P. 1
PEDAGOGIJA

PEDAGOGIJA

|Views: 5,274|Likes:
Published by Emina Prnjavorac

More info:

Published by: Emina Prnjavorac on Oct 06, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/26/2013

pdf

text

original

1. Šta je PEDAGOGIJA?

Sam naziv pedagogija potice od izvorne grcke rijeci PAIDAGOGOS, paisdijete;agein-voditi, sto znaci voditi dijete. Paidagogom se u antickoj Grckoj zvao rob koji je vodio djecu svojih vladara na igru, u skolu i sl. Vremenom se ovaj naziv prosiruje na sve posobe koje se bave odgojom kao sto su ucitelji, roditelji, odgajatelji. Pedagogija kao znanost istrazuje odgojni proces i zato je taj proces, kao dio drustvene stvarnosti predmet kojim se ona bavi, proucava ga i unaprijedjuje. Ukratko receno predmet proucavanja pedagogijske znanosti je odgoj ili oblikovanje, izgradjivanje covjeka kao ljudksog bica. 2. Šta je ODGOJ? Odgoj kao slozeni fenomen nemoguce je svesti na jednu definiciju. Neki autori( vukosavic, šimleša) ga definisu kao proces formieranja covjeka sa njegovim pozitivnim svojstvima tj intelektualnim, moralnim, tjelesnim, estetksim i radnim kvalitetima. Drugi autori( Malić i Mužić)definisu odgoj kao svaku svjesnu djelatnost kojom se razvijaju psihofizicke osobine covjeka, bilo da ih on ostavruje na samom sebi(samoodgoj) bilo da j vrsi prema drugim osobama. Prema tome, odgoj je proces koji je usmjeren na razvoj covjeka. Putem njega bioloski individuum prerasta u licnost odnosno psihicki, fizicki i duhocno se razvija, napreduje i uljuđuje. Samim tim znacaj odgoja je od neprocjenjive vrijednosti, a mozemo ga posmatrati sa aspekta drustva i aspekta pojedinca. 3. Šta je OBRAZOVANJE? Obrazovanje se definise kao proces usvajanja znanja, vjestina i navika sto je osnov za formiranje psihofizickih sposobnosti i naucnog pogleda na svijet. Obrazovanje se odnosi na kognitivnu sferu licnosti i predstavlja racionalnu osnovu odgoja. Odgoj je siri pojam od obrazovanja odnosno on u sebi ukljucuje i obrazovanje. 4. Ko ima pravo odgajati? Pravo na odgajanje imaju roditelji tj porodica, drzava preko svojih institucija( npr.predskolske i skolske ustanove), vjerske zajednice.. 5. Podjela odgoja 1.-po bitnim odredjenjima covjeka 2.- prema dobi odgojenika 3.- prema mjestu i specificnostima odgojnog rada 4.- s obzirom na vrijeme

5.1.

Podjela odgoja po bitnim odredjenjima covjeka:

1.- tjelesni odgoj 2.- intelektualni odgoj 3.-moralni odgoj 4.- estetski odgoj 5.- radni odgoj

Da bi covjek mogao aktivno ucestvovati u zivotu i radu. formiranje vjestina i navika. Sav buduci razboj covjeka zavisi prvenstveno o covjekovim intelektualnim sposobnostima. naucnim. Organizam se trosi i umara te ga je potrebno odmoriti i osvjeziti.Zdravstveni zadatak Obuhvata cjelokuonu brigu za ocuvanje zdravlja i pravilnog fizickog rasta i razvoja ljudske jedinke. Osnova i pretpostavka intelektualnog djelovanja su znanja. Smisao intelektualnog odgoja se svodi na razvijanje covjekovih intelektualnih potencijala.Usvajanje sistema znanja. brze i tacnije obavljamo neku radnju. domovi. skole. Zadaci tjelesnog odgoja 1. To se postize formiranje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika i navika fizickog vjezbanja. sto znaci da se radnja odvija brzo i lako. razvijanje psihofizickih sposobnosti i formiranje naucnog pogleda na svijet. njegove spoznajne moci i na razvijanje i njegovanje smisla za intelektualne vrijednosti. sluzi se svojim razumom da bi ostavrio znacajne rezultate u drustvenim. djeluju brojni faktori kao sto su porodica. One oznacavju vecu izvjezbanost u izvodjenju neke radnje. Znanja predstavljaju uopstena iskustva ranijih narastaja koje u sistematiziranom obliku usvajaju novi narastaji. 5.1. Navike su automatizirane vjestine.5. odgojni zadatak Utice na izgradjivanje pozitivnih osobina licnosti i formiranje navika kulturnog ponasanja. Intelektualni odgoj Covjek je razumno bice. Putevi realizacije tjelesnog odgoja Na ostvarivanje tjelsnog odgoja kao i odgoja uopste. sporstke i druge organizacije.1. tehnickim i drugim poljima ljudske djelatnosti.2.bez vjestina i navika covjek bi bio nesposoban za zivot i rad. Vjestine definisemo kao stecene psihomotorne sposobnosti koje nam omogucavaju da lakse. 2. rekreativni zadatak Obavljajuci razlicite duznosti. Vjestine nastaju na osnovu znanja i formiraju se u procesu vjezbanja. Formiranje vjestina i navike. te da bi mogao pomagati dalji razboj nauke i kulture. 4. svaki covjek je izlozen odredjenim naporima. predskolske ustanove.1. uz vrlo malo angazovanja svijesti. njemu su potrebna znanja. 3. Obrazovni zadatak Se odnosi na sticanje i usvajanje potrebnih znanja. Zadaci intelektualnog odgoja: 1. 2. umjetnickim. . U takvim situacijama aktivnosti tjelesnog odgoja sluze kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode.

4. kulturne ustaniove.... jeste postojanje kulture tog rada. sredstva masovnih komunikacija Temeljni zahtjevi intelektualnog odgoja: 1. Putevi realizacije intelektualnog odgoja: Porodice. predskolske i skolske ustanove. mozemo ga smatrati motivom koji odgojenike potice na djelatnost. Razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti Intelektialnim snagama i sposobnostima odredjene su intelektualne mogucnosti pojedinca prilikom usvajanja znanja. njegovim snagama i sposobnostima. ako zelimo da se zadaci inteletualnog odgoja uspjesno ostvare moramo maksimalno aktivirati odgojenika u odgojnom radu. sredstvo ili metoda koja najkracim putem vodi potpunom uspjehu. One omogucavaju svakom pojedincu da se snalazi u novim situacijama i da ih stvaralacki rjesava.primjerenost Zadaci postavljeni odgojenicima moraju biti prilagodjeni odgojenicima. oznacava usmjerenost pojednica na neki predmet..zadaci moraju biti adekvatni sposobnostima i mogucnostima pojedinih odgojenika 7. 5.Ekonomicnost Opravdan je samo onaj postupak . ovladavanje kulturom intelektualnog rada i formiranje pozitivnih osobina licnosti. cjelokupno iskustvo covjecanstva je sistematski sredjeno 5. njihovim mogucnostima. vjestina i navika. razvijanje spoznajnih interesa. . kritickog odnosa prema sebi i drugima.individualni pristup. Ovladavanje kulturom intelektualnog rada Osnovni preduslov u uspjesnosti svakog rada. intelektualnog ili tjelesnog .interes Je preduslov aktivnosti. samo obaj oblik.-Aktivnost Ona neposredno proizlazi iz pedagogijskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti. snagama i sposobnostima. 6.3.sistematicnost Je lgicki zasnovana. 2.postupnost Ovaj zahtjev je odredjen odgojenikovim spoznajnim mogucnostima. u razvijanju osjecaja duznosti i odgovornosti.Formiranje pozitivnih osobina licnosti Intelektuani odgoj ucestvuje u razvijanju ljubavi prema istini... 4. 3.

-razvijanje sposobnosti za uocavanje lijepog Ovaj zadatak se odnosi na kognitivnu sferu licnosti.formiranje moralnih uvjerenja . Formiranje pozitivnih osobina volje i karaktera. 5. Formiranje moralnog ponasanja i djelovanja.ovaj zadatak se odnosi na formiranje moralnih navika koje nam osiguravaju da se u razlicitim situacijama ponasamo upravo onako kako treba. obicaje i oblike ponasanja koji su u skladu sa osnovima u nekom drustvu. tako da nas ona ne ostave ravnodusnim te da izazivaju u nama osjecaj divljenja.razvijanje sposobnosti za dozivljavanje lijepog: uocena estetksa svojstva treba subjektivno prihvatiti tj. unutrasnje ih dozivjeti. Moralni odgoj Moral je oblik drustvene svijesti.formiranje moralne spoznaje . 2. moralnih principa.. skolske i predskolske ustanove. Moralni odgoj je podrucje odgojnog djelovanja putem kojeg ce se individua razviti u moralnu licnost koja je usvojila pravila. radosti.to je dugotrajan proces koji zavisi od moralnog iskustva odgajanika. 2.3.4. Njim se regulisani odnosi medju ljudima.preduslov za ovaj zadatak podrazumijeva ispunjenje predhodnih moralnih zadataka.Upoznavanje morala i njegove teorije podrazumijeva usvajanje odredjenih pojmova o moralu.formiranje moralnog djelovanja i ponasanja Zadaci moralnog odgoja: 1. Zadaci estetskog odgoja: 1. odlucnost.1. prije svega na relaciji pojedinac-drustvo. Proces moralnog formiranja licnosti se sastoji od nekoliko etapa: . stvaranje i vrednovanje lijepog. sistem normi i pravila ponasanja.u procesu moralnog odgoja neophodno je razvijati pozitivne osobine volje kao sto su sposobnost da covjek vlada sobom.Njegovanje smisla za eticke vrijednosti. sredstva masovnih komunikacija. 4. dosljednost. 3. . 5. Razvijanje ove sposobnosti je slozen i dugotrajan proces koji pocinje dosta rano. dozivljavanje. Sustina ovog zadatka se ogleda u tome da odgajanik razvije smisao za eticke vrijednosti te da tezi njihovom ostvarenju.usvajanje moralnih stavova i formiranje moralnih uvjerenja. Estetski odgoj To je podrucje odgojnog djelovanja cija je svrha da kod odgajanika razvije sposobnost za uocavanje. odusevljenja.1.5. Putevi realizacije moralnog odgoja: porodica. vedrine. pravila i drugih moralnih kategorija.

proizvodnjom. 5. potrebno je imati razvijene predhodne tri sposobnosti. skolske i predskolske ustanove.da bismo mogli vrednovati lijepo. razlicitim aktivnostima radnog karaktera. razvija i usavrsava jedno njegovo bitno odredjenje. . sredstva masovnih komunikacija. procesom proizvodnje.. 4. navike da bi mogli uspjesno i aktivno djelovati. skolske i predskolske ustanove. 2. 4.ove sposobnosti nisu bioloski date niti su pasivna posljedica uocavanja i dozivljavanja estetskog nego ih je potrebno aktivno. Putevi realizacije radnog odgoja: porodica.5..razvijanje sposobnosti za stvaranje lijepog. dugotrajno. 3. Putevi realizacije estetskog odgoja: porodica. Radni odgoj Omogucava svakom covjeku da ovlada kulturom rada tj politehnickom proizvodnom kulturom i da ga pripremi i osposobi za stvaralacki rad. Proces radnog odgoja mora biti postavljen tako da u njemu odgajanici sticu potrebna znanja. razlicitim zanimanjima.3. dosljedno i uporno razvijati i izgradjivati. Radno profesionalni zadatak Radni odgoj pored opste obrazovnog zadatka koji se sastoji od upoznavanja mladih sa privrednim djelatnostima. rekreativni zadatak Ogleda se u iskoristavanju slobodnog vremena.1. sredstva masovnih komunikacija. uslovima rada itd.obrazovni zadatak Ostvaruje se usvajanjem znanja te formiranjem vjestina i navika koje su covjeku potrebne da bi mogao rukovati odredjenim priborom. umijeca. Zadaci radnog odgoja: 1. Potpomaze i ostvarenju strucnih zadataka. Radni odgoj zadovoljava jednu od primarnih covjekovih potreba.. odgojni zadatak Ostvaruje se kroz odnos odgajanika prema radu te kroz razvoj svijesti o potrebi rada kao uslova razvoja i opstanka covjeka.razvijanje sposobnosti za vrednovanje lijepog.

pomaze mu. Obiljezava ga teznja za samostalnoscu.) Ustanove u kojima djeca borave samo u odredjeno vrijeme (jaslice i obdanista) Oblici odgojnog rada u predskolskim ustanovama su . Vannastavne aktivnosti Slobodne aktivnosti. Na cjelokupni odgojni i obrazovni uticaj nastave djeluju mnogi faktori: NPP.2.2. 5. kao i stanovita ekonomska samostalnost pojedinca. estetski.2.5. opremljenost skole s nastavnim sredstvima i pomagalima a posebno nastavnik. unapredjuje ga ili cak ispravlja njegove greske. Odgoj u predskolskim ustanovama se naslanja na porodicni odgoj.) Ustanove u kojima djeca zive i odgajaju se( djeciji domovi) b.2.Usmjerene aktivnosti (npr. Sve ustanove za predskolski odgoj dijelimo u dvije kategorije: a. U njoj se ostvaruju svi odgojni zadaci: zdravstveno-tjelesni. puni razvitak sposobnosti apstraktnog misljenja. ontelektualni. organizovan i metodican odgojno-obrazovni rad. socijalna emocionalna i profesionalna zrelost. moralni i radno tehnicki. prepricavanje prica i sl) . Odgojno obrazovni rad se ostvaruje putem: 1. Taj rad vode strucno i pedagosko osposobljeni nastavnici. . 2.1 Predškolski odgoj Ostvaruje se u porodici i u drustvenim ustanovama za predskolski odgoj. a prema utvrdjenom nastavnom planu i šrogramu.2 Školski odgoj Školu mozemo definisati kaoodgojno obrazovnu instituciju u kojoj se provodi planiran. udzbenici. Obiljezava ga odredjena hronoloska. ucvrscivanje posebnih sklonosti i interesa.3 Visokoškolski odgoj Visokoškolsko doba je razdoblje nakon zavrsene skole( u normalnim uslovima to je period od 18 do 22g).Slobodne aktivnosti 5.2 Podjela odgoja prema dobi odgojenika 5.citanje bajki. kulturna i javna djelatnost skole i saradnja sa roditeljima 5. Nastave Planirani i organizovani ogojno obrazovni proces u kome se provodi odgoj i obrazovanje ucenika.4 Odgoj odraslih S obzirom na dob. To se postize realizovanjem programskih sadrzaja i aktivnosti putem nastave pojedinih nastavnih predmeta. proces odgoja i odraslih je vezan s razdobljem zrelosti. psiholoska. stabilniji emocionalni zivot.

Polozaj djeteta u porodici 3.5. On moze ovo vrijeme oblikovati i ispuniti aktivnostima prema licnim zeljama i zanimanjima radi zadovoljenja vlastitih sklonosti i razvijanja sposobnosti. sluha itd. f. U slobodnom vremenu Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem je pojedinac oslobodjen poslova.4 Podjela odgoja s obzirom na vrijeme a. 5. vjere u zagrobni zivot. Skladni porodicni odnosi 2.) d.drustvenog sistema vrijednosti. Posebne mogucnosti odgojnog djelovanja porodice neophodno je iskoristiti. Odgoj u proslosti b. a za to su potrebni odredjeni uslovi: 1. Domski Pod odgojem u domovima podrazumijevamo odgojni rad koji se ostvaruje u drustvenim ustanovama za smjestaj i odgajanje djece i mladezi. obaveza i duznosti prema porodici.3 Podjela odgoja prema mjestu i specificnostima odgojnog rada a. Vazan zadatak odgoja u slobodnom vremenu jeste otkrivanje i upoznavanje izvora negativnih uticaja da bi se mogli ukloniti ili bar izbjeci njihove negativne posljedice. U proizvodnim uslovima e. Savremeni odgoj c.ostecenja vida. c. Specijalni Ovaj odgoj je namjenjen licima koja su na bilo koji nacin ometena u razvoju ili se radi o licima sa stecenim invaliditetom(npr. Sredjene ekonomske prilike b. Porodični odgoj Zapocinje u porodici. Odgoj u buducnosti . skoli ili preduzecu u siroj zajednici. izvrsavanje razlicitih religijskih obreda te u sirenju osnovnog sistema vrijednosti koji nije razlicit od tzv. vjere u Boga ili bogove. Postojanje odredjenog nivoa pedagoske kulture roditelja 4. Vjerski Religijski odgoj je odgojno podrucje koje se sastoji u usvajanju religijskog pogleda na svijet.

KIBERNETIKA. logopedskom i medicinskom pedagogijom . i da na temelju tog poznavanja odaberu one odgojne metode i postupke koji ce dati zeljene odgojne rezultate. PSIHOLOGIJA.pravno regulisanje organizacije odgoja.odgoj je bio i ostat ce pripremanje za buducnost MEDICINA. BIOLOGIJA.s obzirom da je covjek bilosko bice.psihologijske spoznaje pomazu odgajateljima da sto bolje upoznaju odgajanike . logika i gnoseologija.6. prerade i predaje informacija. subjekte odgojnog rada. mjenjao i razvijao tokom historije.ekonomika odgoja i obrazovanja je novo podrucje koje povezuje pedagogiju s ekonomijom.odgoj je jedan od oblika organizovanja drustvenog djelovanja i tu je spona izmedju ove dvije znanosti. FILOZOFIJA. SOCIOLOGIJA. TEHNICKE ZNANOSTI. odgojnih problema. S filozofijom je i danas vezu brojna pitanja. Pedagogija je povezana sa filozofskim disciplinama kao sto su etika. S kojim znanostima je povezana pedagogija? Pedagogija je cvrsto i mnogostrano povezana s mnogim drugim naukama. specijalna pedagogija sa svojim granama tiflopedagogijom. TEORIJE UMJETNOSTI. oligofrenopedagogijom. PRAVNE ZNANOSTI. HISTORIJA.skolska higijena. surdopedagogijom. pedagogija mora koristiti i saznanja biologije. EKONOMIJA. estetika.pedagogija se prije svega pojavila u sastavu filozofije.nauka koja proucava probleme primanja.radni i tehnicki odoj i primjena savremenih tehnickih sredstava u nastavi. upravljanje ustanovama i cjelokupnih odgojnim sistemom FUTUROLOGIJA.specificnost odgojnog rada a posebno estetski odgoj.odgoj je i historijska kategorija s obzirom na to da se pojavio.

osobito djece i mladezi. vrste.proucavanje gluhe i nagluhe djece b. principe i metode odgojnog rada.proucava probleme odgojno-obrazovnog rada u svim vrstama skole. sistemima i razvojnim stupnjevima. organizaciju. b. Domska pedagogija. Discipline specijalne pedagogije: a. organizaciju. metode.proucavanje odgoja psihicki zaostale djece d. sadrzaje. Opsta pedagogija.proucava ciljeve. Dijeli se na metodiku i didaktiku( teorija obrazovanja i nastave) c.Specijalna pedagogija. metode i sredstva odgojnog rada u pojedinim vrstama domova. c. zadatke i uslove porodicnog odgoja. Pedagogija predskolske dobi. Oligofrenopedagogija. Historija pedagogije-proucava. Andragogija. Prema mjestu gdje se odgoj ostvaruje: a. Prema vremenskom kriteriju: a.istrazuje i proucava uslove i organizaciju. b.temeljna pedagoska disciplina koja proucava osnovne pedagoske probleme. faktore i sredstva odgoja u predskolskom dobu.proucavanje odgoja slijepe i slabovidne djece c. Porodicna pedagogija. d. sisteme. Koje pedagoske discipline poznajemo? 1. Futuroloska pedagogija.naucno pedagoska disciplina koja proucava probleme i specificnosti u procesu odgajanja razvojno ometenih osoba. Surdopedagogija.proucava perspektive odgoja u buducnosti 2. Tiflopedagogija.7. faktore. u prvom redu cilj. Pedagogija slobodnog vremena.proucava probleme vezano za odgojno obrazovni rad sa odraslim osobama 3.proucava odgojni rad s djecom i omladinom koji nije obuhvacen skolskim odgojem 4. Prema postojanju nekih specificnih smetnji i teskoca u razvoju odgajanika( djeca s posebnim potrebama) . Pedagogija skolske dobi c. Logopedska pedagogija. ocjenjuje i rekonstruise razvoj prakse i teorije odgoja u proslosti u svim njihovim karakteristikama.proucava odgoj i obrazovanje odgojenika sa govornim nedostacima i nacinima njihovog uklanjanja . Skolska pedagogija. b. Prema dobi odgajanika: a.proucava ciljeve.

2.Vrednovanje( moze biti eticko. estetsko ili vrednovanje stavova. Medicinska pedagogija. 8. 5. opredjeljenja itd) . Metoda navikavanja (voljno djelatno podrucje) . Sociopatska pedagogija( forenzicna).4. a 1784 je u Parizu osnovana prva javna skola za djecu sa teskocama u razvoju.proucava odgajanje i preodgajanje obucavanje i profesionalno osposobljavanje odgojno zapustene. I ova metoda se moze pojaviti u vise oblika a najvaznija su: . tjelesno invalidnih odnosno svih hospitaliziranih odgojenika. obucavanje i osposobljavanje hronicno bolesnih ucenika.3.Stvaranje ideala (stvaranje pozitivnih stavova odnosno uvjerenja i odnosa uz pomoc pozitivnih uzora. Metoda uvjeravanja( teziste na emocionalnoj komponenti) Buduci da djelovanje na racionalnoj osnovi nije dovoljno treba se usmjeriti i na unutrasnji zivot. Glavno pitanje im je rehabilitacija invalidne djece f. istinito. Poceci specijalne pedagogije sezu u 17.proucava odgoj.etički razgovor . pedagogijska metodologija 8. koja proizlazi iz opcih odgojnih nacela i vodi prema ostvarivanju pozitivnih svojstava odgajanika i tako potpomaze izradjivanju njegove osobenosti. Metoda sprecavanja . Intenzivni razvoj imala je tokom 19. postupaka.e. industrijska. korisno.vijek. psihopatske i neuropatske djece i maloljetnih prijestupnika. Manifestira se u cetiri oblika: . zdravo. vrijedno a sta je lose odnosno stetno. Ostale pedagoske discipline: religijska pedagogija.1 metoda poucavanja (teziste na racionalnoj komponenti) Poucavanjem u odgojnom radu zelimo da odgojenici shvate sta je dobro.navikavanje u procesu rada 8.referiranje odgojenika 8.predavanje o zivotno aktualnim pitanjima . lijepo.methodos)i oznacava put ili nacin ostvarivanja odredjenih ciljeva i zadataka.objasnjavanje .vijeka a na koji je uticala Francuska gradjanska revolucija.omogucuje aktiviranje odgojenika -vjezbanje u adekvatnim postupcima . vojna. probuditi unutrasnju motivaciju za odgovarajuca djelovanja. Godine 1620 Bonet je pbjavio prvu metodiku rada sa gluhonijemim djetetom i to se moze uzeti kao njen pocetak. 8. Pod metodom odgojnog rada podrazumijevamo svrhovitu i uporednu aktivnost odgajatelja i odgajanika. Metode odgojnog rada Rijec metoda grckog je porijekla (grc. U praksi se ova metoda najcesce primjenjuje u skolskim uslovima.

12. razumijevanje. Temeljna misao je da je covjekov razvoj unaprijed odredjen njegovom unutrasnjom naravi. zabavne. drustvene igre i sl. odmaranje. Njih treba potiskivati.Pored pozitivnih. F. Setnje u prirodi. odstranjivanje iscrpljenosti i ponovo osposobljavanje organizma za nove napore.Bacon. Pedagoski pesimizam/ nativizam Nasljedje se uzima kao glavni faktor covjekovog razvoja. Znaci teorija optimizma je unutrasnjim faktorima suprotstavila vanjske. uvazavanje i postovanje svakog odgajanika odnosno uvazavanje osobenosti htijenja odgojenika.Kopernik. 3. osvjezavaju i odmaraju.Predusretanje . Adolf Diesterweg 13. Sofisti: Platon.Locke. mora posjedovati autoritet. R. Johann Heinrich pestalozzi.Montaigne. ljubav prema mladima i svom pozivu.Rabelais. Koje osobine treba posjedovati dobar odgajatelj? Dobar odgajatelj mora posjedovati istinski autoritet. Jean Jackues Rousseau. F. Ova metoda ima dvije glavne zadace: preventivnu i teapeutsku. mora biti jaka moralna licnost. J. vjeru u uspjeh.Rotterdamsky Utopisti: T. drustvene aktivnosti. Aristotel Pedagozi humanisti: Vittorino da Feltre.-Aktivnosti u funkciji kulturne razonode stvaraju vedro raspolozenje. kulturno-umjetnicke.-aktivnosti u funkciji odmora-one koje omogucavaju obnavljanje snaga.Prisiljavanje . 11.Vives. regeneraciju psihicke i fizicke energije. u zivotu postoje i negativni uticaji.-aktivnosti u funkciji razvitka osobnosti.Froebel. M.Decartes. ublaziti ili onemoguciti njihovo negativno djelovanje. N. Morus.svjesna i namjerna odgojna nastojanja usmjerena na razvijanje i izgradjivanje sto cjelovitije i potpunije osobenosti. T.preodgajanje 9. F. Pedagoski optimizam je izrastao na teoriji optimizma: razlika medju ljudima je rezultat djelovanja drustvene sredine i odgoja. Vanjski faktori i uticaji tu ne mogu nista bitno izmjeniti i odgojne mogucnosti su vrlo ogranicene. npr. Tu spadaju razne sportske. posjedovati pedagosku kulturu. Zadaci slobodnog vremena 1. L. E. Pedagoski optimizam? U nekim se historijskim razdobljima vjerovalo u gotovo neogranicene mogucnosti odgoja. 10.Campanelle Pedagozi klasici: Jan Amos Komensky. uklanjati. Mora biti dobar strucnjak u svom podrucju. . nasljedjem usmjereni pravci razvoja gotovo se posve zanemaruju. 2. Prirodni faktori. I tri temeljna oblika te metode: .

sa svoje strane uslovljava i suodredjuje. planski. Umjesto da podupiru. nego ga. uvazavanju i postovanju licnosti i ljudskog dostojanstva. ali cesce losim manifestacijama. koja je preduslov za ucenje. 17. Sazrijevanje je bioloski razvoj organizma usljed uticaja naslijedja i u zavisnosti je od oslova u okolini. Obicno se interpretira kao svjesno i namjerno . tacno odredjena namjera. odgojenik ne samo da ulazi u odgojni odnos. bas kao i odgajatelj. To je sazrijavanje organizma. Sta je maturacija? Maturacija je bioloska zrelost. ti uticaji vise koce proces izgradjivanja pozitivnih svojstava licnosti i karaktera. Navedi tri pedagoska pojma? Nastava.putem uvidjanja . planski i sistematski organizovano djelovanje na cjelokupni razvitak. Sta predpostavlja harmonijski razvoj jedne licnosti? Istovremeno razvijanje fizickih i psihickih sposobnosti.Sta je intencionalni i funkcionalni odgoj? Intencionalni odgoj je namjerni. intencija. Suprotno tome. Odgojenikova licnost nije neki pasivan element(objekt). njegovo bitno obiljezje je svjesnost cilja. To znaci da je licnost organizacija i fizickih i psihickih sistema u jednom nerazdvojnom jedinstvu upravljenih ka aktivnosti koje su karakteristicne i jedinstvene za neku osobu. Pedagoski odno odgajatelja i odgojenika mora se temeljiti na obostranom priznavanju. To je proces u kojem djeluju nekontrolisani suodgajatelji-drustvena sredina sa svojim. svrha. 18. 20. organizovani proces sa svrhom da se ljudski individuumi preobraze u potpune licnosti. Funkcionalni odgoj predstavlja sve one faktore koji bez odredjene namjere vrse uticaj na razvoj i oblikovanje covjeka. obrazovanje 16.putem pokusaja i pogreske . ponekad dobrim. Subjekti odgojnog rada su odgajatelj(lice koje odgaja) i odgojenik (lice koje se odgaja). U vezi s tim procesom nastaju i glavne strukture od kojih zavisi ponasanje. Koji su faktori u sistemu informacija? .14. Oblici ucenja -aktivno i pasivno . izgradjivanje i oblikovanje covjeka u saglasnosti sa odredjenom svrhom. 15. Neovisno o tome kada i gdje se ostvaruje. odgoj.putem oponasanja .putem uslovljenih refleksa 19.

sredstva kojim se odgajatelji cesto sluze. Savjet ili pouka.trazi koordinaciju u odgojnom radu .njime se odredjuje vrijeme potrebno za rad i odmor.osnovni oblik djecije aktivnosti i odgojno sredstvo f. jelo i boravak na zraku. Dnevni red. Sredstva poticanja.u ovu grupu sredstava ubrajamo: a. povodljivo je. 22. odrazavanja univerzalnosti ljudske naravi.dijete rado oponasa. i saglasno je sa sirinom i bogatstvom ljudskih aktivnosti. Načelo individualizacije. Načelo dosljednosti. aktivnosti i pocinak. spavanje i bdijenje. da ga potaknu da ih cini ili da ustraje u njima.a. Nacelo primjerenosti. Igra. Upotrebljavamo ih unutar pojedinih metoda. e. saradnju i jedinstveno djelovanje.uspjeh odgoja uveliko zavisi od toga koliko se uzimaju u obzir dobne osobine i psihofizicka obiljezja odgojenika u odredjenoj etapi razvoja. Načelo jedinstvenosti. Sredstva odgojnog rada Sredstva su najuze povezana s metodama. 2. veza za neku odredjenu osobu koja postoji.proizlazi iz pedagoskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti. zahtjeva da se postigne jedinstvo zahtjeva i uticaja.ljudska potreba. Kulturna razonoda. rad je svrha i sredstvo odgoja u isto vrijeme g. prijenosni kanal( udzbenik. igru i ucenje. primalac informacije (ucenik) 21. dosljedno i sistematsko djelovanje svakog pojedinog odgajatelja. autor udzbenika) b. Uzor je uvijek stvaran. njihovo socijalno oplemenjivanje kao i razvijanje djetetovih sposobnosti za aktivno prilagodjavanje drustvu.zahtjeva skladno.izrazava temeljnu intenciju odgojnog nastojanja. 1. ljudska i rodoljubna duznost svakog gradjanina koji moze da radi. Rad.osnovna karakteristika odgojnog rada je orijentacija na pozitivno. mogucnostima i osobinama svakog pojedinog odgojenika.imaju zadacu da motivisu odgojenika na dobra djela. Načelo pozitivne orijentacije. Druga osnovna karakteristika je povjerenje u odgoju. Stvaranje ideala. Sredstva usmjeravanja. Ono ima 3 vazne odlike ili predpostavke: poznavanje etickih osnova odgojnog rada. koju mladi covjek poznaje ili je zivo predocava i dozivljava kao stvaran lik. Načelo aktivnosti. jedinstvo sadrzaja i organizacijskih oblika. posjedovanje jasne perspektive tog rada i cvrstog uvjerenja u njegov uspjeh.pojavljuje se u slobodnom vremenu i taj oblik djelatnosti pojedinac slobodno odabire prema svom interesu i sklonostima sa svrhom da se aktivno odmori. nastavna sredstva) c. Primjer. Opća odgojna načela Nacelo svrhovitosti.neposredno prizlazi iz pedagoskog zakona intencionalnosti.zahtjeva da odgojni zadaci budu primjereni snagama. ako vec tako postupa .mladi ljudi pokazuju veliku sklonost prema idealima. c. reaguje emocionalno te zato mladima treba pruzati primjere pozitivnog ljudskog djelovanja.predstavlja proces uvodjenja u zivot odnosno proces socijalizacije ( slozeni proces koji predstavlja progresivno smanjivanje nagonskih i drugih egoisticnih tendencija. Načelo mnogostranosti. d. npr savjetovanje odgojenicima kako da se ponasaju u odredjenim prilikama b. Načelo socijalizacije.izvor informacija (davalac-nastavnik.

pohvalu ili nagradu e.kada odgojenik svjesno cini prijestup-primjenjujemo kaznu. Zahtjev. Nadzor. e.njegova svrha je da odgojenika ocuva od losih uticaja b. ponasanju. natjecanje djeluje kao pokretacko sredstvo i potice na vece zalaganje. c. Nagrada. Obećanje. Skretanje ili zamjena.su sredstva koja imaju zadacu da sprijece i potisnu negativne uticaje na odgojenika. Kazna. nacinu djelovanja i sl. a.a. c. d.njome se odobrava postupak odgojenika. trazi da se ostvare zapoceti poslovi te da se napuste losi postupci. Priznanje. dajemo mu priznanje s ciljem da da potaknemo da i ubuduce tako postupa b.odgojitelj unaprijed najavljuje odgojeniku nesto ugodno.pomocu njega nastojimo odgojenikove teznje i zelje orijentisati u pozitivnom pravcu. Natjecanje. Sredstva sprecavanja. Pohvala.podjeca odgojenika na to sta bi morao uraditi d.kada odgojenik postigne neki uspjeh. 3. iskazuje povjerenje ili priznanje za dobre rezultate u radu.ona se odnosi ne samo na duhovno zadovoljstvo i priznanje odgajatelja nego i na materijalnu vrijednost. Upozorenje.upucuje odgojenika da postuje duznosti. .kao oblik aktivnosti u kojoj se pojedinci ili grupe zalazu brze ili kvalitetnije ostvariti zadatak od drugih pojedinaca ili grupa kojima je povjeren isti takav zadatak.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->