1. Šta je PEDAGOGIJA?

Sam naziv pedagogija potice od izvorne grcke rijeci PAIDAGOGOS, paisdijete;agein-voditi, sto znaci voditi dijete. Paidagogom se u antickoj Grckoj zvao rob koji je vodio djecu svojih vladara na igru, u skolu i sl. Vremenom se ovaj naziv prosiruje na sve posobe koje se bave odgojom kao sto su ucitelji, roditelji, odgajatelji. Pedagogija kao znanost istrazuje odgojni proces i zato je taj proces, kao dio drustvene stvarnosti predmet kojim se ona bavi, proucava ga i unaprijedjuje. Ukratko receno predmet proucavanja pedagogijske znanosti je odgoj ili oblikovanje, izgradjivanje covjeka kao ljudksog bica. 2. Šta je ODGOJ? Odgoj kao slozeni fenomen nemoguce je svesti na jednu definiciju. Neki autori( vukosavic, šimleša) ga definisu kao proces formieranja covjeka sa njegovim pozitivnim svojstvima tj intelektualnim, moralnim, tjelesnim, estetksim i radnim kvalitetima. Drugi autori( Malić i Mužić)definisu odgoj kao svaku svjesnu djelatnost kojom se razvijaju psihofizicke osobine covjeka, bilo da ih on ostavruje na samom sebi(samoodgoj) bilo da j vrsi prema drugim osobama. Prema tome, odgoj je proces koji je usmjeren na razvoj covjeka. Putem njega bioloski individuum prerasta u licnost odnosno psihicki, fizicki i duhocno se razvija, napreduje i uljuđuje. Samim tim znacaj odgoja je od neprocjenjive vrijednosti, a mozemo ga posmatrati sa aspekta drustva i aspekta pojedinca. 3. Šta je OBRAZOVANJE? Obrazovanje se definise kao proces usvajanja znanja, vjestina i navika sto je osnov za formiranje psihofizickih sposobnosti i naucnog pogleda na svijet. Obrazovanje se odnosi na kognitivnu sferu licnosti i predstavlja racionalnu osnovu odgoja. Odgoj je siri pojam od obrazovanja odnosno on u sebi ukljucuje i obrazovanje. 4. Ko ima pravo odgajati? Pravo na odgajanje imaju roditelji tj porodica, drzava preko svojih institucija( npr.predskolske i skolske ustanove), vjerske zajednice.. 5. Podjela odgoja 1.-po bitnim odredjenjima covjeka 2.- prema dobi odgojenika 3.- prema mjestu i specificnostima odgojnog rada 4.- s obzirom na vrijeme

5.1.

Podjela odgoja po bitnim odredjenjima covjeka:

1.- tjelesni odgoj 2.- intelektualni odgoj 3.-moralni odgoj 4.- estetski odgoj 5.- radni odgoj

sto znaci da se radnja odvija brzo i lako.Usvajanje sistema znanja. umjetnickim. sluzi se svojim razumom da bi ostavrio znacajne rezultate u drustvenim. skole. U takvim situacijama aktivnosti tjelesnog odgoja sluze kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode. uz vrlo malo angazovanja svijesti. Vjestine definisemo kao stecene psihomotorne sposobnosti koje nam omogucavaju da lakse.Zdravstveni zadatak Obuhvata cjelokuonu brigu za ocuvanje zdravlja i pravilnog fizickog rasta i razvoja ljudske jedinke. njegove spoznajne moci i na razvijanje i njegovanje smisla za intelektualne vrijednosti. rekreativni zadatak Obavljajuci razlicite duznosti. 2.1. Zadaci tjelesnog odgoja 1. brze i tacnije obavljamo neku radnju. Organizam se trosi i umara te ga je potrebno odmoriti i osvjeziti. To se postize formiranje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika i navika fizickog vjezbanja. 2. Sav buduci razboj covjeka zavisi prvenstveno o covjekovim intelektualnim sposobnostima. domovi. 3.1. Znanja predstavljaju uopstena iskustva ranijih narastaja koje u sistematiziranom obliku usvajaju novi narastaji. odgojni zadatak Utice na izgradjivanje pozitivnih osobina licnosti i formiranje navika kulturnog ponasanja. formiranje vjestina i navika. 5. Smisao intelektualnog odgoja se svodi na razvijanje covjekovih intelektualnih potencijala.bez vjestina i navika covjek bi bio nesposoban za zivot i rad. One oznacavju vecu izvjezbanost u izvodjenju neke radnje. Navike su automatizirane vjestine.2. Formiranje vjestina i navike. sporstke i druge organizacije. razvijanje psihofizickih sposobnosti i formiranje naucnog pogleda na svijet. djeluju brojni faktori kao sto su porodica. Putevi realizacije tjelesnog odgoja Na ostvarivanje tjelsnog odgoja kao i odgoja uopste. Zadaci intelektualnog odgoja: 1. Da bi covjek mogao aktivno ucestvovati u zivotu i radu. naucnim. Obrazovni zadatak Se odnosi na sticanje i usvajanje potrebnih znanja.1. njemu su potrebna znanja. predskolske ustanove. te da bi mogao pomagati dalji razboj nauke i kulture. Intelektualni odgoj Covjek je razumno bice. Osnova i pretpostavka intelektualnog djelovanja su znanja. svaki covjek je izlozen odredjenim naporima. 4. . Vjestine nastaju na osnovu znanja i formiraju se u procesu vjezbanja.5. tehnickim i drugim poljima ljudske djelatnosti.

Ovladavanje kulturom intelektualnog rada Osnovni preduslov u uspjesnosti svakog rada. One omogucavaju svakom pojedincu da se snalazi u novim situacijama i da ih stvaralacki rjesava. njihovim mogucnostima. samo obaj oblik. 6.primjerenost Zadaci postavljeni odgojenicima moraju biti prilagodjeni odgojenicima.. njegovim snagama i sposobnostima.. intelektualnog ili tjelesnog . ovladavanje kulturom intelektualnog rada i formiranje pozitivnih osobina licnosti. cjelokupno iskustvo covjecanstva je sistematski sredjeno 5. ..Ekonomicnost Opravdan je samo onaj postupak .sistematicnost Je lgicki zasnovana. kulturne ustaniove. sredstva masovnih komunikacija Temeljni zahtjevi intelektualnog odgoja: 1. sredstvo ili metoda koja najkracim putem vodi potpunom uspjehu.postupnost Ovaj zahtjev je odredjen odgojenikovim spoznajnim mogucnostima. mozemo ga smatrati motivom koji odgojenike potice na djelatnost. 4.-Aktivnost Ona neposredno proizlazi iz pedagogijskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti.. jeste postojanje kulture tog rada. 2.Formiranje pozitivnih osobina licnosti Intelektuani odgoj ucestvuje u razvijanju ljubavi prema istini. 3. 5. Putevi realizacije intelektualnog odgoja: Porodice.zadaci moraju biti adekvatni sposobnostima i mogucnostima pojedinih odgojenika 7.. razvijanje spoznajnih interesa. ako zelimo da se zadaci inteletualnog odgoja uspjesno ostvare moramo maksimalno aktivirati odgojenika u odgojnom radu. kritickog odnosa prema sebi i drugima. 4. predskolske i skolske ustanove. Razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti Intelektialnim snagama i sposobnostima odredjene su intelektualne mogucnosti pojedinca prilikom usvajanja znanja. vjestina i navika.3.. u razvijanju osjecaja duznosti i odgovornosti. snagama i sposobnostima.interes Je preduslov aktivnosti. oznacava usmjerenost pojednica na neki predmet.individualni pristup.

obicaje i oblike ponasanja koji su u skladu sa osnovima u nekom drustvu. Estetski odgoj To je podrucje odgojnog djelovanja cija je svrha da kod odgajanika razvije sposobnost za uocavanje. sistem normi i pravila ponasanja. Formiranje pozitivnih osobina volje i karaktera.to je dugotrajan proces koji zavisi od moralnog iskustva odgajanika. pravila i drugih moralnih kategorija. unutrasnje ih dozivjeti.formiranje moralne spoznaje .-razvijanje sposobnosti za uocavanje lijepog Ovaj zadatak se odnosi na kognitivnu sferu licnosti.Njegovanje smisla za eticke vrijednosti. odusevljenja. Razvijanje ove sposobnosti je slozen i dugotrajan proces koji pocinje dosta rano. .Upoznavanje morala i njegove teorije podrazumijeva usvajanje odredjenih pojmova o moralu. Proces moralnog formiranja licnosti se sastoji od nekoliko etapa: .usvajanje moralnih stavova i formiranje moralnih uvjerenja. 5.3.. sredstva masovnih komunikacija. Moralni odgoj je podrucje odgojnog djelovanja putem kojeg ce se individua razviti u moralnu licnost koja je usvojila pravila. Putevi realizacije moralnog odgoja: porodica. 2. vedrine.ovaj zadatak se odnosi na formiranje moralnih navika koje nam osiguravaju da se u razlicitim situacijama ponasamo upravo onako kako treba. odlucnost.4. 3. Formiranje moralnog ponasanja i djelovanja. dozivljavanje. prije svega na relaciji pojedinac-drustvo.formiranje moralnih uvjerenja . Moralni odgoj Moral je oblik drustvene svijesti. moralnih principa. radosti.5.formiranje moralnog djelovanja i ponasanja Zadaci moralnog odgoja: 1. 5.1. dosljednost.u procesu moralnog odgoja neophodno je razvijati pozitivne osobine volje kao sto su sposobnost da covjek vlada sobom. stvaranje i vrednovanje lijepog. 2. Sustina ovog zadatka se ogleda u tome da odgajanik razvije smisao za eticke vrijednosti te da tezi njihovom ostvarenju.1.razvijanje sposobnosti za dozivljavanje lijepog: uocena estetksa svojstva treba subjektivno prihvatiti tj. tako da nas ona ne ostave ravnodusnim te da izazivaju u nama osjecaj divljenja.preduslov za ovaj zadatak podrazumijeva ispunjenje predhodnih moralnih zadataka. 4. Njim se regulisani odnosi medju ljudima. skolske i predskolske ustanove. Zadaci estetskog odgoja: 1.

odgojni zadatak Ostvaruje se kroz odnos odgajanika prema radu te kroz razvoj svijesti o potrebi rada kao uslova razvoja i opstanka covjeka. Putevi realizacije estetskog odgoja: porodica.3. Zadaci radnog odgoja: 1.razvijanje sposobnosti za vrednovanje lijepog. Potpomaze i ostvarenju strucnih zadataka. navike da bi mogli uspjesno i aktivno djelovati. sredstva masovnih komunikacija. 5. 4. sredstva masovnih komunikacija. Radni odgoj Omogucava svakom covjeku da ovlada kulturom rada tj politehnickom proizvodnom kulturom i da ga pripremi i osposobi za stvaralacki rad. procesom proizvodnje.5. skolske i predskolske ustanove. Radni odgoj zadovoljava jednu od primarnih covjekovih potreba.da bismo mogli vrednovati lijepo. dugotrajno. Radno profesionalni zadatak Radni odgoj pored opste obrazovnog zadatka koji se sastoji od upoznavanja mladih sa privrednim djelatnostima. potrebno je imati razvijene predhodne tri sposobnosti. 2. . 4. razvija i usavrsava jedno njegovo bitno odredjenje. razlicitim zanimanjima.. razlicitim aktivnostima radnog karaktera. umijeca. skolske i predskolske ustanove..obrazovni zadatak Ostvaruje se usvajanjem znanja te formiranjem vjestina i navika koje su covjeku potrebne da bi mogao rukovati odredjenim priborom. rekreativni zadatak Ogleda se u iskoristavanju slobodnog vremena. 3.. Putevi realizacije radnog odgoja: porodica. uslovima rada itd.1.ove sposobnosti nisu bioloski date niti su pasivna posljedica uocavanja i dozivljavanja estetskog nego ih je potrebno aktivno.razvijanje sposobnosti za stvaranje lijepog. proizvodnjom. dosljedno i uporno razvijati i izgradjivati. Proces radnog odgoja mora biti postavljen tako da u njemu odgajanici sticu potrebna znanja.

psiholoska.2 Školski odgoj Školu mozemo definisati kaoodgojno obrazovnu instituciju u kojoj se provodi planiran. udzbenici. U njoj se ostvaruju svi odgojni zadaci: zdravstveno-tjelesni.5. puni razvitak sposobnosti apstraktnog misljenja. unapredjuje ga ili cak ispravlja njegove greske. . Na cjelokupni odgojni i obrazovni uticaj nastave djeluju mnogi faktori: NPP. estetski. prepricavanje prica i sl) . Odgoj u predskolskim ustanovama se naslanja na porodicni odgoj. proces odgoja i odraslih je vezan s razdobljem zrelosti. kulturna i javna djelatnost skole i saradnja sa roditeljima 5.2.2.2.) Ustanove u kojima djeca borave samo u odredjeno vrijeme (jaslice i obdanista) Oblici odgojnog rada u predskolskim ustanovama su .citanje bajki. 2.3 Visokoškolski odgoj Visokoškolsko doba je razdoblje nakon zavrsene skole( u normalnim uslovima to je period od 18 do 22g). organizovan i metodican odgojno-obrazovni rad.Slobodne aktivnosti 5.2 Podjela odgoja prema dobi odgojenika 5. socijalna emocionalna i profesionalna zrelost.4 Odgoj odraslih S obzirom na dob. Odgojno obrazovni rad se ostvaruje putem: 1. stabilniji emocionalni zivot. Nastave Planirani i organizovani ogojno obrazovni proces u kome se provodi odgoj i obrazovanje ucenika. a prema utvrdjenom nastavnom planu i šrogramu. moralni i radno tehnicki. Vannastavne aktivnosti Slobodne aktivnosti. Sve ustanove za predskolski odgoj dijelimo u dvije kategorije: a. Taj rad vode strucno i pedagosko osposobljeni nastavnici. Obiljezava ga odredjena hronoloska. ontelektualni.2. kao i stanovita ekonomska samostalnost pojedinca.Usmjerene aktivnosti (npr.) Ustanove u kojima djeca zive i odgajaju se( djeciji domovi) b.1 Predškolski odgoj Ostvaruje se u porodici i u drustvenim ustanovama za predskolski odgoj. 5. Obiljezava ga teznja za samostalnoscu. opremljenost skole s nastavnim sredstvima i pomagalima a posebno nastavnik. ucvrscivanje posebnih sklonosti i interesa. To se postize realizovanjem programskih sadrzaja i aktivnosti putem nastave pojedinih nastavnih predmeta. pomaze mu.

Domski Pod odgojem u domovima podrazumijevamo odgojni rad koji se ostvaruje u drustvenim ustanovama za smjestaj i odgajanje djece i mladezi. Odgoj u proslosti b. Skladni porodicni odnosi 2. Sredjene ekonomske prilike b.ostecenja vida. vjere u zagrobni zivot. c. 5. izvrsavanje razlicitih religijskih obreda te u sirenju osnovnog sistema vrijednosti koji nije razlicit od tzv. Vazan zadatak odgoja u slobodnom vremenu jeste otkrivanje i upoznavanje izvora negativnih uticaja da bi se mogli ukloniti ili bar izbjeci njihove negativne posljedice. skoli ili preduzecu u siroj zajednici. f. Specijalni Ovaj odgoj je namjenjen licima koja su na bilo koji nacin ometena u razvoju ili se radi o licima sa stecenim invaliditetom(npr. Vjerski Religijski odgoj je odgojno podrucje koje se sastoji u usvajanju religijskog pogleda na svijet. Porodični odgoj Zapocinje u porodici.5.3 Podjela odgoja prema mjestu i specificnostima odgojnog rada a.drustvenog sistema vrijednosti.4 Podjela odgoja s obzirom na vrijeme a. vjere u Boga ili bogove. obaveza i duznosti prema porodici. Posebne mogucnosti odgojnog djelovanja porodice neophodno je iskoristiti. a za to su potrebni odredjeni uslovi: 1. sluha itd. U proizvodnim uslovima e. Polozaj djeteta u porodici 3. Savremeni odgoj c.) d. Odgoj u buducnosti . Postojanje odredjenog nivoa pedagoske kulture roditelja 4. U slobodnom vremenu Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem je pojedinac oslobodjen poslova. On moze ovo vrijeme oblikovati i ispuniti aktivnostima prema licnim zeljama i zanimanjima radi zadovoljenja vlastitih sklonosti i razvijanja sposobnosti.

HISTORIJA.s obzirom da je covjek bilosko bice. BIOLOGIJA.6. TEHNICKE ZNANOSTI.odgoj je i historijska kategorija s obzirom na to da se pojavio. estetika. pedagogija mora koristiti i saznanja biologije. upravljanje ustanovama i cjelokupnih odgojnim sistemom FUTUROLOGIJA.skolska higijena. subjekte odgojnog rada. PRAVNE ZNANOSTI. logika i gnoseologija. FILOZOFIJA.radni i tehnicki odoj i primjena savremenih tehnickih sredstava u nastavi. i da na temelju tog poznavanja odaberu one odgojne metode i postupke koji ce dati zeljene odgojne rezultate. TEORIJE UMJETNOSTI.psihologijske spoznaje pomazu odgajateljima da sto bolje upoznaju odgajanike . PSIHOLOGIJA.odgoj je jedan od oblika organizovanja drustvenog djelovanja i tu je spona izmedju ove dvije znanosti. KIBERNETIKA.specificnost odgojnog rada a posebno estetski odgoj. EKONOMIJA. SOCIOLOGIJA. S filozofijom je i danas vezu brojna pitanja. surdopedagogijom. oligofrenopedagogijom. S kojim znanostima je povezana pedagogija? Pedagogija je cvrsto i mnogostrano povezana s mnogim drugim naukama. Pedagogija je povezana sa filozofskim disciplinama kao sto su etika.odgoj je bio i ostat ce pripremanje za buducnost MEDICINA. logopedskom i medicinskom pedagogijom . odgojnih problema.ekonomika odgoja i obrazovanja je novo podrucje koje povezuje pedagogiju s ekonomijom. prerade i predaje informacija.pedagogija se prije svega pojavila u sastavu filozofije.pravno regulisanje organizacije odgoja. specijalna pedagogija sa svojim granama tiflopedagogijom. mjenjao i razvijao tokom historije.nauka koja proucava probleme primanja.

proucava probleme vezano za odgojno obrazovni rad sa odraslim osobama 3.proucavanje gluhe i nagluhe djece b. Prema postojanju nekih specificnih smetnji i teskoca u razvoju odgajanika( djeca s posebnim potrebama) .7. Discipline specijalne pedagogije: a.proucava probleme odgojno-obrazovnog rada u svim vrstama skole.temeljna pedagoska disciplina koja proucava osnovne pedagoske probleme.proucava perspektive odgoja u buducnosti 2. organizaciju. vrste.proucavanje odgoja slijepe i slabovidne djece c.naucno pedagoska disciplina koja proucava probleme i specificnosti u procesu odgajanja razvojno ometenih osoba. metode i sredstva odgojnog rada u pojedinim vrstama domova.proucava ciljeve. organizaciju. sadrzaje. Tiflopedagogija. zadatke i uslove porodicnog odgoja. Historija pedagogije-proucava. Porodicna pedagogija. Skolska pedagogija. Andragogija. faktore. Prema mjestu gdje se odgoj ostvaruje: a. Domska pedagogija.proucava odgoj i obrazovanje odgojenika sa govornim nedostacima i nacinima njihovog uklanjanja . Dijeli se na metodiku i didaktiku( teorija obrazovanja i nastave) c. u prvom redu cilj. faktore i sredstva odgoja u predskolskom dobu. d. Futuroloska pedagogija.istrazuje i proucava uslove i organizaciju. Pedagogija slobodnog vremena. b. Pedagogija predskolske dobi.Specijalna pedagogija. ocjenjuje i rekonstruise razvoj prakse i teorije odgoja u proslosti u svim njihovim karakteristikama. Koje pedagoske discipline poznajemo? 1. Oligofrenopedagogija. b. sisteme. Pedagogija skolske dobi c. principe i metode odgojnog rada. Prema dobi odgajanika: a.proucava odgojni rad s djecom i omladinom koji nije obuhvacen skolskim odgojem 4. osobito djece i mladezi. Logopedska pedagogija. Prema vremenskom kriteriju: a. c. sistemima i razvojnim stupnjevima. metode.proucava ciljeve. b.proucavanje odgoja psihicki zaostale djece d. Opsta pedagogija. Surdopedagogija.

proucava odgoj. Medicinska pedagogija. I ova metoda se moze pojaviti u vise oblika a najvaznija su: . 8. Pod metodom odgojnog rada podrazumijevamo svrhovitu i uporednu aktivnost odgajatelja i odgajanika.vijek. U praksi se ova metoda najcesce primjenjuje u skolskim uslovima. 8. Metode odgojnog rada Rijec metoda grckog je porijekla (grc.vijeka a na koji je uticala Francuska gradjanska revolucija.e.Vrednovanje( moze biti eticko.Stvaranje ideala (stvaranje pozitivnih stavova odnosno uvjerenja i odnosa uz pomoc pozitivnih uzora. Manifestira se u cetiri oblika: .2. Poceci specijalne pedagogije sezu u 17. pedagogijska metodologija 8. lijepo. tjelesno invalidnih odnosno svih hospitaliziranih odgojenika. estetsko ili vrednovanje stavova. Ostale pedagoske discipline: religijska pedagogija. Intenzivni razvoj imala je tokom 19. istinito.proucava odgajanje i preodgajanje obucavanje i profesionalno osposobljavanje odgojno zapustene. Metoda uvjeravanja( teziste na emocionalnoj komponenti) Buduci da djelovanje na racionalnoj osnovi nije dovoljno treba se usmjeriti i na unutrasnji zivot. Sociopatska pedagogija( forenzicna). Metoda sprecavanja . 5. zdravo.predavanje o zivotno aktualnim pitanjima . Metoda navikavanja (voljno djelatno podrucje) .omogucuje aktiviranje odgojenika -vjezbanje u adekvatnim postupcima . opredjeljenja itd) .methodos)i oznacava put ili nacin ostvarivanja odredjenih ciljeva i zadataka.1 metoda poucavanja (teziste na racionalnoj komponenti) Poucavanjem u odgojnom radu zelimo da odgojenici shvate sta je dobro. koja proizlazi iz opcih odgojnih nacela i vodi prema ostvarivanju pozitivnih svojstava odgajanika i tako potpomaze izradjivanju njegove osobenosti. postupaka.4.3.referiranje odgojenika 8. probuditi unutrasnju motivaciju za odgovarajuca djelovanja. Godine 1620 Bonet je pbjavio prvu metodiku rada sa gluhonijemim djetetom i to se moze uzeti kao njen pocetak. korisno. Glavno pitanje im je rehabilitacija invalidne djece f. psihopatske i neuropatske djece i maloljetnih prijestupnika.etički razgovor . industrijska. a 1784 je u Parizu osnovana prva javna skola za djecu sa teskocama u razvoju.navikavanje u procesu rada 8.objasnjavanje . obucavanje i osposobljavanje hronicno bolesnih ucenika. vojna. vrijedno a sta je lose odnosno stetno.

odstranjivanje iscrpljenosti i ponovo osposobljavanje organizma za nove napore. razumijevanje.Rotterdamsky Utopisti: T. 12. F.Decartes. . kulturno-umjetnicke. Temeljna misao je da je covjekov razvoj unaprijed odredjen njegovom unutrasnjom naravi.preodgajanje 9.Bacon. R. Njih treba potiskivati. u zivotu postoje i negativni uticaji. E. Znaci teorija optimizma je unutrasnjim faktorima suprotstavila vanjske. N. 2.Prisiljavanje . Zadaci slobodnog vremena 1.Rabelais. uvazavanje i postovanje svakog odgajanika odnosno uvazavanje osobenosti htijenja odgojenika. Pedagoski optimizam je izrastao na teoriji optimizma: razlika medju ljudima je rezultat djelovanja drustvene sredine i odgoja. Koje osobine treba posjedovati dobar odgajatelj? Dobar odgajatelj mora posjedovati istinski autoritet.Pored pozitivnih.Locke. Tu spadaju razne sportske. Johann Heinrich pestalozzi. vjeru u uspjeh.Kopernik. F. npr. nasljedjem usmjereni pravci razvoja gotovo se posve zanemaruju. odmaranje.Campanelle Pedagozi klasici: Jan Amos Komensky. Pedagoski optimizam? U nekim se historijskim razdobljima vjerovalo u gotovo neogranicene mogucnosti odgoja. L. 10. Setnje u prirodi. 11.Montaigne. ublaziti ili onemoguciti njihovo negativno djelovanje. Pedagoski pesimizam/ nativizam Nasljedje se uzima kao glavni faktor covjekovog razvoja. uklanjati. J. drustvene igre i sl. Jean Jackues Rousseau. Morus. Sofisti: Platon. ljubav prema mladima i svom pozivu. 3. drustvene aktivnosti. I tri temeljna oblika te metode: . Aristotel Pedagozi humanisti: Vittorino da Feltre. Prirodni faktori.Vives.-Aktivnosti u funkciji kulturne razonode stvaraju vedro raspolozenje. posjedovati pedagosku kulturu. regeneraciju psihicke i fizicke energije.Froebel. mora biti jaka moralna licnost. Ova metoda ima dvije glavne zadace: preventivnu i teapeutsku. mora posjedovati autoritet. T.svjesna i namjerna odgojna nastojanja usmjerena na razvijanje i izgradjivanje sto cjelovitije i potpunije osobenosti.Predusretanje .-aktivnosti u funkciji odmora-one koje omogucavaju obnavljanje snaga. Vanjski faktori i uticaji tu ne mogu nista bitno izmjeniti i odgojne mogucnosti su vrlo ogranicene.-aktivnosti u funkciji razvitka osobnosti. osvjezavaju i odmaraju. Mora biti dobar strucnjak u svom podrucju. zabavne. M. Adolf Diesterweg 13. F.

planski i sistematski organizovano djelovanje na cjelokupni razvitak. ti uticaji vise koce proces izgradjivanja pozitivnih svojstava licnosti i karaktera. 17. planski. 20. Sazrijevanje je bioloski razvoj organizma usljed uticaja naslijedja i u zavisnosti je od oslova u okolini. To znaci da je licnost organizacija i fizickih i psihickih sistema u jednom nerazdvojnom jedinstvu upravljenih ka aktivnosti koje su karakteristicne i jedinstvene za neku osobu. sa svoje strane uslovljava i suodredjuje. Pedagoski odno odgajatelja i odgojenika mora se temeljiti na obostranom priznavanju. Suprotno tome. tacno odredjena namjera. Funkcionalni odgoj predstavlja sve one faktore koji bez odredjene namjere vrse uticaj na razvoj i oblikovanje covjeka. odgoj. Neovisno o tome kada i gdje se ostvaruje.Sta je intencionalni i funkcionalni odgoj? Intencionalni odgoj je namjerni. uvazavanju i postovanju licnosti i ljudskog dostojanstva. njegovo bitno obiljezje je svjesnost cilja.14. ali cesce losim manifestacijama. bas kao i odgajatelj. Subjekti odgojnog rada su odgajatelj(lice koje odgaja) i odgojenik (lice koje se odgaja). To je sazrijavanje organizma. Koji su faktori u sistemu informacija? . Sta je maturacija? Maturacija je bioloska zrelost. Sta predpostavlja harmonijski razvoj jedne licnosti? Istovremeno razvijanje fizickih i psihickih sposobnosti. Obicno se interpretira kao svjesno i namjerno .putem oponasanja . Umjesto da podupiru. organizovani proces sa svrhom da se ljudski individuumi preobraze u potpune licnosti. svrha. odgojenik ne samo da ulazi u odgojni odnos.putem pokusaja i pogreske . U vezi s tim procesom nastaju i glavne strukture od kojih zavisi ponasanje. izgradjivanje i oblikovanje covjeka u saglasnosti sa odredjenom svrhom. To je proces u kojem djeluju nekontrolisani suodgajatelji-drustvena sredina sa svojim. Navedi tri pedagoska pojma? Nastava. ponekad dobrim. koja je preduslov za ucenje.putem uslovljenih refleksa 19.putem uvidjanja . 15. Oblici ucenja -aktivno i pasivno . Odgojenikova licnost nije neki pasivan element(objekt). intencija. 18. obrazovanje 16. nego ga.

veza za neku odredjenu osobu koja postoji. ako vec tako postupa . jedinstvo sadrzaja i organizacijskih oblika. 2. Nacelo primjerenosti.osnovna karakteristika odgojnog rada je orijentacija na pozitivno. Igra. reaguje emocionalno te zato mladima treba pruzati primjere pozitivnog ljudskog djelovanja. dosljedno i sistematsko djelovanje svakog pojedinog odgajatelja. Sredstva poticanja. spavanje i bdijenje. Druga osnovna karakteristika je povjerenje u odgoju.zahtjeva skladno.mladi ljudi pokazuju veliku sklonost prema idealima. prijenosni kanal( udzbenik. Opća odgojna načela Nacelo svrhovitosti. zahtjeva da se postigne jedinstvo zahtjeva i uticaja. Upotrebljavamo ih unutar pojedinih metoda.izvor informacija (davalac-nastavnik.osnovni oblik djecije aktivnosti i odgojno sredstvo f. povodljivo je.a. rad je svrha i sredstvo odgoja u isto vrijeme g.imaju zadacu da motivisu odgojenika na dobra djela. ljudska i rodoljubna duznost svakog gradjanina koji moze da radi. c.predstavlja proces uvodjenja u zivot odnosno proces socijalizacije ( slozeni proces koji predstavlja progresivno smanjivanje nagonskih i drugih egoisticnih tendencija. Kulturna razonoda. autor udzbenika) b. da ga potaknu da ih cini ili da ustraje u njima. Ono ima 3 vazne odlike ili predpostavke: poznavanje etickih osnova odgojnog rada. Dnevni red. Primjer.pojavljuje se u slobodnom vremenu i taj oblik djelatnosti pojedinac slobodno odabire prema svom interesu i sklonostima sa svrhom da se aktivno odmori. e. Načelo socijalizacije. Sredstva usmjeravanja. Načelo pozitivne orijentacije. Savjet ili pouka.neposredno prizlazi iz pedagoskog zakona intencionalnosti.njime se odredjuje vrijeme potrebno za rad i odmor. Uzor je uvijek stvaran.dijete rado oponasa. Načelo aktivnosti. Stvaranje ideala. odrazavanja univerzalnosti ljudske naravi. aktivnosti i pocinak. 22. primalac informacije (ucenik) 21. posjedovanje jasne perspektive tog rada i cvrstog uvjerenja u njegov uspjeh. njihovo socijalno oplemenjivanje kao i razvijanje djetetovih sposobnosti za aktivno prilagodjavanje drustvu. saradnju i jedinstveno djelovanje.trazi koordinaciju u odgojnom radu .sredstva kojim se odgajatelji cesto sluze. npr savjetovanje odgojenicima kako da se ponasaju u odredjenim prilikama b. nastavna sredstva) c. d. koju mladi covjek poznaje ili je zivo predocava i dozivljava kao stvaran lik.uspjeh odgoja uveliko zavisi od toga koliko se uzimaju u obzir dobne osobine i psihofizicka obiljezja odgojenika u odredjenoj etapi razvoja.u ovu grupu sredstava ubrajamo: a. Načelo dosljednosti. Načelo individualizacije.ljudska potreba. 1. i saglasno je sa sirinom i bogatstvom ljudskih aktivnosti. Načelo mnogostranosti.zahtjeva da odgojni zadaci budu primjereni snagama.izrazava temeljnu intenciju odgojnog nastojanja.proizlazi iz pedagoskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti. jelo i boravak na zraku. mogucnostima i osobinama svakog pojedinog odgojenika. Rad. igru i ucenje. Načelo jedinstvenosti. Sredstva odgojnog rada Sredstva su najuze povezana s metodama.

e.upucuje odgojenika da postuje duznosti. Skretanje ili zamjena.podjeca odgojenika na to sta bi morao uraditi d. Natjecanje. ponasanju. d.ona se odnosi ne samo na duhovno zadovoljstvo i priznanje odgajatelja nego i na materijalnu vrijednost. Nadzor. iskazuje povjerenje ili priznanje za dobre rezultate u radu. . Pohvala. Kazna. Obećanje.a. trazi da se ostvare zapoceti poslovi te da se napuste losi postupci. Upozorenje.su sredstva koja imaju zadacu da sprijece i potisnu negativne uticaje na odgojenika.kao oblik aktivnosti u kojoj se pojedinci ili grupe zalazu brze ili kvalitetnije ostvariti zadatak od drugih pojedinaca ili grupa kojima je povjeren isti takav zadatak.kada odgojenik postigne neki uspjeh.njome se odobrava postupak odgojenika.njegova svrha je da odgojenika ocuva od losih uticaja b. c. Nagrada.odgojitelj unaprijed najavljuje odgojeniku nesto ugodno. dajemo mu priznanje s ciljem da da potaknemo da i ubuduce tako postupa b. Zahtjev. 3. Sredstva sprecavanja. c. natjecanje djeluje kao pokretacko sredstvo i potice na vece zalaganje. Priznanje. a. nacinu djelovanja i sl.kada odgojenik svjesno cini prijestup-primjenjujemo kaznu. pohvalu ili nagradu e.pomocu njega nastojimo odgojenikove teznje i zelje orijentisati u pozitivnom pravcu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful