P. 1
tehnicar_za_mehatroniku

tehnicar_za_mehatroniku

|Views: 4,162|Likes:

More info:

Published by: Snježana Petrović Tomić on Oct 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/11/2013

pdf

text

original

Sections

  • I. UVOD
  • II. CILJ I ZADAĆE OBRAZOVANJA TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU
  • III. TEMELJNE POSTAVKE
  • IV. OPIS ZANIMANJA
  • VI. NASTAVNI PLAN
  • VII. OKVIRNI PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA
  • TEHNIČKI MATERIJALI
  • TEHNIČKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA
  • RAČUNALSTVO I PROGRAMIRANJE
  • TEHNIČKA MEHANIKA
  • OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
  • MJERENJA U ELEKTROTEHNICI
  • ELEKTRIČNI STROJEVI I UREĐAJI
  • UPRAVLJANJE I REGULACIJA
  • SENZORIKA
  • (24) KONTROLA I MJERENJA
  • Izborna nastava AUTOMATIZACIJSKI SUSTAVI CESTOVNIH VOZILA
  • Izborna nastava PROIZVODNI SUSTAVI
  • Izborna nastava UREDSKA TEHNIKA
  • STRUČNA PRAKSA
  • VIII. ZAVRŠNI ISPIT
  • IX. RADNA SKUPINA ZA IZRADU PROFILA TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU

MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE ŠKOLSTVA

NASTAVNI PLAN I OKVIRNI NASTAVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU
(Šifra programa 041004, oznaka prema NSKO 3.1.4.3.0/52)

Zagreb, srpanj 2001.

SADRŽAJ
I. UVOD II. CILJ I ZADAĆE OBRAZOVANJA TEHNIČARA ZA MEHATRONIKU III. TEMELJNE POSTAVKE IV. OPIS ZANIMANJA V. KONCEPCIJA NASTAVNOGA PLANA I OKVIRNIH NASTAVNIH PROGRAMA VI. NASTAVNI PLAN VII. OKVIRNI PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA Tehnički materijali Tehničko crtanje i nacrtna geometrija Računalstvo i programiranje Tehnička mehanika Finomehanika Osnove elektrotehnike Mjerenja u elektrotehnici Električni strojevi i uređaji Elektronički sklopovi Digitalna elektronika Pneumatika Hidraulika Upravljanje i regulacija Senzorika Kontrola i mjerenja Vođenje procesa računalom Radioničke vježbe Izborna nastava – Automatizacijski sustavi cestovnih vozila Izborna nastava – Proizvodni sustavi Izborna nastava – Roboti Izborna nastava – Uredska tehnika Stručna praksa VIII. ZAVRŠNI ISPIT IX. RADNA SKUPINA ZA IZRADU PROFILA TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU 3 4 6 7 10 11 12 13 15 18 23 25 29 32 35 38 42 46 49 51 54 56 58 61 64 66 69 71 73 74 75

2

I.

UVOD

Na temelju spoznaja o utjecaju tehnološkog razvoja na zanimanja i iskustvima nekih razvijenih zemalja na planu prilagođivanja tradicionalnih industrijskih zanimanja potrebama visokih tehnologija i uvođenja novih zanimanja, Uprava za programiranje, udžbenike i razvoj Ministarstva prosvjete i športa u suradnji s gospodinom prof. dr. sc. Gojkom Nikolićem, profesorom na Tekstilnotehnološkom fakultetu i honoranim nastavnikom na Fakultetu strojsrtva i brodogradnje u Zagrebu i gospođom Marijom Marcelić dipl. ing., ravnateljicom tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu, predložila je uvođenje novoga obrazovnoga profila pod radnim nazivom TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU. U tu svrhu je od Ministarstva prosvjete i športa osnovana radna skupine za izradu profila tehničar za mehatroniku. Zadaća je radne skupine bila izraditi didaktičku dokumentaciju (opis profila zanimanja i okvirni nastavni plan i program) za novo zanimanje i pratiti pokusnu provjeru novoga obrazovnoga programa u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića. Nakon verifikacije didaktičke dokumentacije u Ministarstvu prosvjete i športa – Uprava za programiranje, udžbenike i razvoj i Uprava za školstvo i obavljenih temeljitih priprema u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića, škola je raspisala javni natječaj za upis učenika u jedan pokusni razredni odjel. Nakon obavljenog izbora u prvi je razred upisano 35 učenika. Proces pokusne provjere počeo je školske godine 1996./97. i trajao je četiri godine. Radna skupina je, uz aktivnu i konstruktivnu suradnju predmetnih nastavnika, sustavno pratila odvijanje pokusne provjere. Po isteku pokusne provjere, na kraju školske godine 1999./2000., radna je skupina organizirala završnu evaluaciju svih sastavnica didaktičke dokumentacije sa ciljem njenog inoviranja u svakom pojedinom dijelu. Ovaj dokument rezultat je ostvarene evaluacije.

3

Opći sadržaji imaju zadaću: . složenih i automatiziranih alata i naprava. sklapanju i održavanju automatskih sustava. informatike.održavanje sofisticiranih strojeva (automatski strojevi upravljani računalom. briga za tjelesni razvoj i zdravlje učenika) . složena automatika vozila i slično) .povezivanje gradiva stečenih u teorijskoj nastavi s realnim tehničkim problemima . polidisciplinarnog programa.II.rad i nadzor u proizvodnim procesima. razumijevanje i podizanje kulture življenja.ostvarivanje ciljeva od općeg zajedničkog interesa (stvaranje potrebne razine mogućnosti komuniciranja. kao što su fleksibilni proizvodni sustavi.poticanje učenika na samostalno rješavanje tehničkih problema uz mogućnost provjere funkcionalnosti . strojevi u domaćinstvu. te stjecanje neophodne podloge za nastavak obrazovanja u područjima tehničkih znanosti.ustanovljavanje kvarova na sustavu i njegovo otklanjanje. tehnoloških operacija i procesa. instrumenti. Cilj programa tehničara za mehatroniku je osposobiti učenika za: a) upošljavanje: . a ne na njihovoj proizvodnji. mjerenja električnih i neelektričnih veličina. U sklopu svih stručnih predmeta potrebno je maksimalno uvesti rad na računalu. b) nastavak obrazovanja u svim područjima tehničkih znanosti Obrazovanje tehničara za mehatroniku. za život i praksu nužno poznavanje društvenih i gospodarskih prilika. montaže i ugradnje. Stručni sadržaji imaju zadaću omogućiti učenicima sustavno stjecanje stručnih znanja o konstrukciji. . elektrotehnike–elektronike. Sastavni dio teorijskih osnova su i laboratorijske vježbe (propisane u okvirnom programu pojedinog nastavnog predmeta). Zadaća teorijskih osnova je: povezivanje fizikalnih načela i njihova primjena u rješavanju stvarnih tehničkih problema.stjecanje temeljitog obrazovanja iz prirodoznanstvenoga i matematičkoga područja radi stvaranja potrebnog predznanja za razumijevanje i svladavanje stručnih sadržaja. uredski strojevi.projektiranje jednostavnih automatskih uređaja. Naglasak je na primjeni pojedinih elemenata i sklopova. CILJ I ZADAĆE OBRAZOVANJA TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU Iz složenih zahtjeva proizvodnje i tržišta proizlaze i zahtjevi za obrazovanje učenika prema novim vrijednostima: kvalitetno školovanje tehničara sa dobrim praktičnim znanjima i vještinama.upoznavanje s opremom . Zadaća laboratorijskih vježbi je: . automatike. upravljanja procesima. izrada i promjena programa na automatskim strojevima i slično. Stručni sadržaji imaju dva dijela: teorijske osnove i praktični dio. Obrazovni program tehničara za mehatroniku sastavljen je od općih. roboti i drugi. složenim produkcijskim linijama i slično. industrijski kontrolni sustavi. optike.upoznavanje s tehničkim normama . Praktični dio programa kroz nastavni predmet radioničke vježbe ima zadaću steći znanja i vještine u postupcima obrade materijala. stručnih i izbornih sadržaja. samostalni rad na složenim ispitnim sustavima. ostvaruje se objedinjavanjem strojarstva. jednostavnijih uređaja vođenih računalom. 4 . tehničko-tehnološke dokumentacije i radu na siguran način. kontrole.omogućavanje rješavanja istog tehničkog problema primjenom različitih metoda iz područja elektrotehnike i strojarstva uz primjenu računala .

Izborni blokovi čine cjelinu. Oni se. 5 . također mogu usklađivati s dinamičnim promjenama u tehnici i tehnologiji. Broj izbornih blokova može se mijenjati.Izborni sadržaji putem izbornih blokova imaju zadaću omogućiti budućem tehničaru za mehatroniku prilagodbu regionalnim zahtjevima tržišta rada. Izborni sadržaji realiziraju se putem izbornih blokova.

te je dobilo ne samo svoju potvrdu opravdanosti nego i započelo stvaranjem novih obrazovnih generacija stručnjaka koji će dalje i intenzivnije razvijati to područje. već prije svega u proizvodnom programu. a informatičari logikom računala.000 djelatnika sa stalnim trendom rasta. Takav novi profil stručnjaka već se obrazuje u svijetu i Europi. a prozvan je MEHATRONIČAR. Razlozi leže i u različitom načinu razmišljanja različitih profila stručnjaka. ne samo u pogledu vlasničkih odnosa.III. Nastalo je kao rezultat napretka tehnike u kojoj nema više oštrih granica pojedinih stručnih područja. ali su kasnije prihvatili ovaj sada već i internacionalni naziv MEHATRONIČAR. Objedinjeni pristup u obrazovanju približava te različite načine razmišljanja. kamera do uredskih strojeva. On može naći mjesto i u projektiranju složenih proizvoda te njihovom održavanju. Gradnja modernih strojeva zahtjeva široka znanja iz naznačenih područja. Sav taj veliki priliv modernih strojeva visokog stupnja kompleksnosti zahtjeva i drugačiji pristup od projektiranja do održavanja. godine na području automatizacije radilo oko 600. Način razmišljanja proizišao je iz obrazovanja. nije samo prisutan u modernoj industriji ili općenito gospodarstvu. vozila. Dvije godine kasnije. Time je ukazana suština tog novog profila tehničara. Značaj koji se pridaje tom novom stručnom području i novim profilima tehničara iskazuje se priređivanjem natjecanja učenika u pojedinim zemljama Europe. naprava. instrument. načinu organiziranosti i modernizaciji tehnologije rada. promatra se. MEHATORNIKA je novo interdisciplinarno područje koje se temelji na klasičnom strojarstvu i elektrotehnici te automatizaciji i informatici. Visoko automatizirani stroj. Strojari razmišljaju i pristupaju problemu prije svega realistično. može se reći “opipljivo”. Cijelo to novo interdisciplinarno područje time je zaokruženo različitim stupnjevima obrazovnog sustava. podržani s jakim informatičkim sustavom upravljanja i vođenja procesa. te atraktivnim proizvodom koji će moći odoljeti konkurenciji na slobodnom tržištu. Visoko kvalitetan i složen proizvod mogu raditi samo moderni visoko automatizirani strojevi. Taj trend visoko automatiziranih. tj. Tek tada se mogu postići optimalni rezultati u primjeni. To je godina kada je u njemački sustav srednjega obrazovanja uveden program tehničara za mehatroniku. 1994. konkretno. rukovanju i održavanju kao jedinstvenoj cjelini. Završetkom tog procesa ostati će mala poduzeća s modernom tehnologijom i organizacijom rada. Pokazalo se do danas da rad više različitih profila stručnjaka ne donosi onakve ni tehničke ni ekonomske rezultate. U Njemačkoj je 1992. on nas okružuje od kućanskih aparata. godine uvodi se na TU Bergakademiji u Freiburgu studij inženjera mehatroničara. Sam naziv potječe iz Japana i objedinjuje dvije ključne riječi MEHANIKA I ELEKTRONIKA. Elektroničari razmišljaju apstraktno. imaginarno. 6 . sofisticiranih strojeva i uređaja. Godinu dana kasnije program za obrazovanje istoga zanimanja uveden je u sustav srednjega obrazovanja Češke. i njemu se pristupa u projektiranju. itd. Nijemci su se u početku uvođenja novog profila stručnjaka u obrazovni sustav odlučili za naziv Steuerungsmechaniker. Mjesto suvremenog obrazovnog stručnjaka je u svim tim procesima. Ove temeljne postavke navele su Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske da i na ovom segmentu krene u korak s obrazovnim sustavom napredne Europe u profiliranju polidisciplinarnoga nastavnoga plana i programa. TEMELJNE POSTAVKE Gospodarstvo Hrvatske danas je u značajnom prestrukturiranju. od vođenja složenog sustava strojeva do njegovog državanja. te doprinosi optimalizaciji tehničkih rješenja. uređaj. kao što donosi svestrano obrazovan stručnjak. muzičkih i video uređaja.

Za projektiranje to je računalo s grafičkom stanicom za izradu crteža.1 Proizvodna aktivnost . mjernoj opremi. automatizacije i informatike. naprava i alata (alatnice.2 Uslužna (servisna) aktivnost . hidrauličke). principa rada. Pristup stroju bilo sa stajališta rada. pneumatske. te je upravljan računalom. elektrotehnički materijali. Potrebita znanja i vještine Moderni stroj je sve više sofisticirani (kompleksni) uređaj.oprema za proizvodnju (od složenih. tehnologije.Projektiranje automatskih strojeva. inženjering). glazbeni).Mora poznavati principe mjerenja i mjerne uređaje.Održavanje i popravak složene opreme i sustava u različitima djelatnostima (uredskoj tehnici. Materijali za rad Metali. kućanski strojevi i aparati. nadzora nad složenim procesima. nadzor nad vođenju složenih procesa u pogonima . uređaji za zabavu (video. Osim mehaničkog osnovnog uređaja sadrži osjetila (senzore). optički uređaji. spojni materijali i ljepila.Potrebno je dobro poznavanje pneumatskih. staklo i slično. 3. konstrukcija. instrumenti. načine na kojima rade senzori.Operativni rad na kompleksnoj opremi i sustavima. ali specifičnom instrumentariju za opremu i instrumente u pojedinim djelatnostima. poznavati osjetila (senzore) za različite zahtjeve i uvjete rada.Tehničar za mehatroniku treba ovladati konstrukcijskim i proračunskim metodama strojara. elektroničke komponente. Kod održavanja prije svega radi se o potrebnom. itd. 4.) 2. robota). kako bi mogao odgovoriti zahtjevima dobrog poznavanja mehanike uređaja. njihove karakteristike. plastika. fleksibilnih i montažnih linija. Popis poslova 1. . konstrukcije ili održavanja treba biti jedinstven (integralan). alata i naprava do automata. 6. Predmeti (objekti) rada Svi složeni (hibridni) sustavi. Metode rada Proračunske i empirijske metode koje proizlaze iz znanja usvojenih kroz stručne predmete strojarstva. uređaji i sklopovi kao što su na primjer: . izvršne elemente (električne.IV. 7 . shema. elektrotehnike. OPIS ZANIMANJA 1. izvršni i upravljački elementi raznih energetskih medija. Odatle proizlaze i potrebna stručna znanja: .uredska tehnika. te jednostavnijih sustava opreme kao i dogradnja postojeće opreme ili sustava. a ovise o vrsti poslova kojim će se tehničar za mehatroniku baviti u praksi. . 5. a svaki ima i svoje specifičnosti. suvremenih strojeva. Sredstva za rad Za proizvodnu djelatnost. nisu moguće unaprijed specificirati pojedinačno sredstva rada jer je raznolikost opreme i uređaja velika. hidrauličkih i električkih pogona. medicinskoj tehnici. 1. tehničkim proizvodnim procesima. naprave medicinske opreme. .

Prirođene.komunikacija (razgovijetna. sagibanje) . Psihofizičke osobine 7.okulomotorna koordinacija (usklađivanje sa vidnim podacima.uočavanje međuovisnosti i međudjelovanja komponenata .Potrebno je poznavanje upravljanja složenijih sustava upravljanih računalom (npr.odziv na relevantne pobude. priprava za rad. snalaženje u radnoj situaciji) . kao i vještine u sl. te programski realizirati dodatne zahtjeve procesa.spretnost ruku (vješto i udovoljavajuće brzo pokretanje. obavljanje svakog rada što se izvodi prstima) . jednostavna.Potrebno je poznavanje i osnova organizacije i vođenja proizvodno (i poslovnih procesa) orijentiranih poduzeća.inicijativnost i samostalnost (donošenje valjanih odluka) . razumljiva. pravodobna reakcija.opće psihičko i fizičko zdravlje.odgovornost (savjesnost. rad s računalom. 8 .refleksi (percepcija i shvaćanje signala. grafičko rješavanje. u aplikaciji) . FMS. sigurno dohvaćanje i manipu-liranje. na položaj udova i izvedbu pokreta bez vidnog nadzora.) . raspoznavanje boja) .Tehničar za mehatroniku mora poznavati principe upravljanja. kemikalijama) . optičkim signalima) .sluh (osjetljivost na razlike frekvencija i intenzitete. Tehničaru za mehatroniku potrebna je vještina dobrog lemljenja. mjernoj opremi. lokalizacija zvuka) . stečene ili razvijene do prosječne razine: . hvatanje. montažnih poslova raznih vrsta (posebno u preciznoj mehanici). 7. itd.tehničko mišljenje (modeliranje.opća tjelesna spretnost (stajanje. grafička. konstruiranje) . tehničkim proizvodnim procesima.snalažljivost (učinkovito rješavanje problema) .tjelesna izdržljivost . preciznog mjerenja. planiranje poželjnog ishoda) . poslovima. CIM itd. medicinskoj tehnici. 7.prostorna predodžba (prosudba rasporeda.opip (taktilna osjetljivost . otkloniti nastale greške. stečene ili razvijene do znatne razine: . .organizacija posla. te znati unijeti i pokrenuti potrebne programe.kooperativnost (s pojedincima.1.prepoznavanje oblika i osobitosti dodirnih površina) . vještina rada s računalom. sređenost.analitički pristup (u rješavanju problema. FPS. matem-atička) Prirođene. OC. Psihomotorne i ostale tjelesne sposobnosti Prirođene. Profil tehničara za mehatroniku može biti dodatno usmjeren prema: uredskoj tehnici. udaljenosti. smjera i brzine pomicanja) . hodanje.kinestetičnost (osjetljivost na male pomake i promjene otpora.vid (oštrina na blizinu. široko vidno polje. usmena.emocionalna stabilnost (prisebnost. odmjeravanje napora potrebitog za različite radnje) . koordinacija i disocijacija ruku) . AS. s timom) . pismena.2. daljinu.otpornost na alergije (izazivanje uljima.spretnost prstiju (kretanje. stečene ili razvijene do prosječne razine: .. samokontrola) . Senzorske i mentalne sposobnosti Prirođene. stečene ili razvijene do znatne razine: . isparavanjima.

ing. odnosno ozljede.8. Uvjeti rada Rad tehnićara za mehatroniku obavlja se pretežito u zatvorenom prostoru normalne temperature i vlage. elektronike i informatike. 9 . Opasnosti i zaštita na radu Uvjeti rada tehničara za mehatroniku generiraju mnogo struke opasnosti za zdravlje. 12. Potrebito prijašnje obrazovanje Za zanimanje tehničar za mehatroniku može se školovati svaka osoba sa završenom cjelovitom osnovnom školom. strojarstva. Ukoliko su u programe prekvalifikacije uključe osobe s nekim drugim zanimanjem. Postoji opasnost od mehaničkih i drugih povreda. Osobne razvojne mogućnosti Nakon završenog obrazovnog programa tehničar za mehatroniku može nastaviti školovanje na višim ili visokim učilištima. 10. 11. program obrazovanja biti će kraći (ovisno od zanimanja koje je polaznik prije savladao). Postoji i opasnost od udara električne struje. 9. Pravilnim rješenjima zaštite na radu. uvjeti rada mogu se dovesti do sigurnih uvjeta. opasnost po zdravlje od isparavanja kemikalija. a kasnije i na inženjere mehatroničare kada se oni budu obrazovali na fakultetima. Međutim određene poslove tehničar za mehatroniku obavlja u poluzatvorenom i otvorenom prostoru. Povezanost s drugim poslovima (suradnja u radu) U radu će se oslanjati na dipl. Međutim s ispravnom zaštitom na radu. ovi se poslovi mogu obavljati uz visoki stupanj sigurnosti. odnosno može se uključiti u programe usavršavanja (specijalističke tečajeve) što će podići njegovu obrazovnu razinu.

radioničke vježbe 8. U ovaj obrazovni program mogu se upisati one odrasle osobe koje su završile trogodišnje škole za zanimanja u strojarskoj i elektrotehničkoj struci i koje se žele doškolovati za to zanimanje kao i one osobe koje su završile četverogodišnje tehničke škole za zanimanja u strojarskoj i elektrotehničkoj struci koje se žele prekvalificirati u to zanimanje. . Koncepcija okvirnih nastavnih programa Okvirni strukovni nastavni programi ciljno su orijentirani na opći cilj obrazovanja za zanimanje tehničar za mehatroniku i svi su u funkciji osposobljavanja učenika za buduće zanimanje. 6/1999. 2. . Intelektualna zahtjevnost i količina potrebnih strukovnih znanja i radnih vještina tehničara za mehatroniku uvjetuju četverogodišnje trajanje obrazovanja. KONCEPCIJA OKVIRNOGA OBRAZOVNOGA PROGRAMA 1. . Potreba za stalnim sadržajnim i vremenskim povezivanjem strukovno-teorijske i praktične nastave zahtjeva primjenu odgovarajućih nastavnih metoda i odgovarajuće organizacije nastave. U protivnom se većina strukovno-teorijskih obrazovnih sadržaja. .odgovarajuće senzorne. Područja tehničkih znanosti. . .63% . Učenik s položenim završnim ispitom stječe zanimanje TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU.područje elektrotehnike i elektronike 11. čunalstvo i optika. Zbog toga okvirni nastavni plan ima slijedeću strukturu: .metodički naputak. Koncepcija nastavnog plana Okvirni nastavni plan izravno je ovisan o profilu zanimanja tehničara za mehatroniku kao i o utvrđenim standardima općeg obrazovanja za razinu četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.postavljeni cilj i zadaće. Nakon uspješno završenog četvrtog razreda učenik ima pravo pristupiti polaganju završnog ispita prema Pravilniku o polaganju mature i završnog ispita (Narodne novine br. . a istorodna područja rada izvori praktičnih znanja i vještina.59%. br. kao što su strojarstvo.završena obvezna osnovne škola. hrvatskog jezika i stranih jezika. mentalni i psihomotoričke sposobnosti.V. u izvedbi je neophodna primjerena materijalno-tehnička i kadrovska opremljenost škole propisana dokumentom Oprema praktikuma za vježbe iz strukovnih predmeta za srednjoškolski program THEHNIČAR ZA MEHATRONIKU (Prosvjetni vjesnik.53%. Budući da je nastavni plan vrlo zahtjevan.okvirne obrazovne sadržaje. .%.izborno područje 3. U slučaju većeg interesa učenika prednost treba dati kandidatima s boljim općim uspjehom iz matematike. a time i kompetenciju za obavljanje poslova na tržištu rada i za nastavljanje obrazovanja na visokim tehničkim učilištima.potrebnu strukovnu i pedagošku kompetenciju nastavnika.90%. 29/94. . elektrotehnika. laboratorijskih i praktičnih vježba ne može kvalitetno realizirati. hidromehanika. U svojoj strukturi svaki okvirni nastavni program pojedinoga strukovnoga predmeta obuhvaća: .72.zajednička (mješovita) područja 15.). . tehničke kulture.63%.područje strojarstva 15.materijalno-tehničke uvjete za kvalitetno izvođenje. Uvjeti za upis učenika u zanimanje tehničar za mehatroniku su: .literatura za učenike i nastavnika.informaciju o razredu u kome se izvodi i s koliko nastavnih sati tjedno.područje općeg obrazovanja 44. Ministarstvo prosvjete i športa). fizike. . dominantni su izvori strukovno-teorijskih znanja. 10 .

4. 16.Roboti . 3. 20. 8. 4. 13. 24. 15. 3. raz. raz. raz. 11 . 7. 6. 18. 5. raz. NASTAVNI PLAN Red. 2. 11. 23. 22. 9. 17. 10.Automatizacijski sustavi cestovnih vozila .Uredska tehnika .Proizvodni sustavi . 25. Nastavni predmet Hrvatski jezik Strani jezik Povijest Geografija Politika i gospodarstvo Tjelesna i zdravstvena kultura Vjeronauk/Etika Matematika Fizika Tehnički materijali Tehničko crtanje i nacrtna geometrija Računalstvo i programiranje Tehnička mehanika Finomehanika Osnove elektrotehnike Mjerenja u elektrotehnici Električni strojevi i uređaji Elektronički sklopovi Digitalna elektronika Pneumatika Hidraulika Upravljanje i regulacija Senzorika Kontrola i mjerenja Vođenje procesa računalom Radioničke vježbe Izborni sadržaji* Ukupno Stručna praksa (godišnje) Izrada završnoga rada (godišnje) 1. 14. broj 1. 3 3 3 2 2 2 2 1 2 2 2 2 1 1 1 3 3 3 2 2 2 2 3 3 2 2 32 80 2 2 3 3 3 3 2 3 32 80 2 3 2 3 4 3-5 30-32 40 * Izborni sadržaji: .Strukovni sadržaji na prijedlog škole i institucija iz okruženja škole. 3 2 2 2 2 1 3 2 3 2 2 2 4 2 32 Tjedni broj sati 2. 12. 19. 26. 21.VI.

zemljopis. matematika i fizika objavljeni su u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske. povijest. strani jezik. br. 12 . vjeronauk. politika i gospodarstvo.VII. 11/1997. etika. posebno izdanje. OKVIRNI PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA Okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta: hrvatski jezik. tjelesna i zdravstvena kultura.

Prepoznavanje polimera. označavanje) Molibden.usvojiti osnovna znanja o vrstama materijala koji se primjenjuju u elektrotehnici i strojarstvu. 3. EN ili DIN norme. označavanje) Mangan. svojstva bakra kao vodiča. nikal i kobalt (svojstva. slitine željeza . olovo. . 3. Primjena polimera u elektrotehnici. podjela i označavanje polimera. volfram.TEHNIČKI MATERIJALI Razred Broj sati tjedno 1. Struktura i svojstva materijala Osnovne strukture. Primjena polimera u strojarstvu. ISO. . HN. EN ili DIN norme) Aluminij (svojstva aluminija kao konstrukcijskog materijala i vodiča. - CILJEVI I ZADAĆE Cilj ovog predmeta je upoznavanje učenika sa vrstama. plastomeri. . krom. dijagram zagrijavanja i hlađenja. duromeri. podjela i primjena čelika) Lijevana željeza i čelični ljevovi (primjena u strojarstvu i elektrotehnici) Bakar (svojstva bakra kao konstrukcijskog elementa. 13 . primjena. slitine bakra. Ovaj predmet polazi od znanja stečenih u kemiji i fizici. označavanje čelika. HN. primjena u strojarstvu i elektrotehnici. Polimeri Sastav polimera. Metali Željezo (modifikacije željeza. označavanje. kositar (svojstva. SADRŽAJ 1. . normiranim oznakama i primjeni tehničkih materijala u području elektrotehnike i strojarstva. dijagrami stanja.naučiti učenike pravilno izabirati materijal. ISO. označavanje. slitine aluminija. Električna svojstva materijala.razviti potrebu za očuvanje okoline. primjena. 3 2.unutarnja građa. svojstva čelika kao konstrukcijskoga materijala. Glavne zadaće predmeta su: . kristali mješanci. Elastomeri. 2. ISO. vanadij (svojstva.upoznati učenike i naučiti ih kako se služiti normama. označavanje). HN. svojstvima. . 4. primjena. EN ili DIN norme) Cink. Mehanička svojstva materijala. Čelik (Fe-C dijagram.razviti osjećaj za racionalno korištenje materijala.

4. Materijali za hlađenje. Izbor tehničkih materijala Izbor prema normama vrste. oblika i dimenzije (norme HN. Zagreb. 1997. Izbor sa stanovišta funkcije i ekonomičnosti. Zagreb. odnosno osigurati nastavu u školi koja ima takvu opremu.. MATERIJALNI UVJETI Za kvalitetnu nastavu potrebito je osigurati 6 radnih mjesta u specijaliziranoj učionici.. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Gajić. Tehnička Škola za elektroniku. Kemijski izvori EMS. Zagreb. Buha K. Zagreb. Pučko otvoreno sveučilište.. Rukovanje materijalima i zaštita okoline Pravilno rukovanje u cilju zaštite materijala. 6. Sredstva za podmazivanje i hlađenje. 14 . METODIČKI NAPUTAK Učenici bi u okviru ovog predmeta morali doći u dodir sa svim navedenim materijalima. antikorozivnu zaštitu i impregniranje. 1993. Plinovi i tekućine u elektrotehnici. Prirodni materijali (drvo. Elektrotehnički materijali i komponente. EN. Strojarski priručnik. Gudelj G. Bilo bi uputno razraditi vježbe uz pisane materijale (kao što su materijali BIBB-a). Tehnički materijali. Školska knjiga. Buha K. da bi ih mogli prepoznati i sami uočiti njihova svojstva. Pučko otvoreno sveučilište. Školska knjiga. koža) 5. Tehnička Škola za elektroniku. Kraut B. Hrgović. Nastavu ovog predmeta neophodno je uskladiti sa radioničkim vježbama u kojima se učenici susreću sa svim materijalima. gdje bi se izvodile vježbe ispitivanja svojstava materijala.. ISO. Nastajanje otpadnog materijala i njegovo uklanjanje. Ostali materijali u elektrotehnici Poluvodički materijali (slicij. Tehnički materijali. LITERATURA ZA UČENIKE Gajić. Sentić. Sentić. Materijali za brušenje i poliranje (abrazivi). Ispitivanje tehničkih materijala.diplomirani inženjer brodogradnje. germanij. Ispitivanje tehničkih materijala. Zagreb. poluvodičke komponente). Elektrotehnički materijali i komponente.profesor strojarske skupine predmeta . Ostali materijali u strojarstvu Sinterizirani materijali.. 1992. Hrgović. 1993. Pravilno rukovanje u cilju zaštite ljudi. 1997. Zagreb. Gudelj G. 1990.diplomirani inženjer strojarstva . POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . 7. Zagreb. 1990. DIN). Tehnička knjiga.

5. 1972. 1992. ravnog lika i osnovnih geometrijskih tijela Projiciranje na tri ravnine 15 . hiperbola Zavojnica Evolventa. pravca. parabola. Zagreb. 4. Tehnička knjiga. Strojarski priručnik. cikloida. Standardi za izradu crteža 3. Osnovne geometrijske konstrukcije Simetrale i okomice Kutevi Mnogokuti Kružni prijelazi.2 i 3. 2 3. Uvod Značenje i zadaci predmeta Pribor za tehničko crtanje. Zadaće nastave ovoga predmeta su: .savladati osnove tehničkog komuniciranja -usvojiti znanje iz crtanja presjeka i skiciranja -usvojiti postupke kotiranja predmeta -upoznati odstupanja od pravila nacrtne geometrije u predočavanju oblika -usvojiti znanje o tolerancijama i kvaliteti površine -upoznati crtanje na računalu -razvijati sposobnost primjene ovoga gradiva za uspješno savladavanje gradiva iz ostalih stručnih predmeta -razvijati sposobnost i smisao za urednost i estetiku prilikom grafičkog prikazivanja predmeta. 4. Osnove nacrtne geometrije Ortogonalno projiciranje na dvije ravnine (točke. odnosno sudjelovanju na projektiranju i razradi tehničko-tehnološke dokumentacije. dužine. Školska knjiga. razred 1. Skupina autora. Zagreb. Tehničke krivulje Elipsa. 2 2. Praktičar 1. 2. TEHNIČKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA Razred Broj sati tjedno 1.Kraut B. SADRŽAJI 1.. - CILJEVI I ZADAĆE Nastava ovog predmeta treba omogućiti učenicima usvajanje znanja iz grafičkog prikazivanja dijelova strojeva i uređaja kao nužne podloge za rad na izradi i montaži strojeva i uređaja.

6. polovičnih. 4. Hrapavost površina Pojmovi i definicije Znakovi za kvalitetu površine Vrijednosti koje se dodaju oznakama 7. Prostorno predočavanje Kosa projekcija Dimetrijska projekcija Izometrijska projekcija.Presjeci tijela ravninama Crtanje plašta Prodori tijela. djelomičnih i zaokrenutih presjeka 2. Tehnički crteži i sheme Radionički crtež Sklopni crtež Čitanje tehničkih crteža Izrada i čitanje tehničkih shema METODIČKE NAPOMENE 16 . razred 1. Tolerancije Pojmovi i definicije Osnove ISO-sustava Dosjedi Izbor tolerancija Tolerancije slobodnih mjera. Predočavanje oblika odstupanjem od pravila nacrtne geometrije Nepravilan smještaj projekcija Djelomične i zaokrenute projekcije Stranocrti Crtanje razvijenih pogleda Crtanje prekida i završetaka Crtanje pomičnih dijelova Pojednostavljenja pri crtanju 5. 6. Skiciranje i detaljiranje Postupak pri skiciranju Svrha i načini detaljiranja. 3. 2. Kotiranje Elementi kote Osnove za kotiranje i pravila Znakovi za kotiranje. Presjeci Vrste i označavanje presjeka Crtanje punih.

Žunar. Zagreb.diplomirani inženjer strojarstva . Tehničko crtanje u slici. 2001. Osnovne vježbe iz tehničkog crtanja s kompjutorskim aplikacijama. Školska knjiga. Školska knjiga. Koludrović. Tehnička grafika. Nacrtna geometrija.diplomirani inženjer brodogradnje . specijalizirana učionica s računalima Potrebna oprema: 1. 17 .profesor elektrotehnike LITERATURA ZA UČENIKE Hercigonja E.. a predviđeno je da za računalom rade najviše po dva učenika) POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . Pučko otvoreno učilište. 1999. Zagreb. Zagreb. Lipošinović. Pučko otvoreno učilište. Rijeka. Osnovne vježbe iz tehničkog crtanja s kompjutorskim aplikacijama. ĆK. Zagreb. Zagreb. MATERIJALNI UVJETI Potreban prostor: 1.U nastavnim cjelinama treba predvidjeti crtanje na računalu u programu (npr. 1999. Nacrtna geometrija I i II. . Tehnička grafika. Tehničko crtanje. Tehničko crtanje u slici. 1996.. AUTOcad LT).profesor strojarske skupine predmeta.diplomirani inženjer elektrotehnike . Element. 1998. Szirovicza. računala (broj računala ovisi o broju učenika. ĆK. Rijeka. Zagreb. 2001. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Hercigonja E. Sliepčević. Tehničko crtanje. učionica 2. grafoskop i grafofolije za tehničko crtanje 2. 2001. Za upoznavanje računalnoga programa treba predvidjeti najmanje 35 sati godišnje. Koludrović. Rijeka Koludrović. Ćiril Koludrović. Rijeka Koludrović. Ćiril Koludrović. 2001. Element. Žunar.

Nastavom računalstva treba osposobiti učenika za: . - CILJEVI I ZADAĆE Program predmeta računalstvo za srednje elektrotehničke škole izrađen je tako da učenika osposobi za uporabu računala. Pored toga učenici u drugom razredu stječu potrebna znanja za samostalno rješavanje stručnih zadaća računalom uporabom viših programskih jezika (program C) i aplikacijskih programa.priprema i raščlamba jednostavnijih zadataka iz raznih područja. odnosno raspoloživom programu. Osnovni rad s računalom Osnovni pojmovi o građi računala. Težište programa stavljeno je na upoznavanje mogućnosti računala i njegovu učinkovitu uporabu s pomoću aplikacijskih programa u prvom razredu. 18 .sastavljanje jednostavnih postupaka.samostalno služenje različitim izvorima informacija u školi i izvan nje uporabom računala . razred 1.služenje računalom u rješavanju grafičkih zadataka U drugom razredu učenici se osposobljavaju za samostalno služenje računalom pri uporabi raznih baza podataka.samostalno služenje računalom pri pisanju različitih tekstova i njihovoj obradi . To znači: . Priključivanje osobnoga računala. 2 4. 2 3. naročito u predmetima struke. algoritama i programa u jednom od programskih jezika opće namjene. do razine pogodne za primjenu rješavanja računalom.RAČUNALSTVO I PROGRAMIRANJE Razred Broj sati tjedno 1. Nosioci podataka Unutarnje komponente osobnoga računala Uloga operacijskog sustava. SADRŽAJ 1. spajanje i puštanje u rad osnovne konfiguracije osobnog računala . 2 2. .priključivanje. Primjene trebaju odgovarati stupnju stečenog znanja tijekom školovanja. a u drugom i trećem razredu s pomoću viših programskih jezika. Znanje stečeno u ovom predmetu učenici će primjenjivati pri rješavanju praktičnih zadataka u okviru drugih predmeta. U trećem razredu učenici trebaju svladati programski jezik C++. Cilj obrazovanja iz područja računalstva u prvom razredu jest stjecanje osnovnih znanja i vještina uporabe računala do razine rješavanja jednostavnih problema u raznim problemskim situacijama uz uporabu aplikacijskih programa.

Opći oblik standardnih (proceduralnih) programskih jezika. Grafičke mogućnosti računala. Obrada teksta Prikaz odabranog programa za obradu Priprema. Vrste naredbi u programskim jezicima. 2. Osnove programiranja Sustavni pristup rješavanju stručnih zadaća. Prikaz odabranog programa za rad s bazama podataka. izrazi. tipovi podataka). Tablični proračuni Tablični proračuni.Organizacija strukture datoteka u operacijskom sustavu. prioritet operatora). softver. Pojam i razrada algoritma Opći oblik naredbi na strojnoj razini. Ulaz i izlaz podataka Čitanje ulaznih vrijednosti. Podaci u C-u Osnovna struktura C programa. korisnik Komunikacija s računalima u mreži Internet 3. Osnovna struktura baze podataka. Uporaba raspoloživog programa za kreiranje i obradu baza podataka. obrada i umnažanje tekstova. Prikazivanje vrijednosti varijable. Baze podataka Pojam i uporaba baze podataka. 4. Formatiranje ispisa. Uporaba raspoloživog programa za obradu tekstova. 5. Niži i viši programski jezici. 3. Rad s računalom pod WINDOWS okruženjem Pokretanje i ustrojstvo Windowsa Programi i dokumenti u okruženju Windows Prilagodbe hardver. Prikaz odabranog programa za rad grafikom. Dodavanje grafike u tekst. 2. Vrste podataka (identifikator. Operatori (aritmetički operatori. 2. 19 . varijabla. Prikaz programa za obradu tablica Uporaba programa za pripremu i obradu tablica. operatori pridruživanja. 4. Uporaba grafičke prezentacije podataka u raznim područjima. razred 1. Ispis stringa. Osnovne naredbe operacijskog sustava. konstanta. Ispis varijable i konstante. Postupak izrade računarskog programa.

Povezivanje. 6. 2. Stvaranje i uništavanje objekata Strukture i unije. Naredbe za grananje Naredbe za grananje Naredbe za ponavljanje 7. Klase i objekti Deklaracija klase. 4. Klase i objekti Deklaracija klase. Standardne pretvorbe i nasljeđivanje. Povezivanje s kodom drugih programski jezika. Deklaracija objekata klase. Rekurzija. 5. Doseg i trajanje varijabli. razred 1. Tip funkcije i lista argumenata. pokazivači. Nasljeđivanje i hijerarhija klasa Nasljeđivanje i prava pristupa. reference Deklaracija i incijalizacija polja. Datoteka zaglavlja. Korisnički definirane konverzije. Deklaracija objekata klase. Znakovi Znakovi i niz znakova.5. Preopterećenje operatora. Stvaranje i uništavanje objekata Strukture i unije. Pokazivači. 3. Polja. 7. Nasljeđivanje preopterećenih operatora. 6. Višedimenzionalna polja. Reference. Osnove preopterećenja operatora. Definicija operatorske funkcije. 20 . Funkcije Deklaracija i definicija funkcija. Organizacija koda u složenim programima Program u više datoteka. Korisnički definirane konverzije. Polja i nizovi znakova. Preopterećenje operatora. 3. Standardne funkcije.

Učionica mora sadržavati po jedno radno mjesto za svakog učenika. Nasljeđivanje preopterećenih operatora. Oprema radnog mjesta uključuje: . a dio nastave u specijaliziranoj učionici u kojoj su opremljena sva radna mjesta učenika.računalo prema specifikacijama Povjerenstva za kompjuterizaciju osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske. s posebnim "pretincem" za računalo i prostorom za priručnu dokumentaciju. od 2 sata tjedne nastave.kabinet za nastavnika. 8.posebni stol za računalo. U tom slučaju izvedbenim programom za realizaciju nastave računalstva treba. . Povezivanje. predvidjeti najmanje 1 sat. 9. OBJAŠNJENJE Cjelokupnu nastavu ovog predmeta uključivši i individualni praktični rad učenika (vježbe) optimalno je izvoditi u specijaliziranoj učionici za računalstvo. Standardne pretvorbe i nasljeđivanje. Provjera znanja obavlja se računalom rješavanjem jednostavnijih konkretnih problema koji zahtijevaju upotrebu standardnih programskih paketa u prvom. odnosno C++. Pored toga. najmanje 2 skupine (pola odjeljenja s najviše 16 učenika) tako da na računalu radi učenik pojedinačno. Na stolu moraju stajati samo monitor i tastatura. odnosno 50% od godišnjega fonda sati.Osnove preopterećenja operatora.specijaliziranu učionicu s računalima . odnosno drugom razredu. Vježbe treba izvoditi optimalno u 3. Preporučuje se najmanje 3m2 površine po učeničkom radnom mjestu. a u drugom i trećem razredu samostalno rješavanje zadataka uporabom višeg programskog jezika C. moguće je dio nastave izvoditi u učionici u kojoj je potrebnom opremom opremljeno radno mjesto nastavnika. potrebna je da bi se u njoj izvodila cjelokupna nastava i individualni praktični rad učenika. Stol mora sadržavati potrebnu električnu instalaciju. Pisanje teksta programa moguće je tek nakon potpunog razumijevanja postupka rješavanja postavljene zadaće. Vrijeme izvođenja vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. na stolu treba biti dovoljno prostora za pisanje i odlaganje disketa. Organizacija koda u složenim programima Program u više datoteka. za samostalan rad učenika na računalu u svakoj godini. 21 . Učionica mora biti tako opremljena da omogućava samostalan rad jednog učenika na računalu. MATERIJALNI UVJETI Za ostvarivanje zadataka predmeta RAČUNALSTVO potrebno je osigurati: . Nasljeđivanje i hijerarhija klasa Nasljeđivanje i prava pristupa. Od učenika treba zahtijevati temeljitu pripremu pri rješavanju zadaće kako bi se vrijeme raspoloživo za neposredan rad s računalom koristilo efikasno i ekonomično. Definicija operatorske funkcije. Specijalizirana učionica za nastavu računalstva. Povezivanje s kodom drugih programski jezika. Datoteka zaglavlja. Ukoliko prostor i oprema ne dozvoljavaju takav način rada. Na disku moraju biti pohranjeni standardni programski paketi potrebni za nastavu.

1998.. Učionica treba biti opremljena jednim laserskim pisačem i. Zagreb. Pentium.. Access 2. . K. 22 . učionicu je potrebno opremiti s barem 2 pisača.diplomirani inženjer matematike. povezana s učionicom za računalstvo.diplomirani informatičar.diplomirani inženjer strojarstva ...profesor matematike i informatike.profesor elektrotehnike . . Pentium. Računalstvo. Abdić. Vinkovci. 2000. Pentium. Kabinet za nastavnika računalstva je posebna prostorija. Raič K. Kraynak J. 1999. Učionica mora imati kompletnu električnu instalaciju s posebnom zaštitnom sklopkom. Raič K. Raič. Pentium. Računalstvo 1. .profesor fizike i politehnike uz uvjet da je prethodno stekao srednju stručnu spremu u elektrotehničkoj ili strojarskoj struci . LITARTURA ZA UČENIKE Abdić G. LITARTURA ZA NASTAVNIKE G. Postizanje rezultata s paketom Microsoft Office 97. smjer informatika. Inernet. Nastavna sredstva za izvođenje nastave računalstva obuhvaćaju i licencirane sistemske i programske pakete. Zagreb. Znak. Uvod u rad računalom i operacijskim sustavom DOS. Microsoft. 2000. po mogućnosti.. Vinkovci. Raič K. Zagreb. Word 97. oprema treba sadržavati po jedan pisač na 4 radna mjesta. Vinkovci.0. 1999. trebaju biti povezana u mrežu. 1994. 1995. Osvjetljenje u učionici mora biti izvedeno tako da se ne reflektira od monitora.diplomirani inženjer računarstva. Računalstvo. Radno mjesto nastavnika u učionici treba biti opremljeno računalom i projektorom slike s monitora na platno. Prilikom uporabe projektora.. Pentimu. Vinkovci. Pentium. Ako su računala povezana u mrežu. . Vinkovci.profesor pedagogije i politehnike uz uvjet da je prethodno stekao srednju stručnu spremu u elektrotehničkoj ili strojarskoj struci.. Računalstvo 1.diplomiran ekonomist smjera informatika i kibernetika. . U kabinetu mora biti posebno računalo za pripremu nastave i vođenje nastavne dokumentacije.profesor informatike. Profil.profesor proizvodno-tehničkog obrazovanja uz uvjet da je prethodno stekao srednju stručnu spremu u elektrotehničkoj ili strojarskoj struci .. U učionici mora biti ploča..profesor strojarske skupine predmeta . 1998. Profil. U protivnom. Raič K.diplomiran inženjer elektrotehnike. 1996. .anatomski oblikovano sjedalo za učenika. . Vodič kroz osobna računala. Raič K. Kabinet mora sadržavati poseban ormar za čuvanje disketa i kompletne dokumentacije za računala i programsku podršku. Vinkovci. po mogućnosti jednim scannerom. 1996. Gugić M. Sva računala u učionici. KADROVSKI UVJETI Nastavu računarstva mogu izvoditi: . nastavnik mora imati mogućnost zamračenja prostorije.

TEHNIČKA MEHANIKA
Razred Broj sati tjedno 1. 2 2. 2 3. 4. -

CILJEVI I ZADAĆE Dobivanje znanja i znanstvenih spoznaja o fizikalnim i tehničkim veličinama i zakonitostima mehanike i nauke o čvrstoći koja su potrebna u rješavanju određenih tehničkih problema. U nastavnom predmetu učenici će naučiti: - pojmove, fizikalne veličine i zakone statike, kinematike, dinamike i nauke o čvrstoći i njihovu primjenu u rješavanju stvarnih tehničkih zadaća, - rješavati računske zadatke i vježbe ravnoteže i gibanja dijelova konstrukcija i mehanizama, te njihove čvrstoće, da bi lakše i temeljitije savladali sadržaje elemenata strojeva i konstrukcija i drugih strukovnih nastavnih predmeta te da bi kvalitetno i stručno obavljali zadaće korištenja i održavanja finomehaničkih i elektroničkih strojeva i uređaja iz djelokruga rada tehničara za mehatroniku. SADRŽAJ 1. razred 1. Statika Sile i statički momenti, njihova ravnoteža u ravnini i prostoru, Težišta linija i površina, Trenje. 2. Kinematika točke, tijela i jednostavnih mehanizama Gibanja po pravcu i gibanja po krivuljama. 3. Dinamika Dinamičke sile i momenti, Energija i radnja. 2. razred 1. Dinamika i mehanizmi Dinamička ravnoteža, Snaga i stupanj iskoristivosti, Dinamika jednostavnih mehanizama. 2. Nauka o čvrstoći Vrste opterećenja i vrste naprezanja, Mehanička svojstva materijala, Geometrijska svojstva površina presjeka, Dimenzioniranje i kontrola čvrstoće elemenata strojeva i konstrukcija,

23

Progib i kontrola progiba.

METODIČKI NAPUTAK Radi lakšeg savladavanja gradiva i u cilju postizanja dobrih rezultata učenika, u izvedbenim programima osigurati 25% do 40% vremena za vježbe pod nadzorom nastavnika i samostalne vježbe učenika. Posebnu pažnju treba posvetiti uporabi udžbenika i praktičnih strojarskih priručnika. Na nastavi izvoditi jednostavnije zadatke za vježbe, a složenije primjere pripraviti na transparentnim folijama i za samostalan rad učenika u obliku seminarskih i programskih zadaća. Metodičke vježbe koje se izvode uz podršku računalskih programskih paketa, izvode se u računalskoj učionici sa pola razrednog odjela. MATERIJALNI UVJETI 1. Prostor: 2 Specijalizirana učionica, 60 do 70 m , može biti namijenjena i za elemente strojeva i konstrukcije. 2. Didaktičko- metodička sredstva: - udžbenici i strojarski priručnici, - grafoskop, transparentne folije, projekcijska ploča za računalo, - projekcijsko platno, - uzorci elemenata strojeva i mehanizama, - računalo i programski paketi iz sadržaja mehanike i čvrstoće. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inženjer strojarstva - diplomirani inženjer brodogradnje - profesor strojarske skupine predmeta LITERATURA ZA UČENIKE Esterajher Ž., Tehnička mehanika- znanost o čvrstoći, Birotehnika, Zagreb, 1994. Esterajher Ž., Tehnička mehanika- vježbe iz čvrstoće materijala, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 1999. Kulišić B., Mehanizmi, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Kulišić B., Tehnička mehanika – kinamtaika i dinamika s vježbama, Element, Zagreb, 2001. Kulišić B., Tehnička mehanika – statika s vježbama, Element, Zagreb, 2000. Meter V., Tehnička mehanika - statika, Birotehnika, Zagreb, 1993. Mičić Z., Tehnička mehanika, statika, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Mičić Z., Tehnička mehanika, statika, zbirka zadataka, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Radovanović N., Tehnička mehanika – vježbe iz čvrstoće materijala, Školske novine, Zagreb, 2000. Špiranec V., Tehnička mehanika, Školska knjiga, Zagreb, 1992. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Esterajher Ž., Tehnička mehanika - znanost o čvrstoći, Birotehnika, Zagreb, 1994. Esterajher Ž., Tehnička mehanika - vježbe iz čvrstoće materijala, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 1999. Jecić, Mehanika II – Kinematika,i dinamika, Fakultet strojsrtva i brodogradnje, agreb, 1989.

24

Kulišić B., Mehanizmi, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Kulišić B., Tehnička mehanika – kinamtaika i dinamika s vježbama, Element, Zagreb, 2001. Kulišić B., Tehnička mehanika – statika s vježbama, Element, Zagreb, 2000. Meter V., Tehnička mehanika - statika, Birotehnika, Zagreb, 1993. Mičić Z., Tehnička mehanika, statika, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Mičić Z., Tehnička mehanika, statika, zbirka zadataka, Pučko otvoreno učilište, Zagreb, 2001. Muftić O., Mehanika I. – Statika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. Radovanović N., Tehnička mehanika – vježbe iz čvrstoće materijala, Školske novine, Zagreb, 2000. Špiranec V., Tehnička mehanika, Školska knjiga, Zagreb, 1992. Krautov strojarski priručnik, Axiom, Zagreb, 1997.

25

U nastavnom predmetu učenici će naučiti: . valjne i elastične vodilice ( materijali i izrada) 3. izvedbe. zavarivanje. 2. Finomehanički elementi . održavanju i primjeni suvremenih uređaja. 2 4. materijale. preklapanje i progibanje Spojevi elastičnom deformacijom: uprešani spojevi. potrebnih učenicima u rješavanju tehničkih problema pri konstruiranju. podjela oslonaca i vrste trenja u osloncima Osovine i vratila. utiskivanje. 3 3. izrade i namjenu različitih finomehaničkih elemenata. Osnovni pojmovi finomehanike Finomehanika i mehatronika Tehnički sustav Uređaj. lijepljenje. sklopova. Spremnici energije Pojam. zakivanje.oslonci Zadatak. 2 CILJEVI I ZADAĆE Usvajanje znanja i spoznaja o izvedbama i primjeni finomehaničkih elemenata. uporabi normiranih elemenata za spajanje i prema principu spajanja Spojevi promjenom materijala: lemljenje.FINOMEHANIKA Razred Broj sati tjedno 1. 2.vrste. spojevi i sklopovi. aparata i strojeva. SADRŽAJI 2. prošivanje. spojevi navojem i drugi 3. razred 1.rješavati konstrukcijske probleme i zadatke vezane za izvedbu i izradu dijelova mehanizama i konstrukcija da bi kvalitetno i stručno obavljali zadaće prigodom uporabe i održavanja finomehaničkih i elektroničkih uređaja iz djelokruga rada tehničara za mehatroniku. spajanje kitom. spojevi zaticima. . proizvodnji. razred 1. klizni i valjni ležajevi (materijali i izrada) Klizne. zadatak i podjela spremnika mehaničke energije 26 . stroj i aparat Signal i glavne vrste signala Mehanička energija Finomehanički elementi. sklopova i mehanizama. Finomehanički elementi i postupci spajanja Podjela spojeva prema rastavljivosti. spojevi klinovima. utaljivanje i ulaganje Spojevi plastičnom deformacijom: porubljivanje.

transparentne folije Računalo i programski paketi iz sadržaja elemenata i konstruiranja Projekcijska ploča za računalo Projekcijsko platno Uzorci elemenata i sklopova POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . 4. graničnici i spojke Dinamički otpornici: kočnice i prigušnice 2. Elementi i sklopovi za prijenos gibanja i snage-prigoni Pojam i zadaci prijenosnih mehanizama Pojam i vrste članova mehanizama prema zadatku i načinu gibanja Pojam kinematičkog para (zgloba) Vrste zglobova Pojam. Vrste i namjena finomehaničkih uređaja i strojeva Uredska tehnika Procesna tehnika METODIČKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta se izvodi na predavanjima i vježbama. Za vježbe treba predvidjeti najmanje 25% nastavnih sati.Statički spremnici mehaničke energije: opruge i uteg Flekscijske. zadaci i podjela uklopnika Prekidači. užni. remenski. prikazivanje i razlikovanje kinematičkih lanaca Prijenosni omjer i funkcija položaja prigona Prigoni (zupčanički.metodička sredstva: Tehnički priručnici Grafoskop. strojarstva . Otpornici Pojam.Uklopnici Pojam. Didaktičko. nemirnica i giroskop 2. Vježbe se izvode na satu pod nadzorom nastavnika i zadaju se za samostalni rad učenika. vijčani. razred 1. tarni. lančanički. zadaci i podjela otpornika Statički otpornici: ustavljači. MATERIJALNI UVJETI 1.specijalizirana učionica površine 60 do 70 m. krivuljni i polužni prigoni.prof. 2. uskočnici i zapinjače 3.dipl. ing. Potreban prostor: 2 . torzijske i gumene opruge (materijali izrade i primjena) Dinamički spremnici mehaničke energije: zamašnjak. njihala. strojarske skupine predmeta LITERATURA ZA UČENIKE 27 .

2001. 28 . Pučko otvoreno učilište. Grundlagen der Konstruktion. Školska knjiga. 1972. 1994. München. 2001. i suradnici. Elementi strojeva.Hercigonja. 1998. Grupa autora. Tehnička enciklopedija. Školska knjiga. Školska knjiga. I. Grupa autora. Elementi finomehanike. HLZ. Zagreb. Zagreb. Kulišić. Zagreb. I. Pučko otvoreno učilište. i suradnici. svezak 5 i 8. Mehanizmi s vježbama. Zagreb Krause. Kulišić. Elementi finomehanike. Praktičar II i III. 1998. Zagreb. Elementi strojeva. Mehanizmi s vježbama. dio. dio i II. 1995. Zagreb. Zagreb. dio i II. Školska knjiga. dio. Školska knjiga. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Hercigonja. 1995. Carl Hanser Verlag. Ređep A. Zagreb. Ređep A.

određivanje parametara realnog izvora. energetski odnosi. Učenici temeljito upoznaju osnovne električne pojave i njihove zakonitosti. SADRŽAJ 1. kratki spoj. uzemljenje. otpornost. metoda superpozicije. Električno polje Značajke električnog polja Tvari u električnom polju (el.OSNOVE ELEKTROTEHNIKE Razred Broj sati tjedno 1. opasnost i zaštita od električnog udara 2. izvedbe kondenzatora) Nabijanje i izbijanje kondenzatora. petlja histereze. otpornici. 4 2. mosni spoj) Električna energija i snaga Gubici na električnim vodovima. stečena znanja primjenjuju na rješavanje problemskih zadataka. serijski i paralelni spoj kondenzatora. ukupni otpor paralelnog spoja) Složeni spojevi otpora (nadomjesni otpor. sila na naboje u gibanju) 29 . magnetski krug) Magnetske sile (sila na vodič protjecan strujom. vodljivost i provodljivost. 4. idealni i realni elementi. el. oklapanje el. potenciometarski spoj. polarizacija. ovisnost otpora o temperaturi) Ohmov zakon Učinci električne struje. Krugovi istosmjerne struje Elementi strujnog kruga (linearni i nelinearni elementi. el. nadomjesni spoj idealnog izvora. prilagođenje snage) Mreže istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona. osnovni spojevi naponskih izvora. influencija. a u laboratoriju samostalno dokazuju određene zakonitosti. vremenska konstanta. 3. metoda konturnih struja. - CILJEVI I ZADAĆE Zadatak ovog predmeta je stvoriti kod učenika čvrstu podlogu za svladavanje stručnih sadržaja iz elektrotehnike u daljnjem obrazovanju. 4. el. Kirchhoffov zakon za struje. idealni i realni izvori. sila na strujnu petlju. zaštita vodova od preopterećenja Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora. HB karakteristika. prazan hod) Serijski spoj otpora (dijeljenje napona. Thevenenov teorem) 3. značajke kondenzatora. sila između dva ravna vodiča. Magnetsko polje Značajke magnetskog polja Magnetizam tvari (feromagnetički materijali. proboj u dielektriku) Kapacitet i kondenzatori (pojam elktričnoga kapaciteta. Uvod u elektrotehniku Električna osnova građe tvari Električni napon i električna struja Električni otpor (otpor vodiča. el. ukupni otpor serijskog spoja) Paralelni spoj otpora (dijeljenje struje. Kirchhoffov zakon za napone. polja. pločasti kondenzator.

samoindukcija. kapacitet i induktivitet u krugu izmjenične struje. predvidjeti za samostalan rad učenika u laboratoriju najmanje prosječno 1 sat tjedno (25% od ukupnoga fonda sati).demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u elektrotehnici. Prvi satovi u laboratoriju trebaju upoznati učenike s režimom rada u laboratoriju i mjerama zaštite. odnosno najviše 16 učenika istodobno) u blokovima od 2 sata. Izmjenične struje Značajke sinusoidnih veličina i vektorski prikaz sinusoidnih veličina Otpor.Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodiča. Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Izvedbenim programom treba u I. Prema potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka.demonstracijski stol s okvirima za panele. . pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Neinusoidni izmjenični naponi.izvori napajanja (mrežni napon za napajanje instrumenata i laboratorijskih izvora. Izvještaj o radu treba redovito pregledavati i do slijedećeg dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. razredu za realizaciju nastave ovog predmeta. do zadataka što trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i novim situacijama. . Teorijska nastava se može izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ukoliko se u nju može za svaki sat dopremiti potrebna oprema iz kabineta. METODIČKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta izvodi se na predavanjima i laboratorijskim vježbama. 30 . Vrijeme odvijanja laboratorijskih vježba treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. transformator) Svitak u krugi istosmjerne struje (prikaz svitka. MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu ovog predmeta (predavanja. indukcija promjenom toka. što znači za svaku skupinu svaki drugi tjedan po 2 sata. uvježbavanje. . a najmanje s 2 skupine učenika jednog razrednog odjela (najviše pola razrednog odjela. serijski RC spoj. ukapčanje i iskapčanje RL kruga) 5. školske zadaće) treba izvoditi u namjenskoj učionici. paralelni RL spoj. laboratorijski izvor istosmjernog napona. međuindukcija. Minimalna oprema namjenske učionice za ovo područje : . U toku svakog polugodišta treba planirati dvije cjelosatne provjere znanja (školske zadaće). O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisani izvještaj na kraju sata. Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i zakonitosti. voltmetri i osciloskop.demonstracijski instrumenti: ampermetri. energija svitka. rezonancija) Trofazni izmjenični napon. Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje. paralelni RC spoj. Odziv RC i CR-mreža na nesinusoidni izmjenični napon. nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog tipa) iza svake cjeline. laboratorijski izvor sinusnog napona promjenljive frekvencije). Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao skladna cjelina mogu dati očekivani rezultat u usvajanju potrebitih znanja i stjecanja vještina i sposobnosti. Prigodom izrade izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci. od ukupno 4 sata tjedne nastave. serijski RLC spoj. izmjenična snaga Jednostavni RLC spojevi (serijski RL spoj. Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3. Obim i oblik priprave ovisi o tome da li se radi o vježbi o građi koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim građom. paralelni RLC spoj. obradu rezultata i izvođenje zaključaka. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta.

Tehnička knjiga.. stupanj stručne spreme u elektrotehničkoj struci). elektrostatski i magnetski krugovi. Hubscher.. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA .. To zahtijeva odgovarajuću organizaciju vježbi i u određenoj mjeri usporava rad učenika u laboratoriju pa se takvim načinom rada treba koristiti u krajnjoj nuždi i privremeno. Školska knjiga. 31 .. Zagreb. Tomić B. Osnove elektrotehnike.centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravlja svim priključcima na radnim mjestima učenika. IV.) otporna dekada.. Uvod u elektrotehniku i elektroniku. Klaue. Meluzin H. tehničar za sva uža područja elektrotehnike. Školska knjiga. Elektrotehnika na lak način.. Zagreb.radni stolovi učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljeni s priključcima: mrežni napon za priključak mjernih instrumenata. Osnove elektrotehnike I i II. generator sinusoidnoga napona.. Stanić E. 1985. Školska knjiga. Zagreb. 1985. Zagreb. Karić S.. 1982. dio. .srednja stručna sprema u elektrotehničkoj struci (elektrotehničar. 1978. zbirka zadataka. Minimalna oprema laboratorija za vježbe iz osnova elektrotehnike: . Pinter V. Zagreb. Zagreb. 1998. . LITARATURA ZA UČENIKE Pavić A. Zagreb. Osnove elektrotehnike 1. Osnove elektrotehnike.Zagreb.. Školska knjiga. 1998. Appelt. Tehnička knjiga. Školska knjiga. 1998. Element. Element. U nedostatku dovoljnog broja generatora sinusnog napona može se privremeno rabiti zajednički generator priključen na slobodan par priključnica..diplomirani inženjer elektrotehnike. Školska knjiga.1A i slobodan par priključnica za signal po izboru s upravljačkog mjesta. kapa-citivnim i induktivnim komponentama. Stojanović R.diplomirani inženjer računarstva. Zagreb. 1996. Zagreb. Zagreb.profesor elektrotehnike. 1981. Osnove elektrotehnike. . Riješeni zadaci iz osnova elektrotehnike. izvor promjenljivog istosmjernog napona 0-(+15)V. Za suradnika u nastavi .za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja.. Zagreb. Karić S. 1985. Pavić A. Školska knjiga. Zagreb. 1998. dio. podesivi otpornik (2 kom. 1985.Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju za elektrotehniku i mjerenja. Električni. . Osnove elektrotehnike 1. LITARATURA ZA NASTAVNIKE Glamuzina. Osnove elektrotehnike I i II. Zbirka zadataka iz osnova elektrotehnike. ili V. Jelaković T. paneli s otpornim. Stanić E. 1985. Pfluger. Osnove elektrotehnike. Školska knjiga. Tehnička knjiga.laboranta (zajednički rad s nastavnikom i s cijelim razrednim odjelom): .

MJERENJA U ELEKTROTEHNICI Razred Broj sati tjedno 1. Mjerne metode i postupci Mjerenje napona i struje Mjerenje parametara električnih elemenata mjerenjem napona i struje (mjerenje otpora. postupke i problematiku mjerenja. te mjerne metode. - CILJEVI I ZADAĆE U ovom predmetu obrađuju se principi rada električnih i elektroničkih mjernih instrumenata i mjerne metode. 3 3. karakteristike instrumenata i njihovu primjenu. mjerenje kapaciteta. SADRŽAJ 1. Analogni električni mjerni instrumenti Uvod u analogne električne instrumente Instrument s pomičnim svitkom Univerzalni instrument Instrument s pomičnim željezom Elektrodinamski instrument Indukcijski instrument Elektrostatski instrument. mjerenje induktiviteta) 32 . njihove dijelove i principe rada. Instrumenti na termičkoj osnovi 5. osnovne mjerne instrumente i uređaje. osobito pri mjerenju neelektričnih veličina. 4. Laboratorijski izvori Etaloni napona Izvori istosmjernog napona Izvori izmjeničog napona Elektronički izvori Ugađanje struje i napona 4. primjere praktičnih izvedbi. 2. Laboratorijski elementi Mjerni otpornici Mjerni kondenzatori Mjerni svici 3. Učenici upoznaju razloge mjerenja. Pri tome treba skrbiti o posebnostima uporabe elektroničkih mjernih uređaja i postupaka u području mehatronike. Uvod u mjernu tehniku Osnivni pojmovi o mjerenju Međunarodni sustav mjernih jedinica SI Pogreške mjerenja Statistička analiza slučajnih pogrešaka Iskazivanje rezultata mjerenja 2.

instrumente i energetskom jedinicom (trofazni peterovodni izvor električne energije iz električne mreže 3x380/220V. Izvedbenim programom treba za realizaciju nastave ovog predmeta. Vježbe treba koncipirati tako da se učenik što više služi tehničkom dokumentacijom mjernih instrumenata i stručnom literaturom. mjerenje periode. METODIČKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta izvodi se na predavanjima i laboratorijskim vježbama. mjerenje faznog pomaka. Primjere treba odabrati tako da učenik tijekom realizacije vježba što više primjenjuje znanja stečena drugim oblicima nastave i da kroz rad u laboratoriju stječe radna znanja i vještine u radu i pravilnoj primjeni mjernih metoda i instrumenata u samostalnom radu. jednofazni izvor 33 . U okviru laboratorijskih vježba treba biti zastupljeno gradivo svih kompleksa. od ukupno 3 sata tjedne nastave. frekvencije signala. Katodni osciloskop Građa i načela rada osciloskopa Osnovna mjerenja katodnim osciloskopom (mjerenje amplitude. školske zadaće) treba izvoditi u namjenskoj učionici. a najmanje s 2 skupine učenika jednog razrednog odjela (najviše pola razrednog odjela tj.10A po fazi. MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu ovog predmeta (predavanja. Vrijeme odvijanja laboratorijskih vježbi treba biti planirano rasporedom sati od početka školske godine. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao skladna cjelina mogu dati očekivani rezultat u usvajanju potrebitih znanja i stjecanja vještina i sposobnosti. predvidjeti za samostalan rad učenika u laboratoriju najmanje prosječno 1 sat tjedno. Laboratorijske vježbe treba izvoditi s optimalno 3.Poredbena metoda Metoda rezonancije. snimanje dinamičke petlje histereze) 6. Elektronički mjerni uređaji Mjerna pojačala Analogni elektronički voltmetri Istosmjerni voltmetri Izmjenični voltmetri Digitalni elektronički voltmetri Digitalna mjerila frekvencije / periode signala Povezivanje digitalnih instrumenata sabirnicama 7. Prvi satovi u laboratoriju trebaju učenike upoznati s režimom rada u laboratoriju i mjerama zaštite. snimanje komutacijske krivulje i petlje histereze magnetskih materijala. trofazni četverovodni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 3x450V/3x0-260V. što znači za svaku pojedinu skupinu svaki drugi tjedan po 2 sata. Minimalna oprema namjenske učionice za ovo područje je: .demonstracijski stol s okvirima za panele. U nastavi ovog predmeta treba uz teorijska objašnjenja što više koristiti i primjere praktičnih izvedaba instrumenata i popratne tehničke dokumentacije. Na radu u laboratoriju posebnu pozornost treba posvetiti primjeni mjernih metoda. najviše 16 učenika istodobno) u bloku od 2 sata. načinu prikaza i analizi mjernih rezultata. Mjerni mostovi (istosmjerni i izmjenični mjerni mostovi) Kompenzatori Mjerenje snage Mjerenje električne energije Magnetska mjerenja (mjerenje B i H. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. uvježbavanje.

. brojila utroška električne energije. . . frekvencmetri.demonstracijski paneli za demonstriranje građe i rada instrumenata i mjernih postupaka. Meluzin H. ili V. jednofazni izvor električne energije iz električne mreže 220V. sklopke.za svako radno mjesto univerzalni instrument. .diplomirani inženjer računarstva. Na svakom radnom mjestu mora biti ugrađeno isklopno tipkalo za sigurnost od opće opasnosti. generator sinusnog napona. Osnove elektrotehničkih mjerenja.laboranta (zajednički rad s nastavnikom i s cijelim odjeljenjem): . Prikljuci moraju biti označeni odgovarajućim standardnim simbolima. 34 . POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . 1990. dvokanalni osciloskop. Za suradnika u nastavi . osigurači). laboratorijski izvor sinusoidnoga napona promjenljive frekvencije). Tehnička knjiga. Poželjna je kontrola korištenih napona i struja opterećenja izvora električne energije ugrađenim instrumentima .profesor elektrotehnike. istosmjerni izvor električne energije iz ispravljačkog uređaja s kontinuiranom regulacijom. Tehnička knjiga. odnosno mV i stotine V. Zagreb. Vujević B. Zagreb. 1000 i 10000 oma. 1994. Ferković B. podesivi otpornici l00. prekidači. LITERATURA ZA UČENIKE Ne postoji LITERATURA ZA NASTAVNIKE Mlakar F.radni stolovi učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljen s priključcima razvedenim iz upravljačkog stola. 1990. U nedostatku dovoljnog broja generatora sinusoidnoga napona može se privremeno koristiti zajednički generator priključen na slobodan par priključnica. Mjerenja u elektrotehnici.pribor za spajanje (spojni vodovi. labora-torijski izvor istosmjernog napona. Zagreb. IV.električne enegije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A. . Zagreb. Tehnička knjiga.diplomirani inženjer elektrotehnike.. To zahtijeva odgovarajuću organizaciju vježbi i u određenoj mjeri usporava rad učenika u laboratoriju pa takav način rada treba koristiti u krajnjoj nuždi i privremeno. Elektrotehnika na lak način. 1982. Uključenost pojedinih izvora mora biti indicirana signalnim svjetiljkama. Bego V. Školska knjiga. Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju za elektrotehniku i mjerenja. elektronički voltmetar. Teorijska nastava može se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ukoliko se u nju može za svaki sat dopremiti potrebna oprema iz kabineta. . Opća električna mjerenja. . ampermetri i voltmetri s pomičnim svitkom i pomičnim željezom za područja reda veličine stotine mA i deset A. istosmjerni izvor električne energije iz akumulatorske baterije 36Ah 12V s izvodima po 2V). tehničar za sva uža područja elektrotehnike. stupanj stručne spreme u elektrotehničkoj struci).. vatmetri. voltmetri.. .centralna upravljačka jedinica s energetskom jedinicom prema podacima za demonstracijski stol.demonstracijski instrumenti (ampermetri.izvori napajanja (mrežni napon za napajanje instrumenata i laboratorijskih izvora.. dvokanalni osciloskop.srednja stručna sprema u elektrotehničkoj struci (elektrotehničar. Minimalna oprema laboratorija za vježbe iz mjerenja u elektrotehnici je: . vatmetar. .

Sheme spajanja i pokretanja električnih motora Osnovne sheme spajanja električnih motora. Električni strojevi Vrste i primjena električnih strojeva u praksi. Sheme pokretanja istosmjernih motora. Osnovne sheme pokretanja trofaznih elektromotora. 2.upoznavanje postupaka regulacije električnih strojeva. Sheme pokretanja univerzalnih motora. Električni sklopni i elektromagnetski elementi Električni sklopni elementi Elektromagnetski elementi 2. Fizikalna slika rada idealnog i realnog transformatora.ELEKTRIČNI STROJEVI I UREĐAJI Razred Broj sati tjedno 1.upoznavanje mogućih smetnja i kvarova.upoznavanje učenika s osnovnim zahtjevima. Zagrijavanje i zaštita transformatora 3. . Sheme pokretanja jednofaznih asinkronih motora. fizikalnom slikom rada. jednofazni motor).upoznavanje radnih karakteristika električnih strojeva i uređaja. Upravljanje koračajnim motorima. Transformatori Konstrukcijski dijelovi i funkcija. . upuštanje motora. . . ponašanjem i karakteristikama u pogonu i primjenom električnih strojeva i uređaja.osposobljavanje za uporabu stečenih znanja u praktičnom radu s električnim strojevima. SADRŽAJ 1. Istosmjerni električni strojevi Kolektorski motori za izmjeničnu struju. 2 3. 35 . - CILJEVI I ZADAĆE Cilj nastave ovog predmeta je upoznavanje učenika s izvedbama. Koračajni motori. koje radni mehanizmi i tehnološki proces postavljaju električnim strojevima. 4. Nastava ovog predmeta omogućit će učenicima: .usvajanje sposobnosti analize ponašanja električnih strojeva u radnim uvjetima. trofazni motor u jednofaznom spoju. Mali sinkroni motori. 4.upoznavanje problematike eksploatacije električnih strojeva. Zaštita elektromotora. . koje radni mehanizmi ili napojna mreža mogu uzrokovati u električnim strojevima. Asinkroni motori (trofazni motori. . Štedni transformator.stjecanje jasne predodžbe o građi i principima rada električnih strojeva i uređaja. .

paneli s upravljačkim komponentama i demonstracijskim instrumentima.5. zaštita uzemljenjem. jednofazni izvor električne energije iz električne mreže 220V. Minimalna oprema ovakve učionice je: . Učenik za vježbe treba biti pripravljen na nastavi ili samostalnim radom na temelju razrađenih zadataka za vježbe. da bi se neposredno povezala prije stečena znanja s nužnim znanjem o električnim strojevima. jer se većina vježbi izvodi sa strojevima u pogonu pod mrežnim naponom. školske zadaće) treba izvoditi u namjenskoj učionici za električne strojeve. istosmjerni izvor električne energije iz ispravljačkog uređaja s kontinuiranom regulacijom. Posebnu pozornost treba posvetiti opasnostima i mjerama zaštite od strujnog udara. odnosno u laboratoriju za električna mjerenja uz odgovarajuću opremu potrebitu za vježbe na strojevima. Provjere znanja treba obavljati usmenim putem i putem cjelosatnih školskih zadaća (2-4 puta tijekom godine). Zaštita električnih uređaja Zaštita električnih uređaja od proboja i pojave dodirnih napona.5 sati tjedno (25% od ukupnoga godišnjega fonda sati). Za svladavanje teorije.modeli električnih strojeva s presjecima.istosmjerni. usvajanje jasnih fizikalnih predodžbi i stjecanje osnovnih praktičnih znanja o električnim strojevima nužno je izvođenje dijela nastave putem samostalnog rada u laboratoriju (laboratorijske vježbe). uputa i literature. koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. METODIČKI NAPUTAK Prigodom prorade gradiva iz električnih strojeva treba naglasiti primjenu svih do tada upoznatih zakona elektrotehnike. jednofazni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A. Teorijska nastava može se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ukoliko se bez većih teškoća u nju može za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta. od ukupno 2 sata tjedne nastave ovog predmeta. MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu (predavanja.5-1kW. Laboratorijske vježbe čine jedinstvenu cjelinu s ostalim oblicima nastave ovog predmeta. Prvim dolaskom na rad u laboratorij učenici se moraju upoznati s režimom rada u laboratoriju i obvezama učenika. . istosmjerni izvor električne energije iz akumulatorske baterije 36Ah 12V s izvodima po 2V) . zaštita s nulvodičem. izmjenični jednofazni i trofazni strojevi i motori i transformatori s izvedenim priključnicama na aparatne stezaljke snage 0. ponavljanje. Provjere znanja treba povezati s izvođenjem laboratorijskih vježbi. odnosno 10 učenika istodobno) u bloku od 2 sata. U tom lučaju demonstracijski stol mora biti pokretan. Za školske zadaće treba planirati vrijeme u izvedbenim programima. Automatska zaštita od dodirnih napona. trofazni četverovodni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 3x450V/3x0-260V 10A po fazi. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Laboratorijske vježbe treba izvoditi u skupinama (najviše trećina razrednog odjela.demonstracijski stol s okvirima za panele upravljačkih komponentama i instrumentima i energetskom jedinicom (trofazni peterovodni izvor električne energije iz električne mreže 3x380/220V. pa nastavu u laboratoriju treba izvoditi isti nastavnik. . Minimalna oprema laboratorija za vježbe na električnim strojevima je: 36 . Zaštita izolacijom. Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju za električne strojeve. zaštita pomoću odvojnih transformatora. predvidjeti za samostalan rad učenika u laboratoriju najmanje prosječno 0. Zato izvedbenim programom treba.

srednja stručna sprema (elektrotehničar. Školska knjiga. Tipex. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA .. ampermetri s pomičnim svitkom i pomičnim željezom 10A. 1988. 2000.pribor za spajanje (spojni vodovi. 1994. Tehnička škola. Jureković J. Tehnička škola Ruđera Boško-vića. Zagreb. IV. Elektrotehnika na lak način.. Zagreb. 1991. Zelić A. Električni strojevi. radni listovi.laboranta (zajednički rad s nastavnikom s cijelim odjelom. 1986. 1991. 2000. Tipex. Električni strojevi. Električni strojevi. Školska knjiga.. Marinović N. Priključci moraju biti označeni odgovarajućim standardnim simbolima. Električni strojevi. .. Zagreb. Mjerenja na električnim strojevima I i II. pripreme za vježbe. Šibenik.. Židovec. Zagreb. Na svakom radnom mjestu mora biti ugrađeno isklopno tipkalo za sigurnost od opće opasnosti.za svako radno mjesto električni strojevi (transformatori..inženjer elektrotehnike.diplomirani inženjer elektrotehnike . 2000. 1988. LITERATURA KOJA SE PREPORUČUJE ZA UČENIKE Jašarević Z.radni stolovi učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljen s priključcima razvedenim iz upravljačkog stola. .. Uključenost pojedinih izvora mora biti indicirana signalnim svjetlima. voltmetri s pomičnim svitkom i pomičnim željezom 500V.centralna upravljačka jedinica s energetskom jedinicom prema podacima za demonstracijski stol. Osnove automatike III (Elementi elektroautomatike). Tehnička knjiga.5-1kW. Meluzin H. sklopke. Za suradnika u nastavi . Singer. odnosno paralelni rad sa skupinom učenika pod vodstvom nastavnika): . . Školska knjiga. Električni strojevi. Zagreb. Rajić F. mapa za vježbe. podesivi otpornici l00.. Jureković J. Električni strojevi. Jašarević Z. Šibenik. Tehnička škola. 1994. Električni strojevi I i II. Zagreb.. stupanj stručne spreme smjera elektrostrojarstvo i elektroenergetika) . 1982. Tehnička škola Ruđera Boško-vića. Zagreb. Zagreb. Osnove automatike III (Elementi elektroautomatike). LITERATURA ZA NASTAVNIKE Hartl. osigurači). prekidači.profesor elektrotehnike. Zelić A. Školska knjiga. Poželjna je kontrola korištenih napona i struja opterećenja izvora električne energije ugrađenim instrumentima. Zagreb. 1998. laboratorijske vježbe. Elektromotorna postrojenja. 1000 i 10000 oma. tehničar za elektrostrojarstvo. Školska knjiga. . ELEKTRONIČKI SKLOPOVI 37 .za svako radno mjesto univerzalni instrument.. ili V. Zagreb.. Rajić F. motori) s priključcima na aparatne stezaljke snage 0.

optoelektronički elementi). temperaturno i frekvencijsko područje rada). tiristori. Ispravljački spojevi.poznavanje naziva. Izvedbe i označivanje tranzistora. te izgradnju. Osnovni spojevi pojačala s bipolarnim tranzistorima i njihove karakteristike (naponsko i strujno pojačanje. . SADRŽAJ 1. Zenerova dioda (strujno-naponska karakteristika. rasporeda i funkcije izvoda elektroničkih komponenata (diode.uporabu tvorničkih podataka za elektroničke komponente (nalaženje vrijednosti karakte-rističnih parametara i izbor elemenata za pojedine namjene).razvijanje sposobnosti samostalnog rada uporabom literature. opis rada. Amplitudno-frekvencijska karakteristika pojačala. ulazni i izlazni otpor). Ograničavanje napona. označivanje. karakteristični parametri. Izvedbe dioda i označivanje. - 2. Unipolarni tranzistori Spojni FET (princip izvedbe. Područja rada. .poznavanje svojstava sklopova (namjena. - CILJEVI I ZADAĆE U predmetu TEHNIČKI MATERIJALI učenici su upoznali svojstva poluvodičkih materijala. tranzistora i tiristora). 3 4. Bipolarni tranzistor kao sklopka Zaštita tranzistora. Filtriranje ispravljenog napona. 3. izvedbe. Ta znanja se u predmetu ELEKTRONIČKI SKLOPOVI proširuju i nadograđuju s obzirom na svojstva komponenata (karakteristični parametri.poznavanje osnovnih postupaka za ispitivanje ispravnosti komponenata i sklopova. svojstva i primjenu elektroničkih sklopova. strujno-naponske karakteristike. njihovu primjenu u proizvodnji elektroničkih komponenata. . označivanje).poznavanje uloge sklopova u složenijim uređajima i sustavima. - 3. fizikalne osnove i temeljna svojstva poluvodičkih komponenata (dioda. faktor strujnog pojačanja. utjecaj vrijednosti elemenata sklopa na njegova svojstva). operacijska pojačala. bipolarni i unipolarni tranzistori. strujno-naponske karakteristike) izbor i mogućnosti primjene. Poluvodičke diode Strujno-naponska karakteristika i karakteristični parametri. ispitivanje ispravnosti). izbor elemenata stabilizatora). .poznavanje značenja pojmova karakterističnih parametara komponenata i njihovu praktičnu važnost. Stabilizacija napona Zenerovom diodom (shema spoja. 38 . simboli. Proučavanjem sadržaja ovog predmeta treba učenicima omogućiti: . Karakteristični parametri (dozvoljeni naponi i struje. Bipolarni tranzistori Ulazne i izlazne karakteristike tranzistora. . 2. .Razred Broj sati tjedno 1.

6. primjena. utjecaj opterećanja. razdešenost. Monostabilni multivibrator (shema. 7. strujno-naponske karakteristike. primjena). opis rada. Osnovni sklopovi s operacijskim pojačalom. Osnovni spojevi za regulaciju struje tiristorima.Tranzistori s izoliranom upravljačkom elektrodom (tipovi. Pozitivna povratna veza i oscilatori. Jednospojni tranzistor. primjena). primjena). Sklopka s unipolarnim tranzistorom. ulazni i diferencijalni ulazni napon. 11. Serijski tranzistorski stabilizator napona (svojstva. utjecaj opterećanja. Multivibratori Bistabilni multivibrator (shema. karakteristični parametri. trajanje kvazistabilnog stanja. trajanje kvazistabilnog stanja. 8. izbor elemenata). 10. frekvencija izlaznog napona. Poluvodički svjetlosni izvori. 9. elektromotorni pogoni). Vrste negativne povratne veze. 5. primjeri pojačala s negativnom povratnom vezom. izlazni otpor. oblici napona. Višestepena tranzistorska pojačala Veze između stupnjeva pojačala. oblici napona. Astabilni multivibrator (shema. Schmittov okidni sklop. 39 . Operacijska pojačala Svojstva operacijskog pojačala (pojačanje. temperaturni koeficijent). Stabilizatori napona Stabilizirani izvori napona napajanja (faktor stabilizacije. Darlingtonov spoj. ulazni i izlazni otpor. Diferencijalno pojačalo s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima. Povratna veza Negativna povratna veza (utjecaj na svojstva pojačala). Integrirani stabilizatori. ulazni i izlazni otpor). napon napajanja). Diferencijator i integrator. Poluvodički svjetlosnoosjetljivi elementi. Optoelektronički elementi Osnovna svojstva. simboli i karakteristični parametri). opis rada. Osnovni spojevi pojačala s unipolarnim tranzistorima i njihove karakteristike (naponsko i strujno pojačanje. Sklopovi energetske elektronike Upravljivi ispravljači Izmjenjivači Istosmjerni pretvarači Izmjenični pretvarači Izmjenični pretvarači napona Izmjenični pretvarači frekvencije Primjena energetske elektronike (sustavi za besprekidno napajanje. Dvostepeno pojačalo s izravnom vezom. Optoelektronički izolatori. 4. Tiristori Vrste i svojstva tiristora. širina pojasa. opis rada. oblici napona.

odnosno 16 učenika istodobno) u bloku od 2 sata. Učenik za izvođenje vježbe treba biti pripravljen na nastavi ili samostalnim radom na temelju razrađenih zadataka za vježbe. izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V. Dio vježba može se izvoditi i u učionici za računalstvo s pomoću nekog od programa za modeliranje i simulaciju rada elektroničkih sklopova (npr.demonstracijski instrumenti (ampermetri. gdje učenici rješavanjem trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u novijim i složenijim situacijama. Prvim dolaskom na rad u laboratorij učenici se moraju upoznati s instrumentima. voltmetri. uputa i literature. treba crtati na ploču. Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju. .radni stolovi učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljeni s priključcima: mrežni napon za priključak mjernih instrumenata. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta.demonstracijski stol s okvirima za panele s komponentama i sklopovima. te razvijanju sposobnosti. impulsni i funkcijski generator). a najmanje s 2 skupine (najviše pola razrednog odjela. Izvedbenim programom treba. koje se traže prigodom provjere znanja učenika. . predvidjeti za samostalan rad učenika u laboratoriju najmanje prosječno 1 sat tjedno (33% od ukupnoga godišnjega fonda sati). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti pređeno gradivo od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojmova i svojstava sklopova do zadataka. od ukupno 3 sata tjedne nastave ovog predmeta.1A 0(-15)V. Teorijska nastava može se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ukoliko se bez većih teškoća u nju može za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta. . Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3. Sheme osnovnih sklopova.1A 0-(+15)V.METODIČKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjima i laboratorijskim vježbama. U izlaganju građe treba se zadržati na principima rada elemenata i sklopova s teorijskim razmatranjima koja zahtijeva srednja stručna sprema i praktična primjena stečenih znanja u poslovima tehničara. Minimalna oprema namjenske učionice za ovo područje je: . Prigodom izrade izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i četiri (u svakom polugodištu dvije) cjelosatne provjere znanja (školske zadaće). MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu (predavanja. Minimalna oprema laboratorija za vježbe iz elektronike je: . Electronics Workbench). 1A. U tom slučaju demonstracijski stol s okvirima za panele treba biti pokretan. Vježba može slijediti ili prethoditi građi obrađenoj u ostalim oblicima nastave (predavanja). . Primjere za ilustraciju rada i primjene sklopova treba uzimati iz suvremenh rješenja iz prakse uz uporabu tvorničkih podataka i priručnika. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati očekivani rezultat u usvajanju potrebitih znanja i vještine.prostor za grafoskopske projekcije.1A 0-(-15)V. dvokanalni osciloskop.centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravlja svim priključcima na radnim mjestima učenika. . Vrijeme održavanja laboratorijskih vježba treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. ponavljanje školske zadaće) treba izvoditi u namjenskoj učionici. režimom rada i mjerama zaštite.izvori napajanja: mrežni napon za napajanje instrumenata. 40 . izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V.1A 0-+15)V.demonstracijski paneli s komponentama i sklopovima.1A i slobodan par priključnica za signal po izboru s upravljačkog mjesta. što znači svaki drugi tjedan. grafoskop i školska ploča. Složenije sheme i prikaze treba projicirati grafoskopom ili računalom i LCD projektorom.

Tehnička škola Ruđera Boškovića..diplomirani inženjer računarstva. Ukoliko se vježbe izvode pomoću računala i programa za modeliranje i simulaciju elektroničkih sklopova može se koristiti oprema učionice za računalstvo i odgovarajući aplikacijski program (npr. Elektronički sklopovi. Tehnička škola Ruđera Boškovića. Školska knjiga. vježbe s analognim integriranim sklopovima. Electronics Workbench). IV. Svjetlost.. Zagreb. Element. DIGITALNA ELEKTRONIKA 41 . LITERATURA ZA NASTAVNIKE Biljanović P.... Šarčević. Zagreb. promjenljivi otpornik (2 kom. Tehnička knjiga. Zagreb. 1994. Školska knjiga. Analogna integrirana elektronika. 1987. Tehnička škola Ruđera Boškovića. Impulsna i digitalna elektronika I. paneli s komponentama i sklopovima. Paunović S.. odnosno paralelni rad sa skupinom učenika pod vodstvom nastavnika): . A. Brodić T. Zagreb.za svako radno mjesto: univerzalni instrument (2 kom. Brodić T..laboranta (zajednički rad s nastavnikom s cijelim odjelom. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . tehničar za elektroniku.. Szabo A.. Szabo A. Szabo A. Industrijska elektronika. Szabo A. tehničar za procesnu tehniku. Sarajevo 1989. Elektronički sklopovi. Brodić T. 1990. Elektronika na lak način. Sarajevo. tehničar za telekomunikacije. Tehnička škola Ruđera Boškovića..) otporna i kondenzatorska kutija.. Školska knjiga. Računalni elektronički laboratorij – Uporaba programa Electronics Workbench. Elektronički sklopovi.. 1990. Tehnička škola Ruđera Boškovića. Zagreb. Zagreb. Svjetlost. Elektronički elementi i osnovni sklopovi.. Zagreb. 1975. tehničar za računalstvo. Zagreb. ili V. To zahtijeva odgovarajuću organizaciju vježbi i u određenoj mjeri usporava rad učenika u laboratoriju pa takav način rada treba koristiti u krajnjoj nuždi i privremeno. Šimunec Z.. Zagreb. 2000. stupanj stručne spreme smjera elektronika). Paunović S. Industrijska elektronika..) dvokanalni osciloskop. 2000. 1973. 1973. Elektronički sklopovi. Zagreb. Paunović S. Zagreb. Elektroničke komponente i analogni sklopovi. Liman O. 1994. funkcijski generator. 1993. vježbe s analognim integriranim sklopovima.profesor elektrotehnike Za suradnika u nastavi . Energetska elektronika. Zagreb. 1995.diplomirani inženjer elektrotehnike . Impulsna i digitalna elektronika I. Paunović S. Elektronički sklopovi. Zagreb.srednja stručna sprema (elektrotehničar-elektroničar. ... U nedostatku dovoljnog broja funkcijskih generatora može se privremeno koristiti zajednički generator priključen na slobodan par priključnica. CadCam Design Centar. LITERATURA ZA UČENIKE Paunović S. tehničar za radiokomunikacije.. Školska knjiga. 1975. Element. 1997.

Multivibratori u digitalnoj elektronici Bistabilni multivibrator (SR. maksterm.bistabil. ILI. - CILJEVI I ZADAĆE U predmetu ELEKTRONIČKI SKLOPOVI proučavaju se svojstva elektroničkih kompone-nata (karakteristični parametri.poznavanje osnovnih dijelova mikroračunala. pregled skupina Temeljni sklop skupine TTL. te izgradnja. - 3. isključivo ILI. podskupine CMOS Međusobno povezivanje sklopova skupine TTL i CMOS 4.poznavanje izvedbi. JK. Proučavanjem sadržaja ovog predmeta treba učenicima omogućiti: . D. karakteristične veličine skupine CMOS. Skupine integriranih digitalnih sklopova Karakteristične veličine integriranih digitalnih sklopova.stjecanje znanje o uporabi tvorničkih podataka za elektroničke komponente (nalaženje vrijednosti karakterističnih parametara i izbor elemenata za pojedine namjene) . svojstva i mogućnosti primjene digitalnih sklopova . Schmittov okidni sklop.poznavanje uloge sklopova u složenijim uređajima i sustavima. strujno-naponske karakteristike) izbor i mogućnosti primjene. rada.poznavanje značenja pojmova karakterističnih parametara komponenata i njihovu praktičnu važnost.Razred Broj sati tjedno 1. sklopovi s tri stanja) Temeljni sklop skupine CMOS.bistabil) 42 . 3 4. Brojevni sustavi i kodovi Digitalni signali Brojevni sustavi Kodovi 2. NE ) Logički sklopovi NI. . njihovih funkcija i provođenja jednostavnih instrukcija . proširuju se ta znanja na područje digitalne elektronike uz osnovna znanja o radu mikroračunala. čija se građa proučava usporedno s elektroničkim komponentama i sklopovima. NILI Međusobno povezivanje logičkih sklopova Univerzalnost logičkih operacija NI i NILI Složeni logički sklopovi (minterm. SADRŽAJ 1. podskupine TTL Ostali sklopovi u skupini TTL (otvoreni kolektor.poznavanje osnovnih dijelova mikroprocesora. karakteristične veličine skupine TTL. njihovih funkcija . Logički sklopovi Osnovni logički sklopovi (I. svojstva i primjena analognih elektroničkih sklopova.bistabil. U ovom predmetu. te primjena digitalnih sklopova u mikroračunalima . - 2.razvijanje sposobnosti samostalnoga usavršavanja području održavanju i konstruiranja digitalnih sklopova i uređaja uporabom literature. isključivo NILI) 3. Znanja stečena putem nastave iz ovog predmeta temelji su proučavanja stručnih sadržaja u četvrtoj godini.

primjena u području mehatronike) Karakteristina svojstva AD pretvorbe AD pretvornici (osnovne sheme. primjena) Astabilni multivibrator (svojstva. pojednostavnjeni prikaz. primjena) 5.Arhitektura mikroprocesora Funkcijska analiza osam bitnog mikroprocesora Uloga registara (adresni registri. Registri i brojila Uloga i namjena registara Upis podataka u registar Integrirane izvedbe registara Registar kao brojilo Asinkrono i sinkrono binarno brojilo Brojila s osnovom brojanja različitom od 2n Integrirane izvedbe brojila 6. Memorije Karakteristične veličine memorija i osnovna podjela Ispisne memorije (ROM. registri opće namjene) Aritmetičko-logička jedinica Mikroprogramirana upravljačka jedinica Izvođenje instrukcija 11. integrirane izvedbe. integrirane izvedbe. PROM. Složeni kombinacijski sklopovi Sklopovi za izvođenje aritmetičkih operacija Aritmetičko-logička jedinica Digitalni komparator Sklopovi za kodiranje i dekodiranje BCD7-segmentni dekoder Sklopovi za demultipleksiranje i selektiranje podataka Prijenos digitalnih signala 7.Mikroupravljači i programirljivi logički upravljači Struktura mikroupravljača. DA i AD pretvorba Karakteristina svojstva DA pretvorbe DA pretvornici (osnovne sheme. primjena u području mehatronike) 9. EPROM i EEPROM) Programirljive logičke komponente Memorije s izravnim pristupom (SRAM i DRAM) Organizacija adresiranja 8.Bistabili sa asinkronim ulazima (integrirani bistabili iz skupine TTL i CMOS) Monostabilni multivibrator (svojstva. Programiranje mikroupravljača Programirljivi logički upravljači Sučelja između računala i izvršnih elemenata METODIČKI NAPUTAK 43 . von Nemann-ov model mikroračunala Sabirnica računala Memorije računala Ulazni/izlazne jedinice 10. Građa mikroračunalskog sustava Osnovni dijelovi mikroračunala.

Izvedbenim programom predvidjeti potrebne sate za ponavljanje i najmanje dvije pismene zadaće tokom školske godine. otporna i kapacitivna dekada. Electronics Workbench) u laboratoriju za računalstvo. Uz pismeno i usmeno provjeravanje znanja učenika. predvidjeti za samostalan rad učenika u laboratoriju najmanje 1 sat tjedno. DE-01 ELDING). režimom rada. pokazanih vještina samostalnosti. Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti pređeno gradivo od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojmova i svojstava .centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravljaju svim priključcima na radnim mjestima učenika . POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA 44 . vježbe) moraju biti pozitivno ocijenjene iz svake cjeline . To zahtjeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave.1A. Uspjeh učenika u izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene znanja učenika u izvođenju vježbi. U izlaganju građe treba se zadržati na principima rada elemenata i sklopova s teoretskim razmatranjem koje zahtjeva srednja stručna sprema i praktična primjena stečenih znanja u poslovima tehničara. Pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. do zadataka čije rješavanje treba pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim primjerima. crtanjem na ploči.Nastava iz ovog predmeta izvodi se putem predavanja i laboratorijskih vježbi. prikazom stvarnih integriranih izvedbi. a za svaku vježbu učenik se treba pripremiti na temelju razrađenih zadataka za vježbe. 0(-15)V. 0-(+15)V.1A . upotrebe instrumenata i drugih pomagala. treba uzeti u obzir i rad učenika u laboratoriju . Dio vježbi može se izvoditi i u laboratoriju za računalstvo( područje mikroračunala). dvokanalni osciloskop. tj. te za svako radno mjesto univerzalni instrument (2 kom). Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine.1A . Ta dva oblika nastave se nadopunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati očekivane rezultate u usvajanju potrebnog znanja i sposobnosti. uputa i literature. a može se izvodit u standardnoj učionici opće namjene ukoliko se u nju može dopremiti potrebna oprema svaki sat. Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3. te mjerama zaštite. Svi oblici ocjenjivanja (usmeno. školske zadaće) treba izvoditi u namjenskoj učionici. impulsni generator. paneli sa sklopovima. Minimalna oprema za kvalitetno izvođenje vježbi iz elektronike: . MATERIJANI UVJETI Teorijsku nastavu(predavanje.radni stolovi učenika (2 učenika za jednim stolom)opremljeni s priključcima: mrežni napon za priključak mjernih instrumenata. Izvedbenim programom treba . što za učenika znači svaki četvrti tjedan. izvori stabiliziranih istosmjernih napona+5V. od ukupno 3 sata tjedne nastave. Prvi satovi u laboratoriju trebaju biti posvećeni upoznavanju s instrumentima . ponavljanje i uvježbavanje . Preporuča se uporaba učila za sastavljanje složenijih digitalnih sklopova s ugrađenim izvorima napajanja i indikatorskih elemenata(npr. najviše 16 učenika istodobno) u bloku od 2 sata svaki drugi tjedan. Vježbe u pravilu trebaju slijediti gradivo obrađeno predavanjem. da bi ocjena na kraju godine bila pozitivna. Laboratorijske vježbe izvode se u posebno opremljenim laboratorijima. Dio vježbi može se izvoditi s pomoću računala i programa za modeliranje i simulaciju elektroničkih sklopova (npr. te izradi pripadne dokumentacije. pismeno i lab. a najmanje s 2 skupine (najviše pola razrednog odjela. Građu treba prezentirati upotrebom grafoskopa.

Šimunec Z. Zagreb. 1995. Školska knjiga. 1996. Szabo A. Paunović S. Paunović S. 1973. Zagreb. Naprednije arhitekture mikroprocesora. 1996. Školska knjiga. Paunović S..1997. Zagreb. Digitalna elektronika 2. 1997. 1995. Zagreb. Szabo. Zagreb. Zagreb. Paunović S. Paunović S.. ZADACI ZA PRAKTIČAN RAD I UVJEŽBAVANJE. Zadaci za praktičan rad i uvježbavanje. Digitalna elektronika 2. Zadaci za praktičan rad i uvježbavanje. Digitalna elektronika 2.. 1991... Školska knjiga. Školska knjiga.. Element. Paunović S. Boškovića. Impulsna i digitalna elektronika II. Tehnička škola R. Zagreb. Digitalna elektronika 1. CadCam Design Centar.. Paunović S. S. 1996. Mikroračunala i mikroupravljači. Impulsna i digitalna elektronika II. Tehnička škola R. A.. Paunović S. Paunović S. Ribarić. Zagreb. Zagreb.. Školska knjiga. Zagreb. Impulsna i digitalna elektronika.1997. Digitalna elektronika. Mikroračunala i mikroupravljači. Element. Zagreb. 1976. Zagreb.. Zagreb. Zagreb. Digitalna elektronika 2. Školska knjiga.. Digitalna elektronika 1. 1995. Digitalna elektronika 1. Zagreb. ZADACI ZA PRAKTIČAN RAD I UVJEŽBAVANJE.. Zagreb.. Element. Računalni elektronički laboratorij – Uporaba programa Electronics Workbench. 2000. PNEUMATIKA 45 .profesor elektrotehnike LITERATURA ZA UČENIKE Budin L. Peruško. Digitalna elektronika 1.. Školska knjiga. Školska knjiga. 1995. 1973. Sveučilište u Zagrebu. 1996. Szabo A. Školska knjiga. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Budin L. Boškovića..diplomirani inženjer računalstva .diplomirani inženjer elektrotehnike .

ispuhivači. VDMA. - 3. određivanje dominantnih prekidača. - CILJEVI I ZADAĆE .upoznavanje električne “kaskadne” i “koračne” metode kod rješavanja s elektropneumatskim shemama (povući paralelu s pneumatskim metodama). . pneumatska brana.upoznavanje s teorijskim osnovama strujanja i termodinamike potrebitim za razumijevanje dobivanja stlačenoga zraka. vremenske sheme.upoznavanje s realizacijom osnovnih logičkih funkcija pneumatskim elementima. put-korak. . pneumatski brojači.upoznavanje s načinom ustanovljavanja kvara na sustavu i njegovo otklanjanje.upoznavanje sa simbolima za crtanje pneumatskih shema. pneumatska kontaktna sapnica). te radom pneumatskih elemenata. postavljanje uvjeta rada.korak i put – vrijeme Rješavanje shema upravljanja korištenjem različitih metoda (VDMA. kaskadna.upoznavanje s pneumatskim upravljačkim i izvršnim elementima.upoznavanje s postojanjem blokirajućeg signala kod rada više cilindara. . .upoznavanje s različitim načinima prezentacije problema.upoznavanje s bezkontaktnim pneumatskim elementima (refleksna sapnica. . induktivnim i kapacitivnim senzorima.rješenja s monostabilima i bistabilima. . .upoznavanje s elektromagnetskim ventilima. METODIČKI NAPUTAK 46 . kaskadna. odnosno prikazima načina odvijanja procesa (tablični način.upoznavanje s realizacijom osnovnih logičkih jednadžba elektropneumatskim sustavima. tlačnim senzorima i vremenskim relejima.upoznavanje sa samodržanjem kao i rušenjem grane kod električnih shema. transporteri trake. . funkcijski plan). SADRŽAJ Osnove strujanja i termodinamskih procesa Dobivanje stlačenoga zraka Pneumatski izvršni i upravljački elementi Izrada pneumatskih shema upravljanja s jednim cilindrom. kao i načinima obilježavanja elemenata u shemi. senzori Izrada elektropneumatskih shema upravljanja Pojava blokirajućeg signala u sklopovima s više cilindara i njegovo eliminiranje Izrada funkcijskog plana.Razred Broj sati tjedno 1. pneumatski okretni stolovi i sl. . - 2. koračna) Rješavanje složenijih elektropneumatskih shema upravljanja Prepoznavanje pogrešaka u pneumatskim sustavima i njihovo otklanjanje.upoznavanje s jednostavnim radom dva ili više cilindara. izveden pneumatskim i elektropneumatskim elementima . Releji. kao i njihovim kombinacijama. (sve s jednim cilindrom). . te upoznavanje sa značajem i izvedbom pripreme stlačenoga zraka.upoznavanje s različitim načinima i uređajima za dobivanje stlačenog zraka. .upoznavanje s različitim metodama izrade pneumatskih shema upravljanja. prijenosom i razvođenjem energije stlačenoga zraka. elektromagnetski elementi. koračna (takt) metoda. dijagramski: put-vrijeme.. 3 4. . . blokada i vremenskih funkcija na rad jednog cilindra. . te optičkim. električne sheme s raznim uvjetima. dijagrama put .

a obvezatno se moraju realizirati u praktičnom radu. dio Pneumatika. Treba poći od problema preko primjera iz prakse te postupno izvesti rješenje. dio Pneumatika i elektropneumatika.Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktičkoj opremi za pneumatiku i elektropneumatiku. Zagreb 1997. presjeci modela elemenata. Pneumatika i hidraulika. te kako ga koja metoda otklanja. I. Insistirati na samostalnom radu učenika. kod koja je učionički dio opremljen za izvođenje vježba iz pneumatike i elektropneumatike. uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminar iz tog područja . Realizaciju rješenja obvezatno realizirati na računalu s programom FLUID_SIM_PNEUMATIKA i na didaktičkim pločama. LITERATURA ZA UČENIKE Nikolić G. I. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veličine cca 90 m2. razloge njegovog nastajanja.diplomirani inženjer strojarstva. Posebno usporediti pneumatska i električka rješenja. dobro osvijetljene. zastoje ili nastanak blokirajućeg signala. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. Na jednom radnom stolu za vježbanje s pneumatskim i elektropneumatskim upravljačkim i izvršnim elementima može raditi najviše 5 učenika. te izradi shema upravljanja. Za razred veličine 30-35 učenika potrebito je imati najmanje 6 montažnih ploča. Pneumatika i hidraulika. Simulirati pogreške. Poželjno je prikazivanje didaktičkih filmova o primjeni pneumatskih i elektropneumatskih elemenata na automatiziranim uređajima i u pogonima. Posebnu pozornost treba obratiti vizualnom predočavanju pneumatskog elementa simbolom... te ukazati na ista načela rješavanja. To je oprema s montažnim stolovima za jedno-stavnu montažu elemenata i njihovo spajanje.profesor strojarske skupine predmeta uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminar iz tog područja. Uz svaki prikazanu foliju elementa treba učenicima dati stvarni izvedeni element da ga prepoznaju. udžbenik za tehničke škole. Školske novine. Objasniti pojavu i način prepoznavanja blokirajućeg signala. Tipex. a primjerom prikazati njegovu ulogu. Nikolić G. LITERATURA ZA NASTAVNIKE 47 . Radni listovi za vježbe. te magnetski pneumatski i električni simboli. s kompletnim asortimanom elemenata te izvorom stlačenog zraka i istosmjerne struje napona 24 V. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA: . ali istaći razlike što proizlaze iz korištenog medija. 6 računala te software FLUID_ SIM_PNEUMATIKA. Broj sati praktičnog rada je oko 50%. Nastavniku su neophodne folije pneumatskih i elektropneumatskih elemenata. njihovoj izvedbi na didaktičkim pločama. te dati naputke o načinu prepoznavanja lokacije pogreške i njenom otklanjanju. Zagreb 1998.

.. & Kobler R. Hasebrik J. Školske novine.1995. Zagreb. Nikolić G. Interni tiskani materijal za seminare.dio Pneumatika i elektropneumatika. dio Pneumatika.. Metodičko didaktički priručnik za nastavnike nastavnog predmeta Pneumatika i hidraulika. übungen für Auszubildenden. FSB. Zagreb 1998. Zbirka zadataka iz pneumatskog upravljanja. Nikolić G. Festo d. sveučilišni udžbenik. Nikolić G.. Interni tiskani materijal za seminare.P. Beuth Verlag GmbH. Osnove pneumatskog upravljanja. Nikolić G. I. Pneumatik. Zagreb 1997. I.o. Elektropneumatika. I. Radni listovi za vježbe. Pneumatika i hidraulika. Zagreb 1998. dio Pneumatika i elektropneumatika. Berlin 1992. (21) HIDRAULIKA 48 .o.. 1990. Pneumatsko upravljanje.o. Tipex.o. Nikolić G.& Sauer E.o. Školske novine. sveučilišni priručnik. Festo d. Zagreb 1998. Sveučilišna naklada d..o. Meixner H. udžbenik za tehničke škole.. Zagreb 1990. BIBB..Anonimus.. Zagreb.. Pneumatika i hidraulika.

Uz svaki prikazanu foliju elementa treba dati učenicima stvarni izvedeni element da ga prepoznaju. priborom.upoznavanje s vrstama korištenih hidrauličkih tekućina i njihovih osnovnih karakteristika. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. a što se obvezatno moraju se realizirati u praktičnom radu. . SADRŽAJ Hidrostatika Hidrodinamika Vrste hidrauličkih tekućina Dobivanje hidraulične energije Hidraulički upravljački elementi Hidraulički izvršni elementi Principi gradnje hidrosustava Rješavanje tipičnih hidrauličkih sustava iz prakse Elektro-hidraulički elementi (elektromagnetski razvodnici „on-off“) Projektiranje elektrohidrauličkih shema Servoupravljanje i proporcionalni sustavi Metode elektrohidrauličkog upravljanja (relejna tehnika upravljanja) Servo-ventili i proporcionalni elektromagneti Rješavanje problema sinkronizacije rada više cilindara Tipična rješenja složenih hidrauličkih sustava Sustavno sprječavanje ekološkog onečišćenja prirode. spremnicima i hladnjacima.upoznavanje s principima gradnje hidrosustava.upoznavanje s različitim crpkama za dobivanje ulja pod tlakom. 3 CILJEVI I ZADAĆE . hidrauličkim crpnim agregatima.upoznavanje s izvedbom elektrohidrauličkog sustava. . .upoznavanje s različitostima između pneumatskih i hidrauličkih simbola za crtanje shema. . . .upoznavanje s načinom rješavanja sinkronog rada hidrauličkih izvršnih elemenata. - 4. METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktičkoj opremi za hidrauliku i elektrohidrauliku. odnosno grijačima.upoznavanje s teorijskim osnovama hidrostatike i hidrodinamike što je potrebito za razumijevanje dobivanja ulja pod tlakom i rada hidrauličkih elemenata. Broj sati praktičnog laboratorijskog rada je oko 50%. te rješavanje ekoloških problema u svezi s iscurenim i otpadnim uljem.upoznavanje s hidrauličkim upravljačkim i izvršnim elementima. . te prijenosom i razvođenjem hidrauličke energije.upoznavanje s načinom rješavanja servohidrauličkih sustava. . - 2.upoznavanje s elektroproporcionalnim hidrauličkim razvodnicima.upoznavanje s realizacijom jednostavnih hidrauličkih funkcijskih sklopova.upoznavanje s servohidrauličkim razvodnicima. Posebnu pozornost obratiti 49 . . - 3.Razred Broj sati tjedno 1.upoznavanje s načinom rješavanja proporcionalnih hidrauličkih sustava. . akumulatorima. a primjerom prikazati njegovu ulogu.upoznavanje s načinom rješavanja složenijih hidrauličkih sustava. . . .

. Krist T. Bitno je istaknuti specifičnosti hidraulike u odnosu na pneumatiku. Ukazati na značaj servoregulacije i proporcionalne hidraulike u složenim sustavima. oko stolova postaviti na pod linoleum ili plastični tepih koji se lako briše. njihovoj izvedbi na didaktičkim pločama. Potrebito je imati prozirne (transparentne) modele elemenata s posebnim agregatom i obojenim uljem za dinamičko prikazivanje strujanja ulja i rada hidrauličkih elemenata uz njihovo projiciranje grafoskopom na zaslon na zidu. prekoračenja tlaka i potrebe sklopa s tlačnim ventilom za prekoračenje tlaka. Černe B. dio Hidraulika. Merkle D.razumijevanju funkcije elemenata. Školske novine.profesor strojarske skupine predmeta uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminar iz tog područja.. Esslingen. Ölhydraulik. Na jednom radnom stolu za vježbanje s hidrauličkim i elektrohidrauličkim upravljačkim i izvršnim elementima može raditi najviše 5 učenika. Poželjno je prikazivanje i didaktičkih filmova sa simulacijom (animirani filmovi) rada elemenata te njihovoj primjeni u praksi na strojevima i vozilima. Pneumatika i hidraulika. 1988. II. Nastavniku su neophodne folije hidrauličkih i elektrohidrauličkih elemenata. BIBB. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA: .1974. uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminare iz tog područja . Würzburg . Treba naglasiti važnost proračuna. budući da su i montažne ploče kao i dobar dio električkih elemenata i izvor istosmjerne struje isti. Zbog mogućnosti prljanja uljem. prigušenjima i slično. a učenici trebaju odjenuti radne kute. Školske novine. To je oprema s montažnim stolovima za jednostavnu montažu elemenata i njihovo spajanje. Zagreb 1995. te simuliranju zastoja i ustanovljavanju nastale pogreške i njenog otklanjanja. Zagreb1968. Vogel Verlag. povratnim vodovima.&D. i drugi.. s kompletnim priborom i elementima te izvorom ulja pod tlakom i istosmjerne struje napona 24 V. Zagreb 1995. 50 .diplomirani inženjer strojarstva. Za razred veličine 30-35 učenika potrebito je imati najmanje 6 montažnih ploča. LITERATURA ZA UČENIKE Nikolić G. te izradi shema upravljanja. 1991. koja je uz učionički dio i opremljena za izvođenje vježba iz hidraulike i elektrohidraulike. Vogel Buchverlag Würzburg.. te magnetski hidraulički (pneumatski) i električni simboli. II. dio Hidraulika. Nužno je ostvariti povezivanje znanja iz regulacije sa servoupravljanjem i računala s proporcionalnim upravljanjem. Hydraulik. Hidraulika. Festo Didactic GmbH. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Anonimus. Beuth Verlag GmbH. Hydraulik. Školska knjiga.& Novaković J. te 6 računala i software FLUID_ SIM_hidraulika. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veličine cca 90 m2. kao što je problem visokih tlakova. Uobičajeno je da je to isti prostor kao i za predmet pneumatike. Nikolić G. Berlin 1989. Pneumatika i hidraulika. dobro osvijetljene.& Novaković J.. Teorie und Anwendung.. Findeisen F. Hydraulik Fluidtechnik.

upoznavanje s vrstom signala. 51 .UPRAVLJANJE I REGULACIJA Razred Broj sati tjedno 1. liste instrukcija i kontakt plana Osnove upravljanja kod složenih sustava NC i CNC Stacionarne i dinamičke pojave u regulaciji Zatvoreni i otvoreni regulacijski krugovi Problemi točnosti i stabilnosti u regulaciji Vrste proizvodnih I procesnih sustava Vrste regulatora Regulacijski krugovi Analiza linearnog sustava u vremenskom i frekvencijskom području Izrada blok sheme regulacijskog sustava te analiza i sinteza regulacijskog kruga. . .ovi i način rada sa njima Izrada funkcijskih planova. 2.osposobljavanje za samostalnu izradu blok sheme jednostavnih regulacijskih sustava. .upoznavanje s analizom linearnog sustava u vremenskom i frekventnom području.upoznavanje s problemom točnosti i stabilnosti u regulaciji. 3 4.upoznavanje s metodama minimizacije (algebarska i tablična).prepoznavanje stacionarnih i dinamičkih pojava u automatskoj regulaciji. . . . .upoznavanje s metodama matematičkog prezentiranja problema upravljanja.upoznavanje s jednostavnijim PLC om i njegovim programiranjem. Područje regulacije: . SADRŽAJ Osnovni pojmovi kod upravljanja i regulacije Zakoni algebre logike i postupci minimizacije Funkcija računala u upravljanju PLC.upoznavanje s izradom funkcijskih planova.upoznavanje s pisanjem i crtanjem kontakt plana. . . . . . . . .upoznavanje članova regulacijskog kruga na blok dijagramu.osposobljavanje za samostalnu analizu i sintezu regulacijskih krugova. 3. .upoznavanje s kodiranjem.upoznavanje s osnovama upravljanja složenih sustava (NC i CNC upravljanje). .upoznavanje s osnovnim pojmovima iz upravljanja i regulacije.upoznavanje s linearnim i nelinearnim sustavima. .upoznavanje s načinom pisanja liste adresa i instrukcija.upoznavanje s upravljanjem otvorenim i zatvorenim regulacijskim krugom. .upoznavanje s osnovnim zakonima i algebrom logike .upoznavanje s funkcijom računala u upravljanju. - CILJEVI I ZADAĆE Područje upravljanja: .osposobljavanje za samostalno rješavanje jednostavnijih sustava upravljanja iz prakse. dijagrama toka.

budući da se rabe isti elementi. 1995. Školska knjiga. Ipak svaku moguću povezanost s praksom treba maksimalno iskoristiti. Nastavniku su neophodne folije upravljačkih i regulacijskih elemenata. Berg bei Ravensburg.Grundstufe. hidrauliku i elektrohidrauliku. PLC-ove. 1995. Zbog mogućnosti prljanja uljem oko stolova postavlja se na pod linoleum ili plastični tepih koji se lako briše.Upravljanje i regulacija. Upravljanje. Božičević J. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama opremljenim za odvijanje nastave predmeta pneumatike i hidraulike. te proporcionalne elektropneumatske elemente. te magnetski pneumohidraulički i električni simboli. hps System Technik. Festo DidacticKG..METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktičkoj opremi za upravljanje i regulaciju te pneumatiku i elektropneumatiku. a učenici trebaju odjenuti radne kute. LITERATURA ZA UČENIKE Nikolić G. Školske novine. potrebno je za svaku ploču imati na raspolaganju osobno računalo PC PIII. uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja. (smjera automatizacije). . LITERATURA ZA NASTAVNIKE Akermann R. udžbenik za tehničke škole. a što se obvezatno mora realizirati u praktičnom radu. Školske novine. da bi apstraktno predočavanje problema našlo svoje zorno (vidljivo) rješenje. Berg bei Ravensburg.. didaktičke regulacijske ploče (PID Board). Poželjno je prikazivanje didaktičkih filmova o upravljačkim i regulacijskim sustavima primijenjenim u praksi. i drugi.diplomirani inženjer strojarstva. Speicherprogrammierbare Steuerungen. Zagreb1991. i dr. Festo Didactic KG. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja. Nikolić G. Upravljanje i regulacija kao matematika razvija apstraktni način razmišljanja. Zagreb 1996. Lehr+Lernmittel GmbH.. Anonimus. Regelstrecken/Regelkreise. udžbenik za tehničke škole. Upravljanje i regulacija. 52 . Einfürung in die Regelungstechnik. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . sučelje za spajanje s izvršnim elementima. Broj sati praktičnog (laboratorijskog rada) je oko 33%. Na jednom radnom stolu za vježbanje može raditi najviše 5 učenika. Kostka W. Osim naznačene opreme za pneumatiku i elektropneumatiku. Lehr + Lernmittel GmbH. Upravljanje. I dio. Temelji automatike I.diplomirani inženjer elektrotehnike. Esslingen 1989. I dio. Aichwald 1989. Anonimus. smjera automatizacije. Steuerungen mit dem Personal Computer.. HPS System Technik. Zagreb 1996.

Zrinski.Nikolić G. Školska knjiga. Zagreb.. Automatska regulacija. sveučilišni udžbenik. Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjeće. Čakovec 2001. Zagreb. Šurina T.. 53 . Školska knjiga. 1973. TTF. Šodan M. 1983. Sveučilišni udžbenik.. Automatizacija logičkim sklopovima.

Osnovne značajke senzora. upoznavanje s načinom rada. karakteristikama i konstrukcijom optičkih senzora položaja (blizine). upoznavanje s načinom rada. te magnetski pneumohidraulički i električni simboli. snaga signala itd. položaj. veličine signala . Nastavniku su neophodne folije senzora. točnosti. Binarni senzori. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama opremljenim za odvijanje nastave predmeta pneumatike i hidraulike. Osim naznačene opreme za pneumatiku. karakteristikama i konstrukcijom senzora protoka. temperaturu. Način rada i konstrukcija senzora za tlak. karakteristikama i konstrukcijom ostalih vrsta senzora.SENZORIKA Razred Broj sati tjedno 1.pojačanja i sl. karakteristikama i konstrukcijom senzora tlaka. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. 3. karakteristikama i konstrukcijom senzora sile odnosno momenta. protok. a primjerom prikazati njegovu namjenu. Prikazati njihove karakteristike “uživo” na didaktičkim pločama u tijeku prezentacije senzora. Poželjno je prikazivanje didaktičkih filmova o primjeni senzora u praksi. upoznavanje s načinom rada. pneumatske i optičke senzore. 54 . hidrauliku. - CILJEVI I ZADAĆE upoznavanje s fizikalnim načelima na kojima se temelji za gradnja senzora. upoznavanje s korištenjem senzora i njihovim uključivanjem u sheme upravljanja. presječeni modeli. Analogni senzori. SADRŽAJ Fizikalna načela senzora. upravljanje i regulaciju potrebito je za svaku ploču imati: električne. upoznavanje s načinom rada. silu.) te njihovo uključivanje u sheme upravljanja. elektropneumatiku. Uz svaki prikazanu foliju elementa treba učenicima predočiti stvarni izvedeni element. a što se obvezatno treba realizirati u praktičnom radu. Način rada i korištenja senzora te uključivanje u sheme upravljanja (problemi smetnja. 2 4. Na jednom radnom stolu za vježbanje može raditi najviše 5 učenika. pomak. sa potrebitim priborom. upoznavanje s načinom rada. potrebama za dodatnim elementima (vrsta signala. momente. Posebnu pozornost obratiti fizikalnim (prirodnim) zakonima na kojima se temelji senzor. upoznavanje s načinom rada.) METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktičkoj opremi za pneumatiku i elektropneumatiku. 2. karakteristikama i konstrukcijom senzora temperature. upoznavanje s načinom rada. dimenzije. elektrohidrauliku. njihovim karakteristikama. Broj sati praktičnog rada je oko 50%. te upravljanja i regulacije budući da se rabi dio istih elemenata. da ga prepoznaju. karakteristikama i konstrukcijom senzora za dimenzije.

Nikolić G. Kostka W. Book of Exercises whith Solutions. Esslingen. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Bocksnick B. 1993. Festo Didactic KG. te da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja. Bodmin..Proximity sensors.. i drugi. 1993.. Festo Didactic KG. Sensors for Distance and Displacement.Sensors for Force and Pressure. Sveučilišni udžbenik. Ebel. 1992.Festo Didactic KG. LITERATURA ZA UČENIKE Ne postoji. Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjeće.diplomirani inženjer strojarstva. (smjera automatizacije). F. Grundlagen der Steuerungstechnik. Ian R. Senzors for handling and processing technology .POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA: . Ebel F. Čakovec. i Nestel.i Waiblinger P..:. Sensors for Handling and Processing Technology. Sensors for Handling and Processing Technology. Sensors for Handling and Processing Technology. Esslingen. 2001.. Cosnwall UK Schule R.i Waiblinger P. Aichwald 1989. Esslingen. (smjera automatizacije). .diplomirani inženjer elektrotehnike. Festo Didactic KG. Sinclair. 55 . Grundstufe. uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja. TTF. Proximiry Sensors. S. Festo Didactic GmbH. Schule R. 1991. Steuerungen mit dem Personal Computer. Festo Didactic KG. Esslingen 1987. Harnolls Limited. Sensors and Transducers. Zrinski. Esslingen.

mjerenje mehaničkih veličina. oblika. te standardima ISO 9000 i IS. . u kojima osim učioničkog dijela trebaju biti i radni stolovi s mjernom opremom. .principi i teorija mjerenja. sistematičnost. mjerenje u akustici i optici. procesnih veličina.razvijanje osobina posebno važnih prigodom mjerenja kao što su: preciznost i točnost. 3.(24) KONTROLA I MJERENJA Razred Broj sati tjedno 1. plan prijema itd. urednost i odgovornost.mjerenje dimenzija. mehaničkih veličina. mjerenje procesnih veličina.upoznavanje s pojmovima i metodama kvalitete.osposobljavanje učenika za samostalno i korektno primjenjivanje metoda mjerenja. . 4. urednost i odgovornost za rezultate rada. nadzorom i uključivanjem u proizvodnim procesima (pareto princip. Isickava dijagram. Međunarodni sustav mjera ISO Principi i teorija mjerenja Mjerenje dimenzija. Isickava dijagram. treba održavati u standardnim učionicama u kojima postoji grafoskop radi prikazivanja folija i crtanja shema organizacije. kao i predmeti mjerenja. površina. a koji se obvezatno moraju realizirati u praktičnom radu. Kroz praktični rad treba razviti osobine: preciznost. oblika. Posebnu pozornost treba obratiti značaju kontrole kvalitete u današnjem svijetu (ISO 9000). MATERIJALNI UVJETI Nastavu o kontroli kao sustavu. indeks kvalitete. plan prijema) Sustav ISO 9000.upoznavanje pogrešaka kod mjerenja i njihove posljedice. . SADRŽAJ Značaj i uloga kvalitete u životu čovjeka. 2. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. Nastavu dijela predmeta koji obrađuje mjerne uređaje i mjerenje treba izvoditi u prostorijama namijenjenu mjerenjima. posebno u međunarodnoj podjeli rada. 56 .upoznavanje s internacionalnim sustavom SI i načinom njegove primjene. indeks kvalitete. te njeno mjesto u gospodarstvu Metode kontrole kvalitete (pareto princip. . .). površina.upoznavanje sa sustavom ISO 9000. 2 CILJEVI I ZADAĆE . METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u dijelu mjerenja u obliku integralnog dualnog sustavu na mjernoj opremi. mjerenja u akustici i optici. . Broj sati praktičnog rada u dijelu mjerenja je oko 50%. točnost.

1989. Handbuch Qualitätsmanagement.diplomirani inženjer elektrotehnike. Bakija I. Sveučilište u Zagrebu. Zagreb 1994. uz uvjet da se u praksi bavio sustavom kontrole i mjerenjima ili je završio tečajeve iz tog područja. Darmstadt. . Masing W.Zagreb 57 . Total quality control. FSB . Carl Hanser Verlag.. Holman J.& Stančec R. III izdanje. kao i didaktički prikazi presjeka mjernih instrumenata.. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA: .M. McGraw Hill Book Company.. 1994. smjera automatizacije. Quality Control Handbook. Bakija I. München.Nastavniku su neophodne folije fizikalnih principa na kojima se ostvaruje mjerenje. An introduction to measurements using straingages. Kontrola kvalitete.. Experimental Methods for Engineers. Hoffinger Baldwin Meksstechnik GmbH. P. LITERATURA ZA UČENIKE Ne postoji. uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja. NY 1989. Teorija i principi mjerenja. 1983.profesor strojarske skupine predmeta (uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminar iz tog područja). McGraw-Hill Book Company. Zagreb 1978..V. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Dusman F. Feigenbaum A. Podloga za vježbe. Privredni vjesnik.. New York 1974.diplomirani inženjer fizike ili profesor fizike.. Juran J.diplomirani inženjer strojarstva uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili završio tečajeve iz tog područja. Tehnička knjiga. Osiguranje kvalitete po ISO 9000. ... Poželjno je prikazivanje didaktičkih filmova o procesima mjerenja u različitim tipovima industrijskih pogona. . Hoffmann K. New York 1961. Stančec R. FSB. Odabrana poglavlja iz kontrole kvalitete. McGraw Hill Book Company.

upoznavanje s načinom ostvarivanja slijednog i vremenskog upravljanja. MRP i sl.. programski paketi COPIS. njihovim mogućnostima i područjima primjene. upoznavanje s obradom analognih podataka. upoznavanje s logikom funkcioniranja pojedinih modula programa za upravljanje poslovnim (i proizvodnim) procesima (npr. 4. upoznavanje s načelima rada MMI/SCADA sustava.). upoznavanje s logikom upravljanja proizvodnjom pomoću računala (CIM). timeri itd. upoznavanje s načinom upravljanja kod NC strojeva (alatni strojevi). timerima. bistabili. upoznavanje s konstrukcijom i načinima rada robota. FMS) Roboti SCADA sustavi Računalo kao pomagalo pri tehničkim problemima (CAD. CNC. upoznavanje upravljanja kod CNC strojeva (obradni centri). memorije. MAX i sl. Programski jezici Slijedno i vremensko upravljanje Obrada analognih podataka Računalom upravljani strojevi i linije (alatni strojevi: OC. COPICS. CIE.VOĐENJE PROCESA RAČUNALOM Razred Broj sati tjedno 1. upoznavanje s programskim blokovima. upoznavanje s linearnim i strukturnim programiranjem. SADRŽAJ Funkcija računala u vođenju procesa Simulacija procesa Programski blokovi. 3. upoznavanje uloge računala kao pomagala za upravljanje proizvodnim strojevima i kod izrade programa (CIM). savladavanje jednog od SCADA programa. CAP i sl. upoznavanje s organizacijom fleksibilnih linija. načinom rada i ulogom nadzornog (centralnog) računala. fleksibilne linije: FPS. 58 . 3 CILJEVI I ZADAĆE upoznavanje s organizacijom rada i s funkcijom računala u vođenju procesa. 2. CAM. upoznavanje s ostvarivanjem funkcije brojenja i usporedbe. memorijama. SUPER. bistabilima. upoznavanje s obradom brojeva u PLC-u.). upoznavanje s funkcijskim i podatkovnim blokovima. upoznavanje s uređajima za programiranje. upoznavanje s funkcijom simulacije procesa. upoznavanje s obradom logičkih i matematičkih funkcija i operacija. NC. SUPER. upoznavanje s programskim jezicima i strukturom programskih jezika.) Računalo u upravljanju poslovnim procesima (CIM. načinu programiranja. CAE. kao i vođenje svih poslovnih funkcija poduzeća (CIE).

Posebnu pozornost obratiti značaju. uz uvjet da je taj kolegij položio na Strojarskom fakultetu ili završio tečajeve iz tog područja. Za nastavnika neophodne su folije sa shemama povezivanja pojedinih upravljačkih cjelina ili sustava.profesor strojarske skupine predmeta (uz uvjet da je taj kolegij položio na fakultetu ili završio seminar iz tog područja).: “Ericsson-Nikola Tesla”. odnosno završio tečajeve iz tog područja.diplomirani informatičar.diplomirani inženjer elektrotehnike. mjestu i ulozi računala u složenim proizvodnim. Praktičnim zadacima osposobiti učenike programski rješavati probleme koji su im zadani. uz uvjet da se u praksi bavio upravljačkim fleksibilnim sustavima ili sustavima upravljanja poslovnim procesima poduzeća. izradi i modeliranju programa na računalu za upravljane proizvodnim procesima jedino je i moguće izvesti u integriranom dualnom sustavu s odnosom sati do 50% u korist praktičnog rada. Valja imati i LCD projektor kako bi se preko grafoskopa na zaslon na zidu mogli prikazati postupci na računalu. PAKEL-a ili sl. . Na jednom radnom stolu za vježbanje može raditi najviše 5 učenika Dio teorijske i praktične nastave vezane za NC i CNC upravljanje treba se odvijati u radnim prostorima sa CNC strojevima. Dio praktičnog rad kod vođenja procesa koji se treba odvijati na simulaciji prepoznatljivog proizvodnog procesa na didaktičkim linijama. Dio koji obrađuje upravljanje poduzećem (COPICS i sl. odnosno završio tečajeve iz tog područja. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama za odvijanje nastave za predmete pneumatika i hidraulika te upravljanje i regulacija. kao i o funkcioniranju radnih organizacija s uhodanom organizacijom ili dijelom organizacije po principu CIM odnosno CIE (upravljanje proizvodnjom korištenjem COPICS-a. . Za upravljačke sustave vođenja poslovnih funkcija proizvodnih organizacija (CIM organizacija).METODIČKI NAPUTAK Odvijanje kompletne nastave je teško ostvariti bez integriranog dualnog sustava. Poželjno je prikazivanje didaktičkih filmova o radu fleksibilnih proizvodnih i montažnih sustava upravljanih centralnim nadzornim računalom. budući da se rabe isti elementi. Osim naznačene opreme za pneumatiku. ELKA i sl. 59 . elektrohidrauliku. Dio nastave koji se odnosi na korištenje računala. .) treba realizirati u suradnji s tvrtkama koje koriste te programe (npr. potrebno je imati pripremljene folije pojedinih funkcijskih shema poslovnih procesa.). je oko 30% nastave uz obaveznu primjenu računala s odgovarajućim programima. hidrauliku. SUPER-a.). elektropneumatiku. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . upravljanje i regulaciju potrebno je za svaku ploču imati osobno računalo najmanje PIII. LITERATURA ZA UČENIKE Ne postoji.diplomirani inženjer strojarstva. te PLC-ove (odnosno IPC) s potrebnim sučeljima za povezivanje s izvršnim elementima. uz uvjet da se u praksi bavio upravljačkim fleksibilnim sustavima ili sustavima upravljanja poslovnim procesima poduzeća. ali i poslovnim procesima.

. Upravljanje proizvodnjom.. Anonimus. Aichwald 1989. Nikolić G.. SCADA: Supervisory Control and Dana Acquisition. Speicherprogrammierbare Steuerungen. Steuerungen mit dem Personal Computer. Festo Didactic KG. Kostka W. i drugi. North Carolina-USA. Festo Didactic KG. Školska knjiga. 1999.Grundstufe. New York 1989. The CIM Enterprice. 60 .d.:Industrijski roboti. sveučilišni udžbenik. Majdančić N. Instrument Society of America. Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjeće. Siemens-Montelektro. i dr. Stuart A. materijali za obrazovanje. Čakovec 2001. Zagreb 1988. Boyer. Anonimus. 1994. IBM. 1995. ISOT. informacijski sustav planiranja. Zagreb...LITERATURA ZA NASTAVNIKE Akermann R. Crneković M. Šurina T. 2nd Edition. Informacija i obuka SIMATIC S5. TTF & Zrinski d. Esslingen 1989.

2 3. 3 4. 3.elemenati instrumentarija. način ugradnje.obrada materijala odvajanjem čestica. izvore opasnosti i pravila rada na siguran način.utvrđivanje pogrešaka u sustavu i način njihovog otklanjanja . upravljačkih i izvršnih sklopova u mehatroničkim sustavima 4. elemente površinske zaštite.izrada uputa za rukovanje. plana osposobljavanja operatera. radne karakteristike.funkcionalno povezivanje različitih sklopova u cjelinu prema zadanoj shemi .pridržavanje pravila rada na siguran način i zaštite okoliša ( potrebno je provoditi kontinuirano) 2. razred . Osim mjerenja. njihova građa.spajanje različitih sklopova u zadanu cjelinu . projektiranje tehnoloških procesa. 2 2. kontrole. Mjerni alati.usvajanje znanja.operacije obrade materijala odvajanjem čestica pomoću oštrice metodom ručne obrade i mehaniziranim alatima . nadzora i programiranja fleksibilnih i proizvodnih montažnih linija. izbor režima rada stroja i određivanje vremena izrade.primjenu standarda s ciljem povećanja kakvoće i zaštite okoliša. održavanje .spajanje pogonskih upravljačkih i izvršnih sustava u funkcionalnu cjelinu .regulacioni i izvršni elementi. montaže.povezivanje teoretskih znanja s praktičnim radom . primjena. razred . vještina i postupaka u izradi jednostavnijih elektroničkih sklopova . 4 CILJEVI I ZADAĆE Izvedba radioničkih vježbi treba učenicima omogućiti upoznavanje postupaka i usvajanje znanja i vještina iz područja mehatronike. razred .primjena regulacionih.obrada deformacijom .RADIONIČKE VJEŽBE Razred Broj sati tjedno 1. Nastavom na ovom predmetu treba osposobiti učenike za: . izradu tehničke i tehnološke dokumentacije.termička obrada i površinska zaštita . razred . Neophodno je savladavanje osnovnih postupaka obrade materijala te određivanje parametara režima rada zahvata ili operacija. SADRŽAJ 1 razred Organizacija rada u radionici za obradu materijala s upoznavanjem osnova zaštite na radu i izvorima opasnosti. određivanje tehnološkog postupka . Ciljeve treba ostvarivati kroz sljedeće zadaće svladavanja znanja i vještina po godinama obrazovanja: 1.funkcionalno ispitivanje i prilagođivanje . dokumentacija . plana održavanja.princip rada i ispitivanje elektroničkih sklopova .princip rada i kinematika mehaničkih sklopova .projektiranje i gradnja složenih hibridnih sustava prema zahtjevima tehnološkog procesa . postupci rukovanja mjerilima i njihova primjena Postupci obilježavanja i označavanja Osnove obrade materijala odvajanjem čestica 61 . kontrolnih točaka. ugađanja i održavanja učenici moraju upoznati tehnološke procese i operacije.

sastavnice i upute za rad Pneumatski. izbor elemenata . ispitivanje. izvori opasnosti. instrumenti. senzori i pretvornici Mjerenja neelektričnih veličina Kontrola i održavanje elemenata i sklopova u automatskom vođenju procesa Projektiranje jednostavnih automatskih uređaja. izbor i postupak zaštite 2. instrumentarij . izrada dokumentacije. radno mjesto. izbor i primjena alata Obrada materijala mehaniziranim alatima. obrada vodova. spajanje i provjera Elektronički sklopovi u mehatroničkim uređajima. izvedba tiskanih pločica. metode za iznalaženje kvarova i uporaba instrumenata Izrada zadanih elektroničkih sklopova. hidraulički i električni pogoni. korištenje tehničke dokumentacije i uputa za rukovanje te puštanje u rad Osnovni mehanizmi i sklopovi mehatroničkog uređaja i njihovo održavanje Demontaža i montaža članova i postupci rastavljanja i sastavljanja pojedinih elemenata Pogonski sklopovi. sheme. projektiranje. izmjena i održavanje Tehnologija površinskog spajanja komponenata Izrada zadanog sklopa s komponentama za površinsko spajanje. kontrola. alata i određivanje oblika oštrice Rukovanje strojevima uz uvjete rada na siguran način Zaštita materijala od korozije. standardi. provjera i izmjena elemenata 4. mjere zaštite. razred Organizacija rada u radionicama elektronike. karakteristike elemenata i sklopova način ugradnje i održavanja Elementi automatskog vođenja procesa. oprema i materijal Tehnička i tehnološka dokumentacija Tehnički podaci.Ručna obrada materijala. razred Organizacija rada radionice za mehatroniku Izvori opasnosti i mjere zaštite Radno mjesto. oprema i alati Tehnička i tehnološka dokumentacija. izrada uređaja i ugađanje procesa Upoznavanje procesa vođenih računalom Elementi programiranja procesa Međusklopovi za povezivanje računala i procesa Principi robotike Sudjelovanje u izradi. prepoznavanje i postupci s elektroničkim komponentama i sklopovima Postupci izrade vježbi prema zadanim uvjetima. sigurnosne mjere i zaštita od povreda Obrada materijala postupcima strojne obrade Izbor tehnološkog procesa. razred Uvod u mehatroničke uređaje Principi rada mehatroničkog uređaja. sheme. režima rada. regulacija i održavanje Spajanje rastavljivim i nerastavljivim spojevima Izbor standardiziranih materijala. nadzoru i vođenju kompleksnih procesa i proizvodnih linija. ugradnja. ugradnja. alata 3. alat. postupci obrade. izvori opasnosti. 62 . montaži i kontroli mehatroničkih sklopova i uređaja Sudjelovanje u održavanju. sastavnice i upute za rad Tehnike spajanja u elektronici. uporaba agregata za spajanje.

Školske novine.. Tehnike spajanja-praktična nastava. U vježbama treba stalno naglašavati kompleksan pristup i sagledavanje svakog sklopa ili uređaja u cjelini. Zagreb.diplomirani inženjer strojarstva. Nikolić G. Nikolić G. 63 . 1998. Povezivanje različitih struka i potrebno poznavanje velikog broja radnih operacija zahtijeva detaljnu organizaciju rada i čvrsto povezivanje teorijskih znanja i laboratorijskih vježbi s radioničkim vježbama. Zaštita na radu.nastavnik praktične nastave strojarske i elektro struke. Čakovec. Zagreb. Nikolić G... Nikolić. Zagreb. dio.METODIČKI NAPUTAK Prigodom izrade izvedbenih programa treba skrbiti o specifičnim zahtjevima zanimanja u mehatronici.II. Upravljanje i regulacija I. Dio nastave poglavito 4. Zagreb.suradnik u nastavi (srednja stručna sprema strojarske ili elektro struke) . U određenim vježbama potrebito je dopuniti opremu posebnim mehatroničkim sklopovima i uređajima što će omogućiti savladavanje specifičnih vježbi mehatronike. Pneumatika i hidraulika I. Pučko otvoreno učilište. Temelji automatike I. Božičević. Zagreb. a temeljne vježbe treba organizirati u školskim radionicama.. Axiom. . Upoznavanje najsloženijih sustava moći će se najčešće organizirati samo u proizvodnim organizacijama. Pneumatika. Zagreb. Zagreb. . finomehaniku. Skupina autora. Novaković J. dio. Zagreb. i 4.. Elementi finomehanike. Školska knjiga. . 19996. vježbe ručne obrade metala. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . 2000. Školske novine.. 1996. 2001. Nikolić G. Pučko otvoreno učilište. razreda treba organizirati u stvarnim uvjetima rada na kompleksnim proizvodnim strojevima i linijama. Tipex. Ređep A. MATERIJALNI UVJETI Nastavu radioničkih vježbi treba izvoditi u propisanim radionicama za ručnu i strojnu obradu. . 1998. 2001. Hidraulika.inženjer strojarstva. 1997. razredu su odgovarajuća usmjerenja u područjima ili završeni odgovarajući tečajevi LITERATURA ZA UČENIKE Nikolić. Pavleković.. Tipex.potrebni uvjeti za radioničke vježbe u 3. Zagreb. Zagreb. Radna mapa. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Krautov strojarski priručnik. Zrinski.diplomirani inženjer elektrotehnike. 2000. Školske novine. . Praktična nastava. elektrotehniku i elektroniku.inženjer elektrotehnike. Hiti. 1998. Školska knjiga. 1997.

upoznavanje automatskog stupnjevanja prijenosa . EDS. 5 CILJEVI I ZADAĆE Ciljevi predmeta su usvajanje znanja o načinima vođenja procesa i upravljanja automatskim sustavima na cestovnim motornim vozilima.upoznavanje turbo punjenja . 4.upoznavanje automatskog sustava upravljanja i kočenja vozila (ABS.upoznavanje s osnovama elektroničkih sustava ubrizgavanja Ottova motora . ASR) .samostalno razmatranje automatizacijskih sustava cestovnih vozila .upoznavanje s osnovnim značajkama mjerenja i mjernih pretvornika . sustavi sigurnosti i protuprovalni sustavi). Zadaće ovog programa su: .upoznavanje ovjesa. Putem vježbi učenici će se osposobiti za: . ASR) Sustavi grijanja i klimatizacije 64 . amortizera i zračnih jastuka .upoznavanje automatske spojke .upoznavanje s osnovama automatskog reguliranja procesa i njegovog vođenja .samostalno razmatranje i otklanjanje neispravnosti i kvarova u mjernim slogovima i krugovima automatizacijskih sustava vozila Stečena znanja usvojena u ovom predmetu učenici trebaju primjenjivati u daljem samostalnom praktičnom radu i stručnom usavršavanju.upoznavanje sustava grijanja i klimatizacije . EDS.upoznavanje osnova procesa pripreme gorive smjese i izgaranja kod Ottova i Diselova motora .upoznavanje lambda regulacije i katalizatora .upoznavanje s osnovama elektroničkih sustava paljenja gorive smjese Ottova motora . SADRŽAJI Osnovni pojmovi automatskog reguliranja procesa Osnovni pojmovi automatskog vođenja procesa Opće značajke mjernih pretvornika i mjerenja Osnove procesa i građe motora s unutrašnjim izgaranjem Osnove procesa pripreme gorive smjese i izgaranje kod Ottova i Diselova motora Osnovne sheme spajanja i pokretanja električnih motora Elektronički sustavi paljenja gorive smjese Ottova motora Elektronički sustavi ubrizgavanja Ottova motora Elektronički sustavi ubrizgavanja Dieselova motora Lambda regulacija i katalizator Automatske spojke Automatsko stupnjevanje prijenosa Automatski sustavi upravljana i kočenja vozila (ABS. 3.samostalno razmatranje električnih elemenata u automatizaciji sustava .upoznavanje s osnovama elektroničkih sustava ubrizgavanja Diselova motora .upoznavanje osnove procesa i građe motora s unutrašnjim izgaranjem .samostalno razmatranje ispravnosti i ugrađanja jednostavnih automatizacijskih sustava vozila .upoznavanje pratećih sustava (elektro-podizači stakla. 2.Izborna nastava AUTOMATIZACIJSKI SUSTAVI CESTOVNIH VOZILA Razred Broj sati tjedno 1.

Poželjno je prikazivanje stručnih didaktičkih filmova o automatizacijskim sustavima primijenjenim u praksi. 1995.diplomirani inženjer elektrotehnike (smjer automatizacije) uz uvjet da je završio tečajeve iz područja automatizacije sustava vozila ili stekao odgovarajuća iskustva u radu . MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama opremljenim za odvijanje nastave predmeta automatizacije i tehnologije automehanike. Rajić F. Bosch GmbH Stuttgart 1991. Standt W. Temelji automatike I i II. Elektroničko ubrizgavanje i elektroničko paljenje kod Ottova motora. Pučko otvoreno učilište. 65 . Ttechnologie. Švara B.diplomirani inženjer strojarstva uz uvjet da je radio na poslovima automatizacije sustava vozila ili završio tečajeve iz navedenog područja . amortizeri i zračni jastuci Turbo punjenje Prateći sustavi: elektro-podizači stakla. Braunschweig. test uređaj te osobno računalo. Technishe Unterrichtung Komplete. a što se obvezatno mora realizirati u praktičnom radu na vježbama... koje daju mogućnost izvođenja pojedinih mjerenja i ugađanja. a učenici trebaju odjenuti radne kute. Stoga zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. Školska knjiga.. satelitska navigacija. Osnove automatike II i III. Predmet automatizacijski sustavi cestovnih vozila razvija apstraktni kreativni načini razmišljanja. ili u kabinetu predmetne nastave sa specijaliziranim praktikumom za izvođenje vježbi. Nastavniku su neophodne folije automatizacijskih elemenata i sustava. te tehnologiju automehanike. Automatska regulacija.profesori strojarske skupine predmeta koji su stekli odgovarajuću praksu u radu LITERATURA KOJA SE PREPORUČUJE ZA UČENIKE Božičević J. Šurina T. Zagreb. Centar za izobrazbu Ruđer Bošković 1988. LITERATURA ZA NASTAVNIKE BOSCH GmbH. potrebno je imati modele i elemente pojedinih automatizacijskih sustava vozila. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . Zagreb. Zbog mogućnosti prljanja uljem oko stolova postavlja se podna obloga koja se lako briše te nije klizava. Školska knjiga. Vieweg. Broj sati praktičnog rada na vježbama je oko 40% (prosječno 3 sata tjedno stručno-teorijske nastave i 2 sata tjedno vježbi). METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je na didaktičkoj opremi za automatizaciju. Osim opreme za automatizaciju. Kraftfahrzeug technik. Na jednom radnom stolu za vježbanje može raditi najviše 5 učenika.. sustavi sigurnosti i protuprovalni sustavi. 1991. Zagreb. 1983. 1995..Ovjesi. koji se povezuje s praksom.

66 . primjeri i rješenja Programiranje PLC-a ili mikrokontrolera. Komponente u sustavima regulacije električnih strojeva (frekvencijski pretvarači). jezici za programiranje PLC-a) .izrada funkcionalnog modela procesa. Rad s neizrazitom (fuzzy) logikom. Caddy. izrada funkcijskog plana. mjerna i oprema za mjerenje oblika i dimenzija).upoznavanje s načinom rada fleksibilnih linija. .Izborna nastava PROIZVODNI SUSTAVI Razred Broj sati tjedno 1. Izbor međusklopova i vrste komunikacije. dodjeljivanje. brzini rada. Izrada MMI/SCADA programa. .primjena stečenih znanja iz teoretskih predmeta na rješavanju realnih problema.upoznavanje s neizrazitom (fuzzy) logikom. C++. Izračunavanje ekonomičnosti primjene pojedinačnog rješenja automatizacije. Proračun mehaničkih dijelova. . Izbor senzora.učenje rada u grupi. SADRŽAJ Funkcije rukovanja izradaka (gomilanje. . Kompletiranje dokumentacije. koraci u projektiranju. Izrada MMI/SCADA programa. Lab Viev.usmeno obrazlaganje zamišljenih rješenja. . 5 CILJ EVI I ZADAĆE . motora. Lookout.izrada potpune tehničke dokumentacije. razdvajanje. pneumatske ili hidrauličke opreme. digitalni multimetar. dijagrama put . spajanje.izrada seminarskih radova iz pojedinih cjelina. izbor opreme prema potrebnoj snazi. 3. zadavanje zadatka i razrada projekta. Rad s neizrazitom (fuzzy) logikom.upoznavanje s osnovnim naputcima za projektiranje izradaka i uređaja sa stajališta jednostavnije automatizacije linija. načinom rada i primjenom . pozicioniranje i sl. 2.upoznavanje s (MPS – modularnim proizvodnim sustavima) i njegovim principom rada. Montaža opreme i puštanje u rad. električnim veličinama. slaganje. Analiza dobivenog rješenja.korak i put – vrijeme). . Izrada položajne sheme i opis rada (npr. . .upoznavanje s funkcijama rukovanja i njihovom tehničkom realizacijom.detaljnije upoznavanje s programskim paketima za rješavanje tehničkih problema (AutoCad. . primjeri i rješenja Programiranje PLC-a ili mikrokontrolera. koraci u projektiranju. transport.savladavanje rada s mjernom opremom (osciloskop. pneumatskih i hidrauličkih shema.) Uređaji koji ostvaruju funkcije rukovanja izradcima. Rješavanje električnih. Prepoznavanje pogrešaka u sustavima i njihovo otklanjanje. Načela konstruiranja izradaka namijenjenih automatizaciji. 4. orijentacija. . C.

POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . Festo Didactic GmbH.. North Carolina-USA. crpke. U radu je poželjno koristiti industrijske programske pakete i opremu za automatizaciju (senzori. LITERATURA ZA UČENIKE Ne postoji. Boyer. Sastav grupa mora biti ujednačen po znanjima iz pojedinih područja. Zadaci su iz područja rukovanja materijalom u automatiziranoj proizvodnji. automatizacije u stanovanju (klimatizacija. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Sva literatura iz stručnih predmeta. Broj sati praktičnog rada je oko 60%. protuprovalna zaštita. liftovi i sl.). 1999. računalo s dataskopom (LCD – projektor) i navedeni programski paketi. Radi manjih dimenzija i snaga izvršni uređaji (elektromotori. Ploča je bijela.Montaža opreme i puštanje u rad. MPS priručnik i vježbe. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. procesne tehnike. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veličine 90-100 m2. SCADA. PLC. Stuart A. Festo. metalna za pisanje s panel-flomasterom. Najmanje na jednom računalu potrebno je ugraditi karticu za mjerenje (osciloskop).diplomirani inženjer strojarstva (uz uvjet da je završio odgovarajući smjer na fakultetu i/ili radio na poslovima automatizacije u industriji ili završio odgovarajuće seminare). prvenstveno u trećoj i četvrtoj godini i priručnici uz programske pakete. Posebnu pozornost obratiti pisanju dokumentacije. Prepoznavanje pogrešaka u sustavima i njihovo otklanjanje. U učionici je potreban i grafoskop s odgovarajućim platnom. Esslingen. Svakoj grupi zadaje se poseban zadatak. Nastavniku su neophodne folije. cilindri) trebaju biti didaktički. U razredu od 25 do 30 učenika potrebno je formirati grupe od 4 – 6 učenika. dobro osvijetljene. U učionici je neophodno imati 6 umreženih računala s pristupom na Internet. a obvezatno se moraju realizirati u praktičnom radu. Analiza dobivenog rješenja. METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je laboratoriju uz primjenu realne industrijske i didaktičke opreme. 1988. 67 . Računala trebaju imati ugrađene I/O kartice za komunikaciju s opremom (24 digitalna i 2 analogna ulaza i izlaza). mikrokontroleri). Supervisory Control and Dana Acquisition. Insistirati na samostalnom radu učenika pri razradi dijelova zadatka. Instrument Society of America. Učenicima na raspolaganju stoji oprema navedena u ostalim stručnim predmetima. Nastava je organizirana na rješavanju kompleksnog zadatka (Case Study). Kompletiranje dokumentacije. Profesori teoretskim predavanjima i upućivanjem na literaturu usmjeravaju učenike prema rješenju zadatka.

Festo Didactic KG. sveučilišni udžbenik. Sveučilišna naklada d. Nikolić G. Zagreb 1996. Školske novine...o.. Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjeće. Zagreb 1990.o. Zagreb 1990. udžbenik za tehničke škole. sveučilišni udžbenik.o. sveučilišni udžbenik.. Steuerungen mit dem Personal Computer. Zagreb 1989. Sveučilišna naklada d. Upravljanje. Upravljanje i regulacija. 68 . Pneumatsko upravljanje. i drugi.. Novaković B.. Zagreb 1998.. I dio. Mehanizacija i automatizacija. Aichwald 1989. Metode vođenja tehničkih sistema: primjena u robotici..d. FSB. fleksibilnim sistemima i procesima. Zbirka zadataka iz pneumatskog upravljanja. Školska knjiga.Kostka W. Nikolić G. Nikolić G. Nikolić G. Čakovec 2001. Grundstufe.o. Nikolić G.. sveučilišni priručnik. TTF & Zrinski d.

upoznavanje s klasifikacijom robota i njihovim karakteristikama. posluživanju strojeva i linija. .upoznavanje s definicijom i namjenom robota. 3. Profesori teoretskim predavanjima i upućivanjem na literaturu usmjeravaju učenike prema rješenju zadatka. . a obvezatno se moraju realizirati u praktičnom radu ili simulirati na računalu. odnosno vizijskih i taktilnih sustava kod robota . . 4. definicija i namjena robota Klasifikacija robota i njihove karakteristike.upoznavanje s sustavima regulacije kod robota. Sustavi robota: mehanički. . Sastav grupa mora biti ujednačen po znanjima iz pojedinih područja. zavarivanju. Svi zadaci koji se obrađuju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse. . . energetski. Budući razvoj i primjena robota. energetskim.upoznavanje s načinom funkcioniranja robota. 2. bojenju i u drugim namjenama.stjecanje znanja o značaju primjene robota u svim djelatnostima čovjeka. . Insistirati na samostalnom radu učenika pri razradi dijelova zadatka. Svakoj grupi zadaje se poseban zadatak namijenjen izradi programa za upravljanje robotom. Način funkcioniranja robota. Terminologija u robotici.upoznavanje s ekonomskim pokazateljima opravdanosti primjene robota. 69 .upoznavanje kinematičke i dinamičke strukture robota. . Kinematička i dinamička struktura robota. Broj sati praktičnog rada je oko 50%. Mobilni roboti i njihova namjena Ekonomski pokazatelji opravdanosti primjene robota.upoznavanje s terminologijom u robotici. Nastava je organizirana na rješavanju zadatka upravljanja robotom.Izborna nastava ROBOTI Razred Broj sati tjedno 1.upoznavanje s primjenom kamera u robotici. mjernim i upravljački proračun mehaničkih dijelova. posluživanju strojeva i linija. brzini rada. SADRŽAJ Ime. Primjena kamera u robotici. Primjena robota u montaži. METODIČKI NAPUTAK Odvijanje nastave je laboratoriju uz primjenu didaktičke opreme. . odnosno vizijskih i taktilnih sustava kod robota. bojenju i drugim primjena. .upoznavanje s vrstama i primjeni robota u montaži.upoznavanje sa sustavima robota: mehaničkim. U razredu od 25 do 30 učenika potrebno je formirati grupe od 4 – 6 učenika. Izbor opreme prema potrebnoj snazi. mjernim i upravljačkim. zavarivanju.upoznavanje s mobilnim robotima i njihovoj namjeni. 5 CILJEVI I ZADAĆE . električnim veličinama.

i drugi. Upravljanje. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Sva literatura iz stručnih predmeta.o. LITERATURA ZA UČENIKE Nema postoji.o. Šurina T. Kostka W.. 1988. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA: .. Festo Didactic KG. Nikolić G. Nastavniku su neophodne folije. Zagreb 1996. North Carolina-USA. Upravljanje i regulacija. Novaković B.. Steuerungen mit dem Personal Computer. Nikolić G. Nikolić G.. Mehanizacija i automatizacija. FSB. Esslingen. Zagreb 1990.. Aichwald 1989.U radu je poželjno koristiti industrijske programske pakete i didaktički robot i opremu za automatizaciju (senzori. Ploča je bijela. Nikolić G. Boyer. Crneković M. Industrijski roboti. mikrokontroleri). sveučilišni udžbenik. Zagreb 1990. COSIMOD i COSIMIR tvrtke Festo). Zbirka zadataka iz pneumatskog upravljanja.. prvenstveno u trećoj i četvrtoj godini i priručnici uz programske pakete. FESTO. MPS priručnik i vježbe. računalo s dataskopom (LCD – projektor) i navedeni programski paketi. SCADA: Supervisory Control and Dana Acquisition. 1999. sveučilišni udžbenik. PLC.. Sveučilišna naklada d. Metode vođenja tehničkih sistema: primjena u robotici.diplomirani inženjer strojarstva (uz uvjet da je završio odgovarajući smjer na fakultetu i/ili radio na poslovima automatizacije u industriji ili završio odgovarajuće seminare). .o. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veličine 90-100 m2. Učenicima treba staviti na raspolaganje uz didaktički robot (RM-501 ili sličan) i opremu navedenu u ostalim stručnim predmetima. Zagreb 1989. Zagreb 1990. Sveučilišna naklada d. Školska knjiga. Grundstufe. Školske novine.. I dio. metalna za pisanje s panel-flomasterom.. U učionici je neophodno imati 6 umreženih računala. dobro osvijetljene. udžbenik za tehničke škole. Potrebno je imati na svakom računalu odgovarajući programski paket (npr. Instrument Society of America. Festo Didactic GmbH. 70 . fleksibilnim sistemima i procesima. Stuart A. U učionici je potreban i grafoskop s odgovarajućim platnom. Pneumatsko upravljanje. Školska knjiga. Zagreb 1998.diplomirani inženjer elektrotehnike (uz uvjet da je završio smjer automatizacija na fakultetu) i/ili radio na poslovima automatizacije u industriji odnosno završio odgovarajuće seminare). sveučilišni priručnik..o.

upute). Skeneri Princip rada Izvedbe Tipovi i proizvođači 71 . Ovaj predmet je sinteza dosada stečenih znanja iz stručnih predmeta i praktičnih znanja na održavanju tih uređaja.Izborna nastava UREDSKA TEHNIKA Razred Broj sati tjedno 1. 3. 2. Zadaće ovoga predmeta su: -upoznavanje temeljnih načela rada uređaja uredske tehnike -upoznavanje s podsustavima uredskih strojeva -osposobiti učenike za samostalno ugađanje i čišćenje uređaja -samostalno dijagnosticiranje. Registar kasa Princip rada Glavni dijelovi Održavanje 5. 3 CILJEVI I ZADAĆE Nastavni predmet treba omogućiti učenicima usvajanje osnovnih znanja iz područja uredske tehnike i upoznavanje najčešćih uređaja iz toga područja. SADRŽAJI 1. Laserski pisači Opis uređaja Glavni sklopovi Utvrđivanje kvarova Održavanje 4. a u skladu s ekološkim zahtjevima prilikom korištenja i održavanja uredskih strojeva -osposobiti učenike da se samostalno služe izvorima informacija (servisni priručnici. Pisaći strojevi Vrste pisaćih strojeva Glavni sklopovi Najčešći kvarovi 2. otklanjanje neispravnosti i kvarova. Fotokopirni strojevi Opis uređaja Princip rada Glavni sklopovi i dijelovi Utvrđivanje kvarova Održavanje 3. 4. te održavanje uređaja -upoznati učenike s važećim normama.

časopis. Carl Hauser Verlag.o. časopis.o.hauser.o.. Mikroelektronik.diplomirani inženjer elektrotehnike LITERATURA ZA UČENIKE Nema postoji.. Tokyo VIDI. d. LITERATURA ZA NASTAVNIKE BUG. Zagreb 72 . Office Equipment & Products. Mikrotechnik. Zagreb F&M. BUG d.6. Fax uređaji Glavni dijelovi i princip rada Mogući kvarovi Tipovi i proizvođači 9. časopis. München (www. Telefonske sekretarice Opći pojmovi Izvedbe Tipovi i proizvođači 8. Učenici će kroz sastavljanje i rastavljanje tih uređaja upoznati dijelove.de) OEP. Feinwerktechnik. sklopove i princip rada.. INC.o.diplomirani inženjer strojarstva . časopis. VIDI-TO. Digitalne kamere Osnovne značajke Proizvođači i tipovi 10. Modemi Osnovne značajke Princip rada i namjena METODIČKI NAPUTAK Vježbe se realiziraju u specijaliziranoj učionici opremljenoj s osnovnim uredskim strojevima. Ploteri Princip rada Izvedbe Tipovi i proizvođači 7. MATERIJALNI UVJETI Potreban prostor i oprema: -specijalizirana učionica -osnovni uredski strojevi -dijelovi uredskih strojeva POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA . Dempa Publications.

odnosno radionice i usavršavanje prije stečenih vještina. Cilj je stručne prakse da učenici. a mentor koji vodi učenika i nadzire njegovo napredovanje stručan. uz utvrđivanje znanja. Najbolje je jednom mentoru povjeriti jednog učenika. ovisno o njegovim stečenim znanjima i usvojenim vještinama. - Stručna je praksa dio okvirnog školovanja tehničara za mehatroniku. Stručna praksa ostvaruje (u pravilu) nakon završene nastavne godine (često se zove i ferijalnom praksom) u radionicama samostalnih poduzetnike (obrtnika) ili poduzeća. koji će s mentorom učinkovito surađivati. što će skratiti buduće vrijeme uvođenja u poslove iz područja mehatronike. obavljaju u pravilu korisne radne zadaće. dožive stvarne situacije na koje će naići kao završeni stručnjaci. 80 3.STRUČNA PRAKSA Razred Broj sati godišnje 1. Te radionice moraju biti prikladne za obavljanje stručne praske u ovom području rada. 73 . stjecanje iskustava o funkcioniranju poduzeća. te mogućnostima mjesta izvedbe. što uvidom mora utvrditi škola prije upućivanja učenika na stručnu praksu. a ne preporučuje se jednom mentoru povjeriti više od dva učenika Izvedbeni se plan i program izrađuje (u dogovoru s mentorom) za svakog učenika posebno. a podrazumijeva edukacijski proces. 2. 80 4. primjenjujući prije usvojena znanja i vještine. Izvedbu ovog programa mora pratiti također i škola preko svog (za to kompletnog) nastavnika. u kojem učenici.

Uz ispitna pitanja treba navesti stručnu literaturu po kojoj se ispit može uspješno pripraviti te pomagala koja se na ispitu mogu koristiti. Pitanja svojom kompleksnošću trebaju pokriti i sadržaje ostalih stručnih predmeta (koji nisu u ovom izboru) iz svih godina obrazovanja te povezivati sadržaje različitih područja.uporabu opreme za projektiranje . ZAVRŠNI ISPIT Zadatke za završne radove treba formulirati tako da učenici uz prikaz tehničko-tehnoloških znanja pokažu operativnu osposobljenost najmanje za jednu od sljedećih skupina poslova: . Na ispitu učenici izvlače listiće s pitanjima tako da po jedno pitanje bude iz svakog od naprijed navedenih temeljnih područja (STROJARSTVO. Učenici četvrtih razreda mogu do polugodišta i sami predlagati teme za završne radove te s odabranim mentorom formulirati zadatak u skladu s navedenim pravilima.rad na montaži i održavanju postrojenja . Ispit iz strukovnih sadržaja je usmeni.izrada sklopova i dijelova. elektrotehnike te računarstva i automatizacije STROJARSTVO Hidraulika i pneumatika Finomehanika Kontrole i mjerenja ELEKTROTEHNIKA Elektronički sklopovi Digitalna elektronika Električni strojevi i uređaji RAČUNARSTVO I AUTOMATIZACIJA Upravljanje i regulacija Vođenje procesa računalom Senzorika Iz svakog od navedenih predmeta treba napraviti 10-15 pitanja koja kroz sažeta ponavljanja pokrivaju nastavno gradivo. ELEKTROTEHNIKA te RAČUNARSTVO I AUTOMATIZACIJA) 74 . IZRADA SKLOPOVA I DIJELOVA Uz svaki zadatak treba navesti teze koje potpuno definiraju obveze učenika i usmjeravaju ih u izradi završnog rada. AUTOMATIZACIJA 2. Pitanja iz strukovnih sadržaja treba podijeliti u tri skupine u kojima prevladavaju sadržaji iz strojarstva. PROJEKTIRANJE SUSTAVA 3. U okviru završnih radova treba planirati izradu odgovarajućih nastavnih sredstava i pomagala koja će poslužiti razvoju vježbi iz stručnih predmeta.VIII. MJERENJE I KONTROLE NA PROCESIMA 4.provođenje mjerenja i kontrola u procesima . Učenici sva pitanja moraju dobiti najkasnije 30 dana prije početka završnog ispita. Uz svako pitanje treba navesti nekoliko teza koje učenike vode u pripremanju završnog ispita. Škola treba pripraviti najmanje četiri skupine zadataka za završne radove i to iz područja: 1. a ispitnim povjerenstvima omogućuju bolje praćenje tijeka ispita i olakšavaju ocjenjivanje. gdje god je to opravdano.

ing.. dipl. dipl. ravnateljica Tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu . ing. Jasminka Kotur..Stanko Paunović. .Branko Švara. nastavnik praktične nastave. ing. Gojko Nikolić.prof.. pedagog i Anđelka Ređep. dipl.Neven Maleš. Dušan Petričević. U izradi profila tehničara za mehatroniku i nastavnih programa te pokusnom praćenju uvođenja novoga programa u obrazovnih proces sudjelovali su. ing. dipl.Goran Nuskern. Jasna Orešković.. profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. RADNA SKUPINA ZA IZRADU PROFILA TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU Radna skupina za izradu profila tehničara za mehatroniku koju je imenovalo Ministarstvo prosvjete i športa – Uprava za programiranje. i djelatnici Tehničke škole Ruđera Boškovića: Milan Đurašin.dr. . profesor strojarske skupine nastavnih predmeta u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića u Zagrebu. dipl. dipl.Marija Marcelić. . dipl. ing. . sc.IX. . Ljiljana Kain. 75 . načelnik Odjela za strukovno i umjetničko školstvo u Ministarstvu prosvjete i športa – Zavod za unapređivanje školstva. Pri utvrđivanju konačnoga okvirnoga obrazovnoga programa za zanimanje tehničar za mehatroniku uzete su u obzir primjedbe i sugestije iz Tehničke. dr. Tehničke škole iz Splita i Tehničke škole iz Pule. Elektrotehničke i prometne škole iz Osijeka. udžbenike i razvoj . Stipan Madunić.Neven Zoković.. viši stručni savjetnik za područje strojarstva u Ministarstvu prosvjete i športa – Zavod za unapređivanje školstva. sc. prof. ing. voditelj radionica. honorarni nastavnik na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i dugogodišnji suradnik njemačke tvrtke FESTO... prof. ing. voditelj radne skupine . dipl. ing.. dipl. profesor strojarske skupine nastavnih predmeta u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića u Zagrebu. industrijske i obrtničke škole iz Čakovca.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->