1. Šta je PEDAGOGIJA?

Sam naziv pedagogija potice od izvorne grcke rijeci PAIDAGOGOS, paisdijete;agein-voditi, sto znaci voditi dijete. Paidagogom se u antickoj Grckoj zvao rob koji je vodio djecu svojih vladara na igru, u skolu i sl. Vremenom se ovaj naziv prosiruje na sve posobe koje se bave odgojom kao sto su ucitelji, roditelji, odgajatelji. Pedagogija kao znanost istrazuje odgojni proces i zato je taj proces, kao dio drustvene stvarnosti predmet kojim se ona bavi, proucava ga i unaprijedjuje. Ukratko receno predmet proucavanja pedagogijske znanosti je odgoj ili oblikovanje, izgradjivanje covjeka kao ljudksog bica. 2. Šta je ODGOJ? Odgoj kao slozeni fenomen nemoguce je svesti na jednu definiciju. Neki autori( vukosavic, šimleša) ga definisu kao proces formieranja covjeka sa njegovim pozitivnim svojstvima tj intelektualnim, moralnim, tjelesnim, estetksim i radnim kvalitetima. Drugi autori( Malić i Mužić)definisu odgoj kao svaku svjesnu djelatnost kojom se razvijaju psihofizicke osobine covjeka, bilo da ih on ostavruje na samom sebi(samoodgoj) bilo da j vrsi prema drugim osobama. Prema tome, odgoj je proces koji je usmjeren na razvoj covjeka. Putem njega bioloski individuum prerasta u licnost odnosno psihicki, fizicki i duhocno se razvija, napreduje i uljuđuje. Samim tim znacaj odgoja je od neprocjenjive vrijednosti, a mozemo ga posmatrati sa aspekta drustva i aspekta pojedinca. 3. Šta je OBRAZOVANJE? Obrazovanje se definise kao proces usvajanja znanja, vjestina i navika sto je osnov za formiranje psihofizickih sposobnosti i naucnog pogleda na svijet. Obrazovanje se odnosi na kognitivnu sferu licnosti i predstavlja racionalnu osnovu odgoja. Odgoj je siri pojam od obrazovanja odnosno on u sebi ukljucuje i obrazovanje. 4. Ko ima pravo odgajati? Pravo na odgajanje imaju roditelji tj porodica, drzava preko svojih institucija( npr.predskolske i skolske ustanove), vjerske zajednice.. 5. Podjela odgoja 1.-po bitnim odredjenjima covjeka 2.- prema dobi odgojenika 3.- prema mjestu i specificnostima odgojnog rada 4.- s obzirom na vrijeme

5.1.

Podjela odgoja po bitnim odredjenjima covjeka:

1.- tjelesni odgoj 2.- intelektualni odgoj 3.-moralni odgoj 4.- estetski odgoj 5.- radni odgoj

njemu su potrebna znanja. Vjestine definisemo kao stecene psihomotorne sposobnosti koje nam omogucavaju da lakse. Sav buduci razboj covjeka zavisi prvenstveno o covjekovim intelektualnim sposobnostima. Navike su automatizirane vjestine. te da bi mogao pomagati dalji razboj nauke i kulture. predskolske ustanove. brze i tacnije obavljamo neku radnju. njegove spoznajne moci i na razvijanje i njegovanje smisla za intelektualne vrijednosti. 2. U takvim situacijama aktivnosti tjelesnog odgoja sluze kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode. naucnim. . svaki covjek je izlozen odredjenim naporima. formiranje vjestina i navika. Intelektualni odgoj Covjek je razumno bice. One oznacavju vecu izvjezbanost u izvodjenju neke radnje.Zdravstveni zadatak Obuhvata cjelokuonu brigu za ocuvanje zdravlja i pravilnog fizickog rasta i razvoja ljudske jedinke. domovi. sluzi se svojim razumom da bi ostavrio znacajne rezultate u drustvenim. sto znaci da se radnja odvija brzo i lako. Putevi realizacije tjelesnog odgoja Na ostvarivanje tjelsnog odgoja kao i odgoja uopste. Zadaci tjelesnog odgoja 1. rekreativni zadatak Obavljajuci razlicite duznosti. umjetnickim. skole.1.bez vjestina i navika covjek bi bio nesposoban za zivot i rad. Znanja predstavljaju uopstena iskustva ranijih narastaja koje u sistematiziranom obliku usvajaju novi narastaji. tehnickim i drugim poljima ljudske djelatnosti. Obrazovni zadatak Se odnosi na sticanje i usvajanje potrebnih znanja.1. Organizam se trosi i umara te ga je potrebno odmoriti i osvjeziti. Vjestine nastaju na osnovu znanja i formiraju se u procesu vjezbanja. sporstke i druge organizacije.2. 4. Osnova i pretpostavka intelektualnog djelovanja su znanja. djeluju brojni faktori kao sto su porodica. To se postize formiranje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika i navika fizickog vjezbanja. Zadaci intelektualnog odgoja: 1. Da bi covjek mogao aktivno ucestvovati u zivotu i radu. uz vrlo malo angazovanja svijesti. odgojni zadatak Utice na izgradjivanje pozitivnih osobina licnosti i formiranje navika kulturnog ponasanja. 3.5. 2.1. Smisao intelektualnog odgoja se svodi na razvijanje covjekovih intelektualnih potencijala. 5.Usvajanje sistema znanja. razvijanje psihofizickih sposobnosti i formiranje naucnog pogleda na svijet. Formiranje vjestina i navike.

3. Ovladavanje kulturom intelektualnog rada Osnovni preduslov u uspjesnosti svakog rada. u razvijanju osjecaja duznosti i odgovornosti.. jeste postojanje kulture tog rada.. Putevi realizacije intelektualnog odgoja: Porodice. snagama i sposobnostima. sredstva masovnih komunikacija Temeljni zahtjevi intelektualnog odgoja: 1..Ekonomicnost Opravdan je samo onaj postupak . intelektualnog ili tjelesnog . ako zelimo da se zadaci inteletualnog odgoja uspjesno ostvare moramo maksimalno aktivirati odgojenika u odgojnom radu..3..sistematicnost Je lgicki zasnovana.. Razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti Intelektialnim snagama i sposobnostima odredjene su intelektualne mogucnosti pojedinca prilikom usvajanja znanja. vjestina i navika. sredstvo ili metoda koja najkracim putem vodi potpunom uspjehu. 2. kulturne ustaniove. 6.Formiranje pozitivnih osobina licnosti Intelektuani odgoj ucestvuje u razvijanju ljubavi prema istini. cjelokupno iskustvo covjecanstva je sistematski sredjeno 5.individualni pristup. kritickog odnosa prema sebi i drugima. njihovim mogucnostima. .postupnost Ovaj zahtjev je odredjen odgojenikovim spoznajnim mogucnostima. oznacava usmjerenost pojednica na neki predmet. One omogucavaju svakom pojedincu da se snalazi u novim situacijama i da ih stvaralacki rjesava. 5.primjerenost Zadaci postavljeni odgojenicima moraju biti prilagodjeni odgojenicima. ovladavanje kulturom intelektualnog rada i formiranje pozitivnih osobina licnosti. njegovim snagama i sposobnostima. razvijanje spoznajnih interesa. predskolske i skolske ustanove.-Aktivnost Ona neposredno proizlazi iz pedagogijskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti.interes Je preduslov aktivnosti.zadaci moraju biti adekvatni sposobnostima i mogucnostima pojedinih odgojenika 7. samo obaj oblik. 4. mozemo ga smatrati motivom koji odgojenike potice na djelatnost. 4.

1. dozivljavanje. vedrine. Njim se regulisani odnosi medju ljudima.formiranje moralnih uvjerenja .Upoznavanje morala i njegove teorije podrazumijeva usvajanje odredjenih pojmova o moralu.4.to je dugotrajan proces koji zavisi od moralnog iskustva odgajanika. .formiranje moralnog djelovanja i ponasanja Zadaci moralnog odgoja: 1. Putevi realizacije moralnog odgoja: porodica. 5.u procesu moralnog odgoja neophodno je razvijati pozitivne osobine volje kao sto su sposobnost da covjek vlada sobom.razvijanje sposobnosti za dozivljavanje lijepog: uocena estetksa svojstva treba subjektivno prihvatiti tj.ovaj zadatak se odnosi na formiranje moralnih navika koje nam osiguravaju da se u razlicitim situacijama ponasamo upravo onako kako treba. Razvijanje ove sposobnosti je slozen i dugotrajan proces koji pocinje dosta rano. skolske i predskolske ustanove. odusevljenja.3. obicaje i oblike ponasanja koji su u skladu sa osnovima u nekom drustvu. prije svega na relaciji pojedinac-drustvo. tako da nas ona ne ostave ravnodusnim te da izazivaju u nama osjecaj divljenja. Formiranje pozitivnih osobina volje i karaktera. 5.5.formiranje moralne spoznaje . unutrasnje ih dozivjeti. moralnih principa.-razvijanje sposobnosti za uocavanje lijepog Ovaj zadatak se odnosi na kognitivnu sferu licnosti.1.preduslov za ovaj zadatak podrazumijeva ispunjenje predhodnih moralnih zadataka. odlucnost. dosljednost.. Moralni odgoj Moral je oblik drustvene svijesti. Proces moralnog formiranja licnosti se sastoji od nekoliko etapa: . 3. radosti. Sustina ovog zadatka se ogleda u tome da odgajanik razvije smisao za eticke vrijednosti te da tezi njihovom ostvarenju.Njegovanje smisla za eticke vrijednosti. stvaranje i vrednovanje lijepog. 4. Formiranje moralnog ponasanja i djelovanja. Moralni odgoj je podrucje odgojnog djelovanja putem kojeg ce se individua razviti u moralnu licnost koja je usvojila pravila. sistem normi i pravila ponasanja. 2. Estetski odgoj To je podrucje odgojnog djelovanja cija je svrha da kod odgajanika razvije sposobnost za uocavanje. Zadaci estetskog odgoja: 1. sredstva masovnih komunikacija. pravila i drugih moralnih kategorija. 2.usvajanje moralnih stavova i formiranje moralnih uvjerenja.

sredstva masovnih komunikacija. razlicitim aktivnostima radnog karaktera. Putevi realizacije radnog odgoja: porodica. 3. dugotrajno. sredstva masovnih komunikacija.da bismo mogli vrednovati lijepo. Zadaci radnog odgoja: 1.. Radno profesionalni zadatak Radni odgoj pored opste obrazovnog zadatka koji se sastoji od upoznavanja mladih sa privrednim djelatnostima. 4.5. . proizvodnjom. Potpomaze i ostvarenju strucnih zadataka.3. umijeca. potrebno je imati razvijene predhodne tri sposobnosti.. rekreativni zadatak Ogleda se u iskoristavanju slobodnog vremena.. Radni odgoj Omogucava svakom covjeku da ovlada kulturom rada tj politehnickom proizvodnom kulturom i da ga pripremi i osposobi za stvaralacki rad. 5. skolske i predskolske ustanove. 2. Proces radnog odgoja mora biti postavljen tako da u njemu odgajanici sticu potrebna znanja. Radni odgoj zadovoljava jednu od primarnih covjekovih potreba. 4. odgojni zadatak Ostvaruje se kroz odnos odgajanika prema radu te kroz razvoj svijesti o potrebi rada kao uslova razvoja i opstanka covjeka. procesom proizvodnje.obrazovni zadatak Ostvaruje se usvajanjem znanja te formiranjem vjestina i navika koje su covjeku potrebne da bi mogao rukovati odredjenim priborom.razvijanje sposobnosti za stvaranje lijepog. skolske i predskolske ustanove. navike da bi mogli uspjesno i aktivno djelovati. dosljedno i uporno razvijati i izgradjivati.razvijanje sposobnosti za vrednovanje lijepog.1. Putevi realizacije estetskog odgoja: porodica. razlicitim zanimanjima. uslovima rada itd.ove sposobnosti nisu bioloski date niti su pasivna posljedica uocavanja i dozivljavanja estetskog nego ih je potrebno aktivno. razvija i usavrsava jedno njegovo bitno odredjenje.

kao i stanovita ekonomska samostalnost pojedinca. organizovan i metodican odgojno-obrazovni rad. Obiljezava ga odredjena hronoloska. stabilniji emocionalni zivot. puni razvitak sposobnosti apstraktnog misljenja. pomaze mu. estetski. Odgoj u predskolskim ustanovama se naslanja na porodicni odgoj.2.2. Na cjelokupni odgojni i obrazovni uticaj nastave djeluju mnogi faktori: NPP. . Vannastavne aktivnosti Slobodne aktivnosti. moralni i radno tehnicki. 2.2. Sve ustanove za predskolski odgoj dijelimo u dvije kategorije: a. U njoj se ostvaruju svi odgojni zadaci: zdravstveno-tjelesni. a prema utvrdjenom nastavnom planu i šrogramu.Usmjerene aktivnosti (npr. kulturna i javna djelatnost skole i saradnja sa roditeljima 5. Taj rad vode strucno i pedagosko osposobljeni nastavnici. proces odgoja i odraslih je vezan s razdobljem zrelosti. unapredjuje ga ili cak ispravlja njegove greske.5. Obiljezava ga teznja za samostalnoscu.3 Visokoškolski odgoj Visokoškolsko doba je razdoblje nakon zavrsene skole( u normalnim uslovima to je period od 18 do 22g).) Ustanove u kojima djeca zive i odgajaju se( djeciji domovi) b. ucvrscivanje posebnih sklonosti i interesa.Slobodne aktivnosti 5.1 Predškolski odgoj Ostvaruje se u porodici i u drustvenim ustanovama za predskolski odgoj. Odgojno obrazovni rad se ostvaruje putem: 1.2. 5.2 Školski odgoj Školu mozemo definisati kaoodgojno obrazovnu instituciju u kojoj se provodi planiran. Nastave Planirani i organizovani ogojno obrazovni proces u kome se provodi odgoj i obrazovanje ucenika.4 Odgoj odraslih S obzirom na dob.) Ustanove u kojima djeca borave samo u odredjeno vrijeme (jaslice i obdanista) Oblici odgojnog rada u predskolskim ustanovama su . To se postize realizovanjem programskih sadrzaja i aktivnosti putem nastave pojedinih nastavnih predmeta. udzbenici. psiholoska. opremljenost skole s nastavnim sredstvima i pomagalima a posebno nastavnik. socijalna emocionalna i profesionalna zrelost.2 Podjela odgoja prema dobi odgojenika 5. ontelektualni. prepricavanje prica i sl) .citanje bajki.

) d. a za to su potrebni odredjeni uslovi: 1. U slobodnom vremenu Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem je pojedinac oslobodjen poslova. Vjerski Religijski odgoj je odgojno podrucje koje se sastoji u usvajanju religijskog pogleda na svijet. Vazan zadatak odgoja u slobodnom vremenu jeste otkrivanje i upoznavanje izvora negativnih uticaja da bi se mogli ukloniti ili bar izbjeci njihove negativne posljedice. vjere u Boga ili bogove. izvrsavanje razlicitih religijskih obreda te u sirenju osnovnog sistema vrijednosti koji nije razlicit od tzv. U proizvodnim uslovima e. Porodični odgoj Zapocinje u porodici. Posebne mogucnosti odgojnog djelovanja porodice neophodno je iskoristiti. skoli ili preduzecu u siroj zajednici. Polozaj djeteta u porodici 3.5. Odgoj u buducnosti . f. Skladni porodicni odnosi 2. Odgoj u proslosti b. 5. Savremeni odgoj c.3 Podjela odgoja prema mjestu i specificnostima odgojnog rada a. vjere u zagrobni zivot. c. obaveza i duznosti prema porodici. Specijalni Ovaj odgoj je namjenjen licima koja su na bilo koji nacin ometena u razvoju ili se radi o licima sa stecenim invaliditetom(npr.ostecenja vida.4 Podjela odgoja s obzirom na vrijeme a. On moze ovo vrijeme oblikovati i ispuniti aktivnostima prema licnim zeljama i zanimanjima radi zadovoljenja vlastitih sklonosti i razvijanja sposobnosti. Sredjene ekonomske prilike b.drustvenog sistema vrijednosti. sluha itd. Postojanje odredjenog nivoa pedagoske kulture roditelja 4. Domski Pod odgojem u domovima podrazumijevamo odgojni rad koji se ostvaruje u drustvenim ustanovama za smjestaj i odgajanje djece i mladezi.

skolska higijena. S kojim znanostima je povezana pedagogija? Pedagogija je cvrsto i mnogostrano povezana s mnogim drugim naukama. SOCIOLOGIJA.pravno regulisanje organizacije odgoja. TEHNICKE ZNANOSTI. upravljanje ustanovama i cjelokupnih odgojnim sistemom FUTUROLOGIJA.radni i tehnicki odoj i primjena savremenih tehnickih sredstava u nastavi.6. subjekte odgojnog rada.odgoj je jedan od oblika organizovanja drustvenog djelovanja i tu je spona izmedju ove dvije znanosti.odgoj je i historijska kategorija s obzirom na to da se pojavio. S filozofijom je i danas vezu brojna pitanja. HISTORIJA. logopedskom i medicinskom pedagogijom . PSIHOLOGIJA. surdopedagogijom. mjenjao i razvijao tokom historije. estetika. prerade i predaje informacija.specificnost odgojnog rada a posebno estetski odgoj.s obzirom da je covjek bilosko bice.ekonomika odgoja i obrazovanja je novo podrucje koje povezuje pedagogiju s ekonomijom. TEORIJE UMJETNOSTI.nauka koja proucava probleme primanja. BIOLOGIJA. KIBERNETIKA. logika i gnoseologija. PRAVNE ZNANOSTI. specijalna pedagogija sa svojim granama tiflopedagogijom. Pedagogija je povezana sa filozofskim disciplinama kao sto su etika.psihologijske spoznaje pomazu odgajateljima da sto bolje upoznaju odgajanike . oligofrenopedagogijom. pedagogija mora koristiti i saznanja biologije. i da na temelju tog poznavanja odaberu one odgojne metode i postupke koji ce dati zeljene odgojne rezultate. odgojnih problema. FILOZOFIJA.pedagogija se prije svega pojavila u sastavu filozofije. EKONOMIJA.odgoj je bio i ostat ce pripremanje za buducnost MEDICINA.

principe i metode odgojnog rada. sisteme. c. organizaciju.istrazuje i proucava uslove i organizaciju. Prema postojanju nekih specificnih smetnji i teskoca u razvoju odgajanika( djeca s posebnim potrebama) . Porodicna pedagogija. Prema dobi odgajanika: a. u prvom redu cilj. faktore. faktore i sredstva odgoja u predskolskom dobu.proucava odgojni rad s djecom i omladinom koji nije obuhvacen skolskim odgojem 4.proucava probleme vezano za odgojno obrazovni rad sa odraslim osobama 3. zadatke i uslove porodicnog odgoja.proucava probleme odgojno-obrazovnog rada u svim vrstama skole. Oligofrenopedagogija.naucno pedagoska disciplina koja proucava probleme i specificnosti u procesu odgajanja razvojno ometenih osoba.temeljna pedagoska disciplina koja proucava osnovne pedagoske probleme.proucavanje gluhe i nagluhe djece b. Pedagogija slobodnog vremena. Logopedska pedagogija. metode i sredstva odgojnog rada u pojedinim vrstama domova. Pedagogija predskolske dobi. b. Discipline specijalne pedagogije: a. d. Prema mjestu gdje se odgoj ostvaruje: a. osobito djece i mladezi. vrste. Tiflopedagogija. Futuroloska pedagogija.proucava ciljeve. Pedagogija skolske dobi c.proucava ciljeve. b.proucava odgoj i obrazovanje odgojenika sa govornim nedostacima i nacinima njihovog uklanjanja . Opsta pedagogija. Historija pedagogije-proucava.proucava perspektive odgoja u buducnosti 2. b. sadrzaje. Domska pedagogija. ocjenjuje i rekonstruise razvoj prakse i teorije odgoja u proslosti u svim njihovim karakteristikama. metode. organizaciju. Surdopedagogija. Skolska pedagogija.Specijalna pedagogija. Prema vremenskom kriteriju: a.proucavanje odgoja slijepe i slabovidne djece c. Andragogija. Koje pedagoske discipline poznajemo? 1.proucavanje odgoja psihicki zaostale djece d. sistemima i razvojnim stupnjevima. Dijeli se na metodiku i didaktiku( teorija obrazovanja i nastave) c.7.

opredjeljenja itd) . vrijedno a sta je lose odnosno stetno.2. Metoda sprecavanja . 8.etički razgovor .methodos)i oznacava put ili nacin ostvarivanja odredjenih ciljeva i zadataka. Glavno pitanje im je rehabilitacija invalidne djece f. 5.4. Sociopatska pedagogija( forenzicna).predavanje o zivotno aktualnim pitanjima . Poceci specijalne pedagogije sezu u 17.vijeka a na koji je uticala Francuska gradjanska revolucija. U praksi se ova metoda najcesce primjenjuje u skolskim uslovima. Medicinska pedagogija. pedagogijska metodologija 8. korisno. Godine 1620 Bonet je pbjavio prvu metodiku rada sa gluhonijemim djetetom i to se moze uzeti kao njen pocetak.proucava odgoj.Stvaranje ideala (stvaranje pozitivnih stavova odnosno uvjerenja i odnosa uz pomoc pozitivnih uzora. Pod metodom odgojnog rada podrazumijevamo svrhovitu i uporednu aktivnost odgajatelja i odgajanika. Intenzivni razvoj imala je tokom 19. Ostale pedagoske discipline: religijska pedagogija.Vrednovanje( moze biti eticko. probuditi unutrasnju motivaciju za odgovarajuca djelovanja. Metoda navikavanja (voljno djelatno podrucje) . Metode odgojnog rada Rijec metoda grckog je porijekla (grc.omogucuje aktiviranje odgojenika -vjezbanje u adekvatnim postupcima . tjelesno invalidnih odnosno svih hospitaliziranih odgojenika.e. lijepo.3. I ova metoda se moze pojaviti u vise oblika a najvaznija su: . Metoda uvjeravanja( teziste na emocionalnoj komponenti) Buduci da djelovanje na racionalnoj osnovi nije dovoljno treba se usmjeriti i na unutrasnji zivot.navikavanje u procesu rada 8.vijek. zdravo.1 metoda poucavanja (teziste na racionalnoj komponenti) Poucavanjem u odgojnom radu zelimo da odgojenici shvate sta je dobro.referiranje odgojenika 8. postupaka. estetsko ili vrednovanje stavova. a 1784 je u Parizu osnovana prva javna skola za djecu sa teskocama u razvoju. istinito.objasnjavanje . vojna. psihopatske i neuropatske djece i maloljetnih prijestupnika. 8. Manifestira se u cetiri oblika: . industrijska. obucavanje i osposobljavanje hronicno bolesnih ucenika. koja proizlazi iz opcih odgojnih nacela i vodi prema ostvarivanju pozitivnih svojstava odgajanika i tako potpomaze izradjivanju njegove osobenosti.proucava odgajanje i preodgajanje obucavanje i profesionalno osposobljavanje odgojno zapustene.

Pedagoski optimizam? U nekim se historijskim razdobljima vjerovalo u gotovo neogranicene mogucnosti odgoja.-aktivnosti u funkciji odmora-one koje omogucavaju obnavljanje snaga. Aristotel Pedagozi humanisti: Vittorino da Feltre. M. Jean Jackues Rousseau.Predusretanje .Bacon. Vanjski faktori i uticaji tu ne mogu nista bitno izmjeniti i odgojne mogucnosti su vrlo ogranicene. Prirodni faktori. u zivotu postoje i negativni uticaji.Vives.Pored pozitivnih. ublaziti ili onemoguciti njihovo negativno djelovanje. Tu spadaju razne sportske. L. npr. Pedagoski pesimizam/ nativizam Nasljedje se uzima kao glavni faktor covjekovog razvoja. 2. Sofisti: Platon. nasljedjem usmjereni pravci razvoja gotovo se posve zanemaruju.Froebel. zabavne.svjesna i namjerna odgojna nastojanja usmjerena na razvijanje i izgradjivanje sto cjelovitije i potpunije osobenosti. F. . R. 3. Adolf Diesterweg 13. E.-aktivnosti u funkciji razvitka osobnosti. mora posjedovati autoritet. drustvene aktivnosti. 11. 12. 10.Rabelais. odmaranje. Znaci teorija optimizma je unutrasnjim faktorima suprotstavila vanjske. Setnje u prirodi. posjedovati pedagosku kulturu.Montaigne. Zadaci slobodnog vremena 1. N.Locke. uklanjati.Kopernik. Mora biti dobar strucnjak u svom podrucju.-Aktivnosti u funkciji kulturne razonode stvaraju vedro raspolozenje. Johann Heinrich pestalozzi. mora biti jaka moralna licnost. kulturno-umjetnicke. regeneraciju psihicke i fizicke energije. Morus. razumijevanje. Pedagoski optimizam je izrastao na teoriji optimizma: razlika medju ljudima je rezultat djelovanja drustvene sredine i odgoja. Temeljna misao je da je covjekov razvoj unaprijed odredjen njegovom unutrasnjom naravi.Campanelle Pedagozi klasici: Jan Amos Komensky.Prisiljavanje . J. uvazavanje i postovanje svakog odgajanika odnosno uvazavanje osobenosti htijenja odgojenika. ljubav prema mladima i svom pozivu. osvjezavaju i odmaraju. Koje osobine treba posjedovati dobar odgajatelj? Dobar odgajatelj mora posjedovati istinski autoritet.preodgajanje 9.Rotterdamsky Utopisti: T. T. odstranjivanje iscrpljenosti i ponovo osposobljavanje organizma za nove napore.Decartes. drustvene igre i sl. I tri temeljna oblika te metode: . Ova metoda ima dvije glavne zadace: preventivnu i teapeutsku. F. vjeru u uspjeh. F. Njih treba potiskivati.

Funkcionalni odgoj predstavlja sve one faktore koji bez odredjene namjere vrse uticaj na razvoj i oblikovanje covjeka. Odgojenikova licnost nije neki pasivan element(objekt).14.putem uvidjanja . Navedi tri pedagoska pojma? Nastava. bas kao i odgajatelj. 20. Subjekti odgojnog rada su odgajatelj(lice koje odgaja) i odgojenik (lice koje se odgaja). 15. odgojenik ne samo da ulazi u odgojni odnos. Sazrijevanje je bioloski razvoj organizma usljed uticaja naslijedja i u zavisnosti je od oslova u okolini.putem oponasanja .putem uslovljenih refleksa 19. uvazavanju i postovanju licnosti i ljudskog dostojanstva. sa svoje strane uslovljava i suodredjuje. ali cesce losim manifestacijama. 18. Sta predpostavlja harmonijski razvoj jedne licnosti? Istovremeno razvijanje fizickih i psihickih sposobnosti. 17. To je proces u kojem djeluju nekontrolisani suodgajatelji-drustvena sredina sa svojim. Neovisno o tome kada i gdje se ostvaruje. To je sazrijavanje organizma. koja je preduslov za ucenje. obrazovanje 16. tacno odredjena namjera. planski. planski i sistematski organizovano djelovanje na cjelokupni razvitak. Obicno se interpretira kao svjesno i namjerno . ti uticaji vise koce proces izgradjivanja pozitivnih svojstava licnosti i karaktera. ponekad dobrim. Oblici ucenja -aktivno i pasivno .Sta je intencionalni i funkcionalni odgoj? Intencionalni odgoj je namjerni. njegovo bitno obiljezje je svjesnost cilja.putem pokusaja i pogreske . organizovani proces sa svrhom da se ljudski individuumi preobraze u potpune licnosti. izgradjivanje i oblikovanje covjeka u saglasnosti sa odredjenom svrhom. Umjesto da podupiru. nego ga. U vezi s tim procesom nastaju i glavne strukture od kojih zavisi ponasanje. Sta je maturacija? Maturacija je bioloska zrelost. Suprotno tome. intencija. svrha. Koji su faktori u sistemu informacija? . To znaci da je licnost organizacija i fizickih i psihickih sistema u jednom nerazdvojnom jedinstvu upravljenih ka aktivnosti koje su karakteristicne i jedinstvene za neku osobu. odgoj. Pedagoski odno odgajatelja i odgojenika mora se temeljiti na obostranom priznavanju.

Dnevni red. d.dijete rado oponasa. da ga potaknu da ih cini ili da ustraje u njima. Uzor je uvijek stvaran. jedinstvo sadrzaja i organizacijskih oblika. Igra. rad je svrha i sredstvo odgoja u isto vrijeme g. ako vec tako postupa . Načelo socijalizacije. c. Sredstva poticanja. Načelo pozitivne orijentacije.predstavlja proces uvodjenja u zivot odnosno proces socijalizacije ( slozeni proces koji predstavlja progresivno smanjivanje nagonskih i drugih egoisticnih tendencija. 2.zahtjeva da odgojni zadaci budu primjereni snagama.pojavljuje se u slobodnom vremenu i taj oblik djelatnosti pojedinac slobodno odabire prema svom interesu i sklonostima sa svrhom da se aktivno odmori. Načelo mnogostranosti. Kulturna razonoda. e. reaguje emocionalno te zato mladima treba pruzati primjere pozitivnog ljudskog djelovanja. prijenosni kanal( udzbenik. Nacelo primjerenosti. 22. Opća odgojna načela Nacelo svrhovitosti. Ono ima 3 vazne odlike ili predpostavke: poznavanje etickih osnova odgojnog rada. mogucnostima i osobinama svakog pojedinog odgojenika.osnovna karakteristika odgojnog rada je orijentacija na pozitivno. Upotrebljavamo ih unutar pojedinih metoda. npr savjetovanje odgojenicima kako da se ponasaju u odredjenim prilikama b. Savjet ili pouka. i saglasno je sa sirinom i bogatstvom ljudskih aktivnosti.ljudska potreba.izvor informacija (davalac-nastavnik. njihovo socijalno oplemenjivanje kao i razvijanje djetetovih sposobnosti za aktivno prilagodjavanje drustvu. posjedovanje jasne perspektive tog rada i cvrstog uvjerenja u njegov uspjeh. Primjer. povodljivo je.proizlazi iz pedagoskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti. primalac informacije (ucenik) 21. Druga osnovna karakteristika je povjerenje u odgoju. Načelo jedinstvenosti. Sredstva odgojnog rada Sredstva su najuze povezana s metodama.izrazava temeljnu intenciju odgojnog nastojanja. 1. aktivnosti i pocinak. koju mladi covjek poznaje ili je zivo predocava i dozivljava kao stvaran lik. autor udzbenika) b.mladi ljudi pokazuju veliku sklonost prema idealima.a. saradnju i jedinstveno djelovanje. Sredstva usmjeravanja.zahtjeva skladno. jelo i boravak na zraku.neposredno prizlazi iz pedagoskog zakona intencionalnosti. Načelo dosljednosti. igru i ucenje. spavanje i bdijenje. Rad.u ovu grupu sredstava ubrajamo: a. dosljedno i sistematsko djelovanje svakog pojedinog odgajatelja. Načelo individualizacije. odrazavanja univerzalnosti ljudske naravi. Načelo aktivnosti.osnovni oblik djecije aktivnosti i odgojno sredstvo f. ljudska i rodoljubna duznost svakog gradjanina koji moze da radi. nastavna sredstva) c. veza za neku odredjenu osobu koja postoji.imaju zadacu da motivisu odgojenika na dobra djela. zahtjeva da se postigne jedinstvo zahtjeva i uticaja.njime se odredjuje vrijeme potrebno za rad i odmor.sredstva kojim se odgajatelji cesto sluze.trazi koordinaciju u odgojnom radu . Stvaranje ideala.uspjeh odgoja uveliko zavisi od toga koliko se uzimaju u obzir dobne osobine i psihofizicka obiljezja odgojenika u odredjenoj etapi razvoja.

Obećanje.ona se odnosi ne samo na duhovno zadovoljstvo i priznanje odgajatelja nego i na materijalnu vrijednost. Nadzor. Skretanje ili zamjena. Pohvala. nacinu djelovanja i sl.njome se odobrava postupak odgojenika. 3. Zahtjev. Upozorenje.pomocu njega nastojimo odgojenikove teznje i zelje orijentisati u pozitivnom pravcu.su sredstva koja imaju zadacu da sprijece i potisnu negativne uticaje na odgojenika. natjecanje djeluje kao pokretacko sredstvo i potice na vece zalaganje. Sredstva sprecavanja. Natjecanje.upucuje odgojenika da postuje duznosti. e.podjeca odgojenika na to sta bi morao uraditi d. dajemo mu priznanje s ciljem da da potaknemo da i ubuduce tako postupa b. trazi da se ostvare zapoceti poslovi te da se napuste losi postupci. Kazna. c. d.a.odgojitelj unaprijed najavljuje odgojeniku nesto ugodno.njegova svrha je da odgojenika ocuva od losih uticaja b. Priznanje. a. c. ponasanju. Nagrada. . iskazuje povjerenje ili priznanje za dobre rezultate u radu.kada odgojenik svjesno cini prijestup-primjenjujemo kaznu.kada odgojenik postigne neki uspjeh.kao oblik aktivnosti u kojoj se pojedinci ili grupe zalazu brze ili kvalitetnije ostvariti zadatak od drugih pojedinaca ili grupa kojima je povjeren isti takav zadatak. pohvalu ili nagradu e.