P. 1
Monetarna Ekonomija - Skripta Za Zavrsni Ispit

Monetarna Ekonomija - Skripta Za Zavrsni Ispit

|Views: 1,855|Likes:
Published by mlatkoimaric

More info:

Published by: mlatkoimaric on Oct 09, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/24/2015

pdf

text

original

1. Pojava i razvoj novca?

Novac se pojavio na određenom stepenu društvenog i ekonomskog razvoja proizvodnih snaga. Novac je društvena pojava nastala na određenom stepenu društvenog razvitka. Novac je takođe i kulturna pojava, nastala iz određenih čovjekovih potreba. Novac se javlja zbog toga što sa podjelom rada u društvu čovjek ne može proizvoditi sve što mu je potrebno. U ekonomskom smislu, novcem se vrši razmjena ekonomskih dobara. Kada jedna roba stekne monopol kao opšti ekvivalent, ona postaje novac. Razvoj novca kroz istoriju može se prikazati na sledeći način: 1. Robni novac, 2. Kovani novac, 3. Novčanice, 4. Žiralni novac i 5. Elektronski novac.

2. Pojavni oblici novca?
1. Robni novac Ulogu robnog novca su imali različiti proizvodi: žito, školjke, krzno, platno, stoka itd. Metal kasnije istiskuje ostale oblike robnog novca iz sledećih razloga: a) mogao je zadovoljiti veliki broj ljudskih poptreba u miru i ratu; b) bio je vrlo pogodan za obradu; c) mogao se držati na zalihama jer se nije kvario. Ipak, to još uvijek nije bio prvobitni kovani novac. 2. Prvobitni kovani novac Kuju se metalne pločice određene težine, sadržaja i čistoće metala, a za ta svojstva garantuje (jemči) država ili grad koji su ih emitovali. Prvobitni kovani novac se pojavio u obliku zlatnjaka u Lidiji u 6. vijeku p.n.e., kao i u obliku zlatnjaka i srebrnjaka persijskog cara Darija I. Ovaj novac iskovan od plemenitih metala funkcioniše kao svjetski novac i sredstvo za zgrtanje blaga (funkcije novca). 3. Kovani novac - od bakra i bronze Prvi kovani novac u se javio u Kini i Indiji oko 500. godine p.n.e., a u Grčkoj nešto kasnije. Ovaj novac je veoma rijetko kovan od zlata i srebra (stari Rim: zlatni - aureus, srebrni - denarius). Bio je različitih oblika - oblik lopate, noža, ražnjića, četvrtast. Mnogo kasnije se javlja u okruglom obliku, u odgovarajućoj težini i sadržaju. 4. Kovani novac - od srebra i zlata Brzo se uvidjelo da zlato i zlatan novac imaju prednosti i da se mogao zamijeniti u svakoj zemlji. Novac iskovan od zlata ili srebra postaje univerzalna mjera vrijednosti, opšte prihvaćeno sredstvo plaćanja i prometno sredstvo (funkcije novca). To je omogućilo da trgovina postane značajna djelatnost u međunarodnim razmjerama. Neki događaji u srednjem vijeku poput krstaških ratova (13. vijeku pne) i otkrića Amerike (1492.) imali su ogroman uticaj na razvoj svjetske trgovine i priliv ogromnih količina zlata i srebra.

1

5. Zlatni standard Zlatni standard karakteriše nekoliko faza koje predstavljaju tri novčana sistema. a) Sistem sa zlatom u opticaju ili čisti zlatni standard - novac se kuje od zlata, a note se mogu zamijeniti za zlato. b) Zlatno-polužni standard - novac se više ne kuje od zlata, a zlatno pokriće se drži u zlatnim polugama; banknote se teže mogu mijenjati za zlato. c) Zlatno-devizni standard - banka za pokriće novca, pored zlata, može imati i strani novac i devize konvertibilne za zlato. 6. Papirni novac Nošenje veće količine novca je rizičan postupak zbog čega su trgovci bili primorani da koriste potvrde o deponovanim novčanim sredstvima - sertifikate radi plaćanja robe u udaljenim područjima. Tokom vremena, kovani novac je skoro sasvim potisnut "simboličkim" novcem, od kojeg je najznačajniji oblik papirni novac. Osim ovog oblika, uvijek je prisutna manja ili veća količina, tzv. kreditiranja novca koji, u obliku depozitnog novca, danas predstavlja najznačajniji dio novca u opticaju. 7. Elektronski novac Savremeni novac se pojavljuje i u svom novom obliku - savremena trgovina novcem ili devizama i valutama. Prenos novca upotrebom elektronike sa računa jedne banke na račun kod neke druge banke drastično je skraćen sa nekoliko dana na svega nekoliko sekundi.

3. Novac u Crnoj Gori?
Najpouzdaniji podatak je da je prvi novac na tlu CG - ilirski novac - kovan u 2. vijeku pne u Risnu. Prestankom rada ove kovnice, do 13. Vijeka korišćeni su: rimski, mletački i vizantijski novac. U Zeti, u vrijeme vladavine Balšića, Đurađ I je u 14. vijeku kovao novac sa sopstvenim amblemima, a Balša je kovao II skadarski dinar. Novac su kovali i Đurđe II Stratimirović, Konstantnin Balšić, Stefan Lazarević i Balša III. Crnojevići nisu kovali svoj novac, već su cirkulisali dukati, perperi i dinari. Ideju da se iskuje crnogorski novac (zlatni perun) Njegošu dao Rodšild 1851. godine. U januaru 1901. Crnogorsko ministarstvo finansija izdalo naredbu kojom se uvodi kruna kao novčana jedinica.

4. Perper kao novac u Crnoj Gori?
Knjaz je izdao Ukaz 1906. godine, na osnovu koga je iskovan prvi crnogorski novac – perper. Iskovan je u bronzani i u nikleni perper u vrijednosti od 209.000 perpera. Srebrni perper je iskovan 1909. godine, a zlatni novac 1910. godine. Kovanje novca je imalo pored monetarnog i čisto finansijski značaj - čist prihod od kovanja srebrnog, niklenog i bronzanog novca, a gubitak od kovanja zlatnog novca. Krajem 1910. godine donijet je Zakon o državnom novcu Kraljevine Cme Gore. Nastupanjem ratova, do velikih finansijskih sredstava došlo se štampanjem i puštanjem u opticaj čistog papirnog novca. Ovaj novac je izdavalo Ministarstvo finansija, jer Crnogorska banka osnovana 1906. nije imala emisionu funkciju. Rat je izazvao poremećaj u privredi, vrijednost perpera je opadala. 1920. godine donesen u novoj državi je donešen zakon kojim je prihvaćen dinar. 2

5. Definicija novca?
Ne teorijskom nivou ne postoji saglasnost u definisanju novca. Postoje različiti pristupi definisanju novca u okviru ekonomske teorije. U savremenoj ekonomskoj teoriji, najvećem broju definicija pojma novca nalazimo nekoliko zajedničkih, bitnih elemenata. Slijedeći te osnovne, zajedničke i bitne elemente svih tih definicija, možemo izvesti sledeću definiciju: Novac je sve ono, nešto ili bilo što, što je u zajedničkoj upotrebi i opšteprihvaćeno od strane učesnika u razmjeni kao sredstvo prometa i plaćanja i standard ili mjera ekonomskih vrijednosti (Domančić). Kent smatra da se pod novcem može podrazumijevati nešto što služi samo kao sredstvo razmjene, a ne i kao standard ili mjera ekonomskih vrijednosti, i obrnuto, razumljivo ukoliko je u zajedničkoj upotrebi i opšteprihvaćeno od strane učesnika u razmjeni.

6. Funkcije novca?
Potrebno je razlikovati dvije grupe novčanih funkcija: • Funkcije koje obuhvataju sadržinu novca pa time određuju pojam novca (klasične funkcije novca): Novac kao sredstvo razmjene (prometno sredstvo); Novac kao mjera vrijednosti; Novac kao platežno sredstvo; Novac kao blago; Novac kao svjetski novac. • Funkcije koje obuhvataju osobine novca koje u različitim periodima različito djeluju (dopunske funkcije): Novac kao konzervator vrijednosti; Novac kao predstavnik solventnosti i likvidnosti; Novac kao garant slobode konzuma.

7. Funkcija novca kao prometnog sredstva?
Ovo je najvažnija funkcija na osnovu koje se određuje definicija novca. Novac ovu funkciju mora da obavlja za razliku od drugih koje ne mora. Imalac bilo koje robe može istu zamijeniti za bilo koju drugu robu posrednim putem, tako što prvo zamjenjuje svoju robu ili usluge za novac, kojim se onda može kupiti roba koja se želi. Korišćenjem novca kao sredstva razmjene utiče se na ekonomsku efikasnost, jer se znatno skraćuje vrijeme utrošeno u razmjeni proizvoda i usluga. Funkciju novca kao sredsta razmjene obavlja gotov novac i depozitni novac kao i druge HOV (kvazi novac), kojima kao kompenzacija za rizik likvidnosti uvijek pripada kamata ili neki drugi prihod.

3

već radije čekaju pogodan trenutak za kupovinu. Ovu funkciju novac ne mora da obavlja (u periodima hiperinflacije). novcem se može izraziti vrijednost svake robe. kvalitativno jednakim i međusobno uporedivim. U savremenom međunarodnom platnom prometu plaćanje između pojedinih zemalja vrši se na osnovu kurseva valuta. Novac koji je mogao da služi kao svjetski novac bilo je zlato. 4 . moguće je upoređivanje vrijednosti različitih proizvoda jer će se jednostavno uporediti količina novca koju je potrebno dati za jedan. prodavač postaje povjerilac a kupac dužnik. Funkcija novca kao mjere vrijednosti? Funkcija mjere vrijednosti je u tome što se vrijednost svake robe izražava u novcu i predstavlja cijenu te robe. 10. Pored kupovine postoji i bezbroj drugih usluga. Funkcija proizilazi iz činjenice da se ne mora poklapati vrijeme kupovine sa vremenom plaćanja. Novac se u funkciji platežnog sredstva koristi u kreditnim transakcijama. onda kada to njegovom imaocu odgovara. tako da i novac dobija drugu funkciju i postaje platežno sredstvo. proizvedene u različitim zemljama svijeta. Svjetski novac u funkciji mjere vrijednosti. Dakle.8. čije se plaćanje može odložiti. robe različitih fizičkih osobina se u razmjeni ispoljavaju kao kvalitativno istorodne i količinski uporedive. čini robe. Ova funkcija novca je korisna jer ljudi uglavnom ne žele da potroše dohodak odmah nakon što ga dobiju. Funkcija novca .Novac kao blago? Ova funkcija novca nastaje usled činjenice da se novac mogao čuvati da bi se trošio. obaveza i sl. bez ograničenja na zemlju proizvođača. Funkciju svjetskog novca mogu obavljati konvertibilne valute. Funkcija novca kao platežnog sredstva (sredstva plaćanja)? Ovo je funkcija novca sa pravnog gledišta. kao zamjena za bilo koju robu koja ima vrijednost. Sa razvojem robne proizvodnje. koje je postalo univerzalna roba jednaka za sve. Funkcija novca – Novac kao svjetski novac? Ova funkcija novca proizilazi iz potrebe da se na osnovu međunarodne podjele rada vrši razmjena između pojedinih zemalja. Zahvaljujući novcu. što znači da se one mogu međusobno i upoređivati. čemu je doprinjela sve veća podjela rada i pojava kreditnih odnosa. Umjesto gomilanja blaga u raznim naturalnim oblicima. 9. Novac je zajednička mjera vrijednosti svih roba. Zahvaljujući novcu. pojava novca je stvorila mogućnost da ga njegovi vlasnici čuvaju i angažuju kad žele. odnosno za drugi proizvod. 11.

Značaj ove funkcije takođe proizilazi iz činjenice da nelikvidnost jednog subjekta može izazvati lančanu nelikvidnost. Ta bitna pitanja su: naziv novčane jedinice. već nakon određenog vremena. Savremeni proces reprodukcije zahtijeva neodložno prisustvo novca za održavanje svog kružnog toka. Polazeći od vrste novčane jedinice novčani sistemi se dijele na: a) metalne novčane sisteme (metalna valuta ili metalno važenje. Dopunska funkcija novca – Novac kao konzervator vrijednosti? Ova funkciia proizilazi iz činjenice da se novac koji se posjeduje. Dakle. metal važenja. Funkcija novca kao konzervatora vrijednosti je direktno vezana za klasičnu funkciju novca kao blaga. 14. Novac u ulozi konzervatora vrijednosti podrazumijeva njegovu sposobnost da određeni vremenski period sačuva svoju početnu vrijednost. Dopunska funkcija novca – Novac kao garant slobode konzuma? Ova funkcija se sastoji u tome što se. Postoji stanovište da je riječ o izvedenim funkcijama novca kao sredstva plaćanja i da ih treba razmatrati u okviru te funkcije. Novčani sistemi? Novčani sistem predstvalja organizovanu aktivnost države u sektoru novca. za novac mogu kupiti sve vrste roba i usluga koje su izložene prodaji bez ograničenja. predstavlja jedno od najdragocjenijih prava. vezana valuta) b) novčane sisteme sa papirnim novcem u opticaju (papirna ili slobodna valuta) 5 . cirkulacija i povlačenje novca iz opticaja. pa je to još jedan razlog za da se novac pojavi u ulozi konzervatora vrijednosti. kao sredstva prometa i plaćanja. po pravilu. pa se stoga po nekim autorima i ne treba tretirati kao posebna funkcija. kojom se propisima i odgovarajućim mjerama regulišu uglavnom sva pitanja značajna za njegovu organizaciju i cirkulaciju.12. konvertibilnost itd. Ova funkcija je takođe je vezana za činjenicu da usled razvoja kreditnih odnosa prodavač robe ne dobija novac odmah. Sloboda pojedinca da svoj novac upotrijebi za nabavku one robe ili usluge koju želi. Dopunska funkcija novca – Novac kao predstavnik solventnosti i likvidnosti? Suština ove funkcije novca sastoji se u mogućnosti da se pomoću novca izražava stanje solventnosti i likvidnosti. Sloboda potrošnje (konzuma) i usmjeravajuća uloga efektivne tražnje predstavljaju osnovni organizacioni princip koji po svom značenju prevazilazi monetarnu problematiku. 13. novčani sistem je skup zakonskih propisa kojim se regulišu emisija. novčano pokriće. što može imati jako opasan uticaj po ekonomiju jedne zemlje. ne mora biti odmah iskorišćen. 15. jer postoji mogućnost njegovog čuvanja i angažovanja prema nahođenju njegovog imaoca.

utvrđuje se odstupanje od zakonski utvrđene težine i finoće metala Prometna ili dopuštena težina .utvrđuje se broj jedinica nekog novca koji se može iskovati iz određene težine zlata ili srebra Finoća . cirkuliše novac iskovan iz nekog metala zlata ili srebra ili. koji obuhvata: Valuta i važenje .novčana jedinica je tehnički i zakonski definisana kao određena količina nekog objektivnog standarda (zlata ili srebra). 18. 6 . a država odnosno emisiona ustanova je u obavezi da održava novčanu jedinicu u saglasju sa vrijednošću tog objektivnog standarda. zlata i srebra. pored ostalog. Kovnički sistem obuhvata? Država propisuje sve mjere kojima se reguliše kovanje i cirkulacija novca u metalnoj valuti – tzv.ukupna težina novca ili legure. Bruto težina . vezana valuta) Metalni novčani sistem . a da i dalje cirkuliše kao punovrijedno sredstvo prometa i plaćanja. koji ima prisilni tečaj i čija vrijednost. 17.određuje se metal iz kojeg se kuje novac Novčana jedinica . odnosno od njegove količine u prometu. To je novčani sistem s papirnim novcem u opticaju.koju je kovani novac morao da ima u prometu ili težina koju je mogao da izgubi.utvrđuje se ime (naziv) novcu Kovnicka (novčana) stopa . u ovom sistemu može da cirkuliše punovrijedni novac iskovan iz nekog metala ili novčanica (banknota). Podjela novčanih sistema? Polazeći od vrste novčane jedinice novčani sistemi se dijele na: a) metalne novčane sisteme (metalna valuta ili metalno važenje. znatno zavisi od njegove ponude i tražnje za tim novcem. kovnički sistem. b) novčane sisteme sa papirnim novcem u opticaju (papirna ili slobodna valuta) Slobodna valuta – je novčani sistem koji se ne vezuje za odgovarajući objektivni standard.težina čistog zlata sadržanog u bruto težini Remedijum ili tolerancija . kao neograničeno i definitivno sredstvo prometa i plaćanja. istovremeno. Neto težina . Dakle. Novčani sistem – Metalna valuta (vezana valuta)? Metalna (vezana) valuta je tako uređen novčani sistem kod kojega u prometu.odnos plemenitog i manje vrijednog metala u leguri (masi) iz koje se kovao novac. ali u neograničenom i stopostotnom iznosu konvertibilna za metal važenja.16.

Dvometalni novčani sistem – Dvojna valuta? Dvojna valuta je viša faza u razvoju bimetalizma. Ovaj sistem se naziva i alternativnim. najčešće zlata i srebra. 21. sredstvo prometa i plaćanja cirkuliše novac iskovan iz dva metala. Novčani sistem – Bimetalizam? Bimetalizam je dvometalni novčani sistem u kojem kao. Učinjen je veliki napredak u uređivanju novčanih sistema jer je sada zakonski utvrđen vrijednosni odnos zlata i srebra. Najčešće se pod paralelnom valutom podrazumijevaju 2 zasebna novčana sistema od kojih se jedan zasniva na zlatu a drugi na srebru. punovrijedno.Kada pored metalnog novca u prometu cirkuliše i papirni novac. definitivno i zakonsko. . sa ili bez zakonski utvrđenog vrijednosniog odnosa razlikuje se paralelna i dvojna valuta. Taj odnos se uspostavlja na tržištu prema potrebama. Stoga su promjene njihove vrijednosti činile sistem nestabilnim i pothranjivale špekulacije kojima se naročito koristila država. Sistem je stvarao izvjesne poteškoće kod regulisanja obaveza i plaćanja zbog nepostojanja međusobnog vrijednosnog odnosa. neograničeno.Kada u opticaju cirkuliše novac s manjom sadržinom (težinom) metala u odnosu na metal pune vrijednosti ili težine. godine Francuska je prva uvela dvojnu valutu i odnos je bio 1:15. u zavisnosi od odnosa ponude i tražnje dva metala ili kretanja njihovih vrijednosti tj. . U zavisnosti od toga da li u prometu istovremeno cirkulišu zlatni i srebrni kovani novac. Dvometalni novčani sistem – Paralelna valuta? Paralelna valuta je dvometalni novčani sistem bez unaprijed utvrđenog odnosa vrijednosti između 2 metala.1803. tržišnih cijena. dolazilo bi najčešće onda kada stvarni odnos vrijednosti između zlata i srebra na međunarodnom tržištu nije odgovarao zakonski utvrđenom odnosu unutar neke zemlje.19. 7 . Ovo najbolje ilustruje dejstvo Grešemovog zakona koji glasi: Do depresijacije jednog metala u unutrašnjem prometu ili do istiskivanja drugog vrednijeg novca iz opticaja. 20. Dvojna valuta poprima karakteristike alternativne u slučajevima kada dolazi do depresijacije jednog od dva metala u odnosu na zakonski utvrđen odnos vrijednosti. Grešemov zakon je primjenljiv: (Uslovi za djelovanje Grešemovog zakona) . usljed čega depresirani metal potiskuje iz prometa vrijedniji metal.Kada od dva metala u cirkulaciji jedan depresira.5. odnosno bimetalistička valuta u pravom smislu riječi.

Drugi novac se kuje iz nekog drugog metala. 25. i to u ograničenim količinama. Razvoj zlatnog standarda posmatra se kroz tri perioda koji predstvaljaju zasebne faze: čist zlatni standard. kao jedna vrsta kombinacije bimetalizma. zakonsko i definitivno sredstvo prometa i plaćanja cirkuliše zlatni kovani novac ili umjeto njega njegovi zamjenici: banknote.zlata ili srebra. Novac kovan iz jednog metala služi kao valutarni novac i to u neograničenim količinama i u prometu cirkuliše kao zakonsko. Hromo važenje se javljalo u dvije forme: hromo važenje zlata i hromo važenje srebra. ali se ipak zadržalo kovanje sitnog novca od manje vrijednog metala. 8 .22. U ovom sistemu kao valutarni novac cirkuliše srebrni novac i/ili banknote koje su potpuno konvertibilne za valutarni novac ili metal važenja. je prelazna etapa ka monometalizmu. Podjela: a) monometalizam srebra ili srebrna valuta i b) monometalizam zlata ili zlatna valuta zlatni standard. Monometalizam? Jednometalni novčani sistem (Monometalizam) je takav novčani sistem u kojem u prometu kao neograničeno i definitivno sredstvo prometa i plaćanja cirkuliše novac iskovan iz jednog valutarnog metala . zlatno polužna valuta i zlatno-devizni standard. 23. Reprezenti zlatnog novca moraju stajati prema zlatu u odgovarajućem zakonski utvrđenom odnosu. a služi kao sitniš ili novac za potkusurivanje. koje su u potpunosti konvertibilne za zlato (makar sa formalnog stanovišta). ukoliko cirkulišu umjesto zlatnog novca i obavljaju funkciju sredstva prometa i plaćanja. Razlika između ovih faza je u načinu pokrića. Sistem hrome valute. Monometalizam zlata? Zlatna valuta (zlatni standard) predstvalja novčani sistem u kojem kao punovrijedno. vijeka i time je srebro izgubilo na značaju kao cirkilirajuće sredstvo. Srebrna valuta je karakteristična za zemlje koje su raspolagale dovoljim količinama srebra ili koje su u isto vrijeme oskudjevale u zlatu. punovrijedno i definitivno sredstvo prometa i plaćanja. 24. Uglavnom sve zemlje prihvataju kao jedini metal važenja zlato. često manje vrijednog. Novčani sistem – Hroma valuta? Hroma valuta je novčani sistem koji predstavlja izvjesnu kombinaciju bimetalizma i monometalizma. koji je predstvaljao njihovu vrijednosnu podlogu. Proizvodnja srebra je rasla naročito krajem 19. Monometilizam srebra? Monometalizam srebra se razvija postepeno iz bimetalizma a na kraju ga zamjenjuje monometalizam zlata.

Ovom fazom definitivno se uspostavlja granica između unutrašnjeg i međunarodnog valutnog sistema. Monometalizam zlata – Zlatno – devizni standard? Ovaj sistem je dominantan nakon prvog svjetskog rata. 28. Monometalizam zlata – Čisti zlatni standard? Čisti zlatni standard je novčani sistem zlatne valute sa zlatnim kovanim novcem u opticaju. U prometu ne cirkuliše novac iskovan iz zlata. Novčanica još evidentnije cirkuliše kao valutarni novac. kao pokrića novčanici koja funkcioniše u prometu. u vezi s tim. Novčani standard se razvio uglavnom između dva svjetska rata i omogućio daljnju ekspanziju novčanog opticaja u skladu sa potrebama i širenjem privredne aktivnosti. što u kasnijim fazama neće biti slučaj. Zlatno pokriće se drži u obliku zlatnih poluga ili zlatnih šipki za koje su se mogle konvertovati banknonte. ali se novčana jedinica i dalje definiše u zlatu. vijeka svodi na 30-40% pokriće. Pored zlata. Ovaj standard se okrivljuje za velike razmjere svjetske ekonomske krize. nastaje novo razdoblje. Za zlato su se mogli zamijeniti samo veći iznosi novčanica. obaveza držanja zlatnih rezervi kod emisione banke. tu funkciju dobijaju i strana sredstva plaćanja konvertibilna za zlato u zemlji porijekla. vijeka i karakteriše je: * potpuna sloboda kovanja zlatnog novca za privatan račun. Novčanica poprima karakteristike definitivnog sredstva plaćanja. 27. 9 . jer dolazi do snažne ekspanzije novčanog opticaja. definisane u zlatu.26. odnosno kao jedino zakonsko sredstvo prometa i plaćanja. * neograničena konvertibilnost banknota za zlato i obrnuto i. vrijednost novca ili devizni kurs se održava stabilnim u okviru zlatnih tačaka. * mogućnost automatskog uspostavljanja unutrašnje i međunarodne ravnoteže kroz regulisanje opticaja novca izvozom i uvozom zlata. Zlatno pokriće se krajem 19. U ovom sistemu kao zakonsko sredstvo prometa i plaćanja u neograničenim količinama cirkulišu novčanice emisione banke. Ova faza u procesu evolucije monometalizma zlata počinje 20-ih godina 19. * sloboda i neograničen uvoz i izvoz zlata. novčani standard. Monometalizam zlata – Zlatno polužna valuta? Usljed oskudice zlata u odnosu na potrebe. * u odnosu na zlato ili druge valute.

Po drugom konceptu (širi koncept novčane mase) u sastav novčane mase ulaze sva likvidna finansijska sredstva koja se nalaze kod nebankarskih sektora. zbog većeg ili manjeg uticaja Centralne banke. CB ima veći uticaj na depozitni novac 3. U njemu kao dominantno. dominantan je depozitni novac.ako je tražnja robe široke potrošnje. gotov novac ogranicava 5. Ekonomisti se još uvijek ne mogu složiti koji skup finansijskih instrumenata treba označiti novcem. Međutim.29. Struktura novčane mase po oblicima je bitna: 1. privreda ili stanovništvo. 30. Van nacionalnih granica (na svjetskom tržištu). 2.depozitni novac podstiče. javlja se potreba za grupisanjem različitih oblika finansijskih instrumenata u pojedine grupe. pa je ovaj sistem nazvan i zlatno-deviznim (zlatno-dolarskim). Papirna valuta? Novčani sistem sa papirnim novcem u opticaju je moderan i savremen novčani sistem. zbog visine i strukture tražnje .depozitnog novca. (Dekompozicija) Struktura novčane mase prema oblicima? Prema oblicima novčanih sredstava. Savremeni novčani sistem se karakteriše i postojanjem jedne od najsavremenijih formi novčanih surogata . ukazuje na veću ili manju likvidnost privrede u cjelini. Usled pojave novih finansijskih instrumenata. neograničeno i definitivno sredstvo plaćanja i prometa cirkuliše državni papir propisane forme i utvrđene nominalne vrijednosti. taj papir je lišen svoje unutrašnje vrijednosti i metalnog pokrića. ulogu zlata dobijaju neke ključne valute (dolar i funta). Otuda termin monetarni agregati (grupe finansijskih instrumenata). Novčana masa (uopšteno) i teorijski koncept novčane mase? Novčana masa predstavlja zbir finansijskih instrumenata koji obavljaju funkcije novca. a ako je tražnja roba reprodukcione potrošnje. Drugi koncept je širi od prvog jer je transakcioni novac po definiciji sastavljen iz likvidnih sredstava dok sva likvidna finansijska sredstva nemaju kvalitet tranasakcionog novca. žiralnog novca i postojanjem sitnog kovanog novca. U bretnvudskom sistemu. Prema jednom konceptu (koncept transakcionog novca) u novčanu masu ulaze sve količine transakcionog novca koje se nalaze kod nebanakrskih sektora. 31. Da bi došli do odgovora šta treba podrazumijevati pod novčanom masom. dominantan oblik je gotov novac. novčana masa se dekomponuje na gotov novac i depozitni novac. papirni novac prestaje da bude zakonsko i definitivno sredstvo prometa i plaćanja. polazi se od dva različita koncepta: • Teorijski koncept (Koncept transakcionog novca i Širi koncept novčane mase) • Empirijski koncept • Teorijski koncept novčane mase: U osnovi postoje 2 teorijska koncepta novčane mase. 10 . prema stepenu njihove likvidnosti. zbog tokova kreiranja novca izvan Centralne banke (kreditna multiplikacija) . zbog sektorskog rasporeda. zbog veće ili manje efikasnosti stabilizacione monetarne politike 4.

Koncept transakcionog novca? Novčana masa = Gotov novac + Depozitni novac Koncept transakciong novca predstavlja najstariju koncepciju novčane mase – tradicionalni koncept novca.novčana masa M2 . 35.transakcioni ili likvidni novac . Kvazi novac je vezan za instituciju kamate. akcije. kao i opštu političku likvidnost u jednoj privredi. Friedman je sugerisao da bi samo oročenim depozitima trebalo proširiti tradicionalnu definiciju novčane mase. Ovaj koncept se označava kao uža definicija novčane mase. Struktura monetarnih agregata: M1. Monetarni agregati su monetarni indikatori kojima se određuje kvalitet i funkcija novca u privredi. zatim oni određuju način vođenja monetarne politike. 11 . Monetama analiza i monetama statistika koriste najčešće 2 monetarna agregata: M1 (novčana masa) i primarni novac (monetarna baza).M4 + nelikvidna sredstva 33.mjenice itd.ukupna likvidna sredstva M4 .32. 34. Širi koncept novčane mase . Širi koncept novčane mase? Novčana masa = Transakcioni novac + Kvazi novac Kvazi novac je likvidan.obveznice. Usled toga dolazi do potiskivanja učešća transakcionog novca u korist kvazi novca. Obzirom da se neki oblici lako mogu konvertovati u novac. ali ne predstavlja instrumente plaćanja. depoziti. za razliku od drugih.likvidna sredstva M3 . krediti. tako da mora postojati neka likvidna aktiva koja će sadašnjem prodavcu omogućiti da se u budućnosti pojavi u ulozi kupca.Koncept Miltona Fridmana? Novčana masa = Transakcioni novac + Oročeni depoziti Friedman stoji na stanovištu da je u jednoj novčanoj privredi čin kupovine robe odvojen od čina njene prodaje. Zasniva se na principu da ukupna količina novca u opticaju treba da uključi samo one finansijske oblike koji su u konkretnoj zemlji prihvaćeni kao prometno i platežno sredstvo. dok ostala likvidna aktiva donosi kamatu njihovim holderima. jer se kamata po pravilu ne plaća na transakcioni novac.). za novac i druge finansijske instrumente slične novcu (HOV.Monetarni agregati (definicija i oblici)? Monetarni agregat je zajednički pojam za različite grupe finansijskih instrumenata tj.monetrani volumen (ukupni depoziti) M5 .

što im omogućuje povlačenje novca onda kada im isti i zatreba. Institucija + Kreditne linije Redklif je protagonista najekstenzivnije definicije novčane mase. 12 . novčanu masu treba definisati tako da se obezbijedi jasna povezanost između monetarnog agregata i između mjera monetarne politike. Empirijski koncept novčane mase? Po empirijskom konceptu. 37. Kaufman: Kaufman je proširio broj alternativnih empirijskih definicija novčane mase sa 3 na 5: M1 = gotovina + depoziti po viđenju M2 = M1 + štedni depoziti kod banaka M3 = M2 + štedni depoziti kod ostalih kreditnih institucija M4 = M3 + depoziti kod poštanske štedionice + državne štedne obveznice M5 = M4 + kratkoročni državni vrijednosni papiri Konkretni empirijski rezultati do kojih je došao Kaufman nijesu toliko bitni. zbog čega iste i uključuju u novčanu masu.Redklifov izvještaj? Novčana masa = Transakcioni novac + Oročeni depoziti + Depoziti kod nebankarskih finans. Friedman-Meiselman test: M1 = gotovina + depoziti po viđenju M2 = M1 + štedni depoziti kod banaka M3 = M2 + štedni depoziti kod ostalih kreditnih institucija Empirijska analiza je pokazala da M2 ima najveći stepen korelacije sa nominalnim društvenim proizvodom.36. preovladava mišljenje da se stabilniji korelacioni odnosi nalaze između širih koncepata novčane mase i nominalnog GDP-a. Širi koncept novčane mase . Kao indikatori se koriste monetarni agregati.Koncept John Gurley i Edvard Shaw? Novčana masa = Transakcioni novac + Oročeni depoziti + Depoziti kod nebankarskih finansijskih institucija Definicija novčane mase Gurley-a i Shaw-a pored oročenih depozita kod banaka. Širi koncept novčane mase . uključuje i mnoge druge likvidne finansijske oblike koji po njima mogu da služe kao privremeni rezervoar kupovne snage. 38. Oni smatraju da veliki broj nebankarskih finansijskih institucija nudi veliki broj likvidnih finansijskih instrumenata. koji služe kao pokazatelji u kom se pravcu kreće monetarna politika. Ovo je iz razloga što u razvijenim tržišnim ekonomijama velike korporacije imaju uspostavljene i kreditne linije kod svojih banaka. koliko sam analitički pristup koji je korišćen. Iako su rezultati ekonometrijskih istraživanja optimalne definicije novčane mase sa razlogom različiti u različitim zemljama. Empirijski koncept novčane mase stoji na stanovištu da je najbolja definicija monetarnog agregata ona koja pokazuje najveći stepen korelacije sa nominalnim društvenim proizvodom.

9. 10. 13 . Mobilizacijom i koncentracijom sredstava. 6. Definicija kredita i ekonomske funkcije bankarskog kredita? Kredit predstavlja realnu ekonomsko-pravnu kategoriju pod kojom se podrazumijeva određeni dužničko-povjerilački odnos u kojem povjerilac ustupa dužniku pravo raspolaganja određenom količinom novca. Multiplikacija depozitnog novca i stvaranje dodatnog kapiatala u okviru bankarskog sistema. Djeluje na sve robne i finansijske odnose. Ubrzavanje obrta cjelokupnog društvenog kapitala. 2.39. 4. *Ekonomske funkcije bankarskog kredita: 1. M11. jer kredit ubrzava proces reprodukcije. bankarskim kreditima se ova sredstva usmjeravaju ka najkorisnijoj upotrebi. Izjednačavanje profitnih stopa. kamata. Racionalizacija i smanjenje troškova prometa. odlivom i brzim prenošenjem kapitala iz grane u granu u procesu reprodukcije. način vraćanja). M2. 7. 3. ili nekim drugim pravom. Održavanje likvidnosti. 8. Operativni koncept novčane mase? Centralna banka Crne Gore koristi pet monetarnih agregata (MO. Usmjeravanje privrednog razvoja. 5. Kontrolna funkcija u privredi. na izvjesno vrijeme i pod izvjesnim uslovima (rok. Omogućava rast potrošnje. M21): MO: Depoziti banaka kod Centralne banke Procjena gotovog novca u opticaju M1: MO Depoziti nebankarskog sektora kod banaka i Centralne banke u eurima Depoziti nebankarskog sektora kod banaka i Centralne banke u drugim valutama M11: M1 Depoziti centralne Vlade po viđenju u eurima Depoziti centralne Vlade u drugim valutama M2: M1 Oročeni depoziti nebankarskog sektora kod banaka i Centralne banke u eurima Oročeni depoziti nebankarskog sektora kod banaka i centralne Vlade u drugim valutama M21: M11 Oročeni depoziti centralne Vlade u eurima Oročeni depoziti centralne Vlade u drugim valutama 40. M1. pokriće. stalnosti i kontinuiteta reprodukcije privrede.

Takav model međukreditiranja imao je u vidu i Marks kada je pisao da svako preduzeće jednom rukom daje a drugom uzima komercijalne kredite.41. Međukreditiranje ima neutralan efekat na formiranje ukupne likvidnosti. 44. Koncept bruto komercijalnih kredita teorijski je značajan zbog toga što ukazuje da sektor preduzeća u određenim limitima predstavlja sektor koji učestvuje u stvaranju dodatne likvidnosti pored one koja je određena emisijom bankarskog novca. Definicija kamate i funkcije kamate? Kamata je u osnovi cijena upotrebe zajmovnog kapitala. 43. 14 . dok je druga grupa preduzeća samo primalac robnih kredita. dok bi ekspanzija obima međukreditiranja predstavljala dodatni agregat u formiranju ukupne likvidnosti u ekonomiji. ili između preduzeća i transaktora iz drugih sektora. Funkcije kamate su: • Faktor formiranja štednje • Faktor racionalne upotrebe sredstava • Faktor uspješnog funkcionisanja finansijskog tržišta • Faktor efikasne alokacije sredstava • Faktor monetarno kreditne regulacije i efikasne monetarne politike • Faktor za funkcionisanje bankarskog sistema • Faktor formiranja troškova poslovanja i raspodjele dohotka • Faktor za međunarodno kretanje kapitala • Faktor zaštite realne vrijednosti novca i korišćenje kapitala u uslovima inflacije • Faktor efikasne stabilizacione politike 42. Šta je međukreditiranje? Pod međukreditiranjem se podrazumijeva uzimanje odnosno davanje komercijalnih kredita u vezi sa prometnim procesima između preduzeća. Model neto robnih kredita kod međukreditiranja? Prema konceptu neto robnih (komercijalnih) kredita teorijski se uzima da jedna grupa preduzeća predstavlja isključivo davaoce robnih kredita. Tako se može uzeti da finansijski jača preduzeća sistematski vrše prelivanje obrtnih sredstava u korist finansijski slabijih preduzeća. Najveći dio medjukreditiranja odnosi se na kreditne transakcije izmedju preduzeća kojima se produžuje rok plaćanja za isporučenu robu. kamata može biti i dobar instrument za podsticanje investicija. jer se uglavnom plaća iz viška vrijednosti koje odbacuje pozajmljeni kapital. Model bruto robnih kredita kod međukreditiranja? Pod bruto robnim (komercijalnim) kreditima podrazumijeva se da u principu svako preduzeće i daje i koristi robne kredite. čime se obezbjeđuje veći porast robnog prometa između dvije grupe preduzeća. Osim toga.

15 .∆Nm + ∆Dr 47. 46. ostavljajući po strani spoljnje tokove. Porast nematerijalne pasive ima suprotne efekte na formiranje promjena novčane mase. Standardna metodologija formiranja novčane mase sadrži dva domaća toka: bruto ekspanziju domaćih kredita banaka porast nemonetarne pasive banaka.devizne rezerve Nm . Uticaj nemonetarne pasive banaka na formiranje novčane mase? Standardna metodologija formiranja novčane mase sadrži dva domaća toka: 1) bruto ekspanziju domaćih kredita banaka. Ekspanzija kredita banaka predstavlja uvijek tok koji djeluje u pravcu povećanja novčane mase. i preko toga na formiranje agregatne tražnje.novčana masa Dr . Kod agregata M1 porast nemonetarne pasive banaka kvantitativno je najveći. odnosno: ∆K + ∆Dr = ∆M + ∆Mn Odavde se dobijaju jednačine koje pokazuju tokove formiranja novčane mase: M = K . Struktura konsolidovanog bilansa koja se odnosi na novčanu masu? Konsolidovani bilans obuhvata zbir bilansa poslovnih banaka i bilansa Centralne banke uz isključenje finansijskih potraživanja i obaveza između poslovnih banaka i Centralne banke. Odnosno. Teorijski kriterijum likvidnosti finansijskih sredstava? (nisam siguran da li je odgovor tačan.45.Nm + Dr. 2) porast nemonetarne pasive banaka. dok bi u drugom slučaju ekspanzija obima međukreditiranja predstavljala dodatni agregat u formiranju ukupne likvidnosti u ekonomiji. U prvom slučaju međukreditiranje bi imalo neutralan efekat na formiranje ukupne likvidnosti. Nematerijalna pasiva banaka predstavlja tok koji utiče na smanjivanje formiranja novčane mase. da li prilikom međukreditiranja može da dodje i do kreiranja dodatnih finansijskih sredstava. Uticaj kreditne ekspanzije na novčanu masu? Krediti banaka predstavljaju glavni ekspanzivni tok formiranja novčane mase. Struktura konsolidovanog bilansa koja se odnosi na novčanu masu izgleda ovako: Aktiva: Pasiva: K . Obim nematerijalne pasive zavisi od definicije novčane mase. odnosno: ∆M = ∆K . 48.kreditni plasmani M .nemonetarne obaveze banaka Polazna osnova za sagledavanje tokova formiranja novčane mase je bilansni identitet u dvije verzije: K + Dr = M + Nm. Na osnovu analize dolazi se do zaključka da su kratkoročni bankarski krediti glavni tok formiranja novčane mase. ali drugog nema) Centralno pitanje u vezi sa međukreditiranjem jeste da li ove finansijske operacije preduzeća utiču ili ne utiču na ukupni nivo likvidnosti u ekonomiji.

što znači da bi monetarna politika bila nepotrebna. 51. a ukoliko je obrnuto u pitanju su deflatorne tendencije. 16 . prije svega. prije svega u nemonetarne depozite. Sektorski raspored novčane mase? Struktura novčane mase po sektorima značajna je u projekciji monetarne politike kao i u monetarnom planiranju. Statički posmatran odnos između ONM i SNM: Ms = Mo Ms < Mo Ms > Mo Dinamički posmatran odnos između ONM i SNM: ∆Ms = ∆Mo ∆Ms < ∆Mo ∆Ms > ∆Mo Kada bi se stvarna novčana masa i optimalna novčana masa poklapale došlo bi do procesa automatske emisije i poništavanja novca. Međutim. To je ona novčana masa koja je u datom vremenskom periodu najoptimalnija za ostvarivanje određenog stepena privrednog rasta. promjene tražnje novca od strane tih sektora. *Ukoliko je novčana masa van zone optimalnosti dolazi do monetarne nestabilnosti koja se manifestuje kao nedovoljna ili prekobrojna novčana masa u datom periodu. Na sektore preraspodjele otpada 73-75% novčane mase (98. Sektor preduzeća u novčanoj masi učestvuje sa svega 27%. uobičajeno je da se SNM i ONM ne poklapaju. *Ne predstavlja fiksni nivo u odredjenom periodu. *Ukoliko je novčana masa u zoni optimalnosti. Novčana masa se u globalu može nalaziti na optimalnom nivou.49. Ukoliko je stvarna NM iznad optimalne NM u pitanju su inflatorne tendencije. *Predstavlja nivoe koji se kreću unutar određene zone optimalnosti. uz postizanje stabilnosti ekonomije nacionalne privrede. a sektor stanovništvo sa blizu 56%. 50. odnosno držalaca novca unutar tih sektora. onda je ona na optimalnom nivou. *Širina zone optimalnosti zavisi od stabilnosti novčane mase i od mogućnosti da se adekvatnim instrumentima novčana masa zadrži u zoni optimalnosti. Razlog je što su preduzeća dobijala kratkoročne kredite pa se novac iz preduzeća odlivao u druge sektore. Odnos stvarne i optimalne novčane mase? Odnos između optimalne novčane mase i stvarne novčane mase se može posmatrati statički i dinamički. Karakteristike optimalne novčane mase: *Teorijska monetarna kategorija. ali može doći do neravnomjernog rasporeda novca. Odstupanje stvarne NM od optimalne dovodi do neravnoteže.god). Optimalna novčana masa (definicija i karakteristike)? Optimalna novčana masa je ona količina novca koja obezbjeđuje optimalne monetarne uslove funkcionisanja društvene reprodukcije. Formiranje i promjena novčane mase po pojedinim sektorima posljedica je. pa da jedan sektor ima višak novca a drugi da oskudijeva.

Likvidnost se nastoji kompezovati međukreditiranjem. 17 . usled restriktivne monetarne politike cijene padaju pri čemu djeluje monetarni faktor.iznos izvršenih međusobnih prebijanja Kr .na nivo cijena: usled restriktivne monetarne politike dolazi do usporavanja realizacije proizvoda i usluga što dovodi do snižavanja cijena. T0=platežno sposobna traznja. Dakle. Platežno sposobna tražnja? Veza između novčane mase sa jedne strane i privrednog razvoja i tržišne stabilnosti sa druge strane. Stepen međukreditiranja zavisi ce od veličine ravnoteže i propisa kojima se ne dozvoljava ili limitira međukreditiranje. a neki drugi faktori mogu dovesti do rasta cijena. . V=brzina opticaja novčane mase. .dospjela plaćanja Pr .52.realizovani društveni prozivod u određenom vremenskom periodu. . Efekti nedovoljne emisije novca? .na međukreditiranje: usled smanjenja novčane mase likvidnost je smanjena.komercijalni kredit V . 53.na brzinu opticaja novca: usled restiktivne monetarne politike stvara se manje sredstava na računima nebankarskih transaktora koji to nastoje da nadomjeste rastom BON-a. Dakle. Razrađena formula novčane mase (Marks)? Mo= ∑ Rc + ∑Dp + ∑Pr + ∑Kr V Rc .na realizaciju proizvoda i usluga: restriktivna monetarna politika dovodi do usporavanja realizacije proizvoda i usluga a može da dovede i do smanjenja proizvodnje.na spoljno-trgovinski i platni bilans: restriktivna monetarna politika dovodi do opadanja platežno sposobne tražnje što dovodi do smanjenja uvoza. BON ima manji značaj. Dospjela plaćanja je najbolje uzeti po tekućim cijenama jer najbolje reprezentuju nivo robnih cijena.nivo robnih cijena Dp . kako bi se stvarna novčana masa približila optimalnoj novčanoj masi. tj. T0=M0xV. 54.brzina opticaja novčane mase Novčana masa (Mo) se ovdje posmatra kao određena homogena cjelina. se ostvaruje preko platežno sposobne tražnje. Dolazi i do povećanja zaliha a zalihe rastu brže od rasta društvenog proizvoda. . Ako se povećava stepen neravnoteže. M0=optimalna novčana masa Platežno sposobna tražnja predstavlja obim novčanih transakcija. dolazi do povećanja međukreditiranja a to znači još veće neizvršenje obaveza pa povjerioci postaju nelikvidni.

Povećanje na računima nebankarskih transaktora je nominalno. Ograničavajući faktor je što je rast cijena po sektorima neravnomjeran .na brzinu opticaja novca: Povećanje novčanih sredstava na računima nebankarskih transakcija dovodi do smanjenja BON. jer im se na taj način povećava konkurentnost. Time je djelovanje ovog faktora ograničavajuće u većoj ili manjoj mjeri. osim one monetarne ekspanzije koja je u zoni optimalnosti i koja ne dovodi do tržišne neravnoteže.Ovdje djeluje i mehanizam cijena što znači da usled nižih cijena na domaćem tržištu. .na nivo cijena: Usled pretjerane emisije novčane mase dolazi do porasta platežno sposobne tražnje koja je veća od ponude i dolazi do rasta cijena.na realizaciju proizvoda i usluga: Realizacija proizvoda i usluga se povećava. da to realno povećanje iščezava. jer usled pretjerane emisije dolazi do povećanja proizvodnje i prometa. dakle dolazi do smanjenja zaliha i do povećanja proizvodnje.Rast troškova proizvodnje . Do uravnoteženja platežno sposobne tražnje i ponude dolazi na većem nivou cijena. Do rasta cijena dovodi brži porast novčane mase u odnosu na stopu rasta društvenog proizvoda. domaća tražnja apsorbuje cjelokupnu domaću ponudu i dolazi do povećavanja uvoza. Dakle. dolazi do povećanje izvoza a to pozitivno utiče na spoljno-trgovinski bilans. .Rast cijena.cijene rastu i stimuliše se uvoz. Prisutan je mehanizam cijena . čak i ono međukreditiranje koje nije po vollji povjerilaca. Efekti pretjerane emisije novca? . 55. i ovaj mehanizam ima ograničenja. ukoliko su bile na optimalnom nivou • povećavanja proizvodnje i narušavanja odnosa ponude i tražnje itd.na međukreditiranje: Prekomjerna emisija novčane mase utiče na likvidnost koja se povećava kod privrednih subjekata a međukreditiranje se u tom slučaju smanjuje. . a izvoz se smanjuje i to znači da se pogoršava spoljno trgovinski bilans. domaći subjekti bivaju podstaknuti da izvoze. Nebankarski sektor nastoji da se brže oslobodi novčanih sredstava jer ta sredstva gube vrijednost. Međutim. što uz inflatorne uticaje izaziva realno smanjenje tih novčanih sredstava. Dakle. proces sniženja cijena je otežan.na spoljno trgovinski i platni bilans: Usled pretjerane emisije novčane mase dolazi do povećavanja platežno sposobne tražnje koja prouzrokuje povećanje uvoza. Kod inflatorne monetarne neravnoteže promjena (smanjenje) BON-a ima manji značaj nego kod deflatorne monetarne neravnoteže. Dakle. Pretjerana ekspanzija novčane mase može da dovede: • smanjenja zaliha na suboptimalni nivo. 18 . sto izaziva lančani proces: Rast cijena . . Svaka monetarna ekspanzija nema pozitivan uticaj na ove efekte.

G . 58. Prema tome. G .primarni novac. Šematski (bilansni) prikaz primarnog novca i definicija? Primarni novac (Novčana baza) predstavlja ukupan iznos likvidnih obaveza Centralne banke u odnosu na sektor poslovnih banaka. 59. R . Konačna definicija monetarnog multiplikatora i konačna formula (objasniti značenje parametara)? m= 1+ g r ∗ (1 + t ) + g m . to utiče na smanjivanje vrijednosti monetarnog multiplikatora.56. Ona druga komponenta je različita u tom smislu što u koncept novčane mase ulaze likvidni depoziti nebankarskih sektora kod poslovnih banaka.monetarni multipikator (kompleksni parametar u sklopu monetarnog sistema) g . samo gotov novac predstavlja zajedničku komponentu.stopa oročenih i štednih depozita prema depozitima po viđenju Ukoliko dođe do porasta koeficijenata r.stopa rezervi poslovnih banaka kod centralne banke t . g i t djeluje u suprotnom smislu na formiranje monetarnog multiplikatora.depoziti po viđenju.depoziti poslovnih banaka i neposrednih komitenata kod Centralne banke. g i t. gdje je: M .gotov novac Znači u sastav novčane mase (po užoj definiciji) ulaze depoziti po viđenju i gotov novac. Kreditna multiplikacija (definicija i vrste)? 19 . sektor stanovništva i ostale nebankarske sektore ako raspolažu depozitima po viđenju kod Centralne banke. D .stopa gotovog novca prema depozitima po viđenju r . Dakle. Razlika koncepta novčane baze i novčane mase (formula i tumačenje)? Koncept primarnog novca je različit od koncepta novčane mase: M = D + G.novčana masa. Bilans Centralne banke Aktiva (Osnovni tokovi kreiranja primarnog Pasiva (pokazuje strukturu novčane baze) novca) Krediti Centralne banke poslovnim Depoziti poslovnih banaka banakama Krediti Centralne banke neposrednim Depoziti neposrednih komintenata komintentima Devizni računi Centralne banke Gotov novac u opticaju 57. Ukupna količina primarnog novca nalazi se u pasivi bilansa CB. S druge strane imamo: B = R + G. Tokovi kreiranja primarnog novca nalaze se u aktivi bilansa CB. može se zaključiti da variranje vrijednosti koeficijenata r.gotov novac. dok u koncept primarnog novca ulaze svi depoziti koje poslovne banke i neposredni komitenti drže kod centralne banke. gdje je: B .

usporavanje izvoza i povećanje uvoza. Monetarni aspekt novca? Monetarni aspekt tražnje novca se sastoji u tome da obim tražnje određuje koliko treba da se poveća novčana masa. Veći porast novčane mase od tražnje novca znači politiku stimulacije domaće tražnje iznad okvira koji pruža raspodjela društvenog proizvoda i djelovanje u pravcu ubrzavanja proizvodnje. Inicijalni impuls kod mikrokreditne multiplikacije? Inicijalni impuls izbacuje banku iz stanja ravnoteže. lančani proces multiplikovanog sniženja nivoa kredita. depozita i rezervi. porasta cijena.kada se ovaj proces posmatra na nivou sistema banaka.Kreditna multiplikacija je lančani proces kreiranja depozita (po viđenju) i kredita (kratkoročnih) od strane banaka. Inicijalni impuls može biti: Pozitivan inicijalni impuls predstavlja priliv dodatnih novčanih sredstava u sistem banke. tj. 60. Predstavlja operacije priliva ili odliva sredstava iz sistema banaka. Porast novčane mase u iznosu porasta tražnje novca odgovara politici obezbjeđenja potrebne količine novca da se nesmetano obavljaju plaćanja na obezbjeđenom nivou proizvodnje. Banka je u ravnoteži kada su kreditni potencijali jednaki kreditnim plasmanima.povlačenje (poništavanje) novca. i to: • promjena stope obavezne rezerve banaka kod centralne banke • prilivi novčanih sredstava iz kredita ili drugih oblika emisije novca CB • prelivanje sredstava izmedju komitenata CB i komitenata banaka • prelivanja sredstava izmedju komitenata banaka i inostranstva • prelivanje i konverzija depozitnog i gotovog novca 62. Mikrokreditna i makrokreditna multiplikacija mogu biti : Pozitivne . Manji porast novčane mase od porasta tražnje novca znači politiku restriktivnog djelovanja monetarne politike. i na taj način se stvara slobodan kreditni potencijal – tj. Negativna multiplikacija je lančani proces multiplikovanog sniženja nivoa kredita. Finansijski aspekt novca? 20 . Vrste kreditne multiplikacije: Mikrokreditna – ukoliko se proces posmatra na nivou jedne banke Makrokreditna . 61. Inicijalni impuls kod makrokreditne multiplikacije? Može biti pozitivan i negativan. višak rezervi likvidnosti.kreiranje novca Negativne . Negativan inicijalni impuls odnosno negativna multiplikacija je odliv sredstava iz sistema banke. depozita i rezervi. 63.

Ovaj motiv je defanzivnog karaktera. razvijenost kreditnog sistema . Špekulativni motiv držanja novca? Špekulativni motiv držanja novca sastoji se u tome što u tržišnim ekonomijama neke kategorije transaktora drže posebne količine novčanih sredstava koje aktiviraju ako se jave povoljni uslovi za kupovinu realnih ili finansijskih aktiva (vrijednosnih papira(HOV)). Ponuda novca? 21 . Opreznosni motiv držanja novca? Opreznosni motiv držanja novca je utoliko važniji ukoliko postoji oštrije djelovanje tržišnih zakona kao i rizika i neizvjesnoti koji iz toga proizilaze. Visina te ravnoteže zavisi od: . 68. Transakcioni motiv držanja novca? Transakcioni motiv držanja novca vezan je za neposredne veličine deficitnih neravnoteža u balansima novčanih transakcija. postojanje mogućnosti za kompenzaciju u međusobnim plaćanjima.radi obezbjeđenja kredita za likvidnost). ustvari znači uzdržavanje od potrošnje ili realnih investicija od strane pojedinih ekonomskih subjekata. 64. Ovaj motiv je ofanzivnog karaktera. Tražnja novca definisana kao držanje određene količine novca. ili na obezbjeđivanje više stope rasta zaposlenosti i socijalne ravnoteže na kratak rok. Determinante tražnje novca? Tražnja novca obuhvata dvije kategorije tražnje novca: 1) tražnja novca za transakcione svrhe 2) tražnja novca kao dijela imovine Determinante tražnje novca za transakcione svrhe: • obim novčanih transakcija i • kompleks faktora koji određuju tražnju novca pri određenom obimu novčanih transakcija.obima transakcija dohotka (što je obim transakcija veći to je veća potreba držanja novca) . Takođe ciklične oscilacije privredne aktivnosti utiču na visinu opreznosne tražnje novca. Ovaj motiv ima defanzivan karakter. 65.institucionalnih faktora (stepen ekonomske integracije. U fazi recesije opreznosna tražnja novca postaje relativno veća jer dolazi do oteženja procesa reprodukcije kako na materijalnom tako i na finansijskom monetarnom planu. 67. Determinante tražnje novca kao imovine: • držanje novca izaziva dodatne troškove ili znači izostajanje prihoda. 66. Opreznosna tražnja varira zavisno od toga da li se vodi ekonomska politika orijentisana na ekonomsku stabilizaciju i zaoštravanje tržišnih kriterijuma.Finansijski aspekt tražnje novca se odnosi na finansijsko prenošenje sredstava između pojedinih ekonomskih subjekata.

Ponuda novca će rasti sa povećanjem kamatne stope.Kriva ponude novca pokazuje ukupnu ponudu novca na novčanom tržištu. 1. situacija: Centralna banka može da poveća ponudu novca bez obzira da li će kamatna stopa rasti ili ne. U ovom slučaju kriva ponude ima oblik prave linije sa pozitivnim nagibom. cijena novca (kamatna stopa) Pn količina novca (novčana masa – M) 22 . Nagib krive ponude zavisi od ciljeva koje pred sebe postavi Centralna banka. situacija: Ako Centralna banka želi da količina novca na novčanom tržištu bude nepromijenjena bez obzira na promjenu kamatne stope. situacija: Ako Centralna banka ima za cilj očuvanje kamatne stope na definisanom nivou bez obzira na količinu novca u opticaju kriva ponude novca ima oblik prave linije paralelne sa horizontalnom osom: cijena novca (kamatna stopa) Pn količina novca (novčana masa – M) 3. kriva ima oblik vertikalne linije: cijena novca Pn (kamatna stopa) količina novca (novčana masa – M) 2.

Tražnja novca? Pod tražnjom novca se podrazumijeva želja ekonomskih subjekata da drže određenu količinu novca.69. Kamatna stopa je cijena korišćenja novca i određuje se na novčanom tržištu. Tražnja za novcem predstavljena je krivom koja ima opadajući tok jer se smanjuje sa rastom kamatne stope. U obrnutom slučaju. odnosno dohotka. Rastom kamatne stope rastu troškovi držanja novca u gotovini. Tražnja novca je ona količina novca koja je transaktorima potrebna da bi mogli da održe svoju likvidnost pri datom nivou transakcija. Nominalna kamatna stopa Tn količina novca (novčana masa – M2) 23 . opadanje kamatne stope smanjuje se trošak držanja gotovog novca i raste tražnja. Kriva tražnje ima negativan nagib. i smanjuje se tražnja za gotovinskim novcem.

Dakle.70. a takođe se povećava i kamatna stopa. Ravnoteža se uspostavlja na nivou kamatne stope. i Pn E E' 4% Pn' 8% i – nominalna kamatna stopa nenovčane aktive M – količina novca (novčana masa) Pn – ponuda novca Tn – tražnja novca Tn 200 400 M2 Povećanjem ponude novca smanjuju se kamatne stope koje dovode do povećanja količine novca kod stanovništva i preduzetnika. tražnja za novcem se povećava 2 puta. Nova ravnoteža se uspostavlja u tački E’. 24 . a koju istovremeno žele da imaju preduzetnici i stanovništvo. Povećanjem društvenog proizvoda za 2 puta.Ravnoteža na tržištu se može promjeniti i promjenom BDP-a ili promjenom ponude novca. i Pn i – nominalna kamatna stopa nenovčane aktive M – količina novca (novčana masa) Pn – ponuda novca Tn – tražnja novca Tn E 6% 4% M2 Presjek krive tražnje i ponude novca pokazuju one nivoe kamatne stope i količine novca koji odgovaraju ravnotežnom stanju na novčanom tržištu (E). i Pn E' 8% E Tn' 4% i – nominalna kamatna stopa nenovčane aktive M2 – količina novca (novčana masa) Pn – ponuda novca Tn – tražnja novca Tn M2 . . Ako se kamatna stopa smanji tražiće se veća količina novca od banaka. ponuda i tražnja determinišu nivo kamatne stope. Ravnoteža na novčanom tržištu? Ravnoteža na novčanom tržištu predstavlja količinu novca koja se nudi.Drugi mehanizam za promjenu ravnoteže je povećanje ponude novca.

IS kriva otkriva tačke u kojima je ukupna količina proizvedene robe jednaka ukupnoj količini tražene robe. koja istovremeno predstavlja ravnotežu i na tržištu roba i na novčanom tržištu: i LM E ie IS 0 Ye Y 25 . tako da ukazuje na tačke u kojima je robno tržište u ravnoteži. LM kriva se izvodi na osnovu ravnotežnog uslova na tržištu novca.71. LM kriva ukazuje na to kolika mora biti kamatna stopa da bi na novčanom tržištu postojala ravnoteža. koji podrazumijeva da je količina traženog novca jednaka količini novca u ponudi. Međutim. IS-LM model ravnoteže (objašnjenje i grafik)? Formiranje ravnoteže na robnim tržištima se pokazuje krivom IS. da bi se ekonomski sistem našao u stanju ravnoteže neophodno je uspostaviti istovremno ravnotežu i na jednom i na drugom sektoru privrede. Jednačina opšte ravnoteže (Hicks-Hansenova jednakost) se prikazuje na sljedeći način: IS = LM Ravnoteža se postiže u tački presjeka IS i LM krive (tačka E). koja pokazuje odnose između kamatne stope i nivoa nacionalnog dohotka. Pri svakom datom nivou dohotka.

Transakcioni novac Baumol posmatra kao specifičan oblik zaliha. b1.kratkoročna tražnja novca M*t . Optimalan nivo zaliha formira se na onoj tački visine zaliha gdje su troškovi i prednost držanja zaliha jednaki. To znači da je po njemu dohodna elastičnost transakcionog novca manja od jedinice.kamatna stopa u tekućem periodu At . Ravnotežna i kratkoročna tražnja novca? Gregory Chow razvija teorijsku osnovu za razlikovanje ravnotežne (dugoročne) od kratkoročne tražnje novca. ali i na mnogo veće troškove ako dođe do prekida proizvodnje zbog nedovoljnih zaliha.At-1 . teže da formiraju relativno nisku transakcionu tražnju novca koja se teorijski može smatrati optimalnom. Osnovna ideja kod teorije zaliha je da držanje povećanih zaliha pri datom nivou transakcija košta više. Odstupanja ravnotežne od kratkoročne tražnje Chow prikazuje preko funkcija ravnotežne i kratkoročne tražnje novca: Funkcija ravnotežne tražnje novca: M * t = bo + b1At + b2Rt Funkcija kratkoročne tražnje novca: Mt .72. Takav pristup ukazuje na rastuće troškove kod dražanja povećanih zaliha. uz određena odstupanja. 73. Glavna poruka Baumalovog pristupa je da krupna preduzeća (kompanije) u uslovima povišenih kamatnih stopa i institucionalnog postojanja sekundarne rezervne aktive. Sa druge strane.Mt-1 = c * (M * t – Mt-1) + d(At – At-1) Mt . na formiranje ravnotežne tražnje novca djeluju permanentni dohodak i kamatna stopa. dok se kratkoročna tražnja novca formira na bazi ravnotežne tražnje novca. 26 .b2. koji košta mnogo više nego držanje zaliha. može doći do prekida proizvodnje.štednja (kumulacija) bO. Baumolova glavna teza je da pri rastu nominalnog dohotka i rastu ukupnih transakcija dolazi do manjeg rasta transakcionog novca. Tražnja transakcionog novca sektora preduzeća – model Baumola? Baumol je razradio pristup transakcionom novcu kao specifičnom obliku zaliha.d – parametri Prema ovo teorijskom modelu.ravnotežna tražnja novca At .c. Ravnotežna tražnja novca se formira na bazi permanentnog dohotka a kratkoročna tražnja novca na osnovu ravnotežne komponente i tekućeg dohotka. ako su zalihe na nedovoljnom nivou.aktiva u tekućem periodu Rt . ali je zato manja vjerovatnoća da će doći do prekida u proizvodnom procesu.

I tražnja novca i potrebna količina novca su način formulisanja ravnotežne kolličine novca. 77. i raspon je veći). • Recipročna vrijednost dohodne BON. Razlikuju se tri koncepcije brzine opticaja novca: • Transakciona BON. na kratak rok. Suština je u razlikovanju ravnotežne (dugoročne) i kratkoročne tražnje novca. a ako dostigne donji limit ono ih prodaje. Ravnotežna količina novca predstavlja kvantitativan izraz objektivnih potreba reprodukcije za novcem. On dijeli sva plaćanja na dvije kategorije: Inducirana plaćanja transaktori vrše povremeno u cilju regulisanja nivoa novca na transakcionom računu. Potrebna i ravnotežna količina novca? Potrebna količina novca je ona količina novca koja je u skladu sa vrijednosnim obimom transakcija u datom periodu (Marks). Vrijednost BON predstavlja jednu od b itnih determinanti potrebne količine novca. • Dohodna BON. Po ovom modelu. 27 . Preduzeće vrši intervencije samo kad zalihe transakcijskog novca dostignu neki od limita. Brzina novca je veća ukoliko je razmak između prodaje i kupovine manji. Raspon između gornjeg i donjeg limita zavisi od tri faktora: 1) dnevni varijabilitet u bilansima novčanih transakcija preduzeća (što je veći. Brzina opticaja novca? Brzina opticaja novca je parametar koji pokazuje kvantitativne odnose između nominalnog društvenog proizvoda i prosječnog stanja novčane mase. 2) fiksni troškovi kupo-prodaje obveznica (transakcioni troškovi) (što su veći raspon. 75. Model Miller-Orra? Model Miller-Orr predviđa povremeno prilagođavanje količine transakcionog novca ako dođe do kumulativno značajnijeg neto .priliva ili neto .odliva transakcionog novca. je veći) i 3) kamatna stopa (što je veća. Brzina opticaja novca je mjera vremena koja razdvaja akt prodaje od akta kupovine. postoji stanje monetarne ravnoteže. Ako se ravnotežna količina novca poklapa sa kreiranom količinom novca. Autonomna plaćanja transaktori vrše nezavisno od nivoa sredstava na transakcionom računu kod banke. raspon je manji). 76. Da bi preduzeće moglo normalno funkcionisati ono određuje gornji i donji kontrolni limit novca potrebnog za tekuća plaćanja. Model Akerlofa? Akerlof je dao značajan prilog usklađivanju tražnje novca na kratak rok. količina transakcionog novca se kreće između ta dva limita. Ako dosegne gornji limit preduzeće kupuje obveznice. Ova koncepcija ukazuje da. odnos nominalnog dohotka i količine transakcionog novca nije konstantan nego varijabilan.74.

Faktori od koji zavisi brzina opticaja novca? Osnovni faktori koji d j e l u j u na brzinu novčanog opticaja su: 1) Namjenska ograničavanja u trošenju raspoloživih novčanih sredstava (veće ograničenje . 7) Stabilnost privrede (stopa inflacije) (veća inflacija .Količina novca Transakciona BON je odnos između ukupnog obima novčanih transakcija i prosječne količine novca koja se koristi za obavljanje tih transakcija.Količina novca u opticaju Recipročna vrijednost dohodne BON pokazuje koji dio GNP-a se drži u novcu. Teško je izračunati ukupan obim novčanih transakcija iz razloga što se jedan dio tih transkacija odvija putem prenošenja gotovine između transaktora. 3) Decentralizacija (centralizacija) novčanih sredstava (veća centralizacija .Bruto nacionalni dohodak po tekućim cijenama M . Koristi se kao indikator snadbjevenosti privrede novcem. Transakciona brzina opticaja novca? Vt = T M Vt . 8) Politička stabilnost ili nestabilnost određene zemlje 28 . 79.Obim novčanih transakcija. Recipročna vrijednost dohodne BON (stepen monetarizacije (likvidnosti) privrede)? K= 1 M = GNP V d Vd .veća BON).Bruto nacionalni dohodak po tekućim cijenama. 2) Tehnika platnog prometa (savršenija tehnika-veća BON).smanjuje se BON).manja BON). M . 6) Frekvencija u plaćanjima (vremenski intervali isplate dohotka dugi .78. Dohodna brzina opticaja novca? Vd = GNP M Vd . 5) Psihološki faktori (značajno djeluju). odnosno sa koliko se jedinica novčane mase obavlja proizvodnja jedne jedinice GNP-a. 81. M .veća BON). 80.Količina novca u opticaju Dohodna BON pokazuje koliko jedinica GNP-a opslužuje jedinica količine novca u opticaju.Dohodna brzina opticaja novca GNP . GNP . T .Transakciona BON. 4) Stepen sigurnosti priliva sredstava (drže se manja novčana sredstva u posjedu što povećava BON).Dohodna brzina opticaja novca.

Tri glavna izvora promjena brzine opticaja novca? Tri glavna izvora promjena brzine opticaja novca su: 1. Monetarni efekti finansijskih inovacija? 1) Povećan značaj kamatnih stopa. 6) Globalizacija finansijskih tržišta 7) Smanjivanje razlika između banaka i ostalih finansijskih institucija 8) Stvaranje finansijskih institucija koje se bave velikim brojem tipova finansijskih usluga 85.U periodima ekspanzije banke vode restriktivnu politiku kako ne bi došlo do velike inflacije.. inflacije. To smanjuje količinu novca.82. 2) Razvoj kompjuterske i telekomunikacione tehnike 3) Povećana sofisticiranost. Institucionalne promjene u finansijskoj sferi (finansijske inovacije). Ciklične oscilacije privredne aktivnosti. 2. transaktora 4) Povećana konkurencija na međunarodnom finansijskom tržištu 5) Podsticaji za izbjegavanje poreza i regulative 6) Deregulacija domaćih finansijskih tržišta 84. što prati povećanje BON-a. Varijacije u monetarnoj politici.. cijena. b) Faza recesije .U periodima recesije banke vode ekspanzivnu politiku. 3) Povećana upotreba varijabilnih kamatnih stopa što otežava prenos monetarnih transakcija 4) Jačanje tržišta HOV u odnosu na banke i druge finansijske institucije kada su u pitanju direktni kreditni odnosi 5) Bolja koordinacija regulativnih mehanizama za banke i tržišta HOV. Efekti monetarne politike: a) Restriktivna monetarna politika djeluje u pravcu povećanja BON-a b) Ekspanzivna monetarna politika djeluje u pravcu smanjenja BON-a 83. Podjela finansijskih inovacija? 1) Finansijske inovacije koje su dovele do razvoja tržišta novca 2) Finansijske inovacije koje su dovele do razvoja derivata ( hedžing transakcije) 3) Finansijske inovacije koje su dovele do razvoja arbitražnih transakcija 4) Finansijske inovacije koje su dovele do razvoja novih finansijskih instrumenata 5) Finansijske inovacije koje su dovele do razvoja novih strategija 29 . Faktori koji su uslovili pojavu i razvoj finansijskih inovacija? Faktori koji su uslovili pojavu i razvoj finansijskih inovacija su: 1) Povećana nestabilnost kamatnih stopa. 3. Ciklične oscilacije: a) Faza ekspanzije . obrazovanost i osjetljivost tržišnih učesnika tj. To povećava količinu novca i BON opada. deviznih kurseva i berzanskih cijena u prenošenju efekata monetarne politike 2) Povećana nestabilnost između monetarnih varijabli i ekonomske aktivnosti. deviznih kurseva.

• Zajednička sredstva novčanih tržišta (money market mutual funds) su novi instrumenti novčanih tržišta koji se formiraju na bazi malih novčanih sredstava pojedinaca kod banaka s tim što se ova sredstva plasiraju u vrijednosne papire koji su likvidni i kamatonosni. Pri tome je cijena ponovne kupovine vrijednosnih papira fiksirana već u momentu njihove prodaje. a zatim ponovo kupuju neke vrijednosne papire (državne obveznice). tada banka automatski prebacuje i na dnevnoj i na nedeljnoj bazi sve viškove sredstava i plasira ih u određene kamatonosne vrijednosne papire.86. komercijalne banke mogu da vode aktivnu politiku porasta kreditnog potencijala kroz porast zaduživanja na bazi emisije depozitnih sertifikata. Suština aranžmana o rekupovini obveznica je u tome da banke vrše privremenu konverziju viškova transakcionog novca koji je nekamatonosan u vrijednosna sredstva koja su kamatonosna. • 30 . Dakle. s tim da je limitiran iznos prekoračenja i da se na taj iznos plaća kamata po kaznenoj stopi. Ako saldo na transakcionom računu padne ispod donjeg limita banka automatski transferiše nedostajuća sredstva sa računa vrijednosnih papira transaktora. Postoje dvije vrste odnosno dva oblika finansijskih inovacija: 1) finansijske inovacije za povećanje likvidnosti nebankarskih transaktora 2) Instrumenti i aranžmani za transfer (prealokaciju) rizika 87. • NOW računi (negotiable order of withdrawal) su novi oblik depozitnih računa koji predstavljaju kombinaciju čekovnog računa (transakcionog novca) i štednog računa (opreznosnog novca). Za kupovinu CDs postoje dva razloga: 1. Finansijske inovacije za povećanje likvidnosti: Depozitni sertifikati (certificates of deposits CDs) su vrijednosni papiri koje emituju komercijalne banke. Komercijalne banke i štedionice na NOW deposite plaćaju kamatu. Visoke kamatne stope koje banka plaća na CDs u odnosu na kamatnu stopu na štedne depozite 2. Moguće je i povlačenje sredstava sa Now deposita u cilju izvršenja plaćanja. Stoga je jasno da su ovi depoziti privlačni za transaktore. Ako saldo na transakcionom računu dotičnog transaktora pređe iznos gornjeg limita prema individualnom aranžmanu sa bankom. • Aranžmani o rekupovini obveznica (repurchase agreements) se sastoje u tome da banke najprije prodaju. • Overdraft računi i kreditne kartice: Overdraft su u stvari transakcioni (čekovni) računi koji mogu da budu prekoraceni (da se uđe u crveno). • Svip depoziti (Cash sweep accounts) su aranžmani po kojima transaktor određuje predeterminisani maksimalni i minimalni limit za ovaj čekovni račun (transakcioni depozit). Kupci depozitnih sertifikata su uglavnom kompanije (CDs glase na velike iznose). Prenosivi CDs mogli su se prodati prije isteka određenog roka na novčanom tržištu.

kratak . nema 100% pokrivenosti) 4) Dugačak ili kratak hedžing (dugačak .dolazi do rasta kamatne stope.dolazi do pada kamatne stope. 88. pa se ugovori sklapaju posredstvom klirinške kuće. depozitnim certifikatima. Glavnica ne prelazi iz ruke u ruku. Uslov je da fjučers pozicija bude suprotna postojećoj. nema fizičkog prenosa. Trguje se sa: finansijskim ugovorima.češće se javlja tj. Logika fjučersa je da će gubitak.Kod kreditnih kartica radi se o tome da građani mogu da kupuju robu u zemlji i inostranstvu bez gotovine s tim da plaćaju kasnije. neperfektan . Finansijske inovacije za transfer rizika: Hedžing predstavlja kombinaciju transakcija na robnim i l i finansijskim tržištima. • Faze hedžinga su: 1) Monitoring kojim se utvrđuje stepen izloženosti riziku 2) Predviđanje promjena kritičnog faktora. kamatne stope ili deviznog kursa ( u određenom vremenskom periodu) 3) Vrši se izbor finansijskog instrumenta koji je pogodan za minimizaciju rizika 4) Kombinovanje tržišnih transakcija • Vrste hedžinga su: 1) Hedžing od rizika kamatnih stopa i deviznog kursa 2) Mikro i makro hedžing (mikro . biti nadoknađen sa dobitkom na fjučers poziciji. • Forvardsi pretstavljaju zajednički sporazum dvije ugovorne strane o pozajmljivanju određenog iznosa po ugovorenoj kamatnoj stopi.ukoliko se štiti 1 transakcija ili jedna bilansna pozicija. Vrste hedžing transakcija? Hedžing transakcije se mogu podijeliti u sledeće 4 grupe: 1) Fjučerse. 31 • . već se samo efektivnog datuma obračunava razlika između garantovane kamatne stope i tekuće kamatne stope. Postoji limit korišćenja sredstava na osnovu kreditne kartice koji je određen saldom depozita na čekovnom računu. forvardse. Fjučersi – Predmet trgovine su ugovori kojima se prodavac obavezuje da će isporučiti standardizovani proizvod određenog dana po ugovorenoj cijeni. Suština finansijskog hedžinga je kombinovanje 2 ili više finansijskih transakcija sa finansijskim instrumentima koji različito reaguju na promjenu kamatne stope (hedžing kamatne stope) i promjenu deviznog kursa (hedžing deviznog kursa). dugoročnim obveznicama itd. Cilj hedžinga je zaštita od promjene kritičnog faktora (promjene kamatne stope i deviznog kursa). Dakle. opcije i svopove.štiti se cjelokupan bilans) 3) Perfektan ili neperfektan hedžing (perfektan . deviznog kursa. zbog promjene kamatne stope. tržišnoj poziciji. deviznog kursa) • 89.gubitak na jednom segmentu tržišta se pokriva sa dobitkom na drugom segmentu tržišta. Rizik nesolventnosti može biti problem za partnere. makro .

Mogu biti . • 90. Elektronski novac sardrži dvije bitne karakteristike: . Ona strana koja inicira opciju štiti se od rizika. Mrežni elektronski novac je karakterisičan je po tome što se elektronske vrijednosti elektronskog novca nalaze na hard diskovima personalnih računara.ova e-vrijednost novca mora da bude široko prihvaćena u plaćanjima za niz roba i usluga Postoje 2 osnovna oblika elektronskog novca: Oblik osnovan na karticama – ovaj oblik je zasnovan na plastičnim karticama koje građani koriste za manja plaćanja. s tim da je ova uskladištena na mikroprocesorskom čipu koji se nalazi na plastičnoj kartici ili u hard disku personalnog računara .berzanski i vanberzanski. uglavnom preko Interneta.inicijalni holder e-novca mora da unaprijed uplati novčanu vrijednost.Njihova elementarna upotreba je na valutnom tržištu. obveznice. Dijele se na: podove.Banka se može naći u 2 pozicije: 1) da joj druga strana garantuje aktivnu kamatnu stopu na zajam . a druga strana može da ostvari premiju.kada se banka štiti od pada kamatne stope 2) kada joj druga strana garantuje pasivnu kamatnu stopu na depozit .prodaja jedne valute) i terminške transakcije. 32 . Svopovi .kod kojih su predmet ugovora finansijski ugovori sa promjenljivim ili fiksnim kamatnim stopama.ugovaraju se valutni iznosi po određenom kursu. *Valutne opcije .kada se štiti od rasta kamatne stope • Opcije: Predmet opcija su: akcije. Transfer se vrši preko telekomunikacionih mreža. finansijski fjučersi i berzanski indeksi. Razlikujemo: *Opcije kamatne stope . Devizni svopovi – predstavljaju jedinstvo spot (SPOT. Takva plaćanja se mogu vršiti u prodavnicama koje imaju odgovarajuće terminale. Koriste se devizni i kamatni svopovi na internacionalnom tržištu i na tržištima kapitala sa ciljem eliminisanja deviznog rizika i kamatnog rizika. Opcije pretstavljaju mogućnost (pravo) da se kupi (call opcija) i l i proda (put opcija) neki finansijski instrument o unaprijed utvrđenim uslovima. što znači da se štite od promjene deviznog kursa. Elektronski novac i oblici? Elektronski novac se definiše kao specifična 'monetama informacija' koja se putem elektronskog inpulsa u 'realnom vremenu' prenosi izeđu transaktora koji obavljaju plaćanja. poklopce i kragne. i vrše se na način što terminal automatski skida iznos sa kartice i taj iznos odobrava prodavnici. Razlikujemo: a) svopovi kamatne stope b) devizni svopovi Svopovi kamatne stope se javljaju na tržištu kapitala. Koriste se kao instrument za osiguranje od promjene kamata po dugoročnim kreditima.

Jedna od glavnih neizvjesnosti iz djelovanja monetarne politike je vremensko kašnjenje između tačne potrebe za akcijom i efekata akcija na konačne ciljeve monetarne. Posredni ciljevi monetarne politike: kontrola bankarskih rezervi likvidnosti. upravo od prirode novac. Teorija vremenskog kašnjenja? Mjere monetarne politike se ne ispoljavaju odmah i u potpunosti. supstancijalnu vrijednost. novac kao prometno sredstvo i mjera vrijednosti mora imati svoju vlastitu. u stvari je primarna likvidnost 2) Kvazi novac – finansijski instrumenti (sredstva). EFT/POS sisteme i kućno bankarstvo. Operativno kašnjenje – Vremenski interval između trenutka uvođenja instrumenata monetarne politike i trenutka kada počinje da djeluju njihovi efekti na konačne ciljeve. uspostavljanje monetarne ravnoteže i stabilnosti opšteg nivoa cijena. možemo razlikovati nekoliko komponenti kašnjenja: 1. odnosno makroekonomske politike. Zlatnom novcu 33 . Monetarni volumen? Monetarni volumen predstavlja ukupna likvidna sredstva u privredi. mislimo na nešto kao prosječno ponderisani interval između preuzete mjere i njenih dejstava. mada nikad tako uspješno i pouzdano kao plemeniti metali koji su. na neki način. i druga dobra teoretski mogu služiti kao novac. 91. kao i stabilnost domaćeg novca i deviznog kursa. Kod analize kašnjenja. Operativni i posredni ciljevi monetarne politike? (Nađeno preko gugla) Operativni ciljevi monetarne politike:osigurati potrebnu količinu novca u opticaju. automatske uslužne šaltereATM. 2. 93.Osnovni vidovi elektronskog novca su vezani za: platne kartice. Kada govorimo o određenom kašnjenju. koja su manje likvidna sredstva i ne mogu se svrstati u prvu kategoriju – sekundarna likvidnost 3) Ograničeni depoziti – znatno manje likvidna sredstva koja je potrebno prevesti u likvidna sredstva da bi se mogla koristiti za plaćanje – tercijalna likvidnost 92. kontrola ukupne ponude novca i kontrola kamatne stope. Suština metalističke teorije? U skladu s ovom teorijom. 94. već posle određenog vremena i neravnomjerno. Kašnjenje izvršenja – Vremenski interval između trenutka kada je potrebno preduzimati monetarnu akciju i trenutka kada se akcija preduzima. bez koje ne bi mogao uspješno služiti kao opšti ekvivalent i funkcionisati kao sredstvo prometa i plaćanja. Po metalistima. Sastoji se od 3 komponente: 1) M1 – novčana masa (ona predstavlja likvidna sredstva).

pod određenim uslovima. lišena svakog materijalnog držanja koju država proglašava kao obavezno sredstvo plaćanja. apstraktna jedinica. najznačajnijem predstavniku. Nominalistička teorija nije teoretski ispravna. pada joj cijena. teorija se svodi na: a) cijene roba u zemlji su određene ukupnom količinom novca b) sav novac u zemlji predstavlja sve robe u zemlji c) ako se poveća količina robe. Geselov novac. Vrijednost novca (metalni novac) određuje se količinom društvenog rada za proizvodnju zlata i srebra. 95. 97. 96. Teorija nije ispravna jer zlato nije od prirode novac.2% godišnje. Marks ukazuje na robnu prirodu papirnog novca. Osnovne postavke Marksove teorije? Po Marksu. osiguravajući mu tim putem svojstvo zakonskog sredstva plaćanja. Od koncepcije nominalista polazi i Gesel – tzv. Naime. 98. često sasvim suprotno intencijama i željama države. jer novac nije tvorevina države ni pravnog poretka. Svojim propisima samo je legalizovala postojeće stanje i potvrdila postojeći novac. cijene roba srazmjerno rastu čime vrijednost novca opada 34 . a prije su pored zlata tu funkciju vršile i mnoge druge robe. čime vrijednost novca raste. još bolje služiti potrebama prometa. Vrijednost novca se formira i određuje samostalno na tržištu. ako se poveća količina novca. novac je po svom nastanku i suštini roba koja vrši ulogu opšteg ekvivalenta. Samim svojim prisustvom on predstavlja vrijednost. Papirna valuta posredno posjeduje takođe vrijednost i može. Ističu da je papirni novac podvrgnut neprekidnim kolebanjima kupovne moći. papirna valuta samo je jedan poseban oblik zlatne valute. država ne stvara niti može stvarati novac. Posebna varijanta nominalističke teorije je Kejnsova ’upravljiva valuta’. Država ne može po svojoj volji stvarati novac. Nedostaci nominalističke teorije o novcu? Nominalistička teorija nije teoretski ispravna jer novac nije tvorevina države ni pravnog poretka. a ne količinom novca u prometu. Zlato je postalo roba na osnovu razvoja robne razmjene i njenih protivurječnosti. S obzirom da su ekonomski zakoni osnova administrativnih. a ne po tome što mu je tu ulogu namijenila sama priroda. Prometna varijanta kvantitativne teorije? Prema Hjumu. Po njegovom mišljenju novac nije ništa drugo nego ono što država s vremena na vrijeme proglašava sredstvom plaćanja. Uvođenje ’besmrtnosti novca’ po njemu bilo bi izvršeno uvođenjem valutnog poreza na novac u opticaju. Novac je po svom porijeklu roba i javlja se prije nastanka države.nije potrebna državna garancija ni deklaracija. 1%o sedmično ili 5. Suština nominalističke teorije? Teorija zastupa stanovište da je novac proizvod pravnog poretka.

Novac je roba čija vrijednost zavisi od veličine društveno potrebnog rada utrošenog za njenu proizvodnju. P – prosječni nivo cijena. Kemridžska prometna varijanta? Kemridžsku prometnu varijantu su postavili i razvili ekonomisti: Maršal. V2 – brzina opticaja depozitnog novca. Rikardov doprinos kvantitativnoj teoriji? Rikardo je sintetizovao i sredio teoriju. Kejns i Robertson. jer mu u toj formi ovaj dohodak ne bi ništa donio. 99. Ovaj zakon vrijedi u uslovima dok vlada ravnoteža ponude i tražnje novca na tržištu. Za razliku od Hjuma. Novac se traži zbog kupovne moći koju on predstavlja. 35 . Tražnja novca je količina zadržanog novca kod transaktora kao likvidna aktiva. Uz nepromijenjeno M i V cijene rastu ili padaju obrnuto srazmjerno s promjenama mase roba u prometu.dužina vremena u kojem je euro držan. V1 – brzina opticaja gotovog novca. Izvozom zlata se smanjuje količina novca u prometu i cijene padaju. Rikardo polazi od svoje poznate teorije radne vrijednosti. T – obim transakcija Kupovna snaga novca je: 1 = T / M1V1 + M2V2 P Zaključak iz Fišerove formule: uz istu masu robe u prometu cijene rastu srazmjerno porastu količine novca i brzine opticaja novca. Proširena Fišerova transakciona varijanta? Proširena Fišerova formula: M1 V1 + M2 V2 = P * T M – gotov novac. Po njemu. Time razrađuje svoju teoriju odnosa novca i cijena. Po Maršalu. prije nego što je utrošen V = pokazuje koliko se puta obrne jedan euro izdat (upotrijebljen) u toku godine U centru pažnje je držanje novca (tražnja). M = kPT M kT 1 k= V P= k = Maršalov koeficijent . a MV tražnja. i obrnuto. 101. niko nema interesa da cjelokupni svoj dohodak pretvori u novac. To znači da cjelokupno zlato u zemlji u određenom momentu predstavlja novac u opticaju.Jednačina izgleda ovako: MV = PQ (prometna varijanta) Q = prodata količina robe i usluga u nekom periodu MV = efektivna količina novca koja je u istom periodu mijenjala vlasnika V = prosječna prometna brzina P = opšti nivo cijena Ova jednačina se svodi na odnos ponude i tražnje. gdje je Q ponuda. vrijednost plemenitih metala zavisi isključivo od ukupne količine rada utrošenog u njihovu proizvodnju. odnosno dok se na tržištu nalazi onoliko novca koliko ga promet zahtijeva 100. po kojoj na cijene najsnažnije utiče odnos između ukupnog dohotka i dijela dohotka zadržanog u novcu. M2 – depozitni novac.

u prometnu jednačinu MV=PT. tj. tj. n k + rk ' 1 k + rk ' n Kupovna snaga novca je: p = Ova formula je značajna zbog uvođenja 2 pojma: nominalne i realne novčane blagajne. a na drugoj P. cijene u prometu su niže. 102. 103. Njegova dohodna jednačina ne pokazuje kupovnu snagu novca. 104. Tada je y=PO i ovo je Aftalionova dohodna jednačina Prosjek robnih cijena : P= y O Kupovna snaga novca: 1 O = p y S obzirom da y po Aftalionu ne utiče na robne cijene automatski već psihološki. pa je izradio vlastitu dohodnu varijantu. Što su zadržana sredstva veća (k).Taj odnos zavisi od brzine opticaja novca. n sa jedne i k+rk’ sa druge strane. Kejnsova prometna jednačina (Teorija gotovinskih salda)? n = p (k+rk’) gdje je: n – količina novca u opticaju p – prosječna cijena robe k – količina robe koja se može kupiti gotovinom k’ – količina robe koja se može kupiti depozitnim (bankarskim) novcem r= p= k' . Kejns je kasnije napustio ovu formulu dohodno kvantitativne teorije. koja je bitna jer ona određuje dio dohotka koji treba sačuvati u novčanom obliku (k). svoju teoriju je nazvao psihološkom. odnosno PO (cijena autputa).stopa rezervne likvidnosti k Cijena robe zavisi samo od količine novca ako k i rk’ ostanu nepromijenjeni. budući da bi na jednoj strani morala imati M. umjesto robnog prometa (PT) uključuju dohodak y. Aftalionova dohodna teorija? Osnovna karakteristika dohodnih teorija o novcu je da u jednačinu razmjene. Prva Kejnsova jednačina? Prva Kejnzova jednačina koja se odnosi na dohodnu teoriju novca: Pc = E I '−S + O R 36 . pa zbog toga nije kvantitativna.

Druga Kejnsova jednačina? Druga Kejnzova jednačina: P= (E − S ) + I O PO – tržišna vrijednost ukupnog DP I – tržišna vrijednost investicija (E-S) – ukupna kupovna snaga datog perioda u privredi koja se realizuje upotrebom novca. Proces uravnoteženja teče ovako: zbog porasta cijena dolazi do povećanja nacionalnog dohotka. kada se kriva I siječe sa krivom S u tački B. 37 . Uravnoteženje može da se postigne smanjivanjem investicija. i dolazi do izjednačavanja S i I. rastu cijena. porasta štednje. kao rezultat veće globalne tražnje u odnosu na ukupno formiranu ponudu (štednju) vodi inflaciji. Cijene rastu sve dok postoji višak tražnje. odnosno inflacioni jaz.Pc = prosječna tržišna cijena roba prodatih domaćinstvima u dotičnoj godini E = dohodak (zarada) svih proizvodnih faktora kod proizvodnje ukupnog DP O = DP u naturalnom izrazu I’ = zarada pri proizvodnji investicionih roba S = štednja (akumulacija) svih proizvodnih faktora R = obim proizvedenih potrošnih roba 105. 106. tj. Grafik inflacionog jaza? S. kriva S se pomjera do tačke A. I Z S’ S A R B I I’ y Z – kriva pune zaposlenosti R – tačka potencijalne ravnoteže I – kriva investicija S – kriva štednje A – tačka nove ravnoteže do koje dolazi usled povećanja nacionalnog dohotka i povećanja štednje kao posledice povećanja nacionalnog dohotka B – tačka ravnoteže kada bi se smanjile investicije A-B – inflacioni jaz Inflacija je posledica većih investicija (I) u odnosu na štednju (S). Inflacioni jaz.

izbjegava se smanjenje štednje. Deflacioni jaz – grafik i objašnjenje? S.107. U ovom slučaju. 38 .I Z S I’ A’ I B’ R Y Z = kriva pune zaposlenosti S = kriva štednje I = kriva investicija A = tačka nove ravnoteže do koje dolazi povećanjem investicija R = tačka potencijalne ravnoteže A' – B' = deflatorni jaz Deflatorni jaz je manjak investicija i otklanja se ako se kriva I podigne do nivoa gdje bi sjekla krivu S u tački A’.

razvoj inflacije. dominantne firme imaju odlučujuću ulogu na tržištu. više se i osjeća njegova individualna vrijednost.108. Po teoriji dominacije. ponašanje jednih uslovljava ponašanje drugih. ima ’ponašanje’ različitih društvenih grupa. Novcu se daje manja vrijednost tamo gdje su svježe uspomene na inflaciju. na štetu posjednika novca. Teorija ponašanja i teorija dominacije? Po teoriji ponašanja presudnu ulogu na: formiranje cijena.S = nula. državnih organa itd. monopola. 110. kao što su javna vlast i monopoli. vrijednost novca. najsnažnije utiču na sva kretanja. Naime. udruženja. Gdje se novcu daje veća vrijednost i više se štedi. obim kredita je na nivou stvarnih ušteda. Psihološka teorija? Najpoznatiji predstavnik je Aftalion. Cijena ukupne proizvodnje u Kejnsovoj jednačini? P= E I −S + O O P = cijena potrošnih roba E = ukupan nacionalni dohodak O = ukupna proizvodnja I = vrijednost novih investicija S = štednja Ako je I . ako se očekuje pad cijena potrošači se suzdržavaju od kupovine. tržišna kretanja i slično. a privredni život cjelokupno u stanju potpune ravnoteže. sve uštede su investirane. Zaključak je da je teorija je pogrešno postavljena jer polazi od pogrešne pretpostavke da su tražnja. brzina opticaja se usporava a cijene pokazuju tendenciju pada. znači I = S. Ponašanje velikih uslovljava ponašanje malih i određuje kretanje cijena. 109. 39 . Razlike u štedljivosti mogu da se protumače kao razlika u pridavanju većeg ili manjeg značaja vrijednosti novca. kao varijante teorije ponašanja. ili tamo gdje se očekuje rat ili valutna reforma. slijedi da cijene zavise samo od E O Time ni jedan dio nacionalnog dohotka nije tezaurisan. S druge strane. potrošnja. novčani opticaj. cijene i stabilnost pod dominantnim uticajem psiholoških faktora. Odluke velikih jedinica.

P – indeks cijena. Veći ili manji porast novčane mase od tako programiranog nivoa dovešće do inflacije. P dT W – odnos između finansijske i realne aktive i fiksnog kapitala Nastoji se dokazati da postoji prilično stabilan odnos između realne tražnje novca i varijabli koje tu tražnju određuju. akcije. × ×r ) P P dT gdje je: M – nominalna tražnja novca.W . zatim od kamatne stope od obveznica itd.Vw . Takođe se nastoji odbaciti teza o apsolutnoj stabilnosti brzine opticaja novca.111. odnosno deflacije. Y – realan dohodak (proizvodnja). Fridman posmatra novac kao dio znatno šireg koncepta aktive . čime Fridman izgrađuje teoriju permanentnog dohotka. obveznice. Fridman uključuje ove faktore u funkciju tražnje novca.kapitala ili ukupne imovine. Vm – stopa očekivanog prinosa novca.Ve . Nedostaci Fridmanovih teorijskih postavki u odnosu novca i cijena? Prvi nedostatak: Fridmanov model ne sadrži razlikovanje između “aktivnog” i ”neaktivnog” novca. Osnovna varijabla teorije je dohodak (imovina) po stalnim cijenama ili permanentni dohodak čime Fridman izgrađuje teoriju permanentnog dohotka.Vm . Dohodak se može držati u 5 oblika imovine: novac. 112.stopa promjene opšteg nivoa cijena. Osnove Fridmanove teorije (Monetaristička teorija)? Fridman polazi od toga da je kvantitativna teorija novca zapravo teorija tražnje novca i da prethodne teorije na daju objašnjenje odnosa realnog i novčanog dohotka. kamate i nivoa cijena. Dugoročna stopa monetarnog rasta bi trebalo da iznosi 3-5%.. M/P – realna količina novca. Fridmanova realna tražnja novca (teorija permanentnog dohotka)? M 1 dP = f (Y . Tražnja novca zavisi od tokova dohotka. Vw – stopa očekivanog prinosa obveznica. 40 . fizička dobra i ljudski kapital. Ve – očekivana stopa prinosa od akcija. a osim njih još neke kako bi se dobio kompletniji odnos međuzavisnih veličina. Njegov model tražnje novca oblika kvantitativne teorije građen je za visokorazvijenu i monetiziranu privredu (SAD) s razvijenom finansijskom strukturom i finansijskim instrumentima (tržištem) i teško se može primijeniti na privrede bez takvih karakteristika. 1 dP × . niti između “transakcionih” i “špekulativnih” sredstava. i to: od stope prinosa od akcija. r – ostale varijable. Osnovna varijabla teorije je dohodak (imovina) po stalnim cijenama ili permanentni dohodak.. 113. W – odnos između finansijske i realne aktive i fiksnog kapitala.

prisutna i visoka stopa nezaposlenosti. 2. odnosno kasnije 5%) 115. danas teško prihvatljivih pretpostavki: 1. Stagflacija je stanje u kojem je. a uzrok inflacije vidi u ekonomsko-političkoj moći. Dakle. one utiču na sve veći porast cijena. potpune ravnoteže privrede sa stabilnim cijenama. pored visoke stope inflacije. On ukazuje na pojavu stagflacije – period 60-ih i 70-ih godina. pune zaposlenosti rada i kapitala. Pritom. Tako dolazi do rasta inflacije. 5. nadnice se samo prilagođavaju ovakvom rastu cijena. srž problema proističe iz bliske veze krupnog kapitala i političke vlasti.3-4%.Drugi nedostatak modela je što uzima širi koncept novca koji uključuje i oročene depozite koji su u svim zemljama izvan novčane mase. U trci za profitom. stabilne dugoročne promjene količine novca (3%. 4. Inflacija po Levinstonu? Po Levinstonu povećanje akumulacije dovodi do povećanja cijena. Teško prihvatljive pretpostavke Fridmanove teorije? Fridman polazi od nekoliko. 41 . što stvarnost demantuje. Porast cijena rezultat je velikih multinacionalnih kompanija koje su u svom posjedu imale 35% svjetske proizvodnje. potpuno elastične tražnje novca u odnosu na dohodak. a samim tim i na rast inflacije. 3. 114. stalne i stabilne stope rasta proizvodnje .

116. Filipsova kriva – grafik i tumačenje?
Stopa Inflacije (%) FK

B = stabilan trade-off

0

C
2%

A
5.5%

Stopa nezaposlenosti (%)

Kao mjeru inflacije Filips uzima rast nadnica. Tako je dobio negativnu korelaciju (trade-off) između stope inflacije i stope nezaposlenosti: Zaključci: 1. Ekonomija može da se vodi do različitih nivoa zaposlenosti (nezaposlenosti) i autputa. 2. Nivo nezaposlenosti se ne bi mogao smanjiti bez stvaranja inflacije sve do tačke A u kojoj Filipsova kriva siječe apscisu. - U originalnoj Filipsovoj studiji taj nivo je bio 5,5%. 3. Vlada se može pokazati sposobnom za vođenje ekonomije pri niskoj nezaposlenosti, ali će platiti cijenu u visokoj inflaciji.

42

Npr. Vlada može izabrati tačku B. Po originalnoj Filipsovoj studiji to je tačka u kojoj je stopa inflacije 2% i stopa nezaposlenosti je 2%. Na taj način je stvoren stabilan trade-off između nezaposlenosti i inflacije.

117. Empirijska studija i prestanak originalne Filipsove krive?
60-ih godina mnoge ekonomije su se kretale na način koji se objašnjava Filipsovom krivom. Tako je, pored teorijske, stvorena i empirijska potvrda Filipsove studije. Međutim neoklasični ekonomisti ukazuju da se u klasičnim modelima uzimaju realne nadnice, a ne novčane kao što je to prikazano Filipsovom krivom. 1986. godine Fridman i Felps izrađuju proširenu Filipsovu krivu – proširuju je tako što u osnovni model (spiralu nadnica i cijena) uključuju očekivanja. Kratkoročno, postoji trade-off između stope inflacije i stope nezaposlenosti, jer se ekonomija nalazi u stanju neravnoteže. Fridman i Felps uvode fenomen prirodne stope nezaposlenosti koja nije zastupljena kod originalne Filipsove krive. Sredinom 70-ih godina, ova veza se prekinula. U mnogim zemljama SAD i OECD bile su prisutne visoke stope inflacije i nezaposlenosti i dokazano je da ne postoji trade-off u dugom roku.

118. Proširena Filipsova kriva?
1968. godine Fridman i Felps izrađuju proširenu Filipsovu krivu. Proširuju je tako što u osnovni model (spirala nadnica i cijena) uključuju i očekivanja. Ova proširena Filipsova kriva naziva se i ’Filipsova kriva akceleracije’ po kojoj niska stopa zaposlenosti dovodi do rasta inflacije, tj. do bržeg rasta (akceleracije) nivoa cijena.

43

Kratkoročno postoji trade-off između stope nezaposlenosti i stope inflacije jer se ekonomija nalazi u stanju neravnoteže. Da bi vlasti smanjile nezaposlenost, moraju povećati ponudu novca, što dovodi do neočekivanog rasta inflacije za 2%. Zaposlenost i autput će se kretati duž kratkoročne Filipsove krive do tačke B. Ako se promjene očekivanja, doći će do pomjeranja Filipsove krive, koja bi onda sjekla Filipsovu krivu koja je pretstavljena vertikalnom linijom (dugoročnu Filipsovu krivu). Sva dalja nastojanja da se nezaposlenost smanji povećanjem ponude novca dovešće do povećanja inflacije. Povećanje agregatne tražnje dovešće do smanjenja nezaposlenosti (na kratak rok) a posledica će biti ubrzana inflacija.

119. Perišinova definicija inflacije?
Perišin je definisao inflaciju na sledeći način: Inflacija je proces samopodržavanog, a različitim uzrocima izazvanog rasta cijena koji postepeno, prije ili kasnije, pošto se iskoriste stimulativni efekti rasta cijena, dovodi do opadanja životnog standarda većine stanovništva. Zatim, po Perišinu inflacija dovodi i do iscrpljivanja nacionalnih izvora deviza, do pogoršavanja deviznog bilansa i kursa nacionalne valute i, konačno, do poremećaja na tržištu koji otežava kontinuitet u funkcionisanju privrede, a izaziva i nove poremećaje u raspodjeli (dohotka) i pothranjuje sama sebe. Nedostatak ove definicije leži u činjenici da ne ukazuje na uzroke inflacije.

120. Vrsta inflacije prema uzročno-posledičnim vezama?
Prema uzročno-posledičnim vezama: a) Inflacija tražnje - do inflacije dovodi prevelika tražnja u odnosu na ponudu (novčane mase, nominalnih dohodaka itd.), b) Inflacija troškova - do inflacije dovodi povećanje troškova proizvodnje (energije, sirovina, repromaterijala...) ili povećanje cijene radne snage. c) Strukturna inflacija - od velikog je značaja da li zemlja proizvodi sirovine ili gotove proizvode (pa je povoljnije za zemlju ukoliko je izvoznica gotovih proizvoda), d) Uvezena inflacija - do inflacije dolazi usled porasta cijena uvoznih komponenti, zbog njihovog porasta na svjetskom tržištu, e) Psihološka inflacija - rezultat psiholoških efekata (inflacionih očekivanja) u uslovima intenzivnog ubrzanja inflacione spirale (u CG 1993-1994. godine).

121. Teorija inflacije tražnje?
Predstavnik ove teorije je Fridman. Dohodak je glavni činilac koji dovodi do nesklada u rastu tražnje i narušavanja njene ravnoteže sa ponudom roba i usluga. Ostali činioci su: 1) nesrazmjerna emisija novca 2) nesrazmjerno povećanje rashoda 3) nekontrolisana potrošnja 4) psihološki činioci Povećanje dohotka dostiže visinu koja podstiče stanovništvo i privredu na novu potrošnju, uz nepokrivenu tražnju. Do inflacije dolazi kada ukupna proizvodnja dostigne granice koje joj nameću mogućnost njenih činilaca i kada ponuda roba i usluga počinje da zaostaje za kupovnom snagom, koja proističe iz povećanja novčane mase.

44

).122. Ukoliko je kurs ostao fiksan. 124. a drugi bez svoje krivice gube. Različitim kombinovanjem mjera i instrumenata. 123. nema potrebe za konkurencijom. investicioni objekti se ubrzano grade. Direktne i indirektne pozitivne i negativne posljedice inflacije? Direktne posljedice inflacije: a) Smanjenje zaliha proizvodnih i potrošnih roba . Uzroci inflacije u teoriji inflacije troškova? Teorija inflacije troškova zove se i teorija inflacije ponude jer polazi od promjene ukupne tražnje. Stimulansi su i za trgovinu.ne u jednakoj mjeri kod svih grupa proizvoda. kontrole i blokiranja cijena znače prigušenu inflaciju. Antiinflacione mjere? Zbog negativnih ekonomskih i socijalnih efekata. povećava se zaposlenost i u sektorima gdje objektivno nema potrebe. O uštedama. 125. sprovodi se: 45 . a alarm. Novčana iluzija? U početnom stadijumu inflacije (puzeća inflacija) javljaju se atraktivni ekonomski pokazatelji: rastu lični dohoci. što pogoduje povećanju izvoza.povoljno na djeluje na veću uposlenost materijalnih rezervi i radne snage. za one koji koji znaju njene posljedice. Nastaje stanje. jureći za sve većim profitom. Monopolisti. pak. preduzimaju se određene antiinflacione mjere i donosi antiinflacioni program. U posljednje vrijeme. ova teorija se javlja u nešto izmijenjenom obliku kao inflacija profita radnici iznuđuju “neopravdano” povećanje plata i nadnica. inflacija uzrokuje oskudicu i osiromašenje asortimana proizvoda.jedni bez svojih zasluga dobijaju. nadnica i sl. uz stalno rastući nivo cijena u zemlji. Ti troškovi se prevaljuju na kupca robe pa cijene rastu. dižu cijene iznad nivoa koji je opravdan. Porast cijena roba i usluga proističe iz nezavisnog povećanja troškova proizvodnje (plata. Ako nema slobodnog formiranja cijena. a količina novca ostaje nepromijenjena. oligopolisti i slični. Indirektne posljedice inflacije uključuju sve pojave i odnose koji kroz porast cijena bivaju uzrok preraspodjele nacionalnog dohotka . b) Porast materijalne poizvodnje . stvarnim povećanjem troškova proizvodnje. Djeluje bezbrižno za one koji žele ad hoc da izvuku korist od inflacije. što zavisi od porijekla inflacionog impulsa. koje djeluje prilično optimistički na sveukupno raspoloženje u privredi. mjere regulisanja. smanjuje se teret dugova i poreza. Ecksteinova varijanta ove teorije odnosi se na formiranje inflacije troškova u uslovima oligopolskih struktura. racionalizaciji i produktivnosti se ne razmišlja. e) Obaranje kursa domaće valute . nominalni dohoci rastu.dolazi do pada domaćih monetarnih (deviznih) rezervi i nerealnog deviznog kursa domaće valute. c) Smanjenje izvoza i porast uvoza d) Dodatna tražnja vodi porastu cijena .ako ne postoje obilne rezerve. valuta postaje potcijenjena. poznato kao “novčana iluzija”.

46 . Smatra se da je neophodno sprovoditi restriktivnu monetarnu politiku. ograničavanje investicija. bezbolnije i primjenljivije). podrazumijeva smanjenje troškova po jedinici proizvoda koje bi trebalo da dovede do smanjenja inflacije. 128. Ova strategija podrazumijevala je često fiksiranje deviznog kursa. politika valutnih reformi . iako to dovodi do negativnih posledica na proizvodnju i zaposlenost. Heterodoksna antiinflaciona koncepcija? Heterodoksna antiinflaciona koncepcija pored mjera antiinflacionog programa obuhvata i mjere direktnog dejstva: zamrzavanje cijena i plata. Monetarna politika je nemoćna u kratkom roku. treba pristupiti „odmrzavanju“. . Bazira se na rastu proizvodnje i zaposlenosti. jer utiče pozitivno na stabilnost cijena. Neortodoksna antiinflaciona politika? Zasniva se na primjeni monetarne i fiskalne politike i korišćenju ’monetarnog sidra’ u vidu nominalnog deviznog kursa. Primjenjuje se tamo gdje je neophodno brzo slomiti inflaciju. 126. zatim na stabilan devizni kurs. kao i na rast proizvodnje i zaposlenost. Po isteku 6 mjeseci. Ortodoksna antiinflaciona koncepcija? Pobornik ove teorije je Milton Fridman. uvođenjem nove valute. politika usporavanja i zaustavljanja daljeg rasta cijena . Ovo je uspješna koncepcija. restrikcija potrošačkih kredita. po njihovom mišljenju.mjere kontrole inflacije: propisivanje cijena. 127. fiksiranje deviznog kursa vezivanjem za neku čvrstu valutu i sl. uvoza. pa ona treba da bude restriktivna u dugom i u srednjem roku.1. racionalizacija potrošnje. i to: . sindikata i preduzeća. Takođe. zarada. za kontrolu cijena i nadnica. 3.uvođenje strukturirajućeg deviznog kursa itd. politika otklanjanja uzroka inflacije . 129.valutne mjere: postiže se stabilnost obezvrijeđene valute. tj. što podrazumijeva primjenu mjera restriktivne monetarne politike. Strukturalistička antiinflaciona koncepcija (populistička)? Ova koncepcija se ogleda se u zalaganju za ekspanzivnu fiskalnu politiku.mjere ekonomske stabilizacije: vraćanje na početni nivo prije nastanka inflacije (što je vrlo teško) ili stabilizacija na dostignutom nivou (lakše. „Zamrzavanje“ cijena treba da bude na period ne duži od 6 mjeseci i ono mora biti rezultat dogovora između vlade. stimulisanje štednje… 2.striktno uravnoteženje državnog budžeta. Koncepcija polazi od toga da deficitarno finansiranje budžetskih rashoda i ekspanzija novca dovode do porasta inflacije.

132. tj stabilizacija cijena i novca. (fiksni devizni kurs ≠ stabilni devizni kurs) 130. Antideflacione mjere? 1. Antideflatorne politike su: monetarne: povećanje kredita stanovništvu. deflaciju imamo i kada cijene padaju usled povećanja trgovinskog volumena (robe) uz nepromijenjenu količinu novca u opticaju. kamatne stope. a zasnivao se na sledećim mjerama. 1) Mjere monetarne i restriktivne politike 2) Mjere politike dohodaka 3) Mjere koje se odnose na monetarnu reformu 4) Predviđene su i mjere strukturne politike Osnovni cilj koji je postavljen pred Avramovića i njegov tim bilo je slamanje hiperinflacije. 47 . ali dolazi do dugoročnih negativnih posledica na proizvodnju i zaposlenost. Deflacija po Mjasneru? Deflacija je smanjivanje novčanog opticaja koje ima za posljedicu padanje opšteg nivoa cijena. On je podrazumijevao set mjera: 1) ukidanje administrativnih ograničenja: proizvodnja. smanjenje eskontne i kamatnih stopa itd. devizni kurs 2) pokretanje proizvodnje bez obzira o kom se sektoru radi 3) vraćanje kredibiliteta CB kao borcu protiv inflacije 4) smanjenje javne potrošnje 5) postepeno ukidanje budžetskog deficita iz primarne emisije 6) privlačenje stranih investicija 7) razvoj tržišta kapitala 8) napuštanje starog i uvođenje novog dinara 131. Ipak. Opšti nivo cijena u nekoj narodnoj privredi će padati ako se pri nepromijenjenom trgovinskom volumenu smanji količina novca u opticaju. ali to nije stabilan devizan kurs.Imala je pozitivno dejstvo u kratkoročnom suzbijanju hiperinflacije. Osnovne postavke Avramovićevog modela? Program Dragoslava Avramovića je u osnovi imao restriktivnu monetarnu politiku. Ova koncepcija polazi od fiksiranja deviznog kursa. U ovom slučaju bi se moglo govoriti o relativnoj deflaciji. Ta vrsta deflacije je deflacija u užem smislu riječi. investicije.

Kriva ponude novca (MS) je vertikalna jer ne zavisi od kamatne stope.2. strukturne. 5. Monetarna ravnoteža? 48 . Ravnoteža na novčanom tržištu? LM kriva izvodi se na osnovu ravnotežnog uslova na tržištu novca koji podrazumijeva da je količina traženog novca jednaka količini novca u ponudi. finansijske: povećanje javnih rashoda. Tražnja novca je u pozitivnoj korelaciji sa dohotkom. pri čemu je na datom nivou dohotka ponuda novca jednaka tražnji novca za svaku odgovarajuću visinu kamatne stope. Kriva LM pokazuje ravnotežu na novčanom tržištu. 133. 134. 3. otplata duga inostranstvu itd. 4. spoljnotrgovinske: liberalizacija spoljne trgovine i sl. smanjenje poreza itd. Pod tražnjom novca se podrazumijeva želja ekonomskih subjekata da drže određenu količinu novca. planske i druge mjere. devizne: ukidanje deviznih ograničenja. Ponuda i tražnja novca zajednički određuju kamatne stope. a u negativnoj sa kamatnim stopama.

promjene u javnoj potrošnji. cijena. Međutim funkcionisanje tržišnog procesa uravnoteženja ne teče brzo. Unutrašnja monetarna stabilnost / nestabilnost? 49 . Stanje monetarne neravnoteže pokreće tržišne procese dinamičkog usklađivanja proizvodnje. Tako postoji fundamentalno djelovanje tržišnog mehanizma u pravcu približavanja stanju monetarne i ekonomske ravnoteže. promjene u porezima. što praktično znači da se makrosistem može nalaziti u stanju neravnoteže. autonomne promjene u tražnji novca. Faktori koji utiču na LM krivu su: promjene u ponudi novca. promjene u neto izvozu.Monetarni sektor je u stanju ravnoteže kada više nema povratnih uticaja koji potiču iz monetarnog sektora i korektivno djeluju na oblikovanje performansi makroekonomije. koja istovremeno predstavlja ravnotežu i na tržištu roba i na novčanom tržištu: i LM ie E IS 0 Ye Y Faktori koji utiču na IS krivu su: promjene u autonomnoj potrošnji. spoljnotrgovinskih tokova itd. promjene u investicionoj potrošnji. Koncept ravnoteže je koncipiran kao dugoročni koncept. Model opšte ravnoteže (faktori)? Jednačina opšte ravnoteže (Hicks-Hansenova jednakost) se prikazuje na sljedeći način: IS = LM Ravnoteža se postiže u tački presjeka IS i LM krive (tačka E). 135. Kada je makrosistem u neravnoteži transaktori drže veću količinu novca u odnosu na njihovu ravnotežnu tražnju novca. 136.

Unutrašnja monetarna stabilnost se automatski uspostavlja zahvaljujući slobodnom kovanju zlatnika. Ovo iz razloga što u ovom sistemu ne postoji prirodna prepreka za umnožavanje količine novca. Problem monetarne stabilnosti odnosno nestabilnosti je praktično hroničan problem. Monetarna stabilnost u sistemu zlatnog važenja? U sistemu zlatnog važenja nije se postavljalo pitanje monetarne stabilnosti i nestabilnosti iz razloga što je stabilnost obezbjeđivalo zlato koje koje među svom ostalom robom ima najstabilniju vrijednost. 139. Umjesto targetiranja inflacije predlažu se i targetiranje stope rasta nominalnog BDP. a postoji i stabilnost opšteg nivoa cijena u zemlji.Unutrašnja monetarna stabilnost je takvo stanje privrede kada su u njoj uravnoteženi svi činioci. tj. Spoljašnja monetarna nestabilnost je ono stanje domaće privrede kada je bilans plaćanja neuravnotežen. U sistemu papirnog važenja primat svakako ima unutrašnja stabilnost nad spoljašnjom. 138. što je bio slučaj u zlatnom važenju. pri čemu se pokazalo da su znatno veće mogućnosti opadanja unutrašnje vrijednosti novca u odnosu na porast vrijednosti novca. Vremenska nedosljednost u monetarnoj politici? Vremenska nedosljednost se javlja s obzirom da postoje podsticaji kreatorima politike da prate kratkoročne ciljeve. Pritom je unutrašnja kupovna snaga novca stabilna. 137. i konvertibilnosti novčanica za zlato. pa se ta uravnoteženost ispoljava u uravnoteženosti robno-novčanih odnosa. a spoljašnja monetarna stabilnost se uspostavlja zahvaljujući slobodnom međunarodnom kretanju zlata i robe. Unutrašnja monetarna nestabilnost postoji onda kada dođe do poremećaja ravnoteže privrednih faktora. odnosno u uravnoteženosti tržišta. i kada usled toga devizni kursevi rastu ili padaju. što se ispoljava u neuravnoteženosti robno-novčanih odnosa. odnosno stabilnost cijena kao target za monetarnu politiku (nekada Švedska). u uravnoteženosti ponude i tražnje. 50 . Neuravnoteženost se ispoljava u mijenjanju opšteg nivoa cijena. 140. Monetarna stabilnost (nestabilnost) u sistemu papirne valute? U sistemu papirnog važenja postoje znatno veće mogućnosti narušavanja monetarne stabilnosti u odnosu na sistem zlatnog važenja. Spoljašnja monetarna stabilnost/nestabilnost? Spoljašnja monetarna stabilnost je ono stanje domaće privrede kada postoji uravnoteženost bilansa plaćanja i stabilnost deviznih kurseva. čak iako je posljedica loš dugoročni rezultat koji nastaje usljed ponašanja unaprijed od strane ekonomskih agenata.

Primarni cilj monetarne politike je monetarna stabilnost. 142. kamatne stope i devizni kurs a sve u cilju ostvarivanja krajnjih ciljeva makroekonomske politike. To su sledeći instrumenti: • sniženje eskontne stope • sniženje kamatne stope na kredit u bankarskom sistemu • ekspanzijom kredita privredi 51 . investicije i poslovna klima. ekspanzivna monetarna politika treba da dovede do njihovog povećanja. Monetarna politika je politika koju sprovodi Centralna banka kako bi uticala na monetarne i kreditne agregate. Ekspanzivna monetarna politika? Kada se uoče tendencije pada proizvodnje i zaposlenosti.141. što za rezultat treba da ima rast dohotka i zaposlenosti. ekspanzijom novca i kredita iznad optimale. Instrumentima monetarne politike se nastoji podstaći potrošnja. Monetarna politika? Monetarna politika predstavlja proces upravljanja instrumentima monetarne politike od strane nosilaca ove politike.

5.• • • • • ekspanzijom kredita stanovništvu smanjenjem stope obaveznih rezervi smanjenje stope rezervi i likvidnosti oslobađanje od plafoniranja kredita ekspanzivna politika otvorenog tržišta 143. 2. Povećanje količine novca u uslovima stabilnih cijena se može koristiti kao metod stimulacije porasta proizvodnje i zaposlenosti. 3. Ekspanzija kredita stanovništvu. nego i mnogo elastičnijim instrumentima. Ekspanzivna monetarna politika (IS-LM model) i instrumenti? LM i LM’ E i i’ IS Y Y’ Y 1. U nedovoljno razvijenoj privredi ima utiče na internu ekonomiju. dok u razvijenim privredama utiče na eksternu ekonomiju. Instrumenti ekspanzivne monetarne politike: Sniženje eskontne stope. 3. Ekspanzija kredita privredi. Ekspanzivna monetarna politika može značajno da doprinese sprečavanju ili uklanjanju već nastale recesije i nezaposlenosti. 4. Ekspanzivna monetarna politika na makro nivou? Uticaj ekspanzivne monetarne politike na makro nivou: 1. 52 . 4. Smanjenje stope obaveznih rezervi. 144. Danas se sprovodi ne samo snižavanjem kamatne stope. Sniženje kamatne stope na kredite u bankarskom sistemu. 2.

Sa druge strane. Povećanje eskontne stope.6. 145. Smanjenje stope rezervi likvidnosti. Opadanje investicija će dovesti do multiplikativnog smanjenja GDP i smanjenja zaposlenosti. pad investicija će uticati i na pad potrošnje. Oslobađanje od plafoniranja kredita. smanjuje količinu novca u opticaju. Instrumenti restriktivne monetarne politike? Instrumenti restriktivne monetarne politike su: 1. što utiče na smanjenje privatnih i javnih investicija i ukupne potrošnje. Restriktivna monetarna politika na makro nivou (IS-LM model)? Restriktivna monetarna politika (monetarna kontrakcija) se preko IS-LM modela prikazuje na sledeći način: i LM’ LM i’ i E IS Y’ Y Y Restriktivna monetarna politika. što prisiljava monetarne vlasti da budu oprezne u sprovođenju monetarne politike. To povlači i zaključak da restriktivna monetarna politika dovodi do tzv. 53 . 8. 146. deceleracije privrednog rasta. kroz otežavanje uslova kreditiranja. 7. Restriktivna monetarna politika za sobom povlači i porast kamatnih stopa. Ekspanzivna politika otvorenog tržišta itd.

a ove na promjenu ravnotežnog realnog dohotka. Kanali transmisije monetarne politike – tipovi? Kanali kroz koje monetarna politika funkcioniše su složeni i mijenjaju se tokom vremena. Kanal cijene aktiva (monetaristički . 8. Restrikcija kredita privredi. što će uticati na cijenu novca i promjenu nominalne kamatne stope. 6. 148. Standardni kanal kamatne stope (kejnzijanski) 2. Povećanje stope rezervi likvidnosti. Povećanje kamatne stope. Kreditni pogled.Transmisioni mehanizam? Transmisioni mehanizam monetarne politike predstavlja način na koji se efekti monetarne politike prenose na ekonomiju kao cjelinu. Kanali transmisije efekata monetarne politike su: 1. 5. 3. To će uticati na promjenu željenih realnih investicija. Tradicionalni novčani pogled. na osnovu kojeg finansijski posrednici igraju glavnu ulogu u prenošenju monetarnih impulsa na autput i cijene. Iskristalisala su se dva glavna pogleda na monetarni transmisioni mehanizam: 1. Priroda transmisionog mehanizma je pod očiglednim uticajem strukture finansijskog sistema. prema kojem kamatne stope direktno utiču na nivo investicija i deviznog kursa. 2. Restrikcija potrošačkih kredita.2. Kontraktivna politika otvorenog tržišta. Stimulacija svih oblika štednje i slično. 3. 54 . 7. Kreditni kanal: a) Kanal bankarskog kreditiranja b) Kanal bilansa stanja c) Kanal finansijskih kriza 149. Standardni kanal kamatne stope (Kejnzijanski)? Promjena instrumenata ekonomske politike Promjena nominalne ponude novca Promjena nominalne kamatne stope Rast investicione potrošnje Rast outputa Promjena instrumentata ekonomske politike dovodi do promjene nominalne ponude novca. 4.portfolio) obuhvata: berzanske cijene. cijene nekretnina i devizni kurs. Povećanje stope obaveznih rezervi. 147.

55 .znači da će banka izvršiti nepovoljan izbor i odobriti kredit nekome ko ga neće moći otplatiti. zbog čega se i javljaju kao “zajmodavci u krajnjoj instanci” (“posljednje utočište”). Tobinov q? Ekspanzija ponude novca Rast cijena akcijskog kapitala Tobinov q raste Rast investicione potrošnje Rast outputa Ekspanzija ponude novca povećava cijenu akcijskog kapitala. 151. Znači.znači da onaj koji je uzeo kredit će uložiti taj kredit u projekat koji može da donese visoku kamatnu stopu. q= Trzisna − vrijednost − firme Cijena − zamjene − kapitala Što je kapital opreme i postrojenja jeftiniji u odnosu na tržišnu vrijednost firme. Funkcija garanta likvidnosti bankarskog sistema? Ova funkcija se ogleda u obezbjeđivanju likvidnosti makroekonomskog sistema u uslovima rastuće privrede.Na primjer. 153. a ovo dovodi do rasta investicione potrošnje što će povećati output. Ova teorija se dijeli na: Negativna selekcija (nepovoljni izbor) . kada druge banke ne mogu. pri čemu su rezerve obračunska kategorija koja se evidentira u pasivi Centralne banke. to je q veći. ili nijesu spremne da to učine. jer raste količina novca u rukama onih koji povećavaju tražnju za akcijama. Teorija asimetričnih informacija? Teorija asimetričnih informacija je jedna od suštinskih teorija koje objašnjavaju nastanak finansijskih kriza: banke i druge finansijske institucije kao zajmodavci ne raspolažu istim informacijama kao zajmotražioci. Ovo sa druge strane znači da su Centralne banke sposobne i spremne da odobre zajmove bankama u vrijeme krize. To je problem koji nastaje prije nego što je odobren kredit. Centralna banka kao “banka banaka” vodi evidenciju o stanju na računima komercijalnih banaka i ostalih učesnika na tržištu. jer na dugi rok ekspanzivna monetarna politika povećava inflaciju i smanjuje output. 150. čime utiče na kreditni potencijal banaka. To je problem koji nastaje nakon odobravanja kredita. ali za koji postoji visok rizik da neće biti vraćen. Osim toga. 152. 154. Centralna banka sa druge strane vrši kliring čekova za banke. Centralna banka utvrđuje osnovicu i stopu obaveznih rezervi. Organizaciona struktura Centralne banke? Centralne banke imaju trostruku organizacionu strukturu: Izvršni nivo (Guverner). Ovo se može prihvatiti na kratak rok. Time Centralne banke sprječavaju masovno bankrotstvo banaka. Moralni hazard . što se realizuje snabdijevanjem poslovnih banaka potrebnim kvantumima novca i kredita. Funkcija CB kao banke banaka? U većini zemalja konačni dnevni transfer gotovine unutar bankarskog sistema i između banaka i centralne vlasti odvija se kroz brojne račune koji se drže u Centralnoj banci. ekspanzivna monetarna politika dovešće do smanjenje nominalnih kamatnih stopa.

instrumente kojima će postići željene efekte na ekonomiju. radi se o napuštanju nacionalne valute. Drugi autori razlikuju četiri aspekta nezavisnosti Centralne banke: 1. i njenoj zamjeni sa valutom koja koju emituje druga zemlja. 4. 2. Dolarizacija kao monetarni režim? Dolarizacija (eurizacija) je rezultat nestabilnih makroekonomskih (i/ili političkih) uslova i racionalan odgovor na domaću valutnu krizu. U gotovo svim zemljama svijeta. (Kompletna dolarizacija) 157. koji se redovno sastaje radi donošenja odluka koje nijesu vezane za dnevni posao banke. Personalna: uloga. Nezavisnost cilja predstavlja slobodu Centralne banke da definiše ciljeve monetarne politike. 155. upravljanje centralnom bankom je povjereno guverneru. status i sastav najvišeg organa Centralne banke. kao i kontrolu poštovanja zakona i regulative od strane Centralne banke. Odbor direktora je kolektivni vid rukovođenja centralnom bankom. Koristi i troškovi dolarizacije? Koristi od zvanične dolarizacije: 1) smanjenje stope inflacije 2) stabilnost cijena 3) smanjenje realne kamatne stope 4) jačanje fiskalne discipline 5) smanjenje valutnog rizika 56 . i koja postaje zakonsko sredstvo plaćanja. 156. Zvanična dolarizacija je zakonski čin kojim se demonetizuje domaća valuta. tj. Dimenzije (aspekti) nezavisnosti Centralne banke? Nezavisnost Centralne banke ima dvije dimenzije: 1. Nezavisnost instrumenta znači da Centralna banka ima slobodu da odabere odgovarajuće politike. Funkcionalna: sloboda izbora cilja monetarne politike. 3. Treći upravljački nivo – nivo kontrole je odgovoran za kontrolu bilansa banke. Nezvanična dolarizacija se odnosi na situaciju kada se usljed odsustva povjerenja u domaću valutu koristi strana valuta kao sredstvo plaćanja. Institucionalna: sloboda izbora instrumenata monetarne politike.sredstvo obračuna ili sredstvo čuvanja vrijednosti u uslovima kada strana valuta nije zvanično platežno sredstvo (parcijalna dolarizacija). Nivo kontrole. čijim radom obično rukovodi guverner. 2. Finansijska: budžetska nezavisnost i zabrana monetarnog finansiranja.Nivo savjeta (Odbor direktora). Naime. koji predstavlja ovu instituciju u javnosti.

što omogućava permanentno održavanje fiksiranog deviznog kursa. 57 . 158. 2. Garantuje konvertibilnost domaće valute. 5) Troškovi konverzije cijena i sl. Valutni odbor (definicija i funkcija)? Valutni odbor je monetarna devizna institucija koja emituje banknote i kovani novac. 4. načina usmjeravanja privrednih tokova i uloge tržišnog mehanizma u monetarnoj oblasti. mehanizama regulisanja novca. razvijaju se i održavaju novčani i drugi finansijski odnosi i procesi vezani za proizvodnju. raspodjelu. Garantuje cjenovnu i monetarnu stabilnost. Monetarni sistem-režim? Monetarni sistem se može definisati kao skup institucionalizovanih i organizacionih rješenja u pogledu: novčanih instrumenata. 3. 4) Trošak gubitka monetarne suverenosti. razmjenu i potrošnju kao organizovanu aktivnost države u oblasti novca. Stimuliše strane direktne investicije. 160. 2) Trošak gubitka Centralne banke kao kreditora posljednje instance. U valutnom odboru postoji 100% pokriće domaće valute u cirkulaciji. 5. za rezervnu valutu po permanentno fiksnom kursu koji je obično određen aktom parlamenta. za razliku od Centralne banke ne može da vodi nezavisnu monetarnu politiku zato što je jedini njegov cilj obezbjeđivanje valutne i cjenovne stabilnosti. koje su u potpunosti konvertibilne za stranu. Nominalno sidro? Nominalno sidro je javno objavljena nominalna varijabla koja služi kao target za monetarnu politiku. Valutni odbor.Troškovi zvanične dolarizacije: 1) Troškovi senjoraže. 3) Trošak gubljenja fleksibilnosti monetarne i devizne politike. novčanih odnosa među privrednim subjektima. Stimuliše potrfolio investicije u domaću privredu. tj. Pospješuje spoljnu trgovinu sa konvertibilnim deviznim područjima. Funkcije valutnog odbora: 1. rezervnom konvertibilnom valutom. Monetarni sistem je ključni dio finansijskog sistema i obuhvata sve one društvene i funkcionalne odnose u kojma nastaju. 159. Nominalno sidro pospješuje stabilnost cijena uticajem na vrijednost novca i time suzbijanjem inflacionih očekivanja.

inflacije i autputa. Direktni instrumenti su: a) regulisanje (limitiranje) kamatnih stopa. Inflaciono targetiranje? Inflaciono targetiranje je okvir monetarne politike koji obavezuje Centralnu banku da postigne nisku inflaciju. Meko vezivanje se ogleda u klizajućim kursevima i kontrolisanom plivanju što znači da je dozvoljeno da valuta depresira po odmjerenoj stopi tako da njena inflacija može biti veća nego kod druge zemlje. svega nekoliko CB. Pokriveno – najbolja forma inflacionog targetiranja. Targetiranje deviznog kursa? Targetiranje deviznog kursa je uspješna strategija za kontrolu inflacije u industrijskim zemljama. Eklektičko – industrijske zemlje. 162. Monetarno targetiranje? Monetarno targetiranje je stabilizacija je zasnovana na novcu (šire definisani novac . Osnovni tipovi indirektnih instrumenata su: a) operacije na otvorenom tržištu. Javno se objavljuje eksplicitni inflacioni target za inflaciju koju bi trebalo postići tokom određenog vremenskog perioda. Vezivanje se odvija po fiksnoj vrijednosti. Instrumenti monetarne politike (Definicija i podjela)? Instrumenti monetarne politike su sredstva i metode koje Centralna banka primjenjuje da bi održala novčanu masu i strukturu novca i kredita na optimalnom nivou. i brzo sniženje inflacije u nerazvijenim zemljama. Nominalno sidro (automatski pilot) predstavlja objavljivanje budućeg kursa ključnih nominalnih varijabli kako bi se uticalo na inflatorna očekivanja. 164. zatim obuzdavanje inflacije na dugi rok kao i nestabilnost u relacijama između novca. c) određivanje stope obaveznih plasmana banaka za finansiranje prioritetnih programa razvoja. 58 . 161. b) plafoniranje ukupnog obima kreditnih plasmana banaka. tako da stopa inflacije (od) valute gravitira zemlji vezivanja.M2. Tvrdo vezivanje karakterišu superfiksni devizni kursevi. Često nije ozbiljno sprovođeno – u praksi je monetarna politika često uključivala upravljanje kratkoročnim kamatnim stopama. Direktni instrumenti omogućavaju da se direktno postignu konkretni ciljevi monetarne politike. Tipovi inflacionog targetiranja: Otvoreno – zemlje u razvoju koje bi trebalo da se kreću ka pokrivenom inflacionom targetiranju. Targetiranje deviznog kursa obuhvata meko vezivanje i tvrdo vezivanje. 163. To je upotreba specifičnog monetarnog cilja kao nominalnog sidra. M3).Dakle. Neke od karakteristika monetarnog targetiranja su transparentnost monetarne politike i odgovornost CB.

intervencije na deviznom tržištu. Selektivna kreditna politika? 59 . Obavezne rezerve su važna determinanta monetarnog multiplikatora povećanje obaveznih rezervi znači povećanje sadašnje stope rezervi. 3. Ukoliko nema ovog sistema. Ukoliko je monetarna baza (primarni novac) nepromijenjena. U prvom slučaju. mogao bi da ima uticaj na oštre promjene kratkoročnih kamatnih stopa. 168. 166.b) c) d) e) regulisanje obaveznih rezervi. Direktni instrumenti djeluju neposredno na kredite odobrene od strane banaka. 2. a indirektni posredno – uticajem na likvidnost banaka i time na njihov potencijal da odobravaju kredite. nego što se zahtijeva prije kraja perioda. odnosno smanjenje monetarnog multiplikatora. Nešto fleksibilniji pristup je određivanje maksimalne stope na kredite i minimalne stope na depozite. Drugi oblik je diferencijalna politika kamatnih stopa u kontekstu sprovođenja selektivne kamatne politike. Sistem prosjeka obavezne rezerve? Ako banke drže manje rezervi nego što se zahtijeva za jedan dan. kamatne stope Centralne banke. 169. dok indirektni funkcionišu uticajem na uslove tražnje i ponude. Više stope obaveznih rezervi omogućavaju CB da čvršće kontroliše formiranje novčane mase. moraju ovo da nadoknade većim holdinzima rezervi. Direktni instrumenti određuju ili limitiraju kamatne stope ili kredite. 4. a taj uticaj na tražnju banaka za likvidnošću svakog dana. davanje kredita CB komercijalnim bankama ili diskontne operacije. 167. Direktni instrumenti se odnose na bilans stanja komercijalnih banaka. Direktno (administrativno) regulisanje (limitiranje) kamatne stope? U početku su bili kamatni zakoni kojima se sprječavalo da kamatne stope prekorače određene nivoe. a indirektni na bilans stanja Centralne banke.Obavezna rezerva kao instrument monetarne politike? Regulisanjem obaveznih rezervi zahtijeva se od komercijalnih banaka da dio portfelja drže u obliku depozita kod CB. a indirektni funkcionišu preko tržišta. Direktni instrumenti dobijaju formu regulisanja. CB su preko eskontne stope direktno uticale na formiranje strukture kamatnih stopa na razne oblike depozita i kredita na nižem nivou od ravnotežnog. povećanje obaveznih rezervi znači smanjenje ukupne količine novca. Kasnije su CB primjenjivale dva oblika administrativnog regulisanja kamatnih stopa. Razlika direktnih i indirektnih instrumenata monetarne politike? 1. 165. banke moraju balansirati svoje pozicije svakog dana. Efikasnost obaveznih rezervi je umanjena finansijskim inovacijama koje smanjuju iznos sredstava rezervi koje depozitne institucije drže kao obavezu.

2. čime se može promijeniti obim rezervi. smanjuje se tržišno ponašanje i odgovornost banaka u realizaciji njihove poslovne politike u skladu sa osnovnim bankarskim načelima. S druge strane Centralna banka će odbiti ove kreditne zahtjeve zbog: stvaranja zaliha robe. Takođe. 172.Za razliku od drugih instrumenata monetarno-kreditnog regulisanja koji kvantitativno regulišu količinu novca i kredita ovaj instrument je usmjeren na kvalitativno regulisanje kredita. CB prihvata mjenice na reeskont ukoliko se radi o dobrim trgovačkim mjenicama.od kojih se zahtijeva da drže rezerve kod Centralne banke. Centralna banka određuje koje će se HOV zalagati. odbrambenu sposobnost zemlje itd. Smisao ovog instrumenta je da se usmjere sredstva primarne emisije u skladu sa ekonomskom politikom zemlje. odnosno koje je spremna da reeskontuje. Treće. ostvarenje funkcije CB poznate kao kreditor krajnje instance. Prilikom odobravanja reeskontnog kredita banka predaje CB mjenice na eskontovanje. na osnovu zalaganja hartija od vrijednosti. 170. 60 . zaposlenost. Pristalice su ukazivale da bi ovim instrumentom trebalo obezbijediti adekvatan prostorni i namjenski raspored sredstava primarne emisije i prelivanja novca. Prednosti i nedostaci selektivne kreditne politike? Protivnici ukazuju da se ovaj instrument seli kreditnu funkciju u emisionu banku. Lombardnim stopama Centralna banka može da kažnjava banke koje nisu dovoljno vješte u upravljanju likvidnošću. 4. Lombardni kredit je fleksibilniji od klasičnog reeskontnog jer može da se dnevno otkazuje. Diskontni mehanizam? Diskontni mehanizam je sredstvo pomoću kojeg institucije . 173. ukoliko jemče tri platežno sposobna obveznika i sa rokom najviše 90 dana. koje potiču od komitenata banke. Reeskontni kredit se gasi prilikom dospijeća prodatih mjenica. povećavaju izvoz. Time Centralna banka supstituiše imperfektnosti novčanog tržišta i omogućava ostvarivanje najprioritetnijih ciljeva kreditne politike u skladu s ekonomskom politikom zemlje. gradnje luksuznih objekata itd. navodi se da ovaj instrument u sebi sadrži veliku dozu administrativnog regulisanja kreditnog tržišta i primjeren je prije svega zemljama u razvoju. 3. 171. podsticanje ili destimulisanje zaduživanja promjenom eskontne stope. iako je ona svojstvena bankama. finansiranja špekulativnih poslova na berzi. Lombardni kredit i lombardna stopa? Lombardni kredit predstavlja zajam na osnovu zalaganja hartija od vrijednosti. Refinansiranje reeskontnim kreditom? Refinansiranje znači odobravanje kredita od strane Centralne banke kreditnim institucijama kroz kupovinu mjenica (rediskontovanje) i odobravanje kredita na osnovu kolaterala (lombardni krediti). mogu da se zadužuju kod nje. stvaranje mogućnosti da CB obezbijedi privremenu likvidnost određenoj instituciji koja se suočava sa poteškoćama. prednost dobijaju oni kreditni zahtjevi koji smanjuju uvoz. Tako npr. davanje signala Centralne banke o namjerama prema tržištu i to promjenom eskontne stope. Lombardna stopa je kamatna stopa po kojoj Centralna banka odobrava komercijalnim bankama kredite za likvidnost. Tradicionalni mehanizam ima nekoliko funkcija: 1.

Ako je cilj restriktivna monetarna politika. regulisanje kretanja kratkoročnih kamatnih stopa vrši se uspostavljanjem koridora. 177.174. CB vrši kontrolu kretanja u okviru koridora komatne stope. pri tome. Prodajom hartija od vrijednosti od strane Centralne banke smanjuje se obim primarnog novca i sužava se okvir kreditnog potencijala i plasmana banaka. Ovi efekti dolaze do izražaja u finansijskim sistemima u kojima se kamatne stope obrazuju na osnovu tržišnih odnosa ponude i tražnje sredstava. (ove zadnje dvije rečenice se odnose na uticaj eskontne stope na primarni novac) 175. Efekat operacija na otvorenom tržištu (na količinu novca i na k. Eskontna stopa? Eskontna stopa je minimalna kamatna stopa po kojoj su Centralne banke spremne da kreditiraju komercijalne banke. što može biti praćeno porastom tržišnih kamatnih stopa na kratak rok. raspon u okviru koridora je veći. Koridor kamatne stope? U situaciji kada na raspolaganju nisu državni papiri. Intervencijama. rasta kreditnih potencijala i plasmana banaka što može dovesti do smanjenja tržišnih kamatnih stopa.s. a lombardna stopa kao najviša. i od koje dalje zavisi visina kamate po kojoj će banke odobravati kredite svojim komitentima. utvrđuje kao najniža. Smanjenje eskontne stope teži da podstakne pozajmljivanje sredstava od strane banaka i dovodi do povećanja obima primarnog novca (porasta tražnje bankarskih kredita). Kratkoročne odbrambene mjere su repo i obrnuti repo. u okviru koridora se određuje raspon između nivoa eskontne stope i lombardne stope. Defanzivne i odbrambene operacije na otvorenom tržištu? Defanzivne (odbrambene. kompenzirajuće) se preduzimaju sa ciljem sprječavanja promjena primarnog novca i rezervi banke. Kupovina HOV od strane Centralne banke dovodi do ekspanzije primarnog novca. zbog kratkih rokova dospijeća. Eskontna stopa je zvanična cijena novca u privredi. Kamata na međusobne pozajmice banaka formira se između dva pomenuta nivoa. Eskontna stopa se. 61 . odnosno kupovinom ili prodajom HOV kratkog roka.)? Operacije na otvorenom tržištu preduzimaju se sa ciljem da se izazovu željene promjene u kreditnim tokovima na mikroplanu i promjene određene strukture kamatnih stopa. Zavisno od toga kakva se vodi monetarna politika. Porast eskontne stope teži da smanji nivo pozajmica banaka od CB što dalje utiče na smanjivanje rezervi likvidnih sredstava banaka i obima primarnog novca (smanjenja tražnje kredita). 176.

U skladu sa tim. neophodno je smanjiti stopu rasta i stabilizovati rast stope novca. Intervencije Centralne banke na deviznom tržištu zvaničnim rezervama? CB može koristiti zvanične rezerve za intervenciju . a to bi moglo stvoriti tražnju za valutom koja bi ojačala ili stabilizovala vrijednost valute. 180. njena intervencija bi trebalo da pomogne depresiranju vrijednosti domaće valute. Niže kamatne stope bi obeshrabrile kapitalne investicije i rezultirale bi skretanjem kapitala van valute. Centralna banka bi mogla pridonijeti međunarodnoj koordinaciji deviznih kurseva. Da bi Centralna banka uticala na devizni kurs na ovaj način. ako banka kupuje strane valute na tržištu u zamjenu za domaću valutu. predlažu se monetarne i 62 . neophodno je da poveća ili smanji razliku kamatne stope između njenih kamatnih stopa na domaću valutu i kamatnih stopa na ostale valute. izazvanu od bilo koje Centralne banke. Prelaz na kreditne aukcije i indirektne instrumente posebno je važan u uslovima značajnog priliva stranog kapitala. na unaprijed utvrđen datum.178. Dalje. Reverzna transakcija predstavlja prodaju HOV finansijskih institucija (obično banaka) od strane Centralne banke uz sporazum da ih otkupi po fiksnoj cijeni na unaprijed utvrđen datum. REPO i reverzna transakcija? REPO aranžman predstavlja kupovinu HOV (kolateral) finansijskih institucija (obično banaka) od strane Centralne banke uz dogovor o njihovoj prodaji nazad po fiksnoj cijeni. kao i da bi se poboljšala monetarna kontrola.da kupi ili proda valutu. Intervencije na deviznom tržištu preko kamatne stope? Centralna banka može intervenisati povećavajući ili smanjujući domaće kamatne stope. Veće kamatne stope bi trebalo da privuku kapitalne investicije iz inostranstva. One koriste kako bi se ojačale tržišno zasnovane monetarne operacije. prodajući jednu valutu iz zvaničnih rezervi i kupujući drugu valutu koju pridodaje rezervama. Fridmana vezan za inflaciju: inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen. zatim kako bi se unaprijedilo tržište novca. Treće. 182. 181. Zone monetarne politike? I zona: Visoka inflacija To je bio cjelokupni period XX vijeka. generalno rečeno. devizni kurs domaće valute bi trebalo da ojača zbog toga što će banka povećati tržišnu tražnju za domaćom valutom. a time i nižem deviznom kursu. Dalje. 179. Uzvratna akcija drugih Centralnih banaka ka povećanju ili smanjenju nijhovih kamatnih stopa bi poništila promjenu kamatne stope. jer se kratkoročno omogućava sterilizacija monetarnih efekata priliva stranog kapitala. Mehanizam kreditnih aukcija? Kreditne aukcije su korišćene u mnogim industrijskim zemljama i zemljama u razvoju u kombinaciji sa ostalim instrumentime monetarne politike. Ako banka kupuje domaću valutu prodajući stranu van zvaničnih rezervi. Ova visoka inflacija potvrđuje stav M.

ukoliko postoje očekivanja po pitanju inflacije ona se posmatraju kao prolazna. kada je u pitanju strategija monetarne politike: targetiranje monetarnih agregata. II zona: Umjerena inflacija Karakteristična je za razvijene zemlje tokom 70-ih i početkom 80-ih godina. Monetarne vlasti mogu riješiti ovu dilemu postizanjem stope inflacije koja bi bila bliža ovom višem nivou – 2 do 3% i mogla bi stimulativno da djeluje. koja zavisi. Nominalno sidro može biti: 1. V zona: Duboka deflacija Naduvanost ekonomije u situaciji duboke deflacije može se riješiti ekspanzivnom monetarnom politikom.fiskalne reforme. implicitno . od odnosa kupovne snage (vrijednosti) domaćeg novca i valute u kojoj se ovaj mjeri i. Tako je za vrijeme velike ekonomske krize FED primjenio u SAD ekspanzivnu monetarnu politiku što je jedan od glavnih razloga zašto je zaustavljena ta Velika depresija. drugo. Ovo je logičan korak ka potpunoj iskorišćenosti niske inflacije. Stranjak – definicija deviznog kursa? Devizni kurs predstavlja cijenu strane valute u domaćem novcu (indirektno kotiranje). targetiranje kamatne stope – kratkoročno dejstvo na kamatne stope. devizni kursevi se dijele na: 63 . M2. zona deflacije od 0 do 3%. 184. da bi se dugoročno targetirala inflacija. eksplicitno IV zona: Niska do umjerena deflacija To je. koja služi kao automatski pilot). 2. postavlja se pitanje da li dozvoliti isuviše nisku inflaciju i time zapostaviti druge ciljeve. Problem se javlja zbog niskih kamatnih stopa.FED 2. 183. Što se tiče monetarnih reformi neophodno je obezbijediti sredstva da bi se postigla određena stopa rasta i obezbijediti veću operativnu nezavisnost Centralne banke. M4) – koje bi se sprovelo operacijama na otvorenom tržištu kojima bi se uticalo na stopu rasta novca. U ovoj zoni (u slučajevima katastrofalne deflacije) se primjenjuje: kada je u pitanju instrument: operacije na otvorenom tržištu 2. Cilj je ostvariti željeni monetarni target. odnosno cijenu domaće valute u stranom novcu (direktno kotiranje). Cilj je ostvariti željeni inflacioni target. III zona: Niska inflacija/stabilnost cijena Neophodno je kredibilno nominalno sidro (javno objavljena nominalna varijabla koja služi kao target za monetarnu politiku. Podjela deviznih kurseva? Generalno. Kada je u pitanju strategija monetarne politike. Međutim. 1. javljaju se dvije mogućnosti: 1. M3. Ekspanzivnim operacijama na otvorenom tržištu (kupovina HOV) može spustiti kamatne stope na donji nivo. npr. drugo. To znači da su pozitiva očekivanja po pitanju inflacije i. od efektivne ponude i tražnje strane valute. prvo. targetiranje monetarnih agregata (M1. Ova strategija se zasniva i na pozitivnim očekivanjima po pitanju inflacije i na pozitivnom pristupu kada je u pitanju anticipacija inflacije.

slobodno plivanje. Fiksne: bez posebnog legalnog tendera (zakonskog sredstva plaćanja). Fiksni: formalna dolarizacija. 2. 2. misli na ulogu deviznog kursa u: 1. unaprijed objavljeno vezanje ili aranžman valutnog odbora. plivajući. 188. Funkcije deviznog kursa? Devizni kurs u jednoj nacionalnoj privredi može vršiti dosta značajnih funkcija. ostvarivanju platnog prometa sa inostranstvom. Obično ih koriste zemlje u razvoju. Intermedijarni: unaprijed objavljena horizontalna zona koja je uža ili jednaka ±2%. 187. valutna unija. 3. Nazivaju se još i fleksibilni... Ne preporučuje se dugoročno korišćenje ovih kurseva.. Plivajući: drugo kontrolisano plivanje bez unaprijed determinisanog smjera deviznog kursa. 3. 185.. fluktuirajuće – nakon perioda zlatnog standarda. konvencionalno fiksno vezanje u odnosu na korpu valuta. Podjela deviznih kurseva po Rajnhartu i Rogofu? Rajnhart i Rogof su devizne kurseve podijelili na: 1. u prvom redu. ukoliko pod zlatnim standardom podrazumijevamo i period Bretnvudskog monetarnog sistema (1945. intermedijarne – predstavljaju kombinaciju prethodna dva i koriste se radi fleksibilnijeg vođenja ekonomske politike. 3. Podjela deviznih kurseva po Otkeru i Roubu? Babula i Otker-Roub (2002) daju sljedeću klasifikaciju deviznih kurseva: 1. de facto vezani. unaprijed objavljeni klizni fiksni kurs. racionalnoj orijentaciji nacionalne privrede u proizvodnji i robnoj razmjeni sa inostranstvom. 186. Tu se. 2. Intermedijarni: konvencionalno fiksno vezanje u odnosu na jednu valutu. nivelisanju domaćih i stranih cijena. do 1973. 3. Faktori koji utiči na promjene deviznih kurseva? Faktori koji utiči na promjene deviznih kurseva su sledeći: 64 . automatskoj raspodjeli roba i kapitala između različitih nacionalnih tržišta. fiksne – period zlatnog standarda. 5. Plivajući režimi: kontrolisano plivanje.1. godina) zajedno sa zlatnim pulom. 4. 2. aranžman valutnog odbora. uravnotežavanju bilansa plaćanja.

8. stanje platnog bilansa. • Smanjen rizik u ekonomskim transakcijama sa inostranstvom. mjere monetarne politike. Sistem fiksnih intervalutarnih odnosa . Sistem fiksnih zlatnih pariteta . Koji su sistemi fiksnih deviznih kurseva i na čemu se zasnivaju? 1. 190. 7. stopa inflacije. Karakteristika ovog sistema je intervencija na deviznom tržištu. 192.  politika ekspanzije nacionalnog reprodukcionog procesa. Ovaj sistem je bio karakterističan za period zlatnog standarda.utvrđuje se fiksan odnos nacionalne valute prema zlatu (paritet). • Olakšava utvrđivanje rentabilnosti investicionih ulaganja. visina kamatnih stopa.1. 65 . 191. Čvrst devizni kurs imamo i u onim slučajevima kada je dozvoljeno da se kurs kreće u uskim granicama od 2-3% na gore i na dole od zvanično utvrđenog deviznog kursa. tempo naučno-tehnološkog procesa. 5.  politika stabilnosti procesa privređivanja i razvoja. 2. korišćenje prirodnih resursa.fiksni kurs u odnosu na druge valute održava se intervencijama deviznih vlasti (CB ili valutni odbor) na deviznom tržištu. a onda su neke karakteristike preuzete u Bretnvudskom monetarnom sistemu. • Pozitivno djeluje na sklapanje dugoročnih poslovnih aranžmana sa stranim partnerima. 6. 2. uglavnom u tipičnoj formi do I svjetskog rata. Ciljevi politike kursa nacionalne valute? Četiri su osnovne klase ciljeva politike kursa jedne nacionalne valute:  platnobilansna i šire gledano spoljnofinansijska ravnoteža privrede. 3.  politika održavanja međunarodne cjenovne i necjenovne konkurentnosti. U novim uslovima se fiksni devizni kurs mogao održati jedino primjenom mjera spoljnotrgovinske i devizne kontrole. Prednosti i nedostaci fiksnih deviznih kurseva? Prednosti fiksnog (čvrstog) deviznog kursa: • Pouzdana osnova za kalkulacije u uvoznim i izvoznim poslovima. Fiksni (čvrsti) devizni kurs? Ukoliko je cijena deviza utvrđena od strane nacionalnih monetarnih vlasti i ne zavisi od ponude i tražnje radi se o fiksnom ili čvrstom deviznom kursu. politička situacija 189. 4. obim spoljne zaduženosti. Fiksni devizni kurs je postojao i u vrijeme zlatnog standarda a njegova visina je bila određena sadržajem zlata u jedinici nacionalne valute.

• Ne obezbjeđuje uravnoteženje platnog bilansa. • Povećava interes stranaca da drže nacionalnu valutu. • Smanjuje potrebu držanja velikih monetarnih rezervi. Kako se platno-bilansna neravnoteža pegla u sistemu fiksnih deviznih kurseva? Zemlje koje su imale deficite u platnom bilansu mogle su.plivajući) devizni kurs? Ukoliko se cijena deviza formira uglavnom pod uticajem ponude i tražnje deviza. CB bi otkupljivale višak deviznog priliva kako devizni kurs ne bi probio gornnju intervencionu tačku. Ipak. • Neophodne su mjere za usklađivanje nivoa cijena u zemlji sa nivoom cijena u inostranstvu. Zato je u definiciji navedeno da se promjenljivi devizni kurs formira uglavnom (znači.• Štiti nacionalnu privredu od kratkoročnih i stihijskih poremećaja na svjetskom tržištu. Dakle. Ukoliko bi zemlja imala suficit platnog bilansa. • Čini nepotrebnim preduzimanje mjera radi usklađivanja nacionalnog nivoa cijena sa nivoom cijena u inostranstvu poštu tu ulogu obavlja sam kurs. 194. • Nameće potrebu držanja većih monetarnih rezervi. • Olakšava uravnoteženje platnog bilansa. to znači da bi imala veći priliv deviza. dolazi do viška deviznih rezervi koje se zatim plasiraju na međunarodnim finansijskim tržištima. prije svega. 193. Nedostaci fiksnog (čvrstog) deviznog kursa: • Nacionalnu ekonomsku politiku podređuje potrebi održavanja datog deviznog kursa. 195. Kasnije su se zaduživale kod MMF i na međunarodnim finansijskim tržištima. treba naglasiti da je značaj deviznog kursa isuviše veliki za nacionalnu privredu da bi se njegovo kretanje moglo potpuno prepustiti stihijskim promjenama na tržištu. Ne deviznom tržištu se uvijek osjeća prisustvo monetarnih vlasti. ne isključivo) pod uticajem ponude i tražnje deviza. govorimo o promjenljivom deviznom kursu. Promjenljivi (fluktuirajući. po pravilu. • Sužava prostor za špekulativne transakcije. • Nije potrebna stroga spoljnotrgovinska i devizna kontrola. u većoj ili manjoj mjeri. Prednosti i nedostaci promjenljivih (fluktuirajućih) deviznih kurseva? Prednosti promjenljivog (fluktuirajućeg) deviznog kursa: • Obezbjeđuje veću autonomnost u vođenju ekonomske politike. • Slabi efekte monetrane politike. • Neophodna je stroga spoljnotrgovinska kontrola. da koriste ranije formirane devizne rezerve kod CB. • Dovodi. do precijenjenosti nacionalne valute. u otvorenom ili prikrivenom vidu. fleksibilni. 66 . CB bi intervenisale u slučaju deficita kako bi spriječile da devizni kurs probije donju intervencionu tačku. mada se radilo o ograničenim iznosima.

• Sprečava precijenjenost i potecijenjenost nacionalne valute. devizni kurs bi depresirao i formirao bi se privremeno ispod ravnotežnog deviznog kursa. Potcijenjenost može imati i negativne efekte 67 . a uvoziće se proizvodi čija je cijena relativno viša u zemlji nego u inostranstvu. Precijenjeni i potcijenjeni devizni kurs? Precijenjeni devizni kurs djeluje restriktivno na izvozne. Realan devizni kurs nije značajan samo za tržišnu. Realan devizni kurs? Da bi devizni kurs uspješno obavljao funkcije koje su mu namijenjene. Niska cijena deviza čini atraktivnim i korišćenje stranih kredita. • Ne obezbjeđuje postojane kriterijume za ocjenu rentabilnosti investicionih ulaganja. Uz pomoć realnog deviznog kursa utvrđuje se šta je jeftinije u zemlji nego u inostranstvu. moći će rentabilno da se izvoze. U praksi ovo stanje nastaje pretežno iz razloga što je u zemlji došlo do značajnijeg porasta cijena i troškova u odnosu na druge zemlje. Realan je onaj devizni kurs koji izjednačava opšti nivo cijena u zemlji sa opštim nivoom cijena u inostranstvu i koji obezbeđuje paritet kupovne moći. pa samim tim i njene valute postoji kada zemlja ima deficit u tekućem platnom bilansu koji nije kratkoročnog ili prolaznog karaktera. neophodno je da bude realan. što omogućava da se ispravno ocijene komparativne prednosti nacionalne privrede. a ekspanzivno na uvozne poslove. a sredstva dobijena zaduživanjem troše se u inostranstvu jer im je tamo kupovna moć veća. 196. Potcijenjeni devizni kurs djeluje ekspanzivno na izvozne. a restriktivno na uvozne poslove. • Obeshrabruje zaključivanje dugoročnih poslova sa ino-partnerima. • Povećava rizik u ekonomskin transakcijama sa inostranstvom. tj. Kako se platno-bilansna neravnoteža pegla u sistemu fleksibilnih deviznih kurseva? U slučaju deficita. i koji zemlja nije u mogućnosti da prikrije putem neto priliva/odliva kapitala. već i za plansku privredu. što dovodi do poboljšanja platnog bilansa zemlje. usled čega je dotadašnji valutni paritet postao nerealan. Nedostaci fluktuirajućeg (promjenljivog) deviznog kursa: • Nema čvrste osnove za kalkulacije o rentabilnosti izvoznih i uvoznih poslova. • Povećava mogućnost za obavljanje špekulativnih poslova. jer je neophodno da prođe vrijeme da bi se ispeglali uvozno-izvozni tokovi. 198. To znači da bi se kapital kretao iz suficitarnih zemalja (u kojima se devizni kurs formira iznad ravnotežnog nivoa) ka deficitnim zemljama. 199. Na taj način se likvidira neravnoteža u platnom bilansu. Pri realnom deviznom kursu proizvodi čija je cijena u zemlji relativno niža. • Povećava se opasnost od kratoročnih spoljnih šokova. neophodno je da bude na odgovarajućem nivou. Fundamentalna neuravoteženost? Fundamentalna neravnoteža neke zemlje. pa tako postaje sve teže da se postojeći valutni paritet brani putem interventnih operacija centralne banke na deviznom tržištu. Prema tome radi se o zemlji koja u svom deviznom bilansu ima deficit/suficit koji vrši pritisak na kretanje tržišnog deviznog kursa. 197.

Višestruki devizni kurs? Ako se istovremeno primjenjuje više deviznih kurseva. razvoj pojedinih grana. Devizni kurs u zlatnom standardu (uslovi za formiranje dk)? Osnovni uslovi koji su omogućavali način formiranja deviznog kursa u vrijeme zlatnog standarda: 1. 202. zakonska vrijednost svake nacionalne novčane jedinice bila je izražena u zlatu. Višestruki devizni kursevi mogu postojati samo u zemljama u kojima postoje devizne kontrole. odnosno slobodan promet deviza. tako i pri kupovini deviza. Dolazi do supstitucije uvoza domaćom proizvodnjom i tamo gdje bi uvozni proizvodi bili jeftiniji od domaćih kada bi se primjenjivao realan devizni kurs. za sve grane. Određivanjem i održavanjem različitih deviznih kurseva za pojedine vrste transakcija. 201. novčanice koje su cirkulisale u opticaju pored zlatnika bile su konvertibilne (zamjenjive) za zlato. ograničavanje uvoza. 200. 3.naročito ako je izraženija i ako se praktikuje u dužem periodu. 2. unapredjenje turizma i slično). Jedinstven devizni kurs? Ukoliko za sve vrste ekonomskih transakcija sa svijetom važi jedan kurs. odnosno osnova valutnog pariteta ili deviznog kursa bila je količina zlata koju je sadržavala ili predstavljala svaka nacionalna novčana jedinica . kažemo da se primjenjuje jedinstven devizni kurs. tj. to je sve dovodilo do automatskog izjednačavanja odnosa vrijednosti domaćeg novca na domaćem i inostranom tržištu. Objektivna intervalutna vrijednost novca. odnosom kovničkih stopa . To znači da je odnos vrijednosti dvije valute bio predstavljen odnosom količine zlata. 68 . Svi privredni subjekti se nalaze u istoj poziciji kako pri prodaji. podstiče se ostvarenje određenih ekonomskih ciljeva u datoj zemlji (podsticanje izvoza. postojao je slobodan izvoz i uvoz zlata.što je intervalutni zlatni paritet. sa različitim rasponima između njih onda je riječ o višestrukim ili diferenciranim deviznim kursevima. spoljnotrgovinski promet i međunarodno plaćanje. za robni i nerobni promet. 4. Cijena deviza je ista za uvoznike i za izvoznike.

Gornja i donja zlatna tačka? Gornja tačka (izvoza zlata) je ona granica kursa preko koje se dužniku više isplati da podmiri dug slanjem zlata. Pritom. Donja zlatna tačka se dobija kada se vrijednost valute utvrđene na bazi zlatnog pariteta. već svoje potraživanje nastoji da realizuje u zlatu. kao i briga država da ih svjesno regulišu u nedostatku zlatnog samoregulišućeg automatizma. a posebno platnih bilansa. Devizni kursevi u sistemu papirne valute. nacrtati)? Teorije o deviznom kursu Teorija PPP Platno–bilansna teorija Teorija o paritetu kamatnih stopa Monetarna i portfolio teorija Apsolutna verzija Pokriveni kamatni pariteti Fišerovi pariteti Nepokriveni kamatni pariteti Relativna verzija Osnovni Fišerov paritet 69 . Donja tačka (uvoza zlata) je ona granica kursa ispod koje povjerilac nema interesa da primi devizu. Dakle. umanji za troškove prevoza i osiguranja zlata. Teorije o deviznom kursu (podjela. cijena i ostalih ciljeva savremene ekonomske politike. fluktuirajućih kurseva. 204. Umjesto fiksnog kursa nastupaju razne vrste kolebljivih. ako preko gornje granice cijena devize nastavi da raste. Tržišna cijena neke devize nije mogla preći gornju zlatnu tačku. a ne kupovinom devize. tada se uvoz plaća izvozom zlata jer se ne isplati kupovati devize po tako visokom kursu. zaposlenosti. 205. negativne implikacije bi bile na stanje proizvodnje. Devizni kurs u periodu papirne valute? Glavna determinanta deviznog kursa je ponuda i tražnja deviza.203. U uslovima papirne valute. niti pasti ispod donje zlatne tačke. dovode do sve veće brige oko stanja njihovih trgovinskih. ovo državno regulisanje se javljalo kao nužnost bez koje bi po slobodnom djelovanju zakona ponude i tražnje postojale bezgranične praktične mogućnosti povećanja deviznih kurseva.

Relativna verzija teorije pariteta kupovne snage (PPP)? Prema relativnoj verziji PPP. ali pod uticajem kratkoročnih faktora dolazi do privremenih devijacija tekućeg od ravnotežnog kursa. Kod relativne verzije PPP ravnotežni devizni kurs se dobija upoređivanjem promjene vrijednosti korpe izražene u raznim nacionalnim valutama u određenom periodu. Relativna verzija PPP se može prikazati na sljedeći način: St+1 = St (P / P*) S – devizni kurs (St – devizni kurs iz prethodnog perioda) P – promjena indeksa cijena u zemlji A P* . Devizni kursevi dobijeni na osnovu zajedničke korpe valuta važe samo u uslovima ravnoteže.nivo cijena u stranoj zemlji Primjer: Identična robna korpa u zemlji A košta 100 € a u zemlji B 200 $. 207. Opšti nivo cijena predstavlja ponderisani prosjek svih cijena. Apsolutna verzija teorije pariteta kupovne snage (PPP)? Apsolutna verzija PPP se odnosi na opšti nivo cijena u zemljama između kojih se posmatra formiranje deviznog kursa.I varijanta Međunarodni Fišerov paritet II varijanta 206. promjene ravnotežnih deviznih kurseva jednake su razlici između domaće i strane stope inflacije u određenom periodu za identične korpe roba i usluga.promjena indeksa cijena u zemlji B 70 . ravnotežni kurs iznosi 2 $ za 1 €. Prema apsolutnoj varijanti. Pariteti kupovnih snaga se uspostavljaju kada se izjednače cijene iste robne korpe (sa istim ponderima) u valutama dvije ili više zemalja Apsolutna teorija se može predstaviti na sljedeći način: S = P / P* S – devizni kurs P – nivo cijena u posmatranoj zemlji P* .

Na šta ukazuje teorija o paritetu kamatne stope? Posjednici slobodnih finansijskih sredstava nastoje da ih plasiraju uz što veću kamatu. 3. Dakle. U tržišnoj ekonomiji postoji stanje ravnoteže ukoliko se formira sklad između nivoa kamatnih stopa i nivoa deviznog kursa. razlikujemo: 1. zatim do rasta deviznog kursa kao i do odliva finansijskih sredstava u inostranstvo. Fišerove paritete. odnosno da suficit platnog bilansa zemlje dovodi po rasta tražnje za domaćom valutom.I kod relativne verzije PPP. teorija kamatnih pariteta ukazuje na analitičke mehanizme formiranja ravnoteže između deviznih kurseva i kamatnih stopa u raznim zemljama (valutama). odnosno suficita platnog bilansa. čime će se uspostaviti paritet kamatnih stopa. devizni kurs dobijen na bazi promjene stopa inflacije u dvijema zemljama. Teorija o paritetu kamatnih stopa? Suština kamatnih pariteta je sagledavanje međuodnosa kamatnih stopa i deviznih kurseva. Dakle. 211. 210. čime i njena vrijednost jača. Pokrivene kamatne paritete. ’Bjekstvo’ fondova u inostranstvo nametnuće potrebu da se kamatna stopa u zemlji poveća. platno-bilansna teorija govori o tome da se devizni kurs formira pod uticajem odnosa ponude i tražnje. 209. u suprotnom nastaje neravnoteža između finansijskog i deviznog tržišta koja pokreće tržišne snage u pravcu uspostavljanja nove ravnoteže. Ukoliko je kamatna stopa u inostranstvu veća nego u zemlji. 208. Teorija kamatnih pariteta ukazuje na analitičke mehanizme formiranja ravnoteže između deviznih kurseva i kamatnih stopa u raznim zemljama (valutama). Nepokrivene kamatne paritete. predstavlja ravnotežan devizni kurs koji privremeno može da bude probijen u periodima uspostavljanja nove ravnoteže. doći će do veće tražnje deviza. Kada je riječ o kamatnim paritetima. Koncept pokrivenih kamatnih pariteta? 71 . najveća slabost platno-bilansne teorije se sastoji u tome što se vrši pretjerano pojednostavljivanje efekata deficita. zbog čega opada vrijednost domaće valute. povećaće se interes da se fondovi u domaćoj valuti pretvore u devize kako bi se ostvario veći prihod. 2. Ipak. Suština ove teorije je u tome da deficit platnog bilansa neke zemlje izaziva veću tražnju za stranim sredstvima plaćanja. na odnos cijena u zemlji i inostranstvu. Platno bilansna teorija? Platno-bilansna teorija objašnjava promjene deviznog kursa isključivo pozitivnim i negativnim saldom platnog bilansa. Naime. kao i svaka druga cijena.

koja tvrdi da se putem obimnih špekulativnih transakcija na promtnom i terminskom deviznom tržištu formiraju devizni kursevi koji su dobri pokazatelji budućih promptinh kurseva. određena sadašnjim razlikama u kamatnim stopama na finansijskim tržištima u dvije ili više zemalja. devizni kurs vrlo brzo prilagođava promjenama monetarne ponude. tako i od kamatonosnih oblika denominovanih u domaćoj i stranoj valuti. U osnovi portfolio teorije je stav da porast ponude novca utiče na depresijaciju kursa. što se objašnjava djelovanjem očekivanja. za finansijske aktive istog stepena kreditnog rizika. Portfolio teorija formiranja deviznog kursa? Po ovoj teoriji polazi se od pretpostavke da investitori žele da diversifikuju portfolio i da je finansijska aktiva transaktora sastavljena kako od nekamatonosnog transakcionog novca. 213. realnih kamatnih stopa i očekivanih stopa inflacije pri postojanju više valuta. Ova teorija polazi od stava da je prilagođavanje cijena promjenama mase novca u privredi veoma brzo. Dodatna emisija novca obara devizni kurs. Monetarna teorija formiranja deviznog kursa? Po ovoj teoriji devizni kurs je određen odnosom ukupne ponude i tražnje za novcem na različitim novčanim tržištima. i uticaju cijena na spoljnotrgovinske odnose. utiču na determinisanje deviznog kursa. Prva varijanta se zasniva na teoriji efikasnih deviznih tržišta. Druga varijanta se zasniva na međunarodnom Fišerovom paritetu koja tvrdi da je promjena budućeg promptnog deviznog kursa. Prema ovoj teoriji osnovnu determinantu promjena deviznog kursa predstavljaju promjene na finansijskom tržištu. pa se zahvaljujući uticaju ponude novca na domaće cijene. Koncept nepokrivenih kamatnih pariteta? Koncept nepokrivenih kamatnih pariteta ima dvije varijante. Osnovna ideja u brojnim varijantama je da transaktori teže ostvarenju portfolio ravnoteže. 216. Osnovni Fišerov paritet pokazuje da je nominalna kamatna stopa zbir realne kamatne stope i očekivane stope inflacije za period na koji se odnosi kamatna stopa. Promjene nominalne ponude novca i promjene cijena. dok se kod restriktivne politike devizni kurs uglavnom zadržava na već dostignutom nivou. posebno racionalnih.Koncept pokrivenih kamatnih pariteta objašnjava zatvaranje dispariteta između domaćih i stranih nominalnih kamatnih stopa putem formiranja neravnoteže između spot i terminskog kursa. Takođe utiču i nemonetarne determinante. 215. gotovo trenutno. Ravnotežan devizni kurs (ravnoteža deviznom tržištu)? 72 . Fišerovi pariteti? Fišerove paritete dijelimo na: osnovni Fišerov paritet i na međunarodni Fišerov paritet. 214. pri datom nivou realnog nacionalnog dohotka. 212. Međunarodni Fišerov paritet pokazuje međuodnose nominalnih kamatnih stopa.

u dužem vremenskom periodu.0005 . 217.2005 BID = 1.Devizni kurs pri kojem se obezbjeđuje uravnoteženost platnog bilansa. odnosno devizni kurs pri koje su ponuda i tražnja deviza ujednačene. 3. 73 . bez abnormalnih trgovinskih i deviznih ograničenja. naziva se ravnotežni devizni kurs.2005 SPREAD = 0.Tačka ravnoteže d S Q Količina € Presjek kriva ponude i tražnje određuje ravnotežni devizni kurs (R). Kupovni i prodajni devizni kurs (Spread)? Primjer: USD/CAD=1. a cijena po kojoj će prodati baznu valutu je ASK.političkom smislu. U širem ekonomsko . ravnotežni devizni kurs je onaj kurs koji obezbjeđuje ravnotežu platnog bilansa: 1.5 pipova Cijena po kojoj ce market maker-i kupiti baznu valutu je BID.2000/1. Pod pojmom spread se podrazumijeva razlika između kupovnog i prodajnog kursa. uz očuvanje unutrašnje ravnoteže $/€ d – kriva tražnje deviza S – kriva ponude deviza r R . 2.2000 ASK = 1.

Nekonvertibilne (meke) valute su valute koje se ne mogu zamijeniti za zlato ili za druge valute i služe isključivo kao sredstvo plaćanja u unutrašnjem prometu. Nekonvertibilne (meke) valute. Cross valutni parovi su oni gdje nema dolara kao valute. se navode s četiri decimale iza decimalnog zareza. Reversed parovi su oni valutni parovi gdje je dolar na prvom mjestu u valutnom paru USD/CHF.Valutni parovi? 4 osnovna valutna para su: EUR/USD. u principu. 218. U ovom primjeru Spread iznosi 5 pipova. Pip je najmanja jedinica u kojoj se mjere promjene kurseva. Klirinške ili obračunske valute su valute pomoću kojih se obavljaju međusobna plaćanja i obračunavanja na bazi međunarodnog dogovora. USD/JPY. 220. USD/CAD…itd. suprotno sa devizno-valutnim i kontrolnim propisima. Definicija i vrste valute? Valuta je papirni i kovani novac kojeg izdaje država ili banka. AUD/USD. o čijoj je valuti riječ. USD/JPY. Iz razloga sto je dogovoreno da USD bude bazna valuta na internacionalnom tržištu. povezane posebnim dogovorom o valutnom području. Sve valutne kvote. Transferabilne valute su valute koje mogu da se upotrijebe za plaćanje i u drugim zemljama. Crnoberzijanske valute su valute čiji se kurs formira na crnoj berzi nelegalno. a najčešće je to treća valuta. Straight parovi su oni parovi gdje je USD na drugom mjestu u valutnom paru EUR/USD. Plaćanja između zemalja obavljaju se u valutama po određenom kursu razmjene. Klirinške ili obračunske valute i Crnoberzijanske valute. PIP znači 'percentage in point' (postotak u poenu) a odnosi se na četvrtu decimalnu cifru. Vrste valuta? Valute dijelimo na: Konvertibilne valute (čvrste) su valute koje. 74 . 219. itd. Valute dijelimo na: Konvertibilne valute (čvrste). Transferabilne valute. mogu slobodno da se mijenjaju za zlato ili za svaku drugu valutu i to u neograničenim količinama. Kursevi razmjene valuta zavise od tražnje i ponude odnosnih valuta. osim para USD/JPY (2 decimale).Spread jednak je prodajnom kursu umanjenom za kupovni kurs. Svaka država obično ima svoju valutu. ne samo u zemljama koje su sa zemljom. i u opticaju služi kao sredstvo razmjene i zakonsko sredstvo plaćanja. GDB/USD i USD/CHF. GBP/USD.

Vezane devize (meke. Vrste deviza? Sa privredno-političkog aspekta. devize mogu da se grupišu u dvije grupe: 1. 75 . ček. kojima bi njihovi vlasnici mogli da raspolažu slobodno za plaćanje potraživanja u zemlji ili za plaćanja u nekoj drugoj zemlji. stečena po bilo kojoj osnovi i bez obzira na način raspolaganja. izdato na inostranu valutu ili inostrano tržište. 223. uvoz robe i usluga. Definicija deviza (više od dvije)? Devize kao potraživanja u inostranoj valuti predstavljaju specifičnu robu koja se kupuje i prodaje na deviznom tržištu. 221. U sadašnjim uslovima. u takvim vrstama inostranih sredstava plaćanja. Deviza je svako sredstvo plaćanja u inostranstvu koje glasi na stranu valutu (mjenica. klirinške) glase na kratkoročna potraživanja u inostranstvu. čvrste. To je jedan od glavnih razloga zbog kojeg veliki postotak trejdera preferira poslovati valutnim parovima. Što su količine kupo-prodajne valute veće. sa makro-ekonomskog aspekta. nalog za isplatu). 222. _____________________________________________________________________________ _ 3 robna para: USD/CAD. zdrave) su potraživanja u inostranstvu. U takve transakcije spadaju: 1. a u pitanju su potraživanja koja bi mogla da se koriste samo za dogovorne vrste plaćanja . tj. Devize su sredstvo međunarodnih plaćanja. devize su potraživanja koja posjeduje jedna nacionalna privreda u valutama drugih nacionalnih privreda (drugih zemalja). Tražnja devizama (grafik i transakcije)? Tražnja deviza dolazi od stavki platnog bilansa koje odražavaju obaveze zemlje da izvrši određena plaćanja prema inostranstvu. utoliko su manje šanse da neko na tržištu može manipulisati njenim kursom. u inostranim sredstvima plaćanja. transakcija koje involviraju transfer kupovne snage u inostranstvo.U trgovini devizama od velikog su značaja količine. Slobodne devize (konvertibilne. NZD/USD. 2. To su potraživanja od druge zemlje koja glase na stranu valutu. AUD/USD.

2. 4. 3. 224. Viši devizni kurs strane valute destimulativno djeluje na tražnju za takvom valutom. jednostrani transferi. 76 . U transakcije koje vode formiranju ponude deviza spadaju: 1. izvoz roba i usluga. izvoz kapitala Tražnja za valutama varira inverzno sa cijenom . plaćanja ne ime kamata i dividendi. porastom nacionalnog dohotka obično dolazi do porasta uvoza koji formira veću tražnju za devizama (vidjeti grafik). Ponuda deviza (grafik i transakcije)? Ponuda deviza dolazi od aktivnih stavki platnog bilansa i odražava plaćanja inostranstva prema zemlji.deviznim kursom. $/€ d* d Količina € Ili.

odnosno svojim djelovanjem: 1. Količina € 226. primanja na ime kamata. kao i valutne svopove. devizno tržište obuhvata konverziju kupovne snage od jedne valute u drugu. finansiranje strane trgovine. deviznu arbitražu. devizne špekulacije. odobravanje kredita denominovanog u stranu valutu. a širi pojam uključuje i atribut sistematskog susretanja.porastom deviznog kursa dolazi do porasta ponude deviza. devizna tržišta se mogu podijeliti na četiri kategorije: promptna (osnovna). bankarske depozite strane valute. $/ € S S 225. Funkcije i zadaci deviznog tržišta? Devizno tržište ima sljedeće osnovne zadatke i funkcije. Omogućava vlasnicima deviza da ih pretvore u nacionalnu valutu. Definicija deviznog tržišta (Lipfert)(uži i širi pojam deviznog tržišta)? Pod užim pojmom deviznog tržišta obično se podrazumijeva organizovan susret ponude i tražnje deviza.primanja. jednostrani transferi . uvoz kapitala. 227. dividendi. Lipfert pod deviznim tržištem u širem smislu podrazumijeva kupovinu i prodaju deviza. Podjela deviznih tržišta? U funkcionalnom smislu. 77 . terminska. trgovanje opcijama u stranoj valuti i fjučers ugovorima. 3.2. Ponuda deviza varira sa promjenama deviznog kursa . a u užem smislu samo kupovinu i prodaju deviza za domaću valutu ili za druge vrste deviza. Porast deviznog kursa stimulativno djeluje na izvoz. a drugim licima da nabave odgovarajuća sredstva za plaćanje u inostranstvu. fjučers i opcijska. Šire definisano. 4.

3. 2. subjekti deviznog tržišta. uvoznici i izvoznici uzeti u najširem značenju te riječi.uspostavljanjem konvertibilnosti evropskih valuta dolazi do formiranja tržišta eurodolara. 228. 78 . 3. devizni brokeri ili senzali i 5. Pribavljanju olakšica za osiguranje od deviznog rizika – Npr. Usklađuje ponudu i tražnju posredstvom deviznog prometa u zemlji i deviznog prometa sa inostranstvom.2. tržištu. dozvoljene oscilacije. tržišnost. mjere intervencije CB na dev. terminski ugovor. _____________________________________________________________________________ _ Prema Kindlbergeru. rezidenti i nerezidenti. druga fizička i pravna lica. 2. Transformisanju kupovnih sredstava . deviznih dilera i brokera. 3. na kome se ostvaruju značajni tokovi kredita. 4. 4. tri osnovne funkcije deviznog tržišta sastoje se u: 1. Omogućava obavljanje deviznog prometa sa inostranstvom. Davanju kredita za spoljnu trgovinu . Subjekti na deviznom tržištu? Devizno tržište je sistem privatnih banaka. ili druge nacionalne valute. firme i države kupuju i prodaju devize. 3. 4. Jedna od osnovnih funkcija deviznog tržišta sastoji se u formiranju realnog deviznog kursa. CB Normalno funkcionisanje deviznog tržišta u velikoj mjeri je uslovljeno odgovarajućom intervencijom CB. Smisao intervencije je u nastojanju da se obezbijedi stabilnost deviznog kursa i pruži pomoć bankama u vezi sa usklađivanjem ponude i tražnje deviza.iz jedne zemlje u drugu i iz jedne valute u drugu. Usklađuje zahtjeve za prodaju deviza sa zahtjevima za njihovu kupovinu. 2. način formiranja kursa. 5. Institucionalne pretpostavke funkcionisanja deviznog tržišta? Da bi devizno tržište moglo da postoji i funkcioniše neophodno je postojanje odgovarajućih institucionalnih pretpostavki od kojih su najvažnije: 1. sa osnovnim zadatkom efikasnog obavljanja međunarodne trgovine. i centralnih banaka preko kojih domaćinstva. Prema Živančeviću subjekti deviznog tržišta su: 1. odnosno kupoprodaja deviza po kursu koji se formira na bazi ponude i tražnje. sami poslovi kupoprodaje deviza. 229.

ali i za kapitalne.230. Da bi se na vanberzanskom tržištu obezbjeđivalo stalno formiranje deviznih kurseva. Bitan faktor koji je uticao je porast zemalja koje su uspostavile valutnu konvertibilnost prije svega za tekuće transakcije.velikih komercijalnih banaka koje na zahtjev neke druge banke moraju u svakom momentu da ponude dvije kotacije za istu valutu kao i količine te valute koju su spremne da kupe i prodaju. Još jedan važan faktor je brzi razvoj komjuterskih i telekomunikacionih tehnologija čime se neuporedivo brže prenose relevantne informacije i elektronski novac. a cilj je sticanje kapitalne dobiti. Uloga banaka na deviznom tržištu? Glavni učesnici na deviznim tržištima su komercijalne banke (90-95% svih transakcija). Jezgro deviznog tržišta na međunarodnom planu je interbankarsko tržište na kojem učestvuju samo velike komercijalne banke koje obavljaju devizne transakcije između sebe. a mogu se javiti u ulozi deviznih dilera i deviznih brokera.tržišni trasfer rizika promjene deviznog kursa . Još jedna inovacija koja je uticala na devizno tržište je razvoj privatnih sistema za kliring i saldiranje. Faktori razvoja deviznog tržišta? Usljed globalizacije robnih i finansijskih tržišta dolazi do razvoja deviznih tržišta. Hedžing transakcije .neto kupovina/prodaja neke valute. s tim da se nalaze u raznim zemljama (valutnim područjima). 231. Tipovi transakcija na deviznom tržištu? 1. 2. Arbitražne transakcije. neophodno je postojanje market mejkera . Špekulativne transakcije . 232. 79 . čime se mijenja valutna struktura u portfoliju deviznih transaktora. Ove transakcije sadrže devizni rizik.odbrambeni tip transakcija u kojima uglavnom učestvuju kompanije koje se bave izvoznim ili uvoznim poslovima. 3.promptna kupovina i prodaja neke valute u cilju sticanja dobiti iz razlika u cijeni na raznim deviznim tržištima u svijetu (obično vrše specijalizovane banke).

U slučaju kada je tražnja za devizama veća od ponude. Da bi se održao devizni kurs na određenom nivou. Centralna banka otkupljuje višak ponude deviza nacionalnom valutom. 80 . 234. Razliku ponude i tražnje deviza Centralna banka može popuniti intervencijom monetarnim rezervama. Faktori razvoja deviznog tržišta? Usljed globalizacije robnih i finansijskih tržišta dolazi do razvoja deviznih tržišta. Još jedan važan faktor je brzi razvoj komjuterskih i telekomunikacionih tehnologija čime se neuporedivo brže prenose relevantne informacije i elektronski novac. Kada je veća ponuda deviza.233. Centralna banka interveniše na deviznom tržištu prodajom deviza iz monetarnih rezervi. ali i za kapitalne. to obično znači da zemlja ima deficit tekućeg platnog bilansa. Bitan faktor koji je uticao je porast zemalja koje su uspostavile valutnu konvertibilnost prije svega za tekuće transakcije. Intervencije Centralne banke na deviznom tržištu (grafik)? $/€ d S r r1 R Ravnoteža na deviznom tržištu d S Q1 Q Q2 Količina € Ako je na deviznom tržištu tražnja za devizama veća od ponude. ponuda ili tražnja deviza mogu se korigovati intervencijom Centralne banke. Još jedna inovacija koja je uticala na devizno tržište je razvoj privatnih sistema za kliring i saldiranje.

235. DM i £. Interventne operacije Centralne banke na deviznom tržištu? Glavna uloga centralne banke na deviznom tržištu je da utiče na vrijednost svoje valute u cilju dovođenja deviznog kursa bliže onom nivou na kojem misli da bi kurs trebalo da bude. b) CB može da interveniše na deviznom tržištu povećavajući ili smanjujući domaće kamatne stope: Veće kamatne stope bi trebalo da privuku kapitalne investicije iz inostranstva. s tim da se nalaze u raznim zemljama (valutnim područjima).velikih komercijalnih banaka koje na zahtjev neke druge banke moraju u svakom momentu da ponude dvije kotacije za istu valutu kao i količine te valute koju su spremne da kupe i prodaju. £ i zlata. a 2. 2.80 $/£ pokazuje kako je £ vezana za $. što znači i niži devizni kurs. Da bi se na vanberzanskom tržištu obezbjeđivalo stalno formiranje deviznih kurseva. Ako kupuje strane valute na tržištu u zamjenu za domaću. Bretnvudski sistem – odnos ključnih valuta i zlata? Bretnvudski sistem je uspostavio vezu između: 1. 237. ali je promjena nominalne vrijednosti mogla da bude samo uz dozvolu MMF. a preko $ za zlato.20 DM/$ pokazuje kako je DM vezana za $. Da bi se na ovaj način uticalo na devizni kurs. neophodno je da CB poveća ili smanji razliku kamatne stope između njenih kamtnih stopa na domaću valutu i kamatnih stopa na ostale valute. 4. SAD su vezale $ za zlato po paritetnom kursu: 35$ za troj uncu. na osnovu konvencije (sporazuma). Jezgro deviznog tržišta na međunarodnom planu je interbankarsko tržište na kojem učestvuju samo velike komercijalne banke koje obavljaju devizne transakcije između sebe. ovo nije klasični sistem fiksnih deviznih kurseva. neophodno je postojanje market mejkera . Prema tome. DM i zlata i 3. a mogu se javiti u ulozi deviznih dilera i deviznih brokera. što predstavlja metalni paritet. Uloga banaka na deviznom tržištu? Glavni učesnici na deviznim tržištima su komercijalne banke (90-95% svih transakcija). Sve zemlje su vezale svoje valute za $ i zbog toga je $ sidro sistema. tj. ali i za zlato preko $. jer se paritet može mijenjati uz dozvolu MMF. trebalo bi da se pomogne depresiranju vrijednosti domaće valute. Dva su metoda kojima CB može da interveniše: a) Koristi zvanične rezerve da interveniše – kupi ili proda valutu: Ako kupuje domaću prodajući stranu valutu van zvaničnih rezervi. 81 . devizni kurs domaće valute bi trebalo da ojača jer će se povećati tržišna tražnja za njom. dok bi niže kamatne stope obeshrabrile kapitalne investicije i odvukle kapital van valute. što bi moglo da stvori tražnju za valutom. već sistem „konvencionalnog vezanja“. Sve valute u Bretnvudskom sistemu (izuzev zlata) su vezane jedna za drugu. 236.

25%). ali i za zlato preko $. sve zemlje su vezale svoje valute za dolar i zbog toga je dolar sidro sistema.238. 1960. S obzirom da je podloga svega bilo zlato. 1967. a od 1973. Prema tome. 240. SAD i mnoge evropske zemlje su počele kolektivno da intervenišu na deviznom tržištu sa ciljem da se održi dolarska cijena zlata i obezbijedi stabilnost sistema deviznog kursa. ovo nije klasični sistem fiksnih deviznih kurseva. Znači. Cilj je bio održanje deviznih vrijednosti valuta ovih zemalja unutar zone ±2. generalna ideja sistema je bila koncept fiksnih kurseva. Međutim. a da se ne odrazi i na zlato. 239. 1972. Dakle. plan „Zmija u tunelu“. ali dolar nije konvertibilan za zlato. to se nije moglo odraziti na tokove. jer se paritet može mijenjati uz dozvolu MMF. jer je došlo do povećanja deficita SAD. dolazi do znatne ekonomske ekspanzije SAD koja je bila povezana sa problemom inflacije i pojavio se strah da će devalvirati dolar. . već sistem „konvencionalnog vezanja“. Ustanovljene su nove paritetne vrijednosti sa širim zonama oscilacija (±2. aranžman „Zmija u tunelu“ prva je napustila Velika Britanija 1972. Međutim. godine. Zlatni pul? 1960. godine napušta se i Smitsonianski sporazum. Ovaj sporazum je potpisala „grupa 10“. godine. Zbog problema na deviznim tržištima. ali je promjena nominalne vrijednosti mogla da bude samo uz dozvolu MMF. Zbog svih ovih problema napušta se zlatni pul 1968. Pojavile su se špekulacije da će doći i do devalvacije dolara. tj. 82 . Ovaj sistem je sličan Bretnvudskom sistemu. godine devalvirala je funta i stvorila gubitak na dio holdinga koji je bio u funtama. Smitsonianski sporazum i plan ’zmija u tunelu’? Do Smitsonianskog sporazuma dolazi jer je bilo je neophodno preurediti sistem deviznih kurseva unutar Bretnvudskog sistema. na osnovu konvencije (sporazuma). Konvencionalno vezanje kod Bretnvudskog sistema? Sve valute u Bretnvudskom sistemu (izuzev zlata) su vezane jedna za drugu. godine dolazi do korekcije Bretnvudskog sistema i uvodi se Zlatni pul.25%. javljaju se problemi. šest zemalja članica Evropske ekonomske zajednice objavilo je. godine. problemi su se javili i se drugim valutama. Uporedo sa ovim sporazumom. ali da ovi mogu da budu korigovani ukoliko je u nekoj zemlji prisutno stanje fundamentalne neravnoteže 1.

Donešena je odluka o obnavljanju međunarodnog monetarnog sistema i o osnivanju MMF-a. Zlato se direktno ne upotrebljava kao sredstvo međunarodnih plaćanja. Izgrađen je novi sistem fleksibilnih deviznih kurseva koji se zove „kontrolisano (prljavo) plivanje“. 1985. MMF je postavljen kao svjetska ustanova koja treba da “vodi” međunarodni monetarni sistem. Sistem zasnovan na bretnvudskoj konferenciji podrazumijeva jedan kodeks ponašanja čije odredbe u mnogo čemu sadrže elemente zlatnog standarda. tj. 1987. u smislu intervencije. 243. jer se uz zlato i konvertibilne valute uvažavaju kao ravnopravne komponente monetarnih rezervi. Zlato uglavnom služi kao sredstvo državnog i privatnog tezaurisanja. „grupa 5“ (grupa 5 najrazvijenijih zemalja. u to vrijeme je samo dolar bio neograničeno konvertibilan u zlato na zahtjev spoljnih rezidenata. koji je omogućio da svaka zemlja slobodno utvrđuje odnose prema drugim valutama. gdje je dolar supstitut zlata. Bila je potrebna intervencija samo da bi se osigurala stabilnost deviznog kursa. godine. Dogovor se sastojao u tome da se izvrši koordinirana aktivnost. godine. 83 . Sporazum u Plazi i Luvru (nakon sloma Bretnvudskog sistema)? Ako je pitanje sporazumi kod sprovođenja plivajućih deviznih kurseva? – ubaciti i ovu rečenicu: 1976. rezervnim valutama. 242. a dolar kao centralna svjetska valuta oko koje (poput satelita) kruže sve ostale valute. ali sa fleksibilnijim mehanizmom. njegova isuviše jaka vrijednost. devizna vrijednost dolara opala na nivo koji je spojiv sa ekonomskim fundamentalnostima. nakon intervencija iz 1985. što je dovelo do značajnih promjena vrijednosti valuta pojedinih zemalja. Bretnvudski monetarni sistem se zasnivao na zlatno-deviznom standardu. Koncept Bretnvudskog sistema? Očekivanja od stvaranja ovog međunarodnog monetarnog sistema išla su u pravcu olakšanja pune zaposlenosti i stabilnosti cijena uz održavanje spoljne ravnoteže bez ograničenja u međunarodnoj trgovini. godine je potpisan sporazum u Luvru kojim je utvrđeno da je. poštujući suverenitet članica u vođenju njihove monetarne politike. i koji se zasniva na djelovanju tržišnih zakonitosti i intervenciji. odnosno „grupa 7“) je potpisala sporazum Plaza. Ovako koncipiran monetarni sistem se može predstaviti kao sistem paralelnih koncentričnih krugova. Sprovedene su intervencije koje su imale zadovoljavajuće rezultate. godine dolazi do sporazuma u Jamajci. u međunarodnim plaćanjima postaje suvišno i pomalo gubi i eksterne monetarne funkcije. da bi se spustila vrijednost dolara. a intervencije su bile usmjerene ka njihovim valutama. a deviznovalutni kursevi se definišu u zlatu i tzv. pa se ovaj standard svodi na zlatno-dolarski. Međutim. kada je u središtu zlato. već je potrebno prvo prodati zlatne poluge za neku valutu (devizu) da bi se obavilo plaćanje.241. Tema rasprave je bio dolar. Uloga i značaj zlata u Bretnvudskom sistemu? Bretnvudski monetarni sistem se zasnivao na zlatno-deviznom standardu.

Njihove CB su. sirovinskih i agrarnih proizvoda. faktički branile fiksne devizne kurseve svojih valuta prema dolaru. 245. Uloga i značaj dolara u Bretnvudskom sistemu? Bretnvudski monetarni sistem se zasnivao na zlatno-deviznom standardu. Nedostaci Bretnvudskog sistema? Bretnvudski sistem je ispoljavao sledeće nedostatke: 1. dolarska sredstva Centralne banke u sastavu monetarnih rezervi su često potrebna za intervenciju na deviznom tržištu. 247. U to vrijeme je samo dolar bio neograničeno konvertibilan u zlato na zahtjev spoljnih rezidenata. i ostale konvertibilne valute postaju posredno zamjenjive u zlato. Početkom 70-ih desio se talas svjetske inflacije i povećani rast cijena industrijskih. pa se ovaj standard svodi na zlatno-dolarski. dolar deponovan u banci donosi kamatu. 246. Ovako stečene devizne rezerve ulaze u kreditnu bazu zemalja dužnika i podstiču inflatorne procese na međunarodnom tržištu. 2. regulisanje pariteta nacionalnih valuta i očuvanje međunarodne likvidnosti. Dolarski krediti inostranim partnerima nisu sužavali monetarni potencijal SAD. Neprekidno pogoršavanje strukture svjetskih rezervi jer ekspanzija monetarnih rezervi znači i degresiju konvencionalnih zlatnih rezervi (zaostajanje proizvodnje). Naime. čija je veza sa zlatom bila sve više nerealna. To je značilo platnobilansne suficite u razvijenim zemljama. Međunarodni monetrani sistem (MMS) .definicija? Međunarodni monetarni sistem se. pomaže zlatu i nadoponjuje ga. najsažetije. Posebna odgovornost je na inflacionoj makroekonomskoj politici SAD slabeći tržišnu poziciju dolara na valutnim berzama. barem dok se nije zahtijevala koverzija dolara u zlato ili dok se dolari nisu transferisali u druge zemlje. gdje je dolar supstitut zlata. 2. 84 . 3. može definisati kao skup pravila i mehanizama koji utiču na izbor ili određivanje međunarodnih platnih instrumenata.244. a svođenje monetarnih rezervi na pretežno jednu valutu značajno olakšava mnogobrojne novčane transakcije. Kroz eksternu zamjenjivost dolara u zlato. U drugoj polovini 60-ih. Ako držaoci rezervnih valuta vrše konverziju dolara u zlato radi sigurnosti. Niz “tehničkih” momenata su pogodovali da se dolar učvrsti kao svjetska valuta. Destabilizujući karakter Bretnvudskog sistema? Dva faktora su imala destabilizujući karakter na sistem: 1. gornji paritet zlato-dolar postajao je sve manje kredibilan jer su SAD vodile ekspanzivnu fiskalnu i monetarnu politiku. vrši se direktan udar na ključnu komponentu monetarnog sistema i cijela konstrukcija počinje da se ruši. kupujući velike iznose dolara.

Poslije 1972. Žak Rufo je predložio da se monetarni sistem vrati na zlatno važenje čime bi se uspostavili pariteti između nacionalnih valuta kao i ravnoteža platnog bilansa. 4. mada to djelovanje nije nezavisno od određenih političkih i ekonomskih uticaja moći. Zatim je uslijedio relativan pad udjela SPV u ukupnoj strukturi svjetskih monetarnih rezervi. 248. godine. 2. 3. Specijalna prava vučenja – definicija i uloga u reformi MMS? SPV su vrsta kredita. godine pažnju su privukli sladeći predlozi reforme međunarodnog monetarnog sistema: 1. 250. Vlada Žiskar D’estena predložila da se dolar zamijeni sa kolektivnom rezervnom jedinicom (CRU).Specijalna prava vučenja su prvi put emitovana 1970. Osiguranje pouzdanog zajedničkog denominatora u kojem će nacionalne valute iskazivati vrijednost. 249. godine postala punovažna odluka o otvaranju novog kontigenta SPV. a cilj je bio da zadovolje dugoročne globalne potrebe za međunarodnom likvidnošću. Šarl De Gol je tražio da se sistem vrati na klasične osnove sa zlatom u ulozi “stabilizatora sistema”. MMS olakšava uspostavljanje ekonomskih odnosa između država koje se služe različitim valutama. a same da igraju ulogu Centralne banke. slična emisionoj banci. pa je tek 1978. odnosno kreditnog novca jer se praktično radi o kreditu koji uživaju zemlje koje su dobile SPV. SPV su trebala da zadovolje dva zahtjeva: 1. Kada je taj kurs počeo da smeta izvoznoj ekspanziji. a međunarodni monetarni sistem ima daleko širi značaj. a u krajnjoj instanci i na određeni razvoj u svjetskoj privredi. jer su u zamjenu za nju dobijale više vrijednosti iz inostranstva. Kasnije je zaista cijeli svijet prihvatio dolar i tada su SAD vodile promjenljivu politiku kursa dolara. čineći ih uporedivim i međusobno razmjenjivim posredstvom međunarodno priznatog ekvivalenta. međunarodnog kretanja kapitala. SPV nisu novac u realnom značenju te riječi . Takođe. Uloga dolara u reformi međunarodnog monetarnog sistema? U poslijeratnom periodu SAD su koristile potrebu za dolarima (“glad za dolarima”) i nastojale da svijet pretvore u dolarsku zonu. 85 . ULOGA . već je riječ je o vještački stvorenoj aktivi koja se koristi u međunarodnim plaćanjima. koja mogu da zamijene za potrebne devize. SAD su nastojale da održe precijenjeni kurs svoje valute. Naime. SAD su određenim mjerama uticale na sniženje vrijednosti kursa dolara i tako iz inostranstva ponovo prelile više vrijednosti. Povećanje međunarodne likvidnosti u skladu sa potrebama. U fazi kada je došlo do prekomjerne emisije dolara. 2. godine uslijedio je nagli porast međunarodne likvidnosti.Ipak. ovo je definicija koja obuhvata tehnička pitanja. Robert Trifin predlaže MMS zasnovan na međunarodnoj valuti koju bi emitovala jedna međunarodna banka. Predlozi reforme međunarodnog monetarnog sistema (MMS-a)? Na trećem zasijedanju UNCTAD-a 1972. prije svega usljed nekontrolisanih emisija dolara kroz visoki dolarski deficit platnih bilansa SAD. sistem utiče na razvoj svjetske trgovine.

Latinska kovnička unija? Latinska kovnička unija je prvi pokušaj valutnog sporazumijevanja (1865). uključujući i Jugoslaviju. a cilj je bio: 1. Evropski monetarni sistem (EMS) – definicija i ciljevi? 86 . zavela oštra devizna ograničenja. Italije i Švajcarske. Zlatnog bloka (Belgija. Francuska. godine veći broj članova Unije prešao na valutnu konvertibilnost. Švajcarska. 3. koja je imala koristi od bloka. prelazak na multilateralni sistem plaćanja. između 17 zemalja članica OEEC. otklanjanje nedostatka sredstava plaćanja kod jednih. Holandija. Evropska platna unija je prestala da postoji nakon što je 1958. Osnovni ciljevi Sporazuma su bili: 1. Latinska kovnička unija se raspala iz razloga raspada bimetalizma uopšte i raskinuta je kao neefikasna ugovorom 1927. držale su veći dio monetarnih rezervi u Londonu i obračun međunarodnih plaćanja vršile preko Londona u funtama. Zemlje članice Unije su mogle slobodno kovati zlatni i srebrni novac poštujući pritom suodnos od 15. održavanje fiksnog odnosa između cijene zlata i srebra. formiranje jedinstvenog valutnog pariteta i 2.5:1 (suodnos cijene srebra i cijene zlata). 2. godine. Italija i Poljska). kao valutni sporazum između Francuske. Zadržao se do 1939.251. zatim održavanje “pravila igre” zlatnog stndarda kao i međusobno pomaganje zemalja članica pri održavanju valutnih kurseva. Belgije. čiji je cilj bio održavanje zlatnog standarda pri nepromijenjenim valutnim kursevima. 252. Sterlinški blok? Zemlje članice Sterlinškog bloka. i viška sredstava plaćanja kod drugih zemalja članica u njihovom međusobnom platnom i obračunskom prometu. Zlatni blok? 1933. postepen prelazak na konvertibilnost valuta zemalja članica. Raspao se 3 godine nakon što su zemlje članice počele da uvode devizna ograničenja. 253. Evropska platna unija? Evropska platna unija je osnovana sporazumom iz 1950. godine u Londonu je potpisan sporazum o formiranju tzv. godine kada je Britanija. 255. a osnovale su je neke zemlje bimetalističke valute. 254.

a sa rokom od 9 mjeseci. Ukoliko CB koja treba da vrši interventnu prodaju deviza. ERM su zato napustile lira i funta.članica je dužna da interveniše na deviznom tržištu i to u valutama članica. To su intramarginalne intervencije koje se mogu obaviti jedino na osnovu sporazuma između Centralnih banaka čije su valute slabije (jače). mehanizam intervencija na deviznom tržištu i kreditni aranžmani. Italija) mogu privremeno da koriste aranžman sa zonom oscilacije od ±6%. Ipak. Mehanizam EMS sačinjavali su: ECU. nema dovoljno deviznih sredstava. marka nije revalvirala.na donjoj intervencionoj tački . Uloga marki i problemi evropskog monetarnog sistema? Zbog specifičnog odnosa dolara i marke. EMS je bio zasnovan na marki. Izuzetno. Pri tome zemlja prodaje jaku valutu.EMS je stupio na snagu 1979. Bilo je normalno da marka zbog toga revalvira.može doći do jake valute.25% u oba pravca. može koristiti CB koja ima deficit platnog bilansa. zemlja sa slabom valutom . Izuzev marke. Uloga kreditnog aranžmana kod evrospkog monetarnog sistema (EMS)? Centralne banke mogu da intervenišu i prije dostizanja limitnih tačaka. 257. 256. a uslovljen je ekonomskom politikom na predlog Savjeta ministara EZ. valute su potpale pod špekulativni pritisak jer se smatralo da su bile precijenjene. ali su ostale valute devalvirale. a početna vrijednost bila je jednaka vrijednosti jedinice SPV. sa ključnom ulogom fiksnih deviznih kurseva. Kad god bi kapital izlazio iz SAD prelazio je u marke. valutu koja se nalazi na gornjoj intervencionoj tački. 87 . Kratkoročni kredit. odnosno EUA. Vrijednost ECU je određena na principu basket tehnike. Srednjoročni kredit može da koristi ona zemlja koja ima platno bilansne poteškoće ili ih sa izvjesnošću očekuje. Prva kreditna linija je svop aranžman do 45 dana. ECU kod Evropskog monetarnog sistema? (isto što i EKI) ECU je centar EMS i predstavlja sastavni dio monetarnih rezervi članica. predviđeni su kreditni mehanizmi koji omogućavaju kratkoročne interventne operacije.donju ili gornju intervencionu tačku . Krajnji smisao mehanizma EMS bio je da se preko valutne i ekonomsko-finansijske integracije obezbijede povoljniji uslovi za tržišno-orijentisani dugoročni ekonomski razvoj u regionu. Namjera je bila da se putem fiksnih kurseva stvori osnova za veći stepen konvergencije makroekonomskih politika i ekonomskih performansi u članicama. Svop aranžmanom. a suština je bila stvaranje zone monetarne stabilnosti grupe evropskih zemalja. ECU je obračunska jedinica i sredstvo međusobnih obračuna i plaćanja između centralnih banaka zemalja članica. 259. Zemlje članice su se obavezale da održavaju stabilnost bilateralnih deviznih kurseva uz maksimalne oscilacije od ±2. godine. tj. ali ne i ostale valute. Kreditni fond omogućava i finansiranje deficita platnog bilansa. Mehanizam intervencija na deviznom tržištu? Kada devizni kurs pojedine valute dostigne granice mogućih oscilacija . zemlje sa manje stabilnim valutama (Britanija. Prva kreditna linija je svop aranžman do 45 dana. koji nije uslovljen (osim konsultacija sa organima EEZ). 258.

revalvirale su pezeta, eskudo i irska funta, a svoje vezivanje su otkazale Finska, Norveška i Švedska. Očito da je poremećaj njemačkih finansija, ujedinjenjem, poremetio funkcionisanje regionalnog monetarnog sistema. EMS je formalno ostao na snazi jer je granica fluktuiranja kurseva unutar ERM proširena ±15% što je svako mogao da održava.

260. Faze stvaranja evropske monetarne unije EMU?
Mastrihtskim ugovorom iz 1991. predviđene su tri faze za realizaciju projekta EMU: Prva faza je trajala tri i po godine sa sledećim zadacima: 1. formiranje jedinstvenog tržišta roba i usluga uz uklanjanje dispariteta cijena, 2. liberalizacija kretanja kapitala i novca unutar EZ, 3. konvergencija ekonomskih performansi među zemljama koordinacijom monetarne i fiskalne politike. Osnovna ideja je smanjenje razlike u inflacionim i kamatnim stopama. Druga faza (1.1.1994.-31.12.1998.) - Formiran je Evropski monetarni institut kao zamjena komitetu guvernera, i to sa savjetodavnom ulogom. Cilj EMI je unapređenje dalje koordinacije monetarnih politika, i priprema kreiranja ESCB i ECB. Treća faza formalno počinje 1. januara 1999. godine.Ukinut je EMI i konstituisan ESCB i ECB sa sjedištem u Frankfutru sa najvišim organom upravljanja - Upravnim savjetom koji formuliše monetarnu politiku EU.

261. Kriterijumi konvergencije EMU?
Kriterijumi konvergencije su jako naglašeni jer je ocijenjeno da evropska valuta može da bude dovoljno jaka pod uslovom da u monetarnu uniju uđu samo one zemlje koje ostvare niske stope inflacije i povoljne parametre u fiskalnoj sferi. To su: 1. Stopa inflacije - najviše 1,5 procentnih poena iznad stope inflacije u tri zemlje članice sa najboljim inflacionim performansama, 2. Kamatna stopa - dugoročna nominalna kamatna stopa na državne obveznice može da iznosi najviše 2 procentna poena iznad prosjeka tri zemlje EU koje imaju najniže stope inflacije, 3. Devizni kurs - da nacionalna valuta u posljednje dvije godine nije devalvirala, 4. Da je zemlja bila u sastavu ERM, 5. Fiskalni deficit - deficit državnog budžeta prema GDP ne smije da iznosi više od 3%, 6. Državni dug - odnos stanja državnog (javnog) duga prema GDP najviše 60%. Predviđeno je da zemlja koja ne ispunjava jedan ili čak dva kriterijuma može da bude primljena, ukoliko je postigla visok napredak u pogledu svih izloženih performansi.

88

262. Euro?
Euro je u početku korišćen samo za bezgotovinska plaćanja. Centralne banke članica su neopozivo fiksirale devizne kurseve (ne mogu se više mijenjati) prema euru na dan 1. januara 1999. godine. Gotovinska plaćanja su bila u nacionalnim valutama u periodu od 3 godine, do kraja 2001. godine, kada je emitovan novac u vidu banknota i kovanog novca. Za razliku od ekija (korpe valuta), euro je jedinstvena valuta.

263. Monetarna politika (Strategija) i instrumenti monetarne politike u EMU?
Primarni cilj monetarne politike se sastoji u održavanju stabilnosti nivoa cijena u euro zoni. Koncipirano na srednji i duži rok - stabilnost nivoa cijena se definiše kao povećanje harmonizovanog indeksa potrošačkih cijena (HICP) do 2% godišnje. Strategija monetarne politike se sastoji se od tri elementa, i to: 1. od objavljivanja kvantitativne definicije stabilnosti cijena (HICP); 2. prvi oslonac M3, kao strateška targetna varijabla koja određuje buduće srednjoročno kretanje stope inflacije; 3. drugi oslonac, koji obuhvata analize širokog ranga varijabli indikatora i prognoze cijena. Instrumenti monetarne politike (ECB): 1. Operacije na otvorenom tržištu - kojima ECB utiče na formiranje kratkoročnih kamatnih stopa na novčanom tržištu, 2. Nedjeljne refinansirajuće transakcije - privremena kupovina ili prodaja hartija od vrijednosti uz obavezu reverzije na kratak rok, 3. Mjesečne refinansirajuće transakcije komercijalnih banaka, 4. Stope obaveznih rezervi.

264. Tijela EMU zadužena za implementaciju i sprovođenje monetarne politike?
Evropska centralna banka upravlja monetarnom unijom u saradnji sa nacionalnim centralnim bankama u okviru Evropskog sistema centralnih banaka, u kojem uz nju sudjeluju i centralne banke država članica eurozone. Upravni Savjet je najvažniji organ ECB. Upravni Savjet odluke donosi jednostavnom većinom glasova članova. ECB je zadužena da upravlja količinom novca u opticaju, sprovodi mijenjačke poslove, nadzire i upravlja deviznim rezervama država članica i promoviše nesmetano delovanje platnog prometa na teritoriji EU.

89

Institucije EU i država članica ne smiju ni na koji način uticati na Evropsku centralnu banku, kao ni na nacionalne centralne banke. Evropska centralna banka ima 3 tijela : Izvršni odbor, Upravni savjet i Opšti savjet.

265. Grupa Svjetske banke? (međunarodna banka za obnovu i razvoj)
Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development – IBRD) je, kao i MMF, produkt II svjetskog rata i nastala je kao rezultat međunarodne konferencije u Breton Vuds-u, jula 1944. godine. Pod okriljem IBRD su kasnije formirane još tri finansijske institucije: Međunarodna finansijska korporacija - IFC; Međunarodno udruženje za razvoj - IDA; Multilateralna agencija za garantovanje investicija - MIGA. Sve četiri institucije: IBRD, IFC, IDA i MIGA čine grupu Svjetske banke. Osnovni cilj Svjetske banke je finansiranje projekata koji su značajni za nacionalnu ekonomiju, a za koje nije zainteresovan privatni kapital zbog nedovoljne profitabilnosti, obzirom da su u pitanju veći iznosi te samim tim i veći rizici.

266. Zajmovi svjetske banke za obnovu i razvoj?
Odmah nakon II svjetskog rata, IBRD je pažnju posvetio obnovi privreda ratom razorenih zemalja, da bi se nakon Maršalovog plana banka više okrenula finansiranju nerazvijenih zemalja. Zajmovi su uglavnom namijenjeni: infrastrukturnim projektima, projektima iz sfere energetike, transporta, obrazovanja, industrije, razvoju poljoprivrede i sela i slično . Osamdesetih godina se počinje i sa zajmovima za strukturno prilagođavanje koji bi trebali da uspostave ravnotežu u platnom bilansu mijenjanjem privredne strukture, naravno uz zeleno svijetlo MMF-a i uslove koje zemlje korisnici moraju da ispune. Pomenuti zajmovi čine oko 30% ukupno odobrenih zajmova.

267. Ciljevi MMF-a?
Kao osnovne ciljeve MMF-a možemo navesti: 1. Unapređenje međunarodne saradnje kroz konsultacije i zajedničko rješavanje monetarnih problema, 2. Proširivanje međunarodne trgovine, rast zaposlenosti, dohotka i proizvodnje, 3. Stabilizacija deviznih kurseva i sprečavanje konkurentskih depresijacija, 4. Multilateralizam u međunarodnim plaćanjima za tekuće transakcije i uklanjanje deviznih ograničenja koja sputavaju rast međunarodne trgovine, 5. Obezbjeđenje finansijskih sredstava za pomoć zemljama članicama u uravnoteživanju platnog bilansa, 6. Smanjenje platnobilansnih neravnoteža. Ipak, primarni cilj MMF-a je na početku svog rada bio da spriječi pojavu još jedne globalne depresije koja je zabilježena tridesetih godina XX vijeka, a koju je britanski ekonomista Džon Majnard Kejns objašnjavao time što je uzroke iste nalazio u nedovoljnoj agregatnoj tražnji.

268. Politika uslovljenosti monetarne politike kod MMF-a?

90

mogućnosti ozdravljenja odnosno prilagođavanja novima trendovima rasta. i 75% u domaćoj valuti. Stand by aranžmani – (krediti koje odobrava MMF)? 91 . 270. a model politike Fonda može da bude neadekvatan postojećoj ekonomskoj situaciji. tj. Četiri su kreditne tranše i podjednako su podijeljene od po 25% kvote. poplava. Krediti za strukturno prilagođavanje najmanje razvijenih zemalja. Kvotom se određuje masimalni pristup sredstvima MMF-a i učešće u alokacijama SPV. Ova tranša se koristi u formi direktnih kupovina sredstava od fonda ili kao dio aranžmana u višim kreditnim trnšama.U osnovi politike uslovljenosti nalazi se stav MMF-a o neophodnosti platno-bilansnog prilagođavanja. tj. liberalizaciju uvoza i slično. Razne vrste „olakšica“. Fond prvo ocjenjuje šanse i postavlja svoje uslove koji se odnose na djelovanje nacionalne valute. a danas u zlatu ili u devizi koju naznači MMF. 272. 269. usklađivanje cijena određenih proizvoda. Predstavljaju odobravanje okvirnog iznosa sredstava koji neka zemlja može koristititi u određenom vremenskom periodu u skladu sa potrebama. najčešće u četiri tranše (po 25% odobrenog kredita). 271. Pismo o namjerama? Pismo o namjerama je inicijalni projekat u kojem se iznosi program oporavka privrede. Svaka zemlja članica ima utvrđenu nacionalnu kvotu koja je izrazena u SPV. Vučenja u okviru viših tranši dobijaju formu stand-by ili proširenih aranžmana. 273. Isplata tranši je uslovljena sprovođenjem dogovorenih mjera ekonomske politike. nagli skok cijene nafte itd. kada god neravnoteža platnog bilansa nije slučajna ili reverzibilna. Zemlja zajmotražilac može u svako doba automatski da kupuje sredstva od Fonda u visini svije rezervne tranše. Postoji još nekoliko vrsta kredita koje MMF odobrava zemljama članicama: Stand-by aranžmani. Važno je istaći da u Statutu MMF-a ne postoje odredbe o tome koje vrste instrumenata ekonomske politike Fond treba da preporučuje zemljama članicama. Ova tranša ne predstavlja korišćenje kredita fonda pa zemlja članica nije obavezna da je kasnije otkupi. a koja je jednaka njenom upisu u Fond. Kvota se ranije uplacivala 25% u zlatu. Zahtjevi Fonda često zadiru duboko u područje nacionalne suverenosti. promjenu kamatne politike. Sistem kvota MMF-a? Na osnovu kvota se određuje iznos sredstava koje zemlja može da dobije.). Kreditne tranše MMF-a? Osnovnu politiku kreditiranja MMF-a predstavljaju kreditne tranše. tranšama. Dogovorena sredstva su praktično „u pripravnosti“. U okviru prve tranše su lakši (liberalniji) uslovi kreditiranja u odnosu na sledeće. Krediti koje odobrava MMF – vrste? MMF isplaćuje kredit u djelovima. Radi se o vrsti kredita namenjenoj zemljama koje imaju platnobilansne probleme čiji uzrok nije loša ekonomska politika već nepredvidive okolnosti (suša. To je njeno neposredno dejstvo kojim se postiže i njen krajnji cilj – glatko funkcionisanje međunarodnog monetarnog sistema. Uslovljenost ima za krajnji cilj realizaciju efikasnog platno-bilansnog uravnoteženja.

Elastičnost strane tražnje izvoznih proizvoda? Da bi poslije devalvacije došlo do povećanja izvoza potrebno je da strana tražnja izvoznih proizvoda bude elastična na sniženje cijena. Redovna prava vučenja obuhvataju tzv. 278. Značajna je robna strukrura kao i diversifikovanost izvoza. sirovine. 274. Redovna prava vučenja (definicija i vrste)? Redovna prava vučenja su finansijske transakcije u okviru kojih zemlja članica ima pravo da za sopstvenu valutu kupuje valutu drugih zemalja članica. a da fond neće više ispitivati opravdanost ovakvog vučenja njegovih sredstava. Ukoliko se uvoz pretežno sastoji od vitalnih proizvoda bez kojih bi bili ugroženi životni standard i normalno funkcionisanje domaće privrede (hrana. energija. Time zemlja od fonda dobija garanciju da može da vuče njegova sredstva do određenog iznosa u određeno vrijeme. 275. 276. Ako luksuzni proizvodi čine krupnu stavku u ukupnom uvozu. rijetko do tri godine. Elastičnost tražnje uvoznih proizvoda zavisi i od mogućnosti supstitucije uvoza domaćom proizvodnjom. To znači da je poželjna visoka elastičnost ponude izvoznih proizvoda na porast izvoznih cijena. pri čemu se poštuju određena pravila koja postoje u mehanizmu kreditiranja MMF-a. neophodno je da se povećaju količine izvezene robe. uvoz se neće značajnije smanjiti iako ga je devalvacija učinila skupim. Ali da bi došlo do povećanja ukupnog iznosa deviza koje nacionalna privreda ostvari kroz izvoz. rezervnu (ranije zlatnu) i 4 kreditne tranše. Elastičnost domaće tražnje uvoznih proizvoda? U kojoj mjeri će domaća tražnja reagovati na poskupljenje uvoznih proizvoda zavisi od robne strukture uvoza. Elastičnost domaće ponude izvoznih proizvoda? Devalvacija obezbjeđuje preduzećima veću zaradu kroz izvoz jer se za stečene devize dobija više nacionalnog novca. Elastičnost strane ponude uvoznih proizvoda? 92 . Rok trajanja je obično godinu dana. Stand-by aranžmani prestavljaju kreditnu liniju kojom fond unaprijed utvrđuje modalitete na zahtjev zemlje članice. svjetsko tržište će lakše apsorbovati dodajne količine izvoza. izraženih u nacionalnoj valuti. može se očekivati značajnije smanjenje tražnje uvoza.Stand-by aranžmani su instrument fonda kojim se uprošćuje formalnost i skraćuje vrijeme za pribavljanje njegovih sredstava. rezervni djelovi). Pri ispitivanju elastičnosti strane tražnje ne treba se ograničiti samo na proizvode koji se već nalaze na listi izvoza jer postoje proizvodi koje će tek devalvacija učiniti eksportabilnijim. 277. Ako je izvoz raznovrstan lakše će se naći novi kupci. a postoji mogućnost da budu produženi prije njihovog isteka.

279. Zemlja pored uravnoteženih odnosa mora imati i dovoljno snažne devizne rezerve da bi mogla intervenisati radi očuvanja svog deviznog kursa. posebno u uslovima kada postoji pritisak na devizne rezerve. 2. Ali. a za potrebe plaćanja tekućih trgovinskih operacija . treba izdvojiti dva bitna uslova ove vrste konvertibilnosti: 1. Tehnička konvertibilnost je praksa kojom se omogućava konvertovanje pojedinih valuta. smanjenje tražnje može dovesti do toga da strani proizvođač snizi cijene u stranoj valuti kako bi obezbijedio nesmanjeni plasman. 280. zbog pogoršanja odnosa u platnom bilansu. To su irelevantni faktori sve dok zemlja ima uravotežen platni bilans. Potpuna konvertibilnost? Potpuna konvertibilnost podrazumijeva neograničenu zamjenljivost domaće valute u bilo koju drugu valutu. Tehnička ili faktička konvertibilnost? Tehnička konvertibilnost predstavlja sprovođenje već postojeće stvarne konvertibilnosti preko određenih instrumenata. Djelimična konvertibilnost? 93 . Ekonomska konvertibilnost? Ekonomska konvertibilnost je stanje privrede koje uopšte omogućava uvođenje konvertibilnosti. Unutrašnji paritet cijena koje moraju biti ujednačene i usko povezane sa spoljnim paritetom cijena.Pošto devalvacija dovodi do poskupljenja uvoznih proizvoda – izraženo u nacionalnoj valuti – doći će do smanjenja tražnje tih proizvoda. 284. što može neutralizovati očekivane efekte devalvacije na smanjenje uvoza. To smanjenje deviznih cijena dovešce do smanjenja i uvoznih cijena iskazanih u devalviranoj valuti. 283. na traženje domaćih ili inostranih transaktora. Ukoliko je zemlja koja sprovodi devalvaciju značajan kupac datih dobara. To važi i za odsustvo dispariteta cijena u odnosu na svjetsko tržište. a ne mogu se naći alternativna tržišta. dok se usaglašena struktura privrede i odgovarajuća dinamika proizvodnje gotovo ne uzimaju kao relevantni faktori. ali i kvalitetno vođenu domaću politiku. tokova izvoza – uvoza kapitala i ostalih zahtjeva. Naime. 281. Zakonska ili formalna konvertibilnost? Zakonska konvertibilnost predstavlja pravni oblik ili pojam. Strukturna uravnoteženost platnog bilansa koja omogućava uvođenje određenog oblika konvertibilnosti. Ova tri uslova lakše se postižu kod industrijski razvijenih zemalja nego kod nerazvijenih. 282. naročito kada se obim ponude teško prilagodjava smanjenju tražnje. Uslovi za uvođenje valutne konvertibilnosti? Kao prvi uslov za uvođenje valutne konvertibilnosti ističe se uravnotežen platni bilans. medjutim nije donesen formalan zakonski akt kojim se zvanično uvodi konvertibilnost neke valute. donosi se određen zakonski akt kojim se utvrdjuje konvertibilnost između valuta. Faktička konvertibilnost je omogućavanje konvertovanja domaće valute u stranu.

Djelimična konvertibilnost se uglavnom odnosi samo na jedan oblik transakcija zemlje sa inostranstvom (tekuće transakcije). Vrste devalvacije? Konkurentske devalvacije nastaju kao reakcija na devalvaciju u drugoj zemlji. 94 . 289. na temelju člana VIII Statuta MMF-a. Unutrašnja ili interna konvertibilnost? Unutrašnja ili interna konvertibilnost predstavlja pravo i mogućnost (u načelu) domaćih privrednih subjekata da. Obično se izražava kao intervalutarna vrijednost. Spoljna ili eksterna konvertibilnost? Spoljna ili eksterna konvertibilnost predstavlja konvertibilnost samo za tekuće transakcije. i njegove neopravdano više spoljašnje vrednosti izražene u deviznom kursu. pod uslovom da su te devize stečene na osnovu robno-uslužne razmjene među tim zemljama. za svoju domaću valutu i kod svojih domaćih banaka. nabavljaju neograničene količine deviza radi plaćanja uvoza dobara i usluga. po kojem su sve zemlje članice dužne otkupiti sve iznose svoje valute koje su u posjedu inostranstva. 285. izražene u njegovoj kupovnoj moći na domaćem tržištu. 290. Devalvacija? Devalvacija je akt državne vlasti kojim se formalno snižava devizni kurs nacionalne valute neke zemlje. radi vlastite samoodbrane i zaštite nacionalnih trgovačkih interesa. apresijacija je pojam kojim se označava porast vrijednosti novca. tj. a ne formalno pravnim aktima monetarne vlasti. U slučaju depresijacije dolazi do smanjenja unutrašnje vrijednosti . 288. iako je spoljašnja vrijednost (valutni paritet) ostala neizmijenjena. što ukazuje na to da depresijacija znači pad kupovne moći stanovništva (povećanje opšteg nivoa cijena) i karakteristika je inflacije. 287. Dakle. Apresijacija? Apresijacija predstavlja povećanje deviznog kursa domaće valute na tržištu djelovanjem ekonomskih zakonitosti ponude i tražnje. Depresijacija? Depresijacija predstavlja faktičko stanje u koje dospijeva nacionalna valuta. 286. Devalvacija je čin izravnavanja unutrašnje (niže) vrednosti novca. Depresijacija je pad cijena određenih proizvoda ili usluga zbog različitih uzroka. što znači da se apresijacija jedne valute istovremeno odražava i kao depresijacija druge valute. kupovne moći novca.

ali nije uvijek poželjna jer smanjuje konkurentnu sposobnost nacionalne privrede u svjetskoj trgovini. ali bez kovertibilnosti novčanica u zlato. Efekat dohotka kod devalvacije? Ovaj efekat dolazi do izražaja na sledeći način: ponuda deviza će devalvacijom porasti i istovremeno će se smanjiti tražnja deviza. Relativna devalvacija se pojavljuje kada revalvira valuta neke treće zemlje. U zemljama sa papirnim važenjem revalvacija se tehnički sprovodi na isti način.Efekat dohotka . Do ekspanzije izvoza doći će kod elastične inostrane tražnje za proizvodima zemlje koja devalvira svoju valutu. Ovaj proces će trajati dok primaran porast dohotka ne bude dostignut porastom uvoza u istom iznosu. efekat dohotka djeluje u obrnutim pravcu od efekta cijena.porasta izvoza i smanjenje uvoza..Puzajuća devalvacija je dozirana devalvacija po principu manje a češće. 293. 292. Do kontrakcije uvoza doći će kod elastične domaće tražnje za stranim proizvodima. radije se prilazi češćim devalvacijama uz nižu stopu. kada na svaku novčanu jedinicu dolazi veća količina zlata. kod elastične domaće ponude uvoznih supstituta i kod elastične strane ponude u odgovarajućim eksportnim industrijama. a osim njih i potreba suzbijanja inflacionih tendencija. Temeljni razlozi koji izazivaju revalvaciju? Temeljni razlozi koji izazivaju revalvaciju su apsolutni ili relativni porast unutrašnje kupovne snage novca i suficit platnog bilansa. tj. u odnosu na devalvirane valute. 291.. Revalvacija? Revalvacija predstavlja povećanje deviznog kursa (intervalutarne vrijednosti) domaće valute u odnosu na valute drugih zemalja. nazivaju se monetarne rezerve. kod elastične ponude u toj zemlji i kod elastične ponude u inostranstvu. 95 . Dolazi do primarnog uticaja na dohodak i dalje do procesa multiplikacije dohotka djelovanjem spoljnotrgovinskog multiplikatora. ukoliko paritet nacionalne valute ostaje isti.porast uvoza. Kod valuta zlatnog standarda revalvacija je posljedica povećanja zlatnog pokrića ili kontrakcije novčanog opticaja. ________________________________________________________________________ Revalvacija podiže medjunarodnu vrijednost domaće valute. efikasno i bez ikakvih ograničenja upotrijebiti za izmirenje svojih obaveza prema inosranstvu. ---. politički faktori i odnosi. međunarodni prestiž kao i relativna revalvacija koja nastaje kod svih valuta koje nijesu devalvirale. tj. 294. Efekat cijena . koja se sprovodi formalno pravnim aktom monetarnih vlasti. remeti tržište i postojeće kurseve i otežava obaveze državama koje duguju u revalviranoj valuti. deflacije. ali uz veći stopu devalvacije. Dakle. Efekat promjene cijena kod devalvacije? Smanjenje izvoznih i porast uvoznih cijena dovodi do poravnjanja platno-bilansne situacije. nego u dužim vremenskim intervalima. 295. Kod revalvacije je bitan relativan odnos cijena i kupovnih snaga dvije ili većeg broja valuta. ali samo pod uslovom povoljnih elasticiteta tražnje i ponude prema cijenama. Definicija monetarne rezerve? Sredstva međunarodnih plaćanja kojima zemlja raspolaže i koje može brzo.

2.STO JE OPSTE PRIHVACENO I U ZAJEDNICKOJ UPOTREBI OD STRANE UCESNIKA U RAZMENI KAO SREDSTVO PLACANJA I PROMETA .296. politički i ratni konflikti. Da bi se plaćanja sa inostranstvom mogla nesmetano obavljati u periodima kada je tekući priliv deviza manji od iznosa obaveza prema inostranstvu. Najbolje je kad se čuvaju visoko konvertibilne valute koje će u budućem periodu jačati. društveni potresi. društveni potresi. prirodne nepogode. Monetarne rezerve su bitne kako bi se plaćanja sa inostranstvom mogla nesmetano obavljati u periodima kada je tekući priliv deviza manji od iznosa obaveza prema inostranstvu. prirodne nepogode.KAO STANDARD ILI MERA EKONOMSKOG STANDARDA. Da bi se spriječile sezonske oscilacije. Svrha držanja monetarnih rezervi? Svrha držanja monetarnih rezervi: 1. i da bi se spriječile sezonske oscilacije. nace ovo je def novca koju je prof diktirao na casu : NOVCEM SE PODRAZUMEVA SVE ONO NESTO ILI BILO STO . a kod nekih zemalja i do 70 % plaćanja prema inostranstvu. 297. POD NOVCEM TREBA PODRAZUMEVATI NESTO STO SLUZI KAO SREDSTVO RAZMENE ALI NE I KAO STANDARD . Adekvatnost monetarnih rezervi? Monetarne rezerve moraju biti od 30% do 40%. politički i ratni konflikti.MERA EKONOMSKE VREDNOSTI UKOLIKO JE OPSTE PRIHVACENO U ZAJEDNICKOJ UPOTREBI OD STRANE UCESNIKA U RAZMENI 96 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->