1. Šta je PEDAGOGIJA?

Sam naziv pedagogija potice od izvorne grcke rijeci PAIDAGOGOS, paisdijete;agein-voditi, sto znaci voditi dijete. Paidagogom se u antickoj Grckoj zvao rob koji je vodio djecu svojih vladara na igru, u skolu i sl. Vremenom se ovaj naziv prosiruje na sve posobe koje se bave odgojom kao sto su ucitelji, roditelji, odgajatelji. Pedagogija kao znanost istrazuje odgojni proces i zato je taj proces, kao dio drustvene stvarnosti predmet kojim se ona bavi, proucava ga i unaprijedjuje. Ukratko receno predmet proucavanja pedagogijske znanosti je odgoj ili oblikovanje, izgradjivanje covjeka kao ljudksog bica. 2. Šta je ODGOJ? Odgoj kao slozeni fenomen nemoguce je svesti na jednu definiciju. Neki autori( vukosavic, šimleša) ga definisu kao proces formieranja covjeka sa njegovim pozitivnim svojstvima tj intelektualnim, moralnim, tjelesnim, estetksim i radnim kvalitetima. Drugi autori( Malić i Mužić)definisu odgoj kao svaku svjesnu djelatnost kojom se razvijaju psihofizicke osobine covjeka, bilo da ih on ostavruje na samom sebi(samoodgoj) bilo da j vrsi prema drugim osobama. Prema tome, odgoj je proces koji je usmjeren na razvoj covjeka. Putem njega bioloski individuum prerasta u licnost odnosno psihicki, fizicki i duhocno se razvija, napreduje i uljuđuje. Samim tim znacaj odgoja je od neprocjenjive vrijednosti, a mozemo ga posmatrati sa aspekta drustva i aspekta pojedinca. 3. Šta je OBRAZOVANJE? Obrazovanje se definise kao proces usvajanja znanja, vjestina i navika sto je osnov za formiranje psihofizickih sposobnosti i naucnog pogleda na svijet. Obrazovanje se odnosi na kognitivnu sferu licnosti i predstavlja racionalnu osnovu odgoja. Odgoj je siri pojam od obrazovanja odnosno on u sebi ukljucuje i obrazovanje. 4. Ko ima pravo odgajati? Pravo na odgajanje imaju roditelji tj porodica, drzava preko svojih institucija( npr.predskolske i skolske ustanove), vjerske zajednice.. 5. Podjela odgoja 1.-po bitnim odredjenjima covjeka 2.- prema dobi odgojenika 3.- prema mjestu i specificnostima odgojnog rada 4.- s obzirom na vrijeme

5.1.

Podjela odgoja po bitnim odredjenjima covjeka:

1.- tjelesni odgoj 2.- intelektualni odgoj 3.-moralni odgoj 4.- estetski odgoj 5.- radni odgoj

Obrazovni zadatak Se odnosi na sticanje i usvajanje potrebnih znanja. skole. 3. Zadaci intelektualnog odgoja: 1. svaki covjek je izlozen odredjenim naporima. One oznacavju vecu izvjezbanost u izvodjenju neke radnje. 2. naucnim. umjetnickim. razvijanje psihofizickih sposobnosti i formiranje naucnog pogleda na svijet. Navike su automatizirane vjestine. Sav buduci razboj covjeka zavisi prvenstveno o covjekovim intelektualnim sposobnostima. . Formiranje vjestina i navike. odgojni zadatak Utice na izgradjivanje pozitivnih osobina licnosti i formiranje navika kulturnog ponasanja. sluzi se svojim razumom da bi ostavrio znacajne rezultate u drustvenim.bez vjestina i navika covjek bi bio nesposoban za zivot i rad. Organizam se trosi i umara te ga je potrebno odmoriti i osvjeziti. formiranje vjestina i navika. Intelektualni odgoj Covjek je razumno bice. sporstke i druge organizacije. brze i tacnije obavljamo neku radnju. uz vrlo malo angazovanja svijesti.Usvajanje sistema znanja. domovi. Da bi covjek mogao aktivno ucestvovati u zivotu i radu. Osnova i pretpostavka intelektualnog djelovanja su znanja.2.1. To se postize formiranje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika i navika fizickog vjezbanja. tehnickim i drugim poljima ljudske djelatnosti. njegove spoznajne moci i na razvijanje i njegovanje smisla za intelektualne vrijednosti.5. Vjestine nastaju na osnovu znanja i formiraju se u procesu vjezbanja. 2. Smisao intelektualnog odgoja se svodi na razvijanje covjekovih intelektualnih potencijala. Putevi realizacije tjelesnog odgoja Na ostvarivanje tjelsnog odgoja kao i odgoja uopste. U takvim situacijama aktivnosti tjelesnog odgoja sluze kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode.1.Zdravstveni zadatak Obuhvata cjelokuonu brigu za ocuvanje zdravlja i pravilnog fizickog rasta i razvoja ljudske jedinke.1. rekreativni zadatak Obavljajuci razlicite duznosti. 4. njemu su potrebna znanja. Zadaci tjelesnog odgoja 1. sto znaci da se radnja odvija brzo i lako. 5. te da bi mogao pomagati dalji razboj nauke i kulture. djeluju brojni faktori kao sto su porodica. Znanja predstavljaju uopstena iskustva ranijih narastaja koje u sistematiziranom obliku usvajaju novi narastaji. Vjestine definisemo kao stecene psihomotorne sposobnosti koje nam omogucavaju da lakse. predskolske ustanove.

u razvijanju osjecaja duznosti i odgovornosti. cjelokupno iskustvo covjecanstva je sistematski sredjeno 5. 3. 4. intelektualnog ili tjelesnog . Putevi realizacije intelektualnog odgoja: Porodice.interes Je preduslov aktivnosti.Formiranje pozitivnih osobina licnosti Intelektuani odgoj ucestvuje u razvijanju ljubavi prema istini.-Aktivnost Ona neposredno proizlazi iz pedagogijskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti. 2.. One omogucavaju svakom pojedincu da se snalazi u novim situacijama i da ih stvaralacki rjesava. sredstvo ili metoda koja najkracim putem vodi potpunom uspjehu. ako zelimo da se zadaci inteletualnog odgoja uspjesno ostvare moramo maksimalno aktivirati odgojenika u odgojnom radu. . 4.. Razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti Intelektialnim snagama i sposobnostima odredjene su intelektualne mogucnosti pojedinca prilikom usvajanja znanja. samo obaj oblik.3. ovladavanje kulturom intelektualnog rada i formiranje pozitivnih osobina licnosti. predskolske i skolske ustanove. Ovladavanje kulturom intelektualnog rada Osnovni preduslov u uspjesnosti svakog rada. 6. njegovim snagama i sposobnostima. sredstva masovnih komunikacija Temeljni zahtjevi intelektualnog odgoja: 1.sistematicnost Je lgicki zasnovana.. mozemo ga smatrati motivom koji odgojenike potice na djelatnost. 5.. oznacava usmjerenost pojednica na neki predmet. kulturne ustaniove.Ekonomicnost Opravdan je samo onaj postupak .individualni pristup. jeste postojanje kulture tog rada..zadaci moraju biti adekvatni sposobnostima i mogucnostima pojedinih odgojenika 7. kritickog odnosa prema sebi i drugima.. snagama i sposobnostima. razvijanje spoznajnih interesa. njihovim mogucnostima. vjestina i navika.postupnost Ovaj zahtjev je odredjen odgojenikovim spoznajnim mogucnostima.primjerenost Zadaci postavljeni odgojenicima moraju biti prilagodjeni odgojenicima.

5.formiranje moralne spoznaje . moralnih principa. stvaranje i vrednovanje lijepog.to je dugotrajan proces koji zavisi od moralnog iskustva odgajanika. odusevljenja. 2.formiranje moralnog djelovanja i ponasanja Zadaci moralnog odgoja: 1.-razvijanje sposobnosti za uocavanje lijepog Ovaj zadatak se odnosi na kognitivnu sferu licnosti.ovaj zadatak se odnosi na formiranje moralnih navika koje nam osiguravaju da se u razlicitim situacijama ponasamo upravo onako kako treba. skolske i predskolske ustanove. Razvijanje ove sposobnosti je slozen i dugotrajan proces koji pocinje dosta rano..u procesu moralnog odgoja neophodno je razvijati pozitivne osobine volje kao sto su sposobnost da covjek vlada sobom. 4. pravila i drugih moralnih kategorija. 2.Upoznavanje morala i njegove teorije podrazumijeva usvajanje odredjenih pojmova o moralu. Putevi realizacije moralnog odgoja: porodica. dosljednost. dozivljavanje.Njegovanje smisla za eticke vrijednosti.usvajanje moralnih stavova i formiranje moralnih uvjerenja. vedrine. sistem normi i pravila ponasanja.formiranje moralnih uvjerenja .preduslov za ovaj zadatak podrazumijeva ispunjenje predhodnih moralnih zadataka. Njim se regulisani odnosi medju ljudima. Sustina ovog zadatka se ogleda u tome da odgajanik razvije smisao za eticke vrijednosti te da tezi njihovom ostvarenju. 3.1. Moralni odgoj Moral je oblik drustvene svijesti. radosti. obicaje i oblike ponasanja koji su u skladu sa osnovima u nekom drustvu.razvijanje sposobnosti za dozivljavanje lijepog: uocena estetksa svojstva treba subjektivno prihvatiti tj. Formiranje pozitivnih osobina volje i karaktera. Proces moralnog formiranja licnosti se sastoji od nekoliko etapa: . 5. Formiranje moralnog ponasanja i djelovanja. . odlucnost. 5.4. Estetski odgoj To je podrucje odgojnog djelovanja cija je svrha da kod odgajanika razvije sposobnost za uocavanje. tako da nas ona ne ostave ravnodusnim te da izazivaju u nama osjecaj divljenja.1. unutrasnje ih dozivjeti. Moralni odgoj je podrucje odgojnog djelovanja putem kojeg ce se individua razviti u moralnu licnost koja je usvojila pravila. sredstva masovnih komunikacija. prije svega na relaciji pojedinac-drustvo.3. Zadaci estetskog odgoja: 1.

Radno profesionalni zadatak Radni odgoj pored opste obrazovnog zadatka koji se sastoji od upoznavanja mladih sa privrednim djelatnostima. razlicitim aktivnostima radnog karaktera. skolske i predskolske ustanove. 4.ove sposobnosti nisu bioloski date niti su pasivna posljedica uocavanja i dozivljavanja estetskog nego ih je potrebno aktivno. umijeca. dugotrajno. odgojni zadatak Ostvaruje se kroz odnos odgajanika prema radu te kroz razvoj svijesti o potrebi rada kao uslova razvoja i opstanka covjeka.5. Potpomaze i ostvarenju strucnih zadataka.3. 5.obrazovni zadatak Ostvaruje se usvajanjem znanja te formiranjem vjestina i navika koje su covjeku potrebne da bi mogao rukovati odredjenim priborom. sredstva masovnih komunikacija.da bismo mogli vrednovati lijepo.1.. sredstva masovnih komunikacija. Radni odgoj Omogucava svakom covjeku da ovlada kulturom rada tj politehnickom proizvodnom kulturom i da ga pripremi i osposobi za stvaralacki rad.razvijanje sposobnosti za vrednovanje lijepog. razvija i usavrsava jedno njegovo bitno odredjenje. navike da bi mogli uspjesno i aktivno djelovati. Radni odgoj zadovoljava jednu od primarnih covjekovih potreba. razlicitim zanimanjima. Proces radnog odgoja mora biti postavljen tako da u njemu odgajanici sticu potrebna znanja. procesom proizvodnje. Putevi realizacije radnog odgoja: porodica. Zadaci radnog odgoja: 1. potrebno je imati razvijene predhodne tri sposobnosti.razvijanje sposobnosti za stvaranje lijepog. .. uslovima rada itd. Putevi realizacije estetskog odgoja: porodica. skolske i predskolske ustanove. 2. dosljedno i uporno razvijati i izgradjivati. rekreativni zadatak Ogleda se u iskoristavanju slobodnog vremena. 4.. proizvodnjom. 3.

Odgojno obrazovni rad se ostvaruje putem: 1. U njoj se ostvaruju svi odgojni zadaci: zdravstveno-tjelesni.2. ontelektualni.Slobodne aktivnosti 5. Vannastavne aktivnosti Slobodne aktivnosti. pomaze mu. Taj rad vode strucno i pedagosko osposobljeni nastavnici. Nastave Planirani i organizovani ogojno obrazovni proces u kome se provodi odgoj i obrazovanje ucenika.2. Obiljezava ga teznja za samostalnoscu.5. puni razvitak sposobnosti apstraktnog misljenja.2. Na cjelokupni odgojni i obrazovni uticaj nastave djeluju mnogi faktori: NPP.citanje bajki. Obiljezava ga odredjena hronoloska.2. . 2. stabilniji emocionalni zivot.3 Visokoškolski odgoj Visokoškolsko doba je razdoblje nakon zavrsene skole( u normalnim uslovima to je period od 18 do 22g). moralni i radno tehnicki. To se postize realizovanjem programskih sadrzaja i aktivnosti putem nastave pojedinih nastavnih predmeta. opremljenost skole s nastavnim sredstvima i pomagalima a posebno nastavnik.2 Podjela odgoja prema dobi odgojenika 5.4 Odgoj odraslih S obzirom na dob. prepricavanje prica i sl) . ucvrscivanje posebnih sklonosti i interesa. unapredjuje ga ili cak ispravlja njegove greske.) Ustanove u kojima djeca borave samo u odredjeno vrijeme (jaslice i obdanista) Oblici odgojnog rada u predskolskim ustanovama su . organizovan i metodican odgojno-obrazovni rad.Usmjerene aktivnosti (npr.1 Predškolski odgoj Ostvaruje se u porodici i u drustvenim ustanovama za predskolski odgoj. proces odgoja i odraslih je vezan s razdobljem zrelosti. udzbenici. psiholoska. 5. kao i stanovita ekonomska samostalnost pojedinca.2 Školski odgoj Školu mozemo definisati kaoodgojno obrazovnu instituciju u kojoj se provodi planiran. socijalna emocionalna i profesionalna zrelost. Odgoj u predskolskim ustanovama se naslanja na porodicni odgoj. estetski.) Ustanove u kojima djeca zive i odgajaju se( djeciji domovi) b. a prema utvrdjenom nastavnom planu i šrogramu. kulturna i javna djelatnost skole i saradnja sa roditeljima 5. Sve ustanove za predskolski odgoj dijelimo u dvije kategorije: a.

Specijalni Ovaj odgoj je namjenjen licima koja su na bilo koji nacin ometena u razvoju ili se radi o licima sa stecenim invaliditetom(npr. a za to su potrebni odredjeni uslovi: 1. Postojanje odredjenog nivoa pedagoske kulture roditelja 4.5. c. f. Porodični odgoj Zapocinje u porodici. Vazan zadatak odgoja u slobodnom vremenu jeste otkrivanje i upoznavanje izvora negativnih uticaja da bi se mogli ukloniti ili bar izbjeci njihove negativne posljedice. izvrsavanje razlicitih religijskih obreda te u sirenju osnovnog sistema vrijednosti koji nije razlicit od tzv. Odgoj u buducnosti . vjere u Boga ili bogove. Odgoj u proslosti b. Vjerski Religijski odgoj je odgojno podrucje koje se sastoji u usvajanju religijskog pogleda na svijet. vjere u zagrobni zivot.ostecenja vida.drustvenog sistema vrijednosti. U slobodnom vremenu Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem je pojedinac oslobodjen poslova. skoli ili preduzecu u siroj zajednici. Domski Pod odgojem u domovima podrazumijevamo odgojni rad koji se ostvaruje u drustvenim ustanovama za smjestaj i odgajanje djece i mladezi.) d. obaveza i duznosti prema porodici. Posebne mogucnosti odgojnog djelovanja porodice neophodno je iskoristiti. 5. U proizvodnim uslovima e.3 Podjela odgoja prema mjestu i specificnostima odgojnog rada a. sluha itd. Polozaj djeteta u porodici 3. On moze ovo vrijeme oblikovati i ispuniti aktivnostima prema licnim zeljama i zanimanjima radi zadovoljenja vlastitih sklonosti i razvijanja sposobnosti. Skladni porodicni odnosi 2.4 Podjela odgoja s obzirom na vrijeme a. Sredjene ekonomske prilike b. Savremeni odgoj c.

TEHNICKE ZNANOSTI. PSIHOLOGIJA.psihologijske spoznaje pomazu odgajateljima da sto bolje upoznaju odgajanike . SOCIOLOGIJA.s obzirom da je covjek bilosko bice. upravljanje ustanovama i cjelokupnih odgojnim sistemom FUTUROLOGIJA. surdopedagogijom. S kojim znanostima je povezana pedagogija? Pedagogija je cvrsto i mnogostrano povezana s mnogim drugim naukama. pedagogija mora koristiti i saznanja biologije.specificnost odgojnog rada a posebno estetski odgoj.pravno regulisanje organizacije odgoja. odgojnih problema.pedagogija se prije svega pojavila u sastavu filozofije. FILOZOFIJA. KIBERNETIKA.skolska higijena. estetika.nauka koja proucava probleme primanja. S filozofijom je i danas vezu brojna pitanja. specijalna pedagogija sa svojim granama tiflopedagogijom.ekonomika odgoja i obrazovanja je novo podrucje koje povezuje pedagogiju s ekonomijom. BIOLOGIJA. logika i gnoseologija.odgoj je jedan od oblika organizovanja drustvenog djelovanja i tu je spona izmedju ove dvije znanosti. EKONOMIJA. TEORIJE UMJETNOSTI. subjekte odgojnog rada. Pedagogija je povezana sa filozofskim disciplinama kao sto su etika.odgoj je i historijska kategorija s obzirom na to da se pojavio. prerade i predaje informacija. oligofrenopedagogijom. mjenjao i razvijao tokom historije. HISTORIJA.odgoj je bio i ostat ce pripremanje za buducnost MEDICINA.6. PRAVNE ZNANOSTI. logopedskom i medicinskom pedagogijom . i da na temelju tog poznavanja odaberu one odgojne metode i postupke koji ce dati zeljene odgojne rezultate.radni i tehnicki odoj i primjena savremenih tehnickih sredstava u nastavi.

sadrzaje. sistemima i razvojnim stupnjevima.proucava odgoj i obrazovanje odgojenika sa govornim nedostacima i nacinima njihovog uklanjanja . Prema mjestu gdje se odgoj ostvaruje: a.proucavanje odgoja psihicki zaostale djece d. Tiflopedagogija. b. Discipline specijalne pedagogije: a.naucno pedagoska disciplina koja proucava probleme i specificnosti u procesu odgajanja razvojno ometenih osoba. Pedagogija predskolske dobi. Porodicna pedagogija. organizaciju.proucavanje odgoja slijepe i slabovidne djece c. organizaciju. sisteme. Koje pedagoske discipline poznajemo? 1.istrazuje i proucava uslove i organizaciju. Logopedska pedagogija.proucava perspektive odgoja u buducnosti 2. Surdopedagogija.proucava ciljeve. Opsta pedagogija. c. Prema dobi odgajanika: a.proucava probleme vezano za odgojno obrazovni rad sa odraslim osobama 3. u prvom redu cilj. Domska pedagogija. d. vrste. faktore. metode.proucava ciljeve. Skolska pedagogija. Pedagogija skolske dobi c. Prema vremenskom kriteriju: a. faktore i sredstva odgoja u predskolskom dobu. Oligofrenopedagogija. principe i metode odgojnog rada. ocjenjuje i rekonstruise razvoj prakse i teorije odgoja u proslosti u svim njihovim karakteristikama. Andragogija.proucavanje gluhe i nagluhe djece b.proucava odgojni rad s djecom i omladinom koji nije obuhvacen skolskim odgojem 4. b. Historija pedagogije-proucava. metode i sredstva odgojnog rada u pojedinim vrstama domova. b.proucava probleme odgojno-obrazovnog rada u svim vrstama skole. Dijeli se na metodiku i didaktiku( teorija obrazovanja i nastave) c.Specijalna pedagogija.7. osobito djece i mladezi. Prema postojanju nekih specificnih smetnji i teskoca u razvoju odgajanika( djeca s posebnim potrebama) . Pedagogija slobodnog vremena. zadatke i uslove porodicnog odgoja.temeljna pedagoska disciplina koja proucava osnovne pedagoske probleme. Futuroloska pedagogija.

Godine 1620 Bonet je pbjavio prvu metodiku rada sa gluhonijemim djetetom i to se moze uzeti kao njen pocetak.vijeka a na koji je uticala Francuska gradjanska revolucija. opredjeljenja itd) .navikavanje u procesu rada 8.4. Metoda uvjeravanja( teziste na emocionalnoj komponenti) Buduci da djelovanje na racionalnoj osnovi nije dovoljno treba se usmjeriti i na unutrasnji zivot.etički razgovor . probuditi unutrasnju motivaciju za odgovarajuca djelovanja. Sociopatska pedagogija( forenzicna). tjelesno invalidnih odnosno svih hospitaliziranih odgojenika. vrijedno a sta je lose odnosno stetno. 5.Vrednovanje( moze biti eticko. Poceci specijalne pedagogije sezu u 17. koja proizlazi iz opcih odgojnih nacela i vodi prema ostvarivanju pozitivnih svojstava odgajanika i tako potpomaze izradjivanju njegove osobenosti. 8. Metoda sprecavanja .omogucuje aktiviranje odgojenika -vjezbanje u adekvatnim postupcima .predavanje o zivotno aktualnim pitanjima . U praksi se ova metoda najcesce primjenjuje u skolskim uslovima.proucava odgajanje i preodgajanje obucavanje i profesionalno osposobljavanje odgojno zapustene. 8. Manifestira se u cetiri oblika: . psihopatske i neuropatske djece i maloljetnih prijestupnika. a 1784 je u Parizu osnovana prva javna skola za djecu sa teskocama u razvoju. Pod metodom odgojnog rada podrazumijevamo svrhovitu i uporednu aktivnost odgajatelja i odgajanika. korisno. vojna. postupaka. industrijska. zdravo.methodos)i oznacava put ili nacin ostvarivanja odredjenih ciljeva i zadataka.vijek.objasnjavanje . Ostale pedagoske discipline: religijska pedagogija. Medicinska pedagogija.2.1 metoda poucavanja (teziste na racionalnoj komponenti) Poucavanjem u odgojnom radu zelimo da odgojenici shvate sta je dobro. lijepo. estetsko ili vrednovanje stavova.Stvaranje ideala (stvaranje pozitivnih stavova odnosno uvjerenja i odnosa uz pomoc pozitivnih uzora.referiranje odgojenika 8. pedagogijska metodologija 8. Metoda navikavanja (voljno djelatno podrucje) . Metode odgojnog rada Rijec metoda grckog je porijekla (grc. Intenzivni razvoj imala je tokom 19. obucavanje i osposobljavanje hronicno bolesnih ucenika.3.e. Glavno pitanje im je rehabilitacija invalidne djece f.proucava odgoj. istinito. I ova metoda se moze pojaviti u vise oblika a najvaznija su: .

Johann Heinrich pestalozzi. 10.Montaigne. 11. Sofisti: Platon. R. razumijevanje. Aristotel Pedagozi humanisti: Vittorino da Feltre.Pored pozitivnih. Pedagoski pesimizam/ nativizam Nasljedje se uzima kao glavni faktor covjekovog razvoja.Vives. Jean Jackues Rousseau. Adolf Diesterweg 13. . drustvene aktivnosti. nasljedjem usmjereni pravci razvoja gotovo se posve zanemaruju. uklanjati. Vanjski faktori i uticaji tu ne mogu nista bitno izmjeniti i odgojne mogucnosti su vrlo ogranicene. u zivotu postoje i negativni uticaji.Kopernik.-aktivnosti u funkciji odmora-one koje omogucavaju obnavljanje snaga. npr. vjeru u uspjeh. T. Pedagoski optimizam je izrastao na teoriji optimizma: razlika medju ljudima je rezultat djelovanja drustvene sredine i odgoja. Mora biti dobar strucnjak u svom podrucju.svjesna i namjerna odgojna nastojanja usmjerena na razvijanje i izgradjivanje sto cjelovitije i potpunije osobenosti.Locke. Ova metoda ima dvije glavne zadace: preventivnu i teapeutsku. I tri temeljna oblika te metode: . J. mora biti jaka moralna licnost. Setnje u prirodi. osvjezavaju i odmaraju.Rabelais. drustvene igre i sl.Predusretanje . Tu spadaju razne sportske. 12.Froebel.Decartes. zabavne. Znaci teorija optimizma je unutrasnjim faktorima suprotstavila vanjske. F. Prirodni faktori.Prisiljavanje . uvazavanje i postovanje svakog odgajanika odnosno uvazavanje osobenosti htijenja odgojenika. L. ublaziti ili onemoguciti njihovo negativno djelovanje. odmaranje. posjedovati pedagosku kulturu. E. Temeljna misao je da je covjekov razvoj unaprijed odredjen njegovom unutrasnjom naravi. F. M. N. Njih treba potiskivati. Zadaci slobodnog vremena 1. Pedagoski optimizam? U nekim se historijskim razdobljima vjerovalo u gotovo neogranicene mogucnosti odgoja. odstranjivanje iscrpljenosti i ponovo osposobljavanje organizma za nove napore.-Aktivnosti u funkciji kulturne razonode stvaraju vedro raspolozenje.Campanelle Pedagozi klasici: Jan Amos Komensky. 3.-aktivnosti u funkciji razvitka osobnosti. Morus. regeneraciju psihicke i fizicke energije.preodgajanje 9. Koje osobine treba posjedovati dobar odgajatelj? Dobar odgajatelj mora posjedovati istinski autoritet. F. 2.Bacon. mora posjedovati autoritet.Rotterdamsky Utopisti: T. ljubav prema mladima i svom pozivu. kulturno-umjetnicke.

odgoj. Pedagoski odno odgajatelja i odgojenika mora se temeljiti na obostranom priznavanju. uvazavanju i postovanju licnosti i ljudskog dostojanstva. Odgojenikova licnost nije neki pasivan element(objekt). planski i sistematski organizovano djelovanje na cjelokupni razvitak. tacno odredjena namjera. intencija.putem pokusaja i pogreske . ponekad dobrim. Subjekti odgojnog rada su odgajatelj(lice koje odgaja) i odgojenik (lice koje se odgaja). Sazrijevanje je bioloski razvoj organizma usljed uticaja naslijedja i u zavisnosti je od oslova u okolini. Suprotno tome.Sta je intencionalni i funkcionalni odgoj? Intencionalni odgoj je namjerni. 15. organizovani proces sa svrhom da se ljudski individuumi preobraze u potpune licnosti. svrha. nego ga. bas kao i odgajatelj.putem uvidjanja . Funkcionalni odgoj predstavlja sve one faktore koji bez odredjene namjere vrse uticaj na razvoj i oblikovanje covjeka. koja je preduslov za ucenje. Navedi tri pedagoska pojma? Nastava. 18. izgradjivanje i oblikovanje covjeka u saglasnosti sa odredjenom svrhom. To je sazrijavanje organizma. Sta je maturacija? Maturacija je bioloska zrelost. Obicno se interpretira kao svjesno i namjerno . planski. Neovisno o tome kada i gdje se ostvaruje. sa svoje strane uslovljava i suodredjuje. Koji su faktori u sistemu informacija? . ali cesce losim manifestacijama. obrazovanje 16. 20. 17. ti uticaji vise koce proces izgradjivanja pozitivnih svojstava licnosti i karaktera. njegovo bitno obiljezje je svjesnost cilja.putem oponasanja .14. U vezi s tim procesom nastaju i glavne strukture od kojih zavisi ponasanje.putem uslovljenih refleksa 19. To je proces u kojem djeluju nekontrolisani suodgajatelji-drustvena sredina sa svojim. odgojenik ne samo da ulazi u odgojni odnos. Umjesto da podupiru. Sta predpostavlja harmonijski razvoj jedne licnosti? Istovremeno razvijanje fizickih i psihickih sposobnosti. Oblici ucenja -aktivno i pasivno . To znaci da je licnost organizacija i fizickih i psihickih sistema u jednom nerazdvojnom jedinstvu upravljenih ka aktivnosti koje su karakteristicne i jedinstvene za neku osobu.

Opća odgojna načela Nacelo svrhovitosti.uspjeh odgoja uveliko zavisi od toga koliko se uzimaju u obzir dobne osobine i psihofizicka obiljezja odgojenika u odredjenoj etapi razvoja. Dnevni red. ako vec tako postupa . Ono ima 3 vazne odlike ili predpostavke: poznavanje etickih osnova odgojnog rada. Načelo jedinstvenosti.neposredno prizlazi iz pedagoskog zakona intencionalnosti. Savjet ili pouka. koju mladi covjek poznaje ili je zivo predocava i dozivljava kao stvaran lik. Načelo aktivnosti. njihovo socijalno oplemenjivanje kao i razvijanje djetetovih sposobnosti za aktivno prilagodjavanje drustvu. Načelo socijalizacije.mladi ljudi pokazuju veliku sklonost prema idealima.a.izrazava temeljnu intenciju odgojnog nastojanja. nastavna sredstva) c.imaju zadacu da motivisu odgojenika na dobra djela.osnovni oblik djecije aktivnosti i odgojno sredstvo f. jelo i boravak na zraku. mogucnostima i osobinama svakog pojedinog odgojenika. odrazavanja univerzalnosti ljudske naravi. prijenosni kanal( udzbenik. c. Sredstva odgojnog rada Sredstva su najuze povezana s metodama. d. Stvaranje ideala. aktivnosti i pocinak. igru i ucenje. i saglasno je sa sirinom i bogatstvom ljudskih aktivnosti. saradnju i jedinstveno djelovanje. Primjer.trazi koordinaciju u odgojnom radu . Druga osnovna karakteristika je povjerenje u odgoju. Načelo mnogostranosti. spavanje i bdijenje. 1. reaguje emocionalno te zato mladima treba pruzati primjere pozitivnog ljudskog djelovanja. da ga potaknu da ih cini ili da ustraje u njima. dosljedno i sistematsko djelovanje svakog pojedinog odgajatelja.osnovna karakteristika odgojnog rada je orijentacija na pozitivno.izvor informacija (davalac-nastavnik. Kulturna razonoda. ljudska i rodoljubna duznost svakog gradjanina koji moze da radi. posjedovanje jasne perspektive tog rada i cvrstog uvjerenja u njegov uspjeh.ljudska potreba.proizlazi iz pedagoskog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti. Upotrebljavamo ih unutar pojedinih metoda.predstavlja proces uvodjenja u zivot odnosno proces socijalizacije ( slozeni proces koji predstavlja progresivno smanjivanje nagonskih i drugih egoisticnih tendencija.u ovu grupu sredstava ubrajamo: a. 2.zahtjeva skladno. povodljivo je. Igra. e. npr savjetovanje odgojenicima kako da se ponasaju u odredjenim prilikama b.zahtjeva da odgojni zadaci budu primjereni snagama. Načelo dosljednosti. Načelo individualizacije. veza za neku odredjenu osobu koja postoji.pojavljuje se u slobodnom vremenu i taj oblik djelatnosti pojedinac slobodno odabire prema svom interesu i sklonostima sa svrhom da se aktivno odmori.sredstva kojim se odgajatelji cesto sluze. primalac informacije (ucenik) 21.njime se odredjuje vrijeme potrebno za rad i odmor. Sredstva poticanja. Sredstva usmjeravanja. autor udzbenika) b. Rad. Nacelo primjerenosti. rad je svrha i sredstvo odgoja u isto vrijeme g. Uzor je uvijek stvaran. jedinstvo sadrzaja i organizacijskih oblika.dijete rado oponasa. Načelo pozitivne orijentacije. zahtjeva da se postigne jedinstvo zahtjeva i uticaja. 22.

Zahtjev. Obećanje.a. Nagrada. . Kazna. natjecanje djeluje kao pokretacko sredstvo i potice na vece zalaganje. pohvalu ili nagradu e.ona se odnosi ne samo na duhovno zadovoljstvo i priznanje odgajatelja nego i na materijalnu vrijednost. Sredstva sprecavanja. trazi da se ostvare zapoceti poslovi te da se napuste losi postupci.odgojitelj unaprijed najavljuje odgojeniku nesto ugodno. c. 3. Pohvala. Skretanje ili zamjena.kao oblik aktivnosti u kojoj se pojedinci ili grupe zalazu brze ili kvalitetnije ostvariti zadatak od drugih pojedinaca ili grupa kojima je povjeren isti takav zadatak.kada odgojenik postigne neki uspjeh. c. Natjecanje. Nadzor.podjeca odgojenika na to sta bi morao uraditi d. a.pomocu njega nastojimo odgojenikove teznje i zelje orijentisati u pozitivnom pravcu. dajemo mu priznanje s ciljem da da potaknemo da i ubuduce tako postupa b. nacinu djelovanja i sl. Upozorenje. d.njegova svrha je da odgojenika ocuva od losih uticaja b. ponasanju. Priznanje.kada odgojenik svjesno cini prijestup-primjenjujemo kaznu.njome se odobrava postupak odgojenika. iskazuje povjerenje ili priznanje za dobre rezultate u radu.su sredstva koja imaju zadacu da sprijece i potisnu negativne uticaje na odgojenika. e.upucuje odgojenika da postuje duznosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful