1. ta je PEDAGOGIJA? Sam naziv pedagogija potice od izvorne grcke rijeci PAIDAGOGOS, paisdijete;agein-voditi, sto znaci voditi dijete.

Paidagogom se u antickoj Grckoj zvao rob koji je vodio djecu svojih vladara na igru, u skolu i sl. Vremenom se ovaj naziv prosiruje na sve posobe koje se bave odgojom kao sto su ucitelji, roditelji, odgajatelji. Pedagogija kao znanost istrazuje odgojni proces i zato je taj proces, kao dio drustvene stvarnosti predmet kojim se ona bavi, proucava ga i unaprijedjuje. Ukratko receno predmet proucavanja pedagogijske znanosti je odgoj ili oblikovanje, izgradjivanje covjeka kao ljudksog bica. 2. ta je ODGOJ? Odgoj kao slozeni fenomen nemoguce je svesti na jednu definiciju. Neki autori( vukosavic, imlea) ga definisu kao proces formieranja covjeka sa njegovim pozitivnim svojstvima tj intelektualnim, moralnim, tjelesnim, estetksim i radnim kvalitetima. Drugi autori( Mali i Mui)definisu odgoj kao svaku svjesnu djelatnost kojom se razvijaju psihofizicke osobine covjeka, bilo da ih on ostavruje na samom sebi(samoodgoj) bilo da j vrsi prema drugim osobama. Prema tome, odgoj je proces koji je usmjeren na razvoj covjeka. Putem njega bioloski individuum prerasta u licnost odnosno psihicki, fizicki i duhocno se razvija, napreduje i uljuuje. Samim tim znacaj odgoja je od neprocjenjive vrijednosti, a mozemo ga posmatrati sa aspekta drustva i aspekta pojedinca. 3. ta je OBRAZOVANJE? Obrazovanje se definise kao proces usvajanja znanja, vjestina i navika sto je osnov za formiranje psihofizickih sposobnosti i naucnog pogleda na svijet. Obrazovanje se odnosi na kognitivnu sferu licnosti i predstavlja racionalnu osnovu odgoja. Odgoj je siri pojam od obrazovanja odnosno on u sebi ukljucuje i obrazovanje. 4. Ko ima pravo odgajati? Pravo na odgajanje imaju roditelji tj porodica, drzava preko svojih institucija( npr.predskolske i skolske ustanove), vjerske zajednice.. 5. Podjela odgoja 1.-po bitnim odredjenjima covjeka 2.- prema dobi odgojenika 3.- prema mjestu i specificnostima odgojnog rada 4.- s obzirom na vrijeme

5.1.

Podjela odgoja po bitnim odredjenjima covjeka:

1.- tjelesni odgoj 2.- intelektualni odgoj 3.-moralni odgoj 4.- estetski odgoj 5.- radni odgoj

5.1.1. Zadaci tjelesnog odgoja

1.Zdravstveni zadatak Obuhvata cjelokuonu brigu za ocuvanje zdravlja i pravilnog fizickog rasta i razvoja ljudske jedinke. To se postize formiranje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika i navika fizickog vjezbanja. 2. Obrazovni zadatak Se odnosi na sticanje i usvajanje potrebnih znanja, formiranje vjestina i navika, razvijanje psihofizickih sposobnosti i formiranje naucnog pogleda na svijet. 3. odgojni zadatak Utice na izgradjivanje pozitivnih osobina licnosti i formiranje navika kulturnog ponasanja. 4. rekreativni zadatak Obavljajuci razlicite duznosti, svaki covjek je izlozen odredjenim naporima. Organizam se trosi i umara te ga je potrebno odmoriti i osvjeziti. U takvim situacijama aktivnosti tjelesnog odgoja sluze kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode. Putevi realizacije tjelesnog odgoja Na ostvarivanje tjelsnog odgoja kao i odgoja uopste, djeluju brojni faktori kao sto su porodica, predskolske ustanove, skole, domovi, sporstke i druge organizacije.

5.1.2. Intelektualni odgoj

Covjek je razumno bice, sluzi se svojim razumom da bi ostavrio znacajne rezultate u drustvenim, naucnim, umjetnickim, tehnickim i drugim poljima ljudske djelatnosti. Sav buduci razboj covjeka zavisi prvenstveno o covjekovim intelektualnim sposobnostima. Smisao intelektualnog odgoja se svodi na razvijanje covjekovih intelektualnih potencijala, njegove spoznajne moci i na razvijanje i njegovanje smisla za intelektualne vrijednosti. Zadaci intelektualnog odgoja: 1.Usvajanje sistema znanja. Osnova i pretpostavka intelektualnog djelovanja su znanja. Da bi covjek mogao aktivno ucestvovati u zivotu i radu, te da bi mogao pomagati dalji razboj nauke i kulture, njemu su potrebna znanja. Znanja predstavljaju uopstena iskustva ranijih narastaja koje u sistematiziranom obliku usvajaju novi narastaji. 2. Formiranje vjestina i navike- bez vjestina i navika covjek bi bio nesposoban za zivot i rad. Vjestine nastaju na osnovu znanja i formiraju se u procesu vjezbanja. Vjestine definisemo kao stecene psihomotorne sposobnosti koje nam omogucavaju da lakse, brze i tacnije obavljamo neku radnju. Navike su automatizirane vjestine. One oznacavju vecu izvjezbanost u izvodjenju neke radnje, sto znaci da se radnja odvija brzo i lako, uz vrlo malo angazovanja svijesti.

3. Razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti Intelektialnim snagama i sposobnostima odredjene su intelektualne mogucnosti pojedinca prilikom usvajanja znanja, vjestina i navika, ovladavanje kulturom intelektualnog rada i formiranje pozitivnih osobina licnosti. One omogucavaju svakom pojedincu da se snalazi u novim situacijama i da ih stvaralacki rjesava. 4. Ovladavanje kulturom intelektualnog rada Osnovni preduslov u uspjesnosti svakog rada, intelektualnog ili tjelesnog , jeste postojanje kulture tog rada. 5.Formiranje pozitivnih osobina licnosti Intelektuani odgoj ucestvuje u razvijanju ljubavi prema istini, u razvijanju osjecaja duznosti i odgovornosti, kritickog odnosa prema sebi i drugima, razvijanje spoznajnih interesa. Putevi realizacije intelektualnog odgoja: Porodice, predskolske i skolske ustanove, kulturne ustaniove, sredstva masovnih komunikacija Temeljni zahtjevi intelektualnog odgoja: 1.-Aktivnost Ona neposredno proizlazi iz pedagogijskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti; ako zelimo da se zadaci inteletualnog odgoja uspjesno ostvare moramo maksimalno aktivirati odgojenika u odgojnom radu. 2.- interes Je preduslov aktivnosti; oznacava usmjerenost pojednica na neki predmet; mozemo ga smatrati motivom koji odgojenike potice na djelatnost. 3.- postupnost Ovaj zahtjev je odredjen odgojenikovim spoznajnim mogucnostima, njegovim snagama i sposobnostima. 4.- sistematicnost Je lgicki zasnovana, cjelokupno iskustvo covjecanstva je sistematski sredjeno 5.- primjerenost Zadaci postavljeni odgojenicima moraju biti prilagodjeni odgojenicima, njihovim mogucnostima, snagama i sposobnostima. 6.- individualni pristup- zadaci moraju biti adekvatni sposobnostima i mogucnostima pojedinih odgojenika 7.- Ekonomicnost Opravdan je samo onaj postupak , samo obaj oblik, sredstvo ili metoda koja najkracim putem vodi potpunom uspjehu.

5.1.3. Moralni odgoj

Moral je oblik drustvene svijesti, sistem normi i pravila ponasanja. Njim se regulisani odnosi medju ljudima, prije svega na relaciji pojedinac-drustvo. Moralni odgoj je podrucje odgojnog djelovanja putem kojeg ce se individua razviti u moralnu licnost koja je usvojila pravila, obicaje i oblike ponasanja koji su u skladu sa osnovima u nekom drustvu. Proces moralnog formiranja licnosti se sastoji od nekoliko etapa: - formiranje moralne spoznaje - formiranje moralnih uvjerenja - formiranje moralnog djelovanja i ponasanja Zadaci moralnog odgoja: 1.Upoznavanje morala i njegove teorije podrazumijeva usvajanje odredjenih pojmova o moralu, moralnih principa, pravila i drugih moralnih kategorija. 2.usvajanje moralnih stavova i formiranje moralnih uvjerenja- to je dugotrajan proces koji zavisi od moralnog iskustva odgajanika. 3. Formiranje moralnog ponasanja i djelovanja- ovaj zadatak se odnosi na formiranje moralnih navika koje nam osiguravaju da se u razlicitim situacijama ponasamo upravo onako kako treba. 4. Formiranje pozitivnih osobina volje i karaktera- u procesu moralnog odgoja neophodno je razvijati pozitivne osobine volje kao sto su sposobnost da covjek vlada sobom, odlucnost, dosljednost. 5.Njegovanje smisla za eticke vrijednosti- preduslov za ovaj zadatak podrazumijeva ispunjenje predhodnih moralnih zadataka. Sustina ovog zadatka se ogleda u tome da odgajanik razvije smisao za eticke vrijednosti te da tezi njihovom ostvarenju. Putevi realizacije moralnog odgoja: porodica, skolske i predskolske ustanove, sredstva masovnih komunikacija.

5.1.4. Estetski odgoj

To je podrucje odgojnog djelovanja cija je svrha da kod odgajanika razvije sposobnost za uocavanje, dozivljavanje, stvaranje i vrednovanje lijepog. Zadaci estetskog odgoja: 1.-razvijanje sposobnosti za uocavanje lijepog Ovaj zadatak se odnosi na kognitivnu sferu licnosti. Razvijanje ove sposobnosti je slozen i dugotrajan proces koji pocinje dosta rano. 2.- razvijanje sposobnosti za dozivljavanje lijepog: uocena estetksa svojstva treba subjektivno prihvatiti tj. unutrasnje ih dozivjeti, tako da nas ona ne ostave ravnodusnim te da izazivaju u nama osjecaj divljenja, radosti, vedrine, odusevljenja.

3.- razvijanje sposobnosti za stvaranje lijepog- ove sposobnosti nisu bioloski date niti su pasivna posljedica uocavanja i dozivljavanja estetskog nego ih je potrebno aktivno, dugotrajno, dosljedno i uporno razvijati i izgradjivati. 4.- razvijanje sposobnosti za vrednovanje lijepog- da bismo mogli vrednovati lijepo, potrebno je imati razvijene predhodne tri sposobnosti. Putevi realizacije estetskog odgoja: porodica, skolske i predskolske ustanove, sredstva masovnih komunikacija.

5.1.5. Radni odgoj

Omogucava svakom covjeku da ovlada kulturom rada tj politehnickom proizvodnom kulturom i da ga pripremi i osposobi za stvaralacki rad. Radni odgoj zadovoljava jednu od primarnih covjekovih potreba, razvija i usavrsava jedno njegovo bitno odredjenje. Proces radnog odgoja mora biti postavljen tako da u njemu odgajanici sticu potrebna znanja, umijeca, navike da bi mogli uspjesno i aktivno djelovati. Zadaci radnog odgoja: 1.- obrazovni zadatak Ostvaruje se usvajanjem znanja te formiranjem vjestina i navika koje su covjeku potrebne da bi mogao rukovati odredjenim priborom. 2. odgojni zadatak Ostvaruje se kroz odnos odgajanika prema radu te kroz razvoj svijesti o potrebi rada kao uslova razvoja i opstanka covjeka. 3. rekreativni zadatak Ogleda se u iskoristavanju slobodnog vremena, razlicitim aktivnostima radnog karaktera. 4. Radno profesionalni zadatak Radni odgoj pored opste obrazovnog zadatka koji se sastoji od upoznavanja mladih sa privrednim djelatnostima, proizvodnjom, procesom proizvodnje, razlicitim zanimanjima, uslovima rada itd. Potpomaze i ostvarenju strucnih zadataka. Putevi realizacije radnog odgoja: porodica, skolske i predskolske ustanove, sredstva masovnih komunikacija.

5.2 Podjela odgoja prema dobi odgojenika

5.2.1 Predkolski odgoj Ostvaruje se u porodici i u drustvenim ustanovama za predskolski odgoj. Odgoj u predskolskim ustanovama se naslanja na porodicni odgoj, pomaze mu, unapredjuje ga ili cak ispravlja njegove greske. Sve ustanove za predskolski odgoj dijelimo u dvije kategorije: a.) Ustanove u kojima djeca zive i odgajaju se( djeciji domovi) b.) Ustanove u kojima djeca borave samo u odredjeno vrijeme (jaslice i obdanista) Oblici odgojnog rada u predskolskim ustanovama su - Usmjerene aktivnosti (npr.citanje bajki, prepricavanje prica i sl) - Slobodne aktivnosti 5.2.2 kolski odgoj kolu mozemo definisati kaoodgojno obrazovnu instituciju u kojoj se provodi planiran, organizovan i metodican odgojno-obrazovni rad. Taj rad vode strucno i pedagosko osposobljeni nastavnici. Odgojno obrazovni rad se ostvaruje putem: 1. Nastave Planirani i organizovani ogojno obrazovni proces u kome se provodi odgoj i obrazovanje ucenika, a prema utvrdjenom nastavnom planu i rogramu. U njoj se ostvaruju svi odgojni zadaci: zdravstveno-tjelesni, ontelektualni, estetski, moralni i radno tehnicki. To se postize realizovanjem programskih sadrzaja i aktivnosti putem nastave pojedinih nastavnih predmeta. Na cjelokupni odgojni i obrazovni uticaj nastave djeluju mnogi faktori: NPP, udzbenici, opremljenost skole s nastavnim sredstvima i pomagalima a posebno nastavnik. 2. Vannastavne aktivnosti Slobodne aktivnosti, kulturna i javna djelatnost skole i saradnja sa roditeljima 5.2.3 Visokokolski odgoj Visokokolsko doba je razdoblje nakon zavrsene skole( u normalnim uslovima to je period od 18 do 22g). Obiljezava ga teznja za samostalnoscu, puni razvitak sposobnosti apstraktnog misljenja, stabilniji emocionalni zivot, ucvrscivanje posebnih sklonosti i interesa. 5.2.4 Odgoj odraslih S obzirom na dob, proces odgoja i odraslih je vezan s razdobljem zrelosti. Obiljezava ga odredjena hronoloska, psiholoska, socijalna emocionalna i profesionalna zrelost, kao i stanovita ekonomska samostalnost pojedinca.

5.3

Podjela odgoja prema mjestu i specificnostima odgojnog rada

a. Porodini odgoj Zapocinje u porodici. Posebne mogucnosti odgojnog djelovanja porodice neophodno je iskoristiti, a za to su potrebni odredjeni uslovi: 1. Skladni porodicni odnosi 2. Polozaj djeteta u porodici 3. Postojanje odredjenog nivoa pedagoske kulture roditelja 4. Sredjene ekonomske prilike b. Domski Pod odgojem u domovima podrazumijevamo odgojni rad koji se ostvaruje u drustvenim ustanovama za smjestaj i odgajanje djece i mladezi. c. Specijalni Ovaj odgoj je namjenjen licima koja su na bilo koji nacin ometena u razvoju ili se radi o licima sa stecenim invaliditetom(npr.ostecenja vida, sluha itd.) d. U proizvodnim uslovima e. Vjerski Religijski odgoj je odgojno podrucje koje se sastoji u usvajanju religijskog pogleda na svijet, vjere u Boga ili bogove, vjere u zagrobni zivot, izvrsavanje razlicitih religijskih obreda te u sirenju osnovnog sistema vrijednosti koji nije razlicit od tzv.drustvenog sistema vrijednosti. f. U slobodnom vremenu Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem je pojedinac oslobodjen poslova, obaveza i duznosti prema porodici, skoli ili preduzecu u siroj zajednici. On moze ovo vrijeme oblikovati i ispuniti aktivnostima prema licnim zeljama i zanimanjima radi zadovoljenja vlastitih sklonosti i razvijanja sposobnosti. Vazan zadatak odgoja u slobodnom vremenu jeste otkrivanje i upoznavanje izvora negativnih uticaja da bi se mogli ukloniti ili bar izbjeci njihove negativne posljedice.

5.4

Podjela odgoja s obzirom na vrijeme

a. Odgoj u proslosti b. Savremeni odgoj c. Odgoj u buducnosti

6. S kojim znanostima je povezana pedagogija? Pedagogija je cvrsto i mnogostrano povezana s mnogim drugim naukama. FILOZOFIJA- pedagogija se prije svega pojavila u sastavu filozofije. S filozofijom je i danas vezu brojna pitanja. Pedagogija je povezana sa filozofskim disciplinama kao sto su etika, estetika, logika i gnoseologija. PSIHOLOGIJA- psihologijske spoznaje pomazu odgajateljima da sto bolje upoznaju odgajanike , subjekte odgojnog rada, i da na temelju tog poznavanja odaberu one odgojne metode i postupke koji ce dati zeljene odgojne rezultate. SOCIOLOGIJA- odgoj je jedan od oblika organizovanja drustvenog djelovanja i tu je spona izmedju ove dvije znanosti. HISTORIJA- odgoj je i historijska kategorija s obzirom na to da se pojavio, mjenjao i razvijao tokom historije. BIOLOGIJA- s obzirom da je covjek bilosko bice, pedagogija mora koristiti i saznanja biologije. KIBERNETIKA- nauka koja proucava probleme primanja, prerade i predaje informacija. EKONOMIJA- ekonomika odgoja i obrazovanja je novo podrucje koje povezuje pedagogiju s ekonomijom. TEORIJE UMJETNOSTI- specificnost odgojnog rada a posebno estetski odgoj. TEHNICKE ZNANOSTI- radni i tehnicki odoj i primjena savremenih tehnickih sredstava u nastavi. PRAVNE ZNANOSTI- pravno regulisanje organizacije odgoja, odgojnih problema, upravljanje ustanovama i cjelokupnih odgojnim sistemom FUTUROLOGIJA- odgoj je bio i ostat ce pripremanje za buducnost MEDICINA- skolska higijena, specijalna pedagogija sa svojim granama tiflopedagogijom, surdopedagogijom, oligofrenopedagogijom, logopedskom i medicinskom pedagogijom

7. Koje pedagoske discipline poznajemo? 1. Prema vremenskom kriteriju: a. Historija pedagogije-proucava, ocjenjuje i rekonstruise razvoj prakse i teorije odgoja u proslosti u svim njihovim karakteristikama, sistemima i razvojnim stupnjevima. b. Opsta pedagogija- temeljna pedagoska disciplina koja proucava osnovne pedagoske probleme, u prvom redu cilj, faktore, vrste, organizaciju, principe i metode odgojnog rada. c. Futuroloska pedagogija- proucava perspektive odgoja u buducnosti 2. Prema dobi odgajanika: a. Pedagogija predskolske dobi- proucava ciljeve, sisteme, organizaciju, sadrzaje, faktore i sredstva odgoja u predskolskom dobu. b. Pedagogija skolske dobi c. Andragogija- proucava probleme vezano za odgojno obrazovni rad sa odraslim osobama 3. Prema mjestu gdje se odgoj ostvaruje: a. Porodicna pedagogija- proucava ciljeve, metode, zadatke i uslove porodicnog odgoja. b. Skolska pedagogija- proucava probleme odgojno-obrazovnog rada u svim vrstama skole. Dijeli se na metodiku i didaktiku( teorija obrazovanja i nastave) c. Domska pedagogija- istrazuje i proucava uslove i organizaciju, metode i sredstva odgojnog rada u pojedinim vrstama domova. d. Pedagogija slobodnog vremena- proucava odgojni rad s djecom i omladinom koji nije obuhvacen skolskim odgojem 4. Prema postojanju nekih specificnih smetnji i teskoca u razvoju odgajanika( djeca s posebnim potrebama) - Specijalna pedagogija- naucno pedagoska disciplina koja proucava probleme i specificnosti u procesu odgajanja razvojno ometenih osoba, osobito djece i mladezi. Discipline specijalne pedagogije: a. Surdopedagogija- proucavanje gluhe i nagluhe djece b. Tiflopedagogija- proucavanje odgoja slijepe i slabovidne djece c. Oligofrenopedagogija- proucavanje odgoja psihicki zaostale djece d. Logopedska pedagogija- proucava odgoj i obrazovanje odgojenika sa govornim nedostacima i nacinima njihovog uklanjanja

e. Medicinska pedagogija- proucava odgoj, obucavanje i osposobljavanje hronicno bolesnih ucenika, tjelesno invalidnih odnosno svih hospitaliziranih odgojenika. Glavno pitanje im je rehabilitacija invalidne djece f. Sociopatska pedagogija( forenzicna)- proucava odgajanje i preodgajanje obucavanje i profesionalno osposobljavanje odgojno zapustene, psihopatske i neuropatske djece i maloljetnih prijestupnika. Poceci specijalne pedagogije sezu u 17.vijek. Godine 1620 Bonet je pbjavio prvu metodiku rada sa gluhonijemim djetetom i to se moze uzeti kao njen pocetak, a 1784 je u Parizu osnovana prva javna skola za djecu sa teskocama u razvoju. Intenzivni razvoj imala je tokom 19.vijeka a na koji je uticala Francuska gradjanska revolucija. 5. Ostale pedagoske discipline: religijska pedagogija, vojna, industrijska, pedagogijska metodologija

8. Metode odgojnog rada Rijec metoda grckog je porijekla (grc.methodos)i oznacava put ili nacin ostvarivanja odredjenih ciljeva i zadataka. Pod metodom odgojnog rada podrazumijevamo svrhovitu i uporednu aktivnost odgajatelja i odgajanika, koja proizlazi iz opcih odgojnih nacela i vodi prema ostvarivanju pozitivnih svojstava odgajanika i tako potpomaze izradjivanju njegove osobenosti. 8.1 metoda poucavanja (teziste na racionalnoj komponenti) Poucavanjem u odgojnom radu zelimo da odgojenici shvate sta je dobro, lijepo, istinito, zdravo, korisno, vrijedno a sta je lose odnosno stetno. U praksi se ova metoda najcesce primjenjuje u skolskim uslovima. Manifestira se u cetiri oblika: - objasnjavanje - etiki razgovor - predavanje o zivotno aktualnim pitanjima - referiranje odgojenika 8.2. Metoda uvjeravanja( teziste na emocionalnoj komponenti) Buduci da djelovanje na racionalnoj osnovi nije dovoljno treba se usmjeriti i na unutrasnji zivot, probuditi unutrasnju motivaciju za odgovarajuca djelovanja. I ova metoda se moze pojaviti u vise oblika a najvaznija su: - Vrednovanje( moze biti eticko, estetsko ili vrednovanje stavova, postupaka, opredjeljenja itd) - Stvaranje ideala (stvaranje pozitivnih stavova odnosno uvjerenja i odnosa uz pomoc pozitivnih uzora. 8.3. Metoda navikavanja (voljno djelatno podrucje) - omogucuje aktiviranje odgojenika -vjezbanje u adekvatnim postupcima - navikavanje u procesu rada 8.4. Metoda sprecavanja

Pored pozitivnih, u zivotu postoje i negativni uticaji. Njih treba potiskivati, uklanjati, ublaziti ili onemoguciti njihovo negativno djelovanje. Ova metoda ima dvije glavne zadace: preventivnu i teapeutsku, I tri temeljna oblika te metode: - Predusretanje - Prisiljavanje - preodgajanje 9. Zadaci slobodnog vremena 1.-Aktivnosti u funkciji kulturne razonode stvaraju vedro raspolozenje, osvjezavaju i odmaraju, Tu spadaju razne sportske, kulturno-umjetnicke, zabavne, drustvene aktivnosti. 2.-aktivnosti u funkciji odmora-one koje omogucavaju obnavljanje snaga, regeneraciju psihicke i fizicke energije, odmaranje, odstranjivanje iscrpljenosti i ponovo osposobljavanje organizma za nove napore, npr. Setnje u prirodi, drustvene igre i sl. 3.-aktivnosti u funkciji razvitka osobnosti- svjesna i namjerna odgojna nastojanja usmjerena na razvijanje i izgradjivanje sto cjelovitije i potpunije osobenosti. 10. Pedagoski optimizam?

U nekim se historijskim razdobljima vjerovalo u gotovo neogranicene mogucnosti odgoja. Pedagoski optimizam je izrastao na teoriji optimizma: razlika medju ljudima je rezultat djelovanja drustvene sredine i odgoja. Znaci teorija optimizma je unutrasnjim faktorima suprotstavila vanjske. Prirodni faktori, nasljedjem usmjereni pravci razvoja gotovo se posve zanemaruju. 11. Pedagoski pesimizam/ nativizam

Nasljedje se uzima kao glavni faktor covjekovog razvoja. Temeljna misao je da je covjekov razvoj unaprijed odredjen njegovom unutrasnjom naravi. Vanjski faktori i uticaji tu ne mogu nista bitno izmjeniti i odgojne mogucnosti su vrlo ogranicene. 12. Sofisti: Platon, Aristotel Pedagozi humanisti: Vittorino da Feltre, L.Vives, F.Rabelais, M.Montaigne, E.Rotterdamsky Utopisti: T. Morus, T.Campanelle Pedagozi klasici: Jan Amos Komensky, F.Bacon, R.Decartes, N.Kopernik, J.Locke, Jean Jackues Rousseau, Johann Heinrich pestalozzi, F.Froebel, Adolf Diesterweg 13. Koje osobine treba posjedovati dobar odgajatelj?

Dobar odgajatelj mora posjedovati istinski autoritet, mora biti jaka moralna licnost, mora posjedovati autoritet, uvazavanje i postovanje svakog odgajanika odnosno uvazavanje osobenosti htijenja odgojenika, razumijevanje, vjeru u uspjeh, ljubav prema mladima i svom pozivu. Mora biti dobar strucnjak u svom podrucju, posjedovati pedagosku kulturu.

14.

Sta predpostavlja harmonijski razvoj jedne licnosti?

Istovremeno razvijanje fizickih i psihickih sposobnosti. To znaci da je licnost organizacija i fizickih i psihickih sistema u jednom nerazdvojnom jedinstvu upravljenih ka aktivnosti koje su karakteristicne i jedinstvene za neku osobu. 15. Navedi tri pedagoska pojma?

Nastava, odgoj, obrazovanje 16. Subjekti odgojnog rada

su odgajatelj(lice koje odgaja) i odgojenik (lice koje se odgaja). Odgojenikova licnost nije neki pasivan element(objekt). Suprotno tome, odgojenik ne samo da ulazi u odgojni odnos, nego ga, bas kao i odgajatelj, sa svoje strane uslovljava i suodredjuje. Pedagoski odno odgajatelja i odgojenika mora se temeljiti na obostranom priznavanju, uvazavanju i postovanju licnosti i ljudskog dostojanstva.

17.Sta je intencionalni i funkcionalni odgoj? Intencionalni odgoj je namjerni, planski, organizovani proces sa svrhom da se ljudski individuumi preobraze u potpune licnosti. Obicno se interpretira kao svjesno i namjerno , planski i sistematski organizovano djelovanje na cjelokupni razvitak, izgradjivanje i oblikovanje covjeka u saglasnosti sa odredjenom svrhom. Neovisno o tome kada i gdje se ostvaruje, njegovo bitno obiljezje je svjesnost cilja, tacno odredjena namjera, svrha, intencija. Funkcionalni odgoj predstavlja sve one faktore koji bez odredjene namjere vrse uticaj na razvoj i oblikovanje covjeka. To je proces u kojem djeluju nekontrolisani suodgajatelji-drustvena sredina sa svojim, ponekad dobrim, ali cesce losim manifestacijama. Umjesto da podupiru, ti uticaji vise koce proces izgradjivanja pozitivnih svojstava licnosti i karaktera. 18. Oblici ucenja

-aktivno i pasivno - putem pokusaja i pogreske - putem uvidjanja - putem oponasanja - putem uslovljenih refleksa 19. Sta je maturacija? Maturacija je bioloska zrelost, koja je preduslov za ucenje. To je sazrijavanje organizma. Sazrijevanje je bioloski razvoj organizma usljed uticaja naslijedja i u zavisnosti je od oslova u okolini. U vezi s tim procesom nastaju i glavne strukture od kojih zavisi ponasanje. 20. Koji su faktori u sistemu informacija?

a.izvor informacija (davalac-nastavnik, autor udzbenika) b. prijenosni kanal( udzbenik, nastavna sredstva) c. primalac informacije (ucenik) 21. Opa odgojna naela

Nacelo svrhovitosti- neposredno prizlazi iz pedagoskog zakona intencionalnosti. Ono ima 3 vazne odlike ili predpostavke: poznavanje etickih osnova odgojnog rada, posjedovanje jasne perspektive tog rada i cvrstog uvjerenja u njegov uspjeh. Naelo aktivnosti- proizlazi iz pedagoskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti. Naelo pozitivne orijentacije- osnovna karakteristika odgojnog rada je orijentacija na pozitivno. Druga osnovna karakteristika je povjerenje u odgoju. Naelo mnogostranosti- izrazava temeljnu intenciju odgojnog nastojanja, odrazavanja univerzalnosti ljudske naravi, i saglasno je sa sirinom i bogatstvom ljudskih aktivnosti. Nacelo primjerenosti- uspjeh odgoja uveliko zavisi od toga koliko se uzimaju u obzir dobne osobine i psihofizicka obiljezja odgojenika u odredjenoj etapi razvoja. Naelo individualizacije- zahtjeva da odgojni zadaci budu primjereni snagama, mogucnostima i osobinama svakog pojedinog odgojenika. Naelo socijalizacije- predstavlja proces uvodjenja u zivot odnosno proces socijalizacije ( slozeni proces koji predstavlja progresivno smanjivanje nagonskih i drugih egoisticnih tendencija, njihovo socijalno oplemenjivanje kao i razvijanje djetetovih sposobnosti za aktivno prilagodjavanje drustvu. Naelo jedinstvenosti- trazi koordinaciju u odgojnom radu , saradnju i jedinstveno djelovanje, zahtjeva da se postigne jedinstvo zahtjeva i uticaja, jedinstvo sadrzaja i organizacijskih oblika. Naelo dosljednosti- zahtjeva skladno, dosljedno i sistematsko djelovanje svakog pojedinog odgajatelja. 22. Sredstva odgojnog rada Sredstva su najuze povezana s metodama. Upotrebljavamo ih unutar pojedinih metoda. 1. Sredstva usmjeravanja- u ovu grupu sredstava ubrajamo: a. Savjet ili pouka- sredstva kojim se odgajatelji cesto sluze, npr savjetovanje odgojenicima kako da se ponasaju u odredjenim prilikama b. Primjer- dijete rado oponasa, povodljivo je, reaguje emocionalno te zato mladima treba pruzati primjere pozitivnog ljudskog djelovanja. c. Stvaranje ideala- mladi ljudi pokazuju veliku sklonost prema idealima. Uzor je uvijek stvaran, veza za neku odredjenu osobu koja postoji, koju mladi covjek poznaje ili je zivo predocava i dozivljava kao stvaran lik. d. Dnevni red- njime se odredjuje vrijeme potrebno za rad i odmor, spavanje i bdijenje, igru i ucenje, jelo i boravak na zraku, aktivnosti i pocinak. e. Igra- osnovni oblik djecije aktivnosti i odgojno sredstvo f. Rad- ljudska potreba, ljudska i rodoljubna duznost svakog gradjanina koji moze da radi; rad je svrha i sredstvo odgoja u isto vrijeme g. Kulturna razonoda- pojavljuje se u slobodnom vremenu i taj oblik djelatnosti pojedinac slobodno odabire prema svom interesu i sklonostima sa svrhom da se aktivno odmori. 2. Sredstva poticanja- imaju zadacu da motivisu odgojenika na dobra djela, da ga potaknu da ih cini ili da ustraje u njima, ako vec tako postupa

a. Priznanje- kada odgojenik postigne neki uspjeh, dajemo mu priznanje s ciljem da da potaknemo da i ubuduce tako postupa b. Pohvala- njome se odobrava postupak odgojenika, iskazuje povjerenje ili priznanje za dobre rezultate u radu, ponasanju, nacinu djelovanja i sl. c. Nagrada- ona se odnosi ne samo na duhovno zadovoljstvo i priznanje odgajatelja nego i na materijalnu vrijednost. d. Obeanje- odgojitelj unaprijed najavljuje odgojeniku nesto ugodno, pohvalu ili nagradu e. Natjecanje- kao oblik aktivnosti u kojoj se pojedinci ili grupe zalazu brze ili kvalitetnije ostvariti zadatak od drugih pojedinaca ili grupa kojima je povjeren isti takav zadatak, natjecanje djeluje kao pokretacko sredstvo i potice na vece zalaganje. 3. Sredstva sprecavanja- su sredstva koja imaju zadacu da sprijece i potisnu negativne uticaje na odgojenika. a. Nadzor- njegova svrha je da odgojenika ocuva od losih uticaja b. Skretanje ili zamjena- pomocu njega nastojimo odgojenikove teznje i zelje orijentisati u pozitivnom pravcu. c. Upozorenje- podjeca odgojenika na to sta bi morao uraditi d. Zahtjev- upucuje odgojenika da postuje duznosti, trazi da se ostvare zapoceti poslovi te da se napuste losi postupci. e. Kazna- kada odgojenik svjesno cini prijestup-primjenjujemo kaznu.