Professional Documents
Culture Documents
Podaci o studentu
Ime i prezime studenta Broj indeksa Smer
Ostvareni poeni
Veba Datum Poeni
10
11
12
Potpis
Veba 1
Naziv vebe: Strukturiranje izvetaja u poslovnu formu koja se primenjuje u izradi domaih zadataka i vebi. Zadatak: Uraditi elektronsku verziju poslovnog izvetaja u kome e biti opisane aktivnosti sa asa. Aktivnosti: Pronai na Internetu sajt tri konferencije i prouiti uputstvo za pisanje radova koji se podnose konferenciji.
Sastav (struktura) izvetaja neizostavno ukljuuje naslovnu stranu, pojedinosti o autorima i preduzeu, zaglavlja i podnoja sa brojem strane i datumom, uvod, razradu i zakljuak. Izvetaj moe sadrati priloge i pratee multimedijalne zapise ako je to potrebno. Obimniji prilozi se obino predaju u elektronskom obliku. Izvetaj se po pravilu uva i u papirnom obliku zbog bezbednosti i stalne dostupnosti. (Da li moe da se koristi elektronski izvetaj na prenosnom raunaru ako je baterija istroena ili ako je virus otetio zapise na disku? Neophodno je da postoji papirnati izvetaj zato to nije profesionalno da se iskljuivo oslanjamo na dostupnost elektronskog izvetaja preko beinog Interneta ili raunara. Kod pisanja izvetaja preporuuje se da se student stavi u ulogu osobe kojoj se predaje izvetaj i da napie kakav izvetaj bi eleo da dobije. Posebno obratiti panju na to da se dobijeni izvetaji moraju koristiti u daljoj poslovnoj komunikaciji ili da se predaju kao zbirni izvetaji veeg broja saradnika.
Uputstvo za rad
Izvetaji sa vebi, domai zadaci, projekti, i slino, su samostalni radovi studenata i mogu se u irem smislu shvatiti kao poslovni izvetaji. Ovi izvetaji su po pravilu u funkciji savlaivanja teorijskih i praktinih znanja iz elektronskog poslovanja i esto sadre rezultate istraivanja posredstvom Interneta. U narednim odeljcima e biti izloene preporuke i pojedinosti za pisanje izvetaja koji se predaju i brane kao rezultat uraenih vebi iz elektronskog poslovanja. Izvetaj se predaje u papirnom obliku, elektronskom obliku na kompakt disku, ili se moe poslati elektronskom potom. Oblik izvetaja odreuje predmetni nastavnik u toku nastave. Osnovni elektronski zapis je Microsoft Word dokument (doc file) a uz njega se prilau elektronske prezentacije, multimedijalni sadraji, tabele, slike, Web stranice, skenirani materijal, digitalne fotografije, i slino. Elektronski dokument moe da bude uraen i u drugom programu, na primer Microsoft Excel. Koristiti onu verziju softvera koja je instalirana na raunarima na kojima se izvode vebe. Napomena: Upotreba najnovijih verzija, specijalizovanog softvera, ili posebnih fontova, moe proizvesti elektronske zapise koji nisu itljivi na raunarima vae kole.
Izabrati veliinu papira A4 i usvojiti margine od 2 cm (gornja, donja, leva, desna). Osnovni tekst pisati u fontu Times New Roman, Regular 12 pt. Za krae izvetaje moe se koristiti prored. Za pojmove, imena knjiga, nazive preduzea, imena predmeta, i slino, koristiti zakoena slova, italic, (na primer, Predmet Osnovi elektronskog poslovanja ima udbenik koji ...). Znaajni delovi teksta ili fraze mogu se istai podebljavanjem, bold, (na primer, Napomena: kao osnovni pretraiva koristiti Google i sauvati rezultate kao mht arhivu). Naslove i podnaslove koristiti za izdvajanje logiki povezanih celina izvetaja. Slike i tabele kucati centrirano. Slika ima potpis koji se kuca ispod slike i blie objanjava sliku. Tabela ima naslov koji se kuca iznad tabele i blie objanjava tabelu. Slike i tabele se numeriu. Svaka slika i tabela izvetaja mora biti u tekstu pomenuta i referencirana preko broja (na primer, na slici 1.1 je prikazana ..., u tabeli 1.1 su date ...). Iznad i ispod slike ili tabele se ostavlja manja belina. Tabela 1.1. Primer predstavljanja tabele i naslova tabele. Gornja margina Donja margina Leva margina Desna margina 2 cm 2 cm 2 cm 2 cm
Slika 1.1. Primer predstavljanja slike i potpisa slike. Strane imaju zaglavlje (header) i podnoje (footer) koji mogu sadrati redni broj strane, ukupan broj strana, datum i vreme izrade, naziv izvetaja, autore, pojedinosti o studentu (broj indeksa, imejl adresu, ...).
Posle znakova interpunkcije (taka, zapeta, uzvinik, znak pitanja, dvotaka, ...) ostaviti jedan prazan znak (razmak, blank, space). Za svaki deo izvetaja (naslov, tekst, potpis slike, ...) napraviti Microsoft Word Style. Preporuuje se korienje standardnih stilova, kao to su, na primer, prikazani na slici 1.2.
Slika 1.2. Primer standardnih stilova u Microsoft Word dokumentu. Izvetaj u osnovi ini, naslovna strana, nekoliko poglavlja, literatura i prilozi. Poglavlja su obino uvod, razrada i zakljuak. Naslovna strana (cover page) je neophodna i na njoj se nalaze podaci o studentu (ime, prezime, broj indeksa, smer), mogunost saobraanja sa studentom (na primer, adresa elektronske pote, Web sajt, telefon, potanska adresa, ...), datum kada je zadatak (projekat, veba, ...) dobijen, datum kada je izvetaj predat, naziv predmeta, naziv kole, i ime predmetnog nastavnika. Student treba da koristi standardizovanu naslovnu stranu, na osnovu pravila kole i preporuka nastavnika. Literatura je spisak izvora, referenci, koji su korieni u izradi izvetaja. To mogu biti knjige, radovi u asopisima, radovi na skupovima (konferencijama), stranice pomoi (help) softvera, elektronski dokumenti, Web stranice, adrese sajtova, diplomski radovi, projekti studenata, pravna akta, izvetaji, i drugo. Svaka stavka literature (referenca) treba da sadri imena autora, naziv/naslov, ime izdavaa, godinu izdanja i brojeve stranica. Elektronske reference treba da sadre i punu Internet adresu, kao i datum kada je referenca proitana. Izvetaj o uraenoj vebi se predaje (pismeno i/ili elektronski) i usmeno brani kroz krai razgovor sa predmetnim nastavnikom ili saradnikom.
Elektronski oblik izvetaja je skup zapisa, dokumenata, koje treba spakovati u ZIP arhivu. Ime arhive treba da omogui prepoznavanje sadraja i autora. Na primer, sledee ime moe biti podesno: epo08p123_AnaMacura_oepVezba09.zip epo oznaava smer (Elektronsko poslovanje), 08p123 je broj indeksa, predmet (Osnovi elektronskog poslovanja). Pogledati kako je sloen tekst u knjizi Osnovi elektronskog poslovanja (slika 1.3). oep oznaava
Slika 1.3. Naslovna strana knjige Osnovi elektronskog poslovanja. Na slici 1.4 je prikazan poziv za uee na najznaajnijoj nacionalnoj konferenciji iz oblasti elektrotehnike koju organizuje udruenje ETRAN. U donjem levom uglu je link sa koga se moe preuzeti uputstvo za autore.
Slika 1.4. Web strana konferencije ETRAN http://etran.etf.bg.ac.yu/. Na slici 1.5 je prikazan poziv za uee na najznaajnijem nacionalnom skupu iz oblasti telekomunikacija, TELFOR, koju organizuje vei broj nacionalnih strunih udruenje, organizacija i preduzea. Ova konferencija ima posebne sekcije na kojima studenti mogu da izloe svoje strune radove. Od 2006. godine na ovom skupu se organizuju i posebne sekcije iz oblasti Internet i Web tehnologija. Preporuuje se studentima da svoje strune radove izloe na TELFOR-u. Uputstvo za autore se moe preuzeti sa strani gde se nalaze opta uputstva o forumu. Na slici 1.6 je prikazan poziv za uee na najznaajnijoj meunarodnoj konferenciji, a koja se odrava u Srbiji, iz oblasti elektronskog poslovanja. lanovi programskog odbora konferencija E-trgovina 2007 su autori ovog prirunika. U radu ove konferencije aktivno su uestvovali i studenti Vie elektrotehnike kole u Beogradu. Sponzori ove konferencije su bili ministarstva Republike Srbije, Ministarstvo trgovine, turizma i usluga i Ministarstvo nauke i zatite ivotne sredine, Privredna komora Republike Srbije, kao i najvee svetsko udruenje elektroinenjera IEEE.
Slika 1.6. Web strana konferencije E-trgovina http://www.etrgovina.org/. Prva i poslednja strana uputstva za pisanje radova za konferenciju E-trgovina su prikazani na slikama 1.7. i 1.8.
Da li postoje delovi uputstava koja nisu jasna i precizna? Da li su uputstva napisana u skladu sa preporukama u upitstvu?
10
11
Veba 2
Naziv vebe: Uporedna analiza stranih Internet pretraivakih servisa i sajtova sa gledita elektronskog poslovanja. Zadatak: Uraditi elektronsku verziju izvetaja sa opisom aktivnosti. Objasniti ulogu pretraivaa u elektronskom poslovanju. Aktivnosti: Pronai na Internetu najmanje tri strana sajta pretraivaa. Uporediti kriterijume za pretraivanje. Izabrati nekoliko kljunih rei, pronai nekoliko sajtova na osnovu njih, i uporediti rang pronaenih sajtova na pretraivaima.
12
Veina Internet pretraivaa na svojim sajtovima poziva posetioce da obaveste pretraiva o Web stranama koje smatraju znaajnim. Na sajtu pretraivaa se moe registrovati jedna ili vie Web strana, a pretraiva e indeksirati i ostale strane sajta praenjem hiperlinkova na registrovanim stranicama.
Uputstvo za rad
Najpoznatiji strani Internet pretraiva je Google (slika 2.1.) i njega po pravilu treba ukljuiti u razmatranje. Kao drugi pretraiva moe se usvojiti Yahoo (slika 2.2.). Prema anketi koja je uraena na sajtu http://www.top10.co.yu/ najpopularniji sajt Google (slika 2.3.). Posredstvom poznatog pretraivaa, na primer Google-a, pronai druge strane Internet pretraivae.
Slika 2.1. Najpopularniji strani Internet pretraiva. Najmanji broj razmatranih pretraivaa je tri, a odlino je ako u razmatranje uzmete pet pretraivaa.
13
Slika 2.3. Anketa i rangiranje stranih pretraivaa prema popularnosti. Za svaki razmatrani pretraiva prouite kako se zadaju upiti i postavljaju kriteriju pretraivanja. Ispitajte koje usluge pretraiva nudi. Prouite kako se sajt registruje na pretraivau, koliko se plaa (ako se plaa) registracija, i koliko traje registracija (recenzija) sajta. Utvrdite kakva je politika pretraivaa u pogledu registracije: Da li se mogu registrovati bilo koji sajtovi, bez obzira na sadraj?
14
Izaberite nekoliko kljunih rei ili fraza i postavite upit na odabranim pretraivaima. Analizirajte rezultat pretraivanja. Utvrdite koji se sajtovi pojavljuju i koji je njihov rang na pretraivaima.
15
16
17
Veba 3
Naziv vebe: Uporedna analiza domaih Internet pretraivakih servisa i sajtova sa gledita elektronskog poslovanja. Zadatak: Uraditi elektronsku verziju izvetaja sa opisom aktivnosti. Objasniti razliku domaih i stranih pretraivaa sa gledita elektronskog poslovanja. Aktivnosti: Pronai na Internetu najmanje tri domaa sajta pretraivaa. Uporediti kriterijume za pretraivanje. Izabrati nekoliko kljunih rei, pronai nekoliko sajtova na osnovu njih, i uporediti rang pronaenih sajtova na domaim pretraivaima.
neka od Web strana sajta i pretraivai primete ovu izmenu, to e se odraziti na pozicije pri rangiranju. Za rangiranje sajta na pretraivau bitni su naslov strane, osnovni tekst strane, kao i mnogi drugi elementi.
Kod direktorijuma, urednici sprovode rangiranje sajta. Kada napravite kratak opis sajta,
priloite ga urednitvu sajta-direktorijuma, ili urednici napiu opis sajta poto ga prethodno pregledaju. U pretraivanju se rangiraju samo poklapanja sa datim opisom. Promena Web strana nema uticaja na rangiranje, tako da je kod direktorijuma dosta teko popraviti plasman.
Hibridni pretraivai rade kao kombinacija prethodna dva naina.
18
Kljune rei su rei ili fraze koje korisnici Interneta upotrebljavaju na pretraivaima da bi preko pretraivaa otkrili Web zanimljive i potrebne. Svaka strana na Web sajtu treba da ima drugaiji naslov i drugaije kljune rei koje se odnose na sadraj strane. Pretraivai uglavnom daju prednost stranama koje sadre kljunu re u naslovima ili pri vrhu strane, na primer, u prvom pasusu. Pretraivai koriste pravila za pretraivanje na osnovu:
duina naslova, naslova, duina opisa, meta tagova, maksimalnog broja rezultata, nain prikazivanja rezultata.
Pretraivai su besplatni servisi i naelo njihovog rada je ravnopravnost i transparentnost rangiranja. Deklarisani princip rada veine pretraivaa je da:
Web stranu rangira sadraj a ne veliina kompanije ili uticaj autora, kompanija ne moe kupiti poloaj na rang listi platiti rangiranje.
Sponzorisani linkovi omoguavaju da se za relativno skroman iznos novca doe na vrh strane sa rezultatima za kljune rei koje su od interesa. Plaa se pravougaoni deo prostora na strani sa rezultatima za izabrane kljune rei, i za odreeni period vremena. Pretraiva i dalje rangira strane po sadraju, ali rezultatima pridodaje i tekst i link iznad koga pie da je on sponzorisan. Ovakvim izdvajanjem sponzorisanog linka, pretraiva i dalje uva princip objektivnosti rangiranja. Na primer, na slici 3.1 je prikazan rezultat pretrage po kljunim reima business i plan. Kada se izabere jedan od sponzorisanih linkova, pojavljuje se sajt koji je povezan u koloni sa sponzorisanim linkovima, kao na slici 3.2.
19
Slika 3.2. Primer sajta iz liste sponzorisanih linkova. Na slici 3.3 je prikazan rezultat praenja poseta jednog sponzorisanog linka iz koga se vidi koliko se puta sajt pojavio kao sponzorisani link (oznaen brojem 3), koliko puta je poseen sajt nakon pojave kao sponzorisani link (oznaen brojem 2), koja je prosena pozicija bila u listi sponzorisanih linkova (kolona oznaena sa 6) i koliko je kotala kampanja preko sponzorisanih linkova (oznaen sa 5) za izabrani period vremena (oznaen sa 1).
20
Slika 3.3. Primer izvetaja o posetama i trokovima sponzorisanog linka. Log fajlovi na Internet serveru mogu da registruju odakle posetioci dolaze, i da daju dragocenu povratnu informaciju o kvalitetu kljunih rei. Prema anketi koja je uraena na sajtu http://www.top10.co.yu/ najpopularniji domai sajt Internet Krstarica (slika 3.4.).
21
Uputstvo za rad
Pronai najpoznatije domae Internet pretraivae. Posredstvom poznatog pretraivaa pronai druge strane Internet pretraivae. Najmanji broj razmatranih pretraivaa je pet, a tri pretraivaa treba detaljno analizirati. Za svaki razmatrani pretraiva prouite kako se zadaju upiti i postavljaju kriteriju pretraivanja. Ispitajte koje dodatne usluge pretraiva nudi. Izaberite nekoliko kljunih rei ili fraza i postavite upit na odabranim pretraivaima. Analizirajte rezultat pretraivanja. Utvrdite koji se sajtovi pojavljuju i koji je njihov rang na pretraivaima. Uporediti strane i domae pretraivae sa gledita elektronskog poslovanja.
22
23
24
25
Veba 4
Naziv vebe: Predlog proizvoda ili usluga koje bi student prodavao preko Interneta. Zadatak: Uraditi elektronsku verziju izvetaja sa opisom aktivnosti. Predloiti proizvod ili uslugu za prodaju preko Interneta. Koncipirati mali Internet biznis. Objasniti razloge za izbor predloenog elektronskog poslovanja. Obrazloiti kako izabrani e-model ostvaruje prihode. Aktivnosti: Na osnovu izabranih kljunih rei i analize trita preko Interneta predloiti model elektronskog poslovanja. Prouiti i objasniti kako postojee sline prodavnice ostvaruju zaradu (proizvod, usluga, reklama, prodaja informacija, zabava, ...). Ispitati koji problemi postoje u realizaciji predloenog elektronskog poslovanja?
26
Zakoni ponude i potranje rade u korist zabavnih sadraja. LJudi jednostavno vole i trae ovakve stvari. Nije potrebno mnogo ubeivanja dovoljno je napraviti atraktivne sadraje i privui ljude na sajt. Kategorija informatikih servisa je dosta iroka i preplie se sa informativnim i zabavnim sadrajima, a ponekad se kombinuje i sa konsaltingom i softverom. Tu spadaju elektronske berze na kojima se moe trgovati najrazliitijom robom, od berzanskih proizvoda, preko CD izdanja, do auto delova i polovnih automobila, razni vidovi posrednikih usluga, direktorijumi poslovnih adresa i slini oglasnici (Yellow Pages) koji nude razliite vidove dodatnih usluga, e-mail, voenje kontakata, evidencije o kupcima i potencijalnim kupcima i slini marketinki i poslovni servisi, i slino. Konsalting je pored marketiranja, reklamiranja i promovisanja, jo jedna usluga podesna za plasman preko Interneta. Mogunosti elektronske pote, razgovora (chat), pa i kompletnih video konferencija putem Interneta daju tehnoloke mogunosti za to. Prodaja specijalizovanih informacija preko Interneta je izvanredna mogunost neki kau jedinstvena prilika za inteligentne i preduzetne, jer su informacije neophodne, kako na poslu, tako i u slobodnom vremenu.
Uputstvo za rad
Predloiti proizvod ili uslugu za plasman preko Interneta. Ispitati odgovarajuu privrednu delatnost (industriju) pomou Internet pretraivaa. Proceniti ciljno trite: Da li to treba zadovoljava neiju potrebu? Kome biste prodavali? Zato bi neko kupovao od vas? Razmislite kako bi va mali Internet biznis trebalo da se ostvari i odvija. Ocenite da li se mogu javiti problemi u uspostavljanju predloenog poslovanja. Na slika 4.1 i 4.2. prikazani su primeri prodaje knjiga i softvera preko.
27
Slika 4.2. Primer sajta koji prodajesoftver. Dejan Toi i Miroslav Lutovac 2008 28
29
30
Veba 5
Naziv vebe: Analiza stranih komercijalnih Web sajtova i ocena njihovog elektronskog poslovanja. Zadatak: Uraditi elektronsku verziju izvetaja sa opisom aktivnosti. Tabelarno prikazati rezultate sa uporednim ocenama po izabranim kriterijumima. Predloiti izmene na sajtovima kojima se otklanjaju uoeni nedostaci. Aktivnosti: Izabrati najmanje tri Web sajta koji posluju preko Interneta. Odrediti koji nain poslovanja primenjuju i kako ostvaruju zaradu. Dati i obrazloiti ocenu komercijalnog sajta sa stanovita izgleda (grafikog dizajna), naina i jednostavnosti prodaje, dostupnosti vanih podataka, mera zatite, i brige o kupcima.
31
Slika 5.1. Primer brige o kupcima. U savremenom svetu kupac se postavlja u sredite panje preduzea (customer-centered organization). Zadovoljavanje potreba kupca postaje jezgro oko koga se formiraju funkcije kompanije i, istovremeno, mera uspenosti pojedinih aktivnosti. Istraivanja pokazuju da oko 2/3 kupaca naputa prodavca zbog nezadovoljstva odnosom prema njemu, a 1/3 otpada na sve faktore zajedno (18% kupaca odlazi zbog loeg kvaliteta, a svega 7% zbog konkurencije). Poslovni sajt nije TV reklama, radio ili novinski oglas. On daje jedinstvenu, izvanrednu mogunost: dvosmernu komunikaciju sa potencijalnim kupcem. Prema tome, kada potencijalni kupac pregleda sajt, vi elite da on neto uradi, da vam na neki nain odgovori. Reakcija koju elite da potencijalni kupac ispolji, a koju moete da merite, naziva se Traeni Odgovor (TO) ili na engleskom Most Wanted Response (MWR). Traeni Odgovor je vana stvar na vaem komercijalnom sajtu. Ako nemate TO za svaki proizvod ili grupu proizvoda, gotovo da nema smisla da postavljate va sajt na Internet (ako je cilj da sajt prodaje).
32
Uputstvo za rad
Izaberite najmanje tri komercijalna sajta i prouite nain na koji posluju. Posmatrajte sajtove sa raznih gledita. Kao prvo, stavite se u ulogu kupca i ispitajte da li je sajt jednostavan za upotrebu i da li vam sajt omoguava da obavite eljeni posao za najkrae vreme. U drugom koraku, posmatrajte sajt kao analitiar elektronskog poslovanja. Utvrdite koji model poslovanja sajt implementira. Pokuajte da apstrahujete osnovnu funkcionalnost sajta i njegovu operativnu upotrebljivost (usability). U treem ocenjivanju sajta, posmatrajte organizaciju sadraja, navigaciju, grafika reenja i slino. U poslednjem koraku, pokuajte da prepoznate ta je traeni odgovor, koliko ih ima, i da li su pravilno postavljeni. Da bi vae procene bile samerljive usvojte jasne kriterijume poreenja i ustanovite skalu ocenjivanja, na promer od 1 do 5 ili od 1 do 10. Obrazujte tabelu ija e kolona odgovarati izabranom sajtu, a iji e red odgovarati posmatranom svojstvu. Na osnovu uporedne analize pokuajte da otkrijete nedostatke sajta i da predloite poboljanja.
33
34
35
Veba 6
Naziv vebe: Komparativna analiza reprezentativnih domaih prodajnih sajtova. Zadatak: Uraditi elektronsku verziju izvetaja sa opisom aktivnosti. Tabelarno prikazati rezultate sa uporednim ocenama po izabranim kriterijumima. Objasniti kako sajt realizuje funkciju brige o kupcima. Aktivnosti: Izabrati tri reprezentativna domaa sajta koja posluju preko Interneta. Dati ocenu i obrazloiti ocenu prodajnog sajta sa stanovita naina plaanja, izgleda, upuivanja kupca u kupovinu, praenja istorije kupovine, mera zatite i brige o kupcima.
realizuje?
Kada se i kako zapoinje autorizacija kreditne kartice plaanja sa rauna? Da li postoji strana koja potvruje ili se alje imejl i kako kupac moe da prati svoju
36
Prirunik iz elektronskog poslovanja 1 Da li su poeljne fotografije, kompjuterski generisane slike, skice? Kako se isporuuje opisni sadraj (MS Word, Acrobat, ASCII)? Da li pie ko je odgovoran za ispravnost teksta i podataka?
Vana osobina sajta je stickiness, to znai da posetilac ostaje due nego to bi uobiajeno ostao. Postie se dobrim sadrajem i dobrim dizajnom sajta:
Posle nekog vremena posetilac se familijarizuje sa biznisom osea se prijatno kada
kupuje.
Posetilac se vraa da ponovo kupuje.
Uputstvo za rad
Pronai sajtove preko kojih se reklamiraju ili prodaju neke usluge. Nai dobre i loe primere (slika 5.1) prodajnih i uslunih sajtova.
Slika 6.1. Primer loe uraenog sajta. Na konkretnim primerima uraditi analizu sajta sa stanovita ta se oekuje da kupac eli kada doe na sajt. Da li je na sajtu oigledno ta kupac eli da sazna kada doe na sajt, ta se oekuje da kupac uradi kada doe na sajt i da li su oigledne koje su specifinosti ciljnog kupca. Na slici 5.2 je primer sajta na kome se teko nalaze najvaniji podaci zbog kojih posetilac dolazi na sajt.
37
Slika 6.2. Primer sajta na kome se teko nalaze najvanije informacije. Dati primere sajtova na kojima se lako uoavaju linkovi sa najvanijim informacijama, kao i dopunske informacije koje e motivisati posetioce da stalno poseuju sajt. Analizirati primer kao na slici 5.3.
Slika 6.3. Primer sajta na kome se lako nalaze najvanije informacije. Posebno analizirati da li su neophodni dinamiki generisani ili statiki sadraji. Na konkretnim primerima objasniti razloge za nain generisanja sadraja. Na slici 6.4. dat je primer motivisanja posetilaca da aktivno uestvuju u akcijama na sajtu. Dejan Toi i Miroslav Lutovac 2008 38
39
7)
40
41
42
Veba 7
Naziv vebe: Elementi vertikalne analize trita i privredne grane (industrije) u elektronskom poslovanju. Zadatak: Uraditi elektronsku verziju izvetaja sa opisom aktivnosti. Pronai da li samo analizirani sajt ima e-poslovanje ili i ostali u lancu od snabdevanja do krajnjeg korisnika imaju e-poslovanje. Aktivnosti: Izabrati jedan uzoran sajt koji posluju preko Interneta. Uraditi analizu vertikalne povezanosti. Ispitati kako je realizovano poslovanje od snabdevanja da krajnje prodaje.
43
Uputstvo za rad
Izabrati jedan uzoran komercijalni sajt. Poeljni je da sajt bude to bolji i razgranatiji da bi se na njemu uoili svi podsistemi. Prouiti organizaciju sajta. Apstrahovati podsisteme, kao to su plaanje ili dostava. Identifikovati primarnog snabdevaa. Utvrditi kako se roba isporuuje. Ispitati da li postoje mere zatite kupca u sluaju pogrene isporuke.
44
45
Veba 8
Naziv vebe: Predlog elektronskog poslovanja malog preduzea. Zadatak: Uraditi elektronsku verziju izvetaja u kome e biti opisan model poslovanja malog preduzea. Uraditi predlog naslovne strane i strukturu sajta sa mapom strana na sajtu. Objasniti kako se ostvaruje zadovoljenje potrebe potencijalnog potroaa. Ukazati na oekivane probleme u poslovanju. Aktivnosti: Za izabrani poslovni model uraditi predlog poslovanja preko Interneta.
46
biznisa koja se obraa potrebama organizacija, prodavcima i kupcima u cilju smanjenja trokova, poveanja kvaliteta robe i usluge, i poveanja brzine isporuke. Prema definiciji Evropske unije, e-trgovina je skup komercijalnih aktivnosti koje se vode preko elektronskih mrea (esto preko Interneta), a koje imaju za krajnji cilj prodaju ili nabavku. Treba uoiti da e-trgovina po definiciji ne insistira na elektronskom plaanju, na primer preko Interneta. Termin e-business je uveo IBM oktobra 1997, i od tada se jasno razlikuje e-poslovanje od e-trgovine (e-commerce). Na slici 8.1. prikazan je izgled sajta preduzea koji je prodaju softverski proizvoda Key to Metals.
Slika 8.1. Web sajt proizvoda Key to Metals. Na slici 8.2. prikazan je sajt prodaje softverskog proizvoda koji je razvijen u Srbiji a koji se prodaje preko sopstvenog reenja elektronske prodaje.
47
Uputstvo za rad
Osmisliti elektronsko poslovanje malog preduzea. Predloiti poslovne procese koji mogu da se poboljaju uvoenjem elektronskog poslovanja. Izabrati model elektronskog poslovanja. Usvojiti operativan nain poslovanja preko Interneta. Predloiti naslovnu stranu komercijalnog Web sajta prema izabranom modelu. Opisati sastav (strukturu) Web sajta navoenjem osnovnih Web strana sajta i njihovih meusobnih veza. Razmotriti potrebe kupaca kojima sajt udovoljava i opisati kako se one konkretno zadovoljavaju online. Proceniti koje su pretnje i mogui problemi u uspostavljanju predloenog elektronskog poslovanja.
48
49
50
51
Veba 9
Naziv vebe: Komparativna analiza elektronskog poslovanja banaka. Zadatak: Uraditi elektronsku verziju izvetaja u kome e biti opisane sve usluge koje izabrane banke vre preko Interneta. Posebno opisati mogunosti plaanja u zemlja, a posebno u inostranstvu, elektronskim putem. Uraditi uporednu tabelu sa ocenom kvaliteta usluga. Aktivnosti: Za najmanje tri bankarska sajta uraditi pregled usluga koje pruaju preko Interneta.
Sledei termini se odnose na neki od oblika elektronskog bankarstva: personal computer (PC) banking, Internet banking, virtual banking, online banking, home banking, remote electronic banking, i phone banking. PC banking i Internet ili online banking se najee koriste. Obino se veliki broj pomenutih termina uzima kao sinonim za isti pojam. PC banking je oblik elektronskog bankarstva koji omoguava korisnicima da izvravaju bankarske transakcije preko personalnog raunara posredstvom modema. Obino, banka nudi komitentu svoj finansijski softver koji dozvoljava korisniku da obavlja finansijske transakcije sa njegovog raunara. Korisnik, onda, modemski pristupa banci, preuzima podatke, i pokree programe koji su na njegovom raunaru. Znaajan broj banaka, danas, nudi PC banking koji omoguava da komitent dobije stanje rauna, pregled transakcija kreditne kartice, plaanje rauna, i prenos sredstava sa rauna na raun. Internet banking, koji se nekada naziva online banking, je sledei evolutivni korak u odnosu na PC banking. Internet bankarstvo koristi Internet kao kanal za sprovoenje bankarskih aktivnosti, na primer, prenos sredstava, plaanje rauna, pregled stanja tedne knjiice, otplata kredita, kupovina finansijskih instrumenata i hartija od vrednosti. Internet banking komitent pristupa svom raunu preko Internet itaa, kao to je Microsoft Internet Explorer. Softver koji izvrava Internet banking funkcije nalazi se na baninom World Wide Web serveru, a ne na korisnikom PC-ju. NetBanker definie pravu Internet banku kao banku koja obezbeuje uvid u stanje rauna i neke mogunosti transakcija malom biznisu preko Internet servisa World Wide Web. Internet banke su jo poznate kao virtual, cyber, net, interactive, ili Web banks. Do dananjeg dana, veliki broj banaka je prvo ustanovio promotivno prisustvo na Internetu, u obliku informativnih ili interaktivnih Web sajtova, a zatim su napravljeni snani sajtovi za transakcije. Manji broj banaka, koji jo uvek nema punu funkcionalnost online transakcija, obino na svojim sajtovima navodi da se u budunosti oekuje potpuno ebankarstvo. Mada Internet banke pruaju puno istih usluga kao i tradicionalne banke od cigle i maltera, analitiari sagledavaju Internet banking kao sredstvo (1) da se zadre sofisticirani komitenti iji zahtevi permanentno rastu, (2) da se razvije nova baza bankarskih korisnika, i (3) da se dobije vei udeo u depozitima.
53
Tipian sajt Internet banke specificira vrste transakcija koje se pruaju, i stavlja na uvid informacije o bezbednosti rauna. Internet banke, u optem sluaju, imaju manje trokove poslovanja i sprovoenja transakcija u odnosu na tradicionalne banke od cigle i maltera. Zbog toga, one esto mogu da ponude manje cene usluga. Internet banking nije ogranien na fizike poslovne lokacije; neke Internet banke postoje bez fizikih ogranaka (ekspozitura), ne primer, Telebank (Arlington, Virginia) i Banknet (UK). U nekim sluajevima, Web banke nisu ograniene na voenje transakcija u okvirima nacionalnih granica, ve imaju mogunost da prave simultane transakcije koje ukljuuju velika finansijska sredstva. Analitiari u industriji smatraju da elektronsko bankarstvo prua razne vrste privlanih mogunosti za pristup raunu sa udaljene lokacije:
Dostupnost banke za upite i usluge transakcija tokom celog dana od 00:00 do 24:00. Globalna povezanost cele zemljine kugle. Jednostavan pristup podacima transakcija, tekuih, nedavnih i prolih. Neposredan uvid u meunarodna bankarska kretanja, finansiranje i kreditiranje, bez
posrednog uea drugih institucija. Prethodno navedene prednosti odslikavaju samo deo prednosti koje prua e-bankarstvo. Postoji nekoliko naina da se otvori elektronski bankarski nalog. Komitenti koji ve imaju naloge u tradicionalnim bankama, a ele da zaponu korienje usluga elektronskog bankarstva, mogu jednostavno zatraiti od svoje institucije softver za PC banking ili dobiti lozinku za Internet banking. U oba sluaja je minimalizovana papirologija. Kada se komitent ukljui u online sistem, dobija potpuni pristup svim svojim nalozima koji su u banci otvoreni. Novi komitenti mogu ustanoviti svoj nalog za e-bankarstvo popunom obrasca za pristup PC banking sistemu. Obrazac se tradicionalnom potom alje instituciji koja prua eljenu uslugu. Alternativno, novi komitent moe popuniti obrazac na sajtu banke i podneti online molbu/zahtev za Internet bankarstvo.
54
U oba sluaja otvaranja rauna, komitent moe ulagati sredstva na online raun pomou ekova, elektronskim prenosom, ili drugim oblicima. Oigledno, nije nuno fiziko saobraanje izmeu stranke i institucije. Na prethodno opisani nain bankarske institucije se ukljuuju u svetski trend korienja Interneta i Web tehnologija kao alternativnog kanala za isporuku robe i pruanje usluga. Ponuditi e-banking u repertoaru svojih usluga ne znai samo biti in, ve predstavlja meru da se ne bude out. E-banking se danas od trend procesa pretvara u must-have imperativ visokog prioriteta. Trend i budui razvoj elektronskog bankarstva mogu da se predstave kroz sledea gledita: Porast udela online bankarstva u globalnom bankarskom sistemu Poveani prodor irokopojasne telekomunikacione infrastrukture Mobilni Internet Internet pristup preko TV infrastrukture Viekanalna strategija razvoja i CRM Paradigma One Stop Finance Web Shop Prema razliitim studijama, online udeo bankarstva je u porastu i postepeno e rasti u bliskoj budunosti. Ugledna istraivako-konsultantska kua Datamonitor oekuje da e preko 75% evropljana, do 2010, koristiti online banking. Poveani prodor irokopojasne telekomunikacione infrastrukture irokopojasna Internet veza (broadband connectivity) moe se definisati kao Internet veza koja prua brzinu preuzimanja podataka (downstream) od najmanje 256 Kbps (kilo bita u sekundi), a minimalnu brzinu slanja podataka (upstream) od 64 Kbps. Ovu brzinu danas postiu razne xDSL tehnologije, kablovski modemi, satelitske veze, i veze preko energetskih kablova. Bra i pouzdanija veza ohrabrujue deluje na korisnike e-bankarstva. Ipak, ovo nije usko grlo i prevashodan pokreta jer je poverenje u bezbednost bankarskih podataka i transakcija odluujui inilac razvoja elektronskog bankarstva. Sa druge strane mogua je i druga slika ako se e-bankarstvo proiri dodavanjem usluga koje zahtevaju bolju IT infrastrukturu i bre veze.
55
Za sada, broadband e pre da pospei postojee e-banking korisnike nego da osvoji nove. Eventualni problem i rizik razvoja moe biti u ruralnim sredinama koje nemaju xDSL i sline servise. Tada su neke funkcionalnosti praktino iskljuene, kao to je Voice Over IP (VOIP) koji omoguava da razgovarate za bankarskim slubenikom preko iste Internet veze koju koristite za pristup bankarskom sajtu. Prenosivi laptop raunari, mali kompjuteri koji stanu na dlanu (handheld), i moderni mobilni telefoni (smart-phones), dobijaju sve kvalitetniji i bri pristup Internetu beinim putem, i postaju univerzalni sa gledita poslovnih aplikacija prevashodno e-bankarstva. Neki analitiari (Lucent) smatraju da e mobilni terminali u mnogome zameniti klasine kompjutere kada se govori o poslovnom izlasku na Internet, jer e se njima pristupati masovno bankarskim nalozima. EITO, European Information Technology Observatory, predvia da e preko 175 milijardi do 2010 biti u mobilnim servisima. Mobile banking (mobilno bankarstvo, m-banking) se znaajno oslanja na ICT (informaciono-komunikaciona tehnologija) infrastrukturu. Po nekima, to je sledei evolutivni korak elektronskog bankarstva. Drugi, pak, smatraju da e m-banking biti samo deo ebanking-a. M-banking zahteva mnogo precizniju registrativu i ICT podrku da bi mogao da pree nacionalne granice, pogotovu u Evropi. Stapanje Internet i TV tehnologija je od znaaja i za elektronsko bankarstvo. Prednost ovog trenda je visoka penetracija TV opreme i veliki kapaciteti za prenos podataka TV kablovima. Neki prognoziraju da e do 2010 godine integralni digitalni TV (settop box) moda uzeti primat nad obinim PC raunarom, kada se radi o pristupu Internetu. U socijalno i finansijski osetljivim oblastima, televizija ima mnogo veu probojnost nego druge tehnologije i PC pristup Internetu, pa se predvia da digitalna interaktivna televizija moe postati kljuni kanal za pruanje online bankarskih usluga. Kraj prolog veka je iznedrio nove elektronske kanale za pruanje usluga (service delivery channels): Internet, mobilna telefonija, PDA (Personal Digital Assistant), call-centri, digitalna TV, Web-zasnovani bankarski automati (ATM). Sa gledita bankarstva, svi novi elektronski kanali koegzistiraju sa tradicionalnim bankarskim kanalima koji se oslanjaju na ekspoziture i neposredni lini kontakt sa strankom.
56
Online kanali imaju inherentno nisku cenu i ne zahtevaju intenzivan ljudski rad, pa pruaju bankama mogunost da ponude komitentima i dodatne usluge po istoj ceni, ili da smanje cenu postojeih usluga. Odravanje tradicionalne bankarske infrastrukture, uz istovremeno ohrabrivanje upotrebe online bankarstva, vodi ka ukupnom rastu elektronskog bankarstva. Procenjuje se da e u bliskoj budunosti multi-channel strategija dominirati razvojem bankarskog sektora, to znai da e se ravnopravno koristiti i online i offline bankarstvo. Kljuni pokreta proliferacije novih e-bankarskih kanala je borba finansijskih institucija da zadre klijentelu novim uslugama i kvalitetom rada, to se uklapa u optu sliku na areni elektronskog poslovanja: imperativni marketing 1:1 i upravljanje odnosima sa kupcima CRM (Customer Relation Management). Opte je prihvaeno da e komitenti najverovatnije koristiti sve ponuene kanale za pruanje bankarskih usluga, i da je malo verovatno da e napustiti jedan kanal i potpuno prei na drugi. ak se navodi i stereotip: (1) komitent eli da vidi svog bankarskog savetnika uivo da bi doneo ivotnu finansijsku odluku, (2) komitent preko telefona sravnjuje stanje rauna ili proverava ekove, (3) komitent plaa neke raune online preko Web sajta banke. Korisnici bankarskih usluga su spremni i voljni da se veu za jedno mesto, u koje imaju poverenje, na kome mogu da obave sve finansijske poslove i dobiju personalizovana reenja i ponudu (One Stop Finance Web Shop). Preko 70 procenata e-bankarskih korisnika odobrava stav: elim personalizovani Web sajt na kome mogu lino da struktuiram eljenu informaciju. Online banking moe (i mora) da udovolji ovom zahtevu i da ponudi mogunost davanja selektivnih informacija koje su zasnovane na automatski prikupljenim i obraenim CRM podacima. Prethodno opisanu paradigmu implementira uspeno Amazon.com jedno mesto na Internetu na kome moete obaviti sve. Sa gledita bankarstva, prebacivanje korisnikih usluga na Internet, savetovanje komitenata preko Interneta, i drugo, potencijalno ini delove postojee bankarske infrastrukture suvinom, na primer slubenike koji direktno komuniciraju sa komitentom. Sa
57
druge strane, Web dokumenti i materijali mogu zahtevati veliko online vreme komitenta, na primer da se preuzme (download) neki dokument ili podaci, ili da se pronae eljena informacija. To odmah ukazuje na neophodnost brzih i pouzdanih telekomunikacionih veza. U ovom trenutku se ne moe pouzdano proceniti ta preovlauje u cost-benefit analizi elektronskog bankarstva:
ansa da se utedi na kancelarijskom prostoru, prevozu zaposlenih, grejanju i
Slika 9.1. Primer elektronskog bankarstva banke http://www.florencestatebank.com/ koja ima i klasino i online bankarstvo.
58
Uputstvo za rad
Odabrati najmanje tri Web sajta banaka, pri emu dva sajta treba da predstavljaju domae banke. Prouiti koje usluge elektronskog bankarstva sajtovi nude. Utvrditi kako se obavljaju transakcije plaanja. Ispitati da li postoje finansijski kalkulatori. Ako postoje, isprobati ih. Usvojiti kriterijume poreenja i napraviti uporednu analizu. Rezultate analize predstaviti tabelom.
59
60
61
62
Veba 10
Naziv vebe: Komparativna analiza administrativnih Web sajtova elektronska uprava. Zadatak: Uraditi elektronsku verziju izvetaja u kome e biti opisane sve usluge koje izabrane administrativne institucije vre preko Interneta. Posebno opisati korist graana i preduzea. Uraditi uporednu tabelu sa ocenom kvaliteta usluga. Aktivnosti: Za pet Web sajtova uraditi uporedni pregled administrativnih usluga koje izabrane institucije pruaju preko Interneta.
odlika, posebno jedinstvenih osobina ljudskog tela. Biometrika se moe koristiti za utvrivanje identiteta graana i minimizaciju prevare usled lanog predstavljanja. Osnovni biometrijski parametri se izvode iz osobina oka, otisaka prstiju, oblika ake, i glasa. Konkretna realizacija e-uprava se kree u irokom opsegu od jednostavnih sajtova koji daju samo obavetenja i uputstva za graanstvo, do vrlo sloenih sajtova koji pruaju kompleksne administrativne usluge graanima. Mogu se izdvojiti sledee kategorije elektronske dravne uprave: E-services je elektronska dostava administrativnih informacija, vladinih programa, i slinog, najee preko Interneta. E-management je korienje ICT za poboljanje rukovoenja administracijom. Unapreuju (ubrzavaju) se administrativni procesi i poboljava se protok informacija izmeu dravnih institucija, agencija, odseka, i drugih administrativnih organizacionih jedinica. E-democracy je upotreba ICT, poglavito elektronske pote i Interneta, za poveanje uea graana u javnom radu i procesima odluivanja. To je dvosmerna relacija graana i drave, koja poveava odziv graana i otvorenost rada dravne uprave. E-commerce je razmena novca i dobara preko Interneta, to moe ukljuiti plaanje poreza, naplatu komunalnih rauna, registraciju vozila, i drugo.
Uputstvo za rad
Odabrati pet Web sajtova dravnih institucija, vladinih agencija, ministarstava, i slino. Prouiti koje usluge sajtovi pruaju graanima i privredi (preduzeima, biznisu). Ispitati da li su dostupna normativna akta, zakoni, uredbe i druga administrativna uputstva. Proverite kako se na Internet pretraivaima pojavljuju dravni sajtovi i za koje kljune rei. Usvojiti kriterijume poreenja i napraviti uporednu analizu. Rezultate analize predstaviti tabelom.
64
65
66
67
Veba 11
Naziv vebe: Komparativna analiza obrazovnih Web sajtova elektronsko uenje (e-learning), uenje na daljinu (distance learning), uenje zasnovano na Web tehnologiji (Web based training). Zadatak: Za pet Web sajtova napraviti uporedni pregled obrazovnih usluga koje izabrane kole ili univerziteti pruaju preko Interneta. Uraditi elektronsku verziju izvetaja u kome e biti opisane aktivnosti na asu. Aktivnosti: Pregledati Web sajtove kola, univerziteta i drugih obrazovnih ustanova. Utvrditi koje obrazovne usluge izabrane institucije vre preko Interneta. Posebno opisati korist uenika, studenata i nastavnika. Uraditi uporednu tabelu sa ocenom kvaliteta usluga.
68
Obrazovanje na daljinu (distance education) je poseban vid korienja Interneta za potrebe kolovanja i do-edukacije. Nastavnici mogu da koriste poseban softver za pripremu predavanja (Virtual Learning Environment, VLE). Na primer postoji poseban pristup za uenje stranih jezika u kojima se raunarska tehnologija koristi za prezentaciju, interaktivnu obuku i procenu stepena savladane materije (Computer-Assisted Language Learning, CALL). Postoje centri za obuku koji nemaju nikakvu akreditaciju a ipak izdaju diplome i bez ikakvog studiranja; ove organizacije se nazivaju diploma mill ili degree mill. Svi ovi sistemi za obuku na daljinu mogu da koriste softverske pakete koji omoguavaju upravljanje materijalom za uenje i sadrajem u tom materijalu (Learning Management System, LMS). To su sistemi koji su zasnovani na Internet tehnologiji sa mogunou da se materijalu pristupi u bilo koje vreme i sa bilo kog mesta (princip "anytime, anywhere"). Ima puno institucija koje se bave edukacijom na daljinu, a neke su organizovane u posebne asocijacije (European Association of Distance Teaching Universities, EADTU). Neki od engleskih termina koji se mogu nai u vezi sa uenjem na daljinu su: e-learning gde se u osnovi misli na obuku preko Interneta (Web-based Learning, Online Learning), CBT (Computer Based Training) podrazumeva korienje raunara za obuku ukljuujui korienje CD, Interneta ili intraneta. Razvoj mobilne tehnologije, kao to su mobilni telefoni i PDA ureaji (Personal Digital Assistant), omoguena je isporuku i obuku mobilnim korisnicima (m-learning). U vodeem strunom asopisu iz oblasti elektronskog poslovanja e-magazin (broj 46, februar 2007. godine) objavljen je tekst koji analizira mogunosti da Srbija postane lider u elektronskom poslovanju kao i u obrazovanju na daljinu (videti sliku 11.1). Solidna infrastruktura, kvalitetan nastavni kadar, kombinacija klasinog kolskog sistema i savremenih tehnologija daju izvanredne mogunosti da Srbija postane regionalni lider.
69
Slika 11.1. Analiza mogunosti da Srbija postane lider u e-poslovanju. Na slici 11.2. prikazan je jedan od brojnih sajtova koji nude besplatne kurseve za obuku.
70
Uputstvo za rad
Odabrati pet Web sajtova kola i univerziteta. Prouiti koje usluge sajtovi pruaju acima, studentima, nastavnicima, profesorima, i ostalim uesnicima u obrazovanju. Ispitati da li su neki obrazovni materijali dostupni besplatno. Proveriti kako se na Internet pretraivaima pojavljuju obrazovni sajtovi i za koje kljune rei. Usvojiti kriterijume poreenja i napraviti uporednu analizu. Rezultate analize predstaviti tabelom.
71
6) 7)
72
Veba 12
Naziv vebe: Analiza razliitih modela elektronskog poslovanja. Zadatak: Na osnovu prethodno uraenih vebi, opisati modele elektronskog poslovanja sa kojima ste se susreli. Napisati elaborat o opravdanosti elektronskog poslovanja. Aktivnosti: Obnoviti rad iz prethodnih vebi i podsetiti se zakljuaka iz uporednih analiza. Uoiti i objasniti koje su prednosti modela elektronskog poslovanja u odnosu na klasino. Uraditi uporednu tabelu sa ocenom pogodnosti za poslovanje preko Interneta. Nai najmanje jedan primer koji ilustruje da je ekonomski isplativije poslovati preko Interneta umesto klasinog poslovanja.
73
Poslovni model moe biti veoma opti (u makro planu, big picture) ili moe obilovati pojedinostima na osnovu kojih je mogue, na primer, napraviti baze podataka i softver za elektronsko poslovanje. Napomenimo da bez razraenog poslovnog modela nema uspenog elektronskog poslovanja srednjeg i velikog preduzea.
Uputstvo za rad
Podsetiti se na rad i rezultate prethodnih vebi. Posebno prouiti poslovne funkcije koje se unapreuju elektronskim poslovanjem. Prepoznati poslovne modele na kojima je zasnovano poslovanje predstavljeno sajtovima sa vebi. Prouiti sluajeve kada je elektronsko poslovanje izrazito podesnije i isplativije od klasinog.
74
Sledei primeri slikovito pokazuju da je ekonomski isplativije poslovati preko Interneta nego klasino: 1) 2) 3) Uporednu tabela sa ocenom pogodnosti za poslovanje preko Interneta:
75