MINISTARSTVO PROSVJETE I PORTA ZAVOD ZA UNAPREIVANJE KOLSTVA

NASTAVNI PLAN I OKVIRNI NASTAVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE TEHNIAR ZA MEHATRONIKU

(ifra programa 041004, oznaka prema NSKO 3.1.4.3.0/52)

Zagreb, srpanj 2001.

SADRAJ
I. UVOD II. CILJ I ZADAE OBRAZOVANJA TEHNIARA ZA MEHATRONIKU III. TEMELJNE POSTAVKE IV. OPIS ZANIMANJA V. KONCEPCIJA NASTAVNOGA PLANA I OKVIRNIH NASTAVNIH PROGRAMA VI. NASTAVNI PLAN VII. OKVIRNI PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA Tehniki materijali Tehniko crtanje i nacrtna geometrija Raunalstvo i programiranje Tehnika mehanika Finomehanika Osnove elektrotehnike Mjerenja u elektrotehnici Elektrini strojevi i ureaji Elektroniki sklopovi Digitalna elektronika Pneumatika Hidraulika Upravljanje i regulacija Senzorika Kontrola i mjerenja Voenje procesa raunalom Radionike vjebe Izborna nastava Automatizacijski sustavi cestovnih vozila Izborna nastava Proizvodni sustavi Izborna nastava Roboti Izborna nastava Uredska tehnika Struna praksa VIII. ZAVRNI ISPIT IX. RADNA SKUPINA ZA IZRADU PROFILA TEHNIAR ZA MEHATRONIKU 3 4 6 7 10 11 12 13 15 18 23 25 29 32 35 38 42 46 49 51 54 56 58 61 64 66 69 71 73 74 75

I.

UVOD

Na temelju spoznaja o utjecaju tehnolokog razvoja na zanimanja i iskustvima nekih razvijenih zemalja na planu prilagoivanja tradicionalnih industrijskih zanimanja potrebama visokih tehnologija i uvoenja novih zanimanja, Uprava za programiranje, udbenike i razvoj Ministarstva prosvjete i porta u suradnji s gospodinom prof. dr. sc. Gojkom Nikoliem, profesorom na Tekstilnotehnolokom fakultetu i honoranim nastavnikom na Fakultetu strojsrtva i brodogradnje u Zagrebu i gospoom Marijom Marceli dipl. ing., ravnateljicom tehnike kole Ruera Bokovia u Zagrebu, predloila je uvoenje novoga obrazovnoga profila pod radnim nazivom TEHNIAR ZA MEHATRONIKU. U tu svrhu je od Ministarstva prosvjete i porta osnovana radna skupine za izradu profila tehniar za mehatroniku. Zadaa je radne skupine bila izraditi didaktiku dokumentaciju (opis profila zanimanja i okvirni nastavni plan i program) za novo zanimanje i pratiti pokusnu provjeru novoga obrazovnoga programa u Tehnikoj koli Ruera Bokovia. Nakon verifikacije didaktike dokumentacije u Ministarstvu prosvjete i porta Uprava za programiranje, udbenike i razvoj i Uprava za kolstvo i obavljenih temeljitih priprema u Tehnikoj koli Ruera Bokovia, kola je raspisala javni natjeaj za upis uenika u jedan pokusni razredni odjel. Nakon obavljenog izbora u prvi je razred upisano 35 uenika. Proces pokusne provjere poeo je kolske godine 1996./97. i trajao je etiri godine. Radna skupina je, uz aktivnu i konstruktivnu suradnju predmetnih nastavnika, sustavno pratila odvijanje pokusne provjere. Po isteku pokusne provjere, na kraju kolske godine 1999./2000., radna je skupina organizirala zavrnu evaluaciju svih sastavnica didaktike dokumentacije sa ciljem njenog inoviranja u svakom pojedinom dijelu. Ovaj dokument rezultat je ostvarene evaluacije.

II. CILJ I ZADAE OBRAZOVANJA TEHNIAR ZA MEHATRONIKU

Iz sloenih zahtjeva proizvodnje i trita proizlaze i zahtjevi za obrazovanje uenika prema novim vrijednostima: kvalitetno kolovanje tehniara sa dobrim praktinim znanjima i vjetinama. Cilj programa tehniara za mehatroniku je osposobiti uenika za: a) upoljavanje: - odravanje sofisticiranih strojeva (automatski strojevi upravljani raunalom, instrumenti, uredski strojevi, strojevi u domainstvu, sloena automatika vozila i slino) - rad i nadzor u proizvodnim procesima, samostalni rad na sloenim ispitnim sustavima, sloenim produkcijskim linijama i slino. - projektiranje jednostavnih automatskih ureaja, jednostavnijih ureaja voenih raunalom, sloenih i automatiziranih alata i naprava, izrada i promjena programa na automatskim strojevima i slino. b) nastavak obrazovanja u svim podrujima tehnikih znanosti Obrazovanje tehniara za mehatroniku, polidisciplinarnog programa, ostvaruje se objedinjavanjem strojarstva, elektrotehnikeelektronike, informatike, automatike, optike. Obrazovni program tehniara za mehatroniku sastavljen je od opih, strunih i izbornih sadraja. Opi sadraji imaju zadau: - ostvarivanje ciljeva od opeg zajednikog interesa (stvaranje potrebne razine mogunosti komuniciranja, razumijevanje i podizanje kulture ivljenja, za ivot i praksu nuno poznavanje drutvenih i gospodarskih prilika, briga za tjelesni razvoj i zdravlje uenika) - stjecanje temeljitog obrazovanja iz prirodoznanstvenoga i matematikoga podruja radi stvaranja potrebnog predznanja za razumijevanje i svladavanje strunih sadraja, te stjecanje neophodne podloge za nastavak obrazovanja u podrujima tehnikih znanosti. Struni sadraji imaju zadau omoguiti uenicima sustavno stjecanje strunih znanja o konstrukciji, sklapanju i odravanju automatskih sustava, kao to su fleksibilni proizvodni sustavi, industrijski kontrolni sustavi, roboti i drugi. Struni sadraji imaju dva dijela: teorijske osnove i praktini dio. Sastavni dio teorijskih osnova su i laboratorijske vjebe (propisane u okvirnom programu pojedinog nastavnog predmeta). Zadaa teorijskih osnova je: povezivanje fizikalnih naela i njihova primjena u rjeavanju stvarnih tehnikih problema. Naglasak je na primjeni pojedinih elemenata i sklopova, a ne na njihovoj proizvodnji. U sklopu svih strunih predmeta potrebno je maksimalno uvesti rad na raunalu. Zadaa laboratorijskih vjebi je: - povezivanje gradiva steenih u teorijskoj nastavi s realnim tehnikim problemima - poticanje uenika na samostalno rjeavanje tehnikih problema uz mogunost provjere funkcionalnosti - omoguavanje rjeavanja istog tehnikog problema primjenom razliitih metoda iz podruja elektrotehnike i strojarstva uz primjenu raunala - upoznavanje s opremom - upoznavanje s tehnikim normama - ustanovljavanje kvarova na sustavu i njegovo otklanjanje. Praktini dio programa kroz nastavni predmet radionike vjebe ima zadau stei znanja i vjetine u postupcima obrade materijala, mjerenja elektrinih i neelektrinih veliina, upravljanja procesima, kontrole, montae i ugradnje, tehnolokih operacija i procesa, tehniko-tehnoloke dokumentacije i radu na siguran nain.

Izborni sadraji putem izbornih blokova imaju zadau omoguiti buduem tehniaru za mehatroniku prilagodbu regionalnim zahtjevima trita rada. Oni se, takoer mogu usklaivati s dinaminim promjenama u tehnici i tehnologiji. Izborni sadraji realiziraju se putem izbornih blokova. Izborni blokovi ine cjelinu. Broj izbornih blokova moe se mijenjati.

III. TEMELJNE POSTAVKE

Gospodarstvo Hrvatske danas je u znaajnom prestrukturiranju, ne samo u pogledu vlasnikih odnosa, ve prije svega u proizvodnom programu, nainu organiziranosti i modernizaciji tehnologije rada. Zavretkom tog procesa ostati e mala poduzea s modernom tehnologijom i organizacijom rada, te atraktivnim proizvodom koji e moi odoljeti konkurenciji na slobodnom tritu. Visoko kvalitetan i sloen proizvod mogu raditi samo moderni visoko automatizirani strojevi, podrani s jakim informatikim sustavom upravljanja i voenja procesa. Mjesto suvremenog obrazovnog strunjaka je u svim tim procesima, od voenja sloenog sustava strojeva do njegovog dravanja. On moe nai mjesto i u projektiranju sloenih proizvoda te njihovom odravanju. Takav novi profil strunjaka ve se obrazuje u svijetu i Europi, a prozvan je MEHATRONIAR. Sam naziv potjee iz Japana i objedinjuje dvije kljune rijei MEHANIKA I ELEKTRONIKA. Time je ukazana sutina tog novog profila tehniara. Nijemci su se u poetku uvoenja novog profila strunjaka u obrazovni sustav odluili za naziv Steuerungsmechaniker, ali su kasnije prihvatili ovaj sada ve i internacionalni naziv MEHATRONIAR. MEHATORNIKA je novo interdisciplinarno podruje koje se temelji na klasinom strojarstvu i elektrotehnici te automatizaciji i informatici. Nastalo je kao rezultat napretka tehnike u kojoj nema vie otrih granica pojedinih strunih podruja. Gradnja modernih strojeva zahtjeva iroka znanja iz naznaenih podruja. Visoko automatizirani stroj, ureaj, naprava, instrument, itd. promatra se, i njemu se pristupa u projektiranju, rukovanju i odravanju kao jedinstvenoj cjelini. Tek tada se mogu postii optimalni rezultati u primjeni. Taj trend visoko automatiziranih, sofisticiranih strojeva i ureaja, nije samo prisutan u modernoj industriji ili openito gospodarstvu, on nas okruuje od kuanskih aparata, vozila, muzikih i video ureaja, kamera do uredskih strojeva. Sav taj veliki priliv modernih strojeva visokog stupnja kompleksnosti zahtjeva i drugaiji pristup od projektiranja do odravanja. Pokazalo se do danas da rad vie razliitih profila strunjaka ne donosi onakve ni tehnike ni ekonomske rezultate, kao to donosi svestrano obrazovan strunjak. Razlozi lee i u razliitom nainu razmiljanja razliitih profila strunjaka. Strojari razmiljaju i pristupaju problemu prije svega realistino, konkretno, moe se rei opipljivo. Elektroniari razmiljaju apstraktno, imaginarno, a informatiari logikom raunala. Nain razmiljanja proiziao je iz obrazovanja. Objedinjeni pristup u obrazovanju pribliava te razliite naine razmiljanja, te doprinosi optimalizaciji tehnikih rjeenja. U Njemakoj je 1992. godine na podruju automatizacije radilo oko 600.000 djelatnika sa stalnim trendom rasta. To je godina kada je u njemaki sustav srednjega obrazovanja uveden program tehniara za mehatroniku. Godinu dana kasnije program za obrazovanje istoga zanimanja uveden je u sustav srednjega obrazovanja eke. Znaaj koji se pridaje tom novom strunom podruju i novim profilima tehniara iskazuje se prireivanjem natjecanja uenika u pojedinim zemljama Europe. Dvije godine kasnije, tj. 1994. godine uvodi se na TU Bergakademiji u Freiburgu studij inenjera mehatroniara. Cijelo to novo interdisciplinarno podruje time je zaokrueno razliitim stupnjevima obrazovnog sustava, te je dobilo ne samo svoju potvrdu opravdanosti nego i zapoelo stvaranjem novih obrazovnih generacija strunjaka koji e dalje i intenzivnije razvijati to podruje. Ove temeljne postavke navele su Ministarstvo prosvjete i porta Republike Hrvatske da i na ovom segmentu krene u korak s obrazovnim sustavom napredne Europe u profiliranju polidisciplinarnoga nastavnoga plana i programa.

IV. OPIS ZANIMANJA

1. Popis poslova 1.1 Proizvodna aktivnost - Operativni rad na kompleksnoj opremi i sustavima, nadzor nad voenju sloenih procesa u pogonima - Projektiranje automatskih strojeva, naprava i alata (alatnice, tehnologije, inenjering), te jednostavnijih sustava opreme kao i dogradnja postojee opreme ili sustava. 1.2 Usluna (servisna) aktivnost - Odravanje i popravak sloene opreme i sustava u razliitima djelatnostima (uredskoj tehnici, medicinskoj tehnici, tehnikim proizvodnim procesima, mjernoj opremi, itd.) 2. Materijali za rad Metali, elektrotehniki materijali, plastika, spojni materijali i ljepila, elektronike komponente, izvrni i upravljaki elementi raznih energetskih medija, staklo i slino. 3. Predmeti (objekti) rada Svi sloeni (hibridni) sustavi, ureaji i sklopovi kao to su na primjer: - oprema za proizvodnju (od sloenih, suvremenih strojeva, alata i naprava do automata, fleksibilnih i montanih linija, robota), - uredska tehnika, ureaji za zabavu (video, glazbeni), optiki ureaji, naprave medicinske opreme, instrumenti, kuanski strojevi i aparati. 4. Sredstva za rad Za proizvodnu djelatnost, nadzora nad sloenim procesima, nisu mogue unaprijed specificirati pojedinano sredstva rada jer je raznolikost opreme i ureaja velika, a svaki ima i svoje specifinosti. Za projektiranje to je raunalo s grafikom stanicom za izradu crtea. Kod odravanja prije svega radi se o potrebnom, ali specifinom instrumentariju za opremu i instrumente u pojedinim djelatnostima. 5. Metode rada Proraunske i empirijske metode koje proizlaze iz znanja usvojenih kroz strune predmete strojarstva, elektrotehnike, automatizacije i informatike, a ovise o vrsti poslova kojim e se tehniar za mehatroniku baviti u praksi. 6. Potrebita znanja i vjetine Moderni stroj je sve vie sofisticirani (kompleksni) ureaj. Osim mehanikog osnovnog ureaja sadri osjetila (senzore), izvrne elemente (elektrine, pneumatske, hidraulike), te je upravljan raunalom. Pristup stroju bilo sa stajalita rada, konstrukcije ili odravanja treba biti jedinstven (integralan). Odatle proizlaze i potrebna struna znanja: - Tehniar za mehatroniku treba ovladati konstrukcijskim i proraunskim metodama strojara, kako bi mogao odgovoriti zahtjevima dobrog poznavanja mehanike ureaja. - Potrebno je dobro poznavanje pneumatskih, hidraulikih i elektrikih pogona, principa rada, konstrukcija, shema. - Mora poznavati principe mjerenja i mjerne ureaje, poznavati osjetila (senzore) za razliite zahtjeve i uvjete rada, naine na kojima rade senzori, njihove karakteristike.

- Tehniar za mehatroniku mora poznavati principe upravljanja, rad s raunalom, te znati unijeti i pokrenuti potrebne programe, otkloniti nastale greke, te programski realizirati dodatne zahtjeve procesa. - Potrebno je poznavanje upravljanja sloenijih sustava upravljanih raunalom (npr. AS, OC, FPS, FMS, CIM itd.) - Potrebno je poznavanje i osnova organizacije i voenja proizvodno (i poslovnih procesa) orijentiranih poduzea. Tehniaru za mehatroniku potrebna je vjetina dobrog lemljenja, montanih poslova raznih vrsta (posebno u preciznoj mehanici), preciznog mjerenja, vjetina rada s raunalom, kao i vjetine u sl. poslovima. Profil tehniara za mehatroniku moe biti dodatno usmjeren prema: uredskoj tehnici, medicinskoj tehnici, tehnikim proizvodnim procesima, mjernoj opremi, itd. 7. Psihofizike osobine 7.1. Senzorske i mentalne sposobnosti Priroene, steene ili razvijene do prosjene razine: - vid (otrina na blizinu, daljinu; iroko vidno polje; raspoznavanje boja) - sluh (osjetljivost na razlike frekvencija i intenzitete; lokalizacija zvuka) - opip (taktilna osjetljivost - prepoznavanje oblika i osobitosti dodirnih povrina) - kinestetinost (osjetljivost na male pomake i promjene otpora, na poloaj udova i izvedbu pokreta bez vidnog nadzora, odmjeravanje napora potrebitog za razliite radnje) - prostorna predodba (prosudba rasporeda, udaljenosti, smjera i brzine pomicanja) - kooperativnost (s pojedincima, s timom) - komunikacija (razgovijetna, jednostavna, razumljiva; usmena, pismena, grafika, matem-atika) Priroene, steene ili razvijene do znatne razine: - refleksi (percepcija i shvaanje signala, pravodobna reakcija, snalaenje u radnoj situaciji) - analitiki pristup (u rjeavanju problema, u aplikaciji) - uoavanje meuovisnosti i meudjelovanja komponenata - tehniko miljenje (modeliranje, grafiko rjeavanje, konstruiranje) - snalaljivost (uinkovito rjeavanje problema) - inicijativnost i samostalnost (donoenje valjanih odluka) - emocionalna stabilnost (prisebnost, sreenost, samokontrola) - odgovornost (savjesnost, planiranje poeljnog ishoda) - organizacija posla, priprava za rad. 7.2. Psihomotorne i ostale tjelesne sposobnosti Priroene, steene ili razvijene do prosjene razine: - spretnost ruku (vjeto i udovoljavajue brzo pokretanje, sigurno dohvaanje i manipu-liranje, koordinacija i disocijacija ruku) - spretnost prstiju (kretanje, hvatanje, obavljanje svakog rada to se izvodi prstima) - okulomotorna koordinacija (usklaivanje sa vidnim podacima, optikim signalima) - opa tjelesna spretnost (stajanje, hodanje, sagibanje) - tjelesna izdrljivost - otpornost na alergije (izazivanje uljima, isparavanjima, kemikalijama) - ope psihiko i fiziko zdravlje. Priroene, steene ili razvijene do znatne razine: - odziv na relevantne pobude.

8. Povezanost s drugim poslovima (suradnja u radu) U radu e se oslanjati na dipl. ing. strojarstva, elektronike i informatike, a kasnije i na inenjere mehatroniare kada se oni budu obrazovali na fakultetima. 9. Uvjeti rada Rad tehniara za mehatroniku obavlja se preteito u zatvorenom prostoru normalne temperature i vlage. Meutim odreene poslove tehniar za mehatroniku obavlja u poluzatvorenom i otvorenom prostoru. Postoji opasnost od mehanikih i drugih povreda, opasnost po zdravlje od isparavanja kemikalija. Postoji i opasnost od udara elektrine struje. Meutim s ispravnom zatitom na radu, uvjeti rada mogu se dovesti do sigurnih uvjeta. 10. Opasnosti i zatita na radu Uvjeti rada tehniara za mehatroniku generiraju mnogo struke opasnosti za zdravlje, odnosno ozljede. Pravilnim rjeenjima zatite na radu, ovi se poslovi mogu obavljati uz visoki stupanj sigurnosti. 11. Potrebito prijanje obrazovanje Za zanimanje tehniar za mehatroniku moe se kolovati svaka osoba sa zavrenom cjelovitom osnovnom kolom. Ukoliko su u programe prekvalifikacije ukljue osobe s nekim drugim zanimanjem, program obrazovanja biti e krai (ovisno od zanimanja koje je polaznik prije savladao). 12. Osobne razvojne mogunosti Nakon zavrenog obrazovnog programa tehniar za mehatroniku moe nastaviti kolovanje na viim ili visokim uilitima, odnosno moe se ukljuiti u programe usavravanja (specijalistike teajeve) to e podii njegovu obrazovnu razinu.

V. KONCEPCIJA OKVIRNOGA OBRAZOVNOGA PROGRAMA

1. Koncepcija nastavnog plana Okvirni nastavni plan izravno je ovisan o profilu zanimanja tehniara za mehatroniku kao i o utvrenim standardima opeg obrazovanja za razinu etverogodinjeg strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Intelektualna zahtjevnost i koliina potrebnih strukovnih znanja i radnih vjetina tehniara za mehatroniku uvjetuju etverogodinje trajanje obrazovanja. Podruja tehnikih znanosti, kao to su strojarstvo, elektrotehnika, hidromehanika, unalstvo i optika, dominantni su izvori strukovno-teorijskih znanja, a istorodna podruja rada izvori praktinih znanja i vjetina. Zbog toga okvirni nastavni plan ima slijedeu strukturu: - podruje opeg obrazovanja 44,53%, - podruje strojarstva 15,63%, - podruje elektrotehnike i elektronike 11,72.%, - zajednika (mjeovita) podruja 15,63% - radionike vjebe 8,59%, - izborno podruje 3,90%.

Budui da je nastavni plan vrlo zahtjevan, u izvedbi je neophodna primjerena materijalno-tehnika i kadrovska opremljenost kole propisana dokumentom Oprema praktikuma za vjebe iz strukovnih predmeta za srednjokolski program THEHNIAR ZA MEHATRONIKU (Prosvjetni vjesnik, br. 6/1999. Ministarstvo prosvjete i porta). U protivnom se veina strukovno-teorijskih obrazovnih sadraja, laboratorijskih i praktinih vjeba ne moe kvalitetno realizirati. Potreba za stalnim sadrajnim i vremenskim povezivanjem strukovno-teorijske i praktine nastave zahtjeva primjenu odgovarajuih nastavnih metoda i odgovarajue organizacije nastave. Uvjeti za upis uenika u zanimanje tehniar za mehatroniku su: - zavrena obvezna osnovne kola, - odgovarajue senzorne, mentalni i psihomotorike sposobnosti. U sluaju veeg interesa uenika prednost treba dati kandidatima s boljim opim uspjehom iz matematike, fizike, tehnike kulture, hrvatskog jezika i stranih jezika. U ovaj obrazovni program mogu se upisati one odrasle osobe koje su zavrile trogodinje kole za zanimanja u strojarskoj i elektrotehnikoj struci i koje se ele dokolovati za to zanimanje kao i one osobe koje su zavrile etverogodinje tehnike kole za zanimanja u strojarskoj i elektrotehnikoj struci koje se ele prekvalificirati u to zanimanje. Nakon uspjeno zavrenog etvrtog razreda uenik ima pravo pristupiti polaganju zavrnog ispita prema Pravilniku o polaganju mature i zavrnog ispita (Narodne novine br. 29/94.). Uenik s poloenim zavrnim ispitom stjee zanimanje TEHNIAR ZA MEHATRONIKU, a time i kompetenciju za obavljanje poslova na tritu rada i za nastavljanje obrazovanja na visokim tehnikim uilitima. 2. Koncepcija okvirnih nastavnih programa Okvirni strukovni nastavni programi ciljno su orijentirani na opi cilj obrazovanja za zanimanje tehniar za mehatroniku i svi su u funkciji osposobljavanja uenika za budue zanimanje. U svojoj strukturi svaki okvirni nastavni program pojedinoga strukovnoga predmeta obuhvaa: - informaciju o razredu u kome se izvodi i s koliko nastavnih sati tjedno, - postavljeni cilj i zadae, - okvirne obrazovne sadraje, - materijalno-tehnike uvjete za kvalitetno izvoenje, - metodiki naputak, - potrebnu strukovnu i pedagoku kompetenciju nastavnika, - literatura za uenike i nastavnika.

10

VI. NASTAVNI PLAN

Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Nastavni predmet Hrvatski jezik Strani jezik Povijest Geografija Politika i gospodarstvo Tjelesna i zdravstvena kultura Vjeronauk/Etika Matematika Fizika Tehniki materijali Tehniko crtanje i nacrtna geometrija Raunalstvo i programiranje Tehnika mehanika Finomehanika Osnove elektrotehnike Mjerenja u elektrotehnici Elektrini strojevi i ureaji Elektroniki sklopovi Digitalna elektronika Pneumatika Hidraulika Upravljanje i regulacija Senzorika Kontrola i mjerenja Voenje procesa raunalom Radionike vjebe Izborni sadraji* Ukupno Struna praksa (godinje) Izrada zavrnoga rada (godinje) 1. raz. 3 2 2 2 2 1 3 2 3 2 2 2 4 2 32 Tjedni broj sati 2. raz. 3. raz. 4. raz. 3 3 3 2 2 2 2 1 2 2 2 2 1 1 1 3 3 3 2 2 2 2 3 3 2 2 32 80 2 2 3 3 3 3 2 3 32 80 2 3 2 3 4 3-5 30-32 40

* Izborni sadraji: - Automatizacijski sustavi cestovnih vozila - Proizvodni sustavi - Roboti - Uredska tehnika - Strukovni sadraji na prijedlog kole i institucija iz okruenja kole.

11

VII. OKVIRNI PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA

Okvirni nastavni programi opeobrazovnih predmeta: hrvatski jezik, strani jezik, povijest, zemljopis, politika i gospodarstvo, tjelesna i zdravstvena kultura, vjeronauk, etika, matematika i fizika objavljeni su u Glasniku Ministarstva prosvjete i porta Republike Hrvatske, posebno izdanje, br. 11/1997.

12

TEHNIKI MATERIJALI
Razred Broj sati tjedno 1. 3 2. 3. 4. -

CILJEVI I ZADAE Cilj ovog predmeta je upoznavanje uenika sa vrstama, svojstvima, normiranim oznakama i primjeni tehnikih materijala u podruju elektrotehnike i strojarstva. Ovaj predmet polazi od znanja steenih u kemiji i fizici. Glavne zadae predmeta su: - usvojiti osnovna znanja o vrstama materijala koji se primjenjuju u elektrotehnici i strojarstvu, - upoznati uenike i nauiti ih kako se sluiti normama, - nauiti uenike pravilno izabirati materijal, - razviti osjeaj za racionalno koritenje materijala, - razviti potrebu za ouvanje okoline. SADRAJ 1. Struktura i svojstva materijala Osnovne strukture. Mehanika svojstva materijala. Elektrina svojstva materijala. 2. Metali eljezo (modifikacije eljeza, dijagram zagrijavanja i hlaenja, slitine eljeza - unutarnja graa, kristali mjeanci, dijagrami stanja, primjena u strojarstvu i elektrotehnici, elik (Fe-C dijagram, svojstva elika kao konstrukcijskoga materijala, oznaavanje elika, ISO, HN, EN ili DIN norme, podjela i primjena elika) Lijevana eljeza i elini ljevovi (primjena u strojarstvu i elektrotehnici) Bakar (svojstva bakra kao konstrukcijskog elementa, svojstva bakra kao vodia, slitine bakra, oznaavanje, ISO, HN, EN ili DIN norme) Aluminij (svojstva aluminija kao konstrukcijskog materijala i vodia, slitine aluminija, oznaavanje, ISO, HN, EN ili DIN norme) Cink, olovo, kositar (svojstva, primjena, oznaavanje) Mangan, krom, nikal i kobalt (svojstva, primjena, oznaavanje) Molibden, volfram, vanadij (svojstva, primjena, oznaavanje). . 3. Polimeri Sastav polimera, podjela i oznaavanje polimera. Elastomeri, plastomeri, duromeri. Prepoznavanje polimera. Primjena polimera u strojarstvu, Primjena polimera u elektrotehnici.

13

4. Ostali materijali u strojarstvu Sinterizirani materijali. Materijali za bruenje i poliranje (abrazivi). Sredstva za podmazivanje i hlaenje. Prirodni materijali (drvo, koa) 5. Ostali materijali u elektrotehnici Poluvodiki materijali (slicij, germanij, poluvodike komponente). Materijali za hlaenje, antikorozivnu zatitu i impregniranje. Plinovi i tekuine u elektrotehnici. Kemijski izvori EMS. 6. Izbor tehnikih materijala Izbor prema normama vrste, oblika i dimenzije (norme HN, ISO, EN, DIN). Izbor sa stanovita funkcije i ekonominosti. 7. Rukovanje materijalima i zatita okoline Pravilno rukovanje u cilju zatite materijala. Pravilno rukovanje u cilju zatite ljudi. Nastajanje otpadnog materijala i njegovo uklanjanje. METODIKI NAPUTAK Uenici bi u okviru ovog predmeta morali doi u dodir sa svim navedenim materijalima, da bi ih mogli prepoznati i sami uoiti njihova svojstva. Bilo bi uputno razraditi vjebe uz pisane materijale (kao to su materijali BIBB-a). Nastavu ovog predmeta neophodno je uskladiti sa radionikim vjebama u kojima se uenici susreu sa svim materijalima. MATERIJALNI UVJETI Za kvalitetnu nastavu potrebito je osigurati 6 radnih mjesta u specijaliziranoj uionici, gdje bi se izvodile vjebe ispitivanja svojstava materijala, odnosno osigurati nastavu u koli koja ima takvu opremu. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer strojarstva - profesor strojarske skupine predmeta - diplomirani inenjer brodogradnje. LITERATURA ZA UENIKE Gaji, Senti, Ispitivanje tehnikih materijala, Puko otvoreno sveuilite, Zagreb, 1997. Gudelj G., Buha K., Elektrotehniki materijali i komponente, Tehnika kola za elektroniku, Zagreb, 1993. Hrgovi, Tehniki materijali, kolska knjiga, Zagreb, 1990. Kraut B., Strojarski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb, 1992. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Gaji, Senti, Ispitivanje tehnikih materijala, Puko otvoreno sveuilite, Zagreb, 1997. Gudelj G., Buha K., Elektrotehniki materijali i komponente, Tehnika kola za elektroniku, Zagreb, 1993. Hrgovi, Tehniki materijali, kolska knjiga, Zagreb, 1990.

14

Kraut B., Strojarski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb, 1992. Skupina autora, Praktiar 1,2 i 3, kolska knjiga, Zagreb, 1972.

TEHNIKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA

Razred Broj sati tjedno 1. 2 2. 2 3. 4. -

CILJEVI I ZADAE Nastava ovog predmeta treba omoguiti uenicima usvajanje znanja iz grafikog prikazivanja dijelova strojeva i ureaja kao nune podloge za rad na izradi i montai strojeva i ureaja, odnosno sudjelovanju na projektiranju i razradi tehniko-tehnoloke dokumentacije. Zadae nastave ovoga predmeta su: - savladati osnove tehnikog komuniciranja -usvojiti znanje iz crtanja presjeka i skiciranja -usvojiti postupke kotiranja predmeta -upoznati odstupanja od pravila nacrtne geometrije u predoavanju oblika -usvojiti znanje o tolerancijama i kvaliteti povrine -upoznati crtanje na raunalu -razvijati sposobnost primjene ovoga gradiva za uspjeno savladavanje gradiva iz ostalih strunih predmeta -razvijati sposobnost i smisao za urednost i estetiku prilikom grafikog prikazivanja predmeta. SADRAJI 1. razred 1. Uvod Znaenje i zadaci predmeta Pribor za tehniko crtanje. 2. Standardi za izradu crtea 3. Osnovne geometrijske konstrukcije Simetrale i okomice Kutevi Mnogokuti Kruni prijelazi. 4. Tehnike krivulje Elipsa, parabola, hiperbola Zavojnica Evolventa, cikloida. 5. Osnove nacrtne geometrije Ortogonalno projiciranje na dvije ravnine (toke, duine, pravca, ravnog lika i osnovnih geometrijskih tijela Projiciranje na tri ravnine

15

Presjeci tijela ravninama Crtanje plata Prodori tijela. 6. Prostorno predoavanje Kosa projekcija Dimetrijska projekcija Izometrijska projekcija. 2. razred 1. Presjeci Vrste i oznaavanje presjeka Crtanje punih, polovinih, djelominih i zaokrenutih presjeka 2. Skiciranje i detaljiranje Postupak pri skiciranju Svrha i naini detaljiranja. 3. Kotiranje Elementi kote Osnove za kotiranje i pravila Znakovi za kotiranje. 4. Predoavanje oblika odstupanjem od pravila nacrtne geometrije Nepravilan smjetaj projekcija Djelomine i zaokrenute projekcije Stranocrti Crtanje razvijenih pogleda Crtanje prekida i zavretaka Crtanje pominih dijelova Pojednostavljenja pri crtanju 5. Tolerancije Pojmovi i definicije Osnove ISO-sustava Dosjedi Izbor tolerancija Tolerancije slobodnih mjera. 6. Hrapavost povrina Pojmovi i definicije Znakovi za kvalitetu povrine Vrijednosti koje se dodaju oznakama 7. Tehniki crtei i sheme Radioniki crte Sklopni crte itanje tehnikih crtea Izrada i itanje tehnikih shema METODIKE NAPOMENE

16

U nastavnim cjelinama treba predvidjeti crtanje na raunalu u programu (npr. AUTOcad LT). Za upoznavanje raunalnoga programa treba predvidjeti najmanje 35 sati godinje.

MATERIJALNI UVJETI Potreban prostor: 1. uionica 2. specijalizirana uionica s raunalima Potrebna oprema: 1. grafoskop i grafofolije za tehniko crtanje 2. raunala (broj raunala ovisi o broju uenika, a predvieno je da za raunalom rade najvie po dva uenika) POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer strojarstva - diplomirani inenjer brodogradnje - profesor strojarske skupine predmeta. - diplomirani inenjer elektrotehnike - profesor elektrotehnike LITERATURA ZA UENIKE Hercigonja E., Tehnika grafika, kolska knjiga, Zagreb, 2001. Koludrovi, Tehniko crtanje u slici, K, Rijeka Koludrovi, Osnovne vjebe iz tehnikog crtanja s kompjutorskim aplikacijama, iril Koludrovi, Rijeka, 1999. unar, Tehniko crtanje, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Hercigonja E., Tehnika grafika, kolska knjiga, Zagreb, 2001. Lipoinovi, Nacrtna geometrija, Element, Zagreb, 1998. Koludrovi, Tehniko crtanje u slici, K, Rijeka Koludrovi, Osnovne vjebe iz tehnikog crtanja s kompjutorskim aplikacijama, iril Koludrovi, Rijeka, 1999. unar, Tehniko crtanje, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001. Szirovicza, Sliepevi, Nacrtna geometrija I i II, Element, Zagreb, 1996.

17

RAUNALSTVO I PROGRAMIRANJE
Razred Broj sati tjedno 1. 2 2. 2 3. 2 4. -

CILJEVI I ZADAE Program predmeta raunalstvo za srednje elektrotehnike kole izraen je tako da uenika osposobi za uporabu raunala. Teite programa stavljeno je na upoznavanje mogunosti raunala i njegovu uinkovitu uporabu s pomou aplikacijskih programa u prvom razredu, a u drugom i treem razredu s pomou viih programskih jezika. Cilj obrazovanja iz podruja raunalstva u prvom razredu jest stjecanje osnovnih znanja i vjetina uporabe raunala do razine rjeavanja jednostavnih problema u raznim problemskim situacijama uz uporabu aplikacijskih programa. Nastavom raunalstva treba osposobiti uenika za: - prikljuivanje, spajanje i putanje u rad osnovne konfiguracije osobnog raunala - samostalno sluenje razliitim izvorima informacija u koli i izvan nje uporabom raunala - samostalno sluenje raunalom pri pisanju razliitih tekstova i njihovoj obradi - sluenje raunalom u rjeavanju grafikih zadataka U drugom razredu uenici se osposobljavaju za samostalno sluenje raunalom pri uporabi raznih baza podataka. Pored toga uenici u drugom razredu stjeu potrebna znanja za samostalno rjeavanje strunih zadaa raunalom uporabom viih programskih jezika (program C) i aplikacijskih programa. To znai: - priprema i ralamba jednostavnijih zadataka iz raznih podruja, do razine pogodne za primjenu rjeavanja raunalom; - sastavljanje jednostavnih postupaka, algoritama i programa u jednom od programskih jezika ope namjene, odnosno raspoloivom programu. U treem razredu uenici trebaju svladati programski jezik C++. Znanje steeno u ovom predmetu uenici e primjenjivati pri rjeavanju praktinih zadataka u okviru drugih predmeta, naroito u predmetima struke. Primjene trebaju odgovarati stupnju steenog znanja tijekom kolovanja. SADRAJ 1. razred 1. Osnovni rad s raunalom Osnovni pojmovi o grai raunala. Prikljuivanje osobnoga raunala. Nosioci podataka Unutarnje komponente osobnoga raunala Uloga operacijskog sustava.

18

Organizacija strukture datoteka u operacijskom sustavu. Osnovne naredbe operacijskog sustava.

2. Rad s raunalom pod WINDOWS okruenjem Pokretanje i ustrojstvo Windowsa Programi i dokumenti u okruenju Windows Prilagodbe hardver, softver, korisnik Komunikacija s raunalima u mrei Internet 3. Obrada teksta Prikaz odabranog programa za obradu Priprema, obrada i umnaanje tekstova. Uporaba raspoloivog programa za obradu tekstova. 4. Tablini prorauni Tablini prorauni. Prikaz programa za obradu tablica Uporaba programa za pripremu i obradu tablica. 5. Grafike mogunosti raunala. Prikaz odabranog programa za rad grafikom. Uporaba grafike prezentacije podataka u raznim podrujima. Dodavanje grafike u tekst. 2. razred 1. Baze podataka Pojam i uporaba baze podataka. Osnovna struktura baze podataka. Prikaz odabranog programa za rad s bazama podataka. Uporaba raspoloivog programa za kreiranje i obradu baza podataka. 2. Osnove programiranja Sustavni pristup rjeavanju strunih zadaa. Postupak izrade raunarskog programa. Pojam i razrada algoritma Opi oblik naredbi na strojnoj razini. Nii i vii programski jezici. Opi oblik standardnih (proceduralnih) programskih jezika. Vrste naredbi u programskim jezicima. 3. Podaci u C-u Osnovna struktura C programa. Vrste podataka (identifikator, varijabla, konstanta, tipovi podataka). Operatori (aritmetiki operatori, izrazi, operatori pridruivanja, prioritet operatora). 4. Ulaz i izlaz podataka itanje ulaznih vrijednosti. Prikazivanje vrijednosti varijable. Ispis varijable i konstante. Ispis stringa. Formatiranje ispisa.
19

5. Znakovi Znakovi i niz znakova. 6. Naredbe za grananje Naredbe za grananje Naredbe za ponavljanje 7. Funkcije Deklaracija i definicija funkcija. Tip funkcije i lista argumenata. Doseg i trajanje varijabli. Rekurzija. Standardne funkcije. 3. razred 1. Polja, pokazivai, reference Deklaracija i incijalizacija polja. Viedimenzionalna polja. Polja i nizovi znakova. Pokazivai. Reference. 2. Klase i objekti Deklaracija klase. Deklaracija objekata klase. Stvaranje i unitavanje objekata Strukture i unije. 3. Preoptereenje operatora. Korisniki definirane konverzije. Osnove preoptereenja operatora. Definicija operatorske funkcije. 4. Nasljeivanje i hijerarhija klasa Nasljeivanje i prava pristupa. Standardne pretvorbe i nasljeivanje. Nasljeivanje preoptereenih operatora. 5. Organizacija koda u sloenim programima Program u vie datoteka. Povezivanje. Datoteka zaglavlja. Povezivanje s kodom drugih programski jezika. 6. Klase i objekti Deklaracija klase. Deklaracija objekata klase. Stvaranje i unitavanje objekata Strukture i unije. 7. Preoptereenje operatora. Korisniki definirane konverzije.
20

Osnove preoptereenja operatora. Definicija operatorske funkcije.

8. Nasljeivanje i hijerarhija klasa Nasljeivanje i prava pristupa. Standardne pretvorbe i nasljeivanje. Nasljeivanje preoptereenih operatora. 9. Organizacija koda u sloenim programima Program u vie datoteka. Povezivanje. Datoteka zaglavlja. Povezivanje s kodom drugih programski jezika. OBJANJENJE Cjelokupnu nastavu ovog predmeta ukljuivi i individualni praktini rad uenika (vjebe) optimalno je izvoditi u specijaliziranoj uionici za raunalstvo. Uionica mora biti tako opremljena da omoguava samostalan rad jednog uenika na raunalu. Ukoliko prostor i oprema ne dozvoljavaju takav nain rada, mogue je dio nastave izvoditi u uionici u kojoj je potrebnom opremom opremljeno radno mjesto nastavnika, a dio nastave u specijaliziranoj uionici u kojoj su opremljena sva radna mjesta uenika. U tom sluaju izvedbenim programom za realizaciju nastave raunalstva treba, od 2 sata tjedne nastave, predvidjeti najmanje 1 sat, odnosno 50% od godinjega fonda sati, za samostalan rad uenika na raunalu u svakoj godini. Vjebe treba izvoditi optimalno u 3, najmanje 2 skupine (pola odjeljenja s najvie 16 uenika) tako da na raunalu radi uenik pojedinano. Vrijeme izvoenja vjebi treba biti predvieno rasporedom sati od poetka kolske godine. Od uenika treba zahtijevati temeljitu pripremu pri rjeavanju zadae kako bi se vrijeme raspoloivo za neposredan rad s raunalom koristilo efikasno i ekonomino. Pisanje teksta programa mogue je tek nakon potpunog razumijevanja postupka rjeavanja postavljene zadae. Provjera znanja obavlja se raunalom rjeavanjem jednostavnijih konkretnih problema koji zahtijevaju upotrebu standardnih programskih paketa u prvom, odnosno drugom razredu, a u drugom i treem razredu samostalno rjeavanje zadataka uporabom vieg programskog jezika C, odnosno C++. MATERIJALNI UVJETI Za ostvarivanje zadataka predmeta RAUNALSTVO potrebno je osigurati: - specijaliziranu uionicu s raunalima - kabinet za nastavnika. Specijalizirana uionica za nastavu raunalstva, potrebna je da bi se u njoj izvodila cjelokupna nastava i individualni praktini rad uenika. Uionica mora sadravati po jedno radno mjesto za svakog uenika. Preporuuje se najmanje 3m2 povrine po uenikom radnom mjestu. Oprema radnog mjesta ukljuuje: - raunalo prema specifikacijama Povjerenstva za kompjuterizaciju osnovnih i srednjih kola Republike Hrvatske. Na disku moraju biti pohranjeni standardni programski paketi potrebni za nastavu. - posebni stol za raunalo, s posebnim "pretincem" za raunalo i prostorom za prirunu dokumentaciju. Na stolu moraju stajati samo monitor i tastatura. Pored toga, na stolu treba biti dovoljno prostora za pisanje i odlaganje disketa. Stol mora sadravati potrebnu elektrinu instalaciju.
21

- anatomski oblikovano sjedalo za uenika. Radno mjesto nastavnika u uionici treba biti opremljeno raunalom i projektorom slike s monitora na platno. Prilikom uporabe projektora, nastavnik mora imati mogunost zamraenja prostorije. Sva raunala u uionici, po mogunosti, trebaju biti povezana u mreu. Ako su raunala povezana u mreu, uionicu je potrebno opremiti s barem 2 pisaa. U protivnom, oprema treba sadravati po jedan pisa na 4 radna mjesta. Uionica treba biti opremljena jednim laserskim pisaem i, po mogunosti jednim scannerom. Nastavna sredstva za izvoenje nastave raunalstva obuhvaaju i licencirane sistemske i programske pakete. Uionica mora imati kompletnu elektrinu instalaciju s posebnom zatitnom sklopkom. Osvjetljenje u uionici mora biti izvedeno tako da se ne reflektira od monitora. U uionici mora biti ploa. Kabinet za nastavnika raunalstva je posebna prostorija, povezana s uionicom za raunalstvo. U kabinetu mora biti posebno raunalo za pripremu nastave i voenje nastavne dokumentacije. Kabinet mora sadravati poseban ormar za uvanje disketa i kompletne dokumentacije za raunala i programsku podrku. KADROVSKI UVJETI Nastavu raunarstva mogu izvoditi: - diplomirani inenjer raunarstva, - diplomiran inenjer elektrotehnike, - profesor elektrotehnike - diplomirani inenjer strojarstva - profesor matematike i informatike, - profesor informatike, - diplomirani informatiar, - diplomirani inenjer matematike, smjer informatika, - diplomiran ekonomist smjera informatika i kibernetika, - profesor strojarske skupine predmeta - profesor proizvodno-tehnikog obrazovanja uz uvjet da je prethodno stekao srednju strunu spremu u elektrotehnikoj ili strojarskoj struci - profesor fizike i politehnike uz uvjet da je prethodno stekao srednju strunu spremu u elektrotehnikoj ili strojarskoj struci - profesor pedagogije i politehnike uz uvjet da je prethodno stekao srednju strunu spremu u elektrotehnikoj ili strojarskoj struci. LITARTURA ZA UENIKE Abdi G., Raunalstvo, Profil, Zagreb, 1999. Rai K., Raunalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 2000. LITARTURA ZA NASTAVNIKE G. Abdi, Raunalstvo, Profil, Zagreb, 1999. Gugi M., K. Rai, Word 97, Pentimu, Vinkovci, 1998. Kraynak J., Vodi kroz osobna raunala, Znak, Zagreb, 1994. Rai K., Access 2.0, Pentium, Vinkovci, 1996. Rai K., Inernet, Pentium, Vinkovci, 1998. Rai K., Raunalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 2000. Rai K., Uvod u rad raunalom i operacijskim sustavom DOS, Pentium, Vinkovci, 1995. Postizanje rezultata s paketom Microsoft Office 97, Microsoft, 1996.

22

TEHNIKA MEHANIKA
Razred Broj sati tjedno 1. 2 2. 2 3. 4. -

CILJEVI I ZADAE Dobivanje znanja i znanstvenih spoznaja o fizikalnim i tehnikim veliinama i zakonitostima mehanike i nauke o vrstoi koja su potrebna u rjeavanju odreenih tehnikih problema. U nastavnom predmetu uenici e nauiti: - pojmove, fizikalne veliine i zakone statike, kinematike, dinamike i nauke o vrstoi i njihovu primjenu u rjeavanju stvarnih tehnikih zadaa, - rjeavati raunske zadatke i vjebe ravnotee i gibanja dijelova konstrukcija i mehanizama, te njihove vrstoe, da bi lake i temeljitije savladali sadraje elemenata strojeva i konstrukcija i drugih strukovnih nastavnih predmeta te da bi kvalitetno i struno obavljali zadae koritenja i odravanja finomehanikih i elektronikih strojeva i ureaja iz djelokruga rada tehniara za mehatroniku. SADRAJ 1. razred 1. Statika Sile i statiki momenti, njihova ravnotea u ravnini i prostoru, Teita linija i povrina, Trenje. 2. Kinematika toke, tijela i jednostavnih mehanizama Gibanja po pravcu i gibanja po krivuljama. 3. Dinamika Dinamike sile i momenti, Energija i radnja. 2. razred 1. Dinamika i mehanizmi Dinamika ravnotea, Snaga i stupanj iskoristivosti, Dinamika jednostavnih mehanizama. 2. Nauka o vrstoi Vrste optereenja i vrste naprezanja, Mehanika svojstva materijala, Geometrijska svojstva povrina presjeka, Dimenzioniranje i kontrola vrstoe elemenata strojeva i konstrukcija,

23

Progib i kontrola progiba.

METODIKI NAPUTAK Radi lakeg savladavanja gradiva i u cilju postizanja dobrih rezultata uenika, u izvedbenim programima osigurati 25% do 40% vremena za vjebe pod nadzorom nastavnika i samostalne vjebe uenika. Posebnu panju treba posvetiti uporabi udbenika i praktinih strojarskih prirunika. Na nastavi izvoditi jednostavnije zadatke za vjebe, a sloenije primjere pripraviti na transparentnim folijama i za samostalan rad uenika u obliku seminarskih i programskih zadaa. Metodike vjebe koje se izvode uz podrku raunalskih programskih paketa, izvode se u raunalskoj uionici sa pola razrednog odjela. MATERIJALNI UVJETI 1. Prostor: 2 Specijalizirana uionica, 60 do 70 m , moe biti namijenjena i za elemente strojeva i konstrukcije. 2. Didaktiko- metodika sredstva: - udbenici i strojarski prirunici, - grafoskop, transparentne folije, projekcijska ploa za raunalo, - projekcijsko platno, - uzorci elemenata strojeva i mehanizama, - raunalo i programski paketi iz sadraja mehanike i vrstoe. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer strojarstva - diplomirani inenjer brodogradnje - profesor strojarske skupine predmeta LITERATURA ZA UENIKE Esterajher ., Tehnika mehanika- znanost o vrstoi, Birotehnika, Zagreb, 1994. Esterajher ., Tehnika mehanika- vjebe iz vrstoe materijala, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 1999. Kulii B., Mehanizmi, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001. Kulii B., Tehnika mehanika kinamtaika i dinamika s vjebama, Element, Zagreb, 2001. Kulii B., Tehnika mehanika statika s vjebama, Element, Zagreb, 2000. Meter V., Tehnika mehanika - statika, Birotehnika, Zagreb, 1993. Mii Z., Tehnika mehanika, statika, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001. Mii Z., Tehnika mehanika, statika, zbirka zadataka, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001. Radovanovi N., Tehnika mehanika vjebe iz vrstoe materijala, kolske novine, Zagreb, 2000. piranec V., Tehnika mehanika, kolska knjiga, Zagreb, 1992. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Esterajher ., Tehnika mehanika - znanost o vrstoi, Birotehnika, Zagreb, 1994. Esterajher ., Tehnika mehanika - vjebe iz vrstoe materijala, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 1999. Jeci, Mehanika II Kinematika,i dinamika, Fakultet strojsrtva i brodogradnje, agreb, 1989.

24

Kulii B., Mehanizmi, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001. Kulii B., Tehnika mehanika kinamtaika i dinamika s vjebama, Element, Zagreb, 2001. Kulii B., Tehnika mehanika statika s vjebama, Element, Zagreb, 2000. Meter V., Tehnika mehanika - statika, Birotehnika, Zagreb, 1993. Mii Z., Tehnika mehanika, statika, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001. Mii Z., Tehnika mehanika, statika, zbirka zadataka, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001. Mufti O., Mehanika I. Statika, Tehnika knjiga, Zagreb, 1989. Radovanovi N., Tehnika mehanika vjebe iz vrstoe materijala, kolske novine, Zagreb, 2000. piranec V., Tehnika mehanika, kolska knjiga, Zagreb, 1992. Krautov strojarski prirunik, Axiom, Zagreb, 1997.

25

FINOMEHANIKA
Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3 3. 2 4. 2

CILJEVI I ZADAE Usvajanje znanja i spoznaja o izvedbama i primjeni finomehanikih elemenata, sklopova, potrebnih uenicima u rjeavanju tehnikih problema pri konstruiranju, proizvodnji, odravanju i primjeni suvremenih ureaja, aparata i strojeva. U nastavnom predmetu uenici e nauiti: - vrste, izvedbe, materijale, izrade i namjenu razliitih finomehanikih elemenata, sklopova i mehanizama, - rjeavati konstrukcijske probleme i zadatke vezane za izvedbu i izradu dijelova mehanizama i konstrukcija da bi kvalitetno i struno obavljali zadae prigodom uporabe i odravanja finomehanikih i elektronikih ureaja iz djelokruga rada tehniara za mehatroniku. SADRAJI 2. razred 1. Osnovni pojmovi finomehanike Finomehanika i mehatronika Tehniki sustav Ureaj, stroj i aparat Signal i glavne vrste signala Mehanika energija Finomehaniki elementi, spojevi i sklopovi. 2. Finomehaniki elementi i postupci spajanja Podjela spojeva prema rastavljivosti, uporabi normiranih elemenata za spajanje i prema principu spajanja Spojevi promjenom materijala: lemljenje, zavarivanje, lijepljenje, spajanje kitom, utaljivanje i ulaganje Spojevi plastinom deformacijom: porubljivanje, utiskivanje, proivanje, zakivanje, preklapanje i progibanje Spojevi elastinom deformacijom: upreani spojevi, spojevi zaticima, spojevi klinovima, spojevi navojem i drugi 3. Finomehaniki elementi - oslonci Zadatak, podjela oslonaca i vrste trenja u osloncima Osovine i vratila, klizni i valjni leajevi (materijali i izrada) Klizne, valjne i elastine vodilice ( materijali i izrada) 3. razred 1. Spremnici energije Pojam, zadatak i podjela spremnika mehanike energije

26

Statiki spremnici mehanike energije: opruge i uteg Flekscijske, torzijske i gumene opruge (materijali izrade i primjena) Dinamiki spremnici mehanike energije: zamanjak, njihala, nemirnica i giroskop 2. Elementi i sklopovi za prijenos gibanja i snage-prigoni Pojam i zadaci prijenosnih mehanizama Pojam i vrste lanova mehanizama prema zadatku i nainu gibanja Pojam kinematikog para (zgloba) Vrste zglobova Pojam, prikazivanje i razlikovanje kinematikih lanaca Prijenosni omjer i funkcija poloaja prigona Prigoni (zupaniki, tarni, remenski, uni, lananiki, vijani, krivuljni i poluni prigoni. 4. razred 1. Otpornici Pojam, zadaci i podjela otpornika Statiki otpornici: ustavljai, graninici i spojke Dinamiki otpornici: konice i prigunice 2.Uklopnici Pojam, zadaci i podjela uklopnika Prekidai, uskonici i zapinjae 3. Vrste i namjena finomehanikih ureaja i strojeva Uredska tehnika Procesna tehnika METODIKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta se izvodi na predavanjima i vjebama. Vjebe se izvode na satu pod nadzorom nastavnika i zadaju se za samostalni rad uenika. Za vjebe treba predvidjeti najmanje 25% nastavnih sati. MATERIJALNI UVJETI 1. Potreban prostor: 2 - specijalizirana uionica povrine 60 do 70 m. 2. Didaktiko- metodika sredstva: Tehniki prirunici Grafoskop, transparentne folije Raunalo i programski paketi iz sadraja elemenata i konstruiranja Projekcijska ploa za raunalo Projekcijsko platno Uzorci elemenata i sklopova POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - dipl. ing. strojarstva - prof. strojarske skupine predmeta LITERATURA ZA UENIKE

27

Hercigonja, Elementi strojeva, I. dio i II. dio, kolska knjiga, Zagreb, 1995. Kulii, Mehanizmi s vjebama, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001. Reep A. i suradnici, Elementi finomehanike, kolska knjiga, Zagreb, 1998. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Hercigonja, Elementi strojeva, I. dio i II. dio, kolska knjiga, Zagreb, 1995. Grupa autora, Praktiar II i III, kolska knjiga, Zagreb, 1972. Grupa autora, Tehnika enciklopedija, svezak 5 i 8, HLZ, Zagreb Krause, Grundlagen der Konstruktion, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1994. Kulii, Mehanizmi s vjebama, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001. Reep A. i suradnici, Elementi finomehanike, kolska knjiga, Zagreb, 1998.

28

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Razred Broj sati tjedno 1. 4 2. 3. 4. -

CILJEVI I ZADAE Zadatak ovog predmeta je stvoriti kod uenika vrstu podlogu za svladavanje strunih sadraja iz elektrotehnike u daljnjem obrazovanju. Uenici temeljito upoznaju osnovne elektrine pojave i njihove zakonitosti, steena znanja primjenjuju na rjeavanje problemskih zadataka, a u laboratoriju samostalno dokazuju odreene zakonitosti. SADRAJ 1. Uvod u elektrotehniku Elektrina osnova grae tvari Elektrini napon i elektrina struja Elektrini otpor (otpor vodia, el. otpornost, el. vodljivost i provodljivost, el. otpornici, ovisnost otpora o temperaturi) Ohmov zakon Uinci elektrine struje, opasnost i zatita od elektrinog udara 2. Krugovi istosmjerne struje Elementi strujnog kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni elementi, uzemljenje, kratki spoj, prazan hod) Serijski spoj otpora (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za napone, ukupni otpor serijskog spoja) Paralelni spoj otpora (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje, ukupni otpor paralelnog spoja) Sloeni spojevi otpora (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj, mosni spoj) Elektrina energija i snaga Gubici na elektrinim vodovima, zatita vodova od preoptereenja Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni i realni izvori, nadomjesni spoj idealnog izvora, odreivanje parametara realnog izvora, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagoenje snage) Mree istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona, metoda konturnih struja, metoda superpozicije, Thevenenov teorem) 3. Elektrino polje Znaajke elektrinog polja Tvari u elektrinom polju (el. influencija, oklapanje el. polja, el. polarizacija, proboj u dielektriku) Kapacitet i kondenzatori (pojam elktrinoga kapaciteta, ploasti kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora, znaajke kondenzatora, izvedbe kondenzatora) Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta, energetski odnosi. 4. Magnetsko polje Znaajke magnetskog polja Magnetizam tvari (feromagnetiki materijali, HB karakteristika, petlja histereze, magnetski krug) Magnetske sile (sila na vodi protjecan strujom, sila izmeu dva ravna vodia, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju)

29

Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodia, indukcija promjenom toka, samoindukcija, meuindukcija, transformator) Svitak u krugi istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka, ukapanje i iskapanje RL kruga) 5. Izmjenine struje Znaajke sinusoidnih veliina i vektorski prikaz sinusoidnih veliina Otpor, kapacitet i induktivitet u krugu izmjenine struje, izmjenina snaga Jednostavni RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC spoj, paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj, rezonancija) Trofazni izmjenini napon. Neinusoidni izmjenini naponi. Odziv RC i CR-mrea na nesinusoidni izmjenini napon. METODIKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta izvodi se na predavanjima i laboratorijskim vjebama. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao skladna cjelina mogu dati oekivani rezultat u usvajanju potrebitih znanja i stjecanja vjetina i sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. Izvedbenim programom treba u I. razredu za realizaciju nastave ovog predmeta, od ukupno 4 sata tjedne nastave, predvidjeti za samostalan rad uenika u laboratoriju najmanje prosjeno 1 sat tjedno (25% od ukupnoga fonda sati). Laboratorijske vjebe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine uenika jednog razrednog odjela (najvie pola razrednog odjela, odnosno najvie 16 uenika istodobno) u blokovima od 2 sata, to znai za svaku skupinu svaki drugi tjedan po 2 sata. Vrijeme odvijanja laboratorijskih vjeba treba biti predvieno rasporedom sati od poetka kolske godine. Prvi satovi u laboratoriju trebaju upoznati uenike s reimom rada u laboratoriju i mjerama zatite. Uenici na rad u laboratorij trebaju doi pripremljeni. Obim i oblik priprave ovisi o tome da li se radi o vjebi o grai koje je obraeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vjebi koja predstavlja prvi susret s novim graom. O svakoj vjebi uenik treba podnijeti pisani izvjetaj na kraju sata. Izvjetaj o radu treba redovito pregledavati i do slijedeeg dolaska uenika u laboratorij dati ueniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Prema potrebi od uenika se moe zahtijevati da ponovi pojedina mjerenja (u sluaju grubih pogreaka, pogrenih zakljuaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvoenje zakljuaka. Prigodom izrade izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i krae provjere usvojenosti znanja (krai zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog tipa) iza svake cjeline. U toku svakog polugodita treba planirati dvije cjelosatne provjere znanja (kolske zadae). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti podruje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i zakonitosti, do zadataka to trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u sloenijim i novim situacijama. MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu ovog predmeta (predavanja, uvjebavanje, kolske zadae) treba izvoditi u namjenskoj uionici. Minimalna oprema namjenske uionice za ovo podruje : - demonstracijski stol s okvirima za panele; - demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u elektrotehnici; - demonstracijski instrumenti: ampermetri, voltmetri i osciloskop; - izvori napajanja (mreni napon za napajanje instrumenata i laboratorijskih izvora, laboratorijski izvor istosmjernog napona, laboratorijski izvor sinusnog napona promjenljive frekvencije). Teorijska nastava se moe izvoditi i u standardnoj uionici ope namjene ukoliko se u nju moe za svaki sat dopremiti potrebna oprema iz kabineta.
30

Laboratorijske vjebe izvode se u laboratoriju za elektrotehniku i mjerenja. Minimalna oprema laboratorija za vjebe iz osnova elektrotehnike: - centralno upravljako mjesto nastavnika kojim se upravlja svim prikljucima na radnim mjestima uenika, - radni stolovi uenika (2 uenika za jednim stolom) opremljeni s prikljucima: mreni napon za prikljuak mjernih instrumenata, izvor promjenljivog istosmjernog napona 0-(+15)V,1A i slobodan par prikljunica za signal po izboru s upravljakog mjesta; - za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s vie mjernih podruja, generator sinusoidnoga napona, podesivi otpornik (2 kom.) otporna dekada, paneli s otpornim, kapa-citivnim i induktivnim komponentama. U nedostatku dovoljnog broja generatora sinusnog napona moe se privremeno rabiti zajedniki generator prikljuen na slobodan par prikljunica. To zahtijeva odgovarajuu organizaciju vjebi i u odreenoj mjeri usporava rad uenika u laboratoriju pa se takvim nainom rada treba koristiti u krajnjoj nudi i privremeno. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer elektrotehnike, - diplomirani inenjer raunarstva, - profesor elektrotehnike. Za suradnika u nastavi - laboranta (zajedniki rad s nastavnikom i s cijelim razrednim odjelom): - srednja struna sprema u elektrotehnikoj struci (elektrotehniar, tehniar za sva ua podruja elektrotehnike, IV. ili V. stupanj strune spreme u elektrotehnikoj struci). LITARATURA ZA UENIKE Pavi A., Osnove elektrotehnike 1. dio, Element, Zagreb, 1998. Stani E., Osnove elektrotehnike, kolska knjiga, Zagreb, 1998. LITARATURA ZA NASTAVNIKE Glamuzina, Elektrini, elektrostatski i magnetski krugovi, zbirka zadataka, kolska knjiga, Zagreb, 1996. Hubscher, Klaue, Pfluger, Appelt, Osnove elektrotehnike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1981. Jelakovi T., Uvod u elektrotehniku i elektroniku, kolska knjiga, Zagreb, 1985. Kari S., Osnove elektrotehnike I i II, kolska knjiga, Zagreb, 1985. Kari S., Rijeeni zadaci iz osnova elektrotehnike, kolska knjiga, Zagreb, 1985. Meluzin H., Elektrotehnika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb, 1982. Pavi A., Osnove elektrotehnike 1. dio, Element, Zagreb, 1998. Pinter V., Osnove elektrotehnike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1978. Stani E., Osnove elektrotehnike, kolska knjiga, Zagreb, 1998. Stojanovi R., Zbirka zadataka iz osnova elektrotehnike, kolska knjiga,Zagreb, 1985. Tomi B., Osnove elektrotehnike I i II, kolska knjiga, Zagreb. 1985.

31

MJERENJA U ELEKTROTEHNICI
Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3 3. 4. -

CILJEVI I ZADAE U ovom predmetu obrauju se principi rada elektrinih i elektronikih mjernih instrumenata i mjerne metode. Uenici upoznaju razloge mjerenja, osnovne mjerne instrumente i ureaje, njihove dijelove i principe rada, karakteristike instrumenata i njihovu primjenu, primjere praktinih izvedbi, te mjerne metode, postupke i problematiku mjerenja. Pri tome treba skrbiti o posebnostima uporabe elektronikih mjernih ureaja i postupaka u podruju mehatronike, osobito pri mjerenju neelektrinih veliina. SADRAJ 1. Uvod u mjernu tehniku Osnivni pojmovi o mjerenju Meunarodni sustav mjernih jedinica SI Pogreke mjerenja Statistika analiza sluajnih pogreaka Iskazivanje rezultata mjerenja 2. Laboratorijski elementi Mjerni otpornici Mjerni kondenzatori Mjerni svici 3. Laboratorijski izvori Etaloni napona Izvori istosmjernog napona Izvori izmjeniog napona Elektroniki izvori Ugaanje struje i napona 4. Analogni elektrini mjerni instrumenti Uvod u analogne elektrine instrumente Instrument s pominim svitkom Univerzalni instrument Instrument s pominim eljezom Elektrodinamski instrument Indukcijski instrument Elektrostatski instrument, Instrumenti na termikoj osnovi 5. Mjerne metode i postupci Mjerenje napona i struje Mjerenje parametara elektrinih elemenata mjerenjem napona i struje (mjerenje otpora, mjerenje kapaciteta, mjerenje induktiviteta)

32

Poredbena metoda Metoda rezonancije, Mjerni mostovi (istosmjerni i izmjenini mjerni mostovi) Kompenzatori Mjerenje snage Mjerenje elektrine energije Magnetska mjerenja (mjerenje B i H, snimanje komutacijske krivulje i petlje histereze magnetskih materijala, snimanje dinamike petlje histereze) 6. Elektroniki mjerni ureaji Mjerna pojaala Analogni elektroniki voltmetri Istosmjerni voltmetri Izmjenini voltmetri Digitalni elektroniki voltmetri Digitalna mjerila frekvencije / periode signala Povezivanje digitalnih instrumenata sabirnicama 7. Katodni osciloskop Graa i naela rada osciloskopa Osnovna mjerenja katodnim osciloskopom (mjerenje amplitude, mjerenje periode, frekvencije signala, mjerenje faznog pomaka. METODIKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta izvodi se na predavanjima i laboratorijskim vjebama. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao skladna cjelina mogu dati oekivani rezultat u usvajanju potrebitih znanja i stjecanja vjetina i sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. U nastavi ovog predmeta treba uz teorijska objanjenja to vie koristiti i primjere praktinih izvedaba instrumenata i popratne tehnike dokumentacije. Na radu u laboratoriju posebnu pozornost treba posvetiti primjeni mjernih metoda, nainu prikaza i analizi mjernih rezultata. Izvedbenim programom treba za realizaciju nastave ovog predmeta, od ukupno 3 sata tjedne nastave, predvidjeti za samostalan rad uenika u laboratoriju najmanje prosjeno 1 sat tjedno. Laboratorijske vjebe treba izvoditi s optimalno 3, a najmanje s 2 skupine uenika jednog razrednog odjela (najvie pola razrednog odjela tj. najvie 16 uenika istodobno) u bloku od 2 sata, to znai za svaku pojedinu skupinu svaki drugi tjedan po 2 sata. Vrijeme odvijanja laboratorijskih vjebi treba biti planirano rasporedom sati od poetka kolske godine. Prvi satovi u laboratoriju trebaju uenike upoznati s reimom rada u laboratoriju i mjerama zatite. U okviru laboratorijskih vjeba treba biti zastupljeno gradivo svih kompleksa. Primjere treba odabrati tako da uenik tijekom realizacije vjeba to vie primjenjuje znanja steena drugim oblicima nastave i da kroz rad u laboratoriju stjee radna znanja i vjetine u radu i pravilnoj primjeni mjernih metoda i instrumenata u samostalnom radu. Vjebe treba koncipirati tako da se uenik to vie slui tehnikom dokumentacijom mjernih instrumenata i strunom literaturom. MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu ovog predmeta (predavanja, uvjebavanje, kolske zadae) treba izvoditi u namjenskoj uionici. Minimalna oprema namjenske uionice za ovo podruje je: - demonstracijski stol s okvirima za panele, instrumente i energetskom jedinicom (trofazni peterovodni izvor elektrine energije iz elektrine mree 3x380/220V; trofazni etverovodni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom 3x450V/3x0-260V,10A po fazi; jednofazni izvor
33

elektrine enegije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A; jednofazni izvor elektrine energije iz elektrine mree 220V; istosmjerni izvor elektrine energije iz ispravljakog ureaja s kontinuiranom regulacijom; istosmjerni izvor elektrine energije iz akumulatorske baterije 36Ah 12V s izvodima po 2V); - demonstracijski paneli za demonstriranje grae i rada instrumenata i mjernih postupaka; - demonstracijski instrumenti (ampermetri, voltmetri, vatmetri, frekvencmetri, brojila utroka elektrine energije, dvokanalni osciloskop; - izvori napajanja (mreni napon za napajanje instrumenata i laboratorijskih izvora, labora-torijski izvor istosmjernog napona, laboratorijski izvor sinusoidnoga napona promjenljive frekvencije). Teorijska nastava moe se izvoditi i u standardnoj uionici ope namjene ukoliko se u nju moe za svaki sat dopremiti potrebna oprema iz kabineta. Laboratorijske vjebe izvode se u laboratoriju za elektrotehniku i mjerenja. Minimalna oprema laboratorija za vjebe iz mjerenja u elektrotehnici je: - centralna upravljaka jedinica s energetskom jedinicom prema podacima za demonstracijski stol; - radni stolovi uenika (2 uenika za jednim stolom) opremljen s prikljucima razvedenim iz upravljakog stola. Poeljna je kontrola koritenih napona i struja optereenja izvora elektrine energije ugraenim instrumentima . Ukljuenost pojedinih izvora mora biti indicirana signalnim svjetiljkama. Prikljuci moraju biti oznaeni odgovarajuim standardnim simbolima. Na svakom radnom mjestu mora biti ugraeno isklopno tipkalo za sigurnost od ope opasnosti; - za svako radno mjesto univerzalni instrument, ampermetri i voltmetri s pominim svitkom i pominim eljezom za podruja reda veliine stotine mA i deset A, odnosno mV i stotine V, podesivi otpornici l00, 1000 i 10000 oma, dvokanalni osciloskop, generator sinusnog napona, elektroniki voltmetar, vatmetar; - pribor za spajanje (spojni vodovi, sklopke, prekidai, osigurai). U nedostatku dovoljnog broja generatora sinusoidnoga napona moe se privremeno koristiti zajedniki generator prikljuen na slobodan par prikljunica. To zahtijeva odgovarajuu organizaciju vjebi i u odreenoj mjeri usporava rad uenika u laboratoriju pa takav nain rada treba koristiti u krajnjoj nudi i privremeno. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer elektrotehnike, - diplomirani inenjer raunarstva, - profesor elektrotehnike. Za suradnika u nastavi - laboranta (zajedniki rad s nastavnikom i s cijelim odjeljenjem): - srednja struna sprema u elektrotehnikoj struci (elektrotehniar, tehniar za sva ua podruja elektrotehnike, IV. ili V. stupanj strune spreme u elektrotehnikoj struci). LITERATURA ZA UENIKE Ne postoji LITERATURA ZA NASTAVNIKE Mlakar F., Opa elektrina mjerenja, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. Meluzin H., Elektrotehnika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb, 1982. Bego V., Mjerenja u elektrotehnici, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. Vujevi B., Ferkovi B., Osnove elektrotehnikih mjerenja, kolska knjiga, Zagreb, 1994.

34

ELEKTRINI STROJEVI I UREAJI

Razred Broj sati tjedno 1. 2. 2 3. 4. -

CILJEVI I ZADAE Cilj nastave ovog predmeta je upoznavanje uenika s izvedbama, fizikalnom slikom rada, ponaanjem i karakteristikama u pogonu i primjenom elektrinih strojeva i ureaja. Nastava ovog predmeta omoguit e uenicima: - stjecanje jasne predodbe o grai i principima rada elektrinih strojeva i ureaja, - upoznavanje radnih karakteristika elektrinih strojeva i ureaja, - usvajanje sposobnosti analize ponaanja elektrinih strojeva u radnim uvjetima; - osposobljavanje za uporabu steenih znanja u praktinom radu s elektrinim strojevima; - upoznavanje problematike eksploatacije elektrinih strojeva, - upoznavanje uenika s osnovnim zahtjevima, koje radni mehanizmi i tehnoloki proces postavljaju elektrinim strojevima, - upoznavanje moguih smetnja i kvarova, koje radni mehanizmi ili napojna mrea mogu uzrokovati u elektrinim strojevima, - upoznavanje postupaka regulacije elektrinih strojeva. SADRAJ 1. Elektrini sklopni i elektromagnetski elementi Elektrini sklopni elementi Elektromagnetski elementi 2. Transformatori Konstrukcijski dijelovi i funkcija. Fizikalna slika rada idealnog i realnog transformatora. tedni transformator. Zagrijavanje i zatita transformatora 3. Elektrini strojevi Vrste i primjena elektrinih strojeva u praksi. Asinkroni motori (trofazni motori, uputanje motora, trofazni motor u jednofaznom spoju, jednofazni motor). Istosmjerni elektrini strojevi Kolektorski motori za izmjeninu struju. Mali sinkroni motori. Koraajni motori. Zatita elektromotora. 4. Sheme spajanja i pokretanja elektrinih motora Osnovne sheme spajanja elektrinih motora. Osnovne sheme pokretanja trofaznih elektromotora. Sheme pokretanja jednofaznih asinkronih motora. Sheme pokretanja istosmjernih motora. Sheme pokretanja univerzalnih motora. Upravljanje koraajnim motorima.

35

5. Zatita elektrinih ureaja Zatita elektrinih ureaja od proboja i pojave dodirnih napona. Zatita izolacijom, zatita pomou odvojnih transformatora, zatita uzemljenjem, zatita s nulvodiem. Automatska zatita od dodirnih napona. METODIKI NAPUTAK Prigodom prorade gradiva iz elektrinih strojeva treba naglasiti primjenu svih do tada upoznatih zakona elektrotehnike, da bi se neposredno povezala prije steena znanja s nunim znanjem o elektrinim strojevima. Za svladavanje teorije, usvajanje jasnih fizikalnih predodbi i stjecanje osnovnih praktinih znanja o elektrinim strojevima nuno je izvoenje dijela nastave putem samostalnog rada u laboratoriju (laboratorijske vjebe). Zato izvedbenim programom treba, od ukupno 2 sata tjedne nastave ovog predmeta, predvidjeti za samostalan rad uenika u laboratoriju najmanje prosjeno 0,5 sati tjedno (25% od ukupnoga godinjega fonda sati). Laboratorijske vjebe treba izvoditi u skupinama (najvie treina razrednog odjela, odnosno 10 uenika istodobno) u bloku od 2 sata. Vrijeme odravanja laboratorijskih vjebi treba biti predvieno rasporedom sati od poetka kolske godine. Prvim dolaskom na rad u laboratorij uenici se moraju upoznati s reimom rada u laboratoriju i obvezama uenika. Posebnu pozornost treba posvetiti opasnostima i mjerama zatite od strujnog udara, jer se veina vjebi izvodi sa strojevima u pogonu pod mrenim naponom. Uenik za vjebe treba biti pripravljen na nastavi ili samostalnim radom na temelju razraenih zadataka za vjebe, uputa i literature. Laboratorijske vjebe ine jedinstvenu cjelinu s ostalim oblicima nastave ovog predmeta, pa nastavu u laboratoriju treba izvoditi isti nastavnik, koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. Provjere znanja treba obavljati usmenim putem i putem cjelosatnih kolskih zadaa (2-4 puta tijekom godine). Za kolske zadae treba planirati vrijeme u izvedbenim programima. Provjere znanja treba povezati s izvoenjem laboratorijskih vjebi. MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu (predavanja, ponavljanje, kolske zadae) treba izvoditi u namjenskoj uionici za elektrine strojeve. Minimalna oprema ovakve uionice je: - demonstracijski stol s okvirima za panele upravljakih komponentama i instrumentima i energetskom jedinicom (trofazni peterovodni izvor elektrine energije iz elektrine mree 3x380/220V, trofazni etverovodni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom 3x450V/3x0-260V 10A po fazi, jednofazni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A, jednofazni izvor elektrine energije iz elektrine mree 220V, istosmjerni izvor elektrine energije iz ispravljakog ureaja s kontinuiranom regulacijom, istosmjerni izvor elektrine energije iz akumulatorske baterije 36Ah 12V s izvodima po 2V) - paneli s upravljakim komponentama i demonstracijskim instrumentima, - istosmjerni, izmjenini jednofazni i trofazni strojevi i motori i transformatori s izvedenim prikljunicama na aparatne stezaljke snage 0,5-1kW, - modeli elektrinih strojeva s presjecima. Teorijska nastava moe se izvoditi i u standardnoj uionici ope namjene ukoliko se bez veih tekoa u nju moe za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta. U tom luaju demonstracijski stol mora biti pokretan. Laboratorijske vjebe izvode se u laboratoriju za elektrine strojeve, odnosno u laboratoriju za elektrina mjerenja uz odgovarajuu opremu potrebitu za vjebe na strojevima. Minimalna oprema laboratorija za vjebe na elektrinim strojevima je:
36

- centralna upravljaka jedinica s energetskom jedinicom prema podacima za demonstracijski stol; - radni stolovi uenika (2 uenika za jednim stolom) opremljen s prikljucima razvedenim iz upravljakog stola. Poeljna je kontrola koritenih napona i struja optereenja izvora elektrine energije ugraenim instrumentima. Ukljuenost pojedinih izvora mora biti indicirana signalnim svjetlima. Prikljuci moraju biti oznaeni odgovarajuim standardnim simbolima. Na svakom radnom mjestu mora biti ugraeno isklopno tipkalo za sigurnost od ope opasnosti; - za svako radno mjesto elektrini strojevi (transformatori, motori) s prikljucima na aparatne stezaljke snage 0,5-1kW; - za svako radno mjesto univerzalni instrument, ampermetri s pominim svitkom i pominim eljezom 10A, voltmetri s pominim svitkom i pominim eljezom 500V, podesivi otpornici l00, 1000 i 10000 oma; - pribor za spajanje (spojni vodovi, sklopke, prekidai, osigurai). POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer elektrotehnike - profesor elektrotehnike. Za suradnika u nastavi - laboranta (zajedniki rad s nastavnikom s cijelim odjelom, odnosno paralelni rad sa skupinom uenika pod vodstvom nastavnika): - srednja struna sprema (elektrotehniar, tehniar za elektrostrojarstvo, IV. ili V. stupanj strune spreme smjera elektrostrojarstvo i elektroenergetika) - inenjer elektrotehnike. LITERATURA KOJA SE PREPORUUJE ZA UENIKE Jaarevi Z., Elektrini strojevi, laboratorijske vjebe, Tipex, Zagreb, 2000. Jurekovi J., Elektrini strojevi, kolska knjiga, Zagreb, 1994. Raji F., Osnove automatike III (Elementi elektroautomatike), Tehnika kola Ruera Boko-via, Zagreb, 1988. Zeli A., Elektrini strojevi, Tehnika kola, ibenik, 2000. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Hartl, Elektrini strojevi I i II, kolska knjiga, Zagreb, 1991. Jaarevi Z., Elektrini strojevi, radni listovi, pripreme za vjebe, Tipex, Zagreb, 1998. Jurekovi J., Elektrini strojevi, kolska knjiga, Zagreb, 1994. Marinovi N., Elektromotorna postrojenja, kolska knjiga, Zagreb, 1986. Meluzin H., Elektrotehnika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb, 1982. Raji F., Osnove automatike III (Elementi elektroautomatike), Tehnika kola Ruera Boko-via, Zagreb, 1988. Zeli A., Elektrini strojevi, Tehnika kola, ibenik, 2000. idovec, Singer, Mjerenja na elektrinim strojevima I i II, mapa za vjebe, kolska knjiga, Zagreb, 1991.

ELEKTRONIKI SKLOPOVI

37

Razred Broj sati tjedno

1. -

2. -

3. 3

4. -

CILJEVI I ZADAE U predmetu TEHNIKI MATERIJALI uenici su upoznali svojstva poluvodikih materijala, njihovu primjenu u proizvodnji elektronikih komponenata, fizikalne osnove i temeljna svojstva poluvodikih komponenata (dioda, tranzistora i tiristora). Ta znanja se u predmetu ELEKTRONIKI SKLOPOVI proiruju i nadograuju s obzirom na svojstva komponenata (karakteristini parametri, strujno-naponske karakteristike) izbor i mogunosti primjene, te izgradnju, svojstva i primjenu elektronikih sklopova. Prouavanjem sadraja ovog predmeta treba uenicima omoguiti: - poznavanje naziva, rasporeda i funkcije izvoda elektronikih komponenata (diode, bipolarni i unipolarni tranzistori, tiristori, operacijska pojaala, optoelektroniki elementi); - poznavanje znaenja pojmova karakteristinih parametara komponenata i njihovu praktinu vanost; - uporabu tvornikih podataka za elektronike komponente (nalaenje vrijednosti karakte-ristinih parametara i izbor elemenata za pojedine namjene); - poznavanje svojstava sklopova (namjena, utjecaj vrijednosti elemenata sklopa na njegova svojstva); - poznavanje uloge sklopova u sloenijim ureajima i sustavima; - poznavanje osnovnih postupaka za ispitivanje ispravnosti komponenata i sklopova; - razvijanje sposobnosti samostalnog rada uporabom literature. SADRAJ 1. Poluvodike diode Strujno-naponska karakteristika i karakteristini parametri. Izvedbe dioda i oznaivanje. Ispravljaki spojevi. Filtriranje ispravljenog napona. Ograniavanje napona. Zenerova dioda (strujno-naponska karakteristika, karakteristini parametri, izvedbe, oznaivanje, ispitivanje ispravnosti). Stabilizacija napona Zenerovom diodom (shema spoja, izbor elemenata stabilizatora). 2. Bipolarni tranzistori Ulazne i izlazne karakteristike tranzistora. Karakteristini parametri (dozvoljeni naponi i struje, faktor strujnog pojaanja, temperaturno i frekvencijsko podruje rada). Izvedbe i oznaivanje tranzistora. Podruja rada. Osnovni spojevi pojaala s bipolarnim tranzistorima i njihove karakteristike (naponsko i strujno pojaanje, ulazni i izlazni otpor). Amplitudno-frekvencijska karakteristika pojaala. Bipolarni tranzistor kao sklopka Zatita tranzistora.

3. Unipolarni tranzistori Spojni FET (princip izvedbe, opis rada, strujno-naponske karakteristike, simboli, oznaivanje).

38

Tranzistori s izoliranom upravljakom elektrodom (tipovi, strujno-naponske karakteristike, simboli i karakteristini parametri). Osnovni spojevi pojaala s unipolarnim tranzistorima i njihove karakteristike (naponsko i strujno pojaanje, ulazni i izlazni otpor). Sklopka s unipolarnim tranzistorom. 4. Multivibratori Bistabilni multivibrator (shema, opis rada, oblici napona, primjena). Schmittov okidni sklop. Monostabilni multivibrator (shema, opis rada, oblici napona, trajanje kvazistabilnog stanja, utjecaj optereanja, primjena). Astabilni multivibrator (shema, opis rada, oblici napona, trajanje kvazistabilnog stanja, frekvencija izlaznog napona, utjecaj optereanja, primjena). 5. Viestepena tranzistorska pojaala Veze izmeu stupnjeva pojaala. Dvostepeno pojaalo s izravnom vezom. Darlingtonov spoj. Diferencijalno pojaalo s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima. 6. Povratna veza Negativna povratna veza (utjecaj na svojstva pojaala). Vrste negativne povratne veze, primjeri pojaala s negativnom povratnom vezom. Pozitivna povratna veza i oscilatori. 7. Operacijska pojaala Svojstva operacijskog pojaala (pojaanje, ulazni i izlazni otpor, irina pojasa, razdeenost, ulazni i diferencijalni ulazni napon, napon napajanja). Osnovni sklopovi s operacijskim pojaalom. Diferencijator i integrator. 8. Stabilizatori napona Stabilizirani izvori napona napajanja (faktor stabilizacije, izlazni otpor, temperaturni koeficijent). Serijski tranzistorski stabilizator napona (svojstva, izbor elemenata). Integrirani stabilizatori. 9. Tiristori Vrste i svojstva tiristora. Osnovni spojevi za regulaciju struje tiristorima. Jednospojni tranzistor. 10. Optoelektroniki elementi Osnovna svojstva, karakteristini parametri, primjena. Poluvodiki svjetlosni izvori. Poluvodiki svjetlosnoosjetljivi elementi. Optoelektroniki izolatori. 11. Sklopovi energetske elektronike Upravljivi ispravljai Izmjenjivai Istosmjerni pretvarai Izmjenini pretvarai Izmjenini pretvarai napona Izmjenini pretvarai frekvencije Primjena energetske elektronike (sustavi za besprekidno napajanje, elektromotorni pogoni).
39

METODIKI NAPUTAK Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjima i laboratorijskim vjebama. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati oekivani rezultat u usvajanju potrebitih znanja i vjetine, te razvijanju sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. Izvedbenim programom treba, od ukupno 3 sata tjedne nastave ovog predmeta, predvidjeti za samostalan rad uenika u laboratoriju najmanje prosjeno 1 sat tjedno (33% od ukupnoga godinjega fonda sati). Laboratorijske vjebe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine (najvie pola razrednog odjela, odnosno 16 uenika istodobno) u bloku od 2 sata, to znai svaki drugi tjedan. Vrijeme odravanja laboratorijskih vjeba treba biti predvieno rasporedom sati od poetka kolske godine. Prvim dolaskom na rad u laboratorij uenici se moraju upoznati s instrumentima, reimom rada i mjerama zatite. Vjeba moe slijediti ili prethoditi grai obraenoj u ostalim oblicima nastave (predavanja). Uenik za izvoenje vjebe treba biti pripravljen na nastavi ili samostalnim radom na temelju razraenih zadataka za vjebe, uputa i literature. Dio vjeba moe se izvoditi i u uionici za raunalstvo s pomou nekog od programa za modeliranje i simulaciju rada elektronikih sklopova (npr. Electronics Workbench). U izlaganju grae treba se zadrati na principima rada elemenata i sklopova s teorijskim razmatranjima koja zahtijeva srednja struna sprema i praktina primjena steenih znanja u poslovima tehniara. Sheme osnovnih sklopova, koje se trae prigodom provjere znanja uenika, treba crtati na plou. Sloenije sheme i prikaze treba projicirati grafoskopom ili raunalom i LCD projektorom. Primjere za ilustraciju rada i primjene sklopova treba uzimati iz suvremenh rjeenja iz prakse uz uporabu tvornikih podataka i prirunika. Prigodom izrade izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i etiri (u svakom polugoditu dvije) cjelosatne provjere znanja (kolske zadae). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti preeno gradivo od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojmova i svojstava sklopova do zadataka, gdje uenici rjeavanjem trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u novijim i sloenijim situacijama. MATERIJALNI UVJETI Teorijsku nastavu (predavanja, ponavljanje kolske zadae) treba izvoditi u namjenskoj uionici. Minimalna oprema namjenske uionice za ovo podruje je: - demonstracijski stol s okvirima za panele s komponentama i sklopovima; - demonstracijski paneli s komponentama i sklopovima; - prostor za grafoskopske projekcije, grafoskop i kolska ploa; - demonstracijski instrumenti (ampermetri, voltmetri, dvokanalni osciloskop, impulsni i funkcijski generator); - izvori napajanja: mreni napon za napajanje instrumenata, izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(-15)V, 1A. Teorijska nastava moe se izvoditi i u standardnoj uionici ope namjene ukoliko se bez veih tekoa u nju moe za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta. U tom sluaju demonstracijski stol s okvirima za panele treba biti pokretan. Laboratorijske vjebe izvode se u laboratoriju. Minimalna oprema laboratorija za vjebe iz elektronike je: - centralno upravljako mjesto nastavnika kojim se upravlja svim prikljucima na radnim mjestima uenika; - radni stolovi uenika (2 uenika za jednim stolom) opremljeni s prikljucima: mreni napon za prikljuak mjernih instrumenata, izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-+15)V,1A 0(-15)V,1A i slobodan par prikljunica za signal po izboru s upravljakog mjesta;
40

- za svako radno mjesto: univerzalni instrument (2 kom.) dvokanalni osciloskop, funkcijski generator, promjenljivi otpornik (2 kom.) otporna i kondenzatorska kutija, paneli s komponentama i sklopovima. U nedostatku dovoljnog broja funkcijskih generatora moe se privremeno koristiti zajedniki generator prikljuen na slobodan par prikljunica. To zahtijeva odgovarajuu organizaciju vjebi i u odreenoj mjeri usporava rad uenika u laboratoriju pa takav nain rada treba koristiti u krajnjoj nudi i privremeno. Ukoliko se vjebe izvode pomou raunala i programa za modeliranje i simulaciju elektronikih sklopova moe se koristiti oprema uionice za raunalstvo i odgovarajui aplikacijski program (npr. Electronics Workbench). POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer elektrotehnike - diplomirani inenjer raunarstva. - profesor elektrotehnike Za suradnika u nastavi - laboranta (zajedniki rad s nastavnikom s cijelim odjelom, odnosno paralelni rad sa skupinom uenika pod vodstvom nastavnika): - srednja struna sprema (elektrotehniar-elektroniar, tehniar za elektroniku, tehniar za raunalstvo, tehniar za procesnu tehniku, tehniar za radiokomunikacije, tehniar za telekomunikacije, IV. ili V. stupanj strune spreme smjera elektronika). LITERATURA ZA UENIKE Paunovi S., Elektroniki sklopovi, Element, Zagreb, 2000. Paunovi S., Elektroniki sklopovi, vjebe s analognim integriranim sklopovima, kolska knjiga, Zagreb, 1994. Szabo A., Impulsna i digitalna elektronika I., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1973. Szabo A., Industrijska elektronika, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1975. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Biljanovi P., Elektroniki sklopovi, kolska knjiga, Zagreb, 1993. Brodi T., Analogna integrirana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989. Brodi T., Energetska elektronika, Svjetlost, Sarajevo, 1990. Brodi T., Elektroniki elementi i osnovni sklopovi, kolska knjiga, Zagreb, 1995. Liman O., Elektronika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. Paunovi S., Elektroniki sklopovi, Element, Zagreb, 2000. Paunovi S., Elektroniki sklopovi, vjebe s analognim integriranim sklopovima, kolska knjiga, Zagreb, 1994. Paunovi S., imunec Z., Raunalni elektroniki laboratorij Uporaba programa Electronics Workbench, CadCam Design Centar, Zagreb, 1997. Szabo A., Impulsna i digitalna elektronika I., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1973. Szabo A., Industrijska elektronika, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1975. A. arevi, Elektronike komponente i analogni sklopovi, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1987.

DIGITALNA ELEKTRONIKA

41

Razred Broj sati tjedno

1. -

2. -

3. 3

4. -

CILJEVI I ZADAE U predmetu ELEKTRONIKI SKLOPOVI prouavaju se svojstva elektronikih kompone-nata (karakteristini parametri, strujno-naponske karakteristike) izbor i mogunosti primjene, te izgradnja, svojstva i primjena analognih elektronikih sklopova. U ovom predmetu, ija se graa prouava usporedno s elektronikim komponentama i sklopovima, proiruju se ta znanja na podruje digitalne elektronike uz osnovna znanja o radu mikroraunala. Prouavanjem sadraja ovog predmeta treba uenicima omoguiti: - poznavanje izvedbi, rada, svojstva i mogunosti primjene digitalnih sklopova - poznavanje znaenja pojmova karakteristinih parametara komponenata i njihovu praktinu vanost; - stjecanje znanje o uporabi tvornikih podataka za elektronike komponente (nalaenje vrijednosti karakteristinih parametara i izbor elemenata za pojedine namjene) - poznavanje osnovnih dijelova mikroraunala, njihovih funkcija - poznavanje osnovnih dijelova mikroprocesora, njihovih funkcija i provoenja jednostavnih instrukcija - poznavanje uloge sklopova u sloenijim ureajima i sustavima, te primjena digitalnih sklopova u mikroraunalima - razvijanje sposobnosti samostalnoga usavravanja podruju odravanju i konstruiranja digitalnih sklopova i ureaja uporabom literature. Znanja steena putem nastave iz ovog predmeta temelji su prouavanja strunih sadraja u etvrtoj godini. SADRAJ 1. Brojevni sustavi i kodovi Digitalni signali Brojevni sustavi Kodovi 2. Logiki sklopovi Osnovni logiki sklopovi (I, ILI, NE ) Logiki sklopovi NI, NILI Meusobno povezivanje logikih sklopova Univerzalnost logikih operacija NI i NILI Sloeni logiki sklopovi (minterm, maksterm, iskljuivo ILI, iskljuivo NILI) 3. Skupine integriranih digitalnih sklopova Karakteristine veliine integriranih digitalnih sklopova, pregled skupina Temeljni sklop skupine TTL, karakteristine veliine skupine TTL, podskupine TTL Ostali sklopovi u skupini TTL (otvoreni kolektor, Schmittov okidni sklop, sklopovi s tri stanja) Temeljni sklop skupine CMOS, karakteristine veliine skupine CMOS, podskupine CMOS Meusobno povezivanje sklopova skupine TTL i CMOS 4. Multivibratori u digitalnoj elektronici Bistabilni multivibrator (SR- bistabil, D- bistabil, JK- bistabil)

42

Bistabili sa asinkronim ulazima (integrirani bistabili iz skupine TTL i CMOS) Monostabilni multivibrator (svojstva, integrirane izvedbe, primjena) Astabilni multivibrator (svojstva, integrirane izvedbe, primjena) 5. Registri i brojila Uloga i namjena registara Upis podataka u registar Integrirane izvedbe registara Registar kao brojilo Asinkrono i sinkrono binarno brojilo Brojila s osnovom brojanja razliitom od 2n Integrirane izvedbe brojila 6. Sloeni kombinacijski sklopovi Sklopovi za izvoenje aritmetikih operacija Aritmetiko-logika jedinica Digitalni komparator Sklopovi za kodiranje i dekodiranje BCD7-segmentni dekoder Sklopovi za demultipleksiranje i selektiranje podataka Prijenos digitalnih signala 7. Memorije Karakteristine veliine memorija i osnovna podjela Ispisne memorije (ROM, PROM, EPROM i EEPROM) Programirljive logike komponente Memorije s izravnim pristupom (SRAM i DRAM) Organizacija adresiranja 8. DA i AD pretvorba Karakteristina svojstva DA pretvorbe DA pretvornici (osnovne sheme, primjena u podruju mehatronike) Karakteristina svojstva AD pretvorbe AD pretvornici (osnovne sheme, primjena u podruju mehatronike) 9. Graa mikroraunalskog sustava Osnovni dijelovi mikroraunala, von Nemann-ov model mikroraunala Sabirnica raunala Memorije raunala Ulazni/izlazne jedinice 10.Arhitektura mikroprocesora Funkcijska analiza osam bitnog mikroprocesora Uloga registara (adresni registri, registri ope namjene) Aritmetiko-logika jedinica Mikroprogramirana upravljaka jedinica Izvoenje instrukcija 11.Mikroupravljai i programirljivi logiki upravljai Struktura mikroupravljaa, pojednostavnjeni prikaz. Programiranje mikroupravljaa Programirljivi logiki upravljai Suelja izmeu raunala i izvrnih elemenata METODIKI NAPUTAK

43

Nastava iz ovog predmeta izvodi se putem predavanja i laboratorijskih vjebi. Ta dva oblika nastave se nadopunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati oekivane rezultate u usvajanju potrebnog znanja i sposobnosti. To zahtjeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave. Izvedbenim programom treba , od ukupno 3 sata tjedne nastave, predvidjeti za samostalan rad uenika u laboratoriju najmanje 1 sat tjedno. Laboratorijske vjebe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine (najvie pola razrednog odjela, tj. najvie 16 uenika istodobno) u bloku od 2 sata svaki drugi tjedan, to za uenika znai svaki etvrti tjedan. Vrijeme odravanja laboratorijskih vjebi treba biti predvieno rasporedom sati od poetka kolske godine. Prvi satovi u laboratoriju trebaju biti posveeni upoznavanju s instrumentima , reimom rada, te mjerama zatite. Vjebe u pravilu trebaju slijediti gradivo obraeno predavanjem, a za svaku vjebu uenik se treba pripremiti na temelju razraenih zadataka za vjebe, uputa i literature. Dio vjebi moe se izvoditi i u laboratoriju za raunalstvo( podruje mikroraunala). U izlaganju grae treba se zadrati na principima rada elemenata i sklopova s teoretskim razmatranjem koje zahtjeva srednja struna sprema i praktina primjena steenih znanja u poslovima tehniara. Grau treba prezentirati upotrebom grafoskopa, crtanjem na ploi, prikazom stvarnih integriranih izvedbi. Izvedbenim programom predvidjeti potrebne sate za ponavljanje i najmanje dvije pismene zadae tokom kolske godine. Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti preeno gradivo od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojmova i svojstava , do zadataka ije rjeavanje treba pokazati sposobnost primjene znanja u sloenijim primjerima. Uz pismeno i usmeno provjeravanje znanja uenika, treba uzeti u obzir i rad uenika u laboratoriju . Uspjeh uenika u izvoenju vjebi ocjenjuje se na temelju primjene znanja uenika u izvoenju vjebi, pokazanih vjetina samostalnosti, upotrebe instrumenata i drugih pomagala, te izradi pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskih vjebi uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Svi oblici ocjenjivanja (usmeno, pismeno i lab. vjebe) moraju biti pozitivno ocijenjene iz svake cjeline , da bi ocjena na kraju godine bila pozitivna. MATERIJANI UVJETI Teorijsku nastavu(predavanje, ponavljanje i uvjebavanje , kolske zadae) treba izvoditi u namjenskoj uionici, a moe se izvodit u standardnoj uionici ope namjene ukoliko se u nju moe dopremiti potrebna oprema svaki sat. Laboratorijske vjebe izvode se u posebno opremljenim laboratorijima. Minimalna oprema za kvalitetno izvoenje vjebi iz elektronike: - centralno upravljako mjesto nastavnika kojim se upravljaju svim prikljucima na radnim mjestima uenika - radni stolovi uenika (2 uenika za jednim stolom)opremljeni s prikljucima: mreni napon za prikljuak mjernih instrumenata, izvori stabiliziranih istosmjernih napona+5V,1A ; 0-(+15)V,1A ; 0(-15)V,1A, te za svako radno mjesto univerzalni instrument (2 kom), dvokanalni osciloskop, impulsni generator, otporna i kapacitivna dekada, paneli sa sklopovima. Preporua se uporaba uila za sastavljanje sloenijih digitalnih sklopova s ugraenim izvorima napajanja i indikatorskih elemenata(npr. DE-01 ELDING). Dio vjebi moe se izvoditi s pomou raunala i programa za modeliranje i simulaciju elektronikih sklopova (npr. Electronics Workbench) u laboratoriju za raunalstvo.

POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA

44

- diplomirani inenjer elektrotehnike - diplomirani inenjer raunalstva - profesor elektrotehnike LITERATURA ZA UENIKE Budin L., Mikroraunala i mikroupravljai, Element, Zagreb,1997. Paunovi S., Digitalna elektronika 1, kolska knjiga, Zagreb, 1996. Paunovi S., Digitalna elektronika 2, kolska knjiga, Zagreb, 1995. Paunovi S., Digitalna elektronika 1, Zadaci za praktian rad i uvjebavanje, kolska knjiga, Zagreb, 1996. Paunovi S., Digitalna elektronika 2, Zadaci za praktian rad i uvjebavanje, kolska knjiga, Zagreb, 1995. Szabo A., Impulsna i digitalna elektronika II, Tehnika kola R. Bokovia, Zagreb, 1973. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Budin L., Mikroraunala i mikroupravljai, Element, Zagreb,1997. Paunovi S., Digitalna elektronika 1, kolska knjiga, Zagreb, 1996. Paunovi S., Digitalna elektronika 2, kolska knjiga, Zagreb, 1995. Paunovi S., Digitalna elektronika 1, ZADACI ZA PRAKTIAN RAD I UVJEBAVANJE, kolska knjiga, Zagreb, 1996. Paunovi S., Digitalna elektronika 2, ZADACI ZA PRAKTIAN RAD I UVJEBAVANJE, kolska knjiga, Zagreb, 1995. Paunovi S., imunec Z., Raunalni elektroniki laboratorij Uporaba programa Electronics Workbench, CadCam Design Centar, Zagreb, 1997. Peruko, Digitalna elektronika, kolska knjiga, Zagreb, 1991. Szabo A., Impulsna i digitalna elektronika II, Tehnika kola R. Bokovia, Zagreb, 1973. A. Szabo, Impulsna i digitalna elektronika, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1976. S. Ribari, Naprednije arhitekture mikroprocesora, Element, Zagreb, 2000.

PNEUMATIKA

45

Razred Broj sati tjedno

1. -

2. -

3. 3

4. -

CILJEVI I ZADAE - upoznavanje s teorijskim osnovama strujanja i termodinamike potrebitim za razumijevanje dobivanja stlaenoga zraka, te radom pneumatskih elemenata, - upoznavanje s razliitim nainima i ureajima za dobivanje stlaenog zraka, prijenosom i razvoenjem energije stlaenoga zraka, te upoznavanje sa znaajem i izvedbom pripreme stlaenoga zraka, - upoznavanje s pneumatskim upravljakim i izvrnim elementima, - upoznavanje sa simbolima za crtanje pneumatskih shema, - upoznavanje s realizacijom osnovnih logikih funkcija pneumatskim elementima, postavljanje uvjeta rada, blokada i vremenskih funkcija na rad jednog cilindra, - upoznavanje s elektromagnetskim ventilima, te optikim, induktivnim i kapacitivnim senzorima, tlanim senzorima i vremenskim relejima, - upoznavanje s realizacijom osnovnih logikih jednadba elektropneumatskim sustavima, odreivanje dominantnih prekidaa, elektrine sheme s raznim uvjetima, vremenske sheme, (sve s jednim cilindrom), - upoznavanje s jednostavnim radom dva ili vie cilindara, izveden pneumatskim i elektropneumatskim elementima - upoznavanje s bezkontaktnim pneumatskim elementima (refleksna sapnica, pneumatska brana, pneumatska kontaktna sapnica), pneumatski brojai, transporteri trake, ispuhivai, pneumatski okretni stolovi i sl., - upoznavanje s postojanjem blokirajueg signala kod rada vie cilindara, - upoznavanje s razliitim metodama izrade pneumatskih shema upravljanja, VDMA, kaskadna, korana (takt) metoda, kao i njihovim kombinacijama, - upoznavanje s razliitim nainima prezentacije problema, odnosno prikazima naina odvijanja procesa (tablini nain, dijagramski: put-vrijeme, put-korak, funkcijski plan), kao i nainima obiljeavanja elemenata u shemi, - upoznavanje sa samodranjem kao i ruenjem grane kod elektrinih shema, - rjeenja s monostabilima i bistabilima, - upoznavanje elektrine kaskadne i korane metode kod rjeavanja s elektropneumatskim shemama (povui paralelu s pneumatskim metodama), - upoznavanje s nainom ustanovljavanja kvara na sustavu i njegovo otklanjanje. SADRAJ Osnove strujanja i termodinamskih procesa Dobivanje stlaenoga zraka Pneumatski izvrni i upravljaki elementi Izrada pneumatskih shema upravljanja s jednim cilindrom, Releji, elektromagnetski elementi, senzori Izrada elektropneumatskih shema upravljanja Pojava blokirajueg signala u sklopovima s vie cilindara i njegovo eliminiranje Izrada funkcijskog plana, dijagrama put - korak i put vrijeme Rjeavanje shema upravljanja koritenjem razliitih metoda (VDMA, kaskadna, korana) Rjeavanje sloenijih elektropneumatskih shema upravljanja Prepoznavanje pogreaka u pneumatskim sustavima i njihovo otklanjanje. METODIKI NAPUTAK

46

Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktikoj opremi za pneumatiku i elektropneumatiku. Broj sati praktinog rada je oko 50%. Uz svaki prikazanu foliju elementa treba uenicima dati stvarni izvedeni element da ga prepoznaju, a primjerom prikazati njegovu ulogu. Svi zadaci koji se obrauju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse, a obvezatno se moraju realizirati u praktinom radu. Posebnu pozornost treba obratiti vizualnom predoavanju pneumatskog elementa simbolom, te izradi shema upravljanja, njihovoj izvedbi na didaktikim ploama. Objasniti pojavu i nain prepoznavanja blokirajueg signala, razloge njegovog nastajanja, te kako ga koja metoda otklanja. Treba poi od problema preko primjera iz prakse te postupno izvesti rjeenje. Realizaciju rjeenja obvezatno realizirati na raunalu s programom FLUID_SIM_PNEUMATIKA i na didaktikim ploama. Simulirati pogreke, zastoje ili nastanak blokirajueg signala, te dati naputke o nainu prepoznavanja lokacije pogreke i njenom otklanjanju. Posebno usporediti pneumatska i elektrika rjeenja, te ukazati na ista naela rjeavanja, ali istai razlike to proizlaze iz koritenog medija. Insistirati na samostalnom radu uenika. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veliine cca 90 m2, dobro osvijetljene, kod koja je uioniki dio opremljen za izvoenje vjeba iz pneumatike i elektropneumatike. To je oprema s montanim stolovima za jedno-stavnu montau elemenata i njihovo spajanje. Za razred veliine 30-35 uenika potrebito je imati najmanje 6 montanih ploa, s kompletnim asortimanom elemenata te izvorom stlaenog zraka i istosmjerne struje napona 24 V. Na jednom radnom stolu za vjebanje s pneumatskim i elektropneumatskim upravljakim i izvrnim elementima moe raditi najvie 5 uenika. Nastavniku su neophodne folije pneumatskih i elektropneumatskih elemenata, 6 raunala te software FLUID_ SIM_PNEUMATIKA, presjeci modela elemenata, te magnetski pneumatski i elektrini simboli. Poeljno je prikazivanje didaktikih filmova o primjeni pneumatskih i elektropneumatskih elemenata na automatiziranim ureajima i u pogonima. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA: - diplomirani inenjer strojarstva, uz uvjet da je taj kolegij poloio na fakultetu ili zavrio seminar iz tog podruja - profesor strojarske skupine predmeta uz uvjet da je taj kolegij poloio na fakultetu ili zavrio seminar iz tog podruja. LITERATURA ZA UENIKE Nikoli G., Pneumatika i hidraulika, I. dio Pneumatika, udbenik za tehnike kole, kolske novine, Zagreb 1997. Nikoli G., Pneumatika i hidraulika, I. dio Pneumatika i elektropneumatika, Radni listovi za vjebe, Tipex, Zagreb 1998. LITERATURA ZA NASTAVNIKE

47

Anonimus, Pneumatik, bungen fr Auszubildenden, BIBB, Beuth Verlag GmbH, Berlin 1992. Hasebrik J.P. & Kobler R., Osnove pneumatskog upravljanja, Interni tiskani materijal za seminare, Festo d.o.o. Zagreb, 1990. Meixner H.,& Sauer E., Elektropneumatika, Interni tiskani materijal za seminare, Festo d.o.o., Zagreb,1995. Nikoli G., Pneumatika i hidraulika, I. dio Pneumatika, udbenik za tehnike kole, kolske novine, Zagreb 1997. Nikoli G., Pneumatsko upravljanje, sveuilini udbenik, Sveuilina naklada d.o.o., Zagreb 1990. Nikoli G., Zbirka zadataka iz pneumatskog upravljanja, sveuilini prirunik, FSB, Zagreb 1998. Nikoli G., Metodiko didaktiki prirunik za nastavnike nastavnog predmeta Pneumatika i hidraulika, I.dio Pneumatika i elektropneumatika, kolske novine, Zagreb 1998. Nikoli G., Pneumatika i hidraulika, I. dio Pneumatika i elektropneumatika, Radni listovi za vjebe, Tipex, Zagreb 1998.

(21) HIDRAULIKA

48

Razred Broj sati tjedno

1. -

2. -

3. -

4. 3

CILJEVI I ZADAE - upoznavanje s teorijskim osnovama hidrostatike i hidrodinamike to je potrebito za razumijevanje dobivanja ulja pod tlakom i rada hidraulikih elemenata, - upoznavanje s vrstama koritenih hidraulikih tekuina i njihovih osnovnih karakteristika, te rjeavanje ekolokih problema u svezi s iscurenim i otpadnim uljem, - upoznavanje s razliitim crpkama za dobivanje ulja pod tlakom, akumulatorima, spremnicima i hladnjacima, odnosno grijaima, te prijenosom i razvoenjem hidraulike energije, priborom, - upoznavanje s hidraulikim upravljakim i izvrnim elementima, hidraulikim crpnim agregatima, - upoznavanje s razliitostima izmeu pneumatskih i hidraulikih simbola za crtanje shema, - upoznavanje s principima gradnje hidrosustava, - upoznavanje s realizacijom jednostavnih hidraulikih funkcijskih sklopova, - upoznavanje s izvedbom elektrohidraulikog sustava, - upoznavanje s servohidraulikim razvodnicima, - upoznavanje s nainom rjeavanja sinkronog rada hidraulikih izvrnih elemenata, - upoznavanje s nainom rjeavanja sloenijih hidraulikih sustava, - upoznavanje s nainom rjeavanja servohidraulikih sustava, - upoznavanje s elektroproporcionalnim hidraulikim razvodnicima, - upoznavanje s nainom rjeavanja proporcionalnih hidraulikih sustava. SADRAJ Hidrostatika Hidrodinamika Vrste hidraulikih tekuina Dobivanje hidrauline energije Hidrauliki upravljaki elementi Hidrauliki izvrni elementi Principi gradnje hidrosustava Rjeavanje tipinih hidraulikih sustava iz prakse Elektro-hidrauliki elementi (elektromagnetski razvodnici on-off) Projektiranje elektrohidraulikih shema Servoupravljanje i proporcionalni sustavi Metode elektrohidraulikog upravljanja (relejna tehnika upravljanja) Servo-ventili i proporcionalni elektromagneti Rjeavanje problema sinkronizacije rada vie cilindara Tipina rjeenja sloenih hidraulikih sustava Sustavno sprjeavanje ekolokog oneienja prirode. METODIKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktikoj opremi za hidrauliku i elektrohidrauliku. Broj sati praktinog laboratorijskog rada je oko 50%. Uz svaki prikazanu foliju elementa treba dati uenicima stvarni izvedeni element da ga prepoznaju, a primjerom prikazati njegovu ulogu. Svi zadaci koji se obrauju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse, a to se obvezatno moraju se realizirati u praktinom radu. Posebnu pozornost obratiti

49

razumijevanju funkcije elemenata, te izradi shema upravljanja, njihovoj izvedbi na didaktikim ploama, te simuliranju zastoja i ustanovljavanju nastale pogreke i njenog otklanjanja. Bitno je istaknuti specifinosti hidraulike u odnosu na pneumatiku, kao to je problem visokih tlakova, prekoraenja tlaka i potrebe sklopa s tlanim ventilom za prekoraenje tlaka, povratnim vodovima, priguenjima i slino. Treba naglasiti vanost prorauna. Nuno je ostvariti povezivanje znanja iz regulacije sa servoupravljanjem i raunala s proporcionalnim upravljanjem. Ukazati na znaaj servoregulacije i proporcionalne hidraulike u sloenim sustavima. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veliine cca 90 m2, dobro osvijetljene, koja je uz uioniki dio i opremljena za izvoenje vjeba iz hidraulike i elektrohidraulike. To je oprema s montanim stolovima za jednostavnu montau elemenata i njihovo spajanje, te 6 raunala i software FLUID_ SIM_hidraulika. Za razred veliine 30-35 uenika potrebito je imati najmanje 6 montanih ploa, s kompletnim priborom i elementima te izvorom ulja pod tlakom i istosmjerne struje napona 24 V. Uobiajeno je da je to isti prostor kao i za predmet pneumatike, budui da su i montane ploe kao i dobar dio elektrikih elemenata i izvor istosmjerne struje isti. Na jednom radnom stolu za vjebanje s hidraulikim i elektrohidraulikim upravljakim i izvrnim elementima moe raditi najvie 5 uenika. Zbog mogunosti prljanja uljem, oko stolova postaviti na pod linoleum ili plastini tepih koji se lako brie, a uenici trebaju odjenuti radne kute. Nastavniku su neophodne folije hidraulikih i elektrohidraulikih elemenata, te magnetski hidrauliki (pneumatski) i elektrini simboli. Potrebito je imati prozirne (transparentne) modele elemenata s posebnim agregatom i obojenim uljem za dinamiko prikazivanje strujanja ulja i rada hidraulikih elemenata uz njihovo projiciranje grafoskopom na zaslon na zidu. Poeljno je prikazivanje i didaktikih filmova sa simulacijom (animirani filmovi) rada elemenata te njihovoj primjeni u praksi na strojevima i vozilima. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA: - diplomirani inenjer strojarstva, uz uvjet da je taj kolegij poloio na fakultetu ili zavrio seminare iz tog podruja - profesor strojarske skupine predmeta uz uvjet da je taj kolegij poloio na fakultetu ili zavrio seminar iz tog podruja. LITERATURA ZA UENIKE Nikoli G.& Novakovi J., Pneumatika i hidraulika, II. dio Hidraulika, kolske novine, Zagreb 1995. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Anonimus, Hydraulik, BIBB, Beuth Verlag GmbH, Berlin 1989. erne B., Hidraulika, kolska knjiga, Zagreb1968. Findeisen F.&D., lhydraulik, Teorie und Anwendung, Vogel Verlag, Wrzburg ,1974. Krist T., Hydraulik Fluidtechnik, Vogel Buchverlag Wrzburg, 1991. Merkle D. i drugi, Hydraulik, Festo Didactic GmbH, Esslingen, 1988. Nikoli G.& Novakovi J., Pneumatika i hidraulika, II. dio Hidraulika, kolske novine,. Zagreb 1995.

50

UPRAVLJANJE I REGULACIJA
Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3. 3 4. -

CILJEVI I ZADAE Podruje upravljanja: - upoznavanje s osnovnim pojmovima iz upravljanja i regulacije, - upoznavanje s vrstom signala, - upoznavanje s kodiranjem, - upoznavanje s osnovnim zakonima i algebrom logike , - upoznavanje s metodama matematikog prezentiranja problema upravljanja, - upoznavanje s metodama minimizacije (algebarska i tablina), - upoznavanje s izradom funkcijskih planova, dijagrama toka, - upoznavanje s funkcijom raunala u upravljanju, - upoznavanje s nainom pisanja liste adresa i instrukcija, - upoznavanje s pisanjem i crtanjem kontakt plana, - upoznavanje s jednostavnijim PLC om i njegovim programiranjem, - upoznavanje s osnovama upravljanja sloenih sustava (NC i CNC upravljanje), - osposobljavanje za samostalno rjeavanje jednostavnijih sustava upravljanja iz prakse. Podruje regulacije: - prepoznavanje stacionarnih i dinamikih pojava u automatskoj regulaciji, - upoznavanje s upravljanjem otvorenim i zatvorenim regulacijskim krugom, - upoznavanje s problemom tonosti i stabilnosti u regulaciji, - upoznavanje s linearnim i nelinearnim sustavima, - upoznavanje lanova regulacijskog kruga na blok dijagramu, - upoznavanje s analizom linearnog sustava u vremenskom i frekventnom podruju, - osposobljavanje za samostalnu izradu blok sheme jednostavnih regulacijskih sustava, - osposobljavanje za samostalnu analizu i sintezu regulacijskih krugova. SADRAJ Osnovni pojmovi kod upravljanja i regulacije Zakoni algebre logike i postupci minimizacije Funkcija raunala u upravljanju PLC- ovi i nain rada sa njima Izrada funkcijskih planova, liste instrukcija i kontakt plana Osnove upravljanja kod sloenih sustava NC i CNC Stacionarne i dinamike pojave u regulaciji Zatvoreni i otvoreni regulacijski krugovi Problemi tonosti i stabilnosti u regulaciji Vrste proizvodnih I procesnih sustava Vrste regulatora Regulacijski krugovi Analiza linearnog sustava u vremenskom i frekvencijskom podruju Izrada blok sheme regulacijskog sustava te analiza i sinteza regulacijskog kruga.

51

METODIKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktikoj opremi za upravljanje i regulaciju te pneumatiku i elektropneumatiku. Broj sati praktinog (laboratorijskog rada) je oko 33%. Upravljanje i regulacija kao matematika razvija apstraktni nain razmiljanja. Ipak svaku moguu povezanost s praksom treba maksimalno iskoristiti, da bi apstraktno predoavanje problema nalo svoje zorno (vidljivo) rjeenje. Svi zadaci koji se obrauju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse, a to se obvezatno mora realizirati u praktinom radu. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama opremljenim za odvijanje nastave predmeta pneumatike i hidraulike, budui da se rabe isti elementi. Osim naznaene opreme za pneumatiku i elektropneumatiku, hidrauliku i elektrohidrauliku, potrebno je za svaku plou imati na raspolaganju osobno raunalo PC PIII, suelje za spajanje s izvrnim elementima, PLC-ove, didaktike regulacijske ploe (PID Board), te proporcionalne elektropneumatske elemente. Na jednom radnom stolu za vjebanje moe raditi najvie 5 uenika. Zbog mogunosti prljanja uljem oko stolova postavlja se na pod linoleum ili plastini tepih koji se lako brie, a uenici trebaju odjenuti radne kute. Nastavniku su neophodne folije upravljakih i regulacijskih elemenata, te magnetski pneumohidrauliki i elektrini simboli. Poeljno je prikazivanje didaktikih filmova o upravljakim i regulacijskim sustavima primijenjenim u praksi. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer strojarstva, (smjera automatizacije), uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili zavrio teajeve iz tog podruja. - diplomirani inenjer elektrotehnike, smjera automatizacije, uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili zavrio teajeve iz tog podruja. LITERATURA ZA UENIKE Nikoli G., Upravljanje i regulacija, I dio. Upravljanje, udbenik za tehnike kole, kolske novine, Zagreb 1996. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Akermann R. i dr., Speicherprogrammierbare Steuerungen, Festo DidacticKG, Esslingen 1989. Anonimus, Einfrung in die Regelungstechnik, hps System Technik, Lehr+Lernmittel GmbH, Berg bei Ravensburg, 1995. Anonimus, Regelstrecken/Regelkreise, HPS System Technik, Lehr + Lernmittel GmbH, Berg bei Ravensburg, 1995. Boievi J., Temelji automatike I, kolska knjiga, Zagreb1991. Kostka W. i drugi, Steuerungen mit dem Personal Computer,Grundstufe, Festo Didactic KG, Aichwald 1989. Nikoli G.,Upravljanje i regulacija, I dio. Upravljanje, udbenik za tehnike kole, kolske novine, Zagreb 1996.

52

Nikoli G., Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjee, Sveuilini udbenik, Zrinski, TTF, akovec 2001. odan M., Automatizacija logikim sklopovima, kolska knjiga, Zagreb, 1973. urina T., Automatska regulacija, sveuilini udbenik, kolska knjiga, Zagreb, 1983.

53

SENZORIKA
Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3. 2 4. -

CILJEVI I ZADAE upoznavanje s fizikalnim naelima na kojima se temelji za gradnja senzora, upoznavanje s nainom rada, karakteristikama i konstrukcijom senzora tlaka, upoznavanje s nainom rada, karakteristikama i konstrukcijom senzora temperature, upoznavanje s nainom rada, karakteristikama i konstrukcijom senzora za dimenzije, upoznavanje s nainom rada, karakteristikama i konstrukcijom senzora protoka, upoznavanje s nainom rada, karakteristikama i konstrukcijom optikih senzora poloaja (blizine), upoznavanje s nainom rada, karakteristikama i konstrukcijom senzora sile odnosno momenta, upoznavanje s nainom rada, karakteristikama i konstrukcijom ostalih vrsta senzora, upoznavanje s koritenjem senzora i njihovim ukljuivanjem u sheme upravljanja.

SADRAJ Fizikalna naela senzora, Osnovne znaajke senzora, Analogni senzori, Binarni senzori, Nain rada i konstrukcija senzora za tlak, temperaturu, protok, dimenzije, poloaj, pomak, silu, momente, Nain rada i koritenja senzora te ukljuivanje u sheme upravljanja (problemi smetnja, tonosti, veliine signala - pojaanja i sl.) METODIKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u integralnom dualnom sustavu na didaktikoj opremi za pneumatiku i elektropneumatiku. Broj sati praktinog rada je oko 50%. Uz svaki prikazanu foliju elementa treba uenicima predoiti stvarni izvedeni element, da ga prepoznaju, a primjerom prikazati njegovu namjenu. Svi zadaci koji se obrauju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse, a to se obvezatno treba realizirati u praktinom radu. Posebnu pozornost obratiti fizikalnim (prirodnim) zakonima na kojima se temelji senzor, njihovim karakteristikama, potrebama za dodatnim elementima (vrsta signala, snaga signala itd.) te njihovo ukljuivanje u sheme upravljanja. Prikazati njihove karakteristike uivo na didaktikim ploama u tijeku prezentacije senzora. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama opremljenim za odvijanje nastave predmeta pneumatike i hidraulike, te upravljanja i regulacije budui da se rabi dio istih elemenata. Osim naznaene opreme za pneumatiku, elektropneumatiku, hidrauliku, elektrohidrauliku, upravljanje i regulaciju potrebito je za svaku plou imati: elektrine, pneumatske i optike senzore, sa potrebitim priborom. Na jednom radnom stolu za vjebanje moe raditi najvie 5 uenika. Nastavniku su neophodne folije senzora, presjeeni modeli, te magnetski pneumohidrauliki i elektrini simboli. Poeljno je prikazivanje didaktikih filmova o primjeni senzora u praksi.

54

POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA: - diplomirani inenjer strojarstva, (smjera automatizacije), uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili zavrio teajeve iz tog podruja. - diplomirani inenjer elektrotehnike, (smjera automatizacije), te da je radio na tim poslovima u praksi ili zavrio teajeve iz tog podruja. LITERATURA ZA UENIKE Ne postoji. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Bocksnick B, Grundlagen der Steuerungstechnik, Festo Didactic GmbH, Esslingen 1987. Ebel. F. i Nestel. S., Senzors for handling and processing technology - Proximity sensors, Festo Didactic KG, Esslingen, 1992. Ebel F.:, Sensors for Handling and Processing Technology, Proximiry Sensors, Book of Exercises whith Solutions, Festo Didactic KG, Esslingen, 1991. Kostka W. i drugi, Steuerungen mit dem Personal Computer, Grundstufe, Festo Didactic KG, Aichwald 1989. Nikoli G., Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjee, Sveuilini udbenik, Zrinski, TTF, akovec, 2001. Sinclair, Ian R., Sensors and Transducers, Harnolls Limited, Bodmin, Cosnwall UK Schule R.i Waiblinger P., Sensors for Handling and Processing Technology,Sensors for Force and Pressure, Festo Didactic KG, Esslingen, 1993. Schule R.i Waiblinger P., Sensors for Handling and Processing Technology, Sensors for Distance and Displacement,Festo Didactic KG, Esslingen, 1993.

55

(24) KONTROLA I MJERENJA

Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3. 4. 2

CILJEVI I ZADAE - upoznavanje s pojmovima i metodama kvalitete, nadzorom i ukljuivanjem u proizvodnim procesima (pareto princip, Isickava dijagram, indeks kvalitete, plan prijema itd.), - upoznavanje sa sustavom ISO 9000, - upoznavanje s internacionalnim sustavom SI i nainom njegove primjene, - principi i teorija mjerenja, - mjerenje dimenzija, oblika, povrina; mjerenje mehanikih veliina; mjerenje procesnih veliina; mjerenja u akustici i optici, - upoznavanje pogreaka kod mjerenja i njihove posljedice, - osposobljavanje uenika za samostalno i korektno primjenjivanje metoda mjerenja, - razvijanje osobina posebno vanih prigodom mjerenja kao to su: preciznost i tonost, urednost i odgovornost. SADRAJ Znaaj i uloga kvalitete u ivotu ovjeka, te njeno mjesto u gospodarstvu Metode kontrole kvalitete (pareto princip, Isickava dijagram, indeks kvalitete, plan prijema) Sustav ISO 9000, Meunarodni sustav mjera ISO Principi i teorija mjerenja Mjerenje dimenzija, oblika, povrina, mehanikih veliina, procesnih veliina, mjerenje u akustici i optici. METODIKI NAPUTAK Odvijanje nastave je u dijelu mjerenja u obliku integralnog dualnog sustavu na mjernoj opremi. Broj sati praktinog rada u dijelu mjerenja je oko 50%. Svi zadaci koji se obrauju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse, a koji se obvezatno moraju realizirati u praktinom radu. Posebnu pozornost treba obratiti znaaju kontrole kvalitete u dananjem svijetu (ISO 9000), posebno u meunarodnoj podjeli rada. Kroz praktini rad treba razviti osobine: preciznost, tonost, sistematinost, urednost i odgovornost za rezultate rada. MATERIJALNI UVJETI Nastavu o kontroli kao sustavu, te standardima ISO 9000 i IS, treba odravati u standardnim uionicama u kojima postoji grafoskop radi prikazivanja folija i crtanja shema organizacije. Nastavu dijela predmeta koji obrauje mjerne ureaje i mjerenje treba izvoditi u prostorijama namijenjenu mjerenjima, u kojima osim uionikog dijela trebaju biti i radni stolovi s mjernom opremom, kao i predmeti mjerenja.

56

Nastavniku su neophodne folije fizikalnih principa na kojima se ostvaruje mjerenje, kao i didaktiki prikazi presjeka mjernih instrumenata. Poeljno je prikazivanje didaktikih filmova o procesima mjerenja u razliitim tipovima industrijskih pogona. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA: - diplomirani inenjer strojarstva uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili zavrio teajeve iz tog podruja. - diplomirani inenjer elektrotehnike, smjera automatizacije, uz uvjet da je radio na tim poslovima u praksi ili zavrio teajeve iz tog podruja. - diplomirani inenjer fizike ili profesor fizike, uz uvjet da se u praksi bavio sustavom kontrole i mjerenjima ili je zavrio teajeve iz tog podruja. - profesor strojarske skupine predmeta (uz uvjet da je taj kolegij poloio na fakultetu ili zavrio seminar iz tog podruja). LITERATURA ZA UENIKE Ne postoji. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Dusman F.& Stanec R., Odabrana poglavlja iz kontrole kvalitete, Sveuilite u Zagrebu, FSB, 1983. Bakija I., Kontrola kvalitete, Tehnika knjiga, Zagreb 1978. Bakija I., Osiguranje kvalitete po ISO 9000, Privredni vjesnik, Zagreb 1994. Feigenbaum A.V., Total quality control, McGraw Hill Book Company, New York 1961. Hoffmann K., An introduction to measurements using straingages, Hoffinger Baldwin Meksstechnik GmbH, Darmstadt, 1989. Holman J. P., Experimental Methods for Engineers, McGraw-Hill Book Company, NY 1989. Juran J.M., Quality Control Handbook, III izdanje, McGraw Hill Book Company, New York 1974. Masing W., Handbuch Qualittsmanagement, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1994. Stanec R., Teorija i principi mjerenja, Podloga za vjebe, FSB - Zagreb

57

VOENJE PROCESA RAUNALOM

Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3. 4. 3

CILJEVI I ZADAE upoznavanje s organizacijom rada i s funkcijom raunala u voenju procesa, upoznavanje s ureajima za programiranje, upoznavanje s funkcijom simulacije procesa, upoznavanje s programskim blokovima, memorijama, bistabilima, timerima, upoznavanje s programskim jezicima i strukturom programskih jezika, upoznavanje s linearnim i strukturnim programiranjem, upoznavanje s obradom logikih i matematikih funkcija i operacija, upoznavanje s obradom brojeva u PLC-u, upoznavanje s ostvarivanjem funkcije brojenja i usporedbe, upoznavanje s funkcijskim i podatkovnim blokovima, upoznavanje s nainom ostvarivanja slijednog i vremenskog upravljanja, upoznavanje s obradom analognih podataka, upoznavanje s nainom upravljanja kod NC strojeva (alatni strojevi), upoznavanje upravljanja kod CNC strojeva (obradni centri), upoznavanje s konstrukcijom i nainima rada robota, njihovim mogunostima i podrujima primjene, nainu programiranja, upoznavanje s organizacijom fleksibilnih linija, nainom rada i ulogom nadzornog (centralnog) raunala, upoznavanje s naelima rada MMI/SCADA sustava, savladavanje jednog od SCADA programa, upoznavanje uloge raunala kao pomagala za upravljanje proizvodnim strojevima i kod izrade programa (CIM), upoznavanje s logikom upravljanja proizvodnjom pomou raunala (CIM), kao i voenje svih poslovnih funkcija poduzea (CIE), upoznavanje s logikom funkcioniranja pojedinih modula programa za upravljanje poslovnim (i proizvodnim) procesima (npr. COPICS, SUPER, MRP i sl.).

SADRAJ Funkcija raunala u voenju procesa Simulacija procesa Programski blokovi, memorije, bistabili, timeri itd. Programski jezici Slijedno i vremensko upravljanje Obrada analognih podataka Raunalom upravljani strojevi i linije (alatni strojevi: OC., NC, CNC, fleksibilne linije: FPS, FMS) Roboti SCADA sustavi Raunalo kao pomagalo pri tehnikim problemima (CAD, CAM, CAE, CAP i sl.) Raunalo u upravljanju poslovnim procesima (CIM, CIE, programski paketi COPIS, SUPER; MAX i sl.).

58

METODIKI NAPUTAK Odvijanje kompletne nastave je teko ostvariti bez integriranog dualnog sustava. Dio nastave koji se odnosi na koritenje raunala, izradi i modeliranju programa na raunalu za upravljane proizvodnim procesima jedino je i mogue izvesti u integriranom dualnom sustavu s odnosom sati do 50% u korist praktinog rada. Dio praktinog rad kod voenja procesa koji se treba odvijati na simulaciji prepoznatljivog proizvodnog procesa na didaktikim linijama, je oko 30% nastave uz obaveznu primjenu raunala s odgovarajuim programima. Dio koji obrauje upravljanje poduzeem (COPICS i sl.) treba realizirati u suradnji s tvrtkama koje koriste te programe (npr.: Ericsson-Nikola Tesla, ELKA i sl.). Posebnu pozornost obratiti znaaju, mjestu i ulozi raunala u sloenim proizvodnim, ali i poslovnim procesima. Praktinim zadacima osposobiti uenike programski rjeavati probleme koji su im zadani. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama za odvijanje nastave za predmete pneumatika i hidraulika te upravljanje i regulacija, budui da se rabe isti elementi. Osim naznaene opreme za pneumatiku, elektropneumatiku, hidrauliku, elektrohidrauliku, upravljanje i regulaciju potrebno je za svaku plou imati osobno raunalo najmanje PIII, te PLC-ove (odnosno IPC) s potrebnim sueljima za povezivanje s izvrnim elementima. Na jednom radnom stolu za vjebanje moe raditi najvie 5 uenika Dio teorijske i praktine nastave vezane za NC i CNC upravljanje treba se odvijati u radnim prostorima sa CNC strojevima. Za nastavnika neophodne su folije sa shemama povezivanja pojedinih upravljakih cjelina ili sustava. Valja imati i LCD projektor kako bi se preko grafoskopa na zaslon na zidu mogli prikazati postupci na raunalu. Za upravljake sustave voenja poslovnih funkcija proizvodnih organizacija (CIM organizacija), potrebno je imati pripremljene folije pojedinih funkcijskih shema poslovnih procesa. Poeljno je prikazivanje didaktikih filmova o radu fleksibilnih proizvodnih i montanih sustava upravljanih centralnim nadzornim raunalom, kao i o funkcioniranju radnih organizacija s uhodanom organizacijom ili dijelom organizacije po principu CIM odnosno CIE (upravljanje proizvodnjom koritenjem COPICS-a, SUPER-a, PAKEL-a ili sl.). POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer strojarstva, uz uvjet da je taj kolegij poloio na Strojarskom fakultetu ili zavrio teajeve iz tog podruja, - diplomirani inenjer elektrotehnike, uz uvjet da se u praksi bavio upravljakim fleksibilnim sustavima ili sustavima upravljanja poslovnim procesima poduzea, odnosno zavrio teajeve iz tog podruja, - diplomirani informatiar, uz uvjet da se u praksi bavio upravljakim fleksibilnim sustavima ili sustavima upravljanja poslovnim procesima poduzea, odnosno zavrio teajeve iz tog podruja. - profesor strojarske skupine predmeta (uz uvjet da je taj kolegij poloio na fakultetu ili zavrio seminar iz tog podruja). LITERATURA ZA UENIKE Ne postoji.

59

LITERATURA ZA NASTAVNIKE Akermann R. i dr., Speicherprogrammierbare Steuerungen, Festo Didactic KG, Esslingen 1989. Boyer, Stuart A., SCADA: Supervisory Control and Dana Acquisition, 2nd Edition, Instrument Society of America, North Carolina-USA, 1999. Anonimus, Informacija i obuka SIMATIC S5, materijali za obrazovanje, Siemens-Montelektro, 1994, 1995. Anonimus, The CIM Enterprice, IBM, New York 1989. Kostka W. i drugi, Steuerungen mit dem Personal Computer,Grundstufe, Festo Didactic KG, Aichwald 1989. Majdani N., Upravljanje proizvodnjom, informacijski sustav planiranja, ISOT, Zagreb 1988. Nikoli G., Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjee, sveuilini udbenik, TTF & Zrinski d.d., akovec 2001. urina T, Crnekovi M.:Industrijski roboti, kolska knjiga, Zagreb.

60

RADIONIKE VJEBE
Razred Broj sati tjedno 1. 2 2. 2 3. 3 4. 4

CILJEVI I ZADAE Izvedba radionikih vjebi treba uenicima omoguiti upoznavanje postupaka i usvajanje znanja i vjetina iz podruja mehatronike. Neophodno je savladavanje osnovnih postupaka obrade materijala te odreivanje parametara reima rada zahvata ili operacija. Osim mjerenja, kontrole, montae, ugaanja i odravanja uenici moraju upoznati tehnoloke procese i operacije, projektiranje tehnolokih procesa, izradu tehnike i tehnoloke dokumentacije, elemente povrinske zatite, izvore opasnosti i pravila rada na siguran nain. Nastavom na ovom predmetu treba osposobiti uenike za: - povezivanje teoretskih znanja s praktinim radom - funkcionalno povezivanje razliitih sklopova u cjelinu prema zadanoj shemi - utvrivanje pogreaka u sustavu i nain njihovog otklanjanja - primjenu standarda s ciljem poveanja kakvoe i zatite okolia. Ciljeve treba ostvarivati kroz sljedee zadae svladavanja znanja i vjetina po godinama obrazovanja: 1. razred - operacije obrade materijala odvajanjem estica pomou otrice metodom rune obrade i mehaniziranim alatima - obrada deformacijom - termika obrada i povrinska zatita - pridravanje pravila rada na siguran nain i zatite okolia ( potrebno je provoditi kontinuirano) 2. razred - princip rada i kinematika mehanikih sklopova - regulacioni i izvrni elementi, njihova graa, radne karakteristike, primjena, nain ugradnje, odravanje - spajanje razliitih sklopova u zadanu cjelinu - funkcionalno ispitivanje i prilagoivanje - obrada materijala odvajanjem estica, odreivanje tehnolokog postupka , izbor reima rada stroja i odreivanje vremena izrade. 3. razred - elemenati instrumentarija, dokumentacija - princip rada i ispitivanje elektronikih sklopova - usvajanje znanja, vjetina i postupaka u izradi jednostavnijih elektronikih sklopova - primjena regulacionih, upravljakih i izvrnih sklopova u mehatronikim sustavima 4. razred - projektiranje i gradnja sloenih hibridnih sustava prema zahtjevima tehnolokog procesa - spajanje pogonskih upravljakih i izvrnih sustava u funkcionalnu cjelinu - izrada uputa za rukovanje, kontrolnih toaka, plana odravanja, plana osposobljavanja operatera, nadzora i programiranja fleksibilnih i proizvodnih montanih linija. SADRAJ 1 razred Organizacija rada u radionici za obradu materijala s upoznavanjem osnova zatite na radu i izvorima opasnosti. Mjerni alati, postupci rukovanja mjerilima i njihova primjena Postupci obiljeavanja i oznaavanja Osnove obrade materijala odvajanjem estica

61

Runa obrada materijala, postupci obrade, izbor i primjena alata Obrada materijala mehaniziranim alatima, izvori opasnosti, sigurnosne mjere i zatita od povreda Obrada materijala postupcima strojne obrade Izbor tehnolokog procesa, reima rada, alata i odreivanje oblika otrice Rukovanje strojevima uz uvjete rada na siguran nain Zatita materijala od korozije, izbor i postupak zatite 2. razred Uvod u mehatronike ureaje Principi rada mehatronikog ureaja, koritenje tehnike dokumentacije i uputa za rukovanje te putanje u rad Osnovni mehanizmi i sklopovi mehatronikog ureaja i njihovo odravanje Demontaa i montaa lanova i postupci rastavljanja i sastavljanja pojedinih elemenata Pogonski sklopovi, regulacija i odravanje Spajanje rastavljivim i nerastavljivim spojevima Izbor standardiziranih materijala, alata 3. razred Organizacija rada u radionicama elektronike, izvori opasnosti, mjere zatite, radno mjesto, instrumentarij , oprema i alati Tehnika i tehnoloka dokumentacija, sheme, standardi, sastavnice i upute za rad Tehnike spajanja u elektronici, obrada vodova, prepoznavanje i postupci s elektronikim komponentama i sklopovima Postupci izrade vjebi prema zadanim uvjetima, kontrola, metode za iznalaenje kvarova i uporaba instrumenata Izrada zadanih elektronikih sklopova, projektiranje, izbor elemenata , izvedba tiskanih ploica, ugradnja, spajanje i provjera Elektroniki sklopovi u mehatronikim ureajima, ugradnja, ispitivanje, izmjena i odravanje Tehnologija povrinskog spajanja komponenata Izrada zadanog sklopa s komponentama za povrinsko spajanje, uporaba agregata za spajanje, provjera i izmjena elemenata 4. razred Organizacija rada radionice za mehatroniku Izvori opasnosti i mjere zatite Radno mjesto, alat, instrumenti, oprema i materijal Tehnika i tehnoloka dokumentacija Tehniki podaci, sheme, sastavnice i upute za rad Pneumatski, hidrauliki i elektrini pogoni, karakteristike elemenata i sklopova nain ugradnje i odravanja Elementi automatskog voenja procesa, senzori i pretvornici Mjerenja neelektrinih veliina Kontrola i odravanje elemenata i sklopova u automatskom voenju procesa Projektiranje jednostavnih automatskih ureaja, izrada dokumentacije, izrada ureaja i ugaanje procesa Upoznavanje procesa voenih raunalom Elementi programiranja procesa Meusklopovi za povezivanje raunala i procesa Principi robotike Sudjelovanje u izradi, montai i kontroli mehatronikih sklopova i ureaja Sudjelovanje u odravanju, nadzoru i voenju kompleksnih procesa i proizvodnih linija.

62

METODIKI NAPUTAK Prigodom izrade izvedbenih programa treba skrbiti o specifinim zahtjevima zanimanja u mehatronici. Povezivanje razliitih struka i potrebno poznavanje velikog broja radnih operacija zahtijeva detaljnu organizaciju rada i vrsto povezivanje teorijskih znanja i laboratorijskih vjebi s radionikim vjebama. U vjebama treba stalno naglaavati kompleksan pristup i sagledavanje svakog sklopa ili ureaja u cjelini. Upoznavanje najsloenijih sustava moi e se najee organizirati samo u proizvodnim organizacijama, a temeljne vjebe treba organizirati u kolskim radionicama. MATERIJALNI UVJETI Nastavu radionikih vjebi treba izvoditi u propisanim radionicama za runu i strojnu obradu, finomehaniku, elektrotehniku i elektroniku. U odreenim vjebama potrebito je dopuniti opremu posebnim mehatronikim sklopovima i ureajima to e omoguiti savladavanje specifinih vjebi mehatronike. Dio nastave poglavito 4. razreda treba organizirati u stvarnim uvjetima rada na kompleksnim proizvodnim strojevima i linijama. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer strojarstva, - diplomirani inenjer elektrotehnike, - nastavnik praktine nastave strojarske i elektro struke, - inenjer strojarstva, - inenjer elektrotehnike, - suradnik u nastavi (srednja struna sprema strojarske ili elektro struke) - potrebni uvjeti za radionike vjebe u 3. i 4. razredu su odgovarajua usmjerenja u podrujima ili zavreni odgovarajui teajevi LITERATURA ZA UENIKE Nikoli, Hiti, Praktina nastava, vjebe rune obrade metala, Zrinski, akovec, 1997. Nikoli, Tehnike spajanja-praktina nastava, Tipex, Zagreb, 1998. Pavlekovi, Radna mapa, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 1996. Skupina autora, Zatita na radu, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 1998. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Krautov strojarski prirunik, Axiom, Zagreb, 1997. Nikoli G., Pneumatika i hidraulika I. dio, Tipex, Zagreb, 1998. Nikoli G., Pneumatika, kolske novine, Zagreb, 2000. Nikoli G., Novakovi J., Hidraulika, kolske novine, Zagreb, 2000. Nikoli G., Upravljanje i regulacija I. dio, kolske novine, Zagreb, 19996. Reep A., Elementi finomehanike, kolska knjiga, Zagreb, 2001. Boievi, Temelji automatike I.,II, kolska knjiga, Zagreb, 2001.

63

Izborna nastava AUTOMATIZACIJSKI SUSTAVI CESTOVNIH VOZILA

Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3. 4. 5

CILJEVI I ZADAE Ciljevi predmeta su usvajanje znanja o nainima voenja procesa i upravljanja automatskim sustavima na cestovnim motornim vozilima. Zadae ovog programa su: - upoznavanje s osnovama automatskog reguliranja procesa i njegovog voenja - upoznavanje s osnovnim znaajkama mjerenja i mjernih pretvornika - upoznavanje osnove procesa i grae motora s unutranjim izgaranjem - upoznavanje osnova procesa pripreme gorive smjese i izgaranja kod Ottova i Diselova motora - upoznavanje s osnovama elektronikih sustava paljenja gorive smjese Ottova motora - upoznavanje s osnovama elektronikih sustava ubrizgavanja Ottova motora - upoznavanje s osnovama elektronikih sustava ubrizgavanja Diselova motora - upoznavanje lambda regulacije i katalizatora - upoznavanje automatske spojke - upoznavanje automatskog stupnjevanja prijenosa - upoznavanje automatskog sustava upravljanja i koenja vozila (ABS, EDS, ASR) - upoznavanje sustava grijanja i klimatizacije - upoznavanje ovjesa, amortizera i zranih jastuka - upoznavanje turbo punjenja - upoznavanje prateih sustava (elektro-podizai stakla, sustavi sigurnosti i protuprovalni sustavi). Putem vjebi uenici e se osposobiti za: - samostalno razmatranje elektrinih elemenata u automatizaciji sustava - samostalno razmatranje automatizacijskih sustava cestovnih vozila - samostalno razmatranje ispravnosti i ugraanja jednostavnih automatizacijskih sustava vozila - samostalno razmatranje i otklanjanje neispravnosti i kvarova u mjernim slogovima i krugovima automatizacijskih sustava vozila Steena znanja usvojena u ovom predmetu uenici trebaju primjenjivati u daljem samostalnom praktinom radu i strunom usavravanju. SADRAJI Osnovni pojmovi automatskog reguliranja procesa Osnovni pojmovi automatskog voenja procesa Ope znaajke mjernih pretvornika i mjerenja Osnove procesa i grae motora s unutranjim izgaranjem Osnove procesa pripreme gorive smjese i izgaranje kod Ottova i Diselova motora Osnovne sheme spajanja i pokretanja elektrinih motora Elektroniki sustavi paljenja gorive smjese Ottova motora Elektroniki sustavi ubrizgavanja Ottova motora Elektroniki sustavi ubrizgavanja Dieselova motora Lambda regulacija i katalizator Automatske spojke Automatsko stupnjevanje prijenosa Automatski sustavi upravljana i koenja vozila (ABS, EDS, ASR) Sustavi grijanja i klimatizacije
64

Ovjesi, amortizeri i zrani jastuci Turbo punjenje Pratei sustavi: elektro-podizai stakla, sustavi sigurnosti i protuprovalni sustavi, satelitska navigacija. METODIKI NAPUTAK Odvijanje nastave je na didaktikoj opremi za automatizaciju, te tehnologiju automehanike. Broj sati praktinog rada na vjebama je oko 40% (prosjeno 3 sata tjedno struno-teorijske nastave i 2 sata tjedno vjebi). Predmet automatizacijski sustavi cestovnih vozila razvija apstraktni kreativni naini razmiljanja, koji se povezuje s praksom. Stoga zadaci koji se obrauju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse, a to se obvezatno mora realizirati u praktinom radu na vjebama. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama opremljenim za odvijanje nastave predmeta automatizacije i tehnologije automehanike, ili u kabinetu predmetne nastave sa specijaliziranim praktikumom za izvoenje vjebi. Osim opreme za automatizaciju, potrebno je imati modele i elemente pojedinih automatizacijskih sustava vozila, koje daju mogunost izvoenja pojedinih mjerenja i ugaanja, test ureaj te osobno raunalo. Na jednom radnom stolu za vjebanje moe raditi najvie 5 uenika. Zbog mogunosti prljanja uljem oko stolova postavlja se podna obloga koja se lako brie te nije klizava, a uenici trebaju odjenuti radne kute. Nastavniku su neophodne folije automatizacijskih elemenata i sustava. Poeljno je prikazivanje strunih didaktikih filmova o automatizacijskim sustavima primijenjenim u praksi. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer strojarstva uz uvjet da je radio na poslovima automatizacije sustava vozila ili zavrio teajeve iz navedenog podruja - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer automatizacije) uz uvjet da je zavrio teajeve iz podruja automatizacije sustava vozila ili stekao odgovarajua iskustva u radu - profesori strojarske skupine predmeta koji su stekli odgovarajuu praksu u radu LITERATURA KOJA SE PREPORUUJE ZA UENIKE Boievi J., Temelji automatike I i II, kolska knjiga, Zagreb, 1991. Raji F., Osnove automatike II i III, Centar za izobrazbu Ruer Bokovi 1988. vara B., Elektroniko ubrizgavanje i elektroniko paljenje kod Ottova motora, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 1995. LITERATURA ZA NASTAVNIKE BOSCH GmbH, Technishe Unterrichtung Komplete, Bosch GmbH Stuttgart 1991. Standt W., Kraftfahrzeug technik, Ttechnologie; Vieweg, Braunschweig, 1995. urina T., Automatska regulacija, kolska knjiga, Zagreb, 1983.

65

Izborna nastava PROIZVODNI SUSTAVI

Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3. 4. 5

CILJ EVI I ZADAE - upoznavanje s funkcijama rukovanja i njihovom tehnikom realizacijom, - upoznavanje s osnovnim naputcima za projektiranje izradaka i ureaja sa stajalita jednostavnije automatizacije linija, - primjena steenih znanja iz teoretskih predmeta na rjeavanju realnih problema, - upoznavanje s neizrazitom (fuzzy) logikom, nainom rada i primjenom - upoznavanje s (MPS modularnim proizvodnim sustavima) i njegovim principom rada, - upoznavanje s nainom rada fleksibilnih linija, - izrada potpune tehnike dokumentacije, - izrada funkcionalnog modela procesa, - savladavanje rada s mjernom opremom (osciloskop, digitalni multimetar, mjerna i oprema za mjerenje oblika i dimenzija), - detaljnije upoznavanje s programskim paketima za rjeavanje tehnikih problema (AutoCad, Caddy, C, C++, Lab Viev, Lookout, jezici za programiranje PLC-a) - izrada seminarskih radova iz pojedinih cjelina, - uenje rada u grupi, - usmeno obrazlaganje zamiljenih rjeenja, SADRAJ Funkcije rukovanja izradaka (gomilanje, transport, orijentacija, spajanje, razdvajanje, slaganje, dodjeljivanje, pozicioniranje i sl.) Ureaji koji ostvaruju funkcije rukovanja izradcima, Naela konstruiranja izradaka namijenjenih automatizaciji, Izraunavanje ekonominosti primjene pojedinanog rjeenja automatizacije, zadavanje zadatka i razrada projekta, Izrada poloajne sheme i opis rada (npr. izrada funkcijskog plana, dijagrama put - korak i put vrijeme), Proraun mehanikih dijelova, izbor opreme prema potrebnoj snazi, brzini rada, elektrinim veliinama, Rjeavanje elektrinih, pneumatskih i hidraulikih shema, Izbor senzora, motora, pneumatske ili hidraulike opreme, Komponente u sustavima regulacije elektrinih strojeva (frekvencijski pretvarai), Izbor meusklopova i vrste komunikacije, Rad s neizrazitom (fuzzy) logikom, koraci u projektiranju, primjeri i rjeenja Programiranje PLC-a ili mikrokontrolera, Izrada MMI/SCADA programa, Montaa opreme i putanje u rad, Prepoznavanje pogreaka u sustavima i njihovo otklanjanje, Analiza dobivenog rjeenja, Kompletiranje dokumentacije. Rad s neizrazitom (fuzzy) logikom, koraci u projektiranju, primjeri i rjeenja Programiranje PLC-a ili mikrokontrolera, Izrada MMI/SCADA programa,
66

Montaa opreme i putanje u rad, Prepoznavanje pogreaka u sustavima i njihovo otklanjanje, Analiza dobivenog rjeenja, Kompletiranje dokumentacije. METODIKI NAPUTAK Odvijanje nastave je laboratoriju uz primjenu realne industrijske i didaktike opreme. Broj sati praktinog rada je oko 60%. Nastava je organizirana na rjeavanju kompleksnog zadatka (Case Study). Zadaci su iz podruja rukovanja materijalom u automatiziranoj proizvodnji, procesne tehnike, automatizacije u stanovanju (klimatizacija, protuprovalna zatita, liftovi i sl.). Svi zadaci koji se obrauju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse, a obvezatno se moraju realizirati u praktinom radu. Profesori teoretskim predavanjima i upuivanjem na literaturu usmjeravaju uenike prema rjeenju zadatka. U razredu od 25 do 30 uenika potrebno je formirati grupe od 4 6 uenika. Svakoj grupi zadaje se poseban zadatak. Sastav grupa mora biti ujednaen po znanjima iz pojedinih podruja. Insistirati na samostalnom radu uenika pri razradi dijelova zadatka. U radu je poeljno koristiti industrijske programske pakete i opremu za automatizaciju (senzori, PLC, mikrokontroleri). Radi manjih dimenzija i snaga izvrni ureaji (elektromotori, crpke, cilindri) trebaju biti didaktiki. Posebnu pozornost obratiti pisanju dokumentacije. MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veliine 90-100 m2, dobro osvijetljene. Ploa je bijela, metalna za pisanje s panel-flomasterom. U uionici je potreban i grafoskop s odgovarajuim platnom. U uionici je neophodno imati 6 umreenih raunala s pristupom na Internet. Raunala trebaju imati ugraene I/O kartice za komunikaciju s opremom (24 digitalna i 2 analogna ulaza i izlaza). Najmanje na jednom raunalu potrebno je ugraditi karticu za mjerenje (osciloskop). Uenicima na raspolaganju stoji oprema navedena u ostalim strunim predmetima. Nastavniku su neophodne folije, raunalo s dataskopom (LCD projektor) i navedeni programski paketi. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer strojarstva (uz uvjet da je zavrio odgovarajui smjer na fakultetu i/ili radio na poslovima automatizacije u industriji ili zavrio odgovarajue seminare). LITERATURA ZA UENIKE Ne postoji. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Sva literatura iz strunih predmeta, prvenstveno u treoj i etvrtoj godini i prirunici uz programske pakete. Boyer, Stuart A., SCADA, Supervisory Control and Dana Acquisition, Instrument Society of America, North Carolina-USA, 1999. Festo, MPS prirunik i vjebe, Festo Didactic GmbH, Esslingen, 1988.
67

Kostka W. i drugi, Steuerungen mit dem Personal Computer, Grundstufe, Festo Didactic KG, Aichwald 1989. Nikoli G., Mehanizacija i automatizacija, sveuilini udbenik, Sveuilina naklada d.o.o., Zagreb 1989. Nikoli G., Pneumatsko upravljanje, sveuilini udbenik, Sveuilina naklada d.o.o., Zagreb 1990. Nikoli G., Zbirka zadataka iz pneumatskog upravljanja, sveuilini prirunik, FSB, Zagreb 1998. Nikoli G., Upravljanje i regulacija, I dio. Upravljanje, udbenik za tehnike kole, kolske novine, Zagreb 1996. Nikoli G., Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjee, sveuilini udbenik, TTF & Zrinski d.d., akovec 2001. Novakovi B., Metode voenja tehnikih sistema: primjena u robotici, fleksibilnim sistemima i procesima, kolska knjiga, Zagreb 1990.

68

Izborna nastava ROBOTI

Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3. 4. 5

CILJEVI I ZADAE - upoznavanje s definicijom i namjenom robota, - upoznavanje s klasifikacijom robota i njihovim karakteristikama, - upoznavanje s nainom funkcioniranja robota, - upoznavanje s terminologijom u robotici, - upoznavanje kinematike i dinamike strukture robota, - upoznavanje sa sustavima robota: mehanikim, energetskim, mjernim i upravljakim, - upoznavanje s primjenom kamera u robotici, odnosno vizijskih i taktilnih sustava kod robota - upoznavanje s sustavima regulacije kod robota, - upoznavanje s vrstama i primjeni robota u montai, zavarivanju, posluivanju strojeva i linija, bojenju i drugim primjena, - upoznavanje s mobilnim robotima i njihovoj namjeni, - upoznavanje s ekonomskim pokazateljima opravdanosti primjene robota, - stjecanje znanja o znaaju primjene robota u svim djelatnostima ovjeka. SADRAJ Ime, definicija i namjena robota Klasifikacija robota i njihove karakteristike, Nain funkcioniranja robota, Terminologija u robotici, Kinematika i dinamika struktura robota, Sustavi robota: mehaniki, energetski, mjernim i upravljaki proraun mehanikih dijelova, Izbor opreme prema potrebnoj snazi, brzini rada, elektrinim veliinama, Primjena kamera u robotici, odnosno vizijskih i taktilnih sustava kod robota, Primjena robota u montai, zavarivanju, posluivanju strojeva i linija, bojenju i u drugim namjenama, Mobilni roboti i njihova namjena Ekonomski pokazatelji opravdanosti primjene robota, Budui razvoj i primjena robota. METODIKI NAPUTAK Odvijanje nastave je laboratoriju uz primjenu didaktike opreme. Broj sati praktinog rada je oko 50%. Nastava je organizirana na rjeavanju zadatka upravljanja robotom. Svi zadaci koji se obrauju moraju biti prepoznatljivi primjeri iz prakse, a obvezatno se moraju realizirati u praktinom radu ili simulirati na raunalu. Profesori teoretskim predavanjima i upuivanjem na literaturu usmjeravaju uenike prema rjeenju zadatka. U razredu od 25 do 30 uenika potrebno je formirati grupe od 4 6 uenika. Svakoj grupi zadaje se poseban zadatak namijenjen izradi programa za upravljanje robotom. Sastav grupa mora biti ujednaen po znanjima iz pojedinih podruja. Insistirati na samostalnom radu uenika pri razradi dijelova zadatka.

69

U radu je poeljno koristiti industrijske programske pakete i didaktiki robot i opremu za automatizaciju (senzori, PLC, mikrokontroleri). MATERIJALNI UVJETI Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorijama posebne namjene veliine 90-100 m2, dobro osvijetljene. Ploa je bijela, metalna za pisanje s panel-flomasterom. U uionici je potreban i grafoskop s odgovarajuim platnom.

U uionici je neophodno imati 6 umreenih raunala. Potrebno je imati na svakom raunalu odgovarajui programski paket (npr. COSIMOD i COSIMIR tvrtke Festo). Uenicima treba staviti na raspolaganje uz didaktiki robot (RM-501 ili slian) i opremu navedenu u ostalim strunim predmetima.
Nastavniku su neophodne folije, raunalo s dataskopom (LCD projektor) i navedeni programski paketi. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA: - diplomirani inenjer strojarstva (uz uvjet da je zavrio odgovarajui smjer na fakultetu i/ili radio na poslovima automatizacije u industriji ili zavrio odgovarajue seminare). - diplomirani inenjer elektrotehnike (uz uvjet da je zavrio smjer automatizacija na fakultetu) i/ili radio na poslovima automatizacije u industriji odnosno zavrio odgovarajue seminare). LITERATURA ZA UENIKE Nema postoji. LITERATURA ZA NASTAVNIKE Sva literatura iz strunih predmeta, prvenstveno u treoj i etvrtoj godini i prirunici uz programske pakete. Boyer, Stuart A., SCADA: Supervisory Control and Dana Acquisition, Instrument Society of America, North Carolina-USA, 1999. FESTO, MPS prirunik i vjebe, Festo Didactic GmbH, Esslingen, 1988. Kostka W. i drugi, Steuerungen mit dem Personal Computer, Grundstufe, Festo Didactic KG, Aichwald 1989. Nikoli G., Mehanizacija i automatizacija, sveuilini udbenik, Sveuilina naklada d.o.o., Zagreb 1989. Nikoli G., Pneumatsko upravljanje, sveuilini udbenik, Sveuilina naklada d.o.o., Zagreb 1990. Nikoli G., Zbirka zadataka iz pneumatskog upravljanja, sveuilini prirunik, FSB, Zagreb 1998. Nikoli G., Upravljanje i regulacija, I dio. Upravljanje, udbenik za tehnike kole, kolske novine, Zagreb 1996. Novakovi B., Metode voenja tehnikih sistema: primjena u robotici, fleksibilnim sistemima i procesima, kolska knjiga, Zagreb 1990. urina T., Crnekovi M., Industrijski roboti, kolska knjiga, Zagreb 1990.

70

Izborna nastava UREDSKA TEHNIKA

Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3. 4. 3

CILJEVI I ZADAE Nastavni predmet treba omoguiti uenicima usvajanje osnovnih znanja iz podruja uredske tehnike i upoznavanje najeih ureaja iz toga podruja. Ovaj predmet je sinteza dosada steenih znanja iz strunih predmeta i praktinih znanja na odravanju tih ureaja. Zadae ovoga predmeta su: -upoznavanje temeljnih naela rada ureaja uredske tehnike -upoznavanje s podsustavima uredskih strojeva -osposobiti uenike za samostalno ugaanje i ienje ureaja -samostalno dijagnosticiranje, otklanjanje neispravnosti i kvarova, te odravanje ureaja -upoznati uenike s vaeim normama, a u skladu s ekolokim zahtjevima prilikom koritenja i odravanja uredskih strojeva -osposobiti uenike da se samostalno slue izvorima informacija (servisni prirunici, upute). SADRAJI 1. Pisai strojevi Vrste pisaih strojeva Glavni sklopovi Najei kvarovi 2. Fotokopirni strojevi Opis ureaja Princip rada Glavni sklopovi i dijelovi Utvrivanje kvarova Odravanje 3. Laserski pisai Opis ureaja Glavni sklopovi Utvrivanje kvarova Odravanje 4. Registar kasa Princip rada Glavni dijelovi Odravanje 5. Skeneri Princip rada Izvedbe Tipovi i proizvoai

71

6. Ploteri Princip rada Izvedbe Tipovi i proizvoai 7. Telefonske sekretarice Opi pojmovi Izvedbe Tipovi i proizvoai 8. Fax ureaji Glavni dijelovi i princip rada Mogui kvarovi Tipovi i proizvoai 9. Digitalne kamere Osnovne znaajke Proizvoai i tipovi 10. Modemi Osnovne znaajke Princip rada i namjena METODIKI NAPUTAK Vjebe se realiziraju u specijaliziranoj uionici opremljenoj s osnovnim uredskim strojevima. Uenici e kroz sastavljanje i rastavljanje tih ureaja upoznati dijelove, sklopove i princip rada. MATERIJALNI UVJETI Potreban prostor i oprema: -specijalizirana uionica -osnovni uredski strojevi -dijelovi uredskih strojeva POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA - diplomirani inenjer strojarstva - diplomirani inenjer elektrotehnike LITERATURA ZA UENIKE Nema postoji. LITERATURA ZA NASTAVNIKE BUG, asopis, BUG d.o.o., Zagreb F&M, Feinwerktechnik, Mikrotechnik, Mikroelektronik, asopis, Carl Hauser Verlag, Mnchen (www.hauser.de) OEP, Office Equipment & Products, asopis, Dempa Publications, INC., Tokyo VIDI, asopis, VIDI-TO, d.o.o., Zagreb

72

STRUNA PRAKSA
Razred Broj sati godinje 1. 2. 80 3. 80 4. -

Struna je praksa dio okvirnog kolovanja tehniara za mehatroniku, a podrazumijeva edukacijski proces, u kojem uenici, primjenjujui prije usvojena znanja i vjetine, obavljaju u pravilu korisne radne zadae. Struna praksa ostvaruje (u pravilu) nakon zavrene nastavne godine (esto se zove i ferijalnom praksom) u radionicama samostalnih poduzetnike (obrtnika) ili poduzea. Te radionice moraju biti prikladne za obavljanje strune praske u ovom podruju rada, a mentor koji vodi uenika i nadzire njegovo napredovanje struan, to uvidom mora utvrditi kola prije upuivanja uenika na strunu praksu. Izvedbu ovog programa mora pratiti takoer i kola preko svog (za to kompletnog) nastavnika, koji e s mentorom uinkovito suraivati. Najbolje je jednom mentoru povjeriti jednog uenika, a ne preporuuje se jednom mentoru povjeriti vie od dva uenika Izvedbeni se plan i program izrauje (u dogovoru s mentorom) za svakog uenika posebno, ovisno o njegovim steenim znanjima i usvojenim vjetinama, te mogunostima mjesta izvedbe. Cilj je strune prakse da uenici, uz utvrivanje znanja, stjecanje iskustava o funkcioniranju poduzea, odnosno radionice i usavravanje prije steenih vjetina, doive stvarne situacije na koje e naii kao zavreni strunjaci, to e skratiti budue vrijeme uvoenja u poslove iz podruja mehatronike.

73

VIII. ZAVRNI ISPIT

Zadatke za zavrne radove treba formulirati tako da uenici uz prikaz tehniko-tehnolokih znanja pokau operativnu osposobljenost najmanje za jednu od sljedeih skupina poslova: - uporabu opreme za projektiranje - provoenje mjerenja i kontrola u procesima - rad na montai i odravanju postrojenja - izrada sklopova i dijelova. kola treba pripraviti najmanje etiri skupine zadataka za zavrne radove i to iz podruja: 1. AUTOMATIZACIJA 2. PROJEKTIRANJE SUSTAVA 3. MJERENJE I KONTROLE NA PROCESIMA 4. IZRADA SKLOPOVA I DIJELOVA Uz svaki zadatak treba navesti teze koje potpuno definiraju obveze uenika i usmjeravaju ih u izradi zavrnog rada. U okviru zavrnih radova treba planirati izradu odgovarajuih nastavnih sredstava i pomagala koja e posluiti razvoju vjebi iz strunih predmeta. Uenici etvrtih razreda mogu do polugodita i sami predlagati teme za zavrne radove te s odabranim mentorom formulirati zadatak u skladu s navedenim pravilima. Ispit iz strukovnih sadraja je usmeni. Pitanja iz strukovnih sadraja treba podijeliti u tri skupine u kojima prevladavaju sadraji iz strojarstva, elektrotehnike te raunarstva i automatizacije STROJARSTVO Hidraulika i pneumatika Finomehanika Kontrole i mjerenja ELEKTROTEHNIKA Elektroniki sklopovi Digitalna elektronika Elektrini strojevi i ureaji RAUNARSTVO I AUTOMATIZACIJA Upravljanje i regulacija Voenje procesa raunalom Senzorika

Iz svakog od navedenih predmeta treba napraviti 10-15 pitanja koja kroz saeta ponavljanja pokrivaju nastavno gradivo. Pitanja svojom kompleksnou trebaju pokriti i sadraje ostalih strunih predmeta (koji nisu u ovom izboru) iz svih godina obrazovanja te povezivati sadraje razliitih podruja, gdje god je to opravdano. Uz svako pitanje treba navesti nekoliko teza koje uenike vode u pripremanju zavrnog ispita, a ispitnim povjerenstvima omoguuju bolje praenje tijeka ispita i olakavaju ocjenjivanje. Uz ispitna pitanja treba navesti strunu literaturu po kojoj se ispit moe uspjeno pripraviti te pomagala koja se na ispitu mogu koristiti. Uenici sva pitanja moraju dobiti najkasnije 30 dana prije poetka zavrnog ispita. Na ispitu uenici izvlae listie s pitanjima tako da po jedno pitanje bude iz svakog od naprijed navedenih temeljnih podruja (STROJARSTVO, ELEKTROTEHNIKA te RAUNARSTVO I AUTOMATIZACIJA)

74

IX. RADNA SKUPINA ZA IZRADU PROFILA TEHNIAR ZA MEHATRONIKU

Radna skupina za izradu profila tehniara za mehatroniku koju je imenovalo Ministarstvo prosvjete i porta Uprava za programiranje, udbenike i razvoj - prof. dr. sc. Gojko Nikoli, profesor na Tekstilno-tehnolokom fakultetu u Zagrebu, honorarni nastavnik na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i dugogodinji suradnik njemake tvrtke FESTO, voditelj radne skupine - Neven Male, dipl. ing., profesor strojarske skupine nastavnih predmeta u Tehnikoj koli Ruera Bokovia u Zagrebu, - Marija Marceli, dipl. ing., ravnateljica Tehnike kole Ruera Bokovia u Zagrebu - Goran Nuskern, dipl. ing., profesor strojarske skupine nastavnih predmeta u Tehnikoj koli Ruera Bokovia u Zagrebu, - Stanko Paunovi, dipl. ing., naelnik Odjela za strukovno i umjetniko kolstvo u Ministarstvu prosvjete i porta Zavod za unapreivanje kolstva, - dr. sc. Duan Petrievi, - Branko vara, dipl. ing., vii struni savjetnik za podruje strojarstva u Ministarstvu prosvjete i porta Zavod za unapreivanje kolstva, - Neven Zokovi, prof. U izradi profila tehniara za mehatroniku i nastavnih programa te pokusnom praenju uvoenja novoga programa u obrazovnih proces sudjelovali su. Stipan Maduni, prof., i djelatnici Tehnike kole Ruera Bokovia: Milan urain, nastavnik praktine nastave, voditelj radionica, Ljiljana Kain, dipl. ing., Jasminka Kotur, dipl. ing., Jasna Orekovi, dipl. pedagog i Anelka Reep, dipl. ing. Pri utvrivanju konanoga okvirnoga obrazovnoga programa za zanimanje tehniar za mehatroniku uzete su u obzir primjedbe i sugestije iz Tehnike, industrijske i obrtnike kole iz akovca, Elektrotehnike i prometne kole iz Osijeka, Tehnike kole iz Splita i Tehnike kole iz Pule.

75