1. Šta je PEDAGOGIJA?

Sam naziv pedagogija potice od izvorne grcke rijeci PAIDAGOGOS, paisdijete;agein-voditi, sto znaci voditi dijete. Paidagogom se u antickoj Grckoj zvao rob koji je vodio djecu svojih vladara na igru, u skolu i sl. Vremenom se ovaj naziv prosiruje na sve posobe koje se bave odgojom kao sto su ucitelji, roditelji, odgajatelji. Pedagogija kao znanost istrazuje odgojni proces i zato je taj proces, kao dio drustvene stvarnosti predmet kojim se ona bavi, proucava ga i unaprijedjuje. Ukratko receno predmet proucavanja pedagogijske znanosti je odgoj ili oblikovanje, izgradjivanje covjeka kao ljudksog bica. 2. Šta je ODGOJ? Odgoj kao slozeni fenomen nemoguce je svesti na jednu definiciju. Neki autori( vukosavic, šimleša) ga definisu kao proces formieranja covjeka sa njegovim pozitivnim svojstvima tj intelektualnim, moralnim, tjelesnim, estetksim i radnim kvalitetima. Drugi autori( Malić i Mužić)definisu odgoj kao svaku svjesnu djelatnost kojom se razvijaju psihofizicke osobine covjeka, bilo da ih on ostavruje na samom sebi(samoodgoj) bilo da j vrsi prema drugim osobama. Prema tome, odgoj je proces koji je usmjeren na razvoj covjeka. Putem njega bioloski individuum prerasta u licnost odnosno psihicki, fizicki i duhocno se razvija, napreduje i uljuđuje. Samim tim znacaj odgoja je od neprocjenjive vrijednosti, a mozemo ga posmatrati sa aspekta drustva i aspekta pojedinca. 3. Šta je OBRAZOVANJE? Obrazovanje se definise kao proces usvajanja znanja, vjestina i navika sto je osnov za formiranje psihofizickih sposobnosti i naucnog pogleda na svijet. Obrazovanje se odnosi na kognitivnu sferu licnosti i predstavlja racionalnu osnovu odgoja. Odgoj je siri pojam od obrazovanja odnosno on u sebi ukljucuje i obrazovanje. 4. Ko ima pravo odgajati? Pravo na odgajanje imaju roditelji tj porodica, drzava preko svojih institucija( npr.predskolske i skolske ustanove), vjerske zajednice.. 5. Podjela odgoja 1.-po bitnim odredjenjima covjeka 2.- prema dobi odgojenika 3.- prema mjestu i specificnostima odgojnog rada 4.- s obzirom na vrijeme

5.1.

Podjela odgoja po bitnim odredjenjima covjeka:

1.- tjelesni odgoj 2.- intelektualni odgoj 3.-moralni odgoj 4.- estetski odgoj 5.- radni odgoj

U takvim situacijama aktivnosti tjelesnog odgoja sluze kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode. Vjestine definisemo kao stecene psihomotorne sposobnosti koje nam omogucavaju da lakse. te da bi mogao pomagati dalji razboj nauke i kulture.bez vjestina i navika covjek bi bio nesposoban za zivot i rad. 2. Obrazovni zadatak Se odnosi na sticanje i usvajanje potrebnih znanja. Da bi covjek mogao aktivno ucestvovati u zivotu i radu. brze i tacnije obavljamo neku radnju.Zdravstveni zadatak Obuhvata cjelokuonu brigu za ocuvanje zdravlja i pravilnog fizickog rasta i razvoja ljudske jedinke. rekreativni zadatak Obavljajuci razlicite duznosti. Zadaci intelektualnog odgoja: 1. Intelektualni odgoj Covjek je razumno bice. To se postize formiranje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika i navika fizickog vjezbanja. njemu su potrebna znanja. tehnickim i drugim poljima ljudske djelatnosti. 5. sporstke i druge organizacije. Sav buduci razboj covjeka zavisi prvenstveno o covjekovim intelektualnim sposobnostima. Vjestine nastaju na osnovu znanja i formiraju se u procesu vjezbanja. sto znaci da se radnja odvija brzo i lako.5. Smisao intelektualnog odgoja se svodi na razvijanje covjekovih intelektualnih potencijala. Formiranje vjestina i navike. umjetnickim. sluzi se svojim razumom da bi ostavrio znacajne rezultate u drustvenim.1. predskolske ustanove. Navike su automatizirane vjestine. Znanja predstavljaju uopstena iskustva ranijih narastaja koje u sistematiziranom obliku usvajaju novi narastaji. Organizam se trosi i umara te ga je potrebno odmoriti i osvjeziti. One oznacavju vecu izvjezbanost u izvodjenju neke radnje. njegove spoznajne moci i na razvijanje i njegovanje smisla za intelektualne vrijednosti.1. djeluju brojni faktori kao sto su porodica. odgojni zadatak Utice na izgradjivanje pozitivnih osobina licnosti i formiranje navika kulturnog ponasanja.1. domovi. Zadaci tjelesnog odgoja 1. 2. svaki covjek je izlozen odredjenim naporima.2. razvijanje psihofizickih sposobnosti i formiranje naucnog pogleda na svijet.Usvajanje sistema znanja. Putevi realizacije tjelesnog odgoja Na ostvarivanje tjelsnog odgoja kao i odgoja uopste. formiranje vjestina i navika. naucnim. Osnova i pretpostavka intelektualnog djelovanja su znanja. uz vrlo malo angazovanja svijesti. 3. skole. 4. .

njegovim snagama i sposobnostima..-Aktivnost Ona neposredno proizlazi iz pedagogijskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti.postupnost Ovaj zahtjev je odredjen odgojenikovim spoznajnim mogucnostima.primjerenost Zadaci postavljeni odgojenicima moraju biti prilagodjeni odgojenicima. ako zelimo da se zadaci inteletualnog odgoja uspjesno ostvare moramo maksimalno aktivirati odgojenika u odgojnom radu. 2. . 3.. vjestina i navika. snagama i sposobnostima. ovladavanje kulturom intelektualnog rada i formiranje pozitivnih osobina licnosti. intelektualnog ili tjelesnog . Ovladavanje kulturom intelektualnog rada Osnovni preduslov u uspjesnosti svakog rada.. sredstva masovnih komunikacija Temeljni zahtjevi intelektualnog odgoja: 1.. sredstvo ili metoda koja najkracim putem vodi potpunom uspjehu. cjelokupno iskustvo covjecanstva je sistematski sredjeno 5.3. 5.. Putevi realizacije intelektualnog odgoja: Porodice. kritickog odnosa prema sebi i drugima. predskolske i skolske ustanove. njihovim mogucnostima. 6.Ekonomicnost Opravdan je samo onaj postupak . oznacava usmjerenost pojednica na neki predmet. kulturne ustaniove.individualni pristup. mozemo ga smatrati motivom koji odgojenike potice na djelatnost.sistematicnost Je lgicki zasnovana. razvijanje spoznajnih interesa. jeste postojanje kulture tog rada. 4.zadaci moraju biti adekvatni sposobnostima i mogucnostima pojedinih odgojenika 7. samo obaj oblik.. Razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti Intelektialnim snagama i sposobnostima odredjene su intelektualne mogucnosti pojedinca prilikom usvajanja znanja.interes Je preduslov aktivnosti. u razvijanju osjecaja duznosti i odgovornosti. One omogucavaju svakom pojedincu da se snalazi u novim situacijama i da ih stvaralacki rjesava. 4.Formiranje pozitivnih osobina licnosti Intelektuani odgoj ucestvuje u razvijanju ljubavi prema istini.

.5. pravila i drugih moralnih kategorija. vedrine. skolske i predskolske ustanove. tako da nas ona ne ostave ravnodusnim te da izazivaju u nama osjecaj divljenja. sistem normi i pravila ponasanja. Zadaci estetskog odgoja: 1. 5. 5. Razvijanje ove sposobnosti je slozen i dugotrajan proces koji pocinje dosta rano.formiranje moralnog djelovanja i ponasanja Zadaci moralnog odgoja: 1.formiranje moralnih uvjerenja . Sustina ovog zadatka se ogleda u tome da odgajanik razvije smisao za eticke vrijednosti te da tezi njihovom ostvarenju. moralnih principa.preduslov za ovaj zadatak podrazumijeva ispunjenje predhodnih moralnih zadataka. 4. Moralni odgoj Moral je oblik drustvene svijesti. Putevi realizacije moralnog odgoja: porodica.Njegovanje smisla za eticke vrijednosti.1. unutrasnje ih dozivjeti.3.4.ovaj zadatak se odnosi na formiranje moralnih navika koje nam osiguravaju da se u razlicitim situacijama ponasamo upravo onako kako treba. Formiranje pozitivnih osobina volje i karaktera.u procesu moralnog odgoja neophodno je razvijati pozitivne osobine volje kao sto su sposobnost da covjek vlada sobom. radosti. odlucnost. obicaje i oblike ponasanja koji su u skladu sa osnovima u nekom drustvu.formiranje moralne spoznaje . Njim se regulisani odnosi medju ljudima. prije svega na relaciji pojedinac-drustvo. odusevljenja. stvaranje i vrednovanje lijepog. sredstva masovnih komunikacija.razvijanje sposobnosti za dozivljavanje lijepog: uocena estetksa svojstva treba subjektivno prihvatiti tj.-razvijanje sposobnosti za uocavanje lijepog Ovaj zadatak se odnosi na kognitivnu sferu licnosti. 2. 3. dosljednost. Formiranje moralnog ponasanja i djelovanja. Proces moralnog formiranja licnosti se sastoji od nekoliko etapa: .1. Estetski odgoj To je podrucje odgojnog djelovanja cija je svrha da kod odgajanika razvije sposobnost za uocavanje.Upoznavanje morala i njegove teorije podrazumijeva usvajanje odredjenih pojmova o moralu. . dozivljavanje. Moralni odgoj je podrucje odgojnog djelovanja putem kojeg ce se individua razviti u moralnu licnost koja je usvojila pravila. 2.to je dugotrajan proces koji zavisi od moralnog iskustva odgajanika.usvajanje moralnih stavova i formiranje moralnih uvjerenja.

Zadaci radnog odgoja: 1. razlicitim zanimanjima. potrebno je imati razvijene predhodne tri sposobnosti. dugotrajno. razvija i usavrsava jedno njegovo bitno odredjenje.ove sposobnosti nisu bioloski date niti su pasivna posljedica uocavanja i dozivljavanja estetskog nego ih je potrebno aktivno..5. procesom proizvodnje. Radni odgoj Omogucava svakom covjeku da ovlada kulturom rada tj politehnickom proizvodnom kulturom i da ga pripremi i osposobi za stvaralacki rad. 3.obrazovni zadatak Ostvaruje se usvajanjem znanja te formiranjem vjestina i navika koje su covjeku potrebne da bi mogao rukovati odredjenim priborom. uslovima rada itd. Radno profesionalni zadatak Radni odgoj pored opste obrazovnog zadatka koji se sastoji od upoznavanja mladih sa privrednim djelatnostima. Radni odgoj zadovoljava jednu od primarnih covjekovih potreba. 5. umijeca. dosljedno i uporno razvijati i izgradjivati.. proizvodnjom. odgojni zadatak Ostvaruje se kroz odnos odgajanika prema radu te kroz razvoj svijesti o potrebi rada kao uslova razvoja i opstanka covjeka. razlicitim aktivnostima radnog karaktera. 4.razvijanje sposobnosti za stvaranje lijepog. 2.1. rekreativni zadatak Ogleda se u iskoristavanju slobodnog vremena. sredstva masovnih komunikacija.razvijanje sposobnosti za vrednovanje lijepog. navike da bi mogli uspjesno i aktivno djelovati. sredstva masovnih komunikacija. 4. skolske i predskolske ustanove. . skolske i predskolske ustanove. Putevi realizacije radnog odgoja: porodica.3.. Putevi realizacije estetskog odgoja: porodica. Potpomaze i ostvarenju strucnih zadataka. Proces radnog odgoja mora biti postavljen tako da u njemu odgajanici sticu potrebna znanja.da bismo mogli vrednovati lijepo.

prepricavanje prica i sl) . moralni i radno tehnicki. Nastave Planirani i organizovani ogojno obrazovni proces u kome se provodi odgoj i obrazovanje ucenika. unapredjuje ga ili cak ispravlja njegove greske. psiholoska. a prema utvrdjenom nastavnom planu i šrogramu. puni razvitak sposobnosti apstraktnog misljenja.2. Obiljezava ga odredjena hronoloska.2 Podjela odgoja prema dobi odgojenika 5. Odgojno obrazovni rad se ostvaruje putem: 1. U njoj se ostvaruju svi odgojni zadaci: zdravstveno-tjelesni. estetski. kulturna i javna djelatnost skole i saradnja sa roditeljima 5. Obiljezava ga teznja za samostalnoscu. Taj rad vode strucno i pedagosko osposobljeni nastavnici. Na cjelokupni odgojni i obrazovni uticaj nastave djeluju mnogi faktori: NPP. Sve ustanove za predskolski odgoj dijelimo u dvije kategorije: a. Vannastavne aktivnosti Slobodne aktivnosti. organizovan i metodican odgojno-obrazovni rad.) Ustanove u kojima djeca zive i odgajaju se( djeciji domovi) b. Odgoj u predskolskim ustanovama se naslanja na porodicni odgoj. 5. pomaze mu.Slobodne aktivnosti 5.citanje bajki.5. socijalna emocionalna i profesionalna zrelost.) Ustanove u kojima djeca borave samo u odredjeno vrijeme (jaslice i obdanista) Oblici odgojnog rada u predskolskim ustanovama su . .1 Predškolski odgoj Ostvaruje se u porodici i u drustvenim ustanovama za predskolski odgoj. ucvrscivanje posebnih sklonosti i interesa.2.4 Odgoj odraslih S obzirom na dob. proces odgoja i odraslih je vezan s razdobljem zrelosti. stabilniji emocionalni zivot. opremljenost skole s nastavnim sredstvima i pomagalima a posebno nastavnik. udzbenici. kao i stanovita ekonomska samostalnost pojedinca. To se postize realizovanjem programskih sadrzaja i aktivnosti putem nastave pojedinih nastavnih predmeta.Usmjerene aktivnosti (npr.3 Visokoškolski odgoj Visokoškolsko doba je razdoblje nakon zavrsene skole( u normalnim uslovima to je period od 18 do 22g). 2. ontelektualni.2.2 Školski odgoj Školu mozemo definisati kaoodgojno obrazovnu instituciju u kojoj se provodi planiran.2.

Odgoj u proslosti b.5. Domski Pod odgojem u domovima podrazumijevamo odgojni rad koji se ostvaruje u drustvenim ustanovama za smjestaj i odgajanje djece i mladezi.4 Podjela odgoja s obzirom na vrijeme a. vjere u Boga ili bogove. Polozaj djeteta u porodici 3. obaveza i duznosti prema porodici. a za to su potrebni odredjeni uslovi: 1. On moze ovo vrijeme oblikovati i ispuniti aktivnostima prema licnim zeljama i zanimanjima radi zadovoljenja vlastitih sklonosti i razvijanja sposobnosti. Odgoj u buducnosti . Savremeni odgoj c.drustvenog sistema vrijednosti. f. skoli ili preduzecu u siroj zajednici. sluha itd. c. Porodični odgoj Zapocinje u porodici. Sredjene ekonomske prilike b. Vjerski Religijski odgoj je odgojno podrucje koje se sastoji u usvajanju religijskog pogleda na svijet. U slobodnom vremenu Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem je pojedinac oslobodjen poslova. Specijalni Ovaj odgoj je namjenjen licima koja su na bilo koji nacin ometena u razvoju ili se radi o licima sa stecenim invaliditetom(npr. Posebne mogucnosti odgojnog djelovanja porodice neophodno je iskoristiti. U proizvodnim uslovima e. Skladni porodicni odnosi 2.3 Podjela odgoja prema mjestu i specificnostima odgojnog rada a.ostecenja vida.) d. Vazan zadatak odgoja u slobodnom vremenu jeste otkrivanje i upoznavanje izvora negativnih uticaja da bi se mogli ukloniti ili bar izbjeci njihove negativne posljedice. 5. izvrsavanje razlicitih religijskih obreda te u sirenju osnovnog sistema vrijednosti koji nije razlicit od tzv. vjere u zagrobni zivot. Postojanje odredjenog nivoa pedagoske kulture roditelja 4.

odgoj je jedan od oblika organizovanja drustvenog djelovanja i tu je spona izmedju ove dvije znanosti.odgoj je i historijska kategorija s obzirom na to da se pojavio. pedagogija mora koristiti i saznanja biologije. surdopedagogijom. FILOZOFIJA. oligofrenopedagogijom.ekonomika odgoja i obrazovanja je novo podrucje koje povezuje pedagogiju s ekonomijom. KIBERNETIKA. HISTORIJA.pedagogija se prije svega pojavila u sastavu filozofije. estetika. mjenjao i razvijao tokom historije. upravljanje ustanovama i cjelokupnih odgojnim sistemom FUTUROLOGIJA.pravno regulisanje organizacije odgoja. logika i gnoseologija. SOCIOLOGIJA.6. TEHNICKE ZNANOSTI. Pedagogija je povezana sa filozofskim disciplinama kao sto su etika.odgoj je bio i ostat ce pripremanje za buducnost MEDICINA. i da na temelju tog poznavanja odaberu one odgojne metode i postupke koji ce dati zeljene odgojne rezultate. odgojnih problema. subjekte odgojnog rada. prerade i predaje informacija. logopedskom i medicinskom pedagogijom . BIOLOGIJA. EKONOMIJA. TEORIJE UMJETNOSTI.psihologijske spoznaje pomazu odgajateljima da sto bolje upoznaju odgajanike .skolska higijena. S filozofijom je i danas vezu brojna pitanja.radni i tehnicki odoj i primjena savremenih tehnickih sredstava u nastavi. specijalna pedagogija sa svojim granama tiflopedagogijom. PRAVNE ZNANOSTI.nauka koja proucava probleme primanja.s obzirom da je covjek bilosko bice. PSIHOLOGIJA.specificnost odgojnog rada a posebno estetski odgoj. S kojim znanostima je povezana pedagogija? Pedagogija je cvrsto i mnogostrano povezana s mnogim drugim naukama.

Prema postojanju nekih specificnih smetnji i teskoca u razvoju odgajanika( djeca s posebnim potrebama) . Futuroloska pedagogija. b. vrste. Logopedska pedagogija. sistemima i razvojnim stupnjevima.proucava ciljeve.temeljna pedagoska disciplina koja proucava osnovne pedagoske probleme.naucno pedagoska disciplina koja proucava probleme i specificnosti u procesu odgajanja razvojno ometenih osoba. metode i sredstva odgojnog rada u pojedinim vrstama domova. sadrzaje. organizaciju.7.istrazuje i proucava uslove i organizaciju.proucava ciljeve. principe i metode odgojnog rada.proucava probleme odgojno-obrazovnog rada u svim vrstama skole. d. Oligofrenopedagogija. Prema vremenskom kriteriju: a.proucavanje gluhe i nagluhe djece b. Tiflopedagogija. c. metode.proucava odgojni rad s djecom i omladinom koji nije obuhvacen skolskim odgojem 4. Andragogija. Surdopedagogija.proucava probleme vezano za odgojno obrazovni rad sa odraslim osobama 3. osobito djece i mladezi. sisteme. Domska pedagogija.proucava perspektive odgoja u buducnosti 2. ocjenjuje i rekonstruise razvoj prakse i teorije odgoja u proslosti u svim njihovim karakteristikama. zadatke i uslove porodicnog odgoja. Prema mjestu gdje se odgoj ostvaruje: a. Opsta pedagogija.proucavanje odgoja slijepe i slabovidne djece c. Prema dobi odgajanika: a. b. Pedagogija slobodnog vremena. Skolska pedagogija. Discipline specijalne pedagogije: a.Specijalna pedagogija. Pedagogija skolske dobi c. organizaciju.proucavanje odgoja psihicki zaostale djece d. Porodicna pedagogija.proucava odgoj i obrazovanje odgojenika sa govornim nedostacima i nacinima njihovog uklanjanja . u prvom redu cilj. Pedagogija predskolske dobi. faktore. Dijeli se na metodiku i didaktiku( teorija obrazovanja i nastave) c. Historija pedagogije-proucava. b. faktore i sredstva odgoja u predskolskom dobu. Koje pedagoske discipline poznajemo? 1.

Metoda sprecavanja .proucava odgoj. Metoda navikavanja (voljno djelatno podrucje) . vrijedno a sta je lose odnosno stetno. probuditi unutrasnju motivaciju za odgovarajuca djelovanja. Metode odgojnog rada Rijec metoda grckog je porijekla (grc. Godine 1620 Bonet je pbjavio prvu metodiku rada sa gluhonijemim djetetom i to se moze uzeti kao njen pocetak. zdravo.2. pedagogijska metodologija 8. vojna.navikavanje u procesu rada 8. Pod metodom odgojnog rada podrazumijevamo svrhovitu i uporednu aktivnost odgajatelja i odgajanika. 5.Vrednovanje( moze biti eticko.1 metoda poucavanja (teziste na racionalnoj komponenti) Poucavanjem u odgojnom radu zelimo da odgojenici shvate sta je dobro. istinito.predavanje o zivotno aktualnim pitanjima .vijek. 8. I ova metoda se moze pojaviti u vise oblika a najvaznija su: . psihopatske i neuropatske djece i maloljetnih prijestupnika.proucava odgajanje i preodgajanje obucavanje i profesionalno osposobljavanje odgojno zapustene. U praksi se ova metoda najcesce primjenjuje u skolskim uslovima. opredjeljenja itd) . Manifestira se u cetiri oblika: . estetsko ili vrednovanje stavova.3. Intenzivni razvoj imala je tokom 19.referiranje odgojenika 8.omogucuje aktiviranje odgojenika -vjezbanje u adekvatnim postupcima .methodos)i oznacava put ili nacin ostvarivanja odredjenih ciljeva i zadataka. Glavno pitanje im je rehabilitacija invalidne djece f. 8. tjelesno invalidnih odnosno svih hospitaliziranih odgojenika. Ostale pedagoske discipline: religijska pedagogija.etički razgovor . lijepo. Metoda uvjeravanja( teziste na emocionalnoj komponenti) Buduci da djelovanje na racionalnoj osnovi nije dovoljno treba se usmjeriti i na unutrasnji zivot.Stvaranje ideala (stvaranje pozitivnih stavova odnosno uvjerenja i odnosa uz pomoc pozitivnih uzora. obucavanje i osposobljavanje hronicno bolesnih ucenika. korisno. Poceci specijalne pedagogije sezu u 17.4. Medicinska pedagogija. industrijska.e.objasnjavanje . Sociopatska pedagogija( forenzicna).vijeka a na koji je uticala Francuska gradjanska revolucija. postupaka. a 1784 je u Parizu osnovana prva javna skola za djecu sa teskocama u razvoju. koja proizlazi iz opcih odgojnih nacela i vodi prema ostvarivanju pozitivnih svojstava odgajanika i tako potpomaze izradjivanju njegove osobenosti.

. uklanjati. 2. regeneraciju psihicke i fizicke energije. osvjezavaju i odmaraju. Adolf Diesterweg 13.Prisiljavanje .preodgajanje 9.Pored pozitivnih.Bacon. N. kulturno-umjetnicke.Kopernik. Pedagoski pesimizam/ nativizam Nasljedje se uzima kao glavni faktor covjekovog razvoja. 10. Setnje u prirodi. F.Froebel. Sofisti: Platon. ljubav prema mladima i svom pozivu. drustvene igre i sl. Prirodni faktori. npr. mora biti jaka moralna licnost. F. Pedagoski optimizam? U nekim se historijskim razdobljima vjerovalo u gotovo neogranicene mogucnosti odgoja. uvazavanje i postovanje svakog odgajanika odnosno uvazavanje osobenosti htijenja odgojenika. R. Vanjski faktori i uticaji tu ne mogu nista bitno izmjeniti i odgojne mogucnosti su vrlo ogranicene. Temeljna misao je da je covjekov razvoj unaprijed odredjen njegovom unutrasnjom naravi. 11. T. razumijevanje.-Aktivnosti u funkciji kulturne razonode stvaraju vedro raspolozenje.Campanelle Pedagozi klasici: Jan Amos Komensky. Pedagoski optimizam je izrastao na teoriji optimizma: razlika medju ljudima je rezultat djelovanja drustvene sredine i odgoja. Koje osobine treba posjedovati dobar odgajatelj? Dobar odgajatelj mora posjedovati istinski autoritet.Rabelais. 3. Zadaci slobodnog vremena 1.Vives. Ova metoda ima dvije glavne zadace: preventivnu i teapeutsku. u zivotu postoje i negativni uticaji. F. ublaziti ili onemoguciti njihovo negativno djelovanje. odmaranje. Njih treba potiskivati.Locke.-aktivnosti u funkciji odmora-one koje omogucavaju obnavljanje snaga. drustvene aktivnosti. Aristotel Pedagozi humanisti: Vittorino da Feltre.Rotterdamsky Utopisti: T. vjeru u uspjeh. Znaci teorija optimizma je unutrasnjim faktorima suprotstavila vanjske. 12. mora posjedovati autoritet.-aktivnosti u funkciji razvitka osobnosti. Mora biti dobar strucnjak u svom podrucju. nasljedjem usmjereni pravci razvoja gotovo se posve zanemaruju. zabavne. J. Tu spadaju razne sportske.Montaigne.Decartes. L. Jean Jackues Rousseau.Predusretanje . Morus. posjedovati pedagosku kulturu.svjesna i namjerna odgojna nastojanja usmjerena na razvijanje i izgradjivanje sto cjelovitije i potpunije osobenosti. I tri temeljna oblika te metode: . Johann Heinrich pestalozzi. odstranjivanje iscrpljenosti i ponovo osposobljavanje organizma za nove napore. E. M.

putem uslovljenih refleksa 19. 17. Subjekti odgojnog rada su odgajatelj(lice koje odgaja) i odgojenik (lice koje se odgaja). Sazrijevanje je bioloski razvoj organizma usljed uticaja naslijedja i u zavisnosti je od oslova u okolini. obrazovanje 16.14. To je sazrijavanje organizma. planski i sistematski organizovano djelovanje na cjelokupni razvitak. Sta predpostavlja harmonijski razvoj jedne licnosti? Istovremeno razvijanje fizickih i psihickih sposobnosti. svrha. planski. nego ga. ponekad dobrim. 15. 20. Odgojenikova licnost nije neki pasivan element(objekt). To znaci da je licnost organizacija i fizickih i psihickih sistema u jednom nerazdvojnom jedinstvu upravljenih ka aktivnosti koje su karakteristicne i jedinstvene za neku osobu. organizovani proces sa svrhom da se ljudski individuumi preobraze u potpune licnosti. uvazavanju i postovanju licnosti i ljudskog dostojanstva. Obicno se interpretira kao svjesno i namjerno . tacno odredjena namjera. Koji su faktori u sistemu informacija? . ti uticaji vise koce proces izgradjivanja pozitivnih svojstava licnosti i karaktera. Sta je maturacija? Maturacija je bioloska zrelost. Pedagoski odno odgajatelja i odgojenika mora se temeljiti na obostranom priznavanju. Funkcionalni odgoj predstavlja sve one faktore koji bez odredjene namjere vrse uticaj na razvoj i oblikovanje covjeka. Suprotno tome.Sta je intencionalni i funkcionalni odgoj? Intencionalni odgoj je namjerni. sa svoje strane uslovljava i suodredjuje. izgradjivanje i oblikovanje covjeka u saglasnosti sa odredjenom svrhom. Oblici ucenja -aktivno i pasivno . koja je preduslov za ucenje. odgojenik ne samo da ulazi u odgojni odnos. Umjesto da podupiru. Navedi tri pedagoska pojma? Nastava. Neovisno o tome kada i gdje se ostvaruje.putem uvidjanja . intencija.putem oponasanja . U vezi s tim procesom nastaju i glavne strukture od kojih zavisi ponasanje. 18. odgoj. ali cesce losim manifestacijama. To je proces u kojem djeluju nekontrolisani suodgajatelji-drustvena sredina sa svojim.putem pokusaja i pogreske . njegovo bitno obiljezje je svjesnost cilja. bas kao i odgajatelj.

Sredstva odgojnog rada Sredstva su najuze povezana s metodama. prijenosni kanal( udzbenik.njime se odredjuje vrijeme potrebno za rad i odmor. posjedovanje jasne perspektive tog rada i cvrstog uvjerenja u njegov uspjeh. rad je svrha i sredstvo odgoja u isto vrijeme g. reaguje emocionalno te zato mladima treba pruzati primjere pozitivnog ljudskog djelovanja. c.izrazava temeljnu intenciju odgojnog nastojanja. veza za neku odredjenu osobu koja postoji. Ono ima 3 vazne odlike ili predpostavke: poznavanje etickih osnova odgojnog rada. e. dosljedno i sistematsko djelovanje svakog pojedinog odgajatelja. Načelo socijalizacije. d. aktivnosti i pocinak. npr savjetovanje odgojenicima kako da se ponasaju u odredjenim prilikama b. Sredstva usmjeravanja. Uzor je uvijek stvaran.proizlazi iz pedagoskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti. Kulturna razonoda. Nacelo primjerenosti. 1. koju mladi covjek poznaje ili je zivo predocava i dozivljava kao stvaran lik. Savjet ili pouka. ako vec tako postupa . Načelo pozitivne orijentacije. Načelo mnogostranosti. Načelo individualizacije.imaju zadacu da motivisu odgojenika na dobra djela. 2. 22. Upotrebljavamo ih unutar pojedinih metoda.ljudska potreba.zahtjeva skladno. da ga potaknu da ih cini ili da ustraje u njima. Sredstva poticanja. zahtjeva da se postigne jedinstvo zahtjeva i uticaja.neposredno prizlazi iz pedagoskog zakona intencionalnosti.mladi ljudi pokazuju veliku sklonost prema idealima.uspjeh odgoja uveliko zavisi od toga koliko se uzimaju u obzir dobne osobine i psihofizicka obiljezja odgojenika u odredjenoj etapi razvoja.osnovna karakteristika odgojnog rada je orijentacija na pozitivno. Druga osnovna karakteristika je povjerenje u odgoju.osnovni oblik djecije aktivnosti i odgojno sredstvo f. povodljivo je. mogucnostima i osobinama svakog pojedinog odgojenika.pojavljuje se u slobodnom vremenu i taj oblik djelatnosti pojedinac slobodno odabire prema svom interesu i sklonostima sa svrhom da se aktivno odmori.a.u ovu grupu sredstava ubrajamo: a. Igra. njihovo socijalno oplemenjivanje kao i razvijanje djetetovih sposobnosti za aktivno prilagodjavanje drustvu.sredstva kojim se odgajatelji cesto sluze. jelo i boravak na zraku. spavanje i bdijenje. Primjer. Rad. primalac informacije (ucenik) 21.trazi koordinaciju u odgojnom radu . i saglasno je sa sirinom i bogatstvom ljudskih aktivnosti. Stvaranje ideala. odrazavanja univerzalnosti ljudske naravi. Načelo jedinstvenosti. ljudska i rodoljubna duznost svakog gradjanina koji moze da radi. Načelo dosljednosti.izvor informacija (davalac-nastavnik.zahtjeva da odgojni zadaci budu primjereni snagama. Dnevni red. jedinstvo sadrzaja i organizacijskih oblika. nastavna sredstva) c. Opća odgojna načela Nacelo svrhovitosti.dijete rado oponasa. igru i ucenje. Načelo aktivnosti.predstavlja proces uvodjenja u zivot odnosno proces socijalizacije ( slozeni proces koji predstavlja progresivno smanjivanje nagonskih i drugih egoisticnih tendencija. saradnju i jedinstveno djelovanje. autor udzbenika) b.

d. Pohvala.odgojitelj unaprijed najavljuje odgojeniku nesto ugodno. dajemo mu priznanje s ciljem da da potaknemo da i ubuduce tako postupa b.ona se odnosi ne samo na duhovno zadovoljstvo i priznanje odgajatelja nego i na materijalnu vrijednost. 3. Skretanje ili zamjena. trazi da se ostvare zapoceti poslovi te da se napuste losi postupci.upucuje odgojenika da postuje duznosti. natjecanje djeluje kao pokretacko sredstvo i potice na vece zalaganje. Obećanje. a. iskazuje povjerenje ili priznanje za dobre rezultate u radu. Nadzor.su sredstva koja imaju zadacu da sprijece i potisnu negativne uticaje na odgojenika. nacinu djelovanja i sl. Nagrada.njome se odobrava postupak odgojenika.kao oblik aktivnosti u kojoj se pojedinci ili grupe zalazu brze ili kvalitetnije ostvariti zadatak od drugih pojedinaca ili grupa kojima je povjeren isti takav zadatak. pohvalu ili nagradu e.a.njegova svrha je da odgojenika ocuva od losih uticaja b. .podjeca odgojenika na to sta bi morao uraditi d.kada odgojenik svjesno cini prijestup-primjenjujemo kaznu. Upozorenje. e.pomocu njega nastojimo odgojenikove teznje i zelje orijentisati u pozitivnom pravcu. Sredstva sprecavanja.kada odgojenik postigne neki uspjeh. Kazna. Priznanje. c. c. Zahtjev. Natjecanje. ponasanju.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful