Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60). pravilno teoretsko razumijevanje može ukazati na potrebu da se prilikom opredjeljenja za određeni način proizvodnje razmatraju sve moguće opcije koje mogu dati isti nivo proizvodnje. kapitala na ovoj krivoj obezbjeđuje proizvodnju preduzeća u visini od 50 jedinica dnevno. U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti. Tako se zgrada može izgraditi ili uz angažman velikog broja radnika ili uz korištenje različite tehnologije sa mnogo manje zaposlenih radnika. Ona se računa se preko formule: pokazuje obim Grafik 59. izokvanta pokazuje da firma proizvodi 50 jedinica proizvoda dnevno korištenjem 20 jedinica rada i 5 jedinica kapitala. Bilo koja kombinacija rada i proizvodnje od 50 komada. Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa. Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da ga 104 Grafik 60. Poznato je da danas postoje veoma napredne mašine za zidanje zida zgrade ili za izradu namještaja. Na grafiku 58. uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod. Na primjer. drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri. Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa.Mikroekonomija Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa. Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije. Na grafiku 59. ili 3 jedinice rada i Grafik 58. Iako je teško praktično analizirati izokvante i koristiti ih za proces poslovanja. a koji imaju različite troškove implementacije. Granična stopa supstitucije X . Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje. je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu.

Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktora proizvodnje. Različiti izotroškovni pravci tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju proizvodnje datog nivoa outputa. Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output.Mikroekonomija dodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više. pri datoj tehnologiji. S obzirom da su izokvante kružne linije relevantno područje proizvodnje je samo u prvom kvadrantu koordinatnog sistema. postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje. potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže. Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući. Izotroškovni pravac Gdje su: qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore. U Grafik 63. Tačke u kojima nagibi izokvanti imaju vrijednost nula povežemo jednom linijom i dobijemo „Liniju grebena proizvodne površine“ (područje OMO na grafiku 61). onda u analizu uvodimo i troškove. Suviše velika zaposlenost jednog faktora. Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje. to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka. Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje. poželjni. Izotroškovni pravac je prikazan na grafiku 62. da vidimo: Koja kombinacija faktora najmanje košta? Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac. U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno. Linija grebena proizvodne površine qY TC/py px TC qx + py py TC/px qX Grafik 62. izaziva više gubitka nego dobitaka. output. uz jednaki novčani izdatak. potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama. Presječne tačke na qy i qx osi se dobiju kao količnik ukupnih troškova i cijena pojedinih faktora. Izvan ovog područja nije opravdano proizvoditi jer nastaje rasipanje resursa. imamo: q y = − Grafik 61. Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca. Jednačina tog pravca glasi: px • qx + py • qy =TC Odnosno ako se riješi po qy. 105 .

Na taj način se odrekla carine na ove proizvode. Sa druge strane BiH je veoma bogata država prirodnim resursima mjereno po glavi stanovnika. 106 . Stoge ne čudi da Japan prednjači u razvoju novih tehnologija i tehnoloških rješenja. računajući nabolji način iskorištenja ploče za dati proizvod. prihvatljivijih tehnoloških procesa itd. novih i boljih materijala (npr. jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa. i predstavljena je zelenom linijom. Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzije preduzeća. Ili bolja konstrukcija dizelskih i benzinskih motora je dovela do udvostručenja ili utrostručenja Putanja ekspanzije snage motora uz istu potrošnju goriva. Na grafiku 64. novih proizvoda. novih izvora energije. Tako 27 Grafik 65.optička vlakna). ali je sa druge strane na nivou cijele države doprinijela velikom smanjenju potrošnje toplotne energije. S obzirom na veliku izgradnju stambenih objekata na području BiH trebalo bi ispitati mogućnost primjene iste carinske politike. No stanovništvo BiH veoma mnogo rasipa resurse koje posjeduje. Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima. Tehnološke promjene su u vidu inovacija. Ravnoteža kombinacija faktora proizvodnje Također je smanjena potrebna količina toplotne energije u građevinarstvu preko korištenja obloga za spoljne zidove objekata. a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou. Danas kompjuter vrši rezanje ploča iz kojih se izrađuje namještaj. je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih se ostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda. u drvnom sektoru. Vlada je oslobodila carine proizvode koji služe za termoizolaciju objekata. S obzirom da u Sloveniji nedostaje dovoljno energenata za pokriće tražnje. Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65. To su BIH i Japan.27 Zanimljivo je uporediti stanje u dvije države po osnovu tehnoloških unapređenja. Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća. Putanja ekspanzije preduzeća u dugom roku Interesantan je slučaj Slovenije. Japan ima veoma malo prirodnih bogatstava i resursa te ih nastoji veoma racionalno iskorititi. Ovo je posebno vidljivo npr.Mikroekonomija U ravnoteži postoji jednakost: MPx MPy = py py Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak. a samim tim i smanjenje odliva novca iz države u inostrantvo. u dugom roku Grafik 64.

odnos prema šumskom bogatstvu je veoma poražavajući. je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja. BiH spada među najrasipnije države u Evropi prilikom korištenja električne energije.Mikroekonomija se može navesti primjer električne energije. Ovo se može posebno naglasiti za BH preduzeća koja trebaju posvetiti mnogo više pažnje stalnom unapređuju proizvodnih procesa (mnogo malih unapređenja). U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga. Utjecaj tehnoloških promjena na kretanje izokvanti 107 . Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje. Na grafiku 66. kako bi se podigla konkurentnost i preduzeća i cijele privrede. Ovdje se može svrstati odnos prema eksploataciji riječnog pijeska i kamena. Također. a istovremeno u što većoj mjeri sačuvali resursi koje smo posudili od budućih generacija! Kapital Q=15 Q1=15 0 Rad Grafik 66.

Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka. Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da: „Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje. Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo izdatke za fiksne i varijabilne faktore. koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća. organizacije. znanje. troškovi amortizacija. Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa. Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa. Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni. tj: troškovi plata radnika. Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni. Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija. a Pi cijena svakog inputa. broja zaposlenih itd.Mikroekonomija 12. Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način. Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne. kontrolu i analiziranje troškova. dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni. TEORIJA TROŠKOVA Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje. itd. U eksplicitne troškove spadaju svi oni troškovi koje možemo računovodstveno evidentirati. U malim i srednjim preduzećima je to obično menadžer preduzeća ili osoba koju on ovlasti. ili n TC = ∑ Xi·Pi i=1 gdje je Xi iznos angažovanih inputa. Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni. 108 . itd.“ Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM). troškovi plaćene kamate. Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu.). vrijeme. Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova. a neki varijabilni. U velikim preduzećima obično postoji služba koja vrši planiranje. Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi. jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac. tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni. Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova. područja na kome preduzeće posluje. troškovi iznajmljivanja prostorija. i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja. troškovi repromaterijala.

Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu. Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća. On ima nekoliko sinonima. 109 . možemo govoriti i bruto i neto profitu. onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak.28 Pored kategorije profita. Prosječan profit je različit za različite grane i djelatnosti. POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI. u farmaceutskoj industriji i u bankarskom sektoru. EKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI – (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVI. Ekstraprofit = ekonomski profit = čisti profit Ekstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti). Iznos oportunitetnog troška nije jednostavno procijeniti zbog toga što mi precizno ne znamo gdje smo mogli sve investirati svoj novac i koliki smo prihod mogli ostvariti iz te investicije. u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita. Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća.Mikroekonomija Zbog različitih vrsta troškova. no između njih u suštini ne postoji razlika. Danas u svijetu najveći profit zarađuju preduzeća koja posluju u granama za proizvodnju i prodaju nafte. a ne u tu konkretnu djelatnost. A šta predstavlja prosječan profit? Prosječan profit (prosječna dobit. Prosječni profiti u BiH su nešto viši nego u zemljama Evrope. Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo. normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti. Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita. Porez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit. To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti. Obično se kreću između 5-15%. Zbog toga obično uzimamo da smo mogli taj novac položiti u banku i ostvariti određeni prihod bilo po osnovu kamata. Također. 28 O bilansu stanja i bruto profitu će biti više riječi u drugim (prvenstveno računovodstvenim) predmetima. Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode. Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto. On se prikazuje u bilansu stanja preduzeća. On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova. Što je tržište veće profitne stope za preduzeća su u principu niže. Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarili nazivamo oportunitetni trošak preduzeća. bilo drugih naknada koje nam banka može isplatiti. Profiti u BiH zavise od vrste djelatnosti. razlikujemo i različite vrste profita. U BiH se trenutno kamatne stope na vaša uložena sredstva kreću između 2% i 6 % u zavisnosti od vrste depozita (da li ste novac oročili i na koji period).

Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi).000 KM 20. dok su njezini troškovi: Plaće za radnike Troškovi materijala Najamnina za prostorije Komunalije Kamate za posuđena sredstva Izračunati: a) b) c) d) eksplicitne troškove implicitne troškove poslovni profit ekonomski profit a) b) c) d) 25. Postoje tzv. U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškova. Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC. „Moderna mikroekonomika“. troškovi zaštite itd.1.000 KM U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje. ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime).) Također susreću se termini „Eksterna ekonomija“ i „Eksterna disekonomija“. Mate. 1996. Zagreb. 12. a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća. a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove. „Tradicionalna teorija troškova“ i „Savremena teorija troškova“29. Njezin prihod u toku prve godine poslovanja je 70.000 KM 5.500 KM 8.000 KM 1. Kratkoročni troškovi Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok.000 KM 8. 29 Opširnije o ovoj temi vidjeti u A. prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi.000 KM. str. 110 . Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A. Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. Koutsoyiannis. a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova.1. s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja. tako da imamo: SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC).105-122.Mikroekonomija Primjer: Žena koja upravlja fotokopirnicom za 8.500 KM Rezultati: 50. Oni se označavaju različitim oznakama. Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi. troškovi čišćenja.000 KM 12. odluči otvoriti vlastitu fotokopirnicu. II izdanje. Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća. prema ovoj teoriji. Ukupni prosječni troškovi. Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova. Obje varijante su ispravne. godine. imaju oblik slova U.. Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC. tj.000 KM godišnje.000 KM 10.1. Tradicionalna teorija troškova 12.

U fiksne troškove spadaju: 1. 2. 4. troškovi pomoćnog materijala. troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća.Mikroekonomija SRTC = FC + VC Fiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje. Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa. 2. troškovi pogonske energije. AFC = TFC Q Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje. Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju. Troškovima moramo upravljati a ne bježati od njih! Veličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti: proporcionalno degresivno progresivno Prosječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje. itd. troškovi plata radnika. tj: SRATC = AVC + AFC Prosječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje. U varijabilne troškove spadaju: 1. ATC = TC Q Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova. 4. 3. troškovi plate top menadžmenta. 3. troškovi sirovina. itd. troškovi zemljarina. troškovi amortizcija. AVC = TVC Q 111 . 5. troškovi premije osiguranja.

Mikroekonomija Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu. Grafički se dobiju kao nagib tangente u nekoj tački ukupnih troškova. Ukupni varijabilni troškovi Q TC. U kratkom roku. TFC TVC TVC TFC Grafik 67. pa se računaju po formuli: MC = VC1 − VC ∆VC . = Q1 − Q ∆Q što u stvari znači da se u kratkom roku kretanje graničnih troškova može odrediti tangensom ugla što zatvaraju tangente u pojedinim tačkama krive varijabilnih troškova sa apscisom. Izračunavaju se preko formule: MC = TC1 − TC ∆TC = Q1 − Q ∆Q Granični troškovi se mogu računati i kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. Ukupni fiksni troškovi Q Grafik 68. Na narednim grafikonima prikazani su načini predstavljanja ukupnih troškova. TFC TC TFC Grafik 69. Ukupni troškovi Q 112 .

To su zona degresivnih.Mikroekonomija Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone. Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni. Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr. proporcionalih i progresivnih troškova. Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova. prosječni varijabilni i granični troškovi preduzeća Navedene tri tačke pokazuju sljedeće: Tačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi. Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit. Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova. Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosima. troškova plaća ili pogonske energije. Tačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni. Tačka A se naziva „Prag zakona o prinosima“. prosječni fiksni. Prosječni ukupni. i ukupni troškovi imaju tri zone. Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom. Tačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni. AFC. Prosječni troškovi se mogu predstaviti kao na grafiku 70. a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova. Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit. MC ATC MC AVC C ● ● 0 A ● B AFC Q Grafik 70. Tačka B se naziva „Tačka zatvaranja“ Tačka C se naziva „Tačka pokrića“. AVC. U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa. ATC. 113 .

Dugoročni troškovi U dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni. Tada ćemo imati i pet različitih krivih kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje. dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora. Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikim preduzećem. Q2. Trošak upravljanja. i Q5. Q3. Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje. a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova. SATC SATC1 SATC2 ● ● ● ● SATC3 SATC4 SATC5 ● 0 Q1 Q2 Q3 Q4 Q5 Q Grafik 71. tada će postojati mnogo krivih prosječnih ukupnih troškova. Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća. premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje. Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu. obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno. Q4.Mikroekonomija Ako neko preduzeće ne ostvaruje prosječan ili iznadprosječan profit tada treba da smanjenjem troškova poslovanja snižava svoje prosječne troškove i na taj način povećava svoju profitabilnost. po svom iznosu. Preduzeće može u kratkom roku poslovati bez pokrića prosječnih fiksnih troškova. pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni. 12.2. Kratkoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Ukoliko pretpostavimo da postoji mnogo različitih veličina kapacitetai sa velikim brojem mogućih obima proizvodnje. Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova. ali u dugom roku mora pokriti sve prosječne ukupne troškove. sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1.1. 114 . Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: nivoa proizvodnje. Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4. tehnologije cijene faktora.

1996. nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti. Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu. Rezervni kapacitet. Savremena teorija troškova30 12. Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje. Prosječni fiksni troškovi po Savremenoj teoriji troškova Za detaljniji prikaz pogledati Koutsoyiannis. Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv. Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv. kažemo da je optimalna veličina postrojenja. Mate. također. 115 . „Moderna mikroekonomika“. Dugoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća Q Za obim proizvodnje Qopt.2. dijele na fiksne i varijabilne. kao i tradicionalna teorija. razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove. II izdanje. odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne Qopt. godine. a nakon njega disekonomija obima. str. Zagreb. a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća.114-122. Kratkoročni troškovi Savremena (moderna) teorija troškova..Mikroekonomija LATC LMC SATC1 SATC3 ● LMC SATC2 LATC ● ● Qopt Grafik 72. Kratkoročni troškovi se. Anita. 12. Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt. Na grafiku je prikazana i kriva dugoročnih graničnih troškova (LMC) koja se izvodi iz krivih kratkoročnih graničnih troškova.1. Ekonomija obima. 30 AFC AFC B A 0 Xa Xb Q Grafik 73.2.

Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu. bliže tački X2). u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet. Prosječni varijabilni i granični troškovi po Savremenoj teoriji troškova Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnih. iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji. Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje. prosječni ukupni troškovi počinju rasti. C MC SAVC MC SAVC=MC Rezervni kapacitet 0 X1 X2 Q Grafik 73.000 kopija programa. nakon puštanja u upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova. odnosno iza tačke A na grafiku. Stoga. Kada se preduzeće približi optimalnom iskorištavanju kapaciteta. ili ako se programi skidaju sa web stranica tada je isti jedinični trošak bilo da se radi o skidanju samo jednog programa ili 1. Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 2/3 i 3/4 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73. Ovo je predstavljeno na grafiku 74. Ako se javi potreba za dodatnom proizvodnjom softvera troškovi kopiranja CD-ova su jednaki za veoma veliki broj narednih proizvedenih CD-ova. Iznad tog nivoa proizvodnje. Ako radimo kao proizvođač računarskih programa onda nam je za planiranu količinu relevantna kriva prosječnih varijabilnih i graničnih troškova do nivoa X1. prosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća. stim što se njihovo kretanje razlikuje.Mikroekonomija Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije. S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad. prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno. također. Ovdje se može navesti primjer proizvodnje softvera. Nakon daljeg povećanja proizvodnje. prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način: prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku). Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje. Oni su predstavljeni na grafiku 73. Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju. Grafički. 116 . povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova.

Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja. Anita. Dugoročni troškovi „Dugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja.2.. Zagreb. godine. 1996. ali troškovi upravljanja rastu. Prethodno smo spomenuli kako se u poslovnoj SATC3 ● 2/3 praksi obično smatra da se SATC4 postrojenje koristi „normalno“ kada radi na nivou između 2/3 i 3/4 ● 2/3 kapaciteta. Mate. Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova 31 Koutsoyiannis. Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U. Prikaz svih prosječnih i graničnih troškova po Savremenoj teoriji troškova Q 12. str. II izdanje.121. 117 .“ Grafik 75. tako da ukupni troškovi opadaju. Kako obim proizvodnje raste. SATC1 Pretpostavite da raspolažete tehnologijom sa četiri veličine postrojenja. Kriva se dobija na sljedeći način: za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu C SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje. „Moderna mikroekonomika“. druge fiksne troškove i normalni profit. administrativne troškove. s troškovima koji opadaju SATC2 kada se veličina povećava. troškovi proizvodnje opadaju.Mikroekonomija C SATC MC SAVC MC AFC 0 A Grafik 74.2. 2/3 ● ● LAC Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka 2/3 na krivim SATC koje odgovaraju 0 Q iznosu od 2/3 punog kapaciteta svake 31 veličine postrojenja.

q q q Dok su granični troškovi: 32 ′ MC = (TC ) = 30q + 4 .000 = = 200 + . str. TC = aq2 + c. TC = aq + c.Mikroekonomija 12. AFC itd. tj.000 1. na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove. Ovaj koeficijent se također dobija empirijskim putem. ′ ′ MC = (TC ) = (200q + 1. Šire o ovoj temi možete vidjeti u knjizi: Bakalar. 1997. godine.000 KM. Postoje različiti oblici tih funkcija. ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način: TC 200q + 1. Jozo. odnosno poluvarijabilnim troškovima. TC = aq2 + bq +c TC = aq3 + bq2 + cq + d Osnova za definiranje matematičkog oblika funkcije troškova jeste odgovarajuće istraživanje na osnovu koga utvrđujemo konkretan oblik funkcije. 118 . TC = 15q2 + 4q +10 ATC u ovom slučaju su jednaki: ATC = TC 15q 2 + 4q + 10 10 = = 15q + 4 + . U funkciji TC = aq2 + c. b). Npr. tada je funkcija troškova TC = 200q + 1. Ukoliko u funkciji troškova imamo još jedan koeficijent (npr. Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1. parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje.123-129. Empirijske funkcije troškova32 Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku. MC. q q q 1.000) = 200 Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM. on predstavlja korekciju linearne funkcije troškova s relativno fiksnim.000 te funkcija ima oblik: ATC = 200 + q ATC = Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova. „Mikroekonomija“ Mostar-Sarajevo. U preduzeću ovu ulogu najčešće imaju zaposleni na poslovima analize troškova i analize proizvodnje. ATC.000. npr.3. Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova. Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1. dok parametar c predstavlja fiksne troškove.000.

2. 1. 4.10 = 800 + 200 . Pf = 5q2 + 4q – 8 Pf ' = 10q + 4. U realnom poslovanju ove količine bi bile od nekoliko komada do nekoliko miliona komada zavisno od vrste proizvodnje.10 = 990 KM. 3. tako je potrebno utvrditi pri kojem obimu proizvodnje preduzeće maksimizira svoj profit. Kako je jedan od osnovnih ciljeva preduzeća da maksimizira profit.4 komada. preduzeće maksimizira svoj profit. Za Pf' = 0. Pf = TR .82 komada. pri q = 0. Izračunajte profit preduzeća pri količini proizvodnje od 20 komada. Profit je maksimalan tamo gdje funkcija profita ima prvi izvod jednak nuli. znači za količinu od 0. MC = TC ′ = 10 + 2q + 2q 2 ( )′ = 2 + 4q 2) MR = TR ′ = 12q + 4q ( 2 )′ = 12 + 8q 3) Pf = TR – TC = 12q + 4q2 – (10+2q+2q2) = 2q2 + 10q – 10. odnosno 0. tada je funkcija profita: Pf = 10q2 + 5q + 2 –( 5q2 + q + 10) = 5q2 + 4q – 8. q = 2/5. Kada znamo funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju ukupnih troškova možemo odrediti i funkciju profita preduzeća. 1) izračunajte funkciju graničnih troškova.TC Npr. izračunajte funkciju graničnog prihoda. a drugi izvod manji od nule.4. ako je funkcija ukupnog prihoda TR=10q2 +5q+2. 119 . 4) PfQ=20 = 2 • 202 + 10 • 20 .Mikroekonomija Najniži trošak po jedinici će preduzeće imati tamo gdje je MC = ATC. izračunajte funkciju profita. a funkcija troškova TC=5q2+q+10. i funkcija ukupnog prihoda preduzeća TR = 12q + 4q2. 15q + 4 + 10 . odnosno: 30q + 4 = tj. q Primjer: Data je funkcija ukupnih troškova preduzeća TC = 10 + 2q + 2q2. tj.

17. Poslovni profit je isto što i ekonomski profit. 4. Prema tradicionalnoj teoriji troškova kriva LATC je uvijek ispod krivih ATC. 12. Zakon opadajućih prinosa važi i u kratkom i u dugom roku. U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka angažovanje faktora proizvodnje je veće. Funkcija MC siječe funkcije AFC i AVC u njihovom minimumu. Krivulja LRATC je uvijek ispod krivulje SRATC koju zaokružuje. 14. rezervnom kapacitetu. Prema savremenoj teoriji troškova funkcija dugoročnih prosječnih troškova ima oblik slova U. Tradicionalna teorija se razlikuje od Savremene po tzv. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) nuli b) graničnim troškovima c) prosječnim fiksnim troškovima d) prosječnim ukupnim troškovima 120 . 19. Kada obim proizvodnje teži beskonačno. U trenutnom roku aktivne snage u određivanju cijene proizvoda su i ponuda i tražnja. 5. 11. Dio krivulje graničnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajućih prinosa. 2. Uvijek pokušavamo imati što manje fiksnih troškova prilikom osnivanja preduzeća. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 2. 8. Prema savremenoj teoriji troškova optimalan obim proizvodnje u kratkom roku nije u minimumu ATC. Kriva ukupnih troškova polazi iz koordinatnog početka. Kako se spuštamo niz izokvatu MRTS raste. Eksterna ekonomija predstavlja smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. 6.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. 16. Proizvodna funkcija iskazuje tehnološki optimalne razine outputa. Prosječan proizvod se dobije dijeljenjem TPx sa svim angažovanim inputima. 18. 3. 13. 7. DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE 1. Tačka zatvaranja jeste tačka presjeka a) graničnih i ukupnih troškova b) graničnih i prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih i ukupnih prosječnih troškova d) graničnih i ukupnih fiksnih troškova 3. 9. 10. 15.

d) Cijene faktora. 6. U varijabilne troškove spadaju: a) troškovi plata administracije b) troškovi pogonske energije c) troškovi premije osiguranja d) troškovi kamata na uzete kredite preduzeća 121 . Ukupan fizički proizvod je: a) Ukupna proizvodnja preduzeća b) Zbir graničnih fizičkih proizvoda c) Rezultat angažovanja fiksnih faktora proizvodnje d) Rezultat angažovanja varijabilnih faktora proizvodnje 10. Dugoročni troškovi prema savremenoj teoriji se dijele na: a) troškove proizvodnje b) troškove istraživanja i razvoja c) troškove upravljanja 8. c) Tehnologije. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Nivoa proizvodnje. Inovacije u proizvodnom procesu dovode do: a) Pomjeranja funkcije ATC ulijevo b) Pomjeranja funkcije ATC udesno c) Pomjeranja funkcije ATC prema dole d) Pomjeranja funkcije ATC prema gore.Mikroekonomija 4. 11. U fiksne troškove spadaju slijedeće kategorije troškova: a) troškovi materijala i sirovina b) plate direktora c) kamate na kredite preduzeća d) plate radnika 7. 1. b) Veličine dobavljača. U III zoni proizvodnje: a) ukupni proizvod opada ubrzano b) vrijednost graničnog proizvoda je veća od 0 c) prosječni proizvod je veći od graničnog proizvoda d) ukupni proizvod raste usporeno e) prosječni proizvod je jednak graničnom proizvodu 5. 9. Granična stopa supstitucije kako idemo slijeva udesno: a) raste b) opada c) ostaje konstantna d) zavisi od vrste proizvoda.

Tačka pokrića predstavlja: a) obim proizvodnje pri kojem je MC=ATC b) obim proizvodnje pri kojem je MC=AFC c) obim proizvodnje pri kojem je MC=AVC d) ni jedno od navedenog 16. Količnik ukupnog outputa sa angažovanim dodatnim varijabilnim faktorom proizvodnje naziva se: a) granični proizvod b) minimalni proizvod c) prosječni proizvod d) ni jedno od navedenog 14. granični troškovi su: a) Jednaki prosječnim troškovima b) Opadajući c) Veći od prosječnih troškova d) Manji od prosječnih troškova 18. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su ATC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC dostiže maksimum c) MC =ATC d) MC dostiže minimum e) MC = AFC 13. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su AVC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC =ATC c) MC dostiže minimum e) MC = AVC 17. Šta od sljedećeg može imati negativnu vrijednost: a) Ukupan prihod b) Granični prihod c) Granični trošak d) Prosječan trošak 122 .Mikroekonomija 12. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnju gdje su MC minimalni: a) MC=AVC b) MC=ATC c) MC=AFC=ATC d) ATC=AVC e) Ni jedno od navedenog 15. Kada su prosječni troškovi rastući. Troškovi sirovina spadaju u: a) Apsolutno fiksne troškove b) Relativno fiksne troškove c) Varijabilne troškove d) Ni jedno od navedenog 19.

2. 3.Mikroekonomija 20. 15. 10. 13. 7. 8. 6. Zakon opadajućih prinosa važi kada: a) tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu b) utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan c) postoji mogućnost variranja proporcije utrošaka variranjem jednog ili više proizvodnih faktora d) iza neke tačke. odnosno iza utroška koji se obično postiže e) ni jedno od navedenog 1. 5. 12. Šta predstavlja zakon rastućih prinosa? Šta je disekonomija obima? Objasnite krivulju LRATC po tradicionalnoj teoriji? Navedite formulu preko koje računamo granični fizički proizvod? Predstavite grafički AVC i AFC po Savremenoj teoriji troškova? Šta predstavljaju izokvante? Šta predstavlja proizvodna funkcija? Objasnite prelomnu tačku? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje? Grafički predstavite tačku zatvaranja i tačku pokrića te objasnite njihovo značenje? Šta predstavlja izotroškovni pravac? Grafički predstavite tačku ”prag zakona o prinosima” te objasnite njegovo značenje za preduzeće? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku rastu? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku ostaju konstantni? Navedite tri primjera gdje troškovi proizvodnje u dugom roku opadaju? 123 . 4. 11. 14. 9.

1990. sa predloženim klasifikacijama. rastom preduzeća i okrupnjavanjem kapitala.Mikroekonomija 13.). a preduzeće odlike monopoliste. Cijena je formirana pod utjecajem ponude i tražnje. Zbog toga se nisu mogli međusobno dogovarati. to su bile male farme ili porodična preduzeća sa nekoliko zaposlenih koja su bila mnogobrojna. Prvo se izdiferenciralo tržište oligopola34 a kasnije i tržište monopolističke konkurencije. Sa razvojem industrijske proizvodnje. koji sada imaju značajnu ekonomsku snagu i raspolažu većim kapitalom. Razlozi za to leže u veličini i broju preduzeća koja su bila prisutna na pojedinim tržištima. proizvodnja prvih automobila itd. stoljeća počinju se objavljivati i naučni radovi koji su razmatrali problematiku tržišnih stanja. Ukoliko se radilo o proizvođačima poljoprivrednih proizvoda. Sa druge strane veliki broj proizvođača kafe nudi svoje proizvode na svjetskom tržištu i njihovo tržišno učešće ne prelazi više od 1% ukupne ponude. Poljoprivredni proizvođači nisu mogli da utječu na cijenu proizvoda koja se formirala na tržištu jer su bili mali i jer ih je bio veliki broj. Cournot je prvi analizirao duopol kao tržišno stanje još 1838. ili za Deutche Telecom. izgradnja željeznica. tako da se u pojedinim segmentima proizvodnje nalazilo samo po jedno ili nekoliko preduzeća. godine. Zagreb. godine. Smiljan i Šohinger. jednog od najvećih telekomunikacionih giganata na svijetu. tako da su ta tržišta stekla odlike monopoliziranih tržišta. Ovo su samo ekstremni slučajevi tržišnih prilika. Kod industrijskih preduzeća je često u pojedinim granama bio prisutan samo po jedan ponuđač određenog proizvoda. a ponuđenu količinu je određivao svaki proizvođač prema svojim mogućnostima.161-165. a na tržištu više često nije samo jedan proizvođač nego njih nekoliko. kao i osnovni kriteriji za pojedine klasifikacije. Jasminka. Tada se javila i potreba proširenja postojeće klasifikacije sa još nekim tržišnim strukturama. 33 34 Detaljnije o ovoj problematici vidjeti: Jurin. ali po ekonomskoj snazi veoma mala. KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STANJA33 Od utemeljenja ekonomije kao nauke do polovine 19. vijeka sva tržišta su mogla biti klasifikovana u dvije grupacije: Tržište potpune konkurencije i Tržište monopola. Pretpostavljamo da su svi danas čuli za Microsoft-ogromnu korporaciju koja drži najveći dio svjetskog tržišta operativnih sistema. „Teorija tržišta i cijena“. Globus. str. došlo je do porasta i veličine preduzeća i njihove pojedinačne ekonomske snage. Na drugoj strani. No svako specifično tržište ima određene karakteistike koje kao ekonomisti moramo poznavati da bismo mogli na adekvatan način primjenjivati odgovarajuće poslovne strategije na tržištu Tridesetih godina 20. 124 . Zbog toga dolazi do porasta konkurencije među industrijskim preduzećima. preduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom su bila malobrojna i bila su specijalizirana za proizvodnju određenih tehničkih proizvoda (proizvodnja pogona na paru.

godine.Mikroekonomija Smjer kretanja kapitala !!! Tržište potpune konkurencije Tržište monopolističke konkurencije Tržište Oligopola Tržište Monopola Shema 4. Smiljan i Šohinger. Kada jedno od tih oligopolskih preduzeća postane veće od ostalih onda ga nazivamo liderom na oligopolskom tržištu. Jurin. kao npr. Zagreb. str. Tendencija je da se mali proizvođači pokušavaju diferencirati od drugih. a kratak pregled ovih klasifikacija će biti dat u nastavku. I u zadnjoj fazi rasta najveće preduzeće postane toliko veliko i moćno da postaje monopolista. 1996. Jedna od važnih tema u Mikroekonomiji je definisanje grane. str. Tako možemo tržište marganirna i maslaca svrstati u jednu granu. „Teorija tržišta i cijena“. Oni su na osnovu različitih kriterija izvršili klasifikaciju tržišnih stanja. 2.35 To su tržišni i proizvodni kriterij. izdanje. Funkcionalističke klasifikacije pored broja učesnika na tržištu posmatraju i niz drugih kriterija. 8.. Međutim. Ovaj proces se neprestano odvija. stepen kontrole cijena itd. 35 36 Detaljnije vidjeti u A. Smjer kretanja kapitala i preduzeća na tržištu Potrebno je znati na kom tržištu preduzeće posluje i u kom smjeru se kreće. način prodaje. mate zagreb. Postoji trend postepene preorijentacije od strukturalističkih prema funkcionalističkim klasifikacijama. Globus. Tu na scenu stupa država koja uz pomoć antimonopolskog zakonodavstva vrši „razbijanje“ ovih preduzeća na više manjih podstičući konkurenciju među njima. Većina teoretičara je saglasna da se za kriterij grane koriste dva kriterija.161-165. 125 . A prema drugom kriteriju preduzeća se grupišu u neku granu ako imaju slične tehnološke procese proizvodnje ili koriste slične sirovine kao baznu sirovinu. „Moderna mikroekonomika“. Prema prvom kriteriju preduzeća su grupisana u neku granu ako se njihovi proizvodi mogu opisati kao bliski supstituti. Prvobitno je bila prihvaćena ideja da grana obuhvata samo homogene proizvode koji se pojavljuju na tržištu. koja su veća i kapitalno snažnija. U mikroekonomskoj teoriji se najčešće spominju tri klasifikacije:36 Stackelbergova. Mnogo se naučne polemike vodilo oko precizne defincije šta predstavlja jednu granu. Koutsoyiannis. Oni koji uspiju u tome imaju bolje stope rasta i protekom vremena počijnu poslovati na tržištu monopolističke konkurencije. sa sve većom diferencijacijom proizvoda od strane kompanija počelo se postavljati pitanje da li bilo koja diferencijacija proizvoda otvara novo tržište za taj proizvod ili se taj proizvod zadržava na postojećem tržištu. unakrsna elastičnost. a recimo proizvodnju kožnih jakni u kožnih presvlaka u drugu. Samuelsonova i Weintraubova. Jasminka. Nakon daljeg razvoja preduzeća i okrupnjavanja kapitala ove firme lagano prelaze u oligopolska preduzeća. 1990.

Prepoznaje devet tržišnih stanja. oblik Oligopol 3. diferencijacije proizvoda i utjecaja prodavača ili kupaca na formiranje cijena (stepen kontrole cijena). Sa druge strane. STACKELBERGOVA KLASIFIKACIJA Polazi prvenstveno od broj učesnika na tržištu i međuovisnosti cijena na tržištu. Raspisivanje tendera predstavlja ovakvu situaciju.U zavisnosti od vrste tržišnog stanja postoji različita pregovaračka moć pojedinih učesnika. Svakako da je pregovaračka moć kupca veća ako se na strani tražnje nalazi jedan kupac a na strani ponude mnoštvo proizvođača. a na strani tražnje imamo mnogo kupaca. djelimična kontrola cijena Metode prodaje Tržišna razmjena (Robna berza ili aukcija) Reklama i suprostavljanje kvalitete administrativne cijene Dio privrede u kojem preovladava Malo poljoprivrednih grana Pasta za zube Trgovina na malo Čelik. Tržišno stanje (vrsta konkurencije) Savršena konkurencija 1. Aluminij Automobili. oblik Duopol Veliki Mali 1 Mala ili nikakva Dosta izražena Velika (nema bliskih supstituta) Znatan Promocija i institucionalna reklama uz korištenje javnih komunikacija Monopol Nekoliko usluga 126 . Ovakva situacija se može sresti ako recimo jedna fabrika proizvodi određene dijelove samo za jednog proizvođača automobila Broj kupaca Broj prodavača Mnogo Malo Jedan Mnogo Potpuna konkurencija Oligopol Monopol Malo Oligopson Bilateralni oligopol Kvazimonopol Jedan Monopson Kvazimonopson Bilateralni monopol 13. SAMUELSONOVA KLASIFIKACIJA Polazi od broja učesnika. tzv.1. No postoji manje jasna situacija kod recimo bilateralnog monopola. Nivo cijena ovisi o pregovaračkim sposobnostima oba učesnika na tržištu.Mikroekonomija 13.2. monopolista ima odlične uslove da posluje sa ekstraprofitom zbog toga što jedini nudi proizvod. strojevi 2. oblik Polipol Nesavršena konkurencija Broj učesnika Veliki Veliki Diferenciranost proizvoda 0 Homogen proizvod Velika ili formalna Stepen kontrole cijena Nikakav Izvjestan (mali).

3. Sa druge strane kod monopola se prodaje proizvod koji nema bliskog supstituta pa ovaj koeficijent ima određenu malu vrijednost. Osim malog broja biznisa. 13. na globalnom tržištu postoji veoma veliki broj ponuđača istog ili sličnih proizvoda. Tada drugi i ne primijete da se povećala tražnja za njihovim mlijekom. Kod ograničene konkurencije je situacija nešto drugačija. Razlog za to je što su preduzeće male ekonomske snage tako da njihovo ispadanje sa tržišta jednostavno drugi ponuđači ne primjećuju. sve više kupci kupuju direktno od proizvođača i na taj način zaobilaze veleprodajne lance za kojim se smanjuje potreba na tržištu. drugi u određenoj mjeri primijete njegov nestanak kroz povećanu tražnju za svojim proizvodima. Tako tržište nije više ograničeno na neku teritoriju nego svi ponuđači svijeta mogu preko interneta nuditi svoje proizvode i usluge. Tako recimo na TPK ako neki od ponuđača nestane sa tržišta porast tražnje za proizvodom jednog od ponuđača će biti zanemarljiv. npr. kako se na TPK prodaju homogeni proizvodi ovaj koeficijent je beskonačan.Mikroekonomija Samuelsonova klasifikacija prati broj učesnika. Ona pokazuje koliko dobro može jedan proizvod supstitutirati neki drugi. Na narednim slikama je dato nekoliko interesantnih informacija o Internetu kao sve dominantnijem mediju u društvu i ekonomiji. WEINTRAUBOVA KLASIFIKACIJA Polazi od načina formiranja cijena. odnosno od toga kakav je utjecaj preduzeća na formiranje cijena. Kada jedan od ponuđača nestane sa tržišta. postoje određeni ponuđači koji su spremno ušli u novu eru internetizacije i koji je nastoje što bolje iskoristiti. Uzmite na primjer situaciju kada jedan od individualnih proizvođača mlijeka prestane sa njegovom proizvodnjom. Druge pekare će registrirati povećanu tražnju za njihovim pecivima. Tako npr. Međutim i pored toga. diferenciranost proizvoda. a široka dostupnost informacija vrši sve veći pritisak na cjenovne aspekte poslovanja. Nastala je zbog složenosti tržišnih prilika i potrebe da se u analizu uključe i dodatne karakteristike tržišta koje ranije nisu postojale. Na primjer. S obzirom da tabela predstavlja najznačajnije karakteristike ove klasifikacije nećemo je detaljnije elaborirati. Njeni kriteriji su: broj učesnika. Isto tako. različiti metodi prodaje koji su se snažno razvili nakon II svjetskog rata. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje nivo za koji će se povećati tražnja za proizvodom jednog ponuđača na tržištu ako neki drugi ponuđač iz iste grane izađe sa tržišta. 127 . Tržišno stanje Potpuna konkurencija Monopol Oligopol Ograničena konkurencija Broj učesnika Veliki Jedan Mali Veliki Koeficijent elastičnosti supstitucije ∞ Određen (mali) broj ∞ Određen (veliki) broj Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje 0 0 Određen broj Određen broj Sa pojavom Interneta mnogi elementi u pogledu klasifikacije tržišnih stanja se mijenjaju. Zbog toga što je manje učesnika na tržištu oni imaju veću ekonomsku snagu. kada u jednom dijelu grada prestane raditi neka pekara. metod prodaje i dio privrede u kome preovladava. Ovdje je potrebno pojasniti kategoriju unakrsne elastičnosti supstitucije. Što je proizvod bolji supstitut ovaj koeficijent je veći. koeficijent elastičnosti supstitucije i koeficijent unakrsne elastičnosti. Danas postoje i programi-pretraživači koji za vas mogu pretraživati cijeli Internet kako bi našli najpovoljniju cijenu proizvoda. stepen kontrole cijena.

što govori da je traženje informacija i komuniciranje putem E-maila veoma interesantno stanovništvu. i da će Internet prodaja imati sve veći procentualni udio u ukupnoj globalnoj prodaji. Kretanje ukupnog broja korisnika Interneta u apsulutnom iznosu i kao procenat ukupne svjetske populacije. Na narednom grafiku je data zanimljiva informacija o tome zbog čega kupci posjećuju 128 .Mikroekonomija Projekcija porasta prodaje putem e-comerca u periodu 2003-2010 Sajtove koje posjećuju korisnici u UK Sa prethodna dva grafika je vidljivo veliko koncentrisanje posjećivanja određenih sajtova kao što su Google i Yahoo.

. da možda više i ne postojite. Ne dajte mira svome web masteru i ne dopustite da neka od ovih vijesti prođe nezabilježena na vašim web stranicama.asp?kol=50 129 . a da će vas prikazati u pozitivnom svjetlu.Mikroekonomija Internet u Hrvatskoj. članak o vama iz nekog drugog medija. uključili ste se u neki međunarodni projekat. Ili još gore. Deset grijeha poslovne web stranice Imati ili nemati web stranicu preduzeća. obavijesti o promjenama u zakonodavstvu. A to je zadatak koji nije jednostavno ostvariti. Ono glasi – kakva je i koriste li optimalno njezin potencijal. Možete staviti savjete kupcima kako da koriste vaš proizvod.38 S obzirom da danas preduzeća sve više posluju preko Interneta nadamo se da će vam ovi savjeti koristiti.. Što sve može biti vijest? Gotovo sve – dobili ste neku poslovnu nagradu. Predvidite zato prostor. nekoliko puta na vašu stranicu i uvijek ih dočeka isti sadržaj – mogli bi zaključiti da se kod vas ništa ni ne događa.monitor. danas više nije pravo pitanje. imate zanimljive i korisne rezultate istraživanja vezanog uz vaše područje rada.hr/kolumne/show. nastupit ćete na nekom sajmu/nastupili ste na nekom sajmu.hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor. Provjerite jeste li na dobrom putu! Grijeh broj 1...doc Koji je preuzet sa web stranice: http://portal. najbolje je da to bude početna stranica.ludbreg. zapošljavate nove ljude. u ponudi se pojavio vaš novi proizvod ili usluga. 37 38 http://www. Navrate li vaši klijenti. Kako nismo našli slično istraživanje u BiH prikazat ćemo iskustva našeg zapadnog susjeda. potpisali ste neki značajan sporazum o saradnji. sadašnji i oni potencijalni. izjave zadovoljnih korisnika.37 Ništa od navedenog Kupnja mobilnog telefona Kupnja kompjutora Promjena posla Kupnja polovnog automobila Kupnja novog automobila Selidba Putovanje u inozemstvo 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% Protekla godina Sljedeća godina U nastavku vam dajemo jedan zanimljiv članak o Deset grijeha poslovne web stranice. certificirali ste svoj sistem kvaliteta. Osnovni zadatak svake poslovne web stranice trebao bi biti – privući nove kupce i graditi dobre odnose s postojećima. tražite nove saradnike. Neredovito osvježavanje sadržaja stranica Internet je dinamičan medij koji živi u sadašnjem vremenu te na njemu informacije brzo zastarijevaju. na kojem ćete redovito objavljivati sve ono za što mislite da bi vašim kupcima moglo biti zanimljivo.

bliještećim bojama.. poslat će taj dokument na ispis i kasnije ga u miru pročitati. one bi trebale biti ugodne. na objavama za medije. a vaš web master neka stavi link na Word ili Acrobat Reader dokument. Nereklamiranje web stranice Prema zadnjem istraživanju NetCrafta. Ako imate duže tekstove. na poslovne poklone – privjeske. U samim počecima interneta ovo je svima bilo zabavno. Grijeh broj 5. na prospektnom materijalu. Čitatelj kojeg upravo to zanima. 130 . a rečenice kratke te da prenose jasnu poruku. Imati stranice zakrčene tekstom Čitati s ekrana je teže nego čitanje s papira. na računima. na vašem glasilu koje šaljete kupcima. Prema istraživanjima.. Također. Stavite je unutar automatskog potpisa koji uključujete u vaše mailove. razmijenite linkove i bannere s tvrtkama koje vam nisu konkurencija i udrugama čiji ste član. držače olovaka. za to je potrebno čak 20 posto više vremena. na vašem internom glasilu.... istaknite je unutar vaših prostorija gdje dolaze stranke. Stalno istražujte nove mogućnosti kako povećati primijećenost vaših web stranica. a programeri su se razmetali svojim poznavanjem tehničkih mogućnosti. kišobrane. web adresu i kontakt podatke.Mikroekonomija Grijeh broj 2. dugačkim uvodnim animacijama. obrađeni statistički podaci ili neka istraživanja. a oni koji i dalje vole zahtjevnost i specijalne efekte ostali su pri videoigricama. na posjetnicama.. Kolike su šanse da će se netko potruditi i potražiti baš vas. na reklamama koje objavljujete u novinama. kao što su. a taj broj svakodnevno raste. olovke. pazite da slova budu dovoljno velika. No vrlo brzo je došlo do zasićenja i web dizajneri su srećom shvatili kako ljudi surfaju internetom prvenstveno u potrazi za brzim i točnim informacijama. a posao dolaziti sam od sebe? Pobrinite se zato da vaša web adresa bude na svakom komadu papira koji napušta vaš ured – na memorandumu. Vaše poslovne web stranice ne bi trebale biti zahtjevne. prozorima u kojima se tekst miče pa ga čitatelj mora loviti. poslužite se sažecima. Grijeh broj 3. Opterećivanje stranice specijalnim vizualnim i grafičkim efektima Velika je šteta opterećivati svoje stranice trčećim slovima. na oglasima za radna mjesta. jednostavne za korištenje i informativne. Imati mrtve linkove i slijepe ulice Link koji vas odvede na 'Page cannot be found' šalje izrazito negativnu poruku o vlasniku web stranice. svaka vaša stranica trebala bi imati link na neku drugu ili barem na početnu stranicu. Provjeravajte redovito svoje linkove i uklanjajte one koji više nikamo ne vode. naprimjer. na internetu postoji više od 60 miliona stranica. stručni članci. Grijeh broj 4. Pripazite samo da i taj dokument ima oznaku izvora – ime vašeg preduzeća. Uključite je u natpise na vašim službenim automobilima. analize slučaja. sjenila za automobile. Ne pretjerujte s količinom teksta na vašim stranicama. a time i vaše tvrtke.

Zašto ne iskoristiti i ovu zlatnu žilu? Grijeh broj 9. Ovome ćete doskočiti ako od svog web mastera dosljedno insistirate na jednostavnosti i brzini.. možete li svoje stranice ponuditi kao oglasni prostor onima koji se na neki način vežu uz vaše područje rada. a broj posjetitelja. Grijeh broj 8. Ako niste sasvim pri vrhu izlistanih adresa.yahoo.com. presitna ili prekrupna slova i sl. tako da posjetitelj ima što proučavati dok se ne učita cijeli sadržaj. Ne provjeriti kako ih vide pretraživači Pokušajte po nekim ključnim riječima pronaći vaše stranice na www.koji su vaši proizvodi najzanimljiviji kupcima.000. Nepraćenje statistike posjeta Morate znati kakva je posjećenost vaših stranica i koje su od njih pojedinačno najposjećenije. da se stranice učitavaju dio po dio. puno toga. ima li smisla organizirati neku nagradnu igru i još puno.com ili www. Imati stranice s oznakom 'U izradi' ili 'Vi ste posjetitelj broj xxxx' Internetske stranice su uvijek u izradi. a nisu vam konkurencija.odrezan dio teksta. Grijeh broj 7. Ne provjeriti kako su vaše web stranice prikazane na različitim veličinama i rezolucijama ekrana Ono što kod vas izgleda sjajno.. Razumijevanje pretpostavki svakog tržišnog stanja će vam olakšati učenje. pa se time možete hvaliti.Mikroekonomija Grijeh broj 6. na računalu nekog drugog (recimo potencijalnog klijenta) može izgledati sasvim drugačije . Iako vam izbjegavanje ovih deset grijehova ne može garantirati uspjeh. Ovi podaci vam pružaju vrijedne informacije za daljnje poslovne odluke . što vjerojatno nije poruka koju želite prenijeti svojim (potencijalnim) kupcima. A on će već znati primijeniti razne trikove – npr. Nisu svi korisnici računala stručnjaci koji si sve to znaju sami podesiti. sigurno će povećati njegovu vjerojatnost. Vaš će web master znati što još trebate učiniti.google. Stoga vam sugerišemo da sve što budete analizirali pokušate dovesti u vezu sa grafikonima koji su dati u sklopu teksta. ionako morate znati samo vi. Želimo vam uspješnu plovidbu internetom. ako nije veći od 100. Imati stranice koje se sporo učitavaju Nemaju svi brz pristup internetu te mogućnost da ga plaća netko drugi. velika je vjerojatnost da će potencijalni kupac otploviti u neke brže vode. U nastavku ćemo više govoriti o pojedinim tržišnim stanjima. 131 . Grijeh broj 10. platiti im da se pojavite na njihovoj naslovnici. morat ćete nešto poduzeti – prijaviti ih pretraživačima. Tržišna stanja se ne mogu dobro razumjeti bez upotrebe grafika. Obje ove oznake djeluju amaterski. postoji li potencijal za osmišljavanje i slanje elektronskog glasnika. Neka vaš web master provjeri kako vaše web stranice izgledaju na drugim računalima. Ako se vaše stranice presporo učitavaju.

Na grafiku 76. 2. je predstavljena ravnoteža preduzeća preko ukupnih veličina pf max (ukupnih troškova i ukupnih prihoda preduzeća). tako da u stvari preduzeće može upravljati samo ponuđenom vlastitom količinom. 4. 1.1. 3. TR predstaviti preko ukupnih i prosječnih TR veličina. druge gotovo da se ne mogu pronaći u praksi. To su sljedeće pretpostavke: Ove pretpostavke su neophodne kako bismo mogli razgraničiti ovo tržišno stanje od drugih koje ćemo kasnije analizirati. TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE Tržište potpune konkurencije rijetko susrećemo u stvarnosti. Ravnoteža preduzeća na TPK u kratkom roku preko ukupnih veličina . Na svakom tržištu je ona nešto drugačija. Najčešće susrećemo situacije sa velikim brojem proizvođača i kupaca. Kod analiziranja tržišnih stanja posebnu pažnju obratit ćemo na obim proizvodnje preduzeća i cijene po kojima ono prodaje te proizvode i usluge.Mikroekonomija 14. 6. 7. Ona se na grafiku nalazi kada povučemo tangentu na funkciju TC ali tako da je paralelna sa pravcem TR. Ono se nekada naziva i tržište savršene konkurencije. Ravnoteža preduzeća u kratkom roku Ravnoteža preduzeća predstavlja obim proizvodnje pri kome preduzeće maksimizira svoj profit. TC Ravnoteža preduzeća na TPK se može TC. Kako se iz funkcija tražnje 132 QA Qe QB Q Grafik 76. koji trguju homogenim proizvodom (kao što su cement i željezo) te postojanje slobode ulaska preduzeća u tu djelatnost ili izlaska iz njega. Da bismo detaljno mogli govoriti o potpunoj konkurenciji trebamo obratiti pažnju na određene pretpostavke tržišta potpune konkurencije. Zbog toga ćemo posebnu pažnju posvetiti ravnotežnoj soluciji preduzeća i grane na tržištu potpune konkurencije u kratkom i dugom vremenskom periodu. 5. Na tržištu potpune konkurencije (u nastavku ćemo ga označavati sa TPK) cijena proizvoda je određena granskom ponudom i potražnjom. Najčešće se pojavljuje kod malih poljoprivrednih proizvođača i kod proizvoda koji se prodaju i kupuju na berzi. Dok su neke pretpostavke realne. Veliki broj prodavača i kupaca Homogenost proizvoda Slobodan ulaz i izlaz preduzeća Maksimiziranje profita Nema državnog reguliranja Savršena mobilnost faktora proizvodnje Savršena informiranost 14. Kod svakog tržišnog stanja situacija je drugačija. Kod analiziranja ravnoteže preduzeća posebnu pažnju treba obratiti na oblik funkcije tražnje. Preduzeće ostvaruje maksimalan profit tamo gdje postoji najveća vertikalna udaljenost između ukupnih prihoda preduzeća (TR) i ukupnih troškova (TC).

Vidimo da je u ovom slučaju cijena jednaka i graničnom prihodu i prosječnom prihodu. Preduzeća ne smiju podizati cijenu MC. Zbog toga se nazivaju „Price 0 Količina takeri“. trošak proizvodnje i prodaje dodatne jedinice proizvoda. To je predstavljeno na grafiku 78. Može ostvarivati i gubitak ili prosječan profit. te su samim tim i troškovi i prihodi različiti). Kada taj TPK preko prosječnih veličina jedinični ekstraprofit pomnožimo sa količinom proizvedenih proizvoda dobijamo ukupan ekstraprofit preduzeća. Ravnoteža je u tački e. MC Kada dodamo i grafik sa graničnim troškovima. S P P=AR=MR=d obzirom da je cijena na TPK zadata preduzeću (formirana je na tržištu pod utjecajem granske ponude i tražnje). On je na grafiku 78. ATC ni za jedan procenat. a neka manja. Grafički bismo to predstavili kao na grafiku 77. u mogućnosti smo ATC odrediti ravnotežu preduzeća i preko e P= MR Pe prosječnih veličina. preduzeća preuzimaju cijenu sa tržišta. Ravnoteža preduzeća. nalazi se u tački gdje su granični prihodi (MR) jednaki graničnim P. Ona je horizontalna linija i pokazuje da je tražnja za proizvodom preduzeća savršeno elastična. onda smo prinuđeni analizu vršiti preko prosječnih veličina. Kako možemo svaki proizvod proizvodnje Q prodati po tržišno formiranoj cijeni. predstavljen žutom površinom. ali i ne mora ostvarivati ekstraprofit. Preduzeće na TPK može. Ravnoteža preduzeća preduzeća na nazivamo ekstraprofit. posmatrana preko prosječnih veličina. a granični trošak. jer odmah ostaju bez svojih kupaca. P. što je prikazano na narednim grafikonima. P1 Ravnotežna količina je Qe dok je B ravnotežna cijena proizvoda Pe.cijena troškovima preduzeća (MC). onda ćemo na svakom tržišnom stanju posebno objasniti razloge zbog koga pojedine funkcije imaju takve oblike. Grafik 77. Podsjetimo se da je granični prihod iznos novca koji smo primili prodajući dodatnu jedinicu proizvoda.Mikroekonomija izvodi i funkcija graničnog prihoda i direktono zavisi od nje. Kada se uporedi cijena proizvoda i prosječni Qe Q trošak proizvodnje (ATC) vidimo da postoji određena razlika koju Grafik 78. Funkcija tražnje i graničnog onda je cijena jednaka graničnom prihoda preduzeća na TPK prihodu preduzeća. ali i funkciji tražnje za proizvodom preduzeća. S obzirom da postoji problem upoređivanja različitih preduzeća preko ukupnih veličina (neka preduzeća su veća. 133 .

Zbog toga su ona manje konkurentna i rasipaju svoje resurse. Uporedna analiza mogućih ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije Preduzeće ostvaruje prosječan profit ako mu prosječni ukupni troškovi prolaze kroz tačku ravnoteže (tačku e). ATC MC e A ATC MC e MC ATC MC MC e C F B Pe 0 Qe Q Qe Q Qe Q Kratkoročna ravnoteža preduzeća (prosječan profit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (ekstraprofit) Kratkoročna ravnoteža preduzeća (gubitak) Grafik 80. Gubitak preduzeća na TPK u kratkom roku Q ATC MC. godine. 2003. Stoga država nastoji da što više grana uvede konkurenciju kako bi se proizvodi nudili po najnižim mogućim cijenama i kako ne bi 39 postojalo rasipanje resursa. Na grafiku 79. predstavljeno je preduzeće koje na tržištu potpune konkurencije ostvaruje gubitak u visini ABEP zbog visokih ukupnih prosječnih troškova. ATC MC ATC Pe P1 e P= MR B Qe Grafik 79. prikazane su sve tri situacije paralelno i pokazano je da preduzeća u zavisnosti od njihovih troškova pri istoj cijeni na tržištu mogu ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit i gubitak. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. Takvo preduzeće ima više prosječne ukupne troškove. Sarajevo. MC. Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. odnosno da koriste minimalno resursa za proizvodnju određenih proizvoda i usluga. Takvo preduzeće će izaći sa tržišta ako nastavi u dužem vremenu da posluje na isti način i ako ne snizi svoje troškove. Na grafiku 80. Za preduzeća na TPK kažemo da posluju sa maksimalnom efikasnošću.Mikroekonomija Neka preduzeća imaju nepovoljnu strukturu troškova poslovanja. 39 Upoređivanje efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije sa poslovanjem preduzeća na drugim tržišnim stanjima je obrađeno u knjizi: Tatić. 134 .

stalno dolazi do smanjenja tih troškova. Ova ravnoteža rijetko postoji u stvarnosti zbog toga što na tržištima stalno dolazi do određenih poremećaja koji remete poslovanje preduzeća. a drugi koji mogu imati dovoljno niske troškove ulaze u proizvodnju. Šta se dešava sa cijenom proizvoda u dugom roku? Kako preduzeća mogu konkurirati isključivo sa vlastitim troškovima proizvodnje. Stoga cijena na tržištu ima tendenciju opadanja. Preduzeća zarađuju samo prosječan profit. Ravnoteža preduzeća u dugom roku U dugom vremenskom periodu preduzeće ne može poslovati sa gubitkom. U dugom vremenskom periodu na tržištu potpune konkurencije preduzeće ne može zarađivati ekstra profit zbog ulaska drugih ponuđača. Kada preduzeća dođu na nivo da ne mogu više snižavati troškove poslovanja. Oscilacija cijena nafte stalno dovodi do pomjeranja preduzeća iz privremene ravnoteže i njihovog nastojanja da se ponovo vrate u nju. Znamo da u troškove svih preduzeća ulaze i troškovi goriva i transporta.Mikroekonomija 14.2. ono će napustiti tu djelatnost. Oni proizvođači koje ne uspijevaju slijediti taj trend izlaze sa tržišta. Sjetite se na početku priče o svjetskom tržištu nafte. nastupa dugoročna ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku. D D S LMC LATC LMC LATC MC ATC E PE S 0 QE Grana Grafik 81. Ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku Pe D Q 0 e P=MR Qe Preduzeće X 135 . Zbog toga preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu nude proizvode po minimalnim dugoročnim prosječnim troškovima. S. Ukoliko bude slučaj da preduzeće u dugom vremenskom periodu ne može pokriti svoje dugoročne prosječne ukupne troškove (LATC).

Sjetit ćete se primjera sa narandžama.Mikroekonomija 14. Ovo je prikazano na grafiku 82. tada će se u trenutnom roku cijena sa nivoa P0 povećati na nivo P2. koja je određena Grafik 83. Ona je stabilna ravnoteža zbog toga što pri toj cijeni ne dolazi do izlaska niti do ulaska preduzeća u tu granu. P p2 P0 p1 D2 D D1 S Ponuda ribe na tržnici D2 D D1 QE Q Grafik 82. Stoga možemo reći da je u trenutnom roku funkcija ponude najčešće vertikalna. a granska tražnja predstavlja tražnju svih kupaca koji se javljaju na tom tržištu. Ravnoteža grane se formira pod utjecajem granske ponude i granske tražnje. Normalna cijena se ne formira u kratkom roku. potrebno je objasniti kako se formira ravnotežna cijena i količina na nivou grane (industrije). odnosno njegovu ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. Preduzeća prihvataju gransku cijenu i moraju voditi računa o njoj kao o bitnom ulaznom parametru za donošenje vlastitih poslovnih odluka. Funkcija ponude može biti nešto položenija ukoliko imamo zalihe gotovih proizvoda na skladištu pa da ih u trenutnom roku ponudimo na tržištu. Na ovaj način se može objasniti ponuda ribe na tržišnici.3 Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije Pored osnovnog cilja Mikroekonomije da odredi ravnotežu preduzeća. U zavisnosti od vremenskog razdoblja. različit utjecaj na ravnotežnu količinu imaju granska ponuda i granska tražnja. možemo reći da na ravnotežnu cijenu u trenutnom roku dominantan utjecaj ima tražnja na tržištu. Subnormalna cijena u kratkom roku trenutnom ponudom. tada će cijena na tržištu opasti na nivo P1. Ako 136 . Ako se tražnja sa D nivoa D smanji na nivo D1. Ravnotežna granska cijena (naziva se i normalnom cijenom) je ona cijena pri kojoj pojedinačna preduzeća zarađuju samo prosječne profite. Stoga. Ravnoteža grane u trenutnom roku P P2 P3 P1 D1 S D D1 Ako se tražnja sa nivoa D poveća na nivo D2. Trenutni rok je tako kratko vremensko razdoblje koje ne dozvoljava povećanje ponude angažovanjem varijabilnih ili fiksnih faktora proizvodnje. a da ponuda ima dominantan utjecaj na ravnotežnu količinu. Kada smo govorili o elastičnosti ponude tada smo rekli da funkcija ponude ima različit oblik u zavisnosti od vremenskog perioda. Ponovimo još jednom da granska ponuda predstavlja ponudu svih preduzeća koja posluju u toj grani. U oba slučaja je Q ravnotežna količina QE. nego se njoj teži u dužem vremenskom razdoblju. današnji ulov će biti sutra izložen na stolovima tržnice. i obrnuto. S obzirom da ribari svaki dan idu na pučinu loviti ribu.

stočarstva.40 Mi ćemo na grafikonima 84. onda će oni imati vremena angažovati više ribara da vrše ulov ribe i na taj način povećaju ponudu. Nakon porasta tražnje i rezultirajućeg porasta cijene. dok npr. „Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit“. Funkcija ponude će zbog toga biti nešto položenija. Normalna cijena u dugom roku U dugom roku funkcija ponude može imati tri oblika u zavisnosti od eksternih ekonomija i disekonomija obima.Mikroekonomija tražnja poraste tog dana. troškovi proizvodnje nafte (nalazišta na većoj dubini). Normalna cijena u dugom roku O ovoj temi šire vidjeti kod: Tatić. tada ribari neće imati vremena ponuditi dodatni ulov i na taj način povećati ponudu. Dugi rok je dovoljno dugo vremensko razdoblje u kojem se može povećati angažovanje varijabilnih faktora proizvodnje. kao što je cijena električne energije (nuklearna energija. Normalna cijena u dugom roku D1 D S D1 D Q P1 P0 Grafik 85. razviti novi načini proizvodnje ili zasaditi novi nasadi.) 40 P D P1 P0 D1 S D1 D Q Grafik 86. šire područje prodaje-manje vršno opterećenje i sl. 85 i 86. U kratkom roku situacija je nešto drugačija. P D P1 D1 S D1 D Q Grafik 84. Kasim. U tom slučaju se formira tzv. vinogradarstva i sl. Proporcionalni troškovi su npr. troškovi uzgajanja ribe. U tom vremenskom periodu se mogu izgraditi nova postrojenja. Ako P se vratimo primjeru ribara. troškovi proizvodnje čelika (ruda sa manjim postocima željeza) rastu. Ova situacija je prikazana na grafiku 84. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. subnormalna cijena kratkog roka. Stoga će se kao posljedica povećane tražnje desiti povećanje cijene ribe. Podsjetimo. tako da ne postoje fiksni proizvodni faktori. April 2005. Možemo samo navesti primjere sva tri slučaja. Ribari imaju vremena kupiti veće brodove i bolju opremu za ulov. U dugom roku opadaju troškovi proizvodnje nekih proizvoda. manji gubici energije. odnosno proizvođači će imati vremena da angažuju više radnika i drugih varijabilnih faktora.). samo ukratko predstaviti sva tri moguća oblika funkcija ponude. nego su svi varijabilni. 137 . povećava se ponuda koja smanjuje cijenu na tržištu. kratki rok je vremensko razdoblje u kome je moguće povećati ponudu angažovanjem dodatnih varijabilnih faktora.

Ni ovo tržišno stanje se ne sreće tako često u praksi.Mikroekonomija 15. razvoj satelitskih komunikacija omogućio je prenos glasa preko Interneta i na taj način oslabio postojeće monopolske pozicije telekoma. proizvođač može voditi aktivnu politiku cijena (može određivati ili cijenu ili ponuđenu količinu). 2. 43 R. Počnimo od definicije: „Monopol je tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan prodavač. Jedan od bitnih razloga je što država i njena regulatona tijela nastoje spriječiti njegovo pojavljivanje. potrebno je spomenuti određene pretpostavke na kojima počiva monopol: 1. 171. proizvođač nudi proizvod koji nema bliskog supstituta (npr. str. jedan proizvođač (ponuđač) na tržištu. dok je u dugim razvijenim zemljama on prisutniji. a pouzdanost komuniciranja je na nivou korištenja telefona. 346. 138 . Neki od tih proizvoda čine supstitute dotadašnjim monopolskim proizvodima. ali najčešće susrećemo sljedeće:43 1. Isto tako komuniciranje putem E-maila je narušilo monopolske pozicije poštâ u prenosu pisama širom svijeta. 2005. Da bismo mogli govoriti o monopolu. Mate. Rubinfeld: „Mikroekonomija“. Na primjer. 41 42 posjedovanje strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika patentna prava za proizvod ili proizvodni proces posebne dozvole od strane države Koutsoyiannis. Pindyck & D. iako se svi na tržištu trude da postanu jedini ponuđači. Koeficijent elastičnosti supstitucije je određeni (mali) broj. vodovodno preduzeće u jednom gradu.“41 Ponuđači gasa. spriječen je ulazak drugih ponuđača u granu (postojanje visokih barijera za ulazak). Navedene pretpostavke daju teoretsku osnovu da bi se neko preduzeće označilo kao monopolista. Anita. 5. Iako trenutno u BiH postoje određena ograničenja korištenja ovog medija komuniciranja.42 Prenos je mnogostruko jeftiniji. Barijera ima mnogo. 6. vode ili lokalnih telefonskih usluga predstavljaju lokalne monopoliste (monopoliste ograničene na pojedino područje). str. Mate. Tehnološke promjene i stalni proces inovacija dovodi do kreiranja novih proizvoda. koji i pored niza drugih operativnih sistema nema adekvatnog supstituta. tražnja za proizvodom monopoliste nije savršeno neelastična (identificira se sa proizvodnim sektorom). 2. 4. Naredna osobina monopola je postojanje barijera za ulazak potencijalnih ponuđača na neko tržište. 7. 3. Voda nema supstituta). Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je 0. MONOPOL Monopol je drugo tržišno stanje koje će se analizirati u sklopu priče o tržišnim strukturama. Zagreb. 3. u kojoj ne postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku. električne energije. Drugi proizvodi nastali na inovacijama dovode do monopola kao što je Microsoftov Windows. „Moderna mikroekonomika“. 1996. Zagreb.

7. sindikat. Nastaju zbog politike države da dozvoli obavljanje određene djelatnosti samo jednom preduzeću.Mikroekonomija 4. 139 . 6. dioničko društvo itd. Obično se prvom preduzeću dodijeli licenca. Monopol se može ostvarivati preko različitih vidova. 5. 367. Zauzvrat država može zahtijevati jedan dio profita privatnog preduzeća. trust. veličina tržišta postojeće preduzeće provodi politiku sprečavanja novih ulazaka visoki troškovi ulaska diferencijacija proizvoda i promocija Osim navedenih barijera ulaska koje obezbjeđuju monopolsku poziciju preduzeću. mada nije bio rijedak niti u tržišnim ekonomijama. „Microeconomics“. To su: 1. Perlof. Na taj način se pod državnu upravu stavljaju sektori koji su od posebne važnosti za jednu nacionalnu ekonomiju. b) dozvoliti preduzeću da bude monopolista. copyright). 2001. Na taj način država ubire značajna sredstva na ime prodaje prethodno državnih monopola. Države. Veći dio zemalja u svijetu u zadnjih tridesetak godina nastoji da privatizira pojedine monopole prodajući ih privatnim kompanijama. a zatim se kroz vrlo složenu proceduru dodjeljivanja lilcenci ustvari onemogućava drugim preduzećima da uđu kao ponuđači na dotično tržište. telekomunikacije. Obično je prodajna cijena monopola niža nego što su procijenjeni stvarni budući profiti iz razloga da bi se kupovina budućim vlasnicima učinila unosnom. također u određenim granama dodjeljuju prava na monopolsku poziciju (najčešće u javnim kompanijama). Ona u stvari prodaje buduću zaradu tih kompanija a sredstva koja dobija u kratkom roku može koristiti za finansiranje sadašnjih projekata. Može nastati zbog dodjele licence (npr. televizija.44 Da bi spriječila ulazak drugih ponuđača u neku granu država može kreirati monopol na jedan od tri načina:45 a) učiniti veoma složenom proceduru za dobijanje licence za obavljanje djelatnosti u nekoj grani. kao što su: kartel. pošta. čiji je ujedno i vlasnik. str. Zakonski monopoli. Umjesto da sama država pokrene preduzeće u pomenutoj djelatnosti. proizvodnja 44 45 Posebno je ovaj trend izražen u Francuskoj. Addison Wesley Longman. nekada i država svojom politikom kreira monopolska preduzeća. Najčešće preduzeća trebaju licence od države za obavljanje određenih djelatnosti. Isto tako monopol se može obezbijediti preko zaštite autorskih prava (Engl. radio. gdje i danas u svim važnim sektorima država ima većinsko vlasništvo nad kompanijama. ili c) izvršiti aukciju u kojoj će dodijeliti pravo na monopol na duži vremenski period. Takav trend je posebno bio prisutan u bivšim socijalističkim zemljama. ona daje privatnoj kompaniji monopolska prava da obavlja pomenutu djelatnost. ili propisati određene naknade koje je preduzeće svake godine plaćati dužno državi. Jeffrey. Second edition. Na taj način prva firma ima monopolsku poziciju. Postoji nekoliko vrsta monopola koji se klasificiraju u zavisnosti od toga šta dovodi do njihovog nastanka.

Ekonomski monopoli. telefon. Država ekskluzivno pravo nuđenja određenog proizvoda ili usluge zadržava za sebe. Monopolska preduzeća u principu zarađuju pored prosječnog profita i određeni iznos ekstraprofita. tada mu je indirektno određena cijena proizvoda. Prirodni monopoli. tj. prethodno ćemo objasniti način na koji monopolista formira cijenu proizvoda i određuje koju količinu proizvoda će nuditi na tržištu. zbog toga što bi cijene takvih proizvoda ili usluga bile prevelike za kupce. Naravno. monopolista je u mogućnosti da određuje cijenu ili količinu proizvoda. 140 . ili konkurencijskog vijeća koje prati prilike na tržištu i donosi određene odluke o broju i načinu poslovanja preduzeća koja imaju monopolske osobine ili imaju tendencije da to postanu. 4. plina. tada mu je količina koju treba proizvoditi određena posredno. 5. Nastaju zbog koncentracije kapitala (spajanja preduzeća u određenoj grani). A ako odredi koju količinu proizvoda želi proizvoditi. veličina tržišta može spriječiti da se na tržištu pojave dva ili više preduzeća. Ovo je npr. željeznica. na osnovu ekonomskih razloga (spajanje banaka. Oktopodski monopoli. 2. Ako monopolista odredi cijenu proizvoda. No. nafte. nekada regulatorne agencije ili Vlada propiše cijenu koja smije biti naplaćena od kupaca. itd. tramvajski saobraćaj. određenog ministarstva. kao što je nadgledanje rada preduzeća od Vlade. O prirodnim monopolima će se detaljnije govoriti u nastavku rada. To je najčešće slučaj u djelatnostima koje su veoma važne za cijelu privredu i društvo. Uz krivu tražnje negativnog nagiba te dvije odluke su međuovisne. rudnika. Ne može određivati oboje zajedno. Stoga je u interesu države da spriječi monopolska preduzeća da zarađuju nepravedno visoke profite. Postoje određeni načini reguliranja monopola. prenos električne energije. ali može jedno od tog dvoje. Za dobijanje monopolskog položaja preduzeće obično limitira vlastitu zaradu i obavezuje se da će pružati univerzalne usluge (npr. U nastavku ćemo govoriti o načinu određivanja ravnoteže monopolskih preduzeća. naftnih kompanija itd. itd. Ovo će biti detaljnije predstavljeno u nastavku. Također.). dovesti električnu energiju u neko malo udaljeno mjesto gdje ne postoji ekonomska opravdanost). Javni monopoli Ovi monopoli su u vlasništvu države i ne može se pojaviti neko privatno preduzeće kao ponuđač.Mikroekonomija oružja) ili drugog odgovarajućeg odobrenja. Nastaju zbog posjedovanja strateških sirovina. 3. izvora mineralne vode. Za razliku od preduzeća koja posluju na tržištu potpune konkurencije. nezavisne regulatorne agencije. softverskih kompanija.). Predstavljaju kombinaciju prirodnih i ekonomskih monopola (vodovod. slučaj u sektoru električne energije ili u sektoru plina.

s tim što mogu biti viši zbog toga jer monopolista ne mora voditi mnogo računa o nivou troškova. vidimo da granični prihod monopoliste kontinuirano opada. A ako trebate prodati drugi ili treći proizvod. Obrnimo situaciju. graničnog prihoda i ukupnog prihoda monopoliste Q Kako granični prihod predstavlja prihod ostvaren proizvodnjom i prodajom dodatne jedinice proizvoda. Da bismo mogli odrediti ravnotežu monopoliste potrebno je poznavati i njegove troškove. a nakon toga postaje negativan. Ovo je prikazano na grafiku 87. Oni su slični izgledu troškova na tržištu potpune konkurencije. I tako sve dok postoji tražnja na tržištu. Zamislite da vi trebate prodati samo jedan proizvod na tržištu.46 Naredni proizvod ima nešto manju vrijednost za kupca. S obzirom da je monopolista jedini ponuđač u nekoj grani. odnosno nešto više troškove. Kako monopolista proizvodi i nudi više proizvoda na tržištu oni imaju sve manju pojedinačnu vrijednost za kupce. Monopolist će maksimizirati svoj kratkoročni profit ako su ispunjena sljedeća dva uslova: 46 Sjetite se Teorije granične korisnosti koja kaže da kupci najviše vrednuju prvi proizvod koji kupuju. TRmax TR D 0 MR Grafik 87.Mikroekonomija 15. U određenom momentu on je jednak nuli. kao jedan od elemenata ravnoteže. jer on već ima jedan proizvod. ovdje je on u obliku parabole koja ima svoju maksimalnu vrijednost. izvodi iz funkcije tražnje onda je P potrebno pojasniti kako se on na grafiku predstavlja. a ona je izražena preko funkcije tražnje. Kao i kod ravnoteže preduzeća na TPK i ovdje ćemo analizu započeti kod izgleda funkcija tražnje. Ravnoteža monopola u kratkom roku. Ako na tržištu posluje samo jedno preduzeće koje želi prodati svoje proizvode. Zašto? Zbog toga što za kupce taj proizvod ima najveću vrijednost. njegova funkcija tražnje ujedno predstavlja i gransku funkciju tražnje. koji proizvod će ono najlakše prodati? Naravno prvi proizvod. Grafički se ovi troškovi predstavljaju na sličan način kao i kod ravnoteže preduzeća na tržištu potpune konkurencije. Kako se granični prihod. Za razliku od ukupnog prihoda na tržištu potpune konkurencije gdje je on pravac povučen iz koordinatnog početka. Poslužimo se jednim primjerom. 141 . Za prvi proizvod biste mogli zaračunati najvišu cijenu jer su kupci spremni najviše platiti za taj prvi proizvod.1. Cijenu biste formirali shodno vrijednosti proizvoda za kupce. Ona je opadajućeg oblika slijeva udesno i ima dosta veliki nagib s obzirom da proizvod kojeg nudi nema bliskog supstituta. Kada granični prihod postane negativan. Primijetite na grafiku da je ukupan prihod monopoliste maksimalan kada je granični prihod jednak nuli. S obzirom da je on sam na tržištu. on dovodi do opadanja ukupnog prihoda. morali biste sniziti cijenu narednih proizvoda jer oni imaju manju vrijednost za kupce. Na tržištu monopola granični prihod ima dvostruko veći nagib u odnosu na nagib funkcije tražnje. Funkcija tražnje. on sebi može do određene mjere dozvoliti i neefikasno poslovanje.

15. Na grafiku 88. U dugom roku monopolista ima dugoročne granične troškove (LMC) koji se izvode iz kratkoročnih. moguće je da kriva graničnih troškova na dva mjesta siječe krivu graničnih prihoda. Monopolista u dugom roku ima vremena povećati svoje postrojenje ili upotrijebiti svoje postojeće postrojenje na bilo kojem nivou da bi maksimizirao profit. primijetite da monoplista ima ravnotežu u opadajućem dijelu prosječnih ukupnih troškova. Monopolista će ostvariti veći ekstraprofit ako funkcija tražnje ima veći nagib i ako su mu prosječni ukupni troškovi niži. da poveća svoje kapacitete dok ne dostigne minimalnu tačku krive LATC). Uz nepromijenjene troškove u odnosu na kratki rok ekstraprofit monopoliste bi bio manji.Mikroekonomija 1. Kako funkcija tražnje ima manji nagib. Monopolist ostvaruje ekstra profit koji je jednak površini PeP0GF.2. a zatim tu količinu ponudi kupcima na tržištu (podigne do tačke F na funkciji tražnje) i odredi cijenu po kojoj su kupci spremni platiti tu količinu proizvoda i usluga. Također. Naime. Ravnoteža monopola u dugom roku U dugom vremenskom periodu funkcija tražnje monopoliste postaje malo elastičnija zbog toga što kupci kojima je proizvod preskup ili smanjuju svoju potrošnju tog proizvoda ili prelaze na neki daleki supstitut. Nagib krivulje MC je veći od nagiba krivulje MR u njihovom presjeku. U tački presjeka MR i MC ispunjena su oba uslova ravnoteže. ukoliko je spriječen ulazak. Ravnoteža monopoliste nastupa prije nego što on maksimizira svoj ukupan prihod. Monopolista prvo odredi obim proizvodnje pri kojem su mu izjednačeni granični prihodi i granični troškovi (količina Qe). Bez ove dvije veličine nije moguće odrediti ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. Granični prihod jednak graničnom trošku (MR = MC). 2. ako je to moguće. odnosno nije u potpunosti iskoristio ekonomiju obima. Ovo je opći uslov ravnoteže preduzeća na bilo kom tržišnom stanju. samim tim i funkcija graničnog prihoda ima manji nagib. ravnoteža monopoliste je predstavljena količinom proizvodnje Qe i rezultirajućom cijenom na tržištu Pe. 142 . Međutim. Ravnoteža monopoliste u kratkom roku Međutim. Ovo je jedan od problema i kod reguliranja monopola. P Pe P0 F G MC ATC D 0 Qe MR Q Grafik 88. nije nužno da monopolista postigne optimalan obim proizvodnje (tj. iako prvi presjek nije tačka ravnoteže. jedan od problema sa kojim se suočava monopolista je određivanje tačnog izgleda graničnih troškova i funkcije tražnje. jer regulatorno tijelo također mora imati ove informacije da bi donijelo ispravnu odluku.

Pri datim troškovima. što je predstavljeno na grafikonima 89 i 90. No. Tek je 2005. Iako monopolista može imati nepovoljniju strukturu G troškova od preduzeća na tržištu potpune D konkurencije i mada zaračunava cijene koje su veće od njegovih graničnih troškova u dugom vremenskom periodu. Sjetite se Microsofta sa početka ovog poglavlja. Monopolista u dugom roku može ostvarivati i prosječan profit i ekstraprofit. Iako on većinu svjetskog tržišta operativnih sistema. 143 F LATC . ako je ulazak ograničen. pokazujemo slučaj kada je tržište manje od optimalnog tako da onemogućuje monopolisti da izgradi optimalno postrojenje i potpuno iskoristi njegov kapacitet. a ne zbog monopolskog ponašanja. Na grafiku 89. što je prikazano na grafiku 89. godine pred Evropskim sudom dokazano da njegovo poslovanje ima određenih elemenata monopolskog ponašanja i za to mu je određena odgovarajuća novčana kazna. veličina njegovog postrojenja i stepen njegove iskorištenosti. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz određeni iznos ekstraprofita investiraju u ostvarivanje ekstraprofita razvoj novih proizvoda. U slučaju da je tržište dovoljno veliko tada bi tačka F na grafiku bila u minimumu krive LATC. veoma je teško na sudu dokazati da on ima izraženo monopolsko ponašanje iz jednog prostog razloga što se njegova odbrana temelji na tvrdnji da najveći dio ekstraprofita on investira u razvoj novog softvera ili u unapređenje sigurnosti postojećeg. Ovaj iznos profita je manji od kratkoročnog zbog veće elastičnosti funkcije tražnje. ipak postoje i neke MR Qe 0 Q prednosti monopolskih preduzeća.Mikroekonomija Ne postoji ni garancija da će postojeće kapacitete koristiti optimalno. monopolista ostvaruje prosječan profit. Sigurno je samo da monopolista neće ostati u tom poslu ako će dugoročno imati gubitak. monopolista ostvaruje ekstra P0 profit u dugom vremenskom periodu. Zbog toga se godinama vodio sudski proces i pred Američkim i pred Evropskim sudom za antimonopolsko ponašanje sa vrlo malim rezultatom. Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje prosječnog profita P LMC Pe Na grafiku 90. potpuno ovise o tražnji na tržištu. unapređenje postojećih. Prije svega to se odnosi na njihovu mogućnost da Grafik 90. Međutim. bez obzira koje veličine kapacitet bio. On će najvjerovatnije nastaviti zarađivati ekstraprofite čak i u dugom roku. Monopolist može postići optimalan obim u minimalnoj tačci krive LATC ili ostati na suboptimalnom obimu lijevo od minimalne tačke krive LATC ili prijeći optimalnu veličinu desno od minimuma krive LATC. ili da poboljšaju sigurnost njihovog korištenja. postoje nagađanja da je presuda donešena iz drugih razloga. P LMC LATC F Pe G D 0 Qe MR Q Grafik 89.

pomenute grane doživljavaju značajan rast.Mikroekonomija 15. koji zbog toga ne mogu opstati u toj proizvodnji. u proizvodnji električne energije korištenje većih generatora smanjuje jedinične troškove proizvodnje. Pojedina područja pokriva samo jedno preduzeće sa mogućnošću da. 1988. proizvodi i čelične cijevi.). Ukoliko je tržište veoma veliko. elektroprivreda. Proizvodnja u kojoj djeluje ekonomija obima ima karakteristiku da joj prosječni troškovi proizvodnje opadaju kako se povećava broj proizvedenih jedinica. str.. preveliki broj zaposlenih zbog odsutnosti tržišnih pritisaka kao i probleme u formiranju adekvatnih cijena usluga. str. Economies of scale) koja pokazuje situaciju da ukoliko preduzeće udvostruči proizvodne inpute. 1893. godine nakon isteka Bellovog patenta u području gasa i telekomunikacija počinju se javljati kompanije koje su nudile usluge telefoniranja i grijanja na prirodni plin. usljed čega dolazi do okrupnjavanja kapitala u ovim industrijama. Kako se obim proizvodnje povećava fiksni troškovi po jedinici opadaju dovodeći do pada i prosječnih ukupnih troškova. Npr. veličina tržišta je mala tako da na njemu ne može poslovati više od jednog preduzeća optimalne veličine. Kod ekonomije opsega prosječni ukupni troškovi opadaju zbog toga što preduzeće proširuje svoju proizvodnju na bliske proizvode.119/II. željezara pored proizvodnje čelika. Tako su se javili i prvi problemi vezani za poslovanje ovakvih preduzeća.) kao posljedice postojanja visokih fiksnih troškova koji dominiraju u cjelokupnoj proizvodnji. te zbog toga dobiveni 47 48 49 Babić. uran i sl. vodovoda i sl.3. 144 . Cambridge. Mate. 15. Kahn. nafta. Prirodni monopoli prvi put se spominju u SAD krajem 19.Mate: „Mikroekonomska analiza“. zaračunava vrlo visoke cijene. godine. Tržište za ovakve proizvode može biti opsluživano od strane jednog preduzeća ili manjeg broja ponuđača. „Prirodni monopol može biti posljedica ekonomije obima kada jedan proizvođač može opskrbiti cjelokupno tržište nekim proizvodom po cijeni nižoj od prosječnih troškova nekoliko drugih proizvođača. 1997. i b) postojanje ekonomije obima (prisutno kod željeznice. Izdanje. mineralna voda. Npr.“48 S obzirom da su ovi izumi donijeli velike koristi stanovništvu SAD. za ove veoma korisne proizvode stanovništvu. The MIT Press. „U periodu od 1882-1907. Na sceni je bila i podjela teritorija između pojedinih preduzeća. Također. rezultirajući outputi budu povećani više od dva puta. Dugoročni prosječni ukupni troškovi mogu opadati zbog ekonomije obima i ekonomije opsega.49 zbog toga što postojanje većeg broj ponuđača dovodi do povećanja prosječnih ukupnih troškova proizvodnje. sektor gasa i telekomunikacija. Zagreb. 4.3. Drugim riječima. stoljeća kada je došlo do otkrića nekoliko značajnih izuma u području električne energije i gasa. Pojam i evolucija prirodnih monopola Prethodno navedenu definiciju i prikaz prirodnih monopola u ovom dijelu ćemo proširiti i dopuniti. Osobine prirodnih monopola Za prirodne monopole je karakteristična ekonomija obima (Engl. pa samo jedan proizvođač ostaje u proizvodnji“47. Alfred.1. čelične konstrukcije za mostove i sl. 276. godine kompanije koje su se željele baviti proizvodnjom električne eneregije dobijale su besplatne dozvole za rad u ovoj djelatnosti. pragove za željeznicu. Problemi su bili vezani prvenstveno za nisku produktivnost investicija u pomenutom sektoru. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. Čuveni istraživači Edison i Bell su svojim izumima doprinijeli da se u području ekonomije pojave nove industrije kao što su elektroenergetski sektor. Postoje dva osnovna uzroka postojanja prirodnih monopola: a) potpuna kontrola preduzeća nad prirodnim izvorima (plin. čelične sajle.

Addison Wesley Publishing Company. a samim tim i cijena koju plaćaju kupci. 259. Pri vrlo velikom obimu 50 51 52 O diskriminaciji cijena ćemo u nastavku reći više. Primjer prirodnog monopola energije. čak iako su prosječni ukupni troškovi rastući nakon proizvedenog 1. Oni mogu imati i oblik slova U. th Prema Parkin. Preduzeće može imati karakteristike prirodnog monopola i kada njegovi prosječni ukupni troškovi nisu opadajući pri svim obimima proizvodnje. a na tržištu je potrebno 1. Data je funkcija tražnje za električnom energijom (D) i funkcija prosječnih ukupnih troškova proizvođača (ATC). njegovi granični troškovi (MC) u potpunosti se nalaze ispod prosječnih ukupnih troškova. Pri ovoj cijeni ponuđena količina je 10 miliona kilovat sati električne energije.. Za razliku od drugih preduzeća kod kojih granični troškovi sijeku krivu prosječnih ukupnih troškova u njenom minimumu. Zbog toga što je funkcija prosječnih ukupnih troškova opadajuća kako se povećava proizvodnje električne energije. Često se u slučajevima postojanja prirodnih monopola država umiješa bilo da preuzme poslovanje preduzeća ili da regulira cijenu(e) proizvoda ili usluga privatnom preduzeću koje posluje u datoj grani. Iz ovog primjera proizilazi da je ekonomija obima dovoljan. 145 . jer u tom slučaju oni plaćaju najnižu cijenu električne energije. 2003. Ukoliko tržište budu podijelila četiri preduzeća tada će cijene koštanja kilovat sata biti 15pf/KWh. odnosno cijene ukoliko se radi o preduzeću koje može vršiti diskriminaciju cijena50 po nekom osnovu. kod prirodnih monopola ne postoji tačka presjeka. U oba slučaja država određuje cijenu. komada proizvoda. to preduzeće ih može proizvesti po nižim troškovima nego da se pojavi novo preduzeće u toj grani. vidljivo je da najpovoljnija situacija za potrošače postoji kada se na tržištu nalazi samo jedan proizvođač. Ukoliko se na tržištu pojavi još jedan ponuđač. Na primjer.5 miliona kilovat sati električne Grafik 91. a svako od njih će proizvoditi po 2. Iz primjera. Ako je na tržištu samo jedno preduzeće troškovi proizvodnje su 5 pf/KWh i ono može opslužiti cijelo tržište. Koji je nekada veći od tražnje na cijelom tržištu. Što je veći broj proizvođača troškovi proizvodnje su veći.Mikroekonomija proizvodi imaju niže prosječne ukupne troškove nego da neki od proizvoda proizvodi posebno preduzeće. predstavljenog na grafiku 91. str.000 komada nekog proizvoda. Da bismo predstavili karakteristike prirodnih monopola poslužit ćemo se jednim primjerom51.010 komada. Preduzeće proizvodi 10 miliona kilovat sati po cijeni od 5 Pf/KWh. „Microeconomics“. možemo reći da ekonomija obima prevladava cijelom dužinom ATC. Michael. S obzirom da su prosječni ukupni troškovi prirodnog monopola opadajući u cjelosti (ili u vrlo velikom rasponu52).000. ukoliko jedno preduzeće ima minimalne prosječne ukupne troškove pri proizvodnji 1. tada će troškovi za proizvodnju navedenih 10 miliona kilovat sati električne energije biti na nivou od 10 pf/KWh što je dvostruko skuplje za potrošače. ali ne i neophodan uslov za postojanje prirodnih monopola. Sličan slučaj je i sa preduzećima za eksploataciju prirodnog gasa. 6 edition.

07. Četvrta specifičnost prirodnih monopola je određivanje cijene proizvoda od strane države ili regulatorne agencije. Uloga i značaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji Prirodni monopoli najčešće predstavljaju preduzeća od strateškog značaja za jednu državu i imaju specifičnosti koje ih izdvajaju od ostalih privrednih subjekata koji se pojavljuju na tržištu. godine je bio 623.252. odnosno po obrascu koji je objavila regulatorna agencija. 57 Za Federaciju BiH tarifna metodologija je usvojena 08.57 S obzirom da proizvodi i usluge koje nude prirodni monopoli ulaze u troškove gotovo svih kompanija i fizičkih lica. Na nivou cijele BiH.2005.53 Stoga svaki poremećaj u radu u ovim preduzećima imaju veliki utjecaj na rad i prilike u drugim dijelovima privrede. u Hrvatskoj ovaj procenat je nešto manji i iznosi 5% GDP.Mikroekonomija proizvodnje granični troškovi se asimptotski približavaju prosječnim ukupnim troškovima. U većini zemalja koje su izvršile tržišno restruktiriranje ovih kompanija višak broja zaposlenih se kretao između 20 i 30%. sve tri elektroenergetske kompanije ostvarile su prihod u visini 1. godine ostvarila ukupan prihod od 645.55 Zapošljavanje u ovim preduzećima pored generisanja značajnih prihoda stanovništvu značajno doprinosi i socijalnoj stabilnosti.41% ukupno zaposlenih u državi. Ovaj broj čini gotovo 2. Treća specifičnost ovih preduzeća jeste broj zaposlenih u ovim kompanijama koji je iznad optimalnog broja. od kojih navodimo najznačajnije. JP Elektroprivreda BIH je u toku 2004.310 u F BiH i RS 235. Preduzeća nisu u mogućnosti zbog određenih socijalnih efekata izvršiti brzo smanjenje broja zaposlenih i svesti njihov broj na optimalan nivo. U prvom redu radi se o preduzećima koji ostvaruju značajan dio bruto domaćeg proizvoda jedne države.044 zaposlena radnika.578 radnika). godine u Mostaru. 146 . Naredna specifičnost prirodnih monopola jeste što oni zapošljavaju veliki broj zaposlenih. 55 Prema izvještaju Zavoda za statistiku prosječan broj zaposlenih u BiH u toku 2004.20% ukupno ostvarenog GDP na nivou države.2.2005. 54 Podaci se odnose na nivo države BIH na dan 01.228.668 KM. što čini 7. Također. 56 Neki dijelovi kompanija su u određenoj mjeri prodati privatnim licima. Na primjer. najčešće nastojeći da ih zadrži pod svojom vlasničkom kontrolom. što 53 Npr.371. i u susjednim zemljama elektroprivredna preduzeća ostvaruju značajan prihod. Zbog toga svaka zemlja svijeta vodi pažljivu politiku prema ovim preduzećima. 16. dijelom i zbog razvijenije privrede u odnosu na BiH. što čini 10.01.3. što će biti kasnije detaljnije elaborirano.073 KM. dok se u Bugarskoj kreće čak i do 20%.28% bruto domaćeg proizvoda F BIH. njihova previsoka cijena može dovesti do značajnog pada konkurentnosti nacionalnih preduzeća.888 radnika (388. Neefikasnost koja postoji zbog takve situacije snose potrošači plaćajući višu cijenu usluge ili proizvoda. U Bosni i Hercegovini54 samo u u preduzećima koja proizvode električnu energiju prema izvještajima dotičnih kompanija radi 15. Zbog toga je rad ovih preduzeća pod posebnim nadzorom države. odnosno trenutno u njenom većinskom56 vlasništvu. Prirodni monopoli su za vladu jedne države od posebnog interesa iz više razloga. zbog toga što prosječni fiksni troškovi teže nuli. a preduzećima su na određeni način vezane ruke u rješavanju ovog problema. godine. Zbog toga su troškovi poslovanja ovih preduzeća znatno viši nego što bi trebali biti.

monopoli često posjeduju zastrašujući nivo moći. Prirodni monopoli najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena. Prvenstveno se misli na dinamičku efikasnost i postojanje ekonomije obima koja je prisutna kod prirodnih monopola. Preduzeće koje želi da uđe u pomenutu djelatnost mora da ispuni veliki broj precizno određenih preduslova određenih Zakonima koji regulišu ovu djelatnost. što će bit predstavljeno u nastavku. monopolsko preduzeće sa svojim poslovanjem se ne uklapa baš najbolje u ovaj zahtjev društva. Regulatorni mehanizam bi trebao prisiliti monopolska preduzeća da proizvode optimalan nivo outputa sa optimalnim inputima.Mikroekonomija može državi donijeti ozbiljne probleme. Jedna od specifičnosti prirodnih monopola je i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. u elektroenergetskoj djelatnosti je nadležna Federalna energetska regulatorna komisija u FBIH (FERK). Ukoliko se pokaže da su regulirani prirodni monopoli zarađivali iznad prosjeka ekonomije tada možemo reći da je regulacija u interesu proizvođača. Regulacija monopola S obzirom da je cilj društva da se na tržištu ponudi što veće količina proizvoda po što nižoj cijeni. Test da li je regulacija monopola u javnom interesu ili u interesu proizvođača je upoređivanje ostvarenih stopa povrata na uložena sredstva od strane reguliranih prirodnih monopola i prosjeka ekonomije. Vlade ili regulatorne agencije. što podrazumijeva i primarno provođenje ciljeva postavljenih od strane države koji se često razlikuju od poslovnih ciljeva preduzeća.4. 58 U prvom redu Zakonom o električnoj energiji i Zakonom o koncesijama. 147 . Stoga država nastoji određenim mehanizmima da suzbije nedostatke koji postoje zbog prisutnosti monopola na tržištu. Peta specifičnost ovih kompanija je postojanje zakonskih barijera za njihovo poslovanje. Da bi neko preduzeće imalo karakteristike prirodnog monopola. Istina. nego ih treba dovesti u stanje postojanja potencijalne konkurencije koja može da bez postojanje zvanične reglacije regulira njihov rad. 15.58 Šesta specifičnost je što se većina ovih preduzeća nalazi(la) u dominantno državnom vlasništvu. Pored toga. Za dodjeljivanje ovih licenci npr. Stoga će se u nastavku rada pažnja obratiti samo na najprisutnije modele regulacije i one za koje se u razvijenim zemljama potvrdilo kao prihvatljivo rješenje. a sa druge strane da ne ugrozi prednosti koje idu uz monopolsko poslovanje. Ne treba zaboraviti niti pristup po kome monopole ne treba uopšte regulirati. a u RS Regulatorna komisija za električnu energiju (REERS). Iz tog razloga država (regulatorne agencije ili sama Vlada) za prirodne monopole određuje cijene (ili okvir u kome se cijene mogu kretati). neophodno je da dobije licencu od strane države. Širom svijeta je na sceni trend privatizacije ovih preduzeća po nekom od nekoliko poznatih modela. ove kompanije nastoje preko upravljanja troškovima da obezbijede određenu zaradu o čemu će više riječi biti kasnije. a ukoliko je stopa zarade ispod prosjeka privrede. U takvim uslovima je veoma teško voditi poslovnu politiku jer jedan od ključnih elemenata poslovanja nije pod potpunim i djelimičnim utjecajem preduzeća. što dovodi do određenih problema u društvu. onda možemo reći da je u interesu potrošača. te da se na taj način maksimizira blagostanje društva. U zadnjih 30 godina područje regulacije se značajno proširilo i na sceni se pojavio veliki broj modela regulacije monopola.

Ovdje bismo dodali da regulacija ima još jedan cilj. dok je u periodu od 1970-77 bio za 2.2 svakako ne doprinosi maksimalnom Željeznice 5. što Gas 3. stope povrata i slično. „The regulated industries and the Economy. Ciljevi regulacije monopola Regulacija monopola ima nekoliko ciljeva:60 1. No sve do početka šezdesetih godina XX vijeka nisu postojali ozbiljniji naučni radovi na temu ekonomskih efekata i društvenih posljedica regulacije monopola. W. posebno ona koja se odnose na segment izgradnje novih kapaciteta.7% manji od prosjeka privrede.4. 2. 15.1 7. 93.61 59 60 61 MacAvoy. 2001. a to je da spriječi štetne manipulacije cijenama koje mogu nanijeti velike štete privredi. godine prosjek stopa povrata u reguliranim sektorima monopola bio za 2. 16. Više vidjeti: Schwarz.9 7. Historijski pregled reguliranja monopola Sa pojavom monopola u društvu krajem 18. 1979. Jiři. godine je što nisu postojala jasna regulaciona pravila za izgradnju novih postrojenja. garantovati nesmetano funkcionisanje sektora koji imaju karakteristike monopola i osigurati dostupnost usluga. 4.W. 3. Regulatorna pravila moraju biti jasna. osigurati neto profit iz regulacije (troškovi reguliranja ne bi trebali dovesti do gubitka monopola). Re-regulation“ 2001.Norton. str 4. tako da u samoj Kaliforniji 15 godina nije izgrađena niti jedan MW novih kapaciteta.“ New York.1 Tabela 8. Osnovni uzrok koji je doveo do prekida isporuke električne energije u Kaliforniji 2001. godine donešen u SAD. On se bavio regulacijom monopola uopšte. dok je Godine moguće izvući zaključak da menadžeri ovih Industrija 1962-69 1970-77 preduzeća povećavaju troškove iznad realnog Elektroenergetski sektor 3. str. stoljeća javljaju se i prvi pokušaji njihove regulacije. Prosjek 3. dok se početkom 80-ih godina sve više pažnje počinje posvećivati regulacijama putem cijena. No.1 nivoa i na taj način obmanjuju regulatora. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies. Do sedamdesetih godina prošlog stoljeća regulacija monopola se uglavnom zasnivala na antimonopolskom zakonodavstvu. Iz podataka možemo zaključiti da regulacija prirodnih monopola Stope povrata reguliranih monopola jeste u određenom javnom interesu. smanjiti javni gubitak uzrokovan iskrivljavanjem cijena i distribucijom resursa.1. Prvi zakonski akt koji tretira ovu problematiku jeste Shermanov Act iz 1890. „Deregulation vs. Paul. 148 .1.2 blagostanju potrošača.Mikroekonomija U narednoj tabeli59 su data ova upoređivanja u SAD-u. Iz tabele je vidljivo da je u periodu od 19621969.2 Prosjek ekonomije 6.1% iznad prosjeka grane.2 6.2. dok je tražnja porasla za čitavih 25% od početka 90-ih godina prošlog stoljeća.49-60.3 8. kreiranje inicijativa za inovativne aktivnosti. str.4.6 5.

„Mikroekonomska analiza“. 1997. 64 Čitaoca upućujemo na knjigu: Tatića. Izdanje. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi dugoročnih inkrementalnih troškova. Pored navedene podjele. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. 4. Posljedice koje su rezultat posjedovanja tržišne moći od strane prirodnih monopola vrlo su značajne po potrošače i društvo u cjelini. a u nastavku ćemo samo dati kraći prikaz jednostavnijih modela.4. Zagreb. 2. od kojih navodimo najvažnije:62 1) posjedovanje tržišne moći. lijekovima). 149 . regulacija prirodnih monopola određivanjem razlilčitih cijena za različite segmente potrošnje. Metode regulacije monopola Jedno od najvažnijih pitanja vezano za regulaciju je zašto se neka djelatnost uopšte regulira? Postoji dosta razloga za reguliranje pojedinih monopola. dosljedna i stroga primjena antimonopolskog zakonodavstva. 345. Poznato je mnogo modela regulacije. Prva se sastoji u reguliranju. godine. godine. 291.Mikroekonomija 15.3. 2) povećanje informiranosti potrošača o karakteristikama proizvoda (npr. a druga u reguliranju dobiti monopoliste. te se ovo posjedovanje može označiti kao ključni faktor cjelokupne regulacije. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi prosječnih troškova. politika potpunog nemiješanja u poslovanje monopola. 3. 6. 2. regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi graničnih troškova. porezi na monopolski profit. 2003. 62 63 Ibidem. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. Babić. konkurentno nadmetanje privatnih preduzeća za pravo da budu isključivi davaoci određene usluge ili proizvođači proizvoda. dvodijelno određivanje tarifa b) ostale politike regulacije monopola 1. 5. 5. u literaturi se susreću i druge podjele i metode regulacije. Kasim. dakle egzogenom određivanju cijena monopolskih proizvoda. Zakonsko reguliranje monopola može biti preko egzogenog određivanja cijena monopolskog proizvoda ili preko oporezivanja tog proizvoda. Mate. 3. od kojih ćemo navesti najčešće korištene: a) određivanje cijena 1. i 3) korigiranje eksternalija (što spada u socijalnu regulaciju). regulacija prirodnih monopola utvrđivanjem cijena na bazi vršnog opterećenja. Zbog toga ne postoji jedinstven model optimalne regulacije prirodnih monopola. Sarajevo. 4. str. str. 6. S obzirom da bi detaljno predstavljanje svakog od navedenih modela prevazilazilo okvire ovog Vodiča64 ovdje ćemo stati sa objašnjenjima. reguliranje stope povrata na uložena sredstva. „Dvije su vrste kontrole monopola. Mate. državno vlasništvo. gdje su metode detaljno objašnjene.“63 Reguliranje jedinične dobiti monopoliste također je jedna od prisutnih metoda regulacije. 4. Svaki od navedenih modela regulacije ima određene prednosti i nedostatke.

Mikroekonomija

15.4.4. Reguliranje monopola kontrolom cijena
15.4.4.1. Regulacija preko graničnih troškova monopoliste Monopolista će na tržištu nuditi količinu proizvoda Qe (gdje mu granični troškovi sijeku granične prihode) pri cijeni Pe. Zbog toga što ova cijeni sadrži i dio ekstraprofita u iznosu PeACP0 država će uspostaviti cijenu koja bi bila formirana na tržištu potpune konkurencije, tj. na nivou PTPK. Pri toj cijeni, monopolista sada nudi količinu proizvoda Q2, koja je jednaka količini kao na tržištu potpune konkurencije. P, C MC D A B ATC

Pe • PTPK • P0 •

C

F Ovakav pristup reguliranju • monopola se često vrši kod Q Q2 Qe prirodnih monopola, kao što su elektroprivredna i vodoprivredna MR preduzeća. Nakon određivanja H • cijene od strane države funkcija Grafik 92. Reguliranje monopola kontrolom cijena tražnje za proizvodom monopoliste poprima drugačiji oblik. Ona je sada data izlomljenom linijom PTPKBF, a ne kao što je prethodno bila (pravac D). Također, ni granični prihod nije više konstantno opadajućeg oblika, nego je sada PTPKBHMR. Kriva graničnog prihoda je identična krivoj tražnje u segmentu PTPKB gdje je kriva tražnje savršeno elastična, kao i na tržištu potpune konkurencije. Ravnoteža monopola je u tački B gdje se sada sijeku granični prihod i granični trošak. Tačka ravnoteže je identična ravnoteži na potpuno konkurentskom tržištu. Na ovaj način se eliminiše nepotrebni gubitak (Engl. Deadweight loss) i zbog toga ovakav tip regulacije u stvari predstavlja optimalnu cjenovnu regulaciju monopola. Monopolista sada proizvodi količinu koju proizvodi i preduzeće na tržištu potpune konkurencije (Q2) a proizvode prodaje po cijeni koja je također jednaka onoj na tržištu potpune konkurencije (PTPK). Ovdje se postavlja pitanje šta u dugom vremenskom periodu. Koju cijenu treba formirati država? Kako je na tržištu potpune konkurencije ravnoteža tamo gdje dugoročni granični troškovi sijeku dugoročne prosječne ukupne troškove, onda možemo reći da bi cijenu trebalo odrediti u minimumu dugoročnih prosječnih ukupnih troškova. Postavlja se dalje pitanje šta ako se cijena postavi ispod normalne cijene (PTPK). U tom slučaju postoje dvije opcije: 1. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod minimalnih prosječnih ukupnih troškova monopoliste tada će u dužem vremenskom periodu doći do gašenje preduzeća. 2. Ukoliko je cijena uspostavljena ispod optimalne cijene, ali ne tako nisko da se preduzeće ugasi, u tom slučaju će dio kupaca dobiti proizvod po nižoj cijeni nego što bi to bilo ne tržištu 150

Mikroekonomija potpune konkurencije, a dio će ostati bez dotičnog proizvoda, s obzirom da će tražena količina biti veća od ponuđene količine. U ovom slučaju također postoji nepotrebni gubitak zato što je manje outputa prodato nego u slučaju optimalne regulacije. Ukoliko je uspopostavljena cijena viša od optimalne cijene, monopolista će zarađivati ekstraprofit, ali će također ponuđena količina na tržištu biti veća od tražene, tako da je za očekivati da monopolista nakon određenog vremena počne gomilati gotove proizvode. U tom slučaju bi vjerovatno bio izvršen pritisak na regulatora da uspostavi cijenu na nižem nivou. Često država nastoji stimulirati efikasnost poslovanja monopola. U tom slučaju ona odredi cijenu monoplskog proizvoda u nekoj godini. U sljedećoj godini ta cijena može porasti za index porasta cijena na malo umanjenom za određeni procenat, recimo X%. Ova metoda se naziva CPI-X metoda ili stimulativno reguliranje. Ovdje se javlja problem smanjenja kvaliteta proizvoda, jer monopolska preduzeća smanjenje cijene samo prebace na umanjenje profita. U tom slučaju regulatorno tijelo mora postaviti detaljan zahtjev za kvalitet pruženih usluga. 15.4.4.2. Regulacija monopola preko prosječnih troškova Kako se cijena može regulirati preko graničnih troškova, kao što je prikazano na grafiku 92, također je moguće regulirati monopol preko prosječnih troškova. Cijena se određuje na nivou gdje prosječni troškovi sijeku funkciju tražnje, kao što je prikazano na grafiku 93. Kao što se sa grafika vidi ravnotežna cijena u ovom slučaju je viša a ravnotežna količina niža u odnosu na regulaciju preko graničnih troškova. Ova metoda se primjenjuje kada su granični troškovi uvijek ispod prosječnih ukupnih troškova, jer bi regulacija u tom slučaju dovela monopolistu u poziciju da ne može pokriti svoje prosječne ukupne troškove.

P, T

A

P2

Potrošačev višak Proizvođačev višak

C ATC

P1
Dedweight loss

I

F

MC

D

0

Q2

Q1

Q

Grafik 93. Regulacija monopola preko prosječnih troškova

Na grafiku 93. prikazan je slučaj da granični trošak ima oblik horizontalne linije što je moguće u određenim proizvodnjama, npr. u proizvodnji dodatnih kopija CD-ova. Svaka kopija osim prve ima isti trošak kopiranja. Istina, ovakvi slučajevi se rijetko sreću u privredi.

151

Mikroekonomija

15.4.5. Reguliranje monopola porezima
Drugi način regulacije monopola jeste putem poreske politike države. Monopolista može plaćati paušalni porez, porez na profit (dobit) i porez po jedinici proizvoda koji može biti indirektni, kao što je porez na promet, i specifični porez - odnosno porez ad valorem. Paušalni porez Paušalni porez monopolista plaća prvenstvno preko određenih dozvola, licenci za obavljanje djelatnosti, ili jednostavno godišnje plaćaju na ime naknade državi. Npr. to su dozvole za rad koje plaćaju elektroprivredna preduzeća u BIH regulatornim agencijama entiteta, ili dozvole za emitiranje programa od strane Regulatorne agencije za komunikacije. Paušalni porezi predstavljaju fiksne troškove za monopolistu i pomiču krivu njegovih prosječnih ukupnih troškova prema gore. Paušalni porez u stvari treba da bude dovoljno visok da bi apsorbovao cijeli ekstraprofit monopoliste. Efekti uvođenja paušalnog poreza su prikazani na grafiku 94. S obzirom da paušalni porezi predstavljaju fiksno opterećenje za monopolistu, njegovi granični troškovi se nisu promijenili. Ravnoteža je ostala pri istoj količini i uslov ravnoteže da je MR=MC nije izmijenjen. Na grafiku je prikazano da je iznos poreza dovoljno visok da ekstraprofit monopoliste u cjelosti apsorbuje. Direktni porezi

P, C

MC ATC1 A B
Iznos paušalnog poreza

ATC

Pe

• • •

D Direktni porezi predstavljaju poreze koji se obračunavaju kao postotak od Qe Q dobiti preduzeća. Njegova MR Grafik 94. Uvođenje paušalnog poreza karakteristika jeste da ga monopolista ne može prevaliti na potrošače zbog toga što se on plaća na kraju poslovnog procesa. On zaračunava preko određene stope (recimo r posto). Profit koji ostaje monopolisti biva umanjen za stopu direktnog poreza od r posto, tako da preostali čisti neto profit iznosi:

π čisti = π − rπ

Indirektni porezi Kako smo prethodno naveli postoje dvije vrste indirektnih poreza: specifični i ad valorem porezi. Kako oni na različite načine utječu na poslovanje monopoliste u nastavku će se dati prikaz svakog pojedinačno.

152

Addison Wesley Longman. No javlja se problem što regulatorne agecije nemaju sredstva koja bi mogla iskoristiti za subvencije. Jeffrey. Neke države koriste regulacije koje su manje efikasne nego cjenovna regulacija. dok drugi dio snosi sam. 376. Regulacije često nisu tako efektivne kako bi trebale biti. To će dovesti do promjene optimalne količine prizvodnje monopoliste. „Microeconomics“. Razlog promjene i cijene i količine jest činjenica da paušalni porez koji se plaća po jedinici proizvoda ima osobine varijabilnog troška. Problemi u regulaciji monopola Regulatorno tijelo se susreće sa određenim65 problemima prilikom regulacije monopola. I treće regulirane forme omogućavaju podmićivanje ili da se na drugi način utječe na državne regulatore da pomognu monopolisti radije nego društvu kao cjelini. Stoga regulatorne agencije radije uspostavljaju cijene više od onih na konkurentskom tržištu kako ne bi morale davati subsidije. 2001. kao ni njegove granične troškove. S obzirom da regulatorne agencije ne poznaju krivu ponude i graničnih troškova. Zbog toga se kriva graničnih troškova MC pomjera na MCt za iznos poreza. cijena ne bi pokrivala prosječen troškove i u dužem vremenskom periodu bi došlo do gašenja monopoliste. što je prikazano na grafiku 95. Ukoliko bi se pak desilo da uspostave cijenu na nivou graničnih troškova monopoliste. One su često „uhvaćene“ od strane reguliranih preduzeća. Second edition. U tom slučaju je neophodno da izvrše određene subvencije monopolisti kako bi on nastavio sa radom u dužem vremenskom periodu. mogu cijenu uspostaviti ispod optimalne cijene. Uvođenje indirektnog poreza je dovelo do smanjenja ponuđene količine monopoliste sa nivoa Q1 na nivo Q2. 153 . Nije naravno u pitanju samo davanje mita. Prvi od njih jeste što regulator ne poznaje funkciju tražnje monopoliste. Što je funkcija tražnje neelastičnija monopolista može veći dio poreza da prevali na potrošače. već i drugi mnogo suptiliniji načini.Mikroekonomija Specifični porezi Posmatrajmo situaciju da je uveden poseban porez koji se plaća po jedinici proizvoda i da iznosi t novčanih jedinica. Kako se granični troškovi izvode iz varijabilnih onda dolazi i do povećanja graničnih troškova. str. tako 65 Perlof.5. C MCt MC P2 P1 • A • • • D B 0 Q2 Q1 MR Grafik 95. Sa grafika je vidljivo da je monopolista uspio samo jedan dio poreza prevaliti na potrošače (dio od P1 do P2). Uvođenje indirektnih poreza Q 15. P. Osobe koje rade u regulatornim agencijama su najčešće prethodno radile u reguliranim firmama. i do povećanja cijene sa nivoa P1 na nivo P2.

Mikroekonomija da postoji određena doza subjektivizma i simpatija prema toj firmi. Neki se nadaju da mogu dobiti radna mjesta u tim preduzećima nakon što im istakne period na koji su zaposleni u regulatornom tijelu. Čak i eksperti koji rade kao konsultanti pri regulatornim tijelima mogu biti pod određenim utjecajem industrije koju reguliraju. Oni najčešće rade i kao konsultanti reguliranih preduzeća. Na taj način je u stvari efektivnost regulacije umanjena i potrebno je tražiti način(e) kako bi ona bila na nivou koji se od nje očekuje. U posljednje vrijeme u medijima se mnogo govori i piše o neefikasnosti poslovanja preduzeća koja posjeduju monopolske pozicije na tržištu, posebno kada se radi o državnim - javnim monopolima. Kao jedna od metoda povećanja efikasnosti poslovanja ovih preduzeća se spominje njihova privatizacija. Ova situacija je posebno aktuelna u tzv. Tranzicijskim zemljama u koje spada i BIH. U narednom dijelu, u namjeri da se studenti upoznaju sa ovim procesima, dati će se prikaz trenutnog stanja ovih preduzeća u BIH sa posebnim osvrtom na Elektroprivredu BIH.

15.6. Privatizacija prirodnih monopola
Privatizacija, kao jedan od najkontroverznijih ekonomskih fenomena 20. stoljeća, zaokuplja pažnju najšire javnosti već od početka sedamdestih godina prošlog stoljeća, tokom realizacije privatizacijskih projekata u SAD-u i Kanadi, a kasnije u evropskim zemljama preko vala privatizacijskih inicijativa zemalja Latinske Amerike do privatizacijskih projekata zemalja koje su se uključile u tržišne reforme (bivših centralno-planskih evropskih i azijskih privreda). Osim toga, dinamizaciji ovih aktivnosti doprinose i međunarodne institucije kao što su Svjetska banka i MMF, koje u sklopu strukturnih reformi privreda zemalja u razvoju zahtijevaju privatizaciju i povećanje efikasnosti poslovanja javnih preduzeća kao važnih elemenata za uspješno oživljavanje nacionalnih ekonomija. U skladu sa tim procesima je neophodno da i država promijeni svoju ulogu u privredi, na primjer kroz regulaciju privatiziranih monopola te formuliranjem kompenzacijskih mjera za gubitak socijalnih efekata prethodno državno upravljanih preduzeća. U svojoj biti privatizacija je politički proces, ali ona istovremeno ima značajne ekonomsko-socijalne efekte.66 Promjene u elektroenergetskom sektoru trebaju teći sljedećim redoslijedom: Restrukturiranje deregulacija liberalizacija privatizacija jačanje tržišta

Restrukturiranje znači promjenu organizacije i ekonomskih odnosa u cilju povećanja efikasnosti i smanjenja troškova poslovanja. Dereglacija je postupak uklanjanja elemenata državne regulacije i kontrole nacionalne ekonomije i tržišta posebno. Privatizacija u energetskom sektoru, trebala bi osim deblokiranja kapitala države uloženog u razvitak sektora, koji se može iskoristiti u druge važne državne projekte, omogućiti konkurenciju i time doprinijeti povećanju energetske efikasnosti i smanjenju troškova i cijene energije.

66

Švigir, Mario: “Izvješće o socijalnim aspektima privatizacijskih projekata”, 2002. Vlada Republike Hrvatske.

154

Mikroekonomija Liberalizacija elektroenergetskog sektora pretpostavlja mogućnost izbora dobavljača od strane potrošača i i dostupnost elektroenergetske mreže. To dalje pretpostavlja da će elektroenergetska prijenosna mreža biti dostupna proizvođačima i potrošačima prema unaprijed utvrđenim i javno objavljenim pravilima i cijenama korištenja mreže. 15.6.1. Privatizacija energetskog sektora u BIH Privatizacija preduzeća u tranzicijskim zemljama je dobrim dijelom završena, posebno u slučaju privatizacija malih i srednjih kompanija. Sa velikim preduzećima postoje određena kašnjenja ali razlike postoje od zemlje do zemlje. BIH spada među zemlje u regionu koje su završile oko 60% planirane privatizacije malih preduzeća. Značajan broj velikih kompanija je još uvijek u potpunom ili djelimičnom vlasništvu države (oko 30%)67 sa tendencijom da se u što skorije vrijeme izvrši njihovo restrukturiranje a zatim privatiziranje po nekom od poznatih modela. Neka od ovih velikih preduzeća predstavljaju prirodne monopole te se mora značajno veća pažnja posvetiti analizi posljedica koje će proizaći iz njihove privatizacije. Posljedice će osjetiti potrošači, država kao vlasnik te preduzeća u susjednim zemljama. Zbog ovih činjenica je potrebno detaljno analizirati sve elemente koji mogu da opredijele metod i brzinu privatizacije ovih preduzeća. Predviđeni proces privatizacije elektroprivrednih preduzeća u Bosni i Hercegovini treba posmatrati i kroz prizmu sljedećih trendova predstavljenih u World Energy Outlooku68 iz 2005. godine. Prema ovom izvještaju očekuju se sljedeći svjetski trendovi u energetskom sektoru do 2030 godine: 1. 2. 3. 4. svjetske energetske potrebe će biti za 50% veće nego što su danas, preko 60% povećanja će biti u povećanju tražnje za naftom i prirodnim gasom, prosječna stopa rasta potrošnje energije se predviđa na 1,6% godišnje, više od dvije trećine svjetskog rasta potrošnje energije će otpadati na zemlje u razvoju, gdje su stope ekonomskog rasta i rasta populacije najviše, 5. potrošnja prirodnog gasa će imati najvišu stopu porasta prvenstveno zbog korištenja u proizvodnji električne energije, 6. Kumulativno posmatrano, procijenjene investicije u energetski sektor na svjetskom nivou do 2030. godine iznose čak 17.000 milijardi $ (izraženo u dolarima iz 2004. godine), od čega oko 50% otpada na zemlje u razvoju. Samo godinu ranije ova procjena je bila manja za 1.000 milijardi $, što govori da zahtjevi za energijom rastu brže od predviđenih scenarija. Prema projekcijama World Energy Outlooka69 iz 2004. godine elektroenergetski sektor će apsorbovati najznačajniji dio investicija čak oko 60%, od čega će u prenos i distribuciju trebati investirati više od pola70.

Također, prema World Energy Outlooku iz 2004. godine koji je značajnu pažnju posvetio električnoj energiji, očekuje se odvostručavanje tražnje za električnom energijom i to većinom u zemljama u razvoju. Do 2030. godine proizvodnja električne energije će apsorbirati gotovo pola svjetske potrošnje gasa i apsorbirat će preko 60% ukupnih investicija u proizvodna elektroenergetska postrojenja. Globalni elektroenergetski sektor će zahtijevati oko 4.800 GW novih kapaciteta da bi se zamijenili istrošeni kapaciteti i podmirila projicirana globalna tražnja za električnom energijom. Ukupno posmatrano, investicije u elektroenergetska postrojenja će zahtijevati oko 10.000 milijardi $, od čega će oko 50% otpadati na zemlje u razvoju. Procentualno učešće električne energije dobivene iz hidroelektrana će opasti dok će učešće drugih obnovljivih izvora energije biti utrostručeno (sa 2% na
67 68

„Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“, Sarajevo 2002. godine. http://www.iea.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM.pdf, str. 43-51. (10.07.2006.) 69 http://www.iea.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004.pdf , str. 30 (10.07.2006.) 70 Ili tačnije oko 5.300 milijardi $.

155

Mikroekonomija 6%). Energija vjetra će biti drugi najveći izvor električne energije 2030. godine, odmah poslije hidroenergije. Stopa elektrifikacije će u pomenutom periodu porasti, ali ukupan broj stanovnika koji nemaju pristup električnoj energiji će blago opasti sa 1,6 na 1,4 milijarde. Generalno posmatrano, cijena električne energije će u budućnosti rasti, kao što je na primjer porasla za 12% u Evropskoj Uniji u posljednjih nekoliko godina. Svakako ovdje ne treba ispustiti ni činjenicu da bi u strateškom pogledu jedna zemlja dugoročno trebala najmanje 80% električne energije proizvoditi iz vlastitih kapaciteta, a samo preostalih 20-ak posto da obezbjeđuje iz uvoza. 15.6.2. Modeli privatizacije U većini Evropskih zemalja je energetski sistem podijeljen na tri dijela: Proizvodnja, Prenos i Distribucija električne energije te se i u BIH projektom Power III nastoji sadašnja elektroprivreda podijeliti na navedena tri segmenta. Postavlja se pitanje koji od navedenih dijelova privatizirati, na koji način i u kojem obimu. U različitim zemljama je ovaj postupak realizovan na različite načine. Postoji pet osnovnih modela privatizacije infrastrukturnih djelatnosti, a time i energetskog sektora: 1. ugovor o upravljanju, 2. ugovaranje usluga, 3. ustupanje postrojenja, 4. koncesija, 5. privatizacija kapitala preduzeća. Svaki od ovih modela ima prednosti i nedostatke. U tabeli 9. je dat prikaz karakteristika svakog modela privatizacije na ekonomsku efikasnost preduzeća, nova ulaganja, transfer znanja i primjenjivost. Tabela 9. Model privatizacije Ugovor o upravljanju Ugovaranje usluga Ustupanje postrojenja Koncesija Privatizacija kapitala preduzeća
(- ne postoje efekti), (* umjereni efekti), (** snažni efekti)

Ekonomska efikasnost * * ** ** **

Nove investicije * **

Transfer znanja * ** ** **

Primjenjivost Da Da Uslovna Da Da

Iz prethodne tabele je vidljivo da je privatizacija kapitala preduzeća jedini relevantni model privatizacije energetskog sektora, s obzirom da ima snažne efekte na sve četiri posmatrana elementa. Privatizacija energetskih preduzeća može se obaviti primjenom nekoliko suštinski različitih modifikacija prodaje kao osnovnog metoda privatizacije: - Javna prodaja dionica, - Prodaja institucionalnim investitorima, 156

potvrđuje ove navode. Prodaja domaćim investitorima. Metod privatizacije Javna prodaja dionica Institucionalni investitori Finansijski investitori Strateški investitor Domaći investitor . HHI indeks koji se definiše kao ΣSi . 2001.3 5. Izvor: Bacon. Prodaja strateškim investitorima.3 5.71 Država/region Argentina Kalifornija Australija Kolumbija Brazil Engleska i Vels Nova Engleska Bolivija Mađarska Peru (SICN) Švedska Čile (SIGN) Sjeverna Irska Španija Alberta Čile (SIC) Novi Zeland Češka Queensland Portugal Broj preduzeća 38 40 11 26 14 32 16 6 10 8 8 4 4 8 12 4 6 6 2 3 Učešće najvećeg preduzeća u % 14 23 18 24 25 28 32 26 27 35 52 43 48 46 55 60 68 75 76 93 HHI 0. Sjeverni međusobno povezani sistem. „Global Electric power reform.1 6.15 0. Tabela 11. R.16 0.86 jednak broju preduzeća iste veličine 16.33 0. J.7 6.0 3.ne postoje efekti * umjereni efekti ** snažni efekti Ekonomska efikasnost * * * ** ** Nove investicije * * ** * Transfer znanja * ** - Primjenjivost Ne Da Da Da Da Iz tabele 10. Tabela 10.12 0.18 0.9 1.7 1. Centralno sjeverni sistem..W. gdje je Si učešće proizvodnog kapaciteta i-te firme na tržištu. Indeks varira između 1 za monopol i 0 za tržište potpune konkurencije.2 SICN.6 2.6 5. Činjenica je ipak da nakon početnih povećanja broja preduzeća u proizvodnji i distribuciji dolazi do smanjenja broja kompanija i do povećanja koncentracije kapitala i tržišnog učešća velikih transnacionalnih kompanija. 157 . SIC.06 0.11 0.3 4.19 0. Jedan od osnovnih ciljeva privatizacije je da se poveća stepen konkurencije u energetskom sektoru.43 0.3 3.1 8.23 0.19 0.1 3.14 0.3 1.9 2.7 9.64 0. Vrednovanje metoda privatizacije energetskog sektora je dato u tabeli 10. Centralni međusobno povezani sistem. World Bank.32 0.53 0. 71 2 Ovo je tzv. and Besant-Jones. domaćem ili stranom. Tabela 11. vidljivo je da najveću vrijednost za državu predstavlja prodaja Elektroprivrede strateškom investitoru.60 0.38 0.34 0.6 1. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“. Indeks tržišne koncentracije za sektor proizvodnje električne energije.Mikroekonomija Prodaja finansijskim investitorima.33 0.0 2. SING.3 7.

jer se privatni proizvođači nisu mogli dogovoriti sa državom o uslovima pod kojim trebaju isporučivati električnu energiju stanovništvu i preduzećima. odnosno preduzeća koja su lideri na oligopolskom tržištu. prenos i distribuciju električne energije ostaviti u državnom vlasništvu. Da bi se moglo utvrditi koja preduzeća posjeduje monopolske karakteristike. Privatizacija prirodnih monopola ima mnogo protivnika u zemljama u kojima je ona izvršena. bilo je neophodno pronaći način kako da se mjeri njihova tržišna pozicija. Mm = Mm – koeficijent monopolske moći Qm = Količina koju nudi monopolista Q = Količina koja se nudi na tržištu P = cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu MC = granični troškovi monopoliste P − MC ≥0 P (2) 158 . vidljivo je da i nakon privatizacije i liberalizacije u pojedinim zemljama su ostala preduzeća koja imaju monopolske karaketeristike. Obično se koriste dvije formule za mjerenje monopolske moći preduzeća na tržištu: Mm = Qm Q ≤1 (1) Formula (1) upoređuje količinu proizvoda kojeg proizvodi najveće preduzeće u grani sa ukupnom proizvodnjom cijele grane.7. Poznato je da zbog ekonomije obima poslovanja. na kojem pored tog preduzeća postoji mnogo malih preduzeća male ekonomske snage. odnosno bliži je jedinici. Ukoliko je cijena proizvoda bliža graničnom trošku proizvodnje tada preduzeće posluje na konkurentnijem tržištu. sektora. U duhu svega prethodno iznesenog. Na tržištu potpune kokurencije cijena proizvoda je jednaka graničnom trošku proizvodnje.Mikroekonomija Iz tabele 11. Mjerenje monopolske moći i diskriminacija cijena U samo malom broju privrednih grana postoje preduzeća koja imaju odlike čistog monopolskog preduzeća. Osim toga. potrebno je detaljno i uz uključenost svih interesnih strana procijeniti dinamiku i način privatiziranja elektroenergetskog sektora u BIH ukoliko se ona pokaže kao neophodan korak u cilju povećanja blagostanja stanovništva. Češće je slučaj da su neka preduzeća dominantna na tržištu. dok je na monopoliziranim tržištima ova razlika značajna. Samo na taj način će se doći do optimalnog rješenja privatizacije ovog. U prilog tome ide i činjenica da je Kalifornija bila bez električne energije čak 38 dana. Prvenstveno u zavisnosti od veličine brojnika preduzeće ima veću ili manju monopolsku moć. Što je proizvodnja preduzeća bliža proizvodnji cijele grane. te u stvari igraju ulogu price makera za cijelo tržište nacionalno tržište električne energije. Druga formula upoređuje prodajnu cijenu proizvoda sa graničnim troškom proizvodnje i to stavlja u odnos sa prodajnom cijenom. postoji mogućnost postizanja neformalnog dogovorenog oligopola između proizvodnih i distribucijskih preduzeća što može ponovo dovesti do postojanja stanja sličnom monopolu na tržištu električne energije. 15. za društvo veoma važnog. Mnogi polaze od toga da pravo na energiju spada u osnovna ljudska prava i da bi trebalo proizvodnju. ova preduzeća imaju troškovnu prednost u odnosu na konkurenciju. preduzeće ima više karakteristika monopola.

Sam proizvod je isti ili se neznatno razlikuje (npr. tržište mora biti podjeljeno u podtržišta sa različitim cjenovnim elastičnostima tražnje. Kupci se razvrstavaju prema 159 . ali se prodaje po različitim cijenama. ali ne toliko koliko obračunate cijene. Diskriminacija cijena postoji onda kad se isti proizvod prodaje različitim kupcima po različitim cijenama. popust na količinu).8. mora postojati i efektivno razdvajanje podtržišta. tako da se ne može provesti preprodaja robe s tržišta na kojem je niska cijena. Cilj diskrimacije jeste da monopolista prisvoji što veći nivo potrošačevog viška. Monopolisti mogu vršiti diskriminaciju cijena I. Ti faktori uzrokuju pojavu krive tražnje sa različitom elastičnošću na različitim djelovima tržišta. To ostvaruje većom proizvodnjom čime smanjuje fiksne troškove po jedinici i dolazi u poziciju da može iskoristiti prednosti ekonomije obima.Mikroekonomija 15. različiti uvezi za istu knjigu. nov se proizvod često prodaje po višoj cijeni. a i ima manje rizika po osnovu datih vam kredita. Na taj način monopolista maksimizira vlastiti profit. Stoga su kamatne stope za ova preduzeća manje. različita sjedišta u avionu ili u vozu i slično). Dobri primjeri su i različite cijene knjiga na pojedinim kontinentima. Diskriminacija cijena prvog stepena Monopolska diskriminacija cijena prvog stepena predstavlja slučaj kada monopolista određuje različitim kupcima različitu cijenu za isti proizvod. 15. kao što su liječničke usluge. DISKRIMINACIJA CIJENA Jedna od specifičnosti monopola jeste i mogućnost vršenja diskriminacije cijena koju monopolista poduzima kako bi povećao vlastiti ukupan prihod i profit. Diskriminacija cijena drugog stepena Kada preduzeće vrši diskriminaciju cijena II stepena na tržištu ono zaračunava istu cijenu za sve potrošače ali daje popust onim potrošačima koji kupuju veće količine (tzv. koje kupac u “potpunosti” potroši i koje se ne mogu preprodati. Primjenom ovog oblika diskriminacije monopolista pokušava iscijediti sav potrošačev višak. određujući svakome od njih najveću cijenu koju je ovaj spreman platiti samo da ne ostane bez datog dobra. 15. na tržište na kojem je visoka cijena. koja je prihvatljiva samo za one bogatije. Ovakve slučajeve nalazimo kod arapskih trgovaca koji za svakog kupca određuju drugačiju cijenu proizvoda.8. predstave. Troškovi proizvodnje su isti ili se razlikuju. njihove lokacije i lahkoće dostupnosti supstituta. Na taj način maksimiziraju svoju zaradu. Na primjer. odnosno usluge.8. Postoje dva neophodna uslova koji se moraju ispuniti da bi se mogla provesti diskriminacija cijena: 1. koji se proizvodi uz identične troškove. Ovakav oblik diskriminacije je posebno pogodan za lako mjerljive proizvode i usluge. Takođe je uobičajeno zaračunavati različite cijene i za isti proizvod u raznim razdobljima. a zatim se postupno prodaje po sve nižim cijenama koje mogu i potrošači s nižim dohocima. Taj nam uslov pokazuje zašto je diskriminaciju lakše provesti za dobra poput električne energije ili plina. u zavisnosti od preferencije kupaca. Ukoliko ste dobar klijent tada vas banka nastoji zadržati. 2.1. njihovog dohotka. ali najčešće vrše diskriminaciju cijena II i III stepena. Mi ćemo se bazirati na uobičajen slučaj identičnog proizvoda. ili cijena filmova na DVD-u prema pojedinim kodnim zonama-odnosno također kontinentima. II i III stepena.2. Isto tako banke određuju kamatne stope za preduzeća shodno svakom klijentu ponaosob.

cijena P2 za količinu Q2. Najviša cijena (P1) se zaračunava kupcu koji najmanje kupuje (Q1). Potrošačev višak. Da preduzeće određuje samo jednu cijenu (kao što bi se očekivalo i to gdje je MC=MR). Na taj način kupci koji kupuju više proizvode dolaze u povoljniju poziciju. Cjenovna diskriminacija cijena II stepena određeni višak). Navedeni način diskriminacije se može svrstati u III stepen diskriminacije.Mikroekonomija količinama koje kupuju i shodno tome određuje im se i cijena. Na ovaj način monopolista ne prisvaja cjelokupan potrošačev višak što je vidljivo na grafiku 96. Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje viši. Elektroprivreda zaračunava različite cijene preduzećima i domaćinstvima. posjetimo. Zbog toga regulatorne agencije često koriste ovu strategiju za određivanje cijene električne energije. koji se najčešće i primjenjuje. Npr. Na taj način monopolista zarađuje dodatni iznos ekstraprofita smanjujući potrošačev višak (potrošač još uvijek ostvaruje Grafik 96.3. Diskriminacija cijena II stepena ne donosi monopolisti nivo ekstraprofita kao diskriminacija cijena I stepena (gdje on u potpunosti prisvaja potrošačev višak). te najnižu cijenu P3 za najveću količinu Q3. Monopoli je posebno koriste kada njihovi proizvodi imaju različite koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje za različite grupe potrošača. Najniža cijena se određuje na nivou prosječnog ukupnog troška (presjek prosječnih ukupnih troškova i njegove tražnje). 15. S obzirom da preduzeća mogu bolje supstituirati električnu energiju nego domaćinstva (npr. Na taj način monopol ostvaruje viši nivo ekstraprofita nego da svima zaračunava istu cijenu. ali je ipak značajno više nego da on zaračunava jedinstvenu cijenu za sve potrošače. ravnotežna cijena i količina bi bile P0 i Q0. Diskriminacija cijena trećeg stepena Pored diskriminacije cijena drugog stepena prirodni monopoli u politici cijena koriste i diskriminaciju cijena III stepena. tada će cijena biti manja i obrnuto. 160 .8. predstavlja razliku između vrijednosti proizvoda za potrošača (predstavljenog funkcijom tražnje) i cijene koju je platio za taj proizvod.72 Ili. mogu izgraditi vlastiti generator električne energije na plin) cijena električne energije preduzećima bi trebala biti niža od one 72 Danas je trend u svijetu da privreda plaća nižu cijenu električne energije od domaćinstava. U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje bit će obračunata i cijena električne energije. potrošnja električne energije u periodu od 13-16 i od 23-07 sati se naplaćuje po nižoj cijeni u odnosu na ostatak dana. Ova strategija formiranja cijena je posebno pogodna za određivanje cijene električne energije zbog postojanja značajne ekonomije obima. Primjenjujući model diskriminacije cijena drugog stepena preduzeće zaračunava tri različite cijene u zavisnosti od količine prodaje.

diskriminacija cijena III stepena za monopolistu će biti moguća ako on može identificirati različite grupe potrošača i odrediti cjenovnu elastičnost tražnje za te iste grupe. Jozo. 190. Sa grafika je vidljivo da za prvu grupu potrošača monopolista prodaje veću količinu uz nižu cijenu proizvoda. a i neki ekonomski razlozi često upućuju na potrebu različitih tarifa.“74 73 74 Npr. na primjer stimuliranje prijevoza tarifama. diferenciranje cijene električne energije zavisno od vremena potrošnje na više. Nakon privatizacije pojednih preduzeća73 već se pojavio zahtjev za dodjelu licence za otvaranje vlastitih energana u vlasništvu tih kompanija što potvrđuje navedenu tezu. iako je situacija u BIH obrnuta zbog određene socijalne politike države te finansijskih problema većine bosanskohercegovačkih preduzeća. Postavlja se pitanje zašto? Odgovor leži u različitom koeficijentu elastičnosti tražnje. Natron iz Maglaja. Bakalar. Zbog toga monopolista višu cijenu određuje na tržištu sa manje elastičnom tražnjom (kupci teže odustaju od kupovine). Cjenovna diskriminacija cijena III stepena cijena P2. prikazan je slučaj cjenovne diskriminacije cijena III stepena. a krive MR1 i MR2 respektivno predstavljaju krive graničnog prihoda za pojedine funkcije tražnje. i obrnuto. str. jer se tim putem unosi socijalna komponenta u politiku cijena. krive D1 i D2 predstavljaju tražnju različitih grupa potrošača. Ukoliko uporedimo profit monopoliste koji vrši diskriminaciju cijena II i III stepena. Monopolista maksimizira profit pri obimu proizvodnje gdje mu granični prihodi sijeku granične troškove. Za drugu grupu potrošača je ravnotežna količina Q2 i Grafik 97. dok drugoj grupi potrošača prodaje manju količinu po znatno višoj cijeni. Mostar-Sarajevo. U našem slučaju ravnotežna količina i cijena za prvu grupu potrošača je Q1 i P1. Pretpostavimo da prirodni monopolista može identifikovati dvije grupe potrošača i svakoj od njih isti proizvod prodavati po različitoj cijeni. Visok koeficijent cjenovne elastičnosti signalizira menadžmentu da će povećanje cijene proizvoda rezultirati u smanjenju ukupnog prihoda. Na grafiku 97. navedeno je moguće ako ne postoji mogućnost preprodaje roba i usluga od kupaca koji kupuju po nižoj cijeni onima koji kupuju po višoj cijeni. i niže. 2003. ili. onda ćemo utvrditi da monopolista ostvaruje veći nivo ekstraprofita diskriminacijom cijena II stepena. dnevne tarife kada je opterećenje elektroenergetskog sistema veće zbog visoke potrošnje u industriji. godine. Na grafiku 97. Naravno. Postavlja se pitanje da li je diskriminacije cijena uvijek štetna za potrošače? „Diksriminacija cijena u elektroprivredi i željeznici (prirodnim monopolima) ne mora uvijek biti štetna. „Mikroekonomija“. Ako postoje dvije ili više krivih graničnih prihoda tada je ravnoteža tamo gdje je MR1=MC i MR2=MC. noćne tarife – kada je potrošnja u privredi manja. MR3=MC itd. 161 .Mikroekonomija koju plaćaju domaćinstva. Dakle.

Stoga je neophodno izračunati MR i MC. Primjer 2. PRIMJERI I ZADACI VEZANI ZA MONOPOL Primjer 1.9. Funkcija tražnje je Qd=10-p. b) Izračunati iznos maksimalnog profita. a funkcija troškova TC=0. trebamo naći prvi izvod funkcije TR.5q2+q+7. Rješenje: a) Monopolista maksimizira profit pri jednakosti njegovih graničnih prihoda i graničnih troškova (MR=MC). i ukupni troškovi proizvodnje: TC = 10 + 2q.Mikroekonomija 15. Date je inverzna funkcija tražnje za proizvodom monopoliste: p = 100 – 2q. a) Odrediti količinu i cijenu pri kojoj monopolista maksimizira profit.5. Rješenje: TR=q·p= q(10-q)=10q-q2 MR = 10-2q MC = q+1 Q=3 P=7 TR = 21 TC = 15 Pf = 6 Ravnoteža monopoliste je pri obimu proizvodnje od 3 komada i pri cijeni proizvoda od 7 KM. Da bismo izračunali MR. Ostvareni profit u ravnoteži jeste 6 KM. Funkciju ukupnih troškova dobijemo na sljedeći način: TR = p x q TR = (100 – 2q) x q TR = 100q – 2q2 Iz TR deriviranjem dobijamo MR: MR = 100 – 4q Iz TC deriviranje dobijamo MC: MC = 2 Kada izjednačimo MR i MC dobijamo: 100 – 4q = 2 162 . Odrediti ravnotežu monopola.

Mikroekonomija q = 24,5 Pri količini od 24,5 jedinica proizvoda cijena je: p = 100 – 2 x 24,5 p = 51. b) Profit je jednak razlici između ukupnog prihoda i ukupnih troškova, odnosno, Pf = TR - TC Pf = (100 x 24,5 – 2 x 24,52) – (10 + 2 x 24,5) Pf = 1.190,5 KM

PITANJA ZA PONAVLJANJE

Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više proizvoda uz manju cijenu. DA NE Troškovi diferencijacije proizvoda su karakteristični za TPK. DA NE Monopolska cijena u dugom roku ne sadrži ekstra profit. DA NE Monopolista će optimalnu mjeru outputa ostvariti pri optimalnom korištenju raspoloživih resursa i optimalnom razmjeru proizvodne jedinice. DA NE 5. Ravnoteža preduzeća u dugom roku uvijek predstavlja i stanje ravnoteže u kratkom roku. DA NE 6. Jedan od načina da se kontrolira poslovanje monopola jeste da se pretvori u državnu firmu. DA NE 7. Na TPK normalna cijena postoji u kratkom u i dugom roku, ali ne i u trenutnom. DA NE 9. Preduzeće će uvijek izaći iz grane ako ne ostvaruje minimalno prosječan profit bez obzira na vremenski period. DA NE 10. Nepotrebni društveni trošak ili gubitak nastaje usljed toga što monopol proizvodi veću količinu nego što je to društveno optimalno. DA NE 11. Na tržištu monopola je p = AR = MR = d DA NE 12. Kod angažovanja dva inputa, ako je jedan od njih = 0, ukupni output je >0. DA NE

1. 2. 3. 4.

1. Kada obim proizvodnje teži beskonačno, tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) Ukupnim varijabilnim troškovima b) Graničnim troškovima c) Dugoročnim graničnim troškovima d) Ukupnim prosječnim troškovima e) Nuli f) Prosječnim fiksnim troškovima

163

Mikroekonomija 2. Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova u odnosu na krivu kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova mora biti a) Viša b) Ista c) Niža d) Zavisi od obima proizvodnje e) Ne mogu se međusobno upoređivati f) Ni jedno od navedenog 3. Potrošačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 4. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Vremenskog perioda b) Cijena inputa c) Veličine tražnje d) Nivoa proizvodnje 5. Monopolista maksimizira profit kada mu je: a) Ed = 0 b) Ed = 1 c) Ed = -1 d) Ed = ∞ 6. Proizvođačev višak kod monopola u odnosu na TPK je: a) Veći b) Isti c) Manji d) Pod a) i b) e) Ne mogu se upoređivati 7. U implicitne troškove spadaju: a) Troškovi plata b) Troškovi reprezentacije preduzeća c) Troškovi repromaterijala d) Troškovi proizvodnje e) Ni jedno od navedenog 8. U dugom roku cijena proizvoda ovisi isključivo o položaju krive: a) tražnje b) ponude c) ponude i tražnje d) ni jedno od navedenog

164

Mikroekonomija 9. Koja od sljedećih jednakosti je tačna na nivou gdje ATC dostižu svoj minimum: a) AVC = FC (prosječni varijabilni troškovi = ukupnim fiksnim troškovima) b) MC = AVC (granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima) c) MC = ATC (granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima) d) ATC = AFC (prosječni ukupni troškovi = prosječnim fiksnim troškovima) e) P = AVC (cijena = prosječnim varijabilnim troškovima) 10. Tačka zatvaranja je tačka kod koje je: a) cijena jednaka graničnim troškovima b) prosječni fiksni troškovi jednaki graničnim troškovima c) prosječni varijabilni troškovi jednaki graničnim troškovima d) prosječni ukupni troškovi jednaki graničnim troškovima e) ni jedno od navedenog 11. U ravnoteži monopolskog preduzeća postoji jednakost: a) MC = ATC b) MC = AVC c) MC = MR d) MR = AVC e) MR = MC = AVC 12. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 13. Stabilna ravnoteža grane se postiže u: a) trenutnom roku b) kratkom roku c) dugom roku d) kratkom i dugom roku e) u privredi je nemoguće postići stabilnu ravnotežu grane 14. U dugom roku ravnoteža preduzeća na tržištu potpune konkurencije je u tački gdje je: a) granični trošak jednak prosječnom ukupnom trošku b) ukupni prihod maksimiziran c) granični trošak jednak prosječnim varijabilnim troškovima d) oportunitetni trošak preduzeća najniži e) cijena jednaka prosječnim fiksnim troškovima 15. Normalna cijena je jednaka: a) prosječnim troškovima b) varijabilnim plus graničnim troškovima c) prosječnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) prosječan profit plus ekstra profit.

165

5. Uslov ravnoteže preduzeća na bilo kojoj tržišnoj strukturi u kratkom roku je: a) Prosječni varijabilni troškovi = fiksnim troškovima (AVC=FC) b) Granični troškovi = prosječnim varijabilnim troškovima (MC=AVC) c) Granični troškovi = graničnom prihodu (MC=MR) d) Granični troškovi = prosječnim ukupnim troškovima (MR=ATC) Definirajte pojmove privatizacija.. Definišite graničnu stopu supstitucije u teoriji proizvodnje? 8... Objasnite ukupan.? 10. Objasnite model ponude po opadajućim troškovima.? 11. Objasnite metode diferenciranja cijena.. . Prednosti i nedostaci utvrđivanja cijena po graničnim troškovima kod monopola. Pojasnite i grafički predstavite dugoročne prosječne troškove po Savremenoj teoriji ? 7.. Što je mogućnost supstitucije proizvoda na tržištu veća politika cijena je: a) pasivnija b) aktivnija c) mogućnost supstitucije proizvoda nema utjecaja na vođenje politike cijena..? 166 1. liberalizacija i deregulacija? Nacrtajte LRTC.? 9. Preduzeća koja u kratkom roku žele maksimizirati profite (ili minimizirati gubitke) moraju biti sigurna da je: a) Prosječni ukupni trošak veći nego granični trošak b) Prosječan prihod veći nego prosječan ukupan trošak c) Ukupan prihod veći nego ukupni troškovi d) Cijena veća nego prosječni varijabilni troškovi e) Prosječan prihod veći nego granični trošak 18. Monopolista može da određuje: a) cijenu b) količinu c) cijenu i količinu d) količinu ili cijenu e) ni jedno od navedenog 19.... 20. prosječan i granični prihod na tržištu monopola i potpune konkurencije... 2. gdje se LRTC povećavaju proporcionalno povećanjem outputa ? Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? Kako dobijamo relevantno područje proizvodnje ? Objasnite i grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu ? 6.Mikroekonomija 16.. U dugom roku svaka firma će napustiti granu ako: a) cijena ne pokriva ni prosječne ukupne troškove b) cijena nije jednaka graničnim troškovima c) cijena nije jednaka ni minimumu graničnih troškova d) ako su druge firme u industriji više efikasne 21. Preduzeća koja nude komunalne usluge najčešće primjenjuju: a) diskriminaciju cijena prvog stepena b) diskriminaciju cijena drugog stepena c) diskriminacije cijena trećeg stepena 17. 3. 4.

Preduzeća mogu da konkurišu cijenama i/ili količinama. „Mikroekonomska analiza“. Sjetite se proizvođača automobila. cement.”75 Ovdje se pod prodavačima mogu podrazumijevati i proizvođači raznih roba i usluga. Mercedes. Iako svi automobili imaju osnovnu svrhu da vas prevezu sa jednog mjesta na drugo mjesto brzo. Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena ponuđača. šećer. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje određeni broj Ove pretpostavke su neophodne kako bi se mogao oligopol izdvojiti kao posebno tržišno stanje. EWS na tržištu prenosilaca pošiljki. svega nekoliko učesnika. automobili. Volvo itd. u nekim dodatnim funkcijama i sl. Zagreb. prodavača nekog proizvoda od kojih svaki ima značajni udio u ukupnoj ponudi. 313. Ono je složeno tržišno stanje jer u sebi sadrži elemente i tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola. onda takvo tržišno stanje nazivamo oligopol. kao i prethodna dva tržišna stanja. To su: Mali broj. Postojanje barijera ulaska. Telekom operateri u BiH: BH Telekom.) b) nehemogeni ( televizori. “Kada na tržištu postoji mali broj. što je slučaj i u ovom radu. IV. To su npr. sigurno i udobno po prihvatljivim troškovima. Iveco. Mate. itd. čelik. od kvaliteta ambalaže. a ako se radi o nehomogenim proizvodima. str. Preduzeća mogu nuditi i homogene i heterogene proizvode. Elastična funkcija tražnje. Eronet. Velike kompanije najčešće posluju na oligopolskom tržištu. No šta u stvari predstavlja oligopol. U mjeri u kojoj je vaš proizvod drugačiji od drugi vi možete vršiti utjecaj na cijenu proizvoda. Pretpostavka „Mogućnost vođenja aktivno-pasivne politike cijena“ prvenstveno pokazuje da preduzeća mogu u određenoj mjeri utjecati na cijenu proizvoda. UPS.Mikroekonomija 16. Učesnici na tržištu oligopola moraju pažljivo da prate koje sve odluke donose oni. u zavisnosti od marke proizvoda. tada imamo nesavršeni oligopol. ali i svi drugi učesnici. Mate. 1997. ili tržište kamiona kao što su: Man. Postoji mogućnost udruživanja učesnika na strani ponude. U analizama se obično uzima čisti oligopol. npr. Na ovakvom tržištu se pojavljuju dvije vrste proizvoda: a) homogeni ( kafa. 167 . tada govorimo o čistom ili perfektnom oligopolu. OLIGOPOL I MODELI OLIGOPOLA Oligopol predstavlja tržišno stanje koje se često susreće u praksi. kompjuteri. danas postoji najmanje dvadesetak različitih proizvođača automobila sa velikim brojem različitih modela auta. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Oligopol.) Ukoliko se radi o homogenim proizvodima. u izradu različitih varijanti proizvoda. Mobi`s. itd. 75 Babić. ulaganja u marketing preduzeća. ima svoje karakteristike ili pretpostavke. svega nekoliko. Zbog toga se ovakvo ponašanje učesnika naziva strateškim. DHL. To je zbog toga što bilo koja donešena odluka jednog od učesnika ima direktnog utjecaja na sva ostala oligopolska preduzeća.

Na primjer. Naravno u interesu firmi koje su već u industriji je da pokušaju spriječiti takav ulazak. tada se na tržištu formira oligopolska tržišna struktura. Uvijek je za preduzeće problem kako nabaviti dovoljno kapitala pod povoljnim uslovima. Da bi se pratio stepen konkurencije unutar oligopolskih tržišnih struktura računa se koncentracijski odnos. nd 168 . „U analizama oligopola uzima se da je broj firmi u industriji određen kao fiksan (nepromjenjljiv). 77 Babić. 2 edition. No. Hal. Ako imate dovoljno kapitala možete kupiti tehnologiju koja preduzeću treba. itd. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. To su sljedeći faktori: 1. International student edition. samo mali broj preduzeća ima dovoljno kapitala da izgradi rafineriju nafte ili da se bavi njenom eksploatacijom. “Intermediate Microeconomics”. 3. Mate. Zbog toga se može desiti da samo nekoliko preduzeća ima tehnologiju ili kapacitete koji joj omogućavaju masovnu proizvodnju. Troškovni Troškovi proizvodnje mogu nekada opredjeljivati koliko će se preduzeća pojaviti na nekom tržištu.471. Ali u mnogim situacijama ulazak je moguć. 76 Varian. On se dobije kada se kvadriraju tržišna učešća 4 ili 8 najvećih preduzeća i izračuna rezultirajući broj. možete ući na druga tržišta itd. plin. str. Tako na primjer troškovi prevoza cementa na veće udaljenosti čine ponuđača nekonkurentnim ako je udaljenost veća od 200 km. Patenti i licence koje određenim proizvođačima daju isključivo pravo proizvodnje i/ili prodaje određenog proizvoda ili usluge. niti jedno preduzeće nema kapitala u mjeri u kojoj bi mu trebalo.“76 Barijere koje onemogućavaju ulazak novih kompanija na oligopolska tržišta mogu biti različite prirode. New York.Mikroekonomija Postoje određeni faktori koji određuju tržišnu strukturu. 2. IV. Northon. 1997. iako je poznato da naftne kompanija veoma ostvaruju dobre zarade i profite. kao npr. Stoga ako samo nekoliko preduzeća posjeduje određenu tehnologiju za proizvodnju nekog proizvoda. Iznos kapitala Ovo je jedan od čestih razloga koji dovode do pojave oligopolskih tržišnih struktura. Stoga se obično cementara grade u radijusu od 150-200 km. Tehnološki Na primjer. ove firme imaju mogućnost da prve preduzimaju akcije i tako steknu prednost u traženju načina da drže nove firme izvan date industrije. Zagreb. izdavač. 1990.. telefon. „Mikroekonomska analiza“. Stoga preduzeća nastoje prva doći do nove tehnologije kako bi imala određene konkurentske prednosti nad drugim sličnim preduzećima. Mate. Nekada samo masovna proizvodnja obezbjeđuje povoljnu strukturu troškova koje tržište može prihvatiti. str. Kako su oni već u industriji. elektroenergija. 2. samo mali broj preduzeća ima tehnologiju kojom može proizvoditi lijekove ili izrađivati asfalt. Potreba da se proizvodi u velikim serijama. U literaturi se uobičajeno spominje nekoliko takvih barijera: 77 1. da bi jedinični troškovi bili dovoljno niski. voda. 314. možete izgraditi dovoljno veliko postrojenje za masovnu proizvodnju.

“To je najjednostavniji oblik oligopola. preduzeća trebaju voditi računa i o izlaznim barijerama. urana. koji proizvođač ne želi patentirati. 6. jer su možda proizvodnim procesom vezani za isporuku rezervnih dijelova narednih nekoliko godina (npr. 5. i povratno na samog sebe. Naravno. može biti problem što su potpisani dugoročni ugovori sa dobavljačima itd. osobito u doba oskudice i/ili visoke cijene na tržištu kapitala. boksita i sl. na sva druga poduzeća unutar odnosne grane pojedinačno. odnosno kako je napustiti. Naime. 169 . niti uslovi monopola (da se na strani ponude nalazi samo jedan ponuđač. što se u literaturi ponekad naziva “oligopolski bumerang”. 7. nego ga drži u tajnosti. 4. U stvarnosti nemamo mnogo primjera duopolskih situacija. U svakom slučaju preduzeće kada ulazi u neku granu trba već tada razmišljati šta ako ne bude profitabilno poslovalo. Kako u definiciji oligopola nije sasvim jasno precizirano koliki broj prodavača se pojavljuje na tržištu. koji zbog svog velikog broja i malene ekonomske snage nisu u mogućnosti vršiti bilo kakav uticaj na razinu cijene. a na strani tražnje veliki broj potrošača). kao npr. proizvođači automobila su obavezni proizvoditi rezerve dijelove 17 godina nakon izlaska nekog modela). Na primjer. teško je konkurirati britvicama marke «Gilette». Njih također u obzir uzimaju i postojeća preduzeća koja već posluju u grani kako bi ih učinila što višim. u cilju sprječavanja ulaska u posao novih proizvođača. i na njemu se nalaze dva samostalna i maksimizacijom dobiti motivirana preduzeća nasuprot mnoštvu kupaca. Tajnost recepta.. Dobar primjer za ovo je Coca Cola. jer na njemu nisu ispunjeni ni uslovi savršene konkurencije (da se i na strani ponude i na strani tražnje nalazi veliki broj učesnika.Mikroekonomija 3. npr. Šta ako zarada u grani opadne ispod prosječne zarade u privredi. Velika finansijska ulaganja mogu biti značajna prepreka za nove prodavaoce. 8. koji pojedinačno imaju beznačajan uticaj na tržište). Kontrola temeljnih sirovina. Oligopolsko tržište je specifično. Vlasništvo i kontrola sistema distribucije. treba reći da svako od tih preduzeća ima toliko učešće na tržištu da vlastitim ponašanjem (politikom cijene ili/i politikom obima ponude) može ostvariti primjetan uticaj na samo tržište. U tom slučaju im može biti problem napustiti tu djelatnost iz razloga što ne mogu prodati tehnologiju. Postojanje ovih barijera daje specifičnost oligopolskom tržištu i potencijalni konkurenti moraju da o njima da vode računa. Ako na oligopolskom tržištu imamo samo dva ponuđača tada se takvo tržišno stanje naziva duopol. nužno je definiciju dopuniti i naznakom karaktera njihove međuovisnosti. Tada preduzeća nastoje napustiti granu i preći u neku profitabilniju. može biti problem prodaja namjenski izgrađenog objekta za tu proizvodnju (npr. na tržištu mogu postojati samo dvije fabrike za proizvodnju vojne opreme. Ugled postojećeg proizvoda. hladnjača za voće). jer „mali broj“ ili „svega nekoliko njih“ ne daje dovoljnu preciznost. Politika cijena postojećih oligopolista kojom određuju cijene niže od onih koje bi im maksimizirale dobit.

Zagreb. i str. 170 . „Teorija tržišta i cijena“. Smiljan & Šohinger. str. 1990. odnosno one koji nude homogene proizvode. Pretpostavka o proizvodnji bez troškova je nerealna. uzima u obzir i reakcije svih ostalih konkurentskih preduzeća. 314. simetričnih i asimetričnih oligopolskih situacija. svako pojedinačno preduzeće odlučujući o tome kakvu će akciju preduzeti. te Modele međuzavisnog djelovanja (bez formalnog dogovora i sa formalnim dogovorom-kartel). 4.Mikroekonomija Ovisno o tome da li su svi prodavači (oligopolisti) približno jednake ekonomske moći ili ne. 16. Izdavač Globus. Jasminka. koja pokazuje da će nakon određeni iteracija svaki od njih zadovoljavati na tržištu po 1/3 ukupne tražnje. Cournotova tačka. Rezultat njihovih akcija jeste tzv. I kod oligopola. ali i ta preduzeća nastoje uskladiti svoje akcije sa djelovanjem prvog preduzeća. 78 Jurin. 228. te tako ugroziti položaj datog preduzeća.”78 Zbog ovog utjecaja sva preduzeća moraju pažljivo da definiraju i primjenjuju svoje poslovne aktivnosti jer reakcije drugih preduzeća mogu umanjiti dio tržišta koji pripada tom preduzeću. Zatvoreni model (nema ulaska novih pouđača). Odatle. što je teško u praksi pronaći. S obzirom da su složeniji modeli u kojima postoji međuzavino djelovanje oligopolista mi ćemo dati prikaz samo jednostavnijih modela u kojima učesnici rade međusobno nezavisno. Po tom modelu polazna pretpostavka je da učesnici posluju bez troškova.1. U odnosu na tržište potpune konkurencije funkcija tražnje je neelastičnija odnosno oligoplisti vode aktivno-pasivnu politiku cijena. pravi se distinkcija između tzv. COURNOTOV MODEL Cournotov model je najstariji model oligopola. Modele oligopola dijelimo na: Modele nezavisnog djelovanja (u koje spadaju Cournotov. ali recimo da se radi o vlasnicima prirodnih izvora mineralne vode. U tom slučaju vlasnici nemaju troškova proizvodnje. a one su: 1. Zbog mogućnosti velikog broja različitih reakcija pojedinih oligopolista koje se ne mogu uvijek predvidjeti sa dovoljnim stepenom sigurnosti ne postoji samo jedan model oligopola koji bi u potpunosti objasnio ponašanje i ravnotežni položaj preduzeća. 3. Ako broj učesnika u modelu povećamo na veliki broj tada će tržište postati tržište potpune kokurencije. možemo tražnju predstaviti jednom linijom na grafiku. kao i kod prethodnih tržišnih stanja. Ovaj model ima i određene kritike. potrebno je voditi računa o tome kako izgleda funkcija tražnje. Nije vremenski određen. Oligopolisti na tržištu se mogu međusobno dogovarati ili mogu voditi svoje poslovne politike nezavisno jedan od drugog. Edgewortov i Bertrandov model). Učesnici reagiraju količinama na tržištu i ne prate šta radi drugi učesnik. odnosno zajedno 2/3. S obzirom da u analizi posmatramo homogene oligopole. Način ponašanja preduzeća je naivan 2.

Kada se pojavi i drugi. Ovo ćemo pojasniti matematički. Stoga se on ponovo pomjera na pola od preostalog dijela. Ovaj uslov je ispunjen pri obimu proizvodnje koji zadovoljava pola tražnje na tržištu. nastojati zadovoljiti preostalu polovicu tražnje. Ako se na tržištu pojavi prvi učesnik. U tom slučaju ako je samo prvi oligopolista na tržištu prisutan zadovoljit će pola funkcije tražnje. kako bi i on maksimizirao svoj profit. n-ta iteracija I učesnik II učesnik zadovoljava ½ tražnje.Mikroekonomija Objašnjnje modela je sljedeće. zadovoljava ½(1-1/2)= ¼ tražnje zadovoljava ½(1-1/4)= 3/8 tražnje zadovoljava ½(1-3/8)=5/16 tražnje zadovoljava 1/3 tražnje. U tom slučaju prvi se neće nalaziti više na pola tražnje. on će po istoj logici. I iteracija I učesnik II učesnik II iteracija I učesnik II učesnik .. jer MR ima dvostruko veći nagib od funkcije tražnje. on će se nalaziti u poziciji monopoliste.Cournotov model oligopola 171 . ali tako da zadovolji samo ½ od preostalog dijela tražnje. jer je ¼ već pokrivena od strane drugog oligpoliste. zadovoljava 1/3 tražnje Output I 1 Reakcija II-og na poteze I Cournotova tačka 1 2 1 3 1 4 Reakcija I-og na poteze II 1 4 1 3 1 2 1 Output II Grafik 98.. Kako su mu MC=0 tada će i MR biti jednako nuli. Stoga će nuditi onu količinu pri kojoj je MR=MC. Zatim drugi reagira na isti način. I tako sve dok ne postignu stabilnu ravnotežu gdje svaki od njih pokriva po jednu trećinu tržišta.

Mikroekonomija Pojašnjeno preko krivih reakcije situacija je sljedeća. Kada II ponuđač primijeti da je ostao bez dijela kupaca. Polazi od jedne realne pretpostavke da preduzeća imaju ograničen kapacitet i da sama ne mogu podmiriti svu tražnju na tržištu. Edgeworth je dalje pošao od pretpostavke da učesnici zajedno mogu zadovoljiti najviše 75% tržišta. Objašenjenje modela je dato u nastavku. odnosno cijena koja oscilira između dvije tačke. U tom slučaju svaki od učesnika zadovoljava po jedan dio pripadajućeg mu dijela tražnje. U prvom kvadrantu je data funkcija tražnje za prvog učesnika. S obzirom da postoji mogućnost da svaki od učesnika može ponuditi još više proizvoda. drugi se neće pojaviti na tržištu. Nakon toga niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu jer neće imati kupaca za svoj proizvod. ona snižava cijenu na nivo PA2 (reakcija drugog na potez prvog). Nakon što drugi učesnik vidi da je prvi uspostavio cijenu koja je na P'A2 istom nivou kao i njegova. EDGEWORTHOV MODEL Edgeworthov model oligopola u analizu uzima veličinu raspoloživih kapaciteta učesnika na tržištu. BERTRANDOV MODEL U ovom modelu učesnici na tržištu reagiraju cijenama. On sada iskorištava svoj kapacitet na višem nivou nego prethodno. I obrnuto. Podijelimo ukupnu funkciju tražnje da dva jednaka dijela i predstavimo svaku polovicu tražnje u kvadrantu I i II. Bertrandov model oligopola jedinica. Ova cijena je stabilna cijena jer kada se jednom dođe u cijenu nula niti jedan od učesnika neće moći podići cijenu. Objašnjenje modela je sljedeće: Cijena I-og Reakcija II-og na I Na osama X i Y prate se cijene svakog od dva učesnika.3. a u II kvadrantu za drugog. on onda spušta 172 . Neka je početna cijena na nivou R. To predstavlja krivu reakcije drugog na poteze prvog oligopliste. prvi učesnik spušta cijenu proizvoda na nivo H i privlači jedan dio kupaca od II učesnika. Ako prvi oligopolista proizvodi ukupni output. Kao rezultat modela jeste nedeterminisana ravnoteža. Ako Reakcija I-og na II drugi učesnik formira cijenu PA1 tada će drugi učesnik formirati cijenu P'A1 kao odgovor na poslovni potez drugog učesnika P'A1 (kao presjek reakcije I učesnika na potez drugog). S obzirom da ta cijena ostaje nepromijenjena onda ovakvu ravnotežu nazivamo stabilnom ravnotežom. odnosno svako od njih može podmiriti po ¾ pripadajućeg mu dijela tražnje. Nakon toga prvi učesnik također snizi cijenu na nivo P'A2. Cijena II-og PA2 0 PA1 i tako redom sve dok cijena ne bude snižena do nula novčanih Grafik 99. na grafiku između cijena R i S. Prvi učesnik nudi na tržištu količinu OF. Ako prvi proizvodi i pokriva pola tražnje tada će drugi proizvoditi ¼. 16.2. Početna cijena kreće sa nekog nivoa ali završava na cijeni jednakoj nula. a drugi OC. 16.

Zbog toga je ovo nedeterminisana (neodređena) ravnoteža. Kada to primijeti i drugi ponuđač on shvata da će podmirivati isti nivo tržiša i ako formira cijenu nešto ispod cijene S. I tako sve dok cijena ne bude na nivou S. Tada jedan od učesnika shvati da je onaj drugi u potpunosti iskoristio svoj maksimalni kapacitet i da on može i podići cijenu proizvoda jer onaj drugi svakako ne može podmiriti više kupaca. pa on u tom slučaju iskorištava svoj kapacitet. Zajednički nastup duopolista na tržištu 173 . odnosno. PA1 I 0 A1 II D A2 A/t Grafik 101. Edgeworthov model oligopola na tržištu oni bi nudili po jednu količinu proizvoda. zajedno bi podmirivali samo ½ tražnje jer bi pri P tom obimu proizvodnje obojica maksimizirali svoj profit. S obzirom da je smanjena tražnja za proizvodima I učesnika i on ponovo snižava cijenu na nivo ispod II učesnika. P I učesnik II Učesnik G R S D ● ● H ● J D' A/t No. ali koja je na nižem nivou od nivoa H.Mikroekonomija cijenu. Sada oba ponuđača imaju istu cijenu ali i oba imaju u potpunosti iskorišten svoj maksimalni kapacitet. Ovaj slučaj je prikazan na grafiku 101. ukoliko bi se oba učesnika E F A/t 0 C F dogovorila da zajedno nastupaju Grafik 100. odnosno na nivo između H i S. I tako se cijeli ciklus ponavlja. Oni su zajedno zadovoljili ¾ tražnje a ¼ je ostala nepodmirena. U nastavku ćemo dati prikaz modela prelomljene krive tražnje ili Sweezyjevog modela. Stoga se on ponovo vraća na cijenu R. Tada se kupci ponovo vraćaju njemu.

Kriva tražnje dd MC predstavlja individualnu krivu MC1 tražnje. Kako je ova vertikalna udaljenost poprilična. ovaj vertikalni dio će biti značajan. a d početna količina je A1 (odnosno C ● početna tačka ravnoteže jeste u tački R). odnosno tražnju za MRD d proizvodom jednog ponuđača. Da bi se mogao formulisati ovaj model potrebne su dvije pretpostavke na kojima on počiva. ● ATC1 Početna cijena jeste PA1. Tako npr. najveći broj preduzeća ima svoje granične troškove koji upravo prolaze između tačaka B i C. konkurenti ga slijede u tome 2. ako jedan od njih podigne cijenu računarske opreme vrlo je vjerovatno da ga neće niko slijediti u tome. postoji i prelom krivih graničnih prihoda iz MRd u MRD. D. Ukoliko preduzeće ●B podigne svoju cijenu na tržištu. ako preduzeća Grafik 102. Zbog toga što se preduzeća već nalaze u ravnoteži u tački R. istraživanjima je utvrđeno da se cijene velikog broja proizvoda koje proizvode oligopolska preduzeća vrlo malo tokom vremena mijenjaju. S obzirom da u tački R postoji prelom krivih tražnje iz dd u DD. tada ga i svi ostali ponuđači slijede. pa je relevantna funkcija tražnje DD. konkurenti ga neće slijediti u tome. odnosno jedan vertukalni dio graničnih prihoda između tački B i C. tako imamo i dvije odgovarajuće funkcije graničnog prihoda (MRD – koja se izvodi iz granske tražnje i MRd . možemo posmatrati tržište računarske opreme u jednom. jer ga ostali 0 A1 učesnici ne žele slijediti. ona nisu zainteresovana mijenjati ili svoju cijenu ili ponuđenu količinu. To su: 1. kada jedno preduzeće povećava cijenu. Objašnjenje modela: navedene ATC. Ako jedan od većih ponuđača na tržištu snizi cijenu računarske opreme ubrzo se to sazna u cijelom gradu pa su i svi ostali isporučioci opreme prinuđeni da snižavaju svoju cijenu. d. MODEL PRELOMLJENE KRIVE TRAŽNJE (SWEEZYJEV MODEL) Teorija prelomljene krive tražnje nastala je na pokušaju da se pronađe odgovor na pitanje: zbog čega se cijene proizvoda na oligopolskim tržištima ne mijenjaju značajnije tokom vremena? Naime. odnosno u tački koja je formirana na tržištu. S obzirom da na tržištu postoji velika razlika između nagiba funkcije dd i DD. kada jedno preduzeće obara cijenu. Ovakav slučaj je karakterističan za djelatnosti gdje proizvodi tokom vremena brzo zastarijevaju i gdje je vrlo teško podizati cijenu nakon što se ona formira na određenom nivou. MR dvije pretpostavke na grafiku su predstavljene sa dvije krive D tražnje. MRd D tada se iz tačke R kreće uz funkciju tražnje dd. Zbog toga je njihova rezultirajuća ravnoteža u tački R. Sa druge strane. 174 . ATC dok kriva tražnje DD predstavlja R PA1 gransku (ukupnu) tražnju.Mikroekonomija 16. Teorija prelomljene krive tražnje snizi svoju cijenu sa nivoa R. Ako se u tom vertikalnom dijelu graničnih prihoda presiječe funkcija graničnih troškova i graničnih prihoda tada će rezultirajuća cijena biti na nivou PA1.koja se izvodi iz individualne tražnje).4. Preko ovog modela je dat teoretski odgovor na postavljeno pitanje. MC. Sa MR druge strane. Q Kako imamo dvije funkcije tražnje.

modela. postoji i model sa krivom tražnje obrnutog preloma. i svi ostali učesnici na tržištu je tada slijede.79 79 Detaljniji prikaz Teorije igara je dat u „Mikroekonomija. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. str. može se primjenjivati kod proizvođača aviona s obzirom na nekoliko danas prisutnih proizvođača na svjetskom tržištu. Taj model postoji u situacijama kada se navedene dvije pretpostavke zamijenjene. 2005. Kasim. kada jedno preduzeće obara cijenu. u modelu se mijenja ravnotežna količina. Pored ovog oblika prelomljene krive tražnje. On se primjenjuje kod velikog broj ekonomskih ali i neekonomskih situacija gdje na neki način postoje suprostavljene strane ali čije odluke zavise od odluka donešenih od drugih učesnika. Za primjer ovih pretpostavki se može uzeti industrije peciva u nekom gradu. d. kada jedno preduzeće povećava cijenu. U slučaju kada dolazi do premještanja krive tražnje.Mikroekonomija Na taj način je dokazano iz kog razloga postoji tzv. 175 . odnosno: MC. godine. ATC. 40-62. Tako na primjer u Sarajevu postoji veliki broj preduzeća koja se bave proizvodnjom i distribucijom hljeba i peciva. S obzirom da se ovaj slučaj rjeđe susreće u praksi nećemo ga ovdje detaljnije izlagati i grafički predstavljati. Ovdje ubrajamo i pekare koje rade na području grada. Jedan od novijih modela oligopola koji u posljednje vrijeme ima tendenciju da postane univerzalni model oligopola jeste model Teorija igara. što je vidljivo na narednom grafiku. Teorija prelomljene krive tražnje 1. MR D MC d PA1 MRD MC1 R ●` ●C ●B 0 A1 R ATC ATC1 d MRd MR D Q Grafik 102. Također. U Nastavku ćemo dati samo osnovne informacije o modelu. konkurenti ga slijede u tome.dodatnom materijalu za ispit“. ali ne i ravnotežna cijena proizvoda na tržištu. Česta primjena ovog modela je u diplomatiji i u slučajevima kada je u pitanju strateško ponašanje država. rigidnost (nepromjenjivost) cijena na oligopolskom tržištu putem teoretskog D. konkurenti ga ne slijede u tome 2. Ukoliko najveća od tih kompanija podigne cijenu hljeba. Tatića.

Teorija igara omogućava različit pristup proučavanju problema oligopola. strategija preduzeća može biti promjena ambalaže proizvoda. “Ovi igrači mogu biti individualci (kao igrači pokera). ali oni ne daju opću teoriju oligopola u smislu da bi bilo koji od tih modela mogao potpuno objasniti proces odlučivanja oligopolista. firme (kao na oligopolskim tržištima). TEORIJA IGARA Zbog značaja koji se uz cjenovnu pridaje i necjenovnoj konkurenciji na oligopolskim tržištima. koji nam omoguċavaju rješavanje ovakvih vrsta problema. “Međusobni odnosi preduzeća na oligopolskim tržištima i nerazdvojiva neizvijesnost u pogledu reakcija konkurenata na bilo koji tok akcije preduzeća ne mogu se djelotvorno analizirati klasičnim sredstvima ekonomske teorije. str. ili cijeli narod (npr. To je aktivnost u kojoj učestvuju dva ili više igrača čiji su interesi različiti (suprotni ili konfliktni). 620. “Price Theory”.Mikroekonomija 16.5. a zatim se to rješenje ponovo prevede u ekonomske termine.404. No. Na primjer.”80 Tvorcem teorije igara smatra se J. djelo koje joj je osiguralo status posebne discipline objavljeno je tek 1944. kako bi bilo moguće ekonomske kategorije preformulisati u matematičke obrazce. 5 edition. ustrojio je jednu novu oblast matematike u procesu rješavanja strateških problema. što se može zaključiti iz obimne literature koja je do danas nastala na tom području. tražen je model koji bi povezao obje ove vrste konkurisanja. tokom vojnih sukoba). “Microeconomic Theory”. biheviorističke modele. Von Neumann. odnosno svi oblici ponašanja preduzeća u oligopolskoj strukturi. South-Westwrn Publishing Co. Osnovni pojmovi Da bismo razumjeli ovaj model. The Dryden Press. nađe rješenje igre. Cincinnati.”82 STRATEGIJA (Strategy) označava skup planiranih akcija koje preduzima svaki igrač. str. 1996. Ekonomisti su razvili modele tajnih sporazuma. godine pod nazivom: “Teorija igara i ekonomsko ponašanje” (Theory of Games and Economic Behaviour). 16..1. da bi se izvršilo njegovo ekonomsko tumačenje. određivanje cijene proizvoda na 200 80 Koutsoyiannis. Zagreb. IGRAČ (Player) je osoba koja sudjeluje u igri.”81 Da bi ovaj model bio primjenjljiv u ekonomiji. Ohio. Philadelphia. „Moderna mikroekonomika“. str. Mate.5. Koliko je značaj Neumanovog doprinosa razvoju teorije igara najbolje nam pokazuju riječi Davida Friedmana. koji je još 1928. Teorija igara u velikoj mjeri obuhvata strategije i cjenovne i necjenovne konkurencije. godine. i tako što bolje objasnio stanje na koje se nailazilo prilikom njihovog analiziranja. nd 81 Friedman. Ovo djelo je iniciralo dalja istraživanja na ovom području. modele određivanja cijene zapreke ulasku. potrebno je pojasniti elemente i pojmove koji se u njemu pojavljuju. koji kaže: “John Von Neumann. Walter. potrebno je da se neki ekonomski problem formuliše u terminima teorije igara. th 82 Nicholson. Anita. II izdanje. IGRA (Game) je prvi od njih.485. tako da se pomoću ove metode dosta uspješno mogu analizirati svi oblici oligopolske konkurencije. 2 edition. godine utemeljio osnovne postavke teorije igara. 176 . neosporivo jedan od najpametnijih ljudi prošloga stoljeća. 1990. Njih može biti dva ili više. David. Ovo zahtjeva da se “u pomoć” pozove matematika i njoj srodne discipline. 1992.

tada se rezulatati njihovih strategija najlakše prikazuju u obliku MATRICE (payoffs).2. konačni rezultat igre je stalan. odnosno manji. Broj strategija svakog igrača može biti različit. Što je igrač izabrao bolju strategiju i njegov će rezultat biti bolji. tada duopolisti mogu. potpunu konkurenciju). u kratkom roku. odnosno njegov protivnik. Pretpostavimo igru sa dva sudionika. itd. itd. str. Ograničenja mogu biti razna.) utjecati ne preraspodjelu ukupnog prihoda (koji ostaje konstantan). Za svakoga igrača na taj način možemo formirati matricu njegovih rezulatata. Što jedan dobije. str.m. „Npr. drugi će izgubiti.Mikroekonomija KM. 85 Bakalar. od sposobnosti svakog igrača ovisi i rezultat igre. polipol. Npr. rezultat svakog igrača zove se ishod (Payoff). 1996. “Teorija cena”. S obzirom da je svaki igrač u mogućnosti da izabere jednu od nekoliko mogućih strategija. cijene faktora. godine.3. Označimo li sa ars rezultat prvog igrača koji nastaje ako prvi igrač izabere strategiju r=1. “Mikroekonomija”. Kod igara sa stalnom sumom. Narodne novine.n. A zbir rezulatata svih sudionika u igri je konstantan. Zagreb. Jozo. igre sa stalnom i nestalnom sumom. “Igre su podijeljene na osnovu dva osnovna kriterija: 1. Sarajevo. koliki je broj učesnika u igri. Tako ćemo za prvog igrača imati matricu A. godine. a kolone moguće strategije drugog igrača. duopolista i sa stalnom sumom. „Mikroekonomska analiza“. trojice ili općenito igru n-igrača (duopol. 348. ako je elastičnost tražnje za određenim proizvodom 1.…. različitim strategijama (politikom cijena i dr.3. Matrica rezultata Ukoliko pretpostavimo da se na oligopolskom tržištu pojavljuju samo dva preduzeća. bez obzira na raspodjelu rezultata po igračima.“84 16. carine. razlikujemo također. Pretpostavimo dalje određeni. Beograd. str. “U Teoriji igara. a drugi tri moguće strategije. 1984. postoje igre sa nultom sumom (zero-sum games) i igre čija suma krajnjih rezultata nije ravna nuli (non-zero sum games). tada će ukupni prihod biti veći.…. ako je koeficijent elastičnosti tražnje robe koju prodaju duopolisti različit od 1. i 2.2. Zoran. Pretpostavimo da prvi igrač ima dvije. no konačan ishod će zavisiti od strategija svih igrača. Savremena administracija.332.5. kao na primjer. a u oligopolskoj konkurenciji rezultat je profit ili gubitak oligopoliste. a drugi igrač strategiju s=1. Ovakav oblik igre zove se strategijski ili matrični. Mate. a s obzirom na to kakav je konačan ishod. pored strategija oligopolista i ograničenjima sa kojima se učesnici susreću..”85 Redovi takve matrice predstavljaju moguće strategije prvog igrača.”83 S obzirom na ishod. 214 177 . oligopol.2. Matrica A tada izgleda ovako: 83 Pjanić. 1991. HKD Napredak. s obzirom na različite kombinacije strategija koje izabere on. zbir rezultata pojedinih sudionika nije stalan. raspoloživa tehnologija.5% ukupnog prihoda na propagandu. Rezultat pojedinog igrača ovisi o izboru njegove strategije. trošenje 3. kakav je konačan ishod igre „Zavisno od broja igrača. razlikujemo igru dvojice. a za drugog matricu B. 84 Babić. Kod igara sa nestalnom sumom. Rezultati su određeni. Svaki od igrača unaprijed postavlja svoj cilj. konačni broj strategija svakog sudionika. da bismo osigurali da broj rezulata bude konačan. i u zavisnosti od njega bira određenu strategiju. zavisno od politike cijena.

tada matrica drugog preduzeća ima sljedeći izgled: 70 40 50 Preduzeće “Y”= 50 60 30 Znači. I svi ostali elementi matrice mogu se interpretirati na analogan način. Preduzeće ima zadan. kada imamo samo dvojicu igrača. Svako poduzeće pouzdano zna isplativost svih kombinacija razmatranih strategija. Obično je to maksimizacija tržišnog udjela. pa da se može odrediti i matrica drugog učesnika. npr. Zagreb. Svako poduzeće zna svoje i strategije svog konkurenta. Narodne novine. 2. ali zbog nemogućnosti analiziranja na ovaj način ukoliko ih preduzeća imaju više.”86 Da bi se bolje razumio prethodni model. Kao i svaki drugi ekonomski model i model teorije igara ima određene pretpostavke na kojima počiva: 1. dovoljno je znati samo elemente jednog igrača. Recimo da se radi o dva preduzeća koja imaju nazive: preduzeće “X” i preduzeće “Y”. a preduzeće “Y” prvu tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 50. 3. godine. pokazat ćemo kako to izgleda na jednom primjeru. a broj kolona nam pokazuje koliko različitih strategija ima preduzeće “Y”. Mate. U stvarnosti preduzeća imaju veliki broj mogućih strategija. Ako naš drugi igrač izabere treću strategiju. učešće na tržištu) 100. a21= 50 pokazuje da ako preduzeće “X” izabere svoju drugu strategiju. tada matrica preduzeća “Y” izgleda na sljedeći način: Preduzeće “Y”= c-a11 c-a12 c-a13 c-a21 c-a22 c-a23 Ako uzmemo da je u prethodnom primjeru suma igre (npr. Matrica preduzeća “X” neka izgleda na sljedeći način: 30 60 50 Preduzeće “X”= 50 40 70 Ovdje nam. 86 Babić. Uzmimo da je suma igre stalna i iznosi “c”. tada će rezultat koji će ostvariti preduzeće “X” biti jednak 70. tako da se od ukupnog rezultata oduzmu elementi poznate matrice. 332-333. 178 . uzimaju se samo dvije ili tri. 1991.Mikroekonomija A= a11 a12 a13 a21 a22 a23 Prema tome. i kada je ukupni rezultat stalan (u ovom primjeru 100). To podrazumijeva da poduzeće zna svoj ukupni prihod. str. ali se usredotočuje na najvažnije od tih elemenata. „Mikroekonomska analiza“. ukupne troškove i ukupni profit od svake kombinacije strategija. jasno definisan cilj. postoji ukupno mxn (2x3=6) rezultata prvog igrača. Broj redaka u matrici predstavlja broj strategija koje ima na raspolaganju preduzeće ”X”.

ostaje najboljom bez obzira na to kakvu će strategiju slijediti drugi igrač. to jest. mogućih strategija preduzeća. Za prvog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. i za drugog zatvorenika dominantna strategija je da prizna. Akcije koje poduzimaju duopolisti ne utječe na ukupnu veličinu tržišta. Zatvorenik 1 Priznati 5 godina Priznati Zatvorenik 2 Poricati 10 godina 0 godina 0 godina 0 godina 5 godina 0 godina Poricati 10 godina Ravnoteža je kada zatvorenik 1 preduzme najbolju moguću strategiju uzimajući u obzir i to šta će učiniti zatvorenik 2. jer su ciljevi poduzeća dijametralno oprečni. na primjer. 179 . ili dobiti 5 godina. Osumnjičeni nisu znali da tužilac ne posjeduje dokaze protiv njih. a također. 5. On je obećao da će biti oslobođen bilo kakve kazne onaj koji prizna krađu. ukoliko se usvoji pretpostavka 4. ako i drugi osumnjičeni prizna).Mikroekonomija 4. Ako niti jedan od njih ne prizna. dobit će kazne koje im pripadaju po zakonu u trajanju. Ta situacija nastaje kad najbolja strategija koja je na raspolaganju jednom od igrača. ili ne priznati (i osloboditi se svake optužbe ako i drugi ne prizna. ili dobiti kaznu od deset godina ako ga drugi izda). da prizna ili ne prizna. obojica će biti oslobođeni zbog nedostatka dokaza protiv njih. dok će onaj drugi koji ne prizna biti osuđen na deset godina. Ukoliko obojica priznaju. U igri sa sumom nula. On se suočava sa dilemom šta da uradi: priznati (i osloboditi se svake optužbe ako drugi osumnjičeni ne prizna. Zbog nedostatka dokaza u postupku istrage javni tužilac je bio u dilemi kako da nadmudri počinitelje da priznaju krađu. najjednostavniji je slučaj DOMINANTNE 6. Stoga svaki osumnjičeni ima dvije “strategije”. To se ponašanje definira kao “racionalno”. Pri razmatranju STRATEGIJE. Svako poduzeće bira svoju strategiju “očekujući najgoru od svog konkurenta”. ne postoji poticaj za tajno sporazumijevanje. od 5 godina. svako poduzeće djeluje na najkonzervativniji način. očekujući da će njegov konkurent izabrati najbolju raspoloživu strategiju. Jedan od najranijih i najpoznatijih primjera na koji se može primijeniti model teorije igara jeste problem poznat pod nazivom “ZATVORENIKOVA DILEMA”. i obrnuto.

+$85 m -$10 m. PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA VISINE ULAGANJA OLIGOPOLSKIH PREDUZEĆA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 88 Strategije Procter & Gamble R&D bez R&D +$45 m. +$70 m. Paul. Zagreb. +$85 m. gubi poslove i trpi pad profita. Struktura ove igre identična je zatvorenikovoj dilemi. 87 Samuelson. rezultati njihovih strategija su prikazani u gornjem lijevom uglu. +$30 m. XVII izdanje. Kimberly-Clarkove strategije R&D +$ 5m. u opasnoj igri zagađivanja ispuštaju otpadne tvari u rijeke i u zrak. a okolina je čišća. Dominantna strategija za oba preduzeća je da vrše istraživanje i razvoj.desno dole. bez R&D -$10 m. 180 . Nesaradnička Nešova ravnoteža u D* vodi do ishoda sa puno zagađivanja . godine.Mikroekonomija PRIMJENA TEORIJE IGARA KOD ODREĐIVANJA OBIMA ZAGAĐIVANJA OD STRANE PREDUZEĆA NA OLIGOPOLSKOM TRŽIŠTU 87 Igra zagađivanja BH Steel Malo zagađivanje Malo zagađivanje OXY Steel Veliko zagađivanje* A $ 100 C $120 $ 100 -$30 Veliko zagađivanje* B -$30 D* $100 $120 $100 *Nešova ravnoteža Ove dvije čeličane. Ako oba preduzeća vrše istraživanje i razvoj. a ukoliko niti jedno od preduzeća ne vrši istraživanje i rezultati su tada u donjem desnom uglu. 1994. Država može dovesti do izlaza iz te situacije ako nametne saradničku ravnotežu iz ishoda A kod koje su profiti isti. Ako jedno od tih preduzeća pokuša vlastitu proizvodnju učiniti čišćom. Mate. ono time podiže svoje cijene. obje orijentirane na maksimiziranje profita i neregulirane. „Ekonomija“.

386. 3 edition. Pred kraj 1985. 1996. International Financial Statistics. Jedan od problema sa kojima se kartel zemalja izvoznica nafte (OPEC) suočio između 1973-1985 jeste konflikt između članica: Nigerije i Alžira. “Polazimo od činjenice da karteli lakše opstaju ukoliko njihovi članovi imaju slične interese. Addison Wesley Publishing Company. Michael.89 Kretanje svjetske cijene nafte 40 $ po barelu 30 20 10 0 1973 1975 1977 1979 1981 1983 1985 Cijena barela nafte u periodu od 1973-1986. i 1979-80. U slučaju maksimizacije kratkoročnog profita u datom periodu jedna od članica kartela je počela varati. a koji je zabilježila ekonomska praksa. Dodatnom proizvodnjom nafte ona je oborila cijenu sa $31 po barelu koji je bio u novembru 1985. Ali između je rasla sporije od stope inflacije. Izvor: International Monetary Fund.Inc. nego kada su njihovi interesi različiti. James.. na $11 po barelu u martu 1986. i ostalih članova OPEC-a. koje imaju velike rezerve a mali broj stanovnika. Izdavač: Science Research Associates. “Intermediate Microeconomics”. Ovdje se vide dva perioda veoma velikog porasta cijena: 1973-74. cijena je dramatično opala. godine Saudijska Arabija je na ovaj izazov odgovorila strategijom kažnjavanja države koja je varala. 12 maj 1986. 319-320. str. 181 .Mikroekonomija Spomenut ćemo ovdje još jedan primjer koji može poslužiti boljem razumijevanju ponašanja oligopolista na tržištu kada između njih postoji koluzivni sporazum (koji učesnici krše). 1986: Oilweek. godine. godine. Ovakav potez Saudijske Arabije nije uspio disciplinovati članice koje su kršile sporazum o količini proizvodnje. te je Saudijska Arabija morala smanjiti količinu proizvodnje da bi cijena nafte ostala na dotadašnjem nivou. rd Quirk. str. Third edition. Radi se o funkcioniranju najpoznatijeg kartela na svijetu-OPEC-a. Sa druge strane imamo Saudijsku Arabiju i Kuvajt. i koje imaju dugoročne interese za konstantnom količinom proizvodnje (da bi cijena nafte na svjetskom tržištu ostala nepromijenjena). 88 89 Parkin. zbog čega su zainteresirane za maksimizaciju kratkoročnog profita (proizvodnja što veće količine nafte). Maj. što se može vidjeti po cijeni barela nafte s početka 1986. 1986. Microeconomics. Na početku 1986. Ove dvije zemlje imaju male rezerve nafte a veliku populaciju.

5. ali i na tržištu oligopola. 182 . 2. bjelančevine). počeli su reklamirati svoje proizvode u štampi.Mikroekonomija 17. da se proizvod i proizvođač diferenciraju od svih drugih ponuđača i da se omogući zarađivanje višeg profita preduzećima. npr. isti prehrambeni artikli iako služe istoj svrsi. 1. ambalaža. Primjer prividne diferencijacije na primjer imamo u farmaceutskoj industriji – različit naziv za isti sastav tableta. cijena. 4. 75. razlikuju se po sastavu i sadržaju pojedinih komponenti (ugljikohidrati. ali ne i istovjetne proizvode. TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE Početkom prošlog stoljeća preduzeća i zanatske radnje su počele na određeni način da vrše diferenciranje svojih proizvoda tako što su pakovali svoje proizvode u drugačiju ambalažu. Ona predstavlja na neki način mješavinu tržišta potpune konkurencije i tržišta monopola. To je primjer stvarne diferencijacije. gdje je ulazak i izlazak u granu i iz grane slobodan. Velika brojnost prodavača. itd) 3. kvalitet usluge i lokacija ponuđača suočava svakog od njih sa krivom tražnje silaznog nagiba. Ne može doći do tajnih sporazuma 6. Sve navedeno je imalo za cilj da se funkcija tražnje učini neelastičnijom koliko je to moguće. finansijske prepreke). položaj preduzeća. Diferencijacija proizvoda. Zajednički elementi sa savršenom konkurencijom su: 1. Postoje i pretpostavke ovog tržišta date ispod. Prihvatanje cijena ostalih ponuđača kao date. Ne očituje se međuovisnost preduzeća 7. uslovi prodaje. itd). Relativno veliki broj učesnika (25. Relativno malo tržišno učešće. Ograničen stepen kontrole cijene (aktivno-pasivna politika cijena). nastojali su izgraditi marku proizvodu koja bi na tržištu bila prepoznatljiva itd.npr. 3. Monopolistička konkurencija predstavlja takvu tržišnu strukturu gdje postoji mnogo prodavača. Ovo je vodilo ka formiranju novog tržišnog stanja koje nije do tada bilo primijetno. Jedino je manje elastična od one koju susrećemo na tržištu potpune konkurencije. marka proizvoda. koji prodaju slične. masti. Razlika u proizvodima može biti stvarna i prividna. 40. Sloboda ulaska i izlaska iz grane (postojanje određenih barijera. Stoga ćemo prvo definisati ovo tržišno stanje. Razlika između ova dva tržišta je u tome što prodavači na tržištu monopolističke kokurencije prodaju diferencirane proizvode koji su slični ali ne i identični i koji služe za zadovoljavanje iste potrebe. Sloboda ulaska i izlaska iz grane. ali s tim da je funkcija tražnje na tržištu monopolističke konkurencije elastičnija nego na tržištu monopola. 2. Proizvodi se mogu razlikovati prema lokaciji i kvalitetu usluga. Danas smo svjedoci da je ono veoma prisutno i da ga srećemo u skoro svakoj industriji gdje na tržištu imamo veliki određeni broj učesnika. Blago diferencirani proizvodi (kvalitet. S obzirom na tu činjenicu preduzeće može vršiti izbor između cijena i količina kao kod monopola.

Osjenčen je žutom bojom na grafiku. Preduzeće koje uspije proizvesti novi. imitacijom inovatorstva i ulaskom novih preduzeća u konkurenciju sa već postojećim eliminirat će se ta prednost. Zato inovator ostvaruje profit dok ga imitatori ne anuliraju. dok je ravnotežna količina ponuđena na tržištu na nivou Qe. MC MC Pe P1 ● ● A B ATC d ● e MR 0 Qe Grafik 103. preduzeća će napuštati tu granu. Cijena je dugom roku jednaka dugoročnom prosječnom ukupnom trošku. ali će poslovati bez ekstraprofita. ulazak novih firmi u granu rezultirat će nižim cijenam ali i profitima.Mikroekonomija Postoji razlika u slobodi ulaska u granu između čistog monopola i preduzeća koje posluje na tržištu monopolističke konkurencije. pa makar i samo privremeno. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku Q 183 . U lokalnom okviru najbolji primjer za monopolističku konkurenciju su benzinske pumpe. Zbog toga je tržišna moć ovog preduzeća ograničena raspoloživošću supstituta. Kada nastanu gubici. 17. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku S obzirom na elastičniju funkciju tražnje u odnosu na tržište monopola nivo ekstraprofita će biti niži nego na tržištu monopola u kratkom roku. Ona može nastati po osnovu proizvodnih inovacija. sličnih proizvoda i usluga koje prodaju drugi ponuđači. Međutim. p. Iako monopolistička konkurencija omogućava ostvarivanje monopolskog profita u kratkom roku. frizerske radnje i restorani. privremeno povećati svoju cijenu te na taj način ostvariti monopolski profit. AC. U dugoročnoj ravnoteži nova preduzeća neće ulaziti niti će postojeća izlaziti. Monopolistička konkurencija se najčešće susreće u maloprodaji i u sektoru usluga. Cijena po kojoj se prodaje proizvod na tržištu je Pe.1. Izlaskom tih preduzeća povećavat će se cijene i profiti. tj. diferenciran proizvod biće u stanju kao i monopolsko preduzeće. Preduzeća nastoje proizvoditi nove proizvode kojima će osigurati konkurentsku prednost.

uspostavljanje lanca distribucije. P LMC pm pTPK LATC ●A ● e ● d e’ MR 0 Qm QTPK Q Grafik 104. Kasim.Mikroekonomija 17. a to neosporno vodi i višim troškovima preduzeća. Kriva tražnje pomjera se ulijevo sve dok ne postane tangenta na krivu njegovih dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC). što ćemo ovdje izostaviti. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom vremenskom periodu U dugom roku u granu ulaze nova preduzeća čime se smanjuje udio u tržišnoj tražnji ovog preduzeća. a količina manja. 184 . 2003. godine. „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. izradu ambalaže. Da biste diferencirali proizvod morate uložiti značajna sredstva u reklamiranje. Razlog ovakvoj situaciji jeste što je potrebno diferencirati proizvod na tržištu potpune konkurencije. Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku Kao što je sa grafika 104. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. Sarajevo. Zato na dugi rok preduzeće u monopolističkoj konkurenciji cijenom može pokriti samo dugoročni prosječni trošak (p = LATC) koji je na nižem nivou proizvodnje u odnosu na kratkoročnu ravnotežu.90 90 Tatić.2. Detaljniji komparativni prikaz efikasnosti poslovanja preduzeća na tržištu potpune konkurencije i preduzeća na tržištu monopolističke konkurencije bi zahtijevao i značajno više prostora. podizanje kvaliteta proizvoda itd. vidljivo iako preduzeće na tržištu monopolističke konkurencije ne zarađuje ekstraprofit cijena je viša nego na TPK.

ovdje govorimo o funkciji ponude (najčešće faktora proizvodnje). nego zavisi od pregovaračkih mogućnosti monopsoniste. Često se ponuda rada. To je slučaj npr. a karakteristično je za tržište faktora proizvodnje. Ponuda faktora proizvodnje ima rastući oblik. Monopson najčešće nastaje kao rezultat nemobilnosti faktora proizvodnje ili njegove specijalizacije za određenog korisnika. Kao jedini kupac datog resursa.Mikroekonomija 18. Javlja se na tržištu na kome imamo veliki broj konkurentskih ponuđača na strani ponude. jer se isti farovi ne mogu ugrađivati u više vrsta automobila. što je predstavljeno u nastavku. Čak i grafiki imaju obrnuti izgled. jer su fabrike i preduzeća ti monopsonisti koji angažuju potrebnu količinu rada. Iako nabavna cijena monopsoniste nije zadata veličina. graničnog i prosječnog troška monopsoniste u njegovoj proizvodnji prikazana je na narednoj tabeli. Primjer: Funkcionalna veza između kupljene (odnosno uložene) količine faktora proizvodnje i cijene datog faktora proizvodnje. Qa – predstavlja količinu angažovanog faktora rada Pa – predstavlja cijenu po kojoj je dostupna ta količina rada TCa – predstavlja ukupan trošak angažovanog faktora rada 91 Oznaka u indexu a u stvari predstavlja neki opći proizvodni faktor. Ne sreće se često u praksi. Recimo. što je vidljivo iz narednog primjera. On najčešće prodaje svoje proizvode na tržištu koje ima karakteristike tržišta potpune knkurencije i mora preuzeti cijenu sa prodajnog tržišta. ali samo jednog kupca na strani tražnje. koji ima potpuno suprotnu situaciju. U ovom slučaju je uzet primjer gdje je taj faktora faktor rada. tada se takvo tržište može opisati kao monopsonsko. a onda i kretanja ukupnog. 185 . kao faktora proizvodnje. monopsonista se suočava sa cjelokupnom ponudom. posmatra kroz monopsonsku tržišnu strukturu. cijena gotovih proizvoda monopsoniste je zadata veličina. To znači da će se nuditi više faktora rada ako je cijena na tržištu viša. Kako smo kod ostalih tržišnih stanja govorili o funkciji tražnje za proizvodom. ako na nekom području imate veći broj stočnih farmi iz kojih se proizvodi mlijeko i imate na strani tražnje samo jednu mljekaru koja vrši otkup tog mlijeka. tržište monopsona je zrcalna slika tržišta monopola. MONOPSON Monopson na neki način predstavlja neuobičajeno tržišno stanje. Posmatrano grafički. Ponuda nekog faktora (Sa)91 jednaka je prosječnom trošku ponude (ATCa). kod ponuđača koji isporučuje automobilske farove za jednog od proizvođača automobila.

Kao što smo na ostalim tržištima imali da je uslov ravnoteže MR=MC. tako je i ovdje potrebno da se granični trošak. Qa 6 7 8 9 10 Pa 0. Funkcija ponude i graničnih troškova Qa Karakteristika ovog graničnog prihoda nastalog angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora jeste što ima opadajući oblik.65 0. angažovali ste dodatnog stolarskog radnika u proizvodnji sa mjesečnom plaćom od 700 KM. ATCa – predstavlja prosječni trošak angažovanog faktora rada Sa – predstavlja ponudu faktora rada.70 Kada predstavimo grafički funkciju ponude rada onda ćemo dobiti sljedeći grafik.000 KM.92 On će u stvari i dovoditi do porasta prosječnog troška faktora rada i imat će dvostruko veći nagib od funkcije ATCa. tada je granični prihod nastao angažovanjem tog dodatnog faktora rada jednak 12.00 MCa 0.50 0. Svaka sljedeća jedinica proizvodnog faktora odbacuje manji prinos od 92 Sjetite se odnosa između ukupnih.60 0.00 3. Ako vam taj radnik proizvede mjesečno drvenih prozora u vrijednosti od 12.05 1. Funkcija ponude na monoposonu monopsoniste moramo dodati još jedan elemenat. Ako dolazi do porasta prosječnog troška angažovanja faktora rada.15 ATCa=Sa 0.85 4.50 0.80 5.55 0.85 0.000 KM.Mikroekonomija MCa – predstavlja granični trošak angažovanja dodatne jedinice faktora rada. Recimo.85 7. Pa Sa = ATCa Da bismo mogli odrediti ravnotežu Qa Grafik 105. 41.70 TCa 3.60 0. prosječnih i graničnih veličina predstavljenih na str. Nadnica (N) MCa ATCa=Sa Grafik 106.55 0. nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora. Tih 700 KM predstavlja granični trošak koji je nastao angažovanjem dodatne jedinice proizvodnog faktora. a to je granični prihod proizvodnog faktora rada (MRPa). uporedi sa graničnim prihodom koji je nastao prodajom proizvoda koje je proizveo taj dodatni faktor.65 0.95 1. tada će granični trošak biti uvijek iznad prosječnog troška. 186 .

To se B● naziva „Monopsonističkom Nadnica eksploatacijom“ jer su jedinice (N) faktora proizvodnje plaćene manje nego što svaka od njih pridonosi Pa2 generiranju ukupnog prihoda. Kada birate u koji projekat ćete uložiti novac onda ćete se sigurno opredijeliti za onaj koji vam donosi najveći profit. Prikažimo slučaj ulaganja kapitala u projekte. Prema tome. I tako redom. ali ne i dovoljno profitabilnih projekata. monopsonista će se Pa1 ● zaustaviti na manjem obimu kupovine MRPa i ulaganja faktora proizvodnje nego kupac potpune konkurencije (a1). Ravnoteža monopsona 187 . Japan je zemlja koja se često navodi kao primjer. jer postoji obilje novca. veći od graničnog troška koji je nastao angažovanjem tog proizvodnog faktora. Privrede (N) koje imaju velike iznose raspoloživog novca obično ne mogu naći dovoljno visokoprofitabilnih projekata. Na narednom grafiku preduzeće će ulagati a1 količinu faktora a. svega nekoliko procenata. jer je to cijena ponude tog faktora. jer ste već Nadnica uložili u najprofitabilniji. ● odnosno plaćene su po cijeni koja je niža od one koja bi se formirala u slučaju da je i na strani kupaca faktora A ACa=Sa proizvodnje potpuna konkurencija PTPK ● (PTPK). javlja se razlika u iznosu Pa2 -Pa1 (površina osjenčena u žuto) po jedinici uloženog faktora i koji rezultira iz pozitivne razlike između MCa veličine MRPa i cijene faktora a. jer mu je pri toj količini ulaganja ovog faktora prirast ukupnog prihoda (odnosno MRPa) jednak graničnom trošku (odnosno MCa). MRPa .predstavlja granični prihod ostvaren angažovanjem faktora proizvodnje „a“. Sljedeću količinu novca ulažete u manje profitabilan projekat. Pri tome. Cijena koju monopsonist plaća za jedinicu faktora a je Pa1. Graničnog prihoda faktora proizvodnje Qa Grafik 108. odnosno ako je granični prihod ostvaren angažovanjem proizvodnog faktora a. gdje su prinosi na investicije dosta niske. Preduzeće će kupovati dodatne jedinice nekog faktora proizvodnje sve dok god dodatno uložena jedinica tog faktora pridonosi više porastu ukupnog prihoda.Mikroekonomija one prethodne. a1 a2 Qa Grafik 107. MRPa Monopsonista će angažovati dodatnu jedinicu proizvodnog faktora «a» samo ako mu ta dodatna jedinica pridonosi više porastu ukupnog prihoda (MRPa) nego li porastu graničnog troška (MCa). nego porastu ukupnog troška.

18. 13. 4. 16. DA NE Na tržištu potpune konkurencije uslov ravnoteže preduzeća je P=MR. Na kojim tržištima je koeficijent elastičnosti supstitucije beskonačan: a) Na TPK b) Na tržištu monopola c) Na tržištu oligopola d) Na tržištu ograničene konkurencije e) Ni jedno od navedenog 2. 15. 2. DA NE Monopolista u dugom roku može ostvariti i prosječan profit. 12. 6. 8. DA NE Kada je MR < MC povećanjem proizvodnje monopolista može povećati ukupni profit. uticaj ponude na formiranje cijene je veći. DA NE Dugoročna funkcija tražnje monopoliste je manje elastična od kratkoročne. DA NE Na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku nema ekstraprofita. 10. 7. DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i ekstrprofit.Mikroekonomija PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. DA NE Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi više uz manju cijenu. DA NE Na TPK što je vremenski rok duži. DA NE Postoji više razloga koji dovode do nastanka monopola. 17. Kod monopola funkcija tražnje obavezno ima: a) Rastući nagib b) Jednak nagib c) Opadajući nagib d) Ni jedno od navedenog 3. 11. DA NE Diferencijacija proizvoda je karakteristična za tržište monopola. DA NE Jedna od pretpostavki monopola je pasivna politika cijena. DA NE Monopolista u dugom roku može ostvarivati i ekstraprofit. 19. Preduzeća na TPK u dugom roku nudi proizvode po: a) Minimalnim dugoročnim graničnim troškovima uvećanim za prosječan profit b) Dugoročnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit c) Dugoročnim prosječnim ukupnim troškovima uvećanim za prosječan profit d) Ni jedno od navedenog. 5. 3. 188 . DA NE Monopolista može samostalno određivati visinu prodajne cijene i ponuđene količine na tržištu. DA NE Na TPK cijena je jednaka graničnom prihodu preduzeća. 14. 20. 9. Samuelsonova klasifikacija tržišnih stanja je funkcionalistička klasifikacija. DA NE Subnormalna cijena je uspostavljena cijena na TPK u trenutnom roku. DA NE U Weintraubovoj klasifikaciji tržišnih stanja oligopol ne sadrži element diferencijacije proizvoda DA NE Stackelbergova klasifikacija spada u funkcionalističke klasifikacije tržišnih struktura DA NE Monopolista u poređenje sa savršeno konkurentnim preduzećem uvijek nudi veću količinu po višim cijenama. DA NE 1. DA NE Preduzeće na TPK u dugom roku može ostvariti i gubitak.

Samuelsonova klasifikacija tržišnih struktura bazira se na sljedećim kriterijima: a) broj učesnika b) međuzavisnost robnih cijena c) koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje d) uticaj učesnika na formiranje cijena 189 . Proizvođač na tržištu potpune konkurencije može da određuje: a) količinu b) cijenu i količinu c) količinu i/ili cijenu d) ni jedno od navedenog 11.Mikroekonomija 4. Koje pretpostavke spadaju u tržište monopola: a) Homogen proizvod b) Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je određeni mali broj c) Koeficijent elastičnosti supstitucije je nula d) Aktivno-pasivna politika cijena 6. cijena koju zaračunava monopolista u odnosu na kratkoročnu cijenu je: a) veća b) ista c) manja d) ni jedno od navedenih 8. U dugom roku. Funkcija tražnje na TPK u odnosu na tržište monopola je: a) elastičnija b) neelastičnija c) jednaka d) ni jedno od navedenih 7. Na TPK preduzeće može ostvarivati ekstraprofit u: a) Kratkom roku b) Dugom roku c) Kratkom i dugom roku 5. Šta je od navedenog obilježje tržišta potpune konkurencije: a) proizvod koji nema bliskog supstituta b) savršena informiranost učesnika c) koeficijent elastičnosti supstitucije određeni (mali) broj d) sloboda ulaska i izlaska e) aktivna politika cijena f) savršena mobilnost faktora proizvodnje 9. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje na tržištu monopola je: a) jedan b) veći od 1 c) nula d) ni jedan od navedenih 10.

u dugom roku. Opći uslov ravnoteže preduzeća je: a) MC=MR b) MR=0 c) MR>MC d) Da su ATC minimalni. Osnovni kriteriji za klasifikaciju tržišnih stanja po Weintraubovoj koncepciji su slijedeći: a) koeficijent elastičnosti supstitucije b) stepen kontrole cijena c) broj učesnika na tržištu d) stepen homogenosti proizvoda 19. jedan učesnik na strani ponude i malo učesnika na strani tražnje. Monopol u kratkom roku: a) Ima funkciju ponude po graničnim troškovima b) Ima dio funkcije ponude po fiksnim troškovima c) Nema funkciju ponude d) Ima samo ponuđena količinu. Optimalna alokacija sredstava se ogleda u slijedećem: a) proizvodnja se odvija uz najniže granične troškove b) preduzeća ne ostvaruju nikakav profit c) prodajna cijena jednaka graničnom prihodu d) prodajna cijena jednaka graničnom trošku 14. Na tržištu potpune konkurencije. Na tržištu potpune konkurencije ravnotežnu cijenu u trenutnom roku određuje: a) ponuda b) varijabilni troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 15. 13. Monopol u odnosu na TPK proizvodi: a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 190 . Prema Stackelbergovoj klasifikaciji tržišnih stanja. 17. dominantan utjecaj na ravnotežnu cijenu ima: a) ponuda b) troškovi c) tražnja d) proizvodni kapacitet 16.Mikroekonomija 12. predstavlja sljedeće tržišno stanje: a) bilateralni oligopol b) monopson c) kvazimonopol d) oligopol e) oligopson 18.

Koji razlozi dovode do pojave oligopola? 18. Grafički predstavite situaciju da monopolista u dugom roku ostvaruje ekstraprofit. Definišite ravnotežu grane? 191 . Definišite ravnotežu preduzeća? 20. Grafički predstavite ravnotežu preduzeća na TPK u kratkom vremenskom periodu i navedite uslove ravnoteže! 2.Mikroekonomija 20. 8. Navedite pretpostavke tržišta monopola? 14. Kako se izvodi funkcija ponude preduzeća u kratkom roku na TPK? 15. Definišite efikasnost obima? 11. Grafički predstavite situaciju da monopolista u kratkom roku ostvaruje gubitak. Koje ulazne barijere na tržište oligopola poznajete? 19. Šta je normalna cijena 3. Navedite i objasnite uslove ravnoteže preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu? 7. Koje elemente posmatra Samuelson u svojoj klasifikaciji tržišnih struktura? 5. Navedite faktore koji utječu na formiranje konkurentskih odnosa između učesnika na tržištu? 13. Koji razlozi mogu dovesti do nastanka monopolskih preduzeća? 6. 4. Kakav ekstraprofit može da ostvaruje preduzeće na TPK u dugom roku? 16. Monopolista u odnosu na tržište monopolističke kokurencije proizvodi a) više b) isto c) manje d) ni jedno od navedenog 1. Navedite pretpostavke tržišta potpune konkurencije? 12. 10. Grafički predstavite maksimizaciju profita u kratkom roku preko ukupnih veličina na TPK i pojasnite elemente grafika. Grafički prikažite ravnotežu monopoliste u kratkom roku i objasnite elemente grafika. Navedite pretpostavke tržišta oligopola? 17. 9.

3rd edition. Friedman. Izdavačka djelatnost 16. Zagreb. str. 1984. Pjanić. New York. 1988. Varian. “Price Theory”. 7. 3. 13. 2001. „Moderna mikroekonomika“. XVII izdanje. Anita. 2003. Walter. Mate. II izdanje. 1992. Bakalar. Daniel. godine. Tatić. Second edition. Robert. James. Jeffrey. April 2005. Nicholson. Izdavačka djelatnost Ekonomskog fakulteta. Hal. Alfred. 2nd edition.Inc. Cambridge. za ispit“. 15. Quirk. „Mikroekonomija-Dodatni materijal Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. 11. Zagreb. godine. Zagreb. “Teorija cena”. South-Westwrn Publishing Co. 2nd edition. 4. „Microeconomics“. The MIT Press. 1997. 2003. Mate. Zagreb. International student edition. Northon. Savremena administracija. 1990. 5. LITERATURA KNJIGE: 1. Beograd. & Rubinfeld. Zagreb. Samuelson. 12. Parkin. Perlof. Globus. Paul. The Dryden Press. „Mikroekonomija“. Mate. 14. izdavač. godine. 10. “Intermediate Microeconomics”. Zoran. Kasim: „Tržišne strukture i ekonomska efikasnost“. 9. 1996. „Ekonomija“. 1994. Koutsoyiannis. “Intermediate Microeconomics”. Mostar-Sarajevo. 8. Jurin. Izdavač: Science Research Associates. 1986.471. Jasminka: „Teorija tržišta i cijen“a. Third edition. Mate. Smiljan i Šohinger. „Mikroekonomija“. godine. Pindyck. 4. Addison Wesley Publishing Company. Ohio. Kahn.. David. Tatić. „Microeconomics“. Babić. “Microeconomic Theory”. godine. 192 . godine. Cincinnati. Jozo. Kasim. Sarajevo. Mate. 1990. Philadelphia. „The Economics of regulation“– Principles and Institution. Addison Wesley Longman. Izdanje. Michael. „Mikroekonomska analiza“. 6. 1996. 2005. 5th edition.Mikroekonomija 19. 2. 1990.

Norton. godine. Re-regulation“ 2001. http://www.05.worldsteel.iea.2006. Bacon.Mikroekonomija ČLANCI: 17. 18. Paul.W.asp?kol=50 31. No. J. 2005. 2001. http://www.org/Textbase/npsum/WEO2005SUM.pdf 193 . 25.ludbreg. IISI and Chinese Government in 2003. Sarajevo 2002. R. MacAvoy.hr/download/online_monitor/izvjestaj_monitor. http://portal.doc 30. „The regulated industries and the Economy. 19. Sistem ranog upozoravanja. www.imf. 24. International Energy Outlook 2002.org 28.iea. „Izvršni sažetak Drugog dijela razvojne strategije BIH (PRSP)“. World Bank. privatization and liberalization of the electric power industry in developing countries“. „Deregulation vs. „ICPS newsletter“ A publication of the International Centre for Policy Studies. 21. 23. Jiři. 2004. Schwarz. Sistem ranog upozoravanja.org 29.“ New York. WEB STRANICE: 27. UNDP. UNDP.monitor. 20. godine. 93. godine.org//textbase/nppdf/free/2004/weo2004. 22. „Global Electric power reform.hr/kolumne/show. www.. 1979. http://www.pdf 32. W. 2001. 26.W. Poslovni dnevnik 09. and Besant-Jones.

Kratkoročni prosječni ukupni varijabilni troškovi .Dugoročni ukupni troškovi .Dugoročni granični troškovi .Granični prihod proizvoda faktora a .Granska tražnja TP .Dugoročni prosječni ukupni troškovi .kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Količina .Profit .Index monopolske moći Y .Stopa povrata na uložena sredstva .Dugoročni prosječni troškovi .Ukupna korisnost .Ukupni fizički proizvod faktora x .Ukupni troškovi .Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude TPK .Prosječni prihod SRMC .Nadnica .Tržište potpune konkurencije .Granska ponuda .Granična korisnost .Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje TPx .Dugoročna ponuda .Prosječni varijabilni troškovi SRTC .Granični fizički proizvod faktora a .Koeficijent monopolske moći .Ukupni proizvod .Prosječni proizvod SATC .Individualna tražnja TC .Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje TR .Kapital W .Posječni fizički proizvod faktora a SAVC .Mikroekonomija Spisak skraćenica u Mikroekonomiji AC AFC AP APa AR AVC ATC D d Ed Es IEd pxEy FC I Imm K L LR LS LRAC LAC LRATC LMC LRTC Mm MP MPa MRPa MRSyx MS MU p pe pf Q Qe Qm QTPK r S s Sa .Granični proizvod .Fiksni trošak TU .Količina proizvoda koju nudi preduzeće na tržištu potpune konkurencije .Prosječni ukupni troškovi SS .Kratkoročni ukupni troškovi .Korisnost .Individualna ponuda .Ukupni prihod .Količina proizvoda koju nudi monopolista .Kratkoročni granični troškovi .Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje TVC .Dugi rok .Kratkoročna ponuda .Ravnotežna cijena .Cijena proizvoda .Kratkoročni prosječni ukupni troškovi .Ukupni varijabilni trošak .Granična stopa (subjektivne) supstitucije dobra y za dobro x .Profit .Dugoročni prosječni troškovi .Faktor rada π .Kratki rok .Ravnotežna količina .Prosječni troškovi proizvodnje SR .Ukupna proizvodnja .Trenutna ponuda .Dohodak U .Prosječni fiksni troškovi SRATC .Ponuda proizvodnog faktora a 194 .