P. 1
Seminar Ski RAD - Profit Ekonomija

Seminar Ski RAD - Profit Ekonomija

|Views: 534|Likes:
Published by Đorđe Puzigaća

More info:

Published by: Đorđe Puzigaća on Oct 07, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/30/2013

pdf

text

original

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE

Banja Luka

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA „OSNOVI EKONOMIJE“

NAZIV SEMINARSKOG RADA: „PROFIT I CIJENA PROIZVODNJE“

Student: Saša Žarković Broj indeksa: 226/08

Mentor: prof. dr Slobodan Babić Ocijena: 5 6 7 8 9 10

........Prosječan profit .........FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka Banja luka.........Tržišna vrijednost....... 4...... 2..........tržišna cijena i ekstra profit .Cijena koštanja . broj indeksa: 226/08 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE JOVANA DUČIĆA 23a Sadržaj : 1..Faktori koji utiču na profitnu stopu ....... godine Saša Žakrović..... 5.........Profitna stopa ........ decembar 2008. 6....Zakon tendencijskog padanja profitne stope 2 .......... 3......... .

Izučavajući profit.sastoji se iz utrošenog postojanog kapitala+plaćene vrijednosti radne snage+dijela vrijednosti koji besplatno prisvaja kapitalista-viška vrijednosti. Postojani kapital dijeli se na stalni dio kapitala-kapital uložen u mašine i opticajni dio kapitala-kapital uložen u sirovine.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka 1. Svaka kapitalistička proizvedena roba. CIJENA KOŠTANJA I PROFIT Višak vrijednosti na površini kapitalističkog društva ne pojavljuje se kao proizvod promjenljivog kapitala.nego onaj deo postojanog kapitala koji se u toku proizvodnog procesa utrošio da bi se proizvela nova upotrebna vrijednost.u vidu interesa ili kamate. Vrijednost se sastoji iz prenjete vrijednosti.cijeli se utroši i svoju vrijednost prenosi na novu robu.vrijednost robe izgleda ovako: R=p+pr+v Pod p podrazumijeva se postojani kapital. Ako bi to formulom htijeli da prikažemo.ona suma vrijednosti koju je kapitalista utrošio-platio za radnu snagu.pa tako i postepeno prenosi svoju vrijednost na novu upotrebnu vrijednost. Promjenljivi dio kapitala je.utrošenog postojanog 3 .nego se troši postepeno.nego se pojavljuje u nekoliko vidova: u vidu profita.trgovačkog prifita i zemljišne rente.niti ga industrijalac prisvaja u cijelosti.pogonski materijal itd.ali ne čitav predujmljeni postojani kapital.u stvari. Međutim.a višak vrijednosti-to je višak koji besplatno prisvaja kapitalista.mi treba da se upoznamo kakva je stvarna razlika između profita i viška vrijednosti.stalni kapital iako cijeli služi u proizvodnom procesu. Opticajni dio kapitala čim uđe u proizvodni proces.ne troši se jednokratnom upotrebom.

rezultat besplatnog rada radnika.zatim. Ako padne prodajna cijena ispod cijene koštanja. Višak vrijednosti. Najniža granica po kojoj može kapitalista prodavati robu jeste cijena koštanja robe.a profit kao višak prodajne cijene iznad njene vrednosti.alat i ostala pomoćna sredstva. Znači cijena koštanja zanatlijski proizvedene robe ravna je vrijednosti robe.kapitalista gubi izvjestan dio predujmljene kapital-vrednosti.kapitaliste mogu upotrijebiti kao sredstvo borbe protiv drugih kapitalista ili protiv prostih robnih proizvodjača.nego rezultat i poromjenljivog i postojanog kapitala. U profitu se prikrivaju odnosi kapitalističke proizvodnje. Ukoliko kapitalista prodaje robu po vrijednosti.mi ćemo vidjeti to da kapitalista plaća jedan dio.jer profit posmatran kao rezultat cijelokupnog kapitala.ne daje sliku od kuda potiče višak vrijednosti. Kategorija profita je važna ekonomska kategorija.odnosno profit. Ovaj plaćeni dio naziva se cijena koštanja.a jedan dio višak vrijednosti prisvaja besplatno. U prostoj robnoj proizvodnji naprotiv. Vrijednosti robe je materijalizovani ljudski rad u robi. Ona se određuje prema radu koji je potreban za proizvodnju robe.kao da je višak vrijednosti rezultat ne samo promjenljivog kapitala.ali ipak sa profitom. Zato kapitalista cijenu koštanja smatra unutrašnjom vrijednošću robe.ali on realizuje uvijek neki profit čim prodaje robu iznad cijene koštanja. Ako posmatramo strukturu vrijednosti robe.nema razlike između vrijednosti i cijene koštanja.on realizuje višak vrijednosti. Tu mogućnost prodaje robe ispod vrijednosti.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka kapitala i novostvorene vrijednosti.mora izvjesno vrijeme da radi. 4 . Zanatlija mora da kupi sirovine.ali na površini se to pojavljuje tako.da troši svoju radnu snagu da bi proizveo novu upotrebnu vrijednost. Ta nova vrijednost ima da nadoknadi ono što je kapitalista platio radnicima i da da višak vrijednosti koga prisvaja kapitalista.je to ona vrijednost koju radnik stvara za vrijeme viška rada.

Obrazac za izračunavanje profitne stope izgleda ovako: Profitna stopa pf1=profit pf/cijelokupni predujmljeni kapital (p+pr) Stopa viška vrijednosti i stopa profita su dva različita mijerenja iste veličine koja usled različitosti mijerila izražavaju u isti mah i različite srazmijere ili odnos iste veličine. U višku vrijednosti odnos između kapitala i rada izlazi na vidjelo.U odnosu između kapitala i profita.dok kod stope profita-prema ukupnom kapitalu. U praksi ne može postojati ni u kom slučaju.kapital se ispoljava kao odnos prema samom sebi.onda se dobija profitna stopa.ako bi postojani kapital bio ravan nuli.jedino može obračunavati stavljanjem viška iznad prodajne cijene u odnosu prema cijelokupnom kapitalu.tj.dok profitna stopa nikad nije jednaka stopi viška vrijednosti.a sa druge strane.višak vrijednosti stavlja u odnos samo prema jednom dijelu cijelokupnog kapitala-promjenljivom kapitalu. Samo u onom slučaju stopa profita bila bi ravna stopi viška vrijednosti.odnosno profit.već se brojčano razlikuje od nje.kakav se ispoljava sa jedne strane kao višak preko prodajne cijene robe realizovan u prometnom procesu. Ako se stavi višak vrijednosti. Profit je u masi jednak višku vrijednosti.u odnos ne samo prema promenljivom kapitalu.tako isto smatra da se stepen oplodnje kapitala.PROFITNA STOPA Kao što višak vrijednosti kapitalista posmatra kao plod cijelokupnog kapitala.procenat zarade. 5 ..FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka 2.između kapitala i viška vrijednosti.odnos u kome se on kao prvobitna suma vrijednosti razlikuje od nove vrijednosti koju je sam rodio.kao višak koji je izbliže određen svojim odnosom prema cijelokupnom kapitalu.već prema cijelokupnom kapitalu.ali to je samo teoretska predpostavka. Ta razlika dolazi otuda što se pri izračunavanju stope viška vrijednosti.

ne stvara višak 6 .tj.utoliko će biti i manja masa profita. Ukoliko se želi veća tehnika treba ulagati više kapitala u postojani dio kapitala.raspored vrijednosti kapitala za sredstva za proizvodnju i na radnu snagu. Organski sastav kapitala izražava produktivnost rada u jednom preduzeću.već kao stalni proces. masa viška vrijednosti ne zavisi od veličine cijelokupnog kapitala. Pod njim podrazumjevamo kružno kretanje kapitala i to ne kao pojedinačno zbivanje.za to vrijeme taj dio kapitala ne stvara nikakav višak vrijednosti.FAKTORI KOJI UTIČU NA PROFITNU STOPU Stopa profita zavisi od mase viška vrijednosti i veličine predujmljenog kapitala.stvara višak vrijednosti. Pod organskim sastavom kapitala podrazumjevamo sa jedne strane.kapital uložen u sredstva za proizvodnju. Ali. Međutim. Treći elemenat koji utiče na stopu profita jeste obrt. Ukoliko je stopa viška vrijednosti veća utoliko će stopa profita bito veća. 2)organski sastav kapitala.pogonskog pomoćnog materijala i dr. Dok se kapital povremeno nalazi u prometu kao neprodata roba ili u novcu kao novčani kapital ili u proizvodnji kao rezervne sirovine.te će i profitna stopa biti veća.to povećava produktivnost rada i mogućnost radnika da obrade veću masu sirovina.utoliko će i stopa profita biti manja.pa je potreban i veći kapital za kupovinu sirovina. 3) obrt kapitala. I ukoliko je taj dio kapitala relativno manji u odnosu prema cijelokupnom kapitalu. 4) ekonomija u postojanom kapitalu.ali i za sve to vrijeme on nije proizvodan.odnos tehnike prema živoj radnoj snazi. Postojani kapital. Prema tome.nego samo od promjenljivog dijela kapitala. Vrijeme obrta sastoji se od vremena proizvodnje i vremena prometa. Obratno. Ukoliko je zbog dužine obrtnog perioda potreban veći predujam promjenljivog kapitala utoliko se on srazmjerno mijanje oplođuje. Samo dok se nalazi u oblasti proizvodnje kapital proizvodno funkcioniše. Ti elementi su : 1) stopa viška vrijednosti.ukoliko je manja. Uopšte uzev masa viška vrijednosti.svi oni elementi koji utiču da se masa viška vrijednosti ili smanjuje u odnosu prema određenom kapitalu.koji je upotrebljen za proizvodnju te mase viška vrijednosti.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka 3.naročito u mašine. Četvrti elemenat koji utječe na stopu profita jeste ekonomija u postojanom kapitalu.a sa druge. Višak vrijednosti stvara promenljivi kapital i to samo onoliko koliko se on stvarno promjenjuje u proizvodnji.uticaće i na stopu profita.u odnosu prema nekom kapitalu biće utoliko veća ukoliko se taj kapital više obrne.

Tako izračunata profitna stopa naziva se prosječna profitna stopa.utoliko više troši radnu snagu.000.PROSJEČNI PROFIT Cijene su jednake vrijednosti robe i svaki kapitalista ostvaruje onu masu viška vrijednosti koliko su proizveli radnici u njegovom preduzeću. Radi lakšeg obračuna ovdje je uzeto da se ukupan predujmljen kapital utroši te da je cijena koštanja ravna predujmljenom kapitalu. Cijena proizvodnje biće ravna vrijednosti robe samo onda ako se organski sastav kapitala te grane proizvodnje slaže sa prosječnim društvenim sastavom kapitala. Tako uzeta masa viška vrijednosti jednaka je masi profita.u drugoj 70 : 30. Ako predpostavimo da postoje tri grane proizvodnje čiji je organski sastav kapitala u prvoj 80 : 20.ali prilikom određivanja profitne stope taj kapital utiče na stopu profita.a u trećoj 60 : 40.što ga proizvodi neki kapital u određeno vrijeme. Na primjer. Prosječni profit ne utvrđuje se na osnovu mase profita. Na osnovu ovakvog zaključka vidjeli smo da u raznim granama proizvodnje postoje različite profitne stope. Ako stavi tu ukupnu masu profita prema ukupnom kapitalu on dobija profitnu stopu od 30 %. Ona je različita za svaku granu proizvodnje i za svaki artikal. Ekonomija u postojanom kapitalu sastoji se u tome da kapitalista štedi postojani kapital i na taj način relativno smanjuje taj kapitala prema promjenljivom kapitalu prema profitu. Ukupna masa viška vrijednosti koju bi taj kapitalista postigao iznosi 90.već na osnovu ukupne mase profita.u praksi nije to slučaj. Ako saberemo cijene 7 . Cijena koštanja se utvrđuje za svaki artikal ponaosob prema prosječnim uslovima utroška kapitala u određenoj grani proizvodnje. Ovdje treba ujedno zapamtiti da ukoliko kapitalista više štedi na postojanom kapitalu.pošto svaka grana proizvodnje ima drugačiji organski sastav kapitala.radi veće sigurnosti i obezbjeđenja rizika.onda bi profitna stopa bila pri istom stepenu eksploatacije u prvoj 20 %. Ako mijesto viška vrijednosti dodamo prosječan profit dobija se nova ekonomska kategorija-cijena proizvodnje.u trećoj 40 %.u drugoj 30 %.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka vrijednosti.što ga proizvodi cijelokupni kapital društva. 4.u svojoj grani proizvodnje. Predpostavimo da su ovi kapitali plasirani u raznim granama proizvodnje i da predstavljaju dijelove jednog kapitala. Međutim. Cijena proizvodnje sastoji se iz dva elementa:cijene koštanja i prosječnog profita. Vrijednosti kapitalistički proizvedene robe ravna je cijeni koštanja + višak vrijednosti.neki kapitalista uložio je svoj ukupni kapital od 300.000 u tri grane proizvodnje. Ekonomija u primjeni postojanog kapitala znači smanjiti postojani kapital prema višku vrijednosti.

a konkurencija između raznih grana svodi prosječne profitne stope za svaku oblast proizvodnje na opštu profitnu stopu.Prosječna profitna stopa predstavlja stihijski rezultat masovnog dejstvovanja zakona vrijednosti. 8 .konkurencija između preduzeća koja proizvode istu vrstu robe.onda robe čija individualna vrijednost stoji ispod tržišne vrijednosti realizuju ekstra višak vrijednosti ili ekstra profit.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka proizvodnje svih grana proizvodnje u jednom društvu. Cijene se više ne ravnaju po tržišnoj vrijednosti nego po cijeni proizvodnje. 5.koji bi osposobio neku grupu proizvođača. Konkurencija između istovetnih preduzeća svodi individualne vrijednosti roba na tržišnu vrijednost.a sa druge.odnosno razlika između niže individualne cijene koštanja i cijene koštanja koja društveno važi.Oni koji imaju veći organski sastav od prosječnog ostvarivaće veći profit.Ekstra profit je razlika između niže individualne vrijednosti i tržišne vrijednosti.da nameće onakvu cijenu pri kojoj može ostvariti najveću korist. Tržišna vrijednost sačinjava centar kolebanja za tržišne cijene-a ove su pak iste za robe iste vrste. Formiranjem cijene na osnovu cijene proizvodnje ne ukida se mogućnost ostvarenje veće mase profita od strane pojedinih kapitalista u jednoj godini proizvodnje.TRŽIŠNA VRIJEDNOST.Da bi se roba prodavala po cijenama koje približno odgovaraju vrijednosti robe potrebni su daleko niži uslovi proizvodnje nego uslovi pod kojima se cijena ravna prema cijeni proizvodnje.između raznih grana proizvodnje.Prodaja robe po vrijednosti traži samo to : da razmjena robe više nije slučajna pojava.onda će zbir cijena proizvodnje proizvedenih roba biti jednak zbiru njihovih vrednosti.Ako ponuda roba po prosječnoj vrijednosti preovlađuje.što se utvrđuje na osnovu iskustva na tržištu i da ne postoji nikakav prirodni ili vještački monopol. Konkurencija između grana proizvodnje pretvara tržišnu vrijednost u vrijednost proizvodnje.TRŽIŠNA CIJENA I EKSTRA PROFIT U kapitalističkoj proizvodnji postoji dvojaka konkurencija: sa jedne strane.da se robe proizvode približno prema društvenoj potrebi.dok one čija individualna vrijednost stoji iznad tržišne ne mogu realizovati jedan dio u njima sadržanog viška vrijednosti.

Pored povećanja viška vrijednosti.Sa akumulacijom kapitala povećava se i produktivnost rada.koje proizvode sredstva za život radničke klase. Faktori koji djeluju na to da profitna stopa ne pada apsulutno.Na taj način potojani dio kapitala srazmjerno raste više od promjenljivog kapitala.povećava se višak vrijednosti većom intenzifikacijom rada produženog radnog dana.ili relativnog opadanja prisvojenog viška rada u poređenju sa masom opredmećenog rada. Zakon padanja profitne stope ima tendencijski karakter jer čitav niz okolnosti utiče da koče njegovo apsolutno djelovanje. Sa povećanjem organskog sastava kapitala povećava se i produktivnost rada.te srozava najamninu ispod vrijednosti radne snage.koju živi rad pokreće.Na taj način smanjuje se vrijednost radne snage.ni na koji način ne isključuje da poraste apsulutna masa rada koju pokreće i eksploatiše društveni kapital.već ima samo tendenciju da pada su : • povećanje stepena eksploatacije. Ovaj zakon zove se zakon padanja profitne stope.Pored toga.Zakon progresivnog padanja profitne stope.Mašina zamjenjuje radnike.odnosno proširena reprodukcija. • relativna prenaseljenost.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka 6.Zato se i ovaj zakon naziva zakon tendencijskog padanja profitne stope.zakon kapitalističke proizvodnje.Sve to pojačava konkurenciju među radnicima.masa sitnih robnih proizvođača i sitnih kapitalista gubi svoje sredstvo za proizvodnju i ide u redove najamnih radnika. 9 .sa uvođenjem mašina. isti broj radnika pokreće veću masu sredstva za proizvodnju.Povećana produktivnost rada zahvata i one grane proizvodnje.te pada najamnina.ZAKON TENDENCIJSKOG PADANJA PROFITNE STOPE Izučavajući akumulaciju kapitala zaključeno je da je akumulacija. • iznajmljivanje radne snage ispod vrijednosti Sa razvitkom kapitalizma broj nezaposlenih je sve veći.proširenjem polja eksploatacije.a stoga i apsolutna masa viška rada koju on prisvaja.stvara se relativno suvišno stanovništvo.tj.iskorišćavanjem ženskog i dječijeg rada.

te na taj način smanjuje vrijednost radne snage.Ako on nabavi sada dve mašine.kao što ni kapitali plasirani u ta preduzeća ne dobijaju odgovarajući dio prosječnog profita.država i komunalna tijela uzimaju novac na zajam ) samo kamatu.Na taj način razvijene zemlje su u mogućnosti da prodaju robu iznad vrijednosti i ostvaruju ekstra profit. I kao šesto.Kamata je manja od prosječnog profita.da mora da propadne i da se zamjeni novim društvenim sistemom.zapravo je dio prosječnog profita. pojeftinjavanje elemenata postojanog dijela kapitala.pri obnovi mašine poslije njene amortizacije. • spoljna trgovina.Kapitalista zamenjuje ručni rad mašinskim radom samo ako je vrijednost mašine manja od iznosa najamnine radnika koje je ta mašina zamjenila.Otuda profit proizveden u tim preduzećima ne ide u zajednički fond za raspodjelu.Međutim.FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka Zbog velikog broja nezaposlenih radnika.Kada će se ta promjena izvršiti zavisi.neko je kupijo mašinu od pedeset konjskih snaga za sto hiljada dinara.Na primer. • Ako analiziramo čitavu kapitalističku proizvodnju vidimo da joj je cilj profit.gde je proizvodnja jeftinja. Razvijena spoljna trgovina različito utječe na povećanje mase viška vrijednosti.ipak će se vrijednosni sastav kapitala relativno malo povećati.sav unutrašnji razvitak kapitalizma dovodi do protivrečnosti u kapitalizmu i jasno pokazuje da je ovaj sistem neodrživ.ona omogućava kapitalističkim državama da trgujući sa nerazvijenim zemljama vrše eksploataciju nad njima. Znači.nego na osnovu prosječnih uslova u raznim zemljama.s jedne strane. 10 .tako da stvarno dvostruko poveća tehničku opremu preduzeća.Kapital uložen u ta preduzeća donosi njihovim sopstvenicima ( za organizovanje tih preduzeća.Utječe na pojeftinjenje postojanog dijela kapitala i što je ujedno i najglavnije.Kapitalista ne proizvodi robu radi zadovoljenja ljudskih potreba.mašina staje sedamdeset hiljada dinara.Robe se na svijetskom tržištu ne prodaju na osnovu utroška rada u proizvodnji razvijenih zemalja. Uslled povećanja produktivnosti rada smanjuje se vrijednost postojanog kapitala.u najrazvijenijim kapitalističkim zemljama sve veći broj preduzeća prelazi u svojinu države ili komunalnih tijela.kapitalisti ne uvode mašine.Ona omogućava da se životne namirnice dopreme iz raznih krajeva.nego je proizvodi da bi postigao profit.

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka od objektivnih momenata – od razvitka proizvodnih snaga.od organizovanosti i borbe.Sveta Popović-Kurs iz političke ekonomije.1952.Narodna knjiga.Beograd.kako u samoj zemlji tako i u čitavom svijetu. od njenog razvitka i političke svijesti . Literatura: Halmija Hasanagić. 11 .a s druge od subjektivnih – od radničke klase.

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka 12 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->