1. Šta je PEDAGOGIJA?

Sam naziv pedagogija potice od izvorne grcke rijeci PAIDAGOGOS, paisdijete;agein-voditi, sto znaci voditi dijete. Paidagogom se u antickoj Grckoj zvao rob koji je vodio djecu svojih vladara na igru, u skolu i sl. Vremenom se ovaj naziv prosiruje na sve posobe koje se bave odgojom kao sto su ucitelji, roditelji, odgajatelji. Pedagogija kao znanost istrazuje odgojni proces i zato je taj proces, kao dio drustvene stvarnosti predmet kojim se ona bavi, proucava ga i unaprijedjuje. Ukratko receno predmet proucavanja pedagogijske znanosti je odgoj ili oblikovanje, izgradjivanje covjeka kao ljudksog bica. 2. Šta je ODGOJ? Odgoj kao slozeni fenomen nemoguce je svesti na jednu definiciju. Neki autori( vukosavic, šimleša) ga definisu kao proces formieranja covjeka sa njegovim pozitivnim svojstvima tj intelektualnim, moralnim, tjelesnim, estetksim i radnim kvalitetima. Drugi autori( Malić i Mužić)definisu odgoj kao svaku svjesnu djelatnost kojom se razvijaju psihofizicke osobine covjeka, bilo da ih on ostavruje na samom sebi(samoodgoj) bilo da j vrsi prema drugim osobama. Prema tome, odgoj je proces koji je usmjeren na razvoj covjeka. Putem njega bioloski individuum prerasta u licnost odnosno psihicki, fizicki i duhocno se razvija, napreduje i uljuđuje. Samim tim znacaj odgoja je od neprocjenjive vrijednosti, a mozemo ga posmatrati sa aspekta drustva i aspekta pojedinca. 3. Šta je OBRAZOVANJE? Obrazovanje se definise kao proces usvajanja znanja, vjestina i navika sto je osnov za formiranje psihofizickih sposobnosti i naucnog pogleda na svijet. Obrazovanje se odnosi na kognitivnu sferu licnosti i predstavlja racionalnu osnovu odgoja. Odgoj je siri pojam od obrazovanja odnosno on u sebi ukljucuje i obrazovanje. 4. Ko ima pravo odgajati? Pravo na odgajanje imaju roditelji tj porodica, drzava preko svojih institucija( npr.predskolske i skolske ustanove), vjerske zajednice.. 5. Podjela odgoja 1.-po bitnim odredjenjima covjeka 2.- prema dobi odgojenika 3.- prema mjestu i specificnostima odgojnog rada 4.- s obzirom na vrijeme

5.1.

Podjela odgoja po bitnim odredjenjima covjeka:

1.- tjelesni odgoj 2.- intelektualni odgoj 3.-moralni odgoj 4.- estetski odgoj 5.- radni odgoj

Zdravstveni zadatak Obuhvata cjelokuonu brigu za ocuvanje zdravlja i pravilnog fizickog rasta i razvoja ljudske jedinke.2. One oznacavju vecu izvjezbanost u izvodjenju neke radnje. predskolske ustanove. Intelektualni odgoj Covjek je razumno bice. Da bi covjek mogao aktivno ucestvovati u zivotu i radu. Sav buduci razboj covjeka zavisi prvenstveno o covjekovim intelektualnim sposobnostima.bez vjestina i navika covjek bi bio nesposoban za zivot i rad. domovi. razvijanje psihofizickih sposobnosti i formiranje naucnog pogleda na svijet. Zadaci intelektualnog odgoja: 1. sto znaci da se radnja odvija brzo i lako. . 2. odgojni zadatak Utice na izgradjivanje pozitivnih osobina licnosti i formiranje navika kulturnog ponasanja. Smisao intelektualnog odgoja se svodi na razvijanje covjekovih intelektualnih potencijala. Formiranje vjestina i navike. naucnim. te da bi mogao pomagati dalji razboj nauke i kulture. sporstke i druge organizacije. formiranje vjestina i navika. 3. 5. Organizam se trosi i umara te ga je potrebno odmoriti i osvjeziti. 4. To se postize formiranje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika i navika fizickog vjezbanja. Vjestine nastaju na osnovu znanja i formiraju se u procesu vjezbanja. brze i tacnije obavljamo neku radnju. svaki covjek je izlozen odredjenim naporima. njegove spoznajne moci i na razvijanje i njegovanje smisla za intelektualne vrijednosti. Znanja predstavljaju uopstena iskustva ranijih narastaja koje u sistematiziranom obliku usvajaju novi narastaji. Zadaci tjelesnog odgoja 1. tehnickim i drugim poljima ljudske djelatnosti. Obrazovni zadatak Se odnosi na sticanje i usvajanje potrebnih znanja. U takvim situacijama aktivnosti tjelesnog odgoja sluze kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode. rekreativni zadatak Obavljajuci razlicite duznosti. Osnova i pretpostavka intelektualnog djelovanja su znanja.1. 2. umjetnickim.5. sluzi se svojim razumom da bi ostavrio znacajne rezultate u drustvenim. njemu su potrebna znanja. Navike su automatizirane vjestine. Vjestine definisemo kao stecene psihomotorne sposobnosti koje nam omogucavaju da lakse.1. djeluju brojni faktori kao sto su porodica.Usvajanje sistema znanja. skole.1. uz vrlo malo angazovanja svijesti. Putevi realizacije tjelesnog odgoja Na ostvarivanje tjelsnog odgoja kao i odgoja uopste.

6.interes Je preduslov aktivnosti. Ovladavanje kulturom intelektualnog rada Osnovni preduslov u uspjesnosti svakog rada. cjelokupno iskustvo covjecanstva je sistematski sredjeno 5. sredstva masovnih komunikacija Temeljni zahtjevi intelektualnog odgoja: 1... mozemo ga smatrati motivom koji odgojenike potice na djelatnost. 4. ako zelimo da se zadaci inteletualnog odgoja uspjesno ostvare moramo maksimalno aktivirati odgojenika u odgojnom radu.zadaci moraju biti adekvatni sposobnostima i mogucnostima pojedinih odgojenika 7. Putevi realizacije intelektualnog odgoja: Porodice. predskolske i skolske ustanove. samo obaj oblik.. snagama i sposobnostima. intelektualnog ili tjelesnog . ovladavanje kulturom intelektualnog rada i formiranje pozitivnih osobina licnosti. razvijanje spoznajnih interesa. vjestina i navika.Formiranje pozitivnih osobina licnosti Intelektuani odgoj ucestvuje u razvijanju ljubavi prema istini..individualni pristup.primjerenost Zadaci postavljeni odgojenicima moraju biti prilagodjeni odgojenicima.Ekonomicnost Opravdan je samo onaj postupak . u razvijanju osjecaja duznosti i odgovornosti. njihovim mogucnostima.-Aktivnost Ona neposredno proizlazi iz pedagogijskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti. oznacava usmjerenost pojednica na neki predmet. 3. kritickog odnosa prema sebi i drugima.3. 2. Razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti Intelektialnim snagama i sposobnostima odredjene su intelektualne mogucnosti pojedinca prilikom usvajanja znanja. sredstvo ili metoda koja najkracim putem vodi potpunom uspjehu. njegovim snagama i sposobnostima. kulturne ustaniove. 4. .sistematicnost Je lgicki zasnovana... One omogucavaju svakom pojedincu da se snalazi u novim situacijama i da ih stvaralacki rjesava. 5. jeste postojanje kulture tog rada.postupnost Ovaj zahtjev je odredjen odgojenikovim spoznajnim mogucnostima.

vedrine. Njim se regulisani odnosi medju ljudima.1.Upoznavanje morala i njegove teorije podrazumijeva usvajanje odredjenih pojmova o moralu. tako da nas ona ne ostave ravnodusnim te da izazivaju u nama osjecaj divljenja. odlucnost. moralnih principa. 2.u procesu moralnog odgoja neophodno je razvijati pozitivne osobine volje kao sto su sposobnost da covjek vlada sobom.ovaj zadatak se odnosi na formiranje moralnih navika koje nam osiguravaju da se u razlicitim situacijama ponasamo upravo onako kako treba. skolske i predskolske ustanove.1. Formiranje moralnog ponasanja i djelovanja.-razvijanje sposobnosti za uocavanje lijepog Ovaj zadatak se odnosi na kognitivnu sferu licnosti. pravila i drugih moralnih kategorija. Formiranje pozitivnih osobina volje i karaktera. Moralni odgoj Moral je oblik drustvene svijesti. 2.3.preduslov za ovaj zadatak podrazumijeva ispunjenje predhodnih moralnih zadataka.formiranje moralnog djelovanja i ponasanja Zadaci moralnog odgoja: 1. Zadaci estetskog odgoja: 1. stvaranje i vrednovanje lijepog. dozivljavanje.razvijanje sposobnosti za dozivljavanje lijepog: uocena estetksa svojstva treba subjektivno prihvatiti tj.5.. 5. unutrasnje ih dozivjeti. obicaje i oblike ponasanja koji su u skladu sa osnovima u nekom drustvu. Razvijanje ove sposobnosti je slozen i dugotrajan proces koji pocinje dosta rano. radosti. prije svega na relaciji pojedinac-drustvo. 4. sredstva masovnih komunikacija. Proces moralnog formiranja licnosti se sastoji od nekoliko etapa: . Moralni odgoj je podrucje odgojnog djelovanja putem kojeg ce se individua razviti u moralnu licnost koja je usvojila pravila. sistem normi i pravila ponasanja. Estetski odgoj To je podrucje odgojnog djelovanja cija je svrha da kod odgajanika razvije sposobnost za uocavanje.to je dugotrajan proces koji zavisi od moralnog iskustva odgajanika. odusevljenja.formiranje moralnih uvjerenja .4. 5.usvajanje moralnih stavova i formiranje moralnih uvjerenja. 3.Njegovanje smisla za eticke vrijednosti. dosljednost. . Putevi realizacije moralnog odgoja: porodica. Sustina ovog zadatka se ogleda u tome da odgajanik razvije smisao za eticke vrijednosti te da tezi njihovom ostvarenju.formiranje moralne spoznaje .

Putevi realizacije radnog odgoja: porodica.razvijanje sposobnosti za stvaranje lijepog. razvija i usavrsava jedno njegovo bitno odredjenje. Potpomaze i ostvarenju strucnih zadataka. uslovima rada itd. navike da bi mogli uspjesno i aktivno djelovati. Proces radnog odgoja mora biti postavljen tako da u njemu odgajanici sticu potrebna znanja. 4. skolske i predskolske ustanove. 4.obrazovni zadatak Ostvaruje se usvajanjem znanja te formiranjem vjestina i navika koje su covjeku potrebne da bi mogao rukovati odredjenim priborom. sredstva masovnih komunikacija. Radni odgoj Omogucava svakom covjeku da ovlada kulturom rada tj politehnickom proizvodnom kulturom i da ga pripremi i osposobi za stvaralacki rad.. razlicitim aktivnostima radnog karaktera.3. potrebno je imati razvijene predhodne tri sposobnosti. Putevi realizacije estetskog odgoja: porodica. 2. skolske i predskolske ustanove. 5.razvijanje sposobnosti za vrednovanje lijepog. sredstva masovnih komunikacija.da bismo mogli vrednovati lijepo.. Zadaci radnog odgoja: 1.5. . rekreativni zadatak Ogleda se u iskoristavanju slobodnog vremena.ove sposobnosti nisu bioloski date niti su pasivna posljedica uocavanja i dozivljavanja estetskog nego ih je potrebno aktivno. razlicitim zanimanjima. proizvodnjom. Radni odgoj zadovoljava jednu od primarnih covjekovih potreba. 3. odgojni zadatak Ostvaruje se kroz odnos odgajanika prema radu te kroz razvoj svijesti o potrebi rada kao uslova razvoja i opstanka covjeka. procesom proizvodnje. dugotrajno.. Radno profesionalni zadatak Radni odgoj pored opste obrazovnog zadatka koji se sastoji od upoznavanja mladih sa privrednim djelatnostima.1. dosljedno i uporno razvijati i izgradjivati. umijeca.

ontelektualni. . estetski. puni razvitak sposobnosti apstraktnog misljenja. stabilniji emocionalni zivot.2. a prema utvrdjenom nastavnom planu i šrogramu. socijalna emocionalna i profesionalna zrelost. unapredjuje ga ili cak ispravlja njegove greske. moralni i radno tehnicki.) Ustanove u kojima djeca borave samo u odredjeno vrijeme (jaslice i obdanista) Oblici odgojnog rada u predskolskim ustanovama su . Odgoj u predskolskim ustanovama se naslanja na porodicni odgoj. To se postize realizovanjem programskih sadrzaja i aktivnosti putem nastave pojedinih nastavnih predmeta.4 Odgoj odraslih S obzirom na dob. 5. Taj rad vode strucno i pedagosko osposobljeni nastavnici. Vannastavne aktivnosti Slobodne aktivnosti. 2.2 Podjela odgoja prema dobi odgojenika 5. prepricavanje prica i sl) . Nastave Planirani i organizovani ogojno obrazovni proces u kome se provodi odgoj i obrazovanje ucenika.2. proces odgoja i odraslih je vezan s razdobljem zrelosti. U njoj se ostvaruju svi odgojni zadaci: zdravstveno-tjelesni. Odgojno obrazovni rad se ostvaruje putem: 1. organizovan i metodican odgojno-obrazovni rad.1 Predškolski odgoj Ostvaruje se u porodici i u drustvenim ustanovama za predskolski odgoj.2. Obiljezava ga teznja za samostalnoscu. opremljenost skole s nastavnim sredstvima i pomagalima a posebno nastavnik.Slobodne aktivnosti 5. Na cjelokupni odgojni i obrazovni uticaj nastave djeluju mnogi faktori: NPP.citanje bajki. udzbenici. kao i stanovita ekonomska samostalnost pojedinca. ucvrscivanje posebnih sklonosti i interesa. pomaze mu.) Ustanove u kojima djeca zive i odgajaju se( djeciji domovi) b. kulturna i javna djelatnost skole i saradnja sa roditeljima 5.3 Visokoškolski odgoj Visokoškolsko doba je razdoblje nakon zavrsene skole( u normalnim uslovima to je period od 18 do 22g).2.5. Sve ustanove za predskolski odgoj dijelimo u dvije kategorije: a. psiholoska.Usmjerene aktivnosti (npr.2 Školski odgoj Školu mozemo definisati kaoodgojno obrazovnu instituciju u kojoj se provodi planiran. Obiljezava ga odredjena hronoloska.

Postojanje odredjenog nivoa pedagoske kulture roditelja 4. Domski Pod odgojem u domovima podrazumijevamo odgojni rad koji se ostvaruje u drustvenim ustanovama za smjestaj i odgajanje djece i mladezi. Vjerski Religijski odgoj je odgojno podrucje koje se sastoji u usvajanju religijskog pogleda na svijet. Skladni porodicni odnosi 2. Sredjene ekonomske prilike b. a za to su potrebni odredjeni uslovi: 1. Posebne mogucnosti odgojnog djelovanja porodice neophodno je iskoristiti.drustvenog sistema vrijednosti.ostecenja vida. U slobodnom vremenu Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem je pojedinac oslobodjen poslova.3 Podjela odgoja prema mjestu i specificnostima odgojnog rada a. skoli ili preduzecu u siroj zajednici. Odgoj u buducnosti .5. Odgoj u proslosti b. f. Porodični odgoj Zapocinje u porodici. izvrsavanje razlicitih religijskih obreda te u sirenju osnovnog sistema vrijednosti koji nije razlicit od tzv.4 Podjela odgoja s obzirom na vrijeme a. On moze ovo vrijeme oblikovati i ispuniti aktivnostima prema licnim zeljama i zanimanjima radi zadovoljenja vlastitih sklonosti i razvijanja sposobnosti. obaveza i duznosti prema porodici. c.) d. Savremeni odgoj c. Polozaj djeteta u porodici 3. U proizvodnim uslovima e. vjere u Boga ili bogove. vjere u zagrobni zivot. Specijalni Ovaj odgoj je namjenjen licima koja su na bilo koji nacin ometena u razvoju ili se radi o licima sa stecenim invaliditetom(npr. sluha itd. 5. Vazan zadatak odgoja u slobodnom vremenu jeste otkrivanje i upoznavanje izvora negativnih uticaja da bi se mogli ukloniti ili bar izbjeci njihove negativne posljedice.

logika i gnoseologija. S filozofijom je i danas vezu brojna pitanja.specificnost odgojnog rada a posebno estetski odgoj. i da na temelju tog poznavanja odaberu one odgojne metode i postupke koji ce dati zeljene odgojne rezultate.odgoj je jedan od oblika organizovanja drustvenog djelovanja i tu je spona izmedju ove dvije znanosti.odgoj je bio i ostat ce pripremanje za buducnost MEDICINA. SOCIOLOGIJA. pedagogija mora koristiti i saznanja biologije. oligofrenopedagogijom. KIBERNETIKA.psihologijske spoznaje pomazu odgajateljima da sto bolje upoznaju odgajanike . upravljanje ustanovama i cjelokupnih odgojnim sistemom FUTUROLOGIJA. S kojim znanostima je povezana pedagogija? Pedagogija je cvrsto i mnogostrano povezana s mnogim drugim naukama. Pedagogija je povezana sa filozofskim disciplinama kao sto su etika.odgoj je i historijska kategorija s obzirom na to da se pojavio. specijalna pedagogija sa svojim granama tiflopedagogijom. FILOZOFIJA. TEORIJE UMJETNOSTI. prerade i predaje informacija.radni i tehnicki odoj i primjena savremenih tehnickih sredstava u nastavi.pravno regulisanje organizacije odgoja. HISTORIJA. EKONOMIJA.pedagogija se prije svega pojavila u sastavu filozofije.s obzirom da je covjek bilosko bice.6. BIOLOGIJA.nauka koja proucava probleme primanja.skolska higijena. mjenjao i razvijao tokom historije. subjekte odgojnog rada. PSIHOLOGIJA. TEHNICKE ZNANOSTI.ekonomika odgoja i obrazovanja je novo podrucje koje povezuje pedagogiju s ekonomijom. estetika. surdopedagogijom. odgojnih problema. PRAVNE ZNANOSTI. logopedskom i medicinskom pedagogijom .

b.temeljna pedagoska disciplina koja proucava osnovne pedagoske probleme.proucava probleme vezano za odgojno obrazovni rad sa odraslim osobama 3. Skolska pedagogija. Domska pedagogija. Andragogija. sadrzaje. principe i metode odgojnog rada.istrazuje i proucava uslove i organizaciju.proucava perspektive odgoja u buducnosti 2. d. Oligofrenopedagogija.naucno pedagoska disciplina koja proucava probleme i specificnosti u procesu odgajanja razvojno ometenih osoba. Koje pedagoske discipline poznajemo? 1. b. Pedagogija slobodnog vremena. Porodicna pedagogija.7. Pedagogija predskolske dobi. Pedagogija skolske dobi c. Prema dobi odgajanika: a.proucava ciljeve. ocjenjuje i rekonstruise razvoj prakse i teorije odgoja u proslosti u svim njihovim karakteristikama. c. faktore.proucavanje odgoja slijepe i slabovidne djece c.proucava probleme odgojno-obrazovnog rada u svim vrstama skole. b. Prema mjestu gdje se odgoj ostvaruje: a. zadatke i uslove porodicnog odgoja. Tiflopedagogija. vrste. faktore i sredstva odgoja u predskolskom dobu. sistemima i razvojnim stupnjevima. Logopedska pedagogija. sisteme.proucava odgoj i obrazovanje odgojenika sa govornim nedostacima i nacinima njihovog uklanjanja . organizaciju. osobito djece i mladezi. organizaciju. metode. Prema vremenskom kriteriju: a. u prvom redu cilj. Opsta pedagogija. Historija pedagogije-proucava.proucava ciljeve. Dijeli se na metodiku i didaktiku( teorija obrazovanja i nastave) c.Specijalna pedagogija. Prema postojanju nekih specificnih smetnji i teskoca u razvoju odgajanika( djeca s posebnim potrebama) . Surdopedagogija. metode i sredstva odgojnog rada u pojedinim vrstama domova.proucavanje gluhe i nagluhe djece b.proucavanje odgoja psihicki zaostale djece d.proucava odgojni rad s djecom i omladinom koji nije obuhvacen skolskim odgojem 4. Discipline specijalne pedagogije: a. Futuroloska pedagogija.

Stvaranje ideala (stvaranje pozitivnih stavova odnosno uvjerenja i odnosa uz pomoc pozitivnih uzora. Metoda sprecavanja .vijek. psihopatske i neuropatske djece i maloljetnih prijestupnika. a 1784 je u Parizu osnovana prva javna skola za djecu sa teskocama u razvoju. lijepo.4. Metode odgojnog rada Rijec metoda grckog je porijekla (grc. Manifestira se u cetiri oblika: . obucavanje i osposobljavanje hronicno bolesnih ucenika.e. Pod metodom odgojnog rada podrazumijevamo svrhovitu i uporednu aktivnost odgajatelja i odgajanika. Glavno pitanje im je rehabilitacija invalidne djece f. pedagogijska metodologija 8. koja proizlazi iz opcih odgojnih nacela i vodi prema ostvarivanju pozitivnih svojstava odgajanika i tako potpomaze izradjivanju njegove osobenosti.proucava odgoj. industrijska. 8. Metoda navikavanja (voljno djelatno podrucje) . U praksi se ova metoda najcesce primjenjuje u skolskim uslovima.objasnjavanje . estetsko ili vrednovanje stavova. 8.1 metoda poucavanja (teziste na racionalnoj komponenti) Poucavanjem u odgojnom radu zelimo da odgojenici shvate sta je dobro. probuditi unutrasnju motivaciju za odgovarajuca djelovanja.vijeka a na koji je uticala Francuska gradjanska revolucija. tjelesno invalidnih odnosno svih hospitaliziranih odgojenika. vojna.referiranje odgojenika 8.predavanje o zivotno aktualnim pitanjima . korisno. Poceci specijalne pedagogije sezu u 17. zdravo. Ostale pedagoske discipline: religijska pedagogija. I ova metoda se moze pojaviti u vise oblika a najvaznija su: . Sociopatska pedagogija( forenzicna). Intenzivni razvoj imala je tokom 19. istinito. Godine 1620 Bonet je pbjavio prvu metodiku rada sa gluhonijemim djetetom i to se moze uzeti kao njen pocetak. vrijedno a sta je lose odnosno stetno. Metoda uvjeravanja( teziste na emocionalnoj komponenti) Buduci da djelovanje na racionalnoj osnovi nije dovoljno treba se usmjeriti i na unutrasnji zivot.2.3. postupaka.proucava odgajanje i preodgajanje obucavanje i profesionalno osposobljavanje odgojno zapustene. 5. Medicinska pedagogija.etički razgovor .omogucuje aktiviranje odgojenika -vjezbanje u adekvatnim postupcima .methodos)i oznacava put ili nacin ostvarivanja odredjenih ciljeva i zadataka.Vrednovanje( moze biti eticko.navikavanje u procesu rada 8. opredjeljenja itd) .

nasljedjem usmjereni pravci razvoja gotovo se posve zanemaruju. . mora posjedovati autoritet. F.Kopernik. L. R. ublaziti ili onemoguciti njihovo negativno djelovanje. posjedovati pedagosku kulturu.Pored pozitivnih. osvjezavaju i odmaraju. Vanjski faktori i uticaji tu ne mogu nista bitno izmjeniti i odgojne mogucnosti su vrlo ogranicene. razumijevanje. kulturno-umjetnicke.Prisiljavanje .Rabelais. F.-aktivnosti u funkciji odmora-one koje omogucavaju obnavljanje snaga.preodgajanje 9. vjeru u uspjeh. Prirodni faktori. uklanjati. Pedagoski optimizam? U nekim se historijskim razdobljima vjerovalo u gotovo neogranicene mogucnosti odgoja. drustvene aktivnosti. 3. 11. Setnje u prirodi. T.-Aktivnosti u funkciji kulturne razonode stvaraju vedro raspolozenje.Predusretanje . uvazavanje i postovanje svakog odgajanika odnosno uvazavanje osobenosti htijenja odgojenika. Temeljna misao je da je covjekov razvoj unaprijed odredjen njegovom unutrasnjom naravi.Locke. u zivotu postoje i negativni uticaji. Adolf Diesterweg 13. Aristotel Pedagozi humanisti: Vittorino da Feltre. I tri temeljna oblika te metode: .Campanelle Pedagozi klasici: Jan Amos Komensky. drustvene igre i sl. odstranjivanje iscrpljenosti i ponovo osposobljavanje organizma za nove napore.Froebel. Pedagoski optimizam je izrastao na teoriji optimizma: razlika medju ljudima je rezultat djelovanja drustvene sredine i odgoja. npr.Vives. 12. J.Montaigne.Bacon. Mora biti dobar strucnjak u svom podrucju.Decartes. F. Zadaci slobodnog vremena 1. Ova metoda ima dvije glavne zadace: preventivnu i teapeutsku. regeneraciju psihicke i fizicke energije.Rotterdamsky Utopisti: T. Jean Jackues Rousseau. E. Tu spadaju razne sportske. Znaci teorija optimizma je unutrasnjim faktorima suprotstavila vanjske. Morus. Johann Heinrich pestalozzi. mora biti jaka moralna licnost.svjesna i namjerna odgojna nastojanja usmjerena na razvijanje i izgradjivanje sto cjelovitije i potpunije osobenosti. zabavne. Sofisti: Platon. M. odmaranje. ljubav prema mladima i svom pozivu. N. 2.-aktivnosti u funkciji razvitka osobnosti. Pedagoski pesimizam/ nativizam Nasljedje se uzima kao glavni faktor covjekovog razvoja. 10. Koje osobine treba posjedovati dobar odgajatelj? Dobar odgajatelj mora posjedovati istinski autoritet. Njih treba potiskivati.

izgradjivanje i oblikovanje covjeka u saglasnosti sa odredjenom svrhom. uvazavanju i postovanju licnosti i ljudskog dostojanstva. Sta predpostavlja harmonijski razvoj jedne licnosti? Istovremeno razvijanje fizickih i psihickih sposobnosti.14. 15. Pedagoski odno odgajatelja i odgojenika mora se temeljiti na obostranom priznavanju. ali cesce losim manifestacijama.putem oponasanja . Oblici ucenja -aktivno i pasivno . Sta je maturacija? Maturacija je bioloska zrelost. Umjesto da podupiru. To znaci da je licnost organizacija i fizickih i psihickih sistema u jednom nerazdvojnom jedinstvu upravljenih ka aktivnosti koje su karakteristicne i jedinstvene za neku osobu. organizovani proces sa svrhom da se ljudski individuumi preobraze u potpune licnosti. Subjekti odgojnog rada su odgajatelj(lice koje odgaja) i odgojenik (lice koje se odgaja). 18. obrazovanje 16. Navedi tri pedagoska pojma? Nastava.putem uslovljenih refleksa 19. tacno odredjena namjera.Sta je intencionalni i funkcionalni odgoj? Intencionalni odgoj je namjerni.putem uvidjanja . Suprotno tome.putem pokusaja i pogreske . intencija. Neovisno o tome kada i gdje se ostvaruje. Koji su faktori u sistemu informacija? . njegovo bitno obiljezje je svjesnost cilja. To je proces u kojem djeluju nekontrolisani suodgajatelji-drustvena sredina sa svojim. To je sazrijavanje organizma. nego ga. ti uticaji vise koce proces izgradjivanja pozitivnih svojstava licnosti i karaktera. svrha. bas kao i odgajatelj. 20. odgojenik ne samo da ulazi u odgojni odnos. planski i sistematski organizovano djelovanje na cjelokupni razvitak. Obicno se interpretira kao svjesno i namjerno . odgoj. Funkcionalni odgoj predstavlja sve one faktore koji bez odredjene namjere vrse uticaj na razvoj i oblikovanje covjeka. ponekad dobrim. sa svoje strane uslovljava i suodredjuje. planski. 17. koja je preduslov za ucenje. Odgojenikova licnost nije neki pasivan element(objekt). Sazrijevanje je bioloski razvoj organizma usljed uticaja naslijedja i u zavisnosti je od oslova u okolini. U vezi s tim procesom nastaju i glavne strukture od kojih zavisi ponasanje.

Igra. igru i ucenje. da ga potaknu da ih cini ili da ustraje u njima. rad je svrha i sredstvo odgoja u isto vrijeme g.proizlazi iz pedagoskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti. 22. odrazavanja univerzalnosti ljudske naravi.a. nastavna sredstva) c. primalac informacije (ucenik) 21. spavanje i bdijenje. povodljivo je. Upotrebljavamo ih unutar pojedinih metoda.pojavljuje se u slobodnom vremenu i taj oblik djelatnosti pojedinac slobodno odabire prema svom interesu i sklonostima sa svrhom da se aktivno odmori. posjedovanje jasne perspektive tog rada i cvrstog uvjerenja u njegov uspjeh. Načelo aktivnosti.mladi ljudi pokazuju veliku sklonost prema idealima.zahtjeva skladno. zahtjeva da se postigne jedinstvo zahtjeva i uticaja.osnovna karakteristika odgojnog rada je orijentacija na pozitivno. Opća odgojna načela Nacelo svrhovitosti. Druga osnovna karakteristika je povjerenje u odgoju.trazi koordinaciju u odgojnom radu . e. Stvaranje ideala. reaguje emocionalno te zato mladima treba pruzati primjere pozitivnog ljudskog djelovanja. dosljedno i sistematsko djelovanje svakog pojedinog odgajatelja. Dnevni red. njihovo socijalno oplemenjivanje kao i razvijanje djetetovih sposobnosti za aktivno prilagodjavanje drustvu. jedinstvo sadrzaja i organizacijskih oblika.zahtjeva da odgojni zadaci budu primjereni snagama. c. prijenosni kanal( udzbenik. npr savjetovanje odgojenicima kako da se ponasaju u odredjenim prilikama b. Kulturna razonoda. 1. Primjer. koju mladi covjek poznaje ili je zivo predocava i dozivljava kao stvaran lik. Sredstva usmjeravanja. d. Nacelo primjerenosti.dijete rado oponasa.izvor informacija (davalac-nastavnik.predstavlja proces uvodjenja u zivot odnosno proces socijalizacije ( slozeni proces koji predstavlja progresivno smanjivanje nagonskih i drugih egoisticnih tendencija.neposredno prizlazi iz pedagoskog zakona intencionalnosti. Načelo pozitivne orijentacije. autor udzbenika) b. Načelo individualizacije. Načelo socijalizacije. i saglasno je sa sirinom i bogatstvom ljudskih aktivnosti. mogucnostima i osobinama svakog pojedinog odgojenika. Načelo mnogostranosti. Načelo dosljednosti. ljudska i rodoljubna duznost svakog gradjanina koji moze da radi.uspjeh odgoja uveliko zavisi od toga koliko se uzimaju u obzir dobne osobine i psihofizicka obiljezja odgojenika u odredjenoj etapi razvoja. Savjet ili pouka.sredstva kojim se odgajatelji cesto sluze. Uzor je uvijek stvaran. Ono ima 3 vazne odlike ili predpostavke: poznavanje etickih osnova odgojnog rada. Sredstva poticanja.imaju zadacu da motivisu odgojenika na dobra djela. ako vec tako postupa .ljudska potreba.osnovni oblik djecije aktivnosti i odgojno sredstvo f.u ovu grupu sredstava ubrajamo: a.njime se odredjuje vrijeme potrebno za rad i odmor. 2. Rad. Načelo jedinstvenosti. veza za neku odredjenu osobu koja postoji. Sredstva odgojnog rada Sredstva su najuze povezana s metodama.izrazava temeljnu intenciju odgojnog nastojanja. saradnju i jedinstveno djelovanje. jelo i boravak na zraku. aktivnosti i pocinak.

natjecanje djeluje kao pokretacko sredstvo i potice na vece zalaganje. trazi da se ostvare zapoceti poslovi te da se napuste losi postupci. Sredstva sprecavanja.odgojitelj unaprijed najavljuje odgojeniku nesto ugodno. Skretanje ili zamjena. c. Priznanje.su sredstva koja imaju zadacu da sprijece i potisnu negativne uticaje na odgojenika.kada odgojenik svjesno cini prijestup-primjenjujemo kaznu.ona se odnosi ne samo na duhovno zadovoljstvo i priznanje odgajatelja nego i na materijalnu vrijednost. nacinu djelovanja i sl.upucuje odgojenika da postuje duznosti.kada odgojenik postigne neki uspjeh.a. . Obećanje. pohvalu ili nagradu e. 3. dajemo mu priznanje s ciljem da da potaknemo da i ubuduce tako postupa b. Nadzor. d.kao oblik aktivnosti u kojoj se pojedinci ili grupe zalazu brze ili kvalitetnije ostvariti zadatak od drugih pojedinaca ili grupa kojima je povjeren isti takav zadatak. Kazna. a.pomocu njega nastojimo odgojenikove teznje i zelje orijentisati u pozitivnom pravcu. Zahtjev. Upozorenje. Natjecanje. e. Pohvala. ponasanju. iskazuje povjerenje ili priznanje za dobre rezultate u radu. c.njome se odobrava postupak odgojenika.njegova svrha je da odgojenika ocuva od losih uticaja b.podjeca odgojenika na to sta bi morao uraditi d. Nagrada.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful